PSA 1:1 Kove ngkov irati vatano are pirati ponae beto vatano mamune awa ananyao raiji, muno ponae tavondi vatano wo ayao kakai rave awa unanui raiji, muno ponae tuna vatano wo Amisye aura tantunawi matavoni.
PSA 1:2 Yara apa bekere mamo ananyao AMISY, muno siman naman po ananyao AMISY obo ratantona tutir.
PSA 1:3 Indati anakere kotar po raijare mamo ama ine raen, raurata inyo moto nte no mana tuga ama wao mayone ramu, arono anamuke ama muki nande, weamo man dave.
PSA 1:4 Yara vatano mamune usasye, onawamo maurata kapume rai, ovare damawisyamo nsaonto ti rakanive.
PSA 1:5 Maisyare omaiti, onawamo usayae kakai no AMISY amun, arono Po mangke rapatimu, weye ayao kakai no mai ti usisa vatano kove mai jewen.
PSA 1:6 Weye vatano kove nawamo AMISY Po mansayaranande, yara vatano mamune nawamo wo unanuijo kakai raronto kobe.
PSA 2:1 Wakoe! Veanimaibe susyo wanave Amisye Ai jewene ubesea mangkakeraive? Veanimaibe susye kotare manatantonave ana ngkakai rai? Weramu indati ubea marudija!
PSA 2:2 Akari titi mine so wanatatayaube tenambe, muno akari akokoe wanunugambe wanyinyaube, indamu umarovave AMISY Ai, muno Apa akari titi Po aijaseo ai.
PSA 2:3 Akari akokoe umaso wo raura ware: ‘‘Wade! Wampapaya irati aya ibe akarive wansai rai, muno wamo aya vambunino mo wansaokaisye radaut.’’
PSA 2:4 Akoe tuna no Apa kursijo titi rai no Manunggara pugoeno mai muno Po maura tantunawi.
PSA 2:5 Umba soowato mai Apa parijo mangke rai, muno Po mapapabe irati Apa parijo mpanyoane rai.
PSA 2:6 Amisy Po raura pare: ‘‘Nai Sion, Sya unato ndandinit, Syo akari syatayao aijaseo akari titi rai to!’’
PSA 2:7 Ribeker syare syo AMISY Apa ayao Po raura aje rinai ravov, Po raura pare: ‘‘Winyamo Sya arikainye pi winy! Masyoto unumeso Syo naijaseo akari rai, Syo nawainamo Sya arikainye pi winy.
PSA 2:8 Syare nyo Rinanajo indamu Syo susye kotare maunande ti nya ura mai tawan, muno muni tename som ti nto no ama marane rai, omamo syo raunande indamu wimbe akarive rai tenambe.
PSA 2:9 Wenawamo indati winyo manepati nya isyo besije rai, muno nyo makupi vintabo, maisyare kavine inta ravari ti ngkukupi vintabo wemaisy.’’
PSA 2:10 Maisyare omaiti, akarijo titi weap, syare wapo rakarae kobe! Inya, akari akokoe mine so weap, wapo ananyao raraniv kobe!
PSA 2:11 Wabeaje wapanapatambe AMISY Ai muno wapo asyaniv, wabeaje watutar no Amun.
PSA 2:12 Indamu vemo Amisye parijo wasai mo wapuenen papabe inya, weye Apa parijo mangke mamo nde papabe rave. Kove ngkov irati vatano ugaugambe Amisye Aije mai.
PSA 3:1 Masmur Daud po ratoe, arono sarar ti to, weye apa kavo Absalom pare be marovave ai.
PSA 3:2 Sya AMISY, wakoe! Sya marova wanui rave! Vatano ubesea ti umarovave rinai wanui rave!
PSA 3:3 Vatane wanui wo inaura ware: ‘‘Amisye pamo indati Po apaya irati marova mai ramu.’’
PSA 3:4 Weramu sya AMISY, Winyirati ndarino rinaora, maisyare naite apa vakano po raijaro aora ramaisy, Winyirati Nyo anasineko raunande rinai, muno Nyo inanuga so raveti mbambunin.
PSA 3:5 Syo AMISY winanonae inanamoto manakoeve rai, muno nai Sion, unato ndandinit terave taune ntuna rai, Winyo sya ana idanonae raveti mamaisyo rinai.
PSA 3:6 Arono naman ribeaje niki muno rinikito mariraave, muno awatan ngkov ribeseo akato weye AMISY Winyo rinayaranande.
PSA 3:7 Vatano wo rinawariki ra umarovave rinai awa wanui mamo ratore kakai, weramu risyamo syo masyanive ramu.
PSA 3:8 AMISY, mbeseo! Sya Amisy, syare Nyo rinapaya irati kakai rai! Tugae, Winyi Nyo mangke raude sya marova mai tenambe, Winyi Nyo vatano mamune umaso awa vambunine radaut.
PSA 3:9 AMISY, Winyirati Nyo reansapaya irati reama marova mai, syare Nyo Nya kove raugaje Nya kawasae reansai.
PSA 4:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai, wo itari raeyan dai.
PSA 4:2 Sya Amisy, Winyirati Nyo marimbe irati rinai, ranivara syo nawain syare Nyo rinaraniv. Arono rino irati anakotaro nsosobe rai, Winyirati Nyo rinapaya irati rai to. Syare naemen irati rinai, muno Nyo sya ana danajo ore raraniv!
PSA 4:3 Inya, vatane weap, wapo inaura tantunawi ma ntoa nandui rati umba nsopija? Wabekero ayao ama ine mewen dai bo rai muno wasanuga no aarurijate rai mamo, ntoa nandui rati umba nsopija?
PSA 4:4 Syare wadaen: tugae, AMISY Opamo Po vatano atawandi tavondi Ai atayao terave amarom to. AMISY Po rinaraniv arono risyo anonae.
PSA 4:5 Ranivara nyare mpari, weramu vemo nyo ayao kakai rave nora, yara nyo ratantona vayave no nanuga muno manin dautan no niki ri arono naman.
PSA 4:6 Syare wapo anakotare rameseo AMISY Ai mamaisyo Apa anaparatote rai, muno wapanave irati Ai.
PSA 4:7 Vatano wanui wo raura ware: ‘‘Koveamo reana kovo ana mawese obo rai jakato rema!’’ Vatane umaso manayanambe awa nawaisye ama ino manui wo raugabe rai. Abo! Sya AMISY, reamare Nya kove mbaro reansai! Weye anayanambe Winyo raugaje ntami inanuga so rai mamo mo awa rakivan.
PSA 4:9 Weti umba risyaje niki ti, riniki mariraave, weye sya AMISY, Wibuiny irati Nyo rinayaranande ti rino kovo saumane rai!
PSA 5:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukiny dai, wo suline ramawisyo rai.
PSA 5:2 Sya AMISY, syare namarikoame rasakinade sya ana danajo ore so rai, sya anonae mamo syare Nyo ranaun.
PSA 5:3 Sya Amisy, Winyirati sya Akari Titi, syare Nyo sya anonae raraniv muno Nyo rinaeno rai, weye Wibuiny irati sya sambaya so raura ore Nai.
PSA 5:4 Sya AMISY, arono akane ntipu, Winyi Nyo sya ana daura ore Nai ranaun. Arono awatan ngkov, sya ana idanajo ratodi nanentabove ore Winai, muno syo Nya ana ndaura akare rinaije ranyut.
PSA 5:5 Weye Winyamo Amisyo nyonae irati ana ngkakainoanive rai, vatano mamune nawamo nyonae ude umararai Winaiji.
PSA 5:6 Vatano mararine nawamo umamaisyo usayae no namune ramu, muno Winyamo nanuga mamuno vatano awa ana udave mamune mai.
PSA 5:7 Vatano wo aarurijate rakedije nawamo, Winyo maupaeta vintabo, vatano maneme nijam muno wo anapamponae rave nawamo, AMISY winanuga mamuno mai.
PSA 5:8 Yara risyamo syore siso no Nya Yavar, weye Winyamo Nya muinyo no tawane manakoe rave. Rinamumbeto no tanoano ndandinit, ribeaje irati Nai inanuga mpayaje rai, weye syo nasyaniv.
PSA 5:9 Sya AMISY, syare Nyo inaugavo Nya mbekere raron, mamaisyo Nya ananyao rai, weye sya marova wanui rave. Syare Nyo Nya unanuijo nsarokire ratayao da syanya rai.
PSA 5:10 Sya marova awa ana udaura mamo ayao mamaisye ma jewen, mansanuga mamo ntairijo ana ngkakainoanive rai. Awa ayao muje no mansanuga rai mamo ngkakainoanive, maisyare vatane anasino kopa mandami ti mbaug no aipapo wemaisy. Aarurijate ntairi mansawa rai.
PSA 5:11 Sya AMISY, awa ayao kakai mamo koveamo Nyo ama mangke raude mai ra wo ranawan, koveamo awa ana wo ratantona ti ngkakai so raugakare ra mo taune makep asyo. Syare Nyo mavakano marambe, weye awa ayao kakai manui rave, muno wonae ubeta Winaiji.
PSA 5:12 Yara koveamo vatan tenambe ugaugambe Nai nawamo mansananibe, syare ukinyo manamoto manakoe rai, umananibea ntoa nuge nuganui. Syare Winyi no mansaora kijani, indamu vatano umuinyo Nai mananibe weye Nya ura mai.
PSA 5:13 Weye AMISY, Nyo kove raude irati vatano ubeta Nya ananyao rai mai, Winyi ndarino maora irati Nya muinye rai, maisyare naite apa vakano no aora wemaisy.
PSA 6:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukiny dai wo itari ama wai kaumandeije raeyan dai.
PSA 6:2 Sya AMISY, syare vemo Nyo Nya pari mangke raugaje rinai nora, vemo Nyo Nya pari mpanyoane veano inanepat inya.
PSA 6:3 Sya AMISY, syare naemeno rinai weye sya vambunine meweno rinai to. AMISY, syare Nyo saumane raude rinai weye inanasine tename so mayondi rave,
PSA 6:4 muno inanuga so ntanamanine jewen. Sya AMISY, winakirive rinaija ntoa nanduija?!
PSA 6:5 AMISY, syare namumbe de rinai, Nyo rinapaya irati kakai rai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai.
PSA 6:6 Weye ranivara syasyo no wene ama uga rai, weamo rinanimari Winai, rikangkamambe Nya tame rai akato no amani jewen.
PSA 6:7 Rimarerembe rave weye syanonae tutir, namane anteter inami ngkaru nsoyan no sya vasyoto niki ri, inami ngkaru nsopato sya anukane rai ti mbaubu.
PSA 6:8 Syoyov tutir ti inami tuga mbambanai weye inanimaumbe rave, sya marova wo inansewabe ti syoyova inami ndadiri.
PSA 6:9 Inya, vatano mamune weap, wata ra wasaumandita, weye AMISY Po sya oyove ranaun to.
PSA 6:10 AMISY Po sya sambaya syo awaine ranaun to, muno sya ana danajo mamo AMISY Po raveti mamaisy.
PSA 6:11 Indati sya marova nao tenambe upaparo mai ti usamane, ti kavuratawe wansuk akiri muno usamane ti unanajibe.
PSA 7:1 Daud apa ransyerano weotor, kinyo raijo AMISY Ai, weye Kus vatano susyo Benyamin po awatan.
PSA 7:2 AMISY, Winyirati sya Amisy, Winyirati inamamavube Nai; syare Nyo inapaya irati kakai rai, muno vatan tenambe nanawirati wo rinawatane mai.
PSA 7:3 Vemo naneme mpaya rinai jinya, indamu vemo sya marova wo rinarisyi nora, maisyare make sivuiny aroyaro rinai, po rinararambe ti to, yara vatane inta wo rinapaya ramu.
PSA 7:4 AMISY, Winyirati sya Amisy, ranivara syo ana inta raveti ngkakaija ava, ranivara syo ana inta raveti ngkakaijo sya arakova aija ava! Indako ranivara rinaroyaro sya marova aijo ana mamaisye jewene raija ava! Weti ranivara sya ana dave ngkakai tugae tai somaisy,
PSA 7:6 weamo sya marova wo rinawatan kai indamu wo rinaijar, muno wo rinatakare, wo rinauvabe no kopa, muno wo rinaubaisy ti wo sya koke ramauta ntami vayave no kopa von.
PSA 7:7 Sya AMISY, syare nseo naugananave Nya pari rautan, syare mbeseo ra naroyaro vatano upari ti umarovave rinai mai. Sya AMISY, syare mbeseo ra Nyo inasopan, weye Winyirati Nyo patimu mamaisye raude vatane mai.
PSA 7:8 Amisy, syare koveamo susye kotare wangkuire tenambe ra una nakijani, muno wintuna no Manunggara indamu mbe akarive mansai vintabo.
PSA 7:9 AMISY, syare Nyo patimu raugaje susye kotare mai tenambe mamaisyo awa ana udave rarijati. Sya AMISY, syare Nyo patimu moyare raugaje rinai weye ana mamaisye mi syo rave, muno ana ngkakai ma syo inta rave ramu.
PSA 7:10 Sya Amisy, Winyirati moyar, syare vatano mamune awa ana udave ti mamune mamo Nyo ransopi, yara vatano ubeta Naije nawamo Nyo mavera usayae tindimuve tawan, weye Winyirati Nyo vatane awa ana udatantona muno manuga rayasir tenambe.
PSA 7:11 Amisye Opirati sya vakano no rinaora, Wepirati Po vatano manuga nsarokire mapaya marova aneme rai.
PSA 7:12 Amisye Opirati akari Po patimu moyare raugaje, masyote anteteramo pari mangkebe vatano mamune mai.
PSA 7:13 Tugae, ranivara vatane usakinavo awa ana udave rai jewen, weamo Amisye Po Apa omake rawan ti nsansinao dave, Po Apa apae raivit Po atoe rantiki rai.
PSA 7:14 Po anaiyu mo wene raugavere ratayao, muno Po Apa ato mbadurur dave ratayao.
PSA 7:15 Tugae rave, vatano mamune man dave irati ana ratantona ngkakaije rautan, opamo po ana ngkakaije raugavo vatane mai muno po maponae tutir.
PSA 7:16 Po ateme rawae vatano kaije mai weramu taune pirati pakato temasyo rai.
PSA 7:17 Ana ngkakai panatantonave raijo vatano kaije mai omamo makare ti mo taune anepat, muno ivuinyo bekero rai omamo makare ti mo taune aron.
PSA 7:18 Yara risyamo syo kove raura seo AMISY Ai, weye Opamo moyar. Muno rikinyo ransyeran kangkamane rai, syo AMISY Titi Rave Apa tame rararimbe.
PSA 8:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Mamaisyo ransyeran ‘‘Gitit’’ rai.
PSA 8:2 Tugae AMISY, Winyirati reama Akoe, wakoe, Nya tame ntiti rave no mine tename so! Nya kovo ntiti mo naume rakivan bintabo.
PSA 8:3 Nde no arikainy tuvan muno arikainyo wisyisyo ukame rai mansai wo nararimbe. Weye Nyo Nya vambunine ratonamo mansai to, ti mo Nya marova mapamo muno vatano uparijo Naive mapamo tavon.
PSA 8:4 Wakoe! Syo naume warae ranyanyube, windanari naneme rai–embae, tume, Winyo ratonami,
PSA 8:5 umba veanimaibe Nyo vatan bayave mansatantona rave? Muno veanimaibe Nyo arikainyo vatane mayaranande rave tavon?
PSA 8:6 Weramu Winyo manari to kavintare umba wo Nya naito titi mansamaisy. Winyo mansainyave kovo ntiti rai muno Nyo tamo manakoe raugaje mai.
PSA 8:7 Winyo vambunine raunanto mai ti ube akarive anakotaro ndanari rai vintabo. Nyo raveaje ntuna no majo ate rai:
PSA 8:8 kambine, domba muno sapi muno maere kotar nsyisyaube ntuna no anoko ayamuga;
PSA 8:9 insani kotar muno jiane kotar muno anakotar tenambe ntovabe no nawanan.
PSA 8:10 Tugae, AMISY, Winyirati reama Akoe, wakoe, Nya tame ntiti rave no mine tename so!
PSA 9:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Mamaisyo ransyeran ‘‘Mut-Laben’’ rai.
PSA 9:2 Syare syo kove raura seo AMISY Winai, inanuga ntenami rautan, muno syare syo Nya anakotaro ndaveti mbe anaanibe rariri.
PSA 9:3 Syare inananibe muno inanayanambe weye Winya ana ndave mbewar, sya Amisy Winyi Ntiti Rave, syare rikiny syo Nya tame rararimbe.
PSA 9:4 Weye wimarovave sya marova mai ti wansuk muno unanajibe, onawamo utaopon muno ugwenen.
PSA 9:5 Weye Winyirati Nyo marimbe rinai, muno Winyirati Akari Nyo moyare rapatimu rinai.
PSA 9:6 Winyo mangke rapatimu susyo wanave Nai jewene mai to, muno Nyo vatano mamune maupaeta ti makanive, muno awa tame mamo Nyo raupaisy ti rakanive ntoa nuge nuganui.
PSA 9:7 Reama marova nawamo maupaeta ti makanive to, awa muni mainyamo Nyo rakupi ti ntuna, weti vatane inta mansaemendi akato mai jewen.
PSA 9:8 Weramu AMISY Winyirati mbe akarive ntoa nuge nuganui, wintuna no kursijo titi rai indamu Nyo mangke rapatimu mine so rai.
PSA 9:9 Winyirati Nyo patimu moyare raugaje vatan tenambe mine so mai, muno Nyo ayao mamaisye rapatimu susye kotare mai.
PSA 9:10 AMISY Winyirati yano oram ntiti no irati vatano matawanto maora, Winyirati ndarino maora arono una irati ana nsosobe rai.
PSA 9:11 Sya AMISY, vatano wo naen tugaive no manuga rai nawamo mansanaveano winamen, weye vatano ude ubeaje Nai nawamo winaneme mpaya mai jewen.
PSA 9:12 Wakiny! AMISY ararin, Wepirati be akarive no Sion! Wapo Apa ana dave ravovo susye kotare mai.
PSA 9:13 Weye Opirati Po mangke rasakinavo vatano maneme nijame mai, yara aemeno vatano matawanto mai, muno animari wanonae rai ramu.
PSA 9:14 Sya AMISY, syare naemeno rinai, Nyo rinaen, sya marova wo rinansewabe ti risiuri rave, syare Nyo inapaya irati weno mare mo inaunto so rai.
PSA 9:15 Indamu Nya ana ndave ti mamai dave mamo syo rararimbe no vatano Israel mansamun no nai unsanda akoe sisa no Yerusalem. Muno rinanayanambe weye Winyirati Nyo inapaya irati kakai rai.
PSA 9:16 Susyo wanave Nai jewene nawamo utatayasyo atemo taune wo rawae rai, wakata usawa taune awa isyeano wo ratugare rai.
PSA 9:17 AMISY Po taune aroron kakavimbe, pare taune Pirati Po patimu moyare raugaje. Vatano mamune awa ana udave mo taune maokaisy. Higayon.
PSA 9:18 Vatano mamune nawamo indati muenen ti wasya no amani, onawamo susyo wanave Amisye Ai jewene nao tenambe.
PSA 9:19 Weramu vatano awa ana jajewembe mai nawamo Amisy Opamo parandeno mai jewen, muno vatano una siuri rai nawamo awa anave mpatimu jewen ntoa nuge nuganui.
PSA 9:20 AMISY, syare mbeseo, Nyo mangke raugaje susyo wanave Nai jewene mai. Vemo Nyo vatan bayave umaso manyanyut bayave inya, weye umararin wo ratantona ware awa vambunine mi mo Winya rakivan.
PSA 9:21 Sya AMISY, syare Nyo mavera ujaniv dave, wirati susyo wanave Nai jewene wo taune mansaen dirive ware tugae, onawamo vatan bayave nanawa.
PSA 10:1 Sya AMISY, mbe animaibe winggwaravainyo reansai? Muno Nyo reansaene jewen arono reana ana nsosobe rai?
PSA 10:2 Weye vatano mamun mararine wo vatano matawanto mawatan tutir, weti koveamo awa ana wo ratantona ti mamuno reansai mo taune makep.
PSA 10:3 Weye vatano mamune umararino awa ubekere obo rai, vatano utantunaube wo AMISY aura tantunawi muno wo kakai ratoro Ai.
PSA 10:4 Vatano mamune umaso nawamo mansamuno mararine obo raen dirive mai, weti wo Amisye akani jewen. Wo ratantona ware Amisye pamo no ramu.
PSA 10:5 Vatano mamune umaso awa anakotaro wo raijare mamo ama ine raen kobe. Amisy Nya patimu moyare mamo ntiti rave, weramu onawamo unanta rai jewen. Wo vatano matawanto umaso matantona daradambe vayave.
PSA 10:6 Wo raura no manuga, ware: ‘‘Risyamo inanto ana nsosobe inta rai ramu. Ana ngkakai mamo inta nande rinai jewen ntoa nuge nuganui.’’
PSA 10:7 Mawa mamo ntairi anaamatane, anapamponae, muno ukantetoaro ayao rai, manatantonave kakai rai me, ubekero wo vatane mave pabe obo mi wayao dai tutir.
PSA 10:8 Ukaokaibe no kampo rai janyi indamu maroyaro vatane mai, no varoro maninimbe ukaokaibe ri we, wo vatano ayao kakai meweno mai maubaisy bayave. Wo vatano umayondi manyanyuti tutir.
PSA 10:9 Onawamo maisyare make sivuinye wemaisy, ukaokaibe no insumai uga indamu wo vatane mansaman. Wo mansaman indamu wo vatano umayondi maijar, wo vatano mayondi maijar muno wo mansararambe ti uta.
PSA 10:10 Maisyare make akiri mona ntararai ti pare pirak da po natao wemaisy, onawamo ubambunin dave, ti wo vatano mayondi mataopon muno wo marisyi.
PSA 10:11 Vatano mamune umaso wo ratantona no manuga, ware: ‘‘Amisye pamo animari wama ana wandave rai to! Somaisyamo amije ntatuvi ti merere nto mamo, Po wansaeno rai ramu.’’
PSA 10:12 AMISY, sya Amisy, syare mbeseo ra Nyo mangke raugaje vatano mamune mai, yara naemeno vatano matawanto mai!
PSA 10:13 Mbe animaibe vatano mamune wo Amisye aura tantunawi tutir, muno wo raura no manuga ware Amisye pamo Po makewabe awa ana udave rai ramu!
PSA 10:14 Weramu Winyo raen to, weye Winyirati vatano umayondi wakare usaroro Nai, muno Winyirati Nyo arikainyo wawate mansayaranande. Winyo awa siuri muno mansanuga njorame raen to, indamu winanembe mai jakato.
PSA 10:15 Nyo vatano mamune nawe, vatano awa ana udave ngkakainoanive awa vambunine radaut, Nyo mansakewabe awa udave ti ngkakai rai vintabo muno Nyo mansopi rai.
PSA 10:16 AMISY Wepi be Akari titive tutira ntoa nuge nuganui. Susyo wanave Ai jewene nawamo indati Po maupaeta irati Apa munije rai.
PSA 10:17 Sya AMISY, Winyirati Nyo vatano matawanto awa ana udanajo raraniv, muno namarikoame rasakinavo mai muno Nyo mansanuga raijaseo ra mbambunin.
PSA 10:18 Nyo patimu moyare raugaje arikainyo wawate muno vatano matakarasyo mai, indamu vemo vatano mine so inta seo po vatano umayondi mave yanibe akato inya.
PSA 11:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Risyamo rigaugambe AMISY Ai, weti mbe animaibe nyo inaura dea nyare: ‘‘Winyare mpaya kakai rai, weamo nyo pepake ratonami indamu nto nanto nte no unate warae!’’
PSA 11:2 Weye vatano mamune po apae raivit, po atoe rantiki te no kaumudi rai, indamu po vatano beto Amisye Ai atapo.
PSA 11:3 Ranivara ananyao mo kawasae wansaokaisye rataka doyadi, weamo vatano ubeta AMISY Ai ubeta ri mamaundi.
PSA 11:4 AMISY no no Apa Yavaro ndandinite rai, AMISY tuna no Apa kursijo ntiti rai no Manunggara. Ami ntamijo vatano mine so mai tenambe, Po vatane mayasiro mavabe muno Po matauno awa ana udave rai.
PSA 11:5 AMISY Po vatano beto Ai pe vatano mamune pe yanuga rayasir tenambe. Opamo pari jirati vatano bekero ivuinye rai ai.
PSA 11:6 Po mangke tanamo nsundive muno tanamo ama kijao ranavane ngkakai rasui vatano mamune mai, muno Po ovaro mamoane ratutiro mai ti mo manen; omirati mangke Po ratayao mansamarom.
PSA 11:7 Weye AMISY Apa ana be muno Apa ana dave mamai dave, muno muiny irati vatano ubeta Apa ananyao raije mai, wenawamo indati wo amune raen.
PSA 12:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Kinyo rai itari ama wai kaumandeije raeyan dai.
PSA 12:2 Sya AMISY, syare nde Nyo sopambe rinai, weye vatane inta ubeta Winai jakato ramu to, vatano matawandi ti utavondi Winai nawamo mansaumandi vintabo to.
PSA 12:3 Vatan tenambe wayarurijabe taune mai vambinibe, maunane mamo mansak ti wo vatane maponae ayao manavane rai.
PSA 12:4 AMISY, syare Nyo vatano wo ayao manavane ratore mansopi tenambe, muno Nyo vatano mawa mbaubu mawa rakuvu vintabo.
PSA 12:5 Onawamo wo raura ware: ‘‘Reama ayao reandatore mirati vatane utaopono rai! Ana rui vayave reamare reamo raura mamo reandaura kai, muno vatane inta umamaisyo wo reansansopi rai kakai!’’
PSA 12:6 Weramu AMISY Po raura pare: ‘‘Syo raen, wo vatano awa ana jajewembe matawanto, weti Syo raura syare: naije kobeamo Syo kovo sauman, namirati mansanaveano ramene, raunanto mai.’’
PSA 12:7 AMISY Apa urairi mamo mamaisyo anave rai, muno kakui maisyare peraki kakui ramaisy, namirati raugasya rauno taname rai susye kaururum indamu mbe peraki kakuive.
PSA 12:8 AMISY, Winyirati ndarino reansaora, ndarino reansaora irati vatano mamun susyo naiso mai.
PSA 12:9 Weye vatano mamune ntuna mandayano sota sore, muno awa ana udave ti ngkakainoanive mamo vatan tenambe ukangkamambe rai.
PSA 13:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 13:2 Abo! Sya AMISY, ntoa nugoenta to winanimari rinai tutir bayave kobea e? Ntoa nugoenta to winakirive rinaija e?
PSA 13:3 Ntoa nugoenta to inanuga mamaun, muno rinanuga ranimaumbe masyote yanteter. Ntoa nugoenta to sya marova wo inatawanto tutir kobea e?
PSA 13:4 AMISY, sya Amisy, syare namumbe de rinai, Nyo sya ana danajo ravera mamaisy. Nyo vambunine raugakare rinai, muno vemo Nyo rinapayamo kakai nora.
PSA 13:5 Vemo sya marova wo raura ware wo rinapinde to inya. Muno vemo umararin ware wo rinangkuku to inya.
PSA 13:6 Weramu risyamo syanave irati Nya muinyo no tawano rinai rai, rinananibe weye Nyo rinapaya sya marova aneme rai to. Syare rikinyo ransyerane raijo AMISY Nai, weye Winyamo mbekobe irati rinai to.
PSA 14:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Vatano wantatukambe wo raura no manuga ware: ‘‘Amisye Pa inta no ramu.’’ Awa ana udave mamo mamun muno ngkakainoanive, vatan inta po ana ngkove rave ramu.
PSA 14:2 No munijo Manunggara AMISY tuna Po vatan tenambe mansanyanyut, indamu Po mansaen vatane inta apa ana datantona ntiti no aija rako, muno beaje Aija nene rako.
PSA 14:3 Weramu vatan tenambe makirive Ai, wenao tenambe awa ana udave ngkakainoanive. Vatan inta po ana ngkove rave ramu, vatan inta mamaisye jewen bayave.
PSA 14:4 AMISY pare: ‘‘Vatano awa ana udave mamun umaso nanawamo awa ana udatantona no maija rako, jewena e? Wenanawamo wo Sya kawasae Syo matayao mave tatugadi, muno wonae usambayambe Rinaiji.’’
PSA 14:5 Indati vatano mamune umaso ujaniv dave, weye Amisye Po vatano ubeto Aije mansayaranande.
PSA 14:6 Vatano mamune ware wo vatano awa ananuge jajewembe mai mansosobe, weramu AMISY darino mansaora.
PSA 14:7 Syare koveamo Amisy Wepi no no Sion de Po Israel mapaya vatano mamune mai! Arono rui AMISY Po kovo ngko dave raugav akare Apa kawasae mai, weamo indati Yakop apa susyo Israel mansananibe.
PSA 15:1 Masmur Daud po ratoe. AMISY, are pirati Nyo amayaro de siso no Nya randumo sambaya rai? Umba are pirati Nyo amayaro no natavon no Nya unato ndandinit rai?
PSA 15:2 Wepamo vatano ana ngkakaije inta raeno ai jewen, muno po ana mamai dave obo rave, muno po ayao tugae obo raura anuga kakui rautan.
PSA 15:3 Wepamo po apa vatane maura tantunawi jewen, muno panakakaive irati apa arakove mai jewen muno po yavaruga kaije maura tatugadi jewen tavon.
PSA 15:4 Wepamo po vatano AMISY ponae mansai, matantona titive jewen, yara po vatano ubeta AMISY Ai matantona titive. Muno vatane so teto apa urairi rai tawan kobe. Ranivara nanto ana nsosobe inta rai weamo akirive apa urairi umaso raije ramu.
PSA 15:5 Wepamo apa arakove inta po doije inta augavo arijat, pare ranijan akare mamaisyo po raugave bo rai, yara ama nako nseo raija datavone mamo pare jewen kai. Muno wepamo vatano po doijo yanyano rawatambe indamu vemo ama mangke makare vatano mamaisye po ranawan inya. Vatano apa ana dave mamai tenambe maisyare so, wepamo indati teto tindimuve tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 16:1 Daud apa ransyerano Masmur po ratoe. Sya Amisy, syare Nyo inayaranande, weye Winyirati syakaore gaugambe Nai.
PSA 16:2 Syayao to irati AMISY Ai, syare: ‘‘AMISY Winyirati sya Akoe Pi Winy, sya anakotar tenambe ngkovo rinai mamo Winyirati ndaunande rinai!’’
PSA 16:3 Vatano ubeta Amisy Winai una no muni so nao, onawirati mamaisyo maijaseo vombe, muno rimayaro no matavon.
PSA 16:4 Vatano wo anawayo kotare masyanive nanawamo, awa anakotaro nsosobe mai mamo manakoe rave kobe. Wo maere mavu rameseo anawayo kotare mai mamo syonaeyo tavondi raiji, muno syonae inawa mpaato anawayo kotare awa tame rai no sya sambaya raiji.
PSA 16:5 Sya AMISY, Wibuiny irati ribekero Nai, Winyirati Nyo sya anakotaro ibekedai raunande, muno sya tumo merere nto mamo no no winanem uga rai.
PSA 16:6 Tugae, maisyare tauno wai rapayaje mino minsine rai rinamarome wemaisy, kovo Nyo raosoro inamarome mamo mo anayanambe raugavo inanuga so rai.
PSA 16:7 Syo AMISY ararimbe, weye Opirati Po ananyao raugaje rinai, tugae, arono naman Apa ananyao ntairi inanuga rai weti mo inanyao unanui ngkove rai.
PSA 16:8 Syo AMISY aijaro sya usye rai tutir, Opamo no inautan weti riteto tindimuve tawan.
PSA 16:9 Wemi mbewar inanuga so rananibe muno sya jugara anayanambe, muno inanasine tename so no mariraave kovo saumane rai.
PSA 16:10 Risyamo Nya vatano atawandi tavondi Nai pi risy, indati Nyo inapaya ti rituna tawan no wene ama uga raije ramu, muno Nyo inapaya ti inanasine so ntami mauge ramu.
PSA 16:11 Winyirati Nyo unanuijo nto no kovo nuge nuganuije rarorono rinai; Wintuna rinautan weti rinanayanambe, muno rino Winatavon weamo rinananibe tutir ntoa nuge nuganui.
PSA 17:1 Daud apa sambaya. Sya AMISY, syare Nyo sya anonae so raraniv muno Nyo moyare raugaje rinai, namarikoame rasakinav de sya ana danajo inanuga tugae raije so rai.
PSA 17:2 Syare Nyo patimu moyare raugaje rinai indamu mbe rarorombe risya ana dave mamo musyo marambe jewen, weye Winyirati Nyo ana mamaisye raen.
PSA 17:3 Ranivara Winyo inanuga so rayasiro mavabe, Nyo rayasiro mavabe no arono naman, muno Nyo rinakani mavabe rai, indati Nyo inaen risyamo ayao kakai meweno rinai, sya ana idaura musyo marambe jewen.
PSA 17:4 Vatano wanui awa ana udave nsasye risya rai, yara risyamo sya ana dave mamaisyo Nya ayao rai. Risyamo syo inanasine so rayaranande ti itavobombe vatano wo ivuinye rave awa unanui raije ramu.
PSA 17:5 Risyamo itavondi Nya unanui obo rai, muno risyusyo akirive rai ramu.
PSA 17:6 Sya Amisy, syo winanonae, weye Winyirati indati Nyo sya ana danajo raveti mamaisy, syare namarikoame rasakinav de rinai muno Nyo sya ana idaura so raraniv.
PSA 17:7 Syare Nya muinyo no tawan mbe anainambe rarorono rinai. Weye Winyirati Nyo vatano mansamamavube Nai mapaya irati kakai rai, nanemo mbambunine omirati mo mavijuri awa marova mai.
PSA 17:8 Syare Nyo rinayaranande maisyare risyamo Nya nanuga rave pi risy, Nyo inangkokaibe no nanem ate rai, maisyare mangkuere mo ama pepake veano tuvane rarau wemaisy,
PSA 17:9 no inaora irati vatano mamun ware wo inaupaeta mai. Sya marova ware wo inaubaisye wo rinawariki,
PSA 17:10 onawamo mansaemeno vatano kaije mai ramu, muno mansararino ayao rai.
PSA 17:11 Ude umarovave rinai ti wo rinakijaniri, mansami ntetero rinai indamu wo rinakupisen muno wo rinangkukuv asyo tami no kopa.
PSA 17:12 Onawamo maisyare singa kokaibe no varoro maninimbe ti po rinamane wemaisy, maisyare singa kamuram pare pirak indamu po rinatao wemaisy.
PSA 17:13 Sya AMISY, mbeseo ra naroyaro sya marova mai, indamu Nyo mataopon, Nya omake veano rinapaya irati vatano mamune mai.
PSA 17:14 Sya AMISY, syare nanemo vambunine veano rinapaya irati vatano ubekero ananugo mine so obo rai mai. Syare mangke ndatayao mai mamo, ndaugaje ra ratutumbe mai indamu mangke mai, muno mangke so merere masyo awa arikainye, ajavije mansai tavon.
PSA 17:15 Yara risyamo indati syore te no Winamun, weye ibeto Nya ananyao rai muno syusyo akirive Nya ayao rai ramu. Muno arono rinikija ibeseo weamo inananibe, weye taune winarorono rinai.
PSA 18:1 Masmur Daud, wepirati vatano panapatambe AMISY Ai, po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane somamo Daud kinyo raijo AMISY Ai, arono AMISY Po apaya marova mai tenambe, muno akarijo Saul anem uga rai.
PSA 18:2 Sya AMISY, rimuinyo Nai, Winyirati sya vambunine nsawa Nai.
PSA 18:3 AMISY Opirati sya unato oram muno yano no inaora, Opirati Po rinapaya irati kakai rai. Sya Amisye Opirati sya unato oram inamamavube Ai. Opamo maisyare vakano no rinaora, muno Opamo bambunin Po rinapaya irati kakai rai. Opirati sya yano oram ntiti rinino aowan.
PSA 18:4 AMISY Opirati mamaisyo aura titive; syo awain umba Po rinapaya irati marova mai.
PSA 18:5 Risyamo waijo wene mo inapaka to, muno wene mo inaunto maisyare manayame nsepadi rinai to wemaisy.
PSA 18:6 Waijo amani mo rinapapakai to, muno wene mo inaman maisyare aviri ratugar ti mo inaman no sya usye wemaisy.
PSA 18:7 Arono rino ana nsosobe ama uga rai, syo AMISY awain, syanonaeto Amisye Ai indamu Po sopambe rinai. No no Apa yavaro tuna ri Po inanamote ranaun, muno Po risya ana syo ranonae seo Aije raraniv muno Po rinasopan.
PSA 18:8 Umba mine tename so mangkiki muno raunuve, muno unate mantaun masyo no ama ate waraya muno ntutar, weye Amisye Apa pari mangke mbadurur.
PSA 18:9 Apa pari umaso maisyare kijao ntutupo atumateme raide, tanamo mbadurure muje no awa rai, muno neno nsundive muje rai tavon.
PSA 18:10 Po naume raporar ti paje kobe, paje te no andoramo naaman dave ama vone rai.
PSA 18:11 Seo tuna naito Amisy kerub ai weti badirir de, ovare po amawisy ti pavave de maisyare insani apa pepako mbadiriro autane wemaisy.
PSA 18:12 Po nugo naamane raijaro aora, andorame muno maruge wenairati maisyare randumo no aora wemaisy.
PSA 18:13 Weramu nai taune amunamo vare ntami, muno andorame muje raijo marugo esije me tanamo nsundive me rautan.
PSA 18:14 Umba AMISY anamote ravari no naume warae; AMISY Titi Rave anamote ngkinde ti ranaun.
PSA 18:15 Wepi Po ato veano marova maivuiny weti mpusyek tatugadi, omamo ivako Po ratatukande ti rantebai tutiro mai ti mo maungkananive.
PSA 18:16 Naije mayane mamo eravo anawadi to no ate waraya, mine so ama ajijo mo ratugare raeno kakavimbe. Weye sya AMISY, Winyo sya marova mansaneneno soowabe, muno nanawayo parije veano mapuar.
PSA 18:17 Amisy Wepi tuna no Manunggara, aneme rareande Po inaijaseo, Po inakarimu sen no ana mo inatawanto, maisyare manayam akoe inta ama vambunine ramaisye rai.
PSA 18:18 Wepi Po inapaya irati sya marova ubambunin dave mai, muno vatano manuga mamuno rinaije mai, weye wenawamo awa vambuninen mo inakivan.
PSA 18:19 Onawamo maroyaro rinai arono ana nsosobe mo inakep, weramu AMISY Po sopambe rinai.
PSA 18:20 Opirati Po inapaato no varoro ntanenae rai, muno Po inapaya irati ana ngkakai rai weye Opamo anayanambe rinai.
PSA 18:21 AMISY Po kove rasakinavo rinai mamaisyo sya ana daveti ngkove rai, muno Po kove raugaje rinai weye syo ana inta ravera ngkakai ramu.
PSA 18:22 Weye risyamo ritavondi tutiro AMISY Apa unanuije rai, muno rinakirive Aije ramu.
PSA 18:23 Weye risyamo ibeto Apa anaparatote rai tenambe, muno Apa ananyao mamo idapaya ra ntami ramu.
PSA 18:24 Risyamo syo ana inta ravera nggwambe no Amune rai ramu, muno inanasine so raisyisyi ana ngkakainoanive rai.
PSA 18:25 Weti AMISY Po kove rasakinavo rinai mamaisyo sya ana daveti ngkove rai, muno Po kove raugaje rinai weye syo ana inta ravera ngkakai no Amune rai ramu.
PSA 18:26 Sya Amisy, nde irati vatano matawandi utavondi Nya ananyao raije mai, winteto Nya urairi raijo mai; muno nde irati vatano manuga nsarokire mai, Winyamo nanuga nsarokire rarorono mai.
PSA 18:27 Nde irati vatano manuga ndandinite mai, Winyo Nya nanuga ndandinite rarorono mai, yara nde irati vatano wo kakai ratantona mai, Winyo namuno nsansinao rarorono mai.
PSA 18:28 Susyo matawanto nawamo Winyo mapaya irati rai, yara vatano umararine nawamo Nyo maveaje.
PSA 18:29 AMISY, Winyirati Nyo vare raugaje rinai maisyare yawainyo mbaro rinai wemaisy, sya Amisy, wimbaro kaumudi no rinakijani so rai.
PSA 18:30 Weye Winyirati Nyo vambunine raugaje rinai ti inaroyaro marova mai, muno sya Amisy Nya vambunino mo inasopane mirati syo sya marova maukir ti risiso no awa munije rai.
PSA 18:31 Amisye Apa ana dave mamo mamai dave, Amisye Apa urairi mamo mamai dave ti anave rai, Opirati vakano darino vatan tenambe ude mansamamavube Aije maora.
PSA 18:32 Weye AMISY obo Pirati wama Amisye Pije, Amisy obo Pirati wama unato oram wansamamavube Ai pije.
PSA 18:33 Wepirati Amisy, Po vambunine raunande wansai, muno Po inaugavo unanui syanya raije raito kovo saumane rautan.
PSA 18:34 Wepi Po inajo raveti ndaradam, maisyare rusa ajo ndaradam ti po raansandi wemaisy, muno Po inapaato no mariraave no unato ntiti rai, weti marova wo inaubaisye jewen.
PSA 18:35 Wepi Po inanyao irati marova rave rai, weti ribambunin syo apae moto tembaga mpanyoane raivit.
PSA 18:36 Sya Amisy, Winyi Nyo rinapaya irati sya marova mai, maisyare Nyo vakane raunande indamu no irati rinaora wemaisy. Nanem ngkov vambunine wemi mo inasopan, muno wimbekobe rinai weti umba syo anasineko.
PSA 18:37 Winyi Nyo varoro maneka ratayao rinai no marova ama uga rai, weti ritet tawan ti rimarovave tutir, yara ritende jewen.
PSA 18:38 Syo sya marova mawatan ti syo maijar, muno syo maotada mewen dainyamo syansop akare ramu.
PSA 18:39 Syo kaipate ko mai ti wakaeyove akato kakai, wenawamo ntarurandi ti ntuna no inajo ate rai.
PSA 18:40 Weye Winyirati Nyo vambunine raunande rinai indamu risiso marova rai, weti sya marova nawamo Nyo mataopon bintabo no inanem ate rai.
PSA 18:41 Winyi mbewaramo syo anasineko sya marova mai, ti wansuk unanajibe, muno vatano manuga mamuno rinai umaso nawamo syo mao bintabo.
PSA 18:42 Ugwain wanonae, weramu vatane inta ude wo sopambe mai ramu, wenawamo wanonaeto AMISY Ai, weramu Po maranive ramu.
PSA 18:43 Syo maakoyandija ngkupi ti ntuna maisyare kapumo ovare damawisyamo nsaone wemaisy, muno syo kamumu tawano mai ti mparakami maisyare kopa mparadakambe no unanui wemaisy.
PSA 18:44 Winyi Nyo inapaya irati sya kawasaeyo wonae ubeta rinai mai, muno Winyo inaijaseo ti ibe akariveo susyo mato siso Israel mai jewene mai tavon, weti soamo syo vatano syantukambe maije mave anakebe no inanem ate rai.
PSA 18:45 Vatano marane umaso ubeaje irati rinai, muno sya ayao idaugaje mamo wo ranaun ubeta rai kobe.
PSA 18:46 Vatano marane umaso awa mangkakeraive raumandi mai to, wenawamo ututar wuje irati awa varoro ukaokaibe raije raora.
PSA 18:47 Tugae! AMISY Opamo jayaisy tutir! Opirati sya unato oram inamamavube Ai, ti syo ararimbe. Kangkamambe Amisye Ai, Wepirati Po inapaya kakai rai!
PSA 18:48 Amisye Pi Po kakai rasakinavo sya marova mai, Wepi Po susye kotare maveaje ntuna no inanem ate rai.
PSA 18:49 Amisy, Winyi Nyo inapaya irati sya marova mai, muno Winyi Nyo anasineko raunande rinai irati vatano umarovave rinai mai, Winyi Nyo inapaya irati vatano usivuiny dave mai.
PSA 18:50 Maisyare omaiti, sya AMISY, syare syo kove raura seo Nai no susye kotare so awa yasyin, muno rikiny kangkamambe Nya tame rai.
PSA 18:51 Winyo vambunine raunande akari titi Nyo aijaseo ai, weti po anasineko. Muno Nyo Nya muinyo no tawane rarorono vatano Nyo atayao terave indamu be akarive umaso ai, opamo Daud muno apa susyo merere nto maija ntoa nuge nuganui.
PSA 19:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po anugano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 19:2 Naume muno ama anakotaro no no ama uga rai mo Amisye Apa kovo ntiti raroron, muno mandepe mo Apa anakero daijaro aneme rai raura.
PSA 19:3 Masyote mo Apa kovo ntiti ravovo tutiro masyoto miridi nto rai, muno namane mo rariri tutiro namano miridi nto rai.
PSA 19:4 Naume ma mayaode intai jewen, mayao jewen bayave, ama ranamote mamo vatane wandanaune ramu.
PSA 19:5 Weramu ama kine manonon nto no munije rai tenambe, ama ana mo raura mamo muija nto no munije ama mamaran rai vintabo. Nai naumo warae Amisye Po uma apa randume ratayao to.
PSA 19:6 Uma umaso tipu seo kai rave, maisyare anya kamuram puje no apa tanoano vauname rai kai rave. Uma umaso puje, maisyare anaanivo bambunin pansanan irati apa unanuijo ratayao aije raito anayanambe rautan.
PSA 19:7 Nai ranijo wanamuram uma tipu seo rai, pansanana to pasyo no varet, apa varo mamoane meweno vatane inta maije ramu.
PSA 19:8 AMISY Apa anaparatot wemi mamai dave, mo vambunine raugav akare vatane awa jugara mai jakato. Ananyao AMISY wemi ntindimu ti anave rai, mo ana ratantona ntiti raudeo vatano unanta rai jewene mai.
PSA 19:9 Anaparatot AMISY wemamo ananyao nsarokir, mo anayanambe raugavo vatane manuga rai. Ananyao AMISY mamo kakui rave mije, mo vatane manyao ti makari mbaro Apa bekere rai.
PSA 19:10 Wamo AMISY asyaniv, wemi mamai no Amune rai, wamanya rai tutira ntoa nuge nuganui. Patimugo AMISY omamo ayao tugae, muno moyar tenambe.
PSA 19:11 Wambekero ananyao AMISY rai mo wama mbekero emasije rai rakivan, tugae mo emasi kakui manui rave rakivan. Muno Apa ananyao mo anyauene ama mana manavane rakivan, tugae mo anyaune ama poko muje rave kobe no ama nenete rai rakivan bintabo.
PSA 19:12 Tugae, ananyao umaso raugaje vatano panapatambe AMISY Aije ai indamu mo aorai; vatano po raijaro matuve opamo kovo manakoe ratayao amarom.
PSA 19:13 Are pirati po taune apa ana dave ti ngkakai namirati pantatukambe raije raen? Amisy, syare Nyo sya ayao kakai syantatukambe rai namije rapaya rinai.
PSA 19:14 Muno Winyo inansopo marambe ayao kakai syo raen to weramu inakari kapan dai so rai, inda vemo ama vambunine mo inatatuv asyo inya. Wirati indamu vemo ana ngkakaije inta raeno rinai jinya, yara ripaya irati sya ayao kakai mare ntapekano rinai rai.
PSA 19:15 Sya AMISY, ribeker syare sya ayao daura ore som muno sya ana datantona som mamaisyo winanuga rai. Winyirati sya unato oram inamamavube Nai muno Nyo rinapaya sya marova mai.
PSA 20:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po anugano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 20:2 Reama akari titi winy, koveamo AMISY Po winaraniv muno Po napaya irati anakotaro mo nansosobe rai, reamare Amisy Opirati darino aneno Yakop aora be yambe naora!
PSA 20:3 Reamare Amisy no no Apa Yavaro ndandinit, aneme rareande Po nasopan, muno nai Sion, Opamo de, Po vambunine raugaje winai.
PSA 20:4 Reamare nya anakotaro ndameseo Ai mamo aemeno rai, muno maero ndameseo Ai mamo mo aveti ananibe rai.
PSA 20:5 Reamare nya anakotaro mbekedai mamo Po raveti mamaisy, muno anakotaro nyo ratantona tavone mamo Po raveti ama ine no rai.
PSA 20:6 Indati reansananibe reanggwain weye reama akari titi winyo anasineko wama marova mai. Muno reamo nyovara wao njayaibe rangki, omamo mbe rarorombe Amisy Apa vambunine raijaseo titive. Reamare AMISY Po nya ana ndanajo ravera mamaisy.
PSA 20:7 Soamo umba syo raen tugae: AMISY Po anasineko raunande akarijo titi Po atayao terave ai to. Nai munijo Manunggara ndandinit AMISY Po raude ti mamaisyo ai, AMISY anem ngkov mbambunine mirati mo anasineko raunande akari titi ai.
PSA 20:8 Vatane inta nawamo manaveano awa kereta marova obo ramen, inta manaveano awa kuda obo mansamen no marova rai. Yara wamamo wansanaveano AMISY, Opirati wama Amisy, Apa vambunine obo ramen.
PSA 20:9 Vatano manaveano kereta muno kuda obo mansamene nawamo utataopon, yara wamamo wansayae tindimuve muno wamo anasineko.
PSA 20:10 AMISY, reamare Nyo anasineko raude irati reama akari titi ai! Arono reamo winanonae, reamare Nyo reama ana ndanajo ravera mamaisy!
PSA 21:1 Ransyeran Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 21:2 AMISY, Nya vambunine mirati mbewaramo akari titi ananibe; opamo anayanambe rave, weye Amisye Winyo anasineko raunande ai!
PSA 21:3 Apa bekere mamo Nyo raunande ti mamaisyo ai, muno apa ana danajo mamo Nyo rawatambe ramu.
PSA 21:4 Weye Winyo aovambe irati Nya kove rai ti manakoe ai, muno Winyo kakion emasi kakui raugasya akari rai.
PSA 21:5 Po kove ranajo Winai ra Nyo raude ai indamu opamo jayaisy tutir, muno Nyo apa tume raveti nggwaravainy merere nto tutir.
PSA 21:6 Apa tame ntiti weye Amisy Winyo anasineko raunande ai no marova rai, Winyi Nyo aijaseo titive muno Nyo aveti apa tame manakoe.
PSA 21:7 Tugae, Nyo kovo manakoe raugaje ai ti merere nto tutir, opamo ananibe muno anayanambe weye Amisye wintuna autan.
PSA 21:8 Weye akari titije umaso anaveano AMISY obo amen, muno Amisy Titi Rave Apa muinyo no tawane mo akom weti tindimu tutir.
PSA 21:9 Indati apa marova inta nin da to jewen, muno po vatano manuga mamuno ai mawatan ti po maijar.
PSA 21:10 Arono apa marova maugav ude no amun, indati po mansamero tanamo mbadurure rai. Indati AMISY Apa pari mamoane mo maubaisy, muno taname mo mansanen ti mangkur bintabo ti mewen.
PSA 21:11 Awa arikainye, ajavije nawamo indati akari titi po maotar ti makanive no mine vone so, awa susyo wo mampame umaso nawamo makanive tenambe.
PSA 21:12 Ranivara apa marova manatantonave kakai raijo ai, weramu awa ana wo ratantona ti mamuno ai somamo mamaisye jewen bayave.
PSA 21:13 Weye po ato veano maivuiny, weti usakinav muno unanajibe.
PSA 21:14 Reama AMISY, reamare mbeseo ra Nyo Nya vambunine raroron! Reamare reangkinyo ransyerane rai, reamo Nya vambunine rangkakivambe!
PSA 22:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Rusa seo no awatan ngkov.’’
PSA 22:2 Sya Amisy, sya Amisy, mbeanimaibe irati winakirive inai? Syanonae syo winawain, weramu winggwaravainyo rinai rave kobe, muno Nyo rinapaya irati ana nsosobe rai ramu.
PSA 22:3 Sya Amisy, arono masyot syo winawain, weramu Winyo rinaranivi vayave. Muno arono naman syo winanajoa marudi, weti inanuga so ntanamanine jewen.
PSA 22:4 Weramu tugae mamo Winyirati Akari Titi ndandinit, mamaisyo Israel ukangkamambe Nai.
PSA 22:5 Winyirati reama aneno sinane mansanaveano namen, mansanaveano namen, muno Winyo mapaya irati siuri rai.
PSA 22:6 Winyirati wo nanonae, weti Nyo mapaya irati awa marova mai, Winyirati mansanaveano namen, muno usamane jewen weye winaneme mpaya mai ramu.
PSA 22:7 Weramu risyamo maisyare kurume we, muno inaura vatan be ramu, vatano wanuije wo inaura tantunawi muno wo inaura tatugadi.
PSA 22:8 Vatan tenambe wo inaene nawamo wo inakekebe, mawakea vivibe muno makari rangkiki rinai.
PSA 22:9 Wo inakekebe, ware: ‘‘Ranivara nanaveano AMISY obo amen, mbe animaibe Po napaya kakai rai jewen? Ranivara AMISY anuga no nai, wea mbe animaibe Po napaya rai ramu?’’
PSA 22:10 Weramu sya Amisy, Winyirati Nyo inauguje no sya ingkoa ranobon, muno Nyo inaveti ino mariraave no ingkoa ama ukame rai.
PSA 22:11 Arono rinano aje kobe we ndea naiso, rino no winanem uga rai. Arono ta ino no ingkoa ranobone we ndea naiso, Winyirati sya Amisy Nyo rinayaranande.
PSA 22:12 Vemo nggwaravainyo rinai jinya, weye sya marova wo ana nsosobe raugav ndea mangkepano rinai to, muno arepi indati po sopambe rinai?
PSA 22:13 Marova wanui wo inakijaniri, maisyare sapi anya wanui wemaisy. Wo inawariki, maisyare maero banten usivuiny dave una no munijo Basan wemaisy.
PSA 22:14 Sya marova usivuiny dave, weti ware wo inaubaisy, maisyare singa karirimbe, awa rayak ti pare po maere arisyi wemaisy.
PSA 22:15 Sya vambunine meweno inai, maisyare mana ngkanene wemaisy. Muno risiuri rave, maisyare sya pae mare mpapaya ama kabume rai wemaisy. Inanuga so mandamisyi rave, maisyare inunijo nsooyandi wemaisy.
PSA 22:16 Sya vambunine meweno rinai, maisyare kavinonamo nturi ti ngkupi wemaisy, inaunane ngkanen ti nseo noka inatumam ate rai. Amisy, Winyo inapaya ti ritami no kopa rai maisyare vatano kakai to wemaisy.
PSA 22:17 Maisyare make sivuinye wo inakijaniri wemaisy, vatano mamune wo inawariki, wo inajo muno inaneme ratukam ti nsukir.
PSA 22:18 Inanasine so ndupan ti eranande sya pae bo raen, muno sya marova mansami ntami tawano rinai rave kobe.
PSA 22:19 Wo aikarae rapatino sya ansune rai, indamu arepi apa ura ansune umaso rai.
PSA 22:20 Weramu AMISY, syare vemo nggwaravainyo rinai jinya! Nyavave ra nde Nyo sopambe rinai, weye Winyirati sya vambunine nsawa Nai.
PSA 22:21 Syare Nyo inapaya irati sya marova awa anaiyu rai. Onawamo maisyare make sivuinye amaisy, weti syare Nyo sya kove so rapaya irati awa vambunine rai.
PSA 22:22 Syare Nyo inapaya marova awa vambunine rai, maisyare ripaya singa mansawa rai wemaisy, muno maisyare ripaya bantene awa korodowai rai wemaisy.
PSA 22:23 Amisy, Nya ana ndave mamo indati syo rariri sya arakovo Israel mai, rikangkamambe Nai no anugane ama yasyin.
PSA 22:24 Inya, vatano wapo AMISY asyanive weap, wapo ararimbe! Inya, Yakop apa susye weap, wapo aijaseo titive! Muno kawasae Israel weap, watarurandi no Amisy Amun muno wabeaje Ai!
PSA 22:25 Weye vatano matawanto ti una siuri rai nawamo, Amisy Po mave tatugadi ramu muno Po mansamumuibe ramu. Muno Opamo akirive mai ramu, yara Po mansaraniv arono wo anonae.
PSA 22:26 No anugan akoe awa yasyin, Winyirati rikangkamambe Nai, no vatano wo Amisye winasyanive mansamun, syo maere rameseo Nai mamaisyo sya urairi idaokae nande Nai to rai.
PSA 22:27 Vatano manuga mpayaje nawamo indati wo maere umaso inta raisya uman dave, vatano ubeker ware ude mararai AMISY Ai onawamo indati wo ararimbe. Syare kovo ana mawese ntamijo wasaija ntoa nuge nuganui!
PSA 22:28 Vatan tenambe una no mine so, indati wo AMISY atantona akato, muno usakinav wakare irati Ai. Muno susye kotare ude wo vukane ranteter, indamu ubeaje no Amun.
PSA 22:29 Weye AMISY Obo Pirati Akari Titi, be akarive susye kotare mai vintabo.
PSA 22:30 Tugae, vatan tenambe taune mararin no mine so nawamo indati ude beaje Ai, vatan tenambe nanawirati indati wakasya no kopa nawamo awa vukane ranteter ti ubeaje Ai.
PSA 22:31 Susyo indati wakasea akato nao, ukangkamambe Akoe Ai, muno wo ariri akato irati susyo merere nto mai.
PSA 22:32 Amisye Apa moyare mamo indati wo raririjo susyo mansavaki akato mansai, ware Amisy Opirati Po Apa kawasae mapaya irati kakai rai to.
PSA 23:1 Masmur Daud po ratoe. AMISY Po rinayaranande maisyare vatano po maero domba makum, weti anakotare inta meweno rinai jewen.
PSA 23:2 Po inaugav asyo tuna no anoko insumai njayaibe rai, Po inaugave to no mana ami ntanamanine rai.
PSA 23:3 Wepi Po vambunine raugav akare rinai jakato, muno Po rinaugavo unanuijo nsarokire raito, indamu Apa tame raijaseo titive.
PSA 23:4 Arono syanya kaivo wen akoe no rai raito, syo ama ngkakai rasyanive ramu, weye wintuna rinautan. Nya kaijije me isyo me nanairati yo inayaranande, weti ino kovo saumane rai.
PSA 23:5 Winyi Nyo anaisye ratayao ti maweso rinai, no sya marova mansamune rai. Winyi Nyo manino mbovove rauvaro inakari rai, muno Nyo sya kapijo syo mana ramanam daije raveti ntairi tutir.
PSA 23:6 Syo raen, tugae, AMISY Nya mbekobe muno Nya muinye manakoe rinai no arono ta rikove so; muno indati rituna no AMISY Nya Yavare rai tawan tutir.
PSA 24:1 Masmur Daud po ratoe. AMISY Wepirati peyave irati mine so rai muno ama anakotaro ntuna rai rautan, muno vatano ntuna rai mautan tenambe.
PSA 24:2 Weye Wepi Po muni so rauseo nte no mana ntuna no kopa mate so ama vone rai. Po raveti ntindimu no mana masyo rave ama vone rai.
PSA 24:3 ‘‘Are pirati indati mamaisyo seo no unato AMISY we rai? Are pirati indati mamaisyo de siso no AMISY Nya Yavar, indamu beaje irati Nai?’’
PSA 24:4 ‘‘Vatano anuga ngkakavin, muno apa ana dave ngkov, paarurijabe jewen arono po urairije raokaisy, muno beaje yare rai jewenep.
PSA 24:5 Vatano napije, indati AMISY Po kove raugaje ai. Amisye, Opi Po apaya kakai rai, pare vatane sopamo ayao kakai meweno ai.
PSA 24:6 Maisyare wemaisy vatano nanawirati ude no Amisye Winui, onawirati ude indamu ubeaje irati Amisye Winai, Winyirati aneno Yakop beaje Nai.’’
PSA 24:7 Inya, unsanda akokoe no no wusyin to, nsaneka! Nsaneka ra ntanenae, indamu Akari Titi, Apa kove ntiti, de siso.
PSA 24:8 Akari Titi so, Apa kove ntiti, opamo are pije? Opamo AMISY, anaaniv muno bambunin dave, AMISY bambunin Po anasine ugav no marova rai!
PSA 24:9 Inya, unsanda akokoe no no wusyin to, nsaneka! Nsaneka ra ntanenae, indamu Akari titi, Apa kove ntiti, de siso.
PSA 24:10 Akari titi, Apa kove ntiti, opamo are pije? Opamo AMISY Wepi be akarive naito munijo ntiti mansai, Opirati Akari Titi, Apa kove ntiti rave!
PSA 25:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, Winyirati inanuga so raijaseo Nai.
PSA 25:2 Sya Amisy, Winyirati rinanaveano namen; syare vemo winaneme mpaya rinai mo risamane inya; muno vemo sya marova umananibe anakotaro nsosobe rinai rai jinya.
PSA 25:3 Tugae, vatano mansanaveano winamene nawamo indati usamane jewen, yara usamane nawamo vatano nanawirati wangkarive vayave ti wo ana ngkakai rave nao.
PSA 25:4 Sya AMISY, syare Nyo Nya unanui mamaisyo ritavondi rai rarorono rinai, syare Nyo rinanyao Nya unanui rai.
PSA 25:5 Syare Nyo rinanyao muno Nyo rinaugavo Nya unanui mamaisye rai, weye Winyirati Amisy Nyo inapaya irati kakai rai, masyote tename omainyamo Winyirati inanaveano namen.
PSA 25:6 Sya AMISY, syare naemeno reansaijo Nya mbekobe rai muno Nya muinyo no tawane rai, weye omamo Nyo rarorono reansai no arono wusyinoe to.
PSA 25:7 Sya AMISY, sya ayao kakaije muno sya ana dave ti ngkakai, no arono ta rikamurame wemamo, syare vemo windatantona akareve inya. Yara syare naemeno rinai, weye Winyamo ngkov dave muno Nya muinye no tawano rinai.
PSA 25:8 AMISY, Opamo kov dave muno moyar, weti Po Apa unanui mamaisye raroron irati vatano wusya marambe mai.
PSA 25:9 Po vatano mansanuga mpayaje maugav indamu utavondi ana mamaisye rai, muno Po mansanyao irati Apa bekere rai.
PSA 25:10 AMISY Opamo Apa muinye no tawan muno teto Apa urairije rai, omamo nde irati vatano nanawirati ubeta Apa urairije muno Apa ananyao raije mai.
PSA 25:11 Sya AMISY, syare Nyo sya ayao kakai rapaya irati rinai, weye sya ayao kakai manakoe rave, wirati indamu syo Nya tame raijaseo titive.
PSA 25:12 Vatano po AMISY asyanive pamo, Amisye Po Apa unanui kov mamaisyo Apa bekere rai rarorono ai.
PSA 25:13 Vatano napijep opamo no irati kovo ngko dave Amisye Po raugaje ai rai tawan, muno apa arikainye, apa ajavije nawamo utantuna irati awa muni tawane rai tawan.
PSA 25:14 AMISY de pangkepan dave irati vatano wo asyanive mai, muno Apa urairije mamo Po raveano mansanyao indamu unanta rai.
PSA 25:15 Risyamo, AMISY Opirati inanaveano amen tutir, weye Opirati Po inapaya irati ana ngkakai mo rinamane rai.
PSA 25:16 Syare namumbe de rinai muno naemeno rinai, weye risyamo siuri rave muno vatane inta po inasopan akatoe ramu.
PSA 25:17 Syare Nyo inapaya irati inanimaumbe manakoe nseo masyove tutir no inanuga so rai, muno Nyo inaugav uje irati ana mo inatawan asyo so raora.
PSA 25:18 Syare Nyo rinaeno sya siuri muno ana mo inakepe so rai, muno sya ayao kakaije mamo syare Nyo rapaya tenambe irati rinai.
PSA 25:19 Wakoe! Nyo rinaen sya marova wanui rave, onawamo manuga mamuno rinai rave muno usoowato rinai.
PSA 25:20 Syare Nyo rinayaranande muno Nyo inapaya, inda vemo wo anasineko rinai mo risamane inya, weye Wibuiny irati rigaugambe Nai.
PSA 25:21 AMISY, Wibuiny irati inanaveano namen, weti syare ndarino rinaora, weye risyamo syo ana mamaisye obo rave muno inanuga nsarokir.
PSA 25:22 Sya Amisy, syare Winyo Nya kawasae Israel mapaya irati ana nsosobe maije rai tenambe.
PSA 26:1 Masmur Daud po ratoe. AMISY, syare Nyo patimu moyare raugaje rinai, weye risyamo rikov irati rinanuga nsarokire rai. Muno rinanaveano AMISY winamene mamo syo inta rantotobe ramu.
PSA 26:2 AMISY, syare Winyo rinayasiro mavabe muno Nyo rinatauno sya ana dave rai, Nyo rinanuga muno sya ana datantona rayasir mavabe indamu Nyo raen ayao kakaije inta no rinaija rako?
PSA 26:3 Risyamo inaemendi tutiro Nya muinyo no tawane rai, muno risyamo inatawandi itavondi Winai.
PSA 26:4 Vatano aarurijate ntubai maije nanawamo syonae rituna matavon ija, muno vatano awa angkarije ntapekane nawamo syonae tavondi maiji.
PSA 26:5 Risyamo syonae daveo vatano wo ana ngkakai rave nao reangkavave ija, muno risyamo syonae rituna vatano mamune matavon ija.
PSA 26:6 Sya AMISY, risyamo rinaneme rarondom indamu mbe rarorombe mare sya ayao kakaije meweno rinai. Umba syanya Nya tewa orame rakijani,
PSA 26:7 muno rikinyo ransyerane rai syo kove raura seo Amisye Winai, muno syo Nya anakotar tenambe ndave ti mbe anainambe rariri.
PSA 26:8 AMISY, rinanuga ntove rave Nya Yavaro ntuna rije rai rave, muno ribekero Nya norije rai wemirati Nya kovo ntiti raeno rai.
PSA 26:9 Syare vemo Nyo rinaubaisyo vatano ayao kakaije no mai matavon inya, muno vatano maneme nijame matavon inya.
PSA 26:10 Wenawamo wo ana kakaije obo raijar tutir, muno awa ube akarive mamo wavakananta doijo veano mawa rakuvu rai tutir.
PSA 26:11 Risya maisyare wemaisye ramu, yara risyamo rinanuga nsarokir dave, weti syare naemeno rinai, Nyo rinapaya irati ana nsosobe rinaije so rai.
PSA 26:12 Risyamo rite no unanuijo ngkove rai, weti risyo AMISY winararimbe no Nya kawasae Israel awa yasyin.
PSA 27:1 Masmur Daud po ratoe. AMISY, Winyirati mbaro sya unanui rai muno Nyo inapaya kakai rai, weamo indati are pirati syo asyaniv akato? AMISY, wibuiny irati sya yano oram ndarino inaora, weti rijanive ramu.
PSA 27:2 Ranivara vatano mamune maroyaro rinai, ware wo rinaubaisy, wea indati sya marova umaso taune nawirati majo rantukam, ti utaopon.
PSA 27:3 Ranivara naito wanui wo rinawariki kai, weramu rijanive ramu. Ranivara marova ntipu ti mo rinaron kai, weramu sya anave mamo no tawano Amisy Ai.
PSA 27:4 Ana ibekero rai ti syo ranajo AMISY Ai, omamo intabom dave: syare rituna no AMISY Apa yavar arono ta rikove so, indamu syo AMISY Apa kove raen, muno syo anajo irati Apa bekere rai no Apa Yavar.
PSA 27:5 Weye Opirati indati darino rinaora, arono ana ngkakai mare nde rinai; Po inangkokaibe no Apa yavar, muno no rinaora, maisyare Po rinapaato no no unato orame rai wemaisy.
PSA 27:6 Umba soamo syo anasineko sya marova wo inakijaniri mai, weti indati syo maere rameseo no Yavaro Amisy, rigwain inananibe rautan, muno rikinyo ransyeran kangkamane raijo AMISY Ai.
PSA 27:7 Sya AMISY, syare Nyo rinaranivo sya ana dawain ore rai, naemeno rinai muno Nyo sya ana danajo ravera mamaisy!
PSA 27:8 Syo ranaun no inanuga Winyo raura nyare: ‘‘Nde ramu mbeaje Rinai.’’ Weti AMISY, syore beaje Winai kobe.
PSA 27:9 Vemo winamune rangkokaibe rinai nora. Risyamo syanapatambe Nai, muno Winyirati Nyo inayaranande, weti vemo wimpari rinai muno nakirive rinai nora. Sya Amisy, Winyirati Nyo inapaya irati kakai rai, weti vemo Nyo inavakano marambe inya, muno naneme mpaya rinai inya.
PSA 27:10 Ranivara sya injaya pe ingkoa me yaneme mpaya rinai rave kai, weramu AMISY Winyamo Nyo rinakum.
PSA 27:11 Sya AMISY, syare Nya unanuijo kove rarorono rinai, muno Nyo inaugavo unanuijo nsarokire raito, weye sya marova wanui rave.
PSA 27:12 Vemo Nyo rinaunanto sya marova maneme uga rai jinya, weye usea wo ayao angkarije rangkivano rinai, muno ware wo ivuinye veano rinave.
PSA 27:13 Tugae, syanave indati syo AMISY Apa kove raen, no arono ta rikov no mine so.
PSA 27:14 Syare wansanaveano AMISY amen, wansanuga raveramu mbambunin muno ntindimu Ai. Tugae, syare wansanaveano AMISY amen!
PSA 28:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, Winyirati syo nawain, Winyirati sya unato oram inamamavube rai, syare vemo Nyo rinaranivi vayave inya. Weye ranivara Winyo rinaranivi vayave, weamo risyamo indati maisyare vatano syasyo no aipapo amani ate rai wemaisy.
PSA 28:2 Syare Nyo sya ana danajo raraniv, arono rui inamumbe to no Nya Yavaro ndandinit, muno inaneme raijaseo syo winawain indamu Nyo inapaya irati kakai rai.
PSA 28:3 Vemo Nyo inararambe usya vatano mamune matavon inya, indamu vemo Nyo mangke raugaje rinai jirati vatano awa ana udave ngkakainoanive umaso mautan inya. Onawamo awa ayao nsaumano awa arakove mai, weramu manatantonave mamune raijo mai vayave.
PSA 28:4 Syare Nyo mangke raugaje mai awa ana udave rai, mamaisyo awa ana udave ti ngkakainoanive rarijati. Syare Nyo mangke raugaje mai mamaisyo awa ana udave rai, Nyo mangke rasakinavo mai indamu mamaisyo mai.
PSA 28:5 Weye AMISY Apa ana dave me, anakotaro danari aneme rai me, omainyamo wo ama kove ratantona kobe ramu. Weti indati Po mataopon, muno Po maijaseo akato jewen.
PSA 28:6 Kangkamambe AMISY Ai, weye Opirati Po sya ana danajo raraniv to.
PSA 28:7 AMISY Opirati sya vambunine nsawa Ai muno darino rinaora, maisyare naite apa vakano po raijaro aora ramaisy; Opirati syanave ntindimu Ai. Po sopambe rinai weti inanuga so rananibe, weti rikinyo ransyerane rai syo kove raura seo Ai.
PSA 28:8 AMISY Opirati Po vambunine raunande Apa kawasae mai, muno be yambe irati akari titi napirati Po atayao ti manino mbovove rauvaro akari raije ai.
PSA 28:9 Syare Nyo Nya kawasae mapaya irati marova mai, muno Nyo kove raugaje irati vatano Nyo matayao terave indamu Nya ura maije mai. Syare Nyo mansayaranande maisyare vatano po maero domba makume wemaisy, muno Nyo makepano naneme rai ntoa nuge nuganui.
PSA 29:1 Masmur Daud po ratoe. Kangkamambe AMISY Ai! Inya, kotaro wana no munijo Manunggara, wakangkamambe Apa kovo ntiti rai muno Apa vambunine rai.
PSA 29:2 Wakangkamambe AMISY Apa tamo ntitije rai, weye AMISY Opamo dandinit weti wabeaje Ai.
PSA 29:3 AMISY anamote ngkin no mayane von, Amisy titi anamote ravari maisyare katitir, AMISY anamote ranauni ntamijo nawanane vone rai.
PSA 29:4 AMISY anamote ngkin, Apa vambunine ntairi rai, AMISY anamote ngkin, Apa kovo ntitije ntairi rai.
PSA 29:5 AMISY anamote mbambunin, mo inyo arase radaut, muno mo inyo aras no no munijo Libanon rabibiti.
PSA 29:6 Wepi Po unato no no munijo Libanon raveti nsasopati maisyare lembu tuvane sasopati wemaisy. Muno unato Siryon nsotove maisyare bantene tuvane sotove wemaisy.
PSA 29:7 AMISY anamote ngkin, ivake muje rai.
PSA 29:8 AMISY anamote mbambunin, mo anoko ngkanembe rambayar, muno mo anoko kanen Kades rambayar tavon.
PSA 29:9 AMISY anamote mbambunin, mbewar inyo ngkakiwae ngkomati, umba anamote mo inyo wao raveti mpopan. Weramu nai Yavaro Amisy Yerusalem, anugano Amisye wo raura seo ware: ‘‘Tugae, AMISY ararin!’’
PSA 29:10 AMISY Apa vambunine obom ntiti rave ti be akarive manayam akoe rai. Wepirati bambunin dave be akarive ntoa nuge nuganui.
PSA 29:11 Syare AMISY Po vambunine raunande taune Apa kawasae mansai, muno Po kovo saumane raugaje mansanuga rai.
PSA 30:1 Masmur Daud po ratoe. Ransyerane somamo vatano Israel ukiny dai no arono usisa Yavaro Amisy ama one rai.
PSA 30:2 Sya AMISY, syare syo naijaseo titive, weye Winyi Nyo rinapaya irati waneno mangke dave rinaije rai, muno sya marova nawamo Nyo mansamayaro umananibe sya wanene rai jewen.
PSA 30:3 AMISY, sya Amisy, Winyirati syo nawain syare naemeno rinai, umba Nyo saumane raude rinai to.
PSA 30:4 Sya AMISY, Winyirati Nyo inapaya irati munijo wen akoe rai, Winyo kove raude rinai ti syasyo no aipapo amanija ama ate waraya rai jewen.
PSA 30:5 Inya, kawasae wasatawandi watavondi AMISY Ai weap, wakinyo ransyeran kangkamane raijo Ai, Opirati dandinit dave, ti wapo kove raura seo Ai.
PSA 30:6 Weye Amisye pamo Apa parije ma ntora nugoenta ramu, yara anuga ngkovo wansai mi no tawan no arono ta wangkove so. Nai namano waravainyoe mamo wamoyov, weramu arono akane ntipu, wansanayanambe akato.
PSA 30:7 Arono risya kovo syanya rai mamo rino anayanambe obo rai, syo raura syare: ‘‘Risyamo inanto ana nsosobe inta rai jakatoe ramu ntoa nuge nuganui!’’
PSA 30:8 Weye AMISY, wimbekobe irati rinai, Winyo rinaveti ritindimu maisyare unato ntindimuge wemaisy. Weramu arono winakirive rinai, weamo rijaniv dave.
PSA 30:9 Sya AMISY, Winyirati syo nawain indamu naemeno rinai; sya Akoe, Winyirati syo nanajo indamu Nyo sopambe rinai.
PSA 30:10 Syo raura syare: ‘‘Ranivara rikakai ti to tami no atemo amanijamo, ama kovo animaisye mi makaore Winai? Muno vatano kakai to apa kopa mamo indati makaseo mo nararimbe muno mo winteto Nya urairije rai ravov akatoe ramu.
PSA 30:11 Sya AMISY, syare Nyo rinaraniv muno naemeno rinai. AMISY, syare Winyirati Nyo sopambe rinai!’’
PSA 30:12 Sya oyove mamo Nyo ranigwan akato anayanambe rai ti risarer, rinanimaumbe mamo Nyo rapaya rinai muno Nyo ranigwano ananibe rai.
PSA 30:13 Weti anamainitu rinai ramu, yara inanuga ntenami rikinyo ransyeran kangkamane raijo Winai, AMISY, sya Amisy, syo kove raura seo Naijao ntoa nuge nuganui.
PSA 31:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 31:2 Sya AMISY, Wibuiny irati syakaore gaugambe Nai, vemo Nyo rinapayamo sya marova wo rinave samaneve inya. Amisye Winyamo moyar, weti syare Nyo rinapaya irati kakai rai.
PSA 31:3 Syare namarikoame rasakinavo sya ana danajo ore rai, muno Nyavave ra Nyo rinapaya irati sya marova aneme rai. Syare Winyirati maisyare unato oram inamamavube Nai, muno yano oram ntindimu no inaora indamu ipaya irati kakai rai.
PSA 31:4 Tugae, Winyirati maisyare sya unato oram muno sya yano oram ntindimu. Syare Nyo rinaugav mavabe, wirati indamu Nya tame raijaseo titive.
PSA 31:5 Syare Nyo rinapaya irati sya marova awa aviri wo ratugar ti mo rinamane rai, weye Winyirati syakaore gaugambe irati Nai.
PSA 31:6 Syo inanawayoe augav ore no Amisy winanem uga rai. Winyirati Nyo rinapaya irati sya marova mai, weye AMISY, Winyirati Amisy nteto Nya urairije rai tutir.
PSA 31:7 AMISY Winyamo nanuga mamuno vatano ubeaje yaro mamaisye jewene rai mansai, weramu risyamo syanave irati Winai.
PSA 31:8 Indati inananibe muno inanayanambe rave weye Winyo Nya muinyo no tawane raveti mamaisyo rinai, weye Winyirati Nyo rinaeno sya siuri rai, muno winanto sya ana nsosobe rai tenambe.
PSA 31:9 Muno Winyo rinaunanto sya marova maneme uga rai jewen, yara Nyo rinapaya irati ana mo kakai raugave rai.
PSA 31:10 Sya AMISY, syare naemen irati rinai, weye anakotare mo inakikipi. Inami tuga so mbambanai weye inanuga so ranimaumbe, inanasine so me sya jugara pe siuri rave.
PSA 31:11 Rimayondi rave, weye arono ta rikove soamo rinanimaumbe tutir, sya tumo rino no mine vone somamo syanonae tutir. Sya vambunine ntende, weye sya ayao kakai mbewar, weti inanasine tename so mayondi.
PSA 31:12 Sya marova wo rinaura tantunawi, muno sya arakovo reama yavare ntuna nande tenambe wonae daveo rinai. Sya arakove upaparo mai arono wo sya siurije raen, muno unande rinai no unanuijamo unaji ti uta rinaora.
PSA 31:13 Vatane manimari rinai to, maisyare rikakai to wemaisy, Wo inatantona ware risya sya ana intai jewen, maisyare kavino kopa nturi to ti ramauta vayave wemaisy.
PSA 31:14 Weye syo ranaun vatane wanui usaumugadi wayao rinai, muno nai rui ruijamo wo rinawariki ti rijaniv. Wenawamo manatantonave kakai raijo rinai, muno wanyinyaube ware wo rinaubaisy.
PSA 31:15 Weramu AMISY, Wibuiny irati rinanaveano namen, weye sya Amisye Pi Winy.
PSA 31:16 Risya masyoto rikovo rai mamo no no winanem uga rai, syare Nyo rinapaya sya marova wo rinawatan tutire maneme rai.
PSA 31:17 Risyamo syanapatambe Nai, syare Nya kove mbaro rinai, syare Nyo rinapaya kakaije rai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai.
PSA 31:18 Sya AMISY, vemo winaneme mpaya rinai mo risamane inya, weye rigwain ore Winai. Syare koveamo Nyo vatano mamune mapinde indamu usamane, muno koveamo wasyo no amani, indamu anamainitu mai.
PSA 31:19 Syare Nyo vatano waarurijabe umaso mawa rakuvu, weye umararin wo vatano ubeto irati Amisy Winai makaajian, muno wo maura tantunawi.
PSA 31:20 Tugae, Amisye Winya kove mamo manakoe rave, namirati Nyo ratayao ti ntuna vatano wo nasyanive mansamarom, namirati Nyo raunanto vatano ugaugambe irati Nai mai, no vatan tenambe mansamun.
PSA 31:21 Winyo mangkaokaibe no nanem ate rai indamu no mansaora irati vatano manatantonave mamune rai mai. Winy ndarino mansaora irati vatano ware wanaikebe irati mansaije mai.
PSA 31:22 AMISY ararimbe! Weye Po Apa muinyo no tawane rarorono rinai, omamo mbe anainambe, arono marova wo sya munije rawariki indamu umarovave rinai.
PSA 31:23 Syananepabe vayave, ti syo ratantona syarevo: ‘‘AMISY Po rinawatano marambe no Amune rai to.’’ Weramu jewena, arono risyo awain indamu aemeno rinai, Opamo Po sya ana danajo Ai raraniv.
PSA 31:24 Inya, kawasae AMISY Apa ura wasai weap, syare wasanuga no irati Ai! Vatano matawandi utavondi AMISY Aije nanawamo Po mansayaranande. Yara vatano wo taune mararine nanawamo mangke Po raugaje mai mamo Po rantotobe ramu.
PSA 31:25 Inya, vatan tenambe wasanaveano AMISY amene weap, syare wasanuga mbambunin muno ntindimu irati Ai.
PSA 32:1 Daud apa ransyerano ananyao. Vatano are nawirati awa ana udaveti ngkakai mamo Amisye Po rapaya mai, muno awa ayao kakaije mamo Po raupae ti rakanive mai, onawamo manayanambe!
PSA 32:2 Vatano are nawirati awa ana udaveti ngkakai mamo Amisye Po ratore ramu, muno mansaunane mansake jewene nawamo manayanambe!
PSA 32:3 Arono syo sya ayao kakaije raura kakavimbe rainy, weamo inanasine tename so mayondi, weye masyote tename omainyamo syanonae tutir.
PSA 32:4 Weye namane rinit winaneme mo rinatawanto mangkebe, ti sya vambunine meweno rinai maisyare uma po rinanen ti rimayondi wemaisy.
PSA 32:5 Weti umba risya ayao kakaije mamo syo raura kakavimbe Nai, muno sya ana daveti ngkakai mamo syo rangkokaibe Nai ramu. Syo rapatimu indamu sya ana daveti ngkakai mamo idaura kakavimbe no AMISY Winamun, umba Winyo inapaya irati sya ayao kakaije so rai tenambe.
PSA 32:6 Maisyare omaiti, koveamo vatane nanentabo matawandi ti utavondi Amisye Winai nawamo usambayambe ore Nai, arono unanta irati ana nsosobe rai weamo wore no Winui. Ranivara mansansowave ana nsosobe rai, maisyare manayamo akoe inta mo mansarone wemaisy, weamo mo maugave jewen.
PSA 32:7 Winyirati varoro syakaore kokaibe Nai, ana nsosobe mamo Winyirati no rinaora irati rai. Winyo inapaya rai to, ti rikiny inananibe, weye Winyirati Nyo inakom.
PSA 32:8 Amisy Po raura pare: ‘‘Syare Syo nanyao ana ratantona ngkove rai, muno Syo naroron irati nya unanuijo nyo raito rai, syare Syo ananyao raugaje nai muno Syo nayaranande.
PSA 32:9 Mbemo maisyare kuda amai nora, weye ana ratantona meweno ai, weti ranivara nyo waije ransawa ai jewen, weamo tavono nya mbekere rai ramu.’’
PSA 32:10 Vatano mamune nawamo unanta irati siuri manui rai, yara vatano mansanaveano AMISY amene nawamo, Apa muinyo no tawane mo mansakom ntoa nuge nuganui.
PSA 32:11 Inya, vatano wabeta AMISY Ai weap, wasananibe muno wasanayanambe Apa ana dave rai! Inya, vatano watavondi Amisye Apa bekere rai weap, wagwain wasananibe!
PSA 33:1 Inya, vatano wabeta AMISY Ai weap, wasanamote raijaseo wasanuga rananibe rautan! Weye vatano utavondi AMISY Apa bekere rai wo ararimbe omamo mamaisy.
PSA 33:2 Kove raura seo AMISY Ai, wapo itarijo mamaune raeyan dai, wakinyo ransyerane raijo Ai, wapo itari anakoe ama wai abusyine raeyan dai.
PSA 33:3 Wakinyo ransyeran wanyine raijo Ai, wapo itarije raeyan da ngko dave rai muno wasanamote raijaseo manakoeve wasananibe rautan.
PSA 33:4 Weye AMISY Apa ayao mamo tugae, Apa anakotar tenambe Po rave mamo mamaisyo Apa urairi rai.
PSA 33:5 Opamo anuga no irati ana mamaisye muno moyare rai, mine so ntairi jirati AMISY Apa muinyo no tawane rai.
PSA 33:6 AMISY Po raura awa obo rai, weamo naume no, muno anamote obom, weamo naume ama anakotaro ntuna rai no tenambe.
PSA 33:7 Po mana mayane ransop ti ntuna varore intai, Po nawanane raugaje ntami ama ntento rai.
PSA 33:8 Koveamo vatano munije tename so wo AMISY asyaniv, koveamo vatano mine tename so ntarurandi no Amun muno ubeaje Ai.
PSA 33:9 Weye Po raura awa obo rai, weamo anakotare no tenambe, muno Po Apa ayao raugaje, weamo anakotare no tindimuve kobe.
PSA 33:10 AMISY Po susyo wanave Ai jewene awa anakotaro wo ratantona ransopi vintabo, Wepi Po susye kotare awa anakotaro manatantonave raije raorai.
PSA 33:11 Yara AMISY taune Apa anakotaro Po ratantona mamo no tawan ntoa nuge nuganui, muno Apa bekero Po ratantona no anuga rai mamo manya tutiro nugo merere nto rai.
PSA 33:12 Kove ngkov irati susyo are nawirati wo AMISY aura ware Opamo awa Amisye Pije, onawamo Apa kawasae Po matayao terave indamu Apa ura maija ntoa nuge nuganui.
PSA 33:13 No munijo Manunggara, AMISY ami ntami munije tename so rai, Po vatan tenambe mine tename so mansanyanyut.
PSA 33:14 Nai Apa tuna ri rai, ami ntetero vatan tenambe ntuna no mine so mai.
PSA 33:15 Wepirati Po vatane mansanuga ranari tenambe, muno Po awa anakotaro udave raen tenambe.
PSA 33:16 Akari titi inta apa naite wanui rave kai, weramu wemi mo anasineko raunande ai ramu. Naito anaaniv kakui inta dave kai, weramu apa vambunine mamo mo apaya marova aneme raije ramu.
PSA 33:17 Kuda marova pamo umba ta mamaisye jewen kobe anaveano amen indamu po anasineko raunande aiji, opamo bambunin dave kai, weramu mamaisyo po apaya marova aneme raije ramu.
PSA 33:18 Tugae rave, AMISY opamo Po vatano wo asyanive mansayaranande tutir, onawamo vatano manaveano Apa muinyo no tawane ramen.
PSA 33:19 Indamu Po awa jugara apaya irati wene rai, muno Po mansakum arono marore tami.
PSA 33:20 Weti wamo AMISY anyut weye wamanave tugaeve Ai, Wepi Po wansayaranande muno darino wansaora.
PSA 33:21 Wansananibe Amisye Ai weye Po anakotare raveti ngkovo wansai, muno Apa tamo ndandinite mirati wansanaveano ramen.
PSA 33:22 AMISY, syare Nya muinyo no tawane mamo ntavono reansai tutir, weye Wibuiny irati reansanaveano namen.
PSA 34:1 Masmur Daud po ratoe, arono be ponaibe maisyare vatano anaivi wemaisy no Abimelek amun, weti Abimelek po awatan ti pusyo.
PSA 34:2 Syare rikangkamambe AMISY Ai masyote anteter, rikangkamambe Aije mamo mpaya inawa rai intai ramu.
PSA 34:3 Syo AMISY ararimbe weye apa ana dave mbewar, koveamo vatano matawanto wo ranaun muno manayanambe.
PSA 34:4 Syare wade, wantenambe wamo AMISY aijaseo titive, wade tenambe wamo Apa tame raijaseo titive.
PSA 34:5 Syo AMISY anajo, muno Po sya ana danajo raveti mamaisy, muno Po inapaya irati anakotaro idasyanive so rai.
PSA 34:6 Vatano usaroro AMISY obo Ai nawamo indati manayanambe, muno usamane akatoe ramu.
PSA 34:7 Risyamo vatano inatawanto, arono syanonae AMISY Po rinaraniv, ti Po inapaya irati ana nsosobe inaije rai tenambe.
PSA 34:8 Vatano wo AMISY asyanive nawamo Apa naite wo mansayan kijani, wo mansayaranande, indamu po mapaya irati kakai rai.
PSA 34:9 Wade ra wapo ranaun muno wapo raen tavon: AMISY Opamo kov dave! Kove ngkov irati vatano mansamamavube Aije mai!
PSA 34:10 Inya, vatano wasatayao terave AMISY Ai weap, syare wapo asyaniv, weye vatano wo asyanive nawamo indati una irati ana jajewembe rai ramu.
PSA 34:11 Make sivuinye pamo maror weye apa anaisye meweno ai, yara vatano ubekero AMISY Ai nawamo indati anakotaro kove meweno mai jewen.
PSA 34:12 Inya, arikainye weap, wapo inaranide, risyo wasanyao indamu wapo AMISY asyaniv.
PSA 34:13 Are nyirati mbeker nya tume nggwaravainy arono ntuna no mine so, muno mbeker nyo ama kove raen,
PSA 34:14 weamo syare nyo taune nawa rayaranande indamu vemo nyo ana ngkakai inta raura inya, muno nyo aarurijate inta raker inya.
PSA 34:15 Syare nakirive ana ngkakai rai, yara nyo ana ngkove obo rave tutir, muno mbekero panyoambe indamu nanuga nsaumano vatan tenambe mansai.
PSA 34:16 AMISY ami ntetero vatano ubeta Aije mai, Po mansayaranande muno Po awa sambaya wo awaine raraniv.
PSA 34:17 Yara vatano awa ana udave ngkakainoanive nawamo, AMISY be marovave mai, ranivara ugwenen to, weamo Po awa tame raupaisy ti vatano mine so inta mansaemen akato mai ramu.
PSA 34:18 Ranivara vatano ubeta AMISY Ai wo awain, weamo Po maraniv, muno Po mapaya irati ana nsosobe maije rai tenambe.
PSA 34:19 AMISY pararai irati vatano manuga mpatimu mai, muno vatano siurije mo mansakupi nawamo Po mapaya rai.
PSA 34:20 Vatano ubeto AMISY Ai nawamo, indati unanta irati siuri manui rai tavon, weramu awa siuri wem AMISY Po rapaya tenambe mai.
PSA 34:21 Wepi Po mansayaranande vintabo. Tugae! Awa pae mamo inta daute ramu.
PSA 34:22 Vatano mamune nao ugweneno taune awa ana udave ti ngkakai rai, muno are nawirati manuga mamuno vatano kove mai indati mangke makare mai.
PSA 34:23 AMISY Po Apa vatano wanapatambe Ai mapaya kakaije rai, muno vatano mansamamavube AMISY Ai nao, Po mangke raugaje mai jewen.
PSA 35:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, syare winaroyaro vatano maroyaro rinai so mai, wimarovave irati vatano umarovave rinaije mai.
PSA 35:2 Syare Nyo Nya vakano mamaune me anakoe me yaijaro tindimuve, muno nseo ra nde Nyo sopambe rinai.
PSA 35:3 Winyo weame muno tama raijaseo, indamu naroyaro vatano wo inangkarimuge so mai. Syare Amisye Winyo raurade rinai, nyare: ‘‘Risyirati AMISY, Syo napaya irati kakaije rai.’’
PSA 35:4 Koveamo vatano ware wo rinaubaisye nawamo, indati usamane muno awa tame ngkakai. Koveamo vatano wo kakai ratantona rinai wansuk akiri muno wananepabe.
PSA 35:5 Koveamo onawamo maisyare kapumo ovare po ransaonto wemaisy, muno naito AMISY Po mansamayo rijat.
PSA 35:6 Koveamo wo unanuijo nsaremo ngkaumudi raronto wemaisy, muno naito AMISY Po mangkarimu rijat.
PSA 35:7 Weye ana inta mbe ayaobe rinai ramu, weramu wo isyeane ratugar ti mo rinaman, umba wo ateme rawae ti mo rinaman.
PSA 35:8 Koveamo wene nde mai papabe vayave, koveamo taune usawa awa isyeano wo ratugare rai, muno utatayasyo atemo wo rawae rai weti ugwenen dai.
PSA 35:9 Weti rinanayanambe weye AMISY Nya vambunine raroron, muno rinananibe weye Winyo rinapaya irati kakai umaso rai.
PSA 35:10 Inanuga ntenami syo raura, syare: ‘‘AMISY, Winyamo inta po namaisye ramu! Winyirati Nyo vatano mayondi apaya irati vatano bambunine ai. Muno Nyo vatano atawanto muno apa ana jajewembe ai apaya irati vatano wo ananuge raowenta mai.’’
PSA 35:11 Vatano mamune ubeseo, wangkarive ware wo ana ngkakai inta raeno rinai, wo rinantutibe ana idaene jewene rai.
PSA 35:12 Sya ana daveti ngkove mamo wo rasakinavo kakai rai, weti rinanimaumbe mo inatatuv asyo.
PSA 35:13 Weramu arono wenawa ujajoram, risyamo rinanimaumbe mai, weti inatawandi marore rai, muno syo mana raijame jewen yara syo ansuno wusyine obo rave. Umba inami ratu syo sya sambaya raura seo Amisye Ai,
PSA 35:14 maisyare risambayambe sya arakovo taun dave ai rako, sya arakovo ingkavave inta ai wemaisy. Risyoyovo mansai maisyare inanimaumbe sya ingkoa rai wemaisy.
PSA 35:15 Weramu arono rino ana nsosobe ama uga rai, onawamo manayanambe muno wanugan tenambe umarovave rinai. Vatano syantatukambe mai nao, wo kaipate ko rinai tutir.
PSA 35:16 Vatano ubeta Amisye Ai jewene umaso wo inaura tantunawi tutir, matomokane ntitiki nande rinai.
PSA 35:17 Sya Akoe Winy, Winyo rinanyanyut bayavea ntoa nanduija? Syare Nyo inapaya vatano maroyaro rinai ti ware wo inakupi so mai, syare Nyo rinapaya sya marova maisyare make sivuiny dave so mai!
PSA 35:18 Wea indati syo kove raura seo Nai no anugan akoe awa yasyin, syo winararimbe no vatano wanui mansamun.
PSA 35:19 Vemo winaneme mpaya rinai mo sya marova wo rinambaone umananibe inya, syo ana inta ravera ngkakai jewen, weramu onawamo umarovave rinai vayave. Vemo nakirive rinai mo vatane umaso wugoeno rinai jinya, sya ana dave inta ngkakai jewen, weramu onawamo manuga mamuno rinai vayave.
PSA 35:20 Weye awa ayao mamo nsaumane jewen, yara ubeker ware wo vatano una kovo saumane rai no munije so mansapamponae.
PSA 35:21 Ugwain wo rinakekebe ware: ‘‘Ko dave, ko dave, umba reamo nya ana ndave raeno reansami rai ije.’’
PSA 35:22 Weramu AMISY, Winyo raen to, weti vemo manin bayave inya; sya Akoe Winy, vemo Winy nggwaravainyo rinai jinya.
PSA 35:23 Wimbeseo ra Nyo marimbe rinai! Amisy, sya Akoe Winy, syare Nyo sopambe rinai weye wo ayao rangkivano rinai.
PSA 35:24 AMISY, Winyirati sya Amisy, syare Nyo patimu moyare raude rinai, indamu vemo sya marova woaro rinai jinya.
PSA 35:25 Vemo wo rinaura no manuga ware: ‘‘Ko dave! Reama mbekere mamai to, reamo anasineko ai to!’’ wemai nora.
PSA 35:26 Koveamo vatano manayanambe sya siuri so rai nawamo, wananepabe muno usamane. Koveamo vatano umararino rinai nawamo, vatano kaije wo mavororobe indamu usamane.
PSA 35:27 Syare koveamo vatano ubekero wo rinaeno patimu moyare raugaje rinaije, umananibe muno ugwain manayanambe. Koveamo wo raura tutir ware: ‘‘AMISY ararimbe! Opirati titi rave! Wepi anayanambe Po kovo saumane raude irati Apa vatano panapatambe Aije ai.’’
PSA 35:28 Weamo indati risyo Nya moyare ravov, muno rikangkamambe Winai namane rinit.
PSA 36:1 Daud wepi vatano panapatambe AMISY Ai, po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 36:2 Vatano mamune opamo ayao kakaije obo mirati ntubai anuga rai, Po Amisye asyanive mamo meweno ai.
PSA 36:3 Weye opamo po taune ararin dave, weti aemendi apa ayao kakaije rai jewen muno ponae rai ramu.
PSA 36:4 Awa mamo ntairijo ayao kakaije obo rai muno anapamponae rai, ana ratantona ntiti ngkove mamo po rapaya ti ntami muno ponae po ana ngkove ravei.
PSA 36:5 Arono naman panatantonave kakaije obo rai tutir no apa niki ri, po anasine raugavo unanuijo kakaije raito, apa ana dave mamune mamo po rapaya ra ntami ramu.
PSA 36:6 Sya AMISY, Nya muinyo no tawane mamo ntitito no naume warae, muno winteto Nya urairi rai mamo nto rave no kamure rai.
PSA 36:7 Nya moyare ntitito rave maisyare unato titi ntindimu no tawan, Nya ana ndapatimuge mamaisy ngkambito rave rarope kakai maisyare mayano tento ramaisy. Sya AMISY, Winyi Nyo vatane muno maere kotare rakum tenambe.
PSA 36:8 Wakoe, sya Amisy, Nya muinyo no tawane mamo ama ngkove manakoeyo reansai! Vatan tenambe ugaugambe Nai maisyare mangkuere tuvane gaugambe irati akoe ama pepak ate rai.
PSA 36:9 Anaisyo mawes Nyo ratayao ti ntuna mansamarom no Nya yavare rai mamo wenao tenambe wisyisyo rai. Winyo mana raunande ti wo ramanam, omamo mana nori rati Nya mana ami mo anayanambe raugave rai.
PSA 36:10 Weye Winyirati anakotar tenambe njayaisyo Nai, Taune Nya vare wemirati reangkovo rai.
PSA 36:11 Ribeker syare Nyo Nya muinyo no tawane raugaje vatano wo naen tugaive mai, muno Nyo ana ngkove rave irati vatano manuga nsarokire mai.
PSA 36:12 Syare vemo vatano mararine wo rinatakar asyo nora, muno vatano mamune wo inawatambe syusyo inya.
PSA 36:13 Wapo raen! Vatano maneme mamumbe utataopon to, wenawamo Amisye Po maugaje mavari, weti usea sayae akatoe kakai.
PSA 37:1 Masmur Daud po ratoe. Vemo winy mparijo vatano mamune mai jinya, vemo winyamo nanuga mparijo vatano awa ana udave ngkakainoanive mai jinya.
PSA 37:2 Weye wenawamo makaniveta vayave kobe, maisyare insumaijo ngkanene wemaisy, muno maisyare anare njayaibe mayone wemaisy.
PSA 37:3 Syare nyanave AMISY obo Ai muno nyo ana ngkove obo raijar. Indati wino kovo nsaumane rautan no muni so.
PSA 37:4 Syare winy nananibe AMISY atavon, indati Wepi Po nya ana mbekedai ti no no nanuga raveti mamaisy.
PSA 37:5 Syare nyo taune naunanto AMISY Ai, muno nanaveano amen; Wepirati indati Po naugavo kove rai.
PSA 37:6 Wepirati indati Po winya mbeto Apa ananyao rai raroron kakavimbe ti vatane wo raen no nai maisyare wo uma apa vare raen wemaisy. Muno nya mamaisye raen kakavimbe maisyare uma moyar no masyote yasyine wemaisy.
PSA 37:7 Syare nanuga ntanamanin nyo AMISY anyut, natawandi nyo atunao Apa betoije rai. Vemo mparijo vatano wo ana mawese rako mai jinya, weye wenawamo vatano wo aarurijate raker muno wo ana kakaije obo ratantona.
PSA 37:8 Parije mamo nsopi muno nanuga mamoane mamo rapaya ra ntami, vemo mpari nora, weye parije mamo mo anakotaro ngkakainoanive obo raugav.
PSA 37:9 Weye vatano awa ana udave ngkakainoanive nanawamo maotar ti makanive irati munije so rai, yara vatano manaveano AMISY amen, awa ura irati munije we rai.
PSA 37:10 Masyote inta ai jakato, vatano mamune opamo aumandi to; ranivara akani ta no apa norije rai, wepamo aen akatoe ramu.
PSA 37:11 Yara vatano manuga mpaaje nanawamo awa ura irati munije we rai, muno mananibe una irati anakotaro mawese ama uga obo rai.
PSA 37:12 Vatano mamune wo kakaije ratantona nanto irati vatano kove mai, manuga mamuno mai ti matomokane ntitiki mai.
PSA 37:13 Weramu Akoe pamo pugoeno vatano mamune mai, weye Po raen pare Apa masyoto Po mangke raugaje maije ndea mangkepan kobe.
PSA 37:14 Vatano mamune wo awa omake rapatino ama kokome rai, muno wo apae raivit, indamu wo vatano ana jajewembe nawe vatano siurije nawe maubaisy, muno vatano utavondi Amisye Apa bekere rai maotadi.
PSA 37:15 Weramu onawamo awa omake nsakinav akare mo taune maotar akato, muno awa apae mamo rakupi ti ntuna.
PSA 37:16 Vatano kove apa ananuge kavinta vayave omamo ngkov akato irati vatano mamune apa ananuge mawese ai.
PSA 37:17 Weye vatano mamun awa vambunine mamo AMISY Po radaut, yara Po sopambe irati vatano kove mai.
PSA 37:18 AMISY Po vatano ana ngkakaije inta raeno mai jewene mayaranande mavabe masyote anteter, muno wenawamo indati awa ura muni Amisye Po raunande mai raija ntoa nuge nuganui.
PSA 37:19 Arono una irati nsosobe ama uga rai, wenawamo unanta irati siurije rai ramu, arono marore tami, wenawamo una irati mane obo rai.
PSA 37:20 Yara tugae, vatano mamun indati ukakai; muno vatano ube marovave AMISY Ai indati ugwenen kobe. Maisyare kavasasi ama ugo mpopan raumandi ramaisy, wenao mansaumandi maisyare kijao nsaonto ti rakanive.
PSA 37:21 Vatano mamun po romane ranajo po raugav, weramu po ravae akare ramu, yara vatano kove bekobe, weti po romane raugaje manui, mamaisyo anuga muinye rai.
PSA 37:22 Weye vatano AMISY Po kove raugaje mai, wenawirati awa ura munije so rai, yara vatano AMISY panaamatambe mai onanawamo Po maotar ti makanive.
PSA 37:23 AMISY Po vatano utavono Aije maugavo awa unanuijo wanya raije rai, Wepi Po masopan tindimuve weye anayanambe awa ana wo rave rai.
PSA 37:24 Arono utemasyo, wenawamo unanta pare manakoe rai jewen, weye AMISY taune Pi Po maneme raijar.
PSA 37:25 Arono ta rikamuramoe ndea be vatan anuive so, weramu syo vatano kove inta aeno Amisye aneme mpaya aije ramu, muno apa arikainye, apa ajavije inta wanatambe anaisye raije ramu.
PSA 37:26 Vatano napijep bekobe ti po apa ananuge rapapaya vayave irati vatano wo ranajo mai, muno apa arikainye muno ajavi nanawamo kovo manakoe no mai.
PSA 37:27 Syare ana ngkakaije rapaya ra ntami yara ana ngkove obo raijar, weamo nya susyo merere nto utantuna irati munijo we raija ntoa nuge nuganui.
PSA 37:28 Weye AMISY anuga no irati ana mamaisye muno moyare obo rai. Opamo Po vatano matawandi utavondi Aije mapaya ra una marambe ramu. Onawamo Po makum mavabe ntoa nuge nuganui, yara vatano mamun onawamo indati awa susye maotar ti makanive.
PSA 37:29 Vatano kove nanawamo indati awa ura irati munije we rai, muno utantuna raija ntoa nuge nuganui.
PSA 37:30 Vatano kove pamo indati po ayao ana ratantona ntitije raura, muno apa ana dapatimuge mamo moyar.
PSA 37:31 Weye Amisye Apa anaparatote obo mirati no anuga rai tugaive, weti tavondijo rai mavabe muno po rakivandije ramu.
PSA 37:32 Vatano kove pamo, vatano mamune po anyanyuti, po varore rakanijo ai indamu po aubaisy.
PSA 37:33 Weramu AMISY Po vatano kove apaya ra no vatano mamune aneme raije ramu, muno Po apaya ra mangke raugaje ai jewen arono patimu marane raugaje ai.
PSA 37:34 Syare AMISY obo Pirati wasanave amen muno watavondijo Apa ananyao rai. Wea indati Po wasaijaseo indamu weapa ura munije we rai tawan tutir, muno wapo raen Po vatano mamune maotar ti makanive rai.
PSA 37:35 Risyamo syo vatano mamune inta aen to, opamo sivuin dave muno po vatane matekar asyo, opamo bambunin dave maisyare inyowo ntiti rave wemaisy.
PSA 37:36 Weramu arono rikivandeto opamo aen akatoe jewen, syo akanijamo rinanto aije ramu.
PSA 37:37 Syare winyo vatano anuga nsarokir muno tavondi Amisye Apa bekere rai anyanyut, weye vatano bekero saumane rai, wepamo indati masyoto makareye umu apa susye merere nto.
PSA 37:38 Yara vatano umarovave Amisye Ai nanawamo indati Wepi Po maubai bintabo, muno vatano mamune nanawamo awa susyo merere nto rapamo ti mewen.
PSA 37:39 AMISY Po vatano kove mapaya irati vatano mamune mai, muno Po makom arono una irati ana nsosobe ama uga rai.
PSA 37:40 AMISY Opirati Po maijaseo muno Po maugavuje vatano mamune manem uga raora, Po maugavuje muno Po mapaya irati awa vambunine rai, weye Amisy Obo pirati wakata gaugambe Ai.
PSA 38:1 Masmur Daud po ratoe, arono po anakotare rameseo Amisye Ai indamu Amisye aemeno ai.
PSA 38:2 AMISY, syare vemo Nyo Nya pari mangke raugaje rinai nora, vemo Nyo Nya pari mpanyoane veano inanepat inya.
PSA 38:3 Weye Nya pari mangke mo rinaron maisyare atoe inta nteto rinai to wemaisy, winaneme mo mangke veano inatawan asyo.
PSA 38:4 Ti rigwaneno mangkebe rave kobe weye wimpari rinai, inanasine so njoram tenambe weye sya ayao kakai mbewar.
PSA 38:5 Weye taune sya ana dave ti ngkakai manakoe rave, ti mo inatatuv asyo, sya ayao kakaije umaso mangke dave kobe rinai.
PSA 38:6 Sya pare mamo anane ntuna rai janyi ti ranavane mbaug, weye taune risyananepabe.
PSA 38:7 Sya wanene mangke dave weti riseo tete kakai, masyote tename wemamo risyoyov maisyare rino memene rai wemaisy.
PSA 38:8 Weye wanene ama mamoane mansanano inanasine rai vintabo, inanasine somamo inta nsaumane ramu.
PSA 38:9 Sya vambunine meweno rinai muno inanasine mbanonom to, syanonae weye inanuga ntanamanine jewen.
PSA 38:10 Akoe Winy, Winyi Nyo sya bekere raen tenambe, muno sya ana idanonae mamo ngkokaibe no winamune rai ramu.
PSA 38:11 Sya okami pirabe rave, sya vambunine raumandi rinai, muno sya wanene mo rinaveti inamije ndadiri.
PSA 38:12 Waneno nande rinai mbewar ti sya arakove muno sya manivuvi wo rinamumuibe, muno sya arakovo yavaruga ugwaravainyo rinai.
PSA 38:13 Vatano ware ubekero wo rinaubaisye nawamo wo isyeane ratugar ti mo inaman. Vatano manatantonave rinai nawamo ware wo rinaubai da inaumandi. Masyote tename weamo anapamponae obo mirati wanyinyaube raijo rinai.
PSA 38:14 Weramu risyamo maisyare vatano amarikoame mpapaki weti syo awa ayao ranaune ramu, maisyare vatano awa ngkao weti syayao kakai.
PSA 38:15 Tugae, risyamo maisyare vatano po ana inta ranaune jewen, weti syo ayao inta rasakinavo mai ramu.
PSA 38:16 Weramu sya AMISY, rinanave namen, Amisy, sya Akoe Winy, sya ana danajo mamo indati Nyo ravera mamaisy.
PSA 38:17 Weye syo nanajo to, syare: ‘‘Ranivara ritemaje, weamo vemo sya marova umararin nora, vemo Nyo rinapayamo vatano wo rinambaone mansananibe inya.’’
PSA 38:18 Weye risyamo kavintare wo rinapinde, muno rinanuga so njoram tutiro sya siurije rai.
PSA 38:19 Risyo taune sya ana daveti ngkakai raura kakavimbe, rinanuga so ranimaumbe rave weye syo sya ayao kakai ratantonave.
PSA 38:20 Vatano umarovave rinai vayave ayao mamaisye jewene rai nawamo wanui, sya ana inta mbe ayaobe jewen, weramu vatano manuga mamuno rinai nawamo wanui.
PSA 38:21 Sya ana daveti ngkove mamo wo rasakinavo ana mamune obo rai, syo ana ngkove obo rave, weramu onawamo umarovave rinai vayave.
PSA 38:22 AMISY, vemo Nyo rinapaya nora, sya Amisy, vemo nggwaravainyo rinai nora.
PSA 38:23 Syare nyavave ra nde Nyo sopambe rinai, sya Akoe Winyi Nyo inapaya irati kakai rai.
PSA 39:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Nto irati Yedutun ai.
PSA 39:2 Syo ratantona no inanuga, syare: syo taune rinayaranande sya ana dave rai, indamu vemo inaunane so mo ayao kakaije ratande rinai jinya. Syo inawa so rakuvu indamu syayao inya, arono vatano mamune ta una mararaive rinaiji.
PSA 39:3 Anamainitu rinai ti, syo ayao inta raura jewen, syo ayao kove inta raura tavone jewen, rinawa ntapumi vayave, weramu sya siuri mamo mangkeo rinai rave kobe.
PSA 39:4 Rinanuga raraniva ngkantebe rave, syo ratantona akoevea inanuga so mamaun dave, weti syo raura syare:
PSA 39:5 ‘‘Sya AMISY, syare Winyo sya matam akari raura rinai, inda syo raen risyamo kov ti ino somamo ntumainy dave ti mavave nde nto.
PSA 39:6 Tugae, sya tumo windapatimu syanya rai omamo ta no no ire maran karisya. Risya kov ti rino somamo ntumainy dave, ramuinyo Winai. Vatane reamamo maisyare anawayo ta ramawita wemaisy.
PSA 39:7 Reama reangkove mamo maisyare ugara deto vayave ti aumandi wemaisy. Reansamun nsariraeve anakere rai omamo reambea marudi. Reamo ana ngkenav no mine so ratayao ti reamo ratutumbe, weramu reamantukambe indati arepi apa ura rai jakato?
PSA 39:8 Sya Akoe Winy, umba animaisye mi ridanyube akato? Jewena! Wibuiny irati inanaveano namen!
PSA 39:9 Syare Nyo inapaya irati sya ayao kakai rai tenambe, vemo winaneme mpaya rinai mo vatano wananepabe wo rinambaon inya.
PSA 39:10 Anamainitu rinai, syonae syayaobei, weye mangke somamo Winyi Nyo raude rinai.
PSA 39:11 Syare Nya mangke nde rinaije raveto marambe rinai, weye kavintare rikakai irati Nya mangke umaso rai.
PSA 39:12 Winyo mangke raude vatane nanentabo mai mamo indamu Nyo manyao, weye awa ana udave ngkove jewen. Muno Winyo awa anakotaro ngkenav no mine so rawaumbe, maisyare puso nsanambe ana kov dave rai wemaisy. Tugae, vatane awa ukove mamo maisyare nanawayo ta ramawito vayave wemaisy.
PSA 39:13 Sya AMISY, syare Nyo sya ana danajo raraniv, muno namarikoame rasakinavo sya anonae so rai, vemo Nyo sya oyove so raraniv bayave inya! Maisyare sya aneno sinane una tawane jewen no mine vone so rai mansamaisy, risyamo vatano wanisen ta ride no vavai no Nya muni so rai.
PSA 39:14 Syare vemo Nyo pari raude rinai tutir inya, indamu rinanayanambe vavai rati, nai arono risyana kakai rainy muno inaumandi rainye so.’’
PSA 40:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 40:2 Rinatawandi syo AMISY atunao, weti umba Po rinaen muno Po sya anonae raraniv.
PSA 40:3 Po rinapaya irati atemo wene rai, omamo maisyare Po inakarimu sen no kanuga nsararane rai wemaisy. Po rinapaato te no unato orame von, Po rinaveti inawanto tindimuve muno ino kovo saumane rai.
PSA 40:4 Wama Amisy Po ransyerano wanyine raunande ti rikinyo rai, indamu syo veano ararimbe. Indati vatane wanui wo AMISY Apa ana dave raen, ti wo asyaniv umba wanave Ai.
PSA 40:5 Kove ngkov irati vatano wanave AMISY obo Aije mai, onawamo umamanaive nanto vatano mararine mai jewen, muno manaveano vatano wangkarive mansamene ramu!
PSA 40:6 AMISY, Winyirati sya Amisy, Nya anakotaro ndave mamo manui rave, Nya mbekero Nyo ratantona reansai mamo mbe anainambe rave irati reansai. Winyamo inta po namaisye ramu! Syare syo Nya anakotaro ndave ravovo muno syo raura, weramu ama manui mamo nseo rave ti ratore kakai.
PSA 40:7 Winyamo nanuga no irati maero raotar muno anaisyo raugavere rameseo Nai raije ramu. Maere rameseo Nai muno ama mavu raunanto indamu veano ayao kakai rapaya mamo Winyamo ntuvako rai ramu, yara nyare ibeto Nya ayao rai wemi mbewar Winyo ana ranaune ngkove raude rinai.
PSA 40:8 Umba syo raura syare: ‘‘Tugae, risyi so, syare syo rave maisyare Nya bukuge mo inaurairive wusyimbe, no ama ayao mo ratoe rai wemaisy.
PSA 40:9 Sya Amisy, inananibe ibeto Nya mbekere rai, Nya anaparatote mamo syo raugasyo ntami sya wanyatije rai.’’
PSA 40:10 Sya AMISY, Winyamo Nyo raen tenambe to, Nya ayao mamaisye mamo syo ravovo Nya kawasae wanui so mansamun, omamo mpaya inawa so rai jewen, yara syo raura tutir.
PSA 40:11 Nya ayao mamaisye mamo ritanamanino rautan no inanuga so jewen, winteto Nya urairi rai me, Nyo reansapaya irati ana ngkakai rai me nayamo syo ravov tutir. Winteto Nya urairi rai me, Nya muinyo no tawane me nayamo rimanino rautane ramu, yara syo raura kakavimbe no Nya kawasae wanui so mansamun.
PSA 40:12 AMISY, syare naemeno rinai tutir muno windarino rinaora, weye Nya muinyo no tawane me, winteto Nya urairi rai omirati ntavono rinai.
PSA 40:13 Weye ana nsosobe mo rinawariki mamo manui rave, ti ratore kakai, muno taune sya ayao kakai mo rinawatan ti syantukambe to rije rai. Sya ayao kakai manui rave ti mo inakarivuinye so rakivan, mo inaveti inanuga mamaun.
PSA 40:14 AMISY, syare naemeno rinai indamu Nyo inapaya irati sya marova mai, sya AMISY, syare nyavave nde Nyo rinasopan!
PSA 40:15 Syare koveamo vatano ware wo rinaubaisye nawamo, Nyo mapinde ti usamane muno mpusyek tatugadi. Syare koveamo vatano ubekero siurije nande rinai nawamo, Nyo matamo ra wansuk akiri muno awa tame ngkakai.
PSA 40:16 Vatano wugoeno rinai useambe rinai ware: ‘‘Ko dave, ko dave...!’’, syare koveamo onawamo usamane dave.
PSA 40:17 Yara vatan tenambe nanawirati ude ubeaje Amisye Winai nawamo koveamo umananibe muno manayanambe irati Nya ana ndave rai. Vatano mansanuga no Winai weye Nyo mapaya kakai rai nawamo koveamo wo raura tutir ware: ‘‘Tugae, AMISY Opirati panakoeve rave!’’
PSA 40:18 Weramu risyamo vatano inatawanto muno sya ana jajewembe rinai; syare sya Akoe winaemeno rinai. Weye Winyirati Nyo sopambe rinai muno Nyo inapaya irati anakotaro ngkakai rai, weti sya Amisy, syare vemo maneai nora!
PSA 41:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 41:2 Kove ngkov irati vatano are pirati aemeno vatano awa ana jajewembe mai ai, opamo arono ana nsosobe nande ai indati AMISY Po apaya rai.
PSA 41:3 Vatano napije pamo AMISY darino aora, muno Po ayaranande indamu jayaisy tutir. Weti vatane wo aura ware opirati vatano no anayanambe rai no munijo Israel pijep, muno Winyo aunanto apa marova manem uga rai jewen!
PSA 41:4 Arono niki doyabe apa wanene rautan, AMISY Winyo ayaranande, muno Nyo saumane raude ai.
PSA 41:5 Yara risyamo syo raura, syare: ‘‘Sya AMISY, rigwambe ayao kakai rai no winamune rai to, weramu syare naemeno rinai, Nyo saumane raude rinai!’’
PSA 41:6 Sya marova wo mamune ratantona rinai, ubeker dave indamu rikakai muno rinakaniveto.
PSA 41:7 Vatano ude wo rinapane nawamo wayao angkarive, ude indamu wo rinakani ayao mamaisye jewene rai, umba wusya wo rinampami no nuge we raito.
PSA 41:8 Vatan tenambe nanawirati manuga mamuno rinai usaamugadi wo rinaura tantunawi, ubeker ware ana ngkakai nande rinai.
PSA 41:9 Wo rinaura ware: ‘‘Apa wanene mangke dave kobe ai kai, indamu opamo vemo beseove akato inya.’’
PSA 41:10 Muno sya arakovo ingkavave muno syanave ai rave, ririmisyisye mamai dave, sakinav akare ti po rinangkukuv.
PSA 41:11 Weramu sya AMISY, syare naemeno rinai, Nyo vambunine raugav akare rinai indamu syo ana ngkakaijo wo rave rinaije rasakinav akananto mansai.
PSA 41:12 Ranivara marova wo anasineko rinai akatoe ramu, weamo syo raen Winyamo nanayanambe rinai.
PSA 41:13 Risyamo Winyo sopambe rinai, weye rinanuga so nsarokir, muno Nyo rinaugav ti rituna winatavon ntoa nuge nuganui.
PSA 41:14 AMISY ararimbe! Opirati Amisy vatano Israel wambeaje Ai pije, no nugo pitawarowe ntoa nuge nuganui. Tugae, syare tugae!
PSA 42:1 Susyo Kora awa ransyerano ananyao. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 42:2 Maisyare rusa awa ngkamandi, weti bekero mana njayaisye rai, maisyare omai tavon, sya jugara so bekero sya Amisye Winai.
PSA 42:3 Amisy Winyi njayaisy, sya jugara so bekero de mararai Winaiji, nanduija umba syakaore beaje Nai no Nya yavar?
PSA 42:4 Siman, naman inami ngkaru nsoyan, syonae syo anaisye raisyi. Masyote anteter sya marova wo inakekebe ware: ‘‘Nya Amisye Pi ro, yara aemeno nai ramu ge?’’
PSA 42:5 Inanuga so ranimaumbe, arono rui inaemen akato wusyine rai, arono ono masyoto akokoe rai, rito no Yavaro AMISY, itavono vatano wanui mai, iteto usye rai, reambovambe, reansananibe nggwagwaimbe, kinyo ransyeran kangkamane rai.
PSA 42:6 Mbe animaibe inanuga so mamaun? Mbe animaibe rinanimaumbe no inanuga so rai? Koveamo inanaveano Amisye obo amen, weye Opirati sya Amisy, Po inapaya irati kakai rai, weti indati syo kove raura seo Ai jakato.
PSA 42:7 Inanuga so mamaun, weti inaemen akaore Amisye Winai, nai varoro mana Yordan, muno unato Hermon, nai unato Misar.
PSA 42:8 Amisy, Nyo anakotaro nsosobe raude rinai tutir ti mo inatawanto, ama vambunine maisyare mana vuko mpanyoan nsopato pene rai wemaisy. Inanimaumbe mo inapinto, maisyare manayam akoe Nyo raugaje ti mo inapinto wemaisy.
PSA 42:9 AMISY Po Apa muinyo no tawane rarorono rinai, no sansimane rai, weti arono naman rikinyo ransyerane raijo Ai, omamo sya sambaya idaura to Amisye Ai, Wepirati rijayaisyo Ai.
PSA 42:10 Amisy Wepirati sya unato oram inamamavube Ai, syo raura to Ai, syare: ‘‘Mbe animaibe winakirive inai? Mbe animaibe sya marova wo rinatawanto, weti rinanimaumbe tutir?’’
PSA 42:11 Inanuga so ngkupi rawaumbe rave, weye sya marova wo inaura tantunawi. Masyote anteter wo inakekebe ware: ‘‘Nya Amisye Pi ro, yara aemeno nai ramu ge?’’
PSA 42:12 Mbe animaibe inanuga so mamaun? Mbe animaibe rinanimaumbe no inanuga so rai? Koveamo inanaveano Amisye obo amen, weye Opirati sya Amisy, Po inapaya irati kakai rai, weti indati syo kove raura seo Ai jakato.
PSA 43:1 Sya Amisy, syare Nyo patimugo moyare raugaje irati rinai, syare Nyo marimbe rinai no susyo umarovave Winai so mai. Syare Nyo inapaya irati vatano aarurijate muno mamune maneme rai.
PSA 43:2 Weye Amisy Winyirati rinino naowan. Mbeanimaibe irati winaneme mpaya rinai? Mbeanimaibe sya marova wo rinatawanto, weti rinanimaumbe tutir?
PSA 43:3 Syare Nyo Nya vare muno Nya ayao tugae raude rinai, indamu mo inajum, muno mo inaugav syakaore no Nya Yavaro ntuna ri, no Sion unato ndandinit.
PSA 43:4 Wea indati syore no Amisy Nya tewa orame rai, syore te no Amisye Winamun, Winyirati sya inananibe muno inanayanambe no rave Nai. Indati rikiny kangkamambe Winai, syo itari mamaune raeyan dai. Amisy, Winyirati sya Amisy!
PSA 43:5 Mbe animaibe inanuga so mamaun? Mbe animaibe rinanimaumbe no inanuga so rai? Koveamo inanaveano Amisye obo amen, weye Opirati sya Amisy, Po inapaya irati kakai rai, weti indati syo kove raura seo Ai jakato.
PSA 44:1 Ransyerano ananyao susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 44:2 Tugae Amisy, anainamo ndarorono reama aneno sinane mai, no arono wusyinoe, omamo wo rarire reansai ti, taune reamo ranauno reansamarikoame rai to.
PSA 44:3 Taune Nya nanemo vambunine mirati Nyo veano susyo wanave Nai jewene mawatano kopa so rai, indamu Nya kawasae wakasisa utantuna rai. Susye kotaro kaije nawamo Nyo kakai raugaje mai, yara Nya kawasae nawamo Nyo maveti ubambunin.
PSA 44:4 Weye Nya kawasae awa omake mirati mbewar, wo kopa so raugavo mansamaroma jewen, muno taune awa vambunine mirati mo anasine ugavo maija jewen tavon. Yara Winya vambunine mi no mai muno Nya kove mbaro mai omirati mbewar utantuna rai, weye winanuga no irati mai.
PSA 44:5 Winyirati sya Amisy muno sya Akari Titi, anasineko mamo Winyirati Nyo rapatimu Yakop apa susye mai.
PSA 44:6 Nya vambunine mirati reamo veano marova maroyar ti makanive, muno Nya tame mirati mbewar reamo vatano umarovave reansai mataka doyadi.
PSA 44:7 Weye sya apae, atoe mirati sya vambunine nsawa raija jewen, muno sya omake mamo mo anasine ugavo rinai ramu.
PSA 44:8 Yara Winyirati Nyo reansapaya irati reama marova mai, muno Nyo vatano manuga mamuno reansai maveti usamane.
PSA 44:9 Weti masyote anteter reamo Amisye winararimbe, muno Nya tame mi reangkangkamambe raija ntoa nuge nuganui.
PSA 44:10 Weramu soamo winaijaro reama naite matavon da wata marova rai akatoe ramu, yara winakirive reansai muno naneme mpaya reansai ti reansamane.
PSA 44:11 Winaneme mpaya reansai ti marova wo reansakupire ti reamansuk akiri, muno vatano manuga mamuno reansai wo reama ananu raowen ti mewen.
PSA 44:12 Winyo reansapaya ti marova wo reansaubaisy, maisyare domba maotare wemaisy, muno Nyo reansampusyek ti reanta na no susye kotaro wanave jewene awa yasyin.
PSA 44:13 Winyo Nya kawasae reansamavunta mawebe vayave, muno ama kove inta makare Nai ramu.
PSA 44:14 Winaneme mpaya reansai ti susyo una reansakijani wo reansampami, wugoeno reansai muno wo reansaura tantunawi.
PSA 44:15 Winaneme mpaya reansai ti susye kotaro wanave Amisye Ai jewene wugoeno reansai; onawamo mansakari rangkiki reansai.
PSA 44:16 Masyote tename omamo wo reansave samaneve, weti reansamane dave tutir.
PSA 44:17 Weye reamo ranaun, vatano mansanuga mamuno reansai muno umarovave reansai wo reansaura tantunawi muno wo reansakaajian.
PSA 44:18 Anakotare so nande reansai, weramu reamamo reansanimari Winai ramu, muno Nya urairi ndaokae nande reansai mamo reandakanyoandi ramu.
PSA 44:19 Winyo reansakupi ti soamo reama kopa mamo maisyare nugo maninimbe maero sivuinye obo una rai wemaisy, muno Nyo reansaugavo weno ngkakai raronto kobe. Weramu reansanuga mamo reamo namamarave ramu, muno reamanya marambe Nya unanui rai ramu.
PSA 44:21 Ranivara reambeaje reama Amisye Winai akato jewen, yara reamakata mbeaje vatano marane awa anawayo kotare mai ratire,
PSA 44:22 wea indati Winyo raena mo? Weye Winyamo Nyo ana ngkokaibe no reansanuga rai raen to!
PSA 44:23 Vatane manuga mamuno reansai weye reantavondi Amisy Winai, namane rinit ubeker wo reansaubaisy, reamaisyare maero domba auga da apa isyisye raotare amaisy.
PSA 44:24 Akoe Winy, mbeseo! Mbeanimaibe Nyo reansaene jewen? Winikija e? Mbeseo ra Nyo reansaen! Vemo nyonae reansai tutir bayave kobe inya.
PSA 44:25 Mbe animaibe winamune rangkokaibe reansai? Muno nanimarijo reansai reama siuri muno reansansewabe so raija e?
PSA 44:26 Weye reama marova wo reansataopon, ti reantatayaje ntavainy no kopa rai.
PSA 44:27 Weti mbeseo ra Nyo sopambe reansai, Nyo reansapaya anakotare so rai weye Nya muinye mamo no tawano reansai.
PSA 45:1 Ransyerano ananyao susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerano muiny, ukiny dai arono ono akari titi apa vauname rai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramaisy tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Aepare ama ug.’’
PSA 45:2 Inanuga so mbekero mo ayao ngkov dave rauguje, sya ransyerane somamo syo veano akari titi angkakivambe. Maisyare vatano aneme nsiridi po pena veano ayao ngkov dave ratoe amaisy, rinaunane sopamo maweso po ayao ngkov dave raura.
PSA 45:3 Akari titi winamune mamo ngkov daveo anya kaije makivan, nawa mamo ntairi ayao ngkov dave rai. Maisyare omaiti, wandaen Amisye Po kove raugaje nai, ntoa nuge nuganui.
PSA 45:4 Inya, akari titi baribuai winy, nyo nya omako marova ransawa no nateriri, winyirati anaaniv kakui muno nya kovo ntiti mo namuman!
PSA 45:5 Nyusyo irati nya vambunino anaanive rautan indamu nyo anasineko marova rai, wirati indamu nyo marimbe vatano mayondi mai muno winteto ayao tugae rai muno moyare rai. Syare nya nanem ngkov vambunine mo anasineko mbe anaanibe ratande nai.
PSA 45:6 Nya ato nsasiu dave mamo, syare mo nya marova awa okami raukidi, susye kotare nawamo nyo mataopon aje ntuna no najo ate rai.
PSA 45:7 Amisye Pi Po vambunine raugaje nai ti, winya mbe akarive mamo indati ntoa nuge nuganui, nya mbe akari titive mamo ana mamaisye obo mirati ndapatimugo vatane mai.
PSA 45:8 Winyamo nanuga no irati ana ngkove obo rai, yara ana ngkakainoanive mamo nanuga mamuno rai tenambe. Wemi mbewar Amisy, Opirati Amisy wimbeaje Ai, Po napatimu indamu Po naijaseo akari titi rai, muno Po naveti nanayanambe rave mo akari titi kaije makivan.
PSA 45:9 Nya ansuno manawadi mamo manino mbovove muno inyo mbovove ama ranavane ntami rai. Wintuna no nya yavaro akari titi namirati korodowai popere rave rainyave rai. Muno itari ama kine mo nanuga raveti ranayanambe.
PSA 45:10 Akari titi kaije awa wanya arikainye inta nawamo ude utavondi wanya wanapatambe nai mansai. Yara nai taune nya nanem ngkove omamo wanya nyare ndaovane nteto narijat no we, omamo rainyave emasijo kakui rai.
PSA 45:11 Inya, wanya winy, syare ndanide muno ndaen kobe, syare vemo ndatantona makato nya susye mai muno nya yavaruga mai jinya.
PSA 45:12 Koveamo akari titi anuga ntento nai weye winamune ngkov dave, weti mbeaje ai, weye opirati vatano akoe be akarive nai pije.
PSA 45:13 Indati kawasae Tirus ude wo romane raveaje namarom, vatano awa ananuge manui ubeker ware wo nanuga raugabe indamu nyo kove rarorono mai.
PSA 45:14 Wanya rangkaivovambe akari titije ai rainyave ti nsamorive, raugave nsiso no apa tanoano tuna ri, ansuno mo rave mamo ama vararauno emasije nsaawa rai.
PSA 45:15 Raasaro ansuno nsev dave rai raugaveta akari titije ai, ama arakovo wanya mansae utavondi udijat uta no akari titi ai.
PSA 45:16 Onawamo mananibe muno manayanambe rave, arono maugaveta usisa no akari titije umaso apa yavar.
PSA 45:17 Akari titi winy, nya arikainyo anya nao indati wakaseo wo awa anene manigwan utantuna akari titi rai, onawamo nyo maijaseo ube akari titive no mine tename so rai.
PSA 45:18 Syo ransyerane so veano nya tame raijaseo titive, indamu susyo mbakipambe mansaemeno nai tutir; maisyare omaiti, susye kotare wo nangkakivambe ntoa nuge nuganui.
PSA 46:1 Masmur vatano susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny, maugavo ransyerane rai ai. Mamaisyo ransyeran ‘‘Alamot’’ rai.
PSA 46:2 Amisye Pi darino wansaora, muno Wepi Po vambunine raunande wansai no marova rai, muno Opamo Po wansaijaseo arono rui wana nsosobe ama uga rai.
PSA 46:3 Maisyare omaiti, vemo wanjaniv inya, arono rui muni so ntutar, muno unate mangkiki ti ntaopon ntundumu asyo no mayan ate waraya.
PSA 46:4 Muno aneae mpanyoane mpapoambe, ama rareno kavavugai manakokoe, ti ama vambunino mpanyoane mo unate raveti mangkiki.
PSA 46:5 Munijo Yerusalem omamo munijo terave Amisy Titi Rave Apa tuna rai mije. Mana ami njayaisye njamo rai, mo anayanambe raugavo vatano una no munijo we mai.
PSA 46:6 Amisye taune Pi tuna munije we rai, weti mandamisye kakai, Wepi pavaveo Po rayaranande.
PSA 46:7 Amisye anamote ravari, weamo mine tename so mandamisyi, susye kotaro wanave jewene ntavae wanonae, muno akarijo titi awa ube akarive raije mandamisy.
PSA 46:8 AMISY Wepi be akarive naito munijo ntiti mansai, tuna wansautan, Wepirati Amisy aneno Yakopa beaje Ai, Wepi be yambe wansaora irati wama marova mai.
PSA 46:9 Wade, wapo AMISY Apa ana dave raen: Po anakotaro mine so inta rapamo anyi ti rakanive ta.
PSA 46:10 Wepi bambunin Po marova ntami no mine tename so ransopi, muno wepi Po apae, atoe, weyame rakomati, muno Po anaiyu marova ramero taname rai!
PSA 46:11 Po raura pare: ‘‘Syare wapo marova ravea nsopi muno wapo raen Risyirati Amisy! Risyirati titi rave susye kotare mai vintabo muno titi rave no muni tename so!’’
PSA 46:12 AMISY Wepi be akarive naito munijo ntiti mansai, tuna wansautan, Wepirati Amisy aneno Yakopa beaje Ai, Wepi be yambe wansaora irati wama marova mai.
PSA 47:1 Masmur vatano susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 47:2 Inya, vatan tenambe weap, wasaneme rapoam, wasananibe! Wapo Amisye aovambe, wasanamote raijasea manakoeve!
PSA 47:3 Weye AMISY Titi Rave, Opamo anaaniv, Akari Titi panakoeve mine so rai tenambe.
PSA 47:4 Wepirati Po susye kotaro ntuna no wama munijo Israel so rakijani mapinde. Po vambunine raunande wansai ti wama marova utataaje no wansanem ate rai.
PSA 47:5 Wepi Po wama kopa no tawan ratayao wansai, weye muinyo Yakop apa susye wansai, kopa wansanuga manakoeve rai.
PSA 47:6 Amisye seo tuna Apa kursijo titi rai to, ti vatane mananibe ugwain Amisye aijaseo titive. AMISY seo to ti tavuna ama kine veano aovambe.
PSA 47:7 Wakiny, wakiny, Amisy ararin, Wakiny, wakiny, wama Akari Titi ararin!
PSA 47:8 Weye Amisy Wepirati Akari Titi mine tename so pije. Wakiny, wakiny ransyeran ama kine ngko dave rai.
PSA 47:9 Amisye tuna no Apa kursijo titi ndandinite rai, be akarive vatano susyo mine so mansai.
PSA 47:10 Akarijo titi susyo mine so wangkuire, Amisye Apa kawasae matavon, no Amisyo napirati Abraham panave Aije Amune rai. Weye Amisye Opamo titi rave, Opirati Akari Titi be akarive akari titi mine so mansai tenambe.
PSA 48:1 Ransyeran. Masmur vatano susyo Kora wo ratoe.
PSA 48:2 AMISY Wepi panakoeve rave, weti mamaisyo aura titive no wama Amisy Apa munijo ntuna no unato ndandinit rai.
PSA 48:3 Unate ratuije ranyanyutamo ngkov dave, munije ratuije mo vatano mine tename so manuga raveti ranayanambe. Unato Sion no no Yerusalem ama ranijo wanansai, omamo AMISY Akarijo Titi panakoeve Apa norije.
PSA 48:4 Amisye Opamo maisyare no no yano orame ama soero ramane rai, indamu Po Yerusalem raman.
PSA 48:5 Waperata akari titi ude awa naite mautan, wanugan ware maroyaro mansai.
PSA 48:6 Weramu arono werananta wo Sion ama vambunine raen upaparo mai, naije ujaniv bintabo ti unanajibe tatugadi.
PSA 48:7 Wenawamo ujaniv muno ututar no ratuije, wenawamo kikuaji yorame rai maisyare wanya njanjorami arikainye ai wemaisy.
PSA 48:8 AMISY Po marova mandamisy maisyare Po ovaro repe augaje ti po nyoman akokoe Tarsis randujai wemaisy.
PSA 48:9 Maisyare muno wandanaumbe no wusyinoe, soamo wandaeno wansami rai to, nai Yerusalem, AMISY Wepi Akari Titi naito munijo ntiti Apa munije. No wama Amisy Apa muni so, Po raugasya nteto tindimuve muno Po rayaranande ntoa nuge nuganui.
PSA 48:10 Reama Amisy, reansaemeno Nya muinyo no tawano reansai rai, arono reande mbeaje nai no Nya Yavare ama uga.
PSA 48:11 Amisy Nya tame mamo vatane wo ranaun no mine tename so, muno wo nararimbe tenambe. Winyamo Akarijo Titi mbambunin dave, patimu Nyo raugaje mamo mamaisyo Nya moyare rai.
PSA 48:12 Syare kawasae Sion mananibe, syare arikainyo wanya Israel ugwain manayanambe, weye AMISY Nya ana ndapatimu mamaisy irati Nya ananyao rai.
PSA 48:13 Kawasae Israel weap, syare wasarirae Sion rakiani, wapo ama soere rator,
PSA 48:14 wapo ama yano orame ranyanyuto mavabe. Wapanya wapo ama soero ramane rayasiro mavabe, indamu wapo rariri akato irati wapa susyo miridi nto mai,
PSA 48:15 wapare: ‘‘Tugae rave Opirati Amisye pije, wama Amisy, wambeaje Aija ntoa nuge nuganui, Wepirati Po wansaugav tutira ntoa pitawar.’’
PSA 49:1 Masmur vatano susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 49:2 Inya, susyo mine tename wadanide! Inya, vatano mine tename weap, wasamarikoame rasakinav de!
PSA 49:3 Inya, weapirati vatano wapa tame ntiti weap muno weapi vatano wapa tame ntiti jewen weap. Weapirati vatano ananuge jajewembe wasai weap, muno vatano watantuna ananuge vone rai weap.
PSA 49:4 Syare syo ananyao mo vatane manyao irati ana ratantona ntitije rai raura, muno inanuga so mo ananyao kakai, kove ratantonave.
PSA 49:5 Syare syo ayao vari mbe ananyaobe raraniv mavabe, syare syo itarije raeyan muno syo ayao vari nsosobe rave raura kakavimbe.
PSA 49:6 Risyamo janive ramu arono ino no anakotaro nsosobe ama uga rai, muno arono marova mamune wo rinawariki.
PSA 49:7 Wenawirati wo awa romane obo raijaseo vombe, muno mararin irati awa ananugo mine so rai.
PSA 49:8 Tugae, vatane nanawamo inta mamaisyo po romane veano apa jayaisy ti no no mine so ravae indamu anasine rapaya wene rai ramu. Muno inta mamaisyo po romane ravae nanto Amisye Ai indamu veano apa jayaisy ti no no mine so ranigwane ramu.
PSA 49:9 Weye romane mamo inta mamaisyo veano vatane apa kove ravae ramu, muno romane ama manuije mamo inta mamaisyo veano ravae jewen tavon, ntoa nuge nuganui,
PSA 49:10 indamu vatane nanto wene rai jinya, yara jayaisy ti piridi to kobe.
PSA 49:11 Tugae, ana wamo raene mamo vatano wantatukambe nawe vatano wananepabe nawe ugwenen, muno vatano ukov nanawirati awa ana udatantona ntiti nanawamo ugwenen tavon, muno awa ananugo mine somamo wo rapaya ti ntuna vatano kaije mansamarom.
PSA 49:12 Wusyinoeamo vatano awa romane mawese weyave kopa manakoe rai, weramu indati mantuna no kopa aipapo ti utantavainy raija ntoa nuge nuganui, omirati awa una rai tawan tutire mijem.
PSA 49:13 Weti vatane inta tuna tawano apa ananugo maweso aije rautane ramu. Yara ugwenen tavon maisyare maere kotare muenen ti makanive wemaisy.
PSA 49:14 Maisyare omaisy wene wemi indati vatano wantatukambe awa marane mije, muno vatano utavondi awa ayaowe rai, wenawamo awa marane nanto wene rai tavon.
PSA 49:15 Onawamo Amisye Po mapatimu indamu ugwenen, maisyare maero domba mansamaisy, indati wen akoe be akarive mai po maugav no wene ama uga rai. Wavave wanawadi wasya no aipapo ama uga rai, manasino kopa mamo parakam, muno amani wemirati munijo una tawan dai kobe mijem.
PSA 49:16 Yara risyamo Amisye Wepi Po inavae patimuve to indamu Po rinapaya irati wene ama vambunine rai, weye Wepi Po rinaugav akare taune Ai.
PSA 49:17 Ranivara vatane inta apa ananuge manui rave, muno apa romano yavaruga ama manui miridi nseo, weamo vemo nanuga njoramo ai nora.
PSA 49:18 Weye arono wene nde ai, po inta rauga da to rautane ramu, muno apa romane omamo no autan da pasyo no aipapo raije ramu.
PSA 49:19 Arono ta kove weamo pare opamo no kovo ananuge manui rai rave to, muno vatano kaije ukangkamambe ai weye apa anakere ama ine manui.
PSA 49:20 Weramu opamo indati po apa aneno sinane mansarijato tavon no aipapo rai, indati utantavainy no kaumure obo rai tutir kobea ntoa nuge nuganui.
PSA 49:21 Maisyare maere kotare muenene wemaisy, vatane nanao tavon indati inta kov indamu no tawano apa ananugo maweso aije rautane ramu.
PSA 50:1 Masmur Asap po ratoe. AMISY, Wepirati Amisy Apa vambunine ntiti rave, payao aje no mine so rai, Po vatano mine tename so mansawainde no ranijo wanamuram mansanan nto nanto no varet.
PSA 50:2 Amisy no no Unato Sion, munijo ngkov dave kaije rakivan bintabo rai, Apa vare mujeamo mba dave maisyare uma apa vare wemaisy.
PSA 50:3 Wama Amisye de muno anamainitu Ai ramu yara payao. Taname muisyeve Ai, mo nuge ranen ti mangkudi panyoambe, muno ovaro rep panyoan nande no akijani.
PSA 50:4 Amisye Po naume warae me mine so me yawainde, indamu Po ana mamaisye rapatimu irati Apa kawasae maija yo raen.
PSA 50:5 Po raura pare: ‘‘Syare vatano sya ura mai nanawamo mansanugande muno maugavere no Rinui, wenawamo vatano wo urairije raokaisyo Rinai arono wo anakotare rameseno Rinai.’’
PSA 50:6 Naume mo Amisye Apa anuga mamaisye raroron, weye Amisye taune Pirati Po ayao mamaisye rapatimu irati vatan tenambe mai.
PSA 50:7 Amisye pare: ‘‘Inya, Sya kawasae Israel weap, wapo Sya ayao raraniv! Risyirati Amisy, wapa Amisye Pi Risy, syare Syo anakangkivane rantuna wasai.
PSA 50:8 Wapo anakotare rameseno Rinai kai, muno wapo ramesen ti ntuna tutir no inamune rai kai, omamo Syo wasanayao dai ramu.
PSA 50:9 Weye Risyamo inanuga nto irati sapi anya wapo makum ti wapare wapo aunande irati Rinai inta mai ramu, muno kambino anya wapo makume inta mai tavone ramu.
PSA 50:10 Weye maere kotar tenambe ntuna no anate mamo Risyi syave rai, muno sapi ama manui nseo ribuge rakivan ntuna unate rai janyi mamo Risya ma.
PSA 50:11 Insani kotar tenambe ntuna no unate mamo syave rai tavon, muno maere kotar nsyisyaube ntuna no anoko ayamuga rai mainy tenambe.
PSA 50:12 Ranivara kayare po rinaveamo, Syo anaisye ranajo wasai ramu, weye mine so muno ama anakotaro ntuna no ama uga rai omamo ta Risyave rai tenambe.
PSA 50:13 Weapare vemo Syo wapa sapi anya apa ine raisyare? Muno weapare vemo Risyo wapa kambine apa mavuge ramanam tavonare?
PSA 50:14 Risyirati Amisy Titi Rave, syare wapo kove raura seno Rinai, omamo maisyare wapa anakotaro wapo rameseno Rinai wemaisy. Muno syare wasayae wapa urairi wadaokaisy nande Rinai rai.
PSA 50:15 Syare wapo rinawain arono wana nsosobe ama uga rai, weamo Risyo wasapaya rai, weti wapo rinararimbe.’’
PSA 50:16 Weramu vatano mamune nanawamo Amisye Po raura nanto mai pare: ‘‘Veanimaibe weapo Sya ananyao raura muno wapayao Sya urairi rai? Wakoe! Mamaisye ramu, weye weapamo waponae Rinai!
PSA 50:17 Weaponae wapo Risya ananyao raraniv muno weapo Sya ayao ravakambe.
PSA 50:18 Ranivara weapo vatano wanaonoambe mansaen, weamo watavondi matavon. Muno wata wasaijaro vatano wo anaerero vauname rangkate matavon.
PSA 50:19 Weapamo wasawa mamo mamun dave, muno wasaunane mamo mansak.
PSA 50:20 Weatuna wapayao tatugadi vayave wapa arakove kaijinta mai, muno wapo wapa arakovo isapintai ingkuja intabo rai aura tantunawi tavon.
PSA 50:21 Arono weapo anakotare so raveamo rituna Syo wasanyanyut bayavea, weti waparemo Risya ana dave mo weapa ramai dako! Weramu soa umba Syo weasanayao rai ije, muno Syo anakangkivane rantuna wasamune rai tutudi ije.
PSA 50:22 Inya, weapirati wasakirive Rinai weap, wadanide, indamu vemo Risyo mangke mo wasarisyi raugaje wasai nora, muno indati vatane inta po wasapaya irati rai ramu.
PSA 50:23 Are pirati po kove raura seno Rinai maisyare apa anakotaro po rameseno Rinai wemaisy, muno tavondi Sya unanui mamaisye obo rai, weaveti opamo beaje Rinai toije. Indati Risyirati Amisy, Risyo Sya vambunino Syo vatane mapaya irati kakaije rai rarorono ai.’’
PSA 51:1 Masmur Daud po ratoe. Arono anawae Natan de po anayao weye Daud pe Batsyeba me inyaki. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 51:3 Sya Amisy, syare naemeno rinai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai, syare Nyo sya ana daveti ngkakai raupae irati rinai mamaisyo Nya kovo manakoe rai.
PSA 51:4 Syare Nyo inanuga rarondom indamu sya ana daveti ngkakai mpaya rinai, muno Nyo sya ayao kakai raupae bintabo.
PSA 51:5 Weye taune syo sya ana idaveti ngkakai raen to, muno sya ayao kakai mamo rinaemendi rai jivae.
PSA 51:6 Nde irati Wibuiny Nai, risyo ayao kakaije rave irati Winai to, muno anakotaro windaena mamun, omamo syo rave to. Weti Winyo mangke raugaje omamo mamaisy, muno Winya ana ndapatimuge mamo moyar.
PSA 51:7 Tugae ivae, ayao kakai no rinai, arono rinano aje kobe we, muno ayao kakai no rinai kobe no arono sya ingkoa ranakeave rinautane we.
PSA 51:8 Tugae, Winya nanuga no irati vatano napirati anuga nsarokire ai, weti syare Nyo ana ratantona ntiti raugasyo ntami rinanuga so rai.
PSA 51:9 Syare Nyo sya ayao kakaije raupaeta, wea indati inanuga ngkakavin akato, Syare Nyo inanuga rarondom, wea indati mpoper akato irati kamayo kaipov mpope dave rakivan.
PSA 51:10 Ranivara winyare Nyo sya ayao kakai rapaya, weamo rinanayanambe rave, rinanasine somamo Winyo rakupi rave to, weramu rinananibe akato kai.
PSA 51:11 Vemo Nyo sya ayao kakai raen tutir inya, yara syare sya anakotaro idaveti ngkakai mamo Nyo raupaisy.
PSA 51:12 Sya Amisy, syare Nyo inanuga so ranari ramu mpoper, muno Nyo inanuga ravera nggwanyin indamu ribekere ntindimu Amisye Winai.
PSA 51:13 Syare vemo Nyo inavakano marambe mo rigwaravainyo irati Winai jinya, vemo Nyo Nya Anawayo Vambunine raugav akaore rinaora inya.
PSA 51:14 Syare Nyo rinaveramu rinanayanambe akato, weye Nyo inapaya irati kakai rai to, syare Nyo rinaveramu inanuga rananibe ibeto irati Winai.
PSA 51:15 Wea indati syo Nya ananyao raveano vatano ubeta Nai jewene mansanyao, indamu vatano wo ayao kakai rave umaso usakinav wakare irati Winai.
PSA 51:16 Sya AMISY, syare Nyo rinapaya irati mavugo mbe anatuvabe rinaije rai; sya AMISY, Wibuiny irati Amisy Nyo inapaya irati kakai rai. Weti rikiny rinanayanambe, syo Nya moyare rariri.
PSA 51:17 Sya Akoe, syare Nyo rinasopan da syayao, indamu syo kangkamane raura seo Nai.
PSA 51:18 Yara anakotaro rameseo Naije omamo wimbekedaije ramu; ranivara syo maere rameseo Nai, wemamo winananibe rai ramu.
PSA 51:19 Yara ride irati inanuga rawaumbe rave rautan no Amisye Winui, wemi wimbekedai. Sya Amisy, ride irati inanuga rawaumbe rautan muno risakinavo sya ana daveti ngkakai rai, wemi winanayanambe rai.
PSA 51:20 Sya Amisy, syare Nya kove rarorono Sion rai omamo mamaisyo Winya mbekere rai, syare Nyo ama yano mandamisye rayan kijani akato indamu vemo reama marova usisa ama uga rai jinya.
PSA 51:21 Arono naije maere rameseo Nai mamaisyo Nya anaparatote rai indati mo anayanambe raugavo Nai, maere kotare ramer tantename rai, yara inta ransop inya. Muno vatane wo sapi anya amer tavon no Nya tewa orame rai.
PSA 52:1 Daud apa ransyerano ananyao, nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 52:2 Arono Doeg, vatano Edom, de po raura nanto Saul ai pare Daud to nanto no Abimelek apa yavar to. Daud po apa marova maura seo Amisye Ai no taiso:
PSA 52:3 Inya, vatano mbambunine winy, veanimaibe masyote tename opamo winararino nya ana ndaveti mamune rai, namirati nyo rave nanto irati vatano Amisye muinyo maije mai?
PSA 52:4 Winyamo naunane maisyare vansyerere we, weti nyo aarurijate rator tutir, muno nyo mamune ratantona vatano kaije mai.
PSA 52:5 Winyamo mbekero ana ngkakai rai mo nya mbekero ana ngkove rai rakivan, muno winyamo mbekero aarurijate rai mo nya mbekero ayao tugae rai rakivan.
PSA 52:6 Inya, vatano naunane mansake winy, wimbekero ayao rator ti mo vatane manuga raveti njorame obo rai.
PSA 52:7 Weramu indati Amisye Po nya vambunine muno nya tamo ntiti raupaeta ti rakanive ntoa nuge nuganui. Po nantaun muno Po nakarimu uje no nya yavare ama uga rai, umba Po naubaisy ti Po nakuvu asyo wene rai.
PSA 52:8 Weti vatano ubeta Amisy Ai wo ranyanyut unantoive rai rave, muno wanaikebe vatano mamune so ai.
PSA 52:9 Wo raura ware: ‘‘Inya, wapo vatane so aen! Ponae saroro Amisye Aiji. Yara anaveano apa ananugo manui obo ramen, muno saroro apa vambunino po rave vatane mandamisye rai.’’
PSA 52:10 Weramu risyamo maisyare inyo saitun njayaibe ntubai no Yavaro Amisye rai, weti risyamo rino kovo ngko dave obo rai. Syanave Amisy Apa muinyo no tawane raija ntoa nuge nuganui.
PSA 52:11 Risyo kove raura seo Amisye Winai tutir ntoa nuge nuganui, weye anakotaro ngkove mamo Nyo raveti mamaisyo rinai to. Winyamo ngkov dave, weti syo Nya tame raura tutir no Nya kawasae nanawirati matawandi utavondi Nai mansamun.
PSA 53:1 Daud apa ransyerano ananyao. Mamaisyo ransyeran ‘‘Mahalat’’ rai. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 53:2 Vatano wantatukambe wo raura no manuga ware: ‘‘Amisye Pa inta no ramu.’’ Awa ana udave mamo mamun muno ngkakainoanive vatan inta po ana ngkove rave ramu.
PSA 53:3 No munijo Manunggara Amisy tuna Po vatan tenambe mansanyanyut, indamu Po mansaen vatane inta apa ana datantona ntiti no aija rako, muno beaje Aija nene rako.
PSA 53:4 Weramu vatan tenambe makirive Ai, wenao tenambe awa ana udave ngkakainoanive. Vatan inta po ana ngkove rave ramu, vatan inta mamaisye jewen bayave.
PSA 53:5 Amisy pare: ‘‘Vatano awa ana udave mamune so nanawamo awa ana udatantona no maija rako, jewena e? Wenanawamo wo Sya kawasae Syo matayao mave tatugadi, muno wonae usambayambe Rinaiji.’’
PSA 53:6 Indati vatano mamune umaso ujaniv dave, ujanive somamo mo awa wusyino ujanibe rakivan. Weye Amisye pare Po Israel wapa marova maubaisy muno Po manasine rakupi, wenawamo indati wapo mapinde muno wapo mave samaneve, weye Amisye ponae mai.
PSA 53:7 Syare koveamo Amisy Wepi no no Sion de Po Israel mapaya vatano mamune mai! Arono rui Amisy Po kovo ngko dave raugav akare Apa kawasae mai, Weamo indati Yakop apa susyo Israel mananibe.
PSA 54:1 Daud apa ransyerano ananyao. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai, wo itari raeyan dai.
PSA 54:2 Arono vatano Sipi inta ude wo raura nanto Saul ai, ware: ‘‘Daud opamo to kokaibe no reama munijo Sipi.’’
PSA 54:3 Sya Amisy, syare Nyo inapaya irati kakai raijo Nya vambunine rai, Nyo patimu moyare raugaje rinai Nya vambunine rai.
PSA 54:4 Sya Amisy, syare Nyo sya ana danajo raraniv, namarikoame rasakinavo sya ana idatore so rai.
PSA 54:5 Weye vatano mararine ubesea ware umarovave rinai, vatano sivuiny dave ware wo rinaubaisy, onawamo wo Amisye winatantona ramu.
PSA 54:6 Weramu tugae, Amisy Winyi Nyo inayaranande; Sya Akoe, Winyirati Nyo sopambe rinai.
PSA 54:7 Koveamo sya marova awa ana udave ti mamune mamo nsakinav akare ra mo taune makep, syare Nyo maupaeta ra makanive weye winteto Nya urairi rai.
PSA 54:8 Sya AMISY, inanuga rananibe syo maere rameseo Winai, muno syo kove raura seo Winai weye Winyamo ngkov dave.
PSA 54:9 Weye Winyi Nyo inapaya irati anakotaro nsosobe ama uga rai, muno inami ntami sya marova maijo Nyo mapinde.
PSA 55:1 Daud apa ransyerano ananyao. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai, wo itari raeyan dai.
PSA 55:2 Sya Amisy, syare namarikoame rasakinavo sya sambaya rai, vemo winakirive sya ana danajo ore so rai jinya.
PSA 55:3 Syare Nyo rinaraniv muno Nyo sya ana danajo ore so ravera mamaisy! Rinanuga nseo majeve muno syoyov weye rino ana nsosobe rai.
PSA 55:4 Weye sya marova ugwain akoeve ware wo inatondobe muno vatano mamune wo inatawanto. Muno wo rinansewabe, muno upari ti umarovave rinai.
PSA 55:5 Inanuga so ntutar, weye yanivo wene mo inakukupi ti inanakea uga ntararai.
PSA 55:6 Yanive mo inaveti tutar, ijanivo wene mo inatatuv asyo.
PSA 55:7 Weti syo ratantona syare: ‘‘Ranivara sya pepake no rinai, maisyare insani puname amaisy datire, ibadirir ti to syo munijo ntanamanine rakani.
PSA 55:8 Tugae, weamo ibadirir ti to nggwaravainy dave ije, indamu ito no no anoko kanen anamainitu rai.
PSA 55:9 Syavave syo varoro inamamavube rai rakani, risarar rito kokaibe irati marova awa panyoano maisyare ovar akoe tipu ti po inarone wemaisye rai.’’
PSA 55:10 Sya Akoe, syare Nyo sya marova maveramu wananepabe, Nyo awa ana udatore rangkaunanive, weye syo raen no muni so maugaje nsivuiny muno wo arare rave.
PSA 55:11 Namane rinit wo munije umaso rakijani, ntuna ntoabe yano orame ama vone rai, muno munije ama uga rai, inta wanakakaive muno wo ivuinye rave tutir.
PSA 55:12 No muni so ama uga raita, wo siurije muno ana nsosobe raugavere rai, wo vatane matawanto muno wo maponae anyi no pasari.
PSA 55:13 Ranivara sya marova mawakea vivibe rinai, weamo inatawandi rai. Ranivara vatano manuga mamuno rinai nanawirati mararin ware wo rinakivan, weamo rito no marambe mai yaje.
PSA 55:14 Weramu sya arakovo imanivuvive winy, imanya kava muno syanave nai rave, winyirati nyo inave tatugadi.
PSA 55:15 Wusyinoeamo ingkavave, muno inta kava no Yavar Amisy no vatano wanui awa yasyin.
PSA 55:16 Koveamo wene mo sya marova maunto papabe tenambe, mo mansaunto jayaibe asyo no amani. Weye mansanuga mamune obo mirati no mansai, no awa yavaruga.
PSA 55:17 Weramu risyamo syo Amisye awain, muno indati AMISY Po rinapaya irati sya marova mai.
PSA 55:18 Namane rinit, syanonae akoeve muno syoyov, muno Opamo Po sya oyove raraniv.
PSA 55:19 Sya marova udaran ti ude umarovave rinai, muno maroyaro rinai, weramu Amisye Po inapaya mai ti rino kovo saumane rai.
PSA 55:20 Amisye Opirati be akarive no nugo pitawarowe, indati Po sya ana danajo raraniv muno Po mapinde. Weye wonae usakinavo awa ana udaveti ngkakai raiji, muno wo Amisye asyanive ramu.
PSA 55:21 Sya arakovo rimanivuvive umawe sarirae ti be marovave apa arakovo wusyinoeamo ube arakobe mansai jakato, po apa urairijo mo maokaisye rakanyoandi.
PSA 55:22 Awa mamo manavan dave, weramu anuga mamo kakai mi po ratantona rai. Apa ana datore mamo mani nsaawa rai rave, weramu omamo maisyare weyamo po rave inaugake wemaisy.
PSA 55:23 Nya anakotaro nanuga mamauno rai mamo ndaugave to no AMISY Nui, weamo indati Po sopambe nai. Weye vatano ubeto Ai nanawamo, Po mapaya ra awa marova wo mapinde jewen.
PSA 55:24 Yara vatano maneme nijam muno wayarurijabe nanawamo indati awa tume raotar aje tumaimbe. Weye sya Amisy, indati Nyo mapinto atem mamai raito. Yara risyamo syanave Winai.
PSA 56:1 Daud apa ransyerano Masmur po ratoe, arono vatano Pilistin wo aijar no munijo Gat. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Insani punam no no inyo akoe tarbantin no waravaimbe rai.’’
PSA 56:2 Sya Amisy, syare naemeno rinai, weye vatane wo rinataka doyadi, masyote anteter umarovave rinai muno wo inatawanto.
PSA 56:3 Masyote anteter sya marova wo inataka doyadi tutir, vatano umarovave rinai umaso wanui rave.
PSA 56:4 Arono rui rijaniv, risyamo inanaveano Wibuiny namen.
PSA 56:5 Rikangkamambe Amisy Ai Apa urairi rai, Amisye obo pirati inanaveano amen, weti ijanive ramu. Weti vatano are pirati indati po ana ngkakai inta raveti nande rinai jakato?
PSA 56:6 Masyote anteter sya marova wo sya ana datore rangkaunanive, wo kakai ratantona rinai tutir.
PSA 56:7 Onawamo ukaokaibe ti wo inaman, inawanto no rui ruijamo wo inanyanyuti, muno wo varoro mamaisye rakani indamu wo inaubaisy.
PSA 56:8 Awa ana udave ti ngkakai mamo indati upaya ama mangke rai rako? Sya Amisy, syare Nyo Nya pari mangke veano vatano wanave Nai jewene mapinde.
PSA 56:9 Masyoto sya marova wo rinawatambewe mainyamo Winyo raen muno Nyo rator, inami ngkaru ma manui mamo Winyi Nyo raen. Ana nande rinaive umaso mainyamo Nyo ratoevea rako?
PSA 56:10 Arono syo winawain weamo sya marova wansuk, weye syo raen tugae, Amisy Nyo marimbe rinai.
PSA 56:11 Amisye obo pirati rikangkamambe Apa urairi rai, tugae, AMISY, obo pirati rikangkamambe Apa urairi rai.
PSA 56:12 Amisye obo pirati inanaveano amen, weti rijanive ramu. Weti vatano are pirati indati po ana ngkakai inta raveti nande rinai jakato?
PSA 56:13 Sya Amisy, sya urairi syo raokae nande Winai mamo indati syo raveti mamaisy, muno syo anakotare rameseo Winai, mbe rarorombe syo kove raura seo Nai.
PSA 56:14 Weye Winyo rinapaya irati wene rai to, Winyi Nyo rinayaranande weti marova wo inapinde jewen. Wirati syanya no mine so, no Amisye Winui, no irati Nya varo kov mo rinaveti rijayaisye rai.
PSA 57:1 Daud apa ransyerano Masmur po ratoe, arono Saul po awatan ti sarar to no no tinda ama uga. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Vemo wapo vatane maupaisy inya.’’
PSA 57:2 Sya Amisy, naemeno rinai, syare naemeno rinai, weye Winyirati inamamavube Nai. Rigaugambe Nai jao ntoa ana nde ti mare mo inakupi so nde nto ra rakanive rati, maisyare mangkuere tuvane gaugambe irati akoe ama pepak ate rai wemaisy.
PSA 57:3 Syo Amisy Titi Rave awain, syo Amisy anajo indamu Apa bekere mirati mamaisyo rinai.
PSA 57:4 Nai Manunggara, Po rinasopan muno Po rinapaya irati sya marova mai, Po vatano wo rinatawanto mapinde. Amisye pamo teto Apa urairi rai tutir, muno Apa muinye mamo no tawano rinai.
PSA 57:5 Rino no no sya marova awa yasyine rai, onawamo maisyare make sivuiny wo vatane maubaisy wemaisy. Matomokane nsiu dave maisyare weyam muno ato nsasiu dave wemaisy, muno mansaunane mamo mo inaveti inanuga njoram.
PSA 57:6 Sya Amisy, syare Nya ntiti rave raroron no naume warae, muno Nya kovo ntiti raroron no mine tename so rai.
PSA 57:7 Sya marova manatantonave rinai, maisyare wo isyeane ratugar ti mo inamane wemaisy, weti inanuga mamaun. Wo ateme rawae ti mo inaman no sya unanui idaito rai, weramu taune nawirati wakata utatae asyo rai.
PSA 57:8 Inanuga so ntindimu sya Amisye Winai, inanuga so ntindimu Nai. Syare rikinyo ransyerane rai, rikangkamambe Nai.
PSA 57:9 Inya, syare ibeseo, syo itari anakoe muno itari mamaune raeyan, rikiny no arono akane mare ntipu kobe.
PSA 57:10 Sya Akoe, Winyirati syare syo kove raura seo Nai no vatan tenambe so awa yasyin, syare rikinyo ransyeran kangkamane raijo Winai no susye kotaro mine so awa yasyin.
PSA 57:11 Weye Nya muinyo no tawane mamo ntitito no naume warae, muno winteto Nya urairi rai mamo nto rave ti mo kamure rakivan.
PSA 57:12 Sya Amisy, syare Nya ntiti rave raroron no naume warae, muno Nya kovo ntiti raroron no mine tename so rai.
PSA 58:1 Daud apa ransyerano Masmur po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Vemo wapo vatane maupaisy inya.’’
PSA 58:2 Inya, akari weap, wapa ana wadapatimu mamo mamaisyo Amisye Apa ananyao rai jivae e? Mangke wapo rapatimu irati vatane mai mamo moyar ivae e?
PSA 58:3 Jewena! Weapa ana wadatantona no wasanuga wato mamo ana ngkakainoanive obo mi no wasai, muno wapo vatane manepati tatugadi vayave no munije so.
PSA 58:4 Akari umaso nanawamo arono mano aje we ndea naisoamo makirive Amisye Ai, muno aarurijate obo mirati no mai arono mansano aje we ndea naiso.
PSA 58:5 Wenanawamo mamun dave maisyare tawae mamune ramaisy, muno wonae wo ananyao raranivi, maisyare tawae mamuno ngkokobe kakai wemaisy.
PSA 58:6 Weti wenawamo maisyare tawae mo vatano pare danyao da ngkokobe apa anamote raranive jewen, muno mo vatano po marandine raugaje rai aranive jewene wemaisy.
PSA 58:7 Sya Amisy, syare Nyo mapinde maisyare singa apa atomokano nsiu radaute wemaisy! AMISY, syare Nyo mapinde maisyare singa kamuramo usivuiny dave awa matomokane rapapatine wemaisy.
PSA 58:8 Syare koveamo akari mamun umaso maumandita maisyare mana ama wayo nsaonto ti raumandi wemaisy, muno syare koveamo wenawamo mayondi maisyare insumaijo mayone wemaisy.
PSA 58:9 Syare koveamo wenawamo maumandita maisyare kangkinu baibindi, sanun ti pewene wemaisy, muno maisyare arikainyo kakai no akoeya ranobon arono avaki rainy weti po vare raene jewen.
PSA 58:10 Avave mangke raugaje mai maisyare anomano ntuna tanamo mbadurure rai weti kavuratawe mamoan dave. Syare avave da maupaeta maisyare ininai ugo ngkanen weti ovare damawisyamo rakaniveta.
PSA 58:11 Indati vatano ubeta Amisye Ai nanawamo manayanambe arono wo raen Amisye Po mangke rasakinavo vatano mamune mai. Umba vatano kove wo vatano mamune awa mavu ratakadi muno usuijo rai.
PSA 58:12 Indati vatane wo raura ware: ‘‘Tugae ivae, vatano ubeta Amisye Ai nanawamo Amisye Po kove ratayao mai. Muno Amisye no tugae ivae, Wepi Po ayao mamaisye rapatimu vatano mine so mai.’’
PSA 59:1 Daud apa ransyerano Masmur po ratoe, arono Saul po apa naite matutir ude wo Daud anyanyuti no apa yavar indamu wo aubaisy. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Vemo wapo vatane maupaisy inya.’’
PSA 59:2 Sya Amisy, syare Nyo inapaya irati sya marova mai, muno Nyo inayan kijani irati vatano ubesea ti umarovave rinaije mai.
PSA 59:3 Syare Nyo inapaya irati vatano awa ana udave mamune mai, muno Nyo inapaya irati vatano maneme nijame mai.
PSA 59:4 Sya AMISY, risyamo sya ana dave inta ngkakai ramu muno sya ayao kakai meweno rinai. Weramu Nyo raen! Sya marova ukaokaibe ti wo inaman, ware wo inaubaisy, vatano usansinao wanugan ti maroyaro rinai.
PSA 59:5 Risyamo syo ana inta ravera ngkakai ramu, weramu onawirati wavave wanatatayaube ra wo rinaubaisy. Mbeseo ra Nyo rinaen! Syare Nyo inapaya irati mai.
PSA 59:6 AMISY, Winyirati Amisy Akari Titi naito munijo ntiti, Winyirati Amisy vatano Israel ubeaje Nai. Mbeseo ra Nyo mangke raugaje susyo wanave Nai jewene mai, vatano mamun nanawirati wo awa arakove mansamavune nawamo vemo wimbekobe mai nora.
PSA 59:7 Arono namandi, onawamo wakare akato, muno wanya wo muni rakijani, maisyare make karirimbe wemaisy.
PSA 59:8 Nyo mansaen, onawamo wo vatane maura tantunawi obo mirati mawa mpaato rai tutir, awa ana udatore mamo nsansinao dave maisyare omake wemaisy, weye wo ratantona ware awa ana udatore mamo Amisye Po mansanaun dai ramu.
PSA 59:9 Weramu AMISY, Winyamo nyugoeno mansai, muno Nyo susyo wanave Nai jewene mansakekebe tenambe.
PSA 59:10 Winyirati sya vambunine nsawa Nai, inanaveano namen, weye Winyirati sya yano oram ntiti no rinaora.
PSA 59:11 Sya Amisye Apa muinye no tawano rinai, weti indati Opamo de teto rinatavon, sya Amisy indati Po inaveti inami ntami sya marova mai anawadive arono Po mataopon.
PSA 59:12 Vemo Nyo mansaubaisyo usyeta kobe inya, indamu sya kawasae wo mansaeno Nyo mangke raugaje maiji, yara Nyo mampusyeko Nya vambunine rai. Sya Akoe, Winyirati ndarino reansaora, syare Nyo mapinde.
PSA 59:13 Weye onawamo ayao kakai obo mirati no mawa rai, weti koveamo umararine mamo maisyare isyeano taune wakare ti usaawa rai wemaisy. Weye onawamo wanaamatambe vatane mai vayave muno wayarurijabe.
PSA 59:14 Weti Amisy, syare Nya pari mangke mo maupaeta, Nyo maupaeta ra makanive. Indamu vatan tenambe wo raen, Winyirati mbe akarive Israel mai, muno muni tename so rai tenambe.
PSA 59:15 Arono namandi, onawamo wakare akato, wo kakai ratantona, ti wanya wo muni rakijani, maisyare make karirimbe wemaisy.
PSA 59:16 Wanya umandayan wo anaisye rakani, ranivara uman dainy weamo ukaririmbe.
PSA 59:17 Yara risyamo Nya vambunine mirati rikinyo rai, muno awatan ngkove anteteramo Nya muinyo no tawane mirati rikinyo ransyeran marinsawane raijo rai. Weye Winyirati yano oram ntiti no rinaora, ti inamamavube Nai arono rino irati ana nsosobe rai.
PSA 59:18 Sya Amisy, Winyirati sya vambunine nsawa Nai, rikiny syo nararimbe. Weye Winyirati yano oram ntiti no rinaora, Sya Amisy, Winyirati Nya muinye no tawan.
PSA 60:1 Daud apa ransyerano Masmur po ratoe, indamu mbe ananyaobe. Arono be marovave vatano Aram una no Mesopotamia muno Soba mai, muno arono Yoap po vatano Edome ribuge abusyin eane jirum (12.000) maubaisy, no Kaivo Mana Nsakam. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Aepare ama ug, mbe urairive rai.’’
PSA 60:3 Sya Amisy, winseambe reansai muno nakirive reansai ti reama marova wo reansapinde, wimpari mangkebe reansai. Weramu reamare Nyo anakotare raveramu ngkovo reansai, maisyare arono wusyine wemaisy akato.
PSA 60:4 Winyo marova ratande reansai ti mo reansakupi weti reanjaniv, maisyare mungki ravari ti kopa mpaporare wemaisy. Weti reamare Nyo anakotaro no reama munije rai raveramu ngkov akato.
PSA 60:5 Winyo Nya kawasae reansaveti reana irati siuri mangke rai, Winyo siuri ratande ti mo reansavea reansamune nsadirae rai, maisyare vatane umaeno awije rai wemaisy.
PSA 60:6 Weramu vatano wo nasyanive nawamo Winyo tubino mo varoro mansamamavube rai rarorono mai, indamu upaya irati ato nsasiu rai.
PSA 60:7 Reamare Nyo reama ana ndanajo raraniv, muno Nyo reansapaya irati reama marova mai nanemo vambunine rai, indamu vatano winanuga no mai upaya irati kakai rai.
PSA 60:8 Arono Amisye Po kopa Kanaan raosoro vatano Israel mai, payao no Apa tuna ri ndandinit, pare: ‘‘Rinanayanambe ti syare Syo kopa Sikem raosor. Muno Syo kaivo Sukot rataun, indamu Syo raosor.
PSA 60:9 Kopa Gilead muno Manasye omamo Risya ma. Epraim omirati maisyare sapeo besi no inakari raora wemaisy, muno Yehuda wemirati Sya isyo akari titi raugaje nteto rai.
PSA 60:10 Weramu munijo Moab omamo maisyare unggano inajo rarondomo rai mije. Muno Edom omamo inajo kokome ramauto ntami rai weti Sya ura rai. Muno rigwain inananibe weye syanasineko muni Pilistea rai.’’
PSA 60:11 Arepi indati po inaugave to no munijo Edom? Arepi tavono rinai ti rito no munijo ama yano orame ntindimu ratuije rai?
PSA 60:12 Sya Amisy, Winyamo ntavondi reansai ramu ge? Muno naijaro reama naite matavon da wata marova rai ramu ge?
PSA 60:13 Nde Nyo sopambe reansai inda reamo marova mapinde, weye vatan bayave wo sopambe reansai mamo mamaisye ramu.
PSA 60:14 Ranivara Amisy wintavono reansai, weamo reambambunin dave, weye Winyi Nyo reama marova matakarasyo.
PSA 61:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai, wo itari raeyan dai.
PSA 61:2 Sya Amisy, syo winawain ti syare Nyo rinaraniv, syare Nyo sya ana danajo ore ranaun!
PSA 61:3 Nai munijo nggwaravainy syo Amisye winawain, weye inanuga so mayondi rave. Syare Nyo rinaugav to no unato oram ntiti rai.
PSA 61:4 Weye tugae, Winyirati syakaore gaugambe Nai, maisyare soero mbambunin no rinaora irati sya marova mai.
PSA 61:5 Syare koveamo ride tutir no Nya randumo sambaya raija ntoa nuge nuganui, indamu rino mariraave no kovo saumane rai, maisyare mangkuere tuvane gaugambe akoe ama pepak ate rai wemaisy.
PSA 61:6 Tugae, sya urairi syo raokae Amisy Winai mamo Nyo raraniv to, muno Nya kovo Nyo ratayao mamo Nyo raunande rinai to, namirati Nyo raunande vatan tenambe wo nasyanive mai indamu awa ura rai tawan.
PSA 61:7 Syare Nyo reama akari titi ayaranande indamu apa matame nggwaravainy, muno apa be akarive raugakaje apa susyo miridi nto mai indamu utantuna rai tutir kobe.
PSA 61:8 Amisy, syare reama akari titi apa be akarive ntoa nuge nuganui no winanem ate rai. Winyamo Nya muinye no tawan muno winteto Nya urairi rai, weti syare Nyo reama akari titi ayaranande.
PSA 61:9 Weamo indati sya urairi syo raokaisyo Amisy Winai to mamo masyote anteter syo raveti mamaisy, muno indati rikinyo ransyeran kangkamane raijo Nya tame rai tutir.
PSA 62:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati Yedutun ai, wepirati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 62:2 Amisye obo pirati syararaijo Ai, weamo sya jugara no saumane rai, Wepirati Po inapaya irati sya marova mai.
PSA 62:3 Amisye obo Pirati maisyare unato oram inamamavube rai ti ripaya marova aneme rai, Opamo maisyare yano oram ntiti mo inayan kijani ti sya marova wo inapinde jewen.
PSA 62:4 Inya, wea tenambe wamarovave rinaija ntoa nandui rati umba wasaneme mpayawa? Wapo inanepatija ngko to, syare ikakai vayave kobe. Sya vambunine mewen to, maisyare usuko marir muno yano mare mbari kobe.
PSA 62:5 Wenawamo ubekedaije mamo ta ware wo sya tamo ntiti rapinde, wenawamo ta ubekero waarurijabea. Wenawamo mawa mamo mo kove ranajo, weramu mansanuga ma kakai mi wo ranajo.
PSA 62:6 Amisye obo Pirati syararaijo Ai, weamo sya jugara no saumane rai, weye obo Pirati syanave tindimuve Ai, weamo rino mariraave.
PSA 62:7 Amisye obo Pirati maisyare unato oram inamamavube rai ti ripaya marova aneme rai, Opamo maisyare yano oramo ntiti mo inayan kijani ti, sya marova wo inapinde jewen.
PSA 62:8 Amisye Wepi Po rinapaya irati sya marova mai, muno Wepi bewaramo sya tame ntiti. Amisye Opirati darino rinaora, muno Opamo maisyare unato oram inamamavube rai.
PSA 62:9 Inya, sya kawasae weap, syare wapanave tugaive Amisye Ai masyote anteter, muno anakotaro rui vayave wadantotobe no wasanuga raneka no Amun, weye Amisye Opirati darino wansaora.
PSA 62:10 Vatano awa tame maje nanawamo maisyare ovar bayave weti wansaroro mai kakai, vatano wakokoe titi nanawamo awa vambunine mamo aarurijate bo ma ti wansaroro mai kakai. Ranivara vatano maisyare so nanawamo awa vambunine rataunamo maisyare ovar bayave, weye awa vambunine inta no mai ra wo kove raunande ramu.
PSA 62:11 Vemo wasaroro romano wapo vatane mantitidi rai indamu wo raunande rai jinya, vemo wasanaveano ananugo wapo rantauno vatane maora rai nora. Ranivara wapa ananuge nseo ti manui rave kobe, weamo vemo wasanuga no obo rai jinya.
PSA 62:12 Syo Amisye anauno payaode intabo, omamo manuije inta mi syo ranauno Ai to: Tugae, Amisy Wibuiny irati mbambunin dave,
PSA 62:13 muno tugae, Akoe, Winya muinyo no tawane manya tutir. Nyo kakai, kove, rasakinav akananto vatane nanentabo mai mamaisyo awa ana udave rai.
PSA 63:1 Masmur Daud po ratoe arono no no anoko ngkanembe maninimbe munijo Yehuda.
PSA 63:2 Amisy, Winyirati sya Amisy, rinanuga no Nai rave ti syo nakani. Sya jugara bekero Amisye Winai maisyare vatano awa ngkamandi ti bekero mana rai. Inanasine tename so mayondi ti mbekero Nai maisyare mino mana ngkanen dai weti mbekero mana nde rai.
PSA 63:3 Weti ribekero syore mararai no Amisye Winui, no Nya ntuna ri ndandinit rai, indamu syo Nya vambunin muno Nya kovo ntiti raen.
PSA 63:4 Syo Amisye winararimbe weye Nya muinyo no tawane mamo manakoe, yara taune sya kovo mine somamo mamaun bayavea.
PSA 63:5 Maisyare omaiti, risyo winararimbe no arono ta rikove so, rinaneme raijaseo syo Nya tame rawain.
PSA 63:6 Rinanuga so ranayanambe, igwain syo Amisy naijaseo titive muno syo nararimbe. Sya jugara anayanambe Amisye Winai maisyare vatano anayanambe weye po maero manavan dave raisy.
PSA 63:7 Arono syaje niki no sya vasyoto niki ri inaemeno Amisye Winai, namano waravainyowe syo natantonave rave.
PSA 63:8 Rikinyo ransyerane rai inananibe, weye Amisye Nyo inayaranande mamo ngko dave, maisyare mangkuero mo ama tuvane rarau wemaisy.
PSA 63:9 Risyo Amisye winaijaro matuve rave, weye Winya nanem ngkove wemi mo rinasopan.
PSA 63:10 Weramu vatano ware wo rinaubaisye wenawamo indati ugwenen ti wo vatano ugwenen to awa una rije raronto.
PSA 63:11 Onawamo ugweneno marova ama uga rai, muno awa koke ntuna ti mbe anaibeo make anate mansai.
PSA 63:12 Yara risy akari titi vatano Israel, rinanayanambe weye Amisye Po inayaranande; muno vatano wo Amisye Apa tame veano awa urairije raokaisye nawamo umananibe ukangkamambe Ai. Yara vatano wo aarurijate ratore nawamo indati Amisye Po mawa rakuvu.
PSA 64:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 64:2 Sya Amisy, syare Nyo inaranivo sya ana danajo no arono rino ana nsosobe raije so rai, syare Nyo inapaya irati sya marova syo masyaniv dave so mai.
PSA 64:3 Syare Nyo inangkokaibe irati vatano mamun wanyinyaube rinai so mai, no rinaora irati vatano mamun manatantonave kakai rai mai.
PSA 64:4 Mansaunane mamo nsansinao dave maisyare omake wemaisy, muno ayao wo ratore mamo mamun dave maisyare ato nsiu wemaisy.
PSA 64:5 No varoro ukaokaibe ri we, wo vatano ayao kakai meweno mai makekebe, awa ayao mamo wo rantotobe ramu maisyare ato wo veano mansaivuiny papabe wemaisy.
PSA 64:6 Awa ubekero mamune obo mirati wo raijaro matuve, wanugan ti wayao indamu wo aviri ratugaro maninimbe, wo raura ware: ‘‘Vatane inta po wansaen dai ramu.’’
PSA 64:7 Onawamo manatantonave ana mamaisye jewene rai, wo raura ware: ‘‘Ana reamanyinyaube rai mamo reamanatatayaube raija mamai dave to.’’ Vatane awa ana wo ratantona no manuga mamo vatano kaijinta unanta rai kakai.
PSA 64:8 Weramu Amisye Po parijo mangke veano matapo, muno Po maivuiny ti kavuratawe utaopon.
PSA 64:9 Ayao kakai taune wo ratore ama mangke rasakinav akare mai, vatan tenambe wo mansaen makarije rangkiki mai, weye mangke raude mai mpanyoan dave.
PSA 64:10 Naije kobe vatan tenambe ujani dave, ti wo Amisye Apa ana dave so ratantonave inda unanta rai, muno wo Apa ana dave ravovo vatano kaijinta mai.
PSA 64:11 Vatano ubeta AMISY Ai umananibe Apa ana dave rai, muno wakata mansamamavube Ai. Vatano manuga nsarokiro Amisye Ai nawamo wo ararimbe.
PSA 65:1 Masmur Daud po ratoe. Ransyeran. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 65:2 Reama Amisy, reangkakamambe Nai no munijo Sion omamo mamaisy, muno reama urairijo reandaokae nande Winaije mamo reandaveti mamaisy.
PSA 65:3 Indati vatan tenambe ude Nai, weye Winyirati Nyo anakotaro reandanajo raveti mamaisy.
PSA 65:4 Arono rui reama ayao kakai manakoe ti mangkeo reansai rave, weamo Winyirati Nyo rapaya irati reansai.
PSA 65:5 Kove ngkov irati vatano taune Nyo matayao terave mai, muno Nyo mawain ti ude umararai indamu una no Nya Yavar! Reaman irati Nya kove rai no Nya Yavare ama uga, no Nya Yavaro ndandinit.
PSA 65:6 Winyo reama ana ndanajo raunande reansai mbe anaanibe rave mamaisyo Nya moyare rai, Winyirati Amisy Nyo reansapaya anakotaro ngkakai rai. Winyirati susye kotaro mine so mansanaveano namen, ti muija nto nupatimu nggwaravainye rai janyi muno munije ama mamarane rai tenambe.
PSA 65:7 Winyo unate raveseo nsayae tindimuve irati Nya vambunine rai, mbe rarorombe Winyi Nya vambunine manakoe rave.
PSA 65:8 Winyi Nyo mayane ama rarene muno ranauni mpanyoane rapamo akasyo ti ntanamanin, muno Nyo susye kotaro usea maugananave mapamo tavon.
PSA 65:9 Maisyare omaiti vatan tenambe mine tename so wo Nya ana ndaveti mbe anaanibe umaso raen ti ujaniv. Nai ranijo muram ti nto no ranijo varet, Winyo anayanambe raude mai ti ukiny mananibe.
PSA 65:10 Wimbekobe kopa so rai, muno Nyo maruge raugaje rai ti anare kotare ama ine raivuve. Amisy Winya mana njam tutir, Winyo anare raveti ntubai ti ntuna mawebe vatane mai, tugae, Winyo ratayao ti mawe dave.
PSA 65:11 Winyo maruge raugaje ti nsaakopo awa kopa wo rakarore rai janyi, muno Nyo mana raugaje ti nsaakopo kopa ngkanembe rai. Winyo maruge veano kopa ngkarendene randami ti ngkov dave, Nyo kove raugaje anare rai ti ama tuba ngkarimu sen muno ntubai ngkov dave.
PSA 65:12 Nya kove omirati tume yanteteramo wo awa anamuke ama mane ranugane manui rave, munije rui mirati Nyo ratakaramo, anakotaro ngkove ntairi rai.
PSA 65:13 Ama anoke mainyamo ntairijo insumai njayaibe rai, papukame ama anakotaro ntubai rai mo vatane maveti manayanambe rai.
PSA 65:14 Anoko insumai njayaibe umaso mamo maero kambin muno domba ntairi rai, muno ama pate mainyamo kasyambere mo ratatuv, weti papukame, anoke muno papate mananibe muno ukinyo ama kove rai.
PSA 66:1 Ransyeran Masmur. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Inya, vatano mine tename weap, wasananibe wagwain wapo Amisye abumbundi!
PSA 66:2 Wakiny wapo Apa tame raijaseo titive, wapo abumbundi ransyeran kangkamane rai!
PSA 66:3 Syare wapo raura to Amisye Ai, wapare: ‘‘Tugae, Nya ana ndave mamo mbe anaanibe rave! Nya vambunine manakoe rave, ti Nya marova ujaniv utarurandi no Namun.
PSA 66:4 Vatano mine tename so ude ubeaje Nai, ukiny ukangkamambe Nai, ukiny ukangkamambe Nya tame rai.’’
PSA 66:5 Wade ra wapo Amisye Apa ana dave raen, Apa ana dave vatane mansai umaso mamo mbe anaanibe.
PSA 66:6 Purarijato mayane rai ti yasyine ngkanen, muno Po mana raotar ti reama aneno sinane wanya rainanta. Maisyare omaiti wansananibe Apa ana dave rai.
PSA 66:7 Wepirati bambunin dave, weti be akarive ntoa nuge nuganui, ami ntetero susyo wanave Ai jewene mai tenambe, indamu vatano ware umarovave Ai nawamo vemo umararin inya.
PSA 66:8 Inya, susyo mine tename weap, wapo reama Amisy ararimbe! Muno wakiny wapo ararimbe wasanamoto manakoe rai!
PSA 66:9 Wepi Po reansayaranande ti reanjayaisy tutir, muno Po reansapaya vayave ra reantaopone jewen.
PSA 66:10 Weye sya Amisy, Winyo reansatopan indamu Nyo reansanuga raveti ngkakavin, maisyare vatane wo perakije raugasya rauno taname rai indamu wo raveti mpoper ti mbe peraki kakuive.
PSA 66:11 Winyo reansaugavo ana mo reansatopane raronto, maisyare reanta mparono aviri rai wemaisy, muno Nyo ana mangke raugaje reansai ti reamo ranawan.
PSA 66:12 Winyo reama marova mansanyanyut bayave ti wo reansataka doyadi, reansiuri rave maisyare vatano utatayasyo taname muno manayame rai wemaisy. Weramu Winyo reansaugavuje raora weti soamo reana kovo ana mawese rai jakato.
PSA 66:13 Indati syo anakotaro ridameseo Winai raugave siso no Nya Yavare ama uga, syo sya urairijo ridaokae nande Winai raveti mamaisy,
PSA 66:14 namirati idaura inawa rai to wem, syurairive no arono rino irati ana nsosobe raije we.
PSA 66:15 Indati anakotaro idameseo Winai mamo maero mani ti ngko dave mainy, omamo domba anya, sapi anya muno kambino anya mainy, indamu rameseo ti ama kijao ranavan nsainye nseo Winai.
PSA 66:16 Inya, vatano wapo Amisye asyanive weap, wade ra wadanaun, syare syo Apa ana dave rinai rariri.
PSA 66:17 Syo awain to, indamu Po sopambe rinai, muno soamo syo abumbundi inawa so rai.
PSA 66:18 Ranivara syanatantonave kakai rai no inanuga ratire, indati Akoe Po rinaranive ramu.
PSA 66:19 Weramu tugae rave, Amisye Po rinaraniv to, sya sambaya syo anajo mamo Po raraniv muno Po raveti mamaisyo rinai.
PSA 66:20 Syo Amisye ararimbe, weye sya sambaya mamo Po rawatambe ramu, muno Apa muinyo no tawane mamo mpaya rinai ramu.
PSA 67:1 Ransyeran Masmur. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai, wo itari raeyan dai.
PSA 67:2 Reamare Amisye winaemeno reansai muno Nyo kove raugaje reansai, reamare Nya kove mbaro reansai.
PSA 67:3 Wirati vatano mine tename so wo Nya mbekere raen, muno susye kotar tenambe wo raen, Winyirati Nyo mapaya kakai rai.
PSA 67:4 Amisy, reamare susye kotare wo kove raura seo Winai, reamare susye tenambe wo kove raura seo Winai.
PSA 67:5 Reamare vatan tenambe mine so manayanambe muno ukiny mananibe. Weye Winyi mbe akarive susye kotare mai tenambe mamaisyo Nya moyare rai, muno Nyo vatan tenambe mine so maugavo mavabe.
PSA 67:6 Amisy, reamare susye kotare wo kove raura seo Winai, reamare susye tenambe wo kove raura seo Winai.
PSA 67:7 Kopa so mo ama anare ntuna raije ama ine rauguje to, Amisy, Opirati wama Amisy, Po kove raugaje wansai to.
PSA 67:8 Amisye Po kove raugaje wansai to; koveamo susyo ntuna no mine tename so ubeaje Ai.
PSA 68:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 68:2 Syare Amisye seo augananave inda Po Apa marova mangkat, muno vatano manuga mamuno Ai nanawamo unanajibe tatugadi aora.
PSA 68:3 Amisye Po mawatan ti uta, maisyare kijao ovare po ramawita ti rakanive, maisyare inunijo taname mo ranen ti ninimi. Maisyare omaisy tavon vatano wonae Amisye Ai nanawamo indati muenen ti makanive ta no Amisye Amun.
PSA 68:4 Weramu syare vatano ubeta Amisye Ai nawamo indati mananibe, muno manayanambe, ugwain mananibe no Amisye Amun.
PSA 68:5 Wakinyo ransyerane raijo Amisy Ai, wapo Apa tame rararimbe! Wapo unanui ratayao Ai, Wepirati Po kamure rave nyomambe no naume warae ti seo rai. Apa tame mirati AMISY; wasananibe no Amun!
PSA 68:6 Opamo be ajaeve irati arikainyo wawate mai, muno be marimbe wanya kavini mansai, wepirati Amisy no no Apa Yavaro ndandinit rai.
PSA 68:7 Po vatano apa arakove meweno ai augav ti no irati yavaruga inta matavon. Muno Po vatano maijaro arove mapaya aroo rai, weti ukiny mananibe. Yara vatano wonae ubeta Amisye Ai wenawamo una kopa ngkanembe mana mewen dai rai.
PSA 68:8 Sya Amisy, arono Nyo Nya kawasae maugav ti wuje Mesir raora, Nyo maugav ti wanya no anoko ngkanembe raita.
PSA 68:9 Arono naije mungki nande munije ntutar, muno maru pape no no naume warae ti ntemaje, weye Amisye Winde nanasine raroron no unato Sinai, Winyirati Amisy, vatano Israel ubeaje Nai.
PSA 68:10 Sya Amisy, Winyo maru pape raugaje ntapekambe, mo kove raugavo Nya kopa ngkanembe rai.
PSA 68:11 Nya kawasae una tawano rai no ratuije; sya Amisy, Winyirati Nyo vatano awa ana jajewembe mai mansayaranande, weye Nya kove manakoeyo mai.
PSA 68:12 Amisye Po Apa ayao raura, weti vatano wanuije wo ravov, ware:
PSA 68:13 Akari titi nanawe awa naite nao unanajibe. Muno wanya nanawirati una yavare rai wo ananugo raugav no marova rai ratodi mai tavon.
PSA 68:14 Muno vatano utavondi marova rai jewen weye una ti wo domba mayaranande nao tavon, awa ura irati ana ratotov ti ranari insani punambe muno perakije veano apa pepake ranari, muno ananemane mamo emasije veano ranari ti ngkenav dave rai tavon.
PSA 68:15 Arono Amisy, Wepi Bambunin dave, Po akari titi umawe mangkat, omamo maisyare salju maje unato Salmona rai.
PSA 68:16 Tugae unato muni Basan, nya papukame ngkov dave, muno nya papukame manui rave.
PSA 68:17 Weti unato Basan nya papukame manui rave nai winy, mbetai ruimaisy irati mparijo unato Sion Amisy Po ratayao terave amarom indamu tuna rai we rai? Omirati unato indati Amisye pare tuna rai ntoa nuge nuganui!
PSA 68:18 Amisye Apa kereta marova mamo mo ribuge tename rakivan, muno ama manuije mamo ratore kakai; Amisy no no Sinai ti de to, de siso no Apa Yavaro ndandinit rai.
PSA 68:19 Sya AMISY, arono winseo no Nya ntuna ri ntiti rai, Nyo vatano maijaro arove wanui rave maugav; Onawamo Nyo mataopon no marova rai ti wo romane raugaje Nai. Muno vatano wonae ubeta Nai nao wo romane raugaje Nai tavon kobe. AMISY Winyi sya Amisy, Winyi ntuna tawan no we.
PSA 68:20 Akoe ararimbe! Opirati Amisy Wepi Po wama ana nsosobe wansai ranawano masyote yanteter; muno Wepi Po wansapaya kakai rai.
PSA 68:21 Wama Amisy Wepirati Amisyo Po wansapaya irati wama marova mai pije. Opirati AMISY, Wepi Akoe Po wama marova mapinde weti wo wansaove jewen.
PSA 68:22 Tugae rave, indati Amisye Po Apa marova makari rakupi, Po makari pae rakupi, weye ayao kakai ntapekano mai.
PSA 68:23 Akoe Po raura pare: ‘‘Inya Sya kawasae, indati Syo wapa marova awa pae ntuna no mayan ate raugav akasen, muno nai unato Basan Syo wapa marova awa koke raugav akare tavon,
PSA 68:24 indamu wasea wapananave awa mavu rai, muno wapa make wo awa mavu ranenev anyija manobone mbinanebe rai.’’
PSA 68:25 Sya Amisy, vatane mami ntami Nya vovambe anasine ugav rai, omamo sya Amisy muno sya Akari Titi Nya vovano nyakaseo no Nya tuna ri ndandinit rai mije.
PSA 68:26 Nai vovambe umaso vatano ukinyo ransyerane rai wanya no uisy, muno wanya kokovainyo wo airape ranepate una no yasyin umba vatano wo itari raeyane udijat no makiri.
PSA 68:27 Ukiny ware: ‘‘Amisye Apa kawasae weap, wapo ararimbe no wapa anugane rai! Inya, weapirati Yakop apa ajavi weap, wapo AMISY ararimbe!’’
PSA 68:28 Susyo Benyamin nanawirati susyo mamaun dave wanya no wuisy, muno vatano ube akarive no susyo Yehuda wanugan wanya no yasyin, umba susyo Sebulon muno susyo Naptali aya vatano ube akarive udijat dave no makiri.
PSA 68:29 Sya Amisy, reamare Nya vambunine rauguje, sya Amisy, Nya vambunine raroron, Nyo rave akato maisyare arono wusyin Nyo rarorombe reansai to wemaisy.
PSA 68:30 Akari titi wo awa romane raugavere Nai, indamu ude ubeaje Nai no Nya Yavar, no Yerusalem.
PSA 68:31 Sya AMISY, syare winsoowato Mesir mai weye awa vambunine rangkakeraive. Wenawamo maisyare sapi sivuinyo ukaokaibe no kuwae uga, muno maisyare sapi anya usivuiny dave ti awa tuvane ujaniv. Weti syare Winyo awa vambunine rapinde muno Nyo mataopon, indamu wo awa romano peraki raugavere ubeaje Nai. Tugae Amisy, indati Nyo susyo ubekero usisa marova raije mampusyek.
PSA 68:32 Weti vatano akokoe Mesir wo ananugo ama mangke nseo raugavere Amisye Ai, maisyare omai tavon vatano akokoe Sudan wavave ude maneme reanande indamu mbe rarorombe wenawamo manuga mpayaje Ai tavon.
PSA 68:33 Inya, susyo mine tename weap, wakiny wapo Amisye ararimbe, wakinyo ransyerano kangkamane rai wapo Akoe ararimbe.
PSA 68:34 Weye Wepi seo Apa nyomane rai ti toe de no naumo no pitawabe warae. Wadaniv Amisye payao, anamote ransyean maisyare katitire we, weti wadasyaniv.
PSA 68:35 Susyo mine weap, syare wasakari ranseyai, wapo Amisye Apa vambunine ravovo, weye Wepirati be Akari anakoeve Israel mansai, muno wapo Apa vambunine we raen no naume rai.
PSA 68:36 Amisy, Winyamo anaaniv arono nyuje no Nya ntuna ri ndandinit rai; Amisy Israel Wepi Apa vambunino manakoe raunande Apa kawasae mansai. Amisye ararimbe!
PSA 69:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Aepare ama ug.’’
PSA 69:2 Sya Amisy, syare Nyo inapaya kakaije rai, weye soamo maisyare mana ndea nsopo sya isyisye rai to.
PSA 69:3 Anakotaro nsosobe mangke rinai rave, maisyare itemasyo karunseno nsararane rai wemaisy, muno ibambunino ipaya rai kakai. Anakotare umaso nde ti mo inakupi, maisyare isayadi waro ntento rai, muno manayame mo inaugave wemaisy.
PSA 69:4 Syo Amisye winawain indamu Nyo sopambe rinai, weramu syanonae tutira imaririmbe, muno inakuiny mbasyine ngkanen. Syo Amisye winatunaowa nugoenta, ti syoyova inami tuga so nsansenai.
PSA 69:5 Vatane manuga mamuno rinai vayave ayao mamaisye jewene rai, awa wanui mamo inakarivuinye so mamaun akato. Sya marova ware wo inaupaeta nawamo wanui rave, wangkarive ti wanaikebe rinai ware syanaonoambe. Syanaonombe ananuge inta rai jewen, weramu wo tuvake veano inave, ware syo ananu anaonoane inta raugakananto.
PSA 69:6 Sya Amisy, Winyirati Nyo sya ayao kakai raen tenambe, sya ana daveti ngkakainoanive mamo inta ngkokaibe no winamune ramu.
PSA 69:7 Sya Akoe AMISY, Winyirati Akari Titi naito munijo ntiti, syare vemo ribe samaneve arakovo manaveano winamene mai jinya. Vatano Israel reama Amisy Winy, syare vemo ribe ayaobe irati vatano ubeaje Winai mai jinya.
PSA 69:8 Weye syanave Winai ti vatane wo inaura tantunawi, weti sya tame ngkakai.
PSA 69:9 No sya arakove mansamun, risyamo maisyare vatano marane wemaisy, muno taune sya ananuinye wo rinaen risyamo maisyare vatano wanisen.
PSA 69:10 Weye inanuga no Winya Yavare rai ntipu tutir, weti vatane awa ayao wo winaura tantunawi mo rinaron tavon.
PSA 69:11 Syoyov muno inanasine so mpayaje inatawandi marore rai, weramu wo inaura tantunawi rai tutir kobe.
PSA 69:12 Syo mana raijame jewen muno syo ansuno wusyine obo rave weye inanimaumbe, weramu wugoeno rinai.
PSA 69:13 Vatano ude wanugambe no unsanda akoe sisa no munije rai wo inampami, vatano umaene wo sya tame rambaono awa ransyerane rai.
PSA 69:14 Weramu AMISY, risyamo syo nanajo tutir, sya Amisy, syare Nyo sya ana danajo raveti mamai no Nya masyoto ngkove rai. Winyamo nteto Nya urairi rai tutir, weti syare Nyo inapaya sya marova mai, mamaisyo Nya muinyo manakoe no tawane rai.
PSA 69:15 Syare Nyo rinapaya irati vatano manuga mamuno rinai mai, maisyare Nyo rinakarimu sen no karunseno nsararane rai wemaisy, vemo Nyo rinapayamo risayadi waro ntento rai nora.
PSA 69:16 Syare vemo naneme mpaya rinai nora. Weye ana nsosobe mangke rinai somamo maisyare manayame mo inaugave wemaisy, maisyare risayadi no mayan ate ntento rai wemaisy, muno maisyare syasyo no atemo amanija ama ate rai wemaisy.
PSA 69:17 AMISY, syare Nyo sya ana danajo ravera mamaisy, weye Nya muinyo no tawane mamo ngkov dave. Syare namumbe de rinai weye winaemeno rinai manakoe rave.
PSA 69:18 Risyamo syanapatambe Nai, syare vemo winakirive rinai jinya, weye rino ana nsosobe ama uga rai, weti nyavave nde Nyo inapaya rai.
PSA 69:19 Syare nde Nyo marimbe rinai, Nyo rinapaya irati sya marova mai.
PSA 69:20 Sya marova nawamo Amisye Winyo mansaen tenambe to. Arono wo rinaura tantunawi, wo rinave samaneve, muno wo sya tame raveti ngkakai mamo Nyo raen to.
PSA 69:21 Awa ayao wo rinaura tantunawi mo inanuga so raveti mpatimu rave. Ribeker syare vatane inta mansaemeno rinai, weramu ta mamaisye jewen, syo vatano wo inayove makani weramu inanto inta mai ramu.
PSA 69:22 Umba sya marova wo anaisyo nyowae rave rai raunande ridaisy, arono rinawa ngkangkamandi, wo anggurijo nsaisyine raunande ridamanam.
PSA 69:23 Amisy, syare Nyo mangke raugaje sya marova mansai! Koveamo awa ono wo maere rameseo Amisye Ai mamo, maisyare isyeano nsawa mai wemaisy, muno omamo maisyare aviri awa arakove uparono rai tavone wemaisy.
PSA 69:24 Koveamo mansamije ntuba indamu wo ana raene jewen, muno makiri mona mayondi indamu umarovave rinai kakai.
PSA 69:25 Syare Nya parijo mangke rasuire mansai, muno Nya parijo mbe tanam mamoambe mo mawatan damu mo mansanen.
PSA 69:26 Koveamo awa munijo utantuna raije mbabivi, muno awa yavare ama uga nsugan.
PSA 69:27 Amisy, Winyo vatano nanuga no maije manepat arono wo ayao kakai rave, weramu sya marova wo vatano Nyo manepate mave pabe tutir, muno useambe vatano Nyo mangke raugaje mai awa jajorame rai.
PSA 69:28 Kovato awa ube tatugadije ratutumbe manuijo mai kai, vemo Nyo awa ayao kakai rapaya mai nora.
PSA 69:29 Koveamo awa tame raupae no buku muni tawane rai, muno vemo awa tame ratoe tavon no vatano kove matavon inya.
PSA 69:30 Yara risyamo vatano inatawanto, weti inanuga njoram. Sya Amisy, syare Nyo rinaijaseo, Nyo rinapaya marova mansaneme rai.
PSA 69:31 Rikinyo ransyerane rai, syo Amisye Apa tame rangkakivambe, muno syo kove raura seo Ai, syo aijaseo titive.
PSA 69:32 Omamo ngkov akato irati syo maere rameseo Ai rai; tugae, syo Amisye ararimbe mo syo sapi anya ameseo Ai rakivan.
PSA 69:33 Weti vatano matawanto wo raen muno mansananibe, vatano ubeaje Amisye Ai, mansanuga mbambunin akato!
PSA 69:34 Weye vatano una irati awa ana jajewembe rai nawamo AMISY Po maraniv arono wo awain, muno vatano makova nawamo ponae mai ramu.
PSA 69:35 Inya, anakotaro ntuna no naume warae me mine so me, muno mayane me ama anakotaro ntuna rai rautan, wapo Amisye ararimbe.
PSA 69:36 Weye indati Amisye Po vatano una no Sion mapaya irati marova rai, muno Po munijo Yehuda raijar akaseo ntet anyi. Indati Amisye Apa kawasae utantuna rai, muno weyave rai.
PSA 69:37 Muno indati awa arikainye, ajavije awa ura rai tawan tutir, muno vatano manuga no Amisy Ai nawamo indati utantuna rai.
PSA 70:1 Masmur Daud po ratoe, arono po anakotare rameseo Amisye Ai indamu Amisye aemeno ai. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 70:2 Sya Amisy, syare nde Nyo inapaya irati sya marova mai, AMISY, nyavave Nyo inasopan!
PSA 70:3 Vatano ware wo rinaubaisye nawamo koveamo Nyo mapinde ti usamane muno mpusyek tatugadi. Vatano ubekero siurije nande rinai nawamo, koveamo Nyo matamo ra wansuk akiri muno awa tame ngkakai.
PSA 70:4 Vatano wugoeno rinai nawamo, koveamo usamane ti wansuk muno unanajibe.
PSA 70:5 Vatan tenambe ude ubeaje Amisye Winai nawamo, koveamo mananibe muno manayanambe weye ube intabove Nai. Vatano mansanuga no Amisye Winai weye Nyo mapaya kakai rai nawamo, koveamo wo raura tutir ware: ‘‘Tugae, Amisy Opirati titi rave!’’
PSA 70:6 Weramu risyamo vatano no irati siuri rai muno sya ana jajewembe rinai; weti sya Amisy, syare nyavave ra nde! Indamu Nyo sopambe rinai muno Nyo inapaya irati rai, weti sya AMISY, syare vemo maneai nora!
PSA 71:1 Sya AMISY, Wibuinyirati syakaore gaugambe Nai, vemo Nyo rinapayamo sya marova wo inave samaneve inya.
PSA 71:2 Amisy, Winyamo Nya ana ndave moyar, weti syare Nyo rinapaya irati kakai rai. Syare namarikoame rasakinavo sya ana danajo ore rai.
PSA 71:3 Syare Winyirati maisyare unato oram ntindimu inamamavube Nai, muno yano oram no rinaora indamu ripaya irati kakai rai. Tugae, Winyirati maisyare sya unato oram muno sya yano oram ntindimu.
PSA 71:4 Sya Amisy, syare Nyo rinapaya irati vatano mamune mansaneme rai, Nyo inapaya irati vatano mansamuno ivuinye muno usoowate no mai awa vambunine rai.
PSA 71:5 Weye Akoe Winy, Wibuinyirati inanaveano namen. AMISY, syanave Nai no arono ta ikamuramoe ndea naiso.
PSA 71:6 Winy irati isaroro Nai, arono rino no ingkoa ranobon ti rinavaki aje kobe we ndea naiso, Winyo rinayaranande no arono rinano kobe we, weti Wibuinyirati syo nararimbe tutir.
PSA 71:7 Winyirati ntindimu ti rigaugambe Nai, weti ibe rarorombe indamu vatano wanui wo rinaen ware Amisye Winyi Nyo vatane reansayaranande.
PSA 71:8 Rikangkamambe Winai tutir, syo Nya kovo ntiti ravovo masyote anteter.
PSA 71:9 Vemo Nyo rinavakambe no ibe vatan anuive so inya, muno arono ibambunin akato jewen to, weamo vemo winaneme mpaya rinai nora.
PSA 71:10 Weye sya marova wanugan wayao inai, wanyinyaube, ubeker ware wo rinaubaisy.
PSA 71:11 Wo raura ware: ‘‘Amisye aneme mpaya ai to, weti wade, wamo awatan indamu wamo aijar, weye indati inta po ayaranande akato ramu.’’
PSA 71:12 Amisy, syare vemo winggwaravainyo rinai nora! Sya Amisy, syare nyavave Nyo rinaijaseo!
PSA 71:13 Koveamo Nyo sya marova mave samaneve muno Nyo maupaeta ramu makanive, koveamo vatano wanakakaive rinai nawamo, Nyo awa tame ravera ngkakai ti usamane.
PSA 71:14 Yara risyamo Wibuinyirati inanaveano namen, muno syo nararimbe tutir.
PSA 71:15 Nya ana ndaveti mamaisy muno moyar, muno Nyo inapaya kakaije rai mamo syo ravovo masyote yanteter, weramu risyamo mamaisyo syo rator bintabo kakai.
PSA 71:16 Sya Akoe AMISY Winy, rikangkamambe Nya ana ndaveti makokoive rai, Wibuinyirati Nya ana ndaveti moyare mamo idararimbe.
PSA 71:17 Sya Amisy, Winyo rinanyao no arono ta rikamuramoe ndea naiso, Nya ana ndave mbe anaanibe omamo ridavovo tutir.
PSA 71:18 Sya Amisy, inakarivuinye nsavu muno imaun kobe so, syare vemo Nyo inapaya nora. Wirati indamu syo Nya vambunine ravovo tutir irati arikainyo varoro ubeseo akato so mai, muno susyo merere nto wo Nya vambunine ranaun tavon.
PSA 71:19 Sya Amisy, Nya moyare mamo ntitito rave no naume warae. Winyirati Nyo anakotaro makokoe rave. Sya Amisy, inta po winamaisye ramu.
PSA 71:20 Winyo anakotaro nsosobe manui ramayaro nande rinai, weramu indati Nyo vambunine raugakaje rinai jakato, muno Nyo inaijaseo ti ripaya wene rai.
PSA 71:21 Indati Winyo sya tame raveti manakoe, muno Nyo rinayove akato.
PSA 71:22 Sya Amisy, Winyamo nteto Nya urairi rai tutir, weti syo nararimbe, rikinyo ransyerane rai, syo itari anakoe raeyan dai. Sya Amisy, Winyirati ndandinit ti vatano Israel ubeaje Nai, rikinyo ransyerano kangkamane raijo Winai, syo itari mamaune raeyan dai.
PSA 71:23 Rinanayanambe gwain kinyo ransyerane rai, rikiny kangkamambe Nai weye Winyo rinapaya irati kakai rai to.
PSA 71:24 Rinawa so mo Nya moyare ravovo masyote anteter, weye vatano ware wo rinave pabe nanawamo, awa ana ura mamaundi muno usamane.
PSA 72:1 Masmur Salomo po ratoe. Sya Amisy, syare Nyo Nya patimu mamaisye raveano akari titi anyao, muno Nya moyare raveano arikainyo be akari titive umaso anyao.
PSA 72:2 Indamu po Nya kawasae maugav mamaisyo moyare rai, muno po patimu mamaisye raugaje irati Nya vatano matawan asyo mansai.
PSA 72:3 Syare kovo ana mawese ntami unate muno papukamo munije so rai tenambe, muno kovo saumane ntami weye kawasae wo ana ngkove rarijat.
PSA 72:4 Syare akari titi be marimbe irati vatano matawanto mai, muno po vatano ananuge jajewembe mai mapaya awa siurije rai, yara vatano wo matawan asyo nawamo po maubaisy bintabo.
PSA 72:5 Syare akarijo titi apa tume nggwaravainy indamu apa be akarive ntoa nugoenta, maisyare uma pe embae me ibar tutire wemaisy.
PSA 72:6 Syare po kove raugavo apa kawasae mai maisyare maruge maje anare rai ti mo mane rauguje wemaisy, maisyare maru pape maje ti nsaakop irati nawaisye rai wemaisy.
PSA 72:7 Syare moyare obo ntami no arono be akari titive so, muno saumano kove muno anakotare maweso kawasae mai no tawan tutir, maisyare embae mbar tutire wemaisy.
PSA 72:8 Syare apa munijo po raijare mamo maneka ti nto no mayane ama nake rai muiya nto no ama nake rai, muno nai mana Eprat muija nto no munije ama maran.
PSA 72:9 Indati vatano ntuna no anoko kanene ude ubeaje ai no amun, muno apa marova ude wo vukane ranteter wo ajo ranu, weye po anasineko mai.
PSA 72:10 Indati akarijo titi munijo Tarsis muno akarijo titi nupatimu wo romane raugavere ai. Akarijo titi munijo Arap muno Etiopia ude wo romane ravae nande ai.
PSA 72:11 Akarijo titi nao tenambe indati ude ubeaje ai, muno susye kotare wanapatambe irati ai.
PSA 72:12 Weye vatano awa ana jajewembe mai ti wanonae nawamo po mapaya irati rai, muno vatano matawanto nanawirati inta wo sopambe mai jewene nawamo po mapaya awa siurije rai.
PSA 72:13 Opamo aemeno vatano umayondi mai, muno vatano awa ana jajewembe maije mansai, vatano awa ana jajewembe mai nawamo po mapaya irati wene rai.
PSA 72:14 Indati po mapaya irati vatano wo mave tatugadi muno wo matawanto mai, weye awa siuri mamo mo aveti aemeno mansai rave.
PSA 72:15 Koveamo indati akari titi apa tume nggwaravainy dave! Syare indati emasijo Arap raugavere ai. Syare indati apa kawasae usambayambe ai tutir, wo kove ranajo indamu raugaje ai tutir!
PSA 72:16 Syare koveamo awa anare kasyambere ntairi awa muni rai, ti nseo mo unate ratatuv tenambe. Koveamo awa anare ntubai mawes maisyare anare ntubai mawebe no munijo Libanon ramaisy, muno apa kawasae nawamo awa wanui merere nseo maisyare insumai nsani ti mo kopa ratatuv wemaisy.
PSA 72:17 Syare koveamo akari titi apa tame mamo vatane maemendi rai ntoa nuge nuganui, muno apa be akari titive mamo indati vatane wo ranaune merere nto kobe maisyare uma bar tutire wemaisy. Syare indati susye kotar tenambe ubeker ware kovo raugaje ai omamo raugaje irati mai tavon, muno indati vatan tenambe wo aura ware opirati no irati anayanambe rai pijep.
PSA 72:18 Kangkamambe AMISY Ai, Opirati Amisy vatano Israel ubeaje Ai! Obo pirati mamaisyo Po anakotaro mbe anaanibe raroron!
PSA 72:19 Kangkamambe Apa tamo ntiti rai jao ntoa nuge nuganui! Syare Apa kovo ntiti ntairi mine so rai tenambe! Tugae, syare tugae!
PSA 72:20 Daud, opirati Isai apa kavop, apa sambaya mainyamo ndea nsopi no naije.
PSA 73:1 Masmur Asap po ratoe. Tugae rave, Amisye pamo kov dave irati Apa kawasae Israel mansai, nanawirati vatano manuga ndandinite mai.
PSA 73:2 Weramu risyamo, sya kawi rantukam ti kavintare ritemaje, kavintare umba sya anave raumandi.
PSA 73:3 Weye arono syo vatano mararine mansaen, onawamo vatano mamun, weramu una kovo ana mawese rai, weamo ribeker syo mansamaisy tavon.
PSA 73:4 Weye syo manyanyutamo siurije inta nande maije ramu, manasine mamo nsauman nsev dave muno ubambunin.
PSA 73:5 Ana nsosobe nande vatane mansai mamo inta nande mai ramu, muno ana mangke mo vatane makep asyo inta nande mai ramu.
PSA 73:6 Maisyare omaiti, wenawamo awa mararin dave raroron kakavimbe, muno mansamuno ivuinye obo mirati raeno mai.
PSA 73:7 Wenawamo manugave ananuge manui obo rai ti awa ayao kakaije miridi nseo, umba manuga ntairi awa ana udatantona ngkakai rai.
PSA 73:8 Wenawamo wanaikebe muno wo vatane maura tantunawi, mansanuga rararin, wo vatano kaije matawan asyo.
PSA 73:9 Mansawa raijaseo wo Amisye aura tantunawi, muno wo vatano mine so awa tame rampami vayave!
PSA 73:10 Weti Amisye Apa kawasae usakinav wakare utavondi vatano mamune umaso mai, muno utataopono awa ayao wo rakere rai.
PSA 73:11 Vatano mamun umaso wo raura ware: ‘‘Amisye pamo pantatukambe wama ana wandave raija, Amisy Titi Rave Opamo nanto rai ramu.’’
PSA 73:12 Vatano mamune umaso nanawamo awa ananuge ama manuije merere nseo kobe, ana nsosobe nande mai jewen, yara una mariraave obo rai tutir.
PSA 73:13 Syo rakarae rikovo rinanuga ndandinite rai muno risyo ayao kakaije rapaya ra ntami wemamo ribea marudija.
PSA 73:14 Weye risyamo ana nsosobe obo nande rinai masyote anteter, muno risyamo rinansewabe awatane yanteter.
PSA 73:15 Ranivara syo raura taije maisy, weamo ribe tatugadi nanto irati Amisy Nya kawasae mai to ije.
PSA 73:16 Arono ribeker syare syo ratantona mavabe indamu rinanto rai, weramu ana umaso nsosobe rave irati rinai.
PSA 73:17 No ava risiso no Yavar Amisye rai, umba rinanto irati vatano mamune awa matam akari rai.
PSA 73:18 Tugae rave, Amisy, Winyo maveta una no unanuijo nsaremo rai, umba Nyo mapaya vayave ti utaopon, muenen ti mewen.
PSA 73:19 Wakoe! Kavuratawe wenawamo maupaeta ti makanive wene rai, weno mangke mbambunin dave umaso mi mo maupaeta.
PSA 73:20 Sya Akoe, vatano mamune umaso makanive vintabo arono winseo, Nyo maubaisy, maisyare vatane apa nikimarije rakaniveta apa ana datantona rai arono nikija seo.
PSA 73:21 Arono naijeamo rinanuga so rawaive rave, muno inanuga somamo maisyare rauwaki wemai dave.
PSA 73:22 Muno risyamo syantukambe rave muno rinanto rai ramu, syananepabe vayave no Amisye Winamun, maisyare maero pananepabe vayave wemaisy.
PSA 73:23 Weramu risyamo syararai tutir irati Amisye Winai, Winyo rinanem ngkove raijar.
PSA 73:24 Nya ananyao wemi mo rinaugav mavabe, indati ama marane mamo Nyo kovo ntiti raunande irati rinai.
PSA 73:25 Amisye Winya jewen, umba arepi rati indati rinanaveano amen no munijo Manunggara? Muno mine somamo ribekero inta raije ramu, yara Amisye Wibuinya.
PSA 73:26 Arono rui vayave rinanasine muno rinanuga so mayondi, weramu Amisy Winyo rinanuga so raijaseo ti mbambunin. Winyirati ribekero Nai tutir ntoa nuge nuganui.
PSA 73:27 Tugae, are nawirati ugwaravainyo Nai, indati muenen ti makanive. Muno are nawirati makirive Nai, Nyo maupaeta ti makanive.
PSA 73:28 Yara taune risy, ribekero no mararaive Amisye winatavon, Akoe AMISY, syo napatimu indamu Winyirati ndarino rinaora, indamu syo Nya anakotaro ndave ravovo tenambe.
PSA 74:1 Asap apa ransyerano ananyao. Sya Amisy, winakirive reansai tutir bayave kobea e? Mbe animaibe wimpari mangkebe Nya domba reansai?
PSA 74:2 Syare naemeno reansai: reami Nya kawasae Nyo reansatayao no wusyinoe, reami susyo Nyo reansapaya aroo rai, indamu nyeave reansai. Syare naemeno unato Sion rai, namirati Nyo ratayao indamu taune ntuna rai.
PSA 74:3 Syare nde nyanya munijo mandamisyi to umaso rai indamu ndaen, Nya Yavare mamo marova wo randamisyi vintabo to.
PSA 74:4 Nya marova ugwagwaimbe no Nya Yavare ama uga, muno wo awa iije vasye rauseo ratugar, mbe rarorombe wo reansapinde to.
PSA 74:5 Wenawamo maisyare vatano wo tama randarito inyo rai, indamu wo inyo anate raturi aje wemaisy.
PSA 74:6 Ude usisa no Nya yavare ama uga, wo tama muno mambuv veano ama anainya ratotove raturi.
PSA 74:7 Wo taname rapino Nya Yavare rai ti mangkudija masyo ruke rai rave, muno Nya ntuna ri ndandinit raveti nggwambe no Namun.
PSA 74:8 Wo raura no manuga ware: ‘‘Wade ramu wamo vatano Israel makupi vintabo!’’ Umba wo taname rapino varodoro reambeaje Amisy Ai no munije so rai vintabo.
PSA 74:9 Anapaporainye inta raroron akato ramu, muno anawae Amisy inta no munije so rai akato ramu, muno reamantukambe ntoa nanduija umba inta nande akato!
PSA 74:10 Sya Amisy, ntoa nanduija umba reama marova wo winaura tantunawi, muno wo Nya tame rambaone so ntoa nsopija?
PSA 74:11 Mbe animaibe winaneme mpaya irati reansai, muno naneme rakapan ti ntuna Nyo reansaen bayave?
PSA 74:12 Weramu Amisy, Winyirati reama Akari Titive kobe no arono wusyinoe, Winyirati Nyo reansapaya reama marova mai no muni so rai vintabo.
PSA 74:13 Winyirati Nya vambunine mo mayane raota ti yasyine ngkanen, muno Nyo tawae mansakari ratuturi tenambe no mayane von.
PSA 74:14 Winyirati Nyo tawae akoe Lewiatan mansakari rakupi, muno Nyo awa ine raunanto ana mamun nsivuiny ntuna anoko kanene rai wo raisy.
PSA 74:15 Winyirati Nyo mana muno mana ami rapapaya ti njam, yara mana njaisye mamo nyurarijato rai ti ngkanen.
PSA 74:16 Winyirati Nyo sansimane me namane me yanari, muno Nyo uma pe embae me yaosoro rai.
PSA 74:17 Winyirati Nyo mine so ama anone raosor anyi, Nyo none aveti tami muno maru raveti ntami.
PSA 74:18 Sya AMISY, syare Nyo raen, weye Nya marova wo naura tantunawi rave, muno susyo wantukambe Winaije wo Nya tame rambaon.
PSA 74:19 Vemo Nyo Nya anugano Israel umaindi so maugavo marova manemo nsoowate mansaron inya! Vemo winanimari tutir irati Nya kawasae matawanto so mai nora!
PSA 74:20 Syare winteto Nya urairi ndaokae nande reansai rai indamu mamaisy, weye munije so ntairi vatano mamun nanawirati ukaokaibe ama varodoro ngkaumudi raito tenambe mai.
PSA 74:21 Nya kawasae matawanto sonawamo vemo naneme mpaya mai mo usamane inya, yara koveamo vatano matawanto muno una siuri rai so wo Nya tame rararimbe.
PSA 74:22 Sya Amisy, mbeseo ra Nyo taune Nya mamaisye rarorono vatane mansai, syare Nyo raen, weye vatano wantatukambe Winaije wo naura tantunawi tutir.
PSA 74:23 Nya marova wo winanenen, omamo vemo ndaraniv bayave inya, namirati wo naura usoowato rai rave kobe wem.
PSA 75:1 Masmur Asap po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Vemo wapo vatane maupaisy inya.’’
PSA 75:2 Sya Amisy, reamo kove raura seo irati Winai, reamo kove raura seo Nai muno reamo Nya tame rawain, muno reamo Nya ana ndave mbe anainambe ravovo.
PSA 75:3 Amisye Po raura pare: ‘‘Arono Sya masyoto dapatimu mamaisy, weamo taune Risyirati Syo patimu moyare raugaje vatane mai mamaisyo awa ana udave rarijati.
PSA 75:4 Arono mine so mantauno vatano ntuna rai mautan, weramu Risyirati Syo ama aji raveti ntindimu.
PSA 75:5 Syo vatano mansararine maura syare: ‘Vemo wasararin nora,’ muno Syo vatano mamune maura syare: ‘Vemo wasangkakeraive wapa vambunine rai nora.
PSA 75:6 Vemo wasangkakeraive, wapo wapa vambunine raijaseo titive inya, muno vemo wapo wapa popane ranepat inya.’ ’’
PSA 75:7 Weye arono patimu maran omamo no no wanamuram muno ranijo varet umba nde ramu, muno no no ranijo wanampui muno wanansai umba nde mo vatane maijaseo titive ramu.
PSA 75:8 Yara Amisye Wepi Po patimugo marane raugaje, Po vatane inta mataopon yara Po vatano kaijinta maijaseo.
PSA 75:9 Weye AMISY Po Apa kapi raijar no aneme rai, ntairijo pari mangke rai, maisyare anggurijo mpariman dave ntairi rai no no aneme rai. No Apa kapi umaso rai, Po anggurije umaso rauvar, indamu vatano mamun mine so wo ramanam bintabo irati ama kapapere rautan.
PSA 75:10 Yara risyamo rinananibe inanamote raijaseo tutir ntoa nuge nuganui, rikangkamambe Amisy wama aneno Yakop beaje Aije Ai.
PSA 75:11 Wepirati Po vatano mamune awa vambunine radaut, yara vatano kove nanawamo Po awa vambunine raveti miridi nseo.
PSA 76:1 Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai, wo itari raeyan. Masmur Asap po ratoe. Ransyeran.
PSA 76:2 Vatano una no munijo Yehuda wo Amisy aen tenambe muno Apa tame manakoe no Israel!
PSA 76:3 Nai Salem Apa yavare ntami rije, Apa tuna ri rave mi Sion!
PSA 76:4 Nai ratuije Wepi Po marova awa ato mbadurure radaut, muno awa vakane muno omako waravainy muno anaiyu randamisy tenambe.
PSA 76:5 Wakoe! Amisy, Nya varo ngkove nggwaayan dave muno Winyi ntitito rave! Unato akokoe so nsayae no wusyinoe, weramu Winyi ntitijo rakivan bintabo.
PSA 76:6 Vatano anaaniv awa anaiyu, awa ananuge rantauno mansai to, utaopon to, inta ubesea akato jewen. Naito anaaniv kakui awa vambunine rakanive mai to.
PSA 76:7 Amisy, Winyirati reama aneno Yakop beaje Nai, Winyo mansanenen papabe, weti vatano usea kuda mai nawe, kuda nao ntaruran tenambe.
PSA 76:8 Wakoe, Wibuiny to, vatane wo nasyaniv! Vatane nawamo inta bambunin da te no namune rai kakai arono Nya pari mangke raugaje.
PSA 76:9 Amisy, wino no munijo ntiti, arono Nyo patimuge raugaje, kawasae mine so ujani dave vintabo muno anamainitu mai.
PSA 76:10 Arono wimbeseo indamu Nyo mangke raugaje, umba Nyo vatano matekarasyo no mine so maijaseo no awa siurije rai.
PSA 76:11 Tugae rave, vatano manuga mamun kai, AMISY Nyo masakinav weti ukangkamambe Nai. Muno vatano manuga pari no tawano maive onawamo indati ubevea marudija, arono AMISY Nyo maugav akare ubeaje Nai.
PSA 76:12 Ranivara wapo urairije raokokaisyo AMISY Ai, koveamo wasayae rai kobe. Vatan tenambe wana no AMISY akijani ri weap, koveamo wapo anakotare raugavere raunanto Ai, weye Opi mamaisyo asyaniv.
PSA 76:13 Wepirati Po akari awa mangkakeraive radaut, Wepirati anaaniv kakuiveo akari titi mine so mai.
PSA 77:1 Masmur Asap po ratoe. Nto irati Yedutun ai, wepirati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai.
PSA 77:2 Syo Amisye winawaino inanamoto manakoe rai, syo nawaino inanamoto manakoe rai, indamu Nyo rinaraniv.
PSA 77:3 Arono rino irati ana nsosobe ama uga rai, syo Akoe winakani. No namano waravainyoe inaneme mamo mananai jewen, yara syo raijaseo tutir, indamu syo Amisye winanajo, weramu mo inanuga so rayove ramu.
PSA 77:4 Ranivara syo Amisye winatantona, weamo syo winanonae, ranivara syo ratantonave, weamo sya vambunine meweno rinai rave kobe.
PSA 77:5 Winyo inami raneka ti rigwaran tutir no arono naman, inanuga so ntanamanine jewen, weti syayao kakai.
PSA 77:6 Syo masyoto arono wusyinoe ratantonave, syo tumo wusyino nde nto to ratantonave akare.
PSA 77:7 Arono naman, syo rakaraebe, muno syo ratantonave no inanuga, ti syo raura syare:
PSA 77:8 ‘‘Ntoa nuge nuganuija, Akoe ponae reansaija rao? Muno anuga ngkovo reansai jakato ramu rao?
PSA 77:9 Apa muinyo no tawane mamo raumandi reansaija ntoa nuge nuganuija rako? Beto Apa urairi rai mamo ndea nsopi to rako?
PSA 77:10 Amisye animari reansai ti bekobe reansai akato ramu to rako? Indako, pari ti aemeno reansai akato ramu rao?’’
PSA 77:11 Weti syo raura, syare: ‘‘Ana mo inaveti inanuga njorame mamo, Amisy Titi Rave, Apa vambunine meweno Ai to rako?’’
PSA 77:12 Weramu AMISY, soamo rinaemen akato Nya ana ndave rai, syo Nya ana ndave mbe anainambe no arono wusyinoe ratantonave akare.
PSA 77:13 Syare syo Nya ana ndave rakaraebeve, muno syo Nya ana ndave makokoive ratantonave.
PSA 77:14 Sya Amisy, Nya ana ndave mamo ndandinit! Tugae, anawayo kotaro vatane wo masyanive nawamo inta awa vambunine mo Winya ramaisye ramu!
PSA 77:15 Amisy, Wibuiny irati Nyo ana mbe anainambe raroron, Nyo Nya vambunine raroron ti susye kotare wo raen.
PSA 77:16 Winyi nanemo vambunine veano Nya kawasae mapaya aroo rai no Mesir, onawirati susyo aneno Yakop muno Yusup.
PSA 77:17 Sya Amisy, mayane mo naen ti njani dave, tugae, Mayano Kolsum mo naen ti ntutar, muno nawanano ntento ntutar dave.
PSA 77:18 Andorame mo maru pape raveti maje, nai naume warae katitire ngkatitibe anyi, muno Nya ivake ratatukande maisyare atoe ratapo anyi wemaisy.
PSA 77:19 Nya katitire ravabari no ovaro maese uga rai, ivake mo nuge ravabasya, mine so mangkiki muno ntutar.
PSA 77:20 Nyo Nya unanui rave no mayan, muno nyanya mayano mpanyoane umaso ama yasyine raito, weramu Nya une inta raene ramu.
PSA 77:21 Nyo Nya kawasae maugav maisyare vatano po maero domba makume wemaisy, Musa muno Harun wenairati yo maugav.
PSA 78:1 Asap apa ransyerano ananyao. Inya, sya kawasae weap, wasamarikoame rasakinav de sya ananyao so rai, wapo rinaranivo sya ana idaura so rai.
PSA 78:2 Syare syo ananeneae mbe ananyaobe raura, muno syo anakotaro ngkokaibe no arono wusyine inta raura.
PSA 78:3 Namirati reama aneno sinane wo rarire reansai ti, reamo ranaun muno no reansai,
PSA 78:4 omamo reamo inta rangkokaibe irati reama arikainye mansai ramu. Yara reamo rarire indamu arikainyo mbeakaseo akato nawamo, wo AMISY Apa vambunine muno Apa ana dave makokoive, muno Apa ana dave mbe anaanibe ranaun.
PSA 78:5 Wepi Po Apa ananyao raugaje ntami vatano Israel mai, muno Po Apa anaparatote raunande Yakop apa susye umaso mai. Po reama aneno sinane matutir indamu wo veano awa arikainye manyao.
PSA 78:6 Indamu awa arikainyo mbeakaseo akato wo raen, onawamo arikainyo nanawirati mavaki rainye nao, ubeseo wo rarire irati awa arikainye mai akato.
PSA 78:7 Wirati awa anave ransaroro Amisye obo Ai, muno vemo manimari Amisye Apa anakotaro Po rave rai jinya, yara ubeta Apa ananyao obo rai tutir.
PSA 78:8 Indamu vemo wo awa aneno wusyine mansamaisy inya, nanawirati wonae ubeta Amisye Ai, muno usarirae ti umarovave Ai. Aneno susye umaso nawamo manuga ntindimu Amisye Ai jewen, muno matawandi utavondi Aije ramu.
PSA 78:9 Naito susyo Efraim wo apae atoe raijar, weramu usarirae ti unanajibe arono usisa marova rai.
PSA 78:10 Onawamo usayae matuve urairi Amisye Po raokae nande mai raije ramu, muno wonae ubeta Apa anaparatote raiji.
PSA 78:11 Onawamo manimarijo Apa anakotaro Po rave mai to rai, muno anakotaro mbe anainambe namirati Po rarorono mai to rai tavon.
PSA 78:12 No awa anene mansamun, Amisye Po anainame rarorono mai, no munijo Mesir, nai anoko Soan.
PSA 78:13 Po Mayano Kolsum raporar ti mansop, Po maugavo ama yasyine raito, mana umaso mamo Po ranoka ti ntet maisyare peno nteto rani rani ramaisy.
PSA 78:14 Apa kamuro kaipoe mirati mo mansaugavo unanui raito arono sansimane rai, muno taname mi mbaro mai no arono naman.
PSA 78:15 Wepi Po oramo akoe raporar no anoko kanen, muno Po mana raunanto wo ramanam omamo Po raveti manakoe, maisyare waro nggwaro rave wemaisy.
PSA 78:16 Po mana raveti muje no unato orame rai, muno Po raveti njam maisyare mana akoe wemaisy.
PSA 78:17 Weramu nai anoko kanen onawamo wonae ubeta Amisy Titi Rave Aiji, wo ayao kakai rave tutiro Ai.
PSA 78:18 Wo Amisye atopano awa ana udatantona no manuga rai, wo atan no anaisyo ubekedai rai.
PSA 78:19 Wo Amisye aura tantunawi, ware: “Amisye pamo indati mamaisyo Po anaisye raunande wandaisy no anoko kanene so aje rako?
PSA 78:20 Wamo raen to, Po oramo akoe ranepat, ti mana nsui uje rai, muno njam anyi. Weramu indati mamaisyo Po anaisyo roti me, maere me ratayao da Po raunande Apa kawasae reansai jaje rako?’’
PSA 78:21 Arono AMISY Po awa ayao wo rakere so ranaun, Opamo parijo mai rave, Po taname raugaje ti mo vatano susyo Yakop mansanen, muno anuga ntatupamijo kawasae Israel umaso mai.
PSA 78:22 Weye wanave Amisye Ai jakato ramu, muno mansanaveano amene ramu, ware Opamo bambunin da Po mapaya kakai rai jewen.
PSA 78:23 Weramu Po naume warae ratutir, indamu ama unsanda nsaneka anyi,
PSA 78:24 umba Po anaisyo manna raugaje ti wo raisy, anaisyo manna so ntuna no munijo ntiti umba Po raugaje mai.
PSA 78:25 Vatane umaso wo anaisyo naito Amisy wo raisye so raisy tavon, muno anaisyo Amisye Po ratayao mansamarome umaso mamo Po ratayao ti manui rave.
PSA 78:26 Po ovaro wanamurame atutir ti puje no naume warae, muno Apa vambunine veano ovaro wanampui atutir ti tipu.
PSA 78:27 Po ovare umaso aveano insani maugav ti nde mansai manui rave, ti ratore kakai, muno ama manuije maisyare nayavo ntuna no mayane vone wemaisy.
PSA 78:28 Po insani umawe raveti ntatayaje no varodoro utantuna ri we rai janyi, ti mo awa randumo una rai rayapu kijani tenambe.
PSA 78:29 Amisye Po awa bekere raunande mai ti mamaisyo mai, ti wo raisya uman to.
PSA 78:30 Weramu arono uman dave rainy, yara ta wo raisya nene,
PSA 78:31 arono naije Amisye anuga mamun ti pari mai rave. Weti Po vatano ubambunin ti upapirabe no Israel maubaisy, muno Po arikainyo baribuai Israel mansanave mamene maubaisy.
PSA 78:32 Maisyare omai damu wo ayao kakai rave tutir, muno wanave Amisye Apa anainamo Po rarorono mai rai ramu.
PSA 78:33 Maisyare omai ti Amisye Po awa matame raotar aje tumaimbe vayave ti makanive maisyare ovar bayave, muno tumo wo raijakaseo mamo una irati yanive ama uga rai.
PSA 78:34 Arono Amisye Po inta maubaisy umba kaije usarirae ti wo akani wakare Ai jakato, usarirae wakare Ai manuga ntenami rautan.
PSA 78:35 Naije umba mansaemen akare ware Amisye Wepirati unato oram mansamamavube Ai pije, muno Obo pi rati Amisy Titi Rave, Po mansapaya kakai rai.
PSA 78:36 Weramu onawamo wo apamponae, ayao aarurijate mi wo rator nanto Ai.
PSA 78:37 Manuga nsarokir da no tawano Ai jewen, muno Apa urairi Po raokae nande mai mamo wo raijaro matuve ramu.
PSA 78:38 Weramu Opamo aemeno mai tutir, Po mapaya irati awa ayao kakai rai, muno Po maubai da makanive jewen. Atawandi Apa parije rai tutir bayave, muno Apa pari mangke mamo Po rangkumi ti Po raude mai ramu.
PSA 78:39 Opamo aemeno mansai weye onawamo vatan bayave nao ti, maisyare ovaro ta deto ti akanive ti pakare jewene wemaisy.
PSA 78:40 Abo! Arono nai anoko kanen onawamo wonae tutiro ubeta Aiji, muno wo aveti anuga ranimaumbe, arono una no anoko kanen umaso.
PSA 78:41 Wo Amisye atopan tutir bayave, wo Amisy Dandinit, Israel taune ubeaje Ai, aveti anuga njoramo mai.
PSA 78:42 Wo Apa vambunine ratantona ramu, namirati arono Po veano mapaya irati awa marova mai wem.
PSA 78:43 Arono Po anainame raroron anyi no munijo Mesir, muno anapaporainyo Po rave no anoko Soan.
PSA 78:44 Purarijato awa mana rai ti mbe mavuve, weti wo ramaname mamo mamaisye jewen.
PSA 78:45 Po abuu manui ratutiro mai ti mo mansayapu muno mo mansatatao, muno Po kunaije raveti mo anare munije we raisy ti mewen.
PSA 78:46 Po ao ratande ti mo awa anare raisy, muno nawaisye ama ine mamo kao mine wo raotar ti mewen.
PSA 78:47 Po maru orame raveti maje awa anare anggurije rai ti mo rakupi, muno inyo ara mamo Po maru es raude rai ti nsamondak.
PSA 78:48 Po maru orame raveti maje tavon irati awa maero makume mai, muno Po ivake ratukande tavon ti mo awa maero makume maubaisy.
PSA 78:49 Po Apa parijo mamoane rapaya aje mai, pari me, siurije me yaude kava, maisyare naito wene inta maroyaro mai wemaisy.
PSA 78:50 Opamo atawandi jakato Apa parije rai ramu, muno wene mamo Po mapaya rai akato jewen, yara Po waneno mangke raude ratutumbe mai kobe.
PSA 78:51 Po arikainyo ananuiny Mesir mansao bintabo, wenawamo arikainyo mavaki anuive no yavaruga Mesir rai janyi nao.
PSA 78:52 Po vatano Israel mansaugav wusya maisyare maero domba maugave wemaisy, Po maugav wanya no anoko kanen maisyare domba maugave wemaisy.
PSA 78:53 Po maugavo mavabe ti una kovo saumane rai muno ujanive jewen, yara awa marova nawamo Po makuvu asyo no mayane ate.
PSA 78:54 Po mansaugav usisa no kopa taune Apa ura raije rai, ude no unato taune Apa vambunine veano raugav amarome rai.
PSA 78:55 Arono usisa no kopa so rai, Po susyo ntuna rai mawatano marambe mai. Umba Po muni umaso raosoro Israel mai indamu awa ura rai tutir. Muno Po susye umaso awa munije raunande susyo Israel mai tenambe indamu utantuna rai.
PSA 78:56 Weramu wonae ubeta Amisy Titi Rave Ai, muno wo atopan, muno wo Apa ananyao raijaro matuve jewen.
PSA 78:57 Onawamo matawandi utavondi Amisye Ai jakato jewen, yara makirive Ai, maisyare awa aneno sinane mansamaisy. Muno mansanuga nsarokiro Ai jakato jewen maisyare apae moto ngkavine wemaisy.
PSA 78:58 Wo Amisye aveti anuga njoramo mai rave, weye wo tewa orame ranarijo awa yare mansamarom no unate rai janyi, muno wo aveti anuga mamuno mai weye ubeaje yare obo mai.
PSA 78:59 Amisye Po Israel awa ubetaije maisye raen, weti pari rave muno ponae mai rave kobe.
PSA 78:60 Po Apa randumo tuna rai no Silo rapaya ti ntami, omamo randumo de tuna rai no vatano mine so awa yasyin.
PSA 78:61 Kasyamo Urairi omirati Apa kovo ntiti raeno rai, omamo aneme mpaya rai ti marova wo raugav.
PSA 78:62 Pari Apa kawasae taune Po matayao terave amarome umaso mai ti, Po mapaya ti awa marova wo maotaro omake rai.
PSA 78:63 Awa arikainyo anya baribuai nawamo marova mo maunto ti mewen, weti wanya kamurame inta ubauname ramu ti ransyerano vauname inta ranaun akatoe jewen.
PSA 78:64 Awa syene nawamo marova wo maotaro omake rai, weti awa wanya ube kavinive, weramu woyovo mai kakai.
PSA 78:65 Weti umba Akoe beseo kobe, maisyare vatano niki ti beseo kai wemaisy, maisyare anaanivo po angguri ramanam ti mo vambunine raugavo ai wemaisy.
PSA 78:66 Weti Po Apa marova manepat ti wansuk akiri muno unanajibe, muno Po mapinde ti awa tame ngkakai ntoa nuge nuganui.
PSA 78:67 Ponae irati Yusup apa ajavi mai, onawirati Epraim apa susye nao, muno Po matayao akato ramu.
PSA 78:68 Yara Po susyo Yehuda obo matayao terave akato amarom, muno anuga no unato Sion rai indamu tuna rai.
PSA 78:69 Po Apa Yavaro ndandinit rauseo nteto tindimuve, maisyare naumo ntiti me mine so me no tindimuve ntoa nuge nuganui wemaisy.
PSA 78:70 Po Daud wepi vatano panapatambeo Ai atayao, umba Po augav no apa anakero po maero domba mansayaranande rai.
PSA 78:71 LuPo augav no apa anakero po domba akoe me tuvane me makume rai, indamu be akarive kawasae Israel mai muno po mansayaranande, weye onawirati kawasae Amisye taune Po matayao terave amarom.
PSA 78:72 Daud po mansayaranande anuga nsarokire rai, muno po mansaugavo mavabe unanui ngkove rai.
PSA 79:1 Masmur Asap po ratoe. Sya Amisy, susyo wanave Nai jewene unandesena utantuna Nya kopa no tawan Nyo ratayao reansai so rai to. Wo Nya Yavaro ndandinite raveti nggwambe, muno wo Yerusalem randamisyi ti nsivuve ti ntuna.
PSA 79:2 Wo Nya kawasae wo maubaisye awa koke randaraive ti ntuna, weti insani wo ana mbauge raisye ude wo raisy, muno make sansinao wo Nya vatano matawandi utavondi Nai umaso awa ine raisy.
PSA 79:3 No Yerusalem ama uga raito, wo vatane maubaisy ti awa mavu njam maisyare mana, muno awa koke mamo inta umamaisyo wo rantuna ramu.
PSA 79:4 Susyo una reansakijani so wo reansampami, wugoeno reansai muno wo reansaura tantunawi.
PSA 79:5 Sya AMISY, indati wimpari reansaija ntoa nuge nuganuija e? Ntoa nanduija umba winanuga mpari ntatupami ti maisyare tanamo mbadurure ma nsopija?
PSA 79:6 Syare Nya pari mangke rasuijo susyo wanave Nai jewene mai, muno munijo ubeaje Winai jewene mai tavon.
PSA 79:7 Weye wo Nya kawasae Israel reansaupaeta ti reansakanive to, muno wo reama munije randamisyi ti ntuna.
PSA 79:8 Vemo Nyo reama anene awa ayao kakai raugakaje reandanawan inya. Syare nyavave ra naemeno reansai, weye reambambunin akato ramu to.
PSA 79:9 Sya Amisy, Winyirati Nyo reansapaya irati kakai rai, syare naemeno reansai, wirati indamu Nya tame raijaseo titive! Syare Nyo reansapaya irati marova mai, muno Nyo reama ayao kakai rapaya tavon, wirati indamu Nya tame raijaseo titive!
PSA 79:10 Abo! Mbeanimaibe susyo wanave Amisye Ai jewene wo reansaura ware: ‘‘Wapa Amisye Pi ro, yara Po wasayaranande ramu ge?’’ Koveamo mangke ndasakinavo susye umaso mai mamo reansami ntami rai anawadive, weye wo Nya kawasae maubaisy weti awa mavu nsopat.
PSA 79:11 Syare Nyo vatano makova awa anonae ranaun, koveamo vatano mapatimu maubaisye so nawamo Nyo mapaya rai indamu ukov, mamaisyo Nya vambunino manakoe rai.
PSA 79:12 Akoe Winy, syare Nyo mangke rasakinavo susyo una reansakijani so mai, Nyo mangke ratutumbe mai, weye wo winaura tantunawi.
PSA 79:13 Weti reami Nya kawasae maisyare maero domba Nyo reansakum, indati reamo kove raura seo Nai tutira ntoa nuge nuganui, muno reama susyo mbakipambe iridito ukangkamambe Nai tutir.
PSA 80:1 Masmur Asap po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ransyerane so ama kine mo ransyerano kaijinta ramai tavon, namirati ama akari mare: ‘‘Aepare ama ug, mbe urairive rai.’’
PSA 80:2 Inya Amisy, Winyirati Nyo vatano Israel makum maisyare vatano po maero domba makume wemaisy, syare namarikoame rasakinav de. Winyirati Nyo Yusup apa susye maugavo mavabe maisyare vatano po maero domba maugave amaisy. Tugae, Winyirati nde ntuna no ana yatotov kerub aya yasyine rai indamu mbe akarive, syare Nyo Nya kovo ntiti raroron,
PSA 80:3 ndaroron irati susyo Epraim, Manasye muno Benyamin mai. Wimbeseo ra Nyo Nya vambunine rarorono reansai, muno nde ramu Nyo reansapaya irati marova rai.
PSA 80:4 Amisy, reamare Nyo anakotare raveramu ngkovo reansai maisyare arono wusyine wemaisy akato, Reamare Nya kove mbaro reansai, wirati indamu reampaya irati kakai rai.
PSA 80:5 AMISY, Winyirati Amisy Akari Titi naito munijo ntiti, Nya kawasae reansambayambe Winai to, weramu wimpari mangkebe reansai tutir bayave kobea e?
PSA 80:6 Nyo siuri manakoe raugaje reansai ti reamoyov tutir, weti reansami ngkaru nsoyan maisyare omirati reama anaisye mije, muno maisyare omirati reama mana ramaname wemaisy.
PSA 80:7 Winseambe reansai ti susyo una reansakijani so taune warare vambinibe mai reama kopa rai, reama marova wo reansaura tantunawi muno wugoeno reansai.
PSA 80:8 AMISY, Winyirati Akari Titi naito munijo ntiti, reamare Nyo anakotare raveramu ngkovo reansai maisyare arono wusyine wemaisy akato. Reamare Nya kove mbaro reansai, wirati indamu reampaya irati kakai rai.
PSA 80:9 Nya kawasae Israel reamamo maisyare angguri moto Nyo rapatin ti ndaugav no Mesir. Nyo susye kotar una no Kanaan mawatan ti uta muno Nyo reansaveti reantantuna awa muni rai akato, maisyare Nyo angguri mote umaso rantet no awa kopa rai wemaisy.
PSA 80:10 Maisyare kopa ndatayao ti angguri ranteto rai wemaisy, Winyo munije ratayao Israel reansamarom. Muno maisyare angguri ndantete umaso ama wantainye musyo rai wemaisy, Winyo reansaveti reambambunin, weti reamo munije umaso ratatuv tenambe.
PSA 80:11 Reantantuna munijo Kanaan rai tenambe, maisyare angguri ntubai ti nsani manakoe rave wemaisy, ti ngkamajugambe irati unate rai janyi muno ama wate mo inyo aras makokoe ratatuv.
PSA 80:12 Maisyare angguri wate nsonao usyo no mayane vone wemaisy, Israel utantuna munije we raita ti nto musyo no mayane vone. Maisyare wai nsani ti nto nggwaravainye wemaisy, Israel utantuna munije we raita ti nto nanto no mana Eprat.
PSA 80:13 Sya Amisy, mbe animaibe wino reansaora akato jewen? Israel reama marova usisa ti wo reansakupi, muno susyo mamun una reansakijani ude wo reama ananuge raugaveto reansaora.
PSA 80:14 Maisyare uge siso po nawaisye rakumbire wemaisy, muno gusye po nawaisye raisy ti mewene wemaisy.
PSA 80:15 Amisy Winyirati Akari Titi naito munijo ntiti, wintuna no munijo Manunggara, syare nsakina de muno Nyo reansaeno ana mo reansakupi so rai! Syare Nyo angguri moto ndantet, omirati Israel, reansayaranande.
PSA 80:16 Taune Winyirati Nyo reama aneno Israel matayao maisyare Nyo angguri mote rantete wemaisy, muno Nyo ama kamino wanyine raveti mbambunin.
PSA 80:17 Weramu soamo reama marova wo raotar bintabo muno wo taname veano ramer, weti syare Nya pari mangke veano reama marova umaso maupaeta ra makanive!
PSA 80:18 Syare Nyo Nya kawasae nanuga no maije reansayaranande, weye reamamo vatano Nyo reansatayao terave namarom to.
PSA 80:19 Weti indati reamusya marambe Winai jakato ramu. Syare Nyo kovo wanyine raude reansai, weamo indati reangkangkamambe Nya tame rai.
PSA 80:20 AMISY, Winyirati Amisy Akari Titi naito munijo ntiti, reamare Nyo anakotare raveramu ngkovo reansai maisyare arono wusyine wemaisy akato. Reamare Nya kove mbaro reansai, wirati indamu reampaya irati kakai rai.
PSA 81:1 Masmur Asap po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Mamaisyo ransyeran ‘‘Gitit’’ rai.
PSA 81:2 Syare wangkinyo ransyeran kangkamane raijo Amisye Ai, Wepirati wama vambunine nsawa Ai. Wansananibe wanggwain wamo Amisye aijaseo titive, Wepirati aneno Yakop beaje Ai.
PSA 81:3 Syare wangkinyo ransyerane raijo wansanamoto manakoe rai, muno wamo airape ranepato rai, muno wamo itari anakoe muno itari mamaun raeyan dai indamu ama kine marinsawan dave.
PSA 81:4 Syare wamo tavuna ramawisy arono wama masyoto akokoe rai, arono embae wanyine mpirak kai, muno arono embae nsiso ntunai tavon.
PSA 81:5 Weye wemamo Amisye Po rapatimu to indamu vatano Israel utavondi rai, omamo ananyao Amisy aneno Yakop beaje Ai Po rapatimu.
PSA 81:6 Amisye Po Apa ananyao umaso raugaje ntami irati vatano Israel mai, no arono Opamo be marovave vatano Mesir mai, no arono we reamo ayao kaijinta reamantatukambe raije inta ranaun.
PSA 81:7 Amisye Po raura aje reansai pare: ‘‘Syo mangke nsawa wasaivame rai rapaya to, muno Syo wasaneme rapaya irati anakero mangke rai to.
PSA 81:8 Arono wana irati nsosobe ama uga rai weapo rinawain, weamo Risyo weasapaya rai to. No katitire kine ama uga rai Rino no we, syayao nande irati wasai, Risyo wapa anave ratopan no mana ami Meriba.
PSA 81:9 Inya, Sya kawasae weap, Syare Syo wasanayao ti wadaraniv! Inya Israel, ribeker syare wapo rinaraniv!
PSA 81:10 Vemo wasambayambe irati anawayo akoe rui vayave inta ai nora, yara Ribui inai, muno vemo weabeaje irati vatano marane awa anawayo kotare mai nora.
PSA 81:11 Risyirati AMISY, weapa Amisy wabeaje Ai Wepi Risy, Risyirati Syo wasaugav uje irati munijo Mesir raora. Arono rui weamaror, weamo Syo anaisye raunande ti weapo raisya wea man dave.
PSA 81:12 Weramu Sya kawasae wonae wo Sya ayao ranauni, muno kawasae Israel wonae ubeta irati Rinaiji.
PSA 81:13 Maisyare omaiti, inaneme mpaya indamu una manuga matu rautan, muno utavondi taune awa bekere rai kai.
PSA 81:14 Syare ranivara Sya kawasae wo rinaraniv, ranivara Israel utavondi Sya unanuije rai, wea umbaya!
PSA 81:15 Arono naije kobeamo, indati Syo awa marova mataruran kobe, muno rinanemo vambunine mo awa marova mapinde.
PSA 81:16 Vatano manuga mamuno Rinai nanawamo indati ujaniv ti ututar no Rinamun, muno awa mangke mamo indati ntoa nuge nuganui.
PSA 81:17 Weramu Sya kawasae weap, Syo anaisyo ngkov dave raunande wasai, muno Syo weasaveti waman irati anyaune ama mana manavan dave rai.’’
PSA 82:1 Masmur Asap po ratoe. Amisye Pi be akarive anugano akoe rai no Manunggara, umba Po patimu mamaisye raugaje ana akokoe nanawirati Po vambunino manakoe raunanto maije mai.
PSA 82:2 Pare: ‘‘Ntoa nandui rati umba patimu wadaugaje ti mamaisyo Sya bekere rai jewene ma wadapayawa? Muno wasamunggarerave vatano mamune mai nsopija?
PSA 82:3 Syare wapo mamaisye rapatimugo arikainyo wawate muno vatano mayondi mai, muno wapo marimbe vatano siuri mai muno awa ana jajewembe mai, mamaisyo Sya ananyao rai.
PSA 82:4 Syare wapo vatano mayondi muno awa ana jajewembe mai mapaya, syare wapo mapaya irati vatano mamune mansaneme rai.’’
PSA 82:5 Ana akokoe umaso nanawamo wananepabe muno awa ana udakarae ngkove ramu. Wenawamo wanya tutir no kaumure rai. Ananyao mo kawasae wansaokaisye mamo wo ratakar doyadi.
PSA 82:6 Syo raura mai to, syare: ‘‘Weapamo maisyare Amisye rinamaisy, Amisy Titi Rave Apa arikainye nanawirati wea tenambe.
PSA 82:7 Weramu weapamo Syo mangke raugaje wasai: indati wananta wene rai maisyare vatane mansamaisy, muno maisyare akarijo mine waraya mansamaisy tenambe, indati wakakai tavon.’’
PSA 82:8 Sya Amisy, syare wimbeseo Nyo mamaisye rapatimu mine so rai, weye susyo mine tename so mainyamo taune Winya ma.
PSA 83:1 Masmur Asap po ratoe. Ransyeran.
PSA 83:2 Amisy, vemo wimanin bayave nora, sya Amisy, vemo Nyo rinaranivi vayave nora, vemo winaneme kapan ti ntuna vayave inya.
PSA 83:3 Weye ndaen, Nya marova usea utararae, vatano manuga mamuno Naije umaso mangkakeraive ware umarovave Nai.
PSA 83:4 Onawamo makari nsansinao ti wanyinyaube inda umarovave Nya kawasae mai, manatantonave kakai raijo Nya vatano winanuga no maije mai.
PSA 83:5 Wo raura ware: ‘‘Wade ra wamo susye so raupaeta ra rakanive, indamu tamo Israel ranaumbe akato inya.’’
PSA 83:6 Tugae, onawamo manuga mbe intabove to, wo urairije raokaisy ware umarovave Winai.
PSA 83:7 Onawamo susyo Edom muno susyo Ismael, susyo Moab muno susyo Hagar.
PSA 83:8 Susyo Gebal, Amon muno Amalek, Pilistea muno vatano ntuna munijo Tirus raije rautan.
PSA 83:9 Umba Asyur wanugande maijaro matavon, indamu wo sopambe Lot apa susye mai.
PSA 83:10 Amisy, syare Winyo mangke rasakinavo mai maisyare Nyo vatano Midian mansao to wemaisy. Umba maisyare Nyo Sisera muno Yabin yaubai no mana Kison wemaisy,
PSA 83:11 muno aya naite maubaisy no En-Dor, weti awa koke ntuna vayave ti mandamisy no kopa we rai.
PSA 83:12 Muno awa akari usayae usye rai nao maubai tavon maisyare Oreb muno Seeb yamaisy, muno maisyare Sebah muno Salmuna yamai tavon.
PSA 83:13 Awa ana udaura mare: ‘‘Wade ra wansisa ntantuna nande Amisye Apa kawasae Israel awa kopa raora, indamu wamave rai.’’
PSA 83:14 Sya Amisy, syare Nyo mansavera maisyare anaingkainyo kupe nsaone wemaisy, muno maisyare kapumo ovare damawisyamo nsaon tavone wemaisy.
PSA 83:15 Syare Nyo maupaeta ra makanive maisyare taname mo anate ranen ti mewene wemaisy, muno maisyare ama vadurure mansanano unate rai janyi ti mangkudi wemaisy.
PSA 83:16 Maisyare omaisy, Nyo repe atutir indamu dijat po mangkat, muno Nyo mapapabe irati ovaro maese ai indamu ujaniv.
PSA 83:17 Sya AMISY, koveamo Nyo awa tame ravera ngkakai, indamu wo Nya vambunine raen, muno ude ubeaje Nai.
PSA 83:18 Koveamo usamane muno ujaniv ntoa nuge nuganui, muno awa tame ngkakai ti wene mo maugav kobe.
PSA 83:19 Wirati wo raen ti wo naura ware Wibuinyirati AMISY, Wibuinyirati Amisy Ntiti Rave wimbe akarive mine tename so rai.
PSA 84:1 Nto irati akari po vatano matayao ukinye maugavo ransyerane rai ai. Mamaisyo ransyeran ‘‘Gitit’’ rai. Masmur vatano susyo Kora wo ratoe.
PSA 84:2 Wakoe, reama AMISY, vatane manayanambe Nya ntuna ri rai weye ngkov dave. Tugae AMISY, Akari Titi naito munijo ntiti pi Winy!
PSA 84:3 Tugae, inanuga ntove rave AMISY Nya Yavare ama wanijate rai. Inanasine tename so ranayanambe, nggwain Amisy aijaseo titive, Wepirati Amisy noa pitawabe.
PSA 84:4 Umba insani pisye po apa ene ranari muno insani pisawane apave ene rai indamu apa tuvane utantuna rai, mararai no tewa oram anakotare rameseo AMISY Ai rai. Tugae, AMISY, Akari Titi naito munijo ntiti pi Winy! Winyirati sya Akari Titi muno sya Amisye pi Winy.
PSA 84:5 Kove ngkov irati vatano utantuna no Nya yavare rai mai, masyote yanteter wo nararimbe tutir.
PSA 84:6 Kove ngkov irati vatano nanawirati awa vambunine nsawa Nai mai, nanawirati ubeker wuruta ubeaje Nai no Unato Sion.
PSA 84:7 Arono wanya kaivo ngkanembe raita, AMISY Po mana ami raveti ntatipu rai. Muno maruge makare mo kove raugavo kaivo ngkanene we rai.
PSA 84:8 Wenanao wanya wiridi uta, ubambunin dave kobe, weti uta nanta no Amisye Amun no Sion.
PSA 84:9 Sya AMISY, Winyirati Akari Titi naito munijo ntiti, syare namarikoame rasakinavo sya ana danajo rai. Winyirati Amisy reama aneno Yakop beaje Nai, syare Nyo inaraniv mavabe sya ana danajo ore rai.
PSA 84:10 Amisye Winy, syare Nya kove rarorono reama akari titi mine so ai, wepi teto reansaora, muno wepirati vatano Nyo atayao be akari titive reansai.
PSA 84:11 Masyote intabo rino natavon no Nya yavar, omamo ngkov akato irati masyote pakoe ta na no varoro kaijinta. Sya bekere mamo syare tuna tawan no sya Amisye Apa Yavare ama unsanda akoe indamu syo rayaranande, omamo ngkov akato irati rino no vatano wonae Amisye Ai awa yavar.
PSA 84:12 Weye AMISY Opamo wama Amisy Po wansayaranande, Wepirati muinyo wansai muno Po wansaijaseo kovo ntiti rai, AMISY Opamo bekobe irati vatano beto Aije ai.
PSA 84:13 Tugae AMISY, Winyirati Akari Titi naito munijo ntiti, kove ngkov irati vatano napirati panave Naije ai.
PSA 85:1 Masmur susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 85:2 Sya AMISY, wusyinoeamo wimbekobe Nya muni Israel rai to, ti Nyo vatano Israel maugav akare una kovo wanyine rai.
PSA 85:3 Nya kawasae awa ayao kakai mamo ndapaya mai to, awa ana udaveti ngkakai mamo Nyo raupae mai to.
PSA 85:4 Nya pari mamo Nyo rakarimuta maora to, Nya parijo mamoane mamo makarea nanayao to.
PSA 85:5 Winyirati Amisy Nyo reansapaya irati kakai rai, reamare Nyo kovo wanyine raugav akare reansai, muno vemo mparijo reansai akato inya.
PSA 85:6 Indati wimpari reansaija ntoa nuge nuganuija e? Muno Nya parije umaso no tawano susyo miridi nto mai kobea e?
PSA 85:7 Reamare Nyo kovo maisyare wusyine ramaisye raugav akare reansai jakato, wirati indamu Nya kawasae reansananibe weye wimbekobe reansai.
PSA 85:8 Sya AMISY, Nya muinyo no tawane rarorono reansai kai, muno Nyo reansapaya irati ana ngkakai rai.
PSA 85:9 Risyamo ibeke dave syare syo AMISY Apa ayaowe raraniv. Weye Amisy Po raura pare Po kovo saumane raude Apa kawasae mai, nanawirati vatano matawandi utavondi Aije nao, indamu vemo usarirae wo ayao kakaije rave akato inya.
PSA 85:10 Tugae rave, Opamo panatatayaube ra Po vatano wo asyanive mapaya kakai rai, wirati indamu no tawano Apa kovo ntiti rautan no wama munijo Israel so rai.
PSA 85:11 Amisy Apa muinyo no tawane me vatane awa matawandi utavondi Aije me ide yanunugambe, Apa moyare me vatane awa kovo saumane me yaneme raijar.
PSA 85:12 Vatane awa matawandi utavondi Amisye Ai ntubai no mine so, muno Amisy Opamo moyar, tuna no munijo Manunggara Po mansanyanyut.
PSA 85:13 Tugae, indati AMISY Po anakotaro ngkove raugaje wansai, muno wama kopa somamo anare rayanyum dai ama ine nande rai kobe.
PSA 85:14 Amisy Po anakotar tenambe rave mamaisyo Apa moyare rai, weye Apa moyare muisyeve Ai mo unanui ratayao Ai.
PSA 86:1 Daud apa ana danajo Amisye Ai. Sya AMISY, syare namarikoame rasakinavo rinai muno Nyo sya ana danajo ravera mamaisy, weye risyamo vatano mayondi muno sya ana jajewembe rinai.
PSA 86:2 Syare Nyo sya jayaisye so rayaranande weye risyamo inatawandi tavondi Winai tutir, risyamo syanapatambe Nai, muno syanave Nai, weti syare Nyo inapaya kakai rai.
PSA 86:3 Sya Akoe, Winyirati sya Amisy, syare naemeno rinai, weye Wibuiny irati syo nawaino masyote anteter.
PSA 86:4 Sya Akoe Winy, risyamo syanapatambe Nai, weti syare Nyo anayanambe raugaje inanuga so rai, weye inanuga somamo daijaseo Winai.
PSA 86:5 Weye tugae, Akoe Winyamo ngkov dave muno mayaro Nyo vatane awa ayao kakai rapaya, vatan tenambe wo nawaine nawamo, Nya muinyo no tawane mamo Nyo raveti njam tutiro mai.
PSA 86:6 Sya AMISY, syare Nyo sya ana danajo raraniv, muno Nyo sya ana dawain ore so ranaun, syare naemeno rinai!
PSA 86:7 Arono rui rino ana nsosobe ama uga rai, risyo winawain, weye Winyirati Nyo sya ana danajo raveti mamaisy.
PSA 86:8 Sya Akoe Winy, anawayo kotaro vatane wo masyanive nawamo inta wo winamaisye ramu, muno inta umamaisyo wo ana inta ravera mo Winya ramaisye kakai.
PSA 86:9 Sya Akoe Winy, susye kotar tenambe Nyo manari nanawamo indati ukarimu ude, ude ubeaje no Winamun, muno wo naijaseo titive.
PSA 86:10 Weye Winyirati mbambunin muno Nya ana ndave mamo mbe anaanibe, Wibuiny irati Amisye Pi Winy.
PSA 86:11 Sya AMISY, syare Nyo rinanyao Nya unanui rai, indamu syanya mamaisyo Nya ayao tugae rai. Syare Nyo inaveramu syo winasyaniv irati inanuga ntenami rautan.
PSA 86:12 Sya Akoe, Winyirati sya Amisy, syo kove raura seo irati Winai rinanuga ntenami rautan, muno syo Nya tame rararimbea ntoa nuge nuganui.
PSA 86:13 Weye Nya muinyo no tawan omamo manakoeyo rinai, muno Nyo sya jugara apaya irati wene rai ti syasyo no amani jewen.
PSA 86:14 Sya Amisy, vatano mararine ubesea ware umarovave rinai, vatano usoowate inta wanugan ti ware wo rinaubaisy, muno wo Amisy winatantona akato ramu.
PSA 86:15 Weramu sya Akoe, Winyirati sya Amisy, Winyamo muiny dave muno naemeno rinai; Winyamo natawandi ngkov dave; Nya muinyo no tawane muno winteto Nya urairije rai mamo manakoe tutir.
PSA 86:16 Syare namumbe de rinai muno naemeno rinai. Risyamo syanapatambe irati Nai, weti syare Nyo vambunine raugaje rinai. Muno risyamo, sya ingkoa mamo vatano manapatambe Winai, weti syare Nyo rinapaya irati kakai rai.
PSA 86:17 Sya AMISY, syare Nya kove inta raugaje rinai indamu mbe rarorombe Winyamo mbekobe irati rinai. Wirati vatano manuga mamuno rinai wo raen muno usamane, weye Nyo rinayaranande muno Nyo rinayove.
PSA 87:1 Ransyeran. Masmur vatano susyo Kora wo ratoe inta mi som. Nai unato ndandinit, AMISY Po Apa munije rauseo nteto rai.
PSA 87:2 Munije kotaro no no Israel, Yerusalem wemirati AMISY anuga no rai rave.
PSA 87:3 Inya, Amisye Apa munije winy ndanide, Amisye Po ayao ngko dave raura aje Yerusalem wibuiny nai, pare:
PSA 87:4 ‘‘Wakoe! Vatano Mesir muno Babel kavinta nakato Syo maugave siso Sya vatano ubeto Rinai matavon. Mo namije rakivan akato mamo vatano Pilistea, Tirus muno Sudan wenawamo Syo mausiso ube munive vatano utantuna munijo Yerusalem rai matavon tenambe, umba Syo mato siso irati kawasae Yerusalem mai tavon.’’
PSA 87:5 Munijo Sion indati vatane wo raura ware: vatano susye kotar usisa utantuna rai tenambe, maisyare vatano ta utantuna rai to wemaisy. Muno Amisye Titi Rave taune Po rayaranande ti ntindimu tutir.
PSA 87:6 Arono AMISY Po vatano susye kotar awa tame ratoeve, umba Po mato siso kawasae Yerusalem matavon.
PSA 87:7 Vatano susye kotare so ukiny, usarer wo Sion rangkakivambe ware: ‘‘Sion, rikov di winui.’’
PSA 88:1 Ransyeran. Masmur susyo Kora wo ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Ukinyo rai mamaisyo ransyeran ‘‘Mahalat Leanot’’ ama kine rarijati. Heman vatano Esrahi apa ransyerano ananyao mijem.
PSA 88:2 Sya AMISY, Winyirati Amisy Nyo inapaya irati kakai rai, nai arono masyot syo winawain, muno arono naman ride no Winui.
PSA 88:3 Syare sya sambaya so more no Winui, syare namarikoame rasakinav de sya anonae so rai.
PSA 88:4 Weye anakotaro nsosobe manui rave rinai to, muno inajo rani mamo mararaijo unsanda amanija rai to.
PSA 88:5 Vatane wo rinatantona maisyare vatano pasyo no atemo wen akoe rai to wemaisy, risyamo maisyare vatano apa vambunine meweno ai to wemaisy.
PSA 88:6 Risyamo maisyare vatano apaya ti tami vatano ugwenen to mansatavone wemaisy, maisyare vatano kakai rarove ti pasyo tami no aipapo rai wemaisy. Muno maisyare vatano Amisye winanimari ai to wemaisy, weye winaneme mpaya ai ti Nyo ayaranande akatoe ramu.
PSA 88:7 Winyo rinapin asyo tami no amani ama ate waraya, no ama ate masyo rave ti ngkaumudi rai.
PSA 88:8 Nya pari mo rinatawan asyo mangkebe, Nya pari mangke maisyare aneae akokoe mbumu ti mo inatatuv asyo wemaisy.
PSA 88:9 Nyo sya manivuvi manso ta ti ugwaravainyo rinai, muno Nyo rinaveti ribe noanive mai. Risyamo maisyare rimakova ti syusyo kakai,
PSA 88:10 risyoyov tutir ti inami ndadiri weye rino siuri rai. Sya AMISY, masyote yanteter inaneme raijaseo syo winawain.
PSA 88:11 Umba indati Winyo anainame rarorono vatano ugwenen to maije? Jewena! Indako indati raroo ubesea akato ti ukangkamambe Naije? Jewena!
PSA 88:12 Vatano wasya utantavainy no aipapo rai to nawamo indati wo Nya muinyo no tawane ravove ramu. Muno vatano ugwenen ti wasya no amani rai to nawamo indati inta wo winteto Nya urairije rai rariri ramu.
PSA 88:13 Indati vatano utantavainy no amani ngkaumure ama uga rai wo Nya anainamo ndave raene ramu. Munijo wene somamo indati vatane wo Nya moyare raen ramu.
PSA 88:14 Yara sya AMISY, risyamo Winyirati syo nawain indamu Nyo sopambe rinai, muno awatan ngkov yanteter risambayambe Winai.
PSA 88:15 Sya AMISY, veanimaibe Nyo rinatugaro marambe? Mbeanimaibe nakirive rinai?
PSA 88:16 Arono rimamaune wea ndea naiso yorame mo inaron tutira kavintare ikakai; siurijo Nyo raude rinai mo rinaveti rinanuga mamaun muno ribambunin da rinatawandi rai jakatoe ramu.
PSA 88:17 Nya pari mamoan dave mo inatamo, Nya pari mangke raude ti mo inaupaeto!
PSA 88:18 Nya pari obo mirati ndaude ti mo inatatuv tutir bayave maisyare manayame ramaisy, mo rinatatuv kijani vintabo.
PSA 88:19 Sya arakov reangkavave muno vatano inanuga no mai nawamo Nyo mansop ti ugwaravainyo rinai to, weti kaumure obo mirati soamo mbe arakobe rinai jakato.
PSA 89:1 Etan vatano Esrahi apa ransyerano ananyao.
PSA 89:2 AMISY, Nya muinyo no tawane mamo syare kinyo rai jao ntoa nuge nuganui, winteto Nya urairi rai mamo syo rariri tutir irati susyo merere nto mai.
PSA 89:3 Weye syo raen tugae, Nya muinyo no tawane mamo no pitawabe, winteto Nya urairi rai mamo maisyare naumo ntindimu no tawan tutire warae ramaisy.
PSA 89:4 Amisye Winyo raura to, nyare: ‘‘Syo urairi raokae nanto vatano Syo atayao ai to. Syo urairi raokae nanto Daud ai to, opirati Sya vatano panapatambe Rinai:
PSA 89:5 ‘Indati Daud nya mbe akari titive mamo Syo raveti ntindimu, no tawan tutiro nya susyo miridije nto mai. Nya kursijo akari titi mamo Syo nya susyo nyo mampame inta maijaseo utantuna rai tutir ntoa nuge nuganui.’ ’’
PSA 89:6 AMISY, anakotaro ntuna no Manunggara wo Nya anainamo ndave rararimbe, muno winteto Nya urairi rai mamo rabumbundi no anugano ndandinit awa yasyin.
PSA 89:7 Weye sya AMISY, nai naume watoamo inta po namaisye ramu, naito ntuna no Manunggara wato nawamo inta wo namaisye ramu.
PSA 89:8 Ana akokoe una no anugano ndandinit no Manunggara ubeaje Amisye Winai, Winyirati anaaniv weti nasyaniv dave irati ana akokoe utantuna nakijani makivan bintabo.
PSA 89:9 Sya AMISY, Winyirati Amisy mbe akarive naito munijo ntiti mai, AMISY, arepi indati bambunin da Po namaisy? Jewena! Muno winteto Nya urairi raijo anakotare rai tenambe.
PSA 89:10 Nya vambunine mo rareno mayan mpanyoane rakivan, arono aneae ntatipu weamo Winyirati Nyo rapamo ti ntanamanin.
PSA 89:11 Winyirati Nyo Rahap rakupi ti maisyare vatane inta aubaisye wemaisy, Nya vambunine obo mirati mo Nya marova mapinde ti mpusyek tatugadi.
PSA 89:12 Naume warae muno mine somamo Winya ma, mine so muno anakotaro ntuna ama uga rai mamo Winyi Nyo ama ruke rantet.
PSA 89:13 Amisy Winyo ranijo wanampui muno wanansai ranari, unato Tabor muno Hermon yananibe ikangkamambe Nai, maisyare vatane ukangkamambe Nai wemaisy.
PSA 89:14 Wakoe! Amisye Winya naneme mbambunin dave, muno Nya vambunine mbe anaanibe rave!
PSA 89:15 Winya mbe akarive mamo winteto moyare muno patimu mamaisye rai, Nya muinyo no tawane omirati winteto rai ti ntavono Nai no Nya anakotaro ndave rai.
PSA 89:16 Kove ngkov irati vatano ubeaje AMISY Winai, ugwain umananibe rautane mai, onawamo ujaisy weye Nya kove mbaro mai.
PSA 89:17 Masyote tename wepamo umananibe weye Winya ura mai, onawamo manuga manakoeve rave weye Winyamo mbekobe mai.
PSA 89:18 Weye Winyirati reama vambunino ntitije ama ruke pi Winy, muno Winya kove omirati mbewaramo reambambunin no marova rai.
PSA 89:19 Weye reama akari titi AMISY taune Nyo atayao, opirati maisyare vakano no reansaora; reama Amisy ndandinit vatano Israel reambeaje Nai, Winyirati Nyo reama akari titi umaso aijaseo.
PSA 89:20 No wusyinoe Amisye winarorono Nya vatano panapatambe Nai inta ai no apa nikimarije rai, Nyo raura nyare: ‘‘Syo vambunine raugasyo anaanive inta ai to, opamo vatano Syo atayao no kawasae umaso awa yasyin indamu Syo aijaseo be akari titive mai.
PSA 89:21 Rinanto Daud ai to, opamo Sya vatano panapatambe Rinai, Syo manino ndandinit terave Rinai rauvaro akari rai indamu Syo aijaseo akari titi rai.
PSA 89:22 Risya vambunine mi indati mo asopan tutir kobe, Sya vambunine mo ausuru ti bambunin.
PSA 89:23 Apa marova nawamo indati wo apinde jewen, muno vatano mamune nawamo wo atawanto jewen.
PSA 89:24 Apa marova nawamo indati Syo maotar ti makanive, muno vatano are nawirati mansanuga mamuno ai nawamo Syo maubaisy.
PSA 89:25 Sya muinye mamo no tawano ai muno riteto Sya urairi Syo raokae nanto aije rai tutir, muno Syo Sya vambunine veano apa be akarive rasopan ti ntindimu.
PSA 89:26 Syo asopan ti indati munijo be akarive rai mamo po raijanande ti muiya nto musyo no mayane von, muno muiya nto no mana Eprat.
PSA 89:27 Indati akari titi Daud umaso po rinawain, pare: ‘Winyirati sya Injaya Pi Winy, Winyirati sya Amisy, Winyirati sya unato oram inamamavube Nai ti ripaya marova maneme rai.’
PSA 89:28 Indati Daud umaso pamo Sya arikainyo anui waino ai, muno opirati akari titi Syo aijaseo ti apa tame manakoeve akari titi kaijo mine so makivan bintabo.
PSA 89:29 Indati Sya muinyo no tawane mamo mpaya ai jewen ntoa nuge nuganui, muno Sya urairijo Syo raokaisyo ai mamo ntindimu tutir.
PSA 89:30 Indati apa kursijo akari titi mamo Syo raveti ntindimu tutir maisyare naume warae nteto ntindimuve tutire wemaisy, ti Syo apa susyo po mampame maveti utantuna rai tutir kobe.
PSA 89:31 Weramu ranivara apa susyo merere nto wo Sya anaparatote rapaya ti ntami, muno wanya mamaisyo Sya ananyao rai jewen;
PSA 89:32 ranivara wo Sya anaparatote so rakanyoandi, muno wo Sya ananyao raijar akatoe jewen,
PSA 89:33 weamo Risyo Sya vuga omane veano manepati weye wo Sya anaparatote rakanyoandi. Muno Syo kaijo waije veano manepati weye wo ayao kakai rave.
PSA 89:34 Weramu Sya muinyo no tawane mamo indati Syo raugavo Daud aora jewen, muno Sya urairi idaokae nande ai mamo Syo rapaya ramu, yara riteto rai tawan.
PSA 89:35 Sya urairi Syo raokae nanto ai mamo indati Syo inta rakanyoandi jewen, muno Sya ana idaurairive inawa rai to mamo Syo inta ranigwane ramu.
PSA 89:36 Syo Sya tamo ndandinite veano Sya urairije raokae nanto Daud ai to, omamo Syo raokae intabom dave kobe ti indati ntoa nuge nuganui; Syo Daud aponae jewen.
PSA 89:37 Apa susyo po mampame nawirati indati ube akari titive tutir, muno apa kursijo akari titi mamo no tawan tutiro mai, maisyare uma ta no tawane wemaisy.
PSA 89:38 Maisyare embae no tawan no naume warae wemaisy, mo raroron kakavimbe apa be akari titive mamo no tawan.’’
PSA 89:39 Weramu, sya Amisy, soamo akari titi Winyo atayao pamo nyonae ai to, muno Nyo avakambe marambe weye mparijo ai mangkebe.
PSA 89:40 Nya urairijo ndaokae nande akari titi panapatambe Nai aije mamo Nyo ransopi vintabo to, muno Nyo augaje apa kursijo akari titi rai to.
PSA 89:41 Yano oram no apa munije rakijani mamo Nyo randujai vintabo, yavaro ntindimu ndarino maora mainyamo Nyo rangkati ti ntuna.
PSA 89:42 Vatan tenambe nanawirati wo awa munije raideto wo awa ananuge raowenta maora, susyo kaijo una mararaive maije useambe mai.
PSA 89:43 Winyo anasineko raunanto apa marova mai jakato, muno Nyo apa marova maveti manayanambe.
PSA 89:44 Yara akari titi Israel umaso apa anaiyu marova mamo Nyo raveti ngkavur, muno Nyo sopambe ai jakato no marova ama uga rai jewen.
PSA 89:45 Apa vambunino be akari titive mamo Nyo ransopi, muno apa kursijo titi mamo Nyo rangkuku asyo ntami no min.
PSA 89:46 Nyo apa tumo ta kamurame raotar aje tumaimbe ti maisyare be vatan anuive vayave kobe wemaisy, muno Nyo ave samaneve ti mo atatuv asyo.
PSA 89:47 Sya AMISY, winamune rangkokaibe reansaija ntoa nanduija? Ntoa nanduija umba Nya pari maisyare tanamo mbadurure ma nsopija?
PSA 89:48 Syare winaemeno rinai, weye sya tumo rijaisyo rai somamo ntumainy bayavea, vatano Nyo reansanari reamamo reamatu ra no tawane jewen.
PSA 89:49 Vatano arepi indati kov tutir, yara wene nde ai jewen? Arepi indati paya irati amanija ama vambunine rai?
PSA 89:50 Sya Akoe Winy, Nya muinyo no tawan no manasyinoe mamo? Namirati ndaurairive irati Daud ai nyare indati winteto rai kobe omamo?
PSA 89:51 Sya Akoe Winy, risyamo Nya vatano syanapatambe Nai, ti syare naemeno rinai, weye vatano kaije wo rinaura tantunawi rave. Susyo kaijo wanui awa ayao useambe rinai mamo mo inaveti inanuga njoram.
PSA 89:52 Sya AMISY, Nya marova wo akari titi Nyo atayao apa tame rambaon dave, pare to no rui ruijamo wo aura tatugadi.
PSA 89:53 AMISY ararimbe ntoa nuge nuganui! Tugae, syare tugae!
PSA 90:1 Musa, opamo vatano panapatambe Amisye Ai, apa sambaya. Reama Akoe, Winyirati reamakaore nggaugambe Nai no arono wusyinoea ndea naiso.
PSA 90:2 Arono Nyo unate ranari rainy, arono Nyo munije muno mine tename so ama anakotaro ntuna rai ranari rainy, nai nugo pitawaroe ntoa nuge nuganui, Winyirati Amisy no pitawabe.
PSA 90:3 Winyo vatane maugav akasyo no kopa rai, Nyo raura, nyare: ‘‘Vatane weap, wapakasya ra wabe kopave akato!’’
PSA 90:4 Weye tume ribuge intabo nde nto to omainyamo, windaena ta maisyare masyote intabo bayave amaisy, muno maisyare namanoe deto to amaisy.
PSA 90:5 Nyo vatane reama tume raotar ti mavave mewen. Reamaisyare nikimari ta nde nto vayave wemaisy, muno reamaisyare insumaijo ntubai wemaisy:
PSA 90:6 Arono awatan ngkov insumaije ntubai merere nseo, weramu arono namandi mayon muno ngkanen akato.
PSA 90:7 Tugae, Nya parijo mamoane mo reansaveti reanjani dave, muno Nya pari mo reansaupaeta ti reansakanive.
PSA 90:8 Reama ana ndaveti ngkakai mamo Nyo raen tenambe to, muno reama ayao kakai reamo rangkokaibe mamo Winyo raen to.
PSA 90:9 Nya pari mo reama kove so raotar aje tumaimbe, reama tumo reamanya rai no mine so nto nsopi vayave maisyare nanawayo ta ramawita wemaisy.
PSA 90:10 Reama tumo reanjayaisyo rai mamo nseo tename mandeij eane abusyine rai, muno ranivara reambambunina nene wea umba nseo tename mambisye rai. Weramu ana nsosobe muno siuri omirati reansansowave rai; reanjaisye somamo ntumainy bayave, umba wene mo reansaugav ti reansakanive.
PSA 90:11 Nya pari panyoane mamo vatane inta po ama vambunine raene jewen, tugae, Nya pari mamoane mamo mangke dave ti mamaisyo vatane reandasyaniv.
PSA 90:12 Reamare Nyo reansanyao indamu reamo masyoto reangkove so ratantona kobe weye manui jewen, wirati indamu reamanya rai mamaisyo ana ratantona ntiti rai.
PSA 90:13 Reama AMISY, wimparijo reansai mamo ntoa nanduija? Reamamo Nya kawasae reamanapatambe Nai, weti reamare nyakare reansai muno naemeno reansai!
PSA 90:14 Reamare Nyo Nya muinyo no tawane raude mawebe reansai awatan ngkove yanteter, indamu reansananibe muno reangkiny reansanayanambe no arono ta reangkove so.
PSA 90:15 Reamare Nyo anayanambe raude reansai ama masyote manui mamaisyo masyoto Nyo siuri raude reansai ama manuije ramaisy akato, muno mamaisyo tumo reana siurije rai ama manuije ramai tavon.
PSA 90:16 Reamare Nya ana ndave ti mbe anaanibe raroron kakavimbe Nya kawasae reamanapatambe Nai reansai jakato, muno Nya kovo ntiti rarorono reama susyo merere nto mai tavon.
PSA 90:17 Akoe, Winyirati reama Amisy, reamare Nyo kove raugaje reansai, muno Nyo reama anakero reandaijare ravera mamaisy, tugae, reama ana ndaijare mamo ndavera mamai tugae.
PSA 91:1 Vatano mansamamavube Amisy Titi Rave Ai, muno ugaugambe Amisy Opirati Bambunin dave Ai,
PSA 91:2 wo raurato AMISY Ai ware: ‘‘Winyirati sya Amisy, Winyirati syanave Nai. Winyirati ndarino rinaora muno mbe yambe rinaora.’’
PSA 91:3 Tugae, indati Amisye Po napaya irati ana ngkakai ngkokaibe ti mo namane rai, muno waneno mangke mo wene raugavo nai rai.
PSA 91:4 Indati darino naora, maisyare mangkuero mo ama tuvane rarauv no pepak ate rai wemaisy. Indati winyamo nggaugambe Ai, maisyare mangkuere tuvane ugaugambe akoe ama pepak ate rai wemaisy. Amisy teto Apa urairi rai mamo maisyare vakano ntindimu no naora wemaisy.
PSA 91:5 Vemo nyo anakotaro ngkakai manya namane rai rasyaniv inya, muno ana ngkakai nande nai papabe no mbare rai rasyaniv tavon nora.
PSA 91:6 Waneno mangke nande no arono namane rai mamo vemo ndasyaniv inya, muno ana ngkakai rui vayave mo nakupi no masyote yasyine rai mamo ndasyaniv tavon nora.
PSA 91:7 Ranivara vatane ribuge intabo ugwenen no nya nori we, muno ribuge abusyine mueneno nakijani kai, weramu winyamo ngkakai tavone ramu.
PSA 91:8 Winyamo indati nami ntamijo mangke rasakinavo vatano mamune maije rai.
PSA 91:9 Weye AMISY Opirati darino naora, Amisy Titi Rave Opirati nyo aijaro naora.
PSA 91:10 Weti ana ngkakai mangke mamo inta mo narone jewen, muno waneno mangke inta nde mararaijo nya yavare rai jewen.
PSA 91:11 Weye indati Amisye Po Apa naite matutir ti ude wo nayaranande, indamu udarino naora no nya unanui anya nto no rui rui vayave rai.
PSA 91:12 Indati wo naijaseo maneme rai, inda vemo najoe rantukamo orame rai jinya.
PSA 91:13 Indati make sivuinye pe tawae me nayamo ndatakadi vayave, muno make sivuinyo kamurame pe tawae mamune me nayamo ngkamugaje yai vayave.
PSA 91:14 Amisye Po raura pare: ‘‘Tugae, vatano are pirati anuga no Rinai pamo indati Syo apaya kakaije rai, vatano napirati po rinaen tugaeve no anuga rai pamo ridarino aora.
PSA 91:15 Ranivara po rinawain, weamo Syo apa bekere raveti mamaisyo ai. Arono no irati ana nsosobe rai, weamo rituna autan. Indati Syo apaya irati kakai rai muno Syo apa tame raijaseo vombe.
PSA 91:16 Indati Syo apa tume raveti nggwaravainy ti anayanambe, muno indati Syo apaya irati kakaije rai.’’
PSA 92:1 Ransyeran. Masmur Israel ukiny dai no masyoto Sabat.
PSA 92:2 Tugae, reangkiny reamo kove raura seo AMISY Winai, muno reamo ransyerane veano AMISY Ntiti Rave nararimbe omamo ngkov.
PSA 92:3 Tugae, reamo Nya muinyo no tawane ravov no awatan ngkov, muno winteto Nya urairije rai ravov no arono naman, omamo ngkov tavon.
PSA 92:4 Reangkiny reamo itari ama waije abusyine raeyan dai, muno itari anakoe me, itari mamaune me yaeyan dai tavon.
PSA 92:5 Weye sya AMISY, Nya ana ndave mo inanuga so raveti ranayanambe, Nya ana ndave omirati rikiny, inananibe rai.
PSA 92:6 Wakoe, sya AMISY! Nya ana ndave makokoive rave, muno Nya ana ndatantona mamo ntiti rave, weti vatane reansea rai kakai.
PSA 92:7 Vatano awa ana udatantona ngkove jewene unanta rai kakai, muno vatano wantatukambe unanta rai jewen tavon.
PSA 92:8 Ana unanta rai jewene mamo: Nai mine vone so vatano mamune ubakipambe usea wanui, maisyare insumai ntubai ti nseo mo muni ratatuv wemaisy, weramu onawamo indati Amisye Po maupaeta ti makanive. Muno unanta rai jewen tavone miso: vatano awa ana udave ngkakaije wo ana mawese ratayao mai no mine so, weramu indati Amisye Po maupaeta vintabo ti makanive ntoa nuge nuganui.
PSA 92:9 Yara AMISY Winyirati mbe akari titive ntoa nuge nuganui.
PSA 92:10 Weye sya AMISY, Nyo Nya marova mansaen, Nya marova umaso nawamo indati Nyo maupaeta ti makanive, vatano awa ana udave ngkakai nawamo indati Nyo mampusyeto.
PSA 92:11 Winyo rinaveti ibambunin, maisyare maero banteno bambunin dave wemaisy, muno Nyo Nya kove raugaje rinai, maisyare manino mbovov nggwanyine rauvaro inakarije rai wemaisy.
PSA 92:12 Syo raen Winyi Nyo anasineko sya marova mai, arono Nyo mapinde weamo wanonae ti syo manaun.
PSA 92:13 Vatano ubeta Amisye Ai nawamo ujayaisy ti utubai maisyare inyo korma ramaisy, muno utubai ti ubambunin maisyare inyo aras no no Libanon ramaisy.
PSA 92:14 Onawamo ujaisy muno ubambunin no AMISY Amun, maisyare inyo matu rantet no Yavaro Amisye rai wemaisy.
PSA 92:15 Onawamo ube vatan anuive to weramu ubambunin muno awa ana udave ngkov tutir, maisyare inyo njayaibe tutir muno mo mane rauguje tutire wemaisy.
PSA 92:16 Weti vatano kove umaso wo raura ware: ‘‘AMISY Opamo moyar, Opirati maisyare unato oram inamamavube rai, Opamo Apa ana dave mamo nsarokir dave.’’
PSA 93:1 AMISY Wepirati Akarijo Titi! Apa kovo ntiti maisyare ansun akoe Po rave, Apa vambunine maisyare tarandino Po rave ansune rauvat. Tugae, mine so ntet tindimuve tawan, mangkiki jewen weye Amisye taune Po rantet.
PSA 93:2 AMISY, wimbambunin ntuna tawano Nya mbe akarive rai kobe arono wusyinoe, nai nugo pitawar Winyamo no tawan.
PSA 93:3 Abo AMISY, mana njam merere nseo, mana njam ama kine merere nseo, mana njam ama kino mpusyek merere nseo.
PSA 93:4 Tugae, mana njam manakoe ama kine merere nseo, nde no rareno aneae mpanyoan, weramu AMISY no no munijo ntiti bambunin dakivan bintabo.
PSA 93:5 AMISY, Nya ananyao ntindimu no tawan. Nya yavare ndandinita nuge nuganui.
PSA 94:1 Sya AMISY, Winyirati Amisy Nyo mangke rasakinavo vatano mamune mai, Amisy, mangke ndasakinavo mai mamo syare Nyo raroron kakavimbe.
PSA 94:2 Amisy Winyirati Nyo mamaisye rapatimu mine so rai, syare wimbeseo! Syare Nyo kakai rasakinavo vatano mararine mai mamaisyo awa ana udave rai.
PSA 94:3 Sya AMISY, ntoa nandui rati umba nsopija? Ntoa nandui rati umba vatano mamune so umananibe mamo nsopija?
PSA 94:4 Wenawamo awa ayao mbe manayambe muno manuga rararino rai, vatan tenambe nanawirati wo ana ngkakai rave onawamo umararin dai.
PSA 94:5 Sya AMISY, vatano mamune so wo Nya kawasae matawanto, muno wo Nya vatano Nyo matayao terave namarome matakarasyo.
PSA 94:6 Wo wanya kavini muno arikainyo wawate maubaisy, muno vatano maran udesen una tavon no munijo Israel maubaisy tavon.
PSA 94:7 Muno wo raura tavon ware: ‘‘AMISY Opamo Po raene ramu, Amisy aneno Yakopa beaje Ai, Opamo pantatukambe reama ana reamo rave rai.’’
PSA 94:8 Inya, akari weapi wapantatukambe no vatane awa yasyine weap, syare wapo raraniv! Inya, vatano wapo ana raene ramu weap, ntoa nandui rati umba wapa ana wadatantona ngkova?!
PSA 94:9 Amisye Wepi Po vatane mansamarikoame ranari, weti ayao kakaijo wapo ratore mamo Po ranaun ivae. Muno Po vatane mamije ranari, weti ana wapo raveti ngkove jewene mamo Po raen dirive to.
PSA 94:10 Wepi Po vatano susyo Yahudi jewene manayao, weti indati Po mangke raude wasai tavon aje! Wepirati Po ana raene rave vatane manyao.
PSA 94:11 AMISY Po vatane awa ana wo ratantona mamo Po raen bintabo; Pare awa ana udatantona umaso mamo maisyare ovar bayave.
PSA 94:12 Kove ngkov irati vatano AMISY Winyo manayao indamu ubeta Naije mai, nanawirati Nyo manyao irati Nya anaparatote rai mai.
PSA 94:13 Indati Nyo mansapaya irati ana nsosobe rai weti una mariraave, nto ava Nyo akari mamune mapinto atemo Nyo ratayao mansamarome rai to.
PSA 94:14 Weye AMISY Opamo akirive Apa kawasae mansai ramu, Opamo Po Apa vatano Po matayao terave amarome mapaya vayave ramu.
PSA 94:15 Arono naije indati patimu akari wo raugaje mamo mamaisyo Amisye Apa moyare rai jakato, muno vatan tenambe nanawirati manuga nsarokire nanawamo indati utavondi rai.
PSA 94:16 Are pirati indati be marimbe rinai irati vatano mamune mai? Are pirati indati po rinasopan irati vatano wo ana ngkakai rave mai?
PSA 94:17 Ranivara AMISY Po rinayaranande jewen datire, kavintare risyasyo no amanija ama uga rai.
PSA 94:18 Arono syo ratantona syare kavintare ritandupuisy ti temaje, weramu sya AMISY, Nya muinyo no tawan wemirati mo rinasopan tindimuve.
PSA 94:19 Ranivara rinanuga mamaun, weamo Winyo rinayove ti inanuga ranayanambe.
PSA 94:20 Akari mamuno wo patimu mamaisye jewene raugaje nanawamo Amisy winaijaro matavone ramu, wenawamo manatantonave ana ngkakai obo rai mamaisyo Nya ananyao ngkove rai jewen.
PSA 94:21 Wenawamo wanyinyaube ware umarovave vatano ubeta Amisye Ai mai, muno wo mangke kakai raugaje vatano awa ayao kakaije meweno maije mai.
PSA 94:22 Weramu AMISY Opamo sya yano oram no rinaora pije, sya Amisy Opamo sya unato oram inamamavube Ai pije.
PSA 94:23 Wepi indati Po mangke rasakinav akananto akari mamune mai mamaisyo awa ayao kakaije rai, muno indati Po maupaeta ti makanive weye awa ana udave mamun. AMISY, Wepirati wama Amisy, indati Po maupaeta ti makanive.
PSA 95:1 Wade, wangkiny wansanamoto manakoe rai AMISY Ai, wansananibe wanggwain akoeve to irati Ai, Opamo maisyare unato oram, Po wansapaya irati anakotaro ngkakai rai.
PSA 95:2 Wade, wanta no Amisy Amun, wamo kove raura seo Ai. Wansananibe, wangkinyo ransyeran kangkamane raijo wansanamoto manakoe rai.
PSA 95:3 Weye AMISY Wepirati Amisy panakoeve rave, muno be Akari Titive irati anawayo kotaro vatane wo masyanive mansakivan bintabo.
PSA 95:4 Mine ama ate waraya mamo Po raijanande vintabo, muno papukamo ntiti wemamo Apa ura rai tenambe.
PSA 95:5 Wepi Apa ura mayane rai, weye taune Pi Po ranari, muno yawa ntavon taune Pi Po ranari aneme rai.
PSA 95:6 Wade ra wamo vukane ranteter wambeaje Ai, wade ra wamo vukane ranteter no AMISY Wepi Po wansanari Amun.
PSA 95:7 Weye Wepirati wama Amisye Pije, muno Apa kawasae ura wansai, taune Po wansayaranande, maisyare vatano po maero domba makume wemaisy. Inya, Amisye beker pare wapo araniv no unumeso!
PSA 95:8 Pare: ‘‘Vemo wasanuga matu nora, maisyare wapa aneno wusyine mansamai no munijo Meriba wemaisy inya, muno maisyare arono una no munijo Masa no anoko kanen.
PSA 95:9 Nai ratuije weapa anene wo rinatopan, Risya ana dave mamo wo raen dave to weramu wo rinatopan.
PSA 95:10 Tume tename jirum nggwaravainy dave Risyamo syonae susye so mai rave to. Weti Syo raura syare: ‘Tugae, vatane so nanawamo makirive Rinai to, muno wenawamo wonae Risya ananyao raiji.’
PSA 95:11 Maisyare wemaisy Ripari syanaamatambe, syare: ‘Wenawamo indati usisa una mariraave no munijo Syo raurairive mai rai jewen.’ ’’
PSA 96:1 Wakinyo ransyeran wanyine raijo AMISY Ai! Inya, vatano mine tename weap, wakinyo ransyerane rai AMISY Ai!
PSA 96:2 Wakinyo ransyerane rai AMISY Ai, Apa tame rararimbe, wapo Apa kovo Po wansapaya marova mai ravovo masyote anteter.
PSA 96:3 Wapo Apa kovo ntiti raririjo susye kotaro mine so mai muno Apa anainamo Po rave raura vatano mine so mai tenambe.
PSA 96:4 AMISY Wepi panakoeve rave, weti obo Pi mamaisyo aura titive, Obo pirati asyaniv daveo anawayo kotaro vatane wo masyanive makivan bintabo.
PSA 96:5 Weye vatano mine so awa anawayo kotare nawamo mamaisye ramu tenambe, yara wama AMISY obo pirati Po naume ranari.
PSA 96:6 Apa kovo ntiti mo amuman, Opamo bambunin, muno Apa Yavare mamo ndandinit muno ngkov dave.
PSA 96:7 Inya, susye kotaro mine weap, wapo AMISY ararimbe, wapo Apa kovo ntiti muno Apa vambunine rararimbe!
PSA 96:8 Wapo AMISY Apa tamo ntiti rararimbe, wapo anakotaro rameseo Aije raugave ta no wanijate Yavaro Amisy!
PSA 96:9 AMISY Opa dandinit weti wabeaje Ai. Inya, vatano munije tenam, watutar no Amisye Amun!
PSA 96:10 Wapo ravovo susye kotaro mine so mai, wapare: ‘‘AMISY Opamo Akarijo Titi! Tugae, Wepi Po mine so ranteto tindimuve, ti mansope jewen. Po mangke rapatimu susyo mine so mansai mamaisyo taune Apa moyare rai.’’
PSA 96:11 Inya, kotaro ntuna no naum muno mine so wasanayanambe, inya, mayane me ama anakotar no no ama uga, wasanamote mbeseo panyoambe tenambe.
PSA 96:12 Inya, anok muno anakotaro ntubai rai, wasanayanambe, inyo kotaro ayamuga wakiny wasananibe no AMISY Amun,
PSA 96:13 weye AMISY pakare be akarive no mine so. Pakare indamu Po mangke rapatimu mine tename so rai. Indati Po mangke rapatimu vatano mine so mai mamaisyo Apa moyare rai, muno Po mangke rapatimu susye kotaro mine so mai mamaisyo Apa ayao tugae rai.
PSA 97:1 AMISY Opamo Akarijo Titi! Koveamo vatano mine vone so manayanambe, koveamo vatano utantuna no nupatimu manui rave so mananibe!
PSA 97:2 Andorame muno ananamane mo Amisy Apa tuna rije rakijani, Wepi rati be akarive vatane mai, tavondi Apa mamaisye muno Apa moyare rai.
PSA 97:3 Taname muje no Amisy Amun muno mo Apa marova mansanen ti mangkur bintabo.
PSA 97:4 Apa ivake ratatukande, ama vare mo nuge so ravabasya, mine so wo raen muno ututar.
PSA 97:5 Papukame nsoyandi maisyare inunijoe no AMISY Amun, wepirati Akoe be akarive mine tename so rai.
PSA 97:6 Naume mo Amisye Apa mamaisye raroron, muno susye kotaro mine so wo Apa kovo ntiti raen tenambe.
PSA 97:7 Vatano ubeaje yare rai muno wo awa pinugane mararin indati usamane weye mo kove raunande mai jewen. Anawayo kotaro rui vayave indati ubeaje Amisye Ai.
PSA 97:8 Sya AMISY, vatano Sion wo ranaun muno mananibe, vatano utantuna no munijo Yehuda mansanayanambe, weye Winyo mangke rapatimu.
PSA 97:9 Winyirati AMISY Titi Rave no mine tename so. Wibuinyi ntiti rave anawayo kotaro vatane wo masyanive makivan bintabo.
PSA 97:10 Inya, vatano wamuiny irati AMISY Aije weap, ana ngkakaije mamo wapo rawatambe! Weye AMISY Wepi Po vatano matawandi utavondi Aije awa ujayaisye rayaranande, Wepi Po mansapaya irati vatano mamune mansaneme rai.
PSA 97:11 Kovo Amisy mbaro vatano ubeta Amisye Ai mai, muno anayanambe nde irati vatano manuga ngkakavin dave mai.
PSA 97:12 Inya, vatano wabeta Amisye Ai weap, wasanayanambe rave weye AMISY Apa ana dave obom mbewar. Muno weapo kove raura seo Ai, weye Apa tame mi ndandinit.
PSA 98:1 Masmur. Wakinyo ransyeran wanyine raijo AMISY Ai, weye Po anainame rave! Wepi Po anasineko marova mai taune Apa vambunine rai muno anem ngkovo ndandinite rai.
PSA 98:2 AMISY Po anasineko raroron kakavimbe weye Po marova mapinde. Apa dapatimuge moyar Po raroron kakavimbe susye kotar mine so mai tutudi.
PSA 98:3 Opamo aemendi Apa muinyo no tawan tutiro Israel mansai rai, muno teto Apa anakotaro daurairive mansai rai. Kawasae mine so wo raen to, wama Amisye Po anasineko raunande wansai no wama ana nsosobe rai.
PSA 98:4 Inya, vatano mine weap, wasananibe wagwain AMISY aijaseo titive! Wasananibe muno wakiny ransyeran marinsawan!
PSA 98:5 Wakiny, wapo itari veano AMISY ararin, wakiny muno wapo itari raeyan indamu ararimbe.
PSA 98:6 Terompeti muno tavuna ramawisy, wasananibe wagwain AMISY aijaseo titive, Opamo wama Akarijo Titi pije.
PSA 98:7 Mayane me ama anakotar no no ama uga, muno muni me ama anakotar ntuna no ama uga ranamote mbeseo panyoambe tenambe.
PSA 98:8 Syare koveamo mana akokoe maneme rapoam, maisyare vatano anayanambe aneme rapoam. Muno papukame rananibe maisyare vatane mananibe ukinyo ransyerane rai nai AMISY Amun.
PSA 98:9 Weye pakare indamu Po mangke rapatimu susye kotar mine so mansai mamaisyo taune Apa daeno moyare rai muno tugae bo rai.
PSA 99:1 AMISY Opamo Akarijo Titi, weti susye kotare wapo asyaniv watutar! AMISY de tuna no ana yatotov kerub aya yasyine rai indamu be akarive wansai, weti mine vone so mangkiki.
PSA 99:2 AMISY Apa vambunine manakoe no Sion, Opamo titi, no vombe rave kobe, Opamo titi susyo mine so makivan.
PSA 99:3 Koveamo wenawamo ukiny, wo Nya tamo namirati manakoe muno mbambunin dave rararimbe; Winyamo ndandinit dave!
PSA 99:4 Winyamo Akari Titi mbambunin, nanuga no moyare rai. Winyirati Nyo vatane manyao indamu wo ana mamaisye obo raijar. Ananyao muno moyar no no vatano Israel awa yasyin, Winyirati Nyo ana mamaisye raugaje.
PSA 99:5 AMISY aijaseo titive, Wepirati wama Amisy! Muno wamo vukane ranteter wambeaje Ai no Apa tuna ri. Opamo dandinit dave!
PSA 99:6 Musa muno Harun wenayamo yator siso syeno Amisy matavon no awa yasyin, muno Samuel no tavon no vatano usambayambe Apa tame raije awa yasyin tavon. Onawamo usambayambe AMISY Ai, muno Wepirati Po awa sambaya raveti mamaisy.
PSA 99:7 Kamayo mo unanuije rarorone ama uga AMISY payao nanto Israel mansai; onao ubeta Apa ananyao rai muno anaparatot raugaje mansaije rai.
PSA 99:8 AMISY reama Amisy, arono awa ana udave ngkakai, Nyo mangke raugaje mai. Weramu arono usambayambe Nai, Nyo maraniv, Nyo awa ayao kakaije rapaya mai.
PSA 99:9 AMISY aijaseo titive, Opirati wama Amisy! Wamo vukane ranteter wambeaje Ai no Unato Sion, Apa tuna ri ndandinit! Weye AMISY wama Amisy opamo dandinit!
PSA 100:1 Ransyeran kangkaman kove raura seo AMISY Ai. Inya, vatano mine weap, wasananibe wagwain AMISY aijaseo titive!
PSA 100:2 Wasambayambe AMISY Aijo wasanuga ranayanambe rautan. Wade no Amune raijo ransyeran marinsawan rautan.
PSA 100:3 Syare wapo raura wapare AMISY Opirati wama Amisy. Wepirati Po wansanari to, weti Wepirati Apa ura wansai. Wamamo Apa kawasae, weti Po wansayaranande maisyare vatano po maero domba mansakume wemaisy.
PSA 100:4 Syare wapanya sisa unsanda akoe wanijate Yavaro Amisye rai, wakiny wapo kove raura seo. Syare wasisa no ama wanijate rai, wakinyo ransyeran kangkaman rai, kove raura AMISY Ai, muno Apa tame rararimbe.
PSA 100:5 Weye AMISY Opamo ko dave, muno Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui, Opamo teto Apa urairi rai tawano susyo miridi nto mai.
PSA 101:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, rikinyo Nya muinyo no tawan muno Nya patimu moyare rai, weti rikinyo ransyerano kangkamane raijo Winai.
PSA 101:2 Syo sya unanui syanya rai rakarae mavabe ramu ngkakainoanive nora yara nsarokir. Nanduija Winde no rinui indamu Nyo rinasopan? Syare rino irati inanuga nsarokire rai no sya yavaruga.
PSA 101:3 Ayao kakainoanive mamo syonaeyo raugavere no rinamune raiji. Risyamo syonaeyo vatano usarirae ti makirive akato irati Amisye Aije mai, muno indati ritavondi awa ana udave raije ramu.
PSA 101:4 Risyamo syare vatano awa ana udave ngkakai musyo marambe nanawamo ugwaravainyo rinai, muno syonae tavobombe ana rave ti ngkakai raiji.
PSA 101:5 Vatano nanawirati wo awa arakove awa tamo ngkov raura tantunawi maninimbe nawamo indati syo maupaeta ti makanive. Vatano mararin muno wo taune maijaseo vombe onawamo indati syo mavakano marambe.
PSA 101:6 Vatano matawandi utavondi Amisye Ai no munije so nanawamo indati syo mawainde utantuna rinatavon no sya yavar. Vatano nanawirati ugwambe ayao kakaije rai jewene nanawamo indati syo mawain ude wanapatambe wo anakero akari raijaro rinatavon.
PSA 101:7 Vatano wo anapamponae rave nanawamo syo mansamayaro ude sisa una no sya yavare rai ramu, vatano wo aarurijate ratore nanawamo vemo ude usayae no inamune rai jinya.
PSA 101:8 Arono awatane anteter, vatano mamun una no munije so rai nanawamo syo maupaeta ti makanive tenambe. Vatano awa ana udave mamun tenambe, indati syo maotar ti makanive AMISY Apa munijo Yerusalem so rai.
PSA 102:1 Vatano no siuri rai apa ana danajo Amisye Ai, arono anasine mayondi muno po apa siuri no no anuga raura to AMISY Ai.
PSA 102:2 Sya AMISY, syare Nyo sya ana danajo so raraniv, syare sya anonae so more irati Winai.
PSA 102:3 Vemo winakirive rinai nora, arono anakotare mo inakikipi. Syare namarikoame rasakinavo rinai arono syo winawain, Nyavave Nyo sya ana danajo ravera mamaisyo rinai.
PSA 102:4 Rikov ti no somamo nde nto ti rakanive, maisyare kijao wemaisy, sya pae so raranitowa maisyare taname raon dai wemaisy.
PSA 102:5 Inanasine so ntarurandi, maisyare insumai mayone wemaisy, muno inanuga syisyisye inta no ramu.
PSA 102:6 Syanonae akoeve, weti umba inanasine somamo kea bo mo pae rakom.
PSA 102:7 Risyamo ribui tuna mumuimbe, maisyare insani tatekari una no umbuga rai wemaisy, muno maisyare insanijo koo no no munijo vatane inta una rai jakato jewene wemaisy.
PSA 102:8 Risyamo niki kakai, maisyare insani tuna mumuimbe no yavare tati wemaisy.
PSA 102:9 Namane rinit sya marova wo inaura tantunawi, wo sya tame rave wanaamatambe vatane mai, ware indati awa siurije mo sya ramaisy.
PSA 102:10 Syo kapume obo ratukami asyo maisyare omirati sya anaisye mijem, inami ngkaru nsororop ti masyo sya mana damaname rai,
PSA 102:11 weye wimpari mangkebe irati rinai. Winyavakaje inai ti Nyo inandarito maisyare anaingkainye inta raepato wemaisy.
PSA 102:12 Rikove somamo indati raumandi maisyare uma pasyo ti sya ugara aumandi wemaisy, risyamo mayondi maisyare insumai mayone wemaisy.
PSA 102:13 Weramu sya AMISY, Winyirati mbe akari titive ntoa nuge nuganui, muno susyo miridi nto wo Nya tame raijaseo titive tawan tutir.
PSA 102:14 Indati taune mbeseo ra naemeno Sion rai, weye ama masyote mi som indamu raijaseo mbambunin akato, soamo ama masyoto Nyo rapatimu rai nande.
PSA 102:15 Weye Nya vatano Israel wanapatambe Naije onawamo mansanuga no awa yavaseno Sion rai, mandamisyija mbe kampumbe to, weramu wenawamo mansaemeno rai.
PSA 102:16 Indati susye kotaro mine so wo AMISY asyaniv, muno akari titi mine so wo Apa kovo ntiti rasyaniv.
PSA 102:17 Anakotare so nande arono indati AMISY Po Sion raijar akaeyo ntet akato, umba Apa kovo ntiti raeno rai.
PSA 102:18 Opamo indati Po Apa kawasae awa ananuge meweno mai awa ana udanajo Ai raraniv, muno Po awa ana udanajo Ai rawatambe ramu.
PSA 102:19 Koveamo Amisy Apa anakotaro Po rave umaso ratoe, indamu ntami arikainyo mbeakaseo akato mansamarom, muno susyo indati mansavaki akato nao wo AMISY ararimbe.
PSA 102:20 Weye AMISY tuna no munijo ntiti ndandinit muno peravaje, nai Manunggara, Po munije so raen tenambe.
PSA 102:21 Indamu Po Israel wanonae siuri rai no munijo aroo ranaun. Muno vatano mangke raugaje mai indamu maubaisye nawamo Po mapaya rai.
PSA 102:22 Weti arono indati susye kotaro mine so muno munijo vatane ube akarive rai wangkuire tenambe indamu ubeaje irati AMISY Ai, weamo wo Apa tame ravovo no Sion, muno wo ararimbe no Yerusalem.
PSA 102:24 Amisye Po sya vambunine radaut arono ta rikamurame so, muno Po sya tume ransopaje ti ntumainy.
PSA 102:25 Syo raura syare: ‘‘Sya Amisy, Winyi no pitawabe ntoa nuge nuganui, syare vemo Nyo wene raugaje rinai kobe no ta ikamurame so inya.’’
PSA 102:26 Arono manasyin dave Winyirati Nyo mine so ranari, muno Nyo naumo warae ranari tavon.
PSA 102:27 Weramu anakotare umaso indati rakanive vintabo, yara Winyamo no tawan tutir. Mine so muno naume warae noa mbe wusyimbe to, maisyare ansuno mbe wusyimbe to ramaisy. Indati Winyo mine so me naume warae me yaepata, maisyare ansuno mbe wusyimbe raepata ti rakanive wemaisy.
PSA 102:28 Weramu Winyamo mbe ninuwanive jewen, Winya marane ntami intai jewen, yara wino tawan tutira nuge nuganui.
PSA 102:29 Nya kawasae reama arikainye, ajavi miridi nto nawamo una mariraave, muno una kovo saumane rautan no winanem uga rai.
PSA 103:1 Masmur Daud po ratoe. Inya sya jugara, nyo AMISY ararimbe! Nyo Apa tamo ndandinite rararimbe nanuga ntenami rautan!
PSA 103:2 Inya sya jugara, nyo AMISY ararimbe, mbemo nanimarijo Apa kovo Po rarorono nai rai jinya!
PSA 103:3 Opirati Po nya ayao kakai rapaya tenambe, Opirati Po saumane raunande nai no waneno nande nai rai tenambe.
PSA 103:4 Opirati Po napaya irati atemo amanija rai, muno Opirati aemeno nai ti Po naainyave irati Apa muinyo no tawane rai.
PSA 103:5 Wepirati Po nya mbekere raunande nai mamaisyo Apa kovo ngkov dave rai, weti winyamo mbambunin muno nya kamurame no tawan, maisyare insanijo mangkakane amaisy.
PSA 103:6 AMISY Po ana mamaisy muno moyare raugaje, Po raugaje irati vatano matawanto mai.
PSA 103:7 Po Apa bekere rarorono Musa ai to, muno Apa ana dave rarorono kawasae Israel mansai to.
PSA 103:8 AMISY Opamo muiny dave muno aemeno wansai, Opamo atawandi ngko dave muno Apa muinyo no tawane manakoe rave.
PSA 103:9 Opamo Po wansanayao tutire ramu, muno pari wansai tutira ntoa nuge nuganui ramu.
PSA 103:10 Mangke daude mamo Po rataun mamaisyo wama ayao kakai rarijati ma jewena, muno Po rasakinavo wansaija mamaisyo wama ana wandaveti ngkakai rai ramu.
PSA 103:11 Weye maisyare muno naumo ntanenae ti manakoeve warae wemaisy, maisyare wemai tavon Apa muinyo no tawane mamo manakoeve rave vatano wo asyanive mai.
PSA 103:12 Maisyare wanamurame nggwaravain dave irati varete rai, wama ayao kakai mamo Po raepata ti musyo marambe wansai.
PSA 103:13 Mamaisyo injae aemeno apa arikainye mansai, maisyare wemaisy, AMISY aemeno Apa vatano wo asyanive mai.
PSA 103:14 Weye Po wansanari animaisye rai, Opamo Po raen to; Po raen to, wamamo kopa ama waum bayave.
PSA 103:15 Vatane wanjaisye no ra nugoenta ramu yara wamaisyare insumai kavinta mayon akato, maisyare kavasasi ama uge ngkenav vavai wemaisy,
PSA 103:16 ranivara ovare damawisyamo ama ugem umawe numu ti raumandi, muno ama ava numu raije raene jewen.
PSA 103:17 Weramu AMISY Apa muinye no tawan irati vatano wo asyanive maija ntoa nuge nuganui. Apa bekobe mamo ntami tawano awa ubakipambe iridi to mai tutir,
PSA 103:18 nanawirati wo Apa urairi Po raokaisyo mai raijaro matuve mai, muno Apa anaparatote mamo ubeto rai tawane mai.
PSA 103:19 AMISY tuna no Apa kursijo ntiti rai no Manunggara, Opamo be akari titive anakotare rai tenambe.
PSA 103:20 Inya, naito Amisye weap, wapo AMISY ararimbe, weapirati Apa naito anaaniv wapo Apa ayao ranaun muno wabeta rai weap.
PSA 103:21 Inya, naito kotar ntuna no Manunggara wea tenambe, wapo AMISY ararimbe, weapirati Apa naito wapanapatambe Ai ti wapo Apa bekere raveti mamaisye weap.
PSA 103:22 Inya, anakotaro Po ranari mainy tenambe, namirati no no anem ate rai no no rui rui vayave, wapo AMISY ararimbe! Inya, sya jugara, nyo AMISY ararimbe!
PSA 104:1 Inya sya jugara, nyo AMISY ararimbe! AMISY, sya Amisy, Winyirati nyanakoeve! Nya kovo ntiti muno Nya kovo manakoe mo namuman maisyare ansuno akoe naasadi rai,
PSA 104:2 muno Nya varo ntiti mo nakom maisyare ansun akoe. Nyo naume raneka maisyare tanije inta raneka,
PSA 104:3 Winyi Nyo Nya yavare rauseo nte no mana ntuna no naume warae ama vone rai. Winyo kamure rave nyomambe ti nseo rai, nseo ovare ai ti mansanano nautan maisyare insani apa pepako mbadiriro nautane wemaisy.
PSA 104:4 Winyo ovare atutir ti poroto Nya mbekere rai, muno Nyo tanamo mbadurur raveti manapatambe Nai.
PSA 104:5 Winyo munije so raugaje ntamijo aji ntindimu rai, weti mangkiki kakai ntoa nuge nuganui.
PSA 104:6 Arono mine so ranari rainyoe, Nyo nawanane rayanundi mo nuge ratatuv, muno nseo ti mo unate ratataanaje.
PSA 104:7 Weramu AMISY winsoowato mana rai ti nsararo rakiri, Winy nanamote ravari ti mana mansanano panyoambe ti nin kobe.
PSA 104:8 Mana njam no unat ti masyo no kaibiv, nto no varoro Nyo rapatimu ti nto ntanandi.
PSA 104:9 Winyo anone raugaje ntami mana rai to, indamu vemo mo rakivandi akato inya, wirati vemo mo muni ratatuv akato nora.
PSA 104:10 Winyo mana ami rapapaya ti njamo kaibive rai, weti njam no unate ama varodore rai,
PSA 104:11 indamu maere kotaro mandayan bayave wo ramanam, muno mo maero keledai mawa ngkamandi rapaya tavon.
PSA 104:12 Mararai no mana we rai insani kotare wo ene ranari rarijat, muno ukiny no inyo uga we rai.
PSA 104:13 No naume vono warae Winyo maru raveti maje papukame rai, mine so ntairi Nya ana ndaijare ama ine rai.
PSA 104:14 Winyo insumai raveti ntubai indamu maere wisyisyo rai, muno Nyo anare ratayao vatane mansai indamu wo rayanyum, wirati nai kopa rai wo awa anaisye raugavo rai.
PSA 104:15 Muno Winyo anggurije raveti ama poke muje rai, weti vatane mananibe rai, muno manino saitun raveti randi mansamune rai ti ngkenav, muno anaisye ratavon ti vatane ubambunin dai.
PSA 104:16 AMISY Po inyo arase rayanyum no munijo Libanon, Apa inyo Po rayanyume wem njayaisy, weye maruge maje ntapekan dai.
PSA 104:17 Nai inyo arase umaso ama awi insani kotare wo ene ranari rai, muno insani mansyuri wo ene ranari tavon no we.
PSA 104:18 No papukamo ntiti rai kambino mandayane ntuna rai, no ama orame varodore rai maero pelanduk no rai.
PSA 104:19 Winyi Nyo embae ranari indamu mo matame raroron, muno uma apa ami pasyo rai mamo Winyi ndapatimu.
PSA 104:20 Ranivara Nyo namane raude, weamo kaumure nande, arono naije maere kotaro anate muje mandayan.
PSA 104:21 Singa kamurame ukaririmbe wo maero wo raisye rakani, maero Amisye Po ratayao mansamarome rakani.
PSA 104:22 Ranivara uma pare tipu seo, weamo singa unanajibe wakata no awa una ri rai, wakata unakijo atentemo ukaokaibe raije rai.
PSA 104:23 Umba vatane wusya awa anakere rai, wo awa anakere raijara ntoa namandi.
PSA 104:24 Wakoe! AMISY, Nya ana ndave manui rave, Nyo anakotaro ranawayo no rai ranari Nya ana ndatantona ntiti rai, weti mine so ntairi rai.
PSA 104:25 Waperata mayano manakoe muno ntanenae ratuije, jiane muno anakotaro njaisyo rai, ama manui ratora marudi, momoyainy muno akokoe ntuna njai rai.
PSA 104:26 Jiano saroe Nyo anari seo baono rai, muno nyomano mayane ntovabe rai.
PSA 104:27 Anakotar tenambe so nao manaveano Akoe winamen, indamu Nyo anaisye raunande mai arono wo ranajo.
PSA 104:28 Ranivara Winyo anaisye raude, weamo wo raugav, muno ranivara winaneme rarorono mai, weamo umano Nya kove rai.
PSA 104:29 Weramu ranivara winakirive mai, weamo ujaniv dave, muno ranivara Nyo manawayo akarimu, weamo wene mo maugav, weti wenawamo wakasya ti ube kopave.
PSA 104:30 Weramu Winyo kovo wanyine raugakaje mine so rai, weye arono rui Nyo nanawayoe raugaje, weamo mo anakotare inta ranari wanyimbe akato.
PSA 104:31 Syare indati AMISY Apa kovo ntiti no tawana ntoa nuge nuganui! Muno syare indati AMISY anayanambe Apa anakotaro danari rai!
PSA 104:32 Po munije so raerade, weamo mungki nande rai, muno pantukamo papukame raijamo kijao mpatututo rai.
PSA 104:33 Syare kinyo ransyerane raijo AMISY Ai arono ta rikov, muno rikangkamambe sya Amisye aijo ransyerane rai arono ta rituna.
PSA 104:34 Amisye Po inanuga raveti ranayanambe, weti ribeker syare risya syo AMISY atantona mo anayanambe raugavo Ai.
PSA 104:35 Syare koveamo vatano wo ayao kakai rave maumandita no mine vone so rai, koveamo vatano wonae Amisy Ai muenen da maumandita. Inya sya jugara, nyo AMISY ararimbe! AMISY ararimbe!
PSA 105:1 Kove raura seo AMISY Ai, Apa tame rawain no wapa sambaya ama uga rai, wapo Apa anakotaro Po rave ravovo susye kotaro mine so rai tenambe.
PSA 105:2 Wakiny wapo AMISY ararimbe, muno wapo ransyeran kangkaman raura seo Ai, wapo Apa anainame kotaro Po rarorone ravovo tenambe.
PSA 105:3 Wasanuga manakoeve AMISY Ai weye Opamo dandinit dave, syare vatan tenambe wasanayanambe, wasambayambe AMISY Ai.
PSA 105:4 Wamararai ta AMISY Ai, muno wapo anajo vambunine rai, wabeaje Ai tutir, indamu tuna wasautan tutir.
PSA 105:5 Inya, Abraham wepi panapatambe AMISY Ai apa ajavi weap; inya, weapi wasaura Yakop apa susye tavon, wea tenambe AMISY Po wasatayao terave amarom. Syare wasaemeno Apa anainame muno anapaporainyo Po rarorone rai, muno mangke Po raugaje wama marova mai rai.
PSA 105:7 AMISY opirati wama Amisy, Wepi Po ayao mamaisye rapatimu vatano mine tename so mansai mamaisyo awa ana udave rai.
PSA 105:8 Opamo aemen tutiro Apa urairi rai ntoa nuge nuganui, teto rai tawano susyo mbakipambe iridito rai.
PSA 105:9 Po urairi so raokaisyo Abraham ai, umba purairive panyoambe Isak ai.
PSA 105:10 Apa urairi wem, Po rapatimu akato irati Yakop ai, indamu urairi we no tawano kawasae Israel mansai ntoa nuge nuganui.
PSA 105:11 Apa urairije no taiso: ‘‘Yakop, winyirati indati Risyo muni Kanaan raunande nai, indamu susyo nyo rampam iridito awa ura rai tawan tutir.’’
PSA 105:12 AMISY purairive somamo arono apa kawasae Israel wenawamo maisyare vatano maran una no munijo Kanaan ratuije, awa wanui mamaun bayave.
PSA 105:13 Wuija uta no susye inta mai wakaujea uta no susye inta mai jakato, wuija unanta no munije inta rai wakaujea uta no munijo kaijinta rai jakato.
PSA 105:14 AMISY Po mapaya vayave ramu, inda vatano kaije wo mansewabe inya, Pare Po Apa kawasae mansayaranande, weti Po akari titi manayao.
PSA 105:15 Pare: ‘‘Vemo wapo Sya vatano Syo matayaowe mave tatugadi nora, muno vemo wapo kakai rave Sya anawae mai jinya.’’
PSA 105:16 AMISY Po marore raugaje ntamijo muni Kanaan rai, awa anaisye rakaniveta vintabo.
PSA 105:17 Weramu AMISY Po vatane inta apatimu po usyeve mai: wepirati Yusup, amavunta be arove no Mesir.
PSA 105:18 No no makova wo ajo raugasya aitamu rai, apa isyisye mamo poor besi raugasya nsawa rai.
PSA 105:19 Ndeve ava ana raurairive wusyimbe we mamaisy, AMISY Po ayao Yusup po raura umaso raveti mamai dave kobe.
PSA 105:20 Akari titi Mesir po apa vatane matutir wo Yusup apaya no makova rai, akarijo vatano Mesir we po apaya kobe.
PSA 105:21 Akari titi we po Yusup aijaseo be akarive no apa yavaruga rai, muno panaveo ai indamu po apa anakotare raija nande tenambe.
PSA 105:22 Yusup po Mesir awa akari akokoe matutiro apa bekere rai, muno po awa vatano matu manyao irati ana ratantona ntiti rai.
PSA 105:23 Umba Yakop, awain tavonamo Israel, poroto no Mesir, muno apa yavaruga matavon, una no we maisyare vatano maran no munijo Ham umaso.
PSA 105:24 AMISY Po Apa kawasae Israel awa wanui raveti miridi nseo, muno Po maveti ubambunin dave vatano Mesir makivan.
PSA 105:25 Wepi Po vatano Mesir maveti manuga mamuno Apa kawasae mansai, weti wo Apa kawasae wanapatambe Ai maponae.
PSA 105:26 Umba AMISY Po Musa, wepi panapatambe Ai, atutir to no Mesir, muno Po Harun atayao ti Po atutiro atavon.
PSA 105:27 Wenanai yo AMISY Apa anainame raroron no vatano Mesir awa yasyin, muno Apa anapaporainye raroron no munijo Ham umaso rai.
PSA 105:28 AMISY Po ananamane raveti nande weti nuge ngkaumudi vintabo, weramu vatano Mesir wanave Apa ayao rai ramu.
PSA 105:29 AMISY Po mana ntuna no Mesir ranigwan ti mavu vintabo, weti jiane muenen bintabo.
PSA 105:30 Karavinane mo muni Mesir rayapu, muno nsiso ti Akari Titi apa tanoane ntairi janyi.
PSA 105:31 Amisye Po raura, naije kobe abuu nde, muno anyira nde tavon mo awa munije rayapu vintabo.
PSA 105:32 Amisye Po maru ranigwan ti nanayao dave weti mbe maru orambe maje, muno Po ivake raveti ratatukande nuge rai vintabo.
PSA 105:33 Maisyare omaisy, Amisye Po awa angguri muno inyo ara rababari, muno inyo ntuna no awa muni rabibiti vintabo.
PSA 105:34 Amisye Po raura, naije kobe kao mine nsen, kao mino nsen wemainy awa wanuije mamo ratore kakai.
PSA 105:35 Wo anare kotaro ntubai no munijo Mesir raisy bintabo, muno wo awa nawaisye ama ine raisy tavon ti mewen.
PSA 105:36 Amisye Po arikainyo anui Mesir mao tenambe vintabo, weti awa vambunino arikainyo anui indamu mo yavaruga rampam iridito, mayondi.
PSA 105:37 Umba AMISY Po vatano Israel maugav uje munijo Mesir raora, wo perak muno emasije inta raugav tavon, wenao bintaboamo manakea nsauman muno ubambunin.
PSA 105:38 Vatano Mesir wo vatano Israel masyaniv dave, weti arono vatano Israel wuje, vatano Mesir mananibe rave.
PSA 105:39 Amisy Po kamure raugaje ti ngkamajugambe irati vatano Israel mai, muno Po taname raugaje ti mbaro mai no naman.
PSA 105:40 Wo AMISY anajo anaisye rai, weti Po insani muno roti raugaje no naume warae, ti wo raisya uman dave.
PSA 105:41 AMISY Po oramo akoe raporar ti mana nsui uje rai, umba njam maisyare mana akoe no anoko kanen.
PSA 105:42 Weye AMISY aemen tutiro Apa urairi rai, namirati Po raokaisyo Abraham ai, Apa vatano panapatambeo Ai.
PSA 105:43 Arono Po Apa kawasae maugav uje, manayanambe rave, weti Apa vatano Po matayao wenao, ukiny mananibe.
PSA 105:44 AMISY Po susye kotare awa kopa raunanto Apa vatano Israel mai indamu weyave rai, muno wo vatano kaije awa nawaisye ama ine raugavo mamarom.
PSA 105:45 Wirati indamu Apa kawasae ubeta Apa anaparatote rai, muno utavon irati Apa ananyao rai tutir. AMISY ararimbe!
PSA 106:1 AMISY ararimbe! Kove raura seo irati AMISY Ai, weye Wepi kov dave! Apa muinyo no tawane mamo ntoa nuge nuganui.
PSA 106:2 Vatane inta mamaisyo po AMISY Apa ana dave makokoive ratore kakai, muno bambunin da kangkamambe Ai ti mamai dave jewen.
PSA 106:3 Kove ngkov irati vatano are nawirati utavondi moyare raije mai, muno awa ana udave mamaisyo Amisye Apa ananyao rai.
PSA 106:4 Sya AMISY, naemeno rinai tavon arono wimbekobe irati Nya kawasae mai, muno arono Nyo mapaya awa marova mai, syare Nyo rinapaya tavon.
PSA 106:5 Ribeker syare syo Nya kovo no irati vatano Nyo matayao maije raen; syare ritavondi Nya kawasae mananibe matavon; syare syo nararimbe tavon irati Nya vatano Winya ura terave mai matavon.
PSA 106:6 Reamo ayao kakai rave tavon to, maisyare reama anene mansamaisy, reama ana ndave musyo marambe, reama ana ndave ngkakainoanive.
PSA 106:7 Arono reama anene una no Mesir, anainamo Amisy Nyo rarorone mamo wo ratantona kobe jewen. Wenawamo uparandeno Nya muinyo manakoe no tawane rai, muno no Mayano Kolsum ama tuga, wonae ubeta Amisy Ntiti rave Winai.
PSA 106:8 Weramu Po mapaya irati ana nsosobe ama uga rai, wirati Apa tame raijaseo titive, indamu Po Apa vambunino manakoe raroron kakavimbe.
PSA 106:9 Amisye soowato Mayano Kolsum rai, weti mparikisy, umba Po Apa kawasae maugav ti wanya mayane ama yasyine raito maisyare wanya no anoko kanene rai wemaisy.
PSA 106:10 Maisyare omaisy, Po mapaya irati vatano manuga mamuno mai maneme rai, muno Po mapaya irati vambunino marova rai.
PSA 106:11 Awa marova nanawamo mayane mo matatuv asyo, weti vatane inta kov akatoe ramu.
PSA 106:12 Arono naije umba vatano Israel wanave Amisy Apa ayao rai, umba ukinyo ransyeran kangkamane raijo Amisye Ai.
PSA 106:13 Weramu nugoenta jewen manimari akato irati Amisye Apa anakotaro dave rai, muno matawandi wo Apa ananyao raranive jewen.
PSA 106:14 Umba nai anoko kanen, manuga wisyisy ntipu mai, muno wo Amisye atopan no we.
PSA 106:15 Po awa ana wo ranajo raunande mai, weramu Po wanene raunande irati mai tavon.
PSA 106:16 Arono una no anoko kanen, manuga mamuno Musa ai, muno Harun ai tavon, vatano AMISY Po atayao terave indamu be syembe.
PSA 106:17 Wetiva kopa mporar mo Datan aunto, muno mo Abirama pe apa arakove nanawe matatuv tenambe.
PSA 106:18 Amisye Po tanamo mbadurure raugaje vatano kaijo utavondi maije mai, mo vatano mamune manen ti mangkur.
PSA 106:19 Nai unato Sinai, wo emasi ranari sapi tuvane rainyi, umba ubeaje yaro emasi umaso rai.
PSA 106:20 Wo awa Amisy Wepi titi rave apaya vayave, yara wo anigwano yaro sapi po insumai raisye obo ai.
PSA 106:21 Manimari irati Amisy Ai, Wepi rati Po mapaya awa ana nsosobe maije rai, napirati Apa ana dave makokoive rarorono mai no Mesir wep.
PSA 106:22 Tugae, Po anapaporainye rave no munijo Ham, Apa anainamo mbe anaanibe no Mayano Kolsum ama tuga rai.
PSA 106:23 Weti Amisye Po raura pare Po Apa kawasae umaso mao, weramu Musa, vatano Amisye Po atayao terave amarome so, teto yasyimbe mai, weti umba po Amisye Apa parije umaso rapamo.
PSA 106:24 Umba ware wonae munijo ngkov dave raurairive mai we rai, weye wanave Amisye Apa urairije we rai akato jewen.
PSA 106:25 Wenawamo wo nuge rapanan no awa randumo utantuna ri, muno wonae wo AMISY Apa ayao raranivi.
PSA 106:26 Weti Po urairive panaamatambe, pare Po mansao bintabo no anoko kanen,
PSA 106:27 umba Po awa arikainye, ajavije mampusyek ti uta na susye kotare marijat, muno uta una muni kaije raito.
PSA 106:28 Umba nai Peor ubeaje irati yaro Baal rai, muno wo anaisyo rameseo vatano ugwenene maije raisy tavon.
PSA 106:29 Awa ana udave taije maisye mo AMISY aveti pari mai rave, weti Po waneno mangke raugaje mai.
PSA 106:30 Weramu Peneas beseo kobe po mangke raugaje vatano yo ayao kakai rave yai, weti umba Amisye Po waneno mangke umaso ransopi.
PSA 106:31 Muno Peneas apa ana dave umasom Amisye Po raen pare omamo mamai no Amune rai, weti vatano Israel maemendi rai tutira ntoa nugoenta.
PSA 106:32 Nai mana ami Meriba rai vatano Israel wo AMISY aveti pari mai, awa ana wo rave mbewar ana nsosobe nande Musa ai.
PSA 106:33 Weye wo Musa aveti anuga mamuno mai, weti po ayao kove jewene rator.
PSA 106:34 AMISY Po Apa ananyao raugaje Israel mai, pare wo susye kotaro una no Kanaan maubaisy. Weramu wo maubaisye ramu,
PSA 106:35 yara uta maijaro matavon, muno utavondi awa ana udave rai tavon kobe.
PSA 106:36 Vatano Israel ubeaje irati susye kotare umaso awa yare rai, wemirati mo matopan weti makirive Amisye Ai.
PSA 106:37 Muno wo awa arikainyo anya muno wanya mansaotar, wo mansamer nanto irati anawayo kakai mai.
PSA 106:38 Wo vatano ayao kakaije meweno maije awa mavu raveti nsopat, omamo taune awa arikainyo anya muno wanya nanawirati wo maotare awa mavu mije, indamu wo ramer nanto irati vatano Kanaan awa yare mai. Weti wo munijo we raveti nggwambe irati mavuge rai.
PSA 106:39 Awa ana wo rave taije maisye mo maveti ugwambe no Amisye Amune rai, muno makirive Ai jirati awa ana udaveti ngkakainoanive rai.
PSA 106:40 Weti AMISY pari mangkebe irati Apa kawasae Israel mai, muno anuga mamuno Apa vatano Po matayao terave amarome mai.
PSA 106:41 Weti Po maunanto irati susye kotaro wanave jewene maneme rai, indamu vatano manuga mamuno Israel mai ube akarive irati mai.
PSA 106:42 Umba awa marova wo matawanto, muno wo mapinaje no manem ate rai.
PSA 106:43 Amisye Po Israel mapaya ana nsosobe maije rai mamo manui to, weramu wenawamo wo patimu rave ware wonae wo aranivi, weti awa ayao kakai mbewar Amisye Po mapaya ti utataopon.
PSA 106:44 Weramu AMISY Po mansaen arono una ana nsosobe ama uga rai, Po mansanaun arono wo awain.
PSA 106:45 Opamo aemendi Apa urairijo Po raokaisy nanto irati maije rai, muno aemeno mai mamaisyo Apa muinyo manakoe no tawane rai.
PSA 106:46 Po maveti awa marova ubekobe mai, nanawirati wo maijaro arove nanao.
PSA 106:47 AMISY, reama Amisy, reamare Nyo reansapaya irati reama marova aneme rai jakato, reamare Nyo reansanugan akare susye kotaro wanave jewene maora. Indamu reamo Nya tamo ndandinite rawain, reamo kove raura seo Nai muno reamo nararimbe.
PSA 106:48 AMISY ararimbe, Wepirati Amisy vatano Israel ubeaje Ai, nai nugo pitawar ntoa nuge nuganui. Muno syare vatan tenambe wo raura ware: ‘‘Tugae!’’ AMISY ararimbe!
PSA 107:1 Kove raura AMISY Ai, weye Opamo ko dave! Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 107:2 Inya, vatano AMISY Po wasapaya to weap, koveamo wapo ayao umaso raura tutir, weapirati vatano Po wasapaya irati anakotaro nsosobe rai weap.
PSA 107:3 Weapamo Amisye Po wasanugan akare to, no munijo maran wata wanari we, nai wanamuram muno nai varet, nai wanansai muno nai wanampui.
PSA 107:4 Vatane umaso inta nawamo wanya ti umandayan bayave no anoko kanen, muno wantatukambe unanuijo nto no munijo vatane una raije inta rai jewen.
PSA 107:5 Marore po mave muno mansawa ngkangkamandi, muno mansanuga mamaun dave.
PSA 107:6 Weti arono una irati anakotaro nsosobe umaso rai, wo AMISY anonae, umba Po mapaya irati awa ana nsosobe umaso rai.
PSA 107:7 Po maugav wanya irati unanuijo nsarokire obo raito, wanawadi unanta no munijo vatane utantuna rije rai.
PSA 107:8 Syare wo kove raura seo AMISY Ai, weye Apa muinye no tawan tutir, muno Apa ana Po rave mbe anainambe vatane mai tenambe.
PSA 107:9 Weye Po mana raunande vatano mansawa ngkangkamandije mai indamu wo ramanam, muno Po anaisyo ngkov dave raunanto vatano umarore mai indamu uman.
PSA 107:10 Yara vatane inta nawamo utantuna no kaumuro ntapekane rai, onawamo vatano makova nanawirati poor besi raasaro mai ti una siuri rai.
PSA 107:11 Usiuri weye wonae ubeta irati Amisye Apa ayao raiji, muno Amisy Titi Rave Apa ananyao mamo wo ramumuibe.
PSA 107:12 Wemi mbewar Po anakero mangke veano matawan asyo kobe, ti awa mayare rakanive mai, awa vambunine meweno mai ti utaopon, muno vatane inta po sopambe mai jewen.
PSA 107:13 Arono una irati anakotaro nsosobe umaso rai, wo AMISY anonae, umba Po mapaya irati awa ana nsosobe mai umaso rai.
PSA 107:14 Po maugav uje irati ngkaumudi ntapekane raora, muno Po poor besije rapaya irati mai.
PSA 107:15 Syare wo kove raura seo AMISY Ai, weye Apa muinye no tawan tutir, muno Apa ana Po rave mbe anainambe vatane mai tenambe.
PSA 107:16 Weye Po unsanda tembaga randujai ti ntuna, muno Po ama kekepo besi raotadi ti ndanduiny.
PSA 107:17 Vatane inta nawamo vatano wananepabe weye wonae ubeta Amisye Aiji, onawamo usiuri mangkebe weye wo ana ngkakai rave.
PSA 107:18 Wenawamo wonae anaisye rai tenambe, muno onawamo uta usayae unsanda amanija rai to.
PSA 107:19 Weti arono una irati anakotaro nsosobe umaso rai, wo AMISY anonae, umba Po mapaya irati awa ana nsosobe umaso rai.
PSA 107:20 Payaode mai vayave weamo usauman kobe, muno Po mapaya irati atemo wene rai.
PSA 107:21 Syare wo kove raura seo AMISY Ai, weye Apa muinye no tawan tutir, muno Apa ana Po rave mbe anainambe vatane mai tenambe.
PSA 107:22 Syare wo maere raugav wo rameseo indamu wo kove raura seo Amisye Ai, muno mansanayanambe wo Apa ana dave rariri!
PSA 107:23 Vatane inta nawamo wo nyomane vone raiyaive no mayane vone warave, nai mayano maneka wem wanamavumbe.
PSA 107:24 Wo AMISY Apa anakotaro Po rave raen, muno wo anapaporainyo Po rave no mayano ntento warave raen tavon.
PSA 107:25 Purarijato mayane rai ti ovaro repe tipu, aneae akokoe ntitije mpapoambe.
PSA 107:26 Mo nyomane raijaseo ti nto no kakavine warae, mo rantuvudi akasyo aneae ama uga raito, onawamo ujaniv dave weye mansansowave ana ngkakai rai.
PSA 107:27 Aneae mo maijaseo maugaje ti mansamune nsadirae, muno ubabarive maisyare vatane inta maeno awije rai wemaisy, muno awa ana udatantona meweno mai.
PSA 107:28 Weti arono una irati anakotaro nsosobe umaso rai, wo AMISY anonae, umba Po mapaya irati awa ana nsosobe umaso rai.
PSA 107:29 Po ovaro rep umaso ansopi ti tanamanin, umba aneae mpapoambe ntanamanin tavon.
PSA 107:30 Vatano una no nyomane rai umaso manayanambe weye ovare tanamanin to, umba Amisy Po maugavo munijo ubekedai raronto.
PSA 107:31 Syare wo kove raura seo AMISY Ai, weye Apa muinye no tawan tutir, muno Apa ana Po rave mbe anainambe vatane mai tenambe.
PSA 107:32 Koveamo wo Amisye aijaseo titive no anugane awa yasyin, muno wo ararimbe no vatano ube akarive anugane rai mansamun.
PSA 107:33 Vatano munije inta nawamo awa ana udave ngkakainoanive, weti Amisye Po mana raveti mparikisy anyi ti mbe anoko sapave, muno mana ama vune ngkanen anyi tavon ti mbe kopa ngkanembe, muno Po kopa minsine raveti nsakam ti anare ntubai kakai.
PSA 107:35 Weramu umba Amisye Po anoko kanene umaso raveti mana ntananamo rai, Po kopa ngkanen dave raveti mana ami ntatipu rai jakato.
PSA 107:36 Po vatano marore maugaveto una no we, weti wo munije inta rauseo ntet indamu utantuna rai no we.
PSA 107:37 Wo nawaisye raperam ti wo anare kamije rangkiki rai janyi, muno wo anggurije rayanyumo rai, ti mo mane rauguje nsamumbe rave ti wo ranugan anyi.
PSA 107:38 Amisye Po kove raugaje mai ti awa arikainye wanui rave, muno maero wo makume awa wanui miridi nseo rave kobe.
PSA 107:39 Weramu soamo utaopon to muno awa wanui miridi makaje, weye awa marova wo mapinde, wo matawanto mangkebe ti mansanimaumbe rave.
PSA 107:40 Amisye seambe vatano akokoe mai ti Po maveti awa tame maje, muno Po maveti wanya umandayan bayave no munijo ngkanembe unanui wo raito mewen dai rai.
PSA 107:41 Weramu vatano awa ananu jajewembe mai nawamo, Amisye Po maijaseo no awa siuri rai, muno Po kove raugaje mai ti awa susyo wo mampame wanui rave kobe.
PSA 107:42 Vatano manuga nsarokiro Amisye Ai wo Apa ana dave umaso raen ti umananibe, yara vatano mamune nawamo mawa ntapumi ti wayao kakai.
PSA 107:43 Are pirati apa ana datantona ngkov? Weamo syare po ana so ratantona mavabe, muno po AMISY Apa muinyo no tawane ratantonave.
PSA 108:1 Ransyeran. Masmur Daud po ratoe.
PSA 108:2 Inanuga so ntindimu sya Amisy Nai, syare rikinyo ransyerane rai, rikangkamambe Nai inanuga ntenami rautan.
PSA 108:3 Inya, syare ibeseo, syo itari anakoe muno itari mamaune raeyan, rikiny no arono akane mare ntipu kobe.
PSA 108:4 Sya AMISY, Winyirati syare syo kove raura seo Nai no vatan tenambe so awa yasyin, syare rikinyo ransyeran kangkamane raijo Winai no susye kotaro mine so awa yasyin.
PSA 108:5 Weye Nya muinyo no tawane mamo ntitito no naume warae, muno winteto Nya urairi rai mamo nto rave ti mo kamure rakivan.
PSA 108:6 Sya Amisy, syare Nya ntiti rave raroron no naume warae, muno Nya kovo ntiti raroron no mine tename so rai.
PSA 108:7 Reamare Nyo reama ana ndanajo raraniv, muno Nyo reansapaya irati reama marova mai nanemo vambunine rai, indamu vatano winanuga no mai upaya irati kakai rai.
PSA 108:8 Arono Amisye Po kopa Kanaan raosoro vatano Israel mai, payao no Apa tuna ri ndandinit, pare: ‘‘Rinanayanambe ti syare Syo kopa Sikem raosor. Muno Syo kaivo Sukot rataun, indamu Syo raosor.
PSA 108:9 Kopa Gilead muno Manasye omamo Risya ma, Epraim omirati maisyare sapeo besi no inakari raora wemaisy, muno Yehuda wemirati Sya isyo akari titi raugaje nteto rai.
PSA 108:10 Weramu munijo Moab omamo maisyare unggano inajo rarondomo rai mije, yara Edom omamo inajo kokome ramauto ntami rai weti Sya ura rai, muno rigwain inananibe weye syanasineko muni Pilistea rai.’’
PSA 108:11 Arepi indati po inaugave to no munijo Edom? Arepi tavono rinai ti rito no munijo ama yano orame ntindimu ratuije rai?
PSA 108:12 Sya Amisy, Winyamo ntavondi reansai ramu ge? Muno naijaro reama naite matavon da wata marova rai ramu ge?
PSA 108:13 Nde Nyo sopambe reansai inda reamo marova mapinde, weye vatan bayave wo sopambe reansai mamo mamaisye ramu.
PSA 108:14 Ranivara Amisy wintavono reansai, weamo reambambunin dave, weye Winyi Nyo reama marova matakarasyo.
PSA 109:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Sya Amisy, Winyi syo nararimbeve tutir, syare vemo manin bayave inya.
PSA 109:2 Weye vatano mamun muno vatano mawa ntairi aarurijate rai wo rinaura tantunawi muno wayao angkarive irati rinai.
PSA 109:3 Awa ayao wo inaura ti mamune mamo wo veano inanepat, muno wo inakekebe vayave ayao mamaisye jewene rai.
PSA 109:4 Risyamo bekobe mai muno syo Amisye anajo indamu Po kove raugaje mai, weramu wo rasakinav akare mamo, ayao kakai mi wo rantutibe rinai.
PSA 109:5 Risyamo ibekobe mai yara onawamo wo rasakinavo ana ngkakai rai, risyamo muinyo mai weramu wo rasakinavo manuga mamune rai.
PSA 109:6 Syare Nyo vatano mamune inta atayao da tet no akarije amun, indamu po ayao kakai rantutibe sya marova ai.
PSA 109:7 Arono indati ayao rapatimu sya marova umaso ai, weamo syare mangke wemi ntende ai, muno apa ana danajo Amisye Ai mamo mbe ayao kakaive taune ai.
PSA 109:8 Koveamo apa matame raotar aje tumaimbe, muno apa anakero po raijare mamo vatano kaijinta po anigwano rai kai.
PSA 109:9 Koveamo apa arikainye ube arikainyo wawat be, muno apa anamu mbe kavinive.
PSA 109:10 Koveamo apa arikainye mapaya ti ntuna mandup bayave muno wanatambe, muno mawatan inda wusya irati awa yavaro randujai ti ntuna we raora.
PSA 109:11 Syare koveamo vatano de po atan irati ananugo davae dainye raijep, po apa ananuge raugaveto vintabo aora, muno vatano pantatukambe maije inta wo apa mamoane raugaveto aora tavon.
PSA 109:12 Vemo vatane inta ubekobe ai jakato inya, muno apa arikainyo po mapaya ti una wenao, vemo inta maemeno mai jinya.
PSA 109:13 Koveamo arikainyo po mampame maotar da makanive, muno nto irati susyo jirume rai, vemo apa tame ranaun akato inya.
PSA 109:14 Koveamo apa anene awa ayao kakai mamo AMISY animari irati rai jinya, muno apa akoeam ama ayao kakaije raupaisy inya.
PSA 109:15 Koveamo awa ayao kakai namijem, AMISY ami ntami rai tutir, muno vatano mine so maemen akato maive inya.
PSA 109:16 Weye vatane sop, ponae po muinye inta rarorombei, yara po vatano usiuri muno awa ananuge meweno maije mawatan muno po mansewabe, muno po vatano manuga mpatimu maubaisy.
PSA 109:17 Opamo anayanambe panaamatambe vatane mai, weti koveamo apa anaamatane nsakinav makare taune ai. Opamo ponae po Amisye anajo indamu Po kove raugaje vatano kaijinta maiji, weti koveamo kovo Amisye raugaje ai jewen tavon.
PSA 109:18 Apa ana no ai tenambe tutire mamo anaamatane bom, ramaisyare apa ansuno po rave masyote antetere wemaisy. Anaamatane umaso maisyare mana ramanam, weti mo anasine rarijate wemaisy, muno maisyare manino veano anasine rayarer, ti mo rauva nto pae rai wemaisy.
PSA 109:19 Koveamo apa anaamatane ama mangke mo atatuv maisyare ansuno mo akakipimbe wemaisy, maisyare tarandino rarajuto ateririje rai ti mo aokae tutire wemaisy.
PSA 109:20 Sya AMISY, syare Nyo mangke rapinde irati sya marova wo ayao kakai rantutibe rinaije so mai, onawamo vatano nanawirati wo mamune ratoraje rinai nao.
PSA 109:21 Yara sya AMISY, Winyirati sya Akoe pi Winy, syare Nyo sopambe rinai indamu Nya tame raijaseo titive, muno Nyo inapaya irati inansuimbe so rai, weye Nya muinyo no tawane ngkov dave.
PSA 109:22 Weye risyamo vatano siuri muno sya ana jajewembe rinai, muno inanuga so njoram dave.
PSA 109:23 Risyamo kavintare inaumandi kobe maisyare arono uma pasyo ti sya ugara aumandi kobe wemaisy. Muno risyamo maisyare kao insumai no no nyovara wao rai, ovare po amawisy ti saonto wemaisy.
PSA 109:24 Inatawandi marore rai indamu risambayambe, weti umba sya vukane ntutar, muno inanasine ndupan bintabo.
PSA 109:25 Vatano wo rinaene wo inaura tantunawi, umba makari rangkikive rinai.
PSA 109:26 AMISY, Winyirati sya Amisy, syare naemeno rinai, Nyo inapaya irati kakai rai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai.
PSA 109:27 Indamu sya marova wo raen ware tugae, AMISY Winyirati Nyo inapaya kakai rai to. Winya nanemo vambunine omirati mo inapaya kakai umaso rai.
PSA 109:28 Maisyeamo wanaamatambe rinai kai, weramu kove mi ndaugaje rinai, ware umarovave rinai kai, weramu Nyo mapinde ti usamane, yara Nya vatano syanapatambe Nai risyamo inanayanambe.
PSA 109:29 Syare koveamo vatano wo ayao kakai rantuna rinai nawamo usamane, muno usamane dave maisyare ansuno manawadi inta mo matatuve wemaisy.
PSA 109:30 Syare syo kove raura seo manakoe irati AMISY Ai, muno syo ararimbe no anugane ama yasyin no Yavar Amisy.
PSA 109:31 Weye Opirati Po marimbe vatano mayondi mai, indamu Po mapaya irati vatano ware wo mangke maubaisye raugaje maije mai.
PSA 110:1 Masmur Daud po ratoe. AMISY Po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare: ‘‘Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java Syo nya marova maveaje utantuna no najo ate rai indamu wimbe akarive mai.’’
PSA 110:2 Nai munijo Sion, AMISY Po nya vambunino mbe akarive raneka ti nyo munijo kai raijanande tenambe, syare wimbe akarive irati nya marova mai tenambe!
PSA 110:3 Masyoto arono winde irati nya vambunino mbe akarive rautan, no unato ndandinit, weamo nya kawasae nawamo umayar ti ubesea ude. Maisyare aakop arono awatan ngkove wemaisy, winde irati nya vambunino kamurame rautan.
PSA 110:4 AMISY purairive to, muno Apa urairi mamo Po ranigwane ramu, yara teto rai tawan, pare: ‘‘Winyirati nawaino syene raija ntoa nuge nuganui, maisyare Melkisedek amaisy.’’
PSA 110:5 AMISY Opirati te no nanem ngkove rai, arono masyoto Apa parijo mangke nde, weamo Po akarijo titi makupi vintabo.
PSA 110:6 Po mangke raude susye kotaro wanave Ai jewene mai, weti ugwenen muno awa koke mamo randaraive ti ntuna, muno vatano akokoe mine so nawamo Po makupi vintabo.
PSA 110:7 Yara akarijo titi pamo po mana ramanam no mana njam no unanuije tuga rai, weti bambunin akato muno po anasineko.
PSA 111:1 AMISY ararimbe! Syare syo kove raura seo AMISY aijo inanuga ntenami rai no anugane rai, no vatano utavondi Apa bekere rai awa yasyin.
PSA 111:2 AMISY Apa ana dave makokoive, omamo vatano manuga no rai nawamo wo ratantona mavabe tutir.
PSA 111:3 Apa ana dave ama kovo ntiti no rai muno mamaisyo raura titive, muno Apa moyare mamo no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 111:4 Apa ana dave mbe anainambe ma pare indamu mansanimari rai nora yara mansaemendi rai. AMISY Opamo muiny dave muno aemeno mai rave.
PSA 111:5 Anaisye omamo Po raunande vatano wo asyanive mansai, muno Amisy Opamo aemendi tutir irati Apa urairi rai.
PSA 111:6 Apa vambunine mamo raen no Apa ana dave rai, namirati Po rarorono Apa kawasae Israel mai, omamo Po susye kotar awa kopa raunande Apa kawasae umaso mai.
PSA 111:7 Apa ana daijaro aneme rai mamo mamai dave muno moyar. Muno Apa ananyao mamo ntindimu ti anave rai,
PSA 111:8 ntindimu tutir muno no pitawabe, Amisy Po raugaje mamaisyo Apa moyare muno Apa mamaisye rai.
PSA 111:9 Wepi Po apa kawasae Israel mapaya aroo rai to, muno purairive maijo Apa ura mai tawan. Wepirati Amisyo dandinit muno bambunin!
PSA 111:10 Arepi beker peyave ana ratantona ntiti rai weamo po AMISY asyani dati, Vatano ubeta Apa ananyao rai wenawamo awa ana wo ratantona ngkov. AMISY ararimbe mamo ntoa nuge nuganui!
PSA 112:1 AMISY ararimbe! Kove ngkov irati vatano are pirati po AMISY asyanive ai, napirati anayanambe beto ananyao AMISY rai.
PSA 112:2 Apa arikainye nanawamo indati ube akarive no munije so; muno susyo vatano utavondi Amisy Ai nanawamo indati Po kove raugaje mai.
PSA 112:3 Apa yavaruga mamo indati romane muno ananuge ntairi rai, muno opamo beto ananyao Amisye obo rai tawan tutir.
PSA 112:4 Opamo be unanuive vatano kaijo utavondi Amisye Ai mai, maisyare yawainyo mbaro unanui ngkaumudi rai wemaisy. Opamo muiny dave, aemeno vatano kaije mai, muno moyar.
PSA 112:5 Kove ngkov irati vatano are pirati bekobe ti po apa ananuge rapapaya vayave irati vatano wo ranajo mai, opamo anakere kotaro po raijare mamo po raijaro anuga moyare obo rai.
PSA 112:6 Weye vatano beto Amisye Ai opamo teto tindimuve tawan tutira ntoa nuge nuganui, weti vatano kaijinta mansaemendi ai tutira nuge nuganui.
PSA 112:7 Ayao ngkove jewen nde ai mamo po rasyanive ramu, anuga mamo mbambunin weye panave tugaive AMISY Ai.
PSA 112:8 Opamo anuga ntindimu, muno janive ramu, weye po raen indati AMISY Wepi Po apa marova mapinde.
PSA 112:9 Po apa romane raunanto manakoeve irati vatano awa ana jajewembe mai, muno opamo beto ananyao Amisye obo rai tawan tutir. Weti opamo vambunine raugasyo ai muno vatane wo apa tame raijaseo titive.
PSA 112:10 Vatano mamune wo anakotaro ngkov nde ai raen, umba manuga ntatupami ai; upari ai ti matomokane ntitiki ai. Weramu umaso nao ugwenen ti mewen, muno awa ubekero wo ratantona mamo raumandita vintabo.
PSA 113:1 AMISY ararimbe! Inya, vatano wapanapatambe AMISY Ai weap, Weapo AMISY ararimbe! Syare AMISY Apa tame rararimbe!
PSA 113:2 Unumeso muno ntoa nuge nuganui, syare AMISY Apa tame rararimbe tutir!
PSA 113:3 Nai munijo rani muram uma seo ri nto nanto no munijo varet uma pasyo rije rai, no rui rui vayave tamo AMISY wemi rararin.
PSA 113:4 AMISY opamo akari titi no vombe irati susye kotaro mine so mai, Apa kovo ntiti mo naume rapapayaje vintabo.
PSA 113:5 Are pirati indati po wama AMISY amaisy? Opamo tuna no kursijo titi rai no munijo ntiti.
PSA 113:6 Weramu beakaje rave ti Po nugo naume muno mine so raen kava.
PSA 113:7 Wepi Po vatano ananuge meweno ai aijaseo no anaingkainyo kindua ama uga rai, muno vatano mamanaive ai jewene, aijaseo no apa mayondi rai.
PSA 113:8 Indamu aijaseo tuna akarijo wo nuge raijanande matavon tenambe, weti apa tame ngkovo akari matavon no kawasae Amisye Apa ura maije mansamun.
PSA 113:9 Amisye wepi Po akoeyo nte bayave raijaseo no ama yavaruga, weti ama arikainye inta mansaen no rai, wemirati akoeyo ranuga ntairi anayanambe rautan. AMISY ararimbe!
PSA 114:1 Arono kawasae Israel wuje no munijo Mesir, arono Yakop apa ajavi wo munijo maran rapaya ntami,
PSA 114:2 kopa Yehuda Amisy Po varoro we ratayao terave indamu ndandinit Wepi tuna rai, munijo Israel ratayao terave indamu Wepi be akari titive rai.
PSA 114:3 Mayano Kolsum mo Amisy aen weti mansop, mana akoe Yordan njame nto kakai.
PSA 114:4 Unate mainy nsasopati maisyare kambine we, papukame mpapiraki maisyare domba tuvan.
PSA 114:5 Inya, mayano Kolsum, animaisye mi mbeti winyansop, muno mana akoe Yordan njame nto kakai?
PSA 114:6 Inya, unate mainy, veanimaibe weasasopati maisyare kambine we, muno inya, papukame weap, wapapiraki maisyare domba tuvano we?
PSA 114:7 Inya, munije tenam, ntutar no Akoe Amun, nai Amisy Yakop beaje Ai Amun.
PSA 114:8 Wepi Po unato oram ranigwan weti mbe mana warove, muno oramo mantantuman ranigwan mbe mana wun.
PSA 115:1 AMISY, reama tame mamo mamaisyo raijaseo titive jewen, yara Winya tame omirati mamaisyo raijaseo titive, weye Winya muinye no tawan muno winteto Nya urairije rai tutir.
PSA 115:2 Veanimaibe susye kotare wo reansaura ware: ‘‘Weapamo wapa Amisye noa e?’’
PSA 115:3 Wama Amisye opamo no ivae, no no Manunggara, muno anakotar tenambe beker pare Po rave, omamo Po rave kobe ti mamaisy.
PSA 115:4 Yara awa yare omainyamo wo emasije muno peraki veano ranari, muno taune wo ranarijo mansaneme rai.
PSA 115:5 Awa yare mamo mawa no mai, weramu wayaove kakai, mamije no mai, weramu wo nuge raene jewen.
PSA 115:6 Mamarikoame no mai, weramu wo ana ranaune ramu, muno mansatume no mai, weramu wo ana ranu jewen.
PSA 115:7 Maneme no mai, weramu ana raijare omamo wo ranaune jewen, muno majoe no mai, weramu taune wanya kakai, muno mansanamote inta ngkin no awa isyisye jewen tavon.
PSA 115:8 Vatano wo yare ranari muno vatano wanave rai, wenawamo indati awa vambunine meweno mai maisyare awa yare ramaisy.
PSA 115:9 Inya, Israel, wapanaveo AMISY Ai! Wepi Po wasayaranande Apa vambunine rai muno darino wasaora maisyare naite apa vakano po raijaro aora ramaisy.
PSA 115:10 Inya, syeno Harun apa susye weap, wapanaveo AMISY Ai! Wepi Po wasayaranande Apa vambunine rai muno darino wasaora maisyare naite apa vakano po raijaro aora ramaisy.
PSA 115:11 Inya, vatan tenambe wapo AMISY asyanive weap, wapanaveo Ai! Wepi Po wasayaranande Apa vambunine rai muno darino wasaora maisyare naite apa vakano po raijaro aora ramaisy.
PSA 115:12 AMISY Opirati aemeno wansai, muno indati Po kove raugaje wansai: Opirati indati Po kove raugaje kawasae Israel wansai, Opirati indati Po kove raugaje syeno Harun apa susye mansai tenambe.
PSA 115:13 AMISY indati Po kove raugaje vatano wo asyanive mansai, umba vatano awa tame ntiti mansai muno awa tame ntiti jewene mansai tenambe.
PSA 115:14 Syare AMISY Po kovo manakoe raugaje wasai, muno nde irati wapa susyo wadampame mai.
PSA 115:15 Syare AMISY Po kove raugaje wasai, Opirati Po naume muno mine so ranarijo ama anakotare rautan tenambe.
PSA 115:16 Naume omamo AMISY apave rai, yara munije so, wemi Po raugaje vatane wansai.
PSA 115:17 Vatano ugwenene wenawirati wo AMISY ararimbea jewen, vatano nanawirati wasya no aipapo rai nawamo anamainitu mai vayave.
PSA 115:18 Yara wamirati ta wangkov, wamirati wangkangkamambe Ai tutir, unumeso muno ntoa nuge nuganui. AMISY ararimbe!
PSA 116:1 Rinanuga no AMISY Ai, weye Po inanamote ranaun, muno Po sya ana idawainto Ai raraniv.
PSA 116:2 Weye amarikoame rasakinav de sya ana danajo Ai rai, weti arono ta rikove soamo Opirati syo awain.
PSA 116:3 Waijo wene mo inapapakai to, wen akoe maisyare aviri mo inaman ti rijanivo rikakaiji, mo rinaveti rinanuga so nseo majeve muno rinanimaumbe.
PSA 116:4 Umba syo AMISY Apa tame rawain, syare: ‘‘Sya Amisy, syare Nyo inapaya irati kakai so rai!’’
PSA 116:5 AMISY Opamo muiny dave muno moyar, wama Amisye Opamo aemeno wansai rave.
PSA 116:6 Vatano wananepabe nawamo AMISY Po mansayaranande; risyamo mayondi rave to, weramu Po inapaya irati kakai rai.
PSA 116:7 Koveamo rinanuga so ntanamanin akato, weye AMISY bekobe rinai to.
PSA 116:8 Tugae, Po rinapaya wene rai to, muno risyoyove mamo Po ransopi, muno Po rinapaya ra vatane wo rinapinde jewen.
PSA 116:9 Weti indati syanya syararai tutir irati AMISY Ai, no arono ta rikov no mine vone so.
PSA 116:10 Syo raura kai, syare: ‘‘Risyamo siuri mo rinatawanto rave, weramu syanave no tawano Amisye Ai.’’
PSA 116:11 Arono rijaniv, syo raura syare: ‘‘Vatan tenambe nawamo aarurijate nawa.’’
PSA 116:12 AMISY Opamo bekobe rinai rave to, weti syo Apa kove rasakinav tai rui?
PSA 116:13 Indati syo kapi ntairi angguri rai raugavere AMISY Ai, syo kove raura seo Ai, syo Apa tame rararimbe weye Po inapaya irati kakai rai to.
PSA 116:14 Syo sya urairijo ridaokae nande AMISY Ai raveti mamaisy, no Apa kawasae mansamun tenambe.
PSA 116:15 AMISY animaumbe rave arono vatano anuga no aije inta kakai.
PSA 116:16 Sya AMISY, risyamo Nya vatano syanapatambe Nai, maisyare sya ingkoa manapatambe Nai wemaisy, ritavon syanapatambe Nai, Winyi Nyo rinapaya vambunino wene rai to.
PSA 116:17 Syare syo maere raugav syo rameseo Nai, indamu syo kove raura, muno syo AMISY Nya tame rararimbe.
PSA 116:18 Syo sya urairijo ridaokae nande AMISY Nai raveti mamaisy, no Nya kawasae mansamun tenambe,
PSA 116:19 no AMISY Nya Yavare ama wanijate, no munijo Yerusalem ama yasyin. AMISY ararimbe!
PSA 117:1 Inya, vatane kotar mine weap, AMISY ararimbe! Inya, susye kotar, wapo aijasea titive!
PSA 117:2 Weye muiny AMISY manakoe nde wansai, muno teto Apa urairi rai ma no tawan ao nuge nuganui. AMISY ararimbe!
PSA 118:1 Kove raura AMISY Ai, weye Opamo ko dave! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 118:2 Koveamo vatano Israel wapo raura wapare: ‘‘Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.’’
PSA 118:3 Koveamo syeno susyo Harun wapo raura wapare: ‘‘Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.’’
PSA 118:4 Koveamo vatano wapo AMISY asyanive wapo raura wapare: ‘‘Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.’’
PSA 118:5 Arono rino irati ana nsosobe ama uga rai, syo AMISY anonae, umba Po sya ana danajo raveti mamaisy, ti Po inapaya irati ana nsosobe rai.
PSA 118:6 AMISY Po marimbe rinai, weti rijanive ramu, vatano arepi indati po ana ngkakai inta raveti nande rinai jakato?
PSA 118:7 AMISY Po marimbe rinai, Po sopambe rinai, sya marova nawamo inami ntami maijo Po mataoponi.
PSA 118:8 Koveamo nggaugambe AMISY Ai, wemi ngkov akato irati nanaveano vatane mansamene rai.
PSA 118:9 Koveamo nggaugambe AMISY Ai, wemi ngkov akato irati nanaveano vatano akokoe mine so mansamene rai.
PSA 118:10 Susyo wantatukambe Amisye Ai wo rinawariki wanui rave, weramu tugae, tamo AMISY obom risyo mapinde.
PSA 118:11 Wo inakijaniri tenambe ti maroyaro rinai, weramu tugae, tamo AMISY obom risyo mapinde.
PSA 118:12 Maroyaro rinai maisyare anyivane inta mangkato rinai, weramu kavuratawe Po mao bintabo maisyare taname inta mansanano insumai kanene rai ti mewen to wemaisy. Tugae, tamo AMISY obom risyo mapinde.
PSA 118:13 Maroyaro rinai mangkebe ti kavintare wo rinapinde kobe, weramu AMISY Po sopambe rinai.
PSA 118:14 AMISY Opirati sya vambunine nsawa Ai Pije, muno rikiny syo ararimbe Pije, Wepi Po rinapaya irati marova mai to.
PSA 118:15 Amisye Apa kawasae umananibe muno ukinyo ransyerano anasineko rai no awa randumo una ri raito anyi, ware: ‘‘AMISY Apa vambunine mi mo ana makokoive so rave wansai!
PSA 118:16 Anemo vambunine mi mo anasineko raunande wansai, AMISY Apa vambunine mi mo ana makokoive so rave wansai!’’
PSA 118:17 Risyamo indati rikakai jewen, yara rikov tutir, indati syo AMISY Apa ana dave ravovo.
PSA 118:18 AMISY Po inanepati mangkebe, weramu Po inaugavo wene raronto ramu.
PSA 118:19 Syare unsanda akoe sisa no Yavar Amisy rausiso rinai, indamu risiso no ama uga, muno syo kove raura seo AMISY Ai.
PSA 118:20 Unsanda akoe umaso mirati vatane wo raisisa indamu ubeaje AMISY Ai, vatano ubeta Ai obo nawirati mamaisyo wo raisisa.
PSA 118:21 Syo kove raura seo Winai, weye Winyo sya ana danajo raveti mamaisy, muno Winyi Nyo rinapaya irati marova mai to.
PSA 118:22 Oramo vatano wo yavare ranari wonayo rai, ti wo ramauta vayave, omirati oramo manasyin dave Amisye Po ratayao indamu yavare rauseo nteto rai, mo raijar matuve.
PSA 118:23 Ana somamo AMISY Apa ana dave ma, tugae, wamo raenamo nsinam dave.
PSA 118:24 Masyote so mirati AMISY Po rapatimu wansai, ti waderamu wansananibe muno wansanayanambe masyoto unumeso rai!
PSA 118:25 Reama AMISY, reambeke dave reamare Nyo reansapaya irati kakai rai! AMISY, reambeke dave reamare Nyo anasineko raude reansai!
PSA 118:26 Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai! Nai Yavaro Amisye ama uga so, reamo AMISY anajo indamu Po kove raugaje wasai!
PSA 118:27 AMISY Opirati wama Amisye Pije, Opamo Po kove raugaje wansai to, maisyare vare mbaro wansai wemaisy. Wade! Wapo kaipe wao raijaro wasaneme rai, indamu wambovambe, tewa oram anakotare rameseo Amisye Ai rakijani.
PSA 118:28 Winyirati sya Amisy, syare syo kove raura seo Nai, sya Amisy, Winyirati syo nabumbundi.
PSA 118:29 Kove raura AMISY Ai, weye Opamo ko dave! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 119:1 Kove ngkov irati vatano are nawirati ugwambe ayao kakai rai jewene mai, muno ubeto irati anaparatot AMISY rai.
PSA 119:2 Kove ngkov irati vatano are nawirati usayae matuve Apa ananyao rai mai, muno manuga ntenami wo AMISY akani.
PSA 119:3 Kove ngkov irati vatano utavon irati AMISY Apa unanui rai mai, muno wo ana ngkakai rave jewen.
PSA 119:4 AMISY, Winyirati Nyo Nya anaparatote raugaje reansai, indamu reambeto rai tugaeve.
PSA 119:5 Ribeker syare ritindimu sya ana dave rai, indamu syo Nya anaparatote raijaro matuve.
PSA 119:6 Ranivara ribeto mavabe Nya ananyao rai, weamo risya samane intai ramu.
PSA 119:7 Ranivara syo Nya patimu moyare ranyao, wea umba syo kove raura seo Naijo inanuga nsarokire rai.
PSA 119:8 Syare indati riteto matuve Nya anaparatote rai, weti vemo winaneme mpaya rinaijo intai jinya.
PSA 119:9 Arikainy kamurame inta be tai ruimaisy, indamu vemo gwambe no AMISY Amune rai nora? Weamo po apa ana dave rayaranande mamaisyo Nya ayao rai.
PSA 119:10 Inanuga ntenami syo winakani, weti vemo Nyo inapayamo syusyo marambe Nya ananyao rai jinya.
PSA 119:11 Nya ayao mamo syo raugasyo ntonamo inanuga so rai, indamu vemo syo ayao kakaije rave no winamune rai jinya.
PSA 119:12 Sya AMISY, syo winararimbe, Syare Nyo inanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:13 Nya anaparatoto ndaunande mamo, syo raura tetebe inawa so rai.
PSA 119:14 Inanayanambe ibeto irati Nya ananyao rai, maisyare vatano tuna ananuge vone rai ti anayanambe rave wemaisy.
PSA 119:15 Syare syo Nya anaparatote ratantona tutir, muno inami ntamijo Nya unanui ngkove rai.
PSA 119:16 Nya anaparatote mo anayanambe raugavo rinai, weti Nya ayao mamo rinanimari raije ramu.
PSA 119:17 Risyamo syanapatambe Nai, syare wimbekobe rinai, indamu rijayaisy tutir muno ibeto Nya ayao rai.
PSA 119:18 Syare Nyo inami raneka indamu syo ana raen, indamu syo Nya ananyao mbe anaanibe raen no Nya anaparatote rai.
PSA 119:19 Risyamo rino no mine vone so maisyare vatano maran ta de inta amaisy, weti syare Nyo Nya ananyao rarorono rinai.
PSA 119:20 Inanuga so ntove rave, ntove rave Nya ayao mamaisye rai.
PSA 119:21 Nyo vatano mararine mansanenen, muno Nyo kakai ratande vatano wusya akirive Nya ananyao raije mai.
PSA 119:22 Syare Nyo inapaya irati awa ana wo rinaura tantunawi muno wo inakaajiane rai, weye risyamo beto Nya ananyao rai.
PSA 119:23 Akari mamune wanyinyaube kai ware umarovave rinai, weramu Nya anaparatote obo mirati syo ratantona no inanuga, weye risyamo syanapatambe irati Nai.
PSA 119:24 Nya ananyao obo mirati mo anayanambe raugavo inanuga rai, muno mo rinanyao ana ratantona ngkove rai.
PSA 119:25 Risyamo kavintare wene mo rinaugav, weti syare Nyo kovo wanyine raugav akare rinai mamaisyo Nya ayao rai.
PSA 119:26 Sya ana dave mamo syo raura kakavimbe Nai, umba Nyo ayaowe rasakinavo rinai. Syare Nyo rinanyao Nya anaparatote rai.
PSA 119:27 Syare Nyo inaveramu inanto irati Nya anaparatote rai, weamo syo Nya ana ndave mbe anaanibe ratantona tutir.
PSA 119:28 Inanuga mpatimu rave weye inanimaumbe ntapekano rinai, weti syare Nyo vambunine raugaje rinai mamaisyo Nya ayao rai.
PSA 119:29 Syare Nyo aarurijate raveto marambe irati inawa so rai, muno wimbekobe rinai, Nyo rinanyao Nya anaparatote rai.
PSA 119:30 Syo rapatimu to indamu ibeto Winai, muno Nya anaparatote mamo inaemendi rai tutir.
PSA 119:31 Sya AMISY, syo Nya ananyao raijaro matuve indamu ritavondi rai, weti vemo winaneme mpaya rinai mo risamane inya.
PSA 119:32 Sya AMISY, rinamune mayar dave ritavondi irati Nya ananyao rai, weye Winyo inanuga so raneka ti rinanto irati rai tugaeve.
PSA 119:33 Sya AMISY, syare Nyo rinanyao indamu ritavondi Nya anaparatote rai tugaeve, indamu syo raijaro matuvea ntoa rikakai.
PSA 119:34 Syare Nyo inaveramu inanto irati Nya anaparatote rai, indamu syo raijaro matuve, muno ribeto rai inanuga ntenami rautan.
PSA 119:35 Syare Nyo sya unanui anya no mine vone so raugav mamaisyo Nya ananyao rai, weye omirati rinanayanambe rai.
PSA 119:36 Syare Nyo inanuga so raveramu mbekero Nya ananyao obo rai, mo taune sya bekero ananugo mine so rai rakivan.
PSA 119:37 Syare Nyo inansopi indamu vemo syo anakotaro ama ine mewen dai rakani inya, yara syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya ayao obo rai.
PSA 119:38 Risyamo syanapatambe Winai, weti syare Nyo Nya urairi raveramu mamaisyo rinai, namirati Nyo raunanto irati vatano wo nasyanive mai wem.
PSA 119:39 Sya marova wo inaura tantunawi ti rijaniv, weti syare Nyo raveto marambe, weye Nya anaparatote mirati ngkov.
PSA 119:40 Syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya moyare rai, weye ribeker ibeto irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:41 Sya AMISY, syare Nyo Nya muinyo no tawane rarorono rinai, muno Nyo rinapaya kakai rai mamaisyo Nya urairi rai.
PSA 119:42 Wirati indamu syo ayao rasakinavo vatano wo inaura tantunawi mai, weye syanave irati Nya ayao rai.
PSA 119:43 Nya ayao tugae mamo vemo Nyo rapaya inawa so rai nora, weye risyamo inanaveano Nya patimu moyare ramen.
PSA 119:44 Nya anaparatote mamo syare syo raijar tutir ntoa nuge nuganui.
PSA 119:45 Weti sya marova wo rinansosobe akato ramu, weye ribekero itavondi irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:46 Risyamo indati risamane intai ramu arono syo Nya ananyao ravovo akari titi mai.
PSA 119:47 Weye Nya ananyao wemirati inanuga no rai, weti rinananibe ibeto rai.
PSA 119:48 Nya ananyao mamo syo raura titive muno inanuga no rai rave, muno Nya anaparatote mamo syo ratantonave tutir.
PSA 119:49 Risyamo syanapatambe Nai, syare naemeno Nya ayao Nyo raura rinai to rai, namirati Nyo raurairive ti inanaveano ramene wem.
PSA 119:50 Nya urairi mo inayove no sya siuri ama uga rai, weye tugae, wemirati mo kovo wanyine raugavo rinai.
PSA 119:51 Vatano umararine wo rinaura tantunawi, weramu risyamo rinakirive Nya anaparatote rai ramu.
PSA 119:52 Sya AMISY, rinaemendi tutir irati Nya anaparatoto ntami no wusyin to rai, weamo mo inanuga so rayove.
PSA 119:53 Ripari mangkebe irati vatano mamune mai, weye wenawamo wo Nya anaparatote ravakambe.
PSA 119:54 Rino no rui rui vayave no mine so, Nya anaparatote wemirati sya ransyerano kangkamane mije.
PSA 119:55 Arono namane yasyin syo AMISY winatantonave, weti syo Nya anaparatote raijaro matuve.
PSA 119:56 Ribeto Nya anaparatote rai tutir, weti Nyo kove raugaje rinai.
PSA 119:57 Sya AMISY, Wibuiny irati ribekero Nai, syurairive syare ibeto Nya ayao rai.
PSA 119:58 Nde irati inanuga ntenami rautan, syo Amisy Nya mbekobe ranajo, syare naemeno rinai, mamaisyo Nya urairi rai.
PSA 119:59 Arono syo sya ana dave ratantonave, syo patimu rave syakare irati Nya ananyao rai.
PSA 119:60 Rimaneai akatoe ramu yara risyavave inda ibeto irati Nya ananyao rai.
PSA 119:61 Vatano mamune wo avirije ratugar mo inaman, weramu risyamo inanimarijo Nya anaparatote rai jewen.
PSA 119:62 Namane yasyin riseo syo kove raura ore Amisye Winai, weye Winya anaparatote mamo moyar.
PSA 119:63 Risyamo imanivuvive irati vatan tenambe wo Amisy winasyanive matavon, muno ribe arakobe irati vatano ubeta irati Nya anaparatote raije matavon.
PSA 119:64 Sya AMISY, mine tename so ntairi irati Nya muinyo no tawane rai, weti syare Nyo rinanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:65 Sya AMISY, risyamo syanapatambe Nai, Nya kove mamo Nyo rarorono rinai to, mamaisyo Nya urairije rai.
PSA 119:66 Syare Nyo rinanyao irati ana ratantona ngkove rai muno ana ratantona ntiti rai, weye risyamo syanave Nya ananyao rai.
PSA 119:67 Arono risyanya akirive, weamo Amisy Nyo ana nsosobe raude irati rinai. Weramu soamo risyo Nya ananyao raijaro matuve akato to.
PSA 119:68 Winyi ngko dave muno Nya ana ndave ngkov, syare Nyo rinanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:69 Vatano umararine wo rinampami, weramu risyamo inanuga so ntenami ibeto irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:70 Onawamo manuga matu, weti wo ana ngkove, ngkakai raene ramu, yara risyamo inananibe ibeto irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:71 Mangke Amisye Winyo raude rinai mamo ngkovo rinai, indamu rinanto Nya anaparatote rai tugaeve.
PSA 119:72 Nya anaparatoto Nyo raugaje mamo ngkovo rinai, mo emasi muno peraki ama manui nseo rave rakivan.
PSA 119:73 Winyirati Nyo inanarijo naneme rai, syare Nyo ana ratantona raugaje rinai indamu syo Nya ananyao ranyao mavabe.
PSA 119:74 Vatano wo Amisy nasyanive manayanambe, weye wo rinaen risyamo inanaveano Winya ayao obo ramen.
PSA 119:75 Tugae sya AMISY, arono syo ayao kakaije rave, syo raen mangkeo Nyo rapatimu mamo moyar, Nyo mangke raude rinai weye winteto Nya urairi rai.
PSA 119:76 Risyamo syanapatambe Nai, koveamo Winya muinyo no tawane wemi mo inanuga so rayove, mamaisyo Nya urairijo ndaura nande rinai rai.
PSA 119:77 Syare naemen irati rinai, indamu rijayaisy tutir, weye Nya anaparatote mo anayanambe raugavo inanuga so rai.
PSA 119:78 Koveamo vatano umararine mavera usamane, weye wo aarurijate raker ti nande rinai, yara risyamo Nya anaparatote omirati syo ratantonave.
PSA 119:79 Kovato vatano wo AMISY nasyanive ude no rinai, nanawirati unanta Nya ananyao rai nao.
PSA 119:80 Syare Nyo inanuga so raveramu nsarokir ribeto Nya anaparatote rai, indamu vemo risamane inya.
PSA 119:81 Rinanuga so mbeke dave syare AMISY Winyo rinapaya irati kakai rai. Risyamo inanaveano Nya ayao obo ramen.
PSA 119:82 Syo nanyuto Nyo Nya urairi raveti mamaisye raija marudi, ti inami njoram to, weti syo raura syare: ‘‘Nandui rati umba Nyo rinayove?’’
PSA 119:83 Weye risyamo sya ana intai akatoe ramu, maisyare karoa ugamijo rata kijao rai ti ngkanena mpoopove wemaisy, weramu Nya anaparatote mamo rinanimari raije ramu.
PSA 119:84 AMISY, risyamo syanapatambe Nai, risyo winanyuta ntoa nanduija? Ntoa nanduija umba Winyo mangke raugaje irati vatano wo rinawatane mai?
PSA 119:85 Vatano mararine wo ateme rawae ti mo inaman, nanawirati wonae ubeta Nya anaparatote rai nao.
PSA 119:86 Nya ananyao mainy tenambe, omamo ntindimu ti anave rai. Syare naemeno rinai! Weye vatano angkarije ntapekano mai wo rinawatan bayave.
PSA 119:87 Kavintare umba wo rinaubaisy bayave kobe, weramu risyamo syo Nya anaparatote rapaya ra ntami ramu.
PSA 119:88 Syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai, indamu ribeto Nya ananyao ndaugaje rai.
PSA 119:89 Sya AMISY, Nya ayao mamo ntindimu no munijo ntiti ntoa nuge nuganui.
PSA 119:90 Winyamo nteto Nya urairi rai tawano susyo miridi nto mai, Winyo muni so ranteto matuve ti no tawan.
PSA 119:91 Anakotaro no ti nde somamo mamaisyo Nya patimuge rai, weti wemainyamo manapatambe Winai.
PSA 119:92 Ranivara ibekero Nya anaparatote rai jewen datire, somaisyamo rikakai no sya siuri ama uga rai to.
PSA 119:93 Nya anaparatote mamo inanimari rai jewen ntoa nuge nuganui, weye wemi mbewar Winyo kovo wanyine raugav akare rinai.
PSA 119:94 Winyi Nya ura rinai, weti syare Nyo inapaya kakai rai, weye Nya anaparatote mirati ibeto rai mavabe.
PSA 119:95 Vatano mamune wo inaman indamu ware wo rinaubaisy, weramu Nya ananyao obo mirati syo ratantonave.
PSA 119:96 Anakotaro ngkov dave no mine somamo inta no tawane ramu, yara Nya ananyao obo mirati no tawan.
PSA 119:97 Wakoe, inanuga no Nya anaparatote rai rave! Syo ratantona tutiro masyote anteter.
PSA 119:98 Nya ananyao omirati no rinai tawan tutir, weti mo ana ratantona ntiti raunande rinai, mo sya marova awa ana udatantona rakivan.
PSA 119:99 Sya ana datantona ngkov mo kuruno wo rinanyao awa rakivan, weye risyo Nya ananyao ratantonave tutir.
PSA 119:100 Sya ana datantona mo vatano awa akoe matu to awa ana udatantona rakivan, weye syo Nya anaparatote raijaro matuve.
PSA 119:101 Unanui ngkakainoanive mamo syonaeyo tavono raiji, indamu syo Nya ayao obo raijaro matuve.
PSA 119:102 Winya anaparatote mamo idapaya ra ntami jewen, weye Winyirati Nyo rinanyao rai.
PSA 119:103 Wakoe! Nya ananyao mamo manavan dave no rinaunane rai, ama manavane mo anyaune ama poke rakivan.
PSA 119:104 Nya anaparatote wemirati mo rinanyao ti syo kove, kakai raen, weti ana raveti musyo marambe mamo syonaeyo rai.
PSA 119:105 Amisy, Nya ayao mi mbe yawaimbe inawanto rije rai, muno mbar irati sya unanui rai.
PSA 119:106 Nya anaparatote mamo moyar, weti syurairive patimuve, syare syo raijaro matuve.
PSA 119:107 Sya AMISY, risiuri rave, syare Nyo kovo wanyine raugav akare rinai mamaisyo Nya urairi rai.
PSA 119:108 AMISY, syare winanayanambe sya kangkaman idaura ore so rai, omamo maisyare anakotaro rameseo Nai ramaisy, muno syare Nyo rinanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:109 Risya kove somamo ito no wene ama usye rai to, weti kavintare kakai, weramu Nya anaparatote mamo inanimari raije ramu.
PSA 119:110 Vatano mamune wo avirije ratugar mo inaman, weramu risyamo susyo marambe Nya anaparatote rai ramu.
PSA 119:111 Nya ananyao wemirati romano sya ura raija ntoa nuge nuganui, omirati mo anayanambe raugavere inanuga so rai.
PSA 119:112 Inanuga so ama mbeke dave mamo ritavono Nya anaparatote rai, ntoa sya matam akarije rai.
PSA 119:113 Vatano anuga mbe jirumbe pamo syonaeyo ai, yara Nya anaparatote obo mirati inanuga no rai.
PSA 119:114 Winyirati rikokaibe no nanem ate rai indamu wino rinaora, maisyare naite apa vakane wemaisy, muno risyamo inanaveano Nya ayao obo ramen.
PSA 119:115 Inya, vatano mamune weap, wata ramu wagwaravainyo rinai, indamu syo sya Amisye Apa ananyao obo raijaro matuve.
PSA 119:116 Rinanaveano winamen, weti vemo naneme mpaya rinai mo risamane nora, yara Nyo sopambe rinai mamaisyo Nya urairi rai indamu rijayaisy tutir.
PSA 119:117 Nyo sopambe rinai indamu ripaya irati marova aneme rai, weti Nya anaparatote mamo ibeke dai tutir.
PSA 119:118 Vatano wusya akirive Nya anaparatote rai nawamo Nyo mavakano marambe, weye onawamo anapamponae umamaisye jewene naowa.
PSA 119:119 Vatano mamun mine so nawamo Amisye Nyo mansaena maisyare anaingkainyo rauvata, omi mbewar risyamo inanuga no Nya ananyao obo rai.
PSA 119:120 Risyamo syo Amisye winasyaniv weti inanakea uga nsayae, rinanuga so ntutar dave irati Nya mangke ndaugaje rai.
PSA 119:121 Risyamo syo ana mamaisye muno moyare obo rave to, weti vemo Nyo rinaunanto vatano maneme nsoowate mai jinya.
PSA 119:122 Risyamo syanapatambe Nai, weti syare Nyo urairive rinai paep, nyare Winyi Nyo rinakum ti rikov, vemo winaneme mpaya rinai mo vatano mararine wo rinataka doyadi nora.
PSA 119:123 Risyo winanyuto Nyo inapaya kakai rai raija marudi ti inami njoram to, risyo Nya urairijo ngkov dave ratunao Nyo ravera mamaisyo rinaiji.
PSA 119:124 Risyamo syanapatambe Nai, syare wimbekobe irati rinai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai, muno Nyo rinanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:125 Risyamo syanapatambe Nai, syare Nyo sya ana datantona raneka indamu rinanto Nya ananyao rai, wirati syo raen tugaive.
PSA 119:126 AMISY, masyote ndea mamai to, weti syare winseo Nyo mangke rapatimu! Weye vatane wo Nya anaparatote rakanyoandi.
PSA 119:127 Risyamo inanuga nto Nya ananyao rai, mo rinanuga nto emasi rai rakivan, tugae, mo inanuga nto emasi kakui rai rakivan dave.
PSA 119:128 Wemirati mbewar ritavondi Nya anaparatote rai inanuga nsarokire rai, muno ana raveti musyo marambe mamo syonaeyo rai.
PSA 119:129 Nya ananyao mbe anaanibe rave, wemi mbewar ribeto rai mavabe.
PSA 119:130 Nya ayao mamo ranivara ama ine raura kakavimbe, weamo mo vare raunande reansai, muno mo ana ratantona ngkove raugavo vatano wananepabe mai.
PSA 119:131 Inawa so ntavaeya no muno inanawayo ntove, weye inanuga ntove rave Nya ananyao rai.
PSA 119:132 Syare namumbe de rinai, muno naemeno rinai, maisyare wimbekobe vatano mansanuga no Winai maive wemaisy.
PSA 119:133 Syare Nyo rinaugavo sya unanui syanya rai, mamaisyo Nya urairi rai, vemo winaneme mpaya rinai mo ayao kakai mbe akarive rinai nora.
PSA 119:134 Syare Nyo rinapaya irati vatano wo rinatawanto mai, indamu syo Nya anaparatote raijaro matuve.
PSA 119:135 Risyamo syanapatambe Nai, syare Nya kove mbaro rinai, muno Nyo rinanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:136 Inami ngkaru so njam maisyare mana we, weye vatane ubeto Nya anaparatote rai jewen.
PSA 119:137 Sya AMISY, Winyirati moyar, muno Nya ana ndapatimu mamo mamai dave.
PSA 119:138 Nya ananyao Nyo raugaje omirati moyar, muno mamai dave ti anave rai.
PSA 119:139 Sya pari mo rinantutup dave, weye sya marova manimari irati Nya ayao rai.
PSA 119:140 Nya urairi wemi ntindimu muno anave rai, weti risy, Nya vatano syanapatambe Nai, rinanuga no rai.
PSA 119:141 Risyamo vatano sya tame maje muno vatane wo inaura tantunawi, weramu Nya anaparatote mamo inanimari rai ramu.
PSA 119:142 Winyamo moyar muno Nya moyare ntoa nuge nuganui, muno Nya anaparatote omamo ayao tugae.
PSA 119:143 Anakotaro nsosobe muno mangke mo inakikipi, weramu Nya ananyao wemi mo anayanambe raugavo inanuga so rai.
PSA 119:144 Nya ananyao mamo moyar ntoa nuge nuganui, syare Nyo inaveramu inanto rai indamu rijayaisy tutir.
PSA 119:145 Sya AMISY, rinanuga ntenami syo winawain, syare Nyo sya ana danajo ravera mamaisyo rinai, weamo ibeto irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:146 Syo winawain syare Nyo rinapaya irati kakai rai, indamu syo Nya ananyao raijaro matuve.
PSA 119:147 Ribeseo awatan ngkobe, syo winanonae indamu naemeno rinai, risyamo inanaveano Nya ayao obo ramen.
PSA 119:148 Namane mamo riniki jewen, indamu syo Nya urairi ratantonave tutir.
PSA 119:149 Sya AMISY, syare Nyo sya ana danajo ore so raraniv mamaisyo Nya muinyo no tawane rai, syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya patimu moyare rai.
PSA 119:150 Vatano wo kakai ratantona rinai wo inawatana wararai jirati rinai to, onawamo ugwaravainyo Winai, ubeta Nya anaparatote rai jewen bayave.
PSA 119:151 Weramu sya AMISY, Winyamo nyararai jirati rinai rave, muno Nya ananyao mainyamo ayao tugae.
PSA 119:152 Nya ananyao mainyamo Nyo raveti no tawana nuge nuganui, omamo syo raeno rai no arono wusyinoe.
PSA 119:153 Sya Amisy, syare Nyo sya siurije so raen muno Nyo rapaya rinai, weye risyamo inanimarijo Nya anaparatote rai jewen.
PSA 119:154 Sya Amisy, syare Nyo marimbe rinai muno Nyo inapaya irati sya marova mai, syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya urairi rai.
PSA 119:155 Vatano mamune nanawamo Nyo mapaya kakaije rai ramu, weye onawamo ubekero Nya anaparatote rai jewen.
PSA 119:156 Sya AMISY, winaemeno rinai mamo manakoe rave, syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya patimu moyare rai.
PSA 119:157 Vatano umarovave rinai muno wo rinawatane wanui rave, weramu risyamo syusyo marambe Nya ananyao rai ramu.
PSA 119:158 Syo vatano ubeta Amisye Winai jakato jewene mansaenamo inanuga mamuno mansai rave, weye onawamo utavono Nya ananyao rai jakato ramu.
PSA 119:159 Sya AMISY, syare Nyo rinaen, risyamo inanuga no Nya anaparatote rai rave, syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai mamaisyo Nya muinyo no tawane rai.
PSA 119:160 Nya ayao mainy tenambe omamo tugae, muno Nya ana ndapatimu moyare mamo no tawana ntoa nuge nuganui.
PSA 119:161 Akari akokoe wo rinawatan bayave ayao mamaisye jewene rai, weramu Nya ayao bo mi syo rasyaniv.
PSA 119:162 Inananibe irati Nya urairije rai, maisyare vatano ananibe romano po raugav no marova rai wemaisy.
PSA 119:163 Risyamo syonae daveo ayao aarurijate rai, yara Nya anaparatote obo mirati inanuga no rai.
PSA 119:164 Masyote intabo rikangkamambe Naije kaururum, weye Nya patimu mamo moyar dave.
PSA 119:165 Vatano manuga no Nya anaparatote rai nawamo una irati kovo saumane rai, unanta irati ana nsosobe inta rai jewen.
PSA 119:166 Sya AMISY, syo winanyuto Nyo inapaya irati kakai raiji, muno Nya ananyao mamo ibeto irati rai.
PSA 119:167 Nya ananyao omirati syo raijaro matuve, muno inanuga no rai rave.
PSA 119:168 Nya anaparatote muno Nya ananyao mamo syo raijaro matuve, weye sya ana dave mainy tenambe, omamo Nyo raen to.
PSA 119:169 Sya AMISY, syare sya ana idawaine so more no Winui: syare Nyo ana ratantona ngkove raude rinai mamaisyo Nya ayao rai.
PSA 119:170 Syare sya ana idanajo so more no Winui: Nyo inapaya kakai rai, mamaisyo Nya urairi rai.
PSA 119:171 Koveamo inawa so mpaato kangkamane bo raijo Winai tutir, weye Nyo rinanyao irati Nya anaparatote rai.
PSA 119:172 Koveamo inaunane so ngkiny irati Nya urairije rai, weye Nya ananyao mainy tenambe, omamo moyar dave.
PSA 119:173 Syare Nyo rinasopan irati naneme rai, weye Nya anaparatote mirati syo patimu rave ritavondi rai.
PSA 119:174 Sya AMISY, ribeke dave syare Nyo rinapaya irati kakai rai, muno Nya anaparatote mirati mo anayanambe raugavo rinanuga so rai.
PSA 119:175 Koveamo Nyo inayaranande indamu rijayaisy tutir, wirati rikangkamambe Nai, muno Nya anaparatote omirati mo sopambe rinai.
PSA 119:176 Risyamo vatano syanapatambe Nai, weramu syusyo marambe to, maisyare domba aumandi wemaisy. Weti sya Amisy, syare winde Nyo rinakani, weye Nya ananyao mamo rinanimarijo rai ramu.
PSA 120:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavaro Amisy no Yerusalem. Syo AMISY awain arono rino irati ana nsosobe ama uga rai, muno Po sya ana danajo raveti mamaisy.
PSA 120:2 Sya AMISY, syare Nyo inapaya irati vatano wo aarurijate raker, muno wo anapamponae ratore mai.
PSA 120:3 Inya, vatano wasaunane mansake weap, animaisye mi indati Amisye Po raugaje ratutumbe tavono wasai? Muno mangke mbetai ruimaisye mirati indati Po raugaje wasai?
PSA 120:4 Wepi Po naite maveti wo ato nsasiu veano wasaivuiny, muno nuja ama nene nsundive rave veano wasamer.
PSA 120:5 Wakoe, kakaije nde rinai weye rino vatano wanave Amisye Ai jewene matavon, maisyare vatano mamun Mesek muno Kedar awa yasyine wemaisy.
PSA 120:6 Ntoa nugoenta rave to, rino irati vatano wonae kovo saumane rai umaso matavon.
PSA 120:7 Risyamo ibekero kovo saumane rai, weramu ranivara syayao dai, weamo onawamo ubekero ivuinye obo rai.
PSA 121:1 Ransyerano vatano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. Syo unate so ranyanyube anyi, indati arepi de po rinasopan?
PSA 121:2 De ti po rinasopane pamo AMISY, Opirati Po naume muno mine so ranari tenambe.
PSA 121:3 Opamo aneme mpaya nai jewen, ti nto ntemaje ramu, Opamo ami maomombe ramu ti Po nayaranande tutir.
PSA 121:4 Tugae, Amisy Po vatano Israel mansayaranande Opamo, ami maomono intai jewen muno niki intai jewen.
PSA 121:5 AMISY Opirati Po nayaranande tutir, AMISY Opirati tuna nautan indamu darino naora.
PSA 121:6 Weti indati uma apa mamoano masyote yasyine mo nanene jewen, muno embae ama vare mo anakotaro ngkakai raugavo nai jewen.
PSA 121:7 Indati AMISY Po nayaranande ti anakotaro ngkakai inta nande nai jewen, muno Po nya njayaisye so rayaranande tutir.
PSA 121:8 AMISY Po nayaranande tutir arono winto no rui rui vayave, nai unumeso ntoa nuge nuganui.
PSA 122:1 Daud apa ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavaro Amisy no Yerusalem. Rinanayanambe rave arono sya arakove wo rinawain ware: ‘‘Nde wanta no Yavaro AMISY.’’
PSA 122:2 Soamo reande wansayae to no unsanda akoe sisa no munijo Yerusalem.
PSA 122:3 Yerusalem rauseo ntet to, omamo munijo vatane wo ranari ti ngkov dave muno ntindimu.
PSA 122:4 Nai munije so, susyo Israel wangkuire, onawamo AMISY taune Apa kawasae nanawije, indamu wo AMISY Apa tame rawain, wo kove raura seo Ai, mamaisyo Apa ananyao Po raugaje Israel maije rai.
PSA 122:5 No Yerusalem so, akari titi utantuna no awa kursijo titi rai indamu wo mangke rapatimu, akari umaso nanawamo una no tanoano susyo Daud.
PSA 122:6 Syare wapo AMISY anajo indamu Po kovo saumane raugaje ntami Yerusalem rai: ‘‘Syare vatano manuga nto munijo Yerusalem raije nao awa ura irati kovo saumane rai.
PSA 122:7 Syare kovo saumane ntami no Yerusalem nya yano orame ama uga rai, muno nya soero ramane rai indamu nya vatano wo ramane utantuna mariraave vayave.’’
PSA 122:8 Rinaemen irati sya yavaruga muno sya arakovo Israel mai, weti syo raura syare: ‘‘Kovo saumane ntami no Yerusalem nya uga rai tutir!’’
PSA 122:9 Inanuga nto Yavaro AMISY, wama Amisye Apa yavare rai, weti risyo anajo indamu Po kove raugaje Yerusalem nai.
PSA 123:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavaro Amisy no Yerusalem. Sya Amisy, Winyirati Akari Titi ntuna no munijo Manunggara, Winyirati inamumbe ore Nai, syare syo nanajo.
PSA 123:2 AMISY, reama Amisy, reamo winanyut ava naemeno reansai! Reansanaveano winamen, maisyare anya inta anaveano apa akari panapatambe ai amene wemaisy, muno maisyare wanya ranaveano ama akoeyo manapatambe raije ramene wemaisy.
PSA 123:3 Naemeno reansai! AMISY, reamare naemeno reansai, weye vatane wo reansaura tantunawi tutira ndea naiso rave to.
PSA 123:4 Vatano utantuna ananuge vone rai wo reansakaajiana nugoenta rave to, muno vatano umararine wo reansaura tantunawi tavon.
PSA 124:1 Daud apa ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. Ranivara AMISY be marimbe wansai jewen datire? Inya, vatano Israel, koveamo wapo raura taiso maisy:
PSA 124:2 Ranivara AMISY be marimbe wansai jewen datire? Arono vatane usea ti umarovave wansai,
PSA 124:3 weamo wo wansaubaisy ti wene mo wansaunto jayaibe, weye manuga mamune ntatupami wansai.
PSA 124:4 Weti wo wansao bintabo, maisyare manayame inta mo wansaugaveta wemaisy, muno maisyare manayame nsepadi wansai wemaisy,
PSA 124:5 muno maisyare manayamo mpanyoane ama vambunine mo wansakupita wemaisy.
PSA 124:6 AMISY ararimbe, weye Opamo Po wansaunanto wama marova mai jewen, onawamo maisyare make sivuiny ware wo wansarisyi wemaisy.
PSA 124:7 Yara wampapaya mai to, maisyare insanije upaya irati pamuno nsawa maije rai. Pamuno wem mpatimu ti wampapaya rai to.
PSA 124:8 AMISY Wepirati Po naume muno mine so ranari, Opirati Po wansapaya irati kakai rai.
PSA 125:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. Vatano wanave AMISY Ai onawamo maisyare unato Sion mangkiki kakai, nteto tindimuve tawan tutira nuge nuganui.
PSA 125:2 Maisyare papukame mo Yerusalem rayan kijani, omai tavon AMISY Po Apa kawasae mayan kijani Apa vambunine rai, arono naiso ntoa nuge nuganui.
PSA 125:3 Vatano mamun indati ube akarivea nugoenta rave jewen, no kopa AMISY Po raosoro vatano kove mai rai, wirati vemo vatano kove utavondi wo anakotaro ngkakai rave tavon nora.
PSA 125:4 Sya AMISY, syare Winyo kove raugaje irati vatano kove mai, onawamo vatano utavondi Nya bekere rai nanawije.
PSA 125:5 Yara vatano wo Nya unanuije rapaya ti ntami, wakata no unanuijo kakai nsosobe rai, koveamo AMISY Winyo mangke raugaje mansaijo vatano mamune mautan tenambe. Kovo saumane ntami Israel wansai!
PSA 126:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavaro Amisy no Yerusalem. Arono AMISY Po Israel wansapaya munijo aroo rai indamu wamakare tantuna no Yerusalem rai, wakoe! omamo maisyare wanakimarive wemaisy, weye ana kove so nande wansai.
PSA 126:2 Arono naije, anayanambe ntairijo wansanuga rai, muno wansananibe, wangkinyo ransyerane rai. Muno no susye kotare raito vatane wo raura ware: ‘‘Ana mbe anainambe somamo AMISY Wepi Po rave mai.’’
PSA 126:3 Tugae, AMISY Po ana mbe anainambe rave wansai to, omi mbewaramo wansanayanambe.
PSA 126:4 Reama AMISY, reamare Nyo anakotare raveramu ngkovo reansai maisyare arono wusyine wemaisy akato, maisyare maru pape maje ti mana sapa anoko Negep njam akato wemaisy.
PSA 126:5 Vatano po anare rayanyum ti siuri raija poyov, arono mare nsin to yamo gwain ananibe rautan.
PSA 126:6 Vatano kumbaro anare rai ti siurija amingkaru ntende, indati gwain ananibe arono apa ingkuja ntairi ama ine rai ti nin ndautan.
PSA 127:1 Salomo apa ransyerano vatano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy, no Yerusalem. Yavare ma ranivara AMISY Pi dauseo ntete jewen, weamo vatano wo ranarije onawamo ubea marudi. Ranivara AMISY Po munije ramane jewen, weamo vatano wo ramane onawamo ubea marudi tavon.
PSA 127:2 Vemo nanuga mamauno anaisye rai jinya, weye Amisye Wepi Po vatano anuga no mai mansayaranande. Weramu ranivara nyo vambunine randari da nyo anaisye rakani ti winseo awatan ngkobea nyo anakere raijara nepata kaumure guisya nai, weamo mbea marudi, weye Amisye Pi Po nya mbekedaije raugaje nai.
PSA 127:3 Tugae, arikainye nanawamo AMISY Wepi Po maugaje wansai, onawamo Apa kovo Po ratayao indamu wama ura rai inta mije.
PSA 127:4 Arikainyo nanawirati mavaki arono aja pe akoeya me ta ikamuram, omamo raurata irati naite inta po ato raijar no aneme rai.
PSA 127:5 Kove ngkov irati vatano apa arikainye wanui ai, maisyare naite po ato manui rave raugasya no ama kokome rai ramaisy. Indati wepamo apa marova wo apinde kakai arono wo ayao kakai rantuna ai no akari mansamun.
PSA 128:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavaro Amisy no Yerusalem. Kove ngkov irati vatano are nawirati wo AMISY asyanive mai, muno ubeto irati Apa ananyao obo rai mai.
PSA 128:2 Winyamo indati nyisyisyo nya anakero ndaijare ama ine rai, muno indati nanayanambe, wino kovo ngko dave obo rai.
PSA 128:3 Nya wanya mamo maisyare anggurije moto ama mane manui ramaisy, indati mo arikainye wanui mavaki no nya yavaruga rai. Nya arikainye nanawamo indati wanui, utantuna nya tewa rakijani, maisyare inyo saitun ama kamine manui ntubai rakijani ramaisy.
PSA 128:4 Maisyare omaisy tavon anya are pirati po AMISY asyaniv, indati Po kove raugaje ai.
PSA 128:5 Syare AMISY no no Sion Po kove raugaje irati nai, syare Po kovo ngko dave raugaje Yerusalem rai indamu nyo raen arono ta wingkove so.
PSA 128:6 Syare indati nya tume nggwaravainy indamu ntuna nyo nya arikainye, ajavi mansaen. Syare kovo saumane ntami vatano Israel wansai.
PSA 129:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. ‘‘Wama marova wo wansansuimbe no arono manasyine wea ndea naiso.’’ Omamo syare vatano Israel wapo raura nakato, wapare:
PSA 129:2 ‘‘Wama marova wo wansansuimbe no arono manasyine wea ndea naiso, weramu wo wansapinde kakai.
PSA 129:3 Wo wansanepati ti pare ntuna wansakiri mona so rai janyi, maisyare vatane wo kopa rakarore ravabari ti ngkaipiti wemaisy.
PSA 129:4 Weramu AMISY Opamo moyar, Po wansapaya vatano mamune awa vambunine rai to.’’
PSA 129:5 Vatano mansanuga mamuno Sion rai nawamo, koveamo Nyo mapinde indamu wansuk akirive usamane.
PSA 129:6 Koveamo onawamo maisyare insumai ntubai no manyume von, arono ntubai kaijoe, vatane wo rapatin akato ti mewen.
PSA 129:7 Insumai umaso mo ininai ntubai no nawaisye ramaisy, vatane wo raugave ramu yara wo rapatin ti ntuna vayave.
PSA 129:8 Weti vemo vatane inta ube arakobe mai jinya, vemo wo kove raura mai jinya, muno vemo usambayambe mai nora.
PSA 130:1 Ransyeran Israel ukiny dai arono wanya ti usea no Yavar Amisy rai no Yerusalem. Sya AMISY, syo nawain arono rino ana nsosobe ama uga rai.
PSA 130:2 Sya Akoe Winy, syare Nyo sya anonae so ranaun, koveamo namarikoame rasakinav de sya ana danajo ore rai.
PSA 130:3 Sya AMISY, ranivara Nyo reama ayao kakai ama manuije rator tenambe, weamo tugae, indati reanajivo Akoe Winya mangke raora kakai.
PSA 130:4 Weramu Winyirati mayaro Nyo vatane reama ayao kakaije rapaya reansai, indamu vatane reamo nasyaniv muno reambeaje Nai.
PSA 130:5 AMISY, Winyirati syo nanyube, inanuga ntenami syo nanyube, muno Nya ayao mirati inanaveano ramen.
PSA 130:6 Sya jugara so bekero sya Akoe Winai, mo naito po munije inta rayaranande namane rai ti bekero nsansiman bavai, apa bekere rakivan. Tugae, mo naito po munije inta rayaranande namane rai ti bekero nsansiman bavai, apa bekere rakivan.
PSA 130:7 Inya, kawasae Israel wasanaveano AMISY obo amen! Weye AMISY Apa muinye no tawan, muno Opirati mayaro Po wansapaya kakai rai tenambe.
PSA 130:8 Opirati Po Israel wansapaya irati wama ana wandaveti ngkakai rai tenambe.
PSA 131:1 Daud apa ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. AMISY, risyamo syo taune rinararine ramu, muno syo sya popane ranepate ramu. Risyamo inanuga nto irati anakotaro ntiti rave raije ramu, muno nto irati anakotaro mo sya ana idaene rakivane raije ramu.
PSA 131:2 Weramu tugae, risyamo imainda no muno rino mariraave, maisyare arikainyo tuvane tuna akoeya rarijate wemaisy. Arikainye niki mariraave arono akoeya mo akepan, maisyare wemaisy rinanuga som no mariraave.
PSA 131:3 Inya, Israel syare wasanaveo AMISY amen, nai unumeso ntoa nuge nuganui.
PSA 132:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. Sya AMISY, syare naemeno Daud ai, vemo mparandeno ai no apa siuri kotare rai jinya.
PSA 132:2 Vemo AMISY winanimari apa urairi po raokae nande Nai rai jinya, urairijo namirati po raokae nande Israel reama Amisy Mbambunin Dave Winai rai jinya.
PSA 132:3 Po raura pare: ‘‘Tugae, risyamo indati risiso tuna no sya yavare ama uga rai rainy, riseo niki no vasyoto riniki ri rai jewen.
PSA 132:4 Tugae, inamije mamo syo ratu ra niki jewen, indako, inamije maomon da niki mariraave jewen,
PSA 132:5 weye syana syo yavare rauseo nteto mumuimbe AMISY amarom ndainy. Israel wama Amisy Bambunin Dave Apa tuna ri mamo syo ranari rainy.’’
PSA 132:6 Kasyamo urairije mamo arono reana no Eprata weamo reamo ranaun to, umba reamo rakanija reananta rai no anoko Yaar.
PSA 132:7 Umba wo raura ware: ‘‘Wade ra wanta no AMISY Apa yavaro tuna ri, wade ra wambeaje Ai no Amun no Apa kursijo titi tuna ri.’’
PSA 132:8 Sya AMISY, syare mbeseo ra nde no tawan no Nya Yavar, nde no irati kasyamo urairi mbe rarorombe irati Nya vambunine raije rautan.
PSA 132:9 Syare syeno wanapatambe Nai nawamo awa ana udave mamaisyo Nya mbekere rai, muno Nya kawasae nawamo ukiny mananibe.
PSA 132:10 Daud opamo Nya vatano panapatambe nai, weti vemo nakirive Nya akarijo titi Nyo aijaseo umaso ai jinya.
PSA 132:11 AMISY Po urairi raokae nande Daud ai to, muno Opamo indati Po Apa urairije rakanyoandi ramu, yara teto rai kobe. Po raura pare: ‘‘Daud nya arikainyo nyo avaki inta pirati indati Syo aijaseo akari titi rai, indamu be akari titive po nanigwan akato.
PSA 132:12 Weti ranivara nya arikainye, ajavije wo Sya urairi idaokae raijaro matuve, muno ubeta irati Sya ananyao Syo raugaje mai rai, weamo ntoa nuge nuganuijamo indati awa susyo wo mampame wo nanigwan utantuna akari titi rai tutir kobe.’’
PSA 132:13 Weye AMISY Po unato Sion rapatimu to, Opamo anuga no irati rai indamu tuna no we.
PSA 132:14 Po raura pare: ‘‘Unato Sion so mirati indati ride no tawan no we, ntoa nuge nuganui, unate so mirati indati rituna rai, weye rinanuga no rai mijem.
PSA 132:15 Anaisye kotaro vatano una no Sion ubekedaije mamo indati Syo raunande ti mawes no awa munije we rai. Muno vatano ana jajewembe mai nawamo Syo anaisye raugaje mai ti wo raisya uman dave.
PSA 132:16 Indati syeno una no Sion wo raura irati kawasae Israel mai, ware Risyirati Syo mapaya irati kakai rai. Muno vatano una no Sion nawamo ukiny mananibe.
PSA 132:17 Indati nai Daud apa susyo po rampame rai, Risyo akari titi bambunine inta aijaseo no Sion rai. Indati apa be akari titive mamo Syo raveti ntindimu no tawan, maisyare yawainyo mbar ti no tawan tutire wemaisy.
PSA 132:18 Apa marova nawamo indati Syo mapinde ti usamane, yara apa be akarive mamo Syo rainyave kovo no tawane rai.’’
PSA 133:1 Daud apa ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavar Amisy no Yerusalem. Tugae, ranivara wambe arakobe muno wantantuna kava wambe intabove, omamo ngkov dave muno wansananibe rave.
PSA 133:2 Wambe arakobe ama kove mamo maisyare manino mbovov rauvaro syeno Harun akari rai, muno nsororop ti maje irati awarame rai, muno miridi makaje kobe apa ansune rai.
PSA 133:3 Muno wambe arakobe ama kove maisyare aakop maje unato Hermon rai, muno maje tavon no unato Sion rai janyi wemaisy. Nai ratuije AMISY Po Apa kove raugaje no we, omamo kovo nuge nuganui mije.
PSA 134:1 Ransyerano Israel ukiny dai arono wanya usea no Yavaro Amisy no Yerusalem. Inya, syeno wapanapatambe AMISY Ai weap, wade wapo AMISY ararimbe, weapirati wade wapanapatambe Ai no Apa Yavar arono naman.
PSA 134:2 Wasamumbe to no tanoano ndandinite rai, wasaneme raijaseo wasambayambe wapo AMISY ararimbe.
PSA 134:3 Syare AMISY wepi no no Sion Po kove raugaje wasai, Wepi Po naume muno mine so ranari tenambe.
PSA 135:1 AMISY ararimbe! AMISY Apa tame rararimbe! Inya, vatano wapanapatambe AMISY Ai weap, wapo ararimbe!
PSA 135:2 Inya, syeno wapanapatambe AMISY Ai no Apa Yavare uga weap, weapirati wade wasambayambe no wama Amisye Apa Yavare ama wanijate.
PSA 135:3 Wapo AMISY ararimbe weye Opamo kov dave, wakinyo ransyerane rai, wapo Apa Tame rararimbe weye Opamo aemeno wansai rave.
PSA 135:4 Weye AMISY Po Yakop apa susye matayao terave amarom, Israel wenawirati kawasae taune Apa ura terave mai.
PSA 135:5 Weye syo raen tugae, AMISY Opamo panakoeve rave, Wepi rati Akoe, titi rave Po anawayo kotaro vatane wo masyanive makivan bintabo.
PSA 135:6 Anakotar tenambe AMISY bekedaije mamo Po rave, nai naume warae muno mine so, mayane muno nawanano ntento.
PSA 135:7 Nai mandepe ama ruduke rai, Wepi Po kamure raveti ntipu ti nde, Wepi Po ivake raveti ntavono maruge rai, muno Wepi Po ovare atutir indamu puje no apa tipugo raije rai.
PSA 135:8 Wepi Po arikainyo anui vatano Mesir mao bintabo, muno awa maere kotaro wo makume awa tuvano manasyin dave matavon.
PSA 135:9 Wepi Po anainame muno anapaporainye rarorono vatano Mesir mai, omamo mangke Po raugaje irati Piraon muno apa aneneme mai vintabo.
PSA 135:10 Wepi Po susye kotare wanui mataopon, muno Po awa akari titi awa vambunine rangkakeraive mansao:
PSA 135:11 Wenawamo Amori awa akari titi Sihon, munijo Basan awa akari titi Og, muno akari titi susye kotaro ntuna no munijo Kanaan.
PSA 135:12 Umba Po awa kopa raunanto irati Apa kawasae Israel mansai, indamu Apa kawasae Po matayao so awa ura rai tawan tutir.
PSA 135:13 Sya AMISY, Nya tame mamo indati no pitawabe ntoa nuge nuganui, muno sya AMISY, Nya tame mamo indati susyo miridi nto wo raen.
PSA 135:14 Weye AMISY Po moyare rapatimu Apa kawasae mansai, muno aemen irati Apa vatano wanapatambe irati Aije mai.
PSA 135:15 Susye kotare nanawamo ubeaje irati yaro taune wo ranari maneme raije rai, omamo wo ranari irati peraki muno emasi rai.
PSA 135:16 Mawa no mai, weramu wayaove kakai, mamije no mai, weramu wo nuge raene jewen,
PSA 135:17 mamarikoame no mai, weramu wo ana ranaune ramu, weye manawayo meweno mai.
PSA 135:18 Vatano wo yare ranari muno vatano wanave rai, wenawamo indati awa vambunine meweno mai maisyare awa yare ramaisy.
PSA 135:19 Inya, kawasae Israel, wapo AMISY ararimbe! Inya, syeno susyo Harun, wapo ararimbe!
PSA 135:20 Inya, vatano susyo Lewi, wapo AMISY ararimbe! Inya, vatan tenambe wabeaje AMISY Ai weap, wapo ararimbe!
PSA 135:21 Wapo AMISY ararimbe no unato Sion, nai Yerusalem Apa tuna ri. AMISY ararimbe!
PSA 136:1 Kove raura AMISY Ai, weye Opamo ko dave! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:2 Kove raura Amisye Ai, Opi titi rave anawayo kotaro vatane wo masyanive makivan bintabo! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:3 Kove raura Akoe Ai, Opi akarijo titi Po akari titi makivan tenambe! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:4 Kove raura AMISY Ai, Obo pirati bambunin Po anainamo manakokoe raroron! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:5 Po naume ranari jirati Apa ana datantona ntiti rai! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:6 Opirati Po mine so raneka no mana ama vone rai! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:7 Wepi Po anakotaro ama vare manakokoe ranari no naume rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:8 Uma baro sansimane rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:9 Embae muno tume mbaro namane rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:10 Kove raura irati Amisye Ai, Opi po arikainyo anui Mesir mao tenambe. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:11 Wepi Po vatano Israel maugav uje no munijo Mesir raora. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:12 Po maugav uje irati Apa vambunino manakoe rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:13 Kove raura irati Ai, Wepi Po Mayano Kolsum raotar ti mbe jirumbe. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:14 Wepi Po kawasae Israel maugav ti wo Mayano Kolsum ama yasyino kanene rainanta. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:15 Yara Piraona pe apa naite nanawamo Po matatuv asyo Mayano Kolsum rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:16 Kove raura Amisye Ai, Opi po Apa kawasae Israel maugav wanya no anoko kanene rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:17 Kove raura Amisye Ai, Wepi rati Po akarijo titi ubambunin mataopon. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:18 Wepi Po akarijo titi awa tame manakokoe mao. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:19 Po vatano Amori awa akari titi Sihon aubaisy. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:20 Muno Po munijo Basan awa akari titi Og aubaisy. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:21 Po awa kopa raunanto irati Apa kawasae mai indamu awa ura rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:22 Indamu Apa kawasae Israel wanapatambe Aije awa ura rai tawan tutir. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:23 Opamo aemeno Israel wansai tutir arono wama marova wo wansapinde. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:24 Muno Opi po wansapaya irati wama marova mai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:25 Wepi Po anakotaro njayaisye ravavirijo anaisye rai. Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 136:26 Kove raura Amisye Ai, Opi rati be akarive munijo ntiti rai! Tugae, Apa muinye no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 137:1 Nai mana akokoeyo njam anyi no munijo Babel ama tuga, wantantuna wamoyov wansaemembe akato Sion rai.
PSA 137:2 Nai mana tuga umaso, wamo wama itari ravesea nsaawa inyo gandarusa rai.
PSA 137:3 Weye vatano wo wansaijaro arove wo wansantitidi wangkinyo ransyerane raijo mansai. Vatano wo wansatawanto umaso wo wansantitidi indamu wangkinyo ransyerano marinsawane rai, muno wo wansakekebe ware: ‘‘Wakinyo ransyerano wakiny dai we no Sion inta raijo reansai!’’
PSA 137:4 Abo! Ransyerano wangkiny daive AMISY Ai mamo, no munijo marane so, mamaisyo wangkiny dai ramu!
PSA 137:5 Inya, Yerusalem, ranivara inaemen akato winai jewen, weamo inanem ngkove so maindi kai, ti mo itari raeyan akato kakai!
PSA 137:6 Ranivara inanimari Yerusalem winai, muno rinanayanambe manakoe winai akato rave jewen, weamo inaunane so ntumainy kai indamu rikiny akatoe jewen.
PSA 137:7 Sya AMISY, syare naemeno vatano Edom awa ana udave rai, muno Nyo mangke rasakinavo mai. Onawamo arono naito Babel wo Yerusalem randujai we, wo raura ware: ‘‘Randamisyi! Randamisyi rave ramu masyo ruke rai rave!’’
PSA 137:8 Inya, munijo Babel, winyamo indati naupaeta ti nakanive! Weye nyo reansave tatugadi, weti syare kove ngkov irati vatano indati po mangke rasakinavo winai ai.
PSA 137:9 Kove ngkov irati vatano po Babel nya arikainyo tuvane marigwainye ai, muno po maugaje mavari no orame rai ai.
PSA 138:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, syare syo kove raura seo Nai inanuga ntenami rautan, nai ana akokoe ubambunin no Manunggara mansamun, risyo ransyeran kangkamane veano nangkakivambe.
PSA 138:2 Rinamumbeto no Nya Yavaro ndandinit, ribeaje Nai muno syo Nya tame rararimbe. Weye Winyamo Nya muinye no tawan muno winteto Nya urairi rai; weye Nya tame muno Nya urairi mamo Nyo raijaseo titive mo anakotaro kaijinta rakivan.
PSA 138:3 Arono syo winanonae, Winyo sya ana idanonae ore raveti mamaisy, Winyo inanuga raveti mbambunin, weti rijanive jewen.
PSA 138:4 Sya AMISY, vatan tenambe ube akarive no mine so nawamo indati wo nararimbe, weye wo Nya ayao ranaun to.
PSA 138:5 Onawamo indati ukinyo ransyerane rai wo AMISY Nya ana ndave rangkakivambe, weye Nya kovo ntiti manakoe rave.
PSA 138:6 AMISY Winyamo ntiti rave, weramu naemeno vatano awa tame maje rave mai, yara vatano umararine nawamo winggwaravainyo mansai.
PSA 138:7 Ranivara rino irati ana nsosobe ama uga rai, Winyi Nyo rinayaranande ti rikov tutir. Winyavakare muno nanemo vambunine mo rinapaya, mo rinapaya irati marova awa parije rai.
PSA 138:8 AMISY, Winya urairi mamo indati Nyo raveti mamaisyo rinai, sya AMISY, Nya muinyo no tawane mamo ntoa nuge nuganui. Syare vemo naneme mpaya Nya kawasae reansai jinya!
PSA 139:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai. Sya AMISY, Winyo rinayasiro mavabe muno Nyo rinaen.
PSA 139:2 Risya ana syo rave mamo Winyo raen bintabo; Wino no munijo ntiti weramu winanto risya ana syo ratantona rai tenambe to.
PSA 139:3 Winami ntami rinai arono syo anakere raijar muno arono inaneme mpaya anakere rai; Winyo sya ana idave raen tenambe.
PSA 139:4 Weye tugae, AMISY, syana syo ayao inta raura rainyamo Winyo raeno wusyimbe to.
PSA 139:5 Winyo rinayan kijani, muno Winya vambunine mo rinayaranande.
PSA 139:6 Winya ana ndaene mamo ntiti rave rinakivan, weti vatane risyamo mamaisyo seo rai jewen.
PSA 139:7 Nai rui rui rati syoroto ri umba Winya no no we jewen e? Nai rui rui vayave syoroto ri Winyamo no no sya wuisy!
PSA 139:8 Ranivara risyare to seo no naumo warae, Winyamo no no we; ranivara risyare syakasyo niki no amanija ama uga waraya, Winyamo no no we.
PSA 139:9 Ranivara ribadirir ti syo uma seo ri rakivan, muno syui ti to nanto no nawanane ama marano uma pasyo ri rai, Winyamo no no we,
PSA 139:10 naije tavon Winyo rinaugav mavabe naije tavon winanem ngkov vambunine mo rinasopan kobe.
PSA 139:11 Ranivara syare kaumure mo inatatuv mo rinangkokaibe, muno varo mo rinavare rakanive ta, yara kaumure bo ntami, ti syo rakarae syare Winyo rinaene ramu.
PSA 139:12 Yara ana tugae mamo kaumuro namije mo rinangkokaibe Amisye Winya ana ndaene raije ramu, weye Winyo namane raen maisyare sansimane ntami, muno kaumure maisyare vare ntami.
PSA 139:13 Amisy, Winyirati Nyo inanuga muno rinanasine ranari tenambe vintabo; Nyo rinanari mavabe arono rino no ingkoa ranobon.
PSA 139:14 Risyo nararimbe weye Winyo rinanarije mamo mbe anainambe muno mamai dave. Kotaro Winyo ranari tutudi mamo mbe anainambe, muno risyo raen omamo tugae rave.
PSA 139:15 Risya pae mamo ngkokaibe Nai jewen arono rinanari no varoro ngkokaibe rai, arono Winyo rinanari no ingkoa ranobon.
PSA 139:16 Amisy winami ntami rinai arono ta ribe manave no ingkoa ranobon. Risya masyoto rikovo rai tenambe omamo Winyo ratoe Nya bukuge raija ntuna to. Masyote umaso mainyamo Nyo rapatimu to arono umaso inta mana mamai dainy.
PSA 139:17 Wakoe! Sya Amisy, Winya ana datantona mamo risosobe rinanto raiji, ama manui ma ratore kakai!
PSA 139:18 Ranivara risyare idator, omamo mo nayavo mayano warave rakivan. Risyo Winya ana datantona ratora ntoa rui kai, rimamaisye jeweno rai vintabo, yara Winyamo ntuna rinautan tutir.
PSA 139:19 Syare Amisy Winyo vatano mamune maubaisy indamu mansaumandi, muno vatano wo mavuge rave maeparo marambe rinai.
PSA 139:20 Onawamo wo mamune ratantona Nai, wayarurijabe muno ubesea umarovave Nai.
PSA 139:21 Sya AMISY, vatano manuga mamuno Nai onawamo inanuga mamuno mai, muno syonae vatano ube marovave Winaije mai.
PSA 139:22 Rinanuga mamuno mai rave tugae, muno rimarovave irati mansai tavon.
PSA 139:23 Sya Amisy, syare Winyo inanuga rakewar asyo indamu winanto inanuga rai; Syare Winyo inayasiro mavabe indamu winanto sya ana syo ratantona rai tenambe.
PSA 139:24 Nyo inanuga raen ayao kakaije inta no rinaija rako? Syare Winyo rinaugav mavabe to no unanuijo kovo nuge nuganui rai.
PSA 140:1 Masmur Daud po ratoe. Nto irati akari po vatano matayao ukiny maugavo ransyerane rai ai.
PSA 140:2 Sya AMISY, syare Nyo inapaya irati vatano mamune mai, no rinaora irati vatano wo ivuinye rave mai.
PSA 140:3 Onawamo mansanuga mamo ana ngkakai obo mirati manantonave rai, muno masyote anteter wo arare raveti ntipu.
PSA 140:4 Mansaunane mamo maisyare tawae mamune we, awa ana udatore mamo mamun dave maisyare tawae wakane ama mamune wemaisy.
PSA 140:5 Sya AMISY, syare ndarino rinaora irati vatano mamune awa vambunine rai, no rinaora irati vatano wo ivuinye rave mai, nanawirati ubeker ware wo inapinto nao.
PSA 140:6 Vatano umararine wo isyeane ratugaro maninimbe ti mo inaman, muno wo pame rantet ti mo inaman indamu risawa rai, wo aviri ratugar ti mo inaman tavon no sya unanui idaito rai.
PSA 140:7 Syo raura AMISY Winai syare: ‘‘Winyirati sya Amisy, syare AMISY winamarikoame rasakinavo sya ana danajo so rai!’’
PSA 140:8 Sya Akoe AMISY, Winyirati mbambunin ti Nyo inapaya kakai rai, Winyirati ndarino rinaora no arono risiso marova rai.
PSA 140:9 Sya AMISY, syare Nyo vatano mamune awa ubekere ransopi, anakotaro kakai manatantonave rai mamo Nyo raorai.
PSA 140:10 Syare vemo sya marova wo rinawariki so awa popane ranepataje rinai jinya, koveamo awa ana udator ti ngkakai makare ra mo taune manepat!
PSA 140:11 Koveamo Nyo mangke tanamo nene nsundive rasui mai, muno Nyo mapinto atem mamai raito, indamu wakasen akatoe kakai.
PSA 140:12 Vemo Nyo vatano wayarurijabe maen bayave mo una tawan no mine so inya, vatano wo ivuinye rave nawamo syare anakotaro ngkakai mo mansamayo rijat da mo makep.
PSA 140:13 Syo raen tugae, indati AMISY Nyo patimu moyare raugaje vatano matawanto mai, muno Nyo marimbe vatano awa ananuge jajewembe mai.
PSA 140:14 Vatano ubeta Amisye Winai nawamo indati wo Nya tame rararimbe, muno vatano manuga nsarokire nawamo indati utantuna winatavon.
PSA 141:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, syo winawain, weti syare nyavave Nyo rinaijaseo, syare Nyo rinaraniv arono syo winawain!
PSA 141:2 Sya ana danajo seo Nai somamo syare Nyo rator siso maisyare kemenyano mbovov rameseo Winai wemaisy. Inaneme raijaseo ibe sambayambe somamo syare Nyo rator siso maisyare maero rameseo Nai no arono namandi wemaisy.
PSA 141:3 Sya AMISY, syare Nyo inawa so rayaranande, indamu vemo mpaato ayao kakaije rai jinya.
PSA 141:4 Syare Nyo inanuga so rayaranande, indamu vemo ntento ana ngkakainoanive rai jinya. Vemo syo ayao kakai rave inya, vemo rito naijaro vatano mamune matavon inya, vemo itavondijo awa one rai tavon inya.
PSA 141:5 Ranivara vatano mamai no Amisye Amune rai inta po inanayao, weamo muinyo rinai ije. Muno po inanyao indamu risakinavo sya ayao kakai rai, omamo maisyare manino mbovov randi inakari rai wemaisy; weti vemo syo rawatambe inya. Syo Amisye anajo tutir indamu Po vatano mamune awa ana udave ransopi.
PSA 141:6 Arono indati vatane awa akari mamune maeparo pene rai, awa pae mamo mpusyiki no amani, maisyare orame raturi ti mpusyiki no min. Wea umba vatane wo raen ware sya ana daurave mamo tugae.
PSA 141:8 Weramu AMISY, Winyirati sya Akoe, syo naijaro sya usye rai, syare vemo winaneme mpaya rinai mo rikakai inya, weye Winyirati syakaore inamamavube Nai.
PSA 141:9 Syare Nyo inayaranande irati isyeano sya marova wo ratugar ti mo rinamane rai, muno avirijo vatano mamune wo ratugar ti mo inaman tavone rai.
PSA 141:10 Syare koveamo vatano mamune awa vavumo wo rave mamo taune wakata utatayasyo rai, yara risyamo inaugavo marambe rai.
PSA 142:1 Daud apa ransyerano ananyao arono no no tinda ama uga, umba po Amisye anajo.
PSA 142:2 Inanamote raijaseo akoeve syo AMISY awain, syo AMISY anajo indamu aemeno rinai.
PSA 142:3 Sya anakotaro syanonae rai mamo syo rave uje no Amisye Winamun, anakotaro nsosobe rinai mamo syo raura vintabo no Winamun.
PSA 142:4 Arono sya vambunine kavintare mewen kobe, Winyamo Nyo sya unanuijo rito syakasiso rai raen to. Unanui syanya raito som, sya marova wo aviri ratugar maninimbe ti mo inaman.
PSA 142:5 Syeravo inakiri, indati arepi de teto inakiri rai? Jewen bayave, inta po marimbe rinai ramu. Syansanan daowane meweno rinai to, vatane inta po inatantona akato ramu.
PSA 142:6 Sya AMISY, risyo winawain, Wibuiny irati rigaugambe Nai, Wibuiny irati ribekero Nai arono ta rikov no mine so.
PSA 142:7 Syare Nyo rinanyanyuto mavabe sya ana dawain ore rai, weye risyamo siuri rave, syare Nyo rinapaya irati sya marova mai weye onawamo awa vambunine mo inakivan.
PSA 142:8 Syare Nyo rinapaya irati ana nsosobe mo inakikipi rai, indamu syo Nya tame raijaseo titive. Vatano ubeto irati Winai nawamo indati ude wanunugambe inakijani wenawe reamo nararimbe, weye wimbekobe irati rinai mamo manakoe.
PSA 143:1 Masmur Daud po ratoe. Sya AMISY, syare namarikoame rasakinavo sya sambaya rai, syare Nyo sya ana danajo raraniv, muno Nyo ravera mamaisyo rinai, weye Winyamo moyar dave muno winteto Nya urairi rai tutir.
PSA 143:2 Risyamo Nya vatano syanapatambe Nai, ti vemo Nyo mangke rapatimugo sya ayao kakai rai jinya, weye vatane inta mamai dave no winamune rai jewen bayave.
PSA 143:3 Weye sya marova po inangkarimu muno po inapinde, po rinaugaveto po rinansowave no varoro ngkaumudi rai, ti risyamo maisyare vatano rikakaija ntoa nugoenta to wemaisy.
PSA 143:4 Sya mayare nsaonto ti rakanive rinai to, muno inanuga mamaun dave.
PSA 143:5 Inaemen akato masyoto nde nto to rai janyi, syo Nya anakotaro ndave ratantonave, muno syo Nya ana ndave rakaraebeve.
PSA 143:6 Inaneme raijaseo ore no Winui, syo winawain, sya jugara bekero Amisye Winai maisyare kopa ngkanembe mbekero mana nde rai wemaisy.
PSA 143:7 Sya AMISY, syare nyavave Nyo sya ana danajo ravera mamaisy, weye ripapirabe akato ramu to! Vemo winakirive rinai nora, indamu vemo risyamo maisyare vatano kakai ti pasyo no atemo amanija rai to wemaisy inya.
PSA 143:8 Syare Nya muinyo no tawane rarorono rinai no awatan ngkove yanteter, weye Wibuiny irati inanaveano namen! Syare Nyo unanui mamaisyo ritavondi rai rarorono rinai, weye Winyirati syo sya sambaya raura ore Nai.
PSA 143:9 Sya AMISY, syare Nyo inapaya irati sya marova mai, weye Wibuiny irati syakaore gaugambe Nai!
PSA 143:10 Syare Nyo inanyao da ibeto Nya mbekere rai, weye Winyirati sya Amisye Pi Winy. Syare Amisye Winya Wayo Kove mo inaugav tutir no unanuijo nsarokire raito.
PSA 143:11 Sya AMISY, syare Nyo kovo wanyine raugakare rinai, wirati syo Nya tame raijaseo titive, Nyo inapaya irati ana nsosobe rai weye Winyamo moyar muno ngkov dave tutir.
PSA 143:12 Nya muinye no tawano rinai, weti syare Nyo sya marova maupaeta, muno vatano wo inansewabe nawamo Nyo mansaubaisy, weye risyamo Nya vatano syanapatambe Nai.
PSA 144:1 Masmur Daud po ratoe. Syo AMISY ararimbe! Wepirati sya unato oram inamamavube Ai. Wepirati Po inaneme ranyao marova rai, Wepirati Po inanyao indamu syo marova rave.
PSA 144:2 Wepirati Apa muinye no tawano rinai muno be yambe inaora sya marova mai, Wepirati rinino aowan muno Po rinapaya kakai rai. Wepirati darino rinaora maisyare vakane ramaisy, ti rigaugambe Ai, Po susye kotare maveaje utantuna no inajo ate rai.
PSA 144:3 Sya AMISY, vatane nanawamo animai dave, weti Winyo mansatantona rave? Muno arikainyo vatane nanawamo animai dave ti Winyo matantona rave?
PSA 144:4 Vatane nanawamo maisyare ovar bayave, awa ukov ti una no mine somamo maisyare ugara de to ti akanive.
PSA 144:5 Sya AMISY, syare Nyo naume raneka muno Nyaje no mine so, nyantukamo papukame rai indamu kijao mpatututo rai.
PSA 144:6 Winyo ivake ratatukande, indamu sya marova mpusyek, Winyo Nya atoe ratapo, indamu sya marova unanajibe tatugadi.
PSA 144:7 Winyi no no munijo Manunggara, syare naneme rareande indamu Nyo inapaya irati kakai rai. Syare Nyo rinapaya irati sya marova wanui rave so mai, Nyo rinapaya irati sya marova susyo marane awa vambunine rai.
PSA 144:8 Wenawamo ubekero wo aarurijate bo raker, muno wangkarive vayave arono wo urairije raokaisy.
PSA 144:9 Sya Amisy, syare rikinyo ransyerano wanyine raijo Winai, syo itari anakoe ama wai abusyin raeyan dai syo winararimbe.
PSA 144:10 Winyirati Nyo anasineko raunande irati akari titi Israel mansai, muno Nyo Daud, akari titi panapatambe irati Winai, apaya irati apa marova mai.
PSA 144:11 Syare Nyo vatano mamune awa omake raveto marambe irati rinai, muno Nyo rinapaya irati susyo marane awa vambunine rai. Wenawamo ubekero wo aarurijate bo raker, muno wangkarive vayave arono wo urairije raokaisy.
PSA 144:12 Amisye, syare reama arikainyo anya nanawamo maisyare anare ntubai mavave muno ubambunin no arono ta ukamurame so. Muno syare reama arikainyo wanya nanawamo maisyare ajijo rave yavare rai, ratotov ti ngko dave.
PSA 144:13 Syare reama yavare mamo ntairi anaisye kotare rai. Syare reama maero domba ntuna no anoke mainyamo mbaki janyi ti ama manui nseo ribuge abusyin rakivan.
PSA 144:14 Syare reama maero sapi mainyamo indati ubakija awa tuvane wanui rave kobe, muno awa tuvane inta aumandi ramu muno tuvane inta kakai kamurambe no akoe ranobone ramu. Syare reama munije ama uga so raita, vemo reamo vatane inta mansanauno wanonae awa siuri rai jinya.
PSA 144:15 Kove ngkov irati vatano nanawirati Amisye Po kovo maisyare umaso maisye raugaje mansai mai! Kove ngkov irati vatano are nawirati wo AMISY aura ware Opamo awa Amisye Pije!
PSA 145:1 Ransyeran kangkaman Daud po ratoe. Sya Amisy, Winyirati sya Akari Titi pi Winy, syare syo naijaseo titive, muno syare syo Nya tame rararimbe tutir ntoa nuge nuganui.
PSA 145:2 Masyote yanteter risyo nararimbe, muno syo Nya tame raijaseo titive tutira ntoa nuge nuganui.
PSA 145:3 AMISY Wepi panakoeve rave, weti obo Pi mamaisyo aura titive, Apa panakoeve mamo rarope kakai.
PSA 145:4 Susyo mbakipambe iridito wo Nya anakero ndave rararimbe, muno wo Nya ana ndave makokoive ravovo mai tutir.
PSA 145:5 Risyo winatantona tutir bayave, weye Nya kovo ntiti manakoe rave, muno Nya anainamo Nyo rarorone manakokoe.
PSA 145:6 Nya anakotaro ndave manakokoive mamo indati susyo miridije nto wo ravovo tutir, muno Nya vambunino manakoe mamo indati syo rariri tutir.
PSA 145:7 Indati susye umaso wayao akoeve Nai rave, weye Winyamo ngkov dave, muno ukinyo manamoto manakoeve rai irati Nya moyare rai.
PSA 145:8 AMISY Opamo muiny dave muno aemeno wansai, Opamo atawandi ngkov dave, muno Apa muinyo no tawan omamo manakoe tutir.
PSA 145:9 AMISY Opamo bekobe irati vatan tenambe mai, muno Opamo aemeno Apa anakotaro Po ranarije rai vintabo.
PSA 145:10 Sya AMISY, anakotar tenambe Nyo ranari mo kove raura seo Nai, muno Nya kawasae nanawirati matawandi utavondi Nai nanawamo indati wo nararimbe.
PSA 145:11 Wo ravov ware Wibuiny irati mbe akarive anakotare rai tenambe ngkov dave muno wo Nya vambunine raura kakavimbe.
PSA 145:12 Indamu vatan tenambe wo Nya ana ndaveti makokoive raen, muno wo raen Nya mbe akarive anakotare rai tenambe omirati ngko dave.
PSA 145:13 Winya mbe akari titive anakotare raije mamo ntoa nuge nuganui, muno Nya vambunine mamo manya tutir irati susyo miridije nto mai. AMISY teto Apa urairi rai tenambe tutir, muno anakotar tenambe Po rave mamo ntairijo Apa muinye rai.
PSA 145:14 AMISY Po vatano utatayasyo maijaseo muno Po sopambe mai tutir, muno Po vatano matawanto maijaseo ti usayae tindimuve.
PSA 145:15 Anakotar tenambe njayaisye manaveano AMISY winamen, muno Nyo anaisye raunanto mai arono ubeke dai.
PSA 145:16 Ranivara Winy naneme rarorono mai, weamo awa anaisyo ubekedaije mamo Nyo raunanto mai.
PSA 145:17 AMISY Po anakotar tenambe rave mamaisyo Apa anuga mamaisye rai, muno Apa muinye no tawan tutiro Apa anakotaro danari rai tenambe.
PSA 145:18 AMISY Opamo pararai jirati vatano wo anonae tutire mai, muno vatano nanawirati wo anajo manuga ntenami rai.
PSA 145:19 Wepamo Po vatano arenao bayave ubeaje Ai awa ana ubekedai raunande ti mamaisyo mai, muno Opamo po vatane awa ana wo ranonae seo Ai raraniv muno Po mapaya irati awa siurije rai.
PSA 145:20 AMISY Po vatan tenambe manuga no Ai tugaive mayaranande, yara vatano wonae Ai nanawamo Po mao.
PSA 145:21 Risyamo syare syo AMISY ararimbe tutir, syare vatan tenambe wo AMISY Apa tamo ndandinit rararimbe tutir ntoa nuge nuganui.
PSA 146:1 AMISY ararimbe! Inya sya jugara, nyo AMISY ararimbe!
PSA 146:2 Syare syo AMISY ararimbe arono ta rikov, muno rikinyo ransyerane rai sya Amisy Ai arono ta rituna.
PSA 146:3 Mbemo mamanaive nanto akari mine so mai jinya, muno nanto vatano rui vayave mai jinya, weye ubambunin wo kove raugave kakai.
PSA 146:4 Arono ugwenen, wakasya no kopa, masyoto we tavon wenawamo awa ana wo ratantona ti ware wo raijare mamo raumandita.
PSA 146:5 Kove ngkov irati vatano manaveano AMISY amen, weye awa Amisyo panapatambe mai Opirati Yakop apa Amisye tavon.
PSA 146:6 Wepirati Po naume, munije muno mayane ranari muno anakotar ntuna no ama uga rautan; Wepi teto Apa urairi rai ma no tawan ntoa nuge nuganui.
PSA 146:7 AMISY Wepi be marimbe vatano matekarasyo mai ti Po maijaseo kove rai, muno Po anaisye raunanto vatano marore mai. Po vatano makova mapaya,
PSA 146:8 muno vatano mansamije ntuba nanawamo Po mamije raneka weti wo nuge raen. AMISY Wepi Po vatano utatayasyo maijaseo usayae tindimuve, muno bekobe vatano ubeto Aije mai.
PSA 146:9 Wepi Po vatano maran udesen mansayaranande; Wepi panapatambe irati wanya kavini muno arikainyo wawate mai, yara Po vatano wonae Ai awa bekere ransopi.
PSA 146:10 AMISY Opamo akarijo titi ntoa nuge nuganui. Inya, munijo Sion, winya Amisye be akarive susyo miridije nto mansai tutir. AMISY ararimbe!
PSA 147:1 AMISY ararimbe! Tugae, wama Amisye ararimbe omamo ngkov, wangkiny Amisy ararimbe omi mamaisy muno ngkov dave.
PSA 147:2 AMISY Po Yerusalem raijar akaeyo ntet, Po vatano Israel maepar no aroo rai maugav akare.
PSA 147:3 Wepi Po saumane raunanto vatano manuga mpatimu mai, muno Po awa pare ratavabandi.
PSA 147:4 Wepi Po tumo naume warae ama manui rapatimu, muno Po tame raunanto mai tutudi.
PSA 147:5 Akoe Opamo panakoeve rave muno vambunine ntairi Ai, Apa ana daene mamo manakoe rave ti rarope kakai.
PSA 147:6 AMISY Po vatano matakarasyo mansasopambe, yara Po vatano wonae Ai matakarasyo.
PSA 147:7 Wakinyo ransyerane rai kove raura seo AMISY Ai, itari raeyan, kinyo ransyerane rai veano wama Amisye ararimbe.
PSA 147:8 Wepi Po kamure raveti mo naume ratatuv, Wepi Po maru ratayao mine so rai, muno Po insumai raveti ntatubai unate rai janyi.
PSA 147:9 Wepi Po anaisye raunanto maere kotare mai, muno Po anaisye raunanto wawake tuvano wo anaisye ranajo mai.
PSA 147:10 Amisye opamo anayanambe kuda marova awa vambunine rai ramu, muno Opamo anayanambe naite awa vambunine rai ramu.
PSA 147:11 Yara AMISY anayanambe irati vatano wo asyanive mai, wenawamo vatano manaveano Apa muinyo no tawan tutire ramen.
PSA 147:12 Inya, vatano Yerusalem, wapo AMISY ararimbe! Inya, vatano Sion, wakangkamambe wapa Amisye Ai!
PSA 147:13 Weye Wepirati Po wapa munije rayaranande ti bambunin muno Wepi Po kove raugaje wapa arikainye mai.
PSA 147:14 Wepi Po wapa muni rayaranande ti no irati kovo nsaumane rai, muno Po anaisyo ngkov dave raunande wasai inda waman.
PSA 147:15 AMISY Po Apa ayao raugaje ntami mine so rai, naije kobe Apa ana daura so nande mamaisy.
PSA 147:16 Wepi Po salju raugaje mo mine so ratatuv maisyare tani wemaisy, Po raavaro mine so rai maisyare kapumo we.
PSA 147:17 Po maru oram raeparo mine so rai maisyare oram kami we, indati vatane inta atawandi teto ama nanayao rai kakai.
PSA 147:18 Arono AMISY payao aje maru orame rai, ninimi kobe ti mbe manave, Po ovare amawisy ti mo mana ninimi umaso raveti njam.
PSA 147:19 AMISY Po Apa ayao raura aje Yakop apa susye obo mai, Po Apa ananyao muno Apa anaparatote raura aje Apa kawasae Israel umaso obo mansai.
PSA 147:20 Yara Po raugaje susyo kaijinta mai ramu, muno wenawamo wantatukambe Apa ana dapatimu rai. AMISY ararimbe!
PSA 148:1 AMISY ararimbe! Kangkamambe AMISY Ai no Manunggara, Kangkamambe Ai no munijo ntiti!
PSA 148:2 Inya, naito Amisy wea tenambe, wakangkamambe Ai! Inya, Apa naito wapanapatambe Aije wea bintabo, wakangkamambe Ai!
PSA 148:3 Inya, uma muno embae, kangkamambe AMISY Ai! Inya, kotaro tumo mba dave, kangkamambe Ai!
PSA 148:4 Inya, naumo ntiti rave, kangkamambe Ai! Inya, mana ntuna no naume ama vono warae, kangkamambe Ai!
PSA 148:5 Koveamo anakotar tenambe kangkamambe AMISY Ai, weye Wepi anamote webo mamo anakotare no tenambe.
PSA 148:6 Wepi Po anakotar tenambe raosor muno Po ama ntuna rije rapatimu, ti inta mo inta rakivandije kakai yara no tawan tutira nuge nuganui.
PSA 148:7 Kangkamambe AMISY Ai no mine so, inya, nawanan maneka muno tawae akokoe kotar ntuna no ama uga rai!
PSA 148:8 Inya, ivake muno maru oram, aivavu muno kamayo, ovaro rep mbeto Apa anamote rai!
PSA 148:9 Inya, unate muno papukame, inya, inyoaman rayanyum muno inyo kotaro ntubai no anate rai!
PSA 148:10 Inya, maere kotaro nsisyaube muno kotaro ngkokobe, anakotaro nsanon muno insani!
PSA 148:11 Inya, akarijo titi mine weap muno susye kotar tenambe mine so, akarijo rui vayave muno pemerinta mine so tenambe!
PSA 148:12 Inya, arikainyo anya mansae muno arikainyo wanya mansae weap, vatan anui muno vatano kamuram!
PSA 148:13 Koveamo wea tenambe wakangkamambe AMISY Ai weye Apa tame webo mirati ntitijo kaije rakivan, Apa kovo ntiti mo mine so muno naume warae rakivan.
PSA 148:14 Wepi Po Apa vambunine raugasyo Apa kawasae mansai to. Weti Apa vatano matawandi utavondi Ai nawamo wo ararimbe, onawirati vatano Israel, Amisy taune anuga no mansai rave. AMISY ararimbe!
PSA 149:1 AMISY ararimbe! Wakinyo ransyerano nggwanyine raijo AMISY Ai! Inya, vatano wasatawandi watavondi Amisye Ai weap, wapo ararimbe no wapa anugane rai!
PSA 149:2 Inya, Israel, wasanayanambe weye Wepi Po wasanari; Inya, vatano wana no Sion, wasananibe weye wapa Akarijo Titi pije!
PSA 149:3 Wasarer indamu Apa tame rararimbe, weapo itari raeyan muno airape ranepat indamu AMISY ararimbe!
PSA 149:4 Weye AMISY anuga no irati Apa kawasae mai; muno Wepi Po anasineko marova mai raunanto irati vatano manuga mpaaje mai.
PSA 149:5 Indati Apa vatano matawandi utavondi Aije nawamo umananibe weye Po marova apinde to, muno ukiny manayanambe no arono unaki.
PSA 149:6 Koveamo wenao ukangkamambe Amisye Ai rave manamoto manakoeve rai, umba wo anaiyu nsansinao raijaro maneme rai.
PSA 149:7 Indamu wo marova rasakinavo susyo wanave Amisye Ai jewene mansai, muno mangke raugaje irati susye kotaro wanave Ai jewene mansai.
PSA 149:8 Indamu wo poor besi raasaro awa akarijo titi mai, muno waijo besi veano awa akarijo wo nuge raijanande maokaisy.
PSA 149:9 Maisyare omaisy, wo mangke raugaje susyo mine so mai, mamaisyo Amisye Apa dapatimuge rai. Omirati kovo manakoe Amisye Po raugaje Apa kawasae matawandi utavondi Ai mansai mijem. AMISY ararimbe!
PSA 150:1 AMISY ararimbe! Amisy ararimbe no Apa tuna ri ndandinit rai! Apa vambunine rararimbe no naumo ntiti ntindimu rai!
PSA 150:2 AMISY ararimbe weye Apa ana dave makokoive, AMISY ararimbe weye Apa kovo ntiti manakoe rave!
PSA 150:3 Tavuna ramawisy veano AMISY ararimbe, Itari anakoe muno itari mamaun raeyan veano AMISY ararimbe!
PSA 150:4 Airap ranepat wasarer indamu AMISY ararimbe, Itari raeyan muno suline ramawisy indamu veano AMISY ararimbe!
PSA 150:5 Ceracap mamaun yapapoambe veano AMISY ararimbe, Ceracap anakoe yapapoambe indamu veano AMISY ararimbe!
PSA 150:6 Koveamo anakotaro njayaisy tenambe wo AMISY ararimbe! AMISY ararimbe!
MAT 1:1 Yesus Kristus, opirati Daud muno Abraham aya ajavip, avaki no susye so rai:
MAT 1:2 Abraham po Isak avaki, Isak po Yakob avaki, Yakob po Yehuda muno apa arakove mavaki,
MAT 1:3 Yehuda po Peres muno Zera yavaki (aya akoya mi Tamar), Peres po Hezron avaki, Hezron po Ram avaki,
MAT 1:4 Ram po Aminadab avaki, Aminadab po Nahason avaki, Nahason po Salmon avaki,
MAT 1:5 Salmon po Boas avaki (apa akoya mi Rahap), Boas po Obed avaki (apa akoya mi Rut), Obed po Isai avaki,
MAT 1:6 Isai po Akarijo Titi Daud avaki. Daud po Salomo avaki (apa akoya mi Uria apa anamu),
MAT 1:7 Salomo po Rehabeam avaki, Rehabeam po Abia avaki, Abia po Asa avaki,
MAT 1:8 Asa po Yosafat avaki, Yosafat po Yoram avaki, Yoram po Uzia avaki,
MAT 1:9 Uzia po Yotam avaki, Yotam po Ahas avaki, Ahas po Hizkia avaki,
MAT 1:10 Hizkia po Manasye avaki, Manasye po Amon avaki, Amon po Yosia avaki,
MAT 1:11 Yosia po Yekonya muno apa arakove mavaki arono naito Babel wo vatano Yahudi maugavo arove uta no Babel.
MAT 1:12 Arono vatano Yahudi maugave uta no Babel rai to, umbawe: Yekonya po Seatiel avaki, Seatiel po Zerubabel avaki,
MAT 1:13 Zerubabel po Abihud avaki, Abihud po Eliakim avaki, Eliakim po Azor avaki,
MAT 1:14 Azor po Zadok avaki, Zadok po Akim avaki, Akim po Eliud avaki,
MAT 1:15 Eliud po Eleazar avaki, Eleazar po Matan avaki, Matan po Yakob avaki,
MAT 1:16 Yakob po Yusup avaki. Yusup apa anamu mi Maria, omi mo Yesus avaki opi awaino Mesias, Opamo Amisye po apatimu indamu Po vatano mine so mapaya ayao kakaije rai.
MAT 1:17 Weti ratode vintabo, no Abraham aija ndeo Daud ai, awa susye abusyinara eane mambisy. Muno Daud aija ndea arono vatano Yahudi ube arove no Babel rai, awa susye abusyinara eane mambisy. Muno arono vatano Yahudi ube arove no Babel raija ndeo Mesias ai, awa susye abusyinara eane mambisy.
MAT 1:18 Yesus Kristus ano raije maisyare so: Maria, omamo Yesus Kristus apa akoya mije, ama vainye raveo Yusup ai. Weramu yana ibaunam dainy, Maria mbe ranakeave, weye Amisye po apa Anawayo Vambunine raugaje Maria rai indamu mbe ranakeave.
MAT 1:19 Yusup, ama anap, opamo tavondi Ananyao Musa rai mavabe, weti pare po rauguje aora. Weramu pare po rauguje maninimbe indamu vemo vatane wo raen ti Maria nsamane nora.
MAT 1:20 Yusup po anakotare umaso ratantona no anuga, arono naije nikimarive, po naito Amisye inta aeno de aiji. Umba naito Amisye umaso po raura pare, “Yusup, Daud apa ajavijo winy, vemo njanivo nyo Maria raovani nora! Weye Amisye po Anawayo Vambunine raugaje rai indamu mbe ranakeave.
MAT 1:21 Indati mo arikainye inta avaki, umba nyo Apa tame veano awainamo Yesus, weye indati Po apa kawasae mapaya awa ayao kakaije rai.”
MAT 1:22 Anakotare umaso nande indamu mamaisyo ayao Amisye po raura Apa anawae aijo wusyimbe rai no taiso:
MAT 1:23 “Wanya kamurame inta mbe ranakeave, mo arikainyo anya inta avaki, umba wo Apa tame veano awainamo Imanuel.” Tamo Imanuel umaso ama ine mare “Amisye tuna wansautan.”
MAT 1:24 Yusup nikija seo, umba beto naito Amisy apa ayao uma po raura we rai. Weti umba po Maria rauga ti po raovan,
MAT 1:25 weramu nikijo rarijate ramu ava ntuna ama arikainyo anya autan. Umba Yusup po Apa tame veano awainamo Yesus.
MAT 2:1 Yesus ano no munijo Betlehem no no Yudea, arono Herodes be akarijo titive. Arono naije vatano majus una no ranijo wanamuram ude no Yerusalem. Onawamo vatano wo anainame rakani no tumo naumo warae.
MAT 2:2 Ude no Yerusalem umba wo ranajo ware, “Rui rati Akarijo Titi Yahudi wanyino umba ano kai? Reamo Apa tumo bare aen no ranijo muram ti reamare wande ra wamo ararimbe.”
MAT 2:3 Arono Akarijo Titi Herodes po ayao umaso ranaun, anuga nseo majeve, muno kawasaeyo Yerusalem mansautan tenambe.
MAT 2:4 Weti po syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye rai muno kuruno Yahudi manugande tenambe. Umba po manajo pare, “Rui rati Amisye po raurairive pare Mesias anori?”
MAT 2:5 Wo raura akanande ai ware, “Mesias ano no munijo Betlehem no no Yudea. Maisyare muno anawae Mika po raurairive omaisy, pare:
MAT 2:6 ‘Winyirati munijo Betlehem no no Yudea, winyamo munijo mamaun, yara nya tame mamo makoeve no Yudea, weye winyirati indati nyo Akarijo Titi inta aroron indamu be akarive Amisye apa kawasae Israel mansai.’ ”
MAT 2:7 Herodes po ayao umaso ranaun, umba po vatano majus umawe mawainde maninimbe. Po manajo pare, “Nanduija pirati wapo tume umawe aen?”
MAT 2:8 Arono wo raura kakavimbe aija jewen, umba naije Herodes po matutir pare, “Wata no Betlehem, wapo arikainye umaso akani mavabe. Arono wananta Aija jewen, wapavave wapakare rinai, wapo Apa norije raura kakavimbe rinai indamu syoroto ribeaje Ai tavon.”
MAT 2:9 Herodes po raura mansaija jewen, umba vatano majus umaso wuje wuruta. Wuruta nava tumo uma wo aeno manasyimbe seo no wanamuramewe pui kobe to no no Arikainye umaso anorijoe ama von.
MAT 2:10 Arono wo tume umaso aen, manayanambe rave!
MAT 2:11 Usisa no yavare ama uga, umba wo Arikainye umaso pe akoyo Maria me yaen. Naije ubeaje no Arikainye umaso amun indamu wo ararimbe. Umba wo awa romane rauguje indamu wo raunanto Ai, omamo emasije, kemenyane, muno muri. Ananuge umaso ama mangke nseo rave.
MAT 2:12 Naije Amisye po rarorono mai no awa nikimarije rai indamu vemo wakare no Herodesa nui jinya, yara unajivo unanuijo kaijinta rai jakato.
MAT 2:13 Vatano majus wuruta kobe, umba naito Amisye de arorono Yusup ai no apa nikimarije rai, pare, “Winseo indamu nyo Arikainye so pe akoya me yaugav indamu wanaji da wata no Mesir. Herodes pare po Arikainye so akani indamu po aubaisy, ti wata wano no ratuije yava syo raura wasai jakato rati.”
MAT 2:14 Weti Yusup nikija seo, po Arikainye umaso pe akoya me yaugav, pare, “Namane so wanaji da wanta no Mesir.”
MAT 2:15 Una no ratuije yava Akarijo Titi Herodes kakai. Ana nande umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae Hosea po raura we rai pare, “Amisye po raura pare, ‘Syo sya Arikainye awain puje no Mesir.’ ”
MAT 2:16 Umba Herodes po raenamo vatano majus umawe wo aponae to, ti pari rave. Weti po apa naite matutir indamu wo arikainyo anya awa tume rurumara makaje una no munijo Betlehem muno ama varodore mansaubaisy, weye aemen irati vatano majus awa ayao wo raura we rai, mare wo tume umawe aeno tumo rurumo nandijawe.
MAT 2:17 Herodes apa ana po rave no Betlehem umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae Yeremia po raura rai pare:
MAT 2:18 “Danito no munijo Rama Rahel moyo daveo ama arikainye mai. Muno monayo vatan inta wo rayovei, weye ama arikainye ugwenen to.”
MAT 2:19 Arono Herodes kakai to, Yusup pamo ta no no Mesirija nene. Umba naito Amisye inta de arorono ai jakato no apa nikimarije rai.
MAT 2:20 Naito Amisye umaso po raura pare, “Vatano ubeker ware wo Arikainye so aubaisye ugwenen to. Weti winseo, nyo Arikainye so pe akoya me yauga da wapakata no Israel.”
MAT 2:21 Weti Yusup nikija seo, umba po Arikainye umaso pe akoya me yaugav kobe wakare no Israel.
MAT 2:22 Weramu naije akato Yusup po ranaun Arkelaus, Herodes apa kavo, po aja anigwan be akarijo titive no Yudea. Weti Yusup janivo poroto no Yudea raiji. Umba Amisye po rarorono ai no apa nikimarije rai jakato indamu wakata no Galilea.
MAT 2:23 Weti wakata no Galilea rai, usisa no munije ama tame mirati Nasaret. Ana nande umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae wo raura rai ware, “Indati vatane wo Mesias aura ware Opamo vatano Nasaret.”
MAT 3:1 Noa nugoenta, umba Yohanes Pembaptis poroto no nugo vabukane vono maninimbe no Yudea. Naije po ayao Amisye raura pare,
MAT 3:2 “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, weye masyoto Amisye de be akarive no mine vone so nandea mararai to.”
MAT 3:3 Yohanes umaso pamo anawae Yesaya po aurairive to pare, “Vatane inta ugwaimbe no nugo vabukane vono maninimbe pare: ‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai, wapo ratayao da nsarokir inda panya rai.’ ”
MAT 3:4 Yohanes umaso pamo po unta apa ananemane rave ansumbe, muno po sapije apa kea rave tarandimbe. Apa ana daisye mamo kao syankerem muno po anyauene ama mana ramanam tavon.
MAT 3:5 Vatane wanui rave ude no Yohanesa nui. Vatano una no Yerusalem muno vatano una no Yudea ama munije rai tenambe muno vatano una no varodoro mana Yordan, ude tenambe wo Yohanes anaun.
MAT 3:6 Wo awa ayao kakaije raura Amisye ai umba Yohanes po maugasyo kuvuni no mana Yordan rai.
MAT 3:7 Vatano Parisi muno Saduki wanui inta ude no Yohanesa nui tavon, ubeker indamu po maugasyo kuvuni mana rai. Weramu arono Yohanes po maeno udei, po raura pare, “Weapamo vatano mamun maisyare tawae mamunoe! Wabeanimaibe wade no so? Wapo rakarae wapare syo wasaugasya kuvuni mana rai, wea indati wanajivo Amisye apa pari mangke makare akatoe rai. Weramu wapa ana wapo ratantona mamaisye ramu.
MAT 3:8 Syare wasakinavo wapa ayao kakaije rai rati, umba ana ngkove obo mi wapo rarijat, wea umba mamaisy.
MAT 3:9 Weramu vemo wasararin wapare, ‘Abraham opamo wama anena pije, ti munije ama akari indati Amisye po mangke raugaje wansai jewen,’ wemai nora! Syo raura wasai: Amisye pamo bambunin po orame wato ranigwan ube vatanbe ti Abraham apa ajavi waino mai.
MAT 3:10 Amisye apa mangke po ratayao vatane mai mamo mararai kobe to. Apa tama mawes, pare Po inyoe rate no ama ruke rai. Weti inyowo rui mirati mo mano kove rauguje ramu, weamo tama veano rate ti ramaugasyo taname rai.
MAT 3:11 Syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu mbe rarorombe weapamo wasakinavo wapa ayao kakaije rai to. Yara indati Vatane inta de opamo panakoe irati inakivan, weti Apa ajo kokome mamo syo raugave kakai weye risyamo imamaisye ramu. Indati Opamo po wasaugasya kuvuni mana rai jewen, yara Po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai muno taname ntavon.
MAT 3:12 Opamo aurata irati Vatano po bayaije raijar no anem, Po veano gandume rarayan bintabo. Po ama ine ranugan siso tuna no Apa yavare rai, yara Po ama kea ramero tanamo nen tutire rai.”
MAT 3:13 Arono naije Yesus no no Galilea de no mana Yordan indamu Yohanes po augasyo kuvuni mana rai.
MAT 3:14 Weramu Yohanes pare po ansopi, pare, “Risyamo vatano mamaun, yara Winyamo vatano akoe. Weti Nyo inaugasyo kuvuni mana rai, wea umba mamaisy, yara syo naugasyo kuvuni, weamo mamaisye ramu.”
MAT 3:15 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Nyo inaugasyo kuvuni kai, indamu rintavondi Amisye apa bekere rai vintabo.” Weti Yohanes po Yesus augasyo kuvuni mana rai.
MAT 3:16 Yesus no no mana uga tipuga akaeyo, umba kavuratawe naume nsaneka, umba peraseo Po Anawayo Vambunine raeno maje tuna Aiji, maisyare insanijo punamoe.
MAT 3:17 Umba danito Po Amisye anamote ranaun ngkinde no no munijo ntiti mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai. Inanayanambe Ai rave.”
MAT 4:1 Umba Anawayo Vambunine mo Yesus augav poroto no nugo vabukane vono maninimbe indamu Anakakai Akoe po aponae.
MAT 4:2 Masyote tename jirum Yesus sambayambe muno atawandijo marore rai. Masyote umaso mewen, umba Yesus maror.
MAT 4:3 Weti Anakakai Akoe de po raura nanto Ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo Nyo orame wato raura aje indamu mbe anaibea Nyo raisy.”
MAT 4:4 Weramu Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Anaisye bo mi vatane wo rai da umano raije ramu. Yara utavondijo Amisye apa ayao po raura rai tenambe, weamo vatane ujaisyo rai.’ ”
MAT 4:5 Umba Anakakai Akoe po Yesus augav to seo te no Yavaro Amisye ama tati rai jakato no Yerusalem.
MAT 4:6 Naije Anakakai Akoe po raura nanto Yesus ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo nsopa da ntemasyo no mine waraya. Indati nanasine mamo inta ranepate ramu, weye Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Amisye po apa naite matutir wo naman; wo naijaro maneme rai inda vemo najoe rantukamo orame rai jinya.’ ”
MAT 4:7 Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe tavon mare, ‘Vemo nyo Amisye atopano apa vambunine rai jinya.’ ”
MAT 4:8 Naije akato Anakakai Akoe po Yesus augave seo no pukamo titi rave inta rai, umba po munijo akokoe vatane ube akarive rai tenambe no mine tename so rarorono Ai, muno ama romane rautan.
MAT 4:9 Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Wimbeaje rinai muno Nyo inararimbe, wea umba syo munije tename so raunande indamu winyaura rai tenambe.”
MAT 4:10 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Anakakai Akoe, nyoronto! Syonayo nya ana ndaura wato rai, weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: ‘Nyo Amisye obo ararimbe, nyanapatambe Obo ai.’ ”
MAT 4:11 Umba Anakakai Akoe po Yesus apaya nara naito Amisye ude wo aeranande.
MAT 4:12 Yesus po ranaun Yohanes Pembaptis aijar ausiso no tanoano makova rai to, umba poroto no Galilea, siso no Apa munijo Nasaret rai.
MAT 4:13 Weramu no no Nasaret nugoenta ramu, yara Po rapaya umba siso no munijo Kapernaum no no onae tuga Galilea. Galilea omamo wusyinoe aneno Naftali muno Zebulon aya susye awa kopa mije.
MAT 4:14 Yesus no no naije omamo mamaisyo ayao Amisy anawae Yesaya po raura rai pare:
MAT 4:15 “Kopa Zebulon muno kopa Naftali no no mana Yordan ama tuga rai muno mararai no onae Galilea rai. Kopa so rawainamo Galilea, nai rati vatano Yahudi jewene wanui una rai.
MAT 4:16 Vatano nanawije una no kaumure ama uga rai, ujanivo wene rai. Weramu soamo Vare inta mbaro mai to, ti wo Varo mba dave so raen.”
MAT 4:17 Umba Yesus pananyaube vatane mai pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, weye masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.”
MAT 4:18 Arono Yesus panya no onae tuga Galilea, Po vatano ibe arakobe inta yaen, aya tame mi Simon opi awain tavonamo Petrus, muno apa rijato Andreas. Yo pame raveano jiane rakani no onae.
MAT 4:19 Yesus po raura nande yai pare, “Ide, itavondi Rinai! Indati Syo risanyao indamu ipo vatane makani tavon.”
MAT 4:20 Naije kobe yo pame rapaya ti ntuna umba javondijo Yesus ai.
MAT 4:21 Yesus panya kobe, umba Po vatano ibe arakobe kaijinta yaen akato, aya tame mi Yakobus muno Yohanes, wenayamo Sebedeus apa arikainye naya. Onanaye aja pe utantuna no nyoman uga wo pame ranabe. Umba Yesus po yawain tavon.
MAT 4:22 Naije kobe yo aya aja pe awa nyomane rapaya ti ntami. Umba javondijo Yesus ai.
MAT 4:23 Yesus panya propinsijo Galilea raita. Pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai, Po Ayao Kovo Amisye raura pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.” Umba Po saumane raunanto vatano ugwaneno wanene kotaro rui vayave raije mai.
MAT 4:24 Ayao Yesus apa ana daveye umaso maneka manakoe ti nsiso propinsijo Siria ama munije raita tenambe. Weti vatano wanui ude Ai, wo vatano ugwaneno wanene kotare raije maugavere no Yesusa nui--vatano awa jajorame manakoe nawe, vatano anawayo kakaije siso mai nawe, vatano ugwaneno amun ngkaumure nandeo mai nawe, vatano tunaive nao. Umba Yesus po saumane raunanto mansai tenambe.
MAT 4:25 Weti Yesus panya to no rui vayave, weamo vatano wanui utavondi. Vatane inta una no Galilea umba ude, inta una no Dekapolis, inta una no Yerusalem, inta una no Yudea, muno inta una no ranijo muramo mana Yordan.
MAT 5:1 Yesus po vatano wanuije umawe mansaen, ti seo no pukam umba paje tuna. Umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai.
MAT 5:2 Umbawe pananyaube kobe mai pare,
MAT 5:3 “Are nawirati ware, ‘Risyamo imamaisye ramu, yara Amisye obo pi mamaisy,’ weamo kove ngkov irati mai, weye indati usisa no munijo Amisye be akarive raije rai.
MAT 5:4 Are nawirati manimaumbe ti wo Amisye awain, weamo kove ngkov irati mai, weye indati Amisye po mayove.
MAT 5:5 Are nawirati manuga mpaaje, weamo kove ngkov irati mai, weye munije ama akari indati awaura mine tename so rai.
MAT 5:6 Are nawirati ubeker utavondijo Amisye apa bekere rai, weamo kove ngkov irati mai, weye indati Amisye po vambunine raugaje mai indamu utavono Apa bekere rai.
MAT 5:7 Are nawirati maemeno vatano kaijinta mai, weamo kove ngkov irati mai, weye indati Amisye aemen irati mai tavon.
MAT 5:8 Are nawirati manuga ndandinit, weamo kove ngkov irati mai, weye indati wo Amisye aen.
MAT 5:9 Are nawirati wo kovo saumane raugav ti vatane manuga nsaumano mansai vambinibe, weamo kove ngkov irati mai, weye indati Amisye apa arikainye waino mai.
MAT 5:10 Are nawirati wo Amisye apa bekere rarijat weti vatano mamun wo mave tatugadi, weamo kove ngkov irati mai, weye indati usisa munijo Amisye be akarive raije rai.
MAT 5:11 Weapamo ranivara vatane wo wasaura tantunawi muno wo wasave tatugadi muno wangkarive wo wasangkivan weye watavondijo Rinai, weamo kove ngkov irati wasai!
MAT 5:12 Syare wasanayanambe muno wasananibe, weye Amisye po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. Muno wasaemen: vatane wo anawae wusyine mave tatugadi tavon to.”
MAT 5:13 “Weapamo wasaurata irati garame rai. Wapo garame rataopondijo anaisye rai, wea umba manavan. Maisyare wemaisy, weapirati wapo kove raugavere vatano mine so mansai. Weramu ranivara garame umaso ngkurude to, weamo ngkov akatoe ramu, yara vatane wo raepata vayave ti wo ratakadi.
MAT 5:14 Weapamo wasaurata irati vare rai, wabaro vatano mine so mansai. Munijo no no pukame ama vone rai mamo wamerata wandaen kakavimbe muno ama vare ngkokaibe jewen.
MAT 5:15 Maisyare omaisy, arono vatane inta po yawainye raindi, po rakepano kavine raije ramu, yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu mbaro vatano una no yavarugawe mai tenambe.
MAT 5:16 Maisyare omai ti, syare weapirati wabaro vatane mansai indamu wo wapa ana wadave ti ngkove raen, indati wo wapa Ajayo no no munijo ntiti ararimbe.”
MAT 5:17 “Vemo wapo ratantona wapare ride indamu Syo Ananyao Musa muno Ayao Anawae randamisy, omai nora. Ride indamu Syo randamisye ramu, yara ide indamu Syo ravera mamaisy.
MAT 5:18 Syo raura tugaive: arono naumo warae me mine so me ta noa nene, indati Ananyao Musa ama ayao inta raumandije ramu. Tugae, ama ayao mona intabo dako, muno ama urupijo mamaun dave inta raumandi jewen, yara indati no tawan ava Amisye po ayao umaso ama bekere raveti mamai tenambe.
MAT 5:19 Maisyare omai ti, are pirati po Ananyao Musa ama ayao rui vayave rakanyoandi, muno po vatano kaijinta manyao indamu wo rakanyoandi tavon, opamo indati Amisye po augaje ti apa tame makaje rave arono Amisye de be akarive no mine vone so rai. Yara are pirati tavondi ananyao umaso rai mavabe muno po vatano kaijinta manyao indamu utavondi rai tavon, opamo indati Amisye po aijaseo titive no arono de be akarive no mine vone so rai.
MAT 5:20 Weramu Syo raura wasai: vatano Parisije muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije utavondi Amisye apa bekere rai mamaumbe vayave. Weti kove mamo weapamo watavondi rai tenambe inda wapo mansakivan. Weye ranivara wapa watavondi raije mamo mo awa rakivane ramu, wea indati wasisa munijo Amisye be akarive rai raije ramu.”
MAT 5:21 “Wapo ranaun ananyao wusyino wama anene wo raijare no taiso: ‘Vemo nyo vatane maubaisy inya.’ Are pirati po vatane aubaisy, wepamo mangke raugaje ai.
MAT 5:22 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Are pirati parijo vatane inta ai, wepamo mangke raugaje ai. Are pirati po vatane inta aura tatugadi, wepamo augaveta no akarijo po mangke rapatimuge amun. Are pirati po vatane inta aura tantunawi pare, ‘Winyamo vatano nyantatukambe rave pi winy,’ wepamo Amisye po amaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, wea umba mamaisy.
MAT 5:23 Maisyare omai ti, arono nyare mbera nyo ana inta rameseo Amisye ai, naije naemen irati nya arakovo parijo naije ai rati,
MAT 5:24 syare nyo ana umawe rapaya ti ntuna no tewa orame ama ruk, umba nyakato indamu nyo nya arakovo parijo naije pe isaneme raija dati, umba nyakare nyo ana umawe rameseo Amisye ai rijabe kai.
MAT 5:25 Ranivara vatane inta parijo nai rave, weti pare po nauga ra panaikebe nai no akarijo po mangke rapatimuge amun, kove mamo nyo aneme raijar wusyimbe rati, arono ipanya no unanuije yasyine raide nene, wirati indamu isanuga nsauman akato. Weye ranivara nyo aneme raijare jewen, wea indati po naunanto akarijo po mangke rapatimuge ai, umba akarije umaso po naunanto apa naite mai jakato, umba naite wo nausiso no tanoano makova rai.
MAT 5:26 Syo raura tugaive: indati wintuna no tanoano makova rai jao nyo nya mangke umaso ravaeya mewen bintabo.”
MAT 5:27 “Wapo ranaun ananyao wusyine no taiso: ‘Vemo nyo anaerere rave inya.’
MAT 5:28 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Are pirati po wanya inta raen ti anuga ntento rai, opamo niki rarijato no anuga rai.
MAT 5:29 Ranivara namijo nanem ngkove omi ndaugabe indamu nyo ayao kakaije rave, weamo nyo rakewar uje. Nanasine nake inta rakanive nai omamo mangke mamaun. Weramu ranivara nyo ayao kakaije rave tutir, weaveti nanasine tenambe ramaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, omamo mangke manakoe rave.
MAT 5:30 Muno ranivara nanem ngkove mo naugabe indamu nyo ayao kakaije rave, weamo nyo raotar da ramauto. Nanasine nake inta rakanive nai omamo mangke mamaun. Weramu ranivara nyo ayao kakaije rave tutir, weaveti nanasine tenambe nsiso no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, omamo mangke manakoe rave.”
MAT 5:31 “Ananyao wusyine inta no taiso: ‘Anya inta pare po apa wanya rauguje aora, opamo po nyovara wao rauguje raunanto rai, weti mo raugav umba muje.’
MAT 5:32 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Vatano are pirati apa wanya nserere ramu, yara po rauguje aora vayave, opamo po ayao kakaije rave to ije. Weye ranivara wanya rauguje umaso mo anya kaijinta aovan akato, weamo nserer. Muno anya kaijinta wepi po wanya rauguje umaso raovan akato, opamo vatano serer tavon.”
MAT 5:33 “Wapo ranaun ananyao wusyino wama anene wo raijare no taiso: ‘Vemo nyo urairijo angkarije raura nora, yara animaisye mirati nyo raurairive Amisye ai, mbeto rai inda mamaisy.’
MAT 5:34 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Vemo nyo Amisye apa tame muno anakotaro Po ranari rui vayave ama tame veano nya urairi raokaisy inya! Wimbekero nya urairi mbambunin ti, wirati nyare ndave tai maisy, weramu kakai mi nyo raito to. Weti Syo raura syare vemo nyo urairije rapatimu ti nyo naumo warae me, mine so me, munijo Yerusalem me, awa tame veano raokaisy inya. Weye naumo warae mamo Amisye apa tuna rai, muno mine somamo Apa teto rai, muno Yerusalem omamo Amisy opirati Akarijo Titi apa munije mije. Amisye apave umaso rai tenambe, weti vemo nyo awa tame veano nya urairije raokaisy inya.
MAT 5:36 Muno vemo nyo taune nakari ama tame veano nya urairije raokaisy inya. Weye Amisye po nakari ranari to, muno nakarivuinyo ngkarisyana nene muno ntoa nsavu omamo Wepi po raija tenambe.
MAT 5:37 Maisyare omai ti, nyare nyo urairije inta raokaisy, weamo syare ndaura vayave no taiso: ‘Tugae.’ Weramu ranivara nyonae nyo raokaisyi, weamo nyare ‘Jewena.’ Obo ma. Vemo ayao kaijinta mi ndaura nora. Weye ranivara nyo ayao kaijinta raijanande nya ana ndaura wato rai weye nyo rakarae mo raveti mbambunin, omamo nori rati Anakakai Akoe ai, ti ngkove ramu.”
MAT 5:38 “Wapo ranaun ananyao wusyine no taiso: ‘Vatane inta po namije raveti ntuba, weamo nyo apa ravera ntuba tavon, muno ranivara vatane inta po natomokane raveti ndaut, weamo nyo apa ravera ndaut tavon.’
MAT 5:39 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Vatano po nave tatugadije pamo vemo nyo kakai rasakinav akananto ai jinya. Ranivara vatane inta po nawamona ranijo nanem ngkove ranepat, weamo nsarirae da po ranijo nanem ngkakai ranepat tavon.
MAT 5:40 Are pirati po nave tatugadi, syare nyo kove rarorono ai. Weti ranivara vatane inta parijo nai, ti to panaikebe nai no akarijo po mangke rapatimuge ai indamu po nya ansuno no no nanakea raugavo naora, weamo po rauga kai, muno syare nyo ansuno kaijinta raunanto ai tavon.
MAT 5:41 Naite inta po nantitidi nyo apa ananugo mangke raugav ipanya unanuije ama waravainye kilometer intabo, weamo wimbekobeo ai nyiridije nto kilometer rurume rai jakato tavon.
MAT 5:42 Vatane inta pare po ana inta ranajo nai, weamo nyo raunanto ai kai. Vemo nyo vatano pare po nya ananuge inta raugavoe awatambe nora.”
MAT 5:43 “Wapo ranaun ananyao wusyine no taiso: ‘Wimuiny irati nya arakove mai, yara nanuga mamuno nya marova mai.’
MAT 5:44 Weramu Sya ananyao wanyine no taiso: Syare wamuiny irati wapa marova mai muno wasambayambe vatano wo wasave tatugadije mansai.
MAT 5:45 Wapa anabe maisyare so indamu mamaisyo wapa Ajayo no no munijo ntitije amaisy. Weye Amisye po uma aveti baro vatano kove muno vatano kakainoanive mansai tenambe, muno Po maruge raveti maje vatano awa ana udave ngkove mansai muno vatano awa ana udave ngkakai mansai tavon.
MAT 5:46 Ranivara wapo muinye raroron irati vatano umuinyo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti vemo wapo ratantona wapare Amisye po kove raugaje wasai, wemai nora. Weye vatano ukakainoanive maisyare vatano wo pajak ranugande pemerinta aije wenawamo awa anaube maisyare wemai tavon.
MAT 5:47 Muno ranivara wabekobeo wapa arakove obo mansai, omamo mamai dainy tavon, weti vemo wapare vatane wo wasaura titive, wenora. Weye vatano wantatukambe Amisye aije nanawamo ubekobeo awa arakove mai tavon.
MAT 5:48 Yara wapa Ajayo no no munijo ntiti muiny irati vatane mai tenambe, weti syare weamuiny tavonare wemai tavon.”
MAT 6:1 “Arono rui wapo ana ngkove rave Amisye apa tame rai, syare wapo rave maninimbe vayave. Vemo wapo rave mo vatano kaijinta wo raen wo wasararimbe rai jinya. Weaveti wapa Ajayo no no munijo ntiti Po kove ratayao ti mo wasanyute ramu.
MAT 6:2 Weti wapare wapo ana inta raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, vemo wapo wapa ana wadave rararimbe no vatane mansamune rai nora, weye vatano awa angkarije ntapekane wo raveare omaisy. Arono wo ana inta raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, manayanambe wo ana umaso raroron no yavaro sambaya rai muno unanui akokoe ama yasyine rai, indamu vatano wanui wo maen, wo mararimbe. Syo raura tugaive: awa ana wo rave umaso ama ine mamo wo rauga to, weti kovo kaijinta ratayao mo mansanyute ramu.
MAT 6:3 Weramu weapamo wapare wapo ana inta raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, syare wapo raunanto maninimbe, indamu vemo vatano kaijinta wo raen nora.
MAT 6:4 Wirati wapa ana wadaveowe mamo vatane wantatukambe rai, yara wapa Ajayo no no munijo ntiti Obo pi po raen. Po raen umba Po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.”
MAT 6:5 “Arono wapo sambaya raura seo Amisye ai, vemo wasambayambeare vatano awa angkari ntapekane mansamaisy inya. Weye onawamo manayanambe vatane wo mansararimbe, weti ube sambayambe wo awa sambaya raura seo Amisye ai no taiso: manayanambe uta usayai no yavaro sambaya ama uga rai muno unanuije ama radiri rai, indamu vatano wanui wo maen wo mararimbe. Syo raura tugaive: awa ana wo rave umaso ama ine mamo wo rauga to, weti kovo kaijinta ratayao mo mansanyute ramu.
MAT 6:6 Weramu wapare wapo sambaya raura seo Amisye ai, weamo syare wasisa no tanoan, wapo unsanda rauguji umba wasambayambe seo no wapa Ajayo vatane wo aeno mansami rai jewene Ai. Umba wapa Ajayo wepi po wapa ana wadave maninimbe umaso raen, indati Po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.
MAT 6:7 Arono wasambayambe wapo raura seo Amisye ai, syare vemo wapo ayao ama ine meweno raije raura kewabe tutir inya, maisyare vatano wantatukambe Amisyo tugae ai wo rave ramaisy inya. Ubekera ware usambayambe tai mai da nggwaravain dave wirati Amisye po raraniv.
MAT 6:8 Vemo wapo mansamai nora, weye wapa Ajayo Amisye po wapa ana wabekedaije raen to arono wapo anajo rainy!”
MAT 6:9 “Weti syare wasambayambe taiso: ‘Reama Injayo Amisy, Winyi ntuna no munijo ntiti. Reamare vatan tenambe wo Nya tamo ndandinit rararimbe.
MAT 6:10 Reamare winde wimbe akarive mine so rai tenambe. Reamare vatane utavondi Nya bekere rai no mine so, maisyare muno Nya naite utavondi rai no munijo ntiti wemaisy.
MAT 6:11 Reamare Nyo reama anaisyo unumeso raunande reansai.
MAT 6:12 Reamare Nyo reama ayao kakai rapaya reansai, maisyare muno reamo vatano kai awa ana udave ti ngkakai reansai rapaya mai wemaisy.
MAT 6:13 Vemo Nyo reansaugavo ana mo reansatopane raron nora, yara Nyo reansapaya Anakakai Akoe apa mamune rai. Weye Amisy wimbe akarive vintabo, Nya vambunine manya vintabo, muno Nya kovo ntiti ntoa nuge nuganui. Amin.’
MAT 6:14 Ranivara wapo vatane awa ayao kakai wo rave wasai rapaya, indati wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa ayao kakaije rapaya wasai.
MAT 6:15 Weramu ranivara wapo vatane umaso awa ayao kakai rapaya jewen, indati wapa Ajayo Amisye po wapa ayao kakai rapaya wasai tavone jewen.”
MAT 6:16 “Arono wasatawandijo marore rai indamu wabe sambayambe, vemo wapo vatano awa angkarije ntapekano maije mansamaisy inya. Weye arono vatane umaso matawandijo marore rai, mansamun mpaparasyi rai rave. Syo raura tugaive: awa ana wo rave umaso ama ine mamo wo rauga to, weti kovo kaijinta ratayao mo mansanyute ramu.
MAT 6:17 Weramu weapamo wapare wasatawandijo marore rai indamu wabe sambayambe, syare wapo wasamune rarondom muno wasakarivuinye rapirak,
MAT 6:18 indamu vemo vatane wo wapa wasatawandijo marore rai raen nora. Yara wapa Ajayo vatane wo aeno mansamije rai jewene Obo pi po wasaen. Umba wapa Ajae umaso pi po wapa ana wadave maninimbe umaso raen, indati Po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.”
MAT 6:19 “Vemo wapo romano mine vone so ranugande inya, weye romano mine vone so noa nugoenta ramu. Weye romano mine vone somamo katatindopane muno kararire mo raotadi, muno vatano wanaonoambe ude wo rangkaokaibe.
MAT 6:20 Yara syare wapo romano munijo ntiti ranugande, omirati katatindopane muno kararire mo raotadije jewen muno vatano wanaonoambe wo rangkaokaibe wasaije jewen.
MAT 6:21 Are pirati po romano mine vone so bo rakani, opamo anuga ntento irati anakotaro mine vone so rai. Yara are pirati po Amisye apa kovo no no munijo ntitije bo rakani, opamo anuga nseo irati Amisye ai.”
MAT 6:22 “Wasamije raurata irati yawainyo mbaro wasanuga raije rai. Ranivara wasamije ngkov, indati wasanuga mbar.
MAT 6:23 Yara wasamije ngkakai, indati wasanuga ngkaumudi. Wasamije makakave, weaveti wasanuga ngkaumudi rave.
MAT 6:24 Wapare wapo Amisye pe romano mine vone so me yakani kava, indati mamaisye ramu. Maisyare muno ananeneae so ramaisy: Vatane inta panapatambe vatane jirume yai, wea indati bekobe apa akarije inta ai rave, yara akari inta pamo indati panapatambe ai kobe jewen. Muno opamo tavondi akarije inta apa ananyaowe rai, yara ponayo kaijinta apa rai. Weti wapare wabekero Amisye ai muno romane rai kava omamo mamaisye ramu.”
MAT 6:25 “Maisyare omai ti, syare vemo wasanuga mamauno anakotaro mine vone so rai nora, maisyare wapa ana wadaisye, muno wapa ana wadamaname, muno wapa ansuno wapo rave rai jinya. Arono wangkova wano no mine so, ana mbe mobe mamo anaisye muno ansune ma jewen.
MAT 6:26 Syare wapo insanijo wawake maen. Onawamo wo nyoamane rayanyume ramu, wo ama mane ranugane ramu, muno wo ama mane ranugande no awa yavare ramu. Weramu wapa Ajayo no no munijo ntiti Pi po maeranande! Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo insanije mansakivan, weti tugae Po wasaeranande!
MAT 6:27 Wapare wabekero wapa matam akari ravera nggwaravainy, weapamo wamamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weti vemo wasanuga mamauno wapa matam akarije rai nora.
MAT 6:28 Wabeanimaibe wasanuga mamauno ansune rai? Syare wapo kavasasije ama uge ratantona rati. Kavasasije mo ansune rakasyuge ramu, weramu Amisye po ama uge raugaje rai indamu mbe ansumbe.
MAT 6:29 Akarijo Titi Salomo apa ansune ngkov, weramu kavasasije ama ugem ngko dave raveo Salomo apa ansune rakivan.
MAT 6:30 Maisyare omaisy, Amisye po ansuno ngko dave raunanto kavasasije rai, wemi ama ugem noa masyote inta yai vavai umba ngkanen kobe. Weramu Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo kavasasije rakivan, weti tugae Po ansuno mamaisye inta raunande wasai tavon aje. Arakove, wabeanimaibe wapanave Sya ananyaowe so raije jewen?
MAT 6:31 Maisyare omai ti, vemo wasanuga mamaun inya, wapare, ‘Animaisye mirati wandaisy? Animaisye mirati wandamanam? Ansuno rui mirati wandave?’
MAT 6:32 Vatano wantatukambe Amisye ai wo anakotare umaso rakani tutir. Weramu wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa bekedaije raen tenambe, weti vemo wasanuga mamauno rai nora.
MAT 6:33 Yara syare wabeker indamu Amisye be akarive wasai muno watavondi Apa bekere rai, wea indati Po anakotare umawe raunande wasai vintabo.
MAT 6:34 Ti vemo wasanuga mamauno simane so rai jinya. Weye masyoto unumeso anakotaro wapo rantotobe manui, weti syare siman umba wapo ama ana nsosobe rantotobe.”
MAT 7:1 “Vemo wapo vatano kaijinta maura nanto awa ayao kakai rai ra mangke rapatimugo mai jinya, inda vemo Amisye po mangke rapatimugo wasai tavon inya.
MAT 7:2 Wapare wapo mangke raugaje vatano kaijinta mai, weamo indati Amisye po mangke raugaje wasai tavon. Tauno wapo veano vatano kaijinta mataun omamo Amisye po rasarirae akare, Po veano wasataun tavon.
MAT 7:3 Wabeanimaibe wapo vatano kaijinta awa ayao kakaije bo raen, yara umba taune wapa ma wadaene ramu ge? Omamo maisyare wapo inyo kengkene raen no wapa arakove inta amije rai, weramu taune wapantukambe inyo vasye akoe ngkapi no taune wasamije raije rai.
MAT 7:4 Wabeanimaibe wapo raura wapa arakove mai wapare, ‘Winde syo inyo kengkeno no namije raije wato raugaje namije raora,’ yara umba wapantukambe inyo vasyeo no taune wasamije rai wato rai je?
MAT 7:5 Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syare wapo inyo vasye raugaje taune wasamije raora rati, inda wapo ana raen kakavimbe, wea umba wapo wapa arakovo kaijinta awa raugajeamo mamaisy.
MAT 7:6 Vemo wapo ayao Amisye raura tutir nanto vatano wonayo raije mai jinya. Wenawamo maurata makeowe; arono wo ayao Amisye ranaun usarirae akare, wo wasatao. Muno maurata ugeowe, wo ayao Amisye so ratakadoyadi.”
MAT 7:7 “Syare wapo Amisye anajo, indati Po raunande wasai. Wapo rakani, indati wananta rai. Wapo unsanda rananepat, indati Amisye po unsanda rausiso wasai.
MAT 7:8 Weye are pirati po ranajo, opamo Amisye po raunande ai. Are pirati po rakani, opamo indati nanto rai. Are pirati po unsanda ranenepat, opamo Amisye po unsanda rausiso ai.
MAT 7:9 Syo raura ajae wasai: Arono wapa arikainye woyovo anaisye rai, weamo wapo anaisyo kove raunanto mai, yara wapo orame raunanto maije ramu.
MAT 7:10 Arono woyovo jiane rai, weamo wapo jiane raunanto kobe mai, yara wapo tawae raunanto maije ramu.
MAT 7:11 Weapamo ayao kakaije no wasai, weramu wapo anakotaro ngkove raunanto wapa arikainye mansai. Maisyare omai ti, wapa Ajayo no no munijo ntiti Opamo kakavimbeo wasakivan bintabo, weti tugae Po ana ngkove raugaje Apa arikainye wasai arono wapo anajo.
MAT 7:12 Ananyao Musa muno Ayao Anawae ama ine mamo ranugan bintabo irati ananyao intabo so rai: Weabekero vatano kai awa ana udave ngkovo wasai rai, weamo weapa ana wadave ngkovo mansai tai wemai tavon.”
MAT 7:13 “Syare wasisa unsanda nandi nto no kovo nuge nuganuije rai. Unsanda nto no tanamo mbadururo nuge nuganuije omamo manakoe muno nsaneka, weti mawe dave vatane mansai, wanui nawirati wo raita.
MAT 7:14 Yara unsanda muno unanuijo nto no kovo nuge nuganuije omamo nandi. Muno vatano usisa rai wanui jewen, yara kavinta vayave.”
MAT 7:15 “Wasyisyaube irati anawae angkarije mansai. Weye ude wasai maninimbe, maurata irati domba kokobe wemaisy, weramu manuga nsansinao maisyare make sivuinyoe.
MAT 7:16 Awa ana wo rave mi wapo raen ti wapare, ‘Sopamo anawae angkarije pije.’ Weye inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Inyo moto mamun omamo mo mano kovo manavane rauguje ramu.
MAT 7:17 Inyo moto kove mo mano kove rauguje, yara inyo moto kakaije mo mano kakaije rauguje.
MAT 7:18 Inyo moto kove mo mano kakaije rauguje ramu, muno inyo moto kakaije mo mano kove rauguje ramu.
MAT 7:19 Inyo moto ama mane ngkakai, omamo indati rate umba ramaugusya ramero taname rai.
MAT 7:20 Maisyare omai ti, wapo anawae angkarije awa ana udave ti ngkakainoanive raen, indati wapare, ‘Sopamo anawae angkarije pije.’ ”
MAT 7:21 “Vatan inta nanawirati wo inawain ware, ‘Reama Akari, Akarijo Winy,’ indati usisa munijo Amisye be akarive rai raije ramu. Yara vatano are nawirati utavondi Sya Injayo no no munijo ntiti Apa bekere rai obo nawirati usisa.
MAT 7:22 Arono munije ama akari vatane wanui wo raura nande ware, ‘Reama Akari, Akarijo Winy! Nyo reansaen weye reamo ayao Amisye ravovo Nya tame rai to. Reamo anawayo kakaije mawatano Nya tame rai, muno reamo anapaporainyo manuije rave Nya tame rai to.’
MAT 7:23 Arono naije umba Syo raura kakavimbe mai syare, ‘Syantukambe wasai! Weti wanaji da wata no wato. Weapirati kakai ntipu wasai tutir!’ ”
MAT 7:24 “Are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi rai, opamo aurata irati vatano akarije mbar weti po yavare rauseo nteto kopa matuge rai.
MAT 7:25 Arono maruge maje, manayame njam muno ovaro mbambunine nande mo yavare umaso ranepat, weramu yavare umaso nteto matuve, weye rauseo nteto kopa matuge rai.
MAT 7:26 Yara are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi raije jewen, opamo aurata irati vatano pantatukambe ti po yavare rauseo nteto nayavo ndurudi rai.
MAT 7:27 Arono maruge maje, manayame njam muno ovaro mbambunine nande mo yavare umaso ranepat, umba merer kobe, umba mandamisyije manakoe rave kobe.”
MAT 7:28 Yesus po ayao umaso raurana mewen, umba vatano wanuije umawe unantaive Apa ananyaowe rai,
MAT 7:29 weye Po mansanyao vambunimbe. Muno Apa ananyaowe nsasyeo kuruno Yahudi awa rai, weye Yesus po vatane mansanyao maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy.
MAT 8:1 Yesus no no pukam ti paje, umba vatano wanui utavondijo Ai.
MAT 8:2 Muno vatano aravure mo ave inta de Ai, umba po vukane ranteter no Amun, po raura pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.”
MAT 8:3 Naije Yesus po vatane umaso aijar, umba Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai.
MAT 8:4 Umba Yesus po raura ai pare, “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai, inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai. Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.”
MAT 8:5 Arono Yesus siso no munijo Kapernaum, nait akari Roma inta de Ai muno po anajo,
MAT 8:6 pare, “Injae, sya arikainyo panapatambe rinaije pamo gwanen dave no yavar. Gwanena, tunaive ti niki tawan no apa niki ri, muno apa yorame mangke dave.”
MAT 8:7 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Syare to Syo saumane raunanto ai.”
MAT 8:8 Weramu nait akari umawe po raura pare, “Injae, vemo winsiso sya yavare rai jinya, yara jewen kai, weye risyamo imamaisye ramu. Weti syare Nyo raura vayave, indati arikainyo panapatambe rinaije umaso sauman.
MAT 8:9 Vatano apa vambunine manakoe po vatano kaijinta matutir indamu wo apa anakere raijar. Maisyare omaisy ri tavon: sya akari po inatutir, muno risyamo syo naito ibe akarive maije matutir. Syo naite inta atutir poroto, weamo poroto kobe, muno syo naite inta atutir de, weamo de kobe. Weti Winya vemo taune nyoronto inya, yara Nyo ayao bo raura vayave, indati mamaisy aje.”
MAT 8:10 Arono Yesus po ayao umaso ranaun, nantoive rai, umba Po raura nanto vatano utavondi Aije mai pare, “Tugae, nait akari Roma umaso apa anave mamo mo vatano Yahudi awa anave rakivan bintabo!
MAT 8:11 Syo raura wasai: munije ama akari indati vatano marano wanui ude no ranijo muram, inta ude no ranijo varet, utantuna wisyisyo Abraham muno Isak muno Yakob matavon no munijo Amisye be akarive raije rai.
MAT 8:12 Weramu vatano Yahudi onawamo wanui rave indati Po mamaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije woyov tawan muno usiuri tutir.”
MAT 8:13 Umba Yesus po raura nait akari umawe ai pare, “Nin kai! Nya arikainye pamo sauman to, mamaisyo nya anave rai.” Naije kobe arikainyo panapatambe umawe sauman.
MAT 8:14 Umba Yesus siso no Petrus apa yavar, naije Po Petrus apa anuma raeno nggwaneni ranakea mamoan ti niki.
MAT 8:15 Yesus po raneme raijar, naije kobe ranakea nsauman, ti nikija nseo umba mo anaisye ratayao indamu wo raisy.
MAT 8:16 Arono mare ngkaumur kobe, vatane wo vatano wanui nanawirati anawayo kakaije siso mai maugavere no Yesusa nui. Yesus apa ayaowe mbambunin ti Po raura vayave awa bo rai, Po anawayo kakaije mawatano vatane umaso mansaora. Muno Po saumane raunanto irati vatano ugwanenoe mansai tenambe.
MAT 8:17 Ana namije nande indamu mamaisyo Amisye apa ayao wemirati anawae Yesaya po raura rai pare: “Wepi po wama siurije ranawan muno wanggwanen, Po saumane raunande wansai.”
MAT 8:18 Arono naije Yesus po vatano wanuije maen wo awaridi kiani. Weti Po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.”
MAT 8:19 Umba kuruno Yahudi inta de po raura Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyare to no rui vayave, syare itavondi Nai.”
MAT 8:20 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Makeo sivuinye apa ateme no ti nikijo rai muno insanije pamo apa ene no ti nikijo rai. Yara Risyi Arikainyo Vatan sya niki raije meweno Rinai. Weti nyare wintavondi Rinai, indati mbeare muno Risya wemaisy.”
MAT 8:21 Apa arakovo tavondi aije kaijinta po raura pare, “Injae, syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya injaya antuna rati, umba syakarea itavondi Nai.”
MAT 8:22 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syare vatano ugwenen to nawamo wo vatano ugwenen to mantuna kai, yara winyamo wintavondijo Rinai.”
MAT 8:23 Yesus seo no nyoman, umba Apa arakovo utavondi aije usea rai tavon, weti wuruta.
MAT 8:24 Kavuratawe ovaro repe tende onae umaso rai kobe, ti ama rarene manakokoive mo nyomane ranepat, inta masyo no nyomane ama uga rai. Weramu Yesusa pamo niki.
MAT 8:25 Umba Apa arakovo utavondi aije ude wo amin, ware, “Injae, Nyo wansapaya kakaije so rai! Kavinta wamansyan!”
MAT 8:26 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wapa anave mamauna!” Umba seo, Po ovare muno rarene ransopi ti ntanamanin dave.
MAT 8:27 Apa arakove umaso unantaive rave, ware, “Sopamo are pi so, wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin, ntavono Apa ayao rai so?”
MAT 8:28 Arono Yesus po onae raotar kobe, nanto no vatano Gadara awa munije rai. Nai ratuije vatane ruruma nyo no tinda aipapo rai. Onayamo anawayo kakaije siso yai, weti syivuin dave. Vatane ware uta no we wo yasyani ti wanyare ta kakai. Vatane rurum umaso je Yesus ai.
MAT 8:29 Umba anawayo kakaijo una no yanuga ugwaino akoeve rave ware, “Arikainyo Amisy, Nyo reansave tai ruimaisye so? Vemo Nyo reansansewabe inya! Yara ama masyote ndea mamai dainya!”
MAT 8:30 No naije ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no ratuije.
MAT 8:31 Umba anawayo kakaije umaso wo raura nanto Yesus ai ware, “Nyare Nyo reansawatan, weamo reamare Nyo reansatutir sisa wana no ugeo wanui rave wato mai.”
MAT 8:32 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wata!” Weti anawayo kakaije wuje vatane so yaora kobe, umba uta sisa ugeye umawe mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, ti usayadi kobe.
MAT 8:33 Vatano wo ugeye umawe makum unajiv, umba ana nande uge mai muno vatane rurumo anawayo kakaije siso yai ma wo raura kakavimbe vatano munijo we mai.
MAT 8:34 Umba vatan tenambe una no munije umaso ude unande Yesus ai. Umba wo anajo indamu puje irati awa munije raora.
MAT 9:1 Yesus seo no nyoman, Po onae raotar, pakato no Apa munije rai.
MAT 9:2 Naije vatane inta wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawanere no Yesusa nui. Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Arikainyo winy, syare nanuga mbambunin! Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.”
MAT 9:3 Umba kuruno Yahudi inta wo ratantona no manuga rai ware, “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Amisye bo pi mamaisyo Po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!”
MAT 9:4 Umba Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai?
MAT 9:5 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantukambe Sya vambunine rai, ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe.
MAT 9:6 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin Syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Nseo! Nya tanije rauga da nin kai.”
MAT 9:7 Umba vatano tunaive umaso seo tet ara pakato no apa yavar.
MAT 9:8 Vatano wanuije umaso wo anapaporainye so raen ti ujaniv, muno wo Amisye ararimbe weye Po vambunino manakoe umaso raunande vatane mai.
MAT 9:9 Yesus puje, umba panya akato. Umba Po vatano po pajak ranugande pemerinta aije inta aen, apa tame mi Matius, tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!” Umba Matius seo, pusyo ti tavondijo Yesus ai.
MAT 9:10 Arono Yesus pisyi no Matius apa yavar, vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude. Muno vatano ayao kakaije no maije wanui ude tavon. Wisyisyo Yesusa pe, Apa arakovo utavondi aije nawe matavon.
MAT 9:11 Weramu vatano Parisije inta wo Yesus aen pisyisyo vatane umaso matavon, weti wo raura nanto Apa arakovo utavondi aije mansai ware, “Veanimaibe wapa kurune pisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?”
MAT 9:12 Yesus danito po awa ana wo raura we ranaun, umba Po ananeneae inta raura pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai.
MAT 9:13 Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu awaura irati kove rai. Weti syare wananta irati Ayao Amisye so ama ine rai: ‘Ribekero wapa anakotaro wapo rameseo Rinai raije ramu, yara ribeker syare wapo muinye rarorono vatano kaijinta mai.’ ”
MAT 9:14 Masyote inta Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije inta ude Yesus ai, wo anajo ware, “Veanimaibe irati reame, vatano Parisije nawe, reansatawandijo marore rai indamu reansambayambe, yara vatano utavondi Injae naije nawamo jewena e?”
MAT 9:15 Yesus po ananeneae so raura mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manimaumbe ramu, yara manayanambe weye anya bauname tuna matavon. Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije indati vatane umaso matawandijo marore rai.”
MAT 9:16 Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara vatane inta po ansune vasyeo wanyine rakasyugo ansuno wusyino mpatimuge rai, weamo mamaisye ramu, weye ansune vasyeo wanyine mo ansuno wusyine rapatimu ti nsaram akoeve rave kobe.
MAT 9:17 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu, weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa ugami umaso rapatimu ti ngkakai, muno awije mbuvar kobe. Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba awije muno karoa ugami imamai kava.”
MAT 9:18 Arono Yesus po ana umaso raura mai, akarije inta de po vukane ranteter no Amun. Umba po Yesus anajo pare, “Sya kavo wanya kavoe ngkakai to. Weti syare winde indamu Nyo naneme raunanto ntamijo rai indamu ngkov akato.”
MAT 9:19 Weti Yesusa pe, Apa arakovo utavondi aije nawe, usea utavondijo akarije umawe ai.
MAT 9:20 Wanyana unanuije ama yasyin, wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to, nde mararaijo Yesus akirije rai. Mo ratantona mare, “Syantukamo Yesus apa ansune rai vayave, indati risauman aje.” Weti rantukamo Apa ansune ama marane bo rai.
MAT 9:22 Umba Yesusa sarirae, Po wanya umawe raerananto, Po raura rai pare, “Wanya arikainyo winy, syare nanuga mbambunin! Winyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.” Umba kavuratawe wanya umaso ranakea nsauman kobe.
MAT 9:23 Umba Yesus poroto siso no akarije umawe apa yavar. Po vatane maen woyovo arikainye umawe rai weye ngkakai to. Vatane wanui ti manamote ranamugare ngkin dave, muno inta wo suline ramawisy mamaisyo Yahudi awa koane rai.
MAT 9:24 Yesus po raura mai pare, “Wanajiv! Arikainye somamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.” Weramu vatane umaso wugoeno Ai.
MAT 9:25 Arono Yesus po vatane umaso mawatan ti wujea jewen, umba siso tanoane ama uga, Po wanya arikainye umawe raneme raijar umba ngkovakato, nseo kobe.
MAT 9:26 Ayao umaso ravovo no munijo we ama varodore raito kobe.
MAT 9:27 Umba Yesus panya akato, vatano yamije ntuba ruruma nyande Ai no unanuije ama yasyin, umba javondijo Ai, yo Yesus awain yare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno ririnsai!”
MAT 9:28 Arono Yesus siso no yavare inta ama uga, vatane rurumo yamije ntuba umawe je syisya Ai. Umba Yesus po yanajo pare, “Wiripamo ipare Syo saumane raunande risai. Weti ipanave Sya vambunine raija rako jewena e?” Umba yo raura nanto Ai yare, “Injae, rimanave Nai jivae.”
MAT 9:29 Naije Yesus po aneme raugaje ntamijo yamije rai, muno Po raura nanto yai pare, “Weti soamo isamije nsauman, mamaisyo ipa anave Rinaije rarijati.”
MAT 9:30 Naije kobe yamije mbar, weti yo ana raen akato. Umba Yesus po yaorai pare, “Ibemo ipo ana umaso raura vatane mai nora!”
MAT 9:31 Weramu yakata yo ravovo no Galilea raita tenambe.
MAT 9:32 Vatano yamije ntuba umawe yuje, umba vatano anawayo kakaije nsiso ai ti awa ngkao inta augare no Yesusa nui.
MAT 9:33 Arono Yesus po anawayo kakaije umawe rawatano aora, naije kobe vatano awa ngkao umaso payao akato. Weti vatano wanuije wo raen unantaive, ware, “Wakoe! Anapaporainye somamo manakoe rave! Vatane wo ana inta raembe no munijo Israel tenambe so raijamo maisyare somaisye ramu.”
MAT 9:34 Weramu vatano Parisije wo raura ware, “Akarijo anawayo kakaije wepi po vambunine raunanto Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe so.”
MAT 9:35 Yesus panya kiani, siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai. Pananyaube no yavaro sambaya rai tetebe. Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai pare, “Indati Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” Po saumane raunanto vatano ujajoramo wanene kotaro rui vayave raije mansai.
MAT 9:36 Arono Po vatano wanuije umaso maen, aemeno mansai rave, weye mansanuga mamauno awa ana nsosobe rai muno awa vambunine meweno mai, weti onawamo maisyare muno domba awa vatano po maeranande meweno maijoe mansamaisy.
MAT 9:37 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Vatano wanuije umaso maurata irati anaisyo matugo manui rave no no nawaisye rai, weramu vatano wo ine ranugande mamaun.
MAT 9:38 Vatano be akarive nawaisye umaso raije opamo Amisye. Weti syare wapo anajo indamu Po vatane inta matutir indamu usisa Apa nawaisye rai wo ama ine ranugande.”
MAT 10:1 Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum mawainde, umba Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno wo saumane raunanto vatano ujajoramo wanene kotaro rui vayave raije mansai.
MAT 10:2 Yesus apa arakovo po matutire abusyinara eane rurum awa tame mi som: Manasyin, Simon (awain tavonamo Petrus), apa rijato Andreas, Yakobus, apa rijato Yohanes (wenayamo Sebedeus apa arikainye naya),
MAT 10:3 Pilipus, Bartolomeus, Tomas, Matius (opi po pajak ranugande akarijo pemerinta aije), Yakobus (Alpeus apa kavo), Tadeus,
MAT 10:4 Simon (opi awainamo vatano Zelot), Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun).
MAT 10:5 Umba vatano abusyin eane rurume umaso nawamo Yesus po matutir pare, “Wata! Weramu vemo wata no vatano Yahudi jewene mansai nora, muno wasisa no munijo vatano Samaria una raije rai nora.
MAT 10:6 Yara wata no vatano Israel obo mansai, weye onawamo maurata domba awa vatano wo maeranande meweno mai.
MAT 10:7 Wata wapo ayao Amisye so raura mai wapare, ‘Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so ndea mararai to.’
MAT 10:8 Syare wapo saumane raunanto vatano ugwanene mansai, wapo kove raunanto vatano ugwenen mansai indamu ukovakato, wapo saumane raunanto irati vatano aravure mo maveye mansai, muno wapo anawayo kakaije mawatano vatane maora. Amisye po vambunine umaso raunande wasai vayave, yara wapo ravae ramu. Weti syare wapo saumane umaso raunanto vatane mansai vayave, yara vemo wo wasavae nora.
MAT 10:9 Vemo wapo doije ana rui vayave inta raugav inya.
MAT 10:10 Muno vemo wapo ingkujawane inta raugav inya, muno wapa wasajo kokome muno isyoe inta raugav inya. Vemo wapo ansune raugavo randurum inya, yara ansuno no no wasanakea bom. Weye vatano wapanapatambe maije onawirati indati wo wasaeranande, wo wapa bekedaije raunande wasai.
MAT 10:11 Arono wasisa no munije inta rai, syare wapo vatano anuga ngkove akani, umba wasisa wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora.
MAT 10:12 Arono wasisa no apa yavare rai, syare wapo raura wapare, ‘Amisye po kove raugaje wasai.’
MAT 10:13 Yavaruga umaso wo wasaeranande, indati Amisye po kove raugaje mai. Yara ranivara manuga ngkovo wasai jewen, wea indati Amisye po kove umawe raugakanande taune weabo wasai.
MAT 10:14 Vatane inta wo wasave kobe jewen muno wo wapa ayao raranive jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajoe raije ranepataje no vatano munije umaso mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.
MAT 10:15 Syo raura tugaive: arono masyoto Amisye pakare po mangke rapatimugo vatano mine so mansai, weamo munijo Sodom muno Gomora aya mangke ndaradam, yara munijo uma wonae manuga rausiso wasai jewenoe indati awa mangke raugaje mai ntiti mo we rakivan.”
MAT 10:16 “Inya! Syo wasatutir wapusya, wasaurata irati domba wapasya wasayai no makeo sivuiny awa yasyine rai. Weti syare wasyisyaube muno wasanuga ndandinit.
MAT 10:17 Wasyisyaube, weye indati vatane inta wo wasaijar wo wasaunanta no akarijo akokoe mansamun, umba wo wasanepato kaijo waije rai no yavaro sambaya ama uga rai.
MAT 10:18 Wonayo wasai weye watavondi Rinai, weti indati wo wasaugaveta no gubernur mansamun muno akarijo titi mansamun. Somamo varoro ngkovo wana raije mi som indamu wapo Sya tame raura kakavimbe akarijo nanawije mai muno vatano marano wantatukambe Amisye aije mansai.
MAT 10:19 Muno arono ware wo wasaugaveta no akarije umawe mansamun indamu wo wasanajobe, vemo wasanuga mamauno wapa ayaowo wapare wapo rasakinavo maije rai nora. Weye animaisye mirati wapare wapo raura mamo arono naije Amisye po ayao raunande wasai inda wadaura.
MAT 10:20 Weti wapa ayao wato mamo taune wapa ayao ma jewena, yara wapa Ajayo no no munijo ntiti Apa Anawayo Vambunine ama ayao omi wadaura.
MAT 10:21 Indati masyote nde nande arono vatan tenambe manuga mamuno wasai weye weatavondi Rinai. Vatane wo taune awa arakove mansamavun indamu maubaisy. Muno ajae wo taune awa arikainye mansamavun indamu maubaisy tavon. Arikainye wo awa akoye nawe, awa ajae nawe, mave tatugadi, muno wo maunanta inda maubaisy. Weramu are nawirati matawandi kobe muno wanave Rinai tutir ava nto ama marane rai, onawamo indati Amisye po mapaya irati kakaije rai indamu ukova nuge nuganui.
MAT 10:23 Ranivara vatane wo wasave tatugadi no munije inta rai, weamo wanajiv ara wapakata no munijo kaijinta rai. Syo raura tugaive: arono wasisa Israel ama munije ranteter dainyamo, Risy, Arikainyo Vatane, ride to.
MAT 10:24 Arikainyo sekora onawamo wanakoe wo awa kurune akivane ramu. Muno vatano wanapatambe awa akarije ai onawamo wanakoe wo awa akarije akivane ramu.
MAT 10:25 Arikainyo sekora awa ana udave mo kurune awa ramaisy, weamo mamai to. Muno vatano wanapatambe ware wo awa akarije amaisy, omamo mamai tavon. Ananeneae umaso ama ine no taiso: Sya arikainye weap, Risyamo wapa kurune pi Risy, weti ranivara vatane wo rinave tatugadi, weamo wo wasave tatugadi tavon. Muno Risyamo wapa akarijo yavaruga pi Risy, weti ranivara vatane wo rinaura tantunawi ware Risyamo maisyare Anakakai Akoe ai, wea indati wo wasaura tantunawi tavon, weye weapamo wasisa Sya yavaruga rai.”
MAT 10:26 “Wabemo wapo vatane masyaniv inya. Animaisye mi wo rangkokaibe, indati Amisye po raroron kakavimbe. Muno animaisye mi ngkokaibe no manuga rai, indati raen kakavimbe.
MAT 10:27 Animaisye mi Syo raura maninimbe wasai no naman, syare siman wapo raura kakavimbe vatane mai tenambe. Muno animaisye mirati Syo ransamuabe Sya arakove wasai, syare wapo ravovo vatan tenambe mai no kakavin.
MAT 10:28 Wabemo wapo vatano wo wasanasine raubaisye masyaniv inya. Onawamo ubambunino wo wasanasino kopa bo raubaisy, yara wo wasanawayoe raubaisye kakai. Yara Amisye bo pirati wapo asyaniv, weye Opi bambunin po wasanasino kopa muno wasanawayoe raubai kava no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai.
MAT 10:29 Insanijo mamaun ramavunamo awa mangke maje rave. Inta apa masyote mamai dainy, weamo Amisye po aeranande indamu vemo kakai jinya.
MAT 10:30 Muno Amisye po wasaeranande tavon, weye vatane nanentabo wapa mangke ma ntiti jirati insani manui awa rakivan. Wasakarivuinye mamo Amisye po ratora mamai to! Weti vemo wajaniv inya!”
MAT 10:32 “Are pirati po rinaura kakavimbe no vatano mine so mansamun pare, ‘Risyamo itavondi Yesus ai,’ weamo indati Syo vatano napije aura no Sya Injaya no no munijo ntiti amun syare, ‘Sya arakovo tavondi Rinai pije.’
MAT 10:33 Yara are pirati po inamamarave no vatano mine so mansamun, weamo indati Syo amamarave tavon no Sya Injaya no no munijo ntiti amun.
MAT 10:34 Ride soamo Syo kovo saumane raugavo mine so raije ramu, weti vemo wapo ratantonanare wemai nora. Ride indamu Syo kovo saumane raugave ramu, yara indamu Syo yavaruga maosor ti usivuinyo vambinibe.
MAT 10:35 Ride indamu arikainyo anya ponayo aja ai, muno arikainyo wanya monayo akoya rai. Ajamo ngkove monayo ajamo ngkakaije rai.
MAT 10:36 Muno vatane taune apa yavaruga ube marovave mai.
MAT 10:37 Vatano bekobe irati akoya me aja pe yaije manakoe yara bekobe irati Rinaije mamo mamaun, weaveti opamo mamaisyo tavondi Rinaije ramu. Vatano bekobe irati apa arikainyo anya muno wanya maije manakoe, yara bekobe irati Rinaije mamaun, weaveti mamaisyo tavondi Rinaije ramu.
MAT 10:38 Are pirati po taune apa inyo kapite ranawan ara tavondi Rinaije ramu, weaveti opamo mamaisyo tavondi Rinaije ramu.
MAT 10:39 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai.
MAT 10:40 Are pirati bekobe irati wasai, opamo maisyare bekobe tavon irati Rinai, muno are pirati bekobe irati Rinai, opamo maisyare bekobe irati Sya Injayo po inatutire Ai tavon.
MAT 10:41 Are pirati bekobe irati vatano po ayao Amisye ravov inta ai weye vatane umaso po ayao Amisye ravov, opamo indati Amisye po kove inta raude ai mamaisyo ana Po raude Apa vatano po Apa ayao ravov umaso ai ramaisy. Muno are pirati po vatano anuga ngko dave augave siso weye vatane umaso anuga ngkov, opamo indati Amisye po kove inta raude ai mamaisyo ana Po raude vatano anuga ngko umaso ai ramaisy.
MAT 10:42 Syo raura tugaive: are pirati po ana inta raunande vatano apa tame maje rave ai weye vatane umaso tavondi Rinai, opamo indati po ama ine raen, weye Amisye po kove inta raude ai jaje.”
MAT 11:1 Yesus po apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurum manyaowa jewen, umba poroto pananyaube muno Po ayao Amisye raura no munijo Galilea raita.
MAT 11:2 Arono naije Yohanes Pembaptis tuna no tanoano makova rai, umba po Kristus apa ana dave ranaun. Weti Yohanes po taune apa arakovo utavondi aije inta matutir uta no Yesusa nui indamu wo anajo.
MAT 11:3 Ude Ai umba wo ranajo ware, “Injae, Winyamo Mesias Amisye po naurairive opi Win dako, reamo vatano kaijinta anyute?”
MAT 11:4 Yesus po raura akananto mai pare, “Syare wapo Sya ananyaowe ranaun muno wapo Sya anapaporainye raen, umba wapakata no Yohanesa nui umba wapo raura ai:
MAT 11:5 Soamo vatano mamije ntuba wo nuge raen, vatano tunaive wanya, vatano aravure mo mave manakea nsauman, vatano mamarikoame mpapaki soa mamarikoame mpomo ti wo ana ranaun, vatano ugwenen to soamo ukokovainy akato, muno Ayao Kovo Amisye idavovo vatano awa ananuge meweno maije mansai. Weti wapakata wapo ana umaso raura Yohanes ai.
MAT 11:6 Muno wapo ayao namiso raura ai tavon: Vatano are pirati mamaundive Rinai jewen, yara panave Rinai kobe tutir, opamo Amisye po kove raugaje ai.”
MAT 11:7 Arono Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije wuruta jewen, naije Yesus po Yohanes aura vatano wanuije mai pare, “Nandijawe arono wata no nugo vabukane vono maninimbe indamu wapo Yohanes aen, animaisye mi wapo raen? Wapo aen opamo vatano apa ana po ratantona nanto nande maisyare ovare po insumaije ramawi wemai dako? Jewena!
MAT 11:8 Weti arono wata wapo Yohanes aen, animaisye mi wapo raen? Indako opamo po ansuno ngko dave rave rako? Jewena! Yara vatano wo ansuno ngko dave rave onawirati utantuna awa ananugo manui rave ama vone rai no awa yavaro ngko dave rai.
MAT 11:9 Weti Yohanes Pembaptis umasop are pijep? Opamo anawae pa. Syo raura wasai syare opamo po anawae kaijinta mansakivan.
MAT 11:10 Yohanes umaso pamo Ayao Amisye mo aurairive no wusyinoe. Amisye po aura to pare: ‘Sopamo vatano Syo atutire pi so. Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai indamu po unanuije ratayao Nai.’
MAT 11:11 Syo raura tugaive: No mine vone so wusyinoea ndea naiso vatane inta panakoeve po Yohanes Pembaptis akivane ramu. Yara vatano rui pirati apa tame maje rave no kawasae Amisye be akarive mai, opamo po Yohanes umaso akivan.
MAT 11:12 Arono Yohanes Pembaptis po ayao Amisye raura we ndea unumeso, vatano mamune wo kawasae Amisye be akarive maije maorai mangkebe, ware wo maugaje.
MAT 11:13 Ananyao Musa muno Ayao Anawae wo Amisye apa be akarive raurairive tenambe, mansanan ava Yohanes ai.
MAT 11:14 Ranivara wapare wapanave Sya ayao so rai, Syo raura kakavimbe: Yohanes Pembaptis opamo Elia pije, napirati anawae inta po raurairiveowe pare indati pakare, weye Yohanes de po Elia apa anakere raijar akato.
MAT 11:15 Maisyare omai ti, syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.
MAT 11:16 Vatano susyo naiso weap, Syo ananeneae inta raura wasai: Arikainye inta wanunugambe ti utantuna no pasari ama wanijate rai. Arikainye inta wo awa inta mawainde ware,
MAT 11:17 ‘Wade wangkin da wansarer.’ Weramu awa arakove umaso wonae. Weti ugwain akato mansai ware, ‘Ngko to, weamo wamo ana kaijinta bo rave. Wade ramu wangkino ransyerano weotore rai indamu wansanimaumbe tenambe.’ Weramu wonae tutir.
MAT 11:18 Maisyare wemai ti, weapamo wasaurata irati arikainyo wonae umawe mansai, weye waponayo Yohanes Pembaptis ai muno waponayo Rinai tavon. Arono Yohanes de wasai, opamo po anaisyo kove inta raisye ramu muno po anggurije ramaname ramu, weramu waponayo ai wapare, ‘Opamo anawayo kakaije siso aija.’
MAT 11:19 Risy, Arikainyo Vatan, ride wasai, Syo anaisye raisy muno Syo anggurije ramanam, weramu weapamo waponayo Rinai tavon, wapo inaura wapare, ‘Opamo sasokabe anaisye rai muno maeno anggurije rai. Muno opamo be arakobe irati vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mai muno vatano ayao kakaije no maije mai.’ Weramu Amisye apa ana datantona mamo ntiti rave, weti vatano utavondi Apa bekere rai onawamo awa ana wo raveye mo raroron kakavimbe Apa ana datantona mamo mamaisy.”
MAT 11:20 Umba naije Yesus po vatano Yahudi maura tantunawi, nanawirati utantuna no munijo namirati Po anapaporainyo manuije raroron dai to rai, weye onawamo wo Apa anapaporainye umaso raen to weramu usakinavo awa ayao kakaije raije ramu.
MAT 11:21 Po raura pare, “Kakaije nde munijo Korazin nai, muno kakaije nde munijo Betsaida nai tavon! Syo anapaporainyo manuije rarorono wasai to, weramu wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu. Ranivara Syo anapaporainye umawe raroron no munijo Sidon muno Tirus yai ratire, indati vatano marane ratuije nao wanave muno manimaumbe awa ayao kakaije rai ti usakinavo rai.
MAT 11:22 Tugae, arono indati masyoto Amisye po mangkeo mine so rapatimu, munijo marano Tirus muno Sidon aya mangke mamaun, yara munijo Yahudi Korazin muno Betsaida ipa mangke manakoe rave.
MAT 11:23 Munijo Kapernaum winy, nyo ratantona nyare indati Amisye po naijaseo no munijo ntiti. Weramu Syo raura nai syare indati Amisye po namaugusyo no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai! Syo anapaporainyo manuije rarorono wasai to, weramu wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu. Ranivara Syo anapaporainye umawe raroron no munijo Sodom rai ratire, indati vatane usakinavo awa ayao kakaije rai ti Amisye po awa munije randamisye ramu, yara noa masyoto unumeso.
MAT 11:24 Tugae, arono indati masyoto Amisye po mangkeo mine so rapatimu, munijo Sodom ama mangke mamaun, yara munijo Kapernaum nya mangke manakoe rave.”
MAT 11:25 Arono naije Yesus be sambayambe pare, “Injayo Amisye wimbe akarive munijo ntiti muno mine so rai. Syo kove raura seo Nai, weye ana umaso mamo Nyo rangkokaibe vatano makarije mbare mai, yara Nyo rarorono vatano wantatukambe mansai.
MAT 11:26 Injae, wemirati mamaisyo Nya mbekere rai.”
MAT 11:27 Umba Yesus po raura vatano wanuije umaso mai pare, “Sya Injaya po anakotaro rui vayave raunande Rinai to. Sya Injaya obo pi po apa Kavo rinaen kobe, yara vatan inta wo rinaene ramu. Muno vatan inta wo Sya Injaya aene ramu, yara Apa Kavo ribui syirati Syo aen kobe; muno vatano ibeker syare Syo Injaya arorono maije obo nawirati wo aen tavon.
MAT 11:28 Syare wadeo Rinai, vatano weapirati wamayondi muno wapa anakotaro wapo ranawan mangke dave. Syare syo wapa mangke no wasaije umaso rapaya wasai.
MAT 11:29 Weye Risyamo inanuga nsaumano wasai muno inanuga mpaaje. Syare syo wasanyao, muno Sya ananyao syo raugaje wasaije mangke jewen, yara mamaisyo wasanuga rai. Weti wapo ranyao mavabe muno watavondi rai, wea indati mo kovo saumane raugavo wasanuga rai.”
MAT 12:1 Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyambere ama uga rai. Umba Apa arakovo utavondi aije umaror, weti wo kasyambere rakasyin umba wo raisy.
MAT 12:2 Vatano Parisi wo ana umaso raen, umba wo raura nanto Yesus ai ware, “Winyerade! Veanimaibe Nya arakovo utavondi naije wo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!”
MAT 12:3 Yesus po raura akananto mansai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe, apa arakove nawe umaror.
MAT 12:4 Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawirati wo raisy.
MAT 12:5 Wadaen tavon Ananyao Musa mo raura mare syene wo anakere raijar no Yavaro Amisye ama uga rai no masyoto sambaya rai kai. Wo ananyao rakanyoandi, wemi mare vemo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya, weramu Amisye pare awa ana wo rave mamo ayao kakaije ma jewena.
MAT 12:6 Syo raura wasai syare naisoamo Vatano panakoeve irati Yavaro Amisye rakivan de wasai to.
MAT 12:7 Ayao Amisye mo raura mare, ‘Ribekero wapa anakotaro wapo rameseo Rinai rai ramu, yara ribeker syare wapo muinye rarorono vatano kaijinta mai.’ Weramu, vatano Parisije, wananta Ayao Amisye umaso raije ramu. Wapo Sya arakove maura tantunawi, weramu wo ayao kakaije inta rave ramu.
MAT 12:8 Weye Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.”
MAT 12:9 Yesus pusyo, umba to siso no yavaro sambaya inta ama uga.
MAT 12:10 Vatano aneme rani nsawa inta no no naije tavon. Umba vatano Parisije inta wo Yesus anajo ware, “Mamaisyo wama ananyao raijamo, vatane inta po saumane raunande vatano ujajorame mai no masyoto sambaya rai omamo mamai dako jewena e?” Wo anajo tai maisy weye ware wo Yesus apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi.
MAT 12:11 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Weapamo inta nya domba inta temasyo no ateme raijo masyoto sambaya rai, wea indati nyo ausen kobea.
MAT 12:12 Wasaemeno wapa domba mai, yara wabeanimaibe wasaemeno vatano jorame aije jewen? Tugae, vatane pi panakoeve domba akivan. Maisyare omai ti, syare wamo kove raunanto vatano kaijinta mai no masyoto sambaya rai kai.”
MAT 12:13 Umba Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Weti vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman ti mo anemo rani ramai tavon.
MAT 12:14 Weramu vatano Parisi wuje yavaro sambaya raora umba wanyinyaube indamu wo Yesus aubaisy.
MAT 12:15 Yesus po vatano Parisije maeno awa bekero ngkakai umaso rai to, ti puje munijo we raora. Vatano wanui utavono Ai, umba Po saumane raunanto vatano ugwanene mai tenambe.
MAT 12:16 Weramu Po maorai indamu vemo wo aura kakavimbe inya.
MAT 12:17 Ana nande so mamaisyo Amisye apa ayao anawae Yesaya po raura rai pare:
MAT 12:18 “Sopamo Sya Vatano syo apatimu indamu panapatambe Rinai. Inanuga no Ai, muno inanayanambe Ai rave. Syo sya Anawayo Vambunine raugaje Ai, indamu poroto Po ayao mamaisye ravovo vatane kotaro ntuna no mine so mansai.
MAT 12:19 Opamo gwaine po arare veano vatane mave ramu, muno payao akoeve no munije ama yasyine rai ramu.
MAT 12:20 Akirive vatano mayondi maije ramu, muno Po vatano awa anave mamaun mapaya ti una jewen, yara aemeno mai muno Po maeranande. Indati Po apa anakere ransui tutir ava Amisye be akarive mine tename so rai, muno Apa ayao mamaisye mi mo mine vone so ratatu tenambe.
MAT 12:21 Vatane kotaro ntuna no mine so manaveano Amen.”
MAT 12:22 Umba wo vatano gwanen inta augavere no Yesusa nui. Vatane umaso pamo amije ntuba muno awa ngkao weye anawayo kakaije nsiso aija. Umba Yesus po saumane raunanto ai indamu payao muno po ana raen.
MAT 12:23 Vatano wanuije unantaive tenambe ti wo raura ware, “Wakoe! Sopamo Daud apa ajavi, Napi aurairive ti wamo anyube, Wepi so dako?”
MAT 12:24 Weramu vatano Parisi wo ana umaso ranaun, umba wo raura ware, “Akarijo anawayo kakaije, apa tame mi Bersebur, wepi po vambunine raunande Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe.”
MAT 12:25 Yesus po Parisi awa ana wo ratantona so raen to, ti Po raura mai pare, “Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy. Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon.
MAT 12:26 Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, wea apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandami kobe.
MAT 12:27 Weramu taune wapa arakovo utavondi wasaije nawamo wo anawayo kakaije mawatan tavon, weti are pirati po vambunine umaso raunande mai? Wapa arakovo nanawije wo raenamo Amisye bo pirati bambunin Po anawayo kakaije mawatambe. Weti wapa ana wapo rinangkivane umawe wapare Risyamo syo anawayo kakaije mawatan irati Anakakai Akoe apa vambunine rai, omamo mamaisye ramu.
MAT 12:28 Yara tugae mamo Syo anawayo kakaije mawatan irati Anawayo Amisye ama vambunine rai. Maisyare omaisy wapo raen soamo Amisye de be akarive Apa kawasae mai no wapa yasyine so rai to.
MAT 12:29 Syo ananeneae inta raura: Ranivara vatano panaonoambe inta siso vatano bambunine apa yavare rai, weamo po vatane umaso aneme ajoe raokokai dati, umba po apa ananugo yavarugawe raugavo aora tenambe. Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine umaso ai, muno Risyamo syo apinde to, wemi mbewar Syo anawayo kakaije mawatan.
MAT 12:30 Are pirati tavondijo Rinai ramu, opamo be marovave Rinai. Are pirati po anakere raijaro inatavone jewen, opamo po Sya anakere ransosobe.
MAT 12:31 Syo raura wasai: vatane awa ayao kakai rui vayave muno awa ayao wo Amisye aura tantunawi, Amisye pare po rapaya mai arono usakinavo rai. Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, opamo Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu.
MAT 12:32 Are pirati po Risy, Arikainyo Vatane, inaura tantunawi, umba sakinavo apa ayao kakaije umaso rai, weamo indati Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya ai. Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, weamo Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu, yara Apa parije no ai no mine so ao nuge nuganui.
MAT 12:33 Parisije, weapamo vatano mamun maisyare tawae mamun ramaisy! Wapare wapo kove raura, wamamaisye ramu, weye wasanuga mamun. Wasanuga mamo raurata irati ananeneae inyo mote so rai. Inyo moto kove mo mano kove rauguje, yara inyo moto kakaije mo mano kakaije rauguje, weye inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Maisyare omai ti, vatano kove wo ayao kove raura weye manuga ntairijo ana ngkove rai, yara vatano kakainoanive wapo ayao kakaije raura weye wasanuga ntairijo ana ngkakaije rai. Weye vatane apa ana no anuga rai ntipu muje po raura no awa.
MAT 12:36 Syo raura wasai: arono masyoto Amisye po mangke rapatimu, indati vatane wo awa ana udaura ama ine meweno raije ranawan tenambe no Amun.
MAT 12:37 Are pirati apa ana daura ngkov, weamo Amisye pare opi mamaisy. Yara are pirati apa ana daura mamun, weamo Amisye pare po mangke raugaje ai.”
MAT 12:38 Umba vatano Parisije inta nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai inta nawe, wo Yesus anajo ware, “Injayo Kurune, reambeker reamare Nyo anapaporainye inta raroron inda reandaen tugae rako jewena rako Winyamo no no Amisye nui ti nde rako?”
MAT 12:39 Weramu Yesus po raura akananto mai pare, “Wadanide! Vatano arono naiso weapamo wasakirive Amisye ai to muno wapa ayao kakai ntapekano wasai. Wapo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu, yara intabo mi Syo rarorono wasai, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma.
MAT 12:40 Yunus no no jiano saroe anuga rai masyote mandei namane mandei. Maisyare omaisy, Risy, Arikainyo Vatan, rino no kopa ama uga masyote mandei namane mandei.
MAT 12:41 Arono masyoto Amisye po mangke rapatimugo vatano mine so rai, vatano munijo Niniwe indati usea wo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye vatano Niniwe umaso usakinavo awa ayao kakaije rai arono anawae Yunus po ayao Amisye raura mai, yara soamo Vatano panakoe po Yunus akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu.
MAT 12:42 Muno wusyinoe wanya mbe akarive no munijo Syeba, no no nugo gwaravainy, omamo nde indamu mo Akarijo Titi Salomo apa ananyao ntitije ranaun. Arono masyoto mangke rapatimu nande, Akarijo Ntiti Syeba umaso indati nseo mo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye omamo no no mine tename so ama marane rai umba manya nde indamu mo Salomo anaun, yara soamo Vatano apa ana datantona ntiti Po Salomo akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu.”
MAT 12:43 “Arono anawayo kakaije puje vatane inta aora, panya toe de no mino ngkanembe rai indamu po apa no raije rakani, weramu po rakanija marudi.
MAT 12:44 Umba po raura pare, ‘Syare syakato no vatano syuje aora ai jakato.’ Arono sakina pakare, de pakaiso vatane umawe ai jakato, po raen vatane umawe anuga mamo ana inta tuna raije jewen, yara kakavimbe.
MAT 12:45 Weti anawayo kakaije umawe pakato po anawayo kakaije kaururum mamun dave inta mauga tavon, wakare wakaisa tenambe vatane umawe ai jakato, umba una kobe no we. Umba naije vatane umawe apa siurijo manasyine mamaun, yara apa siurijo rijat akato so manakoe rave. Siurijo maisyare umaso indati nande vatano susyo naiso wasai, weye weapamo wakakainoanive.”
MAT 12:46 Arono naije Yesus payao nanto irati vatano wanui umaso mai, umba Apa akoya me Apa rijate nawe ude usai no yavare akirije umu, ware ubeker indamu wayao nanto Ai.
MAT 12:47 Umba vatane inta po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, Nangkoya me Nya rijate nawe usai no akiri umuga ware ubeker indamu wayao nande Nai.”
MAT 12:48 Umba Yesus po raura nanto vatano uma po raura nande aijoe ai pare, “Are nawirati Sya akoe, Sya arakove waino mansai?”
MAT 12:49 Naije Po aneme raroron nanto Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Sya ingkoa me Sya arakove wenawi utantuna so,
MAT 12:50 weye vatano anya, wanya utavondijo Sya Injayo no no munijo ntiti Apa bekere raije wenawirati Sya akoe waino mai muno Sya arakove waino mai.”
MAT 13:1 Masyoto naije Yesus puje yavaro we raora, poroto tuna no onae tuga Galilea.
MAT 13:2 Umba vatano wanuije ude wo akiani. Weti Yesus seo tuna no nyomano mampaya no onae umawe inta ama von, muno vatano wanuije umaso usai no nayave von.
MAT 13:3 Umba Po ananeneae inta raura mai pare, “Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kami rangkiki rai.
MAT 13:4 Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai. Umba insanije waje wo raisy, ti mewen dave.
MAT 13:5 Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ama ntubai mamo mavave nseo, weye kopa ntapekan kobeye ramu.
MAT 13:6 Weramu arono uma seo, po kamijo ntubaije umasom rayano mayon ti ngkanen, weye wantainye musyo kopa rai kobe jewen yara nanto orame rai.
MAT 13:7 Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai.
MAT 13:8 Umba kamije umasom inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe: inta ama mane no tenamara eane abusyin, kaijinta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.
MAT 13:9 Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
MAT 13:10 Naije Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo anajo ware, “Injae, mbeanimaibe irati Nyo ananeneae raura nanto vatane mai?”
MAT 13:11 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta mansai jewen.
MAT 13:12 Vatano ayao Amisye no anuga rai kobe, opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo ti manakoe. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.
MAT 13:13 Wemi mbewar Syo ananeneae raura vatane mai weye mamije mo Sya ana idave raen, weramu unanta raije ramu; muno wo Sya ana idaura raraniv, weramu unanta raije ramu.
MAT 13:14 Maisyare omaisy indamu mamaisyo anawae Yesaya apa urairije rai, po Amisye apa ayaowe so ratoe: ‘Wapo Sya ana idaura raraniv, weramu wananta raije ramu, muno wasami mo Sya ana idave raen, weramu wananta raije ramu.
MAT 13:15 Weye vatane sonawamo manuga matu, muno mamarikoame mpapakiri, muno mamije ntatuvi. Wonayo wo raeno mamije raiji, wonayo wo raranivo mamarikoame raiji, muno wonayo manuga nanto raiji. Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen, weti saumane mamo Syo raunande mansaije ramu.’
MAT 13:16 Weramu Sya arakovo watavondi rinai, weapirati Amisye po kovo manakoe raugaje wasai to, weye wasami mo Sya anakotaro syo rave raen kakavimbe, muno wasamarikoame mo Sya ayao syo raura raraniv kobe.
MAT 13:17 Syo raura tugaive, wusyinoe anawae wanui muno vatano ubeta Amisye ai wanui ubeke dave taune mansami mo Mesias rinaeno Sya ana dave rai maisyare muno weapo rinaene somaisy, weramu wo rinaeno mansami rai jewen. Muno Mesias syayaowa ubeker wo rinaranivo taune mansamarikoame rai, maisyare muno soamo weapo rinaranive somaisy, weramu wo rinaranivo mamarikoame rai jewen. Yara weapirati anakotare so nde wasai to.”
MAT 13:18 “Wadanide! Ananeneaeyo vatano po iru kamije rangkikije ama ine no taiso:
MAT 13:19 Kamije inta ntatayo unanuije nawantave rai bo rai, omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye be akarive ranaun, weramu unanta raije ramu. Wo ranaun umba Anakakai Akoe de po ayao Amisy no no manuga raugavo maora.
MAT 13:20 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata vatano wo ayao Amisye ranaun, wavave wo raijade manayanambe rautan.
MAT 13:21 Weramu ayao umaso masyo ntonam matuve no manuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono siuri nande mai muno vatane wo mave tatugadi weye wanave to, weamo vatane umaso makirive ayao Amisye rai jakato.
MAT 13:22 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai, omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu wo anakotaro mine so bo rantotobe, muno ubekero wo romane bo ranugan. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no manuga rai, weti ama ine raen no maije ramu.
MAT 13:23 Kamije inta ntatae no kopa kove rai, omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun muno wanave rai kobe, weti ama ine raen no mai. Vatano maisyare sonawamo awa mano wo rauguje mamo inta nseo no tenamara eane abusyin, inta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.”
MAT 13:24 Yesus po ananeneae kaijinta raura nanto vatano wanuije mansai pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so, omamo raurata irati ananeneae so rai: Vatane inta po anare kamijo kove rangkiki no nawaisy.
MAT 13:25 Namano vatane unaki umba vatano anuga mamuno vatano apa nawaisye aije inta de po ininaije kamije rangkiki no kamijo kove umawe ratavon umba poroto.
MAT 13:26 Arono anare umawe ntubai mare mbera man kobe, ininaije umawe ntubai tavon.
MAT 13:27 Naije vatano wanapatambe vatano apa nawaisye umawe aije ude ai, wo anajo ware, ‘Injae, nyo anare kamijo kove rangkiki no nya nawaisye rai to, weti veanimaibe irati ininaije so ntubai tavon no nawaisye so rai?’
MAT 13:28 Vatano apa nawaisye umawe po raura nanto mai pare, ‘Vatano anuga mamuno rinaije pirati po ana umaso rave.’ Umba vatano wanapatambe aije wo raura nanto ai ware, ‘Nyare mayar, reamo ininaije so rapatin.’
MAT 13:29 Weramu po raura pare, ‘Wenora. Wapo ininaije so rapatin, wea vemo wapo anareye inta rapatin tavon inta.
MAT 13:30 Weti yava syayai tenambe kai jao ama ine mare matu. Umba syo raura vatano wo rakasyine mai syare: Wapo ininaije ranugande wusyin umba raokokae indamu ramero taname rai, yara anareye ranugan ti raugav siso ntuna no sya yavare rai.’ ”
MAT 13:31 Yesus po ananeneae kaijinta raura vatano wanuije mansai pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Apa kawasae maurata irati sesawije kamije rai.
MAT 13:32 Sesawije kamije omamo momoyain dave, weramu arono ntubai seo, ama mote manakoeve mo anareo kai rakivan, manakoe maisyare inyo mote ramaisy, weti insanije nande wo ene ranari ama ririje rai.”
MAT 13:33 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura mai jakato pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Apa kawasae maurata irati ragi rai. Wanya inta mo ragi mamaun inta raija ti raugasyo mo veano tepuno manakoe raroya da ntipu tenambe inda manui.”
MAT 13:34 Yesus po anakotare umaso raura ananeneaebe vatano wanuije mansai. Po manyao ananeneae bo rai.
MAT 13:35 Ana umaso mamo mamaisyo ayao Amisy anawae wusyine inta po raura we rai pare: “Indati Syo ananeneae rave vatane mansanyao; anakotaro ngkokaibe arono mine so ranari kobeyoe omamo Syo raura kakavimbe mai.”
MAT 13:36 Yesus po vatano wanuije umaso mapaya ti una no naije, poroto siso no yavar. Umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo anajo ware, “Injae, reamare Nyo ananeneaeyo ndaurata ininaije umawe rai raura kakavimbe reansai.”
MAT 13:37 Yesus po raura nakananto mai pare, “Vatano po anare kamijo kove rangkiki opamo aurata irati Arikainyo Vatane rinai.
MAT 13:38 Yara nawaisye omamo raurata irati mine tename so rai. Anare kamijo kove omamo raurata irati vatano Amisye be akarive maije mai. Ininaije omamo raurata irati vatano Anakakai Akoe be akarive maije mai.
MAT 13:39 Vatano anuga mamuno vatano apave nawaisye ai ti po ininaije kamije rangkiki opamo aurata irati Anakakai Akoe ai. Nawaisye umaso ndea matu ti ama ine ranugan, omamo raurata irati munije ama akarije rai, muno vatano wo ranugan onawamo maurata irati naito Amisye mai.
MAT 13:40 Maisyare ininaije rapatin ti ramero taname rai, maisyare omai tavon nande arono munije ama akari.
MAT 13:41 Weye Risy, Arikainyo Vatan, indati Syo sya naite matutir indamu wo vatano wo ayao kakai rave mauguje Sya kawasae maora no awa yasyin. Vatane umaso wo anakotaro kakainoanive rave muno wo vatano kaijinta matopan ti wo ayao kakai rave tavon.
MAT 13:42 Indati Sya naite umawe wo mamaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. No ratuije woyov tawan muno usiuri tutir.
MAT 13:43 Arono naije vatano ubeta Amisye apa bekere rai nao ubar no munijo awa Ajayo Amisye be akarive raije rai, maisyare uma apa vare ramaisy. Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
MAT 13:44 “Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo raurata irati doijo manui rambai no kopa ama ate rai. Arono vatane inta nanto rai, anayanambe rave. Weti po rangkokaibe kopa ama ate rai jakato, umba poroto po apa ananugo kaijinta rambayan tenambe umbawe po ama doije veano kopa umawe ramavun.
MAT 13:45 Maisyare omai tavon, Amisye be akarive Apa kawasae mai omamo raurata irati romano ama ngkove ngkena dave vatane inta po rakani rai.
MAT 13:46 Arono vatane umaso nanto romano ngkena dave inta rai, pavave poroto po apa ananugo kaijinta rambayan tenambe umbawe po ama doije veano romano ama ngkove ngkena dave umawe ramavun.”
MAT 13:47 “Maisyare omai tavon, Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so omamo raurata irati enamoe. Ti vatane inta wo rantet no onae, jiane kotare nsawa rai.
MAT 13:48 Arono ename umaso ntairijo jiane kotare rai, naije vatano wo rantete umaso wo rakapan dautan no ruke warea umba utantuna wo jiane ratayao. Kove mamo wo ranugan asyo no bayaije rai, yara jiano kakaije mamo wo raepata.
MAT 13:49 Maisyare omai ti, arono munije ama akari, Amisye apa naite ude wo vatano kove muno vatano kakainoanive maosor.
MAT 13:50 Umba wo vatano kakainoanive mamaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. No ratuije woyov tawan muno usiuri tutir.”
MAT 13:51 Naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wananta Sya ana syo raura umawe rai tenambea e?” Umba wo raura nakanande Ai ware, “Reananta rai to.”
MAT 13:52 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Kuruno akari mbaro Ananyao Musa raije rui pirati pare tavondijo Sya kawasaeyo Amisye be akarive maije mai, opamo aurata irati vatano apave romano wusyine muno romano wanyine rai kava no apa yavar. Weye soamo po ananyao wusyine muno wanyine raen tenambe indamu po rave vatane mansanyao.”
MAT 13:53 Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba puje munijo we raora.
MAT 13:54 Umba pakare no Apa munijo nori, umba Po vatane manyao no yavaro sambaya rai. Arono vatane wo Apa ananyao ranaun, unantaive rave. Wo raura ware, “Wakoe! Are pirati po ananyaowe so raunanto Yesus ai? Apa ana datantona ntiti somamo nori rui? Muno Po anapaporainye so raveare rui?
MAT 13:55 Wamo vatane so aen, Opamo vatano po inyoe ranari apa kavo pije. Apa akoya mirati Maria. Apa rijate nawirati Yakobusa pe Yusupa pe Simona pe Yudasa pe nao.
MAT 13:56 Apa aname nao una tenambe no naiso tavon. Weti vambunine wato mamo Po raugadi rui?”
MAT 13:57 Weti wonayo wanave Aiji. Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Tugae, anawae Amisye to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakare no taune apa munije rai, weamo vatane wanave aije ramu. Muno taune apa arakove nawe apa yavaruga nawe wanave aije jewen tenambe.”
MAT 13:58 Weti Yesus po anapaporainyo manuije inta raroron no munije umaso raije ramu, weye wanave Aije ramu.
MAT 14:1 Arono naije Akarijo Titi Herodes, wepirati be akarive no no propinsijo Galilea, po Yesus apa ana dave ranaun.
MAT 14:2 Weti po raura vatano usarodoro aije mai pare, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato ti pakare wep. Wemi mbewar Po anapaporainye raroron.”
MAT 14:3 Yohanes Pembaptis apa kakaije nande no taiso: Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamugo Herodias raovan to, weti Yohanes pananyaube Herodes ai pare, “Winyamo vemo nyo nya arakova apa anamu raovan inya! Nyo ananyao Amisy rakanyoandi!” Wetiva Herodias umaso mparijo Yohanes ai, ti ama anap Herodes po Yohanes aijar, po augave siso no tanoano makova rai.
MAT 14:5 Herodes beker pare po Yohanes aubaisy, weramu po vatano wanuije masyaniv weye wo raura ware, “Yohanes opamo anawae pa.”
MAT 14:6 Arono Herodes apa masyoto ano raije mamaisy, po one rave muno naije Herodias ama kavo wanya musyo nsarer. Herodes anayanambe ama sarere rai.
MAT 14:7 Weti po raurairive patimuve rai pare, “Animaisye mi nyare mbekero rai, indati syo raunande nai.”
MAT 14:8 Umba wanya arikainye umawe mo raura mamaisyo ama akoya mo ratutiro raije rai mare, “Syare syo Yohanes Pembaptis akarije ranajo, indamu nyo raugaje ntamijo pauraije rai muno raunande rinai.”
MAT 14:9 Arono Herodes po ama ana mbekedaijewe ranaun, animaumbe rave, weramu apa arakove wo apa urairijo mpanyoane ranaun to. Weti po apa naite matutir indamu wo wanya arikainye umaso ama ana mbekedaije raunande rai.
MAT 14:10 Naije apa naite inta poroto po Yohanes akarije raotar no tanoano makova ama uga.
MAT 14:11 Umba po akarije umawe raugaje ntamijo pauraije rai, po raugav po raunanto wanya arikainye umawe rai, umba mo raunanto akoya rai.
MAT 14:12 Mewen, umba Yohanes apa arakovo utavondi aije ude wo anasino kopa raugaveta wo rantuna no aipapo. Umba wuruta wo ana umawe raura Yesus ai.
MAT 14:13 Arono Yesus po Yohanes Pembaptis apa aubaisye umawe ranaun, naije seo nyomane rai mumuimbe, puje ti poroto no nugo maninimbe inta rai. Weramu vatano wanuije wo ranaun to, ti wanya yawa rai wo Yesus arijat.
MAT 14:14 Arono nyomane umawe nto nanto, Yesus paje kobe. Naije Po vatano wanuije maen, aemeno mansai rave, umba Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai.
MAT 14:15 Namandive kobe, weti Apa arakovo utavondi aije ude wo raura nanto Ai ware, “Mare ngkaumu kobe, nuge so nggwaravainy tavon. Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir inda wuruta wo anaisye inta ramavun no munije wato rai.”
MAT 14:16 Yesus po raura nanto mai pare, “Vemo wuruta inya, yara una kai. Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.”
MAT 14:17 Umba wo raura akanande Yesus ai ware, “Anaisyo manuije meweno wansai, yara rotije vasyesye radani obo mirati ntuna, jiane ruruma yatavon.”
MAT 14:18 Naije Yesus pare, “Wapo raugavere no Rinui.”
MAT 14:19 Umba Po vatano wanuije umaso matutir waje utantuna no insumaije vone rai. Umba Po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije raporadijo aneme rai, Po rotije muno jiane umaso raunanto Apa arakovo utavondi aije mai, indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mai, inda wo raisy.
MAT 14:20 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum.
MAT 14:21 Anya uma wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge radani. Awa wanya muno awa arikainyo wo anaisye umaso rai tenambe awa wanuije rator tavone ramu.
MAT 14:22 Naije kobe Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir pare, “Wasea nyomane rai wapui da wata no onae tuga ranijo warani.” Muno Po vatano wanuije umawe matutir indamu unajiv.
MAT 14:23 Arono unaji to, Yesus poroto mumuimbe no pukame inta rai indamu be sambayambe. Masyote ndea mare ngkaumu kobe, Yesus obo no no naije.
MAT 14:24 Weramu Apa arakovo utavondi aije uborae unanta no onae ama yasyin. Ovaro po mansamune raide panyoan dave ti rarene mo awa nyomane ranepato rani rani.
MAT 14:25 Arono mararaijo sansiman, uma amije mandei to, umba Yesus panya onae vone raide mai.
MAT 14:26 Arono Apa arakove wo aeno panya onae vone raide, upaparo mai umba wo raura ware, “Pakinik akoe!” Ujani dave ti wunanta.
MAT 14:27 Weramu naije kobe Yesus po raura mai pare, “Wamanin! Risyi so. Vemo wajaniv inya!”
MAT 14:28 Umba Petrus po raura nanto Ai pare, “Injae, Winyijeamo, syare Nyo rinawain da syanya onae vone raijo re no Winui.”
MAT 14:29 Umba Yesus po raura pare, “Winde kai.” Weti Petrus paje nyomane rai kobe umba panya onae vone rai to no Yesusa nui.
MAT 14:30 Weramu Petrus po ovare aen panakoeve no onae von, ti janiv. Pare bera sayadi kobe, ti gwain pare, “Injae, naemeno rinai! Nyo inaijaseo!”
MAT 14:31 Naije kobe Yesus pavave aneme rareanto Po Petrus aneme raijaseo. Umba Po raura ai pare, “Petrus, nya anave mamauna! Mbeanimaibe irati wimamaundive Rinai to?”
MAT 14:32 Arono Yesusa pe Petrusa pe syea no nyomane raija jewen, naije kobe ovare manin.
MAT 14:33 Umba Yesus apa arakove umaso ubeaje Ai, wo ararimbe ware, “Tugae rave, Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy!”
MAT 14:34 Arono naije usisa no onae tuga ranijo warani, no munijo Genesaret.
MAT 14:35 Umba vatano una no naije wo aen ware, “Yesusa pi de,” weti wo avovo no varodoro munijo we raita tenambe. Umba vatane wo awa vatano ujajorame maugavere vintabo no Yesusa nui.
MAT 14:36 Wo anajo indamu vatano ujajorame umaso wantukamo Apa ansune ama mamarane bo rai vayave. Muno vatano wantukamo Ai usauman tenambe.
MAT 15:1 Naije vatano Parisije inta nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta nawe, una no Yerusalem ude Yesus ai, wo anajo ware,
MAT 15:2 “Veanimaibe irati Nya arakovo utavondi naije wo aneno wusyine awa ananyao rakanyoandi? Arono wisyisy, wo mana veano maneme rarondom datije ramu, ti mamaisye ramu!”
MAT 15:3 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Wabeanimaibe irati wapo Amisye apa ananyaowe rakanyoandi, yara watavondi wapa aneno wusyine awa ananyao bo rai?
MAT 15:4 Maisyare so: Amisye po raura pare, ‘Mbeaje irati inya pe nangkoya me yai,’ muno pare, ‘Are pirati po aja pe akoya me yaura tatugadi, opamo mangke raugaje ai indamu kakai.’
MAT 15:5 Yara wapa ananyao nsasye, weye wapare, ‘Are pirati pare po apa ananuge raunanto Amisye bo ai,
MAT 15:6 vemo po ana inta raunanto aja pe akoya me yai jinya.’ Maisyare omaisy, wapare vatano napije po aja pe akoya me yaeranande aya bekedaije rai jewen kai. Maisyare omai ti, wapo wapa ananyao raijaseo ntiti rave mo ayao Amisye rakivan.
MAT 15:7 Weapamo wapa angkarije ntapekan! Yesaya po raura tugae rave arono wusyinoe po wasaura taiso:
MAT 15:8 ‘Vatane so wo rinararimbe mawa bo rai, yara manuga mamo nggwaravainyo Rinai.
MAT 15:9 Usambayambe Rinai, weramu ama ine meweno rai, weye wo Risya ananyao ranigwano vatane awa bo rai.’”
MAT 15:10 Yesus po vatano wanuije mawainde umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide! Syare wananta Sya ayaowe so rai.
MAT 15:11 Anaisyo wadaisye mi mo wasaveti wagwambe Amisye amune raija jewen. Yara wapa ana wadaura, muno wadaijar omi mo wasaveti wagwambe no Amun.”
MAT 15:12 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo raura Ai ware, “Injae, Nya ana nyo raura umaso mamo mo vatano Parisi manuga ratukam ti upari.”
MAT 15:13 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakananto mai pare, “Vatano Parisi maurata irati anareo Sya Injayo no no munijo ntiti Po rayanyume ramu, weti pare Po rapatin po raepata.
MAT 15:14 Weti vemo wapo vatano Parisi maraniv nora, yara wapo mapaya kai. Wenao maurata irati vatano amije ntuba inta be akarive vatano mamije ntuba kaijinta mai. Vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai, weamo mamaisye ramu, weaveti itatayasyo ateme rai kava.”
MAT 15:15 Umba Petrus po raura pare, “Injae, syare Nyo ananeneae umawe raura kakavimbe reansai.”
MAT 15:16 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Wabeanimaibe wananta raije jewen?
MAT 15:17 Anaisyo wadai no wasawa omamo mo wanyatije raijasyo ti wapo rangkarave ti mewen.
MAT 15:18 Yara ana ntipu no wasanuga umba muje no wasawa omirati mo wasaveti wagwambe Amisye amune rai.
MAT 15:19 Weye ana ntipu no vatane manuga umba muje omamo awa ana udatantona kotaro kakai, wo vatane maubaisy, unakijo awa arakove awa wanya marijat, anaerere ugavo mansai, wanaonoambe, wayarurijabe vatane mai, muno wo vatane maura tantunawi.
MAT 15:20 Ana umaso mirati mo vatane maveti ugwambe Amisye amune rai. Yara vatane wisyisye me maneme rarondom me omi vatane ubeta rai jewen ti ugwambe Amisye amune raija jewen.”
MAT 15:21 Yesus puje munijo we raora umba poroto no munijo Tirus muno Sidon.
MAT 15:22 Umba wanya inta no no naije, omamo wanya Yahudi jewen, yara wanya Kanaan. Wanya Kanaan umaso nde irati Yesus ai, nggwain mare, “Injae, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai! Sya wanya arikainye mamo anawayo kakaije nsiso rai ti njoram dave.”
MAT 15:23 Weramu Yesus po ana inta raura nakananto raije ramu. Weti Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo anajo ware, “Injae, Nyo wanya wato ratuti da nin, weye mo wansarijat muno nggwain tutir no wansakiri.”
MAT 15:24 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Amisye po inatutir indamu ride vatano Israel obo mansai, weye onawamo maurata domba awa vatano po maeranande meweno mai.”
MAT 15:25 Weramu wanya umawe nde mo vukane ranteter no Yesus amun, muno mo raura nanto Ai mare, “Injae, naemeno rinai!”
MAT 15:26 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakananto rai pare, “Wamare wamo anaisye inta rapatimu arikainye awaura rai, omamo arikainye awa nti vemo raeparaje vayave make mansai ramu.”
MAT 15:27 Wanya umawe mo raura nakananto Yesus ai mare, “Injae, tugae. Weramu anaisyo arikainye wo raisy ama kukupe inta ntatae no meja ama ate, weamo make wo rai kai.”
MAT 15:28 Umba Yesus po raura nakananto rai pare, “Ingkoe, syo naen nya anave manakoe rave. Weti Syo nya mbekedaije raunande.” Naije kobe wanya arikainyo anawayo kakaije nsiso raije umawe nsauman kobe.
MAT 15:29 Umba Yesus puje, pakato panya nayave vono onae Galilea rai. Umba seo tuna no pukam.
MAT 15:30 Vatano Yahudi jewen wanui rave ude wo awa vatano ugwaneno wanene kotare raije maugavere no Yesusa nui: vatano majoe nsurukije nawe, vatano mamije ntuba nawe, vatano tunaive nawe, vatano mawa ngkao nawe, vatano kaijinta wanui wo maugavere Yesus ai. Umba wo maveaje utantuna no Amun, muno Po saumane raunanto mai.
MAT 15:31 Vatano wanuije umaso unantaive rave, weye wo vatano mawa ngkao maeno wayao akato, muno vatane tunaive seo tet akato, muno vatano majoe nsurukije wanya kobe akato, muno vatano mamije ntuba wo ana raen akato. Weti wo vatano Israel awa Amisye ararimbe.
MAT 15:32 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde, umba Po raura pare, “Rinaemeno vatano wanuije so mansai rave. Soamo utavono Rinaija masyote mandei to, ti awa anaisye meweno mai, umaror. Syonae syo matutir unaji bayavei, weye indati marore po mansaveti mamune ngkaumudi no unanuije ama yasyin.”
MAT 15:33 Yesus apa arakove umaso wo raura nanto Ai ware, “Nugo vabukane vono maninimbe so anaisye mewen dai. Weti rui rati nyare wamo anaisye rakani ti mamaisyo vatano wanui rave so mansai?”
MAT 15:34 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy?” Umba wo raura nakanande Ai ware, “Vasyesye kaururuma mi ntuna, jiano tuvane inta matavon.”
MAT 15:35 Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir utantuna no kopa vone rai.
MAT 15:36 Umba Po rotije vasyesye kaururum muno jiane umawe raugav, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadijo aneme rai, Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai, indamu wo ratodijo vatano wanuije umaso mai.
MAT 15:37 Wo raisya uman dave tenambe. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ama ateteo ntuna ranugan akasyo bayaije kaururum ntatairi.
MAT 15:38 Anya uma wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge mambisy. Awa wanya muno awa arikainyo wo anaisye umaso rai tavon, weramu awa wanuije ratore ramu.
MAT 15:39 Yesus po vatano wanuije umaso matutir unajiv, umba seo nyomane rai, poroto no munijo Magadan.
MAT 16:1 Masyote inta vatano Parisi muno vatano Saduki inta ude Yesus ai, ware wo atopan. Weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako?
MAT 16:2 Umba Yesus po ananeneae inta raura mai pare, “Arono namandive wapo uma aen pasyo raije nijam, weamo wapare, ‘Sansimanamo nuge non dave.’
MAT 16:3 Muno awatan ngkove, arono wapo uma aen seo raije nijam umba sandoram dave, weamo wapare, ‘Kavinta maruge maje.’ Wapo anakotare umaso raen dave. Weramu wabeanimaibe wananta anakotaro raroron arono naiso, maisyare Sya anapaporainyo syo raroronoe raije jewen?
MAT 16:4 Vatano arono naiso weapamo wasakirive Amisye ai to muno wapa ayao kakai ntapekano wasai! Wapo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai: syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu, yara intabo mi Syo raroron, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma.” Yesus daura tai maisya jewen, umba Po mapaya ti una ara poroto kobe.
MAT 16:5 Yesusa pe wo onae raotar unanta no tuga ranijo warani rai, weramu Apa arakovo utavondi aije manimarijo awa roti rai ti wo inta raugave ramu.
MAT 16:6 Naije Yesus po raura nande mai pare, “Wasyisyaube irati vatano Parisi muno vatano Saduki awa ragi rai.”
MAT 16:7 Yesus apa arakovo utavondi aije unanta Apa ayao umaso raije ramu, weti wayao vambinibe ware, “Po raura taije weye wama rotije meweno wansai.”
MAT 16:8 Yesus nanto ana wo raura rai, weti Po manajo pare, “Wabeanimaibe wapayao wapare rotije mewen? Wapa anave mamauna nene!
MAT 16:9 Wabeanimaibe wananta Sya anapaporainye raije jewen? Nandija arono Syo rotije vasyesye radani raporadi indamu vatane ribuge radani wo raisy, weapamo wasaemeno we rai ramu ge? Omamo ama bayaije ruimaisyo wemi wapo anaisye ateteo ntuna ranugan akare?
MAT 16:10 Muno arono Syo rotije vasyesye kaururum raporadi indamu vatane ribuge mambisy wo raisy, anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisya mi wapo ranugan akare?
MAT 16:11 Wabeanimaibe wananta Sya ana idaura umawe raije jewen? Ragi muno rotije omirati Syo raura wasaije ramu! Yara syare wasyisyaube vatano Parisi muno Saduki awa ragi rai.”
MAT 16:12 Naije umba Yesus apa arakovo utavondi aije unanta Apa ana daura umawe rai kobe: Po ragi muno rotije raura jewen, yara Po ananeneae inta raura, ama ine mare usyisyaube irati vatano Parisi muno Saduki awa ananyaowe rai.
MAT 16:13 Naije Yesus de pararaijo munijo Kaisarea Pilipi rai. Umba Po apa arakovo utavondi aije manajo pare, “Vatano wanuije wo raura ware Arikainyo Vatan risyamo are pi Risy?”
MAT 16:14 Umba Apa arakovo utavondi aije wo raura akanande Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta wo naura ware Winyamo anawae Yeremia pi Win dako, anawae wusyino kaijinta pi Winy.”
MAT 16:15 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?”
MAT 16:16 Umba Simon Petrus po raura akananto Ai pare, “Winyirati Mesias, Amisyo noa pitawabe Apa Arikainye pi Winy.”
MAT 16:17 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Simon, arikainyo Yunus, winyirati Amisye po kovo manakoe raugaje nai to, weye vatane inta pi po ana umaso rarorono naije ramu, yara Sya Injayo no no munijo ntiti Opi po rarorono nai to.
MAT 16:18 Syo raura nai, Syo nawainamo Petrus, ama ine mare oram, weye winyamo naurata irati oramo Syo ratayao indamu Syo sya anugane rausea nteto rai. Sya anugane mamo vatan tenambe nanawirati wanave Rinai syo manugande rai. Muno Sya anugane mamo wene ama vambunine mo rapinde jewen, yara noa nuge nuganui.
MAT 16:19 Indati Syo vambunine raugaje nai indamu wimbe akarive Amisye apa kawasae mai. Ayao rui mirati nyo rapatimu no mine vone so omamo Amisye po rapatimu no munijo ntiti. Weti ana rui nyo raorai no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po raorai, muno ana rui nyo ramayar no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po ramayar.”
MAT 16:20 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!”
MAT 16:21 Arono naije kobe Yesus po apa siurijo makanande raura kakavimbe Apa arakovo utavondijo aije mai. Pare, “Indati syoroto no Yerusalem, umba siurijo manakoe nande Rinai weye Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo inave tatugadi. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
MAT 16:22 Umba Petrus po Yesus aijade teto arijat indamu payao nanto Ai mumuimbe. Petrus pare, “Injae, jewena! Ana so ma vemo nande Nai nora!”
MAT 16:23 Weramu Yesus sarirae akare, umba Po Petrus aura nanto soowabe pare, “Anakakai Akoe, nyusyo ra nto rinaora! Nyare nyo inaorai ritavondi Amisye apa bekere rai! Nya ana ndatantona wato mamo Amisye apa ma jewena, yara vatane awa ma.”
MAT 16:24 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawan muno tavondi Rinai kobe.
MAT 16:25 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai.
MAT 16:26 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije mamo meweno ai, weamo apaura mine so raija marudi. Weye vatane apa kovo nuge nuganuije mamo anakotare inta veano ranigwane kakai.
MAT 16:27 Indati Arikainyo Vatan risyakare no mine vone so irati Sya Injaya apa kovo ntiti rautan, ride Apa naito kove mautan. Arono naije umba Syo kove muno kakai rasakinavo vatan nanentabo mansai mamaisyo awa ana udave rarijati.
MAT 16:28 Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Arikainyo Vatane rinaeno ride indamu ibe akarive Sya kawasae mai no mine vone so.”
MAT 17:1 Masyote kaujentabo akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe apa rijato Yohanesa pe mauga ti obo nao usea no unato ntitije inta rai.
MAT 17:2 Naije wo Yesus aen anakea rawerave ti nsasye no mansamun. Amune mbar maisyare uma amaisy. Apa ansune mpope dave maisyare vare wemaisy.
MAT 17:3 Umba kavuratawe Yesus apa arakove umawe wo Musa muno Elia yaen yayao nanto Yesus ai.
MAT 17:4 Umba Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, wana no soamo ko dave! Ti winyare mayar, syo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.”
MAT 17:5 Petrus payaowa nene, naije kamuro pope dave inta nde mo mansatatuv, umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai. Inanayanambe Ai rave. Wapo araniv kobe!”
MAT 17:6 Arono arakove mandei umawe wo anamote umaso ranaun, ujani dave ti wo awa vukane ranteter muno mansamune rangkukuv no mine von.
MAT 17:7 Umba Yesus de po maijar, Po raura nanto mai pare, “Wasea, vemo wajaniv inya.”
MAT 17:8 Weti wo makarije raijasea, umba wo Yesus aen obo pi no no we.
MAT 17:9 Arono una no unat ti wakajeve, umba Yesus po apa ayao raura nanto mai inda mansaemen dai pare, “Vemo wapo ana wapo raen umawe raura vatano kaijinta mai jinya, yara no ava Risy, Arikainyo Vatan, rikovakato no wene rai rati.”
MAT 17:10 Umba Apa arakove umaso wo anajo ware, “Veanimaibe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo raura ware anawae Elia wepi de wusyimbe rati, umba Mesias dijat?”
MAT 17:11 Yesus po raura akananto mai pare, “Tugae, Elia pamo de wusyin indamu po anakotare ratayao mamai tenambe.
MAT 17:12 Weramu Syo raura wasai: Elia pamo de to, weye Yohanes Pembaptis opamo vatano po Elia apa anakere raijare pije. Weramu vatane wantatukambe ai, muno wo ave tatugadi mamaisyo awa bekere rai. Maisyare omai tavon, indati wo Arikainyo Vatane rinave tatugadi tavon.”
MAT 17:13 Naije umba Yesus apa arakovo utavondi aije wo raen Yohanes Pembaptis opirati Yesus po aura umawe.
MAT 17:14 Arono Yesusa pe apa arakove mandeija nawe wakare no vatano wanuije unarijoe rai, umba vatane inta de po vukane ranteter no Yesus amun.
MAT 17:15 Umba po raura nanto Ai pare, “Injae, syare naemeno sya kavo ai! Weye opamo amune ngkaumudi muno anasine ntutar. Intanamo temasyo no taname rai, umba intanamo temasyo no mana rai, weti apa siurije manakoe.
MAT 17:16 Syo augavere arakovo utavondi Injae naije mai to, weramu wo saumane raunanto ai kakai.”
MAT 17:17 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wasanuga matu muno wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo nya arikainye umawe augavere no Rinui.”
MAT 17:18 Umba Yesus po anawayo kakaijo no arikainye umaso aije rawatan ti musyo aora. Naije kobe arikainye umaso sauman kobe.
MAT 17:19 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai indamu wayao mumuimbe. Wo anajo ware, “Injae, veanimaibe irati reamo anawayo kakaije umaso rawatambe jewen? Veanimaibe reamamaisye jewen?”
MAT 17:20 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wapanave kobeye jewen ti wamamaisye ramu. Ranivara wapa anave mamaun maisyare sesawi kamijo momoyain dave ramaisy, weamo wapo unate inta raura nanto wapare, ‘Unato winy, mpatimu ra nde nyusyo,’ naije kobe unate umaso mpatimu ti nde musyo kobe. Weti ranivara wapanave kobe, weamo anakotare inta mangkeo wasai jewen bayave, yara wabambunin wapo anakotaro rui vayave rave.
MAT 17:21 Weramu anawayo kakaijo maisyare somaisye rawatan irati ana kaijinta raije jewen, yara wasambayambe wadaura seo muno wasatawandijo marore rai obom ndave, wea umba pusyo.”
MAT 17:22 Umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanunugambe no Galilea, umba Yesus po raura mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, indati rinamavun nanto vatano mine so mai.
MAT 17:23 Indati wo rinaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.” Weti Apa arakovo utavondi aije manimaumbe rave.
MAT 17:24 Arono Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Kapernaum, naije vatano wo pajak ranugande indamu veano Yavaro Amisye raeranande ude wo Petrus anajo ware, “Nya Kurune po pajak inta raunande indamu veano Yavaro Amisye so raeranande rako jewena e?”
MAT 17:25 Petrus po raura akananto mai pare, “Po raunande aje.” Umba Petrus pakato siso no yavar, umba Yesus po raura manasyimbe pare, “Simon, syo ananeneae inta raura nai. Are nawirati wo pajak ravaeyo akarijo titi mine so ai? Apa arikainye nao rako, vatano marano po mapinde to nawe? Nya ana ndatantona maisyare rui?”
MAT 17:26 Umba Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Vatano marane nawirati wo ravae.” Umba Yesus po raura pare, “Tugae, weti indati apa arikainye onawamo wo ravae ramu. Maisyare omai tavon, Amisye apa arikainye wamamo wamo pajak veano Yavaro Amisye raeranande umawe ravae jewen kai.
MAT 17:27 Weramu vemo vatane uparijo wansai nora. Weti, Petrus, syare nyoronto nyo marainye raija no onae. Jiano manasyino nyo arabite pamo, nyo awa raijato nyeravasyo doije mi no rai. Doijo namije mamaisyo rimo veano pajak ravae. Weti nyo raugavere ndaunanto vatano wo pajak ranugande Yavaro Amisye rai umawe mansai.”
MAT 18:1 Arono naije Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo anajo ware, “Are pirati no no reama yasyine so indati panakoeve no arono Amisye de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so?”
MAT 18:2 Umba Yesus po arikainyo tuvane inta augavere te no mansamun,
MAT 18:3 umba Po raura nanto mai pare, “Syare wapo wapa ana wadatantona wato ranigwan indamu wapo arikainyo tuvane mansamaisy. Weramu Syo raura tugaive: ranivara wasakinavo wapa ayao kakaije rai jewen, weaveti wasato siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.
MAT 18:4 Are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, maisyare arikainyo tuvane so amaisy, opamo Amisye po aijaseo ti panakoeve arono de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so.
MAT 18:5 Sya arakove, are nyirati mbekobe irati arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye nyanave Rinai, winyamo mbekobe Rinai to ije.
MAT 18:6 Weramu are pirati po arikainy tuvano wanave Inaije so inta aponae ti po ayao kakaije rave, opamo indati Amisye po parijo mangke raugaje ai. Weti kove mamo orame rapuisyo vatane wato ai amaugusyo no mayane rai indamu mansyan, weye wemirati mangke mamaun, yara mangke Amisye pare po raugaje ai manakoeve mo mangke umaso rakivan.
MAT 18:7 Mine so ngkove ramu weye anakotaro mo vatane maponae ti mo maugavo ayao kakai raron omamo manui rave. Anakotare umaso mpaya ramu, yara no tutir. Weramu are pirati po vatano kaijinta maponae ti wo ayao kakai rave, opamo kakaije nde ai!
MAT 18:8 Ranivara naneme ndako najoe ndako mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo raotar da ndamauta. Weaveti winsiso kovo nuge nuganuije rai naneme intabo rautan dako, najo raota ti wintunaive vayave rako, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara winyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai naneme jirum muno najoe jirum rautan, omamo ngkove ramu.
MAT 18:9 Muno namije mamo mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo rakewar uje indamu ndamauta. Weaveti winsiso munijo Amisye be akarive raije rai namije intabo vayave rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara nyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai namije jirum rautan, omamo ngkove ramu.”
MAT 18:10 “Inya! Wabemo wasanuga ngkakaijo arikainyo tuvane so inta ai jinya, weye Syo raura wasai: awa naito wo maeranande una tawan no Sya Injayo no no munijo ntiti Amun.
MAT 18:11 Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu Syo vatano nanawirati ugwaravainyo Amisye ai makani muno Syo mawainde indamu Syo mapaya kakaije rai.
MAT 18:12 Syo ananeneae inta raura wasai: Vatane inta apave domba tename radani mansai, weramu inta aumandi. Weti wapo ratantona wapare animaisye mirati po rave? Indati po domba abusyine kaimambisy eane kaimambisy mapaya ti una no pukam, umba poroto po intabo aumandijoe akani jao nanto ai.
MAT 18:13 Tugae, arono nanto ai, weamo anayanambe rave. Muno apa anayanambe domba intabo umaso ai manakoeve rave irati apa anayanambe domba abusyine kaimambisy eane kaimambisy nanawirati maumandi jewene umawe mansakivan.
MAT 18:14 Maisyare omaisy, wapa Ajayo no no munijo ntiti ponayo arikainyo tuvane so inta aumandi Ai nora.”
MAT 18:15 “Nya arakove inta po ayao kakaije inta rave nai, weamo nyoronto maninimbe obo ai nyo raura nanto kakavimbe ai nyare, ‘Vemo mbeare omai nora.’ Ranivara po nya ananyao umaso raraniv ti beto rai, weamo wurisanuga nsaumano isai vambinibe akato.
MAT 18:16 Weramu ranivara ponayo po nya ananyaowe raranivi, weamo nyo vatane intabo dako jirum dako yauga tavon, umba wapakare wapo raura kakavimbe ai jakato, indamu mamaisyo Ayao Amisy mo ratoe mare, ‘Ranivara ayao kakai rantutibe vatane inta ai, weamo vatane jirum muno mandei wo raura kakavimbe ware wo apa ayao kakai raen to, wea umba mamaisy.’
MAT 18:17 Weramu ponayo po wapa ananyaowe raranivi, weamo nyo raura kakavimbe no anugano Amisye mansamun. Umba ranivara vatano napije ponayo po anugano Amisye awa ananyaowe raranivi, weamo wapo apaya ti no marambe, maisyare muno vatano wanave Amisye aije jewen muno vatano ukakainoanive mansamaisy.
MAT 18:18 Syo raura tugaive: Ayao rui mirati wapo rapatimu no mine vone so omamo Amisye po rapatimu no munijo ntiti. Weti ana rui wapo raorai no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po raorai, muno ana rui wapo ramayar no mine so omamo Amisyo no no munijo ntiti Po ramayar.
MAT 18:19 Muno Syo raura wasai tavon syare: no mine vone so vatane jirum aya ayao intabo ana rui vayave rai, umba ibe sambayambe yo raura seo Sya Injayo no no munijo ntiti Ai, weamo Po aya raunande yai kobe.
MAT 18:20 Weye arono rui vayave vatane jirum dako mandei dako wanugan weye wanave Rinai, weamo Risyamo rituna mansatavon no awa yasyin.”
MAT 18:21 Naije Petrus de no Yesusa nui, umba po anajo pare, “Sya arakove inta po ayao kakaije rave rinai tutir. Susye intabo syo aneme raijar, susye jirum syo aneme raijar weti, Injae, syo nanajo: ranivara syo aneme raijara nanto no susye kaururum, wea indati mamai to rako?”
MAT 18:22 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Susye kaururum mamai dainy, yara syare nyo aneme raijara manui ravea ama manuije ratore kakai.”
MAT 18:23 Muno Po ananeneae inta raura pare, “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Opamo aurata irati akarijo titi inta ai. Akarijo titi umaso apa vatano wanapatambe aije wo doije inta ranajo ai no wusyinoe, weramu wo ranigwan akare rainya nene, weti po mawainde indamu wo apa doije ranigwan akare.
MAT 18:24 Manasyimbe apa vatano panapatambe aije inta augare no amun, wepirati po doije nanto no juta manui rave rauga to.
MAT 18:25 Weramu vatane umaso po doije umawe ranigwan akare kakai weye apa doije meweno ai. Weti akarijo titi umaso po raura apa naite mai pare, ‘Wapo vatane so pe apa wanya me apa arikainye nawe mansamavun, muno apa ananuge ramavun tenambe tavon indamu ama doije veano sya doijo uma po raugavoe ranigwan akare.’
MAT 18:26 Weramu vatane umaso de po vukane ranteter no akarijo titi umaso amun, umba po anajo pare, ‘Injae, natawandi rati, indati syo nya doije ranigwan akare aje.’
MAT 18:27 Akarijo titi umawe aemeno apa vatano panapatambe aije umaso ai, ti po raura pare, ‘Nyo doije umawe ranigwan akare jewen kai, yara syo nya rayaridi vayave, ti mewen.’
MAT 18:28 Umba vatane umaso puje kobe, poroto nanto irati vatano panapatambe kaijinta ai. Apa arakove umaso pamo po doi ribuge inta raugav no ai no wusyinoe. Umba vatano panapatambe manasyin po apa arakove umaso apa isyisye raijananto, po raura pare, ‘Nyo sya doijo ndaugave ranigwan!’
MAT 18:29 Umba vatano panapatambe rijate umaso po vukane ranteter no vatano panapatambe manasyine amun, po raura nanto ai pare, ‘Arakove, natawandi rati, indati syo nya doije umawe ravae tenambe.’
MAT 18:30 Weramu vatano panapatambe manasyine umaso ponae, yara po vatano rijate umaso augaveta ausiso no tanoano makova bo rai jao po doije umawe ranigwan akare.
MAT 18:31 Arono vatano wanapatambe kaijinta wo ana umaso raen, manimaumbe rave, weti wuruta wo raura nanto akarijo titi umawe ai.
MAT 18:32 Umba akarijo titi umaso po apa vatano panapatambe manasyine umawe awainde, umba po raura ai pare, ‘Winyamo vatano mamun dave! Umawe syo doijo uma nyo raugavoe raupai vayave ti mewen, weye nyo inanajo memembe rai.
MAT 18:33 Umawe inaemeno nai, weti mbeanimaibe winaemeno nya arakova umawe aije jewen?’
MAT 18:34 Akarijo titi umaso pari rave, weti po apa vatano panapatambe aije umaso ausiso no tanoano makova rai jao po doijo manuije umawe ranigwan akare tenambe.”
MAT 18:35 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Maisyare omai tavon, ranivara weapamo wasaemeno wapa arakove mai tugaive jewen ti wapo maneme raijar inda wasanuga nsauman akato jewen, wea indati Sya Injayo no no munijo ntiti po mangke raugaje wasai.”
MAT 19:1 Yesus po ayao umawe raurana mewen, umba puje Galilea raora, poroto Po mana Yordan raotar, ti siso no Yudea.
MAT 19:2 Vatano wanuije utavondi Ai, umba Yesus po saumane raunanto vatano ujajorame mansai.
MAT 19:3 Vatano Parisije inta ude tavon, ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai. Weti wo anajo ware, “Vatan inta po apa wanya rauguje aora, weamo mamai dako jewena e?”
MAT 19:4 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syare wasaemen irati Ayao Amisye mo ratoe so rai: ‘Arono munije ama manasyinoe Amisye po vatane yanarijamo anya pe wanya me naye.’
MAT 19:5 Muno Amisye po raura pare, ‘Anya po akoya me aja pe yapaya ti inya, yara to apa wanya rai, yanasine mbe intabove.’
MAT 19:6 Weti wenayamo ibe rurumbe akatoe ramu, yara ibe intabove. Maisyare omai ti, Amisye po anya, wanya umaso yanugande ibe intabove, weti vemo vatane wo yaporabe jirum akato inya.”
MAT 19:7 Umba vatano Parisi wo raura Ai ware, “Weramu Musa po ananyao so raugaje pare anya po apa wanya rauguje kai, po ama nyovara wao rauguje ratoe rati indamu mo raugav umba muje kobe.”
MAT 19:8 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Wapo wapa wanya rauguje omamo Musa po wasamayar bayave weye weapamo wasanuga matu ti. Weramu manasyinamo Amisye apa bekere maisyare wemaisye ramu.
MAT 19:9 Syo raura wasai: are pirati apa wanya nserere ramu yara po rauguje aora vayave muno po wanya kaijinta raovan akato, vatano napije serer.”
MAT 19:10 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije wo raura nanto Ai ware, “Wakoe! Somamo ananyao ntitije mije. Ranivara vatano ibaunam maisyare omaisy, reamamo reamamaisye ramu, weti kove mamo wambaunam jewen kai.”
MAT 19:11 Yesus po raura akananto mai pare, “Are nawirati Amisye po vambunine raugaje mai inda matawandi, onawamo ubaunam jewen kai. Weramu vatano kaije nawamo ubambunin tai maisye jewen, weti ubaunam kai.
MAT 19:12 Vatano ubauname ramu onawamo awa kotare mandei, no taiso: Vatan inta nawamo awa samane mamaisye ramu no arono mano aje kaijoe, weti ubauname ramu. Vatano kaijinta nawamo awa samane mamaisyo ubauname ramu weye vatano kaijinta wo maveare wemaisy. Umba vatan inta nawamo wo rapatimu ware ubauname ramu weye ubeker wanapatambe Amisye obo ai. Are pirati Amisye po vambunine raugaje ai, syare opamo tavondijo ayao umaso rai.”
MAT 19:13 Vatane inta wo awa arikainye maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai muno sambayambe mai. Weramu Apa arakovo utavondi aije uparijo vatano wo arikainye maugare umaso mansai, weti ware wo mansaorai.
MAT 19:14 Yesus po raura pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije we mai.”
MAT 19:15 Naije Po aneme raugaje ntamijo arikainye umaso mai muno Po kove raugaje mai, umba puje norijoe raora.
MAT 19:16 Arono naije vatane inta de Yesus ai, umba po anajo pare, “Injayo Kurune, ana kovo rui mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?”
MAT 19:17 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyo inanajo ana kove rai? Amisye bo pi kov. Kaije nawa jewen. Nyare nyaveo kovo nuge nuganuije rai, weamo ntavondijo Amisye apa ananyaowe rai.”
MAT 19:18 Umba vatane umawe po Yesus anajo akato pare, “Ananyao rui mirati itavondi rai?” Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Amisye apa ananyaowe no taiso: ‘Vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya.
MAT 19:19 Muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai, muno muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’ ”
MAT 19:20 Umba vatano kamurame umawe po raura pare, “Ananyaowe umaso mamo ritavono rai to. Weti animaisye mirati mamai dainy?”
MAT 19:21 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Nyare mbekero wimamaisy, weamo nyoronto nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto irati vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Naijea umba nde ra ntavono Rinai.”
MAT 19:22 Arono vatano kamurame umawe po Yesus apa ayao umaso ranaun, animaumbe rave. Umba puje, yara animaumbe rave weye apa ananuge manui rave.
MAT 19:23 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Syo raura tugaive: Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.
MAT 19:24 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai, weamo mamaisye ramu.”
MAT 19:25 Yesus apa arakovo utavondi aije upaparo mai, weti wo raura wasai vambinibe ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!”
MAT 19:26 Yesus po maen umba pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu. Yara Amisye bambunin po anakotaro rui vayave rave.”
MAT 19:27 Umba Petrus po raura Ai pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai. Weti kovo rui mirati indati raugakanande reansai?”
MAT 19:28 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive, arono indati anakotare nggwanyin tenambe no munije ama akari, naije Arikainyo Vatan rituna no Sya kursijo titi rai indamu ibe akarive, muno Sya arakovo watavondi rinai indati watantuna tavon no kursijo ntiti abusyinara eane jirume rai indamu wabe akarive susyo Israel abusyinara eane jirume mansai tenambe.
MAT 19:29 Are pirati po apa arakovo anya, wanya nao rako, aja pe akoya me nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, muno apa yavare ndako apa nawaisye rako rapaya ti ntuna indamu tavondi Rinai, indati vatano napije Amisye po kovo manakoe raugakanande ai muno Po kovo nuge nuganuije raunanto ai.
MAT 19:30 Weramu vatano wanui nanawirati wuibe no mine so indati wakare udijat arono munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati udijabe no mine so nawamo indati wakare wuisy akato.”
MAT 20:1 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata irati vatano be akarive nawaisyo manakoe inta rai. Awatan ngko dave puje po vatane makani indamu wo apa nawaisyo anggurije raijar.
MAT 20:2 Umba po raura mai pare, ‘Vatane nanentabo po sya nawaisye raijar, indati syo avae masyote intabo, doije vasye intabo.’ Vatane umaso ware yombe, umba akarije umaso po matutir uta wo apa nawaisye raijar.
MAT 20:3 Uma amije kaimambisy, umba akarije umawe pakare no pasari, umba po vatano kaijinta usayai no ratuije maen.
MAT 20:4 Weti po raura mai pare, ‘Wata wasisa wapo sya nawaisyo anggurije raijar tavon, indati syo doije veano wasavae inda mamaisy.’ Naije wuruta kobe.
MAT 20:5 Masyote yasyin ama uma amije abusyinara eane jirum, muno namandi uma amije mandei po raveare umawe bo omaisy akato.
MAT 20:6 Namandive uma amije radani, puje akato nande vatano kaijinta mai usaibe no pasari, umba po manajo pare, ‘Wabeanimaibe wasaibe vayave no naiso awatanoe yava namandi, yara wapo anakere inta raijare jewen?’
MAT 20:7 Umba wo raura nanto ai ware, ‘Vatane inta po reansawain indamu reamanapatambe arijate jewen.’ Umba po raura akananto mai pare, ‘Wade wapo sya nawaisyo anggurije raijar.’
MAT 20:8 Mare ngkaumu kobe, umba akarije umaso po apa vatano po apatimu be akarive anakero nawaisye umaso raije atutir pare, ‘Syare nyo vatano wo sya nawaisye raijar umawe mawainde indamu nyo mavae tenambe. Ti vatano usisa rijabe namandije raije nao nyo mavae manasyimbe, umba nyo vatano kaijinta mavae tutir ava vatano usisa awatan ngkove raije nao.’
MAT 20:9 Umbawe vatano usisa no nawaisy namandijo uma amije radani po mavaeyo wusyin. Vatane nanentabo apa doije nanto no vasye intabo.
MAT 20:10 Weti vatano usisa no nawaisye raijo awatan ngkove rai wo ratantona ware, ‘Reamamo po doije veano reansavaeyamo indati nseo aje!’ Weramu po mavaeyamo, vatane nanentabo apa doije nanto no vasye intabo tavon.
MAT 20:11 Arono vatane umaso mansavaeyamo uparijo akarije umawe ai, wo doije rapanano ai ware, ‘Nyo reansavae kobeye ramu!
MAT 20:12 Vatano usisa rijabe onawamo wo anakere raijar uma amije intabo vayave, yara reamamo reamo raijaro masyote tename inta ai ravea, uma po reansanen dave. Weramu nyo reansavae maito maide ti ngkove ramu.’
MAT 20:13 Weramu akarije umawe po raura nanto vatane inta ai no awa yasyin pare, ‘Arakove, syo navae tatugadi jewen. Awatane umawe syare syo navae masyote intabo, doije vasye intabo ai.
MAT 20:14 Nya doije pi so, ti nyo auga da nyoronto. Syare syo doije raunanto vatano udija dave mai tavon, mamaisy irati syo raunande wasaije so ramai tavon.
MAT 20:15 Syare syo sya doije raunanto vatane inta mai, weamo syo raunanto kai. Wimparijo rinai inanuga ngkove so raija rako?’
MAT 20:16 Maisyare omai ti, vatano ude rijabe indati wakare wuisy, yara vatano wuisy indati wakare udijat.”
MAT 20:17 Yesusa pe apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije nawe wanya ti uta no Yerusalem. Umba wanyana unanuije ama yasyin, Yesus po mawainde mumuimbe umba Po raura mai pare,
MAT 20:18 “Wadanide! Soamo wamare wanta no Yerusalem. Wansisa rai, umba Risy, Arikainyo Vatan, indati inamavun nanto irati syeno akokoe muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai, umba wo mangke rapatimugo Rinai inda ikakai.
MAT 20:19 Indati wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai indamu wanaikebe Rinai muno wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inauseo sawa inyo kapite rai. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
MAT 20:20 Naije Sebedeus apa anamu nde Yesus ai, muno ama arikainye javondi, onayamo Yakobus muno Yohanes. Umba akoe umaso mo vukane ranteter no Yesus amun, mare mo ana inta ranajo Ai.
MAT 20:21 Umba Yesus po raura nanto rai pare, “Animaisye mi mbeke dai?” Umba mo raura akanande Ai mare, “Syare sya arikainye jirume so inta tuna no Injae nanem ngkove rai, inta tuna no Injae nanem ngkakai rai arono wimbe akarive Nya munijo kove rai. Syare Nyo ana umaso raunande rinai.”
MAT 20:22 Yesus po raura nanto Apa arakovo jirume umawe yai pare, “Wuripamo ipantukambe ipa ana idanajo wato rai! Indako ipare itavono Inai ti siurijo manakoe syare Syo ranawan omamo ipo ranawan tavon dako? ” Yo raura nanto Ai yare, “Ririmamaisy aje.”
MAT 20:23 Umba Yesus po raura nakananto yai pare, “Tugae, indati wuripamo itavono Inai ipo siurijo manakoe ranawan. Weramu are pirati tuna no inanem ngkove muno tuna no inanem ngkakai wemamo Risya syo rapatimuge ramu, yara Sya Injaya opi po rapatimugo are nairati jantuna rai.”
MAT 20:24 Arono Yesus apa arakovo kaijo abusyin wo ana umawe ranaun, uparijo Yakobusa pe Yohanesa pe yai.
MAT 20:25 Yesus po mawainde vintabo, umba Po raura nanto mai pare, “Wapo raen akarijo mine so manayanambe wo awa vambunine rarorono vatane mai. Muno vatano wanakoe manayanambe wo vatane matutir.
MAT 20:26 Weramu weapamo wabemo wabe taije maisy inya. Yara are pirati beker pare panakoeve no wapa yasyin, syare opamo panapatambe wasai.
MAT 20:27 Are pirati pare seo tame rai, syare opamo panapatambe vatane mansai tenambe.
MAT 20:28 Syare wapanapatambe maisyare naije weye Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu vatane wanapatambe Rinai omamo jewen, yara ride indamu syanapatambe vatane mai muno Syo inanasine raunande kakai, indamu Syo vatane wanui mapaya awa ayao kakaije rai.”
MAT 20:29 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje munijo Yeriko raora, umba vatano wanuije wuje vintabo utavondijo Ai.
MAT 20:30 Naije vatano yamije ntuba ruruma jantuna no unanuije ama tuga. Yo Yesus anauno detowi weti igwain yare, “Injae, Daud apa ajavijo Winy, naemeno ririnsai!”
MAT 20:31 Vatano wanui uparijo yai, ware, “Wirimanin!” Weramu igwain akoeve akato yare, “Injae, Daud apa ajavijo Winy, naemeno ririnsai!”
MAT 20:32 Umba Yesus te kobe, Po yawain ije Ai umba Po yanajo pare, “Animaisye mi ipare Syo raunande risai?”
MAT 20:33 Umba yo raura akananto Ai yare, “Injae, ririmare rimbekero rimo nuge raeni.”
MAT 20:34 Yesus aemeno yai, umba Po aneme raugaje ntamijo yamije rai. Umba kavuratawe yamije mbar yo ana raen. Umba javondijo Ai.
MAT 21:1 Arono Yesus pararai no Yerusalem, nanto no munijo Betpage no no Pukamo Saitun ama awananem. Umba Yesus po apa arakove rurumo javondijo aije yatutir yuisy.
MAT 21:2 Pare, “Wurita sisa no munijo mararai no usye wato rai. Naije kobe ripo keledaijo raokae ti nteto ama tuvane ratavone ratuije yaen. Ti ripo waije raneka yai indamu ripo yauga da ride no Rinui.
MAT 21:3 Ranivara vatane inta po risanajo pare, ‘Ibeanimaibe ripo keledaije wato yaneka ti ripo yaugav?’ wea umba ripo raura ripare, ‘Injayo Yesus pare bekero yai.’ Umba naije kobe po risamayaro ripo yaugavere.”
MAT 21:4 Ana namije nande indamu mamaisyo anawae wusyine apa urairije rai pare:
MAT 21:5 “Wapo raura nanto vatano Yerusalem mansai wapare: ‘Waperata! Wapa Akarijo Titi de irati wasai! Opamo anuga mpaaje, seo tuna no keledaije inta rai, tuna no keledai kamurame inta rai.’ ”
MAT 21:6 Naije arakove umaso yurija yo rave mamaisyo Yesus apa ana daura umawe rai.
MAT 21:7 Yo keledaije umaso raugavo ama tuvane ratavon ije, umba yo aya ansuno veano makepane rayanondijo keledaije aya akiri mona rai, umba Yesus seo tuna rai.
MAT 21:8 Vatano wanuije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo unanuije yasyine rarijat, muno inta wo kaipe waowe raotar rayanondijo unanuije rarijat tavon. Umba Yesus panya rai ti to kobe.
MAT 21:9 Vatano wanuije wanya ti wuisye nawe, muno nanawi udijate nawe, manayanambe ugwain ware, “Daud apa ajavije so ararimbe! Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai! Amisyo no no munijo ntiti ararimbe!”
MAT 21:10 Arono Yesus siso no Yerusalem, vatano una no nanawije upaparo mai tenambe, ware, “Are pi so?”
MAT 21:11 Vatano wanuije wo raura akananto mai ware, “Sopamo Yesus, anawae no no munijo Nasaret no Galilea rai.”
MAT 21:12 Naije Yesus siso no Yavaro Amisy, umba Po vatano wanamavumbe no naije mawatan. Muno Po vatano wo doi amijo kaijinta raugare raveano doi ami Yahudi ranigwane awa meja rangkukuv, umba Po vatano wo insanijo puname mamavune awa bangkoe rangkukuv tavon.
MAT 21:13 Po raura nanto mai pare, “Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Sya yavare omamo rawainamo yavaro sambaya.’ Weramu wapo ranigwano vatano mamun wanaonoambe awa una rai bo inta ramai dave.”
MAT 21:14 Naije vatano mamije ntuba muno vatano tunaive ude Yesus ai no Yavaro Amisy, umba Po saumane raunanto mai.
MAT 21:15 Weramu syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisy muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai wo anapaporainyo Yesus po rarorone raen, naije upari. Muno upari tavon weye wo arikainye manauno ukangkamambe Yesus ai, ugwaimbe no Yavaro Amisye ama uga ware, “Daud apa ajavije so ararimbe!”
MAT 21:16 Weti syene muno kurune umawe wo raura nanto Yesus ai ware, “Nyo ana arikainye wo rawainoe ranaun to e? Awa ana wo rawaine ngkove ramu!” Umba Yesus po raura pare, “Syo ranaun ivae. Ana wo raura so mamaisy irati Ayao Amisye rai, wemi mo ratoe mare, ‘Amisyo winy, Nyo arikainye manyao indamu wo nararimbe kobe.’ ”
MAT 21:17 Naije Yesus po mapaya ti una, umba puje Yerusalem raora, poroto no munijo Betania indamu niki no we.
MAT 21:18 Sansimambe awatan ngko dave, umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wakare ta no Yerusalem, naije Yesus maror.
MAT 21:19 Po inyo ara inta raen nte no unanuije tuga. Ti poroto no ama ruk indamu Po ama mane raen. Weramu nanto ama ruke rai, Po raen ama mane mewen dai yara ama waowe bom. Umba panaamatambe inyo ara umaso rai pare, “No naiso kobe winyaveti man akatoe ramu gao nuge nuganui.” Naije kobe inyo ara umaso ngkanen kobe ti ngkakai.
MAT 21:20 Yesus apa arakovo utavondi aije wo ana umaso raen, unantaive rai, ti wo raura ware, “Wakoe! Animaisye mi Nyo rave irati inyo ara so rai ti ngkanen kobe so?”
MAT 21:21 Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: ranivara wapanave Amisye ai, weamo ana Syo rave irati inyo ara umaso rai omamo wapo rave tavon. Muno obo ma jewen, yara ranivara wapanave kobe muno wamamaundive ramu, weamo wapo unate wato raura nanto tavon wapare, ‘Nyansop usya ntento no mayan!’ indati ana namije Amisye po raunande wasai kobea.
MAT 21:22 Ranivara wapanave kobe, weamo animaisye mirati wabe sambayambe wapo ranajo Amisye ai, indati Po ana namije raunande wasai.”
MAT 21:23 Yesus poroto siso no Yavaro Amisy umba pananyaube. Arono naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, ude Ai wo anajo ware, “Vambunino rui mirati Nyo raveare somaisy? Are pirati po vambunine so raugaje Nai?”
MAT 21:24 Yesus po raura akananto mai pare, “Syare syo wasanajo tavon. Wapo raura nande Rinai rati, umba Syo raura nande wasai arepa vambunine mi Syo raveare somaisy.
MAT 21:25 Arono Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai, apa vambunine mamo nori rui? Amisye pi po vambunine raugaje ai rako, vatane inta pi po raugaje ai rako?” Umba syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, wanugan wayao mumuimbe. “Ranivara wamo ayaowe rasakinav wamare Amisye pi po vambunine raugaje Yohanes ai, wea indati Yesus po wansanajo veanimaibe wamanave Yohanes ai jewen?
MAT 21:26 Weramu ranivara wamare vatane inta pi po vambunine raugaje Yohanes ai, indati vatane uparijo wansai weye wo ratantona ware Yohanes opamo anawae Amisye inta pije. Weti wamo vatano wanuije masyanivo wo arare veano reansave.”
MAT 21:27 Weti wo raura nakananto Yesus ai ware, “Reamamo reamantukambe.” Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Maisyare omai ti, Risyamo syonae Syo ana wapo inanajo Sya vambunine raije umawe raura wasaijija.”
MAT 21:28 Naije Yesus po ananeneae inta raura syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe mai pare, “Animaisye mi wapo ratantona Sya ananeneae so rai? Vatane inta apa arikainyo anya jirum. Masyote inta poroto po raura apa arikainyo anuije ai pare, ‘Arikainyo winy, masyoto unumeso syare nyoronto nyo nawaisyo anggurije raijar.’
MAT 21:29 Apa arikainye so po raura nande ai pare, ‘Syonaya.’ Weramu kavinta apa ana po ratantona ngkov akato, ti poroto po nawaisyo anggurije umawe raijar.
MAT 21:30 Naije akato aja pakato apa arikainyo jirume ai, po anajo akatoare uma po apa arikainyo manasyine anajo wemaisy. Umba apa arikainye umaso po raura akanande ajae umaso ai pare, ‘Injae, syoroto aje,’ weramu porotoe ramu.
MAT 21:31 Weti arikainyo jirume sonayamo rui pirati beto aja apa ana daura so rai?” Umba syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, wo raura nanto Yesus ai ware, “Anuije.” Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive: Vatano awa ayao kakaije no mai, maisyare wanya anaerere muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mansamaisy, onawirati wakata wuisy akato. Weye Amisye po maugave usisa Apa kawasaeyo be akarive maije mai, yara weapamo po wasaugave wasisa jewen.
MAT 21:32 Weye Yohanes Pembaptis de indamu po Amisye apa unanuijo mamaisye rarorono wasai, weramu waponayo apa ananyaowe rai muno wapanave ai jewen. Yara vatano awa ayao kakaije no mai, maisyare wanya anaerere muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mansamaisy, onawamo wanave Yohanes ai kobe. Weramu weapamo arono wapo vatane umaso awa anave raen to, wapanave jewena nene muno wasakinavo wapa ayao kakai raije ramu.”
MAT 21:33 Umba Yesus po raura akananto akarije umawe mai pare, “Wadanide, Syo ananeneae kaijinta raura so: Akarijo apave kopa rai inta po nawaisye rayare, umba po anggurije ranyum no rai. Umba po yane rayano rakiani, muno po ateme rawae indamu po rave anggurije mane rakugan asyo ama uga rai. Muno po randume ranari no nawaisye ama uga indamu vatano po nawaisye ramane no rai. Umba po vatane inta mawainde indamu wo apa nawaisye raeranande, pare po mane ratodijo mai--wo inta raugav, wepo inta raugav. Umba pusyo poroto no munijo maran.
MAT 21:34 No ava anggurije umawe mawit kobe, umba vatano apave nawaisye umaso rai po apa vatano wanapatambe aije inta matutir indamu ude no vatano wo apa nawaisye raeranande mansai indamu wo apa mane inta raugav.
MAT 21:35 Weramu vatano wo nawaisye raeranande umaso wo vatano wanapatambe umawe inta aijar wo anepati, muno wo kaijinta aubaisy, muno wo orame rave kaijinta aepar.
MAT 21:36 Umba akarijo apave nawaisye rai umawe po vatano wanapatambe ai kaijinta matutir akato, wanuijo umawe makivan. Weramu vatano wo nawaisye umawe raeranande wo vatano wanapatambe umaso maveare muno manasyine umawe mansamaisy akato.
MAT 21:37 Rija dave, po taune apa kavo atutir akato vatano wo apa nawaisye raeranande mansai. Po ratantona pare, ‘Indati wanave sya arikainye ai jaje.’
MAT 21:38 Weramu arono vatano wo nawaisye raeranande umawe wo arikainye umaso aen, naije wayao vambinibe ware, ‘Sopamo akarijo nawaisye apa arikainye pi so! Wade wamo aubaisy, indamu arono apa aja kakai, wamaura nawaisye so rai.’
MAT 21:39 Umba wo arikainye umawe aijar, wo awatan ti pusyo no nawaisye ama akiri, umba wo aubaisy.”
MAT 21:40 Umba Yesus po manajo pare, “Arono indati akarijo nawaisye umawe de, animaisye mirati po rave vatano wo apa nawaisye raeranande umaso mansai?”
MAT 21:41 Umba akarijo Yahudi umawe wo raura nanto Yesus ai ware, “Indati po vatano mamun umawe mansaubaisy, umba po apa nawaisye umawe raunanto vatano kaijinta mai jakato inda wo raeranandea masyoto ama mane mawite rai, umba wo apa nake raunanto ai.”
MAT 21:42 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye so raije jewen? Mo ratoe mare: ‘Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai ti wo ramauta vayave. Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve. Somamo Amisye apa ana daveye ma. Wamo raen, wanantaive rai!’ ”
MAT 21:43 Umba Yesus po raura iridi pare, “Akarijo Yahudi weap, Syo raura wasai: indati Amisye po apa kovo pare Po raugaje Apa kawasae mansaije raugavo wasaora, umba Po raugaje irati vatano utavondi Apa bekere rai obo mansai jakato.
MAT 21:44 Are pirati pantukamo orame umaso rai ti tende ama vone rai, opamo pandamisy. Muno are pirati orame so ntemaje ai ti mo akep, opamo pandamisyi ti be kapumbe.”
MAT 21:45 Arono syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, vatano Parisi nawe, wo Yesus apa ananeneae umawe ranaun, uparijo Ai, weye wo raen Yesus po ratantona pare onawamo maurata irati vatano mamuno wo nawaisye raeranande umawe mansai.
MAT 21:46 Weti ware ubeker indamu wo Yesus aijar, weramu wo vatano wanuije masyaniv, weye vatano wanuije wo ratantona ware Yesus opamo anawae Amisye inta pije.
MAT 22:1 Naije akato Yesus po ananeneae inta raura syeno akokoe muno akarijo Yahudi umawe mai jakato,
MAT 22:2 pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so, Opamo aurata irati akarijo titi po ono vauname rave irati apa arikainye aije wemaisy.
MAT 22:3 Akarijo titi umaso po vatano wanapatambe aije matutir indamu wo vatane mawainde one umaso rai, weramu vatano mawainde umaso wonayo udei.
MAT 22:4 Wetiva akarijo titi umawe po vatano wanapatambe aije kaijinta matutir akato pare, ‘Wapo raura nanto vatano syo mawainoe mai jakato wapare: Anaisyo one ratayaowa ntuna to. Syo maero sapijo mani rave inta maubai to indamu wandaisy. Ti wade ono vauname so rai!’
MAT 22:5 Weramu vatano mawaine umawe wonae wo raranivi, ti ude ramu, yara inta poroto no nawaisy, inta poroto no pasari indamu panamavumbe.
MAT 22:6 Muno kaijinta nawamo wo vatano wanapatambe akarijo titi umawe aije maijar, wo mave tatugadi, umba wo maubaisy.
MAT 22:7 Arono akarijo titi umawe po ayao umaso ranaun, pari rave. Weti po apa naite matutir indamu wo vatano mamuno wo apa vatane maowe maubaisy muno wo awa munije ramero taname rai.
MAT 22:8 Naije umba po raura nanto vatano wanapatambe aije mai jakato pare, ‘Ono vauname ratayaowa ntuna to weramu vatano syo mawainde umawe umamaisye rai ramu.
MAT 22:9 Weti wata no unanuijo kota ama radirije raito, are nawirati wapo maen, wapo mawain indamu ude ono vauname so rai.’
MAT 22:10 Weti vatano wanapatambe umawe wuruta kobe no unanuijo kota ama radirije raito, umba wo vatano uma unanta maijoe manunugambe vintabo--vatano manuga ngkove nawe, vatano ukakainoanive nawe, manugan mbintabo. Naije yavaro ono vauname ntairijo vatano wanuije umawe mansai.
MAT 22:11 Umba akarijo titi umaso siso po vatano utavondijo ono vauname umaso raije maen tenambe. Muno po vatane inta aen no awa yasyin, wepamo po ansuno ono vauname inta rave ramu.
MAT 22:12 Weti po anajo pare, ‘Arakove, mbeanimaibe irati winde no so nyo ansuno ono vauname inta rave jewen?’ Weramu vatane umaso manin bayave, po ayaowe rasakinave kakai.
MAT 22:13 Umba akarijo titi umaso po raura vatano wanapatambe aije mai pare, ‘Wapo ajoe aneme raokokaisy, umba wapo amaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.’ ”
MAT 22:14 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Amisye po vatane wanuije mansawain, weramu wanui jewen yara kavinta vayave nanawirati Po mapatimu indamu utavondi Apa kawasaeyo be akarive maije mai.”
MAT 22:15 Naije vatano Parisi wanugan wayao ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai.
MAT 22:16 Weti Parisi wo awa arakovo utavondi maije inta matutir ude Yesus ai, muno vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije inta utavondijo mai tavon. Ude wo raura Yesus ai ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura muno Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai. Nyo vatane masyanive ramu muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu.
MAT 22:17 Weti reamare Nyo raura reansai animaisye mi Nyo ratantona ana so rai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?”
MAT 22:18 Yesus po awa bekero mamune raen to, ti Po raura nanto mai pare, “Wapa angkarije ntapekan! Wabeanimaibe wapare wapo inatopan?
MAT 22:19 Syare wapo doije vasye inta rarorono Rinai, wemirati veano pajak ravae.” Weti wo doije vasye inta raunanto Ai.
MAT 22:20 Umba Po manajo pare, “Arepa amune mi no no doije raije so? Arepa tame mi so?”
MAT 22:21 Umba wo raura nanto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.” Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.”
MAT 22:22 Arono wo ayao umaso ranaunoe, unantaive rai. Umba wuje wuruta Yesus aora.
MAT 22:23 Masyoto naije vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware,
MAT 22:24 “Injayo Kurune, Musa po ananyao raugaje wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai yara apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy.
MAT 22:25 Weti vatano una no reama yasyin mano kaururum ube arakobe. Awa anuije baunam, umba kakai, apa arikainye meweno ai. Weti apa anamugo kavinije mamo apa rijato no akaje aije po raovan akato.
MAT 22:26 Weramu rijate umaso kakai tavon, apa arikainye meweno ai. Ana maisyare omaisye bo mirati no aya rijato mandeije ai muno miridije nde irati rija dave kaururume ai.
MAT 22:27 Umba wanya umawe taune ngkakai tavon.
MAT 22:28 Maisyare omaisyamo, arono munije ama akari vatano ugwenen to maijasea ukovakato, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Weye vatano kaururum umawe wo raovan to!”
MAT 22:29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wapo Ayao Amisye raen kobe jewen muno wapo Amisye apa vambunine raene ramu, ti wapantatukambea.
MAT 22:30 Arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai, indati ubaunam akatoe ramu, yara unoare maisyare muno naito Amisy uno no munijo ntitije mansamaisy.
MAT 22:31 Muno ananyao vatano ugwenen yara ukovakato somamo, wasaemen dako Ayao Amisye mo ratoe rai, arono wusyinoe Amisye po raura pare,
MAT 22:32 ‘Risyamo nya aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pi Risy’? Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije.”
MAT 22:33 Arono vatano wanuije umaso wo Yesus apa ananyao ranaun, unantaive rave rai.
MAT 22:34 Vatano Parisi wo ranaun Yesus apa ayao mbambunin ti vatano Saduki wo ayaowe rasakinavo Ai kakai. Weti Parisi wanugan akato, umba ude Ai jakato.
MAT 22:35 Umba kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta no no awa yasyin po Yesus anajo indamu po atopano Apa ana daura rai.
MAT 22:36 Pare, “Injayo Kurune, ananyao rui mirati manakoe no Ananyao Musa rai ti mbe mobe ananyao kotare rakivan tenambe?”
MAT 22:37 Yesus po raura akananto pare, “ ‘Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’
MAT 22:38 Ananyao umaso mamo ananyao manakoe muno mbe mobe.
MAT 22:39 Muno ananyao jirum mo ramai tavon no taiso: ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’
MAT 22:40 Ananyao jirume umaso onayamo Ananyao Musa muno Ayao Anawae ama ananyao tenambe ama nori rati yai.”
MAT 22:41 Umba Yesus po vatano Parisi wanugan no naije manajo pare,
MAT 22:42 “Animaisye mirati wapo ratantona Mesias ai? Arepa ajavi pije?” Umba wo raura nanto Yesus ai ware, “Opamo Daud apa ajavi pije.”
MAT 22:43 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Anawayo Vambunine mo Daud augav indamu po Mesias aura no taiso:
MAT 22:44 ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai indamu wimbe akarive mai.” ’
MAT 22:45 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!”
MAT 22:46 Vatane inta po ayaowe rasakinav akananto Yesus ai kakai. Masyoto naije kobe vatane wo asyani tenambe ti inta po anajo akatoe ramu.
MAT 23:1 Naije Yesus po raura nanto vatano wanuije mai muno Apa arakovo utavondi aije mai pare,
MAT 23:2 “Kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai muno vatano Parisi wenawirati Amisye po mapatimu indamu wo Ananyao Musa raura kakavimbe wasai.
MAT 23:3 Weti syare wapo maraniv muno watavondi awa ana wo raura wasai rai, weramu vemo watavondi awa ana wo rave rai nora. Weye awa ana udave mamo ntavondi awa ananyaowe raije ramu.
MAT 23:4 Awa koane muno awa ananyao wo raugaje vatane mai omamo manui rave ti mangkeo vatane mai utavondi rai. Weramu Parisi muno kurune umawe wo vatane maeranande indamu ubeta ananyao manui umaso rai tenambe oma jewen muno wo ana mangkeo mai raijasea jewen tavon.
MAT 23:5 Awa anakere kotaro ubeker ti udaijare mamo indamu vatano kaijinta wo raen ti wo mararimbe. Wo awa ansuno sambaya raveti ngko dave indamu vatane wo mararimbe ware onawamo utavondi Ananyao Musa rai rave.
MAT 23:6 Manayanambe utantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno manayanambe utantuna vatano awa tame ntiti matavon arono one rave.
MAT 23:7 Manayanambe vatane ubeaje mai no pasari, muno manayanambe vatane wo awa tamo ‘Injayo Kurune’ rawain.
MAT 23:8 Weramu weapamo wabemo wabekero vatane inta wo wasawaina ware ‘Injayo Kurune’ wenora, weye weapamo wabe arakobe vintabo muno wapa Kurune pamo Ribuisya.
MAT 23:9 Muno vemo vatane inta wo wasawaino ‘Injae’ wenora, weye wapa Ajaya pamo intabo obo pa, Opirati no no munijo ntiti.
MAT 23:10 Muno vemo vatane inta wo wasawaina ware ‘Sya Akarije pi winy’ wenora, weye wapa Akarije pamo intabo obo pa, opirati Mesiase Risy.
MAT 23:11 Vatano rui pirati panakoeve no wapa yasyin, syare opamo panapatambe wasai.
MAT 23:12 Are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo indati Amisye po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.”
MAT 23:13 Umba Yesus po raura pare, “Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan, weye wapo vatane maorai indamu vemo utavondi kawasaeyo Amisye be akarive maije mai jinya. Taune weapamo waponayo watavondi Apa kawasae maiji, muno vatano ubekero utavondijo maije nao wapo mansopi.
MAT 23:14 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa rai, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan, weye wapo wanya kavinije maponae indamu wapo awa ananuge muno awa yavare raugavo maora. Muno wapa sambaya nggwaravainy indamu vatane wo wasararimbe rai. Indati wapa mangke manakoe weye wapa angkarije ntapekan!
MAT 23:15 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa rai, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wabeke dave indamu vatane utavondijo wasai, weti wata nggwaravain no mayan muno no yawa rai indamu wapo makani. Umba arono wapo vatan intabo anuga raugabe indamu tavondi wasai, weamo wapo anyao wapa ananyao angkari rai, weti umba apa ana dave ngkakai rave mo taune wapa rakivan. Wetiva mangkeo tanam mbadururo nuge nuganuije omamo vatano napije mamaisyo rai, mo wamamaisyo rai rakivan.
MAT 23:16 Akarijo wasamije ntuba weap, kakaije nde wasai! Weapamo wasaurata irati vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai wemaisy. Weye wapo vatane maponae wapare, ‘Are pirati po urairije inta rapatimu, ranivara po Yavaro Amisye ama tame veano raokaisy, weamo ama ine meweno rai ti po apa urairije umaso rakanyoandi kai. Yara ranivara po emasijo no Yavaro Amisye ama uga rai ama tame veano apa urairije raokaisy, weamo apa ana po raurairive umaso mamo mbambunin dave weti vemo po rakanyoandi jinya.’
MAT 23:17 Weapamo wasamije ntuba muno wapantukambe rave! Yavaro Amisye wemirati ntitijo emasijo ntuna no ama uga rai rakivan, weye Yavaro Amisye wemi mbewar emasijo ntuna ama uga rai ndandinit.
MAT 23:18 Maisyare wemai tavon, wapare, ‘Are pirati po urairije inta rapatimu, ranivara po Yavaro Amisye ama tewa orame ama tame veano raokaisy, weamo ama ine meweno rai ti po apa urairije umaso rakanyoandi kai. Yara ranivara po anakotaro rameseo no tewa orame umawe rai ama tame veano raokaisy, weamo apa ana po raurairive umaso mamo mbambunin dave weti vemo po rakanyoandi jinya.’
MAT 23:19 Weapamo wasamije ntuba muno wapantukambe rave! Yavaro Amisye ama tewa orame mamo ntiti rave mo anakotaro rameseo no ama vone rai rakivan, weye tewa orame wemi mbewar anakotare umaso ndandinit.
MAT 23:20 Wabeanimaibe wapo wapa urairije raokae tai maisy? Wapantukambe rave, weye ranivara wapo tewa orame ama tame veano wapa urairije inta raokaisy, weamo tugae rave tewa orame me, ama anakotaro rameseo no ama vone rai me, ranugan bintabo ti omamo maisyare wapo tame rurume umaso veano wapa urairije umaso raokae wemaisy.
MAT 23:21 Muno ranivara wapo Yavaro Amisye ama tame veano wapa urairije inta raokaisy, omamo mare wapo Amisyo wepi tuna no Yavaro Amisye ama uga rai taune Apa tame veano raokae to ije.
MAT 23:22 Maisyare omai tavon, ranivara wapo munijo ntiti ama tame veano wapa urairije inta raokaisy, omamo mare wapo Amisye apa kursijo titi ama tame veano raokae tavon to, muno obo ma jewen, yara Amisyo wepi tuna no kursijo titi umaso rai Apa tame veano raokae tavon to ije. Abo! Vemo wapo tamo Amisye pe, Apa anakotaro rui vayave me, veano wapa urairije raokaisy inya!
MAT 23:23 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan, weye watavondi Amisye apa ananyaowe rai tenambe ramu. Tugae, wapa anare wadayanyum maisyare bawane, kaumamawane, muno marinsane mamo wapo raporadive abusyin umba wapo vasye intabo raunanto anakero Amisye rai. Yara ananyao manakoe mbe mobe, maisyare ayao mamaisye rapatimu muno muinyo vatano kaijinta mai muno beto urairije rai, omamo wabeta rai ramu. Weramu urare wemirati wabeta rai! Weti kove mamo watavondi ananyao mbe mobe rai mavabe, muno ananyao mamaune mamo vemo wasanimari rai tavon nora.
MAT 23:24 Weapamo akarijo wasamije ntuba! Wasaurata irati vatano pare po mana ramanam, umba po nyimanyime raen no mokije ama uga rai ti po raepata, yara po maero unta raunto vayave kobe!
MAT 23:25 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wasaurata irati pauraijo nggwame rai. Wapo pauraije ama akirije bo rarondom ti mpoper, yara ama uga mamo ta no irati wame rautan. Wasanuga ntantunaube muno wapo vatane maponae indamu wapo awa ananuge raugavo maora.
MAT 23:26 Vatano Parisije, wasamije ntuba! Syare wapo pauraije ama uga rarondoma mpope to, weamo ama akiri ma mpope tavon to.
MAT 23:27 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wasaurata irati aipapo ama vone raiman ti ngkov, yara ama uga mamo ntairi jirati vatano ugwenene awa pae rai muno ranavano kakai ntapekan.
MAT 23:28 Weapamo maisyare wemaisy, weye arono vatane wo wasaen, wo ratantona weapamo vatano kove, weramu wantukambe wasanuga mamo ntairi jirati angkarijo ntapekane muno ayao ngkakainoanive rai.
MAT 23:29 Vatano Parisi muno kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syo wasaen wapo anawae wusyine nawe, vatano utavondi Amisye apa bekere raije nawe, awa aipapo ama vone raiman ti ngkov.
MAT 23:30 Muno wapo raura wapare, ‘Reama aneno wusyine wo anawae mansao to. Weramu ranivara reamamo reano no arono wusyinoe ratire, reantavondi wamo maubaisye ramu.’
MAT 23:31 Maisyare wemaisy wapo wasaura kakavimbe weapamo vatano wo anawae maubaisyoe awa ajavi nawirati weap!
MAT 23:32 Weti wapakata, wapo wapa aneno wusyine awa ayao kakai raijar akare!
MAT 23:33 Weapamo vatano mamun maisyare tawae mamun ramaisy. Weti wanajivo mangke tanam mbadururo nuge nuganuije raora kakai.
MAT 23:34 Indati Syo anawae muno vatano makarikuga mbar muno kuruno wo wasanyaowe matutir ude wasai. Weramu indati wapo inta maubaisy, wapo inta mausea usawa inyo kapite rai, wapo inta manepati kaijo waije rai no yavaro sambaya ama uga, muno arono unajiv uta no munijo kaijinta rai, wapo mawatambe tutir.
MAT 23:35 Maisyare omai ti, ayao so nde wasai: vatano utavondi Amisye apa bekere rai nanawirati maubai tenambe no mino tename so rai, weapamo wapo mangke umaso ranawan. Weye onawamo vatano Yahudi wapo maubaisy, manasyin dave Habel, opamo ayao kakaije meweno ai, miridije nde ava nande Zakaria ai, Berekia apa kavo, opamo wapa anene wo aubai no Yavaro Amisye me ama tewa orame me aya yasyin.
MAT 23:36 Weti Syo raura tugaive wasai: Amisye po ama mangke umaso ranugan bintabo, indati Po raugakaje vatano susyo naiso wasai.”
MAT 23:37 “Aro...! Yerusalem, weapirati wapo anawae maubaisy muno wapo orame rave vatano Amisye po matutir ude wasaije maepara ugwenen to. Susye manui rave to syare Syo wasanugan nande Syo wasakuka maisyare mangkuero mo ama tuvane rakuka wemaisy, weramu waponae.
MAT 23:38 Weti indati Amisye aneme mpaya wasai indamu wapa marova wo wapa munije muno Yavaro Amisye randamisy.
MAT 23:39 Syo raura wasai: arono naiso kobe wapo inaen akatoe ramu gava masyoto wapo inaura wapare, ‘Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai!’ ”
MAT 24:1 Yesus puje Yavaro Amisye raora, naije Apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo raura nanto Ai ware, “Winyerade! Yavaro Amisye so ngko dave!”
MAT 24:2 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive wasai: Indati masyoto makareye Yavaro Amisy wapo raene so ama oramo ngko dave somamo mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.”
MAT 24:3 Yesus poroto paje tuna no Pukamo Saitun. Naije Apa arakovo utavondi aije ude Ai indamu wayao mumuimbe. Ware, “Injae, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba ana Nyo raura umawe mamaisy? Nya masyoto nyakareye muno munije ama akari mare nande, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?”
MAT 24:4 Yesus po raura nanto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya.
MAT 24:5 Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ Umba wo vatano wanuije maponae.
MAT 24:6 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave no munijo mararai, muno ayao ovare nde wasai mare vatane wo marova rave no munijo marane rai tavon, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande, weramu munije ama akarije omamo mamai dainya nene.
MAT 24:7 Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai. Nugo marore ntami muno mungkije nande no rui rui vayave.
MAT 24:8 Weramu omai mbintaboamo manasyin bayave ma, maisyare muno wanya mare ntuna arikainye autan ti njajoramije wemaisy.
MAT 24:9 Indati vatano mine so vintabo manuga mamuno wasai weye watavondi Rinai. Muno wo wasaijar wo wasaunanto indamu naite wo wasansewabe muno wo wasaubaisy.
MAT 24:10 Arono naije vatane wanui makirive Rinai muno wo awa anave rapaya ti ntami. Wo awa arakove mansamavun nanto awa marova mai, muno manuga mamuno mansai vambinibe.
MAT 24:11 Anawae angkari wanui ude wo vatane wanui maponae.
MAT 24:12 Muno ayao kakaije miridi nseo, weti vatane ubekobeo awa arakove mai miridi makaje.
MAT 24:13 Weramu are pirati atawandi kobe muno panave Rinai tutir ava nto ama marane rai, opamo indati Amisye po apaya irati kakaije rai indamu kova nuge nuganui.
MAT 24:14 Muno Ayao Kovo mo Amisye apa be akarive raura indati ravovo mine vone so rai tenambe indamu vatane kotaro ntuna no mine so wo ranaun. Mewen, umba munije ama akari nande.”
MAT 24:15 “Indati wapo Vatano Mamun Akoe aeno te no Yavaro Amisye rai, mamaisyo anawae Daniel apa ayao purairive wusyimbe rai. (Vatano weapirati wabacave ayao umaso rai, syare wananta ama ine rai.)
MAT 24:16 Arono naije syare vatano una no Yudea unajiv usea no unat.
MAT 24:17 Vatano utantuna no yavare von, vemo wakaje wo ananuge inta rauga no yavar uga inya!
MAT 24:18 Maisyare omai tavon, vatano una no nawaisy uga, vemo wakare wo ansune rauga no yavar inya! Yara unaji bayave.
MAT 24:19 Abo! Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai.
MAT 24:20 Wasambayambe indamu vemo siurije umaso nande no embayo nanayao rai jinya muno masyoto sambaya rai jinya.
MAT 24:21 Arono wusyin mine so ranarijoe ndea naiso vatane awa siurije mamaun, yara awa siurijo rijate so manakoe rave. Arono indati siurijo rijate so mewen to, weamo siurijo maisyare umasom inta makanande akatoe ramu.
MAT 24:22 Ranivara siurije umaso noa nugoenta, weaveti vatano mine so ukakai tenambe vintabo. Weramu indati Amisye po siurije umaso ransop akaje ti ntumainy, weye aemeno Apa kawasae po mansatayaowe mai.
MAT 24:23 Arono naije, ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperade! Mesias opi noe so!’ dako, ‘Napi ratuije!’ dako, vemo wapanave ai jinya!
MAT 24:24 Weye indati mesias angkarije muno anawae angkarije ude. Wo anapaporainyo manakoe raroron indamu wo vatano wanuije maponae, muno ubeker ware wo kawasaeyo Amisye po mansatayaowe maponae tavon, weramu umamaisye ramu.
MAT 24:25 Wadanide! Syo ana nande no masyoto rijate raura wasai wusyimbe to inda wasyisyaube.
MAT 24:26 Ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperato! Mesias napi no no nugo vabukane vono maninimbe ratuije,’ wabemo wata no ratuije inya. Ranivara pare, ‘Waperade! Mesias napi kokaibe no tanoane so rai,’ wabemo wapanave ai nora.
MAT 24:27 Weye arono indati Risy, Arikainyo Vatane, syakare no mine vone so rai kobe, omamo maisyare muno ivake ratukande no ranijo wanamuram ndento no varet wemaisy. Weti vatan tenambe wo raen kobe.
MAT 24:28 Arono wapo insanijo koroe maeno wanugani, wapare, ‘Somaida maere ine inta ntuna no naije.’ Maisyare omai tavon, arono anakotaro Syo ratodi umawe nande tenambe, wapare, ‘Arikainyo Vatane pakare.’ ”
MAT 24:29 “Arono siurije umawe mewen, kavuratawe umba uma amije ngkaumudi muno embae mbar akatoe ramu. Tumo no no naume warae utataopon muno naume mansumugo anakotaro no raije rautan.
MAT 24:30 Arono naije ana inta raroron no naumo warae indamu mbe rarorombe Arikainyo Vatane risyakare, weti vatano kotare ntuna no mine vone so woyov. Indati wo Arikainyo Vatane inaen rino kamure rai no naumo warae ti syaje, ride irati Sya vambunine muno Sya kovo ntiti rautan.
MAT 24:31 Tavuna Amisye ngkin umba Syo naito Amisye matutir indamu wo vatano Syo matayaowe manunugambe vintabo, nanawirati una no ovare ami mambisyo mine so muno una no rui rui vayave no mine so ntoa ama marane rai muno naumo warae ama marane rai.”
MAT 24:32 “Syare wapo ananeneae Tumbina ranyao: Arono wapo Tumbina raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’
MAT 24:33 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro nande umawe raen, indati wapo raen wapare munije ama akari mararai rave to.
MAT 24:34 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen.
MAT 24:35 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.”
MAT 24:36 “Weramu nandui rati anakotare so mare nande, vatane wantatukambe ama masyote muno ama uma amije rai. Naito Amisy una no munijo ntiti wantatukambe rai muno Risy, Arikainyo Amisy, syantatukambe rai tavon. Yara Injayo Amisy obo pi po raen.
MAT 24:37 Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare rai, weamo mamaisyo wusyino arono Noakija no no mine vone so we ramaisy.
MAT 24:38 Arono naije vatane wo masyoto makanande ratantona ramu, yara manayanambe anaisye, ana ramaname bo rai tutir. Anya wo wanya maovan muno ajae wo awa arikainyo wanya awa vainye raokaisy. Maisyare omaisye miridije ntoa masyoto Noakija siso apa nyomane rai.
MAT 24:39 Vatane umaso wantatukambe animaisye mi mare nande yava masyoto manayame njam mo mapupuji, ti ukakai vintabo. Maisyare omai tavon arono indati Risy, Arikainyo Vatan, ride papabe.
MAT 24:40 Arono naije, vatane jiruma yo nawaisye raijar, Amisye po inta augav, yara inta pamo no kobe.
MAT 24:41 Wanya jiruma yo kasyambere ranumu, Amisye po inta raugav, yara inta mamo no.
MAT 24:42 Weti wasyisyaube weye wapantukambe masyoto wapa Akari risyakare raije rai.
MAT 24:43 Weti wadanide: Arono vatano panaonoambe pare siso yavare inta rai, vatano apave yavare umawe raije pantukambe apa masyoto de raije rai, ti syisyaube ramu. Weti vatano panaonoambe siso kobe, po apa ananuge inta raugavo aora.
MAT 24:44 Weti wabemo wapo vatano apave yavare umawe raije amaisy inya, yara syare weapamo wapanatatayaube. Weye Risy, Arikainyo Vatan, sya masyoto de raije mamo wapantukambe rai, weti wapanatatayaube indamu wapo inanyut.”
MAT 24:45 Umba Yesus po ananeneae inta raura nakato pare, “Vatano panapatambe inta opamo akarikuga mbar muno beto akarijo yavaruga apa bekere rai mavabe. Weti apa akarije umaso panave ai ti po atutir indamu be akarive apa vatano wanapatambe kaijinta mai indamu masyote anteter po awa anaisye raunanto mai. Umba akarijo yavaruga puje munijo we raora.
MAT 24:46 Ranivara vatano panapatambe umawe po apa anakere raija kobe yava akarijo yavaruga pakare, wea indati apa akarije anayanambe ai ti po kove raunanto ai.
MAT 24:47 Tugae, akarije umaso po vatano panapatambe umaso aijaseo titive indamu po ananugo ntuna no yavaruga umaso raeranande tenambe.
MAT 24:48 Weramu ranivara vatano panapatambe umaso pamo anuga mamun ti po ratantona pare,
MAT 24:49 ‘Sya akarije pamo to noa gwaravain dave weramu pana de rainy,’ weti po vatano wanapatambe umawe manepati tenambe, muno pisyisy muno po awije ramanama maen, weamo mamaisye ramu.
MAT 24:50 Weye naije akato apa akarije umawe pakare ama masyote muno uma amije mamo pantatukambe rai.
MAT 24:51 Umba akarije wato po mangke raugaje vatano mamuno uma panapatambe aijoe ai, po anepati mangkebe umba po augaveto po amaugusyo no vatano awa angkarije ntapekane matavon. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.”
MAT 25:1 Umba Yesus po raura pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata irati ananeneae so rai: Namane inta wanya mansae mano abusyin wo yawainye raugav wuruta wo anya bauname anyuto dei.
MAT 25:2 Wanya radanija makarikuga mbar, yara wanya radanija makarikuga mbare ramu.
MAT 25:3 Wanya makarikuga mbare ramu wo awa yawainye raugav, weramu awa manine meweno mai.
MAT 25:4 Yara wanya makarikuga mbare wo awa yawainye raugav muno wo manine rauga tavon ti mamaisy.
MAT 25:5 Anya bauname umawe de avave jewen ti wo anyuta marudi, weti mamije maomon ti unaki.
MAT 25:6 Namane yasyin umba udani vatane inta gwain pare, ‘Anya bauname de to! Ti wade indamu wapo aovambe!’
MAT 25:7 Wanya abusyin umaso unakija usea, wo awa yawainye raindi tetebe.
MAT 25:8 Wanya makarikuga mbare jewene wo raura nanto wanya makarikuga mbare mansai ware, ‘Reama yawainye mpamo ti wapo manine inta raunande reansai.’
MAT 25:9 Weramu wanya makarikuga mbare umaso wo raura akananto mai ware, ‘Mamaisye ramu, weye manine manakoe ra mo wansamai tenambe ramu. Weti wata no vatano po manine ramavumbe ratuije nui. Umba wapo inta ramavuno arijat.’
MAT 25:10 Umbawe wanya awa manine mewene umaso wuruta wo manine ramavun. Arono wuruta, anya bauname umawe de kobe, umba wanya awa manine mamai to umaso utavondijo ai usisa ono vauname rai kobe, umba wo unsanda rauguji.
MAT 25:11 Umba wanya makarikuga mbare jewene umawe ude ugwain ware, ‘Injae, Injae, unsanda rausiso reansai!’
MAT 25:12 Weramu po raura uje mai pare, ‘Syantukambe wasai!’ ”
MAT 25:13 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Maisyare omai ti, syare wasyisyaube muno wapanatatayaube! Weye syakare ama masyote muno ama uma amije mamo wapantukambe rai.”
MAT 25:14 “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so omamo raurata ananeneae so rai: Akarije inta pare pusyo ti to no munijo maran, weti po apa vatano wanapatambe aije mawainde, umba po apa ananuge raunanto mai indamu wo raeranande.
MAT 25:15 Po doije ratodijo mai tetebe, mamaisyo awa vambunine rarijati. Weti apa vatano panapatambe inta pamo po doije vasye ribuge radani raunanto ai inda po raeranande. Muno inta pamo po doije vasye ribuge rurum raunanto ai, muno inta pa ribuge intabo ai.
MAT 25:16 Umba akarije umaso puje kobe. Vatano po doije vasye ribuge radani raijare umawe pavave poroto po apa doije umawe rasariraeya miridije nseo no ribuge abusyin.
MAT 25:17 Maisyare omai tavon, vatano po doije vasye ribuge rurum raijare umawe po apa doije umawe rasariraeya miridije nseo no ribuge mambisy.
MAT 25:18 Yara vatano po doije vasye ribuge intabo raijare umawe poroto po ateme rawae po doije umawe rangkokaibe rai.
MAT 25:19 Nugoenta rave umba awa akarije umawe pakare. Po apa vatano wanapatambe aije manunugambe akato, pare, ‘Unumeso syare wapo sya doije ranunugambe akare inda syo rator akato.’
MAT 25:20 Umba vatano po doije vasye ribuge radani raijare umawe de, po doije vasye ribuge abusyin raunande apa akarije ai. Umba po raura pare, ‘Injae, doije vasye ribuge radanijo nyo raunande rinaije omamo syo rasarirae akatoa ribuge radani tavon ti ama manuije mi ribuge abusyin.’
MAT 25:21 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Winyi no tawan no nya anakere rai mavabe. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti soamo syo ana manakoe inta raunande nai indamu nyo raeranande tavon. Winde, syare wintavondijo sya one rai indamu wansanayanambe tenambe!’
MAT 25:22 Umba vatano po doije vasye ribuge ruruma raijare umawe de po raura nanto akarije umawe ai pare, ‘Injae, doije vasye ribuge rurumo nyo raunande rinaije ma syo rasarirae akatoa ribuge rurum ti ama manuije ribuge mambisy.’
MAT 25:23 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Winyi no tawan no nya anakere rai mavabe. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti soamo syo ana manakoe inta raunande nai indamu nyo raeranande tavon. Winde, syare wintavondijo sya one rai indamu wansanayanambe tenambe!’
MAT 25:24 Umba vatano po doije vasye ribuge intabo raijare umawe de po raura nanto akarije umawe ai pare, ‘Injae, syo naen winyamo naemeno vatane maije jewen. Vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu winyamo nyo awa doije raija tenambe.
MAT 25:25 Weti ijaniv, ti syoroto syo doije vasye ribuge intabo nyo raunande umawe rangkokaibe no kopa ate. Ti Injae, nya doije mi so.’
MAT 25:26 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Winyamo vatano mamun muno nyononae ntapekan! Nyanapatambe rinai kobe jewen! Nyo inatantona nyare vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu risyamo syo awa doije raija tenambe.
MAT 25:27 Maisyare omai ti, arono syo doije raunande nai, weamo syare nyo raugato ntami no yavaro doije ntuna raije rai, wirati indamu ama manuije miridije nseo. Inda arono syakare, syo doije umaso raugav muno ama seano miridije nseo ratavon.’
MAT 25:28 Weti akarije umawe po raura apa naite mai pare, ‘Wapo doije umawe raugavo vatane wato aora, yara wapo raunanto vatano apa doije vasye ribuge abusyine umawe amarom tavon.
MAT 25:29 Weye are pirati po sya ananuge raeranande kobe, opamo syo kove raunande ai ti manui. Yara are pirati po sya ananuge raeranande kobe jewen, opamo syo apa ananuge raugavo aora.
MAT 25:30 Muno syare vatano panapatambe kobe jewen wato pamo wapo amaugusyo kaumuro marane rai. No ratuije poyov tawan muno siuri tutir.’ ”
MAT 25:31 “Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare no mine vone so, weamo ride Sya kovo ntiti rautan, muno naito Amisye utavondi Rinai tenambe. Arono naije rituna no Sya kursijo titi rai indamu ibe akarive.
MAT 25:32 Umba Syo vatano mine tename so manugan bintabo no Rinamun. Umba Syo maosor maisyare vatane inta po domba nawe kambine nawe maosore wemaisy.
MAT 25:33 Syo domba mansaveto no inanem ngkov, yara Syo kambine maveto no inanem ngkakai. Domba maurata irati vatano utavondi Injayo Amisye apa bekere rai, yara kambine maurata irati vatano wonayo Ai.
MAT 25:34 Umba Risy, Akarijo Titi, syo raura nanto vatano una no inanem ngkove mai syare, ‘Wade, weapirati Sya Injaya po kove raugaje wasai. Wade wasisa irati Sya munijo ibe akarive raije rai, wemirati Syo ratayao ntuna mo wasanyut no arono mine so ama manasyin.
MAT 25:35 Weye arono rimaror, wapo anaisye raunande Syo raisy. Arono inawa ngkangkamandi, wapo mana raunande Syo ramanam. Arono ino no maran ti ide, wapo inaugave siso no wapa yavar.
MAT 25:36 Arono Sya ansune meweno Rinai, wapo ansune inta raunande Syo rave. Arono rigwanen, wade wapo inaeranande. Arono rimakova no tanoano makova ama uga rai, wade wapo inapan.’
MAT 25:37 Umba vatano utavondi Amisye apa bekere raije umawe wo raura nande Rinai ware, ‘Amisyo winy, nanduija pi wimaror ti reamo anaisye raunande Nyo raisy muno nawa ngkangkamandi ti reamo mana raunande Nyo ramanam?
MAT 25:38 Nanduija pi reamo naen maisyare vatano no no maran ti de, weti reamo nauga siso no reama yavar? Nanduija pi Nya ansune meweno Nai weti reamo inta raunande Nyo rave?
MAT 25:39 Nanduija pi reamo naen winggwanen ndako, wimakova no tanoano makova ama uga rai rako, weti reamore wamo napan?’
MAT 25:40 Umba Syo raura akananto mai syare, ‘Tugae, arono wapo ana umaso raunanto Sya arakovo awa tame maje rave mai, omamo maisyare wapo raunande Rinaije wemaisy.’
MAT 25:41 Umba Risy, Akarijo Titi umaso, syo raura nanto vatano una no inanem ngkakaije mai syare, ‘Wapuje inaora! Amisye apa mangke maje wasai! Wata wasisa no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai, namirati ratayao Anakakai Akoe pe apa naite nawe mansai.
MAT 25:42 Weye arono rimaror, wapo anaisye inta raunande ti Syo raisye ramu. Arono inawa ngkangkamandi, wapo mana inta raunande Syo ramaname ramu.
MAT 25:43 Arono ino no maran ti ide, wapo inauga siso no wapa yavare ramu. Arono Sya ansune meweno Rinai, wapo ansune inta raunande Syo rave ramu. Arono rigwanen dako, rimakova no tanoano makova ama uga rai rako, weamo wapo inaeranande ramu.’
MAT 25:44 Umba wo raura nanto Rinai ware, ‘Amisyo winy, nanduija pirati reamo naeno maror muno nawa ngkangkamandi muno wino no maran ti nde muno Nya ansune meweno Nai muno winggwanen muno wimakova no tanoano makova rai, ti reamanapatambe Naije jewen?’
MAT 25:45 Umba Syo raura akananto mai syare, ‘Syo raura tugaive: arono waponayo wapo ana umaso raunanto Sya arakovo awa tame maje rave mai, omamo maisyare waponayo wapo raunande Rinaije wemaisy.’
MAT 25:46 Maisyare omai ti, indati vatano ukakainoanive umaso onawamo mangke nuge nuganuije raunanto mai, yara vatano utavondi Amisye apa bekere rai awave irati kovo nuge nuganuije rai.”
MAT 26:1 Arono Yesus po ayao umawe raurana mewen, umba Po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mansai pare,
MAT 26:2 “Wadaen masyote rurum akato, umba wansisa Ono Paska rai. Arono naije vatane wo Arikainyo Vatane inaunanto indamu inauseo sawa inyo kapite rai.”
MAT 26:3 Umba syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye rai muno akarijo Yahudi wanunugambe no Syeno Titi Kayapas apa yavare ama uga.
MAT 26:4 Wanyinyaube indamu wo Yesus aijar muno wo aubaisy. Wo raura ware, “Wade wamo aijar maninimbe.
MAT 26:5 Weramu vemo wamo aijar no one ama uga so rai nora, weye vatano wanui indati upari ti usivuiny.”
MAT 26:6 Arono naije Yesus no no munijo Betania, tuna no Simon apa yavar, wepirati aravure mo ave no wusyinoe.
MAT 26:7 Umba wanya inta nde mo botoro nsasabe inta raugav ntairi jirati manino mbovove rai, ama mangke nseo rave. Arono Yesus pisyisy, wanya umawe mo manine umaso rauvaro akarije vone rai.
MAT 26:8 Arono Apa arakovo utavondi aije wo ana namije raen, upari. Weti wo raura ware, “Veanimaibe wanya so mbaono manino mbovove so rai ti mewen?
MAT 26:9 Manine so ama mangke nseo rave, weti kove mamo ramavun bayave umba ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai.”
MAT 26:10 Weramu Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe wapo wanya so raura ti ranimaumbe? Ama ana mo raijaro Rinai mamo ngko dave.
MAT 26:11 Vatano awa ananuge meweno maije onawamo una no wapa yasyine rai tutir, weti arono rui wapare wapo maeranande, weamo wapo maeranande kai. Weramu Risyamo rino no wapa yasyin tutire ramu.
MAT 26:12 Wanya so mo manine rauvaro Rinai indamu mo inanasine ratayao Sya masyoto inantuna raije rai.
MAT 26:13 Syo raura tugaive: mine vone so rui rui vayave vatane wo Ayao Kovo Amisye ravov, weamo wo wanya so ama ana ndave raura tavon indamu maemeno rai.”
MAT 26:14 Naije Yudas Iskariot, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije inta pije, poroto no syeno akokoe mansai.
MAT 26:15 Umba po mansanajo pare, “Animaisye mi wapare wapo raunande rinai indamu syo Yesus augore no wasaneme uga rai?” Weti wo doije ratora nanto no vasye tenamara eane abusyin, umba wo raunanto ai.
MAT 26:16 Naije kobe Yudas po varore rakani indamu po Yesus amavun.
MAT 26:17 Naije Ono Paska ndea mamaisy, arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy. Arono ama masyoto manasyin, Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai wo anajo ware, “Injae, rui rati nyare mbekero reamo anaisyo Paska ratayao Nai?”
MAT 26:18 Umba Po raura akananto mai pare, “Wasisa no Yerusalem, wapare wananta vatane inta ai, umba wapo raura ai wapare, ‘Injayo Kurune pare: Sya masyote ndea mamaisy, weti Risye Sya arakovo utavondi rinaije nawe reamare wamo Ono Paska rai no nya yavar.’ ”
MAT 26:19 Umba Yesus apa arakovo utavondi aije wuruta wo rave mamaisyo Apa ana daura rai, umba wo anaisyo Paska ratayao ti ntuna.
MAT 26:20 Naman kobe, umba Yesusa tuna apa arakovo abusyinara eane jirume matavon indamu wo anaisyo Paska raisy.
MAT 26:21 Arono wisyisy, naije Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive, weapamo indati inta nyo inamavun nanto Sya marova mansai.”
MAT 26:22 Apa arakovo utavondi aije wo ayao umaso ranaun ti manimaumbe rave. Umba nanentabo wo Yesus anajo rai, inta pare, “Injae, risya jewena rako?”
MAT 26:23 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Are pirati wepe ririmo rotije rayansundijo pauraije intabo rai, opirati po inamavun.
MAT 26:24 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai maisyare muno ratoe no Ayao Amisye rai. Weramu kakaije nde vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai! Weti syare ngko dave mamo vatane wato ano jewen kai no mine vone so, weamo ngkovo ai weye indati mangke umaso nande aije ramu.”
MAT 26:25 Umba Yudas, napi po Yesus amavun, po anajo pare, “Injayo Kurune, risya jewena rako?” Umba Yesus po raura pare, “Winy, maisyare muno nyo raura omaisy ivae.”
MAT 26:26 Arono wo anaisye raisy, Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Wadaugav wadaisy, somamo inanasine mi som.”
MAT 26:27 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umbawe Po raunanto mai, Po raura pare, “Watenambe wadamanam.
MAT 26:28 Somamo Sya mavugo nsororopo vatano wanuije mansai indamu awa ayao kakaije rapaya mai. Sya mavu mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy.
MAT 26:29 Syo raura wasai: indati Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Syo anggurijo wanyine ramanamo wasatavon arono Sya Injaya de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
MAT 26:30 Umba ukinyo ansyerano ngkangkamane inta rai, umbawe wuruta kobe no Pukamo Saitun.
MAT 26:31 Umba naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Namane so wapo inapaya ti ino ara wanajiv bintabo inaora. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Syo vatano po domba maeranandeye aubaisy, umba apa domba mandamisy ti unanajibe.’
MAT 26:32 Weramu arono indati ikovakato to, syakare syuisy ti Syo wasanyut no Galilea.”
MAT 26:33 Umba Petrus po raura nanto Ai pare, “Jewena! Arakovo kaijinta unanajibe kai, yara risyamo syo napaya ramu!”
MAT 26:34 Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebeve rainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.”
MAT 26:35 Umba Petrus po raura pare, “Ikakaijo Injae natavon kai, yara syo namamarave ramu!” Umba arakovo kaijinta wo raura tavonare wemaisy.
MAT 26:36 Naije Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya unanta no nawaisyo wo rawaina ware Nawaisyo Getsemani. Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Watantuna no naiso wapo inanyut, weye syare syoroto no ratuije ra ibe sambayambe rati.”
MAT 26:37 Umba Po Petrus awainde indamu tavondijo Ai, muno Po Yohanesa pe Yakobusa pe, onayamo Sebedeus apa arikainye naya, yawainde tavon. Naije Yesus animaumbe muno anuga nseo maje.
MAT 26:38 Po raura mai pare, “Inanuga mpatimu rave maisyare muno syare ikakai kobe vayave wemaisy. Wano no so muno wagwarano inatavon.”
MAT 26:39 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe pare, “Sya Injae, wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.”
MAT 26:40 Naije umba Yesus pakare po Apa arakove mandeije umawe maen unaki. Ti Po raura Petrus ai pare, “Risambayambe uma amije intabo vayave, weramu wagwaran inatavone ramu!
MAT 26:41 Syare wagwaran muno wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya! Tugae, wasanuga mbeker, weramu wasanasino kopa mayondi.”
MAT 26:42 Naije akato Yesus pakato be sambayambe akato pare, “Sya Injayo Winy, ranivara siurijo inanto raije so raveto inaora kakai, weamo syare Injae wibuinya bekere mamaisy.”
MAT 26:43 Arono pakare akato no Apa arakovo mandeije umawe mai, naije Po maen unakija akatoa nene weye mamije maomon dave.
MAT 26:44 Weti pakato be sambayambe akatove mandei, Po raura maisyare umawe maisy akato.
MAT 26:45 Umba pakare akato no Apa arakovo utavondi aije mai, Po raura mai pare, “Wabeanimaibe wanakija nene? Inya! Sya uma amije ndea mamai to, ti soamo Risy, Arikainyo Vatan, inaunanto no vatano mamune mansai.
MAT 26:46 Wasea, wade ra wanta! Waperata, vatano po inamavune dea pararai to!”
MAT 26:47 Arono Yesus payaowa nene, naije Yudas de. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije. Vatano wanui wo omake muno kaije raugav utavono Yudas ai. Onawamo syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe wo matutir.
MAT 26:48 Yudas pare po Yesus amavun, weti po raura wusyimbe irati vatano wanuije umaso mai pare, “Vatano rui pirati syare syo anu, Wepamo napije.”
MAT 26:49 Naije Yudas de nande kobe Yesus ai umba po raura pare, “Injayo Kurune, namane ngkovo nai!” Umba po anu.
MAT 26:50 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Arakove, animaisye mi winde ra nyo rave, weamo nyo rave kai.” Umba vatano wanui utavondi Yudas aije wiridije ude kobe wo Yesus aijar.
MAT 26:51 Umba naije Yesus apa arakovo utavondi aije inta po apa omake rapatin no ama kokome rai, umba po rave vatano panapatambe syeno titi aije amarikoame raotar ti mpatimu.
MAT 26:52 Umba Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije umaso ai pare, “Nya omake ramawe akasyo no ama kokome rai, weye are pi pare po omake veano vatane inta aperam, weamo indati vatano kaijinta wo aubaisyo omake rai jakato.
MAT 26:53 Syare weananta rai: ranivara Syo sya Injaya anajo ratire, wea indati pavave Po apa naite ribuge wanui rave matutir ude indamu uno inaorai kobe.
MAT 26:54 Weramu jewen kai, weye ana nande somamo nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo raurairive wusyimbe rai.”
MAT 26:55 Umba Yesus po raura vatano wanuije umawe mai pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar? Masyote anteter rituna syananyaube no Yavaro Amisye ama uga, weramu wapo inaijare ramu.
MAT 26:56 Weramu ana so nande indamu mamaisyo urairijo anawae wo ratoe no Ayao Amisye raije rai.” Naije kobe Yesus apa arakovo utavondi aije wo apaya ti no ara unajita aora.
MAT 26:57 Vatano wo Yesus aijar wo auga ti usisa no Syeno Titi Kayapas apa yavare rai. Naije kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudije nawe, wanugan tenambe.
MAT 26:58 Petrus po Yesus arijabe ti de siso no syeno titi apa yavare ama wanijate rai. Umba tuna syeno titi apa naite inta matavon indamu po animaisye mi akari akokoe Yahudi wo rapatimugo Yesus aije raen.
MAT 26:59 Syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo vatano wayao angkarive irati Yesus aije mawainde indamu wo aura tantunawi no mansamun, weye ware wo mangke raugaje Ai inda kakai.
MAT 26:60 Vatano wanuije inta nawi ude wayao angkarive vayave, weramu awa ayaowe mamaisye ramu. Umba vatane jiruma syayai no mansamun.
MAT 26:61 Yo raura yare, “Vatane wato pi po raura pare, ‘Risyamo sya vambunine mamaisyo Syo Yavaro Amisy randamisy, masyote mandei umba Syo raijar akaeyo ntet akato.’ ”
MAT 26:62 Umba syeno titi seo tet, po raura nanto Yesus ai pare, “Mbeanimaibe irati Nyo ana yo raura nande Naije so raura akanande reansaije jewen?”
MAT 26:63 Weramu Yesus manin bayave. Umba syeno titi po raura Ai pare, “Syo nanajo Amisyo noa pitawabe Apa tame rai indamu Nyo raura kakavimbe reansai: Winyamo Mesias, Arikainyo Amisye, pi Win dako?”
MAT 26:64 Yesus po raura nanto ai pare, “Sya tamo ndanajo mi taune windaura to, ti syare tugae, Risy ivae. Muno Syo raura wasai syare: masyoto makareye indati wapo Risy, Arikainyo Vatan, inaen ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai. Muno wapo inaen rino kamuro popere rai no naumo warae ti syaje.”
MAT 26:65 Arono syeno titi po Yesus apa ayao umaso ranaun, naije pari rave weti po taune apa ansune rasajam umba po raura pare, “Ee! Vatane so pare po Amisyo no no munijo ntiti amaisy! Weti vemo wamo vatano kaijo wo aura tantunawi mawainde akato nora. Weapamo wasamarikoame mo ranaun to: Taune Po apa ayao kakaije raurawa wadanaun to, pare Opamo po Amisye amaisy!
MAT 26:66 Ti wapare?” Umba akari akokoe Yahudi wo raura akananto ware, “Reamare wamo mangke raugaje Ai indamu kakai.”
MAT 26:67 Naije vatane inta wo Yesus amune ranyipube. Muno inta wo anepat, inta wo apoam.
MAT 26:68 Umba wo raura nanto Ai ware, “Ranivara Winyamo Mesias wepi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!”
MAT 26:69 Arono naije Petrus tuna no yavare umawe ama wanijate rai, umba wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta nde mo raura nanto Petrus ai mare, “Winyirati ntavono Yesus vatano Galilea aive tavon.”
MAT 26:70 Weramu Petrus po Yesus amamarave no vatane umawe mansamun pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!”
MAT 26:71 Umba Petrus poroto te no unsanda wanijate. Naije wanya manapatambe kaijinta mo aen akato, umba mo raura nanto vatano una no naije mansai mare, “Vatane sopamo tavondive Yesus vatano Nasaret ai tavone pa.”
MAT 26:72 Weramu Petrus po Yesus amamarave akato muno pare, “Tugae rave, syantukambe vatane wato ai!”
MAT 26:73 Nugoenta rainya umba vatano usai no we wo raura nanto Petrus ai ware, “Nanamote wato mamo maisyare vatano Galilea, ti tugae winyamo vatano tavono Yesus aije inta pi winy.”
MAT 26:74 Umba Petrus panaamatambe muno po raura pare, “Risyamo syantukambe vatane wato Ai!” Naije kobe mangkuere kokebe.
MAT 26:75 Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura rai pare, “Mangkuere kokebe rainy, indati nyo inamamarave susye mandei.” Umba Petrus puje poyo dave.
MAT 27:1 Awatan ngko dave syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe wanugan tenambe, wayao wo rapatimu indamu wo Yesus aubaisy.
MAT 27:2 Weti wo Yesus aokaisy, umba wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai.
MAT 27:3 Arono Yudas, opi po Yesus amavun, po raen wo mangke raugaje Yesus ai, naije animaumbe ti po doije vasye tenamara eane abusyin umawe raugakare po raunanto syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe mansai jakato.
MAT 27:4 Po raura mai pare, “Risyamo ayao kakaijo syo rave manakoe rave, weye syo vatano ayao kakaije meweno aije amavun ti aubaisy.” Weramu wo raura nanto ai ware, “Soamo nyayao daijamo taune winy! Reamo naranive ramu, yara taune winya ana ndave ma, weti taune winyi nyo ranawan!”
MAT 27:5 Weti Yudas po doije umaso raugaveto po ramau siso no Yavaro Amisye ama uga umba poroto po taune apui ti sawa ti kakai.
MAT 27:6 Umba syeno akokoe wo doije umawe ranugan, umba wo raura ware, “Doije somamo doijo veano vatane amavun ti aubaisy, weti wama ananyao inta mo raorai mare vemo rator siso doijo raugasya no bayaijo ntuna no Yavaro Amisye ama uga ratavon inya.”
MAT 27:7 Weti wayao ti wo rapatimu ware wo doije umaso veano anoke inta ramavun indamu vatano marane mantuna rai. Anoke umaso ama tame rawainamo “vatano po anomane ranari apa anoke mije.”
MAT 27:8 Weti wo doije umawe veano ramavun, wemi mbewar anoke umaso rawain akato no naiso ama tame mi Kopa Mavu.
MAT 27:9 Ana umaso nande indamu mamaisyo Amisye apa ayao wemirati anawae Yeremia po raura rai pare, “Arono vatano Israel wo Vatane umaso amavun, ware Apa mangke mi doije vasye tenamara eane abusyin.
MAT 27:10 Ti umba wo doije umaso veano vatano po anomane ranari apa anoke ramavun, maisyare muno Amisye po inaura raije wemaisy.”
MAT 27:11 Yesus pamo te no Gubernur Pilatus amun. Naije Pilatus po anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?” Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai.”
MAT 27:12 Umba syeno akokoe muno akarijo Yahudi wo ayao kakai rantutibe Ai, weramu Po ana inta raura nakananto maije ramu.
MAT 27:13 Pilatus po anajo akato pare, “Mbeanimaibe irati Nyo raura akananto mansaije jewen? Nyo raen wo naura tantunawi rave!”
MAT 27:14 Weramu Yesus po ayao inta raura akananto aije ramu, ti Gubernur Pilatus nantoive Ai.
MAT 27:15 Arono Ono Paska ndea mamaisy, gubernur apa ana po ravevea nsiridi to mamo po vatano tuna no tanoano makova raije inta apaya irati apa mangke rai, vatano rui pirati vatano wanuije wo apatimu.
MAT 27:16 Arono naije vatane inta apa tame mi Barabas tuna no tanoano makova rai. Vatane wo aen tenambe weye apa ana dave ngkakai rave.
MAT 27:17 Weti arono vatano wanuije wanugan, weamo Pilatus po manajo pare, “Are pirati wapare syo apaya wasai? Barabasa dako, Yesus wepirati awaino Mesias we dako?”
MAT 27:18 Pilatus po raenamo akarijo Yahudi wo Yesus aunanto ai weye manuga mamuno Yesus ai weye vatano wanui manayanambe Ai.
MAT 27:19 Arono Pilatus tuna no kursijo titi rai indamu po mangke rapatimu, naije tavon apa anamu mo nyovara wao inta raude ai mare, “Vemo nyo vatano ayao kakaije meweno aije wato ave tatugadi jinya, weye namanoe inikimarive sya nikimarijo idaenoe mo inavea ijani dave.”
MAT 27:20 Weramu syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe awa ayao nsiso vatano wanuije mai indamu wo Pilatus anajo indamu po Barabas apaya mai, yara po mangke raugaje Yesus ai indamu kakai.
MAT 27:21 Weti arono Gubernur Pilatus po manajo pare, “Vatane jirume sonayamo wapare are pi syo apaya wasai?” naije vatano wanui wo raura ware, “Barabas!”
MAT 27:22 Umba po manajo akato pare, “Maisyare omai ti, animaisye mirati syo rave Yesus wepirati awaino Mesias ai?” Umba ugwain tenambe ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!”
MAT 27:23 Umba Pilatus po manajo pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Po rave?” Umba vatano wanuije ugwain akoeve akato ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!”
MAT 27:24 Pilatus po raen apa ana po raura vatano wanuije mansai umaso mamo po raurawa marudija, yara onawamo ware ubera usasivuiny. Weti po mana inta raugav po veano aneme rarondomo vatano wanuije umawe mansamun, umba po raura nanto mai pare, “Wapare wapo mangke raugaje Vatane so ai indamu kakai, weti syo inaneme rarondom indamu wapo raen ritavondi wasai jewen, yara Apa kakaije mamo taune wapa ana wadave ma!”
MAT 27:25 Umba vatan tenambe wo raura akanande ai ware, “Reame reama arikainye nawe reamo mangkeo Vatane so apa kakaije ranawan kai.”
MAT 27:26 Umba Pilatus po Barabas apaya mansai. Yara po naite inta matutir indamu wo kaijo waije rave Yesus anepat, umba po aunanto mai indamu wo auseo sawa inyo kapite rai.
MAT 27:27 Gubernur Pilatus apa naite inta wo Yesus augave siso no apa yavar. Umba wo awa arakovo naite mawainde wanugan tenambe Yesus akiani indamu wanaikebe Ai muno wo ambaon.
MAT 27:28 Wo Yesus apa ansuno no anakea raije raugaje umba wo ansuno nsintair manawadi inta raugasyo Ai ti po rave, maisyare akarijo titi inta po rave ramaisy.
MAT 27:29 Muno wo anansinao maisyare wanyavi ramaisy rauseo rakariwaibe akari rai, muno wo isyoe raunanto Po raijaro anem ngkove rai, maisyare akarijo titi po rave ramaisy. Umba wo vukane ranteter no Amun, muno wanaikebe Ai ware, “Winyirati Akarijo Titi Yahudi pi Winy!”
MAT 27:30 Umba wo anyipube, muno wo isyoe umawe raugav akato veano akarije ranepati tutir.
MAT 27:31 Wanaikebe Aija jewen, umba wo ansuno nsintaire umawe raugaje aora umba wo taune Apa ansune raugasyo Ai ti po rave akato. Naije umba wo auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai.
MAT 27:32 Wanyana unanuije ama yasyin, unanta irati vatano Kirene inta ai, apa tame mi Simon. Umba wo antitidi indamu po Yesus apa inyo kapite ranawan.
MAT 27:33 Umba unanta no pukame inta rai, ama tame mirati raura ayao Yahudi raijamo Golgota, ama ine mare Akari Pae.
MAT 27:34 Umba wo anggurije raugav, manino parimane mo rakokoive, wo raunanto Yesus ai indamu Po ramanam. Po kavinta rausuv mamaumbe, weramu ponae Po ramanami.
MAT 27:35 Umba arono naite wo auseo sawa inyo kapite raija jewen, wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai.
MAT 27:36 Umba utantuna wo aman.
MAT 27:37 Ayao wo rave Yesus akekebe wemirati wo ratoe wo rauseo no inyo kapite ama von no taiso: Sopamo Akarijo Titi Yahudi.
MAT 27:38 Umba wo vatano mamune jiruma yauseo syawa Yesus atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai.
MAT 27:39 Vatano udetave so wo Yesus aen, makarije rangkiki seo Ai muno wo akaajian.
MAT 27:40 Ware, “Winyirati nandija nyare Nyo Yavaro Amisye randamisy yara masyote mandei Nyo rauseo ntet akato. Weti ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo nyaje inyo kapite wato raora indamu Nyo nanasine rapaya kakaije rai.”
MAT 27:41 Maisyare wemai tavon syeno akokoe nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudi nawe wanaikebe Yesus ai.
MAT 27:42 Ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai, yara taune anasine mamo Po rapaya rai kakai! Po raurave pare opamo Akarijo Titi Israel pije! Weti ranivara paje inyo kapite wato raora, wea indati wamanave Ai.
MAT 27:43 Opamo panave Amisye ai muno Po raura pare, ‘Risyamo Arikainyo Amisye pi Risy.’ Weti ranivara Amisye anayanambe Ai, weamo kove mamo Po apaya kakaije so rai!”
MAT 27:44 Umba vatano mamune jiruma yausea syawa atavone yo Yesus akaajian tavon.
MAT 27:45 Masyote yasyin dave, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei umba ngkarimu.
MAT 27:46 Uma amije mandei umba Yesus gwain akoeve, po raura ayao Yahudi rai pare, “Eli, Eli, lama sabakhtani?” ama ine mare, “Sya Amisye, Sya Amisye, mbeanimaibe irati nakirive Inai?”
MAT 27:47 Vatane inta una no naije wo Apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware, “Wadanita, Po anawae Elia awain!”
MAT 27:48 Vatano no no awa yasyine inta pavave poroto po maimare raugavere umba po raugasya rayansundijo anggurijo nsaisyine rai. Umba po ransuisyo uvi rai, po rareanseo no Yesus awa rai indamu Po rausuv.
MAT 27:49 Weramu vatano kaijinta wo raura ware, “Wade ra wamo aen dati, indati Elia de po apaya kakaije rai jaje rako jewena e?”
MAT 27:50 Naije Yesus gwain akoeve akato, umba anawayo karimu, kakai kobe.
MAT 27:51 Naije kobe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye ama Tanoano Ndandini Dave raije mamo nsaram no vone warae masyo no ate waraya mbe rurumbe. Mungki ravari ti orame mpaporainy.
MAT 27:52 Muno aipapo mpaporainy umba vatano wanui wanave Amisye ai no wusyinoe mansanasine ngkovakato.
MAT 27:53 Vatano ugwenene umaso wuje awa aipapo umaso raora arono Yesus kovakato, umba usisa no Yerusalem ti vatane wanui wo maen.
MAT 27:54 Arono nait akari Roma pe, apa naito nanawirati wo Yesus amane nawe, wo mungkije muno anakotaro nande umawe raen, umba ujani dave, ware, “Tugae rave, sopamo Arikainyo Amisye pi sop.”
MAT 27:55 Naijeamo wanya wanuije inta wo ana umawe raerato waravaimbe. Onawamo utavondijo Yesus ai muno wanapatambe Ai no Apa unanui anya rai no arono puje Galilea raora.
MAT 27:56 No awa yasyine umasoamo Maria Magdalena, muno Maria kaijinta, omamo Yakobusa pe Yusupa pe aya akoya, muno Sebedeus apa arikainye aya akoya me nao.
MAT 27:57 Masyote ndea mare ngkaumu kobe, umba vatano apa ananuge manui rave inta de, apa tame mi Yusup, no no munijo Arimatea. Opamo vatano tavondijo Yesus ai tavon.
MAT 27:58 Vatane umaso de no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo. Umba Pilatus po apa naite matutir indamu wo Yesus anasino kopa raugaje wo raunanto ai.
MAT 27:59 Weti Yusup po Yesus anasino kopa raugav, umba po ansuno mpopero nsauman veano akepan.
MAT 27:60 Umba po antuna no taune apa aipapo wanyino oramo ratotove rai. Po oramo manakoe inta raroya usya ntuna aipapo ama unsanda raora, umba poroto.
MAT 27:61 Maria Magdalena me, Maria kaijinta me, jantuna yamumbe nanto aipapo umaso ama unsanda rai.
MAT 27:62 Simambe, masyoto sambaya rai, umba syeno akokoe nawe vatano Parisije nawe wanugan usisa usai no Pilatus amun.
MAT 27:63 Umba wo raura ware, “Injae, reansaemen arono Yesus ta noa nene Po vatane maponae Po raura pare indati masyote mandei, weamo Opamo kovakato no wene rai.
MAT 27:64 Maisyare omai ti, reamare nyo naite matutir indamu wuruta wo aipapo ama unsanda raman. Vemo Apa arakovo utavondi aije inta ude wanaonoambe anasino kopa rai nora muno wo raura vatane mai ware Yesus kovakato no wene rai to, wenora! Weye ranivara wo raura tai maisy, wea indati awa angkarijo wo raura rijabe manakoe rave.”
MAT 27:65 Umba Pilatus po raura akananto mai pare, “Wapa naite nawi so, weti wata wapo aipapo ama unsanda raman kobe rave.”
MAT 27:66 Weti wuruta wo kamane raunanto ama unsanda rai indamu vemo vatane inta po ransop usya nora, umba wo raura nanto naite umawe mai ware, “Wapo raman kobe rave yo!”
MAT 28:1 Arono masyoto sambaya mewen ti ari Minggu ama awatan ngko dave akane ntipu, naije Maria Magdalena me, Maria kaijinta me yurija yo Yesus apa aipapo raen.
MAT 28:2 Kavuratawe mungkijo akoe inta ravari, weye naito Amisye inta no no munijo ntiti paje, umba de po oramo unsanda aipapo umawe raroyar umba seo tuna ama vone rai.
MAT 28:3 Naito Amisye umaso ba dave, maisyare ivake wemaisy, muno apa ansune mamo mpope dave.
MAT 28:4 Naito wo aipapo ramane umawe ujani dave ti ututar, umba mamune ngkaumudi ti utatayaje utavai no min, maisyare vatano ukakai to mansamaisy.
MAT 28:5 Umba naito Amisye umawe po raura nanto wanya umawe yai pare, “Vemo ijaniv inya. Syo raen ipo Yesus akani, Wepirati auseo sawa inyo kapite rai to.
MAT 28:6 Soamo norije ramu, yara kovakato to maisyare arono wusyinara Po raurave wemai to. Weti ide ipo Apa aipapo tami raije raeni so.
MAT 28:7 Weti ipavave ipakata ipo raura Apa arakovo utavondi aije mai ipare, ‘Soamo Yesus kovakato no wene rai to! Opamo puisya to no Galilea rai to. Ti wata no ratuije umba wapo aen.’ Syare isaemeno sya ana syo raura so rai.”
MAT 28:8 Wanya umaso yavave yo aipapo rapaya ti no. Onayamo ijani dave weramu yanayanambe rave tavon, weti yansanan yakare indamu yo raura Yesus apa arakovo utavondi aije mai.
MAT 28:9 Kavuratawe Yesus nande wanya umaso yai, Po raura pare, “Awatane ngkovo isai.” Umba je yararaijo Ai, yo vukane ranteter no Amun muno yo ajoe raijar indamu ibeaje Ai.
MAT 28:10 Umba Yesus po raura nande yai pare, “Ijaniv inya, yara ipakata ipo raura Sya arakove mai inda wuruta no Galilea, umba wo inaen no ratuije.”
MAT 28:11 Wanya umaso ija to, umba naito wo aipapo ramane umawe inta wakare no Yerusalem, wo anakotaro nande tenambe umaso raura syeno akokoe mansai.
MAT 28:12 Weti syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe wanugan indamu wayao rai. Umba wo rapatimu ware wo doijo manui raunanto naite umawe mansai indamu vemo wo Yesus apa kovakatoe raura inya.
MAT 28:13 Weti wo raura naite umawe mai ware, “Reamare wapo raura no taiso wapare, ‘Ama namanoe Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo Yesus anasine ranaonoambe no arono reanaki.’
MAT 28:14 Ranivara Gubernur Pilatus po ana umaso ranaun ti parijo wasai pare wapo Apa aipapo raman kobe jewen, weamo indati reamo gubernur anuga raugabe indamu vemo po mangke raugaje wasai jinya.”
MAT 28:15 Weti naite umawe wo doijo uma wo raunandeowe raugav, umba ubeta awa ana wo matutiro raije rarijati. Weti wo ayao Yesus anasine ranaonoambeye umaso ravovo vatano Yahudi mansaija ndea unumeso.
MAT 28:16 Weti Yesus apa arakovo abusyinara eane intabo utavondi aije wuruta no Galilea, umba usea unato uma Yesus po matutir uta raijoe rai.
MAT 28:17 Umba wo aen no ratuije, weti wo vukane ranteter no Amun muno ubeaje Ai, weramu inta nawamo manuga mamaundive Ai weye wanave kobe jewen.
MAT 28:18 Umba Yesus de pararaijo mai, Po raura nanto mai pare, “Injayo Amisye po vambunine raunande Rinai indamu ibe akarive no munijo ntiti muno mine vone so rai tenambe vintabo.
MAT 28:19 Maisyare omai ti, Syo wasatutir wata no rui rui vayave indamu wapo vatane kotaro ntuna no mine so rai mansanyao tenambe indamu utavondijo Rinai. Muno wapo maugasyo kuvuni mana raijo Injayo Amisye apa tame rai muno Apa Kavo tame rai muno Anawayo Vambunine ama tame rai.
MAT 28:20 Muno wapo manyao indamu ubeta Sya ananyao syo raugaje wasai to rai tenambe. Tugae rave, ituna wasautan tutira ntoa munije ama akari.”
MAR 1:1 Somamo Ayao Kovo mo Yesus Kristus, Arikainyo Amisye, aura.
MAR 1:2 Arono wusyinoe anawae Yesaya po ratoe no apa bukuge rai no taiso: “Amisye po raura pare, ‘Sopamo vatano Syo atutire pi so. Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai indamu po unanuije ratayao Nai.’ ”
MAR 1:3 “Vatane inta ugwaimbe no nugo vabukane vono maninimbe pare, ‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai, wapo ratayao da nsarokir inda panya rai.’ ”
MAR 1:4 Vatano ayao umaso mo aura opamo Yohanes Pembaptis, wepirati poroto no nugo vabukane vono maninimbe indamu po ayao Amisye ravov. Po vatane mansanyaube pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai muno wade ramu syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai.”
MAR 1:5 Vatane wanui rave ude no Yohanesa nui. Vatano una no Yudea ama munije rai tenambe muno vatano una no Yerusalem, ude tenambe wo apa ayao raraniv. Wo awa ayao kakaije raura Amisye ai, umba Yohanes po maugasyo kuvuni no mana Yordan rai.
MAR 1:6 Yohanes umaso pamo po unta apa ananemane rave ansumbe, muno po sapije apa kea rave tarandimbe. Apa ana daisye mamo kao syankerem muno po anyauene ama mana ramanam tavon.
MAR 1:7 Po ayaowe so raura pare, “Risyuisy yara Napi po inarija deye Opamo panakoe irati inakivan, weti Apa waijo nowo ajo kokome raije mamo syo rapaya kakai weye risyamo imamaisye ramu.
MAR 1:8 Syo wasaugasyo kuvunijo mana rai, yara Wepi po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai.”
MAR 1:9 Arono naije, Yesus no no munijo Nasaret no no Galilea, de no mana Yordan, umba Yohanes po augasyo kuvuni mana rai.
MAR 1:10 Weti Yesus no no mana uga tipuga akaeyo, umba peraseo Po naume raen nsaneka, umba Po Anawayo Vambunine raeno majeo Aiji maisyare insanijo punamoe.
MAR 1:11 Umba danito Po Amisye anamote ranaun, ngkinde no no munijo ntiti mare, “Winyamo Sya Arikainyo inanuga no Nai. Inanayanambe Nai rave.”
MAR 1:12 Naije kobe Anawayo Vambunine mo Yesus atutir to no nugo vabukane vono maninimbe.
MAR 1:13 Yesus no no naije masyote tename jirum, muno Anakakai Akoe de po aponae. Anakotaro mamun maisyare make sivuiny una tavon no naije, weramu naito Amisye wo Yesus aeranande.
MAR 1:14 Arono Akarijo Titi Herodes po Yohanes Pembaptis aijar ausiso no tanoano makova rai, umba Yesus poroto no Galilea indamu Po Ayao Kovo Amisye raura.
MAR 1:15 Pare, “Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to. Weti wasakinav irati wapa ayao kakaije rai, muno wapanave irati Ayao Kovo Amisye so rai!”
MAR 1:16 Arono Yesus panya no onae tuga Galilea, Po vatano ibe arakobe inta yaen, aya tame mi Simona pe apa rijato Andreasa pe nai. Yo pame raveano jiane rakani no onae.
MAR 1:17 Yesus po raura nande yai pare, “Ide, itavondi Rinai! Indati Syo risanyao indamu ipo vatane makani tavon.”
MAR 1:18 Naije kobe yo pame rapaya ti ntuna umba javondijo Yesus ai.
MAR 1:19 Yesus panya kobe, umba Po vatano ibe arakobe kaijinta yaen akato, aya tame mi Yakobus muno Yohanes, wenayamo Sebedeus apa arikainye naya. Jantuna no nyomane uga yo pame ranabe.
MAR 1:20 Naije kobe Yesus po yawain, weti yo aya ajae Sebedeus apaya tuna no nyomane umaso rai, muno vatano aja po mavae inda wo apa anakere inta raijare mansautan. Umba javondijo Yesus ai.
MAR 1:21 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Kapernaum. Arono masyoto sambaya rai, Yesus siso no Yahudi awa yavaro sambaya ama uga, umba pananyaube vatane mai.
MAR 1:22 Vatano wanuije umaso unantaive Yesus apa ananyaowe rai, weye Po mansanyao vambunimbe. Muno Apa ananyaowe nsasyeo kuruno Yahudi awa rai, weye Yesus po vatane mansanyao maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy.
MAR 1:23 Arono naije vatano anawayo kakaije no aije inta siso tavon no yavaro sambaya rai, umba punanto pare,
MAR 1:24 “Winyi Yesus, vatano Nasaret, animaisye mi Nyo rave reansai? Nyare nde ra Nyo reansaubai dako? Reamo naen: Winyamo Vatano Kakavimbe Amisye po natutire pi Winy!”
MAR 1:25 Yesus soowato anawayo kakaijo nsiso vatane umaso aije rai pare, “Manin! Nyuje vatane so aora!”
MAR 1:26 Naije kobe anawayo kakaije munanto muno mo vatane umaso aveti tutar dave, umba muje vatane umaso aora kobe.
MAR 1:27 Vatano wanuije so unantaive rave, ti wo raura vambinibe mai ware, “Wakoe! Apa ananyao wanyine so mbambunin dave! Arono Po anawayo kakaije matutir, weamo wuje vatane maora kobe, mamaisyo Apa ana po raura rai!”
MAR 1:28 Weti wo ayao Yesus ravovo ti nto no propinsijo Galilea raito tenambe.
MAR 1:29 Yesusa pe wuje yavaro sambaya raora ti to no Simon Petrusa pe Andreasa pe aya yavar. Muno Yakobusa pe Yohanesa pe javondijo mai tavon.
MAR 1:30 Simon Petrus apa anumam nggwanen, ranakea mamoan ti niki. Weti vatane wo ama wanene raura Yesus ai.
MAR 1:31 Weti Yesus poroto no ama niki ri umba Po raneme raijar muno Po raijaseo. Naije kobe ranakea nsauman, ti nseo mo anaisye ratayao indamu wo raisy.
MAR 1:32 Namandijo uma pasyo kobe, umba vatane wo vatano ugwanene nawe, vatano anawayo kakaije siso maije nawe, maugavere vintabo no Yesusa nui.
MAR 1:33 Vatano una no munijo Kapernaum wanugande vintabo no yavare umawe ama repon.
MAR 1:34 Umba Yesus po saumane raunanto vatane wanui mai, onawamo ujajoramo wanene kotare rai. Muno Po anawayo kakaije mawatano vatane wanui mansaora, weramu Po anawayo kakaije umaso maorai inda vemo wo raura inya, weye wo aen Opamo Mesiasa pije.
MAR 1:35 Siman awatan ngko dave, Yesus nikija seo, umba poroto no nugo maninimbe indamu be sambayambe.
MAR 1:36 Weramu Simon Petrusa pe apa arakove nawe wuruta wo akani.
MAR 1:37 Arono unanta Ai, wo raura nanto Ai ware, “Vatan tenambe wo nakanija!”
MAR 1:38 Weramu Yesus po raura nande mai pare, “Wade ra wanta no munijo kaijo mararaije so rai. Syare syo ayao Amisye raura tavon no ratuije, weye wemi mbewaramo ide no mine vone so.”
MAR 1:39 Weti Yesus panya propinsijo Galilea raita, pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai, muno Po anawayo kakaije mawatano vatane inta mansaora.
MAR 1:40 Vatano aravure mo ave ai inta de no Yesusa nui. Umba po vukane ranteter no Amun, po raura pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.”
MAR 1:41 Yesus aemeno vatane umaso ai, weti Po aijar, Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.”
MAR 1:42 Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai ti sauman kobe.
MAR 1:43 Umba Yesus po atutir poroto muno Po aorai pare,
MAR 1:44 “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai. Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.”
MAR 1:45 Weramu vatane umaso poroto po apa saumane ravovo, weti vatane wanui ubekero ware wo Yesus aen. Weti Yesus siso munije ama uga rai kakai, yara no no marano maninimbe. Weramu vatano wanui una no rui rui vayave wo akani ti ude Ai.
MAR 2:1 Masyote inta umba Yesus pakare no munijo Kapernaum. Apa de to ngkin ti vatane udanaun ware de no yavare to.
MAR 2:2 Umba vatano wanuije wanunugambea yavare ngkatutundi, ti unsanda we ntairi vatane mai. Umba Yesus po ayao Amisye raura mai.
MAR 2:3 Naije vatane mambisya wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawanere no Yesusa nui.
MAR 2:4 Weramu wararaijo usisa Ai kakai, weye vatane wanui rave no ratuije. Weti usea wo manyumo tatije ransodeto no Yesus tuna seo ri, umba wo vatano tunaive umaso airidijasyo apa tanije rautan.
MAR 2:5 Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Arikainyo winy, Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.”
MAR 2:6 Kuruno Yahudi inta utantuna no naije tavon, uparijo Yesus ai weye wo ratantona no manuga rai ware,
MAR 2:7 “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Po rakarae pare Po ayao kakai rapaya maisyare Amisye amaisy! Weramu Amisye bo pi mamaisyo Po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!”
MAR 2:8 Naije kobe Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai?
MAR 2:9 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantukambe Sya vambunine rai ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe.
MAR 2:10 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare,
MAR 2:11 “Mbeseo! Nya tanije rauga da nin kai.”
MAR 2:12 Naije kobe vatano tunaive umaso seo tet, po apa tanije raugav ara de pusyo kobe. Vatano wanuije wo raen, ti unantaive rave muno wo Amisye ararimbe. Wo raura ware, “Wakoe! Reamo anapaporainye raembeamo inta maisyare somaisye ramu.”
MAR 2:13 Yesus pakare no nayave vono onae Galilea. Vatano wanuije ude Ai, umba Po manyao.
MAR 2:14 Umba panya pananave no naije, Po vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta aen, apa tame mi Lewi, Alpeus apa arikainy. Opamo tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!” Umba Lewi seo, pusyo ti tavondijo Ai.
MAR 2:15 Arono Yesus pisyi no Lewi apa yavar, vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude, muno vatano ayao kakaije no maije wanui ude tavon, weye vatano maisyare so wanui rave utavondijo Yesus ai. Wisyisyo Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe matavon.
MAR 2:16 Weramu kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai nanawirati usisa varoro Parisi raije inta wo Yesus aen pisyisyo vatane umaso matavon. Umba wo raura nanto Apa arakovo utavondi aije mansai ware, “Veanimaibe wapa kurune pisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?”
MAR 2:17 Yesus danito po awa ana wo raura we ranaun, umba Po ananeneae inta raura pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai. Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu awaura irati kove rai.”
MAR 2:18 Masyote inta Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije nawe, vatano Parisi nawe matawandijo marore rai indamu ube sambayambe. Yara Yesus apa arakove wisyisy. Umba vatane inta ude no Yesusa nui umba wo anajo ware, “Veanimaibe irati vatano utavondi Yohanes Pembaptis aije nawe, vatano utavondi Parisi mansaije nawe matawandijo marore rai, yara vatano utavondi Injae naije nawamo jewena e?”
MAR 2:19 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manayanambe weye anya bauname tuna matavon, weti matawandijo marore raije ramu.
MAR 2:20 Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije vatane umawe matawandijo marore rai.”
MAR 2:21 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara vatane inta po ansune vasyeo wanyine rakasyugo ansuno wusyino mpatimuge rai, weamo mamaisye ramu, weye ansune vasyeo wanyine mo ansuno wusyine rapatimu ti nsaram akoeve rave kobe.
MAR 2:22 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu. Weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa mbe wusyimbe umaso rapatimu ti ngkakai, muno awije mbuvar kobe. Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba mamaisy.”
MAR 2:23 Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyamber ama uga rai. Apa arakovo utavondi aije wanya autan muno wo kasyambere rakasyin.
MAR 2:24 Weramu vatano Parisi wo raura nanto Yesus ai ware, “Veanimaibe Nya arakovo utavondi naije wo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!”
MAR 2:25 Umba Yesus po raura akananto mansai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe apa arakove nawe umaror, muno awa anaisye meweno mai.
MAR 2:26 Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai arono Abiatar be syeno titive, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawi wo raisy.”
MAR 2:27 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Abo! Wapa ananyao wapo rarijat mangke dave! Amisye po vatane manari indamu utavondi ananyao masyoto sambaya rai oma jewena! Yara Po masyoto sambaya rapatimu indamu ngkovo vatane mai.
MAR 2:28 Weti Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.”
MAR 3:1 Masyoto sambaya inta, Yesus siso no yavaro sambaya inta ama uga. Vatano aneme rani nsawa inta no no naije tavon.
MAR 3:2 Weti vatano Parisije inta wo Yesus anyanyuti tutira ware tugaeya rako Po saumane raunande arono masyoto sambaya raija rako? Weye wo Apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi.
MAR 3:3 Umba Yesus po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Windento nte no usye so.”
MAR 3:4 Umba Yesus po raura nanto vatano una no we mansai pare, “Syare syo wasanajo rati. Mamaisyo wama ananyao raijamo, rui mirati wamo rave no masyoto sambaya rai: Wamo ana ngkove rave rako, ngkakaije mi wamo raveye? Wamo vatane mapaya irati kakaije rai rako, wamo maubaisye?” Weramu vatane umanin bintabo.
MAR 3:5 Yesus po maen tenambe, pari. Muno animaumbe tavon weye manuga matu. Umba Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Umba vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman.
MAR 3:6 Umba vatano Parisije wuje yavaro sambaya raora, umba wavave wo vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije mawain indamu wanyinyaube tenambe, ware wo Yesus aubaisy.
MAR 3:7 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje wuruta no onae tuga Galilea, muno vatano Galilea wanui rave utavondi. Muno vatano una no Yudea wanui ude Ai tavon,
MAR 3:8 muno vatano una no Yerusalem, vatano una no Idumea, vatano una no ranijo muramo mana Yordan, vatano una mararaijo munijo Tirus muno munijo Sidon. Vatane umaso ude no Yesusa nui weye wo Apa anapaporainye ranaun.
MAR 3:9 Vatane so wanui rave, wetiva Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir wo nyomane inta ratayao Ai indamu seo tuna ama vone rai, inda vemo vatano wanuije wo akikipi jinya.
MAR 3:10 Weye Po saumane raunanto vatano ugwanen wanui mansai to, weti vatano ugwanen kaijinta ude Ai, wo akikipi weye ware ubeker wantukamo Ai.
MAR 3:11 Vatano anawayo kakaije siso maije ude tavon. Arono anawayo kakaije umaso wo Yesus aen, ubeaje no Amun umba ugwain ware, “Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy!”
MAR 3:12 Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso maorai indamu vemo wo aura kakavimbe inya.
MAR 3:13 Umba Yesus seo no pukame inta rai, umba Po vatano bekero maije mawain, weti ude Ai.
MAR 3:14 Umba Po vatane abusyinara eane rurum mapatimu, pare, “Weapamo Sya arakovo syo wasatutire nawi weap. Syo wasawain indamu watavondi Rinai, muno Syo wasatutir indamu wapo Ayao Kovo Amisye raura vatane mai.
MAR 3:15 Muno Syo vambunine raunande wasai indamu wapo anawayo kakaije mawatan.”
MAR 3:16 Weti Yesus apa arakovo mansano abusyinara eane rurum awa tame mi som: Simon (apa tamo Yesus po raura tavona Petrus),
MAR 3:17 Yakobus, apa rijato Yohanes (wenayamo Sebedeus apa arikainye naya, weramu Yesus po yawainamo Boanerges, ama ine mare “arikainyo katitir”),
MAR 3:18 Andreas, Pilipus, Bartolomeus, Matius, Tomas, Yakobus (Alpeus apa kavo pije), Tadeus, Simon (opi awainamo vatano Zelot),
MAR 3:19 Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun).
MAR 3:20 Umbawe Yesus pakato no yavar. Naije vatano wanuije ude wanunugambe akato, weti Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wisyisye ramu.
MAR 3:21 Arono Apa yavaruga wo ana umaso ranaun, wo raura ware, “Yesus be anaivivea rako?” weti wuruta ware wo augav.
MAR 3:22 Kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai inta una no Yerusalem ude, umba wo raura ware, “Akarijo anawayo kakai, apa tame mi Bersebur, siso Yesus ai to, weti wepi po vambunine raunande Ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe!”
MAR 3:23 Yesus po mawain ude mararai, umba Po ananeneae inta raura nanto mai. Pare, “Anakakai Akoe po taune mawatano vatane maora kakai.
MAR 3:24 Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy.
MAR 3:25 Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon.
MAR 3:26 Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, weamo apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandamisy.
MAR 3:27 Syo ananeneae inta raura: Ranivara vatano panaonoambe inta siso vatano bambunine apa yavare rai, weamo po vatane umaso aneme ajoe raokokai dati, umba po apa ananugo yavarugawe raugavo aora tenambe. Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine umaso ai, muno Risyamo syo apinde to, wemi mbewar Syo anawayo kakaije mawatan.
MAR 3:28 Syo raura tugaive: vatane awa ayao kakai rui vayave muno awa ayao wo Amisye aura tantunawi, Amisye pare po rapaya mai arono usakinavo rai.
MAR 3:29 Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, opamo Amisye po apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu. Yara Apa parije no aija nuge nuganui.”
MAR 3:30 Yesus po rauranare wemaisy, weye vatane umawe wo raura ware, “Yesus opamo anawayo kakaije siso Ai to.”
MAR 3:31 Umba naije Yesus apa akoya me Apa rijate nawe ude usai no yavare akirije umu. Umba wo vatane inta atutir ware po Yesus awain inda puje.
MAR 3:32 Vatane wanui rave utantuna Yesus akiani, ti inta wo raura nanto Ai ware, “Nya ingkoa me Nya rijate nawe usai no akiri umuga ware ubeker indamu wo naen.”
MAR 3:33 Yesus po raura nanto mai pare, “Are nawirati Sya akoe, Sya arakove waino mansai?”
MAR 3:34 Umba sarirae ara Po raura nanto vatano utantuna akianije mansai pare, “Sya ingkoa me Sya arakove wenawi utantuna so,
MAR 3:35 weye vatano anya, wanya utavondijo Amisye apa bekere raije wenawirati Sya akoe waino mai muno Sya arakove waino mai.”
MAR 4:1 Yesus pananyaube no onae tuga Galilea. Umba vatano wanui rave ude Ai wo akikipi, weti Yesus seo tuna no nyomano mampaya no onae umawe inta ama von, umba vatano wanuije umaso usai no nayave von.
MAR 4:2 Umba Po ananeneae inta raura mansai pare:
MAR 4:3 “Wadanide! Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kamije rangkiki.
MAR 4:4 Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai. Umba insanije waje wo raisy, ti mewen.
MAR 4:5 Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ama ntubai mamo mavave nseo, weye kopa ntapekan kobeye ramu.
MAR 4:6 Weramu arono uma seo, po kamijo ntubaije umasom rayano mayon ti ngkanen, weye wantainye musyo kopa rai kobe jewen yara nanto orame rai.
MAR 4:7 Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai, ama mane mewen dai.
MAR 4:8 Umba kamije inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe: inta ama mane nseo no tenamara eane abusyin, kaijinta ma tename mandei, muno inta nseo no tename radani.”
MAR 4:9 Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba pare, “Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
MAR 4:10 Arono vatano wanuije umaso wusyo wuruta weti Yesus obop, Apa arakovo utavondi aije abusyinara eane rurume nawe, vatano kaijo wo Apa ananyaowe ranaune nawe, ude tenambe ware indamu Po ananeneae umawe raura kakavimbe mai.
MAR 4:11 Umba Po raura mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta nawamo Syo ananeneae bo raura mansai.
MAR 4:12 Maisyare omaisy indamu mamaisyo Ayao Amisye so rai: ‘Vatane so mamije mo Sya ana idave raen, weramu unanta raije ramu; muno wo Sya ana idaura raraniv, weramu unanta raije ramu. Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen, weti awa ayao kakaije mamo Syo rapaya mansaije ramu.’ ”
MAR 4:13 Umba Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe irati wananta ananeneae umaso raije jewen? Indati wananta Sya ananeneae kaijinta rai tavone ramu.
MAR 4:14 Vatano po iru kamije rangkikije opamo aurata irati vatano po Amisye apa ayaowe raura amaisy.
MAR 4:15 Kamije inta ntatae no unanuije nawantave rai bo rai omamo raurata irati vatano po ayao Amisye umaso ranaun, weramu Anakakai Akoe de po ayao Amisyo no no anuga raugavo aora.
MAR 4:16 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata vatano po ayao Amisye ranaun, pavave po raijade anayanambe rautan.
MAR 4:17 Weramu ayaowe umaso masyo matu no anuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono siuri nande ai muno vatane wo ave tatugadi weye panave to, weamo po ayao Amisye rapaya nakato.
MAR 4:18 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai. Omamo raurata irati vatano po ayao Amisye ranaun,
MAR 4:19 weramu po anakotaro mine vone so rantotobe, bekero po romane ranugan, muno apa bekero kaijinta manui rave. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no anuga rai, weti ayao Amisye ama ine raen no aije ramu.
MAR 4:20 Weramu kamije inta ntatae no kopa kove rai omamo raurata irati vatano po ayao Amisye ranaun muno panave rai kobe weti ama ine raen no ai. Vatano maisyare sonawamo awa mano wo rauguje mamo inta nseo no tenamara eane abusyin, inta ma tename mandei, muno inta nseo no tename nadani.”
MAR 4:21 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rakepano kavine raije ramu muno po raugaje ntuna no niki raije ama ate ramu. Yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin.
MAR 4:22 Weye animaisye mi rangkokaibe indati raroron kakavimbe, muno ana ngkokaibe indati raen kakavimbe. Weti Sya ayao wananta rai jewen no naiso mamo indati wananta rai kobe no masyoto makare.
MAR 4:23 Syare wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
MAR 4:24 Yesus po raura nakato pare, “Syare wapo ayao nami wapo raranive so ratantona kobe rave. Ranivara wapo Sya ayaowe inta ratantona kobe indamu wapo ranaun, wea indati wananta Sya ayao kaijinta rai jakato umba wapa ana wapo ranaune miridi nseo. Weye tauno wapo veano rataune mamo Amisye po rasarirae akare Po veano taune wasataun akato, weti manakoe rave wasai.
MAR 4:25 Vatano ayao Amisye no anuga raije opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.”
MAR 4:26 Yesus po raura nakato pare, “Arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo raurata irati vatano po kasyambere kami ravaya no apa nawaisye rai amaisy.
MAR 4:27 Namaneamo vatane so niki, yara sansimane ma seo, muno kasyambere kami umawe ntubai tutir umba manakoe. Weramu kasyambere kami mbeare rui ntubai manakoe, vatane umawe pantatukambe rai.
MAR 4:28 Kopawe taune mo raunande rai mo ama tuba rakarimu. Manasyimbe tuba ngkarimu, umba ama ugem nande rai, umba kami no rai kobe.
MAR 4:29 Kami umaso matu to, umba vatane umawe po rakasyin.”
MAR 4:30 Yesus po manajo pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo animaisye mi raurata rai? Omamo raurata ananeneae so rai:
MAR 4:31 Vatane inta po sesawije kamije raugav, to po rangkiki no nawaisy. Sesawi kamije omamo momoyain dave.
MAR 4:32 Weramu arono ntubai nseo, ama mote makoeve mo anareo kai rakivan. Ama ririje manakoe ti insanije nande utantuna rai, wo ene ranari ama ririje rai.”
MAR 4:33 Yesus po ananeneae manui raura maisyare ananeneae umawe ramaisy. Po ayao Amisye raura ananeneaebe indamu Po vatane manyao, mamaisyo awa vambunine rarijati.
MAR 4:34 Po vatano wanuije manyao ananeneae bo rai, weramu arono taune Pe apa arakovo utavondi aije obo nao, wea umba Po anakotar tenambe raura kakavimbe mai.
MAR 4:35 Namandive kobe, Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.”
MAR 4:36 Weti wo vatano wanuije umawe mapaya ti una no onae tuga, umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usea nyomane rai, umba ukayun kobe. Muno nyomano kaijinta ntavondi wuruta tavon.
MAR 4:37 Nugoenta rainy yara ovaro bambunin dave paje kobe, muno rarene manakokoive mo nyomane ranepat, inta masyo no nyomane ama uga rai ti kavintare mana ntairi nyomane rai.
MAR 4:38 Weramu Yesus opamo niki no nyomane ama parae, akarije raugaje ntamijo anukane rai. Naije Apa arakovo utavondi aije wo amin, ware, “Injayo Kurune, nseo! Mbeanimaibe naemeno wansaije jewen? Kavinta wamansyan!”
MAR 4:39 Yesus seo umba Po ovare ansopi, muno Po rarene raura to pare, “Manin! Ntandorar!” Umba ovare umawe manin kobe muno onae ntanamanin dave.
MAR 4:40 Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wabeanimaibe wapanave Rinai jewen?”
MAR 4:41 Umba Apa arakovo utavondi aije ujani dave. Taune wo raura vambinibe mai ware, “Sopamo are pi so wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin, ntavono Apa ayao rai so?”
MAR 5:1 Umba Yesusa pe apa arakove nawe wo onae Galilea raotar unanta no vatano Gerasa awa munije rai.
MAR 5:2 Yesus no no nyomane rai umba paje, naije vatano no no tinda aipapo inta de Ai. Vatano napije pamo anawayo kakaije siso ai,
MAR 5:3 ti nove no aipapo rai. Sopamo bambunin dave, weti vatane inta wo aokaisyo waijo besije rai kakai, weye awa vambunine mamaisye ramu.
MAR 5:4 Susye manui rave vatane wo aneme ajoe raokokaisyo waijo besi rai to, weramu seo po rapatimuve tutir. Muno po aitamu besijo ajoe rausiso rai radaut tavon. Opamo bambunin dave ti vatane wo aijare kakai.
MAR 5:5 Namane rinit vatane umaso no no aipapo muno puje to no no pukam, umba tamije gwagwaimbe muno po orame veano anasine ratuturi ti mbe pabe anyi.
MAR 5:6 No gwaravaimbe po Yesus aeno dei, umba pansanan bayave re po apa vukane ranteter no Amun.
MAR 5:7 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Anawayo kakai, nyuje vatane so aora!” Naije vatane umaso gwain akoeve rave pare, “Yesus, Arikainyo Amisyo no no munijo ntiti, Nyo rinave tai ruimaisye so? Syo Amisye apa tame rauranara Nyo inansewabe inya.”
MAR 5:9 Umba Yesus po anajo pare, “Nya tame mi rui?” Vatane umawe po raura pare, “Sya tame mirati Legiun, weye reamanui rave.”
MAR 5:10 Muno anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo kewabe tutir indamu vemo Po mawatan wuje uta nggwaravain nora.
MAR 5:11 Mararai jirati unarijoe rai, ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no unate ama awananeme warea.
MAR 5:12 Anawayo kakaije umaso wo raura nanto Yesus ai ware, “Reamayar dai mi so: reamare Nyo reansatutir sisa wana no ugeye wato mai.”
MAR 5:13 Umba Yesus po mansamayar kobe, weti anawayo kakaije wuje kobe umba uta sisa ugeye mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, weti usayadi kobe. Awa manuije mirati ribuge jirum.
MAR 5:14 Vatano wo ugeye makum unaji damu wakata umanine ramu, yara wo ana nande uge mai raura kakavimbe vatano munijo we mai muno munijo we ama varodore raita tenambe. Weti vatano munijo we nao wakare wo raen.
MAR 5:15 Ude Yesus ai, umba wo vatano anawayo kakaije wuje aije umawe aen. Wakoe! Wepamo tuna Yesus atavon, po apa ansune rave, muno apa ana po ratantona ngkov akato. Weti vatano munije umawe ujani dave.
MAR 5:16 Umba vatano nanawirati wo raeno mamije raije wo ana nande vatano napije pe uge nawe mai raura kakavimbe mai.
MAR 5:17 Umba vatano wanui umaso wo Yesus anajo indamu puje irati awa munije raora.
MAR 5:18 Weti Yesus seo no nyoman, umba vatano anawayo kakai wuje ai umawe po Yesus anajo indamu tavondi Ai.
MAR 5:19 Weramu Yesus ponae, pare, “Vemo wintavondi Rinai nora. Yara nyakato ra nyo saumano Amisye po raunande naije raura vatane mai, muno nyo Amisye apa muinyo Po rarorono naije raura mai tavon.”
MAR 5:20 Weti vatane umawe poroto kobe, siso puje Munije Abusyin raita tenambe, po saumano Yesus po raunande anasine raije ravovo no ratuije. Weti vatane unantaive tenambe.
MAR 5:21 Yesus seo nyomane rai jakato, Po onae raotar pakanande no onae tuga rani, umba vatano wanuije ude wo akiani no onae tuga rai.
MAR 5:22 Umba vatane inta de, apa tame mi Yairus. Opamo akarijo yavaro sambaya inta rai. Arono po Yesus aen, de po vukane ranteter no Amun.
MAR 5:23 Umba po Yesus anajo memembe pare, “Injae, sya kavo wanya nggwanen akoeve rave, kavinta ratire ngkakai. Ti syare winde, indamu Nyo naneme raunanto ntamijo rai, indamu vemo ngkakai jinya, yara ranakea nsauman.”
MAR 5:24 Weti Yesus tavondijo Yairus ai, umba vatano wanui utavondi wo Yesus arijat, ti wo akikipi no awa yasyin.
MAR 5:25 Awa yasyine umaso wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to.
MAR 5:26 Omamo mo anawae wanui mapan to indamu wo saumane raunanto rai, muno ama ananuge mpatimugo mansai, weramu mbea marudi. Ranakea nsaumane jewen, yara ama yorame manakoe iridi.
MAR 5:27 Wanya so mo Yesus anaumbe to ti mo ratantona mare, “Syantukamo Apa ansune rai vayave indati risauman aje.” Weti wanya umaso no no vatano wanuije awa yasyin umba mararaijo Yesus akirije rai, umbawe rantukamo Apa ansune rai.
MAR 5:29 Umba kavuratawe ama mavu muje umawe nsopi kobe ti mo raen ranakea nsauman to.
MAR 5:30 Naije kobe Yesus nanto rai pare Apa vambunine inta muje no anasine rai to. Weti sarirae Po vatano wanui umaso manajo pare, “Are nyirati nantukamo Sya ansune raije so?”
MAR 5:31 Apa arakovo utavondi aije wo raura ware, “Injae, taune Winyi nyo vatano wanuije so maen unande ti wo nakikipi kiani, weti Nyo manajo are nawirati wantukamo Nya ansune raijo e?”
MAR 5:32 Weramu Yesus po vatane maen kiani indamu Po vatano mansantukamo Aijoe maen.
MAR 5:33 Wanya umawe mo ranakea raen nsauman to, weti mo Yesus asyani ti ranakea ntutar. Umba nde mo vukane ranteter no Amun, umba mo raura kakavimbe mare, “Risyi syantukamo Nai to,” umba mo ama ana nande rai umawe raura kakavimbe tenambe Ai.
MAR 5:34 Umba Yesus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Wanya arikainyo winy, nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe. Soamo nya yorame rapaya nai to, weti nyoronto kai, syare Amisye apa kovo saumane no nautan.”
MAR 5:35 Arono naije Yesus payaowa nene, umba vatano una no Yairus apa yavar inta ude ware, “Injayo Yairus, nya kavo ngkakai to, ti vemo winyakaore nyo Injayo Kurune ansosobe nora.”
MAR 5:36 Yesus po awa ayao umaso ranaun weramu ponayo rai, weti Po raura nanto Yairus ai pare, “Vemo njani nora, yara nyanave vayave.”
MAR 5:37 Umba Po vatano wanui umawe mansamayaro utavondi Aije ramu, yara Petrusa pe Yakobusa pe apa rijato Yohanesa pe obo nao utavondi.
MAR 5:38 Arono ude no Yairus apa yavar, Yesus po vatane maen woyovo arikainye umawe rai weye ngkakai to.
MAR 5:39 Umba siso no yavare umaso rai, Po raura mansai pare, “Wabeanimaibe wapoyov? Arikainye wato mamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.”
MAR 5:40 Weramu vatane umaso wugoeno Ai. Weti Po vatano wanui umaso mawatan ti wuje. Umba Po apa arakovo utavondi aije umawe nawe, arikainye umawe ama aja pe akoya me obo mauga ti usisa no tanoan uma wanya arikainye ntami rijoe rai.
MAR 5:41 Umba Yesus po arikainye umaso raneme raijar, Po raura aje rai pare, “Talita kum,” ama ine mare, “Arikainyo winy, syare winseo!”
MAR 5:42 Naije kobe arikainyo kamurame umawe nseo, muno manya mananave. (Ama tume abusyinara eane rurun to.) Muno vatano wo raen onawamo unantaive rave anapaporainye umaso rai.
MAR 5:43 Weramu Yesus po maorai pare, “Wabemo wapo ana umaso raura vatane inta mai nora!” Muno Po matutir indamu wo anaisye raunanto arikainye umaso rai indamu mo raisy.
MAR 6:1 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje umba wakare no Yesus taune apa munijo nori.
MAR 6:2 Masyoto sambaya rai, umba Yesus po vatane manyao no yavaro sambaya we rai. Arono vatano wanuije wo anaun, unantaive rave. Wo raura ware, “Wakoe! Are pirati po ananyaowe so raunanto Yesus ai? Apa ana datantona ntiti somamo nori rui? Muno Po anapaporainye so raveare rui?
MAR 6:3 Wamo vatane so aen, Opamo vatano po inyoe ranari. Apa akoya mirati Maria. Apa rijate nawirati Yakobusa pe Yosesa pe Yudasa pe Simona pe nao. Apa aname nao una no naiso tavon.” Weti wonayo wanave Aiji.
MAR 6:4 Umba Yesus po raura pare, “Tugae, anawae Amisye to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakare no taune apa munije rai, weamo vatane wanave aije ramu. Taune apa arakove nawe apa yavaruga nawe wanave aije jewen tenambe.”
MAR 6:5 Yesus po aneme raugaje ntamijo vatano ugwanen inta mai indamu usauman. Weramu vatano Nasaret wanave Aije ramu, ti Yesus mamaisyo po anapaporainyo manui rarorono mansaije ramu.
MAR 6:6a Muno nantoive mai, weye wanave Aije ramu.
MAR 6:6b Umba Yesus pusyo ti siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai, pananyaube no irati raita tenambe.
MAR 6:7 Umba Po apa arakovo abusyinara eane jirum mawainde, umba Po matutir wusya ube randurumbe. Muno Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora.
MAR 6:8 Umba Po ananyaowe so raugaje mai pare: “Vemo wapo ana inta raugav irati wapa unanui anya rai nora, yara wapa isyoe bom. Vemo wapo anaisye, ingkujawane, doije inta raugav inya.
MAR 6:9 Wasajo kokome rave kai, yara vemo wapo ansune raugavo randurum inya.
MAR 6:10 Arono vatane inta po wasaugav wasea apa yavare rai, syare wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora.
MAR 6:11 Weramu ranivara wasisa munije inta rai, yara vatano una no nanawije wo wasave kobe jewen muno wo wasaranive jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajoe raije ranepataje no mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.”
MAR 6:12 Wetivara Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum usya nara wuruta, wo ayao Amisye raura vatane mai indamu usakinav irati awa ayao kakaije rai.
MAR 6:13 Muno wo anawayo kakai manuije mawatan, muno wo manine veano vatano ugwanen manasine raarer indamu usauman.
MAR 6:14 Akarijo Titi Herodes po Yesus apa ana dave ranaun, weye Apa tame ravovo vatane mai tenambe. Vatane inta wo raura ware, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato no wene ama uga rai to ti pakare wep. Wemi mbewar Po anapaporainye raroron.”
MAR 6:15 Yara vatano kaijinta wo raura ware, “Opamo anawae Elia pi pakare to wep.” Umba inta ware, “Opamo anawae Amisy maisyare anawae wusyine inta amaisy.”
MAR 6:16 Arono Herodes po ana umaso ranaun, po raura pare, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis syo apa isyisye raotaroe, wepi kovakato ti pakare so.”
MAR 6:17 Yohanes Pembaptis apa kakaije nande no taiso: Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamugo Herodias raovan to, weti Yohanes pananyaube Herodes pare, “Winyamo vemo nyo nya arakova apa anamu raovan inya! Nyo ananyao Amisy rakanyoandi!” Wetiva Herodias umaso mparijo Yohanes ai, weti ama anap Herodes po Yohanes aijar po augave siso no tanoano makova rai.
MAR 6:19 Herodias ranuga ngkakaijo Yohanes ai mare mo aubaisy, weramu ama anap Herodes po ramayare ramu.
MAR 6:20 Weye Herodes po Yohanes aen opamo vatano anuga ngkov muno ngkakavimbe, weti po asyaniv. Maisyare omai ti, po aeranande kobe no tanoano makova ama uga. Masyote inta yai, Herodes po Yohanes awainde weye anayanambe po apa ananyaowe ranaun, weramu anuga nseo majeve tavon.
MAR 6:21 Masyote inta umba varore raugaje Herodiasa rai indamu mo Yohanes aubaisy. Arono naije Herodes apa masyoto ano raije mamaisy. Weti po one rave, umba po akarijo usarodoro augane nawe, nait akari akoe nawe, vatano titi no no Galilea nawe, mansawainde.
MAR 6:22 Weti vatane umaso ude, umba Herodias ama kavo wanya musyo nsarer. Herodesa pe apa arakove umawe nawe manayanambe ama sarere rai. Weti Herodes po raurairive patimuve wanya arikainye umaso rai pare, “Animaisye mi nyare mbekero rai, indati syo raunande nai.
MAR 6:23 Nyare mbekero sya munijo ibe akarive raije rai, syo raporabe rurum, syo inta raunande nai.”
MAR 6:24 Umba wanya arikainye umasom musyo ara moronto mo akoya ranajo mare, “Ingkoe, animaisye mi nyare syo ranajo?” Umba ama akoya mo raura nanto rai mare, “Nyo Yohanes Pembaptis akarije bo ranajo.”
MAR 6:25 Umba wanya arikainye umasom mavave makato no Herodesa nui, umba mo raura mare, “Syare syo Yohanes Pembaptis akarije ranajo, indamu nyo raunande rinai no naiso kobe, nyo raugaje ntamijo pauraije rai.”
MAR 6:26 Arono Herodes po ama ana mbekedaijewe ranaun, animaumbe rave, weramu po rawatambe ramu, weye apa arakove wo apa urairijo mpanyoane ranaun to ti.
MAR 6:27 Weti po apa naite inta atutir inda poroto po Yohanes akarije raotar umba po raugav. Weti naite umaso poroto po akarije umawe raotar no tanoano makova ama uga.
MAR 6:28 Umba po Yohanes akarije raugaje ntamijo pauraije rai, po raugav po raunanto wanya arikainye umawe rai, umba mo raunanto akoya rai.
MAR 6:29 Arono Yohanes apa arakovo utavondi aije wo ranaun Yohanes kakai to, ude wo anasino kopa raugaveta wo rantuna no aipapo.
MAR 6:30 Yesus apa arakovo po matutire umawe wakare, wanunugambe no Yesusa nui, umba wo ana wo rave muno ana wo ranyaowe raura vintabo Ai.
MAR 6:31 Vatane wanui rave uta ude Yesus ai, weti Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wisyisye kakai. Weti Yesus po raura nanto Apa arakove umaso mai pare, “Wade ra wanta no nugo maninimbe inta rai indamu waboam wantantuna mumuimbe.”
MAR 6:32 Weti usea nyomane rai mumuimbe, wuje ti uta no nugo maninimbe inta rai.
MAR 6:33 Weramu vatano wanuije umawe wo awa wusya raen muno awa uta rai mamo wo raen to. Weti vatano wanui una no munijo we inta wansansanano yawa rai, ti wuisy, wo Yesusa pe apa arakove nawe manyut no onae tuga ranijo warani.
MAR 6:34 Arono nyomane umawe nande to, Yesus paje kobe. Umba Po vatano wanuije maen, aemeno mansai rave, weye vatane so maisyare muno domba awa vatano po maeranande meweno mai wemaisy. Weti Po mansanyao anakotaro manui rai.
MAR 6:35 Namandive kobe, weti Yesus apa arakovo utavondi aije ude Ai, wo raura ware, “Mare ngkaumu kobe, nuge so nggwaravainy tavon.
MAR 6:36 Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir inda wuruta wo anaisye inta ramavun no munijo mararaije so.”
MAR 6:37 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.” Umba Apa arakove wo raura akanande Ai ware, “Wakoe! Vatane so wanui rave! Anaisye inta ramavun inda wo raisy indati ama mangke nseo rave, yara reama doije mamaun ti mamaisye ramu.”
MAR 6:38 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy? Wata wapo raen.” Weti uta wo raen, umba ware, “Rotije vasyesye radanija mi ntuna, jiane ruruma yatavon.”
MAR 6:39 Naije Yesus po vatano wanuije umaso matutir pare, “Wapaje watantuna no insumaije vono njayaibe wato rai. Inta wapanugan nande intai, inta wapanugan nande intai.”
MAR 6:40 Weti vatano wanuije umaso utantuna tetebe, inta awa wanuije tename nadani, inta awa wanuije abusyine nadani.
MAR 6:41 Naije Yesus po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije raporadijo aneme rai, umba Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mansai inda wo raisy. Po jiane rurum umawe ratodijo mai tavon.
MAR 6:42 Wo raisya uman dave.
MAR 6:43 Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum.
MAR 6:44 Anya vatan anui uma wo anaisye so raisye awa wanuije nanto no ribuge radani. Awa yavaruga utavondi wo rai tavon.
MAR 6:45 Naije kobe Yesus po apa arakovo utavondi aije matutir pare, “Wasea nyomane rai wapui da wata no munijo Betsaida onae tuga ranijo warani.” Umba Yesus po vatano wanuije umawe matutir indamu unajiv.
MAR 6:46 Umba Po mapaya, poroto no pukame inta rai indamu be sambayambe.
MAR 6:47 Naman kobe, umba Yesus apa arakove uborae unanta no onae ama yasyin, yara Yesus opamo ta no no yawa raija nene.
MAR 6:48 Yesus po apa arakove maen, uboraya usiuri rave weye ovaro po mamune raide panyoan dave. Arono mararaijo sansiman, uma amije mandei to, umba Yesus panya onae vone raide so. Pare bera Po makivan inda puisy.
MAR 6:49 Naije Apa arakove wo aeno panya onae vone raide, weramu wo ratantona ware, “Pakinik akoe!” Ti wunanta,
MAR 6:50 weye wo aen tenambe, ti ujani dave. Weramu naije kobe Yesus po raura mai pare, “Wamanin! Risyi so! Vemo wajaniv inya!”
MAR 6:51 Umba Yesus seo no awa nyomane rai, naije kobe ovare umawe manin. Weti arakove umaso unantaive rave,
MAR 6:52 weye unanta anapaporainyo rotije radanije we raije ramu. Manuga matu ti unanta Apa anapaporainye ama ine raije jewen.
MAR 6:53 Arono usisa no onae tuga ranijo warani no munijo Genesaret, wo oramo kamintuge raugasya.
MAR 6:54 Umba Yesusa pe una no nyomane rai waje, weti vatane wo maen ware, “Yesusa pi de.”
MAR 6:55 Weti wansansanan usisa no munije raita tenambe indamu wo vatano ujajorame maugavo pata rai ude irati Ai. Munijo rui mirati wo ranaun Yesus siso rai, wo vatano ujajorame maugaveta Ai no ratuije.
MAR 6:56 Yesus to no rui vayave, munijo mamaun muno munijo manakoe muno varodoro rui vayave siso rai, umba vatane wo awa vatano ujajorame maugavere Ai no pasari ama wanijate rai. Umba wo anajo indamu vatano ujajorame umaso wantukamo Apa ansune ama mamarane bo rai. Muno vatano wantukamo Ai usauman tenambe.
MAR 7:1 Naije vatano Parisije inta nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta nawe una no Yerusalem umba ude wanugande no Yesusa nui.
MAR 7:2 Wo Apa arakovo utavondi aije maen wisyi bayave yara wo manemo nggwame rarondom wusyimbe mamaisyo ananyao Yahudi raije ramu.
MAR 7:3 Vatano Parisi muno Yahudi kaijinta wo ananyao aneno wusyine raijar matuve. Weti ware wisyisy, weamo wo maneme rarondom wusyimbe mamaisyo awa ananyao rarijati, umbawe wisyisy. Yara ranivara wo maneme rarondom wusyimbe jewen datire, weamo wo anaisye inta raisye ramu.
MAR 7:4 Muno anaisyo ramavun no pasari, omamo inta raisye jewen tavon arono wo maneme rarondom dainy. Parisije awa ananyao kaijinta wo raugav no aneno wusyine mai ti wo raijar matuve mamo manui rave, maisyare awa ananyao kapi mana ramaname, pauraije, muno anomane rarondom.
MAR 7:5 Wemi mbewar vatano Parisi muno kuruno Yahudi umawe wo Yesus anajo ware, “Veanimaibe irati Nya arakove wo aneno wusyine awa ananyao rakanyoandi? Arono wisyisy, wo manemo nggwame rarondom wusyin datije ramu!”
MAR 7:6 Yesus po ayaowe rasakinavo mai pare, “Weapamo wapa angkarije ntapekan! Yesaya po raura tugae rave arono wusyinoe po wasaura taiso: ‘Vatane so wo rinararimbe mawa bo rai, yara manuga mamo nggwaravainyo Rinai.
MAR 7:7 Usambayambe Rinai, weramu ama ine meweno rai, weye wo Risya ananyao ranigwano vatane awa bo rai.’ ”
MAR 7:8 Yesus po raura nanto mai pare, “Weapamo wasakirive Amisye apa ananyaowe rai to, yara vatane awa ananyao obo mi wapo raijar matuve.”
MAR 7:9 Umba po raura nakato pare, “Wabeanimaibe wapo Amisye apa ananyaowe rakanyoandi, yara watavondi taune wapa ananyao bo rai?
MAR 7:10 Maisyare so: Musa apa ananyao mi som, pare, ‘Mbeaje irati inya pe nangkoya me yai,’ muno pare, ‘Are pirati po aja pe akoya me yaura tatugadi, opamo mangke raugaje ai indamu kakai.’
MAR 7:11 Yara wapa ananyao nsasye weye wapare, ‘Are pirati pare po apa ananuge raunanto Amisye bo ai,
MAR 7:12 vemo po ana inta raunanto aja pe akoya me yai jinya.’ Maisyare omaisy, wapare vatano napije po aja pe akoya me yaeranande aya bekedaije rai jewen kai.
MAR 7:13 Maisyare omai ti, wapo wapa ananyao raijaseo ntiti rave mo ayao Amisye rakivan. Muno anakotaro kaijinta wapo rave tai mai tavon, ti manui.”
MAR 7:14 Umba Yesus po vatano wanui mawainde akato, umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide! Syare wananta Sya ayaowe so rai.
MAR 7:15 Anaisyo wadaisy omi mo wasaveti wagwambe no Amisye amune raija jewen. Yara ana wadaura, wadave omi mo wasaveti wagwambe no Amun.
MAR 7:16 Weti wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
MAR 7:17 Yesus po vatano wanuije umawe mapaya umba siso no yavar. Naije Apa arakovo utavondi aije wo anajo ananeneae umawe ama tunato raije rai.
MAR 7:18 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wananta raije jewen? Anaisyo wadaisye omamo mo wasaveti wagwambe no Amisye amune raija jewen.
MAR 7:19 Weye anaisyo wadaisye mamo masyo no wasanuga raije ramu, yara masyo no wapa wanyatije umba wapo rangkarave ti mewen.” (Maisyare naije Yesus po raura pare anaisye kotare mamo ngko tenambe.)
MAR 7:20 Umba Po raura mai jakato pare, “Ana ntipu no vatane mansanuga umba muje omirati mo maveti ugwambe no Amisye amune rai.
MAR 7:21 Weye ana ntipu no vatane manuga umba muje omamo awa ana udatantona kotaro kakai, wo anaerere rave, wanaonoambe, wo vatane maubaisy,
MAR 7:22 unakijo awa arakove awa wanya marijat, manuga ntantunaube, wo vatane maponae, uparijo vatane mai, wo vatane maura tantunawi, mansararin, wonae wo ananyao raranivi.
MAR 7:23 Ayao kotaro kakaije umawe ntipu no manuga umba muje, ti wemirati mo vatane maveti ugwambe no Amisye amune rai.”
MAR 7:24 Yesus puje munije umaso raora, umba poroto no munijo Tirus. Siso no yavare inta rai muno pare vemo vatane wo Apa deye ranaun nora. Weramu Apa deye mamo ngkokaibe kakai.
MAR 7:25 Yara naije kobe wanya inta mo Apa deye ranaun, ti nde no Yesusa nui umba mo vukane ranteter no Amun. Wanya umaso ama kavo wanya mamo anawayo kakaije nsiso rai.
MAR 7:26 Akoya mo Yesus anajo indamu Po anawayo kakaije rawatan irati ama kavo raora. Weramu wanya somamo vatano Yahudije ma jewena, yara rano no munijo Penisia no no Siria.
MAR 7:27 Yesus po raura nanto rai pare, “Ride Sya kawasae Yahudi obo mansai manasyimbe. Weye anaisyo rapatimugo arikainye wo raisy omamo arikainye awa nti vemo raeparaje vayave make mansai ramu.”
MAR 7:28 Wanya umawe mo raura nakananto Ai mare, “Injae, tugae. Weramu anaisyo arikainye wo raisy ama kukupe inta ntatae, weamo make usai no meja ate wo rai kai.”
MAR 7:29 Umba Yesus po raura nakananto rai pare, “Nya ana nyo raura wato mo ramai dave, weti nyakato kai. Nya kavo mamo anawayo kakaije muje raora to.”
MAR 7:30 Wanya umawe makato no yavar, umba mo ama kavo raen no niki ri nsauman to. Anawayo kakaije umawe muje irati raora to.
MAR 7:31 Yesus puje munijo Tirus raora, umba poroto no munijo Sidon, umba pakato no Onae Galilea no no ranijo Dekapolis.
MAR 7:32 Naije vatane inta wo vatano amarikoame mpapaki muno awa ngkao inta augavere Yesus ai. Umba wo anajo indamu Po aneme raugaje ntamijo ai indamu sauman.
MAR 7:33 Yesus po vatano yorame kotare jirume no ai umaso augavo vatano wanuije maora. Umba Po apa kawije rausiso vatane umaso amarikoame ama uga rai, muno nyipube taune Apa kawije rai umba Po rapaya nanto vatane umawe aunane rai.
MAR 7:34 Umba peraseo no naume warae, anawayo nto, umba Po raura nanto vatane umawe ai pare, “Efata,” ama ine mare “Mpomo!”
MAR 7:35 Naije kobe vatane umaso amarikoame mpomo, umba aunane ndaradam akato, weti payao kobe.
MAR 7:36 Umba Yesus po vatano wanuije umawe maorai indamu vemo wo ana nande umawe ratoro vatano kaijinta mai jinya. Po maorai rijati akato, weramu vatane umaso wo raura pampambe tutir.
MAR 7:37 Vatano wanui unantaive rave, wo raura ware, “Wakoe! Ana Yesus po rave mamo ngkov bintabo! Po saumane raunanto vatano mamarikoame mpapakije mansai ti wo ana ranaun muno mawa ngkaowe mai ti wayao.”
MAR 8:1 Arono naije, vatano wanuije inta ude wanugan akato no Yesusa nui. Awa anaisye meweno mai, weti Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde umba Po raura pare,
MAR 8:2 “Rinaemeno vatano wanuije so mansai rave. Soamo utavono Rinaija masyote mandei to, ti awa anaisye meweno mai umaror.
MAR 8:3 Weramu ranivara Syo matutir unaji bayave, indati marore po mansaveti umayondi, mamune ngkaumudi no unanuije ama yasyin, weye vatane inta nawamo awa unanuijo wanya rai nggwaravainy tavon.”
MAR 8:4 Yesus apa arakove wo raura nanto Ai ware, “Nugo vabukane vono maninimbe so anaisye mewen dai. Weramu vatane so wanui rave, weti rui rati nyare wamo anaisye rakani ti mamaisy?”
MAR 8:5 Umba Yesus po manajo pare, “Wapa rotije ruimaisy?” Umba wo raura nakanande Ai ware, “Vasyesye kaururuma mi ntuna.”
MAR 8:6 Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir pare, “Watantuna no kopa vone so.” Umba Po rotije vasyesye kaururum raugav umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije umaso raporadijo aneme rai muno Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umaso mai.
MAR 8:7 Wo jiane inta raunande tavon, muno Po kove raura seo Amisye aijo jiane umawe rai. Umba Po apa arakove matutir wo jiane ratodijo vatano wanuije mai tavon.
MAR 8:8 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ama ateteo ntuna ranugan akasyo bayaije kaururum ntatairi.
MAR 8:9 Vatano wo anaisye umaso raisye awa wanuije nanto no ribuge mambisy. Umba Yesus po vatano wanuije umaso matutir unajiv.
MAR 8:10 Muno naije kobe Wepe apa arakovo utavondi aije nawe usea nyomane rai wuruta no munijo Dalamanuta.
MAR 8:11 Vatano Parisije inta ude Yesus ai, wo anajobe muno wayaowi Ai. Ware wo atopan, weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako?
MAR 8:12 Weti Yesus anuga ranimaumbe, weti Po raura nanto mai pare, “Abo! Veanimaibe vatano arono naiso ubekero anapaporainye obo rai? Weramu ubeare wemai ti, Syo inta rarorono maije ramu.”
MAR 8:13 Umba Yesus puje maora, seo no nyoman poroto no onae tuga ranijo warani.
MAR 8:14 Weramu Yesus apa arakovo utavondi aije manimarijo awa roti rai ti wo inta raugave ramu, yara rotije intabo pi ntami no nyoman.
MAR 8:15 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Wasyisyaube irati Herodes apa ragi rai muno Parisi awa ragi rai tavon.”
MAR 8:16 Weramu Yesus apa arakove unanta ana Po raura umaso raije ramu, weti wayao vambinibe ware, “Yesus po raura taije weye wama rotije meweno wansai.”
MAR 8:17 Yesus nanto ana wo raura rai, weti Po manajo pare, “Wabeanimaibe wapayao wapare rotije mewen? Syo wasaen wapa ana wadatantona nsarokire ramu! Abo, weapamo wananta Sya anapaporainye raije ramu muno wapanave Sya vambunine raije ramu!
MAR 8:18 Weapamo wasamije no wasai, weramu wabeanimaibe wadaene jewen? Wasamarikoame no wasai, weramu wabeanimaibe wapo ana ranaune jewen? Wasaemen dako
MAR 8:19 nandija arono Syo rotije vasyesye radani raporadi indamu vatane ribuge radani wo raisy, wasaemeno we rai ramu ge? Omamo anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisy wemi wapo ranugan akare?” Umba wo raura akananto Yesus ai ware, “Bayaije abusyinara eane rurum.”
MAR 8:20 Umba Yesus po manajo akato pare, “Arono Syo rotije vasyesye kaururum raporadi indamu vatane ribuge mambisy wo raisy, anaisye ateteo ntuna ama bayaije ruimaisya mi wapo ranugan akare?” Umba wo raura nanto Ai ware, “Bayaije kaururum.”
MAR 8:21 Yesus po raura nakato pare, “Abo! Wananta Sya anapaporainye ama ine rai jewena nene!”
MAR 8:22 Uta unanta no munijo Betsaida. Naije vatane inta wo vatano amije ntuba augavere Yesus ai, umba wo anajo indamu Po aneme raugaje ntamijo ai indamu sauman.
MAR 8:23 Umba Yesus po vatano amije ntuba umaso aneme raijar Po augav ti yirija no munije ama akiri. Umba Po nyipute raugaje vatane umaso amije rai muno Po aneme raugaje ntamijo ai. Umba Po anajo pare, “Soamo nyo ana raen to e?”
MAR 8:24 Vatane umawe peravo usye rai to umba pare, “Syo vatane maen, maisyare inyoe tuturo ndento.”
MAR 8:25 Umba Yesus po aneme raugaje ntamijo vatane umaso amije rai jakato. Naije kobe amije nsauman, perato po anakotare raen kakavimbe rave.
MAR 8:26 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Nin kai no nya yavar, yara vemo nyakaisyo no munije so ama uga rai jinya!”
MAR 8:27 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa wuje munijo mararaijo munijo Kaisarea Pilipi rai. Uta unanuije ama yasyin, umba Yesus po apa arakove manajo pare, “Vatano wanuije nawamo wo raura ware Risyamo are pi Risy?”
MAR 8:28 Umba Apa arakove wo raura akananto Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta ware Winyamo anawae wusyine inta pi Winy.”
MAR 8:29 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?” Umba Petrus po raura akananto Ai pare, “Injae, Winyirati Mesias.”
MAR 8:30 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!”
MAR 8:31 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije manyao pare, “Risyirati Arikainyo Vatan, indati siurijo manakoe nande Rinai. Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo rinawatambe. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
MAR 8:32 Yesus po ayao umaso raura kakavimbe Apa arakove mai. Weramu Petrus po Yesus aijade teto arijat indamu payao nanto Ai mumuimbe. Petrus pare, “Injae, vemo Nyo ayaowe wato raura nora, weye mamaisye ramu!”
MAR 8:33 Weramu Yesus sarirae akare Po apa arakovo utavondi aije maen, umba Po raura nanto Petrus ai soowabe pare, “Anakakai Akoe, nyusyo ra nto rinaora! Nya ana ndatantona wato mamo Amisye apa ma jewena, yara vatane awa ma.”
MAR 8:34 Umba Yesus po vatano wanuije nawe, Apa arakovo utavondi aije nawe, mawainde. Po raura nanto mai pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawan muno tavondi Rinai kobe.
MAR 8:35 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai muno po Ayao Kove ravov, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai.
MAR 8:36 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije rakanive ai, weamo apaura mine so raija marudi.
MAR 8:37 Weye vatane apa kovo nuge nuganuije mamo anakotare inta veano ranigwane kakai.
MAR 8:38 Weapamo wana no vatano ukakainoanive muno wonayo Amisye aije awa yasyine rai. Weramu are pirati samane po Sya tame raura muno po Sya ananyao raura vatano wanui mai, weamo Risy, Arikainyo Vatan, indati risamane Syo aura tavon no Amisye amun arono syakare no mine vone so irati Sya Injaya apa kovo ntiti rautan muno naito kov Amisye mautan tenambe.”
MAR 9:1 Yesus po raura pare, “Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Amisye aeno de irati Apa vambunine rautan indamu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
MAR 9:2 Masyote kaujentabo akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mauga ti usea no unato ntitije inta rai, obo una mumuimbe. Naije wo Yesus aen anakea rawerave ti nsasye no mansamun.
MAR 9:3 Apa ansune mpoper muno ntumbe rave, mo ansuno rapapi ra mpoper no mine vone so rakivan tenambe.
MAR 9:4 Naije kobe Yesus apa arakove mandei umawe wo Musa muno Elia yaen yayao nanto Yesus ai.
MAR 9:5 Umba Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, wana no soamo ko dave! Syare reamo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.”
MAR 9:6 Petrus po rauranare naije, weramu apa ana daura ma pantatukambe raija, weye onawamo ujani dave.
MAR 9:7 Kavuratawe kamuro poper inta nde mo mansatatuv, umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai. Wapo araniv kobe rave!”
MAR 9:8 Umba kavuratawe wo usaidijoe raen kiani jakato, vatano uma usaiyo matavonoe mansaumandi vintabo to yara Yesus taune bop.
MAR 9:9 Arono una no unat ti wakajeve, naije Yesus po apa ayao raura nanto mai inda mansaemen dai pare, “Vemo wapo ana wapo raen umawe raura vatano kaijinta mai jinya, yara no ava Risy, Arikainyo Vatan, ikovakato no wene rai rati.”
MAR 9:10 Yesus apa arakovo mandeije umaso ubeta Apa ayao umaso rai, wo ana nande umawe raura vatane maije ramu. Weramu wayao vambinibe ware, “Apa ayao pare kakai ara kovakatoe wato ama tunato raije mamo no tai rui?”
MAR 9:11 Umba wo Yesus anajo ware, “Veanimaibe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo raura ware anawae Elia wepi de wusyimbe rati, umba Mesias dijat?”
MAR 9:12 Yesus po raura akananto mai pare, “Tugae, Elia pamo de wusyin indamu po anakotare ratayao mamai tenambe. Weramu animaisye mi Ayao Amisye mo rinaura? Mo ratoe mare Risy, Arikainyo Vatan, indati risiuri rave muno vatane wo rinave tatugadi.
MAR 9:13 Muno Syo raura wasai: Elia pamo de to, weye Yohanes Pembaptis opamo vatano po Elia apa anakere raijare pije. Muno vatane wo ave tatugadi mamaisyo awa bekere rai, mamaisy irati urairijo ratoe no Ayao Amisye raijoe rai.”
MAR 9:14 Arono Yesus muno Apa arakovo mandeije umawe wakare no Apa arakovo kaijinta mansai, wo vatano wanuije maen wanugano makiani. Kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai inta wayao ensembe nanto Yesus apa arakove umawe mansai.
MAR 9:15 Arono vatano wanuije umaso wo Yesus aen, upaparo mai umba wansanan indamu wo kove raura Ai.
MAR 9:16 Yesus po apa arakove umawe manajo pare, “Animaisye mi wapayao ensembe nanto kurune wato mai?”
MAR 9:17 Umba vatane inta no no awa yasyin po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, syo sya arikainye augare Winai weye anawayo kakaije mo aveti awa ngkao.
MAR 9:18 Arono anawayo kakaije mo antutup, weamo mo anasine raugaje mo ranepato kopa rai, awa kavavugae muje, atomokane ntitiki, umba anakea mpanyoan tenambe. Syo Nya arakovo utavondi naije manajo indamu wo anawayo kakaije umawe rawatambe, weramu umamaisye ramu.”
MAR 9:19 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo arikainye umawe augavere Rinai.”
MAR 9:20 Weti wo arikainye umawe augavere kobe Yesus ai. Weramu arono anawayo kakaijo nowo arikainye umaso ai mo Yesus aen, kavuratawe mo arikainye umaso aveti anasine mangkangkambe, umba tende doyabe no kopa rai, muno awa kavavugae muje.
MAR 9:21 Yesus po arikainye umaso apa aja anajo pare, “Opamo beare so maisya tume ruimai to?” Apa aja pare, “No arono mamaunoea ndea panakoe so.
MAR 9:22 Anawayo kakaije so mo nandeve ai tutira manui rave mare mo aubaisy. Ti intanamo mo aveti temasyo taname rai, umba intanamo mo aveti temasyo mana rai. Injae, naemeno reansai! Ranivara Nya vambunine mamaisy, weamo syare Nyo kove raunande reansai!”
MAR 9:23 Yesus po raura pare, “Vemo nyo raura nyare, ‘ranivara Nya vambunine mamaisy,’ weinya! Nya anave Rinaije mamaun dave. Yara Amisye pare po anakotaro rui vayave raunanto vatano panave Aije ai.”
MAR 9:24 Naije kobe aja gwain pare, “Syanave ivae, weramu syanave mamaun ti syare Nyo kove raunande rinai inda syanave manakoe.”
MAR 9:25 Arono naije Yesus po vatano wanuije maen wansansanan ude wanunugambe, weti pavave Po anawayo kakaije rawatan pare, “Anawayo kakaije, winyirati nyo arikainye so aveti amarikoame mpapaki, awa ngkao, syare winyusyo arikainye so aora! Muno vemo nyakaiso ai jakato inya!”
MAR 9:26 Anawayo kakaije munanto akoeve, mo arikainye umawe aveti anasine ntampopot ai, umba musyo aora. Naije arikainye umaso anakea manin dave maisyare kakaije wemaisy, weti vatano wanui ware kakai to.
MAR 9:27 Weramu Yesus po arikainye umawe aneme raijaseo, ti seo tet, sauman kobe.
MAR 9:28 Umba Yesus siso no yavar muno Apa arakovo utavondi aije obo utavondi ti una mumuimbe. Umba arakove umaso wo Yesus anajo ware, “Injae, veanimaibe irati reamo anawayo kakaije umaso rawatambe jewen? Veanimaibe reamamaisye jewen?”
MAR 9:29 Yesus po raura nanto mai pare, “Anawayo kakaijo maisyare so maisye rawatan irati ana kaijinta raije jewen, yara wasambayambe wadaura seo obom ndave, wea umba pusyo.”
MAR 9:30 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wusya uno raije raora umba wanya uta no Galilea. Yesus ponayo vatano wanuije wo aeni,
MAR 9:31 weye Po apa arakovo utavondi aije manyaube. Po raura mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, indati rinamavun nanto vatano mine so mai. Indati wo rinaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
MAR 9:32 Weramu Apa arakovo utavondi aije wantatukambe Apa ana daura umaso ama tunato raije rai, muno ujaniv weti wo anajo raije ramu.
MAR 9:33 Yesusa pe wanya unanta no munijo Kapernaum. Usisa no yavar, umba Yesus po apa arakovo utavondi aije manajo pare, “Animaisye mirati wapayao ensembe rai no unanuije ama yasyine umawe?”
MAR 9:34 Weramu usamane ti umanin bayave. Weye unanuije ama yasyine umawe wayao ensembe ware onawamo are pirati panakoeve mansai.
MAR 9:35 Yesus tuna umba Po apa arakovo abusyinara eane rurum mawainde. Po raura mai pare, “Vatano are pirati pare seo tame rai, syare anuga mpaaje muno opamo apa arakove nawamo panapatambe mai tenambe.”
MAR 9:36 Umba Yesus po arikainyo tuvane inta augavere te no mansamun, umba Po aijade po akepan. Muno Po raura nanto Apa arakove mai pare,
MAR 9:37 “Are pirati bekobe arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye panave Rinai, opamo bekobe Rinai to ije. Muno are pirati bekobe Rinai, opamo bekobe Sya Injayo po inatutire Ai to.”
MAR 9:38 Umba Yohanes po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, reamo vatane inta aen po anawayo kakaije rawatano Injae nya tame rai. Weti reamo ansopi weye tavono wansaije ramu.”
MAR 9:39 Yesus po raura pare, “Vemo wapo ansopi nora, weye are pirati po Sya tame veano anapaporainye raroron, weamo indati po inaura tantunawije jewen.
MAR 9:40 Are pirati po wansave tatugadije jewen opamo wama arakova pije.
MAR 9:41 Are pirati po mana inta raunande wapo ramanam weye watavondijo Mesias rinai, opamo indati po ama ine raen, weye Amisye po kove inta raude ai jaje.”
MAR 9:42 “Weramu are pirati po arikainy tuvano wanave Inaije inta aponae ti po ayao kakaije rave, opamo indati Amisye po parijo mangke raugaje ai. Weti kove mamo orame rapuisyo vatane wato ai amaugusyo no mayane rai indamu mansyan, weye wemirati mangke mamaun, yara mangke Amisye pare po raugaje ai manakoeve mo mangke umaso rakivan.
MAR 9:43 Ranivara naneme mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo raotar da ndamauta. Weaveti winsiso kovo nuge nuganuije rai naneme intabo ngkovo obo rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara winyo ayao kakai rave tutir, weaveti winsiso tanamo mbadururo nuge nuganuije rai naneme jirum rautan, omamo ngkove ramu.
MAR 9:44 Tanamo mbadurure ratuije omamo mpamoe ramu, muno kangkuname wo anasino kopa rai tutir, weti siurije noa nuge nuganui.
MAR 9:45 Muno ranivara najoe mo naugavo nyo ayao kakaije rave, weamo nyo raotar da ndamauta. Weaveti winsiso kovo nuge nuganuije rai najoe intabo vayave rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara nyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai najoe jirum rautan, omamo ngkove ramu.
MAR 9:46 Tanamo mbadurure ratuije omamo mpamoe ramu, muno kangkuname wo anasino kopa rai tutir, weti siurije noa nuge nuganui.
MAR 9:47 Muno namije mamo mo naugavo ayao kakaije raron, weamo nyo rakewar uje. Weaveti winsiso munijo Amisye be akarive raije rai namije intabo vayave rautan, omamo ngkovo nai. Weramu ranivara nyo ayao kakai rave tutir, weaveti namaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai namije jirum rautan, omamo ngkove ramu.
MAR 9:48 Tanamo mbadurure ratuije omamo mpamoe ramu, muno uve wo anasino kopa rai tutir, weti siurije noa nuge nuganui.
MAR 9:49 Amisye po taname veano vatano wanave Aije mamer tutudi indamu manuga ndandinit, maisyare muno syene wo garame rataopondijo anakotaro rameseo Amisye aije rai indamu mamaisy.
MAR 9:50 Weapamo wasaurata irati garame rai. Garam omamo ngkov, yara mare ngkurude to, weamo ngkov akatoe ramu. Weti maisyare muno garame mo kove raunande anaisye rai, maisyare wemai tavon syare wapo kovo saumane raunande indamu wasaumano wasai vambinibe.”
MAR 10:1 Yesus puje no munijo Kapernaum raora umba Po mana Yordan raotar ti siso no Yudea. Vatano wanuije ude akato wanunugambe akiani umba Po mansanyao akato, weye arono rui vatano wanuije ude Ai opamo pananyaube.
MAR 10:2 Vatano Parisije inta ude tavon ware wo atopano Apa ana daura rai. Weti wo anajo ware, “Vatane inta po apa wanya rauguje aora, weamo mamai dako jewena e?”
MAR 10:3 Umba Yesus po raura nakananto pare, “Animaisye mi Musa po wasanyao rai?”
MAR 10:4 Wo raura nanto Ai ware, “Musa po raura pare anya po apa wanya rauguje kai, po ama nyovara wao rauguje ratoe rati indamu mo raugav umba muje kobe.”
MAR 10:5 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wasanuga matu wemi mbewar Musa po ananyao umaso raugaje wasai.
MAR 10:6 Weramu po ratoe tavon pare, ‘Arono munije ama manasyinoe Amisye po vatane yanarijamo anya pe wanya me naye.
MAR 10:7 Maisyare omai ti, anya po akoya me aja pe yapaya ti inya, yara to apa wanya rai, yanasine mbe intabove.’
MAR 10:8 Weti, wenayamo ibe rurumbe akatoe ramu, yara ibe intabove.
MAR 10:9 Maisyare omai ti, Amisye po anya, wanya umaso yanugande ibe intabove, weti vemo vatane wo yaporabe jirum akato inya.”
MAR 10:10 Arono Yesusa pe usisa yavare rai jakato, Apa arakovo utavondi aije wo anajo anakotare umawe rai.
MAR 10:11 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Are pirati po apa wanya rauguje aora yara po wanya kaijinta raovan akato, vatano napije serer.
MAR 10:12 Maisyare omai tavon, wanya inta mo ama anap auguje raora yara mo anya kaijinta aovan akato, weamo wanya namije nserer.”
MAR 10:13 Vatane inta wo awa arikainye maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai umba Po kove raugaje mai. Weramu Apa arakovo utavondi aije uparijo vatano wo arikainye maugare umaso mansai, weti ware wo mansaorai.
MAR 10:14 Arono Yesus po umaso raen, pari. Umba Po raura nanto mai pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije mai.
MAR 10:15 Syo raura tugaive: are pirati apa anave Amisye aije omamo maisyare arikainye so awa ramaisye jewen, opamo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.”
MAR 10:16 Naije Yesus po arikainye umawe maijade Po makepan, umba Po aneme raugaje ntamijo mai muno Po kove raugaje mai tetebe.
MAR 10:17 Arono Yesus panya Apa unanui anya rai jakato, naije vatane inta pansanan de no Yesusa nui. Umba po vukane ranteter no Amun, po anajo pare, “Kuruno ko dave Winy, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?”
MAR 10:18 Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyare Risya kov? Amisye bo pi kov, yara kaije nawamo jewen.
MAR 10:19 Winyo Amisye apa ananyaowe raen to no taiso: ‘Vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya, vemo nyo vatane maponae inya, muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.’ ”
MAR 10:20 Vatane umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ananyaowe umaso mamo ritavono rai tenambe no arono ikamuramoe.”
MAR 10:21 Yesus po vatane umaso aen muno aemeno ai, umba Po raura nanto ai pare, “Ana inta bo mirati wintavondijo raije ramu. Nyoronto nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Wea umba nde ra ntavono Rinai.”
MAR 10:22 Arono vatane umaso po Yesus apa ayao umaso ranaun, amune ntende. Weti puje yara animaumbe rave weye apa ananuge manui rave.
MAR 10:23 Umba Yesus po apa arakovo utavondi aije maen tenambe, Po raura nanto mai pare, “Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.”
MAR 10:24 Yesus apa arakove unantaive Apa ayao umaso rai. Umba Po raura nakato pare, “Sya arikainye weap, vatane ware utavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai, weamo sosobe mai.
MAR 10:25 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai, weamo mamaisye ramu.”
MAR 10:26 Yesus apa arakovo utavondi aije upaparo mai, weti wo raura wasai vambinibe ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!”
MAR 10:27 Yesus po maen umba pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu, yara Amisye bo pi bambunin po kovo nuge nuganui raunande vatane mai. Amisye bambunin po anakotaro rui vayave rave.”
MAR 10:28 Umba Petrus po raura Ai pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai.”
MAR 10:29 Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po apa arakovo anya, wanya nao rako, akoya me aja pe nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, muno po apa yavare ndako apa nawaisye rako rapaya ti ntuna indamu tavondi Rinai muno po Ayao Kove raugavo vatane mai,
MAR 10:30 opamo Amisye po kovo manakoe raugakanande ai. Amisye pare po yavare, arakovo anya, wanya, akoya, arikainye, muno nawaisye raugakanande ai ti awa manuije nseo rave no nugo naiso. Weramu vatano napije pamo vatano mine so manuga mamuno ai muno wo ave tatugadi weye tavondi Rinai, weramu arono munije ama akari indati Amisye po kovo nuge nuganuije raunanto ai.
MAR 10:31 Weramu vatano wanui nanawirati wuibe no mine so indati wakare udijat arono munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati udijabe no mine so nawamo indati wakare wuisy akato.”
MAR 10:32 Yesusa pe wanya ti uta no Yerusalem, Yesus wepi puisy. Apa arakovo utavondi aije onawamo manuga mamaun, muno vatano wo marijate ujani dave. Umba Yesus po apa arakovo abusyinara eane rurum mawainde mumuimbe, umba Po ana indati nande Aije raura mansai.
MAR 10:33 Pare, “Wadanide! Soamo wamare wanta no Yerusalem. Wansisa rai umba Risy, Arikainyo Vatan, indati inamavun nanto irati syeno akokoe muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai, umba wo mangke rapatimugo Rinai inda ikakai. Umba wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai.
MAR 10:34 Indati wanaikebe Rinai muno wo inanyipube. Indati wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inaubaisy. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
MAR 10:35 Yakobus muno Yohanes, onayamo Sebedeus apa arikainye naya, je no Yesusa nui, umba yo raura Ai yare, “Injayo Kurune, ana inta mi ririmbekero rai rimare Nyo raunande irati ririnsamarom.”
MAR 10:36 Weti Yesus po yanajo pare, “Animaisye mirati wuribekero rai ipare Syo raunande isai?”
MAR 10:37 Umba yo raura nanto Ai yare, “Rimbeker rimare ririmamo inta tuna no Injae nanem ngkove rai, inta tuna no nanem ngkakai rai arono wimbe akarive muno Nyo nya kovo ntiti raroron.”
MAR 10:38 Yesus po raura yai pare, “Wuripamo ipantukambe ipa ana idanajo wato rai! Indako ipare itavono Inai ti siurijo manakoe syare Syo ranawan omamo ipo ranawan tavon dako? Muno siurijo kakaijo syare inatawandi raije mamo ipare itavondi isatawandi rai tavon, wuripa mamai dako?”
MAR 10:39 Yo raura akananto Ai yare, “Ririmamaisy aje.” Umba Yesus po raura nakananto yai pare, “Tugae, indati wuripamo itavono Inai ipo siurijo manakoe ranawan, muno isatawandi siurijo kakaije rai.
MAR 10:40 Weramu are pirati tuna no inanem ngkove muno tuna no inanem ngkakai wemamo Risya syo rapatimuge ramu, yara Amisye pi po rapatimugo are nairati jantuna rai.”
MAR 10:41 Arono Yesus apa arakovo kaijo abusyin wo ana umawe ranaun, uparijo Yakobusa pe Yohanesa pe yai.
MAR 10:42 Weti Yesus po mawainde vintabo, umba Po raura nanto mai pare, “Wapo raen akarijo mine so manayanambe wo awa vambunine rarorono vatane mai. Muno vatano wanakoe manayanambe wo vatane matutir.
MAR 10:43 Weramu weapamo wabemo wabe taije maisy inya. Yara are pirati beker pare panakoeve no wapa yasyin, syare opamo panapatambe wasai.
MAR 10:44 Muno are pirati pare seo tame rai, syare opamo panapatambe vatane mansai tenambe.
MAR 10:45 Syare wapanapatambe maisyare naije weye Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu vatane wanapatambe Rinai omamo jewen, yara ride indamu syanapatambe vatane mai muno Syo inanasine raunande kakai indamu Syo vatane wanui mapaya awa ayao kakaije rai.”
MAR 10:46 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe usisa no munijo Yeriko. Arono wusya irati munije umawe raora, umba vatano wanuije wusya vintabo utavono mai. Naije vatano amije ntuba inta tuna no unanuije ama tuga panatambe. Vatane so apa tame mirati Bartimeus, opamo Timeus apa kavo pije.
MAR 10:47 Bartimeus umaso po Yesus, vatano Nasaret, anauno detowi, weti gwain pare, “Yesus, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
MAR 10:48 Vatano wanui uparijo ai ware, “Manin!”, weramu gwain akoeve akato pare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
MAR 10:49 Umba Yesus te kobe, Po raura pare, “Wapo awainde.” Umba wo vatano amije ntuba umawe awainde ware, “Winde rati! Muno nanuga mbambunin! Weye Yesus po nawain.”
MAR 10:50 Vatano amije ntuba umawe po ansuno po veano akepane rapaya ti ntami, umba seo pavave de no Yesusa nui.
MAR 10:51 Yesus po anajo pare, “Animaisye mi nyare Syo raunande nai?” Umba vatano amije ntuba umaso po raura pare, “Injayo Kurune, syare ibekero syo nuge raeni.”
MAR 10:52 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Nyoronto kai. Winyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.” Naije kobe vatano umaso amije mbar ti po ana raen kakavimbe, muno panya Yesus atavono Apa unanui anya rai.
MAR 11:1 Arono Yesus pararai no Yerusalem, nanto no munijo Betpage muno Betania, no no Pukamo Saitun ama awananem. Umba Yesus po apa arakove rurumo javondijo aije yatutir yuisy.
MAR 11:2 Pare, “Wurita sisa no munijo mararai no usye wato rai. Naije kobe ripo keledaijo kamuram raokae ti nte no ratuije inta raen. Keledaije ratuije omamo vatane inta useave rai rainya nene. Ti ripo waije raneka rai indamu ipo rauga da ride no Rinui.
MAR 11:3 Vatan inta ware wo risanajo ware, ‘Ibeanimaibe ipo keledaije wato raneka ti ripo raugav?’ Weamo ipo raura nanto mai ipare, ‘Injayo Yesus pare bekero rai, ti kavinta rati umba Po raugavakare.’ ”
MAR 11:4 Yesus apa arakovo rurume umaso ija nyanta irati keledaijo kamuram umaso rai raokae ti nte no unsanda yavare repon unanuije tuga. Umba yo keledaije umaso raneka.
MAR 11:5 Vatano usai no ratuije wo yanajo ware, “Ibeanimaibe irati ipo keledaijo kamurame so rapaya?”
MAR 11:6 Umba yo ana uma Yesus po raura yaijoe raura mai, weti vatane umaso wo raura ware, “Ipo keledaije so rauga kai.”
MAR 11:7 Arono yo keledaije rauga ti nyande Yesus ai, Apa arakovo utavondi aije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo keledaije ama akiri mona rai, umba Yesus seo tuna rai.
MAR 11:8 Vatano wanuije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo unanuije yasyine rarijat, muno inta wo kaipe waowe rauga no nawaisy wo rayanondijo unanuije rarijat tavon. Umba Yesus panya rai ti to kobe.
MAR 11:9 Vatano wanuije wanya inta wuisy, inta udijate. Umaso manayanambe tenambe ti ugwain ware,
MAR 11:10 “Amisye ararimbe! Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai! Kove ngkov irati wama aneno Daud apa ajavi Apa de be akarive wansaije rai! Amisyo no no munijo ntiti ararimbe!”
MAR 11:11 Umba Yesus siso no Yerusalem. Arono siso no Yavaro Amisy, panya Po raen kiani tenambe. Weramu mare mbera ngkaumur kobe ti puje to no munijo Betania muno Apa arakovo abusyinara eane rurume utavono Ai.
MAR 11:12 Sansimambe umba Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje Betania raora, naije Yesus maror.
MAR 11:13 Po inyo ara inta raen nteto gwaravaimbe, ama waowe muman dave, ti poroto no ama ruk indamu Po ama mane raen. Weramu arono nanto ama ruke rai, Po raen ama mane mewen dai yara ama waowe bo ma, weye ama masyoto mane nande ma nde rainya nene.
MAR 11:14 Umba Yesus panaamatambe inyo ara umaso rai pare, “No naiso kobe, indati vatane inta po nya mane inta raisy akatoe ramu gao nuge nuganui.” Muno Apa arakovo utavondi aije wo Apa ayao po raura nanto inyo ara umaso ranaun.
MAR 11:15 Naije unanta no Yerusalem, umba Yesus siso no Yavaro Amisy. Umba Po vatano wanamavumbe no naije mawatan. Muno Po vatano wo doi amijo kaijinta raugare raveano doi ami Yahudi ranigwane awa meja rangkukuv, umba Po vatano wo insanijo puname mamavune awa bangkoe rangkukuv tavon.
MAR 11:16 Umba Po vatane mansopi, pare, “Vemo wapo ananuge rauga wapanya wapo Yavaro Amisye ama wanijateye raideta nora.”
MAR 11:17 Muno Po vatano nanawije manyao pare, “Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Sya yavare omamo rawainamo yavaro sambaya vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe.’ Weramu wapo ravea maisyare vatano mamun wanaonoambe awa una rai bo inta ramai dave.”
MAR 11:18 Arono syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe wo Yesus apa ana po rave umawe ranaun, ubeker ware wo aubaisy. Weramu wo asyaniv weye vatano wanuije unantaive Apa ananyaowe rai.
MAR 11:19 Mare ngkaumur kobe, weti Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wuje irati munijo Yerusalem raora.
MAR 11:20 Awatan ngko dave, Yesusa pe wanawadijo inyo ara umawe ama ruke raito. Muno wo inyo ara umaso raen omamo ngkanena masyo no ama piipe waraya ti ngkakai to.
MAR 11:21 Petrus aemeno ana namanawe rai weti po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyerato! Inyo ara nyanaamatambe raijoe ngkanen to!”
MAR 11:22 Umba Yesus po raura pare, “Syare wapanave Amisye ai.
MAR 11:23 Syo raura tugaive: ranivara wapo unate wato raura nanto wapare, ‘Nyansop usya ntento no mayan!’ weamo wadaura somamo Amisye po raunande wasai kobea. Weramu weapamo vemo wamamaundive rai jakato inya, yara wapanave wapare animaisye mirati wapo ranajo nande kobe, naijeamo Amisye po raunande wasai.
MAR 11:24 Maisyare omai ti, animaisye mi wabe sambayambe wapo ranajo Amisye ai, weamo wapanave kobe wapare Po raunande wasai. Tugae, indati Po raunande kobe wasai.
MAR 11:25 Arono wabe sambayambe, ranivara wasanuga mparijo vatane inta ai ma inta no wasai, weamo syare wata wapo aneme raija dati inda wasanuga nsauman. Syare wapo raveare wemaisy indamu wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa ayao kakaije rapaya wasai.
MAR 11:26 Weramu ranivara wapo aneme raijare jewen, indati wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa ayao kakaije rapaya wasaije ramu.”
MAR 11:27 Wakare akato no Yerusalem, umba Yesus pananave Yavaro Amisye rakiani. Naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudi nawe ude Ai.
MAR 11:28 Wo anajo ware, “Vambunino rui mirati Nyo raveare somaisy? Are pirati po vambunine so raugaje Nai?”
MAR 11:29 Yesus po raura nanto mai pare, “Syare syo wasanajo tavon. Wapo raura nande Rinai rati, umba Syo raura nande wasai arepa vambunine mi Syo raveare somaisy.
MAR 11:30 Arono Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai, Amisye pi po vambunine raugaje ai rako, vatane inta pi po raugaje ai rako? Wapo raura!”
MAR 11:31 Umba syeno akokoe nawe, kurune nawe, akarijo Yahudi nawe, wanugan wayao mumuimbe. “Ranivara wamo ayaowe rasakinav wamare Amisye pi po vambunine raugaje Yohanes ai, wea indati Yesus po wansanajo veanimaibe wamanave Yohanes ai jewen?
MAR 11:32 Weramu ranivara wamare vatane inta pi po vambunine raugaje Yohanes ai, indati vatane uparijo wansai.” Wo vatano wanuije masyaniv weti wonae wo Yohanes aura tantunawiji, weye vatano wanui umaso wo ratantona ware opamo anawae Amisye inta pije.
MAR 11:33 Weti wo raura nakananto Yesus ai ware, “Reamamo reamantukambe.” Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Maisyare omai ti, Risyamo syonae syo ana wapo inanajo Sya vambunine raije umawe raura wasaijija.”
MAR 12:1 Umba Yesus po ananeneae inta raura akananto akarijo Yahudi umawe mai. Po raura pare, “Vatane inta po nawaisye rayare, po anggurije ranyum, umba po yane rayano rakiani. Umba po ateme rawae indamu po rave anggurije mane rakugan asyo ama uga rai, umba po randume ranari no nawaisye ama uga indamu vatano po nawaisye ramane no rai. Umba po vatane inta mawainde indamu wo apa nawaisye raeranande, pare po mane ratodijo mai--wo inta raugav muno wepo inta raugav. Umba pusyo poroto no munijo maran.
MAR 12:2 No ava anggurije umawe mawit kobe, umba vatano apave nawaisye umaso rai po apa vatano panapatambe aije inta atutir indamu de no vatano wo apa nawaisye raeranande mansai indamu po apa mane inta raugav.
MAR 12:3 Weramu arono vatano panapatambe umaso de no nawaisy, vatano wo nawaisye raeranande umawe wo aijar umba wo anepati, muno wo awatambe ti nin anem bayave yara pakato.
MAR 12:4 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano panapatambe aije kaijinta atutir akato ti pakato. Weramu vatano wo nawaisye raeranande umawe wo akarije ranepat muno wo ave tatugadi.
MAR 12:5 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano panapatambe aije kaijinta atutir akato ti pakato. Weramu vatano wo nawaisye raeranande umawe wo aubaisy. Umba maisyare omai tutir bayave, po vatano wanapatambe aije wanuije matutir akato, weramu wo inta manepati muno wo kaijinta maubaisy.
MAR 12:6 Rija dave, apa kavo anuga no ai rave obo pirati no. Weti po apa kavo umaso atutiro vatano wo nawaisye raeranande mansai. Po ratantona pare, ‘Indati wanave sya arikainye ai jaje.’
MAR 12:7 Weramu vatano wo nawaisye raeranande umaso wayao vambinibe ware, ‘Sopamo akarijo nawaisye apa arikainye pi so! Wade wamo aubaisy, indamu arono apa aja kakai, umba wamaura nawaisye so rai.’
MAR 12:8 Umba wo arikainye umawe aijar wo aubaisy, umba wo anasino kopa ramaugusyo no nawaisye ama akiri.”
MAR 12:9 Umba Yesus po manajo pare, “Animaisye mirati akarijo nawaisye umawe po rave? Indati de aje, po vatano wo nawaisye raeranande umawe mansaubaisy, umba po nawaisye raunanto vatano kaijinta mai jakato indamu wo raeranande akato.
MAR 12:10 Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye so raije jewen? Mare: ‘Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai ti wo ramauta vayave. Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve.
MAR 12:11 Somamo Amisye apa ana daveye ma. Wamo raen, wanantaive rai.’ ”
MAR 12:12 Arono akarijo Yahudi umawe wo Yesus apa ananeneae umasom ranaun, upari weye wo raen Po ratantona pare onawamo maurata irati vatano mamun wo nawaisye raeranande umawe mansai. Weti ware beker indamu wo aijar. Weramu wo vatano wanuije masyaniv, weti usya ti uta aora.
MAR 12:13 Akarijo Yahudi wo vatano Parisije muno vatano usisa varoro Akarijo Titi Herodes aije inta matutir indamu wo Yesus atopano Apa ana daura rai.
MAR 12:14 Weti ude no Yesusa nui umba wo raura ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura. Nyo vatane masyanive ramu muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu, yara Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai. Weti reamare Nyo raura reansai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?”
MAR 12:15 Yesus po mansaen awa angkarije ntapekano mai. Po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wapare wapo inatopan? Syare wapo doije vasye inta rarorono Rinai.”
MAR 12:16 Weti wo doije vasye inta raunanto Ai. Umba Yesus po manajo pare, “Arepa amune mi no doije raije so? Arepa tame mi so?” Wo raura nanto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.”
MAR 12:17 Umba Yesus po raura nakananto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.” Arono wo ayao umaso ranaunoe, unantaive rai.
MAR 12:18 Vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware,
MAR 12:19 “Injayo Kurune, Musa po ananyao so ratoe wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai, apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy.
MAR 12:20 Weti vatano anya mano kaururum ube arakobe. Awa anuije baunam, umba kakai, apa arikainye meweno ai.
MAR 12:21 Umba naije apa rijato no akaje aije po apa anamu kavinije umawe raovan akato, weramu opamo kakai tavon, arikainye meweno ai. Muno ana maisyare omaisye bo mirati no apa rijato no akaje aije ai tavon.
MAR 12:22 Maisyare omaisy ao maje irati rija dave kaururume ai. Weti arakove nanentabo po wanya umawe raovan, weramu kakai tavon, apa arikainye meweno ai. Umba wanya umawe taune ngkakai tavon.
MAR 12:23 Maisyare omaisyamo, arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no munije ama akari, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Vatano kaururume umawe wo raovan to!”
MAR 12:24 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Weapamo wapo Ayao Amisye raen kobe jewen muno wapo Amisye apa vambunine raene ramu, ti wapantatukambea.
MAR 12:25 Arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai, indati ubaunam akatoe ramu, yara unoare maisyare muno naito Amisy uno no munijo ntitije mansamaisy.
MAR 12:26 Ananyao vatano ugwenen yara ukovakato mamo Ayao Amisye mo raura kakavimbe. Wasaemen dako ayao Amisye po raura nanto Musa ai arono arorono ai no tanamo mbadurur no randa uga umbuga kanene rai we raija rako? Amisye po raura Musa ai pare, ‘Risyamo nya aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pi Risy.’
MAR 12:27 Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije. Vatano Saduki weap, wapantatukambe rave!”
MAR 12:28 Kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta po Yesusa pe Saduki nawe awa ayao umawe ranaun. Po ratantona pare Yesus po raura nanto mai kobe rave, weti po Yesus anajo pare, “Ananyao rui mirati mbe mobe ananyao kotare rakivan tenambe?”
MAR 12:29 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Ananyao manasyin mbe mobe rave mi som: ‘Vatano Israel, wadanide! Wama Amisye opamo intabo pa.
MAR 12:30 Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’
MAR 12:31 Muno ananyao jirum mo ramai tavon no taiso: ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’ Ananyao kaijinta mo ananyaowe rurume so rakivane ramu.”
MAR 12:32 Umba kuruno akari mbaro Ananyao Musa raije umawe po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, tugae rave. Nya ana ndaura so tugae: Amisye opamo intabo pa, amisyo kaijinta no tavone ramu.
MAR 12:33 Muno Amisye beker pare wamuiny irati Ai rave, wansanuga ntenami rai muno wama ana wandatantona ntenami rai muno wama vambunine rai tenambe; muno wamuiny irati wama arakove mansai mamaisyo taune wamuinyo taune wansai ramaisy. Ananyao umaso nayamo ibe mobe, yo ananyao anakotaro rameseo Amisye aije rakivan.”
MAR 12:34 Arono Yesus po kurune umaso anaun po ayao mamaisye raura, naije Po raura akananto ai pare, “Winyamo kavintare nyare nsiso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.” Muno no naiso kobe vatane inta bambunin po Yesus anajo akatoe ramu weye vatane wo asyani tenambe.
MAR 12:35 Arono Yesus pananyaube no Yavaro Amisy ama uga rai, po raura pare, “Kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo raura ware Mesias opamo Daud apa ajavi pije.
MAR 12:36 Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Anawayo Vambunine mo Daud augav indamu po Mesias aura no taiso: ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai indamu wimbe akarive mai.” ’
MAR 12:37 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!” Vatano wanuije manayanambe wo Yesus apa ananyaowe ranaun.
MAR 12:38 Yesus po mansanyao akato pare, “Wasyisyaube irati kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai! Wenawamo manayanambe wanya irati awa ansuno nggwaravainy manawadi rautan, muno manayanambe vatane ubeaje mai no pasari.
MAR 12:39 Manayanambe utantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno manayanambe utantuna vatano awa tame ntiti matavon arono one rave.
MAR 12:40 Wo wanya kavinije maponae indamu wo awa ananuge muno awa yavare raugavo maora. Muno awa sambaya nggwaravainy indamu vatane wo mansararimbe. Weramu vatane wato indati awa mangke manakoe, weye awa angkarije ntapekan.”
MAR 12:41 Yesus no no Yavaro Amisy, naije paje tuna araraive bayaijo veano doije ranugande rai, umba Po vatano wanuije maen wo awa doije raveasyo no bayaije umaso ama uga rai. Vatano wanui awa ananuge manuijo mai wo doijo manuije raveasyo rai.
MAR 12:42 Naije wanya kavinijo ama ananuge meweno raije inta nde tavon, umba mo doije vasye rurum raveasyo tavon, aya mangke mamaun dave.
MAR 12:43 Yesus po apa arakovo utavondi aije mawainde, umba Po raura nanto mai pare, “Tugae, wanya kavinije so ama ananuge mewen dai rave, weramu ama doijo mo raveasyo no bayaije umaso aya mangke mo doijo vatano kaijinta wo raveasyo raije rakivan.
MAR 12:44 Weye vatane umawe awa ananugo manuije ama nanake mi wo raunanto. Yara wanya kavinije somamo ama ananuge mewen dai rave, weramu mo ana mo rave anaisye ramavune raunanto vintabo.”
MAR 13:1 Arono Yesus puje Yavaro Amisye raora, Apa arakovo utavondi aije inta po raura nanto Ai pare, “Injayo Kurune, winyerade! Yavaro Amisye so ngko dave! Muno ama orame mamo manakoe rave!”
MAR 13:2 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Syare syo yavaro manakoe ngko dave so raura wasai. Yavare so ama orame mamo indati mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.”
MAR 13:3 Yesus poroto no Pukamo Saitun, umba paje tuna amumbeto no Yavaro Amisye nori. Naije Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe Andreasa pe ude Ai indamu wayao mumuimbe.
MAR 13:4 Wo raura Ai ware, “Injae, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba anakotaro Nyo raura umawe mamaisy? Arono ama masyote mararai, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?”
MAR 13:5 Yesus po raura nanto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya!
MAR 13:6 Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano taune mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ Umba wo vatano wanuije maponae.
MAR 13:7 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave no munijo mararai, muno ayao ovare nde wasai mare vatane wo marova rave no munijo marane rai tavon, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande, weramu munije ama akari omamo mamai dainya nene.
MAR 13:8 Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai. Mungkije nande no rui rui vayave, muno nugo marore ntami. Weramu omai mbintaboamo manasyin bayave ma, maisyare muno wanya mare ntuna arikainye autan ti njajoramije wemaisy.
MAR 13:9 Syare wasyisyaube! Weye indati vatane wo wasaijar wo wasaunanta no akarijo akokoe mansamun, umba wo wasanepato kaijo waije rai no yavaro sambaya ama uga rai. Wonayo wasai weye watavondi Rinai, weti indati wo wasaugaveta no gubernur mansamun muno akarijo titi mansamun. Somamo varoro ngkovo wana raije mi som indamu wapo Sya tame raura kakavimbe akarijo nanawije mai.
MAR 13:10 Indati Ayao Kove so ravovo vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe rati, umba munije ama akarije nande.
MAR 13:11 Arono indati vatane umawe wo wasaugaveta ra wasayai no akarije umawe mansamun indamu wo wasanajobe, vemo wasanuga mamauno wapa ayao wapare wapo rasakinavo maije rai nora. Weye animaisye mirati wapare wapo raura mamo arono naije Amisye po ayao raunande wasai inda wadaura. Weti wapa ayao wato mamo taune wapa ayao ma jewena, yara Anawayo Vambunine ama ayao omi wadaura.
MAR 13:12 Indati masyote nde nande arono vatan tenambe manuga mamuno wasai weye weatavondi Rinai. Vatane wo taune awa arakove mansamavun indamu maubaisy. Muno ajae wo taune awa arikainye mansamavun indamu maubaisy tavon. Arikainye wo awa akoye nawe awa ajae nawe mave tatugadi, muno wo maunanta inda maubaisy. Weramu are nawirati matawandi kobe muno wanave Rinai tutir ava nto ama marane rai, onawamo indati Amisye po mapaya irati kakaije rai indamu ukova nuge nuganui.”
MAR 13:14 “Indati wapo Vatano Mamun Akoe aeno te no Yavaro Amisye rai. (Vatano weapirati wabacave ayao umaso rai, syare wananta ama ine rai.) Arono naije, syare vatano una no Yudea unajiv usea no unat.
MAR 13:15 Vatano utantuna no yavare von, vemo wakaje usisa wo ananuge inta rauga no yavar uga inya!
MAR 13:16 Maisyare omai tavon, vatano una no nawaisy uga, vemo wakare wo ansune rauga no yavar uga inya! Yara unaji bayave.
MAR 13:17 Abo! Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe, awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai.
MAR 13:18 Wasambayambe indamu vemo siurije umaso nande no embayo nanayao rai jinya!
MAR 13:19 Arono wusyin Amisye po mine so ranarijoe ndea naiso vatane awa siurije mamaun, yara awa siurijo rijate so manakoe rave. Arono indati siurijo rijate so mewen to, weamo siurijo maisyare umasom inta makanande akatoe ramu.
MAR 13:20 Ranivara siurije umaso noa nugoenta, weaveti vatano mine so ukakai tenambe vintabo. Weramu indati Amisye po siurije umaso ransop akaje ti ntumainy, weye aemeno Apa kawasae po mansatayaowe mai.
MAR 13:21 Arono naije, ranivara vatane inta po raura wasai pare, ‘Waperade! Mesias opi noe so!’ dako, ‘Napi ratuije!’ dako, vemo wapanave ai jinya!
MAR 13:22 Weye indati mesias angkarije muno anawae angkarije ude. Wo anapaporainye raroron indamu wo vatano wanuije maponae, muno ubeker ware wo kawasaeyo Amisye po mansatayaowe maponae tavon, weramu umamaisye ramu.
MAR 13:23 Weti wasyisyaube! Syo ana nande no masyoto rijate raura wasai wusyimbe to inda wasyisyaube.”
MAR 13:24 “Arono siurije umawe mewen, uma amije ngkaumudi muno embae mbar akatoe ramu.
MAR 13:25 Tumo no no naume warae utataopon, muno naume mansumugo anakotaro no raije rautan.
MAR 13:26 Arono naije vatano mine vone so wo Risy, Arikainyo Vatane, inaen rino kamure rai ti syaje, ride irati Sya vambunino manakoe muno Sya kovo ntiti rautan.
MAR 13:27 Indati Syo naito Amisye matutir indamu wo vatano Syo matayaowe manunugambe vintabo, nanawirati una no ovare ami mambisyo mine so muno una no rui rui vayave no mine so ntoa ama marane rai muno naumo warae ama marane rai.”
MAR 13:28 “Syare wapo ananeneae Tumbina ranyao: Arono wapo Tumbina raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’
MAR 13:29 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro Syo raura umawe raen, indati wapo raen wapare munije ama akari mararai rave to.
MAR 13:30 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen.
MAR 13:31 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.”
MAR 13:32 “Weramu nandui rati anakotare so mare nande, vatane wantatukambe ama masyote muno ama uma amije rai. Naito Amisy una no munijo ntiti wantatukambe rai muno Risy, Arikainyo Amisy, syantatukambe rai tavon. Yara Injayo Amisy obo pi po raen.
MAR 13:33 Wapantukambe masyoto namije rai, weti wasyisyaube muno wapanatatayaube!
MAR 13:34 Maisyare ananeneae so ramaisy: vatane inta pare puje to no munijo maran, weti po apa vatano wanapatambe aije mawainde, umba po anakere raugaje mansai tetebe indamu wo apa yavare raeranande. Muno po raura nanto vatano po unsanda ramane ai pare, ‘Winyisyaube! Nyo sya yavare so raman mavabe!’
MAR 13:35 Risy inaurata irati vatano apave yavare umawe raije ai. Weti wasyisyaube! Weye wapantukambe Sya masyoto syakare raije rai--namandi rako, namane yasyin ndako, arono awatano mangkuere kokobe rako, arono uma seo kai rako. Weti syare wasyisyaube!
MAR 13:36 Syare ide papabe, vemo rinande wasaijo wanakije rai jinya.
MAR 13:37 Ana Syo raura wasaije so, Syo raura vatane mai tenambe, syare wasyisyaube!”
MAR 14:1 Masyote rurum akato, umba Yahudi wo Ono Paska rave muno wo rotijo ragije mewen daije raisy. Arono naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, wo unanuije rakani indamu wo Yesus aijar muno wo aubaisy. Wo raura ware, “Wade wamo aijar maninimbe.
MAR 14:2 Weramu vemo wamo aijar no one ama uga so rai nora, weye vatano wanui indati upari ti usivuiny.”
MAR 14:3 Arono naije Yesus no no munijo Betania, tuna no Simon apa yavar, wepirati aravure mo ave no wusyinoe. Umba wanya inta nde mo botoro nsasabe inta raugav ntairi jirati manino mbovove rai, ama mangke nseo rave. Arono Yesus pisyisy, wanya umawe mo botore umaso ama vone radaut, umba mo manine rauvaro Yesus akarije vone rai.
MAR 14:4 Vatane inta una no naije upari ti wo raura ware, “Veanimaibe wanya so mbaono manino mbovove so rai ti mewen?
MAR 14:5 Manine so ama mangke nseo rave, weti kove mamo ramavun bayave umba ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai.” Weti wo wanya umawe ranayao soowabe.
MAR 14:6 Weramu Yesus po raura pare, “Weinya! Wabeanimaibe wapo wanya so raura ti ranimaumbe? Ama ana mo raijaro rinai mamo ngko dave.
MAR 14:7 Vatano awa ananuge meweno maije onawamo una no wapa yasyine rai tutir, weti arono rui wapare wapo maeranande, weamo wapo maeranande kai. Weramu Risyamo rino no wapa yasyin tutire ramu.
MAR 14:8 Weti masyoto unumeso wanya so mare mo ana ngkove inta raunande Rinai, weamo mo raunande kai. Ama ana mo rave umawe mamo mamaisy. Weye mo manino mbovove rauvaro Rinai indamu mo inanasine ratayao wusyimbe irati Sya masyoto inantuna raije rai.
MAR 14:9 Syo raura tugaive: mine vone so rui rui vayave vatane wo Ayao Kovo Amisye ravov, weamo wo wanya so ama ana ndave raura tavon indamu maemeno rai.”
MAR 14:10 Umba Yudas Iskariot, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije inta pije, poroto no syeno akokoe mansai indamu po Yesus amavun nanto mai.
MAR 14:11 Wo Yudas apa ayao umaso ranaun ti manayanambe, weti wurairive ware wo doije inta raunanto ai. Umba Yudas po varore rakani indamu po Yesus amavun.
MAR 14:12 Ono Paska ndea mamaisy arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy, muno ama masyoto manasyine wo domba inta aubaisy wo ameseo Amisye ai umba wo ama ine raisy. Weti Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware, “Injae, rui rati nyare mbekero reamo anaisyo Paska ratayao Nai?”
MAR 14:13 Umba Yesus po apa arakove ruruma yatutir pare, “Wurisisa no Yerusalem, ripare rinanta vatane inta ai po mana rawavino kiviro kopa rai ti po raugav. Wiritavono ai.
MAR 14:14 Arono wirita no apa yavaro pare siso ri, syare ipo raura irati vatano apave yavare rai ai ipare, ‘Injayo Kurune po nanajo pare nya tanoano rui mirati Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Paska raisyo rai?’
MAR 14:15 Indati vatane umaso po tanoano vono warae ama uga manakoe inta rarorono isai. Tanoane umaso mamai bintabo irati meja muno ananuge kotaro isyi daije rautan, ti ripo anaisye ratayao wansamarom no naije.”
MAR 14:16 Umba Yesus apa arakovo jirumo javondi aije umaso yurija no Yerusalem. No ratuije nyanta irati anakotaro uma Yesus po raura we rai mamai bintabo. Umba yo anaisyo Paska ratayao ti ntuna.
MAR 14:17 Naman kobe, umba Yesusa pe apa arakovo abusyinara eane rurum nawe ude utantuna no tanoane umawe rai.
MAR 14:18 Umba utantuna wisyisy, naije Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raura tugaive, weapamo inta nyare nyo inamavun nanto Sya marova mansai--winy nyisyisyo inatavon.”
MAR 14:19 Yesus apa arakovo utavondi aije wo ayao umaso ranaun ti manimaumbe rave. Umba nanentabo wo Yesus anajo rai, inta pare, “Injae, risya jewena rako?”
MAR 14:20 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Opirati no no Sya arakovo abusyin eane rurum watavondi inaije wapa yasyin. Opirati ririmo rotije rayansundijo pauraije intabo rai.
MAR 14:21 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai maisyare muno ratoe no Ayao Amisye rai. Weramu kakaije nde vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai! Weti syare ngko dave mamo vatane wato ano jewen kai no mine vone so, weamo ngkovo ai weye indati mangke umaso nande aije ramu.”
MAR 14:22 Arono wo anaisye raisy, Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Wadaugav wadaisy, somamo inanasine mi som.”
MAR 14:23 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade akato, umba Po kove raura seo Amisye ai. Umbawe Po raunanto Apa arakove mai, muno wo anggurije umawe ramanam tenambe.
MAR 14:24 Yesus po raura pare, “Somamo Sya mavugo nsororopo vatano wanuije mansaije mi som, mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy.
MAR 14:25 Syo raura tugaive, Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Syo anggurijo wanyine ramanam arono Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
MAR 14:26 Umba ukinyo ansyerano ngkangkamane inta rai, umbawe wuruta kobe no Pukamo Saitun.
MAR 14:27 Umba naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Weapamo indati wapo inapaya ti ino ara wanajiv bintabo inaora. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Syo vatano po domba maeranandeye aubaisy, umba apa domba mandamisy ti unanajibe.’
MAR 14:28 Weramu arono indati ikovakato to, syakare syuisy ti Syo wasanyut no Galilea.”
MAR 14:29 Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Jewena! Arakovo kaijinta unanajibe kai, yara risyamo syo napaya ramu!”
MAR 14:30 Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebeve rurum dainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.”
MAR 14:31 Weramu Petrus po raura kikisyi nanto ai pare, “Ikakaijo Injae natavon kai, yara syo namamarave ramu!” Umba arakovo kaijinta wo raura tavonare wemaisy.
MAR 14:32 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya unanta no nawaisyo wo rawaina ware Nawaisyo Getsemani. Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Watantuna no naiso wapo inanyut, weye syare syoroto ibe sambayambe rati.”
MAR 14:33 Umba Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mawainde indamu utavondijo Ai. Naije Yesus animaumbe muno anuga nseo maje.
MAR 14:34 Po raura mai pare, “Inanuga mpatimu rave maisyare muno syare ikakai kobe vayave. Wano no so muno wagwarano inatavon.”
MAR 14:35 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe, pare beker indamu Amisye po apa siurije raveto aora.
MAR 14:36 Po raura pare, “Injae, Sya Injae! Anakotaro rui vayave wimbambunin Nyo ratayao ti mamaisy. Wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.”
MAR 14:37 Naije umba Yesus pakare Po apa arakove mandeije umawe maen unaki. Ti Po raura Petrus ai pare, “Simone, winya nikija! Risambayambe uma amije intabo vayave, weramu winggwarane ramu!
MAR 14:38 Syare wagwaran muno wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya! Tugae, wasanuga mbeker, weramu wasanasino kopa mayondi.”
MAR 14:39 Yesus pakato be sambayambe maisyare umawe omaisy akato.
MAR 14:40 Umba pakare akato no Apa arakovo mandeije umawe mai, weramu Po maen unakija akatoa nene weye mamije maomon dave. Usamane ti wo ana inta raura nanto Yesus aije ramu, yara umanin bayave.
MAR 14:41 Yesus sambayambe umba pakare akato maive susye mandei, umba Po raura pare, “Wabeanimaibe wanakija nene? Mewen to! Kavintanamo, Risy, Arikainyo Vatan, inaunanto no vatano mamune mai.
MAR 14:42 Wasea, wade ra wanta! Waperata, vatano po inamavune dea pararai to!”
MAR 14:43 Arono Yesus payaowa nene, naije Yudas de. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije. Vatano wanui wo omake muno kaije raugav utavono Yudas ai. Onawamo syeno akokoe nawe, kuruno Yahudi nawe, akarijo Yahudi nawe wo matutir.
MAR 14:44 Yudas pare po Yesus amavun, weti po raura wusyimbe irati vatano wanuije umaso mai pare, “Vatano rui pirati syare syo anu, Wepamo napije. Ti wapo aijar muno wapo augaveta, syare wapo aman mavabe.”
MAR 14:45 Naije Yudas de nande kobe Yesus ai umba po raura pare, “Injayo Kurune!” Umba po anu.
MAR 14:46 Umba vatano wanui umawe ude kobe wo Yesus aijar.
MAR 14:47 Umba naije vatane inta no no awa yasyin po apa omake rapatin no ama kokome rai umba po rave vatano panapatambe syeno titi aije amarikoame raotar ti mpatimu.
MAR 14:48 Umba Yesus po raura nanto vatano wanuije umawe mai pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar?
MAR 14:49 Masyote anteter syananyaube no Yavaro Amisye ama uga muno weapamo wana no naije tavon, weramu wapo inaijare ramu. Weramu ana so nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe rai.”
MAR 14:50 Naije kobe Yesus apa arakovo utavondi aije wo apaya ti no ara unajita aora.
MAR 14:51 Arono naije vatano kamurame inta po Yesus atavon, po ansune vasye bo rave anasine ratatuv. Vatano wanuije umawe ware wo aijar tavon,
MAR 14:52 weramu po apa ansuno no anasine raije rapaya ti ntami, umba ate kokanive pansanan ti poroto.
MAR 14:53 Vatano wo Yesus aijar wo auga ti usisa no syeno titi apa yavare rai. Muno naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, wanugan tenambe.
MAR 14:54 Petrus po Yesus arijabe ti de siso no syeno titi apa yavare ama wanijate rai. Umba Petrus tuna syeno titi apa naite inta matavon, wo taname ravauba.
MAR 14:55 Syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo vatane mawainde indamu wo Yesus aura tantunawi no mansamun, weye ware wo mangke raugaje Ai inda kakai. Weramu mamaisye ramu,
MAR 14:56 weye vatano wanuije inta ude wayao angkarive vayave. Weramu inta apa ayao nsasyeo inta apa rai, ti awa ayao wo Yesus angkivane mbe intabove jewen.
MAR 14:57 Umba vatane inta usea usayai, wo ayao angkarije so raura indamu wo Yesus angkivan:
MAR 14:58 Ware, “Reamo vatane wato Apa ayaowe ranaun no taiso pare, ‘Syare syo Yavaro Amisyo vatane wo ranarije so randamisy, umba masyote mandei jakato Syo Yavaro Amisyo wanyino vatane wo ranarije ramuge raijar akaeyo ntet akato.’ ”
MAR 14:59 Weramu inta awa ayao umaso nsasyeo inta awa rai, ti awa ayao wo Yesus angkivane mbe intabove jewen.
MAR 14:60 Umba syeno titi seo tet, po raura nanto Yesus ai pare, “Mbeanimaibe irati Nyo ana wo raura nande Naije so raura nakanande reansaije jewen?”
MAR 14:61 Weramu Yesus manin bayave. Po ayao inta raura nakanantoe ramu. Umba syeno titi po anajo akato pare, “Winyamo Mesias, Arikainyo Amisye, pi Win dako?”
MAR 14:62 Yesus po raura pare, “Risy ivae. Indati wapo Risy, Arikainyo Vatan, inaen ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai. Muno wapo inaen rino kamuro popere rai no naumo warae ti syaje.”
MAR 14:63 Arono syeno titi po Yesus apa ayao umaso ranaun, naije pari rave weti po taune apa ansune rasajam. Umba po raura pare, “Vemo wamo vatano kaijo wo Yesus aura tantunawije mawainde akato nora.
MAR 14:64 Wapo ranaun tenambe to: vatane so pare po Amisye amaisy! Weti wapare?” Umba wo rapatimu ware, “Reamare wamo mangke raugaje Ai indamu kakai.”
MAR 14:65 Naije vatane inta wo Yesus anyipube. Wo amune ratavano ansune vasye rai muno wo anepati, umba wo anajo ware, “Winyamo anawae pi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!” Umba syeno titi apa naite wo Yesus augaveta umba wo anepati tavon.
MAR 14:66 Petrus pamo tuna no yavare umawe ama wanijate rai, umba wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta nde ai.
MAR 14:67 Mo Petrus aen po taname ravauba, weti mo amune rayasir kobe umba mo raura mare, “Winyirati ntavono Yesus vatano Nasaret umawe Aive tavon.”
MAR 14:68 Weramu Petrus po Yesus amamarave. Po raura nanto wanya umawe rai pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!” Umba Petrus poroto te no unsanda wanijate. Naije kobe mangkuere kokebe.
MAR 14:69 Wanya manapatambe umawe mo Petrus aen akato umba mo raura vatano usai no wanijate mansai mare, “Vatane sopamo vatano utavondijo Yesus aije inta pije.”
MAR 14:70 Weramu Petrus po Yesus amamarave akato. Nugoenta rainya umba vatano usai no we wo raura nanto Petrus ai ware, “Winyamo vatano Galilea, weti tugae winyamo vatano tavondive Yesus aije inta pi winy.”
MAR 14:71 Umba Petrus panaamatambe, muno po raura pare, “Risyamo syantatukambe vatano wapo aura wato Ai!”
MAR 14:72 Naije kobe mangkuere kokebe rurum. Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura rai pare, “Mangkuere pana kokebeve rurum dainy, winyamo indati nyo inamamarave susye mandei.” Umba Petrus poyo dave.
MAR 15:1 Awatan ngko dave syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno Yahudi nawe, vatano kaijinta usisa Anugano Akari Akokoe Yahudi rai nawe, wanugan wayaowa mewen. Umba wo Yesus aokaisy, umba wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai.
MAR 15:2 Umba Pilatus po Yesus anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?” Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai.”
MAR 15:3 Umba syeno akokoe wo Yesus aura tantunawi ware Apa ana dave ngkakai mamo manui rave.
MAR 15:4 Weti Pilatus po Yesus anajo akato pare, “Mbeanimaibe Nyo raura akananto maije jewen? Nyo raen wo naura tantunawi rave!”
MAR 15:5 Weramu Yesus po ayao inta raura akananto aije ramu, weti Pilatus nantoive Ai.
MAR 15:6 Arono Ono Paska ndea mamaisy, vatano Yahudi nawamo awa koano utavondi raivea nsiridi to mamo wo Gubernur Pilatus anajo indamu po vatano tuna no tanoano makova raije inta apaya irati apa mangke rai.
MAR 15:7 Arono naije vatane inta apa tame mi Barabas tuna no tanoano makova rai. Barabas umaso pamo makova weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai ti po vatane inta maubaibe to.
MAR 15:8 Vatano wanuije ude indamu wo Pilatus anajo inda po vatano tuna no tanoano makova inta apaya irati mai, maisyare po rave no Ono Paska raiveve wemaisy.
MAR 15:9 Umba Pilatus po manajo pare, “Wapare syo Akarijo Titi Yahudije so apaya wasai rako?”
MAR 15:10 Weramu Pilatus po raenamo syeno akokoe wo Yesus aunanto ai weye manuga mamuno Yesus ai weye vatano wanui manayanambe Ai.
MAR 15:11 Umba syeno akokoe wo vatano wanuije umaso manuga raugabe indamu wo Pilatus anajo indamu po Barabas apaya mai.
MAR 15:12 Umba Pilatus po raura akananto vatano wanuije umawe mai pare, “Maisyare omai ti, animaisye mi syo rave irati vatano wapo awaino Akarijo Titi Yahudije so ai?”
MAR 15:13 Ugwain ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!”
MAR 15:14 Pilatus po manajo pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Po rave?” Umba vatano wanuije ugwain akoeve akato ware, “Auseo sawa inyo kapite rai!”
MAR 15:15 Pilatus beker pare po vatano wanuije umaso maveti manayanambe, weti po Barabas apaya mai. Po naite inta matutir indamu wo kaijo waije rave Yesus anepat, umba po aunanto mai indamu wo auseo sawa inyo kapite rai.
MAR 15:16 Naite umaso wo Yesus augave siso no Gubernur Pilatus apa yavar. Umba wo awa arakovo naite mawainde wanugan tenambe indamu wanaikebe Yesus ai muno wo ambaon.
MAR 15:17 Wo ansuno nsintair manawadi inta raugasyo Ai ti po rave, maisyare akarijo titi inta po rave ramaisy. Muno wo anansinao maisyare wanyavi ramaisy rauseo rakariwaibe akari rai, raurata irati sapeo akarijo titi po rave ramaisy.
MAR 15:18 Umba wo awain ware, “Winyirati Akarijo Titi Yahudi pi Winy!”
MAR 15:19 Wo isyoe veano Yesus akarije ranepati tutir, wo anyipube, muno wo vukane ranteter no Amun ube ponaibe ware ubeaje Ai.
MAR 15:20 Wanaikebe Aija jewen, umba wo ansuno nsintaire umawe raugaje aora umba wo taune Apa ansune raugasyo Ai ti po rave akato. Naije umba wo auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai.
MAR 15:21 Wanyana unanuije ama yasyin, unanta irati vatane inta ai, apa tame mi Simon, opamo to no unat umba pakare no munijo Yerusalem. Naije naito Roma umawe wo antitidi indamu po Yesus apa inyo kapite ranawan. (Simon opamo vatano munijo Kirene inta pije, apa arikainye aya tame mi Aleksandera pe Rupusa pe naye.)
MAR 15:22 Wo Yesus augaveta no pukame inta rai, ama tame mirati raura ayao Yahudi raijamo Golgota, ama ine mare Akari Pae.
MAR 15:23 Umba naije wo anggurije raugav, manino mur mo rakokoive, ware wo raunanto Yesus ai indamu Po ramanam, weramu ponayo Po ramanami.
MAR 15:24 Umba wo auseo sawa inyo kapite rai. Wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai.
MAR 15:25 Wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai no arono awatan ngkovo uma amije kaimambisy.
MAR 15:26 Ayaowo ana wanaikebe Ai mamo wo ratoe rauseo no inyo kapite ama von no taiso: Sopamo Akarijo Titi Yahudi.
MAR 15:27 Umba wo vatano mamune jiruma yauseo syawa atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai.
MAR 15:28 Ana nande umaso mamo mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: “Opamo ato siso vatano mamune mansai.”
MAR 15:29 Vatano udetave so wo Yesus aen, makarije rangkiki seo Ai muno wo akaajian ware, “Winyirati nandija nyare Nyo Yavaro Amisye randamisy yara masyote mandei Nyo rauseo ntet akato.
MAR 15:30 Weti ranivara Winyamo nya vambunine no Nai, weamo nyaje inyo kapite raora indamu Nyo nanasine rapaya kakaije rai!”
MAR 15:31 Maisyare wemai tavon syeno akokoe nawe kuruno Yahudi nawe wanaikebe Yesus ai ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai, yara taune anasine mamo Po rapaya rai kakai!
MAR 15:32 Po raurave pare opamo Mesias, Akarijo Titi Israel pije! Weti ranivara wamo aen paje inyo kapite wato raora, wea indati wamanave Ai.” Muno vatano yausea syawa atavone umawe yo akaajian tavon.
MAR 15:33 Masyote yasyin, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei umba ngkarimu.
MAR 15:34 Uma ami nanto mandeije so rai, naije Yesus gwain akoeve, po raura ayao Yahudi rai pare, “Eloi Eloi, lama sabakhtani?” ama ine mare, “Sya Amisye, Sya Amisye, mbeanimaibe irati nakirive Inai?”
MAR 15:35 Vatane inta una no naije wo Yesus apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware, “Wadanita, Po anawae Elia awain!”
MAR 15:36 Vatano no no awa yasyine inta pavave poroto po maimare raugavere umba po raugasya rayansundijo anggurijo nsaisyine rai. Umba po ransuisyo uvi rai, po rareanseo no Yesus awa rai indamu Po rausuv. Umba po raura pare, “Wade ra wamo aen dati, indati Elia de po augaje inyo kapite rai jaje rako jewena e?”
MAR 15:37 Naije umba Yesus gwain akoeve, umba anawayo karimu, kakai kobe.
MAR 15:38 Naije kobe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye ama Tanoano Ndandini Dave raije mamo nsaram no vone warae masyo no ate waraya mbe rurumbe.
MAR 15:39 Arono nait akari Roma wepirati te no inyo kapite ama usye rai po Yesus apa kakaije umaso raen, po raura pare, “Wakoe! Tugae rave, vatane sopamo Arikainyo Amisye pi sop.”
MAR 15:40 Naijeamo wanya inta nawirati wo ana umawe raerato waravaimbe. No awa yasyine umasoamo Salome muno Maria Magdalena muno Maria kaijinta ntavon, omamo Yakobuso kamurame pe Yosesa pe aya akoya mije.
MAR 15:41 Wanya sonawamo utavondi Yesus ai muno wo aeranande arono no no Galilea. Umba wanya kaijo wanuije inta utavondi Ai ude no Yerusalem rai tavon.
MAR 15:42 Masyoto namije mamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai.
MAR 15:43 Masyote ndea mare ngkaumu kobe, umba vatano munijo Arimatea inta apa tame mi Yusup de. Opamo vatano ato siso Anugano Akari Akokoe Yahudi rai muno vatan tenambe wo aura opamo vatano titi. Po masyoto Amisye de be akarive no mine vone so raije anyuto dei. Umba opamo janive ramu, yara anuga mbambunin ti to kobe no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo ai.
MAR 15:44 Arono Pilatus po Yesus apa kakaije ranaun, nantoive rai. Weti po vatane inta atutir poroto po nait akari umawe awainde, umba po anajo pare, “Yesus opamo kakai to rako?”
MAR 15:45 Nait akari umaso po raura pare, “Kakai to.” Weti Pilatus po Yusup amayaro po Yesus anasino kopa rauga kai.
MAR 15:46 Yusup po ansuno mpopero nsauman ramavun. Umba po Yesus anasino kopa raugaje inyo kapite rai, po ansuno mpoper umawe veano akepan, umba po antuna no aipapo oramo ratotove rai. Umba Yusup po oramo manakoe inta raroya usya ntuna aipapo ama unsanda raora.
MAR 15:47 Umba Maria Magdalena me, Mariajo Yoses apa akoya me, yo Yesus apa antuna raije raen.
MAR 16:1 Arono masyoto sambaya namije mewen, Maria Magdalena me, Mariajo Yakobus apa akoya me, Salomea me, wuruta wo manino mbovove ramavun indamu wo raugavere veano Yesus anasino kopa raikar, mamaisyo vatano Yahudi awa koano wo vatane mantuna rai.
MAR 16:2 Ari Minggu ama awatan ngko dave uma seo kai, wuje wuruta no aipapo.
MAR 16:3 Unanuije ama yasyin wayao vambinibe ware, “Are pirati indati po oramo unsanda aipapo raroyar?”
MAR 16:4 Weramu arono unanta aipapo rai, wo ama oramo manakoe umawe raen raroya to.
MAR 16:5 Usisa no aipapo umaso ama uga, wo vatano kamurame inta aen tuna no ranijo anem ngkov, po ansuno mpopere rave. Wo aen ti upaparo mai.
MAR 16:6 Umba vatano kamuram umaso po raura nanto mai pare, “Vemo wapaparo wasai jinya. Weapamo wapo Yesus vatano Nasaret akani, Wepirati auseo sawa inyo kapite rai to. Soamo norije ramu, yara kovakato to! Wade wapo Apa aipapo tami raije raeni so.
MAR 16:7 Weti syare wapakata wapo ayaowe so raura Apa arakovo utavondi aije mansai muno Petrus ai tavon. Wadaura mai wapare, ‘Yesus puisya to no Galilea rai to. Ti wata no ratuije umba wapo aen, maisyare muno Po raura wasai to wemaisy.’ ”
MAR 16:8 Umba wanya umaso wuje unajivo aipapo umaso raora, weye upaparo mai muno ujaniv ti ututar. Weti wo ana inta raura vatano kaijinta maije ramu, weye ujani dave.
MAR 16:9 Arono Yesus kakai yara kovakato no ari Minggu ama awatan ngko dave, weamo manasyimbe Po anasine rarorono Maria Magdalena rai. Maria umaso mamo wusyinoe Yesus po anawayo kakaije kaururum rawatano raora.
MAR 16:10 Arono naije, Yesus apa arakovo utavondi aije manimaumbe Ai muno woyov. Maria Magdalena nde mo raura mai mare,
MAR 16:11 “Yesus kovakato to! Syo aen to!” Weramu wanave ramu.
MAR 16:12 Naije akato Yesus po anasine rarorono Apa arakovo javondi aije jiruma yai, weramu anakea nsasye. Yesus arorono yai arono yanya ti ija no munije inta rai.
MAR 16:13 Arono yo aen, yavave yakare yo ana umaso raura irati arakovo kaijinta mai. Weramu wanave tavone ramu.
MAR 16:14 Umba Yesus po anasine rarorono Apa arakovo abusyinara eane intabo arono wisyisy. Po raura pare, “Wabeanimaibe wapa anave mamaun muno wapa ana wapo ratantona nsosobe rave, ti wapanave vatano wo inaen to we maije jewen?”
MAR 16:15 Umba Yesus po raura mai pare, “Wata no munijo mine tename so rai umba wapo Ayao Kove so raura vatane mai tenambe.
MAR 16:16 Are pirati panave ramu, opamo Amisye po mangke raugaje ai. Yara are pirati panave muno augasyo kuvuni mana rai, opamo Amisye po apaya apa ayao kakaije rai.
MAR 16:17 Vatano wanave Rinaije nawamo Syo vambunine raugaje mai indamu wo anapaporainye raroron maisyare so: Wo Sya tame raura indamu wo anawayo kakaije rawatano vatane mansaora, muno wo ayao kotaro wantatukambe raije raura.
MAR 16:18 Ranivara wo tawae mamune raijaro maneme rai, muno ranivara wo ana mamune ramanam, weamo unanta yorame inta raije ramu. Muno wo maneme raugaje ntamijo vatano ugwanene mansai, weamo vatane umaso usauman.”
MAR 16:19 Amisy Yesus payao nanto maija jewen, umba Amisye po aijaseo no munijo ntiti. No ratuije Yesus be akarive Ajayo Amisye atavon, tuna no aneme ngkove rai.
MAR 16:20 Umba Apa arakovo utavondi aije wuruta wo ayao Amisye so raura no rui rui vayave. Amisye no mansautan muno Po vambunine raugaje mai indamu wo anapaporainye raroron, wirati mo raroron kakavimbe ayao Amisy wo raura omamo ayao tugae ma.
LUK 1:1 Risyirati Lukas, syo nyovara waowe so ratoe ore injayo Teopilus winai, winyirati sya injayo ko dave. Vatano wanuije inta wo Amisye apa ana po rave no wama yasyine so ratoe tavon to.
LUK 1:2 Amisye apa ana dave umaso mamo Yesus apa arakovo utavondi aije wo raeno taune mamije rai no manasyinoe, umba wo veano wansanyao.
LUK 1:3 Anakotare umawe mamo syo ranyao mavabea nugoenta to, weti syare syo ayao mamaisy inta ratoeyo namarom, injayo Teopilus,
LUK 1:4 indamu nyo raen ayao nya kurune wo nanyao rai omamo tugae rave.
LUK 1:5 Arono Herodes be akarijo titive no munijo Yudea, naije syeno tuna no Yavaro Amisye inta apa tame mirati Zakaria. Zakaria umaso pamo ato siso syeno varoro Abia mansai. Apa anamu ama tame mirati Elisabet, omamo ravaki no syeno Harun apa susye rai.
LUK 1:6 Zakaria muno Elisabet onayamo aya ana yo rave mamai no Amisye amune rai, muno javondijo Apa ananyaowe rai mavabe tenambe.
LUK 1:7 Weramu aya arikainye meweno yai weye Elisabet omamo mbakije ramu, muno wenayamo ibe vatan anuive rave to.
LUK 1:8 Noa masyote inta syeno varoro Abia mawain inda usisa wanapatambe Amisye ai no Yavaro Amisye rai, muno Zakaria panapatambe matavon.
LUK 1:9 Umba syene umaso wo aikarae rapatin, mamaisyo awa koane rai, indamu wo syen inta apatimu. Weti Zakaria opirati wo apatimu indamu po kemenyano ranavano mbovove rameseo Amisye ai no Yavaro Amisye ama uga.
LUK 1:10 Umba Zakaria siso rai, pare po kemenyane ramer, muno vatano wanuije wanunugambe no Yavaro Amisye ama akiri umba ube sambayambe.
LUK 1:11 Naije kobe naito Amisye inta anasine rarorono Zakaria ai, tet no tewa oramo kemenyane ramero raije ama ranijo anem ngkov.
LUK 1:12 Arono Zakaria po naito Amisy umaso aen, paparo ai muno jani dave.
LUK 1:13 Umba naite umaso po raura pare, “Zakaria, vemo njani nora. Amisye po nya sambaya ranaun to. Indati nya anamugo Elisabet mo arikainye inta avaki, umba apa tamo nyo veano awaine mamo Yohanes.
LUK 1:14 Indati winyamo nanayanambe rave, muno vatano wanuije wo arikainye umaso anauno anowi indati manayanambe tavon.
LUK 1:15 Weye opamo indati vatano panakoe no Amisye amun. Weti vemo po awije inta ramanam inya. Muno opamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje ai no arono ta no no akoya ranobon.
LUK 1:16 Wepirati indati po vatano wanui no Israel maugavakare no awa Amisye ai.
LUK 1:17 Amisye po nya arikainye umaso atutir indamu puisyeve Ai. Po Anawayo Vambunin maisyare po raunanto Elia aijoe raunande ai indamu po Amisye apa kawasae manyao indamu wanatatayaube ra manuga ngkakavimbe arono masyoto Amisye de rai. Apa ananyaowe no taiso: ‘Are nawirati uparijo awa arikainye mai, weamo wo maneme raijar indamu manuga nsauman akato. Muno are nawirati ubeta Amisye aije ramu, weamo usakinav indamu utavondi Apa ayao mamaisye obo rai.’ ”
LUK 1:18 Umba Zakaria po raura naito Amisye umaso ai pare, “Risye sya anamu me ririmamo imbe vatan anuive to, ti rimbakije ramu. Weti nya ana ndaura wato mamo nande ririnsai tai rui? Syare nyo ana inta rarorono rinai inda syo raen ti syanave nya ayaowe rai.”
LUK 1:19 Umba naito Amisy po raura akananto ai pare, “Risyirati Gabriel, syanapatambe Amisye ai, muno Opirati po inatuti da ride syo ayao kove so raura nai.
LUK 1:20 Ana syo raurairive so indati noa masyote inta mamaisyo rai. Weramu winyamo nyanave sya ayao umawe raije jewen, ti nyayao akatoe ramu yara soamo nawa ngkao ava indati ana syo raura so mamaisy.”
LUK 1:21 Vatane umawe wo Zakaria anyut ti unantaive rave, ware, “Veanimaibe irati no no Yavaro Amisy ama uga nugoenta rave?”
LUK 1:22 Arono Zakaria puje Yavaro Amisye raora, payao nanto mai kakai weye awa ngkao, weti ana nande ai mamo po ranyijo aneme bo rai. Umba vatane umaso wo aen, ware, “Wato pamo somaida Amisye po ana inta rarorono ai no Yavaro Amisye ama uga umu to.”
LUK 1:23 Umba Zakaria panapatambe no Yavaro Amisye rai yava apa masyoto rapatimugo aije raija mewen, umba pakato no apa yavar.
LUK 1:24 Nugoenta ramu, yara kavinta nakato umba apa anamugo Elisabet ranakeave kobe, umba mainda no no yavar ava embae radani.
LUK 1:25 Mare, “Wusyinoe vatane wo inaura tantunawi weye ibakije ramu, weramu soamo Amisye po kovo manakoe raugaje rinaije so.”
LUK 1:26 Elisabet ranakea raena embae kaujentabo to, umba Amisye po apa naito Gabriel atutir ti poroto no munijo Nasaret, omi no no Galilea.
LUK 1:27 Poroto no wanya mansae inta ama tame mirati Maria, omi ama vainye rave irati Yusup ai, opamo avaki no Daud apa susye rai.
LUK 1:28 Naito Amisy umaso de nande Maria rai, umba po raura nanto rai pare, “Masyote ngkovo nai! Winyirati Amisye tuna nautan muno Po kovo manakoe raugaje nai.”
LUK 1:29 Maria mo naito Amisy umaso apa ana daura ranaun, naije mpaparo rai. Mo ratantona no ranuga mare, “Wakoe! Apa ayao umaso ama ntunato raije no tai rui? Syo raen kobe rainy!”
LUK 1:30 Umba naito Amisye umawe po raura nanto rai pare, “Maria, vemo njaniv inya. Amisye po napatimu indamu Po kove raugaje nai.
LUK 1:31 Indati winanakea raen umba ntuna irati arikainyo anya inta autan, nyo Apa tame veano awainamo Yesus.
LUK 1:32 Sopamo vatano pakoeve, Apa tame rawainamo Arikainyo Amisyo Titi Rave. Amisye po aijaseo be akarijo titive mamaisyo Apa aneno wusyin Daud amaisy.
LUK 1:33 Indati be akarive Apa kawasaeyo Israel mansaija nuge nuganui.”
LUK 1:34 Umba Maria mo raura nanto naito Amisye umaso ai mare, “Ibe tai ruimai dati ana nyo raura wato mamaisy? Weye risyamo syantukamo anya inta ai rainy weye ta ino mansaevea nene.”
LUK 1:35 Naito Amisy umaso po raura akananto Maria rai pare, “Indati Anawayo Vambunine maje nai muno Amisyo Titi Rave apa vambunine no nautan indamu wimbe nanakeave. Weti indati vatane wo nya arikainye so aura ware, ‘Opamo Arikainyo Amisye pije, anuga ngkakavimbe.’
LUK 1:36 Inya! Winya arakovo Elisabet mbe vatan anuive to, weramu soamo mbe ranakeave! Wemirati vatane wo raura ware wanya nte bayave, mbakije ramu. Weramu soamo ranakea raena embae kaujentabo to.
LUK 1:37 Weye Amisye bambunin po anakotaro rui vayave raveti mamaisy.”
LUK 1:38 Umba Maria mo raura mare, “Risyamo syanapatambe Amisye ai. Nya ana ndaura umawe nande rinai kai.” Umba naito Amisye umaso po rapaya ti no.
LUK 1:39 Masyote inta yai jakato, umba Maria nto no munije inta rai no Yudea, ama varoro unate inta rai.
LUK 1:40 Umba moronto nsiso no Zakaria apa yavar, mo kove raura nanto Elisabet rai.
LUK 1:41 Arono Elisabet mo Maria ama ayao ranaun, umba arikainyo no no ranobone aansunuve, umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Elisabet rai,
LUK 1:42 ti mayao akoeve mare, “Wanya wanui rave no mine vone so, weramu winyirati Amisye po napatimu indamu Po apa kove raugaje nai. Muno Po apa kove raugaje arikainyo no no nanobone Ai tavon.
LUK 1:43 Wakoe! Winyamo sya Akarijo Titi apa akoya mi winy, yara risyamo vatano mamaun, weti nyo inapan, weamo mamaisye ramu.
LUK 1:44 Arono winsiso sya yavar ti syo nanamote ranaun, naije kobe sya arikainyo no no inanobon aansunuve weye anayanambe rave.
LUK 1:45 Kove ngkov irati winai, weye nyanave Amisye apa ayao rai to, nyare Apa ana po raura naije nde nande.”
LUK 1:46 Maria mo raura mare, “Rikangkamambe Amisye ai no inanuga,
LUK 1:47 muno syo ararimbe weye Po inapaya ayao kakaije rai.
LUK 1:48 Risyamo vatano mamaun dave, weramu Amisye aemeno rinai to. Weti wama susyo miridije nto nao wo inaura ware risyi syaura Apa kove rai.
LUK 1:49 Weye Amisyo Bambunin Dave opirati po ana manakoe so rave rinai. Apa tame ndandini dave!
LUK 1:50 Amisye aemeno vatane mai ntoa awa ajavi wo mampame mai, nanawirati wo asyanive mansai tenambe.
LUK 1:51 Po apa vambunine raroron. Po vatano manuga rararin mawatan ti unanajibe tatugadi.
LUK 1:52 Po akarijo titi maveaje, yara Po vatano mamaun maijaseo titive.
LUK 1:53 Po anaisyo ko dave raunanto vatano marore po mave mai inda uman, yara Po vatano awa ananuge manui rave mawatan ti unajiv manem bayave ara wusya.
LUK 1:54 Po apa arikainyo Israel wansaeranande maisyare muno Po raurairive wama aneno wusyine mansai wemaisy.
LUK 1:55 Amisye animari Apa urairije umaso raije ramu, yara aemeno Abraham muno apa susye miridije nto mansaija nuge nuganui.”
LUK 1:56 Maria nowo Elisabet rarijata embae mandei, umba makato no ama yavar.
LUK 1:57 Masyote ndea mamaisyo akoe Elisabet mare ntuna rai, umba mo arikainyo anya inta avaki.
LUK 1:58 Ama arakove wo ranaun Amisye po kovo manakoe raugaje rai, weti ude manayanambe tenambe.
LUK 1:59 Arikainye umaso apa masyote kaumandei, umba vatane ude tenambe indamu usambayambe ai muno wo koano sunat rave ai mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba ware wo ajayo Zakaria apa tame veano awain.
LUK 1:60 Weramu Elisabet mo raura nanto mai mare, “Wenora, yara apa tame mirati Yohanes.”
LUK 1:61 Umba vatane umawe wo raura nakananto Elisabet rai ware, “Nya arakov bakipambe re sonawamo inta apa tamo Yohanes veano inta awaino intai ramu, ti mamaisye ramu.”
LUK 1:62 Weti wo ranyijo maneme bo rai indamu wo Zakaria anajo nanto ware, “Tamo rui mirati indamu wamo veano arikainye umaso awain?”
LUK 1:63 Umba Zakaria po orame vasye inta ranajo mai, umba po ratoe rai pare, “Apa tame mirati Yohanes.” Weti vatan tenambe unantaive rave.
LUK 1:64 Naije kobe Amisye po Zakaria awa raneka umba payao akato ti po Amisye ararimbe.
LUK 1:65 Umbawe apa arakove unantaive rave ana umaso rai, muno ayao umaso ravov ti nanto no Yudea ama varodoro unate raita tenambe.
LUK 1:66 Vatano wo ranaune nao wo ratantona no manuga ware, “Wakoe! Arikainye uma wato pamo Amisye apa vambunine no ai! Weti noa panakoeyamo, indati beo animaibe?”
LUK 1:67 Arikainye umaso apa ajae Zakaria pamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje ai umba po ayao Amisye nde ai raura pare:
LUK 1:68 “Wade wamo Israel wama Amisye ararimbe! Weye de Apa vatane wansai to, Po wansapaya ayao kakaije rai.
LUK 1:69 Po Vatano vambunine inta atutir indamu Po wansapaya ayao kakaije rai. Opamo Mesias, napi avaki no Daud apa susye rai,
LUK 1:70 maisyare muno Amisye po raurairive Apa anawae wusyine mai wemaisy.
LUK 1:71 Wepirati po wansapaya irati wama marova mai muno vatano wo wansave tatugadi mansai tenambe.
LUK 1:72 Po muinye rarorono wama anene mai, muno teto Apa urairijo po rave mansai rai tutir.
LUK 1:73 Apa urairije umaso mamo Po raugaje wama aneno Abraham ai
LUK 1:74 pare Po wansapaya irati wama marova mansai, inda vemo wanjaniv nora, yara wamanapatambe Ai kai,
LUK 1:75 muno wansanuga ndandinit muno wama ana wandave mamaisy no Amune rai arono ta wana no mine vone so rai.
LUK 1:76 Umba sya arikainyo winy, vatane indati wo nawainamo Amisyo Titi Rave apa anawae pi winy, weye winyirati nyuisyeve indamu nyo unanuije ratayao Ai.
LUK 1:77 Indati nyo Amisye apa vatane manyao nyare, ‘Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai, wea indati wananta irati Apa kove rai.’
LUK 1:78 Amisye aemeno wansai ti Po apa Mesias atutir de po wansapaya ayao kakaije rai. Opamo aurata irati uma seo apa kove rautan no awatan ngko dave wemaisy.
LUK 1:79 Apa vare mbaro vatano una no kaumure ama uga muno ujanivo wene raije mansai. Po unanuijo to no saumane rarorono wansai.”
LUK 1:80 Zakaria apa kavo Yohanes umaso panakoe seo to, apa ana datantona ntiti muno apa anave mbambunin. No no nugo vabukane vono maninimbe yava apa masyote mamaisy, umba de po anasine rarorono vatano Israel mansai indamu po Amisye apa ayao raura mai.
LUK 2:1 Arono naije Akarijo Titi Roma apa tame mi Agustus po apa ayao rauguje indamu po vatano mine so awa wanuije rator.
LUK 2:2 Po ratoro manasyimbe mamo arono Kirenius be gubernurive no propinsijo Siria.
LUK 2:3 Weti vatan tenambe wuruta no awa munije rai janyi, indamu awa tame ratoe tetebe.
LUK 2:4 Weti Yusup puje no munijo Nasaret no no propinsijo Galilea, to no Betlehem no no propinsijo Yudea, omamo aneno Daud apa munije mije, weye Yusup pamo avaki no Daud apa susye rai.
LUK 2:5 Yusup to no Betlehem indamu pemerinta po apa tame ratoe. Muno Maria ntavondi, wemirati ama vainye rave Yusup ai. Omamo mbe ranakeave to.
LUK 2:6 Yare syisya no yavaro vatano marane udea unaki raive inta rai, weramu yavare umawe ngkatutundijo vatane mai to. Weti yurija nyaki yavaro maero makume usai daije bo rai. Umbawe Maria ntuna kobe ama arikainyo anya manasyine umaso autan. Mo ansune vasye veano atavan, umba mo augasyo nikijo ugano veano maere awa anaisye raveaje raije ama uga rai.
LUK 2:8 Namano napije vatano wo domba maeranande inta una no anoko insumaije ntami rai, mararaijo munijo Betlehem umawe rai.
LUK 2:9 Naije kobe naito Amisye inta paje anasine rarorono mai, muno Amisye apa varo ngkove mbaro mai tenambe, ti ujani dave.
LUK 2:10 Umba naito Amisye umaso po raura nanto mai pare, “Vemo wajaniv inya. Namane so ide wasai indamu syo ayao kove so raura wasai. Ayao kove so indati mo anayanambe raugavo vatan tenambe mansai.
LUK 2:11 Namane soamo arikainye inta ano no Daud apa munijo Betlehem. Arikainye sopamo Mesias, wapa Akarijo Titi pije, wepirati Amisye po atutir indamu Po vatane mapaya ayao kakaije rai.
LUK 2:12 Syo raura wusyimbe wasai, inda wata wananta arikainye umaso Ai: Indati wapo aen atavano ansune vasye rai, muno augasyo nikijo ugano veano maere awa anaisye raveaje raije ama uga rai.”
LUK 2:13 Umba naije kobe naito Amisy wanui rave waje utavono naite umawe ai, umba wo raura ware:
LUK 2:14 “Amisye ararimbe, Opi no no munijo ntiti! Po kovo saumane raugaje mine vone so rai, nde vatano are nawirati Amisye anayanambe maije mai.”
LUK 2:15 Umba naito Amisye wuje wakata no munijo ntiti, naije vatano wo domba maeranande umawe wo raura vambinibe mansai ware, “Wade ra wanta no Betlehem inda wamo ana uma Amisye po raura wansaije we raen.”
LUK 2:16 Wavave wuruta, umba unanta Maria me Yusupa pe arikainye umaso pe mai. Wo arikainye umaso aen nikijo ugano veano maere awa anaisye raveaje raije ama uga rai.
LUK 2:17 Umba wo anakotaro naito Amisye po raura maijoe ravov.
LUK 2:18 Muno vatano wanuije wo ayao uma vatano wo domba maeranande wo raura we ranaun, weti unantaive rave tenambe.
LUK 2:19 Maria mamo raemeno ayao umaso rai tenambe muno mo ratantona no ranuga rai tutir.
LUK 2:20 Umba vatano wo domba maeranande umaso wakare no anoko insumaije ntami raije umawe rai, ukangkamambe muno wo Amisye ararimbe, weye ana wo raen umawe mamaisyo naito Amisye po raura maijoe rai.
LUK 2:21 Arono arikainye umaso Apa masyote kaumandei, naije vatane ude indamu wo sunative Ai indamu mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba wo Apa tame veano awainamo Yesus. Tame somamo naito Amisye po raura to no arono akoya ranakea raeno autan dainyoe.
LUK 2:22 Umba masyoto manasine rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai ndea mamaisy. Weti Yusupa pe Maria me yo aya arikainyo Yesus augaveta no Yerusalem. Yurija syisya no Yavaro Amisye rai indamu yo Yesus apatimugo Amisye ai.
LUK 2:23 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, “Arikainyo anya ano manasyimbe wepamo apatimugo Amisye ai indamu apaura ai.”
LUK 2:24 Yare yo insanijo puname jiruma yameseo Amisye ai tavon indamu mamaisyo Ananyao Amisye rai.
LUK 2:25 Arono naije vatane inta no no Yerusalem, apa tame mirati Simeon, opamo vatano kov muno po Amisye asyaniv. Muno Anawayo Vambunine no irati ai. Po Mesias apa deye ranyut, Wepirati pare po vatano Israel mapaya kakaije rai.
LUK 2:26 Anawayo Vambunin mo raurairive Simeon ai wusyimbe to mare, “Winyamo wingkakai rainy yara noa indati nyo Amisye apa Mesias aeno taune namije rai rati.”
LUK 2:27 Masyoto naije Anawayo Vambunin mo Simeon atutir indamu de no Yavaro Amisy. Arono naije Yusupa pe Maria me yo Yesus augave syisya no Yavaro Amisye ama uga indamu yo augavere no Amisye amun maisyare muno Ananyao Musa mo raura wemaisy.
LUK 2:28 Umba Simeon po Yesus aijade po akepano aneme rai umba po Amisye ararimbe pare:
LUK 2:29 “Amisyo winy, naisoamo Nyo nya urairije ravea mamai to, weti nyare Nyo inaugav, weamo Nyo inauga kai. Saumane no inanuga rai to,
LUK 2:30 weye syo Vatano po Israel mapaya kakaije raije aeno inamije rai to.
LUK 2:31 Opamo Nyo atayao indamu Po kove raunanto vatano una no mine tename so raije mai.
LUK 2:32 Opamo aurata irati varo mbaro vatano Yahudi jewene mansai, muno Po kovo ntiti raugavere Nya kawasae Israel mansai.”
LUK 2:33 Yusupa pe Maria me unantaive ayao Simeon po raura nanto aya Arikainye aije rai.
LUK 2:34 Umba Simeon po Amisye anajo indamu Po kove raugaje yai, umba po raura nanto Maria rai pare, “Arikainye sopamo Amisye po apatimu to, indati Wepi bewar vatano Israel wanui ude Amisye ai ti Po kove mai yara wanui kaijinta nawamo wonayo Ai ti po mangke raugaje mai. Weye opirati Vatano Amisye po aroron ti atutir deye so, weramu vatano wanui indati wo awatambe,
LUK 2:35 wirati awa ana wo ratantona no manuga raroron kakavimbe. Muno winyamo indati nanimaumbe rave, maisyare omako nsiuge inta nteto nanuga rai wemaisy, arono nyo Apa siurije raen!”
LUK 2:36 Naije wanya kavinije inta, ama tame mi Hana, omamo anawae Amisye ma. Ama aja pamo Panuel, opamo avaki no susyo Asyer rai. Omamo mbe vatan anuive rave. Wusyinoe mo anya inta aovan, inya tenambea tume kaururum,
LUK 2:37 umba ama ana umaso kakai, ti Hana mbe kavinive. Umba mbe kavinive nugoenta rave weye soamo ama tume tename mambisy eane mambisy. Omamo mo Yavaro Amisye rapaya ramu, yara namane rinit no tawan no rai tutir, manapatambe Amisye ai, nsambayambe muno ratawandijo marore rai.
LUK 2:38 Arono naije kobe, wanya umaso nde mo kove raura seo Amisye ai, muno mo arikainyo Yesus umaso aura kakavimbe nanto vatano wo masyoto Amisye po vatano Israel mapaya kakaije raije ranyute mansai tenambe.
LUK 2:39 Arono Yusupa pe Maria me ibeta Ananyao Amisye po raugaje rai tenambea mewen, unajiv wakata no munijo Nasaret no no Galilea.
LUK 2:40 Arikainye umaso panakoe piridije seo, muno bambunin, muno Apa ana po ratantona mba dave. Amisye po kovo manakoe raugaje Ai.
LUK 2:41 Tume anteter Yesus apa aja pe akoya me yurija no Yerusalem indamu itavondijo Ono Paska rai.
LUK 2:42 Yesus apa tume abusyinara eane rurum, umba yo auga ti wuruta Ono Paska rai, mamaisyo awa koano utavondi raivea nsiridi to rai.
LUK 2:43 Arono one umawe mewen, Yesus apa aja pe akoya me inyajiv, yara aya kavo Yesus opamo ta no no Yerusalem, weramu aja pe akoya me yantatukambe.
LUK 2:44 Yo rakarae yare aya kavo tavondijo awa arakove inta mai ti udijata. Yanya masyote intai, umba yaemeno Ai, ti yo akani no aya arakove umawe awa yasyin.
LUK 2:45 Weramu nyanta Aije ramu, ti yakare no Yerusalem indamu yo akani.
LUK 2:46 Sisa masyoto mandeije rai, umba nyanta Ai no Yavaro Amisy ama uga. Yo aen tuna no kuruno Yahudi awa yasyin, Po awa ananyaowe raraniv, muno Po manajo.
LUK 2:47 Vatano wo anaun unantaive rave tenambe, weye Apa ana datantona ntiti muno Apa ana daura mba dave.
LUK 2:48 Arono Yusupa pe Maria me yo Yesus aen, ipaparo yai. Apa akoya mo aura to mare, “Sya arikainyo Winy, mbeanimaibe Nyo ririnsaveare somaisy? Risye inya pe ririnsanuga nseo majeve weye ririmo nakanija marudi.”
LUK 2:49 Umba Yesus po raura akananto yai pare, “Injae, Ingkoe, ribeanimaibe irati ipo inakani? Wuripantukambe Risyamo sya Injaya po inatutir indamu ino no Apa yavare ama uga.”
LUK 2:50 Weramu Apa aja pe akoya me nyanta irati Apa ana po raura yai raije ramu.
LUK 2:51 Umba Yesus tavondi yai, wakata tenambe no Nasaret. Animaisye mirati aja pe akoya me yo raura Ai, omamo Yesus beto rai kobe. Muno Apa akoya raemeno anakotare umaso rai tenambe no ranuga.
LUK 2:52 Umba Yesus panakoe piridije seo muno Apa ana po ratantona miridije nseo titive. Amisye anayanambe Ai muno vatane manayanambe Ai tavon.
LUK 3:1 Kaisar Tiberius be akarijo titive no munijo Roma rai ama tume abusyinara eane radani, umba Amisye po raura Zakaria apa kavo Yohanes Pembaptis ai no nugo vabukane vono maninimbe. Arono naije, Pontius Pilatus be gubernurive no munijo Yudea, muno Herodes be akarive no munijo Galilea, muno Herodes apa arakovo Pilipus be akarive no munijo Iturea muno munijo Trakonitis, muno Lisanias be akarive no Abilene. Muno Hanasa pe Kayapasa pe ibe syeno titive vatano Yahudi mansai.
LUK 3:3 Arono naije Yohanes Pembaptis siso no mana Yordan ama varodore rai tenambe. Po ayao Amisye raura pare, “Wasakinav irati wapa ayao kakaije rai muno wade ramu syo wasaugasyo kuvuni mana rai indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai.”
LUK 3:4 Maisyare muno anawae Yesaya po ratoe no apa bukuge rai wemaisy pare: “Vatane inta ugwaimbe no nugo vabukane vono maninimbe pare, ‘Wapo unanuije ratayao irati Amisye ai, wapo ratayao da nsarokir inda panya rai.
LUK 3:5 Kambibive ratutun da mavae, unate muno papukame rakaro da majea mavae. Unanuijo nanto nande rarae nsarokibe, muno unanuijo sakanate rayare da ngkakavin.
LUK 3:6 Indati vatano mine tename so wo raen, ware Amisye po vatane mapaya ayao kakaije rai.’ ”
LUK 3:7 Vatane wanui ude Yohanes ai, ubeker indamu po maugasyo kuvuni mana rai. Weramu po raura mai pare, “Weapamo vatano mamun maisyare tawae mamunoe! Wabeanimaibe wade no so? Wapo rakarae wapare syo wasaugasya kuvuni mana rai, wea indati wanajivo Amisye apa pari mangke makare akatoe rai. Weramu wapa ana wapo ratantona mamaisye ramu.
LUK 3:8 Syare wasakinavo wapa ayao kakaije rai rati, umba ana ngkove obo mi wapo rarijat, wea umba mamaisy. Weramu vemo wasararin wapare, ‘Abraham opamo wama anena pije, ti munije ama akari indati Amisye po mangke raugaje wansai jewen,’ wemai nora! Syo raura wasai: Amisye pamo bambunin po orame wato ranigwan ube vatanbe ti Abraham apa ajavi waino mai, yara Po wasatugaro marambe.
LUK 3:9 Apa mangke po ratayao vatane mai mamo mararai kobe to. Omamo raurata irati Apa tama mawes, pare Po inyoe rate no ama ruke rai. Weti inyowo rui mirati mo mano kove rauguje ramu, weamo tama veano rate ti ramaugasyo taname rai.”
LUK 3:10 Umba vatane wo Yohanes anajo ware, “Weti animaisye mirati nyare reamo rave?”
LUK 3:11 Yohanes Pembaptis po raura akananto mai pare, “Are pirati apave ansune jiruma rai, weamo po inta raunanto vatano apa ansune meweno aije inta ai. Are pirati apave anaisye inta rai, weamo po inta raunanto vatano apa anaisye meweno aije inta ai tavon.”
LUK 3:12 Umba vatano wo pajak ranugande pemerinta aije inta ude no Yohanes Pembaptisa nui indamu po maugasyo kuvuni mana rai. Umba wo anajo ware, “Injayo Kurune, animaisye mirati nyare reamo rave?”
LUK 3:13 Umba Yohanes po raura akananto mai pare, “Wapo doije ranugande pemerinta ai mamaisyo po rapatimuge obo rai. Yara vemo taune wapo nake inta raijanande tavon, nseo mo rapatimu to rakivan nora.”
LUK 3:14 Umba naite inta ude wo anajo ware, “Maisyare omai ti, reamamo animaisye mirati reamo rave?” Umba po raura akananto mai pare, “Vemo wapo vatane mantitidi indamu wo doije raunande wasai jinya, muno vemo wapangkarive wapo rangkivano vatane mai jinya. Muno vemo wapo nuge rapanan inya, yara wapare doijo pemerinta po rave wasavae mamo mamaisy.”
LUK 3:15 Naije vatano wanuije umaso wo ratantona no manuga ware, “Yohanes Pembaptis sopamo Mesias wamo anyubeye opije dako?”
LUK 3:16 Weramu Yohanes Pembaptis po raura akananto mansai tenambe pare, “Syo wasaugasyo kuvuni mana rai. Yara indati Vatane inta de opamo panakoe irati inakivan, weti Apa waijo nowo ajo kokome raije mamo syo rapaya kakai weye risyamo imamaisye ramu. Indati Opamo po wasaugasya kuvuni mana rai jewen, yara Po Anawayo Vambunine ratutir maje wasai muno taname ntavon.
LUK 3:17 Opamo aurata irati vatano po bayaije raijar no anem, po veano gandume rarayan bintabo. Po ama ine ranugan siso tuna no apa yavare rai, yara po ama kea ramero tanamo nen tutire rai.”
LUK 3:18 Maisyare omaisy, Yohanes Pembaptis po Ayao Kovo Amisye raura muno po ananyao kotare raura vatane mai.
LUK 3:19 Umba Yohanes po Herodes, opamo be akarive no munijo Galilea, apa ayao kakaije raura kakavimbe nanto ai, weye Herodes po apa arakovo Pilipus apa anamu Herodias raovan to muno apa ayao kakai kaijinta manui.
LUK 3:20 Umba po ayao kakaije so raijanande tavon: omamo po Yohanes ausiso makova no tanoano makova rai. Maisyare omai ti, Herodes no tawan no apa ayao kakaije umawe rai ti miridije nseo tutir.
LUK 3:21 Arono Yohanes Pembaptis po vatano wanuije maugasyo kuvuni mana rai, umba Yesus de, Yohanes po augasyo kuvuni tavon. Yesus be sambayambe, umba naume nsaneka
LUK 3:22 ti Anawayo Vambunine maje Ai maisyare insanijo punamoe. Naije danito Po Amisye anamote ranaun, ngkinde no no munijo ntiti mare, “Winyamo Sya Arikainyo inanuga no Nai. Inanayanambe Nai rave.”
LUK 3:23 Arono Yesus po apa anakere raijar, weamo Apa tume nanto no tenamara eane abusyin. Vatane wo ratantona ware Opamo Yusup apa kavo pije. Yusup umaso opamo Eli apa kavo pije.
LUK 3:24 Eli opamo Matat apa kavo pije. Matat opamo Lewi apa kavo pije. Lewi opamo Malki apa kavo pije. Malki opamo Yanai apa kavo pije. Yanai opamo Yusup apa kavo pije.
LUK 3:25 Yusup opamo Matika apa kavo pije. Matika opamo Amos apa kavo pije. Amos opamo Nahum apa kavo pije. Nahum opamo Hesli apa kavo pije. Hesli opamo Nagai apa kavo pije.
LUK 3:26 Nagai opamo Maat apa kavo pije. Maat opamo Matika apa kavo pije. Matika opamo Simei apa kavo pije. Simei opamo Yosek apa kavo pije. Yosek opamo Yoda apa kavo pije.
LUK 3:27 Yoda opamo Yohanan apa kavo pije. Yohanan opamo Resa apa kavo pije. Resa opamo Zerubabel apa kavo pije. Zerubabel opamo Seatiel apa kavo pije. Seatiel opamo Neri apa kavo pije.
LUK 3:28 Neri opamo Malki apa kavo pije. Malki opamo Adi apa kavo pije. Adi opamo Kosam apa kavo pije. Kosam opamo Elmadam apa kavo pije. Elmadam opamo Er apa kavo pije.
LUK 3:29 Er opamo Yesua apa kavo pije. Yesua opamo Eliezer apa kavo pije. Eliezer opamo Yorim apa kavo pije. Yorim opamo Matat apa kavo pije. Matat opamo Lewi apa kavo pije.
LUK 3:30 Lewi opamo Simeon apa kavo pije. Simeon opamo Yehuda apa kavo pije. Yehuda opamo Yusup apa kavo pije. Yusup opamo Yonam apa kavo pije. Yonam opamo Eliakim apa kavo pije.
LUK 3:31 Eliakim opamo Melea apa kavo pije. Melea opamo Mina apa kavo pije. Mina opamo Matata apa kavo pije. Matata opamo Natan apa kavo pije. Natan opamo Daud apa kavo pije.
LUK 3:32 Daud opamo Isai apa kavo pije. Isai opamo Obed apa kavo pije. Obed opamo Boas apa kavo pije. Boas opamo Salmon apa kavo pije. Salmon opamo Nahason apa kavo pije.
LUK 3:33 Nahason opamo Aminadab apa kavo pije. Aminadab opamo Admin apa kavo pije. Admin opamo Arni apa kavo pije. Arni opamo Hezron apa kavo pije. Hezron opamo Peres apa kavo pije. Peres opamo Yehuda apa kavo pije.
LUK 3:34 Yehuda opamo Yakob apa kavo pije. Yakob opamo Isak apa kavo pije. Isak opamo Abraham apa kavo pije. Abraham opamo Tera apa kavo pije. Tera opamo Nahor apa kavo pije.
LUK 3:35 Nahor opamo Seruk apa kavo pije. Seruk opamo Rehu apa kavo pije. Rehu opamo Peleg apa kavo pije. Peleg opamo Eber apa kavo pije. Eber opamo Salmon apa kavo pije.
LUK 3:36 Salmon opamo Kenan apa kavo pije. Kenan opamo Arpaksad apa kavo pije. Arpaksad opamo Sem apa kavo pije. Sem opamo Noak apa kavo pije. Noak opamo Lamek apa kavo pije.
LUK 3:37 Lamek opamo Metusala apa kavo pije. Metusala opamo Henok apa kavo pije. Henok opamo Yared apa kavo pije. Yared opamo Mahalalel apa kavo pije. Mahalalel opamo Kenan apa kavo pije.
LUK 3:38 Kenan opamo Enos apa kavo pije. Enos opamo Set apa kavo pije. Set opamo Adam apa kavo pije. Adam opamo Amisye apa kavo pije.
LUK 4:1 Yesus opamo po mana Yordan rapaya ti no, umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Ai, mo atutir poroto no nugo vabukane vono maninimbe.
LUK 4:2 Umba Anakakai Akoe de po aponaeya masyote tename jirum. Yesus po anaisye inta raisye ramu, weti masyote tename jirum umaso mewen, umba maror.
LUK 4:3 Umba Anakakai Akoe po raura nanto Ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo Nyo orame wato raura aje indamu mbe anaibea Nyo raisy.”
LUK 4:4 Weramu Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Anaisye bo mi vatane wo rai da umano raije ramu.’ ”
LUK 4:5 Naije akato Anakakai Akoe po Yesus augave seo no pukamo titije inta rai, umba kavuratawe po munijo akokoe vatane ube akarive rai tenambe no mine tename so rarorono Ai.
LUK 4:6 Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Amisye po vambunine raunande rinai indamu ibe akarive mine vone so rai tenambe. Weti are bayave syare syo raunanto ai, weamo syo raunanto ai kai.
LUK 4:7 Weti wimbeaje rinai muno Nyo inararimbe, wea umba syo munije tename so raunande indamu winyaura rai tenambe.”
LUK 4:8 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: ‘Nyo Amisye obo ararimbe, nyanapatambe Obo ai.’ ”
LUK 4:9 Umba Anakakai Akoe po Yesus augav to seo te no Yavaro Amisye ama tati rai jakato no Yerusalem. Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Ranivara Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy, weamo nsopa da ntemasyo no mine waraya. Indati nanasine mamo inta ranepate ramu.
LUK 4:10 Weye Ayao Amisye mo ratoe mare: ‘Amisye po apa naite matutir wo naman;
LUK 4:11 wo naijaro maneme rai inda vemo najoe rantukamo orame rai jinya.’ ”
LUK 4:12 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syonae, weye Ayao Amisye mo raura mare, ‘Vemo nyo Amisye atopano apa vambunine rai jinya.’ ”
LUK 4:13 Arono Anakakai Akoe po Yesus atopana jewen, umba po apaya vavai, po varoro kaijinta rakani jakato indamu po Yesus atopan.
LUK 4:14 Umba Yesus pakato no Galilea, Opamo Anawayo Vambunine ama vambunine manakoe Ai. Vatane wo Yesus apa ana dave muno Apa ananyaowe ravovo no Galilea raita tenambe.
LUK 4:15 Po vatane manyao no Yahudi awa yavaro sambaya rai, muno vatan tenambe ukangkamambe Ai.
LUK 4:16 Yesus pakato no munijo Nasaret, omamo munijo no rai no arono mamaunoea panakoe raije mijem. Umba masyoto sambaya inta siso no yavaro sambaya rai, maisyare muno Opamo tavondi raivea nsiridi rai to wemaisy. Umba seo tet indamu Po bacave Ayao Amisye rai.
LUK 4:17 Naije vatane inta po nyovara wao raakuvije inta raunanto Ai, omamo anawae Yesaya apa ayao ratoe rai. Weti Yesus po raneka umba nanto irati ayao namiso rai, ti bacave rai:
LUK 4:18 “Anawayo Amisye no irati Rinai, weye Po inapatimu inda Syo Ayao Kove raura irati vatano awa ananuge meweno maije mai. Muno Po inatutir inda Syo ayaowe so raura syare: Vatano mansaijaro arove nawamo Syo mapaya arove rai, muno vatano mamije ntuba Syo saumane raunande mai inda wo nuge raen akato, muno vatano nanawirati vatano kaije wo mave tatugadi Syo mapaya irati awa siurije rai.
LUK 4:19 Muno Po inatutir inda Apa masyoto po kove raugaje Apa vatane mansaije Syo ravov.”
LUK 4:20 Yesus po nyovara wao umaso raakuvi jakanande umba Po raunanto vatano panapatambe no yavaro sambaya umaso ai jakato, umba paje tuna. Vatano utantuna no naije mami ntamijo Ai tutir.
LUK 4:21 Umba Yesus po manyao pare, “Masyoto unumeso Ayao Amisyo idaura ti wadanaune umawe ama masyote mamai to soamo nande no wasamun.”
LUK 4:22 Weti vatan tenambe manayanambe Ai muno unantaive Apa ayao ko dave Po raura we rai. Wo raura ware, “Wakoe! Sopamo wama arakovo Yusup apa kavo pije, weramu Apa ayao umawe sarokir dave!”
LUK 4:23 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Syo raen wapare wapo ayao varije so raura Rinai mare, ‘Anawae, Nyo saumane raunande taune Winai!’ Muno wapare, ‘Reamo ranaun Nyo anapaporainye inta raroron no munijo Kapernaum rai to, weti reamare Nyo inta raroron tavon no taune Nya munijo Nasaret so rai.’ ”
LUK 4:24 Umba Yesus po raura iridi pare, “Syo raura tugaive: anawae to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pare pakato no taune apa muni, weamo vatane wanave aije ramu.
LUK 4:25 Tugae, arono anawae Elia aijoe maruge maje jewen, none tamija tume mandei embae kaujentabo. Umba maroro akoe tamijo munije rai tenambe. Arono naije wanya kavinije wanui una no munijo Israel.
LUK 4:26 Weramu Amisye po anawae Elia atuti da poroto no wanya kavini Israel umaso inta mansaije ramu, weye wanave jewen. Yara poroto no wanya kavinijo maran no no munijo Sarpat, mararaijo munijo Sidon rai.
LUK 4:27 Maisyare omai tavon, arono anawae Elisa aijoe, vatano Israel wanui unanta irati waneno aravure rai, weramu Elisa po saumane raunanto inta aije ramu, weye vatano Israel wanave jewen. Yara po saumane raunanto vatano marane obo inta ai, apa tame mi Naaman, vatano Siria pa. Maisyare omai ti, vatano Nasaret weap, Syo anapaporainye inta rarorono wasaije ramu, weye wapanave jewen!”
LUK 4:28 Arono vatano utantuna no yavaro sambaya umaso rai wo Yesus apa ayao umaso ranaun, upari rave.
LUK 4:29 Weti usea usayai wo Yesus awatan puje awa munije raora, umba wo auga ti uta no pene inta ama tati, omamo no no munijo Nasaret ama akiri. Ware wo amaugo raijasyo.
LUK 4:30 Weramu Yesus po makivandi awa yasyine rai to kobe, yara de pusyo ti to.
LUK 4:31 Umba Yesus poroto no munijo Kapernaum no no Galilea. Arono masyoto sambaya rai, siso no Yahudi awa yavaro sambaya ama uga umba pananyaube vatane mai.
LUK 4:32 Vatane umaso unantaive Apa ananyaowe rai, weye Po mansanyao vambunimbe maisyare akari apa vambunine no irati ai amaisy.
LUK 4:33 Vatano anawayo kakaije no aije inta siso tavon no yavaro sambaya rai, umba punanto akoeve, gwain pare,
LUK 4:34 “Winyi Yesus, vatano Nasaret, animaisye mi Nyo rave reansai? Nyare nde ra Nyo reansaubai dako? Reamo naen: Winyamo Vatano Kakavimbe Amisye po natutire pi Winy!”
LUK 4:35 Yesus soowato anawayo kakaijo nsiso vatane umaso aije rai pare, “Manin! Nyuje vatane so aora!” Umba anawayo kakaije umaso mo vatane umaso aveti tende tami no vatano wanuije awa yasyin. Naije kobe muje irati vatane umaso aora, muno mo anakea raveti njoram akatoe ramu.
LUK 4:36 Vatano wanuije so unantaive rave, ti wo raura vambinibe mai ware, “Wakoe! Apa ananyao so mbambunin dave! Arono Po anawayo kakaije matutir, weamo wuje vatane maora kobe, mamaisyo Apa ana po raura rai!”
LUK 4:37 Weti wo ayao Yesus ravovo ti maneka manakoe no munijo namije rai tenambe.
LUK 4:38 Yesus pakauje yavaro sambaya rai ti to no Simon Petrus apa yavar. Simon Petrus apa anumam nggwanen, ranakea mamoan dave, weti vatane wo Yesus anajo indamu Po saumane raunande rai.
LUK 4:39 Weti Yesus poroto no ama niki ri, umba Po wanene umaso rawatan ti musyo raora. Naije kobe nikija nseo, ti mo anaisye ratayao indamu wo raisy.
LUK 4:40 Namandijo uma pare pasyo kobe, umba vatane wo vatano ugwaneno wanene kotare raije maugavere vintabo no Yesusa nui. Umba Yesus po aneme raugaje ntamijo mansai indamu usauman.
LUK 4:41 Muno anawayo kakaije wuje vatano wanuije maora, ugwain ware, “Winyirati Arikainyo Amisy!” Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso maorai inda vemo wo raura akato inya, weye wo aen Opamo Mesiasa pije.
LUK 4:42 Siman awatan ngko dave, Yesus poroto no nugo maninimbe. Naije vatano wanuije wo akanija unanta Ai, umba wo raura nanto Ai ware, “Vemo Nyo reansapaya nora.”
LUK 4:43 Weramu Yesus po raura akanande mai pare, “Syare syoroto Syo Ayao Kove ravovo no munijo kaijinta rai tavon, weye wemi mbewaramo ide no mine vone so. Ayao Kove mare Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so rai.”
LUK 4:44 Weti Yesus panya propinsijo Yudea raita, pananyaube no Yahudi awa yavaro sambaya rai.
LUK 5:1 Masyote inta Yesus te no onae tuga Genesaret. Vatano wanuije wo akijaniri indamu wo ayao Amisy Po raura we ranaun.
LUK 5:2 Umba Yesus po nyomane rurumo jantavai no nayave vone raen. Nyomane umaso mamo vatano wo jiane rakani waje raora to indamu wo awa pame rarondom.
LUK 5:3 Yesus seo no nyomane umaso inta rai, wemamo Simon Petrus apa nyomane ma. Umba Po Simon Petrus atutir pare, “Nyo nyomane ratutir usyo mampaya no onae ama nggwaro rai.” Umba Yesus paje tuna no nyomane umaso ama von umba pananyaube vatano wanuije umawe mai.
LUK 5:4 Umba pananyaubea jewen, Po raura nanto Simon Petrus ai pare, “Mborae usyo no ntento warave indamu wapo wapa pame rantet, indati wananta jiane inta mansai.”
LUK 5:5 Umba Simon Petrus po raura nakananto Ai pare, “Injayo Kurune, namano nggwaravainyoe reamo pame ranteta marudi. Weramu Nyo inatutir, ti syo rantet akatoe so.”
LUK 5:6 Wo pame umaso rantet, naije wo raen akatoamo jiano nsawa raije manui rave, ti pame mpatimugo jiane umaso rai.
LUK 5:7 Weti wo awa arakovo una no nyomano kaije umawe mawain nanto ware, “Wade tavon indamu wamo jiane so ranugan tenambe.” Umba wo ranugan asyo tenambe nyomane jirume so yaija ama uga ntatairi jiane rai, kavinta ratire nyomane masyo.
LUK 5:8 Arono Simon Petrus po ana umaso raen, po vukane ranteter no Yesus amun, umba po raura pare, “Injae, Winyamo vatano kakavin dave, weti syare nyusyo ra nyoronto inaora! Vemo ntuna inatavon inya, weye risyamo ayao kakaije no rinai.”
LUK 5:9 Simon Petrusa pe, vatano utavondi aijo apa nyomane raije nawe unantaive rave weye wo jiane umaso raen manui rave.
LUK 5:10 Muno Simon Petrus apa arakovo jantuna no nyomano kaije umawe nyantaive tavon. Onayamo Sebedeus apa arikainye naya, aya tame mirati Yakobus muno Yohanes. Umba Yesus po raura nanto Simon Petrus ai pare, “Vemo njaniv inya. Wusyinoe winyamo nyo jiane rakani, weramu no naiso kobe nyare nyo vatane makani ra utavondijo Rinai.”
LUK 5:11 Wo awa nyomane rakarimu no nayave vone warea kobe, muno wo awa ananuge rapaya ti ntuna tenambe, umba utavondijo Yesus ai.
LUK 5:12 Masyote inta Yesus no no munije inta rai, umba vatano aravure ntapekano anakea raije inta po aen, ti po vukane ranteter no Amun. Umba po raura Ai pare, “Injae, winyare mayar, syare Nyo saumane raunande rinai.”
LUK 5:13 Weti Yesus po vatane umaso aijar, umba Po raura nanto ai pare, “Rimayar, ti syare winsauman.” Naije kobe apa wanene umaso raumandi ai.
LUK 5:14 Umba Yesus po vatane umaso aorai pare, “Vemo ndaurao vatane mai jinya. Yara nyoronto no syeno tuna no Yavaro Amisye raije ai, nyo nanakea rarorono ai indamu po raen winyamo sauman to. Umba nyo anakotare raugare rameseo Amisye ai, inda mamaisyo Musa apa ananyaowe rai. Indati vatan tenambe wo raen tugae Amisye po saumane raunande nai to.”
LUK 5:15 Weramu vatane wo Yesus apa anapaporainye muno Apa ananyaowe ravov tutir ti ayao umaso maneka manakoe. Umba vatano wanui ude indamu wo anaun muno ware Po saumane raunanto manakea njajorame rai tavon.
LUK 5:16 Weramu masyote intanamo Yesus poroto be sambayambe no nugo maninimbe.
LUK 5:17 Masyote inta Yesus pananyaube, umba vatano Parisije inta nawe, kuruno Yahudi nawe utantuna no naije. Inta una no munijo Galilea ama munije ranteter ude, inta una no munijo Yudea ude, muno inta una no Yerusalem ude tavon. Naije Amisye po vambunine raugaje Yesus ai indamu Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai.
LUK 5:18 Arono naije, vatane inta wo vatano tunaive inta augaje nikijo pata rai, umba wo anawan ude, ware ubeker wo augave siso no yavare ama uga indamu wo augaje niki no Yesus amun.
LUK 5:19 Weramu vatane wanui rave no ratuije, weti wararaijo usisa Ai kakai. Weti wo vatane umaso aijaseo no yavare umawe ama manyume von. Umba wo manyumo tatije ransodeto, umba wo vatano tunaive umaso airidijasyo apa tanije rautan no Yesus amun no vatano wanuije umawe awa yasyin.
LUK 5:20 Arono Yesus po awa anave raen manakoe, Po raura vatano tunaive umawe ai pare, “Arakove, Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.”
LUK 5:21 Naije kuruno Yahudi nawe vatano Parisije nawe uparijo Yesus ai, wo ratantona no manuga rai ware, “Ee! Veanimaibe Po rauranare wemaisy? Po rakarae pare po ayao kakai rapaya maisyare Amisye amaisy! Weramu Amisye bo pi mamaisyo po ayao kakaije rapaya vatane mai, weti Yesus sopamo pangkarivea!”
LUK 5:22 Umba Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, ti Po raura pare, “Wabeanimaibe wapo kakaije ratantona no wasanuga rai?
LUK 5:23 Syare syo vatane so apa ayao kakaije rapaya ai, weamo wapo ratantona wapare rimamaisye ramu. Wapantatukambe Sya vambunine rai, ti wapanave ramu. Weramu Syo anapaporainye inta raroron, indati wapo Sya vambunine raen kakavimbe.
LUK 5:24 Weti syare Syo saumane raunanto vatane umaso ai indamu wapo raen wapare Risy, Arikainyo Vatan, ribambunin syo ayao kakaije rapaya no mine vone so.” Umba Yesus po raura nanto vatano tunaive umawe ai pare, “Nseo! Nya tanije rauga da nin kai.”
LUK 5:25 Naije kobe vatano tunaive umaso seo tet no vatano wanuije umaso mansamun. Umba po apa tanije raugav ara pakato no apa yavar, ti po Amisye ararimbe.
LUK 5:26 Vatano wanuije umaso unantaive rave ti wo Amisye ararimbe muno wo asyaniv, wo raura ware, “Wakoe! Masyoto unumeso wamo anapaporainye umaso raen to, wanantaive rai rave.”
LUK 5:27 Yesus po anapaporainye umaso rarorona mewen, umba puje. Umba Po vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta aen, apa tame mi Lewi, tuna no apa tanoano pajak rai. Yesus po awain pare, “Winde tavono Rinai!”
LUK 5:28 Umba Lewi seo, po apa ananuge rapaya ti ntuna tenambe, yara pusyo ti tavondijo Yesus ai.
LUK 5:29 Umbawe Lewi po one rave no apa yavar, po ratayao Yesus ai. Muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije wanui ude muno vatano kaijinta ude tavon ti wisyi tenambe.
LUK 5:30 Weramu vatano Parisije muno awa kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije manuga ngkovo Apa arakovo utavondi aije mai jewen, ti ware, “Wabeanimaibe wapisyisyo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije nawe, vatano ayao kakaije no maije nawe matavon?”
LUK 5:31 Umba Yesus po ayaowe rasakinavo mai pare, “Vatano saumane pamo bekero anawae aije ramu, yara vatano gwanene pirati bekero anawae ai.
LUK 5:32 Maisyare omaisy, are nawirati wo ratantona ware awa ayao kakaije meweno mai onawamo Syo mawaine ramu. Yara ride indamu Syo vatano awa ayao kakaije no maije mawain indamu usakinavo awa ayao kakaije rai.”
LUK 5:33 Vatane inta wo raura nanto Yesus ai ware, “Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije matawandijo marore raija indamu ube sambayambe. Utavondi raivea, muno vatano Parisi utavondi raive tavona. Weramu, Injae, Nya arakove nawamo wisyi bayave muno wo anggurije ramanam.”
LUK 5:34 Umba Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare, “Ono vauname inta, vatano utavondi rai manayanambe weye anya bauname tuna matavon, weti matawandijo marore raije ramu.
LUK 5:35 Weramu masyoto makareye, anya bauname umaso pamo augavo maora, weti arono naije vatane umawe matawandijo marore rai.”
LUK 5:36 Yesus po ananeneae kaijinta raura pare, “Ranivara ansuno wusyine inta mpatimu, vemo wamo ansuno wanyine inta raotar raunanto rarijato ansuno wusyino mpatimugoe rai nora. Weaveti wamo ansuno wanyine raotar ti mamaisye ramu, muno ansune vasye wanyino raotaroe mo ansuno wusyine umawe ramaisye ramu.
LUK 5:37 Muno vatane wo awijo wanyine rauvarasyo karoa ugami wusyine rai, weamo mamaisye ramu. Weye awijo wanyine umaso ntipu akoeve ti mo karoa ugami umaso rapatimu ti ngkakai, weaveti awije mbuvar kobe.
LUK 5:38 Yara awijo wanyine mamo rauvarasyo no karoa ugami wanyine obo rai, wea umba mamaisy.
LUK 5:39 Weramu are pirati po awijo wusyine ramanam, weamo pare ngko dave, ti ponayo awijo wanyine rai.”
LUK 6:1 Arono masyoto sambaya inta rai, Yesus de siso panya no nawaisyo kasyambere ama uga rai. Umba Apa arakovo utavondi aije wo kasyambere rakasyin, umba wo ama kokome rapapaya maneme rai umba wo ranumu gara wo raisy.
LUK 6:2 Weramu vatano Parisi wo raura ware, “Wabeanimaibe irati wapo kasyambere rakasyin no masyoto unumeso? Weye Yahudi wama ananyao mare vemo wamo anakere raijar no masyoto sambaya rai jinya!”
LUK 6:3 Umba Yesus po raura akananto Parisije mai pare, “Wabeanimaibe wananta Ayao Amisye raije jewen? Syare wasaemen animaisye mi mo ratoe mare aneno Daud po rave arono wepe apa arakove nawe umaror.
LUK 6:4 Opamo siso no Yavaro Amisye ama uga rai, umba po rotijo raunanto Amisye aije raugav ti po raisy, umba po raunanto apa arakove mai tavon ti wo raisy. Weramu Musa apa ananyao inta mare vemo vatan bayave wo raisy inya, yara syene bo nawi wo raisy.”
LUK 6:5 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Risy, Arikainyo Vatan, ribe akarive masyoto sambaya rai.”
LUK 6:6 Arono masyoto sambaya kaijinta, Yesus siso no yavaro sambaya inta ama uga umba pananyaube. Vatano anem ngkove nsawa inta no no naije tavon.
LUK 6:7 Weti kuruno Yahudi makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, vatano Parisije inta nawe wo Yesus anyanyuti tutira ware tugaeya rako Po saumane raunande arono masyoto sambaya raija rako? Weye wo Apa ayao kakaije rakani indamu wo aura tantunawi.
LUK 6:8 Weramu Yesus po awa ana udatantona no manuga raen to, weti Po raura nanto vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Windento nte no usye so.” Weti vatano napije seo tet kobe.
LUK 6:9 Umba Yesus po raura nanto vatano una no we mansai pare, “Syare syo wasanajo rati. Mamaisyo wama ananyao raijamo, rui mirati wamo rave no masyoto sambaya rai: Wamo ana ngkove rave rako, ngkakaije mi wamo raveye? Wamo vatane mapaya irati kakaije rai rako, wamo maubaisye?”
LUK 6:10 Yesus po maen tenambe umba Po raura vatano aneme rani nsawa umawe ai pare, “Naneme raojaito!” Umba vatane umawe po aneme raojaito, naije kobe aneme nsauman.
LUK 6:11 Weramu kuruno Yahudi nawe vatano Parisi nawe upari rave, weti wanugan wayao ensembe ware, “Animaisye mirati wandave Yesus ai?”
LUK 6:12 Masyote inta yai jakato, Yesus panya seo no pukam indamu be sambayambe. Namano waravainyoe be sambayambe Ajayo Amisye ai.
LUK 6:13 Sansiman umba Po apa arakovo utavondi aije mawainde tenambe, umbawe Po abusyinara eane rurum mapatimu, pare, “Weapamo Sya arakovo syo wasatutire nawi weap. Syo wasapatimu indamu wapo Sya ayao ravov.”
LUK 6:14 Yesus apa arakovo po matutire awa tame mi som: Simon (apa tamo Yesus po raura tavona Petrus), apa rijato Andreas, Yakobus, Yohanes, Pilipus, Bartolomeus,
LUK 6:15 Matius, Tomas, Yakobus (Alpeus apa kavo pije), Simon (opi awainamo vatano Zelot),
LUK 6:16 Yudas (Yakobus apa kavo), Yudas Iskariot (opi po Yesus amavun).
LUK 6:17 Umba Yesus pakaje no pukame ama ruk muno Apa arakovo utavondi aije wanui wakaje tavon, usayai tenambe no anoko mavae inta rai. Naije Apa arakovo utavondi aije wanui rave, muno vatano wanui una no Yudea, inta una no Yerusalem, muno inta una no Tirus muno Sidon, mararai no mayane von.
LUK 6:18 Vatane umaso ude indamu wo Yesus anaun muno ware Po saumane raunanto manakea njajorame rai tavon. Muno vatano anawayo kakaije no mansaije nao, Yesus po anawayo kakaije mawatano mansaora tavon.
LUK 6:19 Vatano wanuije umaso ware ubeker wantukamo Yesus ai, weye Apa vambunino muje no anasine mo saumane raugavo vatane mai tenambe.
LUK 6:20 Yesus po apa arakovo utavondi aije maen, umba Po raura nanto mai pare: “Weapirati wapa ananuge meweno wasai, weamo kove ngkove irati wasai, weye indati wasisa no munijo Amisye be akarive raije rai.
LUK 6:21 Weapirati soamo wamaror, weamo kove ngkove irati wasai, weye indati Amisye po anaisye raunande wapo rai ti mamaisy. Weapirati soamo wapoyov, weamo kove ngkove irati wasai, weye masyoto makanande indati wapugoen.
LUK 6:22 Ranivara vatane manuga mamuno wasai ti wo wasamumuibe muno wo wasaura tantunawi muno wo wapa tame raura tatugadi weye watavondijo Arikainyo Vatane rinai, weamo kove ngkov irati wasai!
LUK 6:23 Syare wasaemen: wapa anene wo anawae wusyine mave tatugadi tavon to. Weti ranivara vatane wo wasave tatugadi weye watavondi Rinai, syare wasanayanambe muno wasarera wamarinsayan, weye Amisye po kove ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti.
LUK 6:24 Yara vatano wapa ananuge manui rave, weamo indati kakaije nde wasai, weye wapa ana kovo wadaijar no mine so manui rave to, indati kovo kaijinta mo wasanyut akatoe ramu.
LUK 6:25 Vatano wapa anaisye mawes wasai ti wamano obo rai, weamo indati kakaije nde wasai, weye indati wamaror akato. Muno vatano wapugoen muno wansananibe no mine vone so, weamo indati kakaije nde wasai, weye indati wasanimaumbe muno wapoyov akato.
LUK 6:26 Weapirati vatano wanuije wo wasararimbe, weamo indati kakaije nde wasai, weye maisyare omai tavon aneno wusyine wo anawae angkarije mararimbe tai omai tavon.”
LUK 6:27 “Weramu Syo raura vatano wapo Sya ayaowe so raranive wasai: Syare wapo muinye raroron irati wapa marova mai, muno wabekobe irati vatano manuga mamuno wasaije mai.
LUK 6:28 Syare wapo Amisye anajo indamu Po kove raugaje vatano wanaamatambe wasaije mai, muno wasambayambe vatano wo wasave tatugadije mansai.
LUK 6:29 Ranivara vatane inta po nawamona rani ranepat, weamo nsarirae indamu po rani ranepat tavon. Vatane inta pare po nya ansuno no no nanakea raugavo naora, weamo po rauga kai, muno syare nyo ansuno kaijinta raunanto ai tavon.
LUK 6:30 Vatane inta pare po ana inta ranajo nai, weamo nyo raunanto ai kai. Muno ranivara vatane inta po nya ananuge inta raugavo naora, weamo vemo nyo ranajo po raugakanande inya.
LUK 6:31 Weabekero vatano kai awa ana udave ngkovo wasai rai, weamo weapa ana wadave ngkovo mansai tai wemai tavon.
LUK 6:32 Ranivara wapo muinye raroron irati vatano umuinyo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti vemo wapo ratantona wapare Amisye po kove raugaje wasai, wemai nora. Weye vatano ukakainoanive umuiny irati vatano umuinyo maije mai tavon.
LUK 6:33 Ranivara wabekobe irati vatano ubekobeo wasaije obo mansai, omamo mamai dainya, weti Amisye po kove raugaje wasai jewen. Muno ranivara wapo ananuge ndako doije ndako raunanto vatano awa ananuge manuije bo mai weye wapare veravo wo ananuge inta rasakinav akare wasai, omamo mamai dainya, weti Amisye po kove raugaje wasai jewen. Weye vatano ukakainoanive wo rave tai maisy tavon.
LUK 6:35 Yara syare wapo muinye rarorono wapa marova mai, wabekobeo mai muno wapo ananuge, doije raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai, yara vemo wapare wo ana inta ranijan akare wasai jinya. Wea umba Amisye po kovo manakoe inta ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. Wapo raveare wemaisy indamu mamaisyo wapa Ajayo no no munijo ntitije Apa ana dave rai weye Opamo bekobe irati vatano mamune mai muno vatano wo kove raura seo Ai jewene mai tavon.
LUK 6:36 Wapa Ajayo no no munijo ntiti aemeno vatane mai tenambe, weti syare wasaemeno mai tavon.”
LUK 6:37 “Vemo wapo vatano kaijinta maura nanto awa ayao kakai rai ra mangke rapatimugo mai jinya, inda vemo Amisye po mangke rapatimugo wasai tavon inya. Vemo wapo maura tantunawi nora, muno wapare wapo mangke bo raugaje mai nora, indamu vemo Amisye po wasaura tantunawi muno Po mangke rasakinav akanande wasai nora, weye taune wapa ayao kakai no tavon. Yara syare wapo vatane wato maneme raijar indamu wasanuga nsauman tenambe, wea indati Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai tavon.
LUK 6:38 Syare wapo vatane awa bekedaije raunanto mai, wea indati Amisye po kove inta raugakanande wasai, omamo mo wapa ana wadaunanto vatane mansaije umawe rakivan akato, weti manui rave. Wapo raunande manakoeve mai, indati Amisye po kovo manakoe raunande wasai. Yara wapo raunande mamaumbe, weamo Amisye po kovo mamaune inta raugaje wasai tavon. Tauno wapo veano vatano kaijinta mataun omamo Amisye po rasarirae akare, Po veano taune wasataun akato tavon.”
LUK 6:39 Umba Yesus po ananeneae inta raura taiso pare, “Weapamo wasaurata irati vatano amije ntuba be akarive vatano mamije ntuba kaijinta mai. Vatano amije ntuba inta po vatano amije ntuba kaijinta augav no aya unanui anya rai, weamo mamaisye ramu, weaveti itatayasyo ateme rai kava.
LUK 6:40 Arikainyo sekora onawamo usea ra wo awa kurune akivane ramu. Weramu ranivara arikainye umaso wo ranyaowa mamai to, wea indati wo awa kurune amaisy. Arakove, Risyamo wapa kurune pi Risy.
LUK 6:41 Wabeanimaibe wapo vatano kaijinta awa ayao kakaije bo raen, yara umba taune wapa ma wadaene ramu ge? Omamo maisyare wapo inyo kengkene raen no wapa arakove inta amije rai, weramu taune wapantukambe inyo vasye akoe ngkapi no taune wasamije raije rai.
LUK 6:42 Wabeanimaibe wapo raura wapa arakove mai wapare, ‘Arakove, winde syo inyo kengkeno no namije raije wato raugaje namije raora,’ yara umba wapantukambe inyo vasyeo no taune wasamije rai wato rai je? Weapamo wapa angkarije ntapekan! Syare wapo wapa inyo vasye raugaje taune wasamije raora rati, inda wapo ana raen kakavimbe, wea umba wapo wapa arakovo kaijinta awa raugajeamo mamaisy.”
LUK 6:43 “Inyo moto kove mo mano kakaije rauguje ramu, muno inyo moto kakaije mo mano kove rauguje ramu.
LUK 6:44 Inyo mane mamo mamaisyo ama mote rai. Inyo moto mamun omamo mo mano kovo manavane rauguje ramu.
LUK 6:45 Maisyare omai ti, vatano kove po ayao kove raura weye anuga ntairijo ana ngkove rai, yara vatano kakainoanive po ayao kakaije bo raura weye anuga ntairijo ana ngkakaije rai. Weye vatane apa ana no anuga rai ntipu muje po raura no awa.”
LUK 6:46 “Wabeanimaibe wapo inawain wapare, ‘Reama Akari, Akarijo winy,’ weramu watavondijo Sya ananyaowe raije jewen?
LUK 6:47 Are pirati de irati Rinai ti po Sya ayaowe ranaun muno tavondi rai, opamo aurata rui? Syo raura kakavimbe wasai syare
LUK 6:48 opamo aurata irati vatano po yavare rauseo nteto kopa matuge rai. Manasyin po ateme rawae ti masyo rave, umba po ajije raveasyo nsaiyo ateme umaso rai indamu yavare umaso matu. Arono manayame njam, mo yavare umaso rapupuji, weramu yavare umaso nteto matuve weye rauseo nteto kopa matuge rai ti ntindimu.
LUK 6:49 Yara are pirati po Sya ayaowe ranaun muno tavondi raije jewen, opamo aurata irati vatano po yavare rauseo nteto kopa vone bo rai, yara po rawae jewen. Weti arono manayame njam, mo yavare umaso rapupuji, umba mo yavare umaso rabit kobe muno mandamisyije manakoe rave kobe.”
LUK 7:1 Yesus po apa ananyaowe umaso raura vatano wanui umaso mansaija jewen, umba poroto no munijo Kapernaum.
LUK 7:2 Naije nait akari Roma inta, opamo anuga no irati apa arikainyo panapatambe aije ai. Arikainyo panapatambe umaso pamo gwaneno akoevea kavintare kakai.
LUK 7:3 Arono nait akari umawe po Yesus apa ana dave ranaun, po akarijo Yahudi inta yatutir indamu yurija yo Yesus anajo indamu de Po saumane raunande arikainyo panapatambe aije umaso ai.
LUK 7:4 Weti akarijo vatano Yahudi umaso je nyande Yesus ai, umba yo raura kikibe nanto Ai yare, “Nait akari umaso bekobe irati vatano Yahudi wansai, muno po doije inta raunande indamu reamo veano yavaro sambaya inta rauseo ntet. Weti rimare naemeno ai Nyo kove raugaje ai ra mamaisy.”
LUK 7:6 Umba Yesus tavondijo yai kobe, ti wuruta. Arono Yesus pararai kobe no nait akari umawe apa yavare rai, umba nait akari umaso po apa arakove inta yatutir inda je yo apa ayaowe raura Yesus ai. Apa ayaowe rauranare so yare, “Injae, vemo winsiso sya yavare rai jinya, yara jewen kai, weye risyamo imamaisye ramu.
LUK 7:7 Wemi mbewar syore no Injae winaije jewen, weye risyamo imamaisye ramu. Weramu syare Nyo raura vayave, indati arikainyo panapatambe rinaije umaso sauman.
LUK 7:8 Vatano apa vambunine manakoe po vatano kaijinta matutir indamu wo apa anakere raijar. Maisyare omaisy ri tavon: sya akari po inatutir, muno risyamo syo naito ibe akarive maije matutir. Syo naite inta atutir poroto, weamo poroto kobe, muno syo naite inta atutir de, weamo de kobe. Weti Winya vemo taune nyoronto inya, yara Nyo ayao bo raura vayave, indati mamaisy aje.”
LUK 7:9 Arono Yesus po ayao umaso ranaun, nantoive rai, umba sarirae akare Po raura nanto vatano wanui utavondi Aije mai pare, “Tugae, nait akari Roma umaso apa anave mamo mo vatano Yahudi awa anave rakivan bintabo!”
LUK 7:10 Umba nait akari apa arakovo po yatutire umawe yakare no apa yavar, umba yo raen arikainyo panapatambe umaso sauman to.
LUK 7:11 Masyote inta yai jakato, Yesus poroto no munijo Nain. Apa arakovo utavondi aije muno vatano wanuije utavondijo Ai.
LUK 7:12 Wararaijo munije umaso ama unsanda uje rai, umba vatane inta wo vatano kakaije inta augaje nanae rai ti wo anawan ude wusya no munije umaso ama akiri. Vatano kakaije umaso apa akoya mamo wanya kavinije ma, muno ama kavo intabo dave wepirati kakai to. Vatano wanuije una no munije umaso utavondijo rai ti wuje tenambe.
LUK 7:13 Arono Amisy Yesus po wanya kavinije umaso raen, anuga mantaun muno aemeno rai rave, ti Po raura nanto rai pare, “Vemo nyoyov inya.”
LUK 7:14 Umbawe pararai nanto no vatano kakaije apa nanae rai, umba Po raijar. Vatano wo nanae umawe ranawane usai kobe. Umba Yesus po raura nanto vatano kakaije umawe ai pare, “Arikainyo kamurame winy, syare winseo!”
LUK 7:15 Naije kobe arikainyo kamurame umaso seo tuna umba payao. Umba Yesus po auga akananto no akoya nui.
LUK 7:16 Vatano wanuije umaso ujani dave muno wo Amisye ararimbe. Wo raura ware, “Sopamo anawae anakoe de no wama yasyin. Amisye de po apa kawasae maeranande to.”
LUK 7:17 Ayao umaso ravovo no Yudea muno ama varodore raita tenambe.
LUK 7:18 Yohanes Pembaptis apa arakovo utavondi aije wo Yesus apa ana dave raura Yohanes ai. Weti Yohanes Pembaptis po apa arakove jiruma yawainde,
LUK 7:19 po yatutir indamu ija yo Yesus anajoare somaisy, yare: “Injae, Winyamo Mesias Amisye po naurairive opi Win dako, reamo vatano kaijinta anyute?”
LUK 7:20 Weti yurija no Yesusa nui, umba yo raura Ai yare, “Yohanes Pembaptis po irinsatutir indamu ririnde ririmo winanajo: Winyamo Mesias Amisye po naurairive opi Win dako, reamo vatano kaijinta anyute?”
LUK 7:21 Arono naije Yesus po saumane raunanto vatano wanuije mansai, onawamo ujajoramo wanene kotare rai, muno Po anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno Po saumane raunanto vatano mamije ntuba mai indamu wo nuge raen.
LUK 7:22 Weti Yesus po raura akananto yai pare, “Syare ipo Sya ananyaowe ranaun muno ipo Sya anapaporainye raen, umba ipakata no Yohanesa nui umba ipo raura ai: Soamo vatano mamije ntuba wo nuge raen, vatano tunaive wanya, vatano aravure mo mave manakea nsauman, vatano mamarikoame mpapaki soa mamarikoame mpomo ti wo ana ranaun, vatano ugwenen to soamo ukokovainy akato, muno Ayao Kovo Amisye idavovo vatano awa ananuge meweno maije mansai. Weti ipakata ipo ana umaso raura Yohanes ai.
LUK 7:23 Muno ipo ayao namiso raura ai tavon: Vatano are pirati mamaundive Rinai jewen, yara panave Rinai kobe tutir, opamo Amisye po kove raugaje ai.”
LUK 7:24 Arono Yohanes Pembaptis apa arakovo javondijo aije yakata to, umba Yesus po Yohanes aura vatano wanuije mai pare, “Nandijawe arono wata no nugo vabukane vono maninimbe indamu wapo Yohanes aen, opamo vatano apa ana po ratantona nanto nande maisyare ovare po insumaije ramawi wemai dako? Jewena!
LUK 7:25 Weti arono wata wapo Yohanes aen, animaisye mi wapo raen? Indako opamo po ansuno ngko dave rave rako? Jewena! Yara vatano wo ansuno ngko dave rave onawirati utantuna awa ananugo manui rave ama vone rai no awa yavaro ngko dave rai.
LUK 7:26 Weti Yohanes umaso are pije? Opamo anawae pa. Syo raura wasai syare opamo po anawae kaijinta mansakivan.
LUK 7:27 Yohanes umaso pamo Ayao Amisye mo aurairive no wusyinoe. Amisye po aura to pare: ‘Sopamo vatano Syo atutire pi so. Syo atutir puisy manasyimbe Sya Mesias winai indamu po unanuije ratayao Nai.’
LUK 7:28 Syo raura tugaive: No mine vone so wusyinoea ndea naiso vatane inta panakoeve po Yohanes umaso akivane ramu. Yara vatano rui pirati apa tame maje rave no kawasae Amisye be akarive mai, opamo po Yohanes akivan.”
LUK 7:29 Vatano wanui muno vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta ai wo Yesus apa ayaowe umaso ranaun, umba wo raura ware Amisye apa bekere mamo mamai dave, weye onawamo Yohanes po maugasyo kuvuni mana rai to.
LUK 7:30 Weramu vatano Parisi muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai onawamo wonayo Amisye apa bekero Yesus po raura maije rai, weye wusyinoe Yohanes po maugasyo kuvuni mana rai ramu.
LUK 7:31 Yesus po raura nakato pare, “Vatano arono naiso onawamo syo mansaura ananeneae so rai.
LUK 7:32 Arikainye inta wanunugambe ti utantuna no pasari ama wanijate rai. Arikainye inta wo awa inta mawainde ware, ‘Wade wangkin da wansarer.’ Weramu awa arakove umaso wonae. Weti ugwain akato mansai ware, ‘Ngko to, weamo wamo ana kaijinta bo rave. Wade ramu wangkino ransyerano weotore rai indamu wansanimaumbe tenambe.’ Weramu wonae tutir.
LUK 7:33 Maisyare wemai ti, weapamo wasaurata irati arikainyo wonae umawe mansai, weye waponayo Yohanes Pembaptis ai muno waponayo Rinai tavon. Arono Yohanes de wasai, opamo po anaisyo kove inta raisye ramu muno po anggurije ramaname ramu, weramu waponayo ai, wapare, ‘Opamo anawayo kakaije siso aija.’
LUK 7:34 Risy, Arikainyo Vatane, ride wasai, Syo anaisye rai muno Syo anggurije ramanam, weramu weapamo waponayo Rinai tavon, wapo inaura wapare, ‘Opamo sasokabe anaisye rai muno maeno anggurije rai. Muno opamo be arakobe irati vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije mai muno vatano ayao kakaije no maije mai.’
LUK 7:35 Weramu Amisye apa ana datantona mamo ntiti rave, weti vatano utavondi Apa bekere rai onawamo awa ana wo raveye mo raroron kakavimbe Apa ana datantona mamo mamaisy.”
LUK 7:36 Vatano Parisije inta apa tame mi Simon po Yesus awainde inda siso pisyi no apa yavar. Weti Yesus poroto siso no apa yavar pisyisy.
LUK 7:37 Munijo namije wanya inta, omamo vatan tenambe wo raen mo ayao kakaije rave tutir. Wanya umaso mo Yesus anauno de tuna pisyi no vatano Parisi umawe apa yavar. Weti mo botoro nsasabe ntairi jirati manino mbovove raije inta raugavere, nde siso no Parisije umawe apa yavar.
LUK 7:38 Umba nde nte no Yesus akiri mararaijo ajoe rai. Naije moyov rami ngkaruge ntatae no Yesus ajo, umba mo rakarivuinye veano ajoe raupupaisy inda ngkanen. Muno mo ajoe ranu muno mo manino mbovove umawe rauvaro ajoe rai.
LUK 7:39 Naije vatano Parisijo uma po Yesus awainde no apa yavare we po ana umawe raen, po ratantona no anuga pare, “Yesus pantatukambe wanya mo aijare so rai, omamo ama ayao kakaije ntapekan dave. Weti syo ratantona Opamo anawae tugae pa jewena, weye Po wanya so ama ayao kakaije raen no raije ramu.”
LUK 7:40 Umba Yesus po raura nanto vatano Parisije umaso ai pare, “Simon, syare Syo ana inta raura nai.” Umba Simon po raura nakanande Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ndaura kai.”
LUK 7:41 Umba Yesus po ananeneae inta raura Simon ai pare, “Vatane jiruma yo doije inta ranajo akarije inta ai. Inta pamo po doi ratusije radani ranajo, yara inta pamo po doi abusyine radani vayave ranajo. Yurairive yare indati yo doije umaso ranigwan akare aje.
LUK 7:42 Weramu onayamo aya doije meweno yai, ti yo doijo uma yo raugavoe ranigwane ramu. Weti akarije umawe po raura yai pare, ‘Ipo doije umawe raugakare jewen kai, yara syo ipa raupai bayave ti mewen.’ Weti, Simon, Syo nanajo: vatano yo doije raugave umawe rui pirati apa muinye manakoeve akarije umawe ai?”
LUK 7:43 Umba Simon po raura akananto Yesus ai pare, “Syo ratantona syare vatano apa doijo manui rayaridije opirati muiny manakoeve akarije umawe ai.” Yesus po raura nanto ai pare, “Tugae.”
LUK 7:44 Umba sarirae akare, Po wanya umawe raen, umba Po raura nanto Simon ai jakato pare, “Syare nyo wanya so raen. Ide no nya yavar, weramu mana inta ratayao inda inajoe rarondom mamaisyo wama koane rai omamo nyo rave ramu. Yara wanya so mi mo inajoe rarondomo rami ngkaruge rai, muno mo rakarivuinye veano inajoe raupupaisy ti ngkanen akato.
LUK 7:45 Winyamo nyo inaijade nyo inanu mamaisyo wama koane rai oma jewen tavon. Yara wanya so mi mo inajoe ranu tutir, mo inapaya jewen.
LUK 7:46 Winyamo nyo manine inta rauvaro inakari raije ramu, yara wanya so mirati mo manino mbovove rauvaro inajoe rai.
LUK 7:47 Tugae, wanya so ama muinyo mo rarorono Rinaije so manakoe, maisyare vatano apa doijo manui rayaridije umawe amaisy, weye Syo ama ayao kakaijo manui rapaya rai to. Yara are pirati po ratantona pare apa ayao kakaije meweno ai, opamo apa muinyo po rarorono Rinaije mamaun.”
LUK 7:48 Umba Yesus po raura wanya umaso rai pare, “Syo nya ayao kakaije rapaya nai to.”
LUK 7:49 Vatano kaijo nanawirati utantuna wisyisy umawe wayao nanto mansai vambinibe ware, “Vatane sopamo are pije wirati Po ayao kakaije rapaya vatane maijoe?”
LUK 7:50 Weramu Yesus po raura nanto wanya umawe rai pare, “Nyanave Rinai jivae, ti Syo napaya nya ayao kakaije rai to. Weti nyakato kai, syare Amisye apa kovo saumane ntuna nautan.”
LUK 8:1 Nugoenta ramu, yara kavinta nakato umba Yesus poroto siso no munije inta rai nanto no munijo kaijinta rai, pananyaube muno Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai pare, “Indati Amisye de be akarive Apa kawasae mansai no mine vone so rai.” Muno Apa arakovo abusyinara eane jirume utavondijo Ai.
LUK 8:2 Wanya inta utavondi tavon, onawamo arono wusyinoe Yesus po saumane raunande manakea njajorame rai to muno inta nawamo Po anawayo kakaijo siso maije rawatambe maora to. Wanya umaso awa tame mi som: Maria Magdalena, omamo Yesus po anawayo kakaije kaururum mawatambe raora to;
LUK 8:3 muno Yohana, Kusa apa anamu, opamo panapatambe Akarijo Titi Herodes ai; muno Susana; muno wanya wanui kaijinta tavon. Wanya umaso wo taune awa ananuge, awa doije inta raunande indamu wo Yesusa pe mansaeranande.
LUK 8:4 Vatano wanui una no munije ranteter ude tutir bayave, wanugan ti wanui rave. Arono naije Yesus po ananeneae so raura nanto mai pare,
LUK 8:5 “Vatane inta po nawaisye ranari, umba po iru kamije rangkiki. Arono panya po rangkiki, inta ntatayaje no unanuijo nawantave rai bo rai, ti vatane wo ratakadi. Umba insanije waje wo raisy ti mewen.
LUK 8:6 Kamije inta mamo ntatae irati mino mbe orambe rai. Iru kamije umaso ntubai, weramu mayon akato, weye kopa ngkanen, mana mewen dai.
LUK 8:7 Kamije inta ntatae tavon no anansinaowe ama uga rai. Anansinaowe nseo tavon umba mo kamino wanyine umawe rakikipi ti ngkakai.
LUK 8:8 Umba kamije umasom inta ntatae no kopa kove rai, umba ntubai seowa manakoe, muno ama mane nande rai kobe, nseo no tename nadani.” Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba Po raura pare, “Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
LUK 8:9 Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware ananeneae umaso ama ine no tai rui?
LUK 8:10 Umba Yesus po raura nande mai pare, “Amisye apa be akarive Apa kawasae mai no mine so omamo ayao ngkokaibe arono wusyinoe weti vatane unanta rai jewen, yara weapirati Amisye po rarorono wasai. Weti Syo raura kakavimbe wasai, weramu vatano kaijinta nawamo Syo ananeneae bo raura mansai indamu mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: ‘Vatane so mansami mo Sya ana idave raen, weramu unanta raije ramu; muno wo Sya ana idaura raraniv, weramu unanta raije ramu.’ ”
LUK 8:11 Umba Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Ananeneaeyo iru kamije rangkiki omamo ama ine no taiso: Iru kamije omamo raurata irati ayao Amisye rai.
LUK 8:12 Kamijo ntatae no unanuijo nawantave rai bo rai omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu Anakakai Akoe de po ayao Amisy no no manuga raugavo maora indamu vemo wanave rai jinya muno Amisye po mapaya ayao kakaije rai jinya.
LUK 8:13 Kamije inta ntatae no mino mbe orambe rai omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, wavave wo raijade manayanambe rautan. Weramu ayao umaso masyo ntonam matuve no manuga raije ramu, weti no tawane ramu. Arono Anakakai Akoe po matopan, weamo vatane umaso wo ayao Amisye rapaya nakato.
LUK 8:14 Kamije inta ntatae no anansinao ama uga rai. Omamo raurata irati vatano wo ayao Amisye ranaun, weramu wo anakotaro manui rantotobe, muno ubekero romane muno mansanasine ama marinsene obo rai. Wetivara anakotare umaso mo ayao Amisye rakikipi no manuga rai, weti ayao Amisye ama ine raen no maije ramu.
LUK 8:15 Weramu kamije inta ntatae no kopa kove rai, omamo raurata irati vatano manuga ngkove wo ayao Amisye ranaun, wo raugasyo ti ntami no manuga rai. Umba matawandi java ama ine raen no mai kobe.”
LUK 8:16 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rangkokaibe no kavine ama uga raije ramu, muno po raugaje ntuna no pata niki raije ama ate ramu. Yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu vatano usisa wo ama vare raen.
LUK 8:17 Weye animaisye mi rangkokaibe, indati raroron kakavimbe, muno ana ngkokaibe indati raen kakavimbe. Weti Sya ayao wananta rai jewen no naiso mamo indati wananta rai kobe no masyoto makare rai.
LUK 8:18 Weti syare wapo Sya ayao raraniv mavabe muno wapo ratantona kobe rave. Weye vatano ayao Amisye no anuga raije opamo Amisye po auga ti nanto rai ti apa ana po raene miridi nseo. Yara vatano ayao Amisye no ai kobe jewen, opamo apa ana po raene miridi makaje ti raumandi kobe.”
LUK 8:19 Yesus apa akoya me, Apa rijate nawe ude ware wo Yesus apan, weramu ude nande Aije ramu, weye vatane wanui rave usaiyo aora.
LUK 8:20 Umba vatane umaso inta po raura nanto Yesus ai pare, “Nya ingkoa me Nya rijate nawe usai no akiri umuga, ware ubeker indamu wo naen.”
LUK 8:21 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Vatano wo ayao Amisye ranaun muno utavondi raije wenawirati Sya akoe muno Sya arakove waino mai.”
LUK 8:22 Masyote inta Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wade ra wanta no onae tuga ranijo warani.” Weti usea nyomane rai, umba wuruta kobe.
LUK 8:23 Ukayun kobe, umba Yesus niki. Nugoenta rainy yara ovaro bambunin dave paje onae umaso rai kobe, ti mana masyo no nyomane ama uga rai. Nyomane ntairijo mana rai ti kavintare manutu.
LUK 8:24 Weti Yesus apa arakovo utavondi aije ude wo amin, ware, “Injayo Kurune, winseo! Kavintanamo wamansyan!” Weti Yesus seo umba Po ovare muno rareno akokoe ransopi. Umba ovare umawe manin kobe muno onae ntanamanin.
LUK 8:25 Umba Po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wabeanimaibe wapanave jewen?” Weramu Apa arakove unantaive rave muno ujaniv. Taune wo raura vambinibe mai ware, “Sopamo are pi so wirati Po ovare, rarene raura ti ntanamanin ntavono Apa ayao rai so?”
LUK 8:26 Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe ukayun tutir usisa no vatano Gerasa awa munije rai, no onae tuga Galilea ama ranijo warani.
LUK 8:27 Yesus paje po nyomane rapaya, umba vatano anawayo kakaije siso aije inta de nande Ai. Opamo vatano apa munije mirati Gerasa, weramu nugoenta rave no no yavare ramu, yara no no tinda aipapo bo rai, muno po ansune inta raveye ramu.
LUK 8:28 Arono po Yesus aen, punanto muno po apa vukane ranteter no Amun. Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Anawayo kakai, nyuje vatane so aora!” Umba vatane umaso gwain akoeve rave pare, “Yesus, Arikainyo Amisyo no no munijo ntiti, Nyo rinave tai ruimaisye so? Syo Amisye apa tame rauranara Nyo inansewabe inya.” Anawayo kakaije umaso mo antutubea nugoenta to. Weti vatane wo waijo besi veano aneme, ajoe raokokae to muno wo aman, weramu susye manui rave vatane wato seo po waijo besije umawe rapatimu, umba anawayo kakaije mo auga ti to no nugo vabukane vono maninimbe.
LUK 8:30 Umba Yesus po anajo pare, “Nya tame mi rui?” Vatane umawe po raura pare, “Sya tame mirati Legiun.” Apa tame umaso ama ine mare “ribuge manui rave,” weye anawayo kakaije usisa aije wanui rave.
LUK 8:31 Anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo rijati indamu vemo Po matutir utatayasyo Atemo Wene rai jinya.
LUK 8:32 Mararai jirati unarijoe rai, ugeye wanui rave wo anaisye rakanive no unate ama awananeme warea. Anawayo kakaije umaso wo Yesus anajo ra Po mansamayar indamu usisa una no ugeye wato mai. Umba Yesus po mansamayar kobe.
LUK 8:33 Weti anawayo kakaije wuje kobe umba uta sisa ugeye umawe mai. Uge umawe wansansanan udadoyaro pene rai ti utaoponasyo no onae waraya, weti usayadi kobe.
LUK 8:34 Vatano wo ugeye umawe makum wo ana nande umaso raen, umba unajiv wo raura kakavimbe vatano munijo we mai muno munijo we ama varodore raita tenambe.
LUK 8:35 Umba vatano munije umawe wanui wuje ude ware wo ana nande umawe raen. Ude Yesus ai, umba wo vatano anawayo kakai wuje ai umawe aen. Wakoe! Wepamo tuna pararaijo Yesus ajoe rai, po ansune rave muno apa ana po ratantona ngkov akato. Weti vatano munije umawe ujani dave.
LUK 8:36 Umba vatano wo ana nande umawe raeno mamije raije wo raura nanto mai ware, “Yesus po anawayo kakaije mawatan irati vatane umaso ai ti sauman.”
LUK 8:37 Umba vatan tenambe una no Gerasa wo Yesus anajo indamu puje irati awa munije raora weye ujani dave. Weti Yesus seo no nyoman, pare nin.
LUK 8:38 Arono naije vatano anawayo kakai wuje ai umawe po Yesus anajo indamu tavondi Ai. Weramu Yesus ponae,
LUK 8:39 Po atutir pare, “Nyakato ra nyo saumano Amisye po raunande naije raura vatane mai.” Weti vatane umawe pakato no apa muni, umba po saumano Yesus po raunande aije ravovo no munije umaso raita tenambe.
LUK 8:40 Yesus pakare no Galilea, umba vatano wanuije wo augave sen manayanambe Ai, weye Wepirati wo anyube.
LUK 8:41 Umba vatane inta de, apa tame mi Yairus. Opamo akarijo yavaro sambaya raije inta pije. Paje po vukane ranteter no Yesus amun, umba po anajo indamu de no apa yavar.
LUK 8:42 Pare, “Injae, sya kavo wanya nggwanen akoeve rave, kavinta ratire ngkakai. Muno wemamo sya kavo intabo ndave, ama tume abusyinara eane rurum.” Weti Yesus tavondi Yairus umaso ai, muno vatano wanui utavondi ti wo akikipi no awa yasyin.
LUK 8:43 Awa yasyine umaso wanya nggwanen inta, omamo nanto waneno embae rai tutira tume abusyinara eane rurun to. Ama ananuge mpatimugo anawae mai, weramu nsaumane jewen.
LUK 8:44 Wanya umaso mararaijo Yesus akirije rai, umba rantukamo Apa ansune ama marane bo rai, umba kavuratawe nsauman kobe, ama mavu muje umawe nsopi.
LUK 8:45 Umba Yesus po raura pare, “Are nyirati nantukamo Rinai?” Vatane wo raura tenambe ware, “Reama jewena.” Umba Petrus po raura pare, “Injayo Kurune, vatano wanuije so wo nakikipi kiani. Weti wanui rave mantukamo Nai, intabo pe ramu.”
LUK 8:46 Weramu Yesus po raura akananto pare, “Vatane inta rantukamo Rinai to. Weye Sya vambunine inta muje no inanasine rai ti idanaun to.”
LUK 8:47 Wanya umawe mo raen ama ana mo rave mamo Yesus po raen to. Weti ranakea ntuta dave weye mo Yesus asyaniv, umba nde mo vukane ranteter no Amun. Mo raura no vatano wanuije mansamun tenambe mare, “Inantukamo Nai weye ijorama nugoenta to. Weramu arono inantukamo Nya ansune rai, umba kavuratawe risauman kobe.”
LUK 8:48 Umba Yesus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Wanya arikainyo winy, nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe. Weti nyoronto kai, syare Amisye apa kovo saumane no nautan.”
LUK 8:49 Arono naije Yesus payaowa nene, umba vatano no no Yairus apa yavar inta de po raura pare, “Injayo Yairus, nya kavo ngkakai to, ti vemo winyakaore nyo Injayo Kurune ansosobe nora.”
LUK 8:50 Weramu Yesus po ana umaso ranaun, umba Po raura nanto Yairus ai pare, “Vemo njani nora, yara nyanave vayave, indati nya kavo nsauman aje.”
LUK 8:51 Arono Yesus de siso no Yairus apa yavar, ponayo vatano wanuije usisai, yara Petrusa pe Yohanesa pe Yakobusa pe muno arikainye umawe ama aja pe akoya me obo nao.
LUK 8:52 Naije vatano wanuije woyovo wanya arikainy uma ngkakaije rai. Umba Yesus po raura mai pare, “Wabemo wapoyo nora. Yara arikainye wato mamo ngkakaije ramu, yara ta nikija.”
LUK 8:53 Weramu vatane umaso wugoeno Ai, weye wo wanya arikainye umaso raen ngkakai to.
LUK 8:54 Umba Yesus po arikainye umaso raneme raijar, Po raura nanto rai pare, “Arikainyo winy, syare winseo!”
LUK 8:55 Umba arikainye umaso ranawayo vambunin makare rai umba nseo kobe. Yesus po vatano utantuna no naije matutir indamu wo anaisye raunanto arikainye umaso rai indamu mo raisy.
LUK 8:56 Wanya arikainye umaso ama aja pe akoya me nyantaive rave, weramu Yesus po yaorai pare, “Ibemo ipo ana umaso raura vatane inta mai nora!”
LUK 9:1 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirum mawainde, umba Po vambunine raugaje mai indamu wo anawayo kakaije mawatano vatane maora, muno wo saumane raunanto vatano ugwaneno wanene kotare raije mansai.
LUK 9:2 Umba Po matutir indamu wuruta wo Ayao Kovo Amisye ravovo vatane mai ware kavinta umba Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so. Muno Po matutir inda wo saumane raunanto vatano ugwanene mansai.
LUK 9:3 Umba Po raura mai pare, “Vemo wapo ana inta raugav irati wapa unanui anya rai nora. Vemo wapo isyoe, anaisye, ingkujawane, doije inta raugav inya, muno vemo wapo ansune raugavo randurum inya.
LUK 9:4 Arono vatane inta po wasaugav wasea apa yavare rai, syare wana no apa yavar tutir ava wapuje apa munije raora.
LUK 9:5 Weramu ranivara wasisa munije inta rai yara vatano una no nanawije wo wasave kobe jewen, weamo wapusya munijo namije raora. Umba wapo kapumo nowo wasajo unane raije ranepataje no vatane umaso mansamun indamu wo raen indati taune wo ama mangke ranawan.”
LUK 9:6 Wetivara Yesus apa arakovo utavondi aije umaso wusya nara wuruta, wo Ayao Kove ravovo no munije raita tenambe muno wo saumane raunanto vatano ugwanene mai no rui rui vayave.
LUK 9:7 Akarijo Titi Herodes po Yesusa apa ana dave ranaun ti pananepabe, weye vatane inta wo raura ware, “Yesus opamo Yohanes Pembaptis wepirati kovakato no wene ama uga rai to ti pakare wep.”
LUK 9:8 Yara vatano kaijinta wo raura ware, “Opamo anawae Elia pi pakare akato.” Umba inta ware, “Opamo anawae wusyine inta pirati kovakato ti pakare wep.”
LUK 9:9 Akarijo Titi Herodes po raura pare, “Sya naite wo Yohanes Pembaptis apa isyisye raota to. Weramu Vatane sopamo are pije dave? Syo Apa ana dave ranaumbea nggwaravain to.” Weti Herodes beke dave pare po Yesus aen.
LUK 9:10 Arono Yesus apa arakovo po matutire umawe wakare, wo ana wo rave umawe raura vintabo irati Yesus ai. Umba Po maugav usya mumuimbe uta no munijo Betsaida.
LUK 9:11 Weramu vatano wanuije wo ranaun to, ti wuruta ware wo Yesus arijade. Umba Yesus anuga ngkovo mai ti Po manugande, umba Po mansanyao irati masyoto Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine so raije rai. Muno Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai tenambe tavon.
LUK 9:12 Namandive kobe, weti Yesus apa arakovo abusyinara eane rurume ude Ai, wo raura ware, “Injae, koveamo Nyo vatano wanuije so matutir wuruta no munijo mararaije so, indamu wo anaisye inta rakani indamu wo raisy muno wo awa unaki raije inta rakanijo mai. Weye nuge so nggwaravain dave.”
LUK 9:13 Weramu Yesus po raura nanto mai pare, “Weapirati wapo anaisye inta raunande indamu vatane so wo raisy.” Yesus apa arakove wo raura akanande Ai ware, “Reamamo reama rotije vasyesye radani obo mirati ntuna, jiane ruruma yatavon. Nyare reamo anaisye inta ramavuno vatano wanuije so mansai je?”
LUK 9:14 Vatano wanuije umaso nawamo anya vatan anui obo matora nseo rave no ribuge radani. Umba Yesus po raura Apa arakove mai pare, “Wapo vatano wanuije umaso matuti da waje utantuna. Wapo maosoro awa wanuije abusyine nadani rai indamu inta utantuna intai, muno inta utantuna intai.”
LUK 9:15 Weti Apa arakove wo matayao mamaisyo Po raura rai, ti vatano wanuije umaso waje utantuna vintabo.
LUK 9:16 Umba Yesus po rotije vasyesye radani muno jiane rurum raugavere tenambe, umba peraseo no naume warae, Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po rotije muno jiane umaso raporadijo aneme rai, Po raunanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu wo ratodijo vatano wanuije umawe mai, inda wo raisy.
LUK 9:17 Wo raisya uman dave. Umba Yesus apa arakove wo anaisye ateteo ntuna ranunugambe akare no bayaije rai. Bayaije umaso ama manuije nanto no abusyinara eane rurum.
LUK 9:18 Masyote inta Yesus be sambayambe mumuimbe, umba Apa arakovo utavondi aije ude Ai. Umba Po manajo pare, “Vatano wanuije nawamo wo raura ware Risyamo are pi Risy?”
LUK 9:19 Umba wo raura akananto Ai ware, “Vatane inta wo naura ware Winyamo Yohanes Pembaptis pi Winy. Umba inta wo naura tavon ware Winyamo anawae Elia pi Winy, umba inta ware Winyamo anawae wusyino kakaije inta pi kovakato ti napi Winy.”
LUK 9:20 Umba Yesus po manajo pare, “Yara weapamo wapare Risyamo are pi Risy?” Umba Petrus po raura akananto Ai pare, “Injae, Winyirati Mesias, Amisye po natutir nde indamu mbe akarive.”
LUK 9:21 Umba Yesus po apa arakove maorai pare, “Vemo wapo Sya tamo Mesias ravovo vatane mai nora!”
LUK 9:22 Yesus po raura tavon pare, “Risyirati Arikainyo Vatan, indati siurijo manakoe nande Rinai. Akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe ware wo rinawatambe. Indati vatane wo inaubaisy, weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
LUK 9:23 Umba Yesus po raura vatane umaso mai tenambe pare, “Vatano rui pi beker pare tavondi Inaije pamo be taiso: opamo akirive taune apa bekere rai, umba po inyo kapite ranawano masyote anteter muno tavondi Rinai kobe.
LUK 9:24 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganuije raije ramu. Yara are pirati nanto wene rai weye tavondi Rinai, opamo indati apave kovo nuge nuganuije rai.
LUK 9:25 Ranivara vatane inta apaura mine vone so rai vintabo weramu apa kovo nuge nuganuije rakanive ai, weamo apaura mine so raija marudi.
LUK 9:26 Are pirati samane po Sya tame raura muno po Sya ananyao raura vatano wanui mai, weamo Risy, Arikainyo Vatan, indati risamane Syo aura tavon no Amisye amun arono syakare no mine vone so irati Sya kovo ntiti rautan muno Sya Injaya apa kovo ntiti rautan muno naito kov Amisye mautan tenambe.
LUK 9:27 Syo raura tugaive wasai: Vatane inta una no wapa yasyine so wana unanta wene rai rainy, indati wo Amisye aeno de indamu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
LUK 9:28 Masyote kaumandeij akato, Yesus po Petrusa pe Yakobusa pe Yohanesa pe mauga ti usea no unate inta rai indamu ube sambayambe.
LUK 9:29 Yesus be sambayambe, umba naije kobe amune rawerave ti nsasye, muno Apa ansune mpoper mba dave maisyare ivake wemaisy.
LUK 9:30 Umba kavuratawe vatane ruruma je, onayamo Musa pe Elia pe nai, yayao nanto Yesus ai.
LUK 9:31 Nyande yanasino varo kovo ntiti rautan, yo Yesus apa kakaijo no no Yerusalem ndea mararaije raura Ai, omamo nande indamu mamaisyo Amisye apa bekere rai.
LUK 9:32 Arono naije Petrusa pe Yohanesa pe Yakobusa pe mamije maomon dave ti unaki. Weramu kavuratawe usea wo Yesus apa varo ngkovo ntiti raen muno wo Musa muno Elia yaen isyaiyo Yesus atavon.
LUK 9:33 Arono Musa pe Elia pe yare yuje Yesus aora, naije Petrus po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, wana no soamo ko dave! Syare reamo randume mandeija yanari: inta ranari Injae namarom, inta ranari Musa amarom, inta ranari Elia amarom.” Petrus po rauranare naije, weramu apa ana daura ma pantatukambe raija.
LUK 9:34 Petrus payaowa nene, naije kamuro popere inta nde mo mansatatuv, weti ujaniv.
LUK 9:35 Umba udanita anamote inta ngkin no kamure ama uga mare, “Sopamo Sya Arikainyo syo apatimuge pi so. Wapo araniv kobe rave!”
LUK 9:36 Anamote umaso mayaowa jewen, umba arakovo mandeije umawe wo Yesus aen obo pi no akato no we. Wo ana wo raene umawe raura vatano kaijinta maije ramu, yara umanin bayave yava nugoenta.
LUK 9:37 Sansimambe Yesusa pe apa arakovo mandeije umawe wo unate raijakaje, umba vatano wanuije ude Yesus ai.
LUK 9:38 Umba vatane inta no no awa yasyin gwain pare, “Injayo Kurune, naemeno rinai! Ribeker Nyo saumane raunande sya arikainye so ai, opamo sya arikainyo intabo dave.
LUK 9:39 Anawayo kakaije inta nsiso ai to, ti mo antutup, kavuratawe arikainye so punanto, umba anawayo kakaije mo aveti anasine mangkangkambe awa kavavugae muje. Ama vambunine mo apaya jewenara mo aijananto tutir.
LUK 9:40 Syo Nya arakovo utavondi naije manajo indamu wo anawayo kakaije umaso rawatambe, weramu umamaisye ramu.”
LUK 9:41 Umba Yesus po raura vatane umawe mai pare, “Abo! Tugaeyamo weapamo vatano wasanuga matu muno wapanave kobe jewen! Risyamo inatawandi wasai nugoenta to! Rino no wapa yasyine rai, Syo wasanyao nugoenta to, weti nandui rati umba wapare wapanave Rinai? Syare nyo nya arikainye umawe augavere no so.”
LUK 9:42 Arono arikainye umaso de no Yesus nui, naije kobe anawayo kakaije umawe mo augaje mo anepato kopa rai, muno mo aveti anasine mangkangkambe. Weramu Yesus po anawayo kakaije umaso rawatan muno Po saumane raunanto arikainye umawe ai. Umba Po arikainye umaso auga akananto no aja nui.
LUK 9:43a Vatano wanuije unantaive Amisye apa vambunino manakoe Po raugaje Yesus aije so rai.
LUK 9:43b Arono naije vatan tenambe unantaive Yesus apa ana dave rai vintabo, umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare,
LUK 9:44 “Syare wapo Sya ayaowe so ranaun kobe rave, vemo wasanikakovaro rai nora: Indati Risy, Arikainyo Vatan, rinamavun nanto vatano mine so mai.”
LUK 9:45 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana daura umaso ama tunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mansai indamu vemo unanta rai jinya. Weramu ujani ti wo Yesus anajo raije ramu.
LUK 9:46 Masyote inta Yesus apa arakovo utavondi aije wayao ensembe ware onawamo are pirati panakoeve mansai.
LUK 9:47 Yesus po awa ana wo ratantona raen no manuga rai, weti Po arikainyo tuvane inta augavere teto arijat no Apa awananeme rani.
LUK 9:48 Umba Po raura nanto mai pare, “Sya arakove, are nyirati mbekobe irati arikainy tuvano maisyare somaisye ai weye nyanave Rinai, winyamo mbekobe Rinai to ije. Muno are nyirati mbekobe irati Rinai, winyamo mbekobe irati Sya Injayo po inatutire Ai to. Weye are pirati anasine mpaaje no wapa yasyine so, opamo panakoeve wasai.”
LUK 9:49 Umba Yohanes po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, reamo vatane inta aen po anawayo kakaije rawatano Injae nya tame rai. Reamo ansopi, weye tavono wansaije ramu.”
LUK 9:50 Yesus po raura akananto ai pare, “Vemo wapo ansopi nora. Weye are pirati po wansave tatugadije jewen, opamo wama arakova pije.”
LUK 9:51 Arono Yesus apa masyoto seo ti to no munijo ntiti warae ndea mararai, naije Po apa to raije rapatimu ti poroto no Yerusalem.
LUK 9:52 Weti Po vatane inta matutir indamu wuisy, wuruta usisa munije inta rai no Samaria indamu wo anakotare ratayao anyut.
LUK 9:53 Weramu vatano Samaria umaso wonayo Yesus siso awa munije raiji, weye pare poroto no Yerusalem. Ware, “Are pirati pare poroto no reama marova Yahudi awa munijo Yerusalem rai, opamo reamonayo ai.”
LUK 9:54 Arono Yesus apa arakovo Yakobusa pe Yohanesa pe yo ana umaso raen, yo raura nanto Yesus ai yare, “Injae, winyare mayar, reamo Amisye anajo indamu Po taname raugaje no munije so rai indamu mo vatane so manen da mangku da makanive.”
LUK 9:55 Weramu Yesus sarirae akare Po manayao pare, “Vemo wabeare wemai nora!”
LUK 9:56 Umba wuruta no munijo kaijinta rai jakato.
LUK 9:57 Yesusa pe apa arakove nawe awa unanui anya ama yasyin, umba vatane inta de po raura Yesus ai pare, “Injayo Kurune, nyare to no rui vayave, syare itavondi Nai.”
LUK 9:58 Umba Yesus po raura nanto ai pare, “Makeo sivuinye apa ateme no ti nikijo rai, muno insanije pamo apa ene no ti nikijo rai. Yara Risyi Arikainyo Vatan sya niki raije meweno Rinai. Weti nyare wintavondi Rinai, indati mbeare muno Risya wemaisy.”
LUK 9:59 Yesus po raura nanto vatano kaijinta ai pare, “Winde ra wintavono Rinai.” Weramu vatane umaso apa ayaowe rasakinavo Yesus ai pare, “Injae, syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya injaya ambai rati, umba syakarea itavondi Nai.”
LUK 9:60 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Syare vatano ugwenen to nawamo wo vatano ugwenen to mambai kai, yara winyamo nyoronto nyo ayao ravovo vatane mai nyare Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
LUK 9:61 Vatano kaijinta po raura nakato Yesus ai pare, “Injae, syare itavondi Nai, weramu syare Nyo inapaya indamu syakato syo sya yavaruga mansaneme raija dati, umba syakare itavondi Nai.”
LUK 9:62 Yesus po raura akananto vatane umaso ai pare, “Weinya! Are pirati Amisye po awain indamu po Apa anakere raijar, vemo po apa anabe muno apa anakero wusyine ratantona inya, weaveti opamo mamaisye ramu.”
LUK 10:1 Naije Amisy Yesus po vatano tename mandeij eane abusyin mapatimu, Po matutir wusya ube randurumbe. Pare onawamo wuisy yara Opamo dijat, usisa munijo rui mirati kavinta pare siso raije rai tetebe.
LUK 10:2 Umbawe Yesus po ananeneae so raura mai pare, “Vatano wanuije umaso maurata irati anaisyo matugo manui rave no no nawaisye rai, weramu vatano wo ine ranugande mamaun. Vatano be akarive nawaisye umaso raije opamo Amisye. Weti syare wapo anajo indamu Po vatane inta matutir indamu usisa Apa nawaisye rai wo ama ine ranugande.
LUK 10:3 Weti, wata! Syo wasatutir wapusya, wasaurata irati domba wapasya wasayai no makeo sivuiny awa yasyine rai.
LUK 10:4 Vemo wapo doije muno ingkujawane inta raugav inya. Muno vemo wapo wasajo kokome raugavo randurum inya. Vemo wasopijo wapa unanui anya rai jinya, yara wapanya tutir.
LUK 10:5 Arono wasisa no yavare inta rai, syare wapo raura wapare, ‘Amisye po kovo saumane raugaje wasai.’
LUK 10:6 Ranivara yavaruga umaso onawamo manuga nsaumano wasai, weamo Amisye po kovo saumane raugaje mai. Yara jewen, weamo Po kove umawe raugakanande taune weabo wasai.
LUK 10:7 Syare wana no yavaro wasea raije umaso obo rai, muno wapisyi no awa yavare rai kai. Weye wapo anakere so raijaro mansai, weti wo anaisye, ana wadamaname raunande wasai omamo mamaisy. Yara vemo wasea wapaje yavare ranteter nora.
LUK 10:8 Ranivara wasisa munije inta rai muno vatane wo wasaugave wasen, weamo anaisyo rui mirati wo raunande wasai, omamo wapo rai bayave.
LUK 10:9 Wapo saumane raunanto vatano ugwanene mai muno wapo raura mai wapare, ‘Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.’
LUK 10:10 Weramu ranivara wasisa munije inta rai yara vatane wonae wo wasaugave sisowi, weamo wapusya ti wata no unanuije ama yasyin umba wapo raura,
LUK 10:11 wapare, ‘Wapa munije so ama kapumo nowo reansajoe raije somamo reamo ranepataje no wasamun indamu wapo raen wapo taune wapa mangke ranawan. Wasaemen: Masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so nandea mararai to.’
LUK 10:12 Syo raura tugaive: arono masyoto mangke rapatimu nande, indati munijo Sodom muno munijo Gomora aya mangke ndaradam, yara munijo uma wonae manuga rausiso wasai jewenoe indati awa mangke raugaje mai ntiti mo we rakivan.”
LUK 10:13 “Kakaije nde munijo Korazin nai, muno kakaije nde munijo Betsaida nai tavon! Syo anapaporainyo manuije rarorono wasai to, weramu wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu. Ranivara Syo anapaporainye umawe raroron no munijo Sidon muno Tirus yai ratire, indati vatano marane ratuije nao wanave muno manimaumbe awa ayao kakaije rai ti usakinavo rai.
LUK 10:14 Tugae, arono indati masyoto Amisye po mangkeo mine so rapatimu, munijo marano Tirus muno Sidon aya mangke mamaun, yara munijo Yahudi Korazin muno Betsaida ipa mangke manakoe rave.
LUK 10:15 Munijo Kapernaum winy, nyo ratantona nyare indati Amisye po naijaseo no munijo ntiti. Weramu Syo raura nai syare indati Amisye po namaugusyo no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai!”
LUK 10:16 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Are pirati po ananyao wapo raura we raraniv, opamo maisyare po Sya ananyaowe raranive omaisy. Yara are pirati po wasawatambe, opamo maisyare po inawatambe omaisy. Muno are pirati po inawatambe, opamo po Sya Injayo po inatutire awatambe tavon.”
LUK 10:17 Yesus apa arakovo tename mandeij eane abusyin wakare manayanambe rave. Wo raura nanto Yesus ai ware, “Injae, reamo Nya tame veano anawayo kakaije mawatambe!”
LUK 10:18 Yesus po raura nakananto mai pare, “Syo Anakakai Akoe aen no no naumo warae temaje maisyare ivakoe.
LUK 10:19 Syo vambunine raugaje wasai indamu wapo wama marova wato apa vambunine rapinde tenambe, weti anakotare inta mo wasansewabe jewen. Ranivara wapo tawae muno mingkikipije ratekar asyo, weamo mo wasatao jewen.
LUK 10:20 Weramu vemo wasanayanambe wapo anawayo kakaije rawatambe to namije rai nora, yara syare wasanayanambe weye Amisye po wapa tame ratoeyo Apa bukugo no munijo ntiti rai to.”
LUK 10:21 Arono naije Anawayo Vambunine mo vambunine raunande Yesus ai ti anayanambe, umba Po raura pare, “Injayo Amisye, wimbe akarive munijo ntiti muno mine so rai. Syo kove raura seo Nai, weye ana umaso mamo Nyo rangkokaibe vatano makarije mbare mai, yara Nyo rarorono vatano wantatukambe mansai. Injae, wemirati mamaisyo Nya mbekere rai.”
LUK 10:22 Umba Yesus po raura vatano wanuije umaso mai pare, “Sya Injaya po anakotaro rui vayave raunande Rinai to. Sya Injaya obo pi po apa Kavo rinaen kobe, yara vatan inta wo rinaene ramu. Muno vatan inta wo Sya Injaya aene ramu, yara Apa Kavo ribui syirati syo aen kobe; muno vatano ibeker syare Syo Injaya arorono maije obo nawirati wo aen tavon.”
LUK 10:23 Umba Yesus sarirae akare Po raura Apa arakovo utavondi aije mai mumuimbe pare, “Weapirati Amisye po kovo manakoe raugaje wasai to, weye wasami mo Sya ana syo rave raen kakavimbe.
LUK 10:24 Syo raura tugaive: arono wusyinoe anawae wanui muno akarijo titi wanui ubeker indamu taune mansami mo Mesias rinaeno Sya ana dave rai maisyare muno weapo rinaene somaisy, weramu wo rinaeno mansami rai jewen. Muno Mesias syayaowa ubeker wo rinaranivo taune mansamarikoame rai, maisyare muno soamo weapo rinaranive somaisy, weramu wo rinaranivo mamarikoame rai jewen. Yara weapirati anakotare so nde wasai to.”
LUK 10:25 Umba naije kuruno akari mbaro Ananyao Musa rai inta de Yesus ai indamu po atopano Apa ana daura rai, weti po anajo pare, “Injayo Kurune, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?”
LUK 10:26 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Animaisye mirati ratoe no Ananyao Musa rai? Winya ana ndatantona mamo noare rui?”
LUK 10:27 Umba vatane umaso po raura akananto pare, “Ananyao Musa mo rauranare so: ‘Muiny irati nya Amisye ai rave. Nanuga ntenami muiny irati Ai muno nya ana ndatantona ntenami rai muno nya vambunine rai tenambe.’ Muno ‘Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.’ ”
LUK 10:28 Umba Yesus po raura akananto pare, “Nya ana ndaura umaso mamo tugae. Weti wintavondijo rai mavabe, indati nyave irati kovo nuge nuganuije rai.”
LUK 10:29 Weramu kurune umaso ararin, po ratantona pare apa ana po rave mamo mamai to. Weti po Yesus anajo akato pare, “Weramu syare Nyo nya ayao umaso raura kakavimbe rinai: are nawirati sya arakove waino mai?”
LUK 10:30 Umba Yesus po raura akananto ai, Po ananeneae inta raura pare, “Vatano Yahudi inta no no Yerusalem puje to no munijo Yeriko. Panyana unanuije ama yasyin umba vatano mamune inta unande ai ti wo anepati, wo apa ansune rakanunundi ai, wo raugavo aora muno apa ananuge tavon, umba wo apaya ti tami no unanuije ama tuga rai, kavinta ratire kakai.
LUK 10:31 Masyoto naije syeno Yahudi inta panya unanuije umawe raide tavon. Arono perato po vatano wo anepati umawe aen, panya evadi ai no unanuije ama tuga rani bo rai, panawadi ti poroto kobe.
LUK 10:32 Naije akato vatano Lewi, opamo panapatambe no Yavaro Amisye rai, panya unanuije umaso raide tavon. Arono po vatano anepatije umawe aen tavon, panya evadi ai tavon ti poroto maisyare syene umawe amaisy.
LUK 10:33 Umba naije akato vatano Samaria inta puje ti pananave po unanuije umaso raide akato, ti nanto vatano Yahudi anepatije umawe ai. Yahudi onawamo vatano Samaria awa marova nanawije, weramu arono po vatano anepatije umaso aen, aemeno ai rave.
LUK 10:34 Weti pararai nanto ai, umba po apa pare umawe raomar irati mana anggurije muno manine rai, umba po ansune vasye veano raokae. Umbawe po auseo tuna taune apa keledaije ai, po auga ti to no yavaro ratayao da vatano marane inta ware udea unaki raive inta rai, umba po aeranande.
LUK 10:35 Sansimambe akato, vatano Samaria umawe po doijo perakije jirum raunanto vatano apave yavare umawe raije ai, umba po raura nanto ai pare, ‘Nyanapatambe vatane umaso ai jao sauman. Doije umaso mamaun, indati syo nya doije inta raugakanande nai no arono syakare.’ ”
LUK 10:36 Umba Yesus po kuruno Yahudi umawe anajo pare, “Vatano mandeije umaso onawamo are pirati vatano anepatije umawe apa arakove waino ai tugaive?”
LUK 10:37 Kuruno Yahudi umawe po raura akananto pare, “Vatano aemeno vatano anepatije umawe ai, opamo apa arakovo tugae pije.” Umba Yesus po raura pare, “Tugae, weti nyoronto nyo raveare naije.”
LUK 10:38 Naije Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe wanya tutir kobe, uta unanta no munije inta rai. Naije wanya inta ama tame mirati Marta mo Yesus awain indamu de no ama yavar.
LUK 10:39 Marta ama rijata mi Maria, omamo ntuna mararaijo Amisy Yesus ajoe rai indamu mo Apa ananyaowe ranaun.
LUK 10:40 Yara Marta mamo ramun nsariraiveo ama anakere kotaro yavaruga bo rai. Weti nde no Yesusa nui, umba mo raura mare, “Injae, mbeanimaibe winaemeno rinai tavone ramu ge? Sya rijate so mo inapaya ti ribui syanapatambe no yavaruga so rai, yara omamo jewena. Weti syare Nyo ratutir indamu manapatambe inatavon.”
LUK 10:41 Weramu Amisy Yesus po raura nanto rai pare, “Marta, Marta, winanuga mamaun muno nyo anakere so bo rantotobe tutir.
LUK 10:42 Yara ana intabo mirati manakoe rave, omamo Sya ayaowe so mije. Maria nanto rai, ti syare Syo raugavo raora jewen.”
LUK 11:1 Masyote inta Yesus be sambayambe. Be sambayambea jewen, umba Apa arakovo tavondi aije inta po raura nanto Ai pare, “Injae, syare Nyo reansanyao sambaya rai, maisyare muno Yohanes Pembaptis po apa arakovo utavondi aije manyao sambaya rai wemaisy.”
LUK 11:2 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wapare wabe sambayambeamo, syare wadaura taiso: ‘Reama Injayo Amisy, reamare vatan tenambe wo Nya tamo ndandinit rararimbe. Reamare winde wimbe akarive mine so rai tenambe.
LUK 11:3 Reamare Nyo reama anaisyo mamaisyo reansai masyote antetere raunande reansai.
LUK 11:4 Reamare Nyo reama ayao kakai rapaya reansai, maisyare muno reamo vatano kai awa ana udave ti ngkakai reansai rapaya mai wemaisy. Vemo Nyo reansaugavo ana mo reansatopane raron nora.’ ”
LUK 11:5 Umba Yesus po ananeneae inta raura Apa arakove mai pare, “Ranivara weapamo inta nyoronto nya arakove inta ai no apa yavar arono namane yasyin, umba nyo raura nyare, ‘Arakove, syare nyo rotije vasyesye mandeija raunande rinai.
LUK 11:6 Weye sya arakove inta pi kavoe de rinai no sya yavar weramu sya anaisye meweno rinai, weti inta inda syo raunanto po raisye ramu.’
LUK 11:7 Weamo vatano no no yavare umawe po raura nande nai pare, ‘Vemo nyo reansave papabe muno nyo reansansosobe inya, weye syo unsanda rauguji to muno risye sya arikainye nawe reamare wanaki. Weti syonayo syakaeyo syo ana inta raunande naijija.’
LUK 11:8 Weti nya arakove umaso aemeno naije ramu muno ponayo po ana inta raunande apa arakove winaiji. Weramu ranivara nyo anajo tutir yara winsamane inya, indati nya arakove umaso aemeno nai ti seo po inta raunande nai kobe.
LUK 11:9 Weti syo raura wasai: Syare wapo Amisye anajo, indati Po raunande wasai. Wapo rakani, indati wananta rai. Wapo unsanda rananepat, indati Amisye po unsanda rausiso wasai.
LUK 11:10 Weye are pirati po ranajo, opamo Amisye po raunande ai. Are pirati po rakani, opamo indati nanto rai. Are pirati po unsanda ranenepat, opamo Amisye po unsanda rausiso ai.
LUK 11:11 Syo raura ajae wasai: Arono wapa arikainye woyovo jiane rai, weamo wapo jiane raunanto kobe mai, yara wapo tawae raunanto maije ramu.
LUK 11:12 Muno arono woyovo mangkuere kamije rai, weamo indati wapo mingkikipi raunanto mai ramu, yara wapo mangkuere kami mi wapo raunanto.
LUK 11:13 Weapamo ayao kakaije no wasai, weramu wapo anakotaro ngkove raunanto wapa arikainye mansai. Maisyare omai ti, wapa Ajayo no no munijo ntiti Opamo kakavimbeo wasakivan bintabo, weti tugae Po Anawayo Vambunine raugaje Apa arikainye wasai arono wapo anajo.”
LUK 11:14 Masyote inta Yesus po anawayo kakaije rawatano vatano awa ngkao inta aora. Arono anawayo kakaije umawe muje aora, naije kobe vatano awa ngkao umaso payao akato. Weti vatano wanuije unantaive rave.
LUK 11:15 Weramu vatane inta una no awa yasyine wo raura ware, “Akarijo anawayo kakai, apa tame mi Bersebur, wepi po vambunine raunande Yesus ai indamu Po anawayo kakaije mawatambe!”
LUK 11:16 Vatano kaijinta ware wo Yesus atopan, weti wo anajo indamu Po anapaporainye inta rarorono mai indamu wo raen tugae rako jewena rako Opamo no no Amisye nui ti de rako?
LUK 11:17 Weramu Yesus po awa ana wo ratantona umaso raen to, weti Po raura pare, “Ranivara munije inta ama vatane maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba munije umaso mandamisy. Muno ranivara yavaruga maporabe jirum ti inta umarovave inta mai, wea umba mandamisy tavon.
LUK 11:18 Anakakai Akoe apa munijo be akarive raije maisyare wemai tavon. Ranivara Anakakai Akoe pe apa anawayo kakaije nawe maporabe jirum ti taune umarovave taune mansai, weamo apa munijo be akarive rai noa nugoenta ramu, yara mandamisy. Syo raura tai maisy weye wapo raura wapare Risyamo syo Anakakai Akoe apa vambunine rave anawayo kakaije rawatambe.
LUK 11:19 Weramu taune wapa arakovo utavondi wasaije nawamo wo anawayo kakaije mawatan tavon, weti are pirati po vambunine umaso raunande mai? Wapa arakovo nanawije wo raen ware Amisye bo pirati bambunin po anawayo kakaije mawatambe. Weti wapa ana wapo rinangkivane umawe wapare Risyamo syo anawayo kakaije mawatan irati Anakakai Akoe apa vambunine rai, omamo mamaisye ramu.
LUK 11:20 Yara tugae mamo Syo anawayo kakaije mawatano Amisye apa vambunine rai. Maisyare omaisy wapo raen soamo Amisye de be akarive Apa kawasae mai no wapa yasyine so rai to.
LUK 11:21 Anakakai Akoe aurata irati vatano bambunine inta ai, wepirati po apa anaiyuge raijar, po veano apa yavare raman indamu apa ananuge ntuna no ama uga mamo vemo vatane inta po raugav inya.
LUK 11:22 Weramu ranivara vatano kaijinta de, apa vambunine manakoeve vatano umawe apa rakivan, ti pe isyivuiny umba po apinde, weamo po apa anaiyuge raugavo aora, umba po apa ananugo yavaruga raugavo aora tenambe muno po ratodijo apa arakove mansai. Weti ranivara Syo anawayo kakaije mawatan, omamo mare Sya vambunine manakoe Anakakai Akoe apa rakivan.
LUK 11:23 Are pirati tavondijo Rinaije jewen, opamo be marovave Rinai. Are pirati po anakere raijaro inatavone jewen, opamo po Sya anakere ransosobe.”
LUK 11:24 “Arono anawayo kakaije puje vatane inta aora, panya toe de no mino ngkanembe rai indamu po apa no raije rakani, weramu po rakanija marudi. Weti po raura pare, ‘Syare syakato no vatano syuje aora ai jakato.’
LUK 11:25 Arono sakina pakare, de pakaiso vatane umawe ai jakato, po raen vatane umawe anuga mamo ana inta tuna raije jewen, yara kakavimbe.
LUK 11:26 Weti anawayo kakaije umawe pakato po anawayo kakaije kaururum mamun dave inta mauga tavon, wakare wakaisa tenambe vatane umawe ai jakato, umba una kobe no we. Umba naije vatane umawe apa siurijo manasyine mamaun, yara apa siurijo rijat akato so manakoe rave.”
LUK 11:27 Yesus po raura taije maisya jewen, umba wanya inta no no vatano wanuije awa yasyin mo raura nande Ai mare, “Kove ngkov irati nangkoya rai, weye mo nano muno mo ukame raunande Nyo raisy.”
LUK 11:28 Weramu Yesus po raura akananto rai pare, “Yara kovo mo we rakivane mamo namirati Amisye po raugaje vatano wo Apa ayao ranaun muno utavondijo rai mavabe mai.”
LUK 11:29 Vatano wanuije umaso wo Yesus awari kiani, umba Po raura mai pare, “Vatano arono naiso onawamo awa ayao kakai ntapekano mai. Wo anapaporainye inta ranajo Rinai indamu mbe rarorombe Risyamo Amisye po inatutire pi Risy. Weramu Syo raura wasai syare Syo anapaporainyo manuije rarorono wasaije ramu yara intabo mi Syo rarorono wasai, omamo anapaporainyo nande anawae Yunus ai obo ma.
LUK 11:30 Arono Amisye po Yunus apaya irati jiano saroe anuga rai, vatano Niniwe wo aen, ware, ‘Sopamo anawae no no Amisye nui ti de pa.’ Indati Risy, Arikainyo Vatane, syo anapaporainye inta raroron mamaisyo Yunus apa rai, indamu vatano arono naiso wapo raen ti wapanave Risyamo Amisye po inatutir.
LUK 11:31 Wusyinoe wanya mbe akarive no munijo Syeba no no nugo gwaravainy omamo nde indamu mo Akarijo Titi Salomo apa ananyao ntitije ranaun. Maisyare omai ti, arono masyoto Amisye po mangke rapatimugo vatano mine so raijamo, indati Akarijo Ntiti Syeba umawe nseo mo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye omamo no no mine tename so ama marane rai umba manya nde indamu mo Salomo anaun, yara soamo Vatano apa ana datantona ntiti Po Salomo akivan Opamo napi te no wapa yasyine so, weramu wapanave Aije ramu.
LUK 11:32 Maisyare omai tavon, indati vatano munijo Niniwe usea tavon no masyoto mangke rapatimu namije rai, wo Amisye anajo indamu Po mangke raugaje vatano susyo naiso wasai. Weye vatano Niniwe umawe usakinavo awa ayao kakaije rai to arono anawae Yunus po ayao Amisye raura mai, yara soamo Vatano panakoe po Yunus akivan Opamo no no wapa yasyine so rai, weramu wapanave Aije ramu.”
LUK 11:33 “Arono vatane inta po yawainye raindi, po rangkokaibe jewen, muno po rakepano kavine rai jewen, yara po rauseo ntuna no pata vono kakavin indamu vatano usisa wo ama vare raen.
LUK 11:34 Wasamije raurata irati yawainyo mbaro wasanuga raije rai. Ranivara wasamije ngkov, indati wasanuga mbar. Yara wasamije ngkakai, indati wasanuga ngkaumudi.
LUK 11:35 Weti wasyisyaube, vemo wasamije makakave ti wasanuga ngkaumudi nora. Weye ranivara wapanave ayao inta rai wapare omamo ayao tugae ma, weramu jewen yara omamo ayao angkarije ma, weamo vare omirati no wasai jewen, yara kaumure obo mi no wasai.
LUK 11:36 Ranivara wasanuga mbar tenambe weti ama rani inta ngkaumudije jewen, weamo indati mba kobe, maisyare yawainye inta mbaro wasaije wemaisy.”
LUK 11:37 Yesus payaowa jewen, umba vatano Parisije inta po awainde pisyi no apa yavar. Weti Yesus poroto pisyi no we.
LUK 11:38 Umba vatano Parisi umaso paparo ai weye Yesus po Parisije awa koane rakanyoandi. Weye Po mana veano anemo nggwame rarondom wusyimbe ramu, yara pisyi bayave.
LUK 11:39 Umba Amisy Yesus po raura ai pare, “Vatano Parisije, weapamo wasaurata irati pauraijo nggwame rai. Wapo pauraije ama akirije bo rarondom ti mpoper, yara ama uga mamo ta no irati wame rautan. Weapamo wapo wasaneme rarondom muno wapo koano kaijinta maisyare so rarija mavabe, yara wasanuga ntantunaube muno ntairijo ayao ngkakainoanive rai.
LUK 11:40 Vatano Parisije, weapamo wapantatukambea! Amisye po wasanakea vone obo ranari jewen, yara Po wasanuga ranari tavon, weti beker pare omamo ngkakavimbe tenambe.
LUK 11:41 Ranivara wasanuga ngkovo vatano awa ananuge meweno maije mai, muno wapo anaisye muno ananuge raunanto mai, wea umba weapamo wakakavin bintabo.
LUK 11:42 Vatano Parisije, kakaije nde wasai! Weye watavondi Amisye apa ananyaowe rai tenambe ramu. Tugae, wapa anare wadayanyum maisyare bawane, kaumamawane, muno marinsane mamo wapo raporadive abusyin umba wapo vasye intabo raunanto anakero Amisye rai. Yara ananyao manakoe mbe mobe maisyare ayao mamaisye rapatimu muno muinyo Amisye aije mamo wabeta rai ramu. Weramu urare wemirati wabeta rai! Weti kove mamo watavondi ananyao mbe mobe rai mavabe, muno ananyao mamaune mamo vemo wasanimari rai tavon nora.
LUK 11:43 Inya, vatano Parisi, kakaije nde wasai! Weye wasanayanambe watantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno wasanayanambe vatane ubeaje wasai no pasari.
LUK 11:44 Kakaije nde Parisije wasai! Weye weamaisyare aipapo we, namirati ama tame mewen dai, weti vatane uta ti wananave ama vone weye wantatukambe rai. Parisije, weapamo maisyare aipapo umaso ramaisy, weye vatane utavondi wapa ananyaowe rai yara wantukambe wasanuga mamo ngkakainoanive.”
LUK 11:45 Umba kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, Nya ayao umawe mamo Nyo reansaura tantunawi tavon.”
LUK 11:46 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weye wapa koane muno ananyao wapo raugaje vatane mai omamo manui rave ti mangkeo mai utavondi rai, yara taune weapamo watavondi raije ramu. Wapo vatane umaso masopane jewen muno wapo ana mangkeo mai raijasea jewen tavon.
LUK 11:47 Kakaije nde wasai! Weye wapo vatano Amisye po matutir ude wasaije mawatambe. Wabe tai mai ti ta wapo wapa aneno wusyine awa kakai wo rave webo raijar akare. Wapo anawae wusyine awa aipapo ama vone ranari ti ngkov, weramu wapa anene nawirati wo mansao weye wonae utavondijo awa ananyaowe raiji.
LUK 11:49 Wusyinoe Amisye, wepirati apa ana ratantona ntiti rave, Po raura pare, ‘Indati Syo sya anawae muno Sya vatano wo Sya ayaowe ravov inta matutir ude wasai. Indati weapamo wapo inta maubaisy muno wapo inta mave tatugadi.’
LUK 11:50 Weti vatano arono naiso weap, Syo raura wasai: anawae nanawirati maubai tenambe no arono mine so ranari mansanan ava naiso, wapo mangke umaso ranawan.
LUK 11:51 Weye Amisye apa vatano po matutire wanui onawamo vatano Yahudi wapo maubaisy, manasyin dave Habel ai, miridije nde ava nande Zakaria ai, opamo wo aubai no Yavaro Amisye me ama tewa orame me aya yasyin. Syo raura tugaive: Amisye po ama mangke umaso ranugan bintabo, indati Po raugaje wasai. Vemo wasanimari jinya! Mangke tenambe umaso raugakaje irati vatano susyo naiso wasai.
LUK 11:52 Kuruno wasakari mbaro Ananyao Musa raije weap, kakaije nde wasai! Weye wapo vatane maorai wapare vemo unanta ayao Amisye rai jinya. Taune weapamo watavondi ayao Amisye raije ramu, muno vatano ubekero utavondi raije nao wapo mansopi.”
LUK 11:53 Arono Yesus puje unarijoe raora, Parisije nawe kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe upari rave. Arono naije kobe ube marovave Ai. Muno wo anajo anakotaro manui rave rai,
LUK 11:54 weye ware wo atopano Apa ana daura rai.
LUK 12:1 Vatano wanui rave wanugan, ubeker ware wo Yesus anaun. Awa wanui nseo no ribuge manui, weti inta wo inta majoe ratakadi. Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Wasyisyaube irati vatano Parisi awa angkari ntapekane rai. Vemo watavondi mai jinya, weye onawamo ube ponaibea ware awa ana udave ma mamai dave, weramu manuga mamo ngkakainoanive vintabo.
LUK 12:2 Weramu animaisye mi vatane wo rangkokaibe, indati Amisye po raroron kakavimbe. Muno animaisye mi ngkokaibe no vatane manuga rai, indati raen kakavimbe.
LUK 12:3 Animaisye mi wapo raura maninimbe arono namane ntami, indati sansiman vatane wo ranaun tenambe. Muno animaisye mi wapo ransamuabe wapa arakove mai no wapa yavar, indati vatane wo raura manamoto manakoe rai no kakavin.
LUK 12:4 Weti Sya arakove weap, wabemo wapo vatano wo wasanasine raubaisye masyaniv inya. Onawamo awa vambunine ma nsopi wo wasanasine raubaisye obo raija, yara mo rakivan akaeyo, onawamo mamaisye ramu.
LUK 12:5 Syo rarorono wasai are pirati wapo asyaniv: Syare Amisye bo pirati wapo asyaniv, weye wene nde wansanasino kopa so rai mamo Wepi po raijar, muno Opi bambunino po wasamaugusyo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. Tugae, Amisye wepi nyo asyaniv!
LUK 12:6 Insanijo momoyainy mansamavuna awa mangke mamaun dave. Weramu Amisye animari maije ramu yara Po maeranande tenambe.
LUK 12:7 Vatane nanentabo wapa mangke ma ntiti jirati insani manui awa rakivan. Wasakarivuinye mamo Amisye po ratora mamai to! Weti vemo wajaniv inya, weye Amisye po wasaeranande tavon.
LUK 12:8 Syo raura wasai: Are pirati po rinaura kakavimbe no vatano mine so mansamun pare, ‘Risyamo itavondi Yesus ai,’ weamo indati Syo vatano napije aura no naito Amisye mansamun syare, ‘Sya arakovo tavondi Rinai pije.’
LUK 12:9 Yara are pirati po inamamarave no vatano mine so mansamun, weamo indati Syo amamarave tavon no naito Amisye mansamun.
LUK 12:10 Are pirati po Risy, Arikainyo Vatane, inaura tantunawi umba sakinavo apa ayao kakaije umaso rai, weamo indati Amisye po apa ayao kakaije umawe rapaya ai. Yara are pirati po Anawayo Vambunine raura tantunawi, weamo Amisye po vatano napije apa ayao kakaije umaso rapaya aije ramu.
LUK 12:11 Arono vatane wo wasaugaveta no akarijo Yahudi muno akarijo marane mansamun indamu wo wasanajobe, vemo wasanuga mamauno wapa ayaowo wapare wapo rasakinavo maije rai nora.
LUK 12:12 Weye animaisye mirati wapare wapo raura mamo arono naije Anawayo Vambunine mo raroron kakavimbe wasai jaje.”
LUK 12:13 Vatane inta no no vatano wanuije awa yasyin po raura nanto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, sya injaya kakai to ti syare Nyo raura sya anuija ai indamu po irima injaya apa ananuge raosor inda syo nake inta raugav.”
LUK 12:14 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Risyamo akarijo Syo ripa ananuge so raosoro risaije pi Risye ramu!”
LUK 12:15 Umba Po raura vatano wanuije mai pare, “Wasyisyaube, vemo wasanuga ntantunaube inya, weye vatane apa ananugo manui wemi mo kovo tugae raugavo aija jewen.”
LUK 12:16 Umba Po ananeneae inta raura pare, “Vatane inta pamo apa ananuge manui rave. Apave irati kopa inta rai, muno apa anamuke manuijo rai rave.
LUK 12:17 Umba vatane umaso po ratantona no anuga pare, ‘Sya yavare ntairi to, ti sya anamuke inta makaiso ntuna rai kakai. Weti soamo animaisye mi syo rave?’
LUK 12:18 Umba po ratantona akato pare, ‘Sya ana syo ratantona mi som: syare syo yavaro wusyino anaisye ntuna raije randamisy, indamu syo yavaro anakoe anaisye ntuna raije inta ranari jakato. Wea indati sya kasyambere muno sya ananuge raugav siso ntuna rai jakato.
LUK 12:19 Weye sya ananuge manui rave to, weti syare inanayanambe tumo namiso rai muno tumo makare akatoe rai. Weti indati imainda no vayave rai, muno syisyisy muno syo anggurije ramanam muno imarinsembe so obo rai.’
LUK 12:20 Weramu Amisye po raura ai pare, ‘Winyamo nyantukambe rave! Namane so wingkakai, indati are pirati apaura irati nya ananugo akoe so rai?’
LUK 12:21 Maisyare omai tavon are pirati beker pare po ananugo mine vone so ranugan manui indamu tavondi taune apa ananibe obo rai, yara tavondi Amisye apa bekere raije ramu.”
LUK 12:22 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Maisyare omai ti, syare vemo wasanuga mamauno anakotaro mine vone so rai nora, maisyare wapa ana wadaisye muno wapa ansuno wapo rave rai jinya.
LUK 12:23 Arono wangkova no mine so, ana mbe mobe mamo anaisye muno ansune ma jewen.
LUK 12:24 Syare wapo insanijo wawake maen. Onawamo wo nyoamane rayanyume ramu, wo ama mane ranugane ramu, muno wo ama mane ranugande no awa yavare ramu. Weramu Amisye pi po maeranande. Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo insanije mansakivan, weti tugae Po wasaeranande!
LUK 12:25 Wapare wabekero wapa matam akari ravera nggwaravainy, weapamo wamamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weti vemo wasanuga mamauno wapa matam akarije rai nora.
LUK 12:26 Muno vemo wasanuga mamauno anakotaro kaijinta rai jinya, weye Amisye pi mamaisyo rai tenambe.
LUK 12:27 Syare wapo kavasasije ama ugem ratantona rati. Kavasasije mo ansune rakasyuge ramu, weramu Amisye po ama uge raugaje rai indamu mbe ansumbe. Akarijo Titi Salomo apa ansune ngkov, weramu kavasasije ama ugem ngko dave raveo Salomo apa ansune rakivan.
LUK 12:28 Maisyare omaisy, Amisye po ansuno ngko dave raunanto kavasasije rai, wemi ama ugem noa masyote inta yai vavai umba ngkanen kobe. Weramu Amisye pare vatane weapirati wapanakoeveo kavasasije rakivan, weti tugae Po ansuno mamaisye inta raunande wasai tavon. Arakove, wabeanimaibe wapanave Sya ananyaowe so raije jewen?
LUK 12:29 Maisyare omaisy, vemo wasanuga mamauno wapa ana wadaisye muno wapa ana wadamaname rai jinya.
LUK 12:30 Vatano wantatukambe Amisye ai wo anakotare umaso rakani tutir. Weramu wapa Ajayo no no munijo ntiti Po wapa bekedaije raen tenambe, weti vemo wasanuga mamauno rai nora.
LUK 12:31 Yara syare wabeker indamu Amisye be akarive wasai muno watavondi Apa bekere rai, wea indati Amisye po anakotare umawe raunande wasai vintabo.
LUK 12:32 Sya arakove, weapamo wapanuije ramu, weramu vemo wajaniv nora. Weye Amisye beker indamu wabe akarive atavon no Apa munijo be akarive raije rai.
LUK 12:33 Syare wapo wapa ananuge ramavun indamu wapo ama doije ratodijo vatano awa doije meweno maije mansai. Wapo raveare wemaisy indamu wapo romane ratayao mo wasanyut no munijo ntiti. Wapa romano namije indati raumandi wasaije ramu, weye munijo ntiti raijamo katatindopane mo ananuge raotadije ramu muno vatane inta wanaonoambe jewen bayave.
LUK 12:34 Are pirati po romano mine vone so bo rakani, opamo anuga ntento irati anakotaro mine vone so rai. Yara are pirati po Amisye apa kovo no no munijo ntitije bo rakani, opamo anuga nseo irati Amisye ai.”
LUK 12:35 “Wapanatatayaube Sya masyoto syakare raije rai.
LUK 12:36 Weapamo wasaurata irati vatano wanapatambe akarije inta aije mansamaisy. Akarije umaso poroto no ono vauname rai ti vatano wanapatambe aije wo apa pakare raije ranyut. Arono pakare po unsanda rananepat, wavave wo unsanda umaso rausiso ai.
LUK 12:37 Indati akarije umawe po kove raugaje apa vatano wanapatambe nanawirati wanatatayaube ti wo anyute mansai. Tugae, pare po mawainde indamu waje utantuna, umba taune panapatambe mai arono wisyisy.
LUK 12:38 Vatano wanapatambe umaso indati manayanambe weye ranivara awa akarije pakare namane yasyine rako, akane mare ntipu rako, muno po mansaenamo wanatatayaube indamu wavave wo unsanda rausiso ai, weamo po kove raugaje mai.
LUK 12:39 Weti wadanide: Arono vatano panaonoambe pare siso yavare inta rai, vatano apave yavare umawe raije pantukambe apa masyoto de raije rai, ti syisyaube ramu. Weti vatano panaonoambe siso kobe, po apa ananuge inta raugavo aora.
LUK 12:40 Weti wabemo wapo vatano apave yavare umawe raije amaisy inya, yara syare weapamo wapanatatayaube. Weye Risy, Arikainyo Vatan, sya masyoto de raije mamo wapantukambe rai, weti wapanatatayaube indamu wapo inanyut.”
LUK 12:41 Umba Petrus po Yesus anajo pare, “Injae, Nyo ananeneae umaso raura reabo reansai rako, vatan tenambe mansaije?”
LUK 12:42 Umba Amisy Yesus po ananeneae kaijinta raura nakato pare, “Vatano panapatambe inta opamo akarikuga mbar muno beto akarijo yavaruga apa bekere rai mavabe. Weti apa akarije umaso panave ai ti po atutir indamu be akarive apa vatano wanapatambe kaijinta mai indamu masyote anteter po awa anaisye raunanto mai. Umba akarijo yavaruga puje munijo we raora.
LUK 12:43 Ranivara vatano panapatambe umawe po apa anakere raija kobe yava akarijo yavaruga pakare, wea indati apa akarije anayanambe ai ti po kove raunanto ai.
LUK 12:44 Tugae, akarije umaso po vatano panapatambe umaso aijaseo titive indamu po ananugo ntuna no yavaruga umaso raeranande tenambe.
LUK 12:45 Weramu ranivara vatano panapatambe umaso po ratantona no anuga pare, ‘Sya akarije pamo to noa gwaravain dave weramu pana de rainy,’ weti po vatano wanapatambe umawe manepati tenambe, muno pisyisy muno po awije ramanama maen, weamo mamaisye ramu.
LUK 12:46 Weye naije akato apa akarije umawe pakare ama masyote muno uma amije mamo pantatukambe rai. Umba akarije wato po mangke raugaje vatano mamuno uma panapatambe aijoe ai, po anepati mangkebe umba po augaveto po amaugusyo no vatano ubeta Amisye ai jewene matavon.
LUK 12:47 Vatano panapatambe wato po apa akarije apa bekere raen to, weramu po rarijate ramu, weti apa akarije po mangke manakoe raugaje ai.
LUK 12:48 Weramu are pirati pantatukambe apa akarije apa bekere rai ti po ana ngkakai inta rave yara pantukambe rai, opamo indati apa akarije po mangke mamaune bo raugaje ai. Amisye beker pare weapanapatambe Ai mamaisyo Apa ana po raunande wasai rarijati. Weti Po vambunine raunande wasai inda wananta Apa bekere rai, weamo beker pare watavondi rai kobe rave. Muno ranivara panave wasai ti Po vambunine raunande manakoeve wasai, weamo beker pare wapanapatambe manakoeve Ai.”
LUK 12:49 Yesus po raura pare, “Ide ramu Syo taname raugaje vatano una no mine vone so mansai. Ibeke dave syare taname umaso mamo raon to.
LUK 12:50 Weramu manasyimbe indati inowo siurijo manakoe rai. Muno inanuga nseo majeve yava Sya siurije umaso mewen to.
LUK 12:51 Wapo ratantona wapare ride indamu Syo kovo saumane raugavo mine so rai. Weramu Syo raura wasai syare jewena. Yara ride indamu Syo yavaruga maosor ti usivuinyo vambinibe.
LUK 12:52 No naiso kobe yavaruga indati wayaowi vambinibe ti maosor, weye vatane inta wanave Sya ayaowe rai yara inta wanave jewen. Weti yavaruga inta ama vatane radani, yara vatane mandei wayaowi vatane rurume mai, muno vatane rurum umaso yonayo vatane mandei umawe mai.
LUK 12:53 Indati aja ponayo apa arikainyo anya ai, muno arikainyo anya ponayo aja ai. Akoya monayo ama arikainyo wanya rai muno arikainyo wanya monayo akoya rai. Ajamo ngkakaije monayo ajamo ngkove rai muno ajamo ngkove monayo ajamo ngkakaije rai.”
LUK 12:54 Umba Yesus po raura vatano wanuije mai pare, “Arono wapo kamuro karisya raen no ranijo varet, wapare, ‘Kavintanamo maruge maje.’ Wea umba maruge maje kobe.
LUK 12:55 Muno arono ovaro wambiraowe pare nande, wapare, ‘Kavintanamo nuge non dave.’ Wea umba non dave.
LUK 12:56 Weapamo wapa angkarije ntapekan! Wapo anakotare umaso raen dave. Weramu wabeanimaibe wananta anakotaro raroron arono naiso, maisyare Sya anapaporainyo syo raroronoe raije jewen?”
LUK 12:57 “Wabeanimaibe wapo ayao mamaisye inta rapatimuge jewen?
LUK 12:58 Ranivara vatane inta parijo nai rave, weti pare po nauga ra panaikebe nai no akarijo po mangke rapatimuge amun, kove mamo nyo aneme raijar wusyimbe rati, arono ipanya no unanuije yasyine raide nene, wirati indamu isanuga nsauman akato. Weye ranivara nyo aneme raijare jewen, wea indati vatano napije po naunanto akarijo po mangke rapatimuge ai, umba akarije umaso po naunanto apa naite mai jakato, umba naite wo nausiso no tanoano makova rai.
LUK 12:59 Syo raura tugaive: indati wintuna no tanoano makova rai jao nyo nya mangke umaso ravaeya mewen bintabo.”
LUK 13:1 Arono naije vatane inta ude Yesus ai wo raura ware, “Nandijawe Gubernur Pilatus po vatano Galilea inta maubaisy arono wo maere rameseo Amisye ai.”
LUK 13:2 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wapo ratantona wapare vatano Galilea umawe usiuri tai maisy weye awa ayao kakaije ntapekan dave awa arakovo Galilea kaijinta mansakivan. Weti wapare awa ayao kakai ntapekan wemi mbewar usiuri ti ukakai.
LUK 13:3 Weramu Syo raura wasai syare jewena. Yara ayao kakaije no wasai tenambe, weti ranivara wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu, weaveti indati kakaije nde wasai tavon!
LUK 13:4 Nandijawe yavaro anakoe mararai no mana amijo Siloam inta mbit ti mo vatano abusyinara eane kaumandeije makipi ti ukakai. Weapamo wapo ratantona wapare vatane wato awa ayao kakaije ntapekan dave awa arakovo una no Yerusalem mansakivan, wemi mbewar ukakai.
LUK 13:5 Weramu Syo raura wasai syare jewena. Yara ayao kakaije no wasai tenambe, weti ranivara wasakinavo wapa ayao kakaije raije ramu, weaveti indati kakaije nde wasai tenambe tavon!”
LUK 13:6 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Amisye aurata irati vatano apaura irati inyo ara inta rai no apa nawaisye ama uga. Masyote inta de po mane rakani weramu po ama mane inta raene ramu.
LUK 13:7 Weti po raura vatano panapatambe apa nawaisye umawe raije ai pare, ‘Inya! Tume mandei to ide syo mane rakani no inyo ara so rai, weramu syo mane inta raene ramu. Weti syare nyo rate vayave, weye mo kopa ama manijo kove rai bayave yara mane ramu.’
LUK 13:8 Weramu vatano panapatambe umawe po raura akananto ai pare, ‘Injae, kai. Syare ntet akato tumo makanande so bo rai jakato. Indati syo kopa ama kauge raugavo ama ruke rai, muno syo raeranande akato.
LUK 13:9 Tumo makanande so, wamo raen dati. Mare man, nte kai. Yara mare mane jewen, wea umba wamo rate.’ ”
LUK 13:10 Masyoto sambaya inta Yesus siso pananyaube no yavaro sambaya inta rai.
LUK 13:11 Naije wanya inta nggwanena ama tume abusyinara eane kaumandeij, weye anawayo kakaije nsiso rai to. Mo ravea ama mona ngkavin ti nseo nteto nsarokibe jewen.
LUK 13:12 Yesus po raen, umba Po rawain nde, Po raura nanto rai pare, “Ingkoe, Syo nya wanene rapaya nai to.”
LUK 13:13 Umba Po aneme raugaje ntamijo rai. Naije kobe nsauman ti nseo nte nsarokibe kobe, umba mo Amisye ararimbe.
LUK 13:14 Weramu akarijo yavaro sambaya umaso parijo Yesus ai weye Po saumane raunanto wanya umaso rai no masyoto sambaya rai. Weti Po raura nanto vatano wanuije mansai pare, “Masyote kaujentabo wapo anakere raijar, weti arono naije umba wade indamu Yesus po saumane raunande wasai. Yara vemo wade masyoto sambaya rai jinya.”
LUK 13:15 Weramu Amisy Yesus po raura akananto ai pare, “Winyamo nya angkarije ntapekan! Masyoto sambaya rai, vatan tenambe wo awa sapije, awa keledaije mapaya nanyi indamu wo maugaveta wo mana ramanam.
LUK 13:16 Wasaemeno wapa maere kotare mai no masyoto sambaya rai, yara wabeanimaibe wasaemeno wapa aneno Abraham apa ajavije so raije ramu? Anakakai Akoe po wanene raunande rai po veano raokokaeya ama tume abusyinara eane kaumandei to. Weti Syo ama wanene rapaya rai no masyoto sambaya rai kai.”
LUK 13:17 Yesus apa ayao umaso mo Apa marova mave samaneve, weramu vatano wanui kaijinta manayanambe wo Apa anapaporainyo po raroronoe raen.
LUK 13:18 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, omamo animaisye mi raurata rai?
LUK 13:19 Omamo raurata ananeneae so rai: Vatane inta po sesawije kamije raugav, to po rangkiki no nawaisy. Sesawije kamije umaso momoyain dave, weramu ntubai nseo, ama mote manakoe maisyare inyo mote ramaisy. Insanije nande wo ene ranari ama ririje rai.”
LUK 13:20 Umba Yesus po raura nakato pare, “Arono Amisye be akarive Apa kawasae mai no mine vone so, Apa kawasae maurata irati ragi rai.
LUK 13:21 Wanya inta mo ragi mamaun inta raija ti raugasyo mo veano tepuno manakoe raroya da ntipu tenambe inda manui.”
LUK 13:22 Yesus apa unanui anya pare to no Yerusalem, Apa unanui anya som, pananyaube munijo siso raije rai tenambe.
LUK 13:23 Naije vatane inta po Yesus anajo pare, “Injae, vatano Amisye po kakai rapaya mai ti usisa muni kove rai nawamo wanuije ramu rako?”
LUK 13:24 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syare wabekero vambunimbe indamu wasisa unsanda nandi nto no kovo nuge nuganuije rai. Syo raura wasai: Vatano wanuije ubeker ware usisa rai, weramu usisa kakai.
LUK 13:25 Arono indati ama masyote mamaisy, Vatano apave yavare rai Po unsanda umaso rauguji. Indati weapamo wasai no unsanda ama akiri wapo rananepat, wapare, ‘Injae, Nyo unsanda rausiso reansai!’ Weramu Po raura uje wasai pare, ‘Syantukambe wasai. Weapamo wanori ruija umba wadea?’
LUK 13:26 Umba wapo raura wapare, ‘Injae, reamisyisy, reamo mana ramanamo natavon to. Arono nyananyaube no reama munijo we, reamo ranaun tavon to.’
LUK 13:27 Weramu Po raura nakanande mansai pare, ‘Syantukambe wasai! Weti wanaji da wata no wato. Weapirati kakai ntipu wasai tutir!’
LUK 13:28 No ratuije wapoyov tawan muno wasiuri tutir, weye waperata wadaen Abraham muno Isak muno Yakob muno anawae wusyine onao tenambe utantuna manayanambe rautan no munijo Amisye be akarive raije rai, weramu weapamo Po wasamaugusyo kaumuro marane rai.
LUK 13:29 Umba vatano marano una no ovare amijo mambisye so wanui ude indamu wisyisy muno manayanambe no munijo Amisye be akarive raije rai.
LUK 13:30 Tugae, vatano wanui nanawirati udijabe no mine so indati wakare wuisy akato no munije ama akari. Yara vatano wanui nanawirati wuibe no mine so indati wakata udijat.”
LUK 13:31 Arono naije vatano Parisije inta ude Yesus ai, umba wo raura Ai ware, “Winyamo vemo wino tawan no so nora, yara nyoronto no munijo kaijinta, weye Akarijo Titi Herodes pare po naubaisy.”
LUK 13:32 Yesus po raura akananto mai pare, “Wata wadaura vatano angkarije wato ai wapare masyoto unumeso muno siman Syo anawayo kakaije mawatan muno Syo saumane raunanto vatano ugwanene mansai. Masyote mandei umba Sya anakere so mewen.
LUK 13:33 Weramu masyoto unumeso, siman, nandi Syo sya unanui anya rave tutir. Syare syoroto no Yerusalem weye anawae Amisye inta aubai no munijo kaijinta rai omamo mamaisye ramu, yara no Yerusalem obo rai.
LUK 13:34 Aro...! Yerusalem, weapirati wapo anawae maubaisy muno wapo orame rave vatano Amisye po matutir ude wasaije maepara ugwenen to. Susye manui rave to syare Syo wasanugan nande Syo wasakuka maisyare mangkuero mo ama tuvane rakuka wemaisy, weramu waponae.
LUK 13:35 Weti indati Amisye aneme mpaya wasai indamu wapa marova wo wapa munije muno Yavaro Amisye randamisy. Syo raura wasai: arono naiso kobe wapo inaen akatoe ramu gava masyoto wapo inaura wapare, ‘Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai!’ ”
LUK 14:1 Arono masyoto sambaya inta, Yesus poroto pisyi no akarijo Parisije inta apa yavar. Vatane wo Yesus apa ana daveye ranyanyuti.
LUK 14:2 Umba vatano gwaneno anakea mbambanaije inta de tet no Amun.
LUK 14:3 Umba Yesus po raura nanto vatano Parisije nawe, kuruno Yahudi makari mbaro Ananyao Musa raije nawe mai pare, “Animaisye mi Ananyao Musa mo raura mare: Wamo saumane raunande no masyoto sambaya rai rako jewena e?”
LUK 14:4 Weramu umanin bayave. Weti Yesus po vatano gwanene umawe aneme raijar umba Po saumane raunanto ai, umba Po atutir pare, “Nin kai.”
LUK 14:5 Umba Yesus po raura mai pare, “Weapamo inta nya arikainye dako, nya sapije inta dako, temasyo no ateme raijo masyoto sambaya rai, wea indati nyavave nyo aijaseo rako jewena e? Wasaemeno wapa arikainye muno wapa sapije mai, yara wabeanimaibe wasaemeno vatano ugwanene maije jewen?”
LUK 14:6 Weramu vatane wato wo ayao inta rasakinav akananto kakai, yara umanin bayave.
LUK 14:7 Yesus po raen vatane inta ude wo kursijo ntuna usye raije rakani indamu vatane wo maen ware wenawamo vatano akokoe nawije. Weti Yesus po ananeneae inta raura mai pare,
LUK 14:8 “Arono vatane inta po nawain ti nto no ono vauname rai, weamo vemo winyo ntuna usye raije rakani jinya. Weye ranivara vatano panakoeve po nakivane inta de, weamo akarijo one de nai, po raura nai pare,
LUK 14:9 ‘Arakove, nseo ra nyakato ntuna no ratuije, weye vatano panakoeve umaso pare de tuna no nya uma ntuna raije wato rai.’ Weti indati winyamo nsamane rave nyakato ntuna no aruri bo rai.
LUK 14:10 Yara arono vatane inta po nawainde apa one rai, weamo nyoronto kai, weramu vemo nyo ntuna raije ratayao nora, yara ntuna no aruri omamo ngko tenambe. Umba naije akarijo one umawe de nai, po raura nai pare, ‘Arakove, winde nyaje ntuna no usyo kove so rai.’ Maisyare omaisy, po naijaseo titive no vatano una no naije mansamun.”
LUK 14:11 Umba Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo indati Amisye po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.”
LUK 14:12 Umba Yesus po raura akananto vatano po awainde apa one umaso raije ai pare, “Arono nyare nyo vatane mawainde nya one rai, vemo nyo nya arakove nawe vatano awa ananuge manuije nawe obo mawain inya. Weye indati wo nawainde awa one rai jakato, weti wo nya kove umawe ranigwan akare.
LUK 14:13 Yara nyare nyo one rave, weamo syare nyo vatano awa ananuge meweno maije nawe, vatano manakea mamai kobe jewene nawe, vatano tunaive nawe, vatano mamije ntuba nawe, mawainde.
LUK 14:14 Indati winyamo nyaura kove rai, weye vatane umaso wo nya kove ranigwane kakai. Yara Amisye bo pirati po kove ratayao ti mo nanyut no munije ama akari arono Po vatano awa ana wo rave mamai no Amun maijasea ukovakato no wene rai.”
LUK 14:15 Arono naije vatane inta pisyisyo Yesus atavon dani nanto po Apa ayao umawe ranaun, po raura pare, “Are pirati tavono one rai no munijo Amisye be akarive raije rai, tugae opamo apaura kove rai.”
LUK 14:16 Umba Yesus po ananeneae inta raura pare, “Vatane inta po ono akoe inta rave, umba po vatano wanuije mansawainde rai.
LUK 14:17 Masyoto apa one umaso ndea mamai kobe, po vatano panapatambe aije atutir indamu po vatane umawe mawainde pare, ‘Wade wanta one rai! Anaisye mamo ratayaowa mawesa ntuna to.’
LUK 14:18 Weramu vatane umaso wonayo ude raiji vintabo. Vatano manasyine po raura pare, ‘Risyamo syo kopa inta ramavun kai ti syare ito syo raen, weti mpari jinya weye syoreye ramu.’
LUK 14:19 Inta po raura akanande ai jakato pare, ‘Risya umba syo sapije abusyin mamavun kai ti syare syo mauga damu syo maeno wo sya anakere raija dako jewene. Weti mpari jinya weye syoreye ramu.’
LUK 14:20 Inta po raura akananto ai pare, ‘Risya umba ibaunam kaijoe, weti risyoreye ramu.’
LUK 14:21 Vatano panapatambe one umaso raije pakato po ayao umaso raura apa akarije ai. Weti apa akarije umaso po ranaun, pari rave. Umba po raura nakananto vatano panapatambe aije umaso ai pare, ‘Nyavave nyoronto no unanuijo kota ama radirije raito, nyo vatano awa ananuge meweno maije nawe, vatano manakea mamai kobe jewene nawe, vatano mamije ntuba nawe, vatano tunaive nawe, maugavere no so indamu utavondijo sya one so rai.’
LUK 14:22 Umba vatano panapatambe aije umawe tavondijo apa akarije umaso apa ayaowe rai. Arono pakare po raura pare, ‘Injae, nya ana ndaura mamo syo raura mai to, ti ude tenambe. Weramu tantuna raije so inta ntami vayavea nene.’
LUK 14:23 Weti akarije umaso po raura vatano panapatambe aije umawe ai jakato pare, ‘Nyoronto no unanuijo akoe muno unanuijo mamaune raito, muno nyoronto no unat, umba nyo vatane mantitidi ra ude sya one so rai, weye syare sya one so ama tantuna raije so ntairijo vatane mai.
LUK 14:24 Syo raura tugaive: vatano uma syo mawain wusyimbe onawamo inta de ra po anaisye so raisye jewen bayave!’ ”
LUK 14:25 Vatano wanuije wanya Yesus atavono apa unanui anya rai, weti Yesus sarirae akare po raura mai pare,
LUK 14:26 “Are pirati de Rinai muno bekobe irati akoya me aja pe apa anamu me apa arikainye nawe, apa arakovo anya, wanya nawe, muno taune anasine raija manakoe, yara bekobe irati Rinaije mamaun, opamo Sya arakovo tavondi inaije pe ramu. Yara are pirati bekobe irati Rinaije manakoe rave, tugae opamo tavondi Rinaije pijep.
LUK 14:27 Are pirati po taune apa inyo kapite ranawan ara tavondi Rinaije ramu, weaveti opamo Sya arakove waino aije ramu.
LUK 14:28 Vatane inta pare po yavare inta ranari, weaveti tuna po ama doijo veano ranarije ratoro wusyimbe rati, inda po raen pare mamai dako jewena rako.
LUK 14:29 Yara po kangkamano nteto yavare ama ruke rai raugasya wusyimbe weramu apa doije meweno ai, weaveti mamaisye ramu, ti vatano kaijinta wugoeno ai,
LUK 14:30 ware, ‘Vatane sopamo po yavare so rauseo nte damu po ranari tutir da mewene ramu.’
LUK 14:31 Maisyare omai tavon, akarijo titi inta pare to marovave akarijo kaijinta ai, weamo po ratantona wusyimbe pare, ‘Sya naite ribuge abusyin wenawamo awa vambunine mamaisyo sya marova apa naito ribuge tename awa vambunine raija rako jewena rako?’
LUK 14:32 Ranivara po ratantona pare awa vambunine mamaisye ramu, weamo arono apa marova pe apa naite nawe ude ra umarovave rainy yara una ugwaravaimbea nene, pare po apa vatane inta atutir to po ana raura apa marova umaso ai indamu yo yaneme raijar bayave, yara imarovave jewen kai.”
LUK 14:33 Umba Yesus po raura kakavimbe pare, “Syare weapamo maisyare wemai tavon. Vatano wapare watavondi Rinai, syare wapo anakotaro rui vayave rapaya ntami tenambe umba watavondijo Rinai. Yara are pirati ponae po anakotaro rui vayave rapaya ntami, opamo Sya arakove waino aije ramu.”
LUK 14:34 “Weapamo wasaurata irati garame rai. Garam omamo ngkov, wapo rataopono anaisye rai, wea umba manavan. Weramu ranivara garame umaso ngkurude to, weamo ngkov akatoe ramu.
LUK 14:35 Wea indati vatane wo ramauta vayave. Wadanide! Are pirati amarikoame rasakinavo Sya ayao rai, weamo po ranaun.”
LUK 15:1 Masyote inta vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta nawe, vatano ayao kakaije no maije inta nawe ude no Yesusa nui indamu wo anaun.
LUK 15:2 Umba vatano Parisije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe wo rantutibe ware, “Veanimaibe Yesus bekobe vatano awa ayao kakaije no maije mai muno pisyisyo matavon?”
LUK 15:3 Maisyare omai ti, Yesus po ananeneae inta raura nanto mai.
LUK 15:4 Pare, “Ranivara vatane inta no no wapa yasyin apave domba tename radani mai umba intabo aumandi, weamo animaisye mirati po rave? Indati po domba abusyine kaimambisy eane kaimambisy mapaya ti una no anok, umba poroto po uma aumandijoe akani jao nanto ai.
LUK 15:5 Arono nanto ai, weamo anayanambe rave, ti po aijaseo no apa ivam po akomboni,
LUK 15:6 umba po auga ti pakare. Arono siso no apa yavar, umba po apa arakove mawainde pare, ‘Wade ra wansanayanambe tenambe, weye sya domba aumandijoe opamo syo akanija syo aen to.’
LUK 15:7 Maisyare omaisy tavon, Amisye pe apa naite awa manayanambe no no munijo ntiti manakoe rave weye vatane intabo sakinavo apa ayao kakaije rai, weti mo awa manayanambe vatano mansano abusyine kaimambisy eane kaimambisy mansai rakivan, nanawirati wo taune makarae ware onawamo manuga mamaisy ti ware usakinavo ayao kakai rai jewen kai.”
LUK 15:8 “Maisyare somai tavon: wanya inta amave doije vasye abusyin ama mangke nseo, weramu vasye intabo aumandi. Weamo tugae mo yawainye raindi umba mo anaingkainyo yavaruga rayavir, mo akani mavabe yava nanto ai.
LUK 15:9 Nanto ai ti mo ama arakove mawainde, mo raura nanto mai mare, ‘Inanayanambe rave weye sya doijo akaniveowe inanto ai to, weti wade ra wansanayanambe tenambe.’
LUK 15:10 Maisyare omai tavon, naito Amisye una no munijo ntiti manayanambe arono vatano ayao kakaije no aije intabo sakinavo apa ayao kakaije rai.”
LUK 15:11 Yesus po ananeneae inta raura nakato pare, “Vatane inta apa arikainyo anya rurum.
LUK 15:12 Masyote inta apa arikainyo rijate po raura nanto aja ai pare, ‘Injae, syare ririma ananugo nyare nyo raosoro ririnsai mamo nyo sya nake raunande rinai. Weye ribeker syare syaura sya nake rai no naiso kobe.’ Naije ajae umaso po apa ananugo manuije raosor, po inta raunanto apa arikainyo rijate ai, inta raunanto apa arikainyo anuije ai.
LUK 15:13 Masyote inta yai jakato, umba arikainyo rijate umaso po apa ananuge umawe rambayano vatane mansai ti mewen bintabo, umba po ama doije raugav umba pusyo ti to no munijo nggwaravainy. Nai ratuije apa doijo po raugave umawe po rambaon bayave ti mewen.
LUK 15:14 Weti apa doije mewen mbintabo ai, muno arono naije tavon munijo namije marore tami rai, weti arikainye umaso aarebe.
LUK 15:15 Weti poroto po anakere raijaro vatano no no munije umaso inta ai indamu po doije inta ijaro ai. Umba apa akarije umaso po atutir ti to po apa ugeye maeranande.
LUK 15:16 Arikainye umaso marore po ave rave, weramu vatane inta po anaisye inta raunanto po raisye ramu, weti pare bekero po uge awa anaisyo kukupe inta raisyi.
LUK 15:17 Umba apa ana datantona ngkov akato, po raurana pare, ‘Vatano wanapatambe sya injaya aije onawamo awa anaisye mawes, yara risyamo kavintare ikakaijo marore rai.
LUK 15:18 Weti syare syakato no injaya nui, umba syo raura ai syare, “Injae, sya ana idave ngkakaijo winai muno Amisye ai.
LUK 15:19 Weti vemo nyo nya arikainye waino rinai jakato inya, weye risyamo imamaisye ramu, yara nyo inawainamo vatano syanapatambe naije pi risy inda nyo rinavae.” ’
LUK 15:20 Naije arikainye umaso nin ti pakato no aja nui. Pakato pararai rainya nene, umba apa aja po aen, muno aemeno ai, weti aja pansanan po apa kavo aijanande po anu.
LUK 15:21 Umba arikainye umaso po raura nanto aja ai pare, ‘Injae, sya ana idave ngkakaijo winai muno Amisye ai, weti winyamo vemo nyo nya arikainye waino rinai jakato inya.’
LUK 15:22 Weramu ajae umaso po vatano wanapatambe aije mawainde umba po raura nanto mai pare, ‘Wapavave, wapo ansuno ngko dave inta raugavere indamu sya arikainye so po rave muno wapo sinsinijo ngko dave inta rave apa kawije rai tavon. Umba wapo ajo kokome inta raunanto po rave tavon no ajoe rai.
LUK 15:23 Umba wapo sapijo kamuramo mani rave inta aotar inda wamo raisy muno wansanayanambe.
LUK 15:24 Weye sya arikainye umaso pusyo ti to no munijo maran, ti syo amune raumandi maisyare muno kakaije wemaisy, weramu naisoamo pakare ti syo amune raen akato to maisyare muno kovakato wemaisy.’ Umba wo apa one rave, manayanambe.
LUK 15:25 Arono naije apa kavo anuije pamo to po nawaisye raijar. Umba pakare ti pararaijo yavare rai, naije danito po vatane manamote ranauno ukinye muno usarer bovambe weye wo one rave.
LUK 15:26 Weti po vatano panapatambe umawe inta awainde po anajo pare, ‘Animaisye mi wapo rave no yavare wato?’
LUK 15:27 Umba vatano panapatambe umaso po raura nande ai pare, ‘Nya rijata pi pakare to, weti inya po matutir pare wo sapijo kamuramo mani rave inta aubai da wo aisyo one umaso rai, weye apa arikainye umawe pakare to muno anakea nsauman ivae.’
LUK 15:28 Naije arikainyo anuije umaso pari, ti ponayo siso no yavaruga raiji. Umba aja pusyo payao memembe ai inda siso tavondijo one umaso rai.
LUK 15:29 Weramu arikainyo anuije umaso po raura nanto ai pare, ‘Syanapatambe Injae naija tume manui rave to. Muno Injae, nyo anakere inta rauranamo, syo nya rawatambe ramu yara syo raijar. Weramu animaisye mi Injae nyo raunande rinai? Nyo kambine inta raunande rinai indamu risye sya arakove nawe reamo sya one inta rave ramu, jewen dave.
LUK 15:30 Yara nya arikainye uma wato pamo po nya ananugo nyo raunanto aije ma po raveti mpatimu wanya anaerere mai. Weramu arono pakare, nyo sapijo kamuramo mani rave aubai da nyo apa one rave!’
LUK 15:31 Aja pare, ‘Sya arikainye, winyamo no inarijat tutir. Weti animaisye mi syaura rai omamo winyaura rai tavon ivae.
LUK 15:32 Weramu syare wamo one rave wansanayanambe, weye sya arikainye umaso pusyo ti to no munijo maran ti syo amune raumandi maisyare muno kakaije wemaisy, weramu naisoamo pakare ti syo amune raen akato ti maisyare muno kovakato wemaisy.’ ”
LUK 16:1 Yesus po ananeneae inta raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Vatano apa ananuge manui rave inta apaura irati vatano panapatambe inta ai indamu po apa ananuge, apa doije raeranande. Weramu umba vatano kaijinta wo vatano panapatambe umaso aura tantunawi no apa akarije amun ware, ‘Sopamo po nya ananuge rambaon bayave ti mewen to.’
LUK 16:2 Weti akarije umaso po vatano panapatambe umawe awainde, umba po raura pare, ‘Syo ranaun nya ana ndave mamo ngkove ramu. Weti syare nyo bukugo sya ananuge ama manuije ratoe raije raugavere indamu syo raen winyamo nyo raeranande mavabe rako jewena rako. Weye tugae rave, wimamaisyo anakere so raije jewen, yara syare syo raunanto vatano po nanigwane inta ai.’
LUK 16:3 Umba vatano panapatambe umaso po ratantona pare, ‘Animaisye mi indati syo rave? Soamo sya akarije po anakere umaso raugavo inaora. Syantatukambe anakero mangke rai, weye inanakea mayondi. Muno rituna no unanuije ama tuga syanatambe doije rai, weamo isamane.
LUK 16:4 O, inanto rai! Sya ana idatantona mamo syare ibekobe vatane inta mai no masyoto unumeso indamu arono indati syuje anakere so raora to, weamo vatane umaso wo inaugav siso awa yavare rai.’
LUK 16:5 Maisyare omai ti, po vatane inta mawainde, nanawirati wo apa akarije umawe apa ananuge inta rauga to yara wo raugakare rainya nene. Umba po raura nanto vatano manasyine ai pare, ‘Ananugo sya akarije pare nyo raugakare aije mamo ama mangke nanto no ruimaisya?’
LUK 16:6 Umba vatane wato po ayaowe rasakinavo ai pare, ‘Manino saitune ama botorije nanto no tename radani.’ Umba vatano panapatambe umawe po raura nanto ai pare, ‘Syare syo nya ana nyo ravae ama mangke raotar, ti nanto no tename jirum eane abusyin.’
LUK 16:7 Umba naije akato, po raura vatano jirum ai jakato pare, ‘Arakove, ananugo sya akarije pare nyo raugakare aije mamo ama mangke nanto no ruimaisya?’ Umba vatane wato po raura nande ai pare, ‘Kasyambere ama karone ribuge intabo.’ Umba vatano panapatambe umawe po raura nanto ai pare, ‘Syare syo nya ana nyo ravae ama mangke raotar, ti nanto no ratusije kaumandei bayave.’
LUK 16:8 Arono akarije umawe po ana umaso ranaun, po vatano panapatambe aije umawe ararimbe weye akarikuga nsansinao. Weye vatano mine so makari nsansinao wo anakotaro mine so ratayao indamu ngkovo taune mansai, ti mo vatano utavondi Amisye aije makivan.
LUK 16:9 Syo raura wasai syare wapo wapa ananugo mine so veano kove raugavo vatano kaijinta mai ti weape wenawe wabe arakobe. Maisyare wemaisy, wapo kove ratayao wasanyut no munijo ntiti, umba arono wapa ananugo mine so mewen kobe, wea indati Amisye po wasaugave sisa no yavaro kovo nuge nuganuije rai.
LUK 16:10 Ranivara vatane inta po apa ananuge raeranande kobe arono ananuge umaso manui jewen, weamo ranivara ananugo manui raunande ai, indati po raeranande kobe tavon. Vatano maisyare sopamo vatan tenambe wanave ai. Yara ranivara vatane inta po vatano kaijinta maponae arono apa ananuge manui jewen, wea indati po vatane maponae tavon aje arono apa ananuge manui rave.
LUK 16:11 Maisyare omai ti, ranivara romano wemirati Amisye po raunande wasai no mine somamo wapo raeranande kobe jewen, weaveti Amisye indati po romano tugae no munijo ntiti raunande wasai jewen.
LUK 16:12 Muno ranivara vatan inta apa ananuge mi po raunande indamu wapo raeranande, weramu wapo raeranande kobe jewen, weamo Amisye indati po taune wapa ananugo kove no munijo ntiti raunande indamu wapaura rai jewen.
LUK 16:13 Wapare wapo Amisye pe romano mine vone so me yakani kava, indati mamaisye ramu. Maisyare muno ananeneae so ramaisy: Vatane inta panapatambe vatane jirume yai, wea indati bekobe apa akarije inta ai rave, yara akari inta pamo indati panapatambe ai kobe jewen. Muno opamo tavondi akarije inta apa ananyaowe rai, yara ponayo kaijinta apa rai. Weti wapare wabekero Amisye ai muno romane rai kava omamo mamaisye ramu.”
LUK 16:14 Vatano Parisije udani nanto wo ana Yesus po raura we ranaun umba wugoeno Ai, weye onawamo manayanambe awa romane rai.
LUK 16:15 Weti Yesus po raura akananto mai pare, “Weapamo wapa ana wapo rave no vatane mansamun omamo mamaisy, weramu Amisye po wasanuga raen omamo ngkakainoanive. Anakotaro vatano mine so wo raura titive omamo Amisye ponayo rai.
LUK 16:16 Ananyao Musa muno Ayao Anawae omamo vatane utavondi rai tutir ava masyoto Yohanes Pembaptis de. Weramu soamo Ayao Kove so ravov, omamo Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so. Muno vatano wanui rave ubeke dave ware utavondijo Amisye apa kawasae umaso mansai.
LUK 16:17 Weramu Ananyao Musa omamo no tawan. Naumo warae me mine so me noa nugoenta rave umba raumandi, yara Ananyao Musa ama ayao mona intabo dako, muno ama urupijo mamaun dave inta raumandi jewen, yara no tawan.
LUK 16:18 Are pirati po apa wanya rauguje aora yara po wanya kaijinta raovan akato, wepamo serer. Muno anya kaijinta wepi po wanya rauguje umaso raovan akato, wepamo vatano serer tavon.”
LUK 16:19 “Vatane inta pamo apa ananuge manui rave. Weti masyote anteter po ansuno ngko dave bo rave, mainda no no yavar muno po one rave.
LUK 16:20 Muno vatano apa ananuge meweno aije inta apa tame mirati Lasarus, opamo vatano bose no anakea rai. Weti masyote anteter nikive no vatano apa ananuge manuije umaso apa unsanda uje.
LUK 16:21 Lasarus umaso maror dave weti pare bekero po anaisye kengkeno ntatae no vatano apa ananuge manuije umaso apa meja ama ate inta raisy. Muno naije tavon make ude wo apa bose ranenev.
LUK 16:22 Masyote inta Lasarus umaso kakai, umba naito Amisye wo augave to no munijo ngko dave no aneno Abraham apa tuna ri. Vatano apa ananuge manuije umaso kakai tavon, ti vatane wo antuna,
LUK 16:23 muno anawayoe no irati siurijo manakoe rai no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. Arono naije peraseo po Lasarus aeno tuna Abraham atavono ratuije.
LUK 16:24 Umba vatano apa ananuge manuije umawe gwain pare, ‘Injayo Abraham, naemeno rinai! Syare nyo Lasarus atutir indamu po kawije rayansundijo mana rai inda de po ransaokobe inaunane rai, weye risiuri rave no taname so ama uga rai.’
LUK 16:25 Umba Abraham po raura nakananto pare, ‘Sya arikainyo winy, naemen: arono wino no mine vonoe nyaura irati anakotaro ngkove rai to, yara Lasarus apa siurije manakoe. Weti soamo syo Lasarus ayove yara winyamo nya siurije manakoe rave.
LUK 16:26 Muno obo rai jewen, yara wama yasyine somamo anone kapito wansaora to. Vatano nanawiso inta wore no watoe ramu, muno vatano una no wato inta ude no soe ramu.’
LUK 16:27 Umba vatano apa ananuge manuije umaso po raura pare, ‘Maisyare omai ti, injayo Abraham, syo raura kikibe nai rave indamu nyo Lasarus atutir indamu pakato no sya injaya apa yavar.
LUK 16:28 Weye sya arakove radani nanawi una no ratuije, weti nyo Lasarus atutir indamu to po ana raura mai, indamu vemo utatayo siurijo kakaije so rai tavon inya.’
LUK 16:29 Weramu Abraham po raura nanto ai pare, ‘Nya arakove wenawamo awave Ananyao Musa muno Ayao Anawae rai. Weti indati utavondijo rai jaje!’
LUK 16:30 Weramu vatano apa ananuge manuije umaso po raura nakananto pare, ‘Injayo Abraham, omamo mamaisye ramu. Yara vatane inta kakai yara kovakato de mai, wea umba usakinavo awa ayao kakaije raijije.’
LUK 16:31 Umba Abraham po raura akananto ai pare, ‘Ranivara wanave Ananyao Musa muno Ayao Anawae raije jewen, wea indati vatano kakaije inta kovakato pakare po ana inta raura mai, weamo wanave jewen tavon.’ ”
LUK 17:1 Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Tugae, anakotaro mo vatane maponae ti wo ayao kakaije rave omamo no tutir. Weramu are pirati po vatano kaijinta maponae ti wo ayao kakaije rave, opamo kakaije mo augav.
LUK 17:2 Muno are pirati po arikainy tuvano wanave Inaije inta aponae ti po ayao kakaije rave, opamo indati Amisye po parijo mangke raugaje ai. Weti kove mamo orame rapuisyo vatane wato ai amaugusyo no mayane rai indamu mansyan, weye wemirati mangke mamaun, yara mangke Amisye pare po raugaje ai manakoeve mo mangke umaso rakivan.
LUK 17:3 Weti wasyisyaube! Nya arakove inta po ayao kakaije inta rave, weamo nyo raura nanto kakavimbe ai nyare, ‘Vemo mbeare omai nora.’ Umba ranivara sakinavo apa ayao kakaije rai, weamo nyo aneme raijar indamu isanuga nsauman.
LUK 17:4 Muno ranivara nya arakova po ayao kakaije rave nai tutir ti nseo no susye kaururum, weamo vemo nyo apaya inya. Yara arono rui vayave pare sakinavo apa ayao kakaije rai, weamo nyo aneme raijar akato indamu isanuga nsauman.”
LUK 17:5 Amisy Yesus apa arakove wo raura Ai ware, “Injae, reamare Nyo reama anave ravera mbambunin.”
LUK 17:6 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wapanave mamaun bayave kai, weamo mamaisy. Weye ranivara wapa anave mamaun maisyare sesawi kamijo momoyain dave ramaisy, weamo wapo inyoe wato raura nanto wapare, ‘Inyo moto winy, mpatin da nto ntemasyo no nawanano warave,’ weamo mamaisyo nya ana ndaura rai kobe.”
LUK 17:7 Yesus po ananeneae inta raura taiso pare, “Vatane inta panapatambe akarije inta ai, po mine rakaro no apa nawaisy muno po apa maero domba maeranande. Mare ngkaumu kobe vatano panapatambe umaso pakato no yavar, weramu animaisye mirati apa akarije po raura nanto ai? Apa akari apa ana po rave ai mi som: Po awainde inda paje tuna pisyisy wusyimbe ramu.
LUK 17:8 Yara pare, ‘Nyo sya anaisye ratayao! Nyanapatambe rinai indamu risyisyi dati! Umbawe winyamo nyisyisy akato rijabe.’
LUK 17:9 Akarije umaso po kove raura vatano panapatambe umaso aije ramu, yara pare, ‘Apa anakere mije, ti po rave kai.’
LUK 17:10 Weapamo wasaurata irati vatano panapatambe umawe ai. Arono wapo anakero Amisye po raugaje wasaije ravea mewen to, syare wasaemen weapamo Apa vatano wapanapatambe vayave nawirati weap. Vemo wasararin nora, weye anakero wapo rave mamo anakero Po wasatutiro rai to mije.”
LUK 17:11 Yesus apa unanui anya pare to no Yerusalem, weamo panya no munijo Samaria muno munijo Galilea aya anone rarijato.
LUK 17:12 Umba siso no munije inta rai, naije nanto vatano aravure mo mave inta mansai mansano abusyin. Usaiyo waravaimbe,
LUK 17:13 umba ugwain ware, “Yesus, Injayo Kuruno Winy, naemeno reansai!”
LUK 17:14 Arono Yesus po maen, po raura mai pare, “Wata wapo wasanasine rarorono syeno utantuna no Yavaro Amisye raije mai indamu mamaisyo Ananyao Musa rai.” Naije wanya kobe, umba manakea nsauman.
LUK 17:15 Vatane inta no no awa yasyin po anakea raen nsauman to, weti pakare anayanambe ti gwain pare, “Amisye ararimbe! Risauman to!”
LUK 17:16 Umba po vukane ranteter no Yesus amun, umba po kove raura nanto Ai. Vatane umaso pamo vatano Samaria pa.
LUK 17:17 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Vatano abusyine umawe manakea nsauman to, weramu umba vatano kaimambisye wenawi rui?
LUK 17:18 Veanimaibe vatano kaije umawe wakare wo Amisye ararimbe jewen, yara vatano marane so bo pi de po Amisye ararimbe?”
LUK 17:19 Umba Yesus po raura vatano Samaria umaso ai pare, “Nseo muno nyoronto. Nyanave Inai jivae, wirati winsaumanoe.”
LUK 17:20 Vatano Parisije inta wo Yesus anajo ware, “Nandui rati Amisye de be akarive mine vone so rai?” Yesus po raura akananto mai pare, “Amisye apa de be akarive Apa kawasae mai no mine vone somamo ana inta raroron kakavimbe indamu vatane wo raeno mansamije rai ma jewena.
LUK 17:21 Muno vemo vatane wo raura ware, ‘Waperade! Amisye de be akarive no naiso!’ indako ‘Waperato no ratuije!’, wenora. Weye tugae mamo Amisye apa be akarive no no Apa kawasae wapa yasyine so rai to.”
LUK 17:22 Umba Yesus po raura Apa arakovo utavondi aije mai pare, “Ama masyote nde nande arono wabeke dave wapare wapo masyoto Arikainyo Vatane syakare raije raen. Weramu indati wapo raene ramu weye Sya masyote umaso mamai dainya nene.
LUK 17:23 Arono naije vatane inta wo raura wasai ware, ‘Napi ratuije!’ dako, ‘Napi so!’ dako, weramu wabemo wata wapo inakani jinya.
LUK 17:24 Weye arono indati Risy, Arikainyo Vatane, syakare no mine vone so rai kobe, omamo maisyare muno ivake ratukande no ranijo wanamuram ndento no varet wemaisy. Weti vatan tenambe wo raen kobe.
LUK 17:25 Weramu manasyimbe indati siurijo manakoe nande Arikainyo Vatane rinai, muno vatano arono naiso wo inawatambe.
LUK 17:26 Arono Risy, Arikainyo Vatan, syakare rai, weamo mamaisyo wusyino arono Noakija no no mine vone so we ramaisy.
LUK 17:27 Arono naije vatane wo masyoto makanande ratantona ramu, yara manayanambe anaisye, ana ramaname bo rai tutir. Anya wo wanya maovan muno ajae wo awa arikainyo wanya awa vainye raokaisy. Maisyare omaisye miridije ntoa masyoto Noakija siso apa nyomane rai. Umba kavuratawe manayame njam mo mapupuji ti ukakai vintabo.
LUK 17:28 Maisyare omai tavon arono Lota no no mine vone so. Vatano munijo Sodom wisyisy, muno wanamavumbe, muno wo anareye rayanyum, muno wo yavare ranari janyi.
LUK 17:29 Maisyare omaisye miridije ntoa Lota puje no munijo Sodom raora, umba Amisye po tanamo mbadurur no no naumo warae raugaje mai, ti ukakai vintabo.
LUK 17:30 Maisyare omai tavon arono indati Risy, Arikainyo Vatan, ride papabe, Syo sya kovo ntiti raroron kakavimbe.
LUK 17:31 Arono indati masyoto namije nande, vatano tuna no apa yavare ama akiri muno apa ananuge ntuna no apa yavar uga, vemo de pakaiso dauga nora! Maisyare omai tavon, vatano to no no nawaisy uga, vemo sarirae pakare nora!
LUK 17:32 Syare wasaemen irati ana nande Lota pe apa anamu me yaije rai!
LUK 17:33 Are pirati beker pare po apa kovo mine so ramavug, opamo indati apave kovo nuge nuganui raije ramu. Yara are pirati akirive taune apa kovo mine vone so rai, opamo indati apave kovo nuge nuganui rai.
LUK 17:34 Syo raura wasai syare arono naije vatane jiruma nyakijo tanije intabo rai, umba Amisye po inta augav, yara inta pamo no kobe.
LUK 17:35 Wanya jiruma yo kasyambere kami ranumu, Amisye po inta raugav, yara inta mamo no.
LUK 17:36 Vatane jiruma yo nawaisye raijar, Amisye po inta augav, yara inta pamo no.”
LUK 17:37 Yesus apa arakovo utavondi aije wo anajo ware, “Injae, ana umaso nande no munije rui?” Yesus po raura akananto mai pare, “Arono wapo insanijo koroe maeno wanugani, wapare, ‘Somaida maere ine inta ntuna no naije.’ Maisyare omai tavon, arono anakotaro Syo ratodi umawe nande tenambe, wapare, ‘Arikainyo Vatane pakare.’ ”
LUK 18:1 Arono naije Yesus po ananeneae inta raura nanto Apa arakovo utavondi aije mai indamu usambayambe tutir, vemo wo sambaya rapaya inya.
LUK 18:2 Po raura pare, “Akarijo po mangke rapatimu inta no no munije inta rai. Opamo po Amisye asyanive ramu, muno po vatano kaijinta mantotobe ramu.
LUK 18:3 No munijo naije wanya kavinije inta de irati akarije umaso ai, masyote anteteramo ntoe ndeve akarije umaso ai, mo raura mare, ‘Injae, nyo inaeranande! Syare nyo ayao mamaisye inta rapatimu indamu vemo sya marova po inave tatugadi jinya.’
LUK 18:4 Manasyimbe akarije umaso ponayo po wanya kavinije umaso raranivi. Weramu arono ntoe ndeve mo anajo tutir, umba po ratantona pare, ‘Risyamo syo Amisye asyanive ramu muno syo vatano kaijinta mantotobe ramu.
LUK 18:5 Weramu wanya kavinije umaso ntoe ndeve mbe anakebe rinai rave tutir. Weti indati syare syo raraniv, syo ayao mamaisye inta rapatimugo rai indamu vemo mo inandapae tutir inya.’ ”
LUK 18:6 Umba Amisy Yesus po ananeneae umaso ama ine raura kakavimbe pare, “Arakove, syare wapo akarijo mamaisye jewene umaso apa ayao ratantona kobe.
LUK 18:7 Akarije umaso kakainoanive, weramu po ayao mamaisye rapatimugo wanya kavinije umawe rai weye mo anajo tutir. Maisyare wemaisy, tugae rave Amisye po ayao mamaisye rapatimugo taune Apa kawasae mai, nanawirati ube sambayambe wo awaino namane rinit. Muno Po maeranande maneai jewen, weye aemeno mansai rave.
LUK 18:8 Syo raura wasai, Amisye pavave ra po ayao mamaisye rapatimugo Apa kawasae mai. Weramu syo wasanajo: arono Arikainyo Vatan risyakare no mine vone so, indati rinanto vatano wanave Rinai inta mansai rako jewena e?”
LUK 18:9 Umba Yesus po ananeneae kaijinta raura. Po raura nanto vatano mansararine mai, nanawirati wo ratantona taune awa ana wo rave mamaisy yara wo vatano kaijinta mansaura tantunawi.
LUK 18:10 “Vatane jirum yurija no Yavaro Amisy indamu ibe sambayambe. Inta pamo vatano Parisije pa, inta pamo vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta ai.
LUK 18:11 Vatano Parisije umaso te mumuimbe umba be sambayambe taiso pare, ‘Amisyo winy, syo kove raura seo Nai weye risyamo maisyare vatano kaijinta mansamaisye ramu. Syo vatane maponae ti awa doije raugavo maora ramu, muno syo anakotaro ngkakainoanive inta rave ramu, muno syo anaerere rave ramu. Muno syo kove raura seo weye risyamo syo vatano po pajak ranugande uma wato amaisye ramu.
LUK 18:12 Mingguge intabo apa masyote jirum inatawandijo marore rai indamu ibe sambayambe. Muno animaisye mi syo raijar, syo rapora abusyimbe ti syo nake intabo raunande Amisye winai.’
LUK 18:13 Weramu vatano po pajak ranugande akarijo pemerinta aije teto gwaravaimbe muno ponae peraseo no naumo warae. Yara animaumbe apa ayao kakaije rai ti po apa popane ranepat muno be sambayambe pare, ‘Amisyo winy, naemeno rinai! Weye risyamo sya ayao kakaije ntapekan dave.’ ”
LUK 18:14 Umba Yesus po ananeneae umaso raura kakavimbe pare, “Wadanide! Arono vatane jirum umaso yakata no yavar, Amisye pare vatano po pajak ranugande opamo mamai no Amune rai, yara vatano Parisije pamo jewena. Weye are pirati po taune aijaseo titive no mine vone so, opamo Amisye indati po apaaje, yara are pirati po taune anuga raveti mpaaje no mine vone so, indati Amisye po aijaseo titive.”
LUK 18:15 Vatane inta wo awa arikainyo mamaune maugavere no Yesusa nui indamu Po aneme raugaje ntamijo mai umba Po kove raugaje mai. Weramu arono Apa arakovo utavondi aije wo ana umaso raen, uparijo vatane umaso mai, weti ware wo mansaorai.
LUK 18:16 Weramu Yesus po arikainye umaso mawainde, umba Po raura pare, “Vemo wapo arikainye umaso mansaorai nora, yara mapaya vayave ra ude Inai kai! Weye vatano maisyare arikainye so mansamaisy onawirati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mansaije mai.
LUK 18:17 Syo raura tugaive: are pirati apa anave Amisye aije omamo maisyare arikainye so awa ramaisye jewen, opamo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai ramu.”
LUK 18:18 Akarijo Yahudi inta de po Yesus anajo pare, “Kuruno ko dave winy, animaisye mirati syo rave indamu syaveo kovo nuge nuganuije rai?”
LUK 18:19 Yesus po raura akananto ai pare, “Mbeanimaibe nyare Risya kov? Amisye bo pi kov, yara kaije nawamo jewen.
LUK 18:20 Winyo Amisye apa ananyaowe raen to, no taiso: ‘Vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyo vatane maubaisy inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nyayarurijabe vatane mai jinya, muno mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.’ ”
LUK 18:21 Akarijo Yahudi umaso po raura akananto Yesus ai pare, “Injayo Kurune, ananyaowe umaso mamo ritavono rai tenambe no arono ikamuramoe.”
LUK 18:22 Yesus po akarijo Yahudi apa ayao umaso ranaun, umba Po raura ai pare, “Ana inta bo mirati wintavondijo raije ramu. Nyo nya ananuge ramavun tenambe umba nyo ama doije raunanto vatano awa ananuge meweno mansaije mai, wea umba Amisye po kove ratayao ti ntuna mo nanyut no munijo ntiti. Wea umba nde ra ntavono Rinai.”
LUK 18:23 Weramu arono akarije umaso po Yesus apa ayao umawe ranaun, naije animaumbe rave weye apa ananuge manui rave.
LUK 18:24 Yesus po aen opamo animaumbe. Wemi mbewar Po raura nanto ai pare, “Vatano apa ananuge manui rave opamo sosobe aijo tavondijo kawasaeyo Amisye be akarive maije mai.
LUK 18:25 Tugae, vatano apa ananuge manui pare siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai omamo nsosobe rave, maisyare unta siso kuwayaisyije apa uga ai weamo mamaisye ramu.”
LUK 18:26 Vatano wo Yesus apa ayao umaso ranaun wo anajo ware, “Wakoe! Maisyare omaisyamo are pirati indati kovo nuge nuganuije raunande ai? Vatane inta mamaisyo rai ramu!”
LUK 18:27 Yesus po raura nanto mai pare, “Vatane nawamo umamaisye ramu, yara Amisye bo pi mamaisy. Weye anakotaro nsosobe vatane mai omamo Amisye pi bambunin po rave aje.”
LUK 18:28 Umba Petrus po raura pare, “Injae, Nyo reansaenamo reamo anakotare rapaya vintabo to indamu reantavono Injae nai.”
LUK 18:29 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po apa yavare ndako, apa anamu ndako, apa arakovo anya, wanya nao rako, aja pe akoya me nai rako, apa arikainye nawe mapaya ti una, indamu panapatambe Amisye ai,
LUK 18:30 indati vatano napije Amisye po kovo manakoe raugakanande ai no nugo naiso, muno arono munije ama akari indati Po kovo nuge nuganuije raunanto ai.”
LUK 18:31 Yesus po apa arakovo abusyinara eane jirume mawainde mumuimbe, umba Po raura nanto mai pare, “Wadanide, soamo wamare wanta kobe no Yerusalem ratuije. Indati ana mo Arikainyo Vatane rinaurairive tenambe ti ratoe no Ayao Anawae omamo indati mamaisyo rai.
LUK 18:32 Weti indati wo inaunanto no vatano Yahudi jewene mansai indamu wanaikebe Rinai, wo inaura tantunawi muno wo inanyipube.
LUK 18:33 Muno wo inanepato kaijo waije rai, umba wo inaubaisy. Weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.”
LUK 18:34 Weramu Yesus apa arakove umaso wantatukambe Apa ana po raura umaso ama ntunato raije rai, weye Amisye po rangkokaibe mai.
LUK 18:35 Arono Yesus pararai no munijo Yeriko, naije vatano amije ntuba inta tuna no unanuije ama tuga panatambe.
LUK 18:36 Po vatano wanuije manauno wanya ti udeta, weti po manajo pare, “Animaisye mije?”
LUK 18:37 Umba wo raura akanande ai ware, “Yesus, vatano Nasaret, Opi de to we.”
LUK 18:38 Weti vatano amije ntuba umawe gwain pare, “Yesus, Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
LUK 18:39 Vatano wanya usye uparijo vatano amije ntuba umaso ai, ware, “Wimanin!” Weramu opamo gwain akoeve akato pare, “Daud apa ajavijo Winy, naemeno rinai!”
LUK 18:40 Umba Yesus te kobe, Po vatane matutir pare, “Wapo vatane wato augavere.” Arono vatano amije ntuba umaso pararaijo Ai, umba Yesus po anajo pare,
LUK 18:41 “Animaisye mi nyare Syo raunande nai?” Umba po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, syare ibekero syo nuge raeni.”
LUK 18:42 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Syo saumane raunande nai, nami mpora da nyo ana raen. Nyanave Rinai jivae, wirati winsaumanoe.”
LUK 18:43 Naije kobe vatane umaso amije mbar ti po ana raen kakavimbe, muno tavono Yesus ai, po Amisye ararimbe. Vatano wanuije wo ana umaso raen wo Amisye ararimbe tavon.
LUK 19:1 Yesus siso no munijo Yeriko panya anawadito.
LUK 19:2 Arono naije akarijo vatano wo pajak ranugande akarijo pemerinta aije inta apa tame mirati Zakeus. Opamo apa ananuge manui rave.
LUK 19:3 Zakeus po ratantona pare, “Yesus opamo are pije?” Weti pare bekero po aeni. Weramu apa tete ntumainy muno vatano wanui usaiyo aora ti po Yesus aene ramu.
LUK 19:4 Weti pansanano wusyi umba to po inyo ara raiseo indamu po Yesus aeno kavinta dei.
LUK 19:5 Arono Yesus nande no inyo umaso ama ruke rai, peraseo Po aen ti po aura seo pare, “Zakeus! Nyaje avave! Weye masyoto unumeso syare Syo napan no nya yavar.”
LUK 19:6 Umba Zakeus pavave siridijo inyoe raijakaje. Anayanambe rave, ti po Yesus augave siso no apa yavar.
LUK 19:7 Weramu vatano wanuije wo ana umaso raen, wayao ensembe ware, “Yesus po vatano ayao kakaije no aije so apan no apa yavar ti ngkove ramu.”
LUK 19:8 Umba Zakeus seo tet umba po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, syare syo sya ananuge so raporabe rurum, syo nake inta raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai. Muno are pirati syo aponae to ti syo apa doije inta rauga bayave, indati syo apa rasakinav akananto ai muno syo doijo kaijinta raijaro ratavon inda manui, umba syo raunanto ai.”
LUK 19:9 Umba Yesus po raura nanto Zakeus ai pare, “Masyoto unumeso Syo winye nya yavaruga nawe wasapaya wapa ayao kakaije rai, weye winyamo nya anave mamo mamaisyo nya aneno Abraham apa anave ramai tavon.
LUK 19:10 Weye Risy, Arikainyo Vatan, ride indamu Syo vatano nanawirati ugwaravainyo Amisye ai makani muno Syo mawainde indamu Syo mapaya awa ayao kakaije rai.”
LUK 19:11 Vatano wanuije wo Yesus apa ayaowe umawe ranaun, umba Po ananeneae inta raura mai jakato. Weye arono naije Opamo pararai no Yerusalem weti vatane wo ratantona ware masyoto Amisye de be akarive mine vone so raije mararai kobe to.
LUK 19:12 Yesus apa ananeneae no taiso pare, “Vatano apa tame ntiti pare poroto no munijo nggwaravainy indamu akarijo titi no naije po aijaseo be akarijo titive taune apa munije rai umba pare pakare.
LUK 19:13 Pana poroto rainy, po apa vatano wanapatambe aije abusyin mawainde, umba po doijo emasi vasye abusyin ratodijo mai, ti vatane nanentabo apa doije vasye intabo. Umba po raura mai pare, ‘Syare syoroto. Wapo doije so rave wapo rambayan wadasarirae inda manui.’
LUK 19:14 Umba vatano titi umaso poroto. Weramu vatano una no apa munije umaso wonayo ai, weti wo vatane inta matutir indamu wuruta wo raura akarijo titi umawe ai ware, ‘Vemo nyo vatano de wato aijaseo be akari titive reansai jinya, weye reamamo wamonayo aija.’
LUK 19:15 Weramu akarijo titi umaso po vatane umawe aijaseo be akarive apa munije rai. Umba naije pakare po apa vatano wanapatambe aije mawainde usai no amun indamu po manajo apa doijo po raunanto maije rai, pare ama manuije miridije nseo ma ruimaisy?
LUK 19:16 Vatano panapatambe manasyine de po raura nanto apa akarije umaso ai pare, ‘Injae, doijo emasi vasye intabo nyo raunande rinaije omamo syo rasariraeya nseo abusyine rai to.’
LUK 19:17 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Winyamo sya vatano nyanapatambe rinai ngko dave. Ana mamaun inta syo raunande nai nyo raeranande kobe, weti syo munije abusyin raunande nai indamu wimbe akarive rai.’
LUK 19:18 Umba vatano jirumo panapatambe ai pakare akato, po raura ai pare, ‘Injae, doije vasye intabo nyo raunande rinaije omamo syo rasariraeya nseo radanije rai to.’
LUK 19:19 Umba akarije umawe po raura nanto ai pare, ‘Ko dave! Weti syo munije radani raunande nai indamu wimbe akarive rai.’
LUK 19:20 Umba vatano panapatambe kaijinta pakare akato, po raura pare, ‘Injae, nyo raen: nya doije vasye intabo mi so. Syo ratavano ansune vasye rai.
LUK 19:21 Syo ratavan ti ntami vayave weye syo nasyaniv. Winyamo naemeno vatane maije jewen. Vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu winyamo nyo awa doije raija tenambe.’
LUK 19:22 Umba akarije umaso po raura nanto ai pare, ‘Winyamo vatano mamun! Nyanapatambe rinai kobe jewen! Indati syo mangke raugaje nai mamaisyo taune nya ana ndaura umawe rai. Nyo inaura nyare vatano kaijinta wo anakere raijar, weramu risyamo syo awa doije raija tenambe.
LUK 19:23 Arono wusyinoe syo doije raunande nai, weamo syare nyo raugato ntami no yavaro doije ntuna raije rai, wirati indamu ama manuije miridije nseo. Inda arono syakare, syo doije umaso raugav muno ama seano miridije nseo ratavon. Weti mbeanimaibe nyo rave tai maisye jewen?’
LUK 19:24 Umba akarije umaso po raura nanto vatano usai no nanawije mai pare, ‘Wapo doije vasye intabo umawe raugavo vatane wato aora, yara wapo raunanto vatano apa doije vasye abusyine umawe amarom tavon.’
LUK 19:25 Vatano usai no nanawije wo raura ware, ‘Injae, vemo nyo raunanto vatane wato ai nora, weye apave doije vasye abusyine rai to.’
LUK 19:26 Umba akarije umaso po raura akananto mai pare, ‘Raunanto ai kai! Weye are pirati po sya ananuge raeranande kobe, opamo syo kove raunande ai ti manui. Yara are pirati po sya ananuge raeranande kobe jewen, opamo syo apa ananuge raugavo aora.’
LUK 19:27 Umba akarije umaso po raura apa naite mai pare, ‘Wata wapo sya marova uma wonayo ibe akarive maije maugavere no rinamune so indamu wapo maubaisy.’ ”
LUK 19:28 Yesus po ananeneae umaso raurana mewen, umba puisyeve apa arakove mai, wanya tutir to no Yerusalem.
LUK 19:29 Arono Yesus pararai no munijo Betpage muno Betania no no pukame ama tame mi Pukamo Saitun, naije Po apa arakove rurumo javondijo aije yatutir yuisy.
LUK 19:30 Po raura yai pare, “Wurita sisa no munijo mararai no usye wato rai, umba ipo keledaijo kamuram raokae ti nte no ratuije inta raen. Keledaije ratuije omamo vatane inta useave rai rainya nene. Ti ripo waije raneka rai indamu ipo rauga da ride no Rinui.
LUK 19:31 Vatane inta ware wo risanajo ware, ‘Ibeanimaibe ipo keledaije wato raneka ti ripo raugav?’ Wea umba ipo raura ipare, ‘Injayo Yesus pare bekero rai.’ ”
LUK 19:32 Yesus apa arakovo jirume umaso ija nyanta irati keledaijo kamurame inta rai, mamaisyo Apa ana daura umawe rai.
LUK 19:33 Arono yo keledaije umaso raneka, vatano awave raije wo raura nande yai ware, “Ibeanimaibe irati ipo keledaijo kamurame so rapaya?”
LUK 19:34 Umba yo raura akananto mai yare, “Injayo Yesus pare bekero rai.”
LUK 19:35 Weti yo keledaije umaso rauga ti ije no Yesusa nui. Umbawe Apa arakovo utavondi aije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo keledaije ama akiri mona rai, umba wo Yesus aijaseo tuna rai.
LUK 19:36 Vatano wanuije wo awa ansuno veano makepane rayanondijo unanuije yasyine rarijat. Umba Yesus panya rai ti to kobe.
LUK 19:37 Yesus paje irati Pukamo Saitun raora, umba pararaijo Yerusalem rai. Naije Apa arakovo wanuije uma utavondijo aijoe manayanambe tenambe ti manamote manakoe wo Amisye ararimbe weye anapaporainyo Yesus po raroron tenambe mamo wo raen to.
LUK 19:38 Wo raura ware, “Kove ngkov irati Akarijo Titi de tamo Amisye rautane Ai! Amisye ararimbe, Opi no no munijo ntiti, weye anuga nsaumano wansai!”
LUK 19:39 Vatano Parisije inta una no vatano wanuije awa yasyin wo raura nande Yesus ai ware, “Injayo Kurune, reamare Nyo nya arakove wato mansaura nanto ra umanin.”
LUK 19:40 Yesus po raura akananto mai pare, “Sya arakove wo inararimbe kai. Yara wapare wapo vatane so mansopi, indati orame so mirati mo manigwan ti nggwain mo inararimbe!”
LUK 19:41 Arono Yesus pararai ti po Yerusalem raen kobe, naije poyovo rai.
LUK 19:42 Po raura pare, “Vatano Yerusalem, ibeke dave syare wapo raen masyoto unumeso animaisye mi mo kovo saumane raugavo wasai! Risyirati syo kovo saumane raunande, weramu omamo ngkokaibe wasai ti wapantatukambe rai.
LUK 19:43 Masyoto makareye wapa marova ude wo wasawariki muno wo yane ranari wasakiani indamu vemo inta wusya inya.
LUK 19:44 Indati wapa marova wo weape wapa arikainye nawe wasaubaisy, umba wo oramo veano Yerusalem ranarije randamisyi vintabo ti ntuna no min. Anakotare umaso nande wasai weye wapantatukambe Vatano Amisye po atutir ti de wasaije Ai.”
LUK 19:45 Naije Yesus siso no Yavaro Amisy, umba Po vatano wanamavumbe no naije mawatan.
LUK 19:46 Po raura nanto mai pare, “Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Sya yavare omamo rawainamo yavaro sambaya.’ Weramu wapo ranigwano vatano mamun wanaonoambe awa una rai bo inta ramai dave.”
LUK 19:47 Umba Yesus pananyaube no Yavaro Amisye rai masyote anteter. Weramu syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudije nawe, ubeker ware wo aubaisy.
LUK 19:48 Ubeker wo unanuije rakani indamu wo aubaisy, weramu wantatukambe ware wo raveare rui, weye vatan tenambe manayanambe wo Apa ayaowe raraniv.
LUK 20:1 Masyote inta Yesus pananyaube muno Po Ayao Kovo Amisye raura vatane mai no Yavaro Amisye ama uga. Syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, akarijo Yahudi nawe ude Ai.
LUK 20:2 Umba wo anajo ware, “Nyo raura reansai: vambunino rui mirati Nyo raveare somaisy? Are pirati po vambunine so raugaje Nai?”
LUK 20:3 Yesus po raura akananto mai pare, “Syare syo wasanajo tavon. Wapo raura nande Rinai rati:
LUK 20:4 Arono Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai, Amisye pi po vambunine raugaje ai rako, vatane inta pi po raugaje ai rako?”
LUK 20:5 Umba syeno akokoe nawe, kurune nawe, akarijo Yahudi nawe, wanugan wayao mumuimbe. “Ranivara wamo ayaowe rasakinav wamare Amisye pi po vambunine raugaje Yohanes ai, wea indati Yesus po wansanajo veanimaibe wamanave Yohanes ai jewen? Weramu ranivara wamare vatane inta pi po vambunine raugaje Yohanes ai, indati vatane uparijo wansai ti wo orame rave wansaepar weye wanave ware Yohanes opamo anawae Amisye inta pije.”
LUK 20:7 Weti wo raura nakananto Yesus ai ware, “Reamamo reamantatukambe.”
LUK 20:8 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Maisyare omai ti, Risyamo syonae syo ana wapo inanajo Sya vambunine raije umawe raura wasaijija.”
LUK 20:9 Umba Yesus po ananeneae inta raura vatano wanuije mai pare, “Vatane inta po nawaisye rayare, umba po anggurije ranyum no rai. Umba po vatane inta mawainde indamu wo apa nawaisye raeranande, pare po mane ratodijo mai--wo inta raugav, muno wepo inta raugav. Umba pusyo poroto no munijo maran, tuna no ratuije noa gwaravainy.
LUK 20:10 No ava anggurije umawe mawit kobe, umba vatano apave nawaisye umaso rai po apa vatano panapatambe aije inta atutir indamu de no vatano wo apa nawaisye raeranande mansai, indamu wo apa mane raunanto ai. Weramu vatano uma wo nawaisye raeranande wo anepati, umba wo awatambe ti nin anem bayave yara pakato.
LUK 20:11 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano panapatambe aije kaijinta atutir akato ti pakato. Weramu vatano wo nawaisye raeranande umawe wo anepati muno wo ave tatugadi, umba wo awatambe ti nin anem bayave yara pakato.
LUK 20:12 Umba vatano apave nawaisye rai umawe po vatano kaijinta atutir akato, weramu wo anepati akato umba wo awatan.
LUK 20:13 Umba akarijo nawaisye umawe po raura pare, ‘Animaisye mirati syo rave? Syare syo taune sya kavo inanuga no aije atutir poroto mai. Opamo indati wanave ai jaje.’
LUK 20:14 Weramu arono vatano wo nawaisye raeranande umawe wo arikainye umaso aen, naije wayao vambinibe ware, ‘Sopamo apa arikainye pi so! Wade wamo aubaisy, indamu arono apa aja kakai, umba wamaura nawaisye so rai.’
LUK 20:15 Umba wo arikainye umawe awatan ti pusyo no nawaisye ama akiri umba wo aubaisy.” Umba Yesus po manajo pare, “Animaisye mirati akarijo nawaisye umawe po rave?
LUK 20:16 Indati de aje, po vatano wo nawaisye raeranande umawe mansaubaisy, umba po nawaisye raunanto vatano kaijinta mai jakato indamu wo raeranande akato.” Arono vatano wanuije wo Yesus apa ananeneae umaso ranaun, naije manuga mantaun muno ujaniv, weti ware, “Weinya! Vemo mangke manakoe wato nande reansai jinya!”
LUK 20:17 Yesus amije no tawan irati mai, umba Po raura nanto mai pare, “Inya! Ayao Amisye somamo ama tunato raije no tai rui? ‘Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai, ti wo ramauta vayave. Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve.’
LUK 20:18 Are pirati pantukamo orame umaso rai ti tende ama vone rai, opamo pandamisy. Muno are pirati orame so ntemaje ai ti mo akep, opamo pandamisyi ti be kapumbe.”
LUK 20:19 Arono kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe, syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, wo ananeneae umaso ranaun, upari rave. Weti ubeker ware wo Yesus aijar no masyoto naije, weye wo raen Apa ayao po raura umawe mare onawamo maurata irati vatano mamun wo nawaisye raeranande umawe mansai. Weramu wo aijare ramu, weye wo vatano wanuije masyaniv.
LUK 20:20 Akarijo Yahudi wo varore rakani indamu wo Yesus aijar, weti wo vatane inta matutir ude Ai indamu wo anyanyuti maninimbe. Vatane umaso mansamune ngkov weramu manuga mamo mamun, weye ubeker ware wo Yesus atopano Apa ana daura inta rai indamu wo augaveta wo aunanto no Gubernur Pilatus ai indamu po mangke raugaje Ai.
LUK 20:21 Weti vatane umawe wo anajo ware, “Injayo Kurune, reamo naenamo Nyo ayao tugae obo raura muno Nya ananyao mamo nsarokir. Muno Nyo vatane inta mansamamaribe ramu, yara Nyo Amisye apa bekere raura tugaive vatane mai.
LUK 20:22 Weti reamare Nyo raura reansai: Mamaisyo wama ananyao raijamo wamo pajak ravae dako jewena e? Wamo doije raunanto Akarijo Titi Roma Kaisar ai rako jewen kaije?”
LUK 20:23 Yesus po mansaen awa angkarije ntapekano mai.
LUK 20:24 Weti Po raura mai pare, “Wapo doije vasye inta rarorono Rinai. Arepa amune mi no no doije raije so? Arepa tame mi som?” Umba wo raura akananto Ai ware, “Akarijo Titi Roma amune ma muno apa tame mije.”
LUK 20:25 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo Titi Roma apa ma, weti animaisye mirati po ranajo wasai, wapo raunanto ai. Muno animaisye mirati Amisye po ranajo wasai, wapo raunanto Amisye ai tavon.”
LUK 20:26 Vatane umawe ware wo Yesus atopano Apa ana daura rai no vatano wanuije mansamun, weramu unanta Apa ayao kakaije inta raije ramu. Weti umanin bayave, weye unantaive Apa ana po raura nanto maije rai.
LUK 20:27 Umba naije vatano Saduki inta ude no Yesusa nui. Wenawamo wo ratantona ware arono munije ama akari, vatano ugwenen to nawamo ukovakatoe ramu. Umba ubeker wo Yesus atopano Apa ana daura rai, weti wo raura Ai ware,
LUK 20:28 “Injayo Kurune, Musa po ananyao so ratoe wansai pare, ‘Ranivara anya inta kakai, apa arikainye meweno ai, weamo apa rijate inta noamo po apa anamugo kavinije umawe raovan akato indamu ama arikainye inta aenamo nanto teto ajayo anui uma kakaijoe apa tanoane rai jakato.’ Musa apa ananyao no tai maisy.
LUK 20:29 Weti vatano anya mano kaururum ube arakobe. Awa anuije po wanya inta raovan, umba kakai, apa arikainye meweno ai.
LUK 20:30 Ana maisyare omaisye bo mirati no apa rijato no akaje aije ai muno aya rijato mandeije ai muno miridije nde irati rija dave kaururume ai. Wo wanya umawe raovan tetebe weramu ukakai, awa arikainye meweno mai.
LUK 20:32 Umba wanya umawe taune ngkakai tavon.
LUK 20:33 Maisyare omaisyamo, arono vatano ugwenen to maijasea ukovakato no munije ama akari, wanya umawe mamo are pi apaura rai? Weye vatano kaururum umawe wo raovan to!”
LUK 20:34 Yesus po raura akananto mai pare, “Vatano una no mine vone so arono naiso ubaunam.
LUK 20:35 Weramu arono munije ama akari, vatano Amisye po mansaen pare umamaisyo ukovakato no wene rai ti ukova una no munijo ntiti, onawamo indati ubaunam akatoe ramu.
LUK 20:36 Muno indati ukakai jakatoe ramu, yara maisyare naito Amisye mansamai tavon. Vatane umaso onawamo Amisye apa arikainye waino mansai weye Amisye po maijasea ukovakato.
LUK 20:37 Muno ananyao vatano ugwenen indati ukovakato mamo Musa taune po raroron kakavimbe. Weye arono Amisye arorono ai no tanamo mbadurur no randa uga umbuga kanene rai, Musa po Amisye awainamo aneno Abraham, muno Isak, muno Yakob, awa Amisye pije.
LUK 20:38 Ayao umaso ama tunato raije mare anene umaso ugwenen to weramu manawayoe tuna tawan. Maisyare omaisy, Amisye pamo vatano ugwenene awa Amisye pa jewena, yara vatano ujaisye awa Amisye pije. Weye Wepirati vatan tenambe ujaisyo Ai.”
LUK 20:39 Kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije inta wo raura akanande Yesus ai ware, “Injayo Kurune, Nya ana ndaura wato mamaisy.”
LUK 20:40 Muno arono we kobe vatane inta po Yesus anajo akatoe ramu, weye vatane wo asyani tenambe.
LUK 20:41 Yesus po raura nanto vatano wanuije mai pare, “Wapa kurune wo raura ware Mesias opamo Daud apa ajavi pije.
LUK 20:42 Weramu Daud taune po Mesias aura pare Opamo apa Akarijo Titi pije! Weye Daud po Mesias aura no Mazmur no taiso: ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java
LUK 20:43 Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai indamu wimbe akarive mai.” ’
LUK 20:44 Daud po Mesias aura pare, ‘sya Akarijo Titi pije,’ yara Mesias opamo apa ajavi pije!”
LUK 20:45 Vatano wanuije umaso udani nanto wo Yesus apa ayao daura nanto Apa arakovo utavondi aije mai ranaun pare,
LUK 20:46 “Wasyisyaube irati kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije mai! Wenawamo manayanambe wanya irati awa ansuno nggwaravainy manawadi rautan, muno manayanambe vatane ubeaje mai no pasari. Manayanambe utantuna no kursijo ngko dave rai no yavaro sambaya rai, muno manayanambe utantuna vatano awa tame ntiti matavon arono one rave.
LUK 20:47 Wo wanya kavinije maponae indamu wo awa ananuge muno awa yavare raugavo maora. Muno awa sambaya nggwaravainy indamu vatane wo mansararimbe rai. Weramu vatane wato indati awa mangke manakoe, weye awa angkarije ntapekan.”
LUK 21:1 Yesus no no Yavaro Amisy, umba Po vatano awa ananuge manuijo maije maen wo doijo manuije raugasyo bayaijo veano doije ranugande rai.
LUK 21:2 Muno Po wanya kavinijo ama ananuge meweno raije inta raen tavon, mo doije vasye rurum raugasyo tavon, weramu aya mangke mamaun dave.
LUK 21:3 Umba Yesus po raura pare, “Tugae, wanya kavinije so ama ananuge mewen dai rave, weramu ama doijo mo raugasyo no bayaije umaso aya mangke mo doijo vatano kaijinta wo raugasyo raije rakivan.
LUK 21:4 Weye vatane umawe awa ananugo manuije ama nanake wemirati wo raunanto. Yara wanya kavinije somamo ama ananuge mewen dai rave, weramu mo ana mo rave anaisye ramavune raunanto vintabo.”
LUK 21:5 Yesus apa arakovo utavondi aije inta wo raura ware, “Wakoe! Yavaro Amisye so ama orame ngko dave muno ama ananugo vatane wo raunanto Amisye aije so ngko dave tavon!”
LUK 21:6 Weti Yesus po raura nanto mai pare, “Indati masyoto makareye Yavaro Amisy wapo raene so, ama oramo ngko dave somamo mandamisyi vintabo ti ntuna no min, muno inta ntuna matuve akato jewen.”
LUK 21:7 Umba Yesus apa arakove wo anajo ware, “Injayo Kurune, reamare Nyo raura reansai kakavimbe: Nandui rati umba anakotaro Nyo raura umawe mamaisy? Muno munije ama akari namije mare nande, weamo animaisye mirati indati rarorono wusyimbe?”
LUK 21:8 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae inya! Weye indati vatane wanui ude wo Sya tame veano taune mawain ware, ‘Risyirati Mesias!’ muno inta ware, ‘Munije ama akarije nandea mararai rave to!’ Weramu vemo watavondijo mai jinya.
LUK 21:9 Arono rui rati wadaniv vatane wo marova rave, muno inta wo marova rave taune awa akarijo pemerinta mansai, weamo vemo wajaniv inya. Weye ana namije mamo indati nande wusyimbe, weramu munije ama akarije omamo mamai dainya nene.”
LUK 21:10 Umba Yesus po raura mai pare, “Munije inta marovave irati munijo kaijinta mai, muno akarijo titi inta marovave akarijo titi kaijinta ai.
LUK 21:11 Mungkijo manakoe nande, muno nugo marore tami, muno waneno mamangke ntamijo vatane mai no rui rui vayave. Muno anainame raroron nande no naumo warae weti vatane wo raen ujani dave.
LUK 21:12 Weramu anakotaro raura so nande rainyamo, indati vatane wo wasaijar muno wo wasave tatugadi weye weapamo watavondi Rinai. Indati wo wasaugaveta indamu akarijo yavaro sambaya raije wo mangke rapatimugo wasai, muno wo wasausisa no tanoano makova rai. Muno wo wasaugaveta wo anangkakivane rantuna wasai no akarijo titi muno gubernur mansamun weye watavondijo Rinai.
LUK 21:13 Somamo varoro ngkovo wana raije mi som indamu wapo inaura kakavimbe akarije umaso mansai.
LUK 21:14 Weramu arono wo wasangkakivambe, vemo wasanuga mamauno wapa ayao wapare wapo rasakinavo maije rai nora.
LUK 21:15 Weye indati Syo wasakarikuga raveti mba dave muno Syo ayaowe raunande wasai inda wadaura vambunimbe. Indati wapa marova wo ayaowe rasakinavo wasai kakai weye umamaisye ramu.
LUK 21:16 Arono naije indati taune wapa ajae, muno wapa akoye, muno wapa arakove, muno wapa yavaruga indati wo wasamavun nanto wapa marova mai. Muno weapamo inta wo wasaunanto indamu wasaubaisy.
LUK 21:17 Indati vatan tenambe manuga mamuno wasai weye weatavondi Rinai.
LUK 21:18 Weramu Amisye po wasaeranande aje, weti indati wasakarivuinye wato inta aumandije ramu.
LUK 21:19 Wasatawandi kobe, indati wapaura irati kovo nuge nuganuije rai.”
LUK 21:20 “Arono wapo raen naito wanuije wo Yerusalem rawariki, tugae indati ama mandamisyije ndea mararai.
LUK 21:21 Arono naije syare vatano una no Yudea wansanan usea no unat. Syare vatano una no munijo Yerusalem ama uga rai wuje raora. Vemo vatano una no maran ude wakaisya no munijo we rai jinya.
LUK 21:22 Masyoto namije omamo masyoto Amisye po mangke raugaje vatano Yahudije mansai inda mamaisyo anawae wusyine awa ana wo ratoe no Ayao Amisye raije rai.
LUK 21:23 Arono siurijo namije nde, wanya vavinsanai nawe, wanya wo ukame raunanto awa arikainye maije nawe, awa siurije manakoe rave, weye wansanan unajive kakai. Indati siurijo manakoe nande Israel so rai, muno Amisye apa parije maje vatano Yahudije so mansai.
LUK 21:24 Weti indati naite wo awa omake raugav ti wo Yahudi inta maotar, muno wo inta maugavo arove no munijo maran. Muno vatano wantatukambe Amisye ai umarovave Yerusalem rai ti wo rapinde, umba ube akarive rai java masyoto Amisye po rapatimugo maije ndea mamai to, umba maneme mpaya rai.”
LUK 21:25 “Arono munije ama akari, anainam inta raroron no naumo warae, no uma pe embae me tume pe mai tenambe. Muno mine vone so, mayane ama aneae indati mbumu manakokoive rave, weti vatan tenambe utantuna no mine so ujani dave.
LUK 21:26 Ujani dave ti mansamune ngkaumudi muno manuga nseo majeve weye wantatukambe animaisye mirati nande mine so rai. Weye naume mansumugo anakotaro no raije rautan.
LUK 21:27 Arono naije vatano mine vone so wo Risy, Arikainyo Vatane, inaen rino kamure rai ti syaje, ride irati Sya vambunine muno Sya kovo ntiti rautan.
LUK 21:28 Arono wapo anakotare umaso raen, syare wasanuga mbambunin muno wasamune rampiraseo weye masyoto Amisye po wasapaya kakaije raije ndea mararai to.”
LUK 21:29 Umba Yesus po ananeneae inta raura Apa arakove mai pare, “Syare wapo tumo warae ratantona.
LUK 21:30 Arono wapo Tumbina raeno seowi, wapare, ‘Indati anamuke man akato.’
LUK 21:31 Maisyare omai tavon, arono wapo anakotaro nande umawe raen, wapare masyoto Amisye de be akarive mine vone so raije ndea mararai to.
LUK 21:32 Syo raura tugaive: arono anakotare umawe nde nande tenambe, indati vatano susyo naiso inta nawirati wene nande mai rainy ti una ti wo raen.
LUK 21:33 Naume warae me mine so me indati yaumandi, yara Sya ayaowe mamo ntamija nuge nuganui.”
LUK 21:34 “Wasyisyaube! Vemo wapo one rave tutir muno wamaeno awije rai nora, muno vemo wapo wapa ana bekedaije muno wapa anakotaro nsosobe wasai obo ratantona nora, weye indati Sya masyoto syakare no mine so rai de papabe wasai.
LUK 21:35 Masyoto naije mantukande papabe, raurata irati avirijo ntende papabe rai, ti mo vatan tenambe utantuna no mine vone so mansakep.
LUK 21:36 Weti wasyisyaube muno wasambayambe tutir indamu Amisye po vambunine raugaje wasai indamu wasatawandi siurijo mangkeo mare nande wasaije rai no masyoto rijat. Wasatawandi kobe rave, indati wasamane jewen arono wasayai no Arikainyo Vatan rinamun.”
LUK 21:37 Masyote anteter Yesus pananyaube no Yavaro Amisye ama uga, yara namane anteter puje Yerusalem raora umba poroto niki no Pukamo Saitun.
LUK 21:38 Awatan ngko dave vatano wanuije wanugan no Yavaro Amisye ama uga indamu wo Apa ananyaowe ranaun.
LUK 22:1 Yahudi awa ono wo rotijo ragije mewen daije raisye nandea mararai to. One so rawainamo Ono Paska.
LUK 22:2 Naije syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye rai muno kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije wo unanuije rakani indamu wo Yesus aubaisy. Ware wo aijar maninimbe, weye wo vatano wanuije masyaniv.
LUK 22:3 Umba naije Anakakai Akoe siso Yudas, apa tamo akoe mi Iskariot, anuga rai. Yudas sopamo siso irati Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum utavondi aije mansai.
LUK 22:4 Weti Yudas poroto no syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo naito Yahudi wo Yavaro Amisye ramane nawe mansai. Umba wayao vambinibe animaisye mirati Yudas po rave ramu po Yesus amavun nanto mai.
LUK 22:5 Weti syeno akokoe muno nait akari umawe manayanambe ti wurairive ware wo doije inta raunanto Yudas ai.
LUK 22:6 Yudas pare yombe, umba po varore rakani indamu po Yesus amavuno mansai maninimbe indamu vemo vatano wanuije wo raen inya.
LUK 22:7 Naije Ono Paska ndea mamaisy arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy muno wo domba inta aubaisy wo ameseo Amisye ai umba wo ama ine raisy.
LUK 22:8 Arono naije Yesus po Petrusa pe Yohanesa pe yatutir pare, “Ita ipo anaisyo Paska ratayao indamu wandaisy.”
LUK 22:9 Umba yo anajo yare, “Injae, rui rati nyare mbekero ririmo anaisyo Paska ratayao wansai?”
LUK 22:10 Umba Yesus po raura akananto yai pare, “Wurisisa no Yerusalem, ripare rinanta vatane inta ai, opamo po mana rawavino kiviro kopa rai ti po raugav. Wiritavono ai, ita no apa yavaro pare siso ri.
LUK 22:11 Umba ipo raura irati vatano apave yavare rai ai ipare, ‘Injayo Kurune po nanajo pare nya tanoano rui mirati Wepe apa arakovo utavondi aije nawe wo anaisyo Paska raisyo rai?’
LUK 22:12 Indati vatane umaso po tanoano vono warae ama uga manakoe inta rarorono isai. Tanoane umaso mamai bintabo irati meja muno ananuge kotaro isyi daije rautan. Weti ripo anaisye ratayao wansamarom no naije.”
LUK 22:13 Umba Petrusa pe Yohanesa pe yurija no Yerusalem. No ratuije nyanta irati anakotaro uma Yesus po raura we rai mamai bintabo. Umba yo anaisyo Paska ratayao ti ntuna.
LUK 22:14 Arono uma pasyo kobe ti Ono Paska mamai to, naije Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe waje utantuna tenambe indamu wisyisy.
LUK 22:15 Umba Yesus po raura mai pare, “Risyamo ibeke dave ituna wamisyi tenambe irati Ono Paska so rai, arono Sya siurijo mangke mana nande rainye so.
LUK 22:16 Syo raura tugaive: indati Syo Ono Paska raisy akatoe ramu gao Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so ti wamanugan wamo Apa ono akoe raisy akato.”
LUK 22:17 Umba Yesus po mokijo anggurije raijade, Po kove raura seo Amisye ai, umba Po raura pare, “Wapo anggurije so raugav muno wapo ratodijo wasai indamu wadamanam.
LUK 22:18 Syo raura tugaive, indati Syo anggurije inta ramanam akatoe ramu gao Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
LUK 22:19 Naije Yesus po rotije raijade umba Po kove raura seo Amisye ai. Umba Po raporadi muno Po ratodijo Apa arakovo utavondi aije mai, umba Po raura pare, “Somamo inanasine mi so, omamo Syo raunande wasai. Wapo rotije so raisy indamu wasaemen irati Rinai.”
LUK 22:20 Maisyare omai tavon, arono wo anaisyo Paska umaso raisya mewen, umba Yesus po mokijo anggurije raijade akato, umba Po raura pare, “Somamo Sya mavugo nsororopo wasaije mi som, mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy.
LUK 22:21 Weramu vatano po inamavune pi pe wantantuna wamisyi tenambe no meja so.
LUK 22:22 Tugae, Risy, Arikainyo Vatan, indati ikakai mamaisyo Amisye apa bekere rai, weramu kakaije nde irati vatano po Arikainyo Vatane inamavune ai!”
LUK 22:23 Naije Yesus apa arakove wayao vambinibe ware, “Are pirati no no wama yasyine so ti, indati apa ana dave maisyare somaisy?”
LUK 22:24 Umba naije Yesus apa arakovo utavondi aije wayao ensembe mansai ware, “Are pirati panakoeve no wama yasyin?”
LUK 22:25 Yesus po raura nanto mai pare, “Akarijo titi mine so manayanambe wo awa vambunine rarorono vatane mai, muno vatano awa vambunine no maije manayanambe wo vatane matutir. Wo vatane mansantitidi indamu ubeta awa bekere rai, weramu taune wo taune mansaura ware, ‘reamamo reamo vatano wanuije maeranande kobe.’
LUK 22:26 Weramu weapamo wabemo wabe taije maisy inya. Yara vatano rui pirati panakoeve no wapa yasyin, syare po taune atantona maisyare vatano mamaun wemaisy. Muno vatano rui pirati be akarive, syare opamo panapatambe vatane mai tenambe.
LUK 22:27 Arakove, no mine vone so vatano panakoe tuna pisyi bayave, muno vatano kaijinta wanapatambe ai. Weramu wamamo wansasye. Ribe akarive wasai muno syanapatambe wasai tavon.
LUK 22:28 Vatano wanui wonayo Rinai ti wo inave tatugadi, weramu weapamo wapo inapaya ramu, yara watavondijo Rinai tutir.
LUK 22:29 Maisyare omai ti, Syo wasapatimu indamu wabe akarive, maisyare muno Sya Injaya po inapatimu indamu ibe akarive.
LUK 22:30 Indati watantuna wapisyisyo inatavon arono ide ibe akarive mine vone so rai. Muno watantuna no kursijo ntiti, wabe akarive susyo Israel abusyinara eane jirume mansai tenambe.”
LUK 22:31 Yesus po raura Petrus ai pare, “Simon, Simon. Anakakai Akoe po Amisye anajo indamu varore raugaje ai indamu po wea tenambe wasatopano wapa anave Rinaije rai, maisyare muno vatane po gandum rarayan ti ama ine ransopo ama kea rai wemaisy.
LUK 22:32 Weramu ibe sambayambe Simon winai, indamu vemo nyo nya anave Rinaije rapaya kobe inya, yara kavinta nakato umba nyakare Rinai. Muno arono nyakare Rinai to, weamo syare nyo nya arakove so awa anave raijaseo mbambunin akato tavon.”
LUK 22:33 Weramu Petrus po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, risyamo indati syo napaya ramu! Yara syanatatayaube indamu risuiri natavon, weti vatane wo naugave siso no tanoano makova rai, weamo ritavondi imakova. Muno vatane wo naubaisy, weamo syare rikakaijo natavon.”
LUK 22:34 Umba Yesus po raura nanto Petrus ai pare, “Petrus, Syo raura tugaive, namane so mangkuere pana kokebe rainy, winyamo indati nyo inamamaravea susye mandei.”
LUK 22:35 Umba Yesus po manajo pare, “Wusyinoe arono Syo wasatutir indamu wapo Ayao Kove ravovo vatane mai, Syo wasanyao syare vemo wapo doije, ingkujawane, ajo kokome inta raugav inya. Arono naije ana inta meweno wasai rako jewena e?” Wo raura akananto Yesus ai ware, “Jewena.”
LUK 22:36 Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Weramu soamo nsasye, weti wapo doije muno ingkujawane raugav wapa unanui anya rai. Muno are nyirati nya omake meweno nai, weamo nyo nya ansuno waravainye inta ramavun dati umba nyo ama doije veano omake inta ramavun namarom inda nyo raugav.
LUK 22:37 Weye Ayao Amisye ama ana mo rinaurairive omamo indati mamaisy, wemi mo ratoe no taiso: ‘Opamo ato siso vatano ukakainoanive mansai.’ Tugae, kavinta nakato urairije umaso indati mamaisy.”
LUK 22:38 Yesus apa arakove wo raura ware, “Injae, winyerade, wama omake mamo jiruma.” Umba Yesus po raura akananto mai pare, “Mamai to.”
LUK 22:39 Yesus puje Yerusalem raora, umba poroto no Pukamo Saitun maisyare muno masyote anteter porotove wemaisy. Apa arakove utavondi Ai tavon.
LUK 22:40 Arono unanta no Pukamo Saitun, Yesus po raura nanto Apa arakove mai pare, “Wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya!”
LUK 22:41 Yesus poroto gwaravaindi, umba Po apa vukane ranteter no kopa umba be sambayambe.
LUK 22:42 Pare, “Sya Injae, wimayar, syare Nyo siurije so raveto inaora. Weramu vemo wintavono Sya bekere rai nora, yara Injae nya bekere bo rai.”
LUK 22:43 Umba naije naito Amisye inta aroron ti de Yesus ai po vambunine raugaje Ai.
LUK 22:44 Yesus anuga nseo majeve ti be sambayambe vambunimbe. Apa mamoane ngkaputin nsororop maisyare muno mavu maje ramaisy.
LUK 22:45 Be sambayambea mewen, umba Yesus pakare no Apa arakovo utavondi aije mai. Po maen unaki, weye manimaumbe yava manakea mayondi.
LUK 22:46 Yesus po raura mai pare, “Wabeanimaibe wanaki? Wasea! Syare wasambayambe indamu vemo ana mo wasatopane mo wasakep inya!”
LUK 22:47 Arono Yesus payaowa nene, naije vatano wanui ude, muno Yudas, opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane rurum inta pije, po unanuije rarorono mai. Umba Yudas de Yesus ai po anu.
LUK 22:48 Yesus po raura nanto ai pare, “Yudas, mbeanimaibe nyo Arikainyo Vatan rinanu? Weye nyare nyo inamavun!”
LUK 22:49 Yesus apa arakovo utavondi aije wo raura ware, “Injae, nyare reamo vatane umaso maperam omake rai je?”
LUK 22:50 Umba arakove inta po apa omake veano vatano panapatambe syeno titi aije amarikoamo anem ngkove raotar ti mpatimu.
LUK 22:51 Weramu Yesus po raura akananto mai pare, “Weinya!” Umba Po vatane umawe amarikoamo uma mpatimugoe raugakananto no akato ti nsauman.
LUK 22:52 Umba Yesus po raura nanto syeno akokoe utantuna no Yavaro Amisye raije nawe, akarijo naito Yahudi wo Yavaro Amisye ramane nawe, akarijo Yahudije nawe mai, weye ude ware wo aijar. Pare, “Risyamo vatano mamune inta pi Risye ramu. Ti wabeanimaibe wade irati omake muno kaije rautan indamu wapo inaijar?
LUK 22:53 Masyote anteter rituna no wapa yasyin no Yavaro Amisye ama uga, weramu wapo inaijare ramu. Weramu soamo varore raugaje wasai to. Wapo inaijaro namane yasyine so rai, omamo Anakakai Akoe apa ana dave mije.”
LUK 22:54 Umba wo Yesus aijar, wo augaveta no syeno titi apa yavar, muno Petrus dijat apa vavane no mai.
LUK 22:55 Umba vatane wo taname raon no yavare umawe ama wanijate rai, umba utantuna rakiani, muno Petrus tuna irati matavon.
LUK 22:56 Wanya arikainyo manapatambe syeno titi aije inta mo Petrus aen tuna no taname ama tuga. Taname ama vare mba nanto Petrus amune rai, weti wanya so mo amune rayasir kobe, umba mo raura mare, “Sopamo tavondijo Yesus aije inta pi sop.”
LUK 22:57 Weramu Petrus po Yesus amamarave pare, “Syantukambe vatane wato ai!”
LUK 22:58 Kavinta umba vatano kaijinta po Petrus aen, umba po raura pare, “Winyamo vatano tavondijo Yesus aije pi winy!” Weramu Petrus po raura akananto ai pare, “Risya jewena!”
LUK 22:59 Petrus tuna vavaijo uma amije intabo ai, umba vatano kaijinta de soowato ai pare, “Winyamo vatano Galilea, weti tugae rave winyamo vatan watavono Yesus aije inta pi winy ivae.”
LUK 22:60 Umba Petrus po raura akananto ai pare, “Syantukambe nya ana ndaura so rai!” Arono Petrus payaowa nene, naije kobe mangkuere kokebe.
LUK 22:61 Umba Amisy Yesus sarirae po aerananto. Umba Petrus aemeno Yesus apa ana daura umawe rai pare, “Mangkuere kokebe rainy, indati nyo inamamarave susye mandei.”
LUK 22:62 Umba Petrus puje poyo dave.
LUK 22:63 Naije naito wo Yesus aman wanaikebe Ai muno wo anepati.
LUK 22:64 Wo amune ratavano ansune vasye rai umba wo anajo ware, “Winyamo anawae pi Winy, weamo Nyo vatano po nanepate so apa tame raura kakavimbe reansai!”
LUK 22:65 Umba wo Yesus akaajian dave.
LUK 22:66 Awatan ngko dave, akarijo Yahudi nawe, syeno akokoe nawe, kuruno Yahudi nawe, wanugan umba wo Yesus augavere te no mansamun indamu wo akanijo Apa ayao kakaije rai.
LUK 22:67 Umba wo anajo ware, “Reamare Nyo raura kakavimbe reansai: Winyamo Mesiasa pi Win dako?” Weramu Yesus po raura akananto mai pare, “Ranivara Syo raura kakavimbe wasai, weamo wapanave Inaije ramu.
LUK 22:68 Muno ranivara Syo wasanajo, weamo indati wapo ana inta raura akanande Rinaije ramu.
LUK 22:69 Weramu kavinta nakato umba Risy, Arikainyo Vatan, ituna no Amisyo Bambunin Dave anem ngkove rai.”
LUK 22:70 Umba akarijo akokoe Yahudi wo raura tenambe ware, “Maisyare omai ti, Winyamo Arikainyo Amisye pi Winy e?” Yesus po raura akananto mai pare, “Sya tamo wadanajo mi taune wadaura to, ti syare tugae Risy ivae.”
LUK 22:71 Umba wo raura ware, “Wandaniv Yesus taune po apa ayao kakaije raurawa wandanaun to pare Opamo Arikainyo Amisye pa! Weti vemo wamo vatano kaijo wo aura tantunawije mawainde akato nora, weye wamo Apa ayao kakaije umaso ranaun to.”
LUK 23:1 Anugano Akari Akokoe Yahudi umawe usea usayai, umba wo Yesus augaveta no Gubernur Pilatus amun.
LUK 23:2 Umba naije wo Yesus angkivan ware, “Reamo Vatane so aenamo Po vatano Yahudi wanuije manuga raugabe indamu umarovave pemerinta Roma ai, muno Po mansopi inda vemo wo pajak ravae nanto Akarijo Titi Roma ai nora. Muno Po raura pare Opamo Mesias, vatano Yahudi reama Akarijo Titi pije.”
LUK 23:3 Umba Pilatus po Yesus anajo pare, “Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Win dako?” Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai.”
LUK 23:4 Umba Pilatus po raura nanto syeno akokoe muno vatano wanuije mansai pare, “Rinanto ayao kakai inta rai Vatane so ai ramu.”
LUK 23:5 Weramu akarijo Yahudi umawe wo antitidi jakato ware, “Vatane sopamo Apa ayao nsiso irati vatano wanui mansai no Yudea so raita tenambe. Manasyimbe pananyaube no Galilea rai umba de no naiso, Po vatane manuga raugabe indamu ube marovave vatano Roma wasai.”
LUK 23:6 Arono Pilatus po awa ayao umaso ranaun, naije po manajo pare, “Sopamo vatano Galilea pa e?”
LUK 23:7 Akarijo Yahudi wo raura akananto ai ware, “Tugae, Opamo vatano Galilea pa.” Weti Pilatus po apa naite matutir indamu wo Yesus augaveta no Herodesa nui, weye Herodes opirati be akarive propinsijo Galilea rai. Muno arono naije Herodes opamo de no Yerusalem rai to.
LUK 23:8 Herodes anayanambe rave po Yesus aen, weye nugoenta rave to po Yesus apa ana dave muno Apa ananyaowe ranaun, weramu po aen dainy. Muno beke dave pare po Apa anapaporainye inta raen.
LUK 23:9 Weti Herodes po Yesus anajobe manui, weramu Yesus po ana inta raura nakatoe ramu.
LUK 23:10 Syeno akokoe nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa raije nawe usai no naije, wo Yesus aura tantunawi rave.
LUK 23:11 Umba Herodesa pe apa naite nawe wanaikebe Yesus ai muno wo akaajian. Wo ansuno manawadi ngko dave inta raugasyo Ai ra po rave, mamaisyo ansuno akarijo titi po rave ramaisy, indamu wo ambaon. Umba Herodes apa naite wo auga ti wakare no Pilatusa nui.
LUK 23:12 Masyoto naije Herodesa pe Pilatusa pe ibe arakobe. Wusyinoe ibe marovave irati yai.
LUK 23:13 Pilatus po syeno akokoe nawe, akarijo Yahudije nawe, vatano wanuije nawe mawainde.
LUK 23:14 Umba po raura nanto mai pare, “Wapo Vatane so augavere rinai, wapare Opamo po vatano Yahudi wanuije manuga raugabe indamu ube marovave pemerinta Roma ai. Syo anajobe no wasamune rai to, weramu wapa ana wapo rangkivano Ai umaso mamo mamaisye ramu. Inanto ayao kakaije inta raijo Aije ramu.
LUK 23:15 Maisyare omai tavon, Herodes nanto ana ngkakai inta rai no Vatane so ai tavone ramu, weye po auga ti pakare irati rinai yara po mangke raugaje Aije ramu. Vatane sopamo po ana ngkakai inta rave ramu, weti mangke raugaje Ai indamu kakai weamo mamaisye ramu.
LUK 23:16 Weti syare syo naite inta matutir indamu wo anepati umba syo apaya vayave.”
LUK 23:17 Pilatus po raura tai maisy weye arono Ono Paska ndea mamaisy, po vatano Yahudi tuna no tanoano makova raije intabo apaya irati apa mangke rai, mamaisyo Yahudi awa koano Ono Paska raive rai.
LUK 23:18 Weramu soamo vatano Yahudi wanugan no naije ugwain tenambe ware, “Weinya! Reamare nyo Yesus aubaisy, yara nyo Barabas apaya irati reansai.”
LUK 23:19 Barabas umaso pamo makova no tanoano makova rai weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai no Yerusalem, ti po vatane inta maubaibeve to.
LUK 23:20 Pilatus pare po Yesus apaya, weti po ayao inta raura vatano wanuije mansai jakato.
LUK 23:21 Weramu vatano wanuije umawe ugwain akato ware, “Auseo sawa inyo kapite rai! Auseo sawa inyo kapite rai!”
LUK 23:22 Pilatus po raura maive mandei jakato pare, “Weramu ayao kakaije rui mirati Vatane so po raveti ngkakai Ai? Inanto inta raije ramu, weti syare syo mangke raugaje Ai indamu kakai omamo mamaisye ramu. Indati syo naite inta matutir indamu wo anepati umba syo apaya vayave.”
LUK 23:23 Weramu vatano wanuije umaso ugwain akoeve akato indamu Yesus auseo sawa inyo kapite rai. Ugwain kekebe tutir, weti wo Pilatus antitidi tavondi awa bekere rai.
LUK 23:24 Weti Pilatus po mangke rapatimugo Yesus ai indamu kakai, mamaisyo vatano wanuije umaso awa bekere rai.
LUK 23:25 Muno po Barabas apaya mansai, mamaisyo awa ana wo ranajoe rai. Wepirati tuna no tanoano makova rai weye tavondijo vatano wo marova rave pemerinta Roma aije mai muno opamo po vatane inta maubaibeve to. Umba Pilatus po Yesus aunanta irati vatano wanuije mansai indamu wo aveare awa bekere omaisy.
LUK 23:26 Umba wo Yesus auga ti wusya indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. Wanyana unanuije ama yasyin umba unanta irati vatano Kirene inta ai, apa tame mi Simon. Vatane umaso pamo to no unat umba pakare no munijo Yerusalem. Wo Yesus apa inyo kapite raunanto Simon ai ti po ranawan ti dija no Yesus akiri.
LUK 23:27 Vatano wanuije wo Yesus arijat no akiri, muno wanya inta woyov wo arijat muno manimaumbe Ai.
LUK 23:28 Yesus sarirae, umba Po raura nanto mai pare, “Wanya Yerusalem weap, vemo wapoyovo Rinai nora, yara syare wapoyovo taune wasai muno wapa arikainye mansai tavon.
LUK 23:29 Weye masyoto makareye umba siurijo manakoe nande vatano Yerusalem wasai. Arono naije vatane wo raura ware, ‘Wanya wo arikainye inta mavaki ramu muno wo ukame raunanto arikainye inta mai ramu indati awaura kove rai weye awa arikainye meweno mai.’
LUK 23:30 Masyoto naije vatane inta wo raura nanto pukame inta rai ware, ‘Pukame! Ngkipu ra nde ra nyo reansatatuv, indamu vemo reananta irati siurije so rai jinya.’
LUK 23:31 Risyamo ayao kakaije meweno Rinai weramu wo siurijo manakoe so raunande Rinai, weti tugae rave wapa siurije indati miridi nseowa manakoe kobe weye weapirati wapa ayao kakaije ntapekano wasai.”
LUK 23:32 Naito Roma wo vatano mamune jiruma yauga tavon indamu wo yaubaisyo Yesus atavon.
LUK 23:33 Umba unanta no pukame inta rai, ama tame mirati Akari Pae. Umba wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai, muno wo vatano mamune jirume umawe yauseo syawa atavon, inta sawa no anem ngkov muno inta sawa no anem ngkakai.
LUK 23:34 Umba Yesus be sambayambe pare, “Injae, syare nyo vatane so awa ayao kakaije so rapaya mansai, weye wantatukambe awa ana udave so rai.” Naite umawe wo aikarae rapatin indamu wo Apa ansune ratodijo taune mansai.
LUK 23:35 Vatano wanuije usai no naije wo aen, muno akarijo Yahudi wanaikebe Ai ware, “Opamo po vatano kaijinta mapaya kakaije rai. Ranivara Opamo Mesias Amisye po apatimuge pije, veanimaibe Po taune anasine rapaya kakaije so raije jewen?”
LUK 23:36 Naito Roma umawe wanaikebe Yesus ai tavon, muno wo anggurijo nsaisyine raunanto Ai indamu po ramanam.
LUK 23:37 Umba wo raura ware, “Ranivara Winyirati Akarijo Titi Yahudije pi Winy, weamo Nyo taune nanasine wato rapaya kakaije rai.”
LUK 23:38 Ayao wo ratoe no Apa inyo kapite ama von no taiso: Sopamo Akarijo Titi Yahudi.
LUK 23:39 Umba vatano mamune inta sawa atavone po akaajian pare, “Winyamo Mesiasa pi Winy e? Wea indati Nyo taune nanasine rapaya kakaije rai, muno Nyo irinsapaya tavon!”
LUK 23:40 Weramu vatano mamuno kaijinta po raura apa arakove umawe ai pare, “Mbeanimaibe nyo Amisye asyanive jewen? Weye winyamo mangke raugaje nai indamu ngkakai, maisyare muno Vatane so apa mangke ramaisy.
LUK 23:41 Winye risye rima mangke mamo mamaisy irati rima ana ngkakai rindave rai. Yara Vatane sopamo apa ayao kakaije meweno Ai.”
LUK 23:42 Umba po raura nanto Yesus ai pare, “Yesus, syare naemeno rinai arono Winy naijaseo wimbe akarive.”
LUK 23:43 Umba Yesus po raura nakananto ai pare, “Tugae, masyoto unumeso wintavondijo Rinai no munijo ntiti.”
LUK 23:44 Masyote yasyin, uma ami abusyinara eane jirum, ananamane nande ntamijo munijo we rai tenambe yava uma amije mandei,
LUK 23:45 weye uma kaumudi ti bare ramu. Kavuratawe kaene nsawa unsanda Yavaro Amisye rai nsaram no warae maje ti mbe rurumbe.
LUK 23:46 Naije umba Yesus gwain akoeve pare, “Injae, Syo inanawayoe augore no naneme uga rai.” Umba anawayo karimu, kakai kobe.
LUK 23:47 Nait akari Roma po ana umaso raen, umba po Amisye ararimbe pare, “Tugae rave, Vatane sopamo ayao kakaije meweno Ai.”
LUK 23:48 Arono vatano wanuijo wanugan no naije wo Yesus apa kakaije umaso raen, naije manimaumbe rave umba unajiv.
LUK 23:49 Muno Yesus apa arakove nawe, wanya utavondijo Ai no arono puje no Galilea nawe, usaiyo gwaravaimbe muno wo ana umaso raen tavon.
LUK 23:50 Umba vatane inta de, apa tame mi Yusup, vatano munijo Arimatea no no Yudea. Opamo vatano anuga ngkov muno apa ana dave mamai dave. Yusup opamo ato siso Anugano Akari Akokoe Yahudi mansai, weramu arono wo mangke rapatimugo Yesus ai, opamo tavondi awa ana wo rapatimuge umaso raije ramu. Opamo po masyoto Amisye de be akarive no mine vone so raije ranyuto ndei.
LUK 23:52 Yusup umaso de no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo ai.
LUK 23:53 Umba Yusup po Yesus anasino kopa raugaje umba po raugav, po ansuno mpopero nsauman veano akepan. Umba po antuna no aipapo oramo ratotove rai. Aipapo namije mamo vatano kaijinta antuna raive rainy.
LUK 23:54 Masyoto napije pamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai.
LUK 23:55 Wanya utavondijo Yesus ai no munijo Galilea wo Yusup arijat ti wo Yesus apa aipapo raen, muno wo anasino kopa ama tami raije raen tavon.
LUK 23:56 Umba wanya umaso unajiv wo manino mbovove ratayao indamu wo rauvaro Yesus anasino kopa rai. Umba siso irati masyoto sambaya rai ti umainda una vayave, mamaisyo ananyao Yahudi rai.
LUK 24:1 Ari Minggu ama awatan ngko dave, wanya umawe wuruta no Yesus apa aipapo rai, muno wo manino mbovovo wo ratayaowe rauga tavon.
LUK 24:2 Umba wo oramo unsanda aipapo raen raroya to.
LUK 24:3 Usisa no aipapo umaso ama uga, weramu unanta Amisy Yesus anasino kopa raije ramu,
LUK 24:4 weti wananepabe. Naije kobe vatane jirum aya ansune mamo mpope ntumbe rave, isyaiyo matavon.
LUK 24:5 Wanya umaso ujani dave, weti wo awa vukane ranteter muno wo mansamune rangkukuv no mine von. Umba vatane jirume umaso yo raura yare, “Aipapo mamo vatano ugwenen to obo mantuna rai, weti wabeanimaibe wapo vatano kove akani no aipapo rai?
LUK 24:6 Naisoamo norije ramu, yara kovakato to! Wasaemeno Apa ana po raura wasai no Galilea raijoe rai,
LUK 24:7 purairive pare, ‘Risy, Arikainyo Vatan, indati inaunanto vatano ukakainoanive maneme rai. Wo inauseo sawa no inyo kapite rai, weramu masyote mandei umba ikovakato.’ ”
LUK 24:8 Umba wanya umaso maemeno Yesus apa ana daura umawe rai.
LUK 24:9 Weti unajivo aipapo raora, wakata wo ana umaso raura tenambe no Yesus apa arakovo abusyinara eane intabo mai, muno Apa arakovo kaijinta mai tavon.
LUK 24:10 Naije Maria wanya Magdalena me, Yohana me, Mariajo Yakobusa apa akoya me, muno wanya kaijinta utavono mai tavon. Wenao tenambe wakare wo ana umaso raura nanto Yesus apa arakovo abusyinara eane intabo umawe mansai.
LUK 24:11 Weramu wo ratantona ware wanya sonawamo waumandivea, weti wanave ramu.
LUK 24:12 Weramu Petrus seo tet, pansanan to no Yesus apa aipapo rai. Umba benanto peravo aipapo ama uga raito, po ansune vasye mpopero veano Yesus anasino kopa rakepane obo raeno ntamiji. Weti Petrus nantoive irati apa ana po raene umaso rai, umba nin ti pakato.
LUK 24:13 Masyoto napije kobe, Yesus apa arakovo javondi aije ruruma yurija no munije inta ama tame mi Emaus. Munijo Emaus ti nde no Yerusalem ama waravainye ma kilometer abusyinara eane intabo.
LUK 24:14 Arono yanya, yayao irati Yesus apa ana nande ai muno Apa kakaije rai.
LUK 24:15 Weti yanya yayao ana umaso raive, umba naije Yesus taune de nande panya yatavon.
LUK 24:16 Weramu maisyare ana inta nsosobe yami raije wemaisy, weti yantatukambe Ai.
LUK 24:17 Umba Yesus po yanajo pare, “Animaisye mi ripanya ipayaube raije wato?” Umba isyai yanimaumbe.
LUK 24:18 Vatane umaso inta apa tame mi Kleopas po Yesus anajo pare, “Winyamo nyo ana vatane wo rave no Yerusalem nandijawe ranaun dainya e? Vatano Yerusalem wo raen tenambe to.”
LUK 24:19 Umba Yesus po raura akanande yai pare, “Animaisye mije?” Umba yo raura akananto Ai yare, “Ana nande Yesus vatano Nasaret ai. Opamo anawae pa, Apa ayaowe muno Apa ana dave mamo mbambunin dave, weti vatan tenambe manayanambe Ai muno Amisye anayanambe Ai tavon.
LUK 24:20 Weramu syeno akokoe nawe, wama akarijo Yahudi nawe wo aunanto akarijo pemerinta ai indamu po mangke raugaje Ai, umba apa naite wo auseo sawa inyo kapite rai indamu kakai.
LUK 24:21 Manasyinoe reansanaveano Amen reamare Opirati po vatano Israel mapaya irati awa marova mai, weramu soamo jewen to. Yesus kakai no nandijawe ndea unumeso masyote mandeije mi som.
LUK 24:22 Muno wanya inta una no reama yasyine ude wo raura reansai to, awa ayao mo reansaveti reampaparo reansai. Weye awatan ngkove umawe wuruta no Apa aipapo,
LUK 24:23 umba wakare wo raura ware unanta irati Yesus anasine raije ramu, yara wo naito Amisye inta yaen, yo raura nande mai yare, ‘Soamo Yesus kovakato to.’
LUK 24:24 Weti reama arakove inta wuruta no Apa aipapo umba wo raen mamaisyo ana wanya umawe wo raura we rai, weramu wo Yesus aene ramu.”
LUK 24:25 Umba Yesus po raura nanto yai pare, “Wuripamo ipantukambe rave! Ipanave ayao anawae wo raura we rai kobe rainya nene!
LUK 24:26 Anawae wurairive ware Mesias nanto irati siurijo manakoe rai manasyimbe, umba siso Apa kovo ntiti rai.”
LUK 24:27 Naije kobe Yesus po Ayao Amisye ama ayao mo taune aura raura kakavimbe yai no taiso: manasyimbe Musa apa ayao mo Mesias aura mansanan ava Ayao Anawae wo raura rai.
LUK 24:28 Umba naije wararaijo munijo ware uta raije rai. Umba Yesus pare panawadi tutir.
LUK 24:29 Weramu yo amavu yare, “Nde ramu wana tenambe no reanorije so rati, weye uma pare pasyo ti kaumu kobe to.” Weti Yesus tavondijo yai ti siso no aya yavare ama uga.
LUK 24:30 Arono utantuna wisyisy, Yesus po rotije inta raijar, umba Po kove raura seo Amisye ai, umba Po raporadi po ratoro yai.
LUK 24:31 Naije kobe yamije mporar ti yo aen kakavimbe, yare, “O! Sopamo Yesusa pije.” Kavuratawe Yesus aumandi kobe no aya yasyin.
LUK 24:32 Umba inta po raura nanto inta ai pare, “Tugae rave, irinsanuga ranayanambe rave arono Po Ayao Amisye ama ine raura kakavimbe rinsai no unanuije ama yasyinoe.”
LUK 24:33 Umba syea kobe yakare no Yerusalem, nyanta Yesus apa arakovo utavondi aije abusyinara eane intabo mansai. Muno arakovo kaijinta wanugan tenambe no naije.
LUK 24:34 Umba arakovo abusyinara eane intabo wo raura yaijo manasyimbe ware, “Tugae, Injayo Yesus kovakato to! Po anasine rarorono Simon Petrus ai to.”
LUK 24:35 Umba arakovo jirume umawe yo ana nande no unanuije ama yasyin arono Yesus arorono yaijoe raura, umba yare, “Arono Po rotije raporadi, naije ririmo aen kakavimbe.”
LUK 24:36 Arakove umaso wayao ana umaso raija nene, umba kavuratawe Yesus de te no awa yasyin Po anasine raroron kakavimbe mansai, umba Po raura nanto mai pare, “Saumano Amisye maje wasai!”
LUK 24:37 Upaparo mansai muno ujani dave, weye wo ratantona ware, “Vemo anananeme pa!”
LUK 24:38 Umba Yesus po raura nanto mai pare, “Wabeanimaibe wajaniv? Wabeanimaibe wasanuga mantaun?
LUK 24:39 Syare wapo inaneme muno inajoe raen dati. Risyi Yesus, rikovakatowi so! Wapo inaijar muno wapo inaen. Risyamo anananeme pi Risya jewena. Anananeme pamo apa pae meweno ai muno anasine meweno ai, yara Risyamo sya pae no Rinai muno Sya ine no Rinai.”
LUK 24:40 Umba Po aneme muno ajoe rarorono mansai.
LUK 24:41 Weramu wanave kobe rainya nene weye manuga ranayanambe muno unantaive rave. Weti Po raura mai pare, “Wapa anaisye inta ntuna no soa e?”
LUK 24:42 Umba wo jiano ramere nake inta raunande Ai.
LUK 24:43 Weti Po jiane nake umawe raugav umba Po rai no mansamun indamu wanave Ai.
LUK 24:44 Umba Po raura nanto mai pare, “Arono wusyinoe rino wasatavon, Syo raura wasai to syare ana mo inaurairive ti ratoe tenambe no Ananyao Musa muno Ayao Anawae muno Mazmurije rai omamo indati mamaisyo rai tugae.”
LUK 24:45 Naije Po makarikuga raneka indamu unanta Ayao Amisye rai.
LUK 24:46 Po raura nanto mai pare, “Ayao Amisye mo inaurairive no wusyinoe mare indati Mesias risiuri ti rikakai weramu masyote mandei umba ikovakato no wene rai.
LUK 24:47 Muno mo raurairive tavon mare Amisye apa Ayao Kove mamo wadavovo Sya tame rai, manasyin dave no Yerusalem, umba wadavovo vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe. Ayao Kove so mare are pirati sakinavo apa ayao kakaije rai muno panave Rinai, indati Amisye po apaya ayao kakaije rai.
LUK 24:48 Weapamo wapo Sya kakai yara kovakatoe raen to, weti wata wapo ravov.
LUK 24:49 Indati risyare Syo ana sya Injaya po raurairiveowe ratutiro wasai. Weti wana no Yerusalem wapo ranyut ava Amisye apa vambunine maje wasai.”
LUK 24:50 Umba Yesus po mansauga ti wuje Yerusalem raora umba wuruta wararaijo munijo Betania rai. Umba Yesus po aneme raijaseo ntamijo mai, Po kove raugaje mai.
LUK 24:51 Po kove raugaje maija jewen, umba naije kobe seo maora kobe ti to no munijo ntiti.
LUK 24:52 Weti wo vukane ranteter ubeaje Ai muno wo ararimbe, umba manayanambe rave wakare no Yerusalem.
LUK 24:53 Umba wo Amisye ararimbe tutir no Yavaro Amisye ama uga.
JOH 1:1 Arono manasyin dave munijo akoe tename so ranari rainy, Yesus Kristus, apa tame mi Ayao Amisy, opamo no wusyimbe to. Wepe Amisye pe inya kava. Muno Po Injayo Amisye amaisy.
JOH 1:2 Arono manasyin dave, Wepamo no Amisye autan to.
JOH 1:3 Wepi po anakotaro mine so ranari tenambe. Muno anakotare inta pora nande taune amave jewen, yara Yesus Kristus po ranari tenambe.
JOH 1:4 Kovo nuge nuganui ama ruke no irati Ai, muno kove so maisyare varo mbaro vatano una no mine so mansai.
JOH 1:5 Varo namije mbaro kaumuro mine so rai muno kaumure umaso mbambunin da mo rapamo kakai.
JOH 1:6 Amisye po vatane inta atutir de, apa tame mi Yohanes.
JOH 1:7 Muno Yohanes de po varo namije raura kakavimbe, indamu vatan tenambe wanave.
JOH 1:8 Weramu Yohanes wepirati vare opa jewena, yara wepirati de po vare umaso raura kakavimbe.
JOH 1:9 Varo kakui mo vatan tenambe mavar nde no mine so, wepamo Yesusa pije.
JOH 1:10 Yesus Kristus no no mine so muno Wepi po mine so ranari vintabo, weramu vatano mine so wantukambe Ai.
JOH 1:11 De no taune Apa munije rai, weramu Apa kawasae wonayo Ai.
JOH 1:12 Weramu vatano are nawirati manuga raneka wo augav muno wanave irati Ai, onawamo Amisye po varore raugaje mai indamu Apa arikainye waino mansai.
JOH 1:13 Amisye apa arikainye waino mansai omamo maisyare vatane ibaunam ti yo arikainye mansaen omaisya jewen, muno anya beker wanya inta rai ti mo arikainye mavaki ma jewen tavon. Yara Amisye taune po vambunine raunande mai indamu Apa arikainye waino mai.
JOH 1:14 Yesus umaso, Apa tame mi Ayao Amisy, opamo be vatanbe to, paje ti pe wana no mine so. Muinye manakoe no Ai muno Apa ayao mamo tugae rave. Muno Apa kovo ntiti mamo reandaen to. Opamo Injayo Amisy apa Arikainyo intabo dave weti Amisye apa kovo ntiti no Ai vintabo.
JOH 1:15 Yohanes po Yesus aura kakavimbe. Po rawaino anamoto manakoe rai pare, “Napiso pirati syo aura syare Opamo indati po inarija de, weramu Opamo panakoe inakivan weye arono rino no mine so rainyamo Opamo no to.”
JOH 1:16 Muinye manakoe no Ai, weti Po kove raugaje wansai tutir.
JOH 1:17 Amisye po Musa atutir indamu po ananyao raugaje vatane mansai, weramu po Yesus Kristus atutir indamu Po apa muinye muno Apa ayao tugae rarorono wansai.
JOH 1:18 Vatane wamamo inta po Amisye aeno amije rai intai ma jewen tenambe. Yara Amisye apa Arikainyo intabo wepi po Injayo Amisye aroron kakavimbe irati wansai, weye Arikainye umaso po Injayo Amisye amaisy muno be intabove Ai.
JOH 1:19 Akarijo Yahudi una no Yerusalem wo syene muno vatano Lewi inta matutir wuruta wo Yohanes anajo taiso: “Winyamo are pi winy?”
JOH 1:20 Naije Yohanes po taune aura kakavimbe pare, “Mesias wepi risya jewena.”
JOH 1:21 Wo anajo akato ware, “Maisyare omaisyamo, winyamo are pi winy? Indako winyamo Elia pi winy e?” Yohanesa pare, “Jewen.” “Indako winyamo anawae aurairive wamo anyube wepirati win dako?” “Jewen tavon.”
JOH 1:22 Umba wo raura Yohanes ai ware, “Maisyare omaisyamo, taune nyo naura kakavimbe nande reansai indamu reamakata reamo raura vatano wo reansatutire mansai mamaisyo taune nyo naura rai.”
JOH 1:23 Naije umba Yohanes payao nande mansai, po taune aura kakavimbe maisyare anawae Yesaya po aurairive rai no taiso: “Risyirati vatano igwaimbe no nugo vabukane vono maninimbe syare, ‘Wapo unanuije ratayao da nsarokir indamu Amisye panya rai.’ ”
JOH 1:24 Naije vatano nanawirati vatano Parisije wo matutire
JOH 1:25 wo Yohanes anajo akato ware, “Ranivara winyare winyamo Mesiasa pi winya jewen, muno Elia pi winya jewen tavon, muno anawae aurairive pi winya jewen tenambe, mbeanimaibe nyo vatane maugasya kuvuni mana rai?”
JOH 1:26 Yohanes payao akananto mansai pare, “Syo vatane maugasya kuvuni mana rai, weramu wasayai di wato Vatano wapantatukambe ai napi pe wana wato.
JOH 1:27 Vatano napije indati po inarija de, muno Apa waijo nowo ajo kokome raije mamo syo rapaya kakai, weye risyamo imamaisye ramu.”
JOH 1:28 Anakotare so nande tenambe no munijo Betania, mana akoe Yordan ama ranijo wanamuram, nai rati Yohanes po vatane maugasya kuvuni mana rai.
JOH 1:29 Siman akato Yohanes perato po Yesus aeno dei. Naije po raura nanto vatano una no naije mansai pare, “Waperata, Amisye apa Domba Tuvan, Napi po ayao kakai mine so rapaya, de ratuije!
JOH 1:30 Wepirati syo aura kakavimbe syare Po inarija de, weramu Opamo panakoe inakivan weye arono rino no mine so rainyamo Opamo no to.
JOH 1:31 Wusyinoe taune risyamo syantukambe Ai tavona, weramu soamo syo aen to. Muno sya ride ti syo vatane maugasya kuvuni mana rai omamo indamu syo Napiso arorono vatano Israel wasai indamu wapo aen kakavimbe.”
JOH 1:32 Naije Yohanes po Yesus aura kakavimbe no taiso: “Syo Anawayo Vambunin raen no naumo warae maje ntuna irati Ai, maisyare insanijo punamoe amaisy.
JOH 1:33 Arono naije risyamo syo aen tavone ramu ti are pi so. Weramu arono Amisye po inatutir syo vatane maugasya kuvuni mana rai, Po raura inai to pare, ‘Vatano rui pi nyo aen Anawayo Vambunin maje ntuna Ai, Vatano napije wepirati indati po Anawayo Vambunine ratutir maje vatano wanui mansai.’
JOH 1:34 Muno risyi Yohanes syerato syo aen to, weti syo raura kakavimbe: Opamo Arikainyo Amisy.”
JOH 1:35 Siman akato Yohanes muno apa arakovo itavondi ai yano jirum una no naije akato.
JOH 1:36 Arono Yohanes po Yesus aen panya ti de to, naije po aura pare, “Syerato Amisye apa Domba Tuvane pi ratuije!”
JOH 1:37 Yohanes apa arakovo javondi ai umaso yo apa ayao po raura so raraniva jewen, naije yurija javondi jirati Yesus ai.
JOH 1:38 Yesus sakinav peravo akiri akare Po yaen javondi Ai. Weti Po yanajo pare, “Ipare?” Umba yo raura akananto Ai yare, “Injayo Rabi, Winyamo soamo nori rui?” (Rabi ama ine mare Kurune ayao Yahudi rai.)
JOH 1:39 Umba Yesus po raura yai pare, “Wiride rati indati taune ipo raen.” Weti javondi Ai wuruta, yo Apa norije raen. Arono naijeamo uma amije mambisy namandive, weti inya irati atavon ava ngkaumu kobe.
JOH 1:40 Vatano yo Yohanes apa ayao raranive umaso weti javondi Yesus ai, inta apa tame mirati Andreas, opamo Simon Petrus apa rijata pije.
JOH 1:41 Naije Andreas pavave po apa anui Simon akani. Arono nanto ai, po raura pare, “Reananto irati Mesias ai to!” (Tamo Mesias mo tamo Kristus ramaisy, ama ayao mare, “Vatano Amisye po apatimu indamu be akari titive wansai.”)
JOH 1:42 Andreas po Simon augav to no Yesusa nui. Yesus ami ntamijo Simon ai, umba Po raura pare, “Winyirati Simon, Yona apa arikainye pi winy. Weramu nya tame syare Syo raura mamo Kepas.” (Tamo Kepas mo tamo Petrus ramaisy, ama ine mare “oramo mantantuman.”)
JOH 1:43 Siman akato Yesus po raura patimuve pare, “Risyamo to no Galilea.” Umba to nanto irati Pilipus ai, naije Po raura nanto ai pare, “Nde ramu ntavono Rinai!”
JOH 1:44 Pilipus opamo vatano Betsaida pa, maisyare omai tavon Andreasa pe Petrusa pe onayamo vatano Betsaida tavon.
JOH 1:45 Pilipus nanto irati Nataniera ai, umba po raura nanto ai pare, “Reananto Vatano aurairive no ayao Musa po ratoe Ai muno anawae Amisy wo aurairive no wusyinoe Ai to. Wepirati Yesus, vatano Nasaret, Yusup apa arikainy.”
JOH 1:46 Weramu Nataniera po raura nanto pare, “Wakoe! Vatano panakoe pamo no no Nasaret umba de rako?!” Weti Pilipus pare, “Nde rati! Taune nyo aen dati.”
JOH 1:47 Yesus po Nataniera aeno dei, naije Po aura pare, “Waperato! Vatano Israel kakui, wepi de wato. Angkarije meweno ai.”
JOH 1:48 Umba Nataniera po ranajo nanto Yesus ai pare, “Injae, Nyo inaena rako?” Yesus po raura akananto ai pare, “Arono Pilipus po nawain dainyamo, wintuna no inyo ara ama ruke rai, weramu risyeravore Syo naen to.”
JOH 1:49 Umba Nataniera paparo ai ti po raura akananto Yesus ai pare, “Tugae! Injayo Kurune, Winyamo Arikainyo Amisy. Winyirati Akarijo Titi Israel pi Winy!”
JOH 1:50 Yesus payao pare, “Winyanave somamo ta syeravore Syo naeno wusyimbe no inyo ara ama ruke wije! Weramu omamo anakotaro mamaun bayave. Anakotaro manakoeve mo we rakivan omamo indati nyo raen aje!
JOH 1:51 Syo raura tugaive: Indati wapo naumo warae raen nsaneka, muno naito Amisye usea waje ude Arikainyo Vatane rinai.”
JOH 2:1 Sisa masyoto mandeije rai, ono vauname inta rave no munijo Kana no no propinsijo Galilea. Arono naije Yesus apa akoya ntavono one umaso rai.
JOH 2:2 Muno Yesusa pe apa arakovo utavondi ai nawe mawainde utavono ono namije rai tavon.
JOH 2:3 Arono anggurije mewen, Yesus apa akoya mo raura nanto Yesus ai mare, “Umaso awa anggurije mewen to.”
JOH 2:4 Yesus po raura akananto akoya rai pare, “Ingko, vemo nyo inatutir nora. Weye Sya masyoto syo sya vambunine raroron mamai dainya nene.”
JOH 2:5 Weramu Apa akoya mo raura nanto vatano wanapatambe mansai mare, “Animaisye mirati Yesus po wasatutir wapo rave, weamo wabeta rai vayave.”
JOH 2:6 Umba vabiu inta ntuna no yavare umaso indamu mana ramenasya raija veano vatane maneme rarondom mamaisyo Yahudi awa koane rai. Vabiuge umaso rano kawije intabo. Vabiu intabo ama mana ramenasya rai ratoro literije rai ratusije intabo.
JOH 2:7 Naije Yesus po raura nanto vatano wanapatambe mansai pare, “Wapo mana rayatasyai irati vabiu umawe rai tutudi.” Umba wo mana rayatasyai rai tenambea ntatairi.
JOH 2:8 Umba Yesus po matutir akato pare, “Soamo wapo inta raugav indamu vatano be akarive one so rai po ramanam.” Ti wo inta raugaveta ai.
JOH 2:9 Arono po ramanam, mana umaso mamo nsiwara mbe anggurive to, muno taune tavon pamo pantukambe anggurijo so rauga di rui? (Weramu vatano wanapatambe nanawirati wo raugavo ai wo raen to.) Naije akarijo one umaso po anya pare baunam umaso awain.
JOH 2:10 Muno po raura nanto ai pare, “Wakoe! Wamo raembea nsiridi to mamo arono wamo one inta rave, anggurijo ama manavan ngko dave wemirati manasyin dave raunande vatane mai. Weti wo ramanam ava ware wonae udamanami to. Umba one mare mewen, weamo wamo anggurije ama ateteo manavane kobe jewen omi raunanta akato. Weramu winyamo nya ndaugav rijabe so anggurijo manavan dave! Nyo raunande ti wandamanama ngko dave!”
JOH 2:11 Anapaporainye so Yesus po raroron no munijo Kana no no propinsijo Galilea, wemirati Apa anapaporainyo manasyin dave. Yesus apa anapaporainye so Apa vambunino ntiti rave Po raroron, weti Apa arakovo utavondi ai wo raen wanave Ai.
JOH 2:12 Umba Yesus poroto no munijo Kapernaum. Muno akoya me, Apa rijate nanawe, Apa arakovo utavondi aije nanawe, wanya tenambe uta no Kapernaum. Muno masyote inta yai una no munijo namije rai.
JOH 2:13 Arono Ono Paska Yahudi mararai kobe, Yesus panya akato to no Yerusalem.
JOH 2:14 Nande no Yavaro Amisye rai, naije Po raen vatano wanui wanamavumbe no Yavaro Amisye ama usye rai. Inta wo sapije mansamavun, domba tavon muno inta wo insani maisyare insanijo punam mansamavun tavon. Muno vatano wo doi amijo kaijinta raugavere raveano doi amijo Yahudi ranigwane utantuna tavon no naije.
JOH 2:15 Yesus po ana umaso raen, naije kobe Po kaijo waije raokae nake rai inta ranari Po raveano mawatan bintabo, awa domba muno sapije mautan, ti unanajibe Yavaro Amisye raora tenambe. Meja uma vatane wo ratayao ti wo doije ranigwane wemamo Yesus po rasasakinavo mansai, weti awa doije mbuvarasyo no min pusyiki tatugadi.
JOH 2:16 Naije Yesus po raura nanto vatano wo insani mansamavune mansai pare, “Wapo wapa anakotare so raugav wapuje Yavaro Amisy raora vintabo! Sya Injaya apa Yavare mi so! Vemo wapo ranigwano yavaro anamavune obo inta rai nora!”
JOH 2:17 Naije Yesus apa arakovo utavondi ai maemen irati anawae Amisy apa ayao po ratoe so rai: “Inanuga ntento Injayo Amisy nya Yavare rai rave. Omamo maisyare taname ntipu inanuga rai mo ranena mangkur.”
JOH 2:18 Umba vatano Yahudi wayao ensembe nanto Yesus ai ware, “Winya varore mi so ma jewena, indamu Nyo reansaveare somaisye ramu! Weti Nyo anapaporainye inta raroron inda reamo Nya vambunine raen dai!”
JOH 2:19 Yesus po raura akananto mansai pare, “Wapo Yavaro Amisye so randamisy, weramu masyote mandeij Risyo raugakaseo ntet.”
JOH 2:20 Naije vatano Yahudi wo raura akananto Ai ware, “Tume tename jirum eane kaujentabo umba Yavaro Amisye so ranarija mewen. Weti winyare Nyo ranarija meweno masyote mandeija bo yai, mamaisye ramu.”
JOH 2:21 Weramu Yavaro Amisy uma Po raura somamo taune anasine mirati Po raurata rai.
JOH 2:22 Maisyare omai ti, arono Yesus kovakato no wene rai, Apa arakovo utavondi ai mansaemen akato Apa ana po raura umawe rai. Muno wanave irati Ayao Amisye muno Yesus apa ana po raura rai.
JOH 2:23 Yesus no no Yerusalem arono Ono Paska rave, naije vatano wanui rave wanave Ai weye po anapaporainye raroron.
JOH 2:24 Weramu Yesus taune pamo panave mansai ramu, weye Opamo po vatane mansaen bintabo.
JOH 2:25 Vatane inta po anakotaro no no vatane manuga raura kakavimbe nanto Yesus ai mamo jewen kai, weye taune Pamo po raen bintabo to.
JOH 3:1 Vatano Parisije inta apa tame mirati Nikodemus, opamo akarijo vatano Yahudi inta pije.
JOH 3:2 Namane inta de no Yesusa nui, naije payao nande Ai pare, “Injayo Kurune, reamo naen Winyamo Amisye po natutir, weye are pirati po anapaporainye inta raroronare Nyo rave ramaisy, Opamo Amisye tavondi ai pije.”
JOH 3:3 Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive: Vatane inta pare ato siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai, weamo ano akato wanyimbe, wea umba siso.”
JOH 3:4 Naije Nikodemus pare, “Vatano panakoe to umba ano wanyimbe tai rui? Indako pakato no akoya ranobone rai jakato umba avaki wanyimbe akato rako?”
JOH 3:5 Naije Yesus po raura akananto ai pare, “Syo raura tugaive: Vatane inta pare ato siso kawasaeyo Amisye be akarive maije mai, weamo avaki mana rai muno Anawayo Vambunine rai wusyimbe rati.
JOH 3:6 Vatane wansaeno wansanasino kopa so raijamo wama vatan anui nawirati wo wansavaki. Yara wama kovo wamo raeno wansamije rai jeweno wem omamo Anawayo Vambunin wemirati mo wansavaki rai.
JOH 3:7 Maisyare omai ti, arakovo Nikodemus, vemo mpaparo nai nora, arono Syo raura syare wea tenambe wasavaki jakato.
JOH 3:8 Ovare po nuge ramawisy no rui rui vayave. Anamuare bo wamo ranaun, weramu wamantukambe apa no rai ti de rai muno pare poroto ri rui. Weti Anawayo Vambunine mo vatane mavaki omamo maisyare ovare amaisy. Wamo Anawayo Vambunin raeno wansamije rai ramu, weramu tugae Mo kove raugaje vatane mai mamaisyo Ama bekere bo rai.”
JOH 3:9 Naije Nikodemus po Yesus anajo pare, “Maisyare omai ti, anakotare somamo indati nandeare rui?”
JOH 3:10 Yesus po raura akananto ai pare, “Winyamo kuruno akoe no munijo Israel. Mbeanimaibe winanto anakotare so rai jewen?
JOH 3:11 Syo raura tugaive: Ana reamo raene mirati reamo raura wasai muno ana reamo raeno reansamije rai wemirati reandaura kakavimbe wasai. Weramu weapanave raije ramu.
JOH 3:12 Umawe Syo ana nande no mine so inta raura kakavimbe wasai to, weramu wapanave rai jewen. Wabeare so, Syo ana nande no munijo ntiti inta raura, weamo indati wapanave rai jewen kobe.
JOH 3:13 Vatane inta pana to no munijo ntiti rai rainy. Weramu Risyirati Arikainyo Vatan syo anakotaro munijo ntiti raen tenambe, weye ino no munijo ntiti syaje no mine so.
JOH 3:14 Maisyare wusyinoe Musa no no nugo vabukane vono maninimbe po tembaga ranari tawaive po ratuga seo inyo inta rai, maisyare muno omaisy Risy, Arikainyo Vatan, indati inaijaseo no inyo rai tavon,
JOH 3:15 indamu vatano are pirati panave Rinai, indati apaura irati kovo nuge nuganuije rai.”
JOH 3:16 Weye Amisye muiny irati vatan tenambe mansai no mine vone so wirati Po apa Kavo intabo dave aunande indamu vatano wanave Aije indati ukakai awa ayao kakai raije jewen, yara awaura irati kovo nuge nuganuije rai.
JOH 3:17 Weye Amisye po apa Kavo atutir de mine so rai indamu Po mangke raugaje vatano mine so mai mamo jewena, yara indamu Po mapaya awa ayao kakaije rai.
JOH 3:18 Vatano wanave Amisye apa Kavo ai, indati mangke raugaje mansai jewen. Yara vatano wanave Ai jewen, awa mangke mamo Amisye po rapatimu mansai to weye wanave Apa Kavo intabo dave Aije ramu.
JOH 3:19 Amisye po rapatimu pare Po mangke raugaje mai weye Apa Vare nde mine so rai to, weramu vatane ubekero kaumure bo rai rave, weye awa ana udave ngkakai muno mamun.
JOH 3:20 Vatano are pirati po ayao kakaije rave, opamo anuga mamuno Amisye apa Vare umaso rai. Ponae de Vare umaso rai indamu vemo apa ayao kakai erananta raen kakavimbe inya.
JOH 3:21 Weramu vatano po Amisye apa ayao tugae obo rarijat, weamo de Vare umaso rai indamu apa ana po rave raen kakavimbe omamo mamaisyo Amisye apa bekere rai.
JOH 3:22 Arono naije Yesusa pe apa arakovo utavondi ai nawe wuruta no propinsijo Yudea. Yesus no no Yudea masyote kavinta yai muno Apa arakove matavon. Muno Po vatane maugasya kuvuni mana rai.
JOH 3:23 Weramu Yohanes pamo po vatane maugasya kuvuni mana rai tavon no munijo Ainon mararai no Salim, weye mana manui rave no naije. Vatano wanui ude indamu Yohanes po maugasya kuvuni mana rai.
JOH 3:24 Arono naije Yohanes pamo ausiso tanoano makova rai rainy.
JOH 3:25 Yohanes apa arakovo utavondi ai nanawe, vatano Yahudi inta pe, wayaowi jirati koano vatane wo maneme, majoe rarondome rai.
JOH 3:26 Wuruta no Yohanesa nui muno wo raura nanto ai ware, “Injayo Kurune, winyamo ta naemeno Vatano nandija po Injae natavon no mana Yordan we Aija e? Arono naije Injae nyo arorono reansai. Vatano napije soamo Po vatane maugasya kuvuni mana rai tavona, weti vatan tenambe uta irati Ai. Abo! Indati Po nakivan aje!”
JOH 3:27 Yohanes po raura akananto mansai pare, “Anakotaro rui vayave vatane awaura rai mamo Amisye wepi po raunande.
JOH 3:28 Taune weadaniv syo raurawa wadanaun to syare, ‘Risyamo Mesias wepi risya jewena. Yara rinatutir syo usye raugavo Ai.’
JOH 3:29 Syo ananeneae inta raura wasai: Arono anya pare baunam, opirati po apa wanya raugav. Weramu apa arakov napirati po ono vauname ratayao amarom, tet po anyuto dei. Muno opamo ananibe rave arono daniv anya bauname so de nande to. Maisyare omaisy risyamo inananibe rave weye syo ranaun Mesias de to, Wepirati syo vatane matayao indamu wanave Ai pije.
JOH 3:30 Indati vatano utavondi Yesus ai awa wanui miridije nseo, yara vatano utavondi rinai awa wanui makaje ti mamaun.”
JOH 3:31 Yesus opamo no vombe rave no warae umba de, weti Opamo titi vintabo vatane makivan. Vatano mine so nawamo awa munije me awa anakotaro udaura omamo mine so ama ma. Weramu Vatano no no munijo ntiti umba paje Opamo po vatan tenambe wansakivan.
JOH 3:32 Yesus taune po munijo ntiti raen muno taune Po Amisye apa ayaowe raranivo amarikoame rai. Weramu arono Po anakotare umaso raura kakavimbe, vatane wanave raije ramu.
JOH 3:33 Yara vatano rui pirati panave Apa ayao rai, weamo po raen Amisye pamo apa ayao mbe tugaive.
JOH 3:34 Weye Yesus wepi Amisye po atutir weti Apa daura mamo Amisye apa bom, weye Anawayo Vambunin raugasyo Ai ti Mo ausuru tenambe.
JOH 3:35 Injayo Amisy muiny irati Apa Arikainye ai, weti Po anakotaro rui vayave raunande Ai vintabo.
JOH 3:36 Vatano are nawirati wanave Arikainyo Amisy napije ai, weamo awaura irati kovo nuge nuganuije rai. Yara vatano ponae beto irati Ai, weamo apaura kovo namije rai ramu, yara Amisye apa pari mangke Po raugaje aija nuge nuganui.
JOH 4:1 Vatano Parisi udaniv Yesus apa vatano po maugasya kuvuni mana rai muno utavondi Ai wanui rave Yohanes apa makivan.
JOH 4:2 (Weramu Yesus taune po maugasya kuvuni mana rai ramu, yara Apa arakovo utavondi aije obo nao wo rave.)
JOH 4:3 Yesus po ana umaso ranaun, naije Po Yudea rapaya nara pakare no Galilea.
JOH 4:4 Apa unanui anya to no Galilea mamo siso no propinsijo Samaria wusyimbe rati.
JOH 4:5 Naije Yesus pui yava nanto munije inta rai no Samaria umaso rai, ama tame mirati Sikar. Munijo namije mararai mino aneno Yakob po raunande apa kavo Yusup ai no wusyinoe rai.
JOH 4:6 Mino namije mirati aneno Yakob apa mana ami po rawae norije. Yesus panyawa mayondi, weti nanto tuna no mana ami umaso ama tuga rai. Arono naijeamo uma amije indati nanto no masyote yasyin.
JOH 4:7 Yesus tuna no naije, weramu Apa arakovo utavondi ai nanawamo wuruta wo anaisye ramavun no munijo mararai namije rai. Umba wanya Samaria inta nde mo mana rawavin. Umba Yesus po ranajo pare, “Syare nyo mana inta raunande Syo ramanam.”
JOH 4:9 Naije wanya Samaria umaso mayao akanande Yesus ai mare, “Injae, Winyamo vatano Yahudi muno risyamo vatano Samaria. Umba mbeanimaibe Nyo inanajo mana rai?” (Weye vatano Yahudi nanawamo wayao nande vatano Samaria mansai ramu.)
JOH 4:10 Umba Yesus po mana umaso raura ananeneaebe akananto wanya umaso rai pare, “Syo mana ranajo nai, weramu ranivara winyo Amisye apa kovo pare Po raunande naije raen datire, muno winyo rinaen kakavimbe ratire, indati winyirati nyo mana ranajo Rinai muno indati Syo mana mo kove raugaje raunandeo nai.”
JOH 4:11 Wanya namije mo raura akanande Yesus ai mare, “Injae, Winya kapijo mana rayate meweno Naija, muno mana somamo masyo ravea. Weti mana uma mo kove raunande weti ndaura wato mamo Nyo rawavin no rui?
JOH 4:12 Wusyinoe reama aneno Yakob po mana ami po rawae so raunande apa ajavi reansai. Taune po mana ramaname rauga di so muno apa arikainye nao tavon muno apa maero po makume nao tavon. Injae, mbeanimaibe Winyo rakaraeya nyare Winyirati nyanakoe Nyo reama aneno Yakob akivan?”
JOH 4:13 Yesus po ananeneae inta raura nanto rai jakato pare, “Vatano wo mana wato ramanam indati mansawa ngkangkamandi akato.
JOH 4:14 Yara vatano wo mana namirati Syo raunande ramanam, indati mawa ngkangkamandi akatoe ramuga nuge nuganui. Weye mana namirati indati Syo raunande namije maisyare mana amijo njai tutir kobe no vatane anuga raija nuge nuganui.”
JOH 4:15 Naije wanya umaso mayao akananto Ai mare, “Injae, syare Nyo mana ndaurawe inta raude syo ramanam, indamu inawa ngkangkamandive akato jewen muno indamu vemo syakare syo mana raugabe akato no so inya.”
JOH 4:16 Umba Yesus pare, “Nyakato nyo nya anya awain umba ipakare no so.”
JOH 4:17 Umba wanya umaso mo raura akananto Yesus ai mare, “Risyamo sya ana waino anya inta ai ramu.” Umba Yesus po raura akananto rai pare, “Nya ana nyo raura wato mo ramai dave.
JOH 4:18 Weye winyamo nyo anya radani maovan to, muno anya soamo pe wirinakava opamo nya ana pije pa jewena. Nya ayao umaso mamo mo ramai dave.”
JOH 4:19 Umba wanya umaso mare, “Injae, soamo syo naen Winyamo anawae Amisye inta pi Winy.
JOH 4:20 Kawasae Samaria reamamo reama aneno wusyine ubeaje Amisye ai ri rati pukame naiso. Weramu, Injae, Nya kawasae Yahudi weapamo wapo raura wapare Yerusalem obo mirati vatane ubeaje Amisye ai.”
JOH 4:21 Umba Yesus po raura rai pare, “Ingkoe, syare nyanave Sya ana syo raura so rai: Indati masyote nde nande arono vatane ubeaje Amisye ai, weramu indati unate so ma jewen, Yerusalem tavona jewen.
JOH 4:22 Vatano Samaria weap, wabeaje napirati wapo aene jeweno we ai. Yara vatano Yahudi reamamo reambeaje Napirati reamo aeno we Ai. Weye Vatano po vatane mapaya awa ayao kakaije rai pamo Yahudije pa.
JOH 4:23 Masyote nggwaravainy akatoe ramu, yara soamo nde to arono Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje vatane mansai inda ubeaje Injayo Amisye aijo tugaive, weye wenawirati ubeaje Ai mamaisyo apa bekere rai.
JOH 4:24 Amisye pamo anawayoe pa; anasine meweno Ai. Maisyare omai ti, vatane ware ubeaje Amisye ai inda mamaisy, weamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje rati muno ubeaje Aijo tugaive manuga ntenami rautan.”
JOH 4:25 Wanya namije mo raura mare, “Syo raen Mesias, Opi awainamo Kristus, indati pare de. Ranivara de to, naije Po anakotare raura kakavimbe wansai tenambe.”
JOH 4:26 Yesus po raura kakavimbe pare, “Risyi syayao nande nai Risyamo Mesias opi Risy.”
JOH 4:27 Arono naije Yesus apa arakovo utavondi ai wakare. Upaparo mansai weye Yesusa pe wanya inta me yayao. Wo ratantona ware ana rui wanya so mo Yesus anajo rai? Muno veanimaibe Po raura nande rai? Weramu arakove inta bambunin da po anajo ramu.
JOH 4:28 Umba wanya umaso mo ama vabiu umawe rapaya ti ntami, yara nin ti makato mo raura vatano una no munijo nanawije mansai mare,
JOH 4:29 “Syare wade ra wapo Vatano napi po risya anakotaro syo raveve no wusyinoe raura kakavimbe nande rinai tenambeye aen dati! Risyo akarae syare indako vatane sopamo Mesias wepi so dako?”
JOH 4:30 Umba vatano nanawije wuje awa munije so rai muno wuruta no Yesusa nui.
JOH 4:31 Arono naije Yesus apa arakovo utavondi ai wo anajo indamu pisyisy, ware, “Injayo Kurune, Nyo anaisye raisy!”
JOH 4:32 Weramu Yesus po ananeneae raura akananto mansai pare, “Anaisye inta mi no Rinai, weramu weapamo wapantatukambe rai.”
JOH 4:33 Naije Apa arakove umaso taune wo taune mansanajo vambinibe ware, “Vatane inta wo anaisye inta raugavo amaroma rako?”
JOH 4:34 Umba Yesus po raura akananto mansai pare, “Sya anaisye raurata irati itavondi Amisyo po inatutire Apa bekere rai, muno Syo Apa anakero po raugaje Inai raija damu mewen.
JOH 4:35 Weapa ana wadaura inta mamo wapare embae mambisyamo wapa anaisyo wapo rayanyume matu to, umba wapo ama ine ranugan. Weramu Risya syo raura nande wasai mamo syare waperata: nawaisye matu to, weti soamo anatatayaube ranugane rai! Anare idaura mamo vatano wanui wato, nanawirati wanatatayaube manuga rai indamu wanave Rinai.
JOH 4:36 Weti vatano wo ama ine ranugan onawamo Amisye pi po mavae. Muno awa ino wo ranugane mamo vatano ude wanave ti ukova nuge nuganui. Indati vatano wo anare kami rangkiki muno vatano wo ama ine ranugan, wenanao tenambe mananibe kava.
JOH 4:37 Weti ayao varije somamo tugae rave: ‘Inta wo anare kamije rangkiki muno kaijinta wo ama ine raugav.’
JOH 4:38 Syo wasatutir wata wapo nawaisy ama ine raugav. Taune wapo nawaisyo namije raijare jewen, yara vatano kaije wo rayare muno wo anare rayanyun dai to. Yara syare weapamo wata wapo ama ine raugav ngkovo wasai. Tugae, vatano kaijinta wo ayao Amisye rayanyumo vatane wato manuga rai to, weramu weapamo indati wapo ama ine raen arono unande wanave irati Rinai.”
JOH 4:39 Vatano Samaria una no munijo namije wanui wanave Yesus ai weye wanya umawe mo raura mansai mare, “Yesus po sya anakotaro syo raeve no wusyinoe ratodi rinai tenambe.”
JOH 4:40 Maisyare omai ti, vatano Samaria umaso unande Yesus ai, wo amavu indamu pe una. Weti Wepe una no naije masyote rurum.
JOH 4:41 Muno vatano wanui rave wanave weye Yesus taune po manyao.
JOH 4:42 Vatano wanui nanawije wo raura nanto wanya umawe rai ware, “Arono wusyin reamo winya ana nyo Yesus aura obo ranaun. Weramu naisoamo taune Po raura nande reansai reandaraniv muno reamanave rai: Yesus so tugaeyamo Akarijo po vatano mine so mapaya awa ayao kakaije rai pije.”
JOH 4:43 Yesus no no munijo Sikar masyote rurum, naije akato poroto no Galilea.
JOH 4:44 Apa ayao po raura we no taiso: “Anawae Amisye to no munijo maran, weamo vatane wanave ai. Yara pakato no taune apa munije raijamo vatane wo aranive ramu.”
JOH 4:45 Arono Yesus siso no Galilea, vatano Galilea manayanambe ti wo augave siso, weye arono Ono Paska umawe una no Yerusalem muno Yesus apa anapaporainyo po raroron no naije mamo wo raen tenambe to.
JOH 4:46 Naije akato Yesus pakare no munijo Kana no Galilea, wemirati munijo wusyinoe Po mana ravea mbe anggurive. Munijo namije vatano po anakere raijar no pemerinta inta no naije, apa arikainye pamo gwanen no munijo Kapernaum.
JOH 4:47 Vatano pemerinta umaso daniv Yesus no no Yudea de nande Galilea rai to, weti poroto no Yesusa nui. Umba po anajo indamu poroto no apa munijo Kapernaum indamu Po saumane raugaje apa kavo napirati gwanena pare pararai kakai kobe ai.
JOH 4:48 Yesus po raura nanto vatano pemerinta umaso ai pare, “Kawasae weapamo Syo wasaen damu wapa anave mamai dainy! Wapare wapo anapaporainye raeno wasamije rai, wea umba wapanave. Weramu Syo wasaen wapanave Rinai tugaive rainy.”
JOH 4:49 Vatane umaso payao akato pare, “Injae, winde paep, sya arikainye kakai rainye so.”
JOH 4:50 Naije Yesus po raura akananto vatane umaso ai pare, “Nyoronto kai, nya arikainye sauman to.” Vatane umaso panave Yesus apa ayao po raura so rai, weti poroto kobe.
JOH 4:51 Pui yava unanuije ama yasyin, naije apa vatano wanapatambe aije ude nande ai. Umba wo raura ai ware, “Injae, nya arikainye sauman to!”
JOH 4:52 Naije po manajo pare, “Weti uma ami ruimai dave sauman?” Umba wo raura ware, “Namanawe uma ami intabo masyote yasyin, arikainye anakea mamoane raumandi ai.”
JOH 4:53 Naije ajae napiso aemendi pare, “Syo raenamo uma ami wapo raura wato tavon, Yesus po raura nande pare, ‘Nya arikainye sauman to.’ ” Weti ajae umaso muno apa yavaruga tenambe wanave Yesus ai.
JOH 4:54 Anapaporainye umaso mamo anapaporainyo jirum Yesus po raroron no Galilea arono puje no Yudea umba de no Galilea.
JOH 5:1 Naije akato ono akoe Yahudi inta ama masyote mamaisy, weti Yesus poroto no Yerusalem.
JOH 5:2 No Yerusalem, mararai no Unsanda Domba rai, waro kampoa inta ntuna no naije, ama tame raura ayao Yahudi raijamo Betesda. Muno ama repone radani no ama tuga rai.
JOH 5:3 Repone radani umaso vatano ugwanen wanui rave unaki rai: inta nawirati mamije ntuba, muno inta nawirati majo mayondi muno tunaive. Vatane umaso una mana umaso ranyuto ama mansumu rai.
JOH 5:4 Weye intanamo naito Amisy inta paje pasyo waro umaso rai, weamo mansumu. Muno vatano ugwanen rui pi pasyo wusyimbe mana umaso rai arono mansumu, weamo apa wanene nsauman. Weti apa wanene kotaro rui vayave, nsauman kobe.
JOH 5:5 No ratuije vatane inta pamo gwanembevea tume tenamara eane abusyin eane kaumandeij.
JOH 5:6 Yesus perato po vatane umaso aen opamo apa wanene nggwaravain dave to. Naije Yesus po anajo aje pare, “Mbekero nsaumane raija rako?”
JOH 5:7 Vatano gwanene umaso po raura akananto Ai pare, “Injae, arono mana mansumu, ibeker vatane inta po inaijaseo po inaugasya mana rai, weramu vatane inta po inaugave ramu. Arono syare taune syoroto syasyo mana rai, weamo vatano kaijinta pavave pasyo wusyimbe to, ti imamaisye ramu.”
JOH 5:8 Naije Yesus payao aje ai pare, “Mbeseo! Muno nya tanije rakapan indamu nyanya!”
JOH 5:9 Kavuratawe vatane umaso saumano anawadive kobe. Po apa tanije rakapan po raugav muno panya kobe. Anapaporainye so Yesus po rave no Yahudi awa masyoto sambaya rai.
JOH 5:10 Maisyare omai ti, akarijo Yahudi wayao nanto vatano uma saumane so ai, wo raura ware, “Unumeso mamo masyoto sambaya mije, weti wama ananyao mare vemo nyo nya tanije rakapan ndauga nora!”
JOH 5:11 Weramu vatano napije po raura akananto mansai pare, “Vatano po saumane raugaje inai Wepi po inatutir pare syo sya tanije raijaseo inda syo raugav syanya.”
JOH 5:12 Weti wo anajo akato ware, “Are pirati po natutir nyo nya tanije raijaseo muno nyanya?”
JOH 5:13 Weramu vatano uma saumane wep pantatukambe Vatano are pije, weye aumandi vayave no vatano wanui nanawije awa yasyine rai.
JOH 5:14 Naije akato Yesus pakananto irati vatano uma saumane so ai no Yavaro Amisye ama uga rai, muno payao nanto ai pare, “Soamo winsauman to. Vemo nyo ayao kakaije rave akato nora indamu vemo nanto siurijo manakoe rai jakato nora.”
JOH 5:15 Umba vatane umaso poroto po raura akarijo Yahudi mansai pare, “Yesus wepirati po saumane raugaje rinai.”
JOH 5:16 Maisyare omai ti, akarijo Yahudi manuga ngkakaijo Yesus ai ti ubeker wo ave tatugadi, weye ware Po awa ananyao rakanyoandi arono Po saumane raugaje vatane mai no masyoto sambaya rai.
JOH 5:17 Weramu Yesus po raura nanto mansai pare, “Sya Injaya po apa anakere raijar tutira unumeso. Muno ri tavon Syo Apa anakere raijar tutir.”
JOH 5:18 Yesus apa ayao so mo akarijo Yahudi maveti upari rave ti wo unanui rakani indamu wo Yesus aubaisy. Upari weye Yesus po Yahudi awa ananyao rakanyoandi, namirati mare vemo anakere raija no masyoto sambaya rai nora. Weramu obo rai jewen, yara upari weye Yesus po taune aura pare Amisye opamo taune Apa Aja pije, ama ayao mare Yesus opamo po Amisye amai tavon.
JOH 5:19 Yesus po raura nanto vatano Yahudi nanawije mansai pare, “Syo raura tugaive: Risyi Arikainyo Amisy syo anakere inta raijaro taune Sya vambunine raije ramu. Risyamo syo Injaya apa ana daijare raen muno Sya ana idaijare ma ntavondi Injaya apa rai. Weye animaisye mirati Injaya po raijar omirati Apa Arikainye risy syo raijar.
JOH 5:20 Weye Injaya muiny irati Apa Arikainye rinai, weti Po apa anakere raroron irati Rinai tenambe. Tugae, masyoto rijat indati Injayo Amisye po apa anakero manakoe rave inta rarorono Rinai jakato ti mo Sya anapaporainye umawe rakivan, weti wapo raen wapaparo wasai.
JOH 5:21 Injayo Amisye pamo po vatano nanawirati ugwenen to maijasea ukovakato muno Po kovo nuge nuganui raunanto irati mai. Maisyare omai tavon, Apa Arikainye risy syo kovo namije raunanto irati vatane mansai tavon, mamaisyo Sya bekere rai.
JOH 5:22 Injaya po mangke raugaje vatane mai vayave ramu, yara mangke rapatimu mamo Po raugaje no Apa Arikainye rinai indamu Syo raijar.
JOH 5:23 Wirati indamu vatane ubeaje irati Apa Arikainye rinai maisyare muno ubeaje Injaya ai wemaisy. Weramu vatano ubeaje Arikainyo Amisy ai jewen, weamo ubeaje Injayo wepi po Apa Arikainye rinatutire Ai tavone ramu.
JOH 5:24 Sya raura tugaive: Vatano po Sya ayao so ranaun ti beto rai muno panave irati Amisyo po inatutire Ai, apaura kovo nuge nuganuije rai. Opamo indati mangke raugaje ai ramu, yara paya wene rai to muno siso irati kove rai.
JOH 5:25 Syo raura tugaive: Masyote nggwaravainy akatoe ramu yara soamo nde to arono vatano ukakai to wo Arikainyo Amisye rinanamote ranaun kakavimbe. Wea umba vatano wo inaraniv ti utavondi Rinai nanao awaura kove rai.
JOH 5:26 Weye Injaya pamo kovo nuge nuganui ama ruke pije, muno Po raugaje Apa Arikainye rinai, weti Apa Arikainye risyamo kove ama ruke pi Ri tavon.
JOH 5:27 Mangke rapatimu mamo Po raugaje Rinai indamu Syo raijar weye Risyirati Arikainyo Vatan.
JOH 5:28 Vemo wapaparo wasai anakotaro raura so rai jinya! Weye ama masyote mamo indati nde nande arono vatano wene nde mansai to nanawamo wo inanamote ranaun.
JOH 5:29 Naije umba wuje no awa aipapo rai. Vatano awa ana udave ngkov indati ukovakato no wene rai muno awaura kovo nuge nuganuije rai. Yara vatano awa ana wo rave ngkakai muno mamun, ukovakato no wene rai wea umba mangke raugaje mansai.”
JOH 5:30 Yesus po raura iridi pare, “Risyamo syo ana inta raijaro taune Sya bekere raije ramu. Risyamo syo mangke rapatimu mamaisyo Injaya apa ayao mo inatutiro raije bo rai. Muno Syo rapatimu mamo mamaisy weye itavondi taune Sya bekere raije ramu, yara Amisyo po inatutire Apa bekere rai.
JOH 5:31 Ranivara taune Syo taune inaura kakavimbe, weamo indati vatane wanave Inai jewen kai.
JOH 5:32 Yara Sya Injaya pirati po inaura kakavimbe vatane mansai muno Syo raen Apa ana daura namije mamo tugae.
JOH 5:33 Weapo vatane inta matutir ude Yohanes Pembaptis ai muno apa ayao po inaura kakavimbe omamo mamai dave.
JOH 5:34 Weramu Yohanesa dako, vatano kaijinta nao rako, ukangkamambe Rinai mi syo rakanija jewena. Syo Yohanes apa ana daura umaso raura indamu wapo ranaun muno wapanave Rinai ti Amisye po wasapaya wapa ayao kakaije rai.
JOH 5:35 Yohanes opamo amaisyare yawainyo rakaindi ramaisy, weye apa ayao mbaro wasanuga rai ti wasananibe rave masyote kavinta yai.
JOH 5:36 Weramu Sya ana idaijare mo inaura kakavimbe tavon, mo Yohanes apa ayao umawe rakivan. Weye anakero Injayo Amisye po raugaje Rinai indamu syo raijar wemi mo inaura kakavimbe Risyamo Injayo Amisye po inatutir.
JOH 5:37 Muno Injayo Amisy wepi po inatutire taune Po inaura kakavimbe tavon. Weapamo wapo Amisye anamote rarani dainy muno wapo anakea raen dainy tavon.
JOH 5:38 Muno wapo Apa ayao raugave nsiso wasanuga raije ramu. Weye Risyirati Amisye po inatutir, weramu wapanave Rinaije ramu.
JOH 5:39 Weapo Ayao Amisy ranyao mavabe weye weapo rakarae omi mo wasauga ti wasisa irati kovo nuge nuganuije rai. Weramu Syo raura wasai: Ayao Amisyo namije mamo Risyirati mo inaura kakavimbe!
JOH 5:40 Weramu waponae wade Rinai indamu wapaura kovo nuge nuganuije raiji.
JOH 5:41 Risyamo vatane ukangkamambe Rinai mi syo rakanija jewena.
JOH 5:42 Risyo wasaen dave: Syo wasanuga raen weamuinyo Amisye aije ramu.
JOH 5:43 Ride so, ride Injaya apa vambunine rautan, weramu wasanuga raneka wapo inaugave ramu. Yara ranivara vatano kaije wo raura ware ude taune awa vambunine rai, wapare wasanuga raneka wapo mansaugav.
JOH 5:44 Wapare wapanave Amisy intabo obo ai, weramu wapo asyaniv kobe jewen, yara vatan bayave nawirati wapo masyaniv. Weye wabeke da Amisye anayanambe wasai ti Po wasararimbe wemamo waponae dai, yara wapo rave mamo wasanayanambe vatane wo wasararimbe. Wabeare so, weamo wade wapanave Rinai jewen kobe.
JOH 5:45 Wapare Musa pamo vatano weasanave amen. Weramu Syo wasaen wapa anave ai mamaisye ramu. Weye ranivara weapanave Musa ai ratire, weamo indati wapanave Rinai tavona. Weye Risyirati Musa po inaura kakavimbe no apa ana po ratoe rai. Maisyare omai ti, arono munije ama akari, Risyamo syanaikebe wasai no Injayo Amisy amune raije ramu, yara Musa wepirati panaikebe wasai weye weaponae wapanave Rinaiji.
JOH 5:47 Tugae, wapanave Musa apa ayao po inaura rai ramu. Maisyare omaisy umba wapanave Sya ayao syo raura rai tavone ramu.”
JOH 6:1 Masyote inta yai jakato, Yesus poroto po onae Galilea raotar to no ama ranijo warani. Onae namije ama tamo kaije mirati Tiberias.
JOH 6:2 Vatano wanui rave utavondi Ai weye wo Apa anapaporainye raen arono Po saumane raunanto vatano ugwanene mansai to.
JOH 6:3 Yesus seo no unat muno Apa arakovo utavondi aije usea no unato naije tavon muno utantuna.
JOH 6:4 Arono naije vatano Yahudi awa Ono Paska ndea mangkepan to.
JOH 6:5 Yesus perato po vatano wanugande Ai mansaen wanui rave. Weti Po raura nanto Pilipus ai pare, “Pilipus, rui rati wamo anaisye inta ramavun indamu vatano wanui rave so wo raisy?”
JOH 6:6 Yesus po anajo indamu Po anuga raen: apa anave mbambunin dako? Weramu Yesus apa ana indati po rave mamo taune Po raen to.
JOH 6:7 Pilipus po raura akananto Yesus ai pare, “Wakoe! Rotije mamo wamo doijo manui rave veano ramavun, weramu indati mo vatano wanui rave so mansamai tavone ramu. Wo rakisyi rave kai weramu mamai tavone ramu!”
JOH 6:8 Naije Yesus apa arakovo utavondi ai umaso inta apa tame mi Andreas, opamo Simon Petrus apa rijata pije. Andreas umaso po raura akananto Yesus ai pare,
JOH 6:9 “Arikainye inta pi apave rotije vasyesye radani yai muno apa jiane yano jirum tavon. Weramu anaisyo maisyare wato maisya indati yo vatano wanui rave so mansamaisy aje ye?”
JOH 6:10 Yesus po raura pare, “Wapo vatane so matuti da waje utantuna.” Mino namije mamo insumai ntuna rai manakoe, weti vatano wanui rave umaso waje utantuna rai. Muno awa wanuije mamo anya vatan anui bo matora nseo no ribuge radani.
JOH 6:11 Naije Yesus po rotije umaso raugav Po kove raura seo Amisye ai, umba Po ratodijo vatano wanui utantuna umaso mansai muno jiane ratodi tavon mamaisy irati awa bekere rai.
JOH 6:12 Arono wisyisya uman to, Yesus po apa arakove matutir pare, “Wapo anaisye ama ateteo ntantuna ranunugande indamu vemo inta raepata inya.”
JOH 6:13 Weti rotije radani ama atete wo ranugan akare umaso mamo bayaije abusyinara eane jirum ntatairi.
JOH 6:14 Arono vatane wo Apa anapaporainyo po rarorone so raen, wo raura ware, “Sopamo tugae rave anawae Amisye po aurairive indati de mine so rai.”
JOH 6:15 Yesus po vatano wanui umaso mansaen ubeker ware ude wo antitidi indamu be akari titive. Maisyare omai ti, pusyo ti to no mumuimbe no unat.
JOH 6:16 Muno arono masyote mare ngkaumu kobe, Yesus apa arakove wakata no onae.
JOH 6:17 Umba usea nyomane rai ware wo onae raotar uta no munijo Kapernaum. Arono masyote ngkaumu dave to, Yesus pakare Apa arakove mansai rainy.
JOH 6:18 Naije onae mamo ovare panyoan dave weti aneae makokoe.
JOH 6:19 Arono uborae yava ama waravainye mamo rakarae maisyare kilometerije radani rako kaujentabo rako, werata wo Yesus aen panya onae vone raide pangkepan no awa nyomane rai, weti ujani bintabo.
JOH 6:20 Weramu Yesus po raura nanto mansai pare, “Risyi so! Vemo wajaniv inya!”
JOH 6:21 Weti onawamo mananibe, wo augave seo no nyoman. Muno naije kobe tavon nyomane nto nanto no nayave ruko nyomane mare nsiso raije rai to.
JOH 6:22 Siman akato vatano wanui nanawirati una tawan no onae ama tuga umawe rai wo raura ware, “Namanawe nyomane intabo dave no so. Wandaen Yesus opamo seo nyomane umawe raije ramu, yara Apa arakove obo nawirati usea rai, wuruta to.”
JOH 6:23 Vatano wanui rave umaso wo Yesus muno Apa arakove mansaumandi, weti ware wo Yesus akani. Arono naije nyomane inta no no munijo Tiberias nde nande, wo rakarimu mararai no anoko Amisy Yesus po kove raura seo Amisye ai umba vatano wanui wo anaisyo rotije raisy. Maisyare omai ti, vatano wanui umaso usea nyomano uma nde so rai janyi, ware wo onae raotar indamu wo Yesus akani no munijo Kapernaum.
JOH 6:25 Arono vatano wanui umaso unanta Yesus ai no Kapernaum no onae tuga ranijo warani, wo anajo ware, “Injayo Kurune, nandui rati winde no naiso?”
JOH 6:26 Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo wasanuga raen kakavimbe: weapo inakani weye namanawe wapo rotije raisya waman dave. Weramu Sya anapaporainyo syo rarorone mamo weananta ama ine raije ramu.
JOH 6:27 Vemo wapo anaisye obo rakani nora, weye indati anaisye wato mbaug ti meweno wasai jakato. Yara syare wapo anaisyo Risy Arikainyo Vatan syo raunande wasaije rakani ti wadaisy, weye anaisye so mbauge ramu. Wapo raisy weamo wakova nuge nuganui. Injayo Amisye po apa vambunine raugaje Rinai indamu syo anaisye so raunande wasai.”
JOH 6:28 Umba vatano wanui umaso wo ranajo ware, “Animaisye mirati reamo rave indamu reantavondi Amisye apa bekere rai?”
JOH 6:29 Yesus po raura akananto mansai pare, “Amisye apa bekere mi som: wapanave irati Rinai weye risyirati Vatano Amisye po inautitir weti ide to.”
JOH 6:30 Naije wo anajo akato ware, “Anapaporainyo rui mirati nyare Nyo raroron indamu reamo raen muno reamanave Nai? Animaisye mirati nyare Nyo rave?
JOH 6:31 Wusyinoe Musa po anapaporainye inta raroron arono po anaisyo manna raunande wama anene wo raisy no nugo vabukane vono maninimbe. Omamo Ayao Amisye mo ratoe mare, ‘Po anaisyo rotije no no munijo ntiti raugaje mansai.’ ”
JOH 6:32 Yesus po raura mansai pare, “Syo raura tugaive: Sya Injaya pi po anaisyo tugae no no munijo ntiti raugaje wasai, yara Musa po raugaje jewen.
JOH 6:33 Weye anaisyo Amisye po raunande wemirati no no munijo ntiti maje indamu mo kove raugavere vatano mine so mansai.”
JOH 6:34 Umba vatano wanui umaso wo raura ware, “Injae, Nyo anaisye uma wato raugaje reansai tutir!”
JOH 6:35 Yesus po raura kakavimbe mansai pare, “Risyirati anaisyo mo kovo nuge nuganui raunande wepi Risy. Are pirati de Rinai, weamo maror akatoe ramu. Muno are pirati panave Rinai, weamo awa ngkangkamandi akatoe ramu.
JOH 6:36 Weramu Syo raura akaore wasai: Wapo inaeno wasamije rai to, weramu wapanave Inai ramu.
JOH 6:37 Are pirati Injayo Amisye po aunande Rinai, opamo indati de Rinai jaje. Muno are pirati de Rinai, opamo Risyo amauta ramu.
JOH 6:38 Weye Risyamo ino no munijo ntiti umba ide to indamu Syo taune sya bekere raijare ramu, yara Injayo po inatutire Apa bekere mi Syo raijar.
JOH 6:39 Muno Injayo po inatutire Apa bekere mi so: vatano Po maunande indamu utavondi Rinai, vemo inta aumandi nora, yara Syo maijasea ukovakato vintabo no munije ama akari.
JOH 6:40 Weye Injayo Amisye apa bekere mi so: are pirati po Risy, Arikainyo Amisy, rinaen no anuga rai muno panave irati Rinai, wepamo apave irati kovo nuge nuganuije rai, muno Risyo aijaseo kovakato no munije ama akari.”
JOH 6:41 Vatano Yahudi uparijo Yesus ai weye Po taune aura pare, “Risyirati anaisyo no no munijo ntiti umba ide.”
JOH 6:42 Wo raura ware, “Yesus wepi so dako? Yusup apa kavo pije! Apa ajaya pe akoya me onayamo wamo yaena! Umba veanimaibe irati taune Po raura pare, ‘Risyamo ino no munijo ntiti ide to’?”
JOH 6:43 Yesus po raura akananto mansai pare, “Vemo wapayao ensembe nora.
JOH 6:44 Vatane nawamo inta de Rinai tatuga bayave ramu, yara vatano rui pirati Injayo po inatutire pare po augave sen, wepi de Rinai. Vatano napije indati Syo aijaseo kovakato no munije ama akari.
JOH 6:45 Anawae wusyine inta po raurairive ti ratoe apa bukuge rai pare, ‘Vatan tenambe nawamo indati Amisye po manyao.’ Maisyare omai ti, are nawirati wo Amisye apa ayao raraniv muno wo raugave nsiso manuga rai, weamo ude Rinai.
JOH 6:46 Vatan inta po Injayo Amisye aeno amije raije jewen bayave yara Ribuisy, weye rino no Amisye ai umba ide, weti Risyo Injayo Amisye aeno inamije rai to.
JOH 6:47 Syo raura tugaive: are pirati panave, apave irati kovo noa nuge nuganuije rai.
JOH 6:48 Risyirati anaisyo mo kovo nuge nuganui raunande wepi Risy.
JOH 6:49 Wapa anene wo anaisyo manna raisy no nugo vabukane vono maninimbe weramu wenawamo ugwenen to.
JOH 6:50 Weramu are pirati po anaisyo no no munijo ntiti ti maje so raisy opamo wene nande ai jakatoe ramu.
JOH 6:51 Risyirati anaisyo mo kove raunande wepi Risy, ino no munijo ntiti syaje to. Ranivara vatane inta po anaisyo namiso raisy, opamo kova nuge nuganui. Muno anaisyo Syo raunande so omamo inanasine mije, wemirati Syo raunande indamu vatano mine so ukovo rai.”
JOH 6:52 Weti vatano Yahudi wayao ensembe mansai vambinibe ware, “Po raura pare Po anasine raunande wamo raisy, omamo no tai ruimaisy?”
JOH 6:53 Weti Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo raura tugaive: ranivara weapo Arikainyo Vatan sya ine raisye jewen muno Sya mavu ramanam tavone jewen, weamo wapave kovo nuge nuganuije raije ramu.
JOH 6:54 Are pirati po Sya ine raisy muno po Sya mavuge ramanam, weamo apave kovo nuge nuganuije rai muno Risyo aijaseo kovakato no munije ama akari.
JOH 6:55 Weye Risya ine mamo tugae rave anaisye ma muno Sya mavuge mamo tugae rave mana ramaname ma.
JOH 6:56 Vatan are pirati po inanasine raisy muno po Sya mavuge ramanam, weamo be intabove Rinai muno Risyamo ibe intabove tawan irati ai tavon.
JOH 6:57 Injayo wepi po inatutire Opamo kova no tawan, muno Risyamo rikova no tawan tavon weye Po kove raunande Rinai. Maisyare omaisyamo vatano are pirati po inaisy, opamo kova no tawan weye Syo kove raunande ai.
JOH 6:58 Somirati anaisyo no no munijo ntiti nde mo anaisyo wusyino anene wo raisye ramaisye ramu. Weye anene ugwenen to, weramu are pirati po anaisyo namiso raisy, opamo indati kova nuge nuganui.”
JOH 6:59 Anakotare so ntenambe Yesus po raura no munijo Kapernaum arono Po ananyao raugav no yavaro sambaya ama uga rai.
JOH 6:60 Arono Yesus apa arakove wo apa ayao ranauna mewen, arakove umaso wanui wo raura ware, “Yesus apa ayao so mpanyoan dave. Are pirati bambunin po raranibe?”
JOH 6:61 Yesus po apa arakove manuga raen wo Apa ananyao raura udantutibe, weti Po raura nanto mansai pare, “Wabeanimaibe wapare Sya ananyao mpanyoan? Mo wapa anave rantaunasyo ravea e?
JOH 6:62 Indati animaisye mi wapo rakarae arono wapo Arikainyo Vatan rinaeno syakato no Sya munijo manasyino ino raije rai?
JOH 6:63 Anawayo Vambunine wemirati mo kove raunande indamu vatane ukova no tawan, yara vatano mine so wo kove umaso raunande kakai weye awa vambunine mamaisye ramu. Sya ayao syo raura wasaije so Anawayo Vambunine mo raunande, muno omamo mbambunin indamu mo kovo nuge nuganui raunande wasai.
JOH 6:64 Weramu weapamo inta wapanave ramu.” Yesus po ana umaso raura weye Po vatane manuga raeno wusyimbe to: vatano rui nawi indati wanave jewen muno vatano rui pirati po amavun indamu aubaisy.
JOH 6:65 Yesus po raura iridi pare, “Indati vatane inta wanave Rinai jewen. Wemi mbewar Syo raura wasai umawe rai syare vatane inta de Rinai tatuga bayave ramu. Yara vatano rui pirati Injaya po amayar dati, wepi de Rinai.”
JOH 6:66 Arono naije Yesus apa arakove wanui inta wonae Ai ti wansuk akirive kobe, naije utavondi Ai jakato jewen.
JOH 6:67 Naije Yesus po raura nanto Apa arakovo mansano abusyinara eane jirume umaso mansai pare, “Weapamo wapare wanajiv tavon dako jewena e?”
JOH 6:68 Simon Petrus po raura akananto Yesus ai pare, “Injae, are pirati reanta Ai jakato? Winyamo nya ayao wemirati mo kovo nuge nuganui raunande.
JOH 6:69 Reamanave Nai muno reamo naen Winyamo Vatano Kakavimbe no no Amisy ai umba Po natutir de reansai pi Winy.”
JOH 6:70 Yesus po raura akananto mansai pare, “Risyamo syo arakove wasano abusyinara eane jirume wasatayao to. Weramu wea tenambe so, vatane inta pirati panapatambe Anakakai Akoe ai!”
JOH 6:71 Vatano Po aura so wepirati Yudas, Simon Iskariot apa arikainye pije, weye wepirati pare po Yesus amavun indamu aubaisy. Opamo Yesus apa arakovo abusyinara eane jirum inta pije.
JOH 7:1 Naije Yesus panya propinsi Galilea raita, yara ponae panya no Yudea weye vatano Yahudi una no naije ware ubeker da wo aubaisy.
JOH 7:2 Arono naije Yahudi awa Ono Wo Randume Ransano mangkepan to.
JOH 7:3 Yesus apa rijate wo anajo ware, “Mbeanimaibe wino tawan bayave no Galilea so?! Nseo! Winyoronto no Yudea indamu Nya arakovo utavondi nai wo Nya ana nyo rave raen.
JOH 7:4 Weye vatane inta beker pare apa tame manakoe, weamo po apa ana dave raroron kakavimbe. Yara po rangkokaibea no vayave munijo mamaune rai, weamo mamaisye ramu. Weti reamare Nyo nya ana ndave raugav no kakavin indamu munije tename so wo naen tenambe.”
JOH 7:5 Yesus apa rijate wo aura taije maisy weye wanave Aije ramu.
JOH 7:6 Weti Yesus po raura akananto mansai pare, “Sya masyoto Amisye po ratayao Rinaije mamai dainya, yara weapamo wapare masyoto rui vayaveamo wata kai.
JOH 7:7 Vatano mine so nawamo manuga ngkakaijo wasaije ramu, yara manuga ngkakaijo Rinai weye risyo vatano mine so awa ana udave ngkakainoanive raura kakavimbe.
JOH 7:8 Wata one wato rai kai! Yara Risyamo syore rainy, weye Sya masyote mamai dainy.”
JOH 7:9 Yesus po ayao umaso raurana mewen, umba no tawan no Galilea.
JOH 7:10 Weramu arono Apa rijate wuruta no ono akoe umawe rai to, Yesus poroto tavon, weramu poroto maninimbe weti vatane wo aene ramu.
JOH 7:11 Vatano Yahudi wo akani no ono namije rai indamu wo aubaisy, weti wo raura ware, “Yesus opamo nori rui?”
JOH 7:12 Muno vatano wanui wo Yesus ansamuabe taune mansai vambinibe. Inta ware, “Wato pamo vatano kove pa!” Weramu inta wo raura ware, “Jewena! Yara Po vatane maponae.”
JOH 7:13 Weramu vatano wanui umaso wo Yesus aura kakavimbe no vatano Yahudi mansamune ramu, weye wo Yahudi masyaniv.
JOH 7:14 Vatane wo awa ono namije rave masyote inta yai jakato, umba Yesus to no Yavaro Amisye rai pananyaube no naije.
JOH 7:15 Weti vatano Yahudi upaparo mansai, ware, “Yesusa be sekorave rainy, weramu Po ananyao so raen dave. Are pirati po anyao ti payaoware so?”
JOH 7:16 Yesus po raura akananto mansai pare, “Sya ananyao mamo muje no taune Rinai ramu, yara no no Injayo po inatutire Ai.
JOH 7:17 Are pirati pare po Injae apa bekere rarijat, weamo indati po ranaun Sya ananyao so ama nori rati Injae ai, yara nori rati taune Rinaije ramu.
JOH 7:18 Weye vatano are pirati po taune apa ana datantona bo raurave, weamo apa bekere mamo po taune aijaseo titive. Weramu are pirati po raura indamu po Aja po atutire aijaseo titive, weamo mamai tugae pije, yara ayao angkarije mewen irati ai.
JOH 7:19 Musa po Amisye apa ananyao raunande wasai to, weramu weapamo wapo ananyao umaso rarijate ramu. Wabeanimaibe wapare weapo inaubaisy?”
JOH 7:20 Vatano wanui umawe wo raura ware, “Are pirati pare po naubaisya? Reamamo jewena! Winyamo anawayo kakaije siso Naija!”
JOH 7:21 Weramu Yesus po raen onawamo uparijo Ai jivae, weye ware Apa anapaporainye mamo anakere ma, vemo Po rave no masyoto sambaya rai nora. Weti Po raura akananto mansai pare, “Syo anapaporainye intabo rave, weramu waparijo Rinai weye Syo rave no masyoto sambaya rai.
JOH 7:22 Weramu weapamo arono masyoto sambaya wapo sunative wapa arikainye mansai, weye Musa po ananyao sunat raugaje wasai to. (Weramu tugae, Musa wepirati po raugaje jewen, yara aneno wusyin nawirati wo raugaje arono Musa ano rainy.)
JOH 7:23 Wapare vemo wapo Ananyao Musa rakanyoandi nora, weti ananyao sunat omamo watavondi rai no masyoto sambaya rai kai. Weti arono masyoto sambaya nandijawe Risyo saumane raunanto vatano gwanene ai ti anasine nsauman kobe, wabeanimaibe waparijo Rinai?
JOH 7:24 Vemo wapo anakotare rapatimu mamaisyo ana wadaeno wasamije bo raije rai nora. Yara syare wapo ratantona mavabe rati indamu wapa ana wapo rapatimu mamai tenambe.”
JOH 7:25 Arono naije vatano una no Yerusalem inta wo Yesus aura ware, “Vatane so pirati wama akarije ware wo aubaisye pije!
JOH 7:26 Weramu wamo Yesus anyanyut pananyaube no vatano wanui mansamun umawea wama akarije umanin bayavea, wo ayao inta rasakinav akananto Aije ramu. Indako wama akari so onawamo wanave Ai ware wama Mesias wepije to rako?
JOH 7:27 Weramu Yesusa pamo apa no raije mamo reamo raena, yara Mesias opamo arono rui rati pare de, weamo Apa no rai ti de mamo vatane inta po raene ramu.”
JOH 7:28 Naije Yesus pananyaube no Yavaro Amisye rai, gwaina pare, “Risyamo wapo inaen ivae muno Sya ino rai mamo wapo raen tavon. Weramu ide taune Sya bekere rai ramu, yara Amisyo tugae wepi po inatutir. Amisye so weapamo wapantatukambe Ai.
JOH 7:29 Taune Risyamo syo Injayo Amisye aen, weye ino no Wenui umba ide muno Wepi po inatutir.”
JOH 7:30 Vatano Yahudi wo Yesus apa ayao umaso raraniva mewen, ware ubeke damu wo aijar. Weramu vatane inta pana pantukamo Ai rainy, weye Apa masyoto Amisye po ratayao Aije ndea mamai dainy.
JOH 7:31 Weramu vatano wanugano naije wanui rave wanave Ai. Wo raura ware, “Tugae, sopamo Mesias wepi de to ije. Weye Apa anapaporainyo po rarorone manui rave, maisyare Mesias amaisy.”
JOH 7:32 Vatano Parisi udaniv nanto wo ranauno vatano wanui umaso wo Yesus ansamuabe mansai vambinibe ware Opamo Mesiasa pije. Wetiva vatano Parisi wato muno syeno akokoe wo naito wo Yavaro Amisye ramane inta matutir indamu wo Yesus aijar.
JOH 7:33 Naije Yesus payao pare, “Risyamo ino akato wasarijata masyote nggwaravainy akatoe ramu, yara kavinta umba syakato no Injayo po inatutire nui.
JOH 7:34 Weapamo indati wapo inakani, weramu wananta Rinai kakai. Weye munijo syoroto rai, weapamo indati wata rai kakai.”
JOH 7:35 Vatano Yahudi wayao vambinibe mansai ware, “Apa munije rui mirati pare to no rai weti wananta Ai kakai? Indako pare nin da tavondi wama arakovo Yahudi nanawirati utantuna no munijo marano Yunani mai rako? Pare po vatano Yunani una no naije mansanyaube rako?
JOH 7:36 Apa ayao po raura pare, ‘Weapamo indati wapo inakani, weramu weananta Inai kakai, muno munijo syoroto rai, weapamo indati wata rai kakai,’ Apa ayao so ama ine no tai rui?”
JOH 7:37 Ono namije ama akari rai arono ama masyoto akoe, Yesus seo tet muno gwain pare, “Are pirati awa ngkangkamandi, weamo de Rinai muno po mana ramanam!
JOH 7:38 Maisyare Ayao Amisye mo raura mare: are pirati panave Rinai, indati vatano napije kove ntipu anuga rai, maisyare mana ntipu irati mana ami rai ti njam.”
JOH 7:39 Yesus apa ayao mbe ananeneaebe umaso ama ine no taiso: Mana umawe raurata irati Anawayo Vambunine rai, Namirati indati mare majeo vatano wanave Yesus aije mansai. Weramu arono naije Anawayo Vambunine mamo maje rainy, weye Yesus kakai muno kovakato rainy.
JOH 7:40 Vatano nanawije inta wo Yesus apa ayao namije ranaun, weti wo raura ware, “Sopamo tugae rave anawae aurairive wamo anyube pi so.”
JOH 7:41 Muno kaijinta wo aura tavona ware, “Mesias wepi so, Napi Amisye po atutir de wansai.” Weramu kaijinta wo aura ware, “Opamo jewena, Mesias opamo no no Galilea umba de ramu!
JOH 7:42 Weye Ayao Amisye mo raura mare Mesias opamo de no Daud apa susye rai muno nori rati Betlehem, munijo wusyinoe aneno Daud tuna rai.”
JOH 7:43 Maisyare omai ti, vatano wanui awa ana udatantona Yesus ai mbe intabove jewen ti wayaowi Ai.
JOH 7:44 Vatano nanawije inta ubeker ware wo aijar indamu wo ave tatugadi, weramu vatane inta pana pantukamo Ai rainy.
JOH 7:45 Umba naito wo Yavaro Amisye ramane umaso wakata, naije syeno akokoe muno vatano Parisi wo manajo nande ware, “Wabeanimaibe wapo augave jewen?”
JOH 7:46 Naije vatano wo Yavaro Amisye ramane umaso wo raura ware, “Vatane wato apa ananyao ngko dave. Ananyao kaijinta mo Apa ramaisye ramu!”
JOH 7:47 Vatano Parisi wo raura akananto mansai ware, “Ee! Weapamo Yesusa po wasaponae tavon to e?
JOH 7:48 Yara Yahudi wama akari nawe Parisi reame inta wamanave Yesus aije jewen bayavea!
JOH 7:49 Vatano wanui wato obo wanave Ai, weramu onawamo wantatukambea, wo Ananyao Musa raene ramu. Indati Amisye po mangke raugaje mai jaje.”
JOH 7:50 Nikodemus, napirati wusyinoe de Yesus ai, no no naije, po vatano Parisi umaso awa ana wo Yesus aura tantunawije ranaun. Nikodemus pamo vatano Parisi pije tavon, weti payao nanto mansai taiso:
JOH 7:51 “Wakoe! Animaisye mi wapare wamo rave Yesus ai? Ranivara vatane inta po Apa ana dave raura kakavimbe rainy, weamo vemo wamo mangke rapatimugo Ai vayave nora. Omamo mamaisyo wama ananyao raije ramu.”
JOH 7:52 Naije apa arakove umaso wo raura akananto Nikodemus ai ware, “O! Mbeanimaibe wintavondijo vatano Galilea wato Ai? Winyamo vatano Galilea tavon dako? Nyo Ayao Amisye ranyao kobe rati! Weye Galilea omamo anawae inta no no naije umba deye ramu.”
JOH 7:53 Naije unajiv no taune awa yavare ranteter.
JOH 8:1 Weramu Yesus poroto kobe no Pukamo Saitun.
JOH 8:2 Awatan ngko dave pakare akato no Yavaro Amisye rai, muno vatano wanui rave ude irati Ai. Yesus tuna po manyao.
JOH 8:3 Umba kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai muno vatano Parisi wo wanya anaerere ugavo rai inta raugav ude no Yesusa nui. Wo wanya umaso raugave usya nte no awa yasyin.
JOH 8:4 Umba wo raura ware, “Injayo Kurune, wanya so omamo reamo raijar weye reamo raen kavoe mo ayao kakai anaerere rave.
JOH 8:5 Musa apa ananyao inta mare wanya anaerere maisyare so omamo orame rave ramaug ava ngkakai. Weti, Kurune, Winya ana ndatantona mamo noare rui?”
JOH 8:6 Awa ana wo raura so ware wo Yesus atopan indamu payao tatugadi, weamo wo kakai rantuna Ai kobe. Weramu Yesus beaje po apa kawije veano ana ratoe no kopa.
JOH 8:7 Wo anajo tutir, weti beakaeyo naije Po raura akananto mansai pare, “Weapamo are pirati ayao kakai meweno ai, weamo manasyimbe po orame rave wanya so ramaug.”
JOH 8:8 Naije beakaje Po ratoe akato.
JOH 8:9 Weramu arono wo Yesus apa ayao so ranaun, unajivo nanentabo eve, weti manasyimbe ananuiny dave mansai. Unajiva mewen dave, weti Yesus obo no kobe no naije muno wanya umawe ma no tavona nene.
JOH 8:10 Yesus beakaeyo akato, Po raura nanto rai pare, “Inya, wanya winy, vatane umawe nawamo uta no rui? Inta ta no ra po mangke rapatimugo naija e?”
JOH 8:11 Ama ayao mo raura Yesus ai mare, “Injae, jewena.” Umba Yesus po raura nanto rai pare, “Risyamo syo mangke raugaje nai tavone jewen. Nyoronto muno vemo nyo ayao kakai rave akato inya, masyoto unumeso kobe.”
JOH 8:12 Umba Yesus po raura nanto vatano wanui mansai jakato pare, “Risyamo inaurata irati vare rai, ibaro vatano mine so mansanuga rai. Are pirati tavondi Rinai, opamo panya kaumudi rai jakatoe ramu, yara varo mo kove raunande mbaro anuga rai tutir.”
JOH 8:13 Vatano Parisi wo raura nanto Yesus ai ware, “Nya ayao wato mamaisye ramu, weye taune Winyo taune naura kakavimbe. Vatane po taune aura, weamo vatane wanave aije ramu.”
JOH 8:14 Yesus po raura akananto mansai pare, “Risyamo syo taune inaura kakavimbe kai, weramu taune Syo inaura kakavimbe somamo tugae muno mamaisy, weye Risya no rai ti de mamo taune Syo raen muno Risya syakato rai mamo taune Syo raen tavon. Weramu weapamo wapantukambe Sya no rai ti de rai muno syakato raije rai.
JOH 8:15 Weapamo wapo mangke rapatimu mamaisyo vatano mine so awa ana udatantona rai vayave. Yara Risyamo syo mangke rapatimugo vatane inta ai ramu.
JOH 8:16 Weramu ranivara Syo mangke rapatimu, weamo mangke namije mamaisy, weye taune Ribui syo rapatimuge ramu, yara Injayo po inatutire pamo tavondi inautan.
JOH 8:17 Muno wapa Ananyao Musa ama ayao inta ratoe taiso: Vatane intabo po anakotare inta raura omamo mamai dainy, yara vatane jiruma aya ayao intabo irati anakotare umaso rai, weamo mamai to ti wamanave rai.
JOH 8:18 Weti vatane jiruma yo inaura kakavimbe taiso: manasyimbe, taune Risyo inaura kakavimbe, muno jirum, Injayo po inatutire po inaura kakavimbe.”
JOH 8:19 Naije wo raura akananto Ai ware, “Weti Nya Injaya nori rui?” Yesus po raura akananto mansai pare, “Risy muno Sya Injaya, weapantatukambe Ririnsai. Ranivara wapo inaen, weamo Sya Injaya wapo aen to.”
JOH 8:20 Yesus po apa ananyao so raura aje no Yavaro Amisye ama uga rai, mararaijo bayaijo namirati vatane wo doije raugasyo raije rai. Muno vatane inta po aijare ramu, weye Apa masyoto Amisye po ratayao Aije mamai dainy.
JOH 8:21 Umba Yesus po raura nanto vatano wanui mansai jakato pare, “Risyamo syoroto muno weapamo indati wapo inakani. Weramu wananta Rinai jewen, weye munijo syoroto rai mamo maweso weade rai jewen. Weapamo indati wakakai wapa ayao kakai rai.”
JOH 8:22 Weti akarijo Yahudi wo raura ware, “Veanimaibe Yesus po raura pare, ‘Munijo syoroto rai mamo maweso weade rai jewen’? Indako pare Po taune aubai dako?”
JOH 8:23 Umba Yesus po raura nanto mansai pare, “Weapamo vatano mine nawirati weap, yara Risyamo sya munije mi munijo ntiti warae. Mine somamo wapa munije mijem, yara Risyamo sya munije ma jewena.
JOH 8:24 Wemi mbewar umawe Syo raura wasai syare weapamo indati wakakai wapa ayao kakai rai. Weye ranivara wapanave Rinai jewen arono Syo inaura kakavimbe syare Risyamo are pi Risy, indati tugae rave wakakai kobe muno wapa ayao kakai mamo Amisye po rapaya wasaije ramu.”
JOH 8:25 Weti wo anajo ware, “Are pi Winy?” Yesus po raura akananto mansai pare, “Veanimaibe syayao akanande wasai? Arono manasyinoe Syo inaura kakavimbe tenambe to.
JOH 8:26 Ayao rapatimu syare Syo raura wasai manakoe weye wapa ana wadave ngkakai. Injayo po inatutire Apa ayao mamai dave, muno ayao rui mirati idaranivo Ai wemi Syo raura kakavimbe irati vatano mine wasai.”
JOH 8:27 Yesus po Ajayo Amisye aura umaso, weramu vatano wanui nanawije wantatukambe rai.
JOH 8:28 Weti Po raura mansai pare, “Arono indati wapo Arikainyo Vatane inauseo inyo kapite rai, wea umba wapo raen Sya ayao syo inaura kakavimbe mamo mamai dave. Muno Risyamo sya ana syo rave mamo no no taune Rinai ma jewena. Yara ananyao rui mirati Injaya po raura Inai webo mirati Syo raura.
JOH 8:29 Wepirati po inatutir, muno tuna inautan tutir. Po inapaya syanya syayave ramu, weye Sya ana idave mamaisyo Apa bekere rai tenambe, ti anayanambe Rinai.”
JOH 8:30 Arono Yesus po ananyao kotare umaso raura, vatane wanui rave wanave Ai.
JOH 8:31 Naije Yesus po raura nanto vatano Yahudi nanawirati wanave Aije mai pare, “Ranivara weano tawan no Sya ayao rai, weapamo tugae rave Sya arakovo watavondi rinai nawirati weap.
JOH 8:32 Indati weapo Amisye apa ayao tugae raen, muno ayao tugae so mo wasapaya irati anakotaro mo wasaijaro arove rai.”
JOH 8:33 Umba wo raura akananto Yesus ai ware, “Veanimaibe Winyo raura nyare reamamo indati reampaya aro rai? Reamamo aneno Abraham apa susyo po reansampambe nawirati ream. Muno vatan inta wo reansaijaro arove ramu.”
JOH 8:34 Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo raura tugaive: are pirati po ayao kakaije rave, weamo ayao kakai mo aijaro arove.
JOH 8:35 Vatano aijaro arove ato siso yavaruga raije ramu. Yara arikainyo yavaruga opamo ato siso yavaruga rai no tawan tutir.
JOH 8:36 Maisyare omai ti, ranivara Arikainyo Amisy risyo wasapaya aro rai, weamo tugae rave wapaya rai kobe.
JOH 8:37 Weapamo Syo wasaen wana no Abraham apa susye rai, weramu wabeke damu wapo inaubaisy, weye Sya ayao mamo waponayo rai muno weapo raugave nsiso no wasanuga raije ramu.
JOH 8:38 Ana rui mirati Syo raeno sya Injaya nui, wemirati Syo raura wasai. Weramu weapamo ana rui mirati wapo raranivo wapa aja ai, wemirati weapo raijar.”
JOH 8:39 Umba wo raura akanande Yesus ai ware, “Reama injaya pirati Abraham.” Umba Yesus po raura mansai pare, “Weapamo Abraham apa arikainye nawirati weapa jewena, weye weapa ana wadave nsasyeo Abraham apa ana dave rai.
JOH 8:40 Weapa ana wadave mamo wabeke damu wapo inaubaisy. Weramu Risyamo syo ayao tugae obo raura wasai muno ayao tugae namije mamo Syo raraniv no Injayo Amisy ai. Vatano po ayao tugae raura pamo Abraham po aubaisye ramu.
JOH 8:41 Weti wapa ajae sasyeo Abraham ai. Muno wapa ana wadave mamo wapa aja apa ana dave mijem.” Naije wo raura ware, “Reamamo arikainyo insumaije jewena! Yara vatano Yahudi reama Injaya intabo dave, Opirati Amisye.”
JOH 8:42 Yesus po raura nanto mansai pare, “Ranivara Amisye pamo wapa Ajae waino ai ratire, weamo weamuinyo Inai, weye risyamo ino no Injayo Amisye ai umba syuje ti ide so. Muno ide irati taune Sya bekere rai ramu, yara Injayo Amisy po inatutir apa bekere rai.
JOH 8:43 Wabeanimaibe wananta Sya ayao so rai jewen? Indako waponae wapo Sya ayao raranivi?
JOH 8:44 Anakakai Akoe wepirati wapa Ajae waino ai, weti weabeto irati apa bekere rai. Anakakai Akoe wepirati po vatane maubaisy arono manasyin dave rai muno opamo anuga mbeto ayao tugae raije ramu, weye anuga mamo ayao tugae ravaki rai jewen. Po ayao aarurijate raura tutir, weye anuga ntairijo angkarije rai. Anakakai Akoe pamo vatano arurijat akoe pije muno ayao arurijat kotar vatano mine so wo raura omamo no no Anakakai Akoe ai po raugaje.
JOH 8:45 Weramu Risyo ayao tugae raura, muno weapanave Inai ramu.
JOH 8:46 Weapamo wananta ayao kakai inta rai no Rinai jewen. Risyo ayao tugae raura, weti wabeanimaibe weapanave Inai jewen?
JOH 8:47 Are pirati Amisye apa arikainye waino ai, opamo po Amisye apa ayaowe raraniv. Weramu wapo Apa ayaowe raranive jewen, weye weapamo Amisye apa arikainye waino wasai jewen.”
JOH 8:48 Umba vatano Yahudi wo Yesus aura tantunawi ware, “Reama ana reamo raura umawe mamo no rai tugae: Winyamo vatano Samaria pi Winy! Muno anawayo kakaije siso nanuga rai to!”
JOH 8:49 Yesus po raura pare, “Anawayo kakai inta siso inanuga rai jewen. Ibeaje irati Sya Injaya ai, weramu weapo inaura tantunawi.
JOH 8:50 Risyamo syo tamo ntiti rakani taune inamarome ramu, yara Injayo Amisye wepirati po tamo ntiti raugaje Rinai. Wepirati indati po mangke rapatimugo vatano nanawirati wo inaura tantunawi mansai.
JOH 8:51 Syo raura tugaive: Are pi beto Sya ayao rai, opamo nanto wene raija nuge nuganuije ramu.”
JOH 8:52 Vatano Yahudi wo raura akananto Ai ware, “Wakoe! Winyo raura nyare, ‘Are pi beto Sya ayao rai, opamo nanto wene raija nuge nuganui ramu.’ Weramu Nya ayao so mamaisye ramu weye Abraham opamo kakai, maisyare omai tavon Amisye apa anawae wusyine nanawamo wene nde mansai tavon. Indako Winyamo nyanakoe reama aneno Abraham akivana rako? Opamo wene nde ai to! Anawae nanawamo wene nde mansai to! Weti Winyamo are pi Winy? Reamare Winyamo anawayo kakai siso nanuga rai to!”
JOH 8:54 Yesus po raura akananto mansai pare, “Risyo tamo ntiti rakanijo inamarom, weamo mamaisye ramu. Injaya wepi po tamo ntiti raunande Rinai, Napirati weapo aura wapare wapa Amisy.
JOH 8:55 Weapamo wapantatukambe Amisye ai, weramu Risyamo syo aen. Muno ranivara Risyo raura syare, ‘Risyamo syantukambe Amisye ai’ weratire, indati Risyamo aarurijat akoe pi Risy maisyare weasamaisy. Weramu Syo raura tugaive: Risyamo syo Amisye aen muno ibeto Apa ayao rai.
JOH 8:56 Arono wusyinoe wapa aneno Abraham ananibe weye po ranaun Sya masyoto syare ide no mine so raije pare po raen. Tugae, soamo Abraham po Sya ide no mine so raen to, weti ananibe rave.”
JOH 8:57 Umba vatano Yahudi wo raura ware, “Nya tume mamo nseo no tename jirum eane abusyin rainya nene! Umba winyare Nyo aneno Abraham aen e?”
JOH 8:58 Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo raura tugaive: arono Abraham avaki rainyamo, Risyamo rino to.”
JOH 8:59 Naije vatano Yahudi nanawije uparijo Ai, weti wo orame ratayao wo rave Yesus amaug ware wo aubaisy. Weramu Yesus kokaibe mansai muno puje Yavaro Amisye rai ti to kobe.
JOH 9:1 Arono Yesus panya pananave, to nanto vatano amije ntuba inta ai. Vatane so amije ntuba no arono ano kobeyoe.
JOH 9:2 Yesus apa arakove wo anajo ware, “Injayo Kurune, arepa ayao kakai mo vatane so aveti amije ntuba: taune pi po rave rako, apa vatan anui nanai rako?”
JOH 9:3 Yesus po raura mansai pare, “Taune pa jewen, muno apa vatan anui nanaya jewen tavon, weramu beare so indamu Amisye apa vambunine raroron kakavimbe.
JOH 9:4 Syo raura ananeneaebe taiso: anakere raijaro simane rai omamo mamaisy, weramu arono namane nde, wamo anakere rapaya. Naisoamo Amisy wepi po inatutire Po varore raugaje wansai indamu wamo Apa anakere raijar, weramu kavinta umba wama varoro namije mare mewen kobe. Weti syare wamo Amisye apa anakere raijar naiso kobe.
JOH 9:5 Arono rino no mine so, Risyirati varo mo kove raunande vatano mine so mansaije wepi Risy.”
JOH 9:6 Yesus po apa ayaowe so raurawa jewen, naije nyipube aje no kopa muno Apa nyipute rave kopa rakurive. Umba Po raunanto po rave vatano amije ntuba umaso amije raupaisy.
JOH 9:7 Muno Po raura nanto ai pare, “Nyoronto nyo namune rarondom no Waro Kampoa Siloam rai.” (Siloam mamo ayao Yahudi ma, ama ine mare “Ratuti to.”) Weti vatane umaso to po amune rarondomo rai. Arono sakinav pare pakare, amije mpora ti po nuge raen.
JOH 9:8 Vatano ami ntuba umaso apa arakove nanawe, vatano wusyinoe wo aen panatambe ananuge raiveve nawe, soamo wo aen weti wo raura tenambe ware, “Vatane so pirati wusyinoe tuna panatambe ananuge raiveve wepi so dako?”
JOH 9:9 Inta nawirati wo raura ware, “Napi ivae.” Weramu inta wo raura ware, “Opamo jewena, yara vatano kaijinta pi so, amune mo vatano amije ntuba umawe amaisya.” Weramu taune po raura kakavimbe mansai pare, “Tugae, risyirati wusyinoe inamije ntuba!”
JOH 9:10 Naije wo raura nanto ai ware, “Animaisye mi nande nai ti namije mpora ti nyo nuge raene so?”
JOH 9:11 Po raura akananto mansai pare, “Vatano apa tame mirati Yesus po kopa inta rakurive umba Po rave inamije raupaisy, umba Po raura pare, ‘Nyoronto namune rarondom no Waro Kampoa Siloam rai.’ Weti syoroto, inamune rarondomo rai, naije inamije mpora ti syo nuge raen kobe.”
JOH 9:12 Weti wo anajo ware, “Vatano nyo aura wato, Napi rui?” Po raura akananto mansai pare, “Syantatukambe.”
JOH 9:13 Naije wo vatano amije ntuba umawe augaveta no vatano Parisi mansamun.
JOH 9:14 Masyoto Yesus po saumane raunande vatano amije ntuba ai omamo vatano Yahudi awa masyoto sambaya mije. Vatano Parisi wo ratantona ware Yesus apa anapaporainye umaso mamo anakere ma, weti vemo Po rave no masyoto sambaya rai nora.
JOH 9:15 Umba vatano Parisi umaso wo vatano amije ntuba umawe anajo ware, “Animaisye mi nande nai ti namije mpora ti nyo nuge raen?” Vatane umaso po raura akananto mansai pare, “Yesus po kopa raugaje inamije rai muno syo rarondom. Naije inamije mpora ti syo nuge raen kobe.”
JOH 9:16 Umba Parisije inta wo raura ware, “Yesus wato pamo Amisye po atutir de pa jewena, weye Po Ananyao Musa rakanyoandi. Po rakanyoandi arono Po anakere raija no masyoto sambaya rai.” Weramu Parisi kaije wo raura ware, “Jewena! Vatano ayao kakai no ai pamo indati po anapaporainyo maisyare so inta rarorone ramu. Maisyare omai ti, wandaen Yesus pamo vatano ko dave.” Weti vatane umaso wayao ensembe mansai vambinibe.
JOH 9:17 Umba vatano Parisi wo vatane umawe anajo akato ware, “Vatano po namije raveti mpora ti nyo nuge raen pamo animaisye mi nyo ratantona Ai?” Naije po raura pare, “Vatane so anawae pa.”
JOH 9:18 Weramu vatano Parisi wonae wanave anapaporainye umaso raiji. Ware, “Vatane sopamo amije mporaro anapaporaimbe tugae rako jewena rako? Indako arono manasyinoe amije ntuba ramu rako?” Maisyare omai ti, wo apa vatan anui yawainde,
JOH 9:19 muno wo yanajo ware, “Ipa arikainye so pirati ipare ano kobe wea amije ntuba rako? Veanimaibe soamo amije mpora ti po nuge raen?”
JOH 9:20 Apa vatan anui yo raura akananto mansai yare, “Arikainye sopamo irima arikainye pa. Muno arono akoya mare mo ano ajeamo irimo aen, rima arikainye amije ntuba.
JOH 9:21 Weramu veanimaibe soamo amije mpora ti po nuge raen, muno are pirati po saumane raunande ai, irimamo imantatukambe. Weti taune wapo anajo weye opamo arikainy tuvane pa jewena, yara apa ana po ratantona matu to. Taune po raura wasai jaje.”
JOH 9:22 Apa vatan anui yo ayao so raura mansai weye yo akarijo Yahudi masyaniv. Yo masyaniv weye awa ayao mamai to ware vatano nanawirati wanave ware Yesus sopamo Mesias wepije, onawamo mangke raugaje mai indamu vemo wakasisa yavaro sambaya rai nora.
JOH 9:23 Ayao so mbewar ti apa vatan anui yare, “Rima arikainye so arikainyo tuvane pa jewena, yara apa ana po ratantona matu to, weti wapo taune bo anajo kai.”
JOH 9:24 Naije wo vatano ami ntuba umaso awain akato muno wo raura nanto ai ware, “Inya! Nyo ayao tugae bo raura weye soamo nyayao no Amisye amun ti! Wamo Yesus napije aen opamo Vatano apa ayao kakai no Ai.”
JOH 9:25 Umba vatano uma saumane so po raura akananto mansai pare, “Vatano napije apa ayao kakai no Ai pa rako, risyamo syantatukambe. Weramu sya ana syo raene mamo risyamo namanawe inamije ntuba, muno soamo inamije mpora ti syo nuge raen.”
JOH 9:26 Umba wo ranajo ware, “Ana rui Po rave nai? Po namije raveti mpora ti nyo nuge raene mamo Po raveare rui?”
JOH 9:27 Vatano napije po raura mansai pare, “Syo raura wasai to, weramu weaponae wapo raranivi. Wabeanimaibe soamo wabeker indamu syo raura wasai jakato? Indako wapare wabekero wapanave Ai, maisyare Apa arakovo utavondijo ai mansamai dako?”
JOH 9:28 Naije wo vatane umaso akaajian wo aura ware, “Taune winyirati ntavondi Ai! Reamamo jewena. Reama ntavondi ai opamo Musa!
JOH 9:29 Reamo raen Amisye pamo po apa ayao raura de Musa ai to, yara Vatane wato pamo reamamo reamantatukambe Ai: Opamo no no rui umba dea?”
JOH 9:30 Vatane umaso po raura akananto mansai pare, “Sinam dave irati weapantatukambe Apa munijo no rai ti de rai, yara Po inamijo ntuba raveti mpora ti syo nuge raen.
JOH 9:31 Wamo raen vatano ayao kakai no mansai wenawamo Amisye po maranive ramu, yara vatano ubeaje Ai muno utavondi Apa bekere rai wenawirati Po maraniv.
JOH 9:32 Arono munije so ama manasyine raija ndea unumeso rai, vatano amije ntuba no arono ano aje kaijoe inta amije mpora tai somaisy indamu wamo anaumbe rainy.
JOH 9:33 Ranivara vatane wato pamo no no Amisye ai jewen, weaveti Po anapaporainye inta rarorone ramu.”
JOH 9:34 Wo raura akananto ai ware, “Nyare? Winyirati ayao kakai ntapekano nai rave arono navaki ajewe, weti mbeanimaibe nyare nyo reansanyao?” Arono naije kobe wo aorai siso no yavaro sambaya rai.
JOH 9:35 Yesus po ranaun wo vatane umaso awatambe ti pusyo. Weti nanto ai muno Po raura ai pare, “Winyamo nyanave Arikainyo Vatan ai rako?”
JOH 9:36 Vatane umaso po Yesus anajo pare, “Injae, are pi Nyo aura we? Syare Injae nyo aura rinai indamu syanave Ai.”
JOH 9:37 Yesus po raura pare, “Vatano napije pi Risy: Risyi nyo inaeno namije rai muno soamo syayao nande nai.”
JOH 9:38 Naije po raura pare, “Injae, soamo syanave.” Po vukane ranteteraje no Yesus amun muno beaje Ai.
JOH 9:39 Yesus po raura pare, “Ride no mine so indamu Syo ayao mamaisye rapatimu vatane mai. Wirati vatano mamije ntuba nanawamo indati wo nuge raen, yara vatano mamije ngko ti wo nuge raen to indati wo raen akatoe ramu yara mamije ntuba.”
JOH 9:40 Vatano Parisi una no naije inta wo Yesus apa ayao umaso ranaun, weti wo anajo ware, “Reamamo reansamije ntuba tavon dako?”
JOH 9:41 Umba Yesus po raura akananto mansai pare, “Weapamo wapo raura wapare weapo raeno wasamije rai muno wapare wapo Ayao Amisye raen. Weramu weapamo watavondijo Amisye ai jewen, weti wapa ayao kakaije no tawan no wasai. Ranivara wasamije ntuba ratire, indati wapantatukambe ayao kakaije rai, ti Amisye po mangke raugaje wasai jewen.”
JOH 10:1 Yesus po raura pare, “Syo raura tugaive: arono vatano anaonoan siso no tanoano maero domba makumo raije rai, opamo po ama unsanda rausiso jewen yara po ama yane rarijati umba to siso.
JOH 10:2 Weramu vatano po unsanda raisiso, wepirati vatano po maero domba makum.
JOH 10:3 Vatano napije pamo vatano po unsanda ramane po unsanda rausiso ai, muno po maero domba awa tame rawain, weamo wo araniv muno po maugav wusya.
JOH 10:4 Arono po maugava wusya, panya no wuisy muno maero domba wo arijat weye wo anamote ranaun to.
JOH 10:5 Weramu vatano no no maran inta de, weamo maero domba utavono ai jewen, yara unajiv ti uta aora weye wo vatano maran anamote ranaune ramu.”
JOH 10:6 Wemirati Yesus po raura ananeneaebe mansai, weramu unanta ama ine raije jewen.
JOH 10:7 Weti Yesus po raura intabo akato pare, “Syo raura tugaive: Risyirati rinaurata irati tanoano domba ama unsanda rai.
JOH 10:8 Vatano ude wuisyeve Rinai wenawamo vatano anaonoan tenambe, weti maero domba wo manamote raranive ramu.
JOH 10:9 Risyirati syo inaura ananeneaebe tai rati unsanda rai, weti are pirati panya de siso po unsanda so raide, weamo Syo apaya apa ayao kakaije rai indamu apave kovo nuge nuganuije rai. Opamo aurata irati Sya domba inta ai, weti indati siso domba awa tanoane rai umba siman akato pusyo po apa anaisye rakani.
JOH 10:10 Vatano anaonoan apa bekere mamo panaonoambe muno po domba maubaisy weti makanive. Yara Risya ide no mine somamo indamu vatane awaura kovo nuge nuganui rai muno Syo kove raugaje ti ntairi mai.
JOH 10:11 Risyirati syo sya maero domba maeranande mavabe. Weti Syo inanasine raunandea ikakai indamu Syo sya domba mapaya kakaije rai.
JOH 10:12 Weramu vatano apa anakere mamo doije rave avae indamu po maero domba maeranande, opamo po maeranande mavabe jewen weye apaura domba umaso maije ramu. Weti arono po makeo sivuiny aeno dei, janiv ti nin ti to maere umawe mansaora. Naije makeo sivuiny siso pare po domba maubaisy weti domba unajiv tenambe ti mangkat kobe.
JOH 10:13 Vatane wato opamo nin ti to maero domba maora weye apa anakere mamo doije bo mirati po rakani. Bekobe domba mansai mamo meweno anuga rai.
JOH 10:14 Weramu Risyamo risyirati syo sya domba maeranande mavabe. Syo raura ananeneaebe, weye Sya domba maurata irati Sya kawasae mai. Syo sya kawasae mansaen tenambe muno wenawamo wo rinaen tavon,
JOH 10:15 maisyare Injayo Amisye po rinaen muno Risyo Injaya aen. Syo inanasine raunande ti ikakai indamu Sya kawasae awave kove rai.
JOH 10:16 Syaura vatano kaijinta mai nanawirati mato siso kawasae so mai tavone jewen. Onawamo syare Syo maugave siso tavon. Wo inanamote raraniv tavon, indati Syo manugan ube intabove Sya kawasae umawe matavon. Weti awaura anugane intabo rai muno awaura Akarije intabo ai, Wepirati Risy.
JOH 10:17 Injaya muiny irati Rinai weye Syo inanasine raunandea ikakai indamu ikovakato.
JOH 10:18 Vatano rui pare po inaubaisy opamo apa vambunine mamaisye jewen. Yara Syo inanasine raunande mamaisyo taune Sya bekere rai. Risya vambunin inanasine raunanto ikakai muno Risya vambunin ikovakato. Risya anakere somamo Syo raugav no Injaya ai.”
JOH 10:19 Vatano Yahudi usayai no naije wo Yesus apa ayao umaso ranaun, weti wayaowi vambinibe weye awa ana wo ratantona mbe jirumbe.
JOH 10:20 Wanui rave inta wo raura ware, “Anawayo kakai inta siso anuga raija muno anaivi mo avea. Veanimaibe wapo aranibe?”
JOH 10:21 Weramu kaijinta wo raura ware, “Vatano anawayo kakai siso anuga rai pamo payaoware wato maisye ramu. Muno anawayo kakai opamo bambunin po saumane raunanto vatano amije ntuba aije ramu.”
JOH 10:22 Arono naije vatano Yahudi wo ono akoe rave no Yerusalem. One somamo indamu vatano Yahudi maemendi Yavaro Amisye ama masyoto manasyimbe ama unsanda rausiso raije rai. Arono naije ovaro nanayao tami.
JOH 10:23 Yesus pananave no Yavaro Amisye ama repono Salomo rai.
JOH 10:24 Weti vatano Yahudi wanugano akiani muno wayao nanto Ai ware, “Mbeanimaibe Nyo ana no nai rangkokaibe reansai? Reamare Nyo naura kakavimbe: Winyamo tugae rave Mesias, wepi Win dako?”
JOH 10:25 Yesus po raura akananto mansai pare, “Syo raura wasai to, weramu weapanave Sya ayaowe raije ramu. Risyi syo anapaporainye raroron manui rave, mamaisyo Injayo Amisye apa bekere rai. Sya anapaporainye umaso mo Sya vambunine raroron kakavimbe irati wasai to. Weramu weapanave raije jewen tavon.
JOH 10:26 Weapamo wapanave jewen weye weapamo wasato siso Sya maero domba maije ramu.
JOH 10:27 Sya maero domba wo inanamote raraniv. Risyamo syo mansaen muno utavono Inai. Sya domba umaso maurata irati Sya kawasae mai.
JOH 10:28 Risyo kovo nuge nuganui raunanto Sya kawasae mansai indamu una tawan muno wene makare mai jewen. Vatane inta po manaonoambe inaneme raora jewen.
JOH 10:29 Sya Injaya, Wepirati po maunande Rinai to, Apa vambunine manakoe rave, mo vambunino kaijo rui rakivan bintabo. Weti vatane inta po Sya kawasae mantauno Injaya aneme rai kakai.
JOH 10:30 Risy muno Sya Injaya irimamo intabo.”
JOH 10:31 Naije vatano Yahudi wo orame raugav akato, ware wo rave Yesus amau da kakai.
JOH 10:32 Weramu Yesus po raura nanto mansai pare, “Syo anapaporainyo manakoe manui rave rarorono wasai to, namirati Injaya po raunande Syo raijar. Sya anapaporainyo namije rui mirati mbewar ti wapare wapo rinamaugo rai?”
JOH 10:33 Vatano Yahudi wo raura nanto Ai ware, “Nya anapaporainyo nyo raroron wemirati mbewar ti reamo orame rave namaug, oma jewena. Yara Winyo Amisye aura tantunawi weye winyare Winyamo Amisye pi Winy! Weramu wandaen Winyamo vatan bayave pi Winy. Nyo Amisye aura tantunawi, weti reamare reamo naubaisy.”
JOH 10:34 Umba Yesus po raura pare, “Tugae, Amisye taune po raura pare, ‘Weapamo maisyare Amisye amaisy.’ Ayao umaso ratoe no Ayao Amisy wapare watavondi raije rai.
JOH 10:35 Wandaen ayao ratoe Ayao Amisye rai mamo wamo inta ranigwane kakai. Maisyare somaisy, Amisye apa ayao umawe no rai tugae, namirati Po raura pare vatano wo Apa ayao raijare nawamo ‘maisyare Amisye amaisy.’
JOH 10:36 Weti Amisye po mawain taije maisy, wabeanimaibe weapare Risyo Amisye aura tantunawi weye Risyo raura syare Risyamo Arikainyo Amisy? Yara Risyamo Injayo Amisy po inapatimu muno Po inatutir ide no mine so.
JOH 10:37 Ranivara anakero Injaya po inatutir Syo raijare jewen datire, weamo vemo wapanave Rinai nora.
JOH 10:38 Wapare wapanave Rinai jewen, weamo syare wapanave Sya anapaporainye obo rai, weye omamo Amisye apa anakero Syo raijare mije. Maisyare naije, weapo raen muno weananta rai: Injaya pamo no intabove Inai muno Risyamo ino intabove Injaya ai.”
JOH 10:39 Vatano Yahudi umaso ware ubera wo Yesus aijar akato, weramu Yesus nino mansai ti to.
JOH 10:40 Yesus po mana Yordan raotar akato, to nanto no ama ranijo warani, namirati wusyinoe Yohanes po vatane maugasya kuvuni mana rai. Umba Yesus no tawan no naije.
JOH 10:41 Muno vatano wanui ude Ai. Wo raura mansai vambinibe ware, “Yohanes po anapaporainye rarorone ramu, weramu ana po Vatane so aura mamo no rai tugae.”
JOH 10:42 Muno vatane wanui rave no naije wanave Yesus ai.
JOH 11:1 Vatan inta apa tame mirati Lasarus opamo nori rati Betania. Muno apa aname jiruma, aya tame mirati Maria muno Marta, inya no munijo namije rai tavon.
JOH 11:2 Maria umaso mamo wanya mo manino mbovove rauvaro Amisy Yesus ajoe rai muno mo rakarivuinye veano ajo raupaisyo mije. Masyote inta Lasarus gwanen.
JOH 11:3 Weti apa aname umaso yo aya arakove inta atutir de no Yesusa nui po aya ayao raura Ai taiso: “Injae, rima anakavo Injae nanuga no ai rave opamo gwanena.”
JOH 11:4 Arono Yesus po ayao namije ranaun, Po raura pare, “Wanene somamo mo wene raugave ramu. Yara wanene so nande arakovo Lasarus ai indamu Injayo Amisye po apa kovo ntiti raroron kakavimbe muno Po Arikainyo Amisy risya kovo ntiti raroron tavon.”
JOH 11:5 Yesus muiny irati Marta, Maria muno Lasarus mansai.
JOH 11:6 Weramu arono Po Lasarus anaun gwanen, weamo no vayave no naije masyote jirum akato.
JOH 11:7 Masyoto jirumo nanaije mewen, umba Po raura nanto Apa arakovo utavondi ai mansai pare, “Wade wamakata no munijo Yudea.”
JOH 11:8 Wo raura ware, “Injayo Kurune, kavoe vatano Yahudi una no Yudea ware wo orame rave winaepar, ubeker wo naubaisy. Weti mbeanimaibe nyare nyakato no ratuije?”
JOH 11:9 Yesus po raura ananeneaebe mansai pare, “Masyote anteter mba dave arono uma seo ao to pasyo akato. Weti vatano panya arono sansimane ntami apa kawi rantukame ramu, weye uma bar ti po apa unanuije raen kobe.
JOH 11:10 Weramu vatano wanya arono namane ntami indati awa kawije rantukam weye nuge ngkaumur. Sya masyoto ikakai raije nde rainy, weti wanta kai.”
JOH 11:11 Umba Yesus po raura akato pare, “Wama arakovo Lasarus niki to, weramu Risyamo kavinta ito Syo amin.”
JOH 11:12 Yesus apa arakovo utavondi ai wo ayao rasakinav ware, “Lasarus niki, wea kavinta sauman.”
JOH 11:13 Yesus apa ayao ama ine mi so: Lasarus opamo kakai to. Weramu Apa arakove wo rakarae ware Yesus pare Lasarus ta niki vayavea.
JOH 11:14 Maisyare omai ti, Yesus po raura kakavimbe mansai pare, “Lasarus opamo kakai to.
JOH 11:15 Arono kakai kobe, rino no ratuije ramu. Weramu inanayanambe weye syare Syo ana inta rarorono wasai indamu wapanave kobe. Soamo wade wanta no Lasarusa nui.”
JOH 11:16 Naije Tomas napi aura tavonamo Didimus (weye arikainyo tapume pa) po raura nanto Yesus apa arakovo kaijinta mansai pare, “Wade wantavondi ai muno wangkakai atavon!”
JOH 11:17 Arono Yesus puiya nanto no Lasarus norije rai, Lasarus tami no aipapo raija masyote mambi to.
JOH 11:18 Munijo Betania mangkepan no Yerusalem, ama waravainye mamo kilometerije mandei.
JOH 11:19 Vatano Yahudi wanui rave ude wo Marta muno Maria yapan indamu woyov weye aya anakavo kakai.
JOH 11:20 Arono Marta mo Yesus anauno dei, muje ti nande Ai no apa unanuije rai, yara Maria no no yavare ama uga.
JOH 11:21 Marta mo raura nanto Yesus ai mare, “Injae, ranivara Winy no no naiso ratire, sya anakavo pamo kakai ramu.
JOH 11:22 Weramu syo raen Amisye pamo indati po Winya nyo ranajo Ai raunande.”
JOH 11:23 Yesus po raura akananto Marta rai pare, “Nya arakova indati kovakato no wene rai.”
JOH 11:24 Marta mo raura mare, “Syo raen Lasarus kovakato arono munije ama akari.”
JOH 11:25 Yesus po raura nanto rai pare, “Risyirati syo kove raunande muno Syo kovakato raunanto vatano kakai to mansai. Are pirati panave Rinai to, umba wene nde anasine rai kai, weramu opamo indati kova no tawan weye Syo kovo nuge nuganui raunande ai.
JOH 11:26 Muno vatano kova no so ara panave Rinai, wepamo weno nuge nuganui omamo siso rai ramu. Winyamo nyanave ayao Syo raura so rai rako?”
JOH 11:27 Marta ama ayao mo raura mare, “Risyanave Injae winai, Winyamo Arikainyo Amisy muno Mesias. Winyirati Injayo Amisye po natutir nde no mine so wepi Winy.”
JOH 11:28 Marta mo ama ayao raurawa mewen, naije makato mo ama rijata Maria rawain muno mo ransamuabe nanto rai mare, “Injae Kurune pamo no no naisoa. Po nawain.”
JOH 11:29 Maria mo raraniva jewen, umba mbeseo mavave nto no Yesusa nui.
JOH 11:30 Arono naije, Yesus pana siso munijo namije rai rainy, yara no no unanuije raija nene, nai rati Marta nande aijoe.
JOH 11:31 Vatano Yahudi nanawirati wo Maria rayove no ama yavar wo raen mbeseo mavave musyo. Weti wuruta utavondi rai, weye wo rakarae ware vemo moronto moyov no aipapo.
JOH 11:32 Maria muiya nanto Yesus nori muno mo aen, ama vukane ranteteraje no amun muno mo raura mare, “Injae, ranivara Winy no no naiso ratire, sya anakavo kakai ramu.”
JOH 11:33 Arono Yesus po Maria raen moyov muno vatano Yahudi utavondi rai woyov tavon, anuga ranimaumbe muno mbe memembe rave.
JOH 11:34 Naije Po manajo pare, “Nai rui rati wapo Lasarus augaveta antuna?” Wo raura Yesus ai ware, “Injae, nde ramu Nyo raen.”
JOH 11:35 Naije Yesus poyov.
JOH 11:36 Weti vatano Yahudi wayao ware, “Waperata Opamo muiny dave irati Lasarus ai!”
JOH 11:37 Weramu vatano Yahudi nanawije inta wo raura ware, “Po saumane raunanto vatano amije ntuba ai. Weti veanimaibe Po apa vambunine rave Lasarus apa kakai raorai jewen?”
JOH 11:38 Yesus anuga ranimaumbe muno mbe memembe akato, weti to no aipapo. Aipapo namije mamo tinda ma, orame veano ama unsanda rauguji.
JOH 11:39 Yesus payao pare, “Orame wato raijato ngkakavin.” Weramu Lasarus napi kakai to so apa anamo Marta mayao akananto Yesus ai mare, “Weramu, Injae, sya anakavo Lasarus kakai apa masyote mambisy tami no aipapo rai. Indati apa kopa mandami ti ranavan!”
JOH 11:40 Yesus po raura nanto Marta rai pare, “Umawe Syo raura kakavimbe nai to: syare ranivara nyanave, indati Amisye po apa kovo ntiti raroron.”
JOH 11:41 Weti wo orame umawe raijato ngkakavin. Yesus peraseo no naumo warae muno payao pare, “Kove raura akaore Sya Injayo Amisy winui weye Nyo ana Syo ranajo rarani to.
JOH 11:42 Syo raen anakotaro rui Syo ranajoeve mamo Injae nyo raraniv. Weramu vatano wanui rave soamo usayai inakijaniri, weti Syo sya sambaya so raura indamu wo ranaun ti wanave ware Injayo Amisy winyo inatutir.”
JOH 11:43 Arono Yesus po ayao so raurawa mewen, naije gwain akoeve, “Lasarus, nyuje!”
JOH 11:44 Naije kobe vatano kakai to napije puje. Aneme ajoe mamo ansune vasye ta mo rakepana nene muno ansune vasye rave amune rakepane mamo ta no tavona nene. Yesus payao nanto vatano usayai no naije mansai pare, “Wapo apa ansune vasye rapaya ai indamu vemo panyawa nsaowave ai nora.”
JOH 11:45 Arono Lasarus kakaijoe, vatano Yahudi wanui ude wo Maria rapan, weti wo Yesus apa anapaporainye umawe raen kakavimbe, naije wanave Ai.
JOH 11:46 Weramu vatane inta uta awa ayao nsiso irati vatano Parisi mansai, wo Yesus apa ana dave umaso raura tatugadi.
JOH 11:47 Maisyare omai ti, vatano Parisi nawe, syeno akokoe nawe, akari akokoe Yahudi nawe wanugan indamu wayao rai. Ware, “Animaisye mirati wamo rave Vatane wato ai? Wepamo anapaporainyo manui rave Po raroron to.
JOH 11:48 Ranivara wamo apaya vayave Po apa anakere so raija tutir, weamo indati vatan tenambe wanave Ai. Wea indati akarijo Roma uma be akarive wansai po apa naite matutir ude wo wama Yavaro Amisye randamisy muno wo wama susyo Yahudi mandamisy tavon.”
JOH 11:49 Arono tumo naije, syeno titi apa tame mirati Kayapas. Po raura pare, “Weapamo wapantatukambe vintaboa!
JOH 11:50 Muno wananta anakotare so raije ramu! Vatano Yahudi wangkakai vintabo omamo mamaisye ramu, yara vatane intabo kakaijo wansai tenambe wemi ngkov.”
JOH 11:51 Kayapas po ayaowe umaso raura, taune apa ana po ratantona mamo jewen yara nori rati Amisye ai. Weye Kayapas opamo syeno titi pije arono tumo naije, weti po raurairive pare indati Yesus kakai jirati vatano Yahudi mansai.
JOH 11:52 Muno indati kakaijo vatano Yahudi obo mansai ramu, yara indamu Amisye po apa arikainy una no munijo rui rui vayave no mine vone so manugan ti ube intabove.
JOH 11:53 Arono naije kobe vatano Yahudi wanyinyaube indamu wo Yesus aubaisy.
JOH 11:54 Maisyare omai ti, Yesus po aroron akato no vatano Yahudi wanui mansamun akato jewen. Po munijo Yudea rapaya nara poroto no munije inta ama tame Efraim, mararai no nugo vabukane vono maninimbe. Yesus muno Apa arakovo utavondi ai uta una no naije.
JOH 11:55 Arono naije vatano Yahudi awa Ono Paska mararai kobe. Weti vatano Yahudi wanui una no munije raita wuruta no Yerusalem indamu wo manasine rarondom mamaisyo awa koane rai indamu ukakavin utavondi jirati Ono Paska rai.
JOH 11:56 Wo Yesus akani, weti arono wanugan no Yavaro Amisy, wo manajo vambinibe ware, “Wapare Yesus indati de one so rai rako jewena rako? Animaisye mi wapo ratantona?”
JOH 11:57 Wo raura vambinibe tai maisy weye syeno akokoe muno vatano Parisi awa ayao rauguje to ware vatane inta po Yesus apa no raije raen, weamo to po raura mansai indamu wo aijar.
JOH 12:1 Arono Ono Paska nande rainy, yara masyote kawije intabo ndento rati, naije Yesus to no munijo Betania. Lasarus, napirati Yesus po aijaseo kovakato, opamo nori rati Betania umaso.
JOH 12:2 Weti munijo namije vatane wo anaisye ratayao Yesus ai. Muno Marta omamo mo anaisye raun mo raunande vatane mai. Lasarus opamo tavondi apa arakove mai wisyisyo Yesus atavon.
JOH 12:3 Naije Maria nde mo manino narwastu botorije inta raugav. Manine umaso mbovov muno ama mangke nseo rave. Umba Maria mo manine umaso rauvaro Yesus ajoe rai, muno mo rakarivuinye veano raupaisy. Weti manine umaso ranavan mbovove ntami jirati yavaro we rai tenambe.
JOH 12:4 Weramu Yudas Iskariot no no naije tavon. (Opamo ato siso Yesus apa arakove matavon muno wepirati kavinta pare po Yesus amavun.) Arono naije Yudas po raura pare,
JOH 12:5 “Wakoe! Manine uma wato ama mangke nseo rave! Weti veanimaibe mo rambayane jewen indamu ama doije raugav, wamo raunanto vatano awa ananuge meweno maije mai?”
JOH 12:6 Payao tai somaisy, weramu opamo aemeno vatano awa ananuge meweno maije mansai ramu. Yara beker po doije umaso rave taune amarom, weye opamo po Yesusa pe apa arakovo utavondi aije nawe awa doijo ranugane randi, weramu taune panaonoambe rai.
JOH 12:7 Weramu Yesus po raura Yudas ai pare, “Weinya! Mbemo nyo wanya so raura nora! Weye mo manine rauvaro Rinai indamu mo inanasine ratayao Sya masyoto inantuna raije rai.
JOH 12:8 Vatano awa ananuge meweno mai wenawamo una no wapa yasyine rai tutir. Yara Risyamo rino no wapa yasyine mamo ama masyote nggwaravainy akatoe ramu. Weti wanya so mare mo ana ngkove inta raunande Rinai masyoto unumeso, mo raunande kai.”
JOH 12:9 Vatano Yahudi wanui udaniv Yesus no no ratuije, weti wuruta no naije indamu wo akani. Weramu wo Yesus obo akani ramu, yara ware wo Lasarus aen tavon, wepirati Yesus po aijaseo kovakato no wene rai.
JOH 12:10 Syeno akokoe awa ayao intabo indamu wo Lasarus aubai tavon,
JOH 12:11 weye wepirati bewaramo vatano Yahudi wanui wo awa syene mapaya yara wakata wanave Yesus obo ai.
JOH 12:12 Siman akato vatano wanui ude indamu utavono Ono Paska rai no Yerusalem. Vatano wanui umaso wo Yesus anaun panya ti de to.
JOH 12:13 Naije wo angkaji waowe raugav, mananibe wusya wo Yesus aovambe ware, “Amisye ararimbe! Kove ngkov irati Napi de tamo Amisye rautane Ai! Kove ngkov irati Akarijo Titi Israel ai!”
JOH 12:14 Yesus nanto keledai kamurame inta rai muno seo tuna rai, maisyare muno wusyinoe Ayao Amisye mo ratoea ntami to mare:
JOH 12:15 “Vatano Yerusalem, wajani nora! Waperata! Wapa Akarijo Titi pi de, seo tuna keledai kamuram inta rai!”
JOH 12:16 Arono naije Yesus apa arakovo utavondi ai nanawamo unanta ayao umaso rai jewen. Weramu arono Yesus kovakato ti seo pakato no munijo ntiti warae, naije umba mansaemen animaisye mirati vatano wanui wo rave Ai umawe rai, omamo Ayao Amisy mo raurairive ti ratoea ntami to.
JOH 12:17 Vatano wanui nanawirati utavondi arono Yesus po Lasarus awain puje aipapo rai muno Po aijaseo kovakato no wene rai, soamo wo Lasarus apa kovakato raura kakavimbe.
JOH 12:18 Wemi mbewar ti vatano wanui wuje ra unande Yesus ai no unanui, weye udaniv Wepirati po anapaporainye umawe raroron to.
JOH 12:19 Weti vatano Parisi upari, wo rangkino taune mansai vambinibe ware, “Abo, waperata! Vatan tenambe uta utavono Yesus ai! Muno wamo mansopi kakai!”
JOH 12:20 Ono Paska umaso rai, vatane uta no Yerusalem indamu ube sambayambe. Muno vatano Yunani inta utavondi tavon.
JOH 12:21 Ude Pilipus ai muno wo raura ware, “Injae winy, reambeker wananta irati Yesus ai.” (Pilipus opamo vatano Betsaida no no Galilea.)
JOH 12:22 Weti Pilipus to po raura Andreas ai, umba yurija yo raura Yesus ai.
JOH 12:23 Naije Yesus po raura pare, “Sya masyote nande to: kavinta rati umba Injayo Amisye pare po Arikainyo Vatan risya kovo ntiti raroron kakavimbe.
JOH 12:24 Syo raura tugaive: Kasyambere kami intabo kai, ranivara avaya kopa rai jewen, weamo be intabove tutir. Yara intabo so avaya kopa rai, indati po kami manui rauguje.
JOH 12:25 Are pirati po apa kovo mine so bo ratantona, opamo indati apave kovo nuge nuganui raije ramu. Yara are pirati akirive taune apa kovo mine vone so rai, opamo indati apave kovo nuge nuganui rai.
JOH 12:26 Are pirati pare panapatambe Rinai, weamo syare tavondi Inai indamu Sya tuna ri rui, opamo tuna inatavon. Vatano panapatambe Rinai pamo indati Injayo Amisye po apa tame raijaseo ntitive.”
JOH 12:27 Yesus po raura nakato pare, “Soamo inanuga nseo majeve. Weti animaisye mi syare Syo raura? Indako Syo raura syare, ‘Injayo Amisy, Nyo siurijo nande so rapaya Rinai kai’? Vemo Syo raura taije maisy inya! Weye siuri so mirati mbewaramo ide no mine vone so.
JOH 12:28 Injayo Amisy, Nyo nya kovo ntiti raroron kakavimbe!” Naije kobe daniv anamote no no munijo ntiti ngkinde mare, “Tugae, Syo sya kovo ntiti raroron kakavimbe to, muno indati syare Syo raroron akato!”
JOH 12:29 Vatano wanui usayai no naije wo anamoto namije raraniv. Wo raura ware, “Katitire mi ngkino we ndako?” Weramu inta nawamo ware, “Oma jewena! Yara naito Amisye inta pi payao de Yesus ai!”
JOH 12:30 Umba Yesus po raura mansai pare, “Amisye anamoto namije ngkino wasamarom indamu wapo ranaun. Yara ngkino rinamarome ma jewen.
JOH 12:31 Soamo masyoto mangke raugaje nande to, arono Amisye pare po mangke rapatimugo vatano mine so mansai. Muno pare Po Anakakai Akoe, opirati be akarive mine so rai, awatambe pusyo.
JOH 12:32 Weramu Risyamo arono indati wo inaijaseo ti rino vombe irati mine so rai, weamo Syo vatan tenambe maugav ti wanave Rinai.”
JOH 12:33 Yesus po raura taije indamu Po apa kakaijo sawa no inyo kapite rai raura wusyimbe.
JOH 12:34 Vatano wanui nanawije wo raura Yesus ai ware, “Mbeanimaibe Nyo raura nyare wo Arikainyo Vatan aijaseo vombe no mine so rai ti kakai? Arikainyo Vatan napije pa are pije? Opamo Mesias we dako? Weramu reama Ananyao Musa mo ratoe mare Mesias opamo kova nuge nuganui, yara kakai jewen. ”
JOH 12:35 Yesus apa ayao po rasakinavo mansai pare, “Masyote kavinta vayave vare no wasarijat. Weti wapanya arono vare no wasarijat, indamu vemo wapakakave nora. Weye are pirati pare panya namane rai, opamo apa to rai mamo ngkaumudi weti pare toare rui.
JOH 12:36 Risyirati inaurata irati vare so rai. Weti syare wapanave Rinai arono rino wasarijata nene so, indamu wasawainamo arikainyo var.” Arono Yesus po ayao so raurawa jewen, puje ti poroto kokaibe mansai.
JOH 12:37 Yesus po anapaporainyo manui rave raroron, weti vatano wanui wo raeno mamije rai, weramu wanave Ai ramu.
JOH 12:38 Ana nande so mamaisyo Ayao Amisy namirati anawae Yesaya po ratoe rai pare: “Amisyo winy, vatane wanave ayao reamo ravove raije jewen. Muno unanta Amisy nya anapaporainyo nyo rarorone rai jewen tavon.”
JOH 12:39 Ana mbewar ti vatano nanawije wanave kakai, mamaisy irati anawae Yesaya po ratoe rai tavon no taiso:
JOH 12:40 “Amisye po raura pare, ‘Syo mansamije raveti ntuba muno manuga raveti matu, indamu vemo wo raeno mamije rai nora, muno manuga nanto rai nora. Wonayo usakinav wakare Rinaiji, wemi mbewar Syo saumane raunande mansaije ramu.’ ”
JOH 12:41 Ayaowe umaso Yesaya po raura weye po Yesus apa kovo ntiti namije raen, weti po raura kakavimbe.
JOH 12:42 Arono naije, akarijo Yahudi wanui wanave Yesus ai. Weramu wo awa wanave so raura kakavimbe ramu, weye wo vatano Parisi masyanivo wo mansaorai usisa no awa yavaro sambaya rai.
JOH 12:43 Wo vatane masyanive omamo manakoe irati wo Amisye asyanive rakivan, weye ubeke dave ware vatane umarinsembe mai.
JOH 12:44 Umba Yesus gwaino anamoto manakoe rai pare, “Vatano wanave Rinai onawamo wanave Ribui inai jewen, yara wanave Injayo Amisy po inatutire Ai tavon.
JOH 12:45 Muno vatano wo inaeno mamije rai, onawamo wo Amisyo po inatutire aen.
JOH 12:46 Ride no mine so maisyare vare ramaisy. Are pirati panave Inai, weamo tuna kaumure ama uga rai jakatoe ramu.
JOH 12:47 Yara vatano wo Sya ananyao raraniv weramu utavono rai jewen wenawamo Syo mangke raugaje mansai jewen. Weye ride indamu Syo mangke raugavo vatano mine so mai jewen, yara Risya ide mamo indamu Syo vatano mine so mapaya awa ayao kakaije rai.
JOH 12:48 Weramu vatano are pirati po inatugaro marambe muno po Sya ayao raranive jewen, opamo indati mangke rapatimugo ai arono munije ama akari. Mangke rapatimugo ai weye ponae Sya ananyaowe rai.
JOH 12:49 Weye Risya ananyao syo raura mamo muje no taune Rinai ma jewen, yara Injayap apa ma. Wepirati po inatutir weti ide, weti animaisye mirati pare Syo raura, wemamo Syo raura kobe.
JOH 12:50 Muno Syo raen Amisye apa ananyao mamo mo kovo nuge nuganuije raunande. Weti ana rui mirati Syo raura omamo mamaisy irati Injaya apa ana po raura Rinai bo rai.”
JOH 13:1 Masyote intabo akato sisa irati Ono Paska rai. Arono naije Yesus po raen Apa masyoto de no mine so ama marane nde nande indamu puje mine so raora, pakato no Ajaya nui. Muiny irati Apa kawasae una no mine so mansai, muno muiny irati mai tutira ntoa ama marane rai.
JOH 13:2 Yesus muno Apa arakove wisyisy no naman. Muno Yudas, opamo Simon Iskariot apa kavo pije, tavondi. Weramu Anakakai Akoe apa bekero ngkakai nsiso Yudas anuga rai to indamu po Yesus amavun.
JOH 13:3 Yesus po raen Ajayo Amisy po vambunine raunande Ai indamu be akarive anakotare rai tenambe. Po raen tavon Wepamo no no Amisy nui ti de no mine so muno kavinta pakare no Amisye nui.
JOH 13:4 Maisyare omai ti, seo tet kobe Po apa ansuno manawadi raugaje muno Po andukije inta rave atiririje raweyae.
JOH 13:5 Naije Po mana rauvaro ugane inta rai muno Po apa arakovo utavondi aije majo rarondom muno Po apa andukijo uma po rave atiriri raweyae we veano mana raupaisy ngkangkaman.
JOH 13:6 Arono Simon Petrus apa varoro Yesus po ajo rarondome rai, naije po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, nyare Nyo inajo rarondom tavona e?”
JOH 13:7 Yesus po apa ayao raura ai pare, “Soamo winanto ana Syo rave so ama ine raije ramu, yara indati masyoto makare umba winanto rai.”
JOH 13:8 Petrus po raura akananto Ai pare, “Injae, wenora! Mbemo Nyo inajo rarondom inya! Mamaisye ramu!” Yesus po apa ayao raura ai jakato taiso: “Ranivara Syo najo rarondome jewen, weamo winyamo Sya arakovo tavondijo rinai pi winye jewen.”
JOH 13:9 Umba Petrus po raura pare, “Maisyare omaisyamo, Injae, inajo bo rarondom weamo nsopi nora, yara inanem muno inakari ntenambe!”
JOH 13:10 Yesus po raura akananto ai pare, “Vatano po mana rayajam opamo kakavimbe tenambe, weti vemo po ayajam akato nora, yara ajo bo rarondom ngko kai. Weti weapamo wakakavimbe, weramu vatane inta no no wapa yasyin kakavimbe jewen.”
JOH 13:11 Yesus po vatano pare po amavune aen to. Wemirati mbewaramo Po raura pare, “Weapamo wakakavimbe, weramu vatane inta no no wapa yasyin kakavimbe jewen.”
JOH 13:12 Yesus po majo rarondoma jewen, naije Po apa ansuno manawadi raugakasya Ai muno seo tuna nakato. Umba Po raura akananto mansai pare, “Weapamo wananto Sya ana syo rave wasai kavoe raija rako?
JOH 13:13 Weapo inawainamo Kurun muno wapa Akari. Wapo inawaine somamo mamaisy weye tugae Risyamo wapa Kurune muno wapa Akari pi Risy.
JOH 13:14 Risyi wapa Akari muno wapa Kurun syo wasajo rarondom, weti syare weapamo wapo rinamaisy indamu wapo taune wasajo rarondom vambinibe.
JOH 13:15 Sya ana syo raijaro wasai so mbe unanuive wasai, indamu weapo raijaro wasai vambinibe maisyare muno Risya ramaisy.
JOH 13:16 Syo raura tugaive: Vatano panapatambe apa akarije ai opamo panakoe po apa akarije akivane ramu. Muno vatano akarije po atutire opamo panakoe po apa akarije akivane tavone ramu.
JOH 13:17 Soamo weapo Sya ananyaowe so raen to, weti ranivara wapo raijaro rarijati, weamo kove ngkov irati wasai.”
JOH 13:18 “Sya ayao syo raura somamo indati Syo wasaura tenambe ma jewena. Syo wasaen tenambe, weye Syo wasapatimu to. Weramu vatane inta no no wapa yasyin anuga ngkakaijo Rinai, indamu mamaisyo Ayao Amisye mo raurairive rai no taiso: ‘Vatan inta wepirati pisyisyo inatavon, opamo indati marovave Inai.’
JOH 13:19 Ayao namije mamo ama masyote nde nande rainy, yara Syo raura wasai wusyimbe rati. Weaveti arono indati nde nande to, syare wapo raen Sya urairi mo ramai dave, naije wapare, ‘Mesiasa pi so.’
JOH 13:20 Syo raura tugaive: are pirati bekobe irati vatano Syo atutire ai, opamo maisyare bekobe irati Rinai. Muno are pirati bekobe irati Rinai, opamo maisyare bekobe irati Sya Injayo po inatutire Ai tavon.”
JOH 13:21 Yesus po ayao umaso raurana mewen, umba anuga nseo maje, naije Po raura pare, “Syo raura tugaive, weapamo indati inta nyo inamavun nanto Sya marova mansai.”
JOH 13:22 Arakovo utavondi Ai upaparo mansai, weti wo mansami ranyanyut tutudi weye wantatukambe are pirati Yesus po aura so.
JOH 13:23 Arono naije arakovo napirati Yesus anuga no ai rave tuna pangkepano Ai.
JOH 13:24 Simon Petrus po aneme veano arakove umaso angki indamu po Yesus anajo are pirati Po aura so.
JOH 13:25 Weti arakovo napi pangkepano Yesus ai umaso po anajo pare, “Injae, are pirati Nyo aura umaso?”
JOH 13:26 Umba Yesus po raura akananto pare, “Vatano Syo rotije rayansundi ti Syo raunanto po raisy, wepirati napije to.” Naije Yesus po roti nako raotare inta raugav muno Po rayansundi Po raunanto Yudas ai, opamo Simon Iskariot apa kavo pije.
JOH 13:27 Arono Yudas po anaisyo Yesus po raunande raija to, naije kobe Anakakai Akoe siso anuga rai. Naije Yesus po raura nanto Yudas ai pare, “Nyavave, anakotaro nyare nyo rave mamo nyo rave rije.”
JOH 13:28 Weramu vatano utantuna wisyisyo Yesus atavon inta nanto irati Apa ayao po raura nanto Yudas ai umaso raije ramu.
JOH 13:29 Inta nawamo wo rakarae ware vemo Yesus po Yudas atutir indamu po anakotare inta ramavuno one so rai. Indako jewenamo Yesus po atutir indamu po doije inta raunanto vatano awa ananuge meweno maije mansai, weye Yudas wepirati po arakove awa doije randi.
JOH 13:30 Arono Yudas po rotije raija to, naije panawadi pusyo kobe. Namane nde to.
JOH 13:31 Arono Yudas pusyo to, Yesus po raura pare, “Kavinta rati Amisye po Arikainyo Vatane risya kovo ntiti raroron kakavimbe, muno ana indati nande Rinai mo Amisye apa kovo ntiti raroron.
JOH 13:32 Syo Amisye apa kovo ntiti raroron, weamo Amisye pavave po Risya kovo ntiti raroron.
JOH 13:33 Sya arikainye weap, Risyamo ino akato wasarijata masyote nggwaravainy akatoe ramu. Weapamo indati wapo inakani, weramu munijo syoroto rai, weapamo indati wata rai kakai. Syo ayao so raura wasai maisyare muno umawe Syo raura akarijo Yahudi mansai to.
JOH 13:34 Ananyao wanyin Syo raurade wasai mi so: Wamuiny irati wasai tutudi. Maisyare rimuinyo wasai, maisyare omai tavon weapamo wamuinyo wasai vambinibe.
JOH 13:35 Ranivara weamuinyo wasai tutudi, naije vatan tenambe wo wasaen ware weapamo vatano watavondi Rinai.”
JOH 13:36 Simon Petrus po Yesus anajo pare, “Injae, nyare nto no rui?” Yesus po raura akananto ai pare, “Risya munijo syoroto rai soamo Winyamo ntavondije ramu. Weramu masyoto rijate indati wintavondi Inai jaje.”
JOH 13:37 Simon Petrus po raura akato pare, “Injae, mbeanimaibe nyare soamo risya tavondi Nai jewen? Risyamo indati syo inanasine raunandea ikakai natavon!”
JOH 13:38 Yesus po apa ayao rasakinav akananto ai pare, “Nyare winanasine raunande ti ngkakai rinatavon, weramu Syo raura tugaive: namane so mangkuere pana kokebe rainy, indati winyo inamamaravea susye mandei!”
JOH 14:1 Yesus po raura pare, “Wabemo wasanuga mamaun inya. Wapanave tawano Amisye ai; syare wapanave tawano Rinai tavon.
JOH 14:2 Sya Injaya apa yavare mamo ama tanoano ta na rai manui rave. Risyoroto indamu Syo Injaya apa yavare ratayao wasanyut. Sya ayao syo raura so no rai tugae; syangkarive ramu.
JOH 14:3 Arono syusya to Syo tanoane ratayao wasanyut, Risyamo indati syakare Syo wasaugav, indamu rui rati rito nori, weapamo wano rai tavon.
JOH 14:4 Weti unanuijo Syo raito no munijo Syo ratayao wasai omamo weapo raen tavon.”
JOH 14:5 Umba Tomas po raura Yesus ai pare, “Injae, Nya nto rai mamo reamantatukambe rai. Weti unanui Nyo raito mamo nyare indati reamo raen tai rui?”
JOH 14:6 Yesus po raura kakavimbe pare, “Risyirati unanui nto no Injayo Amisye nui; muno Risyirati sya ayao mamai tugae; muno Risyirati syo kovo nuge nuganuije raunande vatane mai. Ribui syirati unanuijo vatane uta no Injayo Amisye ai.
JOH 14:7 Ranivara weapo rinaen tugaive, weamo weapo Sya Injaya aen tavon to ije. Tugae, wapo rinaen to, weti soamo wapo Injayo Amisye aen dave muno wapo aeno wasanuga rai.”
JOH 14:8 Pilipus po raura nanto Yesus ai pare, “Injae, Nyo Amisye aroron indamu reamo aen dave, wea umba reamare mamai dave reansai to.”
JOH 14:9 Weramu Yesus po raura akananto ai pare, “Pilipus, nugoenta rave to ituna wasatavon, weramu nyantatukambe Rinai. Vatano po rinaeno amije rai, weamo po Injaya aen to ije. Weti mbeanimaibe nyo raura nyare Injayo Amisye arorono wasai?
JOH 14:10 Risyamo ino intabove no Injayo Amisye ai muno Injayo Amisye no intabove Rinai. Pilipus, syo ratantona winyanave ayao umaso rai kobe rainy. Sya ayao syo raura nai omamo ayao no taune Rinai vayave jewen. Yara Injayo Amisy, Wepi no tawan intabove no Rinui, Po raugaje inda Syo raura. Muno Sya ana syo raijar omamo Amisye wepi po raugaje inda Syo raijar.
JOH 14:11 Syare wapanave Sya ayao so rai: Risyamo ino intabove no Injaya nui muno Injaya pamo no intabove Rinai. Yara jewenamo, syare wapanave Rinai weye Syo anapaporainye manui raroron to.
JOH 14:12 Syo raura tugaive: vatano are pirati panave Rinai opamo indati po Sya anakero ridaija to, raija tavon. Muno opamo apa anakero daijare ma indati mo Sya rakivan, weye Injayo Amisye po vambunine raugaje ai weye risyakato no Injaya nui.
JOH 14:13 Muno anakotaro rui vayave wapo ranajo Rinai muno wapo Sya tame veano raokae, indati Syo raugaje wasai kobe, wirati indamu Risy Arikainyo Amisy syo Injaya apa kovo ntiti raroron kakavimbe.
JOH 14:14 Anakotaro rui wapo ranajo muno wapo Sya tame veano raokae, Syo raugaje mamaisyo wapo ranajo rai kobe.”
JOH 14:15 “Ranivara weamuiny irati Rinai, weamo weapo Sya ananyao syo raugaje rarijat.
JOH 14:16 Indati Risyo Injaya anajo indamu Po Anawayo Vambunino mo inanigwane raugaje wasai indamu Mo wasaeranande muno ntuna wasautana nuge nuganui.
JOH 14:17 Anawayo Vambunino namije mo Amisye apa ayao tugae obo raura. Vatano mine so wonayo Anawayo Vambunine rai weye wenawamo wo raeno mansamije rai ramu muno wantukambe Rai. Weramu weapamo wapo raen weye ntuna wasautan muno no tawan no wasanuga rai.
JOH 14:18 Weapamo Syo wasapaya watantuna arikainyo vavabe ramu. Yara Risyamo syakare wasai.
JOH 14:19 Masyote nggwaravainy akatoe ramu, yara kavinta vayave indati vatano mine so mo inaen akatoe ramu. Weramu weapamo wapo inaen akato. Risyamo ikova no tawan. Maisyare omai ti, Syo kovo nuge nuganuije raugaje wasai indamu weapamo wakova no tawan tavon.
JOH 14:20 Arono naije indati wapo raen kakavimbe: ino intabove Injaya ai, muno weapamo wano intabove Rinai, muno rino intabove wasai.
JOH 14:21 Vatano wo Sya ananyao raraniv muno wo rarijat, wenawirati muiny irati Rinai. Muno vatano umuiny irati Rinai, vatano nanawije Injayo Amisye muiny irati mai. Muno Risyamo rimuiny irati mai tavon muno inaroron kakavimbe irati mai.”
JOH 14:22 Umba Apa arakove inta apa tame mi Yudas (Yudas Iskariot wepi so pa jewen). Yudas napiso po Yesus anajo pare, “Injae Yesus, veanimaibe nyare winaroron kakavimbe reansai, yara vatan tenambe mine so mansai jewen?”
JOH 14:23 Yesus po raura kakavimbe mansai pare, “Vatano muiny irati Rinai opamo po Sya ananyao rarijat. Indati Sya Injaya muiny irati ai. Injaya muno Risy irinde ai muno irimintantuna irati vatano napije autan.
JOH 14:24 Vatano muinyo Rinai jewene nanawamo ubeta Sya ananyao raije ramu. Ananyao namije mamo no no taune Rinai mamo jewen, yara no no Injayo po inatutire Ai.
JOH 14:25 Arono ta Risye wana tenambea nene so, Syo ayao so raura tenambe wasai.
JOH 14:26 Weramu Anawayo Vambunin, namirati Injayo Amisye po raunande wasai indamu Mo inanigwan, Wemirati mo wasaeranande muno Mo wasanyao anakotare rai tenambe. Omamo no wasautan indamu vemo wasanimari Sya ananyao syo raugaje wasai rai jinya, yara wasaemen dai tenambe.
JOH 14:27 Vemo wasanuga mamaun nora muno wajani nora. Saumane mamo Syo raugaje ntuna no wasanuga rai, taune Risya saumano syo raunande. Saumano namije mamo mo mine so ama mo raunande ramaisye ramu.
JOH 14:28 Risya ayao syo raura mamo weapo raranivo Inai to syare, ‘Indati syoroto, weramu indati syakare wasai.’ Arakove, ranivara weamuinyo Inai, weamo wasanayanambe Risya syoroto so rai, weye syakato no Sya Injaya nui, wepirati panakoe rinakivan.
JOH 14:29 Ayao namije mamo ama masyote nde nande rainy, yara Syo raura wasai wusyimbe rati. Weaveti arono indati nde nande to, syare wapo raen Sya urairi mo ramai dave, naije wapanave Rinai.
JOH 14:30 Syo raura wasaija nggwaravainy akatoe ramu, weye Anakakai Akoe pavave de. Wepi be akarive mine so rai, weramu opamo be akarive Rinai jewen.
JOH 14:31 Yara ana indati nande Rinai mamo indamu vatano mine so wo raen Risyamo rimuiny irati Injayo Amisye ai muno Apa ana po inatutir indamu Syo raijar omamo Syo raijar tenambe, yara Syo inta rawatambe ramu. Yombe, Sya arakove. Kova to! Wade ramu wanta.”
JOH 15:1 Yesus po taune aura kakavimbe akato pare, “Risyirati inaurata irati anggurije ama moto ngkove rai, wemi man dave. Muno Sya Injaya wepirati be akarive nawaisyo angguri umaso rai.
JOH 15:2 Risya aneme inta mare ama mane meweno rai, weamo Injaya po raotar. Yara anemo rui mirati ama mane no rai, weamo ama wao inta ratondomo indamu ngkakavino rai indamu ama mane makauje rai ti manui rave.
JOH 15:3 Weapamo wakakavimbe, weye Syo sya ananyao raugaje wasai mo wasanuga ratayaowa ngkakavimbe to.
JOH 15:4 Syare wana tawan intabove no Rinai muno Risyamo ino tawan intabove wasai tavon. Anggurije aneme inta mare mpatimu ti no mumuimbe, weamo ama mane meweno rai, yara aneme no tawan no anggurije ama mote rai, weamo man dave. Maisyare omaisy wea tavon, ranivara weapamo wano tawan no Rinai jewen, weamo wapa ana wadave ti ngkove mewen.
JOH 15:5 Risyirati inaurata irati anggurije ama mote rai muno weapirati wasaurata anggurije ama aneneme rai. Are pirati no tawan no Inai muno rino tawan no ai, indati apa ana dave ngko dave mamo manui. Weramu wana tawan no Rinai jewen, weamo wapa ana wadave ti ngkove ma mewen.
JOH 15:6 Are pirati no tawan no Inai jewen, indati Syo amaugo marambe maisyare anggurije ama anemo ngkanen. Anenemo ngkanen omamo indati ranugande intabo ramaugo taname rai, taname mo ranena mangkur.
JOH 15:7 Weramu ranivara weapamo wano tawan no Rinai muno wapo Sya ananyao raija matuve no wasanuga rai, weamo wapa anakotaro rui wapo ranajo Injaya ai omamo Po raugaje wasai jaje.
JOH 15:8 Muno weapa ana wadave ngko dave mamo manui, wea indati vatano kaijinta wo raen ti wo wasaura ware, ‘Sonawamo utavondi Yesus ai.’ Wea umba wo Injayo Amisye ararimbe.
JOH 15:9 Maisyare Injayo Amisye muiny irati Rinai, maisyare omai tavon Risyamo muiny irati weasai. Weti syare weapamo wano tawan no Rinai indamu Sya muinye no irati wasai tutir.
JOH 15:10 Weabeta Sya ananyaowe rai, weamo indati wano tawan no Rinai muno Sya muinye no irati wasai tutir, maisyare muno ribeto Sya Injaya apa ananyaowe rai ti ino tawan no Ai muno Apa muinye no irati Rinai tutir.
JOH 15:11 Anakotare so Syo raura wasai tenambe indamu wasanayanambe maisyare taune Risy inanayanambe. Syare wasanuga ranayanambe rave.
JOH 15:12 Risya ananyao syo raugaje wasai no taiso: Syare wamuiny irati wasai tutudi maisyare muno rimuinyo wasai.
JOH 15:13 Are pirati po anasine raunandea kakai indamu po apa arakova mapaya kakaije rai, opamo apa muinye manakoe rave, mo muinyo kaijinta rakivan.
JOH 15:14 Weapamo wabeta Sya ananyao syo raugaje wasaije rai, weamo Syo wasawainamo Sya arakov.
JOH 15:15 Soamo Syo wasawaino vatano wapanapatambe wemaisy akatoe ramu, weye vatano wanapatambe nawamo awa akari po apa ana po raveye raura mai tenambe jewen. Weramu soamo Syo wasawainamo Sya arakov, weye ana Syo raraniv no Amisye ai omamo Syo raura wasai vintabo.
JOH 15:16 Weapirati wapo inapatimu jewen, yara Risyirati syo wasapatimu. Muno Syo wasapatimu indamu wata wapo ana wadave ngko dave raijar. Umba wapa ana wadave ama kove raumandije ramu, yara no tawan. Arono naije anakotaro rui vayave wapo ranajo Injayo Amisy ai muno wapo Sya tame veano raokae, indati Po raunande wasai jaje.
JOH 15:17 Risya ananyao syo wasatutiro rai mi so: Wamuiny irati wasai tutudi.”
JOH 15:18 “Ranivara vatano mine so manuga mamuno wasai, weamo syare wasaemen: Risyirati manuga mamuno Rinai wusyimbe.
JOH 15:19 Are nawirati utavondi ananyao mine so rai, weamo vatano mine so ubekobeo mai weye wo mansamaisy. Weramu weapamo watavondijo mai jewena, weti manuga mamuno wasai. Syo wasawain ti wapuje vatano nanawije mansaora to, wemi mbewar manuga mamuno wasai.
JOH 15:20 Wasaemen irati Sya ayao syo raura wasaijoe rai syare: ‘Vatano panapatambe apa akarije ai opamo panakoe po apa akarije akivane ramu.’ Maisyare omai ti, ana rui mirati vatane wo rave nande Rinai to, wemirati indati wo rave nande wasai tavon. Vatane wo arare veano rinave to, weti indati wo arare veano wasave tavon. Yara vatano kaijinta ubeta Sya ananyao rai to, weti indati ware ubeta wapa ananyao rai tavon.
JOH 15:21 Vatano mine so wantatukambe irati Injayo Amisy wepi po inatutire Ai. Maisyare omaisy, ware wo wasave tatugadi weye wapanave Rinai.
JOH 15:22 Ranivara ride Syo vatano mine so mansanyao jewen datire, weamo Amisye parijo awa ayao kakai raije ramu. Weramu soamo ride Syo mansanyaube to, weramu wonae wanavei, weti Amisye po awa ayao kakai rapaya ramu.
JOH 15:23 Are pirati anuga mamuno Rinai, weamo anuga mamuno Sya Injaya ai tavon.
JOH 15:24 Sya anapaporainyo syo raroron no awa yasyine rai omamo manakoe, vatano kaije wo rarorone ramu. Ranivara Syo anapaporainye umaso rarorone jewen datire, weamo Amisye parijo awa ayao kakai raije ramu. Weramu vatano nanawije wo Sya anapaporainye umaso raen to, weramu mansanuga mamuno Risye sya Injaya pe ririnsai.
JOH 15:25 Anakotare umaso nande indamu mamaisyo Ayao Amisy mo ratoe no taiso: ‘Risya ayao kakai mewen irati Rinai, weramu manuga mamuno Rinai vayave.’
JOH 15:26 Indati Risyo Anawayo Vambunino no Injayo Amisye ai ratutir nde Mo wasaeranande. Wemirati no no Injaya ai umba nde Mo Apa ayao tugae raura. Arono nde nande to, indati Mo rinaura kakavimbe.
JOH 15:27 Muno weapamo indati wapo rinaura kakavimbe tavon, weye weapamo wana rinatavon arono manasyin kobeyoe Syo Amisye apa anakere raijar nde ava unumeso.”
JOH 16:1 “Syo anakotare umaso raura kakavimbe wasai to indamu arono anakotaro ngkakai nande wasai, vemo wapa anave Rinaije mpatimu nora.
JOH 16:2 Weye indati vatane wo wasaorai wasisa no yavaro sambaya rai. Muno masyoto makareye vatane inta wo wasaubaisy, umba wo rakarae ware wo wasaubaisye somamo awa wanapatambe Amisye ai mije.
JOH 16:3 Wo wasave tatugadi tai somaisy weye wantatukambe Injayo Amisye ai muno wantatukambe Rinai tavon.
JOH 16:4a Syo raura kakavimbe wasai indamu arono anakotaro ngkakai so mare nande wasai, wasaemen Syo raura wusyimbe to.”
JOH 16:4b “Manasyinoe Syo anakotare umaso raura wasai ramu weye taune rino wasarijata nene.
JOH 16:5 Weramu soamo syare ito no Sya Injayo wepi po inatutire Ai. Muno weapamo inta nyo Sya to raije ranajobe ramu.
JOH 16:6 Yara wasanimaumbe rave weye Syo raura syare syoroto.
JOH 16:7 Weramu ana tugae mamo Sya syoroto mamo ngkov irati wasai. Weye ranivara syoroto jewen, weamo Anawayo Vambunino mo wasaeranande indati nde wasai jewen. Weramu ranivara syoroto, indati Syo ratutir nde wasai.
JOH 16:8 Anawayo Vambunin nde toyamo, indati Mo vatano mine so mauga ti wo taune awa ayao kakaije raen. Mo raura mansai mare awa ayao kakaije ntapekan ti umamai no Amisye amune rai jewen, weti indati Po mangke raugaje mai.
JOH 16:9 Mo raura mare vatane wanave Rinai jewen omamo ayao kakaije mije.
JOH 16:10 Muno mare Ribuisy mamaisyo Amisye amune rai, weti syakato no Injayo Amisye ai muno wapo inaen akatoe ramu.
JOH 16:11 Muno Mo mangke raura kakavimbe mare Amisye indati po mangke raugaje Anakakai Akoe ai, wepirati be akarive mine so rai.”
JOH 16:12 Umba Yesus po raura akato pare, “Risya ayao syare syo raura wasai manui ta noa nene, weramu weapamo wananta rai rainy.
JOH 16:13 Arono Anawayo Vambunin nde toyamo, indati Mo Amisye apa ayao tugae raura kakavimbe indamu wananta rai tenambe. Taune Ama ayao mo raura ma jewena, yara ayao Mo raraniv no Injayo Amisye ai wemi Mo raura. Muno anakotaro indati nande wemirati Mo raura kakavimbe.
JOH 16:14 Mo ama ayao raugav no Rinai, umba Mo raura wasai. Maisyare omaisy, Mo inaijaseo titive ti vatane wo inararimbe.
JOH 16:15 Anakotar tenambe Injayo Amisye apaura rai omamo risyaura rai. Wemi mbewar Syo raura syare ayao kotaro Anawayo Vambunine mo raura wasai mamo Mo raugav no Rinui.”
JOH 16:16 Naije Yesus po raura nanto Apa arakovo utavondi ai mansai pare, “Kavinta wapo rinaene jewen, umba kavinta nakato wapo inaen akato.”
JOH 16:17 Apa arakove wo araniva jewen, naije wayao vambinibe ware, “Yesus apa ayao kavoe po raura ama ine no tai rui? Pare, ‘Kavinta wapo rinaene jewen, umba kavinta nakato wapo rinaen akato.’ Muno pare, ‘Risyamo syoroto no Injaya nui’?!
JOH 16:18 Payao pare, ‘Kavinta,’ weramu ayao so ama ine no tai rui? Reamamo wamantatukambe Apa ayaowe rai!”
JOH 16:19 Yesus po manuga raen ware wo ana inta ranajo Ai. Weti Po raura mai pare, “Wapo wasanajo vambinibe Sya ayao umawe rai rako? Umawe syare, ‘Kavinta wapo inaene jewen, umba kavinta nakato wapo inaen akato.’
JOH 16:20 Syo raura tugaive: weapamo indati wapoyova wabe memembe, weramu vatano mine so onawamo indati mansanayanambe. Weapamo wasanimaumbe, weramu indati mo ranigwan akato mamo wasananibe.
JOH 16:21 Ranivara wanya inta mararai mo ama arikainye avaki, wanya so ranimaumbe weye ama masyoto ama siuri raunande rai nde rai. Weramu arikainye avakija kakavin to, ama siuri umawe rakanive rai vintabo weye rananibe ama arikainye ai mo avaki to.
JOH 16:22 Maisyare omaisy wea tavon: Soamo wasanimaumbe, weramu indati syakare Syo wasaen akato. Arono naije wasananibe akato, muno wasananibe somamo vatane inta po raugavo wasaora kakai.
JOH 16:23 Arono masyoto namije nande wasai, wapo anakotare ranajo Rinai jakato jewen. Syo raura tugaive: anakotaro rui vayave wapo ranajo Injayo Amisye ai muno wapo Sya tame veano raokae, indati Po raunande wasai jaje.
JOH 16:24 Ndea unumeso wapo Sya tame veano wapa sambaya raokae jewen. Weramu naisoamo syare wapo Sya tame veano raokae, wea umba Amisye po wapa ana wadanajo raunande wasai indamu wasananibe rave.
JOH 16:25 Sya ayao syo raura umawe mbe ananeneaebe wasai. Weramu ama masyote mare nde nande, arono naije ananeneae mamo Syo inta raura akato jewen, yara syanawadi Syo Injaya aura kakavimbe wasai.
JOH 16:26 Arono naije indati wapo Injaya anajo, muno wapo Sya tame veano raokae. Risyamo syo ranajo Injaya ai wasamarome ramu.
JOH 16:27 Injaya apa muinye manakoeyo wasai weti wapanawadi wapo anajo kai. Injayo Amisye muiny irati wasai weye weamuiny irati Rinai muno wapanave Rinai wapare risyamo tugae rino no Injayo Amisye ai umba ide.
JOH 16:28 Tugae, rino no Injaya ai umba ide mine so rai to, weramu soamo Syo mine so rapaya syakato no Injaya nui.”
JOH 16:29 Naije Yesus apa arakove wo raura Ai ware, “Injae, soamo Nyo ananeneae rapaya ti Nyo raura kakavimbe to.
JOH 16:30 Soamo reandaen Nyo anakotar tenambe raen kobe. Reamare reamo nanajo ana inta rai weamo jewen kai, weye Winyamo nyo reansanuga raen to! Nyo anakotare raen tenambe, weti reamanave tugae Winyamo no no Amisye ai umba nde.”
JOH 16:31 Yesus po raura akananto mansai pare, “Soamo wapanave to rako?
JOH 16:32 Weramu Syo raura wasai: Masyote nggwaravainy akatoe ramu yara soamo nde to arono weapamo indati wapandamisy, ti wanajiv no taune wapa yavare rai tutudi muno wapo inapaya ti Ribui no. Weramu Ribui no jewen, yara Injaya pe irina kava.
JOH 16:33 Anakotare umaso Syo raura wasai to indamu vemo wasanuga mamaun nora, yara Syo kovo saumane raugaje wasanuga rai. Wana no mine so rai, wasiuri weye vatane wo wasave tatugadi. Weramu wabemo wajaniv nora, yara wasatawandi! Risyo mine so ama vambunino ngkakainoanive rapinde to!”
JOH 17:1 Yesus po apa ayao umawe raurawa mewen, umba peraseo no naumo warae muno payao to Injayo Amisye ai pare, “Injae, masyoto Nyo rapatimu soamo nde nande to. Maisyare omai ti, syare masyoto unumeso Nyo Nya Kavo risyamo sya kovo ntiti raroron indamu Syo Nya kovo ntiti raroron tavon.
JOH 17:2 Weye Nyo vambunine raunande Nya Kavo rinai to indamu ibe akarive vatano mine so mansai tenambe. Wirati Sya kawasae nanawirati Nyo mansaunande Rinai onawamo Syo kovo nuge nuganui raunande mansai tenambe.
JOH 17:3 Vatano awave kovo nuge nuganuije rai onawamo vatano nanawirati wo Injae naen Wibuin nyirati Amisyo tugae, muno wo Risyi Yesus Kristus inaen tavon, Risyi Nyo inatutir.
JOH 17:4 Syo Nya kovo ntiti rarorombe mine so rai tenambe to weye Syo Nya anakero nyo raugaje Inai raijara mewen to.
JOH 17:5 Injae Amisy, kavinta syakare no Winui jakato. Syare Nyo Sya kovo ntiti raunande Rinai jakato, wemirati risyaura rai arono munije so ranari rainy.”
JOH 17:6 “Injae, arakove sonawamo manasyinoe utavondi mine so ama bekere rai. Weramu winyaura mai muno Nyo mansaunande Rinai indamu utavondi Rinai. Syo winarorono mansai to muno ubeta Nya ayao rai to.
JOH 17:7 Soamo wo raen anakotaro rui Syo rave no mine so, Injae winyamo nyo ama vambunine raunande Rinai.
JOH 17:8 Weti ayao ndaunande indamu Syo raura mansai omamo Syo raura to, muno wo raija to. Wo raen tugaive Risyamo ino no Injae winai umba ide muno wanave Winyirati nyo rinatutir ide mine so rai.
JOH 17:9 Ibe sambayambe vatan tenambe mansai jewen. Yara ibe sambayambe arakovo Nyo maunande Rinai mansai, weye wenawirati nyaura mai.
JOH 17:10 Onawamo wo Sya kovo ntiti raroron kakavimbe. Anakotar tenambe syaura rai mamo Injae nyaura rai tavon. Muno anakotaro nyaura rai mamo syaura rai tavon.
JOH 17:11 Soamo ide no Winui. Risyamo ino akato no mine so raije ramu, weramu Sya arakove so una tawan no mine so rai. Injayo Amisy kakavimbe winy, syare Nyo Sya arakove so maeranande Nya tame ama vambunine rai, wemirati tamo Nyo raunande Rinai. Syare Nyo maeranande indamu wenanawamo ube intabove, maisyare Winy muno Risy irimamo rimbe intabove tavon.
JOH 17:12 Arono Risyamo ta rino sya arakove so marijat, Syo maeranande Nya tame ama vambunine rai, tamo Nyo raunande Rinai. Syo maeranande weti inta aumandi jewen. Weramu vatano napirati Amisy winyo apatimu indamu kakai wepamo indati aumandi kobe inda mamaisyo Ayao Amisye mo raurairive rai.
JOH 17:13 Soamo ide no Injae winui. Syo sya ayao raugaje Sya arakove mai arono ta ino no mine vone so rai indamu manayanambe rave maisyare muno inanayanambe.
JOH 17:14 Risyo Nya ayao raugaje Sya arakove so mansai to. Weti vatano mine so manuga mamuno mai, weye wenawamo utavondi mine so ama bekere raije ramu, maisyare muno Risyamo ritavondi mine so ama bekere raije jewen tavon.
JOH 17:15 Risyo nanajo indamu Nyo arakove so maugavuje mine so raora omamo jewen. Yara Syo nanajo indamu Nyo mansavijuri jirati Anakakai Akoe ai.
JOH 17:16 Onawamo utavondi mine so ama bekere raije ramu, maisyare muno Risyamo itavondi raije jewen tavon.
JOH 17:17 Injae, Nya ayao mamo ayao tugae ma, weti syare Nyo ayao tugae so veano Sya arakove manuga ratayao indamu ubeta Nya bekere rai.
JOH 17:18 Risyamo Nyo inatutir ide syanapatambe Nai no mine so. Maisyare omaisyamo, Sya arakove onawamo Syo matutir uta wanapatambe Nai no mine vone so rai tenambe.
JOH 17:19 Risyo taune inaunanto Injae nai indamu ibeto Nya bekere rai tenambe, wirati indamu Sya arakove wo taune mansaunanto Nai tavon indamu ubeta Nai tugaive.”
JOH 17:20 “Arakove so bo nawirati risambayambe mansaije ramu. Yara vatano nanawirati wanave udijat weye Sya arakove so wo mansanyao wenanawamo ribe sambayambe mansai tavon.
JOH 17:21 Ibe sambayambe indamu vatan tenambe nanawirati wanave onawamo ube intabove, maisyare muno Injae winyamo wimbe intabove rinatavon muno Risyamo ibe intabove natavon. Syare ube intabove no Winye Rinsai indamu vatano mine so wanave Winyirati nyo inatutir ide no mine so.
JOH 17:22 Injayo Amisy, Nya kovo ntiti nyo raugaje Rinai omamo Syo raunanto mansai to, indamu wenawamo ube intabove maisyare Winy muno Risy rimbe intabove.
JOH 17:23 Risyamo ibe intabove matavon muno Winyamo wimbe intabove inatavon indamu wenawamo ube intabove tugaive. Umba vatano mine so wo raen tugaive Winyirati nyo inatutir, muno wo raen wimuiny irati mansai maisyare muno wimuiny irati Rinai wemaisy.
JOH 17:24 Injae, ribeker indamu vatano Nyo maunande Rinai utantuna tawan irati inarijat no munijo ntiti, indamu wo kovo ntiti no Inai raen kobe. Sya kovo ntiti mamo Nyo raunande Rinai weye wimuiny irati Rinai arono munije tename so ranari rainy.
JOH 17:25 Injae, Winyirati ayao kakaije meweno Nai rave! Vatano mine so wantatukambe Injayo Amisye winai, weramu Risyo naen muno Sya arakovo nanawiso wo raen Risyamo Nyo inatutir.
JOH 17:26 Risyo mansanyao to indamu wo naen. Muno syare Syo mansanyao tutir ava wo naen mamai kobe, wirati Sya arakovo nanawiso umuiny irati mansai vambinibe maisyare muno wimuiny irati Rinai muno Risyamo ibe intabove matavon.”
JOH 18:1 Arono Yesus be sambayambea jewen, Wepe apa arakovo utavondi ai nawe wanya uta wo mana Kidron raotar. Nawaisy inta no no naije, weti Yesusa pe apa arakove usisa no nawaisye so ama uga rai.
JOH 18:2 Yudas, napirati po Yesus amavun, po nawaisye so raen to, weye Yesus muno Apa arakove wanugambe raive to.
JOH 18:3 Weti Yudas poroto no nawaisye umaso, po naito Yavaro Amisye ramane inta mansaugav tavon, nanawirati syeno akokoe muno vatano Parisi wo matutir. Muno naito Roma inta utavondi tavon. Naite tename umaso wo anaiyu raugav, muno perita muno yawainye raindi wo raugav tavon.
JOH 18:4 Yesus nanto irati anakotaro indati nande Ai so rai tenambe. Weti panya nanto mararai mansai umba Po manajo pare, “Are pi wapo akani?”
JOH 18:5 Wo raura akananto Ai ware, “Yesus, vatano Nasaret, Wepirati reamo akani.” Yesus po raura kakavimbe mansai pare, “Vatano wapo akani wepi Risy.” Yudas, vatano po Yesus amavun, teto marijat no naije.
JOH 18:6 Arono Yesus po taune aura pare, “Vatano wapo akani wepi Risy,” naite umaso upaparo mai ti waunsu akiri akare, yarawe veano mataruran vintabo no min.
JOH 18:7 Yesus po manajo rijati pare, “Are pi wapo akani?” Wo raura akato, “Yesus, vatano Nasaret.”
JOH 18:8 Yesus po taune aura akato pare, “Syo raura wasai to: Vatano wapo akani wepi Risy. Tugae, Risyirati wapo inakani, weti syare wapo Sya arakove so mapaya inda uta kai.”
JOH 18:9 Anakotare so nande indamu mamaisyo Yesus apa ayao po raura wusyimbe rai pare, “Injayo Amisy, Sya arakovo Nyo maunande indamu utavondi Inai, vemo inta aumandi nora.”
JOH 18:10 Simon Petrus po apa omake rakarimu, po vatano panapatambe syeno titi aije amarikoamo anem ngkove raotar ti mpatimu. Vatano panapatambe umaso apa tame mirati Malkusa.
JOH 18:11 Naije Yesus po apa ayao raura nanto Petrus ai pare, “Nya omake ramawe akasyo no ama kokome rai! Siurijo Sya Injaya po ratayao Rinaije so syo rawatambe ramu, yara Syo ranawan.”
JOH 18:12 Naije naito Roma nawe, awa akarije pe, naito Yahudi wo matutire nawe wo Yesus aijar muno wo waije rave aneme raokokaisy.
JOH 18:13 Manasyimbe wo augaveta no akari Hanas ai, wepirati Kayapas apa awatea pije. Kayapas opamo syeno titi arono tumo naije.
JOH 18:14 Wepirati arono wusyin pananyaube irati vatano ube akarive Yahudi mansai, apa ayao po raura we no taiso: “Vatane intabo kakaijo wansai tenambe wemi ngkov.”
JOH 18:15 Simon Petrusa pe, Yesus apa arakovo tavondi ai kaijinta pe, yanya itavono Yesus ai rijabe. Arakovo kaije umaso pamo syeno titi po aen to, ti tavono Yesus ai siso no syeno titi apa yavare ama wanijate rai.
JOH 18:16 Yara Petrus opamo sisoe ramu, weye opamo syeno titi po aen dainy, weti nowo Yesus atuna marambe no yane ama unsanda uje rai. Maisyare wemai ti, Yesus apa arakovo kaije umawe pakauje no akiri umba po wanya manapatambe ti nteto unsanda uje rai ranajo pare Petrus amayara siso rako? Naije mo amayar weti po Petrus augav ti siso no yavare ama wanijate umawe rai.
JOH 18:17 Wanya uma nteto unsanda uje rai umaso mo Petrus anajo mare, “Inya! Winyirati Vatane uma wato apa arakove inta pi win dako?” Petrus po raura akanande pare, “Risyamo jewena!”
JOH 18:18 Arono naije nuge mbavat, weti vatano wanapatambe no yavare umaso muno naito wo Yavaro Amisye ramane umawe wo taname raon no wanijate naije, usayai mararai wo ravauba. Petrus poroto tet tavon ti po taname ravauba.
JOH 18:19 Syeno titi po Yesus anajo pare, “Nya arakovo utavondi naije onawamo are nawije? Muno Nya ananyao mamo no tai rui?”
JOH 18:20 Yesus po raura kakavimbe pare, “Risyamo syayao nanto kakavimbe no vatano wanui mansamun. Risyamo syananyaube no yavaro sambaya ama uga rai muno Yavaro Amisye rai, wemirati vatano Yahudi wanugambe rai. Risyo sya ananyao inta rangkokaibe wasai jewen.
JOH 18:21 Weti, veanimaibe Injae nyo inanajo rai? Nyo vatano nanawirati wo Sya ananyao raranivo Rinai manajo rati. Onawamo wo Sya ayao raen ivae.”
JOH 18:22 Arono Yesus po raura taije, naite umawe inta po apoam muno pare, “Ee! Mbeanimaibe nyayao soowabe nanto syeno titi wato ai? Mamaisye ramu!”
JOH 18:23 Yesus po raura akananto ai pare, “Ranivara Risyo ayao inta raura ti ngkakai, weamo nyo Sya kakai namije raroron ti! Yara Sya ayao mamaisy, veanimaibe nyo inapoam?”
JOH 18:24 Umba Hanas po naite inta matutir wo Yesus augaveta no Syeno Titi Kayapas ai. Yesus pamo aneme raokokaisyo waije umawe raija nene.
JOH 18:25 Simon Petrus opamo teta po taname ravauba. Naije vatane wo anajo ware, “Tugaeya rako winyamo tavono Vatane wato aivea rako?” Weramu Petrus po ramamarave pare, “Risyamo jewena!”
JOH 18:26 Vatano panapatambe syeno titi arijat inta no no naije, vatane sopamo vatano Petrus po amarikoame raotaroe pe nayamo aya yavaruga intaboa. Weti po Petrus anajo pare, “Tugaeya rako, syare winyirati syo naen ntavono Ai no nawaisyo wepi win dako?”
JOH 18:27 Petrus po ramamarave akato, “Risya jewena!” Muno mamai dave no arono naije mangkuere kokebe.
JOH 18:28 Awatan ngko dave akarijo Yahudi wo Yesus auguje no Kayapas apa yavare raora, wo augaveta no gubernur Roma apa yavare rai. Weramu vatano Yahudi umaso usisa no yavaro gubernur ama uga raije ramu, indamu vemo ugwambe no Amisye amune rai nora, weye ware wo anaisyo Ono Paska raisy.
JOH 18:29 Umba Pilatus puje apa yavare raora umba poroto mansai. Po manajo pare, “Anangkakivano rui mirati wapare wapo rantuna Ai? Ayao kakai rui mirati Po rave?”
JOH 18:30 Wo raura ware, “Ranivara Vatane sopamo Apa ayao kakai meweno ai ratire, weamo reamo augave de no winamune ramu.”
JOH 18:31 Pilatus po raura akananto mansai pare, “Taune wapo augaveta muno wapo mangke rapatimu Ai mamaisyo taune wapa ananyao rai!” Vatano Yahudi wo raura akananto Pilatus ai ware, “Weramu pemerinta Roma weapamo wapare reamo mangke raugaje vatane ai indamu kakai wenora.”
JOH 18:32 Anakotare so nande indamu mamaisyo Yesus apa ayao purairive wusyimbe rai pare indati Opamo auseo sawa inyo kapite rai.
JOH 18:33 Pilatus de pakasiso no apa yavare rai, umba po Yesus awain. Muno po anajo pare, “Weti Winyirati vatano Yahudi awa Akarijo Titi pi Win dako?”
JOH 18:34 Yesus po raura pare, “Winya ana nyo inanajo rai somamo taune nya ayao nyo ranajo Inai ma rako? Indako vatano kaijinta wo raura nai, umba nyo inanajo rai rako?”
JOH 18:35 Pilatus po raura akananto Ai pare, “Risyamo vatano Yahudi pi risya jewena! Yara taune Winya kawasae muno syeno akokoe nanawirati wo naugav wo naunande rinai. Weti Nyo raura kakavimbe: Winyamo animaisye mi Nyo raveti ngkakai?”
JOH 18:36 Yesus po apa ayao raura pare, “Sya munijo ibe akarive rai mamo mine so ma jewen. Weramu ranivara munijo ribe akarive rai mamo mine so ratire, weamo Sya kawasae usivuinyo rinaorai indamu vemo vatane wo rinaijar inaugavere no akarijo Yahudi mai nora. Weramu tugaeya, munijo ibe akarive rai mamo nori rati mine so ma jewen.”
JOH 18:37 Weti Pilatus po anajo akato pare, “Maisyare omai ti, Winyamo akarijo titi inta pi Win dako?” Yesus po raura akananto ai pare, “Risy ivae, mamaisyo nya ana ndaura wato rai. Sya inavaki muno Sya ide no mine somamo indamu Syo ayao tugae raura kakavimbe. Are nawirati ubeker unanta ayao tugae rai, onawamo wo rinaraniv.”
JOH 18:38 Pilatus po raura pare, “Ee! Syo ratantona ayao tugae mamo vatan inta nanto rai kakai.” Umba Pilatus puje apa yavare raora, muno po raura aje vatano Yahudi mansai pare, “Rinanto ayao kakai inta rai Vatane so ai ramu.
JOH 18:39 Weramu taune wapa koano watavondi raivea nsiridi to mamo arono Ono Paska nde nande, weamo syo vatano makova intabo apaya apa mangke rai. Weti wabeker syo Yesus, wapa Akarijo Titi Yahudije so, apaya wasai rako?”
JOH 18:40 Weramu vatano wanui umaso ugwagwaimbe akaseo Pilatus ai ware: “O! Wato pa nyo apaya nora! Yara Barabas opi nyo apaya!” (Barabas sopamo vatano panaonoambe, muno be marovave pemerinta Roma ai.)
JOH 19:1 Arono naije kobe Pilatus de pakasiso muno po vatane matutir wo kaijo wai rairiro ama atu rai rakoato Yesus ai.
JOH 19:2 Naite wo anansinao maisyare wanyavi ramaisy rauseo rakariwaibe akari rai ti ama anansinao mpatota no akari rai. Muno wo ansuno nsintair manawadi inta raugasyo Ai ti po rave, maisyare akarijo titi po rave ramaisy.
JOH 19:3 Umba naite umaso uta ude wo raura wanaikebe Yesus ai ware, “Winyirati Akarijo Titi Yahudi pi Winy!” Muno wo apoamo rani rani.
JOH 19:4 Umba Pilatus pakauje akato muno po raura akaje vatano wanui mansai pare, “Waperade! Syare syo augave syuje wasai, indamu wapo raen risyamo inanto ayao kakai inta raijo Ai ramu.”
JOH 19:5 Arono naije Yesus puje, anansinao mpapako akari rai muno Po ansuno nsintair manawadi rave. Pilatus po raura mansai pare, “Waperade! Napi so!”
JOH 19:6 Arono syeno akokoe nawe, naito wo Yavaro Amisye ramane nawe wo Yesus aen, wo akekebe kobe ware, “Auseo sawa inyo kapite rai! Auseo sawa inyo kapite rai!” Pilatus payao de mansai pare, “Wapo augav, muno wapo auseo sawa inyo kapite rai, yara risyamo nanto Apa ayao kakai inta raije ramu.”
JOH 19:7 Vatano Yahudi wo raura akananto Pilatus ai ware, “Mamaisyo reama ananyao rai weamo Vatane sopamo mangke raugaje Ai indamu kakai, weye Po taune aura pare Opamo Arikainyo Amisy.”
JOH 19:8 Arono Pilatus po maraniva jewen, jani dave kobe.
JOH 19:9 Weti de pakasiso no apa yavar muno po Yesus augave siso tavon. Umba Pilatus po anajo akato pare, “Winyamo vatano nori rui?” Weramu Yesus po ayao inta raura akananto Pilatus aije ramu.
JOH 19:10 Weti Pilatus po raura akato pare, “Nyonae nyayao nande inaija rako? Nyo raen risyamo sya vambunine ma indamu syo napaya, muno sya vambunine ma indamu syo nauseo nsawa inyo kapite rai!”
JOH 19:11 Yesus po raura akananto Pilatus ai pare, “Nya vambunine wato Amisye wepi po raunande nai. Weti vatano po rinamavun ti po inaunande no winaneme rai opamo apa ayao kakai manakoe winya rakivan.”
JOH 19:12 Arono Pilatus po Yesus apa ayao umaso ranaun, beker pare po apaya. Weramu vatano Yahudi ugwain ware, “Yesus po taune aura pare opamo Akarijo Titi. Maisyare omai ti Opamo be marovave Akarijo Titi Roma ai. Weti nyare nyo apaya, weamo wimbe arakobe Akarijo Titi Roma aije ramu. ”
JOH 19:13 Pilatus po ayao so raraniva jewen, umba po Yesus augave uje indamu po mangke rapatimugo Ai. Weti seo tuna no apa kursijo titi rai no wanijate ama tame mirati Wanijate Oram. (Wanijate so raura ayao Yahudi raijamo Gabata.)
JOH 19:14 Arono naijeamo masyote yasyin, masyoto namije mamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati Ono Paska rai mije. Pilatus po raura nanto vatano wanui mansai pare, “Wapa akarijo titi pi so!”
JOH 19:15 Vatane ugwagwaimbe kobe ware, “Aubaisy! Aubaisy! Auseo sawa inyo kapite rai!” Pilatus po manajo pare, “Mamaisy aje rako? Syo wapa akarijo titi auseo sawa inyo kapite rai rako?” Syeno akokoe wo raura akananto ai ware, “Kaisar Roma obo pirati reama akarijo titi pije!”
JOH 19:16 Pilatus po Yesus aunanto no vatano wanui umaso maneme rai indamu wo auseo sawa inyo kapite rai. Umba wo augav ti uta kobe.
JOH 19:17 Yesus puje po taune apa inyo kapite ranawan to no pukame ama tame mirati Akari Pae. (Mine so raura ayao Yahudi raijamo Golgota.)
JOH 19:18 Pukamo namije naite wo Yesus apaku auseo sawa inyo kapite rai. Vatane jiruma nanairati yauseo syawa atavon, inta sawa no anem ngkakai muno inta sawa no anem ngkov muno Yesus sawa no yasyin.
JOH 19:19 Yesus apa inyo kapito sawa raije mamo Pilatus po vatane inta atutir po ayaowe so ratoe rauseo rapaku ama vone rai mare:
JOH 19:20 Vatano Yahudi wanui wo ayao ratoe umaso raen, weye muni namije mararaijo pukame umaso rai. Ayao omane umaso ratoe ayao Yahudi rai, ayao Roma rai muno ayao Yunani rai tavon.
JOH 19:21 Syeno akokoe upari, weti wo raura nanto Pilatus ai ware, “Vemo nyo ratoeya nyare, ‘Sopamo Akarijo Titi Yahudi,’ wemai nora! Nya ayao omane wato mamaisye ramu. Yara nyo ratoeya nyare, ‘Yesus po taune aura pare: Risyirati Akarijo Titi Yahudi.’ ”
JOH 19:22 Weramu Pilatus po awa ayao rasakinav pare, “Syo ratoe no tawan weye wemi ratoe to.”
JOH 19:23 Naite wo Yesus auseo sawa inyo kapite raija jewen, umba wo Apa ansune raijar wo ratodija mambisy, weti naite inta apaura inta rai, inta apaura inta rai. Weramu Apa ansuno akoe namirati ama pame mewen dai yara ranari anawadive wemamo ngko dave ti wo raotadi ramu.
JOH 19:24 Weti wayao vambinibe mansai ware, “Vemo wamo ansuno manawadi so raotar nora. Yara wamo aikarae rapatin dai, are pirati mo arorona apaura rai.” Ana umaso nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo raurairive no wusyinoe rai mare: “Wo Sya ansune ratodijo taune mansai muno wo aikarae rapatin dai indamu wo Sya ansune raugav bintabo.” Maisyare omai ti, naite wo Yesus apa ansune ratodi taije maisy.
JOH 19:25 Mararai no Yesus apa inyo kapite rai, Apa akoyam, muno Apa akoyo rijata, muno Klopas apa anamu ama tame mi Maria, muno Maria Magdalena.
JOH 19:26 Arono Yesus po apa akoya raen muno Apa arakovo anuga no ai rave aen tet nande akoya ratavon, payao aje akoya rai pare, “Ingko, soamo Sya arakove sopamo nya arikainye pi so!”
JOH 19:27 Muno payaude Apa arakova ai tavon pare, “Nya ingkoa mi som! Syare nyo raeranande.” Weti arono Yesus kakai, arakovo napije po Yesus apa akoya raugav no apa yavaruga rai indamu po raeranande.
JOH 19:28 Yesus po anakotare raende tenambea mewen bintabo to, umba Po raura pare, “Rinawa ngkangkamandi!” Apa ayao umaso Po raura indamu mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe rai.
JOH 19:29 Weti wo maimare raugasya rayansundijo anggurijo nsaisyine rai, umba wo ransuisyo uvi rai, wo rareanseo no Yesus awa rai.
JOH 19:30 Yesus po anggurijo nsaisyine umaso ramanama jewen, umba payao pare, “Mamai bintabo to.” Naije akari nsawa aruranaje muno Po anawayo aunanto no Injayo Amisye aneme rai.
JOH 19:31 Arono naije masyoto vatano Yahudi wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai. Muno masyoto sambaya nde nande umaso omamo Masyoto Akoe. Vatano Yahudi ware masyoto sambaya omamo vemo vatane inta sawa no inyo kapite rai nora, weti ude wo Pilatus anajo indamu po apa naite matutir wo vatano mausea usawa inyo kapite rai nawamo majo radaundi indamu ugwenen, umba wo maveaje.
JOH 19:32 Weti naije naite ude wo vatane jirum yauseo syawa Yesus atavon yajoe radaut kobe.
JOH 19:33 Weramu arono ude mangkepano Yesus ai, wo aen kakai to weti wo ajoe radaute ramu.
JOH 19:34 Yara naite inta po weyame rave Yesus atukam no Apa taugande rai. Naije kobe Apa mavu nsororop muno mana ntavono rai.
JOH 19:35 Risyi Yohanes syo ayaowe so ratoe, syo ana nande Yesus ai umaso raeno taune inamije rai to, weti syo ratoe so indamu vatano wanui wapanave. Sya ayao syo raura kakavimbe so ana tugae; syo raen omamo tugae ma.
JOH 19:36 Anakotare so nande indamu mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe rai mare, “Apa pae mamo inta radaute ramu.”
JOH 19:37 Muno aneme kaijinta mo raura tavon mare, “Vatano wo atukame indati usayai muno wo anyanyut.”
JOH 19:38 Umba vatano munijo Arimatea inta apa tame mirati Yusup de po raura nanto Pilatus ai. Yusup umaso pamo Yesus apa arakovo tavono aive inta pije, weramu opamo tavondi maninimbe vayave weye po vatano Yahudi masyaniv. Weti Yusup umaso de no Pilatusa nui indamu po Yesus anasino kopa ranajo ai. Umba Pilatus po ramayar, weti Yusup de po Yesus anasino kopa raugav.
JOH 19:39 Muno Nikodemus de atavon. Wepirati de Yesus ai arono wusyinoe namane inta rai. Deye so, po manino mur inta raugavo manino gaharu inta ratavon, ama mangke ma kilo tenamara eane abusyin.
JOH 19:40 Yusupa pe Nikodemusa pe yo Yesus anasino kopa raugav, umba wo ansuno mpopero nsauman veano akepan, umba wo manino mbovove rauvaro Ai, mamaisy irati vatano Yahudi awa koano wo vatane mantuna rai.
JOH 19:41 Nai mino Yesus auseo sawa inyo kapite rai di so, nawaisye inta mararai no naije, muno mino namije ama uga rai aipapo inta ntuna rai, ta nggwanyina nene muno vatane inta antuna rai rainy.
JOH 19:42 Masyoto namije mamo vatano Yahudi awa masyoto wanakangkanive irati awa masyoto sambaya rai muno aipapo somamo nggwaravainye ramu, weti wo Yesus augaveto antuna rai.
JOH 20:1 Ari Minggu ama awatan ngko dave nuge mpampunamija nene, Maria Magdalena moronto mo Yesus apa aipapo raen, oramo veano ama unsanda rauguji mamo manso to.
JOH 20:2 Mansanan makare, nde nande Simon Petrus muno Yesus apa arakovo anuga no ai rave yai, mare, “Injayo Yesus opamo vatane inta wo auguje aipapo rai to muno wamamo wamantatukambe irati augaveto raije rai.”
JOH 20:3 Naije Petrusa pe, Yesus apa arakovo kai umawe pe ibesea yanya yurija yo Yesus apa aipapo raen.
JOH 20:4 Yansanan kava, weramu Petrus maneai, yara arakovo kai umawe pavave rave, weti to nanto wusyimbe aipapo rai.
JOH 20:5 Naije to benanto peravo aipapo ama uga raito vayave, peratoamo ansune vasye bo mi ntami.
JOH 20:6 Umba Simon Petrus de nande dijabe, naije siso kobe no aipapo ama uga rai. Weti po ansune vasye veano Yesus akepan raen ntuna no min.
JOH 20:7 Muno ansune vasye mamaun veano Yesus akari rakepan omamo raakuvi mumuimbe ti ntami nggwaravaimbe ansune vasye manakoe rai.
JOH 20:8 Umba arakovo kai uma de wusyimbe to siso aipapo ama uga rai tavon, po raen ti panave.
JOH 20:9 Arono naije Ayao Amisye ama urairi mo Yesus aura kovakato no wene rai ma nyanta rai rainya nene.
JOH 20:10 Umba arakove umaso inyajiv no yavar.
JOH 20:11 Maria Magdalena ntet mararai no aipapo rai muno moyov. Umba mbenanto ti meravo aipapo ama uga raito.
JOH 20:12 Mo naito Amisye jiruma yaen. Naite umaso aya ansune mpoper, onayamo itantuna no Yesus apa antuna rai we rai. Inta tuna no akari rai muno inta pamo tuna no ajo rai.
JOH 20:13 Naite umaso yo Maria ranajo yare, “Akoe winy, mbeanimaibe nyoyov?” Naije mo raura akananto mare, “Risya Injayo Kurune pamo vatane wo augaveto ti aumandi muno syantatukambe wo augaveto raije rai.”
JOH 20:14 Mayaowa jewen, naije nsakinav meravo rakiri akare rati, mo Yesus aeno te no naije. Weramu mantatukambe are pi so.
JOH 20:15 Umba Yesus po raura nanto rai pare, “Akoe winy, mbeanimaibe nyoyov? Are pirati nyo akani?” Maria mo rakarae mare vemo vatano po nawaisye raeranande pa. Weti mo anajo mare, “Anui, winyirati nyo sya Injayo Kurun auguje, nyo augaveto nyo antuna no kaijinta rako? Syare nyo augaveto tuna no ruijamo ndaura indamu rito syo augav.”
JOH 20:16 Yesus po apa ayao raura akananto rai pare, “Maria!” Maria nsakinav merav akananto no Yesusa nui, umba mo awain nanto ayao Yahudi rai mare, “Rabuni!” (ama ine mare Kurune).
JOH 20:17 Yesus po raura nanto rai pare, “Vemo nyavakanande Rinai nora, weye syana to Injae ai rainya nene. Weramu syare nyoronto nyo Sya ayao so raura Risya arakove mansai, ndaura taiso nyare, ‘Syare iseo syakato no Sya Injae Amisye ai, wepirati weapa Injayo Amisye tavon.’ ”
JOH 20:18 Weti Maria Magdalena moronto kobe, mo raura Apa arakove mansai mare, “Syo Injayo Yesus aeno inamije rai to!” Umba mo Apa ayao nami po raugaje raije raura kakavimbe mai tenambe.
JOH 20:19 Ari Minggu namije ama masyote ndea ngkaumur kobe, Yesus apa arakove wanugan no yavare inta rai, wo yavaro namije ama unsanda rakeke tenambe weye wo vatano Yahudi masyaniv. Arono naije, Yesus de nande teto papabe no awa yasyin muno Po raura aje mansai pare, “Saumano Amisye maje wasai!”
JOH 20:20 Arono Po ayao saumane raura aje mansaija jewen, naije Po apa paro no anem unane rai rarorono mai, muno Po apa taugandeo weyame veano ratukame raroron tavon. Apa arakove so mananibe weye wo Amisy Yesus aeno mamije rai.
JOH 20:21 Yesus po kove raura intabo akato pare, “Saumano Amisye maje Sya arakove wasai! Naisoamo Risyo wasatutir maisyare muno Injayo Amisye po rinatutir.”
JOH 20:22 Po apa ayao so raurawa jewen, umba Po anawayo veano mansamawisy asyo muno Po raura pare, “Syare wapo Anawayo Vambunine raugave nsiso wasanuga rai!
JOH 20:23 Ranivara weapo vatan inta apa ayao kakai rapaya, weamo Amisye po rapaya kobe. Muno ranivara weapo ayao kakai rapaya jewen, weamo Amisye po rapaya jewen tavon.”
JOH 20:24 Arono Yesus arorono manasyimbe irati Apa arakove mansai, Tomas tuna Apa arakove matavone ramu. Tomas umaso pamo Yesus apa arakovo mansano abusyin eane jirum inta pije, apa tame rawain tavonamo Didimus (weye arikainyo tapume pa).
JOH 20:25 Weti arakove umawe wo raura Tomas ai ware, “Injayo Yesus de aroron kakavimbe reansai muno reamo aen to.” Weramu Tomas po raura akananto mansai pare, “Risyamo syo paku ama vava no aneme rai raen dainy, muno syo kawije rausiso pakuge ama vava rai rainy, muno risyavakananto syo Apa taugandeo weyame rave ratukame raija dainy. Maisyare omai ti, risyamo syanave ramu.”
JOH 20:26 Masyote kaumandei jakato, Yesus apa arakove wakare wanugan tenambe no yavare umawe rai. Arono naije umba Tomas tuna matavon. Yavare umaso ama unsanda rakeke tenambe, weramu Yesus de nande te no awa yasyin muno Po kove raura aje mansai pare, “Saumano Amisy maje wasai!”
JOH 20:27 Naije Po raura nanto Tomas ai pare, “Nyeravaje nyo inaneme raeno namije rai muno nya kawije raugaje ntami rai nyo ranaun. Muno nyavakare nyo Sya taugande raijar. Nanuga mamaun akato nora, soamo nyanave!”
JOH 20:28 Tomas po apa ayao raura nanto Yesus ai, “Tugae, sya Akari muno sya Amisy pi Winy!”
JOH 20:29 Umba Yesus po raura akananto ai pare, “Winyamo nyanave weye nyo rinaen to. Kove ngkov irati vatano wanave weramu wo rinaeno mansamije rai jewen!”
JOH 20:30 Yesus apa anapaporainyo kaijinta mamo manui, weti Apa arakove wo raeno mansamije rai, weramu ratoe tenambe bukuge so raije ramu.
JOH 20:31 Weramu so ratoe tenambe indamu wapanave Yesus ai, wepirati Arikainyo Amisy muno Mesiasa pije. Weye wapanave Ai, weaveti wakova nuge nuganuije rai.
JOH 21:1 Yesus arorono Apa arakove mansai jakato no Onae Tiberias muno Apa po aroron kakavimbe no taiso.
JOH 21:2 Onae umaso Apa arakove so wanugan: Simon Petrus, Tomas awainamo Didimus, Nataniera vatano Kana no propinsijo Galilea, Sebedeus apa arikainye jirum, muno Yesus apa arakovo kaije jirum wanugambeve no naije.
JOH 21:3 Simon Petrus po raura nanto apa arakove mansai pare, “Arakove, risyare ito syo jiane rakani.” Weti wo raura akananto ai ware, “Reamare reantavondi.” Naije wuruta kobe, usea nyomane rai. Weramu namano waravainyoe ma jiane inta ijaro mai ramu.
JOH 21:4 Arono uma pare tipu seo kobe, nuge mbabar, naije Yesus de tet no nayave ruk. Weramu Apa arakove wo aen kakavimbe jewen muno wantatukambe vatane sopamo Yesusa pije.
JOH 21:5 Yesus po manajo pare, “Inya! Arikainye weap! Wapo jiane inta raugav ivae rako?” Wo raura akananto Ai ware, “O, jewen dave!”
JOH 21:6 Yesus po raura akato mansai pare, “Wapo wapa pame ramaugakasya no wapa nyomane ama ranijo wasanem ngkove rai, indati wananta jiane inta mansai jaje.” Naije wo awa pame ramaugo rai kobe, inda jiane manui rave nsiso rai, mangke rave ti wo rakarimu kakai!
JOH 21:7 Yesus apa arakovo anuga no ai rave po raura Petrus ai pare, “Injayo Yesusa pi wato!” Arono arakove umaso po raura pare, “Injayo Yesus pi wato!” naije kobe Simon Petrus po apa ansune rave anasine raora (weye anasine no kakavimbe) muno sopatasyo no onae.
JOH 21:8 Weramu arakovo kaijinta utantuna no nyomane rai kobe, wo raugav udiat sisa. Muno wo pame rakarimu nsiso no yawa, namirati jiane ntairi rai. Uborae ti udiat sisa so ama waravainye ma meterije tename radani.
JOH 21:9 Weti una no nyomane rai wasya, umba werata wo raen tanamo raondi ti mbe riambe muno jiane inta ramero rai muno roti inta ntami tavon.
JOH 21:10 Yesus payao nanto mansai pare, “Wapo jiano nsawa wapa pame rai wato inta raugav wade no so.”
JOH 21:11 Simon Petrus seo no nyoman muno po pame rakarimu nsiso no yawa. Pame so ntairi jiano manakokoe rai, ama manui nseo no tename kaururum eane abusyin eane mandei. Jiano namije manui rave, weramu pame mpatimu rai jewen.
JOH 21:12 Yesus payao nanto mansai pare, “Wade, wapisyi kai.” Apa arakove so ubeker ware wo anajo, “Are pi Winy?” Weramu usamane wo anajowi, weye wo aen tugae Amisy Yesus wepi so.
JOH 21:13 Umba Yesus nanto pangkepano mansai, Po rotije raugav muno Po raunanto mansai, muno Po jiane raunanto tavon.
JOH 21:14 Yesus aroron kakavimbe Apa arakove mansai ama susyo mandeije mi so, arono kovakato no wene rai.
JOH 21:15 Arono wisyisya mewen, Yesus po Simon Petrus anajo pare, “Simon, Yohanes apa arikainy winy, nya muinyo Rinai manakoeya mo arakove so awa rakivana rako?” Petrus po raura akananto Ai pare, “Tugae, Injae, risya muinyo Winai nyo raen to.” Yesus po raura akato pare, “Nyo Risya maero domba mansakum.”
JOH 21:16 Umba Yesus po anajo rijati akato pare, “Simon, Yohanes apa arikainyo winy, wimuinyo Rinai tugaeya rako?” Petrus po raura akananto Ai pare, “Tugae, Injae, risya muinyo Winai ma nyo raen to.” Yesus po raura akananto Simon ai pare, “Nyo Risya maero domba maeranande.”
JOH 21:17 Susyo mandei Po anajo akato pare, “Simon, Yohanes apa arikainy winy, wimuinyo Rinai tugaeya rako?” Petrus animaumbe, weye Yesus po anajobe tutira susye mandei to pare, “Wimuinyo Rinai tugaeya rako?” Weti Petrus po raura akananto Ai pare, “Injae, Winyo anakotare raen tenambe, weti sya muinyo Winai nyo raen to.” Yesus po raura akato pare, “Nyo Risya maero domba mansakum.
JOH 21:18 Syo raura tugaive: Arono wingkamuram, taune winyo nya ansune muno nya tarandine rave, nyanya nto no rui vayave mamaisyo taune nya bekere rai. Weramu arono indati wimbe vatan anuive rave, winaneme raunanto vatano kai mansai wo raokae yara wo naugaveta no varoro nyonae raijoe rai.”
JOH 21:19 Maisyare wemaisy, Yesus po Petrus apa wene raurairive wusyimbe pare indati vatane wo aubaisy weye panave Yesus ai, muno apa wene maisyare naije mo Amisye apa kovo ntiti raroron. Umba Yesus po Petrus awain pare, “Petrus, soamo ntavono Rinai!”
JOH 21:20 Arono Petrus sakinav peravo akiri akare, po Yesus apa arakovo anuga no ai rave aeno tavondi po yarijade. (Opamo tuna pangkepano Yesus ai arono namano wisyi tenambeowe muno wepirati po anajo pare, “Injae, are pirati indati po namavun?”)
JOH 21:21 Petrus po arakove so aen ti po Yesus anajo pare, “Injae, arakovo napiso indati aveare rui?”
JOH 21:22 Yesus po raura akananto Petrus ai pare, “Ranivara ribeker syare arakove so kova no tawan ao risyakare mine so rai, omamo no taune Risya syo rapatimuge rai. Weramu winyamo ntavono Rinai vayave!”
JOH 21:23 Arono naije arakovo utavondi Yesus ai wo ayao namije rampampambe wo raura ware arakovo napije pamo indati wene nande ai jewen. Weramu Yesus opamo apa ayao ama ine no tai maisye jewen, yara apa ayao mamo pare, “Ranivara ribeker syare arakove so kova no tawan ao risyakare mine so rai, omamo no taune Risya syo rapatimuge rai.”
JOH 21:24 Risyirati arakovo Yesus po inaura umaso. Muno risyi syo anakotaro nande tenambe umaso raen to, muno syo ratoe so. Reamo raen ayao ratoe tenambe somamo tugae rave.
JOH 21:25 Anakotaro kai Yesus po raijar manui. Ranivara anakotaro namije ratoe nanentabove tenambe, syo rakarae bukugo namije manui muno mine tename so mamauno rai.
ACT 1:1 Risyirati Lukas, syo bukuge so ratoe Teopilus nai. Wusyinoe sya bukugo manasyine syo ratoe nai to, wemirati syo Yesus apa anakero po raijar muno Apa ananyao po raugaje ratoe tenambe rai.
ACT 1:2 Ana syo ratoe no bukugo namije rai mamo arono manasyimbe Yesus po apa arakove mawain utavondi Ai muno Po Anawayo Vambunine ama vambunine veano mansanyao, mansanan ava masyoto Amisye po auga seo no munijo ntiti.
ACT 1:3 Arono Yesus seo rainyamo, siuri rati muno kakai, umba masyote tename jirum Po taune aroron indamu Apa arakove wo aen ti wanave ware, “Tugae, Yesus opamo kovakato.” Arono naije Po mansanyao irati masyoto Amisye indati de be akarive Apa kawasae mai no mine so raije rai.
ACT 1:4 Masyote inta pisyisyo matavon, umba Po matutir pare, “Vemo wapo Yerusalem rapaya inya, yara wana indamu wapo ana Amisye po raurairive wasaije ranyut. Omamo Syo raura wasaive to.
ACT 1:5 Yohanes po vatane maugasya kuvuni mana rai, weramu masyote kavinta yai jakato, umba Anawayo Vambunine maje irati wasai.”
ACT 1:6 Masyote inta rai jakato, Yesusa pe apa arakove nawe wanunugambe, umba wo Yesus anajo ware, “Injayo Kurune, soamo nyare Nyo munijo Israel raugakasea ntet akato muno wimbe akarive rai rako?”
ACT 1:7 Weramu Yesus po raura akananto mansai pare, “Injayo Amisy wepi po ama masyote rapatimu, taune bo Apa varore mije. Weti weapare wapo masyote so raen, omamo mamaisye ramu.
ACT 1:8 Kavinta indati Amisye po apa Anawayo Vambunine raugaje wasai indamu wapo Ama vambunine raijar. Indati wapo rinaura kakavimbe no munijo Yerusalem muno Yudea muno Samaria muno mine tename so rai tenambea nto ama marane rai.”
ACT 1:9 Yesus po ayaowe umaso raura mansaija jewen, umba Amisye po aijaseo no munijo ntiti. Apa arakove wo anyanyuto seowi, wo anyanyut ava kamure inta nande no aora ti wo aen akatoe ramu.
ACT 1:10 Mami ntami tawan no naumo warae, kavuratawe inda vatane jirum nyande syayai no mansamun. Aya ansune mpope dave.
ACT 1:11 Yo maura nande yare, “Inya, vatano Galilea! Wabeanimaibe wasayai wapo naumo warae ranyuta no?! Yesus, napirati Amisye po augave seo no naumo warae, indati pakare akato maisyare muno Apa seo ti wapo anyanyute so ramaisy.”
ACT 1:12 Arono naije Yesus apa arakove umaso una no Pukamo Saitun, weti wanya wakare no Yerusalem. Nggwaravainye ramu, yara ama tauno waravainye mamo kilometer intabo.
ACT 1:13 Unande no Yerusalem, naije wuruta no awa yavaro una raije rai. Usea no tanoane inta rai no yavare ama ranivono warae. Arakove umaso awa tame mi so: Petrus, Yohanes, Yakobus, Andreas, Pilipus, Tomas, Bartolomeus, Matius, Yakobus (Alpeus apa kavo pije), Simon (opi awainamo vatano Zelot), Yudas (Yakobus apa kavo pije).
ACT 1:14 Arakove umaso wanunugambe, manuga mamo intabo muno ube sambayambe tutir. Naije Yesus apa rijate nawe Apa akoe Maria me muno wanya kaijinta utavondi tavon.
ACT 1:15 Masyote inta arakovo wanave Yesus aije wanunugambe, awa wanuije nanto no tename kaujentabo (120), umba Petrus seo tet indamu payao nanto mai.
ACT 1:16 Po raura pare, “Sya arakove weap! Ana nande Yudas aijoe omamo nande indamu mamaisyo Ayao Amisye rai. Weye wusyinoe Anawayo Vambunine mo Yudas umaso aura ti Daud po ratoe. Yudas wepirati po naite maugav inda wo Yesus aijar.
ACT 1:17 Opamo ato siso no Yesus apa arakove reansai muno po Apa anakere raijaro reansarijat.”
ACT 1:18 (Yudas umaso po Yesus amavun, umba po doije umaso raveano mine inta ramavun. Mine umaso mirati to tende rai, anobone mporar apa wanyati ntimuje yara kakai kobe.
ACT 1:19 Vatano utantuna no Yerusalem wo ranaun tenambe. Weti wo tame raugaje mine umaso rai, wo rawaino awa ayao rai ware Akeldama, ama ine mare Kopa Mavu.)
ACT 1:20 Petrus po raura iridi pare, “Ayao kovo Mazmur mo Kopa Mavu umaso raurairive taiso: ‘Apa mino namije rapaya ntami vayave kai; vemo vatane inta una rai jinya.’ Muno ayao inta mo ratoe akato mare, ‘Apa teto raije wemamo vatano kaijinta po ranigwan kai.’
ACT 1:21 Maisyare omai ti, sya arakove weap, syo raura wasai: Koveamo vatano kaijinta po Yudas anigwan inda tavondijo wansai, indamu po Yesus apa kovakato raura kakavimbe tavon. Weti arakovo nanawirati utavono Amisy Yesus ai kobe no arono Yohanes po augasyo kuvuni mana raijoe mansanan ava Amisye po auga seo no munijo ntiti onawamo wamo mansaen tenambe inda wamo arakove inta apatimu tavondi wansai.”
ACT 1:23 Weti naije wo vatane jiruma yatayao, aya tame mirati Matias muno Yusup awain tavonamo Barsabas (muno apa tamo Roma mamo Yustus).
ACT 1:24 Umba ube sambayambe ware, “Amisyo winy, Nyo vatane manuga raen tenambe. Weti are pirati Nyo apatimu, wepamo Nyo arorono reansai,
ACT 1:25 indamu po Yudas apa teto raije ranigwan weye Yudas po rapaya to, to no apa siurije rai. Nyo vatano po anigwane apatimu indamu tavondijo Yesus apa arakove reansai reamo Nya anakere raijar.”
ACT 1:26 Umba wo aikarae rapatin no vatano jirume umaso yai. Muno Matias wepirati mo aroron, weti Yesus apa arakovo po mansatutire mansano abusyinara eane intabo wo augave siso matavon.
ACT 2:1 Masyoto Pentakosta nande to, naije vatano wanave Yesus aije wanunugambe no yavare inta no Yerusalem.
ACT 2:2 Kavuratawe inda kine inta no no naumo warae maisyare ovaro tutu dave inta nande. Umba nsiso no yavaro una raije umaso rai tenambe.
ACT 2:3 Vatano utantuna no naije wo raen maisyare taname ama vadurur ratodi ntuna vatane makari rai tetebe.
ACT 2:4 Muno Anawayo mo ama vambunine raugaje ti ntairi mai indamu wo ayao kotaro wantatukambe raije rator.
ACT 2:5 Arono naije vatano Yahudi awa munije no no rui rui vayave ude Ono Pentakosta rai no Yerusalem. Wenanawamo wanave Amisye ai rave, weramu wantukambe Yesus ai.
ACT 2:6 Vatano Yahudi umaso wo vatano wanave Yesus aije maraniv wo ayao kotare raura, weti vatano wanui unande indamu udaraniv. Udaraniv yara wananepabe weye wo taune awa ayaowe ranaun vatano wanave Yesus aije umaso wo raura tetebe.
ACT 2:7 Umba vatano wanui umaso upaparo mansai, ware, “Wakoe! Vatano Galilea nanawi so rako?!
ACT 2:8 Umba wamo mansanaunamo wo taune wama ayao raura tetebe ti?!
ACT 2:9 Wamamo wama munije nsasye, mbe intabove jewen. Wamamo vatano Partia muno vatano Media muno vatano Elam. Wama munije ntavonamo Mesopotamia muno Yudea muno Kapadokia muno Pontus muno Asia
ACT 2:10 muno Perigia muno Pampilia muno Mesir muno Libia mararaijo munijo Kirene rai. Muno wamamo vatano munijo Roma inta wande so tavon. Weti wama munije nsasye tenambe.
ACT 2:11 Wamamo vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen wamirati wantavondi ananyao Yahudi rai to. Wan tavonamo vatano Kreta muno vatano Arab. Wama munije manui rave, weramu taune wama ayao wemamo taune wamo ranaun tetebe, weye vatane so wo wama ayaowe veano Amisye ararimbe ware, ‘Amisye pi bambunin, Apa ana daveye ngko dave!’ ”
ACT 2:12 Maisyare omai ti, vatano munije kotare umaso unantaive muno wananepabe rai. Wo raura vambinibe ware, “Wamo ana nande so raen kobe jewen. Weti ama ayao noare rui?”
ACT 2:13 Weramu vatano kaijinta wanaikebe mansai ware, “Ee...! Vatane wato nanawamo wo awije ramanama!”
ACT 2:14 Umba Petrus seo tet muno apa arakovo abusyin eane intabo usayai atavon. Umba po rawaino anamoto manakoe rai pare, “Sya arakovo Yahudi muno vatan tenambe wana no Yerusaleme so rai! Wasamarikoame rasakinavo sya ayaowe so rai kobe. Syare syo raura kakavimbe wasai.
ACT 2:15 Wapo ratantona wapare ream maeno awije rai. Ana wapo ratantona somamo mamaisye ramu! Weye soamo awatan ngkobea nene, weti vatane inta wo awije ramanam da maene ramu.
ACT 2:16 Yara anapaporainyo maisyare so omamo anawae Yoel po raurairive to no taiso:
ACT 2:17 Amisye pare, ‘Arono munije ama akari mararai, indati Syo sya Anawayo Vambunine raugaje vatane mansai tenambe. Weti wapa arikainyo anya, wanya indati wo Sya ayao nde mai ravov, muno wapa arikainyo kamurame wo ana Syo rarorono mai raen no awa nikimarije rai, muno wapa vatano awa akoe matu mai nawamo Syo nikimarije raunande mansai.
ACT 2:18 Masyoto namije indati Syo sya Anawayo Vambunine raugaje vatano wanapatambe Rinai mai tenambe, anya muno wanya, weti wo Sya ayao nde mai ravov.
ACT 2:19 Indati Syo anainame raroron nande no naumo warae muno Syo anapaporainye raroron no mine so rai no taiso: Ana mavu muno tanamo mbadurur muno kijao manakoe ntatipu.
ACT 2:20 Uma amije ngkaumudi muno embae ramije mavu. Arono anakotare umaso raen kobe, weamo Amisye apa masyoto akoe muno ntiti rave nande.
ACT 2:21 Arono naije are pirati po rinawain, Syo apaya apa ayao kakaije ama mangke rai.’
ACT 2:22 Inya! Sya arakovo Israel, wapo rinaranide! Syo Yesus, vatano Nasaret, aura kakavimbe wasai. Amisye po vambunine raunande Yesus ai indamu wapo raen tugaeyamo Yesus wepirati Amisye po atutir. Weti Yesus po anapaporainye muno anainame rarorono wasai. Taune wapo raen tenambe to.
ACT 2:23 Yesus umaso pamo vatane wo aunanto no wasaneme rai, mamaisyo Amisye apa ana po rapatimu rai, omamo Po raen wusyimbe to. Umba wapo aunanto vatano mamune mansai indamu wo auseo sawa no inyo kapite rai, weti wapo aubai to!
ACT 2:24 Weramu Amisye po aijaseo kovakato muno Po wene ama siurije rapaya Ai, weye Yesus no tawan no wene ama uga rai omamo mamaisye ramu.
ACT 2:25 Wusyinoe Daud po Amisye apa urairije raugaje, wemirati mo Yesus apa kovakato raura wusyimbe maisyare so: ‘Syo Amisye aen te no inamun tutir. Weti inanuga mamaune ramu weye Amisye pamo no inautan.
ACT 2:26 Wemi mbewar inanayanambe muno rikangkamambe Ai. Wene mare nde inanasine so rai, weramu inanave Amisye bo amen.
ACT 2:27 Amisye, risyamo Nya arikainyo panapatambe pi risy, indati Nyo inapaya ti rituna tawan no wene ama uga raije ramu, muno Nyo inapaya ti inanasine so ntami mauge ramu.
ACT 2:28 Nyo unanuijo to no kovo nuge nuganuije rarorono rinai. Wintuna inautan weti rinanayanambe.’
ACT 2:29 Sya arakovo Yahudi, syare syo aneno Daud apa ayao umaso raura kakavimbe wasai. Tugae, aneno Daud opamo kakai to. Vatane wo antuna muno apa aipapo mamo soamo ntami.
ACT 2:30 Weramu Daud sopamo arono wusyinoe Amisye po raurairive patimuve ai to pare, ‘Daud, nya susye rampamo iridi to mamo indati Syo vatan inta aijaseo be akarive Sya kawasae mansai, maisyare soamo wimbe akarive wemaisy.’ Weti Daud po urairije umaso raen muno opamo anawae Amisye inta pije.
ACT 2:31 Weti po ana indati nande no masyoto rijate raen, ti po Mesias apa kovakato raura wusyimbe to. Pare Mesias opamo Amisye aneme mpaya Ai ti tami tawan no wene ama uga raije ramu, muno anasine ntami mauge ramu.
ACT 2:32 Yesus wepirati Daud po aura umaso. Yesusa pamo Amisye po aijaseo kovakato, muno rean tenambe reamo Apa kovakato raeno wansamije rai tugae.
ACT 2:33 Muno Amisye po Yesus umaso aijaseo titive tuna no Amisye anem ngkove rai indamu be akarive atavon. Muno Injayo Amisy po Anawayo Vambunino nami raurairiveowe raunanto Yesus ai. Umba Yesus po Anawayo Vambunine umaso raugaje reansai jakato, wirati wapo ranaun reamo ayao kotare raura so.
ACT 2:34 Daud po raura akato taiso: ‘Amisye po raura nanto sya Akarijo Titi ai pare, “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai indamu wimbe akarive mai.” ’ Daud po raura taije maisy, weramu opamo Amisye po aijaseo anem ngkove raije ramu. Weti wamo raen Daud po taune aura jewen, yara po Yesus aura umaso.
ACT 2:36 Maisyare omai ti, sya arakovo Israel, syo rauranara wananta rai, ayaowe somamo tugae: Yesus wepirati wapo auseo sawa inyo kapite rai, Yesus napiso Amisye po aijaseo be akarive vatane mansai tenambe muno Opamo wama Mesiasa pije, wepirati Amisye po atayao wansai.”
ACT 2:37 Arono vatane umaso wo Petrus apa ayao umaso ranauna mewen, umba manimaumbe rave weye awa ayao kakaije ntapekan. Weti wo ranajo irati Petrus muno arakovo kaijo Yesus po mansatutire mansai ware, “Arakove, soamo reambeare rui?”
ACT 2:38 Umba Petrus po ayaowe rasakinav akananto mansai pare, “Sya arakove weap, wasakinavo wapa ayao kakaije rai! Umba wade ramu reamo tamo Yesus veano wasaugasya kuvuni mana rai, indamu Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai. Wea umba Po Anawayo Vambunine raunande wasai.
ACT 2:39 Urairije umaso mamo Amisye po raugaje wasai muno wapa susyo miridije nto mansai muno vatano una no rui rui vayave mansai. Weti are nawirati wama Amisye po mawainde, purairive pare Po awa ayao kakaije rapaya muno Po Anawayo Vambunine raunande mai.”
ACT 2:40 Umba Petrus payao nggwaravainy akato. Po mansanyao pare, “Wasakinavo wapa ayao kakaije rai indamu vemo mangke Amisye indati po raugaje vatano ukakainoanive mansai nande wasai tavon inya! Weye vatano arono naiso ukakainoanive vintaboa.”
ACT 2:41 Vatano wanui rave wanave Petrus apa ayaowe rai, muno Yesus apa arakove wo maugasya kuvuni mana rai tenambe. Weti masyoto naije vatano nanawirati wanave Yesus ai awa wanuije nanto no ribuge mandei.
ACT 2:42 Awa bekere manakoe ti wanunugambe tutir indamu ube sambayambe muno wo Yesus apa arakovo po matutire awa ananyaowe raraniv. Muno wisyi kava, wo rotije raisy indamu maemen irati Yesus apa kakaije rai.
ACT 2:43 Arono naije Yesus apa arakovo po matutire wo anapaporainye raroron manui rave no Yerusalem. Weti vatan tenambe unantaive muno wo Amisye asyaniv.
ACT 2:44 Vatano wanave Yesus ai nanawamo ube intabove tutir. Wo awa ananuge ranunugambe indamu awaveo rai tenambe.
ACT 2:45 Wo awa mine ramavun muno awa ananuge ntavon, umba ama doije mamo wo ranugan tenambe. Weti are pirati apa doije meweno ai, wo inta raunanto amarom.
ACT 2:46 Masyote yanteteramo wanunugambe no Yavaro Amisye rai tutir, muno wanunugambe tavon no awa yavare raita indamu wisyisy. Manayanambe muno manuga ngkovo mansai vambinibe.
ACT 2:47 Wo Amisye ararimbe tutir. Vatan tenambe manayanambe mai, weye awa ana udaveye ngkov. Vatano wanui wanave Yesus ai ti Amisye po mapaya ayao kakaije rai, weti masyote anteter vatano wanave awa wanuije miridi nseo.
ACT 3:1 Masyote inta uma amije mandeij, weti Petrusa pe Yohanesa pe yirija no Yavaro Amisye rai indamu ibe sambayambe.
ACT 3:2 Nyande ama unsanda sisa inta rai, ama tame mirati Unsanda Ngko Dave. Vatano tunaive inta tuna no naije. Vatane umaso tunaive kobe no arono ano aje kaijoe. Masyote yanteter apa arakove wo auga no unsanda umaso raive tutir indamu po doije ratano vatane mansai.
ACT 3:3 Petrusa pe Yohanesa pe ije yare isisa, weramu vatano tunaive umaso po yaen kobe ti po doije ranajo yai.
ACT 3:4 Weti Petrusa pe Yohanesa pe yo vatano tunaive umaso anyanyut. Umba Petrus po raura aje ai pare, “Nyo ririnsanyanyut kaija!”
ACT 3:5 Weti vatano tunaive umaso po yanyanyut kobe, weye po ratantona indati yo doije inta raunande ai.
ACT 3:6 Weramu Petrus po raura aje akato pare, “Emasije, perakije omamo risyave inta raije ramu. Yara sya ana syave raije mamo soamo syo raunande nai: Yesus Kristus vatano Nasaret apa vambunine rai, nseo ntet indamu nyanya!”
ACT 3:7 Umba Petrus pavakaje po anem ngkove raijar po aijaseo tet. Naije kobe vatano tunaive umaso ajoe mbambunin tenambe.
ACT 3:8 Weti sopa seo te kobe panya. Tavondi Petrusa pe Yohanesa pe yai usisa no Yavaro Amisye ama uga rai. Vatane umaso pamo sasopati ara po Amisye ararimbe.
ACT 3:9 Vatan tenambe wo aeno pananave muno kangkamambe Amisye ai.
ACT 3:10 Weti upaparo mansai, ware, “Wakoe! Vatane sopamo napirati noe po doije ranajobeve no Unsanda Ngko Dave raije pi so! Animaisye mi nande ti maisyare somaisy?!”
ACT 3:11 Vatano sauman to umawe pamo ananibe Petrusa pe Yohanesa pe yai, weti sawa yaneme rai ara wanya. Wuruta no Yavaro Amisye umaso ama repon, rawainamo Repono Salomo. Muno vatan tenambe wansanan ude no repone umaso tavon, weye unantaive anapaporainye umawe rai ti.
ACT 3:12 Wanugano makiani, weti Petrus po raura nanto mai pare, “Vatano Israel, wabeanimaibe wapaparo wasai? Wabeanimaibe wasami ntami tawan no reansai? Wapo ratantona wapare veravo taune ririma vambunine ndako, ririnsanuga ngkove ndako, wemi mbewar vatane so panya. Vemo wapo ratantonanare naije maisy inya!
ACT 3:13 Yara wama aneno Abraham muno Isak muno Yakob awa Amisye wepirati po anapaporainye umaso raroron to. Po rave indamu Po Yesus, wepirati Apa Arikainyo panapatambe Aije, Apa kovo ntiti raroron. Weramu weapamo wapo Yesus umaso aunanta no Pilatus ai indamu po mangke raugaje Ai. Arono naije Pilatus po ratantona pare po Yesus apaya vayave, weramu weapamo waponae ti wapo Yesus amamarave mangkebe.
ACT 3:14 Yesus opamo anuga ngkakavimbe muno mamai dave, weramu waponayo Ai, yara wapo Pilatus anajo indamu po vatano kaije apaya, wepirati po vatane inta aubaibe to.
ACT 3:15 Muno wapo Yesus aubai to, Wepirati po kovo nuge nuganuije raunande. Weramu wene mo Yesus aijar tutire ramu, weye Amisye po aijaseo kovakato. Apa kovakato mamo ririmo raeno ririnsamije rai tugae.
ACT 3:16 Arakove, wapo raen vatane sopamo nugoenta tunaive. Weramu soamo anasine nsauman muno mbambunin weye panave kobe Yesus ai muno Apa vambunine rai. Apa anave Yesus aije wemirati mo saumane raugaje ai, maisyare wapo raene somaisy.
ACT 3:17 Sya arakove, weape wapa akarije nawe wapo Yesus aubai to. Weramu syo raen wapantatukambe wapa ana wadave Yesus aije umaso rai.
ACT 3:18 Syo raura wasai, ana nande Yesus aije omamo nande indamu Amisye po apa urairije raveti mamaisy. Weye Apa anawae wo Amisye apa ayao raurairive to no wusyinoe ware Mesias indati siuri.
ACT 3:19 Maisyare omai ti, syare wasakinavo wapa ayao kakaije rai indamu Amisye po raupaisyo wasai.
ACT 3:20 Wea umba Amisye tuna wasautan muno Po vambunine raugaje wasanuga rai. Indati Po Yesus atutir de akato no mine so rai. Yesus wepamo wapa Mesias, wepirati Amisye po atayao wasai.
ACT 3:21 Weramu Yesus tuna tawan no munijo ntiti yava Amisye apa masyoto arono indati Po mine so ratayao ti nggwanyin akato, mamaisyo Po apa anawae matutir ti wo raurairive no wusyinoe rai.
ACT 3:22 Musa po raura nanto vatano Israel mansai pare, ‘Wapa Amisye indati po wapa arakove inta atayao no wapa susye rai, Po aijaseo be anawaebe wasai maisyare rinamaisy. Syare wapo anawae wato araniv mavabe indamu wabeta Apa ananyao rai tenambe.
ACT 3:23 Weramu are pirati po aranive jewenamo, vatano napije atugaro marambe Amisye apa kawasae maora.’
ACT 3:24 Arono anawae Samuel aijoe muno anawae tutir miridije nde tenambe, wo masyoto rijate so raurairive tavon.
ACT 3:25 Anawae umaso awa urairije mamo weapirati wapaura rai weye onawamo wapa anene nanawije. Muno Amisye apa urairijo po raokaisyo wapa anene mansai omamo wapaura rai tavon. Weye Amisye po raura nanto Abraham ai pare, ‘Indati nya susyo nyo mampame nawamo Syo Vatane inta atayao no mai indamu Po kove raugaje vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe.’
ACT 3:26 Weti Amisye po apa Arikainyo panapatambe Aije, Wepirati Yesus, atutir de vatano Israel wasai manasyimbe, indamu Po kove raugaje wasai. Kove umaso mamo mo wasasarirae indamu wasakinavo wapa ana wadave ti ngkakai rai.”
ACT 4:1 Arono Petrusa pe Yohanesa pe yananyaube irati vatane mansai, naije syeno Yahudi nawe vatano Saduki nawe ude irati yai. Muno akarijo nait Yahudi wo Yavaro Amisye ramane de tavon.
ACT 4:2 Wenanawamo uparijo Petrusa pe Yohanesa pe yai weye yo vatane mansanyao yare Yesus kovakato to weti indati vatano ugwenene ukovakato tavon.
ACT 4:3 Weti syene muno Saduki muno nait akari umaso wo Petrusa pe Yohanesa pe yaijar. Arono naije kaumu kobe ti wo yaugave siso no tanoano makova rai yava nsiman.
ACT 4:4 Weramu vatano wo aya ananyaowe raranive umawe wanui rave wanave Yesus ai. Weti vatano nanawirati wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo akato: akarijo yavaruga awa wanuije nanto no ribuge radani.
ACT 4:5 Siman akato Anugano Akari Akokoe Yahudi wanunugambe no Yerusalem. Wenanawamo syeno akokoe nawe, akarijo Yahudi nawe, kuruno makari mbaro Ananyao Musa rai nanawije.
ACT 4:6 Muno Hanas, opamo Syeno Titi pije, no no naije tavon. Muno Kayapasa pe Yohanesa pe Aleksandera pe onao tavon, muno Syeno Titi apa yavaruga tenambe.
ACT 4:7 Vatan tenambe umaso wanunugambe ware wo mangke ratantona Petrusa pe Yohanesa pe yai. Weti wo yaugavere isyayai no mansamun. Wo yanajo ware, “Vatano tunaive so ipo aveare rui? Animaisyema vambunine mirati ipo rave ai? Indako arepa tame mirati ipo rave ai ti sauman?”
ACT 4:8 Umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Petrus ai, weti payao rasakinav akananto mansai pare, “Injae syeno wabe akarive Yavaro Amisye rai muno akarijo Yahudi weap!
ACT 4:9 Masyote so wapo ririnsanajo kewabe ririma ana indave rai, weye ana ngko dave so raunanto vatano tunaive so ai, omamo rimo rave. Wapo ririnsanajo wapare apa saumane mamo rimo aveare rui.
ACT 4:10 Syare weape, kawasae Israel tenambe nawe, wapo raenamo Yesus Kristus, vatano Nasaret, Apa vambunine mi mbewar vatane so sauman, weti wapo aeno teti so. Weapirati wapo Yesus umaso auseo sawa inyo kapite rai weti kakai, weramu Amisye po aijaseo kovakato.
ACT 4:11 Yesus wepamo aurata irati orame so rai: ‘Oramo vatano wapo yavare ranari waponayo rai, ti wapo ramauta vayave, orame so mirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve.’
ACT 4:12 Yesus obo pirati po vatano mine vone so mapaya ayao kakaije rai. Amisye pare vatano kaijinta mamaisyo po wansapaya wama ayao kakaije raije jewen bayave, yara Yesus obo pamo mamaisy.”
ACT 4:13 Arono Anugano Akari Akokoe Yahudi wato wo Petrusa pe aya ayao umaso raraniv, upaparo mansai weye yo masyanive ramu yara ibambunina. Wo raen Petrus muno Yohanes onayamo isekoraveye ramu muno vatan bayave nanaya, aya tame ntiti jewen. Muno wo yaen onayamo Yesus apa arakove nanaya.
ACT 4:14 Weramu wo ayao inta rasakinav akananto yai kakai, weye vatano uma tunaiveowe soamo tet no mansamun, sauman ivae.
ACT 4:15 Weti wo yatutir indamu yusya. Umba wayao rai
ACT 4:16 ware, “Animaisye mi wamo rave Petrusa pe Yohanesa pe yai? Soamo vatano utantuna no Yerusaleme so wo anapaporainyo yo rarorone umaso raen tenambe to, muno wamamo wamo ramamarave kakaija.
ACT 4:17 Weramu vemo ayaowe so maneka tutir nora, yara wambeke damu raumandi kobe! Maisyare omai ti, wamare wamo yansopi indamu vemo yo tamo Yesus raura akato inya.”
ACT 4:18 Weti wo yawain indamu yakasisa. Umba wo yanayao soowabe ware, “Vemo ripo Yesus aura rijati akato inya muno ripo vatane manyao Apa tame so rai jakato inya!”
ACT 4:19 Weramu Petrusa pe Yohanesa pe yayao rasakinavo mansai yare, “Ririmare Amisye apa bekere mi wamo ratantona rati. Weti wapare rui mirati mamaisy: Ririmbeto Amisye apa ayao rai rako weapa me? Yara ririmamo rimare rimbeto Amisye apa ayao obo rai indati mamaisy.
ACT 4:20 Ririmamo rimo Yesus aeno taune ririnsamije rai muno rimo Apa ayao ranauno taune ririnsamarikoame rai, weti ayaowe so indati rimo raura tutir.”
ACT 4:21 Arono naije Anugano Akari Akokoe Yahudi wo mangke mamaisyo yaije rakani marudi, weye anapaporainyo yo rarorone mbewaramo vatan tenambe wo Amisye ararimbe. Wetiva wo yanayao mangkebe akato vayave, yarawe wo yapaya weti yirija. Vatan tenambe wo Amisye ararimbe weye Po anapaporainye raroron.
ACT 4:22 Weye vatano tunaive yara saumane sopamo be vatan anuive to, apa tume mo tumo tename jirume rakivan to.
ACT 4:23 Petrusa pe Yohanesa pe yuje tanoano makova raora, umba yakata no aya arakovo nanawirati wanave Yesus ai tavone mai jakato. Umba yo ana nande yaije raura kakavimbe mansai muno ana namirati syeno akokoe nawe akarijo Yahudi nawe wo raura nanto yaijoe raura mansai tenambe.
ACT 4:24 Aya arakove wo aya ayao umaso raraniva jewen, umba ube sambayambe manuga intabo. Ware, “Amisyo winy, wimbe akarive anakotare rai tenambe. Winyirati nyo naumo warae me mine so me nawanano warave me ranari, muno anakotaro ntuna no ama uga ranari tenambe.
ACT 4:25 Wusyinoe Nya Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje wama aneno Daud ai arono panapatambe Nai, weti po raura taiso pare: ‘Vatano wantukambe Amisye ai mamune ntipu manuga rai. Wo kakaije ratantona Mesias ai, weramu ubea marudi.
ACT 4:26 Akarijo titi mine so wanatatayaube indamu wo marova rave. Wanunugambe ware umarovave Amisye ai muno Apa Mesias po apatimu Ai tavon.’
ACT 4:27 Wusyinoe Daud po raurairive maisyare wemaisy, muno reamo raen anakotare nande to mamaisyo apa urairije rai tenambe. Weye Akarijo Titi Herodes muno Gubernur Pontius Pilatus yanunugambe irati vatano Yahudi jewene muno vatano Israel matavon, wanunugambe no Yerusaleme so indamu wo kakaije ratantona Yesus ai. Weramu Yesus sopamo Nya Arikainyo anuga mamai dave panapatambe Nai, muno Wepirati Mesias Nyo apatimu wansai.
ACT 4:28 Vatano Yerusalem umaso awa ana wo rave Yesus ai omamo Nyo rapatimu wusyimbe to. Weti ana nande Aije umaso nande tenambe mamaisyo Nya bekere muno Nya vambunine obo rai.
ACT 4:29 Amisyo winy, soamo reambeker reamare Winyo akari akokoe Yahudi wato maen, weye uparijo reansai wo raura ware wo reansave tatugadi. Weti reamo nanajo indamu Nyo vambunine raugaje Nya vatano wanapatambe Naije reansai indamu reamo Nya ayao raura vambunimbe muno vemo reanjani nora.
ACT 4:30 Reamare Nyo vambunine raugaje reansai indamu reamo saumane raugaje vatano ugwanene mansai muno reamo anapaporainye raroron arono reamo Yesus apa tame raura. Weye Yesus, opirati Nya Arikainyo anuga mamai dave panapatambe Nai, Apa tame mi mbambunin.”
ACT 4:31 Arono ube sambayambe tai somaisy, yavaro una raije umaso mangkiki muno Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje mai tenambe, weti wo ayao Amisye raura vambunimbe yara ujanive ramu.
ACT 4:32 Vatan tenambe wanave Yesus aije wenanawamo manuga muno awa bekere mamo intabo. Vatan inta po apa ananuge raura pare obo apave raije ramu, yara awaveo rai tenambe. Weti vatan inta wo ananuge inta ramavugo awa arakove maije ramu, yara wo ratodijo mai vayave.
ACT 4:33 Amisye apa vambunine manakoe irati Yesus apa arakovo po matutire mansai, weti wo Amisy Yesus apa kovakato ravovo tutir. Muno Amisye po kovo manakoe raugaje mansai.
ACT 4:34 Are nawirati awaura irati mine inta rai wo ramavun, muno are nawirati awave yavare inta rai wo ramavun tavon, umba wo ama doije raugave ude no Yesus apa arakovo po matutire mansai. Umba wo ratodijo vatano rui pirati apa ananuge meweno aije ai. Weti vatan inta apa ananuge meweno aije jewen bayave, yara maito maide.
ACT 4:36 Maisyare wemaisy, Yusupa tavon po apa mine inta ramavun, umba po ama doije raugav de no Yesus apa arakovo po matutire mansai indamu wo ratodi. Yusup umaso pamo vatano Lewi, apa munije mi no no nupatimugo Siprus. Yesus apa arakove wo awaino Barnabas, weye ama ine mare “po vatane manuga rayove ti manayanambe akato.”
ACT 5:1 Vatan inta apa tame mirati Ananias, muno apa anamu ama tame mirati Sapira, yo aya mine inta ramavun tavon.
ACT 5:2 Umba Ananias po ama doije nake inta ramavu ti ntami yamarom, muno apa ana dave somamo apa anamu mo raen kava atavon. Umba po doije ama ate raugavere Yesus apa arakovo po matutire mansai pare, “Syo sya mine ama doije raunande tenambe so.”
ACT 5:3 Weramu Petrus po raura nanto ai pare, “Ananias! Anakakai Akoe siso nanuga wato rai to! Mbeanimaibe nyarurijabe nyare nyo Anawayo Vambunine raponae, weye winy manino nya doije ama nake rautan?!
ACT 5:4 Nyo nya mine ramavun dainyamo, winya mi vae, muno arono nyo ramavun to, ama doije mamo winyare nya ntavona. Weti mbeanimaibe nyo ratantona no nanuga rai nyare ama doije mi so ntenambe? Weramu ama doije mi so ntenambe ramu! Soamo winyo vatane mansaponae ramu, yara Amisye pi wimbeker nyo aponae!”
ACT 5:5 Ananias po Petrus apa ayao umaso raraniv, naije kobe temaje umba kakai kobe. Weti vatan tenambe ujani dave.
ACT 5:6 Umba vatano mansae inta ude wo kaene rave Ananias apa kopa rakepan, umba wo raugave usya wo rantuna.
ACT 5:7 Nggwaravainy akatoe ramu, yara maisyare uma amije mandeij wemaisy, umba Sapira, omamo Ananias apa anamu mije, makare nsiso. Mantatukambe ama anap apa kakai to umaso rai.
ACT 5:8 Umba Petrus po raura nanto wanya umaso rai pare, “Sapira, syare syo nanajo mino nya anap pe ipo ramavune rai, ama doije mi so ntenambe rako?” Umba mo raura mare, “Tugae, ama doije mije ntenambe.”
ACT 5:9 Weti Petrus po raura akananto pare, “Ripamo ibeare ruimai dave irati ipo Amisye apa Anawayo Vambunine raponae? Nyo vatano usayai no unsanda wato maena e? Onawamo kavoe wo nya anap antuna to. Muno indati wo naugave usya tavona!”
ACT 5:10 Naije kobe Sapira ntemaje ntami yarawe ngkakai kobe tavon. Umba vatano mansae umawe usisa, wo raen ngkakai to. Weti wo raugave usya wo rantuna no ama anap apa antuna raije ama rani tavon.
ACT 5:11 Weti anugano Amisye ujani dave tenambe, muno vatano kaijinta nanawirati wo aya igwenene umaso ranaun onawamo ujani tenambe tavon.
ACT 5:12 Arono naijeamo Yesus apa arakovo po mansatutire awa anapaporainyo wo rarorone manui rave. Muno vatan tenambe wanave Yesus aije nanawamo wanunugambeve no Yavaro Amisye ama Repono Salomo.
ACT 5:13 Vatano wanave jewene nawamo ubambunin da usisa matavone jewen weye ujani dave. Weramu wo ratantona ware, “Vatano wanave Yesus aije wenawamo vatano uko dave.”
ACT 5:14 Muno vatano wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo tutir, anya muno wanya tavon.
ACT 5:15 Yesus apa arakovo po mansatutire wo anapaporainye raroron ti manui, weti vatane wo vatano ugwanene maugave uje no unanuije rai umba wo maugaje unaki no awa tanije rai. Weye mansanaveano Petrus amen ware po unanuije umaso raideto muno apa aname nande vatano ugwanene umaso mansai, weamo indati usauman.
ACT 5:16 Muno vatano wanui nanawirati una no munije kotaro mararaijo Yerusalem raije wo awa arakovo ugwanene maugave ude usisa no Yerusalem. Wo vatano nanawirati anawayo kakaije no mansaije maugave ude usisa tavon. Umba Yesus apa arakove wo saumane raunanto mansai tenambe.
ACT 5:17 Weramu Syeno Titi muno apa usayai nande atavone, wenanawirati vatano Saduki, manuga mamo mamuno Yesus apa arakovo po mansatutire mansai weye vatano wanui utavondi mai.
ACT 5:18 Weti syene pe wo Yesus apa arakove umaso mansaijar wo maugave usisa no tanoano makova rai.
ACT 5:19 Weramu ama namanoe, Amisye apa naite inta de po tanoano makova ama unsanda rapapaya, umba po Yesus apa arakove maugave uje.
ACT 5:20 Po matutir pare, “Wapusya ramu wata kai! Wata wasisa no Yavaro Amisye ama uga rai, umba wapo ayao kovo wanyine so raura vatane mansai tenambe.”
ACT 5:21 Wetiva awatan ngko dave Yesus apa arakove umaso wuruta usisa no Yavaro Amisye ama uga rai, mamaisyo naito Amisye po matutiro raije rai. Umba wananyaube no naije. Arono naije Syeno Titi muno apa usayai nande atavone wo akarijo Yahudi mawainde indamu Anugano Akari Akokoe Yahudi wanunugambe tenambe indamu wo mangke rapatimu Yesus apa arakovo po mansatutire umawe mansai. Umba wo awa naite inta matutir wuruta no tanoano makova umawe rai indamu wo Yesus apa arakove umaso maugave ude.
ACT 5:22 Weti naite umaso unanta tanoano makova rai, weramu wo Yesus apa arakove maene ramu weye maumandi to. Umba naite umaso wakare, wo raura kakavimbe irati akari akokoe Yahudi umawe mansai ware,
ACT 5:23 “Arono reananta tanoano makova rai, ama unsanda mamo reamo raen ta noare muno ama rauguji matuve. Muno naite usayai wo unsanda ramana nene. Weramu arono reamo unsanda rausisoamo, reamo vatane inta aen akato no naije ramu.”
ACT 5:24 Arono wo ayao umaso raurana jewen, naije syeno akokoe nawe, akarijo naito wo Yavaro Amisye ramane pe wananepabe. Wo raen kobe jewen ti ware, “Animaisye mi indati nande?”
ACT 5:25 Naije kobe vatan inta de po raura nanto akarije umawe mansai pare, “Wadanide! Yesus apa arakovo wapo maugave usisa no tanoano makova raijo wenawamo soamo una no Yavaro Amisye ama uga rai wo vatane mansanyaube!”
ACT 5:26 Wetiva naito wo Yavaro Amisye ramane nawe, awa akarije pe wuruta no Yavaro Amisye rai indamu wo Yesus apa arakovo po matutire maijar. Weramu wo maijaro soowabe ramu weye wo vatano wanui no naije masyaniv, ware, “Vemo wo orame veano wansamaug inta!”
ACT 5:27 Wo maugav, umba usisa wo maunanta no akari akokoe Yahudi mansamun. Umba Syeno Titi po raura nanto Petrusa pe mansai pare,
ACT 5:28 “Reamo wasaorai mangkebe to, reamare vemo wapo Vatano napije apa tame rave vatane mansanyao inya! Weramu wapo ananyao so ravovo Yerusaleme so rai tenambe to! Muno wapo reansangkivan wapare reamirati reamo Vatano napije aubaisy. Mamaisye ramu!”
ACT 5:29 Petrus muno arakovo kaijo Yesus po matutire wo raura akananto ware, “Amisye wepirati reambeta Ai pije, yara vatane nawamo reambeta maije jewen!
ACT 5:30 Akarijo Yahudi, weapo Yesus aubai to weye wapo auseo sawa no inyo kapite rai. Weramu Amisye, wepirati wama anene ubeaje Ai, Po Yesus umaso aijaseo kovakato no wene rai.
ACT 5:31 Umba Amisye po aijaseo tuna anem ngkove rai no munijo ntiti, indamu Yesus opamo Akarijo Titi po vatane mapaya ayao kakaije rai. Amisye po raveare wemaisy indamu Po varore raugaje vatano Israel wansai indamu wansakinavo wama ayao kakaije rai wirati Po rapaya wansai.
ACT 5:32 Reamamo reamo ana nande Yesus aije raura kakavimbe weye reamo raen tenambe to. Muno Anawayo Vambunine mo raroron tavon mare anakotare somamo mamai tugae. Anawayo Vambunine mamo Amisye po raugaje irati vatano rui nawirati ubeta Aije mansai.”
ACT 5:33 Petrus apa ayao nsopi no naije. Arono akari akokoe Yahudi wo ranauna jewen, upari rave. Weti ubeker ware wo Petrusa pe maubaisy.
ACT 5:34 Weramu vatano Parisi inta no no anugano naije tavon, apa tame mirati Gamaliel. Opamo kuruno akarikuga mbaro Ananyao Musa rai muno vatan tenambe wo aura titive. Gamaliel umaso seo tet, umba po vatan inta matutir wo Yesus apa arakove maugave usya rati.
ACT 5:35 Umba po raura anugano namije rai pare, “Sya arakovo Israel, animaisye mi wapare wandave vatane so mansai omamo syare wamo ratantona kobe wusyimbe rati.
ACT 5:36 Syare wansaemen: wusyinoe vatane inta apa tame mirati Teudas po raura pare, ‘Risyamo vatano syanakoe.’ Weti vatane mansano ratusije mambisy utavondi ai. Weramu naito Roma wo aubaisy, umba vatano utavondi aije nawamo mangkat. Maisyare omaisy, apa bekere pare be akarive raumandi kobe.
ACT 5:37 Naije akato, arono pemerinta pare po vatane awa wanuije rator, vatano Galilea inta apa tame mirati Yudas de po raura pare, ‘Vemo wamo pemerinta araniv inya!’ Weti po vatano wanui mawain wanugan utavondi ai. Weramu naito Roma wo aubaisy tavon, umba vatano utavondi aije nawamo mandamisy.
ACT 5:38 Vatane umaso awa bekere manakoe weramu ubea marudi weye Amisye apa bekere mi wema jewena. Weti sya ananyao syo raurade wasai mi so: Syare vemo wamo ana inta rave Yesus apa arakove wato mansai jinya, yara wamo mapaya vayave! Weye ranivara awa ana udave mamo vatan bayave awa ma, weamo indati raumandi jaje.
ACT 5:39 Yara wo Amisye apa bekere bo rarijat, weamo wamo mansopi kakai, weye maisyare wamarovave Amisye aije wemaisy!”
ACT 5:40 Gamaliel apa ayao umaso mbambunin, weti akari akokoe Yahudi utavondi rai. Weti wo Yesus apa arakovo po matutire mawain akare. Umba wo kaijo waije rave manepat. Umba wo manayao ware, “Vemo wapo Yesus apa tame raura nakato vatane mansai jinya!” Umba wo mapaya vayave.
ACT 5:41 Weti Yesus apa arakove umaso wuje anugano Yahudi raora. Manuga mamo ranayanambe, ware, “Vatane wo wansave tatugadi muno wo wansaura tantunawi weye wantavondi Yesus ai, weramu wansananibe weye Amisye po wansapatimu indamu wansiuri tai maisy.”
ACT 5:42 Muno masyote anteter wananyaube tutir no Yavaro Amisye rai muno vatane awa yavare raita. Wo Ayao Kovo Yesus ravov ware Yesus opamo Mesiasa pije.
ACT 6:1 Arono naije vatano wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo. Inta wo ayao Yahudi raura, yara inta wo ayao Yunani raura. Masyote anteter arakovo wanave Yesus aije wo doijo anaisye ratodijo wanya kavinije mansai. Weti wo ratodi wanya kavini wo ayao Yahudi raura mansai muno kavini wo ayao Yunani raura mansai tavon. Weramu vatano wayao Yunanive wo nuge rapanan ware doije mamo ratodi mamaisye jewen. Weti uparijo awa arakovo wayao Yahudive mai ware, “Doijo anaisye ratodi reama wanya kavini mansai ma mamauna, yara wapa wanya kavini awa ma manakoe. Weti mamaisye ramu!”
ACT 6:2 Umba Yesus apa arakovo abusyinara eane jirum wo ayao umaso ranaun. Weti wo vatano wanave Yesus aije mawainde wanugan tenambe, umba wo raura ware, “Reamamo reamo ayao Amisye ranyao wasai, omamo reama anakere mije. Weti reamo anakere so rapaya indamu reamo doijo anaisye ratodi jakato, weamo mamaisye ramu!
ACT 6:3 Maisyare omaisy, reama arakove, reamare wamo arakove inta mansano kaururum matayao, nanawirati vatane wo maen ware manuga ngkov. Wamo maen dati indamu onawamo Anawayo Vambunine ama vambunine manakoe no mai muno awa ana wo ratantona mba dave. Umba wamo anakere raugaje mai indamu wo doijo anaisye ratodija maito maide tenambe.
ACT 6:4 Yara reamamo reamo sambayane rave muno reamo ayao Amisye ravov, omamo reama anakere mije.”
ACT 6:5 Awa ana wo raura umaso mamo vatano wanunugambe umaso manayanambe rai. Weti wo vatane kaururum matayao, awa tame mi som: Stepanus, wepamo vatano panave mbambunin muno Anawayo Vambunine ama vambunine manakoe no ai; muno Pilipus muno Perkores muno Nikanor muno Timon muno Permenas muno Nikolaus, vatano Antiokia pije, opamo manasyinoeyamo vatano Yahudi jewene pa, weramu umba po ananyao Yahudi raija to.
ACT 6:6 Weti wo vatane kaururume umaso maugave maroron nanto Yesus apa arakovo po mansatutire mansai. Umba Yesus apa arakove umaso wo maneme rauseo ntamijo mansai umba wo sambaya raura seo Amisye aijo mai.
ACT 6:7 Arono naije vatane wo ayao Amisye ravovo tutir weti maneka manakoe. Maisyare omai ti, vatano wanave Yesus aije awa wanuije miridi nseo rave. Muno syeno Yahudi wanui rave utavondi wanave Yesus ai.
ACT 6:8 Stepanus opamo Amisye po kovo manakoe muno vambunine raugaje ai. Weti Stepanus po anainame muno anapaporainyo manakoe inta raroron, muno vatano wanuije unantaive rai.
ACT 6:9 Weramu vatane inta manuga ngkovo aije ramu. Vatane umaso onanawamo vatano Yahudi una no yavaro sambaya ama tame mirati “Vatano Aro Mansapaya to awa Yavaro Sambaya.” Vatano nanawije awa munije mamo inta nawamo vatano Kirene muno inta nao vatano Aleksandria. Muno vatano Yahudi kaijinta utavondi mansai, onawamo unori rati propinsijo Kilikia muno Asia. Vatan tenambe umaso wayao ensembe nanto Stepanus ai.
ACT 6:10 Weramu wo Stepanus apa ayaowe rasakinave kakai, weye Anawayo Vambunine mo ama vambunine raugasya Stepanus ai ti akarije mba dave muno payao mbambunin dave.
ACT 6:11 Weti vatano Yahudi umaso wo vatane inta manuga raugabe indamu wo anangkakivane rantuna Stepanus ai ware, “Reamo Stepanus anaun po Musa aura tantunawi muno po Amisye aura tantunawi tavon!”
ACT 6:12 Maisyare omaisy, wo vatano wanui manuga raugabe, muno akarijo Yahudi muno kuruno Yahudi matavon, indamu manuga ngkakaijo Stepanus ai. Weti wuruta wo aijar, umba wo augav ude no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun indamu akarije umaso wo mangke raugaje ai.
ACT 6:13 Umba wo vatane inta maugav ude indamu wangkarive wo angkivan. Vatano wangkariveye umaso usea usayai wo Stepanus aura ware, “Vatane wato po wama Yavaro Amisye muno Ananyao Musa raura tantunawi tutir.
ACT 6:14 Reamo anaun pare, ‘Yesus, vatano Nasaret, indati po Yavaro Amisye so randamisy muno Po koano namirati Musa po raugaje wansaije ranigwan.’ ”
ACT 6:15 Umba vatan tenambe utantuna no Anugano Yahudi namije rai wo Stepanus anyanyut. Wo amune raenamo mbar maisyare naito Amisye inta amune ramaisy.
ACT 7:1 Umba Syeno Titi po Stepanus anajo pare, “Ana wo naura tantunawi rai somamo tugae rako?”
ACT 7:2 Umbawe Stepanus po raura akananto mansai pare, “Injae muno sya arakove wea tenambe, wasamarikoame rasakinav de irati sya ana syo raura so rai. Wusyinoe wama aneno Abraham pana poroto no munijo Haran dainy, yara arono ta no no munijo Mesopotamia, naije wama Amisy, opi titi rave, aroron irati Abraham ai.
ACT 7:3 Muno Amisye po raura aje ai pare, ‘Abraham, winyo nya munije rapaya muno nya arakove mansapaya tavon. Umba nyoronto no munijo indati Syo rarorono naije rai.’ ”
ACT 7:4 “Weti Abraham puje apa munijo Kasdim no no Mesopotamia raora, umba poroto no munijo Haran. Arono no no Haran umaso rai, aja kakai. Umba Amisye po Abraham atutir de no munijo wana raije so rai.
ACT 7:5 Weramu Amisye po kopa inta ratayao indamu Abraham apave raije ramu, kavinta raunande mamaumbe jewen tenambe. Weramu Amisye po urairije inta rapatimu Abraham ai pare, ‘Winy muno nya susyo nyo mampame indati wapave kopa so rai tenambe.’ Po raurairiveare somaisy weramu Abraham apa arikainye inta aeno aije jewen bayave.
ACT 7:6 Muno Amisye po raura aje akato pare, ‘Nya susyo nyo mampame indati uta una no munijo maran. Umba vatano una no naije wo mansaijaro arove indamu wanapatambe mai, wo mansantitidi mangkebe awa anakere rai muno wo mansave tatugadi yava tume ama manuije nanto no ratusije mambisy.
ACT 7:7 Weramu indati Syo mangke raugaje vatano wo mansaijaro arove so mansai. Indati nya ajavi wuje munijo namije raora umba wakare ube sambayambe Rinai no munijo namiso rai jakato.’
ACT 7:8 Umba Amisye po apa urairije rapatimu Abraham ai pare, ‘Syare winye, anya una no nya yavaruga tenambe nawe, utavondi koano sunat rai, no naiso ti miridije nto, indamu mbe rarorombe Sya urairije umawe rai.’ Maisyare omai ti, Abraham po Isak avaki apa masyote kaumandeij, naije be sunative to. Noa Isak po Yakob avaki, umba Yakob po wama aneno abusyin eane jirum mavaki.
ACT 7:9 Inta apa tame mirati Yusup. Wepirati apa arakove uparijo ai, weti wo amavun nanto vatano marane inta ai, naije po augavo arove wuruta no munijo Mesir. Weramu Amisye tuna Yusup autan tutir
ACT 7:10 muno Po apaya apa siurije umaso rai. Amisye po vambunine raugaje Yusup ai ti akarikuga mba dave, weti Akarijo Titi Firaon anayanambe ai. Umba Firaon po Yusup aijaseo be akarive apa yavare rai muno po vatano Mesir maijar tenambe.”
ACT 7:11 “Arono naije maroro akoe nande no munijo Mesir muno munijo Kanaan rai tenambe, weti vatane awa siurije mangke dave. Muno wama anene nao tavon unanta anaisye inta raije ramu.
ACT 7:12 Weramu Yakob po ranaun ware anaisye mamo mawes no munijo Mesir. Weti po apa arikainye matutir indamu wuruta no Mesir, wo anaisye inta ramavun. Soa umba manasyin dave wama anene wuruta kai no Mesir.
ACT 7:13 Noa wuruta jirum akato, umba Yusup aroron irati mai weye onawamo apa arakove nanawije. Muno Akarijo Titi Firaon po ranaun Yusup apa arakove ude.
ACT 7:14 Umba Yusup po apa arakove matutir indamu wo ajayo Yakob muno apa yavaruga tenambe mawainde no Mesir. Wenanawamo awa wanuije nanto no abusyine kaururum eane nadani.
ACT 7:15 Weti Yakob poroto no Mesir. Arono una no Mesir umaso rai, Yakob kakai muno apa arikainye ugwenen tavon.
ACT 7:16 Awa kopa mamo raugav akare no munijo Sikem indamu rantuna no aipapo wemirati wusyinoe aneno Abraham po doije veano ramavuno Hemor apa arikainye mansaije rai.”
ACT 7:17 “Umba masyoto Amisye po raurairive aneno Abraham aijoe nande mararai. Arono naije wama aneno Israel utantuna no Mesir umaso ubakipambea wanuije nseo rave.
ACT 7:18 No ava akarijo titi wanyin inta be akarive no Mesir rai jakato. Weramu akarijo titi umaso pantatukambe aneno Yusup ai.
ACT 7:19 Weti akarijo titi umaso po vatano Israel maponae manakoe muno po mave tatugadi. Po mansantitidi indamu awa arikainyo wo mano aje kai mapaya awa akoe mansai, maugaveta unaki mumuimbe no min indamu ugwenen.
ACT 7:20 Arono naije Musa ano, opamo arikainyo ko dave. Embae mandeij apa vatan anui yo aeranande no yavar.
ACT 7:21 Umba yo Musa umaso augaveta yo apaya niki marambe, mamaisyo Akarijo Titi Firaon apa ayao maje rai. Weramu Firaon apa arikainyo wanya inta nanto irati Musa ai, naije mbekero ai kobe ti mo augav mo akum maisyare muno taune ama arikainy.
ACT 7:22 Weti Musa opamo po ananyao Mesir ranyao tenambe ti daen bintabo. Panakoe umba apa ayao muno apa ana dave mamo mbambunin dave.”
ACT 7:23 “Arono Musa apa tume tename jirum, umba beker pare po apa arakovo Israel mapan.
ACT 7:24 Arono to po mansaen, naije vatano Mesir inta po vatano Israel inta ave tatugadi. Musa nanto yai, umba po vatano Israel apaya yara po mangke raugaje vatano Mesir ai, po aubai kobe.
ACT 7:25 Musa po rakarae pare apa arakovo Israel indati wo raen wepamo vatano Amisye po apatimu indamu po mapaya awa siurije rai. Weramu vatano Israel unanta raije ramu.
ACT 7:26 Siman akato Musa puje po apa arakovo Israel inta yaen isyivuinyo vambinibe. Musa beker indamu yaneme raijar, weti pare, ‘Ibeanimaibe risivuiny? Yara taune ribuipije pa umba!’
ACT 7:27 Weramu vatano po apa arakova anepate umaso pari, weti po Musa avakanto marambe, po raura pare, ‘Mbeanimaibe irati ririmare insivuiny weramu winyo ririnsansopi?! Are pirati po naijaseo wimbe akarive muno nyo mangke rapatimugo ririnsai?
ACT 7:28 Namanawe nyo vatano Mesir aubai to, weti soamo nyare nyo inaubaisy akatoare naije mai dako?!’
ACT 7:29 Arono Musa po apa ayao umaso ranaun, nin kobe ti to no munijo Midian. No no Midian umaso rai, baunam, apa arikainyo anya jiruma yaeno ai.
ACT 7:30 Musa no no munijo Midian tume tename jirum. Masyote inta noeve no nugo vabukane vono maninimbe mararaijo Unato Sinai rai, umba po taname inta raen mbadurur no randa uga umbuga kanen. Muno naito Amisye inta arorono ai, nande no tanamo namije ama uga rai.
ACT 7:31 Musa perananto po aen weti paparo ai. Arono piridije to mararai indamu po raen kobe, naije tavon po Amisye anamote ranaun mare,
ACT 7:32 ‘Risyamo nya anene awa Amisye pi Risy; nya aneno Abraham muno Isak muno Yakob awa Amisye pi Risy.’ Musa po ranaun jani dave weti tutar, ponae po ranyanyut akatowi.
ACT 7:33 Amisye po raura nanto ai pare, ‘Syo mino nteto raije wato ratayao ti ngkakavimbe, weti najo kokome rapaya.
ACT 7:34 Syo sya kawasae una no Mesir awa siurije raen to. Syo awa wanonae ranaun to. Ride indamu Syo mapaya awa siurije rai. Weti, Musa winde, Syo natutir nyakato no Mesir.’ ”
ACT 7:35 “Musa so pirati vatano Israel manasyinoe wonae ai, wo awatan no marambe, ware, ‘Are pirati po naijaseo mbe akarive reansai muno nyo mangke rapatimu?’ Weramu naito Amisye arorono Musa ai no tanamo mbadurure rai, weti Amisye taune po Musa apatimu indamu be akarive vatano Israel mai muno po mapaya irati munijo aro Mesir rai.
ACT 7:36 Musa so pirati po maugavuje Mesir raora. Po anapaporainyo manui raroron no Mesir muno Mayano Nijam muno no nugo vabukane vono maninimbe arono vatano Israel wanya raija tume tename jirum.
ACT 7:37 Musa so pirati po raura nanto vatano Israel mansai pare, ‘Masyoto rijat Amisye indati po wapa arakove inta atayao no wapa susye rai, Po aijaseo be anawaebe wasai maisyare rinamaisy.’
ACT 7:38 Muno Musa so pirati no wama anene mautan arono wanunugambe no nugo vabukane vono maninimbe mararaijo Unato Sinai rai. Arono naije naito Amisye inta po raura nanto Musa ai no unate rai, muno Musa be marimbe ti po ayao umaso raura nakato no wama anene mansai. Weti Musa so po ayao njayaisy raugav no Amisye ai indamu po raugakaje wansai jakato.”
ACT 7:39 “Weramu wama anene wonae ubeta Musa apa ayao rai, muno wonae Musa ai tavon. Yara ubeker ware wakata no Mesir.
ACT 7:40 Wo raura nanta aneno Harun ai ware, ‘Nyo yare inta ranari reansai indamu wamo raijaro wama usye rai mo wama unanuije raroron. Musa wato pamo po wansaugavuje Mesir raora, weramu soamo veanimaibe po wansapaya vayave yara poroto no unato warae? Pakare rainy, weti reamantatukambe animaisye mirati nande ai to.’
ACT 7:41 Weti wama anene wo yare inta ranarijo sapijo tuvane anyi. Umba wo maere inta raotar wo rameseo yare umaso ai. Muno wo ono manakoe rave indamu wo awa yaro wo ranarije umaso raijaseo titive.
ACT 7:42 Maisyare omai ti, Amisye pari wama anene mansai, weti akirive mai muno Po mansapaya indamu utavondi taune awa bekere rai. Weti wama anene ubeaje irati uma pe embae me tumo ntuna no naumo warae rai tenambe. Awa anaubeare umaso mamaisy irati anawae wusyin inta po ratoe rai no taiso: Amisye po raura pare, ‘Inya, vatano Israel! Arono wapanya no nugo vabukane vono maninimbe tume tename jirum, anakotaro wapo rameseo, wemamo wapo rameseo Rinaije ramu.
ACT 7:43 Yara wapo yare inta yanari indamu wabeaje obo yai. Wapo yaro Molok apa tuna raije ranawan wapanya autan, muno yaro tumo Repan atavon, ti yare so wenanairati wasanuga nto irati yai. Maisyare omai ti, Syo wasamauta marambe indamu wata no munijo aro Babel.’ ”
ACT 7:44 “Wusyinoe arono wama anene wanya no nugo vabukane vono maninimbe, wo randume ranari indamu ube sambayambe Amisye ai, wo ranari mamaisyo Amisye po rarorono Musa ai ti po raene rarijati.
ACT 7:45 Umba randumo namije wemirati wama anene wo raugav arono Yosua be akarive mansai, po mansaugav usen no munije so rai. Umba Amisye po vambunine raunande wama anene mansai indamu wo vatano utantuna no naije mawatambe tenambe munijo namije raora. Muno randumo Amisye umaso mamo wama anene wo raijaro mautan ava arono Daud be akarive.
ACT 7:46 Daud opamo Amisye anayanambe ai muno po Amisye anajo pare, ‘Amisy winyirati reama aneno Yakob be sambayambe Nai! Koveamo syo yavare ranari Namarom indamu reambe sambayambe Naijo rai rako?’
ACT 7:47 Weramu Salomo wepirati po Yavaro Amisye umaso ranari.
ACT 7:48 Weramu Amisye pamo titi rave, weti tuna irati yavaro vatane wo ranari raije jewen. Maisyare muno anawae wusyin inta po ratoe no taiso:
ACT 7:49 Amisye po raura pare, ‘Naumo warae omamo Sya tuna raije mije muno mine so mirati inajo unane nteto rai. Risyirati syo nuge so ranari tenambe muno anakotaro ntuna no ama uga raije ranari tavon. Weti yavaro wapare wapo rauseo nteto Rinamarom mamaisye ramu tenambe. Muno munije inta mamaisyo rituna raije ramu.’ ”
ACT 7:51 Anugano Akari Akokoe Yahudi wo Stepanus apa ayao aneno Yahudi umaso raraniv tenambe. Umba Stepanus po raura nanto mai pare, “Weapamo vatano wasakari matu! Muno wasanuga matu weti waponae wabeta Amisye ai! Wasamarikoame mpapakiri weti wapo Amisye apa ananyaowe ranauman. Waponae wapo Anawayo Vambunine raraniv maisyare muno wapa anene mansamaisy!
ACT 7:52 Wapa anene wo anawae wusyine mansave tatugadi tenambe. Muno wo anawae inta maubaisy, nanawirati wo raurairive ware Mesias indati de, wepirati Vatano mamai dave pije. Soamo Mesias uma wo aurairive so de to, wepirati Yesus. Weramu weap akato wapo amavuno vatano wo Amisye aene jewene mansai, umba wapo aubaisy.
ACT 7:53 Weapirati wusyinoe Amisye apa naite wo Apa ananyao raugaje Musa ai indamu wapo raijar. Weramu wabeta raije jewen!”
ACT 7:54 Arono akari akokoe Yahudi wo Stepanus apa ayao umaso ranaun, upari rave muno manuga mamuno ai.
ACT 7:55 Weramu Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Stepanus ai, weti amun mbeseo perato no naumo warae umba po Amisye apa varo ngkovo ntiti raen muno po Yesus aen te no Amisye anem ngkove rai.
ACT 7:56 Naije Stepanus po raura pare, “Waperasea no warae! Weye syo naumo warae raen nsaneka muno syo Arikainyo Vatane aen te no Amisye anem ngkove rai.”
ACT 7:57 Akari akokoe Yahudi wonayo Stepanus apa ayao umaso rai rave, weti wo mamarikoame rakakuvu muno ugwagwaimbe. Naije kobe wavave wo Stepanus aijar,
ACT 7:58 wo akarimu usya munijo namije raora ware indamu wo orame rave amaug. Naije vatano wo Stepanus angkivan umawe wo awa ansune rapapaya, wo raugaje ntuna vatano mansae inta arijat, apa tame mirati Saulus.
ACT 7:59 Arono wo orame veano Stepanus amaug, opamo be sambayambe po raura seo Amisye ai pare, “Amisy Yesus, Nyo inanawayoe aijar.”
ACT 7:60 Umba po vukane ranteter, gwaino akoeve pare, “Amisy Yesus, vemo Nyo awa ayao kakaije so raunanto wo ranawan inya, yara Nyo rapaya mansai.” Umba anawayo karimu anasine raora, kakai kobe.
ACT 8:1 Vatano wo Amisye asyaniv inta wo Stepanus apa kopa rantuna, muno woyovo ai muno manimaumbe rave. Weramu Saulus anayanambe weye vatane wo Stepanus aubai to. Masyoto naije tavon vatano Yahudi wo arare veano anugano Amisy una no Yerusalem mansave. Weti vatano wanave Yesus aije umaso unanajibe, inta wuruta no Yudea muno inta wuruta no Samaria. Yara Yesus apa arakovo po mansatutire obo nawirati una tawan no munijo Yerusalem.
ACT 8:3 Saulus opamo beke dave indamu po anugano Amisye randamisy, weti po vatano wanave Yesus aije mave tatugadi. Siso puje awa yavare rai tetebe, po anya, wanya maijar po maugavuje indamu maugaveta mausiso nowo tanoano makova rai.
ACT 8:4 Vatano uma unanajibe nanao usisa wuje munije ranteter wo Ayao Kovo Yesus ravovo vatane mansai.
ACT 8:5 Muno Pilipus poroto no munije inta rai no Samaria, po Mesias aura kakavimbe vatano nanawije mansai. Pare Mesias Amisye po aurairive wansai Opirati Yesus.
ACT 8:6 Arono vatano nanawije wo Pilipus apa ananyaowe umaso raraniv muno wo apa anapaporainyo po rarorone raen, manuga nto irati rai.
ACT 8:7 Weye Pilipus po saumane raunanto vatano tunaive wanui mansai. Muno po anawayo kakaije rawatano vatano wanui rave mansai, ti anawayo kakaije umaso wuje mansaora ugwaino akoeve.
ACT 8:8 Maisyare omai ti, vatano una no munijo namije rai manayanambe rave.
ACT 8:9 Vatan inta apa tame mirati Simon no no munije umaso rai. Opamo nugoenta po nyovara kakai raugav muno vatano Samaria unantaive ai. Simon opamo kangkamambe taune ai pare opamo vatano apa tame ntitije pa.
ACT 8:10 Vatan tenambe wanave ai, vatano akokoeya nto vatano mamaune mansai tenambe. Wo awaino “Vambunino Manakoe” weye ware Amisye apa vambunino manakoe no aija.
ACT 8:11 Nugoenta rave Simon po nyovara kakai raugav, weti vatan tenambe unantaive ai muno utavono ai.
ACT 8:12 Weramu arono Pilipus de siso munijo namije rai, po Ayao Kovo Yesus Kristus raura kakavimbe nanto vatano Samaria umaso mai pare Yesus Kristus opirati Mesias opije to. Muno po mansanyao indamu wanave Yesus ai muno usisa kawasaeyo Amisye be akarive maije mai. Weti vatane wanui, anya muno wanya, wanave umba po maugasya kuvunijo mana rai.
ACT 8:13 Muno Simon panave tavon, weti Pilipus po augasyo kuvuni mana rai. Umba Simon tavono Pilipus ai po arijat tutir, weye nantoive Pilipus apa anapaporainyo manakoe po rarorone rai.
ACT 8:14 Yesus apa arakovo po mansatutir nanawirati una no Yerusalem udaniv ware vatano Samaria wanave Amisye apa ayaowe rai to. Weti wo Petrusa pe Yohanesa pe yatutir yirija no ratuije.
ACT 8:15 Arono nyanta Samaria rai, umba usambayambe vatano wanave nanawije mansai indamu Amisye apa Anawayo Vambunine maje irati mansai.
ACT 8:16 Weye onawamo Pilipus po Yesus apa tame veano maugasyo kuvuni to, weramu Anawayo Vambunine mamo maje mai jewena nene.
ACT 8:17 Weti Petrusa pe Yohanesa pe yo yaneme raijaseo ntamijo mai, umba Anawayo Vambunine maje irati mai.
ACT 8:18 Arono Simon po umaso raen, po ratantona pare, “Anawayo Vambunine maje vatane mai weye Yesus apa arakove so yaneme rauseo ntamijo mai.” Weti po doije raugavere Petrusa pe Yohanesa pe yai beker po rave vambunine umaso ramavun. Weti po yanajo pare,
ACT 8:19 “Ribeker syare ipo vambunine umaso inta raunande rinai indamu inaneme rauseo ntamijo vatane mai tavon, wea umba Anawayo Vambunine maje mai.”
ACT 8:20 Weramu Petrus po raura nanto ai pare, “Winyamo indati ngkakaijo nya doije wato rautan! Weye nyo ratantona nyare nyo doije veano Amisye apa vambunine ramavun!
ACT 8:21 Weramu Amisye po varore raugaje nai indamu wintavondi Apa anakero po raugaje reansai so raije ramu, weye nanuga mamo mamai no Amune rai jewen.
ACT 8:22 Wakoe! Nyo ratantona nyare nyo Amisye apa vambunine inta ramavun! Syare nsakinav irati nya bekero ngkakainoanive wato rai! Muno nyo Amisye anajo indamu Po nya ayao kakaije wato rapaya nai.
ACT 8:23 Weye syo naenamo parije ntapekano nanuga rai muno ayao kakaije mo naijaro arove.”
ACT 8:24 Weti Simon po raura akananto pare, “Maisyare wemaisyamo syare winsambayambe to irati Amisye aijo rinai indamu vemo ana nyo raura umaso nande irati rinai nora!”
ACT 8:25 Petrusa pe Yohanesa pe yo Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe vatano nanawije mansaija jewen, umba inyajiv yakare no Yerusalem. Arono inyajive umaso yo Ayao Kove ravov, yisisa yuje munijo manui no Samaria rai.
ACT 8:26 Umba naito Amisye inta po Pilipus atutir pare, “Nseo ra nyanya nyoronto no ranijo wanampui, ntavon irati unanuijo no no Yerusalem ti masyo no Gaza rai, wemirati nugo vabukane vono maninimbe.”
ACT 8:27 Weti Pilipus seo panya kobe, umba nanto irati vatano apa tame ntiti no pemerinta Etiopia inta ai. Vatane umaso pirati po doije raeranande pemerinta Etiopia rai tenambe. Opamo panapatambe Akarijo Ntiti, ama tame mirati Kandake, ama mbe akarive raije rai. Vatane umaso poroto be sambayambe no Yerusalem rai to, umba soamo pare nin no apa munijo Etiopia.
ACT 8:28 Apa unanui anya umaso mamo seo irati kereta kuda inta rai. Muno po Ayao Amisy anawae Yesaya po ratoe ama aneme inta raembeve.
ACT 8:29 Umba Anawayo Vambunine mo ayaowe raura Pilipus ai mare, “Winyoronto nyararaijo kereta kuda wato rai.”
ACT 8:30 Naije kobe Pilipus nanto pararaijo kereta umaso rai. Daniseo vatano titi Etiopia umaso po bacave Ayao Amisy anawae Yesaya po ratoe inta rai. Weti Pilipus po anajo pare, “Winanto irati ayao nyo bacave wato raija e?”
ACT 8:31 Vatano Etiopia po raura akananto ai pare, “Jewena! Risyamo indati inanto irati ayaowe so ama ine raije ramu, maisyamo vatane inta po raura kakavimbe rinai java.” Weti po Pilipus awain sen ti tuna atavon.
ACT 8:32 Ayao Amisy vatano Etiopia po raen no taiso: “Vatane sopamo maisyare domba inta amaisy. Arono vatane ware wo domba umaso augav indamu wo aotar dako, wo ananemane raotar dako, domba umaso tanamanin bayave. Maisyare wemaisyamo Vatano aurata irati domba aije so tanamanin bayave, payaowe ramu.
ACT 8:33 Vatane wo aura tantunawi muno wo ave arikaimbe, muno wo ayao mamaisye rapatimugo Ai jewen, yara wo mangke raugaje Ai vayave kobe. Weti Apa arikainyo wo Apa susye rampamo iridita meweno Ai, weye wo aubaisyo wusyimbe.”
ACT 8:34 Vatano Etiopia po Pilipus anajo pare, “Syo nanajo: are pirati anawayo Yesaya po aura so, taune dako vatano kaijinta pe?”
ACT 8:35 Naije Pilipusa po ayao Yesaya umaso ratayao indamu po Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe ai.
ACT 8:36 Aya unanui yanya umaso, nyanta irati mana inta rai. Wetiva vatano Etiopia po raura nanto Pilipus ai pare, “Nyerato, mana inta mi ratuije. Ribeker syare nyo inaugasyo kuvuni kai. Weti nyo ratantona mamai dako?”
ACT 8:37 Umba Pilipusa pare, “Nyanave tugaive, weamo indati syo naugasyo kuvuni mana rai.” Weti vatano Etiopia po raura akananto ai pare, “Syanave syare Yesus Kristus opamo Arikainyo Amisy.”
ACT 8:38 Umba po kereta kuda umaso ransopi ti ntet indamu yaje. Naije wepe Pilipusa pe yasya no mana rai muno Pilipus po augasyo kuvuni kobe.
ACT 8:39 Yakaen no mana rai, umba kavuratawe Anawayo Amisye mo Pilipus augavo vatano Etiopia umaso aora, weti po aen akatoe ramu. Weramu anayanambe rave, po apa unanui anya rave tutir.
ACT 8:40 Naije tavon, Pilipus opamo no akato no munijo kaijinta, ama tame mirati Asdot. Po Ayao Kovo Yesus ravovo no munijo Asdot muno munijo kaijinta raita tenambe, mansanan nanto no munijo Kaisarea.
ACT 9:1 Arono naije Saulus anuga mamune mo antutu dave indamu po mangke raugaje vatano wanave Yesus aije mansai, pare po mansaubaisy. Weti poroto po Syeno Titi tuna no Yavaro Amisye raije apan.
ACT 9:2 Po nyovara waowe ranajo ai indamu po raugav irati vatano ube akarive Yahudi awa yavaro sambaya rai tutudi no munijo Damsyik mansai, indamu pare nanto anya, wanya utavondi Yesus apa ananyaowe raije inta mai no Damsyik, weamo po maijar po maugaveta makova no Yerusalem.
ACT 9:3 Weti Saulus po apa unanui anya rave poroto no munijo Damsyik. Arono pare pararaijo munijo umaso rai, kavuratawe vare inta no no naumo warae maje irati ai.
ACT 9:4 Naije kobe Saulus temaje no min. Umbawe daniv po anamote inta ranaun mo apa tame rawain mare, “Saulus...! Mbeanimaibe nyo arare veano rinave?!”
ACT 9:5 Saulus po anajo pare, “Injae, are pi Winy?” Umba Po raura akaje ai pare, “Risyi Yesus, Risyirati winyo arare veano rinave.
ACT 9:6 Soamo syare winseo ramu nyanya nsiso no munije wato rai. Indati ana nyo rave akato mamo Syo rarorono nai.”
ACT 9:7 Arono naije vatano utavondi Saulus aije upaparo mansai weye wo anamote ranaun tavon, weramu wo Vatano po raura aeno mamije raije ramu.
ACT 9:8 Umba Saulus seo tet. Pare amije raveseo indamu po nuge ranyanyut, weramu amije makakave weti perananto po ana inta raene ramu. Wetiva vatano utavondi aije umawe wo aneme raijar wo augav usisa no munijo Damsyik.
ACT 9:9 Masyote mandeij amije makakave ti perananto po nuge raene ramu. Muno masyote mandeije umaso tavon po anaisye inta raisye ramu muno po mana inta ramaname ramu.
ACT 9:10 Vatano panave Yesus aije inta no no munijo Damsyik, apa tame mirati Ananias. Arono nikimarive, daniv pare Amisy Yesus po apa tame rawain: “Ananias!” Umba Ananias po rasakinav pare, “Amisyo winy, risyi so.”
ACT 9:11 Umba Amisy Yesus po raura aje ai pare, “Winseo ramu nyanya nyoronto no Yudas apa yavar, namirati ntami no unanuijo ama tame mirati Unanuijo Nsarokir. Naije syare nyo vatano Tarsus, apa tame mirati Saulus, akani inda nanto ai. Soamo noe be sambayambeve.
ACT 9:12 Syo ana inta rarorono ai no apa nikimarije rai to, ama ine maisyare so: Po vatano apa tame mirati Ananias aen nande ai, po aneme raijaseo ntamijo ai indamu amije nsauman po ana raen akato.”
ACT 9:13 Umba Ananias po raura akaseo Ai pare, “Amisyo winy, vatano wanui wo vatane wato aura ti syo anaun to. Ware po Nya kawasae nanawirati una no Yerusalem mansave tatugadi to.
ACT 9:14 Soamo de no munije so rai, po ayaowe rauga no syeno akokoe mai indamu po vatano wanave naije maijar tenambe.”
ACT 9:15 Weramu Amisy Yesus po raura aje ai jakato pare, “Nyoronto! Weye vatane wato pamo Risyo atayao Sya anakere rai, indamu po Sya tame ravovo vatano Yahudi jewen muno akarijo titi muno vatano Yahudi mansai tenambe.
ACT 9:16 Indati Syo raura ai syare opamo nanto irati siurijo manakoe rai weye tavondi Rinai.”
ACT 9:17 Naije kobe Ananias poroto siso no yavare umawe rai. Umba po aneme raijaseo ntamijo Saulus ai, po raura pare, “Sya arakovo Saulus, Amisy Yesus wepirati arorono nai no nya unanui anya rai arono nyare nde no naiso we, muno Wepirati po inatutir indamu ide nai. Apa bekere ma pare indamu winy namijo makakave mo nuge raen akato muno Anawayo Vambunine maje nai.”
ACT 9:18 Naije kobe ana inta maisyare jiane apa wanuna we ramaisy mponan no amije rai ti ntende, umba perananto po nuge raen akato. Naije Saulus seo muno Ananias po augasyo kuvuni mana rai.
ACT 9:19a Umba Saulus po anaisye raisy muno anasine mbambunin akato.
ACT 9:19b Saulus tuna irati vatano wanave Yesus aije matavon no munijo Damsyik masyote inta yai.
ACT 9:20 Siso kobe no vatano Yahudi awa yavaro sambaya ama uga rai, po raura kakavimbe pare, “Tugae, Yesus opamo Arikainyo Amisy.”
ACT 9:21 Vatano Yahudi nanawirati wo apa ana po raura umaso ranaun, unantaive tenambe ware, “Vatane so pirati arono no no Yerusalem po arare veano vatano wanave Yesus aije mansave, wepije dako? Wamo ranaun apa deye somamo pare po vatano wanave Yesus aije makani indamu po maijar po maugaveta no syeno akokoe Yahudi mansamun no Yerusalem.”
ACT 9:22 Weramu Saulus apa ayao mamo mbambunin dave, apa vambunine umaso miridi nseo. Po Yesus aura kakavimbe pare Opamo Mesias wepije, tugaeya Amisye po atutir de wansai. Vatano Yahudi nanawirati una no munijo Damsyik wo Saulus apa ayao umaso raraniv damu mbambunin dave, weti wo apa ayaowe rasakinave kakai.
ACT 9:23 Noa nugoenta umba vatano Yahudi una no Damsyik wanyinyaube ware wo Saulus aubaisy.
ACT 9:24 Weramu Saulus nanto irati awa ana wo ratantona umaso rai. Siman namane rinit Saulus apa marova usayai wo aman tutir no munije ama unsanda akokoe uje rai tetebe indamu wo aubaisy.
ACT 9:25 Weramu naman inta apa arakove wo augav no unsanda mamaune rai umba wo augasya tuna arame inta rai, wo waije rave aoporasyo no yano oram munijo namije ama akiri.
ACT 9:26 Umba Saulus nin poroto no Yerusalem. Pare beker indamu tavondijo vatano wanave Yesus aije mansai, weramu onawamo wo Saulus asyaniv muno wanave aije ramu.
ACT 9:27 Barnabas obo pirati panave Saulus ai, weti po augave yirija no Yesus apa arakovo po mansatutire mai. Umba Barnabas po Saulus aura kakavimbe mai pare, “Arono Saulus so apa unanui anya poroto no Damsyik, po Amisy Yesus aen muno Apa ayao maje ai to. Umba Saulus siso no Damsyik, po Ayao Kovo Yesus ravovo vambunimbe, yara janive ramu.”
ACT 9:28 Weti Yesus apa arakove umaso wo Saulus augave siso tavondi kai. Umba Saulus pananave munijo Yerusalem rai, po Amisy Yesus aura vambunimbe vatane mai.
ACT 9:29 Nanto irati vatano Yahudi nanawirati wo ayao Yunani raura inta mansai, umba wepe wenawe wayao ensembe irati Yesus ai. Weramu vatano Yahudi umaso manuga ngkakaijo Saulus ai, weti ware wo aubaisy.
ACT 9:30 Arono arakovo wanave Yesus aije unanta awa bekere umaso rai, wo augav wuruta no munijo Kaisarea. Umba wo atutir indamu pakato no apa munijo Tarsus rai.
ACT 9:31 Soamo kovo saumane bo mi nowo anugano Amisy una no Yudea muno Galilea muno Samaria mai tenambe. Wo Amisye asyani dave tenambe muno Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje mansai ti ubambunin. Maisyare omai ti, vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo ti manakoe.
ACT 9:32 Petrus puje no Yerusalem, pananave pare po vatano wanave Yesus aije mansapan no rui rui vayave. Muno siso no munije inta, ama tame mirati Lida, indamu po vatano wanave una no naije mansapan tavon.
ACT 9:33 Naije Petrus nanto irati vatano tunaive inta ai, apa tame mirati Eneas. Tume kaumandei to, seo tete kakai yara nikive vayave tutir.
ACT 9:34 Umba Petrus po raura nanto ai pare, “Eneas! Soamo Yesus Kristus po saumane raunande nai. Weti nseo ntet! Nyo nya niki raije ratayao kai.” Naije kobe Eneas ajoe nsauman, seo tet kobe.
ACT 9:35 Vatan tenambe nanawirati una no munijo Lida muno Saron wo aenamo sauman to, weti usakinav wanave Yesus ai.
ACT 9:36 Munijo kaijinta ntavon ama tame mirati Yope, wanya inta no no naije omamo manave Yesus ai. Ama tame mirati Tabita (wemirati tamo Yahudi, yara raura ayao Yunani raijamo Dorkas, ama ine mare rusa). Wanya umaso mbekobe irati vatane mai tenambe muno raemeno vatano awa ananuge meweno maije mansai.
ACT 9:37 Arono naije nggwanen dave ti ngkakai kobe. Arono wo ranasino kopa rayajama jewen, umba wo raugave sea ntami no tanoano vono warae inta rai.
ACT 9:38 Munijo Yope umaso mararaijo munijo Lida rai. Weti vatano wanave Yesus aije nanawirati una no Yope wo Petrus anauna no no Lida. Weti wo vatane jiruma yatutir yirija no Lida indamu yo Petrus augav. Nyanta ai, umba yare, “Injae, ririmbeker soamo wintavono ririnsai, wamavave wanta no ririma munije rai!”
ACT 9:39 Weti Petrus tavondijo yai, wuruta no Yope. Arono unanta yavare umawe rai, wo Petrus augav usea no tanoano vono warae umawe rai, namirati Dorkas ama kopa raugaje niki raije rai. Naije Petrus po wanya kavini maen woyovo Dorkas rai. Wo raura nanta Petrus ai ware, “Reama ansune somamo Dorkasa omirati mo rakasyu reansamarom arono ta no reansarijatoe.”
ACT 9:40 Umba Petrus po wanya kavini umaso matutir pare, “Wapusya vintabo.” Umba apa vukane ranteter be sambayambe Amisye ai. Be sambayambea jewen, umba seo amumbe nanto Dorkas ama niki raije rai, po rawaino ama tamo Yahudi rai pare, “Tabita, nseo!” Naije kobe ramije rave seo, merananto mo Petrus aen. Umba mbeseo ntuna.
ACT 9:41 Petrus po raneme raijaseo indamu nseo ntet. Umba po vatano wanave Yesus ai muno wanya kavini umawe mawainde tenambe, po raura mansai pare, “Dorkasa mamo soamo ngkovakato to!”
ACT 9:42 Vatan tenambe una no munijo Yope wo Dorkasa ama ngkovakato umaso ranaun, weti wanui wanave irati Amisy Yesus ai.
ACT 9:43 Petrus no munijo Yope umaso noa nugoenta, tuna no vatano Yope inta arijat, apa tame mirati Simon. Vatane umaso pamo po maere ama kea ratayao indamu po ramavun.
ACT 10:1 Nait akari Roma inta apa tame mirati Kornelius, opamo pemerinta Roma po apatimu indamu be akarive Naito Italia mansai no munijo Kaisarea.
ACT 10:2 Kornelius umaso pamo vatano po Amisye asyaniv muno apa yavaruga wo Amisye asyaniv tavon. Opamo bekobeo vatano Yahudi nanawirati awa ananuge meweno maije mansai. Muno masyote yanteter be sambayambe Amisye ai tutir.
ACT 10:3 Masyote inta ama uma amije mandeij, Kornelius pamo noe be sambayambeve. Naije nikimarive, inda kavuratawe naito Amisye inta de arorono ai, po apa tame rawain pare, “Kornelius!”
ACT 10:4 Kornelius jani dave, po naito Amisy umaso anyanyut kobe. Umba pare, “Injae, risyi so.” Umba naite po raura wakaje ai pare, “Amisye po nya sambayane raraniv muno po nya muinyo nyo rarorone raen to.
ACT 10:5 Soamo nyo vatane inta matutir indamu wuruta no munijo Yope wo vatane inta awainde, apa tame mirati Petrus, apa tamo waravainye mirati Simon Petrus.
ACT 10:6 Opamo no irati vatano Yope inta arijat, apa tame mirati Simon, wepirati po maere ama kea ratayao indamu po ramavun muno apa yavare ntami mararaijo mayane vone rai.”
ACT 10:7 Naito Amisye po ayao umaso raurawa jewen, aumandi ai kobe. Umba Kornelius po vatano yanapatambe aije inta yawain muno apa naite inta awain tavon. Naite umaso pamo po Amisye asyaniv tavon.
ACT 10:8 Umba Kornelius po ayao uma naito Amisye po raura aije so raura kakavimbe mansai, muno po matutir wuruta no Yope indamu wo Petrus augav.
ACT 10:9 Siman akato vatano Kornelius po matutire umaso ware wararaijo Yope rai. Arono naije tavon, masyote ama yasyin, Petrus pamo seo no yavare ama vone warae indamu be sambayambe.
ACT 10:10 Weramu marore nande ai, beker pare po anaisye inta raisy. Po apa arakove manyuto wo anaisye rameri, muno arono naije nikimarive po raene no taiso:
ACT 10:11 Naumo warae nsaneka umba ansune vasye manakoe inta no no naije maje no mine von, maisyare vatane inta wo ama mamarane raijar indamu wo ranyonaje wemaisy.
ACT 10:12 Anakotaro ntuna no ansune vasye umaso rai omamo maere manui rave: maere kotaro rajoe mambisy muno maere kotaro nsano no mine vone rarijat muno insani kotar tenambe.
ACT 10:13 Umba anamote inta nggwain mare, “Petrus, nseo ntet! Anakotare wato mamo nya anaisye mije. Weti nyo raubaisy umba nyo ratayao indamu nyo raisy.”
ACT 10:14 Weramu Petrus pare, “O, Injae, jewena! Syo anakotare so raenamo wama Ananyao Musa mare ana raisyisyi mi som bintabo. Weti risyamo syo inta raibe rainy.”
ACT 10:15 Umba anamote umawe mo raura nakato ai mare, “Vemo nyo raura nyare ‘syo raisyisyi,’ weye Amisye po ratayaowa mamai to.”
ACT 10:16 Anakotaro rarorono Petrus ai umaso rarorombe ama susye mandeij. Po raena mewen, naije kobe ansune vasye umaso ngkarimu makaeyo no naumo warae weti nto ti raumandi kobe.
ACT 10:17 Petrus po anakotaro uma rarorono aije so ratantonave pare, “Ama ine noare ruimaisy?” Arono naije tavon, vatano Kornelius po matutire wo Simon apa yavare rakanija unande rai to. Soamo usayai no unsanda uje warave to.
ACT 10:18 Umba ugwain wo vatane inta manajo ware, “Vatano apa tame mirati Simon Petrus opamo no no yavare so rai rako?”
ACT 10:19 Arono naije Petrus po apa nikimarije umawe ama ine ratantonave tutir, umba Anawayo Vambunine mo raura ai mare, “Nseo ramu nyasyo no waraya. Soamo vatane mandeija nanawirati wo nakani. Wenanawamo Risyi syo matutir indamu wintavondijo mai. Weti vemo winsyisyaube mai jinya, yara ntavono mai kai.”
ACT 10:21 Weti Petrus seo pasyo kobe. Umba po raura nanto mansai pare, “Risyirati wapo inakani. Weti animaisye mi mbeamo wapo inakani?”
ACT 10:22 Umba wo raura nanto Petrus ai ware, “Reama wandeye somamo nait akari Roma inta pi po reansatutir, apa tame mirati Kornelius. Wepamo vatano apa ana daveye ngko dave muno po Amisye asyaniv. Apa anabeye maisyare somai ti, vatano Yahudi wanave ai muno wo aura titive. Nandijawe naito Amisye inta arorono ai, po Kornelius umaso atutir indamu po winawainde no apa yavare rai, muno winya ana nyo raura mamo indati po raraniv.”
ACT 10:23 Umba Petrus po raura nanto mansai pare, “Wanandesen no yavaruga. Indati wanaki no naiso.” Weti unawo Petrus arijat no naije. Siman awatan ngkov Petrus seo umba tavondi mansai. Muno arakovo wanave Yesus ai una no munijo Yope inta utavondi tavon.
ACT 10:24 Wanya masyote jirum, umba unanta no munijo Kaisarea rai. Kornelius pamo po manyube, muno po apa yavaruga muno apa arakove inta mawainde indamu una wo manyube tavon.
ACT 10:25 Arono Petrus siso no apa yavare rai, Kornelius nande ai apa vukane ranteteraje no amun pare beaje ai.
ACT 10:26 Weramu Petrus po aijaseo tet, pare, “Nseo ntet kai, weye Amisye pi risya jewena, yara vatane pi risy.”
ACT 10:27 Umba yayao yiridije isisa no yavare ama uga rai. Petrus po vatano wanui rave maen wanunugambe no naije, wenanawamo vatano Yahudi jewen.
ACT 10:28 Umba po raura mansai pare, “Vatano Yahudi reama koane ma wapo raen tenambe to, maisyare so: Reamare vemo vatano Yahudi tuna vatano Yahudije jewen atavon inya. Muno vemo vatano Yahudi po vatano Yahudije jewen apan inya. Weti vatano Yahudi reamo anone rave vatano Yahudi jewene mai tenambe. Weramu nandijawe Amisye po ana inta rarorono rinai, pare vemo syo vatane maurana syare ukakavimbe ramu rako, ukakainoanive inya. Weti syo vatano Yahudi jewene maura taije maisy omamo mamaisye ramu.
ACT 10:29 Maisyare omaisyamo, sya arakovo Kornelius, arono winyo rinawain, ride vayave kobe. Syo naen winyamo vatano Yahudi jewene pi winy. Weramu soamo vatano be Yahudive rako jewena rako, syo ratantona akato taiso mamaisye ramu. Weti syo nanajo animaisye mi mbewar winyo rinawain ti ride so?”
ACT 10:30 Umba Kornelius po raura akananto ai pare, “Masyoto mambisy nandijawe risambayambe no sya yavare ama uga rai. Uma amije mandeija, maisyare uma amije so wemaisy. Ribe sambayambe, umba vatane inta arorono rinai no inamun, apa ansune ngkena dave.
ACT 10:31 Umba po raura pare, ‘Kornelius, Amisye po nya sambayane raraniv muno Po nya muinyo nyo rarorono vatano awa ananuge meweno maije mansai raen to.
ACT 10:32 Weti nyo vatane inta matutir wuruta no Yope indamu wo Simon augav, awain tavonamo Petrus. Soamo no no yavare inta rai mararaijo mayane vone rai. Vatano apave yavare so raije pamo apa tame mirati Simon, apa anakere mamo po maere kea ratayao indamu po ramavun.’
ACT 10:33 Naito Amisye po ayao umaso raura aje rinaija jewen, naije kobe syusyo syo vatane inta matutir indamu wore wo naugav. Syo naen nanuga ngko dave wirati ndeye so. Soamo reamanugan no naiso indamu reamo Amisye apa ayaowe raraniv. Weti syare nyo ana Amisye po rarorono naije raura kakavimbe reansai.”
ACT 10:34 Umba Petrus po raura mansai pare, “Soamo syo raen tugae Amisye po vatane kotare inta mansamamaribe ramu, yara pare vatane wamamo wamamai tenambe. Weti Po apa kove raugaje vatano Yahudi obo maije ramu.
ACT 10:35 Yara Po apa kove raugaje vatane kotaro rui vayave mansai, vatano are nawirati wo Amisye asyaniv muno awa ana udaveye ngkov.
ACT 10:36 Wapo raen Amisye po Ayao Kove ranutu vatano Israel wansai to, pare Po kovo saumane raugaje vatane mai, wemirati Yesus Kristus po raugav. Yesus Kristus umaso wepamo vatan tenambe awa Akarijo Titi pije.
ACT 10:37 Wapo anakotaro nande no munijo Yudea ranaun tenambe to. Arono manasyinoe Yohanes pananyaube no munijo Galilea muno po vatane maugasya kuvuni mana rai.
ACT 10:38 Muno wapo raen Amisye po Yesus vatano Nasaret apatimu, Po apa Anawayo Vambunine raugasyo Ai muno Po apa vambunine raugaje Ai. Weti Yesus pananave po ana ngkove rave tutir muno Po vatane mapaya irati Anakakai Akoe apa vambunino mo maijare rai, weye Amisye tuna autan.
ACT 10:39 Anakotaro Yesus po raijar no munijo Yerusalem muno vatano Yahudi awa munije raije wemamo reamo raeno reansamije rai tenambe to. Vatane wo Yesus auseo sawa inyo kapite rai indamu kakai.
ACT 10:40 Weramu masyote mandei umba Amisye po aijaseo kovakato muno Po arorono vatane mai.
ACT 10:41 Yesus opamo arorono vatane mai tenambeye ramu, yara arorono vatano Amisye po matayao wusyimbe webo mansai. Reamirati Yesus arorono reansai arono kovakato to, de ti Pe reamisyi tenambe.
ACT 10:42 Muno Po reansatutir indamu reamo Ayao Kove ravovo vatane mai muno reamo Yesus aura kakavimbe reamare Wepirati Amisye po atayao indamu Po ayao mamaisye rapatimugo vatane mansai tenambe, vatano nanawirati utantunana nene muno nanawirati ugwenen to.
ACT 10:43 Muno Wepirati reama anawae wusyine wo aurairive to ware are pirati panave Ai, indati Po apa ayao kakaije rapaya ai.”
ACT 10:44 Arono Petrus payaowa nene, naije kobe Anawayo Vambunine maje irati vatano nanawirati wo apa ayao umaso raranive mansai tenambe.
ACT 10:45 Umba wo ayao kotaro wantatukambe raije veano Amisye ararimbe. Weti vatano Yahudi wanave Yesus ai nanawirati utavono Petrus ai upaparo mai, ware, “Wakoe! Vatano Yahudije jewen onawi so rako?! Weramu Anawayo Vambunine maje irati mai tavon ti wo ayao kotare ratore so!” Umba Petrus po raura pare,
ACT 10:47 “Weti soamo Anawayo Vambunine maje irati vatano Yahudi jewene so mansai to, maisyare manasyinoe maje irati reansai wemai tavon! Weti koveamo reamo maugasya kuvuni mana rai. Vemo vatan inta po raorai nora.”
ACT 10:48 Naije po raura pare, “Wade wamo Yesus Kristus apa tame veano vatane so maugasya kuvuni mana rai.” Ukuvunija jewen, umba Kornelius apa yavaruga wo Petrus anajo ware, “Reambeker reamare wino reansarijat no naiso masyote inta yai jakato rati.”
ACT 11:1 Yesus apa arakovo po matutir muno arakovo kaijo wanave Yesus ai no munijo Yudea udaniv ware vatano Yahudi jewen wanave ayao Amisye rai tavon.
ACT 11:2 Weti arono Petrus pakato no Yerusalem, vatano Yahudi wanave Yesus ai wo aura tantunawi,
ACT 11:3 ware, “Mbeanimaibe winsiso no vatano utavondi sunat rai jewene awa yavare rai? Muno nyo awa anaisye rai tavon?! Mamaisye ramu!”
ACT 11:4 Weti Petrus po ana rarorono ai no munijo Yope rarijato mansai tenambe pare,
ACT 11:5 “Arono rino no Yope, syare ibe sambayambe, naije inikimarive, Amisye po ana inta rarorono rinai. Syo raen maisyare ansune vasye manakoe inta no no naumo warae rairidi aje no rinamun, maisyare vatane inta wo ama mamarane raijar indamu wo ranyonaje.
ACT 11:6 Syerananto ama uga rai syo maere manui raen maisyare so: maere kotaro rajo mambisy muno maere kotaro nsyisyaube muno maere kotaro nsano no mine vone rarijat muno insani kotar.
ACT 11:7 Umba anamote inta ngkin mo inawain mare, ‘Petrus, winseo! Nyo maere wato inta raubaisy indamu nyo raisy.’
ACT 11:8 Weramu syo raura akaseo syare, ‘O, Injae, mamaisye ramu. Ana raisyisyi mamo syo inta raibe rainy.’
ACT 11:9 Weramu anamote no no munijo ntiti mo raura akato mare, ‘Vemo nyo anakotare raisyisyi akato inya, weye Amisye po ratayaowa mamai to.’
ACT 11:10 Ana rarorono rinaije umaso ama susye mandeij, naije umba anakotare umaso ngkarimu, makaeyo no naumo warae akato, nto ti raumandi kobe.
ACT 11:11 Naije kobe vatane mandeij, nanawirati matutir no Kaisarea indamu ude rinai, unande yavaro ino raije rai.
ACT 11:12 Umba Anawayo Vambunine mo raura rinai mare, ‘Vemo winsyisyaube mai jinya, yara ntavondi mai kai indamu wata.’ Weti sya arakove kaujentabo nanawiso utavondi rinai reanta no Kaisarea, umba reansisa no Kornelius apa yavare rai.
ACT 11:13 Kornelius umaso po naito Amisye inta apa de ai raura kakavimbe reansai. Pare naito Amisye po raura aijare somaisy: ‘Kornelius, nyo vatane inta matutir uta no munijo Yope indamu wo vatane inta augav, apa tame mirati Simon Petrus.
ACT 11:14 Indati Petrus umaso po ayao raura nya yavaruga wasai tenambe indamu Amisye po wasapaya ayao kakaije rai.’
ACT 11:15 Weti syoroto no Korneliusa nui no munijo Kaisarea, umba syo Ayao Kovo Yesus raura ai muno apa arakovo Yahudi jewene mansai. Naije kobe Anawayo Vambunine maje mansai tenambe, maisyare manasyinoe maje irati vatano Yahudi wansai wemaisy.
ACT 11:16 Umba rinaemeno Amisy Yesus apa ayao so rai pare, ‘Yohanes po vatane maugasya kuvuni mana rai, weramu masyote kavinta yai jakato, umba Anawayo Vambunine maje irati wasai.’
ACT 11:17 Maisyare omaisy, arono Kornelius muno apa arakovo vatano Yahudi jewen umawe wanave Amisy Yesus Kristus ai to, Amisye po apa Anawayo Vambunine raugaje mai maisyare muno Po raunande wansai arono wamanave Yesus aijoe. Amisye apa bekere maisyare so, weti vemo syo Apa bekere ransopi jinya!”
ACT 11:18 Petrus apa ayao nsopi no naije. Vatano Yahudi wanave Yesus ai umawe wo ranauna mewen, umba wo raura ware, “Ngko to, wamo ranajo akatoe ramu.” Muno wo Amisye ararimbe ware, “Weti Amisye po varore raugaje vatano Yahudi jewene mansai tavon indamu usakinavo awa ayao kakaije rai, weamo Po kovo nuge nuganuije raunanto mansai!”
ACT 11:19 Arono Stepanus aubaisyoe, vatano wanave Yesus aije wanui unanajibe weye vatano Yahudi wo mave tatugadi. Unanajibe ti inta wuruta no Penisia muno inta wuruta no nupatimugo Siprus muno munijo Antiokia, wo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi obo mansai.
ACT 11:20 Weramu vatano wanave kaijinta, nanawirati vatano Siprus muno vatano Kirene, unande munijo Antiokia rai wo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mai tavon.
ACT 11:21 Amisye tuna mansautan weti vatano wanui rave wanave Yesus ai, usakinav utavondi Ai.
ACT 11:22 Umba anugano Amisy no Yerusalem daniv ware vatano Yahudi jewen nanawirati una no munijo Antiokia wanave Yesus ai to. Weti wo Barnabas apatimu indamu poroto po mansapan.
ACT 11:23 Arono Barnabas umaso nanto Antiokia rai, po Amisye apa kove raen manakoe no irati vatano nanawije mansai. Weti anayanambe rave muno po manyao indamu manuga ntenami una tawan irati Amisye ai.
ACT 11:24 Barnabas opamo vatano anuga ngko dave, panave Amisye ai rave muno Anawayo Vambunine ama vambunine no ai. Arono naije vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo kobe.
ACT 11:25 Umba Barnabas poroto no munijo Tarsus indamu po Saulus akani.
ACT 11:26 Barnabas nanto Saulus ai, po augav yirija no munijo Antiokia. Umba Barnabasa pe Saulusa pe inya anugano Amisye mautan no naije tume intai muno yo vatane wanui manyao. Nai Antiokia umaso wemirati manasyin dave vatano wanave Yesus ai mawaino Kristen.
ACT 11:27 Arono naije anawae Amisy inta wuje no Yerusalem wuruta no Antiokia.
ACT 11:28 Anawae inta apa tame mirati Agabus. Anawayo Vambunine mo ayaowe inta raura ai, weti seo tet po raura nanto vatano wanave Yesus aije mansai pare, “Indati maroro manakoe inta nandeo munije tename so rai.” (Umaso nande to arono Klaudius be akarive irati pemerinta no Roma rai).
ACT 11:29 Weti vatano wanave umaso mansaemeno awa arakovo una no munijo Yudea mansai, muno wo rapatimu ware wo doije ranunugambe indamu wo ranutugo mai. Vatano apa doije manui po raunande manakoe, muno vatano apa doije mamaun, po raunande mamaun, weti wo raunande mamaisyo awa vambunine rarijati.
ACT 11:30 Wo doije umaso ranunugambea jewen, umba Barnabasa pe Saulusa pe yo raugav yirija no Yerusalem, yare yo raunanto akarijo wo anugano Amisye maugave mansai indamu wo ratodi.
ACT 12:1 Arono naije Akarijo Titi Herodes apa ayao maje indamu vatano wanave Yesus aije inta mansaijar muno po mansave tatugadi.
ACT 12:2 Muno po apa naite inta matutir indamu wo Yakobus, wepirati Yohanes apa anuija pije, aubaisyo omake rai.
ACT 12:3 Umba Herodes po raen vatano Yahudi manayanambe weye po Yakobus aubai to, weti panawadi po Petrus aijar tavon. Po aijara, po auga siso no tanoano makova rai. Umba po naite inta manugande, po maporabe mambisy ti varodore ranteter ama naite mambisya. Umba po mansatutir indamu wo Petrus aman. Arono naije masyoto akoe Ono Paska, arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy. Weti Herodes po ratantona pare, “Ono Paska so mare mewen, indati syo Petrus auguje no kakavin indamu syo anajo apa ana daveye rai no vatano wanuije mansamun.”
ACT 12:5 Weti Petrus no tawan no tanoano makova rai, weramu anugano Amisye ube sambayambe ai tutir.
ACT 12:6 Ono akoe umaso mewen, umba Herodes pare, “Siman indati syo Petrus auguje no kakavin indamu syo anajo apa ana dave ti ngkakaije rai.” Ama namanoe Petrus niki waijo besije nsawa aneme rai rautan. Waije umaso ransawa no naite jiruma yai indamu yo aman muno naito kaijinta yo unsanda raman tavon.
ACT 12:7 Kavuratawe naito Amisye inta paje te no Petrus amun muno vare mo tanoane umaso ravar tenambe. Umba naite umaso po Petrus atukamaje no awandaredate we, pare, “Nyavave ra nseo!” Naije kobe waijo besije umawe mpapaya Petrus aneme rai, ntaoponaje ntuna.
ACT 12:8 Umba naito Amisye po raura aje ai pare, “Nyo nya ansune raugasyo nanasine rai muno najo kokome rave tavon.” Weti Petrus tavondi apa ayao umaso rai. Umba naito Amisye po raura akato pare, “Nyo ansuno mamoane rave tavon umba wintavondi rinai.”
ACT 12:9 Naije kobe yuje tanoano makova raora, weramu Petrus pantatukambe ana so nande tugae rako jewena rako? Pare veravo ana somamo nikimari vayave ma.
ACT 12:10 Yuje yo unsanda ramano manasyine rapaya, muno unsanda jirume rapaya nakato, umba nyande no unsanda besijo manakoe rai. Unsanda umaso taune mpaya amave vayave, umba yusya no kakavin. Naije yanya unanuije rai weramu nggwaravain daveye ramu, kavuratawe naito Amisye aumandijo ai kobe.
ACT 12:11 Soa umba Petrus paparo ai, pare, “Wakoe! Risyuje tanoano makova rai tugae! Amisye pi po apa naite atutir po inaugavuje Herodes anem uga raora, muno po inapaya irati akarijo akokoe Yahudi awa mangke wo ratantona rinai raora tenambe.”
ACT 12:12 Petrus po anakotare umaso ratantonawa jewen, naije poroto kobe no Maria ama yavare rai. Maria umaso mamo Yohanes, wepi awain tavonamo Markus, apa akoya mije. Arono naije vatano wanave Yesus aije wanugan no ama yavare ama uga rai, ube sambayambeve.
ACT 12:13 Umba Petrus nande unsanda sisa rai, weramu rauguji matuve. Weti po apa kawije raveano unsanda rananepat. Umba wanya manapatambe no yavare umaso rai inta muje, ama tame mirati Rode. Mare mbe ramu mo unsanda umaso rausiso.
ACT 12:14 Umba mo Petrus anamote ranaun ti mare, “Sopamo Petrusa pi vae!” Ranayanambe rave ti mavave makare, weramu mo unsanda rausiso jewen. Umba mo raura nanto vatano una no yavar uga mansai tenambe mare, “Petrusa pi de te no unsanda sisa umu.”
ACT 12:15 Vatane umaso wanave raije ramu, ware, “Winyamo anaivije inta mo navea wirati nyayaoware wato maisyowe!” Weramu ranuga matu, mare, “Syo anaun tugae Petrusa pi vae.” Weramu vatane wanave rai jewena nene, ware, “Vatano nyo anaune wato pamo somaisyamo naito Amisyo po Petrus aeranande inta pi de.”
ACT 12:16 Petrus opamo po unsanda rananepat tutir. Weti vatane wuje wo unsanda rausiso, umba wo aen ti upaparo mansai.
ACT 12:17 Umba ware wayao ai, weramu Petrus aneme veano makamananto, pare, “Wamanin dati!” Umba po raura pare Amisye opirati po auguje tanoano makova raora, muno po ana nande aije ratodi tenambe. Apa ayaowe mewen, umba pare, “Syare wapo raura Yakobus ai muno wama arakove mai tenambe.” Umba poroto kobe no munijo kaijinta.
ACT 12:18 Siman akato naito wo tanoano makova ramane umawe manuga nseo majeve, ware, “Wambeare ruimaisy akato? Umba Petrus pamo soa pujeare ruimaisy?”
ACT 12:19 Herodes po naito kaijinta matutir indamu wo Petrus akani. Weramu wo akanija marudi, unanta aije ramu. Umba Herodes po naito wo Petrus amane umawe mawainde inda po manajo pare, “Petrus pujeare ruimai?” Po manajoa jewen, umba po mangke raugaje indamu naite umaso maubaisy. Umba Akarijo Titi Herodes puje no Yudea poroto no munijo Kaisarea, no tawan no naije masyote inta yai.
ACT 12:20 Arono naije Herodes parijo vatano nanawirati una no munijo Tirus muno munijo Sidon mansai. Weti vatano Tirus muno Sidon inta ude ubeker ware wo ayao raura Herodes ai, weye awa anaisyo wo raisye mamo nori rati apa munijo be akarive raije rai. Umba unande no Berastus ai, wepamo vatano panapatambe Herodes ai, indamu Berastus umaso po mansaugavere no Herodesa nui, indamu wepe wenawe wo mansaneme raijar wirati mansanuga nsauman akato.
ACT 12:21 Noa masyoto rapatimu indamu vatane umaso wanunugambe, umba Herodes po apa ansuno akoe rave, muno puje tuna no kursijo titi rai, umba payao aje vatano wanunugambe umaso mansai.
ACT 12:22 Umba vatane umaso wo aura titive ware, “Herodes apa ayao maisyare vatan bayave inta payao ramaisye ramu, yara maisyare Amisye pi payao aje ramaisy!”
ACT 12:23 Herodes pamo vatano ararin dave, weti anayanambe po vatane awa ayao umaso raraniv. Yara po Amisye aura titive jewen, weti Amisye po apa naite inta atutir po Herodes aubaisy, muno uve ntipu mo anasine raisy. Umba Herodes kakai kobe.
ACT 12:24 Weramu Ayao Kovo Yesus maneka manakoe tutir kobe.
ACT 12:25 Arono naije Barnabasa pe Saulusa pe yo doije raugavere akarijo wo anugano Amisye maugave mansai no Yerusalem. Yo raunandea jewen, umba yare yakata no munijo Antiokia. Muno yo Yohanes, awain tavonamo Markus, augav inda tavono yai.
ACT 13:1 Anawae Amisy muno kurun inta una anugano Amisye marijat no munijo Antiokia awa tame mirati: Barnabas, Simeon awain tavonamo vatano karisya, Lukius vatano Kirene, Menahem napi akumo Akarijo Titi Herodes atavono arono imamaun kava we, muno Saulus awain tavonamo Paulus.
ACT 13:2 Masyote inta vatane umaso wo anaisye raisye ramu, yara matawandijo marore rai indamu ube sambayambe. Arono naije Amisye apa Anawayo Vambunine mo raura mansai mare, “Wapo Barnabas muno Saulus yapatimu Rinai indamu yo anakero Syo ratayao yaije raijar.”
ACT 13:3 Weti ube sambayambe muno matawandijo marore raija jewen, umba wo maneme raijaseo ntamijo yai, umba wo yatutir yuje indamu yo Ayao Kovo Yesus ravov.
ACT 13:4 Maisyare omaisy, Anawayo Vambunine mo Saulusa pe Barnabasa pe yapatimu inda yirija yo Ayao Kovo Yesus raura. Weti yanya ije no munijo Seleukia, mararaijo mayane vone rai. Isea nyomano ngkayune rai no naije, mo yaugav nto no nupatimugo Siprus.
ACT 13:5 Arono nyanta no nupatimugo Siprus umaso rai, yisisa no ama munije inta rai, ama tame mirati Salamis. Naije yisisa no Yahudi awa yavaro sambaya rai tutudi yo Ayao Kovo Yesus raura. Muno Yohanes, awain tavonamo Markus, tavondijo yai indamu panapatambe yai.
ACT 13:6 Yanya irati nupatimugo Siprus umaso rai tenambe, yava nyande no munijo Papos. Naije nyanta vatano Yahudi inta ai, apa tame mirati Baryesus, awaino ayao Yunani raijamo Elimas. Vatane umaso po nyovara kakai raugav muno opamo anawae angkarije pa, po vatane maponae.
ACT 13:7 Elimas umaso tavondi jirati vatano be gubernurive nupatimugo Siprus raije ai, apa tame mirati Sergius Paulus, opamo vatano akari mba dave. Gubernur Sergius Paulus umaso po Barnabas muno Saulus yawainde weye pare beker po Ayao Kovo Yesus ranauno yai.
ACT 13:8 Weti Barnabasa pe Saulusa pe ije kobe. Weramu Elimas pare po yansopi, pare vemo akarijo Sergius Paulus panaveo Yesus ai nora.
ACT 13:9 Umba Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje Saulus ai, wepi awain tavonamo Paulus. Weti Paulus amije ntete nanto irati Elimas ai, po raura pare,
ACT 13:10 “Elimas, winyamo Anakakai Akoe apa arikainye pi winy! Wimbe marovave ana ngkove rai! Winyamo angkarije ntapekano nai! Mbeanimaibe winyo Amisye apa ananyao tugae ranigwano winya arurijate rai tenambe?
ACT 13:11 Weti soamo Amisye po mangke raugaje nai. Indati Po namije raveti makakave, weti nyo nuge raen akatoe ramu gava masyote inta yai jaje.” Naije kobe Elimas po amije ranaun maisyare kijao inta nande rai ti mpunanakambe, inda pavabakave kobe. Weti gwain pare, “Aoo! Syare koveamo inta wasaemeno rinai wapo inaugav!”
ACT 13:12 Gubernur Sergius Paulus po anapaporainye umaso raen, weti nantoive ananyao Amisy Yesus rai muno panave kobe.
ACT 13:13 Paulus muno apa arakove wo munijo Papos rapaya, usea nyomano ngkayune rai wuruta no munijo Perga, wemi no no propinsijo Pampilia. Weramu naije Yohanes Markus opamo po mapaya ti pare pakato no Yerusalem.
ACT 13:14 Umba Paulus muno Barnabas yo munijo Perga rapaya akato, yirija no munijo Antiokia, wemi no no Pisidia. Masyoto sambaya mamaisy, weti Paulusa pe Saulusa pe yisisa Yahudi awa yavaro sambaya inta rai, umba yaje itantuna.
ACT 13:15 Arono vatane wo Ananyao Musa muno Ayao Anawae ranauna jewen, umbawe vatano ube akarive yavaro sambaya umaso rai wo vatane inta atutir po Paulus muno Barnabas yanajoare somaisy: “Arakove, ipare ipo ananyao inta raura rako? Weamo ipo raura kai.”
ACT 13:16 Weti Paulus seo tet, aneme raijaseo mai indamu umanin. Umba po raura pare, “Sya arakovo Yahudi weap! Muno vatano Yahudi jewen weapirati wapo Amisye ararimbe tavon no naiso weap! Syare wapo rinaraniv!
ACT 13:17 Wusyinoe vatano Israel wama Amisye po wama anene mansapatimu. Arono una no munijo Mesir, Amisye tuna mansautan weti awa wanuije miridi nseo. Weramu ube arove no Mesir umaso rai, weti Amisye po apa vambunine rarorono wama anene mai indamu Po mauguje munijo aro umaso raora.
ACT 13:18 Umba tume tename jirum Amisye atawandi mai. Onawamo ubeta Amisye aije ramu, weti Po maugav wanya waravaimbe no nugo vabukane vono maninimbe rai.
ACT 13:19 Arono wama anene usisa no munijo Kanaan, Amisye po vambunine raugaje mai, weti wo vatano una no naije susye kaururum maubaisy. Umba Po awa kopa raosoro mansai indamu awa susyo wo mampame awave irati rai tutir.
ACT 13:20 Tume rator kobe no arono wama anene wuje Kanaan raora umba maijaro arove ta no Mesir, mansanan ava wakare wo awa munijo Kanaan raijar akato, ama tume nanto no ratusije mambisy eane abusyine nadani (450). Arono kopa Kanaan raosoro vatano Israel mai, Amisye po akarije inta mapatimu indamu wo maeranande. Muno Po akarije umaso mapatimu tutir mansanan ava nanto irati anawae Samuel ai.
ACT 13:21 Umba vatano Israel ubeker ware akarijo titi inta aijaseo indamu be akarive mansai. Weti Amisye po vatane inta apatimu no susyo Benyamin rai, apa tame mirati Saul, aja pirati Kisy. Weti Saul umaso pamo akarijo titi no Israel tume tename jirum.
ACT 13:22 Umba Amisye po augakaje apa tame umaso rai, yara Po Isai apa kavo Daud aijaseo indamu po Saul anigwan opamo vatano Israel awa akarijo titi pije. Amisye pare, ‘Inanayanambe Daud ai weye Syo aenamo indati po Sya bekere rarijat mavabe.’
ACT 13:23 Soamo Amisye po Vatane inta apatimu akato no Daud apa susye rai indamu Po vatano Israel mapaya awa ayao kakaije rai, mamaisy irati Apa urairije rai. Yesus opamo napije.
ACT 13:24 Muno Yohanes Pembaptis puisyeve Yesus ai, po vatano Israel mansanyao pare, ‘Wasakinavo wapa ayao kakaije rai umba risyo wasaugasya kuvuni mana rai.’
ACT 13:25 Masyote inta Yohanes po vatane mansanajo taiso pare, ‘Wapo rinatantona wapare are pi risy? Wapare risyirati Mesias wapo anyube pi dako? Weramu syo raura wasai, risyamo jewena. Yara Vatano wapo anyube wepirati indati po inarijade. Opamo apa tame ntiti rinakivan, weti Apa ajo kokome mamo risyo rapaya kakai, weye rimamaisye ramu.’
ACT 13:26 Inya! Sya arakovo Abraham apa ajavi muno vatano Yahudi jewen wapanave Amisye ai weap, syo raura wasai! Wamirati Amisye po apa Ayao Kove so raugaje wansai indamu Po wansapaya wama ayao kakaije rai.
ACT 13:27 Yesus wepirati anawae wo aurairive to arono wusyinoe, weramu vatano una no Yerusalem muno awa akarije wanave Aije ramu weye wantatukambe Ai. Wo anawae Amisy awa ayao umaso ranauno masyoto sambaya ranteter, weramu wantatukambe ama ine rai. Weti wo mangke raugaje Yesus ai, wemamo mamaisyo anawae umaso awa urairijo wusyine rai.
ACT 13:28 Wo ayao kakaije inta raen no Yesus aije ramu, weramu wo Akarijo Titi Pilatus anajo indamu po aubai bayave.
ACT 13:29 Awa ana wo rave Yesus ai omamo mamaisyo anawae Amisy wo raurairive wusyimbe to rai. Weti arono urairije umaso raveti mamai tenambea jewen, umba wo Yesus augaje no inyo kapite rai umba vatane wo antuna no aipapo oramo ratotove rai.
ACT 13:30 Weramu Amisye po aijaseo kovakato no wene ama uga rai!
ACT 13:31 Umba masyote inta yai, Yesus arorono Apa arakove mansai, nanawirati wusyinoe utavondi Ai tutir no Galilea wuruta no Yerusalem. Wenawirati soamo wo Yesus aura kakavimbe vatano Yahudi mansai.”
ACT 13:32 Umba Paulus po raura iridi pare, “Sya arakovo Yahudi watantuna yavaro sambaya so rai, Barnabasa pe risye ririnde no so indamu ririmo Ayao Kove raura wasai: Amisye apa urairijo po raugaje wama anene mansai
ACT 13:33 soamo awa ajavi wamirati wandaen Po raveti mamaisy, weye Amisye po Yesus aijaseo kovakato. Mamaisyo Amisye po apa Kavo Yesus aura ti Mazmur ama moto jirum mo ratoe rai no taiso: ‘Masyoto unumeso Syo raura Naijamo: Winyirati Sya Arikainye pi Winy muno Risyirati Nya Injaya pi Risy.’
ACT 13:34 Amisye po Yesus aijaseo kovakato no wene rai, weti Yesus anasine maug akato no kopa raije ramu, yara kova no tawan. Ayao umaso Amisye po raurairive wusyimbe to no taiso: ‘Kovo ngko dave wemirati Syo raurairive Daud ai no wusyinoe, indati Syo raunande Nai jaje.’
ACT 13:35 Muno ayao kovo Mazmur ama moto kaijinta mo raura tavon mare: ‘Amisye, risyamo Nya arikainyo panapatambe pi Risy, indati Nyo inapaya ti inanasine so ntami mauge ramu.’
ACT 13:36 Urairije umaso mamo Daud po ratoe, weramu po taune aura jewen. Daud po Amisye apa bekere rarijat bintabo arono tuna no mine vone so, umba kakai muno antuna maisyare muno apa anene mansamaisy tavon, umba anasino kopa maug kobe.
ACT 13:37 Weramu Yesus pamo Amisye po aijaseo kovakato, weti anasine mauge ramu.
ACT 13:38 Maisyare omai ti, sya arakove, ribeker syare wapo ranaun kobe weye ayao so nde wasai: Yesus wepirati po ayao kakaije rapaya.
ACT 13:39 Weti are pirati panave Ai, Yesus po apa ayao kakaije rapaya tenambe. Yara are pirati po Ananyao Musa obo rarijat, weamo mamaisye ramu, mo ayao kakaije rapaya tenambeye ramu.
ACT 13:40 Syo raura sya arakovo Yahudi weasai: Wasyisyaube indamu vemo Amisye apa mangke namirati anawae wusyine wo raurairive nande wasai jinya, no taiso:
ACT 13:41 ‘Inya! Vatano wapanaikebe Rinai weap, wasyisyaube! Weye Syo sya anakere inta raijar no arono wapa susyo naiso, weramu weapanave rai ramu. Muno ranivara vatane inta po raura kakavimbe wasai rave kai, weramu wapanave rai tavone ramu. Weti arono nande, indati wapaparo wasai umba wakakai kobe!’ ”
ACT 13:42 Paulus payaowa jewen, umba wepe Barnabasa pe yuje no Yahudi awa yavaro sambaya umaso rai. Naije vatane inta wo raura yai ware, “Reambeker wamare indati masyoto sambaya makanande akato umu mamo ripo ananyaowe so raura reansai jakato.”
ACT 13:43 Arono usambayambea jewen, umba vatano wanui wo Paulus muno Barnabas yarijat, inta nanawamo vatano Yahudi muno inta nanawamo vatano Yahudi jewen nanawirati wo ananyao Yahudi raija to. Weti Paulusa pe yo manyao indamu manuga raneka Amisye apa kove rai.
ACT 13:44 Masyoto sambaya makanande akato, kavintare vatan tenambe utantuna no munijo naije wanugan indamu wo ayao Amisy wemirati Paulus muno Barnabas yo raura ranaun.
ACT 13:45 Weramu arono vatano Yahudi wo vatano wanuije umaso maen, manuga mparijo Paulusa pe yai, weti wo Paulus apa ayaowe raura tantunawi.
ACT 13:46 Weramu Paulus muno Barnabas ijanive ramu, yara yo raura akananto vambunimbe yare, “Ayao Amisye somamo vatano Yahudi weapirati urare indamu raura wasai manasyimbe. Weramu wapo rawatambe muno taune wapare kovo nuge nuganuije omamo wamamaisyo raije ramu. Maisyare omai ti, soamo ririmo wasapaya vayave, yara ririmare ririnta no vatano Yahudi jewene mansai.
ACT 13:47 Ririmare rimo Ayao Kove raura vatano Yahudi jewene mansai weye Amisye po ririnsatutir pare: ‘Syo wasatayao indamu wasaurata irati vare rai, wabaro vatano Yahudi jewene mansai, indamu Sya ayao syo vatane mapaya awa ayao kakaije rai omamo wadavovo no mine vone so raija nto nanto no ama maran.’ ”
ACT 13:48 Arono vatano Yahudi jewen una no munijo namije wo Paulus apa ayao umaso ranaun, manayanambe muno wo Amisye ararimbe weye apa ayao ngko dave. Muno are nanawirati Amisye po matayao indamu awaura kovo nuge nuganuije rai, wenanawamo wanave Yesus ai.
ACT 13:49 Umba Ayao Kovo Yesus maneka manakoe no munijo namije rai tenambe.
ACT 13:50 Weramu vatano Yahudi manuga ngkakaijo Paulus muno Barnabas yai. Weti vatano Yahudi wayao maje irati wanya awa tame ntiti inta mai, nanawirati utavondi ananyao Yahudi rai. Muno wayao maje tavon irati anya inta mai, nanawirati ube akarive munijo namije rai. Weti wo vatane umaso manuga raugabe indamu wo arare rave irati Paulus muno Barnabas yai, ti wo yawatambe munijo namije rai.
ACT 13:51 Umba Paulusa pe yo kapumo nowo yajoe raije ranepataje no vatano munije umaso mansamun indamu mbe rarorombe wo taune awa mangke ranawan. Umba Paulus muno Barnabas yirija no munijo Ikonium.
ACT 13:52 Muno vatano wanave Yesus ai nanawirati una tawan no munije umawe rai manayanambe rave muno Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje mansai.
ACT 14:1 Paulus muno Barnabas ije no munijo Ikonium. Umba isisa no vatano Yahudi awa yavaro sambaya inta rai. Naije yo ayao Amisye raura vambunimbe, weti vatano Yahudi muno vatano Yahudije jewen wanui wanave irati Yesus ai.
ACT 14:2 Weramu vatano Yahudi inta wonayo wanave Yesus aiji. Weti wo vatano Yahudi jewen inta manuga raugabe indamu uparijo vatano wanave Yesus aije mansai.
ACT 14:3 Paulus muno Barnabas inyana nugoenta no Ikonium. Ijanive ramu, yara yo Amisy Yesus aura vambunimbe. Muno Amisye po vambunine raugaje yai indamu yo anapaporainye raroron, weti anapaporainye umaso mo raroron kakavimbe ayao yo Amisye apa kove raura omamo ayao tugae.
ACT 14:4 Weramu vatano una no munijo naije mansanuga mbe intabove ramu: inta utavondi arakovo Paulus muno Barnabas nanairati Yesus po yatutire umaso yai. Yara inta utavondi vatano Yahudi mansai.
ACT 14:5 Umba vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen muno awa akari wanugan indamu wo Paulus muno Barnabas yave tatugadi, ware wo orame rave yaepar.
ACT 14:6 Weramu Paulusa pe Barnabasa pe yo awa bekere umaso ranaun, weti inyanyajibe yirija no munijo Listra muno Derbe no no Likaonia. Muno yanya isisa yuje ama varodore rai tenambe.
ACT 14:7 Naije yo Ayao Kovo Yesus ravov.
ACT 14:8 Paulusa pe Barnabasa pe nyanta vatano tunaive inta ai no munijo Listra. Vatane umaso arono ano aje kaijoe tunaive to, weti panya kakai yara tunave vayave.
ACT 14:9 Arono Paulus pananyaube, vatane umaso mainda tuna po raraniv. Paulus amije no tawan irati ai, po vatane umaso aen apa anave Amisye ai omamo mbambunin indamu Po saumane raunanto ai.
ACT 14:10 Weti po awaino anamoto manakoe rai pare, “Mbeseo ntet indamu nyanya!” Weti atipu seo tet kobe, sasopati umba panya kobe.
ACT 14:11 Vatano wanui una no munijo Listra wo Paulus apa anapaporainye umaso raen ti unantaive rave. Umba ugwain ware, “Wakoe! Wandaen vatane so onayamo vatan bayave nanaya jewen! Yara inyo no naumo warae yaje no mine so rai isigwar ibe vatanbe. Aya vambunine manakoe rave! Weti wade wambeaje yai!” Ugwaino awa ayao Likaonia rai, weramu Paulusa pe Barnabasa pe nyanta awa ayao rai jewen.
ACT 14:12 Vatano wanui umaso wo tamo manakoe inta veano yawain, wo Barnabas awainamo Zeus muno Paulus awainamo Hermes weye wepirati apatimu indamu payao.
ACT 14:13 Syene inta no no naije, wepamo panapatambe no yaro Zeus apa yavare rai, ntami no munije ama usye rai. Syene umaso pe, vatano wanui umawe nawe ubeker wo ana inta rameseo Paulusa pe Barnabasa pe yai indamu ubeaje yai. Weti syen umaso po inyo ama ugem rainum waije rai, po raugav to no munijo we ama unsanda akokoe rai. Po sapijo anya inta auga tavon, pare po aotar inda po rameseo Paulusa pe Barnabasa pe yai.
ACT 14:14 Weramu Paulusa pe Barnabasa pe yo raen mamaisye ramu, weti yo taune aya ansune rasajam, umba yamaugusya no awa yasyin. Igwain yare,
ACT 14:15 “Abo! Wabeanimaibe wapo ana so rave taiso? Indako wapare wabeaje ririnsai, maisyare vatane usambayambe Amisye ai wemai dako?! Ngkove ramu, weye ririmamo Amisye pi ririma jewena. Yara ririmamo vatan bayave nanai ririm, maisyare muno weasamai tavon. Weramu ririma inde no munije somamo ririmo Ayao Kove raugavo wasai no taiso: Wapo wapa yare rapaya ra ntami, umba wasakinav indamu wapanave irati Amisyo tugae obo ai. Amisyo tugae pamo kova no tawan. Wapa yare mamo wapanave raija marudi vayavea, weye wo ana kove inta raunande wasaije ramu. Yara Amisye pamo po naumo warae muno mayano warave muno mine so muno anakotaro ntuna no ama uga raije ranari tenambe.
ACT 14:16 Wusyinoe Amisye aneme mpaya vatano mine so mansai tenambe ti wanya irati taune awa bekere bo rarijati.
ACT 14:17 Weramu Amisye po apa kove rarorono vatane mai tutir indamu wo raen ware, ‘Amisye no tugae.’ Po maruge raveti maje muno Po anamuko no no mine so raveti ntubai weti wapa anaisye mawes muno wasanuga ranayanambe.”
ACT 14:18 Vatano Listra wo Paulusa pe aya ayao umaso raraniv, weramu awa bekere manakoe rave indamu wo sapije rameseo irati yai. Weti kavintare Paulusa pe yo mansopije kakai.
ACT 14:19 Masyote inta yai jakato, vatano Yahudi inta una no munijo Antiokia Pisidia muno inta una no munijo Ikonium ude. Umba wo vatano wanui manuga raugabe indamu wo Paulus aubaisy. Weti wo orame rave Paulus aepar, wo aepar ava ware veravo kakai to. Umba wo akarimu indamu wo amauta tuna no munijo namije ama akiri.
ACT 14:20 Umba vatano wanave Yesus aije maemeno Paulus ai, weti uta wanugan irati akiani. Weramu Paulus kakaije ramu, weti beseo akato, panya siso no munije so rai jakato. Siman akato Paulusa pe Barnabasa pe yuje munijo namije raora, yanya yirija no munijo Derbe.
ACT 14:21 Paulusa pe Barnabasa pe inya no munijo Derbe umaso rai, yo Ayao Kovo Yesus ravov, weti vatano wanui wanave Yesus ai. Naije akato isakinav yo kokova umawe raijakare, isisa munijo Listra muno Ikonium muno Antiokia Pisidia rai jakato.
ACT 14:22 Muno yo vatano wanave Yesus ai to manyao rijati akato no munije so rai tenambe. Yare, “Weapamo vemo wapo wapa anave Yesus aije rapaya inya, yara wapo raijar matuve. Wano no mine vone so wansiuri rati, wea umba wansisa irati munijo Amisye be akarive raije rai.”
ACT 14:23 Muno Paulusa pe Barnabasa pe yo vatane inta mapatimu indamu ube akarive anugano Amisye mai tutudi. Umba matawandijo marore rai muno usambayambe akarije umaso mansai, ware, “Amisyo winy, vatane so wanave Nai muno ware wo Nya anugane mansaugav. Weti Nyo maeranande kobe. Amin.”
ACT 14:24 Paulusa pe Barnabasa pe yo anugano Amisye raen tetebea mewen, umba yanya tutir yo munijo Pisidia rapaya, yakare no munijo Pampilia rai.
ACT 14:25 Umba yisisa no munijo Perga, yo Ayao Kovo Yesus raura no naije. Umba yanya akato yirija no munijo Atalia.
ACT 14:26 No naije isea nyomano ngkayune inta rai, mo yaugav nyajiv no munijo Antiokia Siria. Antiokia umaso wemirati munijo Paulus muno Barnabasa inya rai arono wusyinoe vatano wanave Yesus ai inta wo mansaneme raijaseo yai wo Amisye anajo indamu Po kove raugaje yai arono yo Amisye apa anakere raijar. Soamo yakare weye yo anakere umaso raijara mewen to.
ACT 14:27 Weti nyanta no Antiokia rai, yo anugano Amisye mawainde wanugan indamu yo Amisye apa ana po rave arono yo ayao Yesus ravovogoe raura tenambe mansai. Muno yo raura yare Amisye po unanuije raneka vatano Yahudi jewene mansai tavon indamu wanave Yesus ai.
ACT 14:28 Umba Paulusa pe Barnabasa pe inya vatano wanave Yesus aije mautan no naijea nugoenta.
ACT 15:1 Vatano Yahudi wanave Yesus aije inta una no Yudea ude no munijo Antiokia. Wo vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus ai to manyao ware, “Ananyao Musa mo wasatutir indamu wabe sunative! Are pirati tavondi ananyao sunat raije jewen, opamo indati Amisye po apaya apa ayao kakaije raije ramu.”
ACT 15:2 Weramu Paulusa pe Barnabasa pe yo awa ananyaowe umaso raorai mangkebe, wetiva wayaowi rai. Weti anugano Amisye wo Paulus muno Barnabas muno vatano kaijo wanave Yesus ai inta mapatimu wuruta no Yerusalem. Wo matutir indamu wo Yesus apa arakovo po matutir muno akarijo wo anugano Amisye maugave mapan indamu wayao irati ananyaowe so rai.
ACT 15:3 Weti anugano Amisye wo Paulusa pe matutir wuruta no Yerusalem. Awa unanui anya usisa no Penisia muno Samaria rai, wo arakovo wanave Yesus ai no naije mapan. Wo raura mai ware soamo vatano Yahudi jewen inta wanave Yesus ai tavon to. Awa ayao umaso ma awa arakove wo ranaun ti manayanambe rave.
ACT 15:4 Arono Paulusa pe Barnabasa pe awa arakove nawe unanta no Yerusalem rai, anugano Amisye nawe, awa akarijo wo maugave nawe, Yesus apa arakovo po matutire nawe manayanambe tenambe weti wo maugav usisa. Umba Paulus muno Barnabas yo Amisye apa ana po raveye arono yo ayao Yesus ravovogoe ratodi mansai tenambe.
ACT 15:5 Umba vatano Parisi nanawirati wanave Yesus ai inta usea usayai, wo raura ware, “Reamare wamo vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Yesus aije mantitidi indamu utavondi sunat rai. Muno reamare utataopon irati Ananyao Musa rai inda wo rarijat tenambe.”
ACT 15:6 Umba Yesus apa arakovo po matutire nawe, akarijo wo anugano Amisye maugave nawe, wanugan indamu wo ananyao sunat ratantona.
ACT 15:7 Wayaowa nugoenta, umba Petrus seo tet po raura mansai pare, “Sya arakove weap, wapo inaen Amisye po inatayao no wusyinoe indamu syo Ayao Kovo Yesus raura vatano Yahudi jewene mansai indamu wanave Yesus ai tavon.
ACT 15:8 Amisye, wepirati po vatane manuga raen tenambe, Po vatano Yahudi jewene mansauga usisa to. Wamo raen Po mansauga usisa tugae weye Po Anawayo Vambunine raugaje mai maisyare muno wusyinoe Po Anawayo Vambunine raugaje wansaije wemaisy.
ACT 15:9 Muno Amisye po ayao kakai manuga rarondom indamu ngkakavin weye wanave irati Yesus ai. Maisyare omaisy, Amisye pare vatano Yahudije jewen onanawamo usasye irati vatano Yahudi wansaije ramu, yara pare wamamo wamamai tenambe.
ACT 15:10 Amisye apa bekere maisyare somaisy, weti veanimaibe weaponae rai? Wusyinoe wama anene nanawamo ware wo Ananyao Musa rarijat damu mangkeo mansai weye ama ananyaowe ma manui rave. Muno soamo wamare wamo rarijat akato, mangkeo wansai tavon. Weti veanimaibe wamare wamo vatano Yahudi jewene mantitidi ananyaowe so rai indamu wo rarijat? Mamaisye ramu!
ACT 15:11 Yara wamanave wamare Amisy Yesus apa kove wemi mbewar wama ayao kakaije mpaya wansai, maisyare muno vatano Yahudi jewene nawamo awa ayao kakai mpaya mansai tavon wemaisy.”
ACT 15:12 Umba vatano wanugane umawe umanin bayave. Umba Barnabas muno Paulus yayao akato weti wo yaraniv. Yo raura yare arono yo ayao Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansaijoe, Amisye po vambunine raugaje yai indamu yo anapaporainye raroron no awa yasyine rai. Umba yo Amisye apa anapaporainye umaso raura kakavimbe tenambe.
ACT 15:13 Barnabasa pe Paulusa pe yayaowa jewen, umba Yakobus po raura pare, “Sya arakove, wadanide!
ACT 15:14 Wama arakovo Simon Petrus umawe po raura kakavimbe wasai to pare arono manasyimbe Amisye po apa muinye rarorono vatano Yahudi jewene mansai, Po inta mapatimu indamu usisa Apa kawasae matavon.
ACT 15:15 Amisye po maugave usisa omamo mamaisyo wusyinoe Po raurairive nanto Apa anawae mai, maisyare inta po ratoeyare somaisy:
ACT 15:16 ‘Amisye po raura pare, “Syo raen sya kawasaeyo Daud be akarive maijoe mandami to, muno Daud apa susye mamo mbe akarive mai jakatoe ramu. Indati syakare umba Daud apa ajavi inta be akarive Sya kawasae mai jakato, muno Syo vambunine raunande mai jakato.
ACT 15:17 Wea indati vatano Yahudi jewen nanawirati Syo mawain unanta irati Rinai tenambe.”
ACT 15:18 Amisye po raura maisyare wemaisy. Arono wusyinoe Po ana umaso raroron kakavimbe to.’
ACT 15:19 Maisyare omai ti, sya ana syo ratantona mamo syare vemo wamo vatano Yahudi jeweno nanawirati usakinav utavondi Amisye aije mansosobe inya. Weye ranivara wamo mansantitidi indamu wo Ananyao Musa rarijat tenambe, weamo mangkeo mai rave. Weti syare wamo ananyao mamaun obo raugaje mansai indamu wo rarijat, wea umba mamaisy.
ACT 15:20 Weti syare wamo ananyao mamaune so ratoeyo nyovara waowe inta rai inda wamo ranutu mai, maisyare so: Anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wo raisy inya. Muno vemo anaerere ugavo mansai jinya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wo raisy inya weye ama mavuge ntuna tawan no ranasine rai. Muno mavugo rui vayave mamo vemo wo raisy inya.
ACT 15:21 Ananyao Musa mamo vatano Yahudi wo raura kakavimbe no munijo kotaro rui vayave, arono wusyinoe mansanan ava naiso. Muno arono awa masyoto sambaya ranteter, ubacave rai no awa yavaro sambaya rai. Weti vatano Yahudi jewen inta umayar ware wo Ananyao Musa ranaun tenambe, weamo wo ranaun kai.”
ACT 15:22 Umba Yesus apa arakovo po matutire nawe, akari wo anugano Amisye maugave nawe, maijaro anugano Amisye matavon tenambe, ubeker ware wo vatane inta yatayao indamu itavondi jirati Paulus muno Barnabas yai arono yare yakata no munijo Antiokia. Weti wo Silas muno Yudas, awain tavonamo Barsabas, yatayao, wenayamo vatano ibe akarive tavon irati arakovo wanave Yesus aije mai no Yerusalem.
ACT 15:23 Weti wo nyovara waowe inta ratoe indamu wo raugav, ama ine maisyare so: “Reamirati Yesus apa arakovo po reansatutir muno akarijo wo anugano Amisye raugav no Yerusalem. Reamo nyovara waowe so ratoeyo vatano Yahudi jewen wapanave irati Yesus ai, weapi wana no Antiokia muno Siria muno Kilikia rai tenambe. Kove ngkov irati wasai!
ACT 15:24 Reandaniv arono nandijawe arakove inta wuje no naiso wore wasai. Reamo matutire ramu yara taune wore. Awa ananyao mo wasanuga raugabe ti nsosobe muno wapananepabe.
ACT 15:25 Soamo reansanuga mbe intabove indamu reamo vatan inta yatayao reamo yatutir itavondi Barnabasa pe Paulusa pe yai ude wasai. Barnabasa pe Paulusa pe wenayamo reama arakovo reansanuga no yai.
ACT 15:26 Weramu vatan inta ware wo yaubaisy weye yo Ayao Kovo Amisy Yesus Kristus ravov.
ACT 15:27 Soamo yare yakata wasai. Weti reamo Yudas muno Silas yapatimu itavondi yai indamu yo nyovara waowe so ama ine raura kakavimbe wasai.
ACT 15:28 Anawayo Vambunine ama mbeker wemirati reamo rarijat, weti reamo ananyao nsaeker obo raugaje wasai, maisyare so:
ACT 15:29 Anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wapo raisy inya. Muno maere ama mavuge mamo vemo wapo raisy inya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wapo raisy inya weye ama mavuge ntuna tawan no ranasine rai. Muno vemo anaerere ugavo wasai jinya. Weti wapo anakotare umaso rawatambe tenambe, weamo ngkov irati wasai. Reama ayao nsopi no naije. Amisye tuna wansautan tenambe. Reamirati Yesus apa arakovo po reansatutir muno akarijo wo anugano Amisye raugav no Yerusalem.”
ACT 15:30 Barnabasa pe Paulusa pe Yudasa pe Silasa pe wuje Yerusalem rai umba wuruta no Antiokia. Unanta Antiokia rai, wo vatano wanave Yesus aije mawainde wanugan tenambe, umba wo nyovara waowe umawe raunanto mansai.
ACT 15:31 Vatano wanave Yesus ai wo nyovara wao raena jewen, umba manayanambe rai muno manuga ntubai mbambunin akato.
ACT 15:32 Yudas muno Silas onayamo anawae Amisye nanaya, weti yo arakove umaso manyao indamu awa anave ntindimu.
ACT 15:33 Inya tutir no Antiokia masyote inta yai. Umba arakovo una no naije wo yatutir yakare no Yerusalem ware, “Ipakata no wama arakovo wo isatutiro reansaije mai. Amisye tuna wansautan tenambe.”
ACT 15:34 Weramu Silas po rapatimu pare no tawan no naije.
ACT 15:35 Paulus muno Barnabas inya tavon no Antiokia. Wenanai, yaijaro vatano wanui kaijinta matavon, wo Ayao Kovo Yesus ravov muno wo vatano wanave Yesus aije manyao.
ACT 15:36 Masyote inta Paulus po raura nanto Barnabas ai pare, “Winde ramu rimakata no munijo namirati manasyimbe rimo Ayao Kovo Yesus ravovo raije rai jakato. Ribeker rimo wama arakovo wanave Yesus aije mapan dijati indamu rimo awa anave raen akato, wo raijar matuvea rako jewena rako?”
ACT 15:37 Barnabas opamo beker po Yohanes Markus augav yatavon,
ACT 15:38 weramu Paulus ponae, pare, “Mamaisye ramu, weye nandijawe arono wana no munijo Pampilia, Yohanes Markus po wama anakere rapaya yara nino ririnsaora.”
ACT 15:39 Weti Barnabasa pe Paulusa pe yayaowi mangkebe, umba yonae yanya kava nakatowi, yara inta panya mumuimbe. Barnabas opamo po Yohanes Markus augav, isea nyomano ngkayune rai yirija no nupatimugo Siprus.
ACT 15:40 Yara Paulus po Silas awainde inda tavondi ai. Umba arakovo wanave irati Yesus ai ube sambayambe yai, wo Amisye anajo indamu Po kove raugaje yai arono yo Apa anakere raijar. Umba yuje Antiokia raora.
ACT 15:41 Yanya no propinsijo Siria muno Kilikia, yo anugano Amisye mapan dijati no naije tenambe, yo manyao indamu awa anave Yesus aije mbambunin.
ACT 16:1 Paulus muno Silas yanya ije no munijo Derbe, umba yanya akato ije no munijo Listra. Vatano panave Yesus aije inta no no naije, apa tame mirati Timotius. Apa akoya mamo vatano Yahudi wemirati manave Yesus ai to, weramu apa ajaya pamo vatano Yunani.
ACT 16:2 Arakovo wanave Yesus aije nanawirati una no Listra muno Ikonium wo Timotius umaso aenamo vatano anuga ngko dave pije.
ACT 16:3 Paulus beker indamu Timotius tavondi awa unanui anya umaso rai. Weramu Paulus aemeno vatano Yahudi mansai weti po ratantona pare, “Vatan tenambe wo Timotius aen opamo be sunative jewen weye aja pamo Yunanije pa. Weti syo augav, weamo vatano Yahudi una no munijo kaijinta wonayo wo aranivi.” Maisyare omai ti, Paulus po Timotius augav be sunative rati, umba po augav awa unanui anya rai kobe.
ACT 16:4 Muno wo nyovara wao umawe raugav, namirati Yesus apa arakovo po matutire muno akari wo anugano Amisye maugav no Yerusalem wo awa ayao patimuge ratoe rai. Umba usisa wuje munijo we raita tetebe, wo nyovara wao ama ananyao raugaje vatane mansai indamu ubeta rai.
ACT 16:5 Maisyare omai ti, anugano Amisye awa anave ntubai mbambunin. Muno masyote ranteter vatano wanave Yesus ai awa wanuije miridi nseo.
ACT 16:6 Anawayo Vambunine mamo mo Paulus muno apa arakove maorai indamu vemo usisa wo Ayao Kovo Yesus ravov no propinsi Asia rai jinya. Maisyare omai ti, Paulusa pe wanya no propinsi Galatia muno Perigia obo rai.
ACT 16:7 Arono unanta mararai no Misia ama anone rai, ubeker ware usisa no propinsi Bitinia rai, weramu Anawayo Vambunine, wemirati Yesus po raugaje mai, Mo mamayaro usisa rai ramu.
ACT 16:8 Maisyare omai ti, wo Misia raron bayave yara wanawadi kobe ti wuruta no munijo Troas. (Nai Troas umaso risyirati Lukas ritavondi arakovo Paulus ai apa unanui anya rai.)
ACT 16:9 Ama namanoe Amisye po ana inta rarorono Paulus ai no apa nikimarije rai. Paulus po vatano Makedonia inta aen nande te no amun, panatambe nande ai pare, “Wasaemeno reansai! Wade kai no reama munijo Makedonia so rai!”
ACT 16:10 Paulus apa nikimarive umaso raena jewen, umba seo po raura kakavimbe reansai. Weti reamo apa nikimarije ratantona reamare ama ine mamo Amisye po reansawain indamu reamo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Makedonia mansai. Weti reamanatatayaube indamu reanta no Makedonia.
ACT 16:11 Reamo Troas rapaya wansea nyomano ngkayune rai, umba reamanawadi wanta no nupatimugo Samotrake. Siman akato reanta no munijo Neapolis.
ACT 16:12 Umba reamanya wande no munijo Pilipi. Pilipi umaso mamo pemerinta Roma mo raijar, ntami no Makedonia ama distrik manasyine rai. Reana no naije masyote inta yai.
ACT 16:13 Arono masyoto sambaya nande, reamusya no munije umaso ama akiri reanta no mana ama tuga rai weye reamare veravo vatano Yahudi inta wanunugambe no naije indamu ube sambayambe. Reamo wanya inta mansaen wanugan no naije, weti reamaje wantantuna reamayao nanto mansai.
ACT 16:14 Wanya inta no no naije ama tame mirati Lidia, ama munije mirati Tiatira. Lidia umaso mamo mo ansuno raimano nsintair ramavun no munijo Pilipi, ansune umaso ama mangke nseo rave. Muno Lidia omamo vatano mo Amisye asyaniv. Masyoto sambaya umaso Amisye po Lidia ranuga rausiso indamu mo Paulus apa ayao raugasyo ntami ranuga rai ti manave rai.
ACT 16:15 Weti reamo Lidia muno ama yavaruga maugasya kuvuni mana rai. Ukuvunija jewen, umba Lidia mo reansawain indamu reansisa ama yavare rai. Mare, “Arakove, weapo rinaen syanave Yesus ai tugaive to. Weti syare wade watantuna reansatavon no reama yavaruga rati.” Maisyare omaisy, mo reansantitidi weti reantavondi rai.
ACT 16:16 Masyote inta reanta wambe sambayambe akato no mana ama tuga umawe, naije reananta wanya inta rai. Wanya umaso mamo vatane wo raijaro arove ti manapatambe mansai. Omamo anawayo kakaije nsiso no ranuga rai, weti ana indati nande no masyoto rijate mamo mo raen wusyimbeve. Weti vatane wo doije veano wanya umaso ravae indamu mo ana indati nande maije raura kakavimbe mansai. Umba mo doije umaso raunanto ama akarijo wo raijaro arove mansai jakato weti awa doije manui.
ACT 16:17 Wanya umaso munanto Paulusa pe reansarijat mare, “Vatano nanawiso wanapatambe Amisyo Titi Rave ai! Ude no naiso indamu wo Amisye apa unanuije rarorono wasai indamu wade Po wasapaya kakaije rai.”
ACT 16:18 Masyote yanteter wanya umaso nggwain tutir. Paulus opamo po raraniv damu mamaisye ramu, anuga nseo majeve. Weti masyote inta arono wanya umaso nggwain akato, Paulus sakinav po raeravakare, umba po anawayo kakaijo no rai raura nanto pare, “Syo Yesus Kristus apa tame veano nawatan. Nyusyo wanya so raora!” Naije kobe anawayo kakaije umaso muje.
ACT 16:19 Weramu vatano wo wanya umaso raijaro arove ti manapatambe mansai uparijo Paulusa pe Silasa pe yai, weye wanya umaso mo doije raugavo mai jakatoe ramu. Maisyare omai ti, wo Paulusa pe Silasa pe yaijar wo yaugaveta no munije umaso ama yasyine rai indamu vatano ube akarive munijo we rai wo mangke raugaje yai.
ACT 16:20 Arono wo yaugaveta no vatano ube akarive mansamun, wo raura ware, “Vatane so nanayamo vatano Yahudi. Yo ayao aruriate raugav ije muno yo wansanuga raugabe ti wama ana wandaene nsosobe, weti arare akoe ntipu wama munije so rai. Aya ananyao mamo mamaisyo wama ananyao Roma raije ramu, weti vemo wamavakananto rai jinya, yara wamo rawatambe.”
ACT 16:22 Umba vatano wanui utavondi wanaikebe Paulus muno Silas yai. Muno vatano ube akarive munijo namije rai wo naite inta matutir inda wo aya ansuno yo rave rakanunundi yanasine raora umba wo yanepato mangkebe.
ACT 16:23 Wo kaipate ko yaija jewen, umba wo yatugar siso no tanoano makova rai. Umba wo naito po tanoano makova ramane atutir ware, “Nyo yaman kobe rave yo!”
ACT 16:24 Naite umaso po awa ayaowe raraniv, weti po Paulus muno Silas yaugave isisa inyo no tanoano makova ama uga rai, po yajo rausiso aitamu rai.
ACT 16:25 Namane yasyin Paulus muno Silas ibe sambayambe muno ikinyo ransyerane rai indamu yo Amisye ararimbe. Vatano kai umakova tavono naije wo yanaun.
ACT 16:26 Kavuratawe inda mungkijo akoe inta ravari. Weti tanoano makova ama arurije ntutar bintabo. Naije kobe unsanda mpapaya taune amave muno wai besijo ransawa vatano umakova mansai mpapaya ti ntaopon.
ACT 16:27 Naito po tanoano makova umaso ramane pamo ami maomon ti niki. Weramu arono mungkije nande, paparo ai ti seo. Po unsanda raenamo mpapaya tenambe, weti po ratantona pare, “Aro! Somaisyamo vatano umakova unanajibe tenambe to!” Weti po apa omake rapatin pare po raveano taune aubaisy.
ACT 16:28 Weramu Paulusa po awaino akoeve pare, “Vemo nyo naubaisy inya! Rean tenambe tawana so.”
ACT 16:29 Umba naite umaso po vatane inta awain po yawainye raugavere. Umba naite umaso pavave siso no Paulusa pe Silasa pe imakova raije rai. Beaje no yamun, jani dave ti tutar.
ACT 16:30 Po yaugave uje umba po yanajo pare, “Injae, animaisye mirati syo rave indamu Amisye po rinapaya ayao kakaije rai?”
ACT 16:31 Umba Paulusa pe Silasa pe yo raura akananto naite umaso ai yare, “Nyanave Yesus Kristus ai, muno nya yavaruga mautan tenambe, weamo Amisye po wasapaya ayao kakaije rai tenambe.”
ACT 16:32 Umba yo Ayao Kovo Yesus raura kakavimbe naite umaso ai muno apa yavaruga mansai tenambe.
ACT 16:33 Namane yasyino naije, naite umaso po yaugav po aya paro ranepate raomar. Muno naije kobe Paulus muno Silas yo naite umaso pe apa yavaruga nawe maugasya kuvuni mana rai tenambe.
ACT 16:34 Umba naite umaso po yaugave usea no apa yavare rai, po anaisye raunande yo raisy. Muno wepe apa yavaruga nawe mananibe weye wanave Amisye ai to.
ACT 16:35 Siman awatan ngkov, akarijo munije umaso wo naite inta matutir indamu wuruta wo raura naito po tanoano makova ramane umawe ai ware, “Nyo vatane jirume wato yapaya makova rai kai.”
ACT 16:36 Weti naite umaso po raura nanto Paulus ai pare, “Soamo akarijo munije so awa ayao maje indamu risapaya. Weti ipusya ramu ita kai. Amisye tuna risautan.”
ACT 16:37 Weramu Paulus po raura nanto naite mansai pare, “Vatane wato wo ririnsanepato vatano wanui mansamune rai muno wo ririnsatugaro soowabe siso no tanoano makova so rai! Weramu wo ririnsanajo kobe ratije ramu, yara wo mangkeye raugaje rinsai vayave! Mamaisye ramu, weye ririmamo vatano Roma nanai ririm. Veanimaibe ware wo ririnsauguje maninimbe vayaveare somaisy? Ririmamo rimonaya! Weti taune ude rave indamu wo ririnsaneme raijar, wea umba wo ririnsapaya!”
ACT 16:38 Weti naite wakata, wo Paulus apa ayao umaso raura akato no akarijo munije umawe mansai. Akarije udaniv ware Paulusa pe nanayamo vatano Roma nanaya, weti ujaniv.
ACT 16:39 Umba akarijo munije umaso ude wo Paulusa pe Silasa pe yaneme raijar muno wo yaugave uje tanoano makova raora. Ware, “Vemo iparijo reansai jinya! Yara ita kai, ipo munije so rapaya vayave.”
ACT 16:40 Weti Paulus muno Silas yo tanoano makova rapaya. Umba yirija no Lidia ama yavare rai, yo arakovo wanave Yesus aije maen no naije. Yo ayao inta raura mansai indamu manuga mbambunin. Umba yusya munije umaso raora kobe.
ACT 17:1 Paulus muno Silas yo aya unanui anya rave tutir, isisa yo munijo Ampipolis muno munijo Apolonia rapaya, umba yui kobe ti nyanta no munijo Tesalonika. Nai Tesalonika umaso vatano Yahudi awa yavaro sambaya inta no no naije.
ACT 17:2 Paulus siso rai, weye opamo arono to no munijo rui vayave ana nsiridi ai to mamo siso no Yahudi awa yavaro sambaya rai. Masyoto sambaya mandeija mamo Paulus po Ayao Amisye veano vatane manyao no yavaro sambaya Tesalonika umaso rai tutir.
ACT 17:3 Pare, “Ayao Amisye mo Mesias aura mare Opamo siuri muno kakai umbawe kovakato. Syo Yesus aura kakavimbe wasai Opirati Mesias umaso.”
ACT 17:4 Vatano Yahudi inta wanave, umba utavondi Paulusa pe Silasa pe yai. Muno vatano Yunani nanawirati usambayambe vatano Yahudi mansarijat wanui inta wanave tavon. Muno wanya nanawirati awa tame ntiti no munije umaso wanui wanave tavon.
ACT 17:5 Weramu vatano Yahudi nanawirati wanave jewene manuga mamo mparijo Paulus muno Silas yai rave. Weti wo vatano mamun nanawirati utantuna vayave no pasari mawainde utavondi mansai. Muno wayao nsiso vatano wanui mansai weti upari rave muno warare. Umba wansansanan ti uta no Yason apa yavar, wo Paulus muno Silas yakani indamu wo yaugavuje no vatano wanui mansamun.
ACT 17:6 Weramu unanta yaije ramu, weti wo Yason muno arakovo kaijo wanave Yesus aije makarimu uje, wo maugave uta no vatano ube akarive munijo namije rai mansamun. Uparijo Paulusa pe Silasa pe yai rave weti ugwagwaimbe ware, “Vatane wato yanya yo arare raveti ntipu no mino tename so rai. Muno soamo ije no so.
ACT 17:7 Muno Yason so pirati po yaugav ti inya no apa yavar. Vatane so nanao tenambe wo Akarijo Titi Munijo Roma apa ananyao rakanyoandi weye ware akarijo titi kaijinta be akarive mai, wepirati Yesus.”
ACT 17:8 Arono vatano wanui muno akari munije umaso wo ayao umaso ranaun, manuga nseo majeve.
ACT 17:9 Umba vatano ube akarive wo Yason muno apa arakove umawe mantitidi indamu wo doije raunande. Wo raura nanto Yasona pe mai ware, “Wapare reamo doije so rasakinav akanande wasai, weamo wapo raura Paulusa pe Silasa pe yai indamu vemo yo ananyao Yesus ravovo no munije so rai jakato inya.” Umba wo Yasona pe mapaya.
ACT 17:10 Arono kaumu to, umba arakovo wanave Yesus aije wavave wo Paulusa pe Silasa pe yatutir yirija no munijo Berea. Nyanta Berea umaso rai, umba ija isisa akato no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai.
ACT 17:11 Vatano Yahudi una no Berea onanawamo umaya dave indamu Paulus po mansanyao. Weti usasyeo vatano Yahudi una no Tesalonika umawe mansai weye nanawije manuga matu rave, yara vatano Yahudi una no Berea manuga rausiso ti wo ananyao ranaun. Masyote anteter vatano Berea wo ananyao rakanijo Ayao Amisye rai, ware, “Paulus apa ananyao mamaisyo Ayao Amisye so rai tugae rako?”
ACT 17:12 Vatane umaso wanui wanave Yesus ai. Muno wanya Yunani nanawirati awa tame ntiti wanui wanave, muno anya Yunani wanui wanave tavon.
ACT 17:13 Weramu vatano Yahudi una no munijo Tesalonika wo ranaun Paulus po Amisye apa ayao veano vatane manyao no munijo Berea. Weti wuruta no Berea, wayao nsiso vatano wanui mansai no naije. Umba vatano wanui manuga ngkakaijo Paulus ai.
ACT 17:14 Weti arakovo wanave Yesus aije wavave wo Paulus atutir to no mayane von, weramu Silas muno Timotius wenayamo inya tawan no Berea.
ACT 17:15 Arakovo nanawirati wo Paulus augave umaso wo auga tutir ava usisa no munijo Atena. Umba Paulus no no naije, yara apa arakove ware unajiv no Berea. Weti Paulus po apa ayao raura mansai pare, “Wapakata umba wapo inanamote so raura Silasa pe Timotiusa pe yai: Syare yavave ije no so.” Umba wakata kobe.
ACT 17:16 Paulus ta no no munijo Atena po Silasa pe Timotiusa pe yanyube. Anuga nseo majeve weye po munijo we raen ama yare manui rave.
ACT 17:17 Weti opamo siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya raive, po Ayao Kovo Yesus ranyaube irati vatano Yahudi mansai, muno vatano Yunani nanawirati wo Amisye asyanive mansai tavon. Muno masyote yanteter po raura nanto tavono vatano rui vayave mansai arono pananave no pasari.
ACT 17:18 Vatano Yunani varore inta awa anave rawaino Epikuros muno varoro kaijinta mawaino Estoa. Kuruno Epikuros muno kuruno Estoa nanawe, Paulusa pe wayao ensembe. Umba kurune inta wo Paulus aura ware, “Vatane wato payao umandija! Reamantatukambe ai!” Muno kuruno kaijinta wo Paulus aura ware, “Wandaniv po vatan inta no no naumo warae aura pare apa vambunine manakoe rave, weti beker pare wambeaje ai. Weramu apa vatano titi rave sasyeo wama vatano titi rave mai, weti vemo wambeaje apa ai nora!” Wo raura taije maisy weye wo Paulus araniv po ayao Yesus muno Apa kovakato raura.
ACT 17:19 Weti vatano Yunani umaso wo Paulus auga wuruta no Anugano Areopagus awa wanunugambeve raije rai. Umba wo Paulus anajo ware, “Ananyaowe so nggwanyin ti reamare nyo raura kakavimbe reansai indamu reandanaun.
ACT 17:20 Nya ananyao nyo raugave ndeye so reamo ranaun nsasye raveo reama anave rai. Weti nyo raura kai indamu mbaro reansai.”
ACT 17:21 (Vatano Atena nawe, vatano marano ube munive no Atena nawe, umayaro ananyao nggwanyine rai. Weti masyote yanteteramo wo raraniv muno wayao dai.)
ACT 17:22 Maisyare omai ti, Paulus seo tet no Anugano Areopagus umaso awa yasyine rai, pare, “Vatano Atena weap! Syo wasaen weapamo wapa bekero wasambayambe manakoe.
ACT 17:23 Weye arono syananave wapa munije so rai to, syo raen wapa yaro wabeaje rai omamo manui. Syo tewa orame inta raen tavon, wemirati wapo ratoe rai maisyare so: ‘Amisyo wamantatukambe aije apa tewa mi so.’ Weti syare syo Amisyo wapantatukambe aije aura kakavimbe wasai.
ACT 17:24 Amisye wepirati po mine so ranari muno anakotaro ntuna no ama uga ranari tenambe. Webo pamo Akarijo be akarive naumo warae muno mine so rai. Amisye pamo titi rave weti tuna irati yavaro sambaya vatane wo ranari raije ramu.
ACT 17:25 Muno Amisye pamo apa anakotare maweso Ai, weti vatane wo anakotare inta raunanto Ai kakai. Amisye wepi po wansanawayoe raunande ti wangkove so muno Wepi po anakotaro rui vayave raunande wansai tavon.
ACT 17:26 Wepi po vatano manasyine anari, umba vatano manasyine umaso bo aijamo Po vatane kotaro ntuna no mine vone so mampam tenambe. Umba Amisye po matutir indamu utantuna no mine so rai tenambe. Vatane kotare awa utantuna raije ama anone mamo Amisye po raosor. Muno Wepi po munije ama tume noa nggwaravain dako ntumain dako, omamo Po rapatimu tenambe.
ACT 17:27 Amisye po anakotare umaso ratayao tenambe tai maisy weye beker vatane wo akani indamu unanta wanave Ai. Weramu Amisye pamo gwaravainyo wansaije ramu, yara pararaijo wansai tenambe.
ACT 17:28 Maisyare wapa vatane inta po ratoe ramaisy pare, ‘Wepi bewar vatane wanjaisy muno wamamebe wana no mine vone so.’ Muno wapa vatano kaijinta po ratoe tavon pare, ‘Wamamo Apa arikainye nawirati wam.’
ACT 17:29 Wamamo Amisye apa arikainye nawirati wam, weamo vemo wamo Amisye atantona wamare Opamo maisyare yare omai nora. Vatano mansaneme nsiridi wo emasije, perakije, orame veano yare ranari, umba ware, ‘Amisye pije.’ Weramu yaro ratotove mamo mo Amisye amaisye ramu!
ACT 17:30 Wusyino wamantatukambe muno wamananepabea nene we, wambe tai mai damu Amisye po ratore ramu. Weramu soamo Po vatan tenambe ntuna no rui rui vayave mawainde indamu usakinavo awa ayao kakaije rai.
ACT 17:31 Weye Amisye po masyote inta rapatimu arono indati Po vatan tenambe una no mine so mansanajo awa ana udave ti ngkov muno ngkakai rai. Muno ayao mamaisye rapatimugo mai omamo Po raugaje Vatano po apatimu Ai indamu Po raijar. Vatane umaso kakai yarawe Amisye po aijaseo kovakato indamu vatan tenambe wo raen Wepamo Vatano Amisye po apatimu pije.”
ACT 17:32 Arono Paulus po ayao umaso raura pare vatan inta kakai umba kovakato, naije vatano nanawirati wo anaun inta wugoeno ai, yara kaijinta ware, “Reamare nyo ayaowe so raura akato reansai.”
ACT 17:33 Umba Paulus pusyo anugane umaso raora.
ACT 17:34 Vatane umaso inta nao utavondi Paulus apa ayaowe rai muno wanave Yesus ai. Vatan inta pirati panave apa tame mirati Dionisius, opamo ato siso tavon no Anugano Areopagus umawe rai. Muno wanya inta manave ntavon, ama tame mirati Damaris. Muno vatano kaijinta wanave tavon.
ACT 18:1 Umba Paulus po munijo Atena umaso rapaya, seo ti poroto no munijo Korintus.
ACT 18:2 Naije nanto vatano Yahudi inta ai, apa tame mirati Akwila. Apa anamu ama tame mirati Prisikila. Akwila umaso pamo vatano nori Pontus, weramu wepe apa anamu me inya no munijo Roma no no Italia. Arono naije Akarijo Titi Munijo Roma, apa tame mirati Klaudius, apa ayao maje indamu vatano Yahudi wuje munijo Roma raora tenambe. Weti Akwila muno apa anamu ije no munijo Korintus umaso rai kaijoe. Umba Paulusa de po yapan no aya yavar.
ACT 18:3 Aya anakero yo raijare mamaisyo Paulus apa anakere rai, wemamo wo maere ama kea rakasyu indamu wo ratumijo randume rai. Maisyare omai ti, Paulus de no irati yarijat indamu wo anakere umaso raijar tenambe.
ACT 18:4 Masyoto sambaya ranteter Paulus siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai, po vatano Yahudi muno vatano Yunani mansanyao. Beker pare indamu wanave Yesus ai.
ACT 18:5 Silas muno Timotius inya no propinsijo Makedonia umba inande no Korintus umaso rai. Umba Paulus po apa anakero maere kea rakasyu rapaya vayave indamu po Ayao Kovo Yesus raura tutir. Po raura kakavimbe irati vatano Yahudi mansai pare, “Yesus opamo Mesias, wepirati Amisye po apatimu wansai.”
ACT 18:6 Weramu vatano Yahudi onanawamo usakinav seyambe ai, muno wo aura tantunawi. Weti Paulus po kapumo nowo apa ansune raije ranepataje no mansamun indamu wo raen taune wo awa mangke ranawan. Umba pare, “Syo Amisye apa Ayao Kove raura wasai to. Weramu waponae rai yara wapo rawatambe vayave. Maisyare omai ti, taune weapo wapa mangkeye ranawan! Soamo syo wasapaya, yara syoroto syo Amisye apa ayao raura vatano Yahudi jewene obo mansai.”
ACT 18:7 Umba Paulus puje yara to siso no vatane inta apa yavare rai jakato. Vatano apave raije apa tame mirati Titius Yustus, opamo vatano Yahudi jewen po Amisye asyaniv. Apa yavare ntami mamai nande irati Yahudi awa yavaro sambaya rai.
ACT 18:8 Vatano be akarive yavaro sambaya umaso rai apa tame mirati Krispus, opamo panave irati Yesus ai muno apa yavaruga mautan tenambe. Muno vatano Korintus kaijo nanawirati wo Paulus apa ananyaowe ranaun wanui rave wanave Yesus ai, umba Paulus po maugasya kuvuni mana rai.
ACT 18:9 Namane inta Paulus nikimarive. Po nikimarije umaso raen pare Amisy Yesus po raura nande ai pare, “Vemo njaniv inya muno manin inya, yara nyo inaura tutiro vatane mansai.
ACT 18:10 Weye rituna nautan, muno ana mamune ma inta nande naije ramu. Weye vatano nanawirati wanave Rinai no munije so wanui rave.”
ACT 18:11 Maisyare omai ti, Paulus no no Korintus umaso tume intai embae kaujentabo, po Amisye apa ayao veano vatane manyao.
ACT 18:12 Arono pemerinta Roma mo Galio aijaseo be gubernurive no propinsijo Akaya, naije vatano Yahudi wayao mbe intabove ti wo Paulus aijar wo augaveta no Gubernur Galio nui indamu po mangke rapatimugo ai.
ACT 18:13 Umba vatano Yahudi umaso wo anangkakivane rantuna Paulus ai no Galio amun ware, “Vatane so po vatano wanui manuga raugabe indamu usambayambe Amisye ai sasyeo wama ananyaowe rai. Weti ngkove ramu!”
ACT 18:14 Paulus pare beramu payao, weramu Gubernur Galio payao wusyimbe pare, “Vatano Yahudi weap! Paulus sopamo po ayao kakaijo manakoe inta rave ramu. Muno po wama ananyao Roma inta rakanyoandije ramu. Weti syo wasaranive ramu.
ACT 18:15 Weramu syo raen wapa koano Yahudi mirati wapo rator nande so, weti wapayaowi ayao omane rai muno vatane awa tame rai muno anakotaro kai vayave wapayao dai. Wapa koano Yahudi obo nti syonae syo rapatimugi. Yara taune weapo rapatimu kai!”
ACT 18:16 Umba Galio po vatano nanawije mawatan ti wuje, yara po Paulus apaya vayave.
ACT 18:17 Umba vatano wanui wo Sustenes aijar. Opamo be akarive vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Umba wo anepati no Galio apa kursijo titi ama uisy. Weramu Galio po mansaen bayave, yara po mansopije ramu.
ACT 18:18 Paulus no no Korintus umaso rai masyote inta yai jakato, umba po raura nanto apa arakovo wanave Yesus aije una no naije mansai pare, “Syare syakato no Siria.” Umba po munijo Korintus rapaya, muno Prisikila muno ama anap Akwila ijavondi ai. Arono ude no munijo Kengkrea, Paulus po akarivuinye rakaka bintabo indamu po apa urairije ravera mamaisy, wemirati po raokokae Amisye aijoe. Umba Paulusa pe usea nyomano ngkayune rai.
ACT 18:19 Unanta no munijo Epesus umba Prisikila muno Akwila yare inya no naije yara Paulus pare panya tutir. Pana panya rainy, to no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Naije Paulusa pe vatano Yahudi nawe wayao.
ACT 18:20 Umba wo anajo ware, “Wino kai no so.” Weramu Paulus ponae nowi,
ACT 18:21 yara pare, “Amisye beker, wea umba syakare wasai.” Umba seo nyomano ngkayune rai puje Epesus umaso raora.
ACT 18:22 Nyomane umaso muiive yava nto nsiso no munijo Kaisarea. Naije Paulus paje, poroto no Yerusalem indamu po kove raura anugano Amisye mansai no naije. Umba poroto no munijo Antiokia no no Siria.
ACT 18:23 Paulus no no Antiokia umaso rai masyote inta yai jakato. Umba puje Antiokia raora, panya no propinsijo Galatia muno Perigia. Po vatano wanave Yesus aije mapan akato, po manyao rijati indamu awa anave ntindimu, vemo mayondi jinya.
ACT 18:24 Arono naije vatano Yahudi inta de no munijo Epesus umawe, apa tame mirati Apolos, apa munije mirati Aleksandria. Vatane umaso pamo nanto irati Ayao Amisye ama ine rai rave muno payao awa nsiridi rave.
ACT 18:25 Wusyinoe kurune inta wo Apolos umaso anyao ayao Amisy Yesus rai to. Weti arono Apolos de Epesus rai, apa ananyao po Yesus aura omamo mamai dave muno po raura anuga ntenami rautan. Arono naije po apa ayao raura vambunimbe no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Weramu arono Prisikila muno Akwila yo araniv, yo ratantona yare, “Apa ananyao mamai dainy.” Weye Apolos opamo apa ana po raene mamo Yohanes Pembaptis po vatane maugasya kuvuni mana rai obo. Weti Prisikila muno Akwila yo Apolos awainde no aya yavar, umba yo Amisye apa Unanuije raura kakavimbe ai tenambe, wemirati Amisye po ratayao indamu Po vatane mapaya awa ayao kakaije rai.
ACT 18:27 Masyote inta umba Apolos beker poroto no propinsijo Akaya. Weti arakovo wanave Yesus ai uma una no Epesus wo nyovara waowe inta ratoe wo raveta vatano wanave una no Akaya mansai indamu wo Apolos augave siso. Umba arono de siso no naije, apa ananyao mo kove raunande vatan tenambe mai, nanawirati wanave Yesus ai weye Amisye po kove raugaje mai.
ACT 18:28 Muno Apolosa pe vatano Yahudi nawe wayao ensembe no vatano wanuije mansamun. Apolos apa ayaowe mbambunin dave weti vatano Yahudi umamaisyo wo apa ayaowe rasakinave kakai. Po Ayao Amisye raugav, po raura pare, “Ayao Amisye so mo raroron ti mba dave wansai mare Yesus wepirati Mesias.”
ACT 19:1 Arono Apolos no no munijo Korintus umawe, Paulus opamo po unanuijo yawa rarija ti de no Epesus rai jakato. Naije nanto vatano wanave Yesus aije inta mansai.
ACT 19:2 Umba po manajo pare, “Arono wapanaveamo Anawayo Vambunine maje wasai rako?” Weramu ware, “Anawayo Vambunine mamo reamantatukambe Rai.”
ACT 19:3 Umba Paulus pare, “Weti arepa ananyaowe mi wapo raijar ti wasaugasya kuvuni mana rai?” Wo raura akananto ai ware, “Yohanes Pembaptis apa ananyaowe ma.”
ACT 19:4 Paulus pare, “Yohanes po vatane manyao indamu usakinavo awa ayao kakaije rai rati, umba po maugasya kuvunijo mana rai. Muno po vatane manyao tavon indamu wanave irati Vatano po Yohanes arijade Ai, wepirati Yesus.”
ACT 19:5 Arono vatano Epesus wo Paulus apa ayao umaso ranauna jewen, naije ware wo rarijat. Weti arakovo wanave Yesus ai wo tamo Yesus veano maugasya kuvuni mana rai.
ACT 19:6 Umba Paulus po aneme rauseo ntamijo mansai, naije kobe Anawayo Vambunine maje irati mansai muno wo ayao antatukambe raije raura. Muno ayao Amisye nde mai ti wo raura kakavimbe tavon.
ACT 19:7 Vatane umaso awa wanuije rakaraeyamo nanto no abusyinara eane jirum.
ACT 19:8 Umba Paulus siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Embae mandei pananyaube no naije. Payao vambunimbe yara janive ramu, beker pare indamu vatano Yahudi wanave Yesus ai. Pare, “Yesus opamo Mesias, wepirati Amisye po apatimu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.”
ACT 19:9 Weramu vatano Yahudi inta manuga matu, wonae wanave aiji. Weti wo Yesus apa Unanuijo Paulus po ranyaowe umaso raura tantunawi no vatano wanuije mansamun. Maisyare omai ti, Paulus po mapaya ti una. Umba po vatano wanave Yesus aije maugav wuruta no Tiranus apa yavaro sekora rai. Masyote yanteter wanunugambe no naije muno Paulus po mansanyao.
ACT 19:10 Pananyaube no naije tume jirum dave. Maisyare omai ti, vatano Yahudi muno vatano Yunani nanawirati una tenambe no propinsi Asia wo Ayao Kovo Yesus ranaun.
ACT 19:11 Amisye po vambunine raugaje Paulus ai ti po anapaporainyo manakoe raroron.
ACT 19:12 Maisyare Paulus apa ansune vasye po rave mamoane raupupaisy muno apa ansuno kaijinta po rave arono po anakere raijar omamo vatane wo raugave to ntamijo vatano ugwanene mansai, weamo awa yorame nsauman kobe muno anawayo kakaije inta no mai, weamo muje maora.
ACT 19:13 Arono naije anawae angkari Yahudi inta wananave usisa wuje munije raita indamu wo anawayo kakaije mawatan wusya vatane maora. Udaniv Paulus po Amisy Yesus apa tame raura indamu po anapaporainye raroron, weti ubeker ware wo Apa tame raura tavon indamu wo anawayo kakaije mawatan. Ware, “Syo Yesus, napirati Paulus po aura we, Apa tame veano nawatan.”
ACT 19:14 Syeno akokoe Yahudi inta apa tame mirati Sekewa apa arikainyo anya kaururum ware wo anawayo kakaije rawatanare somaisy.
ACT 19:15 Weramu masyote inta anawayo kakaije po raura akanande mansai pare, “Yesus apa vambunine syo raen ivae, muno Paulus apa vambunine syo raen tavon. Weramu weapamo wapa vambunine mamo rui? Syantatukambe wasai ti itavondi wapa ayaowe raije ramu!”
ACT 19:16 Naije kobe vatano anawayo kakaije no aije umaso pirakusyo ti po vatane kaururume umaso marorat. Bambunin ti po awa ansune rayajami manakea rai. Weti onawamo unanajibe yavaro namije raora mansanasine no kakavimbe muno pare manuijo manakea rai.
ACT 19:17 Arono vatano Yahudi muno vatano Yunani nanawirati una no Epesus wo ranaun, ujani dave tenambe. Muno vatane wo Amisy Yesus apa tame raura titive.
ACT 19:18 Umba vatano wanave Yesus ai wanui ude wo awa ayao kakaije raura kakavimbe no vatane mansamun.
ACT 19:19 Vatane inta nanawirati wo nyovara kakai raugav wo raura ware, “Reamanave nyovara kakai ama vambunine rai jakatoe ramu, yara Amisye bo apa rai.” Weti wo awa bukugo mo ayao nyovara kakai ratoe raije ranugan raugav ude, umba wo ramer aje no vatano wanuije mansamun. Bukuge umaso ama mangke ntiti rave, ratantonanamo ama doi peraki ma ribuge tename jirum eane abusyin (50.000).
ACT 19:20 Maisyare omai ti, Ayao Kovo Yesus maneka manakoe. Mbambunin ti vatano wanui ude wanave Yesus ai.
ACT 19:21 Anakotaro ratodi umaso nandea mewen, umbawe Paulus po apa unanui anya rapatimu ai jakato, pare pakare manasyimbe no propinsi Makedonia muno propinsi Akaya, wea jewen pare pakato no Yerusalem. Pare, “Arono syoroto no Yerusalem raitoamo, ribeker syoroto no munijo Roma tavon.”
ACT 19:22 Po apa unanui anya so rapatimu ti po apa arakovo yanapatambe aije, aya tame mirati Timotius muno Erastus, yatutir yuisy yirija no Makedonia indamu yo anakotare ratayao wusyimbe. Weramu taune poroto rainy, yara no masyote inta yai jakato no propinsi Asia umaso rai.
ACT 19:23 Arono naije vatane inta manuga mparijo vatano utavondijo Yesus apa Unanui raije mansai. Maisyare omai ti, arare akoe ntipu no munijo Epesus rai.
ACT 19:24 Vatan inta apa tame mirati Demetrius parijo Paulus ai rave. Demetriusa pe, vatano wo anakere raijaro atavone nawe, ujaeyo wo perakije veano yare ama yavare ranari momoyaimbe indamu wo ramavun. Yavare umaso mamo wo ranarijo vatano Epesus awa amisyo Artemis ama yavaro sambaya ranyi. Wo yare umaso ama yavare ramavun ti mo doije ratande mansai.
ACT 19:25 Demetrius po vatano utavondi ai ti wo yare ranari mawainde wanunugambe tenambe. Pare, “Sya arakove, syare syo raura wasai. Wapo raen wama anakere so mirati wamo doije raijaro rai ti manui.
ACT 19:26 Soamo wapo ranaun Paulus wato po yaro vatane wo ranari raurana pare ama vambunine meweno rai ti vatane usambayambe raija marudi. Paulus apa ananyaowe umaso ngkove ramu, weramu mo vatano wanui manuga raugabe. Weti vatano una no Epesus umaso bo raije ramu, yara kavintare propinsi Asia umaso rai tenambe wanave ai to.
ACT 19:27 Rijaniv wama anakere somamo kakaije bo mi indati mo raronto weye vatane ware wo raura tantunawi. Muno wama anakere so bo raije ramu, yara wama yaro ntiti Artemisa muno ama yavaro wansambayambe rai omamo indati wo raura tantunawi tavon. Weti rijaniv Artemisa ama vambunino wamo raura titive rakanive rai. Wemaisyamo ngkove ramu, weye wamo raen vatano una no Asia so rai muno mine so rai tenambe usambayambe Artemisa rai.”
ACT 19:28 Vatane wo Demetrius apa ayaowe ranauna jewen, naije kobe upari rave ti ugwain ware, “Vatano Epesus wama amisyo Artemisa mamo ntiti rave!” Umba wusya ugwainare so.
ACT 19:29 Vatano wanui utavondi mansai weti wayaowije umaso maneka manakoe no munijo namije rai tenambe. Vatane umaso upari ti wo Paulus apa arakove inta yaijar. Wenayamo vatano Makedonia aya tame mirati Gayus muno Aristarkus, ijavondi Paulus apa unanui anya rai. Vatane wo yaijar, umba wavave unande usisa no munije umaso ama yavaro akoe wanugan daive rai.
ACT 19:30 Paulus beker siso anugane umaso rai tavon indamu po ayaowe rasakinav akananto vatano wanui mansamune rai. Weramu vatano wanave Yesus aije umayare jewen, ware, “Paulus, winsiso nora!”
ACT 19:31 Muno vatan inta nanawirati ube akarive no propinsi Asia umaso rai maemeno Paulus ai tavon weye ube arakobe ti, weti wo awa ayaowe ranutu ai ware, “Paulus, vemo winsiso no ratuije nora!”
ACT 19:32 Vatano wanunugambe wato inta wunanta, inta wunanta, weti manuga mbe intabove jewen. Muno vatano wanui onanawamo wananepabe vayave wantatukambe animaisye mi mbewar wanuganare so.
ACT 19:33 Umba wo raen vatano Yahudi wo vatan inta apa tame mirati Aleksander atugarusyo no vatano wanuije mansamun. Wo ananyao inta raugaje Aleksander umaso ai inda po raura. Weti po aneme raijaseo vatano wanuije umaso mai, pare, “Wamanin dati ra wapo sya ayaowe raraniv.”
ACT 19:34 Weramu vatano wanuije umaso wonae weye wo Aleksander aenamo vatano Yahudije pa. Weti umanine ramu yara wunanta tutir. Uma amije jirum dave wunanta tutir, manamote mamo intabo rave ware, “Vatano Epesus wama amisyo Artemisa mamo ntiti rave!”
ACT 19:35 Wunanta ava nugoenta rave. Umba akarijo munije umaso po raura aje vatano wanuije umaso mai pare, “Koto ti, wamanin dati! Vatano Epesus weap, vatan tenambe wo raen Epesus omamo munijo mo Artemis ntitije so ama yavaro akoe raeranande mije. Muno oramo wusyin no no naumo warae ti ntemaje no mine so, wamo raugaje ntami no Artemisa ama yavare rai ntavon, weye oramo ngkakavimbe ma.
ACT 19:36 Maisyare omai ti, vatane inta bambunin da po raura tatugadije kakai. Weti wamanin bayave! Muno koveamo wama ana wamare wandave mamo wamo ratantona wusyimbe rati!
ACT 19:37 Wapo Gayus muno Aristarkus wato yaija to muno wapo yaugavere no so, weramu yo ana inta rave ngkakaije ramu. Yo ana inta ranaonoambe no wama yaro Artemis ama yavare raije ramu, muno yo Artemisa raura tantunawije ramu.
ACT 19:38 Abo! Ana wapo rave tai somaisye mamo ngkove ramu! Wama munije somamo akari inta pamo no wansarijat ivae indamu wamo wama ayaowije raugavo ai, indati po ayao mamaisye rapatimugo rai. Weti ranivara Demetriusa pe, apa arakovo wo anakere raijaro atavone nawe upari ti ware vatane inta po mave tatugadi to, kove mamo wo awa ayaowije umaso raugavere kai no akarije umaso amun.
ACT 19:39 Muno ana kaijinta wapare mamaisye ramu, weamo wapo raugavere no pemerinta apa anugano po rave rai indamu ayao daija mamaisy.
ACT 19:40 Weramu vatano wanuije weap, ana wapo rave unumeso ngkove ramu. Wasivuiny muno wapunanta tutir. Maisyare omaisy, wapo Akarijo Titi Munijo Roma apa ananyao po raugaje rakanyoandi. Weti rijaniv indati po ranaun umba parijo wansai, wea umba po wansanajo pare, ‘Animaisye mi mbewaramo wasivuiny tai somaisy?’ Indati wamo apa ayaowe rasakinav akananto kakai.”
ACT 19:41 Arono akarijo munijo Epesus payaoware so mewen, umba po vatano wanuije umaso matutir indamu unajiv.
ACT 20:1 Wayaowi unepatare umaso mewen to, umba Paulus po vatano wanave Yesus aije mawainde indamu po ananyao inta raugaje mai indamu mansanuga mbambunin. Po manyaowa jewen, umba pare, “Amisye tuna wansautan tenambe,” umba puje poroto no propinsi Makedonia.
ACT 20:2 Umba panya no Makedonia siso puje ama varodore raita, apa ananyao manui po raugaje irati vatano wanave Yesus aije mansai indamu manuga mbambunin. Panyanare so pui ti nanto no propinsi Yunani.
ACT 20:3 Embae mandeij Paulus no no naije. Pare tavondi nyomano ngkayune rai to no munijo Siria, weramu daniv vatano Yahudi inta wanyinyaube ware wo aubaisy arono seo nyomane rai. Maisyare omai ti, po unanui kaijinta rapatimu pare, “Indati syakare syanya unanuijo Makedonia raito.”
ACT 20:4 Vatano nanawirati ware utavondi aije awa tame mi som: Sopater opamo vatano Berea apa aja pirati Pirus; muno Aristarkus muno Sekundus vatano Tesalonika nanaije; muno Gayus vatano Derbe pije; muno Timotius; muno Tikikus muno Tropimus vatano Asia nanaije.
ACT 20:5 Weti vatane umaso wuisy wanawadi no munijo Troas ware wo Paulus anyut.
ACT 20:6 Weramu risyirati Lukas ritavondi Paulus ai. Ono Paska mewen to, arono vatano Yahudi wo rotijo ragije mewen daije raisy. One umaso mewen, umba ririnsea nyomano ngkayune rai no munijo Pilipi. Masyote radani umba ririnande vatano uma wo ririnsanyute mansai no Troas, umba reana no Troas raija masyote kaururum.
ACT 20:7 Minggugo namije ama masyoto manasyine rai, arakovo reamanave Yesus aije reamanunugambe indamu reamisyi tenambe. Paulus opamo po ananyao raura reansai wusyimbe. Payao ava namane yasyin, weye simanamo pare panya akato.
ACT 20:8 Tanoano reantantuna rai ntami no yavare ama eteto mandeije rai. Tanoane umaso mamo yawainyo raindi manui indamu mbaro rai.
ACT 20:9 Arikainyo kamurame inta apa tame mirati Eutikus tuna no tanoane umaso ama unsanda mamaune inta rai. Paulus payao nggwaravainy ti arikainye umaso amije maomon dave. Arono niki kobe, naije temasyo no waraya. Temaje raije so nggwaravain dave ti arono vatane wo aijaseoamo kakai to.
ACT 20:10 Paulus pasyo no mine waraya, umba paje po akepan seo. Umba po raura pare, “Vemo wasanimaumbe inya! Weye arikainye sopamo kovakatoa!”
ACT 20:11 Umba Paulus pakaseo no tanoano warae akato. Muno wepe apa arakovo wanave Yesus aije nawe wo rotije raporadi umba wisyi tenambe. Wisyisya jewen, umba payao akato ava awatan ngko dave akane ntipu. Umba Paulus seo panya ti poroto kobe.
ACT 20:12 Muno vatane wo arikainyo kamurame umawe augave uta no apa yavar. Kovakato to ti vatane manayanambe rave.
ACT 20:13 Arono naije reamare reanta no munijo Asos. Paulus panya yawa obo rai, yara apa arakove ream reansea nyomano ngkayune rai. Paulus pare, “Arono ride no Asos, indati riseo nyomane rai wasatavon.” Maisyare omaisy, reamuisy nyomane rai umba reanta no Asos.
ACT 20:14 Arono Paulus nande reansai no naije, seo nyomane rai reansatavon. Umba reanta no munijo Metilene.
ACT 20:15 Siman akato reama nyomane mo reansaugav akato umba reande no munije inta rai mararaijo nupatimugo Kios rai. Umba siman akato reande no nupatimugo Samos rai. Umba siman akato reansisa no munijo Miletus rai.
ACT 20:16 Miletus umaso mamo mararai nande Epesus rai, weramu Paulus po rapatimu pare siso no Epesus raije ramu, weye ponae no masyote nggwaravain no Asia raiji. Yara beker pavave to no Yerusalem indamu tavondi Ono Pentakosta weye one ama matam akari mararai to.
ACT 20:17 Arono Paulus no no Miletus, po apa ayaowe ranutu irati akarijo wo anugano Amisye maugave mai no Epesus indamu ude ai no Miletus.
ACT 20:18 Ude ai, umba po raura mansai pare, “Wapo rinaeno sya ana syo rave rai tenambe arono manasyin risiso propinsi Asia so rai nde ava unumeso.
ACT 20:19 Syanapatambe Amisye ai, inanuga mamo mpaaje vayave yara rinararimbe ramu. Inaemembe wasai ravea inami ngkaruge ntende. Weramu vatano Yahudi nanawamo wanyinyaube ware wo kakaije raugaje rinai, weti mangkeo rinai rave.
ACT 20:20 Syo ananyao ngkov irati wasai raugaje wasai tenambe to, yara syo ananyao inta rangkokaibe wasaije ramu. Syo ayao Yesus ravovo yavare raita muno vatano wanuije mansamun.
ACT 20:21 Syo raura kakavimbe vatano Yahudi mansai to muno vatano Yunani mai tavon indamu usakinavo ayao kakaije rai muno wanave Amisy Yesus ai.
ACT 20:22 Soamo Anawayo Vambunine mo inatutir indamu syoroto no Yerusalem. Weramu ana inta mare nande rinai no naijeamo syo raen kobe jewen.
ACT 20:23 Syo raen bayave munije kotare raita, Anawayo Vambunine mo rarorono rinai mare indati siurije nande rinai muno rimakova.
ACT 20:24 Weti siurije nande kai, weye inanasine somamo kopa vayave ma. Yara mbe mobe mamo syo anakero Amisy Yesus po raugaje rinaije mamo syo raijar ava mewen to. Weti syo anakere so raijar matuve indamu syo Amisye apa Ayao Kove ravov, wemirati mo Apa kove raugavo vatane mansai.
ACT 20:25 Sya arakove, arono rino no wapa yasyine raijoe, syo masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so raura wasai. Weramu soamo syo raen indati wapo inaen akatoe ramu.
ACT 20:26 Weti masyoto unumeso syo raura kakavimbe wasai: Amisye apa bekere mamo syo inta rangkokaibe wasaije ramu, yara syo raura kakavimbe wasai tenambe to. Weti are nawirati wonayo wanavei wenawamo taune wo awa mangkeye ranawan, yara risyamo kakavimbe.
ACT 20:28 Weapamo Anawayo Vambunine mo wasatayao indamu wabe akarive anugano Amisye mai. Weti syare wapo Amisye apa anugane umaso maeranande kobe muno taune wasanuga mamo wapo raeranande tavon. Wapo maeranande maisyare vatane po apa domba maeranande wemaisy, weye Amisy po taune apa Kavo aunanto inda kakai wirati Po apa anugane maugavo amarom.
ACT 20:29 Weramu wasyisyaube! Weye syo raen arono indati syo wasapaya ti syorotoa, umba vatano mamun ware ude usisa irati wasai. Wenanawamo maisyare makeo usivuiny unande wo domba maubaisye wemaisy.
ACT 20:30 Muno vatano kaijo nanawirati usambayambe no wapa yasyine raije inta indati usea usayai umba wo ayao angkari rave wasaponae. Ubeker ware wo vatano wanave Yesus aije maugaveta utavondi mai.
ACT 20:31 Maisyare omai ti, syare wasyisyaube! Wasaemen syo wasanyaowa tume mandei to. Namane rinit syo wasanyao tutir, inaemeno wasai yava inami ngkaruge ntende.
ACT 20:32 Indati syo wasamune raen akatoe ramu, weti soamo syo wasaunanta Amisye taune nui indamu Po wasaeranande. Muno syare wasaemen irati ayao mo Apa kove raura rai. Weye Amisye wepi bambunin po wasaijasea wabambunin muno Po kove raugaje wasai, omamo kovo Po ratayao Apa kawasae mansai tenambe.
ACT 20:33 Risyamo inanuga ntento vatane awa ananuge inta raije ramu, awa perakije ndako, awa emasije ndako, awa ansuno ngko dave inta rai vayave jewen.
ACT 20:34 Wapo inaen to syo anakere raijar inaneme so rai indamu syo anaisye ramavun indamu risye sya arakovo utavondi rinaije nawe reandaisy.
ACT 20:35 Syo raveare so indamu ibe unanuive wasai, syare koveamo wamo anakere raijaro panyoambe indamu wamo vatano manasine mayondi mansaeranande. Weye wansaemen irati Amisy Yesus apa ayao so rai no taiso: ‘Weapamo wasanayanambe arono vatane wo wapa ana wabekedaije raunande wasai, weramu Amisye anayanambe wasai arono wapo vatano kaijinta awa ana ubekedaije raunanto mai.’ ”
ACT 20:36 Arono Paulus payaoware soa mewen, umba wepe vatano una tenambe no nanawije wo vukane ranteter usambayambe.
ACT 20:37 Wo Paulus aneme raijar umba mansamune ranyinyaibe ai. Muno woyovo ai rave,
ACT 20:38 weye po raura to pare indati wo amune raen akatoe ramu. Umba wo auga ti uta no mayane vone rai indamu Paulus seo nyomane rai.
ACT 21:1 Reamo kove raura vatane umaso mai, umba reansea nyomano ngkayune rai reamanawadi wanta no nupatimugo Kos. Umba siman akato reanta no nupatimugo Rodos, umba reamanya iridi kobe ti wananta no munijo Patara.
ACT 21:2 No Patara umaso reamo nyomane umaso rapaya, umba reamo nyomano mare manawadi nto no munijo Penisia rakani. Reanande inta rai, weti reamakaeya rai umba reanta.
ACT 21:3 Nyomane mo reansaugav ava reamo nupatimugo Siprus raerasisa mararai no no ranijo reansanem ngkakai. Weramu nyomane mo reansaugav evadi ranijo wanampui raron indamu nto no Siria. Umba nyomane nande no munijo Tirus weye ananugo mo raugave mamo mare mo raveaje no naije. Weti reamamo wamaje tavon.
ACT 21:4 Umba reanta wamo vatano wanave Yesus aije mapan no naije ti reano matavon masyote kaururum. Anawayo Vambunine mo ama ayao raugaje arakove umaso mansai mare indati siurije nande Paulus ai no Yerusalem. Weti arakove umaso ware wo Paulus amavug, ware, “Winsyisyaube! Vemo nyoronto no Yerusalem inya!”
ACT 21:5 Arono masyoto reamo nyomane umawe ranyute mamai to, reamare wamanya akato. Weti arakove umaso muno awa wanya muno awa arikainy wo reansaugav tenambe wamusya no munije ama akiri wanta no mayane von. Reamui yava mayane vone rai, rean tenambe wamo vukane ranteter wansambayambe.
ACT 21:6 Reansambayambea jewen, reamo wama arakove maneme raijar, umba reansea nyomane rai jakato muno arakove umaso unajiv no awa yavar.
ACT 21:7 Reamuje reamo munijo Tirus rapaya, umba reanande no munijo Pitolemais. Reansisa no munije wato rai, reanta wamo kove raura arakovo wanave Yesus aije mansai nanawirati una no naije. Umba reano marijat masyote intabo.
ACT 21:8 Siman akato reamanya akato wanande no munijo Kaisarea. Umba reana no Pilipus apa yavar. Pilipusa umaso pamo kuruno po Ayao Kovo Yesus ravov. Muno opamo ato siso vatane kaururum nanawirati wusyinoe anugano Amisy no no Yerusalem mo mapatimu indamu wanapatambe rai.
ACT 21:9 Pilipus umaso apa arikainyo wanya mansano mambisy, ubaunam dainy. Wanya mambisye umaso nawamo Amisye po kovo vambunine raugaje mai indamu wo Apa ayao nde maije ravov.
ACT 21:10 Reana no naije masyote inta yai, umba anawae Amisy inta no no Yudea ti de no Kaisarea umaso, apa tame mirati Agabus.
ACT 21:11 Anawae umaso de no reanui, po Paulus apa tarandine raugav. Umba po raveano taune aneme, ajoe raokokaisy, umba pare, “Wapo rinaen inajoe inaneme raokokaisye so. Maisyare so, Anawayo Vambunine mo raura mare, ‘Vatano apave tarandine so rai wepirati vatano Yahudi una no Yerusalem indati wo aokokaisy tavon, umba wo aunanto vatano Yahudi jewene mansai.’ ”
ACT 21:12 Arono reamo Amisye apa ayao Agabus po raura umaso ranaun, reansanuga mamaun. Weti reame arakovo una no Kaisarea nanawe rean tenambe reamare wamo Paulus ansopi. Weti reamare, “Arakovo Paulus, vemo nyoronto no Yerusalem inya!”
ACT 21:13 Weramu Paulus po apa ayaowe rasakinav akanande reansai pare, “Aro! Vemo wapoyovare somai nora! Mo inanuga rantaun dave ti! Yara risyamo inaneme raneka indamu siurijo nande rinai no Yerusalem wemamo syo raugav tenambe. Vatane ware wo inaijar wo inaokokaisy muno ware wo inaubaisy weye ritavondi Amisy Yesus apa tame rai, wea indati syo rawatambe jewen.”
ACT 21:14 Maisyare omaisy, reamo raen Paulus apa bekere matu indamu to no Yerusalem. Ponae po reama ayao rarijati, weti reamanin kobe reamare, “Koto ti, Amisye apa bekere obo mamaisy.”
ACT 21:15 Reana no Kaisarea umaso masyote inta yai, umba reamanatatayaube indamu reanta no Yerusalem.
ACT 21:16 Vatano wanave Yesus ai no Kaisarea umaso inta utavondi reansai ti wanta, umba wo reansaugav no Manason apa yavar, weye wepirati reano arijate pije. Manason umaso pamo vatano Siprus panave Yesus ai nugoenta to.
ACT 21:17 Reansisa no Yerusalem, arakovo wanave Yesus ai una no naije manayanambe rave arono wo reansaen.
ACT 21:18 Siman akato Paulus poroto po Yakobus apan muno reantavondi ai. Akarijo wo anugano Amisye maugav una no naije tenambe tavon.
ACT 21:19 Paulus po kove raura mansai, umba po raura pare, “Arono syo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansai, Amisye po kovo manakoe raugaje mai.” Umba po raura kakavimbe mansai tenambe.
ACT 21:20 Akarije umaso wo Paulus apa ayao ranaun, umba wo Amisye ararimbe. Umba wo raura nanto Paulus ai ware, “Reama arakovo Paulus, nyo raen vatano Yahudi nanawirati wanave Yesus aije soamo awa wanuije nanto no ribuge manui rave. Muno wenanawamo manuga ntenami ubeta Ananyao Musa rai mavabe.
ACT 21:21 Weramu udaraniv ware nyo ananyao kaijinta raugaje vatano Yahudi una no vatano Yahudi jewene awa munije rai. Ware nyo manyao indamu wo Ananyao Musa rapaya. Muno ware nyo manyao indamu utavondi wama koano Yahudi rai jakato nora, muno nyare vemo awa arikainye utavondi sunat rai jinya.
ACT 21:22 Arono indati vatano nanawije wo ranaun winde no Yerusaleme so rai to, wea umba upari nai. Weti animaisye mi wamo rave indamu vemo wo nave tatugadi jinta?
ACT 21:23 Reamare koveamo wintavondi reama ana wandatantona so obo rai: Soamo vatane mambisya nanawirati wo urairi raokokaisyo Amisye ai to.
ACT 21:24 Awa masyote mararai arono ware wo makarivuinye rakakar indamu wo awa urairije umaso raveti mamaisy. Weti reamare wintavondi mai wata no Yavaro Amisye rai indamu wapo wasanasine rarondom mamaisyo wama Ananyao Musa rai. Muno nyo nya doije inta veano ravae indamu wo anakotare rameseo Amisye ai umba wo makarivuinye rakakar. Maisyare somaisyamo indati vatan tenambe wo naenamo taune wintavondi Ananyao Musa rai tavon, umba ware, ‘Weti ana wamo ranauno Paulus apa ananyaowe rai omamo tugae ma jewen.’
ACT 21:25 Muno vatano Yahudi jeweno nanawirati nyo manyao ti wanave Yesus ai to onanawamo reamo nyovara waowe inta ratoe mai to no taiso: Reamare anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wo raisy inya. Muno maere ama mavuge mamo vemo wo raisy inya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wo raisy inya weye ama mavuge ta no irati rai. Muno vemo anaerere ugavo mansai jinya.”
ACT 21:26 Weti Paulus tavondi akarijo anugano Amisye awa ayaowe umaso rai. Siman akato po vatane mambisya umawe mansaugav uta no Yavaro Amisye rai, umba wepe wenawe wo manasine rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba po raura nanto syeno utantuna no Yavaro Amisye raije mai pare, “Masyote kaururum akato umba reama masyoto reansarondome so mare mewen to ije. Indati masyoto naije reamamo nanentabo reamo maere inta raugav indamu wapo raotar wapo rameseo Amisye ai tenambe.”
ACT 21:27 Masyote kaururume kavintare nanta ama marane rai kobe. Arono naije vatano Yahudi una no propinsi Asia nanawirati ude no Yerusalem inta wo Paulus aen no no Yavaro Amisye rai. Umba upari, weti wo vatano wanui manuga raugabe indamu wo Paulus aijar.
ACT 21:28 Ugwain ware, “Vatano Israel, wade! Vatano napiso pirati po vatano una no rui vayave mansanyao tatugadi. Po wama Ananyao Musa raura tantunawi muno po Yavaro Amisye so raura tantunawi muno po vatano Israel wansaura tantunawi tavon. Soamo po vatano Yahudi jewen inta maugav ude usisa Yavaro Amisye so rai, weti po yavaro ngkakavimbe so raveti nggwambe no Amisye amun.”
ACT 21:29 Wo rauranare so weye umawe wo vatano Epesus inta apa tame mirati Tropimus aeno wepe Paulusa pe yanya kava no Yerusalem. Weti ware veravo Paulus po Tropimus auga ti isisa no Yavaro Amisye ama uga rai to.
ACT 21:30 Weti umba vatano wanui una no munijo Yerusalem upari rave, ti wansansanambe ude no Yavaro Amisye rai. Wo Paulus aijar wo akarimu usya Yavaro Amisye raora, naije kobe vatane wo ama unsanda rauguji akanande.
ACT 21:31 Vatano wanui umaso ware wo Paulus aubaisy. Arono naije ayao inta nande no naito Roma awa akarijo akoe ai mare, “Yerusalem soamo ntanamanine ramu yara ntavaea no.”
ACT 21:32 Naije kobe nait akari akoe umaso po naite inta maugav, awa akari matavon. Umba naite umaso wavave wansanan no vatano wanui usivuinye mansai. Arono vatano nanawirati wo Paulus anepate wo naite maeno udei, mansaneme rapaya ai.
ACT 21:33 Umba nait akari akoe umawe nanto po Paulus aijar. Muno po apa naite inta yatutir indamu yo waijo besije jiruma ransawa Paulus aneme rai. Umba nait akari akoe umaso po vatano wanuije umawe manajo pare, “Vatane sopamo are pije? Animaisye mi po rave?”
ACT 21:34 Weti vatano wanui wato inta wunanta, inta wunanta muno awa ana wo raura nsasyeo kaijinta awa rai. Unepatare so vayave ti nait akari akoe umawe nanto ayao tugae raije ramu. Maisyare omai ti, po naite inta matutir indamu wo Paulus augaveta no naite awa yavare rai vayave.
ACT 21:35 Weti naite umaso wo augav umba unande ware wo tentene raiseo. Weramu vatano wanuije ware udodorabe ubeker wo Paulus aubaisy. Weti naite wo Paulus aijaseo wo anawan bayave.
ACT 21:36 Vatano wanui wo marijat, wunanta ware, “Aubai bayave ra kakai!”
ACT 21:37 Naite umararai ware wo Paulus augave siso kobe no awa yavare rai. Weramu arono naije Paulus po raura nanto nait akari akoe umawe ai pare, “Injae, syo ana inta raura nai rako?” Umba nait akari akoe umaso po raura akanande ai pare, “O, weti winanto ayao Yunani raija rako?!
ACT 21:38 Syo ratantona syare veravo winyamo vatano Mesir inta pirati winy, wepirati masyoto nandijawe po vatane mansano ribuge mambisya manuga raugabe indamu uta no nugo vabukane vono maninimbe, wo anaiyu ratayao wo marova rave pemerinta Roma ai. Weti vatano wepamo wepi win dako?”
ACT 21:39 Umba Paulus po raura pare, “Risya jewen. Yara risyamo vatano Yahudi pi risy. Sya munije mi Tarsus no no Kilikia. Sya munijo Tarsus omamo ama tame manakoe no mine so rai. Injae, syare winyo inamayar kai indamu syo ayao inta raura kakavimbe nanto vatano wanuije so mansai.”
ACT 21:40 Umba nait akari akoe umaso pare, “Nyayao kai.” Weti Paulus tet no tentene umawe rai, umba aneme raijaseo vatane mansai indamu umanin. Arono umanin, umba po raura mansaijo taune awa ayao Yahudi rai.
ACT 22:1 Paulus pare, “Injae muno sya arakove weap tenambe, wadanide, syare syo inaura kakavimbe wasai.”
ACT 22:2 Arono vatano wanui wo Paulus araniv po awa ayao Yahudi raura mansai, umba utanamanin bintabo.
ACT 22:3 Paulus pare, “Risyamo vatano Yahudi pi risy. Inavaki no munijo Tarsus no no Kilikia, weramu inaugavere inakum no Yerusaleme so. Kuruno akoe Gamaliel po inanyao irati wama aneno wusyine awa ananyao rai indamu syo rarijat mavabe tenambe. Muno ribeke dave itavondi Amisye ai tutir, maisyare muno sya arakove weasamai tavon no so.
ACT 22:4 Arono naije syo arare veano vatano utavondijo Yesus apa Unanui raije mave ava inta ugwenen. Muno syo anya, wanya inta mansaijar maugaveta mausisa no tanoano makova rai.
ACT 22:5 Syeno Titi muno Anugano Akari Akokoe Yahudi wo raenamo sya ana syo raura wasaije somamo tugae. Weye wenawirati wo nyovara waowe inta raunande rinai indamu syo rauga da syo raunanto arakovo Yahudi una no munijo Damsyik mansai. Nyovara wao umaso mo ayao raugaje indamu vatano wanave Yesus aije maunande rinai indamu syo mansaijar syo waije veano maokaisy syo maugavere no Yerusaleme so indamu mangke raugaje mansai.
ACT 22:6 Arono syusyo syoroto no Damsyik, masyote pa yasyin, kavuratawe varo akoe inta no no naumo warae maje mo rinaakuvi.
ACT 22:7 Naije kobe ritemaje no min, umba syo anamote inta ranaun mo rinawain mare, ‘Saulus! Mbeanimaibe nyo arare veano rinave?!’
ACT 22:8 Naije syo anamote umawe rasakinav akato syare, ‘Injae, are pi Winy?’ Umba anamote umawe mo raura aje akato mare, ‘Risyamo Yesus, vatano Nasaret. Nyo arare veano inave wepi Risy.’
ACT 22:9 Arono naije vatano utavondi rinaije umawe wo vare umaso raen tavon, weramu wo anamote ranaune ramu.
ACT 22:10 Umba syo ranajo akato syare, ‘Injae, animaisye mi indati syo rave?’ Umba Amisy Yesus po raura aje rinai jakato pare, ‘Winseo indamu nyoronto nsiso no Damsyik. Naije indati anakero Syo ratayao da nyo raijare mamo vatan inta po raura nai.’
ACT 22:11 Varo manakoe umawe mo inamije raveti syakakave, weti syo nuge raene ramu. Maisyare omai ti, sya arakove wo inaneme raijar wo inauga ti wansisa no Damsyik.
ACT 22:12 Naije vatan inta apa tame mirati Ananias. Opamo vatano po Ananyao Musa rarijat mavabe. Muno opamo vatano Yahudi una no Damsyik tenambe wo aura titive.
ACT 22:13 Ananias umaso de tet no sya awananeme rani. Umba po raura rinai pare, ‘Sya arakovo Saulus, nyeraseo rati!’ Naije kobe risyeraseo syo nuge raen akato muno syo Ananias aen kakavimbe.
ACT 22:14 Umba po raura rinai pare, ‘Saulus, wama anene awa Amisye po natayao indamu nyo Apa bekere raen muno nyo Yesus aeno namije rai muno nyo anamote ranauno namarikoame rai. Yesus umaso opirati Vatano Mamai Dave pije.
ACT 22:15 Amisye pare indati nyo Yesus apa ayaowe ravovo vatane mansai tenambe, muno nyo ana nyo raen to muno ana nyo ranaun to raura kakavimbe mansai.
ACT 22:16 Maisyare omai ti, vemo winoa nugoenta inya, yara soamo winseo ramu nanasine raunanto naugasyo kuvuni mana rai, muno nyo Yesus awain indamu Po nya ayao kakaije rapaya nai.’
ACT 22:17 Masyote inta rai jakato syakato no Yerusalem, umba risiso no Yavaro Amisye rai indamu risambayambe. Arono risambayambea ama yasyin, maisyare rinikimarive wemaisy, syeraseo syo Amisy Yesus aen kakavimbe.
ACT 22:18 Muno Yesus po raura aje rinai pare, ‘Nyavave nyo Yerusalem rapaya yara nyoronto! Weye vatano nanawiso ware wo Sya ayaowo nyo raura we ravakambe.’
ACT 22:19 Umba syo raura akananto ai syare, ‘Amisy Yesus, vatane so wo raen sya bekere mo inantutu dave ti risiso syuje yavaro sambaya rai tenambe inda syo vatano wanave Yesus winaije maijar syo manepat muno syo maugaveta mausiso no tanoano makova rai.
ACT 22:20 Muno arono vatane wo Stepanus aubai ti kakaijoe weye po Yesus winaura vatane mai, risyamo ritet no naije tavon, inanayanambe ana wo rave Stepanus aije rai. Muno risyi syo vatano wo aubaisye awa ansuno wo raugaje raeranande.’
ACT 22:21 Weramu Amisy Yesus po raura aje rinai jakato pare, ‘Paulus, nyoronto! Weye Risyi syo natutir ti nyoronto no vatano Yahudi jewen una no gwaravainye mansai.’ ”
ACT 22:22 Vatano Yahudi wanui umaso wo Paulus apa ayaowe ranauna nsodi naije. Weramu arono pare Amisye po atutir to no vatano Yahudi jewene mansai, vatano Yahudi umaso upari rave. Weti ugwain akoeve ware, “Vemo Paulus apaya inya, weye apa kove inta inda nove ramu. Ti aubai da akanive no mine vone so.”
ACT 22:23 Vatano Yahudi wanui wato wunanta tutir. Wo awa ansuno raveo manakea ratatuve raugaje wo raijasea wo randadaribe. Muno wo kapume raijasea wo raavar sea no kakavin, weye manuga mparijo Paulus ai rave.
ACT 22:24 Umba nait akari akoe umawe po ratantona pare, “Animaisye mi Paulus po raveti ngkakainoanive wirati vatano wanuije so wunantanare somaisy?” Weti po naite inta matutir wo Paulus augave siso no awa yavar indamu wo anajobe. Pare, “Indati wapo kaijo waije veano anepat indamu wapo antitidi soowabe ra po apa ana dave ti ngkakaije raura.”
ACT 22:25 Naije kobe naite wo Paulus aneme raokokaisy umba ware ubera wo kaijo waije rave anepat, weramu Paulus payao wusyimbe. Po raura nanto nait akari no no ratuije ai pare, “Ee! Animaisye mi wapare wapo rave so?! Akarije pana po mangke inta rapatimu rinai rainy. Yara wapare wapo rinanepat wusyimbe! Mamaisye ramu! Weye risyamo vatano Roma pi risy!”
ACT 22:26 Nait akari nanto Paulus apa ayao so rai ti po anepate ramu, yara to po raura akarijo akoe umawe ai pare, “Animaisye mi indati nyare nyo rave vatane wato ai? Weye wepamo vatano Roma inta pije!”
ACT 22:27 Weti nait akari akoe umaso poroto no Paulus ai, umba po anajo pare, “Nyo raura kakavimbe: Winyamo vatano nsiso vatano Roma maije inta pi win dako?” Muno Paulus pare, “Tugae. Vatano Roma pi risy.”
ACT 22:28 Umba nait akari akoe po raura pare, “Syo doijo manui rave veano ravae indamu pemerinta Roma mo nyovara waowe inta raugaje rinai ti mare risiso vatano Roma mai.” Muno Paulus pare, “Weramu risyamo syo ravae jewen, yara ritavono vatano Roma mai arono rinano aje kai we.”
ACT 22:29 Weti naije kobe naito uma ware wo Paulus anajobe, wansuk akiri akare ti wuje, weye wo anaun pare opamo vatano Roma pa. Muno nait akari akoe opamo jani tavon, weye Paulus opamo vatano Roma inta pije yara po aneme raokokaisyo waijo besije rai to.
ACT 22:30 Siman akato nait akari akoe umaso beker po raen animaisye mirati mbewar vatano Yahudi uparijo Paulus ai. Weti po syeno akokoe muno Anugano Akari Akokoe Yahudi tenambe mawainde wanunugambe. Umba po Paulus augavere tet no mansamun.
ACT 23:1 Paulus tet no akari akokoe Yahudi mansamun po manyanyut tenambe. Umba po raura nanto mansai pare, “Sya arakove weap! Ndea unumeso risyamo inanuga mo sya ana idave raen mare inta ngkakainoanive no Amisye amune raije ramu.”
ACT 23:2 Arono po raura taije maisy, Syeno Titi, apa tame mirati Ananias, po vatano usayai ti umararai Paulus ai matutir wo awa rapoam.
ACT 23:3 Umba Paulus po raura akananto Syeno Titi umaso ai pare, “Winyamo maisyare inyowo ama kea vone raena nyare ngko dave, weramu ama uga mamo puso nsanan dai to. Weti indati Amisye po mangke raugaje nai! Weye winyi nyare nyo mangke rapatimugo rinai mamaisyo Ananyao Musa rai, weramu taune nyo Ananyao Musa umaso rakanyoandi arono nyo vatane matutir wo rinapoam!”
ACT 23:4 Umba vatano usayai nanto Paulus atavone ware, “Wakoe! Vemo nyo Syeno Titi aura tantunawi nora!”
ACT 23:5 Umba Paulus po rasakinav akananto mai pare, “Weti opamo Syeno Titi pije dako? O, arakove, risyamo syantukambe. Weti vemo waparijo rinai jinya! Tugae, sya ayao umawe mamaisye ramu, weye Ananyao Musa mare, ‘Vemo vatane wo awa akarijo po awa munije raugave aura tantunawi nora!’ ”
ACT 23:6 Umba Paulus po anugane umaso raenamo manuga mbe intabove jewen, weye inta usisa varoro Saduki rai yara inta nao usisa varoro Parisi rai. Vatano Saduki awa anave nsasyeo vatano Parisi awa rai, weye Saduki ware vatano ugwenene nawamo ukovakatoe ramu, yara Parisi ware indati ukovakato aje. Muno Saduki ware naito Amisye inta noe ramu muno anawayoe mamo mewen tavon, yara Parisi ware omamo no tenambe. Weti anugane umaso manuga mbe intabove jewen. Naije Paulus gwain pare, “Sya arakove weap! Risyamo vatano Parisije pi risy, muno sya injaya pamo vatano Parisi tavon. Ritet no wasamun weye inta wapare mangke raugaje rinai weye syanave syare vatano ugwenene nanawamo indati ukovakato, mamaisyo vatano Parisi awa anave rai.” Arono Paulus po rauranare somaisy, vatano Parisi muno vatano Saduki wayaowi. Weti anugane mandamisy.
ACT 23:9 Vatane umaso warare akoeve. Kurune inta usisa varoro Parisi rai usayai, wayao panyoambe ware, “Reamamo reamo vatane so aen ana inta kakai aije jewen dave. Indako naito Amisye inta dako, anawayo inta arorono ai to rako?”
ACT 23:10 Ivuinye umaso manakoe iridi, weti nait akari akoe umawe janiv, pare, “Vemo vatane so wo Paulus aijare wo antantaumbea siraki inta!” Weti po apa naite matutir inda waje wo Paulus aijar augave uje vatane umaso mansaora, umba wo augavere no naite awa yavare ama uga.
ACT 23:11 Ama namanoe akato, umba Amisy Yesus de teto araraive Paulus arijat. Umba po raura aje ai pare, “Syare nanuga mbambunin! Tugae indati nyo inaura kakavimbe no munijo Roma rai, maisyare muno nyo inaura kakavimbe no Yerusaleme so rai to wemaisy.”
ACT 23:12 Siman akato vatano Yahudi inta wanyinyaube ware wo Paulus aubaisy. Weti wo raurairive patimuve ware, “Vemo wamo anaisye raisy inya muno mana ramanam inya nao wamo Paulus aijar wamo aubai dave.”
ACT 23:13 Vatano wanyinyaube umaso awa wanuije nanto no vatane tename jirume rakivan.
ACT 23:14 Umba vatane umaso wuruta no syeno akokoe muno akarijo Yahudi mansai, ware, “Reamo raurairive patimuve to reamare reamo anaisye raisye ramu muno mana ramaname ramu yava reamo Paulus aubaisy.
ACT 23:15 Reama Injae, reamare weape Anugano Akari Akokoe Yahudi tenambe watavondi reama bekere so rai indamu wamo Paulus aijar. Weti reamare wapo ayao ranutu irati naito Roma awa akari akoe ai indamu po Paulus augavere no wasamun akato, indati wabe ponaibe maisyare wapare wapo akani apa ana daveye rai tenambe akato. Yara reamamo reangkaokaibe reamo aman no apa unanui po raide rai. Indati pana de wasai rainya nene yara reamo aubai no unanui omano yasyin.”
ACT 23:16 Weramu Paulus apa anama ama kavo po awa wanyinyaube ra wo aubaisye umaso ranaun. Weti arikainyo kamurame umaso poroto no naite awa yavar, umba siso po raura kakavimbe nanto Paulus ai.
ACT 23:17 Umba Paulus po nait akari inta awainde po raura ai pare, “Syare nyo arikainyo kamurame so augave to no wapa akarijo akoe ai, weye pare bekero po ana inta raura ai.”
ACT 23:18 Weti nait akari umaso po augave to. Umba po raura nanto apa akarijo akoe ai pare, “Paulus wepirati wamo aija ti makova umaso po inawain pare syo arikainyo kamurame so augavere no winui. Pare po ana inta raura nai.”
ACT 23:19 Umba nait akari akoe umaso po arikainyo kamurame umawe aneme raijar po augav. Umba po anajo mumuimbe pare, “Animaisye mi nyare nyo raura rinai?”
ACT 23:20 Umba arikainyo kamurame umaso po raura kakavimbe nanto ai pare, “Vatano Yahudi manuga mbe intabove ware wo nanajo indamu siman nyo Paulus augaveta no wunui no awa akari akokoe mansamun, ube ponaibe ware wo akani apa ana daveye rai jakato.
ACT 23:21 Weramu vemo wintavondijo awa ana wo ranajo naije so rai jinya, weye ware wo naponae. Vatano Yahudi wanyinyaube umaso awa wanuije nanto no vatane tename jirume rakivan. Muno soamo ukaokaibe no unanuije ama tuga wo anyanyuti. Weye wo raurairive patimuve ware wo anaisye raisye ramu muno mana ramaname ramu gava wo Paulus aubai dave. Muno naisoamo wanatatayaube to, wo nanyut bayave indamu nyo Paulus augave to.”
ACT 23:22 Umba nait akari akoe umaso po raura aje arikainyo kamurame umaso ai pare, “Ngko to. Yara ana ndaura rinaije umaso mamo vemo nyo raura vatano kaijinta mai jinya. Winyamo manin dave!”
ACT 23:23 Umba nait akari akoe umaso po nait akarije jiruma yawainde. Umba po yatutir pare, “Soamo ripo naite mansano ratusije rurum matayao. Muno naito usea kuda rai mansano tename mandeij eane abusyin ripo matayao. Muno naito wo weyame raugav mansano ratusije rurum ripo matayao tavon. Umba wea bintabo wata no munijo Kaisarea no uma ami kaimambisy namane so.
ACT 23:24 Syare ripo kuda inta yatayao indamu yo Paulus augav. Vemo ana inta nande Paulus ai jinya, yara ripo augaveta kove bo rai to no Gubernur Peliksa nui.”
ACT 23:25 Umba nait akari akoe umaso po nyovara waowe inta ratoe, ama ine maisyare somaisy:
ACT 23:26 “Risyirati Klaudius Lisias, syo nyovara waowe so ratoeyo akarijo titi rave Gubernur Peliks nai. Masyote ngkov irati nai!
ACT 23:27 Masyoto nandijawe vatano Yahudi wo vatane so, apa tame mirati Paulus, aijar kavintare wo aubaisy. Muno risye sya naite nawe reande jewen datire, wo aubaisy. Weramu syo apaya irati mansai weye syo ranaun opamo vatano Roma pa.
ACT 23:28 Syare beker indamu syo raen animaisye mirati mbewar vatano Yahudi wanaikebe Paulus ai ware apa ana daveye ngkove ramu. Maisyare omai ti, nandijawe syo augave to no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun.
ACT 23:29 Vatano Yahudi onawamo uparijo Paulus ai weye apa ana daveye mamaisyo awa koane raije ramu. Weramu syo ana ngkakaije inta raen no aije jewen, weti syo ratantona wamo ausiso tuna no tanoano makova rai rako, wamo aubai dako, omamo mamaisye ramu.
ACT 23:30 Naije akato umba syo ranaun vatano Yahudi wanyinyaube indamu wo Paulus aubaisy. Weti naije kobe syo atutir indamu pore no winui. Muno syo vatano wo aura tantunawi matutir indamu wo anangkakivane rantuna ai no namun. Sya ayao nsopi no naije. Risy, Klaudius Lisias no Yerusalem.”
ACT 23:31 Weti ama namanoe naite umaso wuje Yerusalem raora. Wo Paulus augav unande no munijo Antipatris, mamaisyo awa akarijo akoe apa bekere rai.
ACT 23:32 Siman akato naito nanawirati wanya vayave majoe rai wakare no awa yavaro naite rai no no Yerusalem, yara naito usea kuda raije nanawamo wanya tutir.
ACT 23:33 Unanta no munijo Kaisarea, umba wuruta no Gubernur nui. Umba wo nyovara wao umawe raunanto Gubernur ai, muno wo Paulus aunanto anem uga rai tavon.
ACT 23:34 Arono Gubernur po nyovara wao umaso raena jewen, umba po Paulus anajo pare, “Winyamo nya munije nori ro?” Umba Paulus po raura akananto ai pare, “Risyamo inavaki ri munijo Kilikia.”
ACT 23:35 Umba Gubernur pare, “Kova! Indati syo nakani nya ana so rai arono vatano wo naura tantunawi ude rati.” Umba po naite inta matutir indamu wo Paulus augave siso no no yavaro manakoe wemirati wusyinoe Herodes po ranarijoe ama uga rai indamu wo aman no naije.
ACT 24:1 Masyote radani jakato umba Ananias, Syeno Titi pije, de no munijo Kaisarea, muno akarijo Yahudi inta utavondi. Muno vatano payao papirabe inta apa tame mi Tertulus de tavon. Vatan tenambe umaso wuruta no Gubernur Peliksa nui indamu wo anangkakivane rantuna Paulus ai no amun.
ACT 24:2 Weti Gubernur Peliks po Paulus awain siso. Umba Tertulus umaso po Paulus aura tantunawijare somaisy: “Akoe Gubernur, nya tame ntiti rave! Nya munijo nyo raijare so nsaumana nugoenta rave to. Muno nakarikuga mba dave ti nyo anakotaro ngkakainoanive no wama munije so ranigwan ti ngkov akato vintabo.
ACT 24:3 Maisyare omai ti, reamo kove bo raura akarijo titi rave Gubernur Peliks nai, no arono naisoa ntoa rui vayave muno miridi nto.
ACT 24:4 Weramu reamayao nggwaravainy weamo mangkeo akarijo ntiti winai. Weti reamare nyo reama ana wamo raura tumaimbe so raraniv.
ACT 24:5 Reamo Paulus wato aenamo po ana nsosobe raugavere wama munije rai tenambe, muno payao nsiso vatano Yahudi mansai nanawirati una no rui rui vayave no mine tename so indamu umarovave pemerinta ai. Wepamo be akarive vatano utavondi ananyao wanyin ntipu no Nasaret rai.
ACT 24:6 Muno pare beramu po reama Yavaro Amisy ndandinit raveti nggwambe no Amisye amune rai, weti reamo aijar kobe. Reambeker reamare wamo apa mangke rapatimu mamaisyo vatano Yahudi reama ananyao rai.
ACT 24:7 Weramu nait akari akoe Lisias de siso, po Paulus antaunuje soowabe reansaora.
ACT 24:8 Muno Lisias umaso po vatano reamparijo Paulus aije reansatutir wande no winamun. Weti, Gubernur, taune nyo Paulus anajo dati, wea indati winanto ana reamanaikebe ai rai umba nyare tugae rave.”
ACT 24:9 Umba vatano Yahudi nanawirati una no naije utavondi Tertulus apa ayao umaso rai wo raura ware, “Tugae.”
ACT 24:10 Umba Gubernur Peliks po aneme veano Paulus angki indamu payao kai. Weti Paulus po raura nanto Gubernur ai pare, “Syo raen winyirati wimbe akarive muno nyo ayao mamaisye rapatimu wama munije so rai nugoenta to. Maisyare omai ti, rinanayanambe rave syo vatane wato awa ana wo rangkivano rinaije rasakinav no Gubernur namun.
ACT 24:11 Ranivara nyare nyo vatane inta manajo, indati nyo raen sya ayao syo raura somamo tugae: Masyoto abusyin eane rurum nandijawe, risyamo syoroto no Yerusalem indamu ribe sambayambe.
ACT 24:12 Muno vatano Yahudi wato wo raen risye vatane inta nawe reamayaowi no Yavaro Amisye ama uga raije ramu. Muno syo vatano wanui manugan inda syo manuga raugabe ramu, no yavaro sambaya rai rako, no rui rui vayave no Yerusalem raije ramu.
ACT 24:13 Muno ana wanaikebe rinai no winamune so ama ine inta raene ramu.
ACT 24:14 Weramu syo raura kakavimbe: tugae rave ribeaje reama anene awa Amisye aije mamaisyo Yesus apa Unanuije rai, wemirati vatane so wo raura ware omamo mamaisye ramu. Muno syanave irati ayao ratoe no Ananyao Musa muno Ayao Anawae rai tenambe, maisyare vatano Yahudi no naiso mansamaisy.
ACT 24:15 Muno ri tavon inanave Amisye amen wepi indati Po vatano ugwenene maijasea ukovakato--vatano manuga ngkov muno vatano manuga ngkakai nao tenambe. Sya anave so mamaisyo vatano Yahudi so awa anave ramaisy, yara nsasye jewen.
ACT 24:16 Ribeke dave indamu ibeto ana ngkove rai tutir indamu inanuga so ngkakavimbe no Amisye amun muno ngkakavimbe no vatane mansamun tavon.
ACT 24:17 Tume inta yai rino no Yerusaleme ramu, weramu nandijawe syakato no ratuije. Syakato weye syare syo doijo ranugane raugaveto syo raunanto sya arakovo awa ananuge meweno maije mansai, muno syare syo ana inta rameseo Amisye ai.
ACT 24:18 Maisyare omaisy, risiso no Yavaro Amisye rai muno syo inanasine so rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai, naije vatano nanawiso wo inaen no ratuije. Weramu vatano utavondi rinai no arono naije wanuije ramu, muno syo ana inta raveti mbe ayaube ramu, arare ntipu ma mewen davea.
ACT 24:19 Weramu naije vatano Yahudi una no propinsi Asia inta nao, wo sya ana syo rave no ratuije raen to. Veanimaibe irati ude no so jewen? Ranivara ware wanaikebe rinai, weamo syare ude wo raura kakavimbe naiso kai.
ACT 24:20 Yara jewen, weamo syare vatano una no so obo nao wo raura kakavimbe kai. Weye wenanawirati utavondi Anugano Akari Akokoe Yahudi rai no masyoto nandijawe arono ritet no mansamunoe. Weti sya ana idaveye ti ngkakaijo rui mirati wo raen no rinai?
ACT 24:21 Syo ratantona sya ayaowe intabo obo mirati wonayo wo ranauni, arono ritet no mansamunoe igwain syo raura taiso: ‘Unumeso wapare wapo mangke rapatimugo rinai weye syanave syare vatano ugwenene nawamo indati ukovakato.’ ”
ACT 24:22 Gubernur Peliks umaso pamo po ayao vatano utavondi Yesus apa Unanuije rai raen tavon to. Weti po raura nanto Paulus ai pare, “Ngko to. Yara arono nait akari akoe Lisias indati de no so, wea umba syo nya ana no naije ranaun akato ti syo ayao mamaisye rapatimugo nai.”
ACT 24:23 Umba po naite matutir indamu wo Paulus aman, muno po ananyao so raugaje naite umaso awa akarije ai pare, “Syare wapo Paulus ausiso no vayave, yara makova rave nora. Apa arakove inta ware ude wo apan wo apa ana bekedaije inta raugavere ai, weamo ude kai.”
ACT 24:24 Masyote inta yai jakato Gubernur Peliks de, apa anamu ntavondijo ai. Ama tame mirati Drusila, omamo vatano Yahudi ma. Umba Peliks po naite inta matutir wo Paulus augave uje, umba Peliksa pe Drusila me yo Paulus anauno po anave Yesus Kristus aije raura kakavimbe nanto yai.
ACT 24:25 Paulus po raura pare, “Amisye beker pare vatane wama ana wandave omamo mamai no Amune rai. Weti kove mamo wamo taune wansaeranande wama ana wandaura rai muno wama ana wandave rai indamu vemo wamo ayao kakaije inta rave nora. Weye arono munije ama akari, Amisye indati po mangke rapatimu vatano mine so mansai.” Arono Peliks po Paulus apa ayao umaso ranaunare wemaisy, jani dave. Weti pare, “Soamo nyoronto kai. Masyoto kaijinta rako umba syo nawain akato.”
ACT 24:26 Weti Paulus opamo ta no vayave no yavaro makovana nene. Peliks opamo beker pare Paulus po doije inta raunanto veano avae indamu po apaya vayave. Weti susye manui po naite matutir wo Paulus augavere indamu wepe Paulusa pe yayao.
ACT 24:27 Arono tume rurum akato, Perkius Pestus po Peliks umaso anigwan indamu po gubernur raijar akato. Arono Peliks pujeamo po Paulus auguje makova rai ramu, yara po apaya ti makova kobe tutir indamu vatano Yahudi manayanambe.
ACT 25:1 Gubernur Pestus nande propinsi umaso rai umba masyote mandei jakato, po munijo Kaisarea rapaya poroto no munijo Yerusalem.
ACT 25:2 Naije syeno akokoe muno akarijo Yahudi ude no Pestusa nui, wo anangkakivano wo rave Paulus ai raugav wo raura nanto ai. Muno wo Pestus antitidi tutir ware,
ACT 25:3 “Reamare wimbekobe reansai ti nyo naite inta matutir wo Paulus augavere no Yerusaleme so.” Vatano Yahudi wo Pestus anajoare so weye wanyinyaube ra wo Paulus aubaisy no apa unanui anya ama yasyine rai.
ACT 25:4 Weramu Pestus po ayao rasakinav akananto mansai pare, “Soamo Paulus makova no munijo Kaisarea. Muno taune risyamo rino no soa nugoenta ramu yara kavintana umba syare syakato no Kaisarea umaso rai.
ACT 25:5 Weti wapare Paulus apa ana dave ti ngkakaije inta no ai, weamo wapo wapa akarije inta matutir utavondi rinai indamu wanta no Kaisarea umba syo wapa ana weapanaikebe ai ranaun no naije.”
ACT 25:6 Gubernur Pestus umaso no no Yerusalem masyote maisyare kaumandei rako abusyin akato wemaisy, umba pakare no Kaisarea. Sansiman akato Pestus seo tuna no apa kursijo titi rai, umba po naite inta matutir inda wo Paulus augavere.
ACT 25:7 Paulus siso, umba vatano Yahudi umawe, nanawirati una no Yerusalem ude, usaiyo akiani. Umba wanaikebe Paulus ai ware apa ana dave ti ngkakaije manui rave. Weramu ana wo raura umaso ama ine inta raene jewen bayave.
ACT 25:8 Umba Paulus po ayaowe rasakinav akananto pare, “Risyamo syo ana inta rave nsasyeo vatano Yahudi wama Ananyao Musa raije ramu, muno syo ana inta raveti ngkakaijo Yavaro Amisye raije ramu muno wama Akarijo Titi Munijo Roma ai tavone ramu.”
ACT 25:9 Weramu Pestus beker pare po vatano Yahudi manuga ravera ranayanambe, weti payao aje Paulus ai taiso pare, “Wimayara rako indamu nyoronto no Yerusalem indamu syo ana wanaikebe nai ranaun akato no naije rako, wirati syo ayao mamaisye rapatimu?”
ACT 25:10 Weramu Paulus ponae, weti po raura akananto Pestus ai pare, “Soamo ritet no namun weye winyamo vatano Akarijo Titi Munijo Roma po natayao indamu nyo ayao mamaisye rapatimugo vatane mai. Weti ritet no naiso omi mamaisy. Syo ana inta raveti ngkakaijo vatano Yahudi maije ramu, maisyare muno taune nyo raen dave to.
ACT 25:11 Weramu ranivara winyi nyo ana inta raen no rinai nyare syo ana ngkakaijo manakoe inta rave to, weamo nyo inaubai kai. Yara ranivara vatano Yahudi nanawiso awa ana wanaikebe rinai omamo tugae ma jewen, weamo vemo vatane inta po rinaunanto maneme uga rai jinta! Risyamo sya bekere mamo syare syoroto no munijo Roma indamu Kaisar, wepirati Akarijo Titi Munijo Roma so rai tenambe, webo po sya ana idave ranajo. Syo raura kakavimbe wasai: ribeker riseo no Kaisar taune amun!”
ACT 25:12 Weti Pestusa pe vatano utavondijo aije nawe wanugan wayao vambinibe. Wayaowa jewen, umba Pestus po raura aje Paulus ai pare, “Kova. Nyare wimbeker nseo no Kaisar, wama Akarijo Titi Munijo Roma amun, weti winto kai. Indati syo natutir nto no munijo Roma rai.”
ACT 25:13 Masyote inta yai jakato, umba Akarijo Titi Agripa muno Bernike ije no munijo Kaisarea umaso. Yare yo Pestus aneme raijar weye seo gubernur rai to ti.
ACT 25:14 Noa masyote inta yai vavai, weti Pestus po raura nanto Akarijo Titi Agripa ai pare, “Soamo vatan inta makova arono Peliks po gubernur raijaroe.
ACT 25:15 Arono rino no Yerusalem, syeno akokoe muno akarijo Yahudi wo ayao kakai udangkakivambe ma udantuna vatane umaso ai kobe, umba wo rinanajo indamu syo mangke raugaje ai.
ACT 25:16 Weramu syo raura nanto mai syare, ‘Maneai! Wapare syo vatane so aunande wasaneme uga rai vayave, weramu mamaisyo ananyao Roma raije ramu. Yara vatano Roma reamamo reamo varore raugaje vatane ai wusyimbe rati indamu tet no vatano wanaikebe aije mansamun indamu po ayaowe rasakinavo mansai.’
ACT 25:17 Weti arono ride no Kaisarea so rituna nakato ra nugoenta ramu yara siman akato riseo ituna no sya kursijo titi rai. Umba syo naite inta matutir wo vatano makova umawe augavere no rinamun.
ACT 25:18 Umba vatano Yahudi inta usayai indamu wanaikebe vatano makova umaso ai. Syare veravo apa ana dave mamo ngkakai rave, weramu awa ana wo raura umaso nsasyeo sya ana syo ratantona rai.
ACT 25:19 Yara ana mbeti uparijo Paulus ai omamo anave ama ayao wemirati awa ana udatantona nsasivu rai ti wayaowi rai muno wayaowi jirati vatane inta apa tame mirati Yesus ai. Vatane umaso wo raura ware Yesus umaso pamo kakai to, yara Paulus po raura pare Yesus opamo kovakatoa.
ACT 25:20 Weti awa wayaowije umaso rapatimugare rui? Risyamo rinanto ama ine rai kobe jewen. Weti syo Paulus anajo syare, ‘Wimayara rako indamu nyoronto no Yerusalem indamu wintet no inamun syo ana wanaikebe naije ranaun akato?’
ACT 25:21 Weramu Paulus po raura pare, ‘Jewena! Yara syare rimakova tawan ava riseo ritet no Kaisar, wama Akarijo Titi Munijo Roma, taune amun indamu webo pi po ayao mamaisye rapatimugo rinai.’ Maisyare omai ti, syo naite matutir indamu wo aman ava syo augaveta no Kaisar nui.”
ACT 25:22 Umba Agripa po raura nanto Pestus ai pare, “Taune risy ribeker syo vatane wato anaun bayave.” Weti Pestus po raura akananto ai pare, “Siman dati umba nyo anaun aje.”
ACT 25:23 Siman akato vatano titi ware wanunugambe, weti wo awa ansuno akoe rave, umba Akarijo Titi Agripa muno Bernike isisa tanoano anugane rai. Naite awa akari ude tavon muno vatano awa tame ntiti no munijo Kaisarea umaso ude tenambe. Umba Gubernur Pestus po naite inta matutir inda wo Paulus augave siso tavon.
ACT 25:24 Umba Pestus po raura nanto vatano wanugane umaso mansai pare, “Akarijo Titi Agripa winy muno vatano nanawiso wea tenambe, syare wapo vatane so aen! Paulus sopamo vatano Yahudi wonayo ai, nanawi una no Yerusalem muno nanawi una no so matavon tenambe. Uberaveti wunantave ware vemo apaya no vayave mo kov inta, yara aota da akanive.
ACT 25:25 Weramu rinanto irati apa ana po raveti ngkakaije inta raije ramu. Weti wamo mangke raugaje ai indamu kakai weamo mamaisye ramu. Muno taune po apa ayaowe ranajo pare beker seo tet no wama Akarijo Titi Munijo Roma amun indamu webo po ayao mamaisye rapatimugo ai. Maisyare omai ti, syo ayao rapatimu to syare syo Paulus atutir to no munijo Roma.
ACT 25:26 Weramu animaisye mi indati syo ratoe sya nyovara wao syare syo ranutugo Akarijo Titi Munijo Roma aije rai? Animaisye mi Paulus po raveti ngkakai indamu syo ratoe rai? Weye syo ayao kakaije inta raen no ai rainya nene. Weti syo Paulus augavere tet no akokoe weasamun tenambe, manasyin dave Akarijo Titi Agripa winy, indamu wapo apa ana daveye ranaun. Syare wamo anajobe rave indamu maweso ana syo ratoe rai.
ACT 25:27 Weye syo ratantona syo vatano makova inta atutir to no Akarijo Titi Munijo Roma ai vayave weramu syo apa ana dave ti ngkakaije inta ratoe ramu, weaveti mamaisye ramu.”
ACT 26:1 Umba Akarijo Titi Agripa po raura aje Paulus ai pare, “Syo varore raugaje nai ti syare nyo taune naura kakavimbe kai.” Weti Paulus po aneme raijaseo po kove raura. Umba po taune aura kakavimbe tai somaisy:
ACT 26:2 “Akarijo Titi Agripa, risyamo rinanayanambe weye ritet no namun masyoto unumeso indamu syo vatano Yahudi awa ana wo rangkivano rinaije rasakinav tenambe.
ACT 26:3 Inanayanambe rave weye winyamo nyo wama koano Yahudi raen kobe tenambe. Muno arono reamayaowi jirati ananyao Yahudi inta rai, winanto ama ine rai tenambe tavon. Maisyare omai ti, mbaya rati vavai inda syo ana so raura nai.
ACT 26:4 Vatano Yahudi wo sya ana idave raen tenambe to, arono rimamaunoe rino sya munije rai yava syanakoe rino no Yerusalem.
ACT 26:5 Maisyare omai ti, wo inaena nugoenta to, weti wo raen sya ana syo raura wasaije somamo tugae. Wo raenamo ritavondijo ananyao Parisije rai mavabe to. Parisi awa ananyaowe mamo manui rave, mo wama varoro Yahudi kaijinta awa ananyaowe rakivan.
ACT 26:6 Akarijo Titi winy, masyoto unumeso ritet no so weye syanave Amisye apa urairije rai. Apa urairijo syo raura somamo wusyinoe Po raurairive irati wama anene mansai to, purairive pare arono munije ama akari indati Po vatano ugwenene maijasea ukovakato.
ACT 26:7 Muno Amisye apa urairije umaso omirati wama susyo Israel abusyinara eane jirum wanave rai tavon. Wirati ube sambayambeve Amisye aijo namane rinit, weye mansanaveano Amen wepi indati Po urairije umaso ravera mamaisy. Akarijo Titi winy, risyamo syanave Amisye apa urairije umaso rai omi mbewar vatano Yahudi wo inaura tantunawi so.
ACT 26:8 Syanave syare Amisye indati po vatano ugwenen maijasea ukovakato. Wabeanimaibe wapare wapanave ana umaso rai kakai?
ACT 26:9 Wusyinoe ri tavon sya bekere manakoe indamu syo vatane mansopi indamu vemo wanave Yesus vatano Nasaret ai jakato inya.
ACT 26:10 Weti syo maorai mangkebe no Yerusalemoe. Syo ayaowe rauga no syeno akokoe mai indamu syo Yesus apa kawasae wanui maugave usisa no tanoano makova rai. Muno ritavondi arono vatano Yahudi wo rapatimu ware wo mangke raugaje mai indamu ukakai.
ACT 26:11 Masyote anteter risiso syuje yavaro sambaya raita tetebe, syo mangke raugaje vatano wanave Yesus aije mansai. Muno ribeker syare syo mansantitidi indamu wo Yesus aura tantunawi. Inanuga mamuno mansai rave, weti syoroto no munijo marane inta rai tavon indamu syo arare veano mansave no naije.”
ACT 26:12 “Sya bekero namije mi mbe tavonamo arono syoroto no munijo Damsyik. Arono naije syo ayaowe rauga no syeno akokoe mai indamu syo arare veano Yesus apa kawasae mansave no Damsyik.
ACT 26:13 Weramu, Akarijo Titi ko dave winy, syare syo raura kakavimbe nai, weye arono masyoto namije ama yasyin dave, syanyana unanuije ama yasyin. Arono naije risyo vare inta raen no naumo warae, ama vare manakoe ti mo uma apa vare rakivan. Maje mbaro rinakiani muno ama vare umaso mo vatano utavondi inatavone umaso makiani tavon.
ACT 26:14 Weti reantatayaje wantavai no mine von. Syo anamote ranaun mayao aje rinai jirati ayao Yahudi rai mare, ‘Saulus! Saulus! Mbeanimaibe irati nyo rinave tatugadi?’
ACT 26:15 Umba syo anamote umaso raura nakananto syare, ‘Injae, are pi Winy?’ Muno Po raura aje akato pare, ‘Risyirati Yesus nyo rinave tatugadije wepi Risy.
ACT 26:16 Weramu soamo winseo ntet! Ride rinarorono nai weye syare Syo napatimu indamu nyanapatambe Rinai. Syare ana nyo raen no Rinaije unumeso wemamo nyo raura kakavimbe irati vatano kaijinta mansai. Muno ana indati Syo rarorono nai jakato no masyoto rijat wemamo nyo ravovo vatane mansai tavon.
ACT 26:17 Risyi indati syo naorai jirati ana ngkakaijo nya vatano Yahudi ware wo rave naije rai, muno vatano Yahudi jewen ware wo rave tavono naije rai. Soamo Syo natutir inda nyoronto no vatano Yahudi jewene mansai.
ACT 26:18 Syare nyo mansamije rausiso inda mbara wuje irati kaumure rai yara usisa vare rai. Wemirati syare nyo mansanyao indamu usakinavo Anakakai Akoe apa vambunine rai yara utavondijo Amisye bo ai. Wea indati Syo awa ayao kakaije rapaya mansai umba Syo maugave usisa Sya kawasae mai weye wanave Rinai.’
ACT 26:19 Maisyare omai ti, Akarijo Titi Agripa, syo ana rarorono rinai no naumo warae rawatambe ramu, yara ribeto rai kobe.
ACT 26:20 Maisyare omaisy, syo vatane mansanyao indamu usakinav irati awa ayao kakaije rai muno wakare utavondijo Amisye ai, umba ubeta ana ngkove bo rai indamu mo maroron kakavimbe usakinavo awa ayao kakaije rai to. Syo ayao ravovo taije maisy no Damsyik raijo wusyin, umba Yerusalem rai jakato, umba munijo Yudea raita tenambe, nto no vatano Yahudi mansai muno vatano Yahudi jewene mansai tenambe.
ACT 26:21 Ana umaso mi mbeamo vatano Yahudi wo rinaijar no Yavaro Amisye ama uga muno ware ubera wo rinaubaisy.
ACT 26:22 Weramu ndea unumeso Amisye tuna rinautan tutir, wirati ritet no naiso indamu syo ayao so raura kakavimbe vatane mansai tenambe--vatano awa tame ntiti muno vatano awa tame maje mansai tenambe. Ana syo raura somamo anakotaro Amisye apa anawae wusyin muno Musa wo raurairive ware indati nande, yara ana kaijinta me ramu.
ACT 26:23 Weye anawae muno Musa wo raurairive ware Amisye po Mesias apatimu indamu siuri umba wepirati Vatano manasyin dave kakai yara kovakato. Wemirati Ayao Kovo raurata irati vare rai. Po vare so raugaje vatano Yahudi wansai muno raugaje vatano Yahudi jewene mansai tavon.”
ACT 26:24 Paulus payaowa nene, naije Gubernur Pestus po rawain akoeve pare, “Wakoe! Paulus, winyamo anaivije mo navea! Nya bukugo nyo ranyaube omi ndaugabe ti ama akoeye mi anaivije mo navea!”
ACT 26:25 Weramu Paulus po raura nakananto ai pare, “Gubernur Pestus ko dave winy, risyamo anaivije inta mo rinave ramu. Ana syo raura somamo tugae muno mamaisy.
ACT 26:26 Akarijo Titi Agripa winy, risyamo ibambunino idaura kakavimbe nai weye nyo anakotare umaso ranaun to. Syo raen winanto rai tenambe, weye ana nande Yesus aije umaso mamo inta rangkokaibe jewen yara vatan tenambe wo raen to.
ACT 26:27 Akarijo Titi Agripa, winyamo nyanave tugae irati Amisye apa anawae wusyine mansai rako? Ridatantona nyanave ivae!”
ACT 26:28 Umba Akarijo Titi Agripa po raura aje Paulus ai pare, “Wakoe! Nyare nyavave nyo inanuga raugabe indamu syanave Yesus ai je?!”
ACT 26:29 Paulus po raura nakananto ai pare, “Risambayambe seo Amisye aijo wibuin naije ramu, yara vatano soamo wapo rinaranive wasai tenambe, indamu weapamo masyote mararai rako masyote nggwaravain dako weatavondi rinai inda wamanave Yesus ai kava. Tugae, syare watavondi sya anave rai, yara siurijo makova ma vemo wananta rai maisyare rinamaisy inta!”
ACT 26:30 Umba akarijo titi umaso seo tet, muno gubernur muno Bernike muno kaijo wenao tenambe usea usayai.
ACT 26:31 Arono wujea jewen, wo raura vambinibe mansai ware, “Paulus opamo po ana ngkakai inta rave ramu. Weti mangke manakoe maisyare aubai dako, ausiso tanoano makova rai rako, weaveti mamaisye ramu.”
ACT 26:32 Muno Akarijo Titi Agripa po raura nanto Gubernur Pestus ai pare, “Vatane sopamo po ranajo indamu seo tet no Kaisar amune rai wije, weramu jewen datire wamo apaya vayave. Weti kova to, seo no amun kai.”
ACT 27:1 Arono naije Gubernur Pestus po rapatimu pare Paulus seo nyomane rai ti poroto no munijo Roma no no propinsijo Italia rai. Weti po Paulus muno vatano kai nanawirati umakova no tanoano makova raije maunanta no nait akari Roma inta ai indamu po mansamano awa unanui anya wuruta no Roma rai. Nait akari umaso apa tame mi Yulius, opamo be akarive naito nanawirati wanapatambe Kaisar aije mai.
ACT 27:2 Muno risyirati Lukas ritavondi awa unanui anya rai. Muno Aristarkus, vatano Makedonia apa munije mi Tesalonika, po reansarijat tavon. Umba rean tenambe wansea nyomano manakoe inta rai oma no no munijo Adramitium umba nde. Nyomane umaso mare nsiso muje munijo ntuna no propinsi Asia raita tenambe. Umba reamuje wangkayun kobe.
ACT 27:3 Sansimambe akato reande wansisa no munijo Sidon. Nait akari Yulius umaso anuga ngkovo Paulus ai, weti pare, “Paulus, nyoronto kai, nyo nya arakovo una no munije so mapan dati indamu wo anaisye muno nya ana mbekedaije inta raunande nai inda nyo raugavo unanui anya so rai.”
ACT 27:4 Reana no munijo we raija jewen, umba reangkayun akato. Weramu ovaro asoneme ti reansisa gaugwambe nupatimugo Siprus ama ranijo ntanamanine rai.
ACT 27:5 Arono reanande mararaijo munijo Kilikia muno munijo Pampilia raija jewen, reamo mayane raotar bayave umba reanande no munijo Mira no no Likia.
ACT 27:6 No naije nait akari umaso po nyomano manakoe inta no no Aleksandria raen mare ngkayun da moronto no Italia. Weti po reansaugav wamakananta wantavondijo rai jakato.
ACT 27:7 Umba reangkayun akato, weramu masyote inta yai reamaneai rave. Muno reansiuri rave yava reande mararaijo munijo Kanidus rai. Reamare wamanawadi kobe, weramu ovare panyoana nene ti reanta kakai. Weti reamo Salmone ama atume rakivanoe, wananta kobe wamo nupatimugo Kreta ama nayave ruke ransarer, weye wemirati ovare tanamanin dai.
ACT 27:8 Umba reamampayaro raugugan. Reanta wansiuri rave, umba reansisa mampayar no raone inta rai, ama tame mirati Raono Ngko Dave, nggwaravainyo munijo Lasea raije ramu yara mararai rai.
ACT 27:9 Reamanyawa masyote manui rave ndento to muno vatano Yahudi reama masyoto akoe arono reansatawandijo marore raije mewen to. Umba embayo ovarebe nande kobe. Maisyare omai ti, Paulus po ananyao inta raugaje pare,
ACT 27:10 “Sya arakove weap, wabekobe paep! Syo raen ranivara wamare wangkayun tutir, indati wananta irati ana ngkakai manakoe inta rai jaje, muno nyomane muno ananugo nyomane mo raugave indati masyo ti rakanive. Weramu webo mirati rakanive ramu, yara vatane inta wansai tavona.”
ACT 27:11 Weramu nait akari umawe ponayo Paulus apa ananyaowe umaso rai. Yara panave vatano po nyomane umaso raparae ai muno vatano apave nyomane umaso raije ai, weti tavondi aya ayao obo rai.
ACT 27:12 Muno vatano wanui wonayo umampayar no weyi, weye arono ovare nande, raone umaso mamaisye ramu. Weti wo rapatimu ware, “Wamare wangkayun tutir damu wansisa no Peniks indamu wana no we embayo ovare so aen da deto rati.” Peniks umaso mamo raono kaijinta mije no no nupatimugo Kreta, wemirati ovare nande siso raije ramu yara ntanamanin bayave.
ACT 27:13 Noa ovaro wambiraowe pakauje weramu nsansomo vayave. Weti vatano wo nyomane raijare wo ratantona ware, “O, wama bekero wanta no Peniks omamo mamaisy aje, weti wade ra wanta kai.” Naije wo oramo kamintuge rakarimu sea nakato inda reangkayuno nupatimugo Kreta ama nayave ruke ransarer.
ACT 27:14 Weramu wanta ra gwaravain dainya nene, yara ovaro akoe rave de no ranijo wanansai tetuje.
ACT 27:15 Weti rarene mo warea raijakauje ti mo nyomane ranepat. Weti reambambunin inda reamanawadije ramu, yara ovare po nyomane raugav. Weti reamampayar wangki vayave ovare ai.
ACT 27:16 Reangkivea reanande nupatimugo mamaune inta rai, ama tame mirati Kauda. Arono reansisa mararai nupatimuge umaso ama nayave ruke rai no ranijo wanampui, umba ovare manin mamaumbe. Weti wamo nyomano tuvan uma nyomano manakoe umaso mo rakarimuge raijaseo ntami no nyomano akoe rai indamu vemo ovare po rangkakati jinta. Weramu reamo raijaseo wansiuri rave weye ovare bambunin ti.
ACT 27:17 Arono nyomano tuvane umaso raijasea jewen, umba vatane wo waije raveano nyomano manakoe taune raokae tenambe indamu matu. Ujaniv ware, “Ovare po reansaugave wansisa Mayano Sirtis ama ruke rai, weaveti wangkikaisy nayave ruke rai. Wea indati nyomane so mangkakati aneae rai!” Maisyare omai ti, wo ayune rakapan umba ovare po nyomane raugav maneai.
ACT 27:18 Rarene manya tutir kobe, wetiva sansimambe ananugo nyomane mo raugave inta raepa bayave no mayan.
ACT 27:19 Masyoto mandeije vatano wanapatambe anakero nyomane raije taune wo anakotaro veano ayune raijare raepar akato no mayan.
ACT 27:20 Masyote anteter reamo uma aene ramu muno tume raene jewen tavon muno ovare tami tutir ti rarene akokoe. Weti reama anave wangkove raije mamo meweno reansai to.
ACT 27:21 Masyote inta yai raveamo vatane umaso wo anaisye inta raisye ramu, weti Paulus te no awa yasyin umba po raura pare, “Sya arakove weap! Arono manasyinoe, syo ananyao inta raura wasai syare vemo wangkayun wamuje Kreta raora inya. Weti watavondijo sya ananyao umaso rai ratire, wananta irati ana mo wansauga ti kavintare wangkakaijare so muno ananuge rakaniveare so inta raije ramu.
ACT 27:22 Weramu soamo syare syo raura wasai inda wasanuga mbambunin, weye wamamo indati inta kakaije ramu, yara nyomane so bo ma indati ngkakai.
ACT 27:23 Weye namanoe naito Amisye inta de arorono rinai. Amisyo ribeaje aive muno apaura irati rinai, Wepirati po apa naite inta atutir de rinai.
ACT 27:24 Umba naito Amisye umaso po raura rinai pare, ‘Paulus, mbemo njaniv inya! Weye indati winyamo ntoa nto ntet no Kaisar amun! Muno Amisye anuga ngkovo nai, weti pare vatano utavondijo nai ti wakayun wenawamo uko tenambe yara inta kakai jewen, mamaisyo nya bekere rai.’
ACT 27:25 Maisyare omai ti, arakove weap, syare wasanuga mbambunin! Weye risyanave Amisye ai ti ana Po raura rinaije indati nande aje.
ACT 27:26 Weramu indati wangkikaisy nupatimuge inta ama ruke rai.”
ACT 27:27 Masyote manui reamampapayar wangkive tutir no mayano Adria. Umba namano abusyinara eane mambisy ama namane yasyin dave vatano wo anakero nyomane raijare inta wo raraniv ware, “O, nyomane mararai kobe ruke rai to!”
ACT 27:28 Weti wo waije ratavukijo orame rai inda wo raugasya wo rave waro ama waravainye rataun. Muno waro ama waravainyo masyoe ama taune nanto no meterije tename jirum. Nugoenta rainya nene wo rataun akato, waro ama tauno waravainyo masyo ma meterije tenamara eane abusyin.
ACT 27:29 Weti ujaniv ware vemo nyomane ngkikaisyo orame inta rai jinta. Weti wo oramo kamintuge mambisya raugasya no nyomane ama parae inda mo raijar matuve. Umba ubeker ware mbabadi vavai.
ACT 27:30 Umba vatano wo anakero nyomane raijare wo nyomano tuvane raugasya no mayan, ware indamu wo oramo kamintuge inta raugasya no nyomano akoe ama raware warave rai tavon. Weramu wangkarive, weye awa bekero tugae mamo ware wo nyomano tuvane raugusya inda wasya usea rai ra unanajibe vayave.
ACT 27:31 Weramu Paulus po raura nanto naite nawe awa akarije pe mansai pare, “Vemo vatane so unanajibe inya! Weye una nyomane raije jewen, indati arakove weapamo wakove ramu.”
ACT 27:32 Weti naite wo nyomano tuvane umaso ama waije raotar wusyin ti temasyo vayave ti ngki. Muno vatan tenambe una tawan no nyomano akoe rai.
ACT 27:33 Arono akane mararaijo mare ntipugi, Paulus po ana inta raura vatane mansai ramu wisyi tenambe, pare, “Masyote abusyin eane mambisy wapo anaisye inta raisye ramu. Weye yanive no wasai ti wanove vayave, wapisyisye jewen.
ACT 27:34 Weti syare soamo wapo anaisye kavinta raisy inda wabambunin akato muno vemo wajaniv akato nora. Weye Amisye pare indati wakov tenambe yara inta kakai jewen, maisyare muno wasakarivuinye inta aumandije ramuge wemaisy.”
ACT 27:35 Weti po rauranare wemaisya jewen, Paulus po rotije raijade umba po kove raura seo Amisye ai no mansamun tenambe. Wea jewen, umba po ratodijo mansai jakato muno wo raisy.
ACT 27:36 Weti vatane manuga mbambunin akato muno wisyi tenambe.
ACT 27:37 Vatano una no nyomane umaso awa wanuije nanto no ratusije jirum, abusyine kaururumara eane kaujentabo (276).
ACT 27:38 Arono wisyisy mamai bintaboa jewen, umba wo anaisyo gandumo wo raugav no nyomane umaso raepar no mayan indamu nyomane ndaradam.
ACT 27:39 Arono uma seowa mba to, umba werasisa wo ruke warea raen, weramu wantatukambe muni umaso nori rui muno ama tame rui. Wo raone inta raen no warea muno ama nayave ruke ratavon. Weti wo ratantona ware, “Wamo nyomane rausisa no we rako?”
ACT 27:40 Weti wo oramo kamintuge ama waije rataotar tutudi inda oramo kamintuge umaso manutu no waro. Maisyare wemai tavon, wo waijo wusyinoeara wo raveo remese raokokae da matugoe soamo wo raniku ramu ngkakavin. Umba wo ayuno ntet no raware rausea nsawa indamu ovare po ramawisy mo nyomane raugave nsiso no ruke warea.
ACT 27:41 Weramu anyane inta no no naije weti nyomane nsiso ngkikaisyo rai. Ama raware ntami matuve nayave rai, yara ama parae mamo aneae mo ranepat akoeve ti mangkakati.
ACT 27:42 Naito una no nyomane umaso ware ubera wo vatano umakova nanawirati wo mansamane maubai wusyimbe, weye ware, “Vemo vatano umakova ujai usisa no ruke warea ti unanajibe inta!”
ACT 27:43 Weramu nait akari po naite umaso mansopi jirati awa bekere so rai weye aemeno Paulus ai ti. Weti po vatano ujai kobe matutir inda usasopato wusyimbe no mayan ujai usisa no ruke warea.
ACT 27:44 Umba vatano kaijo udijat wenanawamo wo nyomane umaso ama vasyesyeo poradije umaso inta raijar ranyi umba upondiaro rai usisa no ruke warea. Maisyare omai ti, rean bintabo wangkov ti wansisa no ruke warea.
ACT 28:1 Reangkov tenambe arono reansisa no ruko warea. Umba reamo ranaun vatane ware nupatimuge so ama tame mirati Malta.
ACT 28:2 Vatano una no nupatimuge umaso manuga ngko dave reansai rave, weti wo reansaugave sisa no awa munije rai. Muno wo taname inta raon weye maruge maje muno nuge nanayao ti reambavat.
ACT 28:3 Paulus opamo po nuja inta ranunugambere. Arono pare po nuja umaso rave nanto daon no taname rai rati, tawae mamune inta no rai, mo taname ama mamoane ranaun ti muje kobe, naije mo Paulus aneme ratao.
ACT 28:4 Vatano una no nupatimuge umaso wo tawae umaso raen mo Paulus aneme ratao ti nsawa matuve rai rave. Wo raura nanto mai vambinibe ware, “Wakoe! Tawae mamune mo vatano napije ataowa weti wandaen opamo po vatane inta aubai to! Pare veravo nino apa mangke raija mamaisy aje re? Omamo avara mansyan da kakai no mayane ramu ti. Weramu wama amisyo nupatimuge so mo mangke raugaje ai indamu kakai.”
ACT 28:5 Weramu Paulus po tawae umaso randarit ti ntemasyo ntami no taname ama uga, weramu anasine njorame ramu.
ACT 28:6 Vatano una no nupatimu umaso rai wo ratantona ware, “Tawae mamune mo vatane wato atao, weti kavinta nakato indati anasine mbambana, pare tende kakai kobe.” Weti vatane umaso wo Paulus anyanyut tutira nugoenta, weramu jewen, ana inta nande aije ramu. Weti awa ana wo ratantona nsasye akato, soamo wo Paulus aura ware, “Wakoe! Sopamo apa vambunine manakoe rave! Weti wandaen opamo vatan bayave pa jewen, yara vatano titi rave no no naumo warae paje no mine so rai pije.”
ACT 28:7 Mino manakoe inta mararai no reanorijoe. Vatano apave rai apa tame mirati Pubelius. Wepirati be akarive nupatimuge umaso rai tenambe pije. Anuga ngko dave reansai weti po reansaugav ti reano arijata masyote mandei.
ACT 28:8 Arono naije Pubelius apa aja gwanen, anakea mamoan muno ate monanto po mavuge rangkarave. Weti Paulus poroto siso po aen niki no apa tanoane uga, umba be sambayambe ai muno aneme raijaseo tamijo ai. Naije kobe anasino njorame umaso nsauman.
ACT 28:9 Anapaporainye umaso mbewaramo vatano ugwanen ti una no nupatimuge umaso ude tenambe no Paulusa nui, umba Amisye po saumane raugaje mai tenambe.
ACT 28:10 Umba vatane umaso ubekobe irati reansai. Muno wo ana reambekedaije inta raugavere indamu reandaugavo wama unanui anya rai.
ACT 28:11 Embae mandei reano no nupatimugo Malta umaso raija jewen, umba reamare wangkayun akato, weti reansea nyomano kaijinta no no Aleksandria rai jakato. Nyomane umaso mamo arono embayo ovarebeyoe, mampaya tutir no nupatimuge umaso rai. Reamo yaro ratotove inta raen ntami no nyomane ama raware rai. Yare umaso ratotov maisyare irati vatano ijapume inta yamaisy, inta apa tame mirati Kastor muno inta apa tame mirati Poluksa.
ACT 28:12 Reamo nupatimuge umaso rapaya, umba reangkayuna wanande no munijo Sirakusa. Reana no we masyote mandeij.
ACT 28:13 Umba reamuje akato reangkayun wananta no munijo Regium. Sansiman akato ovaro wambirao paje, weti reangkayun avave ti masyote rurum umba reansisa no munijo Putioli.
ACT 28:14 Umba reamaje wamo nyomane rapaya. Umba reananta irati arakovo wanave Yesus ai inta mansai no munijo namije rai. Wo reansawain indamu wansisa wano mansarijat no we masyote kaururum. Umba reamanya akato ti wanta no munijo Roma.
ACT 28:15 Reama wansisa rainy yara ta reamanya nene, weramu reama arakovo una no Roma wo reansanauno wande so rai to. Weti arakove inta wuje wo reansaorave de indamu wo reansaugav wansisa, weti inta ude wo reansanyut no munije inta ama tame mirati Wisma Mandei, muno kaijinta wo reansanyut tavon no munije ama tame mirati Pasar Apius. Arono Paulus po arakove umaso mansaen, po kove raura seo Amisye ai muno anuga mbambunin akato.
ACT 28:16 Arono reananta kobe no Roma, nait akari Roma po Paulus auga siso no tanoano makova raije ramu yara po apaya no vayave no yavare inta rai. Weramu po naite inta atutir po aman tutir.
ACT 28:17 Masyote mandei, umba Paulus po akarijo Yahudi una no Roma mansawainde. Wanunugambea jewen, umba Paulus po raura nanto mansai pare, “Sya arakove weap, risyo ana inta raveti ngkakaijo wama vatano Yahudi mansaije ramu. Muno syo wama koane inta rakanyoandije ramu, namirati wamo raugav no wama aneno wusyinoe mansai. Weramu vatane wo rinaijar wo rinaunanto no akarijo Roma inta mansai no Yerusalem.
ACT 28:18 Umba akarije umaso wo inanajobe, weramu unanta ana ngkakaije inta raijo rinai ra wo inaubaisye ma jewen. Weti ware ubeker wo rinapaya vayave.
ACT 28:19 Weramu vatano Yahudi onanawamo wonae, ware vemo wo rinapaya inya. Weti syare rinantutuabe ramu syo ranajo ra ride no so indamu rinaroron no Akarijo Titi Munijo Roma amun indamu po anaikero vatano Yahudi wo rave rinai ranaun. Weramu taune risyamo syanaikebe sya kawasae Yahudi mansaije ramu.
ACT 28:20 Wemi mbewar syo ranajo ramu wade rinai inda wamayao. Wapo waijo besije raena nsawa rinaneme rai. Syare syo raura kakavimbe wasai: rimakova so weye syanave Mesias ai, wepirati kawasae Yahudi wan tenambe wansanaveano Amembe pije.”
ACT 28:21 Umba akarijo Yahudi wo raura nanto Paulus ai ware, “Reamamo wamantatukambe animaisye mi mbewa ti wimakovave, weye nyovara wao mo ana no naije ratoe inta no no Yudea ti nde jewen. Muno reama arakovo una no Yudea inta ude wo nya ana ndave ti ngkakai inta raura ramu.
ACT 28:22 Weramu reambeke dave wamare wamo nya ananyao ranaun weye reamantatukambe rai. Reamo ranaun vatano una no rui vayave wo ananyaowe umaso raura tantunawi.”
ACT 28:23 Weti vatane umaso nanawe Paulusa pe wo masyote inta rapatimu indamu wanunugambe akato. Masyoto naije vatano wanui rave ude no Paulusa nui no apa norije rai, umba po mansanyao awatanoe yava namandi rave. Apa ananyao po raugaje mai pare Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so rai, muno Yesus opirati Ananyao Musa muno Ayao Anawae wo aurairive no wusyinoe. Weye Paulus beker indamu vatane umawe wanave irati Yesus ai.
ACT 28:24 Weti inta nawirati wanave Paulus apa ayaowe rai, yara inta nao wanave jewen.
ACT 28:25 Umba vatano Yahudi wanugande umaso wayaowi, manuga mbe intabove jewen. Ware wuje aora weramu Paulus po ananyao inta raugaje mai wusyimbe pare, “Sya arakovo Yahudi weap, wapo rinaranide! Anawayo Vambunine mo raura tugae arono wusyinoe Mo raura ti anawae Yesaya po ratoe irati vatano Yahudi wama anene mansai maisyare somaisy:
ACT 28:26 Amisye pare, ‘Nyoronto nyo raura nanto Sya vatane mansai taiso: Wapo Sya ana idaura raraniv, weramu wananta raije ramu, muno wasami mo Sya ana idave raen, weramu wananta raije ramu.
ACT 28:27 Weye vatane sonawamo manuga matu, muno mamarikoame mpapakiri, muno mamije ntatuvi. Wonayo wo raeno mamije raiji, wonayo wo raranivo mamarikoame raiji, muno wonayo manuga nanto raiji. Wemi mbewar usakinav wakare Rinai jewen, weti saumane mamo Syo raunande mansaije ramu.’ ”
ACT 28:28 Umba Paulus po raura pare, “Sya arakovo Yahudi, syo raen wapo Amisye apa Ayao Kove rawatambe, maisyare muno wapa aneno wusyine wo rawatambe obo maisy akato. Weti syare wapo idaura so ranaun: Amisye po apa kove raugaje irati vatano Yahudi jewene mansai indamu Po mapaya ayao kakaije rai, muno onawamo manayanambe wo raraniv!”
ACT 28:29 Paulus po ayao umaso raurana jewen, umba vatano Yahudi umaso wakauje yavaro namije raora, yara wayaowi vambinibe akoeve.
ACT 28:30 Paulus no no munijo Roma tume rurum, nowo yavaro taune po ravaibe rai. Anayanambeo vatano ude wo apane mansai rave.
ACT 28:31 Pananyaube po ananyao Amisy Yesus Kristus raura muno masyoto Amisye de be akarive Apa kawasae mai no mine vone so raije raura vatane mai tenambe. Payao vambunimbe yara janive ramu, muno vatane inta wo ansopije kakai.
ROM 1:1 Risyirati Paulus, syanapatambe Yesus Kristus ai, risyamo Amisye po inapatimu muno Po inatutir indamu syo Ayao Kovo Amisy ravov. Syo nyovara waowe so ratoe anugano Amisy wana no Roma wasai.
ROM 1:2 Ayao Kovo namije mamo arono wusyinoe Amisye po raurairive ti Apa anawae wo ratoe no Ayao Amisye rai.
ROM 1:3 Ayao Kove so mo Arikainyo Amisye aura kakavimbe Opirati wama Amisy Yesus Kristus. Opamo aeno anasino vatane rai weamo avaki no aneno Daud apa susye rai. Weramu aeno Apa ana no aije rai opamo Arikainyo Amisye pije, weye anuga ndandinit maisyare Amisye amaisy. Muno Amisye po aroron kakavimbe opamo Arikainyo Amisyo apa vambunine no Ai arono Po aijaseo kovakato no wene ama uga rai.
ROM 1:5 Yesus Kristus bewaramo Amisye po kove raugaje rinai muno Po inatutir apa anakere rai. Po inatutir indamu syo vatano Yahudi jewene mawainde tenambe indamu wanave muno ubeta Kristus ai indamu Apa tame manakoe no mine so rai.
ROM 1:6 Muno vatano wana no munijo Roma weap, Amisye po wasawainde tavon to, weti wasisa kawasaeyo Kristus apaura maije mai.
ROM 1:7 Weti syo nyovara waowe so ratoe vatano Roma wasai tenambe, weapirati Amisye muinyo wasai muno Po wasawainde to indamu weapamo Apa kawasae nawirati weap. Syare kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
ROM 1:8 Manasyimbe syo kove raura seo risya Amisye aijo wasai tenambe. Risambayambe Yesus Kristus apa tame rai, syo kove raura seo weye ridaniv vatane wo ayao wapa anave Kristus aije raura pampambe no rui vayave mine tename so rai.
ROM 1:9 Amisye po raen risyamo inaemeno wasai rave, weye namane rinit isambayambe wasai. Amisye opirati inanuga ntenami syanapatambe Ai, syo Apa Kavo Yesus Kristus apa Ayao Kove ravov.
ROM 1:10 Weti risambayambe tutir, syo Amisye anajo indamu Po varore raugaje rinai syore syo wasapan.
ROM 1:11 Ribekero syore syo wasaen indamu syo kove inta raunande wasai: Syare syo Anawayo Vambunin ama kove inta ratodi wasai indamu weabambunin.
ROM 1:12 Wetiva wamo wansaijasea wambambunin kava, weye wasanuga ntubai mbambunin arono wapo sya anave raen, muno syo wapa anave raen, ribambunin.
ROM 1:13 Sya arakovo Roma weap, syare wapo sya bekero syo wasapan raen kakavimbe, weye nugoenta rave syo sya unanuijo syore wasai rapatimu, weramu ana inta mo rinaoraive ti. Syare syo anakere raijar no wapa yasyine rai indamu syo vatane inta maugav utavondi Kristus ai, maisyare muno syo rave no munijo kaijinta raive to.
ROM 1:14 Amisye po inatutiro syo Ayao Kove ravovo vatano Yahudi jewene mansai tenambe--vatano una no kota rai muno vatano una no unate rai; vatano ube sekorave muno vatano ube sekorave jewen.
ROM 1:15 Wemirati mbewar ribeke dave syo Ayao Kove ravovo vatano wana no Roma wasai tavon.
ROM 1:16 Risyamo risamane Ayao Kove raije ramu, weye Ayao Kove mamo Amisye apa vambunine mije. Ayao Kove mbambunin indamu mo vatane mapaya ayao kakai rai, vatan tenambe nanawirati wanave Yesus Kristus ai--manasyimbe vatano Yahudi, weramu vatano Yahudi jewene nao tavon.
ROM 1:17 Weye Ayao Kove mo Amisye apa unanuije raroron, wemi mo vatane mauga ti umamai no Amisye amune rai. Apa unanuijo po ratayao wansai omirati wama anave obo ma, no manasyimbe ntoa ama marane rai. Weye wama anave obo mirati mo wansauga ti wamamai no Amisye amune rai. Maisyare Ayao Amisy mo ratoe mare: “Vatano nanawirati umamai no Amisye amune rai indati ukova nuge nuganui weye wanave.”
ROM 1:18 Amisye po apa pari mangke raugaje irati vatano wo ayao kakai rave mansai muno vatano awa ana udave mamune mansai. Vatane umaso wo Amisye apa ana no aije raen kakavimbe, weye Amisye po rarorono mansai to. Weramu awa ana udave ngkakai mbewaramo wo Apa ayao tugae rawatambe.
ROM 1:20 Vatane inta wo Amisye aeno mansamije rai jewen, weramu arono Amisye po nuge so ranari kaijoe ndea unumeso, Apa ana no aije mamo vatane wo raen kakavimbe no anakotaro ntuna no mine vone so muno anakotaro ntuna no naumo warae rai. Weti mawes vatane unanta Amisye apa anabe muno Apa vambunino noa nuge nuganuije rai no anakotar tenambe Po ranari so rai. Weti vemo vatane inta po raura pare, “Amisye no tugae rako jewena rako, syantatukambe rai,” wemai nora!
ROM 1:21 Vatane wo Amisye aen no ivae, weramu wonae wo aura Opamo Amisyo tugae pije. Wo ararimbe ramu muno wo kove raura seo Ai tavone ramu. Onawamo wantatukambe rave weye awa ana wo ratantona mamo ama ine meweno rai muno manuga mamo ngkaumudi kobe.
ROM 1:22 Wo taune mansaura ware wenawamo vatano makarikuga mba dave, weramu onawamo vatano wantatukambe vayave nawa.
ROM 1:23 Wenawamo ubeaje Amisy opi titi rave Aije ramu, yara ubeaje awa yaro wo ranarije obo rai. Weramu awa yare no tawane ramu, yara Amisye pamo kova nuge nuganui. Muno Amisye pamo apa kovo ntiti no Ai, yara yare mamo ratotovo vatane mansanyi, muno ratotovo insani, tawae, maere kotar ranyi vayave.
ROM 1:24 Wemi mbewar ti Amisye aneme mpaya mai indamu utavondi taune awa bekero ngkakainoanive rai kai. Umba awa bekero anaerere mo mauga ti ugwambe taune manasine rai vambinibe.
ROM 1:25 Makirive Amisye ai ti wo Apa ayao tugae rawatambe, yara usakinav wanave ayao arurijate obo rai. Wonae ube sambayambe muno ubeaje irati Amisy opi po anakotar tenambe ranari Aiji, yara ubeaje irati Apa anakotaro po ranari obo rai. Weramu Amisye obo pi mamaisy, ti wangkangkamambe Aija nuge nuganui. Amin.
ROM 1:26 Maisyare wemai ti, Amisye aneme mpaya vatane wato mai indamu utavondi awa ana manuga ntento rai raronto ti mbe samaneve mai. Wanya inta nawamo ubekero anya maije ramu, yara manuga ntento taune awa wanya bo mansai, ti utitarive mansai.
ROM 1:27 Muno anya inta nawamo unaki awa wanya marijate ramu, yara anya utitarive anya taune mansai. Aya ana yo rave so nggwambe yai. Weti taune wo awa mangke ranawan, mamaisyo awa ana udave ngkakainoanive so rarijati.
ROM 1:28 Wonae wo Amisye atantona akatowi, weti Amisye aneme mpaya mai indamu utatayaje irati awa ana wo ratantona nggwambe raron. Maisyare wemaisy, anakotaro rui wo rave mamo anakotaro mamaisye ramu muno ngkove ramu.
ROM 1:29 Vatane umaso nawamo manuga ntairijo ayao kakai kotaro rui vayave rai, maisyare so: ukakainoanive muno mamun, manuga ntantunaube muno ngkakai. Upari muno warare, ubekero wo vatane maubaisy, wo vatane maponae muno wo mave tatugadi. Wayao ampambe
ROM 1:30 muno wo vatane maura tantunawi. Manuga mamuno Amisye ai. Mansararin muno ukangkamambe taune mansai. Wo unanuije rakani tutir indamu wo anakotaro ngkakainoanive rave. Muno ubeta awa vatan anui mansai jewen.
ROM 1:31 Ana ratantona ngkov meweno mai muno ubeta awa urairi rai jewen. Muinye meweno mai muno maemeno vatane mansai mamo mewen tavon.
ROM 1:32 Wo Amisye apa ayao raen ivae, wemirati mare vatano rui pi po ayao kakai umaso rave, indati Amisye po mangke raugaje ai indamu kakai. Weramu vatane wato wo ayao kakai umaso rave tutir kobe, muno manayanambe arono vatano kaijinta wo rave tavon.
ROM 2:1 Wamo raen Amisye apa mangke mamo mamai dave, wemi Po rapatimugo vatano wo anakotaro ngkakai rave maisyare ratodi umawe rai. Inya, vatane weap! Win dako, are bayave inta nyare nyo vatane inta apa kakai muno apa kove rakani ai indamu nyo mangke rapatimugo ai, weamo winyamo nya nteto rai mangkiki! Weye nyo mangke rapatimu nya vatane inta ai, weamo taune winyo mangke rapatimu taune nai to ije. Weye winyo vatane wato amai tavon; anakotaro ngkakainoanive po rave mamo winyamo vatan nyo rave tavon.
ROM 2:3 Weti inya, vatane winy, winyare nyo mangke rapatimu vatane ai apa ana po rave rai, weramu winya ana nyo rave mo apa ramai tavon! Winyo rakarae nyare indati winy mpaya mangke Amisye rai rako?
ROM 2:4 Nya ana nyo ratantona so mamaisye ramu! Abo, vemo wamantatukambe nora! Amisye atawandi wama ayao kakaije rai weye Apa kove manakoe wansai. Weramu vemo wamo Apa kovo manakoe so rawatambe nora, weye Apa kove ma daugaje indamu mo wansaugav wansakinavo wama ayao kakaije rai.
ROM 2:5 Wakoe! Weasanuga matu, waponae wasakinavo wapa ayao kakai raiji! Maisyare omaisyamo weapo mangke Amisye ratutumbe taune wasai, weti Apa mangke indati manakoe wasai arono Apa masyoto po vatane manajo awa udave rai. Masyoto naije Amisye apa pari mangke mamo Po raroron kakavimbe.
ROM 2:6 Indati Po mangke rapatimugo vatane nanentabo mansai mamaisyo awa ana wo rave rarijati.
ROM 2:7 Vatan inta wo ana ngkove obo rave tutir, weye ubeker Amisye anayanambe mai muno ubeker Po maijasea titive indamu ukova no tawan. Vatano nanawiso indati Amisye po kovo nuge nuganui raunande mai.
ROM 2:8 Weramu Amisye apa mangke muno Apa parije maje irati vatano kaijinta mai, nanawirati wo taune awa mayar dai bo rakani mansai, muno wo Amisye apa ayao mamaisye rawatambe yara utavondi ayao mamun mine so obo rai tutir.
ROM 2:9 Vatano are nawirati wo ayao kakainoanive rave, weamo siurije indati mo mansakep muno anakotaro ngkakai nande mai--manasyimbe nande vatano Yahudi umba vatano Yahudi jewene mai tavon.
ROM 2:10 Yara vatano are nawirati wo ana ngkove raijar tutir, indati Amisye anayanambe mai ti Po maijasea titive muno Po apa kovo saumane raugaje manuga rai--manasyimbe vatano Yahudi umba vatano Yahudi jewene mai tavon.
ROM 2:11 Weye Amisye po vatane kotare inta mansamamaribe ramu, yara Po vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewene mansaen mamai tenambe.
ROM 2:12 Vatan tenambe wo ayao kakai rave, weti indati awa mangke maje mai. Vatano Yahudi onawamo Amisye indati po awa ayao kakai ama mangke rapatimugo mai mamaisyo Ananyao Musa rai. Weramu vatano Yahudi jewene nawamo wo Ananyao Musa raene ramu, weti awa mangke mamo Amisye po rapatimu mamaisyo Ananyao Musa raije ramu. Yara Po mangke raugaje mai mamaisyo awa ayao kakai rarijati.
ROM 2:13 Weye vatano wo Ananyao Musa raraniv bayave onawamo umamai no Amisye amune raije ramu. Yara vatano nanawirati ubeta Ananyao Musa rai masyote rinit wenawirati umamai no Amune rai.
ROM 2:14 Vatano Yahudi jewene wo Ananyao Musa raene jewen, weramu ranivara wo ana ngkove raen ti ubeta rai, weamo ananyao Amisye ntuna manuga rai to ije. Wo Ananyao Musa raene jewen bayave, weramu ranivara awa ana udave mamo mamaisyo Ananyao Musa mo ranyao rai, omamo mo raroron kakavimbe ananyao ntuna manuga rai to. Weye taune manuga mo awa ana udave raen inta mi ngkov, inta mi ngkakai.
ROM 2:16 Amisye apa masyoto makare umu indati Po Yesus Kristus atutir indamu Po vatane manajo awa ana udave rai. Arono naije Po mangke rapatimugo awa anakotaro ngkokaibe no manuga rai tenambe. Wemamo mamaisyo Ayao Kovo syo ravove rai.
ROM 2:17 Inya, sya arakovo Yahudi weap! Wakangkamambe wapare, “Reamamo vatano Yahudi, weti reamamo Amisye taune apa kawasae nawirati ream.” Wapanave Ananyao Musa rai weye wapo rakarae omi mo wasauga ti wamamai no Amisye amune rai.
ROM 2:18 Muno wapare wapo Apa bekere raen dave. Wapo Ananyao Musa ranyao tutir, weti anakotaro rui mi ngkov, rui mi ngkakai, wananta rai.
ROM 2:19 Wapo ratantona wapare weapamo wabe unanuive vatano wantatukambe Amisye aije mansai, onawamo maisyare vatano mansamije ntuba mansamaisy weye una no kaumure rai. Wapo rakarae wasaurata irati varo mbaro mansai.
ROM 2:20 Muno wapo raura wapare weapamo kuruno wapo ananyao raugaje vatano nanawirati wantatukambe muno awa ana wo ratantona matu rainye mansai. Wapo rakarae wapo mansanyao weye wapaura Ananyao Musa rai, wemirati ayao tugae muno mamaisye ratoe rai tenambe.
ROM 2:21 Sya arakovo Yahudi weap, vemo wasararin tai mai nora! Weapamo wapare wapo vatano kaije mansanyao, yara wapo taune wasanyao ramu! Wapo ananyao raugaje wapare, “Vemo nyanaonoambe inya,” weramu wabeanimaibe taune weapanaonoambe?!
ROM 2:22 Muno wapo raura wapare, “Vemo wapo anaerere rave inya,” weramu wabeanimaibe taune wapo anaerere rave?! Muno wapare, “Vemo wabeaje yare rai jinya,” weramu wabeanimaibe wasisa yare ama yavare rai wapo ama ananuge raugav?!
ROM 2:23 Wasanuga rararin weye Ananyao Musa omamo Amisye po raugaje wasai to, weramu wabeanimaibe wapo Apa ananyaowe so rakanyoandi?! Wapa ana wadave mo Amisye ave arikaimbe rave!
ROM 2:24 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe so ramaisy: “Vatano Yahudi weapirati wabewaramo vatano mine so wo tamo Amisye raura tantunawi.”
ROM 2:25 Vatano Yahudi weap, wadaen koano sunat mbe rarorombe wasato sisa Amisye apa kawasae mai. Weti ranivara wabeta Ananyao Musa rai mavabe, weamo koano sunat omamo ngkovo wasai. Weramu ranivara wapo Ananyao Musa rakanyoandi, weamo koane umaso ama ine meweno rai.
ROM 2:26 Vatano Yahudi jewene nawamo utavondi sunat rai jewen. Weramu ranivara vatano Yahudi jewene inta apa ana dave ngkov mamaisyo Ananyao Musa mo ratoe rai, wea umba Amisye po vatano napije aen pare opamo ato siso Apa kawasae matavon.
ROM 2:27 Indati vatano Yahudi jewene wato po vatano Yahudi wapa ayao kakai raroron ti wasamane. Weye weapamo watavondi sunat rai muno Ananyao Musa omamo raugaje wasai to, weramu wapo rakanyoandi tutir. Yara vatano Yahudi jewene umawe apaura Ananyao Musa raije jewen, yara beto ama ananyao rai.
ROM 2:28 Vatano Yahudi tugae pamo apa be Yahudive raen no anakea vone rai jewen. Weti vatano avaki susyo Yahudi rai dako, be sunativea rako, omamo Amisye po inta ratore ramu.
ROM 2:29 Yara vatano Yahudi tugae pamo apa be Yahudive no no anuga bo rai, arono anuga mamo mamai no Amisye amun. Muno Anawayo Vambunin wemi mo anuga raveti mamaisy, yara Ananyao Musa po ratoe wemi mo aveti mamaisya jewena. Vatano napije pamo Amisye anayanambe ai ti kangkamambe ai, weramu vatane ukangkamambe ai mi po rakanija jewena.
ROM 3:1 Maisyare omaisy, vatano Yahudi inta umamaundive rai, wo ratantona ware, “Weti wambe Yahudive ama ngkove inta no rai rako? Muno wama sunat omamo ama ngkove noare rui?”
ROM 3:2 Umba sya ayao syo rasakinave no taiso: Tugae rave, reambe Yahudive ama ngkove manakoe rave muno nde anakotare rai tenambe. Manasyimbeamo vatano Yahudi reamirati Amisye panave reansai indamu Po apa ayao raugaje reansai.
ROM 3:3 Vatano Yahudi reamo urairije raokokaisyo Amisye ai to reamare reambeta Apa ayaowe rai tutir. Weramu Yahudi inta nawamo una tawan no awa urairije umaso rai jewen. Indako Amisye pamo no tawan no Apa urairi rai jewen tavon dako?
ROM 3:4 Jewen bayave! Amisye pamo no tawan no Apa urairije rai tutir. Vatan tenambe wayarurijabe, weramu Amisye pamo payarurijabe ramu muno Apa ayao mamo no rai tugae kobe. Mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe so rai: “Amisyo winy, reandaen Nya ana nyo raura omamo ayao mamaisy. Weti ranivara vatane wo nangkivan ware Nya ana ndave inta ngkove ramu, weamo Nyo mapinde tenambe, weye Nyo ayao mamaisye mi ndaura.”
ROM 3:5 Wakoe! Vatano wantatukambe ware Amisye po ayao mamaisye rapatimu jewen, wo ratantona ware, “Wama ayao kakai mamo ama kove inta no rai. Weye ranivara wamo ayao kakai rave, weamo vatane wo Amisye apa mamaisye raen kakavimbe. Weti ranivara wama ayao kakai mo Amisye anuga mamaisye raroron, weamo veanimaibe parijo reansai? Apa mangke po raugaje reansai mamo mamaisye ramu!”
ROM 3:6 Abo! Ranivara Amisye pamo po ayao mamaisye rapatimu jewen datire, indati Po mangke rapatimugo vatano mine so mansai kakai. Weramu Amisye apa ayao po rapatimu mamo mamaisy!
ROM 3:7 Muno vatano wantatukambe wo raura tavonare so: “Wama ayao aarurijate ama kove inta no rai. Weye arono wamayarurijabe, vatane wo Amisye ararimbe ware opamo payarurijabe jewen. Weti vatane wo Amisye ararimbe tai maisy, weamo vemo Amisye parijo wama ayao kakai rai nora!”
ROM 3:8 Ayao mamaisye jewene namije mamaisyo ayao omane so rai mare, “Wade ramu wamo ayao ngkakai raijaro wansai indamu Amisye apa kove ntipu!” Ee! Ayao umaso ngkove ramu, weramu vatan inta wo inaura tantunawi ware risyi syo ravov. Kove mamo Amisye po mangke raugaje vatano nanawije mai!
ROM 3:9 Weti sya ayao idaura maisyare so: vatano Yahudi wo vatano Yahudi jewene makivane ramu. Weye ayao kakai ama vambunine mbe akarive irati vatano Yahudi mai muno vatano Yahudi jewene mai kava, maisyare syo raura umawe rai.
ROM 3:10 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe somaisy mare: “Vatan inta mamai no Amisye amune rai jewen bayave, intabo dako, jewen bintabo.
ROM 3:11 Vatan inta po ana ngkove raene jewen, muno inta po Amisye akani jewen tavon.
ROM 3:12 Vatan tenambe makirive Amisye ai, utavondi unanuijo ngkakai rai. Vatan inta po ana ngkove rave ramu, vatan inta mamaisy jewen bayave.
ROM 3:13 Awa ayao muje manuga rai mamo ngkakai, raurata irati vatane anasino kopa mandami ti mbaug no aipapo rai. Aarurijate ntairi mansawa rai, awa ayao mamo mamun maisyare tawae mamune ramaisy.
ROM 3:14 Anaamatane kapainyo mansai ntairi mawa rai.
ROM 3:15 Wavave wo vatane maotar wo maubaisy.
ROM 3:16 Uta no rui rui vayave wo siurije muno ana nsosobe raugavere.
ROM 3:17 Weramu wo ayao saumane rarijate jewen weye wantatukambe rai.
ROM 3:18 Muno wo Amisye asyaniv omamo meweno mai.”
ROM 3:19 Ananyao Musa mamo raugaje irati vatano Yahudi mansai, weti wandaen ama anakotar tenambe mo ratoe rai mbe akarive Yahudi mai indamu ubeta rai. Weti vemo vatan inta po raura pare, “Risyamo ayao kakai meweno rinai,” weinya! Weye vatan tenambe no mine so wo ayao kakai rave, weti indati Amisye po mangke rapatimugo mai.
ROM 3:20 Ananyao Musa mo vatane mauga ti umamai no Amisye amune raije ramu, weye vatan inta po rarijat tenambe jewen bayave. Yara Ananyao Musa raugaje indamu mo wansanyao ti wamo wama ayao kakai raen kakavimbe.
ROM 3:21 Amisye apa unanuijo po ratayao indamu wamamai no amune rai omamo Ayao Musa muno Ayao Anawae yo raurairive to, muno soamo raroron kakavimbe no taiso: Wamanave Yesus Kristus ai, weamo Amisye pare wamamai no Amune rai. Weramu wambeta Ananyao Musa rai omirati mo wansaveti wamamaisy oma jewen. Amisye apa unanuije umaso mamo Po ratayao vatan tenambe mansai. Weti vatano are nawirati wanave Yesus Kristus ai, weamo Amisye pare umamai no Amune rai. Vatane inta sasye ramu: Amisye po vatan inta aena amuinyo vatano kaijinta aije ramu.
ROM 3:23 Weye vatan tenambe wo ayao kakai raijaro mansai, weti ugwaravainy irati Amisye ai muno Apa kovo ntiti rai.
ROM 3:24 Amisye apa kove maweso vatane mai indamu Po maveti umamai no Amune rai. Po maveti umamaisy weye Yesus Kristus po mapaya ayao kakaije rai to.
ROM 3:25 Amisye po Kristus atutir de kakai indamu Po vatane awa ayao kakaije ama mangke ranawan, Apa mavu nsororop indamu Po awa ayao kakai rapaya mai arono wanave Ai, wirati Po maugav wakare Amisye ai. Maisyare wemaisy, wandaen Amisye pamo mamaisy muno Po ayao mamaisye obo rapatimu. Weye arono wusyinoe vatane wo ayao kakai rave, weamo Amisye pavave po mangke raugaje mai jewen, yara atawandi mai.
ROM 3:26 Weramu Amisye animari ayao kakai umaso raije jewen, yara Po ama mangke raugaje ntuna Kristus ai indamu Po ranawan vatane mansamarom no inyo kapite rai. Weti naisoamo wandaen Amisye pamo mamaisy weye Po mangke rapatimuga mamai dave, muno Po raura pare vatano wanave Yesus aije umamai no Amune rai.
ROM 3:27 Maisyare omai ti, vemo wansararin nora muno wansanuga manakoeyo Ananyao Musa rai nora! Weye wambeta ama ananyaowe rai omi mbewar wamamai no Amisye amune raije jewen. Yara wama anave Yesus Kristus aije mbewaramo wamamai no Amisye amune rai.
ROM 3:28 Maisyare omai ti, wamo raen: Vatane apa anave obo mi mbewar ti mamai no Amisye amune rai, yara po Ananyao Musa rarijat weamo mamaisye ramu.
ROM 3:29 Indako Amisye pamo vatano Yahudi obo awaura Ai rako? Muno Opamo muinyo Yahudi obo mansai rako? Jewena! Yara Amisye muinyo vatano susye kaijo mine so mai tenambe muno Opamo awa Amisye pije tavon.
ROM 3:30 Weye Amisye pamo intabo. Wepirati po vatano Yahudi maveti umamai no Amune rai arono wanave Kristus ai, muno Wepirati po vatano susyo kaijinta maveti umamai tavon arono wanave.
ROM 3:31 Weti wama anave omi mbewar wamamaisy, yara Ananyao Musa ma jewen. Weramu vemo wamo ananyao umaso ramauta nora! Yara arono wamanave, naije umba wamo ananyao ama kove raen kakavimbe ti wambeta rai.
ROM 4:1 Soamo syare wamo Abraham atantona rati, weye opamo vatano Yahudi reama anena pije. Animaisye mi Abraham po rave indamu mamai no Amisye amune rai?
ROM 4:2 Ayao Amisye mo raura mare, “Abraham panave kobe Amisye ai. Amisye po apa anave so raen, weti Po aveti mamaisyo Amune rai.” Weti Abraham apa ana daijaro aneme rai wemi mo aveti mamaisyo Amisye amune rai oma jewen, maisyare omai ti vemo Abraham ararin dai nora. Weramu ranivara apa ana daijaro aneme rai wemi mo aveti mamai datire, wea ararino rai kai.
ROM 4:4 Arono vatane po anakere raijar, weamo apa akari po apa doije ravae. Weramu akari po doije raunanto vayave jewen, yara po ravae mamaisyo apa anakere rarijati.
ROM 4:5 Weramu Amisye pamo sasye weye wama ana wandaijare omi Po ratore jewen. Yara vatano rui pi panave pare Amisye obo pi po vatane awa ayao kakai rapaya mai, weamo Amisye po apa anave umaso raen pare vatano napije pamo mamai no Amune rai.
ROM 4:6 Wusyinoe Daud payao maisyare wemai tavon pare kove ngkov irati vatano are nawirati Amisye po maveti umamai no Amune rai, Po awa ana udaijare ratore ramu. Daud apa ayao mi so:
ROM 4:7 “Vatano are nawirati awa ayao kakaije mamo Amisye po rapapaya ti rakanive, onawamo manayanambe.
ROM 4:8 Tugae, vatano awa ayao kakai mamo Amisye po ratore ramu, onawamo manayanambe rave.”
ROM 4:9 Indako Amisye apa kovo namije mamo Po raugaje irati vatano Yahudi obo mansai rako? Jewena! Yara Amisye apa kove somamo Po raugaje irati vatano Yahudi jewene mansai tavon. Maisyare syo raura umawe rai: Abraham panave kobe Amisye ai, weti Amisye po apa anave so raen ti Po aveti mamai no Amune rai.
ROM 4:10 Weti arono rui rati Amisye po Abraham apa anave so raen? Indako arono Abraham be sunative to we rako? Wea jewena! Yara Amisye po Abraham apa anave raen ti pare opamo mamaisy arono be sunative rainy.
ROM 4:11 Umba Abraham be sunative rijabe, omamo mbe rarorombe Amisye po aveti mamai no Amune rai weye panave Ai to. Weti wamo raen kakavimbe arono Abraham be sunative rainyamo Amisye po Abraham aveti mamai no Amune rai to. Maisyare omai ti, Abraham be ajaive vatano nanawirati wanave Amisye ai yara ube sunative jewene mansai. Wenanawamo Amisye po awa anave raen ti Po maveti umamai no Amune rai.
ROM 4:12 Muno Abraham be ajaive irati vatano ube sunative mansai tavon, nanawirati wanave Amisye ai maisyare muno Abraham panave arono be sunative rainy.
ROM 4:13 Wusyinoe Amisye purairive Abraham muno apa susyo miridije nto mansai pare indati awaura mine so rai tenambe. Abraham beto Amisye apa ananyao rai omi mbewar ti Amisye purairive tai maisy omamo jewen. Yara Amisye po urairije umaso raugaje weye Abraham panave Ai ti Po aveti mamaisyo Amune rai.
ROM 4:14 Ranivara Amisye po apa urairije raugaje irati vatano ubeta Ananyao Musa rai obo mansai, weamo anave mamo ama ine meweno rai muno urairijo Amisye mamo ana tamoene ma.
ROM 4:15 Ananyao Musa mamo vatane wo rakanyoandi, weamo Amisye po apa pari mangke raugaje mai. (Weramu ranivara ananyao raugaje jewen datire, weamo vatane wo rakanyoandi ramu.)
ROM 4:16 Weti anave omi mbewar Amisye po apa urairije raugaje wansai, indamu mamaisyo Apa kove rai. Maisyare wemaisy, Apa urairije ama ruke no no Apa kove rai. Muno wandaen Po apa urairi raugaje Abraham apa arikainye wansai tenambe aje. Weti Po apa urairi raugaje vatano ubeta Ananyao Musa rai obo mansai jewen, yara Po raugaje tavon irati vatano awa anave mamaisyo Abraham apa rai mansai. Weti Abraham pamo wan tenambe wama injaya pije.
ROM 4:17 Amisye apa urairije umaso mamo Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Abraham, Risyo natayao patimuve wimbe ajaive susye manui no mine so rai.” Maisyare wemaisy, Abraham be ajaive wansai tenambe no Amisye amun weye panave kobe Ai. Amisyo Abraham panave Aije so Wepirati po vatano ugwenene maijasea ukovakato no wene rai. Muno Amisye so wepi payaowa anakotaro raen dainye no.
ROM 4:18 Arono naije Abraham apa akoe matu to muno apa arikainye inta aeno ai rainy, weramu panave no tawan no Amisye ai muno anaveano Amen tutir. Wemi mbewar opamo be ajaive po susye manui mampam, mamaisyo urairijo Amisye po raokaisyo ai rai: “Abraham, nya susyo nyo mampame indati manui rave.”
ROM 4:19 Arono naije Abraham po raen opamo be vatan anuive to, apa tume nanto no tename nadani, muno apa anamu omamo wanya nte bayave ma. Weramu Abraham apa anave mayondi ramu.
ROM 4:20 Muno anuga mamauno urairijo Amisye rai jewen, yara apa anave miridi nseo ti po kove raura seo Amisye ai.
ROM 4:21 Anuga ntindimu Amisye ai ti po raura pare, “Amisye bambunin po apa urairije raveti mamaisy.”
ROM 4:22 Wemi mbewar Amisye po Abraham apa anave so raen, umba Po aveti mamai no Amune rai.
ROM 4:23 Ayao so, “Amisye po aveti mamai no Amune rai,” omamo nsopi Abraham obo ai ramu,
ROM 4:24 yara ratoe wansamarom tavon. Weye Amisye indati po wansaveti wamamai no Amune rai tavon, weye wamanave Injayo Amisy opi po wama Amisy Yesus aijaseo kovakato no wene ama uga raije Ai.
ROM 4:25 Yesus po anasine raunanto indamu kakaijo wansai weye wama ayao kakai ntapekano wansai, umba Amisye po aijaseo kovakato no wene rai indamu Po wansaveti wamamai no Amune rai.
ROM 5:1 Maisyare wemai ti, soamo wamamai no Amisye amune rai weye wamanave Ai. Wetiva Amisye anuga nsaumano wansai muno wansanuga nsaumano Ai, weye wama Amisy Yesus Kristus de po saumane so raugavo wansai.
ROM 5:2 Muno Kristus po Amisye apa kove raugavo wansai tavon indamu no wansautan tutir, weye wamanave Ai. Weti wansananibe rave weye wansanave ramene mamo Amisye apa kovo ntiti indati wantavondi wamaura rai.
ROM 5:3 Muno wansananibe Amisye apa kove umaso obo raije ramu, yara wansananibe tavon arono wansiuri. Weye wandaen arono siurije nande wansai, umba wansatawandi raije ntubai ti mbambunin.
ROM 5:4 Muno ranivara wambambunin wansatawandi, weamo anakotaro mo wansatopane mamo wamo ransui. Muno ranivara wamo ransui, weamo wansanave Amisye amene mamo miridi nseo.
ROM 5:5 Muno wansanave Amisye amene mbea marudi jewen, weye wandaen Apa ana po raurairive wansai omamo indati Po raunande aje, weye Opamo muinyo wansai rave. Apa Anawayo Vambunino po raugaje wansai Wemi mo Amisye apa muinye so raugasyo ntuna wansanuga rai.
ROM 5:6 Amisye apa muinye maisyare so: Arono wamayondi ti wamo wama ayao kakai rapaya wansai kakai, naije Kristus kakaijo wansai, arono masyoto Amisye po rapatimu.
ROM 5:7 Vatano mine so nawamo awa muinye mamaun, weye vatano mine so ukakaijo awa arakove inta ai omamo mawese ramu. Weramu ranivara vatane inta pamo anuga ngko dave rave, weamo vatane intabo rako jirum dako umayar ukakaijo vatano kovo napije ai.
ROM 5:8 Weramu Amisye pamo po apa muinyo manakoe rarorono wansai weye Po Kristus atutir indamu kakaijo wansai arono wama ayao kakai ta no wansaija nene.
ROM 5:9 Amisye po wansaveti wamamai no Amune rai weye Kristus kakaijo wansai, weti tugae indati Kristus po wansapaya Amisye apa pari mangke rai jaje arono Apa masyoto po mangke rapatimu nde nande.
ROM 5:10 Arono wambe marovave Amisye ai no wusyinoe, apa Kavo Kristus kakai indamu Po wansaugav wamakare Amisye ai. Weti tugae indati Kristus po wansapaya Amisye apa pari mangke rai jaje, weye Kristus kova no tawan.
ROM 5:11 Muno obo rai jewen! Yara wansananibe tavon weye Amisye po wama Amisy Yesus Kristus atutir Po saumane raugavo wansai. Kristus opi bewar soamo Amisye anuga nsaumano wansai muno wansanuga nsaumano Ai.
ROM 5:12 Arono Adam po ayao kakai rave no wusyinoe, naije ayao kakai nsiso mine so rai. Weti vatan intabo umaso po ayao kakai raugavo mine so rai tenambe, muno apa ayao kakaije mo wene raugav tavon. Umba wene manya vatan tenambe mansai vintabo weye vatan tenambe wo ayao kakai rave vintabo.
ROM 5:13 Arono Ananyao Musa raugaje rainy, ayao kakai ntami mine so rai to. Weramu ayao kakai namije mamo Amisye po ratore ramu weye Po Ananyao Musa raugaje rainy.
ROM 5:14 Maisyare wemai damu arono masyoto Adam aijoe mansanan ava masyoto Musa ai, wene mo vatan tenambe maugav. Awa ayao kakai mamaisyo Adam apa ayao kakai raije ramu, weramu wene mo maugav weye onawamo vatano awa ayao kakai no mai. Adam aurata irati Vatano de rijabe akato Ai, opamo Yesusa pije.
ROM 5:15 Weramu vatane jirume so aya ana yo rave inta apa nsasye inta Apa rai, weye Adam po ayao kakai rave, yara Yesus Kristus po kove raunande. Muno Adam apa ayao kakai mo wene raugavo vatan tenambe mansai. Yara Yesus Kristus po kovo manakoe raugaje ti maweso vatan tenambe mansai. Weti Amisye apa kove mo Adam apa ayao kakai rakivan.
ROM 5:16 Adam apa ayao kakai intabo mo Amisye apa mangke raugavo vatan tenambe mansai. Weramu Amisye apa kove nsasye irati ayao kakai intabo umaso rai. Weye Apa kove mawes, weti Po ayao kakai manui rave rapaya vatane mai muno Po vatane maveti umamai no Amune rai.
ROM 5:17 Vatan intabo apa ayao kakai omirati mo wene raugavo vatano mine so mansai tenambe. Weramu Yesus Kristus apa ana po rave mo Adam apa ana po rave rakivan. Weye vatane intabo so, Kristus, bewar ti Amisye po apa kovo manakoe raugaje mawebe vatano wanave Kristus aije mai muno Po maveti umamai no Amune rai. Vatano nanawiso indati ukova nuge nuganui muno utavondi Kristus apa be akarive rai.
ROM 5:18 Weti Adam apa ayao kakai intabo mo Amisye apa mangke raugavo vatan tenambe mansai, yara Kristus apa kovo intabo mo vatan tenambe mapaya awa ayao kakaije ama mangke rai indamu ukova nuge nuganui.
ROM 5:19 Vatan intabo umaso, opirati Adam, beto Amisye aije ramu, wirati vatane wanui rave onawamo vatano ayao kakai no mansai. Weramu Vatan intabo akato, Opirati Kristus, beto Amisye ai rave, wirati vatane wanui maveti umamai no Amisye amune rai.
ROM 5:20 Amisye po Ananyao Musa raugaje indamu mo vatane manyao wo awa ayao kakai raen kakavimbe, weye wo ananyao umaso rakanyoandi ti manui rave to. Ayao kakai merere nseo manakoe, weramu Amisye apa kove nseo ti mo ayao kakai umaso rakivan.
ROM 5:21 Wusyinoe ayao kakai mbambunin ti mbe akarive vatano mine so mansai wirati wene mo maugav tenambe. Weramu soamo Amisye apa kove wemirati mbambunin dave ti mbe akarive wansai. Amisye apa kove mbe akarive indamu Po wansaveti wamamai no Amune rai, wirati wamaura kovo nuge nuganuije rai, omamo wama Amisy Yesus Kristus po raugaje wansai.
ROM 6:1 Amisye po wama ayao kakaije rapaya weye Opamo bekobe rave, Apa kove manakoe. Weti wamo ayao kakai rave tutir dako indamu Amisye apa kove miridi nseowa manakoe kobe rako?
ROM 6:2 Wakoe! Vemo wamo ratantonanare wemaisy inya! Ranivara wamo ayao kakai rave tutir, weamo mamaisye ramu. Weye soamo ayao kakai mbe akarive wansai jakatoe ramu, yara wamamo maisyare wantavondi Kristus ai arono kakai to wemaisy.
ROM 6:3 Syare wasaemen: arono wansaugasya kuvuni mana raijoe indamu wambe intabove Ai, omamo maisyare wangkakai Kristus atavon to.
ROM 6:4 Tugae, arono wansaugasya kuvuni mana rai, omamo maisyare wangkakai Kristus atavon muno wansantuna atavon no aipapo rai. Weti maisyare Kristus kovakato no wene rai weye wama Injayo Amisye po apa vambunino ntiti raugaje Ai, maisyare wemaisy wangkovo wanyimbe weye Po kovo wanyine raugaje wansanuga rai.
ROM 6:5 Wambe intabove Kristus apa kakai rai, weti tugae rave indati wambe intabove Apa kovakato rai tavon.
ROM 6:6 Syare wansaemen: Wama ana wamo rave no wusyinoe mamo mewen to, weye wamamo maisyare wantavondi Kristus ai arono auseo sawa inyo kapite rai wemaisy. Weti wamamo maisyare wangkakai Kristus atavon indamu wansanasine so ama ayao kakai ama vambunine raubaisy, indamu vemo ayao kakai mo wansaijaro arove rai jakato nora.
ROM 6:7 Weye are pirati kakai to, opamo Amisye po apaya ayao kakai ama vambunine rai to.
ROM 6:8 Wangkakaijo Kristus atavon to, weti wamanave wamare indati wangkovo atavon.
ROM 6:9 Wamo raen Kristus kovakato no wene ama uga rai to, weti indati kakai jakatoe ramu, weye wene ama vambunine mo aijar akatoe ramu.
ROM 6:10 Kristus kakai intabo obo kobe indamu Po ayao kakai ama vambunine rapinde. Soamo Opamo kova no tawan indamu Po Amisye apa bekere rarijat tutir.
ROM 6:11 Syare wapa bekere maisyare Kristus apa bekere umaso ramai tavon, indamu wapo raura patimuve wapare, “Risyamo maisyare rikakaijo Kristus atavon, weti ayao kakai mo inaijar akatoe ramu. Soamo rijaisy akato no Yesus Kristus ai weye ibe intabove Ai, ti ribeker syo Amisye apa bekere obo rarijat.”
ROM 6:12 Maisyare wemai ti, vemo ayao kakai mbe akarive wasanasine rai jakato nora, muno vemo watavondi ama bekero ngkakainoanive rai nora.
ROM 6:13 Wasanasine ama kotar, maisyare wasaneme ndako wasami ndako muno kotaro rui, vemo wapo raunanto ayao kakai rai nora. Vemo wapo wasaneme ndako veano anakotaro mamune raija nora. Yara wapo wasanasine raunanto Amisye ai indamu wapo wasanasine ama kotar veano Apa bekero ngkove obo raijar. Weye weapamo maisyare vatano wakovakato no wene ama uga rai to, weti syare wapa ana wadave ngkov bintabo.
ROM 6:14 Weapamo ayao kakai mbe akarive wasai jakato ramu, weye soamo wana Amisye apa kove rai ti omirati mbe akarive wasai. Weti wana Ananyao Musa ranem ate rai jakatoe ramu.
ROM 6:15 Soamo Amisye apa kove no wansautan ti wana Ananyao Musa ranem ate rai jakatoe ramu, weti ayao kakai mamo noare rui? Wamo rave kai rako? Weramu indati wamo rave nora!
ROM 6:16 Wandaen ranivara vatan inta po taune aunanto vatano kaijinta ai inda beto ai, weamo opamo awaino vatano aro pa. Ayao kakai mamo maisyare wemaisy, weye ranivara wamo taune wansaunanto indamu wamo ayao kakai rave, weamo ayao kakai mo wansaijaro arove. Umba ayao kakai mo wansauga ti wangkakai. Weramu ranivara wamo taune wansaunanto Amisye ai inda wambeta Ai, weamo Po wansauga ti wamamaisyo Amune rai.
ROM 6:17 Wusyinoe weapamo ayao kakai mbe akarive wasai ti mo wasaijaro arove. Weramu kove raura seo Amisye ai! Weye soamo wasanuga ntenami wabeto ananyao tugae rai, wemirati vatane wo ravovo wasai to.
ROM 6:18 Amisye po wasapaya ayao kakai ama vambunine rai indamu vemo mo wasaijaro arove akato inya. Yara soamo weapamo vatano wapanapatambe Amisye ai indamu wabeta ana ngkove obo rai.
ROM 6:19 Ananeneae arove umaso mamo syo raura wasai indamu maweso wananta sya ananyaowe rai. Wusyinoe wapo wasanasine raunanto ayao kakai rai indamu watavondi ama bekero ngkakainoanive rai, weti wapa ana wadave mamo nggwambe muno mamun dave. Weramu soamo syare wapo wasanasine raunanto wapanapatambe Amisye obo ai, indamu wapa ana wadave mamo mamaisy muno ngkakavimbe.
ROM 6:20 Arono ayao kakai mo wasaijaro arove no wusyinoe, watavondi wapa bekero rui vayave rai weye Amisye apa bekere mbe akarive wasai jewen.
ROM 6:21 Wabeare naije ama kovo mo raunande wasai mamo maisyare rui? Mewen bayave, yara soamo weasamane wapa ana wadave wusyinoe rai! Ayao kakai ama marane mamo mo wene raugavo wasai.
ROM 6:22 Weramu Amisye po wasapaya ayao kakai ama vambunine rai to, muno Opamo be akarive wasai. Apa be akarive wasai omamo mo kove raugavo wasai weye Po wasanuga ratayao da ngkakavimbe, muno ama marane mamo wangkova nuge nuganui.
ROM 6:23 Ayao kakai ama mano mo raunande mamo wenem. Weramu Amisye apa po raunande mamo kovo nuge nuganui, weye wambe intabove wama Amisy Yesus Kristus ai.
ROM 7:1 Sya arakove weap, wapo ananyao ama parenta raen omamo mbe tanamamoambe vatane ai arono wene nde ai rainy. Weramu ranivara kakai to, naije ananyao parenta ama vambunine mo aijar akatoe ramu.
ROM 7:2 Maisyare ananyao vauname no tai somaisy: wanya mbauname mamo ama vauname so mo ama anap pe yaokae ti matu. Weramu ranivara ama anya kakai, weamo ananyao umaso mo wanya so raokaisy akatoe ramu, yara mpaya rai to.
ROM 7:3 Ranivara ama anya ta no yara nikijo anya kaijinta arijat, weamo wanya umaso rawainamo wanya anaerere ma. Weramu ranivara ama anap kakai to, weamo ananyao mo raokaisy akatoe ramu. Weti mo anya kaijinta aovan akato, weamo mo aovan kai, omamo rawainamo wanya anaerere ma jewen.
ROM 7:4 Sya arakove, weapamo maisyare wemai tavon, weye wakakai Kristus atavon no inyo kapite rai, weti Ananyao Musa mo wasaokaisy akatoe ramu. Yara soamo Kristus apaura wasai, Opi kovakato no wene rai to. Kristus apaura wasai indamu wapanapatambe Amisye ai.
ROM 7:5 Weramu arono wusyinoe Kristus apaura wansai rainyamo, wantavondi wansanasine ama bekero ngkakainoanive rai. Arono naije anakotaro rui Ananyao Musa mo raorai indamu vemo wamo rave inya, wemirati wamo rave kobe. Weti ananyao umaso mi mbewar wama bekero ngkakainoanive ntubai ti nseowa manakoe. Naije wamo wansanasine veano ayao kakai rave, weti ama marane mamo mo wene raugavo wansai.
ROM 7:6 Weramu soamo Ananyao Musa mpaya wansai to ti mo wansaokokaisy akatoe ramu, weye wamamo maisyare wangkakai Kristus atavon. Arono wusyinoe Ananyao Musa mamo wamo rarijat mavabe, weramu unanuijo wanyine inta raneka wansai, omamo Anawayo Vambunin mo wansaugav indamu wamo Amisye arijat.
ROM 7:7 Maisyare so, weamo Ananyao Musa mamo wamo rauranare rui? Indako Ananyao Musa mamo ngkove ramu rako? Indati jewen! Weramu Ananyao Musa wemirati mo ayao kakai raura ti syo raen kakavimbe. Maisyare so: Musa apa ananyao inta mare, “Vemo nanuga ntento vatano kaijinta apa anakotaro apaura rai jinya.” Weramu ranivara ananyao umaso mamo mewen datire, indati inanto taune sya bekero ngkakainoanive raije ramu. Weti ananyao so mo sya ayao kakaije raroron indamu syo raen.
ROM 7:8 Weye arono syo ananyao so raraniv mare, “Vemo nanuga ntento anakotare rai jinya,” naije ayao kakai ntipu inanuga so rai ti inanuga ntento anakotare rai kobe. Weramu ranivara ananyao mewen, weamo ayao kakai ama vambunine mewen tavon.
ROM 7:9 Arono wusyinoe syo Ananyao Musa ama ine raen kobe jewen, syo rakarae syare inanuga somamo nsauman. Weramu arono inanto Ananyao Musa rai tugaive, naije ayao kakai ntipu inanuga so rai kobe,
ROM 7:10 muno ama marane mamo mo wene raugavo rinai. Amisye po apa ananyao raugaje indamu mo kovo ngko dave raunande. Weramu syo rakanyoandi ti Apa ananyao mo kove raunande ramu, yara wene obo mirati mo raunande.
ROM 7:11 Arono syo Ananyao Musa raraniv, ayao kakai mo varore rakani indamu mo inaponae, mo inaubaisy.
ROM 7:12 Ananyao Musa mamo Amisye opi po raugaje, weti ama ananyao mamo ngko dave muno mamai dave.
ROM 7:13 Indako Amisye apa ananyao ngkove umaso mo wene raugavo rinai rako? Jewena! Yara taune risya ayao kakai omi mo wene raugav. Weye arono syo ananyao ngkove umaso ranaun, taune sya ayao kakai mo inaponae indamu mo inaubaisy. Weti ayao kakai ama mamune raen kakavimbe, muno Amisye apa ananyao ngkove mbewaramo wandaen ayao kakai mamo ngkakainoanive muno mamun dave!
ROM 7:14 Sya arakove, wamo raen Ananyao Musa omamo ngkov weye nori rati Anawayo Vambunine rai. Weramu risyamo vatano mayondi vayave pi risy, weye ayao kakai mo rinaijaro arove.
ROM 7:15 Syantatukambe animaisye mi mbewaro rinai ti ribeare so: Ribeker ribeto ana ngkove rai, weramu syo rave ramu; yara ana syo raura tantunawi wemirati syo rave kobe.
ROM 7:16 Weti ranivara sya ana syo raura tantunawi wemirati syo rave, indati syo raen syare, “O, tugae! Ananyao Musa ama ayaowe mamo ngko dave.”
ROM 7:17 Weti taune risyirati syo rave ramu, yara ayao kakai wemirati mo rave, ayao kakai namije ntuna inanuga so rai.
ROM 7:18 Weye syo raen ana ngkove inta no no rinai ramu; no no inanuga ngkakainoanive so rai ramu. Ribeker syo ana ngkove rave, weramu rimamaisye ramu.
ROM 7:19 Ranivara ribeker ibeto ana ngkove rai, weamo syo rave ramu. Muno ranivara syonae syo ana ngkakai ravei, omirati syo rave kobe.
ROM 7:20 Ranivara anakotaro ngkakaijo syonae rai wemirati syo rave, weamo risyirati syo ravea jewen, yara ayao kakai no no rinanuga rai wemi mo rave.
ROM 7:21 Maisyare wemai ti, anakotare so nande rinai tutir: Arono rui ribekero kove rai, weamo bekero ngkakainoanive ntipu no inanuga rai, ti kakaije omirati syo rave kobe.
ROM 7:22 Rinanuga raijamo inanayanambe Amisye apa ananyao rai.
ROM 7:23 Weramu ana inta mbe marovave inanasine so rai, mo inauga ti ibeto ama bekero ngkakainoanive rai. Weti sya ana syo ratantona raijamo syare ibeto Amisye apa ananyao rai rave, weramu ayao kakai mo inanasine so raijaro arove mare ibeto ama bekere rai.
ROM 7:24 Maisyare omaisy, ibeto Amisye apa ananyao rai no sya ana syo ratantona rai, weramu ibeto ayao kakai rai no inanasine so rai. Abo! Risyamo vatano kakai mo rinakepe pi risy! Are pirati indati de po inapaya inanasino mo inaunanto wene raije so raijo? Kove raura seo Amisye ai weye wama Amisy Yesus Kristus po inapaya rai to!
ROM 8:1 Maisyare omai ti, soamo vatano wambe intabove Yesus Kristus ai wamamo Amisye po mangke raugaje wansai jakatoe ramu.
ROM 8:2 Muno wambe intabove Yesus Kristus ai ti Anawayo Vambunine mo kove raunande indamu wansanuga nggwanyin, muno Ama vambunine mo wansapaya irati ayao kakai ama vambunine rai muno wene ama vambunine rai tavon.
ROM 8:3 Weramu Ananyao Musa mamo mo wansapaya irati ayao kakai ama vambunine rai kakai. Weye vatano mine so wansanuga mayondi ti wantavondi Ananyao Musa rai kobe jewen. Weti ayao kakai ama vambunine mamo Ananyao Musa mo rapinde kakai, weramu Amisye po rapinde tenambe to. Amisye po raija tenambe arono Po apa Kavo Yesus atutir de, anasine mo vatano mine wansamaisy, indamu Po ayao kakai ama vambunino mo wansaijare randamisy.
ROM 8:4 Amisye po rave tai maisy indamu wamamo wamamai no Amune rai mamaisyo Ananyao Musa mo wansatuti dai rai. Weti soamo wantavondi wansanasine ama bekero ngkakai rai jakatoe ramu, yara wantavondi Anawayo Vambunine ama bekere obo rai.
ROM 8:5 Vatano utavondi mansanasine ama bekere rai, weamo bekere umaso obo mirati wo ratantona. Yara vatano utavondi Anawayo Vambunine ama bekere rai, weamo awa ana wo ratantona mamo ntuna irati Ama mbekere rai.
ROM 8:6 Vatano wo manasine ama bekero ngkakai obo ratantona onawamo indati mangke raugaje mai indamu ukakai. Yara vatano wo Anawayo Vambunine ama mbekere ratantona onawamo indati ujaisyo kovo sauman Amisye rai tawan.
ROM 8:7 Vatano utavondi manasine ama bekero ngkakai obo rai onawamo ube marovave Amisye ai. Wonayo Amisye apa ananyao rai muno ubeta rai kakai.
ROM 8:8 Maisyare omai ti, Amisye anayanambe mai jewen.
ROM 8:9 Weramu, sya arakove, weapamo wasanasine ama bekero ngkakai mbe akarive wasai jakatoe ramu, yara Amisye apa Anawayo Vambunine omi mbe akarive wasai, weye Omamo ntuna wasanuga rai. (Weramu wasaemen: vatano are pirati Anawayo Vambunin namirati Kristus po raunande ntuna anuga rai jewen, vatano napije ato siso Kristus apa kawasae matavone jewen.)
ROM 8:10 Ranivara Kristus tuna wansanuga rai tugaive, weamo wansanasine so indati ngkakai weye ayao kakai no irati rai, yara wansanawayo pamo kova nuge nuganui weye Amisye po wansaveti wamamai no Amune rai.
ROM 8:11 Amisye wepi po Yesus Kristus aijaseo kovakato no wene rai, weti ranivara Apa Anawayo Vambunine ntuna wansanuga rai, indati Opamo po kove raunande wansanasino kopa rai indamu wangkovakato no wene rai tavon, mamaisyo Apa Anawayo Vambunin no irati wansai Ama vambunine rai.
ROM 8:12 Maisyare omai ti, sya arakove, kove mamo wambeta Amisye apa bekere obo rai, yara vemo wantavondi wansanasine ama bekero ngkakai rai jinya.
ROM 8:13 Weye ranivara wantavondi wansanasine ama bekero ngkakai rai, wea indati mo weno nuge nuganui raugavo wansai. Weramu ranivara wamo Anawayo Vambunine rawain mo vambunine raugaje indamu wansakinavo wama ana wandave ti ngkakaije rai, wea indati wangkova nuge nuganui.
ROM 8:14 Vatan tenambe nanawirati Anawayo Amisye mbe akarive mansai onawamo Amisye apa arikainye waino mansai.
ROM 8:15 Arono Ananyao Musa mo wansaokaisy no wusyinoe, wamo Amisye apa mangke rasyaniv. Weramu Anawayo Vambunin wemirati Amisye po raunande wansai Omamo mo wansave arove jewen, weti wanjaniv akatoe ramu, weye Mo wansaijasea wamamo Amisye apa arikainye waino wansai. Weti wamo Amisye awain wamare: “Injae! Reama Injaya pi Winy!”
ROM 8:16 Muno Anawayo Vambunine mo raura wansai no wansanuga rai mare wamamo arikainyo Amisy nawirati wam.
ROM 8:17 Maisyare wemaisy indati wamaura irati kovo Amisye po ratayao Apa arikainye mansai rai, weti kovo Kristus apaura rai mamo wamaura rai tavon. Ranivara wantavondi wansiuri Kristus atavon, wea indati wantavondi wamaura Apa kovo ntiti rai tavon.
ROM 8:18 Arono syo Amisye apa kovo ntiti ratantona, syo rataun syare siurijo nande wansai no mine somamo mangke ramu. Kovo ntiti namije mamo Amisye po rarorono wansai no nugo indati makare rai.
ROM 8:19 Soamo anakotaro Amisye po ranari tenambe no mine so mo masyoto namije ranyuto ndei, weye mbeke dave indamu Amisye po raroron kakavimbe are nawirati Apa arikainye waino mai.
ROM 8:20 Weye mine so muno ama anakotaro ntuna ama uga rai tenambe mamo patimu Amisye ntami rai to, patimu umaso mare indati ama kove ntoa raumandi. Weramu anakotaro mine so taune ama mbekere ma jewen, yara Amisye dapatimu tai mai to. Weramu anakotaro ranari no mine so ranave Amisye amen,
ROM 8:21 muno mo Amisye apa masyote ranyut arono indati Po rapaya indamu ntami maug akatoe ramu. Masyoto naije indati anakotaro ranari tenambe ntavondi kovo ntiti Amisye po raugaje Apa arikainye maije matavon.
ROM 8:22 Arono wusyinoe mansanan ava unumeso wandaen mine so muno ama maere, ama inyoe, ama anakotaro ranari tenambe mamo maisyare moyov muno manonae weye ama siuri umawe mangke dave, maisyare wanya inta nsiuri arono ntuna ama arikainye ai.
ROM 8:23 Muno Amisye apa kawasae wamamo wamoyov muno wamanonae tavon arono wana no mine so rai. Wamo Amisye apa kovo po raurairive ranyut. Soamo Po apa Anawayo Vambunine raugaje ntuna wansanuga rai, Omamo Amisye apa kovo manasyino po raugaje wansai mije, weti wamo Apa kovo makanande ranyut. Muno wamo Amisye apa masyote ranyut arono indati Po wansaijasea wamamo Apa arikainye waino wansai muno Po wansanasine so ranigwan nggwanyin.
ROM 8:24 Amisye po wansapaya wama ayao kakai rai to, ti soamo wansanave Amen wepi indati Po apa ana po raurairive tenambe raugaje wansai. Ranivara ana wansanave ramen omamo nandea wandaeno wansami rai to, weamo wansanave ramen akatoe ramu. Weye anakotaro wansanave ramembe mara nde nande wansaneme rai to, umba wamare wansanave animaisye ramen akato?
ROM 8:25 Weramu ranivara wansanave ana wamo raeno wansamije rai rainye inta rai, indati wansatawandi mavabe wamo ranyut.
ROM 8:26 Anawayo Vambunine mo wansaeranande arono wamayondi. Arono wamantatukambe wamare wansambayambeare rui, weamo Anawayo Vambunine taune nsambayambe to irati Amisy ai wansamarom. Weye Anawayo Vambunine raemeno wansai ti Mo raura nanto Amisy ai, Ama ayao mamo vatane wamo raura kakai.
ROM 8:27 Muno Amisye nanto Anawayo Vambunine ama mbekere rai kobe, weye Ama sambaya mo rave Amisye apa kawasae wansai omamo mamaisyo Amisye apa bekere rai vintabo. Muno Amisye po vatane wansanuga raen tenambe.
ROM 8:28 Wandaen anakotaro nande wansai omamo Amisye wepi po ratayao tenambe. Po anakotaro ngkakai muno ngkove ratayao indamu mo kove raugavere vatano wamuinyo Aije wansai. Wamirati Po wansawainde mamaisyo Apa bekere rai.
ROM 8:29 Weye wamamo Amisye po wansaeno wusyimbe to muno Po wansapatimu indamu wamo Apa Kavo Yesus amaisy, wirati indamu wambe arakobe Yesus ai. Weti Yesus wepirati wama anui pije yara wamamo Apa rijat.
ROM 8:30 Vatan tenambe nanawirati Amisye po mapatimu arono manasyinoe nawamo Po mawain utavondi Ai. Muno vatano nanawirati Po mawain utavondi Ai onawamo Po mansaveti umamai no Amune rai. Muno vatano nanawirati Po maveti umamai no Amune rai onawamo Po kovo ntiti raunande mai.
ROM 8:31 Inya! Syare wamo anakotare umaso ratantona kobe! Amisye tuna wansautan, weti vatan inta po wansapinde kakai.
ROM 8:32 Amisye po taune apa Kavo Yesus amavuge ramu, yara Po aunande inda kakaijo wansai tenambe. Weti Amisye po apa Kavo aunande tai maisy, wea indati Po anakotaro rui vayave raunande wansai jaje.
ROM 8:33 Wamirati Amisye apa vatano po wansatayao, weti vatan inta bambunin da po ayao kakai rantutibe wansai no Amisye amune rai jewen. Weye Amisye taune po raura pare wamamo wamamai to.
ROM 8:34 Muno vatan inta bambunin da po mangke rapatimugo wansai jewen. Weye Yesus Kristus opi kakaijo wansai muno kovakato no wene rai soamo tuna no Ajayo Amisy anem ngkove rai Apa kovo ntiti rautan indamu be marimbe payao wansai no Injayo Amisy amune rai.
ROM 8:35 Kristus muinyo wansai rave weti ana inta mo Apa muinye so ransopi kakai. Weti anakotaro rui vayave nande wansai, weamo Kristus muinyo wansai tutir. Weti ana nsosobe nande rako, wansiuri rako, vatane wo wansave tatugadi, marore po wansave, ananuge meweno wansai, anaiyu ndako kakai ndako nande wansai--anakotaro rui nande wansai, Kristus muiny irati wansai tutir.
ROM 8:36 Weti mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe so rai, mare: “Amisyo winy! Vatane manuga mamuno reansai weye reantavondi Nai. Namane rinit ubeker wo reansaubaisy. Reamaisyare maero domba auga da apa isyisye raotare amaisy.”
ROM 8:37 Weramu anakotaro rui vayave nande wansai, wamo rapinde tenambe irati Kristus apa vambunine rai, Opi muinyo wansai.
ROM 8:38 Weye risyanave syare Amisye apa muinye mamo ana inta mo ransopi kakai. Weti wangkakai rako, wano tawan no mine so rai rako, naito Amisye dako, anawayo kakai ndako, vambunino rui vayave ndako, ana nande arono naiso muno ana nande arono nugo makare umu ndako, vambunino no no naumo warae muno vambunino no no min ate waraya ndako, anakotaro ranari rui vayave, indati inta mbambunin mo Amisye apa muinyo wansai ransopi kakai. Apa muinye somamo wama Amisy Yesus Kristus opi po rarorono wansai.
ROM 9:1 Sya ana syare syo raura naiso omamo ayao tugae. Weye risyamo Kristus apaura rinai, weti syayarurijabe ramu. Muno syo raura tugaive somamo Anawayo Vambunine no no inanuga rai mo raen.
ROM 9:2 Abo! Risyamo inanimaumbe ntapekano rinanuga so rai rave! Weye syoyovo taune sya arakovo Yahudi mansai weye wonayo wanave Kristus aiji.
ROM 9:3 Ribeker indamu syo sya arakovo Yahudi mansaugav ude Kristus ai. Weti ranivara awa ayao kakai ama mangke mamo raugaje rinai ratire, weamo syo ranawan kai. Muno ranivara Kristus po inatugaro marambe indamu syo sya arakove so manigwan datire, weamo syo ranawan kai. Weye ribeke dave indamu sya arakovo Yahudi wanave Kristus ai.
ROM 9:4 Kawasae Yahudi wenawamo Amisye po apa kove raugaje mansai manui, no taiso: Wenawirati Amisye po maijasea indamu onawamo Apa arikainye waino mai. Wenawirati Amisye po apa kovo ntiti rarorono mai. Muno wenawirati Po urairije raokokaisyo mai muno Ananyao Musa raugaje mai. Po mansanyao indamu ube sambayambe Ai ti mamaisy, muno Apa urairijo po raurairive mai mamo manui.
ROM 9:5 Kawasae Yahudi wenawamo reama aneno wusyino Abraham muno Isak muno Yakob awa ajavi nanawije. Muno Kristus opamo avaki no awa susye rai arono be vatanbe de no mine so rai. Kristus opamo Amisy, opirati be akarive anakotare rai tenambe, weti wangkangkamambe Aija nuge nuganui. Amin!
ROM 9:6 Vatano Yahudi mavaki no susyo Israel onawamo Amisye apaura mansai tenambe jewen. Weramu Amisye po apa urairijo po raurairive mansai omamo Po rapaya ramu.
ROM 9:7 Vatano mavaki Abraham apa susye rai onawamo Amisye po mansaen tenambe jewen, pare inta nawamo Abraham apa arikainyo tugae jewen. Maisyare Amisye po raura nanto irati Abraham ai no wusyinoe pare, “Indati nya kavo Isak napiso Syo atayao indamu winanto irati susyo idaurairive nai we rai.”
ROM 9:8 Ayao raura umaso ama ine no taiso: Abraham apa arikainyo po mavaki onawamo mato siso Amisye apa arikainyo tugae mai tenambe jewen. Yara apa arikainyo mavaki mamaisyo Amisye apa urairi rai obo nawirati apa arikainyo tugae nanawije.
ROM 9:9 Weye Amisye apa urairi po raugaje Abraham ai no taiso: “Indati tumo makanande so syakare, weaveti nya anamu Sara mo arikainyo anya inta avaki.”
ROM 9:10 Amisye po vatane inta mapatimu indamu apaura mai, maisyare wandaen kakavimbe no taiso: Arono Ripka mo ama arikainyo tapume yavaki, Esau muno Yakob, aya aja pamo intabo, opirati Isak, reama aneno wusyine pije.
ROM 9:11 Weramu arono arikainyo tapume so yavaki rainy ti yo ayao kakai muno kove inta rave rainy, arono naije Amisye po arikainye so inta atayao to pare Po apa kove raugaje ai. Po raura nanto Ripka rai wusyimbe to arono mo ama arikainye yavaki rainy, pare, “Nya arikainyo avaki rijabe indati be akarive apa anuija ai.” Amisye apa ayao umaso mo raroron kakavimbe Amisye po anakotare ratayao mamaisyo taune Apa bekere obo rai. Weti mbaro wansai no taiso: Amisye po vatane mawain mamaisyo awa ana udave ngkove raije ramu, yara Po mawain mamaisyo taune Apa bekere obo rai.
ROM 9:13 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Risyamo rimuinyo Yakob ai, yara syonayo Esau ai.”
ROM 9:14 Maisyare somaisy, vatane inta wo ratantona ware, “Amisye pamo apa ana po rapatimu mamaisye ramu.” Indati jewen! Yara Amisye apa ana dapatimu mamai dave.
ROM 9:15 Weye Amisye po raura Musa ai pare: “Risyamo syo muinye raroron irati vatano rui pi ribeker syare rimuinyo ai. Muno ribekobeo vatano rui pi ribeker syare ribekobeo ai.”
ROM 9:16 Weti Amisye po vatane inta mapatimu indamu Po apa kove raugaje mai. Muno vatane awa vambunine muno awa bekero wo ana raijare mamo Amisye po ratore ramu, yara Po mapatimu mamaisyo taune anuga ngkovo mai rai.
ROM 9:17 Wansaemen tavon irati Amisye apa ayao po raura Firaon aije so rai pare: “Inya, Firaon! Risyirati syo naijaseo wimbe akarive indamu winaijamo Risyo sya vambunine raroron ti Sya tame manakoe no mine tename so rai.”
ROM 9:18 Maisyare omaisy, Amisye po rapatimu pare Po apa muinye raroron irati vatane inta mai, yara Po rapatimu pare Po vatano kaijinta manuga rakeke ti matu.
ROM 9:19 Weramu weapamo inta wapantatukambe ti wapare, “Ranivara Amisye po vatane inta wansanuga rakeke ti matu maisyare Firaon amaisy, weamo wamamo wambambunin wamo Apa bekere rawatambe kakai. Weti veanimaibe Po wama ayao kakai rantutibe?!”
ROM 9:20 Wakoe! Are nawirati weap?! Inya, vatan bayave weap, wapare wapo Amisye anyao rako? Amisye wepi po wansanari to, indati vemo wapo raura tai somai nora: “Amisye, mbeanimaibe Nyo reansanari tai somaisy?”
ROM 9:21 Vatano po kopa ranari vabiuve, opamo apaura kopa rai weti po ranari taune apa bekere rai. Muno po kopa ranepate tavon mamai tenambe, umba po rapatimu pare po vabiu inta ranari ngko dave yara inta ranari mamai kobe jewen, omamo mamaisyo taune apa bekere rai.
ROM 9:22 Muno Amisye maisyare omai tavon: Po anakotare rapatimu mamaisyo Apa bekere rai. Ranivara beker pare Po apa vambunine muno Apa mangke rarorono vatano ukakainoanive mai indamu Po maubaisy, weamo Apa varore mije. Weye onawamo mangke nuge nuganui mamaisyo awa ana udave ngkakai rai. Weramu soamo Amisye atawandi mai vayave, Po apa mangke raugaje rainy.
ROM 9:23 Amisye atawandi weye beker pare Po apa kovo manakoe rarorono vatano nanawirati aemeno maije mai. Onawamo Amisye po matayao wusyimbe to indamu awaura Apa kovo ntiti mo mansanyut no munijo ntiti rai.
ROM 9:24 Muno wamirati vatano Amisye po wansawain indamu Po apa kovo namije raugaje wansai. Po vatano Yahudi nake inta reansawain, muno Po vatano Yahudi jewene nake inta wasawain.
ROM 9:25 Maisyare Amisye po raura wusyinoe ti anawae Hosea po ratoe no taiso: “Kawasaeyo nanawirati risyaura mai jewen, indati Syo mawaino Sya kawasae. Muno vatano inanuga no mai jewen, indati Syo mawainamo Sya kawasae inanuga no mai rave.”
ROM 9:26 “Wusyinoe Amisye po raura pare, ‘Weapamo Sya kawasaeyo risyaura wasai jewen.’ Weramu indati Amisye pare, ‘Soamo Syo wasawainamo Amisyo noa pitawabe Sya arikainye nawirati weap.’ ” Ayao umaso mamo mo vatano Yahudi jewene mansaura.
ROM 9:27 Muno anawae Yesaya po vatano Yahudi mansaura pare: “Vatano mavaki susyo Israel rai onanawamo awa wanui ratore kakai, maisyare nayavo ntuna no mayano warave ramaisy. Onawamo wanui, weramu nake inta obo nawirati Amisye indati po mapaya awa mangke rai.
ROM 9:28 Weye Amisye indati pavave Po mangke rapatimu, Po raugaje vatano mine so mansai kobe.”
ROM 9:29 Maisyare anawae Yesaya po Yahudi maura nakato arono po ayao so raurairive wusyimbe to pare: “Abo! Wama susye randamisy bintabo, maisyare munijo Sodom muno Gomora raumandi kobe, ranivara Amisye, opi apa vambunine ntiti, aemeno wansai java. Weramu Amisye po wansamayar ti wama nake inta ta no.”
ROM 9:30 Weti sya ana syare syo raura mi som: Vatano Yahudi jewene nawamo wo Amisye akanije ramu muno wantatukambe indamu umamai no Amune rai. Weramu onawamo Amisye po maveti umamai no Amune rai weye wanave Ai.
ROM 9:31 Yara Yahudi onawamo ware wo Ananyao Musa rarija dave inda umamai no Amisye amune rai. Weramu wo raitoa marudi.
ROM 9:32 Wo raitoa marudi weye wanave kobe jewen. Yara wo rakarae ware awa ana udaijaro maneme rai wemirati mo maveti umamaisyo Amisye amune rai. Wonayo Kristus ai, wepirati aurata irati oramo manakoe vatane awa kawi rantukamo rai.
ROM 9:33 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe no wusyinoe rai, Amisye pare: “Inya! Risyamo syo Vatan inta aijaseo be akarive no munijo Yerusalem rai. Opamo aurata irati orame inta rai, wemirati vatane awa kawi rantukamo rai ti utatayaje no min. Weramu vatano are nawirati wanave Ai onawamo manimaumbe jewen, yara manayanambe Apa kove rai.”
ROM 10:1 Sya arakove, inaemeno sya kawasae Yahudi mansai rave, sya bekero rinanuga somamo indamu Amisye po mansapaya awa ayao kakaije rai, weti ribe sambayambe Aijo mansai.
ROM 10:2 Syo raen onawamo ubeke dave wo Amisye arijat. Weramu wo arijato tugaive omamo wo raen kobe ramu.
ROM 10:3 Ware ubeker utavondi taune awa unanuije so rai: ware wo Ananyao Musa rarijat indamu umamai no Amisye amune rai. Weramu wantatukambe Amisye apa unanuijo tugae Po ratayao indamu vatane umamai no Amune rai. Muno wonae utavondi Apa unanuije so raiji.
ROM 10:4 Weramu Ananyao Musa ama mbekere ndea mamai no Kristusa nui. Wirati vatan tenambe nanawirati wanave Kristus ai onawamo umamaisyo Amisye amune rai.
ROM 10:5 Wusyinoe Musa po unanuije raroron indamu vatane umamai no Amisye amune rai, no taiso: “Vatano rui pirati po Ananyao Musa ama ayao rarijat tenambe tutir, opamo indati kova nuge nuganui.”
ROM 10:6 Weramu Musa apa ayao kaijinta mo raura mare vatane maveti umamaisyo Amisye amune rai weye wanave Ai. Apa ayao mi so: “Vemo nyo raura nanuga rai maisyare somai nora nyare: ‘Are pirati indati seo no munijo ntiti? Are pirati indati pasyo no munijo wene ama uga rai?’ ” Musa apa ayao umaso ama ine no taiso: Wamare wamo Amisye apa kove rakani indamu Po wansapaya kakaije rai, weamo vemo wansea no munijo ntiti indamu wamo rakani nora, weye Kristus pamo paje wansai no mine so rai to. Muno vemo wamasya no wene ama uga rai nora, weye Kristus pamo kovakato no wene rai to indamu Po wansapaya ayao kakaije rai.
ROM 10:8 Weti Amisye apa kove mamo mararaijo wansai, maisyare Ayao Amisye mo raura nakato, mare: “Amisye apa ayao mamo nde mararai wasai to. Omamo no no wasawa rai muno no no wasanuga rai.” Ayao anave so mirati ayao reamo ravovo vatan tenambe mansai:
ROM 10:9 Ranivara nyo Yesus aura kakavimbe nawa rai nyare Opirati Amisy, muno nyanave no no nanuga nyare Amisye po Yesus aijaseo kovakato no wene rai to, wea indati Amisye po napaya nya ayao kakaije ama mangke rai.
ROM 10:10 Weye wamanave Yesus ai no wansanuga rai, weti Amisye pare wamamai no Amune rai. Muno wamanave Ai ti wamo aura kakavimbe wansawa rai, naije Amisye po wansapaya wama ayao kakai ama mangke rai.
ROM 10:11 Maisyare Ayao Amisye mo raura mare, “Vatano are nawirati wanave Ai onawamo manimaumbe jewen, yara manayanambe Apa kove rai.”
ROM 10:12 Muno Amisye apa kove umaso Po raugaje vatano Yahudi mansai muno vatano Yahudi jewene mansai kava, weye vatano Yahudi mansamuinyo vatano Yahudi jewene mansaije ramu. Amisye pamo intabo, Opamo vatan tenambe awa Amisy. Muno Opamo po apa kovo manakoe raugaje mawebe irati vatan tenambe nanawirati ube sambayambe wo awaine mansai.
ROM 10:13 Weye Ayao Amisye mo raura mare, “Are pirati po Amisy awain, opamo Amisye po apaya kakaije rai.”
ROM 10:14 Weti ranivara vatan inta po Ayao Kove ravovo mai rainy, weamo ana wo raranive ma mewena. Muno ranivara wo raranive ma mewena, weamo wanave Amisye ai kakai. Muno ranivara wanave Amisye ai rainy, weamo wo awaine kakai.
ROM 10:15 Wakoe! Ranivara vatane inta de po Ayao Kove ravovo mai jewen, wea umba indati? Kove mamo Amisye po vatan inta matutir indamu wo Ayao Kove ravov. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe, mare, “Kove ngkov irati vatano ude wo Ayao Kovo Amisye raugave mansai!”
ROM 10:16 Weramu vatano Yahudi manuga rausiso Ayao Kove so rai ramu. Maisyare anawae Yesaya po raura no wusyinoe pare, “Amisyo winy! Vatan inta panave ayao reamo raugave so rai jewen!”
ROM 10:17 Maisyare omai ti, wandaen: Vatane wanave arono wo Ayao Kove raraniv, muno wo raraniv arono vatane inta po Ayao Kovo Kristus ravovo mansai.
ROM 10:18 Weramu vemo wamo ratantona maisyare somai nora: “Vatano Yahudi wo Ayao Kove rarani dainy.” Yara syo raura syare wo ranaun to! Maisyare Ayao Amisye mo raura no taiso: “Ayao wo ravove maneka manakoe no mine so rai tenambe to, nto nanto no munije ama ruduke raito tenambe to.”
ROM 10:19 Muno vemo wamo ratantona maisyare somai nora: “Yahudi unanta ana wo raranive rai ramu.” Yara syo raura syare unanta rai to! Weye Musa po Amisye apa ayaowe so raura: “Vatano Yahudi weap, indati Syo wasaveti wapananyanyube weye Syo sya muinye rarorono vatano Yahudi jewene mansai. Muno Syo wasaveti wapari rave weye Syo kove raugaje vatano wantatukambe Rinai nanawije mansai.”
ROM 10:20 Umba Yesaya po raura vambunimbe akato, po vatano Yahudi jewene maura pare: “Amisye apa ayao mi so: ‘Vatano wo rinakani jewene wenanawamo soamo unande Rinai to. Wo rinawaine jewen, weramu taune rinarorono mansai to.’ ”
ROM 10:21 Weramu kawasaeyo Yahudi wonayo Amisy ai, weti Amisye po mansaura pare: “Nugoenta rave Syo vatane wato mawain ude Rinai, weramu makari matu muno ubeta Rinaije ramu.”
ROM 11:1 Umba syo ranajo: “Indako Amisye po taune apa kawasae Yahudi mansamaugo marambe taune Ai to rako?” Weramu indati jewen! Weye wasaemen: taune risyamo vatano Yahudi inta pi risy. Abraham pamo sya anena pije, muno rinavaki no Benyamin apa susye rai.
ROM 11:2 Syo raura nakato syare: Amisye pamo po apa kawasae mansamaugo marambe Aije ramu, nanawirati Po matayao amarom arono wusyinoe. Inya! Wasaemen irati Ayao Amisye rai, wemi mo Elia aura arono Elia parijo vatano Israel mansai weti po awa ana udave rantutibe seo Amisy ai pare,
ROM 11:3 “Amisyo winy, vatane wato wo Nya anawae maotar ti makanive to. Muno tewa oramo anakotare rameseo Naije rai mamo vatane wato wo randami to. Soamo ribuisy ibeto Nai, weramu indati ubeker indamu wo inaubai tavon!”
ROM 11:4 Amisye apa ayao po rasakinav akare Elia ai pare, “Winyamo ntuna mumuimbe jewen. Yara Sya vatane awa wanuije nseo no ribuge kaururum nanawirati risyaura mansai. Vatano nanawije ubeaje yaro titi Baal rai ramu.”
ROM 11:5 Maisyare wemai tavon no nugo naiso: vatano Yahudi mamaun kavinta nanawirati Amisye apaura mansai. Wenawamo Amisye po matayao mamaisyo Apa kove rai.
ROM 11:6 Weramu Po matayao mamaisyo taune awa ana udaijare raije ramu. Weye ranivara awa ana udave ngkove mbewar ti Amisye po matayao ratire, wea indati mamaisyo Apa kove rai ramu. Yara tugae mamo Amisye taune apa kove omi mbewar ti Po matayao indamu apaura mansai.
ROM 11:7 Weti noare rui? Maisyare so: Vatano Yahudi wo unanuije rakani indamu manuga mamo mamai no Amisye amune rai, weramu wo rakanija marudi, unanta rai jewen. Vatano Amisye po matayao obo nawirati unanta rai, yara vatano kaijinta onawamo makari matu Apa waine rai.
ROM 11:8 Maisyare Ayao Amisye mo raura mare: “Amisye po awa ana wo ratantona raveti ngkaumudi, mansamije ntuba, muno mansamarikoame mpapakiri. Weti ndea unumeso unanta ayao tugae raije ramu.”
ROM 11:9 Muno Daud po raura tavon pare: “Amisyo winy, syare Nyo mangke raugaje irati vatano ukakainoanive mansai! Syare awa mangke nande mai papabe arono mananibe awa romane muno awa anaisyo kove rautan. Indati awa mangke raurata irati aviri ntende mo makep; muno raurata irati syeane nsawa mai.
ROM 11:10 Syare Nyo awa ana wo ratantona ravera ngkaumudi indamu wantatukambe ayao tugae rai. Syare awa siuri mangke mpaya mansaije jewen, yara awa mona ngkapapo raija nuge nuganui.”
ROM 11:11 Vatano Yahudi wanui wonae wanave Kristus aiji, weti Amisye ponae mai kobe rako? Weramu indati jewen! Arono vatano Yahudi makirive Kristus ai, weamo Amisye po varore raugaje vatano Yahudi jewene mansai indamu wanave Kristus ai ti Po mapaya awa ayao kakai rai, wirati indamu vatano Yahudi wananyanyube vatano Yahudi jewene mansai.
ROM 11:12 Maisyare omaisy, arono vatano Yahudi wo Kristus awatambe, weamo mo Amisye apa kove raugavo vatano Yahudi jewene mansai. Wakoe! Ranivara vatano Yahudi taune usakinav ti wanave Kristus ai, wea indati Amisye apa kove nseo ti manakoe rave!
ROM 11:13 Vatano Yahudi jewene weap, soamo syare syo raura wasai. Risyamo Amisye po inatutir indamu syo ayao Yesus Kristus ravovo vatano Yahudi jewene wasai. Apa anakero po raugaje rinai somamo syo raura titive.
ROM 11:14 Weye ribeker syare sya anakero no no vatano Yahudi jewene wapa yasyine rai mo sya arakovo Yahudi maveti wananyanyube wasai. Wirati syo sya arakovo Yahudi inta maugavere no Kristusa nui indamu Po mapaya awa ayao kakaije rai.
ROM 11:15 Arono Amisye po kawasae Yahudi matugaro marambe weye wanave jewen, omamo mo unsanda rausiso vatano kaijinta una no mine so mansai indamu Amisye po maugav wakare taune Ai. Maisyare omaisy, Amisye po Yahudi matugaro marambe so ama kove inta no rai, weti arono indati Amisye po Yahudi maugave ude usisa Ai jakato, naije ama kove miridi nseo. Wakoe! Amisye po Yahudi maugave usisa akato wemamo raurata irati vatane inta kovakato no wene ama uga rai!
ROM 11:16 Syare syo ananeneae inta raura: arono inyoe ama mane makauje rai, mane inta mamo raunande Amisye ai indamu mbe rarorombe inyoe umaso mamo Amisye apaura ama mane rai tenambe. Muno kaijinta mo ramai tavon: ranivara inyoe ama ruke mamo Amisye apaura rai, weamo ama aneneme mamo apaura rai tavon. Maisyare wemaisy, kawasae Yahudi awa aneno Abrahama pe Isaka pe Yakoba pe onawamo Amisye apaura mansai, weti awa ajavi wo mampame wenanawamo Amisye apaura mansai tavon.
ROM 11:17 Soamo syo ananeneae kaijinta raura: Inyo saitun ntubai no nawaisy omamo raurata irati vatano Yahudi mansai. Amisye po inyo saitun umaso ama aneneme inta rataota to, umba inyo saitun kaije, omi ntubai no anate rai, ama aneneme inta rataotar ti rantitiki inyo saitun umawe ama tuture rai jakato, umba ntubai kobe. Anenemo rantitiki omamo raurata irati vatano Yahudi jewene wasai, weye weatavondi wapaura kovo namirati Amisye po raugaje aneno Yahudi mansaije rai.
ROM 11:18 Weramu, vatano Yahudi jewene weap, vemo wasararin nora! Muno vemo wapo vatano Yahudi nanawirati Amisye po mamaugo marambe maisyare anenemo rataotare umawe mansaura tatugadi nora. Wasaemen: weapamo anenem bayave, muno aneme omirati mo anaisye raunanto wantainye mo raisye ramu, yara wantainye mo anaisye raunanto aneme mo raisy.
ROM 11:19 Weramu vatano Yahudi jewene inta wasararin dave, wapo ratantona wapare, “Reamirati Amisye anuga no reansai! Weye Po Yahudi inta mamauta maisyare anenemo ramauta wemaisy indamu reamo manigwan.”
ROM 11:20 Arakove, wapa ayao wato no rai tugae, weramu wasaemen: Vatano Yahudi umaso mamauta weye wanave jewen, yara arakove weasaugav akato weye wapanave. Weti vemo wasararin nora, yara wapo Amisye asyaniv, Opi po vatane inta maugav yara Po kaijinta mamauta.
ROM 11:21 Wasaemen: Amisye aemeno taune Apa kawasae Yahudi mansai jewen yara Po inta mamauta, maisyare inyo saitun ama anenemo kakui umawe rataotar ti ramauta ramaisy. Weti ranivara Amisye po taune apa kawasae inta mamauta weye wanave jewen, indati ranivara vatano marane wapanave kobe jewen, weamo Po wasamauta tavon.
ROM 11:22 Weti wamo raen kakavimbe: Amisye pamo apa kove manakoe muno Apa mangke mpanyoan tavon. Amisye po mangke raugaje vatano Yahudi wonayo Aije mansai, yara Po apa kove raugaje irati vatano Yahudi jewene wasai. Muno ranivara wano tawan no Apa kove rai, Amisye anuga ngkovo wasai tutir. Weramu ranivara wano tawan rai jewen, wea indati Po wasamaugo marambe tavon!
ROM 11:23 Muno ranivara vatano Yahudi usakinav indamu wanave kobe, indati Amisye po maugav akato. Weye Amisye bambunin po maugav akare.
ROM 11:24 Vatano Yahudi jewene weap, Amisye po wasaugave wasisa Apa kawasae matavon, raurata irati inyo saitun no anate ama aneneme inta rataotar ti raugav rantitiki inyo saitun namirati ntubai no nawaisye rai jakato. Weapamo vatano Yahudi kakui jewen, weramu Amisye po wasaugave wasisa Apa kawasae matavon. Ranivara Amisye po Yahudi jewene wasaugave wasisa, weamo maweso Ai po taune apa kawasae Yahudi maugav akare. Omamo raurata irati aneneme raugav akare taune ama mote rai jakato.
ROM 11:25 Sya arakovo Yahudi jewene weap, Amisye po wasaugav wasisa Apa kawasae matavon, weramu vemo wasararin wapare wapo anakotare raen tenambe wenora! Tugaeyamo, vatano Yahudi nake inta makari matu ti wonae wanave Kristus aiji, weramu syare wapo Amisye apa bekero ngkokaibe so raen: Yahudi awa makari matu so indati no tawane ramu. Yara manya nava vatano Yahudi jewen nanawirati ude wanave Kristus aije awa wanuije ndea mamai to, naije umba Yahudi awa makari matu namije nsopi.
ROM 11:26 Arono naije indati Amisye po vatano Israel tenam mapaya awa ayao kakaije rai, mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe no wusyinoe rai, Amisye pare: “Akarijo po ayao kakai rapaya indati tipu no Unato Sion, Po Israel maugav ti utavondi ayao mamun mine so rai jakatoe ramu.
ROM 11:27 Weye Sya urairi syo raokaisyo mai nami so: Syo awa ayao kakaije rapaya mai.”
ROM 11:28 Vatano Yahudi ube marovave Amisye ai weye wonayo Ayao Kovo Kristus rai. Wemirati ngkovo vatano Yahudi jewene wasai, weye soamo Amisye po Ayao Kove so raugaje wasai. Weramu Amisye anuga no Apa kawasae Yahudi po mapatimu mansai tutir, weye aemen Apa urairijo po raokaisyo awa aneno Abraham, Isak muno Yakob mansai rai.
ROM 11:29 Weye arono Amisye po vatane mawainde muno Po kove raugaje mai, weamo Apa waine muno Apa kove umaso mamo no tawan tutir, yara Po raugavo mansaora ramu.
ROM 11:30 Vatano Yahudi jewene weap, arono wusyinoe weapamo vatano wabeta Amisye aije jewen. Weramu arono Amisye apa kawasae Yahudi wonae ubeta Aiji, naije Po apa muinye raugaje wasai.
ROM 11:31 Soamo vatano Yahudi ubeta Amisye aije ramu, weti Apa muinye mamo Po rarorono Yahudi jewene wasai indamu masyoto makareye indati Po apa muinye raugaje Yahudi mansai jakato tavon.
ROM 11:32 Weye Amisye aneme mpaya vatan tenambe mansai indamu taune awa ayao kakai mo maokokae kobe, wirati indamu Po apa muinye rarorono mansai tenambe.
ROM 11:33 Tugae, Amisye apa kove manakoe rave! Muno akari mba dave muno Apa ana po raene ntapekan dave! Amisye apa ana po rapatimu mamo ntiti rave, vatane unanta rai kakai. Muno Apa ana po rave mamo vatane ware wo ranyanyuti indamu wo raen, mamaisye ramu.
ROM 11:34 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe, mare: “Vatan inta nanto Amisye apa ana po ratantona rai jewen, Muno vatan inta po ananyao raugaje Ai jewen.
ROM 11:35 Amisye apaura anakotare rai tenambe, weti vatane wo ana inta raunanto Ai ti ware Po awa ranijane, omamo mamaisye ramu.”
ROM 11:36 Weye anakotar tenambe mamo Amisye wepi po ranari vintabo, muno Po raijanande vintabo, muno ama marane mamo makato Ai vintabo. Kangkamambe Aija nuge nuganui! Amin!
ROM 12:1 Inya, sya arakove! Amisye apa muinye manakoe rave, weti risyare ibeker indamu weapo taune wasaunanta no Amisye ai, omamo raurata irati wapa anakotaro wapo rameseo Ai. Weti wapo wasanasine muno wasanuga ratayao terave Amisye ai indamu ana ngkakainoanive inta raen no wasai jewen weti Amisye anayanambe wasai. Wapa ana wapo rave so mirati wapa sambaya mamaisyo Ai.
ROM 12:2 Vemo weatavondi mine so ama ananyao rai nora, muno vemo weataobombe vatano mine so awa ana wo rave rai nora. Yara wapo wasakari raneka Amisye ai indamu Po wapa ana wadatantona ranigwan nggwanyin indamu weapamo maisyare vatano gwanyin. Wea umba wapo Amisye apa bekere raen kakavimbe: Apa bekero ngko dave muno mamaisy omi mo anuga raveti ranayanambe.
ROM 12:3 Amisye po kove raugaje rinai indamu syo Apa ayao ravov, weti syo wasanyao taiso: Vemo wapo taune wasaijaseo titive taune wapa ana wapo ratantona rai nora. Yara syare vatane nanentabo wapa ana wapo ratantona mamaisy, wapo taune wasanuga rataun mamaisyo wapa anave Amisye po ratodi wasai to rai.
ROM 12:4 Syo ananeneae inta raura taiso: Wansanasine mamo ama anakotare manui, maisyare wansakari, wansajoe, wansaneme wemaisy. Muno kotare inta ama anakere ramuinyo inta ama rai, maisyare wansajoe ama anakere ramuinyo wansaneme ama anakere rai. Weti wansanasine ama kotare manui, weramu wansanasine mamo intabo.
ROM 12:5 Weti vatano wamanave Kristus aije wamamo wansaurata irati wansanasine umaso rai: Wamanui rave weramu wambe intabove no Kristus ai. Muno wamo wansaeranande vambinibe weye Kristus po wansanugande tenambe intabove irati anasine rai.
ROM 12:6 Wama anakere mbe kotabe, mamaisyo kovo vambunino Amisye po raugaje vatan nanentabo wansai tutudi rai. Weti sya arakove, ranivara weapamo inta nya kovo vambunino Amisye po raugaje nai mamo nyo Apa ayao nde nai ravov, weamo syare nyo raijar mamaisyo nya anave Amisy ai rarijati.
ROM 12:7 Muno ranivara nya anakero Amisye po raugaje nai mamo nyo vatane maeranande, weamo nyo maeranande kobe. Ranivara Amisye po anakero kurune raugaje nai indamu nyo Apa kawasae mansanyao, weamo nyo mansanyao mavabe.
ROM 12:8 Ranivara Amisye po kovo vambunine raugaje nai indamu nyananyaube, weamo nyananyaube kobe. Ranivara Amisye po nawain indamu nyo nya ananuge muno nya doije ratodijo vatano awa ananuge meweno maije mai, weamo nyo raunande manakoeve mai. Ranivara Amisye po vambunine raugaje nai indamu wimbe akarive vatane mai, weamo nyo mansaugav kobe. Muno ranivara Amisye po anakere raugaje nai indamu nyo muinye raroron irati vatano kaijinta mai, weamo nyo raijaro nanuga ranayanambe rautan.
ROM 12:9 Arakove, syare wapo muinye rarorono vatane mai tugaive, yara vemo wamuinyo mai ndaradambe nora. Wapo anakotaro ngkakainoanive ratugaro marambe, yara wapo ana ngkove raijaro matuve.
ROM 12:10 Weapamo wabe arakobe no Kristus ai, weti syare wamuinyo wasai vambinibe maisyare anui, rijate umuinyo taune mansai no awa yavaruga ramaisy. Muno wapo wapa arakove mansaura titive.
ROM 12:11 Wapo Amisye apa anakere raijaro panyoambe, yara vemo wapononae nora! Syare wapa mayare ntapekan muno wasanuga ntenami wapanapatambe Ai.
ROM 12:12 Wasananibe weye wasanave Amisye amen. Wasatawandi siurije rai. Wapo sambaya raura seo Amisye ai tutir.
ROM 12:13 Syare wasaemeno wapa arakovo wanave Kristus aije mai nanawirati awa ananuge meweno mai ti wapo maeranande awa bekedaije rai. Arono vatano marane ude, wapo maugav usen no wapa yavar.
ROM 12:14 Syare wapo Amisye anajo indamu Po kove raugaje vatano wanakakaive wasai mansai. Tugae, wapo Apa kove ranajo indamu nde mansai, yara vemo wapanaamatambe mai nora.
ROM 12:15 Arono vatane manuga ranayanambe, syare weatavondi wasanayanambe matavon. Arono vatane woyov, wapoyovo matavon.
ROM 12:16 Syare wasaumano wasai vambinibe. Vemo wapare weapi titi rave vatano kaijinta makivan nora, yara syare watantuna vatano awa tame ntiti jewene matavon. Vemo wasararin nora!
ROM 12:17 Arono vatane mansanuga mamuno wasai, vemo wapo mamune rasakinavo mai nora. Yara wapo ana ngkove obo rave indamu mamai no vatan tenambe mansamune rai.
ROM 12:18 Vemo wapayaowi nora, yara wapo unanuije rakani indamu wasanuga nsaumano vatan tenambe mansai.
ROM 12:19 Sya arakovo rimuinyo wasai, vemo wapo mamune rasakinavo vatano wo wasave tatugadi mansai nora, yara wapo varore raugaje indamu Amisye apa parije ntende mai. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe no taiso: Amisye pare, “Risyi syo kakai rasakinavo vatano wo kakai rave mansai. Taune Sya varore mije, indati Syo awa mangke raugaje mai.”
ROM 12:20 Syare wapa ana wapo rave mamo maisyare Ayao Amisye ama ananyao so rai: “Ranivara nya marova maror, nyo anaisye raunanto po raisy, muno awa ngkangkamandi, nyo mana raunanto po ramanam. Nyo rave tai maisy, weamo nya marova so indati samane apa ana po nave tatugadi rai.”
ROM 12:21 Weti vemo wapo mamune rasakinavo vatano manuga mamuno wasaije mai nora! Weye ranivara wapo mamune rasakinavo mai, weamo mamune omi mo wasapinde to. Yara wapo kove raijaro wasai indamu wapo mamune rapinde.
ROM 13:1 Syare vatane nanentabo beto akarijo pemerinta mansai tutudi. Weye pemerinta awa ube akarive omamo wo raugav bintabo no Amisye ai. Muno Amisye opirati po vatane mapatimu ube akarive.
ROM 13:2 Wepirati po pemerinta atayao indamu be akarive wansai, weti vatano are nawirati wonae ubeta pemerinta ai, onawamo maisyare vatano wonae ubeta Amisy ai mansamaisy. Indati awa mangke maje mai.
ROM 13:3 Ranivara vatane apa ana dave mamo mamaisy, weamo pemerinta pa po asyaniv nora. Yara vatano awa udave ngkakainoanive onawirati wo asyaniv. Weti sya arakove, ranivara wabeke damu wapo pemerinta asyanive jewen, weamo wapo anakotaro ngkove bo rave, wea indati pemerinta kangkamambe wasai.
ROM 13:4 Weye akarijo pemerinta pamo Amisye po atutir indamu po wasaeranande. Weramu ranivara wapa ana wadave ngkakai, weamo wapo pemerinta asyaniv weye apa vambunine no irati ai indamu po mangke raugaje wasai. Muno tugaeyamo Amisye po pemerinta atutir indamu po mangke Amisye raugaje vatano wo anakotaro ngkakai rave mansai.
ROM 13:5 Maisyare omai ti, wabeta pemerinta ai indamu vemo mangke Amisye ntende wasai jinta. Muno wabeta ai indamu mamaisyo Amisye apa bekere rai.
ROM 13:6 Muno wemi mbewar ti wapo pajak ravae nanto pemerinta ai tavon. Wapo ravae indamu vatano pemerinta wo awa anakere raijar, namirati Amisye po raugaje indamu wo ranawan.
ROM 13:7 Maisyare omai ti, pajak dako, romano doi rako, ana rui pemerinta po ranajo indamu wapo ravae, weamo wapo ravae kobe. Muno vatano rui vayave ube akarive wasai, syare wabeta mai muno wapo mansaura titive.
ROM 13:8 Arono wapo doije inta ranajo wapo rauga no vatane inta ai, weamo wapavave wapo apa ravae akananto. Weramu syare wapo raijar tutiro wasai mi som: muinye, wemirati syare wapo rarorono wasai vambinibe. Weye are pirati po muinye rarorono vatan tenambe mai, opamo beto Ananyao Musa rai vintabo to.
ROM 13:9 Ananyao Musa mare: vemo nyo anaerere rave inya, vemo nyo vatane mao inya, vemo nyanaonoambe inya, vemo nanuga ntento vatano kaijinta apa anakotaro apaura raije rai jinya. Ananyao tenambe so muno ananyao Amisy kai rui tavon ranugande ratoe intabove so mare: “Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.”
ROM 13:10 Vatano are pirati muinyo apa arakova ai opamo po kakai rave ai ramu. Weti vatano muiny opamo beto Amisye apa ananyao rai tenambe to.
ROM 13:11 Arakove, syare wapo muinye raroron arono naiso weye ama varore indati mare nsopi. Arono wusyin wamanave Kristus aijoe, Apa masyoto pakare raije mamo nggwaravainy, yara naiso Apa pakare mamo mararai kobe to. Weti wade wambesea indamu wamo ana ngkove rarijat.
ROM 13:12 Namane ndentoa kavinta raumandi, sansimane mare ntipu kobe. Weti wamo wama ana wandave ngkakai ravea nsopi, weye anakotaro ngkakai mamo namane amaura rai. Yara wana varo sansimane rai weti wade wamanatatayaube, maisyare naite wo awa anaiyu ratayao indamu usisa marova rai.
ROM 13:13 Syare wamo ana ngkove obo raijar, indamu mamaisyo vatano wanya varo sansimane rai mansamaisy. Arono wapo one rave, vemo wamaeno awije rai nora. Vemo wapo anaerere rave nora muno wapo anakotaro nggwambe rave nora. Vemo wapayaowi nora muno wasanuga mparijo vatane mansai nora.
ROM 13:14 Syare wapa ana wadave mo Amisy Yesus Kristus apa ramaisy. Muno vemo wapo unanui rakani indamu watavondi wapa bekero ngkakainoanive rai nora.
ROM 14:1 Ranivara wapa arakove inta apa anave mayondi, weamo syare wapo augave siso wasatavon, vemo wapo awatambe nora. Muno vemo wapayaowi ai nora, vemo wapare, “Nya ana nyo ratantona mamaisye ramu,” wenora.
ROM 14:2 Vatano nanawirati awa anave ntindimu wo raura ware, “Anaisye kotaro rui vayave wamo rai kai.” Weramu vatano nanawirati awa anave mayondi ware, “Maere ama ine mamo raisyisyi, weti syo anawao obo raisy.”
ROM 14:3 Vemo vatano po maere ama ine raisy po vatano po raisye ramu aura tatugadi nora. Muno vemo vatano po maere ama ine raisye ramu po vatano po raisye aura tantunawi nora. Weye Amisye anuga rausiso Po yaugav tenambe to.
ROM 14:4 Onayamo vatano yanapatambe Ai kava. Weti are nawirati weap?! Wabeanimaibe wapo Amisye apa vatano panapatambe Aije inta aura tantunawi? Amisye wepi be akarive ai, weti Po apa ana po rave raen pare mamai dako jewen dako. Taune Apa varore mije, yara wapa ma jewena! Weti ranivara wapa arakove inta apa anave mayondi, indati Amisye po vambunine raugaje ai indamu po ana mamaisye rave.
ROM 14:5 Vatan inta wo masyote inta rapatimu ware omamo masyoto akoe ma, yara vatano kaijinta ware masyote inta ramuinyo masyoto kaijinta raije ramu, yara mamai tenambe. Syo ananyao so raugaje wasai: Ngko to! Vatan nanentabo nyo rapatimu nanuga rai!
ROM 14:6 Weye vatano napi po masyote inta rapatimu pare masyoto akoe ma, po rave indamu po Amisye aura titive rai. Vatano po maere ama ine raisy, opamo po rave Amisye ai tavon, weye po kove raura seo Amisye aijo rai wusyimbe to. Muno vatano po maere ama ine raisye jewen, opamo po rave Amisye ai tavon muno po kove raura seo Amisye ai wusyimbe tavon to.
ROM 14:7 Arakove, wangkov no mine somamo indamu wamo taune wama bekere obo rarijat omamo jewen. Yara wangkov no mine so indamu wamo anayanambe raugavo Amisye ai. Muno wangkakai mamo maisyare wemai tavon. Weti wangko dako wangkakai rako, wamamo Amisye apaura wansai vintabo.
ROM 14:9 Wemi mbewar Kristus kakai muno kovakato no wene rai to, indamu Opirati Amisyo be akarive vatano nanawirati ugwenen to muno vatano nanawirati ujai ti utantunana nene mansai tenambe.
ROM 14:10 Weti sya arakove, weapamo wapanave Kristus ai kava, weti wabeanimaibe inta wapo wapa arakove maura tantunawi muno wapo awa ana udave rapatimu wapare ngkove ramu? Wabeanimaibe wabeare so? Wasaemen: masyoto makareye wan tenambe wansayai no Amisye amun indamu Po wansanajo wama ana wandave ngkakai muno ngkove rai.
ROM 14:11 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mi som: Amisye pare, “Tugae rave, Sya ana syo raurairive so mare nande: Indati vatan nanentabo ubeaje no Rinamun, wo raura kakavimbe ware Ribui syirati Amisy.”
ROM 14:12 Indati wamamo nanentabo po taune apa ana po rave ranawan po raura kakavimbe no Amisye amune rai.
ROM 14:13 Maisyare omai ti, vemo wapo wasaura tantunawi vambinibe akato inya, yara wapo wasaurana nsopi! Syare wapo raura patimuve no wasanuga rai indamu vemo ana wapo rave inta mo wapa arakove inta augavo ayao kakai raron nora.
ROM 14:14 Risyamo ibe intabove Amisy Yesus ai, weti syo raen anaisye inta raisyisyi jewen. Weramu ranivara vatan inta po ratantona no anuga rai pare, “Anaisye inta mamo raisyisyi,” weamo vemo po rai nora. Anakotaro rui mirati po rakarae pare anaonae ma, weamo anakotaro namije po raisyisyi ai.
ROM 14:15 Weramu syare naemeno nya arakove wato ai. Weye ranivara nya arakove po naen nyo apa anaisyo po raisyisyi raisy, weamo anuga nsosobe. Nya arakove umaso pamo Kristus kakai ai to, weti vemo nya ana nyo raisye mo nya arakova apa anave randami nora! Yara syare naemeno ai, ti kove mamo nyo anaisye wato rai nora.
ROM 14:16 Ranivara nya ana ndaura nyare kovo mamaisy inta mo nya arakove anuga ransosobe, weamo kove mamo nyo rapaya vayave indamu vemo nya arakove po naura tantunawi nora.
ROM 14:17 Weye arono Amisye be akarive wansai, weamo koano anaisye muno koano mana mbe mobe jewen. Yara ana mbe mobe mamo wamamai no Amisye amune rai, wansaumano wansai vambinibe, muno wansananibe weye Anawayo Vambunine no no wansanuga rai.
ROM 14:18 Weye are pirati tavondi Kristus ai tai maisy, opamo po anayanambe raugavo Amisye anuga rai muno vatane wo aura titive.
ROM 14:19 Weti wade wamo unanuije rakani indamu wansanuga nsaumano wansai vambinibe. Muno wamo wansaeranande vambinibe indamu wansanuga mbambunin.
ROM 14:20 Tugae, anaisye mamo inta mbe anaonaeve akatoe ramu. Weramu syare wasaemeno wapa arakovo wepi po anaisye inta raisyisyije ai. Ranivara wapa arakovo napije po wasaen wapo apa anaonae raisy umba mo auga ti po ayao kakai rave, weamo ngkove ramu. Vemo wapo anaisye wato rai nora! Indamu vemo wapo Amisye apa anakero ngkove no wapa arakove anuga rai rangkat nora!
ROM 14:21 Weti ranivara wapa arakova apa anave mayondi tai maisy, kove mamo wapo maere ama ine raisye jewen kai muno wapo angguri ramaname jewen kai. Muno anakotaro rui vayave mo wapa arakove augavo ayao kakai raron, vemo wapo rave nora.
ROM 14:22 Sya arakovo wapanave Kristus aije weap, syare syo raura kakavimbe wasaije so: Anakotaro maisyare maere ama ine rai dako jewen ndako, omamo anakotaro mamaun bayave. Syare vatan nanentabo nya ana nyanave anakotare so rai mamo nyo raokaisyo Amisye obo ai. Weti ranivara vatan inta panave pare apa ana po rave mamo ayao kakai ma jewen, weamo anayanambe. Anayanambe weye apa ana dave ntavondi apa anave rai.
ROM 14:23 Weramu ranivara vatane inta anuga mamaun ti po rakaraebe pare, “Anaisye somamo raisyisyi rako? Syo rai kai rako?” umba po rai kobe, weamo ngkove ramu. Omamo ayao kakaije ma, weye apa ana po rave mo apa anave rarijate ramu. Muno anakotaro rui vayave no no anave rai jewen omamo ayao kakaije ma.
ROM 15:1 Inya, sya arakove! Ranivara wama anave mbambunin, koveamo wamo vatano apa anave mayondi aeranande, muno wansatawandi ai mavabe. Vemo wamo taune wama wansanayanambe obo rakani nora.
ROM 15:2 Syare vatan nanentabo wamo wama arakove aveti anayanambe, muno wamo aeranande indamu apa anave mbambunin.
ROM 15:3 Syare wama ana wandave mo Kristus apa ramaisy. Opamo po taune apa anayanambe rakanije ramu. Maisyare Ayao Amisye mo Kristus aura no wusyinoe no taiso: “Vatano wo Amisye aura tantunawi, onawamo wo rinaura tantunawi tavon.”
ROM 15:4 Ayao Amisye ama mo ratoe tenambe mamo indamu mo wansanyao. Apa Ayao mo wansanyao indamu wansatawandi muno wansanuga mbambunin, wirati wansanaveano Amisye amen.
ROM 15:5 Wepirati po kove raugaje indamu wansatawandi muno wansanuga mbambunin. Ribe sambayambe Ai indamu Po wasauga ti wasaumano wasai vambinibe, mamaisyo Yesus Kristus apa bekere rai.
ROM 15:6 Wirati wea tenambe wasanuga intabove wakangkamambe Amisye ai, wepirati wama Amisy Yesus Kristus apa Aja pije.
ROM 15:7 Syare wasanuga rausiso indamu wapo wapa arakove maugav usisa wasatavon, maisyare muno Kristus anuga rausiso wasai ti Po wasauga wasisa to. Syare wasanuga rausiso wasai vambinibe indamu vatane wo wasaen ti wo Amisye ararimbe.
ROM 15:8 Syare wasaemen Kristus de po vatano Yahudi mansaeranande indamu Po raroron kakavimbe: Amisye pamo teto Apa urairije rai. Apa urairije mamo Po raokokaisyo Yahudi awa anene mansai no wusyinoe.
ROM 15:9 Muno Kristus de tavon indamu vatano Yahudi jewene nao wo Amisye ararimbe weye Po kove rarorono mai. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Amisyo winy, risy kangkamambe Nai no vatano Yahudi jewene awa yasyine rai. Rikinyo ansyerane rai indamu syo Nya tame rararimbe.”
ROM 15:10 Muno Ayao Amisye mo raura nakato mare: “Vatano Yahudi jewene wade! Wasananibe Amisye apa kawasae matavon.”
ROM 15:11 Muno Ayao Amisye ama anemo kaijinta mare: “Vatano Yahudi jewene wade tenambe, wakangkamambe Amisye ai! Vatan tenambe wade wapo Amisye ararimbe!”
ROM 15:12 Muno anawae Yesaya po ratoe tavon pare: “Indati Vatane inta tipu no Isai apa susye rai indamu be akarive vatano Yahudi jewene mansai, muno Webo ai, mansanaveano Amen.”
ROM 15:13 Amisye pamo wansanaveano Amen. Risambayambe Ai syare Po wasauga ti wasananibe rave muno Apa saumane ntairijo wasanuga rai weye wapanave Ai. Muno syare Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje wasai indamu wasanaveano Amisye amene manakoe nseo kobe.
ROM 15:14 Sya arakove, syo wasaen wapa ana wadave ngkove mamo manui rave. Muno syo wasaen wananta Amisye apa ayao rai ntapekan, weti wapo wasanyao rai vambinibe indamu wasanuga mbambunin.
ROM 15:15 Nyovara wao somamo syo ratoe tindimuve wasai weye ribeker wasaemen sya ayaowe rai. Weye Amisye po kove raugaje rinai,
ROM 15:16 Po inatutiro Yesus Kristus apa anakere rai indamu syo Ayao Kovo Amisye ravovo vatano Yahudi jewene wasai. Sya anakere somamo raurata syene awa anakere rai. Syene wo anakotare rameseo Amisye ai, yara risyo weasaugav syo wasaunanta Amisye ai. Weti Amisye anayanambe wasai weye Anawayo Vambunine mo wasanuga ratayao ngkakavimbe to.
ROM 15:17 Risyamo ibe intabove Yesus Kristus ai, weti inanayanambe rikangkamambe sya anakero syo raijaro Amisye aije rai.
ROM 15:18 Apa anakero syo raijar no vatano Yahudi jewene awa yasyine obo mirati syo raura titive. Weye Kristus po vambunine raugaje rinai indamu syo vatano Yahudi jewene maugavere ubeta Ai. Ubeta Ai weye wo sya ayaowe raraniv muno wo sya ana idave raen.
ROM 15:19 Weye Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje rinai indamu syo anapaporainye muno anainame rarorono mai. Weti syo Ayao Kovo Yesus Kristus ravovo tenambe to, syo raija kobe no munijo Yerusalem mansanan nanto no propinsijo Ilirikum.
ROM 15:20 Sya bekere mamo syoroto no munijo maran indamu syo Ayao Kove ravovo vatano nanawirati wo ranaun dainye mansai. Weramu ranivara kuruno kaijinta wo Ayao Kove ravovo no munije inta rai to, weamo risyamo syare syo ravovo no naije akatoe ramu, weye syonae syo anakere rampamo vatano kai awa ma vone raiji.
ROM 15:21 Weti syo Ayao Kove ravovo vatano wo rarani dainye mansai indamu mamaisyo Ayao Amisye mo ratoe so rai, mare: “Vatano nanawirati Apa ayao ravovo mai rainy, indati wo raen kakavimbe. Muno vatano wo Apa ayao rarani dainy, indati unanta rai kobe.”
ROM 15:22 Nugoenta rave syare syoroto syo wasapan no munijo Roma, weramu sya anakere mo rinaoraive syoroto rai.
ROM 15:23 Weramu soamo sya anakero no no munije so mewen to. Tume kakai ribeker syo wasapan, weti
ROM 15:24 syare syo raijore mi wato syo wasapan. Syo wasapana jewen, umba syoroto no propinsijo Spanyol. Syare wansanayanambe tenambe masyote kavinta yai, umbawe syare wapo inaeranande sya unanui anya rai tutir ito no Spanyol.
ROM 15:25 Weramu wabaya rati vavai, weye soamo syare syoroto no Yerusalem indamu syo Amisye apa kawasae una no naije maeranande rati.
ROM 15:26 Soamo syo doije inta raugav syo raunanto arakovo Yerusalem nanawirati awa ananuge meweno maije mai. Doijo syo rauga somamo vatano Yahudi jewene una no Anugano Amisy Makedonia muno Akaya onawirati wo raunande, weye maemeno awa arakovo Yerusalem mansai, ti wo raura patimuve indamu wo doije ranunugambe mai.
ROM 15:27 Muno wo raunande manuga ranayanambe rautan. Wo awa arakove umaso maeranande omamo mamaisy, weye arono manasyinoe vatano Yahudi wenawirati wo Ayao Kovo Kristus raura nanto vatano Yahudi jewene mansai. Weti ranivara vatano Yahudi jewene wo awa arakovo Yahudi maeranande akato, weamo mamaisy, raurata irati wo kove raugakare mai. Weye soamo vatano Yahudi jewene usisa Amisye apa kovo po raugaje Yahudi maije rai tavon to.
ROM 15:28 Weti manasyimbe syare syo doijo ranugane so raunanto arakovo Yerusalem mansai. Arono syo raijara mewen to, indati syare syo wasapan no Roma, umba sya unanui anya rave ito kobe no Spanyol.
ROM 15:29 Arono syore wasai, syo raen Kristus indati po kovo manakoe inta raugaje indamu syo raunande wasai jakato.
ROM 15:30 Sya arakove, Yesus Kristus no no wansanuga rai muno apa Anawayo Vambunine mo wansauga ti wamuinyo vambinibe, weti ribeke dave indamu watavondi rinai kobe ti wamo sambaya rave Amisye aijo rinai.
ROM 15:31 Syare wapo Amisye anajo indamu Po rinaorai jirati vatano wanave jewen una no Yudea mansai. Muno wapo Amisye anajo indamu arono syo doijo ranugane so raunanto arakovo Yerusalem mansai, onawamo wo raugav manayanambe rautan.
ROM 15:32 Muno wapo sambaya raura seo Amisye ai indamu ranivara Po rinamayar, indati syore wasai, inanuga ranayanambe rautan. Muno arono rino wasarijat, indati rinanuga raijaseo mbambunin akato.
ROM 15:33 Syare Amisye tuna wasautan tenambe, Wepirati po kovo saumane raugaje wasanuga rai. Amin!
ROM 16:1 Arakove, syare syo wama arakovo wanya inta rarorono wasai, ama tame mirati Febe. Omamo mo anugano Amisy no munijo Kengkrea maeranande.
ROM 16:2 Wanya somamo wama arakovo wamanave Amisy Yesus ai kava, weti syare wasanuga rausiso rai mamaisyo vatano wanave Yesus ai awa anaube ramaisy. Ranivara ama ana inta meweno rai ti mo ranajo wasai, syare wapo raunanto rai, weye wanya so mo vatane wanui maeranande muno ri tavon mo rinaeranande to.
ROM 16:3 Syo sya kove ranutugore Prisikila muno Akwila yai, onayamo sya arakovo wamo anakero Yesus Kristus raija kava.
ROM 16:4 Sya arakove sonayamo kavintare igweneno inai indamu yo inavijuri kakaije rai. Weti syo kove raura nanto yai weye yo inapaya kakai rai to, muno vatan tenambe una no anugano Amisy no munijo Yahudi jewene utavondi wo kove raura nanto yai tavon.
ROM 16:5 Muno syo kove ranutu tavon irati Amisye apa kawasae nanawirati wanugan ube sambayambe no aya yavare rai. Syo kove ranutu Epenetus ai, opirati sya arakovo inanuga no ai rave. Opamo vatano manasyin dave panave Yesus Kristus ai no propinsi Asia.
ROM 16:6 Syo kove ranutu tavono Maria rai, omamo mo anakere raija panyoambe wasai to.
ROM 16:7 Muno syo kove ranutu irati Andronikus muno Yunias yai, onayamo sya arakovo Yahudi inta nanaije. Onayamo arono wusyinoe reamakova tenambe tanoano makova inta rai. Onayamo arakovo Yesus po matutire inta nanaije, aya anakere mamo vatan tenambe wo raura titive. Arono risya syanave Kristus ai rainy, onayamo yanave wusyimbe to.
ROM 16:8 Syo kove raura tavono Ampiliatus ai, risyamo muinyo ai rave weye ririmbe intabove Amisy Yesus ai.
ROM 16:9 Muno syo kove raura Urbanus ai, opamo wama arakovo wamo anakero Kristus raija kava. Muno kove raura tavon irati Estakis ai, opamo inanuga no ai rave.
ROM 16:10 Kove raura Apeles ai, opamo vatano apa beto Kristus aije raen kakavimbe. Kove raura tavono Aristobulus apa yavaruga mansai tenambe.
ROM 16:11 Kove raura Herodion ai, opamo sya arakovo Yahudi inta pije. Kove raura tavon irati arakovo wanave Kristus ai no Narkisus apa yavaruga mansai.
ROM 16:12 Risyo kove raura Tripena me Triposa me yai. Wanya jirume so yo anakero Amisy Yesus raijaro panyoambe. Muno kove raura tavon irati Persisa rai, wemirati sya arakovo inanuga no rai muno omamo mo anakero Amisy Yesus raijaro panyoambe tavon.
ROM 16:13 Kove raura Rupusa pe apa akoya me yai. Rupusa pamo vatano Amisy Yesus po atayao terave Ai. Muno akoya mamo maisyare taune risya ingkoa mije weye mo rinaeranande rave.
ROM 16:14 Kove raura tavon irati arakovo Asingkiritus, Peregon, Ermes, Paterobas, Ermas, muno arakovo utantuna matavon tenambe mansai.
ROM 16:15 Kove raura arakovo Pirorogus muno Yulia muno Orimpas, Nereus muno apa anama, muno Amisye apa kawasae utantuna matavon tenambe mansai.
ROM 16:16 Wapo kove raura wasai vambinibe weye wabe arakobe no Yesus Kristus ai. Anugano Amisy Kristus tenambe wo kove ranutugore wasai.
ROM 16:17 Sya arakove, syo ananyao so raugaje wasai: Wasyisyaube vatano wayaowi ti wapa anugane mporadi mansai! Wo wasaveti wapananepabe wapa anave rai, weye awa ananyao nsasye irati ananyao tugae wapo raugav nsiso wasanuga rai to rai. Weti wagwaravainyo vatane wato mansai!
ROM 16:18 Weye vatano maisyare so wo wama Amisy Kristus apa anakere raijare jewen, yara taune manasine ama bekere omirati wo rarijat. Mansawa nsiridi ayao rai muno awa ayao manavan, weti wo vatano wantatukambe maponae.
ROM 16:19 Weramu vatan tenambe wo wasaen weapamo wabeto Kristus ai, weti inanayanambe wasai. Ribeker wasakarikuga mbaro anakotaro ngkove rai, weramu anakotaro ngkakainoanive mamo syare meweno wasai.
ROM 16:20 Amisy, opi po kovo saumane raugaje vatane mai, indati pavave Po Anakakai Akoe apinde muno apa vambunino mo wasaijare randamisy indamu wapo atekar asyo no wasajo ate rai. Syare wama Amisy Yesus apa kove no wasautan tenambe.
ROM 16:21 Timotius, wepirati sya arakovo irimo anakero Kristus raija kava, po kove ranutugore wasai. Umba Lukiusa pe Yasona pe Sosipatera pe wo kove raura wasai tavon, onawamo sya arakovo Yahudi inta nanawije.
ROM 16:22 Muno risy Tertius syare syo sya kove raura wasai tavon, weye wambe arakobe no Amisy Yesus ai. Risyirati syo Paulus apa ayaowe ratoe nyovara waowe so rai.
ROM 16:23 Gayus po kove ranutugore wasai, opirati po Paulus rinaugav rinikijo arijat no apa yavar, muno apa yavare mi anugano Amisye ube sambayambe rai. Erastus, wepirati po munijo Korintus so ama doije randi, po kove ranutu wasai. Muno arakovo Kwartus tavondi po kove raura wasai tavon.
ROM 16:24 Syare wama Amisy Yesus Kristus apa kove no wasautan tenambe. Amin!
ROM 16:25 Kangkamambe Amisye ai! Wepirati po vambunine raugaje indamu wapa anave mbambunin mamaisyo Ayao Kovo Yesus Kristus syo ravovo wasai to rai. Ayao umaso mamo rangkokaibeve nugoenta rave.
ROM 16:26 Weramu soamo ayao umaso raroron kakavimbe, mamaisyo Amisy, wepi no pitawabe, Apa bekere rai. Weye Po apa anawae wusyin matutir wo ayao umaso ratoe muno Po vatane matutir indamu wo ravovo vatan tenambe no mine so mansai indamu wanave muno ubeta Ai.
ROM 16:27 Kangkamambe Amisye ai, webo pirati Amisyo apa ana po ratantona ntiti rave! Wamo ararimbe Yesus Kristus apa tame rai ntoa nuge nuganui! Amin! Risy, Paulus
1CO 1:1 Risyirati Paulus, risyamo Amisye po inatutir indamu syo Ayao Kovo Yesus Kristus ravov, mamaisyo Apa bekere rai. Risye wama arakovo Sustenesa pe
1CO 1:2 irimo nyovara waowe so ratoe anugano Amisy wana no Korintus wasai, weapirati Amisye apaura terave wasai weye wabe intabove Yesus Kristus ai. Po wasawain indamu weapamo Apa anugano wadandinit waino wasai, maisyare muno vatan tenambe una no rui rui vayave are nawirati usambayambe Amisy Yesus Kristus ai. Wepirati be akarive vatano nanawije mansai muno be akarive wansai tavon.
1CO 1:3 Ririmare kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno wama Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
1CO 1:4 Anugano Korintus weap, risyo kove raura seo Amisye aijo wasai tutir. Syo kove raura weye Apa kove mamo Po raugaje wasai weye wabe intabove Yesus Kristus ai.
1CO 1:5 Wabe intabove Ai ti Apa kove maweso wasai, anakotare rai tenambe: Po vambunine raugaje wasai indamu wapo Apa ayao raura papirabe muno Po wasakarikuga raneka inda mbar ti wananta ananyao kotare rai.
1CO 1:6 Maisyare omaisy, syo wasaen reamo Kristus aura kakavimbe soamo no matuve wasanuga rai to.
1CO 1:7 Muno Amisye apa kovo vambunine inta meweno wasai jewen, yara Po raugaje wasai tenambe to indamu wapanapatambe Apa anakere rai. Muno naije tavon, weana Yesus Kristus apa de raije ranyut.
1CO 1:8 Kristus po vambunine raugaje wasai ti wabambunin ava nto ama marane rai, indamu arono pakare weapamo ayao kakai ama wame inta no wasai jakato nora.
1CO 1:9 Amisye opamo beto Apa urairije rai. Wepirati po wasawainde to indamu wabe intabove Apa Kavo ai, wepirati wama Amisy Yesus Kristus.
1CO 1:10 Sya arakove weap, wama Amisy Yesus Kristus apa vambunine no rinai weti syo wasawain indamu watavondi sya ayao so rai: Vemo wapayaowi nora, yara syare wapa ayao intabo indamu vemo wapa anugane mporadi nora. Syare weapamo wabe intabove, wasanuga intabo, muno wapa ana wapo ratantona intabo.
1CO 1:11 Sya arakove weap, vatano una no yavaruga Kloe inta ude rinai to, wo raura ware weaparare wasai vambinibe.
1CO 1:12 Ayao mbeti syo wasaura mamo no taiso: Inta weapo wasaura wapare, “Risyamo Paulus wepi itavono ai,” yara vatano kaijinta wo raura ware, “Risyamo Apolos wepi itavono ai,” muno vatan inta ware, “Risyamo Petrus wepi itavono ai,” muno inta wo raura ware, “Risyamo Kristus wepi itavono Ai.”
1CO 1:13 Abo! Wabeanimaibe wapare wapo Kristus aporadi ti panui?! Vemo watavondi rinai jinya weye risyamo vatan bayave pi risy. Risyamo inauseo sawa inyo kapite raijo wasai jewen. Muno wasaugasya kuvuni mana rai indamu watavondijo rinai ma jewen.
1CO 1:14 Arono rino wasautan no wusyinoe, Gayus muno Krispus obo nairati syo yaugasya kuvuni mana rai. Muno rinaemen syo Stepanus muno apa yavaruga maugasya kuvuni mana rai tavon. Obo nao. Yara syo ratantona vatano kaijinta onawamo syo maugasya kuvuni mana rai jewen. Weti syo kove raura seo Amisye ai weye syo vatano kaijinta wasaugasya kuvuni mana rai jewen, weye syonae vatane inta wo raura ware syo maugasya kuvuni mana rai indamu utavondi rinai.
1CO 1:17 Weye Kristus po rinatutir indamu syo vatane maugasya kuvuni omamo jewen. Yara Po rinatutir indamu syo Apa Ayao Kove ravovo vatano wanui mansai. Weti syayao papirabe mine so ama ana ratantona ntiti raije ramu, weye syonae vatane wanave sya ayao ntiti raiji, weaveti Kristus apa kakai no inyo kapite rai ama vambunine meweno rai. Yara syare vatane wanave Kristus obo ai.
1CO 1:18 Vatano wantatukambe Amisye ai ti mangke nuge nuganuije mare nande mai onanawamo wo raura ware, “Ayao Kristus kakai no inyo kapite rai ama ine meweno rai.” Yara vatano wamirati Amisye po wansapaya wama ayao kakaije rai wamamo wamo raura wamare, “Ayao umaso mo Amisye apa vambunine raroron.”
1CO 1:19 Weye Ayao Amisye mo ratoe mi som: Amisye pare, “Vatano ware awa ana wo ratantona ntiti rave nanawamo indati Syo sosobe raugasyo mansai indamu wantatukambe, muno vatano ware awa ana wo ratantona mba dave nanawamo indati Syo awa ramauta indamu rakanive mansai.”
1CO 1:20 Weti vatano makarikuga mba dave nawe, vatano unanta Ananyao Musa rai rave nawe, vatano awa ana ratantona ntiti rave nanawamo mine vone so ama nawa. Muno Amisye po raroron pare mine so ama ana ratantona ntiti ama ine meweno rai.
1CO 1:21 Amisye apa ana ratantona ntiti no taiso: Po rapatimu pare vatano mine so wo aeno makarikuga mbare raije ramu, yara Apa bekere mamo vatano wanave obo nawirati usisa Apa muni kove rai. Muno Po rapatimu pare reama Ayao Kovo Kristus reandavove omi mbewar vatano nanawije wanave, weramu reama ayao wato mamo vatano mine so wo raura ware ama ine meweno rai.
1CO 1:22 Vatano Yahudi onawamo wonae wanave Kristus aiji weye ware wo anapaporainye raen dati. Muno vatano Yahudi jewen onawamo wonae wanave Kristus aiji weye ubekero mine so ama ana ratantona ntiti obo rai.
1CO 1:23 Weramu reamamo Kristus apa kakai no inyo kapite rai webo mirati reamo ravov. Ayao Kovo namije mamo vatano Yahudi wonayo rai muno vatano Yahudi jewene ware ama ine meweno rai.
1CO 1:24 Weramu vatano are nawirati Amisye po mawainde, vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen, onawamo manayanambe Ayao Kovo Kristus rai weye wo raen Kristus po Amisye apa vambunine muno Apa ana ratantona ntiti raroron.
1CO 1:25 Kristus apa kakai no inyo kapite rai omamo vatano mine so wo raura ware ama ine meweno rai, weramu tugae mamo mo Amisye apa ana ratantona ntiti raroron, omi ntitive irati vatano mine so awa rakivan. Muno wo raura ware Amisye apa vambunine meweno Ai weye Apa Kavo Kristus kakai no inyo kapite rai, weramu tugaeyamo Amisye apa vambunine manakoe vatane awa rakivan bintabo.
1CO 1:26 Arakove, syare wasaemen arono manasyin Amisye po wasawain wasisa Apa kawasae mansaijoe. Arono naije weapamo vatano wasakarikuga mbare wanui ramu, muno vatano wabe akarive wanui jewen, muno vatano wapa tame ntiti wanui jewen tavon.
1CO 1:27 Weye Amisye po vatano makarikuga mbare jewen mawainde indamu Po vatano awa ana wo ratantona ntiti no mine so mave samaneve. Muno Po vatano mayondi mawainde indamu Po vatano ubambunin no mine so mave samaneve tavon.
1CO 1:28 Muno Po vatano mamaun no mine so muno vatano awa tame maje mawainde. Muno vatano nawirati vatano kaijinta wo mansaura tantunawi onawamo Po mawainde tavon. Maisyare omaisy, Amisye pare mine so ama anakotaro manakoe muno ntiti ama ine meweno rai.
1CO 1:29 Wirati indamu vemo vatane inta ararin no Amune rai nora.
1CO 1:30 Weye Amisye obo pi bewar ti wabe intabove Yesus Kristus ai. Muno no Kristus ai, Amisye po apa ana ratantona ntiti rarorono wansai no taiso: Kristus po wansaveti wamamai no Amisye amune rai muno wangkakavimbe, muno Po wama ayao kakai rapaya weti mpaya wansai so.
1CO 1:31 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, “Are pirati beker pare ararin, weamo ararino Amisye apa ana po rave obo rai.”
1CO 2:1 Risya arakove weap! Arono ride wasai syo Amisye apa ayao ravovo wasai no wusyinoe, syayao papirabe rave jewen muno syo mine so ama ana ratantona ntiti raura ramu.
1CO 2:2 Weye syo raija matuve no inanuga mamo syo anakotaro mine so inta raura ramu arono rino wasarijat. Yara Yesus Kristus webo pi no inakari rai, ti syo raura terave mamo syare Opamo kakai no inyo kapite rai to.
1CO 2:3 Arono rino wasarijat, rino sya mayondi rautan muno rijaniv ti itutar dave.
1CO 2:4 Muno sya ayao syo raura wasai mamo syayao papirabe mine so ama ana ratantona ntiti raije ramu. Yara arono syo raura wasai, Amisye apa Anawayo Vambunine mo ama vambunine raroron.
1CO 2:5 Wirati wapa anave mamo vemo nsawa vatane awa wo ratantona ntiti rai nora, yara Amisy apa vambunin obo rai.
1CO 2:6 Maisyare wemai damu arono syananyaube no vatano wo Amisye aene matu to awa yasyine rai, weamo syo ana ratantona ntiti inta ranyao mai. Weramu sya ananyao syo raugaje mamo nsasye irati mine so ama ana ratantona ntiti rai, muno nsasyeo akarijo mine so awa ana wo ratantona ntiti rai tavon, weye akarijo nanawiso awa vambunine indati rakanive.
1CO 2:7 Reamo ravovo wasai mamo Amisye apa ana po ratantona ntiti mije. No taiso: arono nuge so ranari rainy, Amisye po rapatimu indamu Po kovo ntiti raunande wansai, weramu Apa ana po rapatimu so rangkokaibeve, weti vatano mine so wantatukambe rai vintabo.
1CO 2:8 Muno akarijo mine so wo raen tavone ramu. Weramu ranivara wo raen datire ma, indati wo Amisy Yesus auseo sawa inyo kapite raije ramu, Wepi apa kove ntiti rave.
1CO 2:9 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Anakotaro Amisye po ratayao tenambe irati vatano umuinyo Ai mansai omamo ntiti rave. Anakotaro namije mamo vatane mansami mo raen dainy, mansamarikoame mo ranaun dainy, muno ntipu no manuga rai rainy.”
1CO 2:10 Weramu Amisye apa Anawayo Vambunine mo anakotaro namije rarorono wansai to. Weye Anawayo Vambunine nanto anakotare rai tenambe muno mo ayao ngkokaibe no Amisye anuga rai raen tavon.
1CO 2:11 Vatane wamamo inta taune pirati po taune apa ana po ratantona raen, yara indati vatano kaijinta wo apa raene jewen. Maisyare omaisy, vatane wamamo inta po Amisye apa ana no aije raene jewen, yara Anawayo Amisy obo mirati mo raen.
1CO 2:12 Ana ratantona mine somamo Amisye po raunande wansai jewen, yara Po taune apa Anawayo Vambunine raunande wansai. Apa Anawayo Vambunine raunande indamu wananta Amisye apa kovo po raugaje wansai rai.
1CO 2:13 Weti arono reamo vatane mansanyao, reama ayao mamo nori rati vatano mine so awa ana wo ratantona ntiti rai ramu. Yara Anawayo Vambunine ama ayao mo raugaje omirati reamo veano vatane mansanyao, nanawirati Anawayo Vambunine no mansanuga rai.
1CO 2:14 Weramu vatano nanawirati Amisye apa Anawayo Vambunine no maije jewen onawamo umayar wavakananto Ama ananyao rai ramu, weye ware ama ine meweno rai. Unanta Ama ananyao rai kakai, weye Anawayo Amisye obo mirati mo vatane mauga ti unanta rai.
1CO 2:15 Yara vatano Anawayo Amisye no wansai wamamo wananta anakotar tenambe rai rui ngkov, rui ngkakai. Wananta anakotare so rai weye Kristus apa ana po ratantona no wansai. Weramu vatano mine so unanta irati vatano wamanave wama ana no wansai raije ramu. Ayao Amisye mo ratoe mare: “Vatane unanta Amisye apa ana po ratantona rai jewen bintabo, weti vatane wo Amisye anyao kakai.” Weramu wamamo Yesus Kristus apa ana po ratantona no wansai.
1CO 3:1 Arakovo Korintus weap, arono ride wasaijoe, weapamo maisyare vatano Amisye apa Anawayo Vambunine no maije jewenoe, yara weapamo maisyare vatano mine so mansamaisy. Weti syo ananyao ntiti inta raura nande wasaije jewen, weye wapa anave Kristus aije mbambunine ramu, maisyare arikainyo tuvane mansamaisy.
1CO 3:2 Arono naije syo wasanyao maisyare arikainy tuvan, weti sya ananyao mamo raurata irati anaisyo nsaumane rai wemi arikainyo tuvane wo raisy. Yara syo ananyao ntiti inta raura wasaije ramu weye arono naije weamamai dainy. Muno naisoamo wamamai dainya nene tavon weye wananta ananyao ntiti rai kobe rainy.
1CO 3:3 Mine so ama vambunine no wasaija nene: Weaparijo vatano kaijinta mai muno waparare vambinibe, weti weapamo maisyare vatano wantatukambe Amisye ai mansamaisy. Mine so ama vambunine mo wasaijar ti wabeare wemaisy.
1CO 3:4 Vatane inta una no wapa yasyine wo raura ware, “Reantavono Paulus ai.” Yara kaijinta una no wapa yasyine wo raura ware, “Reantavono Apolos ai.” Arono wapo rauranare so, weapamo maisyare vatano wantatukambe Amisye ai wemaisy.
1CO 3:5 Weramu risyamo are pi risy? Muno Apolos opamo are pije tavon? Syo raura kakavimbe wasai: Ririmamo vatano ririmanapatambe vayave Amisye ai muno ririmo wasanyao indamu wapanave Amisy Yesus ai. Ririmo anakero Amisy Yesus po raunande reansai tetebe raijar.
1CO 3:6 Reama anakere maisyare ananeneae so ramaisy: Rean tenambe reamo nawaisye ranari: risyirati syo anare rayanyum, muno Apolos wepirati po mana rauvaro rai, weramu Amisye wepi po anare ama tuba rakarimu.
1CO 3:7 Weti ama mbe mobe mamo Amisye, weye Wepirati po ama tuba rakarimu ti ntubai. Yara vatano po rayanyum muno vatano kai po mana rauvaro rai onayamo ibe mobe anakere so rai ramu.
1CO 3:8 Risye Apolosa pe ririma bekere intabo, muno Amisye po rima anakere ama ine raunande vatane nanentabo ririnsai mamaisyo ririma anakere rarijati.
1CO 3:9 Risye Apolosa pe ririmbe arakobe ririmo Amisye apa anakere raijar. Muno weapamo wasaurata irati Amisye apa nawaisye umaso rai. Ananeneae kaijinta mo ramaisy: Weapamo wasaurata Amisye apa yavare rai tavon.
1CO 3:10 Amisye po apa vambunine raugaje rinai, ti syo anakero Amisye ama ruke raugasya maisyare vatano akarije mbar po yavare ama ajije raugasya nteto matuve wemaisy. Mewen, umba vatano kaijinta po yavare ama kaipite ama sare rauseo ntuna ajije umawe ama vone rai. Ananeneae so ama ine no taiso: Risyamo syuisya syo wasanyao to indamu wapanave Yesus Kristus ai, umba kuruno kaijinta ude wasai wo wasanyao akato. Weramu syare reamamo nanentabo reamo Amisye apa anakere raijaro mavabe indamu wapa anave ntindimu, maisyare vatane wo yavare rauseo ntet mavabe indamu ntindimu wemaisy.
1CO 3:11 Yesus Kristus taune aurata irati yavare so ama ajije rai. Opamo intabo dave Amisye po atayao pije, weti Wepirati wapa anave ama ruke pije.
1CO 3:12 Kuruno wo anugano Amisye manyao nawamo awa ananyao raurata irati anakotaro rave yavare ranari rai. Vatan inta nawamo awa ananyao mamai dave, omamo raurata irati emasije, perakije, oramo mamani rave yavare ranari. Orame so matu rave ti taname mo ranene kakai. Weramu vatano kaijinta awa ananyao mamaisye ramu, omamo raurata irati inyoe, insumai ngkanene, vuvije rave yavare ranari. Anakotare so mamaisye ramu weye taname mo ranena mo mangkur. Weti anakotaro rave yavare ranarije so ama matu raen kakavimbe arono taname nande rai. Maisyare wemai tavon arono Yesus Kristus pakare mine so rai, naije tanamo akoe nande ti mo vatan nanentabo awa anakero udaijar no mine so raroron kakavimbe rui mi ngkov, rui mi ngkakai.
1CO 3:14 Weti vatano rui pi apa anakere mamo mamaisy weti taname mo ranen weramu mangkure jewen, vatano napije pamo Amisye po apa anakere ravae arono munije ama akari.
1CO 3:15 Yara vatano rui pi apa anakere mamaisye ramu ti taname mo ranen, indati vatano napije animaumbe weye Amisye po apa anakere ravae ramu arono munije ama akari. Apa anakere rakanive weye mamaisye ramu, weramu taune akanive jewen weye panave Kristus ai. Weti opamo Amisye po apaya weno nuge nuganuije rai, weramu maisyare vatano po taname raukir ti to pusyo amaisy.
1CO 3:16 Syare wananta sya ayao so rai: weapamo wasawaino Yavaro Amisye weye Anawayo Amisye ntuna irati wasanuga rai.
1CO 3:17 Are pirati po Yavaro Amisye randamisy weti wapa anugane mbe intabove akatoe ramu, weamo indati Amisye po vatane wato andami tavon. Weye Yavaro Amisy omamo Amisye taune apave rai, muno weapirati Amisye apa Yavar.
1CO 3:18 Vemo wapo taune wasaponae inya! Ranivara vatan inta po ratantona pare opamo akarikuga mba dave mine so ama ananyaowe rai, weamo mamaisye ramu. Syare po mine so ama ananyao ntiti wato rapaya, yara kove mamo pare opamo pantatukambe no mine so indamu apa ana po ratantona ntiti no Amisye ai.
1CO 3:19 Weye mine so ama ana ratantona ntiti mamo Amisye pare ama ine meweno rai. Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Vatano nanawirati makarikuga mbaro mine so ama ana ratantona ntiti rai onawamo Amisye po awa ana wo ratantona ntiti raveano matopan.”
1CO 3:20 Muno Ayao Amisye ama anemo kaijinta mo ratoe tavon taiso: “Amisye po vatano makarikuga mba dave mansaen tenambe pare awa ana wo ratantona ntiti ama ine meweno rai.”
1CO 3:21 Maisyare omai ti, vemo vatane mansararino awa kurune mai nora, weye Amisye po anakotar tenambe raunande wasai to:
1CO 3:22 Risye Apolosa pe Petrusa pe wapaura reansai tenambe, weye Amisye po reansatutir indamu reamanapatambe wasai. Muno mine som, masyoto naiso muno masyoto makanande omamo wapaura rai weye Amisye po ratayao tenambe indamu mo kove raugaje wasai. Muno wapa kova muno wapa wene mamo Amisye po ratayao indamu Po kove raugaje wasai. Weti wapaura rai tenambe.
1CO 3:23 Muno weapamo Kristus apaura wasai muno Kristus opamo Injayo Amisye apaura Ai.
1CO 4:1 Maisyare omai ti, ribeker syare vatane wo reansatantona reamamo vatano wanapatambe Kristus ai nawirati ream. Amisye po anakere raugaje reansai indamu reamo Apa bekero ngkokaibe raura kakavimbe vatano mine so mai.
1CO 4:2 Arono anakere raugaje vatano panapatambe inta ai, kove mamo po apa anakere wato raijaro matuve muno beto apa akari apa bekere rai vintabo indamu apa akari panave ai.
1CO 4:3 Weramu ranivara weapamo inta wapare wapo sya anakere raura tantunawi, weamo wadaura kai. Muno ranivara akarijo po mangke rapatimu inta po sya anakere raura tantunawi, weamo po raura kai. Weramu taune risyo taune sya ana idave rapatimu jewen: rui mi ngkov, rui mi ngkakai.
1CO 4:4 Inanuga mo sya ana idave raen mare inta ngkakainoanive ramu, weramu risyamo mamai dako jewen dako, syantatukambe rai. Amisy Yesus obo pirati po inaen Po ayao mamaisye rapatimugo rinai.
1CO 4:5 Maisyare omai ti, vemo weapamo wapo vatane awa ana udave raura tantunawi nora, weye Amisy Yesus apa masyoto de raije mamai dainy. Wepirati indati Po anakotaro ngkokaibe no kaumure ama uga raneka vintabo, muno Po vatane awa bekero no manuga rai raniku indamu raen kakavimbe. Arono naije indati Amisye kangkamambe vatan nanentabo mansai mamaisyo awa ana wo rave rarijati.
1CO 4:6 Risya arakove, sya ana syo raura umawe mo Apolosa pe ririnsaura. Ririmbe unanuive wasai indamu wabeta ayao so rai: “Ananyao ratoe no Ayao Amisye rai omamo watavondi obo rai.” Weti vemo wakangkamambe vatan inta ai yara waponayo vatano kaijinta ai, wemai nora!
1CO 4:7 Wabeanimaibe wapare weapamo wapo vatano kaijinta makivan? Anakotaro rui wapaura rai omamo Amisye wepi po raunande wasai! Amisye po raunande wasai, weti wabeanimaibe wasararino rai? Wapare Amisye pamo po inta raunande wasai jewene obo wava! Weti mamaisye ramu!
1CO 4:8 Soamo wasararin wapare ana inta meweno wasai jewen! Wapare kovo vambunino Anawayo Vambunine mo raugaje mamo wapaura rai tenambe to! Muno wapare weapamo wabe akari titive yara reamamo jewen! Abo! Ranivara wabe akari titive omamo tugae ratire ma, weamo reamarinsimbe weye indati weape wambe akari titive tenambe!
1CO 4:9 Weramu mamaisyo risya ana syo ratantona raijamo, vatano Yesus po reansatutire reamamo reambe akarive jewen, yara Amisye po reansaugusya reansayai dijabe. Weti somaisyamo Apa kawasae kaijinta wuisy, yara reamamo reandija dave. Reamaisyare vatano nanawirati mangke raugaje mai indamu ukakai no vatano wanui mansamune wemaisy, ti vatano mine so muno naito Amisye wo reama siuri raen tenambe.
1CO 4:10 Vatano Korintus, wapo reansaura wapare reamamo vatano reamantatukambe weye reantavondi Kristus ai, yara wapo taune wasaura wapare weapi wapa ana wadatantona ntiti weye watavondi Kristus ai! Wapare reamamo mayondi, yara weapi wabambunin! Vatane wo wasararimbe, yara wo reansaura tantunawi!
1CO 4:11 Mui yava unumeso reananta irati marore rai, reansawa ngkangkamandi, ansune meweno reansai weti intabo no reansanasine rai obo kobe. Muno vatane wo reansanepat, reama munije mewen ti reanajiva wanta no we, wanta no we, wana tawan no intai jewen.
1CO 4:12 Reamo anakere raijar reansaneme rai indamu wamo anaisye inta ranijan. Arono vatane wanaamatambe reansai, reamo kove rasakinavo mansai. Arono wo reansanepat, reansatawandi rai.
1CO 4:13 Ranivara vatane wo reansaura tantunawi, reamo ayao kove rasakinav akananto mansai. Ndea unumeso vatan tenambe wo reansave tatugadi maisyare anaingkainyo wo ramauta ramaisy.
1CO 4:14 Risyo ayao umaso ratoe more wasai indamu mbe samaneve wasai omamo jewen, yara indamu syo wasanyao maisyare weapamo taune sya arikainye nawirati weap.
1CO 4:15 Weye wapaura kuruno wo wasanyao Kristus aije mai wanui rave. Weramu vatano wo wasanyao dave ti wapa ajae waino mai onawamo wanui rave jewen. Risyirati manasyin dave syo Yesus Kristus apa Ayao Kove ravovo wasai to, weti risyirati be ajaive wasaijo rai muno syo wasawaino sya arikainye nawirati weap.
1CO 4:16 Maisyare omai ti, ribeker syare watavondi sya ana idave rai weye ribe unanuive wasai.
1CO 4:17 Wemi mbewar syo Timotius atutiro wasai to. Timotius opirati sya arikainyo inanuga no ai rave weye syo anyao ti tavondi Amisy Yesus ai. Muno opirati beto irati Yesus ai tutir. Indati Timotius po wasanyao indamu ananyao itavondi rai weye ibe intabove Yesus Kristus ai omamo wasaemen dai. Wemirati mamaisyo ananyao syo raugaje anugano Amisye mansai no rui rui vayave rai.
1CO 4:18 Vatano una no wapa yasyine inta nawirati mansararin, weye wo rakarae ware vemo indati syakaore wasai ramu.
1CO 4:19 Weramu ranivara Amisye po rinamayar, indati syavave syakaore wasai. Arono naije indati sya ana syo raene mamo vatano mansararine umaso awa vambunino wo wasaugave mamo no rai tugae rako, wayao manakoe vayave rako?
1CO 4:20 Weye arono Amisye be akarive Apa kawasae wansai, wamamo wamayao bayave jewen yara wamo Amisye apa vambunino manakoe raroron.
1CO 4:21 Maisyare omai ti, arono indati risyore weasai, ana rui mirati weabeke dai: Wapare wasararina nene, indati syo wasanyao soowabe. Yara wapare wasakinavo wasararine wato rai, indati inaemeno wasai ti syo wasanyao saumambe.
1CO 5:1 Abo! Syo ranaun inta ware weapo ayao anaerere so rave taune wasaija: Anya inta pakaseo nikijo apa aja apa wanya rarijat. Yara vatano wantatukambe Amisye ai wo ayao anaerere umaso rave ramu, weye ayao kakai manakoe rave ti!
1CO 5:2 Abo! Wabeanimaibe wasamane rai ramu, yara weasararin dave rai?! Syare ngko dave mamo wasakinav wasanimaumbe rai, muno wapo vatano napi po ayao kakaije so rave awatan pusyo anugano Amisye raora.
1CO 5:3 Soamo risyamo rigwaravainyo wasai, weramu inanuga mamo no wasai tutir weti syo raura wasai maisyare risyamo rituna wasatavon no wato: Amisy Yesus apa vambunine no irati rinai, weti syo vatano serere wato apa mangke rapatimu to. Syare wapanugan, wasaemen risyamo inanuga no wasai muno Amisy Yesus apa vambunine no irati wasai, weti wapo mangke raugaje vatane wato ai:
1CO 5:5 Wapo awatambe anugano Amisye raora muno wapo aunanta no Anakakai Akoe ai indamu anasine randamisy. Maisyare omaisy indamu arono munije ama akari Amisy Yesus po anawayoe augav po apaya kakaije rai.
1CO 5:6 Wasararine mamo ngkove ramu. Syare weapamo wasaemen irati ananeneae so rai no taiso: “Ragi ama kamije mamaun dave, weramu mo tepuno manakoe ratipu vintabo.” Ragi wato raurata irati ayao kakaije rai. Weti vemo vatane wato apa ayao kakai maneka ti mo wapa anugane rangkat nora!
1CO 5:7 Yara wapo vatane wato awatambe wasaora indamu weapamo anugano wadandinit, maisyare vatano Israel wo ragi ramauta arono wo Ono Paska rave indamu awa rotije nggwanyin, ama ragije meweno rai. Tugae, syo raen weapamo wadandinit weye Yesus Kristus aunanto ti kakai indamu wasanuga ndandinit. Opamo aurata irati wama maero domba aotar arono Ono Paska rai.
1CO 5:8 Maisyare omai ti, wade wansambayambe, wamo wama anakotaro ngkakainoanive muno wama ayao kakai rapaya ntami, maisyare ragi wusyine ramauta, indamu wantavondi ananyao tugae rai, wansanuga kakuive rautan.
1CO 5:9 Arono nandijawe syo nyovara wao inta ratoe more wasai, syare vemo weatavobombe vatano anaerere ugavo marijate matavon nora.
1CO 5:10 Vatano syo mansaura umaso wenawamo vatano mine so nawa jewena. Tugae, vatano mine so awa ayao kakai ntapekano mansai, wo anaerere ugavo marijat, manuga ntantunaube, wo vatane maponae, muno ubeaje yare rai. Weramu vatano mine so una no rui rui vayave, weti wagwaravainyo mai kakai.
1CO 5:11 Yara sya bekere mi som: vatano po taune aura pare opamo arakovo panave Kristus ai yara anaerere ugavo arija dako, anuga ntantunaube rako, beaje yare rai rako, po vatane maura tantunawi rako, maeno awije rai rako, po vatane maponae rako, weamo vemo weatavobombe irati ai jinya. Muno vemo watantuna wapisyisyo vatano maisyare so matavon inya.
1CO 5:12 Mangke rapatimu vatano mine so mansai omamo risya syo rapatimuge ramu, yara Amisye taune pirati po mangke rapatimugo mai. Yara vatano una no wapa anugane ama uga rai onawamo taune weapirati wapo awa mangke rapatimugo mai. Weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Vatano mamun opamo wapo awatano anugano Amisye raora.”
1CO 6:1 Arono rui weapayaowi, wabeanimaibe wata wapo akarijo pemerinta po mangke rapatimu akani indamu po wapa ayaowije rapatimu wasai? Opamo pantatukambe Amisye ai! Yara weapamo Amisye apa kawasae nawirati weap, weti wabeanimaibe taune wapo anakotare wato rapatimu jewen?
1CO 6:2 Syo raura tugaive: Arono munije ama akari, indati Amisye apa kawasae wamamo wamo vatan tenambe mine so awa mangke rapatimu. Maisyare omai ti, wapare wapo anakotaro mamaun rapatimu, weamo wamamaisy aje!
1CO 6:3 Arono munije ama akari indati wamo naito Amisye awa mangke rapatimu tavon. Weti syo rakarae ana nsosobe mamaun wemi nande masyote yanteter vatano mine wansai, weapamo wamamaisy wapo rapatimu kai.
1CO 6:4 Weramu vatano mato sisa anugano Amisye wasai jewene nao wo anakotare so rapatimu, weamo mamaisye ramu. Weti arono wapayaowi, vemo wata wapo vatano maran maisyare so inta anajo indamu po rapatimu nora.
1CO 6:5 Syo ayao umaso raura indamu mbe samaneve wasai! Inya! Arono arakovo yanave Kristus ai inta yayaowi, syare wapo vatano no no wapa yasyin inta apatimu indamu po aya ayaowije rapatimu. Wapo vatano napirati akarikuga mbar anajo indamu po rapatimu.
1CO 6:6 Abo, anugane weap! Syo ranaun arakov inta parijo apa arakov inta ai ti po augav yirija no akarijo pemerinta po mangke rapatimu obo amun. Akari wato pantatukambe Amisye ai, weti wata ai indamu po wapa ayaowi rapatimu omamo mamaisye ramu.
1CO 6:7 Arono wapayaowi wapa arakove inta ai ti wata wasayai no akarijo po mangke rapatimu amun, omamo mare Anakakai Akoe po wasapinde to. Yara ribeker syare ranivara vatane wo wasave tatugadi rako, wo wasaponae rako, weamo wasatawandi rai vayave kai.
1CO 6:8 Weramu taune weapamo wapo vatane mave tatugadi muno wapo maponae. Abo! Wapo rave taune wapa arakovo wanave mansai tavon. Mamaisye ramu!
1CO 6:9 Vemo vatane wo wasaponae nora, yara syare wananta sya ayao so rai: Vatano ukakainoanive indati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mai matavone ramu, maisyare vatano anaerere uga vo marijat, vatano ubeaje yare rai, anya utitarive anya taune mansai,
1CO 6:10 vatano wanaonoambe, vatano manuga ntantunaube, vatano umaeno awije rai, vatano wo vatano kai maura tatugadi, muno vatano wo vatane maponae. Vatano nanawiso indati mato sisa kawasaeyo Amisye be akarive mai matavone ramu.
1CO 6:11 Wusyinoe weapamo inta wapa ana wapo rave maisyare uma ratodi we ramaisy. Weramu soamo Amisye po wapa ayao kakai wasanuga rarondom indamu ndandinit, muno apaura terave wasai, muno Po wasaveti wamamai no Amune rai, weye wapanave Amisy Yesus Kristus ai muno Amisye apa Anawayo Vambunine ntuna wasanuga rai.
1CO 6:12 Syo ranaun wapare, “Ana rui vayave wambeke dai, wamo rave kai.” Tugae, wapo rave kai, weramu wapa bekere inta mamo mo kove raugavo wasaije ramu. Wapare, “Ana rui vayave wambeke dai, wamo rave kai,” weramu syo raura syare vemo sya bekere inta mbe akarive rinai nora.
1CO 6:13 Muno syo ranaun wapo ayao kaijinta raura taiso: “Vatane inta maror, indati pisyi kai. Weye anabone no indamu anaisye raisyo rai.” Weramu syo raura wasai: arono munije ama akari, indati Amisye po anabone muno anaisye yaupai ti yakanive tenambe. Vatane anasine mamo ratayao indamu manapatambe Amisye ai, muno Wepirati po anasine raeranande. Weti anaerere rave anasine rai omamo mamaisye ramu.
1CO 6:14 Weye wansanasine mamo arono munije ama akari indati Amisye po raijaseo ngkovakato, maisyare Po apa vambunine rave Yesus aijaseo kovakato no wene ama uga rai.
1CO 6:15 Arakove weap, wasanasine mamo rato siso Kristus atavon to. Maisyare omai ti, vemo wapo Kristus anasine umaso raugav akasiso irati wanya anaerere rai jakato nora. Jewen dave!
1CO 6:16 Weye wandaen vatano are pirati nikijo wanya anaerere rarijat, weamo yanasine mbe intabove. Weye Ayao Amisye mo ratoe mare: “Anya to apa wanya rai, yanasine mbe intabove.”
1CO 6:17 Weramu are pirati aokae intabove Amisy Yesus Kristus ai, opamo apa anuga me Kristus anuga me ibe intabove.
1CO 6:18 Nanasine raugav nggwaravainy irati anaerere rai! Vatano anaerere ugavo mansarijat onawamo wo taune manasine raveti nggwambe. Ayao kakai kotar rui vayave vatane wo rave mamo nsasye, mo manasine raveti nggwambe tai maisye ramu.
1CO 6:19 Wasanasine mamo Anawayo Vambunine ama yavare ma. Omamo ntuna no wasanuga rai muno Amisye wepirati po raugaje wasai. Weti weapamo taune wapaura wasai ramu, yara Amisye wepi apaura wasai.
1CO 6:20 Amisye apaura wasai weye Po wasavaeya mpatimu to. Maisyare omai ti, wapo wasanasine ratayao mamai dave indamu wapo Amisye aijaseo titive.
1CO 7:1 Soamo syare syo ayao namirati wapo inanajo rai no wapa nyovara waowe umawe rai raura akanande wasai. Ranivara anya inta pare bauname ramu, weamo baunam jewen kai. Omamo ngkov.
1CO 7:2 Weramu syo raenamo vatane wanui userer. Weti kove mamo anya ubaunam, anya nanentabo awaura wanya mai tutudi, muno wanya awaura anya mansai.
1CO 7:3 Weti koveamo anya pamo nikijo apa wanya rarijat muno wanya mamo nikijo ama anya arijat.
1CO 7:4 Wanya amaura taune ranasine raije ramu, yara ama anya apaura rai tavon. Muno anya pamo apaura taune anasine raije ramu, yara apa wanya amaura rai tavon. Weti vemo yo yanasine ramavugo yai vambinibe nora.
1CO 7:5 Weramu anya muno wanya inta wuribaunam to ripamo ranivara inta winyare wino mumuimbe indamu wimbe sambayambe Amisye ai masyote inta yai, weamo syare ripayao wusyimbe rati umba wimbe sambayambe kai. Yara vemo rigwaravainyo risai nugoenta rave nora. Wimbe sambayambea mewen, umba ripakare ripanya kava maisyare vatano ibaunam indamu vemo Anakakai Akoe po risatopan. Weye ripa bekero vauname ntapekano risai weti risatawandi rai mamaisye ramu.
1CO 7:6 Ayao umaso mamo mbe ananyaube wasai, yara syo wasantitidi rai omamo jewen.
1CO 7:7 Risyamo Amisye po kovo vambunine raunande rinai ti ibauname ramu. Weti ngko dave tavon ranivara vatan tenambe ubauname jewen tavon maisyare rinamaisy. Weramu Amisye po kovo vambunine raunande vatane mai mamaisyo Apa bekere rai. Po kovo vambunine raunande inta ai inda baunam nora, weramu Po kovo vambunine raunande vatano kaijinta ai indamu baunam.
1CO 7:8 Vatano ubauname jewen muno wanya kavini wenawamo vemo ubaunam nora, yara ibeker syare una vayave maisyare rinamaisy.
1CO 7:9 Weramu ranivara awa bekero vauname mamo mbambunin ti matawandi rai kakai, weamo syare ubaunam kai. Weye kove mamo ubaunam, vemo awa bekero vauname nseo manakoeve ti matawandi rai kakai nora.
1CO 7:10 Yara nde irati vatano ubaunam to mansai, sya ananyao syo raugaje wasai mi so: (Ananyao somamo taune risya ananyao ma jewen, yara Amisy Yesus apa ma.) Wanya mo ama anya aovan to, vemo mo auguje akato nora.
1CO 7:11 Weramu ranivara mo auguje, kove mamo mo ama anya umawe aneme raijar umba makare mo aovan akato. Yara monae, weamo no vayave kai, weramu vemo mbaunam akato nora. Muno sya ananyao syo raugaje anya baunam to ai mamaisyo ananyao syo raugaje wanya raije ramai tavon.
1CO 7:12 Soamo syo ananyao inta raugaje wasai jakato (muno taune sya ananyao mi so, Amisy Yesus apa ma jewen). Ananyao so syo raugaje anya, wanya weapirati wabaunam to wasai. Ranivara anya inta pamo panave Kristus ai weramu apa wanya manave rainy, sya ananyao syo raugaje yai no taiso: Anya, ranivara nya wanya manave Kristus ai rainy weramu mbekero no tawano nai, weamo syare vemo nyo rauguje nora. Indati Amisye po nya wanya raeranande weye winyamo nyanave Kristus ai. Muno ripa arikainye wenawamo Amisye po maeranande weye nyanave Kristus ai, weti wo vatano wantatukambe Kristus ai awa arikainye mansamaisye jewen. Indako nya wanya mo nya anave raen, wea indati ntavondi manave Kristus ai tavon dako? Weramu ranivara monae manave muno monae no tawano nai, weamo moronto kai. Weye Amisye po wansawain indamu wangkovo saumane ama uga rai. Ranivara nya wanya nin kobe muno nyare wimbaunam akato, weamo wimbaunam kai. Muno nde irati arakovo wanya wapanave weapirati wabaunam to wasai, sya ananyao mamaisyo umawe rai: Ranivara nya anya wepi panave Kristus ai rainy bekero no tawano nai, weamo syare vemo nyo auguje nora. Indati Amisye po nya anya aeranande weye winyamo nyanave Kristus ai. Indako nya anya po nya anave raen, wea indati tavondi panave Kristus ai tavon dako? Weramu ranivara ponae panave muno ponae no tawano nai, weamo poroto kai. Indati nyare wimbaunam akato, weamo wimbaunam kai.
1CO 7:17 Ananyao syo raugaje anugano Amisye mansai no rui rui vayave no taiso: Syare vatan nanentabo no tawan no apa varoro rui mirati Amisy Yesus po rapatimugo ai arono manasyin Amisye po awainoe.
1CO 7:18 Maisyare so: vatano Yahudi wo koano sunat rarijat, weramu vatano Yahudi jewen wo rarijate ramu. Weti arono vatano Yahudi inta panave Yesus ai, weamo po koano Yahudi wato rarijat kai. Muno arono vatano Yahudi jewene inta panave Yesus ai, weamo vemo be sunative inya.
1CO 7:19 Weye vatane ube sunative rako jewen dako, omamo ama ine meweno rai kava. Yara mbe mobe mamo wambeto Amisye apa ananyaowe rai.
1CO 7:20 Syare vatan nanentabo po apa varore raijar maisyare arono manasyinoe Amisye po awain ti panave Yesus ai.
1CO 7:21 Weti syo raura vatano aro wasai: Arono Yesus po wasawainde ti wapanave Aijoe, wapa wabe arove mo wasaijar tutir, weramu vemo mo wasanuga ransosobe nora, yara wapanapatambe wapa akari ai kobe rave. Weramu ranivara wapa akari anuga ngkovo wasai ti po wasapaya wapa wabe arove wato rai, weamo wata kai, wasanuga ranayanambe rautan.
1CO 7:22 Wasaemen: arono Amisye po vatano aro inta awain ti panave Amisy Yesus ai, weamo vatano napije soamo maisyare apaya to, weye Amisy Yesus po apaya apa ayao kakaije rai. Weramu arono Amisye po vatano aro jewen inta awain, wea soamo Kristus apave ai ti opamo maisyare Kristus apa vatano panapatambe Ai pije.
1CO 7:23 Amisye apaura wasai weye Po wasavaeya mpatimu to. Maisyare omai ti, vemo wabe arove irati vatane mansai jakato nora.
1CO 7:24 Weti risya arakove weap, syare vatan nanentabo no tawan no apa varore rai maisyare arono manasyinoe Amisye po awain ti panave Yesus Kristus ai wemaisy. Muno no tawan irati Amisye ai.
1CO 7:25 Soamo syare syo ayao vatano ubauname jewene raura kakavimbe. Anakotare somamo Amisy Yesus po ananyao inta raugaje jewen, weramu syare syo sya ana syo ratantona raura. Risyamo vatano Amisye po apa muinye rarorono rinai, weti wapanave sya ayao rai omamo mamaisy.
1CO 7:26 Anakotaro nsosobe nande wansai manui no mine vone so. Maisyare omai ti, syo ratantona syare vatan tenambe una tawan no awa varoro Amisye po raugaje mai rai.
1CO 7:27 Weti nde irati anya baunam to ai, sya ananyao mamo vemo po apa wanya rauguje nora. Yara nde irati vatano bauname jewene ai, syare vemo po wanya raovan nora.
1CO 7:28 Weramu anya napirati po wanya raovan, po raovane somamo ayao kakai ma jewen. Muno wanya namirati mbaunam, omamo ayao kakai ma jewen tavon. Vatano ubaunam, indati anakotaro nsosobe manui nande mansai jaje. Weti sya ananyao umawe syare, “Vemo wimbaunam nora,” omamo syo raugaje indamu vemo ana nsosobe nande wasai nora.
1CO 7:29 Risya arakove weap, wama masyote no mine vone so manui akatoe ramu. Maisyare omai ti, arono naiso kobe syare watavondi ananyao so rai: Anya wo wanya raovan to, syare vemo wo awa wanya obo ratantona inya, yara wo Amisye apa anakotare ratantona tavon.
1CO 7:30 Vatano woyov wenawamo, syare vemo wo awa anakotaro manimaumbe rai obo ratantona nora. Muno vatano wugoen wenawamo, syare vemo wo awa anakotaro manayanambe rai obo ratantona nora. Muno vatano wo ananuge ramavun ti awaura rai wenawamo, vemo wo awa ananuge umaso bo ratantona nora, weye awa ananuge indati raumandi jaje.
1CO 7:31 Raura tumaimbe, anakotaro rui vayave no mine somamo vemo wamo obo ratantona tutir inya, weye mine so muno ama anakotar tenambe indati raumandi vintabo.
1CO 7:32 Ribeker syare vemo wasanuga mamauno anakotaro mine so rai nora. Vatano bauname jewen, weamo anuga no irati Amisye obo ai. Po atantona tutir pare, “Animaisye mirati syo rave indamu Amisye anayanambe?”
1CO 7:33 Weramu anya po wanya raovan to pamo anuga no irati anakotaro mine so rai. Po ratantona tutir pare, “Animaisye mi syo rave indamu sya wanya ranayanambe?”
1CO 7:34 Maisyare wemaisy, weti apa ana po ratantona manui, nanto nande anakotaro mine so rai. Wanya mbauname jewen muno wanya ngkamuramo mansae wenawamo manuga no irati anakotaro Amisye rai. Weti ubeker tutir indamu awa ana udave muno awa ana wo ratantona mo anayanambe raugavo Amisye ai. Yara wanya mbaunam to omamo ranuga no irati anakotaro mine so rai. Muno ama ana mo ratantona mamo mare, “Animaisye mi syo rave indamu sya anya anayanambe?”
1CO 7:35 Weti vauname mamo syo wasaoraive mamo jewen, yara anakotare umaso syo raura indamu ngkovo wasai tutudi. Sya bekere mamo wapo ana mamaisy obo rave, muno wasanuga ntenami wapanapatambe Amisye ai, wapo Apa bekere obo ratantona yara wapo anakotaro kaijinta ratantona nora.
1CO 7:36 Arono nandijawe wapo inanajo anakotaro kaijinta rai tavon, no taiso: Anya inta po apa vainye rave wanya inta rai, weramu po raura patimuve to pare, “Maneai rati,” weti animaisye mi po rave arono apa bekero pare niki wanya so rarijate mamo po ransopi kakai? Anya wato pare, “Abo! Sya ana syo ratantona wanya so rai mamai kobe ramu. Weti indako kove mamo ririmbaunam kai rako?” Sya ananyao syo raugaje ai mamo po raovan kai, weye vauname mamo ayao kakai ma jewen. Weti syare anya tavondi taune apa ana po ratantona rai. Ranivara pare atawandi apa bekero manakoe irati apa wanya po vainye rave raije rai jewen, weamo baunam kai. Weramu ranivara po rapatimu anuga rai pare atawandi rai, weamo maneai kai. Apa ana po rave somamo ngkov.
1CO 7:38 Maisyare omai ti, vatane po apa wanya raovan omamo ngkov. Weramu vatane bauname jewen omamo ama ngkov ntiti rave kobe.
1CO 7:39 Wanya mbaunam to mamo ama vauname so mo ama anap pe yaokaisy ti matu. Vemo mo auguje inya. Weramu ranivara ama anya umaso kakai, weamo ananyao vauname mo wanya so raokaisy akatoe ramu yara mpaya rai to. Weti are pirati ranuga no ai, weamo po raovan akato kai. Weramu syare anya wato pamo vatano panave Amisy Yesus ai.
1CO 7:40 Weramu no irati risya syo ratantona rai, syare wanya umaso mbaunam akato jewen kai omamo ama ngkove manakoe rai. Taune risyo ananyao raugaje tai maisy, weramu syo ratantona Anawayo Amisye no rinautan arono syo raura so.
1CO 8:1 Arono nandijawe weapo anakotaro anaisyo rameseo yare rai ranajo rinai. Weti syare syo ananyao raugaje wasaijo rai. Syo raen vatane inta una no wapa yasyine rai ware, “Wan tenambe ana wamo raene mamo manui rave to.” Tugae, wamo anakotaro manui raen, weramu vemo wansararino rai nora. Yara muinye mamo ama ngkove mo ana raene umawe rakivan, weye arono wamuinyo wama arakove mai, weamo wamo manuga raijasea mbambunin.
1CO 8:2 Are pirati ararin pare apa ana po raene mamai to, opamo po raen dainya nene muno nanto rai rainy.
1CO 8:3 Yara vatano muinyo Amisye ai, opamo Amisye po aen.
1CO 8:4 Wapa ana wapo inanajo rai no taiso: Wapare maero rameseo yare rai mamo wamo ama ine rai dako jewena e? Syare syo raura kakavimbe wasai. Wamo raenamo yare omamo Amisy tugae jewen. Amisye pamo intabo pa, muno kaijinta no intai ramu.
1CO 8:5 Vatano wantatukambe Amisye ai onawamo wanave ware awa “amisye” wanui una no naumo warae muno una no mine so rai. Muno anakotaro vatano mine so usambayambe rai muno ubeta raije manui.
1CO 8:6 Weramu wamamo wamanave Amisye pamo intabo pa, Wepirati Injayo Amisy. Wepirati po anakotare ranari vintabo, muno Po vatane wansanari indamu wamanapatambe Ai muno wansambayambe Ai. Muno wama Akarijo Titi pamo intabo, Wepirati Amisy Yesus Kristus. Wusyinoe Injayo Amisy po Yesus Kristus atutir indamu Po anakotaro mine so muno anakotaro naumo warae ranari tenambe. Muno Amisy Yesus opirati po kovo wanyine raugaje wansanuga rai.
1CO 8:7 Weramu wama arakove inta unanta anakotare umaso raije ramu weye awa anave ntindimu rainy. Wusyinoe usambayambe yare raive, weti soamo ranivara wo maere ama ine inta raisy, wo ratantona ware, “Abo, maere ama ine somamo vatan inta po raunanto yare rai to!” Weti arono wo raisy, wo rakarae wo ayao kakai rave, weti mo manuga ransosobe weye awa anave mayondi.
1CO 8:8 Weramu wo anaisye umaso rai dako jewena rako, mamai bayave, weye anaisye mamo mo mansaugav mararaijo Amisye aije ramu. Wamo anaisye raisy omamo mo Amisye aveti anayanambe wansai jewen. Nsakinav akareamo wamo anaisye raisye jewen omamo mo Amisye aveti parijo wansai tavone ramu.
1CO 8:9 Weti anakotare so wapo rave mamaisyo taune wapa bekere rai. Weramu wasyisyaube! Vemo wapa ana wadave inta mo vatano awa anave mayondi maugavo ayao kakai raron nora.
1CO 8:10 Maisyare so: Weapamo inta watantuna wapisyi no yavaro sambayambe yare rai weye wapo raen anaisye mamo anakotaro Amisye po ratore ramu. Weramu ranivara wapa arakove inta napirati apa anave mayondi po wasaen, indati pare tavondi po anaisyo rameseo yare rai raisy. Po raisy, weramu po yare wato bo ratantona weti ngkakai jirati ai.
1CO 8:11 Weapamo wapo anakotaro anaisye umaso raen omamo Amisye po ratore ramu, weramu wapa arakove wato apa anave mayondi ai ti po raen kobe jewen, weti mo augabe ti apa anave mandamisy. Kristus kakai indamu Po wapa arakovo napije apaya apa ayao kakaije rai, weti wabemo wapo apa anave randamisy inya!
1CO 8:12 Ranivara wapo apa anave mayondi randamisy, weamo ayao kakai ma. Maisyare omaisy, wapo ayao kakai rave irati Kristus taune ai tavon to ije.
1CO 8:13 Maisyare omai ti, risyamo syare ranivara syo maere ama ine raisye mi mbewaramo sya arakove inta po ayao kakai rave, wea indati syo inta raisy akato jewen kai. Wirati inda vemo syo sya arakove augavo ayao kakaije raron nora.
1CO 9:1 Anakotaro rui vayave syare syo rave, weamo syo rave kai. Risyamo vatano Amisy Yesus po inatutiro Apa anakere rai pi risy. Muno risyamo syo wama Amisy Yesus aeno taune inamije rai to. Weramu syo ranaun vatane inta wonayo rinai ware risyamo Yesus po inatutire jewen. Ranivara vatano kaije wo raura tai maisy, weamo wo raura kai. Weramu weapo raura tai maisy omamo mamaisye ramu, weye sya anakere ama ine mamo anugano Amisy weap, weye wapanave Ayao Kovo Yesus rai arono manasyinoe syo ravovo wasai to. Weti wapanave Amisy Yesus aije mo raroron kakavimbe risyamo vatano Po inatutiro Apa anakere rai pi risy!
1CO 9:3 Inya, vatano weapirati waponayo sya anakere rai weap! Wapare wapo sya anakere ranyanyuti vayave, weamo syo inaura kakavimbe no taiso:
1CO 9:4 Risyamo vatano Amisy Yesus po inatutiro Apa anakere rai, weti sya anaisye, sya mana idamaname mamo vatano syo mansanyao wo raunande omamo mamaisy.
1CO 9:5 Arakovo kaijo Amisy Yesus po matutire wenawamo wo awa wanya maugav tavono awa unanui anya rai. Muno arakovo Petrusa pe Yesus apa rijate nawe wo awa wanya maugav tavon. Risyamo ibaunam dainy, weramu syo ratantona ranivara syare syo wanya manave Yesus aije inta raovan datire, indati syo raugav ntavono sya unanui anya rai omamo mamaisy.
1CO 9:6 Indako risye Barnabasa pe riribuim irati irima anaisye mamo taune ririmo rakani terave rako? Syo ratantona mamaisye ramu, weye arakovo kaijo Amisy Yesus po matutire nawamo awa anaisye raunande mansai.
1CO 9:7 Wamo raen vatane wo anakere raijar, weamo wo ama ine raugavo taune mansamarom. Wandaen tavon naite pamo po anakere raijar, weamo doije rave avae. Vatano po anggurije rayanyum apa nawaisye rai pamo po ama mane raisy. Muno vatano po maero kambine rakum pamo po ama ukame ramanam.
1CO 9:8 Anakotare umaso mamo vatane awa ana udaura obo ma jewen, yara Ananyao Musa mo raura tavon.
1CO 9:9 Weye Ananyao Musa ama ayao inta mo ratoe mare: “Winyare nyo sapije inta auga damu po anakero nawaisye raijar, vemo nyo aoraijo po kasyambero no no nawaisyo namije inta raisy inya. Yara po rai kai, weye po anakere raijaro panyoambe.” Weramu sapi obo pirati Amisye po aeranande jewen.
1CO 9:10 Yara wamirati Amisye po wansaura ayao umaso rai. Weye vatano wo nawaisye rayare muno vatano wo anare rayanyum, wo rave weye wanave indati wo ama ine raugav.
1CO 9:11 Arakove weap, syo raura ananeneaebe umaso indamu wapo ranaun. Arono reamo Amisye apa ayao ravovo wapa yasyine rai, omamo raurata irati vatano wo iru kamije rangkiki no nawaisy. Weti maisyare muno vatane wato ubeker wo nawaisy ama ine raugav wo raisy, maisyare omai tavon reambeker wapo ana inta raugavere reansai. Muno syo ratantona wapo raunande reansai omamo mangkeo wasai jewen.
1CO 9:12 Ranivara arakovo kaijo Yesus po matutire manave wasamen indamu wapo awa ana ubekedaije raunande mai, weamo reamamo reansanave wasamen wapo rave reansai mamo mo arakovo kaije so awa rakivan bintabo, weye reamirati vatano reamo wasanyao indamu wapanave. Weramu mansanan ava naiso reamo wasanajo ana reambekedaije inta rai rainy, weye reamonae. Yara reamo anakotare ranawan tenambe indamu Ayao Kovo Yesus maneka manakoe, vemo nanto ana sosobe inta rai nora.
1CO 9:13 Wapo raen vatano wo anakere raijar no Yavaro Amisy ama uga rai wenawamo awa anaisye raunande. Muno arono maero rameseo Amisye ai no tewa orame mamo ratodi, vatano wanapatambe Yavaro Amisye ama uga rai wo maere umaso ama nake inta raugav inda wo raisy.
1CO 9:14 Amisye po rapatimu tavon to pare arakovo wo Ayao Kovo Yesus Kristus ravov irati vatano wanui mansai wenanawamo, vatano wanui nanawije wo doije ndako anaisye raunande mansai.
1CO 9:15 Risyamo syo Ayao Kovo Yesus ravovo wasai to, weramu syo ana inta ranajo wasai jewen bayave. Muno syo ratoe no so indamu weapo ana inta raunande rinai mamo jewen tavon. Weti ranivara marore po rinaubaisy, weamo rikakai kai, weramu vemo vatane inta wo inaorai rikangkamambe anakotare so rai nora: syo wasanajo ana inta raije ramu arono syo wasanyaube.
1CO 9:16 Risyamo syo Ayao Kovo Yesus Kristus ravovo vatano wanui mansai, weramu rinararin dai ramu, weye anakere somamo risya ma jewena, yara Yesus Kristus wepi po rinatutir patimuve rai to. Weti ranivara syo Ayao Kove so ravove jewen, wea indati Amisye parijo rinai.
1CO 9:17 Ranivara anakere somamo taune risya bekere ma umba syo raijar, indati syo doije ratande rinai kai. Weramu syo raijaro taune risya bekere rai ma jewena, yara anakero Ayao Kove ravove somamo Amisye wepi po raugaje inda syo raijar.
1CO 9:18 Anakere somamo syo doije ratande taune rinai jewen, weti ama ine no tai rui? No taiso: Inanayanambe weye syo Ayao Kove raugaje mawebe vatano wanui mansai. Muno syo vatane wato manajo indamu wo sya doije, sya anaisye raunande weye syo mansanyao oma jewen.
1CO 9:19 Risyamo vatano aro pi risya jewena, muno vatan inta po inantitidi indamu syanapatambe ai jewen tavon. Weramu inaparari syo vatane kotar rui vayave mansamaisy indamu syanapatambe mai, wirati syo vatano wanui rave inta maugava ude Yesus Kristus ai. Weti syo rave taiso:
1CO 9:20 Arono rui rituna vatano Yahudi matavon, weamo ribeare vatano Yahudi mansamaisy indamu syo vatano Yahudi maugav ude Yesus Kristus ai. Vatano Yahudi onawamo wo Ananyao Musa raijaro matuve, weti rituna matavon, weamo syo Ananyao Musa raijar tavon indamu syo vatano nanawije maugav ude Kristus ai.
1CO 9:21 Yara arono rui rituna vatano Yahudi jewene matavon, weamo sya anabe mo awa ramaisy. Vatano Yahudi jewene onawamo wo Ananyao Musa raijare ramu, weti rituna matavon, weamo itavondi Ananyao Musa rai jakatoe ramu, yara itavondi vatano Yahudi jewene awa anaube rai indamu syo maugav ude Kristus ai. (Weramu rino akirive Amisye apa ananyao raije ramu weye ribeto Kristus apa ananyaowe rai tenambe tutir.)
1CO 9:22 Nde irati vatano awa anave matu rainy yara mayondi mansai, risyamo ritavondi awa mayondi rai, indamu syo vatano mayondi so maugavo awa anave rai inda mbambunin. Maisyare omai ti, nde irati vatane kotaro rui vayave, risyamo sya anabe mo mansamai bintabo indamu syo vatano wanui inta maugav ude Kristus ai wirati Po mansapaya awa ayao kakaije rai.
1CO 9:23 Anakotar tenambe so syo rave indamu Ayao Kovo Yesus Kristus maneka manakoe muno ama kove mamo ritavondi risyaura rai tavon.
1CO 9:24 Syo ananeneae inta raura so: Wapo raen ranivara unanui inta ratayao vatane wansanan dai indamu awa vambunine raen dai, vatan tenambe so wansanan weramu vatane intabo pui dave indati apaura ama ine rai. Maisyare wemaisy, syare wantavondi Yesus Kristus ai kobe rave maisyare vatano wansanan umawe mansamaisy indamu masyoto rijat indati wamaura ama kovo Amisye po ratayao wansamarome rai.
1CO 9:25 Vatano ware utavondi ansanane so rai wenawamo wo mansanasine raeranande muno matawandi anakotare rai indamu mansanasine mbambunin. Wo raveare somaisy weye arono vatane wanugan wansanan, ubeker indamu wo ama ine raugav. Weramu ansanane umaso ama ino namije omamo no tawane ramu. Yara wamamo wansatawandi anakotare rai muno wamo Amisye apa anakere raijaro panyoambe indamu indati wamaura ama ine rai, wemi no pitawabe.
1CO 9:26 Maisyare omai ti, risyamo maisyare vatano pansanan panawadi apa bekero to raije rai omamo po raen dave to. Ananeneae kaijinta mo ramaisy: vatano yare itatukambe, weamo itatukambe tutir indamu inta po inta apinde. Weti risyamo maisyare vatano itatukambe so inta pi risy.
1CO 9:27 Risyi syo vatano kaijinta mansanyaube indamu awaura irati Amisye apa kovo no pitawabe rai, weramu vemo riparande taune rinai nora! Weti ibe akarive inanasine so rai muno syo raeranande indamu vemo bekero ngkakainoanive mo inatopan nora. Wirati indamu arono syo vatano kaijinta mansanyaubea mewen, weamo ri tavon risyaura Amisye apa kovo no pitawabe rai, yara vemo Amisye po rinaura pare rimamaisye ramu wenora.
1CO 10:1 Risya arakov weap, ribeker syare wasaemen wama aneno wusyine mansai, animaisye mirati nande mansai arono utavono Musa ai. Weye Amisye po kamayo inta ratutir indamu mo mansaugav arono wanya. Muno Mayano Nijam mamo wo raotar wanya majoe rai yara umanutu no waro ramu.
1CO 10:2 Kamayo muno mayan umaso mamo mbe rarorombe wama anene onawamo utavondi awa akari Musa ai, maisyare muno vatane maugasya kuvuni mana rai mamo mbe rarorombe onawamo utavondi awa akarijo Kristus ai.
1CO 10:3 Wama anene onawamo Amisye po anaisye raunande indamu wo raisy.
1CO 10:4 Muno wo mana ramanam tavon, namirati Amisye po raveti muje orame rai. Oramo namije raurata irati Kristus taune ai, Opamo tavondi wama anene mansai arono wanya.
1CO 10:5 Weramu wama anene wanui nawamo Amisye parijo mai awa ana wo rave rai, weti Po mangke raugaje mai ti ugwenen no nugo vabukane vono maninimbe raita.
1CO 10:6 Anakotare umaso nande wama anene mansai indamu mbe ananyaube wansai. Kove mamo wansaemen awa ayao kakaije rai indamu vemo wambekero anakotaro ngkakainoanive rai jinya, maisyare anene wo rave wusyinoe ramaisy.
1CO 10:7 Weti vemo wabeaje yare rai maisyare wama aneno nanawije inta mansamaisy inya. Weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Vatano Israel nao utantuna wisyisy muno wo awije ramanam indamu wo one rave ubeaje irati awa yare rai. Umba ubesea usarer bovambe muno wo anakotaro kakai rave.”
1CO 10:8 Vemo wamo anaerere rave maisyare anene nake inta wo rave wemaisy inya, weye arono wo rave umba vatane mansano ribuge tenamara eane mandeij wene nande mansai masyote intabo ai (23.000).
1CO 10:9 Muno vemo wamo Amisye atopan nora, maisyare wama anene inta wo rave wemaisy, weti tawae mamune mo maubaisy.
1CO 10:10 Muno vemo weapanonae wapo nuge rapanan nora, maisyare wama anene inta wo rave to wemaisy, weti Amisye po apa naito wene atutir de po maubai bintabo.
1CO 10:11 Anakotare so nande wama aneno wusyine mansai indamu mbe ananyaube wansai indamu wansaemen Amisye po mangke raugaje vatano wo ayao kakai rave mansai. Muno Ayao Amisye mo ana umaso ratoe indamu mo wansanyao vemo wamo anakotaro ngkakainoanive rave tai mai nora. Weye munije ama akari nande mararai.
1CO 10:12 Weti weapirati wapo rakarae wapare wapa anave mbambunin to weap, syare wasyisyaube indamu vemo wapo ayao kakai rave nora!
1CO 10:13 Anakotaro mo wasatopane mamo nde weabo wasaije ramu. Yara ana mo wasatopane mamo mamaisy irati anakotaro mo vatan tenambe matopan no mine so ramaisy. Weramu Amisye indati Po vambunine raugaje indamu wasatawandi rai. Weye Amisye teto Apa urairije rai: weti aneme mpaya wasaije ramu ti anakotaro mo wasatopane indati mo wapa vambunine rakivane ramu. Arono mo wasatopan, weamo Amisye po unanui ratayao indamu weabambunin wasatawandi rai.
1CO 10:14 Maisyare omai ti, sya arakovo inanuga no wasai, syare vemo wabeaje irati yare rai jinya, yara wasakirive rai tenambe.
1CO 10:15 Syo raen weapamo vatano wasakarikuga mbar, weti syare wapo sya ana syo raura so ratantona rati.
1CO 10:16 Vatano wamanave Kristus ai wamamo wamanunugambe indamu Kristus apa kakaije mamo wansaemen dai. Weti wamo mokijo anggurije raijaseo muno wamo kove raura seo Amisye ai, umba wamo ramanam. Arono wamo ramanam, wambe intabove Kristus ai weye Apa mavu nsororopo wansamarom no inyo kapite rai. Muno arono wamo rotije raporadi muno wamo raisy, omamo wambe intabove Kristus ai weye Po anasine raunande kakaijo wansai.
1CO 10:17 Rotije omamo intabo muno wan tenambe wamo raisy. Weti wamamo wamanui rave, weramu arono wantavondi wamo rotije intabo umaso raisy, wamamo maisyare wansanasine intabo.
1CO 10:18 Syare wamo vatano Yahudi awa ana udave ranyanyuti ra wandaen maisyare so: Arono anaisye rameseo Amisye ai no tewa orame rai umba vatane wo raisy, maisyare naije ube intabove usambayambe Amisye ai. Maisyare wemai tavon, ranivara anaisyo rameseo yare rai mamo vatane wo raisy, weamo utavondi ube sambayambe yare umaso rai to ije.
1CO 10:19 Weti syo raura kakavimbe wasai: Anaisyo rameseo yare rai omamo ama kove inta no rai jewen, muno yare taune mamo ama kove inta no rai jewen tavon.
1CO 10:20 Ana rui mirati rameseo irati yare rai, omamo rameseo Amisye aije ramu yara anawayo kakaije rai. Muno arono wapo anaisyo rameseo yare raije raisy, omamo wabe intabove anawayo kakai rai to ije. Syonae weape anawayo kakai me weabe intabove!
1CO 10:21 Yara weapamo vatano wapanave Kristus ai weti watavondi wapo rotijo raurata Kristus anasine raije raisy muno wapo angguri raurata Kristus apa mavu raije ramanam indamu wasaemen Apa kakaije rai. Weti wata watavondi ono yare rai tavon, mamaisye ramu! Weye ranivara watavondi ono yare rai muno wapo ama anaisye raisy muno ama mana ramanam, wemirati rameseo yare rai, weamo watavondi wabe sambayambe anawayo kakaije rai.
1CO 10:22 Ee! Vatano weapirati wapanave Kristus ai weap, wabeanimaibe wabeker watavondi ono yare rai? Arono watavondi ono yare rai, indati Amisye parijo wasai! Muno weapamo wabambunin wapo Amisye akivane ramu!
1CO 10:23 Syo ranaun wapare, “Ana rui vayave wambeke dai, wamo rave kai.” Tugae, wapo rave kai, weramu wapa bekere inta mamo mo kove raugavo wasaije ramu. Wapare, “Ana rui vayave wambeke dai, wamo rave kai,” weramu anakotaro wabekedaije inta mi ngkakai, mo wapa arakove awa anave raijasea mbambunine jewen.
1CO 10:24 Vemo vatane nanentabo po anakotaro mo kove raugavere taune bo ai ratantona nora, yara syare po ana ngkovo vatano kai mansai ratantona tavon.
1CO 10:25 Maere ama ine rui vayave vatane wo rambayan no pasari omamo wapo rai kai, yara vemo wapo ranajo wusyimbe nora wapare, “Maere somamo raunande yare rai rako?” muno vemo anakotare so mo wasanuga ransosobe nora.
1CO 10:26 Weye Ayao Amisye mare, “Munije tename so muno ama anakotaro ntuna ama uga rai omamo Amisye apaura rai vintabo.”
1CO 10:27 Arono rui vatano panave Kristus ai jewen inta po nawainde nyisyi no apa yavar muno wimayar, weamo nyoronto kai. Anaisyo rui vayave po ratayao nai, omamo nyo rai bayave. Weramu anaisye umaso mamo raunande yare rai rako, wemamo vemo nyo nya arakove anajo rai nora. Vemo anakotare so mo nanuga ransosobe nora.
1CO 10:28 Weramu ranivara vatane inta po raura nai pare, “Anaisye somamo raunande yare rai,” weaveti syare winyamo naemeno vatano napije ai, weti vemo nyo anaisye wato rai nora weye anakotare so mo vatano napije anuga ransosobe.
1CO 10:29 Taune winyo raen anaisye wato raisy omamo ayao kakaije ma jewen, weramu syare naemeno nya arakovo apa anave mayondi so ai. Weramu vatane inta wo ayaowe rasakinav ware, “Veanimaibe vatane wato po inaorai tai maisy? Weye Amisye po rinapaya ti syo anaisyo rui vayave syo raisy.
1CO 10:30 Syo kove raura seo Amisye aijo sya anaisye rai, weti veanimaibe vatano kaijinta po inaura tantunawi pare syo ayao kakai rave weye syo anaisye so raisy? Abo! Apa ana po inaura so mamaisye ramu weye risyamo syo kove raura seo Amisye aijo sya anaisye rai to.”
1CO 10:31 Maisyare omai ti, arono wapo anaisye raisy muno wapo mana ramanam muno anakotaro rui vayave wapo rave, weamo wapo rave indamu wapo Amisye ararimbe.
1CO 10:32 Wabekobe rave tutir indamu vemo wapa ana wadave mo vatano kai mauga ti wo ayao kakai rave nora--vatano Yahudi rako, vatano Yahudi jewen dako, vatano una no anugano Amisy rai rako.
1CO 10:33 Syare watavondi sya ana syo rave so rai: anakotaro rui vayave syo rave, ribeker syo vatan tenambe maveti manayanambe. Weti anakotaro mo kove raugavere taune rinai mamo syo ratantona jewen, yara anakotaro mo kove raugavo vatano wanui mansai, wirati indamu Amisye po mapaya awa ayao kakaije rai.
1CO 11:1 Ribe unanuive wasai indamu watavondi sya ana idave rai, maisyare muno Kristus be unanuive rinai indamu ritavondi Apa ana dave rai.
1CO 11:2 Rinanayanambe wasai, weye anakotaro rui vayave rai wasaemeno rinai tutir, muno ananyao syo raugav ore wasai mamo wapo raijar matuve.
1CO 11:3 Weramu ribeker syare indamu weananto ana syo raura akato so rai syare: Vatano anya awa akari pamo Kristus, muno vatano wanya awa akari nawamo awa anya wo maovan tutudi. Muno Kristus apa akari pamo Injayo Amisy.
1CO 11:4 Ranivara vatano anya po ansune vasye rave akari ratavun arono be sambayambe rako, po ayao Amisyo nde ai raura irati anugano Amisye mansai rako, weamo po apa akari Kristus ave arikaimbe.
1CO 11:5 Yara ranivara wanya mo ansune vasye rave rakarije ratavune jewen arono mbe sambayambe rako, mo ayao Amisyo nde rai raura irati anugano Amisye mansai rako, weamo mo ama anya mo aovane ave arikaimbe, weye ama anya wepirati ama akari pije. Ama ana mo rave so mbe samaneve rai, maisyare muno wanya rakarivuinye rakakar ti mparar wemaisy.
1CO 11:6 Weramu ranivara wanya inta monae rakari ratavuni arono mbe sambayambe no anugano Amisye ama uga rai, syare mo rakarivuinye raotar bayave, maisyare anya akarivuinye ramaisy. Weramu wanya nsamane ti monayo mo rakarivuinye raotar maisyare anya apa ramaisy muno monayo mo rakaka bintabo, indati kove mamo mo rakari ratavun bayave.
1CO 11:7 Anya pamo po ansune vasye rave akari ratavun, weamo mamaisye ramu, weye anya pamo aurata Amisye taune ai muno aurata Amisye apa titije rai. Yara wanya mamo raurata ama anya apa titije rai.
1CO 11:8 Weye arono munije ama manasyinoe Amisye po vatane manarijamo, Amisye po anya anari, umba Po wanya raugav no anya umaso anasine rai. Yara anya pamo Amisye po augav no wanya ranasine raije jewen.
1CO 11:9 Muno anya pamo anari wanya ramarome ramu, yara wanya mirati ranari anya amarom.
1CO 11:10 Wemi mbewaramo wanya mo ansune vasye rave rakari ratavun arono mbe sambayambe rako, mo ayao Amisyo nde rai raura rako. Mo rakari ratavun indamu mbe rarorombe ama anya be akarive rai. Muno wirati naito Amisye manayanambe ama ana mo rave so rai.
1CO 11:11 Wanya mamo nteto mumuimbe anya ai ramu, muno anya pamo teto mumuimbe wanya mai ramu, weye wanya muno anya ibe intabove Kristus ai.
1CO 11:12 Anakotaro mine somamo Amisye po ranari vintabo. Wanya mamo Amisye po raugav no anya anasine rai arono wusyinoe Po nuge so ranari. Maisyare muno omaisy soamo anya pamo augav no wanya rai weye mo avaki.
1CO 11:13 Weti syare wapo ratantona rati: wanya mare mbe sambayambe Amisye ai weramu rakarije mamo mo ansune rave ratavune jewen, wemamo mamaisye ramu.
1CO 11:14 Anya akarivuinye rapaya ti nggwaravainy, wandaen omamo mamaisye ramu.
1CO 11:15 Yara wanya mamo rakarivuinye rapaya ti nggwaravainy omamo mamaisye mije. Weye Amisye po rakarivuinye raugaje rai indamu no rakari raora, mo raveti ngko dave.
1CO 11:16 Ranivara ananyao wanya rakari ratavun omirati syo raugaje somamo vatane inta no no wapa yasyin ponayo rai, weamo syo raura akanande ai taiso: Omamo ananyao reantavondi rai muno omamo ananyao anugano Amisy utavondi rai tenambe. Weti ngko to.
1CO 11:17 Sya ana syare syo raura somamo anakotaro rikangkamambe wasaijo rai jewen wemi syare idaura. Weye arono anugano Amisye wapanunugambe, wapa ana wapo rave mo kove inta raunande vatane mai ramu, yara ngkakai mi mo raunande.
1CO 11:18 Weye idaraniv arono wapanunugambe, weamo wapayao intabo ramu, yara vatane inta awa wo ratantona nsasye inta awa rai, weti mo wasaporadi. Muno syo ratantona syanave ayao idaranive so rai.
1CO 11:19 Weti wapa wabe intabove jewene mi mo wasaroron kakavimbe are nawirati una no wapa yasyin utavondi Amisye ai tugaive, muno are nawirati jewen.
1CO 11:20 Idaraniv tavon arono wapanunugambe indamu wapisyi tenambe, ana wapo rave mamo mamaisye ramu. Weye wapo anaisye raisy raurata Yesus anasine rai muno Apa mavu rai, omamo wapo rave mo ramaisye ramu.
1CO 11:21 Weye arono wapo anaisye umaso raisy, wasasokabe weti inta wapo raisyo inta maora muno inta nawirati umaen.
1CO 11:22 Ee! Wabeanimaibe wabeare so? Syare taune wapa yavare raen ivae rako? Indati taune wapisyi no taune wapa yavare rai! Vemo wapo anugano Amisye rave arikaimbe inya! Muno vemo wapo vatano awa ananuge meweno mansai mave samaneve inya! Weti animaisye syo raura wasai? Risy kangkamambe wasai rako? Jewena! Risyamo kangkamambe irati wasai ramu!
1CO 11:23 Ananyao risyo ravovo ti nde wasai omamo syo raugav no wama Amisy Yesus ai no taiso: Wusyinoe arono Yudas po Amisy Yesus amavun, namano napije Yesusa pe apa arakove nawe wanunugambe muno Yesus po rotije raijade.
1CO 11:24 Muno Po kove raura seo Amisye ai, umba Po rotije umaso raporadi muno Po raura taiso: “Somamo inanasine mi so, omamo Syo raunande wasai. Wapo rotije so raisy indamu wasaemen irati Rinai.”
1CO 11:25 Maisyare wemai tavon, arono wo anaisye raisya mewen, umba Po mokijo anggurije raijade akato, muno Po raura akaje pare, “Somamo Sya mavugo nsororopo wasaije mi som, mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy. Arono rui wapo ramanam, wasaemen irati Rinai.”
1CO 11:26 Weye arono rui weapanunugambe weapo rotije so raisy muno weapo anggurije so ramanam, weamo weapo Amisy Yesus apa kakai raura tutira pakare no mine so rai jakato.
1CO 11:27 Maisyare omai ti, are pirati po rotije rai tatugadi muno anggurije ramanam tatugadi tavon, weamo po ayao kakai rave irati Amisy Yesus anasine rai muno Apa mavu rai.
1CO 11:28 Syare vatane nanentabo po taune anuga raen dati, po ratayao da mamai dave. Naije umba po rotije raisy muno po anggurije ramanam.
1CO 11:29 Weye are pirati aemen irati Amisy Yesus anasine raije jewen, yara po rotije so raisy muno anggurije ramanam tatugadi vayave, weamo taune po mangke Amisye ratande taune ai.
1CO 11:30 Wabeare so wemi mbewaramo inta weapirati wananta mayondi rai muno wagwanen. Muno wene mo inta wasaugav.
1CO 11:31 Weramu wamo taune wansanuga ratayao da ngkakavimbe, weamo mangke mo wansakepe ramu.
1CO 11:32 Ranivara Amisye po mangke mamaun raugaje wansai, weamo naije Po wansanyao. Maisyare omaisy indamu vemo mangke manakoe nande wansai nora, namirati Amisye pare po raugaje vatano mine so mai arono munije ama akari.
1CO 11:33 Maisyare omai ti, sya arakov weap, arono wapanunugambe indamu wapo anaisye raisy raurata Yesus anasine rai muno Apa mavu rai, weamo vemo wapavave wapo rai bayave nora, yara wapo wapa arakove mansanyut tenambe rati.
1CO 11:34 Ranivara vatane inta maror, koveamo pisyisy no apa yavar dati, indamu arono wade wapanugan, vemo mangke nande wasai jinya. Muno sya ananyao kaijinta mamo indati syo raura arono syore wasai.
1CO 12:1 Sya arakove weap, soamo syare syo wasanyao irati Amisye apa Anawayo Vambunine ama kovo vambunin Mo raugaje vatane mansai rai. Ribeker indamu wananta ama ayao tugae rai.
1CO 12:2 Wasaemen arono wusyinoe wapantatukambe Amisye ai, wapanave irati yaro ranawayoe mewen dai rai. Weti yare umaso mo wasaponae.
1CO 12:3 Maisyare omai ti, syare syo raura wasai indamu wapo Anawayo Amisye ama vambunine raen kakavimbe taiso: Vatano are pirati po Yesus aura pare, “Yesus opamo Amisy,” Anawayo Amisye wemirati mo vambunine raugaje vatano napije ai indamu po Yesus aura tai maisy. Yara vatano rui pirati panaamatambe Yesus ai, vatano napije pamo Amisye apa Anawayo Vambunine no anuga raije jewen.
1CO 12:4 Kovo vambunin raugaje vatane mansai ama kotare manui, weramu Anawayo Amisye wemi mo raugaje omamo intabom.
1CO 12:5 Anakero vatane wo raijaro Amisy Yesus ai mamo ama kotare manui, weramu Amisy Yesus wepamo intabo obo pije.
1CO 12:6 Anakero Amisye ama kotare manui, weramu Injayo Amisy wepi po vambunine raugasyo vatan tenambe mai indamu wo Apa anakere umaso raijar, Wepamo intabo pa.
1CO 12:7 Anawayo Vambunine mo ama kovo vambunine raugaje wansai tutudi indamu ngkov irati anugano Amisye mansai vintabo. Weti Ama kovo vambunine kotare no taiso:
1CO 12:8 Nde irati vatan inta ai, Anawayo Vambunine mo kovo vambunine raugaje ai indamu payao mamaisyo Amisye apa ana po ratantona ntiti rai. Muno nde irati vatano kaijinta ai, Anawayo Vambunino namije mo akarikuga raneka inda mbar ti po ananyao kotare raura kakavimbe.
1CO 12:9 Kaijinta pamo Anawayo Vambunino namije mo kovo vambunine raugaje indamu apa anave Amisy ai manakoe. Muno kaijinta pamo Mo kovo vambunine raugaje ai indamu po saumane raugavo vatano ugwanene mansai.
1CO 12:10 Vatan inta tavon Anawayo Vambunin mo vambunine raugaje ai indamu po anapaporainye raroron. Muno kaijinta pamo Mo kovo vambunine raugaje ai indamu po ayao Amisy nde ai ravov, maisyare muno Amisye apa anawae wusyine wo rave wemaisy. Muno vatane inta pamo Anawayo Vambunin mo akarikuga raneka indamu po anawayo mo vatane mausuru raen kakavimbe: rui mirati Anawayo Vambunine ma, yara rui mirati anawayo kakai. Muno vatane inta pamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje ai indamu po ayao pantatukambe raije raura vayave. Muno Mo vambunine raugaje kaijinta ai indamu po ayao pantatukambe raije umaso ama ntunato raije raura kakavimbe.
1CO 12:11 Kovo vambunin kotare so tenambe, Anawayo Vambunin intabo mo raugaje vatane mansai tutudi. Mo raugaje vatane mansai terave mamaisyo taune Ama bekere rai.
1CO 12:12 Kristus apa anugane maurata irati vatane manasine inta rai. Vatane anasine mamo intabo, weramu ama anakotaro no raije manui. Ama anakotaro no raije manui, weramu anasine mamo intabo rave.
1CO 12:13 Arono vatano wamanave Kristus ai wansaugasya kuvuni mana rai, naije Anawayo Vambunin intabo namije mo wansauga ti wansisa Kristus anasine intabo so rai. Weti wan tenambe wansisa rai--vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewene nao, vatano aro muno vatano arove jewene nao. Anawayo Vambunin intabo namije mamo Amisye po raunande wansai tutudi.
1CO 12:14 Syare syo ananeneae inta raura: Wansanasine ama anakotaro no raije intabo ramu, yara ama anakotare manui. Maisyare omaisy tavon, Kristus anasine ama anakotar no raije manui. Kristus anasine raurata irati anugano Amisye wansai, weti vatano wamanave wamamo Kristus anasine ama anakotare nawirati wam.
1CO 12:15 Ranivara wansajo mayao mare, “Rinajo mamo mo rinaneme winamaisye ramu. Weti risyamo siso inanasine raije ramu,” weramu rinajoe ama ayaowe somamo mamaisye ramu.
1CO 12:16 Muno ranivara wansamarikoame mayao mare, “Rinamarikoame mamo mo rinami winamaisye ramu. Weti risyamo siso inanasine raije ramu,” weramu rinamarikoame ama ayao so mamaisye jewen.
1CO 12:17 Ranivara wansanasine tenambe omamo mbe wansamive vintabo, weamo wamo ana raranive kakai. Muno ranivara wansanasine omamo wansamarikoame mbintabo, weamo wamo ana ranu kakai.
1CO 12:18 Weramu Amisye po wansanasine ama anakotare raunande tenambe indamu nanentabo mo ama anakere raija terave, mamaisyo Amisye apa bekere rai.
1CO 12:19 Ranivara wansanasine ama anakotare mamo mbe wansamive vintabo, weamo wansanasino mbe taije tugae ma jewena. Muno ranivara ama anakotare mamo mbe wansamarikoambe vintabo, weamo anasino tugae ma jewena.
1CO 12:20 Weti tugae, wama anakotaro no wansanasine rai manui, weramu wansanasine mamo intabo.
1CO 12:21 Anasine ama anakotare inta nteto mumuimbe jewen. Ranivara ami mo raura aneme rai mare, “Risya mamai to, weti inta nyo inaeranande akato nora,” weamo mamaisye ramu. Muno ranivara akari mo raura ajoe rai mare, “Risya mamai to,” weamo mamai tavone ramu.
1CO 12:22 Muno wansanasine ama anakotaro wamare “mamaisye jewen muno mayondi,” wemirati manakoeve, mo wansaeranande.
1CO 12:23 Wansanasine ama kotaro wamo ranyanyuta “mpaaje,” wemamo wamo ramarandin indamu raen ti ngko dave. Muno wansanasine ama kotaro wamare “nsamane,” wemamo wamo ratavuno ansune rai inda vatane wo raene jewen.
1CO 12:24 Weramu wansanasine ama kotaro wamare “ngko dave to,” wemamo wamo ramarandin akato nora. Maisyare omai ti, Amisye po wansanasine ratayao kotabe indamu ama kotaro mamaisye jewene mamo wamo kove raunanto rai.
1CO 12:25 Indamu vemo wansanasine ama kotare wayaowi taune mansai nora, yara wo mansaeranande tutudi.
1CO 12:26 Maisyare omai ti, wansanasine kotare inta nsiuri, weamo wansanasine tename nsiuri rautan. Muno vatane ukangkamambe wansanasine ama kotare inta rai, weamo wansanasine tename so ranayanambe tenambe.
1CO 12:27 Ananeneae anasine umawe no taiso: Kristus anasine raurata irati anugano Amisye rai. Weti wea tenambe wasawainamo Kristus anasin muno weapamo nanentabo wasato siso anasine umaso rai.
1CO 12:28 Amisye po vatane matayao indamu wo apa anakere raijar no anugano Amisye ama uga rai, no taiso: Manasyin, arakovo Yesus po matutir indamu wo Ayao Kovo Yesus ravov, jirum mamo anawae Amisy, mandeij, kuruno wo Amisye apa kawasae manyao, umba vatan inta nawirati kovo vambunin raugaje mansai ti wo anapaporainye raroron, kaijinta wo saumane raunanto vatano ugwanene mansai, inta nawirati wo vatane maeranande, kaijinta ube akarive wo anugano Amisye maugav, inta nawirati Anawayo Vambunine mo kovo vambunin raugaje mansai indamu wo ayao wantatukambe raije raura.
1CO 12:29 Weti Amisye po anakere kotare intabo raugaje anugano Amisye mansai jewen, maisyare so: vatane onawamo anawae tenambe jewen, muno kurun tenambe jewen. Muno Yesus apa arakovo po matutire obo nao jewen. Muno Po vambunine raugaje mai indamu wo anapaporainye raroron tenambe jewen.
1CO 12:30 Muno saumane raunanto vatano ugwanene mansai mamo ama vambunine raugaje vatan tenambe maije jewen. Muno vatan tenambe wo ayao wantatukambe raije raura jewen. Muno ayao wantatukambe rai ama tunato raije mamo vatan tenambe wo raura kakavimbe jewen.
1CO 12:31 Weramu syare weapamo wabeke dave indamu wapo kovo vambunino manakoe mbe mobe raugav. Weramu ana kove inta manakoe rave, mo kovo kaijinta rakivan tenambe. Weti indati soamo syare syo kovo namije raura kakavimbe wasai.
1CO 13:1 Ranivara risyo vatano mine so awa ayao kotare raura muno naito Amisye awa ayao raura tavon, weramu muinye no inanuga rai jewen, rinamaisyare tavuna ngkin ti ranauni ntami vayave.
1CO 13:2 Ranivara risyaura irati kovo vambunine rai weti ayao Amisy nde rinai syo ravov, weramu rimuinyo vatane mansai jewen, weamo sya ana syo ravov ama ine mewen dai tenambe. Muno ranivara inanto Amisye apa ayao ngkokaibe rai tenambe muno ananyao kotare rui vayave rai, weramu rimuinyo vatane mansai jewen, weamo sya ana syo raen ama ine mewen dai tenambe. Muno ranivara sya anave Amisye ai mamo mbambunin dave, weti syo unate inta ratutir ti mansop, weramu rimuinyo vatane mansai jewen, weamo sya anave ama ine mewen dai tenambe.
1CO 13:3 Ranivara risyo sya ananuge ratodi vatane maija mewen dave kai, weramu muinye no rinanuga rai jewen, weamo syo sya ananuge ratodija marudi. Muno syo inanasine so raunanto indamu inamero taname rai weye syanave Yesus ai, weramu muinye no inanuga rai jewen, weamo sya ana syo rave so mamaisye ramu.
1CO 13:4 Vatano muinye opamo atawandi manakoe anakotaro ngkakai nande aije rai. Opamo bekobe vatane mai tutir, yara anuga mparijo maije ramu. Opamo ararine ramu, yara anuga mpaaje.
1CO 13:5 Vatano muinye opamo soowate ramu, muno bekobe taune bo ai ramu. Opamo maweso pari jewen muno vatane awa ana wo raveti ngkakaijo ai omamo po ratantona no anuga rai nugoenta jewen.
1CO 13:6 Vatano muinye opamo anayanambe ayao kakai raije ramu, yara anayanambe ayao tugae obo rai.
1CO 13:7 Vatano muinye opamo pari jewen arono apa arakove po kakaije rave ai. Opamo po apa arakove awa ana udave raura tatugadi jewen, yara panave mai tutir. Opamo anaveano Amisye ameno anakotare rai tenambe, muno atawandi anakotaro rui vayave nande aije rai.
1CO 13:8 Muinye mamo ama pame raeno intai jewen, yara no pitawabe. Weramu kovo vambunin kaijinta mamo ama pame raen ivae, weye ntoa munije ama akari umba nsopi kobe. Weti munije ama akari, anawae indati wo ayao Amisyo nde mai ravov akatoe ramu. Muno ayao vatane wantatukambe rai ti wo raura irati Anawayo Amisy ama vambunine rai, wemamo indati ntoa nsopi tavon. Muno ananyao kotaro vatane wo raen, indati raumandi kobe.
1CO 13:9 Anakotare wamo raen tenambe jewen. Muno Amisye apa ayao nde wansai ti wamo raura omamo mbar tenambe vintabo rainy. Weye wana no mine vone so rai, anakotare mamai dainya nene.
1CO 13:10 Weramu arono munije ama akari indati Amisye apa anakotaro mamai dave nde nande. Arono naije indati ana mamai kobe jewene mamo raumandi vintabo.
1CO 13:11 Arono ribe arikaimbeowe, syayao maisyare arikainy, muno sya ana syo ranaune maisyare arikainy, muno sya ana syo ratantona maisyare arikainy tavon. Soamo sya akoe matu to, weti sya ana syo rave maisyare arikainye syo rapaya.
1CO 13:12 Weye soamo ana wamo raene maisyare aname vayave raen no kansina rai weti wandaen kobe ramu. Weramu arono munije ama akari indati wamo raen anawadive weti wandaen mba dave. Soamo inanto anakotare rai mamai tenambe rainy. Weramu arono naije indati inanto rai rave ti syo raen tenambe, maisyare muno Amisye po inanuga raen kakavimbe tenambe.
1CO 13:13 Maisyare omai ti, anakotaro wamo raija matuve mamo mandeije so: anave, anaveano Amisye amen, muno muinye. Weramu ana mandeije somamo manakoe ti mbe mobe rave mamo muinyem.
1CO 14:1 Syare weabeke damu wamuinyo vatano kaijo rui vayave mansai. Muno syare wabeker tavon indamu wapo Anawayo Vambunin ama kovo vambunine raijar, manasyin dave indamu wapo ayao Amisy nde wasaije ravov, maisyare Amisye apa anawae wusyine mansamaisy.
1CO 14:2 Are pirati po ayao antatukambe raije obo raura, opamo payao nanto vatane mansai ramu weye vatane wo ranaune kakai, yara payao nanto Amisye ai weye Obo pi po ranaun. Vatane wato pamo Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje ai indamu po Amisye apa ayao ngkokaibe raura, weramu vatane inta nanto rai jewen bayave.
1CO 14:3 Weramu are pirati po Amisye apa ayao nde ai ravov, opamo payao nanto vatane mansai. Po ayao umaso raugaje vatane mansai indamu awa anave mbambunin, muno mo vambunine muno saumane raunanto manuga rai.
1CO 14:4 Are pirati Anawayo Vambunin mo vambunine raugaje ai ti po ayao antatukambe raije raura, opamo po taune anuga obo raijasea mbambunin. Weramu are pirati po ayao Amisy nde aije ravov, wepamo po anugano Amisye manuga raijasea mbambunin tenambe.
1CO 14:5 Ribeker indamu vatan tenambe wo Anawayo Vambunin ama ayao antatukambe raije raura, weramu sya bekero manakoe mamo wapo Amisye apa ayao nde wasai ravov. Weye vatane wo ayao Amisyo nde mai ravov, ama kovo mo raugaje anugano Amisye mai mamo manakoe rave. Yara vatane wo ayao antatukambe raije obo raura, ama kovo mo raugaje anugano Amisye mai mamo mamaun bayave. Weramu ranivara vatane inta po ayao antatukambe raije ama ine raura kakavimbe, weamo mamaisy weye indati mo kove raugaje anugano Amisye mansai vintabo.
1CO 14:6 Weti sya arakove, ranivara ride wasai muno syo ayao antatukambe raije obo raura, indati ama ngkovo wasai mewen bayave. Weramu ranivara syo wasanyao irati ana Amisye po rarorono rinai, omamo ngkov irati wasai. Muno ranivara syo ana no Amisye aije raura kakavimbe indamu wapo raen, omamo ngkov tavon. Muno syo ayao Amisyo nde rinai ravove rako, syo wasanyaube rako, weamo ngkov irati wasai.
1CO 14:7 Maisyare so: ranivara vatane inta po sulin dako itari rambaon tatugadi vayave, weamo vatano wo raraniv wananepabe ti ware, “Ransyerano rui mi rambaon dai so?”
1CO 14:8 Indako ranivara tavuna ama kine rauguje weramu mba kobe jewen, indati vatane wanatatayaube indamu wo marova rave ramu.
1CO 14:9 Maisyare omai tavon, vatane wo ayao antatukambe raije raura, weamo awa ayao omane mba kobe jewen. Abo! Maisyare ruimaisy indamu vatane unanta ama ine rai? Yara ayao umaso maisyare ovare po raugaveto ti raumandi vayave!
1CO 14:10 Tugae, mino tename so rai ayao kotare manui muno ama ine no rai tenambe.
1CO 14:11 Ranivara ayao namije inta mamo syo ranaune jewen, weamo syo rakarae syare vatano po raura opamo vatano marane pije. Muno vatano napije po inatantona pare risyamo vatano marane pi risy weye taune apa ayao nsasyeo risya ayaowe rai.
1CO 14:12 Syo raen weapamo wabeke dave indamu wapo Anawayo Vambunin ama kovo vambunine raijar. Weti syare wapo Amisye anajo indamu wapaura kovo vambunino namirati mo anugano Amisye awa anave raijasea mbambunin we rai.
1CO 14:13 Wemi mbewar ti syare are pirati po ayao antatukambe raije raura, opamo po Amisye anajo indamu Po kovo vambunin raugaje ai wirati po ayao antatukambe raije umaso ama ine raura kakavimbe tavon.
1CO 14:14 Arono risyi Paulus syo ayao antatukambe raije rave risambayambe, taune ri tavon inanto ama ine raije jewen. Rinanawayo vambunin obo mbe sambayambe Amisy ai, yara sya ana syo ratantona ntavondi jewen ti inanto rai kakai.
1CO 14:15 Weti kove mamo ribe sambayambe maisyare so: Intanamo ribe sambayambe ayao syantatukambe rai rarijati weti rinanawayo vambunin obo mbe sambayambe rai, yara intanamo ribe sambayambe ayao inanto rai ti sya ana syo ratantona ntavondi rai. Muno rikinyo ransyerane rai tai mai tavon: intanamo rikiny mamaisyo ayao syantatukambe rai rarijati weti inanawayo vambunin obo mbe sambayambe ndaura seo rai, yara intanamo rikinyo ayao inanto rai ti sya ana syo ratantona ntavondi.
1CO 14:16 Weramu ranivara weapamo vatane inta wingkangkamambe Amisye ai ti nyo ayao antatukambe raije obo raura nanawayo vambunine rai, weamo vatano kaijinta tuna no naije nanto rai tai rui?! Winyare nyo kove raura seo Amisye ai, weramu vatane wato pantukambe nya ana nyo raura wato rai ti tavondi be sambayambe natavone kakai.
1CO 14:17 Arono winsambayambe ayao nyantatukambe rai rarijati, nya sambaya nyo kove raura seo Amisye ai ngko dave kai, weramu mo vatano kaijinta awa anave raijasea mbambunine ramu.
1CO 14:18 Risyo kove raura seo Amisye ai weye risyi Paulus ribe sambayambe syo ayao antatukambe rai raura. Weapamo wapo ayao antatukambe raura kavinta vayave, weramu risyamo syo raura mo weapa rakivan.
1CO 14:19 Weramu anugano Amisy ama uga rai, kove mamo syo ayao vatane unanta rai obo raura. Akoe! Syo ratantona ranivara syo ayao antatukambe raije rave syayao nggwaravaimbe, weamo mamaisye ramu. Yara syayao tumaimbe vayave syo ayao vatane unanta rai obo raura, weamo syo vatane manyao kobe to ije.
1CO 14:20 Sya arakove weap! Syare wapa ana ratantona vatan anuive, vemo wapa ana wadatantona mbe arikaimbe nora! Yara ana ngkakai obo mirati wapa ana wadatantona mbe arikaimbe rai, weye arikainy tuvane pamo pantatukambe ayao kakai rai.
1CO 14:21 Ayao Amisye mo ratoe nde irati kawasae Israel mansai mare: “Risyirati Amisy, Sya ayao mi so: Indati Syo vatano maran inta matutir ude wasai, onawamo wo ayao wapantatukambe raije raura. Wo Sya ayaowe raugaje wasai, weramu wapo inaranive ramu.”
1CO 14:22 Maisyare omai ti, ayao antatukambe rai raugaje omamo indamu mo Amisye apa vambunine raroron irati vatano wantatukambe Amisye ai obo mansai. Yara Amisye apa ayao nde vatane mai omamo mo Amisye apa vambunine raroron irati vatano wanave to mansai.
1CO 14:23 Arono anugano Amisye wapanunugambe, umba vatan nanentabo wo ayao antatukambe raije raura, weamo nsosobe rave. Weti vatano kaijinta dako, vatano wanave Amisye ai jewen dako, ude usisa wapa anugane rai, indati animaisye mi wo ratantona? Wo raura ware weapamo anaivi mo wasavea!
1CO 14:24 Weramu ranivara Amisye apa ayao nde wasai ti wapo raura kakavimbe irati anugano Amisye mansai, umba vatano kaijinta dako, vatano panave Amisye ai jewen dako, de siso, indati ana wapo raura ti po raranive mamo mamai dave. Vatano napije po raraniv, naije anuga raneka ti po taune apa ayao kakai raen kakavimbe.
1CO 14:25 Muno Anawayo Vambunine mo apa ana ngkokaibe no anuga raije raroron kakavimbe ai. Weti indati sakinavo apa ayao kakaije rai muno po Amisye ararimbe pare, “Syo wasaen Amisye tuna wasautan!”
1CO 14:26 Maisyare omai ti, sya arakove, sya ayao syo raugaje wasai mi som: Arono rui wapanugan, weapamo nanentabo wabe sambayambe Amisye ai mamaisyo wapa kovo vambunin Anawayo Vambunine mo raugaje wasai tetebe rai. Weti koveamo vatane inta ukinyo ransyerano Mazmur rai, inta wananyaube, inta wo Amisye apa ayao nde mai wo ravov, inta wo ayao antatukambe raije raura, muno inta wo ayao antatukambe raije umaso ama ine raura kakavimbe irati anugane mansai. Anakotar tenambe somamo wapo rave indamu anugano Amisye maijasea ubambunin.
1CO 14:27 Ranivara vatane inta ubeker wo ayao antatukambe raije raura, weamo wapo vatane mapatimu jirum dako mandeija nsopi, indamu wayao tetebe. Inta payao wusyimbe, umba inta payao akato. Muno ayao antatukambe raije somamo syare vatane inta po ama ine raura kakavimbe wasai tenambe.
1CO 14:28 Weramu ranivara vatan inta po ayao antatukambe raije umaso ama ine raura jewen bayave, weamo syare vatane umawe umanin bayave, wo ayao antatukambe raije raura akasyo no taune manuga rai muno wayao nanto Amisye obo ai kai.
1CO 14:29 Umba nde irati anawae nanawirati Amisye apa ayao nde mansai, wenawamo wo raura kai, weramu jirum dako mandeij obo nao. Muno arono vatano kaijinta wo ayao umaso raraniv, syare wo ratantona mavabe rati: omamo Amisye apa ayao ma rako jewena e?
1CO 14:30 Ranivara vatan inta teta payaube muno arono naije ayao Amisy nde vatano utantuna inta ai, weamo syare vatano napi payao umawe manin dati, vemo payao tutir nora. Umba varore raugaje vatano tuna umaso ai indamu payao mamaisyo ayao Amisyo nde aije umawe rai rati.
1CO 14:31 Wea tenambe weapirati ayao Amisy nde wasai wapo ravovo tetebe kai, maisyare so: vatan inta po apa ayao Amisyo nde ai raura wusyimbe, umba vatano kaije po apa raura nakato. Wapo rave maisyare wemaisy indamu wapo anugano Amisy mansanyao muno vatan tenambe awa anave raijasea mbambunin.
1CO 14:32 Anawae nawamo arono ayao Amisy inta nde mai, wo taune mawa raeranande. Umanin bayave yava ama varore mamaisy, umba wo ayao Amisyo nde mai raura kai.
1CO 14:33 Weye Amisye ponae anakotaro nsosobe rai, yara Apa bekere no irati kovo saumane rai. Muno maisyare wemaisy no anugano Amisye mai tenambe.
1CO 14:34 Wanya onanawamo syare umanin bayave no anugane ama uga rai. Mansamayaro wayao ramu, muno ube akarive anugane rai ramu, indamu mamaisyo ananyao Musa rai.
1CO 14:35 Wanya onawamo ubeker indamu unanta anakotare inta rai, weamo wo awa anya manajo rai no awa yavaruga bo rai. Weye wanya mayao no anugano Amisye rai omamo mamaisye ramu.
1CO 14:36 Arakove, vemo waponayo ananyao so rai nora! Ayao Amisye mamo nori rati wasai jewen, muno ayao Amisye nde weabo wasaije ramu!
1CO 14:37 Yara Amisy Yesus wepi po wansatuti dai, muno Apa ananyao mamo syo ratoe wasai ma. Weti vatano rui pi no no wapa yasyine rai po taune aura pare opamo anawae ayao Amisy nde ai rako, pare opamo Anawayo Vambunin mo kovo vambunin raugaje ai rako, syare vatano napije nanto rai kobe: Ananyao somamo Amisy Yesus apa ananyao mije.
1CO 14:38 Weramu ranivara vatano napije ponae sya ananyao so rai, weamo vemo watavondi ai nora.
1CO 14:39 Maisyare omai ti, sya arakove, syare wabeker indamu ayao Amisyo nde wasai wadavovo anugano Amisye rai. Muno ayao antatukambe raije mamo vemo weapo raorai nora.
1CO 14:40 Yara anakotare mamo wapo ratayao tenambe indamu manya mamai tenambe.
1CO 15:1 Arakovo weap, soamo syare wasaemen Ayao Kovo Yesus syo ravovo wasai wusyimbe rai. Ayao Kove umaso mamo weapo raugasyo ntami wasanuga rai to ti wapanave rai vambunimbe.
1CO 15:2 Ayao Kovo Yesus syo ravovo wasai umaso mamo wapo raijaro matuve, wea indati mo wasapaya irati wapa ayao kakai rai. Weramu wapo Ayao Kove so raija matuve jewen, yara wapo rapaya vayave, weamo wapa anave ama ine meweno rai.
1CO 15:3 Ananyao Amisye po raugaje rinai wemirati syo raugaje wasai jakato ama moto ngkovo wasai mamo no taiso: Kristus opamo kakai indamu Po wansapaya irati wama ayao kakai rai, mamaisy irati Ayao Amisye mo ratoe rai.
1CO 15:4 Opamo antuna no aipapo rai, umba kovakato no wene rai arono masyote mandei, mamaisy irati Ayao Amisye mo ratoe rai.
1CO 15:5 Umba Po taune aroron kakavimbe Petrus ai. Umba aroron kakavimbe irati Apa arakovo abusyinara eane jirume mansai tenambe.
1CO 15:6 Yesus arorono Apa arakove so mansaija jewen, naije aroron irati vatane awa wanui nanto no ratusije radani mansai masyote intabo ai. Vatan tenambe nanawije wanui inta nawamo ta unawa unumeso, yara inta nawirati ugwenen to.
1CO 15:7 Naije akato Yesus aroron kakavimbe irati Yakobus ai, umba aroron akato irati Apa arakovo po matutire mansai.
1CO 15:8 Muno maran dave mamo risyirati arorono rinai, maisyare arikainyo ano arono apa embae avaki mamai dainy wemaisy.
1CO 15:9 Weye risyamo inawainamo Yesus apa arakovo po matutire inta pi risy, weramu Apa arakovo kaije nawamo awa tame manakoe, yara risyamo sya tame maje rave. Muno inawaino Yesus apa arakove omamo rimamaisye ramu, weye wusyinoe syo taune Apa anugane mave tatugadi muno syo inta maubaisy.
1CO 15:10 Weramu Amisye apa kove mbewar ti risyamo Yesus apa arakovo po inatutire inta pi risy. Muno Apa kovo po raugaje rinai so ama ine mewen dai ramu. Weye risyamo syo Apa anakere raija panyoambe irati arakovo kaije mansakivan. Weramu syo anakere wato raijaro taune sya vambunine raije ramu, yara Amisye apa kove no inautan wemi mo raijar.
1CO 15:11 Maisyare omai ti, vatano rui vayave weapo Ayao Kovo Yesus raugavo arijat--ri dako, Yesus apa arakovo po matutire kaijinta nao dako--reama ayao mamai tenambe. Ana mbe mobe mamo reamo Ayao Kove so ravovo wasai muno wapanave rai.
1CO 15:12 Ayao Kovo reamo ravov omamo Kristus kovakato no wene ama uga rai. Weti wabeanimaibe inta wapo raura wapare vatane onawamo indati ukovakato no wene rai jewen? Ana wapo raura umaso mamaisye ramu!
1CO 15:13 Ranivara kovakato no wene rai omamo mamaisye jewen datire, weamo Kristus opamo kovakato no wene rai mamaisye jewen tavon.
1CO 15:14 Muno ranivara Kristus kovakato no wene rai omamo mamaisye jewen, weamo reamo Ayao Kove ravova marudi, ama ine mewen dai muno weapanave Kristus ai ama ine mewen dai tavon.
1CO 15:15 Ranivara Kristus kovakato no wene rai omamo mamaisye jewen, weamo Amisye apa ayao reamo raura so aarurijate ma, muno reamo Amisye aura reamare Opamo po Kristus aijaseo kovakato no wene ama uga rai omamo aarurijat akoe ma. Ranivara vatane onawamo ukovakato no wene raije jewen, weamo Kristus pamo kovakato no wene rai jewen tavon.
1CO 15:17 Muno ranivara Kristus pamo kovakato no wene rai jewen, weamo wapa wapanave Ai omamo ama ine mewen dai, muno weano tawan no wapa ayao kakai raija nene.
1CO 15:18 Maisyare omai tavon, vatano wanave Kristus ai nanawirati ugwenen to, indati ukovakatoe ramu, yara maumandi kobe tenambe.
1CO 15:19 Ranivara wansanave Kristus amembe mamo nsopi jirati kovo wana no mine so bo rai yara munije ama akari ma nto rai jewen, weamo wamamo vatano wansanimaumbe tugae rave nawirati wam, wama wansanimaumbe mo vatan tenambe una no mine so awa rakivan tenambe.
1CO 15:20 Weramu tugae ivae Kristus opamo kovakato no wene ama uga rai to. Kristus po usye raugav, ti mbe unanuive indati vatano ugwenen nawirati wanave Ai udijat.
1CO 15:21 Wene nde siso mine so rai weye vatane intabo po wene raugav, wepirati Adam. Maisyare omai tavon, kovakato no wene rai nde mine so rai weye vatane intabo kovakato, Wepirati Yesus Kristus.
1CO 15:22 Vatan tenambe ugwenen weye aneno Adam po wene raugavo mai tenambe. Maisyare omai tavon, vatan tenambe indati Kristus po kovakato raugavo mai, nanawirati ube intabove Ai.
1CO 15:23 Weramu vatane maijasea ukovakato no wene rai mamaisyo Amisye po ratayao rai: Weti vatano manasyin dave kovakato pamo Kristus. Umba arono Kristus pakare mine so rai, indati Apa kawasae apaura mansai onawamo Po kovakato raunanto mai rijabe.
1CO 15:24 Arono namije mewen to, munije ama akari nde nande. Indati Kristus po apa marova mapinde tenambe, omamo Po awa vambunine muno awa ube akarive randamisyi vintabo. Po apa marova wato mataopona mewen, umba Po apa be akarive raije raunanto no Injayo Amisye ai vintabo.
1CO 15:25 Weye Kristus opirati be akarive mansanan ava Amisye po apa marova maveaje una no Kristus ajo ate rai vintabo.
1CO 15:26 Apa marova maran dave pare Po apinde pamo Wene.
1CO 15:27 Weye Ayao Amisye mo ratoe mare: “Po anakotar tenambe raveaje no ajo ate rai indamu be akarive rai vintabo.” Weramu wandaen Injayo Amisye taune pamo paje ti Kristus be akarive Ai jewen. Yara Amisye wepirati po anakotar tenambe raveaje indamu Kristus be akarive rai.
1CO 15:28 Arono ana umaso nde nande to, indati Kristus, wepirati Arikainyo Amisye pije, taune paje indamu Injayo Amisye be akarive Ai. Weti Injayo Amisye, wepirati po anakotare raveaje no Kristus ajo ate rai, indati be akarive Kristus akivan. Maisyare omai ti, Injayo Amisye pamo anakotar tenambe awa Amisy muno be akarive anakotare rai tenambe.
1CO 15:29 Syo ranaun ware weapamo inta wasaemeno wapa arakovo ugwenen to mansai, ti inta wasaugasya kuvuni mana rai mansamarom. Weti syo wasanajo: Ranivara vatano ugwenen to maijasea ukovakato no wene rai jewen, weaveti wapa wasaemen ti wasaugasya kuvuni mana rai umawe mamo ama tunato raije noare ruimaisy? Vatano ugwenen to nawamo ranivara maijasea ukovakato jewen, weamo wasaugasya kuvuni mana raijo mansamarom wemamo ama ine mewen dai.
1CO 15:30 Muno rean tavon, ranivara vatane ukovakato no wene raije jewen, weamo reama siurijo mine so ama ine mewen dai. Weye masyote yanteter Amisye apa marova ubeke dave wo reansaubaisy, weramu reansatawandi rai weye reamanave arono munije ama akari indati Amisye po reansaijaseo reangkovakato no wene ama uga rai.
1CO 15:31 Sya arakove weap, syo raura tugaive so: wene nande mo rinamune raotar de masyote yanteter tutir. Muno syo raura tugaive so rai tavon: wapo anayanambe raugavo rinai weye weapanave wama Amisy Yesus Kristus ai to.
1CO 15:32 Sya marova una no munijo Epesus onawamo ube marovave rinai maisyare make mamun mansamaisy. Weramu inatawandi rai tutir weye inanave Amisye amen Wepi indati po kove ratayao rinai arono munije ama akari. Weramu ranivara vatano ugwenen to maijasea ukovakato jewen, wea indati sya siurije umaso ama ine meweno rai vintabo. Vatano wanave ayao kovakato raije jewen onawamo utavondi ayao vari so rai: “Wade ra wamisyisy muno wamo mana ramanam, muno wansananibe wana no mine so rai, weye simane pamo indati wamuenen.”
1CO 15:33 Vemo vatane wo wasaponae nora! “Vatano manuga ngkov utavobombe vatano ukakainoanive matavon, mo mauga ti ukakainoanive tenambe.”
1CO 15:34 Arakove, syare naiso kobe wapaparo wasaijo wapa ayao kakai rai indamu vemo wapo rave akato nora yara wadansopi. Ayao mbe samaneve wasai ma idaurana: weapamo inta wapantatukambe Amisye ai ravea!
1CO 15:35 Weramu vatane inta wo ranajo ware, “Vatano wene nde mai to nawamo maijasea ukovakato tai rui? Muno manasino raijasea ngkovakato mamo maisyare rui?”
1CO 15:36 Inya, vatano wapantatukambe weap! Arono wapo kasyambere kami ravaya no kopa rai, kami namije ngkakai rati, umba ntubai akato.
1CO 15:37 Weti wapo kasyambere ama omane, ama waowe mamo wapo ravaya jewen, yara ama kami omirati wapo ravaya. Muno anare kotare rui vayave maisyare omaisy.
1CO 15:38 Kamije mamo Amisye po ama moto ntubai rapatimugo rai. Po kamije ama moto ntubai raunande mamaisyo anare kotaro namije rarijati.
1CO 15:39 Anakotare ranasine maito maide jewen tenambe, yara nanentabo mamaisyo taune ama kotare rarijati taiso: vatane manasine, maere kotar manasine, insani manasine, muno jiane manasine.
1CO 15:40 Anakotaro no no naumo warae ama ranasine nsasye anakotaro no no mine vone so ama rai. Amisye po ranari tenambe muno ama kotare ngko dave tenambe. Weramu anakotaro naumo warae ama ngkove nsasyeo anakotaro mine vone so ama ngkove rai.
1CO 15:41 Uma apa ngkove nsasye embae ama rai muno nsasye tume apa ngkove rai tavon. Muno tume inta apa ngkove nsasye tumo kaijinta awa ngkove rai.
1CO 15:42 Ananeneae kami omi ntubai raurata irati vatano Amisye po maijasea ukovakato no wene ama uga rai. Manasino rantuna no aipapo omamo mangkati no kopa rai, weramu manasino raijasea ngkovakato indati mangkati jakatoe ramu.
1CO 15:43 Manasino kopa rantuna mamo ngkakainoanive muno mayondi. Weramu manasino rauseo ngkovakato mamo ngko dave muno mbambunin.
1CO 15:44 Manasino kopa rantuna mamo manasino mamaisyo mine vone so ama rai. Weramu manasino raijasea ngkovakato no wene rai omamo Amisye apa Anawayo Vambunine mo kovo wanyine raunande rai indamu vatane umaso umamaisyo ukova una no munijo ntiti rai. Weti vatane wansanasino mine so no muno wansanasino munijo ntiti no tavon.
1CO 15:45 Weye Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Adam, vatano manasyin, wepamo Amisye po anawayo raunande ti kov.” Weramu “Adam marane” wepamo Kristus, wepirati apa Anawayo mo kovo nuge nuganuije raunande.
1CO 15:46 Manasyin dave nde mamo wansanasino mine so. Umba nde jirum akato mo ranigwan mamo wansanasino munijo ntiti.
1CO 15:47 Vatano manasyin, wepirati Adam, opamo anasine raugav no kopa mine so rai. Yara vatano de rijabe akato, wepirati Kristus, nori rati munijo ntiti.
1CO 15:48 Vatan tenambe mine so maisyare Adam amaisy, opirati anasine raugav no kopa mine so rai. Yara vatano una no munijo ntiti wo Kristus apa ramaisy, Opirati nori rati munijo ntiti.
1CO 15:49 Soamo wansanasine mo Adam apa ramaisy, wepirati Amisye po anari kopa mine so rai. Maisyare wemai tavon, arono munije ama akari indati wansanasine mo Kristus apa ramaisy, Opirati nori munijo ntiti.
1CO 15:50 Sya arakove weap, syare syo raura kakavimbe: wansanasine so ama ine muno ama mavu omamo indati nsiso munijo Amisye be akarive raije rai ramu. Muno wansanasino ngkakaija mandamisye so omamo no tawane ramu.
1CO 15:51 Wadanide! Soamo syo ayao ngkokaibe inta raura wasai: Vatane wamamo inta nawirati unanta wene rai, yara inta nawamo unanta wene rai jewen yara ta utantunana masyoto munije ama akari nde nande rai. Weramu wan tenambe indati wansanasine so ranigwano wansanasino wanyine rai vintabo.
1CO 15:52 Wansanasine ranigwano papabe. Arono Amisye apa tavuna maran ngkin, vatano ugwenen to indati maijasea ukovakato muno manasine maug akato jewen. Muno wan tenambe wansanasine ranigwan.
1CO 15:53 Weye wansanasino ngkakaija mandamisye somamo ranigwan indamu mandamisy akato jewen, yara noa nuge nuganui.
1CO 15:54 Arono naije ayao anawae po ratoe so indati mamaisy: “Weno akoe raumandi kobe weye Amisye po rapinde to.”
1CO 15:55 Muno ayao so mamai tavon: “Wen akoe winy, Amisye po napinde to! Winyamo reamo nya mamune rasyaniv akatoe ramu.”
1CO 15:56 Wama ayao kakai wemirati mo wene raugavo wansai. Muno Amisye apa ananyao wemirati mo wama ayao kakai rarorono wansai.
1CO 15:57 Weramu kove raura seo Amisye ai! Wepi po wama ayao kakai rapinde to, weye Amisy Yesus Kristus po rapaya wansai vintabo. Weti wamo wene rasyaniv akatoe ramu.
1CO 15:58 Maisyare omai ti, sya arakovo inanuga no wasai, syare wasayai tindimuve muno wana tawan watavondi Amisy Yesus ai. Syare wapo Apa anakere raijaro panyoambe tutir, weye wadaen wadaijara marudi jewen yara ama ine mamo Po raunande aje.
1CO 16:1 Soamo wapare wapo doije ranugan indamu wapo raunanto Amisye apa kawasae una no Yerusalem mansai, weye onawamo awa ananuge meweno mansai. Syare wapo ranugan mamaisyo ananyao syo raunanto anugano Amisy nanawirati una no munijo Galatia mansai rarijati.
1CO 16:2 Mingguge yanteter apa masyoto manasyin, syare weapamo nanentabo wapo doije inta ratayao vatano awa ananuge meweno mai mansamarom. Wapa doijo wapo raijaro wapa anakere rai wemamo wapo nake inta raosoro mumuimbe indamu wapo randi. Wapo doijo namije ratavuna arono risyore wasai to, weamo inta panya po ranugan akato jewenara ntami to.
1CO 16:3 Arono ride nande to, risyo vatane inta matutir nanawirati wapanave mansai, indamu wo doije umawe raugav uta no Yerusalem. Muno syo nyovara waowe inta ratoe indamu wo rarorono kawasae una no Yerusalem mansai.
1CO 16:4 Muno ranivara syoroto tavon omamo mamaisy, weamo risye wenawe reanta tenambe.
1CO 16:5 Syare syanya propinsi Makedonia raide rati, umba arono syanya raidea mewen, indati syore syo wasapan.
1CO 16:6 Syore wasaije mamo rino wasarijat masyote inta yai rako, embayo ovarebe poen dati rako, syo raen dati. Naijea umba weapo rinaeranande sya unanui anya rai inda syanya tutir.
1CO 16:7 Naisoamo syore wasai rainy, weye syonae syo wasapan mamaumbe vayavei. Yara Amisye po rinamayar, weamo syare rino wasarijata nugoenta.
1CO 16:8 Weramu manasyimbe syare rino tawan no munijo Epesus so rai java Ono Pentakosta nande.
1CO 16:9 Weye naisoamo varoro kove raugaje rinai indamu syo anakero Amisye raijar no Epesus so rai muno vatane wanui manuga rausiso sya ananyao rai. Weramu vatano manuga kantetoaro rinai onawamo wanui tavon.
1CO 16:10 Ranivara Timotius de wasai, wabekobe indamu wapo augav de siso wasatavon. Yara vemo po wasasyaniv nora, weye opamo po anakero Amisye raijar maisyare muno rinamai tavon.
1CO 16:11 Weti vemo wapo Timotius atantona wapare opamo vatano mamaisye jewene pa, wenora! Yara wapo aeranande kobe indamu po apa unanui anya rave tutir, wirati pakare rinai kovo saumane rautan. Soamo syo anyuto dei muno wama arakovo kaijinta matavon tenambe.
1CO 16:12 Wama arakovo Apolos pamo syo raura aive to syare ibeke dave indamu wepe arakove inta nawe wore wo wasapan. Weramu opamo po rapatimu pare soamo ponae pore. Ranivara masyote inta kovo ai, indati de wasai.
1CO 16:13 Syare weapamo wana tawan irati wapa anave rai muno wasyisyaube! Weramu vemo wanjaniv inya, yara syare wasanuga mbambunin.
1CO 16:14 Ana rui vayave wapo rave, syare nyo muinye raroron.
1CO 16:15 Risya arakove, weapo raen Stepanus muno apa yavaruga wenawamo vatano manasyin dave no propinsi Akaya nanawirati wanave Yesus Kristus ai. Wenawamo manuga ntenami wo Amisye apa kawasae maeranande.
1CO 16:16 Maisyare wemai ti, syare wabeto irati vatano maisyare somaisye mansai muno vatano kaijo utavondi wo Amisye apa anakere raijare mansai tenambe.
1CO 16:17 Risyamo inananibe weye wapo Stepanus muno Portunatus muno Akaikus matutir ude wo inapan. Weapamo wano rinatavon no naiso jewen weti wo wasanigwan.
1CO 16:18 Muno wo inanuga raveti ranayanambe muno wo wasanuga raveti ranayanambe tavon. Vatano maisyare sonawamo syare wabekobe mansai.
1CO 16:19 Anugano Amisy nanawirati una no Asia wo kove raura wasai. Akwila muno Prisikila yo kove ranutu terave wasai weye wabe arakobe no Amisy Yesus ai. Muno anugano Amisy nanawirati wanugan no aya yavare wo kove ranutugore wasai tavon.
1CO 16:20 Wama arakove nao tenambe wo kove ranutugore wasai. Syare wapo kove raura wasai vambinibe weye wabe arakobe no Yesus Kristus ai.
1CO 16:21 Risyirati Paulus, taune inaneme veano nyovara waowe ama marane so ratoe: syo kove raura wasai.
1CO 16:22 Are pirati muinyo Amisy Yesus ai jewen, weamo syare Amisye po mangke raugaje ai! Amisy Yesus, nyavave nyakare reansai!
1CO 16:23 Amisy Yesus apa kove no wasautan tenambe.
1CO 16:24 Rimuinyo wasai tenambe weye wambe arakobe no Yesus Kristus ai. Risy, Paulus
2CO 1:1 Risyirati Paulus, risyamo Yesus Kristus po inatutir indamu syo Apa Ayao Kove raura, mamaisyo Amisye apa bekere rai. Risye wama arakovo Timotiusa pe ririmo nyovara waowe so ratoe ririmo ranutugore anugano Amisy wana no munijo Korintus wasai muno more tavon irati Amisye apa kawasae wasai tenambe wana no propinsi Akaya rai.
2CO 1:2 Kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno no no Amisy Yesus Kristus no wasautan.
2CO 1:3 Kangkamambe irati Amisye ai, opirati wama Amisy Yesus Kristus apa Aja pije! Wepirati wama Injayo aemeno wansai rave muno Wepirati po wansanuga rayove.
2CO 1:4 Muno reamamo Po reansayove reama siuri kotaro rui vayave rai. Amisye po reansayove indamu arono vatano kaijinta una irati siuri kotare rai, reamo mayove irati vambunino reamo raija no Amisye ai rai. Maisyare muno Amisye po vambunine raugaje reansanuga rai arono reansiuri, maisyare omai tavon reamo vatano kaijinta manuga ravera mbambunin arono siuri nande mai.
2CO 1:5 Weye siuri wemirati Kristus po raron omamo manui, ti manui reamo raron tavon. Muno Kristus po reansaeranande reama siurijo namije rai tenambe mamaisyo Apa vambunino manakoe rarijati.
2CO 1:6 Reansatawandi siurije rai indamu weapamo wasanuga mbambunin muno indamu wasisa kove rai. Amisye po reansaeranande muno Po reansayove arono reansiuri, maisyare omaisy indati Po weasaeranande tavon. Weaveti arono siurije kotare nande wasai maisyare muno nande reansai to wemaisy, indati wea tavon wabambunin wasatawandi rai.
2CO 1:7 Weti arono wasiuri, reansanuga mamauno wasai jewen weye reansanave Amisye amen matuve. Arono watavondi wasiuri maisyare reansiuri ramaisy, reandaen Amisye po wasaeranande maisyare muno Po reansaeranande wemaisy.
2CO 1:8 Sya arakove, ibeker indamu sya siurijo manakoe nande rinai no propinsi Asia omamo wapo raen. Siurijo namije mangke dave, weti syo ranawane kakai weye sya vambunine mamaisye ramu. Rijaniv syare vemo wene mo inaugav.
2CO 1:9 Tugae, syo ranaune mamo maisyare wene mo inaman. Anakotare so nande rinai indamu vemo risyamo risawa taune sya vambunine rai nora, yara Amisye apa vambunine obo rai. Wandaen Amisye apa vambunine manakoe rave weye Wepirati po vatano nanawirati ugwenen to mavera ukovakato.
2CO 1:10 Arono siurijo manakoe namije nande rinai, Amisye wepirati po rinapaya wene rai to. Muno rinanave Amen wepirati indati po rinapaya wene rai jakato.
2CO 1:11 Weti syare weapamo watavondi wasambayambe rinai. Weye ranivara vatane wanui ube sambayambe rinai, weamo Amisye indati po kove raugaje rinai, umba vatane wanui ware wo kove raura seo Amisye ai.
2CO 1:12 Inanayanambe weye inanuga mo sya ana idave no mine vone so raen omamo inta ngkakainoanive ramu, yara mamaisy muno nsarokir. Muno sya ana idave irati sya arakove wasai maisyare wemai tavon weye Amisye po vambunine raugaje rinai. Muno ritavondi mine so ama ana ratantona ntiti raije jewen, yara Amisye apa kove obo rai, wemi mo vambunine raunande rinai.
2CO 1:13 Syo ayao sarokir obo ratoeyo wasai sya nyovara wao rai indamu ama ine inta ngkokaibe jewen yara wananta rai arono wabacave rai. Weye ribeker indamu wapo kovo Amisy no rinai wema wadaen dave. Nandijawe wapo raene rinai ma ntairi kobe jewen, weramu soamo ibeker indamu wadaen bintabo indamu wapare, “Tugae, Paulus apa ana dave mamaisy ivae.” Maisyare omaisy, arono masyoto Amisy Yesus pakare, indati weapamo wasanuga manakoeyo rinai, muno masyoto naije inanuga manakoeyo wasai tavon.
2CO 1:15 Wemi mbewar syanave wasai weapamo wananta sya bekere rai, weti syo sya unanui anya rapatimu to syare ide wasai ama susye jirum. Weye syo rakarae ide wasai ama susye jirum, weamo Amisye apa kove nde wasaive jirum tavon.
2CO 1:16 Weti sya ana syo ratantona mamo syo wasapan manasyimbe arono syo sya unanui anya rave syoroto no Makedonia rai, umba syo wasapan jirum akato arono risakinav syakare, muno naije wapo inaeranande indamu syo unanui anya rave tutir ito no propinsijo Yudea rai.
2CO 1:17 Weramu sya ana syo ratantona wusyino namije mamo mamaisye ramu, weti indati syore wasai intabo vayave. Abo! Vemo wapare inanuga nanto nande maisyare vatano mine so mansamai nora! Vatano mine so wayao ware, “Yombe, reanta,” umba kavinta nakato ware, “Jewena, reana akato kai.”
2CO 1:18 Weramu risyamo syo raura tai wemaisye ramu; syare “Yombe” umba “jewena,” omamo syo raura ramu. Weye Amisye po vatane wansaponae ramu, weti risya syo wasaponae tavone ramu.
2CO 1:19 Muno Arikainyo Amisy, Yesus Kristus so, Apa ayao mbe jirumbe jewen yara Apa ayao mbe intabove tutir. Wepirati risye Silasa pe Timotiusa pe reamo aura kakavimbe wasai.
2CO 1:20 Muno Kristus opi po Amisye apa urairije raveti mamai tenambe. Maisyare omai ti, Kristus wepi bewar ti arono wansambayambe wamo Amisye ararimbe wamare, “Amin.”
2CO 1:21 Amisye po vambunine raugaje indamu weape risye wana tawan irati Kristus ai. Muno Po wansatayao indamu taune apaura wansai.
2CO 1:22 Anawayo Vambunino ntuna wansanuga rai omamo Amisye apa kamano musyeve mare apaura wansai to. Weti anakotaro ngko dave wemirati Po raurairive Apa kawasae wansai indati Po raunande aje no munije ama akari.
2CO 1:23 Soamo waparijo rinai, wapare, “Veanimaibe irati Paulus pakare po reansapan akato jewen?” Weti syare syo raura kakavimbe wasai: Arono nandijawe syakaore ramu weye ayao kakaije no wasaija nene muno syonae syo wasanyao soowabei. Amisye po raen sya ayao syo raura so no rai tugae; syangkarive ramu.
2CO 1:24 Weramu syonae syo wasantitidi wapa anave raiji, weye syo wasaen wapa anave mamo ntindimu to. Sya bekere mamo wambe arakobe wamo unanuije rakani indamu weapamo wasananibe.
2CO 2:1 Risyo ayao raura patimuve no rinanuga rai to syare risyamo indati syakare syo animaumbe raugavo wasai jakatoe ramu.
2CO 2:2 Weye ranivara syo animaumbe raugavo wasai, wea umba indati are pirati po anayanambe raugavo rinai?
2CO 2:3 Wemi mbewar ti syo sya nyovara wao manasyin ratoe wasai to. Weye ranivara ride syo wapa ana wadave ngkakaije raen datire, weamo wapo inaveti inanayanambe ramu, yara wapo inaveti inanimaumbe rave. Weramu syo raen ranivara risyamo inanayanambe, weamo weapamo wasanayanambe tavon.
2CO 2:4 Syo nyovara wao namije ratoe inanuga ranimaumbe rautan, inami ngkaruge ntende manui weye mangkeo rinai. Weramu sya bekere mamo indamu syo animaumbe raugavo wasai oma jewen, yara ribeker weapo sya muinyo manakoe ranaun no wasanuga rai.
2CO 2:5 Wapo raen vatan inta no wapa yasyine po ayao kakai manakoe rave to. Apa ana po rave mbewar ribui inanimaumbe jewen, yara mbeti weapamo wasanimaumbe tenambe tavon. (Weramu vemo syayao soowabe nora, weye syantatukambe weapamo wea tenambe wasanimaumbe rako, nako mamaune inta manimaumbe rako?)
2CO 2:6 Kavintare wea tenambe watavondi wapo mangke raugaje vatano napije ai to. Apa mangke mamai to, ti syare ngko to.
2CO 2:7 Naisoamo syare wapo vatano napije aneme raijar indamu wasanuga nsauman akato. Weye opamo animaumbe, ti vemo animaumbe ntoa manakoeve nora, yara syare wabekobeo ai indamu anuga mbambunin akato.
2CO 2:8 Syo ananyao raugaje wasai indamu wapo wapa muinye rarorono ai jakato.
2CO 2:9 Arono syo sya nyovara wao manasyin ratoe wasaijoe, syare syo raen: Wapare wabeto sya ananyao syo raugaje wasai rai tenambe rako jewena e?
2CO 2:10 Ranivara wapo vatano napije aneme raijar indamu wasanuga nsauman, weamo inanuga nsaumano ai tavon. Ayao kakai rui no ai, risyamo riparijo aije ramu yara inanuga nsaumano ai no Kristus amun indamu ngkovo wasai ti wasanuga nsauman tenambe.
2CO 2:11 Wirati indamu vemo Anakakai Akoe po wasatawanaje nora. Weye wandaen Anakakai Akoe beker pare po wansaponae.
2CO 2:12 Arono rinanto no munijo Troas indamu syo Ayao Kovo Kristus ravov, syo raen Amisye po unsanda rausiso rinai no munijo namije rai indamu syo Apa anakere raijar.
2CO 2:13 Weramu inanuga mamo ntanamanine kakai, yara mamaun dave, weye rinanto sya arakovo Titus ai no naije jewen. Maisyare omai ti, syo arakovo una no Troas maneme raijar umba syuje indamu syanya tutir ride no munijo Makedonia so rai.
2CO 2:14 Kove raura seo Amisye ai! Weye Po reansaugav indamu reantavondi reama akarijo Kristus ai arono Po apa vambunine raroron no vatano wanui mansamun. Muno Amisye po reansaugav indamu reamo Ayao Kovo Kristus ravov no rui rui vayave maisyare inyo ugo ranavane mbovove ntami nuge raito tenambe.
2CO 2:15 Arono reamo Ayao Kove so ravov, omamo raurata irati ana mbovove rameseo Amisye aije rai. Ayao so nande irati vatano Amisye po mapaya awa ayao kakai raije mansai, muno nande tavon irati vatano Amisye po mangke nuge nuganuije raugaje maije mai.
2CO 2:16 Vatano Amisye po mapaya awa ayao kakaije rai manayanambe Ayao Kovo Kristus rai, weye mo kovo nuge nuganuije raunande mai. Weti ware ayao somamo maisyare ranavane mbovove ramaisy. Weramu vatano nanawirati Amisye po mangke nuge nuganuije raugaje mai wonayo Ayao Kovo Kristus rai, ware omamo maisyare ana mbauge wemaisy. Wakoe! Amisye apa anakere so mangke dave! Are pirati bambunin po raijaro taune apa vambunine rai?
2CO 2:17 Vatane wanui wo ayao Amisye ravov weye ubekero wo romane ratande mai, maisyare vatano wanamavumbe no pasari wemaisy. Weramu reamamo reamo vatane wato mansamaisye ramu. Yara reamanapatambe Kristus ai muno reamo Apa ayao ravovo tugaive weye Amisy opi po reansatutir muno Po reansanyanyuto rai.
2CO 3:1 Wabeanimaibe wapare reamo taune reansararin akato?! Abo! Syo ratantona wapanave reansai jewen, yara wapanave kuruno kaijinta maija! Onawamo wo nyovara wao inta raugav, wemirati mo awa ananyao raura titive, weti wapanave obo mai. Muno arono wuje akato, wo wasanajo indamu wapo nyovara wao ratoe mansamarom indamu wo raugav wo rarorono vatano munijo kaijinta mansai. Indako wabeker reamo nyovara wao maisyare namije raugav indamu wapanave reansai rako? Weramu reamo kurune wato mansamaisye ramu.
2CO 3:2 Muno reamo nyovara wao inta raugave ramu, yara taune weapi wasaurata irati reama nyovara wao ratoe no reansanuga raije rai! Weye wapa ana wadave ngkove mo reama anakero no no wapa yasyine raroron kakavimbe indamu vatan tenambe wo raen.
2CO 3:3 Wapo raroron kakavimbe weapamo Kristus taune apa nyovara wao nawi weap, weye Opirati po reansatutiro wasai indamu wapanave Ai. Weti nyovara wao syo raura somamo dawatije inta veano ratoe jewen, yara Amisyo noa pitawabe Apa Anawayo Vambunine mo ratoe. Muno mo ratoe orame vasye rai jewen, yara mo ratoe vatane wasanuga rai.
2CO 3:4 Reansanuga ntindimu reama ayao reamo raura so rai no Amisye amun weye reambe intabove Kristus ai.
2CO 3:5 Weramu taune reamamo reambambunin reamo anakere so raijare ramu, yara reama vambunine mamo Amisye wepi po raunande reansai.
2CO 3:6 Po vambunine raunande reansai indamu reamo Apa urairijo wanyine ranyao vatane mai. Urairijo wanyine so nsasyeo ananyao wusyino Musa po ratoe rai, weye Amisye apa Anawayo Vambunine mo urairijo wanyine raugasya manawadi vatane manuga rai. Ananyao ratoe wusyinoe mo wene obo raugav weye vatane wo rarijat tenambeye ramu, weramu Anawayo Vambunine mo kovo nuge nuganuije raunande.
2CO 3:7 Arono wusyinoe Amisye po apa ananyao raugaje vatano Israel mansai, ananyao umaso ratotov no orame rai muno Amisye apa varo ngkovo ntiti raroron no Musa amune rai. Arono naije, Musa amune mba dave ama vare mpanyoan dave, weti vatano Israel mansami ngkasyuri, wo Musa amune ranyanyut ubambunine ramu. (Weramu kavinta umba kovo ntiti umaso raumandi Musa amune rai kobe.) Weti wandaen ananyao wusyin, wemi mo wene obo raugavo vatane mansai, nde irati Amisye apa kovo ntiti rautan.
2CO 3:8 Ananyao wusyin maisyare omaisy, weti tugae rave urairijo wanyin, wemi mo Anawayo Vambunine raunande vatane mai, ama kovo ntiti manakoe rave mo ananyao wusyin ama rakivan!
2CO 3:9 Weti Ananyao Musa, wemi mo mangke raugavo vatane mai, ama kovo ntiti no rai, weramu urairijo wanyine ama kovo ntiti mo rakivan dave, weye wemirati mo vatane mavera umamai no Amisye amune rai.
2CO 3:10 Ananyao Musa ama kovo ntiti mamaun bayave, yara urairijo wanyine ama kovo ntiti manakoeve akato ti mo rakivan.
2CO 3:11 Weye Ananyao Musa no tawane ramu, yara urairijo wanyine noa nuge nuganui. Maisyare omai ti, Ananyao Musa ama kovo ntiti no rai, weramu urairijo wanyine ama kovo ntiti manakoeve mo rakivan.
2CO 3:12 Reansanaveano Amisye apa urairijo wanyine umaso ramen tai maisy, weti reamo Apa Ayao Kove ravovo vambunimbe.
2CO 3:13 Muno reamo ana inta rangkokaibe wasai jewen. Weti reamo Musa amaisye ramu, wepamo po amune rangkokaibe vatano Israel mansai. Musa po ansune vasye ransawa amune raora indamu vemo vatane wo Amisye apa varo ntiti raen nora, muno indamu vemo wo vare ama ngkarimu ti raumandi no amune raije raen nora.
2CO 3:14 Vatano Yahudi wato awa ana wo ratantona ngkaumudi, maisyare ansune vasye inta no mansaora wemaisy. Mui yava unumeso, arono rui vatano Yahudi wo Ananyao Musa raraniv, unanta rai jewen. Muno arono ubacave Amisye apa urairijo wusyine rai, wo raen kakavimbe jewen, weye manuga mamo ngkaumudi, maisyare ansune vasye mo ratatuv wemaisy. Kristus obo pirati bambunin Po awa ana mo manuga ratatuve raneka mai.
2CO 3:16 Weti ranivara vatane inta sakinav ti panave Amisy Yesus ai, weamo apa ana mo anuga ratatuv namije raneka ai, weti po Ayao Amisye ranaun mba dave.
2CO 3:17 Arono reamo Amisy Yesus aura so, reamare Apa Anawayo Vambunine mije. Anawayo Vambunine no no wansanuga rai, weamo Mo wansapaya Ananyao Musa ama mo wansaijaro arove rai.
2CO 3:18 Weti soamo vatano wamanave Kristus ai wamamo wambaro Amisye apa kovo ntiti rai anawadive, muno Apa kovo ntiti ratatuv akato jewen. Muno Amisye apa kovo ntiti no wansai indati miridi nseo tutir, weye Anawayo Amisye mo wansanuga ranari wanyimbe indamu wamo Kristus amaisy.
2CO 4:1 Reama anakere somamo Amisye bekobe reansai ti Po raugaje indamu reamo raijar. Amisye wepi po raugaje reansai, weti reansanuga mamaun jewen yara mbambunin.
2CO 4:2 Anakotaro mbe samaneve ti ngkokaibe wemamo reamo rave ramu. Muno reamo vatane mansaponae ramu, muno reamo ayao Amisye ranyao sasyeve ramu. Yara reamo ayao tugae obo raura muno reamo anakotare so rave no Amisye amun indamu vatan tenambe wanave reansai.
2CO 4:3 Weramu vatane inta unanta Ayao Kovo reamo ravove rai jewen weye manuga ngkaumudi, maisyare ansune vasye mo ratatuv wemaisy. Wenanawirati vatano Amisye po mangke nuge nuganuije raugaje mai weye wonae wanavei.
2CO 4:4 Anakakai Akoe be akarive mine so rai, ti po vatane awa ana wo ratantona rauguji ti ngkaumudi indamu vemo wanave Ayao Kove rai jinya, muno po manuga ratatuv indamu Ayao Kove mbaro mansanuga rai jinya. Ayao Kove mi raurata vare rai, mo Kristus apa kovo ntiti raroron, weye Kristus opamo po Amisye amaisy.
2CO 4:5 Reamo taune reansaura vatane maije ramu, yara Yesus Kristus opirati reamo aura kakavimbe reamare Opamo be akarive reansai, muno reamamo vatano Yesus po reansatutir indamu reamanapatambe wasai vayave.
2CO 4:6 Arono mine so ranari, Amisye payaoware somaisy pare, “Syare mino ngkaumure somamo vare ntipu rai!” Muno arono wusyinoe wamantatukambe Amisye ai ti wana no kaumure rai, weamo Apa vare ntipu wansanuga rai. Po apa vare raunande indamu wama ana wandatantona mbar indamu wananta irati Amisye apa varo ngkovo ntiti rai, wemirati raroron no Kristus amune rai.
2CO 4:7 Reansaurata irati kavino kopa inta rai, wemirati romane raveasyo ntuna ama uga rai. Weye reansanasine somamo mayondi maisyare kavino kopa umawe ramaisy, weramu Ayao Kovo Kristus omamo maisyare romano nsiso ama uga rai. Amisye po apa Ayao Kove raugaje vatano mayondi reansai indamu reamo ravov, wirati indamu vatan tenambe wo raen reama vambunino manakoe omamo no no Injayo Amisye ai, yara no no reansanasino mayondi so rai jewen.
2CO 4:8 Siurije nande reansai tutir, weramu mo reansakupi jewen. Muno ana nsosobe mo reansaorai ti reamananepabe animaisye mi reamare reamo rave, weramu reama reansanave Amisye amene mamo raumandije ramu yara ntindimu tutir.
2CO 4:9 Reama marova wo reansawatambe, weramu Amisye aneme mpaya reansaije ramu. Wo reansanepat, weramu reangkakai ramu.
2CO 4:10 Arono reana no mine so rai, kavintare reananta wene rai weye reantavondi Yesus ai. Reama marova ubeker tutir ware wo reansaubaisy, maisyare muno wo Yesus aubaisy no wusyinoe wemaisy. Omamo nande reansai indamu Yesus apa kovo no no reansanasino mayondi so rarorono vatan tenambe mai.
2CO 4:12 Weti wene nande mo reansamune raotar tutir indamu kovo nuge nuganuije nande irati wasai.
2CO 4:13 Arono wusyinoe Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Risyanave Amisy ai, weti syo raura.” Muno reamamo reamanave Amisy ai tavon, weti reamo reama anave Amisye ai raura kakavimbe vatane mai.
2CO 4:14 Weye reamo raen Injayo Amisy opi po Amisy Yesus aveti kovakato no wene rai, Wepirati po wansavera wangkovakato no wene rai tavon, weye wambe intabove no Yesusa nui. Indati Amisye po reame weape wansaugav indamu wansayai tenambe no Amun.
2CO 4:15 Reamamo reansatawandi anakotaro ngkakai umawe rai indamu Amisye apa kove nande wasai, muno nande vatano wanui mansai tavon. Weye arono Amisye apa kove nande vatano wanui mai, indati vatano wanuije so wo Amisye ararimbe ti awa kovo wo raura seo Ai indati manakoe rave.
2CO 4:16 Maisyare omai ti, reamamo reansanuga mamaune ramu, muno reamo anakotaro ngkakai nande reansaije rantotobe ramu. Weye wansanasine somamo ama vambunine miridi makaje, weramu kovo mo wansanuga ranari wanyimbe omamo nandeo masyote yanteter.
2CO 4:17 Anakotaro ngkakai omamo nande reansai indamu mo reansatayao indamu reamaura Amisye apa kovo ntiti rai. Anakotaro ngkakai nande no mine vone somamo mamaun, noa nugoenta ramu, yara kovo ntiti makanande mamo manakoe, noa nuge nuganui, weti mo anakotaro ngkakai mine so rakivan dave.
2CO 4:18 Weti anakotaro reamo raeno wansami rai no mine somamo reamo ratantona ramu. Yara ana reamo ratantona mamo anakotaro reamo raeno wansami raije jewen, wemi no no munijo ntiti rai. Weye ana reamo raeno wansami rai omamo no tawane ramu, yara ana reamo raeno wansami rai jewen wemirati noa nuge nuganui.
2CO 5:1 Weye wamo raen wansanasine so raurata irati randume inta rai, wemirati wana rai no mine so. Arono wansanasine so ngkakai kobe, maisyare randume umawe rangkat, indati Amisye po wansanasino wanyine raunande wansai. Wansanasino wanyine maisyare yavaro wamare wana rai no munijo ntiti ramaisy, wemamo mangkat akatoe ramu, yara noa nuge nuganui. Muno wemamo vatane wo ranarije jewen, yara Amisye taune pi po ranari.
2CO 5:2 Soamo wamanonae muno wamoyov weye wana no mine vone somamo mangkeo wansai. Weti wambeke dave indamu wansanasino no no munijo ntiti raugaje wansai.
2CO 5:3 Wansanasino wanyine raurata irati ansuno wamo rave indamu vemo wansarokanive nora.
2CO 5:4 Tugaeyamo wana no wansanasino mine so rai, wamoyov muno wamanonae anakotaro nsosobe nande wansaije rai. Weramu wansanasino kopa somamo wamare wamo rapaya jewena nene, yara wama bekere mamo no naiso kobe Amisye po wansanasino wanyino munijo ntiti raunande wansai, indamu wansanasino ngkakaija mandamisye so ranigwano wansanasino kova no tawane rai.
2CO 5:5 Amisye pirati po wansatayao indamu wansanasine ranigwan. Muno Po apa Anawayo Vambunine raugaje ntuna wansanuga rai indamu mbe rarorombe indati Po ana umaso ravera mamaisy.
2CO 5:6 Maisyare omai ti, wansanuga ntindimu tutir. Wandaen wana irati wansanasino mine so rai omamo mare wanggwaravainyo munijo Kristus tuna raije rai.
2CO 5:7 Wemi mbewar arono wana no mine so rai, wantavondi wama anave Kristus ai obo rai, yara ana wamo raeno wansamije rai ma jewen.
2CO 5:8 Tugae, wansanuga ntindimu tutir. Wama bekere mamo wamo wansanasine so rapaya ntami vayave indamu wanta wano Kristus arijat.
2CO 5:9 Weramu wana tawan no mine so rai rako, wanta wano Kristus arija dako, wama bekere mamo intabo, omamo Kristus anayanambe wansai.
2CO 5:10 Weye wan tenambe indati wansayai no Kristus amun indamu Po wansanajo wama ana wandave no mine vone so rai indamu ama ine raugaje wansai. Muno ama ine raugaje mamaisyo wama ana wandave rarijati, ngkova rako ngkakaija rako.
2CO 5:11 Weti syo Kristus asyaniv weye syo raen Wepi pare po vatan tenambe mansanajo awa ana udave rai. Wemi mbewar syo vatane mansanyao indamu usakinav ude Ai. Amisye po inanuga raen, muno ribeker indamu weapamo wapo inanuga raen tavon ti wapo raen syo wasanyao tugaive.
2CO 5:12 Arono syo raura tai maisy, weamo wapare syo taune inararimbe akato rako? Weinya! Yara syo taune rinaura indamu weapamo wasanayanambe sya anakere rai, wirati arono sya marova wo rinaura tantunawi, weamo wapo ayaowe rasakinavo mai. Onawamo wo vatane awa tame ntiti obo ratantona, yara wo manuga raene ramu.
2CO 5:13 Ranivara vatane inta ware risyamo anaivi mo inavea, weamo wo raura kai, weye syanapatambe Amisye ai vayave ma. Weramu ranivara risyamo anaivi mo inave jewen yara sya ana syo ratantona nsarokir dave, omamo ngkovo wasai ma.
2CO 5:14 Kristus apa muinye mbe akarive rinai sya ana syo rave rai tenambe. Weye syo raen Vatan intabo so Po anasine raunande kakai indamu Po vatan tenambe manigwan, weti vatan tenambe maisyare ukakai to wemaisy.
2CO 5:15 Kristus opamo kakaijo vatan tenambe mansai, indamu vemo vatano Apa kovo wanyine no manuga rai to utavondi taune awa bekere rai jakato nora, yara utavondi Kristus apa bekere obo rai, weye Opamo kakaijo mansai muno kovakato no wene rai mansamarom.
2CO 5:16 Soamo syo vatane matantona mamaisyo vatano mine so awa ana wo ratantona raije jewen. Wusyinoe syo Kristus atantona mamaisyo vatane awa ana wo ratantona rai, weramu soamo syo atantona tai maisy akatoe ramu.
2CO 5:17 Vatano rui pirati be intabove no Kristusa nui, opamo anuga nggwanyin bintabo. Apa anakotaro po rave no wusyinoe muno apa ana po ratantona wusyine raumandi to. Soamo nggwanyin tenambe!
2CO 5:18 Anakotaro nggwanyine umaso mamo Amisye pi po raugavo wansai tenambe, weye Po Kristus atutir indamu Po wansaugav wamakare Amisy ai. Muno Amisye po anakere raugaje reansai indamu reamo vatane maugav wakare Amisy ai.
2CO 5:19 Po reansatutir indamu reamo Apa ayao saumane ravov no taiso: Amisye po Kristus atutir de mine so rai indamu Po vatane maugav wakare Amisye ai. Weye Kristus kakaijo vatane mai indamu awa ayao kakaije mamo Amisye po rator akato nora yara soamo anuga nsaumano mai.
2CO 5:20 Maisyare omai ti, reamamo vatano Kristus po reansatutir reamo Apa ayao raura vatane mansai. Weti arono reamo Apa ayao raura, omamo maisyare Amisye taune po raura Po vatane mawain wakare Ai. Reamo vatane mansawain mamaisyo Kristus apa bekere rai reamare, “Wade, wapakare Amisye ai indamu Amisye anuga nsaumano wasai muno wasanuga nsaumano Ai!”
2CO 5:21 Kristus opamo ayao kakaije inta no Ai jewen bayave, weramu Amisye po wama ayao kakai raugaje ntuna Kristus ai indamu Po ranawan tenambe. Maisyare wemaisy, Kristus po wansaveti wamamai no Amisye amune rai.
2CO 6:1 Reamirati reambe arakobe Amisye atavon wamo Apa anakere raijar, weti reamo ananyao so raugaje wasai: Apa kovo Po raunande wasai to mamo vemo wapo rawatambe nora.
2CO 6:2 Weye Amisye payao pare: “Arono masyoto Syo rapatimu ndea mamai to, omamo masyoto Syo vatane mapaya awa ayao kakaije rai, arono naije Syo nya sambaya rarani to muno Syo naeranande kobe.” Wadanide! Masyoto Amisye po ratayao umaso ndea mamai to. Masyoto unumeso wade Amisy ai indamu Po wasapaya wapa ayao kakaije rai!
2CO 6:3 Reamonae vatane wo reama anakere raura tantunawi, muno vemo ana reamo rave inta mo vatane maveti wonayo ude Amisye aiji nora.
2CO 6:4 Yara ribeker indamu sya ana syo rave mo raroron kakavimbe risyamo vatano syanapatambe Amisye ai pi risy. Rinatawandi siurije muno anakotaro nsosobe manui rai to, maisyare so:
2CO 6:5 Vatane wo inanepato mangkebe, muno wo inaugave siso no tanoano makova rai, muno wo vatano wanui manugan indamu wo arare veano rinave. Syo anakere raijaro panyoambe rave, namane inta yai riniki kakai, muno masyote inta yai sya anaisye meweno rinai.
2CO 6:6 Muno anakotaro kaijinta wemi mo raroron kakavimbe risyamo vatano syanapatambe Amisye ai omamo no taiso: Risyamo inanuga ngkakavimbe, inanto Ayao Amisye rai, inatawandi vatane mai awa ana udave mamai dainye rai, ribekobeo vatane mai muno syo muinye rarorono mai, inanuga tugae rautan. Anawayo Vambunine mo inaugav,
2CO 6:7 syo Amisye apa ayao tugae ravov, muno Apa vambunine no inai. Muno sya ana idave mamai no Amune rai, omamo raurata irati anaiyu muno omako syo raijar imarovave vatano manuga mamuno rinai mansai.
2CO 6:8 Vatane inta wo inaijaseo titive, weramu kaijinta nanawamo wanaikebe rinai. Inta ukangkamambe rinai, weramu kaijinta wo inaura tantunawi. Syo ayao tugae obo raura, weramu vatane inta wo inawainamo vatano arurijate pa.
2CO 6:9 Vatane inta ware, “Reamantatukambe Paulus ai.” Weramu tugaeyamo vatano wanui wo rinaen. Kavintare wene mo inaugav, weramu ritunana nene. Vatane wo rinanepato mangkebe, weramu rikakai rainy.
2CO 6:10 Masyote intanamo rinanimaumbe, weramu rinanayanambe tutir. Risyamo ananuge meweno rinai, weramu syo vatane wanui mansaugav awave kovo manakoe rai. Risyaura ananugo no no mine so inta raije ramu, yara syaura anakotaro ngko dave rai tenambe.
2CO 6:11 Sya arakovo Korintus, syo raura kakavimbe wasai to weye rimuinyo wasai rave. Anakotaro no no inanuga rai omamo syo raura wasai vintabo to.
2CO 6:12 Inanuga mamo syo rauguji wasai ramu, weramu weapirati wasanuga rauguji rinai.
2CO 6:13 Weapamo maisyare taune sya arikainye nawi weap, weti syayao aje wasai: Syo muinye rarorono wasai, ti syare wapo muinye raroron akare rinai tavon.
2CO 6:14 Sya arakove, vemo wabe intabove vatano nanawirati wanave Yesus Kristus ai jewene matavon nora, weye mamaisye ramu. Indati vatano awa ana udave ngkove nawe, vatano awa ana udave mamune ube intabove kakaija. Vare me kaumure me nayamo indati ibe intabove kakai tavon.
2CO 6:15 Muno Kristusa pe Anakakai Akoe pe yanuga mbe intabove jewen. Maisyare wemaisy, vatano wanave Kristus aije nawe, vatano wanave jewene nawe, manuga mbe intabove jewen tavon.
2CO 6:16 Yavaro Amisye mamo yavaro wansambayambe Amisye aije mije, ti yare raugav siso raije omamo mamaisye ramu. Muno vatano wamanave Kristus ai wansaurata irati Yavaro Amisye umaso rai, weye Amisyo noa pitawabe pamo tuna wansanuga rai. Maisyare Amisye po raura pare: “Indati Risyamo ino no Sya kawasae awa yasyine rai muno ituna mansarijat. Risyirati awa Amisy, muno wenanawamo Sya kawasae.”
2CO 6:17 Muno Amisye po raura akato pare: “Sya kawasae weap, wapuje vatano wantatukambe Rinai mansaora! Wade wapansopo mumuimbe! Vemo wapantukamo anakotaro ngkakainoanive rai nora! Indati Risyamo inanuga rausiso Syo wasaugav.
2CO 6:18 Risyamo wapa Injaya pi Risy, muno weapamo Sya arikainyo wanya muno anya nanawi weap.” Amisy opirati apa vambunine ntiti rave, Apa ayao mije.
2CO 7:1 Sya arakovo inanuga no wasai, ayao umaso mamo Amisye apa urairijo po raugaje wansai. Weti wade wamo anakotaro ngkakainoanive rapaya tenambe, wemirati mo wansanuga muno wansanasine raveti nggwambe. Syare wambeke dave indamu wama ana wandave muno wansanuga ngkakavin bintabo no Amisye amun weye wamo asyaniv.
2CO 7:2 Syare wasanuga rausiso indamu wapo reansaugav. Reamamo reamo ayao kakai inta rave nande vatane inta wasaije ramu. Reamo vatane inta wasanuga raugabe indamu wapo ayao kakaije rave ramu. Muno reamo vatane inta wasaponae inda reamo romane raugavo wasaije ramu.
2CO 7:3 Weramu sya ayao somamo syonae syo wasaura tatugadiji, weye inanuga no wasai rave, maisyare umawe syo raura to. Weti ranivara ikakai rako, iko tutir dako, sya muinye mamo manakoe irati wasai.
2CO 7:4 Syanave wasai muno syo wasabumbundi irati vatano kaijinta mai. Weapamo wapo rinayove sya siurije rai ti inanuga mbambunin akato muno inanayanambe rave.
2CO 7:5 Arono ride nande Makedonia so rai to, inanasine mayondi rave. Weramu rituna inanuga ntanamanine jewen weye anakotare mo rinamboraibe no rui rui vayave. Vatane wayaowi rinai muno yanive ntipu rinanuga rai.
2CO 7:6 Weramu Amisye pamo po vatano are nawirati manuga ranimaumbe mayove. Muno Po inanuga so rayove arono Po Titus atutir de rinai.
2CO 7:7 Inanayanambe Titus apa deye so rai obo ma jewen, yara inanayanambe apa ayao po raugavere rai tavon. Weye pare weapamo wapo anayanambe raugavo anuga rai to, muno pare wasaemeno rinai tavon ti wabeke dave indamu wapo rinaen akato. Muno pare wasanimaumbe wapa ana wapo rave ngkakai rai, muno wabeke dave indamu wapo sya bekere rarijat. Wakoe! Inanayanambe ntiti rave syo Titus apa ayao po wasaura umaso raraniv.
2CO 7:8 Arono masyoto nandijawe syo sya nyovara wao manasyine ranutu more wasai, sya ayao syo ratoe mangkeo wasai, weramu syo ratantona syo ranutugo wasai omamo ngkov. Weramu umba inanimaumbe arono ridaniv sya nyovara wao umaso mo wasaveti wasanimaumbe (yara wasanimaumbe noa nggwaravainye ramu, yara kavinta vayave).
2CO 7:9 Soamo inanayanambe weye syo nyovara wao umaso ratoe wasai to. Weramu inanayanambe weye wasanimaumbe omamo jewen, yara inanayanambe weye wasanimaumbe mo wasaugabe indamu wasakinavo wapa ayao kakaije rai. Wasanimaumbe namije mamaisyo Amisye apa bekere rai, indamu wasakinav wapakare Ai. Weti sya ayao syo ratoe wasai no nyovara wao umawe rai mamo inta ngkakai wasai ramu, yara ngkov irati wasai.
2CO 7:10 Ranivara vatane animaumbe mamaisyo Amisye apa bekere rai, weamo mo augabe indamu sakinavo apa ayao kakaije rai, wirati Amisye po apaya ama mangke rai. Weti vatano napije po ratantona animaumbe umaso ngkakai jewen weye mo kove raugav. Weramu mine so ama animaumbe nsasye rave, weye mo vatane maugabe indamu usakinavo awa ayao kakaije raije ramu, yara wene mirati mo raugav.
2CO 7:11 Wadanide! Wasanimaumbe wato ama ine manui rave, weye wasanimaumbe mamaisyo Amisye apa bekere rai. Ama ine no taiso: wabeke dave indamu wapo raroron wasisa watavondi vatane wato apa ayao kakai raije ramu. Wapari arono wapo apa ayao kakai namije raen muno wajaniv, weti wapavave wapo mangke raugaje ai. Muno wasaemeno rinai ti wapare wabeker wapo rinaen akato. Anakotar tenambe umaso mo raroron weapamo wapo ayao kakai inta rave ramu arono ana umaso nande.
2CO 7:12 Arono syo nyovara wao namije ratoe wasai, sya bekere mamo indamu syo vatano po ayao kakai rave napije aura tantunawi omamo jewen, muno indamu apa vatano po ave tatugadi syo aura omamo jewen tavon. Yara syo ratoe wasai omamo indamu ngkovo wasai, indamu wapa muinyo rinai mamo Amisye po rarorono wasai ti wapo raen kakavimbe.
2CO 7:13 Ana umaso wemi mbewar inanuga mbambunin. Muno obo ma jewen, yara inanayanambe weye syo raen Titus anayanambe tavon weye wapo augave siso to weti anuga nsauman.
2CO 7:14 Arono Titus poroto po wasapan dainyoe, syo wasabumbundi irati ai to. Muno weapamo wapo inave samaneve jewen, weye wapa ana wadave arono Titus de wasai omamo mamaisyo syo raura ai wusyimbe rai. Risyamo syo raura tugaive wasai tutir, weti sya ana syo wasabumbundi irati Titus ai namije omamo no rai tugae tavon.
2CO 7:15 Titus opamo apa muinyo wasai nseo ti manakoe weye aemen arono de wasai, weapamo wabeto apa ana daura rai muno wapo augave siso muno wapo asyaniv.
2CO 7:16 Rinanayanambe weye risyanave wasai anakotare rai tenambe.
2CO 8:1 Syare wapo Amisye apa kove raen, wemi Po raugaje anugano Amisye mansai tenambe una no munijo Makedonia rai.
2CO 8:2 Anugano Makedonia unanta siuri mangke rai to, weramu onawamo manayanambe rave. Awa ananuge meweno mai, weramu wo awa doije raunande manakoeve vatano kaijinta mansai.
2CO 8:3 Syo ana umaso raen ti syo raura kakavimbe: Arakove so wo doije raunande mamaisyo awa vambunine rarijati, muno wo raunande manakoeve ti mo awa vambunine rakivan tavon. Muno wo raunande mawebe; vatane inta po mantitidi jewen.
2CO 8:4 Wo raura ware, “Reambeke dave indamu varore raugaje reansai indamu reantavondi reamo Amisye apa kawasae maeranande, nanawirati una no Yudea.”
2CO 8:5 Umba wo raunande manakoeve, ti mo syo rakarae rakivan. Manasyin daveamo wo taune manuga raunanto Amisy ai indamu ubeta Ai, umbawe wakare ubeta reansai tavon, mamaisyo Amisye apa bekere rai.
2CO 8:6 Sya arakovo Korintus, soamo syo Titus atutir pakare wasai, weye wepirati po wasanyao arono wusyinoe indamu wapo doije ranunugambe arakovo Yudea mansai. Weti soamo syare po wasanyao indamu anakero ngkove umaso mamo wapo raija da mewen to.
2CO 8:7 Weapamo Amisye apa kove ntairi wasai, maisyare so: wapa anave mamo mbambunin, wapa ayao mbambunin tavon, wapo ananyao tugae raene ntapekan, wapa bekero watavondi Amisye ai manakoe, muno wapa muinyo reansai manakoe tavon. Weti risyare kove intabo ntairi wasai jakato mi so: Syare wapo doije raunande manakoeve arakovo una no Yudea mansai.
2CO 8:8 Weramu syo wasantitidi jewen, yara syare syo wapa muinye raen. Wemi mbewar syo anugano Makedonia maura wasai to syare onawamo wo doije raunande manakoeve arakove umaso mansai, weye syare wapo raroron weapamo wamuinyo arakove umaso mai tugaive tavon.
2CO 8:9 Syare wasaemen wama Amisy Yesus Kristus apa kove manakoe rai. Opamo apaura anakotare rai tenambe arono tuna no munijo ntiti rai, weramu Po rapaya vintabo indamu paje no mine so rai be vatanbe weye Apa muinye manakoe wasai ti. Opamo no no mine so rai maisyare vatano apa ananuge meweno aije wemaisy, wirati inda weapamo wapaura anakotaro ngko dave rai tenambe.
2CO 8:10 Sya ana syo ratantona anakotaro doije ranunugambe rai mamo koveamo wapo raija da mewen to. Tumo nandijawe weapirati manasyin dave wapo doije ranunugambe arakovo una no Yudea mansai, muno weapirati manasyin dave wabeker indamu wapo arakove umaso maeranande.
2CO 8:11 Weti soamo wapo raija da mewen! Maisyare wusyinoe wabeke dave indamu wapo anakere so raijar, maisyare omaisy syare soamo wabeke dave tutir indamu wapo raija da mewen. Wapo doije raunande mamaisyo wapa vambunine rarijati.
2CO 8:12 Ranivara wapa bekere manakoe indamu wapo raunande, weamo Amisye anayanambe wasai. Amisye pare wapo raunande mamaisyo wapa ananugo wapaura raije rai. Weramu ana wapaura raije jewene mamo Amisye po ratore ramu.
2CO 8:13 Arakove, sya bekere mamo wapo raunande manakoeve ava taune wapa ananuge meweno wasai ti wasiuri oma jewen. Yara syare wapo wapa arakove maeranande indamu maito maide wasai kava.
2CO 8:14 Soamo wapa doije muno wapa ananuge manui, weti kove mamo wapo inta raunande irati wapa arakovo awa ananuge meweno maije mai. Wea umba masyoto rijat, ranivara taune weapamo wapa ananuge meweno wasai, indati arakove umaso wo inta raunande wasai jakato. Maisyare omaisy, wapo maeranande vambinibe indamu maito maide tenambe.
2CO 8:15 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe somaisy mare: “Vatano po apa anaisye ranunugambe ti manui, opamo apa anaisye nseo ti mo rakivan dave jewen. Muno vatano po apa anaisye ranunugambe ti mamaun, opamo apa anaisye mewen dave jewen.”
2CO 8:16 Kove raura seo Amisye ai! Weye Po bekero manakoe raugaje Titus ai indamu po wasaeranande, omamo mamaisyo risya bekero wasai ramai tavon.
2CO 8:17 Arono reamo Titus anajo indamu pore wasai, opamo mayar weye taune apa bekere manakoe indamu po wasapan.
2CO 8:18 Muno reamo reama arakove inta atutir tavondi Titus ai. Arakove so pirati anugano Amisye wo ararimbe tenambe weye po Ayao Kovo Kristus ravova ngko dave.
2CO 8:19 Muno arakovo napije pamo anugano Amisye nao wo apatimu indamu tavondi reansai arono indati reama unanui anya reanta no Yudea indamu reamo wapa doije raugav raunanto arakovo una no naije mansai. Reamo anakero ngkove umaso raijar indamu vatane wo Amisye ararimbe muno wo raen reambeker reamo maeranande.
2CO 8:20 Reamo anakere umaso raijaro mavabe weye reamo doijo manui raugav. Reamare vemo vatan inta wo reansaura tantunawi ware, “Paulus pamo po doije nake inta ramavu amarom,” wenora.
2CO 8:21 Weye reambeker reamo ana mamaisye rave, omamo no no Amisye obo amune rai jewen, yara no no vatane mansamune rai tavon.
2CO 8:22 Weti reamare reamo Titusa pe apa arakove umawe pe yatutiro wasai, muno wama arakovo kaijinta tavon. Arakovo kaijinta so apa ana dave ngkove reamo raen to, opamo apa bekere manakoe indamu po vatane maeranande. Muno soamo apa bekere manakoe rave indamu pore wasai weye panave manakoe wasai.
2CO 8:23 Weti sya arakovo Korintus weap, reamo arakove mandei so matayao wasai: Titus opamo sya arakovo tavondi rinai rimo Amisye apa anakere raijaro wapa yasyine rai. Muno reama arakovo javondi Titus ai nayamo anugano Amisye nao wo yatutiro wasai. Aya ana yo rave mo Kristus aijaseo titive.
2CO 8:24 Maisyare omai ti, syare wabekobeo arakove umaso mai indamu anugano Amisy kaijinta nao wo wapa muinye raen kakavimbe ti wo raura ware, “Paulusa apa ayao po anugano Korintus mansabumbundi mamo mamai tugae.”
2CO 9:1 Wapa anakero doije ranunugambe Amisye apa kawasae una no Yudea mansai mamo syonae syo inta ratoe wasai jakatowi.
2CO 9:2 Weye wapa bekero wapo maeranande mamo syo raen to. Muno syo wasabumbundi irati vatano Makedonia mai to syare, “Arakovo Korintus wo doije ranunugambeve tume intai to.” Weti wapa bekero manakoe namije mo vatano Makedonia wanui manuga raugabe indamu utavondi wo doije ranunugambe tavon.
2CO 9:3 Soamo syo Titus muno arakovo jirum umawe matutir wasai indamu wapo doije umaso ratayao da ntuna wusyimbe. Indamu vemo syo wasararimbe anakotare so rai mamo ama ine meweno rai nora, yara weapamo tugae rave wapanatatayaube, maisyare syo raura to wemaisy.
2CO 9:4 Ranivara vatano Makedonia inta utavondi reansai arono indati reande wasai, syonae wo wasaen weapamo wapanatatayaube rainy. Weye ranivara wapo doije ranunugambe rainy, indati mbe samaneve rinai weye syanave wasai to, muno weapamo wasamane tavon weye syo wasabumbundi mai to.
2CO 9:5 Maisyare omai ti, syo ratantona kove mamo syo Titusa pe matutir wuisy ude wasai indamu wo doijo manui wapo raurairive umaso ratayao wusyimbe, wirati arono indati risyore, doije mamo ratayaowa ntuna to. Wea umba mo raroron wapo doije raunande irati wasanuga mamaisye rautan, yara vatane inta wo wasantitidi rai jewen.
2CO 9:6 Wasaemen ayao varije so rai: “Are pirati po anare rayanyum mamaumbe, indati po ama ine ranugan mamaun. Yara are pirati po anare rayanyum manuive, indati po ama ine ranugan manui.”
2CO 9:7 Syare vatane nanentabo po raunande mamaisyo apa ana po rapatimu anuga rarijati. Weramu ranivara anuga muinye jewen, weamo vemo po raunande nora. Muno vemo po raunande weye vatane inta po antitidi rai jinya. Weye Amisye muiny irati vatano po raunande anuga ranayanambe rautane ai.
2CO 9:8 Amisye pamo bambunin indamu Po kove raugaje wasai ti manui, indamu anakotare mamai tenambe wasai tutir, muno mawes indamu wapo kove umaso inta raugaje vatano kaijinta mai tavon.
2CO 9:9 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Amisye po apa kove raugaje mawebe irati vatano awa ananuge meweno maije mansai. Apa bekobe noa nuge nuganui.”
2CO 9:10 Amisye wepi po anare raugaje indamu wamo rayanyum, muno Po wama anaisye raunande indamu wamo raisy. Muno Wepirati indati Po wapa anakotare raugaje tenambe muno Po raveti nseowa manui indamu wapa kovo wapo raugaje vatane mai nseowa manui tavon.
2CO 9:11 Po anakotaro ngkove raugaje wasai ti manui wirati indamu wapo doije, ananuge raunande manakoeve vatano kaijinta mansai. Weti wapo doije raunande manakoeve arakovo Yudea awa ananuge meweno maije mai, indati ama ine mamo vatano wanui wo kove raura seo Amisye ai arono reamo ratodijo mai.
2CO 9:12 Maisyare omai ti, wapa anakero ngkove umaso ama ine jirum: manasyin, wapo Amisye apa kawasae nanawirati awa ananuge meweno mai maeranande, muno jirume mamo vatano wanui wo kove raura seo Amisy ai.
2CO 9:13 Wapa anakero ngkove umaso mo raroron kakavimbe wapa anave mamo tugae. Indati arakovo Yudea wanui wo Amisye ararimbe weye wo raen weapamo wabeta Ayao Kovo Kristus rai, muno wo ararimbe weye wapo raunande manakoeve mai muno manakoeve vatano kaijinta mansai tenambe.
2CO 9:14 Indati ube sambayambe wasai muno manuga no wasai weye Amisye apa kove manakoeve wasai.
2CO 9:15 Kove raura seo Amisye ai weye Po taune apa Kavo aunande wansai! Amisye apa kovo namije mamo manakoe rave, reamo ratore kakai.
2CO 10:1 Risyirati Paulus, syare syo ayao inta ratoe wasai. Ayao syare syo ratoe somamo syayao saumambe muno ridaura inanuga mpaaje rautan, maisyare muno Kristus amaisy. Idaniv vatane inta wo inaura ware, “Paulus opamo payao saumambe arono de po reansapan, yara payao soowabe arono tuna gwaravaimbe po nyovara wao ratoe reansai.”
2CO 10:2 Syo ananyao so raugaje wasai: Wapo wapa ana wadave ravera mamaisy indamu arono indati risyore, vemo syo wasanyao soowabe nora. Weramu indati vatane inta nawamo syo mansanyao soowabe ivae, weye wo reansaura tantunawi ware, “Paulusa pe nawamo utavondi mine so ama mbekere rai maisyare muno vatano wantatukambe Amisye aije mansamaisy.”
2CO 10:3 Tugae, rino no mine so rai, weramu sya ana idave mamo maisyare vatano mine so awa ramaisye ramu. Arono reamarovave Amisye apa marova mansai, reamo anaiyu mine so raijare ramu. Yara Amisye apa anaiyu mbambunin omirati reamo veano Anakakai Akoe apa vambunine randamisy.
2CO 10:5 Muno Amisye apa anaiyu mbambunine mamo reamo veano vatano umarovave Amisy ai mapinde. Weti vatane awa ayaowije muno awa ana wo ratantona rararin dave mamo reamo radaut, weye wemirati mo vatane maorai ti wo Amisye aene jewen. Umba reamo awa ana wo ratantona ngkakai ransopi indamu reamo mansanyao indamu ubeta Kristus ai.
2CO 10:6 Syare weapamo wabeta Kristus ai kobe, weramu ranivara vatane inta ponae Ai muno ponae reama ananyao rai, indati syanatatayaube indamu syo mangke raugaje vatano napije ai.
2CO 10:7 Syare wapo anakotare raen kakavimbe! Weapamo vatane inta mararin wo raura ware Kristus apaura mai. Kova! Weti syare vatane wato maemen: Risyamo Kristus apaura rinai tavon!
2CO 10:8 Ranivara rikangkamambe manakoeve irati vambunino Kristus po raugaje rinai rai, weamo isamane ramu. Weye Po vambunine raugaje rinai indamu syo wapa anave ratekar asyo jewen, yara indamu syo wapa anave raijasea inda mbambunin.
2CO 10:9 Weramu syonae wapo ratantona wapare syo sya nyovara waowe ratoe indamu mo wasavea wajanibe oma jewena.
2CO 10:10 Weye vatane inta wo inaura ware, “Paulus apa nyovara waowe mpanyoan dave. Weramu taune de te no reansamuna, reamo aeno vatano mayondi vayave pa, muno apa ayao papirabe jewen.”
2CO 10:11 Syare vatano nanawije wo raen: Ayao panyoan omi syo ratoe sya nyovara waowe rai arono rituna gwaravaimbe wemamo syo rave mamaisyo rai jaje arono indati ride syo wasapan.
2CO 10:12 Kuruno kaijinta nanawirati ude wasai wo taune mansararin. Wo mansaen vambinibe umba inta pare we damu, inta pare we damu. Taune wo taune awa ana udave obo raen, umba nanentabo pare po vatano kaijinta makivan! Onawamo vatano wantatukambe rave! Veanimaibe umambirive tai maisy? Yara risyamo syonae, weti ritavondi syo rave tai maisye ramu.
2CO 10:13 Weramu ranivara syare rikangkamambeo taune rinai, weamo mamaisy weye risyirati Amisye po varore raugaje rinai indamu syo Ayao Kovo Kristus ravov. Amisye wepi po anone rapatimugo Apa anakero po raugaje rinai so rai, pare ama anone mui yava nanto wapa munijo Korintus rai. Weti arono ride wasai, syo anone umaso rakivane ramu, weye Amisye po varore raosoro rinai indamu risyirati manasyin dave syo Ayao Kovo Kristus ravovo wasai. Weti ranivara rikangkamambe sya anakere so rai, omamo mamaisy. Weramu ranivara rinararino vatano kaije awa anakere rai, omamo mamaisye ramu. Rinanave Amisye amen Wepi po wapa anave raveti ntubai mbambunin, indamu sya anakero no no wapa yasyine miridi nseowa manakoe.
2CO 10:16 Umba syare syoroto syo Ayao Kovo Kristus ravovo vatano una no munijo nggwaradavainye rai, omirati kuruno kaijinta usisa rai rainy. Weramu ranivara kuruno kaijinta wo anakere raija no munije inta rai, weamo risya anakere ma jewena, weti vemo rinararino rai nora.
2CO 10:17 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare, “Are pirati beker pare ararin, weamo ararino Amisye apa ana Po rave obo rai.”
2CO 10:18 Weye vatano po taune ararimbe pamo Amisye anayanambe aije jewen. Yara vatano Amisye po ararimbe opirati Amisye anayanambe ai.
2CO 11:1 Sya arakove, syare wasatawandi jirati risya syo taune inaura so rai. Abo! Vemo wapare syo inaura mamo maisyare vatano pantatukambe payao wemai nora! Yara syare wasatawandi rinai.
2CO 11:2 Weye risyamo inanuga no wasai rave, mamaisyo Amisye taune anuga no wasai rai. Syo raurairive Kristus ai syo weapa anugane raunande Ai, weti syo wasaeranande indamu Kristus obo apaura wasai. Wemamo raurata irati aja po apa arikainyo wanya raeranande indamu ngkakavin arono po ama vainye rave.
2CO 11:3 Weramu inanuga mamauno wasai: vemo kuruno angkari wo wasaponae nora, maisyare muno wusyinoe tawae, wemirati Anakakai Akoe, mo wama aneno Hawa raponae wemaisy. Vemo wo wasanuga raugabe indamu wapa muinyo Kristus ai mamo wapo rapaya ntami nora!
2CO 11:4 Arono manasyinoe, syo wasanyao indamu wapanave Yesus ai, muno wapo Apa Ayao Kove raugave nsiso muno Anawayo Vambunine nde siso wasanuga rai. Weramu arono kuruno wo ananyao nsasye raugav ude wasai, weamo wasanayanambe watavondi mai. Awa ananyao wo Yesus aura nsasye, muno awa “ayao kove” nsasye muno anawayo nsasye, weramu weapamo wasanuga rausiso wapo raugav. Wabeanimaibe wapanave kurune wato mai?
2CO 11:5 Wo taune maura ware awa ananyao mamo inta mivae muno ware onawamo Kristus po matutir, weramu jewen. Syo ratantona wo rinakivane ramu.
2CO 11:6 Risyamo inawa nsiridi kobe jewen ti sya ayao mamo kandi kurune wato awa ayaowe rai. Weramu sya ana syo raene kandi jewen, yara mo kurune wato awa rakivan. Wemamo wadaen to, weye sya ananyao syo raugaje tenambe mo rarorono wasai tutir.
2CO 11:7 Arono syo Ayao Kovo Amisye ravovo wasai no wusyinoe, syo doije inta ranajo wasai sya anakere umaso raije ramu. Yara syo anakero kaijinta raijaro inaneme so rai indamu taune syo sya anaisye ramavun. Indako wapare omamo ngkove ramu rako? Jewena! Yara syo inanasine raveti mpaaje taije indamu syo wasaijaseo titive.
2CO 11:8 Arono syo anakero Amisye umaso raijar no wapa yasyine rai, anugano Amisy kaijinta wenawirati wo sya ana bekedaije raunande. Wemamo maisyare syo awa doije raugavo maora indamu syo Ayao Kove raugavo wasai wemaisy!
2CO 11:9 Arono rino wasarijatoe, syo ana inta ranajo wasai jewen indamu vemo mangkeo wasai nora. Weye sya ana bekedaije mamo arakovo Makedonia inta ude wo raunande rinai. Tugae, arono wusyinoe syo ana inta ranajo wasaije ramu, muno naiso ti miridije ntoa indati syo ana inta ranajo wasaive mamo jewen kobea.
2CO 11:10 Muno rikangkamambe anakotare so rai: syo sya bekedaije inta ranajo wapa anugane raije ramu, muno anugano kai una no propinsi Akaya mai tenambe tavone ramu. Syangkarive ramu, yara sya ayao syo raura so no rai tugae, weye Kristus tuna inanuga rai.
2CO 11:11 Weramu inta wapo rinaura wapare, “Paulusa pamo muinyo reansai jewen. Wemi mbewar ti po apa ana bekedaije inta ranajo reansai jewen.” Abo! Amisye po raen risyamo rimuinyo wasai rave!
2CO 11:12 Kuruno kaijinta nawamo wapo awa anakere ravae. Yara risyamo sya anakero syo wasanyao omamo wapo ravae ramu, muno miridije nto wapo ravae nora, indamu vemo varore raugaje kurune wato mai indamu mararin ware awa anakere mamaisyo risya rai, wenora.
2CO 11:13 Kurune wato ube ponaibe ware onawamo Kristus po matutir, weramu wangkarive. Ware wo Apa anakere raijar, weramu wo vatane maponae.
2CO 11:14 Awa ana wo rave umaso mamo vemo wapaparo wasai nora. Weye Anakakai Akoe be ponaibe tavon, opamo awera maisyare Amisye apa naito vare amaisy.
2CO 11:15 Kurune wato wanapatambe Anakakai Akoe ai, weti awa ana udave mo apa ramaisy. Weti arono wo awa ana udave ngkakainoanive rangkokaibe yara ube ponaibe wo ana mamaisye obo rave, vemo wapaparo wasai nora. Wo wasaponae, weti ama marane mamo Amisye indati po mangke raugaje mai mamaisyo awa ana udave rarijati.
2CO 11:16 Ribeker syare syo taune inararimbe mamaumbe so indamu wapo raen risyamo vatano Kristus po inatutire pi risy. Weramu arono syo taune inaura, vemo vatan inta po inatantona syayao maisyare vatano pantatukambe amaisy, wenora! Weramu ranivara weapo inatantona tai maisy, syare wasatawandi wapo inaraniv bayave.
2CO 11:17 Arono rikangkamambe taune rinai so, Amisy Yesus po rinamayaro rai jewen. Tugae, syo rinaura somamo maisyare vatano pantatukambe apa ayao wemaisy.
2CO 11:18 Syo raen vatane wanui ukangkamambe taune maijo awa ana wo rave no mine so rai. Weti syare syo rave tavon indamu wapo raen risyamo Kristus po inatutiro Apa anakere so rai.
2CO 11:19 Wapare weapamo wasakarikuga mba dave, weti wabeanimaibe wasanayanambe wapo kuruno wantatukambe wato mansaraniv?
2CO 11:20 Muno wabeanimaibe wasatawandi awa ana wo rave no wapa yasyine rai vayave? Weye onawamo manayanambe ube akarive wo wasatutir. Muno wo wasaponae indamu wo wapa doije, wapa ananuge raugavo wasaora. Muno wo wasatekar asyo mararin dave muno wo wasapoam! Wabeanimaibe wasatawandi mai?!
2CO 11:21 Weramu risyamo sya ana idave wasai mamo no tai wemaisye jewen. Indako wemamo anakotaro mbe samaneve rinai rako? Jewen bayave! Kurune uma wato umambirive ukangkamambe taune mansai awa anakere rai, weti risyamo rimambirive rikangkamambe taune rinai tavon, indamu wapo raen risyirati Kristus po inatutiro Apa anakere so rai. (Abo! Syonae rikangkamambe taune rinaija, weye omamo maisyare vatano wantatukambe awa ana udave mije.)
2CO 11:22 Kuruno nanawije ukangkamambe taune mansai ware onawamo vatano Yahudi nanawije. Weramu risyamo vatano Yahudi tavon! Muno ware onawamo usisa kawasaeyo Israel mansai. Weramu risyamo vatano Israel pi ri tavon! Muno ware onawamo mavaki Abraham apa susye rai. Weramu ri tavon!
2CO 11:23 Onawamo ukangkamambe taune mansai ware wanapatambe Kristus ai. Weramu syo anakero Kristus raijaro panyoambe ti mo awa rakivan. (Abo! Sya ayao somamo maisyare vatano pantatukambe po taune ararimbe wemaisy.) Muno reansaeno siurije raija risya mi mo kurune wato awa rakivan dave maisyare so: Sya marova wo rinausiso makova ama susye manui, muno wo rinanepato kaijo waije rai ama susye manui, muno masyote inta yai kavintare rikakai.
2CO 11:24 Vatano Yahudi wo rinanepato kaijo waije rai ama susye radani, muno susye nanentabo wo rinanepata nanto no tename intabo eane abusyin eane kaimambisy.
2CO 11:25 Vatano Roma wo kaije veano rinanepabe mandei. Vatane wo orame veano rinaepabe ama susye intabo tavon. Nyomane mansyano rinautan no mayan ama susye mandei. Muno arono nyomano namije inta mansyan, rimampayaro mayane ama vone rai masyote intabo, namane intabo.
2CO 11:26 Arono syo sya unanui anya rave tutir indamu syo Ayao Kovo Kristus ravov, anakotaro ngkakai manui nande rinai, maisyare so: Syo mana yame raron muno rinino vatano mamune maora, nanawirati ukaokaibe unanuije ama tuga rai indamu wo rinatondobe wo sya doije ranaonoambe. Sya kawasae Yahudi wo inave tatugadi muno vatano Yahudi jewene wo inave tatugadi tavon. Anakotaro ngkakai nande rinai arono siso munije inta ama uga rai, arono syanya no nugo vabukane rai, muno arono syanya no mayane rai. Muno nande rinai tavon no anugano Amisye ama uga rai, weye arakovo wanave tugae jewene wo inave tatugadi.
2CO 11:27 Syo anakere raijaro panyoambe rave ava sya vambunine mewen kobe. Namane inta yai rinikije ramu, muno masyote inta yai rimaror dave muno inawa ngkangkamandi. Masyote manui sya anaisye meweno rinai, muno sya ansuno mamoane mewen tavon ti ibavat.
2CO 11:28 Muno anakotaro kaijinta mo inaveti inanuga mamaun, omirati masyote yanteter ridantotobe anugano Amisye mai tenambe.
2CO 11:29 Weye inaemeno sya arakovo wanave Kristus aije mai rave, weti arono rui arakove inta apa anave mayondi, weamo risyamo maisyare mayondi atavon. Muno arono rui arakove inta anuga raugabe ti po ayao kakai rave, weamo rinanimaumbe rave.
2CO 11:30 Syonae rikangkamambe taune rinai, weti sya mayondi obo mirati rikangkamambe rai.
2CO 11:31 Sya ana syo raura umawe omamo tugae tenambe. Amisye, opirati Amisy Yesus Kristus apa Aja, po rinaen risyamo syangkarive ramu. Kangkamambe Aija nuge nuganui!
2CO 11:32 Arono wusyinoe rino no munijo Damsyik rai, Akarijo Titi Aretas apa gubernur po aijaseo be akarive opamo po naite matutir wo rinaman no munijo namije ama unsanda uje rai indamu wo rinaijar.
2CO 11:33 Weramu sya arakove wo inaugav no unsanda mamaune inta rai, umba wo inaugasya tuna arame inta rai, wo waije raveano inaoporasyo no yano oram munijo namije ama akiri. Maisyare wemaisy, rinino sya marova mansaora.
2CO 12:1 Ranivara syo taune inararimbe, omamo mo kove raunande jewen. Weramu syare wapo raen risyamo Kristus po rinatutir, weti Apa ana po rarorono rinai muno nikimarijo Po raunande rinai mamo syare syo raura kakavimbe wasai.
2CO 12:2 Tume abusyin eane mambisy wusyinoe, Amisye po inauga seo no munijo ntiti, wemirati Amisy taune tuna rai. Risyamo inanasino kopa so rauga seo rako, rinikimarive vayave ma rako, syantatukambe rai, yara Amisye obo pirati Po raen.
2CO 12:3 Sya ana syo raen mamo Amisye po inauga seo no Firdaus no munijo ntiti namije rai. Weramu Po inanasino kopa so rauga seo rako, rinikimarive vayave rako, syantatukambe rai, yara Amisye pi po raen.
2CO 12:4 Naije syo anakotare raraniv wemirati ntiti rave ti syo raura kakai, muno Amisye po vatane inta amayaro po raura jewen.
2CO 12:5 Ana rarorono rinai umaso ntiti rave weti syare rikangkamambe rai, weamo mamaisy. Weramu syare rikangkamambe taune rinai jewen, yara sya mayondi obo mirati rikangkamambe rai, weye sya mayondi mo Amisye apa vambunine raroron.
2CO 12:6 Ranivara syare rikangkamambe ana rarorono rinai umaso rai, weamo syo rave kai, weye ayao somamo no rai tugae, yara maisyare vatano pantatukambe apa ayao ramaisye jewen. Weramu indati rikangkamambe rai ramu, weye syonae ana rarorone umaso mbewar ti vatane wo inaura titive. Yara ranivara vatane ware wo rinaura titive, kove mamo sya ana idave wo raen muno sya ana idaura wo raraniv.
2CO 12:7 Amisye apa ana po rarorono rinai umaso ngko dave rave muno ntiti rave, weramu Amisye ponae risyamo rinararino rai. Weti Po Anakakai Akoe amayar po siurije inta ratutiro rinai, omamo maisyare anansinao inta mpatoto sya ine rai ti ngkantebe wemaisy. Umba siurije so mo rinanepat tutir indamu vemo rinararin nora.
2CO 12:8 Weti risambayambe seo Amisy Yesus ai mandei to syo anajo indamu siurijo mo rinatamo so ngkarimu rinanasine raora.
2CO 12:9 Weramu Po raura akare rinai pare, “Jewena, Syo rapaya nai ramu. Yara Sya vambunino Syo raugaje nai mamaisy indamu natawandi rai. Weye arono winyamo mayondi, naije Sya vambunine manakoe rave nai.” Maisyare omai ti, soamo inanayanambe rikangkamambe sya mayondi rai wirati indamu Kristus apa vambunine ntuna rinautan.
2CO 12:10 Wemi mbewar ti ranivara risyamo mayondi weye syo Kristus apa anakere raijar, weamo inanayanambe. Muno inanayanambe arono vatane wo inaura tantunawi muno wo inave tatugadi, muno arono siurije muno anakotaro nsosobe nande rinai. Inanayanambe inatawandi anakotaro ngkakai umaso rai tenambe weye syo Kristus apa anakere raijar. Weye arono risyamo mayondi, naije ribambunin.
2CO 12:11 Abo! Syo taune inararimbe somamo maisyare vatano pantatukambe po rave wemaisy, weramu weapamo wapo inantitidi rai. Kove mamo weapirati wapo inararimbe irati vatano kaijinta mai. Risyamo sya tame maje rave, weramu risyamo vatano Kristus po inatutire inta pi risy, weti kuruno wo taune mansararin umawe wo rinakivane ramu. Ube ponaibe onawamo vatano Kristus po matutir muno awa ananyao mamo inta mivae, weramu jewen.
2CO 12:12 Arono rino wasarijatoe, syo raroron kakavimbe risyamo vatano Kristus po inatutire inta pi risy no taiso: syo anapaporainye muno anainame rarorono wasai muno inatawandi tutir.
2CO 12:13 Sya anakero syo raijar no wapa yasyine rai mamaisyo sya anakero syo raijar no Amisye apa anugano kaijinta mai tenambe rai. Anakotare intabo vayave nsasye, omamo anugano kaijinta nao wo sya ana bekedaije raunande, yara weapamo jewena weye syonae mangkeo wasai. Weti vemo waparijo rinai nora!
2CO 12:14 Inya! Soamo syanatatayaube syo wasapan mandeije mi som, muno syonae mangkeo wasai, weti syare syo sya ana bekedaije inta ranajo wasai jewen. Weye ribekero wapa ananuge muno wapa doije raije ramu, yara vatane weapirati ibekero wasai. Weye arikainye po anaisye rakanijo vatan anui ai jewen, yara vatan anui po anaisye rakanijo arikainye ai. Risyamo maisyare wapa aja pi risy, weti syo ana inta ranajo wasai jewen.
2CO 12:15 Rinanuga no wasai rave, weti inanayanambe syo sya ananuge raunande tenambe muno syo taune inaunande indamu syo wasaeranande. Sya muinye manakoe wasai rave, weramu wapa muinyo rinai mamaun bayave rako?
2CO 12:16 Weapamo inta wapare, “Tugae, Paulusa pamo po doije inta ranajo wansai ramu. Weramu opamo akari nsansinao rave, ti po wansaponae indamu wamo doije ratayaude ai, pare indamu po raugav po raunanto arakovo Yudea mansai. Weramu apa bekere mamo po doije so rave taune amarom.”
2CO 12:17 Sya arakove, indako wapo ratantona wapare syo wasaponae?! Indako wapare syo vatan inta atutir wasai to indamu po wapa doije raugavo taune inamarom dako?! Oma jewena!
2CO 12:18 Syo Titus atutir wasai to, muno syo wama arakove inta atutir atavon. Weramu Titus opamo po wasaponae ramu. Wepe risye ririma bekere intabo muno ririma anakero rimo raijare mamai tenambe.
2CO 12:19 Indako wapo rakarae wapare syayao nggwaravaimbe somamo indamu syo taune reansaura kakavimbe wasai dako? Omamo jewena! Yara sya ayao umaso mamo syo raura no Amisye amune rai weye ibe intabove Kristus ai. Sya arakovo inanuga no wasai, reama ana reamo rave tenambe mamo indamu reamo wapa anave Kristus ai raijasea inda mbambunin.
2CO 12:20 Weramu inanuga mamauno wasai weye arono indati syore wasai, syo ratantona syo wasaen wapa ana wapo rave inta mamo mamaisye ramu. Syo ratantona syo wasaen inta wapayaowi muno waparijo vatano kaijinta mai, wapa pari mamo ntatupami wasanuga rai muno wabeker wasea tame rai, wapo vatano kaije maura tantunawi muno wapayao ampambe, wasararin dave muno wasasivuiny. Weaveti arono indati syore, inanayanambe wasai jewen, muno weapamo wasanayanambe rinai jewen tavon weye syare syo wasanyao soowabe.
2CO 12:21 Maisyare omai ti, risyamo ide wasaijo inanuga mamaune rautan, weye wapa ayao ngkakainoanive umaso mo inave samaneve no Amisy amun. Muno inanimaumbe weye vatano wanui nanawirati wo ayao kakai rave no wusyinoe onawamo maneme mpaya rai rainy, yara wo rave tutir. Weti awa ana udave nggwambe rave, anaerere ugavo mansai, muno utavondi manasine ama bekero ngkakainoanive obo rai, yara usakinavo ayao kakai namije raije ramu.
2CO 13:1 Arakovo Korintus, soamo syare syo wasapan mandeije mi som. Syare wasaemen irati Ayao Amisy ama ananyao so rai: “Ranivara ayao kakai rantutibe vatane inta ai, weamo vatane intabo po raura kakavimbe pare po vatane umawe apa ayao kakai raen to omamo mamai dainy, yara vatane jirum muno mandei wo raura ware wo raen tavon, wea umba mamaisy.”
2CO 13:2 Arono wusyinoe ide syo wasapan ama susyo jirum, naije syo raura wasai to syare, “Wapo ayao kakai ravea nsopi indamu vemo mangke nde wasai nora!” Weramu wapo rave tutir, muno vatano kaijinta utavondi ti wo ayao kakai rave tavon. Naisoamo rituna gwaravainyo wasai, weramu sya ananyao syo raugaje mo uma syo raura we ramaisy syare, “Wapo ayao kakai ravea nsopi! Yara jewen, indati arono ride wasai jakato, syo wasanyao saumambe ramu yara syayao nsoowato wasai! Muno vatan inta nino sya parije raora jewen!”
2CO 13:3 Weramu wapo ranajo wapare, “Paulus apa ayao mamo Kristus po atutiro rai rako? Reamare po rarorono kakavimbe wansai indamu reamanave ai.” Umba arono ride syo wasanyao soowabe, indati weapo raen tugae Kristus taune payao no rinawa rai. Muno Apa vambunine meweno Ai jewen, yara bambunin dave Po apa bekere raijar no wapa yasyine rai.
2CO 13:4 Arono auseo sawa inyo kapite rai, anasine mamo mayondi, weramu kovakato weye Amisye po apa vambunine raunande Ai. Muno reamamo reamayondi tavon, maisyare Kristus arono sawa inyo kapite rai wemaisy. Weramu soamo reambe intabove Ai, weti Amisye po apa vambunine raugaje reansai tavon. Indati arono ride wasai, Amisye apa vambunino Po raugaje rinai mamo wapo raen dave.
2CO 13:5 Syare weapamo vatan nanentabo nyo taune nanuga raen dati: nyanave Kristus ai tugaive rako? Ribeker wapo raen Yesus Kristus no wasanuga rai jivae. Weramu ranivara vatane inta po taune anuga rakani yara Yesus Kristus no rai jewen, weamo vatano napije apa anave tugae ma jewen yara angkarije ma.
2CO 13:6 Rinanave ramene mamo weapo raen risyamo vatano angkarije pi risya jewen, yara Kristus po rinatutir tugae pi risy.
2CO 13:7 Ribe sambayambe Amisye ai indamu wabemo wapo ayao kakainoanive inta rave nora. Weramu ribe sambayambe tai maisy indamu wapa ana wadave ngko dave mo raroron risyamo vatano Kristus po inatutir oma jewen. Weye ranivara vatane inta una no wapa yasyine wo Kristus apa vambunino no rinaije raene ramu, weamo jewen kai. Yara ribe sambayambe wasai tai maisy weye ribeker wapo ana mamaisye obo rave.
2CO 13:8 Weye ranivara watavondi ayao tugae rai, weamo reamo wasaorai jewen. Reama bekere mamo wapo ayao tugae rarijat tutir.
2CO 13:9 Rinanayanambe arono weapamo wabambunin no Amisye ai, yara risyamo rimayondi kai. Muno ribe sambayambe indamu wapa ana wadave mamo mamai dave.
2CO 13:10 Syo nyovara waowe so ratoe syare syo ranutu muisy more wasai weye syonae syo wasanyao soowabe arono indati syore wasai. Weye sya vambunino Kristus po raugaje rinai mamo ribeker syo rave indamu syo wasandamisyi jewen, yara indamu syo wasaijasea inda wabambunin.
2CO 13:11 Sya arakove, marane somamo syare wasananibe! Muno wabeke dave indamu wapa ana wadave mamai dave tenambe. Wasanuga rausiso sya ananyao rai tenambe. Syare wasanuga mamo intabo muno wasaumano wasai vambinibe. Indati Amisy opi po muinye muno saumane raugaje tuna wasautan.
2CO 13:12 Wapo kove raura wasai vambinibe weye wabe arakobe no Yesus Kristus ai.
2CO 13:13 Vatan tenambe wanave Yesus ai nanawirati una no naiso wo kove ranutugore wasai.
2CO 13:14 Syare Amisy Yesus Kristus apa kove no wasautan tenambe, muno Amisye po apa muinye raugaje wasai, muno Anawayo Vambunine mo wasanugande wabe intabove. Risy, Paulus
GAL 1:1 Risyirati Paulus, risyamo inatutir indamu syo Ayao Kove raura vatane mai. Rinatutire somamo vatane inta po inaijaseo raije ramu, muno vatane inta po inatutiro anakere so raije ramu. Yara Po rinatutire pamo Yesus Kristus muno Injayo Amisy, opirati po Yesus aveti kovakato no wene ama uga rai.
GAL 1:2 Syo nyovara waowe so ratoe arakovo weana anugano Amisye rai tetebe no propinsijo Galatia rai. Sya arakovo utantuna rinatavon no naiso wo kove ranutu wasai.
GAL 1:3 Syare kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno wama Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
GAL 1:4 Kristus po anasine raunande kakai indamu Po wansapaya wama ayao kakaije rai, mamaisyo wama Injayo Amisye apa bekere rai. Kristus po ana umaso rave indamu Po wansapaya mine vone so ama vambunino ngkakainoanive rai, wemirati mo vatane mansaijar matuve.
GAL 1:5 Kangkamambe Amisye aija nuge nuganui! Amin.
GAL 1:6 Abo! Ripaparo rinai weye syo wasanaun wapavave wasakirive Amisye ai, wepirati po wasawain wade Ai weye Kristus po apa kove raugaje wasai. Soamo wapo Amisye apa Ayao Kove rapaya ntami, yara wapo ayao kaijinta raijar akato.
GAL 1:7 Weramu ayao kaijinta umaso mamo ayao kove ma jewena, yara vatane wo Ayao Kovo Kristus ranyao sasyeve ti wapananepabe.
GAL 1:8 Awa “ayao kove” nsasyeo Ayao Kovo Kristus reamo ravovo wasai to rai. Are nawirati wo ayao mamaisye jewene ravov, koveamo Amisye po mangke raugaje mai ti usiuri no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai! Maisyare wemai tavon, ranivara rean dako, naito Amisy no no munijo ntiti nao dako reamo ayao mamaisye jewene raugaje ratire, indati Amisye po mangke raugaje reansai tavon.
GAL 1:9 Wusyinoe reandaura to, soamo ridaura rijati: ranivara vatane inta po ayao kaijinta ravovo wasai, wemi nsasye irati nami wapo raugav no reansai rai, weamo syare Amisye po mangke nuge nuganuije raugaje ai.
GAL 1:10 Vemo wapo rinaura wapare, “Paulus beker vatano wanui ukangkamambe ai,” wemaisy inya! Yara ibeker syare Amisye opi anayanambe rinai, yara vatane nawamo manayanambe rinai jewen kai. Weramu ranivara sya beker syare syo vatane manuga raugabe indamu manayanambe rinai ratire, indati syanapatambe Kristus ai ma mamaisye ramu.
GAL 1:11 Sya arakove weap, ibeker syare wadaen Ayao Kovo Yesus idavovo wasai wato ama nori rati vatane awa ana udatantona rai jewena.
GAL 1:12 Muno Ayao Kove mamo syo raugav no vatane mai jewena, muno vatane inta po ranyao rinaije jewen tavon. Yara Yesus Kristus taune po rarorono rinai to.
GAL 1:13 Wapo ranaun arono wusyinoe itavondijo Yahudi awa ananyao rai mavabe rave. Syo anugano Amisye mave tatugadi muno syanakakaive vatano wanave Kristus aije mai indamu makanive.
GAL 1:14 Arono naije risyamo ibeto ananyao Yahudi rai rave weti sya arakovo reama tume mamai tenambe reamamo risyi syo makivan tenambe. Muno inanuga ntenami syo sya aneno Yahudi awa koane rarija dave.
GAL 1:15 Ibeare naije, weramu Amisye bekobe rinai ti arono syana inano rainy, Po inatayao to, Po inawaino Apa anakere rai.
GAL 1:16 Muno Po apa Kavo Yesus arorono rinai indamu syo Apa Ayao Kove ravov to irati vatano Yahudi jewene mansai. Arono naije syo vatane inta anajo indamu po ananyao raugaje rinaije ramu, muno syare, “Animaisye mirati indati syo rave?” omamo syo ranajoe ramu.
GAL 1:17 Muno syoroto no Yerusalem indamu syo arakovo Yesus po mansatutiro manasyimbe mapane ramu. Yara ibeseo kobe, ito no kopa Arab. Ino no naije rati umba syakare no munijo Damsyik rai jakato.
GAL 1:18 Tume mandeij ino no Damsyik, umba rito no Yerusalem syo Petrus apan. Rino Petrus arijat no naijea masyote abusyinara eane radani yai.
GAL 1:19 Yesus apa arakovo po matutiro kaijinta nawamo inanto mansaije ramu, yara Yesus apa rijato Yakobusa obo ai.
GAL 1:20 Sya ana syo ratoe so tugae, Amisye po inaen dai, syayarurijabe inta rai jewen.
GAL 1:21 Naije akato syoroto no propinsi Siria muno Kilikia.
GAL 1:22 Arono naijeamo anugano Amisyo una no Yudea tenambe wo inaen dainy.
GAL 1:23 Wenanawamo udaniv bayave vatane wo inaura ware, “Paulus opirati vatano wusyina pare po wansave tatugadi muno pare po wama anave Yesus aije rapamo indamu rakanive, weramu naisoamo po anave wato ravovo vatano wanui mansai.”
GAL 1:24 Weti wo Amisye ararimbe weye itavondi syanave Yesus ai tavon.
GAL 2:1 Tume abusyin eane mambisy umba syakare no Yerusalem, Barnabas tavondi muno Titus augavi tavon.
GAL 2:2 Syoroto no Yerusalem mamaisy irati Amisye apa ana po rarorono rinai rai pare syoroto. Umba risye akarijo wo anugano Amisye mansaugav no Yerusalem nawe reamanugan indamu reamayao mumuimbe. Ribeker syo raura kakavimbe mai indamu akarije umaso manayanambe sya ananyao syo ravovo vatano Yahudi jewene mansaije rai, yara vemo wo sya ananyao rawatambe nora, wea indati sya anakero syo raijar no wusyinoe muno naiso tavon mbea marudi.
GAL 2:3 Syo sya ananyao raura kakavimbea mewen, umba vatano ube akarive umaso mamune ranseyai, ware, “Ngko to. Nya ananyao mamaisy ivae. Muno Titus, opirati nya arakovo nyo augavo natavon, be sunative jewen kai.” Titus umaso opamo vatano Yunanije pa, weramu wo antitidi tavondi koane umaso raije ramu.
GAL 2:4 Weramu naije tavon vatano kaijinta usisa maninimbe no reama anugane umaso rai, wenawamo ubeker indamu Titus be sunative. Vatane wato ube ponaibe ware onawamo ube arakobe. Wo ranaun vatano wambe intabove Yesus Kristus aije wampaya Ananyao Musa rai to, weti ware ubeker wo wansantitidi indamu wantavondi rai jakato, maisyare vatano aro mansamaisy.
GAL 2:5 Weramu reambeto awa bekere raije ramu, weye reambeker reamo Ayao Kovo tugae raugaje wasai, vemo ayao angkari inta nande mo ransosobe inya.
GAL 2:6 Arono syo sya ananyao raura kakavimbe akarije umawe maija jewen, naije wo raura ware, “Paulus, nya ananyao mamo mamaisy, weti wamare wamo inta ranigwane jewen.” Akarije umaso nawamo vatan tenambe wo mansaura ware awa tame ntiti no anugano Amisye rai. Weramu awa tame ntiti rako jewena rako, syo ratantona mamai kava, weye Amisye pamo po vatane awa tame ratore ramu yara manuga mi Po raen.
GAL 2:7 Akarije umawe wo raen Amisye po risyi Paulus inatutir inda syo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansai, maisyare muno Po Petrus atutir po ravovo vatano Yahudi maije wemaisy.
GAL 2:8 Weye Amisy wepi po vambunine raugaje Petrus ai muno Po atutir indamu po Apa ayao raura vatano Yahudi mansai, muno Wepi po vambunine raugaje rinai muno Po inatutir indamu syo Apa ayao raura vatano Yahudi jewene mansai.
GAL 2:9 Weti Yakobusa pe Petrusa pe Yohanesa pe, wenawirati mansaenamo ube akarive wo anugano Amisye maugav, wo inaen ware tugae Amisye po kove raugaje rinai to ti Po inatutir anakere so rai. Weti wo inaneme raijar muno sya arakovo Barnabas atavon, inda wambe arakobe anakere so rai. Umba ware, “Paulus muno Barnabas, ipo anakere raijaro vatano Yahudi jewene mansai, yara reamamo wamo anakere raijaro vatano Yahudi mansai.”
GAL 2:10 Awa ananyao wo raugaje reansai mamo intabo vayave ma: ware wamo vatano awa ananuge meweno maije mansaeranande. Muno risyamo ri tavon syare omirati inananibe syo raijar. Umba syuje, syakato no munijo Antiokia rai.
GAL 2:11 Umba masyote inta Petrus de no Antiokia, umba syo raura nanto ai syare, “Nya ana ndave inta mo ramaisye ramu!”
GAL 2:12 Weye arono manasyimbe Petrus de, opamo pisyisyo arakovo Yahudi jewene matavon, weramu arono vatano Yahudi inta ude, nanawirati Yakobus po matutire, naije Petrus po masyaniv. Vatano Yahudi wato ubeker wo vatane mantitidi sunati rai indamu mamaisyo Ananyao Musa rai. Weti naije Petrus akirive arakovo Yahudi jewene mai muno tuna marambe yara pisyisyo matavon akatoe ramu.
GAL 2:13 Umba vatano Yahudi nanawirati wanave Yesus ai kaijinta utavondi Petrus apa be angkarive umaso rai tavon ti wisyisyo vatano Yahudi jewene matavon akatoe ramu. Muno Barnabas we tavon nanto sawa awa angkarije umaso rai.
GAL 2:14 Arono syo vatano Yahudi umaso maen wo Ayao Kove ama ananyao tugae rarijat akatoe ramu, syo raura nanto Petrus ai no vatane mansamun tenambe syare, “Petrus, winyamo vatano Yahudi pi winy. Weramu nyanave Yesus ai to, weti nyo koano Yahudi rapaya ntami to, yara soamo ntavondi vatano Yahudi jewene awa rai. Weti mbeanimaibe nyare nyo vatano Yahudi jewene mansantitidi inda utavondi koano Yahudi rai?”
GAL 2:15 Reamamo vatano Yahudi weye reansavaki no susyo Yahudi rai, reamo vatano Yahudi jewene mansamaisye ramu, weye onawamo wantatukambe ananyao Amisye rai ti awa ayao kakaije no mansai.
GAL 2:16 Weramu reandaen vatane ubeto Ananyao Musa rai omamo mo maveti umamaisyo Amisye amune rai ramu, yara vatane awa anave Yesus Kristus aije omirati mo maveti umamai no Amune rai. Weti vatano Yahudi inta reamanave Yesus Kristus ai to, indamu Amisye po reansaveti reamamai no Amune rai weye reamanave Kristus ai. Weye vatane inta po Ananyao Musa rarijat ti mamaisyo Amisye amune rai jewen bayave.
GAL 2:17 Reamanave Kristus ai to indamu Amisye po reansavera wamamaisyo Amisye amune rai, weramu vatano Yahudi kaijinta wo reansaen wo rakarae ware reamamo vatano reama ayao kakaije no reansaija nene, maisyare vatano Yahudi jewene mansamaisy, weye reamo Ananyao Musa rapaya to. Weti umba wo ratantona ware Kristus opi po reansaugav reamo ayao kakaije rave rako? Abo! Oma jewena! Vemo wo Kristus aura tantunawi tai maisy inya!
GAL 2:18 Wo raura ware sya ayao kakaije no rinai weye syo Ananyao Musa rapaya ntami arono syanave Kristus ai to. Weramu syo ayaowe rasakinavo mansai no taiso: ranivara syakare syo Ananyao Musa rarijat akato, naije umba sya ayao kakaije no rinai weye ana tugae mamo syo Ananyao Musa rakanyoandi to.
GAL 2:19 Wusyinoe ibeto Ananyao Musa rai, weramu umba idaen omamo mo inaveti rimamai no Amisye amune raije ramu. Weti syo Ananyao Musa rapaya ntami to indamu mbe akarive rinai jakatoe ramu to, wirati itavondi Amisy ai tugaive. Risyamo maisyare rikakaijo Kristus atavon no inyo kapite rai to wemaisy.
GAL 2:20 Weti soamo ribe akarive inanuga so rai jakatoe ramu, yara Kristus opi tuna be akarive inanuga so rai. Arono ta ino no mine vone so, syare syanave Arikainyo Amisye obo ai tutir, Wepirati muinyo rinai ti Po anasine raunande ti kakaijo rinai.
GAL 2:21 Amisye apa kove mamo syo rawatambe jewen. Weramu vatano kaijinta wo ratantona ware, “Wambeta Ananyao Musa rai rave, indati Amisye po wansaen pare wamamaisyo Amune rai.” Weramu ranivara awa ayao wato tugae ratire, weamo Kristus apa kakaije ma ama ine meweno rai vayavea.
GAL 3:1 Wakoe! Sya arakovo Galatia weap! Weapamo wapantatukambe ravea! Are pirati po wasanyaubeare so? Yesus Kristus apa auseo sawa inyo kapite rai ti kakai omamo idarijato wasaija mbaro wasai rave to!
GAL 3:2 Syare wapo ratantona rati: wabeta Ananyao Musa raije omi mbewar ti Anawayo Vambunine maje wasai rako? Oma jewena! Yara arono wapo Ayao Kove raraniv ti wapanave Kristus aijoe, naije umba Anawayo Vambunine maje wasai.
GAL 3:3 Arono manasyin wapanaveowe, Anawayo Vambunine mi mo kovo wanyine raugaje wasai, weti soamo wabeanimaibe wapare wapo taune wapa vambunine bo raijar? Wapo ratantona wapare wapa ana wadaijare indati mo wasaveti weapamo wamamai dave? Wabe ti, wapantukambe ravea!
GAL 3:4 Ana kovo manakoe nande wasai to, weti soamo vemo meweno wasai jinta!
GAL 3:5 Wadaen Amisye po Anawayo Vambunine raugaje wasai muno Po anapaporainye rarorono wapa yasyine rai. Syare wapo ratantona rati: Amisye po apa kove umaso raugaje wasai weye wabeta Ananyao Musa rai rako? Oma jewena! Yara Amisye apa kove umaso nande wasai weye wapo Ayao Kove raraniv ti wapanave Kristus ai to.
GAL 3:6 Ayao Amisye mo raura mare, “Abraham panave kobe Amisye ai. Amisye po apa anave so raen, weti Po aveti mamaisyo Amune rai.”
GAL 3:7 Weti syare wapo raen: vatano wanave onawirati Abraham apa ajavi tugae nanawije.
GAL 3:8 Ayao Amisye mo raura wusyimbe to mare Amisye po unanui raraeyo vatano Yahudi jewene mansai tavon indamu Po mansaveti umamai no Amune rai weye wanave Ai. Weye arono wusyinoe Amisye po Ayao Kove umaso raurairive Abraham ai no taiso: “Abraham, nyanave Rinai ti, indati Syo kove raugaje irati vatane kotaro ntuna no mine so mansai tenambe.”
GAL 3:9 Ayao umaso mare vatano are nawirati wanave, onawamo Amisye po kove raugaje mai maisyare Po raugaje Abraham ai weye panave Aije ramaisy.
GAL 3:10 Weramu vatano nanawirati ware wo Ananyao Musa rarijat indamu mo maveti umamaisy, onawamo indati Amisye po mangke raugaje mai weye wo Ananyao Musa rarijat tenambeye ramu. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Vatano rui pirati po Ananyao Musa po ratoe rarijat tenambe tutire jewen, weamo Amisye po mangke raugaje ai.”
GAL 3:11 Weti wamo raen kakavimbe: Vatane inta po Ananyao Musa rarijat ti mamai no Amisye amune rai jewen bayave. Weye Ayao Amisye mare: “Vatano nanawirati umamai no Amisye amune rai indati ukova nuge nuganui weye wanave.”
GAL 3:12 Weramu ranivara wamo Ananyao Musa rarijat, omamo nsasye irati wama anave rai. Weye Ananyao Musa maisyare so: “Vatano rui pirati po Ananyao Musa ama ayao rarijat tenambe tutir, opamo indati kova nuge nuganui.” Weramu wandaen vatane inta po Ananyao Musa rarijat tenambe jewen.
GAL 3:13 Wan tenambe wamo Ananyao Musa rakanyoandi to, weramu ama mangke mamo raugaje wansai jewena, yara ama mangke mamo raugaje Kristus ai. Weye Ayao Amisye mo ratoe mare, “Amisye apa mangke maje irati vatano auseo sawa inyoe rai.” Maisyare omaisy, Kristus po mangke umaso rapaya wansai weye taune Po wama ranawan.
GAL 3:14 Yesus Kristus po anasine raunande kakai indamu kovo namirati Amisye po raurairive Abraham aije mamo Po raugaje vatano Yahudi jewene mansai. Weti wamanave Yesus Kristus ai, indati Amisye po Anawayo Vambunine raugaje wansai, maisyare Po raurairive to wemaisy.
GAL 3:15 Arakove weap! Syo sya ana idaen to inta raura: Ranivara vatane inta yo urairi inta rapatimu, aya urairi so yaneme raija dai. Weti vatan inta pare po urairije umaso ransopi jakato ma jewen muno po rairidi jakaeyo ma jewen.
GAL 3:16 Amisye apa urairije mamo maisyare wemai tavon. Po apa urairije raurairive Abraham muno apa ajavi po rampame inta ai pare, “Syo raurairive so nto nya ajavi nyo ampame inta ai.” Apa ayao mare vatane wanuije jewen, yara mare Vatane intabo pa, Opirati Yesus Kristus.
GAL 3:17 Ana mbeti syare idaura no somamo Amisye apa urairijo Po raugaje Abraham aije ma Po rapatimu wusyimbe to, yara Ananyao Musa ma Po raugaje tumo ratusije mambisy eane abusyine mandeij (430) dijabe. Weramu Ananyao Musa mo Amisye apa urairi umawe ransopi ramu muno mo raupaisye kakai.
GAL 3:18 Indako wapare wambeta Ananyao Musa rai, indati wamaura Amisye apa kove rai rako? Weamo indati urairijo Amisye ama ine meweno rai! Weye ranivara wambeta Ananyao Musa rai wemi mbewar wamaura Amisye apa kove umaso rai, wea indati urairijo Amisye omi mbewar wamaura rai oma jewena. Weramu Amisye apa urairije mi mbewar Po kove raugaje Abraham ai no wusyinoe.
GAL 3:19 Maisyare omai ti, Ananyao Musa mamo ama ngkove noare rui? Amisye po Ananyao Musa raugaje indamu vatane wo awa ana wo rakanyoandije raen kobe. Ananyao Musa umaso manya tutir ava nde nsopi jirati Vatano Amisye po aurairive no susyo Abraham ai to rai. Ananyao wato mamo Amisye po apa naite inta matutir inda wo raugav wo raunande Musa ai, wepirati be marimbe po raura akananto vatano Israel mansai.
GAL 3:20 Weramu arono Amisye po raurairive Abraham ai, vatan inta be marimbe de po raugaje Abraham aije ramu. Yara Amisye taune po raura Abraham ai, Po apa urairije raugaje ai anawadive. Maisyare omai ti, wandaen Amisye apa urairije ntiti rave mo Ananyao Musa rakivan.
GAL 3:21 Vemo wandaura wamare urairijo Amisye omi ngkov, yara Ananyao Musa omamo mamaisye jewene inta! Ranivara Ananyao Musa ama ananyao mo kovo nuge nuganui raugavo wansai inta no ratire, indati wambeker wambeta rai indamu ananyao umaso mo wansavera wamamai no Amisye amune rai. Weramu ananyao inta maisyare wemaisye ramu. Weye Ananyao Musa mo kovo nuge nuganui raugavo wansaije ramu.
GAL 3:22 Weramu Ayao Amisye mo raura mare vatan tenambe wamamo ayao kakaije mo wansaijaro arove. Mo wansaijaro arove, weti wama anave obo mi mo wansaveti wamamaisy. Maisyare omaisy indamu Amisye apa kovo Po raurairive mamo Po raunande vatano wanave Yesus Kristus aije obo mansai.
GAL 3:23 Arono Yesus Kristus de rainy ti vatane wanave Ai rainyoe, wambeaje Ananyao Musa rai, omamo raurata irati vatano po wansaman no tanoano makova rai. Weti Ananyao Musa mo wansaman ava Amisye po apa bekere raroron kakavimbe to pare vatane wanave Kristus ai.
GAL 3:24 Weti Ananyao Musa mbe tanamamoambe wansai yava Yesus Kristus de umba Po vatane wansaveti wamamai no Amisye amune rai weye wamanave Kristus ai.
GAL 3:25 Soamo Yesus Kristus de to muno wamanave Ai to, weti Ananyao Musa mbe tanamamoambe wansai jakatoe ramu.
GAL 3:26 Weapamo wapanave Yesus Kristus ai, weti wea tenambe Amisye apa arikainye waino wasai.
GAL 3:27 Muno wea tenambe wasaugasya kuvuni mana rai to, weti wabe intabove Kristus ai muno wapa ana wadave mo Apa ramaisy.
GAL 3:28 Amisye po vatane mansaen inta mansamuinyo inta mansaije ramu, maisyare vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewene nao, vatano aro muno vatano aro jewene nao, anya muno wanya nao. Inta usasye inta mansai jewen, yara wana intabove no Yesus Kristus ai.
GAL 3:29 Ranivara Kristus apaura wasai, weamo Abraham po rampam ti nde nawirati wea to muno ana Amisye po raurairive ai indati Po raunande wasai.
GAL 4:1 Syo ananeneae inta raura taiso: Arikainye inta apa aja kakaijo aora. Umba apa ananugo aja po raunande mamo vatane wo randi amarom ava panakoe. Noa panakoe, indati apaveo ananuge umaso rai tenambe. Weramu arono ta mamauna nene, opamo po vatano wanapatambe no yavare mansamaisy weye vatane inta ube akarive ai.
GAL 4:2 Muno arikainye umaso beto vatano wo akume mansai yava matamo aja po rapatimu aije mamaisy, naije umba apa ananugo umawe raunande ai tenambe.
GAL 4:3 Ananeneae umaso ama ine maisyare so: Arono wamanave Kristus ai rainyoe, wansaurata irati arikainy tuvane umawe ai. Arono naije anawayo kakaijo wo mine so raijar wo wansaijaro arove.
GAL 4:4 Weramu arono Amisye apa masyote mamaisy, Po apa Kavo atutir paje no mine so. Apa Kavo umaso pamo wanya inta mo avaki muno Opamo beto Ananyao Musa rai.
GAL 4:5 Amisye apa Kavo de indamu Po vatano Ananyao Musa mbe tanamamoambe wansaijoe wansapaya rai indamu Amisye po wansaijasea wamamo Apa arikainye waino wansai.
GAL 4:6 Wamamo Amisye apa arikainye nao wam, weti Amisye po Anawayo no Apa Kavo ai we ratutir masyo wansanuga rai. Anawayo umawe nggwain nto Amisye ai mare, “Injae, sya Injaya pi Winy!”
GAL 4:7 Weti naisoamo wamamo wansawaino vatano arove akato ramu, yara Amisye apa arikainye nao wam. Wamamo Amisye apa arikainye nao wam, weti indati Apa anakotaro po ratayao wansanyute Po raunande wansai.
GAL 4:8 Wusyinoe wapantatukambe Amisye ai ti wapa yaro wapanave rai mo wasaijaro arove. Yare wato mo Amisye amaisye ramu.
GAL 4:9 Weramu soamo wapo Amisye aen to muno Amisye po wasaen tavon. Weti wabeanimaibe wabeker wapakare wabeaje anawayo kakaijo mine so mansai jakato? Anawayo kakai wato maindi, awa vambunine meweno mai. Wabeanimaibe wapare wo wasaija da wabe arove akato?
GAL 4:10 Muno wapo Yahudi awa masyoto akokoe ama one rave, muno embae, tume ama one rave tavon. Wabeanimaibe wabeker wapo koano Yahudi wato rarijat? Yara mo wasavera wamamai no Amisye amune rai jewen!
GAL 4:11 Risyamo inanuga mamauno wasai rave. Syo wasanyaowa risiuri, weramu vemo sya anakere so ama ine meweno rai jinya!
GAL 4:12 Sya arakove weap! Ibeke dave syare wapo rinamaisy, weye risyamo syo wasamai tavon to. Weti syare wapo koano Yahudi rapaya ra ntami, maisyare muno syo rapaya indamu syo Yahudi jewene wasamaisy. Arono ride wasaijoe, weapamo wapo ana ngkakai inta rave rinaije ramu, yara wabekobe rinai.
GAL 4:13 Wasaemen risyamo rigwanen dave arono naije, wemi mbewar rino wasarijat ti manasyin syo Ayao Kovo Yesus ravovo wasai.
GAL 4:14 Sya wanene umaso mangkeo wasai rave, weramu wapo inaura tantunawije ramu muno wapo rinawatambe ramu. Yara wapo inaugave siso no wapa yasyin, maisyare muno risyamo Amisye apa naite inta pi risy, maisyare risyamo Yesus Kristus taune pi risy wemaisy.
GAL 4:15 Arono manasyin syo ananyao raugaje wasaijoe, wabekobeo rinai. Arono naije syo sya bekedaije inta ranajo wasai, weamo wapo raunande ti mamai kobe. Ranivara syo wasami atu ranajo rako, wapo raunande tavon, weye wapa muinye manakoeyo rinai ti! Tugae, arono naije wasanayanambe, weramu soamo wasanayanambe omamo makato ri rui?
GAL 4:16 Syo ayao tugae raura wasai to, weti wabeanimaibe soamo wapo rinaen akato maisyare wapa marova pi risye?!
GAL 4:17 Kuruno angkari wato ubeke dave ware watavondi awa ananyaowe rai. Weramu awa bekero wasai umaso ngkove ramu, weye ware wo wasaponae inda wapo inapaya yara wabekero awa ananyao obo rai.
GAL 4:18 Arono vatane awa bekere manakoe muno awa ana ubekedaije mamaisy, omamo ngko dave. Syare weapamo wabekere manakoe risya ananyaowe rai tai maisy arono rino wasarijat obo rai jewen, yara arono igwaravainyo wasai tavon.
GAL 4:19 Sya arikainye weap! Inanuga no wasai rave. Soamo inanuga so nsiuri maisyare muno akoe inta mara njorama nsiuri ama arikainye autan wemaisy. Weye ibeke dave syare wasanuga mamo ratayao da mo Kristus apa ramaisy.
GAL 4:20 Ribeker indamu risye wana tenambe inda syayao wasai saumambe. Weramu rituna gwaravaimbe, weti syantatukambe animaisye mi syo ratoe wasai, weye inanuga mamauno wasai.
GAL 4:21 Sya arakovo wapare watataaje irati Ananyao Musa rai weap, syare wapo inaraniv! Syare wapo ananyao umaso ratantona rati.
GAL 4:22 Weye mo ratoeya mare: Abraham apa arikainye jirum, arikainye inta apa akoya ma Hagar, omamo Abraham po raugavo arove ti manapatambe ai. Arikainye inta apa akoya ma Sara, omamo Abraham apa anamu tugae mije, ti po raugavo arove ma jewen.
GAL 4:23 Hagar mo ama kavo avaki mamaisyo bekero vatanbe rai, yara Abraham apa anamu Sara mo ama kavo avaki mamaisyo urairijo Amisye po raura wusyimbe rai.
GAL 4:24 Somamo wandave ananeneaebe: Wanya jirume umaso nayamo yaurata irati urairije jirumo Amisye po raugaje Apa kawasae mansaije rai. Hagar raurata irati Amisye apa urairi po raugaje Musa ai no Unato Sinai raijoe. Hagar, wanya aro umaso, ama arikainye onawamo ube arove tavon, raurata irati Ananyao Musa mo vatane maugavo arove rai.
GAL 4:25 Hagar raurata irati Unato Sinai no no kopa Arab rai muno raurata irati Yahudi awa munijo Yerusalem rai tavon. Hagar muno ama arikainye onawamo vatano aro nao tenambe, weti maisyare omai tavon vatano Yahudi ubeta Ananyao Musa rai onawamo ayao wato mo mansaijaro arove tenambe.
GAL 4:26 Yara Sara raurata irati Yerusalem no no munijo ntiti. Omamo wanya aro ma jewena, weti wemirati vatano wamanave Kristus ai wama akoya mijem, weye wamamo wansapaya Ananyao Musa mo wansaijaro arove rai to.
GAL 4:27 Ayao Amisye mo ratoe no taiso: “Winyirati wanya nte bayave, nya arikainye inta avaki ramu, muno nyo ama yorame raene ramu, weramu syare nanayanambe muno nananibe rave, weye nya arikainye indati wanui! Muno wanya nte mumuimbe ama anya jewen bayave mamo indati rananibe tavon weye ama arikainye wanui, mo wanya ama anap pe inya kava ama rakivan.”
GAL 4:28 Sya arakove, wamamo Amisye apa arikainyo wansavaki mamaisyo Apa urairi rai, maisyare muno Sara ama kavo Isak avaki mamaisyo Amisye apa urairije rai wemaisy.
GAL 4:29 Isak umaso avaki weye Anawayo Amisye mo vambunine raunande akoya rai. Umba Ismael, wepirati arikainyo Hagar mo avaki mamaisyo bekero vatanbe rai, po arare veano Isak ave. Maisyare omaisy naiso tavon. Vatano nanawirati ubeta Ananyao Musa rai ti mo mansaijaro arove onanawamo wo arare veano vatano Anawayo Amisye no wansaije wansave.
GAL 4:30 Weramu Ayao Amisy mo raura mare: “Abraham, nyo nya wanya aro me ama arikainye pe yawatambe ra yusya! Nya ananugo nyare nyo randije omamo vemo arikainyo wanya aro mo avaki wato apave inta rai jinya! Yara indati arikainyo nya anamu tugae mo avaki opi apave rai tenambe.”
GAL 4:31 Weti sya arakove, wamamo wanya aro ama arikainye nawirati wama jewena. Yara wamamo Abraham apa anamu tugae ama arikainye nanawirati wam. Weti Ananyao Musa mo wansaijaro arove jewen, maisyare muno Sara mamo wanya aro jewene ramaisy.
GAL 5:1 Kristus po wansapaya irati Ananyao Musa rai indamu vemo mo wansaijaro arove akato inya. Maisyare omai ti, syare weapamo wapo wasanuga raeranande inda vemo vatan inta po wasaugavo arove Ananyao Musa rai jakato inya.
GAL 5:2 Risyi Paulus syo ayaowe so raura kakavimbe wasai taiso: Wapare sunat wemi watavon dai ti wamamai no Amisye amune rai, weamo Kristus apa kakaije ama ine meweno wasai.
GAL 5:3 Ranivara vatane inta tavondi ananyao sunat rai ti mamaisyo Ananyao Musa rai, kove mamo po Ananyao Musa ama ananyao rarijat tenambe inda mamaisy.
GAL 5:4 Weramu are pirati pare po Ananyao Musa rarijat indamu mamaisyo Amisye amune rai, opamo ponayo Kristus ai muno akirive Amisye apa kove rai.
GAL 5:5 Yara wamamo wansanaveano Amisye amen Wepi po wansavera wamamai no Amune rai weye wamanave Yesus Kristus ai, muno Anawayo Vambunine no wansai ti wansanuga ntenami wamo ana umaso ranyuta.
GAL 5:6 Weye ranivara wambe intabove Yesus Kristus ai, weamo wamo sunative rako jewen dako, mamai bayave. Ana mbe mobe mamo wamanave Kristus ai ti wamuinyo vatane mansai.
GAL 5:7 Arakove, wusyinoe weapamo watavondi Amisye ai mamai kobe, weramu soamo wabeanimaibe watavono Apa ananyao tugae rai jakato jewen?! Are pirati po wasanuga raugabeare so?
GAL 5:8 Amisye pa jewena! Yara Amisye opirati po wasawain indamu watavondi Ai.
GAL 5:9 Vatane ware, “Ragi ama kamije momoyainy, mo tepuno manakoe ratipu vintabo.” Maisyare wemai tavon, kuruno angkarije wanui jewen, weramu awa ananyao mo vatano wanui awa anave randamisy.
GAL 5:10 Weramu syanave wasai weye wambe intabove Amisy Yesus ai, weti syanave wapare watavondi ananyao angkari rai jewen, yara wana tawan irati ananyao tugae obo rai. Weramu are bayave po wasaveti wapananepabe, indati Amisye po mangke raugaje ai.
GAL 5:11 Arakove, risyamo syo ananyao sunat ravove jewen, wemi mbewar vatano Yahudi umarovave rinai. Weramu ranivara syo ananyao sunat ravov datire, indati Yahudi uparijo rinai jewen. Weramu tugae mamo uparijo rinai weye syo vatane mansanyao syare Kristus kakai no inyo kapite rai obo mi mo vatane maveti umamai no Amisye amune rai.
GAL 5:12 Ee! Vatane wato wo wapa ana wadatantona raveti nsosobe! Syare wuje wasaora inda mansaene jewen no anugano Amisy ama uga rai!
GAL 5:13 Arakove, Amisye po wasawainde indamu Po wasapaya irati Ananyao Musa rai. Weramu Po wasapaya rai indamu watavondi wasanuga ama bekero ngkakainoanive rai oma jewena! Yara pare wapanapatambe wasai vambinibe muno wamuinyo wasai vambinibe.
GAL 5:14 Ananyao Musa ranugan tenambe ama tunato raije mamo ananyao intabo no taiso: “Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.”
GAL 5:15 Weramu syo ranaun weapamo wapo ivuinye raugavo wasai vambinibe, maisyare make sivuinye mansamaisy. Wabe taije maisy, weamo indati wapo wapa wabe intabove Amisy Yesus aije randamisy.
GAL 5:16 Risya syare idaura mamo no taiso: Koveamo Anawayo Vambunine mi mo wasaugav, indamu vemo watavondi wasanasine ama bekero ngkakainoanive rai jinya.
GAL 5:17 Weye wansanasine ama bekere omamo kantetoaro Anawayo Vambunine ama bekere rai. Muno Anawayo Vambunine ama bekere kantetoaro wansanasine ama bekere rai. Jirume sonayamo imarovave yai no wansanuga rai, weti wamare wambeta ana ngkove rai, wamamaisye ramu.
GAL 5:18 Are pirati Anawayo Vambunine mo augav, opamo po Ananyao Musa rarijate jewen kai.
GAL 5:19 Vatano utavondi mansanasine ama bekere rai awa ana udave mamo wamo raen tenambe, maisyare so: wo anaerere raugavo mansai, awa ana wo ratantona nggwambe, muno manuga ntairi awa bekero anaerere rai.
GAL 5:20 Wanave yare rai muno nyovara kakai ama vambunine rai. Manuga mamuno vatano kaijinta mai muno usivuiny. Upari rave muno ubeker usea tame rai. Wayaowi muno wo anugane raporar be rurumbe.
GAL 5:21 Uparijo awa arakove mai. Umaeno awije rai, wo one rave umba wo awije ramanam ti waumandi, muno wo ayao kakai kaijinta rave. Wusyinoe syo raura wasai to muno soamo syo raura rijati: are nawirati wo rave tai maisy indati usisa munijo Amisye be akarive raije rai jewen.
GAL 5:22 Yara vatano Anawayo Vambunine mo maugave awa ana udave mamo ngko dave, maisyare so: Umuinyo vatane mai, mananibe, manuga nsauman. Matawandijo vatano awa ana udave mamai dainye mansai. Manuga ngkov, ubekobe irati vatano kaijinta mai, muno vatane wanave mai.
GAL 5:23 Wayao saumambe vatane mai, muno wo taune awa ana udaura muno awa ana udave raeranande indamu vemo wo ayao kakaije rave nora. Ana ratodi umaso mamo ananyao inta mo raorai ramu.
GAL 5:24 Vatano Yesus Kristus apaura wansai wamamo maisyare wantavondi Ai arono auseo sawa inyo kapite rai wemaisy. Weti wamamo maisyare wangkakai Kristus atavon indamu wamo wansanasine so ama bekero ngkakainoanive raubaisy, indamu vemo wantavondi rai jakato inya.
GAL 5:25 Anawayo Vambunine omi mo kovo wanyine raunande wansai to, weti kove mamo wantavondi Ama bekere rai kobe.
GAL 5:26 Vemo wansararin nora. Vemo wama ana wamo rave mbeti wama arakove manuga njoramo wansai nora muno vemo wampari wansai vambinibe nora.
GAL 6:1 Sya arakovo weap, ranivara wananta vatane inta ai po ayao kakai inta rave, weamo syare vatano weapirati Anawayo Vambunine mo wasaugav wapo vatano napije aneme raijar inda wapo augavakare unanui tugae rai. Wapo augavakare wasanuga nsaumane rai. Weramu wapo taune wasaeranande rai inda vemo apa ayao kakai wato mo wasatopan ti wapo ayao kakai rave tavon nora.
GAL 6:2 Syare wapo wasaeranande vambinibe muno wapo wapa anakotaro mangkeo wasai raijasea tutudi. Wabeare naije, Kristus apa ananyao Po wasatuti dai mo ramaisy.
GAL 6:3 Ranivara vatane inta po raura pare, “Risyamo vatano panakoe pi risy,” vatano napije pangkarive taune ai.
GAL 6:4 Vatane nanentabo nawamo syare wo taune awa ana udave raende, kova rako ngkakaija rako? Ranivara ngkov, weamo anseyai rai weramu vemo po rave vatano kaije awa rakarae nora.
GAL 6:5 Weye vatane nanentabo taune awa ana udave mamo taune wo awa ranawan kobe.
GAL 6:6 Vatano po ananyao Kristus raugav no apa kurune ai, weamo syare apa ananuge, apa anaisye, apa anakotaro kove rui vayave mamo po inta raunande apa kurune ai inda po aeranande.
GAL 6:7 Vemo nyangkarive taune nai nora: nyare nyo Amisye aponae, wimamaisye ramu. Syo raura ananeneaebe so: Ana rui mirati nyo ravaya omirati nyo ama mane ranugan.
GAL 6:8 Vatane tavondi anasine ama bekero ngkakainoanive obo rai, indati ama mano po ranugane mamo weno nuge nuganuije ma. Yara vatane tavondi Anawayo Vambunine ama bekere rai, indati mano mo raunande ai omamo kovo nuge nuganuije ma.
GAL 6:9 Wade wantavondi ana ngkove rai tutir! Vemo wamare wamananai ti wamonae nora. Weye ana ngkove ma wandave tutir, indati wamo ama mano ngkove raen aje.
GAL 6:10 Maisyare omai ti, arono varore ntami wansaija neneyamo wambekobeo vatane mansai tenambe, nde terave wama arakovo wanave Yesus aije mansai.
GAL 6:11 Sya arakove weap, syare waperavaje nyovara wao ama marane so rai. Wapo urupi manakokoeye so raen e? Somamo taune syo ratoe inaneme rai.
GAL 6:12 Vatano nanawirati ware wo wasantitidi indamu watavondi sunat rai awa bekere mamo vatano Yahudi wo mansararimbe. Muno ujaniv tavon, wo ratantona ware, “Ranivara reamananyaube reamare Kristus apa kakaijo no inyo kapite raije omi mo vatane mansaveti umamai no Amisye amune rai, weamo vatano Yahudi upari ti wo reansave tatugadi.”
GAL 6:13 Weramu syo raen vatano utavondi sunat rai wato wo Ananyao Musa rarijat tenambeye ramu, yara ubeker ware weapamo wabe sunative indamu mansararino rai.
GAL 6:14 Weramu risyamo syare inararino anakotare inta rai jewen, yara Amisy Yesus Kristus obo inararino Ai, wepirati kakai no inyo kapite rai. Yesus kakai wansai, weti mine so ama bekere mo inaijaro arove jewen muno inanuga ntento ana mine so raije jewen.
GAL 6:15 Sunative rako jewen dako, omamo Amisye po ratore ramu. Yara anakotaro Amisye po ratore mi so: Po wansanuga ranari wanyimbe no Yesus Kristus ai.
GAL 6:16 Vatano are nawirati utavondi sya ananyao syo raura umaso rai, syare Amisye apa saumane muno muinye no mansautan, muno no Apa kawasae mansautan tenambe.
GAL 6:17 Syo raura marane so rai syare vemo vatane inta po inamune ransosobe anakotare umawe rai jakato inya. Weye Yesus apa marova wo inanepat to ti ama pute no no inanasine so rai, mo raroron kakavimbe risyamo vatano syanapatambe Yesus aije pi risy.
GAL 6:18 Sya arakove, wama Amisy Yesus Kristus tuna wasautan tenambe. Amin. Risy, Paulus
EPH 1:1 Risyirati Paulus, risyamo Yesus Kristus po inatutir indamu syo Apa Ayao Kove raura, mamaisyo Amisye apa bekere rai. Syo nyovara waowe so ratoe more irati Amisye apa kawasae wasai tenambe wana no munijo Epesus, weapirati wana tawan watavondi Yesus Kristus ai.
EPH 1:2 Syare kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
EPH 1:3 Kangkamambe irati Amisye ai, opirati wama Amisy Yesus Kristus apa Aja pije! Weye Wepi po anakotaro kove rui vayave no no munijo ntiti raugaje wansai weye wambe intabove Kristus ai.
EPH 1:4 Arono mine so ranari rainyoe, Amisye po wansapatimu wusyimbe to indamu Yesus Kristusa pe wambe intabove, indamu wansanuga ndandinit ti Po ayao kakaije inta raen no wansai jewen.
EPH 1:5 Amisye apa muinye mbewar Po wansapatimu indamu Po wansaijasea wamamo Apa arikainye waino wansai. Yesus Kristus opi Po wansaugavere Amisye ai, mamaisyo Amisye apa bekere muno Apa ana po rapatimuge rai.
EPH 1:6 Maisyare omai ti, wangkangkamambe Amisye ai weye Apa kove ntiti rave, muno Po apa kovo manakoe umaso raugaje mawebe wansai weye Apa Arikainyo anuga no Ai apaura wansai.
EPH 1:7 Yesus Kristus po anasine raunande ti kakai muno Apa mavu nsororop indamu Po wansapaya irati wama ayao kakaije rai. Po wama ayao kakaije rapaya wansai weye Amisye apa kove manakoeyo wansai.
EPH 1:8 Amisye po apa kovo namije raugaje nde manakoeve wansai muno Po vambunine raugaje wansai indamu wananta ayao tugae rai muno wama ana wandatantona ntiti raugaje.
EPH 1:9 Amisye apa bekere mamo arono Apa masyote mamaisy, indati Po anakotaro nami no no mine so muno nami no no munijo ntiti ranugan bintabo indamu Yesus Kristus be akarive rai tenambe. Wusyinoe Amisye apa bekere umaso mamo Po rangkokaibeve, weramu soamo Po raroron kakavimbe wansai, mamaisyo taune Apa bekere rai. Muno Amisye po rapatimu indamu Kristus opi po Apa bekere umaso ravea mamaisy.
EPH 1:11 Amisye po anakotare ratayao tenambe mamaisyo Apa bekere muno Apa ana po rapatimuge rai. Muno wamirati Po wansapatimu arono munije so ama manasyinoe, weye beker indamu wamamo taune Apa kawasae weye Kristusa pe wambe intabove.
EPH 1:12 Reamamo vatano manasyin dave reansanave Kristus amen, Amisye po reansapatimu indamu reangkangkamambe Ai muno reamo ararimbe.
EPH 1:13 Muno weapamo wasisa tavon wabe intabove Kristus ai arono wapo Amisye apa ayao tugae raraniv, omamo Ayao Kove, wemi mare Amisye po wasapaya wapa ayao kakaije rai. Arono wapanave Kristus ai to, Amisye po pake raugaje wasai indamu mbe rarorombe weapamo Amisye apaura wasai. Pako Amisye po raugaje wasai somamo Anawayo Vambunin wemirati Po raugasyo ntuna wasanuga rai, Omamo Po raurairive no wusyinoe.
EPH 1:14 Anawayo Vambunino namije ntuna wansanuga rai omamo Amisye apa kamano musyeve, weti wamo raen tugae anakotaro ko dave Po raurairive indati Po raunande wansai jaje no masyoto rijat arono de Po wansapaya kakaije rai weye wamamo Apa vatano apaura terave wansai. Kangkamambe Amisye ai weye Apa kovo ntiti manakoe rave!
EPH 1:15 Arakove, arono ridaniv weapanave Amisy Yesus ai muno weamuiny irati Amisye apa kawasae mansai tenambe,
EPH 1:16 weamo syo kove raura seo Amisye aijo wasai. Muno syo rapaya intai jewen, yara ribe sambayambe wasai tutir.
EPH 1:17 Risambayambe Amisye ai, wepirati wama Amisyo Yesus Kristus apa Ajayo titi rave. Syo Amisye anajo indamu Po apa Anawayo Vambunine raugaje wasai, indamu Mo ana ratantona ntiti raugasyo wasai muno Mo Amisye arorono wasai indamu wapo aen tugaive.
EPH 1:18 Muno ribe sambayambe indamu Amisye po apa vare raunande ti wasanuga mbar indamu wananta irati ana wasanave ramen no masyoto makanande rai, wemirati Amisye po raurairive vatano po mawainde mansai. Muno syo anajo indamu wapo raenamo Apa kovo po ratayao Apa kawasae mansai no munijo ntiti omamo manakoe rave muno ntiti rave.
EPH 1:19 Ribe sambayambe indamu weananta Amisye apa vambunino manakokoe rai, wemirati Po raugaje irati vatano wamanave wansai. Apa vambunine umaso mo vambunino kaijo rui rakivan bintabo. Wemirati Apa vambunino po raijar
EPH 1:20 arono Po Yesus Kristus aijaseo kovakato no wene rai muno Po aijaseo tuna no anem ngkove rai no munijo ntiti.
EPH 1:21 Yesus Kristus apa tuna rai umaso ntiti rave, weti Po akarijo titi rui vayave mansakivan tenambe. Weti akari wo vambunine raijar no mine vone so muno akari wo vambunine raijar no naumo warae muno are nawirati awa tame ntiti rave nanawamo Kristus po mansakivan tenambe. Muno akari arono naiso muno akari arono nugo makare umu onawamo Kristus po mansakivan tenambe tavon.
EPH 1:22 Amisye po vambunine raunande Yesus Kristus ai indamu be akarive anakotare rai tenambe, muno Po Kristus apatimu be akarive anugano Amisye mai tavon.
EPH 1:23 Anugano Amisye nawamo Kristus anasine mije. Kristus apa ana no Ai vintabo ntairi tenambe anugano Amisye mansai. Opamo no no rui rui vayave no mine so muno munijo ntiti, muno Apa ana no Ai ntairi anakotare rai tenambe.
EPH 2:1 Wusyinoe weapamo wapo Amisye apa ananyao rakanyoandi muno wapo ayao kakai rave. Arono naije wagwaravainyo Amisye ai ti wamaisyare wagwenen to.
EPH 2:2 Arono naije wapa ana wadave mamo ngkakainoanive mamaisyo vatano mine so awa ana udave rarijati. Watavondi Anakakai Akoe apa ayao bo rai, wepirati be akarive anawayo kakai mai no naumo warae. Muno wepirati be akarive tavon irati vatano wonae ubeta Amisye aiji.
EPH 2:3 Wusyinoe wan tenambe wamo vatane umaso mansamaisy, wama ana wandave ngkakai weye wantavondi wansanasine ama bekero ngkakai muno wama ana wandatantona ngkakainoanive rai. Maisyare omai ti, Amisye parijo wansai ti pare Po apa mangke raugaje wansai maisyare muno Po raugaje vatano ukakainoanive mansai tenambe.
EPH 2:4 Weramu Amisye apa muinye manakoeve wansai muno aemeno wansai rave.
EPH 2:5 Po wansaen wanggwaravainyo Ai ti wamaisyare wangkakai weye wamo Apa ananyao rakanyoandi. Aemeno wansai weti Po kovo wanyine raugaje wansai indamu wangkovakato Kristus atavon. Amisye apa kove mi mbewar Po wansapaya wama ayao kakaije rai.
EPH 2:6 Muno Po wansaijasea titive indamu wambe akarive atavon no munijo ntiti weye wambe intabove Yesus Kristus ai.
EPH 2:7 Amisye po ana umaso raijaro wansai indamu vatano susyo miridije nto wo raenamo Amisye apa kove muno Apa muinye manakoe rave, ama manakoe rataune kakai, weye wo raen Amisye bekobe wansai ti Po Yesus Kristus aunande kakaijo wansai.
EPH 2:8 Amisye apa kove mbewar ti Po wasapaya wapa ayao kakaije rai arono wapanave Yesus Kristus ai. Wapo taune wasapaya rai jewen, yara Amisye pi po kove umaso raugaje wasai.
EPH 2:9 Weti vemo vatane inta po taune ararimbe nora, weye wapa ana wadaijare muno wapa ana wadave ngkove wemi mbewar Amisye po wasapaya wapa ayao kakaije rai jewen.
EPH 2:10 Wamamo Amisye po wansanuga ranari wanyimbe no Yesus Kristus ai indamu wamo ana ngkove obo rarijat, wemirati Amisye po ratayao wusyimbe to indamu wamo rarijat.
EPH 2:11 Arakovo Epesus wapanave Yesus ai weap, syare wasaemen arono wusyinoe weapamo maisyare vatano maran weye weapamo wasavaki no susyo Yahudi raije ramu. Vatano Yahudi wo wasakaajian wo wasawaino “vatano utavondi sunat rai jewen,” yara ukangkamambe taune mansai weye utavondi sunat rai. Weramu koano sunat wato omamo nande manasine obo rai, yara ama kove nsiso manuga rai jewen.
EPH 2:12 Arono wusyinoe wapantatukambe Kristus ai muno wasato siso Amisye apa kawasae Israel matavone ramu, yara wana marambe. Muno wapantatukambe Amisye apa urairije rai, wemirati Po raokaisyo Apa kawasae mai to. Arono naije weana no mine somamo wasanave Amisye amene meweno wasai muno Amisye pamo peweno wasai tavon.
EPH 2:13 Weramu soamo Yesus Kristus apaura wasai. Wusyinoe weagwaravainyo Amisye ai, weramu Kristus po anasine raunande kakai indamu Po wasaugavere wapararai Amisye ai.
EPH 2:14 Weye Kristus opi po kovo saumane raunande wansai. Arono Kristus po anasine raunande kakai, Po vatano Yahudi nawe vatano Yahudi jewene nawe manugan ube intabove, muno Po ana mo maporabe jirume randamisy wirati ube marovave akatoe ramu.
EPH 2:15 Weye arono kakai no inyo kapite rai, weamo Po Ananyao Musa muno ama koano manui rapaya wansai tenambe. Apa bekere mamo Po kovo saumane raugav, indamu vatano Yahudi muno vatano Yahudi jewen maporabe jirum akato nora, yara ube kawasae intabove no Kristusa nui.
EPH 2:16 Arono Kristus kakai no inyo kapite rai, Po vatano susye jirume so maugave wakare vintabo no Amisye ai, Po aya imarovave ransopi, muno Po yanugan ibe intabove.
EPH 2:17 Kristus de indamu Po ayao kovo saumane umaso ravovo vatano Yahudi jewen weapirati wagwaravainyo Amisye aije wasai, muno vatano Yahudi reamirati reamangkepano Amisye aije reansai.
EPH 2:18 Kristus kakaijo wansai indamu Yahudi muno Yahudi jewen wan tenambe Anawayo Vambunine intabo mo wansaugave wande wamararai Injayo Amisye ai.
EPH 2:19 Weti vatano Yahudi jewen weapamo vatano marane jewen akato muno vatano wanisene jewen, yara soamo weapamo vatano weano intabove irati Amisye apa kawasae mansai muno wasato siso Apa yavaruga matavon.
EPH 2:20 Vatano wamanave wamamo wansaurata irati yavare rai. Yesus apa arakovo po matutire muno anawae Amisye wenanawamo maurata irati yavare ama ajije rai. Muno ajije umaso rauseo nteto oramo manakoe ama vone rai, omamo raurata Yesus Kristus taune ai.
EPH 2:21 Kristus opi po yavare umaso raijar matuve ti ntet ntindimu. Muno vatano wamanave wansaurata irati anakotaro veano yavare umaso ranari. Yavare umaso ranari manakoeve ava omamo rawainamo Yavaro Amisy, weye ratayao terave Amisye ai.
EPH 2:22 Vatano Yahudi jewen weapamo wabe intabove Kristus ai tavon, weti Po wasaugav watavondi vatano kaijo wanave matavon, indamu veano yavaro ngko dave umaso ranari. Maisyare omaisy indamu vatano wamanave wan tenambe wansanarijo Yavaro Amisye apa Anawayo Vambunine ntuna raije rai.
EPH 3:1 Soamo rinausiso tanoano makova rai weye syo Yesus Kristus apa tame ravov irati vatano Yahudi jewene wasai.
EPH 3:2 Amisye bekobe rinai ti Po anakere raugaje rinai indamu syo Apa kove raura vatano Yahudi jewene wasai.
EPH 3:3 Apa bekero ngkokaibe mamo Po raroron irati rinai to, ti umawe syo ratoe tumaimbe no sya nyovara wao so rai.
EPH 3:4 Weti ranivara weapo bacave rai, indati weananta Apa bekero ngkokaibe no Kristus aije rai mamaisyo inanto raije rai.
EPH 3:5 Wusyinoe Amisye apa bekero ngkokaibe umaso mamo vatane wantatukambe rai. Weramu soamo Anawayo Amisye mo raroron irati Yesus apa arakovo po matutire muno anawae Amisye mansai.
EPH 3:6 Apa ana ngkokaibe mi so: vatano Yahudi jewen nanawirati wanave Ayao Kove rai indati utavondi awaura kovo Amisye po ratayao Apa kawasae maije rai. Weti vatano Yahudi nawe Yahudi jewene nawe awaura Apa kovo ngko dave rai kava. Muno vatano Yahudi jewen utavondi Yahudi matavon indamu onawamo kawasae intabo, omamo Kristus anasine mije. Muno Amisye apa ana po raurairive mamo Po raugaje mansai kava, weye ube intabove Yesus Kristus ai.
EPH 3:7 Risyamo syo Ayao Kove umaso ravovo vatane mai, weye Amisye bekobe irati rinai ti Po apa vambunine raugaje indamu syo Apa anakere raijar.
EPH 3:8 Weramu risyamo imamaisyo syo Apa anakere raijare jewen, weye risyamo vatano mamaun dave no Apa kawasae awa yasyine rai. Weramu Amisye bekobe rinai ti Po anakere so raugaje rinai pare syo Kristus apa kovo manakoe ravovo vatano Yahudi jewen mansai, Apa kove umaso ama marane ntami intai jewen.
EPH 3:9 Amisye po anakere raugaje rinai indamu syo Apa bekero ngkokaibe umawe raura kakavimbe vatan tenambe mansai. Weye Amisye, Opirati po mine so ranari, Po apa ana ngkokaibe no anuga rai arono wusyinoe mamo soamo raroron kakavimbe.
EPH 3:10 Soamo Po raroron kakavimbe weye Apa bekere mamo anugano Amisye onawirati wo Apa ana datantona ntiti raroron kakavimbe indamu naito Amisye nawe, akarijo kaijo wo vambunine raijar no naumo warae nawe, wo raenamo Apa ana datantona ntiti ama kotare manui.
EPH 3:11 Wemirati Injayo Amisye apa bekero Po rapatimu arono mine so ranari rainyoe, muno Po raveti mamaisy arono Po wama Amisy Yesus Kristus atutir de no mine vone so.
EPH 3:12 Wamanave Yesus Kristus ai muno wambe intabove Ai, weti wambambunin wanta wamararai Amisye ai, wanjanive jewen.
EPH 3:13 Weti sya arakove, vemo weasanuga mamaun nora arono risya siuri nande rinai weye syo Ayao Kove raura wasai to, weye risya siurije somamo ngkov irati wasai.
EPH 3:14 Maisyare omai ti, risya vukane ranteter no Injayo Amisy amun ribe sambayambe Ai.
EPH 3:15 Wepirati po apa arikainyo una no munijo ntiti muno Apa arikainyo una no mine so mawain tenambe pare, “Sya yavaruga nanawije.”
EPH 3:16 Ribe sambayambe Amisye ai, Opi titi rave, indamu Apa Anawayo Vambunine mo vambunine raugaje wasai mamaisyo Apa vambunino manakoe muno ntiti rave rarijati, indamu wasanuga mbambunin dave.
EPH 3:17 Wirati indamu Kristus tuna tawan no wasanuga rai weye wapanave Ai, muno Apa muinye masyo matu no wasanuga rai.
EPH 3:18 Ribe sambayambe indamu weape, vatan tenambe Amisye apaura mansai nawe, weananta irati muinyo Kristus ama titije me ama nggwaravainye me ama ntapekane me rai.
EPH 3:19 Ribe sambayambe indamu wananta irati Apa muinyo manakoe umaso rai, wemirati vatane wamare wamo raen kobe tenambe weamo wambea marudi. Muno syo Amisye anajo indamu Apa ana no aije mamo Po raugaje ti ntairi wasai.
EPH 3:20 Kangkamambe Amisy ai! Opamo bambunin dave, muno Po apa vambunino manakoe raugasyo wansanuga rai, weti Apa anakero po raijare manakoe rave mo wama ana wandanajo Ai muno wama ana wandatantona rakivan tenambe.
EPH 3:21 Anugano Amisye wamamo wamo Amisye ararimbe weye wambe intabove Yesus Kristus ai! Wame wama susyo miridije nto nawe wamare wangkangkamambe Amisye aija ntoa nuge nuganui. Amin.
EPH 4:1 Risyamo vatano inausiso tanoano makova rai weye syo Amisy Yesus apa anakere raijar. Weti syo ananyao raugaje wasai indamu wapa ana wadave ngko dave, ti mamaisyo vatano Amisye po mawainde utavondi Ai awa ramaisy, weye Po wasawainde to.
EPH 4:2 Syare weapamo wasanuga mpaaje muno nsaumano vatane mai. Muno wasatawandijo vatane mai arono awa ana udave mamai dainy weye wamuinyo mai.
EPH 4:3 Anawayo Vambunine mo wasanugan wabe intabove, weti syare wasaumano wasai vambinibe indamu wabe intabove tutir.
EPH 4:4 Vatano wamanave Kristus aije wamamo anugane intabo, maisyare anasine intabo, muno Amisye apa Anawayo Vambunine mamo intabom. Muno ana wansanaveano ramene mamo intabo, wamanave wamare Amisye po wansawain indamu wamaura Apa kovo makanande rai.
EPH 4:5 Wama akarijo titi pamo intabop, wepirati Amisy Yesus Kristus. Muno wama anave mamo intabo, weye wamanave Obo ai. Muno wansaugasya kuvuni jirati Vatan intabo umaso Apa tame rai.
EPH 4:6 Muno Amisye pamo intabo pa, Opirati vatan tenambe wama Injae pije. Opirati be akarive wansai tenambe, Po wansauga tenambe mamaisyo Apa bekere rai, muno Opamo tuna wansautan tenambe.
EPH 4:7 Kristus po kovo vambunine raugaje vatan nanentabo wansai tutudi, Po ratodi mamaisyo Apa bekere rai.
EPH 4:8 Wemi mbewar Ayao Amisye mo raura taiso: “Arono seo no munijo ntiti, Po vatano aro wanui rave maugav, muno Po anakotaro kove raunande Apa vatane mansai.”
EPH 4:9 Ayao oman “seo” umaso ama ntunato raije mare Opamo paje no mine vono maje rave so rai wusyimbe to.
EPH 4:10 Muno Napi paje to pamo Kristus, wepirati pakaseo ti to no munijo ntiti rai. Apa tuna raije mamo ntiti rave mo naumo warae ama titije rakivan tenambe indamu Opamo be akarive no rui rui vayave no munije tename so rai.
EPH 4:11 Wepirati Po kovo vambunine kotare raugaje Apa vatane mansai no taiso: vatane inta nawirati Apa arakovo po matutire nanawije, inta nawirati anawae Amisye nanawije, inta nawirati vatano wo Ayao Kove ravovo vatano wanuije mansai, muno inta nawirati akari muno kuruno wo anugano Amisye mansaeranande muno wo mansanyao Ayao Amisye rai.
EPH 4:12 Kovo vambunine umaso raugaje indamu Amisye apa kawasae wanatatayaube tenambe inda wo Apa anakere raijar indamu anugano Amisy, wemirati Kristus anasine mije, ntubai ti mbambunin.
EPH 4:13 Wirati wan tenambe wambe intabove, wansanuga intabo weye wamanave Arikainyo Amisye ai muno wamo aeno tugaive. Indati wama anave ntubai ti matu muno wamamo wantubai yava wamo Kristus amaisy, Wepirati mamai dave.
EPH 4:14 Weti vemo wamamo maisyare arikainyo tuvane mansamai nora, muno maisyare nyomano ovare po ramawisy muno aneae mo ranepat ramai nora. Ranivara wamamo maisyare wemaisy, weamo wama anave nanto nande ti wamanave ananyao kotaro rui vayave rai, muno vatano angkarije wo wansaponae muno wo wansanuga raugabe indamu wamanave ayao aruriate rai.
EPH 4:15 Weinya! Yara syare wamo ayao tugae obo raura wama arakove mai, wansanuga ntairi muinye rautan. Wirati indamu wantubai ti wansanuga muno wama ana wandave mamaisyo Kristus apa rai. Wepirati wama Akari pije,
EPH 4:16 muno Anugano Amisye wamamo Kristus anasine mije. Wepi po anasine so raijanande intabove muno Po anasine ama kotare ratayao tenambe. Weti ama kotare nanentabo mo ama anakere raija terave muno mo ama kotaro kaijinta raeranande, weamo wansanasine ntubai ti mbambunin. Anugano Amisye wamamo maisyare wemai tavon, weye arono vatan nanentabo wamo anakero Kristus po raugaje wansai raijar muno wamuinyo wansai vambinibe, wea indati anugano Amisye wamamo wantubai wambambunin.
EPH 4:17 Amisye apa vambunine no irati rinai indamu syo ananyao so raugaje wasai: Vemo wapa ana wadave mo vatano wantatukambe Amisye aije awa ana udave ramai nora. Vatane wato awa ana udatantona nsarokire jewen, ama ine meweno rai.
EPH 4:18 Onawamo wantatukambe rave muno manuga matu, weti ugwaravainy irati kovo wanyino Amisye po raunande rai. Awa ana wo ratantona ngkaumudi.
EPH 4:19 Wo kakai, kove raen kobe ramu, ti utatayasya manuga ama mbekero kakainoanive obo rai. Wo anakotaro kakai rui vayave ravea nggwambe mansai rave, weramu usamane rai jewen dave. Weti awa ubekero kakainoanive umaso miridi nseo tutir.
EPH 4:20 Weramu, arakove, ananyao Kristus ravovo wasaije mo wasanyao da wabe tai wemaisye jewen!
EPH 4:21 Tugae, weapo Yesus anaun to muno ayao tugae no Ai mamo vatane wo wasanyao rai to.
EPH 4:22 Weti syare wapa anakotaro ngkakainoanaive wapo raeve wusyimbe mamo wapo ramauta wasaora tenambe, weye bekero ngkakai mine so mo wasaponae ti ayao kakai ntairijo wasai muno mo wasauga ti wata wapananepabe.
EPH 4:23 Yara syare wasanuga muno wapa ana wapo ratantona ranigwan nggwanyin bintabo.
EPH 4:24 Wirati weapamo vatano wagwanyin, weye Amisye po wasanari indamu wapo amaisy: wasanuga ndandinit muno wapa ana wapo rave mamaisy muno tugae.
EPH 4:25 Maisyare omai ti, arakove weap, vemo wapayarurijabe akato inya. Yara wapo ayao tugae obo raura wasai vambinibe, weye wan tenambe wansato sisa anugano Amisye mai, omamo Kristus anasine mije.
EPH 4:26 Ranivara weapamo wapari, vemo wapa parijo namije mo wasaugavo ayao kakai raron nora. Vemo wapo pari rantamija uma pasyo nora,
EPH 4:27 indamu vemo varore raugaje Anakakai Akoe ai mo po wasatopan nora.
EPH 4:28 Are pirati panaonoambeve, vemo panaonoambe akato inya. Yara ngkovo ai omamo po anakere raijaro taune aneme rai indamu po apa anaisye rakani, muno indamu maweso ai po ana inta raunande vatano awa ananuge meweno maije mai.
EPH 4:29 Wapo ayao kakai raura wasawa raija nsopi, vemo inta makauje wasawa rai jakato inya. Yara wapo ayao kove rator, wemirati mo vatane manuga raijasea mbambunin, indamu wapa ayao wapo raura we mo kove raugavere vatano wo raranive mansai.
EPH 4:30 Weramu ranivara wapo ayao kakai raura, weamo Amisye apa Anawayo Vambunine ranimaumbe. Anawayo Vambunine ntuna wasanuga rai omamo pako Amisye po raugaje wasai indamu mbe rarorombe weapamo Amisye apaura wasai, weti tugae rave arono Apa masyoto makare umu indati Po wasapaya kakaije rai.
EPH 4:31 Vemo waparijo vatane mai nora, yara syare wasanuga mpari muno mamun mamo wapo ravea nsopi. Vemo wapunanta nora muno wapo vatano kaijinta mansaura tantunawi nora. Muno vemo wasanuga ngkakaijo vatane mai nora.
EPH 4:32 Yara syare wabekobe muno wasanuga ngkovo wasai vambinibe, muno arono vatane wo ayao kakai rave wasai, weamo syare wapo maneme raijar indamu wasanuga nsauman akato. Weye wasaemen arono wapanave Kristus ai, Amisye po wapa ayao kakaije rapaya wasai.
EPH 5:1 Weapamo Amisye apa arikainyo anuga no wasai, weti syare wabeke damu wapa ana wadave mo Amisye apa ramaisy.
EPH 5:2 Muno syare wapo muinye rarorono vatane mai, maisyare muno Kristus muinyo wansai ti Po anasine raunande indamu kakaijo wansai. Kristus kakaijo wansai omamo raurata irati anakotaro ranavane nsainy rameseo Amisye aije ramaisy.
EPH 5:3 Vemo anaerere ugavo wasai rako, wapo anakotaro nggwambe rave rako, wasanuga nsasokabe nora. Ranivara wapo anakotaro ngkakainoanive umaso rave, weamo mamaisye ramu, weye weapamo Amisye apa kawasae waino wasai, weti vemo ayao kakai umaso inta raen no wapa yasyine rai nora.
EPH 5:4 Vemo wapo ayao titarive raura nora, muno vemo wapo anaerere raura ti wapugoeno rai nora, weye omamo mamaisye ramu. Yara ngkovo wasai omamo wapo kove raura seo Amisye ai.
EPH 5:5 Inya! Wapo ayao so raraniv mavabe: vatano anaerere ugavo marijat, vatano wo anakotaro nggwambe rave, muno vatano manuga nsasokabe onawamo indati mato sisa kawasaeyo Amisye muno Kristus ibe akarive mai matavone ramu.
EPH 5:6 Ranivara vatane inta wo raura ware wapo anakotaro ngkakainoanive umaso rave kai, weamo wo wasaponae, weti vemo wapo maraniv inya. Anakotaro ngkakainoanive umaso mbewar ti Amisye apa pari mangke maje irati vatano ubeta Ai jewene mansai.
EPH 5:7 Weti syare vemo weatavobombe mansai jinya.
EPH 5:8 Wusyinoe weapamo wana no ayao kakaije ama kaumure rai, weramu soamo wapanave Amisy Yesus ai to, weti wana no Apa vare ama uga rai.
EPH 5:9 Vatano una no Apa vare ama uga rai onawamo awa ana udave ngkov muno mamaisy muno wo ayao tugae obo raura.
EPH 5:10 Syare wabekobe indamu wananta irati ana mo Amisye aveti anayanambe rai.
EPH 5:11 Weramu anakotaro vatano una no kaumure ama uga wo rave mamo vemo weatavondi rai nora, weye mo kove inta raude wasai jewen. Muno ranivara wapayao awa ana wo rave maninimbe umaso rai, weamo mbe samaneve wasai tavon. Awa ana udave ngkakai mamo wo rangkokaibe, weramu syare erananta raen kakavimbe indamu wapo rawatambe.
EPH 5:13 Weye arono vare mbaro anakotaro ngkokaibe no kaumure ama uga raije rai, weamo raen kakavimbe.
EPH 5:14 Weye vare mo anakotare raroron kakavimbe. Wemi mbewar ransyerane inta mo vatano wantukambe Amisye aije maura no taiso: “Inya! Mbeseo winyirati nikive winy, ngkovakato no wene ama uga rai! Indati Kristus baro nai.”
EPH 5:15 Maisyare omai ti, vemo wapa ana wadave maisyare vatano wantatukambe awa ramai nora, yara wabekobe indamu wapa ana wapo rave mo vatano awa ana wo ratantona mbar awa ramaisy.
EPH 5:16 Syare wapo ana ngkove rave arono rui varore raugaje wasai, weye nugo naiso vatano wanui wo anakotaro ngkakai rave.
EPH 5:17 Vemo wapantatukambe nora, yara wapo Amisye apa bekere rakani indamu wapo rarijat.
EPH 5:18 Vemo weamaeno awije rai nora, weye omamo ama vambunine mo wasangkati. Yara syare wasanuga raneka indamu Anawayo Vambunin mo ama vambunine raugaje wasai.
EPH 5:19 Arono wapanugan wabe sambayambe, syare ayao omano no no ransyerano mazmur, ansyerano ngkangkaman, muno ansyerano Anawayo Vambunine mo raugaje omamo wapo raura wasai vambinibe. Wakino ransyerane rai, wasanuga ntenami wapo Amisye ararimbe.
EPH 5:20 Anakotaro rui vayave nande wasai, syare wapo kove raura seo wama Injayo Amisye ai tutir, muno wapo wama Amisy Yesus Kristus apa tame veano wapa sambaya raokae.
EPH 5:21 Syare wabeaje wasai vambinibe weye wapo Kristus asyaniv.
EPH 5:22 Syo ananyao raugaje wanya ubauname mansai no taiso: Wanya mbaunam, wimbeaje nya anya ai maisyare muno wimbeaje Amisy Yesus ai wemaisy.
EPH 5:23 Weye anya opamo be akarive apa wanya rai maisyare muno Kristus be akarive anugano Amisye mai, wenawirati maparari anasine rai, muno wenawirati Po mapaya awa ayao kakaije rai.
EPH 5:24 Weti maisyare anugano Amisye ubeaje Kristus ai, maisyare wemai tavon syare wanya ubeaje awa anya mansai anakotare rai tenambe.
EPH 5:25 Ananyao raugaje anya ubauname mansai no taiso: Anya wimbaunam, syare wimuiny irati nya wanya rai maisyare Kristus muiny irati anugano Amisye wansai ti Po anasine raunande kakaijo wansai.
EPH 5:26 Kristus kakaijo wansai indamu wamamo Apa anugano wandandinit, weye Po wama ayao kakai wansanuga rarondom arono wansaugasya kuvuni mana rai muno Po apa ayao raugaje wansai.
EPH 5:27 Kristus po ana umaso rave indamu Po apa anugane maen udandini dave ti pupute muno wame meweno mai muno ayao kakai no mai tavone ramu, yara uko dave tenambe, maisyare muno wanya rayanyave ti ngko dave indamu raunanta ama anya po raovane ai. Umba Kristus po apa anugane maugavo taune Ai.
EPH 5:28 Maisyare omaisy, syare anya muiny irati apa wanya rai maisyare taune muiny irati taune anasine rai wemaisy. Anya muiny irati apa wanya rai, weamo bekobe irati taune ai to ije.
EPH 5:29 Weye vatane inta po anasine ransewabe intai jewen, yara po apa anaisye raisy muno po anasine raeranande. Omamo maisyare Yesus Kristus po anugano Amisye wansaeranande.
EPH 5:30 Po wansaeranande weye wamamo wansisa irati anasine rai.
EPH 5:31 Ayao Amisye mo ratoe mare, “Anya po akoya me aja pe yapaya ti inya, yara to apa wanya rai, yanasine mbe intabove.”
EPH 5:32 Ayao umaso mamo ananyao ntiti. Sya ana syo ratantona mamo ama ine mare Kristusa pe anugano Amisye nawe ube intabove.
EPH 5:33 Soamo syo ananyao anya muno wanya ubauname ranugan taiso: vatano anya muiny irati apa wanya rai maisyare taune muiny irati taune ai, muno wanya mo ama anya aijaseo titive.
EPH 6:1 Syo ananyao raugaje arikainye mansai no taiso: Arikainye, Amisy Yesus apaura nai weti wimbeto nya vatan anui mansai, weye wemirati mamaisy.
EPH 6:2 Amisye po wasanyao pare: “Mbeaje irati inya pe nangkoya me yai.” Ananyao so manakoe rave, weye wemirati Amisye apa ananyao manasyino mo urairije inta ranugan. Urairijo namije mo raurairive taiso:
EPH 6:3 “Mbeaje irati inya pe nangkoya me yai, wea umba kove raugaje nai muno nya tume nggwaravain no mine so.”
EPH 6:4 Ananyao raugaje ajae mansai no taiso: Ajae, mbemo nyo nya arikainye mansimbe namandi awatan nora, weye wemirati mo mauga ti upari nai. Yara syare nyo maeranande muno nyo manyao irati Amisye apa ananyaowe rai.
EPH 6:5 Ananyao raugaje vatano wanapatambe awa akari maije mai no taiso: Vatano nyanapatambe winy, syare wimbeto nya akari mine so ai apa anakere rai. Nyo asyaniv muno mbeaje ai, nyo anakere raijaro nanuga kakuive rautan, maisyare muno wimbeaje Kristus ai wemaisy.
EPH 6:6 Muno wimbeto nya akari ai tutir. Ranivara nyo anakere raijar arono nya akari po nanyanyut, yara arono puje, nyo nya anakere rapaya ntami, weamo mamaisye ramu. Kristus wepirati nya Akari nyanapatambe Ai pije, weti nanuga ntenami wintavondi Amisye apa bekere so rai.
EPH 6:7 Anakero rui wapo raijar, weamo wapo raijaro wasanuga ranayanambe rautan, maisyare wapanapatambe Amisy Yesus ai yara vatan bayave mai ma jewen.
EPH 6:8 Weye nyo raenamo Kristus po vatan nanentabo awa ana ngkovo wo raijare ama ine raunande, Po ama ine raunande vatano aro mai muno vatano aro jewene mai kava.
EPH 6:9 Umba ananyao raugaje akarije mansai no taiso: Akarijo winy, syare nanuga ngkovo vatano wanapatambe nya anakere raije mai. Vemo nyo mansanyao soowabe nora. Weye naemen: winye nya vatano wanapatambe naije nawe, wea tenambe wapa Akari opamo intabo, Napi tuna no munijo ntiti. Muno Opamo po vatane kotare inta mansamamaribe ramu.
EPH 6:10 Sya ananyao syo raura marane so rai mi som: Syare weabambunin irati vambunino manakoe Amisy Yesus raugaje wasai rai, weye wepe wabe intabove.
EPH 6:11 Syare weapo Amisye apa anaiyu po raunande wasaije raija tenambe, weabambunino rautan, indamu weapo Anakakai Akoe aorai ti vemo po wasaponae inya.
EPH 6:12 Weye wama marova onawamo vatano kaije nawa jewena. Yara wama marova onawamo anawayo kakai vambunin muno awa akari ukakainoanive; muno akari mamun wamo aeno wansamije rai jewen, nanawirati ube akarive vatano mine so una no kaumure ama uga raije mansai; muno anawayo kakai manui rave wo naumo warae raijanande.
EPH 6:13 Maisyare omai ti, syare wapo Amisye apa anaiyu raija tenambe indamu arono rui Anakakai Akoe muno apa anawayo kakai ude umarovave wasai, weamo wapo maorai. Weti wapo maorai tutira ntoa marova ama marane rai, umba arono mewen to, indati wasayai vambunimbe weye wo wasapinde kakai.
EPH 6:14 Syare wapanatatayaube indamu wamarovave, maisyare naite wanatatayaube ti wo awa ansuno marova rave muno wo anaiyu raijar wemaisy. Weti wana tawan no Amisye apa ayao tugae rai, omamo raurata irati wapa tarandino wapo rave rai. Muno syare wapa ana wadave mamai no Amisye amune rai, raurata irati ansuno besijo wapo rave wapa popane rai indamu vemo wapa marova apa anaiyu nteto wasai nora.
EPH 6:15 Muno wapanatatayaube indamu wapo Ayao Kove ravov, wemirati mo Amisye apa kovo saumane raugavo vatano wanave mai. Omamo raurata irati wapa ajo kokome rai.
EPH 6:16 Wapo wapa anave Amisye aije raijar matuve, omamo raurata irati inyo vasye manakoe wapo raijar wasaora arono Anakakai Akoe de aroyaro wasai muno po wasatopan. Apa ana po wasatopane omamo maisyare weyamo mbadururo po ramaugo wasaije ramaisy, weti wapo wapa anave veano ransopi.
EPH 6:17 Wasaemen Amisye po wasapaya wapa ayao kakaije rai to, omamo raurata irati sapeo besije veano wasakari rai. Muno wapa omako wapo raijar omamo Ayao Amisye, wemirati Anawayo Vambunine mo raugaje wasai.
EPH 6:18 Wabe marovave tai maisy, weti syare wabe sambayambe Amisye ai tutir. Wapo anajo muno wapo sambaya rave mamaisyo Anawayo Vambunine mo wasaugave rarijati. Wasyisyaube muno wapanatatayaube! Vemo wapo sambaya rapaya nora, yara wapo sambaya rave tutiro vatano wanave Kristus ai una no rui rui vayave mansai tutir.
EPH 6:19 Muno syare wabe sambayambe rinai tavon, indamu Amisye po ayaowe raunande rinai inda ridaura vambunimbe. Wirati Ayao Kove, wemirati ngkokaibe arono wusyinoe, syo raura kakavimbe vatane mai.
EPH 6:20 Kristus po inatutir syo Ayao Kove umaso ravov wemi mbewaramo rituna no tanoano makova so rai. Weti syare wabe sambayambe rinai indamu rijanive ramu, yara ribambunin syo Kristus avovo tutir indamu mamaisy.
EPH 6:21 Arono Tikikus pore wasai, indati po sya anakotaro no rinai raura tenambe. Opamo atawandi ngko dave indamu po anakero Kristus raijar, muno opamo sya arakovo inanuga no ai, reamanapatambe Kristus ai kava.
EPH 6:22 Soamo syo Tikikus so atutir pore wasai indamu weapo reama anakotaro nande reansai ranaun, muno indamu po wasanuga raijaseo mbambunin.
EPH 6:23 Syare saumane muno muinye no no Injayo Amisye muno Amisy Yesus Kristus no arakove wasautan tenambe, muno syare wapa anave ntindimu.
EPH 6:24 Muno syare Amisye apa kove no wasautan tenambe, weapirati wapa muinyo wama Amisy Yesus Kristus aije mamo mpamo jewen yara no tawan tutir. Risy, Paulus
PHI 1:1 Risyirati Paulus, umba Timotius tavondi tavon. Irimamo vatano irimanapatambe Yesus Kristus ai. Nyovara waowe so more irati Amisye apa kawasae wasai tenambe wana no munijo Pilipi, weapirati wabe intabove no Yesus Kristusa nui. Muno more tavon irati wapa akarijo wo wasaugave mansai muno wapa vatano wo anugano Amisye wasaeranande mansai tenambe.
PHI 1:2 Kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
PHI 1:3 Risyo kove raura seo Amisy ai arono rui vayave syo weasatantona.
PHI 1:4 Syo sambaya rave wasai tenambe tutir, ribe sambayambe inanuga ranayanambe rautan.
PHI 1:5 Inanayanambe syo kove raura seo Amisy ai, weye arono manasyin ride wasai kobeyoe ndea unumeso wea tavon wapo Ayao Kovo Yesus ravovo rinatavon.
PHI 1:6 Amisye opirati po anakero ngkove rausiso no wasanuga rai arono manasyinoe, muno syanave Ai opamo po apa anakero no wasanuga rai umaso raijar tutira ntoa mewen no masyoto Yesus Kristus pakare rai.
PHI 1:7 Risyo weasatantona somamo mamaisy weye inanuga no wasai rave. Muno weapamo watavondi Amisye apa kovo po raunande rinai rai, weye wapo inaeranande arono syo Ayao Kove ravov, muno wapo inaeranande tavon arono syo ayaowe rasakinavo vatano wo Ayao Kove so raura tantunawije mansai, muno arono rimakova no tanoano makova so rai tavon.
PHI 1:8 Weye Amisye po raen risyamo inaemeno wasai rave, sya muinyo wasai maisyare Yesus Kristus taune muinyo wasai wemaisy.
PHI 1:9 Risya sambaya syo rave wasai mi so: syare indamu wapa muinye miridi nseo muno wapo Amisye aene miridi nseo tavon. Muno anakotaro rui nande wasai, syare Amisye po wasakarikuga raniku ramu mbar,
PHI 1:10 indamu wananta ana ngkove rai muno wabeta rai. Wirati wasanuga ngkakavimbe muno ayao kakai inta raen no wasai jewen arono masyoto Kristus pakare.
PHI 1:11 Muno ribe sambayambe indamu wapa ana wadave ti ngkove mamo manui rave, weye Yesus Kristus po vambunine raugaje wasai. Wirati vatane wo wasaen umba ukangkamambe Amisye ai muno wo ararimbe.
PHI 1:12 Sya arakove, syare wapo raen: Siurijo nande rinai somamo ama ngkove no rai. Weye wemi mbewar Ayao Kovo Yesus maneka manakoe, weti vatane wanui wo raraniv.
PHI 1:13 Maisyare omai ti, naito nanawirati wo akarijo titi apa yavare raman muno vatano kaijo rui vayave una no naiso wo raen tenambe risyamo syanapatambe Kristus ai omi mbewar inausiso makova.
PHI 1:14 Muno risya inausiso makova so mbewar arakove wanui awa anave Amisye ai miridi nseo ti wo ayao Amisye raura vambunimbe yara ujanive ramu.
PHI 1:15 Weramu tugae, vatane inta nawirati wo ayao Kristus ravov weye uparijo rinai muno ware wo inakivan. Yara kaijinta nawamo wo ayao Kristus ravovo manuga ngkove rautan.
PHI 1:16 Vatano manuga ngkove umaso wo ayao Kristus ravov weye umuiny irati Amisye ai muno umuinyo rinai tavon. Weye wo raen risyamo Amisye po inatayao indamu syo Ayao Kove raura kakavimbe syare omamo ayao tugae ma.
PHI 1:17 Weramu vatane umawe onawamo manuga ngkove jewen yara ubeker usea tame rai. Weti wo ayao Kristus ravovo tugaive jewen, yara wo ravov indamu vatane wanui utavondi mai. Weye ubeker indamu risya siuri no tanoano makova so rai miridi nseo.
PHI 1:18 Weramu wo ravovo kai, weye ama ngkove inta no rai. Awa bekere ngkakai rako ngko ndako, ana mbe mobe mamo wo ayao Kristus ravovo vatane mai. Weti inananibe, muno indati inananibe so no tawan tutir.
PHI 1:19 Weye syo raen wapa sambaya wapo rave rinai mamo Amisye po raraniv, weti indati Yesus Kristus apa Anawayo Vambunine mo rinaeranande indamu syuje tanoano makova so raora.
PHI 1:20 Ana ribekero rai muno rinanave ramen dave mamo syare syo Kristus apa anakere so raijaro matuve, vemo ana inta mo inave samaneve nora. Weti ribeker indamu inanuga so mbambunin tutir arono naiso muno miridi nto, indamu ranivara wene nande rinai rako jewena rako, weamo Kristus aijaseo titive tutir no rinai.
PHI 1:21 Weye risyamo rino no mine vone somamo indamu ritavondi Kristus ai. Weramu kove mamo wene nande rinai indamu syoroto rituna Kristus atavon no munijo ntiti rai.
PHI 1:22 Maisyare wemai ti, rui mirati syare syo ratayao rinamarom dave, syantatukambe rai: riko da rino kai no mine so rati rako, ikakai vayave rako? Ana jirume so yo rinauwabe. Ribeke dave syo mine so ama rapaya indamu rituna Kristus atavon, weye wemirati ngko dave mije. Weramu ngko dave mamo riko da ino kai no mine so rati, indamu syo anakero Amisye po raugaje rinai ama ine raen dati.
PHI 1:24 Muno ngkovo wasai omamo rino tutiro wasarijat no mine so.
PHI 1:25 Wemi mbewar inanuga ntindimu anakotare so rai: Syo raen indati rino tawan tutiro wasarijat tenambe indamu wapa anave ntubai mbambunin dave, muno wasananibe miridi nseo weye wapanave Kristus ai.
PHI 1:26 Weti ranivara risyakaore wasai ti wapo inaen akato, indati wapo Yesus Kristus ararimbe miridi nseo.
PHI 1:27 Sya arakove, mbe mobe mamo wapa ana wadaveye ngko dave tenambe, mamaisyo Ayao Kovo Kristus mo wasanyao rai. Syare wapo raveare wemaisy indamu ranivara syakaore inande wasai jakatoa rako jewena rako, indati syo ranaun weapamo wabe intabove, muno wapa bekere intabo indamu wapo anakere raijaro panyoambe indamu vatano wanui wanave Ayao Kove rai.
PHI 1:28 Vemo wapo wapa marova wo wasave tatugadi masyaniv inya, yara syare wasanuga mbambunin. Ranivara wapo masyanive jewen, omamo mbe rarorombe mai wenanawamo indati Amisye po mangke raugaje mai, yara weapamo Po kovo nuge nuganuije raunande wasai.
PHI 1:29 Weye Amisye po wasatayao indamu wapanave Kristus ai, muno obo ma jewen, yara Po wasatayao indamu wasiuri weye wapanave Ai.
PHI 1:30 Soamo wasatawandi siurije rai maisyare muno rinamaisy. Wapo inaen risiuri no wusyinoe weye vatane wo inave tatugadi, muno wapo ranaun risiuri namije soamo ta no rinai.
PHI 2:1 Sya arakove, syo wasaen wasanuga mbambunin weye wabe intabove no Kristusa nui. Muno Apa muinyo wasai mo wasayove arono wasanimaumbe. Wabe intabove wasai vambinibe weye Anawayo Vambunine mo wasaugav, muno wabekobe wasai vambinibe muno wasaemeno wapa arakove mai.
PHI 2:2 Weti syare wapo anayanambe raugavo inanuga so rai maisyare so: syare wapa ana wapo ratantona intabo, wapa muinye intabo, wasanuga intabo, muno wapa bekere intabo.
PHI 2:3 Vemo watavondi taune wapa bekero wasea tame raije rai nora! Vemo wasararin nora! Syare wasanuga mpaaje, yara wapo wapa arakovo rui vayave maijasea wapare onawamo ube mobe wasakivan.
PHI 2:4 Vemo vatane nanentabo nyo taune nya bekere bo ratantona inya, yara syare nyo vatano kaijinta awa ratantona tavon.
PHI 2:5 Syare wapa ana wapo ratantona muno wasanuga mamo mo Yesus Kristus apa ramaisy no taiso:
PHI 2:6 Yesus Kristus aeno Apa ana no aije rai Opamo po Amisye amaisy, weramu pare Po Amisye apa titije muno Apa vambunine raijaro taune Amarome ramu.
PHI 2:7 Yara Po apa titije rapaya ti ntuna nara de ti maisyare vatano panapatambe inta amaisy. Apa anakea mbe vatanbe rai indamu Po vatane mansamaisy.
PHI 2:8 Po taune anuga raveti mpaaje rave muno beto Amisye apa bekere rai ti Po anasine raunande kakai; beto Amisye ai tutir ava nto Apa kakaije no inyo kapite rai.
PHI 2:9 Wemi mbewar Amisye po aijaseo titive muno Po tamo manakoe rave mo tamo kai rakivan tenambe raunande Ai,
PHI 2:10 indamu anakotar tenambe no no naumo warae muno mine so muno mine ama ate waraya, ubeaje irati Yesus ai.
PHI 2:11 Muno anakotar tenambe umaso wo Yesus Kristus aura kakavimbe ware Opirati Amisy, wirati Ajayo Amisye apa kovo ntiti rararimbe!
PHI 2:12 Maisyare omai ti, sya arakovo inanuga no wasai, maisyare muno wabeta sya ananyaowe raive arono ino wasarijat no wusyinoe, maisyare wemai tavon syare wabeta sya ananyao rai tutir arono naiso rituna igwaravainyo wasai. Syare wabekobe indamu wapa ana wadave mamai dave, mamaisyo vatano Amisye po mapaya ayao kakai rai we mansamaisy, muno wapo Amisye asyaniv muno wabeaje Ai.
PHI 2:13 Weye Amisye taune wepirati po vambunine raugaje wasanuga rai, wirati indamu weapamo wabekero wabeta Ai muno wabambunin wabeta Ai mamaisyo Apa bekere rai.
PHI 2:14 Anakotaro rui wapo raijar, vemo wapayaowi rai nora muno wapo nuge rapanan nora,
PHI 2:15 indamu ayao kakai inta raen no wasaije jewen yara wasanuga ngkakavimbe vintabo. Weapamo arikainyo Amisye nawirati weap, weramu wana no vatano ukakainoanive awa yasyine rai no mine so. Weti syare wabe unanuive mai, maisyare tumo mbaro kaumuro mine so rai.
PHI 2:16 Muno wapo ayaowe ravovo mai, ayao wemirati mo kovo nuge nuganuije raunande. Ranivara wapo rave tai maisy, weamo arono masyoto Kristus pakare, indati inanayanambe wasai weye sya anakero syo raijaro panyoambe no wapa yasyine rai omamo idaijara marudi jewen, yara ama ine raen no wasai.
PHI 2:17 Weapamo wapanave Amisy ai ti wapanapatambe Ai omamo raurata irati anakotaro wapo rameseo Ai. Muno risyamo ranivara vatane wo inaubaisy ti sya mavu nsororop weye syo Ayao Kove ravov, wemamo maisyare ritavondi wasai syo anakotare rameseo Amisye ai. Weti ikakai kai, weramu inanayanambe muno inananibe wasatavon.
PHI 2:18 Muno syare wasanayanambe muno wasananibe rinatavon.
PHI 2:19 Ranivara Amisy Yesus po rinamayar, weamo indati syavave syo Timotius atutir pore wasai, indamu arono pakare, po wapa anakotar wadave ratodi ti inanuga so ranayanambe.
PHI 2:20 Syo vatane inta aen po Timotius amaisye ramu. Timotius wepirati irinsanuga intabo, muno wepirati wapa anakotar ngkovo wasai mamo po ratantona tutir.
PHI 2:21 Vatano kaijinta nawamo wo taune awa bekere bo ratantona, yara Yesus Kristus apa ma wo ratantona ramu.
PHI 2:22 Wapo raenamo Timotius po anakero Ayao Kove ravove raijaro rinatavon, maisyare arikainye po anakere raijaro ajaya atavon wemaisy. Muno wadaen opamo tindimu Amisye apa anakere rai.
PHI 2:23 Maisyare omai ti, syare syo Timotius atutir pore wasai arono anakotaro mare nande rinai mamo syo raen to.
PHI 2:24 Muno risyanave Amisy Yesus ai wepi po rinamayar syore vave wasai tavon.
PHI 2:25 Risyo ratantona kove mamo syo wama arakovo Epaproditus atutir pakaore wasai, wepirati wapo atutir de rinai indamu po rinaeranande. Opamo sya arakovo tavondi rinai ririmo Amisye apa anakere raijar kava muno ririmo Amisye apa marova mansopi tavon.
PHI 2:26 Epaproditus pamo aemeno wasai rave, pare beker po wasaen akato. Opamo tuna kakai weye daniv weapo apa wanene ranaun ti wasanimaumbe ai.
PHI 2:27 Tugae, nandijawe Epaproditus gwanen dave, kavintare wene mo augav. Weramu opamo sauman akato, weye Amisye aemeno ai. Muno Amisye aemeno rinai tavon, weye ranivara sya arakove so kakai ratire, wea indati inanimaumbe ntapekano rinai rave.
PHI 2:28 Weti sya bekere manakoe indamu syo atutir pakaore wasai, indamu weapamo wasanayanambe arono wapo aen muno risyamo syo wasantotobe akatoe ramu.
PHI 2:29 Weti syare wapo augave siso, wasanuga ranayanambe rautan, weye wepamo wapa arakov panave Kristus ai tavone pije. Syare wapo vatano maisyare arakovo Epaproditus so aije maura titive tenambe.
PHI 2:30 Weye opamo kavintare wene mo augav weye po Kristus apa anakere raijar. Opirati de po rinaeranande, weye weapamo wagwaravainyo rinai ti taune wapo inaeranande kakai. Weramu wanene nande ai no naiso ti kavintare kakai rai.
PHI 3:1 Sya arakove weap, syare wasananibe weye wabe intabove no Amisy Yesusa nui. Ranivara ana syo raura wasai no wusyinoe ma idaura rijati akatoa, mangke rinai ramu, weye wemirati ngkovo wasai indamu vemo vatane inta wo wasaponae inya.
PHI 3:2 Syare wasyisyaube irati vatano awa ana udave mamune mansai. Vatano nanawije mansaurata irati makeo sivuinye mai. Wo vatane mantitidi indamu utavondi sunat rai, weye ware are pirati beker siso Amisye apa kawasae mai, opamo tavondi sunat rai rati.
PHI 3:3 Weramu vatane wato nawamo Amisye apa kawasae tugae nawa jewena, yara wamirati Apa kawasae tugae. Weye wamamo Anawayo Amisye ntuna wansanuga rai indamu Mo wansaugav wansambayambe Amisye ai. Muno Yesus Kristus apaura wansai ti wansanuga manakoeve Obo ai. Muno wamanave Yahudi awa koano maisyare sunat rai ramu, weye mo wansaugava wamamaisyo Amisye amune raije ramu.
PHI 3:4 Weramu arono wusyinoe risyamo syanave koano namije rai tavon. Weti ranivara vatane inta pare opamo tavondi mavabe koano Yahudi rai wirati mamai no Amisye amune raijoe, wepamo risyi indati syo akivan! Weye risyi itavono rai mavabe rave.
PHI 3:5 Weye risyamo ritavondi sunat rai arono rinano aje kobe we, sya masyote ratora kaumandei sunative rinai. Muno risyamo vatano Israel, rinavaki no susyo Benyamin, muno risyamo vatano Yahudi vatan dave. Arono wusyinoe ibeto Ananyao Musa rai rave weye risiso no varoro Parisi rai.
PHI 3:6 Muno arono naije ribekero ananyao Yahudi obo rai, weti syo arare veano vatano wanave Yesus Kristus aije mansave. Muno Ananyao Musa mamo syo inta rakanyoandi ramu, yara ribeto rai vintabo.
PHI 3:7 Arono wusyinoe syo anakotar tenambe umaso ratantona omamo ngkovo rinai to mije. Weramu soamo syo raen syo rarijata marudi, weye syanave Kristus obo ai.
PHI 3:8 Naisoamo syaura kovo mo kaijinta rakivane rai tenambe, wemirati syo Yesus Kristus aen, Wepirati sya Amisy. Maisyare omai ti, anakotaro wusyino syo ratantona ngkov irati rinai mamo syo rapaya vintabo to, maisyare muno vatane wo anaingkainye ramauta wemaisy. Syo rapaya ti ntami tenambe indamu ritavondi Kristus obo ai,
PHI 3:9 muno indamu ibe intabove no Wenui. Weramu ibeto Ananyao Musa rai omi mo inaveti mamai no Amisye amune rai oma jewen, yara syanave Kristus ai obo mi mo inaveti mamai no Amisye amune rai. Weye Amisye po wansaveti wamamai no Amune rai weye wamanave Kristus ai.
PHI 3:10 Risya bekere mamo indamu syo Kristus aen muno inanto Apa vambunino kovakato no wene ama uga raije rai. Ribeker syare itavondi Apa siurije rai muno Apa kakaije rai indamu syo amaisy.
PHI 3:11 Weye risyamo inanave Amisye amen wepi indati Po inaijaseo kovakato no wene rai.
PHI 3:12 Weramu anakotaro syo raura umawe mamo syo raija dainy, muno risyamo mamai dave rainy. Weramu Kristus po rinaugave siso apave rinai, weti inatawandi tutir indamu syo kovo manakoe no no usye raijar.
PHI 3:13 Tugae, sya arakove, syo raen risyamo mamai dainya nene. Weramu sya ana syo rave mi som: syo anakotaro no no wusyinoe ratantona akatoe ramu, yara ribeke dave indamu inanto irati ana no no sya usye obo rai.
PHI 3:14 Weti risyamo maisyare syansanan panyoambe iridi to no ama marane rai indamu syo ama ine raugav, omamo kovo nuge nuganui. Amisye po inawainde no munijo ntiti indamu Po kove umaso raunande rinai weye ibe intabove no Yesus Kristusa nui.
PHI 3:15 Arakove, syare vatano wama anave matu to wamamo wansanuga intabove wamo anakotaro syo raura umawe ratantona. Weramu ranivara vatane inta nya ana nyo ratantona nsasye, indati Amisye po raroron kakavimbe nai.
PHI 3:16 Weramu ngkove mamo ananyao wandaen to ti wantavondi rai tawan ava unumeso, wemamo wantavondi rai tutir.
PHI 3:17 Arakove weap, syare sya ana syo rave mamo wea tenambe wapo rave tavon. Muno vatano awa ana wo rave mamaisyo reamo rave rai onawamo ube unanuive wasai tavon indamu watavondi awa ana udave ti ngko dave rai.
PHI 3:18 Wusyinoe syo raurave wasaive to muno soamo syo raura rijati syare: Vatano wanui awa ana wo rave mamaisye ramu, ti mo raroron kakavimbe onawamo ube marovave Kristus ai, ware Apa kakai no inyo kapite rai ama ine meweno rai. Aro! Mo inaveti syoyov.
PHI 3:19 Vatano nanawije awa marane mamo Amisye indati po mangke raugaje maija ntoa nuge nuganui. Ubekero Amisye aije ramu, yara ubekero manasine ama marinsene obo rai. Awa ana udave mbe samaneve, weramu usamane rai ramu, yara mararin dave rai. Muno wo anakotaro mine so bo ratantona.
PHI 3:20 Weramu wamamo wansato siso yavaruga munijo ntiti rai. Muno Amisy Yesus Kristus, wepi no no munijo ntiti naije, Apa pakare mamo wana ranyut. Wepirati po wansapaya wama ayao kakaije rai.
PHI 3:21 Muno Wepirati indati po wansanasino mayondi muno ngkakaije so ranigwan indamu mo taune anasine ramaisy, wemi ngkovakato ti ntiti rave. Vambunino manakoe no Kristus ai indamu be akarive anakotare rai tenambe, weti indati Po apa vambunino manakoe veano wansanasine so ranigwan ti wanggwanyin.
PHI 4:1 Maisyare wemai ti, syare wana tawan irati Amisye ai. Weapamo sya arakovo rimuinyo wasai muno rinaemeno wasai rave! Wapo inanuga raveti ranayanambe rave weye sya anakero no no wapa yasyine ama ine raen no wasai.
PHI 4:2 Inya, arakovo Eudia muno Sintike! Syare ibeke dave indamu vemo ipayaowi nora! Ripamo ibe arakobe weye nanentabo ipanave Kristus ai, weti syare isanuga nsaumano vambinibe.
PHI 4:3 Muno syo raura tavon irati sya arakovo tugae winai, winyirati nyo Amisye apa anakere raijaro inatavon: Syare nyo wanya umawe yaeranande indamu yo yaneme raijara yanuga nsauman akato. Weye onayamo arono wusyinoe javondi rinai, reansatawandi kobe indamu reamo Ayao Kovo Yesus ravov. Muno Klemens wepe sya arakovo kaije nawe utavondi rinaijo anakere so rai tavon. Vatan tenambe sonawamo awa tame ratoe Bukugo Kovo Nuge Nuganuije rai to.
PHI 4:4 Syare wasananibe tutir weye wabe intabove no Amisy Yesusa nui. Syo raura intabo akato: Wasananibe!
PHI 4:5 Muno syare wabekobe irati vatane mai tenambe. Weye Amisy Yesus pakare mararai to.
PHI 4:6 Vemo wasanuga mamauno ana inta rai nora, yara anakotaro rui vayave wadantotobe, syare wapo raura to no Amisye ai wapa sambaya rai. Wapo wapa bekedaije ranajo Ai, muno wapo kove raura seo Ai.
PHI 4:7 Wea umba Amisye apa kovo saumane mo wasanuga muno wapa ana wapo ratantona raeranande weye wabe intabove no Yesus Kristusa nui. Apa kovo saumane mamo Po raugaje manakoeve weti mo vatane wama ana wandatantona rakivan.
PHI 4:8 Maisyare wemai ti, sya arakove, syare anakotaro rui mi ngkov ti mamaisyo wangkangkamambe rai omirati wapo ratantona tutir, no taiso: Ana tugae muno ana kovo ntiti, ana mamaisy muno ana ndandinit, muno ana manavan muno ana wamo raura titive--anakotaro syo ratodi umaso syare wapo ratantona tenambe.
PHI 4:9 Ananyao syo raugaje wasai ti wapo raugav, syare watavondi rai. Sya ayao wapo raraniv muno sya ana idave wapo raen to mbe unanuive indamu wapo anakotaro namije rave tavon. Maisyare wemaisy, indati Amisye apa kovo saumane no wasautan.
PHI 4:10 Ribe intabove Amisy Yesus ai ti inananibe rave, syo kove raura seo Ai weye weapamo wasaemeno rinai ti soamo wapo inaeranande sya bekedaije rai jakato. Tugae, weapo rinatantona nugoenta to, weramu varoro wapo rinaeranande meweno wasai.
PHI 4:11 Syo sya bekedaijo mine so ratantona jewen, weye Amisye po rinanyao indamu inanayanambe no anakotaro rui vayave rai.
PHI 4:12 Anakotare mewene mamo rinanto rai, muno anakotare mawese mamo rinanto rai tavon. Amisye apa bekere mamo mba dave rinai so, beker pare risyamo inanayanambe no anakotaro rui vayave rai. Weti arono marore nande rako, anaisye maweso rinai rako, inanayanambe vayave. Muno sya ananuge manui rako, sya ananuge mewen dako, weamo inanayanambe.
PHI 4:13 Anakotaro rui vayave inatawandi rai, weye Kristus wepirati po vambunine raunande rinai.
PHI 4:14 Weapa ana wapo rave rinai mamo ngko dave, weye weapo inaeranande risya siurije so rai.
PHI 4:15 Sya arakovo Pilipi, arono manasyinoe syo Ayao Kovo Yesus ravovo wasai umba syuje wapa propinsijo Makedonia raora indamu syoroto munijo kaijinta rai, wapo raenamo anugano Amisy kaijinta wo doije raunande rinaije jewen bayave, yara weabop. Tugae, wapa anugane obo mirati mo rinaeranande.
PHI 4:16 Arono rino no munijo Tesalonika raijoe, weapo sya bekedaije ranuture rinai to, muno wapo ranutu somamo ama susye intabo ramu yara jiruma nto mandeije rai.
PHI 4:17 Weramu ana wapo raunande rinai omirati ribekero raije ramu, yara ana ribekero rai mamo Amisye po kove raugaje wasai weye wabekobeo rinai.
PHI 4:18 Sya anakotare mamai tenambe rinai, weye wapa ana wapo ranutu ti arakovo Epaproditus po raugave mamo po raunande rinai to. Weti soamo sya doije, sya anaisye mamo mawes. Wapa ana wapo raude so mo Amisye aveti anayanambe, raurata irati anakotaro ranavane nsainy rameseo Aije rai.
PHI 4:19 Muno Amisyo ibeaje ai indati Po wasaeranande tavon indamu ana inta meweno wasai jewen, yara mamai tenambe. Opirati apaura mine so rai tenambe, weti tugae rave Po kovo manakoe raunande wasai weye weapamo wabe intabove no Yesus Kristusa nui.
PHI 4:20 Kangkamambe wama Injayo Amisye aija nuge nuganui! Amin.
PHI 4:21 Syo sya kove ranutugore Amisye apa kawasae wasai, wabe intabove no Yesus Kristusa nui. Wama arakovo utantuna rinatavone so wo kove ranutugo wasai tavon.
PHI 4:22 Amisye apa kawasae una tenambe no naiso wo kove ranutugore wasai. Muno arakovo wo anakere raijar no Akarijo Titi Kaisar apa yavare rai wo kove raura wasai tavon.
PHI 4:23 Wama Amisy Yesus Kristus apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
COL 1:1 Risyirati Paulus, risyamo Yesus Kristus po inatutir indamu syo Apa Ayao Kove raura, mamaisyo Amisye apa bekere rai. Risye wama arakovo Timotiusa pe ririmo nyovara waowe so ratoe.
COL 1:2 Ririmo ranutugore Amisye apa kawasae wana no munijo Kolose wasai, weapirati wama arakovo wabe intabove tawan irati Kristus ai. Kove muno saumane no no wama Injayo Amisye no wasautan tenambe.
COL 1:3 Arono rui vayave reambe sambayambe wasai, reamo kove raura seo Amisye ai, opirati wama Amisy Yesus Kristus apa Aja pije.
COL 1:4 Reandaniv weapamo wapanave Yesus Kristus ai muno weamuiny irati Amisye apa kawasae mansai tenambe,
COL 1:5 weye wasanaveano Amisye amen wepi po kove ratayao wasanyut no munijo ntiti. Apa kovo namije mamo wapo ranaun to arono manasyinoe vatane ude wo wasanyao Apa ayao tugae rai, omirati Ayao Kovo Kristus.
COL 1:6 Soamo Ayao Kove so maneka manakoe no mine so rai tenambe, weti ama mane mamo vatane wanui wanave Kristus ai to, ti wo awa ana udave raveti ngko dave. Muno weapamo maisyare wemai tavon arono manasyinoe wapo Ayao Kove raraniv muno wapo Amisye apa kove raen tugaive.
COL 1:7 Epaprasa opirati vatano pore po Ayao Kove ravovo wasai to. Opamo wama arakovo reansanuga no ai rave, reamanapatambe Kristus ai kava, muno opamo atawandi kobe indamu po anakero Kristus raijaro wasai.
COL 1:8 Epaprasa po raura kakavimbe reansai to pare wapa muinye manakoe, wemirati Anawayo Vambunine mo raugaje wasai.
COL 1:9 Maisyare omaisy, arono manasyin reamo Epaprasa apa ayao po wasaura umaso ranaunoe ndea unumeso, reansambayambe wasai tutir. Reamo Amisye anajo indamu Po wasakarikuga raneka inda mbar, muno indamu Anawayo Vambunine mo ana ratantona ntiti raugasyo wasai, wirati wapo Amisye apa bekere raen.
COL 1:10 Muno reansambayambe indamu anakotaro rui vayave wapo rave mamo mamaisyo Amisye apa bekere rai ti mo aveti anayanambe. Reamare wapo anakere kotaro kove rave tutir, muno wapo Amisye aene ntapekane miridi nseo tavon.
COL 1:11 Reansambayambe Amisye ai indamu Po apa vambunino manakoe muno ntiti raugaje wasanuga rai, indamu weabambunin wasatawandi siurije rai. Wirati indamu wasatawandi siurije rai, wasanuga ranayanambe rautan.
COL 1:12 Reamare wapo kove raura seo wama Injayo Amisye ai, weye Wepirati po wasaveti wamamaisyo watavondi wapaura Apa kove rai, namirati Po ratayao Apa kawasae mansai no Apa munijo vare rai.
COL 1:13 Weye Amisye po wansaugavuje munijo kaumure raora to, wemirati Anakakai Akoe be akarive rai, umba Po wansaugave wansisa Apa munijo vare rai, wemirati Apa Kavo Yesus be akarive rai. Amisye anuga no irati Apa Kavo so ai,
COL 1:14 Wepi po wansapaya irati Anakakai Akoe apa vambunine rai muno Po wama ayao kakai rapaya wansai vintabo.
COL 1:15 Amisye pamo vatane wo aeno mansamije rai jewen, weramu Apa Kavo po aroron kakavimbe weye Po amaisy. Arono nuge so ranari rainyamo, Kristus opa no to, muno Opamo po anakotaro ranari tutudi rakivan vintabo,
COL 1:16 weye Wepirati Amisye po atutir indamu Po anakotare ranari tenambe: anakotaro mine so muno anakotaro munijo ntiti vintabo. Ana wamo raeno wansamije rai, Kristus po ranari; muno ana wamo raene jewen, Po ranari tavon: maisyare akarijo mine so muno akarijo naumo warae, muno naito Amisye muno vambunino akoe kotaro rui vayave. Anakotar tenambe mamo Kristus wepi po ranari, muno Po ranari taune Amarom.
COL 1:17 Arono anakotare mana inta no rainy, Kristus opamo tapa no wusyin to, muno Wepi po anakotar tenambe raijanande anem uga rai tutir.
COL 1:18 Opamo be akarive Apa kawasae anugano Amisye mansai; onawamo Kristus anasine mije. Wepirati be anuive anugano Amisye mansai, muno Opi manasyin dave kovakato no wene ama uga rai, indamu Opamo titi anakotar tenambe rakivan.
COL 1:19 Amisye apa ana no ai vintabo ntairi tenambe Apa Kavo ai tavon, mamaisyo Apa bekere rai.
COL 1:20 Muno Amisye apa bekere mamo Apa Kavo po saumane raugav arono kakai ti Apa mavu nsororop no inyo kapite rai, wirati Po anakotar tenambe maugav wakare Amisye ai: anakotaro ntuna no mine so muno anakotaro ntuna no munijo ntiti.
COL 1:21 Sya arakove, wusyinoe weapamo wagwaravainyo Amisy ai muno wabe marovave Ai, weye wapa ana wapo ratantona muno wapa ana wapo rave mamo mamun dave.
COL 1:22 Weramu soamo Amisye po wasaugav wapakare Ai to, weye Kristus be vatanbe, Po anasine raunande kakai indamu Amisye anuga nsaumano wasai. Wirati arono masyoto rijat, weapamo indati wasanuga ndandinit no Amisye amun muno ayao kakai meweno wasai.
COL 1:23 Maisyare omai ti, syare weapamo wana tawan no wapa anave rai, wasayai tindimuve rai. Vemo watundumu nora muno wapanderer usya marambe Ayao Kovo Yesus Kristus raora inya, yara wasanaveano Kristus amen tutir. Apa Ayao Kovo wapo ranaun to mamo vatane wo ravovo mine vone so rai tenambe to. Muno Amisye po risyi Paulus rinatutir indamu syo Ayao Kove so ravov tavon.
COL 1:24 Inanayanambe syo siurije ranawan indamu mo kove raugavo wasai. Weye Kristus apa siurijo apa kawasae mansamarom omamo nake inta ntamija nene indamu ritavondi syo ranawan. Weti inanasine so nsiuri rai indamu mo kove raugavo Kristus apa kawasae mansai, onawirati maurata taune anasine rai.
COL 1:25 Risyamo vatano Amisye po inatutir indamu syo Apa anakere raijaro Apa kawasae mansai. Apa anakero po raugaje rinai mamo syo Apa ayao ravovo tenambe irati vatano Yahudi jewene wasai.
COL 1:26 Ayao syo ravove somamo ngkokaibe no Amisye anuga obo rai arono wusyinoe, ti ngkokaibeve nugoenta rave weti susyo mine so wantatukambe rai vintabo. Weramu soamo Amisye po apa bekero ngkokaibe so raroron kakavimbe Apa kawasae mansai.
COL 1:27 Amisye po rarorono mai pare Apa bekero ngkokaibe mo kovo manakoe raugavere vatano Yahudi jewene wasai. Muno Apa ana ngkokaibe mi som: Kristus tuna no wansanuga rai. Tugae! Kristus tuna no wansanuga rai, weaveti wandaen Apa kovo ngko dave no no munijo ntiti omamo wamaura rai tavon aje.
COL 1:28 Weti reamo Kristus avovo vatan tenambe mansai muno reamo mansanyao mamaisyo Amisye apa ana datantona ntiti rai. Reamo ananyao raugaje vatan nanentabo mansai indamu arono reamo maugavere no Amisye amun, indati onawamo mamai dave no Kristusa nui.
COL 1:29 Wemi mbewar syo Amisye apa anakere so raijaro panyoambe. Syo raijar mamaisyo vambunino Kristus po raugaje manakoeve rinai rarijati.
COL 2:1 Ribeker wapo raen syo Amisye apa anakere raijaro panyoambe, syo raijaro arakovo Kolose wasai muno arakovo una no munijo Laodikia mansai muno arakovo kaijinta nanawirati wo rinaen dainya nene mansai tenambe.
COL 2:2 Sya bekere mamo indamu wea tenambe wasanuga mbambunin muno wabe intabove wamuinyo wasai vambinibe. Muno ribeker indamu wananta Amisye apa bekero ngkokaibe rai, inda vemo wamamaundive rai nora. Apa ana ngkokaibe soamo raroron kakavimbe, opirati Kristus.
COL 2:3 Weti Amisye apa ana po ratantona ntiti ntuna Kristus obo ai vintabo.
COL 2:4 Ayao umaso mamo syo ratoe indamu vemo vatane wo wasanuga raugabe awa ayao manavane rai nora, weye wayao angkarive indamu wo wasaponae.
COL 2:5 Risyamo rigwaravainyo wasai, weramu inanuga no wasai tutir. Muno inanayanambe weye syo ranaun weapamo wabe intabove muno wano tawan no wapa anave Kristus aije rai.
COL 2:6 Weapamo wapo raura wapare Yesus Kristus opamo Amisy, muno wapo augav siso wasanuga rai to. Maisyare omaisyamo syare weatavono Obo ai tutir.
COL 2:7 Syare wano tawan no Kristus ai, maisyare inyo ama wantainye musyo rai wemaisy. Muno wasanuga ntubai mbambunin irati Ai. Syare wapa anave ntindimu ananyao tugae rai, wemirati vatane wo ranyao wasai to wem. Muno wapo kove raura akaseo Amisye ai tutir.
COL 2:8 Wasyisyaube! Vemo vatane inta wo wasaponae irati mine so ama ananyao ntiti rai jinya! Ananyao umaso mamo ama ine meweno rai weye nori rati vatan bayave awa ana udatantona rai, muno nori rati anawayo kakai ube akarive no mine so mansai. Yara mamaisyo Kristus apa ananyao raije jewen. Weti vemo ana pamponae mo wasanuga raugabe inya!
COL 2:9 Amisye no irati Kristus anasine rai vintabo arono be vatanbe no mine so.
COL 2:10 Weapamo wabe intabove Kristus ai, weti Po apa kove raugaje ti ntairi wasai. Kristus sopamo titi rave, Po akarijo titi muno vambunino akoe no rui rui vayave mansakivan tenambe.
COL 2:11 Vatano Yahudi wo sunative awa vatano anya mansai indamu mbe rarorombe onawamo mato sisa kawasaeyo Yahudi mansai. Weramu weapamo vatano Yahudi nawirati weapa jewena, weti animaisye mi mbe rarorombe weapamo Kristus apa kawasae waino wasai? Weapa sunati omamo vatan bayave wo rave wasai jewen, yara weapa mirati Kristus po wasanasine ama mbekero kakai rapaya wasai to wem, omirati mbe rarorombe weapamo wabe intabove Ai.
COL 2:12 Arono wasaugasya kuvuni mana rai, omamo maisyare wakakai Kristus atavon muno wasantuna atavon no aipapo rai. Muno arono wasaugasya kuvunija wabe akasen, omamo maisyare wakovakato Kristus atavon. Wakovakato Kristus atavon weye wapanave wapare Amisye opi bambunin po aijaseo kovakato no wene ama uga rai.
COL 2:13 Wusyinoe arono wapanave Kristus ai rainy, weapamo wapa ayao kakaije ntapekano wasai muno wasisa Amisye apa kawasae mansai jewen. Arono naije weapamo wagwaravainyo Amisye ai, weti wamaisyare vatano ugwenen to mansamaisy. Weramu umba Amisye po wasaijasea wakovakato Kristus atavon, muno Po wapa ayao kakaije rapaya tenambe to.
COL 2:14 Wan tenambe wamo Amisye apa ananyao rakanyoandi to, weti Amisye po mangke raugaje wansai omamo mamaisy. Weramu Po wama mangke rapaya wansai, weye Kristus kakai inyo kapite rai indamu Po wama mangke umawe ranawan.
COL 2:15 Arono Kristus kakaijo inyo kapite rai, Po akarijo ukakainoanive naumo warae muno vambunino kakai una no rui rui vayave mapinde tenambe. Po awa vambunine rauguje mansaora muno Po maugavo arove indamu vatan tenambe wo mansaen awa vambunine raumandi to.
COL 2:16 Sya arakove, vatane inta ubeker wo wasantitidi indamu watavondi vatano Yahudi awa koane rai tenambe. Weti wo wasaura tatugadi weye wapo anaisye raisy muno wapo mana ramanam, namirati ware ana raisyisyi. Muno wo wasaura tatugadi weye wapo awa one rarijate ramu arono wo masyoto akokoe ama one rave muno masyoto sisa embae wanyine ama one rave. Muno wo wasaura tatugadi weye wapo awa koano masyoto sambaya rarijat tavone ramu.
COL 2:17 Koano Yahudi namije mamo maisyare raname vayave ma, mbe rarorombe ana nande no masyoto rijat. Weramu vatano nanawije wantatukambe anakotare umaso ama ine mamo Kristus napije.
COL 2:18 Weti arono vatane wato wo wasaura tatugadi, vemo wapo mansaraniv inya! Wo vatane mansanyao indamu wo awa sambaya rave naito Amisye mansai. Muno manayanambe ube ponaibe ware onawamo vatano manuga mpaaje nawa. Weramu wangkarive, weye onawamo mansararin dave, ukangkamambe awa ana wo raene rai muno awa nikimarije rai. Mbeanimaibe mansararin dave rai?! Yara awa ananyao somamo vatano mine so awa ana wo ratantona vayave ma!
COL 2:19 Wakoe! Vatano nanawije wo Kristus aija matuve jewen, muno wonae Wepi be akarive mansaiji. Weramu syo raura wasai: Kristus opamo aurata irati akari rai muno Apa kawasae wamamo wansaurata irati anasine rai. Weti maisyare muno wansakari mo wansanasine ama kotare raeranande tenambe muno mo raijaro intabove, maisyare wemai tavon ranivara Kristus be akarive wansai, weamo Po wansaijar wambe intabove indamu wantubai wambambunin, mamaisyo Amisye apa bekere rai.
COL 2:20 Sya arakove, weapamo maisyare wakakai Kristus atavon, weti Po wasaugavuje anawayo kakaijo wo mine so raijanande awa vambunine raora to. Soamo mine so amaura wasai jakatoe ramu, weti wabeanimaibe wabeta mine so ama ananyaowe rai jakato?
COL 2:21 Mine so ama ananyao mare: “Vemo wapavakananto ana namije rai nora!”, “Vemo wapo anaisye wato rai nora!”, “Vemo wapantukamo ana namije rai nora!”
COL 2:22 Anakotaro wo ranyao tenambe wato no tawane ramu. Maisyare arono wamo anaisye raisy, wandaunto raumandi kobe. Ananyao somamo vatane wo ranarijo awa ana udatantona obo rai umba wo raugaje, yara Amisye wepi po raugaje ma jewen.
COL 2:23 Vatano wanui wo ratantona ware ananyao umaso mamo ana ratantona ntiti no rai. Ware ranivara utavondi rai, wea indati manasine ama bekero ngkakainoanive raumandi kobe. Wo rakarae ware, “Ranivara wamo taune wansantitidi indamu wamo wama sambaya rarija dave, muno ranivara wansanuga mpaaje muno wamo taune wansanasine ransewabe mamaisyo vatane wo wansanyao namije rai, wea indati wantavondi wansanasine ama bekero ngkakai rai jakatoe ramu.” Weramu ananyao so mbea marudi, mo vatane manasine ama bekero ngkakainoanive ransopi kakai.
COL 3:1 Amisye po wansaijasea wangkovakato Kristus atavon to. Maisyare omai ti, kove mamo wambekero anakotaro munijo ntiti obo rai, wemirati Kristus tuna no Amisye anem ngkove rai ti be akarive Amisye atavon.
COL 3:2 Syare wamo anakotaro munijo ntiti ratantona tutir, yara vemo wamo anakotaro mine vone so ratantona tutir inya,
COL 3:3 weye wamamo maisyare wangkakai Kristus atavon to. Muno wama kovo wanyine mamo vatano mine so wo raen kakavimbe jewen, weye wama kovo wanyine ntami no Kristus ai, wepirati tuna Injayo Amisye atavon no munijo ntiti.
COL 3:4 Wama kovo wanyine somamo nori rati Kristus ai. Muno arono pakare akato no mine vone so rai, indati wan tavon wano arijat ti wantavondi Apa kovo ntiti rai.
COL 3:5 Sya arakove, weapamo maisyare wakakai Kristus atavon to, weti wasanasine ama bekero ngkakainoanive mamo wapo rapaya ra ntami, maisyare so: wapa ayao kakai nggwambe wasai, anaerere ugavo wasarijat, wasanuga ntento wanya wanui mansai, muno wasanuga ntento ananuge rai. Ranivara wasanuga ntento ananuge rai, omamo mamaisyo wabeaje yare rai ramaisy.
COL 3:6 Anakotaro ratodi umaso mbewar ti Amisye apa pari mangke indati Po raugaje vatano ubeta Ai jewene mansai.
COL 3:7 Weapamo wapo anakotare umaso raeve no wusyinoe arono watavondi mine so ama bekere rai.
COL 3:8 Weramu soamo syare wapo anakotaro ngkakainoanaive ramauta wasaora tenambe, maisyare so: Vemo wapari nora, vemo wasanuga mamun nora muno wapo vatane makekebe nora. Vemo wapo vatano kai maura tantunawi nora, muno wapo ayao nggwambe raura nora.
COL 3:9 Vemo wapo wasaponae vambinibe nora, weye wapa ana wadave arono wusyinoe mamo wapo rapayawa ntami to.
COL 3:10 Soamo weapamo vatano wagwanyin to, weye Amisye po wasanuga ranigwan nggwanyin. Muno Amisye, wepi po wasanari, Po wapa wagwanyine so ranari iridi sea tutir indamu weapamo wapo amaisy, wirati wapo aen tugaive.
COL 3:11 Amisye apa kawasae wamamo inta mansamuinyo inta mansai ramu: Weti vatano Yahudi nanawirati wanave mato siso Amisye apa kawasae mansai, muno vatano Yahudi jewen nanawirati wanave mato siso tavon. Muno vatano sunative muno sunative jewen; vatano ube sekorave muno ube sekorave jewen; vatano aro muno vatano arove jewen. Inta sasye jewen, yara wansisa tenambe. Weye Kristus obo pirati titi, muno Opamo tuna no vatano wanave Aije manuga rai tutudi.
COL 3:12 Sya arakove, Amisye muinyo wasai rave muno Po wasatayao indamu weapamo Apa kawasae apaura wasai. Maisyare omai ti, syare weapamo maisyare so: Wasaemeno vatan tenambe mansai muno wabekobeo mai. Syare weapamo wasanuga mpaaje, wapa ayao nsauman, muno wasatawandi anakotaro ngkakai nande wasaije rai.
COL 3:13 Arono rui weapamo inta nya arakove po kakaije rave nai, vemo mparijo ai jinya. Yara nyo aneme raijar indamu isanuga nsauman, maisyare muno Amisy Yesus po winya ayao kakaije rapaya nai wemaisy.
COL 3:14 Muno mbe mobe mamo weamuinyo wasai vambinibe, weye muinye mirati mo wasanugan nande indamu wapa wabe intabove mamo mamai dave.
COL 3:15 Syare kovo saumane no no Kristus mbe akarive wasanuga rai. Weye Amisye po wasawain po wasanugan wabe intabove no Kristus ai, maisyare anasine intabo rai, wirati wasanuga nsaumano wasai vambinibe. Muno syare wapo kove raura seo Amisye ai.
COL 3:16 Muno wapo Kristus apa ayaowe raugasyo ntami tenambe wasanuga rai indamu wasaemen dai tutir. Syare Amisye po wasakarikuga raneka inda mbar indamu wapo wasanyao vambinibe muno wapo wasanuga raijasea mbambunin. Muno wakino ransyerane rai: ansyerano mazmur, ansyerano ngkangkaman, muno ansyerano namirati Anawayo Vambunine mo raugaje wasai rai. Wakino wasanuga ntenami rautan, wapo kove raura seo Amisye ai.
COL 3:17 Muno wapa ayao rui wapo raura muno wapa anakotaro rui wapo rave, syare wapo rave mamaisyo Amisy Yesus apa bekere rai. Muno wapo Apa tame veano wapa sambaya raokaisy arono wapo kove raura seo Injayo Amisy ai.
COL 3:18 Ananyao raugaje wanya ubauname mansai no taiso: Wanya mbaunam, wimbeto nya anya ai, weye wemirati mamaisyo Kristus apa bekere rai.
COL 3:19 Ananyao raugaje anya ubauname mansai no taiso: Anya wimbaunam, wimuiny irati nya wanya rai. Vemo nyayao soowabe rai nora muno nyo rave tatugadi nora, yara wimbekobeo rai tutir.
COL 3:20 Ananyao raugaje arikainye mansai no taiso: Arikainye, wimbeto nya vatan anui mansai anakotare rai tenambe. Weye wimbeto mai, weamo Amisye anayanambe nai.
COL 3:21 Ananyao raugaje ajae mansai no taiso: Ajae, mbemo nyo nya arikainye mansimbe namandi awatan nora, weye wemirati mo maveti manuga njoramo nai ti wonae ubeta naiji.
COL 3:22 Ananyao raugaje vatano wanapatambe awa akari maije mai no taiso: Vatano nyanapatambe winy, syare wimbeto nya akari mine so ai apa anakere kotaro po raugaje nai rai. Ranivara nyo anakere raijar arono nya akari po nanyanyut, yara arono puje, nyo nya anakere rapaya ntami, weamo mamaisye ramu. Vemo nyo apa kangkamambe nai rakani nora! Yara nyo anakere raijaro nanuga kakuive rautan, weye Amisy Yesus pi nyo asyaniv.
COL 3:23 Anakotaro rui nyo raijar, weamo nanuga ntenami nyo raijar, maisyare Amisy Yesus taune pi nyanapatambe Ai, yara vatan bayave mai ma jewen.
COL 3:24 Nyo raenamo Amisy Yesus indati po nya anakero nyo raijare ama ine raunande, omamo Po ratayao vatan tenambe nanawirati Apa arikainye waino maije mai. Weye Kristus wepirati nya Akari nyanapatambe Ai pije.
COL 3:25 Vatano are pirati po ayao kakaije rave, indati po ama mangke ranawan. Weye Amisye po vatane mansamamaribe ramu, yara Po vatane awa mangke rapatimu mamaisyo awa ana udave rarijati.
COL 4:1 Umba ananyao raugaje akato akarije mansai no taiso: Akari winy, syare nanuga ngkov irati nya vatano panapatambe naije ai, muno ana mamaisy obo mi nyo rave ai. Weye naemen: taune winya Akari inta no tavon, Napi tuna no munijo ntiti.
COL 4:2 Arakove, syare wapo sambaya rave Amisye ai tutir muno wapo kove raura seo Ai. Muno wasyisyaube, wapo wapa ana wadatantona raeranande arono wapo sambaya rave.
COL 4:3 Syare wasambayambe reansai tavon indamu Amisye po varore raugaje reansai reamo Amisye apa ayaowe muno Apa bekero ngkokaibe no Kristus aije raura kakavimbe. Syo ayao umaso ravove wemi mbewar inausiso makova tanoano makova rai.
COL 4:4 Weti syare wasambayambe rinai indamu syo Ayao Kovo Kristus raura kakavimbe, maisyare muno Amisye beker pare syo raura.
COL 4:5 Muno weapamo arono watantuna vatano wantatukambe Kristus aije matavon, syare wapo ratantona mavabe rati indamu wapa ana wapo rave mansai mamo mamaisy. Muno wapo varore rakani indamu wapo ayao Amisye raura mansai.
COL 4:6 Syare anakotaro rui wapo raura mai mamo nanto mantukamo manuga rai muno mo kove raugavere mai. Muno ranivara wo ana inta ranajo wasai, syare wapo ratantona kobe indamu wapa ayao wapo rasakinavo mai mamo mamaisy.
COL 4:7 Arono Tikikus pore wasai, indati po sya anakotaro no rinai raura tenambe. Opamo atawandi ngko dave indamu po anakero Kristus raijar, muno opamo sya arakovo inanuga no ai, reamanapatambe Kristus ai kava.
COL 4:8 Soamo syo Tikikus so atutir pore wasai indamu weapo ririma anakotaro nande ririnsai ranaun, muno indamu po wasanuga raijasea mbambunin.
COL 4:9 Muno arakovo Onesimus indati tavondi Tikikus ai. Onesimus sopamo vatano nori rati wapa munijo Kolose inta pije. Opirati wama arakovo inanuga no ai muno opamo panave no tawan no Kristus ai. Indati wepe Tikikusa pe yo anakotaro nande ririnsaije raura wasai.
COL 4:10 Aristarkus po kove ranutu wasai. Opirati soamo makova rinatavon no tanoano makova rai. Muno Markus, opirati Barnabas apa rijata, po kove ranutu wasai tavon. Syare wasaemen sya ayao syo ranutu umawe rai: ranivara Markus de wasai, syare wapo augave siso wapa yavar.
COL 4:11 Muno Yesus Yustus po kove ranutu tavon. Arakove mandei umaso nawamo vatano Yahudi wanave Kristus ai to nawa. Vatano Yahudi wanui wanave to, weramu mandeije so bo nawirati wo anakere raijaro rinatavon. Awa anakero wo raijare mo inanuga raveti ranayanambe. Risye wenawe reamo vatane mansanyao, reamo Amisye apa munijo be akarive raije raura kakavimbe mai.
COL 4:12 Epapras po kove ranutu wasai tavon. Opamo vatano nori rati wapa munije inta pije, muno panapatambe Yesus Kristus ai. Opamo anuga ntenami be sambayambe wasai tutir, po Amisye anajo indamu wapa anave matu, wasanuga ntindimu Amisye ai, muno wapo Apa bekere raen dave indamu wabeta rai.
COL 4:13 Risyo Epapras so aeno inami rai tugae: Opamo po anakere raijaro panyoambe arakovo Kolose wasai, muno arakovo una no munijo Laodikia muno Irapolis mansai tavon.
COL 4:14 Dokter Lukas, opirati reama arakovo reansanuga no ai, muno arakovo Demasa yo kove ranutugo wasai.
COL 4:15 Syare wapo reama kove raura irati arakovo wanave Kristus ai no munijo Laodikia mansai, muno wapo kove raura tavon irati arakovo Nimpa muno anugano Amisy usambayambe no ama yavare rai mansai tutudi.
COL 4:16 Syare nyovara waowe somamo wapo bacave rai no anugano Kolose wasamun. Arono wapo raena jewen, umba wapo ranutugo anugano Laodikia mansai indamu wo bacave rai tavon. Umba sya nyovara wao kaijinta namirati syo ratoe anugano Laodikia mansai mamo syare wapo bacave rai tavon.
COL 4:17 Muno wapo raura tavono Arkipus ai indamu po anakero Amisye po raugaje aije raija tenambe ra mewen.
COL 4:18 Risyirati Paulus, taune inaneme veano nyovara wao ama marane so ratoe: syo kove raura wasai. Syare vemo wasanimari nora: risyamo ta rimakovana nene, weti syare wasambayambe rinai. Amisye apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
1TH 1:1 Risyirati Paulus, umba Silas muno Timotius javondi tavon. Reamo nyovara waowe so ratoe, reamo ranutugo anugano Amisy wana no munijo Tesalonika wasai, weapamo kawasaeyo watavondijo Injayo Amisye ai muno Amisy Yesus Kristus ai. Reamare kove muno saumane no no Amisye no wasautan tenambe.
1TH 1:2 Reansambayambe wasai tenambe muno reamo kove raura seo Amisye aijo wasai tutir.
1TH 1:3 Arono reamo sambaya rave Injayo Amisye ai, reamo weasatantona weye wapa ana wadaveye ngko dave weye wapanave Yesus ai, muno wapo anakere raijaro panyoambe weye wamuinyo Ai, muno wasatawandi kobe weye wasanaveano wama Amisy Yesus Kristus amen.
1TH 1:4 Reama arakove weap, reandaen Amisye apa muinye manakoeyo wasai muno Po wasapatimu indamu wasisa Apa kawasae matavon.
1TH 1:5 Arono wusyin reamo Ayao Kovo Yesus raugaje wasaijoe, reamo raura vayave ramu, yara Anawayo Vambunine mo ama vambunine raroron tavon. Ayao Kove umaso mamo reamanave tindimuve rai, reamare omamo ayao tugae mijem. Muno wapo reansaen arono reana no wapa yasyine raijoe, reama ana wandave ngko dave indamu ngkov irati wasai.
1TH 1:6 Arono naije watavondi reama ana wandave ti ngkove rai muno Amisy Yesus apa ana dave ti ngkove rai, wirati wapa ana wadave ngko dave tavon. Siurijo manakoe nande wasai to, weramu wapo Ayao Kove umawe raugav nsiso wasanuga rai, wasanayanambe rautan. Anawayo Vambunine mi mo anayanambe raugavo wasanuga rai.
1TH 1:7 Maisyare omai ti, weapamo wabe unanuive vatano wanave Yesus ai nanawirati una no propinsijo Makedonia muno Akaya mansai tenambe indamu utavondi wapa ana wapo rave rai.
1TH 1:8 Soamo Amisy Yesus apa Ayao Kovo wapo ravov miridije nto no munijo Makedonia muno Akaya obo yaije ramu, yara mine vone so rui rui vayave vatane wo wapa anaveo Amisye aije ranaun to. Weti reamo wapa anave raura irati mai jewen kai,
1TH 1:9 weye vatane umaso taune wo raura irati reansai. Wo raura ware wapo reama ayao raugav nsiso wasanuga rai to, muno wapo wapa yaro wabeaje raije rapaya ntuna, yara wasakinav indamu wabeaje Amisyo tugae obo ai, Opamo noa pitawabe.
1TH 1:10 Muno ware wapo Apa Kavo no no munijo ntiti anyuta pakare no mine vone so rai. Wepirati Yesus, opi kakai yara Amisye po aveti kovakato no wene rai. Muno Yesus umaso pi po wansapaya irati Amisye apa parijo makare akatoe rai, wemi Po raugaje vatane mansai weye wo ayao kakaije rave.
1TH 2:1 Reama arakove, wadaen reande wasai ra reamo Ayao Kovo Yesus ravova marudi jewen, yara ama ine raen no wasai.
1TH 2:2 Wasaemen arono reamana wande wasai rainyamo, vatano una no munijo Pilipi wo reansave tatugadi muno wo reansaura tantunawi. Muno arono reande no wapa munijo we, vatan inta wo reansaorai mangkebe. Weramu reamo masyanive ramu, yara Amisye po vambunine raugaje reansai ti reamo Apa Ayao Kove raura wasai to.
1TH 2:3 Arono reamo wasawain indamu watavondi ayao umaso rai, reama bekere mamo ngkakainoanive jewen muno reamo wasaponae ramu.
1TH 2:4 Weye reamirati Amisye panave reansai indamu reamo Apa Ayao Kove ravov. Weti reama bekere mamo vatane manayanambe reansai ma jewen, yara indamu Amisye pirati anayanambe reansai. Weye Opirati po vatane manuga ngkove ndako ngkove jewen ndako raen tenambe.
1TH 2:5 Weti reangkangkamambe vatane inta wasaije ramu, yara wadaen reamo ayao mamaisy obo raura wasai. Muno reamo wasaponae inda wapo romane raunande reansai omamo jewen tavon. Amisye pi po reama ana wandave umaso raen tugae.
1TH 2:6 Reambeker wamare indamu wea dako kaijinta nao rako wakangkamambe reansai omamo jewen. Weramu ranivara reamo doije, anaisye ranajo wasai weratire ma, reandanajo kai weye Kristus apa arakovo Po reansatutir reamije. Weramu naiso reamo wasanajo rai jewen kai, weye reamonayo mangkeo wasaiji.
1TH 2:7 Yara reama ana reandaveye nsauman dave no wapa yasyine rai, maisyare muno wanya inta mo ama arikainye maeranande wemaisy.
1TH 2:8 Reansaemeno wasai rave weti reamo Ayao Kovo Amisy obo raugaje wasaije ramu, yara reamo taune reansanuga raunande wasai tavon, weye reama muinye manakoeyo wasai ti!
1TH 2:9 Arakove weap, wasaemen arono reamo Ayao Kovo Amisye umaso raura wasaijoe, reamo anakero kaijinta raijaro taune reansaneme rai tavon. Reamo anakere raijaro panyoambe namane rinit indamu reamo reama anaisye ravae, weti mangkeo vatan inta wasaije ramu.
1TH 2:10 Arono reana no vatano wapanave Amisy Yesus aije wapa yasyinoe, reansanuga mamo ngkakavin muno reama ana wandaveye mamo ngko tenambe, yara inta ngkakainoanive ramu, indamu vemo vatane wo reansaura tatugadi nora. Wapo ana umaso raen tugae muno Amisye daen tavon.
1TH 2:11 Wapo raen tavon reamo wasanyao maisyare muno ajae inta po ananyaowe raugajeo apa arikainye mai we ramaisy.
1TH 2:12 Maisyare omaisy, reamo ananyao raugaje wasai tutir indamu wapa ana wadave ngkov bintabo ti mo Amisye anuga raveti ranayanambe. Wepi po wasawain indamu wasisa Apa kovo ntitije rai no Apa munijo be akarive raije rai.
1TH 2:13 Reamo kove raura seo Amisye ai tutir weye arono reamo ayao Amisye raugaje wasaijoe, wapo ranaun muno wapo raugav nsiso wasanuga rai. Wapo ratantona wapare ayao umaso mamo ayao vatan bayave wema jewen, yara ayao tugae de no Amisye aije ma. Amisye apa ayao umaso mo vambunine raugaje vatano wapanave Aije wasanuga rai.
1TH 2:14 Reama arakove weap, ana nande wasai mamo maisyare ana nande anugano Amisy una no Yudea mansaije ramaisy. Weye vatano una no taune wapa munije rai wo wasave tatugadi ti wasiuri, maisyare muno vatano Yahudi wo anugano Amisy una no Yudea mansave tatugadije wemaisy.
1TH 2:15 Vatano Yahudi umaso wo Amisy Yesus aubai to, wo Amisye apa anawae wusyine maubai to, muno wo reansave tatugadi tavon. Ube marovave vatan tenambe mansai ti Amisye parijo mai rave!
1TH 2:16 Ware wo reansansopi indamu vemo reamo Apa ayao raura nanto vatano Yahudije jewene mansai nora, weaveti Amisye po mapaya ayao kakaije rai jinta. Maisyare omai ti, vatano Yahudi wato wo awa ayao kakaije ratutumbe ti manui rave. Soamo Amisye apa parije maje mansai kobe.
1TH 2:17 Reama arakove weap, reamamo reansaemeno wasai rave. Soamo reanggwaravainyo wasai vavai, yara reansanuga mamo mararaijo wasai tutir. Reama bekere manakoe indamu reamo wasaen akato.
1TH 2:18 Reamaya dave reamo wasapan, muno risyirati Paulus ibeker tutir indamu syore syo wasapan. Weramu Anakakai Akoe po reansansopi.
1TH 2:19 Weapi bewar reansanayanambe, weye watavondi Amisy Yesus ai tutir mamaisyo reamo wasanyaowe rai. Muno weapi bewar reansanave ramene mamo arono wama Amisy Yesus pakare no mine vone so muno wansayai no Amun, indati reansanayanambe weye reama anakero no no wapa yasyine ama ine raen no wasai.
1TH 2:20 Tugae, weapi bewar reansanuga ranayanambe rave muno manakoeyo wasai.
1TH 3:1 Reama bekere manakoe indamu reamo wasaen akato, ti reansatawandi rai jakato kakai. Weti reamo rapatimu to reamare koveamo reamo arakove inta atutir pore po wasapan, wepirati Timotius. Yara Silasa pe risye ririna mumuimbe no munijo Atena so rai.
1TH 3:2 Timotius opamo wama arakovo tavondi ririnsai reamo Amisye apa anakere raijar indamu reamo Ayao Kovo Yesus Kristus ravov. Weti reamo Timotius atutir de wasai to indamu po wasanyao ramu wapa anave ntindimu.
1TH 3:3 Indamu vemo wapa siurije mo vatane inta wapa anave raveti mamaun inta. Wasiuri weye vatane wo arare veano wasave muno wo wasave tatugadi, weramu wapo raen siurije nande vatan tenambe wanave Yesus aije mai.
1TH 3:4 Omamo reamo raura wasai tutir arono reame wana tenambeowe reamare, “Indati vatane wo wansave tatugadi.” Muno wapo raen soamo nande wasai to.
1TH 3:5 Maisyare omai ti, syo wasantotobe rave, ti syo Timotius atutir de wasai to indamu po wapa anave raen: mbambunina nene rako? Syo wasantotobe weye vemo Anakakai Akoe po wasaponae ti wasakirive Amisy Yesus aije inta, weaveti reama ananyao reamo raugaje wasaije mbea marudi jinta.
1TH 3:6 Soamo Timotius po wasapana pakare to, po wapa anakotar wadave ratodi ririnsai. Weti reansanayanambe weye po raura pare wapa anave Yesus aije mamo mbambunin muno wapa muinyo wapo rarorono vatane mansai mamo manakoe. Pare wasaemeno reansai tutir muno wapa bekero wapare wapo reansaen akato manakoe, maisyare muno reama bekere manakoe tavon indamu reamo wasaen akato.
1TH 3:7 Reama arakove, weapamo wapo reansayove reama siurijo uma nande reansai so rai. Vatane wo arare veano reansave, weramu reansanuga mbambunin weye reandaniv wapa anave ntindimu.
1TH 3:8 Tugae, reansanuga mbambunin weye wano tawan no Amisye ai.
1TH 3:9 Maisyare omai ti, reamo kove raura seo Amisye aijo wasai tutir, reansanayanambe wasai no Amun.
1TH 3:10 Namane rinit reamo Amisye anajo tutir indamu reamo wasaen akato. Indamu ranivara wapa anave inta mamai dainy, weamo reamare wamo wasanyaowa mamai kobe.
1TH 3:11 Reansambayambe wama Injayo Amisy ai muno wama Amisy Yesus ai indamu unanuije raneka reansai ramu reamore wasai.
1TH 3:12 Reansambayambe Amisye ai indamu wapa muinye miridi nseowa manakoe ti wabekobeo wasai vambinibe muno vatano kaije mansai tenambe tavon, maisyare muno reambekobeo wasaije wemaisy.
1TH 3:13 Muno reansambayambe indamu Amisye po vambunine raugaje wasanuga rai ti wabambunin indamu vemo ana ngkakainoanive inta raen no wasai nora, yara wasanuga ngkakavin bintabo no wama Injayo Amisye amun arono indati Amisy Yesus pakare Apa kawasae mautan tenambe.
1TH 4:1 Reama arakove weap, wusyinoe reamo unanuije rarorono wasai indamu wapa ana wadaveye ngko dave, mo Amisye aveti anayanambe. Tugae, wapa ana wadave maisyare omai to, weramu soamo reambeker wapo ravera miridi nseo.
1TH 4:2 Wapo reama ananyao raen to, wemirati reamo raugaje wasai mamaisyo vambunino Amisy Yesus po raunande reansaije rai.
1TH 4:3 Somamo Amisye apa bekere mi som: beker indamu wasanuga ngkakavimbe, weti vemo wapo anaerere inta rave nora.
1TH 4:4 Muno anya nanentabo po apa ana dave ti ngkov irati apa anamu raije bo raen indamu mamai no Amisye amun muno mamai no vatane mansamun.
1TH 4:5 Muno vemo watavondi wapa bekero anasine rai maisyare vatano wantukambe Amisye ai wo rave wemai nora.
1TH 4:6 Vemo vatan inta po apa arakovo panave Amisy Yesus aije aponae mo nikijo apa anamu rarijat inya. Vemo po apa arakova ave tatugadijare wemaisy inya! Amisye indati po mangke raugaje vatano wo rave mai, maisyare reamo raura wasai to wemaisy.
1TH 4:7 Arono Amisye po wansawain ti wande Ai, beker pare wama ana wandave ngkakavin, yara vemo anaerere ugavo wansai nora.
1TH 4:8 Are pirati ponayo ananyaowe so rai, opamo ponayo Amisye ai. Weye ananyaowe somamo vatane awa ma jewena, yara Amisye apa ma, Wepi po Anawayo Vambunine raugaje wasai.
1TH 4:9 Arakove, ananyao wabekobeo wapa arakovo wanave maije omamo reamo wasanyao rai jakato jewen kai, weye Amisye taune pi po wasanyao rai to.
1TH 4:10 Tugae, wapo muinye rarorono wapa arakovo wanave Yesus aije mansai no propinsijo Makedonia raita tenambe to. Weramu, arakove, reamare wapa muinye umaso ravera merere nseo.
1TH 4:11 Koveamo wapa bekere mi som: wasanuga nsaumano vatane mansai tenambe, yara vemo wapo taname raon nanto vatano kaijinta awa ayaowe rai nora. Wapo taune wapa anakotare raeranande muno wapo anakere raijar inda wapo wapa anaisye rakani, mamaisyo reama ananyao reamo raura wasai to we rai.
1TH 4:12 Wapa ana wapo rave maisyare wemaisy, wea indati wapa bekedaije mamo wasaroro vatano kai mansai ramu. Muno indati vatano wantatukambe Yesus Kristus aije wo wasaura titive.
1TH 4:13 Reama arakove weap, reambeker wapo raen ana indati nande vatano ugwenen mansai. Are pirati kakai no wapa yasyin opamo vemo wasaemembe aijare vatano kaijo wanave Amisy Yesus ai jewen mansamai nora. Weye vatano kaije nawamo mansanave Amisye amene mamo meweno mai ti wo kovo makare akato umu ranyute ramu.
1TH 4:14 Wamanave wamare Yesus opamo kakai to muno kovakato to. Weti wamanave wamare Amisye indati po vatano nanawirati wanave Yesus ai yara ugwenen to mavera ukovakato tavon indamu wenanawe Yesusa pe una tenambe.
1TH 4:15 Reamare reamo Amisy Yesus taune apa ananyaowe raura irati wasai no taiso: Arono pakare no mine vone so, indati vatano ta wangkova nene wamamo wamare wansea wananta Yesus ai, weramu wamo vatano ugwenen to mansakivane jewen. Onawirati wuisy umba wandijat.
1TH 4:16 Arono naije Amisye apa naito titi inta de gwain akoeve, muno tavuna Amisye ngkin. Indati Amisy Yesus no no munijo ntiti paje, umba Amisye po vatano wanave Ai yara ugwenen to we mawainde ukovakato, umba wenanawe Yesusa pe wanunugambe tenambe.
1TH 4:17 Naijea jewen, umba Po vatano wangkova nene wansanugan vatano ukovakato no wene rai umawe matavon, Po wansaijasea no kamuro kakavine warae indamu wame Amisy Yesusa pe wamanugan tenambe. Weti indati wantantuna atavona nuge nuganui.
1TH 4:18 Weti reamare weapo ayao umaso veano wasatataan vambinibe indamu wabambunin.
1TH 5:1 Reama arakove weap, Amisy Yesus apa pakare mamo ama masyote muno ama uma amije mamo reamo ratoe wasai jakato nora weye reamo wasanyao anakotare so rai to.
1TH 5:2 Weye taune wapo raen Amisy Yesus apa masyoto pakare raije indati de papabe. Vatano panaonoambe inta pare de siso yavare inta rai, weamo vatane wantukambe apa de raije rai. Amisy Yesus apa de raije maisyare wemai tavon: vatane wantukambe Apa masyoto de raije rai.
1TH 5:3 Arono naije vatano mine vone so wo raura ware, “Wangkovo saumane ama uga rai ti yanive mamo meweno wansaija.” Weramu kavuratawe Amisye apa parije nande mai ti awa siurije manakoe, maisyare wanya inta njorama nsiuri ama arikainye autan wemaisy. Umba vatano mine so onawamo unajivo Amisye apa mangke raora kakai.
1TH 5:4 Weramu, arakove, weapamo wapaparo wasaije jewen arono Yesus apa masyoto de raije nande, weye weapamo vatano wano no varo masyote yasyine rai, weye Yesus apaura wasai. Vatano panaonoambe de no namano kaumure rai ti vatane upaparo mai. Weramu wamamo wano irati namane yasyine raije ramu, weti arono Yesus apa masyoto de raije nande, indati wampaparo wansaije jewen.
1TH 5:6 Maisyare omai ti, vemo wanaki mariraave inya, maisyare vatano kaijinta mansamaisy inya, weye wo Amisy Yesus apa de raije ranyute jewen. Weramu wansyisyaube muno wamanatatayaube.
1TH 5:7 Are pirati pare niki, opamo niki no namane yasyin. Are pirati maeno awije rai, opamo maeno namane yasyin.
1TH 5:8 Weramu wamamo wano no varo masyote yasyine rai, weti wamanatatayaube. Maisyare naite po apa ansuno marova rave muno po apa anaiyu raijar, maisyare omai tavon wamo wama anave muno muinye raijar matuve, muno wansanaveano Amisye amen Wepi indati po wama ayao kakaije rapaya wansai.
1TH 5:9 Weye Amisye ponae po apa pari mangke raugaje wansaiji, yara Po wansatayao indamu wama Amisy Yesus Kristus po wansapaya irati kakaije rai.
1TH 5:10 Yesus kakaijo wansai indamu wantantuna atavona nuge nuganui. Weti ta wangkova nene rako, wamuenen to rako, arono Yesus pakare, weamo wantantuna atavon.
1TH 5:11 Maisyare omai ti, reamare wapo wasanyao vambinibe indamu wapa anave Amisye aije mbambunin, maisyare muno soamo wapo rave wemaisy.
1TH 5:12 Arakove weap, reambeker indamu wabeaje vatano wo anakero Amisye raijar no wapa yasyine mai. Onanawamo ube akarive wasai muno wo wasanyao indamu watavondi Amisye ai.
1TH 5:13 Reamare wabeaje mai muno wabekobeo mai weye wo Amisye apa anakere raijar no wapa yasyine rai. Muno wasanuga nsaumano wasai vambinibe tavon.
1TH 5:14 Arakove, reama ananyao no taiso: Are nawirati wononae wo anakere raijari, onawamo wapo manyao indamu wo anakere raijar. Are nawirati ujaniv, onawamo wapo maugav indamu manuga mbambunin. Are nawirati mayondi, onawamo wapo maeranande. Muno wasatawandi vatan tenambe mai arono awa ana udave mamai dainy.
1TH 5:15 Arono vatan inta po wasave tatugadi, vemo wasakinav akato wapo ave tatugadi jinya. Yara reamare wabekobeo wasai vambinibe muno wabekobeo vatano kaijinta mansai tavon.
1TH 5:16 Reamare wasananibe tutir.
1TH 5:17 Wapo sambaya rave Amisye ai tutir.
1TH 5:18 Muno anakotaro rui vayave nande wasai, wapo kove raura seo Ai, weye omirati Amisye beker indamu wapo rave weye wabe intabove Yesus Kristus ai.
1TH 5:19 Vemo wapo Anawayo Vambunine ama anakero no wasanuga raije ransopi jinya.
1TH 5:20 Arono Amisye apa ayao nde vatane inta ai ti po raura wasai, wabemo wapo ayao umaso rawatambe inya.
1TH 5:21 Ranivara vatan inta pare Amisye apa ayao nde ai to, weamo wapo ayaowe wato ratantona mavabe rati: omamo ayao Amisye tugae rako jewena rako? Indati ana ngkove obo mirati watavondi rai.
1TH 5:22 Vemo wapo anakotaro kakai rui vayave inta rave inya.
1TH 5:23 Reamo Amisy, opi po kovo saumane raugaje, anajo indamu Po wasanuga ratayao da ngkakavin bintabo, muno Po wasaeranande indamu ayao kakai meweno wasai no wapa ana wadatantona rai muno wasanuga rai muno wasanasine rai, weti ngkakavimbe tenambe arono wama Amisy Yesus Kristus pakare.
1TH 5:24 Amisye wepi po wasawain indamu watavondi Ai, weti indati Po anakotare umaso rave aje, weye Opamo po apa urairije raveti mamaisy.
1TH 5:25 Arakove, reamare wabe sambayambe reansai.
1TH 5:26 Wapo reama kove raura wama arakove mansai tenambe no wato.
1TH 5:27 Amisye apa vambunine no rinai ti syo raura wasai indamu wabacave nyovara waowe so rai no arakovo wanave Yesus aije mansamun tenambe.
1TH 5:28 Wama Amisy Yesus Kristus apa kove no wasautan. Risy, Paulus
2TH 1:1 Risyirati Paulus, umba Silas muno Timotius javondi tavon. Reamo nyovara waowe so ratoe, reamo ranutugo anugano Amisy wana no munijo Tesalonika wasai, weapamo kawasaeyo watavondijo wama Injayo Amisye ai muno Amisy Yesus Kristus ai.
2TH 1:2 Reamare kove muno saumane no no Injayo Amisy muno Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
2TH 1:3 Reama arakove, reamo kove raura seo Amisye aijo wasai tutir. Reansambayambeare so mamaisy weye weapamo wapa anave miridi nseo muno wabekobe wasai vambinibe miridi nseo tavon.
2TH 1:4 Vatane wo wasave tatugadi ti wapa siurije manakoe, weramu wasatawandi rai tutir muno wapanave tawan no Yesus ai. Wemi mbewar arono reansisa anugano Amisye rai janyi, wapa kovo reangkangkamambe wasai wemi reandaura tutir.
2TH 1:5 Anakotare umaso mo raroron kakavimbe: Amisye apa ana po rapatimuge mamo mamai dave. Weye wapa anave Ai wemi mbewar ti siurije nande wasai, Amisye po wasaen ti pare weapamo wamamaisyo wasisa Apa munijo be akarive raije rai.
2TH 1:6 Amisye apa ana po rave mamo mamai tenambe, weti indati Po siurije rasakinav akananto vatano wo wasaveti wasiurije mansai.
2TH 1:7 Muno Po siurije rapaya wasai, muno reansai tavon. Oma nande no arono Amisy Yesus no no munijo ntiti paje no mine vone so, Po anasine raroron kakavimbe. De irati Apa naito vambunine mansautan.
2TH 1:8 Muno de irati tanamo mbadurure rautan indamu Po mangke raugajeo vatano wantukambe Amisye aije mansai muno vatano ubeta irati wama Amisy Yesus apa Ayao Kove raije jewene mansai tavon.
2TH 1:9 Indati Amisy Yesus po mangkeo nuge nuganuije raugaje mansai, Po maeparusya marambe indamu ugwaravainyo taune Ai muno Apa vambunino ntitije rai.
2TH 1:10 Oma nande no masyoto Amisy Yesus pakare akato no mine vone so. Pakare indamu Apa kawasaeyo manuga ndandinit wo ararimbe muno ukangkamambe Ai--vatan tenambe nanawirati wanave Ai to. Indati weapamo wasisa vatane umaso awa yasyine rai tavon weye wapanave ayao reamo raura wasaije rai to.
2TH 1:11 Maisyare omai ti, reansambayambe wasai tutir. Reamo Amisye anajo indamu Po wasaen ti pare weapamo wamamaisyo watavondi Apa waine rai. Muno reansambayambe indamu Po vambunine raunande indamu wapa bekero wapo ana ngkove rarijat muno wapa anakero rui vayave wapo raijar weye wapanave Amisye ai, omamo Po ravera nande mamaisy.
2TH 1:12 Reansambayambe tai maisy indamu wapo Amisy Yesus aijaseo titive muno Yesus po wasaijasea titive tavon, mamaisyo kovo no no wama Injayo Amisye muno Amisy Yesus Kristus rai.
2TH 2:1 Arakove, reamare reamo wasanyao irati anakotaro nande arono wama Amisy Yesus Kristus pakare rai, arono indati Po wansanugan wame Wepe wano tenambe.
2TH 2:2 Reamare wasyisyaube weye vatan inta ubeker wo wasaponae ware Yesus apa masyoto pakare raije nde to. Wabemo wapanave mai jinta! Wo raura ware Apa de to mamo Anawayo Vambunine mo rarorono mai rako, ayao inta mo raura rako. Indako inta ware reama nyovara wao inta mo ratoe rako? Awa ayao mamaisye ramu, weti vemo wasanuga nseo majeve muno wapananepabe rai nora.
2TH 2:3 Vemo vatane inta po wasaponae inya. Weye arono masyoto Amisy Yesus pakare rainyamo, indati anakotare so nande wusyimbe no taiso: Vatane wanui indati usakangkinav ti makirive Amisye ai. Muno vatane inta apa tame mi Akarijo Mamun indati po anasine raroron irati vatano wanui mansai. Opamo marovave Amisye ai, muno po taune aijaseo titive anakotaro rui vayave vatane usambayambe raije rakivan. Opamo ararin dave ti siso tuna Yavaro Amisy ama uga rai pare, “Risyirati Amisye pi risy.” Weramu Akarijo Mamun wato pamo Amisye pare Po amaugo tanamo mbadururo nuge nuganuije rai.
2TH 2:5 Arakove, syare wasaemen arono risye wana tenambeowe, syo Akarijo Mamun umaso aura kakavimbe wasai to.
2TH 2:6 Muno wapo raen animaisye mirati mo apa deye ransopi. Apa masyote deye mamo mamaisyo Amisye apa bekere obo rai, wea indati Akarijo Mamun wato de po anasine rarorono vatane mai.
2TH 2:7 Naisoamo apa vambunino ngkakai nsiso maninimbe mine so rai to, weramu ana inta mo ansopi ti po anasine raroron kakavimbe rainy. Arono indati ana mo ansopije umaso mamo Amisye po rapaya ai,
2TH 2:8 wea indati Akarijo Mamun umaso po anasine raroron kakavimbe. Weramu arono Amisy Yesus pakare irati Apa varo kovo ntiti rautan, indati Po anawayoe veano Akarijo Mamun umaso amawisy indamu Po aubaisy.
2TH 2:9 Akarijo Mamun opamo de irati Anakakai Akoe apa vambunine rautan. Weti po anainame inta raroron muno po anapaporainye kotaro rui vayave veano vatane maponae.
2TH 2:10 Muno po anakotaro kakainoanive rui vayave veano vatane maponae. Vatane umaso wenawirati weno nuge nuganuije nde mai weye wonae wanave ayao tugae rai, wemirati mo vatane mansapaya kakaije rai.
2TH 2:11 Maisyare omai ti, Amisye po mapaya ti wanave ayao aruriate bo rai.
2TH 2:12 Indati Po mangke raugaje mai weye wanave Apa ayao tugae raije jewen yara mananibe awa ayao kakaije bo rai.
2TH 2:13 Reama arakove, weapamo Amisye apa muinye manakoeyo wasai, weti reamo kove raura seo Ai tutir, weye arono manasyin dave Po wasapatimu indamu Po wasapaya irati wapa ayao kakaije ama mangke rai. Po wasapaya kakaije rai weye wapanave ayao tugae rai muno Anawayo Vambunine mo wasanuga raveti ngkakavimbe.
2TH 2:14 Arono reamo Ayao Kovo Yesus raugaje wasai, Amisye po wasawain wade irati Ai, indamu wasisa wapave irati wama Amisy Yesus Kristus apa kovo ntitije rai.
2TH 2:15 Weti, arakove, reamare wano tawan no Amisye ai. Muno ananyao reandaura wasaije muno ananyao reamo ratoeyo nyovara waowe rai, omamo wapo raijar matuve tavon.
2TH 2:16 Amisye po muinye rarorono wansai to muno Apa kove manakoe ti Po vambunine raugaje indamu wansanuga mbambunin no tawan muno wansanave Amen tutir. Wemi mbewar reamo sambaya rave wama Amisy Yesus Kristus ai muno wama Injayo Amisye ai,
2TH 2:17 reamo ranajo indamu Amisye po wasanuga raijasea mbambunin muno Po vambunine raugaje wasai indamu wapa ana wadave muno wapa ana wadaura mamo ngkov bintabo.
2TH 3:1 Reama arakove weap, reamare wapo sambaya rave reansai tavon. Wasambayambe indamu ayao Amisye mavave maneka muno vatano wanui wo raugave nsiso manuga rai, maisyare muno wapo raugave nsiso arono wusyinoe.
2TH 3:2 Muno wasambayambe indamu Amisye po reansapaya irati vatano mamun muno ukakainoanive mai, weye vatan inta wonae wanave ayao Amisye so raiji.
2TH 3:3 Amisye pamo no tawan no wansautan tenambe. Indati Po vambunine raugaje wasai ti wabambunin muno Po wasavijuri jirati Anakakai Akoe ai.
2TH 3:4 Reandaen Amisye po wasaeranande, weti reamanave wasai weapamo watavondi ananyao reamo raugaje wasai rai no naiso muno miridi nto.
2TH 3:5 Reamo sambaya rave indamu Amisy Yesus po wasaugav wananta Amisye apa muinye rai muno wasatawandi maisyare Yesus Kristus atawandi wemaisy.
2TH 3:6 Reama arakove, Amisy Yesus Kristus apa vambunine no reansai, ti reamo ananyao so raugaje wasai: wagwaravainyo arakovo wononae mansai, nanawirati wo awa anakere raijare ramu muno utavondi ananyao reamo raugaje wasai raije jewen. Vemo weape wenawe watantuna tenambe inya.
2TH 3:7 Reamamo reamononaeye ramu arono reano no wapa yasyine raijoe, yara reamo anakere raijar tutir. Maisyare wemaisy reambe unanuive wasai, ti wadaen kove mamo watavondi reama ana reamo rave rai.
2TH 3:8 Namane rinit reamo anakere raijaro panyoambe indamu reamo doije inta ijaro reansai. Weye reamonayo mangke irati vatan inta wasai jinta. Weti wapa anaisyo wapo raunande reandaisy, wemamo reamo ravae.
2TH 3:9 Weramu ranivara reamare reamo wasanajo indamu wapo reansaeranande reama bekedaije rai weratire, weamo reamo ranajo kai. Weramu reamo ranajo wasai jewen, indamu reambe unanuive wasai indamu wapo wapa anakere raijar tavon.
2TH 3:10 Arono reano wasarijatoe, reamo ananyao so raugaje wasai taiso: “Vatano ponae po anakere raijari, weamo vemo wapo anaisye raunande po raisy inya.”
2TH 3:11 Reamo ananyao umaso raugaje wasai weye reamo ranaun ware arakove inta una no wapa yasyin wononae vayave. Wo taune awa anakere raijare ramu, yara uta ude wo vatano kaijinta awa anakere ransosobe.
2TH 3:12 Amisy Yesus Kristus apa vambunine no reansai, ti reamo ananyao so raugaje vatane umaso mansai no taiso: “Wapo taune wapa anakotare raeranande maninimbe muno wapo anakere raijar indamu wapo ama ine raisy.”
2TH 3:13 Muno reama arakove weapamo, vemo wamayondi nora, yara wasatawandi wapo ana ngkove rave.
2TH 3:14 Muno wasyisyaube! Ranivara vatane inta ponae beto ananyao reamo ratoe nyovara waowe so rai, weamo vemo wapanya atavon inya muno watantuna arijat inya. Wea inda opamo mamaya dave, pare sakinav apa ayao kakaije rai.
2TH 3:15 Weramu vemo wapo atantona maisyare wapa marova we amaisy inya. Yara wapo anyao vayave weye wepamo wapa arakova pije.
2TH 3:16 Reansambayambe Amisye ai, Opi po kovo saumane raugaje vatane mai, indamu arono anakotaro rui vayave nande wasai, Po saumane raugaje wasanuga rai tutir. Amisye tuna wasautan tenambe.
2TH 3:17 Risyirati Paulus, taune inaneme veano nyovara wao ama marane so ratoe: syo kove raura wasai. Syo ratoe sya nyovara wao ama marane rai tenambe indamu vatane wo raen ware, “Tugae, Paulus apa nyovara waowe mi so.”
2TH 3:18 Wama Amisy Yesus Kristus apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
1TI 1:1 Risyirati Paulus, syo nyovara waowe so ratoe irati sya arikainyo Timotius winai. Risyamo Yesus Kristus po inatutir indamu syo Apa ayaowe raura. Amisye, wepirati po wansapaya irati ayao kakaije rai, Po inapatimu indamu syo anakere so raijar, muno Yesus Kristus, wepirati wansanaveano amen, Po inapatimu tavon.
1TI 1:2 Timotius, winyamo maisyare taune sya arikainye pi winy, weye wusyinoe syo nanyao indamu nyanave Yesus ai. Syare muinye muno kove muno saumane no no Injayo Amisy muno wama Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
1TI 1:3 Timotius, ribeker indamu wino tawan no munijo Epesus. Omamo syo raura nai tavon to arono nandijawe syuje indamu syanya ride no propinsijo Makedonia so rai. Weye vatano nanawi ratuije inta wo ananyao angkari raugaje, weti syare nyo mansopi.
1TI 1:4 Muno vemo wo ayao umano mbe tugaive jewene muno ayao aneno wusyine ratantona tutir inya, weye vatane wo ayao namije ratantona vayave, weamo wayaowi vayave. Weti anakotare umaso mo mauga ti wo Amisye apa bekere rarijate ramu, yara wama anave wemi mo wansauga ti wamo Apa bekere raen ti wandarijat.
1TI 1:5 Ananyao somamo syo raugaje indamu wamuinyo wasai vambinibe. Muinye mamo ntipu no wansanuga rai arono wamanave Yesus ai tugaive, muno ntipu arono wansanuga ngkakavimbe yara ana ngkakainoanive inta raen no rai ramu.
1TI 1:6 Weramu kurune inta wo ananyao so rapaya ti ntami to, yara soamo utavondijo ayao ama ine meweno raije obo rai.
1TI 1:7 Ubeker ube kurumbe wo Ananyao Musa ranyao vatane mai, weramu unanta taune awa ayaowe rai jewen. Wo raura ware wo Ananyao Musa raen dave, weramu wo raene ramu.
1TI 1:8 Wandaen ranivara vatane utavondi Ananyao Musa rai mamaisyo Amisye apa bekere rai, weamo ananyao wato ngko dave.
1TI 1:9 Wandaen tavon Ananyao Musa mamo raugaje irati vatano awa ana udave mamai no Amisye amune rai maije ramu. Yara Ananyao Musa mamo raugaje irati vatano maisyare so mansai: vatano nanawirati wo ananyao rakanyoandi muno wonayo rai; vatano ubeta Amisye aije jewen muno wo ayao kakaije rave; vatano usambayambe jewen, yara utavondi ayao mine so bo rai; vatano wo awa ajae awa akoe maubaisy, muno vatano wo vatano kaijinta maubai tavon;
1TI 1:10 vatano anaerere ugavo mansai; anya utitarive anya taune mansai; vatano wo vatano kaijinta maijaro arove wo mansamavun; vatano aarurijate ntapekano mai muno wo vatane maponae; muno vatano wo ayao kakai kaijo rui vayave rave ti mo ananyao nsarokire ramaisye jewen.
1TI 1:11 Ananyao nsarokire mamo mo Ayao Kovo Yesus Kristus ramaisy. Amisy, opi titi rave ti wamo ararimbe, Po Ayao Kove so raugaje rinai indamu syo ravov.
1TI 1:12 Risyo kove raura seo wama Amisy Yesus Kristus ai, weye panave rinai ti Po inapatimugo Apa anakere so rai. Wepirati po vambunine raunande rinai indamu syo Apa anakere raijar.
1TI 1:13 Weramu arono wusyinoe syo Yesus Kristus aura tantunawi muno risivuin dave, syo arare veano vatano wanave Aije mansave. Sya ana dave umaso ngkakai tenambe, weramu syantukambe weye syanave Yesus ai rainy, weti Amisye aemeno rinai.
1TI 1:14 Wakoe, wama Amisye bekobe rave rinaija! Po apa kove raugaje rinai ti manakoe, muno anave muno muinye tavon, omamo nori rati Yesus Kristus ai.
1TI 1:15 Ayao wamanave raije no taiso: Yesus Kristus de no mine vone so rai indamu Po vatano wo ayao kakai rave mapaya awa ayao kakaije ama mangke rai. Muno risyamo sya ayao kakaije ntapekan dave, mo vatano kai awa rakivan bintabo.
1TI 1:16 Weramu wemi mbewar Amisye bekobe rave rinai, wirati vatane wo raen ware, “Paulus apa ayao kakaije ntapekan dave, mo vatano kaijinta awa rakivan, weramu Yesus Kristus atawandi rai rave.” Maisyare omaisy, ribe unanuive vatano nanawije mansai indamu unande wanave Yesus Kristus ai ti awaveo kovo nuge nuganuije rai.
1TI 1:17 Weti wamo Amisye ararimbe muno wamo aura titive weye Opirati wama Akarijo Titi be akarive ntoa nuge nuganui. Opamo wene nde Ai jewen, muno vatane wo aeno mansamije rai jewen tavon. Obo pirati Amisye pije, ti wamo ararimbea nuge nuganui. Amin.
1TI 1:18 Sya arikainyo Timotius, anakero syo raugaje somamo Amisye apa anawae inta wo raurairive winai arono tumo nandijawe. Syare Amisye apa urairijo namije mo vambunine raunande nai indamu nyo Amisye apa marova mansopi tenambe.
1TI 1:19 Nyare nyo mansopi, weamo nyo nya anave Kristus aije raijar matuve muno wimbeto ana ngkove obo rai indamu nanuga ngkakavimbe ti ana ngkakainoanive inta raen no nai ramu. Weye vatane inta nawirati wo ana ngkove raen no manuga rai, weramu wonae ti wo rarijate ramu. Maisyare omai ti, awa anave randamisy.
1TI 1:20 Imeneus muno Aleksander maisyare wemaisy. Weti syo mangke raugaje yai, syo yaunanta no Anakakai Akoe ai indamu yo raen vemo yo Amisye aura tantunawi jakato inya.
1TI 2:1 Soamo syare syo ananyao raugaje irati anugano Amisye wasai. Manasyimbe, syare wasambayambe vatan tenambe mansai, wapo Amisye anajo indamu Po kove raugaje mai, muno wapo kove raura seo Amisye ai.
1TI 2:2 Syare wabe sambayambe akarijo titi muno akari kaijo rui vayave mansai tenambe no mine vone so indamu saumane bo mi nowo wama munije rai tenambe, wirati wantavondi Amisye ai ngkov muno wamo ana mamaisye rave.
1TI 2:3 Wansambayambe tai maisy omamo ngkov, mo Amisye anuga raveti ranayanambe. Wepirati po wansapaya ayao kakaije rai,
1TI 2:4 muno beker indamu vatan tenambe nawamo Po mansapaya irati ayao kakaije rai muno unanta irati Apa ananyao tugae rai.
1TI 2:5 Amisye pamo intabo pa. Muno Po Vatan intabo apatimu indamu be marimbe Amisye ai muno vatane mansai. Vatane sopamo Yesus Kristusa pije.
1TI 2:6 Wepirati po anasine raunandea kakai indamu Po vatan tenambe mapaya irati ayao kakaije rai. Apa kakaije umaso nande arono masyoto Amisye po rapatimu rai, indamu Amisye po raroron kakavimbe beker Po vatan tenambe mapaya irati ayao kakaije rai.
1TI 2:7 Wemi mbewar ti Yesus Kristus po inapatimu Po inatutir indamu syo Apa Ayao Kove ravov muno syo vatano Yahudi jewene mansanyao indamu wanave Ai muno unanta Apa ananyao tugae rai. Sya ana syo raura umaso mamo tugae, syangkarive ramu.
1TI 2:8 Arono vatano wanave Yesus aije wanunugambe no rui rui vayave, ribeker syare vatano anya wo maneme raijaseo ti usambayambe, manuga ngkakavimbe rautan. Weramu vemo wayaowi nora muno parije inta ntami no mansanuga rai nora.
1TI 2:9 Muno vatano wanya nanawamo syare vemo wo manakea ramarandine obo ratantona nora, maisyare makarivuinye rairi ti ngko dave wemaisy. Muno vemo wo anakotaro raonijo ama mangke nseo rave inta rangkion nora, maisyare emasije, mutiara wemaisy. Vemo wo ansuno ama mangke nseo ti ngko dave inta rave nora, yara syare wo awa ansuno mamaisyi vayave bo rave. Weye wanya ubekero vatano kaijinta mami ntami mansai, weamo ngkove ramu.
1TI 2:10 Yara syare awa ana udave ngkov wemirati vatane mami ntami mansai, indamu mamaisyo wanya wo Amisye asyanive mansamaisy.
1TI 2:11 Arono kurune po ananyao raugaje irati anugano Amisye wasai, syare wanya umanin bayave wo raraniv, manuga mpaaje rautan.
1TI 2:12 Syo wanya mansamayaro wo ananyao raugaje irati anya mansai jewen muno vemo ube akarive anya mai jinya, yara syare umanin bayave.
1TI 2:13 Weye arono wusyinoe Amisye po Adam anarijo wusyin, umba Po Hawa ranarijo rijabe.
1TI 2:14 Muno tawae mo Adam aponae jewen, yara Hawa omi tawae mo raponae, weti wanya omirati mo Amisye apa ananyaowe rakanyoandi to.
1TI 2:15 Weramu indati Amisye po wanya mapaya irati awa ayao kakaije rai weye wo arikainye mavaki. Weti ranivara wanya wanave Yesus ai tutir muno ubekobeo vatane mai, manuga ngkakavimbe muno mpaaje rautan, wea indati Amisye po mapaya kakai rai.
1TI 3:1 Ayao wamanave raije no taiso: Vatan inta beke dave pare be akarive po anugano Amisye maugav, weamo anakero beker po raijare umaso ngko dave.
1TI 3:2 Are pirati be akarive po anugano Amisye inta maugav, apa ana dave ratodi tenambe no so: Syare apa ana po raveye ngkov, indamu vemo vatane wo aura tatugadi nora. Apa wanya po raovane mamo intabo rave. Po taune apa ana daura, apa ana dave raeranande indamu vemo po ayao kakaije rave nora. Vatane wo aura titive weye apa ana daveye mamai dave. Arono vatano marane ude, po mansaugav usen no apa yavar. Arono pananyaube, apa ayao mamo nsarokir muno mbar.
1TI 3:3 Weramu vemo maeno awije rai nora. Vemo po sivuinye rave vatane mai nora, yara anuga nsaumano mai tenambe. Vemo payaowi nora. Vemo anuga nto irati doije rai nora.
1TI 3:4 Syare vatane wato be akarive taune apa yavaruga mai ti mamaisy. Po apa arikainye manyao indamu ubeta apa ayaowe rai.
1TI 3:5 Weye are pirati pantukambe be akarive apa yavaruga mai, weamo vemo be akarive anugano Amisye rai jinya!
1TI 3:6 Syare opamo vatano panave Yesus ai nugoenta to indamu apa anave matu. Weye vatano apa anave kamurama nene pamo ranivara wapavave wapo aijaseo be akarive, indati ararin dave. Wea umba Amisye po mangke raugaje ai, maisyare muno Po mangke raugaje Anakakai Akoe ai wemaisy.
1TI 3:7 Syare vatano be akarive apa ana daveye ngko dave tenambe, ti vatano nanawirati wantatukambe Amisye aije wo aura titive. Yara ranivara apa ana dave ngkove jewen, weamo vatane ware wo aura tantunawi, muno indati Anakakai Akoe po atopan ti Amisye apa anakero po raijare mbea marudi.
1TI 3:8 Vatano nanawirati wanapatambe anugano Amisye mai awa ana udave ratodi tavon no taiso: Syare awa ana udaveye mamai dave ti vatane wo maura titive. Vemo wangkarive nora, muno maeno awije rai nora. Muno vemo wo vatane mansaponae inda wo doije ratande mai nora.
1TI 3:9 Syare ananyao tugae wemi Amisye po rarorono wansai mamo wo raijar matuve, manuga ngkakavimbe rautan.
1TI 3:10 Nyare nyo vatane inta maijaseo wanapatambe anugano Amisye mai, weamo syare nyo awa anaube raen wusyimbe rati. Umba ranivara ana ngkakainoanive inta raen no mai jewen, wea umba wapo maijaseo wanapatambe anugano Amisye mai kai.
1TI 3:11 Maisyare wemai tavon, awa wanya onawamo awa anaube mamai dave tavon, ti vatane wo maura titive muno wanave mai anakotare rai tenambe. Vemo wanya umaso wo vatano kaijinta maura tatugadi nora. Yara syare wo awa ana udaura muno awa ana udaveye raeranande indamu vemo wo ayao kakaije rave nora.
1TI 3:12 Syare vatano panapatambe anugano Amisye maije umawe apa wanya po raovane mamo intabo rave. Muno be akarive apa arikainye mai muno apa yavaruga mai tenambe ti mamaisy.
1TI 3:13 Arono vatane umaso awa wanapatambe anugano Amisye mai omamo ngko dave, weamo awa arakove wo maura titive. Muno vatano wanapatambe umaso ubambunin wo awa anave Yesus Kristus aije raura vambunimbe.
1TI 3:14 Sya arikainyo Timotius, kavinta nakato ribeker syare syo napan no Epesus. Weramu syo ayaowe so ratoe syo ranutugore nai wusyimbe,
1TI 3:15 indamu ranivara ana inta mo rinansopi ti ide maneai, weamo nyo raen ti nyo vatane manyao indamu awa ana udave mamaisyo yavaruga Amisye waine rai. Weye anugane wamamo Amisyo noa pitawabe Apa yavaruga nawirati wam. Muno anugane wamirati Amisye po apa ananyao tugae raugaje wansai indamu wamo raijar matuve muno wamo raeranande kobe indamu vemo ayao angkari inta nande rai jinya.
1TI 3:16 Amisye apa ananyao tugae mamo ngko dave, wemirati ngkokaibe no wusyinoe weramu soamo Po raroron to no taiso: Yesus Kristus paje no mine so rai be vatanbe; Anawayo Vambunine mo aroron mare Opamo mamai dave; Naito Amisye wo aen to; Apa Ayao Kove mamo ravov no munije raita tenambe; Vatano wanui wanave Ai to; Amisye po aijaseo no munijo ntiti rai jakato.
1TI 4:1 Anawayo Vambunine mo raura kakavimbe mare arono munije ama akari mararai, indati vatan inta nawirati wo ananyao tugae rapaya ti ntami, yara wo anawayo kakaije raraniv ti utavondi awa ananyao angkarije bo rai.
1TI 4:2 Ananyao angkari umaso mamo kurune inta nanawirati wo raugaje anugano Amisye mansai. Kurune wato awa angkarije ntapekan. Mansanuga ngkaumur ti usamane awa ayao kakai raije ramu.
1TI 4:3 Awa ananyao angkari maisyare so: ware vemo vatane ubaunam inya, muno ware anaisye inta mamo raisyisyi. Weramu syo raura wasai syare anaisyo namije mamo Amisye pi po ranari ti Po raugaje indamu wandaisy. Weti vatano wamanave muno wananta ayao tugae rai, wamo kove raura seo Amisye aijo wama anaisye rai umba wandaisy.
1TI 4:4 Tugae, anakotaro Amisye po ranari omamo ngko tenambe. Anaisye inta raisyisyi jewen. Maisyare omai ti, wamo kove raura seo Amisy ai, weamo anaisye kotaro rui vayave wamo rai kaija.
1TI 4:5 Anaisye mamo ngko tenambe weye wamo kove raura seo Amisye aijo rai muno Apa ayao mo inta raura raisyisyije jewen.
1TI 4:6 Timotius, ranivara nyo ayao umaso ranyao tenambe irati arakovo wanave Yesus Kristus aije mansai, wea umba nyanapatambe Yesus Kristus ai mamaisy ije. Nanuga ntubai mbambunin weye wino tawan no wama anave ama ayaowe rai muno ananyao ngkove rai, wemirati wintavondi raija nugoenta to.
1TI 4:7 Vemo nyo ayao umano mbe tugaive jewene ratantona nora, weye mo kove inta raunande ramu. Yara syare nyo taune nanuga ravera mbambunin indamu wintavondi Amisye apa bekere rai kobe.
1TI 4:8 Wamare wamo wansanasine raeranande indamu mbambunin, wemamo mo kovo mamaune raugavo wansai. Yara wamare wamo wansanuga ravera mbambunin indamu wantavondi Amisye apa bekere rai tenambe, wemamo mo kovo manakoe raugavo wansai, weye Amisye po kove raugaje wansai no mine vone so muno Po kove ratayao tavon ti mo wansanyut no munijo ntiti.
1TI 4:9 Ayao umaso tugae, syare wamanave rai.
1TI 4:10 Maisyare omai ti, wamo anakero Amisye raijar panyoambe weye wansanaveano Amisyo noa pitawabe obo amen, Opi po vatan tenambe mapaya ayao kakaije rai, nde terave vatano wamanave Ai wansai.
1TI 4:11 Timotius, syare ananyao umaso mamo nyo raugaje tenambe indamu vatane utavondi rai.
1TI 4:12 Ranivara vatane inta wo naura tatugadi weye winyamo vatano ngkamurama nene, vemo winsamane nora! Yara wimbe unanuive irati vatano wanave Yesus aije mansai. Syare nya ana ndaura, nya ana ndave, nya muinye, nya anave, muno nanuga ndandinit, mbe unanuive mai indamu wo narijat tenambe.
1TI 4:13 Syare nyo anakere so raijar tutir ava risyirati Paulus syakaore: wimbacave Ayao Amisye rai no anugano Amisye mansamun, nyo ama ine raura kakavimbe mai, muno nyo mansanyao.
1TI 4:14 Mbemo nanimari kovo vambunino namirati Anawayo Vambunine mo raugaje naije rai nora! Kovo vambunine wato nande nai arono nandijawe anawae inta wo Amisye apa urairi dapatimu nai raura nai muno akarijo wo anugano Amisye maugave wo maneme raijaseo ntamijo nai. Maisyare omai ti, syare nyo kovo vambunine wato veano anakero Amisye raijar.
1TI 4:15 Syare nyo Amisye apa anakere so raijaro panyoambe indamu vatan tenambe wo raen wo raura ware nya ana ndave ti ngko dave miridi nseowa.
1TI 4:16 Syare nyo nya ana ndave muno nya ananyaowe raeranande kobe indamu mamaisyo Amisye apa bekere obo rai. Natawandi tutir, weye indati Amisye po napaya irati ayao kakaije rai muno Po vatano wo nya ananyao raranive mapaya ayao kakaije rai tavon.
1TI 5:1 Timotius, syare vemo nyo anya vatan anui manyao soowabe nora, yara nya ananyao ma ndaura saumambe mansai maisyare muno taune winye nya injaya pe ripayao wemaisy. Muno nyo anya kamurame manyao maisyare onawamo nya arakove nawije.
1TI 5:2 Muno wanya vatan anui wenawamo nangkoe nawije, weti nyo ayao mamaisye bo mi ndaura nanto mai. Wanya kamuram onawamo nya aname nawije, weti vemo nanuga ntento mansai nora, yara syare nanuga ngkakavin bintabo.
1TI 5:3 Naiso syo ananyao wanya kavinije raugaje nai. Wanya mbe kavinive to umba obo no terave, weamo syare wapo raeranande.
1TI 5:4 Weramu wanya kavini wemirati ama arikainye, awa ajavi nawa una ivae, weamo ridaura ra wo ranaun: taune wo wanya kavini so raeranande, maisyare arono ta ube arikainy tuvambe, awa vatan anui muno awa anene wo maeranande wemaisy. Weye kove mamo utavondi Amisye apa bekere rai manasyimbe no taune awa yavaruga rai. Wemamo mo Amisye aveti anayanambe.
1TI 5:5 Wanya kavini inta mi obo no terave kobe, ama ajavi muno ama arikainye jewen dai, weti kavini so ranaveano Amisye obo amen. Namane rinit mbe sambayambe Amisye ai indamu Po raeranande.
1TI 5:6 Weramu wanya kavini inta onawamo manasine ama mbekere obo mi wo ratantona. Wamerananta ukovo manakea bo rai weramu manuga ma mpamo to, weye nggwaravainyo Amisye ai.
1TI 5:7 Syare nyo ananyao so raugaje irati wanya kavini muno awa yavaruga mansai tenambe indamu utavondi rai, inda vemo vatano kaijinta wo mansaura tatugadi nora.
1TI 5:8 Yara are pirati ponayo po apa vatan anui muno taune apa yavaruga maeranande, vatano napije po apa anave Amisye aije rapaya ti ntami to. Apa ana dave wato ngkakai, mo vatano wantukambe Amisye aije awa ana udave ti ngkakai rakivan, weye vatano wantukambe Amisye aije wo taune awa yavaruga maeranande ivae.
1TI 5:9 Wanya kavini awa yavaruga inta raen akato jewen, syare nyo awa tame ratoe indamu anugano Amisye wo mansaeranande. Weramu wanya kavini awa tame ratoe tenambeye jewen, yara nanawirati awa ana no mansai ratodi maisyare so: Syare ama tume mo tumo tename mandei rakivan to muno wusyinoe ama anya mo aovanoe pamo intabo dave.
1TI 5:10 Syare ama ana ndave ngko dave, ti vatan tenambe wo raura titive. Weti ama ana ndave ngkove maisyare so: Mo arikainye maeranande ngko dave; mo vatane maugave usisa no ama yavar; manapatambe irati vatano wanave Yesus aije mai; mbekobe irati vatano mansanimaumbe mai; muno mo anakere kotaro kove rave tutir.
1TI 5:11 Weramu wanya kavinijo kamurame nanawamo, vemo nyo awa tame ratoe indamu anugano Amisye wo maeranande nora. Weye kamuram ti ranivara awa bekero ubaunam akato ntiti rave mo awa bekero utavondi Kristus ai rakivan, indati ubaunam akato.
1TI 5:12 Arono mbe kaviniveowe, mo raura patimuve mare manapatambe Kristus obo ai. Weramu ranivara mbaunam akato, weamo mo ama urairije umawe rakanyoandi, weti Amisye parijo wanya namije rai.
1TI 5:13 Ranivara wanya kavinijo kamurame awa tame ratoe indamu anugano Amisye wo maeranande, indati wanya umaso wononae vayave. Wo taune awa anakere raijare ramu, yara manayanambe usea waje awa arakove awa yavare rai, ti wo awa arakove awa anakere ransosobe. Wayao ampambe muno wo ayao mamaisye jewene ravov.
1TI 5:14 Maisyare omai ti, syare koveamo wanya kavinijo kamurame ubaunam akato kai, wo arikainye inta maen muno wo awa yavaruga maeranande. Indamu vemo vatano manuga mamuno vatano wamanave wansai wo wansaura tatugadi jinya.
1TI 5:15 Weye wanya kavinijo kamurame inta makirive Kristus ai to, yara utavondi Anakakai Akoe ai.
1TI 5:16 Ranivara wanya muno anya wanave Yesus Kristus aije awa arakovo yavaruga inta mbe kavinive to, weamo syare yavaruga taune wo raeranande kobe, yara vemo anugano Amisye wo raeranande nora. Indamu anugano Amisye wo wanya kavinijo tugae, obo no terave, maeranande weye awa yavaruga inta no marijat akato jewen to.
1TI 5:17 Akarijo nanawirati wo anugano Amisye maugav ti ngko dave, syare wapo romano raunande maije ravera nseo, nde terave akarijo wo Amisye apa ayaowe ravov muno wananyaube mansai.
1TI 5:18 Weye Ayao Amisye mo ratoe mare, “Winyare nyo sapije inta auga damu po anakero nawaisye raijar, vemo nyo aoraijo po kasyambero no no nawaisyo namije inta raisy inya. Yara po rai kai weye po anakere raijaro panyoambe.” Muno Ayao Amisye mo ratoe tavon mare, “Vatano panapatambe nai pamo nyo doije raunande ai indamu mamaisyo apa anakere rai.” Maisyare omai ti, syare anugano Amisye wo akarijo po mansaugav aeranande inda apa doije mamaisy.
1TI 5:19 Ranivara vatane inta po raura pare akarijo po anugano Amisye maugave inta po ayao kakaije ravea, weamo vemo wapo ayao namije raraniv inya. Vatan intabo dave panaikebe ai, weamo mamaisye ramu. Yara vatane jirum dako mandei dako wo raura ware akarije wato po ayao kakaije inta rave to, wea umba wapo awa ayaowe raraniv.
1TI 5:20 Umba wapo akarije wato apa ayao kakaije raura kakavimbe no vatano una no anugano Amisye mansamun tenambe indamu ujaniv ti vemo wo ayao kakaije inta rave tavon inya.
1TI 5:21 Timotius, syare nyo raurairive no Amisye muno Yesus Kristus muno naito uno no munijo ntiti mansamun, nyare nyo ananyaowe so rarijat tenambe. Vemo nyo vatane inta mansamamaribe nora, yara vatan tenambe nawamo nya ana ndave ngkovo mai vintabo.
1TI 5:22 Vemo nyavave nyo vatane inta aijaseo be akarive anugano Amisye inta rai nora, weye ranivara vatane wato po ayao kakaije rave, wea indati vatane uparijo winye vatano napije pe risai kava. Yara syare nyo vatane wato apa ana dave muno apa ayaowe raen dati, wea umba nyo naneme raijaseo ntamijo ai indamu be akarive. Muno nyo taune nanuga, nanasine raeranande indamu ngkakavin bintabo.
1TI 5:23 Timotius, wanyati njorama, weamo vemo nyo mana bo ramanam nora. Yara nyo angguri kavinta ramanam, wemirati mamaisyo wanyati njorame rai wirati nsauman.
1TI 5:24 Vatane inta awa ayao kakaije mamo wamo raen kakavimbe, ti wandaen awa mangke indati nande mai. Yara vatano kaijinta awa ayao kakaije soamo ngkokaibeve, weramu indati raroron kakavimbe no masyoto rijat.
1TI 5:25 Maisyare omai tavon, vatane inta awa ana udave ngko dave mamo wamo raen kakavimbe. Yara inta awa mamo soamo ngkokaibe ti wamantatukambe rai, weramu masyoto makare indati raneka vintabo.
1TI 6:1 Syo ananyao so raugaje irati vatano wanave Amisye ai nanawirati wanapatambe akari mai: Syare wadanide! Wabeaje wapa akari mai, indamu vemo vatane wo wama Amisye aura tantunawi nora muno wo wama ananyao raura tatugadi nora.
1TI 6:2a Muno ranivara weapamo inta nya akarije panave Kristus ai tavon, vemo nyo aura tantunawi nora, weye winye wepe wuribe arakobe no Kristus ai. Syare nyanapatambe ai kobe muno nyo ravera miridi nseo, weye nyo raen nya anakere mo kove raunanto vatano panave wato ai, muno opamo Amisye muinyo ai tavon.
1TI 6:2b Inya, Timotius! Ananyao syo ratoe nyovara waowe so rai, syare nyo raugaje vatano wanave mai muno nyo mansanyao indamu utavondijo rai tenambe.
1TI 6:3 Weramu kurune inta wo ananyao angkari raugaje, omamo mamaisyo wama Amisy Yesus Kristus apa ananyao kove raije jewen muno nsasye irati Amisye apa ananyao tugae rai.
1TI 6:4 Are nawirati wo ananyao angkari raugaje onawamo vatano mararin dave muno vatano wantatukambe nawa. Manayanambe wayaowi ayao omane intabo jirum ndako ama ine rai muno anakotaro rui vayave rai. Weaveti vatane upari ti usasivuiny, wo awa arakove maura tantunawi, muno awa ana wo ratantona mamun irati vatano kaijinta mai.
1TI 6:5 Warare mansai vambinibe tutir weye awa ana wo ratantona ngkakai muno wo ayao tugae raene ramu. Wo rakarae ware, “Ranivara wamanave Amisye ai, weamo wamo doije ratande wansai manui rave.” Ayao wato mamaisye ramu!
1TI 6:6 Yara tugae mamo ranivara wamanave Amisye ai ti wamare, “Ananugo rui mamaisyo rinai, namije nto,” wemirati mo kovo manakoe ratande wansai.
1TI 6:7 Arono wansano no mine vone so, wamo ananuge inta raugavo wansarijate ramu. Ti noa wamunen, wamo ananuge inta raugavo wansarijat akatoe ramu.
1TI 6:8 Weti ranivara wama anaisye muno wama ansune mamaisy, weamo wansanayanambe.
1TI 6:9 Are pirati beker pare apa ananuge nseowa manui, apa bekere wato mo taune aponae muno mo atopan. Apa bekere mamo ngkakainoanive vayave, weramu pantatukambe rai, ti mo augav manawadi po kakai raronto kobe.
1TI 6:10 Weye vatane manuga ntento doije rai mo mauga ti wo ayao kakai rui vayave rave. Muno vatane inta ubekero wo doije bo rakani ti wo awa anave Yesus Kristus aije rapaya ti ntami to.
1TI 6:11 Weramu, sya arikainyo Timotius, winyamo Amisye apaura nai, weti syare nggwaravainy irati ayao kakainoanive umaso rai tenambe, yara ntavondi ana mamaisy muno ana ngkove obo rai. Syare wimbeke dave indamu nya ana ndave mamai no Amisye amune rai muno wintavondi Apa bekere rai, nyanave ntindimuve Ai muno natawandi kobe, nyo muinye rarorono vatane mai muno nyayao saumambe mai.
1TI 6:12 Syare wimbambunin nyo Amisye apa anakere ransui tutir ava winyaura irati kovo nuge nuganui namirati Amisye po raurairive naijoe rai. Weye Amisye po nawain indamu nyaura kovo nuge nuganui rai arono wusyinoe nyo raura no vatano wanuije mansamun nyare, “Risyamo syanave Yesus Kristus ai.”
1TI 6:13 Syare nyo raurairive no Injayo Amisye amun, wepi po vatan tenambe wansanawayoe raunande ti wangkov, muno nyo raurairive no Yesus Kristus amun, wepirati arono tet no Pontus Pilatus amune rai Po ayao tugae raura vambunimbe ai. Syare nyo raura patimuve indamu
1TI 6:14 nyo ananyaowe so rarijat tenambe, nanuga ngkakavimbe rautan, indamu vemo vatane inta po naura tantunawi jinya. Wimbeto ananyaowe so rai tutir ava masyoto wama Amisy Yesus Kristus pakare rai.
1TI 6:15a Apa masyoto pakare raije mamo Amisye pi po rapatimu.
1TI 6:15b Amisye obo wamo ararimbe, Webo pirati be akarive mine so rai tenambe. Opamo Akari Titi po akarijo titi makivan tenambe, muno Akari No Vombe irati akari una no rui rui vayave mansai.
1TI 6:16 Webo pirati noa nuge nuganui, tuna no varo mbaduru dave, weti vatane wo asyaniv. Vatan inta po aen to jewen bayave, muno vatane wo aeno mamije rai kakai. Maisyare omai ti wamo aijaseo vombe, wamare Apa vambunine ntoa pitawabe. Amin.
1TI 6:17 Ribeker syare nyo vatano awa ananuge manui no mine vone so manyao indamu vemo mararin nora. Muno vemo wanave awa romane rai nora, weye omamo no tawane ramu. Yara syare wanave Amisye ai muno manaveano Webo amen. Weye Wepirati po anakotare raugaje tenambe ra mawes, indamu wansanayanambe rai.
1TI 6:18 Syare nyo vatano awa ananuge manuije wato manyao indamu wo ana ngkove rave. Awa ananuge manui weti syare awa ana udave ngko dave mamo manui tavon. Vemo waradaive awa ananuge rai nora, yara wo inta raunanto vatano kaijinta mai, muno wo awa doije raunande manakoeve tavon.
1TI 6:19 Ranivara wo anakotare umaso rave, omamo maisyare wo kovo manakoe ratayao taune mansai no nugo makanande, weye Amisye po kove ratayao ti ntuna mo mansanyut no munijo ntiti. Indati awaura irati kovo nuge nuganuije rai, omirati kovo tugae mije.
1TI 6:20 Timotius, sya arikainyo winy, Amisye po apa ananyao tugae raugaje nai indamu nyo raeranande, weti nyo raeranande kobe indamu vemo ayao angkarije nsiso ananyao tugae umaso rai jinya. Arono rui nyo vatane maraniv wo ayao mino ama ine meweno raije so raura, vemo wintavondi mai nora. Muno arono vatane awa ana udatantona ti ware omamo ntiti weramu mamaisye jewene ma, weamo nakirive mai vayave.
1TI 6:21 Ayao angkarije umaso mamo vatane inta wanave rai to, ti wo Amisye apa ananyao tugae rapaya ti ntami to. Amisye apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
2TI 1:1 Risyirati Paulus, syo nyovara waowe so ratoe syo ranutugore Timotius nai, winyamo sya arikainyo inanuga no nai. Risyamo Yesus Kristus po inatutir mamaisyo Amisye apa bekere rai indamu syo Apa urairije ravovo vatane mai: purairive pare Po kovo nuge nuganuije raunanto vatano wanave Yesus Kristus aije mansai.
2TI 1:2 Syare kove muno muinye muno saumane no no Injayo Amisy muno wama Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
2TI 1:3 Timotius, risyo kove raura seo Amisye aijo nai. Risambayambe Ai inanuga ngkakavimbe rautan, maisyare muno sya aneno wusyine usambayambe Ai wemaisy. Namane rinit ribe sambayambe nai tutir.
2TI 1:4 Aro! Timotius, rinaemeno masyoto wusyinoe rai arono winanimaumbe ti nami ngkaruge ntende weye syo napaya ti wibuin no. Weti ribeker syakare syo naen akato indamu inanayanambe.
2TI 1:5 Syo raen winyamo nyanave tugaive, maisyare muno nya aneno Loisa muno nangkoyo Eunike yamaisy. Syo raen aya anaveo Yesus Kristus aije no winy nanuga rai tavona.
2TI 1:6 Wemi mbewar syare naemen irati kovo vambunino Amisye po raugaje naije rai, wemirati nande nai arono syo inaneme raijaseo ntamijo naijoe. Weti nanuga ntenam nyo kovo vambunine wato raveano anakero Amisye raijar.
2TI 1:7 Weramu vemo njani nora, weye Amisye apa Anawayo Vambunin po raugaje wansai mamo Mo wansanuga yanive raunande ramu, yara Mo wama vambunine muno muinye raunande, muno no wansai tutir ti wambambunino wamo wama ana wandave muno wandaura raeranande indamu vemo ayao kakaije ntipu rai nora.
2TI 1:8 Vemo winsamane nyo wama Amisy Yesus aura kakavimbe nanto vatano wantatukambe Aije mai nora. Muno vemo winsamane rinai weye rituna no tanoano makova rai wenora. Syanapatambe Yesus Kristus ai wemi mbewar inausiso makova. Syare nyanatatayaube indamu winsiuri tavon weye nyo Ayao Kove ravov. Indati Amisye po vambunine raugaje nai indamu natawandi rai.
2TI 1:9 Amisye po wansapaya irati ayao kakaije rai muno Po wansawain indamu wamamo Apa kawasaeyo apaura wansai. Weramu wama ana wandave wemi Amisye daen ti pare apaura wansai omamo jewen, yara Po rave mamaisyo taune Apa bekere muno Apa kove rai. Weye arono munije so ranari rainy, Amisye po rapatimu indamu Yesus Kristus po apa kove raugaje wansai.
2TI 1:10 Soamo Apa kove raroron kakavimbe weye Yesus Kristus de to, Po wansapaya irati wama ayao kakaije rai. Yesus po wene ama vambunine rapinde to, muno Po kovo nuge nuganui raugavo vatano nanawirati wanave Apa Ayao Kove raije mansai.
2TI 1:11 Risyamo vatano Yesus Kristus po inapatimu, Po inatutir indamu syo Apa Ayao Kove ravov muno syo vatane mansanyao.
2TI 1:12 Wemi mbewar soamo risiuri no tanoano makova rai. Weramu risamane ramu, weye syo raen tugae Napi syanave Ai opamo Amisye pije. Muno inanuga ntindimu Ai, syanave Wepi bambunin Po inaeranande tutir ava nto Apa masyoto pakare no mine vone so rai.
2TI 1:13 Timotius, syare ananyao tugae wemirati syo raugaje nai mbe unanuive indamu nya ananyao mo sya ramaisy. Muno syare nyo nya anave raijar matuve muno nyo muinye rarorono vatane mai, weye wimbe intabove Yesus Kristus ai.
2TI 1:14 Amisye po apa ananyao tugae raugaje nai indamu nyo raeranande. Muno Anawayo Vambunin, omi ntuna no wansanuga rai, Mo vambunine raugaje nai, weti syare nyo ananyao umaso raeranande kobe indamu vemo ayao angkarije nande rai jinya.
2TI 1:15 Nyo raen Pigerusa pe Ermogenesa pe arakovo kaijo una no propinsi Asia makirive rinai tenambe to.
2TI 1:16 Weramu arakovo Onesiporusa pamo bekobe rinai. Weti ibe sambayambe indamu Amisye aemeno Onesiporus apa yavaruga mansai. Nyo raen arono wusyinoe Onesiporusa panapatambe manakoeve rinai no munijo Epesus. Muno arono Onesiporusa de no munijo Roma so rai, po inakani yava nande inai to. Po inaen rimakova irati vatano mamune mansarijat no tanoano makova rai, weramu opamo samane rinaije ramu, yara po inapan ama susye manui, ti inanuga mbambunin akato. Weti ribe sambayambe indamu Amisye indati aemeno ai ti Po kove raugaje ai arono masyoto Po mangke rapatimugo vatano mine so mansai.
2TI 2:1 Timotius, sya arikainyo winy, syare wimbambunin irati kovo Amisye po raugaje nai rai, namirati Po raugaje vatano wambe intabove Yesus Kristus aije wansai tenambe.
2TI 2:2 Sya ananyao syo raura no vatano wanui mansamun ti nyo ranaun to, omamo syare nyo raugaje akato vatano nyanave maije inta mai, indamu vatano nanawiso wo vatano kaijinta mansanyao akato tavon.
2TI 2:3 Syare natawandi siurije rai rinatavon, weye winyamo Yesus Kristus apa naito no no mine vone so pi winy.
2TI 2:4 Ananeneaeyo naite maisyare so: Vatane inta pare be naibe pemerinta ai, weamo po anakero naite obo raijar, yara anakero kaijinta jewena, indamu apa akarije anayanambe ai. Timotius, winyamo mbe naibe Yesus Kristus ai.
2TI 2:5 Muno ananeneae kaijinta no taiso: Winyamo naurata irati arikainyo wanugan wansanan are pi indati pansanan to nanto wusyimbe. Muno are pirati pansanan tavondi unanui rapatimu obo raija to nanto wusyimbe, weamo ama ine raunande ai. Yara inta po unanuije rapaya, weamo wo ana inta raunande aije ramu.
2TI 2:6 Muno ananeneae kaijinta mo ramaisy: Winyamo naurata irati vatano po nawaisye ranari. Are pirati po apa nawaisye raijaro panyoambe, wea umba wepi manasyin dave po ama ine raisy.
2TI 2:7 Syare winyo sya ana idaura umawe ratantona kobe, indati Amisye po nakarikuga raniku ramu mbar inda winanto rai tenambe.
2TI 2:8 Nyo Yesus Kristus atantona! Opamo avaki no aneno Daud apa susye rai, kakai muno kovakato. Ayao umaso mamo Ayao Kovo syo ravovo vatan tenambe mai.
2TI 2:9 Syo Ayao Kove ravov wemi mbewar risiuri muno rimakova no tanoano makova so rai maisyare vatano mamune amaisy. Wo inaokokaisyo waijo besije rai, weramu ayao Amisye mamo wo raokokae kakai muno wo raorai kakai.
2TI 2:10 Weti inatawandi siuri rui vayave rai kai, weye ribeker indamu vatano nanawirati Amisye po mansatayaowe wo Apa ayaowe so ranaun ti wanave Yesus Kristus ai, weaveti awaura kovo nuge nuganui rai muno utavondi Apa kovo ntiti no pitawabe rai.
2TI 2:11 Ayao wamanave raije no taiso: Wangkakai no Yesus Kristusa nui, indati wangkov akato no Wenui.
2TI 2:12 Wansatawandi tutir, indati wambe akarive atavon. Yara wamo amamarave, indati Po wansamamarave tavon.
2TI 2:13 Weramu wama anave Aije mamaun, indati aneme mpaya wansaije ramu, weye Opamo beto Apa urairije rai tutir.
2TI 2:14 Ananyaowe somamo syare nyo raura nanto anugano Amisyo wimbe akarive maije mansai tutir indamu mansaemen. Nyo manayao mangkebe weye onawamo manayanambe wayaowi ayao omane ama ine rai, inta pare apa mi no rai, inta pare apa mi no rai. Omamo mo kove inta raugave ramu, yara mo vatano wo raranive awa anave randamisy. Weti nyo manayao no Amisye amun no taiso: “Wapare wapayaowi tutir, indati Amisye po mangke raugaje wasai!”
2TI 2:15 Syare nyo Amisye apa anakere raijaro panyoambe muno nyo Apa ayao tugae ranyao sarokibe nanto anugane mai. Maisyare omaisyamo winsamane no Amisye amune raije ramu, yara Amisye anayanambe nai pare nya anakere mamo mamaisy.
2TI 2:16 Timotius, arono rui nyo vatane maraniv wo ayao mino ama ine meweno raije so raura, vemo wintavondi mai nora. Onawamo awa bekero ngkakainoanive miridi nseo weye utavondi Amisye apa bekere raije ramu.
2TI 2:17 Awa ananyao angkari mare maneka manakoe rave, raurata irati waneno aame rai, omamo mo anasine raugaji tenambe. Imeneusa pe Piretusa pe onayamo aya ananyao yo raugaje maisyare somaisy.
2TI 2:18 Yo Amisye apa ayao tugae rapaya ti ntami to, yara yo ananyao angkari raura yare, “Amisye po wansaveti wangkovakato to, weti arono munije ama akari indati po wansavera wangkovakatoe ramu.” Abo! Ayao angkarije mi som, mo vatane inta awa anave randamisy ti meweno mai kobe.
2TI 2:19 Weramu anugano Amisye mamo mbambunin, raurata irati oramo manakokoe wemi mangkiki kakai. Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Amisye po apa kawasae apaura maije mansaen dirive.” Muno ayao kaijinta mare: “Are pirati po raura pare opamo vatano Amisye apaura ai inta pije, syare po apa ana dave ngkakainoanive ransopi.”
2TI 2:20 Syo raura ananeneaebe wasai: yavaro manakoe ama uga rai, ananugo ntuna rai ama kotare manui. Wamo ananugo emasije, perakije obo raene ramu, yara ananugo inyo muno kopa veano ranari ntami tavon. Wamo ananugo emasije muno perakije rave anakotaro titije rai, yara ananugo inyo muno kopa veano ranari rave anakotaro maje rai.
2TI 2:21 Vatano wamanave Yesus aije wansaurata irati ananugo emasije muno perakije umaso rai. Are pirati po apa ana dave ngkakai ransopi ti anuga ngkakavimbe, opamo aurata irati ananugo ama mangke nseo we rai. Po taune anuga ratayaube ra mamaisy, indamu arono apa Akarije po anakero kove rui vayave inta raugaje ai, weamo po raijar kobe.
2TI 2:22 Timotius, nyo nanasine raugav nggwaravainy irati bekero ngkakainoanive namirati arikainyo kamurame utavondi raije raora. Yara syare wintavondi ana mamaisye muno ana ngkove obo rai, nyanave ntindimuve Amisye ai, nyo muinye rarorono vatane mai, muno nanuga nsaumano vatane mai. Syare nyo ana umaso raijaro nya arakove mansatavon, nanawirati manuga ngkakavimbe arono usambayambe Amisye ai.
2TI 2:23 Arono vatano wantatukambe wayaowi ayao ama ine meweno raije rai, vemo wintavondi mai nora, weye nyo raen awa ayaowije mbewar sivuinye ntipu.
2TI 2:24 Vatano panapatambe Amisye aije pamo maisyare so: po sivuinye rave vatane maije ramu, yara anuga ngkovo mai muno atawandijo awa ana wantukambe raije rai. Arono pananyaube, apa ayao mamo nsarokir muno mbar.
2TI 2:25 Muno payao saumambe irati vatano nanawirati wonayo apa ananyao raije mansai, weye beker indamu Amisye po varore raugaje mai indamu usakinavo awa ayao kakaije rai ti ude unanta irati Amisye apa ayao tugae rai.
2TI 2:26 Weaveti awa ana wo ratantona nsarokir akato, muno unajivo Anakakai Akoe apa avirije rai. Avirije wato Anakakai Akoe po ratugar ti nsawa indamu po vatane maugavo arove ti utavondi apa bekero ngkakainoanive rai.
2TI 3:1 Timotius, syo raura kakavimbe nai: Arono munije ama akari mare mararai, anakotaro kakai manui rave indati nande no mine vone so.
2TI 3:2 Arono naije indati vatane inta apa bekobe mamo po rave taune bo ai kobe, muno vatane manuga manakoe doi bo rai. Mansararin muno ukangkamambe taune mansai. Wo vatano kaijinta maura tatugadi muno ubeto awa vatan anuinye awa ananyaowe raije ramu. Wo kove raura seo Amisye aije ramu, muno usambayambe Aije ramu.
2TI 3:3 Arono naije vatane ubekobeo awa arakove maije ramu, muno wonayo wo awa arakove maneme raijari. Wo vatano kaijinta maura tantunawi. Wo taune awa ana udave, awa ana udaura raeranande ramu, ti awa ayao kakaije miridi nseo. Usivuin dave muno wonayo ana ngkove rai.
2TI 3:4 Arono naije vatane wo awa arakove mansamavun. Wavave wo anakotaro wantukambe raije rave vayave. Mararin dave muno ubekero mansanasine ama marinsene bo rai, yara ubekero Amisye aije ramu.
2TI 3:5 Ube ponaibea ware utavondijo Amisye ai, weramu wonae Apa vambunino mo manuga ranigwano nggwanyine rai. Timotius, syare winsyisyaube vatane wato mansai!
2TI 3:6 Vatano nanawije inta uta usea yavare inta rai maninimbe, wo ayao angkari raura nanto wanya manuga mayondi mansai. Wanya umaso nawamo utairi jirati ayao kakaije rai muno awa bekero ngkakainoanive mo manuga rantutu dave. Weti maweso unanta sawa vatano angkari umaso apa ana datore rai.
2TI 3:7 Wanya umaso manayanambe indamu manyao rijati tutir, weramu Amisye apa ananyao tugae mamo unanta raije ramu.
2TI 3:8 Awa kurune umawe onawamo umarovave Amisye ai, maisyare muno arono wusyinoe anawae angkari inta, aya tame mirati Yanes muno Yambres, imarovave Musa ai no munijo Mesir. Kuruno angkari maisyare so awa ana wo ratantona ngkakainoanive muno awa anave ma tugae jewen.
2TI 3:9 Weramu wo vatane manuga raugabe awa ananyaowe raija nugoenta ramu, weye indati awa wantatukambeye mamo vatan tenambe wo raen kakavimbe, maisyare wusyinoe vatane wo Yanesa pe Yamberesa pe aya yantatukambeye raen to.
2TI 3:10 Timotius, winyamo ntavondijo inaija nugoenta to, ti nyo sya ananyaowe muno sya ana idaveye raen to. Muno nyo sya bekere muno sya anave raen tavon to, muno nyo raen rimuinyo vatan tenambe mai muno inatawandi mai arono awa ana udave mamai dainy, muno inatawandi anakotaro ngkakai nande rinaije rai.
2TI 3:11 Nyo raen vatane wo inave tatugadi muno siurijo manakoe nande rinai, maisyare nande rinai no munijo Antiokia muno Ikonium muno Listra. Sya siurijo inatawandi raije wato manakoe rave! Weramu Amisye po rinapaya rai tenambe to.
2TI 3:12 Tugae, vatan tenambe nanawirati wanave Yesus Kristus ai ti ubeker utavondi Apa bekere rai onawamo indati vatano kaijinta wo mave tatugadi.
2TI 3:13 Weramu vatano ukakainoanive muno vatano wangkarive indati awa ayao kakaije miridi nseo. Wo vatano kaijinta maponae, weramu indati kaijinta usakinav akare wo maponae tavon.
2TI 3:14 Weramu winyi Timotius, syare nyo ananyao tugae reamo raugaje naije raijar matuve tutir, namirati nyanave rai to, weye nyo nya kurune reansaen ivae.
2TI 3:15 Nyo Ayao Amisye raen arono winy mamaunoea ndea naiso. Wemi mo nanyao ti nakarikuga mbar wirati nyanave Yesus Kristus ai ti Po napaya irati nya ayao kakaije rai.
2TI 3:16 Ana ratoe no Ayao Amisye mamo Amisye pi po raugaje tenambe. Muno Ayao Amisye ngkov irati wansai weye mo wansanyao irati ayao tugae rai, mo wama ayao kakaije raroron kakavimbe wansai, mo wansanyao indamu wansakinavo wama ayao kakaije rai, muno mo wansanyao indamu wama ana wandave mamai no Amisye amune rai.
2TI 3:17 Wirati Amisye apa kawasae wamanapatambe Ai wamamo wantairi jirati Ayao Amisye rai indamu wambambunin wamo anakero kove rui vayave raijar.
2TI 4:1 Arono munije ama akari, Yesus Kristus indati pakare be akarive mine vone so rai tenambe. Arono naije Po ayao mamaisye rapatimugo vatan tenambe mai awa ana udave rai--nanawirati utantunana nene muno nanawirati ugwenen to. Wemi mbewar syare winyi Timotius nyo raurairive no Amisye amun muno Yesus Kristus, nyare nyo anakere so raijar tenambe no taiso:
2TI 4:2 Nyo Amisye apa ayaowe ravov. Nyanatatayaube indamu nyo ravov tutir: arono vatane manayanambe wo rarani dako, arono wonae rako. Nyo vatane awa ayao kakaije raura kakavimbe nanto mai, nyo mansanyao indamu usakinavo rai, muno nyo ananyao raugaje mai indamu manuga mbambunin. Nyo manyao mavabe muno saumambe.
2TI 4:3 Weye masyoto makareye indati vatano wanui wonayo Amisye apa ananyao nsarokire rai, yara utavondi taune awa bekere rai. Weti wo kuruno kaijinta makani wo manugande, nanawirati awa ananyao mamo mamaisyo taune awa bekere bo rai, weaveti manayanambe wo ananyao wato raraniv.
2TI 4:4 Weti wo Amisye apa ayao tugae rapaya ti ntami, yara wanave ayao umano mbe tugaive jewene obo rai.
2TI 4:5 Weramu Timotius, syare nya ana ndatantona mamo nsarokir no anakotaro rui vayave rai. Syare natawandi siurije rai, nyo Ayao Kovo Yesus Kristus ravovo vatano wanuije mansai, muno nyo anakero Amisye po raugaje naije raijar tutir ava mewen bintabo.
2TI 4:6 Risy Paulus, sya masyoto wene mo rinaugav nde mararai to. Kavinta sya mavuge nsororop, raurata irati anakotaro rameseo Amisye ai.
2TI 4:7 Anakero Amisye po raugaje rinaije, syo raijara mewen to. Syansanan vambunimbe to, muno inatawandi yava inanto unanuije ama marane rai kobe. Syo sya anave raijar matuve tutir.
2TI 4:8 Soamo Amisye po kovo manakoe ratayao ti ntuna mo rinanyut no munijo ntiti, weye sya ana idave mamai no Amun. Kovo namije mamo Amisye po raugaje rinai no arono Apa masyoto Po ayao mamaisye rapatimugo vatane mai awa ana udaveye rai. Amisye opamo apa dapatimuge mamai dave. Weti indati Po kove raugaje ribui inaije ramu, yara Po raugaje vatan tenambe mai, nanawirati ware ubekero wo Yesus Kristus aeno pakarei.
2TI 4:9 Ribeker syare nyavavere no rinui.
2TI 4:10 Sya arakove wo inapaya ti ribui no. Weye Kreseka poroto no munijo Galatia muno Titus poroto no munijo Dalamatia. Demas opamo bekero anakotaro mine vone so bo rai, weti po inapaya yara poroto kobe no munijo Tesalonika.
2TI 4:11 Soamo Lukas obo pi no inatavon. Weti syare nyoronto nyo Markus akani umba nyo auga da de rinai, weye syare po inasopan sya anakere so rai.
2TI 4:12 Syo Tikikus atutir poroto no munijo Epesus rai to.
2TI 4:13 Syo sya ansuno mamoane raugaje ntami no arakovo Karpus arijat no munijo Troas. Weti arono nyare nde rinai, syare nyo sya ansune wato raugav. Sya bukuge ntami tavon, syare nyo raugavere tavon. Bukuge umaso inta mamo maere kea veano ranari, omirati ibekero rai rave.
2TI 4:14 Aleksander, wepi po ananugo tambaga ranari, apa ana po rave rinai ngkakainoanive, weti indati Amisye po mangke raugaje ai mamaisyo apa ana po rave rarijati.
2TI 4:15 Timotius, syare winsyisyaube Aleksander wato ai, weye opamo marovave wama ananyaowe rai.
2TI 4:16 Arono manasyin ritet no akarijo Roma amune rai indamu syo vatane awa ana wo rangkivano rinaije rasakinav, naije sya arakove inta usayai inatavone ramu, yara wo inapaya ti ribui no. Ribe sambayambe mai, indamu vemo Amisye po mangke rasakinavo mai jinya.
2TI 4:17 Weramu Amisye tuna inautan muno Po vambunine raunande rinai indamu syo Ayao Kove ravov tutir ti vatano Yahudije jewene wo ranaun tenambe. Amisye po rinaeranande ti Po inapaya wene rai arono vatane ware wo inaubaisy.
2TI 4:18 Muno Amisye indati po inapaya irati anakotaro mamun rui vayave nande rinaije rai, muno Po rinaeranande yava Po rinaugav risiso no munijo ntiti, omamo Apa munijo be akarive rai mije. Weti syo ararimbea nuge nuganui. Amin.
2TI 4:19 Syo kove ranutugore Prisikila me ama anya Akwila pe yai, muno Onesiporusa apa yavaruga mai tenambe.
2TI 4:20 Soa arakovo Erastus no tawan no munijo Korintus. Muno arakovo Tropimus pamo syo apaya ti no no munijo Miletus weye gwanen dave.
2TI 4:21 Embayo ovare nande rainy, ribeker syare winyavave ra nde no so. Wapa arakovo Eburusa pe Pudesa pe Linusa pe Klaudia me muno wapa arakove nao tenambe wo kove ranutugore nai.
2TI 4:22 Amisy Yesus tuna wasautan muno Apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
TIT 1:1 Risyirati Paulus, syo nyovara waowe so ratoe syo ranutugore Titus winai. Risyamo syanapatambe Amisye ai muno Yesus Kristus po inatutir indamu syo Apa ayaowe raura. Po inatutir indamu syo vatano Amisye po mansatayaowe maugavo awa anave raija ntubai mbambunin, muno indamu unanta irati Amisye apa ayao tugae rai muno utavondi Apa bekere rai.
TIT 1:2 Syo mansanyao indamu mansanaveano Amisye amen, wepi po kovo nuge nuganuije raunande wansai. Kovo nuge nuganuije somamo Amisye po raurairive wansai arono munije so ranari rainy. Wamanave Apa urairije umaso rai weye Opamo pangkarive jewen.
TIT 1:3 Soamo Amisye apa masyoto po rapatimu ndea mamaisy ti Po apa Ayao Kove raroron kakavimbe to. Muno Po anakere raugaje rinai indamu syo Ayao Kove umaso ravovo vatano wanuije mansai. Wama Amisy, wepi po wansapaya ayao kakaije rai, Po inatutiro anakere so rai.
TIT 1:4 Titus, winyamo maisyare taune sya arikainye pi winy, weye winyamo nyanave Yesus Kristus ai maisyare muno risyanave Ai. Syare kove muno saumane no no Injayo Amisy muno Yesus Kristus, wepi po wansapaya ayao kakaije rai, no wansautan tenambe.
TIT 1:5 Sya arakovo Titus, arono wusyinoe syo napaya ti wino no nupatimugo Kreta ratuije indamu anakero syo raija dainye mamo nyo raijar muno nyo ratayao akato ra mamaisy. Syo natutir indamu nyo vatane inta matayao no munije ranteter indamu ube akarive anugano Amisye rai tetebe.
TIT 1:6 Arono nyo vatan inta aijaseo be akarive anugano Amisye inta rai, syare naemen irati ananyao so rai: syare akarije pamo apa ana po raveye ngkov indamu vemo vatane wo aura tatugadi nora. Apa wanya po raovane mamo intabo rave. Apa arikainye nawamo wanave Yesus Kristus ai, muno utavondijo ananuinye awa ananyao rai indamu vemo vatane wo maura inya.
TIT 1:7 Vatano be akarive anugano Amisye rai apa anakero po raijar umaso mamo Amisye pi po raugaje ai, weti syare apa ana po raveye ngkov, indamu vemo vatane wo aura tatugadi nora. Vemo ararin nora, vemo parijo vatano kaijinta mai nora, vemo maeno awije rai nora, vemo po sivuinye rave vatane mai nora, muno vemo po vatane mansaponae inda po doije ratande taune ai nora.
TIT 1:8 Yara syare apa ana dave ngkov taiso: Arono vatano marane ude, po mansaugav usea no apa yavar. Anayanambe ana ngkove obo rai, apa ana dave mamai dave muno anuga ngkakavin. Po taune apa ana daura muno apa ana daveye raeranande indamu vemo po ayao kakaije rave nora.
TIT 1:9 Po Amisye apa ayao tugae raijar matuve mamaisy irati ririmo raugaje aije rai to, indamu apa ananyao po raugaje vatane mai mamaisy muno nsarokibe, mo manuga raijasea mbambunin, muno indamu po ayaowe rasakinavo vatano nanawirati wo ananyao umaso raura tantunawije mansai.
TIT 1:10 Weye vatane wanui wonayo ananyao umaso rai. Taune awa ananyao ama ine meweno rai ti wo vatane mansaponae. Vatano angkarije umaso inta nawamo utavondi Yahudi awa koano sunat rai.
TIT 1:11 Syare vemo nyo varore raugaje mansai jinya, yara nyo mansopi ra umanin weye awa ananyaowe mamaisye ramu. Wo yavaruga wanave Yesus Kristus aije inta manuga raugabe ti wananepabe awa anave rai. Muno wo mansaponae indamu wo doije ratande taune mai.
TIT 1:12 Arono wusyinoe anawae inta, opamo nori rati nupatimugo Kreta, po rauranare so: “Vatano Kreta wangkarive tutir, onawamo maisyare makeo sivuinye wemaisy, sasokabe muno wononae ntapekan.”
TIT 1:13 Ayao umaso mamo mamai dave! Maisyare omai ti, syare nyo vatane wato manyao soowabe indamu utavondi ananyao tugae obo rai.
TIT 1:14 Vemo wo Yahudi awa ayao umano mbe tugaive jewene raraniv inya, muno vemo wo vatano wonayo Amisye apa ayao tugae raije awa ananyao raraniv inya.
TIT 1:15 Vatano are nawirati manuga ngkakavimbe, weamo ana inta raisyisyi mai jewen, yara anakotar tenambe mamo ngkakavimbe. Yara are nawirati manuga nggwambe, weamo anakotar tenambe mamo nggwambe mai. Wo kakai, kove raen kobe ramu, weye manuga muno awa ana wo ratantona nggwambe no Amisye amune rai.
TIT 1:16 Vatane wato wo raura ware, “Reamo Amisye aen,” weramu wangkarive, weye awa ana udaveye mamaisyo awa ana udaura umaso raije ramu. Mansanuga mamun muno ubeta Amisye aije jewen. Ranivara ware wo ana ngkove inta rave, weamo umamaisye ramu.
TIT 2:1 Weramu, sya arakovo Titus, syare nya ananyao nyo raura mamo mamaisy irati Amisye apa ananyao nsarokire obo rai.
TIT 2:2 Ribeker syare nyo anya ananuinye mansanyao indamu wo taune awa ana udaura, awa ana udave raeranande mavabe indamu vemo wo ayao kakaije inta rave nora. Syare awa anaube ngko dave ti vatane wo maura titive. Muno syare wanave Amisye ai matuve, umuinyo awa arakove mansai, muno matawandi siurije rai.
TIT 2:3 Maisyare wemaisy, nyo wanya ananuinye mansanyao tavon indamu awa ana udave ngko dave ti mamaisyo vatano wo Amisye asyanive mansamaisy. Vemo wo vatano kaijinta maura tatugadi nora muno vemo maeno awije rai nora. Yara wo vatane mansanyao indamu wo ana ngkove rarijat.
TIT 2:4 Wea umba wanya ananuinye umaso wo wanya kamurame mansanyao akato indamu ubekobe irati awa anya mai muno awa arikainye mai.
TIT 2:5 Syare wanya kamurame wo taune awa ana udaura, awa ana udave raeranande indamu vemo wo ayao kakaije rave nora. Vemo anaerere ugavo mansai nora. Yara wo awa yavaruga maeranande kobe, mansanuga ngkov, muno utavondijo awa anya awa ananyaowe rai. Syare wo anakotare umaso rarijat tenambe indamu vemo vatane wo ayao Amisye raura tantunawi nora.
TIT 2:6 Maisyare wemai tavon, nyo anya kamurame mansanyao tavon indamu taune awa ana udaura, awa ana udave raeranande indamu vemo wo ayao kakaije rave nora.
TIT 2:7 Titus, syare winyirati mbe unanuive anya kamurame mai indamu utavondi nya ana ndave ngkove rai tenambe. Arono nyo vatane mansanyaube, syare nyo manyao sarokibe, nanuga kakuive rautan.
TIT 2:8 Muno syare nya ananyao mamo mamai dave indamu vemo vatane inta wo naura tatugadi jinya. Indati nya marova usamane weye awa ayao wo naura tatugadi ama ine meweno rai.
TIT 2:9 Syare nyo ananyao raugaje vatano wanapatambe akari inta aije mansai, indamu ubeta awa akari apa ananyao rai tenambe indamu akari anayanambe mai. Yara vemo wo awa akari aura tatugadi nora.
TIT 2:10 Muno vemo wo awa akari apa ananuge inta ranaonoambe inya, yara wo apa anakotare raeranande mavabe wirati panave mai. Syare awa ana udave ngkov bintabo indamu vatano kaijinta wo raen ti manayanambe wama ananyaowe rai, wemi mo wama Amisyo po wansapaya ayao kakaije raije aura.
TIT 2:11 Soamo Amisye po apa kove raroron to: Po unanuije raneka indamu Po vatan tenambe mapaya ayao kakaije rai.
TIT 2:12 Po wansanyao indamu wamo wama ana wandave ngkakainoanive ransopi muno wamo wama bekero anakotaro mine so rai rapaya ra ntami. Amisye beker pare wamo taune wama ana wandaura, wama ana wandave raeranande indamu vemo wamo ayao kakaije rave nora, yara wama ana wandave mamai dave, muno wantavondi Amisye apa bekere rai tutir no mine so rai.
TIT 2:13 Weye arono wana no mine vone so, wansanaveano Amisye amen, wamo Apa kovo makare akato umu ranyut arono wama Amisyo Titi Yesus Kristus, wepirati po wansapaya ayao kakaije rai, pare pakare no mine vone so.
TIT 2:14 Po anasine raunandea kakai indamu Po wansapaya irati anakotaro ngkakai rai tenambe. Muno Po wansanuga ratayao ti ngkakavimbe indamu wamamo Apa kawasae nawirati wam, ti wambeke dave wamo ana ngkove rarijat.
TIT 2:15 Titus, ananyao syo ratoe tenambe somamo syare nyo raugaje vatane mai indamu utavondi rai. Are pirati ponayo ayao so rai, weamo nyo apa ayao kakaije raura kakavimbe ai. Mbemo nsamane inya, weye Amisye wepi po vambunine raugaje nai indamu nyo mansanyao, weti vemo vatane inta po naura tantunawi jinya!
TIT 3:1 Syare nyo raura nakato vatano wanave mai indamu maemen irati ayao so rai: Syare ubeta akarijo titi muno akarijo rui vayave una no mine so mansai muno utavondi awa ananyaowe rai tenambe. Muno wanatatayaube indamu wo anakero kove rui vayave raijar.
TIT 3:2 Vemo wo vatano kaijinta maura tantunawi nora. Vemo wayaowi nora, yara wayao saumambe. Vemo mansararin nora, yara mansanuga mpaaje irati vatane mansai tenambe.
TIT 3:3 Arono wusyinoe wamamo wamantatukambe muno wansosobe muno wantavondi Amisye apa ayao raije ramu. Arono naije wantavondi wansanasine ama bekere muno ama marinsene obo rai. Wansanuga ngkakaijo vatano kaijinta mai muno wamparijo mai. Wansanuga mamuno mai muno onawamo manuga mamuno wansai tavon.
TIT 3:4 Weramu Amisye aemeno wansai, weti Po apa muinye rarorono wansai. Opamo po wansapaya wama ayao kakaije rai.
TIT 3:5 Wama ana wandave ti ngkove mbewar ti Amisye po wansapaya ayao kakaije rai omamo jewen, yara Po wansapaya ayao kakaije rai weye aemeno wansai. Muno Apa Anawayo Vambunine mo wama ayao kakai rarondom no wansanuga rai, Mo wansanuga ranigwan ti nggwanyin akato muno Mo kovo wanyine raugaje wansai ti wangkovo wanyimbe.
TIT 3:6 Amisye po Anawayo Vambunine umaso raugaje wansai weye Yesus Kristus po wansapaya wama ayao kakaije rai to.
TIT 3:7 Wirati wansanaveano Kristus amen wepi indati Po kovo nuganuije raunande inda wamaura rai, weye Apa kove mo wansaveti wamamai no Amisye amune rai.
TIT 3:8 Sya ayao umaso no rai tugae. Syare nyo vatano wanave Amisye aije mansanyao indamu utavondi rai kobe. Syare ubekobe indamu wo ana ngkove rave tutir. Ananyaowe so ngkov irati vatan tenambe mansai.
TIT 3:9 Vatane inta manayanambe wayaowi anakotaro wantatukambe raije rai, muno wayaowi ayao aneno wusyine rai, muno wayaowi Ananyao Musa rai. Weramu Titus, vemo wintavondi mai nora, weye ayaowije umaso ama ine meweno rai, mo kove inta raugave ramu.
TIT 3:10 Are pirati payaowi ti po anugano Amisye raporabe jirum, weamo nyo raura ai inda po ransopi. Nyo raura ai susye intabo, jirum, weramu ranivara ponae po nya ayao raranivi, weamo nyo apaya vayave.
TIT 3:11 Wandaen vatano napije pamo akirive Amisye apa ayao tugae rai to. Muno taune pamo po apa ayao kakai raen, weramu po rave tutir.
TIT 3:12 Risyo arakovo Artemas we dako, Tikikus we dako, inta atutir pore wasai, weti arono de nande to, umbawe syare nyavave nde nyo rinapan no munijo Nikopolis. Ribeker siso no munijo namije yava embayo ovare poen dati.
TIT 3:13 Syare nyo arakovo Senas, wepirati vatano akarikuga mbaro ananyao Roma rai, muno arakovo Apolos yaeranande aya ibekedaije rai indamu yo aya unanui anya rave tutir.
TIT 3:14 Vemo arakovo wanave Yesus aije awa ana wo rave ama ine meweno rai nora, yara syare wo ana ngkove rave tutir muno wo vatano awa ananuge meweno maije maeranande.
TIT 3:15 Sya arakovo utavondijo rinai no so wo kove ranutugore Titus nai. Syare nyo kove raura ririma arakovo wanave mansai. Amisye apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
PHM 1:1 Risyirati Paulus, syo nyovara waowe so ratoe more irati Pilemon winai. Winyamo sya arakovo inanuga no nai, winyirati nyo Amisye apa anakere raijar maisyare rinamaisy. Arakovo Timotius po kove ranutu nai tavon. Soamo risyamo rimakova no tanoano makova rai weye syo ayao Yesus Kristus ravov.
PHM 1:2 Syo kove ranutu tavon irati arakovo Apia rai muno arakovo Arkipus ai, opirati tavondi rinai rimo Amisye apa marova mansopi. Muno syo kove ranutu irati arakovo wanave Yesus Kristus ai nanawirati wanugan usambayambe no Pilemon nya yavare raije mansai tenambe.
PHM 1:3 Syare kove muno saumane no no wama Injayo Amisy muno wama Amisy Yesus Kristus no wasautan tenambe.
PHM 1:4 Arakovo Pilemon, syo kove raura seo Amisye aijo nai arono rui vayave ribe sambayambe,
PHM 1:5 weye ridaniv winyamo nyanave Amisy Yesus ai muno wimuiny irati Amisye apa kawasae mansai tenambe.
PHM 1:6 Arakove, wambe arakobe weye wamanave Yesus Kristus ai. Wambe arakobe ti ribe sambayambe indamu wama ana wandaene miridi nseo indamu wamo Amisye apa kovo manakoe raen tenambe, wemirati wamaura rai weye wambe intabove no Kristusa nui.
PHM 1:7 Sya arakove, nya muinye mo inanuga so raveti ranayanambe muno mbambunin, weye syo raen wimbekobeo Yesus apa kawasae mansai ti onawamo manayanambe.
PHM 1:8 Sya arakove, syare syo nanajo indamu nyo anakotaro mamaisye inta rave. Ranivara anakotaro mamaisy namije syare syo nantitidi rai, weamo syo nantitidi kai weye Kristus apa vambunine no irati rinai.
PHM 1:9 Weramu syonae syo nantitidi raiji, yara syo nanajo bayave weye rimuinyo rinsai kava. Syare naemeno rinai weye risyirati Paulus ribe vatan anuive to, muno ituna no tanoano makova rai weye ritavondi Yesus Kristus ai.
PHM 1:10 Weti syo nanajo bayave, maisyare so: Syare naemeno sya arikainyo Onesimusa ai. Syo Onesimus anyao ti panave Kristus ai arono rimakova so, weti risyamo ribe ajaive ai no Kristusa nui.
PHM 1:11 Wusyinoe Onesimus panapatambe nai mamaisye ramu. Weramu soamo anuga nggwanyin ti apa ana dave mamaisy, ti ngkovo winai muno ngkovo rinai tavon.
PHM 1:12 Soamo syo Onesimus atutir pakaore no winui jakato, weramu mangkeo rinai weye rimuinyo ai rave.
PHM 1:13 Syo raura kakavimbe: arikainye sopamo ibeke dave syo amavuga indamu panapatambe rinai. Syare po winanigwan po inaeranande risya makova so rai. Rinausiso makova weye syo Ayao Kovo Yesus Kristus ravov.
PHM 1:14 Weramu syonae syo Onesimus amavugi, ranivara nyo amayar ava. Weti ranivara nyare nyo Onesimus amayaro panapatambe rinai, weamo syare nyo rapatimu mamaisyo taune winya bekere bo rai. Syonae syo nantitidi.
PHM 1:15 Syo ratantona Onesimus puje naora vavai somamo mamaisyo Amisye apa bekere rai, indamu Onesimus pakanande nai to weamo no narijata nuge nuganui.
PHM 1:16 Wusyinoe nyo Onesimus atantona nyare opamo arikainyo aro pa. Weramu soamo be arove obo rai jewen, yara opamo wama arakovo panave Yesus ai inta pije tavon. Risyamo rimuinyo ai rave, weramu sya muinye mamaun, yara winya muinyo ai manakoe weye opamo nya arikainyo panapatambe naije pa muno opamo nya arakovo ripanave Amisy Yesus ai kava.
PHM 1:17 Nyo rinaen nyare risyamo ribe arakobe nai no Yesus Kristus ai, weti syare nyo Onesimus augave siso nya yavare rai, maisyare muno wusyinoe nyo rinauga to wemaisy.
PHM 1:18 Soamo inaneme raneka indamu Onesimusa po ana inta raveti kakai nai rako, po nya doije inta rauga dako, weamo syo ranawan.
PHM 1:19 Taune inaneme veano ayaowe so ratoe inda mbe urairive nai: Risyirati Paulus, indati syo ravae akato nai vintabo. Weramu syare vemo nanimari nora: syo Ayao Kove ravovo nai omi mbewar nyaura kovo nuge nuganui rai.
PHM 1:20 Weti, arakove, koveamo nyo kove inta raugakare rinai no taiso: nyo Onesimus augave siso akato. Syare wimbeto sya ana syo raura rai weye rimbe arakobe no Amisy Yesus Kristusa nui. Wea indati rinanayanambe rave.
PHM 1:21 Syo nyovara waowe so ratoe weye syanave nai nyare wimbeto sya ayaowe rai. Muno syo naen nya ana nyo rave ama kove indati mo sya ana syo ranajoe so rakivan.
PHM 1:22 Umba sya ayao intabo mi som akato: syare nyo tanoane inta ratayao rinanyut. Weye arakove weabe sambayambe rinai ti, inanave Amisye amen Wepi indati po inapaya irati tanoano makova so rai indamu syore syo wasapan tenambe.
PHM 1:23 Arakovo Epaprasa po kove ranutugore nai. Wepirati pe ririmakova kava no tanoano makova so rai weye ririmanapatambe Yesus Kristus ai.
PHM 1:24 Muno Markusa pe Aristarkusa pe Demasa pe Lukasa pe wo kove raura nai tavon. Onawamo wo Amisye apa anakere raijaro rinatavon.
PHM 1:25 Amisy Yesus Kristus apa kove no wasautan tenambe. Risy, Paulus
HEB 1:1 Arono wusyinoe Amisye po apa anawae matayao ti wo Apa ayao raura wama aneno Yahudi mansai to. Po apa ayao raura rijati tutiro anawae mai muno Po rarorono maije ama kotare manui.
HEB 1:2 Weramu arono munije ama akari mararaije so umba payao de wansai no Apa Kavo ai. Apa Kavo so pi Amisye po apatimu indamu Po naumo warae muno mine so ranari tenambe. Muno Opirati Amisye po apatimu indamu apaura anakotar tenambe rai.
HEB 1:3 Apa Arikainye so pirati Amisye apa varo kovo ntiti raen no Ai, muno Opamo po Amisye amaisy, weti Amisye apa ana no ai tenambe raen no Apa Kavo ai tavon. Soamo Apa Kavo so po anakotaro mine tename so muno naumo warae raijanande tenambe, muno Po raeranande irati Apa ayao ama vambunine rautan. Arono kakai to indamu Po vatane wama ayao kakai rapaya, naije pakaseo no munijo ntiti, tuna no Amisyo Titi anem ngkove rai indamu be akarive atavon.
HEB 1:4 Maisyare wemaisy, Amisye po apa Kavo aijaseo titive naito Amisye mansakivan tenambe, mamaisyo Apa tamo Amisye po raugaje Ai rai. Apa tamo namije ntiti naito Amisy awa tame rakivan bintabo.
HEB 1:5 Weye Amisye po ayao namiso raura aje Apa naite inta ai jewen pare, “Masyoto unumeso Syo raura Naijamo: Winyirati Sya Arikainye pi Winy muno Risyirati Nya Injaya pi Risy.” Ayao umaso mamo Amisye po raura Apa Kavo Yesus obo ai. Muno Amisye apa ayao kaijinta maisyare somai tavon: “Indati Risyamo Apa Aja pi Risy, muno Syo awaino Sya Arikainy.” Arono Amisye po rauranare wemaisy, Po apa naite inta aura jewen.
HEB 1:6 Muno arono Amisye po apa Arikainyo Anui atutir de no mine so, Po raura pare: “Syare Sya naite ude tenambe indamu ubeaje Sya Arikainye so ai.”
HEB 1:7 Naito Amisy wenawamo Amisye po mansaura taiso: “Syo sya naite matutir wusya maisyare ovare amaisy, muno maisyare tanamo mbadurure ramaisy.”
HEB 1:8 Weramu Arikainyo Amisye pamo Amisye po raura nanto Ai no taiso: “Winyamo Amisye pi Winy! Winya mbe akarive rai ma indati ntoa nuge nuganui, Winyamo Akarijo Titi nya ana ndave mamai bintabo.
HEB 1:9 Winy mbekero ana mamaisye rai, yara nanuga mamuno anakotaro kakai rai tenambe. Wemi mbewar ti Risyi Nya Amisy syo napatimu indamu Syo naijaseo titive Nya arakove makivan, weti nanuga ranayanambe.”
HEB 1:10 Muno Amisye po raura nakato Apa Kavo ai pare: “Winyi Amisy, arono manasyin dave Winyirati nyo mine so ranari muno Nyo naumo warae ranari tavon.
HEB 1:11 Anakotare umaso indati rakanive vintabo ti raen akatoe ramu. Yara Winyamo no tawan tutir. Mine so muno naumo warae noa mbe wusyimbe to, maisyare ansuno noa mbe wusyimbe ramaisy.
HEB 1:12 Ansuno mbe wusyimbe vatane wo ranigwano ansuno nggwanyine rai. Maisyare wemaisy, Amisye nyo mine so muno naumo warae ranigwano wanyine rai. Weramu Winyamo mbe ninuwanive jewen. Nya kove ama marane ntami intai jewen, yara wino tawan tutira nuge nuganui.” Ayao umaso mamo Amisye po raura nanto Apa Kavo ai.
HEB 1:13 Muno Amisye po ayao namiso raura Apa Kavo ai tavon: “Nyaje ntuna no inanem ngkove rai java Syo Nya marova maveaje utantuna no najo ate rai indamu wimbe akarive mai.” Ayao umaso mamo Amisye po raura aje Apa naite inta ai jewen, yara Po raura nanto Apa Arikainye obo ai.
HEB 1:14 Naito Amisy onawamo anawayo wanapatambe Amisye ai tenambe nawa. Amisye po matutir indamu wo Apa kawasae maeranande, vatano nanawirati Amisye po matayao indamu awaura kovo nuge nuganui rai.
HEB 2:1 Maisyare omai ti, Yesus opamo titi, Po naito Amisye mansakivan tenambe, weti ribeke dave indamu Apa ananyao wamo rarani to mamo wamo raijar matuve, indamu vemo wamo wama anave rapaya ntami nora.
HEB 2:2 Arono wusyinoe ananyao Amisye mamo Apa naite inta wo raugaje wama anene mansai. Ayao naite umaso mamo mbe tanamamoambe vatane mansai, weti are pirati beto rai jewen yara ponayo rai, opamo mangke raugaje ai mamaisyo apa ana po rave rarijati.
HEB 2:3 Weti mangke mo wama anene mansakep arono wonayo ayao naito Amisye wo raugaje rai. Maisyare omaisy, wamamo ranivara wamonayo ayao kove rai, wemi mo kovo nuge nuganui raunande, weamo wanajivo wama mangke raora kakai! Weye Amisy Yesus taune pirati manasyimbe po ayao kove umaso ravov, muno Apa arakovo utavondi ai nanawirati wo ranauno taune mansamarikoame rai, wo ayao kove umaso raura nakato wansai.
HEB 2:4 Muno awa ayao wo Yesus aura mamo Amisye po raroron kakavimbe omamo ayao tugae ma no taiso: Po vambunine raugaje mai indamu wo anapaporainye kotare manui raroron indamu vatane wanave awa ayao udaura rai. Muno Po Anawayo Vambunine ama kovo vambunine raugaje terave mansai, mamaisyo taune Apa bekere rai.
HEB 2:5 Naito Amisy onanawamo indati ube akarive munijo wanyino makare rai jewen, munijo namirati wamayao dai wem. Ube akarive rai jewen weye Amisye po varore raugaje mansai ramu.
HEB 2:6 Yara Po vatane matayao indamu ube akarive. Maisyare Ayao Amisye ama mo ratoe inta mare: “Wakoe! Vatane onawamo vatan bayave nawa, muno awa tame meweno mai. Weramu Amisyo winy, naemeno mai muno Nyo maeranande!
HEB 2:7 Arono manasyimbe Nya naite titi wo vatane mansakivan. Weramu umba Nyo vatane maijaseo titive, Nyo tamo manakoe raugaje mai.
HEB 2:8 Muno Nyo vambunine raugaje mai indamu ube akarive anakotare rai tenambe.” Ayao umaso murairive mare Amisye po vatano mine so maijasea ube akarive anakotare rai tenambe; weti inta ntuna akirive mansai ramu, yara wo raijanande tenambe. Weramu naisoamo wamo ana umaso raen dainya nene; vatane ube akarive anakotare rai tenambe rainy.
HEB 2:9 Weramu wamo Yesus aen ivae! Wepirati anakotare umawe nde nande Ai to: arono paje no mine so rai be vatanbe we, naito Amisye nawamo titi wo akivan mamaumbe weramu no ra nugoenta ramu. Umba soamo Amisye po Yesus aijaseo titive, Po tamo manakoe raugaje Ai weye Yesus kakaijo vatane mai. Amisye apa kove manakoeyo wansai wemi mbewar ti Yesus kakaijo vatan tenambe wansai.
HEB 2:10 Amisye po anakotare ranari vintabo muno apaura rai tenambe indamu Po apa kovo ntiti raroron. Apa bekere mamo Po vatane wanui maijasea indamu Apa arikainye waino mai ti utavondi Apa kovo ntiti rai. Weti po Yesus apatimu indamu siuri muno kakai, wirati Yesus po unanuije rausiso indamu vatane usisa muni kove rai. Apa siurije mo aijaseo ti Opamo wama Akarijo mamai dave pije. Maisyare omaisy, Amisye po apatimu indamu siuri omamo mamaisy.
HEB 2:11 Yesus po wama ayao kakai wansanuga rarondom indamu ndandinit. Wepe wame wama Injae pamo intabo, Wepirati Amisy. Weti Yesus samane wansai jewen, yara Po wansawainamo Apa arakov.
HEB 2:12 Po raura nanto Amisye ai pare: “Risyo naura kakavimbe Sya arakove mansai, Risy kangkamambe Nai no anugane ama uga rai.”
HEB 2:13 Muno Yesus po raura tavon pare: “Risyamo syanave Amisye obo ai.” Muno pare: “Risyi so, muno arikainyo Amisye po maunande indamu utavondi Rinai utantuna rinatavon.”
HEB 2:14 Vatano Yesus po mawaino arikainye so wenanawamo vatan bayave nanawirati manasine nanto wene rai, weti Yesus be vatanbe indamu Po mansamaisy. Muno Po anasine raunanto indamu kakai indamu Po Anakakai Akoe, opi po wene raugav, apa vambunine raubaisy.
HEB 2:15 Yesus kakai indamu Po vatane mapaya wene ama vambunine rai. Weye arono wana no mine so rai, wamo wene rasyaniv tutir, muno wama yanive so mo wansaijar matuve. Weramu Yesus kakai to ti wamo wene rasyaniv akatoe ramu.
HEB 2:16 Soamo mbaro wansai mamo naito Amisye wenawirati Yesus po maeranande jewen, yara Po vatane wansaeranande, wamirati wansato siso aneno Abraham apa susye rai.
HEB 2:17 Wemi mbewar ti Yesus be vatanbe: beker ava Po apa arakove wansamaisyo anakotare rai tenambe. Be vatanbe Po wansamaisy indamu Opamo wama Syeno Titi anuga memen ntuna irati wansai muno beto Amisye ai apa anakero po raugaje Ai rai. Indamu Po wama ayao kakai ama mangke ranawan ti mpaya wansai wirati Po wansaugav wamakare Amisye ai.
HEB 2:18 Soamo Yesus po vatane wansaeranande arono wananta irati ana mo wansatopane rai, weye taune pamo siuri muno ana mo atopane ma Po raen to.
HEB 3:1 Sya arakovo wapanave Yesus Kristus ai, weapirati Amisye apa kawasae po wasawain indamu wasisa munijo ntiti rai, syo raura wasai: Syare wapo Yesus atantona rati. Opamo Amisye po atutir de no mine so rai indamu Po apa ayao raura wansai, muno Opamo wama Syeno Titi pije. Yesus so pirati wamanave Ai pije.
HEB 3:2 Opamo beto Amisye ai, Opi po atayao apa anakere rai, maisyare muno Musa beto Amisye ai ti po Amisye apa yavaruga maeranande, onawamo Amisye apa kawasae nanawije.
HEB 3:3 Weramu Yesus opamo titi Musa akivan. Wandaura so mamaisy, weye wandaen vatano po yavare ranari pamo panakoeve apa yavaro po ranarije rakivan.
HEB 3:4 Tugae, yavare nanentabo mamo vatan inta po ranari, weramu Po anakotare ranari tenambe pamo Amisye taunep.
HEB 3:5 Amisye po anakere raugaje Musa ai indamu po Amisye apa yavaruga maeranande. Muno Musa pamo beto Ai mavabe, maisyare vatano panapatambe apa akari apa yavaruga rai inta amaisy. Musa apa po rave so mbe ranameve ana rui indati nande no masyoto makare rai.
HEB 3:6 Weramu Kristus beto Amisye ai maisyare Amisye taune apa Arikainy, napi be akarive yavaruga Amisye rai tenambe. Weti are nawirati usisa Amisye apa yavaruga so rai? Sya arakove, vatano wamirati wansanuga ntindimu wansanave Amisye amen wamamo Apa yavaruga nawirati wam.
HEB 3:7 Weti syare wambeta Anawayo Vambunine ama ayao so rai mare: “Wadanide! Syare masyoto unumeso wapo Amisye anamote raraniv!
HEB 3:8 Vemo wasanuga matu nora, maisyare wapa aneno wusyine mansamaisy, nanawirati wonae ubeta Amisye ai muno manuga kantetoaro Ai arono wanya no nugo vabukane vono maninimbe.
HEB 3:9 Amisye pare, ‘Rinatawandi wapa anene mai to. Tume tename jirum wo raen ibekobeo mai tutir, weramu manuga matu ti ware wo inatopan.
HEB 3:10 Wemi mbewar riparijo mai, weye vatane so wonayo Rinai, muno wonae ubeta Sya ananyao raiji.
HEB 3:11 Weti ripari mangkebe, ti Syo raura patimuve syare: Vatane so indati awaura Sya kove rai jewen, namirati Syo ratayao indamu maneme mpaya awa anakere rai ti umainda una kovo saumane rautano wem.’ ”
HEB 3:12 Inya, sya arakove, syare wasyisyaube! Vemo weapamo inta nanuga ntairi ayao kakaije rai nora muno nyonae nyanave nora. Vemo inta nakirive Amisy wepi noa pitawabe ai nora.
HEB 3:13 Yara syare wapo wasanyao vambinibe indamu wapa anave Amisye ai ntindimu, indamu vemo weapamo inta nya ayao kakai mo naponae ti nanuga matu inya. Weti wapo wasanyao vambinibe masyote yanteter tutir arono masyote ta ntami so, weye ama varore indati mare nsopi kobe.
HEB 3:14 Ranivara wamo wama anave Amisye ai raijar tutir ava wene mo wansaugav, muno wama anave namije mamo ntindimu maisyare arono manasyin dave wamanave kobe wemaisy, weamo indati wantavondi wamaura Kristus apa kove rai.
HEB 3:15 Syare wasaemen irati Amisye apa ayao umawe rai: “Wadanide! Syare masyoto unumeso wapo Amisye anamote raraniv! Vemo wasanuga matu nora, maisyare wapa aneno wusyine mansamaisy, nanawirati wonae ubeta Amisye ai.”
HEB 3:16 Weti vatano wo Amisye anamote umaso raraniv weramu wonae ubeta Ai onawamo are nawije? Wenawamo vatano Musa po mansaugav ti wuje no munijo Mesir raora wenawije.
HEB 3:17 Wama anene umaso wonae ubeta Amisye ai, weti Amisye parijo mansaija tume tename jirum. Awa ayao kakaije ntapekano mansai ti ukakai kobe no nugo vabukane vono maninimbe weye Amisye apa mangke maje mai.
HEB 3:18 Muno vatane umaso wenawamo vatano Amisye po mansaura arono Po raura patimuve pare, “Vatane so indati usisa Sya munijo syo ratayao mansai rai jewen, namirati maneme mpaya awa anakere rai ti umainda una vayave wem.” Usisa Amisye apa munijo po ratayao rai jewen weye ubeta Aije ramu.
HEB 3:19 Maisyare omaisy, wandaen usisa rai ramu weye wonae wanave Amisye aiji.
HEB 4:1 Amisye purairirive pare po kove so raunande wansai indamu wamaura rai: omamo anakere mpaya wansai yara wamainda wana kovo saumane rautan. Varore ntami wansaija nene indamu wamaura kove umaso rai, weti syare wambekobe rave indamu wan tenambe wamo raijar indamu vemo vatane inta aumandi nora.
HEB 4:2 Amisye po apa Ayao Kove raugaje wansai maisyare muno Po raugaje wama aneno wusyine umawe mansai to wemaisy. Weramu wama anene wo ayao umaso raraniva marudi, mo kove inta raude mai jewen weye wanave Amisye ai jewen ti.
HEB 4:3 Vatano wamanave wamamo wamaura Amisye apa kove umaso rai, namirati wansaneme mpaya wama anakere rai yara wamainda wana kovo saumane rautan. Yara vatano wanave jewene nawamo awaura raije ramu, mamaisyo Amisye po raura so rai pare: “Weti ripari mangkebe, ti Syo raura patimuve syare: Vatane so indati awaura Sya kove rai jewen, namirati Syo ratayao indamu maneme mpaya awa anakere rai ti umainda una kovo saumane rautano wem.” Amisye apa kove umaso mamo Po ratayao arono Po mine so ranari kobeyoe.
HEB 4:4 Weye masyote kaujentabo Amisye po mine so ranari, maisyare Ayao Amisye ama mo ratoe inta mare: “Umba arono masyoto kaururum nande to, Amisye aneme mpaya Apa anakere rai tenambe, umba mainda no kovo saumane rautan.”
HEB 4:5 Wasaemen Amisye apa ayao umawe rai pare: “Vatane so indati awaura Sya kove rai jewen, namirati Syo ratayao indamu maneme mpaya awa anakere rai ti umainda una kovo saumane rautano wem.”
HEB 4:6 Wama anene wo Amisye apa Ayao Kove raranivo manasyimbe, weramu awaura kovo anakere mpaya mai namije rai jewen weye wonae wanave Aiji. Weramu Amisye purairive pare indati vatano kaijinta awaura rai.
HEB 4:7 Muno Po masyoto kaijinta rapatimu tavon, omamo masyoto unumeso. Anene umawe ukakai vintabo to, noa nugoenta rave umba Amisye po ayao so raugaje Daud ai pare: “Wadanide! Syare masyoto unumeso wapo Amisye anamote raraniv! Vemo wasanuga matu nora!”
HEB 4:8 Wama aneno wusyin Yosua po vatano Israel maugav usisa munijo Kanaan rai, weramu Kanaan omamo Amisye apa kovo po ratayao Apa kawasae mai ma jewena nene. Weye wama aneno wusyine utantuna no Kanaan mansanan ava masyoto Daud ai, naije umba Amisye po raura pare po masyoto kaijinta rapatimu indamu Apa kawasae awaura Apa kovo po ratayao mansai rai. Maisyare omaisy, wandaen Amisye apa masyoto po rapatimuge so omamo masyoto Yosua wema jewen.
HEB 4:9 Weti wandaen varore inta ntamija nene indamu Amisye apa kawasae awaura Apa kove rai, namirati awa anakere mpaya mai yara umainda una kovo saumane rautano wem.
HEB 4:10 Vatano are pirati apaura Amisye apa kove umaso rai, opamo aneme mpaya apa anakere rai yara mainda no kovo saumane rautan, maisyare muno Amisye amaisy arono Po apa anakero munije so ranarija mewen ti tuna vayave.
HEB 4:11 Maisyare omai ti, sya arakove, syare wambeke dave indamu wamaura kovo anakere mpaya wansai rai, wemi Amisye po ratayao indamu wantantuna atavon. Weramu vemo wamamo vatane inta beto Amisye ai jewen ti aumandi nora. Weye are pirati panave Amisye ai kobe jewen maisyare vatano Israel wusyinoe mansamaisy, indati apaura Amisye apa kove umaso rai kakai.
HEB 4:12 Ayao Amisye po raura mamo ayao njayaisy mo kovo nuge nuganui raugav, muno Apa ayao mamo mbambunin dave. Omamo raurata irati tija nsiu rani rani rai ramaisy, omi mo vatane anasine raukir ti manawadi no kabume rai, pae rai, nsiso no ene rai. Maisyare omaisy, Ayao Amisye nsiso kobe no vatane anuga rai ti mo apa ana datantona muno apa bekere raen tenambe.
HEB 4:13 Anakotaro Amisye po ranari no mine so inta ngkokaibe Amisye apa ana daene rai ramu. Yara anakotaro ngkokaibe raneka vintabo ti raen kakavimbe no Amisye amun. Muno arono munije ama akari wamo wama ayao kakai ranawan wamo raura kakavimbe no Amun.
HEB 4:14 Weti sya arakove, vemo wamo wama anave Amisye apa Kavo Yesus aije rapaya nora, yara wamo wama anave raijar matuve. Weye Yesus so pirati wama Syeno Titi pije, Opirati poroto siso no munijo ntiti to no Amisye amune rai to.
HEB 4:15 Wama Syeno Titi sopamo syeno pantatukambe pa jewen, yara Opamo syeno aemeno wansai weye Po wama mayondi raen. Weye arono Yesus no no mine so, anakotaro rui vayave mo vatane wansatopane mamo nande Ai tavon to, weramu Apa sasye wansai mamo Apa ayao kakai meweno Ai.
HEB 4:16 Yesus so pirati wama Syeno Titi pije weti vemo wanjani nora, yara wande vambunimbe indamu wamararai Amisye ai indamu wamo wama sambaya rave Ai. Weye Amisye aemeno wansai muno Opamo bekobe, weti indati Po apa muinye rarorono wansai muno Po wansaeranande wama ana nsosobe rai tenambe.
HEB 5:1 Syeno titi maisyare so: Vatane inta apatimu no vatano Yahudi awa yasyine rai indamu aijaseo syeno titi rai. Umba po anakero syene raijaro kawasae mansai no Amisye amun, maisyare so: arono vatane wo anakotare inta raugav, syeno titi po raunanto Amisye ai, muno po maere rameseo Amisye ai mansamarom indamu Amisye po awa ayao kakaije rapaya.
HEB 5:2 Syeno titi Yahudi aemeno apa arakove mansai weye taune anuga mayondi maisyare muno apa arakove awa ramaisy. Weti po mansanyao saumambe arono wantatukambe ti wo ayao kakai rave.
HEB 5:3 Syeno titi taune anuga mayondi wemi mbewar Amisye apa ayao maje indamu syene po anakotare ramero kawasae obo awa ayao kakai rai ramu, yara taune apa ayao kakai rai tavon.
HEB 5:4 Vatane inta taune po taune aijaseo syeno titi rai omamo mamaisye ramu. Yara Amisye obo pirati po vatane inta awaino anakero syeno titi rai umba mamaisy, maisyare muno Po Harun awaino syene rai no wusyinoe ramaisy.
HEB 5:5 Maisyare wemaisyamo Yesus Kristus tavon. Kristus opamo taune po taune aijaseo syeno titi rai ramu. Yara Amisye wepirati po aijaseo, Po raura Ai pare: “Masyoto unumeso Syo raura Naijamo: Winyirati Sya Arikainye pi Winy muno Risyirati Nya Injaya pi Risy.”
HEB 5:6 Muno Amisye apa daura ti ratoe tavon no anemo kaijinta rai pare, “Winyirati nawaino syene raija ntoa nuge nuganui, maisyare Melkisedek amaisy.”
HEB 5:7 Arono Yesus no no mine vone so rai, poyov muno Po Amisye awain akoeve Apa sambaya rai, weye Amisye obo pi bambunin Po apaya kakaije rai. Muno Amisye po apa sambaya umaso raraniv weye Yesus beto Ai anuga mpaaje rautan.
HEB 5:8 Yesus opirati Arikainyo Amisye pije, weramu Apa siurijo nande Ai mo anyao indamu beto Amisye apa bekere rai tenambe.
HEB 5:9 Muno Apa beto Amisye aije omamo mamai dave, maisyare omai ti Wepirati po kovo nuge nuganuije raugavo vatano nanawirati ubeto Ai mansai tenambe.
HEB 5:10 Amisye po Yesus awaino Syeno Titi, maisyare Melkisedek wusyinoe amaisy.
HEB 5:11 Sya arakove, ribeker syare syo anakotar manui inta raura wasai indamu ananyao Yesus muno Melkisedek umaso mbaro wasai. Weramu syo raura kakavimbe wasai omamo nsosobe rave, weye wapa ana wadatantona mamo mavave da nanto rai ramu.
HEB 5:12 Abo! Weapamo wapanave Amisye ai nugoenta to, weti syo rakarae weabe kurumbe wapo Apa ananyao raugaje mamo ama masyote mi so nto. Weramu tugae mamo syo wasaenamo wamaisyare arikainyo tuvanoe! Weti kove mamo vatane wo wasanyao Amisye apa ayao rai jakato rati, indamu Apa ananyao moto manasyine, jirume, mandeije wapo ranaun dijati. Weapamo wasaurata irati arikainyo tuvane inta ai, wepirati po anaisyo paparaisy rai dainy, yara po ukame obo raisya nene amaisy.
HEB 5:13 Vatano po ukame raisye pamo arikainyo tuvane pa, ti pantatukambe pare kakai mi rui muno kove mi rui?
HEB 5:14 Weramu anaisyo paparaisye mamo vatano apa akoe matu to wepi po raisy. Vatane so aurata irati vatano awa anave matu to. Onawamo wo ananyao tugae ratantona tutir, muno wo taune manuga raeranande indamu mbambunin. Weti wo kakai, kove raen.
HEB 6:1 Weti sya arakove, ibeker indamu wapa anave Kristus aije ntubai miridi nseo. Kristus apa ananyao raugaje wasai manasyimbe mamo wapo raen to, weti vemo watantuna ananyao ama ruke so bo raive tutir nora, yara soamo syare wapo ananyao ama miridi nseo ranyao tutir indamu wapa anave ntindimu. Kristus apa ananyao ama ruke mi so: ananyao wansakinavo wama ana wandave ti ngkakai rai; muno ananyao wamanave Amisye obo ai;
HEB 6:2 muno ananyao vatane maugasya kuvuni mana rai; muno ananyao aneme raijasea ntamijo vatane mai; muno ananyao vatane ukovakato no wene rai; muno ananyao Amisye apa mangke no tawan. Ananyao tenambe umaso mamo wama anave ama ruke mije.
HEB 6:3 Ranivara Amisye po wansamayar, indati wamo Apa ananyao ntiti raen.
HEB 6:4 Weramu vatano nanawirati makirive Kristus ai ti wo awa anave Aije rapaya ntami onawamo indati usakinav wakare Ai jakato kakai. Wakoe! Vatane wato nawamo Amisye apa vare mbaro manuga rai to, muno Apa kovo po raugaje mamo wo raen to, muno Apa Anawayo Vambunine mamo Po raugasya mansai to.
HEB 6:5 Muno Amisye apa ayao mamo wo raen to ware omamo ayao ngko dave mijem. Muno Apa vambunine mamo wo raen tavon to, namirati indati Po raroron manakoeve arono munije ama akari.
HEB 6:6 Wakoe! Ranivara vatane wato wo rapatimu ware wo awa anave rapaya ntami muno makirive Kristus ai, wea indati usakinav wakare Ai jakato kakai. Weye awa ana wo rave somamo maisyare wo Arikainyo Amisy auseo sawa rijati muno wo ave arikaimbe no vatano wanui mansamun.
HEB 6:7 Syo ananeneae inta raura so: Arono maruge maje mo mine rauwa, umba anare rayanyun dai mamo indati mo mano kove raunande vatano apave nawaisye rai ai. Mino namije amaura Amisye apa kove rai, weti rapararita vatano are nawirati manuga raneka Amisye ai mansai.
HEB 6:8 Weramu ranivara anansinao muno ininaije obo ntubai mine inta rai, weamo ama kove mewen dai. Indati Amisye po anaamatane inta rapatimugo mine umaso rai indamu taname mo ranen ti mangkur. Vatano nanawirati makirive Amisye ai onawamo maurata irati mino anansinao namije rai, weti indati Amisye po mangke raugaje mai.
HEB 6:9 Sya arakovo inanuga no wasai, syo raura taije maisy weramu risyanave wasai weapamo wasaurata irati mino anansinao umawe raije jewen. Yara anakotaro mamaisy muno ngkove wemirati wapo rave, mamaisyo vatano Amisye po mapaya awa ayao kakaije raije wo rave ramaisy.
HEB 6:10 Amisye opamo mamai dave. Weti animari jirati wapa anakero wapo raijaro Ai raije ramu. Muno aemen irati wapa muinyo wapo rarorono Ai rai arono wapo wapa arakovo wanave maeranande tenambe no wusyinoe ndea unumeso.
HEB 6:11 Reambeke dave indamu weapamo nanentabo wapo ana ngkove umaso raijar tutira ntoa ama marane rai, indamu ana wasanave ramen omamo indati wapo raijar.
HEB 6:12 Weramu vemo wapononae nora, yara wasatawandi tutir! Watavondi vatano ube unanuive wasai mai, nanawirati wanave matuve muno matawandi tutir ava unanta Amisye apa urairi daunande mansai rai.
HEB 6:13 Arono wusyinoe Amisye po urairije raokaisyo aneno Abraham ai, Po taune apa tame veano raokaisy weye Apa tame ntiti rave. Vatan inta titi seo rave po Amisye akivane jewen bayave, weti Amisye po taune apa tame obo veano Apa urairije raokaisy.
HEB 6:14 Apa urairijo po raugaje Abraham ai no taiso: “Syo raurairive syare Syo kove raugaje nai jaje, muno nya susyo nyo mampame indati wanui rave.”
HEB 6:15 Abraham atawandi po ranyut ava po ana Amisye po raurairive ai raija to.
HEB 6:16 Arono vatane ubeker wurairive patimuve, wo tamo ntiti veano raokaisy indamu vatano kaijinta wanave rai. Ranivara wo tamo ntiti veano raokaisy, weamo awa ana wo raura umaso mamo mbambunin dave, weti vatane wo ayao inta rasakinav akananto kakai.
HEB 6:17 Muno Amisye po raurairive patimuve tavon weye beker indamu vatano nanawirati Apa urairije nande mai wo raen kakavimbe: Amisye apa ana po raurairive mamo Po ranigwane ramu, yara teto Apa urairije rai tawan. Weti Po taune apa tame raura arono Po apa urairije raokaisy indamu Apa urairije mbambunin dave.
HEB 6:18 Amisye apa urairije mamo mamaisyo rai kobe, muno Apa ana po raurairive patimuve mamo mamaisyo rai tavon. Anakotare jirume umaso mbe ninuwanive jewen, weye Amisye pangkarive kakai. Apa urairije mo wansanuga raijasea mbambunin. Weti wanta wanggaugambe Ai indamu ana wansanave ramene indati wandaijar.
HEB 6:19 Wansanave ramen namije mamo mo wansanuga rantuna matuve Amisye ai ti wantanamanin, maisyare oramo kamintu inta rapinto ntuna matuve no mayan ate. Weti wansanave ramene mamo matu muno mbambunin weye Yesus puisyeve wansai siso no Yavaro Amisy munijo ntiti rai to, muno panawadi Po kaene nsawa unsanda Tanoano Ndandini Dave raije rapaya ti siso rai to. Soamo be syembe wansai no Amisye amune raija ntoa nuge nuganui, maisyare Melkisedek no wusyinoe amaisy.
HEB 7:1 Melkisedek opamo akarijo titi munijo Salem, muno opamo syeno panapatambe Amisyo Titi Rave ai. Tamo Melkisedek ama ine mare “akarijo titi mamaisy.” Muno apa tamo kaijinta mamo Akarijo Titi Salem, ama ine mare “akarijo titi po saumane raugavo mine so rai.” Arono wusyinoe aneno Abraham to marova rai, po akarijo titi wanui mapinde marova rai. Umba pakare, naije Melkisedek de po Abraham aovambe muno po Amisye anajo indamu Po kove raugaje Abraham ai. Weti Abraham po ananugo po raugavo apa marova mansaora no munijo marova rai raporar mbe abusyimbe umba po nake intabo raunanto Melkisedek ai.
HEB 7:3 Melkisedek sopamo apa ajae, apa akoe nayamo vatan inta po yaene ramu, muno apa anene awa tame ratoe ramu. Muno apa masyoto avaki muno apa masyoto kakai mamo vatan inta wo raeno intai ramu. Weti Melkisedek opamo syeno no tawan tutir, maisyare muno Arikainyo Amisye amaisy.
HEB 7:4 Weti wandaen Melkisedek opamo vatano panakoe pa, apa tame ntiti rave, weye Abraham beaje ai. Abraham pamo vatano Israel taune awa ajaya pije damu beaje Melkisedek umaso ai muno po ananugo po raugavo apa marova mansaora ama nake intabo raunande ai.
HEB 7:5 Weramu Ananyao Musa ama ayao inta mo ratoe mare syeno Yahudi mapatimu no susyo Lewi obo rai. Muno mo ratoe tavon mare arono vatano Yahudi wo awa nawaisye ama ine ranugande, weamo wo rapora abusyimbe ti wo nake intabo raunanto syeno Lewi mansai inda wisyisyo rai. Weti syeno Lewi wo nake intabo raugav no Yahudi mansai tenambe kai, weramu onawamo taune awa arakove nawa weye awa anene intabo, opirati Abraham.
HEB 7:6 Melkisedek pamo avaki no Lewi apa susye rai jewen, weramu tugaeyamo Abraham po ananuge ama nake intabo raunanto ai. Muno Melkisedek po Amisye apa kove raugaje Abraham ai, opi Amisye apa urairije ntuna ai.
HEB 7:7 Weti wandaen Melkisedek opamo titi Abraham akivan, weye wamo raenamo vatano po kove raugaje pamo vatano panakoe pije, yara vatano kove raugaje ai pamo vatano mamaun.
HEB 7:8 Weramu syeno mavaki no susyo Lewi rai onawamo titi tai maisye jewen. Wo romane nake intabo raugav, maisyare Melkisedek po raugav ramaisy, weramu syeno Lewi una tawane ramu, yara wene nande mai. Yara Melkisedek opamo Ayao Amisye mo ratoe mare no tawan.
HEB 7:9 Arono Abraham po romane nake intabo raunande Melkisedek ai, weamo Lewi taune po raunande ai tavon to ije.
HEB 7:10 Weye arono Lewi pana ano rainy, opamo no no apa aneno Abraham anasine rai to. Weti arono Abraham nanto Melkisedek ai, weamo Lewi siso to.
HEB 7:11 Arono Amisye po Ananyao Musa raugaje, po Lewi apa susye maijaseo ube syembe wo vatano Israel maugav indamu ubeta Ananyao Musa ama ananyao rai tenambe. Weramu syeno Lewi awa anakere mo vatane maveti umamai no Amisye amune raije ramu. Wemi mbewar ti Amisye po syeno kaijinta atayao. Syeno napije atayao no Lewi muno Harun aya susye raije ramu, yara po syeno Melkisedek amaisy.
HEB 7:12 Muno arono varoro syeno Lewi umaso ranigwan, weamo Ananyao Musa ranigwan tavon ti mbe tanamamoambe akatoe ramu.
HEB 7:13 Ana mbeti idaura no somamo wama Amisy Yesus, wepirati po varoro syeno namije ranigwan, Opamo avaki no susyo Lewi raije jewen. Yara vatan tenambe wo raen Yesus avaki no susyo Yehuda rai, muno susyo Yehuda mamo vatan inta aijaseo be syembe jewen bayave. Weye arono Musa po ananyao syene raugaje wama anene mansai, po inta raurave no susyo Yehuda raije ramu, yara po susyo Lewi obo ratayao anakero syene rai.
HEB 7:15 Weti arono syeno kaijinta tipu maisyare Melkisedek amaisy, wepirati wama Amisy Yesus, weamo mo raroron kakavimbe Ananyao Musa mamo ranigwan to.
HEB 7:16 Yesus aijaseo syene rai mamaisyo susyo mo syene rampame rai jewen. Yara Yesus aijaseo syene rai weye Opamo bambunin dave muno kova nuge nuganui.
HEB 7:17 Maisyare Ayao Amisye ama mo ratoe so ramaisy: Amisye pare, “Winyirati nawaino syene raija ntoa nuge nuganui, maisyare Melkisedek amaisy.”
HEB 7:18 Ananyao Musa mamo ranigwan to weye ama ananyao mbambunin kobe jewen, mo vatane maugavere Amisye aije ramu. Ama ananyao mbea marudi weye mo vatane maveti umamai no Amisye amune raije ramu. Wemi mbewar Amisye po ananyao wusyine umaso rapaya, yara soamo Po unanuijo wanyine raroron indamu wande wamararai Ai. Weaveti wansanaveano unanuijo wanyine so ramen weye ama kove mo kovo ananyao wusyine rakivan.
HEB 7:20 Arono syeno wanyine sop, wepirati Yesus, seo be syembe, Amisye po raurairive Ai pare indati be syembe ntoa nuge nuganui. Weramu syeno kaijinta onawamo Amisye po raurairive mai tai maisye jewen.
HEB 7:21 Amisye po raurairive patimuve Yesus ai arono seo be syembe pare, “Risyirati Amisy, Syo urairije so raokaisy: ‘Winyirati nawaino syene raija ntoa nuge nuganui.’ Syo urairije so ranigwane ramu, yara riteto rai tawan.”
HEB 7:22 Amisye purairive Yesus ai tai maisy, weti Yesus opi bewar wamo raen tugae urairijo wanyine somamo ngko dave mo urairijo wusyine rakivan.
HEB 7:23 Umba syo ayao kaijinta raura tavon taiso: Syeno varoro Lewi onawamo wanui arono wusyinoe mansanan ava unumeso, weramu wene nande mansai tenambe. Arono inta kakai, wea umba kaijinta po anigwan be syembe akato.
HEB 7:24 Weramu Yesus pamo kova nuge nuganui, weti vatan inta po anigwan be syembe akato jewen, yara Po anakero syene raijar tutir.
HEB 7:25 Yesus opamo kova nuge nuganui indamu payao terave nande Amisye ai wansai. Maisyare omai ti, Yesus bambunin indamu vatan tenambe are nawirati ude Amisye ai weye wanave Yesus ai wenawamo Po mansapaya kakaije rai no naiso muno ntoa nuge nuganui.
HEB 7:26 Yesus opamo Syeno Titi wepirati po wansaeranande ti mamaisy. Weye Opamo anuga ndandinit, ayao kakai meweno Ai. Amisye po auguje no vatano wo ayao kakai rave awa yasyine raora, Po aijaseo indamu Apa tuna raije mamo ntiti rave no munijo ntiti rai.
HEB 7:27 Yesus opamo po syeno titi kai rui vayave mansamaisye ramu. Onawamo wo maere rameseo Amisye ai masyote yanteter indamu ayao kakai rapaya, manasyimbe taune awa ayao kakai rai umba kawasae awa rai tavon. Weramu wama Syeno Titi Yesus po anakotare rameseo Amisye ai masyote yantetere jewen, yara Po taune anasine raunande indamu kakai omamo intabo kobe, umba ama kove ntamija nuge nuganui.
HEB 7:28 Arono wusyinoe Amisye po Ananyao Musa raugaje, vatano nanawirati maijasea syeno titi rai onawamo vatan bayave nawa, awa ayao kakaije no mansai. Ananyao Musa ntamija nugoenta rave, umba Amisye po urairijo wanyine raugaje akato, Po raurairive patimuve Apa Kavo ai indamu Po aijaseo syeno titi rai. Wama Syeno Titi Yesus sopamo anakotaro ngkakainoanive meweno Ai, yara Opamo mamai dave noa nuge nuganui.
HEB 8:1 Mbe mobe ti syayao dai jakato mi som: Wama Syeno Titi tuna no Amisyo Titi anem ngkove rai no munijo ntiti indamu be akarive atavon.
HEB 8:2 Po apa anakero syene raija no Yavaro Amisye ama Tanoano Ndandini Dave rai no no munijo ntiti. Omamo yavaro tugae wansambayambe rai, omirati vatane wo raijaro maneme rai jewen, yara Amisye taune po ranari.
HEB 8:3 Anakero raugaje syeno titi ai no taiso: po vatane awa anakotaro wo raugavere raunanto Amisye ai, muno po maere rameseo Amisye ai mansamarom tavon. Wama Syeno Titi Yesus po ana inta raunande Amisye ai tavon.
HEB 8:4 Arono Yesus no no mine vone so rai, Opamo awaino syene jewen, weye syeno Lewi una to, onawamo wo maere rameseo Amisye ai mamaisyo Ananyao Musa rai.
HEB 8:5 Syeno Lewi umaso awa anakero wo raijare mamo maisyare raname vayave ma, mbe rarorombe anakotaro no no munijo ntiti rai. Weye wasaemen arono Amisye po Musa atutir po randumo sambaya ranari, po raura aje ai taiso: “Inya! Winyo ranari mamaisyo Syo rarorono nai no unate rai ramai dave.”
HEB 8:6 Weramu anakero raugaje Yesus ai mamo ama kove ntiti rave, weti mamaisyo anakero syeno Lewi awa rai jewen. Weye urairijo wanyino Yesus po raokaisy omirati ngko dave mije, mo urairijo wusyino Musa po raugave rakivan. Weye urairijo wanyine mo kovo manakoe raugav, yara urairijo wusyine ama kove mamaun.
HEB 8:7 Ranivara urairijo manasyine mamo mamai dave to ratire, weamo urairijo wanyine mamo nde akato ramu. Weramu urairijo manasyine mamo mamai kobe rainy.
HEB 8:8 Muno Amisye po ayao kakai raen no Apa kawasae mansai, weti Po raura pare: “Wadanide! Arono ama masyoto nde nande, indati Risyo urairijo wanyine raokaisyo Israel mansai muno susyo Yehuda mansai.
HEB 8:9 Urairijo namije mamo mo urairijo Syo raokaisyo awa anene mansai no wusyinoe ramaisye jewen, arono Syo mansaugavuje munijo aro Mesir raora. Onawamo usai Sya urairi idaugaje mansai rai jewen. Wemi mbewar inakirive mai.
HEB 8:10 Weramu Risyamo syare syo urairijo wanyine raokaisyo vatano Israel mansai no masyoto rijat no taiso: Indati Syo sya ananyao raugasya no awa ana wo ratantona rai muno Syo ratoe no manuga rai. Indati Risyirati awa Amisy pi Risy, muno wenawamo Sya kawasae nanawije.
HEB 8:11 Weti indati wo awa arakovo yavaruga muno awa arakovo kaijo rui vayave mansanyao akatoe ramu indamu wo rinaen. Weye vatan tenambe indati wo rinaen: vatano mamaun muno vatano akokoe nao tenambe.
HEB 8:12 Indati Risyamo syo awa ana wo raveti ngkakai rapaya mansai, muno inakari makato irati awa ayao kakai rai jakatoe ramu.”
HEB 8:13 Soamo Amisye po urairijo wanyine raura, weye pare urairijo manasyine mbe wusyimbe to. Weti urairijo manasyine rapaya ra ntami.
HEB 9:1 Amisye apa urairijo manasyin po raugaje Apa kawasae mansai mamo mo koano sambayambe Ai raura kakavimbe muno mo mansanyao indamu randumo sambaya ranari.
HEB 9:2 Weti wo randumo sambaya ranari, ama tanoane jirum. Tanoano usye rawainamo Tanoano Ndandinit. Yawainye inta ntuna no tanoano namije rai, muno meja tavon, wemirati anaisyo roti raunanto Amisye ai ntuna ama vone rai.
HEB 9:3 Tanoano jirume mamo kaene ransawa ama unsanda rai. Tanoane so ama tame mi Tanoano Ndandini Dave.
HEB 9:4 Tanoano namije mamo tewa oramo emasije veano ranari ntuna rai, indamu syene wo kemenyano mbovove ramero rai. Muno Kasyamo Urairi Amisye ntuna no naije tavon, omamo emasije veano ratavan tenambe. Kasyame umaso ama uga mamo anakotare so randi rai: anomano emasije, wemirati anaisyo manna raugasya ntuna ama uga rai; muno Harun apa isyo ama isyume ntipu rai; muno orame vasye jirum, namirati Amisye apa ananyao abusyin ratoe rai ntuna rai.
HEB 9:5 Muno kasyame umaso ama vone mamo ana akokoe jirum, yawainamo kerub, yatotovo naito Amisye mansanyi, Amisye apa varo ngkovo ntiti ntipu aya yasyin. Muno aya pepake raneka sea no kasyame ama vone raora. Ama vone so ama tame mirati “ayao kakai rapaya.” Weramu soamo syo anakotare so raura tenambe jewen, yara idaura tumaimbe.
HEB 9:6 Weti randumo sambaya muno ama anakotaro no no ama uga rai mamo ratayao no tai maisy. Masyote yanteter syene wo awa anakere raijar no tanoano usye rai.
HEB 9:7 Weramu tanoano jirum, namirati rawaino Tanoano Ndandini Dave, omamo syeno titi obo pi siso rai. Muno apa siso rai mamo tume intabo, siso rai intabo vayave. Arono rui siso rai, po maere ama mavu raugav, indamu po raunanto Amisye ai taune apa ayao kakai rai muno kawasae awa ayao kakai rai, namirati wo rave weramu wantatukambe omamo ayao kakaije ma.
HEB 9:8 Maisyare wemaisy, Anawayo Vambunine mo raroron mare ranivara randumo sambaya wusyine umawe ta nteta nene muno urairijo wusyine mbe tanamamoambe vatane mansaija nene, weamo vatane usisa no Tanoano Ndandini Dave rai kakai.
HEB 9:9 Umaso mbe ananeneabe wansai no masyoto unumeso, ama ine no taiso: maero rameseo Amisye ai muno anakotaro kaijo raunanto Ai mo vatane mansanuga ravera ngkakavimbe ramu.
HEB 9:10 Ananyao wusyine mo koano anaisye raugaje, muno koano mana, muno koano manakea rarondom indamu usambayambe; weti koane so no vatane manakea vone obo rai. Vatane utavondi ananyao wusyine umaso rai java Amisye po apa ananyao wanyine veano ranigwan.
HEB 9:11 Yesus Kristus opamo de indamu be Syeno Titive po urairijo wanyine ama kove raugavo wansai. Soamo wama Syeno Titije so siso no yavaro sambaya munijo ntiti rai to, omi mamai dave muno ntiti jirati randumo sambaya wusyine umawe rakivan. Weye Apa yavaro sambaya mamo no no mine so rai jewen muno vatane wo ranari jewen.
HEB 9:12 Muno Kristus opamo siso no Tanoano Ndandini Dave rai. Weramu Po kambine, sapijo tuvane awa mavu raugave ramu. Yara Po taune apa mavu raugav, Po raunande intabo kobe indamu Po wama ayao kakai rapaya ngkakavino wansaija nuge nuganui.
HEB 9:13 Ananyao Musa mo raura mare vatano are nawirati awa ayao kakai nggwambe mansai no Amisye amun, weamo kambine, sapijo wo maotar awa mavu rakapaputinaje manakea rai, muno wo sapijo tuvane ramer ama kapume rataopondi manakea rai tavon indamu mo marondoma ukakavimbe.
HEB 9:14 Yara Yesus Kristus apa mavu mamai dave, mo mavu umawe rakivan, weti mo ayao kakai wansanuga so rarondom ti ngkakavimbe vintabo indamu wamanapatambe Amisyo noa pitawabe ai. Weye Kristus, wepirati apa ayao kakai meweno Ai, Po taune anasine raunande indamu kakai, Apa mavu nsororopo wansai, omamo raurata irati anakotaro rameseo Amisy ai. Anawayo Vambunin, wemirati no pitawabe, Omi mo vambunine raugaje Kristus ai indamu Po anasine raunande kakai.
HEB 9:15 Wemi mbewar ti Kristus po urairijo wanyine umawe raugav, indamu Opamo be marimbe Amisy ai muno vatane mansai. Wirati indamu vatano are nawirati Amisye po mawain, onawamo awaura Apa kovo ngko dave Po raurairive rai, wemirati noa nuge nuganui. Anakotare so nde nande weye Kristus kakai to, Apa kakaije mo vatane mansapaya irati awa ayao kakaijo wo rave arono urairi wusyine ta ntami we.
HEB 9:16 Vatano mine so wama koane inta maisyare so: Ranivara vatane inta apave ananuge inta rai umba beker pare po raugakaje apa arikainye mansai arono wene nande ai, weamo po apa bekere ratoe nyovara wao inta rai wusyimbe indamu arono apa masyoto wene nde toyamo vatane wo apa ananuge raosor mamaisyo apa bekere umawe rai. Weramu arono vatane umaso ta tunana nene, weamo apa ananuge raosoro apa arikainye mansai rainy.
HEB 9:18 Weti koane umaso mo raroron: Vatane inta apa wene omirati mo apa urairijo po ratoe raveti mamaisy. Muno Amisye apa urairijo manasyin maisyare wemaisy tavon, weye wene inta mo raokaisy arono mavu nsororop. No taiso:
HEB 9:19 Manasyimbe Musa po Amisye apa ananyao raura kakavimbe vatano Israel mansai vintabo. Umba po sapijo tuvan inta aubaisy, muno kambino anya inta tavon. Musa po aya mavu raugav, po mana veano raroyar. Umba po maere ama ananemane ransukapo umbai inta rai daugasyo daunsundi mavu so rai, po rakapaputinaje bukugo mo ananyao Amisy ratoe ama vone rai, muno vatano Israel makari rai tenambe.
HEB 9:20 Umba Musa po raura aje Israel mansai pare, “Somamo mavugo mo Amisye apa urairije so raokaisyo wasai pare indamu wabeta Apa ananyao rai tenambe.”
HEB 9:21 Maisyare wemai tavon, Musa po mavu rampapato randumo sambaya rai muno ama anakotaro ratayao sambaya rai rai vintabo.
HEB 9:22 Ananyao Musa mo mavuge raura mare kavintare anakotar tenambe mamo mavuge mirati mo rarondoma ngkakavimbe. Weti ranivara mavuge inta raugaje jewen, weamo vatane awa ayao kakai mamo rapaya ramu.
HEB 9:23 Randumo sambaya umawe muno ama anakotaro ntuna ama uga rai omamo raurata anakotaro kakui no no munijo ntiti rai. Anakotaro mine somamo maere awa mavu raijasea ngkaputinaje rai indamu ngkakavimbe. Weramu anakotaro kakui no no munijo ntiti ngkakavimbe omamo maere awa mavu mi mo rarondoma jewena, yara Kristus apa mavu, wemirati ntiti rave mamaisy.
HEB 9:24 Weye Tanoano Ndandini Dave vatane wo ranari umawe mamo Kristus siso rai jewen, weye wemamo mbe ranameve vayave irati yavaro sambaya tugae no no munijo ntiti rai. Yara Kristus siso munijo ntiti rai, soamo payao wansai no Injayo Amisy amune rai.
HEB 9:25 Syeno titi Yahudi nawamo tume yanteter usisa no Tanoano Ndandini Dave rai indamu wo maere awa mavu raugav wo raunanto Amisye ai. Weramu wama Syeno Titi Kristus opamo po taune apa mavu raugav po raunanto. Muno daunanto, daunanto rijati jewen, yara intabo kobe.
HEB 9:26 Weramu ranivara Kristus po anasine raunanto tutir datire, weamo Apa siuri ti kakai omamo nande tutir kobe no arono Amisye po nuge so ranari kobeyoea nde nande no naiso. Wakoe! Omamo mamaisye ramu! Yara Kristus de no mine so intabo kobe arono munije ama akari mararaije so, wirati Po anasine raunandea kakai indamu Po vatane awa ayao kakaije rapaya.
HEB 9:27 Amisye po vatane wansapatimu wangkakai mamo intabo kobe. Mewen to, marane mamo Po wansanajo wama ana wandave rai indamu Po ayao mamaisye rapatimugo wansai.
HEB 9:28 Kristus kakai intabo kobe tavon, Po anasine raunandea kakai indamu Po vatano wanui awa ayao kakai ranawan. Indati pakare intabo akato no mine so rai, omamo indamu Po ayao kakai ranawan akato ma jewen, yara indamu Po kove raugavo vatano rui nawirati wo anyute mansai indamu usisa Apa muni kove rai.
HEB 10:1 Ananyao Musa mbe ranameve anakotaro ngkovo makanande rai. Ananyao Musa maisyare raname ramaisy, yara anakotaro kakui ngkov no irati Kristus ai. Mamaisyo Ananyao Musa raijamo, anakotare rameseo Amisye ai omamo vatane wo rave tume yanteter. Weramu mo vatano ude usambayambe umaso maveti umamaisyo Amisye amune raije ramu.
HEB 10:2 Ranivara mo vatano usambayambe nanawije awa ayao kakai rarondom tugae ratire, weamo awa ayao kakai wo ranaun no manuga rai mamo mewen to. Muno ranivara anakotaro rameseo mo awa ayao kakai rarondom datire, weamo vatane wo anakotare rameseo tutibe tume yantetere ramu.
HEB 10:3 Weramu wandaene mamo awa sambaya wo anakotare rameseo Amisye ai tume yanteter namije mo maveti makari makato irati awa ayao kakai wusyine rai.
HEB 10:4 Weye sapije, kambine awa mavu mamo mo ayao kakai rapaya kakai.
HEB 10:5 Wemi mbewar arono Kristus de no mine so, Po raura nanto Ajayo Amisye ai taiso pare: “Injae Amisy, Winy nanuga no irati maero raotar muno anakotaro vatane wo raunanto Nai raije ramu. Vatane wo maere rameseo Nai muno wo ama mavu raunanto indamu ayao kakai rapaya, omirati mo nanuga raveti ranayanambe kobe jewen. Yara rinanasine somamo Nyo ratayao indamu Syo raunanto. Weti Syo raura syare, ‘Injae Amisy, Risyi so! Ride indamu Syo Nya mbekere rave mamaisy, maisyare Nya bukuge mo rinaura no ama ayao mo ratoe rai.’ ”
HEB 10:8 Kristus apa ayao umaso ama ine no tai rui? Manasyimbe payao pare, “Injae Amisy, Winy nanuga no irati maero raotar muno anakotaro vatane wo raunanto Nai raije ramu. Muno maere rameseo muno ama mavu raunanto indamu ayao kakai rapaya, omirati mo nanuga raveti ranayanambe kobe jewen.” Weramu Ananyao Musa mo vatane manyao indamu wo koane umaso rarijat tenambe, weti Kristus apa ayao noare rui?
HEB 10:9 Umba Po raura nakato pare, “Injae Amisy, Risyi so. Ride indamu Syo Nya mbekere rave mamaisy.” Ayao umaso mare ananyao wusyine mamo rapaya ntami to. Muno ama koano anakotare rameseo muno ama koano mavu raunanto Amisye ai omamo rapaya tavon. Umba Po ranigwan akato pamo Kristus taunep.
HEB 10:10 Weti Kristus po Amisye apa bekere rarijat ti Po taune anasine raunandea kakai, Po raunande intabo kobe. Apa ana po rave so mo wama ayao kakai rapaya wansai ti wangkakavimbe ntoa nuge nuganui.
HEB 10:11 Arono ananyao wusyin raijoe, syeno Yahudi nawamo usai no tewa orame ama usye rai indamu wo anakotare raunanto Amisye aijo kawasae mansai. Masyote yanteter wo anakere umaso raijar akato tutir, weramu wo raijara marudi, weye anakotaro rui vayave wo raunanto Amisye ai mamo mo ayao kakai rapaya kakai.
HEB 10:12 Weramu Kristus apa ana po raunanto Amisye ai mamo Po rave intabo kobe arono Po taune anasine raunandea kakai indamu Po ayao kakai rapaya. Muno Apa kakaije umaso mo kove raugavo vatane mansaija nuge nuganui. Arono Po apa anakere umaso raijara mewen to, umba seo no munijo ntiti rai, tuna no Ajayo Amisy anem ngkove rai indamu be akarive atavon.
HEB 10:13 Soamo Kristus tuna no naije Po ranyut ava Amisye po apa marova maveaje no Kristus ajo ate rai, indamu Kristus be akarive mai.
HEB 10:14 Po anasine raunande ti kakai intabo omamo mo vatane maveti umamai dave no Amisye amune raija nuge nuganui, nanawirati awa ayao kakai manuga Po rarondom indamu ndandinit.
HEB 10:15 Muno Anawayo Vambunine mo raura kakavimbe wansai mare anakotare umaso mamo no rai tugae. Ama ayao no taiso:
HEB 10:16 “Amisye po raura pare: ‘Risyamo syare syo urairijo wanyine raokaisyo Sya kawasae mansai no masyoto rijat no taiso: Indati Syo sya ananyao raugasya no manuga rai muno Syo ratoe no awa ana wo ratantona rai.
HEB 10:17 Indati awa ayao kakai muno awa ana udave mamune mamo inakari makato inta rai jakatoe ramu.’ ”
HEB 10:18 Soamo Amisye po wama ayao kakai rapaya to, weti indati wamo anakotare rameseo Ai maisyare wusyinoe ramaisy akatoe ramu.
HEB 10:19 Maisyare omai ti, sya arakove, wambambunin ti wansisa no Tanoano Ndandini Dave rai indamu wananta no Amisye amun. Yesus kakai ti Apa mavu nsororopo wansai wemirati mbewar ti wanjanive jewen.
HEB 10:20 Weye Po unanuijo wanyine inta rarae wansai, omirati wamo raito wanjaisyo rai. Weti kaene ransawa tanoane umaso ama unsanda rai mo wansaorai jakatoe ramu, yara wamo raron ti wansisa kobe. Muno Kristus taune anasine raurata kaene ransawa umaso rai, weye Po anasine raunandea kakai indamu Po unanuije raneka wansai wansisa Amisye ai.
HEB 10:21 Weti wamaura irati Syeno Titi inta ai, Wepirati be akarive Amisye apa yavaruga mansai tenambe. Opamo Yesus Kristus, muno Amisye apa yavaruga nawirati Apa kawasae wam.
HEB 10:22 Weti wade wamararai Amisy ai wama sambaya rai, wansanuga tugaive rautan muno wama anave ntindimu. Weye wama ayao kakai wansanuga rai mamo Kristus apa mavu mo rarondom, muno wansanasine mamo mana ndandinite veano rayajam bintabo to.
HEB 10:23 Arakove, wamo Kristus aura wamare wansanave amen, weti vemo wamamaundive Ai nora. Yara syare wama anave ntindimu, weye Amisye pamo teto Apa urairije rai tawan.
HEB 10:24 Syare wamo wansanyao vambinibe indamu wamo muinye raroron muno wamo ana ngkove rave tutir.
HEB 10:25 Abo! Arakove inta wanunugambe usambayambe akatoe ramu, yara wo rapaya to. Arakove, syare wamanunugambe wansambayambe Amisye ai omamo vemo wandapaya nora! Yara syare wamo wansanyao vambinibe indamu wansanuga mbambunin. Muno wamo rave tutir dave weye Kristus apa masyoto pakare raije mararai to.
HEB 10:26 Sya arakove, vemo wapo wapa anave Kristus aije rapaya ntami jinya! Weye ranivara wamo Apa ayao tugae raen to, weramu wamonayo rai jakato yara wamo ayao kakai rave tutir, wea indati ana mo wama ayao kakai rapaya wansai omamo mewen.
HEB 10:27 Muno ranivara wansakirive Amisy ai tai maisy, indati wanjani dave weye ana mo wansanyut no wama usye mamo nami so: mangkeo Amisye pare po rapatimu vatano mine so mansai, muno Apa tanamo mbadurur mo vatano umarovave Ai mansanen ti makanive.
HEB 10:28 Arono wusyinoe, ranivara vatane inta po Ananyao Musa rawatambe ti beto rai jewen, umba vatane jirum dako mandei dako wo aeno rai ti wo raura kakavimbe no awa akarije amun, weamo mangke raugaje vatano napije ai. Apa ayao kakai umaso mamo rapaya ai jewen, yara mangke raugaje ai indamu kakai.
HEB 10:29 Sya arakove, wadanide! Mangke wusyinoe maisyare wemaisy, weti wandaen vatano are nawirati wonayo Arikainyo Amisye ai indati awa mangke nande mai manakoe rave, mo mangke umawe rakivan bintabo! Yesus apa mavu omirati mo Amisye apa urairijo wanyine raokaisy, muno nsororop indamu mo vatano nanawije awa ayao kakai rarondom. Weramu onawamo wo Yesus ave arikaimbe, muno wo Apa mavu raura tantunawi ware omamo ana tamoene ma. Wo Anawayo Vambunine raura tantunawi tavon, Wemirati mo Amisye apa kove raugaje wansai. Tugae, vatane wato indati mangke raugaje mai!
HEB 10:30 Weye wamo raen Amisye wepirati po ayao so raura to pare: “Risyi syo kakai rasakinavo vatano wo kakai rave mansai. Taune Sya varore mije, indati Syo awa mangke raugaje mai.” Muno Po raura tavona pare, “Indati Syo sya kawasae manajo awa ana udave ti ngkov muno ngkakai rai.”
HEB 10:31 Wakoe! Wanjani dave vemo Amisyo noa pitawabe Apa mangke maje wansai!
HEB 10:32 Syare wasaemen wapa wusyinoe rai arono ayao kove mbaro wasanuga rai. Arono naije wapanave Kristus ai to, umba siurijo manakoe nande wasai weramu wasatawandi panyoambe rai tutir.
HEB 10:33 Intanamo vatane wo wasakaajian muno wo wasave tatugadi no vatano wanuije mansamun. Muno arono vatane wo wapa arakovo wanave mave tatugadi, watavondi wasiuri wapa arakove so matavon.
HEB 10:34 Arono wo wapa arakovo wanave Kristus aije inta mausiso makova tanoano makova rai to, wasaemeno mai ti wapo maeranande. Arono wo wapa ananuge raugavo wasaora tenambe, weapamo waparije ramu yara wasanayanambe, weye wapo raen indati weapaura ananugo ngkovo ntiti rai, omamo ntamija nuge nuganui.
HEB 10:35 Maisyare omai ti, vemo wapo wapa anave rapaya nora! Yara wasanuga ntindimu wapa anave rai, wea indati Amisye po ama ine raugaje wasai.
HEB 10:36 Weti syare wasatawandi indamu wapo Amisye apa bekere rarijat, wirati indamu Apa ana po raurairive indati wapaura rai.
HEB 10:37 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe mare: “Masyote mamo soa nggwaravainy akatoe ramu, yara kavinta nakato Vatano wapo anyute de nande. Opamo de maneai jewen.
HEB 10:38 Muno vatano nanawirati umamai no Inamune rai indati ukova nuge nuganui weye wanave. Weramu are nawirati makirive Rinai, indati inanayanambe mai jewen.”
HEB 10:39 Sya arakove, wamamo vatano mansakirive Amisy ai ti ukakai nawirati wama jewena. Yara wamamo vatano wamanave kobe, weti Amisye po wansapaya kakaije rai indamu wangkova no tawan.
HEB 11:1 Arakove, anave mamo maisyare so: wansanuga ntindimu Amisye ai, wamare anakotaro wansanave ramene mamo indati nande wansaneme rai, muno ana raeno wansami rai ma jewen, wamo raen omamo no tugae.
HEB 11:2 Wama aneno wusyine awa anave wemi mbewar Amisye anayanambe mai.
HEB 11:3 Muno wama anave wemi mbewar wamo munije tename so raen wamare Amisye pi po ranari anamote bo rai. Muno ana raeno wansamije rai jewene omirati Po raveano ana wamo raeno wansamije rai so ranari.
HEB 11:4 Aneno Habel apa anave mbewaramo po maere inta raotar po rameseo Amisye ai. Apa ana po raunanto Amisy ai mamo ngko dave, yara apa anuijo Kaina apa mamaisye ramu. Amisye anayanambe Habel apa ana po rameseo Aije rai muno Po apa anave raen, weti pare, “Habel mamai no Rinamune rai.” Habel opamo kakai to, weramu ndea unumeso apa ana po rave ngkino wansai tutir, weye apa anave mbe unanuive wansai.
HEB 11:5 Aneno Henok apa anave wemi mbewar wene nande ai ramu, yara Amisye de po augavo anasino kovo rautan tenambe to no munijo ntiti. Weti vatane wo akanija marudi, unanta ai jewen, weye Amisye po augaveto to. Ana nande ai som, Ayao Amisye mo ratoe mare arono Henok aijaseo rainyamo opamo vatano Amisye anayanambe ai.
HEB 11:6 Weramu vatano apa anave meweno ai opamo po Amisye anuga raveti ranayanambe ramu. Weye are pirati beker pare de mararai Amisye ai, opamo panave pare Amisye pamo no tugae, muno panave pare Amisye indati po kove raugaje vatano are pirati po akani Ai.
HEB 11:7 Aneno Noak apa anave mbewar ti beto Amisye apa ayaowe rai. Weye Amisye po ana nande no masyoto rijate raura Noak ai wusyimbe to pare manayam akoe indati njamo mine vone so rai vintabo. Noak beto Amisye ai ti po nyomane inta ranari indamu wepe apa yavaruga nawe usea rai ti umanutu ramu arono mana nseparo munije rai. Noak panave kobe Amisye ai, weti apa anave mbewar Amisye po raura pare Noak opamo mamai no Amune rai, yara Po mangke raugaje vatano mine vone so mansai.
HEB 11:8 Aneno Abraham apa anave mbewar ti beto Amisye ai arono Amisye po awain indamu to no munijo kaijinta rai, purairive pare, “Abraham, indati Syo munijo namije raunande nai indamu winyaura rai.” Weti Abraham puje taune apa munije raora, poroto kobe, weramu apa to rai mamo pantatukambe rai.
HEB 11:9 Muno Abraham apa anave mbewaramo arono nande no munijo Amisye po raurairiveowe, opamo tuna no naije maisyare vatano marano de amaisy. Abraham tuna no randume inta rai, muno apa kavo Isak muno apa ajavi Yakob itantuna randume rai tavon. Onayamo Amisye po apa urairi umawe raugaje yai tavon indamu ayaura mino namije rai tavon.
HEB 11:10 Abraham pamo atawandi tutir, weye apa ana po ranyute mamo mino namije ma jewena, yara beker tuna no munijo Amisye po ranari no munijo ntiti, wemirati ntuna matuve no tawan.
HEB 11:11 Abraham apa anave mbewar apa arikainye inta aeno ai. Weye Abraham opamo be vatan anuive rave to muno apa anamu Sara omamo wanya nte bayave ma, weramu Amisye po vambunine raugaje yai indamu yo arikainye inta avaki. Weye Abraham panave mbambunin no anuga rai pare Amisye teto Apa urairi rai mamai kobe.
HEB 11:12 Tugae, Abraham opamo be vatan anuive to, anasine mbambunin akato indamu po arikainye mansaen omamo mewen to. Weramu vatan intabo umaso pamo bakipambea apa susye ntapekan, awa wanui ratore kakai, maisyare tumo naumo warae ramaisy muno nayavo ntuna no mayane warave ramaisy.
HEB 11:13 Vatan tenambe umaso wanave kobe yava wene mo mauga to. Wo anakotaro uma Amisye po raurairiveowe raijare ramu, weramu manayanambe weye werato wo urairije ama masyote raen nggwaravaimbe to. Wo raura kakavimbe ware, “Reamamo reana no mine vone so maisyare vatano marano ude mansamaisy.”
HEB 11:14 Vatano wo raura taije maisy wo awa muni tawane rakani indamu una rai.
HEB 11:15 Weramu awa munijo wusyino wuje raora omamo makari makato rai ramu. Weye ranivara ubekero awa munijo wusyine umaso rai ratire, weamo maweso wakata rai.
HEB 11:16 Yara mansanuga nto irati munijo kaijinta rai, omamo no no munijo ntiti, ama kove mo munijo wusyine ama rakivan. Weti arono wo Amisye awaino awa Amisy, weamo Amisye samane maije ramu, weye tugae Po munije inta ratayao mai no munijo ntiti rai.
HEB 11:17 Abraham apa anave mbewar po apa kavo Isak augav indamu po ameseo Amisye ai, indamu Amisye po Abraham apa anave raen omamo tugae rako? Amisye po raurairive Abraham ai to pare, “Indati nya kavo Isak napiso Syo atayao indamu winanto irati susyo idaurairive nai we rai.” Amisye purairive tai maisy, weramu Abraham panatatayaube indamu po apa kavo intabo umaso aotar po ameseo Ai.
HEB 11:19 Weye Abraham po ratantona pare, “Ranivara Isak so kakai, wea indati Amisye bambunin po aijaseo kovakato.” Abraham pare beramu po Isak aotar, umba Amisye po apaya kakaije rai, weti somaisyamo kovakato no wene rai.
HEB 11:20 Umba aneno Isak apa anave mbewar po Amisye apa kovo makanande raurairive apa kavo Yakoba pe Esaua pe yai.
HEB 11:21 Aneno Yakob apa anave mbewar irati arono be vatan anuive to ti pararai kakai rai, po aneme raijaseo po kove raugaje Yusup apa arikainye jirume yai. Umba sambayambe beaje Amisye ai, teta nanto saroro apa isyo rai.
HEB 11:22 Aneno Yusup apa anave mbewar arono pararai kakai rai, po vatano Israel awa wuje no Mesir raura wusyimbe. Muno po ayao inta raura tavon indamu arono indati wuje, wo apa pae raugav tavon.
HEB 11:23 Anave mbewar arono Musa avakija jewen, apa vatan anui yo angkokaibe embae mandei, weye yo aen opamo arikainyo ko dave. Arono naije Akarijo Titi Firaon apa ayao maje indamu vatano Yahudi awa arikainyo anya mano aje maubaisy tenambe, weramu Musa apa vatan anui yo Firaon apa ayao so rasyanive ramu.
HEB 11:24 Musa apa anave mbewar arono panakoe to, ponae Firaon apa ajavi waino aiji.
HEB 11:25 Weti Musa tuna tutir no Firaon apa yavare rai jakatoe ramu weye ponae tavondi ayao kakai ama marinsene raiji weye ama marinsene ntamija nugoenta ramu. Yara po raura patimuve indamu tavondi Amisye apa kawasae awa siurije rai.
HEB 11:26 Musa po munijo Mesir ama romane ratantona ramu, pare ama ngkove mamo mamaun. Yara po siurije ratantona pare ranivara vatane wo aura tantunawi weye anaveano Mesias amen, ama ngkove mamo manakoe. Weye apa ana po ranyute mamo kovo Amisye indati po raugaje ai no masyoto rijat.
HEB 11:27 Musa apa anave mbewar puje munijo Mesir raora ti to kobe, yara po akarijo Mesir apa pari rasyanive ramu. Muno atawandi weye po Amisyo vatane wamo aeno wansamije rai jewen aen to.
HEB 11:28 Muno Musa apa anave mbewar beto Amisye apa ayao rai, weti po vatano Israel mansanyao indamu wo maero domba apa mavu veano awa yavare ama unsanda uje raiman indamu arono naito Amisyo po wene raugav paje no munijo Mesir, vemo po Israel awa arikainyo ananuiny maubai nora. Maisyare omaisy, Musa po vatano Israel manyao indamu wo Ono Paska rave.
HEB 11:29 Vatano Israel awa anave mbewar wo Mayano Nijam raotar maisyare wanya no mino ngkanene rai weye Amisye po mana umaso ratugar. Weramu arono vatano Mesir wo mawatan ava ware wo raotar tavon, naije kobe mayane mbuvar akare mo matatu vintabo ti umanutu.
HEB 11:30 Muno vatano Israel awa anave mbewar, munijo Yeriko ama yan akoe mandamisy arono usarirae daija masyote kaururum.
HEB 11:31 Anave mbewar wanya anaerer Rahap ngkakai jewen arono ama munijo Yeriko umaso mandamisy muno vatano wonae ubeta Amisye ai ugwenen bintabo. Weye Rahap so manave Amisye ai ti mo vatano Israel nanairati ije yo munije ranyanyuti yaugav inya no ama yavar, mo yaeranande.
HEB 11:32 Wakoe! Ranivara syare syo wama anene awa anave Amisye aije ratodi tenambe, indati syayao nggwaravain dave! Maisyare Gideon, Barak, Simson, Yepta, Daud, Samuel muno anawae Amisye tenambe.
HEB 11:33 Weti wama anene awa anave mbewar ti: wo akarijo titi munijo marane mapinde; wo ana mamaisye rave no munijo ube akarive raije rai; wo anakotaro Amisye po raurairive mai raija to; wo makeo singa ansopi ti po matao ramu.
HEB 11:34 Wo tanamo mbadurure rapamo ti mo mansanene ramu; unajiv ti awa marova wo maubaisyo awa anaiyu rai ramu. Manasine mayondi, weramu Amisye po vambunine raugaje mai. Usisa marova rai, Amisye apa vambunine rautan, ti wo awa marova marane mapinde.
HEB 11:35 Anave Amisye ai mbewar wanya inta nawamo awa arikainye ukovakato no wene ama uga rai. Vatano kaijinta onawamo wanave ntindimuve Amisye ai arono vatane wo mansewabe. Wo awa siurije umaso rawatambe ramu, weye ubeker ukovakato namirati kovo munijo ntiti obo rai.
HEB 11:36 Inta nawirati awa anave mbewar vatane wanaikebe mai muno wo manepati. Kaijinta onawamo maokaisyo waijo besi rai, mausiso makova tanoano makova rai.
HEB 11:37 Inta nawirati orame rave maepara ugwenen; inta nawirati gergaji rave maotara ugwenen; inta nawamo maubaisyo omake rai. Inta wanya awa ansuno domba muno kambine ama kea rautan, awa ananuge meweno mai, muno vatane wo mansave tatugadi muno wo mansewabe.
HEB 11:38 Unajiv no nugo vabukane vono maninimbe muno usea wasya no unate rai. Awa yavare meweno mai, yara usisa unaki no tinda muno atentemo rui mi unanta rai. Vatano ko dave umaso wo Amisye anuga raveti ranayanambe, weti wo vatano mine so mansakivan bintabo.
HEB 11:39 Anene umawe wenanawamo Amisye anayanambe mai tenambe weye wanave no tawano Ai. Weramu arono onawamo una no mine vone so rai, wo anakotaro uma Amisye po raurairiveowe raijare ramu.
HEB 11:40 Wo raijare ramu weye Amisye beker po kovo ngko dave inta ratayao wansai. Amisye apa bekere mi som: pare Apa ana po raurairive aneno wusyine mai indati nde nande arono wantavondi mai indamu wenawe wamaura rai kava. Wirati aneno wusyine maveti umamai dave wansatavon.
HEB 12:1 Sya arakove, vatano wusyine umaso wanui rave wo wansakijani, awa anave mbambunin mbe unanuive wansai indamu wantavondi Amisye ai kobe tavon. Weti wade wamo ana mangke wansai rapaya ntami, muno wamo ayao kakai rawatambe, wemi mo wansamune ransosobe. Yara wansatawandi wantavondi unanuijo Amisye po ratayao wansai rai, maisyare vatano wansanan panyoambe mansamaisy.
HEB 12:2 Muno syare wansami ntetero Yesus obo ai, Wepi po unanuije rausiso wansai indamu wamanave, muno Wepi po wansaeranande wama anave rai no manasyin ava nto ama marano matu wansai rai. Yesus atawandi siuri rai no inyo kapite rai, muno Po rawatambe ramu. Kakai no inyo kapite rai omamo mbe samaneve, weramu Yesus po samane umaso ratantona ramu weye kovo indati nande no marane obo mi Po ratantona. Soamo tuna no Injayo Amisy anem ngkove rai no munijo ntiti indamu be akarive atavon.
HEB 12:3 Wasaemen irati Yesus apa siurije rai, Opamo siuri arono vatano awa ayao kakai ntapekano mai umarovave Ai wo ave tatugadi. Syare wasaemen Apa siurije rai indamu arono siurije nande wasai, vemo wamayondi nora muno wasanuga mamaun nora.
HEB 12:4 Weye weamarovave ayao kakai mo wasatopane rai, weramu wapa mavu ntende rai jewen, muno vatane inta wo wasaubaisye jewen. Weti syare weasatawandi tutir.
HEB 12:5 Muno vemo wasanimari jirati Amisye apa ananyao so rai nora, wemirati Po raugaje wasai weye weapamo Apa arikainye nawirati weap. Apa ananyao no taiso: “Sya arikainy, syare wapo Sya ananyao raraniv arono Syo wapa ayao kakai raura kakavimbe nande wasai. Vemo wasanuga mamaun nora arono Syo wapa ayao kakai raroron kakavimbe wasai.
HEB 12:6 Weye vatano rimuinyo mansai nawamo Syo manepato Sya ayao rai. Muno are nawirati Sya arikainye waino mai nawamo Syo manepat indamu ubeta Sya ananyao rai.”
HEB 12:7 Wamo raen ajae mine so wo awa arikainye manepat arono awa ana wo rave ngkakai, weti ajae inta pamo indati po apa kavo anyanyut bayave jewen. Weti arono Amisye po wansanepat, weamo wansatawandi rai. Weye ranivara wamamo Amisye apa arikainyo waino wansai, weamo Po wansanepat.
HEB 12:8 Muno Po vatan tenambe nanawirati Apa arikainye waino mai manyao muno Po manepat. Weti ranivara winyamo Amisye po nanepate jewen, omamo mare winyamo Apa arikainyo tugae pi winya jewena.
HEB 12:9 Wan tenambe wamaura ajae una no mine so mansai, onawamo wo wansanyao muno wo wansanepat, ti wambeaje mai. Wambeaje wama injayo mine so mansai tai maisy, weti kove mamo wama Injayo no no munijo ntiti, wambeta Ai rave arono Po wansanyao, wirati wangkova nuge nuganui!
HEB 12:10 Wama injae mine so nawamo wo wansanyao muno wo wansanepat arono ta wambe arikaimbea nene mamaisyo awa ana wo ratantona ngkove rai. Weramu Amisye po wansanyao muno Po wansanepat omamo mamai dave, Po rave indamu ngkovo wansai, wirati wamamo vatano wansanuga ndandinit mo taune anuga ramaisy.
HEB 12:11 Arono rui wama Injayo Amisye po wansanepat, weamo wamoyov wama yorame rai. Weramu arono Po wansanepat, weamo ama marane mamo mo kove so raugavo wansai: mo kovo saumane raunande wansanuga rai muno mo wansanyao ti wama ana wandave mamaisy.
HEB 12:12 Maisyare omai ti, sya arakove, vemo wapa anave mayondi nora muno wasanuga mayondi nora, yara wapo wasanyao vambinibe ra wabambunin. Wasaurata irati vatano pansanan panyoambe ti to siso amaisy, opamo po anemo mayondi muno apa vukano ntutare raijasea mbambunin ti pansanan tutir.
HEB 12:13 Muno syare wapo Kristus arijat sarokibe, wirati indamu vatano wo wasarijade nanawirati awa anave mayondi indati maijasea ubambunin.
HEB 12:14 Syare wabeke dave indamu wasanuga nsaumano vatane mansai tenambe, muno wabeke dave indamu wasanuga ndandinit. Weye vatano manuga ndandinite jewen indati wo Amisye aene jewen.
HEB 12:15 Weti wabekobe rave indamu vemo inta nakirive Amisye apa kove rai nora. Muno vemo inta nya pari ntipu no wapa yasyine rai nora, weye vatano pari opamo maisyare moaro mamune ramaisy, weye po apa arakovo wanui awa anave ransosobe ti wo anakotaro ngkakainoanive rave.
HEB 12:16 Vemo weapamo inta nyo anaerere rave nora. Vemo inta nyonayo Amisye apa kove rai nora, maisyare Esau amai nora. Esau opamo arikainyo anui pije ti arono ajayo Isak pare kakai, indati apaura ajaya apa anakotare rai tenambe. Weramu ponayo apa kovo arikainyo anui umaso rai, yara po raunanto apa rijato Yakob ai, weye anuga ntento apa anaisye rai.
HEB 12:17 Umba masyoto rijat akato Esau po ajaya anajo indamu po apa kove raugaje ai. Po anajoa ami ngkaru ntende vone rai, weramu bea marudi. Weye ajaya ponae, ti varore inta no ai jakatoe ramu.
HEB 12:18 Weapamo wapa wade mararai Amisye ai omamo mo aneno wusyine awa ude mararai Ai ramaisye ramu. Weye arono ude mararai Unato Sinai rai, wo raene mi so: tanamo mbadurur muno kijaowe, kaumuro ntapekan muno ovaro panyoan dave nande.
HEB 12:19 Tavuna inta ngkin muno anamot akoe inta ngkinde mansai. Arono vatano Israel wo Amisye anamote umaso raraniv, ujani ti wo raura ware, “Vemo Amisye payao aje reansai jakato nora!”
HEB 12:20 Naije wo Amisye apa ananyao so raraniv taiso: “Anakotaro rui vayave mantukamo unate so rai--vatane pa rako maere pa rako--orame rave aepar da kakai.” Arono vatane wo ananyao mpanyoane umaso raraniv, awa vambunine meweno mansai kobe.
HEB 12:21 Israel awa ana wo ranyanyut arono naije mamo wo rasyaniv bintabo. Muno Musa tavon pare, “Risyamo ijani dave ti inanuga ntutar.”
HEB 12:22 Weramu, sya arakove, weapamo wade mararai Amisye ai no unate umawe rai jewen. Yara wade mararai Amisye ai no Unato Sion, namirati Yerusalem no no munijo ntiti. Wemamo Amisy, opi kova noa nuge nuganui, apa munije mije. Muno naito Amisye wanunugambe no naije, awa wanui nanto no ribuge manui rave, wo Amisye ararimbe manayanambe rautan.
HEB 12:23 Weapamo wade tavondi anugano Amisy no no munijo ntiti rai. Anugane somamo Amisye apa arikainy ananuiny awa ma, nanawirati awa tame ratoe nsiso bukugo munijo ntiti rai to. Muno watavondi vatano ugwenen to arono wusyinoe mansai, nanawirati awa ana udave ngkov no mine so muno Amisye po maveti umamai dave no munijo ntiti. Muno wade wasayai no Amisye amune rai, Wepirati po ayao mamaisye rapatimugo vatan tenambe awa ana udave rai.
HEB 12:24 Muno wade wasayai no Yesus amune rai tavon, Wepirati be marimbe de teto urairijo wanyine rai to. Muno Apa mavu nsororop arono kakai omamo mo kove raunande, mo aneno Habel apa mavu ntende rakivan. Weye Habel apa mavu nggwain indamu mo kakai rasakinavo vatano po aubaisye ai, yara Yesus apa mavu mo ayao kakai rapaya.
HEB 12:25 Sya arakove, wadanide! Vemo waponayo Napi payao nande wansai so Ai nora. Weye wama anene awa mangke nande mai arono wonae wo Musa aranivi, wepi po ayao Amisye raura no mine vone so rai. Yara Napi payao nande wansai so Pamo no rave no munijo ntiti pa! Weti ranivara wamo aranive jewenamo indati wamare wampaya Apa pari mangke rai obo ratire tao jewen!
HEB 12:26 Arono Amisye payao nanto Musa ai no Unato Sinai raijoe, anamote ngkin akoeve mo nuge rambayar. Weramu soamo Po raurairive pare po rave intabo akato indamu mine so rakanive vintabo. Pare: “Indati Syo nuge rambayar intabo akato, muno naumo warae tavon.”
HEB 12:27 Amisye apa ayao umaso ama ine mare anakotaro ranari tenambe mamo Po rangkiki java rakanive vintabo, wirati indamu anakotaro mangkiki kakai obo mirati no tawan.
HEB 12:28 Weti wade wamo kove raura seo Amisye ai weye wamamo Apa kawasaeyo be akarive wansai. Muno wana tawan weye anakotare inta mo wansangkiki ti mo wansapinde kakai. Wemi mbewar ti wamo Amisye ararimbe muno wambeaje Ai mamaisyo apa bekere rai. Muno wamo asyaniv,
HEB 12:29 weye arono Amisye po mangke raugaje, Opamo maisyare taname ramaisy, mo ana inta ranen mangkur ti rakanive vintabo.
HEB 13:1 Risyare weapamo wamuinyo wasai vambinibe tutir weye wabe arakobe no Kristus ai.
HEB 13:2 Muno arono vatano wapantatukambe mansai inta ude, syare wabekobe indamu wapo maugav usen no wapa yavar. Wasaemen arono wusyinoe vatan inta wo Amisye apa naite inta maugav usen no awa yavare rai, weramu wantatukambe are nawije!
HEB 13:3 Syare wasaemen irati wapa arakovo mausiso makova tanoano makova rai mansai. Muno wasaemen irati wapa arakovo nanawirati vatane wo mave tatugadi mansai. Wasaemeno wapa arakove umaso mansai maisyare watavondi wasiuri matavone wemaisy.
HEB 13:4 Syare vatan tenambe ubeaje irati awa vauname rai, weti anya nikijo apa anamu obo rarijat, muno wanya nikijo ama anap obo arijat. Weramu vatano are nawirati utavondi ananyao umaso rai jewen muno vatano rui vayave wo anaerere ugavo mansai onawamo Amisye po awa mangke ratayao manyut.
HEB 13:5 Vemo wasanuga nto doije rai nora, yara syare wasanayanambe vayave, wapare, “Ana rui mamaisyo rinai, namije nto.” Weye Amisye apa ana po raura to mi so, pare: “Risyamo inakirive nai ramu; Muno inaneme mpaya nai vayave ramu.”
HEB 13:6 Maisyare omai ti, wamamo wansanuga ntindimu wamare: “Amisye wepirati po rinaeranande, weti risyamo ijanive ramu. Anakotaro ngkakai vatano min bayave so wo rave inai, omamo syo rasyanive ramu.”
HEB 13:7 Weapamo vemo wasanimari wapa akarijo wo wasanyao Amisye apa ayao rai mansai nora. Syare wapo awa ana udave ranyanyuti, weye onawamo utavondi Amisye ai tutir ava wene mo maugav. Weti awa anave namije mamo mbe unanuive wasai inda wapa anave mo awa ramaisy.
HEB 13:8 Yesus Kristus be ninuwanive jewen. Arono wusyinoe, unumeso, muno ntoa nuge nuganui, Opamo be ninuwanive jewen bayave.
HEB 13:9 Sya arakove, vemo ananyao kotaro nsasyeo wama anave raije mo wansanuga raugabe ti wansosobe nora. Maisyare vatano Yahudi awa koano anaisye rai. Koane so ama kove meweno rai, weti vatane utavondi raija marudi, mo manuga raijasea mbambunine jewen. Yara Amisye apa kove obo mirati mo wansanuga raijasea mbambunin.
HEB 13:10 Vatano wamanave Kristus aije wamamo wamaura kove inta rai, mo koano Yahudi ama kove rakivan. Muno syeno Yahudi nanawirati wo anakotare rameseo no tewa orame rai utavondi kovo wamaura raije rai jewen.
HEB 13:11 Syeno titi Yahudi po maere ama mavu raugav siso no Tanoano Ndandini Dave rai indamu mo vatane awa ayao kakaije rapaya mai. Yara po maere ranasine ramauta vayave, po raugav to no munije ama akiri indamu ramero marambe.
HEB 13:12 Muno ana nande Yesus ai maisyare wemai tavon, weye Opamo kakai no munijo Yerusalem ama akiri indamu Apa mavu mo vatane awa ayao kakai rapaya mai, mo manuga raveti ngkakavimbe.
HEB 13:13 Sya arakove, wade wamo koano Yahudi rapaya vintabo indamu wantavondi Yesus ai no munije ama akiri. Muno wade wantavondi Ai apa siurije rai arono vatane wo aura tantunawi.
HEB 13:14 Weye soamo wama muni tawan no no mine so inta me ramu. Yara munijo makanande omirati wamo ranyuta, omamo no no munijo ntiti.
HEB 13:15 Maisyare omai ti, sya arakove, syare wangkangkamambe Amisye ai tutir, omamo wama anakotaro wamo raunanto Ai mije. Wamo kove raura seo Ai muno wamo Yesus Kristus apa kovo ntiti raura kakavimbe wansawa rai, weye Yesus Kristus be syembe wansai.
HEB 13:16 Weti wabekobe vatane mansai muno wapo wasaeranande vambinibe wemamo vemo wapo rapaya nora. Weye wapa ana wadave ngkove umaso raurata irati anakotaro wadaunanto Amisye ai, mo anuga raveti ranayanambe.
HEB 13:17 Syare wabeta wapa akari apa ayaowe rai muno wabeaje mai. Weye onawamo wapa akarijo wo wasaeranande indamu wano tawan no wapa anave rai. Wo awa anakere umaso raijaro panyoambe weye wo raen arono masyoto rijat indati usai no Amisye amun indamu Po manajo awa anakere umaso rai: mamai dako jewen dako? Ranivara wabeta wapa akari mansai, indati wo anakere raijaro manayanambe rautan. Yara jewen, wo anakere raijaro manimaumbe rautan, indati mo kove inta raugavo wasai ramu.
HEB 13:18 Reamamo reansanuga mo reama ana reandave raen, tugae inta ngkakainoanive ramu. Muno reambeke dave indamu anakotaro rui vayave reamo rave mamo mamai dave. Weti sya arakove, syare wasambayambe reansai tutir.
HEB 13:19 Risyamo ibeke dave indamu wapo sambaya rave Amisye ai, wapo anajo indamu syavave syakare wasai.
HEB 13:20 Syare Amisye tuna wansautan tenambe, Opi po kovo saumane raugaje wansai. Opamo po Amisy Yesus aijaseo kovakato no wene ama uga rai, muno Po Apa mavu veano urairijo wanyine raokaisyo wansaija ntoa nuge nuganui. Yesus Kristus sopamo wama Akarijo Titi po wansaeranande maisyare vatano po maero domba maeranande amaisy.
HEB 13:21 Risambayambe indamu Amisye po anakotaro kove rui vayave raugaje wasai indamu wapo Apa bekere rarijat. Yesus Kristus tuna wansanuga rai ti risambayambe syare Amisye po wansatayao indamu wamamo vatano wamo anayanambe raugavo Ai. Kangkamambe Yesus Kristus aija nuge nuganui! Amin.
HEB 13:22 Syare wabekobe indamu wapo sya ananyaowe so raraniv mavabe, weye sya nyovara wao so nggwaravainye ramu.
HEB 13:23 Syare wadaen wama arakovo Timotius pamo apaya irati tanoano makova rai to. Ranivara de nande to, indati syo augav pe ririmore rimo wasapan.
HEB 13:24 Syare wapo sya kove raura wapa akari mansai tenambe muno kawasae Amisy mansai vintabo. Wama arakovo una no munijo Italia so wo kove raura wasai tavon.
HEB 13:25 Amisye apa kove no wasautan tenambe.
JAM 1:1 Risyirati Yakobus, syanapatambe Injayo Amisye ai muno Amisy Yesus Kristus ai. Nyovara waowe so idatoe anugano Amisyo wano no mine so rui vayave wata wana rai, syo kove raura wasai.
JAM 1:2 Sya arakove weap! Arono rui rati siurijo kotare nande wasai, syare wasanayanambe vayave.
JAM 1:3 Weye wapo raen: ranivara wapanave Yesus Kristus ai tutir arono siurije nande wasai, wea indati wasanuga ntubai mbambunin indamu wasatawandijo siuri kotare rai.
JAM 1:4 Weti syare wasatawandi tutir ava wapo ama mane raijar, naijeamo watairijo rai tenambe to, weti ana inta meweno wasai jewenara mamaisyo wasai vintabo.
JAM 1:5 Weapamo are nyirati nyantukambe animaisye mi nyo rave inda mamaisye rai, weamo syare nyo ranajo Amisye ai. Indati Po nakarikuga raneka inda mbar ti nyo ana mamaisye raen aje. Weye Amisye bekobe vatane wansai tutudi muno aneme ndaradamo Po ana wandanajoe mamo Po raunande wansai kobe.
JAM 1:6 Arono wamo Amisye anajo, syare wamanave no tawan kobe, vemo wansanuga mamaundive rai nora. Weye vatano anuga mamaune pamo amaisyare mayano ovare po ramawi ti mbe aneaibe, ntanamanine kakai.
JAM 1:7 Vatano maisyare so apa ana po ratantona nsarokire ramu yara nanto nande. Pare po ana inta rave, weamo apa ana po ratantona mbe jirumbe, weye po ratantona no tawan no intabo rai jewen. Weti vemo po rakarae pare indati Amisye po ana inta raugaje aija, weramu indati jewen.
JAM 1:9 Arakovo are pirati apa ananuge meweno ai, syare ananibe! Weye Amisye po atayao inda Po aijaseo titive.
JAM 1:10 Yara syare vatano apa ananuge manui rave ananibe tavon arono Amisye po apaaje. Weye vatano apa ananuge manui indati kakai kobe, maisyare insumaije ama ugem raumandi ramaisy.
JAM 1:11 Weye uma seo apa mamoane mo raono, uge mayon ti ntaruran muno ama ngkenave raumandi. Maisyare omai tavon vatano apa ananuge raene apararita rai: Masyote anteter poroto po apa anakere raijar inda po doije ratande ai, weramu kavuratawe kakai kobe.
JAM 1:12 Kove ngkov irati vatano are pirati atawandi kobe tutir arono ana mo atopane nde ai. Weye Amisye po vatano napije aen pare apa atawandije mamaisy, wea indati Po ama ine raugaje ai, omirati kovo nuge nuganuijem. Tugae, omamo Amisye po raurairive pare Po raunande vatano are nawirati umuinyo Aije mansai tenambe.
JAM 1:13 Ranivara ana mo vatane matopane inta nande vatane inta ai, vemo po raura pare, “Syo ratantona Amisye pi po ana mo inatopane so raunande rinai,” wemai nora. Weye Amisye pamo anakotaro kakai mo atopane kakai muno taune Po vatane mansatopane meweno Ai.
JAM 1:14 Yara ana mo vatane atopane ntubai taune anuga rai maisyare so: manasyimbe bekero ngkakainoanive inta ntipu anuga rai, umba bekero ngkakainoanive umaso mi nsarirae ti mo atopan akato.
JAM 1:15 Arono bekero ngkakainoanive nseowa manakoe no anuga rai, mo ayao kakaije ravaki. Umba ayao kakai ntubai manakoe, indati mo weno nuge nuganuije raugavo vatano napije ai.
JAM 1:16 Weti sya arakovo inanuga no wasai, vemo ana pamponae inta mo wasanuga raugabe inya.
JAM 1:17 Anakotaro rui ngko dave muno mamai dave, omamo Injayo Amisye opi no no munijo ntiti Po raugaje tenambe. Muno Wepi po embae, tume, varo kaijinta no no naumo warae ranari tenambe. Anakotare umaso mamo namane inta mba dave, yara namane inta ngkaumur. Weramu Amisye pamo maisyare wemaisye ramu, weye Opamo be ninuwanive jewen muno Apa kove mamo ntami tawan tutir.
JAM 1:18 Po rapatimu pare wamamo taune Apa arikainye waino wansai weye wamanave Apa ayao tugae rai. Apa arikainye waino wansai indamu wamamo wantiti jirati anakotaro Po ranari rakivan bintabo.
JAM 1:19 Inya! Sya arakovo inanuga no wasai, wasaemen ananyaowe so rai: Syare vatan nanentabo pamo apa daraniv wemi manakoe, yara payao rasakinave mamo atawandi rai, muno pavave pari nora.
JAM 1:20 Weye vatano pari pamo po ana mamai no Amisye amune raije inta rave ramu.
JAM 1:21 Maisyare omai ti, wapa ana wadave ti nggwambe muno wapa ayao kakai ntapekane mamo wapo rapaya ra ntami. Umba syare wansanuga mpaaje, wabeto Amisye apa ayao namirati Po raugasyo wasanuga raije rai, weye wemirati mbambunin mo wasapaya wapa ayao kakaije rai.
JAM 1:22 Amisye apa ayao mamo vemo wadaraniv bayave inya, yara syare wabeta rai tavon. Weye ranivara wabeta rai jewen, weamo taune wapo wasaponae.
JAM 1:23 Are pirati po ayao Amisye raranibe vayave yara beto rai jewen, opamo aurata irati vatano amune raasibe no kansina rai.
JAM 1:24 Kavoe taune po amune raen dirive, poroto animari amune rai, amune maisyare rui?
JAM 1:25 Syare wapo Amisye apa ananyao ranyao mavabe weye omamo mamai dave muno mo vatane mapaya awa ayao kakai ama vambunine rai. Weti vemo vatane po raraniv bayave nora umba animari rai nora! Yara vatano po ananyao so ranyao tutir umba beto rai kobe, opamo Amisye indati po kove raugaje ai apa anakero po raijare rai tenambe.
JAM 1:26 Are pirati po ratantona pare, “Risyamo vatano tavondi Amisye ai mavabe,” weramu po taune apa ana po raura mamo po raeranande kobeye ramu, yara po ayao kakai raurave tavon, weamo mamaisye ramu. Vatane wato pangkarive taune ai muno apa tavondi Amisye aije mamo ama ine meweno rai.
JAM 1:27 Yara wamare Amisye po wansaen pare wamamo wantavondi Ai tugaive muno mamai dave, weamo wamo ananyao jirume so rarijat: Wamo arikainyo vavat muno wanya kavini mansaeranande awa siurije rai. Muno wamo taune wansanuga raeranande indamu vemo mine so ama anambe mo wansaugav mo wangkakai nora.
JAM 2:1 Sya arakove, wama Amisy Yesus Kristus ai, opamo titi rave, weapamo wapanave Ai weti wapare wabekobe irati vatano awa tame ntiti mai yara waponayo vatano mamaune mai, weamo mamaisye ramu.
JAM 2:2 Maisyare so: vatano apa ananuge manui inta po emasije inta rangkion muno po ansuno ngko dave rave umba de siso no wapa anugane rai, umba naije tavon vatano apa ananuge meweno aije inta de siso tavon, apa ansuno po rave mamai kobe jewen.
JAM 2:3 Umba vatano apa ansune ngko dave wapo atantona rave, weti wapo auseo tuna no kursi ngko dave rai, yara vatano apa ananuge meweno aije pamo wapo atutir wapare, “Nto nte no ratuije, jewenamo ntuna no aruri naije.”
JAM 2:4 Abo! Wabeanimaibe wapo inta namuinyo inta nai ratantona? Wapo vatane inta matayao wabe arakobe mai yara vatano kaijinta waponayo mai mamaisyo wapa ana wadatantona kakai rai.
JAM 2:5 Weti sya arakovo inanuga no wasai, syare wadanide! Vatano awa ananuge meweno mai no mine so nanawamo Amisye po matayao indamu awa anave Aije manakoe rave. Muno Po matayao indamu mato siso Apa kawasaeyo be akarive mansai matavon, maisyare Po raurairive vatano nanawirati umuinyo Aije mansai.
JAM 2:6 Weramu weapamo wapo wapa arakovo awa ananuge meweno maije mansaura tantunawi. Yara vatano awa ananuge manui wenawirati wo wasave tatugadi muno wo kakai rangkivano wasai no akarijo mine so amun.
JAM 2:7 Muno wenawirati wo Amisy Yesus Kristus aura tantunawi tavon, Opirati apaura wasai ti Po apa tamo ngko dave raunande indamu veano wasawain.
JAM 2:8 Ananyao ntiti mamo Ayao Amisye mo ratoe taiso: “Muiny irati nya arakove mansai maisyare muno taune wimuinyo taune nai wemaisy.” Ranivara wabeta ananyao ntiti umaso rai, weamo wapa ana wapo rave mamo mamaisy.
JAM 2:9 Weramu ranivara wabekobe irati vatano awa ananuge manui mansai yara waponayo vatano awa ananuge meweno maije mai, weamo wapo ayao kakaije rave weye wapo ananyao ntiti umawe rakanyoandi to ije.
JAM 2:10 Muno are pirati po Amisye apa ananyao intabo rakanyoan, omamo mamaisyo po ananyao tenambe rakanyoandi ramaisy.
JAM 2:11 Amisye po ananyao so raugaje wansai: “Vemo nyo anaerere rave inya.” Muno Po ananyao so raugaje tavon: “Vemo nyo vatane maubaisy inya.” Weti are pirati po anaerere rave ramu, yara po vatane inta aubaisy, weamo po Amisye apa ananyao tenambe rakanyoandi to ije. Indati Amisye po mangke raugaje ai.
JAM 2:12 Syare vatan nanentabo wamo wama ana wamo raura muno wama ana wamo rave raeranande, weye wamo raen Amisye indati po wansanajo rai tenambe indamu Po ayao mamaisye rapatimugo wansai mamaisyo Apa ananyao wemi mo vatane mapaya ayao kakaije ama vambunine rai.
JAM 2:13 Are pirati aemeno apa arakove maije jewen, indati arono munije ama akari Amisye aemeno aije ramu, yara Po mangke raugaje ai. Yara are pirati aemeno apa arakove mai, indati mangke Amisye mamo nande aije jewen.
JAM 2:14 Inya, sya arakove weap! Ranivara vatane inta po raura pare, “Syanave Amisye ai rave,” weramu apa ana po raijaro aneme rai meweno ai, weamo apa anave wato raen tai rui? Wamo raene jewen bayave, weye apa anave so mamaisye ramu, weti indati mo apaya apa ayao kakai raije ramu.
JAM 2:15 Maisyare so: arakove inta no no wapa yasyin, anya rako wanya rako, awa ansune meweno mai muno masyote yanteter anaisye meweno mai tavon.
JAM 2:16 Umba vatano kaijinta no no wapa yasyin po ansune, anaisye inta raunande vatane umaso aije ramu. Yara po raura awa bo rai nanto vatane umawe ai pare, “Arakove, Amisye tuna nautan! Syare nyo ansuno mamoane inta rave, muno anaisye ma ndai da man dave!” Abo! Mamaisye ramu, weye po apa arakove aeranande apa siurije umaso raije ramu.
JAM 2:17 Maisyare omai tavon, vatano are pirati pare panave Amisye ai, weramu apa ana daijaro aneme rai ma mewen, opamo apa anave wato mamo ana tamoene ma.
JAM 2:18 Vemo vatane inta po raura pare: “Vatano utavondi Amisye aije awa kotare jirum: Vatane inta wanave, yara vatano kaijinta wo ana raijaro maneme rai rave.” Weramu syo ayaowe rasakinav syare, “Vatano nyare nyanave winy, nya anave raen tai rui? Syo ana ndaijaro naneme rai inta raen no nai ramu, weti syo ratantona nyanave Amisye ai mamo inta no nai ramu. Weramu nyare nyo risya anave raena veti no taiso: Nyo sya ana ridaijaro inaneme rai raen dati, weye omirati mo sya anaveo Amisye aije raroron kakavimbe mijem.”
JAM 2:19 Wapanave wapare Amisye pamo intabo dave. Wapa anave wato ngko dave, weramu omamo mamai dainy. Weye anawayo kakaije awa wanave Amisye ai maisyare wemaisy tavon! Muno onawamo ujaniv ti ututar weye awa ana udave ngkakainoanive vintabo ti wo Amisye apa mangke rasyaniv.
JAM 2:20 Weapantukambe ravea! Wapo raura wapare wapanave weti wapa ana wadaijaro wasaneme rai ma jewen kai. Mamaisye ramu! Weti soamo syare syo raura kakavimbe wasai: wapa anave wato ama ine meweno raija.
JAM 2:21 Syare wasaemen wama aneno Abraham apa ana daijare rai. Abraham pare po apa kavo Isak aijar, po aotar po ameseo Amisye ai, wetiva Amisye pare, “Abraham, winya anave mamai to no Rinamun.”
JAM 2:22 Weti wandaen Abraham apa anave mamo po rarorono apa ana daijare rai. Muno wandaen tavon apa ana daijare wato mo apa anave raveti mamai dave.
JAM 2:23 Ana nande umaso mamo mamaisyo Ayao Amisye so rai mare: “Abraham panave kobe Amisye ai. Amisye po apa anave so raen, weti Po aveti mamai no Amune rai.” Maisyare omai ti, Abraham awainamo Amisye apa arakova pije.
JAM 2:24 Soamo mbaro wansai: vatane apa ana daijare mamo Amisye po raen umba Po aveti mamai no Amune rai. Maisyare omai ti, anave obo mamo mamai dainy.
JAM 2:25 Wapo wanya anaerer Rahap raen ntavon. Arono kawasae Israel usisa munijo Kanaan raijoe, Rahap umaso mo vatano yo nuge ranyanyuti yaugav inya no ama yavar muno mo yangkaokaibe umba nyajivo unanuijo kaijinta rai jakato. Umba Amisye po ama ana ndave umaso raen pare omamo mamai no Amune rai.
JAM 2:26 Syo ananeneae inta raura wasai no taiso: Wansanasine so ama anawayoe mewen dai, weamo wansanasine so ngkakai ti ntami. Maisyare omai tavon, ranivara wamanave weramu wama ana wandaijare mewen dai, wea wama anave umaso mamo inta no wansai ramu.
JAM 3:1 Sya arakove weap, vatano wabekero wabe kurumbe no anugano Amisye rai, vemo wanui nora. Weye wandaen kurune reamamo reama ana reandave mamo Amisye indati po reansanajo rai manakoeve vatano kaijinta awa rakivan no arono munije ama akari.
JAM 3:2 Vatan tenambe wama anakotaro ngkakai manui. Weramu ranivara vatane inta pamo ayao kakai muje awa raive jewen, opamo vatano mamai dave pije. Weti po taune awa raeranande, omamo po anasine raeranande tenambe to ije.
JAM 3:3 Syo ananeneae inta raura taiso: Wamo waije ransawa wama kuda awa rai indamu po wansaugav no unanuije rai mamaisyo wama mbekere rai. Waije mamo anakotaro mamaun, weramu ama vambunine manakoe weye kuda anasin ntenambe mbeto rai.
JAM 3:4 Muno ananeneae kaijinta mo ramaisy: Nyomane mamo anakotaro manakoe muno ama remese mamo anakotaro mamaun. Weramu vatane po remese raijar, wea umba po nyomano akokoeye so raparae ti manya ntavondi apa bekere rai. Ovaro akoe po ramawisy, weramu vatane po remese raveano nyomane raparae ti manya nsarokibe.
JAM 3:5 Syare syo ananeneae jirum umaso raura kakavimbe. Wansaunane aurata irati waijo ransawa kuda ai muno aurata irati nyomane ama remese rai tavon. Weye wansaunane pamo anakotaro mamaun dave no wansanasine rai, weramu apa vambunine manakoe. Muno ananeneae so mo ramaisy tavon: inyoe manui no yawa rai, tanamo mamaun nsawa raitoamo mo ranen ti rakanive.
JAM 3:6 Wansaunane aurata irati taname umaso rai. Anakakai Akoe opi po taname raindi wansaunane ai, weti wansaunane pamo ayao kakai manakoe no ai, muno po ayao kakai raugave sen ntairi jirati wansanasine so rai. Masyote anteter wano no mine so rai, wansaunane po ayao kakai raura tutir. Wansaunane pamo mamaun dave, weramu apa vambunino mo kakai raugave mamo manakoe.
JAM 3:7 Maere kotaro nsyisyaube--insani, tawae, muno jiane--vatane wo ranyaowa ngkokobea.
JAM 3:8 Weramu wansaunane pamo vatane inta po anyaowa kokobe kakai. Wansaunane pamo mamun dave, muno wamo aorai kakai. Tairi jirati mamuno mo vatano maugavo wene rai.
JAM 3:9 Wansaunane pamo wamo veano kove raura seo wama Injayo Amisye ai, weramu wamo rave wamanaamatambe wama vatane mansai tavon. Wamo rave tai maisyamo ngkove ramu! Wama vatane umaso nawamo Amisye po manari taune aname rarijati.
JAM 3:10 Tugae wansawa ma intabo ma, weramu intanamo wansawa umaso mo kove raura, yara inta nakato weamo wansawa umaso manaamatambe wama arakove mai. Vemo wambe tai mai nora!
JAM 3:11 Wasaemen: mana ndarere me mana nsakam me onayamo aya ami intabo ramu. Weti mana ndarere ama amije mamo no no yawa, muno mana nsakame ama amije mamo no no mayan.
JAM 3:12 Maisyare somaisy, mayane ama mana nsakam, yara ama mana ndarere jewen. Sya arakove, syare syo ananeneae umaso raura kakavimbe: vemo wansawa mamo mo ayao kove muno ayao kakai raura kava inya, yara wamo ayao kove obo raurana obo ngkobe. Muno ananeneae kaijinta mo ramaisy taiso: inyo ara mamo indati mo inyo saitune ama mane rauguje ramu. Muno inyo anggurije ma indati mo inyo ara ama mane rauguje ramu.
JAM 3:13 Are pirati pare Amisye apa ana ratantona ntiti muno apa kove no ai, weamo syare po raroron kakavimbe maisyare so: Syare apa ana dave mamo ngko dave, muno tavondi Amisye apa ana ratantona ntiti rai tutiro anuga mpaaje rautan.
JAM 3:14 Weramu are nyirati nanuga njoramo nya arakova ai muno wimbeker nseo tame rai, weamo vemo nararin dave nyare, “Risyamo inakari mba dave,” wenora. Nya ana ndaura umaso mamo nyayarurijabe Amisye apa ayao tugae rai.
JAM 3:15 Weye wapa parije muno wapa bekero seo tame rai omamo mamaisyo Amisye apa ana ratantona ntiti raije ramu, muno Wepi po raugaje wasai ramu. Yara mine so ama ma, ntavondi wasanuga ama bekero vatane rai, muno Anakakai Akoe wepi po raugaje wasai.
JAM 3:16 Vatano nanawirati upari rave muno wo taune maijaseo titive, onawamo wo sivuinye raveti ntipu muno wo anakotaro kakai rui vayave rave.
JAM 3:17 Yara Amisye apa ana ratantona ntiti Po raugaje vatane mai maisyare so: vatane so manuga ngkakavin muno manuga nsaumano vatane mansai. Wo vatane mantitidi jewen, yara ubekobe muno maemeno mai. Awa ana udave ngko tenambe, awa ayao sarokir muno wo vatane maponae ramu.
JAM 3:18 Ayao sauman raurata irati nyoamane kamije rai. Are pirati po kamije so ranyum, weamo indati po ama mane ranugan tavon. Maisyare omaisy, vatane wo ayao saumane bo raura, wea indati kovo saumane ntubai no wapa yasyine rai, ti mamaisyo Amisye amune rai.
JAM 4:1 Animaisye mi mo sivuinye muno ayaowi rausen no wapa yasyin? Ana mo raveti nsene mamo nami so: wabekero ananuge inta rai inda raveano wapa bekere rai. Wapa bekere umaso ntatupami no wasanuga rai tutir.
JAM 4:2 Wasanuga ntento ana inta rai weramu raunande wasaije ramu weti wapare wapo vatane maubaisy. Wabekero anakotare rai mo wasantutu dave ti wapo rakani, weramu wananto rai ramu weti umba wapayaowi muno wasivuiny. Wapaura inta rai jewen, weye wapo Amisye anajo ramu ti.
JAM 4:3 Wapo inta ranajo Ai, weramu Po raunande jewen weye wapa sambaya ama bekere ngko dainya muno wapo raveo taune wapa wasananibe bo rai ti.
JAM 4:4 Weapamo wasanuga ntento anakotaro mine so rai, weti wasaurata irati wanya mo ama anap apaya ti no yara nto nserer! Syare wapo raen: ranivara wabe arakobe mine so rai, omamo mare waponayo Amisye ai. Syo raura intabo akato: are pirati be arakobe mine so rai opamo Amisye apa marova pa.
JAM 4:5 Weti vemo wapo raura wapare Ayao Amisye so ama ine meweno rai jinya, wemi mare, “Wansanuga mamo Amisye po ranari to, weramu ama bekere manakoe rave.”
JAM 4:6 Amisye pamo apa kove manakoeve wansai, mo wansanuga ama bekere wato ama vambunine rakivan. Wemi mbewar ti Ayao Amisye mo raura mare: “Amisye kantetoaro vatano mararine mansai, yara Po kove raugaje irati vatano manuga mpaaje mansai.”
JAM 4:7 Maisyare omai ti, syare wabeaje Amisye ai muno wamarovave Anakakai Akoe ai, indamu Anakakai Akoe umaso nin kobe wasaora.
JAM 4:8 Wananta wapararai Amisye ai, indati Amisye de pararai wasai. Vatano wapa ayao kakai no wasai, syare wapo wapa ayao kakai wato ransopi. Vatano wasanuga mbe jirumbe, syare wapo wasanuga ratayao da ngkakavimbe.
JAM 4:9 Syare wapoyov muno wasanimaumbe weye wapa ayao kakaije ntapekan. Vemo wapugoeno wapa ayao kakaije rai jinya, yara wapoyov. Muno vemo wasananibe rai jinya, yara wasanimaumbe.
JAM 4:10 Wasanuga mpaaje no Amisye amune rai, indati Po wasaijasea titive.
JAM 4:11 Sya arakove, vemo wapo wasaura tantunawi vambinibe inya. Are nyirati nyo nya arakove inta aura tantunawi rako, nyanaikebe ai nyare apa ana dave ngkove ramu rako, weamo nyo Amisye apa ananyao raura tantunawi to ije. Weye arono nyo nya arakove aura tantunawi, weamo wimbeto Amisye apa ananyao raije jewen, muno mbeare somaisy nyo Apa ananyao so raura tantunawi, nyo rapatimu nyare ama ine meweno rai.
JAM 4:12 Amisye bo pi po apa ananyao raugaje wansai muno Wepi po wama ana wandave rapatimu rui mi ngkov muno rui mi ngkakai. Opamo apa vambunine no irati Ai indamu Po vatane maugav wakare kove rai muno Po weno kakai rapatimu. Weti vemo vatane inta nyo nya vatane inta apa mangke rapatimu nora. Winya varore ma jewena.
JAM 4:13 Arakove, weapamo inta wapare, “Unumeso rako sansiman dako, indati reanta no munije inta rai muno wano no naije tume intai wamo anakere raijar inda doije ratande wansai.” Weramu arakove, syare wadanide!
JAM 4:14 Weapamo wapantatukambe animaisye mirati sansimane pa nande wasai. Weapamo wasaurata irati kijaowe rai, wamerananta wandaeno we saon ti nto ti rakanive vayave.
JAM 4:15 Weramu wasararin, wakangkamambe wapa ana wapo rave rai. Omamo ngkove ramu. Yara syare wapo raura taiso: “Ranivara Amisye beker ti po kove raugaje reansai, wea indati wamo namije rave muno nami wato rave tavon.”
JAM 4:17 Ranivara nyo raen animaisye mirati nyo rave indamu mamaisy, weramu nyo rave jewen, omamo ayao kakaije mijem.
JAM 5:1 Vatano wapaura ananuge manui rai weap, syare wapo inaranide! Siurije indati mo wasakep, weti wapoyov muno wapanonae!
JAM 5:2 Wapa ananuge manui mamo mparakam muno wapa ansune ma katatindopane wo raisy.
JAM 5:3 Wapa emasije, perakije ngkararira wadaen to. Arono munije ama akari, ananugo ngkararir umaso mo wapa waparadaive raroron kakavimbe. Maisyare omai ti, indati ngkararire umaso mo wasanasine raisy maisyare taname mo wasanen. Weapo ananuge ranugandive vayave weramu munije so ama akari mare mararai.
JAM 5:4 Vatano wo wapa anakere raija no wapa nawaisye raije nawamo wapo awa doije rave mansavae ramu. Soamo wadanivije wo ranonae! Vatano wo wapa nawaisye ama ine ranunugambe ugwain ware, “Are nyo reansaeranande yo...!” Muno awa ugwaine so nto Amisye amarikoame rai to, Opirati apa vambunine ntiti rave.
JAM 5:5 Wapa ananuge manui ama manavane ma soa wano raija muno wasananibe rai no mine so. Weapamo maisyare maero sapi amaisy, wepi po anaisye raisy ava anasine makoeve, wea umba vatane wo aubaisy indamu wo aisy. Maisyare wemai tavon, weapamo indati Amisye po wasaubaisy.
JAM 5:6 Wapo mangke raugaje vatane mansai muno weapo mansao, weramu onawamo awa ayao kakai meweno mansai muno wo soowate inta rasakinavo wasai ramu.
JAM 5:7 Maisyare omai ti, sya arakove, wasatawandi yava nto Amisy Yesus pakare rai! Syare wapo vatano po nawaisye raperame apa atawandije raen: opamo nowo apa mino mo ama ine rauguje ranyut, muno atawandi yava maru maje, apa anare ama kamino wanyine ntipu rai jakato.
JAM 5:8 Syare weasatawandi tavon muno wasanuga ntindimu weye Amisy Yesus pakare mararai to.
JAM 5:9 Sya arakove, vemo wapo ayao kakai rantutibe wasai vambinibe inya indamu vemo Amisy Yesus po mangke rapatimugo wasai jinya. Wadanide! Apa masyoto de raije mararai kobe to, arono Po mangke rapatimugo vatane mai!
JAM 5:10 Arakove, syare wasaemen Amisye apa anawae wusyine mansai, nanawirati wo ayao Amisye po raugaje mai ravov. Onanawamo usiuri rave weramu matawandi rai tenambe. Maisyare omaisy, anawae umaso ube unanuive wansai indamu wansatawandi siurije rai tavon.
JAM 5:11 Vatano nanawirati matawandi siuri rai nawamo wamo mansaen wamare kove ngkove irati mai. Ayupija atawandi rave ma wadanaun to, muno wadaen arono Ayupija apa siuri mewen, Amisye po kovo manakoe raugaje ai. Weye Amisye pamo bekobe rave muno aemeno vatane mansai rave.
JAM 5:12 Sya arakove, ana mbe mobe mamo ananyao so: Vemo wapurairive patimuve nora, wapo naumo warae me mine so me aya tame veano wapa urairi raokaisy inya. Yara ana rui ndaura tugae weamo ndaura tugae, yara nyare jewen weamo jewen, indamu vemo Amisye po mangke raugaje nai nora.
JAM 5:13 Ranivara vatane inta siuri, koveamo po Amisye anajo rai. Ranivara inta anayanambe, koveamo kinyo ansyerano rai, po Amisye ararimbe.
JAM 5:14 Vatane inta gwanen, koveamo po akarijo wo anugano Amisye maugave mawainde indamu usambayambe ai. Wo gwanene so raura seo Amisye ai muno wo manine veano anasine raarer, wo Amisye Yesus apa tame veano awa sambaya so raokaisy.
JAM 5:15 Usambayambe muno wanave kobe, weamo vatano gwanene wato indati sauman, weye Amisye po saumane raunanto ai. Muno ranivara ayao kakai inta no ai, weamo Amisye po rapaya ai.
JAM 5:16 Maisyare omai ti, syare wapo wapa ayao kakai raura kakavimbe wasai vambinibe muno wapo sambaya rave wasai vambinibe indamu wasanasine nsauman akato. Vatano anuga mamai no Amisye amune rai opamo po ana inta ranajo seo Amisye ai, weamo apa sambaya umaso mbambunin dave.
JAM 5:17 Anawae wusyin Elia opamo vatan bayave po wansamai. Po Amisye anajo rave indamu maruge maje inya. Weti maru maje mine so rai jewen kobe, yara none tami tume mandeij embae kawije intabo.
JAM 5:18 Umba Elia po Amisye anajo akato, weti maruge maje muno ana ntuna no mine vone so raije ama mano kove nande akato.
JAM 5:19 Sya arakove weap! Arono rui vatan inta no no wapa yasyin po Amisye apa ayao tugae rapaya ntami, umba vatano kaijinta no no wapa yasyin po arakove wato auga ti sakinav akare Amisye ai, omamo ngko dave mijem.
JAM 5:20 Are nyirati nyo vatano apa ayao kakai no aije auga ti sakinavo apa unanuijo ngkakainoanive rai, winyamo nyo vatane wato apaya weno nuge nuganui rai. Muno apa ayao kakai manui mamo Amisye po rapaya ai tenambe. Risy, Yakobus
1PE 1:1 Risyirati Petrus, risyamo Yesus Kristus po inatutir indamu syo apa ayaowe raura. Syo nyovara waowe so ratoe more kawasaeyo Amisye po wasatayao wasai, wana no rui rui vayave no propinsi Pontus, Galatia, Kapadokia, Asia Mamaun, muno Bitinia. Weapamo watantuna no mine vone so maisyare vatano marane mansamaisy, weye wana no vatano wantatukambe Amisye aije awa yasyin.
1PE 1:2 Injayo Amisye po wasatayao indamu weapamo Apa kawasae waino wasai, mamaisyo Apa bekere rai arono wusyinoe. Muno Apa Anawayo Vambunine mo wasaugavuje vatano wantatukambe Amisye aije umawe awa yasyine raora indamu weapamo kawasaeyo wasanuga ndandinit. Amisye beker indamu wabeta Yesus Kristus ai muno Apa mavu mo wapa ayao kakai rarondom no wasanuga rai inda ngkakavin. Sya arakove, syare Amisye apa kove muno Apa saumane ntairi wasai.
1PE 1:3 Kangkamambe Amisye ai, opirati wama Amisy Yesus Kristus apa Aja pije! Amisye aemeno vatane wansai rave, weti Po kovo wanyine raugaje wansai indamu wangkovo wanyimbe weye Yesus Kristus kovakato no wene ama uga rai. Omi mbewar wansanave Amisye amen no tawan.
1PE 1:4 Wansanave Amen wepi indati Po apa kovo ngko dave raugaje wansai, wemirati Po ratayao vatan tenambe nanawirati Apa arikainye waino maije mai. Amisye apa kove somamo ngkungkume kakai, mbauge kakai muno ama ngkenave raumandi kakai, muno ntuna mo wansanyut no munijo ntiti.
1PE 1:5 Weapirati Amisye po kove so ratayao wasai, pare Po raroron kakavimbe arono munije ama akari. Muno Po wasaeranande apa vambunine rai yava masyoto namije nde nande, weye wapanave Ai. Umba arono naije wasisa Apa muni kove rai.
1PE 1:6 Maisyare omai ti, syare wasananibe! Weramu soamo wasanimaumbe masyote kavinta yai weye siurije kotare nande wasaija nene.
1PE 1:7 Siurije nde wasai omamo indamu wapa anave raen dai: wapanave tugaive rako jewena rako? Wapa anave mamo raurata irati emasije rai, wemirati wamo raugasya taname rai indamu wamo raen omamo emasi kakui rako jewena rako? Weramu wapa anave ama kove mo emasije ama rakivan, weye emasije no tawane ramu. Weti ranivara wapa anave mamo ntindimu, indati Amisye kangkamambe wasai, Po wasaura titive muno Po wasaijasea vombe arono Yesus Kristus pakare no mine so.
1PE 1:8 Arono wusyinoe weapamo wapo Yesus Kristus aeno wasamije raije ramu, weramu wamuinyo Ai. Muno naisoamo wapo aeno wasamije rai tavone ramu, weramu wapanave Ai tugaive. Weti wasananibe rave, wapa wasananibe so ntiti rave ti vatane wo raura umamaisye ramu.
1PE 1:9 Wasananibe weye wapo wapa anave ama ine raijar, omamo Amisye po wasapaya wapa ayao kakaije rai muno wasisa Apa muni kove rai.
1PE 1:10 Amisye apa kove umaso mamo anawae Amisye wo raurairive to arono wusyinoe ware, “Masyoto rijat indati Amisye po apa kove raugaje indamu wasapaya kakaije rai.” Weti anawae umaso wo ranyao mavabe indamu Amisye apa urairi wato ama tunato raije rakani.
1PE 1:11 Yesus Kristus apa Anawayo Vambunine no no anawae umaso manuga rai Mo ana indati nande rarorono mai wusyimbe, mare Kristus indati siuri umba kovo ntiti raunande Ai. Weti anawae umaso ubeker ware wo ama masyote rakani ware, “Anakotare so indati nandeare rui? Muno nandui rati nande?”
1PE 1:12 Weramu Amisye po rarorono anawae umaso mai pare anawae taune onawamo anakotare umaso nande mansai jewen, yara weapirati anakotare so nande wasai. Tugae, ayao anawae wo raura we mamaisyo ayao vatane wo ravovo wasai rai, omirati Ayao Kovo Kristus. Vatane wo Ayao Kove umaso ravovo wasai mamaisyo Anawayo Vambunine ama vambunine rai, Namirati no no munijo ntiti ti Amisye po ratutir nde. Wakoe! Amisye taune Apa naite ubeke dave indamu unanta anakotare so rai.
1PE 1:13 Noare somai ti, wapanatatayaube ra wapa ana wapo ratantona nsarokir. Muno wasyisyaube inda vemo wapo ayao kakaije rave nora. Wasanuga ntenami wasanave Amisye amen, wepi po kove raugaje wasai arono indati Yesus Kristus pakare mine so rai.
1PE 1:14 Wabeta Amisy ai, weye weapamo Apa arikainye waino wasai. Muno vemo watavono taune wapa bekero ngkakai wusyine rai nora, wemirati wapo rave arono wapantatukambe Amisy aijoe.
1PE 1:15 Vemo wapo ayao kakai rave nora, yara anakotaro rui wapo rave, syare wasanuga ndandinit maisyare muno Amisye amaisy. Weye Opamo dandinit muno Wepi po wasawain indamu watavondi Ai.
1PE 1:16 Weye Ayao Amisye mo ratoe mare, “Syare weapamo wadandinit, weye Risyamo dandinit.”
1PE 1:17 Weapo Amisye awain wapare “Injae” arono wabe sambayambe Ai. Weramu syare wasaemen: Amisye opirati po ayao mamaisye rapatimugo vatan tenambe awa ana udave rai, weti syare wapo asyaniv! Opamo po vatane mansamamaribe ramu, yara Po vatane awa mangke rapatimu mamaisyo awa ana udave rarijati. Weti kove mamo wabeta Ai tutir arono ta wana no mine vone so.
1PE 1:18 Syare wabeta Ai mavabe weye wapo raen animaisye mirati Po raunande indamu Po wasapaya irati wapa ana wapo rave wusyinoe rai. Arono wusyinoe watavondi wapa ayao kopa rai, wemirati wapa aneno wusyine wo raugaje indamu wapo rarijat. Weramu watavondi raija marudi, weye mo kove raunande wasai jewen. Amisye po taune apa Kavo aunande, weti Apa mavu wemi mo ravae indamu Po wasapaya wapa ayao kakai rai. Weti Po perakije muno emasije veano ravae jewen, omamo no tawane ramu. Yara Amisye apa ana po rave ravae omamo ama mangke nseo rave, omirati Yesus Kristus taune apa mavu. Apa mavu nsororop arono kakai, raurata irati maero domba tuvane aotar ameseo Amisy ai, Wepirati apa kakai inta no anasine rai jewen.
1PE 1:20 Kristus sopamo arono mine so ranari rainyoe, Amisye po atayao wusyimbe to. Weramu munije ama akari mararaije so, de no mine so rai rati indamu aroron kakavimbe. Apa deye somamo indamu Po wasapaya wapa ayao kakaije rai.
1PE 1:21 Kristus wepi bewar ti wapanave Amisye ai, Napirati po Kristus aijaseo kovakato no wene ama uga rai muno Po kovo ntiti raunande Ai. Weti wapanave Amisy ai muno wasanaveano Amen tutir.
1PE 1:22 Sya arakove, syo raen wapo wasanuga ratayaowa ngkakavimbe to weye wabeta Amisye apa ayao tugae rai, muno wamuinyo wapa arakovo wanave Kristus aije mai tugaive. Weti vemo wasanuga rani muiny yara rani maradaive nora, yara wasanuga ntenami wamuinyo wasai vambinibe.
1PE 1:23 Amisye po kovo wanyine raugaje wasai to weye wapanave Apa ayaowe rai, omirati ayao njayaisy noa pitawabe mijem. Muno wapa kovo wanyine somamo no no Amisy wepi noa nuge nuganui, yara no no vatano mine so nanawirati wene nde mai oma jewena.
1PE 1:24 Maisyare Ayao Amisye mo raura mare: “Vatane una no mine so nugoenta ramu, raurata irati insumaije mavave mayon ramaisy, muno maisyare insumaije ama ugem ntaruran ti ama ngkenave raumandi. Maisyare wemai tavon, vatane taune awa kove raumandi,
1PE 1:25 yara Amisye apa ayaowe noa nuge nuganui.” Amisye apa ayao namije omamo Ayao Kovo Yesus Kristus ravovo wasai to wem.
1PE 2:1 Weti sya arakove, syare wapo anakotaro ngkakainoanive ramauta wasaora tenambe. Vemo wapayarurijabe nora muno wapa angkarije ntapekan nora. Vemo wasanuga mparijo vatano kaijinta mai nora muno wapo maura tantunawi nora.
1PE 2:2 Yara syare wabekero Amisye apa kove rai, maisyare arikainyo tuvane beke dave po akoya ama ukame raisy wemaisy. Syare weapamo maisyare arikainyo tuvane umaso amaisy ti wabekero Ayao Amisye rai, omamo ndandinit, indamu watubai wabambunin muno wapa ayao kakai mpaya wasai ti wapo kove raijar.
1PE 2:3 Weye Amisye anuga ngkovo wasai omamo wapo ranaun dirive wasai to.
1PE 2:4 Wade Amisy Yesus Kristus ai, wepi kova no tawan. Opamo aurata irati oramo mantantumane rai: vatane wo orame umaso ramauta, weramu Amisye po rator pare ama ngkove manakoe, weti Po ratayao po apa yavare ranari.
1PE 2:5 Wade Ai indamu weapamo Apa oramo po veano apa yavaro ndandinit ranari tavon. Muno Po wasatayao indamu wabe syembe wapanapatambe Ai, weti wapo wasanuga raunanto terave Ai, maisyare syene wo anakotare rameseo Amisy ai ramaisy. Muno wapa ana wapo raunanto Amisye ai omamo Yesus Kristus po ratayao da mamai no Amisye amune rai.
1PE 2:6 Maisyare Ayao Amisye mo ratoe no wusyinoe rai, Amisye pare: “Inya! Syo oramo ama ngkove ntiti inta ratayao to, Syo raugaje ntuna no munijo Yerusalem rai. Wemirati oramo mbambunin indamu veano yavare ranari. Orame so raurata irati Vatano syo atayao indamu are nawirati wanave Ai onawamo manimaumbe jewen, yara manayanambe Apa kove rai.”
1PE 2:7 Weti vatano wapanave Kristus aije weapo raen Kristus pamo aurata oramo ngko dave umaso rai. Weramu vatano wanave jewene nanawamo, syare maemen Ayao Amisy ama aneme so rai mare: “Orame somamo vatano wo yavare ranari wonayo rai, ti wo ramauta vayave. Weramu omirati oramo manasyin dave Amisye po ratayao indamu yavare rausea nteto rai mo raijar matuve.”
1PE 2:8 Muno syare vatano wanave jewene maemen Ayao Amisye ama anemo kaijinta rai no taiso: “Orame somamo vatane awa kawi rantukamo rai ti utatayaje no min.” Vatane umaso utatayaje weye wonae ubeta Amisye apa ayaowe raiji. Utatayaje mamaisyo mangke Amisye po rapatimugo mai wusyimbe to rai.
1PE 2:9 Weramu weapamo Amisye po rapatimugo wasai no taiso: weapamo susyo Po wasatayao to muno weapamo wabe syembe Akarijo Titi ai. Muno weapamo kawasaeyo wadandinit muno weapamo vatano Amisye apaura terave wasai. Amisye po wasatayao indamu wapo Apa ana po rave manakoe ravov. Weye Opirati po wasawain wapuje no kaumure raora indamu wasisa Apa varo ngkove rai.
1PE 2:10 “Wusyinoe weapamo Amisye apa kawasae waino wasai jewen, weramu soamo weapamo Apa kawasae waino wasai. Wusyinoe Amisye aemeno wasai ramu, weramu soamo aemeno wasai rave.”
1PE 2:11 Sya arakovo inanuga no wasai, wasaurata irati vatano marane mai arono watantuna no mine vone so, weye wapa munijo tugae nori rati munijo ntiti. Weti syo ananyao raugaje wasai indamu vemo watavondi wasanasine ama bekero ngkakai mine so rai jinya, wemirati mbe marovave taune wasai.
1PE 2:12 Wana no vatano wantatukambe Amisye aije awa yasyin. Onawamo wo wasaura tantunawi ware weapamo vatano wakakainoanive. Weti syare wapa ana wadaveye ngko tenambe indamu arono vatane wato wo raen, wea indati wo Amisye ararimbe arono Apa masyoto de mansai no mine so rai.
1PE 2:13 Wabeta vatan tenambe nanawirati ube akarive no mine so mansai, weye wemirati Amisy Yesus Kristus apa bekere mije. Weti wabeta akarijo titi ai, napi be akarive pemerinta rai.
1PE 2:14 Muno wabeta akarijo pemerinta mansai tutudi, weye onawamo akarijo titi pemerinta umaso po matutir indamu wo apa bekere raijar, weti wo mangke raugaje vatano nanawirati awa ana udave mamune mansai, yara ukangkamambe vatano nanawirati awa ana wo rave ngkove mansai.
1PE 2:15 Weye Amisye beker indamu wapa ana wapo rave ngkove mo vatano wantatukambe mauga ti awa wo wasaura tantunawi nsopi indamu umanin kobe.
1PE 2:16 Weramu vemo wapo ratantonanare somaisy inya: “Ranivara wambeker wamo anakotaro ngkakai rave, weamo wamo rave kai, weye vatan inta wo wansaorai kakai.” Wakoe! Ayao wato ngkove ramu! Weapamo vatano Amisye po wasaijar indamu wapanapatambe Ai, weti wabeta ana ngkove bo rai.
1PE 2:17 Wabeaje vatan tenambe mansai. Wamuinyo wapa arakovo wapanave Yesus Kristus ai kava wasai vambinibe. Wapo Amisye asyaniv. Wabeaje wama akarijo titi pemerinta ai.
1PE 2:18 Syo ananyao raugaje vatano weapirati wapanapatambe akari inta aije wasai no taiso: Syare wabeta wapa akari apa ayao rai tenambe. Syare wabeaje ai arono apa ayao nsaumano wasai muno arono apa ayao mpanyoano wasai tavon.
1PE 2:19 Ranivara wapo ana ngkakai inta rave ramu, weramu wapa akari po wasave tatugadi vayave, weamo syare wasatawandi rai weye wasaemendi Amisye apa bekere rai. Weaveti Amisye anayanambe wasai.
1PE 2:20 Weramu ranivara wapa akari po wasanepat weye wapo ana ngkakai rave, indati syare wapo wapa siurije umaso ranawan kai. Weramu ranivara wasiuri weye wapo ana ngkove rave, muno wasatawandi wapa siurije rai kobe, weamo Amisye anayanambe wasai.
1PE 2:21 Amisye po wasawain indamu wasiuri, weye Kristus siuri wasamarom weti be unanuive inda wapo arijat.
1PE 2:22 “Opamo po ayao kakai inta rave jewen, Muno ayao arurijate inta no Ai jewen tavon.”
1PE 2:23 Arono vatane wo Kristus akaajian, Opamo sarirae akananto Po makaajiane ramu. Arono siuri weye vatane wo ansewabe, sakina damu Po anaamatane inta rapatimugo mansai ramu. Yara Po taune aunanto Amisye obo ai, Opi po mangke rapatimu mamai dave.
1PE 2:24 Kristus taune po wama ayao kakai ranawan arono sawa no inyo kapite rai, indamu wamo ayao kakai ravea nsopi umba wantavondi ana ngkove obo rai tutir. Weye Kristus apa paro no anasine rai wemirati mo saumane raugavo wansai.
1PE 2:25 Wusyinoe weapamo wasaurata irati maero domba po unanuije rapaya ti to pananepabe amaisy. Weramu naiso wasakinav wapakare Vatano po Domba Maeranande ai to, Napi po wasaeranande muno Po wasavijuri jirati kakaije rai.
1PE 3:1 Syo raura tavon irati wanya wabauname wasai: wabeto wapa anya mansai tutudi. Wabeto mai indamu ranivara wapa anya inta wanave Ayao Kovo Kristus rai rainy, wea indati wo wapa ana wadave ngkove raen ti mo manuga raugabe indamu wanave kobe. Maisyare omaisy, wapa anya so wanave mamo wapo mansanyao wasawa rai ma jewen kai.
1PE 3:2 Arono wo wasaen wapo Amisye asyaniv muno wapa ana wadave mamo ngko dave, indati mo manuga raugabe indamu wanave Ai.
1PE 3:3 Sya arakovo wanya weap, vemo wapo wasanakea ramarandine obo ratantona nora. Weye wapa ngko dave mamo raen no wasanakea vone rai jewen, maisyare wasakarivuinye rairi ti ngko dave ndako, wapo raonijo emasije rangkion ndako, wapo ansuno ngko dave rave rako omaisya.
1PE 3:4 Yara wapa ngko dave mamo ntipu no wasanuga rai umba nandesen. Weti syare wasanuga mamo mpaaje muno nsaumano vatane mai, weye wapa ngko dave namije no tawan, muno wemirati Amisye po rator pare ngkove mije.
1PE 3:5 Muno arono wusyinoe, wanya nanawirati utavondi Amisy ai muno mansanave Amen wenawamo maisyare wemai tavon. Onawamo awa ana ngko dave raen no awa ubeaje awa anya mansai.
1PE 3:6 Maisyare wamo raeno aneno Sara rai, wemi mbeto ama anya Abraham ai muno mo awain ama akari. Sya arakove weap, Sara mbe unanuive wasai, weti ranivara wapa ana wapo rave ngkov muno wapo ayao panyoane inta rasyanive ramu, weamo weapamo Sara ama arikainye waino wasai.
1PE 3:7 Naiso syo raura tavon irati anya wabauname wasai: Syare weananto wapa wanya manuga rai tenambe, weye wadaen wanya mamo ranasine ama vambunine mamaisyo anya apa rai jewen. Muno wabekobeo mai inda mamaisy, weye onawamo Amisye po apa kovo ngko dave raugaje mai tavon, maisyare muno Po raugaje wasai. Weramu ranivara wabekobeo wapa wanya maije jewen, weamo mo wapa sambaya wapo raura seo Amisye aije ransopi.
1PE 3:8 Ananyao ranugan tenambe mi som: Arakove, syare wapa ana wapo ratantona intabo muno wasanuga intabo ti wasaumano wasai vambinibe. Wasaemeno wasai vambinibe maisyare arakovo anui, rijate inta maemeno mansai vambinibe no awa yavaruga rai ramaisy. Syare wasanuga ngkovo vatane mai muno wasanuga mpaaje mai tavon.
1PE 3:9 Arono vatane manuga mamuno wasai, vemo wapo mamune rasakinavo mai nora. Arono wo wasakaajian, vemo wapo akaajiane rator akaje mai nora. Yara wapo kove rasakinavo mansai. Weye Amisye po wasawain indamu wapo kove raugaje mai, indati Po kove raugaje wasai tavon.
1PE 3:10 Ayao Amisye mo ratoe mi som: “Are pirati beker pare anayanambe arono tuna no mine so, muno pare apa masyoto no no mine so ama kove raen no ai, weamo syare po taune awa raeranande indamu vemo po ana ngkakai inta raura nora, muno po aarurijate inta rator nora.
1PE 3:11 Syare akirive ana ngkakai rai, yara po ana ngkove rave tutir. Muno syare bekero panyoambe indamu anuga nsaumano vatan tenambe mansai.
1PE 3:12 Weye Amisye po vatano wo ana mamaisye rave mansaeranande, muno Po awa sambaya wo raura seo Aije raraniv. Weramu Amisye marovave vatano nanawirati wo ana ngkakai rave mai.”
1PE 3:13 Ranivara wabeke dave indamu wapo ana ngkove rave, indati vatan inta wo wasave tatugadi jewen.
1PE 3:14 Weramu ranivara siurije nande wasai weye wapo ana ngkove rave, indati Amisye po kove raugaje wasai. Weti vemo wajanivo vatano wo wasave tatugadi mai nora muno vemo wasanuga mamaun nora!
1PE 3:15 Yara wabeaje Kristus ai muno wapo aura kakavimbe wapare Opirati wapa Amisye pije. Arono vatane wo wasanajo ware, “Wabeanimaibe wasanave Kristus amen?” syare wapanatatayaube indamu wapo ayaowe rasakinavo mai.
1PE 3:16 Muno syare wasanuga mpaaje muno wapayao saumambe arono wapo Kristus aura kakavimbe mai. Ranivara vatane wo wapa ana wadave ngkove raura tantunawi weye watavondi Kristus ai, vemo ayao kakainoanive inta ntipu wasai nora, yara syare wasanuga ndandinit tutir. Indati masyoto makareye vatane wato usamane wo wasaura tantunawi umaso rai.
1PE 3:17 Ranivara Amisye beker pare wasiuri, kove mamo wasiuri weye wapa ana wadave ngkov, yara vemo wapa ana wadave ngkakai omi mbewar wasiuri wenora.
1PE 3:18 Kristus siuri tavon ti kakai to. Opamo kakai intabo kobe indamu Po wansapaya wama ayao kakaije rai. Opirati ayao kakai meweno Ai, weramu kakaijo vatano wama ayao kakai ntapekane wansai, indamu Po wansaugav wanta Amisy ai. Vatane wo Kristus anasine raubaisy, weramu Anawayo Vambunine mo kovakato raunande Ai.
1PE 3:19 Muno Anawayo Vambunine no Kristus ai, weti poroto Po ayao Amisye ravovo mansanawayo nanawirati utantuna makova mansai.
1PE 3:20 Onawamo ubeta Amisye ai jewen arono aneno Noaka noowe. Amisye apa bekere mamo indamu usakinavo awa ayao kakaije rai, weti atawandi Po manyut ava Noaka po apa nyomane ranarija mewen. Weramu vatano usea nyomane umaso rai obo nawirati mapaya irati mangkeo manayam akoe ama kakai mo raugave rai; vatane umaso mansano kaumandei bayave.
1PE 3:21 Wemirati rapararita irati rijate soamo wansaugasya kuvuni mana rai, omamo mo wansapaya ayao kakai rai. Koano wansaugasya kuvuni mana rai omamo indamu mo wansanasino nggwambe rarondome oma jewen, yara wamo Amisye anajo indamu po wama ayao kakai wansanuga rarondom inda ngkakavin. Amisye po wansapaya wama ayao kakaije rai weye Kristus kovakato no wene ama uga rai.
1PE 3:22 Muno Kristus seo no munijo ntiti rai to, soamo tuna no Injayo Amisye anem ngkove rai indamu be akarive atavon. Opamo be akarive naito Amisye mansai, be akarive irati akarijo titi wo naumo warae raijanande mansai, muno be akarive tavon irati vambunine kotaro rui una no naumo warae mansai tenambe.
1PE 4:1 Arono Kristus de mine so rai to, Opamo anasine nsiuri, weti syare wapa bekere mamaisyo Apa rai. Wapanatatayaube wasiuri weye watavondi Kristus ai, ti wapo ayao kakai rawatambe wasai.
1PE 4:2 Weti sya arakove, arono ta wana no mine vone so rai, vemo watavondi vatane awa bekero ngkakainoanive rai nora, yara watavondi Amisye apa bekere obo rai.
1PE 4:3 Nugoenta rave wapa ana wapo rave mo vatano wantatukambe Amisy ai awa ramaisy. Weye arono wusyinoe wapo ayao anaerere rave muno watavondi wapa bekero ngkakai rai. Muno weamaeno awije rai, wapanugan wapo awije ramanam ti wapaumandi. Muno wabe sambayambe yare rai ti nggwambe wasai.
1PE 4:4 Wapa arakovo wusyine upaparo mansai weye soamo watavondi mai jakatoe ramu arono wo awa ana udave nggwambe rave. Weti wo wasaura tantunawi.
1PE 4:5 Weramu masyoto rijat vatano nanawije indati usayai no Amisye amun, wepirati panatatayaube indamu Po vatan tenambe mansanajo awa ana udave rai, vatano nanawirati utantunana nene muno nanawirati ugwenen to, indamu Po ayao mamaisye rapatimugo mai.
1PE 4:6 Wemi mbewar Ayao Kove mamo ravovo vatano ugwenen to mansai tavon. Onawamo ukakai weye wene mamo Amisye apa mangke po raugaje vatan tenambe mansai. Weramu Ayao Kove ravovo mai wusyimbe to indamu mansanawayoe ukova nuge nuganui, mamaisyo Amisye apa bekere rai.
1PE 4:7 Munije ama akari nandea mararai to. Weti wasyisyaube muno wapo wapa ana wadave, wadatantona raeranande indamu varore ntami wasai wapo sambaya rave Amisye ai.
1PE 4:8 Ana mbe mobe mamo weamuinyo wasai vambinibe, wasanuga ntenami rautan. Weye ranivara weamuinyo wapa arakove mai, weamo awa ayao kakai manui wo rave irati wasai mamo wapo ratore ramu, yara wasatawandi rai vayave.
1PE 4:9 Syare wapo wapa arakovo wanave maugave usen no wapa yavar, muno wapo raijaro wasanuga ranayanambe rautan, weramu vemo wapanatambe nora.
1PE 4:10 Amisye po kovo vambunine raugaje wansai tutudi, muno Apa kovo po raugaje mbe kotabe. Weti syare vatane nanentabo nyo nya kovo Amisye po raugaje nai raija kobe rave indamu ngkov irati vatano wanui mansai.
1PE 4:11 Ranivara Amisye po kovo vambunine raugaje nai indamu nyayao papirabe, weamo winyirati nyo Amisye apa ayao raura anugano Amisye mansai. Ranivara nya kovo vambunine mamo nyo vatane maeranande, weamo nyo maeranande mamaisyo Amisye apa vambunino po raugaje nai rai. Indamu nde anakotaro rui vayave wapo raijar, wapo Amisye aura titive irati Apa Kavo Yesus Kristus apa tame rai; Apa kovo ntiti muno Apa vambunine rararimbea nuge nuganui! Amin.
1PE 4:12 Sya arakovo inanuga no wasai, soamo siurijo manakoe nande wasai indamu mo wasatopan, weramu vemo wapaparo wasai nora. Weye siurije nande vatano wamanave Kristus aije wansai tenambe indamu wama anave ama vambunine raen.
1PE 4:13 Yara syare wasananibe weye varore raugaje wasai indamu watavondi wasiuri Kristus atavon. Indamu arono Kristus pakare no mine vone so Apa kovo ntiti rautan, indati wasanayanambe.
1PE 4:14 Ranivara watavondi Kristus ai mbewaramo vatane wo wasaura tantunawi, kove ngkov irati wasai. Weye maisyare omaisyamo tugae, Amisye apa Anawayo Vambunin, omi ntiti rave, no wasaija.
1PE 4:15 Weramu vemo wapa ana wadave ngkakai wemi mbewar ti wasiuri rai jinta! Ranivara vatane inta siuri weye po vatane inta aubai dako, panaonoambe rako, apa ana dave mamun dako, po taname raon nanto vatano kaijinta awa ayaowe rai rako, weamo vatano napije siuri kai!
1PE 4:16 Weramu ranivara wasiuri weye weapamo vatano Kristen nawirati weap, weamo vemo weasamane nora. Yara syare wapo kove raura seo Amisye ai weye weapamo Kristus apa tame veano wasawain.
1PE 4:17 Soamo ama masyote nande to, Amisye po vatane mansanajo awa ana udave ngkakai, ngkove rai. Muno kawasaeyo Amisye apaura mansai wenawirati Po manajo manasyimbe. Wakoe! Ranivara Amisye po usye ko irati vatano wamanave wansai, umba tugae rave vatano wanave Apa Ayao Kove raije jewene nawamo indati awa mangke raugaje mangkebe mai!
1PE 4:18 Maisyare Ayao Amisye mo raura mare: “Vatano wanave muno manuga ngkov onawamo usiuri rati umba maugav usisa munijo ntiti rai. Yara vatano wo ayao kakai rave muno vatano manuga mamuno Amisy ai nawamo indati unajivo Amisye apa mangke raora kakai!”
1PE 4:19 Weti ranivara weasiuri mamaisyo Amisye apa bekere rai, weamo syare wasatawandi. Syare wapo taune wasaunanto Amisyo wepi po wasanarije Ai. Muno wasanave Obo amen weye Opamo teto apa urairi rai tawan. Weti syare wapo ana ngkove rave tutir.
1PE 5:1 Syare syo ayao inta raura akarijo wapo anugano Amisye maugave wasai. Risyamo akarije inta pi ri tavon, muno risyamo syo Kristus apa siuri raeno inamije rai to. Muno arono indati Kristus pakare akato ti Apa kovo ntiti rarorono vatane mansamun, indati risyamo ritavondi Apa kovo ntiti wato rai.
1PE 5:2 Syo ananyao raugaje arakovo wabe akarive wasai no taiso: Amisye po apa kawasae inta mansaunande indamu wapo maugav. Wemirati Apa anakero po raugaje wasai mije, weti syare wapo maeranande kobe, maisyare vatano po apa domba maeranande amaisy. Vemo wapo anakere so raijar maisyare vatane inta po wasantitidi wemai nora, yara wapo raijaro wasanuga ranayanambe rautan, mamaisyo Amisye apa bekere rai. Muno vemo wapo raijar weye wabekero doije obo rai nora, yara wapo raijar weye wabeke dave indamu wapo Amisye apa kawasae maeranande.
1PE 5:3 Vemo wabe akarive tanamamoambe vatano nanawirati Amisye po mansaunande wasaije mai nora, yara ribeker indamu wabe unanuive mai indamu wo wapa ana wadave rarijat.
1PE 5:4 Weti indati wapo wapa anakere umaso ama ine raugav arono wapa Akarijo Titi pakare no mine so. Umba naije Po wapa anakere ama ine raunande, wemirati ama ngkovo ntiti raumandi kakai, yara noa nuge nuganui.
1PE 5:5 Syo raura tavon irati arakovo kamurame wasai indamu wabeaje irati akarijo wo anugano Amisye maugave mansai. Muno vatan tenambe weapamo, vemo wasararin nora yara syare wasanuga mpaaje irati wapa arakove mansai tutudi, weye “Amisye kantetoaro vatano mararine mansai, yara Po kove raugaje irati vatano manuga mpaaje mansai.”
1PE 5:6 Maisyare omai ti, syare wasanuga mpaaje no Amisye amun, opirati bambunin dave, indamu arono Apa masyote mamaisy, indati Po wasaijasea titive.
1PE 5:7 Anakotaro wasanuga mamaun dai mamo wapo raunanto vintabo no Amisy ai indamu Po wasaeranande rai, weye Opamo aemeno wasai.
1PE 5:8 Wasyisyaube muno wapanatatayaube ra wamamai to! Weye Anakakai Akoe pamo wapa marova pije. Wepirati aurata irati make singa karirimbe inta ai, wepi toe de po apa maero po maisye makani.
1PE 5:9 Weti syare wapo Anakakai Akoe aorai, wana tawan no wapa anave rai. Weye wapo raenamo weabopirati siurije so nande wasaije ramu, yara wapa arakovo wanave Kristus ai utantuna no munije rui vayave no mine so usiuri tavon mamaisyo wapa rai.
1PE 5:10 Weramu wapa siuri so noa nugoenta ramu, yara kavinta nakato nsopi. Mewen to, umba Amisye po wapa ana no wasai ravera mamai tenambe: Po wasanuga raijasea mbambunin, Po vambunine raunande indamu wapa anave ntindimu, muno wana tawan no Ai matuve. Weye opamo Amisyo anuga ngko dave, Po wasawainde indamu watavondi Apa kovo ntiti no pitawabe rai, namirati Po raude wasai weye wabe intabove Kristus ai.
1PE 5:11 Kangkamambe Amisy ai, wepirati apa vambunine ntamija nuge nuganui. Amin!
1PE 5:12 Sya nyovara wao ntumainyo idatoe somamo arakovo Silas tavondi sya anakero syo ratoe rai. Silas so syo aen opamo wama arakovo tavondi Kristus ai tutir. Syo ratoe wasai indamu syo wasanuga raijasea mbambunin muno indamu syo Amisye apa muinye raura tugaive wasai. Weti vemo wasakirive Apa muinye so rai nora, yara wano tawan no rai.
1PE 5:13 Arakovo anugano Amisy una no munijo Babilon naiso wo kove ranutugore wasai. Onawamo Amisye apa kawasaeyo po mansatayao maisyare muno weasamaisy. Muno Markus po kove ranutugo wasai tavon, wepirati maisyare taune sya arikainyo inanuga no ai pije.
1PE 5:14 Wapo kove raura wasai vambinibe wasanuga muinye rautan, weye wabe arakobe no Yesus Kristus ai. Syare Amisye apa saumane no wasautan tenambe, weapirati Kristus apa kawasae apaura wasai. Risy, Petrus
2PE 1:1 Risyirati Simon Petrus, syanapatambe Yesus Kristus ai, muno risyamo Kristus po inatutir indamu syo Apa Ayao Kove raura. Syo nyovara waowe so ratoe more vatan tenambe wapanave Yesus Kristus aije wasai. Kristus opirati wama Amisye pije muno Opirati po wansapaya wama ayao kakaije rai. Opamo apa ana dave mamai dave, weti wapa anave Po raugaje wasai omamo ramuinyo reama anave raije ramu, yara mamai kava.
2PE 1:2 Syare Amisye apa kove muno Apa saumane ntairi wasai, weye wapo Injayo Amisye aen muno wapo wama Amisy Yesus aen tavon.
2PE 1:3 Amisye apa vambunine mamo Po raugaje manakoeve wansai, indamu wambambunin wantavondi Apa bekere rai no mine so. Po apa vambunine raugaje wansai weye wamo aen to, Napi po wansawain mamaisyo taune Apa kovo ntiti muno anuga ngkove rarijati.
2PE 1:4 Maisyare wemaisy, Po apa urairijo ngko dave muno manakoe raugaje wansai. Po apa urairije umaso raugaje wansai indamu mo wansapaya irati mine so ama bekero ngkakainoanive rai, wemi mo kakaije raugavo vatane mai. Muno Po apa urairije umaso raugaje wansai indamu wansanuga indati mo taune anuga ramaisy.
2PE 1:5 Maisyare wemaisy, sya arakove, wabeke dave indamu wapo kovo syo ratodije so raugasya ntuna wasanuga rai no taiso: Wapanave Kristus ai to, weti umba syare wapa ana wadave ngkov bintabo indamu mo wapa anave ramaisy. Umbawe syare wapo Amisye apa bekere raen tenambe.
2PE 1:6 Umbawe syare wapo taune wapa ana wadaura muno wapa ana wadave raeranande indamu vemo wapo ayao kakaije rave nora. Umbawe syare wasatawandi tutir muno watavondi Amisye apa bekere rai mavabe.
2PE 1:7 Umbawe syare wabekobe irati wapa arakove mansai, muno wamuiny irati vatan tenambe mansai.
2PE 1:8 Syare kovo ratodi tenambe umawe mamo ntairi wasanuga rai muno miridi nseo. Vemo wapa wapo wama Amisy Yesus Kristus aene omamo mbea marudi nora, yara ama ine raen no wasai.
2PE 1:9 Weramu ranivara kovo ratodi umaso mamo meweno vatane inta ai, opamo maisyare amije ntuba ti apa ana po raene ngkaumudi. Weye vatano napije animari jirati apa ayao kakai wusyino Amisye po rapaya ai to rai.
2PE 1:10 Sya arakove, syare wabeke dave watavondi Amisy ai indamu wapo raen tugaive weapamo vatano Amisye po wasawain po wasatayao nawirati weap. Weti ranivara wapa ana wadave mamaisyo kovo ratodi umawe rai, wea indati wasakirive Amisye aije ramu.
2PE 1:11 Muno indati Amisye po unsanda rausiso wasai indamu wasisa munijo wama Amisy Yesus Kristus be akarivea ntoa nuge nuganui rai. Opirati po wansapaya wama ayao kakaije rai.
2PE 1:12 Weapamo wapo anakotare umawe raen to, muno watavondi ananyao tugae rai matuve to. Weramu syare syo raura nakato indamu wasaemen dai tutir.
2PE 1:13 Syo raen sya masyoto ikakai raije ndea mararai, maisyare wama Amisy Yesus Kristus po rarorono rinai to rai. Weti arono ritunana nene, syo anakotare umaso raura rijati akato indamu wasaemen dai, omamo mamaisy.
2PE 1:15 Weye ribeke dave syo unanuije rakani indamu arono indati rikakai to, weamo wasaemen irati sya ananyao syo raugaje wasai rai tutir.
2PE 1:16 Ayao reamo raugaje wasai to omamo ayao umano mbe tugaive jewene ma jewena. Yara reamo raura tugaive arono reamo wasanyao reamare wama Amisy Yesus Kristus indati pakare akato no mine so, de irati Apa vambunine rautan. Reamo wasaponae ramu, weye reamirati reamo Apa vambunino kovo ntitije raeno taune reansamije rai to.
2PE 1:17 Weye masyoto wusyinoe reano Yesus arijat no unate inta rai arono Injayo Amisy po Yesus apa kovo ntiti raroron muno Po aura titive. Naije reandaniv anamote no no Amisyo Titi ngkinde mo Yesus aura mare, “Sopamo Sya Arikainyo inanuga no Ai rave. Inanayanambe Ai.” Reamirati reamo anamoto no no munijo ntiti umaso ranaun to.
2PE 1:19 Ana nande no unate umaso rai mbewar reamanave wamare ayao anawae wusyine omamo mamai tugae. Weti kove mamo wapo ayao anawae raraniv mavabe, weye awa ayao raurata irati yawainyo rakaindi ti mbaro namano kaumure rai. Ayao anawae mbar ava masyoto Yesus Kristus pakare ti taune Apa vare mbaro wasanuga rai, maisyare akane ntipu muno Tundinit seo no wanamuram ramaisy.
2PE 1:20 Arakove, syare wadanide, wapo ayao so ranaun kobe: Anawae wusyine wo Ayao Amisye ratoe mamaisyo taune awa bekere raije ramu.
2PE 1:21 Weye anawae awa ayao udaura mamo muje no taune mansai umba wo raura ramu. Yara Amisye apa Anawayo Vambunine mo vatane umaso mausuru tenambe muno Mo vambunine raugaje mai ti umba wo Amisye apa ayao raura.
2PE 2:1 Sya arakove, wasaemen arono wusyinoe anawae angkari inta usayai no kawasae Israel awa yasyin. Weti wasyisyaube! Weye maisyare wemai tavon nugo naiso kuruno angkari indati usisa no wapa yasyine rai. Wo ananyao nsasye raugav maninimbe indamu wo wasaponae wo wapa anave randamisy. Amisy Yesus kakai indamu Po kuruno angkari wato mapaya awa ayao kakaije rai, weramu onawamo wo Yesus amamarave. Maisyare omaisy, indati awa mangke nande mai papabe.
2PE 2:2 Vatane wanui indati utavondi kurune wato awa ana udave ngkakainoanive rai, weti vatano kaijinta wo raen wea umba wo Yesus apa ananyao tugae raura tantunawi.
2PE 2:3 Muno kuruno angkari wato indati wo ayao taune wo ratantona rariri indamu wo wasaponaya wapo doije raunandeo mansai, weye usasokabe. Weramu awa mangke mamo Amisye po ratayaowa ntuna ti mararai kobe to.
2PE 2:4 Are nawirati wo ayao kakaije rave, onawamo indati Amisye po awa mangke raugaje mai jaje. Arono wusyinoe naito Amisye wo ayao kakai rave, Amisye po awa mangke rapaya mansaije ramu, yara Po mamaugasya ateme rai indamu utantuna makova no kaumure rai java masyoto indati Po awa mangke rapatimugo mai.
2PE 2:5 Arono wusyinoe vatano manuga mamuno Amisye ai wanui rave. Awa mangke mamo Amisye po rapaya mai jewen, yara Po manayam akoe ratutir njamo mine vone so rai vintabo, ti vatano mamune umaso ukakai tenambe. Weramu vatano ta utantuna mansano kaumandei, weti Noaka pe apa yavaruga obo nao. Amisye po mavijuri jirati kakaije umaso rai weye Noak payao aje vatane wato mai wusyimbe to pare, “Wapo wapa ana wadave ravera mamai no Amisye amune rai!”
2PE 2:6 Muno Amisye po mangke raugaje munijo Sodom muno Gomora yai, Po taname rapin dai mangkur ti rakanive. Amisye po randamisy taije indamu vatano nanawirati manuga mamuno Ai ujaniv ware, “Indati animaisye mi nande wansai?”
2PE 2:7 Weramu Amisye po Lot auguje taname umaso raora, weye opamo vatano kove pa. Arono Lot po vatano Sodom muno Gomora maen, anuga ranimaumbe mansai rave weye awa ana udave ngkakainoanive muno nggwambe.
2PE 2:8 Opamo tuna no awa yasyine rai, namane rinit po awa ana udave ngkakainoanive ranyanyut, weti anuga njoram.
2PE 2:9 Anakotaro nande tenambe umaso mamo mo Amisye apa vambunine raroron: Opamo bambunin po vatano utavondi Apa bekere rai mapaya irati awa ana mo matopane rai. Muno Opamo bambunin po vatano awa ayao kakaije ntapekano mansai maijar tutir ava Apa masyoto mangke rapatimu arono indati Po awa mangke raugaje mai jaje.
2PE 2:10 Muno Amisye po apa mangke raugaje manakoeve irati vatano nanawirati utavondi manasine ama bekero ngkakainoanive rai muno vatano nanawirati wonae Amisye be akarive maije mansai tenambe. Kuruno angkari umawe onawamo mambirive muno mararin dave. Wo akarijo naito Amisye masyanive ramu muno wo maura tantunawi.
2PE 2:11 Weramu naito Amisye taune onawamo wo awa akari maura tantunawi no Amisy amune ramu. Naite awa vambunine mo kuruno angkari awa rakivan, weramu onawamo umambirive maisyare kurune wato mansamaisye ramu.
2PE 2:12 Kuruno angkari wato wo anakotaro wantatukambe raije raura tantunawi. Awa ana wo ratantona meweno mai ti maurata irati maero utantuna mandayano anate rarijate mansai. Una vayave ra vatane wo mansamayo muno wo mansaubaisy. Maisyare wemai tavon kuruno angkari awa marane mamo Amisye apa mangke maje mai.
2PE 2:13 Indati usiuri mangkebe, mamaisyo siuri mangke wo raunanto vatano kaijinta mansai rarijati. Kurune wato ubekero manasine ama marinsene obo rai muno usamane ramu, yara wo ana ngkakai rave no kakavin no masyote pa yasyine rai. Arono utavondi wapanunugambe wapisyi tenambe, awa angkarije ntapekan muno awa ana wo rave mbe samaneve.
2PE 2:14 Manuga ntento wanya wanui mansai ti manuga ntairi awa bekero anaerere rai. Wo awa ayao kakaije ransopi jewen, yara wo rave tutir. Wo vatano nanawirati awa anave mayondi manuga raugabe indamu wo ayao kakai rave tavon. Manuga nsasokabe mamo maweso mansai. Maisyare omaisy, indati Amisye apa mangke maje irati mai.
2PE 2:15 Vatano nanawije wo unanuijo mamaisye rapaya ntami to, yara utavondi unanuijo ngkakainoanive obo rai. Weye utavondi unanuijo Beor apa kavo Bileam po rarijat no wusyinoe rai. Bileam umaso po anakotaro ngkakainoanive rave indamu po doije ratande ai.
2PE 2:16 Opamo seo apa keledai ai indamu poroto po ana ngkakai inta rave. Weramu naije Amisye po keledai awa rayak, umba keledai umaso payao, anamote maisyare vatane anamot ramaisy, po raura nande Bileam ai pare, “Mbeanimaibe wimbeare so?!” Maisyare wemaisy, po anawae Bileam apa pantatukambe umaso ransopi.
2PE 2:17 Kuruno angkari wato awa ayao wo vatane mansanyao mamo mo kove inta raunande ramu, weti onawamo mapararita mana ami mparikisye rai, muno mapararita kamayo mbe maruve jewene rai weye ovare po ramawisy weamo nto ti rakanive. Maisyare omai ti, kuruno angkari onawamo Amisye panatatayaube indamu Po mamaugusyo kaumuro marane rai.
2PE 2:18 Kuruno nanawije mansararino awa ayao rai, weramu ama ine meweno rai. Wo vatane manuga raugabe, weye wo ayao manavan raura mai ware, “Wade wantavondi wansanasine ama bekere rai kai!” Wo vatano nanawirati wo mine so ama unanuijo ngkakainoanive rapaya kaijoe matopan akato indamu utavondi awa bekero ngkakai umawe rai jakato.
2PE 2:19 Muno wo raurairive ware, “Wapa bekero rui vayave watavondi rai kai! Soamo ana inta mo wasansopi jakatoe ramu.” Weramu arono kurune wato wo awa bekero rui vayave rarijat, weamo mo mansaijaro arove rai. Weye wandaen ranivara ayao kakai inta mo wansanuga raokaisyo ama vambunine rai, weamo ayao kakaije so mo wansaijaro arove.
2PE 2:20 Arono vatane wo wama Amisy Yesus Kristus aen, Opi po wama ayao kakai rapaya, weamo mine so ama vambunino ngkakainoanive mpaya mai. Weramu ranivara mine so ama bekero ngkakainoanive mo maokaisy akato, wea umba anakotaro kakai nande mai jakato ntapekan dave ti mo wusyine umawe rakivan.
2PE 2:21 Abo! Wusyinoe wo Amisye apa unanuijo mamaisye raen to. Weramu syo ratantona koveamo wo raene jewen datire ma, weye ranivara wo raen umba makirive rai ti wo rarijate ramu, muno wonayo Amisye apa ananyao tugae rai, weamo mamaisye ramu.
2PE 2:22 Awa ana wo rave umaso mamo mo ayao vari jirume so ramai dave, mo raura taiso: “Make po apa nyinyo raisy akato,” muno “Ranivara uge pasyo po mana rayajam no apa kenanome rai pakasen, mpanyum dave pavave pasyo rai jakato.”
2PE 3:1 Sya arakovo inanuga no wasai, sya nyovara wao jirume mi so syo ratoe more wasai. Sya nyovara wao manasyin muno jirum omamo syo ratoe indamu weapamo wapa ana wapo ratantona nsarokir muno wasaemen anakotare so rai:
2PE 3:2 Syare wasaemen irati Amisye apa anawae wusyine awa ayaowe rai muno wama Amisy Yesus Kristus apa ananyaowe rai, Wepirati po wansapaya wama ayao kakaije rai to. Apa ananyao mamo Apa arakovo po matutire wo raura wasai to.
2PE 3:3 Syare wadanide, wapo ayao so ranaun kobe: Arono munije ama akari mararai, vatane inta ude wanaikebe vatano wanave mansai. Wenanawamo utavondi Amisye aije jewen, yara utavondi taune manasine ama bekero ngkakainoanive obo rai.
2PE 3:4 Vatano nanawije wanaikebe wasai ware, “Yesus purairive pare indati pakare akato no mine vone so, weti soamo Napi rui?! Wama injaya nao wo anyut, weramu soa ugwenen to umba Yesus pakare rainy! Muno soamo mine so ntami tawan maisyare manasyin ranari kobeyoe! Weti Yesus apa pakare raije mamo wamanave rai nora!”
2PE 3:5 Arono vatane wato wo raura taije, manimari ayao so rai: Arono manasyin dave Amisye payao ti Po naumo warae muno mine vone so yanari anamote rai. Po mana veano mine ranari, ti mine so ntipu seo no mana ama uga rai.
2PE 3:6 Muno nde mana rai tavon mine so randamisy, weye arono wusyinoe Amisye po mana ratutir njamo mine so rai vintabo ti manutu kobe.
2PE 3:7 Umba Amisye payao akato pare naume muno mino wandaene so no tawan ava masyoto indati Po taname rapin dai Po randamisy. Pare Po ramavu da ntami java Apa masyoto mangke rapatimu arono indati Po mangke raugaje vatano nanawirati manuga mamuno Aije mansai indamu ukakai.
2PE 3:8 Risya arakovo inanuga no wasai, syo raura kakavimbe: Amisy Yesus indati pakare maneai jewen. Weye syare wasaemen: Amisye po masyote muno tume rator maisyare vatane wansamaisye ramu. Yara Amisye pare masyote intabo apa gwaravainye maisyare tume seribu ramaisy, muno tume seribu ama nggwaravainye maisyare masyote intabo amaisy.
2PE 3:9 Vatane inta wo rakarae ware Amisye teto Apa urairije maneai rave, weye Yesus pakare rainy. Weramu Amisye pamo maneai jewen, yara atawandi wansai. Tugae, Opamo atawandi rave, weye beker indamu vemo vatane inta amaugo marambe ti kakai nora, yara vatan tenambe usakinavo awa ayao kakai rai vintabo.
2PE 3:10 Weramu Amisy Yesus apa masyoto pakare raije mamo maisyare vatano anaonoanoe, weye de papabe ti vatane wantatukambe rai. Arono naije indati naumo warae ranauni ngkin dave umba raumandi kobe, muno anakotaro no no naumo warae mangkuro taname rai. Muno mine so muno ama anakotaro ntuna ama uga rai rakanive vintabo.
2PE 3:11 Sya arakove, nuge so indati rakanive taije maisy, weti kove mamo wabeare rui? Kove mamo weapamo vatano wapa ana wadave mamai dave muno watavondi Amisye apa bekere rai,
2PE 3:12 weye weana Amisye apa masyoto Po rapatimu inda Yesus pakare raije ranyut. Muno wabeke dave indamu Apa masyote so pavave de. Arono naije indati naume mangkuro taname rai ti rakanive, muno tanamo mamoane mo tume, embae, muno naume ama anakotaro no rai ranen ti nsoyandi ninimi ti raumandi.
2PE 3:13 Weramu naumo wanyine muno mino wanyine mamo wamo ranyut, mamaisyo Amisye po raurairive wansai to rai. Indati naumo wanyine muno mino wanyine somamo ana ngkove muno ana mamaisy obo mi ntuna rai.
2PE 3:14 Sya arakovo inanuga no wasai, wana anakotare so ranyut tenambe, weti syare wabeke dave indamu ayao kakai muno anakotaro nggwambe meweno wasai no Amisye amun. Muno wabeke dave indamu wasanuga nsaumano Amisye ai muno Amisye anuga nsaumano wasai.
2PE 3:15 Syare wasaemen: wama Amisye atawandi vatane mai indamu Po varore raugaje Po mapaya awa ayao kakaije rai. Muno wama arakovo Paulus po anakotare so ratoe wasai apa nyovara wao rai tavon, mamaisyo apa ana po ratantona ntiti Amisye po raugaje aije rai.
2PE 3:16 Muno Paulus po anakotare so ratoe apa nyovara wao rai tenambe vintabo. Apa ana po ratoe rai ama ayao inta mamo mangkeo wansai wananta rai. Vatane inta wo Paulus apa ayao raura sasyeve, weye onawamo awa ana udatantona nsarokire jewen muno awa anave ntindimu jewen tavon. Muno vatano nanawije wo Ayao Amisy ama ayao kaijinta raura sasyeve tavon, weti indati Amisye po mangke nuge nuganui raugaje mai.
2PE 3:17 Weramu sya arakovo inanuga no wasai, wapo anakotare umaso raen tenambe to, weti wasyisyaube! Vemo kuruno angkari wo wasanuga raugabe indamu watavondi mai nora, weye onawamo awa ana udave mamo ngkakainoanive vintabo. Ranivara watavondi mai, weamo wapa anaveo ntindimu to omamo indati mayondi.
2PE 3:18 Yara watavondi wama Amisy Yesus Kristus obo ai, opirati po wansapaya wama ayao kakaije rai, indamu Apa kove ntubai ti manakoe no wasanuga rai, muno wapa wapo aene mamo miridi nseo. Kangkamambe Ai unumeso muno ntoa nuge nuganui! Amin. Risy, Petrus
1JO 1:1 Syo nyovara waowe so ratoe ore wasai indamu syo Yesus Kristus aura kakavimbe wasai. Opamo awainamo “Ayao mo kove raunande,” weye Opirati po kovo nuge nuganuije raunande. Arono munije so ama manasyinoe, Opamo no to. De no mine vone so rai, reami Apa arakovo po reansatutire reamamo reamo Apa ayaowe raraniv muno reamo aeno reansamije rai to. Reamo aeno reansamije rai muno reamo aijaro reansaneme rai to.
1JO 1:2 Opamo aroron kakavimbe ti reamo aen to, omirati reamo raura wasaije so. Arono manasyinoe, nowo Injayo Amisye autan muno kovo nuge nuganui no irati Ai. Opamo de Po anasine raroron kakavimbe reansai, weti reamo Apa kove wato ravovo wasai.
1JO 1:3 Ana reamo raeno reansamije rai muno reamo raraniv wemirati reamo ravov ore wasai tavon, indamu weape reame wambe intabove tenambe. Wambe intabove Injayo Amisye ai muno Apa Kavo Yesus Kristus ai.
1JO 1:4 Reamo ayaowe so ratoe indamu wansanuga ranayanambe rave.
1JO 1:5 Ayao reamo raranivo Yesus ai ti reamo raura ore wasai mi so: Amisye pamo var, weti kaumure no Aije jewen bayave.
1JO 1:6 Ranivara wamo raura wamare wambe intabove Yesus ai weramu wamanya kaumure bo rai, weamo ayao tugae omi wambeta rai so ma jewena, yara wamangkarive vayavea.
1JO 1:7 Ranivara wangkova wano no vare ama uga rai maisyare muno Injayo Amisy opamo no vare ama uga rai, wea umba wambe intabove wansai vambinibe. Muno Apa Kavo Yesus, wepi aunande ti kakai, Po wama ayao kakai kotare rapaya inda wansanuga ngkakavin.
1JO 1:8 Ranivara wamo raura wamare wamamo ayao kakaije meweno wansaija, wea umba taune wamangkarive taune wansai, umba ayao tugae meweno wansai.
1JO 1:9 Ranivara wamo wama ayao kakai raura kakavimbe Amisye ai, weamo Amisye po wama ayao kakai umaso rapaya irati wansai indamu wansanuga ngkakavin. Po wama ayao kakai rapaya weye Opamo no tawan no Apa urairi rai muno Apa ana dave mamai tenambe.
1JO 1:10 Ayao Amisye mo raura mare vatan tenambe wamamo wamo ayao kakaije rave. Weti are pirati po raura pare ayao kakaije meweno ai, beare wemaisyamo po Amisye aijaseo aruriate rai to. Umba Amisye apa ayao meweno vatano napije ai to.
1JO 2:1 Sya arikainyo inanuga no wasai, anakotare so syo ratoe more irati wasai indamu vemo wapo ayao kakai rave inya. Weramu ranivara wamo ayao kakai inta rave, Vatane inta be marimbe payao wansai no Injayo Amisye amune rai. Opirati Yesus Kristus taunep, Opamo mamai dave.
1JO 2:2 Wepi po anasine raunande kakai indamu Po wama ayao kakai ranawan ti mpaya wansai, wirati Po wansaugav wamakare Amisye ai. Po waboma ayao kakai ranawane jewen, yara vatan tenambe mine so awa ayao kakai ma Po ranawan tenambe.
1JO 2:3 Ranivara wambeta irati Amisye apa ananyao Po wansatuti dai rai, wea umba wandaen wamo Amisye aen to ije.
1JO 2:4 Are pirati payao pare, “Risyo Amisye aen ivae,” weramu beto Amisye apa ananyaowe raije ramu, vatano napije aruriat akoe pije muno ayao tugae meweno ai.
1JO 2:5 Yara vatano beto Amisye apa ayao rai, vatano napije muinyo Amisye ai ma mamai to. Ranivara wamare wandaen wambe intabove Amisye ai, weamo wamo raen no taiso:
1JO 2:6 Vatano rui pirati po raura pare opamo be intabove Amisye ai, syare apa ana dave mo Yesus apa ramaisy.
1JO 2:7 Sya arakovo inanuga no wasai, ayao ridatoe ore somamo syo wasatutiro ananyao wanyine inta rai jakato ma jewena. Yara wusyino idaura wasai yarawe wapanave Yesus Kristus ai kobeyoe ti no wasai to, wemirati idaura rijati akato. Ananyao wusyin wasatuti dai umaso mamo Amisye apa ayao wapo ranaun to mi vae.
1JO 2:8 Weramu ananyao raura so omamo nggwanyin tavone ma. Ananyaowe somamo Kristus beto rai muno weapamo wabeta rai tavon. Weye kaumure, omi raurata irati ayao kakaije rai, merere nto raumandi. Yara vare, omi raurata irati ayao kove rai, omamo nsaneka tutir.
1JO 2:9 Are pirati po raura pare opamo no vare rai weramu anuga mamuno apa arakova ai, vatano napije pamo kaumure ta no tawan no ai mansanana unumeso.
1JO 2:10 Are pirati muinyo apa arakova ai, opamo no tawan kobe vare ama uga rai. Taune anuga ngkakavin, weti po vatano kaijinta maugavo ayao kakai raron oma jewena.
1JO 2:11 Yara are pirati anuga mamuno apa arakova ai, opamo no no kaumure ama uga rai. Muno panya kaumure ama uga bo rai, weti peratori mamaundi muno po apa unanui raito raene jewen. Maisyare omai ti, apa ana dave ma mamaisye ramu.
1JO 2:12 Syo ayaowe so ratoe more irati arikainyo inanuga no wasai, weye Kristus kakaijo wasai ti Amisye po wapa ayao kakai rapaya wasai.
1JO 2:13 Syo ayaowe so ratoe more irati ajae wasai, weye weapo Amisye aen to, wepirati arono munije so ama manasyinoe no to. Syo ayaowe so ratoe more irati vatano kamurame wasai, weye wapo Anakakai Akoe apinde to.
1JO 2:14 Syo ayaowe so ratoe more arikainyo inanuga no wasai, weye weapo Injayo Amisye aen to. Syo ayaowe so ratoe ajae wasai, weye weapo Amisye aen to, wepirati arono munije so ama manasyinoe no to. Syo ayaowe so ratoe more vatano kamurame wasai, weye weabambunin muno Ayao Amisye ntuna wasanuga rai muno wapo Anakakai Akoe apinde to.
1JO 2:15 Vemo wasanuga ntento mine so rai jinya muno ama anakotaro ntuna no ama uga rai, rai jinya. Weye wasanuga ntento ana mine so rai, weamo muinyo Injayo Amisye ai ma meweno wasanuga rai.
1JO 2:16 Mine so ama bekere maisyare so: wama bekero ngkakainoanive, wansanuga ntento ananugo wamo raeno wansamije raije rai, muno wansararino taune wama vambunine muno wama ananugo manui rai--anakotar tenambe umaso mamo Injayo Amisye apa ma jewen, yara mine so ama ma.
1JO 2:17 Mine so indati raumandi, muno ama anakotaro ntuna ama uga rai, wemirati wansanuga ntento rai, raumandi tavon. Yara vatano utavondi Amisye apa bekere rai, ukova nuge nuganui.
1JO 2:18 Sya arikainyo inanuga no wasai, munije so ama akari mararai mangkepan to. Wapo ranaun Yesus Kristus apa Marova Akoe indati de wusyimbe. Tugae, soamo vatano wanui inta wuje umarovave Kristus ai. Maisyare omai ti, munije so ama akari mangkepane mamo wandaendije.
1JO 2:19 Arono wusyinoe vatano umarovave Kristus aije umaso utantuna wansatavon no anugano Amisye rai, weramu wuje wansaora weye wanave tugaive jewena. Weramu ranivara wanave tugaive weratire ma, soamo nanawe wana tenambea nene. Weramu wuje wansaora to, umba wandaendije wenanawamo wanave tugaive jewena.
1JO 2:20 Weramu weapamo Amisye po Anawayo Vambunine raugaje wasai muno wapo Amisye apa ayao tugae raen tenambe.
1JO 2:21 Weapamo wapantukambe ayao tugae rai ma jewena, yara wadaen to, muno wapo ayao tugae raenamo aruriate ma inta no rai ramu. Wemi mbewar syo ratoe ore wasai.
1JO 2:22 Vatano rui pirati pangkarive? Vatano po Yesus amamarave, opamo pangkarive pare Yesus opamo Mesias napi Amisye po atutir de be akarive wansai jewen. Vatano napije be marovave Kristus ai, po Injayo Amisye amamarave muno Apa Kavo tavon.
1JO 2:23 Weye are pirati po Arikainyo Amisy amamarave, weamo Injayo Amisye tuna autane jewen. Yara are pirati po raura pare, “Syanave Arikainyo Amisye ai,” opamo Injayo Amisye tuna autan.
1JO 2:24 Ayao wemirati wapo raraniv arono manasyin wapanave Yesus aijoe, ayaowe wato mi syare wapo raijar matuve. Wapare wapo raijar matuve, weamo wabe intabove tawan irati Arikainyo Amisye ai muno Injayo Amisy ai.
1JO 2:25 Somirati Apa ana po raurairive wansai: kovo noa nuge nuganui.
1JO 2:26 Syo nyovara waowe so ratoe ore wasai weye syare wapo raen vatane inta ware wo ananyao nsosobe raugaje wasai indamu wo wasaponae.
1JO 2:27 Amisye po Anawayo Vambunine raugaje wasai, weti vatane wo wasanyao jewen kai, weye Anawayo Vambunine taune mo wasanyao anakotare rai tenambe. Anawayo Vambunin ama ananyao Mo raugaje wasai mamo aruriate ma jewena, yara tugae ma. Maisyare omai ti, syare wabeta Ama ananyaowe rai indamu wabe intabove tawan irati Kristus ai.
1JO 2:28 Sya arikainyo inanuga no wasai, syare wano tawan no Kristus ai indamu arono pakare no mine vone so raijamo, wanjanive ramu, muno arono de Po wansaen, wansamane no Amune rai nora.
1JO 2:29 Yesus Kristus apa ana dave mamo mamai dave, omamo wandaen to. Weti umba syare wandaen tavon mamo are pirati apa ana dave mamai no Amisye amune rai opamo Apa arikainye waino ai pije.
1JO 3:1 Wakoe! Amisye apa muinye ma manakoe rave wansaija! Weti Po wansawainamo Apa arikainye nawirati wam. Tugae, soamo wamamo Apa arikainye nanao wam! Weramu vatano mine so wantatukambe wama Injayo Amisye ai, weti wonayo Apa arikainye wansai tavon.
1JO 3:2 Sya arakovo inanuga no wasai, soamo wamamo Amisye apa arikainye waino wansai. Muno arono munijo makare umugamo indati wambeare rui, omamo wandaen dainya nene. Weramu wandaen arono Yesus Kristus pakare no mine so rai, indati wansanasine muno wansanuga mo Apa ramaisy, weye naije umba wamo aeno wansamije rai. Apa no mamo wamerananta wandaeno taune Ai terave.
1JO 3:3 Vatano rui nawirati manaveano Kristus amen tai maisy, wenawamo wo taune manasine muno mansanuga ratayao da ngkakavimbe indamu ayao kakaije meweno mansai, maisyare muno Kristus kakavimbe omaisy.
1JO 3:4 Are pirati po ayao kakai rave, wepamo po Amisye apa ananyaowe rakanyoandi. Weye ayao kakai mamo Amisye apa ananyao mi rakanyoandi ije.
1JO 3:5 Wandaen Kristus de no mine so indamu Po wama ayao kakaije raupaisy. Opamo ayao kakaije inta no Ai jewen bayave.
1JO 3:6 Maisyare omai ti, are pirati be intabove Kristus ai, weamo po ayao kakai rave akatoe ramu. Yara are pirati po ayao kakai rave tawan tutir, weamo po Kristus aene ramu.
1JO 3:7 Sya arikainyo inanuga no wasai, vemo vatane inta po wasaponae inya! Are pirati po ayao mamaisy obo rave, opamo mamaisy irati Amisye amune rai, maisyare Kristus opamo mamaisy.
1JO 3:8 Yara vatano are pirati po ayao kakai rave tawan kobe, napije pamo Anakakai Akoe apa arikainye waino ai. Weye Anakakai Akoe pirati po ayao kakai rave arono manasyin daveowe noa naiso. Arikainyo Amisye de indamu Po Anakakai Akoe apa anakere umaso rangkat inda rakanive.
1JO 3:9 Vatano are nawirati Amisye apa arikainye waino mansai, ayao kakai mamo wo rave akatoe ramu weye Amisye apa kovo wanyine no manuga rai to. Muno Amisye pirati awa Aja pije, weti ayao kakaije mamo wo rave akatoe ramu weye mamaisye ramu.
1JO 3:10 Ranivara wamare wandaen Amisye apa arikainye nanawi rui muno Anakakai Akoe apa arikainye nanawi rui, weamo awa ana udave raen no taiso: are pirati apa ana dave mamai no Amisye amune raije jewen muno muinyo apa arakova aije jewen, vatane wato awainamo Amisye apa arikainye pa jewena.
1JO 3:11 Arono manasyin dave wapo ayao so ranaun: wamuinyo wansai tutudi.
1JO 3:12 Kaina pamo vemo wamo amai nora, weye Anakakai Akoe apa arikainye pije, ti po taune apa rijata aubaisy. Weti ana mbewar ti po aubaisye somamo ana rui? Kaina pamo parijo apa rijata ai, weye po raen apa rijata apa ana dave mamo mamai no Amisye amune rai, yara taune apa ana dave mamo mamaisye ramu.
1JO 3:13 Weti sya arakove, weapamo ranivara vatano mine so mansanuga mamuno wasai, weamo vemo wapaparo wasai jinya.
1JO 3:14 Arono wamuinyo wama arakove mansai, wamo raen wamuje wene raora yara wansisa kove obo rai. Weramu are pirati muinyo apa arakove inta aije ramu, opamo ta no tawan no wene rai.
1JO 3:15 Are pirati anuga mamuno apa arakova ai, Amisye po vatane so aen pare opamo mamaisyo vatano po apa arakove inta aubai to amaisy. Muno wandaenamo vatano po vatane maubaisye opamo kovo nuge nuganuije meweno ai.
1JO 3:16 Muinye mamo wananta rai no taiso: Yesus Kristus po anasine raunandea kakai indamu Po wansapaya wama ayao kakaije rai. Maisyare omai ti, mbe unanuive wansai indamu wamo muinye rarorono wama arakove mansai tenambe. Weti koveamo wamo taune wansanasine raunanto ra ngkakai tavon, wirati wamo wama arakove mansapaya irati weno nuge nuganuije rai.
1JO 3:17 Ranivara vatane inta apa ananuge raen manui, umbawe po apa arakove inta aen apa ananuge jajoembe ai yara ponae po aeranandei, weamo Amisye apa muinye no anuga raije ramu.
1JO 3:18 Sya arikainyo inanuga no wasai, muinye mamo syare wamo raura wansawa bo rai nora, yara wamuinyo tugaive indamu wama ana wandave mo wama muinye raroron kakavimbe.
1JO 3:19 Wamuinyo vatano kaijinta mai, weamo wandaen wantavondi Amisye apa ayao tugae rai to ije. Weti wansanuga mamo nsauman no Amisye amune rai.
1JO 3:20 Weramu arono rui wansanuga njaniv weye wansanuga nanto wama ayao kakaije rai, weamo syare vemo wanjani nora. Weye Amisye po anakotare raen tenambe muno Apa muinyo wansai mamo manakoe rave, mo wama yanive umaso rakivan. Maisyare omai ti, vemo wanjaniv akato nora.
1JO 3:21 Sya arakovo inanuga no wasai, ranivara wansanuga mo wansanayao ayao kakai inta rai jewen, weamo wanjanive ramu, yara wambambunin wansayai no Amisye amune rai.
1JO 3:22 Ranivara wambeta Apa ananyao Po raugaje rai muno wama ana wandaveye mamo mo aveti anayanambe, wea indati ana rui mirati wandanajo Ai, omamo Po raugaje wansai.
1JO 3:23 Muno Apa ananyao Po raugaje inda wambeta rai mi som: wamanave Apa Kavo Yesus Kristus ai, muno wamuinyo wansai vambinibe maisyare Kristus po wansanyaowe ramaisy.
1JO 3:24 Are pirati beto Amisye apa ananyao Po raugaje rai, opamo be intabove Amisye ai muno Amisye tuna no anuga rai. Wandaen Amisye tuna no wansanuga rai maisyare so: Po apa Anawayo Vambunine raugaje wansai to.
1JO 4:1 Sya arakovo inanuga no wasai, vemo wapanave vayave ayao rui anawae inta po raura wasai rai jinya. Yara syare wapo ranajo rati indamu wadaen kobe: apa ayao po raura mamo Amisye apa Anawayo Vambunine mo raugaje ai rako jewena e? Weye soamo anawae angkari wanui utatipu ti wanya mine tename so rai.
1JO 4:2 Wandaen vatane inta pamo Anawayo Amisye nde masyo anuga rai tugaive no taiso: Vatano rui pirati po Yesus Kristus aura pare de no mine so rai be vatanbe, vatano po raura so opirati Anawayo Amisye nde masyo irati ai.
1JO 4:3 Yara vatano po Yesus Kristus auranare so maisye jewen, vatano napije pamo Anawayo Amisye no ai pa jewena. Opamo be marovave Kristus ai weye Marova Akoe po anuga raugabe. Wapo ranaun Kristus apa Marova Akoe pare de no mine vone so rai. Syo raura kakavimbe wasai: soamo no no mine vone so rai to, po vatano wanui manuga raugabe.
1JO 4:4 Weramu sya arikainyo inanuga no wasai, weapamo Amisye apa kawasae nawirati weap. Muno weapo anawae angkarije umawe mapinde to, weye Anawayo Amisye no irati wasai mamo Ama vambunine manakoe, mo Anakakai Akoe no no mine vone so apa vambunine rakivan.
1JO 4:5 Anawae angkari onawamo mine so amaura mai. Weti awa ana wayao dai maisyare vatano mine so awa ana wo ratantona obo ramaisy, weti vatano mine so wo awa ayaowe raraniv.
1JO 4:6 Weramu wamamo Amisye apa arikainye waino wansai. Are pirati po Amisye aen, opamo po reama wandaura raraniv. Yara vatano siso Amisye apa kawasae matavone jewen, opamo po reama wandaura raranive ramu. Weti nai maisya umba wananta irati anawae tugae mai muno anawae angkari mai.
1JO 4:7 Sya arakovo inanuga no wasai, syare wamuinyo wansai tutudi, weye muinye somamo Amisye po raugaje wansai. Vatano rui pi muiny opamo Amisye apa arikainye pije muno po Amisye aen.
1JO 4:8 Weramu vatano rui pi muinye ramu, opamo pantatukambe Amisye ai. Weye Amisye opi muiny.
1JO 4:9 Amisye po apa muinye raroron kakavimbe wansai no taiso: Po apa Kavo intabo dave Yesus Kristus atutir de no mine vone so rai indamu Po kovo nuge nuganuije raunande wansai.
1JO 4:10 Weti so mirati muiny: Vatano wami wamuinyo Amisye ai toa jewena, yara Amisye pi muinyo wansai muno Po apa Kavo atutir Po anasine raunande kakai indamu Po wama ayao kakai ranawan ti mpaya wansai, wirati Po wansaugav wamakare Amisye ai.
1JO 4:11 Sya arakovo inanuga no wasai, Amisye po apa muinye rarorono wansai taije maisy, weti koveamo wamuinyo wansai tutudi.
1JO 4:12 Vatane wamamo inta po Amisye aeno amije rai intai ma jewen tenambe. Weramu wamuinyo wansai tutudi, weamo Amisye tuna no wansanuga rai muno Apa muinye ntubai no wansanuga rai ti mamai dave.
1JO 4:13 Wandaen wambe intabove Amisye ai muno Amisye tuna no wansanuga rai no taiso: Po apa Anawayo Vambunine raugaje no wansai to.
1JO 4:14 Reamamo reamo Arikainyo Amisye aeno taune reansamije rai to, weti reamo avovo vatane mansai reamare Injayo Amisye po apa Arikainye so atutir ti de no mine so indamu Po vatane mapaya awa ayao kakaije rai.
1JO 4:15 Vatano are pirati po Yesus aura pare, “Yesus opamo Arikainyo Amisy,” Amisye no tawan no vatano napije anuga rai. Muno vatano napije be intabove Amisye ai.
1JO 4:16 Weti Amisye apa muinyo Po raunande wansai mamo wamo raen muno wamanave rai. Amisye opirati muiny. Are pi muinyo Amisye ai muno apa arakove mai tavon, vatano napije be intabove Amisye ai muno Amisye tuna no anuga rai.
1JO 4:17 Maisyare omaisy, wama muinye miridi nseo ti mamai dave. Indati wambambunin wansayai no Amisye amun arono masyoto Po wansanajo wama ana wandave rai, weye wama ana wandave no mine vone so mamaisyo Kristus apa rai.
1JO 4:18 Amisye muinyo wansai ti wanjanive ramu. Weye Apa muinyo ntairi wansanuga rai, weamo wama yanive raumandi vintabo. Weramu arono rui wamo ratantona Amisye pare po mangke raugaje wansai, weamo wanjaniv, muno wanjaniv taiso mare wananta Apa muinye rai rainy.
1JO 4:19 Amisye muinyo wansai wusyimbe to, wirati wamuiny tavone so.
1JO 4:20 Ranivara vatane inta po taune aura pare: “Rimuinyo Amisye ai,” weramu anuga mamuno apa arakova ai, weamo vatano napije aruriat akoe pije. Weye apa arakova pamo po aeno amije rai pije, damu muinyo ai ramu. Weti umba pare muinyo Amisyo po aene jewene Aije, opamo mamaisye ramu.
1JO 4:21 Ananyaowe somamo Amisye po raunande: Are pirati muinyo Amisye ai, syare muiny irati apa arakove mai tavon.
1JO 5:1 Are pirati panave pare Yesus opirati Mesias, vatano napije pamo Amisye apa arikainye pije. Muno are pirati muiny irati Injayo Amisye ai, weamo muiny irati Amisye apa arikainye mansai tavon.
1JO 5:2 Wandaen wamuiny irati Amisye apa arikainye mansai mamo maisyare so: arono rui wamuiny irati Amisye ai muno wantavondijo Apa ananyao Po raugaje wansaije rai.
1JO 5:3 Arono wantataaje irati Amisye apa ananyao Po wansatuti dai rai, wemaisya umba wamo muinye rarorono Amisye aije. Apa ananyao Po raugaje mamo mangke ramu.
1JO 5:4 Vatano rui nawirati Amisye apa arikainye waino mansai, wenanawamo wo mine vone so ama vambunino mamun rapinde. Muno ana mo ransui ti mo rapinde mamo wama anave Yesus ai.
1JO 5:5 Are nawirati ubambunin wo mine vone so ama vambunino mamun rapinde? Vatano nanawirati wanave ware, “Yesus opamo Arikainyo Amisye pije.” Obo nawirati umamaisy.
1JO 5:6 Yesus Kristus de no mine so, umba augasyo kuvuni mana rai muno Apa mavu nsororop arono kakai. Yesus de indamu augasyo kuvuni mana rai vayave ramu, yara de indamu Apa mavu nsororop ti kakai tavon. Weti mana muno mavu umaso mo Yesus aroron kakavimbe Opamo Arikainyo Amisye pije. Ayao umaso mamo Anawayo Vambunine mo raura mare no rai tugae, muno Ama ana mo raura mamo mayarurijabe inta raije ramu.
1JO 5:7 Weti ayao raura kakavimbe somamo kotare mandeija, no taiso:
1JO 5:8 Anawayo Vambunine maava, mana mirati Yesus augasyo kuvunijo rai maava, mavugo nsororop arono Yesus kakai wem. Mandeije umaso ma awa ayao mbe intabove, wo Yesus Kristus aura kakavimbe ware, “Yesus opamo Arikainyo Amisye pije.”
1JO 5:9 Arono vatane wo ayao inta raura kakavimbe wansai, weamo wamanave rai. Weramu Amisye apa ayao Po raura mamo mbambunin dave, mo vatane awa ayaowe rakivan. Wepi po ayao umawe raura, Po apa Kavo aura kakavimbe wansai.
1JO 5:10 Weti are pirati panave irati Arikainyo Amisye ai, opamo po Amisye apa ayao umawe raen tugaive no anuga rai to. Weramu vatano panave Amisye ai ramu, opamo po Amisye atantona pare payarurijabevea, weye panave ayao Amisye po raugave Apa Kavo Yesus Kristus ai raije ramu.
1JO 5:11 Apa ayao mi so: Amisye po kovo nuge nuganuije raunande wansai, muno kove umaso ama ruke no no Apa Kavo Yesusa nui.
1JO 5:12 Vatano wo Amisye apa Kavo aen no manuga rai, onawamo awave kovo nuge nuganuije rai. Muno vatano wantatukambe Amisye apa Kavo ai, onawamo awave kovo nuge nuganuije raije ramu.
1JO 5:13 Syo ayaowe so ratoe more irati vatano wapanave irati Arikainyo Amisye ai, syo ratoe indamu wadaen weapamo wapave kovo nuge nuganuije rai.
1JO 5:14 Wamamo wambambunino wama anave rai weye wama ana wandanajo seo Amisye ai mamaisyo Apa bekere rai, weamo Po raraniv.
1JO 5:15 Wandaen Po wansaraniv arono wamo ana inta ranajo seo Ai, weaveti wandaen Po wama ana wandanajo raunande aje.
1JO 5:16 Wapo wapa arakove inta aen po ayao kakaije inta rave, weamo syare wabe sambayambe ai. Wea indati Amisye po wapa sambaya umaso raraniv, umba Po kove raugakare wapa arakove umaso ai. Weramu ayao kakaije inta mamo Amisye pare po rapaya vatano po rave aije ramu. Jewen dave. Yara Amisye po mangke weno nuge nuganui obo raugaje vatane wato ai. Weti vatano are pirati apa ayao kakaije no tai wemaisyamo, vemo wapo Amisye anajo ai nora.
1JO 5:17 Anakotaro rui wandaveti ngkakai omamo ayao kakaije ma. Weramu ayao kakaijo mo weno nuge nuganui raugav mamo ayao kakai tenambe jewen.
1JO 5:18 Wamo raen vatano Amisye apa arikainye waino mansai onawamo ayao kakai mamo wo rave tutire ramu, weye Arikainyo Amisye po mansaeranande muno Anakakai Akoe pamo bambunin po mansave tatugadije ramu.
1JO 5:19 Vatano mine vone so una irati Anakakai Akoe anem uga rai tenambe muno wepi be akarive mai. Weramu wandaen wamamo Amisye apa arikainye waino wansai.
1JO 5:20 Wandaen Arikainyo Amisye de to muno Po wansakarikuga raneka inda mbar ti wamo Amisyo tugae aen. Wambe intabove Amisyo tugae ai weye wambe intabove Apa Kavo Yesus Kristus ai. Opamo Amisyo tugae pije, muno Po kovo nuge nuganuije raunande wansai.
1JO 5:21 Weti sya arikainyo inanuga no wasai, syare wapanave Amisyo tugae obo ai, yara vemo wapo yare raugavo wasarijat inya. Risy, Yohanes
2JO 1:1 Risyirati Yohanes, akarijo anugano Amisye inta rai. Syo ayaowe so ratoe syo ranutugore Ingko winyi Amisye po natayao winai muno more nya arikainye mansai tavon. Rimuiny irati wasai rave. Muno ribui syirati rimuinyo wasai ramu, yara vatan tenambe wo ayao tugae raen umuinyo wasai tavon.
2JO 1:2 Weye Amisye apa ayao tugae no tawan no wansanuga rai muno no wansautana nuge nuganui.
2JO 1:3 Syare kove muno muinye muno saumane no no Injayo Amisy muno apa Kavo Yesus Kristus no wansautan tenambe. Wemamo wamaura rai arono wamo ayao tugae raijar muno wamuinyo wansai tutudi.
2JO 1:4 Rinananibe rave weye syo ranaun Ingko nya arikainye inta nawirati utavondi jirati ayao tugae obo rai, maisyare Injayo Amisye po wansanyao wemaisy.
2JO 1:5 Soamo syo ananyao so raugaje wasai: ribeker syare wamuiny irati wansai tutudi. Omamo ananyao wanyimbe ma jewena, yara ananyao wamo raija kobe arono wusyin wamanave Yesus ai kobeyoe.
2JO 1:6 Wamare wamuinyo tugaive, weamo wantavondi Amisye apa ananyao po raugaje wansai rai to ije. Muno Apa ananyao po raugaje wansai mare wamuinyo wansai tutudi, maisyare wapo ranaun arono wusyinoe.
2JO 1:7 Soamo vatano wo ayao angkarije raura wanui rave utatipu ti wanya mine tename so rai. Vatano nanawije wo Yesus Kristus apa de no mine so be vatanbe ramamarave. Vatano maisyare sonawamo vatano angkari nawije muno Yesus Kristus apa marova nawije.
2JO 1:8 Weti wasyisyaube, vemo vatane inta wo wasaponae inya! Muno vemo unanuijo reamo raraeyo wasai to ti wapo raito raumandijo wasai nora. Yara wabeke dave ramu Amisye po wapa ana wadaijare ama ine raunande wasai vintabo.
2JO 1:9 Are pirati ponayo ananyao Kristus rai yara panya kaive rai, opamo Amisye tuna autane jewen. Yara are pirati no tawan no ananyao Kristus rai, opamo Injayo Amisye tuna autan muno Apa Kavo tuna autan tavon.
2JO 1:10 Weti ranivara vatane inta de pare po ananyao nsasyeo ananyao Yesus Kristus raugaje, vemo wapo vatano napije augave siso no wapa yavar nora muno vemo wapo kove raura ai nora.
2JO 1:11 Weye are pirati po aeranande, opamo tavondi apa ana dave ngkakai po rave to ije.
2JO 1:12 Ananyao manui rave syare syo raura wasai, weramu syare ngko dave mamo vemo ratoe nyovara wao rai nora. Rinanave ramene mamo taune syore syo wasapan, syayao anawadive nande wasai, indamu wansanayanambe vintabo.
2JO 1:13 Nya arakov una no naiso nanawirati Amisye po matayao wo kove ranutugo nai. Risy, Yohanes
3JO 1:1 Risyirati Yohanes, risyamo ibe akarive anugano Amisye inta rai. Syo ayaowe so ratoe syo ranutugore sya arakovo Gayus winai. Rimuinyo nai rave.
3JO 1:2 Sya arakovo inanuga no nai, ribe sambayambe nai indamu nya anakotare ngko tenambe muno nanasine mbambunin, maisyare muno nanuga mamo mbambunin no Amisye ai wemaisy.
3JO 1:3 Rinanayanambe rave weye wama arakovo wanave Yesus aije inta unande rinai to. Wo raura ware winyamo wimbeto Amisye apa ayao tugae rai, muno ware wintavondi rai tutir.
3JO 1:4 Weti inananibe rave! Arono rui syo ranaun sya arikainye utavondi Amisye apa ayao tugae rai, weamo inanayanambe manakoe rave.
3JO 1:5 Sya arakovo Gayus inanuga no nai, syo ranaun winyamo natawandi kobe indamu nyo kove raroron irati wama arakovo wo ayao Amisye raura mansai. Arono arakove umaso ude nya munije rai, nyo mansaen dainy, weramu nyo mansaugave usisa to.
3JO 1:6 Arakove umaso wakare unande rinai to, wo nya muinyo nyo rarorono mansaije raura, weti anugano Amisy una no naiso wo ranaun. Arono rui wama arakove ude nai jakato, syare nyo maeranande kobe indamu wo awa unanui anya rave tutir. Wea umba mamaisy, mo Amisye anuga raveti ranayanambe.
3JO 1:7 Weye wo awa unanui anya rave indamu wo ayao Yesus Kristus ravov. Weramu wo awa ana ubekedaije inta ranajo vatano wantatukambe Amisye aije mai ramu.
3JO 1:8 Weti kove mamo vatano wamanave Kristus aije wamo arakovo maisyare so maeranande. Wamo maeranande, wea wantavondi wamo Amisye apa ayao tugae ravov to ije.
3JO 1:9 Risyo nyovara wao inta ratoe tumaimbe, syo ranutu anugano Amisye rai, weramu Diotrepes ponae beto sya ayao rai. Opamo bekero seo tame rai indamu be akarive anugane rai.
3JO 1:10 Maisyare omai ti, arono indati risyore, syo Diotrepes apa ayao kakai po reansaura tantunawi raura kakavimbe weti wapo raen. Weramu webo raije ramu, yara ana ngkakai kaijinta po rave tavonare so: arono arakovo wo ayao Amisy ravov inta ude, weamo ponae mansai tavon, po maugave usisa apa yavare raije ramu. Naije tavon vatano nanawirati ubeker ware wo arakove umaso maugavere, po maorai tavon muno po mawatambe wusya anugano Amisye raora.
3JO 1:11 Sya arakovo inanuga no nai rave, vemo nyo ana dave ngkakai ranyi nora! Yara ana ngkove obo mi wintavon dai. Vatano apa ana dave ngkov opamo Amisye apa arikainye waino ai. Yara vatano apa ana dave ngkakai opamo pantatukambe Amisye ai.
3JO 1:12 Vatan tenambe ukangkamambe arakovo Demetrius ai. Muno Amisye po raen pare Demetrius apa ana dave mamaisy irati ayao tugae rai. Taune risy ikangkamambe Demetrius ai tavon, muno Gayus windaen sya ayao syo raura somamo tugae mamaisy.
3JO 1:13 Anakotaro manui rave syare syo raura nai, weramu syare ngko dave mamo vemo ratoe nyovara wao rai nora.
3JO 1:14 Yara rinanave ramene mamo nggwaravainy akatoe ramu, yara syavave syore syo naen akato, indati rimayao anawadive rai.
3JO 1:15 Amisye apa saumane no arakove nautan. Wama arakovo una no so wo kove ranutu nai muno syare nyo sya kove raura wama arakove mansai tutudi no wato. Risy, Yohanes
JUD 1:1 Risyirati Yudas, syanapatambe Yesus Kristus ai. Muno risyamo Yakobus apa rijata pi risy. Syo nyovara waowe so ratoe more weapirati Injayo Amisye po wasawain ti wasisa Apa kawasae mai to. Weapamo Amisye muinyo wasai rave muno Po wasaeranande tutir ava Yesus Kristus indati pakare akato.
JUD 1:2 Syare Amisye apa aemembe wasai manakoeve, muno Apa saumane muno Apa muinye ntairi wasai.
JUD 1:3 Sya arakovo inanuga no wasai, arono wusyinoe syare syo ratoe wasai, sya bekere mamo syo Amisye apa kove raura kakavimbe, wemirati Po raugaje wansai tenambe indamu Po wansapaya ayao kakaije rai. Weramu umba syo ranaun akato vatane inta ude usisa maninimbe no wapa yasyin, nanawirati wo wasanyao sasyeve. Anakotare so mo inantitidi indamu syo nyovara wao so ratoe, syare wasanuga mbambunin indamu wana tawan no Amisye apa ananyao tugae obo rai, wemirati Po raugaje Apa kawasae wansai indamu wamanave rai muno wamo raeranande. Omamo mamai bintabo, weti syare weamarovave vatano wonae raije mai. Weti syare wasyisyaube vatan uma wato mai! Manuga mamo mamuno Amisye ai, muno wo ananyao angkari raugaje ware, “Wantavondi wansanasine ama bekero rui vayave rai kai. Wamo ayao kakai rave kai, weye Amisye pare po rapaya wansai jaje weye Apa muinye manakoeve wansai.” Ee! Awa ananyao so mamaisye ramu! Wo wama Injayo Amisy apa muinye so raen kobe jewen! Muno wo wama Amisy Yesus Kristus amamarave muno wonae Wepi be akarive mansai rai. Onawamo awa mangke mamo arono wusyinoe Ayao Amisye mo rapatimu to.
JUD 1:5 Arakove, sya ana idaura somamo wapo raen tenambe to: wasaemen arono wusyinoe Amisye po vatano Israel mansapaya irati munijo aro Mesir rai, weramu umba vatane umaso inta wonae wanave Aiji, weti Po maunanto wene rai.
JUD 1:6 Muno syare wasaemen naito Amisy inta mai, nanawirati wusyinoe wonae wo awa anakero Amisye po raugaje maije raijari, yara wusya akirive munijo ntiti rai. Naito Amisy umaso nawamo Amisye po maijar, ti waijo mbambunin dave veano maokaisya nuge nuganui. Muno Po mausisa una tawan no mino kaumur kakai rai java masyoto indati Amisye po awa mangke rapatimugo mai.
JUD 1:7 Muno syare wasaemen tavon irati munijo Sodom muno Gomora muno munijo mararai nande no naije. Wusyinoe vatano utantuna munijo namije rai awa ana udave ngkakainoanive maisyare naito Amisye umawe mansamaisy. Vatano Sodom muno Gomora utavondi manasine ama bekero ngkakai obo rai muno anaerere ugavo mansarijat. Weti Amisye po mangke raugaje mai indamu usiuri no tanamo mbadururo nuge nuganuije rai. Awa mangke somamo mo Amisye apa mangke raroron kakavimbe indamu wasaemen dai.
JUD 1:8 Muno kuruno angkari una no wapa yasyine wenawamo awa ana udave ngkakai maisyare wemai tavon. Utavondi manasine ama bekero ngkakainoanive obo rai, mamaisyo awa nikimarije rai. Wonae Amisye be akarive maiji, muno wo naito Amisy, nanawirati utantuna kovo ntiti rautan, maura tantunawi tenambe.
JUD 1:9 Veanimaibe irati kurune wato wo anakotaro ntiti raura tantunawi tai maisy? Yara nait Amisy akari Mikael taune pamo bambunino daura tantunawi tai maisye jewen. Arono wusyinoe Anakakai Akoe pe Mikaela pe yayaowi Musa anasino kopa rai, weye Mikael pare po Musa anasino kopa rauga da po rantuna. Weramu Mikael bambunin po Anakakai Akoe aura tantunawi jewen, yara po raura nanto ai vayave pare, “Ngko to! Amisye taune pirati indati po naura indamu manin!”
JUD 1:10 Weramu kuruno angkari una no wapa yasyin wo anakotaro unanta raije jewene raura tantunawi tenambe. Onawamo maisyare maere mansamaisy weye awa ana wo ratantona meweno mai, ti utavondi manasine ama bekere obo rai. Wemirati indati mo maugavo kakai raronto.
JUD 1:11 Indati mangke Amisye nande mai! Weye utavondi Kaina apa unanuije rai, opirati vatano mamun wusyinoe. Muno awa ayao kakai maisyare Bileam apa ayao kakai wusyinoe ramaisy, weye ubekero doije rai ti udodorabe wo ayao kakai rave indamu wo doije ratande mansai. Muno wonae ubeta akarijo Amisye po matayao mansai, maisyare muno wusyinoe Kora ponae beto akarijo Musa muno Harun yai wemaisy. Weti indati Amisye apa mangke maje mai maisyare wusyinoe maje Kora ai ti kakai kobe.
JUD 1:12 Arono anugane wapanunugambe indamu wapisyi tenambe, kuruno angkari wato utantuna wasatavon. Weramu awa ana udave mbe samaneve weye usasokabe anaisye rai inta taune mansamarom. Weramu taune usamane ramu. Kurune wato awa ana udave ngkove meweno mai muno awa ayao wo vatane mansanyao mamo ama ine meweno rai, weti onawamo mamaisyare andoramo mbe maruve jewen, yara ovare po ramawisy ti nto ti rakanive. Muno mamaisyare inyo moto ama mane mewen dai arono anamuke nande. Muno maisyare inyo ama wantantainye rapapatin weti ngkanen anawadive kobe, kurune wato manuga ngkanen maisyare wemaisy.
JUD 1:13 Maisyare muno mayane mbe aneaibe ti ama vuke, ama vuai mpanyoan ti mo imandore rambube no mayane tuga, maisyare wemai tavon kurune wato awa anakotaro ngkakainoanive no manuga mamo vatan tenambe wo raen kakavimbe. Muno maisyare tume inta manya nsarokibe jewen, yara merero amave ti nto no rui vayave, maisyare wemai tavon kurune wato wo vatane manyao nsarokibe jewen yara nsosobe rave. Maisyare omai ti, Amisye panatatayaube indamu Po mamaugusyo kaumuro marane raija nuge nuganui.
JUD 1:14 Aneno Henok po vatano ukakainoanive awa mangke raurairive no wusyinoe. Henok opamo Adam apa ajavi inta pije, avaki susyo kaururume rai. Weti Henok purairive wusyimbe to pare, “Wadanide! Wama Amisy indati de Apa naite ribuge manui rave mautan!
JUD 1:15 Indati Po mangke rapatimu vatan tenambe mansai. Po mangke raugaje vatano nanawirati manuga mamuno Amisye aije mai, weye awa ana wo rave mamo mamun muno awa ayao wo Amisy aura mamo mamun tutir.”
JUD 1:16 Kuruno angkari wato wanonae wo nuge rapanan, muno wo vatane maura tatugadi. Utavondi awa bekero manasine obo rai. Manuga rararin dave ti ukangkamambe taune mansai. Muno ukangkamambe vatano kaije mansai tugaive jewen, yara wo ayao manavan raura indamu vatano kai nanawije wo ananuge raunande mansai.
JUD 1:17 Weramu, sya arakovo inanuga no wasai, syare wasaemen wama Amisy Yesus Kristus apa arakovo po matutire awa ayaowe rai, namirati mo ana nande masyoto rijate so raura wusyimbe.
JUD 1:18 Wo raura wasai wusyimbe to ware, “Arono munije ama akari mararai, naije vatano manuga mamuno Amisye ai utatipu, indati wanaikebe vatano wanave aije mai. Utavondi Amisye ai jewen, yara taune awa bekero mamune obo rai.”
JUD 1:19 Vatane wato ude wo wapa anugane raveti mporadi wabe intabove akato jewen. Amisye apa Anawayo Vambunine ntuna mansanuga rai jewen, yara bekero mine so wemirati ntuna manuga rai.
JUD 1:20 Weramu, sya arakovo inanuga no wasai, syare wapo wasanyao vambinibe indamu wapa anave raijasea inda mbambunin, ntami matuve no Amisye apa ananyao po raugaje rai. Muno syare Anawayo Vambunine mo wasaugav arono wasambayambe Amisye ai.
JUD 1:21 Wapo wasaeranande indamu wano tawan no Amisye apa muinye rai. Muno wapo wama Amisy Yesus Kristus anyut, Wepirati indati po kovo nuge nuganuije raugaje wasai mamaisyo Apa muinyo manakoe rai.
JUD 1:22 Muno vatano kaijinta wenanawamo, ranivara manuga mamaundive ti wanave kobe ramu, syare wasaemeno mai.
JUD 1:23 Muno ranivara vatan inta wantatukambe Amisye ai ti wararai usisa tanamo mbadururo nuge nuganui rai, weamo wapo mauguje rai, wapo mansanyao indamu wanave Amisye ai ti kakai so mpaya mansai. Muno ranivara vatan inta wo ayao kakaije rave tutir, weamo wasaemeno mai tavon, weramu wasyisyaube indamu vemo awa ayao kakaije wato nande mo wasaugav tavon nora, maisyare awa ansune ama wame nande wasanakea rai wemaisy.
JUD 1:24 Kangkamambe Amisye ai! Weye Wepirati bambunin Po wasaeranande indamu wapo ayao kakai rave jewen, muno Po wapa ayao kakai rapaya wasai tenambe ti inta raen no wasai jewen arono Po wasaugavere wasayai no taune Apa amuno kovo ntiti rai, weapamo wana wasanyanambe rautan.
JUD 1:25 Wepi po wansapaya kakaije rai weye wama Amisy Yesus Kristus po wama ayao kakai rapaya to. Wama Amisy opi intabo ararimbe: Apa kovo ntiti muno manakoe, Apa vambunine, muno Apa be akarive nuge so rai tenambe, no arono wusyinoe kobe mansanan ava unumeso muno ntoa nuge nuganui. Amin! Risy, Yudas
REV 1:1 Ayaowe somamo Amisye po raugaje Yesus Kristus ai indamu Po anakotaro mavave nande kobe rarorono vatano wanapatambe Aije mansai. Yesus po apa naite inta atutir indamu poroto no vatano panapatambe Aije ai, apa tame mi Yohanes. Umba naite umaso po anakotare so raura kakavimbe Yohanes ai.
REV 1:2 Yohanes po anakotaro po raen anawadive amije raije raura tenambe. Ayaowe somamo Amisye apa ayao muno ayao Yesus Kristus po raura kakavimbe mi som.
REV 1:3 Are pirati bacave ayao Amisye po raroron ti Yohanes po ratoe so rai no anugano Amisye mansamun, opamo kove ngkov irati ai. Muno are nawirati wo raraniv mavabe muno ubeta rai tenambe, onawamo kove ngkov irati mai tavon. Weye anakotaro ratoe so ama masyote mare nande mangkepan to.
REV 1:4 Risyirati Yohanes syo nyovara waowe so ratoe syo ranutugore anugano Amisy wasano kaururum wana no propinsi Asia wasai. Syare kove muno saumane no no Amisye no wasautan. Wepirati soamo no muno wusyinoe no to muno nugo makare umu no tutir. Muno anawayo vambunine kaururum nanawirati una no Amisye apa kursijo titi ama usye rai wo kove muno saumane raugaje wasanuga rai.
REV 1:5 Muno Amisy Yesus Kristus po kove muno saumane raugaje wasai tavon. Wepirati po ayao Amisy raura tugaive ti vatane wanave rai, Wepirati vatano manasyin dave kovakato no wene ama uga rai, muno Wepirati be akarive akarijo titi mine so mansai tenambe. Kangkamambe Ai! Wepirati muinyo wansai muno Po anasine raunande kakai indamu Po wansapaya irati wama ayao kakaije rai.
REV 1:6 Muno Po wansanugande indamu be akarive wansai tenambe, muno Po wansatayao indamu wambe syembe wamanapatambe Ajayo Amisye ai. Wamo Apa kovo ntitije muno Apa vambunine rararimbea nuge nuganui! Amin.
REV 1:7 Waperato: Yesusa pi no kamure rautan ti de! Indati vatane werata wo aen tenambe, muno vatano wo aubai to werata wo aen tavon. Indati vatane kotaro ntuna no mine so woyov tenambe, weye Yesus po awa mangke rapatimugo mai. Tugae, mamaisy! Amin.
REV 1:8 Amisye po raura pare, “Rinawainamo Alfa muno Omega, ama ine mare manasyin dave weamo Risy, mansanana maran akato indati rino tutir. Risya soamo rino kobe, muno wusyinoe rino to, muno nugo makare umu rino tutir. Risyamo Sya vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe.”
REV 1:9 Risyirati Yohanes, wapa arakova pi risy weye syanave Yesus ai maisyare muno weapanave Ai tavon, muno Yesus be akarive wansai tenambe. Muno risyamo risiuri muno inatawandi weye itavondi Yesus ai maisyare muno weapamo wasatawandijo siurije rai tavon weye watavondi Ai. Sya marova wo inaugaveta ino no nupatimugo Patmos weye uparijo rinai weye syo Amisye apa ayao ravov muno syo ayao Yesus po raura we ravovo vatano wanui mansai.
REV 1:10 Arono masyoto vatano wanave Amisy Yesus ai wanugan ube sambayambe rai, naije Anawayo Amisye mo inausuru tenambe, muno idaniv no inakiri anamoto manakoe inta ngkin maisyare tavuna inta ama kine ramaisy.
REV 1:11 Ama ayao mo raura maisyare so: “Animaisye mirati nyo ranyanyut ti ndaen, syare nyo ratoe bukuge inta rai. Nyo ranutu Anugano Amisye kaururum mansai, nanawirati una no munije so: Epesus, Smirna, Pergamus, Tiatira, Sardis, Piladelpia muno Laodikia.”
REV 1:12 Weti risakinav syeravo inakiri akare, are pi payao de inai so? Syare syeratoamo syo yawainyo manino taname rauvarasyo rai kaururume raen, yawainye so emasije veano ranari tenambe.
REV 1:13 Yawainye ama yasyin syo vatane inta aen maisyare Arikainyo Vatan amaisy. Po ansuno manawadi masyo no ajo inta rave muno ansuno emasi veano ranari mamo Po ransawa no Apa popane rai.
REV 1:14 Akarivuinye mpope dave, maisyare maero domba ananemane ramaisy muno maisyare kapasije ramaisy. Ami mamo maisyare tanamo mbadurur ramaisy.
REV 1:15 Ajoe mamo ngkena dave maisyare tembaga ramero taname rai. Anamote ngkin dave maisyare mana vuke inta nsopato pene rai ranauni nto wemaisy.
REV 1:16 Anem ngkove mamo Po tume kaururum raijar. Muno omake inta muje no awa rai, ama rani nsiu, rani nsiu tavon. Amune mamo mbar maisyare uma apa varo masyote yasyine ramaisy.
REV 1:17 Arono syo aen taije, sya vukane ranteteraje no Amune rai, risyamo syamebe ramu, yara rinamaisyare vatano kakai. Weramu anem ngkove rauseo ntamijo inai Po raura pare, “Vemo njani nora! Risyirati manasyin dave, muno maran dave Risyi no akato.
REV 1:18 Risyamo ikova no tawan. Wusyinoe ikakai to weramu nyerade Risyamo ikov, ikova nuge nuganui! Ribambunin ti ibe akarive wene rai, weti vatano ugwenen to nanawamo, ribambunin Syo kovo nuge nuganui raunande mai.
REV 1:19 Maisyare omai ti, Syo natutir nyo ana rui mirati ndaen, syare nyo ratoe tenambe: anakotaro naiso muno anakotaro indati nande kobe.
REV 1:20 Nyo tubino tume yano kaururum no inanem ngkove so raen muno nyo yawainyo emasi veano ranari kaururume raen tavon, syare nyo ama ayao ngkokaibe raura kakavimbe no taiso: Tume kaururum raurata irati naito Amisy mansano kaururum wo anugano Amisye kaururum maeranande, muno yawainyo emasi veano ranari raurata irati anugano Amisy kaururume mansai.”
REV 2:1 Umba Amisy Yesus po raura rinai pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisy po Anugano Amisy una no munijo Epesus maeranande ai, maisyare so: Risyirati syo tume kaururume raijaro inanem ngkove rai, syananave no yawainyo emasi kaururum nsayai dai ama yasyine rai. Sya ayao mi so:
REV 2:2 Syo anakere kotaro wapo rave raen, maisyare wadaijar panyoambe muno weasatawandi rai kobe. Syo wasaen waponayo vatano mamune mansai. Muno vatano wo taune maurana ware onawamo vatano Risyo matutir weramu jewen, wapo awa ayaowe muno awa ana udave ranyanyuti ti wadaen onawamo vatano aarurijate nawa.
REV 2:3 Syo wasaen wasiuri weye wapanave Rinai, weramu wamayondi jewen, yara wasatawandi tutir.
REV 2:4 Weramu ana inta no no wapa yasyin mamai dainy, omamo weamuinyo Inai jakato maisyare muno manasyinoe wea ramaisy akatoe ramu.
REV 2:5 Syare wasaemen wapa muinyo manakoe umawe rai, weye Syo wasaen soamo miridi makaje to. Weti wasakinav irati wapa ayao kakai rai! Muno syare wapa ana wadave ngkov akato, maisyare manasyino wapanave Inai kobe ramaisy. Weramu ranivara wabeta Sya ana syo raura so rai jewen, wea indati syakare wasai umba Sya yawainyo syo raugaje mbaro wasai omamo Syo rantauno wasai jakato.
REV 2:6 Weramu wapa ana wadave inta mirati ngkov taiso: Vatano utavondi rati Nikolaus ai wenawamo waponayo awa ana udave rai, maisyare muno Risyamo syonayo rai tavona.
REV 2:7 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunine ama ayao mo raura anugano Amisye mansaije rai, weamo po ranaun. Are pirati bambunin po ayao mamuno mine so rapinde, Syo nyoaman no no Amisye apa nawaisy no munijo ntiti raunande po raisy indamu kova nuge nuganui.”
REV 2:8 Umba Yesus po raura rinai pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisyo po Anugano Amisy una no munijo Smirna maeranande ai, maisyare so: Risyirati manasyin dave muno maran dave Risyi no akato. Ikakai to weramu ikovakato to. Sya ayao mi so:
REV 2:9 Syo wapa siurije raen, muno Syo wasaen wapa ananugo mine so meweno wasai, weramu tugaeyamo Amisye po kovo manakoe ratayao ti ntuna mo wasanyut no munijo ntiti. Muno Syo ranaun vatane wo wasaura tantunawi. Ware onawamo vatano Yahudi, weramu jewen, yara onawamo vatano Anakakai Akoe be akarive mansai.
REV 2:10 Kavinta rati umba siurije nande wasai, weramu vemo wajaniv inya. Syo raura wasai: weapamo inta indati Anakakai Akoe po wasaugav wasisa no tanoano makova rai indamu po raen: wapanave Rinai tugae rako jewena e? Indati po wasave tatugadi yava masyote abusyin. Weti syare wabeto Ribui inai rave yava nto irati wene mo wasaugave rai. Wasatawandi tutir, weamo ama ine idaunande wasai, omirati kovo nuge nuganuijem.
REV 2:11 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunin ama ayao mo raura anugano Amisy mansaije rai, weamo po ranaun. Are pirati bambunin po ayao mamun mine so rapinde, opamo indati siuri inta makanande ai jakatoe ramu arono weno jirume makanande.”
REV 2:12 Umba Yesus po raura rinai pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisy po Anugano Amisy una no munijo Pergamus maeranande ai, maisyare so: Risyirati syo omake inta raijar, omake so ama rani nsiu, rani nsiu tavon. Sya ayao mi so:
REV 2:13 Wapa munijo wana rai mamo Syo raen to: Anakakai Akoe be akarive wapa munije rai. Weramu weapamo wapo wapa anave Inai raijar matuve tutir. Arono Antipas beto Rinai ti po Sya ayao raura, naije vatano una no wapa munijo Anakakai Akoe tuna rai wo aubai kobe. Weramu arono wo aubaisyoe, weapamo wapa anave omamo wapo ramamarave ramu, yara wapanave Rinai tutir.
REV 2:14 Weramu ana inta mirati no no wapa yasyin mamai dainy, omamo wapa vatan inta utavondi anawae wusyin Bileam apa ananyao rai. Wusyinoe Bileam po Balak anyao taiso: ‘Nyo Israel manuga raugabe indamu wo anaisyo ramer nanto irati yare raije raisy muno wo ayao anaerere rave.’ Weti po vatano Israel maponae ti wo ayao kakaije rave.
REV 2:15 Naiso Nikolaus apa ananyao mo Bileam apa ramaisy muno wapa inta nao wo Nikolaus apa ananyao umaso raija ti ubeto rai.
REV 2:16 Maisyare omai ti, syare wasakinav irati wapa ayao kakai umaso rai! Weramu ranivara wasakinave jewen, wea indati syavave ide wasai kobe, umba Risyo omako muje irati inawa rai raugav, imarovave vatano nanawije mansai.
REV 2:17 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunine ama ayao mo raura anugano Amisy mansaije rai, weamo po ranaun. Are pirati bambunin po ayao mamun mine so rapinde, Syo anaisyo manna ngkokaibe inta raunande ai, muno Syo oramo mpoper inta raugaje irati ai. Orame so Syo tamo wanyin inta ratoe rai. Tame somamo vatane inta po raene jewen, yara vatano raugaje amarom obo pirati po raen.”
REV 2:18 Umba Yesus po raura rinai pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisy po Anugano Amisy una no munijo Tiatira maeranande ai, maisyare so: Risyirati Arikainyo Amisy, inami mamo maisyare tanamo mbadurur ramaisy muno inajo ngkena dave maisyare tembaga ramaisy. Sya ayao mi so:
REV 2:19 Wapa anakere kotaro wapo rave syo raen tenambe: weamuiny irati wasai vambinibe, wapanave Inai, wapanapatambe Rinai, muno wasatawandi siurije rai. Syo wasaen soamo wapa anakero wadaijare manui rave wusyinoe rakivan.
REV 2:20 Weramu ana inta mirati no no wapa yasyin mamai dainy, omamo wapo varore inta raugaje wanya ama tame mirati Izebel rai, ti mo anugano Amisy manyao. Wanya umaso mo taune raura mare Amisye pi po ratutir, weti Sya vatano wanapatambe Rinai wanui rave inta nawirati mo maponae indamu wo ayao anaerere rave muno wo anaisyo ramero yare rai raisy.
REV 2:21 Muno Syo varore raugaje wanya umaso rai indamu nsakinavo ayao kakai rai, weramu ama ayao kakai anaerere umaso mamo mo rapaya ramu, yara mo rave tutir.
REV 2:22 Waperato: Indati Syo wanene raugaje rai indamu nsiuri, muno vatano wo anaerere rave ratavone nawamo Syo mamaugo siurijo manakoe inta raron tavon, ranivara maneme mpaya awa ana wo rave ratavone so rai yava.
REV 2:23 Vatano utavondi wanya umaso rai onawamo Syo maubaisy tavon indamu anugano Amisye nao tenambe wo inaen: Risyirati syo vatane awa ana udatantona muno ana ntipu no manuga rai raen tenambe, weti indati Syo rasakinavo wasai mamaisyo wapa ana wadave rarijati.
REV 2:24 Weramu more irati vatano kaijo wana no Tiatira, weapamo vatano watavondi ananyao angkari namije raije ramu, muno wapo Anakakai Akoe apa ayao ranyao ramu, wemirati vatane inta wo raura ware ananyao ntitije ma, weramu jewen. Weti nde wasai Syo raura: Sya ananyao wemirati wapo raijaro wasai, syare wapo raijar ava syakare wasai. Syo ananyao kaijinta raugaje wasai jakato jewen kai.
REV 2:26 Are nawirati ubambunin wo ayao mamun mine so rapinde muno wo Sya anakere raijar ava ntoa kakai vone rai, onawamo indati Syo vambunine raugaje mai indamu ube akarive vatano susyo ntuna no mine so mansai. Syo vambunine raugaje mai maisyare muno Sya Injaya po vambunine raunande Rinai, indamu ube akarive vatano susyo ntuna no mine so mai tenambe. Wo awa marova mansanepato isyo besije rai muno wo mandamisy maisyare kavino kopa ramau ti ngkupi.
REV 2:28 Muno are nawi wo ayao mamun rapinde wenawamo indati Syo tumo Tundinit augaje mansai tavon.
REV 2:29 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunine ama ayao mo raura anugano Amisye mansaije rai, weamo po ranaun.”
REV 3:1 Umba Yesus po raura rinai pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisy po Anugano Amisy una no munijo Sardis maeranande ai, maisyare so: Risyirati ibe akarive Amisye apa anawayo vambunine kaururum mansai muno Syo tume kaururum raijaro inaneme rai. Risyo ana wapo rave raen. Vatane ware weapamo ta wakova, weramu Syo wasaen wakakaija. Sya ayao mi so:
REV 3:2 Wabesea! Vemo wamaindi jakato nora! Wapo wapa anave raijasea mbambunin akato, weye Syo wasaen wapa anave soamo mamaun dave, kavintare raumandi kobe. Muno Syo wasaen wapa ana wadaveye mamai dainy no Sya Amisye amune rai.
REV 3:3 Weti syare wasaemen ananyao tugae wapo ranaun muno wapanave rai to rai. Syare wabeta rai muno wasakinavo wapa ayao kakaije rai. Weye wapare wamaindi tutir, indati syakare Syo mangke raugaje wasai. Syakare mamo maisyare vatano anaonoanoe, weye Sya ide wemamo mbe papabe, ti nandui rati ide wasai omamo weapantatukambe rai.
REV 3:4 Weramu Anugano Amisyo wana no Sardis weap, vatane inta una no wapa yasyin wo taune mansanuga raeranande ti ngkakavimbe. Weti arono munije ama akari, indati wo ansuno mpoper rave umba Risye wenawe reamanya tenambe, weye Syo mansaen onawamo umamaisy.
REV 3:5 Are pirati bambunin po ayao mamun mine so rapinde, weamo indati Syo ansuno mpopere raunanto po rave taije maisy. Muno Syo apa tame raupaisyo Sya bukuge raije ramu, namirati mo vatano ukova nuge nuganui awa tame ratoe rai. Muno indati Syo aura Sya Injaya ai muno Apa naite mansai tavon syare, ‘Sopamo Sya arikainy tavondi Rinai pi so.’
REV 3:6 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunin ama ayao mo raura anugano Amisy mansaije rai, weamo po ranaun.”
REV 3:7 Umba Yesus po raura rinai jakato pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisy po Anugano Amisy una no munijo Piladelpia maeranande ai, maisyare so: Risyirati kakavimbe muno tugae. Risyirati Syo Daud apa kepo po rave unsanda rakepe raijar. Ranivara syare Syo rausiso, weamo vatane inta po rauguji kakai muno ranivara syare Syo rauguji, weamo vatane inta po rausiso kakai. Sya ayao mi so:
REV 3:8 Syo wapa ana wadave raen tenambe. Waperade! Syo unsanda rausiso wasai muno vatane inta po rauguji akato kakai. Syo raen wamayondi, weramu weatavondi Sya ayaowe rai tutir muno weapo inamamarave ramu.
REV 3:9 Wadanide! Vatano Anakakai Akoe be akarive mansai inta wo taune mawain ware onawamo vatano Yahudi, weramu jewen, weti onawamo wayarurijabe. Indati Syo vatano wayarurijabe umaso mantitidi ude anugano Amisy wasai, wo vukane ranteter no wasamune rai indamu wo raura wasai ware, ‘Tugae, Amisy Yesus muinyo wasai.’
REV 3:10 Syo ananyao raugaje wasai to indamu wasatawandi tutir, muno Syo wasaen wabeta Sya ananyao umaso rai ti mamai to. Maisyare omai ti, arono indati siurijo manakoe nande mine so rai tenambe indamu mo vatano mine so matopan, syare Syo wasaoraijo rai jaje.
REV 3:11 Syavave ide. Ide ti Sya ananyao wemirati wapo rarijat, syare wapo raijar matuve, indamu vemo vatane inta po wasaponae ti kovo ntuna mo wasanyut no munijo ntiti raumandijo wasai nora.
REV 3:12 Are pirati bambunin po ayao mamun mine so rapinde, opirati Syo atayao da aurata irati ajijo mo Yavaro Amisy no munijo ntiti ratugar matu ti nteta nuge nuganui. Maisyare omaisyamo vatane umaso indati puje rai jakatoe ramu, yara tuna no naijea nuge nuganui. Syo sya Amisye apa tame ratoe vatane so ai muno Sya Amisye apa munije ama tame ratoe ai tavon. Apa munije rawainamo Yerusalem Nggwanyin, namirati no no munijo ntiti indati maje no mine vone so rai. Muno indati Syo sya tamo wanyine ratoe anakea rai tavon.
REV 3:13 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunin ama ayao mo raura anugano Amisy mansaije rai, weamo po ranaun.”
REV 3:14 Umba Yesus po raura rinai pare, “Syare nyo Sya ayaowe so ratoe ndanutu irati naito Amisy po Anugano Amisy una no munijo Laodikia maeranande ai, maisyare so: Risyamo Sya tame mirati Tugae, weye Sya ayao mamo tugae ti vatane wanave rai. Anakotaro Amisye po ranari ama Akarije pi Risy. Sya ayao mi so:
REV 3:15 Weapamo wasaurata irati mana nanayaodi rai, mamoane jewen muno nanayao dave jewen, weye wapa bekero Rinai mamo manakoe jewen, yara mamaun bayave. Ribeker syare wapo intabo rapatimu: nanayao ndako mamoane ndako. Weramu waponae.
REV 3:16 Maisyare omai ti, indati Syo wasanyanyipube weye syonayo wasai! Weye weapamo wasaurata irati mana nanayaodi vayave rai, mamoane jewen muno nanayao jewen.
REV 3:17 Wapo raura wapare, ‘Reama ananuge manui, weti anakotar reamaura rai mamo mamai to, inta meweno reansaije ramu.’ Weramu weapantatukambe rave! Inaemeno wasai weye wapa anave meweno wasai. Wasami ntuba muno weasarokanive weye ana wadave ti ngko dave meweno wasai.
REV 3:18 Maisyare omai ti, Syo ananyao raugaje wasai indamu wapo emasijo no no Rinai ramavun, omamo emasijo kakui, indamu weapamo watenami rai. Muno wapo Sya ansuno mpopere ramavun tavon indamu wapo wasanasine ratatuv, namirati nsarokanive muno mbe samaneve. Muno wapo nyovara ami kakai ramavuno Inai tavon indamu wadaugaje wasami ntuba rai indamu wapo nuge raen.
REV 3:19 Vatano rui nawirati Rimuinyo mansai, weamo Syo awa ayao kakai raura kakavimbe nanto mai muno Syo manepat indamu ubeta Sya ananyao rai. Weti syare wapo Sya bekere rarijat muno wasakinavo wapa ayao kakai rai.
REV 3:20 Wadanide! Ritet no wapa unsanda uje rai, Syo wapa tame rawain. Ranivara vatane inta po inanamote ranaun ti puje po unsanda rausiso Inai, weamo risiso inanto ai, ririmisyisy kava.
REV 3:21 Are nawirati bambunin wo ayao mamuno mine so rapinde, Syo mansamayaro ube akarive inatavon, maisyare muno Risyo ayao mamuno mine so rapinde, weti soamo ibe akarive Injayo Amisy atavon.
REV 3:22 Syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo Anawayo Vambunin ama ayao mo raura anugano Amisy mansaije rai, weamo po ranaun.”
REV 4:1 Naije akato risyo ana inta raen akato: Tugae rave, unsanda inta rapaya no munijo ntiti warae. Umba anamote inta ngkin akato, omamo anamoto idanaun to arono wusyinoe, ama kine maisyare tavuna Amisye ramaisy, mo raura mare: “Winandesen no so, Syo ana inta rarorono nai, ana indati mare nande kobe rai.”
REV 4:2 Naije kobe Anawayo Vambunine mo inausuru tenambe, ti syo kursijo titi inta raen no munijo ntiti muno kursije umaso Vatane inta tuna rai.
REV 4:3 Vatano tuna kursijo titi umaso rai opamo amune mba dave maisyare oramo mamani ntumbeowe ama mangke nseo rave. Umba kursijo titi umaso mamo eve ngkaipi dai, ngkenav maisyare oramo ama ntumbe njayaibe ramaisy.
REV 4:4 Umba kursijo kaijinta ama manui ma tenamara eane mambisy nsasaiyo kursijo titi umaso rakiani, muno vatano ube akarive inta nawirati utantuna rai. Wo ansuno mpopere rave vintabo muno wo sapeo emasije raijasea ntuna makari vone rai.
REV 4:5 Nai kursijo titi umaso rai ivak akokoe ratatukande muno katitire ravabari mo nuge rambayar tenambe. Muno kursijo titi ama usye umaso rai yawainye kaururum, wemirati mbadurur kobe no naije. Wemamo Amisye apa anawayo vambunino kaururumo wemije.
REV 4:6 Naije tavon kursijo titi umaso ama usye mamo maisyare nawanano ndandini dave, maisyare kansina wemaisy. Muno ana akokoe Amisye po manari inta yano mambisy usayai no kursijo titi umawe rakijani. Onawamo mamije manui no makijani tenambe, weti no mamune rai muno no makiri rai tenambe tavon.
REV 4:7 Ana akokoe Amisye po manari umaso inta maisyare singa amaisy, jirume pamo maisyare sapijo anya amaisy, mandeije pamo amune mo vatane mansamaisy, umba mambisye pamo maisyare insani mangkangkan badirir amaisy.
REV 4:8 Ana mambisye umawe nawamo nanentabo awa pepake nande mansai. Inta apa pepake nanto no kawije intabo. Ranijo makasyo no uga mamo mansami no rai tenambe. Namane rinit ukiny tutir, wo Amisye ararimbe ware, “Amisyo winy, Winyamo ngkakavin dave! Ngkakavin dave pi Winy! Nya vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe! Winyamo wusyinoe no to muno Winya soamo no kobe, muno Winya nugo makare umu no tutir!”
REV 4:9 Ana mambisye umawe nanao wo ransyerano ngkangkamane raijaseo Amisye ai, wo aura titive, muno wo kove raura seo Ai, napi tuna no kursijo titi rai, Opi kova noa nuge nuganui. Arono ana mambisy umaso ware usambayambe tai maisy,
REV 4:10 weamo vatano ube akarive mansano tenamara eane mambisy umawe wo vukane ranteter, ubeaje irati Napi tuna no kursijo titi raije Ai, opirati kova noa nuge nuganui. Naije wo awa sapeo rapapaya, wo raugaje ntuna no kursijo titi ama usye, wo raura ware:
REV 4:11 “Amisy, reama Amisy! Winyirati nyo anakotare ranari tenambe, Nyo ranari mamaisyo Nya bekere obo rai. Maisyare omai ti, Wibuin nyirati mamai dave, weti reamo nararimbe, Nya kove ntiti rave, muno reamo naijaseo titive. Winyirati wimbe akarive nuge so rai tenambe!”
REV 5:1 Naije syerato syo nyovara wao raakuvi inta raen no Napi tuna no kursijo titi anem ngkove rai. Ayao ratoe nyovara wao raakuvi umaso ama uga muno ama akiri rai weti ntairi tenambe, muno wararandeme rave ama pame ranavit susye kaururum.
REV 5:2 Muno syo naito Amisye inta aen, opamo bambunin dave. Naije gwain akoeve pare, “Are pirati indati mamaisyo po ayao Amisyo ratoe nyovara wao raakuvi so ama wararandeme rapapaya indamu po raniku?”
REV 5:3 Weramu nai munijo ntiti muno mine vone so muno mine so ama ate waraya, vatane inta no no nugo ratodi so indamu puje po nyovara wao raakuvi so raniku muno po ama ayao raen, inta bambunin dai ramu.
REV 5:4 Weti risyo ranyanyut, syoyova mansasiraki rave, weye vatane inta mamai da po ayao Amisy uma raakuvi we raniku jewen muno po ama uga raen tavone mamo jewen tenambe.
REV 5:5 Naije vatano ube akarive mansano tenam eane mambisy umawe nanawirati utantuna no Amisye apa kursijo titi ama usye rai inta po raura rinai pare, “Vemo nyoyov inya! Ndaen: Yesus Kristus wepi mamaisyo Po wararandemo mo ranavite kaururum rapapaya muno nyovara wao raakuvi raniku, weye Opirati po Anakakai Akoe apinde to weti Wepi po ransui. Opamo ‘Singa Susyo Yehuda’ waino Ai, weye opamo wama Akarijo Akoe pije. Muno Opamo Daud apa ajavi apa tame ntiti pije.”
REV 5:6 Arono naije syo inta raen dijati akato, maero Domba Tuvane te no kursijo titi umawe ama yasyine rai. Muno ana akokoe Amisye po manari yano mambisy umawe wo akianiri muno vatano ube akarive mansano tenam eane mambisy we mansautan tenambe. Domba Tuvane umaso maisyare aotar aubai to. Apa korodoai ntatipu Ai omamo kaururum. Amije kaururum ntavon, wemamo Amisye apa anawayo vambunine kaururumo wemije, Po ratutir nde mine so rai tenambe to.
REV 5:7 Naije kobe Domba Tuvane nande no Amisy napi tuna no kursijo titi raije Ai. Nyovara wao raakuvi Amisye po raijaro aneme ngkove rai mi Domba Tuvane pavakananto rai Po raugav.
REV 5:8 Arono Domba Tuvane pavakananto rai Po raugav, ana akokoe Amisye po manari mambisye umawe nao muno vatano ube akarive mansano tenamara eane mambisye umawe nao wo awa vukane ranteter no Domba Tuvane amune rai. Umbawe wo kecapi raija tetebe muno wo kapijo emasi veano kemenyane raveasyai ti ntairi raijar tavon. Kemenyane umaso ramer ti ama kijaowe nseo, ranavane nsainy. Kemenyane ama kijaowe somamo Amisye apa kawasae awa sambayane ma.
REV 5:9 Umba ukinyo ansyerano wanyine inta rai, wo Domba Tuvane ararimbe: “Winyirati mamaisy Nyo ayao Amisy ratoe nyovara wao raakuvi raugav, muno Winyirati mamaisy Nyo ama wararandemo mo ranavit rapapaya. Weye Winyirati naubai to muno Nya mavugo nsororop indamu Nyo vatane mansamavuno Amisye amarom: vatane kotaro ntuna no mine waraya--awa susye, awa ayaowe, awa kawasae, awa munije rui vayave.
REV 5:10 Soamo Nyo vatane umaso manugan ti wimbe akarive mai tenambe, muno Nyo matayao indamu ube syembe wanapatambe wama Amisye ai, muno ube akarive no mine waraya rai.”
REV 5:11 Naije akato syo inta raen akato, idaniva naito Amisye inta wanui rave manamote ranaun. Naito Amisye umaso wanui nanto no ribuge raija nseo no juta rai, weti awa wanui nseo rave. Usea nara wo Amisye apa kursijo titi rawariki. Wo ana akokoe mambisy umawe muno vatano ube akarive mansano tenamara eane mambisy umawe makiani tenambe.
REV 5:12 Umba wanugan tenambe, ukinyo manamoto manakoe rai, awa ansyerane mi so: “Domba Tuvano winy, Winyamo naubai to, weti Wibuin nyirati mamaisy! Weti reamo nararimbe muno reamo naura titive weye Winyamo wimbe akarive nuge so rai tenambe, muno nyaura anakotare rai tenambe, nakarikuga mba dave, muno Winyamo mbambunin dave! Weti reamo naijaseo titive, Nya kove ntiti rave! Tugae, reangkangkamambe Nai!”
REV 5:13 Idaniv akato mamo anakotaro ranari tenambe ti no no naumo warae ma, nde no mine vone so rai ma, masyo no mine ama ate ma, no no mayane ama uga rai muno ana ntuna rai, wanugan tenambe ukinyo ansyerane rai ware: “Kangkamambe Amisy napi tuna no kursijo titi raije Ai muno Domba Tuvane ai tavon! Amisyo winy, reamo nararimbe muno reamo naijaseo titive, reamo Nya kovo ntiti muno Nya vambunine rararimbea nuge nuganui!”
REV 5:14 Umba ana akokoe mambisy umawe wo raura ware, “Tugae!” Muno vatano ube akarive mansano tenamara eane mambisy umawe ubeaje Amisye ai, wo vukane ranteter no Amune rai.
REV 6:1 Naije syerato syo Domba Tuvane aen po nyovara wao ama wararandemo mo ranavite kaururum umaso ama manasyine rapaya. Naije idaniv ana akokoe mambisye umawe inta payao anamote maisyare katitire wemaisy pare, “Winde!”
REV 6:2 Umba syo raen: Tugae rave, kuda popere inta de ai! Vatane inta seo tuna ai, po apae raijar muno Amisye po sapeo inta raugasyo ai, maisyare akarijo titi amaisy. Bambunin ti pusyo indamu marovave apa marova mai pare po mapinde.
REV 6:3 Muno Domba Tuvane po wararandemo mo ranavito jirume rapaya akato, umba idaniv ana akokoyo jirume gwain pare, “Winde!”
REV 6:4 Umba kuda nijam dave inta puje akato de ai muno vatane inta seo tuna ai. Amisye po omako manakoe raunande vatane umaso ai ti po raugav. Muno Amisye po vambunine raugaje ai indamu po marova raugav ti ntami no mine so rai vintabo, weti vatane wo mansaubaisyo vambinibe.
REV 6:5 Arono Domba Tuvane po wararandemo mo ranavito mandeije rapaya, umba idaniv ana akokoyo mandeije gwain pare, “Winde!” Umba syerato, tugae rave kuda karisya inta puje de ai! Muno vatane inta seo tuna ai, po katijo mo mangke raroron inta raugav po raijaro aneme rai.
REV 6:6 Muno idanito anamote inta ngkin no ana akokoe Amisye po manari yano mambisye umawe awa yasyin, mo raura nanto vatano seo kuda umaso ai mare, “Syare nyo maroro akoe augav, weti kasyambere muno anaisyo paparaisy mawes akatoe ramu, ti aya mangke nseo rave. Vatane wo doijo manui veano ravae indamu wo raisy. Weramu vemo anggurije muno manino saitun aya mangke nseo nora.”
REV 6:7 Arono Domba Tuvane po wararandemo mo ranavito mambisye rapaya, ana akokoyo mambisye gwain pare, “Winde!”
REV 6:8 Umba syerato: Tugae rave, kuda kugaave de ai! Muno vatano seo tuna ai opamo apa tame mirati Weno Akoe. Vatane inta tavondi ai dijabe, apa tame mi Hades. Amisye po vambunine raunande yai indamu yo vatano mine so maporabe mambisy, umba yo nake inta maotar yara mandeija una. Vatane inta nawamo yo omake veano maperami, muno inta nawamo marore po maubaisy, muno inta nawamo waneno mangke nande mansai ti ugwenen, muno inta nao akatoamo make sivuinye wo maubaisy.
REV 6:9 Arono Domba Tuvane po nyovara wao ama wararandemo mo ranavito radani rapaya, syerato syo tewa orame inta raen, vatane awa rugara manui una no tewa umaso ama ruke rakijani. Wenawamo vatano mine so wo maubaisy weye wo Amisye apa ayao ravov muno wo Yesus aura kakavimbe.
REV 6:10 Soamo vatano ugwenene umaso ugwaino manamoto manakoe rai ware, “Amisyo winy, Wimbe akarive anakotare rai tenambe, muno Winyirati ngkakavimbe rave muno tugae rave. Nandui rati indati Nyo vatano mine waraya awa mangke rapatimu? Nandui rati indati Nyo mangke rasakinav irati vatano wo reansaubaisye so mansai?”
REV 6:11 Umba vatane umaso nawamo Amisye po ansuno mpopero manawadi raunanto wo rave, muno Po raura akananto mai pare, “Maneai! Weye wapa arakove inta nawirati wanapatambe Inaija nene, weramu vatano mine waraya ware wo maubaisy rijabe akato, maisyare muno wo weasaubaisyoe ramaisy. Weti syare wapo ranyut ava wapa arakove awa wanuije nseo ra mamaisyo Sya bekere rai, indati Syo mangke raugaje vatano wo weasaowe muno wo mansaowe mansai tenambe.”
REV 6:12 Umba syo Domba Tuvane aen po nyovara wao ama wararandemo mo ranavito kawije intabo rapaya akato. Naije mungki akoe inta ravari, umba uma ami ngkaumudi kobe muno embae rami nijam maisyare mavu.
REV 6:13 Muno tumo no no naumo warae utataopon no mine vone so maisyare inyo ara inta ama mano ta ngkamurama nene ntaruran weye ovaro panyoan dave po ramawisy wemaisy.
REV 6:14 Weti naumo warae nsausuv maisyare kare wao nsaakuvi, muno papukame mansosop muno nupatimu mansoso tavon.
REV 6:15 Umba akarijo titi mine so muno vatano akokoe muno nait akari akoe muno vatano awa ananuge manui muno vatano wo nuge raijanande tenambe unanajibe, muno vatano mansaijaro arove nao muno mansaijaro arove jewene nao--vatan tenambe umaso unajiv bintabo. Unanajibe wuruta ukaokaibe tinda rai muno orame varodore raita no unate ama ruduke rai.
REV 6:16 Umba ugwain ware, “Orame winy! Papukame winy! Ngkipu ra nyaje nyo reansataanto no min ate waraya! Indamu nyo reansangkokaibe Amisye ai indamu vemo Po reansaen nora, Napi tuna apa kursijo titi rai. Muno vemo Domba Tuvane apa pari mangke maje reansai nora!
REV 6:17 Weye Amisye apa mangke pare Po raugaje ama masyote nande to. Weti are pirati indati bambunina atawandi rai?!”
REV 7:1 Umba syo naito Amisye mambisya mansaen akato, usayai irati muni so ama ami mambisye so rai. Wo ovar ami mambisye so mansaijar tenambe indamu vemo inta po nuge ramawisy inya--no yawa ndako, mayane ndako, inyo wawi oma jewen tenambe.
REV 7:2 Umba syo naito Amisy kaijinta aen akato puje no ranijo uma seowi. Opamo po ananugo veano pake rananoka raugav, namirati Amisyo noa pitawabe Po raunande ai. Naije gwain to irati naito Amisy mambisye umawe mai, wenawirati Amisye po vambunine raugaje mai indamu wo yawa muno mayane randamisy.
REV 7:3 Gwain akoeve pare, “Vemo wapo yawa muno mayane randami kobe inya, muno inyoe ntenambe, weye reamo pake rananoka vatano wanapatambe wama Amisye ai awa mansande rai rainya nene.”
REV 7:4 Umba naito Amisy po pake rananokai vatano wanui mande rai. Onawamo awa wanuije idanito syo ranaun: nanto no ribuge tename radani muno tename jirum eane mambisy (144.000). Sonawamo manugano susye kotare rai no Israel awa susyo abusyinara eane jirume rai no taiso:
REV 7:5 Susyo Yehuda 12.000 Susyo Ruben 12.000 Susyo Gad 12.000
REV 7:6 Susyo Asyer 12.000 Susyo Naptali 12.000 Susyo Manasye 12.000
REV 7:7 Susyo Simeon 12.000 Susyo Lewi 12.000 Susyo Isakar 12.000
REV 7:8 Susyo Zebulon 12.000 Susyo Yusup 12.000 Susyo Benyamin 12.000
REV 7:9 Naije syerato akato. Tugae rave, syo vatano wanui rave inta mansaen, matore kakai. Onawamo vatane kotaro ntuna no mine waraya nanawije tenambe--awa munije, awa susye, awa kawasae, muno awa ayao kotar rui vayave. Vatane umaso ude tenambe, usayai no Amisy napirati tuna no Apa kursijo titi raije Amun. Muno usayai no Domba Tuvane amun tavon. Wo ansuno mpopero manawadi rave tenambe muno wo kaipe wao raijaro maneme rai.
REV 7:10 Umba vatane umaso ugwaino manamoto manakoe rai ware, “Wamo wama Amisye ararimbe, Napi tuna no kursijo titi rai! Muno wamo Domba Tuvane ararimbe! Weye wama Amisy opirati po wansapaya irati kakaije rai!”
REV 7:11 Naito Amisye usayai tenambe irati Amisye apa kursijo titi rakijani. Wo vatano ube akarive mansano tenam eane mambisy umawe muno ana akokoe Amisye po manari yano mambisy umawe makiani tenambe. Umba naije wo vukane ranteter no Amisye amune rai umba ubeaje Ai.
REV 7:12 Wo raura ware, “Tugae rave! Reama Amisyo winy, reangkangkamambe Nai muno reamo Nya kovo ntiti rararimbe! Winyamo nakarikuga mba dave muno wimbe akarive nuge so rai tenambe muno Winyamo mbambunin dave! Weti reamo kove raura seo Nai muno reamo naijaseo titive ntoa nuge nuganui! Amin!”
REV 7:13 Naije vatano ube akarive umawe inta po rinanajore pare, “Vatano wo ansuno mpopere rave wato onawamo, are nawije? Muno una no ruija umba udea?”
REV 7:14 Umba syo raura akananto ai syare, “Injae, winyamo nyo mansaen ivae.” Weti po raura akanande kobe rinai pare, “Vatane sonawamo nanawirati upaya irati siuri akoe nande mine waraya rai wenawije. Awa ansuno manawadi mamo wo rapapi jirati Domba Tuvane apa mavuge rai weti mpope dave.
REV 7:15 Maisyare omai ti, usea usayai no Amisye apa kursijo titi ama usye rai tutir muno wanapatambe Ai siman muno namane yanteter no Yavaro Amisye ama uga rai. Muno Amisy napi tuna irati Apa kursijo titi rai pare tuna mautan ti darino mansaora.
REV 7:16 Wenawamo marore po inta mansave akatoe ramu muno mawa ngkangkamandi ramu, muno uma mamoan indamu po mansanen akatoe ramu.
REV 7:17 Weye Domba Tuvane, napi tuna no Amisy apa kursijo titi ama yasyine rai, Obo pirati po mansaeranande muno Po maugavo mana ami mo kovo nuge nuganuije raunande raron. Muno Amisye po mami ngkaru raupaisy tenambe ti rakanive.”
REV 8:1 Arono Domba Tuvane po nyovara wao ama wararandemo mo ranavito kaururum rapaya, umba munijo ntiti ntanamanin tenambe yava uma ami vasye intai.
REV 8:2 Umba risyo naito Amisy mansano kaururum nanawirati usayai no Amisye amune raije mansaen, umba Amisye po tavuna kaururum rave nande mansai.
REV 8:3 Umba naito Amisy kaijinta de poroto tet mararai no tewa oram nami no no Amisye apa kursijo titi ama usye rai. Umba po unggano emasije inta raugav, muno kemenyane manui rave raunande ti po raugasya no unggane umaso ama uga rai indamu po rameseo no tewa emasije ama vone rai. Muno Amisye apa kawasae awa sambaya nseo kemenyane umaso rautan tenambe.
REV 8:4 Weti kemenyano naito Amisy po raijar aneme rai ama kijaowe seo tawan no Amisye amun, muno Amisye apa kawasae awa sambaya rautan.
REV 8:5 Umba naite po taname rauga no tewa orame rai, po raugasyo unggane rai ti po ramaugo mine so rai, weti katitire ravabari mo nuge rambayar, ivake ratatukande, muno mungkije nande.
REV 8:6 Naite kaururum nanawirati wo tavuna Amisye raijare wanatatayaube indamu wo ramawisy.
REV 8:7 Weti naito manasyin po apa tavuna ramawisy. Naije maru oram muno tanamo mavu mo rakukuive ntende mine so rai. Naije mine so raporabe mandeij, weti vasye intabo mangkuro ama inyoe muno insumai ntuna no ama uga rai rautan tenambe.
REV 8:8 Naito Amisy jirume po apa tavuna ramawisy akato. Naije ana inta maisyare unato akoe inta ramaisy umba tanamo mbadurur dai, ramauta no nawanan. Umba nawanane raporabe mandeij, weti vasye inta mamo mavu vintabo.
REV 8:9 Muno anakotaro Amisye po ranari weti ntuna nawanane ama uga rai mamo raosora mandeij, weti varore inta muenen bintabo. Muno nyomano manya no mayane rai mamo raosora mandeij, weti varore inta mirati mandamisy bintabo.
REV 8:10 Umba naito mandeije po apa tavuna ramawisy akato. Naije tumo akoe no no naumo warae inta tende, tume umaso badurur maisyare yawainyo manakoe raindi. Tume umaso temaje no mine so, umba mana akokoe muno mana mamaun mamo raosora mandeij, weti varore inta mirati tume umaso po raron dave.
REV 8:11 Tume umaso apa tame mirati Tumo Pariman. Weti mana uma raosora mandeije we, varore inta mirati tume umaso po raron ti ama mana mpariman dave, weti vatane wanui ugweneno rai weye wo ramanam.
REV 8:12 Naito Amisy mambisye po apa tavuna ramawisy akato. Naije uma aporabe mandeibe, weti vasye inta mirati maisyare ana inta ratu rai ti ngkaumudi arono masyote yasyin. Maisyare omai tavon, embae muno tume maporabe mandeibe ti aya nake inta mirati ngkaumudi tavon. Maisyare omai ti, namane vasye inta ngkaumudi rave muno siman vasye inta ngkaumudi tavon.
REV 8:13 Umba syeraseo, daniv akato, insani mangkangkano po ayao patimu raura inta badirir no naumo warae, gwain akoeve pare, “Wakakai! Wakakai! Wakakai! Vatan tenambe watantuna no mine vone so, wakakai! Weye naito Amisye mandeij nanawirati wo awa tavuna ramawi dainy soamo ware wo ramawisy akato!”
REV 9:1 Naije naito Amisy radani po apa tavuna ramawisy akato. Umba syerato syo tume inta aen, napirati no no naume rai naije kobe tende no mine vone so. Umba Amisye po kepo raveo unsanda Atemo Wen Akari Makova Rai rakepe raunande tume umaso po raijar.
REV 9:2 Weti tume umaso po unsanda Atemo Wene umawe rausiso kobe. Naije kijao mo Atemo Wene umawe raisen maisyare tanamo raono akoeve ama kijaowe ntatipu ramaisy. Weti uma muno naumo kakavine warae mamo kamaijugambe rai.
REV 9:3 Umba kijao umaso ama uga mamo kao insumai wuje rai, weti waje mine so rai muno vambunine raugaje mansai maisyare mingkikipi ramaisy ti ntuna no mine so rai.
REV 9:4 Muno Amisye po raura mansai indamu vemo wo insumai, inyoe, muno anakotaro ntubai no mine so raisy inya, yara vatano Amisye apa pake meweno mansai obo nawirati wo mansewabe.
REV 9:5 Muno onawamo matayao indamu wo vatane mao omamo jewena, yara wo mansewabe vayavea embae radani inda awa siurije manakoe. Awa siurije maisyare mingkikipi mo matao ramaisy.
REV 9:6 Arono naije vatane ubekero ugwenene rai weye awa siurije manakoe ti, weramu ugwenen kakai. Ubekero wene nande mansai rai, weramu wene nino mansaora.
REV 9:7 Kao insumai umawe maisyare kuda matayao indamu usisa marova rai inta mansamaisy. Makari vone ana inta maisyare sapeo emasije ramaisy, muno mansamune mamo mo vatane mansamune ramaisy.
REV 9:8 Makarivuinye maisyare wanya makarivuiny muno matomokane maisyare singa matomokane ramaisy.
REV 9:9 Awa popane maisyare wo ansuno besije inta rave rai. Muno awa pepake ranakine ngkapakapamo maisyare kuda wo kereta rakarimu indamu wavave usisa marova raije ramaisy.
REV 9:10 Matevane maisyare mingkikipi matevane ramaisy, weti ama mamune no rai. Muno matevane umaso ama vambunine raugaje rai indamu mo vatane manakea njorame raunande mansaija embae radani.
REV 9:11 Awa akari po matutire pamo Anakakai Akoe apa naito teto unsanda Atemo Wene rai, apa tame raura ayao Yahudi raijamo Abadon muno raura ayao Yunani raijamo Apolion (ama ine mare “po randamisy”).
REV 9:12 Kakaijo manasyine syo raura ndento, umba kakai jiruma mi makare ti ridaura akato.
REV 9:13 Umba naito Amisy kawije intabo po apa tavuna ramawisy akato. Naije idaniv anamote inta muje no tewa emasije ama korodoai mambisye rai, namirati no Amisye amune rai.
REV 9:14 Anamote umaso mayao nanto naito Amisyo kawije intabo uma po apa tavuna raijaroe ai mare, “Nyoronto nyo naito mambisyo una tawan irati mana akoe Eprat rai mapaya irati awa waijo mo maokokaisye rai!”
REV 9:15 Naito mambisy umaso onawamo wanatatayaube to arono wusyinoe, wo Amisye apa uma amije, Apa masyot, Apa embae, muno Apa tume so ranyut. Weti naije kobe naito Amisy umawe to po mapaya indamu wuruta wo vatano mine so inta mansaubaisy: vatano mine so maporabe mandeij weti anugane inta mirati naito mambisy umaso wo maotar weti makanive.
REV 9:16 Muno naito mamun mine so wanui utavondi, usea irati kuda mansai tenambe. Onawamo awa wanui nanto no juta ratusije jirum, awa wanui so idanito syo ranaun.
REV 9:17 Weti kuda muno naito mine so usea mansai nanawirati Amisye po rarorono rinai umaso onawamo syo mansaen maisyare so: Naite umaso awa ansuno wo rave mamo ansuno besi kasubai maisyare tanamo mbadurur ramaisy muno ngkeke muno ngkuga. Kuda umaso makari maisyare singa makari ramaisy muno taname ama vadurure muje no mansawa rai, ama kijao, ama kapume ntavondi rai.
REV 9:18 Umba kuda wo siurijo mangke mandeije umaso--taname, kijaowe, muno kapumo ngkuga umaso--veano vatano mine so maubaisy. Vatano mine so maporabe mandeij, weti anugane maporabe so inta nawirati ugweneno rai.
REV 9:19 Kuda umaso nao awa vambunine no no mansawa rai muno matevane rai tavon. Kuda matevane umaso maisyare tawae makari ramaisy, weti mo vatane manepati mansewabe.
REV 9:20 Vatano nako tuna onawamo maotare ramu, weramu usakinavo awa ana wo raveti ngkakai raije ramu. Yara onawamo una tawan ubeaje anawayo kakai mansai muno wo awa vukane ranteter no yare mansamun. Yare umaso mamo emasije, perakije, tembaga, orame muno inyoe veano manari, weti mamije, mamarikoame, majoe no mai jivae, weramu wo nuge ranyanyute kakai, wo ana raranive jewen, muno wananave kakai.
REV 9:21 Vatane umawe usakinav irati awa ana udave ti ngkakai raije ramu, maisyare wo vatane maubaisy, wo nyovara kakai raugav, anaerere ugavo mansai muno wanaonoambe.
REV 10:1 Umba syerato syo naito Amisy kaijinta aen, opamo bambunin dave. No no munijo ntiti umba paje, kamayo mo anasine rakakipimbe maisyare ansune ramaisy muno eve ntami akari vone rai. Vare muje amune rai maisyare uma amaisy. Ajoe mamo manakoe maisyare ajijo mo yavare ratugar, muno maisyare tanamo mbadurur ramaisy.
REV 10:2 Aneme mamo po nyovara wao raakuvi tuvan inta raijar, po raijare soamo raneka to. Ajo kove rapaato nteto mayane vone rai muno ajo kakai nteto yawa rai.
REV 10:3 Gwaina anamote manakoeve maisyare singa inta gwanone omaisy. Anamote umaso nggwain, naije katitire kaururum we ravabari.
REV 10:4 Katitiro kaururume umaso ravabarija jewen, syare syo ratoe, weramu idanito syo anamote inta ranaun no munijo ntiti mare, “Animaisye mirati katitir kaururume mo raura omamo vemo nyo ratoe inya! Yara nyo ama ine rangkokaibe!”
REV 10:5 Umba naito syo aen te no mayan muno yawa rai po anem ngkove raijaseo no naumo warae.
REV 10:6 Umba naite umaso po raura aje pare, “Amisye po inatutir syo Apa ayao urairi raura. Wepirati noa nuge nuganui, Wepirati po naumo warae me mine so me mayane me ama anakotaro ntuna rai ranari vintabo. Weti syo Amisye apa tame veano Apa urairije raokaisy taiso: Rope raugaje nggwaravainy akatoe ramu, yara Amisye apa mangke soamo nde to!
REV 10:7 Arono naito kaururume pare po apa tavuna ramawisy, naije umba Amisye apa bekero manakoe Po rangkokaibeowe mare nde mamai to ije. Weti mamaisyo Po raura nanto Apa anawae wanapatambe Ai no wusyinoe mansai.”
REV 10:8 Muno anamoto idanaun no munijo ntiti we mo raura de inai jakato mare, “Nyoronto! Nyo nyovara wao raakuvi tuvane, namirati ntuna no naito te no yawa pe mayane pe aneme rai raugav.”
REV 10:9 Naije syoroto kobe no naite umaso ai muno syo ranajo ai indamu po nyovara wao raakuvi tuvane umaso raunande. Umba naite umaso po raura nande inai pare, “Ndaugav muno ndaisy! Omamo indati ndaisyo nawa rai ndanauna manavan maisyare anyauene ama poko manavanoe yara masyo wanyati raito yamo mpariman.”
REV 10:10 Naije syo nyovara wao raakuvi tuvan umawe raugav no naite umawe aneme rai muno syo raisy. Idanaun no inawa rai manavan, weramu masyo no sya wanyati rai, sya wanyati njoram.
REV 10:11 Umba po raura nande inai pare, “Winyamo indati ana Amisye po rarorono nai omamo nyo ratoe akato, anakotaro mare nande no mine so ama kawasae, ama munije, ama ayaowe, ama akarijo titi mansai tenambe.”
REV 11:1 Naije akato uvi omane inta aunande rinai, maisyare taune inta amaisy. Muno anamote inta mo raura rinai mare, “Mbeseo ramu nyo Yavaro Amisye rataun muno ama tewa orame ntavon. Syare nyo vatano ube sambayambe no ama uga rai awa wanuije rator tavon.
REV 11:2 Yara Yavaro Amisye ama vasyoto no no akiri omamo vemo nyo rataun nora, weye omamo raunanta irati vatano wantukambe Rinaije mansai. Onawamo indati usea ube akarive irati Yerusalem, Amisye apa munije so, raija embae tename jirum eane jirum. Muno wo vatano utantuna no naije mansave tatugadi.
REV 11:3 Muno Risyo vambunine raugajeo Sya anawae yo inaura kakavimbe jiruma yai indamu yo ana indati nande raurairive muno ijantuna memembea masyote ratoramo ribuge intabo muno ratusije jirum eane tename mandeij (1260).”
REV 11:4 Anawae jirume umaso yaurata irati inyo saitune jirum muno yawainye jirumo nsayai no Amisy amun, opirati be akarive munije tename so rai.
REV 11:5 Muno ranivara vatane inta ware wo yansewabe, naije taname muje no yawa rai mo mansanen, weti aya marova umaso mangkur bintabo. Maisyare omaisy, wene nande vatano ubeker wo anawae jirume yanasine ransewabe mai.
REV 11:6 Anawae jirume umaso, vambunino naumo warae ayaura rai tavon. Weti arono yo Amisye apa ayao raurairive no mine so, yo maruge raorai maje, weamo tugae mamaisyo aya idaura so rai kobe. Muno vambunine no yai weti yo mana raveti mavu. Muno vambunine no yai indamu yo siurijo mangke kotaro rui vayave raugavo munije so rai mo ratatuv, arono rui vayave yo ramayar bayave.
REV 11:7 Arono yo ayao Amisy raurawa mewen to, ana mamun tipu no Atemo Wene umawe ama uga rai, marovave anawae jirume umawe yai, weti po yapinde muno po yaubaisy.
REV 11:8 Anawae yanasino ngkakai omamo ntamijo munijo Yerusalem ama unanuijo akoe rai. Omamo munijo wemirati Amisy Yesus auseo sawa inyo kapite raijo wem. Munijo Yerusalem wato mo Sodom muno Mesir ramaisy.
REV 11:9 Umba vatano mine so ude wo anawae jirum yanasino ngkakai umaso raen. Vatane umaso nawamo ude awa susye rai, awa kawasae mai, awa ayao rai, muno awa munijo ranteter. Masyote mandeija vasye inta vatane umaso ude tenambe, wo yanasino ngkakai so raen. Weramu wo yanasino kopa umaso raorai ware omamo vemo rantuna nora.
REV 11:10 Anawae jirume umaso yo siurijo mangke raugavo vatan tenambe utantuna mine so rai mansai, weti arono wene nande yai to, vatano utantuna no mine vone so mananibe rave. Manayanambe aya wene rai, weti wo one rave wo ananuge raijaro eyaive mansai.
REV 11:11 Masyote mandeij vasye intai mewen to, umba Amisye po apa anawayo raugakasya yai jakato, naije ikovakato ti isea isyayai. Weti vatan tenambe wo yaene nawamo ujani dave.
REV 11:12 Naije anawae jirume umaso yo anamoto manakoe inta ranaun, ngkino munijo ntiti mayao de yai mare, “Inandesen indamu ide no naiso!” Naije umaso isyea ija no naumo warae, kamayo mo yatatuv, muno aya marova wo yanyanyuto iseayi.
REV 11:13 Naije kobe mungki akoe inta ravari muno munijo namije raosor ava abusyin, weti ama nako raosore umaso inta mirati mandamisy muno vatano muenen dai nseo no ribuge kaururum. Muno vatano una munije wato rai ugwenen dainy onao ujani dave, naije wo Amisy wepi no munijo ntiti aura ware, “Wakoe! Amisye apa vambunine manakoe rave!”
REV 11:14 Sya ayao siurijo jirume ndento to. Ndaen akato: siurijo mandeije mavave mo rarijade kobe.
REV 11:15 Umba naito Amisyo kaururume po apa tavuna ramawisy. Naije idaniv anamoto manakoe no no munijo ntiti ware: “Naisoamo mine tename mbintabo, wama Amisy obo pirati be akarive rai tenambe, muno Apa Mesias tavondi, Wepi po vatane mapaya ayao kakaije rai. Indati be akarive ntoa nuge nuganui.”
REV 11:16 Muno vatano ube akarive mansano tenamara eane mambisy nanawirati utantuna no awa kursijo titi no no Amisye amun wenanao wo vukane ranteter no Amun indamu ubeaje Ai.
REV 11:17 Umba wo raura ware: “Amisy, Winyi nya vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe, muno Winya soamo wino muno wusyinoe wino to. Reamo kove raura ore Winai, weye soamo Nyo nya vambunino manakoe raijar indamu wimbe akarive.
REV 11:18 Vatano wantukambe Nai upari weye Nya pari mangke mamo ama masyote mamai to. Muno Nya masyote nande to arono nyare Nyo vatano ugwenen to maijasea ukovakato, umba Nyo manajo awa ana udave rai, rui ngkov muno rui ngkakai. Nyare Nyo kovo manakoe inta raugaje irati Nya anawae nanawirati wanapatambe Nai mansai, muno Nya kawasae mansai, nanawirati wo nasyaniv, vatano mamaun muno vatano akokoe mansai tenambe. Yara are nawirati wo vatane mave tatugadi muno wo maubaisy, indati taune Nyo maubaisy. Anakotare umaso ama masyote ndea mamai kobe to.”
REV 11:19 Umba naije Yavaro Amisy no no munijo ntiti rausiso, muno Amisye apa Kasyamo Urairije raen kakavimbe no Yavaro Amisy umaso ama uga rai. Muno naije ivake ratatukande muno katitire ravabari mo nuge rambayar. Muno mungki nande muno maru oram maje maisyare maru pap.
REV 12:1 Naije anainame inta raroron nande no naumo warae: wanya inta mirati mo uma ave ansumbe muno embae no no rajo ate rai. Rakari vone mamo ama sapeo muno tume abusyinara eane jirum no rai.
REV 12:2 Wanya umaso ranakeave ama arikainye autan muno manonae ama yorame rai weye mare mo ama kavo avaki.
REV 12:3 Naije anainamo kaijinta raroron akato no naumo warae: syerato tawae akoe nijame inta raen, omamo ama rakari kaururum muno ama sapeo kaururum ntavon, muno ama korodoai abusyin.
REV 12:4 Muno ratevane rave tumo no no naumo warae raporabe mandei, weti mo nake inta ramau no mine vone so rai. Muno tawae akoe umaso nseo nte no wanya uma mare mo arikainye avaki so ramun indamu mo arikainye umaso aun arono mo avaki.
REV 12:5 Naije mo Arikainyo anya inta avaki, weramu tawae mo aune ramu, weye Arikainye umaso augavo dodorabe vayave irati wanya umawe raora. Auga ti to no Amisye amun, Napi tuna no Apa kursijo titi rai. Arikainye so pirati indati be akarive vatano susyo ntuna no mine so mansai tenambe, muno Po manepato Apa isyo besije rai indamu ubeta Ai.
REV 12:6 Wanya umaso mamo nin weti nto no nugo vabukane vono maninimbe, nuge umaso Amisye po ratayao indamu nina nto no rai. Muno Po raeranande no we yava masyote nanto no ribuge intabo muno ratusije jirum eane tename mandeij (1260).
REV 12:7 Naije marova akoe ntami no munijo ntiti. Nait Amisy akari apa tame mirati Mikael muno apa naito be akarive mai wanugan umarovave tawae umaso rai, muno tawae me ama naite wo marova rasakinav akananto mansai tavon.
REV 12:8 Weramu tawae umaso me ama naite nawamo utataopon irati marova umaso rai, mbeare wemai ti varore raugaje mansai jakato ra utantuna no munijo ntiti ma jewen.
REV 12:9 Muno tawae akoe namije ramau ti musyo. Wemirati tawaeyo wusyin, namirati rawainamo Anakakai Akoe, mo vatano mine so mansaponae. Ramaugaje no mine so ama naite mansautan tenambe.
REV 12:10 Arono naije idanito syo anamote inta ranaun ngkino akoeve no munijo ntiti, mo raura mare: “Soamo masyoto Amisye po apa vatane mapaya kakaije rai! Soamo Apa masyoto po apa vambunine raroron muno be akarive Apa kawasae mansai nande to! Muno Apa Mesias po apa vambunine raroron indamu be akarive tavon, Wepirati Amisye po apatimu indamu Po vatane mapaya kakaije rai. Weye Anakakai Akoe, wepi po wama arakove mansaura tantunawi no wama Amisye amun simane rai namane rai tutir bayave, opamo Amisye po amau ti puje munijo ntiti raora to.
REV 12:11 Wama arakove wo Anakakai Akoe umaso apinde weye Domba Tuvan apa mavu mo mapaya awa ayao kakaije rai muno wo ayao Amisy raura kakavimbe. Muno ujanivo wene rai ramu, yara wanapatambe Amisye ai tutir ti vatane wo maubaisy.
REV 12:12 Maisyare omai ti, vatano wana no munijo ntiti weap, wasananibe tenambe! Yara vatano mayan muno vatano yawa weap, kakaije nde wasai, weye Anakakai Akoe paje wasai to. Opamo apa pari mangke dave weye po raenamo anakero po kakai raijare ma nggwaravainy akatoe ramu yara kavinta ama marane ntami.”
REV 12:13 Muno arono tawae akoe mo taune raen mare omamo ramau no mine so rai to, naije mo wanya uma mo arikainyo anya avaki rawatan.
REV 12:14 Wanya umaso mamo Amisye po insani mangkangkan inta apa pepake mirati raugaje rai, indamu mbadirir nto no nugo vabukane vono maninimbe, indamu Amisye po raeranande nggwaravainyo tawae akoe ama no raije rai yava tume mandeij muno embae kawije intabo.
REV 12:15 Umba tawae akoe umaso mo mana rampunae rawa raide, njama maisyare mana akoe, mare indamu mo wanya umawe raugav.
REV 12:16 Weramu mine vone so mo wanya umaso raeranande taiso: mo rawa rayak mo mana umaso raunto, namirati umawe tawae mo rampunae wem.
REV 12:17 Naije tawae akoe umaso mpari wanya umawe rai. Weti nto ti marovave wanya umaso ama ajavi mo mampame mansai--nanawirati ubeta ayao Amisye rai muno wo Yesus apa ayao raijar matuve mansai.
REV 12:18 Muno tawae umaso ntet tawan kobe no nayave von kobe.
REV 13:1 Naije syerato syo ana mamun inta tipu no mayan aen. Opamo apa korodoai abusyin muno akarije kaururum, muno apa korodoai ama vone mamo sapeo abusyin nsayai dai. Tame inta ratoe akarije ranteter rai, muno tame wato mo Amisye aura tantunawi.
REV 13:2 Ana mamun umaso anakea ngkarandomanive maisyare karawae amaisy, ajoe maisyare beruang muno awa maisyare singa awa ramaisy. Naije tawae akoe umawe mo vambunino manakoe raunande ana mamun umaso ai, mamaisyo taune ama vambunine rai. Muno mo apa tamo titi raunande ai indamu be akarive.
REV 13:3 Ana mamun umaso apa akarije inta mamo puto manakoe no rai, wemamo paro kavintare mo wene raugavo ai ma, weramu nsauman akato to. Vatan tenambe mine so unantaive ana mamun umaso ai muno utavono ai.
REV 13:4 Vatano wanui ubeaje tawae akoe umawe rai weye mo vambunine raunande ana mamun umaso ai. Muno ana mamun napije, vatane ubeaje ai tavon, wo raura ware, “Are pirati po ana mamun so amaisy? Are pirati indati marovave ana mamun maisyare somaisye ai? No mine so vatan inta mamaisy jewen tenambe.”
REV 13:5 Ana mamun umaso po Amisye aura tantunawi yara po taune aijaseo titive. Muno Amisye po amayar bayave, weye Po amayaro be akarivea embae tename jirum eane jirum rai.
REV 13:6 Weti ana mamun umaso po Amisye aura tantunawi jirati Apa tamo Amisye rai muno Apa tuna raije rai. Muno po vatano una no munijo ntiti mansaura tantunawi tenambe.
REV 13:7 Varore raugaje ai indamu marovave Amisye apa kawasaeyo ukakavimbe mansai, weti po mapinde. Amisye po ana mamun umaso amayar be akarive vatano mine so mai tenambe--awa susye, awa kawasae, awa ayao, muno awa munije rui vayave.
REV 13:8 Vatano mine so wanui rave inta ubeaje ai. Weramu vatan inta nawirati ubeaje aije jewen, wenawamo vatano nanawirati awa tame ratoe Bukugo Kovo Nuge Nuganui rai arono nuge so ranari rainyoe. Bukuge umaso omirati Domba Tuvan apaura rai, Napirati vatane wo aubai to.
REV 13:9 Weti, syare wadanide, are pirati amarikoame rasakinavo sya ayao so rai, weamo po ranaun:
REV 13:10 Are pirati Amisye po apatimu indamu vatano mine so wo ausiso no tanoano makova rai, weamo indati wo ausiso no tanoano makova rai jaje. Are pirati Amisye po apatimu indamu vatano mine so wo omake veano aubaisy, weamo indati wo aubaisyo omake rai jaje. Maisyare omai ti, Amisye apa kawasae weap, ana mbe mobe wasai rave mamo wasatawandi muno wapanave Amisye ai rave.
REV 13:11 Naije syerato akato syo ana mamun kaijinta aen, tipu sen no mine rai. Apa korodoai jirum maisyare domba tuvan inta amaisy, weramu payao maisyare tawae akoe inta mayao.
REV 13:12 Ana mamun tipu sen no mine rai so apa vambunine mamo ana mamun manasyine umawe pirati po raunande ai weti po apa anakere raijar no amun. Muno po vatan tenambe mine so mansantitidi indamu ubeaje ana mamun manasyine ai, napirati paro manakoe rave no akarije rai weramu nsauman akato to.
REV 13:13 Muno ana mamun tipu sen no mine rai po anapaporainyo manakoe raroron no vatano wanui mansamun. Po taname raura no naumo warae maje mine so rai muno vatane wo raen kakavimbe.
REV 13:14 Weti apa anapaporainye mo vatano mine so mansaponae, wemirati po rave no ana mamun manasyin umawe amune rai. Umba po vatano mine so matutir indamu wo yare ranarijo ana mamun manasyine anyi, napirati vatane wo omake veano aperam weramu kakai ramu.
REV 13:15 Muno vambunine raunanto ai indamu po anawayo raugasyo irati yaro uma wo anari ana mamun manasyin anyi we ai indamu yare umaso payao. Weti are pirati beaje yare umaso ai jewen, yare umaso po apa mangke aubaisye rapatimugo ai.
REV 13:16 Muno ana mamun tipu sen no mine rai umawe wepi bewar tiva pake raunanto vatan tenambe mansai--vatano mamaun muno vatano akokoe; vatano awa ananuge manui muno vatano awa ananuge meweno maije nao; vatano aro muno vatano aro jewene nao. Vatan tenambe umaso nanawamo ana mamun umawe po mantitidi indamu pake raunanto mansai. Vatan inta nawamo pake raunanto no manem ngkove rai muno kaijinta nawamo pake raunanto mande rai.
REV 13:17 Pako raunanto mai no taiso: vatano ana mamun manasyine umawe apa tame no mai nao dako, apa nomorije no mai nao dako, vatano nanawije nawirati mansamayaro wanamavumbe no pasar, yara pake meweno mai nawamo mansamayare ramu.
REV 13:18 Sya arakovo wabacave sya ayaowe so rai, syo raura kakavimbe wasai: Ana mamun umawe apa nomorije ama ine mbare ramu. Vatano makarikuga mbar obo nawirati unanta ama ine rai. Weti are pirati akarikuga mbar syare po nomorije umaso ama ine ratantona kobe, weye ana mamun umawe apa nomorije so raurata irati vatane inta apa tame rai. Ama nomor mamo 666.
REV 14:1 Muno syerato: Tugae rave, Domba Tuvan seo tet no Unato Sion. Vatano utavondi Ai awa wanui nanto no ribuge ratusije intabo eane tename jirum eane mambisy (144.000). Muno mande mamo Domba Tuvan apa tame ratoe rai muno Ajae Amisy apa tame ratoe rai tavon.
REV 14:2 Muno syo anamote inta ranaun ngkino munijo ntiti maisyare mana vuke inta nsopato pene rai ranauni nto muno maisyare katitir ama kino manakoe ramaisy. Muno syo anamoto namije ranaun tavon maisyare vatane inta wo kecapi inta rambaon wemaisy.
REV 14:3 Vatano uma awa wanuije ratora ribuge ratusije intabo eane tename jirum eane mambisy (144.000) onawamo ukinyo ansyerane rai ta no kursijo titi ama usye rai muno ana akokoe Amisye po manari muno vatano utantuna ube akarive umawe mansamun. Wo ansyerano wanyine inta ukinyo rai, muno webo nawirati umamaisyo ukinyo rai, yara vatano kaijinta wo ranyao kakai, weye onawamo vatano Amisye po mapatimu no vatano mine so awa yasyine rai, Po mapaya awa ayao kakaije rai to.
REV 14:4 Wenawirati wo taune manasine raeranande indamu anaerere meweno mansai, weti ukakavimbe. Vatane so nanawirati Domba Tuvan pare to no rui vayave utavondi Ai tutir. Wenawirati Amisye po mapatimu no vatano mine so awa yasyine rai, Po mapaya awa ayao kakaije rai, indamu onawamo maunanto terave Amisye ai muno Domba Tuvane ai, raurata irati inyoe ama mane makauje ti ama nyoamano manasyine raunande Amisye ai wemaisy.
REV 14:5 Wenawamo wayarurijabe ramu muno awa ayao kakai meweno mai.
REV 14:6 Umba syerato syo naito Amisy inta aen badirir no naumo warae. Amisye po atutir indamu po Apa Ayao Kovo no pitawabe ravov. Weti po raura nanto vatane kotaro ntuna no mine tename so mansai--vatan tenambe so mansaeno awa munije, awa susye, awa ayaowe, awa kawasae rui vayave.
REV 14:7 Gwaino anamoto manakoe rai pare, “Wapo Amisye asyaniv! Muno wapo aura Opi titi rave! Weye Apa masyoto pare Po vatan tenambe awa ana udave raen ti Po awa mangke rapatimu soamo nande to. Wabeaje irati Ai, napirati po mine so muno naumo warae, mayane muno mana ami ranari tenambe.”
REV 14:8 Muno naito Amisy kaijinta dijade, opa naito jirume pije, gwain pare, “Mandami to! Munijo Babel mandami kobe, weye wemirati munijo akoe mo vatano susyo mine so manuga raugabe indamu wo ama awijo panyoan ramanam indamu utavondijo ama anaerere rai.”
REV 14:9 Muno naito Amisy kaijinta po naito jirume umawe yarijade, opamo mandeije pije. Umba gwaino anamoto manakoe rai pare, “Ranivara vatane inta ubeaje ana mamun umawe pe apa yare me yai muno apa pako no mande rai ndako maneme rai ndako,
REV 14:10 indati wo Amisye apa anggurijo raurata irati Apa pari mangke ramanam, wemirati rauvaro ama kapije rai, omamo ama parimane ransopaje jewen yara ntiti rave. Indati manasine mangkuro tanamo mbadurure rai ti awa siurije manakoe, muno naito Amisy ukakavin nawe, Domba Tuvane pe, wo awa siurije raen tenambe.
REV 14:11 Umba taname kijao ntami tawan irati vatane umaso mansaija nuge nuganui, muno usiuri rai mangkebe siman, namane yanteter bayave, weye ubeaje irati ana mamun umawe pe apa yare me yai muno apa pake no mansai.”
REV 14:12 Maisyare omai ti, Amisye apa kawasae weap, wasatawandi rati wapa siurije rai! Weapirati wabeta ayao Amisye rai tutir, muno wana tawan watavondi Yesus ai.
REV 14:13 Naije idaniv anamote ngkino no munijo ntiti mo raurade inai mare, “Nyo ratoe taiso: Unumeso muno miridije nto, kove ngkov irati vatano ugwenen nanawirati wanave Amisy Yesus ai to we mansai.” Umba Anawayo Vambunine mo raura mare, “Tugae, indati vatane umaso maneme mpaya awa anakere rai ti utantuna vavai rati manuga nsauman. Weye Amisye po awa ana udave ngkove raen tenambe to ti.”
REV 14:14 Syerato syo kamayo popere inta raen akato. Vatane inta seo tuna rai, maisyare Arikainyo Vatan amaisy. Muno sapeo emas inta ntuna akari vone rai muno omako nsiu inta mirati Po raijaro aneme rai.
REV 14:15 Naije naito Amisy kaijinta puje no Yavaro Amisye rai muno gwaino anamoto manakoe rai. Gwain to irati Arikainyo Vatan umawe ai, po atutir pare, “Nya omako uma ndaijare wato raunu de Nyo veano mine so ama mane raotar weye soamo ama mane matu to.”
REV 14:16 Muno Arikainyo Vatan, napi tuna kamayo rai, Po apa omake veano mine so ama mane raotar ti Po ranugan. Mine so ama mane raurata irati vatano utantuna mine so rai mansai.
REV 14:17 Muno naito Amisy kaijinta puje no Yavaro Amisy no no munijo ntiti rai, po omako atu nsawa inta raija tavon.
REV 14:18 Muno naito Amisy kaijinta puje tavon no tewa orame rai, opirati po tanamo mbadurur no tewa orame ama vone raije raeranande. Naije gwain akoeve to irati naito po omako nsiu raijare umawe ai pare, “Nyo nya omake wato randaride ndave inyo anggur ama mane raotar, weye ama mane mawit to.”
REV 14:19 Weti naito Amisy umaso po apa omake randaride no mine vone so po inyo anggur ama mane raotar. Muno po ramaugusya no mampiriaro manakoe inta rai indamu po rakuganara ama poke muje. Omamo raurata irati Amisye apa pari mangke Po raugaje vatano wonayo Aije mansai.
REV 14:20 Anggur ama mane umaso mamo rakugan no mampiriare wato rai no munije ama akiri. Mavu njamo rayuje, ama titi nseowa nanto no meterije jirume rai muno ama vuke mansanana ama waravainye ma kilometer ratusije mandeij.
REV 15:1 Muno syerato syo anainame inta raen no naumo warae, manakoe rave weti ripaparo inai. Anainame umaso mamo naite kaururum wo siurijo mangke kaururum raugav. Siuri mangke umaso wemirati Amisye apa pari mangke dija dave mije. Arono Amisye po mangke umaso raugaje mine so rai, weamo Apa pari marane mije.
REV 15:2 Muno syo ana inta raen akato maisyare nawanano ndandini dave, mo kansina ramaisy, muno taname mbadururo uga rai. Naije syo vatane inta mansaen usayai no nawanane so ama tuga. Wenawamo ubambunin wo ana mamuno puje no mayane umawe apinde kobe, weye ubeaje apa yare raije ramu. Muno apa tame ama nomorije mamo ama pake raunanto mansaije ramu. Vatane umaso nanao wo kecapi raijaro maneme rai, wemirati Amisye po raugaje mai.
REV 15:3 Muno ukiny irati ansyerano Musa rai, wepirati panapatambe Amisye ai, muno ansyerano Domba Tuvan ntavon. Ama kine maisyare so: “Amisyo winy, Winyirati nya vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe! Nya ana ndave mbe anapaporaimbe muno manakoe! Winyamo Akarijo Titi mbe akarive nuge so rai tenambe! Muno Nya ana nyo rave mamo mamai tugae.
REV 15:4 Indati vatan tenambe wo Amisye nasyaniv, muno wo naijaseo titive, weye Wibuin nyirati ngkakavimbe. Muno vatano susye kotare ude tenambe wo vukane ranteter ubeaje Nai, weye Nya ana ndave ti ngko dave mamo Nyo raroron kakavimbe mansai to.”
REV 15:5 Naije akato risyo Yavaro Amisy no no munijo ntiti raenamo ama Tanoano Ndandini Dave ama unsanda mpaya to.
REV 15:6 Umba naito Amisy mansano kaururum wo siurijo mangke kaururum raugave umawe wuje no Yavaro Amisye umaso rai. Awa ansune mpoper muno ngkena dave, muno awa ansuno emasi veano ranari mamo wo ransawa no awa popane rai.
REV 15:7 Naije ana akokoe Amisye po manari mansano mambisye umawe inta po kapijo emasi veano ranari kaururume raunanto naito Amisy kaururume umaso mansai. Muno awa kapi wo raija tetebe ntairi jirati Amisye apa pari mangke rai, Amisyo no pitawabe.
REV 15:8 Naije Yavaro Amisy omamo ntairi rati kijaowe rai, omamo mo Amisy apa vambunine muno Apa kovo ntitije raroron. Weti vatan inta siso Yavaro Amisye ama uga rai jewen bayave, weye mamaisye ramu, weti ntoa Amisye apa siuri mangke kaururum namirati naite kaururum wo raugav mamo ndetoa mewen dati.
REV 16:1 Naije idanito syo anamoto akoe inta ranaun no Yavaro Amisye rai, mayao to irati naito Amisy kaururume mansai mare, “Wata wapo parijo mangke Amisy namirati ntuna wapa kapije kaururume rai raugav, wapo rauvarasya no mine waraya!”
REV 16:2 Naije kobe naito Amisyo manasyine po apa kapije rauvarasya no mine vone waraya. Weyava papugame nande kobe irati vatano nanawirati wanapatambe ana mamun umawe ai weye ubeaje apa yare rai muno apa pake no irati mansai. Papugame nande mai omamo ngkakainoanive muno njoram dave.
REV 16:3 Muno naito Amisyo jirume po apa kapijo pari mangke Amisye ntuna rai rauvarasyo no mayane vone rai. Naije kobe mayane mavu maisyare vatano wene nde ai to inta apa mavu ramaisy. Weti anakotaro ntuna no mayane ama uga rai muenen bintabo.
REV 16:4 Naito Amisyo mandeije po apa kapijo pari mangke Amisye ntuna rai rauvarasyo mana akokoe muno mana ama ami rai tutudi, weti mana mavu bintabo.
REV 16:5 Naije idaniv naito Amisyo po mana raijare po raura pare, “Amisye, Winyamo ngkakavimbe, Winya soamo no muno wusyinoe Winya no tavon to. Nya mangke nyo raugaje so mamaisy,
REV 16:6 weye mamaisyo vatano ukakainoanive wato awa ana udave rai arono wo Nya kawasae maubai to muno wo Nya anawae mao tavon. Maisyare omai ti, arono wo mana rawavin, weamo Nyo mavu obo raunanto wo ramanam.”
REV 16:7 Naije syo anamote inta ranaun ngkino tewa orame rai, mo raura mare, “Tugae, Amisyo winy! Winyirati nya vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe. Nya mangke nyo rapatimu omamo mamaisy muno no rai tugae.”
REV 16:8 Naito Amisyo mambisye po apa kapijo pari mangke Amisye ntuna rai rauvaraje no uma ai. Naije kobe varore raugaje uma ai indamu po vatane mansanen apa mamoane rai.
REV 16:9 Uma apa mamoane miridi nseo ti mo vatane mansanen apa mamoano mpanyoan dave rai, weti vatane wo Amisye aura tantunawi jirati Apa siuri mangke Po raugaje mansai so rai. Weramu wonae usakinav irati awa ayao kakaije raiji muno wonae wo Amisye aura Opi titi rave.
REV 16:10 Naito Amisyo radani po pari mangke ntuna kapijo po raijare rauvaraje ana mamune apa kursijo titi tuna raije rai. Naije munijo ana mamune be akarive raije so ngkaumudi kobe muno vatano una raije usiuri ravea maunane ratao.
REV 16:11 Umba wo Amisy no munijo ntiti aura tantunawi, weye yorame muno papugame ntuna mansai. Weramu usakinavo awa ayao kakai raije ramu.
REV 16:12 Naije naito Amisyo kawije intabo po pari mangke ntuna kapijo po raijare rauvarasyo akato irati mana akoe Eprat rai. Mana akoe so mparikisy indamu mbe unanuive irati akarijo titi nanawirati una no ranijo murame mansai indamu wo raide.
REV 16:13 Muno syerato syo anawayo kakai mandeija maen, wo kunaije ramaisy. Onawamo inta no no tawae akoe umawe rawa rai muno inta no ana mamun awa rai muno inta no anawae angkarije awa rai, umba anawayo kakai mandeija wuje irati mawa rai tetebe.
REV 16:14 Anawayo kakai wuje so onawamo Anakakai Akoe apa anawayo kakai wuje wo anapaporainye raroron. Wuruta nanta irati akarijo titi mansai tenambe no mine so vintabo, wo manugan indamu umarovave Amisye ai arono apa Masyoto Akoe ndea mamaisy. Masyoto namije omamo masyoto Amisy, opi apa vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe, Po vatane awa mangke rapatimugo mai.
REV 16:15 Amisy Yesus po raura wansai pare, “Waperade! Risyakare maisyare vatano anaonoanoe, weye Sya ide wemamo de papabe, ti weapantatukambe rai. Kove ngkov irati vatano syisyaube muno panatatayaube ai, vatano napije pa apa ansune ratayao wusyimbe indamu vemo sarokanive ti samane no vatano wanui mansamune rai nora arono risyakare.”
REV 16:16 Naije anawayo kakai umawe wo akarijo titi manugan no anoke inta rai. Anoke so raura ayao Yahudi raijamo Armagedon.
REV 16:17 Muno naito Amisyo kaururum po pari mangke ntuna kapijo po raijare rauvar no naumo kakavine rai. Naije kobe anamoto manakoe inta ngkin no Yavaro Amisy mo raura mare, “Anakotare nande vintabo to!”
REV 16:18 Naije ivake ratatukande muno katitire ravabari mo nuge rambayar muno mungki akoe ravari. Mungkije umaso manakoe rave, mo mungkijo kaijo nandeve to rakivan bintabo. Arono vatane manari kobe weti utantuna mine so rai, mungkijo maisyare so inta nandeve rainy.
REV 16:19 Naije munijo akoe ama tame mi Babel mporar be mandeibe muno munijo mine so mandamisy no rui rui. Amisye animari munijo akoe Babel ama ayao kakaije raije ramu, yara Po apa pari mangke raugaje rai, maisyare anggurijo mpariman inta raunande inda mo ramanam.
REV 16:20 Muno nupatimu tenambe rakanive vintabo muno papukame inta raen akatoe ramu.
REV 16:21 Maru oram maje no naumo warae ntende mine so rai mo vatane makep. Maru oram umaso manakoe rave, intabo mamo ama kilo nseo no tename jirum eane abusyin. Weti vatane wo Amisye aura tantunawi weye Apa mangke po raugaje somamo mangke ntiti.
REV 17:1 Naito Amisyo kaururum uma wo kapi kaururum raijaro wenao inta de rinai, muno po raura pare, “Winde, syo rarorono nai: Mangke indati raugaje wanya anaerer akoe rai. Anaerer akoe ama tame mi muni akoe Babel, omamo rausea nteto mararai mino mana manui raije rai.
REV 17:2 Wanya umaso mbewaramo akarijo titi mine so wo anaerere raugavo rai muno utavondi ama bekero ngkakainoanive rai tenambe. Muno vatano mine so umaen irati ama awijo panyoane rai, weti utavondi ama anaerere rai muno ama bekero ngkakainoanive obo rai.”
REV 17:3 Naije Anawayo Amisye mo inausuru tenambe muno naito Amisye umawe po inaugav weti ririnta no nugo vabukane vono maninimbe. Naije syo wanya mamun inta raen nseo ntuna irati ana mamun akiri vone rai. Ana mamune umaso pamo anakea nijam dave, muno tame ratoe anakea rai tenambe, wemirati mo Amisye aura tantunawi. Akari kaururum muno apa korodoai abusyin.
REV 17:4 Wanya umaso ama ansune nijam muno sintair. Mo emasije muno raoni ntuntumbe maisyare oramo mamani ramaisy veano rayanyave. Muno raneme mamo mo kapijo emasije inta raijar. Kapije umaso ntairi jirati ana ngkakainoanive rai muno ama ayao kakai anaerere rai.
REV 17:5 Muno rande mamo tame inta ratoe rai, omamo ama ine rangkokaibeve. Ama tame mi som:
REV 17:6 Muno syerato wanya umaso maen irati Amisye apa kawasae awa mavu rai, onanawamo wo ayao kovo Yesus raura kakavimbe ti vatane wo maubaisy. Arono risyo wanya umaso raen taije, ripapar irati inai.
REV 17:7 Naije naito Amisye po raura nande inai pare, “Mbeanimaibe mpapar irati nai? Syo wanya umaso ama ana ngkokaibe raura kakavimbe indamu winanto ama ine rai. Muno syo ana mamun apa ana ngkokaibe raura kakavimbe tavon, wepirati wanya umaso nseo ntuna ai muno opamo akari kaururum muno apa korodoai abusyin.
REV 17:8 Ana mamuno nyo aene wato pamo wusyinoe no to, weramu soamo kakai to. Indati masyote inta pare puje no Atemo Wen Akari Makova Rai jakato. Arono naije vatano utantuna mine so rai upaparo mansai, nanawirati awa tame ratoe jewen no Bukugo Kovo Nuge Nuganuije rai arono nuge so ranari kobeyoe. Upaparo mansai weye ana mamune umaso wepi kakai to, soamo tipu akato. Weramu masyote makanande indati Amisye po andamisy kobe.
REV 17:9 Vatano makarikuga mbar obo nawirati unanta sya ayao so rai: Ana mamun umaso akari kaururum omamo raurata irati unate kaururumo wanya umawe nseo ntuna ama vone rai wemije. Muno kaururume so omamo raurata irati akarijo titi kaururume mansai tavon.
REV 17:10 Akarijo titi umaso wenanawamo radani ugwenen to. Intabo pi ta no muno inta pamo de rainy. Arono de, indati be akarive nggwaravainye ramu.
REV 17:11 Muno ana mamun, opi wusyinoe no to muno soamo kakai to, wepamo akarijo titi kaumandeije pije. Opamo ato siso kaururume umaso matavon. Arono de akato, indati Amisye po andamisy.
REV 17:12 Ana mamun apa korodoai abusyin nyo raene wato omamo raurata irati akarijo titi abusyino wo awa munijo ube akarive raije raija dainye mansai. Weramu arono awa vambunine raunanto mansai, indati ube akarive irati ana mamun umawe atavon, weamo nugoenta ramu, yara uma ami intabo vayave.
REV 17:13 Indati awa ayao intabo ware wo awa vambunine raunanto nsawa irati ana mamun umawe ai vintabo.
REV 17:14 Indati umarovave irati Domba Tuvane ai. Weramu Domba Tuvan wepe, Apa vatano utavondi ai nawe, wo mapinde kobe tenambe. Domba Tuvane bambunin weye opamo Akari Titi po akarijo titi makivan tenambe, muno opamo Akari No Vombe irati akari una no rui rui vayave mansai. Vatano utavondi Domba Tuvane ai wenawamo Wepi po mawain Po matayao, muno ubeta Ai tutir.”
REV 17:15 Naije naite umawe po raura nande inai jakato pare, “Mana nyo raene wato, namirati wanya anaerere wato ntuna rai, omamo raurata irati vatane kotare ntuna no mine tename so raije mai--mansaeno awa susyo manakoe rai, awa vatano wanui rai, awa munije muno awa ayao kotare rai.
REV 17:16 Muno korodoai abusyin nyo raenoe raurata irati akarijo titi abusyin. Akarijo titi so muno ana mamune umawe indati usakinav, wo wanya anaerere umaso ransewabe. Indati wo ama ananuge raugavo raora ti nsarokanive. Wo ama ranasine raisy muno wo taname rave ramer.
REV 17:17 Weye Amisye po manuga ranyao indamu wo Apa bekere rarijat. Po mauga ti awa ayao mbe intabove indamu wo awa vambunine raunanto nsawa irati ana mamun umawe ai vintabo ava mamaisy irati Amisye apa ana daura rai.
REV 17:18 Wanya nyo raene wato mamo raurata irati munijo akoe wemirati mbe akarive irati akarijo titi mine so mansaije rai.”
REV 18:1 Naije akato syo naito Amisy kaijinta aen akato no no munijo ntiti umba paje. Apa vambunino manakoe no irati ai muno apa varo ntiti rautan, wemi mbaro mine so rai tenambe.
REV 18:2 Gwain akoeve pare, “Mandami to! Munijo akoe Babel mandami kobe! Wemirati vatane inta utantuna rai jakato jewen, yara anawayo kakai obo mirati mo rave yavabe ti no rai. Muno anawayo ngkaumure nsiso ama uga rai vintabo, muno insanijo anaonae kotaro rui vayave ntuna rai.
REV 18:3 Weye vatano susyo mine so tenambe wo ama awijo panyoan ramanam, weti utavondi ama anaerere rai muno ama ayao kakai kotare rai tenambe. Muno akarijo titi mine so wo anaerere raugavo rai muno utavondi ama bekero ngkakainoanive rai tenambe. Vatano utantuna munijo Babel umawe rai awa bekero ananugo mine so rai mamo manakoe rave. Weti vatano wanamavumbe no mine so ude wo ananuge manui ramavun muno awa doijo wo raijaro rai nseowa ntiti rave.”
REV 18:4 Naije syo anamoto kaijinta ranaun akato no munijo ntiti warae, mo raura mare: “Inya, Sya kawasae! Wata wapusya munije wato raora! Vemo watavondi ama ayao kakai rai nora, indamu vemo ama siuri mangke raugaje rai mo wasaroya tenambe nora!
REV 18:5 Munije wato ama ayao kakaije manui rave weti ratutumbea ntitija nto no naumo warae. Amisye animari ama ayao kakaije umaso raije ramu, yara pare Po mangke raugaje rai.
REV 18:6 Wapo kakai rasakinavo rai mamaisyo ama ana mo rave wasai rarijati. Mo kakai rave intabo, wadasakinavo rai jirum. Ama awijo mo raunande wadamaname mamoan, weti wapo awijo ama panyoane ntiti raugakananto rai.
REV 18:7 Munije wato rararin dave muno marinsembe ama bekero ranasine obo rai, weti ama ayao kakai nseowa manakoe rave to. Maisyare omaisy, syare wapo mangke muno siuri rasakinavo rai yava manakoe tavon indamu mamaisy. Weye taune mo taune raura mare, ‘Risyirati wanya ibe akarive! Risyamo kavini mi risya jewena, muno risyamo indati inanimaumbe ana inta raije ramu.’
REV 18:8 Ama anambe no tai maisy, weti indati masyote intabo bayave yamo Amisye po siuri mangke raugaje rai vintabo: Omamo wanene nande rai, ranimaumbe muno marore raugaje rai. Muno taname rave ramer weti mangkura mewen dave. Weye Amisye pamo bambunin, indati Po mangke raugaje rai.”
REV 18:9 Akarijo titi mine so, nanawirati utavondijo munijo Babel ama anaerere rai muno ama bekero ngkakainoanive obo rai, indati woyov ara mami ngkaru ntende rai arono wo ranyanyuto mangkuro taname rai muno wo ama kijaowe raen.
REV 18:10 Umaso nawamo ujaniv ti usayai waravaimbe weye wo ama siuri rasyaniv. Ugwain ware: “Wakoe! Munijo akoe Babel, kakaije nde nai! Winyamo mbambunin dave, weramu kakaije nde nai! Uma amije intabo bayave yamo Amisye po mangke raugaje nai vintabo!”
REV 18:11 Muno vatano wanamavumbe no mine so woyovo rai muno manimaumbe rai, weye vatane inta una wakato indamu wo awa ananuge ramavune jewen.
REV 18:12 Ananu wo ramavune ratodi som: emas, perak, oramo mamani, oramo ngkenav ntuna no mayane rai. Muno ansuno ama mangke nseo, ansuno mpoper, ansuno nsintair, muno ansuno nijam. Muno inyoe kotaro ranavano mbovov. Muno ananuge kotaro rui vayave, inta mamo elepante apa korodoai raveano ranari, muno inta mamo inyowo ramavunta ama mangke nseo rave raveano ranari. Muno ananugo tembaga, besije, muno oramo ntuntumbe raveano ranari ratavon.
REV 18:13 Wo anakotaro ranavan mbovove ramavun tavon, maisyare inyo ama kea manavan, bumbu, kemenyane, murije, muno manino mbovov kaijinta ama mangke nseo rave. Muno anaisye tavon, maisyare anggurije, manine, tepune muno gandume. Muno sapije, domba, kuda, muno kuda ama kereta ntavon. Wo vatano wanapatambe mansamavun tavon; tugae, wo vatane mansamavunta! Weramu ananugo ama mangke nseo rave tenambe umawe mamo wo ramavun akatoe ramu weye munijo Babel randami to.
REV 18:14 Indati wo raura nanto munije umaso rai ware, “Aro! Nya ananugo ngko dave nanuga ntento rai mamo soamo rakanive. Muno nya romane muno nya anakotaro ntiti rave raumandi nai to. Indati nanto rai jakato jewen kobe.”
REV 18:15 Indati vatano nanawirati awa doije manui rave weye wanamavumbe ananu namije rai no munije wato onawamo ujaniv ti usayai waravaimbe, weye wo munijo Babel ama siurije rasyaniv. Naije woyov mami ngkaru ntende.
REV 18:16 Naije ugwain ware, “Wakoe! Munijo akoe Babel mandami to! Wusyinoe vatano utantuna no naije awa ansune udamavuna ama mangke nseo, maisyare ansuno mpoper, ansuno nsintair, muno ansuno nijam. Mo emasije rave rayanyave, muno ana ntuntumbe maisyare oramo mamani muno oramo ngkenav ntuna no mayan tavon.
REV 18:17 Weramu uma amije intabo bayave yamo ama ananuge wato ngkakai ti rakanive vintabo!” Vatano wo nyomano akoe raugav no mayan, muno arikainyo wanapatambe no nyomane rai nanao indati usayai waravaimbe. Muno vatano usea nyomane rai, muno vatano wanamavumbe wo awa ananuge raugav no nyomane umaso rai wenanao usayai waravaimbe tavon.
REV 18:18 Wo munije umaso ranyanyut taname mo ranen, ama kijaowe nseo manakoeve. Arono naije ugwain ware, “Munijo kaije raembea inta mo munijo akoe so ramaisye ramu!”
REV 18:19 Manimaumbe rave, weti wo kapume rataoponaje makari vone rai, woyov muno mami ngkaruge ntende. Ugwain ware: “Wakoe! Munijo manakoe mandami to! Wusyinoe vatano awave nyomano akoe rai ude tenambe indamu wanamavumbe no munije so rai, ti wo doije ratande mansai manui rave. Weramu uma amije intabo bayave anakotaro ntuna no munije wato ama uga rai ngkakai ti rakanive vintabo!”
REV 18:20 Inya, munijo ntiti warae, wasananibe munijo akoe wato rai weye mandami to! Amisye apa kawasae weap, wasananibe! Muno vatano Yesus po matutire weap, muno anawae Amisy weap, wasananibe rave! Weye Amisye po mangke raugaje munije wato rai weye mo wasave tatugadi.
REV 18:21 Naije Amisye apa naito bambunin dave inta seo po oramo akoe inta raijaseo po ramau no mayan. Po raura pare, “Munijo akoe Babel raurata irati orame so rai! Indati munijo Babel randami bintabo ti rakanive.
REV 18:22 Inya, munijo Babel, ndanide! Vatano wo kecapi rambaon muno airape ranepat weti ngkin, muno wo suline muno tavuna ramawisy, kotare so inta ranauno nai jakato jewen. Vatano maneme nsiridi wo ananuge ranari ti ngko dave onawamo mansaumandi nai tenambe. Muno mesino mo tepune rakugan mamo mewen tenambe, indati vatane wo ranaun akatoe ramu.
REV 18:23 Yawainyo rapin indamu mbar omamo meweno nai. Vauname ama one ratayao mamo inta raembeve akato jewen. Tugae, munijo Babel winy! Nya mangke taije maisy weye vatano wanamavumbe no nya yasyine rai mararin dave ware onawamo vatano akokoe no mine so, muno nyo vatano utantuna no mine vone so maponae tenambe.
REV 18:24 Muno winyamo nyo Amisye apa anawae muno Apa kawasae mao ti awa mavu nsopat. Tugae, vatano maubaisy tenambe no mine so nawamo, winya ana ndave mi mbewaramo awa mavu nsororop.”
REV 19:1 Naije syo ana inta ranaun maisyare vatano wanui manamote manonon akoeve no munijo ntiti ugwain ware, “Kangkamambe Amisye ai! Wama Amisy opirati po wansapaya wama ayao kakai rai. Opirati titi rave muno bambunin dave!
REV 19:2 Apa mangke po rapatimu omamo mamaisy muno no rai tugae. Wepirati po mangke raunanto irati wanya anaerer akoe rai, wemirati mo munije tename waraya raugabe indamu wo ayao kakaije rave. Amisye po mangke raugaje rai to, weye wanya umaso mo Apa vatano wanapatambe Aije maubai to.”
REV 19:3 Muno jirum akato wo raura ware, “Kangkamambe Amisye ai! Tanamo mo munijo akoe wato ranen omamo mpamo kakai yara nen tawan weti ama kijao ntamija nuge nuganui!”
REV 19:4 Vatano ube akarive mansano tenamara eane mambisy umawe nawe, ana akokoe Amisye po manari yano mambisy umawe nawe, awa vukane ranteter ubeaje Amisye ai, wepirati tuna irati Apa kursijo titi rai. Muno wo raura ware, “Tugae, kangkamambe Amisye ai!”
REV 19:5 Naije idaniv anamote inta ngkin no kursijo titi umawe rai, mo raura mare, “Inya, vatano wapanapatambe Amisye ai muno wapo asyaniv, syare wakangkamambe wama Amisye ai! Vatano mamaun muno vatano akokoe weap, syare wapo ararimbe!”
REV 19:6 Naije idanaun akato maisyare vatano wanui manamote manonon, maisyare mana vuke inta nsopato pene rai ranauni nto muno maisyare katitire ama kino manakoe ramaisy, onawamo ugwain ware, “Kangkamambe Amisye ai! Weye wama Amisy, opi apa vambunine ntiti mo vambunino kaijo rui rakivan tenambe, Opamo be akarive.
REV 19:7 Wade ramu wansananibe muno wansanayanambe, muno wamo Amisye aura titive! Weye Domba Tuvan apa masyoto bauname mamaisy, muno Apa wanya ma taune manatatayaube indamu nsiso ama vauname umaso rai.
REV 19:8 Ansuno mpoper muno ngkena dave ratayao rai mamo raunanto rai to.” (Ansuno mpoper namije mamo raurata irati Amisye apa kawasae awa ana udave mamai no Amisye amune raije rai.)
REV 19:9 Umba naito Amisye napije po raura rinai pare, “Ndatoe taiso: ‘Kove ngkov irati vatano mawainde tavono ono Domba Tuvan apa vauname umaso raije mai!’ ” Naije naito Amisye napije po raura iridi pare, “Amisye apa ayao tugae mi som.”
REV 19:10 Naije syo sya vukane ranteter no naito Amisye umaso amun, syare ibeaje ai. Weramu po raura nande inai pare, “Weinya! Vemo mbeaje inai nora, yara mbeaje irati Amisye obo ai! Risyamo syo namai tavon. Risye winye nya arakove nawe wamirati wambe arakobe wamanapatambe Amisye ai muno wamo Yesus apa ayao raijaro matuve.” Weye Yesus apa ayao po Amisye aura omamo mamaisyo ayao Amisye po raugaje Apa anawae mansai rai.
REV 19:11 Naije munijo ntiti rausiso ti syo raen kakavimbe. Tugae rave, kuda popere inta puje. Vatano seo tuna ai awainamo “Tugae” muno “No tawan no Amisye apa bekere rai.” Wepamo po vatane awa mangke rapatimu ti mamai dave. Muno Opamo marovave Apa marova mai ti mamai dave tavon.
REV 19:12 Amije mamo maisyare tanamo mbadurur muno akari vone mamo sapeo manui rauseo ntami. Muno tame inta ratoe Ai, tame umaso vatane inta po raen tatugare ramu, yara taune Pi po raen.
REV 19:13 Muno ansuno Po rave mamo rayansundi mavu inta rai to, muno Apa tame mamo “Ayao Amisy.”
REV 19:14 Naito munijo ntiti utavondi Ai tenambe. Onawamo usea irati kuda popere mansai muno wo ansuno mpoper ngkakavin dave rave manasine rai.
REV 19:15 Vatano napije awa mamo omake nsiu mo rayuje, muno wemirati Po raveano vatano susyo ntuna no mine so maotar indamu Po mapinde. Be akarive mansai muno Po manepato Apa isyo besije rai indamu ubeta Ai. Muno Po apa marova mamaugusya no Amisye apa mampiriaro manakoe rai indamu Po makugano rai. Maisyare omaisy, Amisye, opirati apa vambunine ntiti rave, Apa pari mangke raugaje mai.
REV 19:16 Vatano napije Apa ansuno manawadi rai muno Apa ajo kamane rai, tame so ratoe rai: Akari Titi Po Akarijo Titi Makivan Tenambe, Akari No Vombe Irati Akari Una No Rui Rui Vayave Mansai
REV 19:17 Naije risyo naito Amisye inta aen teto uma ami rai muno gwain akoeve nanto insani mai tenambe, nanawirati ubadirir no naumo warae pare, “Insanije, wade no so! Wapanugan indamu wapo Amisye apa ono manakoe raisy!
REV 19:18 Wade indamu wapo vatano ugwenene awa ine raisy, vatano nanawirati utavondi Amisye aije ramu: akarijo titi muno nait akari muno naite nanawamo wapo awa ine raisy. Muno kuda muno vatano usea utantuna kuda mai awa ine rai tavon. Muno vatano aro muno vatano aro jewene nao tenambe, vatano mamaun muno vatano akokoe, weti vatan tenambe nanawirati wonayo Amisye ai, wapo awa ine raisy!”
REV 19:19 Naije risyo ana mamun umawe aen. Muno syo akarijo titi munije so muno awa naito matayao marova rai mansaen, onawamo wanugan tenambe irati ana mamun wato atavon. Wanatatayaube indamu umarovave irati Vatano seo tuna kuda popere aije Ai muno Apa naite mai.
REV 19:20 Umba Vatano seo kuda popere ai Po ana mamun napije aijar. Muno Po anawae angkari aijar tavon, wepirati po anapaporainye raroron ana mamun amune rai indamu po vatano wanui maponae. Vatane wato nawirati ana mamun umaso apa pake no mai ti ubeaje irati apa yare rai. Ana mamune muno apa anawae angkari, jirume so yamaugo yaibe no tanamo akoe rai, wemirati mbadurur no tawan muno manakoe maisyare nawanane ramaisy.
REV 19:21 Muno aya naito yo matayao nawamo maubaisy tenambe, maubaisyo omako uma muje irati Vatano seo tuna kuda ai awa rai. Naije insani ude tenambe wo awa ine raisya uman dave.
REV 20:1 Naije syo naito Amisye inta aen paje no munijo ntiti. Aneme mamo po kepo rave unsanda Atemo Wen Akari Makova Rai rakepe raijar muno po waijo besije rave aneme, ajoe raokokae inta raijar tavon.
REV 20:2 Naije po tawae akoe umawe raijar--tawae wusyin ntami tawan, ama tame mirati Anakakai Akoe. Muno po raokokaeya ntamija tume ribuge intabo.
REV 20:3 Po tawae umaso raokokae ti ramaugo Atemo Wene umawe rai. Umba po unsanda umaso rauguji matuve muno po rakepo matuve indamu tawae umaso mo vatane maponae akato inya, indamu no no ateme so ama uga raija tume nanto ribuge intabo ai. Arono tume umaso mamai to, indati naite po rapaya masyote kavinta yai.
REV 20:4 Umba syo kursijo titi manui raen, muno vatano utantuna rai syo mansaen. Vatane umaso nanawirati vambunine raunanto mansai indamu wo mangke rapatimu. Wenanawamo rugara vatano nanawirati makuinye raotar weye wo ayao kovo Yesus raura kakavimbe muno wo Amisye apa ayao ravov. Vatano nanawije ubeaje ana mamune ai ramu muno apa yare rai jewen tavon. Muno ana mamune apa pake no irati mande muno maneme raije ramu. Wenawamo soamo ukovakato, ube akarive Yesus atavona tume ribuge intai.
REV 20:5 Weti vatane ukovakato no wene rai ama manasyine mi so. (Weramu vatano wene nde mansai kaijinta onanawamo udijat. Indati ukovakato usen no wene raije ramu ava tumo ribuge intabo mewen dati.)
REV 20:6 Kove ngkov irati vatano ukovakato no wene rai ama manasyine so rai mansai! Weno jirume mamo mbambunin indamu mo mansaugav akatoe ramu. Wenawamo ube syembe wanapatambe Amisye ai muno Yesus Kristus ai, muno ube akarive Yesus atavona tume ribuge intai.
REV 20:7 Arono tumo ribuge intabo mewen kobe, Anakakai Akoe apaya irati tanoano makova umawe rai.
REV 20:8 Indati pusyo poroto po vatano susyo ntuna no mine so maponae, nanawirati una no ovar ami mambisy, awa tame mirati Gog muno Magog. Anakakai Akoe po apa vatane umaso manugan tenambe indamu umarovave Amisye ai. Naito mine so awa wanui mamo manakoe rave, weti matore kakai, maisyare nayavo ntuna no mayano warave.
REV 20:9 Naije naito mine so mandayano nuge raita, weti uta no rui rui. Muno ude no munijo manakoe inta rai, omirati munijo Amisye aemen dai mijem muno namirati Apa kawasae utantuna rai. Umba naito mine so wo munije so rawariki indamu umarovave Amisye apa kawasae mansai. Weramu naije taname no no naumo warae maje mo naite umaso mansanen mangkur ti makanive.
REV 20:10 Muno Anakakai Akoe wepi po mansaponae umawe pamo Amisye po amaugo tanamo akoe rai. Tanam akoe so namirati ana mamune pe anawae angkari pe yamaugusya yaibe raijoe. Indati awa siurije manakoe siman muno naman ntoa nuge nuganui.
REV 20:11 Umba syerato syo kursijo poper muno manakoe inta raen muno syo Amisy aen tuna rai. Arono Amisy aroron, naije naumo warae muno mine so raumandi anawadive muno raen akatoe ramu.
REV 20:12 Muno risyo vatano ugwenen to mansaen: vatano akokoe muno vatano mamaun syo mansaen usayai no kursije umawe ama usye rai. Naije buku manui raneka. Buku manui umaso mo vatane awa ana udave ratoe rai tenambe. Muno buku intabo raneka tavon, omamo mo vatano ukova nuge nuganui awa tame ratoe rai. Naije Amisye po vatano ugwenene awa mangke rapatimugo mansai, mamaisy irati awa ana udave rarijati, wemirati ratoe no buku manui namije rai to.
REV 20:13 Naije nawanane mo vatano ugwenen nanawirati utantuna no ama uga rai maijasen indamu usayai no Amisye amun. Muno Wen Akoe muno Hades yo aya vatano ugwenen yo maijare maunande tavon. Umba vatano ugwenene umaso nanawamo Amisye po awa mangke rapatimu tutudi mamaisyo awa ana udave rarijati.
REV 20:14 Umba Wen Akoe muno Hades onayamo Amisye po yamaugo tanamo akoe rai. Tanamo akoe somamo weno jirume mijem.
REV 20:15 Muno vatano are nawirati awa tame ratoe Bukugo Kovo Nuge Nuganui raije jewene nawamo mansamaugo tanamo akoe so rai tavon.
REV 21:1 Umba syo naumo wanyine muno munijo wanyine raen, weye naumo manasyin muno munijo manasyine raumandi to. Muno mayane mamo inta raen akatoe ramu.
REV 21:2 Naije syo munijo ngkakavimbe raen, omamo Yerusalemo wanyine mijem, wemi no no Amisye ai no munijo ntiti muno maje. Omamo rayanyave ti ngko dave, maisyare wanya rayanyave indamu nsiso ama ono vauname rai.
REV 21:3 Naije syo anamoto akoe inta ranaun no kursijo titi umawe rai mare, “Waperata! Soamo Amisye apa tuna raije mamo raunu aje, weti nte no vatane awa yasyine rai! Indati Amisye no irati vatane matavon tawan tutir, muno onawamo indati Apa kawasae waino mansai. Amisye taune pi pe una tenambe muno Wepirati awa Amisy.
REV 21:4 Muno Amisye apa kawasae mami ngkaru ntende mamo Po raupaisy ti mewen dave to. Wene mamo nande mai jakatoe ramu. Vatane manimaumbe muno woyov akatoe ramu muno siurije nande mai jakatoe ramu. Weye anakotaro mino wusyin omamo raumandi to.”
REV 21:5 Amisy, wepi tuna no apa kursijo titi rai, Po raura pare, “Soamo Syo anakotare ranari wanyimbe vintabo!” Muno Po raura rinai tavon pare, “Nyo anakotare so ratoe weye Sya ayao syo raura somamo tugae ma inda vatane wanave rai.”
REV 21:6 Muno po raura akato rinai pare, “Anakotare nande tenambe to. Rinawainamo Alfa muno Omega, ama ine mare manasyin dave weamo Risy, mansanana maran akato indati rino tutir. Vatano rui vayave awa ngkangkamandi, weamo Syo mana rawavin no mana ami kove ti Syo raunanto po ramanam, mana wemirati mo kovo nuge nuganuije raunande ai, weramu po ravaibe ramu.
REV 21:7 Are pirati bambunin po ayao mamun mine so rapinde, indati anakotaro ngko dave so apaura rai vintabo, muno Risyirati indati apa Amisy muno opamo Sya arikainy.
REV 21:8 Yara vatano ujaniv ti wanave Rinai jewen muno vatano wonae wanavei, vatano ukakainoanive, muno vatano wo vatane maubaisy, vatano anaerere ugavo mansarijat, vatano wo nyovara kakai raugav, vatano ubeaje yare rai, muno vatano wayarurijabe tenambe--vatan tenambe umaso nawamo indati mansamaugo tanamo akoe rai, namirati mbadurur no tawan. Wemirati weno jirume mijem.”
REV 21:9 Naije naito Amisye inta nande rinai, opamo naito kaururume umawe inta pije, nanawirati wo kapije kaururum ntairi jirati Amisye apa siuri mangke marane so rai raijar. Muno naite umaso po raura rinai pare, “Winde, risyo wanya mo Domba Tuvan aovane rarorono nai.”
REV 21:10 Naije Anawayo Amisye mo inausuru muno naite umaso po inaugav ririnta no unato ntiti rave. Naije po munijo Yerusalem, munijo ngkakavimbe namije, raroron irati rinai, omamo no no Amisye ai no munijo ntiti muno maje.
REV 21:11 Munije umaso ntairi jirati Amisye apa varo ngkovo ntiti rai. Vare so maisyare oramo mamani ntuntumbe ngko dave, muno ngkena dave maisyare oramo yaspis, muno ndandinit maisyare kansina we ramaisy.
REV 21:12 Munije ama yano orame mamo manakoe muno ntiti, muno ama unsanda akokoe raisisa mamo abusyinara eane jirum. Unsanda ranteter mamo naito Amisye usayai rai teter wo raman. Muno unsanda ama vone mamo susyo Israel abusyinara eane jirum awa tame ratoe tutudi.
REV 21:13 Unsanda mandeija mirati no no ranijo muram, ranijo wanampui mandeij tavon, muno unsanda mandeij tavon no no ranijo wanansai, muno ranijo varet ama unsanda mandeij.
REV 21:14 Yano oram munije umaso mamo orame abusyinara eane jirum wemirati veano ama ate rayanon. Muno Domba Tuvan apa arakovo po matutir mansano abusyinara eane jirum wenawirati awa tame ratoe irati orame umaso rai tetebe.
REV 21:15 Naito Amisy payao nande rinai umaso po tauno emasije inta raijar indamu po munijo namije rataun. Po ama unsanda rataun muno ama yano orame rataun tavon.
REV 21:16 Munijo namije ama ntami ma maito maide, ama waravainye me ama vasye me onayamo ratauna mamai tenambe. Naije naite umawe po munije umaso rataun, ama waravainye, ama vasye, ama titije maito maide, weti rator tenambe ama kilometer omamo ribuge jirum muno ratusije mambisy (2.400).
REV 21:17 Naije naite umaso po yano orame umawe rataun: ama titi ma meterije tename mandeij. Naite apa dataune umaso mamo mamaisyo vatane wandataune rai.
REV 21:18 Yano orame mamo oramo mamani rawainamo yaspis veano ranari. Yara munije ama uga mamo emasijo kakui omirati veano ranari tenambe. Emasije umaso ndandini dave maisyare kansina ramaisy.
REV 21:19 Oramo raveano yane umawe ama ate ranari mamo orame kotare ntuntumbe, ama mangke nseo rave. Weti oramo manasyine mamo oramo yaspis, oramo jirume mamo oramo nilam, mandeije mamo oramo mpoper, mambisye mamo oramo ev.
REV 21:20 Oramo radani mamo oramo unam, oramo kawije intabo mamo oramo nijam, oramo kaururume mamo oramo ngkugaave, oramo kaumandeij omamo beril, kaimambisy omamo oramo topas, oramo abusyine mamo njayaibe, oramo abusyinara eane intabo mamo oramo ngkeke, muno oramo abusyinara eane jirume mamo sintair.
REV 21:21 Oramo raveano unsanda abusyinara eane jirume umawe ranari tutudi mamo oramo mpopero ngkenav. Weti unsanda nanentabo amaura orame intabo ai indamu veano anari. Muno munije so ama uga muno ama unanuijo akoe mamo emasijo kakui bo mi veano ranari, omamo ndandinit maisyare kansina ramaisy.
REV 21:22 Syo Yavaro Amisye raen no munijo namije ama uga rai jewen, weye Amisy, wepi apa vambunine ntiti mo vambunino kai rakivan tenambe, taune no tawan no naije muno Domba Tuvane no tavon. Weti vatane usambayambe no Yavaro Amisye rai jakatoe ramu, yara wanawadi usambayambe Amisye taune ai muno Domba Tuvane ai.
REV 21:23 Muno uma apa vare raen akatoe ramu muno embae ama vare raen akatoe ramu, yara Amisye taune pi baro Apa ngkovo ntiti rave rautan no munijo namije ama uga rai muno Domba Tuvan taune pi baro rai tavon, maisyare yawainye ramaisy.
REV 21:24 Vatan tenambe indati wanya irati vare umaso ama uga rai. Muno akarijo titi mine so nao tavon wo awa romane raugave usisa no munije umaso ama uga rai.
REV 21:25 Munije umaso ama unsanda manyamo rausisa ti ntuna tutir, rauguji intai ramu, weye namane mamo inta raen akatoe ramu.
REV 21:26 Vatan tenambe wo awa romane muno awa ngkovo ntitije raugav bintabo usisa no Amisye apa munije umaso rai indamu wo Amisye ararimbe muno wo aijaseo titive.
REV 21:27 Weramu ananugo ngkakavin jewene mamo nsisoe ramu. Muno vatano are nawirati awa ana udave ngkakainoanive muno vatano rui wayarurijabe wenawamo ude usisa munije so raije ramu. Yara vatano awa tame ratoe rati Domba Tuvane apa Bukugo Kovo Nuge Nuganui rai, webo nawirati ude usisa munije so rai.
REV 22:1 Naije naito Amisy umawe po mana ami mo kovo nuge nuganuije raunande raroron irati inai. Mana namije ndandinit maisyare kansina ramaisy. Njam no Amisye apa kursijo titi tuna raije rai, omirati Domba Tuvan apa kursijo titi tuna rai tavon.
REV 22:2 Muje manya no munije umaso ama unanuijo manakoe ama uga rai. Mana namije ama tuga rani rani inyo nsayai dai, inyo umaso ama mane mo kovo nuge nuganuije raunande. Tume inta pamo mambe abusyinara eane jirum, weti embae inta pamo man, inta pakato man. Ama wao mamo mo saumane raugavo vatan tenambe mai weti ugwanen akatoe ramu.
REV 22:3 Anaamatan Amisye ma inta no akato vatane mansai no munije so ama uga rai ramu. Amisye apa kursijo titi tuna rai, omirati Domba Tuvan apave rai tavon, ntuna no munijo namije ama uga rai. Umba vatano wanapatambe Amisye ai ube sambayambe Ai.
REV 22:4 Muno wo Amisye amune ranyanyut muno Apa tame ratoe irati mande rai.
REV 22:5 Namane mamo inta makare akatoe ramu. Yawainye ma inta rakaindi akato jewen, uma apa vare ma raumandi yara Amisye taune pirati baro mansai. Muno Amisye apa kawasae indati ube akarive atavona nuge nuganui.
REV 22:6 Naije naito Amisy napije po raura rinai pare, “Anakotaro ratodi tenambe somamo tugae ma inda vatane wanave rai. Amisye, wepi po Anawayo Vambunine raunande Apa anawae mansai, Opirati po apa naite inta atutir indamu po raroron irati vatano wanapatambe Aije mansai ana mavave indati nande kobe.”
REV 22:7 Umba Yesus po raura pare, “Wadanide! Syavave ride! Kove ngkov irati vatano utavondi jirati ana raurairive ti ratoe no bukuge so rai mansai!”
REV 22:8 Risyirati Yohanes, risyo anakotare so raen muno syo raraniv tenambe vintabo to, weti syo ratoe so. Arono syo raen muno syo raraniva mewen, naije syo vukane ranteter no naito Amisye umaso amun, napirati po anakotare so rarorono rinai, syare ibeaje ai.
REV 22:9 Weramu po raura akanande rinai pare, “Vemo mbeaje rinai nora! Yara mbeaje irati Amisye obo ai! Risyamo syanapatambe Amisye ai vayave, maisyare muno taune winyamo nyanapatambe Ai, muno maisyare nya arakovo anawae Amisye wanapatambe Ai muno vatano ubeta ayao ratoe no bukuge so rai mansamai tavon!”
REV 22:10 Naije po raura rinai pare, “Vemo nyo ayao raurairive ti ratoe no bukuge so inta rangkokaibe nora, weye ama masyote mararai to.
REV 22:11 Weti arono munije ama akari, are pirati anuga mamune no ai tutir, weamo apaya ra beare wemai kai. Muno are pirati gwamo kakai no anuga raive tutir, weamo apaya ra no kobe taije. Yara are pirati anuga mamai no Amisye amune rai, weamo avara po ana mamaisye obo raija kobe tutir. Muno are pirati anuga ngkakavin, weamo avara po anuga raeranande indamu ngkakavimbe tutir.”
REV 22:12 Amisy Yesus po raura pare, “Wadanide! Syavave syakare kobea. Syo vatane awa ana udave ama ine raugav, ti ide Syo raunanto mai mamaisyo awa ana udave rarijati.
REV 22:13 Risyirati manasyin dave, muno maran dave Risyi no akato. Manasyin dave weamo Risy, mansanana maran akato indati rino tutir. Weti inawainamo Alfa muno Omega.”
REV 22:14 Kove ngkov irati vatano usakinavo awa ayao kakaije rai ti manuga ngkakavimbe mansai, maisyare vatane wo awa ansune rapapi ti mpoper wemaisy. Weye wenawirati Amisye bekero mansai ti, Po varore raugaje mai indamu usisa Apa munijo namije rai muno wo inyo mo kovo nuge nuganuije raunande ama mane raisy.
REV 22:15 Yara vatano ukakainoanive usisa kakai: vatano wo nyovara kakai raugav, vatano anaerere ugavo mansai, vatano wo vatane maubaisy, vatano ubeaje yare rai, muno vatano manayanambe wo arurijate rator muno wo vatane mansaponae--are nawirati wo ayao kakai kotare umaso rave wenawamo indati usisa munijo we ama uga rai jewen, yara una no ama akiri.
REV 22:16 “Risyirati Yesus, Syo sya naite atutir pore Sya vatano wapanapatambe Rinai wasai indamu wapo anakotare so raura kakavimbe no anugano Amisye mansai. Risyirati inavaki no Daud apa susye rai, muno Risyirati inaurata irati Tundinit seo no wanamuram amaisy, wepirati ba dave.”
REV 22:17 Anawayo Vambunin muno Wanya mo Domba Tuvane aovan yo raura yare, “Winde!” Vatano are nawirati wo ayaowe so ranaun, weamo wo raura tavon, “Winde!” Are pirati awa ngkangkamandi, weamo syare de! Muno are pirati pare beker, weamo syare de indamu po mana raugav mawebe vayave, po ravaibe ramu, mana namirati mo kovo nuge nuganuije raunande.
REV 22:18 Risy Yohanes, risyo ayao so ratoe nde irati are bayave po ayao raurairive ti ratoe no bukuge so rai ranaun. Syare wasaemen: Ranivara vatane inta po ayao kaijinta raijanande ratoe tavon no Ayao Amisye so rai, weamo indati Amisye po apa siuri mangke syo raura kakavimbe bukuge so raijoe raugaje ai tenambe.
REV 22:19 Muno ranivara vatane inta po anakotaro raurairive no bukuge so rai inta ransop akaje weti mamaun, weamo indati Amisye po kovo ratoe no bukuge so raugavo aora, weti tavondi vatano usisa una no munijo ngkakavimbe namije rai matavone ramu muno apaveo nyoamano mo kovo nuge nuganui raunande raije jewen.
REV 22:20 Yesus, napirati po anakotare so rarorono wansai, pare, “Tugae, ride syavave!” Muno risyo raura akanande Ai syare, “Tugae, Amisy Yesus, winde!”
REV 22:21 Amisy Yesus apa kove no Apa kawasae wansautan tenambe. Amin!
