MAT 1:1 Sa̰w bulu Zezu *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ze ɗo key: ka ɓa vu bulu *Abaraham nda̰w, a ɓa vu bulu Mbay *Daviɗ nda̰w pi.
MAT 1:2 Abaraham na mboŋ Izak; Izak mboŋ Zakoɓ; *Zakoɓ mboŋ Zuda ɓáy yṵ-ɛri.
MAT 1:3 Zuda mboŋ Farɛs ɓáy Zara ká máa ɓari ɓa Tamar; Farɛs mboŋ Esrɔm; Esrɔm mboŋ Aram;
MAT 1:4 Aram mboŋ Aminadaɓ; Aminadaɓ mboŋ Naason; Naason mboŋ Salmo̰n;
MAT 1:5 Salmo̰n mboŋ Boaz ziŋ Rahaɓ; Boaz mboŋ Obɛɗ ziŋ Ruɗ; Obɛɗ mboŋ Zese;
MAT 1:6 Zese mboŋ Daviɗ ká ɓa mbay. Mbay Daviɗ mboŋ Salomo̰n ziŋ má̰y Uri.
MAT 1:7 Salomo̰n mboŋ Roboam; Roboam mboŋ Abiya; Abiya mboŋ Asa;
MAT 1:8 Asa mboŋ Zozafa; Zozafa mboŋ Zoram; Zoram mboŋ Oziyas;
MAT 1:9 Oziyas mboŋ Zotam; Zotam mboŋ Akaz; Akaz mboŋ Ezekiyas.
MAT 1:10 Ezekiyas mboŋ Manase; Manase mboŋ Amo̰n; Amo̰n mboŋ Zoziyas;
MAT 1:11 Zoziyas mboŋ Zekoniyas ɓáy yṵ-ɛri. Sewke ku na, i fa̰a leɗ Izarayɛlri ɓa koy ruy í séke ri tusiri *Babilo̰n.
MAT 1:12 Falɛ ká i fa̰a ri na báyḭi lɛ, Zekoniyas mboŋ Salasiyɛl; Salasiyɛl mboŋ Zorobabɛl;
MAT 1:13 Zorobabɛl mboŋ Abiyu; Abiyu mboŋ Eliyakim; Eliyakim mboŋ Azɔr.
MAT 1:14 Azɔr mboŋ Sadok; Sadok mboŋ Akim; Akim mboŋ Eliyuɗ;
MAT 1:15 Eliyuɗ mboŋ Eleyazar; Eleyazar mboŋ Matan; Matan mboŋ Zakoɓ;
MAT 1:16 Zakoɓ mboŋ Zezeɓ ká ɓa waa Mari ká mboŋ Zezu ká i ɗi ni ɓa Krisi na.
MAT 1:17 Ɓe mini ze, sa̰w bulu Zezu Krisi, ká uru saa tul Abaraham kpṵru tḭi tul Mbay Daviɗ na tɔŋ fal kḭi ɓa duɔ falɛ niŋ. A úru saa tul Mbay Daviɗ kpṵru tḭ́ike sew ká i fá̰ake leɗ Izarayɛlri í séke ri Babilo̰n na, sa̰w bul-eri tɔŋ fal kḭ ɓa duɔ falɛ niŋ na nda̰w. A úru saa sewke ká i fá̰ake ri se Babilo̰n kpṵru tḭi sew mboŋa Krisi na, sa̰w bul-eri tɔŋ fal kḭ ɓa duɔ falɛ niŋ na nda̰w pi.
MAT 1:18 Sa̰w mboŋa Zezu *Krisi na ze ɗo key: Mari ká ɓa mi-ɛ na, ka ɓa má̰y mbana Zezeɓ. Ɓari na i naa ziŋ kḭ ya rɔɓay, lɛ, ɓáy faa hṵrusuo Tem Law Pie na, Mari yǎ̰ake ɓil.
MAT 1:19 Zezeɓ ká ɓa mbana ɓe na, ka ɓa nzoɓ ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru, ze a hii ɗáa sahoy ɓo nun má̰y mbana ɓe na ya. Sa̰wke mini ze, a hii ɓay pɔ́ŋ ni ɓa muni hɔy taŋ ɓáa ɓay ɓilke na ká nun ruɔ nzoɓri.
MAT 1:20 Zaɗkaʼa ɗo kér ɓayke ká ɓil law-ɛ munu hɔy lɛ, Ŋgɛrɛmbay pie leɗ nzaapeɗ ká nulue ha̰ ni tḭi tul-e ɓáy lɔm a ɓaa ha̰ ni mii: «Zezeɓ, ɓo *vu bulu Daviɗ, mu ɗaa hḭɛ ká ɓay ya̰aŋa Mari ɓa má̰y ɓo na ya, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa hṵrusuo Tem Law Pie ze, ka ɗǒke ɓil na ku.
MAT 1:21 Káʼa mbóŋ ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ, lɛ, mù tuu riŋ-ɛ ɓa Zezu, ɓay ḭi lɛ, ɓe ze a ya̰aŋa nzoɓ ɓeri ká tul feya̰a ɓari.»
MAT 1:22 Fe niri riw bele na, tḭi mini key ɓay haŋa ɓay ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa ká piɛɗke lew ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke na ze ɗo key:
MAT 1:23 «Ì kɔ, má̰y tikɗi a ya̰aŋa ɓil ɓay mbóŋ ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ, lɛ, ì tuu riŋ-ɛ ɓa “Emanuyɛl.”» Ɓáy nzaa ɓay naari lɛ, ɓaa mii, «Ŋgɛrɛwṵru saɗ ziŋ naari.»
MAT 1:24 Zaɗka Zezeɓ tuma saa tul nam na báyḭi lɛ, ka ɗaa munu ká leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay ká nulue ɓaa ha̰ ni na, a ya̰a Mari na ɓa má̰y ɓe.
MAT 1:25 Roo lɛ, i naa ziŋ kḭ ya kpṵru maa ɓáy nam ká Mari mboŋke leɗ wa̰ra nzoɓ. Lɛɛ, Zezeɓ tuu riŋ leɗ na ɓa Zezu.
MAT 2:1 Zezu na, Mari mboŋ ni ká Betelehɛm, puo ká kuɗu zaɗ ká Zude. Sewke ku na *Eroɗ ze ɓa mbay ká ɗi. Fal mboŋa Zezu na ku báyḭi lɛ, nzoɓ fe kɔ́kɔri uru saa fi tḭ́i síe í se kpṵru í tḭi Zuruzalɛm,
MAT 2:2 a í vbi nzoɓ puɔri ɓay mii: «Leɗ ká i mboŋ ni ɓa mbay Ziɓri na wa̰a, ka naa zaɗ ha̰a lɛ, ɓay ḭi lɛ, ɓuru kɔ mbaymaw ká tḭi ká fi tḭ́i síe ɓay tul-e, ze ɓúru vi ɓay gɔ́l riŋ mbay ɓe.»
MAT 2:3 Zaɗka Mbay Eroɗ laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, law-ɛ nzaa ni ŋgḭi ɓamba tasiri. Nzoɓri riw bele ká ɓil puo ká Zuruzalɛm na hɔy kara, law-ri nzaa ri munu ká ɓe na nda̰w pi.
MAT 2:4 Báyḭi lɛ, Mbay Eroɗ mbṵ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri riw bele a vbi ri ɓay mii: «Zaɗ ha̰a ze i mbóŋ nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni na ká ɗi lɛ?»
MAT 2:5 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I mbóŋ ni ká Betelehɛm ká kuɗu zaɗ ká Zude, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru piɛɗ lew hɔy mii:
MAT 2:6 “Ɓo Betelehɛm, puo ká tusiri Zuda: puo ha̰wri ká Zuda na i ti kál mù ya, ɓay ḭi lɛ, mbay káʼa kɔ́rɔ nzoɓ ɓiri ká ɓa leɗ Izarayɛlri na, a tḭ́i saa sa̰w ɓo.”»
MAT 2:7 Fal ɓay ká Mbay Eroɗ laa munu na báyḭi lɛ, ka pie nzaa peɗ ha ri ɗi nzoɓ fe kɔ́kɔri ɓa muni, a vbi ri ɓay, ɓay haŋa ri tuu ni nam ká mbaymaw tḭ́ike na lik lik ha̰ ɓeri kɔ.
MAT 2:8 Falɛ ku lɛ, ka pie ri ɓa Betelehɛm a ɓaa ha ri mii: «Ì se ɓo í vǎa vbi ɓay ká se tul leɗ na ɓáy kere í kɔ. Zaɗka ì kɔ ni lɛ, ì yḭ̀i ɓo í ví ɓaa ɓayke ha̰ mì, ɓay ḭi lɛ, ɓi hɔy kara mì hii ɓay séke ɓay vǎa gɔ́l riŋ mbay ɓe nda̰w.»
MAT 2:9 Zaɗka i laa ɓay ká Mbay Eroɗ ɓaa ha ri na báyḭi lɛ, i mbi faa i se ɓa ɓaɗi. A lɛ, mbaymaw ká i kɔ ni ká fi tḭ́i síe na nda faa pol-ri kpṵru a tḭi tul hul nam leɗ na a ta̰a a ɗo ɗi.
MAT 2:10 Zaɗka i kɔ ni ta̰a a ɗo na báyḭi lɛ, i ɗaa suoriya ŋgḭi ɓamba tasiri,
MAT 2:11 a í nduo í se hul nam leɗ na, í kɔ ni ɓáy mi-ɛ Mari, lɛ, i huku pol-e a í gɔl riŋ mbay ɓe. Rɔɓay, i hina soɓa í fa̰a feziŋa ɓari, a í mgbáke ini ziŋ ni. I ha̰ ni lari nda̰w, fe ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy nda̰w, ɓáy num mir nda̰w pi.
MAT 2:12 Falɛ ku lɛ, Ŋgɛrɛwṵru baka ri ɓáy faa lɔm ɓay haŋa ri yḭ̀i ɓáy faa ká tḭi tul Mbay Eroɗ na mbǎa. Yḭ́i ɓari na báyḭi lɛ, i mbi faa kḭ ro ze í ɗaa tḭi puɔ.
MAT 2:13 Zaɗka nzoɓ fe kɔ́kɔri na i zɔl báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay ká nulue tḭi tul Zezeɓ ɓa lɔm a ɓaa ha̰ ni mii: «Úru siya mú mbi leɗ na ɓáy mi-ɛ, mú ɗúuke se tusiri Eziɓte, mú vǎa káw ɗi kpṵru ha̰ mì ɓi kḭ mi mbi nzaa-i ha̰ mù nda̰w rɔɔ, mu yḭ̀i mú víke ri ɓáy, ɓay ḭi lɛ, Mbay *Eroɗ nzaa faa ɓay ika leɗ na.»
MAT 2:14 Ká ɓil suŋke ku hɔy na, Zezeɓ uru siya a mbi leɗ na ɓáy mi-ɛ, a zɔ̌lke se tusiri Eziɓte,
MAT 2:15 a í kaw ɗi kpṵru maa ɓáy huɗ ká i Mbay Eroɗ. Fe niri key na kal mini ha̰ ɓay ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa pola lew ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Mì ɗi vu-i ha̰ ni tḭi ká tusiri Eziɓte.»
MAT 2:16 Zaɗka Mbay *Eroɗ kɔ ká nzoɓ fe kɔ́kɔri luo ɓa mbúo hɔy ká tul-e na báyḭi lɛ, law-ɛ fa̰a ni puu-u ha̰ ni mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓ ɓeri se Betelehɛm ɓáy vu puoruori ká ɗo lakun-ɛ, í i leɗ wa̰rari riw bele ká mbiimbam ɓari ɓa siɗi ya ɓáy, ɓay ḭi lɛ, ka tuu mbiimbam leɗri ká ì ika ri na, ha̰ ni maa ɓáy ɓay ká nzoɓ fe kɔ́kɔri ɓaa ha̰ ni se tul síe tḭ́i mbaymaw na.
MAT 2:17 Fe niri key na kal mini ha̰ ɓay ká Zeremi nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ:
MAT 2:18 «Rɛw nzoɓri mgba goɗi goɗi ká ɓil puo ká Rama; saa nzaa ɓáy fe gúu mgba gǔrum gǔrum ɓa ɓaɗi. Ɓa Rasɛl ze rɛ-rɛw ɓay tul vi-eri. Ka hii ɓay haŋa nzoɓri mgba ni í ɓo ni ya, ɓay ḭi lɛ, vi-eri na ti mbǎa.»
MAT 2:19 Zaɗka Mbay Eroɗ hu na báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay ká nulue tḭi tul Zezeɓ ɓa lɔm ká tusiri Eziɓte a ɓaa ha̰ ni mii:
MAT 2:20 «Úru siya mú mbi leɗ na ɓáy mi-ɛ, ɓo mú yḭ́ike ri se tusiri *Izarayɛl, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká i nzaara faa ɓay ika leɗ na, i hu ro.»
MAT 2:21 Báyḭi lɛ, Zezeɓ uru siya a mbi leɗ na ɓáy mi-ɛ, a yḭ̌ike ri kɔɗ kɔɗ vi tusiri Izarayɛl na.
MAT 2:22 Roo lɛ, ka laa mii, Arakelaus ze suo bol bi-ɛ Mbay Eroɗ, a ɓa mbay ká kuɗu zaɗ ká Zude. Lɛɛ, ka ɗaa hḭɛ ɓay káw tusirike na ku. Fal ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru tḭ́ike tul-e ɓa lɔm na báyḭi lɛ, ka zɔl a se kuɗu zaɗ ká Galele,
MAT 2:23 a vǎa kaw puo mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Nazarɛɗ. Fekeri key na kal mini ha̰ ɓay ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ká piɛɗke lew na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. I ɓaa mii: «I ɗika ni ɓa nzoɓ ká Nazarɛɗ.»
MAT 3:1 Zaɗka mbiimbamri kal maa fe báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Za̰a Batis se ɓil law kɔr ká kuɗu zaɗ ká Zude a ka-káa mii:
MAT 3:2 «Ì suo kér ɓay ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, nam tɔ̀ŋ ɗi mbǎa hɔy ro ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ví re mbay ká tusiri key.»
MAT 3:3 Za̰a na ɓa nzoɓ ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay ɓe pola lew hɔy mii: «Ì láa kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká ɓil law kɔr mii: “Ì léke faa Ŋgɛrɛmbay ɓáy kere! Ì léke ha̰ ni ka ɗo sikɗa kparak kparak!”»
MAT 3:4 Za̰a na nduo gari ká i kaŋ ɓáy sṵy zambal, a siŋ si-ɛ ɓáy sal huɔ ɓil. Tazala ɓáy num zoro ká ɓisuy ze ɓa fe sṵm ɓe.
MAT 3:5 Nzoɓri ká ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm, ɓáy nzoɓri riw bele ká kuɗu zaɗ ká Zude, rɔɔ ɓáy nzoɓri ká i naa puori riw bele ká kiri mbii Zurdɛ̰ na i se luo-ɛ.
MAT 3:6 Zaɗka i se í vǎa naa nzaa-ri ká tul feya̰a ɓari na báyḭi lɛ, ka ɗaa tul-ri nduo mbii Zurdɛ̰.
MAT 3:7 *Fariziri ɓáy *Sadusiri ŋgḭi ɓamba i vi zaɗ ká Za̰a ɗaa tul nzoɓri nduo mbii ká ɗi ɓay kɔ́kɔ kɔ́m. Zaɗka Za̰a kɔ ri vi na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì mḭiri kuɔtɔlri! A ve ze fere rì ɗúu hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru káʼa tḭ́i ɓáy nam kúŋ sal ɓay na lɛ?
MAT 3:8 Ì ɗaa peɗ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká kiɛ suo kér ɓay ɓaarì na nda̰w rɔ!
MAT 3:9 Kɔkɔ ká ì kér ká ɓil law-rì mii: “Ɓuru ɓa vu bulu *Abaraham,” na munu ya, ɓay ḭi lɛ, mì ɓaa ha rì: tisawri ká ɗo key kara, Ŋgɛrɛwṵru maa ɓay fɛ́rɛ ri ha ri vi ɓa vu bulu Abarahamri.
MAT 3:10 Timbɛɗɛ key na, tikal ɗo sa̰w puuri. Puu ha̰a ha̰a ká lie ndaya lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ ni ɓáy sa̰wke nzɛɗ a vbu ni ɓo huu.
MAT 3:11 Ɓi na, mì ɗaa tul-rì nduo mbii ɓay kíɛke mii, ì suo kér ɓay ɓaarì ro. Roo lɛ, nzoɓ káʼa ví fal-i vuku na, hṵrusuo-ɛ kal tul-i pavbaɗ, a dikɔn ɓe hɔy kara, mì maa ɓay nán ká ɓal-ɛ ya. Ɓe na, a ɗáa rì nduo ɓil Tem Law Pie, ɓáy huu.
MAT 3:12 Fe vɛkɛ naŋ ɓe na ɗo nduo-ɛ kɛk, kaʼa vɛkɛke naŋ ɓe na taŋ peɗeɗe, a fa̰a pa̰rɛ zuɔ ɓil pul. Roo lɛ, mbṵyke na, kaʼa nzúŋ ɓáy huu ká sɛ a ru-ruma ya ɓaŋguɔ.»
MAT 3:13 Báyḭi lɛ, Zezu uru saa kuɗu zaɗ ká Galele, a se luo Za̰a ká ɗo nzaa mbii Zurdɛ̰ ɓay haŋa ni ka ɗaa tul-e nduo mbii.
MAT 3:14 A lɛ, Za̰a hii ɓayke ya, a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓi ze, mì se síe haŋa mù ɗaa tul-i nduo mbii; wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù vi luo-i key hɔy lɛ?»
MAT 3:15 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Timbɛɗɛ key na, mu ɗaa munu ká mì vbi mù, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa ká mini key na ze náa ɗáake fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓayke.» Lɛɛ, Za̰a hii ɓay na ziŋ ni a ɗaa tul-e nduo mbii.
MAT 3:16 Zaɗka Zezu tḭi saa mbii na báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy nulue mgbuɗa ɓoloŋ ha̰ ni kɔ Tem Ŋgɛrɛwṵru ká ɗì saa ɗi munu ká bɛɗɛ pie a ví kaw tul-e kɔkrɔ.
MAT 3:17 Báyḭi lɛ, kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká nulue mii: «Ɓe key na ɓa vu-i; mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i. Ɓa ɓe na ze sùo-i ríi mì ɓamba ká tul-e.»
MAT 4:1 Falɛ ku lɛ, Tem Law Pie nda faa pol Zezu ha̰ ni se ɓil law kɔr ɓay haŋa ŋgɛrɛtemndaya ka lie law-ɛ ká ɗi.
MAT 4:2 Munu káʼa saŋ fe sṵm ɓisie síŋ niŋ, suŋ síŋ niŋ na, kɔn piri law-ɛ.
MAT 4:3 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya, nzoɓ líe law nzoɓ na soro ɓa lakun-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mu mbi nzaa-a ha̰ tisawri key na i fɛ́rɛ ɓa maapa ha̰ mu sṵ náa kɔ.»
MAT 4:4 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Fe sṵm hɔy ze nzoɓ a káwke ɓáy kumnun ya, roo lɛ, ɓayri riw bele ká tḭi saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ze, nzoɓ a káwke ɓáy kumnun taa tusuɛke.”»
MAT 4:5 Falɛ ku lɛ, ŋgɛrɛtemndaya na sùu ni kpṵru se Zuruzalɛm, ɓa puo ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru, a ha̰ ni ɗo tul *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká siya zeŋleŋ
MAT 4:6 nda̰w rɔɔ, a ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mu zo ɓo siri náa kɔ, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: “Ŋgɛrɛwṵru a mbika nzi-ɛ ha̰ leɗ nzaapeɗ ɓeri ká nulue, lɛ, i ya̰aŋa mù ɓáy nduo-ri za̰n ɓay haŋa tisaw mbḭw kara ka nda ɓal-a ya.”»
MAT 4:7 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru nda̰w mii: “Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, mù ti líe law-ɛ ya.”»
MAT 4:8 Rɔɓay, ŋgɛrɛtemndaya na sùu ni a séke tul kuo ká gaŋ zeŋleŋ, rɔɔ a kiɛ ni puoruori riw bele ká tusiri key ɓáy riŋ ɗikakeri nda̰w,
MAT 4:9 a ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka mù huku pol-i, mú ruo mì lɛ, fe niri riw bele key na mì haŋa mù.»
MAT 4:10 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Satan, mu zɔ́l ká nzaa-i ɓa lew, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, ɓe huo-ɛ kḭ hɔy ze mù húku pol-e mú ruo ni, a mú mbi sùo-ɔ ha̰ ni.”»
MAT 4:11 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya na pɔŋ fal-ɛ. Ro, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri na tḭi yir í vi lakun Zezu í tina fe sṵm ha̰ ni sṵ.
MAT 4:12 Mbay *Eroɗ mgba Za̰a ɓo hul sal. Falɛ ká Zezu laa soro ɓayke na, ka naa sùo-ɛ ká kuɗu zaɗ ká Zude, a zɔl a se kuɗu zaɗ ká Galele.
MAT 4:13 Ka pɔŋ Nazarɛɗ, ká ɓa puo káʼa ŋgɔŋ ká ɗi na, a vǎa kaw Kapɛrnayum, ɓa puo ká ɗo nzaa maambii ká Galele na. Ɓa tusiri nzoɓ Zabulo̰nri ɓáy nzoɓ Neftaliri.
MAT 4:14 Ɓe ze ha̰ ɓay ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii:
MAT 4:15 «Ɓo tusiri Zabulo̰n, ɓo tusiri Neftali, faa ká se ɓa maambii, tusiri ká mbii Zurdɛ̰ fi kɛlu, ká kuɗu zaɗ ká Galele ká sa̰w nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ naa ɗi:
MAT 4:16 Nzoɓkeri ká i kaw ɓil suŋ tilo na, i kɔ́kɔ zaɗ taŋa káʼa táŋ kaɗ kaɗ! A ɓari ká tem huɗ guɓa tul-ri gbukru na, zaɗ taŋa a híe gbay gbay ká tul-ri.»
MAT 4:17 Úru saa síeke ku báyḭi lɛ, Zezu tii sa̰w ka-káa ha̰ nzoɓri mii: «Ì suo kér ɓay ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ká tul nzoɓri na, tɔ̀ŋ ɗi mbǎa!»
MAT 4:18 Zezu se nzaa kporo maambii ká Galele. Zaɗkaʼa tḭi ɗi na báyḭi lɛ, ka kɔ wa̰rari ɓa siɗi ká i ɓa yṵ kḭ, ká í ɓa nzoɓ súo mbii. Ɓa Simo̰n ká i ɗi ni ɓa Piyɛr, ɓáy yṵ-ɛ Andere ká i ɗo vbuka basaŋ ɓari ɓo mbii.
MAT 4:19 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì se fal-i, lɛ, mì haŋa rì vi ɓa nzoɓ nzáa nzoɓri laa ro.»
MAT 4:20 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, i pɔŋ basaŋ ɓari na a í se fal Zezu.
MAT 4:21 Zaɗkaʼa se ndḭi ɓa pola rɔɓay na, ka kɔ nzoɓ kḭri siɗi i ɓa yṵ kḭ. Ɓa Zak, ɓáy yṵ-ɛ Za̰a ká i kaw ɓil tuo ɓari ziŋ bǎa ɓari Zebede, í ɗo léke nun basaŋ ɓari. Lɛɛ, ka ɗi ri.
MAT 4:22 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, i pɔŋ bǎa ɓari ɓáy tuo na a í se fal Zezu.
MAT 4:23 Zezu se ɓáy puori ká kuɗu zaɗ ká Galele riw bele, a fere nzoɓri fe ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri, a ka-káa Ɓay Kere ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tusiri key, a vaa nzoɓri ɓáy kḭri sɛm ɓari riw bele, ɓáy nzoɓ kpɛɗɛri riw bele nda̰w.
MAT 4:24 Báyḭi lɛ, soro ɓay Zezu na ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusiri Siri riw bele. Nzoɓri ká kḭri sɛmri ɓoɗ ɓoɗ ɗaa nun-ri tuɔ síe nda̰w, nzoɓri ká temndaya ɗo tul-ri nda̰w, nzoɓ kṵkuri nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ nda̰w na, i víke ri luo-ɛ, ze ka vaa ri riw bele.
MAT 4:25 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká i uru saa zaɗri ɓoɗ ɓoɗ na i se fal-ɛ: nzoɓri ká i uru saa kuɗu zaɗ ká Galele nda̰w, tusiri Dekapol nda̰w, Zuruzalɛm ɓáy kuɗu zaɗ ká Zude nda̰w, rɔɔ nzaa kporombii Zurdɛ̰ ká fi kɛlu nda̰w pi.
MAT 5:1 Ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba vi luo Zezu. Zaɗkaʼa kɔ ri vi na báyḭi lɛ, ka uru a vǎa hil tul mbɔrɔ a kaw ɗi. Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro í vi kaw lakun-ɛ.
MAT 5:2 Báyḭi lɛ, ka tii sa̰w fére ri fe mii:
MAT 5:3 «Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i kɔ mii, ɓari se síe Ŋgɛrɛwṵru í ɗaa kɔn ɓe ká ɓil law-ri; ɓari na, puoruo Ŋgɛrɛwṵru ɓa taa ɓari.
MAT 5:4 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i kaw ɓáy rɛw; ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru a húo law-ri ɓáy.
MAT 5:5 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i se yuɗuɗu; ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ri tusiri key na ɓa taa ɓari.
MAT 5:6 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká kɔn ɗáa fe ká rii law Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri lok lok; ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa kɔnke maa ri siɓ siɓ.
MAT 5:7 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i ɓa nzoɓ kɔ́kɔ nun síe nzoɓri; ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru a kɔ́kɔ nun síe ɓari.
MAT 5:8 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká law-ri taŋ kaɗ kaɗ; ɓari na, i kɔ́kɔ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nun-ri gbak gbak.
MAT 5:9 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i ɗaa ha̰ nzoɓri zuɔ ziŋ kḭ, a í ɗaa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗo sakra nzoɓri; ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru a ɗika ri ɓa vi-eri.
MAT 5:10 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i kɔ sɛkɛ fe ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru ká i hḭɛ ni; ɓari na, puoruo Ŋgɛrɛwṵru ɓa taa ɓari.
MAT 5:11 «Zaɗka nzoɓri raɗ rì, mase i ɗaa nun-rì tuɔ síe, mase i tḭiri rì kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ ɓay tul-i na, suoriya ɓa taa ɓaarì.
MAT 5:12 Ì záy sùo-rì í ɗaa suoriya, ɓay ḭi lɛ, fe tunduo ɓaarì ŋgḭi ɓamba ɗo nulue giyaŋ rì. Munu nda̰w ze, nzoɓri ɗáake fe sɛkɛ ziŋ *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗo pol ha rì na.»
MAT 5:13 «Ɓaarì na, ì ɗo munu ɓa tom ɓay tul nzoɓri ká tusiri key. Roo lɛ, zaɗka ráake tḭi na wa̰a, fe ḭi nda̰w rɔɔ ɓay ɗáake ha̰ ni yḭ̀i a raa ɓa kḭ rɔɓay lɛ? Fe ká ɓay ɗáake ha̰ ni ndǎɗke na tiya. Ɓa fe ká ɗo nun kúna zuɔ ɓisuy ha̰ nzoɓri tɔɗ ɓáy ɓal-ri hɔy ro.
MAT 5:14 «Ɓaarì na, ì ɓa zaɗ taŋa nzoɓri ká tusiri key. Ŋgɛrɛpuo ká ɗo tul kuo na, faa ká ɓay haŋa ni mṵu sùo-ɛ mṵu na, tiya.
MAT 5:15 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ ti ɗáa huu taa huu ndele rɔɔ, a mbi tuŋguo guɓa ɗi ya, roo lɛ, kaʼa ɗáa sìi siya ha̰ ni taŋ zaɗ kaɗ kaɗ ká tul nzoɓri riw bele ká i kaw hula na ha ri kɔ́ke zaɗ.
MAT 5:16 Ɓe ze, ì ha̰ zaɗ taŋa ɓaarì na ka táŋ kaɗ kaɗ ká pol nzoɓri. Ɓe nda̰w rɔɔ, i kɔ́kɔke fe ɗáa kere ɓaarì na lɛ, i ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na ɓáy.»
MAT 5:17 «Kɔkɔ ká ì kér ká ɓil law-rì mii, mì vi ɓay bumra *bol kusol *Moyze, ɓáy fe fére *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na. Ɓi na, mì vi ɓay bumra ya, roo lɛ, mì vi ɓay kíɛ sa̰w fekeri ku na ta-taŋ ɓa kɛlɛ.
MAT 5:18 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka tumbam ɓáy tusiri ɗo kɔɓ ɓáy na, vu fe ká ndḭi ká i vbie ɗo ɓil bol kusolke na ti bumra mbḭw ya, kpṵru maa ɓáy feri riw bele káʼa tḭ́i na, ka tḭi ɓáy zaɗɛ.
MAT 5:19 Sa̰wke mini ze, nzoɓ ká waɗ tul bol kusol mbḭw, a kɔ ɓa bol kusol ká ndḭi hɔy ká sakra bol kusol ha̰wri, rɔɔ a fere kṵ-ɛri ɓay haŋa ri ɗaa munu na nda̰w lɛ, nzoɓke ku na, Ŋgɛrɛwṵru a kɔ́kɔ ni ɓa nzoɓ ká ndḭi hɔy ká ɓil puoruo ɓe. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗo tul bol kusol key na ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm, a fere kṵ-ɛri ɓay haŋa ri ɗaa munu na nda̰w lɛ, nzoɓke ku na, Ŋgɛrɛwṵru a kɔ́kɔ ni ɓa nzoɓ luye ká ɓil puoruo ɓe.
MAT 5:20 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul fe ká Ŋgɛrɛwṵru hii na kal tul vu mbom ká *Fariziri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɗaa na ya lɛ, *puoruo Ŋgɛrɛwṵru na ɓa taa ɓaarì ya.»
MAT 5:21 «Ɓaarì na, ɓay ká i ɓaa ha̰ bulu naari ká piɛɗke lew na, ì laa nda̰w. Ɓayke ɓaa mii: “Mù ti ika nzoɓ ya; a zaɗka nzoɓ i huɗ lɛ, i haŋa ni se pol nzoɓ kúŋ sal ɓayri ha ri ɗaa ɓay ɓo tul-e ha̰ ni kɔ sɛkɛ fe.”
MAT 5:22 Roo lɛ, ɓi na, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nzoɓ ha̰a ha̰a ká law-ɛ fa̰a ni ká tul yṵ-ɛ lɛ, maa ɓay séke ni pol nzoɓ kúŋ sal ɓayri. A nzoɓ ká ɗi yṵ-ɛ “mbuo” lɛ, maa ɓay séke ni pol *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri. A nzoɓ ká kɔ yṵ-ɛ ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ lɛ, maa ɓay vbuka ni ɓo ɓil huu ká ru-ruma ya.
MAT 5:23 Munu zu lɛ, zaɗka mù se *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni *fe poy, rɔɔ mú ker se tul yṵ-ɔ ká mù ɗaa ɓay ziŋ ni lɛ,
MAT 5:24 mu ála fe poy na ku ká ɓo zaɗɛ, a mú yḭ̀i mú vǎa zúɔ ziŋ ni nda̰w rɔɔ, mú ví mbi fe poyke na ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy.
MAT 5:25 «Zaɗka nzoɓ ɗaa ɓay ziŋ mù, rɔɔ ɓo ɓáy kḭ í se mbḭw hɔy ɓa zaɗ fɔ́ŋ ɓay lɛ, mu léke ɓayke ziŋ ni ɓa vaa hɔy ɓáy seɗ ɓaarì ká faa na ku, ɓo ha̰ ni ka pɔ́ŋ mù. Munu ya lɛ, kaʼa ɗáa kpṵru ha̰ mù se nzaa nzoɓ kúŋ sal ɓay. Lɛɛ, nzoɓ kúŋ sal ɓay na a ɗáa mù nduo ndúo dɔma̰y mgbaka nzoɓri ha̰ ni suru mù yɔɗ ɓo hul sal.
MAT 5:26 Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: mù ti tḭ́i ká zaɗɛ ku ya, kpṵru maa ɓáy mbɔl ɓori ká mù púo ɔ ŋgiɗ bele nda̰w rɔ!»
MAT 5:27 «Ɓay ká i ɓaa ha rì na, ì laa nda̰w. Ɓayke ɓaa mii: “Mù ti ɗáa nun pie ya.”
MAT 5:28 A roo lɛ, ɓi na, mì ɓaa ha rì ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ha̰a ha̰a ká kɔ-kɔ́m ɗeke ɓa luo má̰y nzoɓ ɓáy nun pie lɛ, ka naa ziŋ ni ká ɓil law-ɛ ɗɔɗ ro zu.
MAT 5:29 Munu zu lɛ, zaɗka nun-a fi hoɗo ze ha̰ mù ɗaa feya̰a lɛ, mu ŋgókɗo mú naa ni, mú vbu ni biŋ ɓo ɓisuy. Ɓay haŋa nun-a mbḭw tiya na, ndaɗ mba séke ɓáy sùo-ɔri riw bele se zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya.
MAT 5:30 A zaɗka nduo hoɗo ɓo ze ha̰ mù ɗaa feya̰a lɛ, mu kuŋ ni mú vbu ni biŋ ɓo ɓisuy. Ɓay haŋa nduo-ɔ mbḭw tiya na, ndaɗ mba séke ɓáy sùo-ɔri riw bele se zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya.»
MAT 5:31 «I ɓaa pola lew nda̰w mii: “Nzoɓ ká nii má̰y ɓe na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗaa mbeɗe níi má̰y ɓe na, a ha̰ ni nda̰w rɔɔ a nii ni zɔ́l ɓáy.”
MAT 5:32 A roo lɛ, ɓi na, mì ɓaa ha rì: wa̰ra nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗo ɓáy má̰y ká nzaa wa̰ra kḭ ya, rɔɔ wa̰ra nii ni na, zaɗka má̰yke na ya̰a wa̰ra kḭ lɛ, wa̰ra ká nii ni na ze ɗaa ha̰ ni vi ɓa má̰y ɗáa nun pie. Wa̰ra nzoɓ ká ya̰a ni na kara ɗaa nun pie nda̰w.»
MAT 5:33 «Rɔɓay, ɓay ká i ɓaa ha̰ bulu naari ká piɛɗke lew na, ì laa nda̰w. Ɓayke ɓaa mii: “Fe ká mù haa huɗ ɓay ɗáa na, mu pɔ́ŋ fal-ɛ ya, a mú ɗaa feke ká mù haa huɗke ká nun Ŋgɛrɛmbay na, ha̰ ni ka ɔ ɓáy zaɗɛ.”
MAT 5:34 A roo lɛ, ɓi na, mì ɓaa ha rì ɓay haŋa rì haa huɗ ya mgbaŋ. Mu haa huɗ ɓáy riŋ nulue ya, ɓay ḭi lɛ, nulue na ɓa zaɗ káw Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 5:35 Mu haa huɗ ɓáy riŋ tusiri ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, tusiri na ɓa zaɗ tɔkɔ ɓal-ɛ. Mu haa huɗ ɓáy riŋ Zuruzalɛm ya, ɓay ḭi lɛ, Zuruzalɛm na ɓa ŋgɛrɛpuo Mbay Luye.
MAT 5:36 Mu mgba tul-a mú háake huɗ ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, mù maa ɓay haŋa sṵy tul-a mbḭw mini kara ka fuu ya nda̰w, mù maa ɓay fɛ́rɛ ni ha̰ ni vi ɓa pire ya nda̰w pi.
MAT 5:37 Ndaɗ ɓay haŋa rì ɓaa ɓay kpaɗ hɔy. “Ɓa tusuɛ” lɛ, ɓa tusuɛ kḭ, a “ɓa tusuɛ ya” laa lɛ, ɓa tusuɛ ya kḭ laa zu. Ɓay ha̰wri ká ì ɗaa zuɔ ɗi ku na, uru saa luo ŋgɛrɛtemndaya ro zu.»
MAT 5:38 «Ɓay ká i ɓaa pola lew na, ì laa nda̰w. Ɓayke ɓaa mii: “Nzoɓ ká fṵmra nun kṵ-ɛ lɛ, i fṵ́mra nun-ɛ na nda̰w, a nzoɓ ká haw sere kṵ-ɛ laa lɛ, i háw ser-e na nda̰w laa.”
MAT 5:39 A roo lɛ, ɓi na, mì ɓaa ha rì: fe ndaya ká nzoɓ ɗaa ziŋ mù na, mu vbíɗa gbaa ndaake ya. Zaɗka nzoɓ nda hala nun-a fi hoɗo lɛ, mu fɛ́rɛ fi gel ha̰ ni ka nda nda̰w.
MAT 5:40 Zaɗka nzoɓ hii ɓay mbika tul-a ɓay séke mù zaɗ fɔ́ŋ ɓay ɓay ya̰aŋa gari fi siya ɓo lɛ, mu mbi maagari ɓo mú ɗaa nde tul-e ha̰ ni nda̰w.
MAT 5:41 Zaɗka nzoɓ sɔɗ mù ɓay haŋa mù se ziŋ ni sal faa mbḭw lɛ, mu se ziŋ ni sal faa siɗi.
MAT 5:42 Nzoɓ ká gɔ́ŋ mù fe na, mu ha̰ ni; a nzoɓ ká hii ɓay kpáka mù fe laa lɛ, mú ɓéɗ ni ya.»
MAT 5:43 «Ɓay ká i ɓaa ká piɛɗke lew na, ì laa nda̰w. Ɓayke ɓaa mii: “Mù híi kṵ-ɔ, a mú tuŋ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓo na ká̰y.”
MAT 5:44 A roo lɛ, ɓi na, mì ɓaa ha rì: ì kɔ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì ɓa nzoɓ nun-rì, a í ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa nun-rì tuɔ síe.
MAT 5:45 Ɓe nda̰w rɔɔ, ì ví ɓa vu Bǎa ɓaarì Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue na ɓáy. Ɓe na, ka ha̰ síe ɓe tḭi tul nzoɓ law mgbɔ́rɔri nda̰w, nzoɓ law kereri nda̰w pi. Rɔɓay, ka ha̰ mbam tɔ tul nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri ká nun-ɛ nda̰w, tul nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari kara nda̰w pi.
MAT 5:46 Zaɗka ì hii nzoɓri ká i kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ri kḭ hɔy na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ri fe tunduo lɛ? Wa̰a, *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ká ì kɔ ri ɓa nzoɓ ndayari na, i ɗaa faa mbḭw munu nda̰w ya lɛ woo!
MAT 5:47 Zaɗka ì hii soko ha̰ yṵ ɓaarì kḭ hɔy na wa̰a, fe ḭi ze ɓa fe kere ká ɗo ɓoɗ ká ì ɗaa na lɛ? Nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya hɔy kara, i ɗaa munu na nda̰w ya lɛ?
MAT 5:48 «Munu zu lɛ, ì ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm faa mbḭw munu ká Bǎa ɓaarì Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na.»
MAT 6:1 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Ɓaarì na, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ká ɓay kóɗ Ŋgɛrɛwṵru ká nun nzoɓri ɓay ɗáɓke sùo-rì hɔy ha ri kɔ́ke rì ya. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, ì ti zíŋ fe tunduo ká luo Bǎa ɓaarì ká nulue na ya.
MAT 6:2 «Ɓe ze, zaɗka mù mbi fe ɓay mgbáke ini ziŋ nzoɓ síe lɛ, mu ha̰ vbɛm ka mgba ká ɗi ká̰y ká̰y ya. Mu ɗaa munu ká nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri ɗaa ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari ɓáy faa buori ɓay haŋa nzoɓri písi ri ká ɗi ku na ya. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: bele fe tunduo ɓari kḭ ze i ziŋ ɗɔɗ ro ku.
MAT 6:3 Roo lɛ, ɓo na, zaɗka mù mbi fe ɓo ɓáy nduo-ɔ fi hoɗo ɓay mgbáke ini ziŋ nzoɓ síe lɛ, kɔkɔ ká nduo-ɔ fi gel ka kɔ feke na.
MAT 6:4 Ɓe nda̰w rɔɔ, fe haŋa ini ɓo na, a ɗoko zaɗ muni, lɛ, Bǎa-ka ká nulue ká kɔ fe ká nzoɓ ɗaa ká zaɗ muni na, a haŋa mù fe tunduoke na ɓáy.»
MAT 6:5 «Zaɗka ì ɗaa nzaa ɓay kere na, ì ɗaa munu ká nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri ɗaa ku ya. Ɓari na, i hii ɗoko siya nda̰w rɔɔ ɓay ɗáa nzaa ɓay kere ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari, ɓáy faa buori nda̰w ɓay ɗáɓke sùo-ri ká nun nzoɓri riw bele ha ri kɔ ri. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: bele fe tunduo ɓari kḭ ze i ziŋ ɗɔɗ ro ku.
MAT 6:6 Roo lɛ, ɓo na, zaɗka mù ɗaa nzaa ɓay kere na, mu nduo hul nam ɓo, mú mgba faa hul gbukru ɗo tul-a, a mú ɗaa nzaa ɓáy kere ká pol Bǎa-ka ká ɗo zaɗ munike ziŋ mù na. Lɛɛ, Bǎa-ka ká kaw nulue káʼa kɔ fe ká nzoɓ ɗaa ká zaɗ muni na, a haŋa mù fe tunduoke na ɓáy.
MAT 6:7 A zaɗka ì ɗaa nzaa ɓay kere na, ì ká̰y fal ɓay taa mbḭwke hɔy ɓaŋguɔ munu ká nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na ya. Ɓari na, i ker ká ɓil law-ri mii, ɓari ɓaa ɓay ŋgḭ-ŋgḭi munu na nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru a láa ɓay ɓari na ɓáy.
MAT 6:8 Ì mbóro fe ɗáa ɓari na ku ya, ɓay ḭi lɛ, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na, kɔ fe ká ì se síeke na pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ, ì vbi ni ku ɓáy.
MAT 6:9 «Munu zu lɛ, faa ɗáa nzaa ɓay kere na ze ɗo key: “Bǎa ɓuru ká mù kaw nulue, Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka tuu mù ɓo huo-ɔ kḭ hɔy mù ɓa Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 6:10 Ndaɗ ɓay haŋa mu ví re mbay ká tusiri key. Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a ká tusiri key na, ka ɗaa fe ká law-a hii, munu ká i ɗaa ká nulue na.
MAT 6:11 Mu ha̰ ɓuru ŋgaw, ɓo ɓuru re maa ɓuru ká vuri key.
MAT 6:12 Mu nda buma ka ziŋ ɓuru ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓuru, faa mbḭw munu ká ɓuru kara ɓuru nda buma ziŋ nzoɓri ká ɗaa ka̰aya ziŋ ɓuru nda̰w na.
MAT 6:13 Mu ha̰ ɓuru se ɓil nzaa úla ya, roo lɛ, mu ya̰a ɓuru ya̰a mǎa ká ɓil nduo ŋgɛrɛtemndaya. [Tusuɛke lɛ, réke mbay nda̰w, hṵrusuo nda̰w, rɔɔ riŋ ɗika nda̰w na ɓa taa ɓo ɓaŋguɔ kpaɗara. Amɛm. Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.]”
MAT 6:14 «Ì kɔ, zaɗka ì nda buma ziŋ nzoɓri ká i ɗaa ka̰aya ziŋ rì na lɛ, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na, a ndáka buma ziŋ rì nda̰w.
MAT 6:15 Roo lɛ, zaɗka ì nda buma ziŋ nzoɓri ká i ɗaa ka̰aya ziŋ rì na ya lɛ, Bǎa ɓaarì kara ti ndáka buma ká tul fe ka̰aya ɓaarì na ziŋ rì ya nda̰w pi.»
MAT 6:16 «Zaɗka ì saŋ sùo-rì í sṵ fe ya ká pol Ŋgɛrɛwṵru na, ì ɗaa sùo-rì ɓa síe munu ká nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri ya. Ɓari na, i siŋ tul nun-ri mbiɗ mbiɗ ɓay haŋa nzoɓri riw bele i kɔ mii, i saŋ sùo-ri í sṵ fe ya. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: bele fe tunduo ɓari kḭ ze i ziŋ ɗɔɗ ro ku.
MAT 6:17 Roo lɛ, ɓo na, zaɗka mù saŋ sùo-ɔ mú sṵ fe ya na, mu wáa nun-a, mú ɗaa num ka nda tul-a,
MAT 6:18 ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara ka kɔ mii, mù saŋ sùo-ɔ saŋ na ya, ɓa Bǎa-ka ká ɗo zaɗ muni ziŋ mù na huo-ɛ hɔy ze kɔ. Lɛɛ, ɓe káʼa kaw nulue ká kɔ fe ká nzoɓ ɗaa ká zaɗ muni na, a haŋa mù fe tunduoke na ɓáy.»
MAT 6:19 «Ì mbṵ feziŋari ká tusiri key kiɓli kiɓli ya. Tusiri key na ɓa zaɗ ká ndereri nde fe ká ɗi nda̰w, fe kɔ vay ká ɗi a ɓiɛ nda̰w, nzoɓ riiɓari kara vuo hul a í rii fe ká ɗi nda̰w pi.
MAT 6:20 Roo lɛ, ì mbṵ feziŋari ha̰ Ŋgɛrɛwṵru kɔ́rɔ ká nulue. Ɓa zaɗ ká ndereri nde fe ká ɗi ya, fe kɔ vay ká ɗi a ɓiɛ ya nda̰w, riiɓari kara vuo hul a í rii fe ká ɗi ya nda̰w pi.
MAT 6:21 Tusuɛke lɛ, zaɗ ká feziŋa ɓo ɗo ɗi na, ɓa zaɗ ká law-a hɔy kara te ɗi nzokɗo ɓaŋguɔ nda̰w.»
MAT 6:22 «Nun nzoɓ na ɗo munu ɓa huu ndele ká sùo nzoɓ. Zaɗka nun-ari ɗo ɓáy kere lɛ, sùo-ɔri riw bele a táŋ kaɗ kaɗ.
MAT 6:23 Roo lɛ, zaɗka nun-ari ɓa sɛm lɛ, sùo-ɔri riw bele na a ɗoko ɓil suŋ tilo. Ɓe mini ze, zaɗka zaɗ taŋa ɓo vi ɓa suŋ tilo nduŋ lɛ, suŋ tiloke ku na a ɗoko mina ro lɛ?»
MAT 6:24 «Nzoɓ mbḭw maa ɓay ɗáa peɗ ha̰ bǎa gaŋ ɓeri siɗi ya, ɓay ḭi lɛ, a ḭ́m nzoɓ mbḭwke, a hii nzoɓ siɗike, mase a zúɔ ziŋ nzoɓ ni, a tuŋ ɓay nzoɓ nu. Ì maa ɓay séke fal Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ fal feziŋari ká tusiri key nda̰w buruk siɗi bele ya.»
MAT 6:25 «Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha rì: ì ha̰ law-rì ka nzáa-rì ɓay tul fe sṵm, mase mbii nzɔkɔ ká ì se síeke ɓay káwke ɓáy kumnun na ya, mase ɓay tul gari ká ì ndúo na kara ya nda̰w. Wa̰a, káw ɓáy kumnun ɓaarì na kal tul fe sṵmri, a sùo-rì kara kal tul gari ká ì nduo nda̰w na ya lɛ woo?
MAT 6:26 Ì mbi nun-rì í kɔ nduyri ká i ha̰ari tumbam siya ku. Ɓari na, i ru fe ya nda̰w, í vbie fe pay í ɗaa zuɔ ɓil pul ya nda̰w, roo lɛ, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na hɔl ri. A wa̰a ɓaarì na, ì kal tul-ri kal ya lɛ woo?
MAT 6:27 Ká sakra ɓaarì key na wa̰a, nzoɓ ve ze ɓáy faa law-ɛ ká nzaa ni na, a máa ɓay ɗáa nam kḭ nde tul nam káw ɓáy kumnun ɓe na lɛ woo?
MAT 6:28 «A munu ku waa, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì ha̰ law-rì nzáa rì ɓay tul gari ndúo ɗo sùo-rì lɛ? Ì bɛ́klɛ fukri feri ká ɗo mbṵu ká ɓil wáari ku í kɔ. I ɗaa peɗ ya, í kaŋ gari ya nda̰w.
MAT 6:29 Roo lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: Mbay Salomo̰n kḭ ká ɓa nzoɓ riŋ ɗika káʼa kaw ɓil feziŋa baɗak na hɔy kara, ka nduo gari ndṵy mba fukri fe niri na key ya.
MAT 6:30 Feri ká fuu ɗo mbṵu ká ɓil wáari ká ɗo vuri key, ká ruo lɛ, i fá̰a ri zuɔ huu hɔy lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔ-kɔ́m ɓa tul-ri a ha ri fuu mbṵu ɓa gama ku ya rɔɔ, maa ɓay ɓaarì ze, ka ti haŋa rì gari ká ì se síeke na ya lɛ woo? Áa, ɓaarì ká mbika law ɓaarì ndḭi na!
MAT 6:31 Munu zu lɛ, ì ha̰ law-rì ka nzáa rì í ɓaa mii: “Fe ḭi ze ɓuru sṵŋa,” mase “Fe ḭi ze ɓuru nzɔkɔ,” mase “Gari ḭi ze ɓuru ndúo lɛ” na munu ya.
MAT 6:32 Nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya ze i nzaa feri ká mini key ɓaŋguɔ. Roo lɛ, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na kɔ feri ká ì se síeke na kɔ.
MAT 6:33 Ì nzaa faa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ze ka re mbay ká tul-rì, a í ɗaa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ pola ɗɛkrɛ ro lɛ, a haŋa rì fe niri ká ì se síeke na riw bele nde ɗi ɓáy.
MAT 6:34 Munu zu lɛ, ì ha̰ law-rì ka nzáa rì ɓay tul nam taa ruo ya, ɓay ḭi lɛ, nam taa ruo na, ɗo ɓáy fe kér ɓay ɓe kḭ. Ɓil namri mbḭw mbḭw riw bele na ɗo ɓáy fe kér ɓay ɓari.»
MAT 7:1 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Ì ɗaa ɓay ka ɓo tul nzoɓ ya, ɓay haŋa ɓo Ŋgɛrɛwṵru kara ka ɗaa ɓay ɓo tul-rì ya,
MAT 7:2 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓay ɓo tul-rì faa mbḭw munu ká ì ɗaa ziŋ kṵ-i ɓaarì na ku. Faa mbḭw munu ká ì lie fe ha̰ nzoɓri na, ɓe nda̰w ze Ŋgɛrɛwṵru a líeke fe ha rì.
MAT 7:3 «Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ mù geɗe kɔ́m ɓa bum suy ká ɓo nun yṵ-ɔ, a mú kɔ kparaŋ ká ɓo nun-a ku ya wṵ̌m hɔy lɛ?
MAT 7:4 A ku wa̰a, mù ɗáa mina mú ɓaa ha̰ yṵ-ɔ mii: “Ha̰ mi mbi bum suy ká ɓo nun-a ku ha̰ mù,” a laa ká kparaŋ ɓo nun-a ku lɛ?
MAT 7:5 Ɓo nzoɓ nzaa rúɔ ɓay! Kparaŋ ká ɓo nun-a na, mu mbi pola a mú kɔ zaɗ ka ta-taŋ nda̰w rɔɔ, mú kɔ faa mbika bum suy ká ɓo nun yṵ-ɔ na ku ɓáy.
MAT 7:6 «Fe ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na, ì mbi í ha̰ nzoɓ law mgbɔ́rɔri ká i ɗo munu ɓa váyri na ya, ká i mgbaka í fɛrɛ í ɗaa so tul-rì í loro rì yak yak. Rɔɓay, ì vbuku fe kere Ŋgɛrɛwṵru ká ì kɔ ɓa fe ká ndaɗ ɓamba tasiri na ka zúɔ pol nzoɓri ká i ɗo munu ɓa mbel puɔri na ya, ká i mgbaka í tɔɗ duŋa duŋa.»
MAT 7:7 «Ì vbi Ŋgɛrɛwṵru fe, lɛ, a haŋa rì. Ì nzaa fe, lɛ, kaʼa mbika ɓo pol-rì ha rì ɓáy. Ì nda faa hul, lɛ, kaʼa mgbúɗa ha rì,
MAT 7:8 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká vbi ni fe lɛ, a haŋa ni; a nzoɓ ká nzaa fe lɛ, a mbika ɓo pol-e ha̰ ni. Ze, nzoɓ ká nda faa hul lɛ, a mgbúɗa ha̰ ni.
MAT 7:9 Wa̰a, nzoɓ ve ká sakra ɓaarì key ká vi-e vbi ni ŋgaw lɛ, kaʼa mbika tisaw ze ɓo nduo-ɛ ha̰ ni lɛ?
MAT 7:10 Mase vi-e vbi ni sḭ̀i lɛ, a mbika kuɔtɔl ze ha̰ ni lɛ?
MAT 7:11 Ɓaarì ká ì ɓa nzoɓ law ndayari lɛ, ì kɔ faa haŋa fe kereri ha̰ vu ɓaarì ku ya rɔɔ, maa ɓay Bǎa ɓaarì ká kaw nulue ze, ti haŋa fe kereri ha̰ nzoɓri ká i gɔŋ ni na ya lɛ woo!
MAT 7:12 «Feri riw bele ká ì hii ɓay haŋa kṵ-i ɓaarì ɗaa ha rì na, ɓaarì hɔy kara ì ɗaa faa mbḭw munu ha̰ nzoɓri. Ɓe ze ɓa má̰ra sa̰w ɓay *mbeɗe bol kusol *Moyze ɓáy mbeɗe taa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗaa.»
MAT 7:13 «Zaɗka ì hii kumnun taa tusuɛke na, ì nduo ɓáy faa hul ká aa ya hiyaw, ɓay ḭi lɛ, faa hul ká se ɓa zaɗ ɓíɛ na aa baŋtaŋ. Faa séke ɓa ɓaɗi hɔy kara sɛ ya nda̰w, a ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba i se ɗi buɗ buɗ.
MAT 7:14 Roo lɛ, faa hul ká se ɓa zaɗ kumnun taa tusuɛke na aa ya, a séke ɓa ɓaɗi kara ŋgɔŋ ɓamba tasiri nda̰w, a nzoɓri ká i ziŋ faake na, i ŋgḭi ya nzɛkrɛ hɔy.»
MAT 7:15 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na. Zaɗka i vi luo-rì lɛ, i ɗaa sùo-ri munu ɓa baɗuri, roo lɛ, ɓil law-ri ká nziiya na i ɓa váy koyri ká mgbɔr ɓamba.
MAT 7:16 I kɔ́kɔ ri ɓáy peɗ ɗáa ɓari. Wa̰a, nzoɓ a hóro tavɔkɔ saa kurikuŋ lɛ woo? Mase, nzoɓ a hóro nzum saa ŋgatukru nda̰w lɛ woo?
MAT 7:17 Puu ha̰a ha̰a ká ɗo ɓáy kere na, a líe lereke ɓáy kere. A roo lɛ, puu ká ndaya na, a líe lereke ndaya.
MAT 7:18 Puu kere na ti máa líe lereke ndaya ya, a puu ká ndaya na kara ti máa líe lereke ɓáy kere ya nda̰w.
MAT 7:19 Puu ha̰a ha̰a ká lie lereke ndaya na, i téke ni nzɛɗ ɓay vbuka ni ɓo huu.
MAT 7:20 Munu zu lɛ, ɓáy peɗ ɗáa ɓari nzoɓkeri ku na nda̰w rɔɔ, ì kɔ́kɔke ri ɓáy.
MAT 7:21 «Nzoɓri ká i ɗi mì “Mbay, Mbay” na, i ti ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na riw bele ya. Roo lɛ, ɓa nzoɓri ká i ɗaa law hiiya Bǎa ká kaw nulue na huo-ri hɔy ze i ɗoko ɗi.
MAT 7:22 Síeke ku na, nzoɓri ŋgḭi ɓamba i ɓáa ha̰ mì mii: “Mbay Mbay, wa̰a ɓuru ya̰a ɓay saa nzaa-a ɓúru ɓaa ha̰ nzoɓri ɓáy riŋ-a ya lɛ” mase, “Ɓuru ɗi riŋ-a ɓúru níike temndayari ká tul nzoɓri ya lɛ” mase, “Ɓuru ɗaa fe saŋri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba ɓáy riŋ-a ya lɛ?”
MAT 7:23 Báyḭi lɛ, mì ɓáa ta-taŋ ha ri mii: “Mì tuu rì ba mbḭw ya mgbaŋ! Ì zɔ́l ká nzaa-i ɓa lew, ɓaarì nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari!”»
MAT 7:24 «Ɓe mini ze, nzoɓ ha̰a ha̰a ká laa ɓayri ká mì ɓaa key, a ya̰a a ɗáake peɗ lɛ, ka ɗo munu ɓa nzoɓ nun nzɛm ká ɗaa tigba̰a hul ɓe ɓáy tisaw.
MAT 7:25 Ze mbam tɔ ha̰ mbii ya̰a zaɗ remleŋ remleŋ ká sa̰w hulke, mase zuu kuu ɓáy ŋgɔ́ŋke bivbiɗ bivbiɗ ká tul hulke na ku hɔy kara, hulke haw ya, ɓay ḭi lɛ, tigba̰a hulke na i ɗaa ɓáy tisaw.
MAT 7:26 Roo lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká laa ɓayri ká mì ɓaa key, a ɗáake peɗ ya lɛ, ka ɗo faa mbḭw munu ɓa mbúo nzoɓ ká ɗaa hul ɓe ɗo tul dikuɗi.
MAT 7:27 Zaɗka mbam tɔ na, mbii ya̰a zaɗ remleŋ remleŋ ká sa̰w hulke. Zuu kuu ɓáy ŋgɔ́ŋke bivbiɗ bivbiɗ ká tul hulke na ha̰ ni haw wuruk zuɔ siri ha̰ hulke ku na ɓiɛ ɓa hḭɛ ɓamba tasiri.»
MAT 7:28 Zaɗka Zezu fere nzoɓri fe key na ɔ báyḭi lɛ, tuku ruɔ nzoɓri ha ri kaw silili ɓay tul gosi fe fére ɓe,
MAT 7:29 ɓay ḭi lɛ, ka fere ri fe ɓáy hṵrusuo ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ka fere ri fe munu ká nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ɓari fere ri na ku ya.
MAT 8:1 Zaɗka Zezu ɗì saa tul mbɔrɔ na, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba se fal-ɛ wuu wuu.
MAT 8:2 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu ká kpḭri ɗo sùo-ɛ na soro a ví huku pol-e gburuk a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, zaɗka mù hii lɛ, mù maa ɓay haŋa sùo-i key na duo mgbereŋ.»
MAT 8:3 Lɛɛ, Zezu ndaɗa nduo-ɛ a zaa ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Mì hi-hii! Sùo-ɔ na ka duo mgbereŋ ha̰ mù.» Zaɗɛ ku hɔy lɛ, kpḭri ɓe na ɔ ha̰ sùo-ɛ duo mgbereŋ.
MAT 8:4 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu laa ɓay key ɓáy kere! Kɔkɔ ká mu ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ! Roo lɛ, mu se mú vǎa kíɛ sùo-ɔ ha̰ *nzoɓ fe poy Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ. Falɛ ku ro lɛ, *fe poy ká *bol kusol *Moyze mbi nzi-ɛ ká ɗi ha̰ nzoɓri ká kpḭri ɗo sùo-ri ká i vaa lɛ i puo na, mu puo. Ɓe nda̰w rɔɔ, a kíɛ nzoɓri riw bele ha ri kɔ mii, sùo-ɔ na vaa ɓáy kere ɓáy.»
MAT 8:5 Zaɗka Zezu ɗo ndúo ɓa ɓil puo ká Kapɛrnayum na báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ yṵm mbḭw munu ká Rɔm soro ɓa lakun-ɛ, a koɗ ni ɓay haŋa ni ka sɔ ni.
MAT 8:6 Ka ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, leɗ peɗ ɓi naa hula ɓáy sɛm ha̰ sùo-ɛri hu wǔɔ riw bele, a kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri.»
MAT 8:7 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mì séke vǎw ɓay vǎa vaa ni.»
MAT 8:8 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ yṵm na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, ɓi hɔy mì maa ɓay haŋa mù ɗaa tul-a nduo ɓil hul ɓi ya. Roo lɛ, mu ɓaa ɓay mbḭw kḭ hɔy lɛ, sùo leɗ peɗ ɓi na a váa ɓáy kere,
MAT 8:9 ɓay ḭi lɛ, ɓi hɔy kara mì ɗo ɓáy gaŋ tul-iri ká mì ɗaa bol nzaa-ri, a mí ɗo ɓáy nzoɓ yṵm ɓiri ká i ɗaa bol nzaa-i nda̰w pi. Zaɗka mì ɓaa ha̰ nzoɓ mbḭw mii: “Mu se,” lɛ, ka se na kḭ. A mí ɓaa ha̰ nzoɓ kḭ mii: “Mu vi,” lɛ, ka vi. A mí yḭ̀i mí ɓaa ha̰ leɗ peɗ ɓi mii: “Ɗaa fe key,” lɛ, ka ɗaa feke na kḭ.»
MAT 8:10 Zaɗka Zezu laa ɓaykeri na munu báyḭi lɛ, tuku ni ha̰ ni ɓaa ha̰ nzoɓri ká i se fal-ɛ na mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ká sakra leɗ Izarayɛlri riw bele na, mì ziŋ kḭri nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i mini key na ya.
MAT 8:11 Rɔɓay, mì ɓaa ha rì: nzoɓri ŋgḭiŋa ɓamba i úru saa fi tḭ́i síe ɓáy fi riŋ síe í mgba zaɗ káw ká nzaa fe sṵm ziŋ *Abaraham, Izak, ɓáy *Zakoɓ ká *puoruo Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 8:12 Roo lɛ, nzoɓri ká i ker mii, ɓari ɓa leɗ ɓil puoruo Ŋgɛrɛwṵru na, kaʼa vbúku ri zuɔ fal kpaŋ ká ɓa ɓil suŋ tilo. Zaɗɛ ku na, nzoɓri rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká ɗi.»
MAT 8:13 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ŋgɛrɛnzoɓ yṵm na mii: «Mu se puɔ. Ndaɗ ɓay haŋa feke ka ɗaa munu ká mù ɗáake law-a ɓo tul-e na.» Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy sùo leɗ peɗ ɓe na vaa ni.
MAT 8:14 Rɔɓay, Zezu se ɓil hul Piyɛr, lɛ, ka ziŋ máa fay Piyɛr ká sùo-ɛ mbi huu biɗ biɗ naa hii ká ɗi.
MAT 8:15 Báyḭi lɛ, ka zaa nduo-ɛ, lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy sùo zaŋa ɓe na pɔŋ ni ha̰ ni uru siya a ɗaa fe sṵm ha̰ ni sṵ.
MAT 8:16 Zaɗka síe ɗaa nduo-ɛ ɓo tul vay puu dɛr na báyḭi lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká temndayari ɗo tul-ri na, i fa̰a ri í séke ha̰ Zezu. Lɛɛ, ɓáy ɓay ká tḭi saa nzi-ɛ na ka níike temndayari a vaa nzoɓ sɛmri riw bele.
MAT 8:17 Fe káʼa ɗaa na, ha̰ ɓay ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Ɓe na, ka fa̰a kpɛɗɛ naari ɗo tul-e, a ya̰a suosɛrɛm naari a soɓ.»
MAT 8:18 Nam mbḭw munu ká ruɔ nzoɓri kiri Zezu gbuk na báyḭi lɛ, ka mbi nzi-ɛ ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɓay túo maambii ɓa fi kɛlu.
MAT 8:19 Lɛɛ, nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol mbḭw munu soro ɓa lakun-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, zaɗri riw bele ká mù séke ɗi na, mì séke fal-a nḭm nḭm.»
MAT 8:20 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mínri na, luɔ nam ɓari ɗo ɗi, a nduyri hɔy kara kpaŋ nam ɓari ɗo ɗi nda̰w. Roo lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na, zaɗ ká ɓay haŋa mì ɗaa tul-i nduo ɗi, ɓay mgbaka ta̰ram sùo-i ká ɗi na tiya.»
MAT 8:21 Lɛɛ, nzoɓ kḭ mbḭw munu ká ɓa leɗ nduoɓal-ɛ ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu pɔ́ŋ faa ha̰ mì se mí vǎa vóro bǎa nda̰w rɔɔ, mí yḭ̀i mí se fal-a ɓáy.»
MAT 8:22 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mu se fal-i, a ɓo mú pɔ́ŋ ha̰ ɓari ká i ɗo munu ɓa nzoɓ huɗeri na i vóro huɗ kḭ.»
MAT 8:23 Falɛ ku lɛ, Zezu hil a kaw ɓil tuo, lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri su ni a í se ɗi maa fe.
MAT 8:24 A lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, bawda zuu bura uru a kuu bivbiɗ bivbiɗ ká tul maambii na ha̰ mbii nda nzaa tuo paw pǎw a puɗa tul-ri. Roo lɛ, Zezu na-nam.
MAT 8:25 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í tuma ni í gúuke fe ha̰ ni mii: «Mbay, mu ya̰a ɓuru! Naa húkari!»
MAT 8:26 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɗaa mina rɔɔ, ì ɓa toko mini lɛ? Mina rɔɔ, mbika law ɓaarì ndḭi mini key hɔy lɛ?» Ro, a uru siya a ɓaa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ zuu ɓáy mbii na, lɛ, nzaa-ri kuŋ nzɛɗ a ha̰ zaɗ ɗo ndiŋ.
MAT 8:27 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ ku na i kaw yer í ɓaa mii: «Leɗban key na wa̰a, ɓa kḭri nzoɓ ḭi nda̰w rɔɔ, mbii ɓáy zuu kara ɗaa vu mbom ɓo tul-e mini key lɛ?»
MAT 8:28 Zaɗka Zezu tuo mbii a tḭi fi kɛlu ká tusiri nzoɓ Gadarari na báyḭi lɛ, wa̰rari tul-ri siɗi ká temndayari ɗo tul-ri na, i tḭi saa pṵy kuo ká Ziɓri voro huɗ ká ɗi a í suɔ nun-ɛ. Ká ɓil kɔrke ku na, nzoɓ maa ɓay mbika faa tḭi ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓkeri ká temndayari ɗo tul-ri ká í mgbɔr ɓamba na i ɗo ɗi.
MAT 8:29 Báyḭi lɛ, i tii sa̰w ɗáa fe ɓǒkoko ɓǒkoko mii: «Ɓo Vu Ŋgɛrɛwṵru, fe ḭi rɔɔ, mù nzáake fal ɓuru lɛ woo? Mù vi ɓay ɗáa nun ɓuru tuɔ síe pola nda̰w rɔɔ, nam kúŋ sal ɓay na ka vi ɓáy lɛ?»
MAT 8:30 Ɗi ya ɓáy zaɗɛ ku na kuɗu mbel puɔri ŋgḭi ɓamba i ɗo sṵŋa fe.
MAT 8:31 Báyḭi lɛ, temndayari na i koɗ Zezu í ɓaa mii: «Zaɗka mù níi ɓuru lɛ, mu ha̰ ɓuru rìi tul mbelri na ku.»
MAT 8:32 Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ì tḭi í se!» Báyḭi lɛ, temndayari na tḭi ká tul nzoɓri ká siɗi na, í ɗuu í vǎa rìi tul mbel puɔri na. Zaɗɛ ku hɔy lɛ, kuɗu mbelri ká riw bele ku na, i zuɔ ɗul vbuɓuɓu ɓáy takra, í tḭi nzaa ŋgeŋ í zoɗ kirim kirim zuɔ maambii ha̰ mbii ya̰a ri gbǎ̰y ɓáy zaɗ ɓari riw bele.
MAT 8:33 Báyḭi lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ mbel puɔri na, i haw ɗul í se ɓil ŋgɛrɛpuo, í vǎa kḭi ɓay feri riw bele ká kal, ɓáy ɓay ká se tul temndayari ká i tḭi saa tul nzoɓri ká siɗi na ha̰ nzoɓri laa.
MAT 8:34 Lɛɛ, nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo ku riw bele na, i tḭi buɗ buɗ í suɔ nun Zezu. Zaɗka i mbi nun-ri í kɔ ni na báyḭi lɛ, i koɗ ni ɓay haŋa ni ka zɔ́l ká tusiri ɓari.
MAT 9:1 Zezu hil a kaw ɓil tuo a tuo maambii a yḭ̀i a se puo ɓe.
MAT 9:2 Lɛɛ, i mbi nzoɓ mbḭw munu ká sùo-ɛ hu wǔɔ ká naa hii í víke ha̰ ni. Zaɗka Zezu kɔ law-ri ká i ɗaa ɓo tul-e na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Vu-i, mu siŋ law-a; feya̰a ɓori na, mì nda bumake ziŋ mù ro.»
MAT 9:3 Báyḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰nɛri ká i laa ɓayke na, i ker ɓay ká ɓil law-ri í ɓaa mii: «Leɗban key na, ɓaa ɓay a tḭ̌irike riŋ Ŋgɛrɛwṵru.»
MAT 9:4 Lɛɛ, munu ká Zezu kɔ kér ɓay ɓari kɔ na, ka fɛrɛ a vbi ri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì ɗo ɓáy kér ɓayri ká ndaya mini ká ɓil law-rì lɛ?
MAT 9:5 Ɓay ha̰a ze ɓáake sɛ ya lɛ? “Mì nda buma feya̰a ɓori na ziŋ mù,” mase, “Úru siya mú se-seɗ” lɛ?
MAT 9:6 Roo lɛ, mì hii ɓay haŋa rì kɔ, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì ɗo ɓáy hṵrusuo ká tusiri key ɓay ndáka buma ká tul feya̰a nzoɓri!» Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, Zezu ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Úru siya mú mbi hii ɓo mú se puɔ!»
MAT 9:7 Lɛɛ, leɗban na uru siya a zɔl faa puɔ.
MAT 9:8 Zaɗka ruɔ nzoɓri kɔ feke na munu báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri zikiki ha ri písike Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul kḭri hṵrusuo fe ɗáa saŋ ká mini káʼa ɗaa ha̰ nzoɓri na.
MAT 9:9 Zezu zɔl ká zaɗɛ ku a ɗo kali báyḭi lɛ, ka kɔ nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Matiye kaw hul ya̰aŋa larimbuo. Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se fal-i.» Lɛɛ, Matiye na uru siya a se fal-ɛ.
MAT 9:10 Nam mbḭw ká Zezu kaw nzaa fe sṵm ká puo Matiye na, *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya ká *Fariziri ɗi ri ɓa nzoɓ feya̰ari na, i vi ŋgḭi ɓamba í kaw nzaa fe sṵm ziŋ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri.
MAT 9:11 Zaɗka Fariziri kɔ fekeri na báyḭi lɛ, i vbi leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, gaŋ tul-rì na sṵ fe ziŋ nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya mini key lɛ?»
MAT 9:12 Báyḭi lɛ, Zezu laa ɓay ɓari na a ɓaa mii: «Nzoɓri ká sùo-ri ɗo ɓáy kere ɓáy na, i se síe nzoɓ haŋa sa̰wpuu váa nzoɓ ya. Roo lɛ, nzoɓ suosɛrɛmri ze se síe nzoɓ haŋa sa̰wpuu.
MAT 9:13 Munu zu lɛ, ì se í fére sa̰w ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe na í kɔ. Ka ɓaa mii: “Kɔ́kɔ nun síe nzoɓ ze rii law-i ɓo, ɓa *fe poy ká ì puo ha̰ mì ze rii law-i ya.” Mì vi ɓay ɗika nzoɓri ká i ker mii, ɓari ɓa nzoɓ ɗáa fe ɓáy zaɗɛri na ya, roo lɛ, mì vi ɓay tul nzoɓri ká i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ feya̰ari.»
MAT 9:14 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Za̰a Batisri soro í se luo Zezu í vbi ni ɓay mii: «Wa̰a ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ɓúru *Fariziri na, ɓuru saŋ sùo ɓuru ɓaŋguɔ, a pɔŋ leɗ nduoɓal-ari mǎa, i ɗaa munu ya lɛ?»
MAT 9:15 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓri ká i ɗi ri vi zaɗ suoriya ya̰aŋa kḭ na, zaɗka nzoɓ má̰y fie ɗo ziŋ ri kɔɓ rɔɓay na, i máa ɗáa sùo-ri ɓa síe lɛ? Munu ya mgbaŋ! Roo lɛ, namri káʼa ví vuku na, i náa nzoɓ má̰y fie ká sakra ɓari; ɓe nda̰w rɔɔ i sáŋ sùo-ri ɓáy.
MAT 9:16 Rɔɓay, nzoɓ mbḭw ti mbika nzaa gari fie ɓay ɓúoke nun tá̰w gari ya, ɓay ḭi lɛ, nzaa gari fieke ku na, a haŋa tá̰w gari na gɔɗɔ tir tir ha̰ gɔ́ɗɔ garike ku na mba taa pola ku rɔɓay.
MAT 9:17 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ ti áŋ him fie zuɔ tá̰w ɓɔl huɔri ya. Zaɗka nzoɓ ɗaa munu lɛ, ɓɔl huɔri na a fúo kpom, lɛ, him na a zúɔ ɓisuy, ɓɔl huɔri kara a ɓíɛ nda̰w. Roo lɛ, him fie na i áŋ zuɔ ɓɔl huɔ fieri. Ɓe nda̰w rɔɔ, him ɓáy ɓɔl huɔri na, i mgbaka kḭ zeɓ zeɓ ɓáy kere ɓáy.»
MAT 9:18 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay ziŋ ri kɔɓ ɓáy na báyḭi lɛ, mbay Ziɓ mbḭw munu ví huku siri gburuk ká pol-e a ɓaa ha̰ ni mii: «Vu-i ká ɓa leɗ má̰y tikɗi na hu ká timbɛɗɛ key. Munu hɔy kara mu ví ɗaa nduo-ɔ ɓo tul-e, lɛ, kaʼa yḭ́i a kaw ɓáy kumnun.»
MAT 9:19 Lɛɛ, Zezu uru siya ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri a í se fal-ɛ.
MAT 9:20 Zaɗka i se nun-ri ɓa pola na báyḭi lɛ, má̰y mbḭw munu ká suosɛrɛm sím ɗaa ni mbiimbam duɔ falɛ siɗi ro na, soro a vi ɓáy fal Zezu a zaa nzaa gari ɓe ká fi siri,
MAT 9:21 ɓay ḭi lɛ, ka ɓaa ká ɓil law-ɛ mii: «Zaɗka mì ziŋ faa mí zaa nzaa gari ɓe kḭ hɔy lɛ, sùo-i na a váa.»
MAT 9:22 Báyḭi lɛ, Zezu fɛrɛ kɔ́m a kɔ ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Vu-i má̰yke, mu siŋ law-a, ɓay ḭi lɛ, law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na, ha̰ sùo-ɔ na vaa mù.» Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, sùo leɗ má̰y tikɗi na vaa ni.
MAT 9:23 Zaɗka Zezu tḭi puo mbay na báyḭi lɛ, ka kɔ nzoɓri ká i mgba tḭw ɓari gbiri gbiri ɗo nduo-ri ká í ɗo ɗi ya ɓay súka nzoɓ vóro huɗri, rɔɔ ruɔ nzoɓri ká i guu fe gǔrum gǔrum nda̰w.
MAT 9:24 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì tḭi ɓa kɛlɛ, ɓay ḭi lɛ, leɗ má̰y tikɗi key na hu ya, roo lɛ, ka na-nam.» Báyḭi lɛ, ɓari na i siɛ ni siɛ hɔy.
MAT 9:25 Zaɗka Zezu ha̰ ruɔ nzoɓri tḭi kɛlɛ na báyḭi lɛ, ka nduo a se hula, a vǎa mgba nduo leɗ má̰y tikɗi na ha̰ ni uru siya.
MAT 9:26 Lɛɛ, soro ɓayke na ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusirike ku riw bele.
MAT 9:27 Zaɗka Zezu zɔl ká zaɗɛ ku báyḭi lɛ, ra̰wri tul-ri siɗi i dii fal-ɛ í guu fe ɓáy bawda kusol-ri ɓeleŋ mii: «Kóɗ ŋguɔ hɔy *vu bulu Daviɗ, mu kɔ nun síe ɓuru!»
MAT 9:28 Zaɗka Zezu tḭi puɔ na báyḭi lɛ, ra̰wri ká tul-ri siɗi na i soro í vi lakun-ɛ, lɛ, ka vbi ri ɓay mii: «Lɛɛ, ì kɔ mii, mì maa ɓay ɗáa fe ká ì vbi mì na lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ṵ̀u, Mbay, mù ma-maa.»
MAT 9:29 Báyḭi lɛ, Zezu zaa nun-ri a ɓaa mii: «Feke ka ɗo munu ha rì maa ɓáy zaɗ law-rì ká ì ɗaa ɓo tul-i.»
MAT 9:30 Lɛɛ, nun-ri na mgbuɗa gbɛrɛrɛ ha ri kɔ-kɔ́m. Falɛ ku lɛ, Zezu baka ri ŋgɔ-ŋgɔŋ mii: «Ì laa ɓáy kere nda̰w rɔ! Ì ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara, ka laa ɓay fe ká kal key na ya.»
MAT 9:31 Roo lɛ, tḭ́i ɓari ku hɔy lɛ, i lo soro Zezu ká tusirike na ku riw bele.
MAT 9:32 Zaɗka ra̰wri na i ɗo zɔ́l munu hɔy lɛ, nzoɓri vi ɓáy nzoɓ mbḭw ká temndaya ɗo tul-e ha̰ kusol-e mbii gbǎŋ na ha̰ Zezu.
MAT 9:33 Falɛ ká Zezu nii temndaya ká tul-e na báyḭi lɛ, leɗban na tii sa̰w ɓáa ɓay. Lɛɛ, tuku ruɔ nzoɓri ha ri ɓaa mii: «Íi! Kḭri fe ká mini key na, ɓuru kɔ ká tusiri *Izarayɛl key ba mbḭw ya mgbaŋ!»
MAT 9:34 Roo lɛ, *Fariziri na i geɗe mii: «Ɓa mbay tul temndayari ze ha̰ ni hṵrusuo níi temndayakeri na ku.»
MAT 9:35 Báyḭi lɛ, Zezu ha̰ari ɓáy ŋgɛrɛpuori ɓáy vu puori riw bele, a fere nzoɓri fe ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri, a ka-káa Ɓay Kere ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tusiri key, rɔɔ a vaa nzoɓ sɛmri riw bele, ɓáy nzoɓ kpɛɗɛri riw bele.
MAT 9:36 Zaɗkaʼa mbi nun-ɛ a kɔ ruɔ nzoɓri báyḭi lɛ, ka kɔ nun síe ɓari, ɓay ḭi lɛ, nzoɓkeri ku na i ta̰a ɓamba, a law-ri hɔy kara sa̰a nda̰w, munu ɓa baɗuri ká nzoɓ kɔ́rɔ ri tiya.
MAT 9:37 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Fe payri na ŋgḭi ɓamba a ŋgɔŋ maa vbíe, roo lɛ, nzoɓ peɗkeri ŋgḭi ya.
MAT 9:38 Munu zu lɛ, ì kóɗ Ŋgɛrɛmbay ká ɓa ŋgɛrɛnzoɓ wáa na, ha̰ ni ka pie ɓáy nzoɓ peɗkeri ka ŋgḭi maa fe ha ri zúɔ tul nzoɓ ha̰wri rɔɓay.»
MAT 10:1 Zezu ɗi leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi ha ri vi luo-ɛ. Báyḭi lɛ, ka ha ri hṵrusuo ká ɓay haŋa ri níike temndayari, a í váake nzoɓ sɛmri ɓáy nzoɓ kpɛɗɛri riw bele.
MAT 10:2 Riŋ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ká duɔ falɛ siɗi na ze ɗo key: pola ɗɛkrɛ lɛ, ɓa Simo̰n ká i ɗi ni ɓa Piyɛr ɓáy yṵ-ɛ Andere, Zak ɓáy yṵ-ɛ Za̰a, ɓari siɗi bele ká i ɓa vu Zebede nda̰w,
MAT 10:3 Filiɓ ɓáy Batelemi nda̰w, Toma ɓáy Matiye, ɓe káʼa ɓa nzoɓ ya̰aŋa larimbuo nda̰w, Zak vu Alfe ɓáy Tade nda̰w,
MAT 10:4 Simo̰n ká hii nzoɓ ɓeri a ru-ruy ɓay tul-ri nda̰w, rɔɔ Zudas Iskariyoɗ ká mbi tul Zezu nda̰w pi.
MAT 10:5 Ɓari ká duɔ falɛ siɗi key na, Zezu pie ri a ɓaa ha ri mii: «Ì se tusiriri ká sa̰w nzoɓkeri ɓa Ziɓ ya na ya, a í nduo ɓil puo mbḭw ká kuɗu zaɗ ká Samari na ya nda̰w,
MAT 10:6 roo lɛ, leɗ Izarayɛlri ká i ɗo munu ɓa vu baɗuri ká i ze-zee na ze ì se luo-ri.
MAT 10:7 Ì se í vǎa ka-káa ɓay mii: “Nam ká Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w réke mbay ká tul nzoɓri ká tusiri key na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa deɓ hɔy ro.”
MAT 10:8 Ì váa nzoɓ sɛmri nda̰w, nzoɓri ká i hu na kara, ì túma ri ha ri kaw ɓáy kumnun nda̰w, nzoɓri ká kpḭri ɗo sùo-ri kara, ì ha̰ sùo-ri duo mgbereŋ nda̰w, a í nii temndayari ká tul nzoɓri nda̰w pi. Hṵrusuo ká mì ha rì key na, mì ha rì hɔy hɔy. Ze ɓaarì hɔy kara, ì haŋa feke hɔy hɔy ha̰ nzoɓri munu na nda̰w.
MAT 10:9 Zaɗka ì mbi faa varu lɛ, ì ya̰a lari mbḭw mini í ɗaa ɓo ɓil ɓɔl ɓaarì ya.
MAT 10:10 Ì se ɓáy ɓɔl varu ya nda̰w, ì fa̰a gari ɓa siɗi ya nda̰w, ì fa̰a dikɔnri ya nda̰w, a í mgba ká̰w ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ peɗ na ɗo ɓáy faa ká ɓay sṵŋa lere peɗke.
MAT 10:11 «Zaɗka ì tḭi ŋgɛrɛpuo, mase vu puo lɛ, ì nzaa nzoɓ ká maa ɓay mgbaka rì ɓáy kere nda̰w rɔɔ í se luo-ɛ, lɛ, ì naa puo ɓe na kpṵru maa ɓáy zɔ́l ɓaarì.
MAT 10:12 Zaɗka ì ɗo ndúo ɓil puo nzoɓke lɛ, ì hii soko ha̰ nzoɓri ká i kaw ɗi na í ɓaa mii: “Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì.”
MAT 10:13 Zaɗka nzoɓ puokeri mgba rì ɓáy kere lɛ, fe sa̰mi ɓaarì a ɗoko tul-ri. A zaɗka i mgba rì ɓáy kere ya laa lɛ, fe sa̰mi ɓaarì na, a sáɗ ɓa tul-rì kḭ sùo-rì.
MAT 10:14 Zaɗka nzoɓri mgba rì ɓáy kere ya, mase i hii ɓay láa ɓay ɓaarì ya lɛ, ì tḭi ká ɓil hulke, mase ɓil puoke ku na, í nda kusal ká ɓal-rì kuɓ kuɓ.
MAT 10:15 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nam kúŋ sal ɓay na, ɓay ká i kúŋ ɓo tul nzoɓ puokeri ku na, a ŋgɔ́ŋ kal tul-e taa ha̰y ká i ɗaa ɓo tul nzoɓ ndayari ká *Sɔdɔm ɓáy Gomɔr na pavbaɗ rɔɓay.»
MAT 10:16 «Ì kɔ, ɓi na mì píe rì munu ɓa baɗuri ká i ɗo sakra váy koyri. Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì faa mbḭw munu ká sɔyri, a í ɗaa fe ndaya mbḭw ya munu ká bɛɗɛ pieri.
MAT 10:17 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul nzoɓri! I mgbaka rì í ɗáa rì zuɔ nduo nzoɓ kúŋ sal ɓayri; i ndáka rì ɓáy ndoy dɔŋ ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri kara nda̰w.
MAT 10:18 I fá̰a rì ɓay ɗáa rì kaw pol nzoɓ réke tul puori nda̰w, pol mbay luyeri nda̰w ɓay tul-i, a lɛ, ká zaɗɛ ku na ì ɓáa nasi ɓay ká se tul-i ká pol-ri ɓáy pol nzoɓ kḭri ká i ɓa Ziɓ ya na ha ri laa.
MAT 10:19 A zaɗka i mgba rì ɓay ɗáa rì kaw pol nzoɓ kúŋ sal ɓayri lɛ, ì ha̰ law-rì ka nzaa rì ɓay tul ɓayri ká ì vǎa ɓáa na ku ya, mase faa ɓáakeri ká ì ɓáa ká zaɗɛ ku ya nda̰w. Ɓayri ká ì ɓáa na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni tḭi ká nzáa-rì ká ɓil sa̰w síeke ku ɓáy.
MAT 10:20 Ɓayri ká ì ɓáa na, ɓa ɓaarì ze ì ɓáa ya, roo lɛ, ɓa Tem taa Bǎa ɓaarì Ŋgɛrɛwṵru ze a ɗáa zuɔ nzáa-rì ha rì ɓaa ɓáy.
MAT 10:21 «Namke ku na yṵ kḭri mbika tul kḭ ha ri i ri nda̰w, bǎa leɗri ɗáa munu ziŋ vu ɓari nda̰w, a leɗri kara i úru ziŋ nzoɓ mbóŋ ri rì ha ri ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-ri nda̰w.
MAT 10:22 Nzoɓri riw bele, i fṵ́y rì ɓay tul-i. Roo lɛ, nzoɓ ká mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ kpṵru tḭi gbṵke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni.
MAT 10:23 Zaɗka i ɗaa nun-rì tuɔ síe ká ɓil ŋgɛrɛpuo ha̰nɛ lɛ, ì ɗúu í se puo kḭ. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓil ŋgɛrɛpuori ká *Izarayɛl na, ì ti séke ɗi ɔ riw bele ya hɔy, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì ví ɓáy riŋ ɗika.
MAT 10:24 «Nzoɓ ká fere fe na, ka ti kál tul gaŋ ɓe ká fere ni fe ya; a leɗ káw hɔy kara ti kál tul bǎa káw ɓe ya nda̰w.
MAT 10:25 Munu zu lɛ, nzoɓ ká fere fe na, ka ɗaa suoriya ɓay ɗoko munu ɓa gaŋ tul-e; a leɗ káw hɔy kara, ka ɗaa suoriya ɓay ɗoko munu ɓa bǎa káw ɓe nda̰w. A zaɗka i ɗi mì ɓi bǎa puo ɓa *Bɛlzebul, ŋgɛrɛtemndaya na wa̰a, riŋ ḭi ro ze i tuu ha rì ɓaarì ká ì ɓa leɗ ɓil hul ɓiri na lɛ woo!»
MAT 10:26 «Munu zu lɛ, ì ɗaa hḭɛ nzoɓ mbḭw ya. Feri riw bele ká ɗo lanzɔŋ na a tḭ́i ɗo zaɗ hie gbay gbay, a feri riw bele ká ɗo zaɗ muni kara, nzoɓri kɔ́kɔ riw bele.
MAT 10:27 Feri ká mì ɓaa ha rì ká zaɗ muni na, ì ká̰y í ɓaa ɓayke ká ɓisie biribiŋ. A ɓay ká mì ɓaa ɓa ɗaɗi ha rì na kara, ì ka-káake ɓa siya ká sikɗa puo rɔɔ ha̰ nzoɓri laa ɓáy.
MAT 10:28 Nzoɓri ká i i naysuo nzoɓ, a í maa ɓay ika pa̰ra nun sùo nzoɓ ya na, ì hḭ́ɛ ri ya. Roo lɛ, ì hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru ká maa ɓay ɓíɛ naysuo ɓáy pa̰ra nun sùo siɗi bele wuruk zuɔ zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya ɓaŋguɔ na.
MAT 10:29 Tḭtiri na wa̰a, i fa̰a ri ɓa siɗi nda̰w rɔɔ, i hie ɓáy síi sii mbḭw hɔy ya lɛ? Ɓe nu ku hɔy kara, zaɗka Bǎa ɓaarì na ha̰ faa ya lɛ, tḭti mbḭw mini kara ti tɔ́ɗɔ ɓo siri ya.
MAT 10:30 Ɓaarì na, sṵy tul-rì hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru kḭi ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm riw bele.
MAT 10:31 Munu zu lɛ, ì ɗaa hḭɛ ya, ɓay ḭi lɛ, ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, ì kal tul tḭtiri wuruk wuruk kál rɔɓay!»
MAT 10:32 «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɓaa ta-taŋ ká nun nzoɓri mii, ɓeri ɓa taa ɓi lɛ, ɓi hɔy kara, mì ɓáa ta-taŋ ká pol Bǎa ká nulue nda̰w mii, ka ɓa taa ɓi.
MAT 10:33 Roo lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɓaa ta-taŋ ká nun nzoɓri mii, ɓeri kɔ mì ya lɛ, ɓi hɔy kara, mì ɓáa ta-taŋ ká pol Bǎa ká kaw nulue nda̰w mii, mì kɔ ni ya.»
MAT 10:34 «Kɔkɔ ká ì kér ká ɓil law-rì mii, mì vi ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ka ɗo tusiri key. Mì vi ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ka ɗo ya, roo lɛ, mì vi ɓáy maamii téke ɓil kḭ.
MAT 10:35 Mì vi ɓay téke sakra leɗ wa̰ra nzoɓ ɓáy bi-ɛ, sakra leɗ má̰y tikɗi ɓáy mi-ɛ, rɔɔ sakra máa fay ɓáy má̰y vi-e,
MAT 10:36 a nzoɓ ini taa simri ká ɓil hul mbḭw kara, i ví ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni kḭ.
MAT 10:37 «Nzoɓ ká hii bi-ɛ mase mi-ɛ kal mì lɛ, ka maa ɓay ɓá nzoɓ ɓi ya. Nzoɓ ká hii vi-e wa̰rake mase má̰yke kal mì lɛ, ka maa ɓay ɓá nzoɓ ɓi ya nda̰w.
MAT 10:38 A nzoɓ ká mbi puu say huɗ ɓe a soɓ, a séke fal-i ya lɛ, ka maa ɓay ɓá leɗ nduoɓal-i ya.
MAT 10:39 «Nzoɓ ká hii kɔ́rɔ kumnun ɓe na, a ɗoko ɓáy kumnun taa tusuɛke ya. Roo lɛ, nzoɓ káʼa pɔ́ŋ sùo-ɛ yɔɗ ɓay tul-i na, a zíŋ kumnun taa tusuɛke.»
MAT 10:40 «Nzoɓ ká mgba rì ɓa sùo-ɛ ɓáy kere lɛ, ka mgba mì nda̰w zu. A nzoɓ ká mgba mì ɓa sùo-ɛ ɓáy kere laa lɛ, mgba nzoɓ ká píe mì na ɓa sùo-ɛ nda̰w.
MAT 10:41 Nzoɓ ká mgba nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy kere ɓay ɓáa káʼa ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, a zíŋ fe tunduo munu ká nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na nda̰w; a nzoɓ ká mgba nzoɓ ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɓáa káʼa ɓa nzoɓ káʼa ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, a zíŋ fe tunduo munu ká nzoɓ ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na nda̰w pi.
MAT 10:42 Nzoɓ ká ha̰ mbii huoke tuŋguo tɔy mbḭw kḭ hɔy ha̰ leɗ mbḭw ká ndḭi ká sakra leɗ nduoɓal-iri key ɓay ɓáa káʼa ɓa leɗ nduoɓal-i na lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓke ku na a zíŋ fe tunduo ɓe.»
MAT 11:1 Zaɗka Zezu fere ri ɓay ɓeri key na ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na ɔ munu báyḭi lɛ, ka zɔl ká zaɗɛ ku a se nun-ɛ ɓa pola ɓa ŋgɛrɛpuo ha̰wri a fere nzoɓri fe, a ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri ká ɓil tusirike.
MAT 11:2 Za̰a Batis ká i mgba ni naa hul sal na, zaɗkaʼa laa soro ɓay peɗ ɗáa *Krisi na báyḭi lɛ, ka pie leɗ nduoɓal-ɛ ha̰nɛri ha ri vǎa vbi ni
MAT 11:3 ɓay mii: «Wa̰a ɓa ɓo ze mù ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓ na mase, ɓuru Ziɓri ɓuru giyaŋ nzoɓ kḭ ɓáy lɛ?»
MAT 11:4 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì yḭ̀i í se ɓo, í vǎa kḭi fal feri ká ì laa ɓáy suku-rì, í kɔ ɓáy nun-rì nda̰w key na ha̰ ni laa.
MAT 11:5 Ra̰wri kɔ-kɔ́m *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w, nzoɓ kpɛɗɛri se siya kiyaw kiyaw nda̰w, nzoɓri ká kpḭri ɗo sùo-ri kara, kpḭri ɓari na ɔ a pɔŋ sùo-ri duo mgbereŋ nda̰w, mbikiri laa ɓay nda̰w, nzoɓri ká i hu hɔy kara, i tuma í kaw ɓáy kumnun nda̰w, rɔɔ i ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓ kṵkuri nda̰w pi.
MAT 11:6 Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i a pɔŋ ya lɛ, suoriya ɓa taa ɓe.»
MAT 11:7 Zaɗka leɗ nduoɓal Za̰ari na, i zɔl vǎw báyḭi lɛ, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay se tul Za̰a ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Zaɗka ì se ɓil law kɔr ɓay láa káa ɓay Za̰a ká kaa na wa̰a, fe ḭi ze ì vǎa kɔ lɛ? Wa̰a, ì se í vǎa kɔ nzoɓ ká ɗo tul ɓay ɓe ya munu ká ŋgasikri ká zuu kila ri mgba̰ya mgba̰ya lɛ? Munu ya!
MAT 11:8 A wa̰a ɓa fe ḭi kḭ rɔɔ ì se í vǎa kɔ lɛ? Ì se í vǎa kɔ nzoɓ ká nduo gari ndṵy zḭriri zḭriri lɛ? Kúy! Nzoɓri ká i nduo gari ká ndṵy munu ku na, ɓil puo mbay luyeri ze ɓa zaɗ káw ɓari.
MAT 11:9 A ku wa̰a, fe ḭi kḭ rɔɔ ì se í vǎa kɔ lɛ? Ì se í vǎa kɔ nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru lɛ? Nda ndaɗ! Roo lɛ, mì ɓaa ha rì: ɓe Za̰a na, ka ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru taa hɔyke ya,
MAT 11:10 ɓay ḭi lɛ, ɓe Za̰a na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay se tul-e ká ɓil mbeɗe ɓe mii: “Ɓi na, mì píe leɗ nzaapeɗ ɓi ha̰ ni ví ɗo pol-a, ɓay haŋa ni ka léke faa ɓo pola ha̰ mù.”»
MAT 11:11 Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: sakra nzoɓri ká má̰yri mboŋ ri ká tusiri key na, nzoɓ mbḭw mini ká kal tul Za̰a Batis kal na, tiya. Ze munu hɔy kara, nzoɓ ká ndḭi ká ɓil sew ká Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w réke mbay ká tul nzoɓri na, nzoɓke ɗo ɓáy fe sa̰mi mba tul-e taa Za̰a Batis na pavbaɗ.
MAT 11:12 Tii sa̰wke saa sew ká Za̰a Batis ka-káa kpṵru tḭi vuri key na, nzoɓri ha̰ réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri, a nzoɓ hṵrusuori dar ri gbaw.
MAT 11:13 Ì kɔ, kpṵru tḭi sewke taa Za̰a na, *mbeɗe bol kusol *Moyze ɓáy mbeɗe *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele na, i ɓaa ɓay se tul sew ká Ŋgɛrɛwṵru a tiika sa̰w réke mbay ká tul nzoɓri.
MAT 11:14 A zaɗka ì hii ɓay ya̰aŋa ɓay ɓi lɛ, Za̰a na kḭ ze ɗo munu ɓa *Eli ká nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay yḭ́i ɓe na.
MAT 11:15 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku lɛ, ka laa.
MAT 11:16 «Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, mì mgbaka ɓay líeke nzoɓri ká timbɛɗɛ key lɛ? I rìi leɗri ká i kaw káa í guu fe ká sakra kḭ mii:
MAT 11:17 “Ɓuru ul tḭw ha rì, lɛ, ì nda-nday ya! Ɓuru ɗi sim rɛw huɗri ha rì kara, ì rɛ sùo-rì ya nda̰w!”
MAT 11:18 Ì kɔ, Za̰a Batis na vi, a saŋ sùo-ɛ a sṵ fe ya nda̰w, a nzɔ him ya nda̰w. Lɛɛ, nzoɓri ɓaa mii: “Temndaya ze ɗo tul-e.”
MAT 11:19 A ɓi *Vu Nzoɓ ká mì vi na laa lɛ, mì sṵ fe nda̰w, a mí nzɔ him nda̰w, lɛ, nzoɓri ɓaa mii, mì ɓa nzoɓ fe sṵm luye nda̰w, mí ɓa nzoɓ buo him nda̰w, a mí mgba buɔ ziŋ *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya nda̰w, lɛ ḭi maalɛ. Roo lɛ, nun nzɛm taa Ŋgɛrɛwṵru na, kiɛ sùo-ɛ ɓa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ɓáy faa lere peɗ ɓe ká ɗo ɓáy kere.»
MAT 11:20 Báyḭi lɛ, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ nzoɓri ká ɓil puori káʼa ɗaa fe saŋri ŋgḭi ɓamba ká ɗi na, ɓay ḭi lɛ, i hii pɔ́ŋ fe ɗáa ya̰a ɓari ya. Ka ɓaa mii:
MAT 11:21 «Ɓaarì nzoɓri ká Korazin, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì nzoɓri ká Besayda, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì nda̰w, ɓay ḭi lɛ, fe saŋri ká mì ɗaa ɓáy hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká sakra ɓaarì na, ɓa fe ká mì ɗaa ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Tir ɓáy Sido̰n ze munu lɛ, ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy nzoɓ puokeri ku na, i ɗáa síe a í nṵu sḭ́ɛ í puu kpa̰a kpa̰a í súoke kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari na.
MAT 11:22 Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nam ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay na, ɓay káʼa kúŋ ɓo tul-rì na a kál taa ha̰y káʼa kúŋ ɓo tul nzoɓri ká Tir ɓáy Sido̰n na pavbaɗ rɔɓay.
MAT 11:23 A ɓaarì nzoɓri ká Kapɛrnayum, wa̰a ì ker í ɓaa mii, i fá̰a rì kpṵru se nulue lew lɛ woo? Munu ya mgbaŋ! Ŋgɛrɛwṵru a yḭiŋra rì kpṵru ha rì se puo nzoɓ huɗeri ká zaɗ baw, ɓay ḭi lɛ, fe saŋri ká mì ɗaa ká sakra ɓaarì ku na, ɓa fe ká mì ɗaa ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Sɔdɔm ze munu lɛ, kpṵru tḭi vuri key kara, Sɔdɔm na a ɗoko ku rɔɓay.
MAT 11:24 Ɓe mini ze, mì ɓaa ha rì: nam ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay na, ɓay káʼa kúŋ ɓo tul-rì na a kál taa ha̰y káʼa kúŋ ɓo tul nzoɓri ká Sɔdɔm na pavbaɗ rɔɓay.»
MAT 11:25 Síeke ku na, Zezu mbi ɓay a ɓaa mii: «Bǎa, ɓo ká mù ɓa Ŋgɛrɛmbay nulue nda̰w, Ŋgɛrɛmbay tusiri key nda̰w na, mì písi mù ɓay tul fe niri key ká mù mṵu nzoɓ nun nzɛmri ɓáy nzoɓ fe kɔ́kɔri, a mú mgbuɗa nun nzoɓri ká i kɔ fe ŋgḭi ya na ha ri kɔ.
MAT 11:26 Ɓa tusuɛ, taambɔl Bǎa, ɓay ḭi lɛ, ɓo na mù hii ɓay haŋa ni ka ɗo munu.»
MAT 11:27 Zezu mbi ɓay a ɓaa ha̰ nzoɓri mii: «Feri riw bele na Bǎa pɔŋ zuɔ nduo-i. Nzoɓ mbḭw mini ká tuu mì ɓa Vi-e na, tiya, ɓa Bǎa huo-ɛ hɔy ze tuu mì. Rɔɓay, nzoɓ mbḭw mini ká tuu Bǎa na tiya nda̰w, ɓa ɓi ká mì ɓa Vi-e huo-i hɔy ɓáy nzoɓri ká mì hii ɓay mgbúɗa nun-ri ha ri tuu ni na ze, i tuu ni.
MAT 11:28 «Ɓaarì riw bele ká soɓa hii rì ha rì tǎ̰ake kpṵy na, ì vi luo-i, lɛ, mì haŋa rì mgba ta̰ram.
MAT 11:29 Ì ɗiŋ tul-rì ká pol-i í ya̰a fe ɓoko sol-i, a í ɓa leɗ fe fére ɓi, ɓay ḭi lɛ, ɓi na, mì ɓa nzoɓ ɗíŋ tul nda̰w, a mí se yuɗuɗu nda̰w pi. Ì vi luo-i lɛ, ì mgbaka ta̰ram sùo-rì,
MAT 11:30 ɓay ḭi lɛ, fe ɓoko sol taa ɓi ká mì haŋa rì na, a húo solri lɔm nda̰w, a soɓa ɓi ká mì haŋa rì hɔy kara, hii ya haɓri nda̰w pi.»
MAT 12:1 Falɛ ku ká ɓa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i saka ɓáy ɓil wáa fe payri. Lɛɛ, kɔn i leɗ nduoɓal-ɛri ha ri tii sa̰w háw tul fe pay na ɓay sṵŋa.
MAT 12:2 Zaɗka *Fariziri kɔ munu na báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mu kɔ leɗ nduoɓal-ari ká i ɗaa fe ká *bol kusol naari haa faa ɗáake ká síe nam mgbaka ta̰ram na!»
MAT 12:3 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Fe ɗáa *Daviɗ ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na wa̰a, ì kḭi ya hɔy lɛ? Ká ɓil sewke ku na, zaɗka kɔn i ni ɓáy nzoɓ ɓeri na, ka se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗaa ɓáy huɔ, a fa̰a maapari ká i ha̰ ɓa fe tunduo ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na, ɓáy nzoɓ ɓeri í sṵ na wa̰a, ì kɔ ya lɛ? Ɓáy faa bol kusol naari lɛ, maapakeri ku na, Daviɗ ɓáy nzoɓ ɓeri ɗo ɓáy faa ká ɓay sṵŋa ya, ɓa nzoɓ fe poyri huo-ri hɔy ze i ɗo ɓáy faa ká ɓay sṵŋa.
MAT 12:5 Mase, ì kḭi ɓay ká ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol *Moyze ká se tul nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na ya lɛ? Ɓayke ɓaa mii, nzoɓ fe poyri ká i ɗaa peɗ ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nam mgbaka ta̰ram na, ze i waɗ tul bol kusol nam mgbaka ta̰ram ɓay tul peɗ ɗáa ɓari hɔy kara, ɓayke mgba tul-ri ya.
MAT 12:6 Mì ɓaa ha rì: ká zaɗ ni key na, nzoɓ ká kal tul hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru pavbaɗ na, ɗo ɗi.
MAT 12:7 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: “Kɔ́kɔ nun síe nzoɓ ze rii law-i ɓo, ɓa *fe poy ká ì puo ha̰ mì ze rii law-i ya.” Ɓa fe ka ì kɔ sa̰w ɓayke ta-taŋ zu lɛ, ì ti ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓri ká ɓay mgba tul-ri ya na ya,
MAT 12:8 ɓay ḭi lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na mì ɓa mbay tul nam mgbaka ta̰ram.»
MAT 12:9 Zezu uru ká zaɗɛ ku, a se ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri mbḭw munu.
MAT 12:10 Lɛɛ, wa̰ra nzoɓ mbḭw munu ká nduo-ɛ mbḭw hu wǔɔ na kaw ɗi. Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri ká i ɗo zaɗɛ na, i vbi Zezu ɓay mii: «Wa̰a, *bol kusol naari na ha̰ faa ká ɓay vaa nzoɓ ká síe nam mgbaka ta̰ram lɛ?» I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, i nzaa faa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-e.
MAT 12:11 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ká sakra ɓaarì key na wa̰a, nzoɓ ve ze baɗu ɓe ká mbḭw hɔy lie ɓo luɔ ká síe nam mgbaka ta̰ram, lɛ, kaʼa séke ɓay vǎa kúɔ ni tḭi kɛlɛ ya lɛ?
MAT 12:12 A ku wa̰a, nzoɓ na kal tul baɗu pavbaɗ ya lɛ woo! Ɓe mini ze, faa ɗo hɔy ɓay ɗáa fe kere ká síe nam mgbaka ta̰ram na.»
MAT 12:13 Báyḭi lɛ, ka fɛrɛ a ɓaa ha̰ leɗban na mii: «Ndáɗa nduo-ɔ.» Lɛɛ, ka ndaɗa nduo-ɛ na, lɛ, nduo-ɛ na vaa ɓáy kere a ɗo munu ká taa mbini.
MAT 12:14 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, *Fariziri na tḭi í vǎa mbṵ kḭ í nzaa faa ɓay ika Zezu.
MAT 12:15 Zaɗka Zezu kɔ ká *Fariziri hii ɓay ika ni na báyḭi lɛ, ka naa sùo-ɛ ká zaɗɛ ku, lɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba se fal-ɛ. Ka vaa nzoɓ sɛmri riw bele,
MAT 12:16 roo lɛ, ka baka ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ri ɓaa ɓay ɓe ha̰ nzoɓri tuu ni ya.
MAT 12:17 Ɓe ze ha̰ ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓáy faa Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
MAT 12:18 Ɓayke ɓaa mii: «Ɓe key na, ka ɓa leɗ peɗ ɓi ká mì naa ni. Mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i, a sùo-i rii mì ɓamba ká tul-e. Mì haŋa Tem ɓi ɗo tul-e ha̰ ni káake káa faa ká mì ya̰aŋake nzoɓri na ha̰ sa̰w nzoɓri riw bele.
MAT 12:19 Ɓe na, ka ti ɗáa rɔɗi ya; kusol-e ti mgbaka ɓeleŋ ya nda̰w, nzoɓ mbḭw kara ti láa kusol-e ká faa buori ya nda̰w pi.
MAT 12:20 Nzoɓ ká ta̰a ndɔli ndɔli munu ká ŋgasikri ká fṵ-fṵmra na, ka ti háw ni ya. A nzoɓ ká hṵrusuo-ɛ ŋgḭi ya munu ká huu ndele ká ɗo mbuu na kara, ka ti ruma ni ya nda̰w. Káʼa ɗáa munu kpṵru ɓay haŋa fe ká mì ɗáa ɓay ya̰aŋake nzoɓri na ka ɔ riw bele, a haw yṵm ká tusiri key.
MAT 12:21 Lɛɛ, sa̰w nzoɓri riw bele i ɗáa law-ri te tul-e nzokɗo.»
MAT 12:22 Báyḭi lɛ, i sùu leɗban mbḭw munu ká temndaya ɗo tul-e, a ra̰a nun-ɛ gbiɓli, a mbii kusol-e gbaŋ nda̰w na í víke ni ha̰ Zezu. Lɛɛ, ka vaa ni ha̰ ni ɓaa ɓay a kɔ-kɔ́m.
MAT 12:23 Báyḭi lɛ, tuku ruɔ nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ na ha ri ɓaa mii: «Wa̰a, ɓe key na ka ɓa *vu bulu Daviɗ, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi na ya lɛ?»
MAT 12:24 Roo lɛ, *Fariziri ká i laa ɓayke na i ɓaa mii: «Leɗban key na, nii temndayari, ɓay ḭi lɛ, ɓa *Bɛlzebul ká ɓa mbay tul temndayari ze ha̰ ni hṵrusuo níi temndayakeri na ku.»
MAT 12:25 Munu ká Zezu kɔ kér ɓay ɓari kɔ ro na, ka ɓaa ha ri mii: «Puoruo taa ha̰a ha̰a ká nzoɓkeri te ɓil kḭ na, a ɓíɛ. A puo ha̰a ha̰a mase nzoɓ ini taa ha̰a ha̰ari rɔɔ, i te ɓil kḭ kara, a ɓíɛ kaɗ kaɗ.
MAT 12:26 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka *Satan nii temndayari ká i ɓa nzoɓ ɓe, a ruu ziŋ sùo-ɛ sùo-ɛ na wa̰a, puoruo ɓe na a ɗoko ɓáy kere ɓaŋguɔ mina lɛ? A ndáka siri ruk ruk!
MAT 12:27 A zaɗka ì ɓaa mii, mì nii temndayari ɓáy faa hṵrusuo Bɛlzebul na wa̰a, hṵrusuo ve ze nzoɓ ɓaarì na, i níike temndayari na ku lɛ? Fe ɗáa nzoɓ ɓaarì kḭ kiɛ mii, ɓay ɓáa ɓaarì Fariziri na ɗo ɓáy zaɗɛ ya.
MAT 12:28 A ze ɓo, ɓa hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru rɔɔ mì níike temndayari lɛ, kiɛ mii: síe ká Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w réke mbay ká tul nzoɓri na, tḭi sakra ɓaarì ɗɔɗ ro zu.
MAT 12:29 «A ku wa̰a, nzoɓ a ɗáa mina a maa ríi hul nzoɓ hṵrusuo ɓay fá̰a fe ɓeri lɛ? Ndaɗ ɓay síŋ ni pola nda̰w rɔɔ, a fa̰a feri ká ɓil hul ɓe na ɓáy.
MAT 12:30 Nzoɓ ká zuɔ ziŋ mì ya lɛ, ɓa nzoɓ ká túŋ mì ŋgereŋ zu. A nzoɓ ká sɔ mì ɓay fá̰a nzoɓri ha ri se fal-i ya lɛ, ka ɓa nzoɓ ká ɗaa ha̰ nzoɓri zekre kaɗ kaɗ.
MAT 12:31 Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha rì: feya̰a ḭi ḭi ká nzoɓri ɗaa, mase kḭri tḭ́iri taa ḭi ḭi ká nzoɓri tḭiri Ŋgɛrɛwṵru kara, kaʼa máa ndáka bumake ziŋ ri. Roo lɛ, nzoɓ ká tḭiri Tem Law Pie na, ka ti ndáka bumake ziŋ ni ya.
MAT 12:32 Nzoɓ ká ɓaa ɓay a túŋke ɓi *Vu Nzoɓ na, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka bumake ziŋ ni. Roo lɛ, nzoɓ ká ɓaa ɓay a túŋke Tem Law Pie na, ka ti ndáka bumake ziŋ ni ká sew ni ya nda̰w, sew káʼa ví vuku ya nda̰w pi.»
MAT 12:33 «Zaɗka puu ɗo ɓáy kere lɛ, lereke kara ɗo ɓáy kere, a zaɗka puu ndaya lɛ, lereke hɔy kara ndaya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, i kɔ puu ɓáy lereke.
MAT 12:34 Ɓaarì mḭiri kuɔtɔlri! Ɓaarì ká law-rì ndaya key wa̰a, ì máa ɓáa ɓay ɓáy kere mina lɛ woo! Fe ká mbaa ɓil law nzoɓ gba̰y gba̰y na nda̰w rɔɔ, tḭi ká nzi-ɛ ɓáy.
MAT 12:35 Nzoɓ kere na, fe ká uru saa ɓil law-ɛ na ɗo ɓáy kere. A nzoɓ ndaya laa lɛ, fe ká uru saa ɓil law-ɛ na, ɗo ndaya laa.
MAT 12:36 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nam kúŋ sal ɓay na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, a kḭiŋa fal ɓay ɓáa ɓeri ká gɔr gɔr hɔy na riw bele,
MAT 12:37 ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa ɓay ɓori ká tḭi ká nzaa-a na, Ŋgɛrɛwṵru a náake ɓay ká tul-a, a ɓáy faa ɓay ɓori ká tḭi ká nzaa-a na nda̰w ze, kaʼa ɗáake ɓay ɓo tul-a.»
MAT 12:38 Báyḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰nɛri ɓáy Farizi ha̰nɛri, i ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɓuru hii ɓay haŋa mù ɗaa fe saŋ mbḭw ha̰ ɓuru kɔ.»
MAT 12:39 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓri ká timbɛɗɛ ká i ɓa nzoɓ law ndayari ká í ɗo tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ya na, i vbi fe saŋ ze ɓay kɔ́kɔ. Roo lɛ, fe saŋ kḭ ɓoɗ ká ɓay ɗáa nde tul-e taa ha̰y ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ká tul *Zonas, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, tiya.
MAT 12:40 Munu ká Zonas naa ɓil bawda sḭ̀i ɓisie say, suŋ say na, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì naaŋa ɓil luɔ huɗ ɓisie say, suŋ say faa mbḭw munu na nda̰w.
MAT 12:41 Nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri na, nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká *Ninive na, i úru ziŋ nzoɓri ká timbɛɗɛ key í ɗaa ɓay zuɔ tul-ri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká Ninive na, zaɗka i laa káa ɓay Zonas na báyḭi lɛ, i suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari. Mì ɓaa ha rì: nzoɓ ká ɗo pol-rì key na, ka kal tul Zonas pavbaɗ rɔɓay.»
MAT 12:42 Rɔɓay, sew ká Salomo̰n re mbay ká tul leɗ Izarayɛlri na, má̰y mbḭw munu ká ɓa mbay ká tul nzoɓri ká fi hoɗo na, uru faa ɗi ɗi ká gbṵ zaɗ a vi ɓay láa ɓay nun nzɛm Mbay Salomo̰n na. Sa̰wke mini ze, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri na, má̰y na a úru ziŋ nzoɓri ká timbɛɗɛ key a ɗaa ɓay zuɔ tul-ri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɗo pol-rì ká ì kɔ ni ɓáy nun-rì key na, ka kal tul Salomo̰n pavbaɗ rɔɓay.
MAT 12:43 «Zaɗka temndaya mbḭw tḭi saa tul nzoɓ na báyḭi lɛ, ka zɔl a vǎa ha̰ari ɓil law kɔr ɓa lie ɓa lew a nzaara zaɗ ɓay ɗáa puo ká ɗi. Munu káʼa nzaara kpṵy a ziŋ ya na báyḭi lɛ,
MAT 12:44 ka ɓaa ká ɓil law-ɛ mii: “Mì yḭ́i ɓay séke bol nduoɓal-i ká hul nam ɓi ká mì tḭi saa ɗi pola na.” Zaɗkaʼa yḭ̀i saa lew a vi ɗi na báyḭi lɛ, ka kɔ ɓil hul na ɗo hɔy ká i fa̰a kereŋ kereŋ, a í leke feri zuɔ ɗi ŋga̰y ŋga̰y.
MAT 12:45 Ro, a yḭ̀i nzɛk a vǎa fa̰a temndaya kḭri tul-ri tɔnɔ say ká law-ri ndaya kal tul-e taa ɓe ku rɔɓay, a víke ri zuɔ ɓil hulke na, a í ɗaa puo ká ɗi. Ɓe nu ku laa lɛ, leɗbanke na kaw ɓáy kere ya ŋgḭi ɓamba tasiri kal taa pola ku rɔɓay. Ɓari nzoɓ ndayari ká timbɛɗɛ key na, feke a ɗoko faa mbḭw munu ziŋ ri nda̰w.»
MAT 12:46 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay ha̰ ruɔ nzoɓri kɔɓ rɔɓay na, mi-ɛ ɓáy yṵ-ɛri i ví ɗo kɛlɛ í nzaa faa ɓay ɓáa ɓay ziŋ ni.
MAT 12:47 [Lɛɛ, leɗban mbḭw munu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu laa key, máa-ŋa ɓáy yṵ-ɔri i ɗo kɛlu í hii ɓay ɓáa ɓay ziŋ mù.»]
MAT 12:48 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ leɗban na mii: «Nzoɓ ve ze ɓa máa, mase nzoɓ veri ze i ɓa yṵ-iri lɛ?»
MAT 12:49 Falɛ ku lɛ, ka tuu nduo-ɛ ɓa luo leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa mii: «Ì kɔ, máa ɓáy yṵ-i taa tusuɛkeri na ze i kaw key,
MAT 12:50 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɗaa law hiiya Bǎa ká nulue na ze ɓa yṵ-i, mase tinǎa, mase máa.»
MAT 13:1 Ká ɓil namke ku na, Zezu tḭi saa hula a vǎa kaw nzaa maambii ɓay fére nzoɓri fe ká ɗi.
MAT 13:2 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba mbṵ kḭ mɛr mɛr í kiri ni, a ɗaa ha̰ ni hil ɓil tuo a kaw ɗi, lɛ, nzoɓri riw bele ɗo siya tɔr ká nzaa maambii na.
MAT 13:3 Ka ɓaa ɓayri ŋgḭi ɓamba ha ri ɓáy faa law ɓayri mii: «Nzoɓ pay mbḭw munu tḭi a se wáa ɓe ɓay míi pa̰ra fe pay.
MAT 13:4 Zaɗkaʼa ɗo míi pa̰ra fe pay na báyḭi lɛ, pa̰rɛ ha̰nɛri toɗ kporoŋ kporoŋ zuɔ lafaa. Lɛɛ, nduyri vi í re.
MAT 13:5 A pa̰rɛ ha̰nɛri laa lɛ, ga̰y zuɔ tul tisaw ká siri laa tul-e ndḭi munu hɔy. Lɛɛ, fe paykeri na uru vbuɓuɓu, ɓay ḭi lɛ, siri laa tul tisawke na laa hɔy.
MAT 13:6 A zaɗka síe zaŋ báyḭi lɛ, ví nzuŋ vay fe paykeri na ha̰ ni huɔ wǔɔ, ɓay ḭi lɛ, sa̰w-ɛ ɓar siri ŋgḭi ya.
MAT 13:7 A pa̰rɛ ha̰nɛri ga̰y zuɔ ɓil ŋgatukruri ha̰ ŋgatukruri na uru a kpaŋ tul fe paykeri na.
MAT 13:8 Roo lɛ, pa̰rɛ ha̰nɛri ga̰y zuɔ tusiri kere a ɗaa pa̰ra ɓáy kere. Ha̰nɛri ɗaa pa̰ra ɓa isɔɗ, ha̰wri ɗaa pa̰ra ɓa síŋ yie, a ɓil-eri laa lɛ, ɗaa pa̰ra ɓa síŋ say.»
MAT 13:9 Lɛɛ, Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku lɛ, ka laa.»
MAT 13:10 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í vbi ni ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù ɓaa ɓay ha̰ nzoɓri ɓáy faa law ɓayri lɛ?»
MAT 13:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru mgbuɗa nun-rì ha rì kɔ́ke feri ká ɗo zaɗ muni ká se tul faa káʼa réke mbay ká tul nzoɓri. Roo lɛ, ɓari na, ka ha̰ nun-ri mgbuɗa ká ɗi ya.
MAT 13:12 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy fe na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni kḭ nde tul-e ha̰ ni kaw ɓil-e baɗak. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗǒke ya na, ha̰y ká ndḭi káʼa ɗǒke na kara, kaʼa náa ɗɔɗ a pɔŋ ni.
MAT 13:13 «Sa̰wke mini ze, mì mbi law ɓayri mí ɓǎake ɓay, ɓay ḭi lɛ, i kɔ fe ɓáy nun-ri kḭ, roo lɛ, i kɔ ɗeke hɔy. I laa ɓay ɓáy suku-ri kḭ, roo lɛ, i kɔ sa̰wke ya.
MAT 13:14 Ɓe ze, ha̰ ɓay ká Ezay ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru se tul-ri na ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: “Nzoɓ niri key na, i láa ɓay ɓáy suku-ri kḭ, roo lɛ, i ti kɔ́kɔ sa̰wke ya. I kɔ́kɔ feri ɓáy nun-ri kḭ, roo lɛ, i kɔ́kɔ ɓa ɓaɗi munu hɔy!”
MAT 13:15 Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay se tul-ri mii: “Law nzoɓ niri key na ví ɗo tiɗi. I mbii suku-ri diɓ diɓ ɓáy vay, í ṵm nun-ri sḭi sḭi ɗo ɗi, ɓay haŋa ɓo nun-ri ka kɔ fe ya, suku-ri ka laa ɓay ya nda̰w, a law-ri kara ka vuo ya nda̰w, ɓo í suo kér ɓay ɓari í vi luo-i ha̰ mi vaa ri ya.”»
MAT 13:16 «A ɓaarì laa lɛ, suoriya ɓa taa ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, nun-rì kɔ fe, suku-rì kara laa ɓay nda̰w.
MAT 13:17 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ká pola lew ŋgḭi ɓamba, i ɗaa kɔn ɓay kɔ́kɔ fe ká ì kɔ key, roo lɛ, i kɔ feke na ɓáy nun-ri ya. I ɗaa kɔn láa ɓayri ká ì laa key, roo lɛ, i laa ɓayke na ya.»
MAT 13:18 Zezu mbi ɓay a ɓaa mii: «Ì te suku-rì í láake sa̰w má̰ra law ɓay ká se tul nzoɓ míi pa̰ra fe pay na.
MAT 13:19 Zaɗka nzoɓ laa ɓay ká se tul faa ká Ŋgɛrɛwṵru réke mbay ká tul nzoɓri, rɔɔ a kɔ sa̰wke ya lɛ, ŋgɛrɛtemndaya ví naa ɓayke ká i ru ɗo ɓil law-ɛ na hɔ̰́n ɓa fal. Nzoɓke ku na ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ lafaa.
MAT 13:20 A nzoɓ ha̰nɛ laa lɛ, ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ tul tisaw ká siri laa tul-e ndḭi munu hɔy. Ka laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, a ya̰a ɓayke koɗ hɔy ɓáy suoriya,
MAT 13:21 roo lɛ, ka ha̰ ɓayke na ɓar sa̰w ká ɓil law-ɛ ya. Ɓa nzoɓ ká ɗo tul Ɓayke na bole ɗi ndḭi hɔy. A ze ɓo, zaɗka fe sɛkɛ, mase fe ɗáa nun tuɔ síe tḭi tul-e ɓay tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, ka pɔŋ mbika law-ɛ na yak.
MAT 13:22 Nzoɓ ha̰nɛ rɔɓay, ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ ɓil ŋgatukruri. Ka laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru kḭ, roo lɛ, kér ɓay feri ká tusiri key ɓáy kɔn feziŋari ká ula ni na kpaŋ ɓayke na ha̰ pa̰rɛ mbḭw tiya.
MAT 13:23 A nzoɓ ha̰nɛ laa lɛ, ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ tusiri kere. Ka laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, a kɔ sa̰wke nda̰w. Nzoɓke ku na, lere ɓe ɗo ɗi, tul-e mbḭw lɛ, ɗaa pa̰ra ɓa isɔɗ, ha̰nɛ ɗaa pa̰ra ɓa síŋ yie, a ɓil-eri laa lɛ, ɗaa pa̰ra ɓa síŋ say.»
MAT 13:24 Rɔɓay, Zezu mbi law ɓay kḭ ɓoɗ a ɓǎake ɓay ha ri mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tusiri key na, ɗo munu ɓa nzoɓ wáa ká ru mḭiri naŋ kere ɗo ɓil wáa ɓe.
MAT 13:25 Zaɗka nzoɓri rìi nam yim riw bele báyḭi lɛ, nzoɓ tul ŋga̰ni ɓe vǎa ru pa̰ra naŋ da̰w ɗo ɓil wáa naŋ na a uru a zɔl.
MAT 13:26 Zaɗka fe pay na uru a ɗaa tul báyḭi lɛ, naŋ da̰w kara uru ziŋ ni mbḭw hɔy nda̰w.
MAT 13:27 «Báyḭi lɛ, leɗ káwri na i vǎa ziŋ nzoɓ wáa na í vbi ni mii: “Mbay, fe ká mù ru ɗo wáa ɓo na wa̰a, ɓa naŋ kere ze mù ru ya lɛ woo? Wa̰a, naŋ da̰wri na uru saa ha̰a rɔɔ, í ɗo sa̰w naŋri na ku lɛ?”
MAT 13:28 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni ze ɗaa fe ku.” «Báyḭi lɛ, i vbi ni mii: “Wa̰a, mù hii ɓay haŋa ɓuru se ɓúru vǎa mún naŋ da̰w na ka zúɔ ɓisuy lɛ?”
MAT 13:29 Lɛɛ, nzoɓ wáa na yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Ṵ́-uu munu ya ɓáy. Zaɗka ì mun lɛ, ì mgbaka í mun ɓáy naŋ kere na mbḭw hɔy.
MAT 13:30 Pɔ́ŋ ha ri ŋgɔŋ mbḭw ziŋ naŋ na, kpṵru maa ɓáy nam vbíe naŋ na, lɛ, mì ɓáa ha̰ nzoɓ peɗ vbíe naŋri mii: ‘Ì téɗ naŋ da̰wri na pola í siŋ ɓáy tul-e tul-e, í ɗaa zúɔ tul kḭ ɓay nzúŋ ɓáy huu, a falɛ ro lɛ, ì mbṵ pa̰ra naŋ kere na ka zúɔ ɓil pul ɓi ɓáy.’”»
MAT 13:31 Zezu mbi law ɓay kḭ mbḭw rɔɓay a ɓǎake ɓay ha ri mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri ká tusiri key na, ɗo munu ɓa pa̰ra túŋ mbḭw ká nzoɓ mii ɗo wáa ɓe.
MAT 13:32 Ká sakra mḭiriri riw bele na, pa̰ra túŋ na ŋgɔɓ ya kakalke, roo lɛ, zaɗkaʼa tḭi na, ka ŋgɔɓ mba fe pay ha̰wri riw bele, a vi ɓa puu ha̰ nduyri ví ɗaa kpaŋ ɓari ɗo nzaa tɔykeri.»
MAT 13:33 Zezu mbi law ɓay kḭ na rɔɓay a ɓaa mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri ká tusiri key na, ɗo munu ɓa fe hew fe ká má̰y nzoɓ wal ndḭi, a zukri ɓáy sṵ́m ɓa kaŋtoy say, rɔɔ ha̰ ni hew kpṵru a mbaa fe fɛɗɛɗɛ.»
MAT 13:34 Ɓay niri riw bele key na, Zezu ɓaa ha̰ ruɔ nzoɓri ɓáy faa law ɓayri. Ɓay káʼa ɓaa ha ri taŋ mbika law ɓay ya na, tiya.
MAT 13:35 Ɓe ze, ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola lew ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ka ɓaa mii: «Mì mgbúɗa nzaa-i ɓay ɓáa ɓay ɓáy faa law ɓay. Feri ká ɗo zaɗ muni ɓa piɛɗke lew hɔy ɓáy ɗáa tusiri na, Mì tína sa̰w ɓayke kaɗ kaɗ ɓa kɛlɛ.»
MAT 13:36 Báyḭi lɛ, Zezu pɔŋ ruɔ nzoɓri a zɔl a se puɔ. Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í ɓaa ha̰ ni mii: «Mu tína sa̰w má̰ra law ɓay ká se tul naŋ da̰w ká ɗo sa̰w naŋ kere ká ɓil wáa na ha̰ ɓuru laa.»
MAT 13:37 Ro, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Nzoɓ ruka mḭiri naŋ kere na, ɓa ɓi *Vu Nzoɓ.
MAT 13:38 A wáa laa lɛ, ɓa tusiri key. Mḭiri naŋ kere na, ɓa ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri. Naŋ da̰w laa lɛ, ɓa ɓari ká ŋgɛrɛtemndayari re mbay ká tul-ri.
MAT 13:39 Nzoɓ tul ŋga̰ni ká ru naŋ da̰w ɗo sa̰w naŋ kere na, ɓa ŋgɛrɛtemndaya; nam vbíe naŋ na ɓa síe ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key. A nzoɓ vbíe naŋri laa lɛ, ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue.
MAT 13:40 «Ɗo faa mbḭw munu ká i teɗ naŋ da̰w ɓay nzúŋ ɓáy huu na, ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key na kara a ɗoko munu nda̰w.
MAT 13:41 Ɓi Vu Nzoɓ na, mì píe leɗ nzaapeɗ ɓiri ká nulue, ɓay nán nzoɓri riw bele ká i ɗaa ha̰ nzoɓri ɗaa feya̰a, ɓáy ɓari ká i ɗaa ka̰aya na ká ɓil puoruo ɓe ŋgiɗ bele ɓa fal.
MAT 13:42 I vbúku ri zuɔ ɓil huu ká sɛ kalu kalu. Ɓa zaɗ ká i rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo ká ɗi, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká ɗi nda̰w.
MAT 13:43 Roo lɛ, síeke ku na, nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri na, i ndṵy ká ɓil puoruo Bǎa ɓari Ŋgɛrɛwṵru faa mbḭw munu ká síe ndṵy. Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku ɓay láake lɛ, ka laa.»
MAT 13:44 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na, ɗo munu ɓa bawda feziŋa ká ɗo zaɗ muni ká ɓil wáa, ká nzoɓ tḭi ɗi a mbi a ɗaa mṵu ɓa zaɗ kḭ ká ɓil wáake na ku. Lɛɛ, sùo-ɛ rii ni ŋgḭi ɓamba tasiri, a ha̰ ni vǎa hie fe ɓeri kpakla kpakla a pɔŋ larike a yḭ̀i a ví híeke wáake na.»
MAT 13:45 «Rɔɓay, réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na, ɗo munu ɓa nzoɓ ɗáɓ fe hie ká nzaa zaw kere ká ndaɗ ɓamba tasiri ɓay híe.
MAT 13:46 Zaɗkaʼa ziŋ zawke mbḭw ká larike ŋgɔŋ ɓamba tasiri na báyḭi lɛ, ka se a vǎa fa̰a fe ɓeri riw bele, a hie ɓa fal kpakla kpakla, a pɔŋ larike a híeke zawke na ɓa taa ɓe.»
MAT 13:47 «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tusiri key na, ɗo faa mbḭw munu ɓa nzoɓ súo mbii ká vbu basaŋ ɓo maambii, lɛ, mgba kḭri sḭiri ŋgḭi ɓamba ɓoɗ ɓoɗ riw bele ɓáy riŋ-ɛ riŋ-ɛ.
MAT 13:48 Zaɗka sḭiri taɓ ɗi tusuru báyḭi lɛ, nzoɓ súo mbiiri na, i kuɔ basaŋ na zuɔ nzaa kporo ká kɛlɛ mgbarak. Falɛ lɛ, i kaw siri í kɛlɛ sḭ̀i kere kere í ɗaa zuɔ zeɗe, a ha̰yri ká ndaya ndaya laa lɛ, i vbuku zuɔ maambii.
MAT 13:49 Ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key kara a ɗoko munu nda̰w. Leɗ nzaapeɗri ká nulue na i ví wál sakra nzoɓ law mgbɔ́rɔri ɓáy nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓoɗ ɓoɗ.
MAT 13:50 I fa̰a nzoɓ law mgbɔ́rɔri ɓay vbúku ri zuɔ ɓil huu ká sɛ kalu kalu. Ɓa zaɗ ká i rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo ká ɗi, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká ɗi nda̰w.»
MAT 13:51 Zezu vbi leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Lɛɛ, ì laa ɓay niri key laa riw bele kḭ zu lɛ woo?» Lɛɛ, i hii ɗo ɗi ha̰ ni mii: «Ɓuru la-laa.»
MAT 13:52 Báyḭi lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰a ha̰a ká vi ɓa nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-e na, ka ɗo munu ɓa bǎa puo ká tina feziŋa fie nda̰w, taa tá̰wke nda̰w saa ɓil guma kɔ́rɔ fe ɓe.»
MAT 13:53 Zaɗka Zezu kḭi law ɓayri key na ɔ báyḭi lɛ, ka uru ká zaɗɛ ku,
MAT 13:54 a se puo káʼa ŋgɔŋ ká ɗi, a tii sa̰w fére nzoɓri fe ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri. Fe káʼa fere na tuku nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na ha ri kaw yer a í vbi ɓay ká sakra kḭ mii: «Nun nzɛm key na wa̰a, ka ǔruke saa ha̰a lɛ? Hṵrusuo ve kḭ rɔɔ, ka ɗáake fe saŋri key na mini lɛ?
MAT 13:55 Wa̰a, ka ɓa vu nzoɓ sáka puu ya lɛ woo? Mase, mi-ɛ ɓa Mari ya lɛ? Zak ɓáy Zezeɓ, rɔɔ Simo̰n ɓáy Zud nda̰w na wa̰a, i ɓa yṵ-ɛri ya lɛ?
MAT 13:56 Mase, tini-ɛri riw bele na i ɗo sakra naari ká zaɗ ni key ya lɛ? A ku wa̰a, ka ziŋ hṵrusuo niri key na riw bele saa zaɗ ha̰a lɛ?»
MAT 13:57 Ɓe ze, fe niri key na, ɗo ɓa ŋguɗ puu téke ɓal-ri ha ri ɗaa law-ri ɓo tul-e ya. Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i hḭɛ ni ɓáy zaɗri riw bele, roo lɛ, ɓa nzoɓ puo mboŋ niri ɓáy nzoɓ ini ɓeri huo-ri hɔy ze, i hḭɛ ni ya.»
MAT 13:58 Ɓe ze, Zezu ɗáake fe saŋri ŋgḭi ɓamba ká puo ɓari ya, ɓay ḭi lɛ, i hii ɗáa law-ri ɓo tul-e ya.
MAT 14:1 Ká ɓil sewke ku na, Mbay *Eroɗ ká ɓa nzoɓ réke tul puori ká kuɗu zaɗ ká Galele na laa soro ɓay Zezu,
MAT 14:2 a ɓaa ha̰ nzoɓ peɗ ɓeri mii: «Leɗban key na ɓa Za̰a Batis ká tḭi saa luɔ huɗ! Sa̰wke mini ze, ka ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay ɗáa fe saŋri.»
MAT 14:3 Tusuɛke lɛ, zaɗka Za̰a Batis kaw ɓáy kumnun ɓáy na, Mbay Eroɗ mbi nzi-ɛ ha ri mgba ni í siŋ ni ɓáy sal lari í ɗaa ni ɓo hul sal, ɓay ḭi lɛ, Mbay Eroɗ ká ya̰a Eroɗiade ká ɓa má̰y yṵ-ɛ Filiɓ na, Za̰a ɓaa ha̰ ni ɓaŋguɔ mii, ka ɗo ɓáy faa ká ɓay kɔ́rɔ Eroɗiade na ɓa má̰y ɓe ya.
MAT 14:5 Mbay Eroɗ na hii ɓay ika Za̰a, roo lɛ, ka hḭɛ nun ruɔ nzoɓri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele kɔ Za̰a ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 14:6 Báyḭi lɛ, nam ká i ɗo ɗáa suoriya ɓay tul nam mboŋa Mbay Eroɗ na, vu Eroɗiade ká ɓa leɗ má̰y tikɗi na nda-nday ká nun ruɔ nzoɓri ká i ɗi ri ha ri ví kaw zaɗ suoriyake ku na. Lɛɛ, nday ɓe na rii law Eroɗ ɓamba tasiri
MAT 14:7 ha̰ ni waa fe a háake huɗ mii: «Fe ḭi ḭi hɔy mù vbi mì kara, mì haŋa mù.»
MAT 14:8 Báyḭi lɛ, leɗ má̰y tikɗi na, ɓáy faa nzaa ɓoko mi-ɛ káʼa ya̰a na, ka ɓǎake ha̰ Eroɗ mii: «Mu ɗaa tul Za̰a Batis ka ɓo ɓil patinza, a mú ha̰ mì ká zaɗ ni key!»
MAT 14:9 Zaɗka Mbay Eroɗ laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, sùo-ɛ rii ni ya. Roo lɛ, ɓay tul huɗ káʼa haa ka nun ruɔ nzoɓri káʼa ɗi ri na, ka mbi nzi-ɛ ha ri víke ɓáy tul Za̰a Batis ha̰ leɗ má̰y tikɗi na.
MAT 14:10 Ka pie nzoɓ mbḭw se a vǎa kuŋ tul Za̰a ká ɓil hul sal na a ɗaa
MAT 14:11 ɓo ɓil patinza, a víke ha̰ leɗ má̰y tikɗi na ya̰a a séke ha̰ mi-ɛ na.
MAT 14:12 Zaɗka leɗ nduoɓal Za̰ari laa soro ɓay huɗ ɓe na báyḭi lɛ, i ví mbi huɗ ɓe na í vǎa voro. Falɛ ku rɔɔ, i se í vǎa lo soro feri ká kal na ha̰ Zezu laa.
MAT 14:13 Zaɗka Zezu laa soro ɓay huɗ Za̰a na báyḭi lɛ, ka hil a kaw ɓil tuo a zɔl huo-ɛ ká zaɗɛ ku ɓay séke ɓa zaɗ ká ɗo kɔlɔk. Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ká ŋgḭi ɓamba ká i kɔ ni tḭi na, i uru ká ɓil puori ɓáy ɓal-ri í dii fal-ɛ wuu wuu ká nzaa kporombii.
MAT 14:14 Zaɗka Zezu tḭi saa ɓil tuo a kɔ ruɔ nzoɓri na báyḭi lɛ, ka kɔ nun síe ɓari a vaa nzoɓ sɛm ɓari.
MAT 14:15 Zaɗka zaɗ ɓa láw pira pira na báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri soro ɓa lakun-ɛ í ɓaa ha̰ ni mii: «Síe ti mbǎa, zaɗ ni key kara ɓa ɓil law kɔr ze ɗo key. Munu zu lɛ, mu ála ruɔ nzoɓri key na ha ri zɔ́l, í se ɓil puɔri í vǎa hie fe sṵmri í sṵ.»
MAT 14:16 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì se síe séke ɗi ya. Ɓaarì kḭ ze, ì ha ri fe sṵm ha ri sṵ.»
MAT 14:17 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru ɗo ɓáy maapa ɓa ndeɓe ɓáy sḭiri ɓa siɗi hɔy ze ɗo key.»
MAT 14:18 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì víke ɓa key ha̰ mì.»
MAT 14:19 Zaɗka Zezu mbi nzi-ɛ ha̰ ruɔ nzoɓri riw bele kaw tul suy barak barak báyḭi lɛ, ka ya̰a maapa ká ndeɓe ɓáy sḭiri ká siɗi na, a ura nun-ɛ ɓa siya a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a haw maapa na a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ha ri leke ruɔ nzoɓri na ha ri sṵ.
MAT 14:20 Ɓari riw bele na, i sṵ mbaa ɓil-ri maa ɓáy zaɗ kɔn ɓari, a ɓieri ká tɔ̀ŋ ká i fa̰a na mbaa buɗu dɔrɔrɔ dɔrɔrɔ ɓa duɔ falɛ siɗi!
MAT 14:21 Ɓari ká i sṵ na, wa̰rari maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe (5.000) taŋ kḭiŋa má̰yri ɓáy leɗri.
MAT 14:22 Falɛ ku ndḭi hɔy lɛ, Zezu ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri hil í kaw ɓil tuo í zɔl pola ha̰ ni ɓay séke ɓa nzaa kporombii ká fi kɛlu. Zaɗka i zɔl na, Zezu tɔ̀ŋ fal kɔɓ ɓay ɓáa ha̰ ruɔ nzoɓri zɔl faa puɔ.
MAT 14:23 Falɛ káʼa ha ri zɔl na báyḭi lɛ, ka vǎa hil tul kuo ɓay ɗáa nzaa ɓay kere ká ɗi. Zaɗka zaɗ guɓa kḭ na, ka kaw zaɗɛ ku huo-ɛ hɔy.
MAT 14:24 A tuo ká leɗ nduoɓal-ɛri kaw ɗi í zɔl na ɗo law mbii ro. Zuu kuu a suɔ nun-ri ha̰ mbii nda tuo paw pǎw ha̰ ni laŋ beŋna beŋna.
MAT 14:25 Nzaa fa̰a nzaaruo na báyḭi lɛ, Zezu uru a se tul mbii takam takam ɓa luo leɗ nduoɓal-ɛri na ro vǎw.
MAT 14:26 Zaɗka i kɔ ni, káʼa se tul mbii na munu báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri zikiki ha ri ɓaa mii: «Ɓa wṵru ze se vuku!» Ro, í guu fe ɓáy hḭɛ gǔrum gǔrum.
MAT 14:27 Roo lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓa ɓi kḭ zu, ì siŋ law-rì, ì ha̰ hḭɛ ka ɗáa rì ya!»
MAT 14:28 Ro, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, zaɗka ɓa ɓo kḭ zu lɛ, mu mbi nzaa-a ha̰ mì se tul mbii na mí se luo-ɔ.»
MAT 14:29 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mu vi na maa!» Báyḭi lɛ, Piyɛr tḭi saa ɓil tuo na, a se tul mbii ɓa luo Zezu.
MAT 14:30 Roo lɛ, zaɗkaʼa kɔ zuu ká kuu ɓa hḭɛ ɓamba na báyḭi lɛ, hḭɛ ví ɗaa ni ha̰ ni tii sa̰w ríŋ mbii, lɛ, ka guu fe ɓeleŋ mii: «Mbay, mu ya̰a mì!»
MAT 14:31 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, Zezu zuɗa nduo-ɛ a mgba ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo ká mbika law-a ndḭi hɔy na; ɓay ḭi nda̰w rɔɔ mù ma̰y ɓay ká tul-i rìi fe ká mì maa ɓay kɔ́rɔ mù ká tul mbii na ya lɛ?»
MAT 14:32 Zaɗka i hil tul-ri siɗi bele í kaw ɓil tuo na báyḭi lɛ, nzaa zuu na ví kuŋ nzɛɗ.
MAT 14:33 Lɛɛ, nzoɓri ká i kaw ɓil tuo na, i ví huku pol Zezu í ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, ɓo na, mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.»
MAT 14:34 Zaɗka i tuo maambii na báyḭi lɛ, i tḭi fi kɛlu ká zaɗri ká kiri Zenezarɛɗ kɔr.
MAT 14:35 Nzoɓri ká tusirike ká i kɔ ɓa Zezu na, i ɗaa ɓayke nda zaɗ kpol kpol riw bele ha ri vi ɓáy nzoɓ sɛmri riw bele ha̰ ni.
MAT 14:36 I koɗ ni ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ faa ha ri záa nzaa gari ɓe fi siri hɔy ɓo í váa. Ɓari riw bele ká i zaa na, i vaa ɓáy kere.
MAT 15:1 Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰nɛri ká i uru saa Zuruzalɛm na, i vi luo Zezu í vbi ni ɓay mii:
MAT 15:2 «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, leɗ nduoɓal-ari ɗaa vu mbom ɓo tul fe sa̰w puo ká bulu naari kiɛ na ya lɛ? Ɓari na, i sḭɛ nduo-ri ɓáy zaɗɛ munu ká ɓa fe sa̰w puo na ya hɔy, í sṵ fe.»
MAT 15:3 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «A ɓaarì na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì waɗ bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáa fe sa̰w puo ɓaarì ká ì fere na lɛ woo?
MAT 15:4 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: “Mu ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa.” Rɔɓay, ka ɓaa mii: “Nzoɓ ká faɗ mi-ɛ ɓáy bi-ɛ lɛ, ɗo nun ika ni.”
MAT 15:5 Roo lɛ, ɓaarì na ì kiɛ fe sa̰w puo ɓaarì mii, zaɗka nzoɓ ɗo ɓáy fe ɓay sɔ́kɔke bi-ɛ ɓáy mi-ɛ, rɔɔ a ɓaa mii, ɓeri ti haŋa ri ya, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká ɓeri kɔrɔ ɗo ɓoɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru lɛ, nzoɓke ku na se síe ɗáa vu mbom ɓo tul nzoɓ mbóŋ niri ya. Ɓáy faa ɗáa fe sa̰w puo ɓaarì ká mini key na, ì pɔ̌ŋke Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɗo fi mbḭw.
MAT 15:7 Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Ɓay ká Ezay ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru se tul-rì na ɗo ɓáy zaɗɛ kḭ. Ɓayke ɓaa mii:
MAT 15:8 “Nzoɓri key na, i ɗaa mbay ɓo tul-i ɓáy nzaa-ri hɔy, roo lɛ, ɓil law-ri ɗo ɗi ɗi ziŋ mì.
MAT 15:9 Rúo ká nzoɓri key ruo mì na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy, ɓay ḭi lɛ, feri ká i fere nzoɓri na ɓa fe sa̰w puo nzoɓri kḭ hɔy ɓo, ɓa Ɓay ɓi ya.”»
MAT 15:10 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu ɗi ruɔ nzoɓri a ɓaa ha ri mii: «Ì te suku-rì í láake ɓay key na ɓáy kere í tuu sa̰wke ta-taŋ:
MAT 15:11 Fe ká nzoɓ sṵ ɓáy nzi-ɛ se ɓil-e na ti ɗáa ha̰ ni síike ndiŋ ndiŋ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ya. Roo lɛ, fe ká tḭi saa nzaa nzoɓ, ze ɗaa ha̰ ni síike ká nun Ŋgɛrɛwṵru.»
MAT 15:12 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri soro ɓa lakun-ɛ í vbi ni ɓay mii: «Ɓay ɓo ká mù ɓaa key na ɓiɛ law *Fariziri kpukɗu kpukɗu. Wa̰a mù kɔ munu ya lɛ?»
MAT 15:13 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Puuri riw bele ká Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ká nulue maa ya na, i mún ri nzar nzar zuɔ ɓisuy. Farizikeri ku na, i ɗo munu ɓa puukeri na.
MAT 15:14 Ì pɔ́ŋ ri, ɓa ɓari ra̰wri ze i ɗaa puu nduo nduo kṵ-i ɓari. A zaɗka ra̰w ɗaa puu nduo nduo ra̰w kṵ-ɛ lɛ, i líe siɗi bele wuruk zuɔ luɔ.»
MAT 15:15 Báyḭi lɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mu tína sa̰w má̰ra law ɓay ká mù ɓaa ha̰ Fariziri na ha̰ ɓuru laa!»
MAT 15:16 Lɛɛ, ka ɓaa mii: «Ɓaarì rɔɓay! Ɓaarì ká ì ɓa leɗ nduoɓal-iri kḭ hɔy kara, ì ta̰a láa ɓay key na kpṵy lɛ woo?
MAT 15:17 Fe ká se ɓil nzaa nzoɓ na, kal a se ɓil-e a tḭi ɓa mḭ́iri zuɔ ɓisuy.
MAT 15:18 Roo lɛ, fe ká tḭi saa nzaa nzoɓ na uru saa ɓil wa̰ra law-ɛ, ɓe ze ha̰ nzoɓ síike ndiŋ ndiŋ ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ?
MAT 15:19 Kér ɓay ka̰ayari nda̰w, ika nzoɓ nda̰w, ɗáa nun pie nda̰w, taka mgbá̰y bapiɓi nda̰w, riiɓa nda̰w, kúɗ ɓay gbaɗ gbaɗ zuɔ nzaa nzoɓ nda̰w, rɔɔ ra̰ŋa kḭ nda̰w na, ɓa feri ká uru saa ɓil wa̰ra law nzoɓ.
MAT 15:20 Ɓe ze, ɓa feri ká ɗaa ha̰ nzoɓ síike ndiŋ ndiŋ ká nun Ŋgɛrɛwṵru, ɓo sṵŋa fe taŋ sḭ́ɛ nduo ɓáy zaɗɛ munu ká ɓa fe sa̰w puo ɓari na, ɓe ze ɗaa ha̰ nzoɓ síike ndiŋ ndiŋ ká nun-ɛ ya.»
MAT 15:21 Falɛ ku lɛ, Zezu uru saa zaɗɛ na ku, a se tusiri ká ɗo ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo Tir ɓáy Sido̰n.
MAT 15:22 Báyḭi lɛ, má̰y mbḭw munu ká sa̰w ɓe ɗo tusiri *Kanaa se luo Zezu a ɗaa fe ɓeleŋ mii: «Mbay! Vu bulu *Daviɗ, kóɗ ŋguɔ hɔy, mu kɔ nun síe ɓi! Vu-i ká ɓa leɗ má̰y tikɗi na, temndaya ɗo tul-e a ɗaa nun-ɛ tuɔ síe ɓamba tasiri.»
MAT 15:23 Roo lɛ, Zezu fɛrɛ nzaa má̰y na mgbuɗ ya. Ro, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í vbi ni mii: «Zezu, mu nii ni ha̰ ni zɔ́l ɓa lew, ɓay ḭi lɛ, ka guu fe a séke fal naari ɓaŋguɔ.»
MAT 15:24 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ŋgɛrɛwṵru píe mì ɓa luo baɗuri ká i ze-zee ká í ɓa leɗ Izarayɛlri na huo-ri kḭ hɔy, a má̰y key na sa̰w ɓe ɓoɗ.»
MAT 15:25 Ɓe nu ku hɔy kara, má̰y na ví huku pol Zezu gburuk a ɓaa mii: «Mbay, mu sɔ mì!»
MAT 15:26 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɗo ndaɗ ɓamba ɓay mbika fe sṵm ká ɗo ɓay tul leɗri a vbu ha̰ vu váyri ya.»
MAT 15:27 Lɛɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗɛ kḭ na zu, Mbay. Ɓe nu ku hɔy kara vu váyri na, bum fe sṵm bǎa káw ɓari ká ga̰y saa tutakra zuɔ siri na i dam í sṵ.»
MAT 15:28 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Áa, má̰y, mbika law ɓo na ŋgḭi ɓamba. Ndaɗ ɓay haŋa feke ka ɗaa munu ká mù hii.» Lɛɛ, ká zaɗɛ ku na hɔy, sùo vi-e na nduɔ kiyaw kiyaw.
MAT 15:29 Zezu zɔl ká zaɗɛ ku a se nzaa maambii ká Galele. Falɛ ku lɛ, ka vǎa hil tul mbɔrɔ mbḭw munu a kaw ɗi.
MAT 15:30 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba vi luo-ɛ. I fa̰a nzoɓ kpɛɗɛri nda̰w, nzoɓ ra̰wri nda̰w, nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ nda̰w, nzoɓri ká kusol-ri mbii gbǎŋ nda̰w, rɔɔ ɓáy sɛm ha̰wri ŋgḭi ɓamba nda̰w na, i víke ri zuɔ pol Zezu, lɛ, ka vaa ri.
MAT 15:31 Zaɗka ruɔ nzoɓri kɔ nzoɓri ká kusol-ri mbii gbǎŋ ká í ɓaa ɓay nda̰w, nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ ká i vaa nda̰w, nzoɓ kpɛɗɛri ká i se-seɗ ɓáy kere nda̰w, rɔɔ ra̰wri ká i kɔ-kɔ́m nda̰w na báyḭi lɛ, tuku ri ha ri písi Ŋgɛrɛwṵru leɗ Izarayɛlri.
MAT 15:32 Zezu ɗi leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii: «Mì kɔ nun síe nzoɓri key, ɓay ḭi lɛ, ɓa nam say ro i ɗo ziŋ mì a í ti ɓáy fe sṵm ya. Mì hii ɓay haŋa ri zɔl taŋ sṵŋa fe ya, ká yḭ́i ɓari lɛ, i líe kɔn ká faa.»
MAT 15:33 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni mii: «Zaɗ ni key na ɓa ɓil law kɔr dǎr hɔy. Wa̰a, zaɗ ha̰a nda̰w rɔɔ ɓuru séke ɗi ɓay nzáa fe sṵm ha̰ ruɔ nzoɓri ká mini key na, i sṵ mbaa ɓil-ri lɛ?»
MAT 15:34 Lɛɛ, Zezu vbi ri mii: «Maapa ɓa mina ze ì ɗǒke lɛ?» I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa tɔnɔ say ɓáy vu sḭ̀i ha̰nɛri.»
MAT 15:35 Báyḭi lɛ, Zezu mbi nzi-ɛ ha̰ ruɔ nzoɓri kaw siri.
MAT 15:36 Falɛ ku nda̰w rɔɔ, a ya̰a maapa ká tɔnɔ say ɓáy sḭiri na a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a haw a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri leke ruɔ nzoɓri na.
MAT 15:37 Nzoɓri riw bele sṵ mbaa ɓil-ri siɓ siɓ maa ɓáy zaɗ kɔn ɓari. A ɓie maapakeri ɓáy sḭiri ká saɗ na, leɗ nduoɓal-ɛri fa̰a mbaa buɗu dɔrɔrɔ dɔrɔrɔ tɔnɔ say.
MAT 15:38 Wa̰rari ká i sṵ maapa na, tul-ri ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ niŋ (4.000), taŋ kḭiŋa má̰yri ɓáy leɗri.
MAT 15:39 Zaɗka Zezu ha̰ ruɔ nzoɓri zɔl na, ka hil a kaw ɓil tuo a se ɓa tusiri Magadan.
MAT 16:1 Báyḭi lɛ, *Fariziri ɓáy *Sadusiri vi luo Zezu ɓay nzáa nzi-ɛ, ze í vbi ni ɓay haŋa ni ka ɗaa fe saŋ mbḭw ha̰ ɓari kɔ mii, hṵrusuo-ɛ na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 16:2 [Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, láw lɛ ì ɓaa mii, “Ruo na zaɗ a ɗoko ndaɗ ɓamba, ɓay ḭi lɛ, tumbam ɓa sḭ́ɛ.”
MAT 16:3 A tiɓie piɛɗ laa lɛ, ì ɓaa mii, “Vuri key na mbam a tɔ́kɔ, ɓay ḭi lɛ, tumbam sḭ̀i ɗo wuo a ɗo guu.” Ɓaarì na, ì kɔ faa ndáy sa̰w ɓay ká se tul feri ká ɗo tumbam, roo lɛ, sa̰w ɓay ká se tul feri ká ɗo ɓil sewri key na, ì maa ɓay ndáy sa̰wke ya.]
MAT 16:4 Nzoɓri ká timbɛɗɛ ká i ɓa nzoɓ law ndayari ká í ɗo tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ya na, i vbi fe saŋ ze ɓay kɔ́kɔ! Roo lɛ, fe saŋ kḭ ɓoɗ ká ɓay ɗáa nde tul-e taa ha̰y ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ká tul *Zonas na, tiya.» Falɛ ku lɛ, ka pɔŋ ri a zɔl.
MAT 16:5 Leɗ nduoɓal Zezuri tuo mbii í se fi kɛlu. Zaɗka i ɗo séke ɓa nzaa kporo ká fi kɛlu na báyḭi lɛ, i kɔ í ɓaa mii, ɓari yḭiŋra fá̰a maapa na sɛl.
MAT 16:6 Báyḭi lɛ, Zezu baka ri mii: «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì! Ì kɔ́rɔ sùo-ri ká tul fe hew fe *Fariziri ɓáy *Sadusiri.»
MAT 16:7 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri tii sa̰w ɓáa ɓay ká sakra kḭ mii: «Ka ɓaa ɓay munu ɓay tul maapa ká náa yḭiŋrari fá̰ake.»
MAT 16:8 Ro, Zezu kɔ kér ɓay ɓari na a vbi ri mii: «Ɓaarì nzoɓri ká mbika law ɓaarì ndḭi hɔy! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì ma̰y ɓay ká sakra kḭ se tul maapa ká ì yḭiŋra fá̰ake na lɛ?
MAT 16:9 Wa̰a, ì kɔ ya ɓáy lɛ woo? Ì ker se tul maapa ká ndeɓe ká mì haw mí ha̰ wa̰rari ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe na ya lɛ woo? Mase ɓie ká tɔ̀ŋ na wa̰a, i fa̰a mbaa buɗu ɓa mina lɛ?
MAT 16:10 Rɔɓay, maapa ká tɔnɔ say ká mì haw, mí ha̰ wa̰rari ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ niŋ ká ɓie tɔ̀ŋ ká i fa̰a mbaa buɗu wuruk wuruk na wa̰a, ì ker se ɗi ya hɔy lɛ?
MAT 16:11 Wa̰a ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ì ker í ɓaa mii, ɓay tul maapa ze mì ɓáake ɓay ziŋ rì lɛ? Mì ɓaa mii: “Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul fe hew fe Fariziri ɓáy Sadusiri.”»
MAT 16:12 Ɓe nu ku rɔɔ, leɗ nduoɓal-ɛri laa ɓay ɓe na taŋ ɓáy. Ka ɓaa ha ri ɓay haŋa ri nzɛ ɓáy sùo-ri ɓay tul fe fére Fariziri ɓáy Sadusiri ká ɗo munu ɓa fe hew fe.
MAT 16:13 Zezu tḭi tusiri ká ɗo lakun ŋgɛrɛpuo ká riŋ-ɛ ɓa Sezare-Filiɓ. Báyḭi lɛ, ka vbi leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Wa̰a, nzoɓri ɓaa ɓay mina ze se tul-i ɓi *Vu Nzoɓ lɛ?»
MAT 16:14 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii, mù ɓa Za̰a Batis; nzoɓ kḭri ɓoɗ ɓaa mii, mù ɓa *Eli, a nzoɓ kḭri rɔɓay ɓaa mii, mù ɓa Zeremi, mase ɓa nzoɓ kḭ ká ya̰a ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.»
MAT 16:15 Báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a vbi ri mii: «A ɓaarì kḭ na wa̰a, ì ɓaa mii, mì ɓa nzoɓ ve lɛ?»
MAT 16:16 Lɛɛ, Simo̰n Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi; mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun.»
MAT 16:17 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Simo̰n, vu *Zonas, suoriya ɓa taa ɓo. Ɓa nzoɓ ze ha̰ nun-a taŋ ká tul tusuɛ ɓay na key ya, roo lɛ, ɓa Bǎa ká kaw nulue ze mgbuɗa nun-a ká ɗi.
MAT 16:18 Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ: ɓo na mù ɓa Piyɛr, má̰ra riŋke ɓa tisaw. Ɓáy faa hṵrusuo-i na, mù ɗáa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba í ɗáake law-ri ɓo tul-i. Nzoɓ mbika lawkeri ká i mbṵ tul kḭ riw bele na, ɗo ɓa hul ɓi ká mì mbuo ɗo tul tisawke na. Ze ɓa na huɗ hɔy kara, ti ɗoko ɓáy hṵrusuo háw yṵm ká tul-e ya.
MAT 16:19 Nzoɓri ká mì re mbay ká tul-ri na, mì ha̰ mù hṵrusuo ndáka faa pol-ri munu ɓa nzoɓ ká kɔrɔ lakerere mbay ɗo nduo-ɛ. Fe ká mù haa faake ká tusiri key na, a ɓá fe ká Ŋgɛrɛwṵru haa faake ká nulue ro, a fe ká mù pɔŋ faake ká tusiri key laa lɛ, a ɓá fe ká Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ faake ká nulue nda̰w pi.»
MAT 16:20 Báyḭi lɛ, Zezu baka leɗ nduoɓal-ɛri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ri ɓaa ha̰ nzoɓ mbḭw mii, ɓeri ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi na ya.
MAT 16:21 Úru saa síeke ku na, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay ta-taŋ ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɗo nun haŋa mì se Zuruzalɛm, a mí kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba ká nduo ŋgɛrɛ Ziɓri nda̰w, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri nda̰w pi. I ika mì, a ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ mí kaw ɓáy kumnun.»
MAT 16:22 Báyḭi lɛ, Piyɛr mgba ni a tḭ́ike ŋgereŋ ɓa nzaa zaɗ, a tii sa̰w ɓáa ɓay ziŋ ni mii: «Mbay, fe key na ka tḭi tul-a ya! Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ́rɔ mù!»
MAT 16:23 Roo lɛ, Zezu fɛrɛ kɔ́m ɓa luo-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Satan, mu zɔ́l ká lakun-i ɗi ɗi ɓa lew! Ɓo na, mù ɗaa puu ɓo faa ha̰ mì, ɓay ḭi lɛ, kér ɓay ɓo na ɗo ɓa kér ɓay nzoɓri hɔy ɓo, ɗo ɓa kér ɓay taa Ŋgɛrɛwṵru ya.»
MAT 16:24 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Nzoɓ ká hii ɓay séke fal-i lɛ, ka pɔ́ŋ sùo-ɛ yaklak ha̰ mì a mbi puu say huɗ ɓe a soɓ a séke fal-i.
MAT 16:25 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká hii kɔ́rɔ kumnun ɓe kḭ sùo-ɛ na, kumnun taa tusuɛke na, ka ti zíŋ ya. A roo lɛ, nzoɓ ká pɔŋ sùo-ɛ yɔɗ ɓay tul-i lɛ, a zíŋ kumnun taa tusuɛke na.
MAT 16:26 A zaɗka nzoɓ ziŋ feri ká tusiri key riw bele, rɔɔ a ziŋ kumnun taa tusuɛke ya na wa̰a, ɓa feziŋa ḭi kḭ zu lɛ woo! Mase fe ḭi ɗo ɗi ku ká nzoɓ a máa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru a súoke kumnun taa tusuɛke na lɛ?
MAT 16:27 Tusuɛke lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì vika ɓáy riŋ ɗika Bǎa ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri ká nulue mbḭw hɔy. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, mì púo ni maa ɓáy peɗ ɗáa ɓeri.
MAT 16:28 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ká i ɗo zaɗ ni key na, i ti huka ya kpṵru ɓay kɔ́kɔ mì ɓi Vu Nzoɓ ká mì ví réke mbay na ɓáy nun-ri nda̰w rɔɔ í hu ɓáy.»
MAT 17:1 Falɛ ká ɗaa nam yie na, Zezu ha̰ Piyɛr, Zak ɓáy Za̰a ká i ɓa yṵ kḭ na se ziŋ ni tul kuo ká gaŋ zeŋleŋ ká ɗo nzaa zaɗ, a í kaw ɗi huo-ri.
MAT 17:2 Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku na, sùo Zezu fɛrɛ gbǎ̰y ká nun-ri: nun-ɛ ndṵy munu ká síe, a gari ɓeri laa lɛ, puu ka̰rara munu ɓa zaɗ taŋa.
MAT 17:3 Ká zaɗɛ ku hɔy, leɗ nduoɓal-ɛri ká say na, i kɔ *Moyze ɓáy *Eli ká i tḭi í ɗo loko soro ziŋ Zezu.
MAT 17:4 Báyḭi lɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa náa káwri zaɗ ni key. Zaɗka mù hii lɛ, mì ɗáa hul puɗi ɓa say ɗo zaɗ ni key. Mbḭw ɓa taa ɓo, mbḭw ɓa taa Moyze, a mbḭwke laa lɛ, ɓa taa Eli.»
MAT 17:5 Zaɗkaʼa ɗo ɓáa ɓay munu kɔɓ rɔɓay báyḭi lɛ, síi mbam ká taŋ a ɗo gbereŋ vi puma a guɓa tul-ri gbukru, lɛ, ká ɓil síi mbamke ku na kusol mgba ɓeleŋ ká ɗi mii: «Ɓe key na, ka ɓa Vu-i; mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i. Ɓa ɓe na ze sùo-i ríi mì ɓamba ká tul-e. Ì laa ɓay ɓe.»
MAT 17:6 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri laa kusol ká mgba munu na báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri zikiki ha ri lie raɗ zuɔ siri í ɗaa nzaa pol-ri tuŋ siri.
MAT 17:7 Roo lɛ, Zezu soro ɓa lakun-ri a zaa ri a ɓaa mii: «Ì úru siya, ì ɗaa hḭɛ ya.»
MAT 17:8 Zaɗka i ura nun-ri báyḭi lɛ, i kɔ nzoɓ mbḭw ya, ɓa Zezu huo-ɛ hɔy ze ɗo.
MAT 17:9 Zaɗka i ɗo ɗíra saa tul kuo na, Zezu mbi nzi-ɛ ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ká say na mii: «Fe ká tḭi nun-rì ká ì kɔ key na, ì ha̰ ɓayke ka tḭi ká nzáa-rì ha̰ nzoɓ mbḭw ka laa ya kpṵru maa ɓáy nam ká ɓi *Vu Nzoɓ mì tḭ́ike saa luɔ huɗ na.»
MAT 17:10 Falɛ ku lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓaa mii: “Ɗo nun haŋa Eli ka vi pola nda̰w rɔɔ, *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi na ka vi ɓáy” lɛ?»
MAT 17:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, ɗo nun haŋa Eli na ka vi a leke feri riw bele ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ zeɓ zeɓ.
MAT 17:12 A roo lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ká Eli na vi ɗɔɗ ro, lɛ, nzoɓri tuu ni ɓa ɓe ya, í ɗara ni munu ká law-ri hii. Ɓe ze ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓi Vu Nzoɓ na i ɗára mì kɔ sɛkɛ fe.»
MAT 17:13 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri kɔ í ɓaa mii, ɓayke key na ka ɓaa se tul Za̰a Batis.
MAT 17:14 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal ká say na i ɗi saa tul kuo í ɗo ɗi ya deɓ ɓáy ruɔ nzoɓri na báyḭi lɛ, wa̰ra nzoɓ mbḭw soro ɓa luo Zezu a huku pol-e a ɓaa mii:
MAT 17:15 «Mbay, kóɗ hɔy, mu kɔ nun síe vu-i ká ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ ká kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba key. Suosɛrɛm kuku ɗara ni ɓaŋguɔ, a mbi ni ɓo huu nda̰w, ɓo mbii nda̰w pi.
MAT 17:16 Ze mì mgba ni mí séke luo leɗ nduoɓal-ari, roo lɛ, faa váa ni mba ri.»
MAT 17:17 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ nzoɓri mii: «Ɓaarì nzoɓ law ŋgɔ-ŋgɔri ká law-rì ndaya! Wa̰a, nam tɔ̀ŋ ɓa mina ɓáy rɔɔ, ɓay haŋa mì kaw ziŋ rì rɔɓay lɛ? Nam tɔ̀ŋ ɓa mina ɓáy rɔɔ, mì íki law-i ká tul-rì lɛ? Ì mgba leɗ na í víke ɓa key ha̰ mì.»
MAT 17:18 Báyḭi lɛ, Zezu yḭw temndaya na, lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy temndaya na tḭi ká tul leɗ kuku na a pɔŋ ni vaa kiyaw kiyaw.
MAT 17:19 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri kḭ laa ro i soro í vi lakun-ɛ í mgba ni ɗo fi mbḭw í vbi ni ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ɓuru maa ɓay níi temndaya ni key na ya lɛ?»
MAT 17:20 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɗo munu ɓay tul mbika law ɓaarì ká ndḭi hɔy. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka mbika law ɓaarì ŋgɔɓ ya maa pa̰ra túŋ ká ndḭi hɔy lɛ, ì ɓáa ha̰ kuo key na mii: “Mu sóro ká zaɗ ni key, a mú se mú vǎa ɗo lew,” lɛ, a sóro na kḭ. Fe mbḭw káʼa mbaka ri mba na, tiya.
MAT 17:21 [Roo lɛ, kḭri temndaya ká mini key na, ɓáy faa ɗáa nzaa ɓay kere ɓáy sáŋ sùo hɔy ze, nzoɓ a máa ɓay níike ni ha̰ ni tḭi saa tul nzoɓ.»]
MAT 17:22 Nam mbḭw munu ká Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i ziŋ kḭ riw bele ká kuɗu zaɗ ká Galele na báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Ɓi *Vu Nzoɓ na, nzoɓ tul ŋga̰ni ɓiri i pɔ́ŋ mì ɓo nduo nzoɓri ha ri í mì,
MAT 17:23 a ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ mí kaw ɓáy kumnun.» Ɓayke ku na ɗaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɗáake síe ŋgḭi ɓamba tasiri.
MAT 17:24 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi ká Kapɛrnayum. Báyḭi lɛ, *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ká ɓay tul *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru soro í vǎa ziŋ Piyɛr í vbi ni ɓay mii: «Wa̰a, larimbuo ká ɓay tul hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, ŋgɛrɛ tul-rì puo ya lɛ?»
MAT 17:25 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ka pu-puo puo.» Zaɗka Piyɛr ɗo ndúo ɓa hula báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa pola se tul larimbuo na a ɓaa ha̰ ni mii: «Simo̰n, wa̰a, mù ker mina ro ká ɓil law-a lɛ? Wa̰a, mbayri ká tusiri key na, i ya̰a larimbuo saa nduo nzoɓ veri, mase i puo tul fe ɓari ha̰ nzoɓ veri lɛ? I ya̰a saa nduo vu ɓari mase, nzoɓ tul puori lɛ?» Lɛɛ, Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «I ya̰a saa nduo nzoɓ tul puori.»
MAT 17:26 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: «Munu zu báyḭi lɛ, vu mbayri ze puo larimbuo ya.
MAT 17:27 Ze munu hɔy kara, ɓay haŋa náa ɗo ɓa ŋguɗ puu ɓay tul nzoɓ mbṵ́ larimbuori key ya lɛ, mu se maambii mú vǎa ɓo-ɓoy, lɛ, titire sḭ̀i ká mù mgbaka ɗɛkrɛ ku na, mu mgbúɗa nzi-ɛ, lɛ, mù zíŋ lari ká ɗi ká maa naa. Lɛɛ, mù púoke tul-a nda̰w, tul-i nda̰w siɗi bele.»
MAT 18:1 Ká ɓil sa̰w síeke ku na leɗ nduoɓal Zezuri soro ɓa lakun-ɛ í vbi ni ɓay mii: «Ká sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na wa̰a, nzoɓ ve ze ɓa ŋgɛrɛnzoɓ lɛ?»
MAT 18:2 Báyḭi lɛ, Zezu ɗi leɗ mbḭw ká ndḭi munu ha̰ ni ví ɗo sikɗa ɓari
MAT 18:3 a ɓaa mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka ì suo kér ɓay ɓaarì a í ɗiŋ tul-rì ɓay ɗoko munu ká leɗri ká ndḭi key na ya lɛ, ì ti ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na ya.
MAT 18:4 Nzoɓ ká ɗiŋ tul-e munu ká leɗ ká ndḭi key na lɛ, nzoɓke na ku ze, i kɔ́kɔ ni ɓa nzoɓ ká mba tul kṵ-ɛri ká *puoruo Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 18:5 A nzoɓ ká mgba leɗ mbḭw, munu ká leɗ key na ɓa sùo-ɛ ɓay tul-i lɛ, ka mgba mì ɓi kḭ sùo-i zu.»
MAT 18:6 Roo lɛ, nzoɓ ká ula leɗ mbḭw ká ndḭi mini ká sakra leɗri ká ɗo key ká i ɗaa law-ri ɓo tul-i na ha̰ ni ɗaa feya̰a lɛ, síŋ bawda tisaw ɗo sol nzoɓke a vbu ni ha̰ ni riŋ a ɓo tigba̰a maambii na, ndaɗ mba haŋa ni kaw ɓáy kumnun a ula leɗ na.
MAT 18:7 Kɔ́kɔ sɛkɛ fe minake ze ɗo ɓay tusiri key, ɓay tul feri ká ɗo ɗi a ɗaa ha̰ nzoɓri ɗaa feya̰a na lɛ! Ɓa tusuɛ, fekeri na a ɗoko ɓaŋguɔ. Roo lɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa nzoɓ ká ɗo ɓa ŋguɗ puu ká ɗaa ha̰ nzoɓri ɗáake feya̰a.
MAT 18:8 Zaɗka ɓa nduo-ɔ mase ɓal-a ze ɗaa ha̰ mù ɗaa feya̰a lɛ, mu kuŋ ni gbaɗ mú vbu biŋ ɓo ɓisuy. Séke ɓáy nduo-ɔ mbḭw, mase ɓáy ɓal-a mbḭw se zaɗ kumnun taa tusuɛke na, ndaɗ mba séke ɓáy nduo siɗi bele, mase ɓal-a siɗi bele ha ri vbu mù ɓo ɓil huu ká ru-ruma ya ɓaŋguɔ.
MAT 18:9 A ze ɓo, ɓa nun-a ze ɗaa ha̰ mù ɗaa feya̰a laa lɛ, mu ŋgókɗo ni mú naa ni a mú vbu ni biŋ ɓo ɓisuy. Séke ɓáy nun-a mbḭw da̰ru se zaɗ kumnun taa tusuɛke na, ndaɗ mba séke ɓáy nun-ari siɗi bele ha ri vbu mù ɓo zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya.
MAT 18:10 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì nda̰w rɔ! Ì ḭ́m leɗ mbḭw mini ká sakra kṵ-ɛri key na ya, ɓay ḭi lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: leɗ nzaapeɗri ká nulue ká i kɔ-kɔ́m ɓa tul-ri na, i ɗo pol Bǎa ká nulue ɓáy namri riw bele ɓay tul-ri.
MAT 18:11 [Ɓi *Vu Nzoɓ na, mì vi tusiri key ɓay ya̰aŋa nzoɓri ká i ze-zee.]
MAT 18:12 Wa̰a, ì ker mina ká ɓil law-rì lɛ? Zaɗka nzoɓ mbḭw ɗo ɓáy baɗu ɓa isɔɗ mbḭw, rɔɔ mbḭw ví zee ká sakra kṵ-ɛri lɛ, ka ti pɔ́ŋ ha̰yri ká síŋ tɔnɔ mbḭw pa̰rɛ tɔnɔ mbḭw ku ɗo tul kuo, ɓay vǎa nzáa taa ha̰y ká zee na ku ya lɛ woo?
MAT 18:13 Mì ɓaa ha rì ɓa tusuɛ: zaɗkaʼa ziŋ baɗu ɓe ká zee mbḭw na lɛ, ɓa fe suoriya ɓe ŋgḭi ɓamba tasiri mba tul nzoɓ ha̰wri ká síŋ tɔnɔ mbḭw pa̰rɛ tɔnɔ mbḭw ká i zee ya na.
MAT 18:14 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na, ka hii ɓay haŋa leɗ mbḭw ká ndḭi ká sakra kṵ-ɛri key na ka zee ya.
MAT 18:15 «Zaɗka yṵ-ɔ ɗaa ka̰aya ziŋ mù lɛ, mu se mú vǎa ziŋ ni, ɓo ɓáy kḭ siɗi kḭ hɔy, lɛ, mu kíɛ ni ka̰aya káʼa ɗaa ziŋ mù na. A ze ɓo, zaɗka yṵ-ɔ na laa ɓay ɓo lɛ, mu ya̰a ni ɓa yṵ-ɔ ro zu.
MAT 18:16 Ze ɓo, zaɗkaʼa hii ɓay láa ɓay ɓo na ya lɛ, mu yḭ̀i mú vǎa nzaa nzoɓ kḭ mbḭw mase siɗi munu ha ri se ziŋ mù, ɓay haŋa ɓo, ɓayri riw bele ká i léke na, i léke ká nun nzoɓ ɓay nasikeri siɗi mase sayri munu.
MAT 18:17 Zaɗkaʼa hii ɓay láa ɓay ɓari ya lɛ, mu vǎa ɓaa ɓayke ká zaɗ mbṵ́ kḭ nzoɓ mbika lawri. A ze ɓo, zaɗkaʼa hii ɓay láa ɓay ɓari na ya rɔɓay laa lɛ, mù kɔ ni ɓa nzoɓ ká tuu Ŋgɛrɛwṵru ya, mase ɓa nzoɓ ndaya munu ká nzoɓ ya̰aŋa larimbuo.
MAT 18:18 «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: feri riw bele ká ì haa faake ká tusiri key na, a ɓá fe ká Ŋgɛrɛwṵru a háa faake ká nulue nda̰w, a feri riw bele ká i pɔŋ faake ká tusiri key laa lɛ, a ɓá fe ká Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ faake ká nulue nda̰w pi.
MAT 18:19 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ na rɔɓay mii: zaɗka nzoɓri siɗi ká sakra ɓaarì zuɔ ziŋ kḭ ɓay tul fe ḭi ḭi ká tusiri key ɓay ɗáake nzaa ɓay kere lɛ, Bǎa ká kaw nulue na, a haŋa rì feke.
MAT 18:20 Tusuɛke lɛ, zaɗ ká nzoɓri siɗi, mase say i zuɔ ziŋ kḭ ká ɗi ɓáy riŋ-i lɛ, ɓi na mì ɗo ziŋ ri mbḭw hɔy.»
MAT 18:21 Báyḭi lɛ, Piyɛr soro ɓa lakun Zezu a vbi ni ɓay mii: «Mbay, wa̰a, zaɗka yṵ-i ɗaa ka̰aya ziŋ mì lɛ, mì ndáka buma ziŋ ni faa ɓal ba mina lɛ? Wa̰a, a séke kpṵru faa ɓal ba tɔnɔ say lɛ?»
MAT 18:22 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ṵ́-uu munu ya. Mì ɓaa ha̰ mu: Kpṵru faa ɓal ba tɔnɔ say hɔy ya, roo lɛ, kpṵru faa ɓal ba síŋ tɔnɔ say ba tɔnɔ say.
MAT 18:23 «Síe ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul nzoɓri na, kaʼa ɗáa fe munu ɓa mbay ká hii kḭiŋa bol feri ká nzoɓ peɗ ɓeri kpaa.
MAT 18:24 Zaɗkaʼa tii sa̰w kḭiŋa bol feri na báyḭi lɛ, i mgba nzoɓ peɗ ɓe mbḭw munu ká mbɔl ɓe ɗo tul-e ɓa sak isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ ká mba kḭiŋa.
MAT 18:25 Munu káʼa maa púo mbɔl ɓe na ya báyḭi lɛ, mbay tul-e na mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ri mgba ni í hie ni, má̰y ɓe nda̰w, vi-eri nda̰w, feziŋa ɓeri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓay pɔ́ŋ larike í púoke mbɔl na ɓáy.
MAT 18:26 Báyḭi lɛ, nzoɓ peɗ na ví huku pol-e gburuk a koɗ ni mii: “Mu ha̰ law-a ká huo mù lɔm ká tul-i, lɛ, mbɔl ɓori ká ɗo tul-i na, mì púo mù ŋgiɗ ŋgiɗ bele ɓáy.”
MAT 18:27 Lɛɛ, mbay tul-e na kɔ nun síe ɓe a naa mbɔl ká tul-e a pɔŋ ni se zaɗ seɗ ɓe.
MAT 18:28 «Falɛ ká nzoɓ peɗ na tḭi ká zaɗɛ na ku báyḭi lɛ, ka vǎa dar bǎw peɗ ɓe mbḭw munu gbukru ká mbɔl ɓe ɗo tul-e ɓa nun lari ká ndḭi hɔy. Lɛɛ, ka ví mgba sol-e a fṵu veɗe a ɓaa ha̰ ni mii: “Mu púo mì mbɔl ɓi ká ɗo tul-a na!”
MAT 18:29 Báyḭi lɛ, bǎw peɗ ɓe na huku siri gburuk ká pol-e a koɗ ni mii: “Mu ha̰ law-a ka huo mù lɔm ká tul-i, lɛ, mì púo mù mbɔl ɓo na ɓáy.”
MAT 18:30 Lɛɛ, ka hii puu ɓayke ya, a mgba ni ɓo hul sal kpṵru maa ɓáy haŋa ni puo mbɔl ká ɗo tul-e na.
MAT 18:31 «Zaɗka bǎw peɗ ɓe ha̰wri kɔ fe ká kal na báyḭi lɛ, i ɗaa síe ŋgḭi ɓamba tasiri ha ri se í vǎa kḭi fal feri riw bele ká kal na ha̰ mbay tul-ri.
MAT 18:32 Báyḭi lɛ, mbay tul-ri na ɗi nzoɓ peɗ ɓe na ha̰ ni vi a ɓaa ha̰ ni mii: “Ɓo nzoɓ peɗ ká mù mgbɔr ɓamba! Ɓi na, mì naa ɓay mbɔl ɓi na ká tul-a riw bele ɓa fal, ɓay ḭi lɛ, mù koɗ mì ɓay haŋa mì ɗaa munu ziŋ mù.
MAT 18:33 A ɓo na wa̰a, mù maa ɓay kɔ́kɔ nun síe bǎw peɗ ɓo na munu ká mì ɗaa ziŋ mù na ku ya lɛ woo?”
MAT 18:34 Lɛɛ, law mbay tul-e na fa̰a ni gbururu gbururu ha ri mgba ni í vbu ni ɓo hul sal ká nduo nzoɓ píri nzoɓri kpṵru maa ɓáy haŋa ni puo mbɔl ká tul-e na ŋgiɗ bele nda̰w rɔ!
MAT 18:35 «Ɓe ze, ɓaarì hɔy kara, nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì ká nda buma ɓáy ɓil wa̰ra law-ɛ riw bele ziŋ yṵ-ɛ ya lɛ, Bǎa ká kaw nulue na, a ɗáa faa mbḭw munu ká mbay ɗaa ziŋ nzoɓ peɗ ɓe na nda̰w pi.»
MAT 19:1 Zaɗka Zezu fere nzoɓri ɓay ɓeri key na ɔ munu báyḭi lɛ, ka zɔl ká kuɗu zaɗ ká Galele a se zaɗ ká ɗo nzaa mbii Zurdɛ̰ ká fi kɛlu ká ɓil kuɗu zaɗ ká Zude.
MAT 19:2 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba i se fal-ɛ, lɛ, ka vaa sɛm ɓari.
MAT 19:3 Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri soro ɓa lakun-ɛ ɓay nzáa nzi-ɛ ze í vbi ni ɓay mii: «Ká ɓil *bol kusol naari na wa̰a, wa̰ra nzoɓ ɗo ɓáy faa ká ɓay níi má̰y ɓe ɓay tul ɓay ḭi ḭi hɔy kara mgbum lɛ?»
MAT 19:4 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Wa̰a, ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na ì kḭi í kɔ ya hɔy lɛ woo? Ɓáy tiikake lew hɔy na, Nzoɓ Ɗáa Feri Riw Bele na ɗaa wa̰ra nzoɓ ɓáy má̰y nzoɓ zeɓ.
MAT 19:5 Sa̰wke mini ze, “wa̰ra nzoɓ a pɔ́ŋ bi-ɛ ɓáy mi-ɛ, ɓay káw ziŋ má̰y ɓe; lɛ, ɓari siɗi bele reɓ na, i ví ɓa nzoɓ ká mbḭw.”
MAT 19:6 Ɓe mini ze, i ɓa nzoɓ ká siɗi mbǎa, roo lɛ, i ɓa nzoɓ ká mbḭw. Munu zu lɛ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru siŋ ri zuɔ kḭ na, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ka wál sakra ɓari ya.»
MAT 19:7 Lɛɛ, *Fariziri vbi ni ɓay mii: «A munu ku wa̰a ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, *Moyze mbi nzi-ɛ ha̰ wa̰ra nzoɓ ɗaa mbeɗe níi má̰y ɓe na ha̰ ni nda̰w rɔɔ, a nii ni zɔl lɛ?»
MAT 19:8 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓay tul law ŋgɔŋɔ ɓaarì ze, Moyze ha̰ faa ha rì níike má̰y ɓaarì. Roo lɛ, ɓáy tiikake na ɗo munu ya.
MAT 19:9 Mì ɓaa ha rì: zaɗka nzoɓ ɗo ɓáy má̰y ká má̰yke nzaa wa̰ra kḭ ya, rɔɔ wa̰ra na nii ni a ya̰a má̰y kḭ lɛ, wa̰rake ku na ɗaa nun pie.»
MAT 19:10 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka simseɗ wa̰ra nzoɓ ɗo munu ɓay tul má̰y ɓe lɛ, ya̰aŋa má̰y ya na ndaɗ mba ɗi.»
MAT 19:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Wa̰rari riw bele na i maa ɓay ya̰aŋa kér ɓay ni key ya, roo lɛ, ɓa ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri hṵrusuoke hɔy ze, i máa ya̰aŋa ɓayke.
MAT 19:12 Nzoɓ ha̰nɛri ya̰a má̰y ya, ɓay ḭi lɛ, ndḭw ri hu-hu ɓáy máa ɓari ká mboŋke ri hɔy; a nzoɓ ha̰wri lɛ, i ya̰a má̰y ya, ɓay ḭi lɛ, i ɓa nzoɓri ká i lo gum-ri lo; a nzoɓ kḭri laa lɛ, i ya̰a má̰y ya, ɓay ḭi lɛ, i kɔrɔ sùo-ri í ɗaa peɗ ha̰ réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na se ɓa pola. Nzoɓ ká maa ɓay ya̰aŋa ɓay key lɛ, ka ya̰a.»
MAT 19:13 Báyḭi lɛ, nzoɓri vi ɓáy leɗri ha̰ Zezu ɓay haŋa ni ka ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-ri a ɗáake nzaa ɓay kere. Roo lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri haa ri.
MAT 19:14 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì ála leɗri ha ri vi luo-i ɓo, ì haa ri ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul ɓari ká i ɗo munu ká leɗri key.»
MAT 19:15 Falɛ káʼa ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-ri na, ka pɔŋ ri a zɔl ká zaɗɛ ku.
MAT 19:16 Báyḭi lɛ, leɗ kuban mbḭw munu soro ɓa lakun Zezu a vbi ni ɓay mii: «Mbay, fe kere ḭi kḭ nda̰w rɔɔ, mì ɗáa ɓay zíŋke kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na lɛ?»
MAT 19:17 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓay ḭi rɔɔ, mù vbi mì ɓay ká se tul fe kere lɛ?» Nzoɓ mbḭw keklek hɔy ze ɓa nzoɓ kere. Zaɗka mù hii ɓay zíŋ kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na lɛ, mu ɗaa vu mbom ka ɓo tul *bol kusol ká *Moyze ha rì na nda̰w rɔ! Lɛɛ, leɗ kuban na yḭ̀i a vbi ni mii: «Wa̰a, bol kusol taa ha̰akeri lɛ?»
MAT 19:18 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Mù ti ika nzoɓ ya, mù ti ɗáa nun pie ya, mù ti ri-riiɓa ya, mù ti kúɗ ɓay zuɔ nzaa nzoɓ ya,
MAT 19:19 mù ɗáa vu mbom ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa, rɔɔ mú hii kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.»
MAT 19:20 Báyḭi lɛ, leɗ kuban na ɓaa ha̰ ni mii: «Bol kusolkeri ku riw bele na, mì ɗo tul-e ɓáy zaɗɛ. Wa̰a, ha̰a ḭi rɔɓay ze puo mì ɓáy lɛ?»
MAT 19:21 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka mù hii ɓay ví ɓa nzoɓ kere munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ kere na lɛ, mu se mú vǎa hie fe ɓori riw bele ká mù ɗǒke na, a mú pɔ́ŋ larike ha̰ nzoɓ kṵkuri, lɛ, mù ɗoko ɓáy feziŋa taa tusuɛkeri ká nulue. Falɛ ro lɛ, mu yḭ̀i mú se fal-i ɓáy.»
MAT 19:22 Zaɗka leɗ kuban na laa ɓayri na munu báyḭi lɛ, ka zɔl mgbiriŋ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy feziŋari ŋgḭi ɓamba.
MAT 19:23 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓay haŋa nzoɓ feziŋa ɗiŋ tul-e ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-e na, zaɗɛ ŋgɔŋ ɓamba.
MAT 19:24 Mì ɓaa ha rì na rɔɓay: ɓay haŋa zambal ka nduo luɔ zɔy a tḭi ká nun-ɛ na, ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri. Roo lɛ, haŋa nzoɓ feziŋa ɗiŋ tul-e ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-e na, ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri kal ɗi rɔɓay.»
MAT 19:25 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, tuku ri ha ri ɓaa mii: «A munu ku waa, nzoɓ ve ze a máa ɓay zíŋ pam na ɓáy lɛ?»
MAT 19:26 Báyḭi lɛ, Zezu geɗe kɔ́m ɓa luo-ri a ɓaa ha ri mii: «Fe key na, nzoɓri ze faake mba ri, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na fe ká mba ni mba na mbḭw tiya.»
MAT 19:27 Lɛɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu kɔ, ɓuru na ɓuru pɔŋ feri riw bele, a ɓúru se fal-a. A key wa̰a, fe ḭi ze a ɗoko ɓay tul ɓuru na lɛ?»
MAT 19:28 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka ɓi *Vu Nzoɓ mì káw tul kariŋgaw riŋ ɗika ɓáy sew ká feri riw bele a ví ɓa fie na, ɓaarì ká tul-rì duɔ fal-ɛ siɗi ká ì tɔŋ fal-i na, ì káw tul kariŋgaw mbayri nda̰w ɓay réke tul sa̰w ka̰ni leɗ Izarayɛlri ká duɔ falɛ siɗi na.
MAT 19:29 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká pɔŋ hul ɓeri, mase yṵ-ɛri ɓáy tini-ɛri, mase bi-ɛ ɓáy mi-ɛ, mase vi-eri mase wáa ɓeri ɓay tul-i lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni kḭri faa ɓal ba isɔɗ sɔɗ, a ɗo ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
MAT 19:30 Roo lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká i ɗo pola timbɛɗɛ key na, i ɗoko fal. A nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká i ɗo fal timbɛɗɛ key na, i ɗoko pola.»
MAT 20:1 Síe ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul nzoɓri ká tusiri key na, ɗo munu ɓa nzoɓ wáa mbḭw munu ká tḭi tiɓie piɛɗ a fá̰a nzoɓri ha ri vǎa ɗaa peɗ ká wáa ɓe.
MAT 20:2 Báyḭi lɛ, ka siŋ tul ɓay ziŋ nzoɓ peɗri na, ɓay haŋa peɗ nam mbḭw lɛ, ka púo ri larike maa ɗi. Falɛ ku rɔɔ, a pɔŋ ri ha ri se wáa na ɓáy.
MAT 20:3 Zaɗka síe so ndḭi báyḭi lɛ, ka tḭi a vaa ziŋ nzoɓ kḭri ká i kaw káa taŋ ɗáa peɗ.
MAT 20:4 Ka ɓaa ha ri mii: «Ì se wáa ɓi na, ɓo í vǎa ɗaa peɗ ká ɗi, lɛ, mì púo rì lari peɗ ɓaarì na ɓáy zaɗɛ.»
MAT 20:5 Lɛɛ, nzoɓkeri na i zɔl í se wáa na. Zaɗka síe ví ɗo law tul báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na tḭi a ɗaa munu na rɔɓay, rɔɔ síe ká fɛrɛ sùo-ɛ na kara, ka ɗaa munu nda̰w.
MAT 20:6 A zaɗka síe ɗaa nduo-ɛ ɓo tul vay puu dɛr báyḭi lɛ, ka tḭi na rɔɓay a vǎa ziŋ nzoɓ kḭri ká i ɗo káa gɔr a ɓaa ha ri mii: «Ɗaa mina rɔɔ ì ɗo zaɗ ni key ɓaŋguɔ ha̰ sa̰w síe kal rì gɔr hɔy taŋ ɗáa peɗ lɛ?»
MAT 20:7 I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru kaw taŋ ɗáa peɗ, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ha̰ ɓuru peɗ ya.» Ka yḭ̀i a ɓaa ha ri mii: «Munu zu lɛ, ì se wáa ɓi í vǎa ɗaa peɗ ká ɗi.»
MAT 20:8 Zaɗka, zaɗ ɓa láw na báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na ɓaa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔ fe ɓeri mii: «Mu ɗi nzoɓ peɗri na mú puɔ ri lari ɓari. Mu tii sa̰wke saa tul ɓari ká i ɗaa peɗ ká fal key, rɔɔ, mú tḭ́ike tul nzoɓ ha̰yri ká i ɗaa peɗ ká pola na ɓáy.»
MAT 20:9 Lɛɛ, ɓari ká i tii peɗ ɓáy síe ká ɗaa nduo-ɛ ɓo tul vay puu dɛr na i vi. Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ziŋ lari peɗ nam mbḭw.
MAT 20:10 Falɛ ku lɛ, nzoɓri ká i ɗaa peɗ ɓáy titire ɗɛkrɛ na laa ro i vi. Lɛɛ, i ker ká ɓil law-ri í ɓaa mii, ɓari zíŋ lari ŋgḭ-ŋgḭi wuruk wuruk kal tul-e taa kṵ-i ɓari na ku. Roo lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ha̰ ni lari peɗ nam mbḭw na nda̰w.
MAT 20:11 Zaɗka i ziŋ lari na báyḭi lɛ, i ŋgṵri sùo-ri í ɓaa ɓay ziŋ nzoɓ wáa na
MAT 20:12 í ɓaa mii: «Ɓari ká i ɗaa peɗ ká fal ɓuru key sa̰w síe mbḭw hɔy mǎa, mù puo ri maa kḭ ɓáy ɓuru ká ɓuru ɗaa peɗ ɓáy tiɓie piɛɗ hɔy, ɓúru ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ ká ɓisie biribiŋ lɛ?»
MAT 20:13 Báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku mii: «Nzoɓ buɔ-i, mì ɗaa ɓa bukru ze ziŋ mù ya. Wa̰a, náa siŋ tul ɓay ká ɓay haŋa mì púo mù lari peɗ nam mbḭw ya lɛ woo?
MAT 20:14 Munu zu lɛ, mu ya̰a lari peɗ ɓo, mú se zaɗ seɗ ɓo. Ɓe káʼa ɗaa peɗ ká fal key mgbaɗa na, mì hii ɓay púo ni maa kḭ ɓáy taa ɓo ku.
MAT 20:15 Wa̰a, mì ɗo ɓáy faa ká ɓay ɗáa fe ká law-i hii ɓáy lari ɓi na ya lɛ woo? Mase, mù ɗaa kpere ɓay ɓá ká mì ɓa nzoɓ law kere na lɛ?»
MAT 20:16 Falɛ lɛ, Zezu siŋ tul law ɓay na a ɓaa mii: «Nzoɓri ká i kɔ ri ɓa nzoɓ ká i ɗo fal na, síeke lɛ, i ɗoko pola, a nzoɓri ká i kɔ ri ɓa nzoɓri ká i ɗo pola laa lɛ, i yḭ́i í ɗo fal.»
MAT 20:17 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na i se faa í tḭi zaɗ ká hil ɓa Zuruzalɛm. Báyḭi lɛ, seɗ ɓari ká faa ku na, ka fa̰a ri ɗo fi mbḭw a ɓaa ɓay ziŋ ri mii:
MAT 20:18 «Ì laa key, náa séri ɓa Zuruzalɛm na ro vǎy. Ɓa zaɗ ká i pɔ́ŋ mì ɓi *Vu Nzoɓ ɓo nduo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká ɗi. Ɓari na, i ɗáa ɓay huɗ ɓo tul-i,
MAT 20:19 a í pɔŋ mì ɓo nduo nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya ha ri siɛ mì, í ndaka mì ɓáy ndoy dɔŋ, a í ɓer mì ɗo tul puu say huɗ. Ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ.»
MAT 20:20 Báyḭi lɛ, máa vu Zebederi na soro ɓáy vi-eri ɓa lakun Zezu, a ɗiŋ tul-e ká sa̰w ɓal-ɛ ɓay vbika ni fe.
MAT 20:21 Lɛɛ, Zezu vbi ni ɓay mii: «Fe ḭi ze mù hii lɛ?» Lɛɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Vu-iri ká tul-ri siɗi ká mù kɔ ri key na, síeke ká mù réke mbay na, mu ha̰ nzoɓ mbḭw ka káw tunduo hoɗo ɓo, a nzoɓ mbini ka káw tunduo gel ɓo laa.»
MAT 20:22 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ vi-eri na mii: «Fe ká ì vbi key na, ì kɔ ya hɔy. Sɛkɛ fe ká ɗo ɓil koɓo ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa mì nzɔ na wa̰a, ì maa ká ɓay nzɔkɔ nda̰w lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ṵ̀u! Ɓuru ma-maa.»
MAT 20:23 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓa tusuɛ, sɛkɛ fe ɓi ká ɗo ɓil koɓo na ì kɔ́kɔ na kḭ. Roo lɛ, káw tunduo hoɗo ɓi, ɓáy káw tunduo gel ɓi na, ɓa ɓay ɓi ya. Zaɗkeri ku na ɗo ɓay tul nzoɓri ká Bǎa Ŋgɛrɛwṵru leke ɓay tul-ri.»
MAT 20:24 Zaɗka ɓie leɗ nduoɓal-ɛri ká tɔ̀ŋ duɔ na, i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, law-ri sɛ ri ɓay tul yṵ kḭri ká tul-ri siɗi na.
MAT 20:25 Báyḭi lɛ, Zezu ɗi ri riw bele a ɓaa ha ri mii: «Ì kɔ nda̰w mii, mbayri ká i re mbay ká tul nzoɓri ká tusiri key na, i re tul puori ŋgɔ-ŋgɔŋ ha̰ nzoɓri hḭɛ bol nzaa-ri. A ɓari ká i ɓa nzoɓ rewpuori na kara, i ha̰ nzoɓri ɗaa fe ɓáy hṵrusuo.
MAT 20:26 Roo lɛ, fe ká mini key na ɗo nun haŋa ni ka ɗo sakra ɓaarì ya. Zaɗka nzoɓ hii ɓay vika ɓa bawda nzoɓ ká sakra ɓaarì lɛ, ka ɗaa sùo-ɛ ɓa nzoɓ ɗáa peɗ ha rì.
MAT 20:27 Mase zaɗka nzoɓ mbḭw hii ɓay ɗoko pola ɗɛkrɛ ká sakra ɓaarì lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka vi ɓa koy ɓaarì.
MAT 20:28 Ɓe ze, ɓi *Vu Nzoɓ na mì víke tusiri key ɓay haŋa nzoɓri ɗaa peɗ ha̰ mì ya. Roo lɛ, mì vi ɓay ɗáa peɗ ha̰ nzoɓri a mí mbi sùo-i ha̰ huɗ ɓay púoke tul nzoɓri ŋgḭi ɓamba.»
MAT 20:29 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i zɔl saa Zeriko na báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri se fal-ɛ ŋgḭi ɓamba tasiri.
MAT 20:30 Lɛɛ, ra̰wri tul-ri siɗi kaw lafaa. Zaɗka i laa mii, Zezu ze kal vǎy na báyḭi lɛ, i tii sa̰w gúu fe ɓeleŋ ɓeleŋ mii: «Mbay, *vu bulu Daviɗ, kóɗ ŋguɔ hɔy mu kɔ nun síe ɓuru!»
MAT 20:31 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ɓaa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ ri ɓay gbṵ́ nzaa-ri. Roo lɛ, i guu fe mgba mgba ɓa pola pola rɔɓay mii: «Mbay, vu bulu Daviɗ, kóɗ ŋguɔ hɔy mu kɔ nun síe ɓuru!»
MAT 20:32 Lɛɛ, Zezu sìi ɓal-ɛ zik a ɗo a ɗi ri ha ri vi luo-ɛ a vbi ri ɓay mii: «Fe ḭi ze ì hii ɓay haŋa mì ɗaa ha rì lɛ?»
MAT 20:33 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mu ɗaa ha̰ nun ɓuru kɔ-kɔ́m.»
MAT 20:34 Báyḭi lɛ, Zezu kɔ nun síe ɓari, a zaa nun-ri, lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy nun-ri na mgbuɗa gbɛrɛrɛ ha ri kɔ-kɔ́m a í se fal-ɛ.
MAT 21:1 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓáy ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm, a í tḭi ɗi ya ɓáy Befaze, ɓa puo ká ɗo lakun kuo Oliviye báyḭi lɛ, ka pie leɗ nduoɓal-ɛri siɗi ha ri se pola
MAT 21:2 a ɓaa ha ri mii: «Ì se puo ká ɗo pol-rì ku. Zaɗka ì tḭ́i ɗi lɛ, zaɗɛ ku hɔy ì kɔ́kɔ maasoɓa mbḭw ɓa máake ká i taa ni ɗo, ká vi-e ɗo lakun-ɛ, lɛ, ì hína ni í víke ri ha̰ mì.
MAT 21:3 Zaɗka nzoɓ vbi rì ɓay lɛ, ì ɓaa ha̰ ni mii: “Ŋgɛrɛmbay ze se síeke,” lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, nzoɓke na a pɔ́ŋ ha rì zɔ̌lke í víke ri ha̰ mì.»
MAT 21:4 Feke ku na tḭi mini ha̰ ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ká piɛɗke lew ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke na ze ɗo key:
MAT 21:5 «Ì ɓaa ha̰ nzoɓri ká *Sio̰n na mii: “Ì kɔ, mbay ɓaarì na vi ɓa luo-rì vuku. Ka ɓa nzoɓ siika sùo ya, a kaw tul maasoɓa, ɓa vu maasoɓa ze ka kaw tul-e.”»
MAT 21:6 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri zɔl í vǎa ɗaa munu káʼa ɓaa ha ri na.
MAT 21:7 I fa̰a máa maasoɓa ɓáy vi-e na í víke ri. I laɓa maagari ɓari zuɔ tul-ri, lɛ, Zezu hil a kaw ɗi.
MAT 21:8 Ruɔ nzoɓri laɓa maagari ɓari zuɔ faa ká pol-e ɓay haŋa ni ka se tul-e a kál, a nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i kuɗ nzaa tɔy vay puuri í laɓa zuɔ faa riɓ riɓ ɓay ɗáake mbay ɓo tul-e.
MAT 21:9 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ká i se pol Zezu, ɓáy ɓari ká i se fal-ɛ na, i guu fe gǔrum gǔrum ɓáy nzaa-ri ɓa siya mii: «Hozana! Naa písiri vu bulu Daviɗ! Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zuɔ tul nzoɓ ká vi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay! Hozana! Naa písiri Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue!»
MAT 21:10 Zaɗka Zezu tḭi Zuruzalɛm na báyḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká ɓil puɔ na, i se tul kḭ hali hali í ɓaa mii: «Leɗban key na wa̰a, ka ɓa nzoɓ ve lɛ?»
MAT 21:11 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓa Zezu, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká uru saa Nazarɛɗ, puo ká kuɗu zaɗ ká Galele.»
MAT 21:12 Báyḭi lɛ, Zezu se ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi a nii nzoɓ ɗáɓ fe híeri ɓáy ɓari ká i se ɗi ɓay híe fe na riw bele. Ka kira tutakra ɓari nzoɓ kṵu kḭ lariri, ɓáy kariŋgaw nzoɓ hie ka̰y bɛɗɛri zuɔ nza̰ri nza̰ri.
MAT 21:13 Falɛ lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ ká ɓil mbeɗe ɓe mii: “Hul ɓi na i ɗika ɓa hul ɗáa nzaa ɓay kere.” Roo lɛ, ɓaarì na, ì ɗo fɛ́rɛ ni ɓa pṵy nzoɓ riiɓari!»
MAT 21:14 Lɛɛ, ra̰wri ɓáy nzoɓ kpɛɗɛri, i soro ɓa lakun-ɛ ká ɓil mgbaŋ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, lɛ, ka vaa ri.
MAT 21:15 Roo lɛ, zaɗka *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri kɔ fe kere káʼa ɗaa, rɔɔ ɓáy leɗri ká i ɗaa fe ɓáy nzaa-ri gǔrum gǔrum ká ɓil mgbaŋ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru mii: «Hozana! Naa písiri vu bulu Daviɗ» na lɛ, law-ri fa̰a ri ɓamba,
MAT 21:16 ha ri vbi Zezu mii: «Ɓayri ká leɗri ɓaa ku na wa̰a, mù la-laa kḭ zu lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì la-laa na kḭ. Ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na wa̰a, ì kḭi ya rɔɓay lɛ woo? Ɓayke ɓaa mii: “Feri ká mù ɗaa na ha̰ leɗri ɓáy leɗ nzaa wa̰nri hɔy kara, i mgbuɗa nzaa-ri í pisi mù.”»
MAT 21:17 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu pɔŋ ri a tḭi ká ɓil ŋgɛrɛpuo na, a se Betani a vǎa naa ɗi.
MAT 21:18 Zezu tḭi tiɓie a yḭ̀i a se ɓa ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm. Zaɗkaʼa se faa kɔɓ rɔɓay na, kɔn sɛ ni.
MAT 21:19 Lɛɛ, ka mbi nun-ɛ a kɔ puu nzum mbḭw munu ká ɗo lakun faa a to a se sa̰w-ɛ. Roo lɛ, ka kɔ ɓa vayke hɔy. Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ puu nzum na mii: «Ɓo na mù ti líe mbǎa wṵ̌m.» Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, puu nzum na huɔ wǔɔ riw bele.
MAT 21:20 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri kɔ munu na báyḭi lɛ, tuku ri ha ri kaw yer í vbi ni mii: «Ɗaa mina nda̰w rɔɔ, puu nzum key na huɔ wǔɔ saa zaɗɛ hɔy key lɛ?»
MAT 21:21 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka ì ɗo ɓáy mbika law, rɔɔ í má̰y ɓay ká ɗi ya lɛ, ì máa ɗáa fe munu ká mì ɗaa ziŋ puu nzum key hɔy ya, roo lɛ, ì máa ɓay ɓáa ha̰ kuo ká ɗo key na mii: “Mu mṵu ɓáy sa̰w-a ká zaɗ ni key a mú zo ɓo maambii,” lɛ, feke na a ɗoko munu na kḭ.
MAT 21:22 Zaɗka ì ɗaa law-rì ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru lɛ, feri riw bele ká ì vbi ká ɓil nzaa ɓay kere na, kaʼa ɗáa ha rì.»
MAT 21:23 Zezu se ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi, a fere nzoɓri fe ká ɗi. Zaɗkaʼa ɗo fére nzoɓri fe na báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri i soro í vi lakun-ɛ í vbi ni ɓay mii: «A ve ze mbi nzaa ha̰ mù nda̰w rɔɔ mù ɗáake fe niri key lɛ? Mase, nzoɓ ve ze ha̰ mù faake lɛ?»
MAT 21:24 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓi kara, mì vbika rì ɓay mbḭw hɔy ɓay kɔ́kɔ nda̰w. Zaɗka ì yḭiŋra ɓáy ɓayke ha̰ mì lɛ, ɓi kara mì kíɛ rì nzoɓ ká mbi nzaa ha̰ mì ɗáake fe niri key na.
MAT 21:25 Ɗáa tul nzoɓri nduo mbii ká Za̰a ɗaa na wa̰a, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru mase, uru saa luo nzoɓri hɔy lɛ?» Lɛɛ, i tii sa̰w má̰y ɓay ká sakra kḭ mii: «Náa ɓáari mina ro lɛ? Zaɗka náa yḭiŋrari ɓáy ɓay ha̰ ni mii, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru lɛ, a yḭ́i a vbi naari mii, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, náa ɗáari law naari ɓo tul ɓay ká Za̰a ɓaa na ya lɛ?
MAT 21:26 A zaɗka náa ɓaarì mii, uru saa luo nzoɓri lɛ, ruɔ nzoɓri úru í ɗaa so tul naari, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele kɔ Za̰a na ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.»
MAT 21:27 Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Zezu mii: «Ɓuru kɔ ya.» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Ɓi hɔy kara, mì ti kíɛ rì nzoɓ ká mbi nzaa ha̰ mì ɗáake fe niri key na ya nda̰w.»
MAT 21:28 Zezu mbi ɓay rɔɓay a ɓaa mii: «Ì ker mina ze ká ɓil law-rì lɛ? Nzoɓ mbḭw ɗo ɓáy leɗ wa̰rari ɓa siɗi. Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ ŋgɛrɛ leɗ na mii: “Vu-i, vuri key na mu se wáa ɓi, ɓo mú vǎa ɗaa peɗ ká ɗi.”
MAT 21:29 Lɛɛ, leɗ na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mì hii ya.” Falɛ lɛ, law-ɛ nzaa ni ha̰ ni suo kér ɓay ɓe, a se wáa na a vǎa ɗaa peɗ ká ɗi.
MAT 21:30 «Báyḭi lɛ, bǎa leɗri na vǎa vbi nzoɓ vbiele na faa mbḭw munu nda̰w. Lɛɛ, leɗ na ɓaa ha̰ bi-ɛ mii: “Mbay ɓi, mì hi-hii, mì séke,” roo lɛ, ka se ya wṵ̌m.
MAT 21:31 Wa̰a, sakra leɗri ká siɗi key na, nzoɓ ha̰a ze ɗaa law hiiya bi-ɛ na lɛ?» Lɛɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri na, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa ŋgɛrɛ leɗ.» Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w réke mbay ká tul *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy má̰y ɗáa nun pieri na pola ha rì.
MAT 21:32 Za̰a Batis na vi luo-rì, a fere rì ɗáa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Roo lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul ɓay ɓe na ya. Ɓa nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy má̰y ɗáa nun pieri na ze i ɗaa law-ri ɓo tul ɓay ɓe. A falɛ ká ì kɔ fe ɗáa nzoɓkeri na ku hɔy kara, ì fɛrɛ ɓil law-rì ɓay ɗáa law-rì ɓo tul ɓay ɓe na ya.»
MAT 21:33 «Ì te suku-rì í láake law ɓay kḭ ro. Ŋgɛrɛnzoɓ wáa mbḭw munu mgba wáa a maa pa̰ra puuri ɗo ɗi, a te kpaŋ gbi gbi kiri ɗi gbuk, a tie luɔ mbḭw ɗo ɗi ɓay ɗúɔke lere puu na, rɔɔ a mbuo fe ga-gaŋ ɗo ɓil wáa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔkeri kaw ɗi. Falɛ lɛ, ka pɔŋ peɗke zuɔ nduo nzoɓ peɗkeri káʼa fa̰a ri na, ɓay haŋa ɓo few hóro lere puu na vi lɛ, i wál taa ɓeri a í pɔ́ŋ taa ɓari. Falɛ ku rɔɔ, a zɔl a se varu.
MAT 21:34 «Zaɗka few hóro lereke na vi báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓeri ɓa luo nzoɓ peɗkeri na ɓay ya̰aŋa lereke ká ɗo ɓay tul-e na.
MAT 21:35 Roo lɛ, nzoɓ peɗkeri na i mgba̰m leɗ káw ɓeri í ndaka nzoɓ mbḭw wɔɓ wɔɓ, í mgba nzoɓ mbḭɛ í i ni, a í vbuku nzoɓ ndeke ɗi sayke ɓáy tisawri í i ni.
MAT 21:36 «Báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓe taa kḭri kal nzoɓ polari ku rɔɓay. Lɛɛ, nzoɓ peɗkeri na ɗaa ziŋ ri ndaya faa mbḭw munu ká i ɗaa ziŋ nzoɓ polari na ku.
MAT 21:37 Laa lɛ, nzoɓ wáa na pie vi-e kḭ ro ɓa luo-ri; a ker ká ɓil law-ɛ mii, i hḭ́ɛ vu ɓeri na.
MAT 21:38 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ peɗkeri na mbi nun-ri í kɔ vu nzoɓ wáa ká se vuku na báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: “Ì kɔ, nzoɓ káʼa mgbaka fe pile na zu! Náa séri náa vǎa íri ni, a ɓo náa pɔ́ŋri fe pile na ɓa taa naari.”
MAT 21:39 Ro, í vǎa mgba ni í vbu ni ɓo fal wáa na a í i ni.
MAT 21:40 «A munu ku wa̰a, zaɗka nzoɓ wáa na vi lɛ, fe ḭi nda̰w rɔɔ a ɗáa ziŋ nzoɓ peɗkeri na lɛ?»
MAT 21:41 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Kaʼa ika nzoɓ ndayakeri na taŋ kɔ́kɔ nun síe ɓari. Rɔɓay a ya̰aŋa wáa na a ɗaa nduo ndúo nzoɓ kḭri, ɓay haŋa few hóro lereke na vi lɛ, i séke ɓáy taa ɓe na ha̰ ni.»
MAT 21:42 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na wa̰a, ì kḭi ya hɔy lɛ? “Tisaw ká nzoɓ mbúo hulri vbu ɓo ɓisuy na, yḭ̀i a vi ɓa tisaw kere ká kal tul tisaw ha̰wri pavbaɗ, a ɓa tisaw tigba̰a hul taa tusuɛke. Feke ku na ɓa peɗ ɗáa Ŋgɛrɛmbay, a ɓa fe ká ndaɗ ɓamba ɓay kɔ́kɔ.”
MAT 21:43 «Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: fe kereri riw bele ká ì ɗǒke í ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru na, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa saa nduo-rì a ha̰ sa̰w nzoɓ kḭri ká i ɗáa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ a rii law-ɛ.
MAT 21:44 [Nzoɓ ká lie ɓo tul tisaw key na lɛ, a gur sùo-ɛ ruk ruk. A zaɗka tisaw na ze tɔɗɔ ɓo tul nzoɓ laa lɛ, a rɛ̰ŋ ni rɛ̰nɛnɛ.»]
MAT 21:45 Zaɗka *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *Fariziri laa law ɓayri key ká Zezu ɓaa na ku báyḭi lɛ, i kɔ í ɓaa mii, ka ɓaa ɓay se tul ɓari zu.
MAT 21:46 Ro ze, i nzaa faa ɓay mgbaka ni, roo lɛ, i hḭɛ ruɔ nzoɓri, ɓay ḭi lɛ, ruɔ nzoɓri na i kɔ Zezu ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 22:1 Zezu mbi law ɓay kḭ na rɔɓay, a ɓǎake ɓay ha̰ nzoɓri ká i ɗo láa ɓay ɓe na mii:
MAT 22:2 «Síe ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul nzoɓri ká tusiri key na ɗo munu ɓa mbay ká ɗaa bawda fe sṵm suoriya ya̰aŋa má̰y ha̰ vi-e,
MAT 22:3 a ɗi nzoɓri ká ɓay haŋa ri vi zaɗɛ. Zaɗka namke na vi báyḭi lɛ, ka pie leɗ káw ɓeri vǎa ɗi nzoɓri káʼa ɗi ri pola na ɓay haŋa ri ví sṵ fe sṵm suoriya na. Roo lɛ, nzoɓkeri na i hii vika ya.
MAT 22:4 Lɛɛ, mbay na pie leɗ káw ɓe kḭri rɔɓay a ɓaa mii: “Ì vǎa ɓaa ha̰ nzoɓri ká mì ɗi ri pola na mii: ‘Timbɛɗɛ key na, mì leke fe sṵm suoriya ɓi na zuɔ zeɓ zeɓ ro. Nday ɓiri ɓáy vuy ɓiri ká ŋgɔɓ ndaɓ ndaɓ na, mì i ri ro. A feri riw bele na, mì leke zuɔ zeɓ zeɓ ro. Ì vi ɓo, í sṵ fe sṵm suoriya ya̰aŋa kḭ na.’”
MAT 22:5 Báyḭi lɛ, nzoɓri káʼa ɗi ri na, i ker se tul ɗiw ɓe na mbḭw ya. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, mbi faa a se zaɗ seɗ ɓe. Nzoɓ ni zɔl a se wáa ɓe, a nzoɓ nu zɔl a se zaɗ fɛ́rɛ nun lari ɓe laa.
MAT 22:6 A nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i mgba leɗ káw ɓeri na, í ɗara ri mboloŋ mboloŋ a í i ri.
MAT 22:7 Zaɗka mbay na laa ɓayke munu báyḭi lɛ, law-ɛ fa̰a ni puu-u ha̰ ni mbi nzi-ɛ, a pie nzoɓ yṵm ɓeri ha ri vǎa i ri, a í nzuɗ puo ɓari ɓáy huu kpoy kpoy.
MAT 22:8 Falɛ ku báyḭi lɛ, mbay na ɓaa ha̰ leɗ káw ɓe kḭri mii: “Fe sṵm suoriya ya̰aŋa kḭ na, mì leke zuɔ zeɓ zeɓ ro. Roo lɛ, ɓari ká mì ɗi ri na, fe ɗáa ɓari maa ɓay haŋa ri vi ya.
MAT 22:9 Munu zu lɛ, ì se ɓáy waɗ faari a í ɗi nzoɓri riw bele ká ì ziŋ ri na ha ri ví sṵ fe sṵm bawda suoriya na.”
MAT 22:10 Báyḭi lɛ, leɗ káwri na i se ɓáy waɗ faari, í mbṵ nzoɓri riw bele ká i ziŋ ri na: nzoɓ law ndayari nda̰w, nzoɓ law kereri nda̰w pi. Ɓe ze, ha̰ ɓil hul fe sṵm suoriya na mbaa ɓa nzoɓri mɛr mɛr.
MAT 22:11 «Báyḭi lɛ, mbay na nduo a se hula, a kɔ nzoɓri ká i kaw nzaa tutakra fe sṵm na. Lɛɛ, ka kɔ wa̰ra nzoɓ mbḭw ká nduo gari séke zaɗ suoriya ya̰aŋa kḭ na ya hɔy, kal a kaw ɗi nda̰w.
MAT 22:12 Lɛɛ, mbay na vǎa vbi ni mii: “Nzoɓ buɔ-i, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù nduo mú vi zaɗ suoriya ya̰aŋa kḭ na key, taŋ ndúo gari ya̰aŋa kḭ na lɛ?” Lɛɛ, zaɗ ɓay zee leɗban na sɛl.
MAT 22:13 Ɓe nu ku ro, mbay na ɓaa ha̰ leɗ káw ɓeri mii: “Ì mgba ni í siŋ ɓal-ɛri ɓáy nduo-ɛri, í vbu ni ɓo zaɗ ká sii nduŋ ká kɛlɛ. Ɓa zaɗ ká nzoɓri rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká ɗi.”»
MAT 22:14 Báyḭi lɛ, Zezu siŋ tul law ɓay na a ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɗi nzoɓri ŋgḭi ɓamba, roo lɛ, nzoɓri káʼa nan ri na, i ŋgḭi ya nzɛkrɛ hɔy.»
MAT 22:15 Báyḭi lɛ, *Fariziri vǎa mbṵ kḭ í nzaara faa ɓay nzáa nzaa Zezu ɓáy faa vbiwri.
MAT 22:16 Falɛ ku báyḭi lɛ, i pie nzoɓ ha̰nɛri ká i ɓa leɗ nduoɓal-ri, ɓáy Ziɓ ha̰nɛri ká i zuɔ fal Mbay *Eroɗ na ha ri vǎa ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɓuru kɔ nda̰w, ɓo na mù ɓaa sùo ɓay, a mú fere nzoɓri tusuɛ ɓay ká se tul fe ɗáa ká rii law Ŋgɛrɛwṵru. Mù ya̰a kér ɓay nzoɓ mú ɗáake fe ya, ɓay ḭi lɛ, ɓo na mù ɓaa ɓay ziŋ nzoɓ taŋ náa nun nzoɓ.
MAT 22:17 Munu zu lɛ, mu tína kér ɓay ɓo ha̰ ɓuru laa. Wa̰a, *bol kusol naari ha̰ faa ɓay haŋa nzoɓ puo larimbuo ha̰ Mbay Sezar mase, ha̰ faa ya lɛ?»
MAT 22:18 Báyḭi lɛ, Zezu kɔ kér ɓay ɓari ká ndaya na a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì nzaa nzaa-i ɓay mgbaka mì ɓáy ɓay lɛ?
MAT 22:19 Lari ká i púoke larimbuo na, ì kíɛ mì ha̰ mi kɔ.» Lɛɛ, i tina lari na mbḭw í kiɛ ni.
MAT 22:20 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ri mii: «Tul nzoɓ, ɓáy riŋ nzoɓ ká i vbie ɗo lari key na wa̰a, ɓa nzoɓ ve zu lɛ?»
MAT 22:21 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa Mbay Sezar.» Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Munu zu lɛ, feri ká ɗo ɓay tul Mbay Sezar lɛ, ì ha̰ Sezar, a feri ká ɗo ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru laa lɛ, ì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.»
MAT 22:22 Zaɗka Fariziri laa ɓay ká Zezu ɓaa ha ri munu na báyḭi lɛ, tuku ri ha ri kaw yer a í pɔŋ ni í zɔl yɔ́rɔŋ yɔrɔŋ.
MAT 22:23 Báyḭi lɛ, ɓáy ɓil namke ku na *Sadusiri soro í vi luo Zezu. Ɓa ɓari Sadusiri na ze i ker í ɓaa mii, nzoɓ hu lɛ, ti tḭ́i saa luɔ huɗ ya.
MAT 22:24 Ro, í vi vbi Zezu mii: «Mbay, *Moyze ɓaa mii, zaɗka nzoɓ hu taŋ mbóŋ nzoɓ lɛ, ndaɗ ɓay haŋa yṵ-ɛ ka ya̰a má̰y pile ɓe na a mboŋke nzoɓ, a kɔ̌rɔke mḭiri yṵ-ɛ ká hu na.
MAT 22:25 Báyḭi lɛ, nzoɓ ɓáy yṵ-ɛri tul-ri tɔnɔ say i ɗo sakra ɓuru. Ŋgɛrɛ leɗ ká ya̰a má̰y na hu taŋ mboŋke nzoɓ, a pɔŋ má̰y pile na ha̰ tɔŋnɔ fal-ɛ.
MAT 22:26 Nzoɓ ndeke ɗi siɗike na ví hu a pɔŋ má̰y pile na ha̰ nzoɓ ndeke ɗi sayke. Nzoɓ ndeke ɗi sayke na kara feke ɗo ziŋ ni munu na nda̰w, ha̰ ɓari ká tul-ri tɔnɔ say na, i ya̰a má̰yke na a í hu taŋ mboŋke nzoɓ ɓáy zaɗ ɓari riw bele.
MAT 22:27 Ká fal huɗ ɓari ku riw bele na, má̰y na kara ví hu nda̰w.
MAT 22:28 A munu ku wa̰a, síeke ká nzoɓri tḭ́i saa luɔ huɗ na, nzoɓ ve ká sakra ɓari ká tul-ri tɔnɔ say ku na, má̰y na a ɓá taa ɓe lɛ, ɓay ḭi lɛ, ɓari ká tul-ri tɔnɔ say riw bele na, i ya̰a ni ya̰a ɓáy zaɗ ɓari.»
MAT 22:29 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na ì wṵru faa, ɓay ḭi lɛ, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ì laa ya nda̰w, a í kɔ hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w pi.
MAT 22:30 Tusuɛke lɛ, síe ká nzoɓri tḭ́i saa luɔ huɗ na, wa̰rari ɓáy má̰yri i ti ya̰aŋa kḭ ya, roo lɛ, i ɗoko munu ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue.
MAT 22:31 A ɓay ká se tul tḭ́i nzoɓri saa luɔ huɗ na wa̰a, ì kḭi ɓayke ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe ha rì na ya hɔy lɛ woo? Fal huɗ *Abaraham nda̰w, Izak nda̰w, rɔɔ ɓáy *Zakoɓ nda̰w na, bole ɗi ɗi nda̰w rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii:
MAT 22:32 “Mì ɓa Ŋgɛrɛwṵru Abaraham, Ŋgɛrɛwṵru Izak, a mí ɓa Ŋgɛrɛwṵru Zakoɓ nda̰w.” Munu zu lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ káw ɓáy kumnunri ɓo, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ huɗeri ya.»
MAT 22:33 Ruɔ nzoɓri ká i laa ɓay fe fére Zezu na tuku ri ha ri kaw yer riw bele.
MAT 22:34 Zaɗka *Fariziri laa mii, Zezu mgba nzaa *Sadusiri na báyḭi lɛ, i mbṵ tul kḭ,
MAT 22:35 lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká ɓa nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri na soro ɓa lakun Zezu ɓay nzáa nzi-ɛ ɓáy ɓay, ze a vbi ni mii:
MAT 22:36 «Mbay, ká ɓil *mbeɗe bol kusol naari na wa̰a, bol kusol taa ha̰a ze kal taa ha̰wri riw bele lɛ?»
MAT 22:37 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «“Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, mù híi ni ɓáy ɓil law-ari riw bele nda̰w, ɓáy pa̰ra nun sùo-ɔri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy kér ɓay ɓori riw bele nda̰w pi.”
MAT 22:38 Ɓe key ze ɓa titire bol kusol ká kal taa ha̰wri riw bele.
MAT 22:39 A bol kusol ndeke ɗi siɗike ká ndaɗ ɓamba tasiri a rìi bol kusol taa titireke nda̰w na ze ɗo key: “Mù híi kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.”
MAT 22:40 Bol kusol niri ká siɗi key na, mbṵ fe fére mbeɗe bol kusol *Moyze ɓáy taa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele.»
MAT 22:41 Nam mbḭw munu *Fariziri mbṵ kḭ. Zaɗka Zezu kɔ ri na báyḭi lɛ, ka vbi ri ɓay mii:
MAT 22:42 «Ì ker ɓay mina ze ká ɓil law-rì lɛ? *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na wa̰a, ka ɓa vu bulu ve lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ka ɓa vu bulu Mbay *Daviɗ.»
MAT 22:43 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ri ɓay mii: «A munu ku wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, Mbay Daviɗ ká ɓaa ɓay ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru na ɗi ni ɓa Ŋgɛrɛmbay lɛ? Mbay Daviɗ na ɓaa mii:
MAT 22:44 “Ŋgɛrɛwṵru Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓi mii: ‘Mu ví káw tunduo hoɗo ɓi, kpṵru maa ɓáy haŋa mì haw yṵm ká tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓori ha ri ɗo ɓa fe ɗáa ɓal-a zuɔ ɗi’.”
MAT 22:45 «A zaɗka Mbay Daviɗ ɗi Krisike na ɓa Ŋgɛrɛmbay na wa̰a, ɗaa mina rɔɔ a yḭ́i a ɓa vu bulu Mbay Daviɗ nda̰w lɛ woo?»
MAT 22:46 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw káʼa yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni na tiya. Úru saa namke ku na nzoɓ mbḭw káʼa zíŋ faa ɓay vbika ni ɓay na ti mbǎa.
MAT 23:1 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓay ziŋ *Fariziri na, ka ɓaa ɓay ha̰ ruɔ nzoɓri ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri mii:
MAT 23:2 «Nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri na, ɓa peɗ ɓari ká ɓay tína sa̰w ɓay *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru munu ká *Moyze ɗaa ká pola lew na.
MAT 23:3 Munu zu lɛ, feri riw bele ká i ɓaa ɓayke ha rì na, ì ɗaa vu mbom ka ɓo ɗi. Roo lɛ, fe ɗáa ɓari na ì mbóro ya, ɓay ḭi lɛ, feri ká i fere na, i ɗaa feke ya.
MAT 23:4 Ɓari na i siŋ soɓa ká hii ɓamba tasiri í ɗaa ɓo tul kpa̰a nduo nzoɓri, roo lɛ, vu nduo-rì ŋgɛɗɛŋ mini hɔy kara, i hii záake ya.
MAT 23:5 Feri riw bele ká i ɗaa na, i ɗaa ɓay kíɛke sùo-ri ká nun nzoɓri hɔy. Ɓe ze, vu ɓɔl huɔ ká i siŋ ɗo nzaa pol-ri ɓáy puu nduo-ri na, taa ɓari ŋgɔɓ kal taa nzoɓ ha̰wri, í nduo gari ká i tuŋ nzi-ɛ ɓáy sal ha̰ ni pie yul na, kal taa nzoɓ ha̰wri nda̰w.
MAT 23:6 I hii káw zaɗ káw riŋ ɗika ká zaɗ fe sṵm suoriya luyeri, í hii zaɗ káw riŋ ɗika ká ɗo pola ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari nda̰w.
MAT 23:7 I hii haŋa nzoɓri hii soko korma korma ha ri ká zaɗ ruɔ ká nun nzoɓri, a í hii haŋa nzoɓri ɗi ri ɓa “mbay, mbay” nda̰w pi.
MAT 23:8 «Roo lɛ, ɓaarì na ì ha̰ nzoɓri ɗi rì ɓa “mbay” ya, ɓay ḭi lɛ, mbay ɓaarì mbḭw hɔy keklek, a ɓaarì riw bele na ì ɓa yṵ kḭ.
MAT 23:9 Ì ɗi nzoɓ mbḭw mini ká tusiri key ɓa “bǎa” ya, ɓay ḭi lɛ, Bǎa ɓaarì mbḭw hɔy kaw nulue.
MAT 23:10 Ì ha̰ nzoɓri ɗí rì ɓa “gaŋ ɓi” ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, gaŋ tul-rì mbḭw hɔy ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi na.
MAT 23:11 Nzoɓ ká ɓa ŋgɛrɛnzoɓ ká tul-rì ká sakra ɓaarì na, a ɗáa sùo-ɛ ɓa nzoɓ peɗ ɓaarì, ɓay ḭi lɛ,
MAT 23:12 nzoɓ ha̰a ha̰a ká ura tul-e ɓa siya lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a mgbaka ɗiŋ siri, a nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗiŋ tul-e ɓa siri laa lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a úra ɓa siya.»
MAT 23:13 «Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy *Fariziri ká ì ɓa nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Nzoɓri ká i hii ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na, ì gbakra faake ha ri. Ɓaarì kḭ sùo-rì hɔy kara, ì hii ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-rì ya, a nzoɓri ká i hii ɓayke hɔy kara ì haa ri faake.»
MAT 23:14 [«Ɓaarì nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Ì kɔ nun síe má̰y pileri ya, í duku mḭiri feziŋa ɓari ruɗuɗu bele, ɓe nu ku hɔy kara ì ɗaa nzaa ɓay kere pì-pie ká nun nzoɓri ɓay kíɛke sùo-rì ɓa nzoɓ kereri. Sa̰wke mini ze, ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ ɓo tul-rì na, a ŋgɔ́ŋ ɓamba tasiri kal taa nzoɓ ha̰wri rɔɓay.»]
MAT 23:15 «Ɓaarì nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Ì ha̰ari ɓáy zaɗri riw bele, ɓáy faa ɓil mbiiri, ɓáy tusiri buo ɗi ɗi í nzaa nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ha ri vi ɓa nzoɓ kóɗ Ŋgɛrɛwṵru. A zaɗka ì ziŋ nzoɓ mbḭw lɛ, ì ɗaa ha̰ ni vi ɓa nzoɓ ká ndaya ká maa ɓay kɔ́kɔ sɛkɛ fe, mba rì faa ɓal ba siɗi rɔɓay ká ɓil huu ka ru-ruma ya na!»
MAT 23:16 «Ɓaarì ra̰wri ká ì nda faa pol nzoɓri na: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ì ɓaa mii: “Zaɗka nzoɓ haa huɗ ɓáy riŋ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ɓa fe ya ɓáy. A zaɗkaʼa haa huɗ ɓáy riŋ lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ká ɗo ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na ro lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ, ì ɓaa mii ndaɗ ɓay ɗáa ɓáy, ɓay ḭi lɛ, nzoɓke mbi sùo-ɛ a háake huɗ ɓa tusuɛ.”
MAT 23:17 Ɓaarì ká ì ɓa kɔ̀kɔ, í ɓa ra̰w! Ɓa lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na mase, hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa ha̰ lari na vi ɓa fe ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na ze ndaɗ mba mbini na ya lɛ woo?
MAT 23:18 Ì ɓaa na rɔɓay mii: “Zaɗka nzoɓ haa huɗ ɓáy riŋ *tutakra fe poy Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ɓa fe ya rɔɓay. A zaɗkaʼa haa huɗ ɓáy riŋ fe haŋa hɔy ká ɓo tul tutakra fe poy na ku ro lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ, ì ɓaa mii ndaɗ ɓay ɗáa ɓáy, ɓay ḭi lɛ, nzoɓke mbi sùo-ɛ a háake huɗ ɓa tusuɛ.”
MAT 23:19 Ɓaarì ra̰wri! Fe haŋa hɔy mase, tutakra fe poy Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa ha̰ fe haŋa hɔy na vi ɓa fe ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na ze ndaɗ mba mbini na ya lɛ woo?
MAT 23:20 Ɓe ze, nzoɓ ká haa huɗ ɓáy riŋ tutakra fe poy na, ka haa huɗ ɓáy riŋ tutakra fe poy ɓáy fe haŋa hɔyri riw bele ká zuɔ ɗi zu.
MAT 23:21 Nzoɓ ká haa huɗ ɓáy riŋ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, ka haa huɗ ɓáy riŋ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy riŋ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw ɓil-e zu.
MAT 23:22 A nzoɓ ká haa huɗ ɓáy riŋ nulue laa lɛ, ka haa huɗ ɓáy riŋ kariŋgaw káw Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ ɓáy riŋ Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ káw ɗi na.»
MAT 23:23 «Ɓaarì nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Vay feri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ká riŋ-ɛ ɓa mante, mase anɛte, mase kumɛ̰ na, duɔ lɛ, ì naa mbḭw ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy zaɗɛ zaɗɛ. Roo lɛ, fe ká ɗo ɓil bol kusol ká ɗo nun ɗáa, munu ká ɓa ɗáa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, kɔ́kɔ nun síe nzoɓri nda̰w, rɔɔ ɗoko tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru nda̰w na, ì yḭiŋra ɗáake. Ɓe ze, ɓa feri ká ndaɗ ɓay ɗáa nun-rì ɓo ɗi taŋ yḭiŋra ɓie fe ha̰wri.
MAT 23:24 Ɓaarì ra̰wri ká ì nda faa pol nzoɓri! Mbii ɓaarì ká fe hoy ká ndḭi ɗo ɗi na ì ɗu-ɗuɔ rɔɔ í nzɔ, roo lɛ, ì tṵu zambal ɓáy kukre malak ɓa ɓil-rì taŋ kɔ́kɔke!»
MAT 23:25 «Ɓaarì nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Fal tuŋguo tɔy ɓáy tuŋguo ŋgaw ze ì wàa ha̰ ni *taŋ kaɗ kaɗ, roo lɛ, fe ká mbaa ɓil-e ká ì sṵ í nzɔ na, ì ziŋ ɓáy faa riiɓa ɓáy kɔ́kɔ nun fe.
MAT 23:26 Ɓo Farizi, nzoɓ nun ra̰w! Mu wáa ɓil tuŋguo tɔy ɓáy tuŋguo ŋgaw pola ha̰ ni ka táŋ kaɗ kaɗ ro lɛ, fal-ɛ kara a táŋ kaɗ kaɗ ɓáy.»
MAT 23:27 «Ɓaarì nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Ì rìi tupalri ká i rɔŋ ɓáy pɔr ha̰ ni puu kpa̰a kpa̰a a ndaɗ ká fal-ɛ kɛlɛ key hɔy, roo lɛ, ɓil-e ká nziiya na ɓa hṵru huɗ nzoɓri ɓáy fe púŋkeri ká kḭri ɓoɗ ɓoɗ.
MAT 23:28 Ɓaarì hɔy kara ì ɗo faa mbḭw munu nda̰w. Ká nun nzoɓri ká kɛlɛ na, i kɔ rì ɓa nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, ká ɓil law-rì nziiya na, nzaa rúɔ ɓayri ɓáy fe ɗáa ka̰ayari ze mbaa ɗi nzḭi nzḭi.»
MAT 23:29 «Ɓaarì *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy *Fariziri, ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì. Ɓaarì na ì mbuo tupal *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy kere, a í ɗaa tupal nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na vur vur
MAT 23:30 a í ɓaa mii: “Ɓa fe ká ɓuru ɗo ziŋ bulu ɓuru ká piɛɗke lew na lɛ, ɓuru ti zúɔ ziŋ ri ɓay ɗáa sím nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na zuɔ siri ya.”
MAT 23:31 Ɓe ze, ɓáy ɓay ɓáa ɓaarì kḭ ì kɔ́ke sùo-rì mii, ì ɓa vu bulu nzoɓri ká i i nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
MAT 23:32 Munu zu lɛ, ì se nun-rì ɓa pola í ɔ́rɔ ɓie peɗ ká bulu ɓaarì tii sa̰w ɗáake na!
MAT 23:33 Ɓaarì sɔyri! Mḭiri kuɔtɔlri! Ì ɗáa mina í tḭi ɗul ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya káʼa tḭ́i tul-rì na lɛ woo?
MAT 23:34 Ì laa key: mì píe ɓáy nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, nzoɓ nun nzɛmri nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓri ká i fére ri *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi. Ì ika nzoɓ ha̰nɛri, a í ɓer nzoɓ ha̰nɛri ha ri hu ká tul puu say huɗ. Ì ndáka nzoɓ ha̰nɛri ɓáy ndoy dɔŋ ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓaarì, rɔɔ í nii ri puo ɓáy puo munu ká bulu ɓaarì ɗaa na,
MAT 23:35 ɓay haŋa ɓay sím nzoɓri riw bele ká ɓaarì Ziɓri ì i ri gɔr hɔy taŋ ka̰aya ká i ɗaa ziŋ nzoɓ na, ka mgba tul-rì, tii sa̰wke saa tul sím *Abɛl ká ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ, kpṵru tḭ́ike tul-e taa Zakari, vu Baraki ká ì i ni ká sikɗa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy zaɗ ká *tutakra fe poy ɓo ɗi na.
MAT 23:36 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓay sím nzoɓ niri key riw bele na, a mgbaka tul sa̰w nzoɓri ká timbɛɗɛ key.»
MAT 23:37 «Zuruzalɛm, Zuruzalɛm! Ɓaarì nzoɓri ká Zuruzalɛm ká ì i *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, a í vbuku nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru pie ri ha rì na ɓáy tisawri í i ri. Wa̰a, faa ɓal ba mina ze, mì hii ɓay mbṵ́ nzoɓ ɓaarì na ɗo sa̰w ɓal-i, munu ká máa ka̰y mbṵ́ke vi-eri ɗo sa̰w ɓal-ɛ a guɓa tul-ri ɓáy ta̰y bar-ɛ na lɛ! Roo lɛ, ɓaarì na ì hii puu ɓayke ya.
MAT 23:38 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru a pɔ́ŋ hul ka̰ni ɓaarì na bavbaw ha rì.
MAT 23:39 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: úru saa vuri key na, ì ti kɔ́kɔ mì mbǎa kpṵru maa ɓáy síeke ká ì ɓáa mii: “Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zúɔ tul nzoɓ ká vi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay!”»
MAT 24:1 Zezu tḭi saa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Zaɗkaʼa ɗo zɔ́l báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í kiɛ ni hulri ká i mbuo ɓa gama ká ɗo ɓil mgbaŋ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na ɓay haŋa ni ka kɔ.
MAT 24:2 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Fe niri riw bele key na wa̰a, ì kɔ-kɔ kḭ zu lɛ? Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: tisaw ká i mbúoke hulri key na, ti tɔ́ŋ mbḭw ka̰y tul kḭ ká zaɗ ni key ya. Nzoɓri gá̰y ri riw bele zuɔ siri.»
MAT 24:3 Zezu se a kaw tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye. Zaɗkaʼa kaw ɗi na báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri kḭ ro i soro ɓa lakun-ɛ í ɗo fi mbḭw í vbi ni mii: «Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa, síe ha̰a nda̰w rɔɔ, fe niri key na a vika lɛ? Rɔɓay, fe ḭi nda̰w rɔɔ a kál a kiɛ ɓuru nam ká mù yḭ́i, mase síe ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key na lɛ?»
MAT 24:4 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara ka úla rì ya,
MAT 24:5 ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ví ŋgḭi ɓamba ɓáy riŋ-i í ɓaa mii: “Ɓa ɓi ze mì ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.” I úla nzoɓri ŋgḭi ɓamba.
MAT 24:6 Ì láa ɓay soro ruyri ká nzoɓri ruu kḭ ká lakun-rì, a í laa soro ruyri ká nzoɓri ruu kḭ ɗi ɗi nda̰w. Roo lɛ, ì ha̰ sùo-rì ka tɔ ya, ɓay ḭi lɛ, ndaɗ ɓay haŋa fe niri key na ka tḭi pola nda̰w rɔ! Roo lɛ, ɓa síe ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key na ya rɔɓay.
MAT 24:7 Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari mbḭw, i úru ɓay rúu ziŋ nzoɓri ká sa̰w puo kḭri ɓoɗ. Nzoɓri ká ɓil puoruo mbḭw, ì úru ɓay rúu ziŋ nzoɓ puoruo kḭri. Kɔn luye a líe ɓáy zaɗ zaɗ nda̰w, tusiri a láŋ yik yik ɓáy zaɗri nda̰w pi.
MAT 24:8 Fe nuri riw bele ku na, a ɗoko munu ɓa tiika nduo ká sɛ má̰y nzoɓ ɓay haŋa ni ka mboŋ.
MAT 24:9 I mgbaka rì í ɗaa nun-rì tuɔ síe a í i rì. Sa̰w nzoɓri riw bele ká tusiri key na i fṵ́y rì ɓay tul-i.
MAT 24:10 Síeke ku na, nzoɓri ŋgḭi ɓamba i pɔ́ŋ mbika law ɓari; i mbika tul kḭ a í fṵy kḭ.
MAT 24:11 Nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na i ŋgḭi ɓamba, i tḭ́i í ula nzoɓri ŋgḭi ɓamba.
MAT 24:12 Ka̰aya nzoɓri ká i ɗaa ká ya̰a zaɗ ɓa pola pola na, a ɗáa ha̰ fal ini nzoɓri ŋgḭi ɓamba a húoke ɗeŋ ɗeŋ.
MAT 24:13 Roo lɛ, nzoɓ ká mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ kpṵru tḭi síe ɔ́rɔ ɓie nam na, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni.
MAT 24:14 Ɓay Kere ni ká se tul Ŋgɛrɛwṵru ká re mbay ká tul nzoɓri na, i ka-káake ɓáy zaɗri riw bele ká tusiri key ɓay haŋa sa̰w nzoɓri riw bele i laa ɓayke. Falɛ ku nda̰w rɔɔ, ɔ́rɔ ɓie nam na a ví ɓáy.»
MAT 24:15 «Ɓaarì na ì kɔ́kɔ nzoɓ ká i ɗi ɓa “Fe Ḭ̌m ká maa ɓáa ya” ká Daniyɛl, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke piɛɗke lew na. Fe ḭ̌mke ku na a ɗoko siya ká *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. (Nzoɓ ká kḭi mbeɗe key na lɛ, ka laa sa̰wke ta-taŋ!)
MAT 24:16 Zaɗka i kɔ munu na báyḭi lɛ, ɓari ká i kaw kuɗu zaɗ ká Zude na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɗúu ɓa tul kuori.
MAT 24:17 Nzoɓ káʼa mgbaka ta̰ram ká tul hul siya na, ka ti ɗí ɓay vǎa fa̰a fe ɓeri ká hula ya nda̰w,
MAT 24:18 a nzoɓ káʼa ɗoko wáa na ti yḭ́i se puɔ ɓay mbika maagari ɓe ya nda̰w pi.
MAT 24:19 Namkeri ku na, má̰yri ká i ɗoko ɓil, ɓáy má̰yri ká leɗri á̰w wa̰n ɓari na, i kɔ́kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba.
MAT 24:20 Ì kóɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ɗul ɓaarì na, ka ɗo ɓáy few lew teɗ ya nda̰w, mase ɓáy nam mgbaka ta̰ram naari Ziɓri ya nda̰w pi!
MAT 24:21 Ká ɓil namke ku na, kɔ́kɔ sɛkɛ fe káʼa tḭ́i tul nzoɓri na, a kál tul zaɗ pavbaɗ: úru saa nam ká Ŋgɛrɛwṵru ɗáake tusiri kpṵru tḭi vuri key na, kḭri kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká mini na nzoɓ kɔ ya rɔɓay, rɔɔ ɓil namri káʼa vi vuku hɔy kara, nzoɓ ti kɔ́kɔ kḭri sɛkɛ fe ká mini mbǎa mgbaŋ.
MAT 24:22 Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru mbi nzi-ɛ ɓay yḭ́iŋra namkeri ku na ɓa fal ya lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara, ti káw ɓáy kumnun ya. Roo lɛ, namkeri ku na ka yḭiŋra ɓa fal ɓay tul nzoɓ ɓeri káʼa nan ri zuɔ ɓoɗ.
MAT 24:23 Zaɗka nzoɓ ɓaa ha rì mii: “Ì kɔ-kɔ́m í kɔ *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ka ɗo zaɗ ni key,” mase, “ka ɗo lew,” lɛ, ì ɗaa law-rì ka ɓo ɗi ya.
MAT 24:24 Ì kɔ, nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa Krisi, ɓáy nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i tḭ́i í ɗaa bawda fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ɓay úlake nzoɓri. Ze faa ɗo ɗi lɛ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe na hɔy kara, i úla ri nda̰w.
MAT 24:25 Ì laa key, mì ɓaa ɓayke ha rì ro.»
MAT 24:26 «Munu zu lɛ, zaɗka nzoɓri ɓaa ha rì mii: “Ì kɔ, *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi na, ɗo ɓil law kɔr,” lɛ, ì se ɗi ya. Mase, i ɓaa ha rì mii: “Krisi mṵu sùo-ɛ ɗo key,” lɛ, ì ɗaa law-rì ka ɓo tul ɓay ɓari na ku ya,
MAT 24:27 ɓay ḭi lɛ, munu ká mbam siɛ yela ha̰ nzoɓri kɔ haraŋ saa fi tḭi síe kpṵru tḭi fi riŋ síe na, síeke ká ɓi *Vu Nzoɓ mì ví na, a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w.
MAT 24:28 Nzoɓri riw bele i kɔ́kɔ ni, ɓay ḭi lɛ, zaɗ ká huɗ fe ɓo ɗi na, zaɗɛ na ku ze ta̰miri mbṵ kḭ ká ɗi.»
MAT 24:29 «Ɓa vaa hɔy ká fal kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil namkeri ku na, síe a ɗoko guu nda̰w, few ti híe mbǎa nda̰w, mbaymawri gá̰y saa tumbam nda̰w, rɔɔ hṵrusuori ká tumbam kara i láŋ yik yik nda̰w pi.
MAT 24:30 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, fe káʼa kíɛ vika ɓi *Vu Nzoɓ na a tḭ́i ká tumbam. Ká síeke ku na, sa̰w nzoɓri riw bele ká tusiri key na i rɛ́kɛ sùo-ri, lɛ, í kɔ́kɔ mì ɓi Vu Nzoɓ ká mì ví saa nulue ká ɓil síi mbam ɓáy bawda hṵrusuo, ɓáy riŋ ɗika.
MAT 24:31 Báyḭi lɛ, bawda tḭw a mgbaka ɓáy zaɗ gǔrum gǔrum, lɛ, mì píe leɗ nzaapeɗ ɓiri ká nulue ha ri se ɓáy tḭw zaɗri ká niŋ ká tusiri key, ɓay haŋa ri mbṵ nzoɓ ɓiri ka mì nan ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓi na, saa fi mbḭɛ mgba gbṵ zaɗ ká fi mbini.»
MAT 24:32 «Ì laa má̰ra ɓay ká se tul puu nzum na, a í fére fe ká ɗi! Zaɗka ì kɔ rɔɔ nzaa tɔykeri luo vay a ɗo rék rek lɛ, ì kɔ ta-taŋ mii, nzaa bura mbam ɗo ɗi ya ro zu.
MAT 24:33 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka ì kɔ fe niri key na riw bele tḭi lɛ, ì kɔ nda̰w mii, ɓi *Vu Nzoɓ na mì ɗo ɗi ya deɓ ɓay ví; mì ɗo faa hul ro.
MAT 24:34 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓri ká timbɛɗɛ key na, i ti huka riw bele ya hɔy ze fe niri riw bele key na a tḭ́i.
MAT 24:35 Tumbam ɓáy tusiri na a kál hɔ̰́n bele. A roo lɛ, ɓay ɓiri na ti kál ya mgbaŋ.»
MAT 24:36 «Ɓay ká se tul namke mase sa̰w síeke ká ɓi *Vu Nzoɓ mì yḭ́i ɓay ví na, nzoɓ mbḭw mini kara kɔ ya. Leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue ya nda̰w, ɓi Vu Nzoɓ kara ya nda̰w; ɓa Bǎa huo-ɛ hɔy ze kɔ.
MAT 24:37 Fe ká kal ɓáy sewke taa *Noe na, síeke ká ɓi Vu Nzoɓ mì vika na, a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w.
MAT 24:38 Ì kɔ, ɓáy ɓil sewke taa Noe ká pola lew ká mbii ya̰a zaɗ ya rɔɓay na, nzoɓri sṵ fe í nzɔ fe, má̰yri ɓáy wa̰rari i ya̰a kḭ, mase i ha̰ vu ɓariri kara ya̰a kḭ kpṵru maa ɓáy nam ká Noe ndǔoke ɓil hul tumbii na.
MAT 24:39 Nzoɓri ma̰y ɓay ká tul sùo-ri kpṵru maa ɓáy mbii ká ví ya̰a zaɗ mgbǎ̰ri, a fa̰a ri riw bele. Nam ká ɓi Vu Nzoɓ mì yḭ́i mí vi na kara, a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w.
MAT 24:40 Ɓe mini ze, wa̰rari siɗi ká i ɗoko wáa na, i mbika nzoɓ mbini, a í pɔŋ nzoɓ mbḭɛ mgba̰mi.
MAT 24:41 A má̰yri siɗi ká i ɗo naŋ fe na, i mbika nzoɓ mbini, a í pɔŋ nzoɓ mbḭɛ mgba̰mi.
MAT 24:42 Munu zu lɛ, ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, ɓay ḭi lɛ, nam ká Ŋgɛrɛmbay ɓaarì a víke na ì kɔ ya.
MAT 24:43 Ì kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Zaɗka nzoɓ puo kɔ sa̰w síe ká nzoɓ riiɓa a víke ɓil hul ɓe ɓa suŋ na lɛ, a káw ɓáy nzaa ɓal-ɛ kekeke ɓo, ka ti pɔ́ŋ faa ha̰ nzoɓ riiɓa haw faa hul ɓe a fa̰a fe ɓeri ya.
MAT 24:44 Sa̰wke mini ze, ɓaarì hɔy kara ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, ɓay ḭi lɛ, sa̰w síe ká ì ker ya na nda̰w rɔɔ, ɓi Vu Nzoɓ na mì víke ɓáy.»
MAT 24:45 «Munu ku wa̰a, leɗ káw ha̰a ze ɗo ɓáy nun nzɛm, a ɗo tul peɗ ɓe ɓáy zaɗɛ lɛ? Ɓe key na, bǎa káw ɓe pɔŋ peɗ zuɔ nduo-ɛ a ha̰ ni kɔ-kɔ́m ɓa tul leɗ káw ha̰wri, ɓay haŋa ni ka leke ri fe sṵm ɓari ɓáy zaɗɛ zaɗɛ ɓáy nam nam.
MAT 24:46 Suoriya a ɓá taa leɗke ká bǎa káw ɓe yḭ̀i a ví ziŋ ni ká zaɗ ɗáa peɗ ká mini key.
MAT 24:47 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓe na, bǎa káw ɓe a pɔ́ŋ peɗ kɔ́rɔ fe ɓeri riw bele zuɔ nduo-ɛ.
MAT 24:48 Roo lɛ, zaɗkaʼa ɓa leɗ káw ká ndaya lɛ, a kér ɓay ká ɓil law-ɛ mii: “Bǎa káw ɓi mgba roy ká ɓay vika.”
MAT 24:49 Ro, a tii sa̰w ɓɔ́ɗ bǎw peɗ ɓeri na a sṵ a nzɔ ziŋ koy himri nda̰w.
MAT 24:50 Báyḭi lɛ, ɓáy nam káʼa ker ya na, bǎa káw ɓe na a ví tḭ́i tul-e mbuɗa ɓáy sa̰w síe káʼa kɔ ya.
MAT 24:51 Lɛɛ, kaʼa mgbaka ni a ɗara ni kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba, a ɗaa ni kaw zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ziŋ nzoɓ ha̰wri ká i ɓa nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri. Ɓa zaɗ ká nzoɓri rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká ɗi.»
MAT 25:1 Zezu ɓaa mii: «Síeke ká Ŋgɛrɛwṵru a réke mbay ká tul nzoɓri ká tusiri key na, a ɗoko munu ɓa má̰y tikɗiri ká tul-ri duɔ, ká i fa̰a huu ndele ɓari a í tḭ́ike ɓay vǎa suɔ nun nzoɓ má̰y fie.
MAT 25:2 Nzoɓ ndeɓeri ká sakra ɓari ku na i ɓa kɔ̀kɔri, a nzoɓ ndeɓekeri laa lɛ, i ɓa nzoɓ nun nzɛmri.
MAT 25:3 Ɓari ká i ɓa kɔ̀kɔri na, i fa̰a huu ndele ɓari munu hɔy taŋ mgbaka num kḭ ɗo nduo-ri.
MAT 25:4 A ɓari nzoɓ nun nzɛmri na laa lɛ, i fa̰a huu ndele ɓari ɗo nduo-ri ɓáy num kḭ kɛk.
MAT 25:5 Munu ká nzoɓ má̰y fie na vi vaa ya na báyḭi lɛ, ɓari riw bele ká tul-ri duɔ na, i duku nam gbaru gbaru, a í zuɔ nam ráɗ bele.
MAT 25:6 «Maa ɓáy nzaa zaɗ buo báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ɓeleŋ mii: “Nzoɓ má̰y fie na se vuku ro, ì tḭi í suɔ nun-ɛ!”
MAT 25:7 Báyḭi lɛ, ɓari má̰y tikɗiri riw bele na i tuma saa tul nam a í tii sa̰w léke huu ndele ɓari.
MAT 25:8 Lɛɛ, ɓari kɔ̀kɔri na i gɔŋ má̰y nun nzɛmri na mii: “Ì ha̰ ɓuru num ɓaarì na ndḭi ha̰ ɓuru ɗaa zúɔ ɓil huo huu ndele ɓuru ká ɗo ruma key woo!”
MAT 25:9 Báyḭi lɛ, má̰y nun nzɛmri na yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Úwaa, num ɓuru na ŋgḭi maa haŋa náa ɗoŋri kḭ ya. Ì se luo nzoɓ ɗáɓkeri na í vǎa hie.”
MAT 25:10 Zaɗka kɔ̀kɔ má̰y tikɗiri na i zɔl ɓay vǎa híe num na báyḭi lɛ, nzoɓ má̰y fie na ví tḭi ká fal-ri. Lɛɛ, ɓari má̰y nun nzɛmri ká i giyaŋ ni kekeke na, i nduo ziŋ ni mbḭw hɔy í se hul suoriya ya̰aŋa kḭ na, lɛ, i dar faa gbak ɓo tul-ri.
MAT 25:11 «Falɛ ku ndḭi nda̰w rɔɔ, ɓari kɔ̀kɔri ká ndeɓe na i vi í ɗi nzoɓ má̰y fie na mii: “Mbay, Mbay, mgbúɗa faa ha̰ ɓuru!”
MAT 25:12 Lɛɛ, kaʼa yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: mì kɔ rì ya.”
MAT 25:13 «Munu zu lɛ, ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, ɓay ḭi lɛ, namke ɓáy sa̰w síeke na ì kɔ ya.»
MAT 25:14 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Síe yḭ́i ɓi *Vu Nzoɓ na, a ɗoko munu ɓa nzoɓ mbḭw ká ɗo séke ɓa varu, lɛ, ka ɗi leɗ káw ɓeri a pɔŋ feziŋa ɓeri zuɔ nduo-ri.
MAT 25:15 Leɗ káw ɓe ká mbḭw na, ka fa̰a lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ŋgḭ-ŋgḭi zuɔ bawda ɓɔl ɓa ndeɓe ha̰ ni. Nzoɓ ndeke ɗi siɗike lɛ, ka fa̰a zuɔ ɓɔl ɓa siɗi ha̰ ni, a nzoɓ ndeke ɗi sayke laa lɛ, ka fa̰a zuɔ ɓɔl ɓa mbḭw ha̰ ni. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ha̰ ni lari maa ɓáy tul hṵrusuo-ɛ. Falɛ ku nda̰w rɔɔ, a uru a zɔl faa varu ɓe na.
MAT 25:16 Úru saa namke ku hɔy lɛ, leɗ káw ɓe ha̰y ká ya̰a ɓɔl lari ɓa ndeɓe na, se a vǎa fɛrɛ nun lari na, a ziŋ kḭ ɓɔl ndeɓe zuɔ tul-e.
MAT 25:17 Nzoɓ ha̰y ká ya̰a ɓɔl lari ɓa siɗi na kara ɗaa faa mbḭw munu na nda̰w, a ziŋ mbiike ɓa ɓɔl siɗi a ɗaa zuɔ tul-e nda̰w.
MAT 25:18 Roo lɛ, nzoɓ taa ha̰y ká ya̰a ɓɔl lari ɓa mbḭw na, se a vǎa tie luɔ a mbɛɗɛ lari bǎa gaŋ ɓe na diɓ diɓ ɗo ɗi.
MAT 25:19 «Zaɗka bole ɗi maa fe na báyḭi lɛ, bǎa gaŋ ɓari na yḭ̀i a vi a tii sa̰w kḭiŋa fal fe ɓeri na ziŋ ri.
MAT 25:20 Nzoɓ ha̰y ká ya̰a lari ɓɔl ndeɓe na soro ɓa lakun bǎa gaŋ ɓe ɓáy ɓɔl lari kḭ ɓa ndeɓe zuɔ tul-e a ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay, mu kɔ, mù ha̰ mì ɓɔl lari ɓa ndeɓe, lɛ, mì ziŋ kḭ ɓa ndeɓe zuɔ tul-e.”
MAT 25:21 Lɛɛ, bǎa gaŋ ɓe na ɓaa ha̰ ni mii: “Ndaɗ ɓamba, mù ɓa leɗ káw kere, mù ɗo tul fe ká mì ɗaa zuɔ nduo-ɔ na ɓáy zaɗɛ. Munu ká fe ká ndḭi ká mì ɗaa zuɔ nduo-ɔ ká mù ɗaa ha̰ ni tii suku na, timbɛɗɛ key mì pɔ́ŋ feri ŋgḭ-ŋgḭi ro zuɔ nduo-ɔ. Mu ví káw ɓil suoriya ziŋ mì.”
MAT 25:22 Báyḭi lɛ, ɓe káʼa ya̰a ɓɔl lari ɓa siɗi na soro a vi lakun bǎa gaŋ ɓe na nda̰w a ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay, mu kɔ, mù ha̰ mì ɓɔl lari ɓa siɗi, lɛ, mì ziŋ mbiike ɓɔl siɗi zuɔ tul-e.”
MAT 25:23 Lɛɛ, bǎa gaŋ ɓe na ɓaa ha̰ ni mii: “Ndaɗ ɓamba, mù ɓa leɗ káw kere, mù ɗo tul fe ká mì ɗaa zuɔ nduo-ɔ na ɓáy zaɗɛ. Fe ká ndḭi ká mì ɗaa zuɔ nduo-ɔ ká mù ɗaa ha̰ ni tḭi suku na, timbɛɗɛ key na mì pɔ́ŋ feri ŋgḭ-ŋgḭi ro zuɔ nduo-ɔ. Mu ví káw ɓil suoriya ziŋ mì.”
MAT 25:24 Báyḭi lɛ, ɓe káʼa ya̰a ɓɔl lari ɓa mbḭw na soro a vi lakun bǎa gaŋ ɓe a ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay, mì kɔ nda̰w, ɓo na mù ɓa nzoɓ ká mù yḭŋ ɓamba tasiri. Ɓo na mù hii ɓay zíŋ fe ká ɓil peɗ kṵ-ɔri: fe ká mù ru ya na, mù vbie; a fe ká mù mii pa̰rɛ ya kara, mù mbṵ zuɔ tul kḭ.
MAT 25:25 Mì ɗaa hḭɛ ŋgḭi ɓamba, ze mí vǎa tie luɔ mí mbɛɗɛ lari ɓo na ɗo ɗi. Mu kɔ, ɓe ze ɗo key. Mu ya̰a fe ɓo na.”
MAT 25:26 Báyḭi lɛ, gaŋ tul-e na ɓaa ha̰ ni mii: “Ɓo leɗ káw ká mù ndaya, a mú ɓa lay! Munu ká mù kɔ mì ɓa nzoɓ ká mì ru fe ya, a lɛ, mì vbie feke, a mí mii pa̰ra fe ya, a lɛ, mì mbṵ feke zuɔ tul kḭ, wa̰a,
MAT 25:27 ɗaa mina mù ha̰ lari ɓi na ha̰ nzoɓ kḭ kpaa a ɗáake peɗ, ze síe yḭ́i ɓi lɛ, mì ziŋ mbiike zúɔ tul-e ya lɛ?”
MAT 25:28 Báyḭi lɛ, bǎa gaŋ ɓe na ɓaa ha̰ nzoɓ peɗ ɓeri na mii: “Ì naa ɓɔl lari na ká nduo-ɛ í ha̰ nzoɓ taa ha̰y ká ɗǒke ɓáy ɓɔl duɔ na ka nde tul-e taa ɓe,
MAT 25:29 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗo ɓáy fe na, i haŋa ni kḭ nde tul-e, lɛ, ka kaw ɓil ndaɗi. Roo lɛ, nzoɓ ká ti ɓáy fe ya na, ha̰y ká ndḭi hɔy káʼa ɗǒke na kara, i náa ɗɔɗ ɓay pɔ́ŋ ni.”
MAT 25:30 A ɓe leɗ káw ká ɓa nzoɓ ká gɔr na, ì mbi ni í vbu ni ɓo zaɗ ká sii nduŋ ká kɛlɛ. Ɓa zaɗ ká nzoɓri rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká ɗi.»
MAT 25:31 «Zaɗka ɓi *Vu Nzoɓ mì yḭ́i ɓáy riŋ ɗika mbay ɓáy leɗ nzaapeɗri riw bele ká nulue na báyḭi lɛ, mì káw tul kariŋgaw riŋ ɗika ɓi.
MAT 25:32 Sa̰w nzoɓri riw bele i mbṵ́ kḭ ká pol-i, lɛ, mì kɛ́lɛ ri ha ri ɗo ɓoɗ ɓoɗ, munu ká nzoɓ kɔ́rɔ fe hɔl kɛ̌lɛke sakra baɗuri ɓáy vuyri ɗo ɓoɗ ɓoɗ.
MAT 25:33 Mì ɗáa baɗuri ɗo tunduo hoɗo ɓi, a vuyri laa lɛ, ɗo tunduo gel ɓi.
MAT 25:34 Báyḭi lɛ, ɓi ká mì ɓa mbay na mì ɓáa ha̰ nzoɓri ká i ɗo tunduo hoɗo ɓi na mii: “Ɓaarì ká Bǎa sa̰m fe zuɔ tul-rì na, ì ví ya̰a fe kere puoruo káʼa leke ɓay tul-rì ɓáy titire ɗáa tusiri ká piɛɗ lew hɔy na ɓa taa ɓaarì,
MAT 25:35 ɓay ḭi lɛ, zaɗka kɔn sɛ mì na, ì ha̰ mì fe sṵm mì sṵ, kɔn mbii hɔy sɛ mì kara, ì ha̰ mì mbii mì nzɔ nda̰w. Mì ɓa varu nzoɓ na, ì mgba mì ɓa sùo-rì,
MAT 25:36 mì se tigba̰a-i hɔy kara, ì ha̰ mì gari mì nduo nda̰w, sùo-i ká sɛ mì na, ì kɔ-kɔ́m ɓa tul-i nda̰w, rɔɔ, hul sal ká mì naa ɗi kara, ì vǎa kɔ mì nda̰w pi.”
MAT 25:37 Báyḭi lɛ, ɓari nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri na, i yḭiŋra ɓáy ɓay mii: “Mbay, síe ha̰a nda̰w rɔɔ ɓuru kɔ mù ká kɔn sɛ mù, rɔɔ ɓuru ha̰ mù fe sṵm mù sṵ; mase síe ha̰a nda̰w rɔɔ kɔn mbii sɛ mù, rɔɔ ɓuru ha̰ mù mbii mù nzɔ lɛ?
MAT 25:38 Mase síe ha̰a nda̰w rɔɔ, ɓuru kɔ mù ɓa varu nzoɓ, rɔɔ ɓuru mgba mù ɓa sùo ɓuru; mase síe ha̰a nda̰w rɔɔ, mù se tigba̰a-a hɔy, rɔɔ ɓuru ha̰ mù gari mù nduo lɛ?
MAT 25:39 Síe ha̰a nda̰w rɔɔ, ɓuru kɔ mù ɓáy sɛm, mase mù naa hul sal nda̰w rɔɔ, ɓuru vǎa kɔ mù lɛ?”
MAT 25:40 Báyḭi lɛ, ɓi ká mì ɓa mbay na mì yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: síe ha̰a ha̰a ká ì ɗaa fe niri key na ziŋ nzoɓ mbḭw ká ɓa leɗ ká ndḭi hɔy ká sakra yṵ-iri lɛ, ɓa ɓi ze ì ɗaa feke key na ziŋ mì nda̰w ku.”
MAT 25:41 «Falɛ lɛ, ɓi ká mì ɓa mbay na mì ɓáa ha̰ nzoɓri ká i kaw tunduo gel ɓi na mii: “Ì zɔ́l ká nzaa-i ɗi ɗi ɓa lew, ɓaarì ká faɗi Ŋgɛrɛwṵru mgba rì! Ì zɔ́l í se ɓil huu ká ru-ruma ya ɓaŋguɔ ká i leke ɗo ɓay tul ŋgɛrɛtemndaya ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri,
MAT 25:42 ɓay ḭi lɛ, zaɗka kɔn sɛ mì na, ì ha̰ mì fe sṵm mì sṵ ya; kɔn mbii sɛ mì kara, ì ha̰ mì mbii mì nzɔ ya nda̰w.
MAT 25:43 Mì ɓa varu nzoɓ, lɛ, ì mgba mì ɓa sùo-rì ya; mì se tigba̰a-i hɔy kara, ì ha̰ mì gari mì nduo ya nda̰w; sùo-i sɛ mì, mase mì naa hul sal kara, ì vǎa kɔ mì ya nda̰w pi.”
MAT 25:44 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay mii: “Mbay, síe ha̰a nda̰w rɔɔ, ɓuru kɔ kɔn ká sɛ mù, mase kɔn mbii ká sɛ mù, mase mù ɓa varu nzoɓ, mase tigba̰a-a ká ɗo hɔy, mase sùo-ɔ ká sɛ mù, mase hul sal ká mù naa ɗi na rɔɔ, ɓuru vǎa sɔ mù ya lɛ?”
MAT 25:45 Báyḭi lɛ, ɓi ká mì ɓa mbay na, mì yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka ì ɗaa fe niri key na ziŋ nzoɓ mbḭw ká ɓa leɗ ká ndḭi hɔy ká sakra yṵ-iri ya lɛ, ɓa ɓi ze ì ɗaa feke key na ziŋ mì ya nda̰w ku.”
MAT 25:46 Ɓari nzoɓkeri key na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ri kɔ sɛkɛ fe ká ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara na. Roo lɛ, nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri na, i káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ.»
MAT 26:1 Zaɗka Zezu fere nzoɓri ɓay ɓeri key na ɔ riw bele báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii:
MAT 26:2 «Ì kɔ nda̰w, tɔ̀ŋ nam siɗi hɔy ro ɓay ɗáa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na, lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na i pɔ́ŋ mì ɓo nduo nzoɓri ha ri ɓer mì ɗo tul puu say huɗ.»
MAT 26:3 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri mbṵ kḭ ká ɓil boro mbay ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká ɓa Kayif,
MAT 26:4 ro, í nzaa faa ɓa law ɓay mgbaka Zezu ɓay ika ni.
MAT 26:5 Roo lɛ, i ɓaa mii: «Ndaɗ ɓay mgbaka ni ká síe nam fe sṵm suoriya ya, ká ruɔ nzoɓri úru í ɗaa so tul naari.»
MAT 26:6 Zezu na ɗo Betani luo nzoɓ ká i ɗi ni ɓa Simo̰n nzoɓ kpḭri.
MAT 26:7 Báyḭi lɛ, má̰y mbḭw munu soro a vi lakun-ɛ. Ka mgba guma ká i ɗaa ɓáy tisaw ká riŋ-ɛ ɓa alabastre ká num mbaa ɗi. Numke ku na ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ká larike kara ŋgɔŋ ɓamba. Zaɗka Zezu kaw nzaa fe sṵm na, má̰y na vǎa kuna num na tɔlɔlɔ zuɔ tul-e.
MAT 26:8 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri kɔ feke na munu báyḭi lɛ, law-ri sɛ ri ha ri ɓaa mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ka ɓiɛ num na mini key zuɔ ɓisuy gɔr hɔy lɛ?
MAT 26:9 Ɓa fe ká nzoɓ hie ɓa pola zu lɛ, a zíŋ larike ŋgḭi ɓamba a pɔŋ larike ha̰ nzoɓ kṵkuri!»
MAT 26:10 Zaɗka Zezu kɔ kér ɓay ɓari na munu báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Mina ze ì yɔklɔ má̰y key na mini lɛ? Fe káʼa ɗaa ziŋ mì key na, ɓa fe kere ká ndaɗ ɓamba tasiri.
MAT 26:11 Ì kɔ, nzoɓ kṵkuri na i ɗoko ziŋ rì ɓaŋguɔ kpaɗara, roo lɛ, ɓi na, mì ti ɗoko ziŋ rì ɓaŋguɔ ya.
MAT 26:12 Má̰y na kuna num ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy na zuɔ tul-i, rɔɔ ɓay haŋa ri vǒroke mì ɓáy.
MAT 26:13 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗri riw bele ká tusiri key ká i ka-káa Ɓay Kere key ká ɗi na, i loko soro fe ká má̰y key ɗaa na, ɓay haŋa nzoɓri kěrke ɓay se tul-e.»
MAT 26:14 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal Zezuri ká duɔ falɛ siɗi, ká riŋ-ɛ ɓa Zudas Iskariyoɗ na, se luo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri
MAT 26:15 a ɓaa ha ri mii: «Zaɗka mì pɔŋ Zezu ɓo nduo-rì lɛ, fe ḭi ze ì haŋa mì lɛ?» Lɛɛ, i fa̰a lari rɔm ɓa síŋ say í ha̰ ni.
MAT 26:16 Úru saa síeke ku na báyḭi lɛ, Zudas tii sa̰w nzáa faa ɓay kɔ́kɔ sa̰w síe káʼa máa ɓay pɔ́ŋ Zezu ɓo nduo-ri.
MAT 26:17 Titire nam ká i ɗáake suoriya maapa ká taŋ fe hew fe na báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri soro ɓa lakun-ɛ í vbi ni ɓay mii: «Zaɗ ha̰a ze mù hii ɓay haŋa ɓuru se ɗi ɓúru vǎa leke fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ká ɗi lɛ?»
MAT 26:18 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì se ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm ká luo nzoɓ mbḭw munu í ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay ɓaa mii: ‘Ɓi na, sa̰w síe ɓi tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ hɔy ro, lɛ, ká ɓil hul ɓo key ze mì ɗáa fe sṵm suoriya nam tḭ́i saa ɓil koy na ɓáy leɗ nduoɓal-iri ká ɗi.’”»
MAT 26:19 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri ɗaa munu káʼa mbi nzi-ɛ ha ri, ro í leke fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na.
MAT 26:20 Zaɗka síe riŋ bele na, Zezu kaw nzaa fe sṵm ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na.
MAT 26:21 Zaɗka i ɗo sṵŋa fe báyḭi lɛ, ka mbi ɓay a ɓaa mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì na, a mbika tul-i.»
MAT 26:22 Lɛɛ, ɓayke ku na ɗaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɗáake síe ŋgḭi ɓamba tasiri, í tii sa̰w vbika ni ɓay mbḭw mbḭw ɓáy zaɗ ɓari riw bele mii: «Mbay, ɓa ɓi ya na maa?»
MAT 26:23 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Nzoɓ ká mbṵ nduo fe sṵm ziŋ mì na, ɓa ɓe ze a mbika tul-i.
MAT 26:24 Ɓi *Vu Nzoɓ na, mì huka munu ká i ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru se tul-i. Roo lɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe taa minake ze a ɗoko ɓay tul nzoɓ ká mbi tul ɓi Vu Nzoɓ na lɛ! Nzoɓke ku na, mbóŋ ni ya ndaɗ mba mbóŋ ni.»
MAT 26:25 Báyḭi lɛ, Zudas ɓe káʼa pɔ́ŋ ni ɓo nduo nzoɓri na vbi ni mii: «Mbay, ɓa ɓi ya na maa!» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa ɓo ya mina lɛ?»
MAT 26:26 Zaɗka i ɗo sṵŋa fe na báyḭi lɛ, Zezu mbi maapa a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w rɔɔ, a haw a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii: «Ì ya̰a í sṵ; ɓe ni key na ɓa naysuo-i zu.»
MAT 26:27 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a mbi koɓo a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ha ri a ɓaa mii: «Ì ya̰a í nzɔ ɓáy zaɗ ɓaarì riw bele.
MAT 26:28 Ɓe ni key na ɓa sím sùo-i zu. Ɓa sím ɓi káʼa úo zuɔ siri ɓay síŋke *sáka kuni ká Ŋgɛrɛwṵru saa ziŋ nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɓay haŋa ni ndǎke buma feya̰a nzoɓri.
MAT 26:29 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: tii sa̰wke saa vuri key na, mì ti nzɔkɔ mbii lere puu key na ziŋ rì mbǎa kpṵru maa ɓáy nam ká mì nzɔkɔke taa fie ziŋ rì ɓáy nam ká Bǎa a réke mbay ká tul nzoɓri na.»
MAT 26:30 Falɛ ká i ɗi sim nam suoriya í písike Ŋgɛrɛwṵru na báyḭi lɛ, i zɔl í vǎa kaw tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye.
MAT 26:31 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɓil suŋ key na, feri káʼa tḭ́i tul-i na, a haŋa rì ɗuu riw bele í pɔŋ mì, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: “Mì ika nzoɓ kɔ́rɔ baɗu, lɛ, kuɗu baɗuri na, i zékre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ ɓáy zaɗ zaɗ riw bele.”
MAT 26:32 Roo lɛ, zaɗka mì tḭ́i saa luɔ huɗ na, mì vǎa giyaŋ rì ká kuɗu zaɗ ká Galele.»
MAT 26:33 Lɛɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Ze nzoɓ ha̰wri riw bele pɔŋ mù hɔy kara, ɓi na, mì ti pɔ́ŋ mù ya mgbaŋ.»
MAT 26:34 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ká ɓil suŋ ká ɗo key na, pola rɔɔ ɓay haŋa tuo ka-káa lɛ, mù má̰y ɓay ká tul-i faa ɓal ba say mii, mù kɔ mì ya.»
MAT 26:35 Lɛɛ, Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ze ɓay haŋa mì hu na ziŋ mù hɔy kara, mì ti má̰y ɓay ká tul-a ya.» Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛ ha̰wri riw bele na i ɓaa faa mbḭw munu nda̰w.
MAT 26:36 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu fa̰a leɗ nduoɓal-ɛri a tḭ́ike zaɗ mbḭw munu ká i ɗi ɓa Gesemane. Ká zaɗɛ ku na, ka ɓaa ha ri mii: «Ì káw zaɗ ni key, ká mì náa sùo-i ndḭi ɓay vǎa ɗáa nzaa ɓay kere.»
MAT 26:37 Báyḭi lɛ, ka naa Piyɛr ɓáy vu Zebederi ká tul-ri siɗi na ha ri se ziŋ ni. A lɛ, ka tii sa̰w kɔ́kɔ síe, a law-ɛ sɛ ni rìi fe ká se ɓay mḭ-miira mini,
MAT 26:38 ro a ɓaa ha ri mii: «Mì kɔ sɛkɛ fe ká ɓil law-i maa huɗ. Ì káw zaɗ ni key ziŋ mì ɓáy nzaa ɓal-iri kekeke.»
MAT 26:39 Falɛ káʼa ala ri a se ɗi ndḭi munu ɓa pola na báyḭi lɛ, ka guɓa siri mbuka a koɗ Ŋgɛrɛwṵru mii: «Bǎa, zaɗka faa ɗo ɗi lɛ, fe sɛkɛ káʼa ɗáa mì key na, mu ha̰ ni ka ɗo ɗi ɗi ziŋ mì, roo lɛ, mu ɗaa fe munu ká law-a ze hii ɓo, munu ká law-i ze hii ya.»
MAT 26:40 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a se luo leɗ nduoɓal-ɛri ká say na, lɛ, ka ziŋ ri ká tul nam. Ro, a tuma ri a ɓaa ha̰ Piyɛr mii: «Ì maa káw siya ziŋ mì sa̰w síe mbḭw ya hɔy lɛ woo?
MAT 26:41 Ì káw ɓáy nzaa ɓal-iri kekeke í ɗaa nzaa ɓay kere, ká ɓay líe ɓo ɓil nzaa úla. Ká ɓil law nzoɓ na, law hiiya ɗáa kere ze mbaa ɗi gba̰y gba̰y, roo lɛ, hṵrusuo-ɛ maa ya.»
MAT 26:42 Ka naa sùo-ɛ na rɔɓay faa ɓal ba siɗike, a vǎa koɗ Ŋgɛrɛwṵru mii: «Bǎa, zaɗka fe sɛkɛ káʼa ɗáa mì key na, faa náake ká ɓay haŋa mì kɔ na tiya lɛ, mu ɗaa fe ká law-a ze hii.»
MAT 26:43 Báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a ví ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri na rɔɓay ká tul nam, ɓay ḭi lɛ, nam hii nun-ri dik dik ɓáy.
MAT 26:44 Ka naa sùo-ɛ ɓa kḭ na rɔɓay, a vǎa koɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi faa ɓal ba sayke, a ɗaa nzaa ɓay kere faa mbḭw munu káʼa ɗaa ká polari na.
MAT 26:45 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a ví ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii: «Ì na-nam rɔɓay í mgba ta̰ram sùo-rì kɛlɛ? Sa̰w síe ká i pɔ́ŋke ɓi *Vu Nzoɓ ɓo nduo nzoɓ feya̰ari na vi ro.
MAT 26:46 Ì úru siya náa séri! Ì kɔ-kɔ́m í kɔ nzoɓ káʼa mbika tul-i na ɗo key.»
MAT 26:47 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay kɔɓ ɓáy na báyḭi lɛ, Zudas ká ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi tḭi ɓáy ruɔ nzoɓri buɗ buɗ. I vi ɓáy maamiiri ɓáy puuri gbiri gbiri ɗo nduo-ri. Nzoɓkeri ku na, ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri ze pie ri.
MAT 26:48 Zudas, nzoɓ mbika tul Zezu na, ka leke ɓay ziŋ ruɔ nzoɓri a ɓaa mii, fe ká ɓeri ɗáa ɓay haŋa ri kɔ́ke ni na ze ɗo key: «Nzoɓ ká mì mgba ni girik mí a̰w nzi-ɛ lɛ, ɓa ɓe ká ì hii na zu. Ì mgba ni.»
MAT 26:49 Ví Zudas ká munu na báyḭi lɛ, ka soro koɗ hɔy ɓa lakun-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Soko woo Mbay,» lɛ, ka mgba ni girik a a̰w nzi-ɛ.
MAT 26:50 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Nzoɓ buɔ-i, fe ká mù vi ɓay ɗáake na, mu ɗaa.» Ro, nzoɓ ha̰wri ɗaa so tul Zezu kuruk í mgba ni.
MAT 26:51 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká i ɗo ziŋ Zezu na, naa maamii ɓe hiyaw saa ŋgole, a téke suku leɗ káw ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na mbɛkɛɗ ɓo ɓisuy.
MAT 26:52 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu yḭiŋra maamii ɓo na ka nduo ŋgole, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká i ru-ruy ɓáy maamii na, i huka huɗ maamii nda̰w.
MAT 26:53 Mù ker mii, zaɗka mì koɗ Bǎa ɓay haŋa ni ka pie ɓáy leɗ nzaapeɗri ká nulue ha ri ví sɔ mì lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy na, ka ti píe ɓáy kuɗu ɓari ŋgḭi hɔ̰ŋɔ hɔ̰ŋɔ zaɗ duɔ fal-ɛ siɗi ha̰ mì ya kḭ lɛ woo?
MAT 26:54 A zaɗkaʼa ɗaa munu ku na wa̰a, a ɗáa mina ha̰ ɓay ká se tul fe káʼa tḭ́i ká ɗo ɓil mbeɗe ɓe na, a ɗoko munu ɓáy zaɗɛ lɛ?»
MAT 26:55 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ruɔ nzoɓri na mii: «Ì tḭi ɓáy maamiiri ɓáy puuri gbiri gbiri ɓay mgbaka mì rìi fe ká mì ɓa dɔmbirim nzoɓ lɛ woo! Namri riw bele na, mì kaw ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay fére rì fe, lɛ, ì mgba mì ya.
MAT 26:56 Roo lɛ, fe niri riw bele key na tḭi mini ha̰ ɓay ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe pola na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ.» Ɓe nu ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri riw bele pɔŋ ni, a í zuɔ ɗul haɗ bele.
MAT 26:57 Nzoɓri ká i mgba Zezu na, i séke ni luo Kayif ká ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye. Ká zaɗɛ ku na, *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri mbṵ kḭ ká ɗi.
MAT 26:58 Lɛɛ, Piyɛr na dii fal Zezu ɗi ɓáy salke a se ɗaka ɗaka kpṵru a tḭi nzaa mgbaŋ ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na. Ka rìi a kaw ɓil mgbaŋ ziŋ nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri ɓay kɔ́kɔ, wa̰a, fekeri ku na a kál mina lɛ?
MAT 26:59 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy kuɗu nzoɓ kúŋ sal ɓay luye ká luo Ziɓri na, i nzaa faa ɓay kúɗ ɓay zuɔ nzaa Zezu, ɓo ɓay ɗáake ɓay huɗ ɓo tul-e, a í i ni.
MAT 26:60 Báyḭi lɛ, nzoɓ kúɗ ɓayri vi ŋgḭi ɓamba í kuɗ ɓay zuɔ nzi-ɛ, roo lɛ, i ziŋ ɓay mbḭw mini ká mgba tul-e ya. Laa lɛ, wa̰rari siɗi tḭi
MAT 26:61 í ɓaa mii: «Leɗban key na ɓaa mii: ɓeri maa ɓíɛ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru key na wukluk wukluk, a nam say lɛ, ɓeri mbúo ɗo zaɗɛ.»
MAT 26:62 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na, uru siya a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Ɓay niri ká nzoɓ niri mbi ɓo tul-a key na wa̰a, mù ti yḭ́iŋra ɓáy ɓay mbḭw ya hɔy lɛ?»
MAT 26:63 Roo lɛ, Zezu mgba nzi-ɛ ɗo ɗi. Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓáy riŋ Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun na, mu haa huɗ mú yḭ́iŋrake ɓáy vbiw ká mì vbi mù key na ha̰ ɓuru laa. Wa̰a, mù ɓa *Krisi, Vu Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ?»
MAT 26:64 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓe kḭ ze mù ɓaa ku. Roo lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: úru saa vuri key na, ɓi *Vu Nzoɓ na ì kɔ́kɔ mì kaw tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo. Rɔɓay, ì kɔ́kɔ mì ká mì ví saa nulue ká ɓil síi mbam.»
MAT 26:65 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na gɔ gari ɓe kḭ sùo-ɛ tǐr a ɓaa ha̰ *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na mii: «Ì kɔ í kɔ mbǎa, ka tḭiri Ŋgɛrɛwṵru! Náa vbikari nzoɓ nasi ɓay kḭri ɓay ɗáake mina ɓáy lɛ? Ŋgɛrɛwṵru káʼa tḭiri ni na, ì laa sùo-rì kḭ riw bele ro!
MAT 26:66 Wa̰a, ì ker mina lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓay mgba tul-e, a ɗaa fe ká maa huɗ.»
MAT 26:67 Falɛ ku báyḭi lɛ, i sa̰-sa̰mi zuɔ nun-ɛ, a í ɓɔɗ ni; nzoɓ ha̰nɛri nda hala nun-ɛ í vbíke nzi-ɛ mii:
MAT 26:68 «Ɓo ká mù ɗi sùo-ɔ ɓa Krisi na, nzoɓ ve ze nda mù key lɛ? Ɓaa ha̰ ɓuru laa!»
MAT 26:69 Piyɛr kaw mgbaŋ ká kɛlɛ, lɛ, leɗ má̰y mbḭw munu ká ɓa leɗ káw soro ɓa lakun-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo kara mù se ziŋ Zezu, leɗban ká kuɗu zaɗ ká Galele na nda̰w.»
MAT 26:70 Lɛɛ, Piyɛr ma̰y ɓayke ká nun nzoɓri riw bele a ɓaa mii: «Ɓay ɓo ká mù ɓaa key na, mì ta̰a láa kpṵy.»
MAT 26:71 Falɛ ku lɛ, ka se nun-ɛ ɓa nzaa kɔ̀kɔ munu, lɛ, leɗ má̰y kḭ ká ɓa leɗ káw kɔ ni a ɓaa ha̰ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na mii: «Leɗban key na, ka se-seɗ ziŋ Zezu ká Nazarɛɗ na mbḭw hɔy!»
MAT 26:72 Lɛɛ, Piyɛr yḭ̀i a ma̰y ɓay ɓa kḭ na rɔɓay, a haa huɗ mii: «Leɗban key na, mì kɔ ni ba mbḭw ya mgbaŋ!»
MAT 26:73 Falɛ ku ndḭi hɔy lɛ, nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ ku na, i soro ɓa lakun-ɛ í ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓa tusuɛ, mù ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku, ɓay ḭi lɛ, kusol ɓay ɓo na rìi taa ɓari nda̰w.»
MAT 26:74 Báyḭi lɛ, Piyɛr tii sa̰w háa huɗ zuɔ tul-e mii: «Mi hu mak mak! Leɗban key na, ká nun Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mì kɔ ni ya!» Lɛɛ ká zaɗɛ ku hɔy, tuo ka-káa kɔŋrɔŋ.
MAT 26:75 Zaɗkaʼa laa káa tuo na báyḭi lɛ, ka ker se tul ɓay ká Zezu ɓaa ha̰ ni pola mii: «Pola rɔɔ ɓay haŋa tuo ka-káa lɛ, mù má̰y ɓay ká tul-i faa ɓal ba say mii, mù kɔ mì ya na.» Báyḭi lɛ, ka tḭi ɓáy mbii mḭ́iri mgboɓo mgboɓo.
MAT 27:1 Ɓáy tiɓie piɛɗ na, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri riw bele na i mbi nzaa-ri í ɗaa ɓay huɗ ɓo tul Zezu.
MAT 27:2 Báyḭi lɛ, i ha ri mgba ni í siŋ ni í séke ni ha̰ Pilaɗ nzoɓ réke tul puo ká kuɗu zaɗ ká Zude.
MAT 27:3 Lɛɛ, Zudas ká mbi tul Zezu na laa soro ɓay huɗ ká i ɗaa ɓo tul Zezu na báyḭi lɛ, kér ɓay i ni ɓa huɗ ha̰ ni fa̰a lari rɔm ká síŋ say ká i ha̰ ni pola ɓay mbíke tul Zezu na, a yḭ̌ike a vǎa zǐŋke *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri
MAT 27:4 a ɓaa ha ri mii: «Ɓi na, mì ɗaa feya̰a, ɓay ḭi lɛ, mì mbi tul nzoɓ ká ɓay mbḭw mgba tul-e ya ha ri ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-e.» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓay ɓuru ti ɗi ya! Ɓa peɗ ɓo zu.»
MAT 27:5 Báyḭi lɛ, Zudas mii lari na zǎ̰y zuɔ ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, a zɔl a vǎa ɗaa sal taa sol-e a hu taa puu teŋ reŋ.
MAT 27:6 Lɛɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri fa̰a lari na nḭm ɗo nduo-ri í ɓaa mii: «Lari key na, *bol kusol naari haa faa ká ɓay ɗáa zuɔ ɓil guma lari ká ɓo ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru key, ɓay ḭi lɛ, ɓa lari sím.»
MAT 27:7 Falɛ ku lɛ, i siŋ tul ɓay i fa̰a larike na, í vǎa híeke wáa nzoɓ mbúo pa̰y, í fɛrɛ wáake na ɓa zaɗ vóro huɗ nzoɓ tul puori.
MAT 27:8 Sa̰wke mini ze, kpṵru tḭi vuri key hɔy kara, i ɗi wáake na ɓa wáa sím.
MAT 27:9 Ɓe ze ha̰ ɓay ká Zeremi nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ká piɛɗke lew na ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ka ɓaa mii: «I ya̰a lari rɔm ká síŋ say ká leɗ Izarayɛlri ker mii, a máa híe nzoɓke na,
MAT 27:10 í fa̰a í ha̰ ɓay híeke wáa nzoɓ mbúo pa̰y na, munu ká Ŋgɛrɛmbay mbi nzi-ɛ ha̰ mì na.»
MAT 27:11 Báyḭi lɛ, Zezu ɗo pol Pilaɗ nzoɓ réke tul puo ká kuɗu zaɗ ká Zude. Lɛɛ, ka vbi ni mii: «Ɓo kḭ ze, mù ɓa mbay Ziɓri kɛ́lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓe kḭ ze mù ɓaa ku.»
MAT 27:12 Zaɗka *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri i ɗaa ɓay ɓo tul-e na, ka fɛrɛ nzaa-ri mgbuɗ ya.
MAT 27:13 Báyḭi lɛ, Pilaɗ ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓayri riw bele ká i ɗaa ɓo tul-a key na wa̰a, mù la-laa kḭ zu lɛ?»
MAT 27:14 Roo lɛ, Zezu fɛrɛ ɓay mbḭw mini kara ha̰ ni ya, a ha̰ ɓayke ku na tuku nzoɓ réke tul puo na ha̰ ni kaw yer.
MAT 27:15 Ká ɓil mbiimbamri mbḭw mbḭw riw bele na, zaɗka *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy vi báyḭi lɛ, nzoɓ réke tul puo tina nzoɓ mbḭw ká naa hul sal ká nzoɓri hii ɓay ɓe na ɓaŋguɔ munu munu ha ri.
MAT 27:16 Lɛɛ, ɓil namke ku na nzoɓ mbḭw munu, ká ɓay fe ɗáa ndaya ɓe ya̰a zaɗ kpol kpol na, naa hul sal; riŋ-ɛ ɓa Zezu-Barabas.
MAT 27:17 Báyḭi lɛ, Pilaɗ vbi ruɔ nzoɓri ká i mbṵ tul kḭ ká ɗi na mii: «Nzoɓ ha̰a ze ì hii ɓay haŋa mì tina ni ha rì lɛ? Zezu-Barabas mase, Zezu ká i ɗi ni ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ?»
MAT 27:18 Ka vbi ri munu, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ nda̰w, ɓa fe ɗáa sere ze i pɔ̌ŋke Zezu nduo nduo-ɛ.
MAT 27:19 Ɓáy namri ká Pilaɗ kaw tul kariŋgaw kúŋ sal ɓay na, má̰y ɓe pie nzaa peɗ ha̰ ni mii: «Kɔkɔ ká mù ɗaa sùo-ɔ nduo ɓil ɓay leɗban ni key ká ɓay mbḭw kara mgba tul-e ya na, ɓay ḭi lɛ, suŋɛ na, mì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba ɓáy lɔm ɓay tul-e.»
MAT 27:20 Ro, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri i ɗaa ɓay nduo law ruɔ nzoɓri ɓa pola pola ɓay haŋa ri vbi nzoɓ réke tul puo na ha̰ ni ka tína Barabas ze ha ri, a í i Zezu.
MAT 27:21 Báyḭi lɛ, nzoɓ réke tul puo na mbi ɓay a vbi ri rɔɓay mii: «Sakra nzoɓri ká siɗi key na wa̰a, nzoɓ ve ze ì hii ɓay haŋa mì tina ni ha rì lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay gbaw mii: «Barabas!»
MAT 27:22 Báyḭi lɛ, Pilaɗ vbi ri mii: «A ku wa̰a, Zezu ká i ɗi ni ɓa Krisi na, ha̰a ḭi ze mì ɗáa ziŋ ni lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni ɓáy zaɗ ɓari riw bele mii: «Ɓer ni ɗo tul puu say huɗ!»
MAT 27:23 Lɛɛ, Pilaɗ yḭ̀i a vbi ri mii: «Ka̰aya ḭi rɔɔ ka ɗaa lɛ?» Lɛɛ, i guu fe ɓáy nzaa-ri gǔrum mgba mgba ɓa siya mii: «Ɓer ni ɗo tul puu say huɗ!»
MAT 27:24 Zaɗka Pilaɗ kɔ ká kér ɓay ɓari kal tul-e pavbaɗ, a fe gúu ɓari kara se ɓa pola pola báyḭi lɛ, ka ya̰a mbii a sḭ̌ɛke nduo-ɛ ká nun ruɔ nzoɓri na a ɓaa ha ri mii: «Ɓay huɗ leɗban key na ka mgba tul-i ya, mì naa nduo-i ká ɗi. Ɓa ɓay ɓaarì kḭ ro zu.»
MAT 27:25 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri riw bele ɓaa mii: «Ndaɗ ɓay haŋa ɓay sím ɓe na, ka ɓo tul ɓuru ɓáy vu ɓururi.»
MAT 27:26 Báyḭi lɛ, Pilaɗ tina Barabas na ha ri; ka ha ri nda Zezu ɓáy ndoy dɔŋ raɗ raɗ nda̰w rɔɔ, a pɔŋ ni ha ri vǎa ɓer ni ɗo tul puu say huɗ ɓáy.
MAT 27:27 Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵm Pilaɗri sùu Zezu í séke ni ɓil boro mbay nzoɓ réke tul puo, lɛ, kuɗu nzoɓ yṵmri riw bele na mbṵ kḭ í kiri ni.
MAT 27:28 I mgba ni í nan gari ɓeri a í nduo ni maagari mbay ká sḭ̀i ŋga̰w ŋga̰w.
MAT 27:29 Falɛ ku lɛ, i kaŋ ŋgatukru ɓa taguɓa mbay nda̰w rɔɔ, í mbi guɓa tul-e. I ɗaa ŋgasikri nduo ndúo hoɗo ɓe, a í huku siri ká pol-e í siɛ ni mii: «Soko woo, mbay Ziɓri!»
MAT 27:30 I sa̰-sa̰mi toɓ toɓ zuɔ nun-ɛ, a í ya̰a ŋgasikri na saa nduo-ɛ, í zɔ̌ɗke tul-e raɗ raɗ.
MAT 27:31 Zaɗka i siɛ ni kpṵru maa ri na báyḭi lɛ, i naa maagari mbay ká i nduo ni na, í yḭ̀i í nduo ni gari ɓeri nda̰w rɔɔ, í séke ni ɓay ɓér ni ɗo tul puu say huɗ.
MAT 27:32 Zaɗka i tḭi ká ɓil ŋgɛrɛpuo na báyḭi lɛ, i dar nzoɓ mbḭw munu gbukru ká riŋ-ɛ ɓa Simo̰n, nzoɓ ká Sirɛ̰n. Lɛɛ, nzoɓ yṵmri i mgba ni í haa ni ya̰a puu say huɗ Zezu na a soɓ.
MAT 27:33 Lɛɛ, i tḭi zaɗ ká riŋ-ɛ ɓa Gɔlgota, má̰rake lɛ ɓaa mii, zaɗ tuŋguo tul.
MAT 27:34 Ká zaɗɛ ku ze, i ha̰ Zezu him ká i zukri ɓáy zóɗi ɓay haŋa ni ka nzɔ. Roo lɛ, zaɗka Zezu pṵu horoɓ a lie a kɔ lɛ, ka hii ɓay nzɔkɔ ya a pɔŋ.
MAT 27:35 Falɛ ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na báyḭi lɛ, i fa̰a gari ɓeri í ɗaa dḭi dḭi rɔɔ í leke kḭ.
MAT 27:36 Lɛɛ, i kaw siri ká zaɗɛ ku a í kɔrɔ ni kɛk.
MAT 27:37 Rɔɓay, ká ɓay kíɛke ɓay huɗ ká i ɗaa ɓo tul-e na, i ɗaa mbeɗe í ɓer ɗo tul puu say huɗ ká siya mii: «Ɓe key na, ka ɓa Zezu, mbay Ziɓri.»
MAT 27:38 Báyḭi lɛ, i ɓer dɔmbirimri siɗi ɗo lakun-ɛ. Nzoɓ mbini ɗo tul puu say huɗ kḭ ká tunduo hoɗo ɓe, a nzoɓ mbḭɛ laa lɛ, ɗo tul puu say huɗ kḭ ká tunduo gel ɓe.
MAT 27:39 Nzoɓri ká i kal ká zaɗɛ ku na, i raɗ ni í téke tul-ri ɓoko ɓoko
MAT 27:40 í ɓaa mii: «Ɓo ká mù hii gbúr *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a nam say hɔy lɛ, mù mbúo kḭ ɗo zaɗɛ na, zaɗka mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru kḭ lɛ, mu ya̰a sùo-ɔ ɓo kḭ, a mú ɗì saa tul puu say huɗ na ku ha̰ ɓuru kɔ!»
MAT 27:41 Ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri kara, i siɛ ni faa mbḭw munu nda̰w mii:
MAT 27:42 «Ka ya̰a nzoɓ ha̰wri, roo lɛ, ka maa ɓay ya̰aŋa sùo-ɛ ɓe kḭ ya! Zaɗkaʼa ɓa mbay leɗ Izarayɛlri kḭ lɛ, ka ɗì saa tul puu say huɗ na timbɛɗɛ key ha̰ ɓuru kɔ! Ɓe ro lɛ, ɓuru ɗáa law ɓuru ɓo tul-e ɓáy!
MAT 27:43 Ɓe na ka ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru. Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Ŋgɛrɛwṵru hii ni lɛ, ka ya̰a ni ká tul puu say huɗ na ha̰ ɓuru kɔ! Wa̰a, ka ɓaa mii, ɓeri ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru na ya lɛ woo?»
MAT 27:44 Báyḭi lɛ, dɔmbirimri ká i ɓer ri ɗo lakun-ɛ na kara, i raɗ ni faa mbḭw munu nda̰w pi.
MAT 27:45 Ɓáy síe ká ɗo law tul na, fe guɓa nun síe ha̰ zaɗ ɗo gbukru kpṵru maa ɓáy síe ká fɛrɛ sùo-ɛ.
MAT 27:46 Maa ɓáy síe ká fɛrɛ sùo-ɛ na báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ɓay ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ mii: «Eli, Eli, Lema Sabatani,» ɓáy nzaa ɓay naari lɛ, ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɓi! Ŋgɛrɛwṵru ɓi! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ mù pɔŋ mì lɛ?»
MAT 27:47 Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɗo zaɗɛ ká i laa kusol-e ká mgba ɓeleŋ na i ɓaa mii: «Ì kɔ ni káʼa ɗi *Eli ku!»
MAT 27:48 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku na ɗuu a vǎa mbi vay gari ká nzɔ mbii nzɔ, a ɗoŋ mbii fe sṵ́uke zuɔ ɗi, a siŋ ɗo nzaa ŋgasikri, rɔɔ a zuɗa ha̰ Zezu ɓay haŋa ni ka nzɔ.
MAT 27:49 Roo lɛ, nzoɓ ha̰wri ɓaa mii: «Giyaŋ náa kɔ́ri! Eli na a ví ya̰aŋa ni lɛ, náa kɔ́kɔri ɓáy!»
MAT 27:50 Báyḭi lɛ, Zezu ɗaa fe ɓeleŋ ɓa kḭ, lɛ, law-ɛ ví tuo.
MAT 27:51 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, gari ká kuŋ ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na saka tǎr saa siya kpṵru mgba siri gbaa. Tusiri laŋ yik yik nda̰w, tisawri kara saka hɛŋlɛŋ hɛŋlɛŋ nda̰w,
MAT 27:52 tupalri kara mgbuɗa ɗo hɔy ndúo nduo ha̰ ruɔ nzoɓri ká i ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ í hu na, i tḭi saa luɔ huɗ.
MAT 27:53 I zɔl saa tupal ɓari na, a fal tḭ́i Zezu saa luɔ huɗ na, i se Zuruzalɛm, ŋgɛrɛpuo ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na ha̰ nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi kɔ ri.
MAT 27:54 Zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ɓáy nzoɓ yṵm ha̰wri ká i kɔrɔ Zezu na, i kɔ tusiri ká laŋ ɓáy feri riw bele ká tḭi munu na báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba tasiri í ɓaa mii: «Leɗban key na, ka ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru ɓa tusuɛ!»
MAT 27:55 Má̰y ha̰nɛri ká i dii fal Zezu saa kuɗu zaɗ ká Galele lew ká í ɗaa peɗ ha̰ ni na, ì ɗo ɗi ɗi í kɔ feri ká kal na ɗeke.
MAT 27:56 Ká sakra ɓari ku na, Mari ká puo ɓe ɗo Madala ɗo ɗi nda̰w, Mari máa Zak ɓáy Zezeɓ nda̰w, rɔɔ ɓáy máa vu Zebederi nda̰w pi.
MAT 27:57 Zaɗka zaɗ ɓa láw na báyḭi lɛ, nzoɓ feziŋa mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Zezeɓ ká puo ɓe ɗo Arimate vi. Ɓe kara ka ɓa leɗ nduoɓal Zezu nda̰w.
MAT 27:58 Ɓe na, ka uru a se luo Pilaɗ a vbi ni huɗ Zezu na. Lɛɛ, Pilaɗ mbi nzi-ɛ ha ri mbi huɗ Zezu na í ha̰ ni.
MAT 27:59 Báyḭi lɛ, Zezeɓ mbi huɗ na a kaa ɓáy gari fie ká ndaɗ ɓamba a *taŋ kaɗ kaɗ,
MAT 27:60 a vǎa ɗaa ni ɓo huo tisaw fie káʼa kpɛrɛ ɓa taa ɓe Zezeɓ kḭ sùo-ɛ ɗo ɓa tá̰w na. Falɛ ku rɔɔ, a ha ri giri bawda maa tisaw, a mbǐike diɓ ɗo ɗi a zɔl.
MAT 27:61 Báyḭi lɛ, Mari ká puo ɓe ɗo Madala ɓáy Mari taa mbḭwke na, i kaw siri ká nzaa tupal na í kɔ-kɔ́m ɓa ɓaɗi.
MAT 27:62 Tḭi nzaaruo *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri, ɓáy *Fariziri i se mbḭw hɔy luo Pilaɗ
MAT 27:63 í ɓaa mii: «Mbay, ɓuru ker se tul ɓay ká nzoɓ úla nzoɓri key ɓaa ɓáy káw ɓáy kumnun ɓe kɔɓ rɔɓay mii: ɓeri hu, ze ɓo ɗaa nam say lɛ, ɓeri tḭ́i saa luɔ huɗ ɓay kaw ɓáy kumnun.
MAT 27:64 Munu zu báyḭi lɛ, mu mbi nzaa-a ha̰ nzoɓ yṵmri kɔ́rɔ tupal na kɛkɛkɛ kpṵru mgba nam ndeke ɗi sayke ɓay haŋa leɗ nduoɓal-ɛri, i vi í rii huɗ ɓe na í vǎa ɓaa ha̰ nzoɓri mii: “Ka tḭi saa luɔ huɗ” na ya. Kúɗ ɓay ká mini key na, a kál taa pola ká mii, ɓeri ɓa nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi na pavbaɗ rɔɓay.»
MAT 27:65 Báyḭi lɛ, Pilaɗ yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì kɔ, nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri na ze i kaw ku. Ì ha ri se í vǎa kɔ́rɔ tupal na munu ká law-rì hii.»
MAT 27:66 Báyḭi lɛ, i se í vǎa rḭi nzaa huo tisaw na gbɛ̰rɛkɛŋ ɗo ɗi, í ɗaa nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri na kaw nzi-ɛ kɛkɛkɛ.
MAT 28:1 Ɓáy tiika nam dimasi ká fal *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na báyḭi lɛ, Mari ká puo ɓe ɗo Madala ɓáy Mari taa kḭ na, i se í vǎa piyɛŋ tupal na.
MAT 28:2 Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku na tusiri laŋ yik yik, lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay vi saa nulue a giri bawda maa tisaw ká i rḭ́ike nzaa huo na ɓo fi mbḭw a kaw tul-e.
MAT 28:3 Ka ndṵy ndá̰w ndǎ̰w munu ɓa mbam ká siɛ, a gari ɓeri puu zeɗeɗe munu ká sa̰ri ha̰
MAT 28:4 nzoɓ yṵmri ká i kɔrɔ tupal ká í kɔ ni na, hḭɛ ɗaa ri í tɔ kpak kpak, í zuɔ siri raɗ munu ɓa nzoɓ huɗeri.
MAT 28:5 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká nulue na mbi ɓay a ɓaa ha̰ má̰yri na mii: «Ì ɗaa hḭɛ ya, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ nda̰w, Zezu ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na, ɓe ze ì nzaa ni key.
MAT 28:6 Ka ti zaɗ ni ya; ka tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun munu káʼa ɓaa ɓayke ha rì pola na. Ì vi í kɔ zaɗ ká i ɗaa ni ɓo ɗi na.
MAT 28:7 Ì se ɓa vaa í vǎa ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: “Zezu na tḭi saa luɔ huɗ. Ka se ɓay vǎa giyaŋ rì ká kuɗu zaɗ ká Galele. Ɓe ze ɓa zaɗ ká ì kɔ́kɔ ni ká ɗi.” Ɓe ze ɓa ɓay ká mì hii ɓay ɓáa ha rì zu.»
MAT 28:8 Báyḭi lɛ, má̰yri na i zɔl saa tupal ku na koɗ hɔy ɓáy nun hḭɛ nda̰w, ɓáy bawda suoriya nda̰w pi. I ɗuu í vǎa ɓaa ɓayke ha̰ leɗ nduoɓal Zezuri na.
MAT 28:9 Lɛɛ, zaɗɛ ku hɔy Zezu suɔ nun-ri a ɓaa mii: «Soko ɓaarì woo!» Lɛɛ, i soro ɓa lakun-ɛ í huku siri í mgba ɓal-ɛ í ruo ni.
MAT 28:10 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì ɗaa hḭɛ ya! Ì se í vǎa ɓaa ha̰ yṵ-iri ha ri se kuɗu zaɗ ká Galele. Zaɗɛ ku ze í kɔ́kɔ mì ká ɗi.»
MAT 28:11 Zaɗka má̰yri na i se faa kɔɓ rɔɓay na, nzoɓ yṵm ha̰nɛri ká sakra nzoɓ kɔ́rɔ tupalri na i se ɓil ŋgɛrɛpuo í vǎa kḭi fal feri ká kal na riw bele ha̰ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri.
MAT 28:12 Zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri laa munu na báyḭi lɛ, i mbṵ kḭ ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri, a i leke ɓay zuɔ ɓil kḭ riw bele, ro i fa̰a lari wuruk wuruk ha̰ nzoɓ yṵmri na í ɓaa ha ri mii:
MAT 28:13 «Ì ɓaa ha̰ nzoɓri mii: “Suŋɛ ká ɓuru na-nam ɓáy ze, leɗ nduoɓal Zezuri ví rii huɗ ɓe na serere í zɔ̌lke!”
MAT 28:14 A zaɗka nzoɓ réke tul puo laa ɓayke lɛ, ɓuru kḭ ɓuru léke law-ɛ, ɓay náake ɓay ká tul-rì ɓáy.»
MAT 28:15 Zaɗka nzoɓ yṵmri na ya̰a lari na báyḭi lɛ, i ɗaa faa mbḭw munu ká i kǐɛke ri. Ɓe ze ha̰ ɓayke na yǎ̰ake zaɗ kpol kpol ká sakra Ziɓri kpṵru tḭi vuri.
MAT 28:16 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ mbḭw na, i zɔl í se kuɗu zaɗ ká Galele ká tul mbɔrɔ ká Zezu ɓaa ɓayke pola ha ri.
MAT 28:17 Zaɗka i kɔ ni na báyḭi lɛ, i huku pol-e í ruo ni. Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ma̰y ɓay ká tul-e rɔɓay.
MAT 28:18 Báyḭi lɛ, Zezu soro ɓa lakun-ri a ɓaa ha ri mii: «Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mì hṵrusuo ká tul feri riw bele, ká nulue nda̰w, ká tusiri key nda̰w pi.
MAT 28:19 Munu zu lɛ, ì se ɓáy sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ riw bele, a í ɗaa ha ri vi ɓa leɗ nduoɓal-iri, ɓo í ɗaa tul-ri nduo mbii ɓáy riŋ Bǎa nda̰w, riŋ Leɗ nda̰w, rɔɔ riŋ Tem Law Pie nda̰w,
MAT 28:20 a í fére ri ɗáa vu mbom ɓo tul feri riw bele ká mì fere rì na. A lɛ, ɓi na, mì sáɗ ziŋ rì ɓáy namri riw bele kpṵru maa ɓáy ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key.»
MAR 1:1 Tiika Ɓay Kere ká se tul Zezu *Krisi, Vu Ŋgɛrɛwṵru na ze ɗo key:
MAR 1:2 Ká piɛɗke lew ká ɓil mbeɗe Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ Zezu Krisi mii: «Mu kɔ key! Ɓi na, mì píe leɗ nzaapeɗ ɓi ha̰ ni se pol-a ɓay léke faa ɓo.
MAR 1:3 Ì láa kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká ɓil law kɔr mii: Ì léke faa Ŋgɛrɛmbay ɓáy kere! Ì léke ha̰ ni ka ɗo sikɗa kparak kparak!»
MAR 1:4 Báyḭi lɛ, Za̰a se ɓil law kɔr a ɗaa tul nzoɓri nduo mbii, a ka-káa ha̰ nzoɓri mii: «Ì suo kér ɓay ɓaarì, ɓo í ɗaa tul-rì nduo mbii, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka buma ká tul feya̰a ɓaarì ziŋ rì.»
MAR 1:5 Nzoɓri ká ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm ɓáy nzoɓ vu puo ha̰wri ká kuɗu zaɗ ká Zude riw bele na, i se luo-ɛ. Zaɗka i se í vǎa naa nzaa-ri ká tul feya̰a ɓari na báyḭi lɛ, ka ɗaa tul-ri nduo mbii Zurdɛ̰.
MAR 1:6 Za̰a na nduo gari ká i kaŋ ɓáy sṵy zambal, a siŋ ɓil-e ɓáy sal ɓil huɔ. Tazala ɓáy num zoro ká ɓisuy ze ɓa fe sṵm ɓe.
MAR 1:7 Ka ka-káa ha̰ ruɔ nzoɓri a ɓaa mii: «Nzoɓ káʼa ví fal-i vuku na hṵrusuo-ɛ kal tul-i pavbaɗ. Mì maa húku siri ɓay hina sal dikɔn ɓe ya.
MAR 1:8 Ɓi na, mbii ze mì ɗaa tul-rì nduo ɗi, roo lɛ, ɓe na a ɗáa rì nduo ɓil Tem Law Pie.»
MAR 1:9 Ɓil sewke ku na, Zezu uru saa puo ká Nazarɛɗ, kuɗu zaɗ ká Galele. Lɛɛ, Za̰a ɗaa tul-e nduo mbii Zurdɛ̰.
MAR 1:10 Zaɗka Zezu tḭi saa mbii na báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy ka kɔ nulue mgbuɗa gbɛrɛrɛ ɗo hɔy, lɛ, Tem Law Pie ɗì zà̰a munu ká bɛɗɛ pie ɗì a ví kaw tul-e kɔkrɔ.
MAR 1:11 Lɛɛ, ka laa kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká nulue mii: «Mù ɓa vu-i; mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i. Ɓa ɓo na ze sùo-i rii mì ɓamba ká tul-a.»
MAR 1:12 Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy Tem Law Pie ha̰ Zezu se ɓil law kɔr
MAR 1:13 a kaw ɗi nam síŋ niŋ, lɛ, *Satan vǎa lie law-ɛ ká ɗi. Ka kaw sakra nay ɓisuyri, lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ví tina fe sṵm ha̰ ni sṵ.
MAR 1:14 Ká ɓil sewke ku na i mgba Za̰a ɓo hul sal. Falɛ na ku báyḭi lɛ, Zezu se kuɗu zaɗ ká Galele a ka-káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi
MAR 1:15 a ɓaa mii: «Nam ká Ŋgɛrɛwṵru tuu na vi ro. Sa̰w síe káʼa ví réke mbay ká tul nzoɓri na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro! Ì suo kér ɓay ɓaarì í ɗaa law-rì ɓo tul Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru.»
MAR 1:16 Báyḭi lɛ, ka se nzaa kporo maambii ká Galele. Lɛɛ, ka kɔ Simo̰n ɓáy yṵ-ɛ Andere ká i ɓa nzoɓ súo mbii, i ɗo vbuka basaŋ ɓari ɓo mbii ɓay súo.
MAR 1:17 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì se fal-i, lɛ, mì haŋa rì vi ɓa nzoɓ nzáa nzoɓri laa ro.»
MAR 1:18 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, i pɔŋ basaŋ ɓari na, a í se fal Zezu.
MAR 1:19 Zaɗka Zezu se ndḭi ɓa pola na báyḭi lɛ, ka kɔ Zak vu Zebede, ɓáy yṵ-ɛ Za̰a ká i kaw ɓil tuo ɓari í ɗo léke nun basaŋ ɓari.
MAR 1:20 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, ka ɗi ri. Lɛɛ, i pɔŋ bǎa ɓari Zebede ɓáy nzoɓ peɗ ɓariri kaw ɓil tuo na a í se fal Zezu.
MAR 1:21 Báyḭi lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i uru í se ŋgɛrɛpuo ká Kapɛrnayum. Ká ɓil *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, Zezu se a nduo ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri, a tii sa̰w fére nzoɓri fe.
MAR 1:22 Lɛɛ, nzoɓri ká i laa ɓay ɓe na, tuku ri ha ri kaw silili ɓay tul gosi fe fére ɓe, ɓay ḭi lɛ, ka fere ri fe ɓáy hṵrusuo ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ka fere ri fe munu ká *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na ku ya.
MAR 1:23 Ká zaɗɛ ku ká Zezu ɗo fére fe na báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu ká temndaya ɗo tul-e tḭi tul-ri ká ɓil hul mbṵ́ kḭ ɓari na a ɓaa ɓay ɓeleŋ mii:
MAR 1:24 «Ɓo Zezu ká Nazarɛɗ, ɓay ḭi kḭ gbaɗ rɔɔ, mù nzáake fal ɓuru mini key lɛ? Wa̰a, mù vi ɓay ɓíɛ ɓuru lɛ woo? Mù ɓa ve lɛ na, mì kɔ ta-taŋ: mù ɓa nzoɓ ká mù taŋ kaɗaŋ ká Ŋgɛrɛwṵru pie mù vi!»
MAR 1:25 Lɛɛ, Zezu yḭw temndaya na a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu mgba nzaa-a ɗo ɗi; mú tḭi ká tul leɗban na key!»
MAR 1:26 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, temndaya mgba nzoɓ na, a laŋ ni yik yik, a guu fe ɓeleŋ, rɔɔ a tḭi ká tul-e.
MAR 1:27 Báyḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ ku na, zaɗ ɓay zee ri sɛl ha ri vbi ɓay ká sakra kḭ mii: «Ha̰a ḭi zu lɛ? Ɓa fe fére fie ɓáy hṵrusuo kɛ́lɛ? Leɗban key na, ka mbi nzi-ɛ ha̰ temndayari hɔy kara, i hḭɛ ni mgbum ya!»
MAR 1:28 Feke ku na ɗaa ha̰ riŋ Zezu mgba ya̰a zaɗ kpol kpol ká kuɗu zaɗ ká Galele riw bele.
MAR 1:29 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri tḭi saa *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na báyḭi lɛ, i se ɓil hul Simo̰n ɓáy Andere. Lɛɛ, Zak ɓáy Za̰a su ri.
MAR 1:30 Zaɗka i rìi hula na, nzoɓri ɓaa ɓay máa fay Simo̰n ha̰ ni, ɓay ḭi lɛ, sùo-ɛ zaŋ biɗ biɗ ha̰ ni naa siri.
MAR 1:31 Báyḭi lɛ, Zezu soro ɓa lakun má̰y na, a mgba nduo-ɛ a ura ni ha̰ ni kaw siya. Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, sùo zaŋa ɓe na pɔŋ ni, lɛ, má̰y na ha̰ fe sṵm ha̰ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri.
MAR 1:32 Zaɗka síe riŋ ha̰ zaɗ ɗo pira pira báyḭi lɛ, nzoɓri fa̰a nzoɓ suosɛrɛmri riw bele ɓáy ɓari ká temndayari ɗo tul-ri na, a í séke ri ha̰ Zezu.
MAR 1:33 Nzoɓri ká ŋgɛrɛpuoke riw bele mbṵ kḭ ɓa faa hul ɓari na.
MAR 1:34 Lɛɛ, Zezu vaa nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká kḭri sɛm ɓari ɓoɗ ɓoɗ na. Ka nii temndayari ŋgḭi ɓamba nda̰w, a haa ri faa ɓáa ɓay, ɓay ḭi lɛ, temndayari na kɔ ni kɔ.
MAR 1:35 Tiɓie piɛɗ, ká nzaaruo sil ɔ ya ɓáy hɔy lɛ, Zezu uru a tḭi saa hula a se ɓa zaɗ ká ɗo ɓisuy kɔlɔk a ɗaa nzaa ɓay kere ká ɗi.
MAR 1:36 Lɛɛ, Simo̰n ɓáy nzoɓ buɔ-ɛri i vǎa nzaara ni kpṵru kpṵru.
MAR 1:37 Zaɗka i ziŋ ni báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓri riw bele i nzaara mù.»
MAR 1:38 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Náa séri zaɗ kḭ ɓa vu puori ká ɗo lakun naari. Ɗo nun haŋa mì vǎa ka-káa Ɓay Kere ká ɗi; sa̰wke mini ze mì víke.»
MAR 1:39 Ɓe ze, ka se puo ɓáy puo ká kuɗu zaɗ ká Galele riw bele, a ka-káa ɓay ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ká ɗi, a nii temndayari nda̰w.
MAR 1:40 Nzoɓ mbḭw munu ká kpḭri ɗo sùo-ɛ vi luo Zezu a huku siri a koɗ ni mii: «Zaɗka mù hii lɛ, mù maa ɓay haŋa sùo-i key na ka duo mgbereŋ.»
MAR 1:41 Báyḭi lɛ, Zezu kɔ nun síe ɓe a ndaɗa nduo-ɛ a zaa ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Mì hi-hii! Sùo-ɔ na, ka duo mgbereŋ ha̰ mù.»
MAR 1:42 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, kpḭri na ɔ ha̰ sùo-ɛ ɗo ɓáy kere.
MAR 1:43 Lɛɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa ni zɔl na, Zezu ɓaa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ ni mii:
MAR 1:44 «Kɔkɔ ká mu ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ! Roo lɛ, mu se mú vǎa kíɛ sùo-ɔ ha̰ *nzoɓ fe poy Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ. Falɛ ku ro lɛ, *fe poy ká *bol kusol *Moyze mbi nzi-ɛ ká ɗi ha̰ nzoɓri ká kpḭri ɗo sùo-ri ká i vaa lɛ i puo na, mu puo. Ɓe nda̰w rɔɔ, a kíɛ nzoɓri riw bele ha ri kɔ mii, sùo-ɔ na vaa ɓáy kere kaɗ kaɗ ɓáy.»
MAR 1:45 Roo lɛ, leɗban na zɔl a vǎa kḭi ɓay feri ká kal na ha̰ nzoɓri riw bele ha̰ ɓayke ya̰a zaɗ kpol kpol. Sa̰wke mini ze, Zezu ziŋ faa ká ɓay séke ŋgɛrɛpuori na mbǎa; ro a kaw nzaa zaɗ ŋgereŋ. Ɓe nu ku hɔy kara, nzoɓri tḭi ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ í vi luo-ɛ.
MAR 2:1 Namri kal ká falɛ ku ndḭi rɔɔ, Zezu yḭ̀i a se Kapɛrnayum na ɓáy. Lɛɛ, zaɗka nzoɓri laa mii ka ɗo puɔ na báyḭi lɛ,
MAR 2:2 ruɔ nzoɓri mbṵ kḭ ŋgḭi ɓamba tasiri ká luo-ɛ ha̰ zaɗ tɔkɔ ɓal ká faa hul ká kɛlɛ kara tiya. Lɛɛ, Zezu ka-káa Ɓay Kere ha ri.
MAR 2:3 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri i víke ɓáy nzoɓ mbḭw ká sùo-ɛ hu wǔɔ luo Zezu; wa̰rari ɓa niŋ ze i soɓ ni.
MAR 2:4 Zaɗka i tḭi luo-ɛ na báyḭi lɛ, i ziŋ faa ká ɓay séke ɓáy nzoɓ suosɛrɛm na ha̰ ni ya ɓay tul ruɔ nzoɓri. Ze í hil tul hul ká siya í vuo maa ɓáy zaɗ káw Zezu. Ɓáy faa ká i vuo na, i ɗǐrake nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na ɓáy híi ɓe za̰a ɓo pol Zezu.
MAR 2:5 Zaɗka Zezu kɔ law-ri ká i ɗaa ɓo tul-e na munu báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Vu-i, feya̰a ɓori na mì nda bumake ziŋ mù ro.»
MAR 2:6 Nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰nɛri ká i kaw zaɗɛ nda̰w na, zaɗka i laa ɓay ká Zezu ɓaa na báyḭi lɛ, i ker ɓay ká ɓil law-ri mii:
MAR 2:7 «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, leɗban key na ɓaa ɓay munu a tḭ̌irike riŋ Ŋgɛrɛwṵru lɛ woo? Nzoɓ ve ze maa ɓay ndáka buma tul feya̰a nzoɓri lɛ? Ɓa Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ hɔy ya lɛ woo!»
MAR 2:8 Zaɗka i ɗo kér ɓayke munu hɔy lɛ, ká zaɗɛ ku na Zezu kɔ kér ɓay ɓari a ɓaa ha ri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ kér ɓay ká mini key na ɗo ɓil law-rì lɛ?
MAR 2:9 Ɓay ha̰a ze ɓáake sɛ ya ɓay ɓáa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na lɛ? “Mì nda buma feya̰a ɓori na ziŋ mù,” mase, “Úru siya mú mbi híi ɓo mú se-seɗ” lɛ?
MAR 2:10 Roo lɛ, mì hii ɓay haŋa rì kɔ, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì ɗo ɓáy hṵrusuo ká tusiri key ɓay ndáka buma ká tul feya̰a nzoɓri!»
MAR 2:11 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Mì ɓaa ha̰ mù, úru siya mú mbi hii ɓo a mú se puɔ!»
MAR 2:12 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, leɗban na uru siya, a mbi hii ɓe, a zɔl ká nun ruɔ nzoɓri. Zɔ́li ɓe na tuku nzoɓri riw bele ha ri pisi Ŋgɛrɛwṵru í ɓaa mii: «Fe ká ɗo mini key na, ɓuru kɔ ba mbḭw ya mgbaŋ!»
MAR 2:13 Falɛ ku lɛ, Zezu yḭ̀i ɓa kḭ a se nzaa kporombii ká Galele. Lɛɛ, ruɔ nzoɓri vi luo-ɛ, a lɛ, ka fere ri fe.
MAR 2:14 Kali ɓe na báyḭi lɛ, ka kɔ Levi ká ɓa vu Alfe kaw hul ya̰aŋa larimbuo. Lɛɛ, ka ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se fal-i!» Báyḭi lɛ, Levi na uru siya a se fal-ɛ.
MAR 2:15 Falɛ ku lɛ, Zezu se hul Levi a kaw nzaa fe sṵm ziŋ ni. Lɛɛ, *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya ká *Fariziri ɗi ri ɓa nzoɓ feya̰ari na, i ŋgḭi ɓamba kaw nzaa fe sṵm ziŋ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká i se fal Zezu ŋgḭi ɓamba na, ruɔkeri ɓa kḭri nzoɓri ká mini key.
MAR 2:16 Zaɗka *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká i ɓa Fariziri na, i kɔ Zezu kaw nzaa fe sṵm ziŋ nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká Fariziri ɗi ri ɓa nzoɓ feya̰ari na báyḭi lɛ, i vbi leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ka sṵ fe ziŋ nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya mini key lɛ?»
MAR 2:17 Báyḭi lɛ, Zezu laa ɓay ɓari na a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓri ká sùo-ri ɗo ɓáy kere ɓáy na, i se síe nzoɓ haŋa sa̰wpuu váa nzoɓ ya. Roo lɛ, nzoɓ suosɛrɛmri ze se síe nzoɓ haŋa sa̰wpuu. Mì vi ɓay ɗika nzoɓri ká i ker mii, ɓari ɓa nzoɓ ɗáa fe ɓáy zaɗɛri na ya, roo lɛ, mì vi ɓay tul nzoɓri ká i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ feya̰ari.»
MAR 2:18 Ká sewke ku na, leɗ nduoɓal Za̰a Batisri ɓáy leɗ nduoɓal *Fariziri i saŋ sùo-ri í sṵ fe ya. Báyḭi lɛ, nzoɓri ví vbi Zezu ɓay mii: «Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, leɗ nduoɓal Za̰ari ɓáy leɗ nduoɓal Fariziri saŋ sùo-ri, a pɔŋ leɗ nduoɓal-ari mǎa i ɗaa munu ya lɛ?»
MAR 2:19 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nam ká nzoɓ ya̰a má̰y fie na, zaɗka nzoɓ má̰y fie na ɗo ziŋ ri kɔɓ ɓáy lɛ, nzoɓri káʼa ɗi ri vi zaɗ suoriya ya̰aŋa kḭ na, i sáŋ sùo-ri í sṵ fe ya mina lɛ? Munu ya mgbaŋ! Zaɗka nzoɓ má̰y fie ɗo ziŋ ri kɔɓ rɔɓay na, i ti sáŋ sùo-ri ya.
MAR 2:20 Roo lɛ, namri káʼa ví vuku na, i náa nzoɓ má̰y fie ká sakra ɓari; namke na ku nda̰w rɔɔ, i sáŋ sùo-ri ɓáy.
MAR 2:21 «Nzoɓ mbḭw ti kúŋ gari fie a sa̰a ɗo tul tá̰w gari ya. Zaɗka nzoɓ ɗaa munu lɛ, nzaa gari fieke na, a haŋa tá̰w gari na gɔɗɔ tir tir ha̰ gɔ́ɗɔ garike ku na mba taa pola ku rɔɓay.
MAR 2:22 Rɔɓay nzoɓ mbḭw ti áŋ him fie zuɔ tá̰w ɓɔl huɔri ya. Zaɗka nzoɓ ɗaa munu lɛ, him na a lóŋ a fuo ɓɔl huɔri na, ha̰ him nda̰w, ɓɔl nda̰w na ɓa fe ká ɓiɛ siɗi bele. Munu zu lɛ, ndaɗ ɓay áŋ him fie zuɔ ɓɔl huɔ fieri.»
MAR 2:23 Nam mbḭw munu ká ɓa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i saka ɓáy ɓil wáa fe payri. Lɛɛ, ɓáy seɗ ɓari ku na, leɗ nduoɓal-ɛri tii sa̰w háw tul fe pay na ɓay sṵŋa.
MAR 2:24 Báyḭi lɛ, *Fariziri kɔ munu ro í vbi Zezu mii: «Mu kɔ, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ leɗ nduoɓal-ari ɗaa fe ká *bol kusol naari haa faa ɗáake ká síe nam mgbaka ta̰ram na lɛ?»
MAR 2:25 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì kḭi mbeɗe ká ɓaa ɓay se tul fe ɗáa *Daviɗ ɓáy nam ká zaɗ ŋgɔŋ ziŋ ni na ya wṵ̌m kḭ lɛ woo? Zaɗka kɔn i Daviɗ ɓáy nzoɓ ɓeri na, ka se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗaa ɓáy huɔ, a fa̰a maapari ká i ha̰ ɓa fe tunduo ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ká nzoɓ fe poyri huo-ri hɔy ze maa ɓay sṵŋa na a sṵ a ha̰ nzoɓ ɓeri na sṵ ziŋ ni nda̰w. Sewke ku na Abiyatar ze ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye.»
MAR 2:27 Zezu ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɗaa nam mgbaka ta̰ram ɓo ɓay tul nzoɓri, ɓo nzoɓ ɗo ɓay tul nam mgbaka ta̰ram ya.
MAR 2:28 Munu zu lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na, nam mgbaka ta̰ram kara mì ɓa mbayke.»
MAR 3:1 Falɛ ku lɛ, Zezu yḭ̀i a se ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ɓa kḭ rɔɓay. Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká ɗi ku na nduo-ɛ hu wǔɔ.
MAR 3:2 Báyḭi lɛ, *Fariziri ká i ɗo zaɗɛ ku na i ŋga̰a Zezu zii ɓay kɔ́kɔ wa̰a, káʼa váa leɗban na ká síe nam mgbaka ta̰ram na lɛ? I kɔ ni munu, ɓay ḭi lɛ, i nzaa faa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-e.
MAR 3:3 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ nzoɓ ká nduo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Úru siya mú vi ká nun ruɔ nzoɓri ku riw bele.»
MAR 3:4 Falɛ ku lɛ, ka vbi ɓari ká i kɔ ni na mii: «Bol kusol naari na ɓaa mina lɛ? Ndaɗ ɓay ɗáa fe kere mase ndaɗ ɓay ɗáa ndaya ze ká síe nam mgbaka ta̰ram na lɛ? Ndaɗ ɓay ya̰aŋa nzoɓ mase ndaɗ ɓay pɔ́ŋ nzoɓ ha̰ ni hu lɛ?» Lɛɛ, i hii ɓay fɛ́rɛ nzi-ɛ ya.
MAR 3:5 Báyḭi lɛ, Zezu kɔ-kɔ́m rie falɛ gbuk ɓáy law fa̰a. Law-ɛ kara sɛ ni mgbuk mgbuk ɓay tul law-ri ká ŋgɔŋ na. Ze a ɓaa ha̰ leɗban na mii: «Ndáɗa nduo-ɔ!» Lɛɛ, leɗban na ndaɗa nduo-ɛ na, lɛ, nduo-ɛ na vaa ɓáy kere.
MAR 3:6 Zaɗka Fariziri kɔ Zezu ká vaa leɗban na ku báyḭi lɛ, i tḭi saa ɓil hul mbṵ́ kḭ í vǎa ziŋ Ziɓ ha̰nɛri ká i zuɔ fal Mbay *Eroɗ, a í nzaa faa ɓay ika Zezu.
MAR 3:7 Báyḭi lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i naa sùo-ri ká zaɗɛ ku í se ɓa nzaa kporombii ká Galele. Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba i se fal-ɛ. I uru saa kuɗu zaɗ ká Galele nda̰w, kuɗu zaɗ ká Zude nda̰w,
MAR 3:8 ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm nda̰w, tusiri Idume nda̰w, tusiri ká nzaa mbii Zurdɛ̰ fi kɛlu nda̰w, rɔɔ zaɗ ká ɗo maa ɓáy ŋgɛrɛpuo Tir ɓáy Sido̰n nda̰w na; i vi luo-ɛ, ɓay ḭi lɛ, i laa ɓay soro feri riw bele ká Zezu ɗaa na.
MAR 3:9 Munu ká nzoɓri ruɔ ŋgḭi ɓamba na, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɓay haŋa ri mgba tuo í siŋ ɗo fi mbḭw ha̰ ni, ɓay haŋa nzoɓri i tɔ́ɗ ni ya.
MAR 3:10 Tusuɛke lɛ, munu káʼa vaa nzoɓ suosɛrɛmri ŋgḭi ɓamba na, nzoɓri riw bele ká sɛm ɗaa nun-ri tuɔ síe na, i takra í tɔɗ fal ɓal kḭ mbɔ̌r mbɔ̌r ɓa luo-ɛ ɓay záa sùo-ɛ.
MAR 3:11 A zaɗka temndayari kɔ ni na báyḭi lɛ, i ví naa pol-e gbǎ̰y í ɗaa fe ɓeleŋ ɓeleŋ mii: «Mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru!»
MAR 3:12 Roo lɛ, Zezu baka ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ri ɓaa ɓay ɓe ha̰ nzoɓri tuu ni ya.
MAR 3:13 Falɛ ku lɛ, Zezu se a hil tul kuo a kaw ɗi, rɔɔ a ɗi nzoɓri ká law-ɛ hii, lɛ, i vi luo-ɛ.
MAR 3:14 Ka nan ri ɓa duɔ falɛ siɗi ká sakra ɓari ku a ɗi ri ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓay haŋa ri ɗo ziŋ ni nda̰w, ɓay píe ri ha ri ka-káa Ɓay Kere,
MAR 3:15 a ha ri hṵrusuo ká ɓay níike temndayari nda̰w pi.
MAR 3:16 Nzoɓri ká duɔ falɛ siɗi káʼa nan ri na ze ɗo key: Simo̰n (ɓe ká Zezu ɗi ni ɓa Piyɛr),
MAR 3:17 Zak ɓáy yṵ-ɛ Za̰a ká i ɓa vu Zebede (ká Zezu tuu riŋ ha ri ɓa Buanɛze, sa̰wke ɓaa mii, i ɗo munu ɓa mbam ká yḭw),
MAR 3:18 Andere nda̰w, Filiɓ nda̰w, Batelemi nda̰w, Matiye nda̰w, Toma nda̰w, Zak vu Alfe nda̰w, Tade nda̰w, Simo̰n ká hii nzoɓ ɓeri a ru-ruy ɓay tul-ri nda̰w,
MAR 3:19 rɔɔ Zudas Iskariyoɗ, ɓe káʼa mbika tul Zezu nda̰w pi.
MAR 3:20 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i ɗi saa tul kuo í se hula. Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri mbṵ kḭ ŋgḭi ɓamba mɛr mɛr ha ri ziŋ faa sṵŋa fe ya.
MAR 3:21 Zaɗka nzoɓ ini Zezuri laa ɓayke na báyḭi lɛ, i mbi faa í se ɓay vǎa su Zezu ɓay zɔ́lke, ɓay ḭi lɛ, i ker í ɓaa mii: «Tul-e fɛ-fɛrɛ.»
MAR 3:22 Lɛɛ, *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká i uru saa Zuruzalɛm í vi zaɗɛ na i ɓaa mii: «Bɛlzebul ká ɓa ŋgɛrɛtemndaya ɗo tul-e! Ɓa mbay tul temndayari na ze ha̰ ni hṵrusuo ɓay haŋa ni níike temndayakeri na ku.»
MAR 3:23 Báyḭi lɛ, Zezu ɗi ri a ɓaa ɓay ɓáy faa law ɓay ha ri mii: «Wa̰a, *Satan a ɗaa mina a nii Satan lɛ?
MAR 3:24 Zaɗka puoruo mbḭw, rɔɔ nzoɓkeri te ɓil kḭ lɛ, puoruoke ku na ti séke seɗ ya.
MAR 3:25 A zaɗka nzoɓ iniri te ɓil kḭ sùo-ri lɛ, i ɓíɛ kḭ.
MAR 3:26 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka Satan ruu ziŋ sùo-ɛ sùo-ɛ, rɔɔ téke ɓil kḭ ɗo puoruo ɓe na lɛ, hṵrusuo-ɛ ti tiika ya ha̰ puoruo ɓe na gbṵ.
MAR 3:27 «Ì kɔ, nzoɓ mbḭw maa ɓay ríi hul nzoɓ hṵrusuo ɓay fá̰a fe ɓeri ya, roo lɛ, ndaɗ ɓay síŋ ni pola nda̰w rɔɔ, a fa̰a feri ká ɓil hul ɓe na ɓáy.
MAR 3:28 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: feya̰a nzoɓri riw bele ɓáy tḭ́iri Ŋgɛrɛwṵru riw bele ká nzoɓri ɗaa na, Ŋgɛrɛwṵru a máa ndáka bumake ziŋ ri.
MAR 3:29 Roo lɛ, nzoɓ ká tḭiri Tem Law Pie na, ka ti ndáka bumake ziŋ ni ya mgbaŋ. Ɓay feya̰a ɓe na ɗo tul-e ɓaŋguɔ.»
MAR 3:30 Zezu ɓaa ɓay key mini ha ri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓaa mii: «Temndaya ɗo tul-e.»
MAR 3:31 Báyḭi lɛ, máa Zezu ɓáy yṵ-ɛri i ví ɗo faa hul ká kɛlɛ, í pie nzoɓ ɓay haŋa ni vǎa ɗi Zezu ká hula ha ri.
MAR 3:32 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri kaw sa̰w ɓal Zezu í kiri ni gbuk a í ɓaa ha̰ ni mii: «Mu laa key! Máa-ŋa ɓáy yṵ-ɔri i ɗo kɛlu í vbi ɓay ɓo ɓay kɔ́kɔ mù.»
MAR 3:33 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓ ve ze ɓa máa, mase nzoɓ veri ze i ɓa yṵ-iri lɛ?»
MAR 3:34 Falɛ ku lɛ, ka kɔ-kɔ́m ɓa tul ruɔ nzoɓri ká i kiri ni gbuk na a ɓaa mii: «Ì kɔ! Máa ɓáy yṵ-iri na ze ɗo key.
MAR 3:35 Nzoɓ ká ɗaa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru ze ɓa yṵ-i, mase tinǎa, mase máa.»
MAR 4:1 Zezu tii sa̰w fére nzoɓri fe ɓa kḭ rɔɓay ká nzaa maambii ká Galele. Ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba mbṵ kḭ mɛr mɛr í kiri ni ha̰ ni hil a kaw ɓil tuo ká tul maambii, a pɔŋ ruɔ nzoɓkeri riw bele kaw siri ká nzaa maambii na.
MAR 4:2 Ka fere ri feri ŋgḭi ɓamba ɓáy faa law ɓayri mii:
MAR 4:3 «Te suku-rì í laa key! Nzoɓ pay mbḭw munu tḭi a se wáa ɓe ɓay mii pa̰ra fe pay.
MAR 4:4 Zaɗkaʼa ɗo míi pa̰ra fe pay na báyḭi lɛ, pa̰rɛ ha̰nɛri toɗ kporoŋ kporoŋ zuɔ lafaa. Lɛɛ, nduyri vi í re.
MAR 4:5 A pa̰rɛ ha̰nɛri laa lɛ, ga̰y zuɔ tul tisaw ká siri laa tul-e ndḭi munu hɔy. Lɛɛ, fe paykeri na uru vbuɓuɓu, ɓay ḭi lɛ, siri laa tul tisawke na laa hɔy.
MAR 4:6 A zaɗka síe zaŋ báyḭi lɛ, ví nzuŋ vay fe paykeri na ha̰ ni huɔ wǔɔ, ɓay ḭi lɛ, sa̰w-ɛ ɓar siri ŋgḭi ya.
MAR 4:7 A pa̰rɛ ha̰nɛri ga̰y zuɔ ɓil ŋgatukruri nda̰w, lɛ, ŋgatukruri na uru a kpaŋ tul fe paykeri na ha ri lie mbḭw ya.
MAR 4:8 Roo lɛ, pa̰rɛ ha̰nɛri ga̰y zuɔ tusiri kere, lɛ, fe paykeri na tḭi ɓáy kere a gaŋ a lie ɓáy kere. Ha̰nɛri ɗaa pa̰ra ɓa síŋ say, ha̰wri ɗaa pa̰ra ɓa síŋ yie, a ɓil-eri laa lɛ, ɗaa pa̰ra ɓa ike mbḭw.»
MAR 4:9 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku ɓay láake lɛ, ka laa.»
MAR 4:10 Zaɗka Zezu naa sùo-ɛ ɓáy ruɔ nzoɓri na báyḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗo lakun-ɛ ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na, í vbi ni ɓay haŋa ni ka tína sa̰w law ɓayri na ha ri laa.
MAR 4:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, fe ká ɗo zaɗ muni ká se tul faa ká Ŋgɛrɛwṵru réke mbay ká tul nzoɓri na ka ha rì kɔ. Roo lɛ, nzoɓ ha̰wri na, i laa ɓayke ɓáy faa law ɓayri kḭ hɔy,
MAR 4:12 ɓay haŋa ɓo, “I kɔ ɓáy nun-ri kḭ, roo lɛ, i kɔ ɓa ɓaɗi munu hɔy; I laa ɓayke ɓáy suku-ri kḭ, roo lɛ, i kɔ sa̰wke ya. Zaɗka i laa ɓayke ɓáy kere lɛ, i súo ker ɓay ɓari í vi luo Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni nda buma ká tul feya̰a ɓari na!”»
MAR 4:13 Falɛ lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì laa sa̰w law ɓay na key ya wṵ̌m lɛ woo? A wa̰a, ì ɗáa mina nda̰w rɔɔ ɓay láa sa̰w law ɓay ha̰wri riw bele lɛ?
MAR 4:14 Nzoɓ mii pa̰ra fe pay na ɗo munu ɓa nzoɓ káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru.
MAR 4:15 A nzoɓ ha̰nɛri laa lɛ, i ɗo munu ɓa lafaa ká pa̰ra fe pay ga̰y zuɔ ɗi. Zaɗka i laa ɓayke na báyḭi lɛ, *Satan vi koɗ hɔy a naa ɓay na ká i ru ɗo ɓil law-ri na hɔ̰́n ɓa fal.
MAR 4:16 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ ha̰nɛri ɗo munu ɓa tul tisaw ká pa̰ra fe pay ga̰y zuɔ ɗi, lɛ, sa̰w-ɛ ɓar siri ya. Ɓari na, zaɗka i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na, i ya̰a koɗ hɔy ɓáy suoriya.
MAR 4:17 Lɛɛ, i ha̰ Ɓayke na ɓar sa̰w ká ɓil law-ri ya; i ɗo tul Ɓayke na bole ɗi ndḭi hɔy. Zaɗka fe sɛkɛ, mase fe ɗáa nun tuɔ síe tḭi tul-ri ɓay tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, i pɔŋ mbika law-ri na yak.
MAR 4:18 Nzoɓ ha̰nɛri rɔɓay, i ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ ɓil ŋgatukruri. Nzoɓkeri ku na, i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na kḭ,
MAR 4:19 roo lɛ, ker ɓay feri ká tusiri key, mase kɔn feziŋari ká ula ri, mase kɔn feri ɓoɗ ɓoɗ ká ɗo ɓil law-ri na, kpaŋ Ɓayke na ha̰ pa̰rɛ mbḭw tiya.
MAR 4:20 A nzoɓ ɓil-eri laa lɛ, i ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ tusiri kere. Ɓa nzoɓri ká i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru í ya̰a ɓo law-ri, a í lie lereke ɗo ɗi. Lereke ha̰nɛri ɓa síŋ say, ha̰wri ɓa síŋ yie, a ɓil-eri laa lɛ, ɓa ike mbḭw.»
MAR 4:21 Falɛ lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Wa̰a, nzoɓ a mbika huu ndele a ɗaa sìi rɔɔ, a ɗaa tuŋguo guɓa ɗi, mase a ɗaa sìi sa̰w ŋgɔŋ ɗokro lɛ? Úwaa, munu ya! Wa̰a, ndaɗ ɓay ɗaa sìi tutakra ya lɛ woo?
MAR 4:22 Tusuɛke lɛ, feri riw bele ká ɗo lanzɔŋ na, namke vi lɛ, a tḭ́i ɗo zaɗ hie gbay gbay ká nun nzoɓri. A feri riw bele ká ɗo zaɗ muni kara, feke na a tḭ́i ɗo kɛlɛ gbay gbay ha̰ nzoɓri kɔ.
MAR 4:23 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay lɛ, ka laa.»
MAR 4:24 Ka ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Ɓay ká ì laa na, ì kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Faa mbḭw munu ká ì lie fe ha nzoɓri na, ɓe nda̰w ze Ŋgɛrɛwṵru a líeke fe ha rì; ze fe kḭ kara a ɗáa nde ɗi ha rì rɔɓay.
MAR 4:25 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy fe na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni kḭ nde tul-e. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗǒke ya na, ha̰y ká ndḭi káʼa ɗǒke na kara, kaʼa náa ɗɔɗ a pɔŋ ni.»
MAR 4:26 Zezu ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na ɗo munu ɓa nzoɓ ká ru mḭiri ká ɓil wáa.
MAR 4:27 Zaɗka rúkake ɔ báyḭi lɛ, nzoɓke zɔl a se puɔ. Suŋ ɓáy ɓisie, ze ka na-nam mase ka kaw siya nzokɗo hɔy kara, fe pay na tḭi a ŋgɔŋ ha̰ nzoɓ wáa na kɔ ŋgɔ́ŋke ya wṵ̌m.
MAR 4:28 Tusiri na uru fe pay sùo-ɛ. Titire lɛ, fe pay na ɗaa vay; falɛ lɛ, ka ɗaa tul; rɔɔ a hṵu ɓáy kere.
MAR 4:29 Zaɗka fe pay na ŋgɔŋ báyḭi lɛ, nzoɓke na vi ɓáy mii a vbieke, ɓay ḭi lɛ, few vbíe fe pay na vi ro.»
MAR 4:30 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Fe ḭi rɔɔ náa mgbakari ɓay líeke réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri ká tusiri key na lɛ? Mase ɓáy faa law ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, náa ɗáari ha ri láake ɓay ká se tul-e na lɛ?
MAR 4:31 Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na ɗo munu ɓa pa̰ra túŋ. Ká sakra mḭiriri riw bele ká tusiri key na, pa̰rake na ŋgɔɓ ya kakalke,
MAR 4:32 roo lɛ, zaɗka i mii ni na, ka tḭi a ví ŋgɔɓ mbaa fe pay ha̰wri riw bele. Nzaa tɔykeri na ŋgɔɓ ɓamba ha̰ nduyri maa kaw temke í ɗaa kpaŋ ɓari ɗo ɗi.»
MAR 4:33 Ɓe mini ze, Zezu fere ri Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa kḭri law ɓayri ká mini key ŋgḭi ɓamba ha̰ nzoɓri, maa ɓáy zaɗ hṵrusuo-ri ká ɓay haŋa ri láake ɓaykeri na.
MAR 4:34 Ɓay káʼa ɓaa ha ri taŋ mbika law ɓay ya na, tiya, roo lɛ, zaɗka ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri huo-ri hɔy i kaw na, ka tina sa̰w ɓaykeri riw bele ha ri laa.
MAR 4:35 Namke ku ká ɓa láw na, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Náa séri ɓa nzaa kporombii ká fi kɛlu.»
MAR 4:36 Lɛɛ, i pɔŋ ruɔ nzoɓri kaw zaɗɛ ku, í kaw ɓil tuo ká Zezu kaw ɗi a í se ziŋ ni. Bawda tuo ha̰nɛri ɗo lakun-ɛ taa ɓe nda̰w.
MAR 4:37 Báyḭi lɛ, zuu bura uru bivbiɗ a tii sa̰w kúuka ha̰ mbii nda tuo paw pǎw a kal a mbaa ɓil tuo na.
MAR 4:38 Roo lɛ, Zezu ɗaa fe geɗe tul-e a na-nam ká tigba̰a tuo na. Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri tuma ni í gúuke fe ha̰ ni mii: «Mbay, huɗ káʼa ika naari key na wa̰a, mù kɔ ɓa fe ya lɛ woo?»
MAR 4:39 Báyḭi lɛ, Zezu uru saa tul nam a ɓaa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ zuu ɓáy mbii na mii: «Pɔŋ! Mgba nzaa-a!» Lɛɛ, nzaa zuu na kuŋ nzɛɗ ha̰ zaɗ ɗo ndiŋ.
MAR 4:40 Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɗaa mina rɔɔ, ì ɓa toko mini key lɛ? Wa̰a, ì ɗaa law-rì ɓo tul-i ya ɓáy lɛ?»
MAR 4:41 Hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba ha ri ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Nzoɓ ni key na wa̰a, ɓa nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, zuu ɓáy mbiiri kara ɗaa vu mbom ɓo tul-e mini key lɛ?»
MAR 5:1 Báyḭi lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi nzaa kporombii ká fi kɛlu ká tusiri nzoɓ Gerazari.
MAR 5:2 Zezu ɗì saa ɓil tuo, lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, nzoɓ mbḭw munu tḭi saa zaɗ ká tupalri ɗo ɗi a suɔ nun-ɛ. Leɗbanke ku na, temndaya ɗo tul-e
MAR 5:3 ha̰ ni ɗaa puo ká tupalri. Nzoɓ mbḭw maa ɓay mgbaka ni ɓay síŋ ni ya. Sal lari kara maa ɓay síŋke ni ya.
MAR 5:4 Tusuɛke lɛ, faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi ze i siŋ nduo-ɛ ɓáy ɓal-ɛ ɓáy sal lari, lɛ, ka mḭira sal larikeri na mgbaɗ mgbaɗ riw bele. Nzoɓ mbḭw mini ká maa ɓay mgbaka ni na tiya.
MAR 5:5 Ɓaŋguɔ kpaɗara, suŋ ɓáy ɓisie na, ka ha̰ari sakra tupalri ɓáy kuori a guu fe ɓeleŋ ɓeleŋ, a yḭw sùo-ɛ ɓáy tisawri ha̰ ni tḭ̀i nṵɔ.
MAR 5:6 Zaɗka leɗban na kɔ Zezu ká se lew vuku na báyḭi lɛ, ka ɗuu a se luo-ɛ a vǎa huku pol-e
MAR 5:7 a guu fe ɓeleŋ a ɓaa mii: «Zezu, Vu Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya, fe ḭi ze ɗo sakra náa lɛ woo? Mì koɗ mù ɓáy riŋ Ŋgɛrɛwṵru, mu fɛ́rɛ tul-i ya!»
MAR 5:8 Leɗban na ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, Zezu mbi nzi-ɛ ɓay haŋa temndaya na ka tḭi ká tul-e.
MAR 5:9 Báyḭi lɛ, Zezu vbi leɗban na a ɓaa mii: «Riŋ-a ɓa ḭi lɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Riŋ-i ɓa Ŋgḭ-ŋgḭi, ɓay ḭi lɛ, ɓuru temndayari na ɓuru ŋgḭi ɓamba.»
MAR 5:10 Rɔɓay, leɗban na koɗ ni a naa pol-e mgbáa, ɓay haŋa ni ka nii temndayari na ha ri zɔl ɗi ɗi ká zaɗɛ na ku ya.
MAR 5:11 Ká zaɗɛ ku na kuɗu mbel puɔri ŋgḭi ɓamba i ɗo sṵŋa fe ɗi ya ɓáy ha̰n kuo.
MAR 5:12 Báyḭi lɛ, temndayari ká i ɗo tul leɗban na, i koɗ Zezu í ɓaa mii: «Nii ɓuru se tul mbelri na ku ɓay haŋa ɓuru rìi tul-ri!»
MAR 5:13 Lɛɛ, ka pɔŋ faa ha ri, ze temndayari na tḭi ká tul leɗban na í ɗuu í vǎa rìi tul mbelri na. Kuɗu mbelri ká tul-ri maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ siɗi na, i zuɔ ɗul vbuɓuɓu ɓáy takra í tḭi nzaa ŋgeŋ í zoɗ kirim kirim zuɔ maambii ha̰ mbii ya̰a ri riw bele.
MAR 5:14 Nzoɓ kɔ́rɔ mbel puɔri na, zaɗka i kɔ munu báyḭi lɛ, i haw ɗul í vǎa ɗaa ɓayke nda zaɗ ká ŋgɛrɛpuo ɓáy vu puori ká ɗo ɓisuy. Lɛɛ, nzoɓri se riw bele í kɔ fekeri ká kal na.
MAR 5:15 Zaɗka i tḭi luo Zezu na báyḭi lɛ, i kɔ leɗban ká temndayari ŋgḭ-ŋgḭi ɗo tul-e pola na kaw ɗi, gari ɗo sùo-ɛ, a ɗo ɓáy kere. Lɛɛ, hḭɛ ɗaa ri.
MAR 5:16 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká i kɔ temndayari ká tḭi ká tul leɗban a í rìi tul mbel puɔri na, i kḭi ɓayke ha̰ nzoɓri laa.
MAR 5:17 Zaɗka i laa ɓayke munu na báyḭi lɛ, i tii sa̰w kóɗ Zezu ɓay haŋa ni ka zɔ́l ká tusiri ɓari.
MAR 5:18 Falɛ lɛ, Zezu hil a kaw ɓil tuo na, lɛ, nzoɓ ká temndayari ɗo tul-e pola káʼa vaa ni na vbi ni ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ faa ha̰ ɓeri ɗo ziŋ ni.
MAR 5:19 Roo lɛ, Zezu ha̰ ni faa ya a ɓaa ha̰ ni mii: «Yḭ̀i mú se puɔ ká luo nzoɓ ini ɓori, a mú kḭi fal feri riw bele ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa ziŋ mù ɓáy faa law kere ɓe na ha ri laa.»
MAR 5:20 Báyḭi lɛ, leɗban na uru a zɔl kḭ na laa, a tii sa̰w ka-káa ɓay feri riw bele ká Zezu ɗaa ziŋ ni na ha̰ nzoɓri ká tusiri Dekapol. Nzoɓri riw bele ká i laa ɓayke na i kaw yer.
MAR 5:21 Zezu yḭ̀i ɓáy tuo na rɔɓay a se nzaa kporombii ká fi kɛlu. Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba mbṵ kḭ í kiri ni gbuk ká nzaa kporombii na ku.
MAR 5:22 Báyḭi lɛ, mbay tul *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Zayrus tḭi zaɗɛ na ku. Zaɗkaʼa kɔ Zezu na báyḭi lɛ, ka kii a naa pol-e
MAR 5:23 a koɗ ni mii: «Mbay! Vu-i ká ɓa leɗ má̰y nzoɓ naa siri ɓa huɗ. Kóɗ ŋguɔ hɔy, mu ví ɗaa nduo-ɔ ɓo tul-e ɓo ha̰ sùo-ɛ ka vaa a káw ɓáy kumnun ha̰ mì.»
MAR 5:24 Zaɗka Zezu laa ɓay ɓe na munu báyḭi lɛ, ka uru a se ziŋ ni. Ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba se fal-ɛ í mbuo ni luo luo.
MAR 5:25 Lɛɛ, ká zaɗɛ ku na, má̰y mbḭw ɗo ɗi ku ká sím tḭi ni ɗaa mbiimbam duɔ falɛ siɗi ro.
MAR 5:26 Ɓáy faa ha̰ari ɓe ká luo nzoɓ haŋa sa̰wpuu váa nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba na, ka kɔ́ke sɛkɛ fe ká nduo-ri ɓamba, a ɓiɛ lari ɓe riw bele. Roo lɛ, sa̰wpuukeri ku na sɔ ni mbḭw ya, ha̰ sím na tḭi ni ɓa pola pola.
MAR 5:27 Zaɗka leɗ má̰y na laa soro ɓay ká se tul Zezu na báyḭi lɛ, ka rìi sakra ruɔ nzoɓri, a ṵu kpṵru a tḭi ká fal-ɛ a zaa gari ɓe,
MAR 5:28 ɓay ḭi lɛ, ka ɓaa ká ɓil law-ɛ mii: «Zaɗka mì zaa gari ɓeri kḭ hɔy lɛ, sùo-i na a váa.»
MAR 5:29 Ká zaɗɛ ku hɔy, sím ká tḭi ni na nzi-ɛ kuŋ nzɛɗ ha̰ ni kɔ mii, sùo ɓeri vaa ɓáy kere.
MAR 5:30 Lɛɛ, ɓa vaa hɔy Zezu kɔ mii, hṵrusuo tḭi saa sùo ɓeri, a fɛrɛ nun-ɛ ká sakra ruɔ nzoɓri a vbi ri mii: «A ve ze zaa gari ɓi lɛ?»
MAR 5:31 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ruɔ nzoɓri ká i mbuo mù luo luo key na, mù kɔ ya rɔɔ, mú ɓaa mii, a ve ze zaa sùo-ɔ lɛ, na lɛ woo?»
MAR 5:32 Roo lɛ, Zezu kɔ-kɔ́m rie ni ɓay kɔ́kɔ nzoɓ ká ɗaa fe na ku.
MAR 5:33 Lɛɛ, leɗ má̰y na hḭɛ ɗaa ni ha̰ ni tɔ ɗɛk ɗɛk, ɓay ḭi lɛ, fe ká ɗaa ha̰ sùo-ɛ vaa na ka kɔ kɔ. Ka ví huku siri ká pol Zezu, a ɓaa sùo ɓay ká ɓil law-ɛ riw bele ha̰ ni.
MAR 5:34 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Vu-i má̰yke, law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na, ha̰ sùo-ɔ na vaa mù. Mu se ɓáy kere ɗɛkɛkɛ; suosɛrɛm ɓo na ti ɗáa mù mbǎa.»
MAR 5:35 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay kɔɓ rɔɓay na báyḭi lɛ, nzoɓ nzaapeɗ ha̰nɛri vi saa puo mbay Zayrus í ɓaa ha̰ Zayrus na mii: «Vu-ɔ na hu-hu. Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ mù yɔklɔ mbay Zezu na ɓáy lɛ?»
MAR 5:36 Zezu laa ɓay ɓari ka i ɓaa na, roo lɛ, ka ɗaa law-ɛ ɓo ɗi ya; ka ɓaa ha̰ mbay tul hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na mii: «Ha̰ hḭɛ ka ɗáa mù ya; mu ɗaa law-a ka ɓo tul-i!»
MAR 5:37 Zezu pɔŋ faa ha̰ nzoɓ mbḭw su ni ya. Roo lɛ, ɓa Piyɛr ɓáy Zak ɓáy yṵ-ɛ Za̰a huo-ri hɔy ze i su ni.
MAR 5:38 Zaɗka i tḭi puo mbay tul hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na báyḭi lɛ, Zezu kɔ nzoɓri ká i kaw zaɗ huɗ ká í ɗo ɓɔ́ɗ sùo-ri í rɛke rɛw í nda saa nzaa ɓeleŋ ɓeleŋ.
MAR 5:39 Lɛɛ, ka rìi a se hula a ɓaa ha ri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì ɗara sùo-rì, í rɛ-rɛw mini key lɛ? Leɗ má̰y tikɗi na hu ya, roo lɛ, ka na-nam.»
MAR 5:40 Báyḭi lɛ, ɓari na i siɛ ni siɛ hɔy. Lɛɛ, Zezu ha ri tḭi kɛlɛ riw bele, a ha̰ bǎa leɗ ɓáy máa leɗ, rɔɔ ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká say na rìi ziŋ ni í se zaɗ ká leɗ má̰y tikɗi na naa ɗi.
MAR 5:41 Báyḭi lɛ, Zezu mgba nduo-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Talita Kum.» Ɓay nzaa ɓay naari lɛ, ɓaa mii: «Má̰y tikɗi, mì ɓaa ha̰ mu, úru siya.»
MAR 5:42 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, leɗ má̰y tikɗi ká ɗo ɓáy mbiimbam duɔ falɛ siɗi na uru siya a tii sa̰w se-seɗ. Zaɗka i kɔ feke na, zaɗ ɓay zee ri sɛl ha ri kaw yer.
MAR 5:43 Lɛɛ, Zezu ɓaa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ mii: «Ì ha̰ ɓay key na ka tḭi ká nzaa-rì ha̰ nzoɓ mbḭw ka laa ya.» Falɛ ku rɔɔ a ɓaa ha ri mii: «Ì ha̰ ni fe sṵm ha̰ ni sṵ!»
MAR 6:1 Zezu uru ká zaɗɛ na ku a se puo káʼa ŋgɔŋ ká ɗi, lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri su ni.
MAR 6:2 Zaɗka *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri vi báyḭi lɛ, Zezu se *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri a tii sa̰w fére nzoɓri fe. Lɛɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká í laa fe fére ɓe na tuku ri ha ri ɓaa mii: «Hay! Fe fére ɓeri key na, uru saa ha̰a lɛ? Nun nzɛm key na, a ve ze ha̰ ni lɛ? Mase a ve rɔɔ ha̰ ni hṵrusuo ɗáa kḭri fe saŋri ká mini key lɛ?
MAR 6:3 Wa̰a, ka ɓa nzoɓ sáka puu, vu Mari na ya lɛ? Ka ɓa yṵ Zak ɓáy Zoze ɓáy Zud ɓáy Simo̰n ya lɛ? Tini-ɛri ti sakra naari key ya lɛ woo?» Feke ku na ɗaa ha ri ɗáake law-ri ɓo tul Zezu ya.
MAR 6:4 Lɛɛ, Zezu ɓaa ɓay ha ri mii: «Nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i hḭɛ ni ɓáy zaɗri riw bele, roo lɛ, ɓa nzoɓ puo mboŋ niri ɓáy nzoɓ sa̰w ka̰ni ɓeri ɓáy nzoɓ ini ɓeri huo-ri hɔy ze i hḭɛ ni ya.»
MAR 6:5 Sa̰wke mini ze, Zezu maa ɗáa fe saŋ ká puo mboŋ ni ya, roo lɛ, ka ɗaa nduo-ɛ ɓo tul nzoɓ suosɛrɛm ha̰nɛri a vaa ri.
MAR 6:6 Law-ri ká i hii ɗáa ɓo tul-e ya na tuku ni ha̰ ni kaw yer. Falɛ ku lɛ, Zezu se puori ká kiri Nazarɛɗ kɔr a fere fe ká ɗi.
MAR 6:7 Ka ɗi leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi, a tii sa̰w píe ri siɗi siɗi, a ha ri hṵrusuo ká tul temndayari.
MAR 6:8 Pola rɔɔ ɓay píe ri na, ka ɓaa ha ri mii: «Ì mgba fe mbḭw ɗo nduo-rì ɓáy seɗ varu ɓaarì ya, ká̰w hɔy ze ì mgba. Ì se ɓáy fe sṵm ya nda̰w, ɓɔl ya nda̰w, í ɗaa lari ka nduo tul gari ɓaarì ya nda̰w.
MAR 6:9 Ì nduo gari ka ká̰y tul kḭ ya. Ì ndaa dikɔn ze ka ɗo ɓal-rì.»
MAR 6:10 Ka ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Zaɗka ì se puo mbḭw, rɔɔ nzoɓ ɗí rì ɓay haŋa rì kaw ziŋ ni ká puo ɓe na lɛ, ì káw ɗi kpṵru maa ɓáy zɔ́l ɓaarì.
MAR 6:11 Zaɗka ì se puo mbḭw munu, rɔɔ nzoɓ puokeri hii ɓay mgbaka rì ɓáy kere ya, mase i hii ɓay láa ɓay ɓaarì ya lɛ, ì tḭi ká puoke ku, a í nda kusal puoke ká ɓal-rì kuɓ kuɓ ɓay bákake ri se tul fe ka̰aya ká i ɗaa na.»
MAR 6:12 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri zɔl í se ka-káa ɓay haŋa nzoɓri suo kér ɓay ɓari.
MAR 6:13 I nii temndayari ŋgḭi ɓamba nda̰w, a í ɗaa num zuɔ tul nzoɓ suosɛrɛmri ŋgḭi ɓamba ha ri vaa nda̰w pi.
MAR 6:14 Soro ɓay Zezu mgba a ya̰a ɓáy zaɗri riw bele ha̰ ɓayke tɔɗɔ a ɓo suku Mbay *Eroɗ. Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa ɓay ká tul Zezu mii: «Ɓa Za̰a Batis ká tḭi saa luɔ huɗ! Sa̰wke mini ze, ka ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay ɗáa fe saŋri.»
MAR 6:15 Nzoɓ ha̰wri ɓaa mii: «Ɓa *Eli.» Nzoɓ kḭri ɓoɗ rɔɓay ɓaa mii: «Ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw ká ɗo munu ká nzoɓ mbḭw ká ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru naari ká piɛɗke lew.»
MAR 6:16 Zaɗka Mbay Eroɗ laa ɓayke munu na báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Ɓa Za̰a Batis ká mì ha ri kuŋ tul-e na; ɓa ɓe na ze ka tḭi saa luɔ huɗ ku lɛ!»
MAR 6:17 Tusuɛke lɛ, zaɗka Za̰a kaw ɓáy kumnun kɔɓ ɓáy na, Mbay Eroɗ mbi nzi-ɛ ha ri mgba Za̰a í siŋ ni ɓáy sal lari í ɗaa ni ɓo hul sal, ɓay ḭi lɛ, Mbay Eroɗ ká ya̰a Eroɗiade ká ɓa má̰y yṵ-ɛ Filiɓ na,
MAR 6:18 Za̰a ɓaa ha̰ ni ɓaŋguɔ mii, ka ɗo ɓáy faa ká ɓay kɔrɔ má̰y yṵ-ɛ na ɓa taa ɓe ya.
MAR 6:19 Ɓa fe ká ɗaa ha̰ law Eroɗiade fa̰a ni ká tul Za̰a a hii ɓay ika ni, roo lɛ, ka maa ɗáa munu ya ɓay tul Eroɗ
MAR 6:20 ká hḭɛ ni, a kɔ ni ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru, ze a kɔrɔ ni. Zaɗka Mbay Eroɗ laa ɓay Za̰a na, law-ɛ nzaa ni. Ɓe nu ku hɔy kara, ka hii láa ɓay ɓe na mgbum.
MAR 6:21 Báyḭi lɛ, nam mbḭw munu na Eroɗiade ziŋ faa. Namke ku na ɓa nam mboŋa Mbay Eroɗ káʼa ɗáake fe sṵm ha̰ nzoɓri. Ka ɗi ŋgɛrɛ ɓeri ɓáy ŋgɛrɛnzoɓ yṵmri ɓáy ŋgɛrɛnzoɓ réke tul puori ká kuɗu zaɗ ká Galele.
MAR 6:22 Báyḭi lɛ, vu Eroɗiade ká ɓa leɗ má̰y tikɗi na rìi a se ɓil hul fe sṵm ɓari na a nda-nday. Lɛɛ, nday káʼa nda na rii law Mbay Eroɗ ɓáy nzoɓri káʼa ɗi ri kaw ziŋ ni na. Báyḭi lɛ, Mbay Eroɗ ɓaa ha̰ ni mii: «Vbi mì fe ká law-a hii, lɛ, mì haŋa mù.»
MAR 6:23 Ka haa huɗ ká ɗi mii: «Fe ká mù vbika mì na, mì haŋa mù na kḭ. Ze ɓa na tafɛlɛ puoruo ɓi hɔy kara, mì haŋa mù!»
MAR 6:24 Báyḭi lɛ, leɗ má̰y tikɗi na zɔl ká nzaa Mbay Eroɗ na, a se luo mi-ɛ a vbi ni mii: «Ha̰a ḭi ze mì vbika lɛ woo?» Lɛɛ, mi-ɛ na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mu se mú vbi ni tul Za̰a Batis ze ha̰ mì.»
MAR 6:25 Lɛɛ, leɗ má̰y tikɗi na takra a yḭ̀i ɓáy tul ɓal-ɛ nzɛk, a se luo mbay na a ɓaa ha̰ ni mii: «Mì hii ɓay haŋa mù ha̰ mì tul Za̰a Batis ká zaɗ ni key koɗ hɔy ka ɓo ɓil patinza ha̰ mì.»
MAR 6:26 Zaɗka Mbay Eroɗ laa ɓayke munu báyḭi lɛ, sùo-ɛ rii ni ya. Roo lɛ, ka hii ɓay ɓéɗ leɗ má̰y tikɗi na ya, ɓay tul huɗ káʼa haa ká nun ruɔ nzoɓri káʼa ɗi ri kaw ziŋ ni na.
MAR 6:27 Zaɗɛ ku hɔy, ka mbi nzi-ɛ a pie nzoɓ yṵm mbḭw ká kɔrɔ zaɗ na ɓay haŋa ni se a vǎa kuŋ tul Za̰a Batis a víke. Lɛɛ, nzoɓ yṵm na se ɓil hul sal na a kuŋ tul Za̰a Batis
MAR 6:28 a ɗaa ɓo ɓil patinza a víke ha̰ leɗ má̰y tikɗi na, lɛ, leɗ má̰y tikɗi na ya̰a a séke ha̰ mi-ɛ na.
MAR 6:29 Zaɗka leɗ nduoɓal Za̰ari laa ɓayke munu báyḭi lɛ, i ví mbi huɗ ɓe na í voro.
MAR 6:30 Nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezuri yḭ̀i saa zaɗ ka-káa Ɓay Kere, í se luo-ɛ í kḭi fal feri riw bele ká i ɗaa ɓáy fe ká i fere nzoɓri na ha̰ ni.
MAR 6:31 Nzoɓri ká i vi luo-ɛ a í zɔl na i ŋgḭi ɓamba tasiri ha̰ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i ziŋ faa ká ɓay sṵŋa fe kara ya. Sa̰wke mini ze, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri na mii: «Ì vi ziŋ mì, ɓo náa vǎa káwri zaɗ ká ɗo kɔlɔk í mgba ta̰ram sùo-rì ká ɗi ndḭi.»
MAR 6:32 Báyḭi lɛ, i tḭi í zɔl huo-ri hɔy í vǎa hil ɓil tuo í se ɓa zaɗ ká ɗo kɔlɔk na.
MAR 6:33 Roo lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba kɔ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká i kaw ɓil tuo í zɔl vǎw na. Lɛɛ, i tḭi ɓáy puo puo riw bele, í ɗuu fal kḭ ɓáy ɓal-ri í tḭi zaɗɛ na ku pola ha̰ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri na.
MAR 6:34 Zaɗka Zezu tḭi saa ɓil tuo, a kɔ ruɔ nzoɓri ká i mbṵ kḭ mɛr mɛr na ku báyḭi lɛ, ka kɔ nun síe ɓari, ɓay ḭi lɛ, nzoɓkeri rìi baɗuri ká nzoɓ kɔ́rɔ ri tiya. Lɛɛ, Zezu tii sa̰w fére ri fe ŋgḭi ɓamba.
MAR 6:35 Zaɗka síe tɔ̀ŋ ndḭi ɓay riŋ na báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í ɓaa ha̰ ni mii: «Síe kal ro, a zaɗ ni key na ɓa ɓil law kɔr ze ɗo key.
MAR 6:36 Ha̰ nzoɓri key na i se puori ɓáy vu puori ká kiri naari key í vǎa hie fe sṵm í sṵ.»
MAR 6:37 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì kḭ ze ì ha ri fe sṵm ha ri sṵ.» Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni mii: «Úwaa, mù hii ɓay haŋa ɓuru vǎa hie maapa ha̰ nzoɓri sṵ lɛ? Fe sṵmke ku na a máa lari peɗ nam isɔɗ sɔɗ siɗi!»
MAR 6:38 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì ɗo ɓáy maapa ɓa mina lɛ? Ì se í vǎa kɔ!» Zaɗka i se í vbi ɓay í laa na báyḭi lɛ, i yḭ̀i í ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓuru ɗo ɓáy maapa ɓa ndeɓe ɓáy sḭiri ɓa siɗi.»
MAR 6:39 Falɛ ku lɛ, Zezu mbi nzi-ɛ ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɓay haŋa ri ha̰ nzoɓri kaw siri ɓáy kuɗuke kuɗuke ká tul suy pamɛ.
MAR 6:40 Lɛɛ, nzoɓri kaw ɓáy kewke kewke. Kewke taa síŋ ndeɓe ndeɓe nda̰w, isɔɗ sɔɗ nda̰w pi.
MAR 6:41 Báyḭi lɛ, Zezu ya̰a maapa ká ndeɓe ɓáy sḭ̀i ká siɗi na, a ura nun-ɛ ɓa siya a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a haw maapa na a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɓay haŋa ri leke nzoɓri na. Ka leke ri sḭ̀i ká siɗi na nda̰w ká sakra ɓari riw bele.
MAR 6:42 Ɓari riw bele na i sṵ mbaa ɓil-ri maa ɓáy zaɗ kɔn ɓari.
MAR 6:43 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri na i fa̰a ɓie maapa ɓáy sḭ̀i na mbaa buɗu ɓa duɔ falɛ siɗi.
MAR 6:44 Ɓari ká i sṵ maapa na, wa̰rari maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe (5.000).
MAR 6:45 Falɛ ku ndḭi hɔy lɛ, Zezu ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri hil í kaw ɓil tuo í zɔl pola ha̰ ni ɓay séke ɓa nzaa kporombii ká fi kɛlu ɓa ŋgɛrɛpuo Besayda. Zaɗka i zɔl na, Zezu tɔ̀ŋ fal kɔɓ ɓay ɓáa ha̰ ruɔ nzoɓri zɔl faa puɔ.
MAR 6:46 Falɛ káʼa ha̰ nzoɓri zɔl na báyḭi lɛ, ka se tul kuo ɓay ɗáa nzaa ɓay kere.
MAR 6:47 Zaɗ sii báyḭi lɛ, tuo na ɗo ɓil law mbii, lɛ, Zezu huo-ɛ hɔy ze ɗo siri.
MAR 6:48 Nzaa fa̰a nzaaruo na leɗ nduoɓal Zezuri ziŋ faa ká ɓay híla tuo na mbǎa, ɓay ḭi lɛ, zuu kuu ŋgḭi ɓamba a suɔ nun-ri. Zaɗka Zezu kɔ munu na báyḭi lɛ, ka se tul mbii takam takam ɓa luo-ri, tɔ̀ŋ ndḭi munu hɔy ɓay haŋa ni kál ri.
MAR 6:49 Zaɗka i kɔ ni káʼa se tul mbii na munu báyḭi lɛ, i kɔ í ɓaa mii ɓa wṵru, ro í guu fe gǔrum gǔrum.
MAR 6:50 Tusuɛke lɛ, i kɔ ni ɓáy zaɗ ɓari riw bele, a í tɔ kpak kpak. Roo lɛ, ká zaɗɛ ku na Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓa ɓi kḭ zu, ì siŋ law-rì, ì ha̰ hḭɛ ka ɗáa rì ya!»
MAR 6:51 Falɛ ku rɔɔ a hil a kaw ziŋ ri ká ɓil tuo na, lɛ, nzaa zuu na ví kuŋ nzɛɗ. Feke ku na tuku ri ŋgḭi ɓamba tasiri ha ri kaw yer.
MAR 6:52 Tusuɛke lɛ, fe saŋ ká Zezu ɗaa ɓáy maapa na, fe kɔ́kɔ ɓari maa ɓay kɔ́kɔ sa̰wke ya.
MAR 6:53 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri tuo maambii i tḭi fi kɛlu ká zaɗri ká kiri Zenezarɛɗ kɔr, a í siŋ tuo na ɗo nzaa kporombii.
MAR 6:54 Zaɗka i tḭi saa ɓil tuo na munu hɔy lɛ, nzoɓri kɔ ɓa Zezu.
MAR 6:55 Zaɗ káʼa ɗo ɗi ká nzoɓri laa ɓay ɓe na, i ɗuu ɓáy tul puori riw bele, a í tii sa̰w fa̰a nzoɓ sɛmri ɓáy hiike í séke ha̰ ni.
MAR 6:56 Zaɗri riw bele ká Zezu se ɗi, ká ɓa vu puori ká ɗo ɓisuy, mase puori, mase ŋgɛrɛpuori kara, nzoɓri vi ɓáy nzoɓ sɛm ɓari í ɗaa zuɔ zaɗ áake ká nun ruɔ, a í koɗ Zezu ɓay haŋa ni ka pɔŋ faa ha ri zaa nzaa gari ɓe fi siri hɔy. Lɛɛ, ɓari riw bele ká i zaa nzaa gari ɓe na, i vaa ɓáy kere.
MAR 7:1 *Fariziri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰nɛri ká i uru saa Zuruzalɛm na, í ví mbṵ kḭ í kiri Zezu.
MAR 7:2 Báyḭi lɛ, i ŋga̰a leɗ nduoɓal Zezu ha̰nɛri ká i sṵ fe taŋ sḭ́ɛ nduo-ri *taŋ kaɗ kaɗ munu ká Ziɓri ɗaa ɓa fe sa̰w puo ɓari na ya.
MAR 7:3 Tusuɛke lɛ, Fariziri ɓáy Ziɓ ha̰wri riw bele na, i ɗaa vu mbom ɓo tul fe fére bulu ɓari ká i ya̰a; i sḭɛ nduo-ri taŋ kaɗ kaɗ rɔɔ í sṵ fe ɓáy.
MAR 7:4 Zaɗka i uru saa zaɗ fe hie hɔy kara, i sḭɛ nduo-ri taŋ kaɗ kaɗ munu ká bol kusol ɓari kiɛ na rɔɔ, í sṵ fe ɓáy. I ɗaa vu mbom ɓo tul fe sa̰w puo ha̰wri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba, munu ká faa wáa koɓo ɓáy tasa ɓáy suna.
MAR 7:5 Báyḭi lɛ, Fariziri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na i vbi Zezu ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ leɗ nduoɓal-ari ɗaa vu mbom ɓo tul fe sa̰w puo ká bulu naari ɗaa na ya lɛ? I sḭɛ nduo-ri ɓáy faake munu ká bulu naari fere naari na ya hɔy í sṵ fe!»
MAR 7:6 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓay ká Ezay ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru se tul-rì na ɗo ɓáy zaɗɛ. Ì ɓa nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri munu káʼa ɗaa ɗo mbeɗe mii: “Nzoɓri key na i ɗaa mbay ɓo tul-i ɓáy nzaa-ri hɔy, roo lɛ, ɓil law-ri ɗo ɗi ɗi ziŋ mì.
MAR 7:7 Rúo ká nzoɓri key ruo mì na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy, ɓay ḭi lɛ, feri ká i fere nzoɓri na ɓa fe sa̰w puo nzoɓri kḭ hɔy ɓo, ɓa Ɓay ɓi ya.”
MAR 7:8 «Ɓaarì na, ì pɔŋ bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ɓo fi mbḭw í ɗaa vu mbom ɓo tul fe sa̰w puo nzoɓri hɔy.»
MAR 7:9 Falɛ lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì na ì kɔ faa túŋ bol kusol Ŋgɛrɛwṵru na ŋgereŋ, ɓay mgbaka fe sa̰w puo ɓaarì ká i fere nzoɓri na ŋgɔ-ŋgɔŋ!
MAR 7:10 Tusuɛke lɛ, bol kusol ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ *Moyze na ɓaa mii: “Mu ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa.” Rɔɓay, “Nzoɓ ká faɗ mi-ɛ ɓáy bi-ɛ lɛ, ɗo nun ika ni.”
MAR 7:11 Roo lɛ, ɓaarì na ì fere fe sa̰w puo ɓaarì mii, zaɗka nzoɓ ɗo ɓáy fe ɓay sɔ́kɔke bi-ɛ ɓáy mi-ɛ, rɔɔ a ɓaa mii, ɓeri ti haŋa ri ya, ɓay ḭi lɛ, ɓa kɔrban, ɓayke ɓaa mii, ɓa fe ká ɓeri kɔrɔ ɗo ɓoɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru, lɛ,
MAR 7:12 ì pɔ́ŋ faa ha̰ nzoɓke ku na ɓay haŋa ni ka sɔ nzoɓ mbóŋ niri na mbǎa.
MAR 7:13 Ɓáy faa fe fére sa̰w puo ɓaarì ká ì suo í fere kḭ mini key na, ì pɔ̌ŋke Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɗo fi mbḭw. Rɔɓay, ì ɗaa feri ŋgḭi ɓamba ká rìi kḭrɛ ɓe niri key nda̰w.»
MAR 7:14 Báyḭi lɛ, Zezu ɗi ruɔ nzoɓri na rɔɓay a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì riw bele na, ì te suku-rì í láake ɓay ɓi key na ɓáy kere í tuu sa̰wke ta-taŋ!
MAR 7:15 Fe mbḭw ká nzoɓ sṵ se ɓil-e ká ɗaa ha̰ ni síike ndiŋ ndiŋ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, tiya. Roo lɛ, fe ká tḭi saa ɓil law nzoɓ ze ɗaa ha̰ ni síike ká nun Ŋgɛrɛwṵru.
MAR 7:16 [Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku ɓay láake lɛ, ka laa.»]
MAR 7:17 Zaɗka Zezu pɔŋ ruɔ nzoɓri a rìi hula báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni sa̰w law ɓayke káʼa ɓaa ha ri na.
MAR 7:18 Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì kara, ì ta̰a láa ɓay key na kpṵy lɛ woo? Fe sṵm mbḭw mini ká nzoɓ sṵ se ɓil-e na ti ɗáa ha̰ nzoɓ síike ndiŋ ndiŋ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ya,
MAR 7:19 ɓay ḭi lɛ, fe key na kal a se ɓil-e ɓo, ɓo ɓil wa̰ra law-ɛ ya; falɛ lɛ, ka níike mḭ́iri riw bele ɓa kɛlɛ.» Ɓe ze ɓáy faa ɓayri key na, Zezu ɓaa mii, fe sṵmri riw bele na ɓa fe kere ká maa ɓay sṵŋa.
MAR 7:20 Lɛɛ, ka ɓaa na rɔɓay mii: «Ɓa fe ká tḭi saa ɓil wa̰ra law nzoɓ, ze ɗaa ha̰ nzoɓ síike ká nun Ŋgɛrɛwṵru,
MAR 7:21 ɓay ḭi lɛ, ká ɓil wa̰ra law nzoɓ ká nziiya ze kér ɓay ka̰ayari ká ha̰ nzoɓ ɗáake fe ka̰ayari na tḭi saa ɗi: kér ɓay riiɓa nda̰w, ika nzoɓ nda̰w, ɗáa nun pie nda̰w,
MAR 7:22 kɔ́kɔ nun fe nda̰w, ɗáa law mgbɔrɔ nda̰w, úla nzoɓ nda̰w, taka mgbá̰y bapiɓi nda̰w, ɗáa sere nda̰w, ra̰ŋa kḭ nda̰w, siika sùo nda̰w, rɔɔ fe ɗáa kɔ̀kɔ nda̰w pi.
MAR 7:23 Feya̰akeri riw bele key na uru saa ɓil law nzoɓ, rɔɔ a ɗaa ha̰ ni síike ndiŋ ndiŋ ká nun Ŋgɛrɛwṵru.»
MAR 7:24 Falɛ ku lɛ, Zezu uru ká zaɗɛ na ku, a se tusiri ká ɗo ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo Tir. Ka tḭi puoke ku a rìi a se hul mbḭw munu a hii ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara ka kɔ zaɗ káw ɓe ya, roo lɛ, faa mṵu sùo-ɛ tiya.
MAR 7:25 Zaɗɛ ku hɔy, má̰y mbḭw munu ká temndaya ɗo tul vi-e ká ɓa leɗ má̰y tikɗi na laa soro ɓay Zezu, lɛ, ka vi a naa pol-e.
MAR 7:26 Má̰yke ku na ka ɓa Ziɓ ya, i mboŋ ni ká Fenisi ká tusiri Siri. Lɛɛ, ka koɗ Zezu ɓay haŋa ni ka nii temndayari ká ɗo tul vi-e na.
MAR 7:27 Roo lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ála leɗri ha ri sṵ fe ha̰ ɓil-ri mbaa pola nda̰w rɔ, ɓay ḭi lɛ, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay mbika fe sṵm ká ɗo ɓay tul leɗri a vbu ha̰ vu váyri ya.»
MAR 7:28 Báyḭi lɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗɛ kḭ na zu, Mbay. Roo lɛ, vu váyri ká i naa sa̰w tutakra na, i dam bum fe sṵm ká ga̰y saa nzaa leɗri siya na í sṵ.»
MAR 7:29 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se puɔ. Ɓáy faa ɓay ká mù yḭiŋra ɓáy kere na, temndaya na tḭi ká tul vu-ɔ na ro.»
MAR 7:30 A zaɗka má̰y na yḭ̀i a se puɔ báyḭi lɛ, ka kɔ vi-e na ká temndaya tḭi ká tul-e a pɔŋ ni naa hii.
MAR 7:31 Zezu uru ká tusiri Tir a yḭ̀i ɓáy faa ká tḭi Sido̰n, a kal ɓáy tusiri Dekapol, rɔɔ a se ɓa nzaa maambii ká Galele.
MAR 7:32 Lɛɛ, nzoɓri vi ɓáy mbiki ká ta̰a ɓáa ɓay kpṵy na ha̰ ni, a í koɗ ni ɓay haŋa ni ka ɗaa nduo-ɛ ɓo tul mbiki na a vaa ni.
MAR 7:33 Báyḭi lɛ, Zezu mgba ni a tḭ́ike ká sakra ruɔ nzoɓri, a ɗaa vu nduo-ɛri nduo suku mbiki na, rɔɔ a sa̰-sa̰mi a ɗaa nda rḭm-ɛ.
MAR 7:34 Falɛ ku rɔɔ, a ura nun-ɛ ɓa siya, a ya̰a ɔ̰mi fɔ̰n a ɓaa ha̰ leɗban na mii: «Efata.» Ɓáy nzaa ɓay naari lɛ, ɓaa mii: «Suk-ari ka laa ɓay.»
MAR 7:35 Ká zaɗɛ ku hɔy suk-eri na vuo nda̰w, a rḭm-ɛ kara taŋ ɓáy kere ha̰ ni ɓaa ɓay yororo yororo.
MAR 7:36 Báyḭi lɛ, Zezu baka nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na ɓay haŋa ri ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ mbḭw ya. Roo lɛ, ɓaŋguɔ káʼa ɓaa munu ha ri na hɔy kara, i ɗaa ha̰ ɓayke se ɓa pola pola.
MAR 7:37 Law nzoɓri naa wǒl a tuku ri ha ri kaw yer í ɓaa mii: «Feri riw bele káʼa ɗaa na ndaɗ ɓamba! Ka ha̰ mbikiri laa ɓay nda̰w, a nzoɓri ká i ɓaa ɓay ya hɔy kara, i ɓaa ɓay *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w pi.»
MAR 8:1 Ɓil sewke ku na, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba mbṵ kḭ ɓa kḭ rɔɓay ká luo Zezu, roo lɛ, fe sṵm tiya. Báyḭi lɛ, Zezu ɗi leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii:
MAR 8:2 «Mì kɔ nun síe nzoɓri key, ɓay ḭi lɛ, ɓa nam say ro i ɗo ziŋ mì a í ti ɓáy fe sṵm ya.
MAR 8:3 Zaɗka mì ha ri zɔl taŋ sṵŋa fe lɛ, i líe kɔn ká faa, ɓay ḭi lɛ, ruɔkeri ká sakra ɓari ku na i uru faa ɗi ɗi.»
MAR 8:4 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɓaa ha̰ ni mii: «Úwaa! Zaɗ ha̰a nda̰w rɔɔ ɓuru séke ɗi ɓay zíŋ fe sṵm ha̰nɛ ha̰ nzoɓri sṵ mbaa ɓil-ri ká ɓil law kɔr key lɛ?»
MAR 8:5 Báyḭi lɛ, Zezu vbi ri mii: «Maapa ɓa mina ze ì ɗǒke lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa tɔnɔ say.»
MAR 8:6 Ro, Zezu mbi nzi-ɛ ha̰ ruɔ nzoɓri kaw siri. Falɛ lɛ, ka ya̰a maapa ká tɔnɔ say na a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a haw a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɓay haŋa ri leke ruɔ nzoɓri na. Lɛɛ, i ya̰a í leke ri na.
MAR 8:7 I ɗo ɓáy vu sḭ̀i ha̰nɛri nda̰w. Báyḭi lɛ, Zezu ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul sḭ̀ikeri na, a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ɓay haŋa ri leke nzoɓri na rɔɓay.
MAR 8:8 Lɛɛ, nzoɓri riw bele sṵ mbaa ɓil-ri siɓ siɓ maa ɓáy zaɗ kɔn ɓari. A ɓie maapakeri ɓáy sḭiri ká saɗ na, leɗ nduoɓal-ɛri fa̰a mbaa buɗu ɓa tɔnɔ say.
MAR 8:9 Nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na, i maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ niŋ (4.000). Falɛ ku rɔɔ Zezu pɔŋ faa ha ri zɔl, lɛ,
MAR 8:10 ká zaɗɛ ku hɔy, ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri na, i hil í kaw ɓil tuo í se ɓa tusiri Dalamanuta.
MAR 8:11 Farizi ha̰nɛri vi luo Zezu í tii sa̰w má̰y ɓay ziŋ ni ɓay nzáake nzi-ɛ. Ze í vbi ni ɓay haŋa ni ka ɗaa fe saŋ mbḭw ha̰ ɓari kɔ mii, hṵrusuo-ɛ na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
MAR 8:12 Báyḭi lɛ, Zezu ya̰a bawda ɔ̰mi fɔ̰n a ɓaa mii: «Ɓay ḭi kḭ rɔɔ, nzoɓri ká timbɛɗɛ key vbi ɓay kɔ́kɔ fe saŋ lɛ? Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ, fe saŋ mbḭw mini kara mì ti haŋa rì kɔ ya!»
MAR 8:13 Falɛ ku lɛ, ka pɔŋ ri a hil a kaw ɓil tuo ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri í yḭ̀i a í se ɓa nzaa maambii ká fi kɛlu.
MAR 8:14 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri yḭiŋra fa̰a maapa na sɛl. I ɗo ɓáy maapa mbḭw munu hɔy ká ɓil tuo.
MAR 8:15 Lɛɛ, Zezu baka ri a ɓaa mii: «I nzɛ ɓáy sùo-rì! Ì kɔ́rɔ sùo-ri ká tul fe fére ka̰aya *Fariziri ɓáy nzoɓ Eroɗri ká ɗo munu ɓa fe hew fe na.»
MAR 8:16 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri tii sa̰w má̰y ɓay ká sakra kḭ, ɓay ḭi lɛ, i ɗo ɓáy maapa ya.
MAR 8:17 Munu ká Zezu kɔ fe ká i ɓaa ɓayke na, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì ma̰y ɓay ká sakra kḭ mii, ì ɗo ɓáy maapa ya lɛ? Wa̰a, ì kɔ ya ɓáy lɛ woo? Ì kɔ táŋke ya ɓáy lɛ? Nun-rì mgbuɗa ká ɗi ya ɓáy dɔrɔ zu lɛ?
MAR 8:18 Ì ɗo ɓáy nun ɓay kɔ́kɔke fe, lɛ, ì kɔ ya! Ì ɗo ɓáy suku ɓay láa ɓay, lɛ, ì láake ya! Wa̰a, mina lɛ woo? Maapa ká ndeɓe ká mì haw ha̰ nzoɓri ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe (5.000) ha ri sṵ na wa̰a, ì yḭ-yḭiŋra lɛ? Wa̰a, ì fa̰a ɓie mbaa buɗu mina lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbaa buɗu duɔ falɛ siɗi.»
MAR 8:20 Zezu vbi ri rɔɓay mii: «Zaɗka mì haw maapa ɓa tɔnɔ say ɓay tul nzoɓri ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ niŋ (4.000) na wa̰a, ì fa̰a ɓie mbaa buɗu dɔrɔrɔ dɔrɔrɔ ɓa mina lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa tɔnɔ say.»
MAR 8:21 Báyḭi lɛ, Zezu vbi ri rɔɓay mii: «Wa̰a, ì kɔ ya ɓáy lɛ woo?»
MAR 8:22 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi Besayda. Lɛɛ, nzoɓri sùu nzoɓ ra̰w mbḭw munu ká ɗi, i víke ha̰ Zezu í koɗ ni ɓay haŋa ni ka zaa ni ɓo a vaa.
MAR 8:23 Báyḭi lɛ, ka mgba nduo ra̰w na a tḭ́ike ni saa ɓil puɔ a séke nzaa zaɗ. Falɛ lɛ, ka ɗaa mbii sa̰mi ɗo nun ra̰w na, a ɗaa nduo-ɛri ɓo tul-e a vbi ni mii: «Mù kɔ fe lɛ?»
MAR 8:24 Lɛɛ, ra̰w na ura nun-ɛ ɓa siya a ɓaa mii: «Mì kɔ nzoɓri, roo lɛ, i rìi puuri ká se-seɗ.»
MAR 8:25 Falɛ ku rɔɓay lɛ, Zezu ɗaa nduo-ɛri ɓa kḭ ɓo tul nun nzoɓ ra̰w na. Báyḭi lɛ, ra̰w na kɔ-kɔ́m ɓa sikɗa, lɛ, nun-ɛ na taŋ ha̰ ni kɔ zaɗ ɓáy kere kaɗ kaɗ.
MAR 8:26 Falɛ ku ká ɓay haŋa ra̰w na ka zɔ́l na báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se ɓil puɔ ya.»
MAR 8:27 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri, i zɔl ɓa vu puori ká ɗo ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo Sezare-Filiɓ. Zaɗka i se faa ɓáy na báyḭi lɛ, Zezu vbi ri ɓay mii: «Wa̰a, nzoɓri ɓaa ɓay mina ze se tul-i lɛ?»
MAR 8:28 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii, mù ɓa Za̰a Batis. Nzoɓ kḭri ɓoɗ ɓaa mii, mù ɓa *Eli. Nzoɓ ha̰wri rɔɓay ɓaa mii, mù ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu.»
MAR 8:29 Báyḭi lɛ, Zezu vbi ri mii: «A ɓaarì kḭ na wa̰a, ì ɓaa mii, mì ɓa nzoɓ ve lɛ?» Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni vi.»
MAR 8:30 Ɓe nu ku ro, Zezu baka ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ri ɓaa ɓayke na ha̰ nzoɓ mbḭw ya.
MAR 8:31 Falɛ ku lɛ, Zezu tii sa̰w fére leɗ nduoɓal-ɛri fe mii: «Ɓi *Vu Nzoɓ na, ɗo nun haŋa mì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba. Ŋgɛrɛ Ziɓri ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na i túŋ mì ŋgereŋ a í i mì, a ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ.»
MAR 8:32 Zezu ɓaa ɓayke ta-taŋ ha ri. Lɛɛ, Piyɛr mgba ni a tḭ́ike ŋgereŋ ɓa nzaa zaɗ a tii sa̰w ɓáa ɓay ziŋ ni ɓay tul ɓayri káʼa ɓaa na.
MAR 8:33 Báyḭi lɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ a kɔ leɗ nduoɓal-ɛri a yḭw Piyɛr mii: «Satan, mu zɔ́l ká lakun-i ɗi ɗi ɓa lew, ɓay ḭi lɛ, kér ɓay ɓo na ɗo ɓa kér ɓay nzoɓri hɔy ɓo, ɗo ɓa kér ɓay taa Ŋgɛrɛwṵru ya.»
MAR 8:34 Falɛ ku lɛ, Zezu ɗi ruɔ nzoɓri ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ká hii ɓay séke fal-i lɛ, ka pɔ́ŋ sùo-ɛ yaklak ha̰ mì, a mbi puu say huɗ ɓe, a soɓ a séke fal-i.
MAR 8:35 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká hii ɓay kɔ́rɔ kumnun ɓe na, kumnun taa tusuɛke na, ka ti zíŋ ya. Roo lɛ, nzoɓ káʼa pɔ́ŋ sùo-ɛ yɔɗ ɓay tul-i, mase ɓay tul Ɓay Kere na, a zíŋ kumnun taa tusuɛke.
MAR 8:36 A zaɗka nzoɓ ziŋ feri ká tusiri key riw bele, rɔɔ a ziŋ kumnun taa tusuɛke ya na wa̰a, ɓa feziŋa ḭi kḭ zu lɛ woo!
MAR 8:37 Fe ḭi nda̰w rɔɔ, nzoɓ a máa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru a súoke kumnun taa tusuɛke na lɛ?
MAR 8:38 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɗaa sahoy ɓay tul-i, ɓáy tul ɓay ɓiri ká nun nzoɓri ká timbɛɗɛ key ká i pɔŋ Ŋgɛrɛwṵru í ɗaa fe ka̰aya na, ɓi Vu Nzoɓ na, síeke ká mì vika ɓáy riŋ ɗika ká Bǎa ha̰ mì ɓáy leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue na, mì ɗáa sahoy ɓay tul nzoɓke nda̰w.»
MAR 9:1 Rɔɓay ka ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ká i ɗo zaɗ ni key na, i ti huka ya kpṵru ɓay kɔ́kɔ nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ɓáy hṵrusuo-ɛ na ɓáy nun-ri nda̰w rɔɔ í hu ɓáy.»
MAR 9:2 Falɛ ká ɗaa nam yie na, Zezu ha̰ Piyɛr, Zak ɓáy Za̰a se ziŋ ni tul kuo ká gaŋ zeŋleŋ ká ɗo nzaa zaɗ a í kaw ɗi huo-ri. Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku na, sùo Zezu fɛrɛ gbǎ̰y ká nun-ri.
MAR 9:3 Gari ɓeri ndṵy zḭriri zḭriri a puu kpa̰a kpa̰a. Nzoɓ mbḭw ká tusiri key ká maa ɓay wáa gari ha̰ ni puu ɗo munu na, tiya.
MAR 9:4 Báyḭi lɛ, *Eli ɓáy *Moyze tḭi ri mbuɗa í ɗo loko soro ziŋ Zezu.
MAR 9:5 Lɛɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa náa káwri zaɗ ni key. Ha̰ ɓuru ɗaa hul puɗi ɓa say. Mbḭw ɓa taa ɓo, mbḭw ɓa taa Moyze, a mbḭwke laa lɛ, ɓa taa Eli.»
MAR 9:6 Tusuɛke lɛ, ka kɔ ɓay ɓáa ya, ɓay ḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri zikiki.
MAR 9:7 Báyḭi lɛ, síi mbam ví guɓa tul-ri gbukru, lɛ, ká ɓil síi mbamke ku na kusol mgba ɓeleŋ ká ɗi mii: «Ɓe key na ka ɓa Vu-i; mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i. Ì laa ɓay ɓe!»
MAR 9:8 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri kɔ-kɔ́m rie ri gbuk, roo lɛ, i kɔ nzoɓ mbḭw mbǎa, ɓa Zezu huo-ɛ hɔy ze ɗo ziŋ ri.
MAR 9:9 Zaɗka i ɗo ɗíra saa tul kuo na, Zezu mbi nzi-ɛ ha ri mii: «Feri ká ì kɔ key na, ì ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ mbḭw ya kpṵru maa ɓáy nam ká ɓi *Vu Nzoɓ mì tḭ́ike saa luɔ huɗ.»
MAR 9:10 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay káʼa ɓaa ha ri na, roo lɛ, i ma̰y ɓay ziŋ kḭ mii: «Tḭ́i saa luɔ huɗ ká fal huɗ ɓe na wa̰a, ɓayke ɓaa mina zu lɛ?»
MAR 9:11 Falɛ ku lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓaa mii, “Ɗo nun haŋa Eli ka vi pola nda̰w rɔɔ, *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni na, ka vi ɓáy” lɛ?»
MAR 9:12 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, ɗo nun haŋa Eli na ka vi pola nda̰w rɔɔ, ɓay léke feri riw bele ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ zeɓ zeɓ. Roo lɛ, mì vbika rì ɓay: “Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii, ɗo nun haŋa Vu Nzoɓ na a kɔ́kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba, a í tuŋ ni ŋgereŋ lɛ?”
MAR 9:13 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ká Eli na vi ro, lɛ, nzoɓri ɗara ni munu ká law-ri hii, munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke pola se tul-e na.»
MAR 9:14 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká say i vi ɗi ya ɓáy leɗ nduoɓal-ɛ ha̰wri báyḭi lɛ, i kɔ ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká i kiri leɗ nduoɓal-ɛ ha̰wri na, ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ha̰nɛri ká i ɗo má̰y ɓáy ziŋ kḭ.
MAR 9:15 Zaɗka ruɔ nzoɓri kɔ Zezu na báyḭi lɛ, tuku ri a í ɗuu ɓa luo-ɛ ɓay híi soko ha̰ ni.
MAR 9:16 Báyḭi lɛ, Zezu vbi leɗ nduoɓal-ɛ ha̰wri na mii: «Fe ḭi nda̰w rɔɔ ì má̰yke ɓay ziŋ kḭ munu lɛ?»
MAR 9:17 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ruɔ nzoɓri ku na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mì vi ɓáy vu-i ha̰ mù, ɓay ḭi lɛ, temndaya ɗo tul-e a yɔklɔ ni ŋgḭi ɓamba ha̰ ni ta̰a ɓáa ɓay kpṵy.
MAR 9:18 Zaɗri riw bele ká temndaya mbi ni ká ɗi na, ka ɗaa ni nda siri gba̰y ha̰ mbii nzi-ɛ tḭi fǔka fǔka nda̰w, a sṵ sere ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r a ɓo kpamgbaŋ nda̰w pi. Ze mì koɗ leɗ nduoɓal-ari ɓay haŋa ri nii temndayake na, lɛ, faake mba ri.»
MAR 9:19 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Ɓaarì nzoɓ law ŋgɔ-ŋgɔri! Wa̰a, nam tɔ̀ŋ ɓa mina ɓáy rɔɔ ɓay haŋa mì kaw ziŋ rì rɔɓay lɛ? Nam tɔ̀ŋ ɓa mina ɓáy rɔɔ mì íki law-i ká tul-rì lɛ? Mgba leɗ na ɓa líe ha̰ mì.»
MAR 9:20 Lɛɛ, i mgba leɗ na í séke ha̰ ni. Zaɗka temndaya mbi nun-ɛ a kɔ Zezu báyḭi lɛ, ka mgba leɗ na a laŋ ni yik yik, a ɗaa ni ɓo siri gbirik. Leɗ na giri siri mgbeleŋ mgbeleŋ, a mbii nzi-ɛ kara tḭi fǔka fǔka nda̰w pi.
MAR 9:21 Báyḭi lɛ, Zezu vbi bǎa leɗ na a ɓaa mii: «Fe ni key na, ɗaa ni nam mina ro lɛ?» Lɛɛ, bǎa leɗ na ɓaa ha̰ ni mii: «Ɗaa ni ɓáy tɔ́y ɓe kḭ hɔy kpṵru tḭi timbɛɗɛ key.
MAR 9:22 Ɓaŋguɔ na, temndaya na mbi ni ɓo huu nda̰w, ɓo mbii nda̰w ɓay ika ni. Roo lɛ, zaɗka hṵrusuo-ɔ maa ɗáa fe lɛ, mu kɔ nun síe ɓuru a mú sɔ ɓuru.»
MAR 9:23 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mina rɔɔ mù ɓaa mii: “Zaɗka hṵrusuo-ɔ maa ɗáa fe lɛ,” na lɛ? Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i lɛ, fe mbḭw ti mbaka ni ya.»
MAR 9:24 Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, bǎa leɗ na rɛ ɓeleŋ a ɓaa mii: «Mì ɗaa law-i ɓo tul-a; mu sɔ mì ká tul mbika law-i ká ŋgḭi ya!»
MAR 9:25 Zaɗka Zezu kɔ nzoɓri ká i ɗuu í nde tul ruɔ nzoɓri ká i kiri ni na báyḭi lɛ, ka yḭw temndaya na a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo temndaya ká mù haa leɗ key ha̰ ni ta̰a ɓáa ɓay kpṵy, a laa ɓay ya nda̰w key na, mì ɓaa ha̰ mù, tḭi ká tul leɗ na mú yḭ̀i mú vi mbǎa wṵ̌m.»
MAR 9:26 Lɛɛ, temndaya na laŋ ni yik yik a guu fe ɓeleŋ, a tḭi saa tul leɗ na, a pɔŋ ni naa siri kparak rìi nzoɓ ká hu-hu ha̰ nzoɓri ká i ŋgḭi ɓamba ɗo zaɗɛ na i ɓaa mii: «Ka hu-hu!»
MAR 9:27 Ro, Zezu mgba nduo-ɛ a ura ni ha̰ ni ɗo siya zékre.
MAR 9:28 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i rìi í se hula í ɗo huo-ri hɔy na báyḭi lɛ, i vbi ni ɓay mii: «Ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ɓuru maa ɓay níi temndaya ni key na ya lɛ?»
MAR 9:29 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Kḭri temndaya ká mini key na, ɓáy faa nzaa ɓay kere kḭ hɔy ze nzoɓ a níike ni.»
MAR 9:30 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri tḭi saa hula na ku í zɔl, í kal ɓáy kuɗu zaɗ ká Galele. Zezu hii ɓay haŋa nzoɓri kɔ zaɗ kaw ɓe ya,
MAR 9:31 ɓay ḭi lɛ, ka ɗo fére leɗ nduoɓal-ɛri fe. Ka ɓaa ha ri mii: «Ɓi *Vu Nzoɓ na, i mgbaka mì í pɔ́ŋ mì ɓo nduo nzoɓri, lɛ, i ika mì. Falɛ ɗaa nam say lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ.»
MAR 9:32 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri laa sa̰w ɓayke na taŋ ya, a í ɗaa hḭɛ ká ɓay vbika ni.
MAR 9:33 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi Kapɛrnayum í rìi í se hula. Zaɗka i rìi hula na báyḭi lɛ, Zezu vbi ri ɓay mii: «Fe ḭi nda̰w rɔɔ ì ma̰y ɓayke ziŋ kḭ ká faa ku lɛ?»
MAR 9:34 Lɛɛ, i ɗo silili, ɓay ḭi lɛ, ká faa na i ma̰y ɓay ká sakra kḭ ɓay kɔ́kɔ wa̰a, nzoɓ ve ze ká sakra ɓari rɔɔ, ɓa ŋgɛrɛnzoɓ lɛ?
MAR 9:35 Báyḭi lɛ, Zezu kaw siri a ɗi leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ká hii ɓay ɗoko pola lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo ɓa ɔ́rɔ fal, a ɓa nzoɓ ɗáa peɗ ha̰ nzoɓri riw bele.»
MAR 9:36 Falɛ ku lɛ, ka mgba leɗ mbḭw ká ndḭi munu, a ɗaa ni ɗo sakra ɓari, rɔɔ a mbi ni a mbuɔ ni a ɓaa ha ri mii:
MAR 9:37 «Nzoɓ ká mgba leɗ mbḭw munu ká leɗ key na ɓa sùo-ɛ ɓay tul-i lɛ, ɓa ɓi kḭ sùo-i ze ka mgba mì ɓa sùo-ɛ ku. A nzoɓ ká mgba mì ɓa sùo-ɛ lɛ, ɓa ɓi hɔy ze ka mgba mì ya, roo lɛ, ka mgba nzoɓ ká píe mì vi na nda̰w.»
MAR 9:38 Za̰a mbi ɓay a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɓuru kɔ nzoɓ mbḭw ká nii temndayari ɓáy riŋ-a, lɛ, ɓuru nzaa faa ɓay háa ni, ɓay ḭi lɛ, ka se-seɗ ziŋ naari ya.»
MAR 9:39 Roo lɛ, Zezu ɓaa mii: «Ì haa ni ya. Nzoɓ ká ɗaa fe saŋ ɓáy riŋ-i na, ti ɓáa ɓay ka̰aya ziŋ mì ɓa vaa ya,
MAR 9:40 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ruu ziŋ naari ya na, ka ɓa nzoɓ fal ŋgaŋ naari.
MAR 9:41 A nzoɓ káʼa káa mbii tuŋguo tɔy mbḭw ha rì nzɔ, ɓay ɓáa ká ì ɓa nzoɓ *Krisi lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓke ku na a zíŋ fe tunduo ɓe.»
MAR 9:42 «Nzoɓ ká ula leɗ mbḭw ká ndḭi mini ká sakra leɗri ká ɗo key ká i ɗaa law-ri ɓo tul-i na ha̰ ni ɗaa feya̰a lɛ, síŋ bawda tisaw ɗo sol nzoɓke a vbu ni ɓo maambii na ndaɗ mba haŋa ni kaw ɓáy kumnun a ula leɗ na.
MAR 9:43 Zaɗka ɓa nduo-ɔ ze ɗaa ha̰ mù ɗaa feya̰a lɛ, mu kuŋ ni ɓo ɓisuy. Séke ɓáy nduo mbḭw se zaɗ kumnun taa tusuɛke na, ndaɗ mba séke ɓáy nduo-ɔ siɗi bele se zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya ɓaŋguɔ.
MAR 9:44 [Ɓa zaɗ ká kayri hu ká ɗi ya nda̰w, huu kara ruma ká ɗi ya nda̰w ɓaŋguɔ.]
MAR 9:45 A zaɗka ɓa ɓal-a ze ha̰ mù ɗaa feya̰a lɛ, mu kuŋ ni ɓo ɓisuy. Séke kpɛɗɛ ɓáy ɓal mbḭw se zaɗ káw kumnun taa tusuɛke na, ndaɗ mba séke ɓáy ɓal-a siɗi bele ha ri vbu mù ɓo zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya.
MAR 9:46 [Ɓa zaɗ ká kayri hu ká ɗi ya nda̰w, huu kara ruma ká ɗi ya ɓaŋguɔ nda̰w.]
MAR 9:47 Rɔɓay, zaɗka ɓa nun-a ze ɗaa ha̰ mù ɗaa feya̰a lɛ, mu ŋgókɗo ni mú naa ni. Séke ɓáy nun-a mbḭw da̰ru ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-a na, ndaɗ mba séke ɓáy nun-ari siɗi bele ha ri vbu mù ɓo zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya.
MAR 9:48 Ɓa zaɗ ká kayri hu ká ɗi ya nda̰w, huu kara ruma ká ɗi ya ɓaŋguɔ nda̰w.
MAR 9:49 Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká nzoɓri riw bele kɔ na ha ri ví ndǎɗke munu ká tom ɗaa ha̰ fe sṵm ndaɗ.
MAR 9:50 Tom na ɓa fe kere, roo lɛ, zaɗka ráake tḭi na wa̰a, fe ḭi ze ì ɗáake ha̰ ni yḭ̀i a raa ɓa kḭ ɓáy lɛ? Ndaɗ ɓay haŋa ɓaarì kḭ ze ì ɓa tom ráake, a í kaw ɗɛkɛkɛ ká sakra kḭ.»
MAR 10:1 Zezu uru ká zaɗɛ ku a se ɓa kuɗu zaɗ ká Zude ká nzaa baa Zurdɛ̰ fi kɛlu. Ruɔ nzoɓri mbṵ kḭ ɓa kḭ rɔɓay ká luo-ɛ. Lɛɛ, ka tii sa̰w fére ri fe munu káʼa ɗaa ɓaŋguɔ na.
MAR 10:2 Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri soro ɓa lakun-ɛ ɓay nzáa nzi-ɛ ze í vbi ni ɓay mii: «Ká ɓil *bol kusol naari na wa̰a, wa̰ra nzoɓ ɗo ɓáy faa ká ɓay níi má̰y ɓe lɛ?»
MAR 10:3 Lɛɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ri mii: «Bol kusol ḭi ze *Moyze ha rì lɛ?»
MAR 10:4 I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Moyze pɔŋ faa ha̰ nzoɓ ɓay haŋa ni ka ɗaa mbeɗe níi má̰y ɓe na nda̰w rɔɔ a nii ni zɔ́l ɓáy.»
MAR 10:5 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓay tul law ŋgɔŋɔ ɓaarì ze Moyze mbíke bol kusol na ku a ɗáake mbeɗe ha rì.
MAR 10:6 Roo lɛ, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɗaa feri riw bele ɓáy tiikake lew hɔy na, ka ɗaa wa̰ra nzoɓ ɓáy má̰y nzoɓ zeɓ.
MAR 10:7 “Sa̰wke mini ze, wa̰ra nzoɓ a pɔ́ŋ bi-ɛ ɓáy mi-ɛ ɓay káw ziŋ má̰y ɓe,
MAR 10:8 lɛ, ɓari siɗi bele reɓ na, i ví ɓa nzoɓ ká mbḭw.” Ɓe mini ze, i ɓa nzoɓ ká siɗi mbǎa, roo lɛ, i ɓa nzoɓ ká mbḭw.
MAR 10:9 Munu zu lɛ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru siŋ ri zuɔ kḭ na, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ka wál sakra ɓari ya.»
MAR 10:10 Falɛ ká Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i yḭ̀i í se hula na, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni ɓayri ɓa kḭ se tul ɓay káʼa ɓaa ha̰ nzoɓri na ku.
MAR 10:11 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Zaɗka nzoɓ nii má̰y ɓe zɔl, rɔɔ a ya̰a má̰y kḭ lɛ, ka ɗaa ka̰aya ziŋ má̰y ɓe na a ɗaa nun pie.
MAR 10:12 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, má̰y nzoɓ ká zɔl saa hul wa̰ra, rɔɔ a ya̰a wa̰ra kḭ lɛ, ka ɗaa nun pie nda̰w.»
MAR 10:13 Nzoɓri vi ɓáy leɗri ha̰ Zezu ɓay haŋa ni ka ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-ri, roo lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri haa ri.
MAR 10:14 Zaɗka Zezu kɔ munu na báyḭi lɛ, law-ɛ sɛ ni a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri na mii: «Ì ála leɗri ha ri vi luo-i ɓo, ì haa ri ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul ɓari ká i ɗo munu ká leɗri key.
MAR 10:15 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká ya̰a Ŋgɛrɛwṵru ɓa law-ɛ ha̰ ni re mbay ká tul-e munu ká leɗ na ya lɛ, ka ti ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na ya wṵ̌m.»
MAR 10:16 Falɛ ku lɛ, ka fa̰a leɗri na a mbuɔ ri ɗo nduo-ɛ, rɔɔ a ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-ri.
MAR 10:17 Zaɗka Zezu se faa ɓáy na báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu ɗuu a vǎa huku pol-e a vbi ni mii: «Mbay kere, ha̰a ḭi ze mì ɗáa rɔɔ ɓay zíŋke kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na lɛ?»
MAR 10:18 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓay ḭi rɔɔ mù ɗi mì ɓa nzoɓ kere lɛ? Ŋgɛrɛwṵru kḭ huo-ɛ hɔy ze ɓa nzoɓ kere ɓo, nzoɓ kḭ mbḭw mini ká nde ni nde na, tiya.
MAR 10:19 Mu kɔ bol kusolri ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri ká ɓaa mii: “Mù ti ika nzoɓ ya, mù ti ɗáa nun pie ya, mù ti ri-riiɓa ya, mù ti kúɗ ɓay zuɔ nzaa nzoɓ ya, mù ti úla nzoɓ mú ya̰a fe ɓe ya, rɔɔ mù ɗáa vu mbom ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa.”»
MAR 10:20 Báyḭi lɛ, nzoɓ na ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, bol kusolkeri ku na, ɓáy kuban ɓi kḭ hɔy mì ɗo tul-e riw bele tḭi vuri.»
MAR 10:21 Lɛɛ, Zezu ḭri ni a hii ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Fe mbḭw puo mù. Mu se mú vǎa hie fe ɓori riw bele ká mù ɗǒke na, ɓo mú pɔ́ŋ larike ha̰ nzoɓ kṵkuri. Munu nda̰w rɔɔ, mù ɗoko ɓáy feziŋa taa tusuɛkeri ká nulue. Falɛ ro lɛ, mu yḭ̀i mú se fal-i ɓáy.»
MAR 10:22 Zaɗka nzoɓ na laa ɓay ká Zezu ɓaa munu na báyḭi lɛ, ka siŋ tunun-ɛ mbiɗ mbiɗ a zɔl mgbiriŋ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy feziŋari ŋgḭi ɓamba.
MAR 10:23 Báyḭi lɛ, Zezu kɔ-kɔ́m rie fal-ɛ gbuk a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɗo ŋgɔŋ ɓamba ɓay haŋa nzoɓ feziŋari ɗiŋ tul-ri ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri!»
MAR 10:24 Ɓayri káʼa ɓaa na yɔklɔ kér ɓay leɗ nduoɓal-ɛri. Roo lɛ, Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Vu-iri, ɗo ŋgɔŋ ɓamba ɓay haŋa nzoɓ ka ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-e!
MAR 10:25 Haŋa zambal nduo luɔ zɔy a tḭi ká nun-ɛ na ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri. Roo lɛ, haŋa nzoɓ feziŋa ɗiŋ tul-e ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-e na, ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri kal ɗi rɔɓay.»
MAR 10:26 Ɓayri ká Zezu ɓaa na, tuku leɗ nduoɓal-ɛri ha ri kaw yer í vbi kḭ ɓay mii: «A munu ku waa, nzoɓ ve ze a máa ɓay zíŋ pam na ɓáy lɛ?»
MAR 10:27 Zezu ḭri ri a ɓaa ha ri mii: «Ɓa fe ká mba nzoɓri, roo lɛ, mba Ŋgɛrɛwṵru ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na fe ká mba ni mba na, mbḭw tiya.»
MAR 10:28 Báyḭi lɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu kɔ, ɓuru na ɓuru pɔŋ feri riw bele ɓay séke fal-a.»
MAR 10:29 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ. Nzoɓ ká pɔŋ hul ɓe, mase yṵ-ɛri ɓáy tini-ɛri, mase bi-ɛ ɓáy mi-ɛ, mase vi-eri, mase wáa ɓe ɓay tul-i, mase ɓay tul Ɓay Kere na lɛ,
MAR 10:30 Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni kḭri isɔɗ sɔɗ kal tul-e taa ha̰y ká vuri key. A haŋa ni hulri nda̰w, yṵ-ɛri nda̰w, tini-ɛri nda̰w, mí-ɛri nda̰w, vi-eri nda̰w, wáari nda̰w, rɔɔ ɓáy ɗáa nun tuɔ síeri kara nda̰w ká ɓil sew ká náa káwri ɗi timbɛɗɛ key. Falɛ lɛ, ká ɓil sew káʼa ví vuku na, káʼa haŋa ni kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
MAR 10:31 Roo lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká i ɗo pola timbɛɗɛ key na, i ɗoko fal. A nzoɓri ká i ɗo fal timbɛɗɛ key na, i ɗoko pola.»
MAR 10:32 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i se faa í tḭi zaɗ ká hil ɓa Zuruzalɛm na, ka se pol-ri, lɛ, law leɗ nduoɓal-ɛri tɔ, a nzoɓri ká i tɔŋ fal-ri na kara hḭɛ ɗaa ri nda̰w. Báyḭi lɛ, ka fa̰a leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na a ɗǒke fi mbḭw a ɓaa ɓay feri káʼa tḭi tul-e na ha ri
MAR 10:33 mii: «Ì laa key, náa séri ɓa Zuruzalɛm na ro vǎy. Ɓa zaɗ ká i pɔ́ŋ mì ɓi *Vu Nzoɓ na ɓo nduo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká ɗi. Ɓari na i ɗáa ɓay huɗ ɓo tul-i í pɔŋ mì ɓo nduo nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya.
MAR 10:34 Ɓari key na i síɛ mì, í sa̰-sa̰mi zuɔ nun-i, í ndaka mì ɓáy ndoy dɔŋ a í i mì. Falɛ ká ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ.»
MAR 10:35 Falɛ lɛ, vu Zebederi ká ɓa Zak ɓáy Za̰a, i soro ɓa lakun Zezu í ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, fe ká ɓuru vbika mù key na, ɓuru hii ɓay haŋa mù ɗaa feke ha̰ ɓuru.»
MAR 10:36 Lɛɛ, Zezu vbi ri mii: «Wa̰a, fe ḭi ze ì hii ɓay haŋa mì ɗaa ha rì lɛ?»
MAR 10:37 I ɓaa ha̰ ni mii: «Síeke ká mù káw ɓa mbay ɓáy riŋ ɗika na, mu ha̰ ɓuru káw lakun-a, nzoɓ mbḭw ka káw tunduo hoɗo ɓo, a nzoɓ mbini ka káw tunduo gel ɓo laa.»
MAR 10:38 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Fe ká ì vbi key na, ì kɔ ya hɔy. Sɛkɛ fe ká ɗo ɓil koɓo ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa mì nzɔ na wa̰a, ì maa ká ɓay nzɔkɔ nda̰w, mase ì maa ká ɓay nduo ɓil-e ká i ɗáa mì nduo ɗi na nda̰w lɛ?»
MAR 10:39 Lɛɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Ṵ̀u! Ɓuru ma-maa.» Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, ɓaarì na, fe sɛkɛ ká ɗo ɓil koɓo ká mì nzɔkɔ na ì nzɔkɔ nda̰w, a í nduo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká i ɗáa mì nduo ɗi na nda̰w.
MAR 10:40 Roo lɛ, káw tunduo hoɗo ɓi, mase káw tunduo gel ɓi na, ɓa ɓay ɓi ya. Zaɗkeri ku na ɗo ɓay tul nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru leke ɓay tul-ri.»
MAR 10:41 Zaɗka ɓie leɗ nduoɓal-ɛri ká tɔ̀ŋ duɔ na, i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, law-ri sɛ ri ká tul Zak ɓáy Za̰a.
MAR 10:42 Báyḭi lɛ, Zezu ɗi ri riw bele a ɓaa ha ri mii: «Ì kɔ nda̰w, nzoɓri ká i kɔ ri ɓa mbay nzoɓri ká tusiri key na, i re tul puori ŋgɔ-ŋgɔŋ ha̰ nzoɓri hḭɛ bol nzaa-ri. A ɓari ká i ɓa nzoɓ rewpuori na kara i ha̰ nzoɓri ɗaa fe ɓáy hṵrusuo.
MAR 10:43 Roo lɛ, fe ká mini key na ì ha̰ ni ɗo sakra ɓaarì ya. Zaɗka nzoɓ hii ɓay vika ɓa bawda nzoɓ ká sakra ɓaarì lɛ, ka ɗaa sùo-ɛ ɓa nzoɓ ɗáa peɗ ha rì.
MAR 10:44 Mase zaɗka nzoɓ mbḭw hii ɓay ɗoko pola ɗɛkrɛ ká sakra ɓaarì lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka vi ɓa koy ɓaarì riw bele.
MAR 10:45 Tusuɛke lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na mì vi tusiri key ɓay haŋa nzoɓri ɗaa peɗ ha̰ mì ya. Roo lɛ, mì vi ɓay ɗáa peɗ ha̰ nzoɓri a mí mbi sùo-i ha̰ huɗ ɓay púoke tul nzoɓri ŋgḭi ɓamba.»
MAR 10:46 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri tḭi ŋgɛrɛpuo Zeriko. Zaɗka i ɗo kál Zeriko ɓáy ruɔ nzoɓri na báyḭi lɛ, ra̰w mbḭw ká ɓa vu Time ká riŋ-ɛ ɓa Batime kaw lafaa a gɔŋ fe.
MAR 10:47 Zaɗkaʼa laa mii, ɓa Zezu ká Nazarɛɗ ze ɗo kali ku na báyḭi lɛ, ka tii sa̰w gúu fe ɓeleŋ mii: «Zezu *vu bulu Daviɗ, kóɗ ŋguɔ hɔy mu kɔ nun síe ɓi!»
MAR 10:48 Lɛɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba i gbṵ ni ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ nzi-ɛ. Roo lɛ, ka guu fe mgba mgba ɓa pola pola rɔɓay mii: «Vu bulu *Daviɗ, mu kɔ nun síe ɓi!»
MAR 10:49 Báyḭi lɛ, Zezu sìi ɓal-ɛ zik a ɗo a ɓaa mii: «Ɗi ni ha̰ mì.» Lɛɛ, i ɗi Batime nzoɓ ra̰w na í ɓaa ha̰ ni mii: «Siŋ law-a mú úru siya, Zezu ɗi mù!»
MAR 10:50 Báyḭi lɛ, ra̰w na vbu maagari ɓe gbukra ɓo siri, a zo zakra zakra a se ɓa luo Zezu.
MAR 10:51 Lɛɛ, Zezu vbi ni mii: «Fe ḭi ze mù hii ɓay haŋa mì ɗaa ha̰ mù lɛ?» Báyḭi lɛ, ra̰w na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mu ɗaa ha̰ mì kɔ-kɔ́m ɓa kḭ rɔɓay.»
MAR 10:52 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se ɓáy kere, law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na vaa mù ro.» Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, ka kɔ-kɔ́m a mbi faa fal Zezu na.
MAR 11:1 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tɔ̀ŋ ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm, a í ɗo ɗi ya ɓáy vu puori ká riŋ-ri ɓa Befaze ɓáy Betani ká ɗo lakun kuo Oliviye. Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku na Zezu pie leɗ nduoɓal-ɛri siɗi ha ri se pola
MAR 11:2 a ɓaa ha ri mii: «Ì se puo ká ɗo pol-rì ku. Zaɗka ì tḭ́i ɗi lɛ, zaɗɛ ku hɔy ì zíŋ vu maasoɓa mbḭw ká i taa ni ɗo ɗi ká nzoɓ kaw tul-e ba mbḭw ya rɔɓay, lɛ, ì hína ni í víke ha̰ mì.
MAR 11:3 Zaɗka nzoɓ vbi rì mii: “Ɓay ḭi rɔɔ ì ɗaa munu lɛ,” lɛ, ì ɓaa ha̰ ni mii: “Ŋgɛrɛmbay ze se síeke; ndḭi hɔy lɛ a píeke ha̰ mù ɓáy.”»
MAR 11:4 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ká siɗi na, i zɔl í vǎa ziŋ vu maasoɓa ká i síŋ ni ɗo faa hul ká kɛlɛ ká lakun faa na í hina ni.
MAR 11:5 Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɗo ɗi na, i vbi ri ɓay mii: «Fe ḭi ze ì ɗaa munu lɛ? Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì hina vu maasoɓa na key lɛ?»
MAR 11:6 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri munu ká Zezu ɓaa ha ri pola na. Ro, nzoɓkeri ku na ala ri ha ri zɔ̌lke,
MAR 11:7 lɛ, i se ɓáy vu maasoɓa na ha̰ Zezu, í laɓa maagari ɓari zuɔ tul-e, lɛ, Zezu hil a kaw ɗi.
MAR 11:8 Báyḭi lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba i laɓa maagari ɓari zuɔ faa ká pol-e ɓay haŋa ni ka se tul-e a kál, a nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i laɓa nzaa tɔy vay puuri ká i kuɗ ká ɓil wáa.
MAR 11:9 Ɓari ká i se pol Zezu ɓáy ɓari ká i se fal-ɛ na, i guu fe gǔrum gǔrum ɓáy nzaa-ri ɓa siya mii: «Hozana! Náa písiri Ŋgɛrɛwṵru! Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zuɔ tul nzoɓ ká vi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay!
MAR 11:10 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zuɔ tul nzoɓ káʼa pie ni vi re mbay ká puoruo bulu naari Daviɗ na! Hozana! Naa písiri Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue!»
MAR 11:11 Zezu tḭi Zuruzalɛm a kal a rìi ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Ka kɔ-kɔ́m rie fal-ɛ gbuk a ŋga̰a feri riw bele ká kal na. Falɛ ku lɛ, ka tḭi a se ɓa Betani ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ fal-ɛ siɗi na, ɓay ḭi lɛ, síe ti mbǎa ro.
MAR 11:12 Nzaaruo kḭ ká ɓa tiɓie na, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi saa Betani í se faa, lɛ, kɔn sɛ ni.
MAR 11:13 Lɛɛ, ka mbi nun-ɛ a kɔ puu nzum mbḭw munu ɓáy vayke ka ɗo lew. Ka se sa̰w-ɛ ɓay zíŋ lereke ha̰nɛ ɓay sṵŋa. Zaɗkaʼa se sa̰w-ɛ na báyḭi lɛ, lereke mbḭw tiya; ɓa vayke hɔy, ɓay ḭi lɛ, ɓa few líeke ya ɓáy.
MAR 11:14 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ puu nzum na mii: «Nzoɓ mbḭw ti sṵŋa lere ɓo mbǎa mgbaŋ.» Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri laa ɓay káʼa ɓaa na.
MAR 11:15 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi Zuruzalɛm, lɛ, ka rìi a se ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi a tii sa̰w níi nzoɓ ɗáɓ fe híeri ɓáy ɓari ká i se ɗi ɓay híe fe na. Ka kira tutakra ɓari nzoɓ kṵu kḭ lariri ɓáy kariŋgaw nzoɓ híe ka̰y bɛɗɛri zuɔ nza̰ri nza̰ri.
MAR 11:16 Ka ala faa ha̰ nzoɓ mbḭw kal ɓáy soɓa ɓe ká ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na ya.
MAR 11:17 Falɛ ku rɔɔ, ka fere nzoɓri fe a ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ ká ɓil mbeɗe ɓe mii: “Hul ɓi na i ɗika ɓa hul ɗáa nzaa ɓay kere nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele,” roo lɛ, ɓaarì na ì fɛrɛ ni ɓa pṵy nzoɓ riiɓari.»
MAR 11:18 Zaɗka *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, i nzaa faa ɓay ika Zezu. Tusuɛke lɛ, hḭɛ ɗaa ri, ɓay ḭi lɛ, fe káʼa fere ruɔ nzoɓri na tuku ri riw bele ha ri kaw yer.
MAR 11:19 Zaɗka zaɗ ɓa láw na báyḭi lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi saa ŋgɛrɛpuo na ku í zɔl.
MAR 11:20 Nzaaruo kḭ ká Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i ɗo kal faa ɓa tiɓie piɛɗ na, i kɔ puu nzum na huɔ wǔɔ tḭi sa̰w-ɛ.
MAR 11:21 Báyḭi lɛ, law Piyɛr ker se tul ɓay ká Zezu ɓaa ha̰ puu nzum pola na a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, mu kɔ-kɔ́m mú kɔ! Puu nzum ká mù faɗ ni na huɔ wǔɔ ɗo ku!»
MAR 11:22 Lɛɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ. Ì ɗaa law-rì ka ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru!
MAR 11:23 Zaɗka nzoɓ ɓaa ha̰ kuo key na mii: “Mu mṵu ká zaɗ ni key a mú zo ɓo maambii,” rɔɔ nzoɓke ma̰y ɓay ká ɓil law-ɛ ya, a ɗaa law-ɛ ɓo tul fe káʼa ɓaa ɓayke na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni feke na.
MAR 11:24 Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha rì: feri riw bele ká ì vbi ɓáy nzaa ɓay kere na, ndaɗ ɓay ɗáa law-rì ɓo ɗi í ɓaa mii, ì ziŋ feke na ro, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa rì feke na.
MAR 11:25 Rɔɓay, zaɗka ì ɗo siya í ɗaa nzaa ɓay kere, rɔɔ ì kɔ ká ì ɗo ɓáy ɓay ziŋ nzoɓ lɛ, ndaɗ ɓay haŋa rì nda buma ka ziŋ ni. Ɓe nda̰w rɔɔ, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na, a ndáka buma ká tul fe ka̰aya ɓaarì na ziŋ rì nda̰w ɓáy.
MAR 11:26 [Roo lɛ, zaɗka ì nda buma ziŋ nzoɓri ká i ɗaa ka̰aya ziŋ rì na ya lɛ, Bǎa ɓaarì ká nulue na ti ndáka buma ziŋ rì ká tul fe ka̰aya ɓaarì na ya nda̰w pi.»]
MAR 11:27 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i yḭ̀i í se Zuruzalɛm ɓa kḭ rɔɓay. Zaɗka Zezu ha̰ari ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi na báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, rɔɔ ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri nda̰w na, i vi luo-ɛ
MAR 11:28 í vbi ni ɓay mii: «A ve ze mbi nzaa ha̰ mù nda̰w rɔɔ mù ɗáake fe niri key lɛ? Mase, nzoɓ ve ze ha̰ mù faa ɗáake lɛ?»
MAR 11:29 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì vbika rì ɓay mbḭw hɔy ɓay kɔ́kɔ. Zaɗka ì yḭiŋra ɓáy ɓayke ha̰ mì lɛ, mì kíɛ rì nzoɓ ká mbi nzaa ha̰ mì ɗáake fe niri key na.
MAR 11:30 Ɗáa tul nzoɓri nduo mbii ká Za̰a ɗaa na wa̰a, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru mase, uru saa luo nzoɓri hɔy lɛ? Ì yḭ́iŋra ɓáy ɓayke ha̰ mì laa.»
MAR 11:31 Báyḭi lɛ, i tii sa̰w má̰y ɓay ká sakra kḭ mii: «Náa ɓáari mina ro lɛ? Zaɗka náa yḭiŋrari ɓáy ɓay ha̰ ni mii, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru lɛ, a yḭ́i a vbi naari mii, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ náa ɗáari law naari ɓo tul ɓay ká Za̰a ɓaa na ya lɛ?
MAR 11:32 A zaɗka náa yḭiŋrari mii, uru saa luo nzoɓri lɛ, a ɗoko mina lɛ?» Tusuɛke lɛ, i ɗaa hḭɛ ruɔ nzoɓri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele kɔ Za̰a ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru tusuɛke.
MAR 11:33 Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Zezu mii: «Ɓuru kɔ ya.» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Ɓi hɔy kara, mì ti kíɛ rì nzoɓ ká mbi nzaa ha̰ mì ɗáake fe niri key na ya nda̰w.»
MAR 12:1 Falɛ ku lɛ, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay ha ri ɓáy faa law ɓay a ɓaa mii: «Nzoɓ mbḭw munu mgba wáa a maa pa̰ra puuri ɗo ɗi, a te kpaŋ gbi gbi kiri ɗi gbuk, a tie luɔ mbḭw ɗo ɗi ɓay ɗúɔke lere puu na, rɔɔ a mbuo fe ga-gaŋ ɗo ɓil wáa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔkeri kaw ɗi. Falɛ lɛ, ka pɔŋ peɗke zuɔ nduo nzoɓ peɗkeri káʼa fa̰a ri na, ɓay haŋa ɓo few hóro lere puu na vi lɛ, i wál taa ɓeri a í pɔ́ŋ taa ɓari. Falɛ ku rɔɔ a zɔl a se varu.
MAR 12:2 Zaɗka few hóro lereke na vi báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓe mbḭw se luo nzoɓ peɗkeri na ɓay ya̰aŋa lereke ká ɗo ɓay tul ɓeri na.
MAR 12:3 Roo lɛ, nzoɓ peɗkeri na i mgba leɗ káw ɓe na, í ndaka ni wɔɓ wɔɓ, í nii ni zɔl nduo-ɛ hɔy soli taŋ haŋa ni fe.
MAR 12:4 Lɛɛ, nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓe kḭ rɔɓay se luo-ri. Báyḭi lɛ, ɓe na, i ndaka tul-e wɔɓ wɔɓ nda̰w, a í raɗ ni.
MAR 12:5 Nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓe kḭ rɔɓay. Báyḭi lɛ, ɓe na, i i ni. Ka yḭ̀i a pie leɗ káw ɓe kḭri ŋgḭi ɓamba, lɛ, i ɗara ri faa mbḭw munu nda̰w: i ndaka nzoɓ ha̰nɛri, a í i nzoɓ ha̰wri.
MAR 12:6 Lɛɛ, nzoɓ wáa na ti ɓáy leɗ káwri mbǎa, ɓa vi-e káʼa kɔ ni ɓa nzoɓ nun-ɛ ro ze tɔ̀ŋ. Ka pie ni ɓa ɔ́rɔ fal ɓa luo-ri, a ker ká ɓil law-ɛ mii, i hḭ́ɛ vu ɓeri na.
MAR 12:7 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ peɗkeri na mbi nun-ri í kɔ vu nzoɓ wáa na báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: “Ì kɔ, nzoɓ káʼa mgbaka fe pile na zu! Náa séri náa vǎa íri ni ɓo, náa pɔ́ŋri fe pile na ɓa taa naari.”
MAR 12:8 Ro, í vǎa mgba leɗ na í i ni, a í vbu ni ɓo fal wáa na.»
MAR 12:9 Báyḭi lɛ, Zezu vbi ri ɓay mii: «A munu ku wa̰a, nzoɓ wáa na a ɗáa mina lɛ? Kaʼa vǎa ika nzoɓ peɗkeri na, a ha̰ wáa na ha̰ nzoɓ kḭri.
MAR 12:10 Ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru key na wa̰a, ì kḭi ya ɓáy lɛ? Ɓayke ɓaa mii: “Tisaw ká nzoɓ mbúo hulri vbu ɓo ɓisuy na, yḭ̀i a vi ɓa tisaw kere ká kal tul tisaw ha̰wri pavbaɗ, a ɓa tisaw tigba̰a hul taa tusuɛke.
MAR 12:11 Feke ku na ɓa peɗ ɗáa Ŋgɛrɛmbay, a ɓa fe ká ndaɗ ɓamba ɓay kɔ́kɔ.”»
MAR 12:12 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri, rɔɔ ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri nda̰w na, i nzaa faa ɓay mgbaka Zezu, ɓay ḭi lɛ, i kɔ nda̰w, law ɓay káʼa ɓaa na, ka túŋke ri tuŋ. Ro, í pɔŋ ni í zɔl, ɓay ḭi lɛ, i hḭɛ ruɔ nzoɓri.
MAR 12:13 Falɛ ku lɛ, i pie Farizi ha̰nɛri ɓáy Ziɓ ha̰nɛri ká i zuɔ fal Mbay *Eroɗ ha ri kaw lakun Zezu ɓay nzaa nzi-ɛ ɓáy faa vbiw.
MAR 12:14 Ze í vbi ni mii: «Mbay, ɓuru kɔ nda̰w, ɓo na mù ɓaa sùo ɓay. Mù ya̰a kér ɓay nzoɓ mú ɗáake fe ya, ɓay ḭi lɛ, ɓo na mù ɓaa ɓay ziŋ nzoɓ taŋ náa nun nzoɓ, a mú fere nzoɓri tusuɛ ɓay ká se tul fe ɗáa ká rii law Ŋgɛrɛwṵru. Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa. Wa̰a, *bol kusol naari ha̰ faa ɓay haŋa nzoɓ puo larimbuo ha̰ Mbay Sezar mase, ha̰ faa ya lɛ? Ndaɗ ɓay púo larimbuo ha̰ ni mase, ndaɗ ɓay púo ha̰ ni ya lɛ?»
MAR 12:15 Lɛɛ, Zezu kɔ ɓay huo ɓari na nda̰w a vbi ri mii: «Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì nzaa nzaa-i ɓay mgbaka mì ɓáy ɓay lɛ? Ì mbi lari na mbḭw i víke ha̰ mì kɔ.»
MAR 12:16 Báyḭi lɛ, i mbi lari na í víke ha̰ ni, lɛ, ka vbi ri mii: «Tul nzoɓ, ɓáy riŋ nzoɓ ká i vbie ɗo lari key na wa̰a, ɓa nzoɓ ve zu lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa Mbay Sezar.»
MAR 12:17 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Munu zu lɛ, feri ká ɗo ɓay tul Mbay Sezar lɛ, ì ha̰ Sezar, a feri ká ɗo ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru laa lɛ, ì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.» Lɛɛ, ɓay káʼa yḭiŋra ha ri na tuku ri ha ri kaw yer.
MAR 12:18 Falɛ ku lɛ, Sadusi ha̰nɛri i vi luo Zezu ɓay vbika ni ɓay. Ɓa ɓari *Sadusiri na ze i ker í ɓaa mii, nzoɓ hu lɛ, ti tḭ́i saa luɔ huɗ ya. Báyḭi lɛ, i vbi ni ɓay mii:
MAR 12:19 «Mbay, *Moyze ɗaa *bol kusol ɗo ɓil mbeɗe ha̰ naari mii, zaɗka nzoɓ ɗo ɓáy yṵ-ɛ, rɔɔ a hu a pɔŋ má̰y ɓe taŋ mboŋke nzoɓ lɛ, ndaɗ ɓay haŋa yṵ-ɛ na ka ya̰a má̰y pile na, a mboŋke nzoɓ a kɔ̌rɔke mḭiri yṵ-ɛ ká hu na.
MAR 12:20 Ɓe ze, nzoɓ ɓáy yṵ-ɛri tul-ri tɔnɔ say, lɛ, ŋgɛrɛ leɗ na ya̰a má̰y a hu taŋ mboŋke nzoɓ.
MAR 12:21 Tɔŋnɔ fal-ɛ nzoɓ ndeke ɗi siɗike ya̰a má̰y pile ɓe na, a hu taŋ mboŋke nzoɓ na rɔɓay. Leɗ ndeke ɗi sayke na kara ɗo munu na nda̰w.
MAR 12:22 Nzoɓri ká tul-ri tɔnɔ say na, i ya̰a má̰yke na ya̰a riw bele, í hu taŋ mboŋke nzoɓ. Ká fal huɗ ɓari ku riw bele na, má̰y na kara ví hu nda̰w.
MAR 12:23 A munu ku wa̰a, síeke ká nzoɓri tḭ́i saa luɔ huɗ na, nzoɓ ve ká sakra ɓari ku na, má̰y na a ɓá taa ɓe lɛ, ɓay ḭi lɛ, ɓari ká tul-ri tɔnɔ say riw bele na, i ya̰a ni ya̰a ɓáy zaɗ ɓari riw bele.»
MAR 12:24 Ro, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì na ì wṵru faa; a wa̰a ì kɔ feke kɔ lɛ woo? Ɓay ḭi lɛ, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ì laa ya nda̰w, a í kɔ hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w pi.
MAR 12:25 Tusuɛke lɛ, síe ká nzoɓri tḭ́i saa luɔ huɗ na, wa̰rari ɓáy má̰yri i ti ya̰aŋa kḭ ya, roo lɛ, i ɗoko munu ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue.
MAR 12:26 A ɓay ká se tul nzoɓri ká i tḭi saa luɔ huɗ na wa̰a, ì kḭi ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe ká Moyze ɗaa na ya lɛ? Zaɗka Moyze ɓaa ɓay se tul puu ká gbúɗa ká huu sɛ ɗi ká ɓil law kɔr na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha ni mii: “Mì ɓa Ŋgɛrɛwṵru *Abaraham, Ŋgɛrɛwṵru Izak, a mí ɓa Ŋgɛrɛwṵru *Zakoɓ nda̰w.”
MAR 12:27 Munu zu lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ káw ɓáy kumnunri ɓo, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ huɗeri ya. Ɓaarì na, ì wṵru faa mak mak ɓa tusuɛ.»
MAR 12:28 Nzoɓ mbḭw munu ká ɓa *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká laa má̰y ɓay ɓari a kɔ Zezu ká yḭiŋra ɓáy ɓay ɓáy zaɗɛ ha̰ *Sadusiri na báyḭi lɛ, ka soro ɓa lakun-ɛ a vbi ni mii: «Bol kusol ha̰a ze ɓa ŋgɛrɛke kal ha̰wri riw bele lɛ?»
MAR 12:29 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu kɔ, *bol kusol ká ɓa ŋgɛrɛke kal ha̰wri riw bele na ze ɗo key: “Izarayɛlri, ì te suku-rì í laa! Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru naari na, ɓe huo-ɛ keklek hɔy ze ka ɓa Ŋgɛrɛmbay.
MAR 12:30 Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, mù híi ni ɓáy ɓil law-ari riw bele nda̰w, pa̰ra nun sùo-ɔri riw bele nda̰w, kér ɓay ɓori riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy hṵrusuo-ɔri riw bele nda̰w pi.”
MAR 12:31 Bol kusol ndeke ɗi siɗike ze ɗo key “Mù híi kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.” Bol kusol kḭ ká kal ɓe niri ká siɗi key na tiya.»
MAR 12:32 Báyḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri bol kusol na ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, zaɗɛ zu. Ɓay ká mù ɓaa na ɓa sùo ɓay kḭ! Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ keklek hɔy ze ɓa Ŋgɛrɛwṵru ɓo, wṵru kḭ ká nde ni nde na tiya.
MAR 12:33 Munu zu lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka hii Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ɓil law-ɛri riw bele, kér ɓay ɓeri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy hṵrusuo-ɛri riw bele nda̰w pi. Ka hii kṵ-ɛ munu ká sùo-ɛ ɓe kḭ. Ɗáa fekeri ku na kal haŋa *fe poy ká i tay ɓáy huu ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy fe poy ha̰wri riw bele na.»
MAR 12:34 Zaɗka Zezu laa ɓay káʼa yḭiŋra ɓáy faake na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ ni mii: «Mù ɗo ɗi ya ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka re mbay ká tul-a.» Falɛ ku lɛ, nzoɓ mbḭw ziŋ faa ɓay vbika ni ɓay na mbǎa.
MAR 12:35 Zezu ɗo fére nzoɓri fe ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Báyḭi lɛ, ka vbi ri mii: «Ɗaa mina rɔɔ *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓaa mii, *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ka ɓa vu bulu Mbay *Daviɗ lɛ woo?
MAR 12:36 Ì kɔ, Mbay Daviɗ ká Tem Law Pie nda faa pol-e na ɓaa sùo-ɛ kḭ mii: “Ŋgɛrɛwṵru Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓi mii: ‘Mu ví káw tunduo hoɗo ɓi kpṵru maa ɓáy haŋa mì haw yṵm ká tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓori ha ri ɗo ɓa fe ɗáa ɓal-a zuɔ ɗi’.”
MAR 12:37 Mbay Daviɗ kḭ sùo-ɛ na ɗi Krisike na ɓa Ŋgɛrɛmbay. A munu ku wa̰a, ɗaa mina rɔɔ Krisi na a yḭ́i a ɓa vu bulu Mbay Daviɗ nda̰w lɛ woo?» Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba laa ɓay Zezu na ɓáy suoriya.
MAR 12:38 Zezu fere nzoɓri fe a ɓaa mii: «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká i hii ɓay ndúo maagari ká pì-pie yul ɓay há̰arike ha̰ nzoɓri hii soko korma korma ha ri ká zaɗ ruɔ ká nun nzoɓri,
MAR 12:39 í nzaa zaɗ káw riŋ ɗika ká ɗo pola ká ɓil hul mbṵ́ kḭri ɓáy zaɗ kaw ŋgɛrɛri ká nam fe sṵm suoriya ɓay kaw ɗi.
MAR 12:40 I ya̰a fe má̰y síeri kpakla kpakla riw bele, rɔɔ í yḭ̀i í ɗaa nzaa ɓay kere pì-pie ɓay haŋa nzoɓri kɔ lɛ, i písike ri. Nzoɓkeri ku na, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ri kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba.»
MAR 12:41 Falɛ ku lɛ, Zezu kaw siri maa ɓáy zaɗ ɓúo lari ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a kɔ nzoɓri ká i vi ɓay ɗáa lari zuɔ ɓil huo fe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Nzoɓ feziŋari ŋgḭi ɓamba vi ɗaa lari ŋgḭ-ŋgḭi zuɔ ɗi.
MAR 12:42 Lɛɛ, má̰y síe mbḭw munu ká ɓa kṵku ví ɗaa soli siɗi hɔy ká ɓa vu lari nzik nzik na zuɔ ɗi.
MAR 12:43 Báyḭi lɛ, Zezu ɗi leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii: «Ì kɔ key! Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ, má̰y síe key ká kṵku ɓamba na, ka ha̰ lari kal nzoɓ ha̰wri riw bele ká i vi ɗaa lari ɓari zuɔ ɓil huo fe key,
MAR 12:44 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰wri riw bele na, i wal feziŋa ɓari ká maa ri mgbak mgbak na í ha̰. Roo lɛ, má̰y key ká feri riw bele puo ni na, ka ha̰ fe káʼa ɗǒke ɓay hɔ́lke sùo-ɛ na lɔɗ bele ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.»
MAR 13:1 Zaɗka Zezu tḭi saa ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, leɗ nduoɓal-ɛ mbḭw munu ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu kɔ-kɔ́m mú kɔ bawda tisaw kereri ká ndaɗ ku! Mu kɔ hulri ká i ura ndaɗ key ku!»
MAR 13:2 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mù kɔ bawda tisaw kereri ká i ǔrake hulri na kḭ zu lɛ? Nam ha̰nɛ lɛ, tisawkeri key na ti tɔ́ŋ mbḭw ká̰y tul kḭ ya. Nzoɓri gá̰y ri riw bele zuɔ siri.»
MAR 13:3 Zezu se a kaw tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye, ká ɗo maa ɓáy *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Báyḭi lɛ, Piyɛr, Zak ɓáy Za̰a, rɔɔ Andere nda̰w na, ɓari huo-ri ze i kaw ziŋ ni fi mbḭw í vbi ni ɓay mii:
MAR 13:4 «Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa, síe ha̰a nda̰w rɔɔ fe niri key na a vika lɛ? Rɔɓay, fe ḭi nda̰w rɔɔ a kál a kiɛ ɓuru nam ká fe niri riw bele a víke na lɛ?»
MAR 13:5 Báyḭi lɛ, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay ha ri mii: «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara ka úla rì ya.
MAR 13:6 Nzoɓri ví ŋgḭi ɓamba ɓáy riŋ-i í ɓaa mii: “Ɓa ɓi ze mì ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.” I úla nzoɓri ŋgḭi ɓamba.
MAR 13:7 Zaɗka ì láa soro ɓay ruyri ká nzoɓri ruu kḭ ká lakun-rì, a í laa soro ruyri ká nzoɓri ruu kḭ ɗi ɗi nda̰w na lɛ, ì ha̰ sùo-rì ka tɔ ya, ɓay ḭi lɛ, ndaɗ ɓay haŋa fe niri key na ka tḭi nda̰w rɔ! Roo lɛ, ɓa síe ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key ya rɔɓay.
MAR 13:8 Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari mbḭw, i úru ɓay rúu ziŋ nzoɓri ká sa̰w puo kḭri ɓoɗ. Nzoɓri ká ɓil puoruo mbḭw, ì úru ɓay rúu ziŋ nzoɓ puoruo kḭri. Tusiri a láŋ yik yik ɓáy zaɗ zaɗ nda̰w, kɔn luye a líe ɓáy zaɗri nda̰w pi. Fekeri ku na a ɗoko munu ɓa tiika nduo ká sɛ má̰y nzoɓ ɓay haŋa ni ka mboŋ.
MAR 13:9 Roo lɛ, ɓaarì na, ì kɔ sùo-rì ɓáy kere nda̰w rɔ! Nzoɓri mgbaka rì ɓay pɔŋ rì ɓo nduo nzoɓ kúŋ sal ɓayri, i ndaka rì ɓáy ndoy dɔŋ ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri nda̰w. I fá̰a rì ɓay ɗáa rì kaw pol nzoɓ réke tul puori nda̰w, pol mbay luyeri nda̰w ɓay tul-i, a lɛ, ká zaɗɛ ku na ì ɓáa nasi ɓay ká se tul-i na ha ri.
MAR 13:10 Ɗo nun ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ na riw bele ha ri laa pola nda̰w rɔɔ, ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri na ka vi ɓáy.
MAR 13:11 A zaɗka i mgba rì ɓay ɗáa rì kaw pol nzoɓ kúŋ sal ɓayri lɛ, ì ha̰ law-rì ka nzaa rì ɓay tul ɓayri ká i vǎa ɓáa na ku ya. Ká zaɗɛ ku hɔy, ì ɓáa ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì. Ɓayke ku na, ti uru saa luo-rì ya, roo lɛ, ɓa Tem Law Pie ze a ɗáa ɓaykeri na zuɔ nzáa-rì ha rì ɓaa ɓáy.
MAR 13:12 Namke ku na, yṵ kḭri mbika tul kḭ ha ri i ri nda̰w, bǎa leɗri ɗáa munu ziŋ vu ɓari nda̰w, a leɗri kara i úru ziŋ nzoɓ mbóŋ ri rì ha ri ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-ri nda̰w.
MAR 13:13 Nzoɓri riw bele i fṵ́y rì ɓay tul-i. Roo lɛ, nzoɓ ká mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ kpṵru tḭi gbṵke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni.»
MAR 13:14 «Namke ku na ì kɔ́kɔ nzoɓ ká i ɗi ni ɓa “Fe Ḭ̌m ká maa ɓáa ya” kaw zaɗ káʼa maa káw ɗi ya. (Nzoɓ ká kḭi mbeɗe key na lɛ, ka laa sa̰wke ta-taŋ!) Zaɗka i kɔ munu na báyḭi lɛ, ɓari ká i kaw kuɗu zaɗ ká Zude na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɗúu ɓa tul kuori.
MAR 13:15 Nzoɓ káʼa mgbaka ta̰ram ká tul hul siya na, ka ti ɗí ɓay vǎa mbika fe ká hula ya nda̰w,
MAR 13:16 a nzoɓ káʼa ɗoko wáa na ti yḭ́i se puɔ ɓay mbika maagari ɓe ya nda̰w pi.
MAR 13:17 Namkeri ku na, má̰yri ká i ɗoko ɓil, ɓáy má̰yri ká leɗri á̰w wa̰n ɓari na, i kɔ́kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba.
MAR 13:18 Ì kóɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa feri key na, ka tḭi ɓáy few lew teɗ ya!
MAR 13:19 Ká ɓil namkeri ku na, kɔ́kɔ sɛkɛ fe káʼa tḭ́i tul nzoɓri na, a kál tul zaɗ pavbaɗ. Úru saa nam ká Ŋgɛrɛwṵru ɗáake feri riw bele kpṵru tḭi vuri key na, kḭri kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká mini na nzoɓ kɔ ya rɔɓay, rɔɔ ɓil namri káʼa vi vuku hɔy kara, nzoɓ ti kɔ́kɔ kḭri sɛkɛ fe ká mini mbǎa mgbaŋ.
MAR 13:20 A zaɗka Ŋgɛrɛmbay mbi nzi-ɛ ɓay yḭ́iŋra namkeri ku na ɓa fal ya lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara ti káw ɓáy kumnun ya. Roo lɛ, namkeri ku na ka yḭiŋra ɓa fal ɓay tul nzoɓ ɓeri káʼa nan ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe.
MAR 13:21 Zaɗka nzoɓ ɓaa ha rì mii: “Ì kɔ-kɔ́m í kɔ *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ka ɗo zaɗ ni key” mase “ka ɗo lew,” lɛ, ì ɗaa law-rì ka ɓo ɗi ya,
MAR 13:22 ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa Krisi, ɓáy nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i tḭ́i í ɗaa fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ɓay úlake nzoɓri. Ze faa ɗo ɗi lɛ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe na hɔy kara, i úla ri nda̰w.
MAR 13:23 Munu zu lɛ, ɓaarì na, ì nzɛ ɓáy sùo-rì! Mì ɓaa ɓayke riw bele ha rì ro.»
MAR 13:24 «Ká ɓil namkeri ku, ká fal kɔ́kɔ sɛkɛ feke ku na, síe a ɗoko guu nda̰w, few ti híe mbǎa nda̰w,
MAR 13:25 mbaymawri tiika sa̰w gá̰y saa tumbam nda̰w, rɔɔ hṵrusuori ká i ɗo tumbam kara i láŋ yik yik nda̰w pi.
MAR 13:26 Báyḭi lɛ, nzoɓri kɔ́kɔ mì ɓi *Vu Nzoɓ ká mì ví saa nulue ká ɓil síi mbam ɓáy bawda hṵrusuo, ɓáy riŋ ɗika.
MAR 13:27 Ɓi na, mì píe leɗ nzaapeɗ ɓiri ha ri se ɓáy tḭw zaɗri ká niŋ ká tusiri key ɓay mbṵ́ nzoɓri ká mì nan ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓi na, saa fi mbḭɛ mgba gbṵ zaɗ ká fi mbini.»
MAR 13:28 «Ì laa máa ɓay ká se tul puu nzum na, a í fére fe ká ɗi! Zaɗka ì kɔ rɔɔ nzaa tɔykeri luo vay a ɗo rék rek lɛ, ì kɔ ta-taŋ mii, nzaa bura mbam ɗo ɗi ya ro zu.
MAR 13:29 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka ì kɔ fe niri key na tḭi lɛ, ì kɔ nda̰w mii, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì ɗo ɗi ya deɓ ɓay ví; mì ɗo faa hul ro.
MAR 13:30 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓri ká timbɛɗɛ key na, i ti huka riw bele ya hɔy ze fe niri riw bele key na a tḭ́i.
MAR 13:31 Tumbam ɓáy tusiri na a kál hɔ̰́n bele. A roo lɛ, ɓay ɓiri na ti kál ya mgbaŋ.»
MAR 13:32 «Ɓay ká se tul namke mase sa̰w síeke ká ɓi *Vu Nzoɓ mì yḭ́i ɓay ví na, nzoɓ mbḭw mini kara kɔ ya. Leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue ya nda̰w, ɓi Vu Nzoɓ kara ya nda̰w; ɓa Bǎa huo-ɛ hɔy ze kɔ.
MAR 13:33 Munu zu lɛ, ì kɔ sùo-rì ɓáy kere nda̰w rɔ! Ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, ɓay ḭi lɛ, namke káʼa vika na ì kɔ ya.
MAR 13:34 Ɗo munu ɓa nzoɓ ká ɗo séke ɓa varu káʼa pɔŋ fe ɓeri zuɔ nduo leɗ káw ɓeri. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ha̰ ni peɗ ká maa ɓay haŋa ni ka ɗaa. Ka baka nzoɓ kɔ́rɔ faa hul ɓay haŋa ni ka káw ɓáy nzaa ɓal-ɛ.
MAR 13:35 Munu zu lɛ, ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, ɓay ḭi lɛ, nam ká ŋgɛrɛnzoɓ puo a yḭ́i a vi na, ì kɔ ya. Kɔ ya lɛ, kaʼa vika ɓáy nzaa láw, mase ɓáy nzaa zaɗ buo, mase ɓáy tuo ká ka-káa, mase ɓáy tiɓie kara, ì kɔ ya nda̰w.
MAR 13:36 Zaɗkaʼa tḭi tul-rì mbuɗa lɛ, kɔkɔ káʼa zíŋ rì ká tul nam!
MAR 13:37 Ɓay ká mì ɓaa ha rì key na, mì ɓaa ha̰ nzoɓri riw bele: ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke!»
MAR 14:1 Nam tɔ̀ŋ siɗi hɔy ro ɓay haŋa ri ɗaa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy ɓáy *nam suoriya maapa ká i ɗaa taŋ fe hew fe na báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri i nzaa faa ɓa law ɓay mgbaka Zezu ɓay ika ni.
MAR 14:2 Lɛɛ, i ɓaa ha̰ kḭ mii: «Ndaɗ ɓay mgbaka ni ká síe nam fe sṵm suoriya ya, ká ruɔ nzoɓri mgbaka í uru ziŋ naari.»
MAR 14:3 Zezu na ɗo Betani luo nzoɓ ká i ɗi ni ɓa Simo̰n nzoɓ kpḭri. Zaɗkaʼa kaw nzaa fe sṵm na báyḭi lɛ, má̰y mbḭw rìi tul-ri ká hula ɓáy guma ká i ɗaa ɓáy tisaw ká riŋ-ɛ ɓa alabastre ká num mbaa ɗi. Numke ku na riŋ-ɛ ɓa nar ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy, a taŋ ka̰rara ká larike ŋgɔŋ ɓamba. Ro, a haw nzaa guma numke na a kuna tɔlɔlɔ zuɔ tul Zezu.
MAR 14:4 Lɛɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká i kaw ɗi na, law-ri sɛ ri ha ri ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Úwaa! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ má̰y key na ɓiɛ num na munu lɛ?
MAR 14:5 Ɓa fe ká nzoɓ hie ɓa pola zu lɛ, a zíŋ larike maa lari peɗ mbiimbam mbḭw ɓay haŋa nzoɓ kṵkuri.» Ze, í ɓaa ɓay ziŋ má̰y na ŋgɔ-ŋgɔŋ.
MAR 14:6 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì pɔ́ŋ ni ɗɛkɛkɛ! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì yɔklɔ ni mini key lɛ? Fe káʼa ɗaa ziŋ mì key na, ɓa fe kere ká ndaɗ ɓamba tasiri.
MAR 14:7 Ì kɔ, nzoɓ kṵkuri na, i ɗoko ziŋ rì ɓaŋguɔ kpaɗara. Ze ɓo ì hii ɗáa kere ziŋ ri lɛ, faa ɗo hɔy ì ɗaa. A roo lɛ, ɓi na, mì ti ɗoko ziŋ rì ɓaŋguɔ ya.
MAR 14:8 Má̰y na, fe ká maa ɗáa ni ze ka ɗaa. Ka kuna num ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy na zuɔ tul-i pola nda̰w rɔɔ ɓay haŋa ri vǒroke mì ɓáy.
MAR 14:9 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗri riw bele ká tusiri key ká i ka-káa Ɓay Kere ká ɗi na, i loko soro fe ká má̰y key ɗaa na, ɓay haŋa nzoɓri kěrke ɓay se tul-e.»
MAR 14:10 Báyḭi lɛ, Zudas Iskariyoɗ, ɓe káʼa ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na se luo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓay léke faa ɓay pɔ́ŋ Zezu ɓo nduo-ri.
MAR 14:11 Zaɗka i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, i ɗaa suoriya í waa ziŋ ni ɓay haŋa ni lari. Ro, Zudas tii sa̰w nzáa faa ɓay kɔ́kɔ sa̰w síe káʼa máa ɓay pɔ́ŋke Zezu ɓo nduo-ri na.
MAR 14:12 Titire nam ká i ɗáake suoriya maapa ká taŋ fe hew fe na, ɓa nam ká i ike baɗuri í púoke fe ha̰ Ŋgɛrɛmbay í ɗáake fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy. Lɛɛ, leɗ nduoɓal Zezuri vbi ni ɓay mii: «Zaɗ ha̰a ze mù hii haŋa ɓuru se ɗi ɓúru vǎa leke fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ha̰ mù lɛ?»
MAR 14:13 Báyḭi lɛ, Zezu pie leɗ nduoɓal-ɛri siɗi a ɓaa ha ri mii: «Ì se ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm. Ká zaɗɛ ku na ì zíŋ wa̰ra nzoɓ mbḭw soɓ tinay mbii, lɛ, ì se fal-ɛ.
MAR 14:14 Hul káʼa ríi ɗi na, ì ɓaa ha̰ nzoɓ hulke na mii, “Mbay ɓaa mii, wa̰a, ɓil hul ká ɓeri káw ɗi ɓáy leɗ nduoɓal ɓeriri ɓay sṵŋa fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ɗo ha̰a lɛ?”
MAR 14:15 Lɛɛ, kaʼa kíɛ rì hul ká̰y tul kḭ mbḭw ká ɓil-e aa raɗ raɗ ká i leke feri riw bele zeɓ zeɓ zuɔ ɗi ɓáy zaɗɛ ro na. Zaɗɛ ku na ze, ì léke fe sṵmri na ká ɗi ɓay haŋa náa sṵ́ri.»
MAR 14:16 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri na i zɔl í tḭi ŋgɛrɛpuo í vǎa ziŋ feri riw bele ɓáy zaɗɛ munu ká Zezu ɓaa ha ri na. Ze í leke fe sṵm suoriya na ká ɗi.
MAR 14:17 Zaɗka síe riŋ bele na, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na i se í tḭi ɓil hulke na.
MAR 14:18 A zaɗka i kaw nzaa tutakra fe sṵm, í ɗo sṵŋa fe na báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ká sṵ fe ziŋ mì key na, a mbika tul-i.»
MAR 14:19 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɗaa síe riw bele í tii sa̰w vbika ni ɓay mbḭw mbḭw ɓáy zaɗ ɓari riw bele mii: «Ɓa ɓi ya na maa?»
MAR 14:20 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ká duɔ falɛ siɗi key ká mbṵ nduo fe sṵm ziŋ mì.
MAR 14:21 Ɓa tusuɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì huka munu ká i ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru se tul-i. Roo lɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe taa minake ze a ɗoko ɓay tul nzoɓ ká mbi tul ɓi Vu Nzoɓ na lɛ! Nzoɓke ku na, mbóŋ ni ya ndaɗ mba mbóŋ ni.»
MAR 14:22 Zaɗka i ɗo sṵŋa fe na báyḭi lɛ, Zezu mbi maapa a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w rɔɔ, a haw a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri mii: «Ì ya̰a; ɓe ni key na, ɓa naysuo-i zu.»
MAR 14:23 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a mbi koɓo, a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ha ri nzɔ ɓáy zaɗ ɓari riw bele.
MAR 14:24 Ka ɓaa ha ri mii: «Ɓe ni key na ɓa sím sùo-i zu. Ɓa sím ɓi káʼa úo zuɔ siri ɓay síŋke *sáka kuni ká Ŋgɛrɛwṵru saa ziŋ nzoɓri ŋgḭi ɓamba.
MAR 14:25 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: mì ti nzɔkɔ mbii lere puu na mbǎa, kpṵru maa ɓáy nam ká mì nzɔkɔke taa fie ziŋ rì ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a réke mbay ká tul nzoɓri na.»
MAR 14:26 Falɛ ká i ɗi sim nam suoriya í písike Ŋgɛrɛwṵru na báyḭi lɛ, i zɔl í vǎa kaw tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye.
MAR 14:27 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɓaarì na ì pɔ́ŋ mì riw bele munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Mì ika nzoɓ kɔ́rɔ baɗu, lɛ, baɗuri na i zékre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ ɓáy zaɗ zaɗ riw bele.”
MAR 14:28 Roo lɛ, zaɗka mì tḭ́i saa luɔ huɗ na, mì vǎa giyaŋ rì ká kuɗu zaɗ ká Galele.»
MAR 14:29 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Ze nzoɓ ha̰wri riw bele pɔŋ mù hɔy kara, ɓi na mì ti pɔ́ŋ mù ya.»
MAR 14:30 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: vuri, ká ɓil suŋ key na, pola rɔɔ ɓay haŋa tuo ka-káa ba siɗi lɛ, ɓo na mù má̰y ɓay ká tul-i faa ɓal ba say mii, mù kɔ mì ya.»
MAR 14:31 Roo lɛ, Piyɛr geɗe ɓayke ɓáy hṵrusuo mii: «Ze ɓay haŋa mì hu na ziŋ mù hɔy kara, mì ti má̰y ɓay ká tul-a ya!» A lɛ, leɗ nduoɓal-ɛ ha̰wri riw bele na i ɓaa faa mbḭw munu nda̰w.
MAR 14:32 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i tḭi zaɗ mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Gesemane. Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì káw zaɗ ni key, a ɓi lɛ, mì séke ɓay vǎa ɗáa nzaa ɓay kere.»
MAR 14:33 Zezu ha̰ Piyɛr ɓáy Zak ɓáy Za̰a i se ziŋ ni. Lɛɛ, law-ɛ tii sa̰w sɛkɛ ni rìi fe ká se ɓay mḭ-miira mini key, a hḭɛ ɗaa ni zikiki.
MAR 14:34 Ka ɓaa ha ri mii: «Mì kɔ sɛkɛ fe ká ɓil law-i maa huɗ. Ì káw zaɗ ni key ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke.»
MAR 14:35 Ka se ndḭi munu ɓa pola a kii raɗ a naa siri a koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ɓo, zaɗka faa ɗo ɗi lɛ, sɛkɛ fe káʼa ɗoko ɓay tul-e na ka ɗaa ni ya.
MAR 14:36 Ka ɓaa mii: «Bǎa, fe ká mba mù mba na tiya. Fe sɛkɛ káʼa ɗáa mì key na, mu ha̰ ni ka ɗo ɗi ɗi ziŋ mì, roo lɛ, mu ɗaa fe ká law-a ze hii ɓo, fe ká law-i ze hii ya.»
MAR 14:37 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a se luo leɗ nduoɓal-ɛri ká say na, lɛ, ka ziŋ ri ká tul nam. Ro, a tuma ri a ɓaa ha̰ Simo̰n Piyɛr mii: «Simo̰n, mù na-nam lɛ woo? Mù maa káw siya sa̰w síe mbḭw ya hɔy lɛ woo?
MAR 14:38 Ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke í ɗaa nzaa ɓay kere, ká ɓay líe ɓo ɓil nzaa úla. Ká ɓil law nzoɓ na law hiiya ɗáa kere ze mbaa ɗi gba̰y gba̰y, roo lɛ, hṵrusuo-ɛ maa ya.»
MAR 14:39 Ka naa sùo-ɛ na rɔɓay a vǎa koɗ Ŋgɛrɛwṵru munu káʼa ɗaa pola na ɓáy.
MAR 14:40 Báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a ví ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri na rɔɓay ká tul nam, ɓay ḭi lɛ, nam hii nun-ri dik dik ɓáy. Lɛɛ, i kɔ ɓay ká ɓay yḭ́iŋra ha̰ ni ya.
MAR 14:41 Zaɗkaʼa yḭ̀i saa zaɗ ɗáa nzaa ɓay kere faa ɓal ba sayke na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ì na-nam rɔɓay í mgba ta̰ram sùo-rì kɛlɛ? Maa ro; sa̰w síe ká i pɔ́ŋke ɓi *Vu Nzoɓ ɓo nduo nzoɓ feya̰ari na vi ro.
MAR 14:42 Ì úru siya náa séri! Ì kɔ-kɔ́m í kɔ nzoɓ káʼa mbika tul-i na ɗo key.»
MAR 14:43 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay kɔɓ ɓáy na báyḭi lɛ, Zudas ká ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ fal-ɛ siɗi na, tḭi ɓáy ruɔ nzoɓri ká i vi ɓáy maamiiri ɓáy puuri gbiri gbiri ɗo nduo-ri. Ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri ze pie ri se.
MAR 14:44 Zudas, nzoɓ mbika tul Zezu na, ka leke ɓay ziŋ ruɔ nzoɓri a ɓaa mii, fe ká ɓeri ɗáa ɓay haŋa ri kɔ́ke ni na ze ɗo key: «Nzoɓ ká mì mgba ni girik mí a̰w nzi-ɛ lɛ, ɓa ɓe ká ì hii na zu. Ì mgba ni í kɔrɔ ni ha̰ ni se ziŋ rì.»
MAR 14:45 Ví Zudas ká munu hɔy lɛ, ka soro ɓa lakun-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay!» Lɛɛ, ka mgba ni girik a a̰w nzi-ɛ.
MAR 14:46 Ro, nzoɓ ha̰wri ɗaa so tul Zezu kuruk í mgba ni.
MAR 14:47 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká ɗo zaɗɛ na, naa maamii hǎr a téke suku leɗ káw ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na mbɛkɛɗ ɓo ɓisuy.
MAR 14:48 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Ì tḭi ɓáy maamiiri ɓáy puuri gbiri gbiri ɓay mgbaka mì rìi fe ká mì ɓa dɔmbirim nzoɓ lɛ woo!
MAR 14:49 Namri riw bele na mì ɗo ziŋ rì mí fere rì fe ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, lɛ, ì mgba mì ya. Roo lɛ, fekeri tḭi munu ɓay haŋa ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ.»
MAR 14:50 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri riw bele pɔŋ ni, a í zuɔ ɗul haɗ bele.
MAR 14:51 Lɛɛ, leɗ kuban mbḭw munu rie gari nam hɔy ɗo sùo-ɛ a séke fal Zezu. Báyḭi lɛ, i lie mgbaka ni.
MAR 14:52 Roo lɛ, ka pɔŋ gari nam ɓe na ɓa nduo-ri a ɗuu sùo-ɛ hɔy nduɔɗi.
MAR 14:53 I se ɓáy Zezu ká luo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye, lɛ, i mbṵ ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri riw bele, ŋgɛrɛ Ziɓri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri nda̰w ká ɗi.
MAR 14:54 Lɛɛ, Piyɛr na dii fal Zezu ɗi ɓáy salke ɗaka ɗaka kpṵru a tḭi ɓil mgbaŋ ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na. Ká zaɗɛ ku na, ka kaw a nṵu huu ziŋ nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri.
MAR 14:55 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy kuɗu nzoɓ kúŋ sal ɓay luye ká luo Ziɓri na riw bele, i nzaa faa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul Zezu ɓay ika ni. Roo lɛ, i ziŋ ɓay mbḭw ká ɓay ɗáa ɓo tul-e ya.
MAR 14:56 Tusuɛke lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba i kuɗ ɓay zuɔ nzaa Zezu, lɛ, ɓay ɓari na zuɔ kḭ ya.
MAR 14:57 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri uru í kuɗ ɓay zuɔ nzi-ɛ mii:
MAR 14:58 «Ɓuru laa ɓay ká nzi-ɛ mii, ɓeri ɓíɛ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nzoɓ mbuo ɓáy nduo-ɛ. A nam say hɔy lɛ, ɓeri ɗáa kḭ ká nduo nzoɓ ɗaa ya.»
MAR 14:59 Roo lɛ, ká tul ɓay na ku hɔy kara, ɓay ɓari zuɔ kḭ ya wṵ̌m.
MAR 14:60 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na uru siya ká sakra nzoɓri a vbi Zezu mii: «Ɓay niri ká nzoɓ niri mbi ɓo tul-a key na wa̰a, mù ti yḭ́iŋra ɓáy ɓay mbḭw ya hɔy lɛ?»
MAR 14:61 Lɛɛ, Zezu mgba nzi-ɛ ɗo ɗi a ɓaa ɓay mbḭw ya. Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na vbi ni ɓay ɓa kḭ rɔɓay mii: «Wa̰a, mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ? Ŋgɛrɛwṵru ká nzoɓri pisi ni na wa̰a, mù ɓa vi-e lɛ woo?»
MAR 14:62 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗɛ zu; mì ɓa ɓe na kḭ, lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na ɓaarì riw bele na, ì kɔ́kɔ mì kaw tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo. Rɔɓay, ì kɔ́kɔ mì ká mì ví saa nulue ká ɓil síi mbam.»
MAR 14:63 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na gɔ gari ɓe kḭ sùo-ɛ tǐr a ɓaa mii: «Káy! Náa vbikari nzoɓ nasi ɓay kḭri ɓay ɗáake mina ɓáy lɛ?
MAR 14:64 Ɓay niri káʼa ɓaa a tḭ̌irike Ŋgɛrɛwṵru na, ì la-laa. Wa̰a, ì ker mina lɛ?» Lɛɛ, nzoɓri riw bele na ɗaa ɓay ɓo tul-e í ɓaa mii: «Ɓay mgba tul-e, a ɗaa fe ká maa huɗ.»
MAR 14:65 Ɓe nu ku ro, nzoɓ ha̰nɛri tii sa̰w sa̰-sa̰mi zuɔ nun-ɛ, í siŋ nun-ɛ ɓáy vay gari, í nda ni gúk guk í ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓaa ha̰ ɓuru laa; kíɛ ɓuru nzoɓ ká nda mù key!» Ro, nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri na, i nda hala nun-ɛ kpǎy kpǎy.
MAR 14:66 Piyɛr kaw ɓil mgbaŋ kɔɓ hɔy lɛ, leɗ má̰y mbḭw munu ká sakra leɗ káw *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na tḭi ɓil mgbaŋ na.
MAR 14:67 Zaɗkaʼa kɔ Piyɛr ɗo nṵ́u huu báyḭi lɛ, ka ŋga̰a ni zii a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo kara mù se ziŋ Zezu, leɗban ká Nazarɛɗ na nda̰w.»
MAR 14:68 Lɛɛ, Piyɛr ma̰y a ɓaa mii: «Mì kɔ ya. Ɓay ká mù ɓaa key na, mì ta̰a láa kpṵy.» Falɛ ku lɛ, ka uru a tḭi saa nzaa mgbaŋ na ndḭi munu, [lɛ, tuo ka-káa.]
MAR 14:69 Roo lɛ, leɗ má̰y na kɔ ni a tii sa̰w ɓáa ɓay na rɔɓay ha̰ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na mii: «Leɗban key na, ka ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku.»
MAR 14:70 Lɛɛ, Piyɛr yḭ̀i a ma̰y ɓay ɓa kḭ rɔɓay. Falɛ ku ndḭi hɔy lɛ, nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na, i ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓa tusuɛ, mù ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku, ɓay ḭi lɛ, mù ɓa nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká Galele.»
MAR 14:71 Báyḭi lɛ, Piyɛr tii sa̰w háa huɗ mii: «Mi hu mak mak! Leɗban ká ì ɓaa ɓay ɓe ha̰ mì key na, ká nun Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mì kɔ ni ya!»
MAR 14:72 Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, tuo ka-káa faa ɓal ba siɗike. Lɛɛ, Piyɛr ker se tul ɓay ká Zezu ɓaa ha̰ ni pola mii: «Pola rɔɔ ɓay haŋa tuo ka-káa ba siɗi lɛ, mù má̰y ɓay ká tul-i faa ɓal ba say mii, mù kɔ mì ya na.» Báyḭi lɛ, ka tḭi ɓáy rɛw ɓɔɗɔk ɓɔɗɔk.
MAR 15:1 Ɓáy tiɓie piɛɗ hɔy, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, rɔɔ ɓáy kuɗu nzoɓ kúŋ sal ɓay luye ká luo Ziɓri bele na, i mbṵ kḭ ɓay mbika nzaa-ri ɓay ɗáa fe ziŋ Zezu. Báyḭi lɛ, i ha ri mgba ni í siŋ ni í séke ni ha̰ Pilaɗ.
MAR 15:2 Ro, Pilaɗ vbi Zezu mii: «Ɓo kḭ ze, mù ɓa mbay Ziɓri kɛ́lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓe kḭ ze mù ɓaa ku.»
MAR 15:3 Falɛ lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɗaa ɓayri ŋgḭi ɓamba zuɔ tul-e.
MAR 15:4 Báyḭi lɛ, Pilaɗ yḭ̀i a vbi ni ɓay rɔɓay mii: «Mù ti yḭ́iŋra ɓáy ɓay ya lɛ? Ɓayri riw bele ká i ɗaa ɓo tul-a key na wa̰a, mù la-laa kḭ zu lɛ?»
MAR 15:5 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay mbḭw ha̰ ni ya, ha̰ ɓayke ku na tuku Pilaɗ ha̰ ni kaw yer.
MAR 15:6 Ká ɓil mbiimbamri mbḭw mbḭw riw bele na, zaɗka *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy vi báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri vǎa vbi Pilaɗ ha̰ ni tina nzoɓ mbḭw ká hul sal ha ri.
MAR 15:7 A lɛ, sewke ku na, nzoɓ mbḭw riŋ-ɛ ɓa Barabas naa hul sal ɓáy nzoɓri ká i tḭ̀i ká tul nzoɓ rewpuori, a í i nzoɓ mbḭw.
MAR 15:8 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri se luo Pilaɗ, a í tii sa̰w vbika ni feri káʼa ɗaa ɓaŋguɔ ha ri na.
MAR 15:9 Lɛɛ, Pilaɗ yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Wa̰a, ì hii ɓay haŋa mì tina Zezu, mbay ɓaarì Ziɓri na ha rì lɛ?»
MAR 15:10 Ka vbi ri munu, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ nda̰w, ɓa fe ɗáa sere ze *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri pɔ̌ŋke Zezu nduo nduo-ɛ.
MAR 15:11 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri na, i suru tigba̰a ruɔ nzoɓri ɓay haŋa ri koɗ Pilaɗ ha̰ ni ka tína Barabas ze ka ha̰ ɓari.
MAR 15:12 Lɛɛ, Pilaɗ mbi ɓay a vbi ruɔ nzoɓri ɓa kḭ mii: «Wa̰a, ha̰a ḭi ze ì hii ɓay haŋa mì ɗaa ziŋ nzoɓ ká ì ɗi ni ɓa mbay Ziɓri na lɛ?»
MAR 15:13 Báyḭi lɛ, i ɗaa fe ɓáy nzaa-ri ɓa kḭ gɔ̌m í ɓaa mii: «Ɓer ni ɗo tul puu say huɗ!»
MAR 15:14 Lɛɛ, Pilaɗ vbi ri mii: «A ku wa̰a, ka̰aya ḭi rɔɔ ka ɗaa lɛ?» Báyḭi lɛ, i guu fe ɓáy nzaa-ri gǔrum mgba mgba ɓa siya mii: «Ɓer ni ɗo tul puu say huɗ!»
MAR 15:15 Munu ká Pilaɗ hii ɓay ɗáa fe ha̰ sùo ruɔ nzoɓri rii ri na, ka tina Barabas ha ri, a ha̰ nzoɓ yṵm ɓeri nda Zezu ɓáy ndoy dɔŋ raɗ raɗ. Falɛ ku nda̰w rɔɔ, a pɔŋ ni ha ri vǎa ɓer ni ɗo tul puu say huɗ ɓáy.
MAR 15:16 Nzoɓ yṵmri na i séke ɓáy Zezu ká ɓil boro mbay nzoɓ réke tul puo na, a í ɗi kuɗu nzoɓ yṵmri riw bele na mbṵ kḭ ziŋ ri ká ɗi.
MAR 15:17 I nduo ni maagari mbay ká sḭ̀i hola hola. I kaŋ ŋgatukru ɓa taguɓa mbay rɔɔ í mbi guɓa tul-e.
MAR 15:18 Falɛ ku rɔɔ i tii sa̰w hii soko ha̰ ni mii: «Soko woo, mbay Ziɓri!»
MAR 15:19 Ro í zɔɗ tul-e ɓáy ŋgasikri raɗ raɗ, í sa̰-sa̰mi toɓ toɓ zuɔ nun-ɛ; í huku siri ká pol-e, í ɗiŋ tul-ri munu ká i kǎwke pol mbay.
MAR 15:20 Zaɗka i siɛ ni kpṵru maa ri na báyḭi lɛ, i naa maagari mbay ká sḭ̀i hola hola na, í yḭ̀i í nduo ni gari ɓeri nda̰w rɔɔ, í tḭ́ike ni ɓa nzaa zaɗ ɓay ɓér ni ɗo tul puu say huɗ.
MAR 15:21 Nzoɓ mbḭw, puo ɓe ɗo Sirɛ̰n, riŋ-ɛ ɓa Simo̰n, ka ɓa bǎa Alezandere ɓáy Rufusi, uru saa puo ɓisuy a ɗo kali ɓáy faa na ku. Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri mgba ni í haa ni ya̰a puu say huɗ Zezu na a soɓ.
MAR 15:22 Lɛɛ, i séke ni ɓa zaɗ ká riŋ-ɛ ɓa Gɔlgota, má̰rake lɛ ɓaa mii, zaɗ tuŋguo tul.
MAR 15:23 Ká zaɗɛ ku na, i hii ɓay haŋa ni him ká i zukri ɓáy fe zóŋke ká i ɗi ɓa mir na ha̰ ni nzɔ. Roo lɛ, ka nzɔ ya.
MAR 15:24 Falɛ ku lɛ, i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ, a í leke kḭ gari ɓeri í ɗaa dḭi dḭi ɓay kɔ́kɔ fe ká nzoɓ ha̰a ha̰a a zíŋ.
MAR 15:25 Sa̰w síe ká i ɓérke ni ɗo tul puu say huɗ na, maa ɓáy síe ká uru ndḭi ɓa siya.
MAR 15:26 Mbeɗe huɗ ká i ɓer ɗo tul-e na, kiɛ nzoɓri ɓay huɗ ká i ɗaa ɓo tul-e. Mbeɗeke ku na ɓaa mii: «Mbay Ziɓri.»
MAR 15:27 I ɓer dɔmbirimri siɗi ɗo tul puu say huɗri nda̰w ká lakun Zezu. Nzoɓ mbini ɗo tul puu say huɗ kḭ ká tunduo hoɗo ɓe, a nzoɓ mbḭɛ laa lɛ, ɗo tul puu say huɗ kḭ ká tunduo gel ɓe.
MAR 15:28 [Ɓe munu rɔɔ, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Nzoɓri kḭi ni ɗo sakra dɔmbirimri.»]
MAR 15:29 Nzoɓri ká i kal ká zaɗɛ ku na, i raɗ ni í téke tul-ri ɓoko ɓoko í ɓaa mii: «Hɛ̰ɛ! Ɓo ká mù hii gbúr *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a nam say hɔy lɛ, mù mbúo kḭ ɗo zaɗɛ na,
MAR 15:30 mu ya̰a sùo-ɔ ɓo kḭ, a mú ɗì saa tul puu say huɗ na ku ha̰ ɓuru kɔ!»
MAR 15:31 Ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, i siɛ ni faa mbḭw munu na nda̰w ká sakra kḭ mii: «Ka ya̰a nzoɓ ha̰wri, roo lɛ, ka maa ɓay ya̰aŋa sùo-ɛ ɓe kḭ ya!
MAR 15:32 Ndaɗ ɓay haŋa ɓe *Krisi, mbay *Izarayɛl na, ka ɗì saa tul puu say huɗ na timbɛɗɛ key ha̰ ɓuru kɔ! Zaɗka ɓuru kɔ ro lɛ, ɓe rɔɔ ɓuru ɗáa law ɓuru ɓo tul-e ɓáy!» A nzoɓri ká i ɓer ri ɗo tul puu say huɗ ká lakun Zezu na, i raɗ ni nda̰w.
MAR 15:33 Ɓáy síe ká ɗo law tul na, fe guɓa nun síe ha̰ zaɗ ɗo gbukru kpṵru maa ɓáy síe ká fɛrɛ sùo-ɛ.
MAR 15:34 Síe ká fɛrɛ sùo-ɛ na báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ɓay ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ mii: «Eloy, Eloy, lama sabatani!» Ɓáy nzaa ɓay naari lɛ, ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɓi! Ŋgɛrɛwṵru ɓi! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ mù pɔŋ mì lɛ?»
MAR 15:35 Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɗo zaɗɛ ká i laa kusol-e ká mgba ɓeleŋ na i ɓaa mii: «Ì laa! Ka ɗi *Eli!»
MAR 15:36 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku ɗuu a vǎa ɗoŋ mbii fe sṵ́uke zuɔ vay gari ká nzɔ mbii nzɔ, a siŋ ɗo nzaa ŋgasikri, rɔɔ a zuɗa ha̰ Zezu ɓay haŋa ni ka nzɔ a ɓaa mii: «Ì giyaŋ náa kɔ́ri! Wa̰a, Eli na a ví ɗíra ni saa tul puu say huɗ na lɛ?»
MAR 15:37 Báyḭi lɛ, Zezu ɗaa fe ɓeleŋ, lɛ, law-ɛ ví tuo.
MAR 15:38 Ɓe nu ku lɛ, gari ká kúŋ ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na saka tǎr saa siya kpṵru mgba siri gbaa.
MAR 15:39 Zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ká ɗo pol Zezu káʼa kɔrɔ ni na kɔ kḭri huɗ ká Zezu hu na báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Leɗban key na ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru ɓa tusuɛ kḭ!»
MAR 15:40 Má̰y ha̰nɛri i ɗo zaɗɛ ku nda̰w, i ɗo ɗi ɗi í kɔ feri ká kal na ɗeke. Ká sakra ɓari ku na, Mari ká puo ɓe ɗo Madala nda̰w, Mari máa Zoze ɓáy Zak ká ɓa leɗ kuban nda̰w, rɔɔ Salome nda̰w pi.
MAR 15:41 Ɓari na ze i se fal Zezu í ɗaa peɗ ha̰ ni ɓáy namri káʼa ɗǒke kuɗu zaɗ ká Galele na. Má̰y kḭri ŋgḭ-ŋgḭi ká i uru saa Galele í se ziŋ Zezu kpṵru se ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm na, i ɗo zaɗɛ ku nda̰w.
MAR 15:42 Nam ká Zezu hu na ɓa nam ká ɗo pol *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri, ká i lěkeke fe sṵm ɓay tul namke na. Munu ká zaɗ ɓa láw ro na báyḭi lɛ,
MAR 15:43 Zezeɓ ká puo ɓe ɗo Arimate na vi. Ɓe na ka ɓa ŋgɛrɛ Ziɓri ká ɓil kuɗu nzoɓ kúŋ sal ɓay luye, ká i hḭɛ ni ɓamba. Ɓe kara ka giyaŋ nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ká tusiri key na nzokɗo. Báyḭi lɛ, ka mgba sùo-ɛ ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓa wa̰ra nzoɓ, a se luo Pilaɗ a vbi ni huɗ Zezu ɓay vóro.
MAR 15:44 Zaɗka Pilaɗ laa mii, Zezu hu-hu na báyḭi lɛ, tuku ni, ze a ɗi ŋgɛrɛnzoɓ yṵm a vbi ni mii: «Zezu na hu bole ɗi ɗi ro lɛ?»
MAR 15:45 Zaɗkaʼa laa ɓay ká nzaa ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ká ɓaa ha̰ ni mii, Zezu hu ro na báyḭi lɛ, ka pɔŋ faa ha̰ Zezeɓ mbi huɗ na.
MAR 15:46 Báyḭi lɛ, Zezeɓ se a vǎa hie gari pie ká ndaɗ ɓamba a víke a ɗira huɗ Zezu saa tul puu say huɗ a kǎarike ni. Falɛ ku lɛ, ka mbi a vǎa ɗaa ɓo huo tisaw ká i kpɛrɛ ɓa luɔ huɗ ɓa tá̰w, rɔɔ a ha ri giri bawda maa tisaw, a mbǐike diɓ ɗo ɗi.
MAR 15:47 Lɛɛ, Mari ká puo ɓe ɗo Madala ɓáy Mari máa Zoze na, i kɔ zaɗ ká i ɗaa huɗ Zezu na ɓo ɗi.
MAR 16:1 Zaɗka *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri kal na báyḭi lɛ, Mari ká puo ɓe ɗo Madala, ɓáy Mari máa Zak, rɔɔ ɓáy Salome nda̰w na, i se í vǎa hie numri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ɓay séke ɓay ɗáa zuɔ tul huɗ Zezu.
MAR 16:2 Tiɓie ká síe dimasi ká síe tḭi mbuu na báyḭi lɛ, má̰yri na i se ɓa tupal,
MAR 16:3 lɛ, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «A wa̰a, a ve ze a giri maa tisaw ká mbii nzaa huo na ɓa zaɗ kḭ a pɔŋ faa ha̰ naari lɛ?»
MAR 16:4 Zaɗka i mbi nun-ri í kɔ-kɔ́m ɓa ɓaɗi na báyḭi lɛ, i kɔ bawda maa tisaw na giri ɓo fi mbḭw ro.
MAR 16:5 Báyḭi lɛ, i se í rìi luɔ huɗ na, lɛ, i kɔ leɗ kuban mbḭw ká nduo maagari ɓa pie kaw fi hoɗo. Lɛɛ, hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba.
MAR 16:6 Báyḭi lɛ, leɗ kuban na ɓaa ha ri mii: «Ì hḭ́ɛ ya! Ì nzaa Zezu ká Nazarɛɗ, ɓe ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ. Ka tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun; ka ti zaɗ ni ya. Ì kɔ-kɔ́m í kɔ zaɗ ká i ɗaa ni ɓo ɗi na ze ɗo key.
MAR 16:7 Ì se ɓo í vǎa ɓaa ha̰ Piyɛr ɓáy leɗ nduoɓal Zezu ha̰wri mii, ka se ɓay vǎa giyaŋ rì ká kuɗu zaɗ ká Galele. Ɓe ze ɓa zaɗ ká ì kɔ́kɔ ni ká ɗi munu káʼa ɓaa ha rì pola na!»
MAR 16:8 Báyḭi lɛ, má̰yri na i tḭi saa luɔ huɗ na, í ɗuu ɗi ɗi ɓáy tupal na, ɓay ḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba a í tɔ ɗɛk ɗɛk. Hḭɛ ká ɗaa ri na ha ri ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ mbḭw ya.
MAR 16:9 [Falɛ ká Zezu tḭi saa luɔ huɗ ɓa tiɓie piɛɗ ká síe dimasi na báyḭi lɛ, ka tḭi tul Mari ká Madala pola, ɓe káʼa nii temndayari tɔnɔ say ká tul-e.
MAR 16:10 Mari na se a kḭi ɓayke na ha̰ ɓari ká i ɗo ziŋ ni ká í ɗaa síe í kaw ɓáy rɛw.
MAR 16:11 Lɛɛ, zaɗka i laa ɓayke káʼa ɓaa mii, Zezu kaw ɓáy kumnun ká ɓeri kɔ ni ɓáy nun ɓeri na báyḭi lɛ, i ɗaa law-ri ɓo tul ɓay ɓe na ya.
MAR 16:12 Falɛ ku lɛ, Zezu kiɛ sùo-ɛ ɓáy faa kḭ ɓoɗ, a tḭi tul leɗ nduoɓal-ɛri ká tul-ri siɗi ká i ɗo séke ɓa vu puo ká ɓisuy.
MAR 16:13 Ɓari na, i yḭ̀i í kḭi ɓayke ha̰ leɗ nduoɓal-ɛ ha̰wri. Lɛɛ, i ɗaa law-ri ɓo tul ɓay ɓari na ya nda̰w.
MAR 16:14 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu tḭi tul leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ mbḭw ká i kaw nzaa tutakra ɓay sṵŋa fe. Ka uru ziŋ ri ɓay law-ri ká i ɗaa ɓo tul-e ya nda̰w, ɓay law-ri ká ŋgɔŋ ká í ɗo tul ɓay ɓáa ɓari ká mii, ɓari kɔ ni ɓáy kumnun ro na ya nda̰w pi.
MAR 16:15 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ì se ɓáy zaɗri riw bele ká tusiri key, í ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri riw bele.
MAR 16:16 Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i, a ɗaa tul-e nduo mbii lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni. A nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i ya laa lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓay ɓo tul-e.
MAR 16:17 Lɛɛ, ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo tul-i na, fe saŋri ká i ɗáa ha̰ nzoɓri kɔ na ze ɗo key: i níi temndayari ɓáy riŋ-i nda̰w; i ɓáa nzaa fieri nda̰w.
MAR 16:18 Zaɗka i mgba sɔy ɓáy nduo-ri, mase i nzɔ sa̰wpuu huɗ kara, feke ti ɗáa ri sɛkɛ mbḭw ya; i ɗáa nduo-ri ɓo tul nzoɓ suosɛrɛmri, lɛ, i váa ɓáy kere kiyaw kiyaw nda̰w.»
MAR 16:19 Falɛ ká Ŋgɛrɛmbay Zezu ɓaa ɓay munu ha ri na báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru naa ni se nulue a ha̰ ni kaw tunduo hoɗo ɓe.
MAR 16:20 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri se í ka-káa Ɓay Kere ɓáy zaɗri riw bele. Ŋgɛrɛmbay saɗ ziŋ ri ɓáy peɗri ká i ɗaa. Ɓáy faa fe ɗáa saŋri na, nzoɓri kɔ mii, ɓay ɓari na ɓa tusuɛ kḭ.]
LUK 1:1 Soko ɓo Tiyofil ká mù ɓa nzoɓ luye. Nzoɓri ŋgḭi ɓamba i nzaa faa í ɗaa mbeɗe í kḭ́ike feri ká kal ká sakra ɓuru na ɓáy zaɗɛ.
LUK 1:2 Nzoɓri ká i kɔ fekeri ɓáy nun-ri titire ɗɛkrɛ ká í vi ɓa nzoɓ ka-káa Ɓay Kere na, i kḭi fal fekeri ɓáy nzi-ɛ riw bele ha̰ ɓuru laa.
LUK 1:3 Ɓe mini ze, ɓi kara mì kɔ ɓa fe ká ndaɗ ɓamba ɓay ɗáa mbeɗe kḭ ɓay kḭ́ike feri ká kal ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm na ha̰ mù ɓo Tiyofil nzoɓ luye, ɓay ḭi lɛ, mì vbi sa̰w fekeri ká kal ɓáy titire ɗɛkrɛ na riw bele, mí kɔ ɓáy zaɗɛ ta-taŋ ŋgiɗ bele.
LUK 1:4 Mì ɗaa mini key ɓay haŋa mù ya̰a ɓay ká i fere mù pola na ka ɓa sùo ɓay.
LUK 1:5 Sew ká *Eroɗ re mbay ká tusiri Ziɓri ká kuɗu zaɗ ká Zude na báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu ɓa *nzoɓ fe poy, riŋ-ɛ ɓa Zakari. Ká sakra nzoɓ fe poyri na, ka kaw ziŋ kuɗu nzoɓ taa Abiyari. Riŋ má̰y ɓe ɓa Elizabɛɗ, vu bulu *Aro̰n, ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy ká piɛɗke lew.
LUK 1:6 Ɓari siɗi bele na, i ɓa nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru, í ɗaa vu mbom ɓo tul *bol kusol Ŋgɛrɛmbay í hḭɛ bol nzi-ɛ ɓáy zaɗɛ riw bele.
LUK 1:7 Lɛɛ, i mboŋ leɗ ya, ɓay ḭi lɛ, Elizabɛɗ na se suo. Ɓari siɗi bele na i ɗi tá̰w ɓamba ro.
LUK 1:8 Nam mbḭw munu kuɗu nzoɓ Zakariri i ɗo ɗáa peɗ ɓari ká pol Ŋgɛrɛwṵru, lɛ, Zakari kara ɗo ɗáa peɗ ɓe ká pol-e nda̰w.
LUK 1:9 Munu ká ɓa fe sa̰w ɓari nzoɓ fe poyri na, i ɗaa dḭi dḭi í náake ni ɗo ɓoɗ ɓay haŋa sa̰w síe ɗáa nzaa ɓay kere na vi lɛ, ka nduo a se ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛmbay, a uu fe ha̰ ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 1:10 Zaɗka sa̰w síe káʼa ɗo úuke fe ká ɓil hula na vi báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri riw bele mbṵ tul kḭ í kaw kɛlɛ í ɗaa nzaa ɓay kere.
LUK 1:11 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay mbḭw ká nulue tḭi tul Zakari a ɗo pol-e ká fi hoɗo *tutakra úu fe na.
LUK 1:12 Zaɗka Zakari kɔ ni na báyḭi lɛ, ha̰ hḭɛ ɗaa ni a tɔ gbala gbala.
LUK 1:13 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na ɓaa ha̰ ni mii: «Zakari, mu hḭ́ɛ ya, ɓay ḭi lɛ, fe ká mù koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓayke na tɔɗɔ ɓo suk-e. Elizabɛɗ ká ɓa má̰y ɓo na, a mbóŋ leɗ wa̰ra nzoɓ, lɛ, mù túu riŋ-ɛ ɓa Za̰a.
LUK 1:14 Kaʼa ɓá fe bawda suoriya ɓo, a nzoɓri ŋgḭi ɓamba i ɗáa suoriya ɓay tul mboŋa ɓe nda̰w,
LUK 1:15 ɓay ḭi lɛ, a ɓá bawda nzoɓ ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Ka ti nzɔkɔ him yḭŋke ya nda̰w, him ha̰y ká yḭŋ ya kara ka ti nzɔkɔ ya nda̰w. Tem Law Pie ze a mbáa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y ɓáy ɗol ɓe káʼa ɗǒke ɓil mi-ɛ kɔɓ hɔy na.
LUK 1:16 Ɓe na, a haŋa leɗ Izarayɛlri ŋgḭi ɓamba tasiri yḭ̀i í se fal Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓari na.
LUK 1:17 Kaʼa séke pol Ŋgɛrɛmbay ɓay léke faa ɓe. Fe ɗáa ɓeri ɓáy kér ɓay ɓeri, a ɗoko ɓáy hṵrusuo munu ká taa *Eli, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru. Kaʼa léke law bǎa leɗri ɓáy vu ɓari ɓay haŋa ri zuɔ ziŋ kḭ mbḭw hɔy nda̰w, a leke law nzoɓ mbaka nzaari, a ha ri ya̰a nun nzɛm nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri ká nun Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi. Kaʼa ɗáa munu a lěkeke law nzoɓri ha ri ɗǒke ɗi ya ɓáy vika Ŋgɛrɛmbay.»
LUK 1:18 Báyḭi lɛ, Zakari yḭ̀i a vbi leɗ nzaapeɗ ká nulue na mii: «Wa̰a, mì ɗáa mina rɔɔ mí kɔ ɓay ká mù ɓaa ha̰ mì key na ɓa sùo ɓay lɛ? Ɓay ḭi lɛ, ɓi na, mì ɗi tá̰w ro, a má̰y ɓi kara ɓa ŋgɛrɛma̰y nda̰w pi.»
LUK 1:19 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓi na, mì ɓa Gabiriyɛl, nzoɓ ɗoko pol Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáa peɗ ha̰ ni. Ze ka píe mì ɓay haŋa mì ví ɓaa Ɓay Kere key na ha̰ mù.
LUK 1:20 Ze mu laa: timbɛɗɛ key na kusol-a a mbíi gbaŋ, mù ti máa ɓáa ɓay ya kpṵru maa ɓáy nam ká fekeri a ví na nda̰w rɔɔ, mù ɓáa ɓay na ɓáy, ɓay ḭi lɛ, mù ɗaa law-a ɓo tul ɓay ká mì ɓaa ha̰ mù na ya. Roo lɛ, feri ká mì ɓaa ɓayke ha̰ mù na, sewke vi lɛ, a ɗoko munu.»
LUK 1:21 Báyḭi lɛ, síeke ku na, ruɔ nzoɓri ká i kaw kɛlɛ na, i giyaŋ Zakari na kurum a ha̰ law-ri nzaa-ri ɓay tul káw káʼa kaw ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ha̰ bole ɗi ɓamba na.
LUK 1:22 Zaɗkaʼa tḭi saa ɗi na báyḭi lɛ, ka ziŋ faa ká ɓay ɓáa ɓay ziŋ ri ya, a ɗaa ɓa nduo-ɛ hɔy ze ha ri a kaw ɓa mbiki. Lɛɛ, nzoɓri kɔ í ɓaa mii: «Fe tina nun ha̰ Zakari ká ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru.»
LUK 1:23 Zaɗka nam peɗ Zakari ɔ na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a se puɔ.
LUK 1:24 Fal namkeri ku na báyḭi lɛ, má̰y ɓe Elizabɛɗ na ya̰a ɓil, a mṵu ɓilke ku na ɓa few ndeɓe a ɓaa mii:
LUK 1:25 «Ì kɔ fe ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa ziŋ mì na ze ɗo key: timbɛɗɛ key na ka ɗaa nun-ɛ ɓo tul-i, a naa fe ká ɗaa sahoy ɓo nun-i ká sakra nzoɓri.»
LUK 1:26 Ɓil káʼa ɗo ndeke ɗi few yieke na báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru pie leɗ nzaapeɗ ká nulue ká riŋ-ɛ ɓa Gabiriyɛl se puo ká Nazarɛɗ kuɗu zaɗ ká Galele,
LUK 1:27 luo má̰y tikɗi mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Mari. Ka ɓa má̰y mbana nzoɓ mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Zezeɓ ká ɓa vu bulu Mbay *Daviɗ.
LUK 1:28 Leɗ nzaapeɗ ká nulue na nduo a se zaɗ ká Mari kaw ɗi a ɓaa ha̰ ni mii: «Soko woo, ɓo ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ mù! Ɓo na, Ŋgɛrɛmbay saɗ ziŋ mù.»
LUK 1:29 Zaɗka Mari laa ɓayke na ku báyḭi lɛ, ɓil law-ɛ nzaa ni ha̰ ni ɓaa ká ɓil law-ɛ mii: «Kḭri soko ḭi ze mini key lɛ?»
LUK 1:30 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na ɓaa ha̰ ni mii: «Mari, mu hḭɛ ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ mù.
LUK 1:31 Mu kɔ, mù ya̰aŋa ɓil ɓay mbóŋ leɗ wa̰ra nzoɓ, lɛ, mù túu riŋ-ɛ ɓa Zezu.
LUK 1:32 Kaʼa ɓá bawda nzoɓ, i ɗika ni ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya. Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru na, a ɗáa ni kaw tul kariŋgaw mbay ká sa̰w ka̰ni bul-e Daviɗ.
LUK 1:33 Kaʼa réke mbay ká tul leɗ Izarayɛlri ɓaŋguɔ kpaɗara wṵ̌m. Puoruo ɓe na, gbṵke ti tiika ya.»
LUK 1:34 Báyḭi lɛ, Mari vbi leɗ nzaapeɗ ká nulue na mii: «Fe key na wa̰a, a ɗoko mina zu lɛ? Ɓay ḭi lɛ, mì naa ziŋ wa̰ra nzoɓ ya ɓáy.»
LUK 1:35 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Tem Law Pie a ví káw tul-a, a hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya na a guɓa tul-a ɓáy tem ɓe riɗiɗi. Sa̰wke mini ze, leɗ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká mù mbóŋ ni na, i ɗika ni ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 1:36 Rɔɓay, mu kɔ, Elizabɛɗ ká ɓa nzoɓ ini ɓo káʼa ɗi tá̰w, ká i ɗi ni ɓa máa suo na, ka ɗo ɓil ɓa few yie ro. Ɓilke ku na a mbóŋ ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ,
LUK 1:37 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na, fe mbḭw mini kara mba ni ya.»
LUK 1:38 Báyḭi lɛ, Mari ɓaa ha̰ ni mii: «Mì ɓa leɗ káw Ŋgɛrɛmbay. Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗaa ziŋ mì munu ká mù ɓaa ká nzaa-a ku.» Falɛ ku báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na pɔŋ ni a zɔl.
LUK 1:39 Ɓil namke ku hɔy na, Mari uru vaɗ a se ɓa puo ká ɗo lakun kuori ká tusiri Zuda,
LUK 1:40 a nduo a se ɓil hul Zakari a vǎa hii soko ha̰ Elizabɛɗ.
LUK 1:41 Zaɗka Elizabɛɗ laa kusol Mari ká hii soko ha̰ ni na báyḭi lɛ, leɗ ká naa ɓil-e na uru ndururu ndururu, lɛ, Elizabɛɗ na kara Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y,
LUK 1:42 a ha̰ ni ɓaa ɓay ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ mii: «Ɓo na, fe sa̰mi Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul-a ká sakra má̰y kṵ-ɔri. Leɗ ká ɗo ɓil-a hɔy kara, fe sa̰mi ɗo tul-e nda̰w!
LUK 1:43 Máa Ŋgɛrɛmbay ɓi ká vi ɓay kɔ́kɔ mì key na wa̰a, law kereke uru saa ha̰a rɔɔ, a vi tul-i mini key lɛ,
LUK 1:44 ɓay ḭi lɛ, zaɗka kusol soko ɓo tɔɗɔ ɓo suk-i na, leɗ ká ɗo ɓil-i na uru ndururu ndururu ɓáy bawda suoriya.
LUK 1:45 Suoriya ɓa taa ɓo ká mù ɗaa law-a ɓo tul ɓay ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ mù na, ɓay ḭi lɛ, fekeri na a ɗoko ɓáy zaɗɛ.»
LUK 1:46 Báyḭi lɛ, Mari ɓaa mii: «Mì sìi gay Ŋgɛrɛmbay!
LUK 1:47 Ɓil law-i ɗaa suoriya ŋgḭi ɓamba ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Ya̰aŋa mì.
LUK 1:48 Ɓi ká mì ɓa leɗ káw ɓe taa má̰yke hɔy ká mí ɗiŋ tul-i na, ka ɗaa nun-ɛ ɓo tul-i. Sa̰wke mini ze, tii sa̰wke vuri key kpṵru vǎw na, nzoɓri riw bele i ɓáa mii, bawda suoriya ɓa taa ɓi,
LUK 1:49 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo na ɗaa feri ká ndaɗ ɓamba tasiri ziŋ mì. Riŋ-ɛ taŋ kaɗaŋ,
LUK 1:50 a kɔ nun síe nzoɓri ká i hḭɛ ni na mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ.
LUK 1:51 Hṵrusuo nduo-ɛ na ɗaa feri ká ŋgɔŋ ɓamba tasiri. Ka nii nzoɓ siika sùori na ha ri ɗuu kpɛrkɛ kpɛrkɛ.
LUK 1:52 Ka nii mbayri ká tul kariŋgaw mbay ɓari, a yḭ̀i a ura tul nzoɓri ká i ɗiŋ tul-ri.
LUK 1:53 Ka ha̰ nzoɓ kɔnri fe kereri ŋgḭi ɓamba ha̰ ɓil-ri vbiɗa kpaɗ kpaɗ, a ha̰ nzoɓ feziŋari zɔl nduo-ri hɔy soli.
LUK 1:54 Ka ví sɔ nzoɓ peɗ ɓeri ká i ɓa leɗ Izarayɛlri na. Ka ker se tul Abaraham ɓáy vu bul-eri, a mgba ini ziŋ ri ɓaŋguɔ kpaɗara munu káʼa waa na, ɓo ka yḭiŋra ri ya.»
LUK 1:56 Lɛɛ, Mari na kaw ziŋ Elizabɛɗ maa few say nda̰w rɔɔ, a yḭ̀i a se puɔ ɓáy.
LUK 1:57 Zaɗka nam maa ɓay haŋa Elizabɛɗ mboŋ na báyḭi lɛ, ka mboŋ ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ.
LUK 1:58 Zaɗka nzoɓ tul kpaŋ ɓeri ɓáy nzoɓ ini ɓeri kɔ bawda law kere ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa ziŋ ni na báyḭi lɛ, i ɗaa suoriya ziŋ ni mbḭw hɔy.
LUK 1:59 Zaɗka leɗ na ɗaa nam ndeke ɗi tɔnɔ siɗike na báyḭi lɛ, i vi ɓay *kúŋ ŋgori ɓe, í hii ɓay túu riŋ bi-ɛ Zakari ze ɓo tul-e.
LUK 1:60 Roo lɛ, mi-ɛ mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Ṵ́-uu, munu ya. I túu riŋ-ɛ ɓa Za̰a.»
LUK 1:61 Ɓari riw bele ká i ɗo zaɗɛ na, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Úwaa, ɓo na, nzoɓ ini ɓo ha̰a rɔɔ, i tuu riŋ-ɛ mini key lɛ?»
LUK 1:62 I yḭ̀i í fɛrɛ kɔ́m bɔm ɓa luo bi-ɛ ɓay kɔ́kɔ wa̰a, riŋ ḭi ze ka hii ɓay túu ha̰ ni lɛ?
LUK 1:63 Báyḭi lɛ, Zakari yḭ̀i a vbi ri tutakra ɗáa mbeɗe. Lɛɛ, ka vbie fe ɗo ɗi mii: «Za̰a ze ɓa riŋ-ɛ.» Zaɗka i kɔ munu na báyḭi lɛ, ɓari riw bele na, zaɗ ɓay zee ri sɛl.
LUK 1:64 Zaɗɛ ku hɔy, kusol Zakari na vuo ɓoloŋ ha̰ ni ɓaa ɓay ɓa kḭ, a tii sa̰w pisi Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 1:65 Báyḭi lɛ, nzoɓ tul kpaŋ ɓari riw bele ká i ɗo zaɗɛ na, hḭɛ ɗaa ri zikiki. A nzoɓri riw bele ká i ɗaa puo ká lakun kuori ká kuɗu zaɗke ká Zude na, i lo soro feri ká kal na.
LUK 1:66 Ɓari riw bele ká i laa ɓayke na, i kɔrɔ ɗo ɓil law-ri í ɓaa mii: «Leɗ key na wa̰a, a ɗoko mina lɛ?» Tusuɛke lɛ, nduo Ŋgɛrɛmbay ɗo tul leɗ na.
LUK 1:67 Zakari, bǎa leɗ tupɛŋ na, Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y ha̰ ni tǐnake ɓay káʼa ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na mii:
LUK 1:68 «Mì pisi Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru naari leɗ Izarayɛlri, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ-kɔ́m ɓa tul nzoɓ taa ɓeri, a ví ya̰a naari.
LUK 1:69 Ka ha̰ naari Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓ ká ɓa Nzoɓ Hṵrusuo ká tḭi saa sa̰w bulu naari, Mbay Daviɗ ká ɓa nzoɓ peɗ ɓe,
LUK 1:70 munu káʼa ɓaa ɓayke piɛɗ lew hɔy ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛri káʼa nan ri ɗo ɓoɗ na.
LUK 1:71 Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓ káʼa pie ni ha̰ naari na, a ya̰aŋa naari saa nduo nzoɓ tul ŋga̰ni naari, ɓáy ɓari riw bele ká i hii ɗáa sɛkɛ ziŋ naari.
LUK 1:72 Sa̰wke mini ze, ka kǐɛke bawda law ini ɓe ha̰ bulu naari, a kěrke ɓaŋguɔ se tul sáka kuni ká taŋ kaɗaŋ káʼa sáake ziŋ ri pola na.
LUK 1:73 Ɓa ɓay káʼa waa ziŋ bulu naari *Abaraham,
LUK 1:74 ɓay ḭi lɛ, ka hii ɓay ya̰aŋa naari saa nduo nzoɓ tul ŋga̰ni naari ɓay pɔ́ŋ faa ɗo hɔy ɓo, náa ɗáari peɗ ha̰ ni taŋ hḭɛ,
LUK 1:75 ɓáy law ká *taŋ kaɗ kaɗ ɓo, náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy namri riw bele ká náa káwri ɓáy kumnun na.
LUK 1:76 Ɓo ká mù ɓa leɗ tupɛŋ na, i ɗika mù ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya, ɓay ḭi lɛ, mù séke pol Ŋgɛrɛmbay ɓay léke faa ɓe,
LUK 1:77 ɓay haŋa nzoɓ taa ɓeri kɔ í ɓaa mii, a ndáka buma ká tul feya̰a ɓari a yǎ̰ake ɓari.
LUK 1:78 Ɓe ze ɓa fe bawda law kere ɓe káʼa haŋake síe tḭi, a so ɓil law naari nzar.
LUK 1:79 Zaɗ taŋake na, a táŋ ká ɓil law nzoɓri ká i ɗo ɓil suŋ ká tem huɗ ɗo tul-ri, a kiɛ naari faa ká ɓay haŋa náa séri ɓáy law ɗɛkɛkɛ.»
LUK 1:80 Báyḭi lɛ, leɗ na ŋgɔŋ ɓa pola pola, a nzɛ kpay kpay ɓáy kér ɓay. Ka kaw ɓil law kɔr kpṵru maa ɓáy nam káʼa tǐnake sùo-ɛ ká zaɗ hie ká nun leɗ Izarayɛlri.
LUK 2:1 Ká ɓil sewke ku na, Mbay Sezar Ogus ká Rɔm mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓri riw bele ká ɓil puo ɓeri ɓoɗ ɓoɗ ɓay haŋa ri ɗaa riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe kḭiŋa nzoɓri.
LUK 2:2 Ɗáa riŋ nzoɓri ɗo ɓil mbeɗeke ku na ɓa titireke rɔɓay ká Kirinis ɓáke nzoɓ réke tul nzoɓri ká tusiri Siri.
LUK 2:3 Ɓe ze nzoɓri riw bele i séke puu puo ɓari ɓari ɓay ɗáa riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe kḭiŋa nzoɓri na.
LUK 2:4 Zezeɓ hɔy kara uru saa puo ká Nazarɛɗ ká kuɗu zaɗ ká Galele ɓay séke ɓa kuɗu zaɗ ká Zude. Ka se puo ká riŋ-ɛ ɓa Betelehɛm, ɓa puo ká i mboŋ Mbay *Daviɗ ká ɗi, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa *vu bulu Daviɗ.
LUK 2:5 Ka se ɓáy Mari ká ɓa má̰y mbana ɓe ká ɗo ɓil na ɓay vǎa ɗáa riŋ-ri nda̰w.
LUK 2:6 Zaɗka i kaw Betelehɛm kɔɓ rɔɓay na, nam mboŋa ɓe na maa
LUK 2:7 ha̰ ni mboŋ leɗ pol ɓe ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ. Ka kaa ni ɓáy gari a ɗaa ni ɓo ɓil gbokro fe sṵm ndayri ká zaɗɛ na ku, ɓay ḭi lɛ, hul nam varuri na, zaɗ nam ti ɗi ya.
LUK 2:8 Ɗi ya ɓáy Betelehɛm na, nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri naa wáa í kɔrɔ baɗu ɓari ɓa suŋ ká ɗi.
LUK 2:9 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay ká nulue tḭi tul-ri mbuɗa ha̰ zaɗ hie ri gbɛrɛrɛ, a kiri ri gbuk ɗo sikɗa. Báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba tasiri ha ri tɔ kpak kpak.
LUK 2:10 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na ɓaa ha ri mii: «Ì hḭɛ ya, ɓay ḭi lɛ, mì vi ɓáy bawda ɓay suoriya ká ɓa Ɓay Kere fie ha rì. Ɓayke ku na, a ɗoko ɓay tul nzoɓri riw bele.
LUK 2:11 Ɓil suŋ ká vuri key na, i mboŋ Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri ká ɓil puo *Daviɗ ha rì. Ɓe na ka ɓa Ŋgɛrɛmbay a ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.
LUK 2:12 Fe ká ɓay haŋa rì kɔ́ke ɓa sùo ɓay na ze ɗo key: leɗ tupɛŋke ku na, i kaa ni ɓáy gari, í ɗaa ni ɓo ɓil gbokro fe sṵm ndayri. Ɓe ze ɓa zaɗ ká ì zíŋ ni ká ɗi.»
LUK 2:13 Zaɗɛ ku hɔy ruɔ leɗ nzaapeɗri ká nulue tḭi gikiki, í zuɔ tul leɗ nzaapeɗ taa mbḭwke na, i pisi Ŋgɛrɛwṵru í ɓaa mii:
LUK 2:14 «Riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue siya! Ɗɛkɛkɛ taa ɓe ɗo tusiri key ɓay tul nzoɓri káʼa hii ri.»
LUK 2:15 Zaɗka leɗ nzaapeɗri ká nulue pɔŋ nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri kaw zaɗɛ, í yḭ̀i ɓáy tul ɓal-ri nzɛk ɓa nulue na báyḭi lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri na, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Munu zu lɛ, náa séri kpṵru ɓa Betelehɛm, ɓo náa vǎa kɔ́ri fe ká kal ká ɗi, fe ká Ŋgɛrɛmbay ha̰ náa láari ɓayke na.»
LUK 2:16 Báyḭi lɛ, i takra í zɔl fal kḭ ɓa váake, lɛ, i vǎa ziŋ Mari nda̰w, Zezeɓ nda̰w, a í ziŋ leɗ tupɛŋ ká naa ɓil gbokro fe sṵm ndayri na nda̰w pi.
LUK 2:17 Zaɗka i kɔ leɗ tupɛŋ na báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay feri ká leɗ nzaapeɗ ká nulue ɓaa se tul leɗ key na ha̰ nzoɓri laa.
LUK 2:18 Ɓari riw bele ká i laa ɓay ká nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri ɓaa na, tuku ri ha ri kaw yer ɓay tul ɓayri na ku.
LUK 2:19 Ɓe Mari laa lɛ, kɔrɔ ɓay feri na ku ɗo ɓil law-ɛ kɔɓ, a ker ɓay ká ɗi ŋgḭi ɓamba.
LUK 2:20 Zaɗka nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri ɗo yḭ́i ɓa zaɗ káw ɓari na báyḭi lɛ, i ɗaa riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, í pisi ni ɓay tul feri riw bele ká i laa ɓayke a í kɔ ɓáy nun-ri na ɗo maa ɓáy zaɗɛ munu ká leɗ nzaapeɗ ká nulue ɓaa ɓayke pola ha ri laa na.
LUK 2:21 Zaɗka nam tɔnɔ siɗi maa báyḭi lɛ, i kuŋ ŋgori leɗ tupɛŋ na nda̰w rɔɔ, í tuu riŋ-ɛ ɓa Zezu. Ɓa riŋ ká leɗ nzaapeɗ ká nulue tuu pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ, mi-ɛ ɗo ɓil ɓe ɓáy.
LUK 2:22 Zaɗka nam maa ɓay haŋa máa leɗ na ka tḭi kɛlɛ na báyḭi lɛ, Zezeɓ ɓáy Mari i mbi faa ɓay séke ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm ɓay ɗáa *fe poy se tul-e ɓay tul mboŋa ɓe munu ká *bol kusol *Moyze ɓaa. I mbi leɗ tupɛŋ na í séke ɓay kíɛ ni ha̰ Ŋgɛrɛmbay
LUK 2:23 faa mbḭw munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol Ŋgɛrɛmbay mii: «Leɗ polri riw bele ká i ɓa leɗ wa̰rari na, i ɗáa ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛmbay,»
LUK 2:24 ɓay púo fe ha̰ Ŋgɛrɛmbay munu ká i ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe bol kusol Ŋgɛrɛmbay mii: «I mgbaka bɛɗɛ pieri ɓa siɗi, mase i fá̰a vu ka̰y bɛɗɛri ɓa siɗi nda̰w rɔɔ, ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy.»
LUK 2:25 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu kaw Zuruzalɛm, riŋ-ɛ ɓa Simeo̰n. Nzoɓke ku na ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ, a hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru. Ka giyaŋ nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví huo law leɗ Izarayɛlri. Ɓe na, Tem Law Pie saɗ ziŋ ni
LUK 2:26 a ɓaa ha̰ ni pola hɔy mii: «Mù ti huka ya kpṵru ɓay kɔ́kɔ *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ɓáy nun-a nda̰w rɔ.»
LUK 2:27 Lɛɛ, Tem Law Pie suru ni ha̰ ni se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Zaɗka Zezeɓ ɓáy Mari i mbi Zezu í séke ni ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáa fe ká bol kusol ɓaa na báyḭi lɛ,
LUK 2:28 Simeo̰n na ya̰a ni a mbuɔ ni ɗo nduo-ɛ a písike Ŋgɛrɛwṵru mii:
LUK 2:29 «Mbay, fe ká mù waa na mù ɗaa ro. Timbɛɗɛ key na, ɓi ká mì ɓa nzoɓ peɗ ɓo na, mu ála mì ha̰ mì se ɓáy law huoke ɗɛkɛkɛ,
LUK 2:30 ɓay ḭi lɛ, mì kɔ Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri ká mù pie ni na ɓáy nun-i.
LUK 2:31 Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri key na, mù leke faake ká pol sa̰w nzoɓri riw bele.
LUK 2:32 Ɓe na, a ɓá zaɗ taŋa ɓay haŋa sa̰w nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ká tusiri key tuu mù, a ɗaa riŋ ɗika ɓo tul nzoɓ ɓori ká i ɓa leɗ Izarayɛlri.»
LUK 2:33 Ɓay ká Simeo̰n ɓaa se tul leɗ na ha̰ zaɗ ɓay zee bǎa leɗ ɓáy máa leɗ na sɛl.
LUK 2:34 Báyḭi lɛ, Simeo̰n sa̰m fe zuɔ tul-ri, rɔɔ a ɓaa ha̰ mi-ɛ Mari na mii: «Ŋgɛrɛwṵru naa leɗ ni key na ha̰ ni ɗo ɓa fe leɗi nzoɓri ká i tuŋ ɓay ɓe ŋgereŋ, a ɓa fe úru siya nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká *Izarayɛl ká i ya̰a ɓay ɓe. Ɓe na a yḭ́i a ɓa fe kíɛ law hiiya Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, nzoɓri túŋ ni ŋgereŋ.
LUK 2:35 Ɓe munu nda̰w rɔɔ, a vbíɗake kér ɓay nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká ɗo zaɗ muni na ɓa zaɗ táŋke. A ɓo ká mù ɓa mi-ɛ na, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓo a ɗoko munu ɓa mii ká i mbi í vbieke wa̰ra law-a.»
LUK 2:36 Lɛɛ, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ɓa má̰y nzoɓ ɗo ɗi, riŋ-ɛ ɓa Anna. Ka ɓa vu Fanuyɛl, a ɓa sa̰w ka̰ni Azɛr. Ka ɓa má̰y ká mbiimbam ɓe ŋgḭi ɓamba ro. Ɓáy má̰y tikɗi ɓe hɔy na, ka ya̰a wa̰ra, a ɗaa mbiimbam tɔnɔ say ziŋ ni.
LUK 2:37 Falɛ ku rɔɔ wa̰ra na hu, a pɔŋ ni kaw ɓa má̰y síe. Ka kaw ɓa má̰y síe kḭ kpṵru a ŋgɔ́ŋke, a ɗaa mbiimbam síŋ tɔnɔ siɗi pa̰rɛ niŋ. Ka se-seɗ ɗi ya ɓáy hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ, a mbi ɓal-ɛ tɔ zaɗ kḭ ya. Ka ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru suŋ ɓáy ɓisie, a saŋ sùo-ɛ a ɗáake nzaa ɓay kereri.
LUK 2:38 Lɛɛ, ɓe na kara, ka ví ziŋ ri ká sa̰w síeke na ku nda̰w, a tii sa̰w písi Ŋgɛrɛwṵru. Ka ɓaa ɓay ká se tul leɗ piyɛŋ na ha̰ nzoɓri riw bele ká i giyaŋ mii, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa nzoɓri ká Zuruzalɛm na.
LUK 2:39 Zaɗka Mari ɓáy Zezeɓ ɗaa fekeri na ɓáy zaɗɛ riw bele faa mbḭw munu ká bol kusol Ŋgɛrɛmbay ɓaa na báyḭi lɛ, i yḭ̀i í se kuɗu zaɗ ká Galele, puo ɓari ká Nazarɛɗ.
LUK 2:40 Leɗ na ŋgɔŋ ɓa pola pola a nzɛ kpay kpay ɓáy kér ɓay. Nun nzɛm mbaa law-ɛ, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ ni.
LUK 2:41 Nzoɓ mbóŋ Zezuri na, i se Zuruzalɛm ɓáy mbiimbam mbḭw mbḭw riw bele ɓay ɗáa suoriya tḭ́i saa ɓil koy.
LUK 2:42 Zaɗka Zezu na ɗaa mbiimbam duɔ falɛ siɗi na báyḭi lɛ, i sùu ni se Zuruzalɛm zaɗ suoriya munu ká ɓa fe sa̰w puo ɓari ká i ɗaa ɓaŋguɔ na.
LUK 2:43 Zaɗka nam suoriya na ɔ báyḭi lɛ, i yḭ̀i faa puɔ, lɛ, vu ɓari Zezu na kaw Zuruzalɛm kɔɓ. Lɛɛ, nzoɓ mbóŋ niri na i kɔ ya.
LUK 2:44 Ɓari na i ker í ɓaa mii, ka se ziŋ nzoɓri ká i ɓa bǎw seɗ varu ɓari. Lɛɛ, i se-seɗ nam mbḭw, a falɛ lɛ, i tii sa̰w nzáara ni ká sakra nzoɓ ini ɓariri nda̰w, nzoɓ buɔ ɓari nda̰w pi.
LUK 2:45 Zaɗka i nzaara ni kpṵy, í ziŋ ni ya na báyḭi lɛ, i yḭ̀i í se Zuruzalɛm na rɔɓay ɓay nzáara ni ká ɗi.
LUK 2:46 Ndeke ɗi nam sayke na báyḭi lɛ, i ziŋ ni ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Ka kaw sakra nzoɓ fére nzoɓri fe, a te suk-e kie a láake ɓay ɓari. Lɛɛ, ka yḭ̀i a vbi ri ɓay ká tul ɓay ɓari na.
LUK 2:47 Ɓari riw bele ká i laa ɓay ɓe na, tuku ri ha ri kaw yer ɓay tul ɓay nun nzɛm ɓe ká tḭi saa nzi-ɛ nda̰w, ɓáy ɓay káʼa yḭiŋra ɓáy kere ɗo ɗi ha ri nda̰w pi.
LUK 2:48 Zaɗka mi-ɛ ɓáy bi-ɛ i mbi nun-ri í kɔ ni na báyḭi lɛ, zaɗ ɓay zee ri sɛl. Lɛɛ, mi-ɛ ɓaa ha̰ ni mii: «Vu-i, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù ɗaa fe mini key ziŋ ɓuru lɛ? Mu kɔ, ɓúru bǎa-ka ɓuru nzaara mù ɓáy rɛw yeŋ yeŋ.»
LUK 2:49 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓay ḭi rɔɔ, ì nzaara mì lɛ? Peɗ ká Bǎa pɔŋ zuɔ nduo-i na ndaɗ ɓay haŋa mì mgba sa̰wke. Wa̰a, ì kɔ ya hɔy lɛ woo!»
LUK 2:50 Lɛɛ, ɓay ɓe káʼa ɓaa ha ri na, vuo law-ri ya.
LUK 2:51 Báyḭi lɛ, ka yḭ̀i ziŋ ri a se Nazarɛɗ a ɗaa vu mbom ɓo tul-ri. Lɛɛ, mi-ɛ na kɔrɔ fekeri na ku riw bele ɗo ɓil law-ɛ.
LUK 2:52 Zezu na ŋgɔŋ ɓa pola pola, num nzɛm ɓe kara se ɓa pola pola nda̰w, a vi ɓa nzoɓ law kere ká nun Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, nun nzoɓri nda̰w pi.
LUK 3:1 Fekeri ku na ɗo ɓáy mbiimbam duɔ falɛ ndeɓeke ká Mbay Tibɛr Sezar réke mbay ká tusiri Rɔm kɔɓ rɔɓay. Sewke ku na, Po̰s Pilaɗ ɓáke nzoɓ réke tul puori ká kuɗu zaɗ ká Zude. *Eroɗ re tul puori ká kuɗu zaɗ ká Galele. Yṵ-ɛ Filiɓ re tul puori ká tusiri Iture ɓáy Tarakonik. A Lizaniyas laa lɛ, re mbay ká tusiri Abilɛn.
LUK 3:2 Ká sakra Ziɓri laa lɛ, Anasi ɓáy Kayif i ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri. Sewke ku na Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ɓay tɔɗɔ ɓo suku Za̰a ká ɓa vu Zakari ká ɗo ɓil law kɔr.
LUK 3:3 Lɛɛ, Za̰a tii sa̰w séke ɓáy puori riw bele ká kiri mbii Zurdɛ̰ a ka-káa ha̰ nzoɓri mii: «Ì suo kér ɓay ɓaarì ɓo, í ɗaa tul-rì nduo mbii, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka buma ká tul feya̰a ɓaarì ziŋ rì.»
LUK 3:4 Ɓe mini ze, ha̰ ɓay ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola ɗo ɓil mbeɗe ɓe na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Ì láa kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká ɓil law kɔr mii: Ì léke faa Ŋgɛrɛmbay ɓáy kere; Ì léke ha̰ ni ka ɗo sikɗa kparak kparak!
LUK 3:5 Kporori riw bele na i léke maa kḭ gba̰y gba̰y; Kuori ɓáy mbɔrɔri riw bele i gá̰y ri gbururu zuɔ siri, Faa rá̰akeri na i ndaɗa ri ɗo sikɗa kparak kparak, Faari ká ɓa kporo kara i léke ha̰ ni maa kḭ rṵy rṵy nda̰w.
LUK 3:6 Lɛɛ, nzoɓri riw bele i kɔ́kɔ faa ká Ŋgɛrɛwṵru leke a yǎ̰ake nzoɓri na.»
LUK 3:7 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri vi luo Za̰a ɓay haŋa ni ka ɗaa tul-ri nduo mbii, lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì mḭiri kuɔtɔlri! A ve ze fere rì ɗúu hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru káʼa tḭ́i ɓáy nam kúŋ sal ɓay na lɛ?
LUK 3:8 Ì ɗaa peɗ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká kiɛ súo kér ɓay ɓaarì na nda̰w rɔ! Ì ɓaa sùo-rì hɔy mii: “Ɓuru ɓa vu bulu Abaraham” na munu ya, ɓay ḭi lɛ, mì ɓaa ha rì: tisawri ká ɗo key hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru maa ɓay fɛ́rɛ ri ha ri vi ɓa vu bulu Abarahamri!
LUK 3:9 Timbɛɗɛ key hɔy kara, tikal ɗo sa̰w puuri ro. Puu ha̰a ha̰a ká lie ndaya lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ ni ɓáy sa̰wke nzɛɗ a vbu ni ɓo huu.»
LUK 3:10 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri vbi ni ɓay mii: «A munu ku wa̰a, ɓuru ɗáa mina ɓáy sùo ɓuru lɛ woo?»
LUK 3:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy gari ndúo ɗo sùo-ɛ ɓa siɗi lɛ, ka wál mbḭw a ha̰ yṵ-ɛ ha̰y ká tike ya. A nzoɓ ká ɗo ɓáy fe sṵm na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗaa faa mbḭw munu na nda̰w.»
LUK 3:12 Báyḭi lɛ, nzoɓ ya̰aŋa larimbuo ha̰nɛri laa ro, i vi luo Za̰a ɓay haŋa ni ka ɗaa tul-ri nduo mbii, ze í vbi ni mii: «Mbay, a ɓuru na wa̰a, ɓuru ɗáa mina ɓáy sùo ɓuru lɛ woo?»
LUK 3:13 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì ya̰a fe kḭ ka kal tul fe ká *bol kusol fere rì na ya.»
LUK 3:14 Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri laa ro i ví vbi ni ɓay mii: «A ɓuru na wa̰a, ɓuru ɗáa mina ɓáy sùo ɓuru lɛ woo?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, ì ya̰a fe nzoɓ ɓáy hṵrusuo ya nda̰w, í ɗaa ɓay gɔɓ ka ɓo tul nzoɓ ya nda̰w. Fe ká i púoke rì ká ɓa fe tunduo ɓaarì na, ì ɗaa law-rì ka ɓo ɗi ɓo, ì nzaa kḭ ka nde tul-e ya.»
LUK 3:15 Lɛɛ, nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ ku na, i ɗaa law-ri nzokɗo te tul Za̰a í ker í ɓaa mii, kɔ ya lɛ, Za̰a ze ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.
LUK 3:16 Báyḭi lɛ, Za̰a mbi ɓay a ɓaa ha ri riw bele mii: «Ɓi na, mbii ze mì ɗaa tul-rì nduo ɗi, roo lɛ, nzoɓ káʼa ví fal-i vuku na, hṵrusuo-ɛ kal tul-i pavbaɗ. Mì maa ɓay hina sal dikɔn ká ɓal-ɛ ya. Ɓe na, a ɗáa rì nduo ɓil Tem Law Pie ɓáy huu.
LUK 3:17 Fe vɛkɛ naŋ ɗo nduo-ɛ kɛk, kaʼa vɛkɛke naŋ ɓe na taŋ peɗeɗe, a fa̰a pa̰rɛ a ɗaa zuɔ ɓil pul ɓe. Roo lɛ, mbṵyke na, kaʼa nzúŋ ɓáy huu ká sɛ a ru-ruma ya ɓaŋguɔ.»
LUK 3:18 Ɓe mini ze, Za̰a ɓaa ɓay ɓáy nzaa ɓoko kḭri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba, a káake káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri.
LUK 3:19 Báyḭi lɛ, Za̰a yḭw Eroɗ nzoɓ réke tul puori ká kuɗu zaɗ ká Galele, ɓay ḭi lɛ, ka ya̰a Eroɗiade ká ɓa má̰y yṵ-ɛ, a ɗaa fe ka̰ayari ŋgḭi ɓamba ɓoɗ ɓoɗ nda̰w.
LUK 3:20 Lɛɛ, Eroɗ ɗaa fe ka̰aya kḭ mbḭw rɔɓay nde tul-e taa ha̰wri, a ha ri mgba Za̰a ɓo hul sal.
LUK 3:21 Falɛ ká Za̰a ɗaa tul nzoɓri nduo mbii riw bele na, Zezu kara ha̰ ni ɗaa tul-e nduo mbii nda̰w. Zaɗka Zezu ɗo ɓil mbii kɔɓ a ɗo ɗáa nzaa ɓay kere na báyḭi lɛ, nulue mgbuɗa ɓoloŋ
LUK 3:22 ha̰ Tem Law Pie ɗì zà̰a munu ká bɛɗɛ pie a ví mgba tul-e kɔkrɔ a kaw ɗi. Báyḭi lɛ, kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká nulue mii: «Mù ɓa vu-i; mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i. Ɓa ɓo na ze sùo-i rii mì ɓamba ká tul-a.»
LUK 3:23 Zaɗka Zezu tii sa̰w ɗáa peɗ na, ka ɗaa mbiimbam maa síŋ sayri munu. Ká ɓil kér ɓay nzoɓri lɛ, i ɓaa mii, ka ɓa vu Zezeɓ. Zezeɓ ɓa vu Heli,
LUK 3:24 Heli ɓa vu Mataɗ, Mataɗ ɓa vu Levi, Levi ɓa vu Mɛlsi, Mɛlsi ɓa vu Zanay, Zanay ɓa vu Zezeɓ,
LUK 3:25 Zezeɓ ɓa vu Matatiyas, Matatiyas ɓa vu Amos, Amos ɓa vu Nayum, Nayum ɓa vu Esli, Esli ɓa vu Nagay, Nagay ɓa vu
LUK 3:26 Mat, Mat ɓa vu Matatiyas, Matatiyas ɓa vu Semey, Semey ɓa vu Zosɛk, Zosɛk ɓa vu Zoda,
LUK 3:27 Zoda ɓa vu Yohana, Yohana ɓa vu Reza, Reza ɓa vu Zorobabɛl, Zorobabɛl ɓa vu Salasiyɛl, Salasiyɛl ɓa vu Neri, Neri ɓa vu
LUK 3:28 Mɛlsi, Mɛlsi ɓa vu Adi, Adi ɓa vu Kosam, Kosam ɓa vu Elmadam, Elmadam ɓa vu Ɛr, Ɛr ɓa vu
LUK 3:29 Zezu, Zezu ɓa vu Eliyezɛr, Eliyezɛr ɓa vu Zorim, Zorim ɓa vu Mataɗ, Mataɗ ɓa vu Levi, Levi ɓa vu
LUK 3:30 Simeo̰n, Simeo̰n ɓa vu Zuda, Zuda ɓa vu Zezeɓ, Zezeɓ ɓa vu Zonam, Zonam ɓa vu Eliyakim, Eliyakim ɓa vu
LUK 3:31 Meleya, Meleya ɓa vu Mena, Mena ɓa vu Matata, Matata ɓa vu Natan, Natan ɓa vu *Daviɗ, Daviɗ ɓa vu
LUK 3:32 Zese, Zese ɓa vu Obɛɗ, Obɛɗ ɓa vu Boaz, Boaz ɓa vu Salmo̰n, Salmo̰n ɓa vu Naason, Naason ɓa vu
LUK 3:33 Aminadaɓ, Aminadaɓ ɓa vu Admḭn, Admḭn ɓa vu Arni, Arni ɓa vu Esrɔm, Esrɔm ɓa vu Farɛs, Farɛs ɓa vu Zuda, Zuda ɓa vu
LUK 3:34 *Zakoɓ, Zakoɓ ɓa vu Izak, Izak ɓa vu *Abaraham, Abaraham ɓa vu Tara, Tara ɓa vu Nakɔr, Nakɔr ɓa vu
LUK 3:35 Seruk, Seruk ɓa vu Rago, Rago ɓa vu Falɛk, Falɛk ɓa vu Ebɛr, Ebɛr ɓa vu Sala, Sala ɓa vu
LUK 3:36 Kaynam, Kaynam ɓa vu Arfazaɗ, Arfazaɗ ɓa vu Sɛm, Sɛm ɓa vu *Noe, Noe ɓa vu Lamɛk, Lamɛk ɓa vu
LUK 3:37 Matusala, Matusala ɓa vu Enok, Enok ɓa vu Zarɛɗ, Zarɛɗ ɓa vu Maleleyɛl, Maleleyɛl ɓa vu Kaynan, Kaynan ɓa vu
LUK 3:38 Enos, Enos ɓa vu Sɛɗ, Sɛɗ ɓa vu *Adam, Adam ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 4:1 Yḭ́i Zezu saa mbii Zurdɛ̰ na báyḭi lɛ, Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y, a nda faa pol-e ha̰ ni se ɓil law kɔr.
LUK 4:2 Lɛɛ, ká ɓil namri ká síŋ niŋ na, ŋgɛrɛtemndaya lie law-ɛ ká ɗi. Ɓil namkeri ku na, munu ká mbii fe sṵm tɔɗɔ ɓo ɓil-e ya wṵ̌m, kpṵru maa ɓáy ɔ́rɔ ɓie nam na báyḭi lɛ, kɔn piri law-ɛ.
LUK 4:3 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya na ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mu mbi nzaa-a ha̰ tisaw key na, ka fɛ́rɛ vi ɓa maapa ha̰ mu sṵ náa kɔ.»
LUK 4:4 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Fe sṵm kḭ mbḭw hɔy ze, nzoɓ a káwke ɓáy kumnun ya, roo lɛ, ɓayri riw bele ká tḭi saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na ze, nzoɓ a káwke ɓáy kumnun taa tusuɛke.”»
LUK 4:5 Falɛ ku báyḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya na sùu ni a séke tul kuo ká siya. Ká zaɗɛ ku hɔy, ka kiɛ ni puoruori riw bele ká tusiri key ha̰ ni kɔ
LUK 4:6 a ɓaa ha̰ ni mii: «Hṵrusuo ɓáy feziŋakeri riw bele ku na, i ɗaa zuɔ nduo-i. Ze, nzoɓ ha̰a ha̰a ká mì hii lɛ, mì haŋa ni munu ká law-i hii. Ze ɓo, zaɗka mù huku pol-i lɛ, fe niri riw bele ká mù kɔ key na, mì haŋa mù ɓa taa ɓo.»
LUK 4:8 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, ɓe huo-ɛ kḭ hɔy ze mù húku pol-e mú ruo ni, a mú mbi sùo-ɔ ha̰ ni.”»
LUK 4:9 Rɔɓay, ŋgɛrɛtemndaya na sùu ni se Zuruzalɛm a ha̰ ni ɗo tul *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká siya zeŋleŋ nda̰w rɔɔ, a ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mu zo ɓo siri náa kɔ,
LUK 4:10 ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: “Ŋgɛrɛwṵru a mbika nzi-ɛ ha̰ leɗ nzaapeɗ ɓeri ká nulue ha ri kɔrɔ mù.”
LUK 4:11 Rɔɓay, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “I ya̰aŋa mù ɓáy nduo-ri za̰n ɓay haŋa tisaw mbḭw kara ka nda ɓal-a ya.”»
LUK 4:12 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii, “Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, mù ti líe law-ɛ ya.”»
LUK 4:13 Falɛ ká ŋgɛrɛtemndaya nzaara faari kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká ɓay líe law Zezu na báyḭi lɛ, ka pɔŋ ni a zɔl a ɓaa mii: «Nam kḭ ɗo ku, náa kɔ́kɔ ziŋ kḭ ɓáy.»
LUK 4:14 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a se kuɗu zaɗ ká Galele, lɛ, hṵrusuo Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y. Lɛɛ, nzoɓri lo soro ɓay ɓe ká kuɗu zaɗke na ku riw bele.
LUK 4:15 Ka fere nzoɓri fe ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ɓoɗ ɓoɗ káʼa se ɗi, lɛ, nzoɓri riw bele pisi ni.
LUK 4:16 Zezu yḭ̀i a se Nazarɛɗ, ɓa puo ká i hɔl ni ká ɗi. Ká ɓil *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, ka nduo a se ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓari munu káʼa ɗaa ɓaŋguɔ kpaɗara na. Ka uru siya ɓay kḭiŋa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru,
LUK 4:17 lɛ, i mbi mbeɗe Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni. Ka hina ɓil mbeɗeke na ku yɛ̌rɛrɛ, a nzaara zaɗ kḭiŋake a ziŋ. Báyḭi lɛ, ɓay káʼa kḭi na ze ɗo key:
LUK 4:18 «Tem Ŋgɛrɛmbay ɗo tul-i; Ka náa mì ɗo ɓoɗ ɓay haŋa mì ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓ kṵkuri. Ka píe mì ɓay haŋa mì ka-káa tḭ́i saa ɓil sɛkɛ fe ha̰ nzoɓri ká i naa hul salri, Ha̰ ra̰wri kɔ-kɔ́m nda̰w, Rɔɔ, nzoɓri ká i mgba nzaa-ri na, mì tína ri ká ɗi ha̰ law-ri huo.
LUK 4:19 Ka píe mì ɓay haŋa mì ka-káa mbiimbam ká Ŋgɛrɛmbay ɗáake law kere ziŋ nzoɓri.»
LUK 4:20 Zaɗka Zezu kḭi ɓay na ɔ báyḭi lɛ, ka kaa mbeɗe na nḭm ɗo ɗi, a zuɗa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔ hul mbṵ́ kḭ na, a yḭ̀i a kaw siri ɓay fére nzoɓri fe. Lɛɛ, nzoɓri riw bele ká i kaw ɓil hul mbṵ́ kḭ ku na, i mbṵ kɔ́m yim ɓa luo-ɛ.
LUK 4:21 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka tii sa̰w ɓáa ɓay ha ri mii: «Vuri key na, ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru key na, feke tḭi a ɗo ɓáy zaɗɛ ro. Feke ɗo munu maa ɓáy ɓay ká ì laa ɓáy kḭiŋake ku.»
LUK 4:22 Ɓari riw bele ká i ɗo ɗi a í laa ɓay ɓe na, i ɓaa ɓay ɓe ɓáy kere. Ɓay kere ká tḭi saa nzi-ɛ na tuku ri riw bele ha ri ɓaa mii: «Wa̰a ɓe key na, ka ɓa vu Zezeɓ ya lɛ woo?»
LUK 4:23 Lɛɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Má̰yke tiya, ɓaarì na, ì séke kpṵru í ɓaa sim ɓay ɓáa nzoɓri na ha̰ mì mii: “Ɓo nzoɓ haŋa sa̰wpuu váa nzoɓ na, mu vaa sùo-ɔ sùo-ɔ ha̰ ɓuru kɔ!” Ì ɓáa ha̰ mì rɔɓay mii: “Fe saŋri riw bele ká mù ɗaa ká Kapɛrnayum ká i ɓaa ɓayke ha̰ ɓuru laa na, ɓe ze mù ɗaa ká sa̰w puo ɓo nda̰w key!”»
LUK 4:24 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a ɓaa na rɔɓay mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká i ya̰a ɓay ɓe ɓáy kere ká sa̰w puo ɓe na, mbḭw tiya.
LUK 4:25 Mì ɓaa ha rì: sew ká *Eli ɓáke nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru rɔɓay, ká mbam tɔ ya ɓa mbiimbam say ɓáy few yie ha̰ kɔn luye lie gbiɓ ɓo puoruori riw bele na, má̰y síeri ŋgḭi ɓamba ɗo tusiri *Izarayɛl.
LUK 4:26 Ze munu hɔy kara Ŋgɛrɛwṵru pie Eli se luo má̰ykeri na ya, roo lɛ, ka pie ni se luo má̰y síe mbḭw munu ká kaw vu puo ká riŋ-ɛ ɓa Sereɓta ká tusiri Sido̰n.
LUK 4:27 Rɔɓay, sewke ká Elize ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ kpḭriri ŋgḭi ɓamba ɗo tusiri Izarayɛl. Lɛɛ, kpḭri na duo ká sùo nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓari nzoɓ kpḭriri na ku ya. Roo lɛ, ɓa Naaman ká ɓa nzoɓ ká tusiri Siri huo-ɛ hɔy ze, kpḭri na duo ká sùo-ɛ.»
LUK 4:28 Lɛɛ, ɓari riw bele ká i kaw hul mbṵ́ kḭ na, zaɗka i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, law-ri fa̰a ri puu-u,
LUK 4:29 í uru gbaw í ɗaa so tul-e, a í nii ni tḭi saa ɓil puo ɓari na, a í se ziŋ ni kpṵru se tul kuo ká puo ɓari ɗo ɗi na ɓay súru ni saa suku ɓa siri ha̰ ni lie.
LUK 4:30 Roo lɛ, Zezu kal ká sakra ɓari ku hiyaw a zɔl.
LUK 4:31 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu se Kapɛrnayum, puo ká kuɗu zaɗ ká Galele. Ká ɓil *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, ka fere nzoɓri fe ká ɗi.
LUK 4:32 Fe káʼa fere ri na tuku ri ha ri kaw silili, ɓay ḭi lɛ, ɓay ɓe na ɗo ɓáy hṵrusuo ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 4:33 Ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ na, nzoɓ mbḭw munu temndaya ɗo tul-e. Ka tii sa̰w ɗáa fe ɓa siya ɓǒkoko ɓǒkoko mii:
LUK 4:34 «Ɔ́y! Ɓo Zezu ká Nazarɛɗ, ɓay ḭi kḭ gbaɗ rɔɔ mù nzáake fal ɓuru lɛ? Wa̰a, mù vi ɓay ɓíɛ ɓuru lɛ woo? Mù ɓa ve lɛ na, mì kɔ ta-taŋ: mù ɓa nzoɓ ká mù taŋ kaɗaŋ ká Ŋgɛrɛwṵru pie mù vi!»
LUK 4:35 Báyḭi lɛ, Zezu yḭw temndaya na a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu mgba nzaa-a ɗo ɗi; mú tḭi ká tul leɗban na key!» Báyḭi lɛ, temndaya na mbi ni nda siri gbirik ká nun ruɔ nzoɓri riw bele, rɔɔ a tḭi ká tul-e taŋ ɗáa sɛkɛ mbḭw ziŋ ni,
LUK 4:36 a ha̰ nzoɓri riw bele ká i kaw zaɗɛ na, feke tuku ri, ha ri ɓaa ɓay ká sakra kḭ ɓa lie ɓa lew mii: «Kḭri ɓay ni key na wa̰a, ɗo mina zu lɛ? Zezu na mbi nzi-ɛ ɓáy wa̰ra, ɓáy hṵrusuo ha̰ temndayari, lɛ, i tḭi í ɗuu!»
LUK 4:37 Báyḭi lɛ, soro ɓay ɓe ya̰a zaɗri riw bele ká kuɗu zaɗke ku.
LUK 4:38 Tḭ́i Zezu saa *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na ku báyḭi lɛ, ka se ɓil hul Simo̰n. Lɛɛ, máa fay Simo̰n na, suosɛrɛm sùo zaŋa sɛ ni, a ha̰ sùo-ɛ mbi huu biɗ biɗ naa ɗi. Lɛɛ, i vbi Zezu ɓay haŋa ni vaa ni.
LUK 4:39 Ro, ka soro sùo-ɛ ɓa lakun má̰y na a ɗiŋ ɓa tul-e, a mbi nzi-ɛ a yḭw suosɛrɛm sùo zaŋa na. Báyḭi lɛ, suosɛrɛmke huo ni, a pɔŋ ni kaw ɓáy kere. Zaɗɛ ku hɔy lɛ, máa fay Simo̰n na uru siya a ɗaa fe sṵm ha ri sṵ.
LUK 4:40 Zaɗka síe riŋ sḭ̌w na báyḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká i ɗo ɓáy nzoɓ suosɛrɛmri ká kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ na, i fa̰a ri í séke luo Zezu. Lɛɛ, ka ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-ri mbḭw mbḭw a vaa ri.
LUK 4:41 Temndayari kara tḭi saa tul nzoɓ sɛmri ŋgḭi ɓamba nda̰w í guu fe ɓeleŋ ɓeleŋ í ɓaa mii: «Ɓo na mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru!» Roo lɛ, Zezu yḭw ri a haa ri faa ɓáa ɓay, ɓay ḭi lɛ, ɓari temndayari na ì kɔ nda̰w, ɓe na, ka ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.
LUK 4:42 Zaɗka nzaaruo sil na báyḭi lɛ, Zezu tḭi saa ɓil puɔ, a se ɓa zaɗ ká ɗo ɓisuy kɔlɔk. Lɛɛ, ruɔ nzoɓri tii sa̰w nzáara ni. Zaɗka i ziŋ ni na báyḭi lɛ, i hii ɓay kúŋ ni kaw ziŋ ri káʼa mgbaka a zɔl ká lakun-ri.
LUK 4:43 Roo lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɗo nun haŋa mì se tul puo kḭri nda̰w, ɓay ka-káa Ɓay Kere ká se tul Ŋgɛrɛwṵru ká re mbay ká tul nzoɓri na. Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru píe mì ɓayke.»
LUK 4:44 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka se a ka-káa ɓay ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Zude.
LUK 5:1 Nam mbḭw munu, zaɗka Zezu ɗo nzaa bawda maambii ká riŋ-ɛ ɓa Zenezarɛɗ na, ruɔ nzoɓri nzṵu kḭ nziɗ nziɗ, í kiri ni gbuk ɗo sikɗa ɓay láa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 5:2 Zaɗkaʼa mbi nun-ɛ a kɔ-kɔ́m na báyḭi lɛ, ka kɔ tuori ɓa siɗi ɗo nzaakoŋ, lɛ, nzoɓ súo mbiiri ɗì saa ɓil tuori na, í ɗo wáa basaŋ ɓari.
LUK 5:3 Ze, Zezu hil a kaw ɓil tuo taa mbḭwke ká ɓa taa Simo̰n, a vbi ni ɓay haŋa ni ka súru nzaa mṵu tuo na ndḭi ká nzaakoŋ ɓa zaɗ kḭ ha̰ ɓeri. Báyḭi lɛ, ka mgba zaɗ káw a kaw ɗi ká ɓil tuo na, rɔɔ a fere ruɔ nzoɓri fe.
LUK 5:4 Zaɗkaʼa ɓaa ɓayri na ɔ báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a ɓaa ha̰ Simo̰n mii: «Mu súru nzaa mṵu tuo na mak ɓa zaɗ ɗíke, a ɓo ɓáy nzoɓ buɔ-ɔri í vbuku basaŋ ɓaarì zúɔ mbii í súoke mbii, a í kuɔ ɓáy sḭiri vi kɛlɛ.»
LUK 5:5 Lɛɛ, Simo̰n yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Úwaa! Mbay, ɓuru na ɓuru suo mbii ɓa suŋɛ kḭ hɔy kpṵru ha̰ nzaaruo sil tul ɓuru koy koy, lɛ, ɓuru mbi fe mbḭw vbeŋ ya mgbaŋ! Roo lɛ, munu ká mù mbi nzaa-a ɓay haŋa mì ɗaa na, mì vbúku basaŋri na zúɔ mbii ɓa kḭ mí kɔ.»
LUK 5:6 Falɛ ká i se í vbuku basaŋ ɓari na ku báyḭi lɛ, sḭiri taɓ ɗi tusuru, a í tii sa̰w gɔ́ɗɔ basaŋkeri na.
LUK 5:7 Lɛɛ, i kaa nduo-ri í ɗíke bǎw kḭni ɓari ká i kaw ɓil tuo kḭ na ɓay haŋa ri vi ɓo, í sɔ ɓari. Báyḭi lɛ, ɓari ku na, i vi í mgba sḭiri na ziŋ ri mbaa ɓil tuo ɓari na gba̰y gba̰y siɗi bele, a ha̰ mbii mgba gar tuori na fɛɗɛɗɛ rìi fe ká se ɓay rí-riŋ mini key.
LUK 5:8 Zaɗka Simo̰n Piyɛr na kɔ munu báyḭi lɛ, ka huku pol Zezu gburuk a ɓaa mii: «Mbay, mu sóro sùo-ɔ ká lakun-i ɓa fal, ɓay ḭi lɛ, mì ɓa nzoɓ feya̰a.»
LUK 5:9 Simo̰n na, hḭɛ ɗaa ni zikiki, bǎw kḭni ɓe ha̰wri ká i ɗo ziŋ ni na hɔy kara, hḭɛ ɗaa ri munu nda̰w ɓay tul sḭiri ká i mgba ŋgḭi ɓamba tasiri na.
LUK 5:10 Zak ɓáy Za̰a ká i ɓa vu Zebederi, ká i ɓa bǎw kḭni Simo̰nri na hɔy kara, hḭɛ ɗaa ri nda̰w pi. Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ Simo̰n mii: «Mu ɗaa hḭɛ ya. Tii sa̰wke vuri key na, mù ɓá nzoɓ séke kḭni nzoɓri laa ro!»
LUK 5:11 Lɛɛ, i yḭ̀i saa ɓil maambii na ɓáy tuo ɓari í ví ɗaa daa nzaakoŋ í tḭi kɛlɛ, í pɔŋ fe ɓariri riw bele ɓa fal a í se fal Zezu.
LUK 5:12 Nam mbḭw munu ká Zezu kaw ŋgɛrɛpuo mbḭw munu na, nzoɓ mbḭw ká kpḭri zuɔ sùo-ɛ kpurukuɗ ɗo puoke na ku. Zaɗkaʼa mbi nun-ɛ a kɔ Zezu na báyḭi lɛ, ka ví huku pol-e mgbṵu a ɗiŋ tul-e ká sa̰w ɓal-ɛ a koɗ ni mii: «Mbay, zaɗka mù hii lɛ, mù maa ɓay haŋa sùo-i key na ka duo mgbereŋ.»
LUK 5:13 Báyḭi lɛ, Zezu ndaɗa nduo-ɛ a zaa ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Mì hi-hii! Sùo-ɔ na ka duo ha̰ mù!» Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy kpḭri na ɔ ká sùo-ɛ.
LUK 5:14 Falɛ ku lɛ, Zezu mbi nzi-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Kɔkɔ ká mu ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ! Roo lɛ, mu se mú vǎa kíɛ sùo-ɔ ha̰ *nzoɓ fe poy Ŋgɛrɛwṵru. Falɛ ku ro lɛ, *fe poy ká *bol kusol *Moyze mbi nzi-ɛ ká ɗi ha̰ nzoɓri ká kpḭri ɗo sùo-ri ká i vaa lɛ i puo na, mu puo. Ɓe nda̰w rɔɔ, a kíɛ nzoɓri riw bele ha ri kɔ mii, sùo-ɔ na vaa ɓáy kere kaɗ kaɗ ɓáy.»
LUK 5:15 Falɛ ɓe nu ku na báyḭi lɛ, soro ɓay fe ɗáa Zezu na ya̰a zaɗ mbiki mbiki, a ha̰ ruɔ nzoɓri mbuo ni luo luo ɓay láa ɓay ɓe nda̰w, ɓay haŋa ni ka vaa ri ká tul sɛm ɓari nda̰w pi.
LUK 5:16 Lɛɛ, Zezu na, naa sùo-ɛ ɓa zaɗri ká ɗo kɔlɔk a ɗaa nzaa ɓay kere.
LUK 5:17 Nam mbḭw munu, Zezu ɗo fére nzoɓri fe. Lɛɛ, *Fariziri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká i vi ɓáy puo puo saa kuɗu zaɗ ká Galele nda̰w, kuɗu zaɗ ká Zude nda̰w, rɔɔ ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm kara nda̰w na, i kaw zaɗɛ ku. Hṵrusuo Ŋgɛrɛmbay ɗo tul Zezu ɓay haŋa ni vǎake nzoɓ sɛmri.
LUK 5:18 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri soɓ nzoɓ mbḭw munu ká sùo-ɛ hu wǔɔ ɓáy hii ɓe i víke, a í nzaa faa ɓay mbika ni í rǐike se hula, ɓo í vǎa ɗaa ni ka naa pol Zezu.
LUK 5:19 Roo lɛ, i ziŋ faa ká ɓay kálke ya ɓay tul ruɔ nzoɓri. Báyḭi lɛ, i mbi ni í hǐlke tul hul ká siya, í nzuo faa ká tul-e siya, a í ɗira ni ɓáy hii ɓe za̰a ká sakra ruɔ nzoɓri na, í ɗaa ni ɓo pol Zezu.
LUK 5:20 Zaɗka Zezu kɔ law-ri ká i ɗaa ɓo tul-e na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Nzoɓ buɔ-i, feya̰a ɓori na, mì nda bumake ziŋ mù ro.»
LUK 5:21 Zaɗka nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri, i laa ɓayke na báyḭi lɛ, i tii sa̰w kér ɓay ká ɓil law-ri í ɓaa mii: «Leɗban key na ka ɓa nzoɓ ve kḭ nda̰w rɔɔ, a ɓaa ɓay a tḭ̌irike riŋ Ŋgɛrɛwṵru mini key lɛ? Nzoɓ ve ze maa ɓay ndáka buma tul feya̰a nzoɓri lɛ? Ɓa Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ hɔy ya lɛ woo!»
LUK 5:22 Lɛɛ, munu ká Zezu kɔ kér ɓay ɓari kɔ na, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ kér ɓay ká mini key na ɗo ɓil law-rì lɛ?
LUK 5:23 Ɓay ha̰a ze ɓáake sɛ ya lɛ? “Mì nda buma feya̰a ɓori na ziŋ mù,” mase, “úru siya mú se-seɗ” lɛ?
LUK 5:24 Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Mì hii ɓay haŋa rì kɔ mii, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì ɗo ɓáy hṵrusuo ká tusiri key ɓay ndáka buma ká tul feya̰a nzoɓri!» Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Mì ɓaa ha̰ mù, úru siya mú mbi hii ɓo a mú se puɔ!»
LUK 5:25 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, leɗban na uru siya vaɗ ká nun ruɔ nzoɓri riw bele, a mbi fe nam ɓe a séke puɔ. Zɔ́l ɓe ku na, ka pisi Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 5:26 Nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na, feke tuku ri riw bele ha ri pisi Ŋgɛrɛwṵru na nda̰w. Hḭɛ ɗaa ri ha ri ɓǎake ɓay mii: «Vuri key na, fe ká ɓa hḭɛ zikiki ká ndaɗ kɔ́kɔ laa ro, ɓuru kɔ!»
LUK 5:27 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu tḭi kɛlɛ, lɛ, ka kɔ nzoɓ ya̰aŋa larimbuo mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Levi kaw hul ya̰aŋa larimbuo. Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se fal-i.»
LUK 5:28 Báyḭi lɛ, Levi na uru siya, a pɔŋ fe ɓeri riw bele ya̰a a se fal-ɛ.
LUK 5:29 Falɛ ku lɛ, Levi ɗaa fe sṵm ŋgḭi ɓamba tasiri ká ɓil puo ɓe ɓay tul Zezu. Lɛɛ, *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓ ha̰wri ruɔ ŋgḭi ɓamba í ví kaw nzaa fe sṵm ziŋ ri nda̰w.
LUK 5:30 Lɛɛ, *Fariziri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ɓariri na, law-ri sɛ ri ha ri ɓaa ɓay ziŋ leɗ nduoɓal Zezuri í vbi ri mii: «Mina rɔɔ, ì sṵ í nzɔ ziŋ nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya mini key lɛ?»
LUK 5:31 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓri ká sùo-ri ɗo ɓáy kere ɓáy na, i se síe nzoɓ haŋa sa̰wpuu váa nzoɓ ya. Roo lɛ, nzoɓ suosɛrɛmri ze se síe nzoɓ haŋa sa̰wpuu.
LUK 5:32 Mì vi ɓay ɗika nzoɓri ká i ker mii, ɓari ɓa nzoɓ ɗáa fe ɓáy zaɗɛri na ya, roo lɛ, mì vi ɓay tul nzoɓri ká i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ feya̰ari, ze ɓay haŋa ri suo kér ɓay ɓari.»
LUK 5:33 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri vbi Zezu mii: «Ɓaŋguɔ na leɗ nduoɓal Za̰a Batisri i saŋ sùo-ri í sṵ fe ya í ɗáake nzaa ɓay kere. Leɗ nduoɓal *Fariziri kara i ɗaa munu na nda̰w. Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ leɗ nduoɓal-ari na i sṵ í nzɔ mgbum lɛ?»
LUK 5:34 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Wa̰a, nam ká nzoɓ má̰y fie ya̰a má̰y ɓe na, ì máa ɓay haŋa nzoɓri káʼa ɗi ri vi zaɗ suoriya ya̰aŋa kḭ na, ha ri saŋ sùo-ri í sṵ fe ya ká nzoɓ má̰y fie na ɗo ziŋ ri kɔɓ rɔɓay na lɛ woo? Munu ya mgbaŋ!
LUK 5:35 Roo lɛ, namri káʼa ví vuku na, i náa nzoɓ má̰y fie ká sakra ɓari. Ɓe ro lɛ, i sáŋ sùo-ri ɓáy.»
LUK 5:36 Lɛɛ, Zezu mbi law ɓay mbḭw a ɓáake ɓay ha ri mii: «Nzoɓ mbḭw ti gɔkɔ nzaa gari fie, a ɓóke nun kaŋ gari ya. Zaɗka nzoɓ ɗaa munu lɛ, gari fie ká i gɔ na, a ɗoko ɓáy kere mbǎa nda̰w, a nzaa gari fie ká i ɓúoke nun kaŋ gari na kara ti mgbaka kḭ ɓáy tá̰w gari na ɓáy kere ya nda̰w pi.
LUK 5:37 Rɔɓay, nzoɓ mbḭw ti áŋ him fie zuɔ tá̰w ɓɔl huɔri ya. Zaɗka nzoɓ ɗaa munu lɛ, him fie na a lóŋ a fuo ɓɔl huɔri na, ha̰ him na kii zuɔ ɓisuy, a ɓɔl huɔri kara, a ɓíɛ nda̰w.
LUK 5:38 Roo lɛ, ndaɗ ɓay áŋ him fie zuɔ ɓɔl huɔ fieri.
LUK 5:39 Nda̰w rɔɓay, nzoɓ ká nzɔ tá̰w him nzɔ ro na, ti híi ɓay nzɔkɔ him fie ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ɓaa mii, “Tá̰w him na ze ndaɗ.”»
LUK 6:1 Nam mbḭw munu ká ɓa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i saka ɓáy ɓil wáa fe payri. Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri haw tul fe pay ha̰nɛri, í ṵuri ɓáy nduo-ri a í sṵ.
LUK 6:2 Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri ká i ɗo í kɔ ri na i vbi ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì ɗaa fe ká *bol kusol naari haa faa ɗáake ká síe nam mgbaka ta̰ram na lɛ?»
LUK 6:3 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Wa̰a, ì kḭi mbeɗe ká ɓaa ɓay se tul fe ɗáa *Daviɗ na ya lɛ? Daviɗ na, zaɗka kɔn i ni ɓáy nzoɓ ɓeri na, ka se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗaa ɓáy huɔ, a fa̰a maapari ká i ha̰ ɓa fe tunduo ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na a sṵ, rɔɔ a ha̰ nzoɓ ɓeri sṵ nda̰w. Ɓáy faa bol kusol naari lɛ, maapakeri ku na, ɓa nzoɓ fe poyri huo-ri hɔy ze i ɗo ɓáy faa ká ɓay sṵŋa.»
LUK 6:5 Rɔɓay, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓi *Vu Nzoɓ na mì ɓa mbay tul nam mgbaka ta̰ram.»
LUK 6:6 Nam mgbaka ta̰ram kḭ mbḭw munu na, Zezu rìi a se ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri mbḭw, a tii sa̰w fére nzoɓri fe ká ɗi. Lɛɛ, wa̰ra nzoɓ mbḭw ká nduo hoɗo ɓe hu wǔɔ ɗo ɗi.
LUK 6:7 Lɛɛ, *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy *Fariziri ká i ɗo zaɗɛ ku na, i ŋga̰a Zezu zii ɓay kɔ́kɔ wa̰a, kaʼa váa nzoɓ ká síe nam mgbaka ta̰ram na lɛ? I ɗaa munu, ɓay ḭi lɛ, i nzaa faa ɓay zíŋ ɓay ha̰nɛ ká ɓay ɗáake ɓay ɓo tul-e.
LUK 6:8 Roo lɛ, Zezu kɔ kér ɓay ká ɗo ɓil law-ri, a ɓaa ha̰ nzoɓ ká nduo-ɛ hu wǔɔ na mii: «Úru siya mú ɗo ɓáy zaɗ gaŋa ɓo ká nun ruɔ nzoɓri riw bele.» Lɛɛ, leɗban na uru siya a ɗo ɓáy zaɗ gaŋa ɓe na.
LUK 6:9 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo-ri a ɓaa ha ri mii: «Mì vbi rì: wa̰a, *bol kusol naari na ɓaa mina lɛ? Ndaɗ ɓay ɗáa fe kere mase ndaɗ ɓay ɗáa ndaya ze ká síe nam mgbaka ta̰ram na lɛ? Ndaɗ ɓay ya̰aŋa nzoɓ mase ndaɗ ɓay ɓíɛ ni lɛ?»
LUK 6:10 Falɛ ku lɛ, Zezu kɔ-kɔ́m ɓa nun-ri mbḭw mbḭw riw bele, rɔɔ a mbi ɓay a ɓaa ha̰ leɗban na mii: «Ndáɗa nduo-ɔ!» Lɛɛ, ka ndaɗa nduo-ɛ, lɛ, nduo-ɛ na vaa ɓáy kere.
LUK 6:11 Roo lɛ, nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri na, law-ri fa̰a ri gbururu gbururu, a í tii sa̰w má̰y ɓay ká sakra kḭ ɓay kɔ́kɔ fe ká i máa ɓay ɗáa ziŋ Zezu.
LUK 6:12 Báyḭi lɛ, ká ɓil namkeri ku na, Zezu se a hil tul kuo ɓay ɗáa nzaa ɓay kere ká pol Ŋgɛrɛwṵru. Ka ɗaa nzaa ɓay kere kpṵru ha̰ nzaaruo sil ni koy koy.
LUK 6:13 Zaɗka nzaaruo sil na báyḭi lɛ, ka ɗi nzoɓri riw bele ká i se fal-ɛ na, a nan ri ɓa duɔ falɛ siɗi ká sakra ɓari ku a ɗi ri ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗri:
LUK 6:14 Simo̰n ká Zezu ɗi ni ɓa Piyɛr ɓáy yṵ-ɛ Andere, Zak ɓáy Za̰a nda̰w, Filiɓ ɓáy Batelemi nda̰w,
LUK 6:15 Matiye ɓáy Toma nda̰w, Zak vu Alfe ɓáy Simo̰n ɓe ká hii nzoɓ ɓeri a ru-ruy ɓay tul-ri nda̰w,
LUK 6:16 Zud vu Zak nda̰w, rɔɔ Zudas Iskariyoɗ, ɓe káʼa fɛrɛ sùo-ɛ a vi ɓa nzoɓ mbika tul Zezu nda̰w pi na.
LUK 6:17 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i ɗì saa tul kuo, a í ta̰a í ɗo zaɗ ká ɗo rǎy munu. Zaɗɛ ku na, i ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri ŋgḭi ɓamba ká ɗi, a ruɔ nzoɓri kara ŋgḭi ɓamba tasiri uru saa kuɗu zaɗ ká Zude riw bele nda̰w, ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm nda̰w, ɓáy puori ká ɗo nzaa maambii ká Tir ɓáy Sido̰n nda̰w pi.
LUK 6:18 Ɓari na, i vi ɓay láa ɓay ká nzi-ɛ nda̰w, ɓay haŋa sùo-ri ká sɛ ri na kara ka vaa ha ri nda̰w. Ɓari ká temndayari ɗaa nun-ri tuɔ síe na kara, i vaa kiyaw kiyaw nda̰w pi.
LUK 6:19 Ruɔ nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ ku na, i nzaa faa záa ni, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuo tḭi saa luo-ɛ a vaa nzoɓri riw bele.
LUK 6:20 Falɛ na ku báyḭi lɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa mii: «Suoriya ɓa taa ɓaarì nzoɓ kṵkuri ká ì kɔ mii, ì se síe Ŋgɛrɛwṵru; ɓaarì na, puoruo Ŋgɛrɛwṵru ɓa taa ɓaarì.
LUK 6:21 Suoriya ɓa taa ɓaarì ká kɔn Ŋgɛrɛwṵru ɗáa rì timbɛɗɛ key; ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa kɔnke maa rì siɓ siɓ ɓáy. Suoriya ɓa taa ɓaarì ká ì kaw ɓáy rɛw timbɛɗɛ key; ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa rì zay sùo-rì ɓáy.
LUK 6:22 Zaɗka nzoɓri fṵy rì, mase i túŋ rì ŋgereŋ, mase i raɗ rì, mase i ɓaa ɓay ɓaarì ndaya ɓay tul-i ká mì ɓa *Vu Nzoɓ na lɛ, suoriya ɓa taa ɓaarì.
LUK 6:23 Zaɗka fekeri ku tḭi tul-rì na, ì záy sùo-rì í zo zakra zakra, ɓay ḭi lɛ, fe tunduo ɓaarì ŋgḭi ɓamba ɗo nulue giyaŋ rì. Ɓe munu nda̰w ze, bulu ɓari ɗáake sɛkɛ ziŋ *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru pola.
LUK 6:24 Roo lɛ, Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì nzoɓ feziŋari ká ì se síe Ŋgɛrɛwṵru ya; ɓaarì na, ì ziŋ fe taa ɓaarì na ɗɔɗ ro.
LUK 6:25 Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì ká ì kaw ɓil ndaɗi baɗak ká kɔn Ŋgɛrɛwṵru ti ɓil law-rì ya; ɓaarì na, kɔn a ika rì ɓáy. Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì ká ì kaw ɓáy nzaa sere sɛm nzɔkɛ timbɛɗɛ key; ɓaarì na, ì ɗoko ɓil síe, a í rɛ-rɛw ɓáy.
LUK 6:26 Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì ká nzoɓri riw bele ɓaa ɓay ɓaarì ɓáy kere. Ɓe munu nda̰w ze, bulu ɓari ɗáake ziŋ nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru pola na.»
LUK 6:27 «Roo lɛ, ɓaarì ká ì láa mì key na, mì ɓaa ha rì: Ì hii nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì, í ɗaa kere ziŋ nzoɓri ká i fṵy rì.
LUK 6:28 Ì sá̰m fe ka zúɔ tul nzoɓri ká i faɗ rì, í ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa fe sɛkɛ ziŋ rì.
LUK 6:29 Zaɗka nzoɓ nda hala nun-a fi mbḭw lɛ, mu fɛ́rɛ fi mbini ha̰ ni ka nda nda̰w. Zaɗka nzoɓ mbi maagari ɓo lɛ, mu haa ni faa ɓay haŋa ni ka mbi vu gari fi siya ɓo ya nda̰w.
LUK 6:30 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká vbi mù fe lɛ, mu ha̰ ni. A zaɗka nzoɓ mbi fe ká ɓa fe ɓo lɛ, mu yḭ̀i mú vbi ni ɓayke ya.
LUK 6:31 Fe ká ì hii ɓay haŋa nzoɓri ɗaa ha rì na, ì ɗaa faa mbḭw munu ka ziŋ ri.
LUK 6:32 «Zaɗka ì hii nzoɓri ká i hii rì hɔy na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì giyaŋ ɓay haŋa nzoɓri písi rì ká ɗi lɛ? Yḭ̀ii! Nzoɓ feya̰ari hɔy kara, i hii nzoɓri ká i hii ri!
LUK 6:33 Zaɗka ì ɗaa kere ziŋ nzoɓri ká i ɗaa kere ziŋ rì hɔy na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì giyaŋ ɓay haŋa nzoɓri písi rì ká ɗi lɛ? Nzoɓ feya̰ari na hɔy kara, i ɗaa faa mbḭw munu na nda̰w.
LUK 6:34 A zaɗka ì ha̰ nzoɓ kpaa fe ɓaarì ká ì ɗaa law-rì ɓo ɗi, í ker í ɓaa mii, hṵrusuo-ɛ maa ɓay yḭiŋra feke ha rì na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì giyaŋ ɓay haŋa nzoɓri písi rì ká ɗi lɛ? Nzoɓ feya̰ari hɔy kara, i kpaa fe munu ká sakra kḭ, rɔɔ í ker ɓay yḭiŋra ha̰ kḭ faa mbḭw munu ká ì kpaa feke na ká sakra kḭ.
LUK 6:35 Ì ɗaa munu ya, roo lɛ, ì hii nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì, í ɗaa kere ziŋ ri, a í kpaa ri fe í giyaŋ ha ri yḭiŋra ɓáy feke ha rì ya. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, fe tunduo ɓaarì a ŋgḭiŋa ɓamba tasiri, a í ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa kere ziŋ nzoɓ má̰y nunri nda̰w ɓáy nzoɓ mgbɔ́rɔri.
LUK 6:36 Ì ha̰ law kere ka mbaa ɓil law-rì faa mbḭw munu ká law kere mbaa ɓil law Bǎa ɓaarì Ŋgɛrɛwṵru na.»
LUK 6:37 «Ì kuŋ ɓay ká zuɔ tul kṵ-i ɓaarì ya, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ ɓay zuɔ tul-rì ya. Ì ɗaa ɓay ɓo tul kṵ-i ɓaarì ya, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓay ɓo tul-rì ya. Ì nda buma ka zíŋ kṵ-i ɓaarì, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka buma ziŋ rì.
LUK 6:38 Ì ha̰ fe ha̰ kṵ-i ɓaarì, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa rì fe. Kaʼa kúna fe mbaa ɓil ɓɔl ɓaarì taŋ líeke a iki ɗo ɗi a laŋ yik yik ha̰ ni mbaa ɗi gba̰y gba̰y. Faa mbḭw munu ká ì lie fe ha̰ nzoɓri na, ɓe kḭ nda̰w ze Ŋgɛrɛwṵru a líeke fe kere ɓeri ha rì.»
LUK 6:39 Rɔɓay, Zezu mbi law ɓay mbḭw munu a ɓaa ha ri mii: «Ra̰w a ɗáa puu nduo nduo ra̰w kṵ-ɛ, a í séke seɗ lɛ? A ku wa̰a, i ti líe siɗi bele wuruk zuɔ luɔ ya lɛ?
LUK 6:40 Nzoɓ ká fere fe na, ka ti kál tul gaŋ ɓe ká fere ni fe na ya, roo lɛ, nzoɓ fére fe ha̰a ha̰a ká ɗaa peɗ ɓeri ɓáy kere ha̰ ni ɔ riw bele na, a ɗoko munu ɓa gaŋ ɓe.
LUK 6:41 «Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù geɗe kɔ́m ɓa bum suy ká ɓo nun yṵ-ɔ, a mú kɔ kparaŋ ká ɓo nun-a ku ya wṵ̌m hɔy lɛ?
LUK 6:42 A ku wa̰a, mù ɗáa mina rɔɔ, mú ɓaa ha̰ yṵ-ɔ mii: “Yṵ-i, giyaŋ ha̰ mi mbi bum suy ká ɓo nun-a ku ha̰ mù,” a mú kɔ kparaŋ ká ɓo nun-a ku na ya hɔy lɛ? Ɓo nzoɓ nzaa rúɔ ɓay! Kparaŋ ká ɓo nun-a na, mu mbi pola a mú kɔ zaɗ ka ta-taŋ nda̰w rɔɔ, mú kɔ faa mbika bum suy ká ɓo nun yṵ-ɔ na ku ɓáy.»
LUK 6:43 «Puu kere na ti líe lereke ndaya ya. A puu ká ndaya na ti líe ɓáy kere ya nda̰w.
LUK 6:44 Puu ha̰a ha̰a kara, i kɔ ni ɓáy lere ɓe, lere ɓe. Nzoɓ ti hóro lere nzum saa puu ŋgatukru ya. Mase, nzoɓ ti hóro tavɔkɔ saa kurikuŋ ya.
LUK 6:45 Nzoɓ kere na, fe kere ká uru saa ɓil law-ɛ na, tḭi kɛlɛ. A nzoɓ ndaya na laa lɛ, fe ndaya ká ɗo ɓil law-ɛ na, tḭi kɛlɛ nda̰w. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, fe ká mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y na nda̰w rɔɔ, tḭi ká nzi-ɛ ɓáy.»
LUK 6:46 Zezu ɓaa ha̰ nzoɓri na rɔɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì ɗi mì mii “Mbay, Mbay,” a í ɗaa fe ká mì ɓaa ha rì na ya lɛ woo?
LUK 6:47 Mì kíɛ rì, nzoɓ ká rìi nzoɓ ká vi luo-i a laa ɓay ɓi a ɗáake peɗ.
LUK 6:48 Nzoɓke ku na ɗo munu ɓa nzoɓ ká tii sa̰w mbúo hul ɓe. Ka tie luɔ ɗi ɗi kpɔkrɔ a ziŋ tisaw, rɔɔ a leke tigba̰a hul na ɗo ɗi ɓay mbúo. Zaɗka mbam tɔ a ha̰ mbii ya̰a zaɗ remleŋ remleŋ a nda hul na paw pǎw hɔy kara, hul na laŋ sùo-ɛ ndḭi ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ɗáa hul key na leke tigba̰a hulke ɓáy kere.
LUK 6:49 Roo lɛ, nzoɓ ká laa ɓay ɓi a ɗáake peɗ ya na, ka rìi nzoɓ ká ɗaa hul ɓe ɗo tusiri bina taŋ léke tigba̰a hulke. Zaɗka mbam tɔ ká mbii ya̰a zaɗ remleŋ remleŋ a nda ha̰n hul na paw pǎw na báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy hulke ku na haw wuruk zuɔ siri a ɓiɛ ruk ruk bele.»
LUK 7:1 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓay ɓe ɔ riw bele ha̰ ruɔ nzoɓri ká zaɗɛ ku na báyḭi lɛ, ka zɔl ká ɗi, a se Kapɛrnayum.
LUK 7:2 Lɛɛ, ŋgɛrɛnzoɓ yṵm mbḭw munu ká Rɔm ɗo ɓáy leɗ káw káʼa hii ni ɓamba naa sɛm ká ɗi. Sɛmke na ɗaa ni ha̰ huɗ ɓe tɔ̀ŋ ndḭi mini.
LUK 7:3 Zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ yṵm na laa soro ɓay Zezu na báyḭi lɛ, ka ɗi ŋgɛrɛ Ziɓ ha̰nɛri, a pie ri se luo Zezu ɓay haŋa ni ka vi ɓo, a váa leɗ káw ɓeri na ha̰ ɓeri.
LUK 7:4 Lɛɛ, ɓari na i se luo Zezu í koɗ ni kpṵru kpṵru í ɓaa mii: «Ŋgɛrɛnzoɓ yṵm key na, ndaɗ ɓay haŋa mù sɔ ni,
LUK 7:5 ɓay ḭi lɛ, ka hii sa̰w naari Ziɓri ɓamba. Ɓa ɓe ze ka ɗaa *hul mbṵ́ kḭ naari key.»
LUK 7:6 Báyḭi lɛ, Zezu uru siya a se ziŋ ri. Zaɗka i se í tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓáy puo ɓe na báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ yṵm na pie nzoɓ buɔ-ɛri ha ri ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, mu yɔklɔ sùo-ɔ gɔr hɔy ya, ɓay ḭi lɛ, ɓi hɔy mì maa ɓay haŋa mù ɗaa tul-a nduo ɓil hul ɓi ya.
LUK 7:7 Sa̰wke mini ze, mì kɔ sùo-i maa ɓay séke luo-ɔ sùo-i ya. Roo lɛ, mu ɓaa ɓay mbḭw ɓo, ha̰ sùo leɗ káw ɓi na ka vaa.
LUK 7:8 Mì ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ɓi hɔy kara mì ɗo ɓáy gaŋ tul-iri ká mì ɗaa bol nzaa-ri, a mí ɗo ɓáy nzoɓ yṵm ɓiri ká i ɗaa bol nzaa-i nda̰w. Zaɗka mì ɓaa ha̰ nzoɓ mbḭw mii: “Mu se,” lɛ, ka se na kḭ. A mí ɓaa ha̰ nzoɓ kḭ mii: “Mu vi,” lɛ, ka vi. A mí yḭ̀i mí ɓaa ha̰ leɗ káw ɓi mii: “Ɗaa fe key,” lɛ, ka ɗaa feke.»
LUK 7:9 Zaɗka Zezu laa ɓaykeri na munu báyḭi lɛ, tuku ni ha̰ ni fɛrɛ kɔ́m ɓa luo ruɔ nzoɓri ká i se fal-ɛ na a ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: ká tusiri *Izarayɛl riw bele na, kḭri ɗáa law ɓo tul-i mini key na, mì ziŋ ká ɗi ya mgbaŋ!»
LUK 7:10 Zaɗka nzoɓri ká ŋgɛrɛnzoɓ yṵm pie ri na, i yḭ̀i í tḭi puɔ na báyḭi lɛ, i kɔ leɗ káw ká sùo-ɛ sɛ ni na vaa ɓáy kere.
LUK 7:11 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu zɔl a se ɓa puo mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Na̰yi. Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɓáy ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba, i se faa ziŋ ni mbḭw hɔy.
LUK 7:12 Zaɗka i se ɗi ya deɓ ɓáy nzaa puɔ na báyḭi lɛ, nzoɓri mbi huɗ ɓáy hiike dukuku, í tḭ́ike saa ɓil puɔ ɓa zaɗ vóro huɗ. Ka ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ keklek a ɓa vu má̰y síe. Lɛɛ, nzoɓri ká puoke ku na ŋgḭi ɓamba tasiri, i mgba ni í se ziŋ ni ɓa zaɗ vóro huɗ na.
LUK 7:13 Zaɗka Ŋgɛrɛmbay mbi nun-ɛ a kɔ má̰y síe na munu báyḭi lɛ, ka kɔ nun síe ɓe a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu rɛ-rɛw ya!»
LUK 7:14 Báyḭi lɛ, ka soro ɓa lakun huɗ na a zaa daŋni huɗ na, lɛ, nzoɓ sóɓ huɗri na i sìi ɓal-ri zik í ɗo. Lɛɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha̰ huɗ na mii: «Kuban, mì mbi nzaa-i ha̰ mù. Úru siya!»
LUK 7:15 Lɛɛ, huɗ na kaw siri a tii sa̰w ɓáa ɓay. Falɛ ku lɛ, Zezu mgba ni a ɗaa nduo ndúo mi-ɛ.
LUK 7:16 Feke ku na mbi hḭɛ ha̰ nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ ku, ha ri písi Ŋgɛrɛwṵru í ɓaa mii: «Bawda nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw kḭ laa ro tḭi sakra naari ká vuri key!» Rɔɓay, «Ŋgɛrɛwṵru vi ɓay sɔ́kɔ nzoɓ ɓeri.»
LUK 7:17 Ɓayke ku na ya̰a zaɗ kpol kpol ká kuɗu ká Zude riw bele nda̰w, ɓáy puori riw bele ká i kiri Zude nda̰w pi.
LUK 7:18 Leɗ nduoɓal Za̰ari vǎa lo soro feri ká kal na riw bele ha̰ ni laa. Báyḭi lɛ, ka ɗi nzoɓri siɗi ká sakra ɓari ku,
LUK 7:19 a pie ri ɓa luo Ŋgɛrɛmbay ɓay haŋa ri vbi ni mii: «Wa̰a, ɓa ɓo ze mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na mase, ɓuru Ziɓri na ɓuru giyaŋ nzoɓ kḭ ɓáy lɛ?»
LUK 7:20 Zaɗka nzoɓkeri tḭi luo Zezu na báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Za̰a Batis pie ɓuru ɓa luo-ɔ ɓay vbika mù ɓay kɔ́kɔ, wa̰a, ɓa ɓo ze mù ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na mase, ɓuru Ziɓri ɓuru giyaŋ nzoɓ kḭ ɓáy lɛ?»
LUK 7:21 Báyḭi lɛ, ká ɓil sa̰w síeke ku na, Zezu vaa nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká suosɛrɛm ɓari ɓoɗ ɓoɗ. Ka vaa nzoɓri ká tul feri ká sɛ ri nda̰w, a nii temndayari ká tul nzoɓri nda̰w, rɔɔ a mgbuɗa nun ra̰wri ŋgḭi ɓamba ha ri kɔ zaɗ nda̰w pi.
LUK 7:22 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ leɗ nduoɓal Za̰ari na mii: «Ì yḭ̀i í se ɓo, í vǎa kḭi fal feri ká ì kɔ ɓáy nun-rì, í laa ɓáy suku-rì nda̰w key na ha̰ Za̰a laa. Ra̰wri kɔ-kɔ́m *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w, nzoɓ kpɛɗɛri se siya kiyaw kiyaw nda̰w, nzoɓri ká kpḭri ɗo sùo-ri kara, kpḭri ɓari na ɔ a pɔŋ sùo-ri duo mgbereŋ nda̰w, mbikiri laa ɓay nda̰w, nzoɓri ká i hu hɔy kara, i tuma í kaw ɓáy kumnun nda̰w, rɔɔ i ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓ kṵkuri nda̰w pi.
LUK 7:23 Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i a pɔŋ mbika law-ɛ ya lɛ, suoriya ɓa taa ɓe.»
LUK 7:24 Zaɗka leɗ nzaapeɗ Za̰ari zɔl báyḭi lɛ, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay se tul Za̰a ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Zaɗka ì se ɓil law kɔr ɓay láa káa ɓay Za̰a ká kaa na wa̰a, fe ḭi ze ì vǎa kɔ lɛ? Wa̰a, ì se í vǎa kɔ nzoɓ ká ɗo tul ɓay ɓe ya munu ká ŋgasikri ká zuu kila ri mgba̰ya mgba̰ya lɛ? Munu ya!
LUK 7:25 A wa̰a ɓa fe ḭi kḭ rɔɔ ì se í vǎa kɔ lɛ? Ì se í vǎa kɔ nzoɓ ká nduo gari ndṵy zḭriri zḭriri lɛ? Kúy! Nzoɓri ká i nduo gari ká ndṵy mgbilik mgbilik a í kaw ɓil ndaɗi na, ɓil puo mbay luyeri ze ɓa zaɗ káw ɓari.
LUK 7:26 A ku wa̰a, fe ḭi kḭ rɔɔ ì se í vǎa kɔ lɛ? Ì se í vǎa kɔ nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru lɛ? Nda ndaɗ! Roo lɛ, mì ɓaa ha rì: ɓe Za̰a na, ka ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru taa hɔyke ya,
LUK 7:27 ɓay ḭi lɛ, ɓe Za̰a na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay se tul-e ká ɓil mbeɗe ɓe mii: “Ɓi na, mì píe leɗ nzaapeɗ ɓi ha̰ ni ví ɗo pol-a ɓay haŋa ni ka léke faa ɓo pola ha̰ mù.”
LUK 7:28 «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: sakra nzoɓri ká má̰yri mboŋ ri ká tusiri key na, nzoɓ mbḭw mini ká kal tul Za̰a kal na tiya. Ze munu hɔy kara, nzoɓ ká ndḭi ká ɓil sew ká Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w réke mbay ká tul nzoɓri na, nzoɓke ɗo ɓáy fe sa̰mi mba tul-e taa Za̰a Batis na pavbaɗ.»
LUK 7:29 Tusuɛke lɛ, nzoɓri riw bele ɓáy *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ká i laa ɓay Za̰a na i kɔ mii, Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ. Ro, í ha̰ Za̰a ɗaa tul-ri nduo mbii.
LUK 7:30 Roo lɛ, *Fariziri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na, i tuŋ fe ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa ri ɗaa na ŋgereŋ í ha̰ Za̰a ɗaa tul-ri nduo mbii ya.
LUK 7:31 Zezu ɓaa rɔɓay mii: «Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, mì mgbaka ɓay líeke nzoɓri ká timbɛɗɛ key lɛ? Wa̰a i rìi nzoɓ veri lɛ?
LUK 7:32 I rìi leɗri ká i kaw káa í guu fe ká sakra kḭ mii: “Ɓuru ul tḭw ha rì, lɛ, ì nda-nday ya! Ɓuru ɗi sim rɛw huɗri ha rì kara, ì rɛ-rɛw ya nda̰w!”
LUK 7:33 Ì kɔ, Za̰a Batis na vi, a saŋ sùo-ɛ a sṵ maapa ya nda̰w, a nzɔ him ya nda̰w. Lɛɛ, ɓaarì na ì ɓaa mii: “Temndaya ze ɗo tul-e.”
LUK 7:34 A ɓi *Vu Nzoɓ ká mì vi na laa lɛ, mì sṵ fe nda̰w, a mí nzɔ him nda̰w, lɛ, ɓaarì na ì ɓaa mii, mì ɓa nzoɓ fe sṵm luye nda̰w, mí ɓa nzoɓ buo him nda̰w, a mí mgba buɔ ziŋ nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya nda̰w, lɛ ḭi maalɛ.
LUK 7:35 Roo lɛ, nun nzɛm taa Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓri kɔ ɓa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ɓáy faa vi-eri riw bele ká i ya̰a ɓayke.»
LUK 7:36 Nam mbḭw munu Farizi mbḭw munu ɗi Zezu ɓay haŋa ni sṵ fe ziŋ ni. Lɛɛ, ka se ɓil puo ɓe na a kaw nzaa fe sṵm ziŋ ni mbḭw hɔy.
LUK 7:37 Lɛɛ, má̰y mbḭw munu ká soro ɓay ɓe mgba ndaya na ɗo ɓil puoke na ku. Zaɗkaʼa laa mii, Zezu kaw nzaa fe sṵm ká ɓil puo Farizike na báyḭi lɛ, ka mbi guma num ká i ɗaa ɓáy tisaw ká riŋ-ɛ ɓa alabastre ká num ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy mbaa ɗi,
LUK 7:38 a ví ɗǒke fal Zezu ká sa̰w ɓal-ɛ. Ka rɛ-rɛw ha̰ mbii nun-ɛ zuu zuɔ ɓal Zezu, a nzṵn ɓáy sṵy tul-e, rɔɔ a a̰w ɓal-ɛri a ɗaa num ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy na zuɔ ɗi.
LUK 7:39 Lɛɛ, Farizi ká ɗi Zezu na kɔ munu báyḭi lɛ, ka ker ɓay ká ɓil law-ɛ a ɓaa mii: «Zaɗka leɗban key na ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛke lɛ, a kɔ́kɔ kḭri má̰y ká zaa ni na key, a kɔ́kɔ ni ɓa má̰y nzoɓ fe ɗáa ya̰a.»
LUK 7:40 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha̰ Farizi na mii: «Simo̰n, mì ɓáa ɓay mbḭw ha̰ mù laa.» Lɛɛ, Simo̰n yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, ɓaa ha̰ mì laa.»
LUK 7:41 Lɛɛ, Zezu ɓaa mii: «Nzoɓri siɗi kpaa lari, lɛ, i yḭiŋra ha̰ nzoɓke ya ɓáy. Nzoɓ mbḭwke na, mbɔl ká ɗo tul-e ká ɓay haŋa ni puo na maa lari peɗ mbiimbam siɗi. A nzoɓ siɗike na laa lɛ, maa lari peɗ few siɗi.
LUK 7:42 Munu ká i ɗo ɓáy fe mbḭw ká ɓay púoke mbɔl ɓari ya na, ka ha̰ mbɔl ɓari na siɗi bele ɗo tul-e. A ku wa̰a, nzoɓ taa ha̰a rɔɔ, a kɔ́kɔ ni ɓa nzoɓ nun-ɛ mba nzoɓ ha̰w lɛ?»
LUK 7:43 Lɛɛ, Simo̰n yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì kɔ lɛ, nzoɓ ká ya̰a mbɔl ɗo tul-e ɓa bawdake ŋgḭ-ŋgḭi káʼa púo riw bele.» Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mù yḭiŋra ɓáy zaɗɛ.»
LUK 7:44 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo má̰y na a ɓaa ha̰ Simo̰n mii: «Mù kɔ má̰y key na kɔ lɛ? Ɓi na, mì vi ɓil puo ɓo, lɛ, mù ha̰ mì mbii wáa ɓal-i ya. Roo lɛ, ɓe na, ka wàa ɓal-i ɓáy mbii nun-ɛ, rɔɔ a nzṵn ɓáy sṵy tul-e.
LUK 7:45 Ɓo na, mù mgba mì girik ya. Roo lɛ, má̰y key na, ɓáy ví ɓi ká ɓil hule key na, ka a̰w ɓal-iri ɓaŋguɔ a pɔŋ nzi-ɛ ya rɔɓay.
LUK 7:46 Ɓo na, mù kuna num zuɔ tul-i ya. Roo lɛ, ɓe na, ka ɗaa num ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy zuɔ ɓal-iri.
LUK 7:47 Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha̰ mù: feya̰a ɓeri ká ŋgḭi ɓamba na, Ŋgɛrɛwṵru nda bumake ziŋ ni ro. Ɓay tul buma káʼa nda ziŋ ni na ku ze, má̰y na kiɛ híi káʼa hii ni ŋgḭi ɓamba. Roo lɛ, nzoɓ ká feya̰a ɓe ndḭi ká Ŋgɛrɛwṵru nda bumake ziŋ ni na, nzoɓke a híi ni ndḭi na laa.»
LUK 7:48 Lɛɛ, Zezu yḭ̀i a ɓaa ha̰ má̰y na rɔɓay a ɓaa mii: «Feya̰a ɓori na ɔ ká tul-a ro.»
LUK 7:49 Báyḭi lɛ, ɓari ká i kaw nzaa fe sṵm ziŋ Zezu na, i tii sa̰w kér ɓay ká ɓil law-ri, í ɓaa mii: «Nzoɓ ni key wa̰a, ka ɓa nzoɓ ve rɔɔ, nzoɓ feya̰ari hɔy kara ka nda buma ziŋ ri mgbum key lɛ?»
LUK 7:50 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ má̰y na mii: «Law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na ya̰a mù ro. Mu se ɓáy kere ɗɛkɛkɛ.»
LUK 8:1 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu se ɓáy ŋgɛrɛpuori ɓáy vu puori, a ka-káa Ɓay Kere ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tusiri key na ha ri.
LUK 8:2 Leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na, i se ziŋ ni ɓáy má̰y ha̰nɛri ká Zezu nii temndayari saa tul-ri, a vaa sɛm ɓari na. Má̰ykeri na ze riŋ-ri ɗo key: Mari ká i ɗi ni ɓa Mari ká puo ɓe ɗo Madala, ká Zezu nii temndayari ɓa tɔnɔ say saa tul-e nda̰w,
LUK 8:3 Za̰ni ká ɓa má̰y Suza, ɓe káʼa ɓa nzoɓ kɔ́rɔ feri ká ɓil puo mbay *Eroɗ nda̰w, rɔɔ Suzan ɓáy má̰y ha̰wri nda̰w pi. Má̰ykeri key na, i se ziŋ Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri, a í sɔ ri ɓáy fe kere ɓari.
LUK 8:4 Nzoɓri ká ŋgɛrɛpuori mbḭw mbḭw na i ví mbṵ kḭ mɛr mɛr ká luo Zezu. Báyḭi lɛ, ka mbi law ɓay key na a ɓaa ha ri mii:
LUK 8:5 «Nzoɓ pay mbḭw munu tḭi a se wáa ɓay míi pa̰ra fe pay ɓe. Zaɗkaʼa ɗo míi pa̰ra fe pay na báyḭi lɛ, pa̰rɛ ha̰nɛri toɗ kporoŋ kporoŋ zuɔ lafaa. Lɛɛ, nzoɓri se tul-e nda̰w, a nduyri kara ví re nda̰w.
LUK 8:6 A pa̰rɛ ha̰nɛri laa lɛ, ga̰y zuɔ tul nzɛkrɛ. Zaɗka fe paykeri na tḭi báyḭi lɛ, huɔ wǔɔ, ɓay ḭi lɛ, sa̰w-ɛ huo ya.
LUK 8:7 A pa̰rɛ ha̰nɛri ga̰y zuɔ sakra ŋgatukruri ha ri uru maa kḭ vbuɓuɓu, ha̰ ŋgatukruri kpaŋ tul fe paykeri na.
LUK 8:8 Roo lɛ, pa̰rɛ ha̰nɛri ga̰y zuɔ tusiri kere, lɛ, fe paykeri na uru ɓáy kere a ɗaa pa̰ra ɓáy kere. Sa̰wke mbḭw lɛ, ɗaa pa̰ra ɓa isɔɗri munu kal tul-e taa ha̰yri káʼa mii na.» Lɛɛ, Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku ɓay láake lɛ, ka laa.»
LUK 8:9 Falɛ ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri vbi ni ɓay haŋa ni tina sa̰w má̰ra law ɓay káʼa ɓaa na ku.
LUK 8:10 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru mgbuɗa nun-rì ha rì kɔ́ke feri ká ɗo zaɗ muni ká se tul faa káʼa réke mbay ká tul nzoɓri. Roo lɛ, nzoɓ ha̰wri na, mì ɓaa ɓay ha ri ɓáy faa law ɓayri ɓay haŋa ɓo “i kɔ ɓáy nun-ri, roo lɛ, i kɔ sa̰wke ya; i laa ɓáy suku-ri, roo lɛ, i laa ɓa láake kḭ hɔy.”»
LUK 8:11 Zezu ɓaa mii: «Ì kɔ sa̰w má̰ra law ɓay key na ze ɗo key: Pa̰ra fe pay na ɗo munu ɓa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 8:12 Nzoɓ ha̰nɛri ɗo munu ɓa lafaa ká pa̰ra fe payri ga̰y zuɔ ɗi. Ɓari na, i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na, roo lɛ, ŋgɛrɛtemndaya ví naa ɓayke ká i laa ɓo law-ri na hɔ̰́n ɓa fal ɓay haŋa ɓo, i ɗaa law-ri ɓo tul ɓayke na ku ha̰ Ŋgɛrɛwṵru yǎ̰ake ri ya.
LUK 8:13 Nzoɓ ha̰nɛri ɗo munu ɓa pa̰ra fe pay ká ga̰y zuɔ tul nzɛkrɛ. I laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, a í ya̰a ɓáy suoriya, roo lɛ, i ha̰ ɓayke na ɓar sa̰w ká ɓil law-ri ya. I ɗaa law-ri ɓo tul Ɓayke na ku bole ɗi ndḭi hɔy. Zaɗka fe líe law tḭi tul-ri lɛ, i pɔŋ mbika law ɓari na yak.
LUK 8:14 A pa̰ra fe pay ha̰nɛri ká ga̰y zuɔ sakra ŋgatukruri na, ɗo munu ɓa ɓari ká i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, i pɔŋ faa ha̰ kér ɓay feri ɓoɗ ɓoɗ, mase feziŋa, mase kɔn feri ká tusiri key na kpaŋ faake ha̰ lereke ŋgɔŋ ya.
LUK 8:15 Pa̰ra fe pay ha̰nɛri ká ga̰y zuɔ tusiri kere na ɗo munu ɓa nzoɓri ká law-ri puu kpa̰a kpa̰a a ɗo hɔy ɓay ya̰aŋa ɓay. Ɓari na i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru í kɔrɔ ɗo ɓil law-ri í ɗo tul-e ɓaŋguɔ; ze í lie lerekeri ɗo ɗi.»
LUK 8:16 «Ì kɔ, nzoɓ mbḭw ti ɗáa huu taa huu ndele, rɔɔ a mbi suna a gǔɓake, mase a ɗaa sìi sa̰w ŋgɔŋ ɗokro ya. Roo lɛ, i ɗaa huu ndele na sìi siya ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká rìi hula na, i kɔ́ke zaɗ.
LUK 8:17 Tusuɛke lɛ, feri riw bele ká ɗo lanzɔŋ na, namke vi lɛ, a tḭ́i ɗo zaɗ hie gbay gbay ká nun nzoɓri. A feri riw bele ká ɗo zaɗ muni kara feke na a tḭ́i ɗo kɛlɛ gbay gbay ha̰ nzoɓri kɔ.
LUK 8:18 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓáy faa láa ɓay ɓaarì ká ì laa na! Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy fe na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni kḭ nde tul-e. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗǒke ya na, ha̰y ká ndḭi káʼa ker se tul-e ɓay zíŋ na kara, kaʼa náa ɗɔɗ a pɔŋ ni.»
LUK 8:19 Máa Zezu ɓáy yṵ-ɛri i vi ɓay kɔ́kɔ ni. Roo lɛ, i ziŋ faa ká ɓay séke kpṵru se luo-ɛ ya, ɓay ḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba, i mbuo ni luo.
LUK 8:20 Lɛɛ, i ɓaa ha̰ Zezu na mii: «Máa-ŋa ɓáy yṵ-ɔri i ɗo kɛlu í hii ɓay kɔ́kɔ mù.»
LUK 8:21 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ nzoɓri riw bele mii: «Máa ɓáy yṵ-iri na, ɓa ɓari ká i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru a í ɗáake peɗ.»
LUK 8:22 Nam mbḭw munu, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri, i hil í kaw ɓil tuo. Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Náa séri ɓa nzaa kporombii ká fi kɛlu.» Lɛɛ, i zɔl na kḭ.
LUK 8:23 Zaɗka tuo se tul mbii kɔɓ rɔɓay na, Zezu na-nam. Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy zuu bura uru bivbiɗ a tii sa̰w kúuka ká tul maambii na ha̰ mbii ɗaa ɓay mbaa ɓil tuo na. Lɛɛ, tuo na tɔ̀ŋ ndḭi ɓay fɛ́rɛ ri te mbii ha ri ziŋ ɓíɛ.
LUK 8:24 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri soro ɓa lakun-ɛ í tuma ni í gúuke fe mii: «Mbay! Mbay! Náa húkari!» Lɛɛ, Zezu na tuma a uru siya, a ɓaa ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ zuu ɓáy mbiiri ká nda tuo paw pǎw na ha ri mgba nzaa-ri. Lɛɛ, zaɗ ɗo ndiŋ; zuu na kuu ya nda̰w, mbii na kara nda tuo mbǎa nda̰w pi.
LUK 8:25 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Mbika law ɓaarì na ɗo ha̰a lɛ?» Báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri zikiki, a tuku ri ha ri kaw yer í vbi ɓay ká sakra kḭ mii: «Leɗban key na wa̰a, ka ɓa nzoɓ ve rɔɔ, a mgba nzaa zuu ɓáy mbiiri kara kɛk kɛk ha ri ɗaa vu mbom ɓo tul-e mini key lɛ?»
LUK 8:26 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri na i tḭi fi kɛlu ká tusiri nzoɓ Gerazari ká ɗo maa ɓáy kuɗu zaɗ ká Galele.
LUK 8:27 Zaɗka Zezu ɗì a ɗo siri na báyḭi lɛ, leɗban mbḭw munu ká ŋgɛrɛpuoke ku, ká temndayari ŋgḭ-ŋgḭi ɗo tul-e na suɔ nun-ɛ. Ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy na, ka nduo gari ya nda̰w, a naa hula ya nda̰w, roo lɛ, zaɗ nam ɓe ɓa tupalri.
LUK 8:28 Zaɗkaʼa mbi nun-ɛ a kɔ Zezu na báyḭi lɛ, ka huku pol-e gburuk a gúuke fe ɓeleŋ ɓeleŋ ɓáy bawda kusol-e mii: «Zezu, Vu Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya, fe ḭi ze ɗo sakra náa lɛ woo? Mì koɗ mù, mu fɛ́rɛ tul-i ya!»
LUK 8:29 Ka ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, Zezu mbi nzi-ɛ ɓay haŋa temndaya ka tḭi ká tul-e. Tusuɛke lɛ, leɗban key na temndayakeri na i mgba ni faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi. Ze i siŋ nduo-ɛri ɓáy ɓal-ɛri ɓáy sal lari ɓay kɔ́rɔke ni kɛk hɔy kara, ka mḭira salri na mgbaɗ mgbaɗ ha̰ temndaya na kuɔ ni a séke ɓil law kɔrri.
LUK 8:30 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ni mii: «Riŋ-a ɓa ḭi lɛ?» Ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I ɗí mì ɓa Ŋgḭ-ŋgḭi.» Ka ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, temndayari ŋgḭ-ŋgḭi ɗo tul-e.
LUK 8:31 Lɛɛ, ɓari temndayakeri na, i koɗ Zezu ɓay haŋa ni ka mbi nzi-ɛ a nii ɓari zúɔ *luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya na ya.
LUK 8:32 Zaɗɛ ku na kuɗu mbel puɔri ŋgḭi ɓamba ɗo sṵŋa fe ká ha̰n kuo. Báyḭi lɛ, temndayari na, i koɗ Zezu ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ faa ha̰ ɓari se ɓari rìi tul mbel puɔri na ku. Lɛɛ, Zezu na pɔŋ faa ha ri.
LUK 8:33 Báyḭi lɛ, temndayari na tḭi ká tul leɗban na, í ɗuu í vǎa rìi tul mbelri na. Kuɗu mbelri riw bele ku na, i zuɔ ɗul vbuɓuɓu ɓáy takra, í tḭi nzaa ŋgeŋ í zoɗ kirim kirim zuɔ maambii ha̰ mbii ya̰a ri riw bele.
LUK 8:34 Zaɗka nzoɓ kɔ́rɔ mbel puɔri kɔ feri ká kal na munu báyḭi lɛ, i haw ɗul í vǎa ɗaa ɓayke nda zaɗ ká ŋgɛrɛpuo ɓáy vu puori ká ɗo ɓisuy.
LUK 8:35 Báyḭi lɛ, nzoɓri tḭi fal kḭ buɗ buɗ, í se ɓay vǎa kɔ́kɔ fe ká kal na. Zaɗka i tḭi luo Zezu na báyḭi lɛ, i ziŋ leɗban ká temndayari ɗo tul-e pola ká í tḭi saa ɗi na. Gari ɗo sùo-ɛ a kaw sa̰w ɓal Zezu a ɗo ɓáy kere. Lɛɛ, hḭɛ ɗaa ri.
LUK 8:36 Ɓari, nzoɓri ká i kɔ feke ká kal na, i lo soro fe ká Zezu ɗaa a vǎake leɗban ha̰ temndayari tḭi saa tul-e na ha ri laa.
LUK 8:37 Báyḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká tusiri Geraza na, i koɗ Zezu ɓay haŋa ni ka zɔ́l ká zaɗ ɓari, ɓay ḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba tasiri. Lɛɛ, Zezu hil a kaw ɓil tuo ɓay zɔ́l.
LUK 8:38 Báyḭi lɛ, leɗban ká temndayari tḭi saa tul-e na koɗ Zezu ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ faa ha̰ ɓeri ɗo ziŋ ni. Roo lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni ɓay haŋa ni zɔl a ɓaa mii:
LUK 8:39 «Mu yḭ̀i mú se puɔ, ɓo mú lo soro feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ mù na ha ri laa.» Lɛɛ, leɗban na uru a vǎa ha̰ari ɓil ŋgɛrɛpuo na bele, a vǎa ka-káa ɓay feri riw bele ká Zezu ɗaa ziŋ ni na ha ri laa.
LUK 8:40 Zaɗka Zezu yḭ̀i saa nzaa kporombii ká fi kɛlu na báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ya̰a ni ɓáy kere, ɓay ḭi lɛ, ɓari riw bele na i giyaŋ ni.
LUK 8:41 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu ɓa mbay tul *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri, riŋ-ɛ ɓa Zayrus vi a huku sa̰w ɓal Zezu gburuk, a koɗ ni ɓay haŋa ni ka se puo ɓe,
LUK 8:42 ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy leɗ mbḭw keklek, ɓa leɗ má̰y tikɗi ká mbiimbam ɓe maa duɔ falɛ siɗi ɗo ɗi ya ɓay huka. Zaɗka Zezu uru a se ɓa ɓaɗi na báyḭi lɛ, nzoɓri mbuo ni luo luo.
LUK 8:43 Lɛɛ, má̰y mbḭw ɗo ɗi ku, ká sím tḭi ni ɗaa mbiimbam duɔ falɛ siɗi ro. Ɓe na ka ɓiɛ fe ɓeri riw bele ká luo nzoɓ haŋa sa̰wpuu váa nzoɓri, roo lɛ, nzoɓ mbḭw káʼa máa ɓay vaa ni na tiya.
LUK 8:44 Báyḭi lɛ, ka soro a se ɓáy fal Zezu, a zaa nzaa gari ɓe ká fi siri. Zaɗɛ ku hɔy lɛ, sím ká tḭi ni na, nzi-ɛ kuŋ nzɛɗ.
LUK 8:45 Lɛɛ, Zezu vbi nzoɓri a ɓaa mii: «A ve zaa mì key lɛ?» Ruɔ nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ na, i ma̰y tul-ri. Lɛɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, ruɔ nzoɓri ká i kiri mù í mbúo mù luo luo key na, mù kɔ ya lɛ woo?»
LUK 8:46 Roo lɛ, Zezu geɗe ɓayke a ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓ zaa mì, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ hṵrusuo tḭi saa sùo-i.»
LUK 8:47 Zaɗka leɗ má̰y na kɔ ɓa ɓe kḭ sùo-ɛ báyḭi lɛ, ka vi ɓáy hḭɛ a tɔ ɗɛk ɗɛk, a huku sa̰w ɓal Zezu gburuk, a kḭi ɓay feri na ká nun ruɔ nzoɓri riw bele. Ka kḭi ɓay fe ká ɗaa ha̰ ni zǎake Zezu, ɓáy faa ká ɗaa ha̰ sùo-ɛ vǎake ká zaɗɛ ku na nda̰w.
LUK 8:48 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Vu-i má̰yke, law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na, ha̰ sùo-ɔ na vaa mù. Mu se ɓáy kere ɗɛkɛkɛ ro.»
LUK 8:49 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay kɔɓ rɔɓay na báyḭi lɛ, nzoɓ nzaapeɗ mbḭw uru saa puo mbay Zayrus, a ví ziŋ ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Vu-ɔ na hu-hu! Mu yɔklɔ Mbay Zezu na gɔr mbǎa.»
LUK 8:50 Zaɗka Zezu laa ɓayke munu na báyḭi lɛ, ka mbi nzi-ɛ ha̰ Zayrus mii: «Ha̰ hḭɛ ka ɗáa mù ya! Mu ɗaa law-a ka ɓo tul-i, lɛ, vu-ɔ na a váa ɓáy kere.»
LUK 8:51 Zaɗka i tḭi puo Zayrus na báyḭi lɛ, Zezu ha̰ faa ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara, ka rìi ziŋ ni se hula ya. Roo lɛ, ɓa Piyɛr ɓáy Za̰a ɓáy Zak, rɔɔ bǎa leɗ ɓáy máa leɗ ze i se ziŋ ni.
LUK 8:52 Lɛɛ, nzoɓri riw bele, i rɛ-rɛw, í rɛ sùo-ri ɓay tul huɗ leɗ na. Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì rɛ-rɛw ya. Ka hu ya, roo lɛ, ka na-nam.»
LUK 8:53 Lɛɛ, ɓari na, i siɛ ni siɛ hɔy, ɓay ḭi lɛ, i kɔ ɓa huɗ na kḭ.
LUK 8:54 Báyḭi lɛ, Zezu mgba nduo leɗ na, a ɓaa ɓay ɓáy bawda kusol-e mii: «Má̰y tikɗi, úru siya!»
LUK 8:55 Falɛ ku lɛ, tem sùo leɗ na yḭ̀i a vi ɗi ha̰ ni tuma, a uru siya ká zaɗɛ ku hɔy. Lɛɛ, Zezu mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ri ha̰ ni fe sṵ.
LUK 8:56 Báyḭi lɛ, bi-ɛ ɓáy mi-ɛ na zaɗ ɓay zee ri sɛl ha ri kaw yer. Roo lɛ, Zezu ɓaa ha ri ɓay haŋa ri ɓaa ɓay fe ká kal na ha̰ nzoɓ mbḭw ya.
LUK 9:1 Zezu mbṵ leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na, a ha ri hṵrusuo níi temndayari riw bele, a í vaa nzoɓ sɛmri nda̰w.
LUK 9:2 Falɛ ku lɛ, ka pie ri ɓay haŋa ri vǎa ka-káa ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri, a í vaa nzoɓ sɛmri.
LUK 9:3 Ka ɓaa ha ri mii: «Ì mgba fe mbḭw ɗo nduo-rì ɓáy seɗ varu ɓaarì ya. Ì mgba ká̰w ya nda̰w, ɓɔl ya nda̰w, fe sṵm ya nda̰w, lari ya nda̰w, nzoɓ mbḭw ka ɗo ɓáy gari ɓa siɗi ya nda̰w pi.
LUK 9:4 Ze ɓo, puo ha̰a ha̰a ká ì se ɗi, rɔɔ nzoɓ mgba rì naa luo-ɛ ɓáy kere lɛ, ì káw ɗi kpṵru maa ɓáy zɔ́l ɓaarì.
LUK 9:5 A puo ha̰a ha̰a ká ì se ɗi rɔɔ, nzoɓkeri hii ɓay mgbaka rì ɓáy kere ya lɛ, ì tḭi ká puoke ku na í nda kusal puoke ká ɓal-rì kuɓ kuɓ ɓay bákake ri se tul fe ka̰aya ká i ɗaa na.»
LUK 9:6 Lɛɛ, ɓari leɗ nduoɓal-ɛri na i zɔl í se ɓáy tul puori riw bele, í ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri, a í vaa nzoɓ sɛmri ɓáy zaɗri riw bele.
LUK 9:7 Soro ɓay feri riw bele ká kal na tɔɗɔ ɓo suku *Eroɗ ká ɓa nzoɓ réke tul puori ká kuɗu zaɗ ká Galele na. Lɛɛ, ka kɔ ɓay ká ɓay kér mbǎa, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii, Za̰a Batis tḭi saa luɔ huɗ.
LUK 9:8 Nzoɓ kḭri ɓaa mii: «Ɓa *Eli ze tḭi.» Nzoɓ ha̰wri ɓoɗ rɔɓay ɓaa mii: «Nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ká piɛɗke lew ze tḭi a kaw ɓáy kumnun.»
LUK 9:9 Roo lɛ, Eroɗ na ɓaa mii: «Za̰a na, mì ha ri kuŋ tul-e. Wa̰a, leɗbanke ku na ka ɓa nzoɓ ve rɔɔ, mì laa soro ɓay fe ɗáa ɓeri riw bele mini key lɛ?» Ze ka nzaa faa ɓay kɔ́kɔ Zezu.
LUK 9:10 Lɛɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, i yḭ̀i í ví kḭi fal feri riw bele ká i ɗaa na ha̰ Zezu laa. Ka fa̰a ri zuɔ fal-ɛ, a zɔ̌lke ɓa zaɗ kḭ ɓoɗ ká ɗo ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo ká riŋ-ɛ ɓa Besayda.
LUK 9:11 Zaɗka ruɔ nzoɓri laa mii, ka ɗo ɗi ya ɓáy Besayda na báyḭi lɛ, i se fal-ɛ wuu wuu. Zaɗka i tḭi luo-ɛ na, ka mgba ri ɓáy kere, a ɓaa ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na ha ri, a vaa ɓari ká i se síe haŋa sɛm ɓari vaa.
LUK 9:12 Zaɗka zaɗ ɓa láw báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na, i soro í vi lakun-ɛ í ɓaa ha̰ ni mii: «Ála ruɔ nzoɓri key na ha ri zɔ́l í se ɓil puori ɓáy vu puori, ɓo í ziŋ fe sṵm í sṵ, a í ziŋ zaɗ nam kara i naa ɗi, ɓay ḭi lɛ, zaɗ ká náa káwri ɗi timbɛɗɛ key na ɓa ɓil law kɔr ze ɗo key.»
LUK 9:13 Roo lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì kḭ ze, ì ha ri fe sṵm ha ri sṵ.» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Maapa ɓa ndeɓe ɓáy sḭiri ɓa siɗi hɔy ze ɗo key. Wa̰a, mù hii ɓay haŋa ɓuru se, ɓúru vǎa hie fe sṵmri ɓay tul ruɔ nzoɓri na key riw bele lɛ?»
LUK 9:14 I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, wa̰rari hɔy tul-ri maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe ká zaɗɛ ku (5.000). Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri na mii: «Ì mgba kuɗu nzoɓri maa síŋ ndeɓe ndeɓe ha ri káw tul kḭ zukum zukum.»
LUK 9:15 Lɛɛ, i laa nzi-ɛ í ha̰ nzoɓri riw bele kaw siri.
LUK 9:16 Báyḭi lɛ, Zezu ya̰a maapa ká ndeɓe ɓáy sḭ̀i ká siɗi na, a ura nun-ɛ ɓa siya a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul fe sṵmri na, rɔɔ a haw a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri leke ruɔ nzoɓri na.
LUK 9:17 Ɓari riw bele na, i sṵ ha̰ ɓil-ri mbaa maa ɓáy zaɗ kɔn ɓari, a ɓieri ká tɔ̀ŋ ká i fa̰a na mbaa buɗu ɓa duɔ falɛ siɗi.
LUK 9:18 Nam mbḭw munu, Zezu ɗaa nzaa ɓay kere ká nzaa zaɗ, lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɗo ziŋ ni. Lɛɛ, ka vbi ri ɓay mii: «Wa̰a, ruɔ nzoɓri ɓaa ɓay mina ze se tul-i lɛ?»
LUK 9:19 I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii, mù ɓa Za̰a Batis, nzoɓ kḭri ɓoɗ ɓaa mii, mù ɓa *Eli. Nzoɓ ha̰wri rɔɓay ɓaa mii, mù ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ká pola lew ká tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun.»
LUK 9:20 Báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a vbi ri mii: «A ɓaarì kḭ na wa̰a, ì ɓaa mii mì ɓa nzoɓ ve lɛ?» Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.»
LUK 9:21 Báyḭi lɛ, Zezu baka ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ri ɓaa ɓayke na ha̰ nzoɓ mbḭw ya.
LUK 9:22 Ka ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Ɓi *Vu Nzoɓ na, ɗo nun haŋa mì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba. Ŋgɛrɛ Ziɓri ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na, i túŋ mì ŋgereŋ a í i mì, a ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ mí kaw ɓáy kumnun.»
LUK 9:23 Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓri riw bele mii: «Nzoɓ ká hii ɓay séke fal-i lɛ, ka pɔ́ŋ sùo-ɛ yaklak ha̰ mì, a mbi puu say huɗ ɓe a soɓ nam ɓáy nam a séke fal-i.
LUK 9:24 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká hii ɓay kɔ́rɔ kumnun ɓe na, kumnun taa tusuɛke na, ka ti zíŋ ya. Roo lɛ, nzoɓ ká pɔŋ sùo-ɛ yɔɗ ɓay tul-i na, a zíŋ kumnun taa tusuɛke.
LUK 9:25 A zaɗka nzoɓ ziŋ feri ká tusiri key riw bele, rɔɔ a ɗaa sùo-ɛ ɓo ɓisuy, mase a ɓiɛ ká ɗi na wa̰a, ɓa feziŋa ḭi kḭ zu lɛ woo!
LUK 9:26 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɗaa sahoy ɓay tul-i ɓáy tul ɓay ɓiri na, ɓi Vu Nzoɓ na, síeke ká mì vika ɓáy riŋ ɗika ɓi nda̰w, riŋ ɗika taa Bǎa nda̰w, rɔɔ riŋ ɗika taa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue nda̰w na, mì ɗáa sahoy ɓay tul nzoɓke nda̰w.
LUK 9:27 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ká i ɗo zaɗ ni key na, i ti huka ya kpṵru ɓay kɔ́kɔ nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay na ɓáy nun-ri nda̰w rɔɔ í hu ɓáy.»
LUK 9:28 Falɛ ku maa nam tɔnɔ siɗiri munu ká fal ɓay ɓeri na ku báyḭi lɛ, Zezu na ha̰ Piyɛr, Za̰a ɓáy Zak se ziŋ ni í hil tul kuo mbḭw munu ɓay ɗaa nzaa ɓay kere ká ɗi.
LUK 9:29 Zaɗkaʼa ɗo ɗáa nzaa ɓay kere kɔɓ rɔɓay na, nun-ɛ fɛrɛ ɗo ɓoɗ, a gari ɓeri kara fɛrɛ a puu rak rak nda̰w.
LUK 9:30 Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy nzoɓri siɗi tḭi í ɗo loko soro ziŋ Zezu. Ɓa *Moyze ɓáy *Eli
LUK 9:31 ká i tḭi í ɗo sikɗa riŋ ɗika. I lo soro ziŋ Zezu se tul huɗ ɓe káʼa huka ká ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm, a ɔ̌rɔke peɗ ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni.
LUK 9:32 Lɛɛ, Piyɛr ɓáy bǎw seɗ ɓeri na, i zuɔ nam ráɗ. Roo lɛ, zaɗka i tuma na báyḭi lɛ, i kɔ riŋ ɗika Zezu ɓáy nzoɓri ká siɗi ká i ɗo ziŋ ni na.
LUK 9:33 Zaɗka nzoɓkeri ɗo zɔ́l ɓay pɔ́ŋ Zezu na báyḭi lɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa náa káwri zaɗ ni key. Ha̰ ɓuru ɗaa hul puɗi ɓa say. Mbḭw ɓa taa ɓo, mbḭw ɓa taa Moyze, a mbḭwke laa lɛ, ɓa taa Eli.» Tusuɛke lɛ, ɓay káʼa ɓaa na ɗo ni nduŋ munu hɔy.
LUK 9:34 Zaɗka Piyɛr ɗo ɓáa ɓay fekeri na munu kɔɓ rɔɓay na, síi mbam ví guɓa tul-ri gbukru. Zaɗka Piyɛr ɓáy bǎw seɗ ɓeri, i kɔ síi mbam ká ví guɓa tul-ri gbukru na báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri.
LUK 9:35 Ká ɓil síi mbamke ku na, kusol mgba ɓeleŋ ká ɗi mii: «Ɓe key na, ka ɓa Vu-i ká mì naa ni ɗo ɓoɗ. Ì laa ɓay ɓe.»
LUK 9:36 Falɛ ká kusol ɓaa ɓay ha ri na báyḭi lɛ, i kɔ Zezu huo-ɛ hɔy ze ɗo. Ɓil namkeri ká Zezu ɗo ziŋ ri rɔɓay na, i mṵu fekeri rik rik, í lo soro fe ká i kɔ ɓáy nun-ri na ha̰ nzoɓ mbḭw ya.
LUK 9:37 Nzaaruoke taa ruo na báyḭi lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká say na, i ɗì saa tul kuo, lɛ, ruɔ nzoɓri vi fal kḭ yaw yaw í suɔ nun-ɛ.
LUK 9:38 Báyḭi lɛ, ká ɓil ruɔ nzoɓkeri ku na, wa̰ra nzoɓ mbḭw tii sa̰w ɗáa fe ɓeleŋ mii: «Mbay! Mì koɗ mù, mu ɗaa nun-a ka ɓo tul vu-i ká ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ mbḭw keklek hɔy key na ha̰ mì,
LUK 9:39 ɓay ḭi lɛ, temndaya mbḭw mgba ni ha̰ ni guu fe ɓa vaa munu hɔy, a laŋ ni ŋgɔ-ŋgɔŋ yik yik a ha̰ mbii nzi-ɛ tḭi fǔka fǔka. Temndayake ku na ɗara ni kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba, a zɔ́li ɓe ká tul-e kara ŋgɔŋ ɓamba tasiri.
LUK 9:40 Lɛɛ, mì koɗ leɗ nduoɓal-ari ɓay haŋa ri nii temndayake na, roo lɛ, faake mba ri.»
LUK 9:41 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay a ɓaa mii: «Ɓaarì nzoɓ law ŋgɔ-ŋgɔri ká law-rì ndaya! Wa̰a, nam tɔ̀ŋ ɓa mina ɓáy rɔɔ ɓay haŋa mì kaw ziŋ rì rɔɓay lɛ? Nam tɔ̀ŋ ɓa mina ɓáy rɔɔ mì íki law-i ká tul-rì lɛ? Mgba vu-ɔ na ɓa líe ha̰ mì.»
LUK 9:42 Zaɗka leɗ na soro ɗi ya deɓ ɓa lakun Zezu munu báyḭi lɛ, temndaya na mbi ni a ɗaa ni nda siri gbirik, a laŋ ni ŋgɔ-ŋgɔŋ yik yik. Báyḭi lɛ, Zezu yḭw temndaya na ha̰ ni tḭi, a ha̰ leɗ na kaw ɓáy kere, a ɗaa ni nduo ndúo bi-ɛ.
LUK 9:43 Lɛɛ, ɓari riw bele ká i ɗo zaɗɛ na, feke tuku ri ɓay tul bawda hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru. Zaɗka nzoɓri kaw yer ɓay tul feri riw bele ká Zezu ɗaa rɔɓay na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii:
LUK 9:44 «Ɓaarì na, ɓayri ká mì ɓaa ha rì timbɛɗɛ key na, ì mgba ɓayke ɓáy kere nda̰w rɔ! Ɓi *Vu Nzoɓ na, i pɔ́ŋ mì ɓo nduo nzoɓri.»
LUK 9:45 Lɛɛ, i laa ɓayke na taŋ ya. Sa̰w ɓayke na mṵu ri mṵu ɓay haŋa ɓo i laa taŋ ya, roo lɛ, i ɗaa hḭɛ ɓay vbika Zezu ɓayke na.
LUK 9:46 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri tii sa̰w má̰y ɓay ká sakra kḭ ɓay kɔ́kɔ wa̰a, nzoɓ ve ze ká sakra ɓari rɔɔ ɓa ŋgɛrɛnzoɓ lɛ?
LUK 9:47 Lɛɛ, Zezu kɔ kér ɓay ɓari ká ɓil law-ri na, ro, a mgba leɗ mbḭw a ɗaa ni ɗo lakun-ɛ
LUK 9:48 a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ká mgba leɗ key na ɓa sùo-ɛ ɓay tul-i lɛ, ɓa ɓi kḭ sùo-i ze ka mgba mì ɓa sùo-ɛ ku. A nzoɓ ká mgba mì ɓa sùo-ɛ lɛ, ka mgba nzoɓ ká píe mì vi ze ɓa sùo-ɛ nda̰w. Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɓa leɗ ndḭi ká sakra ɓaarì riw bele na, ɓa ɓe ze, ka ɓa ŋgɛrɛnzoɓ.»
LUK 9:49 Báyḭi lɛ, Za̰a mbi ɓay a ɓaa mii: «Mbay, ɓuru kɔ wa̰ra nzoɓ mbḭw ká nii temndayari ɓáy riŋ-a, lɛ, ɓuru nzaa faa ɓay háa ni, ɓay ḭi lɛ, ka se fal-a ziŋ ɓuru ya.»
LUK 9:50 Roo lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ì haa ni ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ruu ziŋ rì ya lɛ, ɓa nzoɓ fal ŋgaŋ ɓaarì zu.»
LUK 9:51 Zaɗka namri tɔ̀ŋ ɗi ya ɓay haŋa Zezu zɔl a se ɓa nulue na báyḭi lɛ, law-ɛ te ɓay séke Zuruzalɛm.
LUK 9:52 Báyḭi lɛ, ka pie nzoɓ nzaapeɗri se pol ha̰ ni nda̰w rɔɔ, a se fal-ri ɓáy. Ɓari nzoɓ nzaapeɗri na, i tḭi puo mbḭw munu ká ɗo kuɗu zaɗ ká Samari ɓay léke zaɗ nam ɓeri riw bele ha̰ ni.
LUK 9:53 Roo lɛ, nzoɓ puokeri ku na, i hii ɓay ya̰aŋa ni ɓáy kere ya, ɓay ḭi lɛ, ka mbi nun-ɛ ndoy ɓa Zuruzalɛm.
LUK 9:54 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri ká ɓa Zak ɓáy Za̰a kɔ feke na munu báyḭi lɛ, i vbi ni mii: «Mbay, wa̰a, mù hii ɓay haŋa ɓuru mbi nzaa ɓuru ha̰ huu ka úru saa nulue a duku ri lɛ?»
LUK 9:55 Báyḭi lɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo-ri a uru ziŋ ri.
LUK 9:56 Falɛ ku lɛ, i zɔl í se puo kḭ.
LUK 9:57 Zaɗka i se faa kɔɓ rɔɓay na, wa̰ra nzoɓ mbḭw munu ɓaa ha̰ Zezu mii: «Zaɗri riw bele ká mù séke ɗi na, mì séke fal-a nḭm nḭm.»
LUK 9:58 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mínri na, luɔ nam ɓari ɗo ɗi, a nduyri hɔy kara kpaŋ nam ɓari ɗo ɗi nda̰w. Roo lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na, zaɗ ká ɓay haŋa mì ɗaa tul-i nduo ɗi ɓay mgbaka ta̰ram sùo-i ká ɗi na tiya.»
LUK 9:59 Zezu ɓaa ha̰ wa̰ra nzoɓ kḭ ɓoɗ mii: «Se fal-i.» Lɛɛ, nzoɓ na ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu pɔ́ŋ faa ha̰ mì se mí vǎa vóro bǎa nda̰w rɔɔ, mí yḭ̀i mí se fal-a ɓáy.»
LUK 9:60 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Pɔ́ŋ ha̰ ɓari ká i ɗo munu ɓa nzoɓ huɗeri na i vóro huɗ kḭ, roo lɛ, ɓo na, mu se mú vǎa ka-káa ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tusiri key na.»
LUK 9:61 Wa̰ra nzoɓ kḭ ɓoɗ rɔɓay yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, ɓi na mì séke fal-a kḭ. Roo lɛ, mu pɔ́ŋ faa ha̰ mi se mí vǎa ɗaa soko ha̰ nzoɓ ini ɓiri nda̰w rɔɔ, mí yḭ̀i mí se fal-a ɓáy.»
LUK 9:62 Lɛɛ, Zezu mbi law ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká mbi kpa̰a nday a ɗo pa-pay, rɔɔ a fɛrɛ nun-ɛ ɓa fal-ɛ lɛ, ka maa ɗáa peɗ ha̰ réke mbay Ŋgɛrɛwṵru se ɓa pola ká tusiri key ya.»
LUK 10:1 Fal fekeri ku báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay nan leɗ nduoɓal-ɛ kḭri ɓoɗ ɓoɗ ɓa síŋ tɔnɔ say, a mgba ri siɗi siɗi a pie ri ha ri se pol ha̰ ni ká ɓil ŋgɛrɛpuori ɓáy zaɗri riw bele ká ɓe kḭ sùo-ɛ a séke ɗi.
LUK 10:2 Ka ɓaa ha ri mii: «Fe payri na ŋgḭi ɓamba, a ŋgɔŋ maa vbíe, roo lɛ, nzoɓ peɗkeri ŋgḭi ya. Munu zu lɛ, ì kóɗ Ŋgɛrɛmbay ká ɓa ŋgɛrɛnzoɓ wáa na, ha̰ ni ka pie ɓáy nzoɓ peɗkeri ka ŋgḭi maa fe ha ri zúɔ tul nzoɓ ha̰wri rɔɓay.
LUK 10:3 Ì se! Mì píe rì munu ɓa vu baɗuri ká i ɗo sakra váy koyri.
LUK 10:4 Ì mgba vu ɓɔl lari, mase ɓɔl séke varu ka ɗo nduo-rì ya nda̰w, a í fa̰a dikɔn ɓal-rì ya nda̰w pi. Ì ta̰a í ɗo faa í ɗaa soko ha̰ nzoɓ mbḭw ya.
LUK 10:5 Zaɗka ì tḭi puo, rɔɔ í se ɓil puo nzoɓ mbḭw munu lɛ, ì sá̰m fe zúɔ ɗi pola í ɓaa mii: “Ɗɛkɛkɛ ka ɗo ɓil puo key.”
LUK 10:6 Zaɗka nzoɓ law lɔm naa ɓil puo key na lɛ, law ɗɛkɛkɛ taa ɓaarì na a ɗoko tul-e. A zaɗka nzoɓ law lɔm ti ɗi ya lɛ, fe sa̰mi ɓaarì na a yḭ́i a ví ɗo tul-rì kḭ hɔy.
LUK 10:7 Lɛɛ, ì káw ɓil puoke na ku. Feri ká i ha rì na ì sṵ nda̰w, a í nzɔ ziŋ ri nda̰w, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ peɗ na ɗo ɓáy faa ká ɓay zíŋ fe tunduo peɗ ɓe. Ì há̰ari ɓáy faa hulri lɛm lɛm ya.
LUK 10:8 «Rɔɓay, puo ha̰a ha̰a ká ì tḭi ɗi, rɔɔ nzoɓri mgba rì ɓáy kere lɛ, feri ká i ha rì na ì sṵ.
LUK 10:9 Ì váa nzoɓ sɛmri ká ɓil puoke ku a í ɓaa ha̰ nzoɓ puokeri mii: “Sa̰w síe ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ká tul nzoɓri na, tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ká lakun-rì ro.”
LUK 10:10 Roo lɛ, zaɗka ì tḭi puo mbḭw munu, rɔɔ nzoɓ puokeri mgba rì ɓáy kere ya lɛ, ì tḭi í se faa buo í ɓaa mii:
LUK 10:11 “Kusal puo ɓaarì ká mbuɔlɔ ɓal ɓuru na hɔy kara, ɓuru nda kuɓ kuɓ zuɔ tul-rì. Roo lɛ, ɗo nun haŋa rì kɔ nda̰w rɔ: sa̰w síe ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ká tul nzoɓri na, tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.”
LUK 10:12 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nam kúŋ sal ɓay na, ɓay ká i kúŋ ɓo tul nzoɓ puokeri ku na, a ŋgɔ́ŋ kal taa ha̰y ká i ɗaa ɓo tul nzoɓ ndayari ká Sɔdɔm na pavbaɗ rɔɓay.»
LUK 10:13 «Ɓaarì, nzoɓri ká Korazin, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì, nzoɓri ká Besayda, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì nda̰w, ɓay ḭi lɛ, fe saŋri ká mì ɗaa ɓáy hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká sakra ɓaarì na, ɓa fe ká mì ɗaa ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Tir ɓáy Sido̰n ze munu lɛ, ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy nzoɓ puokeri ku na, i ɗáa síe a í kaw ɓil sḭ́ɛ, í súoke kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari na.
LUK 10:14 Sa̰wke mini ze, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay na, ɓay káʼa kúŋ ɓo tul-rì na a kál taa ha̰y káʼa kúŋ ɓo tul nzoɓri ká Tir ɓáy Sido̰n na pavbaɗ rɔɓay.
LUK 10:15 A ɓaarì nzoɓri ká Kapɛrnayum, wa̰a ì ker í ɓaa mii, i fá̰a rì kpṵru se nulue lew lɛ woo? Munu ya mgbaŋ! Ŋgɛrɛwṵru a yḭ́iŋra rì kpṵru ha rì se puo nzoɓ huɗeri ká zaɗ baw.»
LUK 10:16 Lɛɛ, ka ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri rɔɓay mii: «Nzoɓ ká laa ɓay ɓaarì lɛ, ka laa ɓay ɓi nda̰w zu. A nzoɓ ká tuŋ rì ŋgereŋ lɛ, ka tuŋ mì ŋgereŋ nda̰w. A nzoɓ ká tuŋ mì ŋgereŋ na, tuŋ nzoɓ ká píe mì vi na ŋgereŋ nda̰w.»
LUK 10:17 Báyḭi lɛ, ɓari ká Zezu pie ri síŋ tɔnɔ say na i yḭ̀i í ví ziŋ ni ɓáy bawda suoriya í ɓaa mii: «Mbay, taambɔl riŋ-a ze ɓuru mbíke nzaa ɓuru ha̰ temndayari kara, i ɗaa vu mbom ɓo tul ɓuru.»
LUK 10:18 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì kɔ *Satan lie saa nulue gbǎ̰y ɓa sùke munu ká mbam siɛ yela.
LUK 10:19 Ì laa ɓay ɓi key: mì ha rì hṵrusuo ɓay haŋa rì tɔ̌ɗke tul sɔyri ɓáy ndáyri nda̰w, a í kálke tul hṵrusuo nzoɓ tul ŋga̰ni naari riw bele. Fe mbḭw mini kara ti ɗáa rì sɛkɛ ya.
LUK 10:20 Ì ɗaa suoriya ɓay tul temndayari ká i ɗaa vu mbom ɓo tul-rì ku hɔy ya, roo lɛ, ì ɗaa suoriya ɓay tul riŋ-rì ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe pam ɓe ká nulue.»
LUK 10:21 Ká zaɗɛ ku hɔy, Tem Law Pie ha̰ suoriya mbaa ɓil law Zezu gba̰y gba̰y ha̰ ni ɓǎake ɓay mii: «Bǎa, ɓo ká mù ɓa Ŋgɛrɛmbay nulue nda̰w, Ŋgɛrɛmbay tusiri key nda̰w na, mì písi mù ɓay tul fe niri key ká mù mṵu nzoɓ nun nzɛmri ɓáy nzoɓ fe kɔ́kɔri, a mú mgbuɗa nun nzoɓri ká i kɔ fe ŋgḭi ya na ha ri kɔ. Ɓa tusuɛ, taambɔl Bǎa, ɓay ḭi lɛ, ɓo na mù hii ɓay haŋa ni ka ɗo munu.»
LUK 10:22 Falɛ lɛ, Zezu ɓaa mii: «Feri riw bele na, Bǎa pɔŋ zuɔ nduo-i. Nzoɓ mbḭw mini ká tuu mì mii, a ve ze ɓa Vi-e lɛ na, tiya. Ɓa Bǎa huo-ɛ hɔy ze tuu mì. Rɔɓay, nzoɓ mbḭw mini ká tuu Bǎa na tiya nda̰w; ɓa ɓi ká mì ɓa Vi-e huo-i hɔy ɓáy nzoɓri ká mì hii ɓay mgbúɗa nun-ri ha ri tuu ni na ze, i tuu ni.»
LUK 10:23 A falɛ ku lɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo leɗ nduoɓal-ɛri a ɓaa ha ri huo-ri hɔy mii: «Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i kɔ fe ká ì kɔ ɓáy nun-rì na.
LUK 10:24 Ɓa tusuɛ kḭ, mì ɓaa ha rì: *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy mbayri ká pola lew ŋgḭi ɓamba i ɗaa kɔn ɓay kɔ́kɔ fe ká ì kɔ key, roo lɛ, i kɔ feke na ɓáy nun-ri ya. I ɗaa kɔn ɓay láa ɓayri ká ì laa key, roo lɛ, i laa ɓayke na ya.»
LUK 10:25 Nzoɓ mbḭw munu ká ɓa *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na uru siya a vbi Zezu ɓay, ɓay nzáake nzi-ɛ a ɓaa mii: «Mbay, fe ḭi ze mì ɗáa nda̰w rɔɔ ɓay káwke ɓáy kumnun ɓaŋguɔ lɛ?»
LUK 10:26 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓay ḭi ze i ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol naari na lɛ? Wa̰a, mù kḭi mú laa ɓayke mina lɛ?»
LUK 10:27 Lɛɛ, leɗban na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ɓo na, mù híi ni ɓáy ɓil law-ari riw bele nda̰w, ɓáy pa̰ra nun sùo-ɔri riw bele nda̰w, ɓáy hṵrusuo-ɔri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy kér ɓay ɓori riw bele nda̰w pi. Rɔɓay, mù híi kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.»
LUK 10:28 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Nda ndaɗ! Mù yḭiŋra ɓay na ha̰ mì ɓáy kere. Fe niri key na, mù ɗaa munu ɓaŋguɔ lɛ, mù káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ.»
LUK 10:29 Roo lɛ, nzoɓ ká fere nzoɓri bol kusolri na hii nzaa nasi ɓay ɓe. Ro, a vbi Zezu mii: «Nzoɓ ve ze ɓa bǎw kṵ-i lɛ?»
LUK 10:30 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓ mbḭw munu uru saa Zuruzalɛm a se ɓa Zeriko. Báyḭi lɛ, ka tḭi sakra nzoɓ riiɓari. Lɛɛ, i mgba ni í ndaka ni wɔɓ wɔɓ í nan gari ɓeri, ɓáy fe ha̰wri í pɔŋ ni ɓo gbeleŋ ɓa huɗ a í zɔl.
LUK 10:31 Lɛɛ, faake ku na, *nzoɓ fe poy Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu se ɗi nda̰w. Zaɗkaʼa ví dar leɗban na gbukru na báyḭi lɛ, ka mbi nun-ɛ mari ɓo zaɗ kḭ, a to faa kuŋ pola a kal.
LUK 10:32 Rɔɓay, nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ɓa nzoɓ ká sa̰w ka̰ni Levi kḭ hɔy kara ɗaa faa mbḭw munu na nda̰w. Zaɗkaʼa vi ɗi ya deɓ ɓáy zaɗ nam leɗban na báyḭi lɛ, ka mbi nun-ɛ mari ɓo zaɗ kḭ, a to faa kuŋ faa pola a kal na rɔɓay.
LUK 10:33 Roo lɛ, nzoɓ mbḭw munu ká kuɗu zaɗ ká Samari se varu ɓáy faa na ku nda̰w. Ɓa nzoɓri ká Ziɓri kɔ ri ɓa fe ya. Zaɗkaʼa ví dar leɗban na ku gbukru a mbi nun-ɛ a kɔ ni na báyḭi lɛ, ka kɔ nun síe ɓe,
LUK 10:34 a soro ɓa lakun-ɛ a mgba ni a wàa nṵɔ-ɛri na ɓáy mbii feri kaɗ kaɗ, a kuna num zuɔ ɗi, rɔɔ a kuo ɓáy vay gariri. Falɛ ku lɛ, ka mbi ni ɓo tul maasoɓa ɓe kḭ sùo-ɛ, a séke hul nam varuri a ɗaa ni varu ɓáy kere.
LUK 10:35 Nzaaruoke ku báyḭi lɛ, ka nduo ɓil ɓɔl ɓe a fa̰a lari vay ɓa siɗi, a ha̰ nzoɓ kɔ́rɔ faa hul varuri na a ɓaa ha̰ ni mii: “Mu ya̰a lari na key ɓo, mú ɗáake leɗban key na ɓáy kere ha̰ mì. Ze ɓo mù ɓiɛ lari kḭ ɓay tul-e hɔy kara, yḭ́i ɓi lɛ, ɓi kḭ sùo-i mì púo mù mbɔl fe ha̰yri ká mù ɓiɛ ɓay tul-e ká fal-i na ɓáy.”»
LUK 10:36 Lɛɛ, Zezu vbi ni ɓay mii: «Ká sakra nzoɓri ká say key na wa̰a, nzoɓ ve ze ɓa bǎw nzoɓ ká tḭi saa sakra nzoɓ riiɓari na lɛ woo?»
LUK 10:37 Nzoɓ ká fere nzoɓri bol kusolri na yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓa nzoɓ ká kɔ nun síe leɗban na.» Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se mú ɗaa faa mbḭw munu ká ɓe na nda̰w.»
LUK 10:38 Zaɗka Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i se faa kɔɓ rɔɓay na, i tḭi púo mbḭw munu. Lɛɛ, má̰y mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Marte mgba ni ɓa ɓil hul ɓe a ɗaa ni varu.
LUK 10:39 Lɛɛ, yṵ-ɛ ká riŋ-ɛ ɓa Mari na ɗo ɗi nda̰w, a kaw siri ká sa̰w ɓal Ŋgɛrɛmbay Zezu a laa ɓay ɓe.
LUK 10:40 Roo lɛ, Marte na yɔklɔ sùo-ɛ ɓáy peɗ fe karari ŋgḭi ɓamba tasiri. Ndḭi munu hɔy lɛ, ka ví ziŋ Zezu a vbi ni mii: «Mbay, yṵ-i na pɔŋ peɗ fe karari dáa mì fǎ̰w huo-i hɔy na wa̰a, mù kɔ ɓa fe kere zu lɛ? Mu ɓaa ha̰ ni ɓo, ka vi a sɔ mì.»
LUK 10:41 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Marte, ɓo na, mù ha̰ law-a nzáa mù ɓa lie ɓa lew, mú yɔklɔ sùo-ɔ ɓay tul feri ŋgḭi ɓamba tasiri.
LUK 10:42 Roo lɛ, fe mbḭw hɔy ze ndaɗ ɓamba tasiri. Fe ká Mari kɔ ɓa fe kere a naa a ɗaa nun-ɛ ɓo ɗi na, nzoɓ ti ya̰aŋa saa nduo-ɛ ya.»
LUK 11:1 Nam mbḭw munu Zezu ɗo ɗáa nzaa ɓay kere ká zaɗ ha̰nɛ munu. Zaɗkaʼa ɗaa nzaa ɓay kere ɔ na báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛ mbḭw ká sakra nzoɓ ha̰wri vbi ni mii: «Mbay, mu fére ɓuru ɗáa nzaa ɓay kere munu ká Za̰a fere leɗ nduoɓal-ɛri na.»
LUK 11:2 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Zaɗka ì ɗaa nzaa ɓay kere na, ì ɓaa mii: “Bǎa ɓuru, Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓri riw bele i tuu mù ɓo huo-ɔ kḭ hɔy mù ɓa Ŋgɛrɛwṵru. Ndaɗ ɓay haŋa mu ví re mbay ká tusiri key.
LUK 11:3 Mu ha̰ ɓuru ŋgaw, ɓo ɓuru re maa ɓuru nam ɓáy nam
LUK 11:4 Mu nda buma tul fe ɗáa ya̰a ɓuru, ɓay ḭi lɛ, ɓuru kara ɓuru nda buma ziŋ nzoɓri riw bele ká i ɗaa ka̰aya ziŋ ɓuru na. Mu ha̰ ɓuru se ɓil nzaa úla ya.”»
LUK 11:5 Ka ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Munu ká nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì key se luo nzoɓ buɔ-ɛ mbḭw munu ɓa nzaa zaɗ buo a ɓaa ha̰ ni mii: “Nzoɓ buɔ-i, mu kpaa mì maapa ɓa say
LUK 11:6 ha̰ mi séke ha̰ nzoɓ buɔ-i ha̰nɛ ká uru saa varu a tḭi tul-i ká mì ɗo ɓáy fe mbḭw ká nduo-i ɓay ɗáa ha̰ ni ya.”
LUK 11:7 Lɛɛ, nzoɓ buɔ-ɛ na naa hula geŋgeŋ, a yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mu yɔklɔ mì ya. Ha̰ mi naa ɗɛkɛkɛ mí ṵ́ɔ. Faa hul ɓi kara dar gbukru ɗo ɗi ro, a ɓúru vu-iri kara ɓuru naa hii ɗɔɗ nda̰w. Mì maa ɓay úru siya ɓay fá̰a maapari na ha̰ mù ya.”
LUK 11:8 Ku wa̰a, nzoɓ a ɗáa fe munu nda̰w lɛ? Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: ze kaʼa úru siya ɓay haŋa ni fe ɓay ɓá káʼa ɓa nzoɓ buɔ-ɛ na ya hɔy kara, kaʼa úru a ha̰ ni feri riw bele káʼa se síeke na mgbum ɓay náake sahoy káʼa ɗoko tul-e.
LUK 11:9 «Ɓi na, mì ɓaa ha rì: ì vbi Ŋgɛrɛwṵru fe, lɛ, a haŋa rì. Ì nzaa fe, lɛ, kaʼa mbika ɓo pol-rì ha rì ɓáy. Ì nda faa hul, lɛ, kaʼa mgbúɗa ha rì,
LUK 11:10 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká vbi ni fe lɛ, a haŋa ni; a nzoɓ ká nzaa fe lɛ, a mbika ɓo pol-e ha̰ ni. Ze, nzoɓ ká nda faa hul lɛ, a mgbúɗa ha̰ ni.
LUK 11:11 «Wa̰a, bǎa leɗ ha̰a ká sakra ɓaarì key ká vi-e vbi ni sḭ̀i lɛ, kaʼa mbika kuɔtɔl ze ɓo nduo-ɛ ha̰ ni lɛ?
LUK 11:12 Mase, ka vbi ni pa̰ra ka̰y lɛ, kaʼa mbika ndáy ze ɓo nduo-ɛ ha̰ ni lɛ?
LUK 11:13 Ɓaarì ká ì ɓa nzoɓ law ndayari lɛ, ì kɔ faa haŋa fe kereri ha̰ vu ɓaarì ku ya rɔɔ, maa ɓay Bǎa ɓaarì ká kaw nulue ze, ti haŋa Tem Law Pie ha̰ nzoɓri ká i vbi ni na ya lɛ woo!»
LUK 11:14 Nam mbḭw munu Zezu ɗo níi temndaya ká tul leɗban ká temndaya mbii kusol-e gbaŋ ha̰ ni ɓaa ɓay ya. Zaɗka temndaya na tḭi saa tul-e na, pɔŋ ni ha̰ ni tii sa̰w ɓáa ɓay ha̰ ruɔ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ ku na tuku ri ha ri kaw yer.
LUK 11:15 Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká ɗi ku ɓaa mii: «Ɓa *Bɛlzebul ká ɓa mbay tul temndayari na ze ha̰ ni hṵrusuo ɓay haŋa ni níike temndayakeri na ku!»
LUK 11:16 Nzoɓ ha̰wri ká ɗi ku rɔɓay, i hii ɓay nzáa nzi-ɛ. Ze, i vbi ni ɓay haŋa ni ka ɗaa fe saŋ mbḭw ha ri kɔ́ke hṵrusuo-ɛ na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ɓari kɔ.
LUK 11:17 Munu ká Zezu kɔ kér ɓay ɓari kɔ ro na, ka ɓaa ha ri mii: «Puoruo taa ha̰a ha̰a ká nzoɓkeri te ɓil kḭ na, a ɓíɛ, a hulri ká ɗi kara a háw wukluk wukluk.
LUK 11:18 A munu ku waa, zaɗka *Satan ruu ziŋ sùo-ɛ sùo-ɛ na wa̰a, puoruo ɓe a ɗoko ɓáy kere ɓaŋguɔ mina lɛ? Mì ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ì ɓaa mii, Bɛlzebul ze ha̰ mì hṵrusuo ha̰ mì níike temndayari.
LUK 11:19 A zaɗka mì nii temndayari ɓáy faa hṵrusuo Bɛlzebul na wa̰a, hṵrusuo ve ze nzoɓ ɓaarì na, i níike temndayari na ku lɛ? Fe ɗáa nzoɓ ɓaarì kḭ kiɛ mii, ɓay ɓáa ɓaarì *Fariziri na ɗo ɓáy zaɗɛ ya.
LUK 11:20 A ze ɓo, ɓa hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ze, mì níike temndayari lɛ, ɓe nu ku na kiɛ mii, síe ká Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w réke mbay ká tul nzoɓri na, tḭi sakra ɓaarì ro.
LUK 11:21 «Zaɗka nzoɓ hṵrusuo fa̰a fe ruy ɓeri zuɔ sùo-ɛ rɔɔ a kɔ̌rɔke faa hul ɓe lɛ, feziŋa ɓeri riw bele na ɗo kṵnunu.
LUK 11:22 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ ká hṵrusuo-ɛ kal taa ɓe na tḭi tul-e lɛ, a mgbaka ni vɛɓ a nan fe ruy ɓeri káʼa ɗaa law-ɛ ɓo ɗi na, a leke feziŋa ɓeri riw bele káʼa fa̰a na ya̰a ya̰a ha̰ nzoɓri.
LUK 11:23 «Nzoɓ ká zuɔ ziŋ mì ya lɛ, ɓa nzoɓ ká túŋ mì ŋgereŋ zu. A nzoɓ ká sɔ mì ɓay fá̰a nzoɓri ha ri se fal-i ya lɛ, ka ɓa nzoɓ ká ɗaa ha̰ nzoɓri zekre kḭ kaɗ kaɗ.»
LUK 11:24 «Zaɗka temndaya mbḭw tḭi saa tul nzoɓ na báyḭi lɛ, ka zɔl a ha̰ari ɓil law kɔr ɓa lie ɓa lew, a nzaara zaɗ ɓay ɗáa puo ká ɗi. Zaɗkaʼa nzaara kpṵy a ziŋ ya na báyḭi lɛ, ka ɓaa ká ɓil law-ɛ mii: “Mì yḭ́i ɓay séke bol nduoɓal-i ká hul nam ɓi ká mì tḭi saa ɗi pola na.”
LUK 11:25 Zaɗkaʼa yḭ̀i saa lew, a vi ɗi na báyḭi lɛ, ka kɔ ɓil hul na ká i fa̰a kereŋ kereŋ, a í leke feri zuɔ ɗi ŋga̰y ŋga̰y.
LUK 11:26 Ro, a yḭ̀i nzɛk a vǎa fa̰a temndaya kḭri tul-ri tɔnɔ say ká law-ri ndaya kal tul-e taa ɓe ku rɔɓay, a víke ri zuɔ ɓil hulke na, a í ɗaa puo ká ɗi. Ɓe nu ku laa lɛ, leɗbanke na kaw ɓáy kere ya ŋgḭi ɓamba tasiri kal taa pola ku rɔɓay.»
LUK 11:27 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay fekeri munu hɔy lɛ, má̰y mbḭw munu ká ɗo sakra ruɔ nzoɓri na, ɓaa ɓay ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ mii: «Suoriya ɓa taa má̰y ká mbóŋ mù, a a̰w mù wa̰n.»
LUK 11:28 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Munu na kḭ. Roo lɛ, nzoɓri ká i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, a í ɗaa vu mbom ɓo ɗi na mǎa, suoriya ɓa taa ɓari.»
LUK 11:29 Zaɗka ruɔ nzoɓri mbṵ kḭ mɛr mɛr ká luo Zezu na báyḭi lɛ, ka mbi ɓay a ɓaa mii: «Nzoɓri ká timbɛɗɛ key na, i ɓa nzoɓ law ndayari, ze í vbi fe saŋ ze ɓay kɔ́kɔ. Roo lɛ, fe saŋ kḭ ɓoɗ ká ɓay ɗáa nde tul-e taa ha̰y ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ká tul *Zonas na, tiya.
LUK 11:30 Ɗo faa mbḭw munu ká Zonas ɗo ɓa fe kíɛ fe ha̰ nzoɓri ká ŋgɛrɛpuo ká *Ninive kɔ na, ɓi *Vu Nzoɓ na hɔy kara, mì ɗoko ɓa fe kíɛ fe ha̰ nzoɓri ká timbɛɗɛ key.
LUK 11:31 Sew ká Salomo̰n re mbay ká tul leɗ Izarayɛlri na, má̰y mbḭw munu ká ɓa mbay ká tul nzoɓri ká fi hoɗo na, uru faa ɗi ɗi ká gbṵ zaɗ, a vi ɓay láa ɓay nun nzɛm Mbay Salomo̰n. Sa̰wke mini ze, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri na, má̰y na a úru ziŋ nzoɓri ká timbɛɗɛ key, a ɗaa ɓay zuɔ tul-ri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɗo pol-rì ká ì kɔ ni ɓáy nun-rì key na, ka kal tul Salomo̰n pavbaɗ rɔɓay.
LUK 11:32 Rɔɓay, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri na, nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Ninive na, i úru ziŋ nzoɓri ká timbɛɗɛ key í ɗaa ɓay zuɔ tul-ri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká Ninive na, zaɗka i laa káa ɓay Zonas na báyḭi lɛ, i suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari. Mì ɓaa ha rì: nzoɓ ká ɗo pol-rì key na, ka kal tul Zonas pavbaɗ rɔɓay.»
LUK 11:33 «Nzoɓ mbḭw ti ɗáa huu taa huu ndele, rɔɔ a mbi sìi lanzɔŋ, mase a mbi tuŋguo guɓa ɗi ya. Roo lɛ, huu ndele na, i ɗaa huu taa ɗi, rɔɔ í ɗaa sìi siya ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká i rìi hula na, i kɔ́ke zaɗ.
LUK 11:34 Nun-ari na ɗo munu ɓa huu ndele ká sùo-ɔ. Zaɗka nun-ari ɗo ɓáy kere lɛ, sùo-ɔri riw bele a táŋ kaɗ kaɗ. Roo lɛ, zaɗka nun-ari ɓa sɛm lɛ, sùo-ɔri riw bele, a ɗoko ɓil suŋ tilo.
LUK 11:35 Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa zaɗ taŋa ká hie ká ɓil law-ri na, ka fɛ́rɛ a ɓa suŋ tilo ya.
LUK 11:36 Zaɗka ɓil law-ari riw bele ɗo ɓil zaɗ taŋa, rɔɔ fe ká ɓay síi ɗi sii ndḭi tiya lɛ, sùo-ɔri riw bele na, a táŋ kaɗ kaɗ, a hie gbie munu ká huu ndele ha̰ mù kɔ́ke zaɗ ɓáy kere.»
LUK 11:37 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay kɔɓ ɓáy na báyḭi lɛ, Farizi mbḭw munu ɗi ni ɓay haŋa ni se puo ɓe a sṵ fe. Lɛɛ, Zezu se ziŋ ni a vǎa kaw nzaa fe sṵm na.
LUK 11:38 Báyḭi lɛ, Farizi na ŋga̰a fe ɗáa ɓe, lɛ, tuku ni, ɓay ḭi lɛ, ka sḭɛ nduo-ɛ *taŋ kaɗ kaɗ munu ká *bol kusol ɓari kiɛ na ya hɔy, a kal a kaw nzaa fe sṵm.
LUK 11:39 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ ni mii: «Áa! Ɓaarì *Fariziri, ì ɗo munu ɓa tuŋguo tɔy ɓáy tuŋguo ŋgaw ká ì wàa fal-ɛ kḭ hɔy ha̰ ni taŋ kaɗ kaɗ. Roo lɛ, ɓil law-rì ká nziiya na, law riiɓa ɓáy law mgbɔrɔ ze mbaa ɗi dɔrɔrɔ.
LUK 11:40 Ɓaarì kɔ̀kɔri! Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa fal fe ká kɛlɛ na, ka ɗaa ɓil-e ká nziiya nda̰w ya lɛ woo?
LUK 11:41 Munu zu lɛ, fe ká ɗo ɓil tuŋguo tɔy ɓáy tuŋguo ŋgaw ɓaarì na, ì ha̰ nzoɓ kṵkuri. Ɓe nda̰w rɔɔ, feri riw bele a táŋ kaɗ kaɗ ɓay tul-rì ɓáy.
LUK 11:42 «Ɓaarì Fariziri, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, vay feri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ká riŋ-ɛ ɓa mante, mase ruu, mase kḭri vay náy ḭi ḭi hɔy kara, duɔ lɛ, ì naa mbḭw ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy zaɗɛ zaɗɛ, roo lɛ, ɗáa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy mgbaka ini ziŋ ni na, ì pɔŋ fal-ɛ taŋ ɗáake. Ɓe ze, ɓa feri ká ndaɗ ɓay ɗáa nun-rì ɓo ɗi taŋ yḭiŋra ɓie fe ha̰wri.
LUK 11:43 «Ɓaarì Fariziri, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, ì hii ɓay káw zaɗ káw riŋ ɗika ká ɗo pola ká ɓil hul mbṵ́ kḭri, a í hii ɓay haŋa nzoɓri hii soko korma korma ha rì ká nun nzoɓri riw bele ká zaɗ ruɔ.
LUK 11:44 «Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na ì ɗo munu ɓa tupalri ká gɔl maa kḭ rṵy rṵy ká nzoɓ kɔ zaɗɛ ya, ká nzoɓri ká i se tul-e kara, i kɔ ɓa tupalri ya.»
LUK 11:45 Báyḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri bol kusol mbḭw munu ká sakra nzoɓ ha̰wri ká i ɗo zaɗɛ ku na vbi ni ɓay mii: «Mbay, ɓay ká mù ɓaa mini ku na, mù raɗ ɓuru key nda̰w zu wa̰a, mù kɔ ya lo!»
LUK 11:46 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓaarì *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri na kara nda̰w: kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa soɓa ká hii ɓamba tasiri ɓo tul nzoɓri ɓay haŋa ri soɓ. A ɓaarì kḭ sùo-rì na, vu nduo-rì ŋgɛɗɛŋ mini hɔy kara ì hii záake ya.
LUK 11:47 Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì! Ɓaarì na ì mbuo tupal *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká bulu ɓaarì i ri na vur vur.
LUK 11:48 Ɓe ze ì kǐɛke sùo-rì ɓa nzoɓri ká ì hii ɓay fe ɗáa bulu ɓaarì ziŋ ri, ɓay ḭi lɛ, ɓari na, i i nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, a ɓaarì laa ro ze, ì ɓa nzoɓ léke tupalkeri na vur vur.
LUK 11:49 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru fere nzoɓri fe ɓáy faa nun nzɛm ɓe ta-taŋ mii: “Mì píe nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa-i, ɓáy *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ha ri se luo nzoɓ niri na key. Lɛɛ, ɓari nzoɓkeri na, i ika nzoɓ ha̰nɛri a í ɗaa nun nzoɓ ha̰nɛri tuɔ síe ŋgḭi ɓamba.”
LUK 11:50 Ze, ɓay sím nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele ká i i ri ká piɛɗke ɓáy sew ká Ŋgɛrɛwṵru ɗáake tusiri kpṵru tḭi vuri na kara, kaʼa ɗáa ɓayke zuɔ tul nzoɓri ká timbɛɗɛ key:
LUK 11:51 tii sa̰wke saa tul sím *Abɛl kpṵru tḭ́ike tul-e taa Zakari ká i i ni ká sikɗa zaɗ ká *tutakra fe poy ɓo ɗi ɓáy *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: ɓay sím nzoɓ niri key riw bele na, a ɗoko tul sa̰w nzoɓri ká timbɛɗɛ key.
LUK 11:52 «Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓa taa ɓaarì nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na, ì mbi lakerere mgbúɗa faa hul nun nzɛm ká ɓay tul pam na ɗo nduo-rì. Lɛɛ, ɓaarì kḭ sùo-rì kara, ì nduo ɗi ya, a nzoɓri ká i hii ɓay ndúo ɗi hɔy kara, ì haa ri faake.»
LUK 11:53 Fal ɓay ku báyḭi lɛ, Zezu uru ká zaɗɛ ku a zɔl. Lɛɛ, nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri na, law-ri fa̰a ri ha ri tii sa̰w úru ziŋ ni ɓáy ɓay gal gal ɓay tul ɓayri na ku, ro í vbi ni ɓayri kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba
LUK 11:54 í nzáake nzi-ɛ ɓay láa ɓay kḭ ɓoɗ káʼa tḭ́i saa nzi-ɛ.
LUK 12:1 Ká ɓil namkeri ku na, ruɔ nzoɓri mbṵ kḭ mɛr mɛr ká luo Zezu a í tɔɗ fal ɓal kḭ mbɔ̌r mbɔ̌r. Lɛɛ, Zezu tii sa̰w ɓáa ɓay ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri pola mii: «Ì kɔ́rɔ sùo-rì ká tul fe hew fe *Fariziri ká ɓa nzaa rúɔ ɓay ɓari na.
LUK 12:2 Feri riw bele ká ɗo lanzɔŋ na, a tḭ́i ɗo zaɗ hie gbay gbay; a feri riw bele ká ɗo zaɗ muni kara, nzoɓri kɔ́kɔ riw bele.
LUK 12:3 Sa̰wke mini ze, feri riw bele ká ì ɓaa ɓayke ká zaɗ muni na, nzoɓri láa ɓayke ká ɓisie biribiŋ. Ɓayri riw bele ká ì ŋgṵ-ŋgṵrike ká sakra kḭ ká ɓil hul nam ɓaarì na hɔy kara, i ɗoko sikɗa puo nda̰w rɔɔ, i ka-káake ɓa siya ha̰ nzoɓri laa ɓáy.»
LUK 12:4 «Ɓaarì nzoɓ buɔ-iri, mì ɓaa ha rì: nzoɓri ká i i naysuo nzoɓ, a falɛ lɛ, i maa ɓay ɗáa fe mbḭw ziŋ ni mbǎa na, ndaɗ ɓay hḭ́ɛ ri ya.
LUK 12:5 Mì kíɛ rì nzoɓ ká ndaɗ hḭ́ɛ ni: ì hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru ká maa ɓay ika naysuo nzoɓ, a falɛ lɛ, ka ɗo ɓáy hṵrusuo ɓay vbuka ni ɓo ɓil zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya ɓaŋguɔ na. Ɓa tusuɛ mì ɓaa ha rì: ɓe na ze ka ɓa nzoɓ ká ndaɗ hḭ́ɛ ni.
LUK 12:6 «Tḭtiri na wa̰a, i fa̰a ri ɓa ndeɓe nda̰w rɔɔ, i hie ɓáy vu lari siɗi hɔy ya lɛ? Ɓe nu ku hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru yḭiŋra fal-ri mbḭw ya.
LUK 12:7 A sṵy tul-rì kara, Ŋgɛrɛwṵru kḭi ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm riw bele. Munu zu lɛ, ì ɗaa hḭɛ ya, ɓay ḭi lɛ, ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, ì kal tul tḭtiri wuruk wuruk kal rɔɓay!»
LUK 12:8 «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɓaa ta-taŋ ká nun nzoɓri mii, ɓeri ɓa taa ɓi lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ kara mì ɓáa ta-taŋ ká pol leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue nda̰w mii, ka ɓa taa ɓi.
LUK 12:9 Roo lɛ, nzoɓ ká ɓaa ta-taŋ ká nun nzoɓri mii, ɓeri kɔ mì ya lɛ, ɓi Vu Nzoɓ na kara mì ɓáa ta-taŋ ká nun leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri nda̰w mii, mì kɔ ni ya.
LUK 12:10 A nzoɓ ha̰a ha̰a káʼa ɓáa ɓay, a túŋke ɓi Vu Nzoɓ na, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka bumake ziŋ ni. Roo lɛ, nzoɓ ká tḭiri Tem Law Pie na, ka ti ndáka bumake ziŋ ni ya.
LUK 12:11 «Zaɗka i mgba rì í séke ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-rì ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri, mase pol mbayri ɓáy nzoɓ réke tul puori kara, ì ha̰ law-rì ka nzáa rì ká ɗi ɓay tul ɓayri ká ì ɓáa ɓay ya̰aŋake sùo-rì, mase ɓayri ká ì ɓáa ká zaɗɛ na ku ya,
LUK 12:12 ɓay ḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy ze Tem Law Pie a fére rì ɓayri ká ɓay haŋa rì ɓaa na.»
LUK 12:13 Ká ɓil ruɔ nzoɓri ku na, nzoɓ mbḭw munu mbi ɓay a ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, mu ɓaa ha̰ yṵ-i, ɓo ɓúru kḭ ɓúru leke kḭ fe pile ká bǎa ɓuru pɔŋ na saa sikɗa.»
LUK 12:14 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓo leɗban ni key! Nzoɓ ve ze ɗáa mì kaw ɓa nzoɓ ɗáa ɓay, mase nzoɓ wál fe ɓaarì ha rì lɛ?»
LUK 12:15 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a ɓaa ha̰ nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ na mii: «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì! Kɔ́kɔ nun fe taa ḭi ḭi hɔy kara, ì kɔ́rɔ sùo-rì ká ɗi, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa zíŋ feri na ì ti zíŋ káw ɓáy kumnun taa tusuɛke ká ɗi ya. Ze feziŋakeri ŋgḭi na ɓamba hɔy kara, ɓe ze ɓa faake ya.»
LUK 12:16 Rɔɓay, Zezu ɓaa ɓay ɓáy faa law ɓay ha ri a ɓaa mii: «Nzoɓ feziŋa mbḭw munu, fe payri ɗo wáa ɓe ŋgḭi ɓamba.
LUK 12:17 Lɛɛ, ka ker ɓay ká ɓil law-ɛ a ɓaa mii: “Mì ɗáa mina kḭ ro zey lɛ, ɓay ḭi lɛ, zaɗ ká ɓay haŋa mì ɗaa fe pay ɓiri riw bele zuɔ ɗi na tiya.”
LUK 12:18 Rɔɓay, ka yḭ̀i a ɓaa mii: “Mì kɔ ro! Fe ká mì ɗáa na ze ɗo key: mì gɔ́ɗɔ pul ɓiri riw bele zuɔ ɓisuy, mí kaŋ kḭri ɓa bawdake bawdake kal tul-e taa polari na ku rɔɓay, a mí fa̰a pa̰ra fe pay ɓiri ɓáy fe kere ɓiri riw bele zuɔ ɗi.
LUK 12:19 Falɛ ku lɛ, mì ɓáa ha̰ sùo-i mii: ‘Mu naa ɗɛkɛkɛ ro! Mù ɗo ɓáy feziŋari ŋgḭi ɓamba tasiri ká ɓay haŋa mù kǎwke ɓáy mbiimbam mbiimbam maa fe ro. Munu zu lɛ, mu mgba ta̰ram sùo-ɔ, mú sṵ mú nzɔ, a mú ɗáake suoriya.’”
LUK 12:20 Ro, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ ni mii: “Ɓo kɔ̀kɔ nzoɓ! Ɓil suŋ ká vuri key kḭ na, mì mgbaka mù ɓay náa pa̰ra nun sùo-ɔ na. Ku wa̰a, feri ká mù leke zuɔ ɓáy zaɗɛ zeɓ zeɓ na, a ɓá taa ve ro lɛ?”
LUK 12:21 Mì ɓaa ha rì: a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w ɓay tul nzoɓ ká mbṵ feziŋari ŋgḭ-ŋgḭi ɓa taa ɓe ká tusiri key, roo lɛ, ká luo Ŋgɛrɛwṵru ká nulue na, ka ɗo ɓáy feziŋa mbḭw ká ɗi ya.»
LUK 12:22 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ha rì: ì ha̰ law-rì ka nzáa rì ɓay tul fe sṵm ká ì se síeke ɓay káwke ɓáy kumnun na ya, mase ɓay tul gari ká ì ndúo na kara ya nda̰w,
LUK 12:23 ɓay ḭi lɛ, káw ɓáy kumnun ɓaarì na kal tul fe sṵmri nda̰w, a sùo-rì kara kal tul gari ká ì nduo na nda̰w pi.
LUK 12:24 Ì mbi nun-rì í kɔ ga̰mbereri ká i ha̰ari tumbam siya ku. Ɓari na, i ru fe ya nda̰w, í vbie fe pay ya nda̰w, a í ɗo ɓáy pul mase dura kɔ́rɔ fe kere ɓari mbḭw ya nda̰w pi. Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru hɔl ri! A ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ-kɔ́m ɓa tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ì kal tul ɓari nduyri na ku rɔɓay.
LUK 12:25 «Ká sakra ɓaarì key na wa̰a, nzoɓ ve ze ɓáy faa law-ɛ ká nzaa ni na, a máa ɓay ɗáa nam kḭ nde tul nam káw ɓáy kumnun ɓe na lɛ woo?
LUK 12:26 Munu ká ì maa ɓay ɗáa vu fe ndḭi mini key ya wa̰a, ɓay ḭi rɔɔ, ì ker ɓay se líe se lew ɓay tul fe ha̰wri ká tɔ̀ŋ na lɛ?
LUK 12:27 Ì bɛ́klɛ fukri feri ká ɗo mbṵu ká ɓil wáari ku í kɔ. I ɗaa peɗ ya nda̰w, í kaŋ gari ya nda̰w, roo lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: Mbay Salomo̰n kḭ ká ɓa nzoɓ riŋ ɗika káʼa kaw ɓil feziŋa baɗak na hɔy kara, ka nduo gari ndṵy mba fukri fe niri key na ya.
LUK 12:28 Feri ká fuu ɗo mbṵu ká ɓil wáari ká ɗo vuri key, ká ruo lɛ, i fá̰a ri zuɔ huu hɔy lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔ-kɔ́m ɓa tul-ri a ha ri fuu mbṵu ɓa gama ku ya rɔɔ, maa ɓay ɓaarì ze, ka ti haŋa rì gari ká ì se síeke na ya lɛ woo? Áa, ɓaarì ká mbika law ɓaarì ndḭi na!
LUK 12:29 «Munu zu lɛ, ì yɔklɔ sùo-rì ɓaŋguɔ ɓay tul feri ká ì sṵŋa ya nda̰w, ɓay tul feri ká ì nzɔkɔ ya nda̰w,
LUK 12:30 ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká tusiri key ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya ze i nzaa feri ká mini key ɓaŋguɔ. Roo lɛ, ɓaarì na, ì ɗo ɓáy Bǎa ká kɔ feri ká ì se síeke na.
LUK 12:31 Ì nzaa faa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ze ka re mbay ká tul-rì, rɔɔ a haŋa rì fe niri ká ì se síeke na nde ɗi ɓáy.»
LUK 12:32 «Ɓaarì vu baɗu ɓiri na, ì hḭ́ɛ ya, ɓay ḭi lɛ, Bǎa ɓaarì ká kaw nulue na ɗo ɓáy suoriya ɓay haŋa rì kaw ɓil puoruo ɓe.
LUK 12:33 Ì hie feri ká ì ɗǒke a í pɔ́ŋ larike ha̰ nzoɓ kṵkuri. Ì nzaa ɓɔl lari ká gɔ-gɔɗɔ ya í ɗaa feziŋa ɓaarì ka zúɔ ɗi, a í kɔ́rɔ ka ɗo nulue. Ɓe ze ɓa zaɗ ká nzoɓ kɔrɔ feziŋa ɓe ɗo ɗi lɛ, ɓiɛ ya ɓaŋguɔ kpaɗara. Ɓa zaɗ ká riiɓari maa ɓay sóro í vi lakun-ɛ ya nda̰w, ndereri kara nde fe ká ɗi ya nda̰w pi.
LUK 12:34 Tusuɛke lɛ, zaɗ ká feziŋa ɓaarì ɗo ɗi na, zaɗɛ na ku nda̰w ze law-rì kara te ɗi nzokɗo.»
LUK 12:35 «Ɓaarì na, ndaɗ ɓay haŋa rì siŋ tul gari peɗ ɓaarì ɓáy sal huɔ, í ha̰ huu ndele ɓaarì hie, rɔɔ í gíyaŋke nam ví Ŋgɛrɛmbay na.
LUK 12:36 Ì ɗo munu ɓa leɗ káwri ká i kaw í giyaŋ bǎa káw ɓari ká se ɓa zaɗ ya̰aŋa kḭ. Zaɗkaʼa yḭ̀i saa ɗi a ví a nda bufaa hul na báyḭi lɛ, i ɗo ɗi ya ɓay mgbúɗa faa ha̰ ni í mgba ni ɓáy kere.
LUK 12:37 Suoriya a ɓá taa leɗ káwri ká bǎa káw ɓari ví ziŋ ri ká i kaw ɓáy nzaa ɓal-ri kekeke! Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓa bǎa káw ɓari na kḭ sùo-ɛ ze, a ndúo gari peɗ ɓe a siŋ ɓáy sal huɔ, a ha ri kaw nzaa tutakra fe sṵm, rɔɔ a vi sùo-ɛ ɓay léke ri ɓáy nzi-ɛ nzi-ɛ ɓáy.
LUK 12:38 Zaɗka bǎa káw ɓari na vi ɓáy nzaa zaɗ buo, mase ɓáy zaɗ ká ɗo ɗiŋ hɔy a ví zíŋ ri ká i kaw ɓáy nzaa ɓal-ri kekeke na lɛ, suoriya a ɓá taa ɓari.
LUK 12:39 Ì kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Zaɗka nzoɓ puo kɔ sa̰w síe ká nzoɓ riiɓa a víke ɓil hul ɓe na lɛ, ka ti pɔ́ŋ faa ha̰ nzoɓ riiɓa haw faa hul ɓe, a fa̰a fe ɓeri ya.
LUK 12:40 Munu zu lɛ, ɓaarì hɔy kara, ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, ɓay ḭi lɛ, sa̰w síe ká ì ker ya na nda̰w rɔɔ, ɓi *Vu Nzoɓ na mì víke ɓáy.»
LUK 12:41 Piyɛr vbi Zezu mii: «Mbay, law ɓay ká mù ɓaa key na, mù ɓaa ha̰ ɓuru huo ɓuru hɔy mase, mù ɓaa ha̰ nzoɓri riw bele lɛ?»
LUK 12:42 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Leɗ káw ha̰a ze ɗo ɓáy nun nzɛm, a ɗo tul peɗ ɓe ɓáy zaɗɛ lɛ? Ɓe key na, bǎa káw ɓe a pɔ́ŋ peɗ ká ɓil hul ɓeri zuɔ nduo-ɛ ha̰ ni kɔ-kɔ́m ɓa tul-e, a ha̰ leɗ káw ha̰wri fe sṵm ɓari ɓáy zaɗɛ zaɗɛ ɓáy nam nam.
LUK 12:43 Suoriya a ɓá taa leɗke ká bǎa káw ɓe yḭ̀i a ví ziŋ ni ká zaɗ ɗáa peɗ ká mini key.
LUK 12:44 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓe na, bǎa káw ɓe a pɔ́ŋ peɗ kɔ́rɔ fe ɓeri riw bele zuɔ nduo-ɛ.
LUK 12:45 Roo lɛ, zaɗka leɗ káwke na ker ká ɓil law-ɛ mii, bǎa káw ɓeri na mgba roy ká ɓay vika na, ka tii sa̰w ɓɔ́ɗ leɗ káw ha̰wri ká i ɓa má̰yri ɓáy wa̰rari, rɔɔ a giɓla fe sṵm, a ɗɛkɗɛ him kpṵru ha̰ ni ɗaa ni se tiika tiika.
LUK 12:46 Báyḭi lɛ, ɓáy nam káʼa ker ya na, bǎa káw ɓe na a ví tḭ́i tul-e mbuɗa ɓáy sa̰w síe káʼa kɔ ya. Lɛɛ, kaʼa mgbaka ni a ɗara ni kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba, a ɗaa ni kaw zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ziŋ nzoɓ ha̰wri ká i ɗo tul peɗ ɓari ɓáy zaɗɛ ya na.
LUK 12:47 Ì kɔ, leɗ káw ká kɔ law hiiya bǎa káw ɓe kɔ, rɔɔ a leke sùo-ɛ ya, a ɗaa law hiiya ɓe ya nda̰w na, i ndáka ni ŋgḭi ɓamba tasiri.
LUK 12:48 Roo lɛ, leɗ káw ká kɔ law hiiya bǎa káw ɓe ya, rɔɔ a ɗaa fe ka̰aya káʼa máa ɓay haŋa ri nda ni na, i ndáka ni na kḭ, roo lɛ, i ndáka ni ndḭi munu hɔy. Nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni fe ŋgḭi ɓamba na, a vbika ni falɛ ŋgḭi ɓamba. A nzoɓ káʼa pɔŋ feri ŋgḭ-ŋgḭi zuɔ nduo-ɛ na, a vbika fe kḭri ŋgḭ-ŋgḭi zuɔ tul-e taa ha̰wri.»
LUK 12:49 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Mì vi tusiri key ɓay ɗáa huu ɓo ɗi. Mì kaw ɓáy kér ɓay ŋgḭi ɓamba kpṵru ha̰ mì tii sa̰w haŋa huu sɛ.
LUK 12:50 Ɗo nun haŋa ri ɗáa mì nduo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe. Law-i kara mbi huu biɗ biɗ kpṵru maa ɓáy peɗke káʼa ɔ́kɔke ɓáy zaɗɛ.
LUK 12:51 Wa̰a, ì ker í ɓaa mii, mì vi ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ka ɗo tusiri key lɛ? Munu ya. Mì ɓaa ha rì: ɓi na mì vi ɓay haŋa téke ɓil kḭ ka ɗo.
LUK 12:52 Ì kɔ, tii sa̰wke vuri key na, nzoɓ iniri ká tul-ri ndeɓe na, i téke ɓil kḭ. Nzoɓ saykeri, i téke ɓil kḭ ziŋ nzoɓ siɗikeri; a nzoɓ siɗikeri laa lɛ, i téke ɓil kḭ ziŋ nzoɓ saykeri.
LUK 12:53 Bǎa leɗ, a ɓíɛ ziŋ vi-e ká ɓa leɗ wa̰ra nzoɓ; a vi-e na kara, a ɓíɛ ziŋ bi-ɛ nda̰w. Máa leɗ, a ɓíɛ ziŋ vi-e ká ɓa leɗ má̰y tikɗi; a vi-e na kara, a ɓíɛ ziŋ mi-ɛ nda̰w. Máa fay, a ɓíɛ ziŋ má̰y vi-e; a má̰y vi-e na kara, a ɓíɛ ziŋ máa fay ɓe nda̰w pi.»
LUK 12:54 Zezu ɓaa rɔɓay ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Zaɗka ì kɔ síi mbam uru, a ɗo fi zaɗ riŋ síe lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy ì ɓaa mii, mbam na tɔ vuku. Lɛɛ, mbam na ví tɔ munu ká ì ɓaa na.
LUK 12:55 A zaɗka ì kɔ zuu ká kuu a uru saa fi hoɗo na ì ɓaa mii, zaɗ a záŋ. Lɛɛ, zaɗ zaŋ na kḭ.
LUK 12:56 Úwaa, ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Ɓaarì na, ì kɔ faa ndáy sa̰w fe ká kiɛ fe ká tumbam ɓáy tusiri key na tie nun-ri ɓamba. Wa̰a, ɗaa mina rɔɔ, ì maa ndáy sa̰w fe ká kiɛ feri ká ɗo timbɛɗɛ key ya lɛ?
LUK 12:57 «Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì mbi nzaa-rì sùo-rì ɓay tul fe ha̰yri ká ɗo ɓáy zaɗɛ ɓay ɗáa na ya lɛ?
LUK 12:58 Zaɗka nzoɓ ɗaa ɓay ziŋ mù, rɔɔ ɓo ɓáy kḭ í se mbḭw hɔy ɓa zaɗ fɔ́ŋ ɓay lɛ, mu ɗaa hṵrusuo-ɔ riw bele ka tuŋ kḭ ha̰ ɓo ɓáy kḭ í léke ɓayke ká sakra kḭ ká faa ku hɔy, ɓo ha̰ ni ka pɔ́ŋ mù. Munu ya lɛ, kaʼa ɗáa kpṵru ha̰ mù se nzaa nzoɓ kúŋ sal ɓay. A nzoɓ kúŋ sal ɓay na, a ɗáa mù nduo ndúo dɔma̰y mgbaka nzoɓri ha̰ ni suru mù yɔɗ ɓo hul sal.
LUK 12:59 Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ: mù ti tḭ́i ká zaɗɛ ku ya kpṵru maa ɓáy haŋa mù puo mbɔl ɓori na ku ŋgiɗ bele nda̰w rɔ!»
LUK 13:1 Ká sewke ku na, nzoɓ ha̰nɛri ví lo soro feri ká Pilaɗ ɗaa ziŋ nzoɓ ha̰nɛri ká i uru saa kuɗu zaɗ ká Galele ha̰ Zezu laa. Nzoɓkeri ku na, zaɗka i ɗo púo *fe poy ɓari ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, Pilaɗ ha̰ nzoɓ yṵm ɓeri i ri, ha̰ símke zukri kḭ ɓáy fe poy ɓari na mbḭw hɔy.
LUK 13:2 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Kɔ ya lɛ, ì ker í ɓaa mii, nzoɓkeri ku na i ɗaa feya̰a kal tul nzoɓ Galele ha̰wri riw bele, ze i kɔ́ke sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri munu ku.
LUK 13:3 Úwaa, munu ya! Mì ɓaa ha rì: zaɗka ì suo kér ɓay ɓaarì ká tul fe ka̰aya ya lɛ, ɓaarì hɔy kara ì zíŋ ɓíɛ riw bele munu ká ɓari na nda̰w.
LUK 13:4 Mase, ì kér se tul nzoɓri ká tul-ri duɔ falɛ tɔnɔ siɗi ká i kaw sa̰w hul ká gaŋ pɛ̰rɛrɛ ká Silowe, rɔɔ hulke haw a rɛ̰ŋ ri rɛ̰nɛnɛ na. Kɔ ya lɛ, ì ker í ɓaa mii, nzoɓkeri ku na ɓay mgba tul-ri kal tul nzoɓ ha̰wri riw bele ká Zuruzalɛm na ku.
LUK 13:5 Úwaa, munu ya. Mì ɓaa ha rì: zaɗka ì suo kér ɓay ɓaarì ká tul fe ka̰aya ya lɛ, ɓaarì hɔy kara ì zíŋ ɓíɛ riw bele munu ká ɓari na nda̰w.»
LUK 13:6 Falɛ lɛ, Zezu mbi law ɓay key nda̰w a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ mbḭw munu maa nzum ɗo wáa ɓe. Falɛ ká bole ɗi maa fe káʼa vi ɓay hóro lereke báyḭi lɛ, ka ziŋ mbḭw ya.
LUK 13:7 Lɛɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔ wáa na mii: “Mu kɔ, ɓa mbiimbam say ro, mì vi ɓay hóro lere puu na key, lɛ, mì ziŋ lereke mbḭw ya. Mu kuŋ ni nzɛɗ ɓa fal! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ka ɗo a ɓiɛ zaɗ gɔr hɔy lɛ?”
LUK 13:8 Roo lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ wáa na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mbay, pɔ́ŋ ni ha̰ ni ɗo munu ká sew ni ha̰ mi kɔ, ɓo ha̰ mi tie sa̰w-ɛ, a mí ɗaa mḭiri feri ka zúɔ ɗi mí kɔ nda̰w rɔ!
LUK 13:9 Zaɗka káy rɔɔ, ka lie lɛ, nda-ndaɗ, mu pɔ́ŋ ni. A ɓo munu ya lɛ, mu ha ri kuŋ ni mgbum.”»
LUK 13:10 Nam mbḭw munu ká ɓa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, Zezu fere nzoɓri fe ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ mbḭw munu.
LUK 13:11 Lɛɛ, má̰y mbḭw munu ɗo ɗi ku, ká temndaya ɗo tul-e a ra̰a ni te koŋgoŋ ha̰ ni ziŋ faa ká ɓay ndaɗa sùo-ɛ kparak ya. Suosɛrɛmke ku na ɗaa ni ɓa mbiimbam duɔ falɛ tɔnɔ siɗi ro.
LUK 13:12 Zaɗka Zezu mbi nun-ɛ a kɔ ni na báyḭi lɛ, ka ɗi ni ha̰ ni vi luo-ɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Tinǎa, suosɛrɛm ɓo na ɔ ká tul-a ro.»
LUK 13:13 Falɛ ku rɔɔ a ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-e. Lɛɛ, zaɗɛ ku hɔy, má̰y na ndaɗa sùo-ɛ kparak a tii sa̰w písi Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 13:14 Báyḭi lɛ, mbay tul hul mbṵ́ kḭ na law-ɛ fa̰a ni puu-u, ɓay ḭi lɛ, Zezu vaa nzoɓ ká síe nam mgbaka ta̰ram. Ka mbi ɓay a ɓaa ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Ɓil namri ká yie na ɓa nam ká nzoɓ a ɗáake peɗ. Ze ɓil namkeri na ku ze, ɓa nam ká ì víke ɓáy sɛm ká ɗo sùo-rì na ha̰ ni vaa ɓo, ɓa nam mgbaka ta̰ram rɔɔ ì ví ha̰ ni ɗaa peɗ ká ɗi ya.»
LUK 13:15 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Sakra ɓaarì key na wa̰a, nzoɓ ha̰a ha̰a hina nday ɓe, mase maasoɓa ɓe ká diki a kuɔ ni ha̰ ni vǎa nzɔ mbii ká síe nam mgbaka ta̰ram na ya lɛ?
LUK 13:16 Ì kɔ, má̰y key ká ɓa sa̰w ka̰ni bulu naari *Abaraham ká *Satan mgba ni a siŋ ni mbiimbam duɔ falɛ tɔnɔ siɗi ro timbɛɗɛ key na wa̰a, ndaɗ ɓay hina salkeri na ká ɓil nam mgbaka ta̰ram na ya lɛ?»
LUK 13:17 Zaɗka Zezu ɓaa ɓayri na mini key báyḭi lɛ, sahoy sɛ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓeri riw bele. Roo lɛ, ruɔ nzoɓri riw bele ɗaa bawda suoriya ɓay tul feri ká ndaɗ ɓamba tasiri ká Zezu ɗaa na.
LUK 13:18 Zezu ɓaa mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri ká tusiri key na wa̰a, rìi ḭi lɛ? Wa̰a, fe ḭi rɔɔ mì mgbaka ɓay líeke lɛ?
LUK 13:19 Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na ɗo munu ɓa pa̰ra túŋ mbḭw ká nzoɓ mii ɗo ɓil wáa ɓe. Lɛɛ pa̰rake tḭi a ŋgɔɓ a vi ɓa puu ha̰ nduyri ví ɗaa kpaŋ ɓari ɗo nzaa tɔykeri.»
LUK 13:20 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Ha̰a ḭi rɔɔ mì mgbaka ɓay líeke réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri ká tusiri key na lɛ?
LUK 13:21 Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na ɗo munu ɓa fe hew fe ká má̰y nzoɓ wal ndḭi, a zukri ɓáy sṵ́m ɓa kaŋtoy say, rɔɔ ha̰ ni hew kpṵru a mbaa fe fɛɗɛɗɛ.»
LUK 13:22 Zaɗka Zezu se nun-ɛ ɓa Zuruzalɛm na báyḭi lɛ, ka ta̰a ká ŋgɛrɛpuori ɓáy vu puori a fere nzoɓri fe.
LUK 13:23 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw vbi ni ɓay mii: «Mbay, nzoɓri ká i ziŋ pam na wa̰a, i ŋgḭi ya hɔy lɛ?» Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ nzoɓri riw bele mii:
LUK 13:24 «Ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ ɓay ndúo ɓáy faa hul ká aa ya hiyaw, ɓay ḭi lɛ, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nam ha̰nɛ lɛ, nzoɓri ŋgḭiŋa ɓamba, i nzáara faa ɓay ndúo ɗi, lɛ, i ti máa ya.
LUK 13:25 Síeke ku na, zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ puo a úru siya a dar faa hul gbak ɗo ɗi na báyḭi lɛ, ɓaarì ká ì ɗoko kɛlɛ na, ì tiika sa̰w ndáka faa hul í ɓǎake ɓay ha̰ ni mii: “Mbay, mgbúɗa faa ha̰ ɓuru!” Lɛɛ, kaʼa yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Mì kɔ zaɗ ká ì uru saa ɗi ya.”
LUK 13:26 Zaɗka i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, i tiika ɓáa ha̰ ni mii: “Ɓuru na, ɓuru sṵ fe, a ɓuru nzɔ fe ziŋ mù. Lɛɛ, ɓo na mù fere ɓuru fe ká faa buori ká ɓil puo ɓuru.”
LUK 13:27 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ puo na a ɓáa ha rì ɓa kḭ mii: “Mì kɔ zaɗ ká ì uru saa ɗi ya. Ì zɔ́l ká nzaa-i ɓa lew, ɓaarì nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari!”
LUK 13:28 Zaɗka ì kɔ́kɔ bulu ɓaarì *Abaraham ɓáy Izak ɓáy *Zakoɓ rɔɔ ɓáy *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele ká i káw ɓil *puoruo Ŋgɛrɛwṵru, làa ká Ŋgɛrɛwṵru vbuku rì zuɔ kɛlɛ na, ká zaɗɛ ku na ì rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-rì mgboɓo mgboɓo, a í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r!
LUK 13:29 Nzoɓri úru saa fi gel ɓáy fi hoɗo, rɔɔ fi tḭ́i síe ɓáy fi riŋ síe í mgba zaɗ káw ká nzaa fe sṵm ká puoruo Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 13:30 Ì kɔ, ká sakra nzoɓ ha̰nɛri ká i laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká fal nzoɓ ha̰wri na, síeke lɛ, í ɗoko pola. A nzoɓri ká í laa ɓayke pola ha̰ nzoɓ ha̰wri na, síeke lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na i yḭ́i í ɗo fal.»
LUK 13:31 Ká síeke ku na, Farizi ha̰nɛri soro í vi luo Zezu í ɓaa ha̰ ni mii: «Mu zɔ́l ká zaɗ ni key na ɓa puo kḭ, ɓay ḭi lɛ, Mbay *Eroɗ nzaa faa ɓay ika mù.»
LUK 13:32 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì se í vǎa ɓaa ha̰ mbay huo na mii: “Vuri ɓáy ruo na, mì nii temndayari ká tul nzoɓri, mí vaa nzoɓ suosɛrɛmri, a ndeke ɗi nam sayke na, mì ɗáa peɗ ɓi na ɔ ɓáy zaɗɛ bele.”
LUK 13:33 Ndaɗ ɓay haŋa mì se nun-i ɓa pola vuri nda̰w, ruo nda̰w, ruo ha̰w kara nda̰w, ɓay ḭi lɛ, ká Zuruzalɛm hɔy ɓa zaɗ ká nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, maa huka ká ɗi ɓo, ká zaɗ kḭ ya!
LUK 13:34 «Zuruzalɛm, Zuruzalɛm! Ɓaarì nzoɓri ká Zuruzalɛm ká ì i *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, a í vbuku nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru pie ri ha rì na ɓáy tisawri í i ri. Wa̰a, faa ɓal ba mina ze, mì hii ɓay mbṵ́ nzoɓ ɓaarì na ɗo sa̰w ɓal-i munu ká máa ka̰y mbṵ́ke vi-eri ɗo sa̰w ɓal-ɛ a guɓa tul-ri ɓáy ta̰y bar-ɛ na lɛ! Roo lɛ, ɓaarì na ì hii puu ɓayke ya.
LUK 13:35 Nda ndaɗ! Ŋgɛrɛwṵru a pɔ́ŋ hul ka̰ni ɓaarì na ha rì. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: ì ti kɔ́kɔ mì mbǎa kpṵru maa ɓáy síeke ká ì ɓáa mii: “Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zúɔ tul nzoɓ ká vi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay!”»
LUK 14:1 Nam mbḭw ká ɓa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na, Zezu se luo mbay *Fariziri mbḭw munu káʼa ɗi ni ɓay haŋa ni sṵ fe. Lɛɛ, ɓari ká i kaw zaɗɛ na i ŋga̰a Zezu zii ɓay kɔ́kɔ.
LUK 14:2 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw munu ká fe nduo ni na tḭi a ɗo pol Zezu.
LUK 14:3 Lɛɛ, Zezu mbi ɓay a vbi *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ɓáy Fariziri mii: «Ɓáy faa *bol kusol naari na, vaa nzoɓ suosɛrɛm ká ɓil nam mgbaka ta̰ram na, ndaɗ ɓay ɗáa mase ndaɗ ɓay ɗáa ya lɛ?»
LUK 14:4 Báyḭi lɛ, i ɗo tul kḭ silili. Lɛɛ, Zezu mgba nzoɓ suosɛrɛm na a vaa ni, rɔɔ a pɔŋ faa ha̰ ni zɔl.
LUK 14:5 Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ká sakra ɓaarì key na wa̰a, nzoɓ ve ze, vi-e mase nday ɓe lie ɓo luɔ mbii ká síe nam mgbaka ta̰ram lɛ, kaʼa séke ɓa vaa ɓay vǎa kúɔ ni tḭi kɛlɛ ya lɛ?»
LUK 14:6 Lɛɛ, i kɔ faa yḭiŋra ɓáy ɓay ɗo tul ɓay key na ha̰ ni ya.
LUK 14:7 Zezu kɔ faa ká nzoɓri ká i ɗi ri ɗiw fe sṵm na, i nzǎarake zaɗ káw kereri ɓay káw ɗi ká pol nzoɓ ha̰wri. Báyḭi lɛ, ka mbi law ɓay key na a ɓaa ha ri mii:
LUK 14:8 «Zaɗka i ɗí mù ɓay haŋa mù se mú vǎa sṵ fe ká zaɗ ya̰aŋa kḭ na lɛ, mu mgba zaɗ káw kere ká ɗo pola mú káw ɗi ya rɔɓay, ɓay ḭi lɛ, kɔ ya lɛ, sakra nzoɓri ká i ɗi ri ɓay haŋa ri sṵ fe na, nzoɓ ha̰nɛ ká ɗi ku a kál tul-a ɗo ɗi.
LUK 14:9 Zaɗka mù mgba zaɗ káw kere mú kaw ɗi pola, rɔɔ nzoɓ ká ɗi rì ɗiw sṵm na ví ɓáa ha̰ mù mii: “Mu pɔ́ŋ zaɗ káw key na ha̰ nzoɓ ni,” lɛ, mù úru ɓáy sahoy ɗeŋ ɗeŋ, mú vǎa kaw ɔ́rɔ fal ká mgbaɗa.
LUK 14:10 Ze, ndaɗ ɓay ɗáa munu ya. Zaɗka i ɗí mù ɓay haŋa mù vǎa sṵ fe, rɔɔ mù se ɗi lɛ, mu vǎa mgba zaɗ káw ká ɔ́rɔke mgbaɗa ká fal, mú káw ɗi, ɓay haŋa ɓo zaɗka nzoɓ ɗika mù na vi lɛ, ka ɓaa ha̰ mù mii: “Mbá̰a, mu sóro ɓa pola ɓa zaɗ káw kere key.” Ɓe munu nda̰w rɔɔ, a ɓá fe riŋ ɗika ɓo ká nun nzoɓri riw bele ká i kaw nzaa fe sṵm ziŋ mù na ɓáy.
LUK 14:11 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ura tul-e ɓa siya na, Ŋgɛrɛwṵru a mgbaka ɗiŋ ɓa siri. A nzoɓ ká ɗiŋ tul-e ɓa siri laa lɛ, kaʼa úru ɗo siya.»
LUK 14:12 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha̰ nzoɓ káʼa ɗi ni ɗiw sṵm na a ɓaa mii: «Zaɗka mù leke fe sṵm, mú ɗi nzoɓ ɓa ɓisie mase tilaw lɛ, mu ɗi nzoɓ buɔ-ɔri ya nda̰w, yṵ-ɔri ya nda̰w, nzoɓ ini ɓori ya nda̰w, mase nzoɓri ká i ɓa nzoɓ feziŋa ká tul kpaŋ ɓo ya nda̰w, ká kɔ ya lɛ, i ɗika mù ɗiw suo bole taa ɓo ká i sṵ na.
LUK 14:13 Roo lɛ, zaɗka mù leke fe sṵm ruɔ na, ndaɗ ɓay haŋa mù ɗi nzoɓ kṵkuri nda̰w, nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ nda̰w, nzoɓ kpɛɗɛri nda̰w, rɔɔ nzoɓ ra̰wri nda̰w pi.
LUK 14:14 Zaɗka mù ɗaa munu lɛ, mù ɗoko ɓáy suoriya. Ze i maa ɓay púo mù feri na suo bole taa ɓo na ku ya hɔy kara, síeke ká nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri ká nun Ŋgɛrɛwṵru i tḭ́i saa luɔ huɗ na, Ŋgɛrɛwṵru a púo mù mbɔlke ɓáy.»
LUK 14:15 Zaɗka i kaw nzaa fe sṵm ruɔ na, nzoɓ mbḭw munu ká sakra ɓari ká laa ɓay ká Zezu ɓaa na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ ni mii: «Suoriya a ɓá taa nzoɓ káʼa káw nzaa fe sṵm ká ɓil *puoruo Ŋgɛrɛwṵru.»
LUK 14:16 Ro, Zezu mbi law ɓay mbḭw a ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓ mbḭw munu ɗi nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri, a leke fe sṵm ŋgḭ-ŋgḭi ɓay haŋa ri.
LUK 14:17 Zaɗka sa̰w síe sṵŋa fe na maa báyḭi lɛ, ka pie leɗ káw ɓe ha̰ ni vǎa ɓaa ha̰ nzoɓri káʼa ɗi ri na mii, “Ì vi ro, ɓay ḭi lɛ, fe sṵm na i leke ɔ bele ro.”
LUK 14:18 Báyḭi lɛ, ɓari riw bele ku na, i ɓaa ɓay tɔŋ fal kḭ fal kḭ í tii sa̰w ɓáa ɓay ɓay náake sùo-ri. Nzoɓ mbḭwke na ɓaa ha̰ leɗ káw na mii: “Mì hie wáa mbḭw, ze ndaɗ ɓay haŋa mì se mí vǎa kɔ. Mì koɗ mù, mu se mú ɓaa ha̰ bǎa káw ɓo na, ka ha̰ law-ɛ ka huo lɔm ká tul-i.”
LUK 14:19 Nzoɓ kḭ yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni rɔɓay mii: “Mì hie ndayri ɓa duɔ, ze mì séke ɓay vǎa líe ri ɓay kɔ́kɔ. Mì koɗ mù, mu se mú ɓaa ha̰ bǎa káw ɓo na, ka ha̰ law-ɛ ka huo lɔm ká tul-i.”
LUK 14:20 Nzoɓ kḭ rɔɓay yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: “Mì ya̰a má̰y timbɛɗɛ key rɔɓay. Sa̰wke ze mì maa ɓay séke ya.”
LUK 14:21 Báyḭi lɛ, leɗ káw na yḭ̀i a vǎa ɓaa ɓaykeri ha̰ bǎa káw ɓe. Lɛɛ, law-ɛ fa̰a ni puu-u a ɓaa ha̰ leɗ káw ɓe na mii: “Mu se ɓa vaa ɓa faa buori ku ɓáy faa ha̰yri ká woro zaɗ ká ɓil puɔ na key ɓo, mú fa̰a nzoɓ kṵkuri nda̰w, nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ nda̰w, nzoɓ ra̰wri nda̰w, rɔɔ nzoɓ kpɛɗɛri nda̰w ɓo, mú ha ri vi ziŋ mù mbḭw hɔy.”
LUK 14:22 Falɛ ku ndḭi lɛ, leɗ káw na ví ɓaa ɓayke ha̰ ni mii: “Mbay, feri ká mù mbi nzaa-a ká ɗi ha̰ mì na, mì ɗaa ro, roo lɛ, zaɗ tɔ̀ŋ kɔɓ rɔɓay.”
LUK 14:23 Báyḭi lɛ, bǎa káw ɓe na ɓaa ha̰ ni mii: “Mu tḭi mú se ɓáy bufaari ká ɓoɗ ɓoɗ ɓáy bufaa wáari ku ɓo, mú haa nzoɓri riw bele ká mù ziŋ ri na ha ri vi í nduo ɓil hule key ɓo, ha̰ ɓil hul ɓi ka mbaa ɓa nzoɓri mɛr mɛr.
LUK 14:24 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nzoɓri riw bele ká mì ɗi ri ɗiw sṵm pola na, nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓari na ti mbika sṵmke na nda nzi-ɛ kpǎy ya.”»
LUK 14:25 Ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri, i se faa ziŋ Zezu mbḭw hɔy. Lɛɛ, ka fɛrɛ kɔ́m ɓa luo-ri a ɓaa ha ri mii:
LUK 14:26 «Nzoɓ ká vi luo-i rɔɔ, a pɔŋ fal bi-ɛ ya nda̰w, mi-ɛ ya nda̰w, má̰y ɓe ya nda̰w, vi-eri ya nda̰w, yṵ-ɛ wa̰rakeri ɓáy má̰ykeri ya nda̰w, rɔɔ sùo-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ kara ya nda̰w na lɛ, ka maa ɓá leɗ nduoɓal-i ya.
LUK 14:27 Nzoɓ ká soɓ puu say huɗ ɓe a séke fal-i ya lɛ, ka maa ɓá leɗ nduoɓal-i ya.
LUK 14:28 «Wa̰a, ká sakra ɓaarì key na, zaɗka nzoɓ hii ɓay mbúo hul ga-gaŋ lɛ, ka káw siri pola a kḭi suy larike riw bele a kɔ káʼa máa ɓáy ɗáa peɗke ha̰ ni ɔ bele rɔɔ, a tii sa̰w ɗáa peɗke na ɓáy ya lɛ woo!
LUK 14:29 Munu ya rɔɔ, ka tii sa̰w ɗáa peɗ hulke na lɛ, larike a ɔ́kɔ ɓa tigba̰a hul na ku hɔy riw bele, a ha̰ ni ziŋ faa ɗáa sùo hulke na ya. Lɛɛ, nzoɓri riw bele ká i kɔ́kɔ tukḭri peɗ ɓe na, i tiika sa̰w síɛ ni
LUK 14:30 í ɓaa mii, “Leɗban ni key na tii sa̰w úra hul ɓe, lɛ hṵrusuo-ɛ maa ɗáa peɗke na ɔ ya!”
LUK 14:31 «Mase, zaɗka mbay mbḭw hii ɓay séke ɓay vǎa ru-ruy ziŋ mbay kḭ lɛ, ka káw siri a bɛ́klɛ pola a kɔ wa̰a, nzoɓ ɓeri ká isɔɗ duɔ zaɗ duɔ (10.000) ku na, i ruu ziŋ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓeri ká isɔɗ duɔ zaɗ síŋ siɗi (20.000) ká i vi vuku ɓay rúu ziŋ ɓeri na kḭ zu lɛ?
LUK 14:32 Zaɗkaʼa kɔ rɔɔ, ka maa ɓay rúu ziŋ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓeri na ya lɛ, ka pie nzaapeɗ ɓa vǎa ha̰ mbay kṵ-ɛ ká ɗo ɗi ɗi kɔɓ rɔɓay ku na, ɓay vbika ni ɓay feri ká ɓay ɗáa ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ka ɗǒke sakra ɓari na.
LUK 14:33 Ɓe mini ze, nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì key ká pɔŋ fe ɓeri riw bele ya lɛ, ka maa ɓá leɗ nduoɓal-i ya.»
LUK 14:34 «Tom na ɓa fe kere, roo lɛ, zaɗka ráake tḭi na wa̰a, fe ḭi nda̰w rɔɔ ɓay ɗáake ha̰ ni yḭ̀i a raa ɓa kḭ ɓáy lɛ? Fe ká ɓay ɗáake ha̰ ni ndǎɗke na tiya.
LUK 14:35 Ka ti ɗáa fe ɓay sɔ́ke tusiri ya, a ɓa mḭ́iri fe ká ndaɗ tusiri ya nda̰w. Ɓa fe ká ɓay kúna zuɔ ɓisuy munu hɔy. Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku ɓay láake lɛ, ka laa!»
LUK 15:1 Nzoɓ ya̰aŋa larimbuori ɓáy nzoɓ kḭri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya i soro ɓa lakun Zezu riw bele ɓay láa ɓay ɓe káʼa ɗo ɓáake.
LUK 15:2 Lɛɛ, *Fariziri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, i ŋgṵri ɓay ká sakra kḭ í ɓaa mii: «Leɗban ni key na, ka ya̰a nzoɓri ká soro ɓay ɓari mgba ndaya, a sṵ fe ziŋ ri!»
LUK 15:3 Báyḭi lɛ, Zezu mbi law ɓay key a ɓaa ha ri mii:
LUK 15:4 «Nzoɓ ve ká sakra ɓaarì key ká ɗo ɓáy baɗu ɓa isɔɗ mbḭw, rɔɔ zee mbḭw ká sakrake lɛ, ka ti pɔ́ŋ ha̰yri ká síŋ tɔnɔ mbḭw pa̰rɛ tɔnɔ mbḭw na ɗo zaɗ ɗol ɓari ká ɓisuy, ɓay vǎa nzáa taa ha̰y ká zee na ku kpṵru, a ziŋ ni ya lɛ woo?
LUK 15:5 A zaɗkaʼa ziŋ ha̰y ká mbḭw ká zee na lɛ, ka mbi ni a ɗaa ni ɓo tul kpa̰a nduo-ɛ ɓáy suoriya a tḭ́ike puɔ.
LUK 15:6 Zaɗkaʼa tḭi puɔ na báyḭi lɛ, ka ɗi nzoɓ buɔ-ɛri ɓáy nzoɓ tul kpaŋ ɓeri a ɓaa ha ri mii: “Ì ɗaa suoriya ka zíŋ mì, ɓay ḭi lɛ, baɗu ɓi ká zee na mì ziŋ ni ro.”
LUK 15:7 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, mì ɓaa ha rì: suoriya káʼa ɗoko nulue ɓay tul nzoɓ feya̰a mbḭw ká suo kér ɓay ɓe ká tul feya̰a ɓe na, a mbaka tul suoriya ɓay tul nzoɓri ká síŋ tɔnɔ mbḭw pa̰rɛ tɔnɔ mbḭw ká i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ, a í se síe súo kér ɓay ɓari ya na.»
LUK 15:8 «Mase, má̰y ha̰a ze ɗo ɓáy lari ɓa sak duɔ rɔɔ tɔɗɔ sak mbḭw a zee lɛ, ka ti ɗáa huu taa huu ndele, a fá̰ake ɓil hul ɓe ɗaka ɗaka a nzǎarake kpṵru a ziŋ ya lɛ woo?
LUK 15:9 Zaɗkaʼa nzaara kpṵru a ziŋ na báyḭi lɛ, ka ɗi nzoɓ buɔ-ɛri ɓáy nzoɓ tul kpaŋ ɓeri a ɓaa ha ri mii: “Ì ɗaa suoriya ka zíŋ mì, ɓay ḭi lɛ, lari ɓi ká zee na mì ziŋ ro.”
LUK 15:10 Munu zu lɛ, mì ɓaa ha rì: ɗo faa mbḭw munu ɓa má̰y ká ziŋ lari ɓe ká mbḭw káʼa ɗaa suoriya na, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue na i ɗaa suoriya ɓay tul nzoɓ feya̰a mbḭw ká suo kér ɓay ɓe ká tul feya̰a ɓe.»
LUK 15:11 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Nzoɓ mbḭw munu ɗo ɓáy leɗ wa̰rari ɓa siɗi.
LUK 15:12 Lɛɛ, nzoɓ vbiele na ɓaa ha̰ bi-ɛ mii: “Bǎa, feziŋa ɓori káʼa ɗoko ɓay tul-i na mu wál taa ɓi ha̰ mì timbɛɗɛ key.” Báyḭi lɛ, bi-ɛ na wal feziŋa ɓeri na ha̰ ni ɓáy yṵ-ɛ siɗi bele.
LUK 15:13 Falɛ ku ɗaa nam ndḭi hɔy lɛ, nzoɓ vbiele na mbṵ fe ɓeri na ŋgiɗ bele a hie a zɔl se tusiri kḭ ká ɗi ɗi, a vǎa ɓiɛ larikeri na vɛɓ vɛɓ riw bele ɓay tul feri ká law-ɛ hii.
LUK 15:14 Falɛ káʼa ɓiɛ lari ɓeri na ɔ riw bele báyḭi lɛ, kɔn luye lie gbiɓ ɓo tusirike na ku riw bele ha̰ fe sṵm tii sa̰w púo nduo-ɛ.
LUK 15:15 Báyḭi lɛ, ka se a vǎa ziŋ nzoɓ mbḭw munu ká tusirike ku a nduo tul-e. Lɛɛ, nzoɓke na pie ni se wáa ɓeri ha̰ ni vǎa kɔrɔ mbel puɔri ká ɗi.
LUK 15:16 Ká zaɗɛ ku na, pa̰ra puuri ká mbelri sṵ na hɔy kara, ka rɛ sùo-ɛ ɓay sṵŋa mbaa ɓil-e, roo lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara ha̰ ni sṵ ya.
LUK 15:17 Báyḭi lɛ, ka tii sa̰w kér ɓay ká ɓil law-ɛ a ɓaa mii: “Nzoɓ peɗ bǎari ɓa mina ze i kaw ɓil ndaɗi baɗak í sṵ fe, rɔɔ mì huka huɗ kɔn ká zaɗ ni key mgbum lɛ?
LUK 15:18 Ɓi na mì yḭ́i ɓay séke luo bǎa, a mí vǎa ɓaa ha̰ ni mii: ‘Bǎa, mì ɗaa feya̰a ziŋ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, a mí ɗaa feya̰a ziŋ mù nda̰w.
LUK 15:19 Mì maa ɓay haŋa mù ɗí mì ɓa vu-ɔ mbǎa ro. Ze munu hɔy kara, mu ɗaa zíŋ mì munu ká mù ɗáake ziŋ nzoɓ peɗ ɓori na.’”
LUK 15:20 Ro, a uru siya a se ɓa luo bi-ɛ na. «Zaɗkaʼa tḭi lew hɔy ká bi-ɛ mbi nun a kɔ ni na báyḭi lɛ, law-ɛ naa ni pǎ̰y ɓay tul vi-e na ha̰ ni ɗuu a suɔ nun-ɛ a vǎa mgba ni girik a a̰w nzi-ɛ.
LUK 15:21 Lɛɛ, vi-e na ɓaa ha̰ ni mii: “Bǎa, mì ɗaa feya̰a ziŋ Ŋgɛrɛwṵru, a mí ɗaa feya̰a ziŋ mù nda̰w. Mì maa ɓay haŋa mù ɗi mì ɓa vu-ɔ mbǎa ro.”
LUK 15:22 Ro, bi-ɛ na ɓaa ha̰ leɗ káw ɓeri mii: “Ì se ɓa vaa ɓo, í vǎa mbi maagari kere ká pie yururu í vǎa nduo ni, í ɗaa ŋgama ka nduo nduo-ɛ, a í ɗaa dikɔn ka zúɔ ɓal-ɛ.
LUK 15:23 Ì se í vǎa mgba vu nday ká ŋgɔɓ ndaɓ ndaɓ í ví i ha̰ ni. A ɓo, náa sṵ́ri náa ɗáakeri suoriya,
LUK 15:24 ɓay ḭi lɛ, vu-i key ká ɗo ɓa sondori nzoɓ huɗe na, ka yḭ̀i a ví ha̰ mì ziŋ ni ɓáy kumnun rɔɓay. Ɓe na, ka ze-zee, rɔɔ a yḭ̀i ha̰ mì ziŋ ni ɓa kḭ rɔɓay.” Báyḭi lɛ, i tii sa̰w záy sùo-ri.
LUK 15:25 «Lɛɛ, ŋgɛrɛ leɗ na tɔ̀ŋ ɓa wáa kɔɓ rɔɓay. Zaɗkaʼa uru saa wáa a tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓáy puɔ na báyḭi lɛ, ka laa gire fe haŋri nda̰w, gire nday ká nzoɓri nda rǐŋma rǐŋma nda̰w pi.
LUK 15:26 Ro, a ɗi leɗ káw mbḭw munu ká sakra nzoɓ ha̰wri a vbi ni sa̰w feke.
LUK 15:27 Lɛɛ, ɓe na ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Yṵ-ɔ na ze yḭ̀i a vi ze, bǎa-ka i vu nday ká ŋgɔɓ ndaɓ ndaɓ, ɓay ḭi lɛ, ka ziŋ vi-e ká zee na ɓáy kere.”
LUK 15:28 Zaɗka ŋgɛrɛ ɓe na laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, ka ɗaa hɛrɛ a hii ɓay ndúo se ɓil puo bi-ɛ na ya. Ro ze bi-ɛ na tḭi a ví koɗ ni ɓay haŋa ni ka se puɔ.
LUK 15:29 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ bi-ɛ na mii: “Mu kɔ, mbiimbam ɓa mina mì kaw ziŋ mù key mí ɗaa peɗri ŋgḭi ɓamba ha̰ mù, a mí mba nzaa-a ba mbḭw ya mgbaŋ. Lɛɛ, ɓi na mǎa mù ha̰ mì vu vuy mbḭw mini kara, ɓay haŋa mì i ɓo ɓúru nzoɓ buɔ-iri, ɓúru ɗáake suoriya ya.
LUK 15:30 Roo lɛ, vu-ɔ ká ɗo key káʼa fa̰a feziŋa ɓori a vǎa ɓiɛ vɛɓ vɛɓ ɓay tul má̰y nun pieri, a yḭ̀i a vi lɛ, ɓe na mǎa mù i vu nday ká ŋgɔɓ ndaɓ ndaɓ ha̰ ni lɛ!”
LUK 15:31 Lɛɛ, bi-ɛ na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Vu-i, ɓo na mù kaw ziŋ mì ɓaŋguɔ tḭi vuri key. Ze feri riw bele ká mì ɗǒke na ɓa fe ɓo zu.
LUK 15:32 Roo lɛ, ɗo nun haŋa náa ɗáari suoriya, a náa záyri sùo naari, ɓay ḭi lɛ, yṵ-ɔ ká ɗo ɓa sondori nzoɓ huɗe na, ka yḭ̀i a vi ɓáy kumnun rɔɓay. Ɓe káʼa ze-zee na, ka yḭ̀i ha̰ mì ziŋ ni ɓa kḭ rɔɓay.”»
LUK 16:1 Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Nzoɓ mbḭw munu ɓa nzoɓ feziŋa, lɛ, ka ɗo ɓáy nzoɓ kɔ́rɔ fe. Báyḭi lɛ, i ví ɓaa ha̰ ni mii, nzoɓ kɔ́rɔ fe ɓe na ɓiɛ feziŋa ɓeri ɓamba.
LUK 16:2 Lɛɛ, nzoɓ feziŋa na ɗi ni a ɓaa ha̰ ni mii: “Ɓay ḭi ze, mì laa se tul-a ya̰a ya̰a mini key lɛ? Mu kḭi fal fe ɓiri ká mì pɔŋ zuɔ nduo-ɔ na ha̰ mì kɔ, ɓay ḭi lɛ, ɓo na, mù máa ɓay kɔ́rɔ fe ɓiri na mbǎa ro.”
LUK 16:3 «Báyḭi lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ fe na yḭ̀i a ker ɓay ká ɓil law-ɛ a ɓaa mii: “Gaŋ tul-i a náa mì ká ɓil peɗ ɓi key na wa̰a, mì ɗáa mina ɓáy sùo-i ro zey lɛ? Peɗ pay na mì kɔ faake ya, ze gɔ́ŋ fe kara a ɓá sahoy ɓi ɓamba tasiri nda̰w.”
LUK 16:4 Ka ker kpṵru a ɗaa “O-oo! Mì kɔ fe ká mì ɗáa ro! Zaɗka mì ti ɓil peɗ ɓi na mbǎa lɛ, fe ɗáa kere ɓiri ká mì ɗáa ziŋ nzoɓri na nda̰w rɔɔ, i mgbáke mì ɓa sùo-ri ɓáy.”
LUK 16:5 «Báyḭi lɛ, ka ɗi nzoɓri riw bele ká mbɔl gaŋ ɓe ɗo tul-ri na ha ri vi fal kḭ fal kḭ a ɓaa ɓay ziŋ ri. Ka vbi nzoɓ ká vi titire ɗɛkrɛ na mii: “Ɓo na, mbɔl ká ɗo tul-a ɓay haŋa mù puo gaŋ ɓi na wa̰a, ɓa mina lɛ?”
LUK 16:6 Ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mì púo ni guma num ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ niŋ (4.000).” Báyḭi lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ fe na yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: “Mbeɗe mbɔl ɓo na ze ɗo key. Káw siri ɓa vaa mú bumra, a mú ɗaa ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ siɗi (2.000) ka ɗo ɗi.”
LUK 16:7 «Falɛ ku lɛ, ka vbi nzoɓ ndeke ɗi siɗike na mii: “Ɓo na, mbɔl ɓo ɓa mina ze ɓay haŋa mù puo lɛ?” Lɛɛ, ka ɓaa ha̰ ni mii: “Mì púo ni ɓɔl naŋ isɔɗ siɗi ɓáy síŋ ndeɓe (250).” Lɛɛ, nzoɓ kɔ́rɔ fe na ɓaa ha̰ ni mii: “Mbeɗe mbɔl ɓo na ze ɗo key. Mu ɗaa ɓa isɔɗ siɗi (200) ka ɗo ɗi.”
LUK 16:8 «Nzoɓ kɔ́rɔ fe ká fe ɗáa ɓe rɔɗ rɔɗ na, zaɗka gaŋ tul-e kɔ nzɛm káʼa nzɛ munu na báyḭi lɛ, ɓe kḭ sùo-ɛ ka pisi ni. Tusuɛke lɛ, nzoɓ tusiriri key na i nzɛ ká tul fe ɓari ká tusiri key na mba leɗ zaɗ taŋari ká i ker ɓay ká se tul puoruo ɓari ká nulue.»
LUK 16:9 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓi hɔy kara, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: feziŋa ha̰yri ká tusiri key ká ɗo ɓáy zaɗɛ ya na, ì fa̰a í mgbáke buɔ ɓay haŋa ɓo, zaɗka fekeri ti nduo-rì mbǎa lɛ, i mgbaka rì ha rì kaw zaɗ káw kere ká ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara na ɓáy.
LUK 16:10 Nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul feri ká ndḭi na, a ɗáa vu mbom ɓo tul bawda feri nda̰w pi. A nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul fe taa ndḭi ndḭi ya na, ka ti ɗáa vu mbom ɓo tul bawda feri ya nda̰w pi.
LUK 16:11 Ku waa, zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul feziŋa ká tusiri key ká ɗo nduo-rì ku ya waa, nzoɓ ve rɔɔ a haŋa rì feziŋa taa tusuɛ na ha rì kɔrɔ lɛ?
LUK 16:12 A zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul feziŋa nzoɓ kḭ ká ɗo nduo-rì ku ya waa, nzoɓ ve kḭ rɔɔ a haŋa rì fe taa ha̰y ká ɗo ɓay tul-rì kḭ sùo-rì lɛ?
LUK 16:13 Leɗ káw mbḭw maa ɓay ɗáa peɗ ha̰ bǎa gaŋ ɓeri siɗi ya, ɓay ḭi lɛ, a ḭ́m nzoɓ mbḭwke, a hii nzoɓ siɗike, mase a zúɔ ziŋ nzoɓ ni, a tuŋ ɓay nzoɓ nu. Ì maa ɓay séke fal Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ fal feziŋari ká tusiri key nda̰w buruk siɗi bele ya.»
LUK 16:14 *Fariziri ká i ɗo zaɗɛ ká í laa ɓayri ká Zezu ɓaa riw bele na, i siɛ ni siɛ hɔy, ɓay ḭi lɛ, i ɓa nzoɓ taka kɔn lariri.
LUK 16:15 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì na, ì hii ɓay ɗáa sùo-rì ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri ká nun nzoɓri, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na kɔ fe ká ɓil law-rì. Feri ká nzoɓri kɔ ɓa bawda fe na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ ɓa fe ḭ̌m ká nun-ɛ.
LUK 16:16 «Sew ká nzoɓri hḭɛ *bol kusol ká *Moyze ɗaa ɓáy mbeɗeri ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa nda̰w na, ɗo kpṵru mgba sewke taa Za̰a Batis. Tii sa̰wke ɓáy sewke taa Za̰a Batis na, i ka-káa Ɓay Kere ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri. Nzoɓri riw bele i nzaa faa kpṵru í nduo í se ɗi.
LUK 16:17 Ɓay haŋa tumbam ɓáy tusiri kal na ŋgɔŋ ɓamba na kḭ, roo lɛ, ɓay haŋa vu fe ká ndḭi ká i vbie ɗo ɓil bol kusolke ká kal na ŋgɔŋ kal tul-e rɔɓay.
LUK 16:18 «Wa̰ra nzoɓ ha̰a ha̰a ká nii má̰y ɓe a ya̰a má̰y kḭ na, wa̰rake ku na ɗaa nun pie. A nzoɓ ká ya̰a má̰y ká wa̰ra nii ni na, ka ɗaa nun pie nda̰w.»
LUK 16:19 «Nzoɓ mbḭw munu ɓa nzoɓ feziŋa, a nduo gari lari ká ndṵy mgbilik mgbilik a ndaɗ ɓamba ɗo sùo-ɛ, a kaw ɓil ndaɗi ɓáy nam nam.
LUK 16:20 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw munu ká ɓa nzoɓ kṵku, riŋ-ɛ ɓa Lazar sùo-ɛ te nṵɔ gbǒr gbǒr riw bele na, ka naa faa hul nzoɓ feziŋa na.
LUK 16:21 Ka rɛ sùo-ɛ ɓay dám bum ŋgaw ká ga̰y saa tutakra nzoɓ feziŋa siya zuɔ siri na ɓay réke ha̰ ɓil-e ka mbaa. A lɛ, váyri kara i vi sɛl nṵɔkeri ká ɗo sùo-ɛ na.
LUK 16:22 «Báyḭi lɛ, nzoɓ kṵku na ví hu. Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue i ví sùu pa̰ra nun sùo-ɛ na, í vǎa ha̰ ni kaw zaɗ káw kere ká lakun *Abaraham ká nulue. Falɛ lɛ, nzoɓ feziŋa na ví hu nda̰w, ha̰ nzoɓri mbi ni í vǎa voro ni.
LUK 16:23 Báyḭi lɛ, nzoɓ feziŋa na kaw zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká zaɗ baw a ura nun-ɛ ɓa siya a kɔ-kɔ́m ɗi ɗi mak, lɛ, ka kɔ Abaraham ɓáy Lazar ká i kaw lakun kḭ.
LUK 16:24 Ro, a rɛ ɓeleŋ a ɓaa mii: “Bǎa Abaraham, kóɗ ŋguɔ hɔy, mu kɔ nun síe ɓi! Mu pie Lazar ha̰ ni ka ɗaa vu nduo-ɛ nduo mbii, a tɔ́ɗɔ ɓo kusol-i ká huɔ kurum kurum key ha̰ ni ka huo lɔm ha̰ mì, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri ká ɓil huu na key.”
LUK 16:25 «Báyḭi lɛ, Abaraham yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Vu-i! Mu kér se tul káw ɓo ká ɓil ndaɗi ɓáy káw ɓáy kumnun ɓo ká tusiri kɔɓ rɔɓay na mú kɔ. A Lazar na laa lɛ, kaw ɓil sɛkɛ feri ŋgḭi ɓamba. Timbɛɗɛ key na, law-ɛ huo ni ká zaɗ ni key, a pɔŋ mù ɓo laa ro ze, mù kaw ɓil sɛkɛ fe ku.
LUK 16:26 Rɔɓay, mu kɔ bawda luɔ ká gbṵke tiya ɗo sakra naari. Ze, nzoɓri ká i hii ɓay úru saa luo ɓuru key, í se luo-rì lew na, faa tiya. Ɓari ká i hii ɓay úru saa luo-rì lew, a í vi luo ɓuru líe key na kara faa tiya nda̰w.”
LUK 16:27 Ɓe nu ku ro, nzoɓ feziŋa na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Bǎa Abaraham, munu zu lɛ, kóɗ ŋguɔ hɔy, mì ɗaa síe ká pol-a ɓay haŋa mù pie Lazar ha̰ ni ka se ɓil puo bǎa,
LUK 16:28 ɓay ḭi lɛ, yṵ-iri, tul-ri ndeɓe i kaw ɗi ku. Ka se ɓo a vǎa ɓaa taŋa sa̰w feri ká tḭi tul-i key na ɓay haŋa ɓari na kara i vi zaɗ kɔ́kɔ sɛkɛ fe key na ya.”
LUK 16:29 «Lɛɛ, Abaraham yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Yṵ-ɔri na, mbeɗe ká *Moyze ɗaa ɓáy taa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru kara ɗo nduo-ri ɗi ku. Ndaɗ ɓay haŋa ri laa ɓay ɓari.”
LUK 16:30 Báyḭi lɛ, nzoɓ feziŋa na ɓaa mii: “Úwaa, bǎa Abaraham, i ti ya̰aŋa ɓayke ya. Roo lɛ, zaɗka nzoɓ tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri a se luo-ri lɛ, i súo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ɓari!”
LUK 16:31 Lɛɛ, Abaraham ɓaa ha̰ ni mii: “Zaɗka i laa ɓay Moyze ɓáy taa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗaa ɗo mbeɗe na ku ya lɛ, nzoɓ tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri hɔy a vǎa ɓaa ha ri kara, i ti ya̰aŋa ɓayke ya.”»
LUK 17:1 Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Fe káʼa ɗáa ha̰ nzoɓ ɗaa feya̰a na, ti laɗ ya. A roo lɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe a ɗoko tul nzoɓ ká ɗaa ha̰ kṵ-ɛ ɗaa feya̰a na!
LUK 17:2 Síŋ bawda tisaw ɗo sol nzoɓke a vbu ni ɓo maambii na ndaɗ mba haŋa ni kaw ɓáy kumnun a ula leɗ mbḭw ká ndḭi ká sakra leɗri ká ɗo key na ha̰ ni ɗaa feya̰a.
LUK 17:3 Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì! «Zaɗka yṵ-ɔ ɗaa feya̰a lɛ, mu vǎa ɓaa ɓayke ziŋ ni. Ze ɓo, ka suo kér ɓay ɓe ká tul feya̰a ɓe na lɛ, mu nda bumake ziŋ ni.
LUK 17:4 Ze, ka ɗaa feya̰a ziŋ mù faa ɓal ba tɔnɔ say ká ɓil nam mbḭwke na ku hɔy, rɔɔ a suo kér ɓay ɓe, a ví vbi mù law huoke munu ɓaŋguɔ lɛ, mu nda bumake ka ziŋ ni.»
LUK 17:5 Báyḭi lɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛmbay mii: «Mu ha̰ mbika law ɓuru ka ŋgḭi ɓa pola pola.»
LUK 17:6 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Zaɗka mbika law ɓaarì ŋgɔɓ ya maa pa̰ra túŋ ká ndḭi hɔy lɛ, ì máa ɓáa ha̰ puu ká ɗo ku ɓay haŋa ni ka mṵu ɓáy sa̰w-ɛ a zo ɓo maambii a ɓár sa̰w ká ɗi, lɛ, a ɗáa vu mbom ɓo tul-rì.»
LUK 17:7 «Munu ká nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ɗo ɓáy leɗ káw mbḭw kaʼa pɔŋ peɗ payri, mase peɗ kɔ́rɔ ndayri zuɔ nduo-ɛ, rɔɔ leɗ káw na uru saa wáa a vi lɛ, kaʼa ɓáa ha̰ ni mii: “Vi ɓa vaa mú káw nzaa fe sṵm key” lɛ?
LUK 17:8 Úwaa, ka ti ɓáa munu ya, roo lɛ, a ɓáa ha̰ ni mii: “Suo gari ɓori, mú léke sùo-ɔri dem dem, a mú kára fe sṵmri na ha̰ mì sṵ a mí nzɔ fe zuɔ ɗi nda̰w rɔɔ, mu sṵ taa ɓori a mú nzɔ zuɔ ɗi ɓáy.”
LUK 17:9 Leɗ káw ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ maa ɓáy nzaa ká gaŋ tul-e mbi ha̰ ni na wa̰a, ɓa fe kaʼa ɗáa taambɔl ha̰ ni rɔɓay lɛ woo? Ṵ́-uu, munu ya!
LUK 17:10 Ɓaarì hɔy kara ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka ì ɗaa feri riw bele ká mì mbi nzaa-i ká ɗi ha rì na, ndaɗ ɓay haŋa rì ɓaa mii: “Ɓuru ɓa leɗ káwri hɔy, ze ɓúru ɗaa peɗ ká ɗo nun haŋa ɓuru ɗaa.”»
LUK 17:11 Zezu se ɓa Zuruzalɛm, a kal ɓáy faa ká ɓo sakra kuɗu zaɗ ká Samari ɓáy Galele.
LUK 17:12 Zaɗkaʼa tḭi puo mbḭw munu báyḭi lɛ, nzoɓri duɔ ká kpḭri zuɔ sùo-ri na, i suɔ nun-ɛ í ta̰a a í ɗo ɗi ŋgereŋ,
LUK 17:13 í ɗaa bawda kusol-ri ɓo siri mii: «Zezu, Mbay ɓuru, kóɗ ŋguɔ hɔy, mu kɔ nun síe ɓuru key!»
LUK 17:14 Lɛɛ, zaɗkaʼa mbi nun-ɛ, a kɔ ri na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ì se ɓo í vǎa kíɛ sùo-rì ha̰ nzoɓ fe poyri ha ri kɔ.» Zaɗka i zɔl í se faa na báyḭi lɛ, kpḭri ɓari na ɔ ha̰ sùo-ri duo mgbereŋ.
LUK 17:15 Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari na, zaɗkaʼa kɔ kpḭri ká ɔ ká sùo-ɛ na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i ɓáy tul ɓal-ɛ nzɛk, a pisi Ŋgɛrɛwṵru ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ ɓa siya,
LUK 17:16 a huku siri gburuk ká sa̰w ɓal Zezu a há̰ke ni taambɔl. Nzoɓke ku na, ka ɓa nzoɓ ká Samari ká Ziɓri kɔ ri ɓa fe ya.
LUK 17:17 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa mii: «Ɓari na wa̰a, kpḭri ɔ ká sùo-ri ɓáy zaɗ ɓari duɔ riw bele ya lɛ? Wa̰a, nzoɓ tɔnɔ mbḭwkeri na, i ɗo zaɗ ha̰a lɛ?
LUK 17:18 Rɔɔ, í pɔŋ ɓa nzoɓ tul puo key hɔy yḭ̀i a ví ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru key lɛ?»
LUK 17:19 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Úru siya a mú se zaɗ seɗ ɓo. Law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na ya̰a mù ro.»
LUK 17:20 Nam mbḭw munu, *Fariziri vbi Zezu ɓay mii: «Síe ha̰a nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ká tusiri key lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na a vika ɓáy faa kɔ́kɔ ɓáy nun gbak gbak ya.
LUK 17:21 Rɔɓay, nzoɓ ti ɓáa mii: “Ka ɗo key!” mase, “Ka ɗo lew!” ya, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ, réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na ɗo sakra ɓaarì timbɛɗɛ key ro.»
LUK 17:22 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɓil namri káʼa vika na, ì ɗáa kɔn kɔ́kɔ ɓi *Vu Nzoɓ nam mbḭw munu hɔy ká sakra nam ɓeri na ku, roo lɛ, ì ti kɔ́kɔ ni ɓáy nun-rì ya ɓáy.
LUK 17:23 Nzoɓri ɓáa ha rì mii: “Vu Nzoɓ na ɗo key,” mase “ka ɗo lew.” Lɛɛ, ì se ɗi ya, ì ɗúu fal-ri ya.
LUK 17:24 Ì kɔ, munu ká mbam siɛ yela a taŋ zaɗ gbɛrɛrɛ saa fi hoɗo kpṵru mgba fi gel na, síeke ká ɓi Vu Nzoɓ mì ví na, a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w.
LUK 17:25 Roo lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa mì vi na, ɗo nun haŋa ɓi Vu Nzoɓ mì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri, a nzoɓri ká timbɛɗɛ key kara i túŋ mì ŋgereŋ.
LUK 17:26 «Nam ká ɓi Vu Nzoɓ mì vika na, a ɗoko faa mbḭw munu ɓáy feri ká kal ɓáy sewke taa *Noe na.
LUK 17:27 Sewke ku na, nzoɓri sṵ fe í nzɔ fe, má̰yri ɓáy wa̰rari i ya̰a kḭ kpṵru maa ɓáy nam ká Noe ndǔoke ɓil hul tumbii na. Falɛ ku lɛ, mbii ví ya̰a zaɗ remleŋ remleŋ, a ɓiɛ nzoɓri mburuk mburuk riw bele.
LUK 17:28 Síe ví ɓi Vu Nzoɓ na, a ɗoko faa mbḭw munu ɓáy fe ká kal ɓáy sewke taa *Loɗ na. Nzoɓri sṵ fe í nzɔ, í hie fe ziŋ kḭ ɓa lie ɓa lew, í paa wáari a í ɗaa hulri.
LUK 17:29 Roo lɛ, nam ká Loɗ tḭ́ike saa puo ká Sɔdɔm na, Ŋgɛrɛwṵru pie ɓáy huu ɓáy tisawri ká mbi huu ga̰y saa nulue zuɔ siri, a sɛ bilam bilam a ɓiɛ ri riw bele.
LUK 17:30 Namke ká ɓi Vu Nzoɓ mì yḭ́i mí tḭi ká nun nzoɓri na, a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w.
LUK 17:31 «Namke ku na, nzoɓ ká mgba ta̰ram ká tul hul siya na, ze fe ɓeri ɗo ɓil hula kara, ka ti ɗí a se ɗi ɓay vǎa fá̰a ya. A nzoɓ ká ɗo wáa kara, ti yḭ́i a se puɔ ya nda̰w.
LUK 17:32 Ì kér se tul má̰y Loɗ ká fɛrɛ kɔ́m wǒri, a ziŋ huɗ na í kɔ.
LUK 17:33 Nzoɓ káʼa nzáa faa kɔ́rɔ kumnun ɓe na, a ɗoko ɓáy kumnun taa tusuɛke ya. Roo lɛ, nzoɓ káʼa pɔ́ŋ sùo-ɛ yɔɗ na, a kɔ́rɔ kumnun taa tusuɛke.
LUK 17:34 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: ká ɓil suŋke ká ɓi Vu Nzoɓ mì ví na, nzoɓri siɗi i naaŋa hii ziŋ kḭ mbḭw. Lɛɛ, i mbika nzoɓ mbini, a í pɔŋ nzoɓ mbḭɛ mgba̰mi.
LUK 17:35 A má̰yri siɗi ká i ɗoko ɗúu fe ká nzaa sa̰n mbḭw na, i mbika nzoɓ mbini, a í pɔŋ nzoɓ mbḭɛ mgba̰mi.
LUK 17:36 [Wa̰rari siɗi ká i ɗoko wáa na, i mbika nzoɓ mbini, a í pɔŋ nzoɓ mbḭɛ mgba̰mi.»]
LUK 17:37 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni mii: «Mbay, zaɗ ha̰a rɔɔ, fe niri key na a kál ká ɗi lɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Zaɗ ká huɗ fe ɓo ɗi na, zaɗɛ na ku ze ta̰miri mbṵ kḭ ká ɗi.»
LUK 18:1 Falɛ ku lɛ, Zezu mbi law ɓay key a ɓaa ha ri ɓay kǐɛke ri ɗáa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ, í ha̰ sùo-rì ta̰a ká ɗi ya.
LUK 18:2 Ka ɓaa ha ri mii: «Puo mbḭw munu na, nzoɓ kúŋ sal ɓay ɗo ɗi, lɛ, ka hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w, a kɔ nzoɓ ɓa fe ya nda̰w pi.
LUK 18:3 Lɛɛ, ká puoke ku na, má̰y síe mbḭw munu ɗo ɗi ku nda̰w, a se luo-ɛ ɓaŋguɔ kpaɗara ɓay haŋa ni ka ɗaa ɓay ɓe ɓáy zaɗɛ ha̰ ni a ɓaa mii: “Mu ndáɗa faa ɓay ɓúru nzoɓ tul ŋga̰ni ɓi na ha̰ mì.”
LUK 18:4 Lɛɛ, nzoɓ kúŋ sal ɓay na hii ɓay kúŋ sal ɓay ɓe na ha̰ ni ya munu munu ɓaŋguɔ kpaɗara. Ro, a ker ká ɓil law-ɛ mii: “Ɓa tusuɛ kḭ, mì hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w, mí kɔ nzoɓ ɓa fe ya nda̰w,
LUK 18:5 roo lɛ, munu ká má̰y ni key na yɔklɔ mì ɓamba na, mì ndáɗa faa ɓay ɓe na ha̰ ni. Munu ya lɛ, kaʼa ví luo-i ɓaŋguɔ kpaɗara ha̰ tul-i wura wɔɓ wɔɓ gɔr hɔy.”»
LUK 18:6 Falɛ ku báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ nzoɓri ká zaɗɛ ku mii: «Ì laa ɓay ká nzoɓ kúŋ sal ɓay ká ndaya ɓaa key na ta-taŋ!
LUK 18:7 Wa̰a, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa mina a ndaɗa faa ɓay nzoɓ taa ɓeri ká i rɛ ha̰ ni suŋ ɓáy ɓisie na ya lɛ woo? Wa̰a, a pɔ́ŋ ha̰ falɛ ɗi lɛ?
LUK 18:8 Mì ɓaa ha ri ta-taŋ: kaʼa ndáɗa faa ɓay ɓari na ɓa vaa hɔy ha ri. Ku wa̰a, zaɗka ɓi *Vu Nzoɓ mì yḭ́i mí vi tusiri key na wa̰a, mì zíŋ nzoɓri ká i kaw tul mbika law ɓari na kḭ zu lɛ?»
LUK 18:9 Rɔɓay, Zezu mbi law ɓay key a ɓaa ɓay tul nzoɓri ká i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri, a í kɔ́ke kṵ-i ɓari ɓa fe ya na.
LUK 18:10 Ka ɓaa mii: «Nzoɓri siɗi, i se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáa nzaa ɓay kere. Nzoɓ mbini ɓa Farizi, a nzoɓ mbḭɛ laa lɛ, ɓa nzoɓ ya̰aŋa larimbuo.
LUK 18:11 Báyḭi lɛ, Farizi na naa sùo-ɛ ŋgereŋ a ɗo siya a ɗaa nzaa ɓay kere ká ɓil law-ɛ, a kḭ́ike fe ɗáa ɓeri mii: “Ŋgɛrɛwṵru ɓi, mì ha̰ mù taambɔl, ɓay ḭi lɛ, mì ɗo munu ɓa ɓie nzoɓ ha̰wri ku ká i ɓa nzoɓ riiɓari ya nda̰w, nzoɓ ɗáa ndayari ya nda̰w, nzoɓ ɗáa nun pieri ya nda̰w, mase mì ɗo munu ɓa nzoɓ ya̰aŋa larimbuo ká ɗo key na ya nda̰w pi.
LUK 18:12 Ɓi na, ɓil dimasi mbḭw mbḭw riw bele na, mì saŋ sùo-i mí sṵ fe ya faa ɓal ba siɗi siɗi, a feri riw bele ká mì ziŋ na, duɔ lɛ, mì naa mbḭw ha̰ mù.”
LUK 18:13 Báyḭi lɛ, nzoɓ ya̰aŋa larimbuo na laa ro naa sùo-ɛ a ɗo ɗi ɗi huo-ɛ, a hii ɓay úra nun-ɛ ɓa siya ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru ya, roo lɛ, ka nda law-ɛ zaɗ zaɗ a ɓǎake ɓay ha̰ Ŋgɛrɛwṵru mii: “Ŋgɛrɛwṵru ɓi, mu ha̰ law-a ka huo lɔm ká tul-i, ɓi ká mì ɓa nzoɓ feya̰a na.”»
LUK 18:14 Lɛɛ, Zezu ɓaa mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: nzoɓ mbṵ́ larimbuo key na, Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul-e ha̰ ni yḭ̀i a se puɔ ɓáy law huoke. Roo lɛ, nzoɓ taa ha̰w ká ɓa Farizi na, ɓay ɗo tul-e ɓáy, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ura tul-e ɓa siya lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a mgbaka tuŋ siri, a nzoɓ ká ɗiŋ tul-e laa lɛ, kaʼa úra ɗo siya.»
LUK 18:15 Lɛɛ, nzoɓri fa̰a leɗ tupɛŋri hɔy kara í vieke luo Zezu ɓay haŋa ni ka ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-ri. Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri kɔ munu na báyḭi lɛ, i haa ri.
LUK 18:16 Roo lɛ, Zezu ha ri soro ɓáy leɗ tupɛŋri na ɓa lakun-ɛ a ɓaa mii: «Ì ála leɗri ha ri vi luo-i ɓo, ì haa ri ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul ɓari ká i ɗo munu ká leɗri key.
LUK 18:17 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká ya̰a Ŋgɛrɛwṵru ɓa law-ɛ ha̰ ni re mbay ká tul-e munu ká leɗ na ya lɛ, ka ti ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na ya wṵ̌m.»
LUK 18:18 Báyḭi lɛ, mbay Ziɓ mbḭw munu vbi Zezu mii: «Mbay kere, fe ḭi ze mì ɗáa nda̰w rɔɔ ɓay zǐŋke kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na lɛ?»
LUK 18:19 Lɛɛ, Zezu yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓay ḭi rɔɔ, mù ɗi mì ɓa nzoɓ kere lɛ? Ŋgɛrɛwṵru kḭ huo-ɛ hɔy ze ɓa nzoɓ kere ɓo, nzoɓ kḭ mbḭw mini ká nde ni nde na, tiya.
LUK 18:20 Mu kɔ, bol kusolri ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri na ɓaa mii: “Mù ti ɗáa nun pie ya, mù ti ika nzoɓ ya, mù ti ri-riiɓa ya, mù ti kúɗ ɓay zuɔ nzaa nzoɓ ya, rɔɔ mù ɗáa vu mbom ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa.”»
LUK 18:21 Báyḭi lɛ, leɗban na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Bol kusolkeri ku na, ɓáy kuban ɓi kḭ hɔy mì ɗo tul-e riw bele tḭi vuri.»
LUK 18:22 Falɛ ká Zezu laa ɓay ɓe na munu báyḭi lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Fe mbḭw puo mù rɔɓay. Fe ɓori riw bele ká mù ɗǒke na, mu se mú vǎa fa̰a mú hie, a mú pɔ́ŋ larike mú léke nzoɓ kṵkuri. Munu nda̰w rɔɔ, mù ɗoko ɓáy feziŋa taa tusuɛkeri ká nulue ɓáy. Falɛ ro lɛ, mu yḭ̀i mú se fal-i ɓáy.»
LUK 18:23 Zaɗka leɗban na laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, ka siŋ tunun-ɛ mbiɗ mbiɗ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy feziŋari ŋgḭi ɓamba tasiri.
LUK 18:24 A zaɗka Zezu kɔ ni káʼa siŋ tunun-ɛ mbiɗ mbiɗ na báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Ɗo ŋgɔŋ ɓamba ɓay haŋa nzoɓ feziŋari ɗiŋ tul-ri ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri!
LUK 18:25 Ɓay haŋa zambal ka nduo luɔ zɔy a tḭi ká nun-ɛ na ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri. Roo lɛ, haŋa nzoɓ feziŋa ɗiŋ tul-e ha̰ Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-e na, ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri kal ɗi rɔɓay.»
LUK 18:26 Báyḭi lɛ, ɓari ká i ɗo zaɗɛ ká í laa ɓayke na i ɓaa mii: «A munu ku waa, nzoɓ ve ze a máa ɓay zíŋ pam na ɓáy lɛ?»
LUK 18:27 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Fe ká nzoɓri maa ɗáa ya na, Ŋgɛrɛwṵru maa ɗáa.»
LUK 18:28 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mu kɔ, ɓuru na ɓuru pɔŋ fe ɓururi riw bele ká ɓuru ɗǒke na ɓay séke fal-a.»
LUK 18:29 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká pɔŋ hul ɓe, mase má̰y ɓe, mase yṵ-ɛri, mase nzoɓ mbóŋ niri, mase vi-eri ɓay tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na lɛ,
LUK 18:30 Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni fe kḭri ŋgḭi ɓamba ká ɓil sew ká náa káwri ɗi timbɛɗɛ key, rɔɔ ká ɓil sew káʼa ví vuku na, kaʼa haŋa ni kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.»
LUK 18:31 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu fa̰a leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na ha ri ɗo fi mbḭw ɓoɗ, a ɓaa ɓay ha ri mii: «Ì laa key, náa séri ɓa Zuruzalɛm na ro vǎy. Ká zaɗɛ ku na, ɓayri riw bele ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ká se tul-i ɓi *Vu Nzoɓ na, a ɗoko ɓáy zaɗɛ.
LUK 18:32 I pɔ́ŋ mì ɓo nduo nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya. Ɓari na i síɛ mì í raɗ mì, a í sa̰-sa̰mi zuɔ nun-i.
LUK 18:33 I ndáka mì ɓáy ndoy dɔŋ a í i mì. Ndeke ɗi nam sayke lɛ, mì tḭ́i saa luɔ huɗ.»
LUK 18:34 Roo lɛ, ɓay ká Zezu ɓaa na, leɗ nduoɓal-ɛri laa taŋ ya mgbaŋ. Sa̰w ɓayke ku na mṵu ri mṵu ha ri kɔ fe káʼa ɓaa ɓayke na ya.
LUK 18:35 Zaɗka Zezu se a ɗo ɗi ya deɓ ɓáy puo ká Zeriko na báyḭi lɛ, ra̰w mbḭw munu kaw lafaa a gɔŋ fe.
LUK 18:36 Zaɗkaʼa laa gire ɓal nzoɓri ká mgba riɓ riɓ ká i kal faa na báyḭi lɛ, ka vbi ɓay mii: «Sa̰w seɗ ɓaarì key na wa̰a, ɓa ḭi kḭ zu maalɛ?»
LUK 18:37 Lɛɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Zezu ká Nazarɛɗ na ze kal faa key vǎy.»
LUK 18:38 Zaɗkaʼa laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, ka guu fe ɓeleŋ mii: «Zezu, *vu bulu Daviɗ, kóɗ ŋguɔ hɔy mu kɔ nun síe ɓi!»
LUK 18:39 Lɛɛ, nzoɓri ká i se pola na, i uru ziŋ ni ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ nzi-ɛ. Roo lɛ, ka guu fe mgba mgba ɓa pola pola rɔɓay mii: «Vu bulu *Daviɗ, kóɗ ŋguɔ hɔy mu kɔ nun síe ɓi!»
LUK 18:40 Báyḭi lɛ, Zezu sìi ɓal-ɛ zik a ɗo a mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ri mgba ni í vieke ha̰ ni. Zaɗka ra̰w na soro a vi lakun Zezu na báyḭi lɛ, Zezu vbi ni mii:
LUK 18:41 «Fe ḭi ze mù hii ɓay haŋa mì ɗaa ha̰ mù lɛ?» Lɛɛ, ra̰w na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mu ɗaa ha̰ mì kɔ-kɔ́m ɓa kḭ rɔɓay.»
LUK 18:42 Lɛɛ, Zezu yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu kɔ-kɔ́m ɓa kḭ. Law-a ká mù ɗaa ɓo tul-i na vaa mù ro.»
LUK 18:43 Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy ka kɔ-kɔ́m a se fal Zezu na a pisi Ŋgɛrɛwṵru. Ruɔ nzoɓri riw bele ká i kɔ feke na, i pisi Ŋgɛrɛwṵru nda̰w.
LUK 19:1 Zaɗka Zezu tḭi Zeriko na, ka saka ɓáy faa ɓil puɔ.
LUK 19:2 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká ɓa nzoɓ feziŋa ká riŋ-ɛ ɓa Zase ká ɓa ŋgɛrɛ tul *nzoɓ ya̰aŋa larimbuori na ɗo ɗi.
LUK 19:3 Ɓe na, ka nzaa faa ɓay kɔ́kɔ, wa̰a Zezu na ɓa nzoɓ ve kḭ gbaɗ lɛ? Roo lɛ, munu káʼa ɓa gɔy nzoɓ ɓamba tasiri na, ka ziŋ faa ká ɓay kɔ́kɔ ni ya ɓay tul ruɔ nzoɓri.
LUK 19:4 Ro, a ɗuu pola a vǎa hil tul puu ká ɓa sikomɔr a kaw ɗi ɓay kɔ́kɔ Zezu káʼa kál ɓáy faa ká ɓo sa̰w puu na ku.
LUK 19:5 Zaɗka Zezu ví tḭi sa̰w puu na ku báyḭi lɛ, ka ura nun-ɛ ɓa siya a ɓaa ha̰ ni mii: «Zase, mu ɗì ɓa vaa, ɓay ḭi lɛ, vuri key na, ndaɗ ɓay haŋa mì naa ɓil puo ɓo.»
LUK 19:6 Lɛɛ, Zase na takra a ɗì saa tul puu na, a mgba ni ɓáy suoriya.
LUK 19:7 Báyḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká i ɗo zaɗɛ í kɔ feke na i ŋgṵ-ŋgṵri í ɓaa mii: «Ɗaa mina rɔɔ, leɗban key se a vǎa naa luo nzoɓ feya̰a ká mini key lɛ?»
LUK 19:8 Lɛɛ, Zase soro a ví ɗo pol Ŋgɛrɛmbay a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu kɔ, fe ɓiri na, mì wál saa sikɗa ɓay haŋa nzoɓ kṵkuri. Ze, zaɗka mì ya̰a fe nzoɓ ɓa bukru laa lɛ, mì haŋa ni kḭ niŋ nde tul-e taa mbḭwke na ku.»
LUK 19:9 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Vuri key na, pam ɗo ɓil puo key ro, ɓay ḭi lɛ, leɗban ni key na ka ɓa vu bulu *Abaraham nda̰w.
LUK 19:10 Tusuɛke lɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na, mì vi ɓay nzáa nzoɓri ká i ze-zee na ɓay ya̰aŋa ri.»
LUK 19:11 Zezu mbi law ɓay mbḭw rɔɓay a ɓaa ha̰ nzoɓri ká i ví laa ɓay ɓeri na. Munu káʼa tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓáy Zuruzalɛm na, nzoɓri ker mii, réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na a tḭ́i tul-rì koɗ munu hɔy.
LUK 19:12 Lɛɛ, ka ɓaa mii: «Nzoɓ mbḭw munu ká sa̰w ɓe ɓa mbay se ɓa varu faa ɗíke ɓay haŋa ri mbi ni ɓa mbay nda̰w rɔɔ, a yḭ̀i a vi sa̰w puo ɓe na ɓáy.
LUK 19:13 Pola rɔɔ ɓay zɔ́l na, ka ɗi nzoɓ peɗ ɓeri ká duɔ. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ha̰ ni lari maa ɓáy lari peɗ few say a ɓaa ha ri mii: “Lari ká mì ha rì key na, ì ɗáake fe hieri kpṵru maa ɓáy yḭ́i ɓi.”
LUK 19:14 Roo lɛ, nzoɓ puo ɓeri na, i tuŋ ni ŋgereŋ a í pie nzoɓ nzaa peɗri se fal-ɛ ɓay ɓáa ha̰ ŋgɛrɛdɔma̰yri mii: “Leɗbanke ku na ɓuru hii ɓay haŋa ni ka ɓa mbay ɓuru ya.”
LUK 19:15 «Zaɗka ŋgɛrɛdɔma̰yri ɗaa ni kaw ɓa mbay, káʼa yḭ̀i a vi sa̰w puo ɓe na báyḭi lɛ, ka ha ri ɗi nzoɓ peɗ ɓeri káʼa ha ri lari pola na ɓay kɔ́kɔ wa̰a, nzoɓ mbḭw lɛ, ziŋ mbiike ɓa mina mina lɛ?
LUK 19:16 Báyḭi lɛ, nzoɓ titire ɗɛkrɛ na vi a ɓaa mii: “Mbay, lari ká mù ha̰ mì na, mì ziŋ kḭ ɓa duɔ zuɔ tul-e rɔɓay.”
LUK 19:17 Lɛɛ, mbay na ɓaa ha̰ ni mii: “Ndaɗ ɓamba, leɗ peɗ kere! Munu ká mù ɗaa vu mbom ɓo tul vu feri ká ndḭi mini na, mì haŋa mù re tul ŋgɛrɛpuori ɓa duɔ ro.”
LUK 19:18 Báyḭi lɛ, nzoɓ ndeke ɗi siɗike vi a ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay, lari ká mù ha̰ mì na, mì ziŋ kḭ ɓa ndeɓe zuɔ tul-e.”
LUK 19:19 Lɛɛ, mbay na ɓaa ha̰ ni mii: “Ɓo na kara mì haŋa mù re tul ŋgɛrɛpuori ɓa ndeɓe.”
LUK 19:20 Lɛɛ, nzoɓ peɗ kḭ yḭ̀i a vi a ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay, mu kɔ, lari ká mù ha̰ mì na ze ɗo key; mì kuo ɓáy vay gari luk luk mí ɗaa mṵu.
LUK 19:21 Mì ɗaa hḭɛ, ɓay ḭi lɛ, ɓo na, mù ɓa nzoɓ ká mù yḭŋ ɓamba tasiri, a mú ɗaa peɗ nda̰w rɔɔ mú ziŋ fe ya nda̰w, mù ru fe nda̰w rɔɔ mú mbṵ zuɔ tul kḭ ya nda̰w pi.”
LUK 19:22 Báyḭi lɛ, mbay na ɓaa ha̰ ni mii: “Ɓo leɗ káw ká mù ndaya! Ɓáy ɓay ɓo ká mù ɓaa ká nzaa-a ku na, mì ɗáake ɓay ɓo tul-a. Mù kɔ mì ɓa nzoɓ ká mì ŋgɔŋ ɓamba tasiri, ká mí ɗaa peɗ nda̰w rɔɔ, mí ziŋ fe ká ɗi ya nda̰w, mí ru fe nda̰w rɔɔ, mí ziŋ lereke ká ɗi ya nda̰w pi.
LUK 19:23 A munu ku waa, ɗaa mina mù ha̰ lari ɓi na ha̰ nzoɓ kḭ kpaa a ɗáake peɗ, ze síe yḭ́i ɓi lɛ, mì ziŋ mbiike zúɔ tul-e ya lɛ?”
LUK 19:24 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ ku na mii: “Lari ká ɗo nduo-ɛ na, ì naa í ha̰ nzoɓ taa ha̰y ká ɗǒke ɓa duɔ na.”
LUK 19:25 [Lɛɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: “Mbay, ɓe na ka ɗo ɓáy lari ɓa duɔ ro!”]
LUK 19:26 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: “Mì ɓaa ha rì: nzoɓ ká ɗo ɓáy fe na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni kḭ nde tul-e. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗǒke ya na, ha̰y ká ndḭi káʼa ɗǒke na kara, kaʼa náa ɗɔɗ a pɔŋ ni.
LUK 19:27 A ɓay ká se tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓiri ká i hii ɓay haŋa mì re mbay ká tul-ri ya na, ì mgba ri i vieke ha̰ mì, a í vbere ri ká nun-i key ha̰ mi kɔ.”»
LUK 19:28 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓay mini báyḭi lɛ, ka nda faa pol ha̰ nzoɓri ɓay séke Zuruzalɛm.
LUK 19:29 Zaɗkaʼa tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓay tḭ́i puo Befaze ɓáy Betani ká ɗo ɗi ya ɓáy kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye na, ka pie leɗ nduoɓal-ɛri siɗi ha ri se pola a ɓaa ha ri mii:
LUK 19:30 «Ì se puo ká ɗo pol-rì ku. Zaɗka ì tḭ́i ɗi na, ì zíŋ vu maasoɓa mbḭw ká i taa ni ɗo ɗi, ká nzoɓ kaw tul-e ba mbḭw ya rɔɓay. Ì hína ni í víke ha̰ mì.
LUK 19:31 A zaɗka nzoɓ vbi rì mii: “Ɓay ḭi rɔɔ, ì hina ni lɛ,” lɛ, ì ɓaa ha̰ ni mii: “Ŋgɛrɛmbay ze se síeke.”»
LUK 19:32 Lɛɛ, ɓari káʼa pie ri se na, i ziŋ feri riw bele munu káʼa mbi nzi-ɛ ká ɗi ha ri na.
LUK 19:33 Zaɗka i ɗo hina vu maasoɓa na munu báyḭi lɛ, bǎa gaŋkeri na vbi ri ɓay mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì hina vu maasoɓa na key lɛ?»
LUK 19:34 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ŋgɛrɛmbay ze se síeke.»
LUK 19:35 Falɛ ku lɛ, i se ɓáy vu maasoɓa na ha̰ Zezu. Ro, í ɗaa maagari ɓari zuɔ tul-e í ha̰ Zezu hil a kaw ɗi.
LUK 19:36 Zɔ́li ɓari na báyḭi lɛ, nzoɓri laɓa maagari ɓari zuɔ faa ká pol-e ɓay haŋa ni ka se tul-e a kál.
LUK 19:37 Munu káʼa ɗo ɗi ya deɓ ɓáy Zuruzalɛm ɓáy faa ká uru saa tul kuo Oliviye na báyḭi lɛ, ruɔ leɗ nduoɓal-ɛri riw bele ɗaa bawda suoriya, a í tii sa̰w písi Ŋgɛrɛwṵru ɓáy bawda kusolri ɓay tul fe saŋri riw bele ká i kɔ ɓáy nun-ri na
LUK 19:38 í ɓaa mii: «Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zuɔ tul mbay ká vi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay! Law lɔm ɓáy riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue!»
LUK 19:39 Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri ká i ɗo sakra ruɔ nzoɓri na i ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, mu úru ziŋ leɗ nduoɓal-ari na ha ri mgba nzaa-ri.»
LUK 19:40 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ, zaɗka ɓari key na i mgba nzaa-ri lɛ, tisawri ká ɗo key kara, i gúu fe ɓeleŋ ɓeleŋ!»
LUK 19:41 Zaɗka Zezu tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓáy Zuruzalɛm káʼa mbi nun-ɛ a kɔ puoke na báyḭi lɛ, ka rɛ-rɛw ɓay tul nzoɓkeri
LUK 19:42 a ɓaa mii: «Áa! Ɓaarì nzoɓri ká Zuruzalɛm, mì rɛ-rɛw ɓay tul-rì! Ɓa fe ká ì laa sa̰w ɓay fe káʼa máa haŋa rì kǎwke ɗɛkɛkɛ timbɛɗɛ key na zu! Roo lɛ, timbɛɗɛ key na fekeri ku na fṵmra nun-ri gbiɓli.
LUK 19:43 Tusuɛke lɛ, namri káʼa ví vuku na, nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì tḭ́i tul-rì ɓay kiri puo ɓaarì gbuk ɗo sikɗa, a í nduo zaɗ ya̰a ya̰a
LUK 19:44 í ɓiɛ puo ɓaarì na kpukɗu kpukɗu, hulri nda̰w, ɓaarì nzoɓ puɔri nda̰w pi. I ti pɔ́ŋ tisaw hulri mbḭw kara ka̰y tul kḭ ha rì ya, ɓay ḭi lɛ, sew ká Ŋgɛrɛwṵru vi ɓay ya̰aŋa rì na, vuo law-ri ya.»
LUK 19:45 Báyḭi lɛ, Zezu se ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi a tii sa̰w níi nzoɓ ɗáɓ fe híeri ká ɗi
LUK 19:46 a ɓaa ha ri mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ká ɓil mbeɗe ɓe mii: “Hul ɓi na a ɓá hul ɗáa nzaa ɓay kere!” Roo lɛ, ɓaarì na ì fɛrɛ ni ɓa pṵy nzoɓ riiɓari.»
LUK 19:47 Zezu fere fe ɓáy namri riw bele ká ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, rɔɔ ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri nda̰w na, i nzaa faa ɓay ika ni.
LUK 19:48 Roo lɛ, i kɔ faa ká ɓay zíŋke ni ya, ɓay ḭi lɛ, ruɔ nzoɓri riw bele te suku-ri kie ɓay láake ɓay ɓe.
LUK 20:1 Nam mbḭw munu ká Zezu ɗo fére nzoɓri fe a ka-káa Ɓay Kere ká ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi na, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, rɔɔ ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri nda̰w na, i ví
LUK 20:2 vbi ni ɓay mii: «Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa, wa̰a, a ve ze mbi nzaa ha̰ mù nda̰w rɔɔ mù ɗáake fe niri key lɛ? Mase, nzoɓ ve ze ha̰ mù faa ɗáake lɛ?»
LUK 20:3 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓi kara, mì vbika rì ɓay mbḭw ɓay kɔ́kɔ. Ì ɓaa ha̰ mì laa:
LUK 20:4 ɗáa tul nzoɓri nduo mbii ká Za̰a ɗaa na wa̰a, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru mase, uru saa luo nzoɓri hɔy lɛ?»
LUK 20:5 Ro, í tii sa̰w má̰y ɓay ká sakra kḭ mii: «Náa ɓáari mina ro lɛ? Zaɗka náa yḭiŋrari ɓáy ɓay ha̰ ni mii, “uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru” lɛ, a yḭ́i a vbi naari mii, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ náa ɗáari law naari ɓo tul ɓay ká Za̰a ɓaa na ya lɛ?
LUK 20:6 A zaɗka náa ɓaarì mii, “uru saa luo nzoɓri” lɛ, ruɔ nzoɓri riw bele na, i vbuku naari ɓáy tisaw ɓay ika naari, ɓay ḭi lɛ, ɓari na, i kɔ Za̰a ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.»
LUK 20:7 Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Zezu mii: «Ɗáa tul nduo mbii taa Za̰a na, ɓuru kɔ zaɗ ká uru saa ɗi ya.»
LUK 20:8 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Ɓi hɔy kara mì ti kíɛ rì nzoɓ ká mbi nzaa ha̰ mì ɗáake fe niri key na ya nda̰w.»
LUK 20:9 Falɛ ku lɛ, Zezu mbi law ɓay key a tii sa̰w ɓáake ɓay ha̰ nzoɓri mii: «Nzoɓ mbḭw munu mgba wáa a maa pa̰ra puuri ɗo ɗi. Falɛ lɛ, ka pɔŋ peɗke zuɔ nduo nzoɓ peɗkeri káʼa fa̰a ri na, ɓay haŋa ɓo few hóro lere puu na vi lɛ, i wál taa ɓeri, a í pɔ́ŋ taa ɓari. Falɛ ku rɔɔ, a zɔl a se varu ɓay ɗáa nam ŋgḭ-ŋgḭi.
LUK 20:10 Zaɗka few hóro lereke na vi báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓe mbḭw se luo nzoɓ peɗkeri na ɓay haŋa ni ka vǎa ya̰a lereke ha̰nɛri ká ɗo ɓay tul ɓeri na a víke ha̰ ɓeri. Roo lɛ, nzoɓ peɗkeri na i ndaka leɗ káw ɓe na wɔɓ wɔɓ, a í nii ni zɔl nduo-ɛ hɔy soli taŋ haŋa ni fe.
LUK 20:11 Lɛɛ, nzoɓ wáa na pie leɗ káw ɓe kḭ na rɔɓay. Lɛɛ, ɓe na kara, i mgba ni í ndaka ni wɔɓ wɔɓ nda̰w, í raɗ ni a í nii ni zɔl nduo-ɛ hɔy soli.
LUK 20:12 Báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na yḭ̀i a pie leɗ káw ɓe kḭ ndeke ɗi sayke. Lɛɛ, ɓe na, i ha̰ ni nṵɔ mgba̰rmi mgba̰rmi, a í nii ni tḭi kɛlɛ.
LUK 20:13 Báyḭi lɛ, nzoɓ wáa na ker ká ɓil law-ɛ a ɓaa mii: “Key wa̰a, mì ɗáa mina ro zey lɛ? Vu-i ká mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i na, mì píe ni se luo-ri. Kɔ ya lɛ, i hḭ́ɛ ni.”
LUK 20:14 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ peɗkeri na i mbi nun-ri í kɔ vu nzoɓ wáa na báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: “Ì kɔ, nzoɓ káʼa mgbaka fe pile na zu! Náa íri ni, a ɓo náa pɔ́ŋri fe pile na ɓa taa naari.”
LUK 20:15 Ro í vǎa mbi ni í vbu ni mgbiriŋ ɓo fal wáa na a í i ni. «A munu ku wa̰a, fe ḭi ze nzoɓ wáa na a ɗáa ziŋ ri lɛ?
LUK 20:16 Kaʼa vǎa ika nzoɓ peɗri na, a ha̰ wáa na ha̰ nzoɓ kḭri.» Zaɗka nzoɓri laa ɓaykeri na munu báyḭi lɛ, i ɓaa mii: «Feke ti ɗoko munu ya mgbaŋ!»
LUK 20:17 Roo lɛ, Zezu kɔ ri zii a ɓaa ha ri mii: «A munu ku wa̰a, ɓay ni ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, má̰rake ɓaa mina lɛ? “Tisaw ká nzoɓ mbúo hulri vbu ɓo ɓisuy na, yḭ̀i a vi ɓa tisaw kere ká kal tul tisaw ha̰wri pavbaɗ, a ɓa tisaw tigba̰a hul taa tusuɛke.”
LUK 20:18 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká lie ɓo tul tisaw key na lɛ, a gur sùo-ɛ ruk ruk. A zaɗka tisaw na ze tɔɗɔ ɓo tul nzoɓ laa lɛ, a rɛ̰ŋ ni rɛ̰nɛnɛ.»
LUK 20:19 Ká sa̰w síeke ku hɔy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri na, i nzaa faa ɓay mgbaka Zezu, ɓay ḭi lɛ, i kɔ nda̰w, law ɓay káʼa ɓaa na ka túŋke ri tuŋ. Roo lɛ, i hḭɛ ruɔ nzoɓri.
LUK 20:20 Ro ze, í tii sa̰w ŋga̰ŋa Zezu a í pie nzoɓri ká i ɗaa sùo-ri ɓa nzoɓ kereri ha ri se luo-ɛ ɓay vbika ni ɓay, ɓo zaɗka i ziŋ ɓay ha̰nɛ ɓoɗ ká nzi-ɛ lɛ, i pɔ́ŋ ni ɓo nduo nzoɓ réke tul puo ɓari ká ɗo ɓáy hṵrusuo ɓay ɗáake ɓay ɓo tul-e.
LUK 20:21 Ro, í vbi ni ɓay mii: «Mbay, ɓuru kɔ nda̰w, ɓay ɓori ká mù ɓaa, ɓáy fe fére ɓori ká mù fere nzoɓri na ɗo ɓáy zaɗɛ. Mù naa nun nzoɓ mbḭw ya, roo lɛ, mù fere nzoɓri tusuɛ ɓay ká se tul fe ɗáa ká rii law Ŋgɛrɛwṵru.
LUK 20:22 Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa. Wa̰a, bol kusol naari ha̰ faa ɓay haŋa nzoɓ puo larimbuo ha̰ Mbay Sezar mase, ha̰ faa ya lɛ?»
LUK 20:23 Lɛɛ, Zezu kɔ kér ɓay ɓari ká i hii nzáake nzi-ɛ na a ɓaa ha ri mii:
LUK 20:24 «Ì mbi lari na mbḭw í kíɛ mì ha̰ mì kɔ.» Báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Tul nzoɓ, ɓáy riŋ nzoɓ ká i vbie ɗo lari key na wa̰a, ɓa nzoɓ ve zu lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa Mbay Sezar!»
LUK 20:25 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Feri ká ɗo ɓay tul Mbay Sezar lɛ, ì ha̰ Sezar, a feri ká ɗo ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru laa lɛ, ì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru!»
LUK 20:26 Ɓay káʼa ɓaa ká nun ruɔ nzoɓri na, i ziŋ ka̰aya mbḭw ká ɗi ká ɓay mgbáke nzi-ɛ ya. Roo lɛ, ɓay káʼa yḭiŋra na tuku ri riw bele ha ri kaw silili.
LUK 20:27 Sadusi ha̰nɛri soro í vi luo Zezu. Ɓa ɓari *Sadusiri na ze i ɓaa mii, nzoɓ hu lɛ, ti tḭ́i saa luɔ huɗ ya. Ro, í vbi Zezu ɓay
LUK 20:28 mii: «Mbay, *Moyze ɗaa *bol kusol ɗo ɓil mbeɗe ha̰ naari mii, nzoɓ ká ya̰a má̰y káʼa ɗo ɓáy yṵ-ɛ, rɔɔ a hu taŋ mboŋke nzoɓ lɛ, ndaɗ ɓay haŋa yṵ-ɛ na ka ya̰a má̰y pile na a mboŋke nzoɓ, a kɔ̌rɔke mḭiri yṵ-ɛ ká hu na.
LUK 20:29 Ɓe ze, nzoɓ ɓáy yṵ-ɛri tul-ri tɔnɔ say, lɛ, ŋgɛrɛ leɗ na ya̰a má̰y a hu taŋ mboŋke nzoɓ.
LUK 20:30 Lɛɛ, tɔŋnɔ fal-ɛ nzoɓ ndeke ɗi siɗike ya̰a má̰y pile na a hu taŋ mboŋke nzoɓ.
LUK 20:31 A nzoɓ ndeke ɗi sayke na kara, ya̰a má̰y na nda̰w a hu taŋ mboŋke nzoɓ. Ɓari ká tul-ri tɔnɔ say na, i ya̰a má̰yke na ɓáy zaɗ ɓari riw bele, í hu taŋ mboŋke nzoɓ.
LUK 20:32 A falɛ ku lɛ, má̰y na kara ví hu nda̰w.
LUK 20:33 A munu ku wa̰a, síeke ká nzoɓri tḭ́i saa luɔ huɗ na, nzoɓ ve ká sakra ɓari ká tul-ri tɔnɔ say ku na, má̰y key na a ɓá taa ɓe lɛ, ɓay ḭi lɛ, ɓari ká tul-ri tɔnɔ say na, i ya̰a ni ya̰a ɓáy zaɗ ɓari riw bele.»
LUK 20:34 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓri ká timbɛɗɛ key na, má̰yri ɓáy wa̰rari i ya̰a kḭ.
LUK 20:35 Roo lɛ, sew káʼa ví vuku na, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ri maa ɓay haŋa ri tḭi saa luɔ huɗ í kaw ɓáy kumnun na, ya̰aŋa kḭ ti tiika mbǎa.
LUK 20:36 Ɓari na, i ti huka mbǎa; i máa kḭ gbǎ̰y ɓáy leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue. I ɓa vu Ŋgɛrɛwṵruri, ɓay ḭi lɛ, ka tina ri saa ɓil huɗ ha ri kaw ɓáy kumnun.
LUK 20:37 A ɓay ká se tul tḭ́i saa luɔ huɗ na, Moyze kḭi fal ɓayke ká ɓil mbeɗe ɓe ta-taŋ ɓáy ɗol káʼa ɗo pol puu ká gbúɗa ká huu sɛ ɗi ká ɓil law kɔr na, a ɗi Ŋgɛrɛmbay mii, “Mì ɓa Ŋgɛrɛwṵru *Abaraham, Ŋgɛrɛwṵru Izak, a mí ɓa Ŋgɛrɛwṵru *Zakoɓ nda̰w.”
LUK 20:38 Munu zu lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ káw ɓáy kumnunri ɓo, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ huɗeri ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ taa ɓeri riw bele ká i hu na, ka kɔ ri ɓa nzoɓri ká i kaw ɓáy kumnun ɓay tul-e.»
LUK 20:39 Falɛ ku báyḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri bol kusol ha̰nɛri mbi ɓay í ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu ɓaa ɓay ndaɗ ɓamba.»
LUK 20:40 I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, i ziŋ faa ká ɓay vbika ni ɓay kḭri mbǎa.
LUK 20:41 Lɛɛ, Zezu vbi ri a ɓaa mii: «Ɗaa mina rɔɔ i ɓaa mii, *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ka ɓa vu bulu Mbay *Daviɗ lɛ woo?
LUK 20:42 Mbay Daviɗ kḭ sùo-ɛ ɓaa ta-taŋ ká ɓil Mbeɗe Simri mii: “Ŋgɛrɛwṵru Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓi mii: ‘Mu ví káw tunduo hoɗo ɓi
LUK 20:43 kpṵru maa ɓáy haŋa mì haw yṵm ká tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓori ha ri ɗo ɓa fe ɗáa ɓal-a zuɔ ɗi.’”
LUK 20:44 A zaɗka Mbay Daviɗ ɗi Krisike na ɓa Ŋgɛrɛmbay na wa̰a, ɗaa mina Krisi na a yḭ́i a ɓa vu bulu Mbay Daviɗ nda̰w lɛ woo?»
LUK 20:45 Zaɗka ruɔ nzoɓri riw bele i ɗo í laa ɓay ká Zezu fere ri na báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii:
LUK 20:46 «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká i hii ɓay ndúo maagari ká pì-pie yul ɓay há̰arike ha̰ nzoɓri hii soko korma korma ha ri ká zaɗ ruɔ ká nun nzoɓri, í nzaa zaɗ káw riŋ ɗika ká ɗo pola ká ɓil hul mbṵ́ kḭri ɓáy zaɗ kaw ŋgɛrɛri ká nam fe sṵm suoriya ɓay kaw ɗi.
LUK 20:47 Ɓari na, i kɔ nun síe má̰y síeri ya, a í sṵ fe ɓari ká i ɗǒke na vɛɓ vɛɓ bele, rɔɔ í yḭ̀i í ɗaa nzaa ɓay kere pì-pie, í ɗǎɓke sùo-ri ká nun ruɔ nzoɓri. Ɓari na, sɛkɛ fe ká ɗo ɓay tul-ri na, a ŋgɔ́ŋ ɓamba tasiri kal tul nzoɓ ha̰wri.»
LUK 21:1 Zezu kaw ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a kɔ-kɔ́m rie fal-ɛ gbuk, lɛ, ka kɔ nzoɓ feziŋari ká i ví ɗaa fe haŋa hɔy ɓari zuɔ ɓil huo fe.
LUK 21:2 Báyḭi lɛ, ka kɔ má̰y síe mbḭw munu nda̰w ká kṵku ɓamba ví ɗaa soli siɗi hɔy zuɔ ɓil huo fe na.
LUK 21:3 Lɛɛ, ka ɓaa mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: má̰y síe key ká kṵku ɓamba na, ka ha̰ lari kal nzoɓ ha̰wri riw bele,
LUK 21:4 ɓay ḭi lɛ, ɓari ku riw bele na, i wal feziŋa ɓari ká maa ri mgbak mgbak na í ha̰. Roo lɛ, má̰y key ká feri riw bele puo ni na, ka ha̰ fe káʼa se síeke ɓay hɔ́lke sùo-ɛ na lɔɗ bele ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.»
LUK 21:5 Nzoɓ ha̰nɛri ɗo ɓáa ɓay se tul *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká tisawkeri ndaɗ ɓamba tasiri, ɓáy feri ká ndaɗ ɓamba ká i fa̰a í ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay lékeke hul ka̰nike na. Roo lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii:
LUK 21:6 «Feri ká ì kɔ key na, ɓil namri káʼa ví vuku na, tisaw mbḭw mini kara ti tɔ́ŋ ka̰y tul kḭ ya. Nzoɓri gá̰y ri riw bele zuɔ siri.»
LUK 21:7 Báyḭi lɛ, i vbi ni ɓay mii: «Mbay, fe niri key na wa̰a, síe ha̰a nda̰w rɔɔ a tḭ́i lɛ? Mase, fe ḭi nda̰w rɔɔ a kál a kiɛ ɓuru nam ká fe niri key na a tḭ́i lɛ?»
LUK 21:8 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay a ɓaa mii: «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ha̰ nzoɓ ka úla rì ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ví ŋgḭi ɓamba ɓáy riŋ-i í ɓaa mii: “Ɓa ɓi ze, mì ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.” Mase, ì ɓáa mii: “Ɓa sewke na ro zey.” Roo lɛ, ì se fal-ri ya.
LUK 21:9 Zaɗka ì laa soro ruyri ká nzoɓri ruu kḭ, ɓáy úru ká nzoɓri uru ziŋ kḭ na lɛ, ì ha̰ sùo-rì ka tɔ ya, ɓay ḭi lɛ, ndaɗ ɓay haŋa fe niri key na ka tḭi nda̰w rɔ. Roo lɛ, ɓa síe ɔ́rɔ ɓie nam ká ɓáy váake ká tusiri key ya rɔɓay.»
LUK 21:10 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari mbḭw, i úru ɓay rúu ziŋ nzoɓri ká sa̰w puo kḭri ɓoɗ. Nzoɓri ká ɓil puoruo mbḭw, ì úru ɓay rúu ziŋ nzoɓ puoruo kḭri.
LUK 21:11 Tusiri a láŋ sùo-ɛ ɓamba tasiri yik yik nda̰w, kɔn luye a líe ɓo puori ɓoɗ ɓoɗ nda̰w, huɗ duku mburuk kara a ika nzoɓri ɓáy zaɗ zaɗ nda̰w. Feri ká ɓa fe hḭɛ ŋgḭi ɓamba tasiri ɓáy fe saŋri kara i tḭ́i ká tumbam nda̰w pi.
LUK 21:12 «Roo lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa fe niri key na ka tḭi lɛ, nzoɓri i mgbaka rì, a í ɗaa nun-rì tuɔ síe. I fá̰a rì ɓay vǎa kúŋ ɓay ɓo tul-rì ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ɓay vǎa ɗáa rì zuɔ hul sal, i fá̰a rì ɓay ɗáa rì kaw pol nzoɓ réke tul puori nda̰w, pol mbay luyeri nda̰w ɓay tul-i.
LUK 21:13 Ɓe ze ɓa faa ká ɓay haŋa rì ɓǎake nasi ɓay ɓi na ha ri.
LUK 21:14 Roo lɛ, ɓay ká ì ɓáa ɓay ya̰aŋake sùo-rì na, ì kér ɓayke ká ɓil law-rì pola a í ha̰ law-rì ka nzaa rì ká ɗi ya,
LUK 21:15 ɓay ḭi lɛ, ɓi kḭ ze mì haŋa rì ɓayri káʼa tḭ́i saa nzáa-rì, ɓáy kḭri nun nzɛm ɓay haŋa nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì mbḭw mini kara ti zíŋ faa ká ɓay yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha rì ya nda̰w, i ti zíŋ faa ká ɓay túŋ ɓaykeri ŋgereŋ ya nda̰w pi.
LUK 21:16 Bǎa ɓaarì ɓáy máa ɓaarì nda̰w, yṵ ɓaarì ɓáy nzoɓ ini ɓaarì ha̰wri nda̰w, rɔɔ nzoɓ buɔ ɓaarì nda̰w na, i mgbaka rì í pɔ́ŋ rì zuɔ nduo nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì ha ri i ruɔ nzoɓri ká sakra ɓaarì ku.
LUK 21:17 Nzoɓri riw bele na, i fṵ́y rì ɓay tul-i.
LUK 21:18 Roo lɛ, sṵy tul-rì mbḭw mini kara ti mṵu a zee ya.
LUK 21:19 Ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ, ɓe nda̰w rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋake rì ɓáy.»
LUK 21:20 «Zaɗka ì kɔ nzoɓ yṵmri kiri Zuruzalɛm gbuk lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ, ì kɔ́kɔ mii, ɓíɛ Zuruzalɛm na tɔ̀ŋ ndḭi hɔy ro.
LUK 21:21 A lɛ, ɓari ká i káw kuɗu zaɗ ká Zude na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɗúu ɓa tul kuori, a ɓari ká i káw ɓil puo ká Zuruzalɛm na, ndaɗ ɓay haŋa ri naa sùo-ri ŋgereŋ ɗi ɗi, a ɓari ká i kaw vu puori hɔy kara, ndaɗ ɓay haŋa ri yḭ̀i í se Zuruzalɛm na ya,
LUK 21:22 ɓay ḭi lɛ, ɓa namri ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa nzoɓri kɔ sɛkɛ fe a dǎlake sùo-ɛ, ɓay haŋa ɓayri riw bele ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
LUK 21:23 Namkeri ku na, má̰yri ká i ɗoko ɓil, ɓáy má̰yri ká leɗri á̰w wa̰n ɓari na, i kɔ́kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba, ɓay ḭi lɛ, bawda kɔ́kɔ sɛkɛ fe a tḭ́i tul nzoɓri ká kuɗu zaɗ key ha̰ hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul nzoɓkeri ku.
LUK 21:24 I ika nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɓáy maamii nda̰w, í mgbaka ri mgbam ɓay ɗáa ri zuɔ tul puori ɓoɗ ɓoɗ riw bele, rɔɔ nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na, i tɔ́ɗ ɓil puo ká Zuruzalɛm na duŋa duŋa kpṵru maa ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru tuu na ka maa.»
LUK 21:25 «Feri káʼa kíɛ ri ha ri kɔ́ke na ze ɗo key: Síe a fɛ́rɛ ɗo ɓoɗ nda̰w, few ɓáy mbaymawri kara i fɛ́rɛ í ɗo ɓoɗ nda̰w. Sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ká tusiri key na, i rɛ́kɛ sùo-ri hṵri hṵri, a í ŋgṵri sùo-ri ɓay tul maambiiri ká gire mgba gbúksu gbuksu.
LUK 21:26 Nzoɓri lie zuɔ siri raɗ ɓáy hḭɛ ɓay tul feri káʼa tḭ́i ká tusiri key, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuori ká tumbam na, i láŋ yik yik.
LUK 21:27 Fal fekeri ku báyḭi lɛ, i kɔ́kɔ mì ɓi *Vu Nzoɓ ká mì ví ká ɓil síi mbam ɓáy bawda hṵrusuo ɓáy riŋ ɗika.
LUK 21:28 Zaɗka fekeri na tii sa̰w tḭ́i na báyḭi lɛ, ì siŋ law-rì, í úra tul-rì ɓaɗ ɓa siya, ɓay ḭi lɛ, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a náake sal koy feya̰a saa sol-rì na, tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.»
LUK 21:29 Falɛ ku lɛ, Zezu mbi law ɓay key a ɓaa ha ri mii: «Ì kɔ-kɔ́m í kɔ puu nzum ɓáy puu ha̰wri riw bele ká ɗo ku.
LUK 21:30 Zaɗka ì kɔ nzaa tɔykeri tii sa̰w luo vay lɛ, ì kɔ mii, nzaa bura mbam ɗo ɗi ya ro zu.
LUK 21:31 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka ì kɔ fe niri key na tḭi lɛ, ì kɔ nda̰w mii, síeke ká Ŋgɛrɛwṵru a réke mbay ká tusiri key na ɗo ɗi ya deɓ ɓay ví ro zu.
LUK 21:32 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓri ká timbɛɗɛ key na, i ti huka riw bele ya hɔy ze fe niri riw bele key na a tḭ́i.
LUK 21:33 Tumbam ɓáy tusiri na a kál hɔ̰́n bele. A roo lɛ, ɓay ɓiri na ti kál ya mgbaŋ.»
LUK 21:34 «Ì nzɛ ɓáy sùo-rì nda̰w rɔ! Munu ya lɛ, kér ɓay ɓaarì a híi dik dik ɓay tul fe sṵm luye, mase ɓay tul fe nzɔkɔ luye, mase ɓay tul kér ɓay feri ká tusiri key. Munu lɛ, nam kúŋ sal ɓay na, a tḭ́i tul-rì mbǒŋ ɓa vaa munu hɔy.
LUK 21:35 Tusuɛke lɛ, munu ká gbana mgba fe na, namke ku na a mgbaka nzoɓri ká tusiri key riw bele rɛ̰̌m faa mbḭw munu nda̰w.
LUK 21:36 Ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, a í ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ ɓay haŋa ɓo, zaɗka namke vi lɛ, ì zíŋ hṵrusuo ɓay kálke tul fe sɛkɛri riw bele káʼa tḭ́i, ɓay ɗoko zékre ká pol ɓi *Vu Nzoɓ na.»
LUK 21:37 Ɓisie lɛ, Zezu fere nzoɓri fe ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ kpaɗara. A tilaw laa lɛ, ka se a vǎa naa tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye.
LUK 21:38 Ruɔ nzoɓri riw bele vi luo-ɛ ká ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓa tiɓie piɛɗ ɓay láa ɓay ɓe.
LUK 22:1 Nam suoriya maapa ká i ɗaa taŋ fe hew fe ká i ɗi ɓa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na, tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.
LUK 22:2 Ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri i nzaa faa ɓay ika Zezu, roo lɛ, i ɗaa hḭɛ nzoɓri ká i úru ziŋ ri.
LUK 22:3 Báyḭi lɛ, *Satan nduo ɓil law Zudas ká i ɗi ni ɓa Iskariyoɗ ká ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na.
LUK 22:4 Ro, a se a vǎa leke ɓay ziŋ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ tul nzoɓri ká i kɔrɔ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, ɓay zíŋ faa ɓay pɔ́ŋ Zezu ɓo nduo-ri.
LUK 22:5 Báyḭi lɛ, i ɗaa suoriya a í waa ziŋ ni ɓay haŋa ni lari.
LUK 22:6 Lɛɛ, ka hii ɓayke ziŋ ri; ro a tii sa̰w nzáa faa ɓay kɔ́kɔ sa̰w síe káʼa máa ɓay pɔ́ŋ Zezu ɓo nduo-ri taŋ haŋa ruɔ nzoɓri kɔ ɓayke.
LUK 22:7 Nam mbḭw ká sakra namri ká i ɗáake fe sṵm suoriya maapa ká taŋ fe hew fe ká i ike baɗuri ɓay ɗáake fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na vi báyḭi lɛ,
LUK 22:8 Zezu pie Piyɛr ɓáy Za̰a a ɓaa ha ri mii: «Ì se í vǎa léke fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na, ɓo náa sṵ́ri.»
LUK 22:9 Báyḭi lɛ, i yḭ̀i í vbi ni ɓay mii: «Zaɗ ha̰a ze mù hii ɓay haŋa ɓuru se ɓúru vǎa léke fe sṵmri na ká ɗi ha̰ mù lɛ?»
LUK 22:10 Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ì kɔ, zaɗka ì nduo ŋgɛrɛpuo na lɛ, zaɗɛ ku hɔy ì zíŋ wa̰ra nzoɓ mbḭw ká soɓ tinay mbii, lɛ, ì se fal-ɛ í nduo ɓil puo káʼa se ɓa ɓaɗi na,
LUK 22:11 a í ɓaa ha̰ nzoɓ hulke na mii: “Mbay hii kɔ́kɔ, wa̰a, ɓil hul ká ɓeri káw ɗi ɓáy leɗ nduoɓal ɓeriri ɓay sṵŋa fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ɗo ha̰a lɛ?”
LUK 22:12 Lɛɛ, kaʼa kíɛ rì hul ká̰y tul kḭ mbḭw ká ɓil-e aa raɗ raɗ ká i leke feri riw bele zeɓ zeɓ zuɔ ɗi. Zaɗɛ ku na ze, ì léke fe sṵmri na ká ɗi.»
LUK 22:13 Báyḭi lɛ, i se í vǎa ziŋ feri riw bele ɓáy zaɗɛ munu ká Zezu ɓaa ha ri na, ro í leke fe sṵm suoriyake na ká ɗi.
LUK 22:14 Zaɗka sa̰w síeke na vi báyḭi lɛ, Zezu ɓáy *nzoɓ ndáy nzaapeɗri i vi a í kaw nzaa fe sṵm ziŋ kḭ mbḭw hɔy.
LUK 22:15 Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓi na, mì rɛ sùo-i ŋgḭ-ŋgḭi ɓay sṵŋa fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na key ziŋ rì pola nda̰w rɔɔ, ɓay kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓáy.
LUK 22:16 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: mì ti sṵŋa fe sṵm key na ziŋ rì mbǎa kpṵru maa ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a réke mbay ká tul nzoɓri ha ri kɔ sa̰w fe káʼa ɗaa na *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w rɔ.»
LUK 22:17 Falɛ ku lɛ, ka mbi koɓo mbḭw munu, a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓayke, rɔɔ a ɓaa ha ri mii: «Ì ya̰a koɓo na key í ɗaa tuɗ nzaa kḭ.
LUK 22:18 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: tii sa̰wke saa vuri key na, mì ti nzɔkɔ mbii lere puu na mbǎa, kpṵru maa ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a réke mbay ká tul nzoɓri na vi nda̰w rɔ.»
LUK 22:19 Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a mbi maapa, a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w rɔɔ, a haw a ha ri a ɓaa mii: «Ɓe ni key na ɓa naysuo-i [ká mì pɔŋ ɓay tul-rì. Ì ɗaa mini key ɓaŋguɔ ɓo, í kérke ɓay se tul-i.»
LUK 22:20 Falɛ ká i sṵ maapa riw bele na báyḭi lɛ, ka mbi koɓo a ɗaa faa mbḭw munu nda̰w, a ɓaa mii: «Koɓo key na ɓa *sáka kuni fie ká Ŋgɛrɛwṵru siŋ ziŋ rì ɓáy faa sím ɓi káʼa úo zuɔ siri ɓay tul-rì.]
LUK 22:21 Ì kɔ, nzoɓ káʼa mbika tul-i na kaw nzaa fe sṵm key ziŋ mì.
LUK 22:22 Ɓa tusuɛ, ɓi *Vu Nzoɓ na mì huka munu ká Ŋgɛrɛwṵru leke faake pola. Roo lɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe taa minake ze a ɗoko ɓay tul nzoɓ ká mbi tul-e lɛ!»
LUK 22:23 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri tii sa̰w vbika ɓay ká sakra kḭ ɓa lie ɓa lew mii: «A ve nda̰w rɔɔ, a ɓá nzoɓ ɗáa fe mini key ká sakra naari key lɛ?»
LUK 22:24 Leɗ nduoɓal-ɛri tii sa̰w má̰y ɓay ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay kɔ́kɔ wa̰a, nzoɓ ve ze ká sakra ɓari rɔɔ, i kɔ́kɔ ni ɓa ŋgɛrɛnzoɓ lɛ?
LUK 22:25 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mbayri ká sa̰w nzoɓri ká tusiri key na, i re tul nzoɓri ŋgɔ-ŋgɔŋ. A nzoɓ réke tul puori na, i ɗaa ha̰ nzoɓri ɗi ri ɓa nzoɓ ɗáa kere ziŋ nzoɓri.
LUK 22:26 Roo lɛ, kḭri fe ɗáa ɓari ká mini key na ti ɗoko sakra ɓaarì ya. Nzoɓ káʼa ɓá ŋgɛrɛnzoɓ ká sakra ɓaarì na, ka ɗaa sùo-ɛ ɓa leɗ ká ndḭi. A nzoɓ káʼa réke tul-rì na, ɗo nun haŋa ni ka ɗaa sùo-ɛ ɓa nzoɓ ɗáa peɗ ha rì.
LUK 22:27 Ku waa, a ve ze ɓa ŋgɛrɛnzoɓ lɛ? Nzoɓ ká kaw nzaa fe sṵm, mase nzoɓ ká ɗaa peɗ ha̰ kṵ-ɛri lɛ? Wa̰a, ɓa nzoɓ ká kaw nzaa fe sṵm ya lɛ? Roo lɛ, ɓi na, mì ɗo sakra ɓaarì key ɓa nzoɓ ɗáa peɗ ha rì.
LUK 22:28 Ɓaarì na, ì ɓa nzoɓri ká ì mgba law-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ ziŋ mì ɓay tul feri ɓoɗ ɓoɗ ká tḭi tul-i a líe mì.
LUK 22:29 Sa̰wke mini ze, mì ha̰ hṵrusuo réke mbay ha rì faa mbḭw munu ká Bǎa ha̰ mì,
LUK 22:30 ɓay haŋa ɓo, ì káw nzaa tutakra fe sṵm ɓi ká ɓil puoruo ɓi í sṵ a í nzɔ. Rɔɓay, ì káw tul kariŋgaw mbayri ɓay réke tul sa̰w ka̰ni leɗ Izarayɛlri ká duɔ falɛ siɗi na.»
LUK 22:31 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa mii: «Simo̰n, Simo̰n, mu laa key! *Satan vbi ɓay ɓaarì ɓay mbaka rì munu ká i mbakake pa̰ra fe pay ɓay fá̰a mbṵyke zuɔ ɓisuy.
LUK 22:32 Roo lɛ, ɓi na, mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-a, ɓay haŋa fal mbika law ɓo na ka huo ya. Ze ɓo zaɗka mù yḭ̀i mú ví leke faa ɓo lɛ, mù haŋa hṵrusuo ha̰ yṵ-ɔri.»
LUK 22:33 Lɛɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mì ɗo ɗi ya ɓay séke hul sal ziŋ mù nda̰w, ɓay huka ziŋ mù nda̰w pi.»
LUK 22:34 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Piyɛr, mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ, vuri key na, tuo ti ka-káa ya kɔɓ hɔy lɛ, ɓo na mù má̰y ɓay ká tul-i faa ɓal ba say mii, mù kɔ mì ya.»
LUK 22:35 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Zaɗka mì píe rì taŋ ɓɔl lari ká nduo-rì nda̰w, ɓɔl varu nda̰w, rɔɔ taŋ dikɔn nda̰w na wa̰a, fe ḭi ze puo nduo-rì lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Fe puo ɓuru mbḭw ya.»
LUK 22:36 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Timbɛɗɛ key na, fe ká ɓay haŋa rì ɗaa na ze ɗo key: nzoɓ ká ɗo ɓáy ɓɔl lari lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka mbi ɗo nduo-ɛ. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ ká ɗo ɓáy ɓɔl varu na, ka mbi ɗo nduo-ɛ. A nzoɓ ká ti ɓáy maamii ya laa lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka mbi maagari ɓe, a hie ɓo a pɔ́ŋ larike a vǎa híeke.
LUK 22:37 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ: ɓay ni ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ɗo nun haŋa mì ɗaa ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele. Ɓayke ɓaa mii: “Ɓe na, i ɗaa ni ɓɔkɔ ziŋ dɔmbirimri mbḭw hɔy.” Tusuɛke lɛ, ɓayri ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru se tul-i na, a ɔ́kɔ ɓáy zaɗɛ riw bele.»
LUK 22:38 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu kɔ, maamiiri siɗi ɗo key!» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓe nu ku na, maa ro.»
LUK 22:39 Zezu tḭi saa hula a se ɓa tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye, munu káʼa se ɓaŋguɔ kpaɗara. Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri se fal-ɛ.
LUK 22:40 Zaɗkaʼa tḭi zaɗɛ ku báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ì ɗaa nzaa ɓay kere, ɓe rɔpiɛ ì líe ɓo ɓil nzaa úla ya ɓáy.»
LUK 22:41 Falɛ ku lɛ, ka soro ká lakun ri ndḭi, ɗi munu ká tisaw ká nzoɓ mbi a vbu mari ɓo zaɗ kḭ, rɔɔ a huku siri a tii sa̰w kóɗ Ŋgɛrɛwṵru
LUK 22:42 a ɓaa mii: «Bǎa, zaɗka law-a hii lɛ, mu naa fe sɛkɛ káʼa ɗáa mì key. Roo lɛ, mu ɗaa fe ká law-a ze hii ɓo, law-i hɔy ze hii ya.»
LUK 22:43 [Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw uru saa nulue a vi ha̰ ni hṵrusuo.
LUK 22:44 Munu káʼa kɔ sùo-ɛ maa huɗ na báyḭi lɛ, ka naa sa̰w ɓal Bi-ɛ mgbáa a koɗ ni, ha̰ tɔrɔm ká tḭi saa sùo-ɛ zuɔ siri na, ɗo munu ɓa gɔrɔ sím.]
LUK 22:45 Falɛ káʼa koɗ Ŋgɛrɛwṵru ku na, ka uru siya a se luo leɗ nduoɓal-ɛri na rɔɓay. Lɛɛ, ka ziŋ ri ká tul nam, ɓay ḭi lɛ, kér ɓay i ri ɓa huɗ.
LUK 22:46 Báyḭi lɛ, ka ví tuma ri a ɓaa ha ri mii: «Kúy! Nam ḭi ze munu lɛ? Úru siya a í ɗaa nzaa ɓay kere, ɓe rɔpiɛ ì líe ɓo ɓil nzaa úla ya ɓáy.»
LUK 22:47 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay kɔɓ hɔy na báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri tḭi tɛrɛrɛ. Zudas ká ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ fal-ɛ siɗi na nda faa pol-ri. Ka soro ɓa lakun Zezu ɓay mgbaka ni girik.
LUK 22:48 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ni mii: «Zudas, ɓáy faa mgbaka mì girik munu ze mù hii mbíke tul-i, ɓi ká mì ɓa *Vu Nzoɓ na ɓay pɔ́ŋ mì ɓo nduo nzoɓri na key lɛ?»
LUK 22:49 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri kɔ fe ká ví ziŋ Zezu na munu báyḭi lɛ, i vbi ni ɓay mii: «Mbay, ɓuru nda ri ɓáy maamii ɓuru key lɛ?»
LUK 22:50 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku na mbi maamii, a téke suku leɗ káw *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na fi hoɗo mbɛkɛɗ ɓo ɓisuy.
LUK 22:51 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Ála! Maa ro!» Falɛ ku lɛ, ka zaa suku leɗ káwke na munu lɛ, rḭi ɗo zaɗɛ.
LUK 22:52 Ro, a mbi ɓay a ɓaa ha̰ ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy mbay nzoɓ kɔ́rɔ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri ká i vi ɓay mgbaka ni na, a ɓaa ha ri mii: «Ì tḭi ɓáy maamiiri, ɓáy puuri gbiri gbiri ɓay mgbaka mì, rìi fe ká mì ɓa dɔmbirim nzoɓ lɛ woo!
LUK 22:53 Namri riw bele ká mì ɗo ziŋ rì ká ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, ì nzaa faa mgbaka mì ya, roo lɛ, nam ká vuri na ɓa nam ká ì ziŋ hṵrusuo taa suŋ ro ɓay mgbaka mì key.»
LUK 22:54 Zaɗka i mgba Zezu na, í sùu ni í séke ni luo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye. Lɛɛ, Piyɛr na dii fal-ɛ ɓáy salke ɗaka ɗaka ɗi ɗi.
LUK 22:55 Báyḭi lɛ, nzoɓri mbɛrɛ huu ɗo mgbaŋ í kaw ɗi. Lɛɛ, Piyɛr kaw sakra ɓari nda̰w.
LUK 22:56 Zaɗka Piyɛr kaw fi huu na báyḭi lɛ, leɗ má̰y mbḭw munu ká ɓa leɗ káw kɔ ni, a ŋga̰a ni zii a ɓaa mii: «Leɗban key na ha̰ari ziŋ Zezu nda̰w.»
LUK 22:57 Lɛɛ, Piyɛr ma̰y a ɓaa ha̰ leɗ má̰y na mii: «Mì kɔ ni ya.»
LUK 22:58 Falɛ ku ndḭi hɔy lɛ, nzoɓ kḭ kɔ ni a ɓaa mii: «Ɓo na, mù ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku.» Lɛɛ, Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Hay! Ɓa ɓi ya!»
LUK 22:59 Sa̰w síe kal maa mbḭw munu lɛ, nzoɓ kḭ geɗe ɓayke a ɓaa mii: «Ɓa tusuɛ! Leɗban key na ha̰ari ziŋ Zezu, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká Galele.»
LUK 22:60 Lɛɛ, Piyɛr yḭ̀i a ɓaa mii: «Ɓay ɓo ká mù ɓaa key na, mì ta̰a láa kpṵy!» A lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy ká Piyɛr ɗo ɓáa ɓay kɔɓ hɔy lɛ, tuo ka-káa kɔŋrɔŋ.
LUK 22:61 Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay Zezu fɛrɛ nun-ɛ a kɔ ni mbḭi. Zaɗka nun Piyɛr ɓáy Zezu zuɔ kḭ munu báyḭi lɛ, ka ker se tul ɓay ká Zezu ɓaa ha̰ ni pola mii: «Vuri key na, mù má̰y ɓay ká tul-i faa ɓal ɓa say, rɔɔ tuo a ka-káa ɓáy na.»
LUK 22:62 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, Piyɛr tḭi ɓáy mbii mḭiri mgboɓo mgboɓo.
LUK 22:63 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká i mgba Zezu ká í kɔrɔ ni na, i siɛ ni í siŋ nun-ɛ ɓáy vay gari í nda ni, rɔɔ í vbi ni ɓay mii: «Nzoɓ ve ze nda mù key lɛ? Ɓaa ha̰ ɓuru laa!»
LUK 22:65 Ro, í raɗ ni sim nzaari ŋgḭi ɓamba ɓoɗ ɓoɗ rɔɓay.
LUK 22:66 Nzaaruo sil báyḭi lɛ, ŋgɛrɛ Ziɓri ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri, ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri, i mbṵ kḭ í ha̰ Zezu se ziŋ ri pol kuɗu nzoɓ kúŋ sal ɓay luye ɓari Ziɓri.
LUK 22:67 Lɛɛ, i vbi Zezu ɓay mii: «Mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ? Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa.» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Zaɗka mì ɓaa ha rì kara, ì ti ya̰aŋa ɓayke ya.
LUK 22:68 Ze, mì vbi rì ɓay hɔy kara, ì ti yḭ́iŋra ha̰ mì ya nda̰w.
LUK 22:69 Roo lɛ, úru saa vuri key na, ɓi *Vu Nzoɓ na mì káw tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo.»
LUK 22:70 Báyḭi lɛ, ɓari riw bele ká i ɗo zaɗɛ ku na, i ɓaa mii: «Munu lɛ, ɓo na, mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru kḭ waa?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓe kḭ ze ì ɓaa ku. Mì ɓa ɓe na kḭ.»
LUK 22:71 Báyḭi lɛ, i ɓaa mii: «Káy! Náa vbikari nzoɓ nasi ɓay kḭri ɓay ɗáake mina ɓáy lɛ, ɓay ḭi lɛ, naari sùo naari kḭ náa láari ɓay ɓeri na ká nzi-ɛ!»
LUK 23:1 Báyḭi lɛ, ɓari kuɗu *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri riw bele ká i mbṵ tul kḭ na, i uru í sùu Zezu í séke ni pol Pilaɗ ká ɓa nzoɓ réke tul puo.
LUK 23:2 Ká zaɗɛ ku na i tii sa̰w gúo ni í ɓaa mii: «Leɗban key na, ɓuru ziŋ ni ká zaɗ úla nzoɓ ɓururi, a ɗaa ha̰ tul nzoɓri ŋgɔŋ a haa ri ɓay haŋa ri puo larimbuo ha̰ Mbay Sezar ya. Ka ɓaa mii, ɓeri kḭ ze ɓeri ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ɓeri ví ya̰a nzoɓri na, ɓa mbay ɓuru Ziɓri.»
LUK 23:3 Báyḭi lɛ, Pilaɗ vbi Zezu mii: «Ɓo kḭ ze, mù ɓa mbay Ziɓri kɛ́lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓe kḭ ze mù ɓaa ku.»
LUK 23:4 Báyḭi lɛ, Pilaɗ ɓaa ha̰ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri, ɓáy ruɔ nzoɓri mii: «Mì kɔ ɓay mbḭw ká ɓay ɗáa ɓo tul leɗban key na ya.»
LUK 23:5 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, nzoɓri geɗe ɓayke ŋgɔ-ŋgɔŋ kpṵru kpṵru í ɓaa mii: «Fe fére ɓe na ɗaa ha̰ nzoɓri tḭ̀i ɓay ɓíɛ tusiri ɓuru riw bele, tii sa̰wke saa kuɗu zaɗ ká Galele, a tḭ́ike kuɗu zaɗ ká Zude riw bele, kpṵru mini key rɔɔ a víke zaɗ ni key.»
LUK 23:6 Báyḭi lɛ, ka vbi ri ɓay mii: «Leɗban key na, ka ɓa nzoɓ ká Galele kḭ kɛlɛ?»
LUK 23:7 Zaɗka Pilaɗ laa mii, Zezu vi saa kuɗu zaɗ ká Galele, ɓa tusiri ká *Eroɗ re mbay ká ɗi na báyḭi lɛ, ka pie ni se luo-ɛ, ɓay ḭi lɛ, síeke ku na, Eroɗ ɗo Zuruzalɛm.
LUK 23:8 Zaɗka Eroɗ kɔ Zezu ku na báyḭi lɛ, sùo-ɛ rii ni ŋgḭi ɓamba, ɓay ḭi lɛ, ɓa piɛɗ ká lew hɔy ka laa soro ɓay ɓe, a hii ɓay kɔ́kɔ ni, a ɗaa law-ɛ te tul haŋa ni ka ɗaa fe saŋ mbḭw munu ha̰ ni kɔ.
LUK 23:9 Báyḭi lɛ, Eroɗ na vbi ni ɓayri ŋgḭi ɓamba. Lɛɛ, Zezu fɛrɛ nzi-ɛ mgbuɗ ya.
LUK 23:10 Ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri ká i ɗo zaɗɛ na, i ɗaa ɓayri ká ndaya ndaya zuɔ tul-e.
LUK 23:11 Falɛ lɛ, Eroɗ ɓáy nzoɓ yṵm ɓeri na, i siɛ ni í luo mbúo ká tul-e, í nduo ni maagari mbay ká ndṵy mgbilik mgbilik, rɔɔ í píeke ni ha̰ Pilaɗ ɓa kḭ rɔɓay.
LUK 23:12 Ká ɓil namke ku hɔy, Pilaɗ ɓáy Eroɗ i pɔŋ tul ŋga̰ni ɓari ká pola na, a í vi ɓa nzoɓ buɔ kḭ.
LUK 23:13 Pilaɗ mbṵ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri, ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri ɓáy ruɔ nzoɓri
LUK 23:14 a ɓaa ha ri mii: «Ì víke ɓáy leɗban key na ha̰ mì í ɓaa mii, ka ula nzoɓri a ɗaa ha̰ tul-ri ŋgɔŋ. Nda ndaɗ! Roo lɛ, zaɗka mì vbi ni ɓaykeri ká pol-rì lɛ, mì ziŋ ka̰aya mbḭw ká ì ɗáake ɓay ɓo tul-e na ya.
LUK 23:15 *Eroɗ kara ziŋ ka̰aya ɓe ya nda̰w. Sa̰wke mini ze, ka píeke ni ha̰ mì rɔɓay. Leɗban key na, ka ɗaa ka̰aya mbḭw ká maa ɓay haŋa ni zǐŋke huɗ ya!
LUK 23:16 Munu kara, mì haŋa ri zɔɗ ni ɓáy ndoy dɔŋ. Falɛ lɛ, mì pɔ́ŋ ni.»
LUK 23:17 [Ɓaŋguɔ, ká ɓil nam fe sṵm *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na, Pilaɗ tina nzoɓ mbḭw saa hul sal ha̰ ruɔ Ziɓri, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe sa̰w puo ɓari.]
LUK 23:18 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ɗaa fe ɓáy nzaa-ri gɔ̌m riw bele mii: «I leɗban na key, a í tína Barabas ha̰ ɓuru!»
LUK 23:19 Ɓe Barabas na, ka ɓa nzoɓ ká i mgba ni ɓo hul sal, ɓay ḭi lɛ, ka suru tigba̰a nzoɓri ha ri tḭ̀i ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm, a i nzoɓ mbḭw ká ɗi.
LUK 23:20 Munu ká Pilaɗ hii ɓay pɔ́ŋ Zezu na, ka ɓaa ɓay ɓa kḭ rɔɓay ha̰ ruɔ nzoɓri.
LUK 23:21 Roo lɛ, i ɗaa fe ɓáy nzaa-ri gǔrum kpṵru mii: «Ɓer ni! Ɓer ni ɓer maa! Ɓer ni ɗo tul puu say huɗ!»
LUK 23:22 Lɛɛ, Pilaɗ mbi ɓay faa ɓal ba sayke a ɓaa mii: «A ku wa̰a, ka̰aya ḭi rɔɔ ka ɗaa lɛ? Mì ziŋ fe mbḭw ká ɓay haŋa ni zǐŋke huɗ ya. Munu kara, mì haŋa ri nda ni ɓáy ndoy dɔŋ. Falɛ lɛ, mì pɔ́ŋ ni.»
LUK 23:23 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, i geɗe ɓayke í gúuke fe ɓa pola pola ɓay haŋa ni ɓer Zezu ɗo tul puu say huɗ. Lɛɛ, fe gúu ɓari na kal tul Pilaɗ,
LUK 23:24 ro ha̰ ni mbi nzi-ɛ ká ɗi, a pɔŋ faa ha ri ɓay haŋa ri ɗaa fe ká law-ri hii.
LUK 23:25 Ɓe ze, nzoɓ ká tḭ̀-tḭi a i nzoɓ ká i mgba ni ɓo hul sal na, Pilaɗ tina ni munu ká law-ri hii, a pɔŋ Zezu na mǎa nduo ndúo nzoɓ yṵmri, ɓay haŋa ri ɗaa fe ziŋ ni munu ká law ruɔ nzoɓkeri hii.
LUK 23:26 Zaɗka i séke Zezu ɓa zaɗ ika ni na, i dar nzoɓ mbḭw ká Sirɛ̰n ká uru saa puo ɓisuy, riŋ-ɛ ɓa Simo̰n. Lɛɛ, nzoɓ yṵmri mgba ni í haa ni ya̰a puu say huɗ Zezu a soɓ a séke fal-ɛ.
LUK 23:27 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri se fal-ɛ ŋgḭi ɓamba. Má̰yri kara se fal-ɛ í rɛ-rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, a í nda law-ri zaɗ zaɗ ɓay tul-e.
LUK 23:28 Lɛɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo-ri a ɓaa ha ri mii: «Má̰y Zuruzalɛmri! I rɛ-rɛw ɓay tul-i ya! Roo lɛ, ì rɛ ɓay tul-rì ɓáy tul vu ɓaarì maa,
LUK 23:29 ɓay ḭi lɛ, namri káʼa ví vuku na, nzoɓri ɓáa mii, suoriya ɓa taa máa suori ká i mboŋ nzoɓ ba mbḭw ya, ká leɗ a̰w wa̰n ɓari ya.
LUK 23:30 Namke ku na, nzoɓri tiika sa̰w rɛ́kɛ sùo-ri ɓay haŋa kuo ka tɔ́ɗɔ a rɛ̰ŋ ri, mase mbɔrɔ ka guɓa tul-ri gbukru a púɗ ri.
LUK 23:31 Ì kɔ, zaɗka i ɗaa fe mini key ziŋ pam puu na wa̰a, fe ḭiri ze i ɗáa ziŋ puu huɔke na ro lɛ?»
LUK 23:32 Ro, í vi ɓáy dɔmbirimri siɗi ziŋ Zezu ɓay ika ri ziŋ ni.
LUK 23:33 Zaɗka i tḭ́ike ri zaɗ ká riŋ-ɛ ɓa Tuŋguo Tul na báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri ɓer Zezu ɗo tul puu say huɗ ká ɗi. Dɔmbirimri na, i ɓer ri siɗi bele nda̰w. Nzoɓ mbini ɗo tul puu say huɗ kḭ ká tunduo hoɗo ɓe, a nzoɓ mbḭɛ laa lɛ, ɗo tul puu say huɗ kḭ ká tunduo gel ɓe.
LUK 23:34 Lɛɛ, Zezu ɓaa mii: «Bǎa! Mu nda buma ziŋ ri, ɓay ḭi lɛ, fe ká i ɗaa ku na, i kɔ ya.» Ro, nzoɓ yṵmri fa̰a gari ɓeri í ɗaa dḭi dḭi rɔɔ í leke kḭ.
LUK 23:35 Nzoɓri ɗo zaɗɛ na ku, a í kɔ feri ká kal na. A ɓari ŋgɛrɛ Ziɓri laa lɛ, i siɛ Zezu í ɓaa mii: «Zaɗkaʼa ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru naa ni ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ, ka ya̰a sùo-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ munu káʼa ya̰a nzoɓ ha̰wri na ha̰ ɓuru kɔ!»
LUK 23:36 Nzoɓ yṵmri kara i siɛ ni nda̰w, í soro ɓa lakun-ɛ, a í ha̰ ni mbii fe sṵ́uke
LUK 23:37 í ɓaa mii: «Zaɗka mù ɓa mbay Ziɓri lɛ, mu ya̰a sùo-ɔ sùo-ɔ ha̰ ɓuru kɔ!»
LUK 23:38 Mbeɗe huɗ ká Pilaɗ ha ri ɓer ɗo tul-e na ɓaa mii: «Ɓe key na, ka ɓa mbay Ziɓri.»
LUK 23:39 Lɛɛ, sakra dɔmbirimri ká siɗi ká i ɓer ri ɗo tul puu say huɗ na, nzoɓ mbini loɗ Zezu a ɓaa mii: «Mù ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ya lɛ woo! Mu ya̰a sùo-ɔ sùo-ɔ kḭ, a mú ya̰a ɓuru nda̰w!»
LUK 23:40 Báyḭi lɛ, nzoɓ taa ha̰w uru ziŋ kṵ-ɛ na a ɓaa ha̰ ni mii: «Mù hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ woo! Ɓay ká i kuŋ ɓo tul-a na ɗo munu ká taa ɓe nda̰w.
LUK 23:41 Taa náa lɛ, ɗo ɓáy zaɗɛ, ɓay ḭi lɛ, náa ziŋ fe ka̰aya náa ká maa ɓáy peɗ ɗáa náa. Roo lɛ, ɓe na, ka ɗaa fe ka̰aya mbḭw ya.»
LUK 23:42 Ro, a fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo Zezu a ɓaa ha̰ ni mii: «Zezu, zaɗka mù ví réke mbay na lɛ, mu kér se tul-i.»
LUK 23:43 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: vuri key na, mù káw ziŋ mì ká zaɗ káw ndaɗi ká luo Ŋgɛrɛwṵru.»
LUK 23:44 Maa ɓáy síe ká ɗo law tul na báyḭi lɛ, fe guɓa nun síe ha̰ zaɗri riw bele ɗo gbukru kpṵru maa ɓáy síe ká fɛrɛ sùo-ɛ. Lɛɛ, gari kúŋ ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na saka saa sikɗa tǎr.
LUK 23:46 Báyḭi lɛ, Zezu ɗaa fe ɓeleŋ a ɓaa mii: «Bǎa! Mì pɔŋ ɔ̰mi ɓi ɓo ɓil nduo-ɔ!» Fal ɓay na ku báyḭi lɛ, law-ɛ ví tuo.
LUK 23:47 Zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ yṵm kɔ feri ká kal na munu báyḭi lɛ, ka pisi Ŋgɛrɛwṵru a ɓaa mii: «Ɓa tusuɛ, leɗban key na, ka ɓa nzoɓ ká ɓay ti tul-e ya.»
LUK 23:48 Ruɔ nzoɓri ká i ví ɗo zaɗɛ ɓay kɔ́kɔ feri ku na, zaɗka i kɔ feri ká kal na munu báyḭi lɛ, i ɗaa síe í nda law-ri zaɗ zaɗ, a í yḭ̌ike faa puɔ.
LUK 23:49 Nzoɓri riw bele ká i ɓa nzoɓ buɔ Zezu, ɓáy má̰yri ká i su Zezu saa kuɗu zaɗ ká Galele na, i ɗo ɗi ɗi í kɔ feri ká kal na ɗeke.
LUK 23:50 Nzoɓ mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Zezeɓ ká puo ɓe ɗo Arimate ká ɓa puo Ziɓri. Ka ɓa nzoɓ ká law-ɛ ndaɗ ɓamba, a ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ a giyaŋ nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ví réke mbay ká tusiri key na nzokɗo. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra kuɗu nzoɓ kúŋ sal ɓay luye ká luo Ziɓri, roo lɛ, ɓay ká i kuŋ ɓo tul Zezu, ɓáy fe ká i ɗaa ziŋ ni na, ka hii ziŋ ri ya.
LUK 23:52 Báyḭi lɛ, ka uru a se luo Pilaɗ a vbi ni huɗ Zezu na ɓay voro.
LUK 23:53 Zaɗka Pilaɗ hii ziŋ ni na báyḭi lɛ, ka se a vǎa mbi huɗ Zezu na a kaari ɓáy gari pie ká ndaɗ ɓamba, a ɗaa ɓo huo tisaw ká i kpɛrɛ ɓa luɔ huɗ ɓa tá̰w ká i ɗaa huɗ ɓo ɗi ba mbḭw ya ɓáy.
LUK 23:54 Ɓa nam peɗ ndeɓe ká sa̰w síe tɔ̀ŋ ndḭi hɔy ɓay haŋa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri ka tḭi na.
LUK 23:55 Má̰yri ká i su Zezu saa kuɗu zaɗ ká Galele na, i se fal Zezeɓ ɓa zaɗ luɔ huɗ ɓay kɔ́kɔ tupal nda̰w, ɓay kɔ́kɔ fe ká i ɗáa ɓáy huɗ Zezu nda̰w pi.
LUK 23:56 Zaɗka i kɔ zaɗɛ na báyḭi lɛ, i yḭ̀i í se puɔ, í leke numri ɓáy vay feri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ɓay ɗáa zuɔ tul huɗ Zezu na. Falɛ ku lɛ, i mgba ta̰ram sùo-ri ká nam mgbaka ta̰ram na, munu ká *bol kusol ɓari Ziɓri ɓaa na.
LUK 24:1 Tiɓie piɛɗ ká nzaaruo síe dimasi ɗo ɗi ya ɓay sil na, má̰yri na tḭi í se ɓa tupal ɓáy numri ká i zuu ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy na.
LUK 24:2 Zaɗka i tḭi tupal na báyḭi lɛ, i kɔ maa tisaw ká i mbǐike nzaa luɔ huɗ na giri ɓo fi mbḭw.
LUK 24:3 Lɛɛ, i rìi í se ɗi, lɛ, i kɔ huɗ Ŋgɛrɛmbay Zezu na ya.
LUK 24:4 Zaɗka i kɔ ɓay ɓáa mbǎa na, nzoɓri siɗi, gari ɓari ndṵy zḭriri zḭriri tḭi ri,
LUK 24:5 ha̰ hḭɛ ɗaa ri ŋgḭi ɓamba ha ri ɗiŋ tul-ri ɓa siri. Báyḭi lɛ, nzoɓkeri ɓaa ha ri mii: «Ɓay ḭi rɔɔ ì nzaa nzoɓ ká kaw ɓáy kumnun ká sakra nzoɓ huɗeri lɛ?
LUK 24:6 Zezu ti zaɗ ni ya; ka tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun. Ì kér se tul ɓay káʼa ɓaa ha rì ɓáy ɗol ɓe káʼa ɗǒke kuɗu zaɗ ká Galele na.
LUK 24:7 Ka ɓaa mii: ɓeri *Vu Nzoɓ na, ɗo nun haŋa ri pɔŋ ɓeri ha̰ nzoɓ feya̰ari mgba ɓeri, í ɓer ɓeri ɗo tul puu say huɗ. Ndeke ɗi nam sayke lɛ, ɓeri tḭ́i saa luɔ huɗ.»
LUK 24:8 Báyḭi lɛ, má̰yri na i ker se tul ɓay ká Zezu ɓaa ha ri pola na.
LUK 24:9 Zaɗka i yḭ̀i saa tupal na ku báyḭi lɛ, i ɓaa ɓayke ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ mbḭw ɓáy nzoɓ ha̰wri ká i ɗo ziŋ ri na riw bele.
LUK 24:10 Má̰yri ká i ɓaa ɓayke ha̰ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, ɓa Mari ká puo ɓe ɗo Madala, Za̰ni nda̰w, Mari máa Zak nda̰w, rɔɔ ɓáy má̰y ha̰wri ká i ɗo zaɗɛ ziŋ ri ku nda̰w pi.
LUK 24:11 Roo lɛ, ɓari nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, i laa ɓay ɓáa má̰yri na ɓa lɔm hɔy, ze í ɗaa law-ri ɓo tul ɓay ɓari na ya.
LUK 24:12 Báyḭi lɛ, Piyɛr uru siya a ɗuu a se tupal na, a duu kɔ́m ɓa ɓil luɔ huɗ na, lɛ, ka kɔ gari ká i kǎarike Zezu hɔy zuɔ ɗi. Falɛ ku lɛ, ka yḭ̀i a se puɔ, lɛ, law-ɛ nzaa ni ɓay tul fe ká kal na.
LUK 24:13 Namke ku hɔy, leɗ nduoɓal-ɛri siɗi se ɓa puo ká riŋ-ɛ ɓa Emayus. Puoke ku na ɗi ɓáy Zuruzalɛm maa sal faa duɔ falɛ siɗi.
LUK 24:14 I ɗo loko soro feri riw bele ká kal na.
LUK 24:15 Zaɗka i ɗo ɓáa ɓayri na ku, í má̰yke kḭ báyḭi lɛ, Zezu kḭ sùo-ɛ soro ɓa lakun ri a se ziŋ ri.
LUK 24:16 I kɔ ni kḭ, roo lɛ, fe guɓa nun-ri gbiɓli ha ri kɔ ni ɓa Zezu ya.
LUK 24:17 Báyḭi lɛ, Zezu vbi ri ɓay a ɓaa mii: «Soro ḭi rɔpiɛ tɔɗɔ law-ri rɔɔ, i lo í séke faa mini key lɛ?» Zaɗka i laa vbiw ɓe na báyḭi lɛ, i sìi ɓal-ri zik í ta̰a, í ɗo ɓáy kér ɓay.
LUK 24:18 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká riŋ-ɛ ɓa Kiliopas ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓri riw bele ká ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm key laa ɓay key, wa̰a ɓo mù ɗo ha̰a rɔɔ, mú laa ɓay feri ká kal ká ɓil namri ká síe ni key ya lɛ?»
LUK 24:19 Lɛɛ, Zezu vbi ri mii: «Ɓay ḭiri lɛ?» Lɛɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓay feri ká kal ká tul Zezu ká Nazarɛɗ káʼa ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ká ɗo ɓáy hṵrusuo ɗáa fe nda̰w, ɓáa ɓay ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nun nzoɓri riw bele nda̰w na.
LUK 24:20 Ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ naari Ziɓri pɔŋ ni ha ri ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-e í ɓer ni ɗo tul puu say huɗ.
LUK 24:21 Ɓe ze ɓuru ɗaa law ɓuru te ɗi nzokɗo mii, kaʼa tína leɗ Izarayɛlri saa nduo nzoɓ tul ŋga̰ni ɓururi. Fekeri kal ɓa nam say ro vuri.
LUK 24:22 Má̰yri ká sakra ɓuru leɗ nduoɓal-ɛri key i tḭi piɛɗ í se tupal, lɛ, i ziŋ huɗ Zezu ya. Ze í yḭ̀i í ví ɓaa mii, leɗ nzaapeɗri ká nulue ví tḭi tul-ri í ɓaa ha̰ ɓari mii, Zezu kaw ɓáy kumnun. Ɓayke ku na ha̰ ɓuru kaw yer.
LUK 24:24 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓuru key na i se tupal na, lɛ, i ziŋ feri riw bele munu ká má̰yri ɓaa na, roo lɛ, ɓe Zezu na i kɔ ni ɓáy nun-ri ya.»
LUK 24:25 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ law tiyari! Ɗaa mina ì ɗaa law-ri ɓo tul ɓayri riw bele ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na vaa ya lɛ woo!
LUK 24:26 Ɗo nun haŋa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ka kɔ sɛkɛ fe mini key nda̰w rɔɔ, a ziŋ riŋ ɗika ká luo Ŋgɛrɛwṵru na. Wa̰a, ì kɔ ya lɛ woo!»
LUK 24:27 Falɛ ku lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri laa ɓay feri riw bele ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká se tul-e na, tii sa̰wke saa ɓil mbeɗe *Moyze a séke kpṵru tḭi ɓil mbeɗe nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele.
LUK 24:28 Zaɗka i se ɗi ya ɓáy puo ká i se ɓa ɓaɗi na báyḭi lɛ, Zezu mbi nun-ɛ tim rìi nzoɓ káʼa séke ɓa zaɗ kḭ.
LUK 24:29 Lɛɛ, i kuŋ ni ɓay haŋa ni kaw ziŋ ri, ɓay ḭi lɛ, ɓa tilaw ká síe ti mbǎa. Zaɗkaʼa rìi a kaw ziŋ ri ká hula,
LUK 24:30 a kaw nzaa fe sṵm ziŋ ri na báyḭi lɛ, ka mbi maapa a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a haw ha ri.
LUK 24:31 Ɓe nu ku rɔɔ, nun-ri ví taŋ ha ri kɔ ni ɓa Zezu na kḭ, roo lɛ, ka zee ká sakra ɓari ku rik.
LUK 24:32 Báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Zaɗkaʼa ví ɓaa ɓay ha̰ ɓuru laa, a tina ɓay feri ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká law ɓuru mbi ɓa huu ká ɗi ha̰ ɓuru ká faa na, law ɓuru vi huo mgbalak ká ɗi. Wa̰a ɗo munu ya lɛ woo?»
LUK 24:33 I uru koɗ hɔy í yḭ̀i í se Zuruzalɛm í vǎa ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ mbḭw ɓáy ɓari ha̰wri ká i mbṵ kḭ na.
LUK 24:34 Lɛɛ, ɓari ká i mbṵ kḭ na i ɓaa ha ri mii: «Ŋgɛrɛmbay tḭi saa luɔ huɗ kḭ ɓa tusuɛ! Simo̰n kɔ ni ɓáy nun-ɛ!»
LUK 24:35 Báyḭi lɛ, ɓari ká tul-ri siɗi na kara, i kḭi fal feri ká Zezu ɗaa ziŋ ri ká faa, ɓáy faa káʼa hǎwke maapa na, ɓe rɔɔ í kɔ́ke ni ɓa Zezu ɓáy.
LUK 24:36 Zaɗka i ɗo ɓáa ɓay kɔɓ ɓáy na báyḭi lɛ, Zezu kḭ sùo-ɛ tḭi sakra ɓari mbuɗa a ɓaa ha ri mii: «Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì.»
LUK 24:37 Báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri ha ri tɔ ɗɛk ɗɛk í ker í ɓaa mii, kɔ ya lɛ ɓari kɔ wṵru.
LUK 24:38 Lɛɛ, Zezu vbi ri a ɓaa mii: «Mina rɔɔ law-ri nzaa ri munu lɛ? Mina rɔɔ ì ma̰y ɓay ká ɓil law-rì munu lɛ?
LUK 24:39 Ì kɔ nduo-iri ɓáy ɓal-iri key í kɔ, ɓa ɓi kḭ ze mì kaw key! Zaa sùo-i í kɔ. Wṵru ti ɓáy naysuo ɓáy hṵru munu ká ì kɔ mì key ya.»
LUK 24:40 Zaɗkaʼa ɓaa ɓay na munu ha ri báyḭi lɛ, ka kiɛ ri bol kol nṵɔ ká ɗo nduo-ɛri ɓáy ɓal-ɛri na ha ri kɔ.
LUK 24:41 Lɛɛ, suoriya mbaa ɓil law-ri a ɗaa ha ri yǎ̰ake ɓay ɓe na ya a í kaw yer. Lɛɛ, Zezu vbi ri ɓay mii: «Ì ɗo ɓáy fe sṵm lɛ?»
LUK 24:42 Lɛɛ, i víke ɓáy sḭ̀i túɔke mbḭw ha ni.
LUK 24:43 Ze, ka ya̰a a sṵ ká nun-ri ku.
LUK 24:44 Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓay feri ká mì ɓaa ha rì ɓáy ɗol ɓi ká mì ɗo ziŋ ri kɔɓ rɔɓay na ze ɗo key: Ɗo nun haŋa ɓayri riw bele ká i ɓaa se tul-i ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká *Moyze ɗaa, ɓáy taa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ ɓáy Mbeɗe Simri nda̰w na, ɔ ɓáy zaɗɛ.»
LUK 24:45 Ze a ha̰ nun-ri ví taŋ ɓay haŋa ri láake ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru,
LUK 24:46 a ɓaa ha ri mii: «Ɓay ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na ze ɗo key: *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ɗo nun haŋa ni ka kɔ sɛkɛ fe a hu, a ndeke ɗi nam sayke lɛ, a tḭ́i saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun.
LUK 24:47 Ndaɗ ɓay haŋa ri ka-káa Ɓay Kereke ɓáy zaɗri riw bele ɓáy riŋ-ɛ: tii sa̰wke saa ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm key, a se ɓáy sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ riw bele, ɓay haŋa ri suo kér ɓay ɓari ká tul feya̰a ɓari ɓo, ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ka nda buma ka ziŋ ri.
LUK 24:48 Ɓaarì na, ì ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓay fe niri na key.
LUK 24:49 A lɛ, fe ini ká Bǎa waa ziŋ rì pola na, ɓi kḭ sùo-i mì píeke ha rì ɓáy. Ze ì káw ŋgɛrɛpuo na key kpṵru ɓo, í zíŋ hṵrusuo káʼa úru saa nulue na nda̰w rɔ.»
LUK 24:50 Falɛ ku lɛ, Zezu tḭi saa Zuruzalɛm a se ziŋ ri ɗi ya ɓáy Betani. Ká zaɗɛ ku na, ka ura nduo-ɛ a sa̰m fe zuɔ tul-ri.
LUK 24:51 Zaɗkaʼa ɗo sá̰m fe ha ri munu na, Ŋgɛrɛwṵru naa ni ká sakra ɓari a ha̰ ni se luo-ɛ ká nulue.
LUK 24:52 A ɓari laa lɛ, i ruo ni. Falɛ lɛ, í yḭ̀i í se Zuruzalɛm ɓáy bawda suoriya.
LUK 24:53 Nam ɓáy nam na i kaw ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru a í pisi ni.
JOH 1:1 Pola nda̰w rɔɔ ɓay haŋa feri riw ɗo na, ɓe ká i ɗi ni ɓa Ɓay na ɗo ɗɔɗ ro. Ka ɗo ziŋ Ŋgɛrɛwṵru, a ɓa Ŋgɛrɛwṵru.
JOH 1:2 Ɓay na ɗo ziŋ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy tiika sa̰w feri hɔy.
JOH 1:3 Ɓáy faa ɓe na, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake feri riw bele; fe káʼa ɗaa ɓáy faa ɓe ya na, mbḭw tiya.
JOH 1:4 Ɓe na, sa̰w káw ɓáy kumnun uru saa luo-ɛ. A káw ɓáy kumnunke ku na ɓa zaɗ taŋa ká ɗaa ha̰ nun nzoɓri mgbuɗa ká ɗi.
JOH 1:5 Zaɗ taŋake ku na hie ɓaŋguɔ ká ɓil suŋ tilo, lɛ, suŋ tilo na ya̰a ɓay zaɗ taŋa na ya.
JOH 1:6 Ŋgɛrɛwṵru pie leɗ nzaapeɗ ɓe ká riŋ-ɛ ɓa Za̰a.
JOH 1:7 Lɛɛ, ɓe na, ka vi ɓa nzoɓ ɓay nasi zaɗ taŋa na, ɓay haŋa nzoɓri riw bele i laa ɓayke ɓo, í ɗáake law-ri ɓo tul ɓay zaɗ taŋake na.
JOH 1:8 Ɓe Za̰a kḭ sùo-ɛ na, ka ɓa zaɗ taŋa ya, roo lɛ, ka vi ɓay ɓáa ɓay nasi zaɗ taŋa na.
JOH 1:9 Zaɗ taŋake ku na, ɓa zaɗ taŋa taa tusuɛke. Kaʼa ví tusiri key a hie kaɗ kaɗ ká ɓil law nzoɓri riw bele.
JOH 1:10 Ɓe ká i ɗi ni ɓa Ɓay na, ka ɗo tusiri key. Ze Ŋgɛrɛwṵru ɗaa tusirike na ɓáy faa ɓe hɔy kara, nzoɓri ká tusiri key na i tuu ni ya.
JOH 1:11 Ka vi sa̰w puo ɓe, lɛ, nzoɓri ya̰a ni ɓa sùo-ri ya.
JOH 1:12 Roo lɛ, ɓari riw bele ká i ya̰a ni í ɗaa law-ri ɓo tul-e na, ka ha ri faa ɓay haŋa ri vi ɓa vu Ŋgɛrɛwṵruri.
JOH 1:13 I vika ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru munu ká i mboŋke nzoɓ ya: ɓáy faa sím ya nda̰w, faa law hiiya nzoɓ ya nda̰w, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ha̰ mboŋa fieke na.
JOH 1:14 Ɓe ká i ɗi ni ɓa Ɓay na, ka ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ a ɗaa puo ziŋ naari. Law kere ɓáy tusuɛ ɓay mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y. Ɓuru na, ɓuru kɔ riŋ ɗika ɓe. Ɓa riŋ ɗika leɗ mbḭw hɔy keklek ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
JOH 1:15 Za̰a ɓaa nasi ɓay ká se tul-e mii: «Ì kɔ, ɓa nzoɓ key ze mì ɓaa ɓay ɓe mii: “Nzoɓ káʼa ví fal-i vuku na, ka mba mì pavbaɗ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ, i mbóŋ mì ɓáy.”»
JOH 1:16 Naari riw bele na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari law kere ɓe, ɓa fe sa̰mi ká ka̰y tul kḭ tul kḭ ɓa pola pola.
JOH 1:17 Pola lew na, ka ha̰ naari *bol kusol ɓáy faa *Moyze. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, ka ha̰ naari law kere ɓáy tusuɛ ɓay ɓáy faa Zezu *Krisi.
JOH 1:18 Nzoɓ mbḭw mini kɔ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nun-ɛ ya. Roo lɛ, ɓe káʼa ɓa leɗ mbḭw hɔy keklek, a ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ, a kaw lakun Bi-ɛ na ze ɗaa ha̰ náa tǔukeri ni.
JOH 1:19 Nam mbḭw munu, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ká Zuruzalɛm pie nzoɓ fe poyri ɓáy *Leviri ha ri se luo Za̰a ɓay vbika ni ɓay, ɓay kɔ́kɔ wa̰a, ɓe na ka ɓa ve lɛ?
JOH 1:20 Zaɗka i se luo-ɛ na báyḭi lɛ, ka gbir ya a yḭiŋra ɓáy ɓay ta-taŋ ha ri mii: «Ɓi na, mì ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ya.»
JOH 1:21 Lɛɛ, i vbi ni na rɔɓay mii «Mù ɓa nzoɓ ve kḭ lɛ? Wa̰a, mù ɓa *Eli lɛ?» Za̰a yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ṵ́-uu, mì ɓa ɓe ya.» I yḭ̀i í vbi ni na rɔɓay mii: «A wa̰a, mù ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓayke na lɛ?» Ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓa ɓi ya.»
JOH 1:22 Ro, í vbi ni ɓay mii: «A key wa̰a, mù ɓa nzoɓ ve kḭ gbaɗ lɛ woo? Mu yḭiŋra ɓáy ɓayke ha̰ ɓuru vǎa ɓaa ha̰ nzoɓri ká i pie ɓuru na. A ɓo kḭ sùo-ɔ na wa̰a, mù ɓaa ɓay mina kḭ ze se tul-a na lɛ?»
JOH 1:23 Lɛɛ, Za̰a yḭiŋra ɓáy ɓay ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola lew na mii: «Ɓi na, mì ɓa ɓe ká ɓaa ɓay ɓeleŋ ká ɓil law kɔr mii: “Ì léke faa Ŋgɛrɛmbay ha̰ ni ka ɗo sikɗa kparak kparak na!”»
JOH 1:24 Ká sakra nzoɓ nzaapeɗri ká i pie ri ɓa luo Za̰a na, Farizi ha̰nɛri ká i ɗo ɗi na,
JOH 1:25 i vbi ni ɓay key mii: «Munu ká mù ɓa Krisi ya nda̰w, mú ɓa Eli ya nda̰w, a mú ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká ɓuru giyaŋ ni ya nda̰w na wa̰a, ɓay ḭi kḭ nda̰w rɔɔ, mù ɗaa tul nzoɓri nduo mbii lɛ?»
JOH 1:26 Lɛɛ, Za̰a yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓi na, mbii ze mì ɗaa tul-rì nduo ɗi, roo lɛ, nzoɓ mbḭw ɗo sakra ɓaarì ku ká ì kɔ ni ya.
JOH 1:27 Ɓe káʼa ví fal-i vuku na, ka kal tul-i pavbaɗ. Sal dikɔn ká ɓal-ɛ hɔy kara, mì maa ɓay hina ya.»
JOH 1:28 Fe niri riw bele key na kal ká Betani ká nzaa kporombii Zurdɛ̰ ká fi kɛlu. Zaɗɛ ku ze, Za̰a ɗaa tul nzoɓri nduo mbii ká ɗi.
JOH 1:29 Nzaaruo kḭ na báyḭi lɛ, Za̰a kɔ Zezu ká se vuku ɓa luo-ɛ na ro a ɓaa mii: «Ì kɔ, ɓe key na ka ɓa *Vu Baɗu Ŋgɛrɛwṵru káʼa náa feya̰a nzoɓri ká tusiri key na zu.
JOH 1:30 Ɓa ɓe na key ze, mì ɓaa ɓay ɓe pola mii, “nzoɓ káʼa ví fal-i vuku na, ka kal tul-i pavbaɗ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ i mbóŋ mì ɓáy.”
JOH 1:31 Kpṵru tḭi timbɛɗɛ key na, ka ɓa nzoɓ ve kara, ɓi na mì kɔ ya. Roo lɛ, mì ví ɗaa tul nzoɓri nduo mbii ɓay haŋa leɗ Izarayɛlri tǔuke ni ɓa ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay ɓe na.»
JOH 1:32 Za̰a ɓaa nasi ɓay ká se tul-e mii: «Mì kɔ Tem Ŋgɛrɛwṵru ɗì saa nulue munu ká bɛɗɛ pie a kaw tul-e kɔkrɔ.
JOH 1:33 Ka ɓa nzoɓ ve kara, mì kɔ ya ɓáy, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká píe mì ha̰ mì ɗaa tul nzoɓri nduo mbii na ɓaa ha̰ mì mii: “Mu kɔ́kɔ Tem Ŋgɛrɛwṵru ɗì a kaw tul nzoɓ mbḭw. Ɓa ɓe ze a ɗáa nzoɓri nduo ɓil Tem Law Pie.”
JOH 1:34 Ɓi na, mì kɔ fekeri na ɓáy nun-i, a mí ɓaa nasi ɓayke ha rì mii: ɓe na, ka ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.»
JOH 1:35 Nzaaruo kḭ na, Za̰a ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ká tul-rì siɗi na, i ɗo zaɗ ɗol ɓe ká pola na ku rɔɓay.
JOH 1:36 Zaɗkaʼa mbi nun-ɛ a kɔ Zezu ká ɗo kali na báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Ì kɔ, ɓe na ka ɓa *Vu Baɗu Ŋgɛrɛwṵru!»
JOH 1:37 Leɗ nduoɓal Za̰ari ká siɗi na, i laa munu báyḭi lɛ, i uru í tɔŋ fal Zezu na.
JOH 1:38 Zaɗka Zezu fɛrɛ kɔ́m a kɔ ri na báyḭi lɛ, ka vbi ri ɓay mii: «Ha̰a ḭi ze ì nzaa lɛ?» Lɛɛ, i yḭ̀i í vbi ni ɓay mii: «Rabi,» (má̰rake ɓaa mii gaŋ tul-i), «Mù naa zaɗ ha̰a lɛ?»
JOH 1:39 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì vi lɛ, ì kɔ́kɔ ɓáy.» Báyḭi lɛ, i se ziŋ ni í kɔ zaɗ nam ɓe, a í kaw ziŋ ni kpṵru maa ɓáy huu mgbaŋ ká taa korok.
JOH 1:40 Leɗ nduoɓal Za̰ari ká i laa ɓay Zezu a í tɔŋ fal-ɛ na, nzoɓ mbḭwke ɓa Andere, yṵ Simo̰n Piyɛr.
JOH 1:41 Falɛ ku lɛ, Andere vǎa ziŋ yṵ-ɛ na a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓuru ziŋ *Mesi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na!» (Má̰ra sa̰w riŋke lɛ, ɓa Krisi).
JOH 1:42 Lɛɛ, ka su Simo̰n na a séke ni luo Zezu. Zaɗka Zezu mbi nun-ɛ a kɔ ni na, ka ɓaa mii: «Ɓo na, mù ɓa Simo̰n vu Za̰a, i ɗika mù ɓa Sefas.» (Má̰ra sa̰w riŋke lɛ, ɓa Piyɛr.)
JOH 1:43 Nzaaruo kḭ na báyḭi lɛ, Zezu hii ɓay séke ɓa kuɗu zaɗ ká Galele, ze a vǎa ziŋ Filiɓ a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se fal-i.»
JOH 1:44 (Filiɓ na ɓa nzoɓ ká Besayda, puo ɓe ɓáy Andere ɓáy Simo̰n Piyɛrri mbḭw hɔy.)
JOH 1:45 Lɛɛ, Filiɓ na vǎa ziŋ Nataniyɛl a ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓ ká *Moyze ɓaa ɓay se tul-e ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru kara ɓaa ɓay se tul-e nda̰w na, ɓuru ziŋ ni ro! Ɓa Zezu, vu Zezeɓ ká puo ká Nazarɛɗ.»
JOH 1:46 Báyḭi lɛ, Nataniyɛl ɓaa ha̰ ni mii: «Wa̰a, fe kere a úru saa Nazarɛɗ na ku nda̰w zu lɛ?» Lɛɛ, Filiɓ yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii «Mu vi lɛ, mù kɔ́kɔ ɓáy.»
JOH 1:47 Zaɗka Zezu mbi nun-ɛ a kɔ Nataniyɛl ká vi ɓa luo-ɛ na báyḭi lɛ, ka ɓaa ɓay se tul-e mii: «Ì kɔ key, ɓe na, ka ɓa leɗ *Izarayɛl taa tusuɛke, ká fe úla nun nzoɓ mbḭw kara ti sùo-ɛ ya.»
JOH 1:48 Nataniyɛl na kaw yer a yḭ̀i a vbi ni mii: «Ɗaa mina nda̰w rɔɔ mù tuu mì taŋ mini key lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì kɔ mù ɗɔɗ ɓáy káw ɓo ká sa̰w puu nzum ku hɔy rɔɔ, Filiɓ ɗí mù ɓáy.»
JOH 1:49 Báyḭi lɛ, Nataniyɛl ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, ɓo na mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru a mú ɓa mbay leɗ Izarayɛlri!»
JOH 1:50 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mù ɗaa law-a ɓo tul-i ɓay kɔ́kɔ ká mì kɔ mù ká sa̰w puu nzum ku na lɛ? Mù kɔ́kɔ fe kereri ŋgḭi ɓamba tasiri kal taa ɓe ni key na ɓáy.»
JOH 1:51 Lɛɛ, ka ɓaa na rɔɓay mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ì kɔ́kɔ nulue mgbuɗa ɓoloŋ ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri hǐlke ɓa luo-ɛ, í ɗǐrake vi luo-i ɓi *Vu Nzoɓ na.»
JOH 2:1 Falɛ ká ndeke ɗi nam sayke na, nam suoriya ya̰aŋa kḭ ɗo ɓil ŋgɛrɛpuo ká Kana ká kuɗu zaɗ ká Galele. Máa Zezu ɗo zaɗɛ ku nda̰w,
JOH 2:2 lɛ, i ɗi Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri ɓa zaɗ ya̰aŋa kḭke na ku nda̰w pi.
JOH 2:3 Báyḭi lɛ, him puo nzoɓri, lɛ, máa Zezu ví ɓaa ha̰ ni mii: «Him na ti mbǎa ro.»
JOH 2:4 Roo lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Maa, wa̰a ɓa ɓo nda̰w rɔɔ, mù kíɛ mì fe ká mì ɗáa lɛ woo? Nam ɓi na tɔ̀ŋ rɔɓay.»
JOH 2:5 Báyḭi lɛ, mi-ɛ na yḭ̀i a ɓaa ha̰ nzoɓ ɗáa peɗri mii: «Fe káʼa ɓaa ha rì na, ì ɗaa.»
JOH 2:6 Zaɗɛ ku na durari ká i ɗaa ɓáy tisaw ɓa yie zuɔ ɗi; ɓa durari ká Ziɓri ɗaa mbii zuɔ ɗi ɓay wáake sùo-ri *taŋ kaɗ kaɗ munu ká ɓa fe sa̰w puo ɓari. Ɓil durake mbḭw lɛ, maa tɔy mbii siɗi ya lɛ, sayri munu.
JOH 2:7 Ro, Zezu ɓaa ha̰ nzoɓ ɗáa peɗri na mii: «Ì ɗáŋ mbii mbaa durari na key.» Ze, i ɗaŋ mbii na ha̰ ni mbaa ɗi dɔrɔrɔ dɔrɔrɔ.
JOH 2:8 Falɛ ku lɛ, Zezu yḭ̀i a ɓaa ha ri mii: «Ì ví kaa mbii key na í séke ha̰ nzoɓ mbika tul peɗ nam suoriya na.» Lɛɛ, i kaa mbii ká fɛrɛ sùo-ɛ ɓa him na í séke ha̰ ni. Ɓe na, ka kɔ zaɗ ká uru saa ɗi ya, roo lɛ, nzoɓ ɗáa peɗri ká i kaa mbiike na mǎa, i kɔ. Zaɗka nzoɓ mbika tul peɗ nam suoriya na lie mbii ká fɛrɛ sùo-ɛ na báyḭi lɛ, ka kaw yer, a ɗi wa̰ra nzoɓ má̰y na
JOH 2:10 a ɓaa ha̰ ni mii: «Má̰ra sa̰wke ká ɓa tusuɛ lɛ, i haŋa him ká ndaɗ ɓamba na ha̰ nzoɓri nzɔ maa ri gulay gulay pola nda̰w rɔɔ, í ha ri ha̰y ká raa ya na ɓáy. Roo lɛ, him ká ndaɗ ɓamba tasiri na, ɓo mù kɔrɔ ɗo kpṵru tḭi timbɛɗɛ key!»
JOH 2:11 Ɓe ze ɓa fe saŋ ká Zezu ɗaa titire ɗɛkrɛ ká Kana ká kuɗu zaɗ ká Galele. Ka kiɛ ri ha ri kɔ riŋ ɗika ɓe, ze leɗ nduoɓal-ɛri ɗáake law-ri ɓo tul-e.
JOH 2:12 Falɛ ku lɛ, ka se ŋgɛrɛpuo ká Kapɛrnayum ɓáy mi-ɛ, yṵ-ɛri nda̰w, rɔɔ leɗ nduoɓal-ɛri nda̰w a í kaw ɗi nam ha̰nɛri munu.
JOH 2:13 Munu ká *nam suoriya Ziɓri ká ɓa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ na, Zezu uru a se ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm.
JOH 2:14 Zaɗkaʼa rìi a se ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi na, ka ziŋ nzoɓri ká i ɗo ɓáy ndayri ká ɓay hí-hie nda̰w, baɗuri nda̰w, rɔɔ bɛɗɛri nda̰w. Ka ziŋ nzoɓri ká i ɓa nzoɓ kṵu kḭ vu lariri ká nzaa tutakra ɓari na kara nda̰w pi.
JOH 2:15 Báyḭi lɛ, Zezu ɗaa ndoy dɔŋ ɓáy sal, a níike ri ɓáy baɗu ɓari ɓáy ndayri na riw bele zuɔ fal hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Ka mii vu lari nzoɓ kṵu kḭ lariri na, a kira tutakra ɓari na zuɔ siri.
JOH 2:16 Ka yḭ̀i a ɓaa ha̰ nzoɓ ɗáɓ bɛɗɛri na mii: «Ì fa̰a fe ɓaarì na í tḭ́ike tḭi ká zaɗ ni key ɓa kɛlɛ! Ì ɗaa hul Bǎa na ɓa hul fe hie ya!»
JOH 2:17 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri kɔ munu na báyḭi lɛ, i ker se tul ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa mii, «Kɔn hul ɓo na ɗáa mì lok lok.»
JOH 2:18 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛ Ziɓri vbi ni ɓay mii: «Fe saŋ ḭi nda̰w rɔɔ, mù ɗáa ɓay kíɛke ɓuru mii, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mù faa ɓay ɗáa fe mini key na lɛ?»
JOH 2:19 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Zaɗka ì nduku hul ka̰ni ni key lɛ, nam say lɛ, mì úra ɓa kḭ.»
JOH 2:20 Lɛɛ, ŋgɛrɛ Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Úwaa, hul ká ɓuru ɗaa mbiimbam síŋ niŋ pa̰rɛ yie nda̰w rɔɔ, ɔ key lɛ, ɓo mù ɓaa mii, nam say hɔy lɛ, mù úra ɓa kḭ kɛlɛ?»
JOH 2:21 Tusuɛke lɛ, hul ka̰ni ká Zezu ɓaa ɓayke na, ka ɓaa se tul sùo-ɛ káʼa huka a ɗaa nam say lɛ, a tḭ́i saa luɔ huɗ.
JOH 2:22 Falɛ ká Zezu tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun na, leɗ nduoɓal-ɛri ker se tul ɓaykeri káʼa ɓaa ha ri na, a í ɗaa law-ri ɓo tul ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy ɓay ká tḭi saa nzaa Zezu na nda̰w.
JOH 2:23 Zaɗka Zezu ɗo Zuruzalɛm ɓay ɗáa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na báyḭi lɛ, ɓil namkeri ku na, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɗaa law-ri ɓo tul-e ɓay tul fe saŋri káʼa ɗaa.
JOH 2:24 Roo lɛ, Zezu ɗaa law-ɛ ɓo tul-ri ya, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ kér ɓay ɓari riw bele.
JOH 2:25 Ka se síe nzoɓ ká ɓay haŋa ni ka tína sa̰w feri ká tul nzoɓri ha̰ ni ya. Ɓe kḭ sùo-ɛ na, ka kɔ fe ká ɗo ɓil law nzoɓri ká nziiya na ŋgiɗ bele.
JOH 3:1 Nzoɓ mbḭw munu ká sakra *Fariziri riŋ-ɛ ɓa Nikɔdɛm a ɓa ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri.
JOH 3:2 Ka vi luo Zezu ɓa suŋ a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, ɓuru kɔ lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze píe mù ɓay haŋa mù ɓa nzoɓ fére ɓuru fe, ɓay ḭi lɛ, fe saŋri ká mù ɗaa na, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru saɗ ziŋ ni ya lɛ, ka ti máa ɓay ɗáa ya.»
JOH 3:3 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka i mboŋ nzoɓ ɓa kḭ ya lɛ, nzoɓke ku na ti máa ɓay ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na ya.»
JOH 3:4 Báyḭi lɛ, Nikɔdɛm na yḭ̀i a vbi ni ɓay mii: «Wa̰a, nzoɓ ɗi tá̰w ɗɔɗ ro key lɛ, a ɗáa mina nda̰w rɔɔ a yḭ̀i ha ri mboŋ ni ɓa kḭ lɛ? Wa̰a, nzoɓ a máa ɓay yḭ́i a rìi ɓil mi-ɛ ha ri mboŋ ni ba siɗi rɔɓay lɛ?»
JOH 3:5 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka, i mboŋ nzoɓ ɓáy faa mbii ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ, nzoɓke ku na ti máa ɓay ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na ya.
JOH 3:6 Nzoɓ ká i mboŋ ni ɓáy faa naysuo lɛ, ka ɗo ɓa naysuo, a nzoɓ ká i mboŋ ni ɓáy faa Tem laa lɛ, ɓa Tem Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ha̰ ni kaw ɓáy kumnun.
JOH 3:7 Ɓay ká mì ɓaa ha̰ mù mii, ɗo nun haŋa ri mboŋ rì ɓa kḭ na, ndaɗ ɓay haŋa mu káw yer ká ɗi ya.
JOH 3:8 Ì kɔ, zuu kuu munu ká law-ɛ hii, lɛ, mù laa gire, roo lɛ, mù kɔ zaɗ ká uru saa ɗi ya nda̰w, zaɗ ká se ɓa ɓaɗi ya nda̰w pi. Ze mboŋa taa Tem Ŋgɛrɛwṵru ká mboŋ nzoɓ na kara, ɗo faa mbḭw munu nda̰w.»
JOH 3:9 Báyḭi lɛ, Nikɔdɛm ɓaa ha̰ ni mii: «Feke ku na a ɗoko mina zu lɛ?»
JOH 3:10 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓo ká mù ɓa nzoɓ fére fe ká riŋ-a mgba ɓamba ká tusiri *Izarayɛl na wa̰a, mù kɔ sa̰w feri na key ya lɛ?
JOH 3:11 Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓuru ɓaa ɓay feri ká ɓuru kɔ ta-taŋ na ha rì, a ɓúru ɓaa nasi ɓay fe ká ɓuru kɔ ɓáy nun ɓuru, roo lɛ, ì hii ɓay ya̰aŋa nasi ɓay ɓuru na ya.
JOH 3:12 Zaɗka ì ɗaa law-rì ɓo tul feri ká ɗo tusiri key ká mì ɓaa ɓayke ha rì na ya wa̰a, ì ɗáa mina nda̰w rɔɔ ɓay ɗáa law-rì ɓo tul feri ká nulue ká mì ɓáa ɓayke ha rì na lɛ?
JOH 3:13 Nzoɓ mbḭw mini kara uru ká tusiri key a se nulue a kɔ sa̰w feri ká ɗi ya ɓáy. Ɓa ɓi *Vu Nzoɓ huo-i ká mì uru saa nulue mí vi tusiri key, a mí maa ɓay tína sa̰w feri ha rì laa.
JOH 3:14 Pola lew na *Moyze zuu fe ɓa sɔy a siŋ mgba̰ŋra puu a ura ni ɗo siya ká ɓil law kɔr. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓi Vu Nzoɓ na i síŋ mì í ura mì ɗo siya
JOH 3:15 ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i lɛ, ka káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
JOH 3:16 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru hii nzoɓri ká tusiri key ŋgḭi ɓamba, a ha̰ Vi-e ká ɓa leɗ mbḭw hɔy keklek, ɓay haŋa ɓo nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e lɛ, ka ti ɓíɛ ya, roo lɛ, a káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
JOH 3:17 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru pie Vi-e vi tusiri key ɓay ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓri ya, roo lɛ, ɓay haŋa nzoɓri ya̰a sùo-ri ɓáy faa ɓe.
JOH 3:18 Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e lɛ, ɓay ti tul-e mbǎa. A nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e ya laa lɛ, ɓay ɗo tul-e ɓaŋguɔ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa law-ɛ ɓo tul Vu Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa leɗ mbḭw keklek na ya.
JOH 3:19 Faa ɗáa ɓayke na ze ɗo key: zaɗ taŋa vi tusiri key, roo lɛ, nzoɓri hii suŋ tilo a í tuŋ zaɗ taŋa na ŋgereŋ, ɓay ḭi lɛ, peɗ ɗáa ɓari ndaya.
JOH 3:20 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa fe ká ndaya na, ka ḭ̌m zaɗ taŋa na ḭ̌m a ɗuu ni ɗuu, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa hḭɛ ɓay peɗ ɗáa ndaya ɓeri na a tḭ́i a ɗo zaɗ hie gbari gbari.
JOH 3:21 Roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa fe ɓáy faa tusuɛ ɓay na, ka vi zaɗ taŋa ɓay haŋa nzoɓri kɔ ta-taŋ mii, peɗ ɗáa ɓeri na, ɓa fe káʼa zǔɔke ziŋ Ŋgɛrɛwṵru.»
JOH 3:22 Falɛ ku lɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri uru í se ɓa zaɗ kḭ ká kuɗu zaɗ ká Zude a kaw ɗi ziŋ ri nam maa fe, a ɗaa tul nzoɓri nduo mbii.
JOH 3:23 Za̰a kara ɗo ɗáa tul nzoɓri nduo mbii ká Eno̰n; zaɗɛ ku na ɗo ɗi ya ɓáy Salim, ɓa zaɗ ká mbiiri ŋgḭi ɓamba ɗo ɗi. Ruɔ nzoɓri vi luo-ɛ, lɛ, ka ɗaa tul-ri nduo mbii.
JOH 3:24 Ká ɓil sewke ku na, i mgba Za̰a naa hul sal ya ɓáy.
JOH 3:25 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Za̰a ha̰nɛri tii sa̰w má̰y ɓay ziŋ Ziɓ mbḭw munu se tul wáa sùo ká ɓa fe sa̰w puo ɓari na.
JOH 3:26 Ro, í se luo Za̰a a í ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, nzoɓ ká ɗo ziŋ mù ká nzaa kporombii Zurdɛ̰ ká fi kɛlu ká mù ɓaa nasi ɓay ɓe ha̰ ɓuru na, timbɛɗɛ key na, ka ɗaa tul nzoɓri nduo mbii ha̰ nzoɓri riw bele se ɓa luo-ɛ.»
JOH 3:27 Báyḭi lɛ, Za̰a yḭ̀i a ɓaa ha ri mii: «Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ha̰ fe ha̰ nzoɓ ya lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay zíŋ ya.
JOH 3:28 Ɓi na, mì ɓa *Krisi ya, roo lɛ, mì ɓa nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru píe mì vi pola ha̰ ni. Ɓaarì kḭ sùo-rì na, ì maa ɓay ɓáa nasi ɓay ká mì ɓaa na.
JOH 3:29 Ì kɔ, wa̰ra nzoɓ má̰y na, má̰y ɓe ɗo ɓay tul-e. Roo lɛ, nzoɓ buɔ nzoɓ má̰y na, ɗo ɗi ya ká lakun-ɛ ɓay láa ni nda̰w, a ɗo ɓáy bawda suoriya ɓay láa kusol nzoɓ má̰y na. Ɓi na, mì ɗo munu ɓa nzoɓ buɔ nzoɓ má̰y na. Zaɗka ruɔ nzoɓri se fal Zezu na, suoriya mbaa ɓil law-i gba̰y gba̰y.
JOH 3:30 Ndaɗ ɓay haŋa riŋ-ɛ ka mgba ɓa pola pola, a ɓi laa lɛ, mi yḭ̀i ɓa fal.
JOH 3:31 Ɓe ká uru saa nulue na ka kaw tul feri riw bele. Nzoɓ ká uru saa tusiri key na, ka ɓa taa tusiri a ɓaa ɓay feri káʼa kɔ ká tusiri key. A nzoɓ ká uru saa nulue a vi laa lɛ, [ka kaw tul feri riw bele,]
JOH 3:32 a ɓaa nasi ɓay fe káʼa kɔ ɓáy nun-ɛ nda̰w, a laa ɓáy suk-e nda̰w pi. Roo lɛ, nzoɓri riw bele ya̰a nasi ɓay ɓe na ya.
JOH 3:33 A roo lɛ, nzoɓ ká ya̰a nasi ɓay ɓe na, ka hii ɓayke ɗo ɗi mii, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa tusuɛ ɓay na kḭ.
JOH 3:34 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru pie ni na, ka nday bol nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ Tem ɓe mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y.
JOH 3:35 Bǎa naari na, hii Vi-e a pɔŋ faa ɗáa feri riw bele zuɔ nduo-ɛ.
JOH 3:36 Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul Vi-eke na lɛ, ka kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. A nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul-e ya lɛ, ka ti káw ɓáy kumnunke na ya, roo lɛ, hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul-e ɓaŋguɔ.»
JOH 4:1 *Fariziri laa mii, Zezu ɗaa ha̰ nzoɓri vi ɓa leɗ nduoɓal-ɛri, a ɗaa nzoɓri nduo mbii mba Za̰a. (Tusuɛke lɛ, Zezu kḭ sùo-ɛ ɗaa tul nzoɓri nduo mbii ya, roo lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ze ɗaa tul nzoɓri nduo mbii.) Zaɗka Zezu laa mii, soro feri káʼa ɗaa na tɔɗɔ ɓo suku Fariziri na báyḭi lɛ, ka uru ká kuɗu zaɗ ká Zude a zɔl, a yḭ̀i ɓa kuɗu zaɗ ká Galele.
JOH 4:4 Roo lɛ, ká ɓay haŋa ni se kuɗu zaɗ ká Galele na, a kál ɓáy faa ká ɓo kuɗu zaɗ ká Samari.
JOH 4:5 Báyḭi lɛ, ka tḭi puo mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Sikar ká ɗo ɗi ya deɓ ɓáy wáa ká bulu ɓari *Zakoɓ ha̰ vi-e Zezeɓ ká pola lew na.
JOH 4:6 Ká zaɗɛ ku na, luɔ mbii ká Zakoɓ tie pola lew na ɗo ɗi. Munu ká Zezu ha̰ari a ta̰a ɓamba na báyḭi lɛ, ka ta̰a a kaw nzaa luɔ mbii na. A leɗ nduoɓal-ɛri laa lɛ, i se ɓa ɓil puɔ ɓay híe fe sṵm. Ɓe nu ku lɛ, maa ɓáy síe ká ɗo law tul ro zu. Báyḭi lɛ, má̰y mbḭw munu ká kuɗu zaɗ ká Samari na vi ɓay ɗáŋ mbii. Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Má̰y, ha̰ mì mbii mi nzɔ.»
JOH 4:9 Báyḭi lɛ, má̰y na ɗo yer a yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɗaa mina rɔɔ ɓo ká mù ɓa Ziɓ lɛ, mù gɔ́ŋ mì mbii ɓay nzɔkɔ, ɓi ká mì ɓa má̰y ká Samari na lɛ woo!» (Ka ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, Ziɓri ɓáy *nzoɓri ká Samari na zuɔ kḭ ɓari tiya.)
JOH 4:10 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗka mù kɔ fe law kere ká Ŋgɛrɛwṵru mgba ziŋ nzoɓri, a mú tuu nzoɓ ká gɔŋ mù mbii nzɔkɔ na lɛ, ɓo kḭ sùo-ɔ ze mù gɔ́ŋ ni mbii na pola, lɛ, a haŋa mù mbii ká uo yaw yaw ká ɓay haŋa mù kǎwke ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.»
JOH 4:11 Báyḭi lɛ, má̰y na yḭ̀i a vbi ni mii: «Mbay, luɔ mbii lɛ ɗi ɓamba, a ɓo lɛ, mù ti ɓáy fe ɗáŋ mbii ya; wa̰a, mù ɗáa mina nda̰w rɔɔ ɓay zíŋ mbii ni key ká uo yaw yaw na ɓay nzɔkɔ lɛ?
JOH 4:12 Luɔ mbii key na bulu ɓuru Zakoɓ ze ha̰ ɓuru. Ɓa luɔ mbii ká ɓe kḭ ka nzɔ, ɓáy vi-eri ɓáy fe hɔl ɓeri kara nda̰w pi. Wa̰a, ɓo na mù mba tul bulu ɓuru Zakoɓ na lɛ woo?»
JOH 4:13 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká nzɔ mbii ká luɔ mbii key na lɛ, kɔn mbii kḭ a sɛkɛ ni ɓáy.
JOH 4:14 Roo lɛ, nzoɓ ká nzɔ mbii ká mì haŋa ni na lɛ, kɔn mbii kḭ ti sɛkɛ ni mbǎa mgbaŋ, ɓay ḭi lɛ, mbii ká mì haŋa ni na, a ɗoko munu ɓa mbii ká uo suɔ suɔ ká ɓil law-ɛ ɓay haŋa ni káwke ɓáy kumnun káʼa ɗoko ɓaŋguɔ na.»
JOH 4:15 Lɛɛ, má̰y na ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ze ɓo munu zu lɛ, mu ha̰ mì mbiike na ɓay haŋa kɔn mbii kḭ ka sɛ mì mbǎa nda̰w, a mí se síe yḭ́i vi zaɗ ni key ɓay ɗáŋ mbii kḭ na mbǎa nda̰w pi.»
JOH 4:16 Zezu yḭ̀i a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se mú vǎa ɗi wa̰ra ɓo, a ɓo ɓáy kḭ, í yḭ̀i í vi.»
JOH 4:17 Lɛɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ti ɓáy wa̰ra ya.» Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓay ɓo ɗo ɓáy zaɗɛ. Wa̰ra ɓo tiya munu ká mù ɓaa,
JOH 4:18 roo lɛ, mù ya̰a wa̰ra zaɗ ndeɓe, a ha̰y ká mù kǎwke timbɛɗɛ key kara, ɓa wa̰ra ɓo ya nda̰w. Ɓo na, mù ɓaa sùo ɓay kḭ ze ha̰ mì.»
JOH 4:19 Báyḭi lɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mì kɔ lɛ, mù ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
JOH 4:20 Bulu ɓururi na, i rùo Ŋgɛrɛwṵru ká tul kuo ká kuɗu zaɗ ká Samari key, roo lɛ, ɓaarì Ziɓri kḭ ì geɗe mii, zaɗ ká ɓay rúo Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi na ɓa Zuruzalɛm.»
JOH 4:21 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Má̰y, mu ɗaa law-a ka ɓo tul ɓay ká mì ɓáa ha̰ mù key. Nam káʼa ví vuku na, zaɗ rúo Bǎa Ŋgɛrɛwṵru a ɗoko ɓa kḭ-kii; nzoɓ ti séke síe séke tul kuo key ya nda̰w, ká Zuruzalɛm ya nda̰w pi.
JOH 4:22 Ɓaarì nzoɓri ká kuɗu zaɗ ká Samari na, nzoɓ ká ì ruo ni na ì kɔ sa̰wke taŋ ya. A ɓuru Ziɓri laa lɛ, nzoɓ ká ɓuru ruo ni na, ɓuru kɔ sa̰wke ta-taŋ, ɓay ḭi lɛ, pam na vi ɓáy faa Ziɓri.
JOH 4:23 A lɛ, nam a ví vuku, ze namke na vi ro, ká nzoɓ rúo Bǎa taa tusuɛkeri na, i rúo ni ɓáy faa Tem nda̰w, ɓáy faa tusuɛ ɓay nda̰w pi. Nzoɓri ká i ruo ni mini key na ze ka hii.
JOH 4:24 Ŋgɛrɛwṵru na ɓa Tem, a lɛ, nzoɓri ká i ruo ni na, ka hii ɓay haŋa ri rúo ni ɓáy faa Tem nda̰w, ɓáy faa tusuɛ ɓay nda̰w pi.»
JOH 4:25 Báyḭi lɛ, má̰y na ɓaa ha̰ ni mii: «Mì kɔ lɛ, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri, ɓe ká i ɗi ni ɓa *Krisi na a vika. Zaɗkaʼa vi lɛ, kaʼa tína sa̰w feri *taŋ kaɗ kaɗ riw bele ha̰ naari.»
JOH 4:26 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓa ɓi kḭ ze mì ɗo ɓáa ɓay ziŋ mù key.»
JOH 4:27 Ká zaɗɛ ku na, leɗ nduoɓal-ɛri ví ziŋ ni, lɛ, tuku ri ha ri kaw yer ɓay tul má̰y ká Samari káʼa ɗo ɓáa ɓay ziŋ ni na ku. Ɓe nu ku hɔy kara, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari káʼa maa ɓay vbika ni ɓay mii, fe ḭi ze ɓeri vbi, mase ɓay ḭi kḭ rɔɔ ɓeri ɓaa ziŋ má̰y na ku kara, tiya nda̰w.
JOH 4:28 Báyḭi lɛ, má̰y na pɔŋ tinay mbii ɓe na ɓo nzaa luɔ mbii, a yḭ̀i a se ɓil puɔ a vǎa ɓaa ha̰ nzoɓri mii:
JOH 4:29 «Ì vi í kɔ leɗban ká kḭi fal fe ɗáa ɓiri riw bele ká mì ɗaa ká pola lew key na zíŋ mì. Wa̰a, a ɓá Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na zu lɛ woo?»
JOH 4:30 Lɛɛ, nzoɓri tḭi ká ɓil puɔ yir a í se ɓa luo Zezu na.
JOH 4:31 Sa̰w síeke ku na leɗ nduoɓal-ɛri koɗ ni mii: «Mbay, mu sṵ fe!»
JOH 4:32 Roo lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Fe sṵm ɓi ɗo ɗi ku ká ɓay haŋa mì sṵ, roo lɛ, ɓaarì na ì kɔ fe sṵmke ya.»
JOH 4:33 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi kḭ ɓay ɓa lie ɓa lew mii: «A ku wa̰a, nzoɓ ha̰nɛ vi ɓáy fe sṵm ha̰ ni sṵ lɛ woo?»
JOH 4:34 Lɛɛ, Zezu ɓa ha ri mii: «Fe sṵm ɓi na ɓa ɗáa law hiiya nzoɓ ká píe mì, a mí ɗaa peɗ káʼa pɔŋ zuɔ nduo-i na ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ.
JOH 4:35 Ɓaarì na ì ɓaa mii: “Few niŋ nda̰w rɔɔ, a ɓá few vbíe fe pay ɓáy.” A ɓi lɛ, mì ɓaa ha rì: ì mbi nun-rì í kɔ wáari ká ɗo ku. Pa̰ra fe paykeri ŋgɔŋ riw bele, a ɗo ɗi ya ɓay vbíe ro! Ɗo faa mbḭw munu ɓa nzoɓri ká i ɗo ɗi ya ɓay ɗáa law-rì ɓo tul-i.
JOH 4:36 Nzoɓ ká vbie fe pay na, ka ziŋ fe tunduo-ɛ ro; ka mbṵ fe paykeri ká ɓa nzoɓri na, ɓay haŋa ri káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Ɓe mini ze, nzoɓ ká ru fe, ɓáy nzoɓ ká vbie fe pay na, i ɗaa suoriya ziŋ kḭ mbḭw hɔy,
JOH 4:37 ɓay ḭi lɛ, sim ɓay ɓáa nzoɓri ká ɓaa mii, “nzoɓ mbḭw ru fe, a nzoɓ kḭ laa lɛ, vbi-vbieke” na ɓa tusuɛ ɓay na kḭ.
JOH 4:38 Mì píe rì ha rì vbie fe pay ká zaɗ ká ì ru fe ká ɗi ya. Nzoɓ kḭri ze i ru fe, rɔɔ ɓaarì na ì vbie fe pay ɓari na ɓáy.»
JOH 4:39 Nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká ɓil kuɗu zaɗ ká Samari na, i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu ɓay tul ɓay ká má̰y na ɓaa ha ri mii: «Ka kḭi fal fe ɗáa ɓiri ká pola lew riw bele ha̰ mì na.»
JOH 4:40 Sa̰wke mini ze, zaɗka nzoɓkeri ku vi luo Zezu na, i koɗ ni ɓay haŋa ni ka káw ziŋ ri. Ze, Zezu kaw ziŋ ri nam siɗi.
JOH 4:41 Nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri i ɗaa law-ri ɓo tul-e ɓay tul ɓay káʼa ɓaa ha ri na.
JOH 4:42 I ɓaa ha̰ má̰y na mii: «Timbɛɗɛ key na, ɓuru ɗaa law ɓuru ɓo tul Zezu ɓay tul ɓayri ká mù kḭi ha̰ ɓuru hɔy ya, roo lɛ, ɓa fe ká ɓuru laa ɓáy suku ɓuru kḭ, a ɓúru kɔ ta-taŋ mii, ɓa ɓe na kḭ ze ka ɓa Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri ká tusiri key.»
JOH 4:43 Zaɗka Zezu ɗaa nam siɗi ziŋ ri ká zaɗɛ ku na, ka uru a se ɓa puo ɓe ká kuɗu zaɗ ká Galele.
JOH 4:44 Tusuɛke lɛ, Zezu ɓaa ta-taŋ sùo-ɛ kḭ mii, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i ɗaa mbay ɓo tul-e ká tusiri ɓe ya.
JOH 4:45 Roo lɛ, zaɗkaʼa tḭi kuɗu zaɗ ká Galele na, nzoɓkeri ya̰a ni ɓáy kere, ɓay ḭi lɛ, ɓari kara i se zaɗ *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy ká Zuruzalɛm na nda̰w, a í kɔ fe saŋri riw bele ká Zezu ɗaa ká ɗi na.
JOH 4:46 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i yḭ̀i ɓa kḭ í se Kana ká ɗo kuɗu zaɗ ká Galele káʼa fɛrɛ mbii ha̰ ni vi ɓa him ká ɗi na. Ká zaɗɛ ku na, ŋgɛrɛdɔma̰y mbḭw ɗo ɗi ká sùo vi-e sɛ ni naa puo ká Kapɛrnayum.
JOH 4:47 Zaɗkaʼa laa mii Zezu vi saa kuɗu zaɗ ká Zude a ɗo kuɗu zaɗ ká Galele na báyḭi lɛ, ka se luo-ɛ a koɗ ni ɓay haŋa ni ka se a vǎa vaa vi-e ká ɗo ɗi ya ɓay huka na.
JOH 4:48 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka ì kɔ fe saŋri ɓáy feri ká ndaɗ kɔ́kɔ ya lɛ, ì ti ɗáa law-rì ɓo tul-i ya.»
JOH 4:49 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, kóɗ ŋguɔ hɔy mu se puo ɓi ɓa vaa ká vu-i na a huka.»
JOH 4:50 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mu zɔ́l mú se puɔ; vu-ɔ na vaa ro.» Ŋgɛrɛdɔma̰y na ɗaa law-ɛ ɓo tul ɓay ká Zezu ɓaa ha̰ ni na a zɔl faa puɔ.
JOH 4:51 Zaɗkaʼa se faa kɔɓ rɔɓay na báyḭi lɛ, nzoɓ peɗ ɓeri i suɔ nun-ɛ í ɓaa ha̰ ni mii: «Vu-ɔ na vaa ɓáy kere!»
JOH 4:52 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y na vbi ri ɓay mii: «Maa ɓáy sa̰w síe mina nda̰w rɔɔ leɗ na vaa ku lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha ni mii: «Liɛ ku na, maa ɓáy síe ká fɛrɛ sùo-ɛ, ze sùo zaŋa ɓe na ɔ̌ke.»
JOH 4:53 Lɛɛ, bi-ɛ kɔ ro, ɓa sa̰w síeke ká Zezu ɓaa ha̰ ni mii, vu-ɔ na vaa ro na zu. Báyḭi lɛ, ɓe ɓáy nzoɓ ini ɓeri riw bele na, i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu.
JOH 4:54 Ɓe ze ɓa fe saŋ ndeke ɗi ba siɗike ká Zezu ɗaa ká fal yḭ́i ɓe saa kuɗu zaɗ ká Zude, a vi kuɗu zaɗ ká Galele na.
JOH 5:1 Fal feri ku na, Ziɓri ɗaa nam suoriya ɓari, lɛ, Zezu uru a se ɓa ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm na rɔɓay.
JOH 5:2 Ká Zuruzalɛm na, faa kɔ̀kɔ mbḭw ɓa faa kál baɗuri ɗo ɗi. Ɗi ya ɓáy faake ku na, da̰ŋa ɗo ɗi ká i mbuo fe í puɗ ɓa tem zaɗ ndeɓe ɗo ɗi. Riŋ zaɗke ku na i ɗi ɓáy nzaa eboro ɓa Betesda.
JOH 5:3 Temri ká i puɗ ɗo lakun mbiike ku na, nzoɓ sɛmri ŋgḭi ɓamba tasiri i naa ɗi raɗ raɗ; nzoɓ ra̰wri nda̰w, nzoɓ kpɛɗɛri nda̰w, rɔɔ nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ nda̰w pi. [Ɓari na, i naa í giyaŋ mbii káʼa láŋ,
JOH 5:4 ɓay ḭi lɛ, ɓil nam ha̰nɛri ku na, leɗ nzaapeɗ taa Ŋgɛrɛmbay ɗì a ví ɗo ɓil mbii na a laŋ. Lɛɛ, nzoɓ sɛm ká ɗì titire ɗɛkrɛ, a ɗo ɓil mbii ká laŋ ku na lɛ, sɛmke na ɗo mina mina hɔy kara, suo nzoɓke na a váa ɓáy kere.]
JOH 5:5 Nzoɓ mbḭw ká ɗi ku na, sùo-ɛ sɛ ni naa ɗi ɗaa mbiimbam síŋ say pa̰rɛ tɔnɔ siɗi ro.
JOH 5:6 Zaɗka Zezu mbi nun-ɛ kaʼa kɔ ni naa sɛm bole ɗi ɓamba na báyḭi lɛ, ka vbi ni mii: «Wa̰a, mù hii ɓay haŋa sùo-ɔ vaa lɛ?»
JOH 5:7 Nzoɓ sɛm na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, zaɗka mbii na laŋ lɛ, nzoɓ mbḭw ká ɓay mbika mì a ɗáa mì nduo ɗi na tiya. Zaɗka mì nzaa faa ɓay séke ɗi lɛ, nzoɓ kḭ ví kuŋ pol-i gbaɗ a ɗo ɗi pola ɗɔɗ ha̰ mì.»
JOH 5:8 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Úru siya mú mbi hii ɓo a mú se-seɗ!»
JOH 5:9 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, sùo leɗban na vaa ni kiyaw kiyaw, a mbi hii ɓe a se-seɗ. Feke ku na kal ká síe nam mgbaka ta̰ram Ziɓri.
JOH 5:10 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ɓaa ha̰ nzoɓ ká sùo-ɛ vaa ni na mii: «Vuri key na ɓa nam mgbaka ta̰ram ká nzoɓ ɗaa peɗ ya. Bol kusol ɓuru na ha̰ faa ká ɓay haŋa nzoɓ soɓ hii ká ɓil nam key na ya.»
JOH 5:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Nzoɓ ká vaa mì key na ɓaa ha̰ mì mii: “Mbi hii ɓo mú se-seɗ.”»
JOH 5:12 Báyḭi lɛ, i vbi ni mii: «A wa̰a nzoɓ ve kḭ ze ɓaa ha̰ mù lɛ?»
JOH 5:13 Roo lɛ, nzoɓ ká ha̰ sùo-ɛ vaa ni na, ɓa nzoɓ ve kara ka kɔ ya, ɓay ḭi lɛ, Zezu zee rik ká sakra ruɔ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na.
JOH 5:14 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a ziŋ nzoɓ ká sùo-ɛ vaa ni na ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu laa, timbɛɗɛ key na mù vaa kiyaw kiyaw ro. Roo lɛ, mu ɗaa feya̰a na mbǎa. Munu ya lɛ, fe ká ndaya kal tul-e taa ha̰y key na a ɗáa mù ɓáy.»
JOH 5:15 Báyḭi lɛ, leɗban na zɔl a vǎa ɓaa ha̰ ɓari ká i ɓa ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri na mii, ɓa Zezu ze vaa ɓeri.
JOH 5:16 Sa̰wke mini ze, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ɗaa nun-ri ɓo tul Zezu lɛr lɛr, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa fe niri key na ká síe nam mgbaka ta̰ram ɓari.
JOH 5:17 Ro, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa peɗ ɓa pola pola kpṵru tḭi timbɛɗɛ key rɔɓay, a ɓi kara mì ɗo ɗáa peɗ.»
JOH 5:18 Ɓay tul ɓayke na ku ze ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri nzǎarake ni mba taa pola na ku rɔɓay ɓay ika ni. I hii ɓay ika ni ɓay tul *bol kusol *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri káʼa tuŋ na ku hɔy ya, roo lɛ, ka yḭ̀i a ɓaa mii, Ŋgɛrɛwṵru ɓa Bǎa ɓeri, ɓe ze a mgba sùo-ɛ a líeke ni.
JOH 5:19 Báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: leɗ na maa ɗáa fe mbḭw ɓáy tul-e ɓe kḭ sùo-ɛ ya. Fe ká Bi-ɛ ɗaa na nda̰w rɔɔ, ka ɗaa ɓáy. Feri riw bele ká Bi-ɛ ɗaa na, ɓe na kara ɗaa faa mbḭw munu nda̰w.
JOH 5:20 Ì kɔ, Bǎa leɗ na kɔ Vi-e ɓa nzoɓ nun-ɛ, a kiɛ ni feri riw bele káʼa ɗaa sùo-ɛ kḭ. Kaʼa kíɛ ni peɗri ká ɓay ɗáa rɔɓay mba ha̰y ká i kɔ key na, lɛ, ì káw yer.
JOH 5:21 Munu ká Bǎa tina nzoɓri saa luɔ huɗ a ha ri kaw ɓáy kumnun na, Vi-e kara ha̰ kumnun ha̰ nzoɓri káʼa hii faa mbḭw munu nda̰w.
JOH 5:22 Rɔɓay, Bǎa Ŋgɛrɛwṵru na kuŋ ɓay ɓo tul nzoɓ mbḭw ya, roo lɛ, ka pɔŋ peɗke zuɔ nduo Vi-e ɓay haŋa ni ka kúŋke ɓay ka ɓo tul nzoɓ,
JOH 5:23 ɓay haŋa nzoɓri riw bele i ɗaa mbay ka ɓo tul Vi-e na munu ká i ɗáake mbay ɓo tul Bi-ɛ na. Nzoɓ ká ɗaa mbay ɓo tul Vi-e na ya lɛ, ka ɗaa mbay ɓo tul Bi-ɛ ká píe ni na ya nda̰w.
JOH 5:24 «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká laa ɓay ɓi, a ɗaa law-ɛ ɓo tul nzoɓ ká píe mì lɛ, ka ɗo ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Nzoɓke ku na i ti ɗáa ɓay ɓo tul-e ya, roo lɛ, ka kal nzaa huɗ na ro a kaw ɓáy kumnun.
JOH 5:25 «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nam a ví vuku, ze namke na vi ro, ká huɗri láa kusol Vu Ŋgɛrɛwṵru, a nzoɓri ká i laa kusol-e na laa lɛ, i káw ɓáy kumnun.
JOH 5:26 Munu ká Bǎa leɗ ɗo ɓáy hṵrusuo kḭ sùo-ɛ ká ɓay haŋa nzoɓ kaw ɓáy kumnun na, ka ha̰ hṵrusuoke ha̰ Leɗ na ɓay haŋa ni ka ha̰ nzoɓri kaw ɓáy kumnun faa mbḭw munu na nda̰w.
JOH 5:27 Rɔɓay, ka ha̰ faa ha̰ Leɗ na ɓay haŋa ni ka kuŋ sal ɓay ka zúɔ tul nzoɓri, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa *Vu Nzoɓ.
JOH 5:28 Ì ha̰ ɓay key na ka tuku rì ya, ɓay ḭi lɛ, nam a vika, ká huɗri riw bele ká i naa ɓil luɔ huɗ na, i láa kusol Vu Ŋgɛrɛwṵru
JOH 5:29 a í tḭi saa ɗi. Ɓari nzoɓ ha̰yri ká i ɓa nzoɓ ɗáa peɗ kereri na, a haŋa ri tḭi í kaw ɓáy kumnun. Roo lɛ, ɓari nzoɓ ha̰yri ká peɗ ɗáa ɓari ndaya ɓaŋguɔ na, i tḭ́i saa luɔ huɗ ɓay haŋa ri ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-ri.
JOH 5:30 Ɓi na, mì maa ɓay ɗáa fe mbḭw ɓáy tul gaŋ sùo-i ya. Mì kuŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri, roo lɛ, kúŋ sal ɓay ɓi na ɗo ɓáy zaɗɛ nda̰w, ɓay ḭi lɛ, mì nzaa faa ɓay fe ká law-i ze hii ya, roo lɛ, ɓay ɗáa fe ká law Ŋgɛrɛwṵru ká píe mì ze hii.»
JOH 5:31 Zezu ɓaa mii: «Zaɗka ɓa ɓi ze mì ɓaa nasi ɓay ɓi sùo-i lɛ, nasi ɓayke na ɗaa fe ya.
JOH 5:32 Roo lɛ, ɓa nzoɓ kḭ ɓoɗ ze ɓaa nasi ɓay ɓi na. Ze, mì kɔ nda̰w, nasi ɓay káʼa ɓaa se tul-i na ɓa tusuɛ ɓay.
JOH 5:33 Ɓaarì na ì pie nzaapeɗ ɓa luo Za̰a, lɛ, nasi ɓay ɓe na ɗo ɓa tusuɛ kḭ.
JOH 5:34 Ì kɔ, ɓi na, nasi ɓay nzoɓ ze mì se síeke ya, roo lɛ, mì ɓaa mini ɓay haŋa rì ɗáake law-rì ɓo tul-i í zíŋke pam.
JOH 5:35 Za̰a na ɗo munu ɓa huu ndele ká i ɗaa huu taa ɗi káʼa hie kaɗ kaɗ, a lɛ, ɓaarì na ì ɗaa suoriya ká ɓil zaɗ taŋa ɓe na bole ɗi ndḭi munu hɔy.
JOH 5:36 A roo lɛ, ɓi na, nzoɓ nasi ɓay ɓi ká kal tul-e taa Za̰a na ɗo ku: ɓa peɗri ká Bǎa pɔŋ zuɔ nduo-i ɓay haŋa mì ɗaa ɔ. Peɗri ká mì ɗaa na ɓaa nasi ɓay se tul-i mii, ɓa Bǎa ze píe mì.
JOH 5:37 A Bǎa Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ ká píe mì na, ɓaa nasi ɓay ɓi. Ɓaarì na, ì laa kusol-e ba mbḭw ya nda̰w, í kɔ nzaa pol-e ba mbḭw ya nda̰w,
JOH 5:38 a ɓay ɓe ɗaa puo ká ɓil law-rì ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul nzoɓ káʼa pie ni na ya.
JOH 5:39 «Ì bɛ́klɛ ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ, ɓay ḭi lɛ, ì ker í ɓaa mii, ì zíŋ káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na ká ɗi. Ɓa mbeɗeke na ku ze ɓaa nasi ɓay ɓiri na ká ɗi.
JOH 5:40 Ze munu hɔy kara ì hii ɓay vika luo-i ɓay zíŋ káw ɓáy kumnun na ya.
JOH 5:41 «Mì nzaa riŋ ɗika ká luo nzoɓ ya,
JOH 5:42 roo lɛ, mì tuu rì ta-taŋ a mí kɔ law ini Ŋgɛrɛwṵru ti ɓil law-rì ya.
JOH 5:43 Ɓi na, mì vi ɓáy riŋ Bǎa, lɛ, ì hii ɓay mgbaka mì ɓa sùo-rì ya. A roo lɛ, zaɗka nzoɓ kḭ ká vi ɓáy riŋ-ɛ ɓe kḭ, lɛ, ɓe ze ì mgba ni ɓa sùo-rì.
JOH 5:44 Ɓaarì na, ì hii zíŋ riŋ ɗika ká luo nzoɓ kḭ ɓa lie ɓa lew, a í hii nzáa riŋ ɗika ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ ya. Wa̰a, ì ɗoko zaɗ ha̰a nda̰w rɔɔ, í ɗaa law-rì ɓo tul-i lɛ?
JOH 5:45 «Ɓaarì na, kɔkɔ ká ì kér í ɓaa mii, ɓi ze mì ɗáa ɓay ɓo tul-rì ká pol Bǎa. Ɓa *Moyze ká ì ɗaa law-rì te tul-e nzokɗo na ze, a ɗáa ɓay ɓo tul-rì.
JOH 5:46 Zaɗka ì ɗaa law-rì ɓo tul ɓay ká Moyze ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe lɛ, ì ɗáa law-rì ɓo tul-i, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe káʼa ɗaa na, ka ɓǎake ɓay se tul-i zu.
JOH 5:47 Roo lɛ, munu ká ì ɗaa law-rì ɓo tul fe káʼa ɗaa ɗo ɓil mbeɗe na ya wa̰a, ì ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ì ɗáa law-rì ɓo tul ɓay ɓiri na lɛ woo?»
JOH 6:1 Falɛ ku na báyḭi lɛ, Zezu tuo maambii ká Galele ká i ɗi ɓa maambii ká Tiberiyaɗ nda̰w na a se fi kɛlu.
JOH 6:2 Ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri tɔŋ falɛ, ɓay ḭi lɛ, i kɔ fe saŋri káʼa ɗaa a vǎake nzoɓ sɛmri.
JOH 6:3 Lɛɛ, Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i hil tul mbɔrɔ í kaw ɗi.
JOH 6:4 Nam suoriya Ziɓri ká ɓa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.
JOH 6:5 Zezu kɔ-kɔ́m a kɔ ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri ká i vi ɓa luo-ɛ, ze a ɓaa ha̰ Filiɓ mii: «Zaɗ ha̰a nda̰w rɔɔ, náa hieri fe sṵm ká ɗi ɓay haŋa nzoɓri key na i sṵ lɛ?»
JOH 6:6 Ka vbi ɓay munu ɓay kɔ́kɔ wa̰a, Filiɓ a yḭ́iŋra ɓáy ɓay mina ze ha̰ ni lɛ, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ fe ká ɓe kḭ a vǎa ɗáa na ro.
JOH 6:7 Lɛɛ, Filiɓ yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Íi! Ze lari peɗ nam isɔɗ sɔɗ siɗi hɔy kara, ɓuru ti híe fe sṵm káʼa máa ɓay haŋa ruɔ nzoɓri key na i ziŋ ndḭi ndḭi í sṵ ya hɔy!»
JOH 6:8 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛ kḭ ká riŋ-ɛ ɓa Andere, yṵ Simo̰n Piyɛr na ɓaa ha̰ ni mii:
JOH 6:9 «Leɗ kuban mbḭw munu ze ɗo ɓáy maapa ɓa ndeɓe, a sḭiri ɓa siɗi. A ku na wa̰a, a máa ruɔ nzoɓri na key lɛ?»
JOH 6:10 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa mii: «Ì ha̰ nzoɓri riw bele káw siri ɓaw.» Zaɗɛ ku na, suyri luo buɗum ká ɗi ɓamba; ze i kaw tul suy na. Wa̰rari ká i ɗo zaɗɛ ku na, tul-ri maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe (5.000).
JOH 6:11 Báyḭi lɛ, Zezu ya̰a maapa na a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri leke nzoɓri ká i kaw siri na. Ka yḭ̀i a ɗaa faa mbḭw munu ɓáy sḭiri na nda̰w, a ha ri sṵ maa ri siɓ siɓ munu ká law-ri hii.
JOH 6:12 Zaɗka i sṵ maa zaɗ kɔn ɓari riw bele na báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ì mbṵ ɓieri ká tɔ̀ŋ na káʼa mgbaka a ɓiɛ gɔr hɔy.»
JOH 6:13 Lɛɛ, maapa ká ndeɓe ká i sṵ ká ɓie tɔ̀ŋ na, i fa̰a mbaa buɗu ɓa duɔ fal-ɛ siɗi.
JOH 6:14 Zaɗka nzoɓri kɔ fe saŋ ká Zezu ɗaa na báyḭi lɛ, i tii sa̰w ɓáa mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, leɗban key na, ka ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru káʼa vika tusiri key.»
JOH 6:15 Munu ká Zezu kɔ ká i hii ɓay mgbaka ni ɓáy hṵrusuo ɓay haŋa ni ka ɓa mbay ɓari na, ka naa sùo-ɛ ɓa kḭ rɔɓay a vǎa kaw tul mbɔrɔ huo-ɛ.
JOH 6:16 Zaɗka zaɗ ɗo pira pira na báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri se nzaa maambii
JOH 6:17 í hil ɓil tuo í kaw ɗi, a í tii sa̰w tuo mbii ɓa Kapɛrnayum ká ɗo nzaa kporombii ká fi kɛlu. Ɓe nu ku lɛ, zaɗ sii ɗɔɗ ro zu, roo lɛ, Zezu vǎa ziŋ ri ya rɔɓay.
JOH 6:18 Lɛɛ, bawda zuu kuu bivbiɗ bivbiɗ, a laŋ mbii na kpuksu kpuksu.
JOH 6:19 Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri hila tuo i se maa sal faa ndeɓe mase yieri munu báyḭi lɛ, i mbi nun-ri í kɔ Zezu ká se-seɗ ká tul mbii a vi ɓa luo-ri vuku. Lɛɛ, hḭɛ ɗaa ri zikiki.
JOH 6:20 Roo lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓa ɓi kḭ zu, ì ha̰ hḭɛ ka ɗáa rì ya!»
JOH 6:21 Ro ze, í hii ɓay mbika ni kaw ɓil tuo ɓari na, lɛ, zaɗɛ ku hɔy tuo na tḭi nzaakoŋ ká i hii séke ɓa ɓaɗi na kpeɗere.
JOH 6:22 Nzaaruo kḭ báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ká i tɔ̀ŋ ká nzaa kporombii ká fi kɛlu na i nzaa Zezu. I kɔ nda̰w ká tuo mbḭw hɔy ze ɗo nzaa mbii na ku ɓa tá̰w. Ze tuoke ku na Zezu hil a kaw ɗi ziŋ leɗ nduoɓal-ɛri ya, roo lɛ, ɓari huo-ri hɔy ze i kaw ɗi a í zɔ̌lke.
JOH 6:23 Lɛɛ, tuo kḭri uru saa ŋgɛrɛpuo ká Tiberiyaɗ, í vi ɗi ya ká lakun zaɗ ká Zezu ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ha̰ fe sṵm ha̰ nzoɓri ká ɗi na.
JOH 6:24 A zaɗka ruɔ nzoɓri kɔ Zezu ya nda̰w, leɗ nduoɓal-ɛri ya nda̰w na báyḭi lɛ, i uru í hil í kaw ɓil tuori ku na, a í se ɓa Kapɛrnayum ɓay nzáara ni.
JOH 6:25 Zaɗka i tḭi fi kɛlu í ziŋ Zezu na báyḭi lɛ, i vbi ni mii: «Mbay, síe ha̰a ze mù vi zaɗ ni key lɛ?»
JOH 6:26 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓaarì na ì nzaara mì ɓay maapa ká ì sṵ maa rì siɓ siɓ hɔy ɓo, ì nzaara mì ɓay kɔ́kɔ sa̰w fe saŋ ká mì ɗaa na ya.
JOH 6:27 Ndaɗ ɓay ɗáa peɗ ŋgɔŋ ɓamba ɓay tul fe sṵm káʼa ɓíɛ gɔr hɔy ya, roo lɛ, ɓay tul fe sṵm káʼa haŋa nzoɓri kǎwke ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Fe sṵmke ku na, ɓi *Vu Nzoɓ ze mì haŋa rì. Ɓa ɓi kḭ ze Ŋgɛrɛwṵru Bǎa ha̰ mì hṵrusuo ɗáa fe ká kǐɛke mii, ka hii ɓayke ziŋ mì.»
JOH 6:28 A báyḭi lɛ, i vbi ni ɓay mii: «Peɗri ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓayke na wa̰a, ɓuru ɗáa mina nda̰w rɔɔ, ɓay ɗáa lɛ?»
JOH 6:29 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru giyaŋ ɓay kɔ́kɔ ká luo-rì na, ɓa ɗáa law-rì ɓo tul-i ɓi káʼa pie mì vi na.»
JOH 6:30 Báyḭi lɛ, i yḭ̀i í vbi ni na rɔɓay mii: «Fe saŋ ḭi nda̰w rɔɔ mù ɗáa ha̰ ɓuru kɔ, a ɓúru kɔ́ke ɓay ɓo na ɓa sùo ɓay lɛ? Wa̰a, fe ḭi nda̰w rɔɔ mù ɗáa lɛ?
JOH 6:31 Bulu ɓururi ká pola lew na, i sṵ fe ká i ɗi ɓa manne ká ɓil law kɔr munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: “Ka ha ri sṵ fe sṵm ká uru saa nulue.”»
JOH 6:32 Roo lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓa *Moyze ze ha rì fe sṵm ká uru saa nulue na ya, roo lɛ, ɓa Bǎa ze ha rì ŋgaw taa tusuɛke ká uru saa nulue na.
JOH 6:33 Tusuɛke lɛ, ŋgaw ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ na, ɓa ɓe ká uru saa nulue a vi tusiri key, a ha̰ nzoɓri káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.»
JOH 6:34 Báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu ha̰ ɓuru ŋgaw key na ɓaŋguɔ kpaɗara.»
JOH 6:35 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓi ze mì ɓa ŋgaw káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Nzoɓ ká vi luo-i lɛ, kɔn ti sɛkɛ ni mbǎa, a nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i lɛ, kɔn mbii kara ti sɛkɛ ni mbǎa nda̰w.
JOH 6:36 Roo lɛ, ɓi na mì ɓaa ha rì ro: Ì kɔ mì ɓáy nun-rì, lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul-i ya.
JOH 6:37 Nzoɓri riw bele ká Bǎa ha̰ mì na, i vika luo-i. A nzoɓ ká vi luo-i lɛ, mì ti nii ni ɗo kɛlɛ ya,
JOH 6:38 ɓay ḭi lɛ, mì vi saa nulue ɓay ɗáa law hiiya ɓi ya, roo lɛ, ɓay ɗáa law hiiya nzoɓ ká píe mì vi na.
JOH 6:39 Law hiiya nzoɓ ká pie mì na ze ɗo key: nzoɓri káʼa ha̰ mì na, ka hii ɓay haŋa mì pɔŋ nzoɓ mbḭw mini kara ka ɓíɛ ya, roo lɛ, síe ɔ́rɔ ɓie nam na, mì tína ri saa luɔ huɗ.
JOH 6:40 Tusuɛke lɛ, law hiiya Bǎa na ɓa haŋa nzoɓri riw bele tuu mì ɓa Vi-e, a í ɗaa law-ri ɓo tul-i ɓo í kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Síe ɔ́rɔ ɓie nam na, mì tína ri saa luɔ huɗ.»
JOH 6:41 Zaɗka Zezu ɓaa mii, «mì ɓa ŋgaw ká uru saa nulue» na, Ziɓri ŋgṵri ɓay ká sakra kḭ
JOH 6:42 i ɓaa mii: «Ɓe key na, ka ɓa Zezu, vu Zezeɓ na ya lo? Ɓuru tuu bi-ɛ ɓáy mi-ɛ ta-taŋ. Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ka ɓaa mii, ɓeri uru saa nulue lɛ?»
JOH 6:43 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ì pɔ́ŋ nzaa nduo ŋgṵri sùo ká sakra kḭ.
JOH 6:44 Zaɗka Bǎa ká pie mì na ɗi nzoɓ ya lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara ti vika luo-i a ɗaa law-ɛ ɓo tul-i ya. A nzoɓ ká vi luo-i lɛ, síe ɔ́rɔ ɓie nam na, mì tína ni saa luɔ huɗ.
JOH 6:45 Pola lew na, *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Ɓari riw bele na, Ŋgɛrɛwṵru ze a fére ri fe.” Ze nzoɓ ha̰a ha̰a ká laa ɓay Bǎa, a ya̰a fe fére ɓe na lɛ, a vika luo-i.
JOH 6:46 Nzoɓ mbḭw mini kara kɔ Bǎa na ɓáy nun-ɛ ya, roo lɛ, ɓi huo-i ká mì uru saa luo-ɛ ze, mì kɔ ni.
JOH 6:47 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i na, ka ɗo ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
JOH 6:48 Ɓi na, mì ɓa ŋgaw káw ɓáy kumnun.
JOH 6:49 Bulu ɓaarì ká i sṵ fe ká i ɗi ɓa manne ká ɓil law kɔr na, i hu riw bele.
JOH 6:50 Roo lɛ, nzoɓri ká i re ŋgaw ni key ká uru saa nulue na, i ti huka ya mgbaŋ.
JOH 6:51 Ɓi na, mì ɓa ŋgaw ká ɗo ɓáy kumnun ká uru saa nulue. Zaɗka nzoɓ re ŋgaw ni key na lɛ, a káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Ŋgaw ká mì haŋa na, ɓa naysuo-i. Mì ha̰ munu ɓay haŋa nzoɓri ká tusiri key na, i kǎwke ɓáy kumnun.»
JOH 6:52 Zaɗka Ziɓri laa munu na báyḭi lɛ, i uru ɓáy rɔɗi goɗoɗo ká sakra kḭ mii: «Úwaa! Leɗban key na wa̰a, naysuo-ɛ taa minake ze a haŋa ɓuru sṵ lɛ woo?»
JOH 6:53 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka ì ya̰a naysuo-i ɓi Vu Nzoɓ í sṵ ya nda̰w, a í nzɔ sím sùo-i na ya nda̰w lɛ, ì ti ɗoko ɓáy kumnun ya.
JOH 6:54 Nzoɓ ká sṵ naysuo-i, a nzɔ sím sùo-i na lɛ, ka ɗo ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Síe ɔ́rɔ ɓie nam na, mì tína ni saa luɔ huɗ.
JOH 6:55 Tusuɛke lɛ, naysuo-i na ɓa fe sṵm taa tusuɛke, a sím sùo-i na ɓa mbii nzɔkɔ taa tusuɛke.
JOH 6:56 Nzoɓ ká sṵ naysuo-i, a nzɔ sím sùo-i nda̰w na, nzoɓke ku na zuɔ ziŋ mì, a ɓi hɔy kara mì zuɔ ziŋ ni nda̰w.
JOH 6:57 Bǎa ká píe mì na, ka kaw ɓáy kumnun. Ɓa ɓe ze, ka ha̰ mì kaw ɓáy kumnun. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ ká sṵ naysuo-i, a nzɔ sím sùo-i na lɛ, mì haŋa ni kaw ɓáy kumnun na nda̰w.
JOH 6:58 Ŋgaw ni key na, ɓa ŋgaw ká uru saa nulue. Ŋgawke ku na ɗo ɓoɗ ɓáy fe sṵm ká bulu ɓaarì sṵ ká ɓil law kɔr na. Ze ɓari ká i sṵ na hɔy kara i hu riw bele. Roo lɛ, nzoɓ ká re ŋgaw ni key na, a káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.»
JOH 6:59 Ɓe ze ɓa ɓay ká Zezu fere nzoɓri ká *hul mbṵ́ kḭ ká Kapɛrnayum.
JOH 6:60 Zaɗka ruɔ nzoɓri ká i se fal Zezu na, i laa ɓay ɓe munu báyḭi lɛ, i ɗaa «Íi!» a í ɓaa mii: «Ɓay ká ŋgɔŋ key na wa̰a, nzoɓ ve ze a máa láake lɛ?»
JOH 6:61 Lɛɛ, Zezu kɔ nda̰w ká leɗ nduoɓal-ɛri ɗo ŋgṵri sùo-ri se tul ɓayke na, ze ka ɓa ha ri mii: «Ɓay ká mì ɓaa na tuo law-rì tuo lɛ woo?
JOH 6:62 A ku na, zaɗka ɓi *Vu Nzoɓ mì úru saa tusiri key, mí yḭ̀i ɓa zaɗ ká mì uru saa ɗi pola na wa̰a, ì kér ɓay mina ká ɗi lɛ?
JOH 6:63 Tem Ŋgɛrɛwṵru ze ha̰ nzoɓ kaw ɓáy kumnun. Hṵrusuo nzoɓ ti ɗáa fe mbḭw ya. Ɓayri ká mì ɓaa na, ɓa kumnun taa tusuɛke ká uru saa luo Tem Ŋgɛrɛwṵru,
JOH 6:64 roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì ɗaa law-ri ɓo tul-i ya.» (Ká ɓa tusuɛ lɛ, titire hɔy Zezu kɔ nzoɓri ká i ɗáa law-ri ɓo tul-e ya na nda̰w, a kɔ nzoɓ káʼa mbika tul-e na nda̰w pi.)
JOH 6:65 Ka ɓaa rɔɓay mii: «Ɓe ze mì ɓaa ha rì pola mii: zaɗka Bǎa ha̰ faa ha̰ nzoɓ ya lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara ti vika luo-i, a ɗaa law-ɛ ɓo tul-i ya.»
JOH 6:66 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi ká i se fal-ɛ na, i naa sùo-ri yɔ́rɔŋ yɔrɔŋ a í se fal-ɛ mbǎa.
JOH 6:67 Ro, Zezu vbi leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi na mii: «Ɓaarì hɔy kara ì hii ɓay náa sùo-rì nda̰w lɛ woo?»
JOH 6:68 Báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, ɓuru na ɓuru séke luo nzoɓ ve ɓáy lɛ woo? Ɓay ɓo na ɗaa ha̰ nzoɓ kǎwke ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
JOH 6:69 A ɓuru laa lɛ, ɓúru ɗáa law ɓuru ɓo tul-a, a ɓúru tuu mù ɓa Nzoɓ ká Taŋ Kaɗaŋ ká Ŋgɛrɛwṵru pie mù vi.»
JOH 6:70 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì ká tul-rì duɔ falɛ siɗi na, ɓa ɓi ze mì nan rì ya lɛ woo? Roo lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì na ɓa vu ŋgɛrɛtemndaya.»
JOH 6:71 Ka ɓaa ɓay munu se tul Zudas Iskariyoɗ, vu Simo̰n. Ze, ka ɓa na leɗ nduoɓal-ɛ kara, ɓe kḭ ze namke vi lɛ, a mbika tul-e.
JOH 7:1 Falɛ ku lɛ, Zezu ha̰ari ɓáy puori ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Galele. Ka hii ɓay séke kuɗu zaɗ ká Zude ya, ɓay ḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ká ɗi i nzaa faa ɓay ika ni.
JOH 7:2 Lɛɛ, *nam suoriya hul puɗi Ziɓri na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa.
JOH 7:3 Ro, yṵ Zezuri ɓaa ha̰ ni mii: «Mu zɔ́l ká zaɗ ni key mú se kuɗu zaɗ ká Zude ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká i se fal-a na i kɔ fe saŋri ká mù ɗaa na.
JOH 7:4 Zaɗka nzoɓ hii ɓay haŋa riŋ-ɛ mgba lɛ, ka ti mṵu sùo-ɛ ya, a séke ɓa zaɗ hie a ɗaa fe saŋri ha̰ nzoɓri riw bele kɔ. A munu ká mù ɗaa kḭri fe saŋri mini key na, mu ɗaa ɓo ha̰ nzoɓri riw bele kɔ.»
JOH 7:5 (Tusuɛke lɛ, yṵ Zezuri kara, i ɗaa law-ri ɓo tul-e ya.)
JOH 7:6 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Nam ɓi na vi ya ɓáy. A ɓaarì lɛ, namri riw bele na, ì se munu ká law-rì hii.
JOH 7:7 Ɓaarì na, nzoɓ tukɛlɛri key ti fṵ́y rì ya. A ɓi lɛ, i fṵ́y mì, ɓay ḭi lɛ, fe ɗáa ɓari ká ndaya na, mì ɓaa ɓayke ɓa kɛlɛ ta-taŋ ha ri.
JOH 7:8 Ze, ɓaarì na ì zɔ́l í se zaɗ suoriya na. A ɓi lɛ, mì ti séke ɗi ya ɓáy, ɓay ḭi lɛ, nam ɓi na vi ya ɓáy.»
JOH 7:9 Fal ɓay káʼa ɓaa munu ha ri na báyḭi lɛ, ka ta̰a a kaw kuɗu zaɗ ká Galele.
JOH 7:10 Fal zɔ́l yṵ-ɛri ká i zɔl í se ɓa zaɗ suoriya ká Zuruzalɛm na báyḭi lɛ, ka uru a zɔl ɓa ɓaɗi nda̰w, roo lɛ, ka se ɓa ɓaɗi ɓa muni.
JOH 7:11 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ká i ɗo zaɗ suoriyake ku na, i nzaara ni í vbi ɓay ɓe mii: «Wa̰a, leɗban na ɗo zaɗ ha̰a zey lɛ?»
JOH 7:12 Ruɔ nzoɓri hɔy kara soro ɓay Zezu ɗo nzaa-ri ya̰a ya̰a, í má̰yke ɓay ziŋ kḭ ɓa lie ɓa lew. Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii: «Leɗban na ɓa nzoɓ law kere.» A nzoɓ kḭri laa lɛ, ɓaa mii: «Ṵ́-uu, mbḭw ya! Ka ula nzoɓri!»
JOH 7:13 A lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay áa nzi-ɛ ɓay ɓáa kér ɓay ɓe ɓa kɛlɛ ha̰ nzoɓri laa ya, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa hḭɛ ɓay ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri.
JOH 7:14 Zaɗka nam suoriyake na kal mgba sikɗa báyḭi lɛ, Zezu se ɓil mgbaŋ ká hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi, a tii sa̰w fére nzoɓri fe ká ɗi.
JOH 7:15 Zaɗka ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri laa fe fére ɓe munu na báyḭi lɛ, zaɗ ɓay zee ri sɛl ha ri ɓaa mii: «Leɗban key na fere mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ya wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ka tuu faa fére nzoɓri fe mini lɛ?»
JOH 7:16 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Feri ká mì fere nzoɓri na uru saa luo-i ya, roo lɛ, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ká pie mì.
JOH 7:17 Nzoɓ ká mbi sùo-ɛ ɓay ɗáa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru ɓa tusuɛ na, zaɗka fe fére ɓi na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru lɛ, káʼa kɔ́kɔ; ze uru saa luo-i hɔy kara a kɔ́kɔ nda̰w.
JOH 7:18 Nzoɓ ká ɓaa ɓay ká uru saa luo-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ na, ka nzaa riŋ ɗika ɓe sùo-ɛ hɔy zu. Roo lɛ, nzoɓ ká nzaa riŋ ɗika nzoɓ ká pie ni na laa lɛ, ka ɓaa sùo ɓay, fe úla nun nzoɓ mbḭw kara ti sùo-ɛ ya.
JOH 7:19 Ɓaarì na, *Moyze ha rì *bol kusol kḭ, roo lɛ, nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓaarì kara ɗaa vu mbom ɓo ɗi ya. Wa̰a ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì nzaa faa ɓay ika mì lɛ?»
JOH 7:20 Báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri uru ɓáy rɔɗi ziŋ ni í ɓaa mii: «Ɓo key na wa̰a, mù ɓa nzoɓ ɓala lɛ woo! A ve ze nzaa faa ɓay ika mù ká zaɗ ni key lɛ?»
JOH 7:21 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓi na, mì ɗaa fe saŋ mbḭw munu hɔy ɓáy nam mgbaka ta̰ram. Ze, ɓaarì riw bele ká ì kɔ na, zaɗ ɓay zee rì sɛl.
JOH 7:22 Ì kér í kɔ. Moyze mbi nzi-ɛ ɓay haŋa vu ɓaarì ká ì mboŋ ri na, i ɗaa nam tɔnɔ siɗi lɛ ì kuŋ ri ŋgori. (Tusuɛke lɛ, ɓa Moyze ze mbi nzi-ɛ ya, roo lɛ, ɓa bulu naari.) Ze, ɓa nam mgbaka ta̰ram hɔy kara, i kuŋ leɗri ŋgori mgbum.
JOH 7:23 Ɓaarì na, ì kuŋ leɗri ŋgori ɓáy nam mgbaka ta̰ram ɓay haŋa bol kusol Moyze ka ɗǒke ɓáy zaɗɛ. A wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ɓi mǎa, mì vaa nzoɓ ha̰ sùo-ɛ nduɔ kiyaw kiyaw ɓáy nam mgbaka ta̰ram lɛ, law-rì fa̰a rì ká tul-i lɛ?
JOH 7:24 Ì bɛ́klɛ fe ɗáa nzoɓ ɓáy faake nda̰w rɔɔ, í kuŋ ɓay ka ɓo tul-e ɓáy, ɓo ì kɔ fe ká ɗo nun-rì ká kɛlɛ key hɔy í mbíke ɓay ka ɓo tul nzoɓ ya.»
JOH 7:25 Zaɗka nzoɓ ha̰nɛri ká Zuruzalɛm kɔ Zezu na báyḭi lɛ, i kaw yer í ɓaa mii:
JOH 7:26 «Leɗban ni key ze, i nzaa faa ɓay ika ni ya lɛ woo? Ì kɔ káʼa ɗo ɓáa ɓay ká nun ruɔ nzoɓri, làa ká ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ɗaa fe mbḭw ziŋ ni ya ku na! Ɓari na, i kɔ ni ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ɓa tusuɛ ro zu lɛ woo?
JOH 7:27 Ze, Krisi na, zaɗkaʼa vika na, nzoɓ mbḭw ti kɔ́kɔ zaɗ káʼa uru saa ɗi ya. Roo lɛ, leɗban ni key na, ɓuru kɔ zaɗ káʼa uru saa ɗi na ta-taŋ.»
JOH 7:28 Báyḭi lɛ, Zezu ká ɗo fére nzoɓri fe ká ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi na, ɓaa ɓay ɓa siya ɓeleŋ mii: «Ɓaarì na ì kɔ mì kɔ nda̰w, í kɔ zaɗ ká mì uru saa ɗi nda̰w kɛlɛ? Ɓi na, mì vi ɓáy tul gaŋ sùo-i hɔy ya. Roo lɛ, nzoɓ ká pie mì na, ɓa nzoɓ ká maa ɓay ɗáa law ɓo tul-e. Ɓaarì na ì tuu ni ya,
JOH 7:29 roo lɛ, mì tuu ni tuu, ɓay ḭi lɛ, mì uru saa luo-ɛ. Ɓa ɓe kḭ ze ka pie mì vi.»
JOH 7:30 Zaɗka ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri laa ɓay ká Zezu ɓaa na báyḭi lɛ, i nzaa faa ɓay mgbaka ni. Roo lɛ, nzoɓ mbḭw ɗaa nduo-ɛ zaa ni ya, ɓay ḭi lɛ, nam ɓe na vi ya ɓáy.
JOH 7:31 Ká sakra ruɔ nzoɓri na, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɗaa law-ri ɓo tul-e í ɓaa mii: «Zaɗka Krisi a vika na, a ɗáa fe saŋri kal taa leɗban ni key na lɛ woo?»
JOH 7:32 Ɓayri ká ruɔ nzoɓri ɓaa se tul Zezu na tuo ɓo suku *Fariziri. Ro, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy Fariziri, i pie nzoɓ kɔ́rɔ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵruri ɓay haŋa ri vǎa mgba Zezu.
JOH 7:33 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa mii: «Ɓi na, mì káw ziŋ rì ndḭi munu hɔy, rɔɔ mí yḭ́i ɓa luo nzoɓ ká pie mì na.
JOH 7:34 Ì nzáara mì, roo lɛ, ì ti zíŋ mì ya, ɓay ḭi lɛ, zaɗ ká mì ɗoko ɗi na, ì maa ɓay séke ɗi ya.»
JOH 7:35 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri vbi ɓay ká sakra kḭ mii: «Kaʼa séke ɓa zaɗ ha̰a nda̰w rɔɔ a ɓaa mii, náa ti zíŋri ɓeri mbǎa ku lɛ? Kaʼa séke luo nzoɓ naari ká i kaw sakra Gɛrɛkri ɓay fére ri fe lɛ?
JOH 7:36 Ka ɓaa mii, náa nzáarari ɓeri, roo lɛ, náa ti ziŋri ɓeri ya nda̰w, zaɗ ká ɓeri ɗoko ɗi kara, náa maari ɓay séke ɗi ya nda̰w pi. Wa̰a, ɓay ɓe ku na, ɓil-e ɗo mina zu lɛ?»
JOH 7:37 Ɔ́rɔ ɓie nam suoriyake ká ɓa nam ká kal taa ha̰wri riw bele na, Zezu uru a ɗo siya ká sakra ruɔ nzoɓri a ɓaa ɓay ɓeleŋ ɓa siya mii: «Nzoɓ ká kɔn mbii sɛ ni lɛ, ka vi luo-i a nzɔ.
JOH 7:38 Munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i na lɛ, mbii káw ɓáy kumnun na, a tḭ́i a uo suɔ suɔ ɓa ŋgḭiŋake saa ɓil law-ɛ.»
JOH 7:39 (Zezu ɓaa ɓay key na se tul Tem Law Pie ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e. Ká ɓil sewke ku na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri Tem Law Pie ya ɓáy, ɓay ḭi lɛ, Zezu na hu a tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy riŋ ɗika Bi-ɛ ya ɓáy.)
JOH 7:40 Zaɗka ruɔ nzoɓri laa ɓay ká Zezu ɓaa na báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii: «Leɗban key na ka ɓa tusuɛ nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká ɓuru giyaŋ ni na.»
JOH 7:41 Nzoɓ ha̰wri ɓaa mii: «Ka ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.» Roo lɛ, nzoɓ kḭri ma̰y ɓay ziŋ ri mii: «Lɛɛ, Krisi a úru saa kuɗu zaɗ ká Galele nda̰w pi zu lɛ woo!
JOH 7:42 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, a ɓá nzoɓ ká sa̰w bulu Mbay *Daviɗ, káʼa úru saa Betelehɛm, puo ká Daviɗ kaw ɗi pola lew na.»
JOH 7:43 Ro, ruɔ nzoɓri rɔɗ kḭ ɓa lie ɓa lew, í téke ɓil kḭ ɓay tul Zezu.
JOH 7:44 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na hii ɓay mgbaka ni, roo lɛ, nzoɓ mbḭw ɗaa nduo-ɛ zaa ni ya.
JOH 7:45 Báyḭi lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵruri ká ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy Fariziri pie ri ɓay mgbaka Zezu na, i yḭ̀i í ví ziŋ ri. Lɛɛ, ŋgɛrɛri na vbi ri mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì mgba ni í víke ya lɛ?»
JOH 7:46 Lɛɛ, nzoɓ kɔ́rɔ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵruri na yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓuru kɔ nzoɓ ɓaa ɓay munu ká leɗban nu ku ba mbḭw ya mgbaŋ!»
JOH 7:47 Báyḭi lɛ, Fariziri uru ziŋ ri mii: «Ṵ́u! Ɓaarì hɔy kara, ì ya̰a nzaa úla ɓe nda̰w kɛ́lɛ?
JOH 7:48 Wa̰a ká sakra ɓuru Fariziri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri na, nzoɓ mbḭw ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e na, ɗo ɗi ku lɛ woo?
JOH 7:49 A ruɔ nzoɓri key ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e na, i tuu *bol kusol *Moyze na ya. I ɓa nzoɓri ká ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru mgba tul-ri.»
JOH 7:50 Báyḭi lɛ, Nikɔdɛm ká ɓa Farizi mbḭw munu, ɓe káʼa se luo Zezu pola ɓa suŋ na ɓaa ha ri mii:
JOH 7:51 «Lɛɛ, bol kusol naari na ha̰ naari faa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ taŋ láa ɓay ká nzi-ɛ ya nda̰w, taŋ kɔ́kɔ fe ndaya káʼa ɗaa na ya mgbum lɛ woo?»
JOH 7:52 Ro, Farizi ha̰wri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri na, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Áa! Ɓo kara, mù ɓa nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká Galele nda̰w lɛ woo? Mù bɛklɛ ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓáy kere lɛ, mù ti zíŋ nzoɓ mbḭw ká ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká úru saa Galele na ya!»
JOH 7:53 [Falɛ ku lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, uru a zɔl faa puɔ.
JOH 8:1 Ro, Zezu uru a se ɓa tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye.]
JOH 8:2 [Nzaaruo kḭ ká tiɓie piɛɗ na, Zezu yḭ̀i a se ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi, lɛ, ruɔ nzoɓri riw bele soro ɓa lakun-ɛ. Ka kaw siri a tii sa̰w fére ri fe.
JOH 8:3 Báyḭi lɛ, nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ziɓri ɓáy *Fariziri, i dar má̰y ɗáa nun pie mbḭw munu ká wa̰ra nzoɓ ɗo naaŋa ziŋ ni na gbukru í mgba ni í víke luo-ɛ, í ɗaa ni ɗo pol nzoɓri riw bele,
JOH 8:4 í ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, má̰y key na, ɓuru dar ni gbukru káʼa ɗo ɗáa nun pie, ze ɓúru mgba ni.
JOH 8:5 Ká ɓil bol kusol *Moyze lɛ, kḭri má̰yri ká mini key na, ndaɗ ɓay haŋa ɓuru vbúku ri ɓáy tisaw a ɓúru i ri. A wa̰a, ɓo na, mù ɓaa taa ɓo mina ze ká ɗi lɛ?»
JOH 8:6 I ɓaa munu i nzáake nzi-ɛ, ɓo ɓay zíŋ faa lɛ, í ɗáake ɓay ka ɓo tul-e. Roo lɛ, Zezu sol siri a ɗiŋ tul-e a tii sa̰w vbíe fe ɓáy vu nduo-ɛ ɗo siri.
JOH 8:7 Munu ká ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri geɗe ni kpaŋ ɓáy vbiw ɓaŋguɔ ɓa pola pola na báyḭi lɛ, Zezu ura tul-e a ndaɗa sùo-ɛ a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ká sakra ɓaarì ku ká ɗaa feya̰a ba mbḭw ya lɛ, ka mbi tisaw a vbúke ni pola ɓo náa kɔ́ri!»
JOH 8:8 Falɛ ku lɛ, ka sol siri a ɗiŋ tul-e ɓa kḭ a tii sa̰w vbíe fe ɗo siri na rɔɓay.
JOH 8:9 Zaɗka i laa ɓay na munu báyḭi lɛ, kér ɓay ɓari ɗaa ɓay ɓo tul-ri sùo-ri, ha ri náake sùo-ri í zɔl yɔ́rɔŋ yɔrɔŋ ɓáy zaɗ ɓari. Úru saa ŋgɛrɛri kpṵru mgba tul leɗri na, i pɔŋ Zezu huo-ɛ hɔy ɓáy má̰y na ɗo.
JOH 8:10 Báyḭi lɛ, Zezu uru siya a ndaɗa sùo-ɛ a vbi ni mii: «Má̰y, nzoɓri ká i ɗaa ɓay ɓo tul-a na, i ɗo zaɗ ha̰a lɛ? Wa̰a, nzoɓ mbḭw ɗaa ɓay ɓo tul-a ya wṵ̌m kḭ lɛ?»
JOH 8:11 Lɛɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mì kɔ nzoɓ mbḭw ya.» Ro, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓi kara mì ɗaa ɓay ɓo tul-a ya nda̰w. Mu se zaɗ seɗ ɓo, a roo lɛ, mu ɗaa feya̰a mbǎa.»]
JOH 8:12 Zezu mbi ɓay a ɓaa ɓa kḭ ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Ɓi na, mì ɓa zaɗ taŋa nzoɓri ká tusiri key. Nzoɓ ká se fal-i lɛ, a ɗoko ɓáy zaɗ taŋa ɓay káwke ɓáy kumnun, ɓo ka ti séke seɗ ká ɓil suŋ na mbǎa mgbaŋ.»
JOH 8:13 Báyḭi lɛ, *Fariziri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓo kḭ mù ɓaa nasi ɓay ɓo sùo-ɔ. Ɓay ɓo na ɗaa fe mbḭw ya.»
JOH 8:14 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ze mì ɓaa nasi ɓay ɓi sùo-i hɔy kara, ɓay ká mì ɓaa na ɓa sùo ɓay. Ì kɔ, ɓi na, mì kɔ zaɗ ká mì vi saa ɗi nda̰w, a mí kɔ zaɗ ká mì séke ɓa ɓaɗi nda̰w pi. Roo lɛ, ɓaarì na, ì kɔ zaɗ ká mì uru saa ɗi ya, a í kɔ zaɗ ká mì séke ɓa ɓaɗi ya nda̰w.
JOH 8:15 Ɓaarì na, ì kuŋ ɓay ɓo tul nzoɓ munu ká nzoɓri ɗaa ziŋ kḭ. Ɓi na, mì ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ mbḭw ya.
JOH 8:16 Ze ɓo, ɓa ɓi ze mì kuŋ sal ɓay laa lɛ, kúŋ sal ɓay ɓi na, ɗo ɓáy zaɗɛ, ɓay ḭi lɛ, mì ɗo huo-i ze mí kuŋ sal ɓay na ya, roo lɛ, Bǎa ká pie mì na ɗo ziŋ mì.
JOH 8:17 I ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol ɓaarì kḭ mii: “Zaɗka nzoɓri siɗi rɔɔ nasi ɓay ɓari maa kḭ lɛ, nasi ɓayke na ɗaa peɗ.”
JOH 8:18 Ɓi na, mì ɓaa nasi ɓay ɓi sùo-i kḭ, a Bǎa ká píe mì na kara ɓaa nasi ɓay ɓi na nda̰w.»
JOH 8:19 Báyḭi lɛ, Fariziri vbi ni ɓay mii: «Wa̰a, bǎa-ka ɗo zaɗ ha̰a lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, ì tuu mì ya, a í tuu Bǎa ya nda̰w. Zaɗka ì tuu mì lɛ, ì tuuka Bǎa na nda̰w.»
JOH 8:20 Ɓe ze ɓa ɓayri ká Zezu fere nzoɓri ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká zaɗ ɓúo lari. Roo lɛ, nzoɓ mbḭw mgba ni ya, ɓay ḭi lɛ, nam ɓe na vi ya ɓáy.
JOH 8:21 Zezu ɓaa ha̰ ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri na rɔɓay mii: «Mì zɔ́l, lɛ, ì nzáara mì kpṵy a í hu ká ɓil feya̰a ɓaarì. Zaɗ ká mì séke ɓa ɓaɗi na, ɓaarì na, ì maa ɓay séke ɗi ya.»
JOH 8:22 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri vbi ɓay ká sakra kḭ mii: «Munu káʼa ɓaa mii, ɓuru maa ɓay séke zaɗ ká ɓeri séke ɗi ya na ku wa̰a, kaʼa ika sùo-ɛ sùo-ɛ lɛ woo?»
JOH 8:23 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì na, ì ɓa nzoɓri ká tusiri key, roo lɛ, ɓi na, mì uru saa nulue. Ɓaarì na, ì ɓa nzoɓ taa tusiriri key, roo lɛ, ɓi na, mì ɓa nzoɓ taa tusiri key ya.
JOH 8:24 Ɓe mini ze, mì ɓaa ha rì mii, ì huka ká ɓil feya̰a ɓaarì. Zaɗka ì ɗaa law-rì ɓo tul-i mii, mì ɓa nzoɓ ká mì ɗo ɓaŋguɔ na ya lɛ, ì huka ká ɓil feya̰a ɓaarì.»
JOH 8:25 Báyḭi lɛ, i yḭ̀i í vbi ni ɓay mii: «Wa̰a, ɓo na mù ɓa ve lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ɓayke ɓaŋguɔ ɓáy tiikake hɔy ha rì.
JOH 8:26 Mì ɗo ɓáy ɓayri ŋgḭi ɓamba ɓay ɓáa nda̰w, ɓay ɗáa ɓo tul-rì nda̰w pi. Roo lɛ, nzoɓ ká píe mì na ɓaa sùo ɓay, a ɓayri ká mì laa ká luo-ɛ na, mì ɓaa ha̰ nzoɓri ká tusiri key.»
JOH 8:27 Ɓay ká Zezu ɓaa se tul Bi-ɛ na, i laa ya.
JOH 8:28 Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Zaɗka ì siŋ mì ɓi *Vu Nzoɓ í ura mì ɗo siya lɛ, ì kɔ́kɔ mì ɓa nzoɓ ká ɗo ɓaŋguɔ nda̰w, a í kɔ mì ɓa nzoɓ ká mì ɗaa fe mbḭw ɓáy tul gaŋ sùo-i ya nda̰w pi. Ɓay ká Bǎa fere mì hɔy ze mì ɓaa.
JOH 8:29 Nzoɓ ká píe mì na ka ɗo ziŋ mì, ɓo ka pɔŋ mì ɗo huo-i ya, ɓay ḭi lɛ, ɓaŋguɔ na, mì ɗaa fe ká rii law-ɛ.»
JOH 8:30 Zaɗka Zezu ɗo ɓáa ɓay munu na báyḭi lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɗaa law-ri ɓo tul-e.
JOH 8:31 Zezu ɓaa ɓay ha̰ Ziɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e na mii: «Zaɗka ì ɗo tul ɓay ɓi ká mì fere rì na ɓáy zaɗɛ ɓaŋguɔ lɛ, ì ɓa leɗ nduoɓal-i taa tusuɛkeri.
JOH 8:32 Ì tuukake tusuɛ ɓay na, lɛ ɓáy faa tusuɛ ɓayke na, ì tḭ́ike saa ɓil koy feya̰a.»
JOH 8:33 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru na, ɓuru ɓa vu bulu *Abaraham, ɓuru ɓa koy nzoɓ ba mbḭw ya mgbaŋ. Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ mù ɓaa mii, ɓuru tḭ́i saa ɓil koy feya̰a na lɛ woo?»
JOH 8:34 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa feya̰a na, ka ɓa koy feya̰a.
JOH 8:35 Koy nzoɓ na ti ɗaa puo a kaw ɗi ɓaŋguɔ kpaɗara ya, roo lɛ, nzoɓ ká ɓa leɗ ɓil puɔ na, a káw ɗi wṵ̌m ɓaŋguɔ.
JOH 8:36 Zaɗka Vu Ŋgɛrɛwṵru tina rì saa ɓil koy feya̰a na lɛ, ì káw ɓáy tul-rì ɓa tusuɛ kḭ.
JOH 8:37 Mì kɔ nda̰w, ɓaarì na, ì ɓa vu bulu Abaraham. Ɓe nu ku hɔy kara, ì nzaara mì ɓay ika mì, ɓay ḭi lɛ, ɓay ɓi na rìi ɓil law-rì ya.
JOH 8:38 Ɓi na, mì ɓaa ɓay fe ká Bǎa kiɛ mì, a ɓaarì laa lɛ, ì ɗaa fe ká bǎa ɓaarì ɓaa ha rì.»
JOH 8:39 Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Bǎa ɓuru na ze ɓa Abaraham.» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Úwaa, zaɗka ì ɓa vu Abaraham taa tusuɛkeri lɛ, ì ɗáa feri munu káʼa ɗaa.
JOH 8:40 Ì kɔ, fe ká mì ɗaa na, mì ɓaa tusuɛ ɓay ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ha rì, ɓe nu ku hɔy kara, ì nzaara faa ɓay ika mì. Fe ɗáa ká munu na, Abaraham ɗaa ba mbḭw ya!
JOH 8:41 Ɓaarì na, fe ɗáa ɓaarì rìi fe ɗáa bǎa ɓaarì.» Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru na, ɓuru ɓa leɗ mbanari ya. Bǎa ɓuru mbḭw kḭ hɔy ɓa Ŋgɛrɛwṵru.»
JOH 8:42 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Úwaa, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɓa bǎa ɓaarì ɓa tusuɛ lɛ, ì kɔ́kɔ mì ɓa nzoɓ nun-rì, ɓay ḭi lɛ, mì uru saa luo-ɛ ze mí vi. Ɓi na, mì vi ɓáy tul gaŋ sùo-i ya, roo lɛ, ɓa ɓe ze ka píe mì.
JOH 8:43 Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ɓay ká mì ɓaa key lɛ, ì ta̰a láa kpṵy lɛ woo? Ɓay ḭi lɛ, ì maa ɓay láa ɓay ɓi key na ya.
JOH 8:44 Ɓaarì na, bǎa ɓaarì ɓa ŋgɛrɛtemndaya, ze ì hii ɗáa fe ká law bǎa ɓaarì hii. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ ika nzoɓ ɓáy tiikake lew hɔy. Ka ɓa nzoɓ káʼa ɓaa sùo ɓay ya, ɓay ḭi lɛ, sùo ɓay mbḭw mini kara ti luo-ɛ ya. Zaɗkaʼa ɓaa ɓay kuɗ ɓay ɓeri na, ɓa fe ká ɗo ɓil naysuo-ɛ ká tii ni tii ro, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa nzoɓ kúɗ ɓay, a ɓa bǎa nzoɓ ɓay bayluri.
JOH 8:45 Ɓi na, mì ɓaa tusuɛ ɓay. Ɓe ze, ì hii ɓay ɗáake law-rì ɓo tul-i na ya!
JOH 8:46 Nzoɓ ve ká sakra ɓaarì key rɔɔ, a máa ɓay zíŋ faa ɓay ɗáa ɓay feya̰a ɓo tul-i lɛ? A wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mì ɓaa tusuɛ ɓay ha rì lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul-i ya lɛ?
JOH 8:47 Nzoɓ ká ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na, ka laa ɓay ɓe, roo lɛ, ɓaarì na, ì laa ɓay ɓe ya, ɓay ḭi lɛ, ì ɓa taa ɓe ya.»
JOH 8:48 Báyḭi lɛ, Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Yḭ̀i! Ɓay ɓuru ɗo ɓáy zaɗɛ. Mù ɓa nzoɓ ká Samari ya lo? Ɓo na, temndaya ɗo tul-a!»
JOH 8:49 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Úwaa, temndaya ɗo tul-i ya, roo lɛ, mì ɗaa mbay ɓo tul Bǎa. A ɓaarì laa lɛ, ì tḭiri mì.
JOH 8:50 Ɓi na, mì nzaa riŋ ɗika ɓi sùo-i ya, lɛ, nzoɓ mbḭw ɗo ɗi ku ze nzaa faa ɓay ɗáa riŋ ɗika ɓo tul-i. Ɓa ɓe ze, a kúŋ sal ɓay ɓáy zaɗɛ.
JOH 8:51 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓi lɛ, ka ti huka ya mgbaŋ.»
JOH 8:52 Báyḭi lɛ, Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Timbɛɗɛ key na, ɓuru kɔ ta-taŋ ro! Ɓo na, temndaya ɗo tul-a! Abaraham na hu, a *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru kara, i hu nda̰w. Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ɓo na, mù ɓaa mii: “Nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓo lɛ, ka ti huka ya mgbaŋ” lɛ?
JOH 8:53 Bulu ɓuru Abaraham na hu ro, wa̰a, ɓo na, mù mba tul-e mba lɛ woo? Nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru kara, i hu nda̰w! Wa̰a, mù mgba sùo-ɔ ɓa ḭi zu lɛ?»
JOH 8:54 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Zaɗka mì ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-i kḭ sùo-i lɛ, riŋ ɗika ɓi na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy. Nzoɓ ká ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-i na, ɓe ze ɓa Bǎa. Ɓe kḭ ze ì ɗi ni ɓa Ŋgɛrɛwṵru ɓaarì.
JOH 8:55 Ɓe nu ku hɔy kara, ì tuu ni ya, a ɓi lɛ, mì tuu ni tuu. Zaɗka mì ɓaa mii: “Mì tuu ni ya” lɛ, mì ɓá nzoɓ kúɗ ɓay munu ká ɓaarì nda̰w. Roo lɛ, mì tuu ni a mí ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓeri.
JOH 8:56 Bulu ɓaarì Abaraham na, zaɗkaʼa ker ɓay se tul nam vika ɓi na lɛ, ka ɗaa suoriya. Zaɗkaʼa kɔ munu na, suoriya mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y.»
JOH 8:57 Báyḭi lɛ, Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Úwaa, ɓo làa ká mù ɗaa mbiimbam síŋ ndeɓe ya ɓáy key na lɛ, mù kɔ Abaraham kereŋ ro key lɛ woo!»
JOH 8:58 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: pola rɔɔ ɓay haŋa ri mboŋ Abaraham na, mì ɗo ɗɔɗ ro zu.»
JOH 8:59 Zaɗka ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri laa munu na báyḭi lɛ, i uru í fa̰a tisawri ɓay vbúkuke ni. Roo lɛ, Zezu mṵu sùo-ɛ ká sakra ruɔ nzoɓri, a tḭi saa zaɗ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na.
JOH 9:1 Zaɗka Zezu se faa na báyḭi lɛ, ka kɔ nzoɓ mbḭw ká ɓa nzoɓ ra̰w káʼa tḭ́ike saa wṵru.
JOH 9:2 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri vbi ni ɓay mii: «Mbay, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ leɗban ni key na, i mboŋ ni ɓa ra̰w lɛ? Wa̰a, ɓay tul feya̰a ká ɓe kḭ sùo-ɛ ka ɗaa, mase ɓay tul feya̰a nzoɓ mbóŋ niri lɛ?»
JOH 9:3 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɗo ɓay tul feya̰a ɓe ya nda̰w, ɓay tul feya̰a nzoɓ mbóŋ niri ya nda̰w, roo lɛ, ka ɓa ra̰w munu ɓay haŋa peɗ ɗáa Ŋgɛrɛwṵru ka tínake sùo-ɛ ɓa kɛlɛ.
JOH 9:4 Munu ká ɓa ɓisie ɓáy na, ndaɗ ɓay haŋa náa ɗáari peɗ ká nzoɓ píe mì ɗaa zuɔ nduo-i na ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ. Suŋ ɗo ɗi mbǎa ro ká nzoɓ ti máa ɓay ɗáa peɗ ya.
JOH 9:5 Zaɗka mì ɗo tusiri key kɔɓ rɔɓay na, mì ɓa zaɗ taŋa nzoɓri ká tusiri key ha̰ nun-ri mgbuɗa.»
JOH 9:6 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓayri na munu báyḭi lɛ, ka sa̰-sa̰mi ɓo siri, a zukri ɓáy vu nduo-ɛ ha̰ ni ɓa bɔɗɔ, rɔɔ a ɗaa nṵu tul nun nzoɓ ra̰w na
JOH 9:7 a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se mú vǎa wáa nun-a ɓáy mbii da̰ŋa Silowe.» (Má̰ra sa̰w riŋke ɓaa mii, «ka pie mì.») Báyḭi lɛ, nzoɓ ra̰w na se a wàa nun-ɛ munu ká Zezu ɓaa ha̰ ni na. Yḭ́i ɓe saa ɗi na báyḭi lɛ, ka kɔ zaɗ *taŋ kaɗ kaɗ.
JOH 9:8 Zaɗkaʼa tḭi puɔ na, nzoɓ tul kpaŋ ɓeri ɓáy nzoɓri ká i kɔ ni ɓa nzoɓ gɔŋma pola na i ɗaa: «Wǔy! Wa̰a, ɓa leɗban ni key ká kaw siri a gɔŋ fe na ya lɛ woo?»
JOH 9:9 Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii: «Ɓa ɓe kḭ.» A nzoɓ ha̰wri laa lɛ, ɓaa mii: «Ṵ́-uu, ɓa ɓe ya, roo lɛ, ɓa ríi kḭ hɔy zu.» A lɛ, nzoɓ ra̰w na ɓaa sùo-ɛ kḭ mii: «Ɓa ɓi na kḭ zu.»
JOH 9:10 Báyḭi lɛ, i yḭ̀i í vbi ni ɓay mii: «Ɗaa mina nda̰w rɔɔ nun-a mgbuɗa ha̰ mù kɔ-kɔ́m lɛ?»
JOH 9:11 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Leɗban ká i ɗi ni ɓa Zezu na ze ɗaa bɔɗɔ ndḭi a ɗaa nṵu tul nun-i ha̰ mì a ɓaa mii: “Mu se da̰ŋa Silowe mú vǎa wáa nun-a.” Ze, mì se ɗi mí vǎa wàa nun-i na, lɛ, mì kɔ zaɗ taŋ kaɗ kaɗ.»
JOH 9:12 Báyḭi lɛ, i vbi ni ɓay mii: «Wa̰a leɗbanke ɗo zaɗ ha̰a lɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Mì kɔ ya.»
JOH 9:13 Báyḭi lɛ, i sùu leɗban ká ɓa ra̰w pola na í víke ni ha̰ *Fariziri.
JOH 9:14 Lɛɛ, nam ká Zezu ɗaa bɔɗɔ a mgbǔɗake nun nzoɓ ra̰w ku na, ɓa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri.
JOH 9:15 Ɓe mini ze, Fariziri kara vbi leɗban na ɓay kɔ́kɔ wa̰a, fe ḭi ze ɗaa nda̰w rɔɔ ha̰ ni kɔ zaɗ key lɛ? Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ka ɗaa bɔɗɔ ndḭi nṵu tul nun-i, ze mì se mí vǎa wàa, lɛ, timbɛɗɛ key na mì kɔ zaɗ.»
JOH 9:16 Báyḭi lɛ, Farizi ha̰nɛri ɓaa mii: «Nzoɓ ká ɗaa fe mini key na, ka ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ya, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa vu mbom ɓo tul nam mgbaka ta̰ram na ya.» Roo lɛ, nzoɓ ha̰wri ɓaa mii: «Úwaa, zaɗka nzoɓ ɓa nzoɓ feya̰a na wa̰a, a ɗáa mina nda̰w rɔɔ a maa ɓay ɗáa kḭri fe saŋri ká mini key lɛ?» Ro, í téke ɓil kḭ.
JOH 9:17 Báyḭi lɛ, Fariziri na i yḭ̀i í vbi ra̰w ká kɔ zaɗ ɓa kḭ ɓáy mii: «A ɓo kḭ wa̰a, mù ɓaa ɓay mina ze se tul nzoɓ ká mgbuɗa nun-a na lɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ka ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.»
JOH 9:18 Ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri hii ɓay ya̰aŋa ɓay ká mii, leɗban key na pola ka ɓa ra̰w, a timbɛɗɛ key ka kɔ zaɗ ro na ya. Ɓe nu ku báyḭi lɛ, i ɗi nzoɓ mbóŋ niri na
JOH 9:19 í vbi ri ɓay mii: «Wa̰a, ɓa vu ɓaarì ɓa tusuɛ kḭ lɛ? Ɓaarì kḭ sùo-rì ze ì ɓaa mii, ì mboŋ ni ɓa ra̰w lɛ? Wa̰a, ɗaa mina kḭ nda̰w rɔɔ, ka kɔ zaɗ ká timbɛɗɛ key lɛ?»
JOH 9:20 Lɛɛ, nzoɓ mbóŋ niri na yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓa fe ká ɓuru kɔ ta-taŋ, ka ɓa vu ɓuru ká ɓuru mboŋ ni ɓa ra̰w saa wṵru kḭ.
JOH 9:21 Roo lɛ, fe ká ɗaa rɔɔ ka kɔ́ke zaɗ timbɛɗɛ key na ɓuru kɔ ya, a nzoɓ ká ɗaa rɔɔ ha̰ nun-ɛ kɔ zaɗ na kara, ɓuru kɔ ni ya nda̰w pi. Ì vbi ni ɓe kḭ í laa, ka ɓa leɗ mbǎa; kaʼa máa yḭiŋra ɓáy ɓayke ha rì laa.»
JOH 9:22 I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa hḭɛ ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri. Ká ɓa tusuɛ lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri leke ɓay zuɔ ɓil kḭ pola ɓay haŋa ɓo, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗi Zezu ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ, i nii ni tḭi ká *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri na.
JOH 9:23 Ɓe mini ze, nzoɓ mbóŋ niri na ɓǎake ɓay mii: «Ì vbi ni í laa; ka maa ɓay yḭiŋra ɓáy ɓayke ha rì laa.»
JOH 9:24 Báyḭi lɛ, Fariziri na i yḭ̀i a í ɗi nzoɓ ra̰w ká kɔ zaɗ na faa ɓal ba siɗike í vbi ni ɓay mii: «Mu haa huɗ ɓa tusuɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Ɓuru kɔ nda̰w, nzoɓ ká vaa mù key na ka ɓa nzoɓ feya̰a.»
JOH 9:25 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ka ɓa nzoɓ feya̰a, mase, ka ɓa nzoɓ feya̰a ya hɔy kara, mì kɔ ya. Roo lɛ, mì kɔ fe mbḭw ta-taŋ: pola na mì ɓa nzoɓ ra̰w, a timbɛɗɛ key lɛ, mì kɔ zaɗ.»
JOH 9:26 Báyḭi lɛ, i yḭ̀i í vbi ni ɓay na rɔɓay mii: «Fe ḭi kḭ ka ɗaa ha̰ mù lɛ? Ka ɗaa mina nda̰w rɔɔ, a mgbǔɗake nun-a na ha̰ mù lɛ?»
JOH 9:27 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Úwaa, ɓay ni key na, mì ɓaa ha rì ro, ze ì hii ɓay ya̰aŋa ɓay ɓi na ya. Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì hii ɓay haŋa mì fɔŋ fal ɓay key na ba siɗi ha ri rɔɓay lɛ? A wa̰a, ì hii ɓay vika ɓa leɗ nduoɓal-ɛri nda̰w pi lɛ woo?»
JOH 9:28 Báyḭi lɛ, i raɗ ni í ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo kḭ ze mù ɓa leɗ nduoɓal-ɛ, a ɓuru lɛ, ɓuru ɓa leɗ nduoɓal *Moyze!
JOH 9:29 Ɓuru na, ɓuru kɔ lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay ha̰ Moyze, roo lɛ, nzoɓ ni key na, zaɗ káʼa vi saa ɗi hɔy kara, ɓuru kɔ ya!»
JOH 9:30 Lɛɛ, nzoɓ ra̰w ká kɔ zaɗ na yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓe kḭ zu woo! Ɓe kḭ ze tuku nzoɓri ku: nzoɓ ká mgbuɗa nun-i na wa̰a, ì kɔ zaɗ káʼa uru saa ɗi ya wṵ̌m lɛ woo!
JOH 9:31 Ɓuru kɔ lɛ, Ŋgɛrɛwṵru laa nzaa ɓáy kere nzoɓ feya̰ari ya, roo lɛ, ka laa nzaa ɓay kere nzoɓri ká i hḭɛ ni a í ɗaa law hiiya ɓe.
JOH 9:32 Ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy kpṵru ti vuri key na nzoɓ laa mii, nzoɓ mgbuɗa nun nzoɓ ra̰w ká tḭ́ike saa wṵru na ba mbḭw ya mgbaŋ.
JOH 9:33 Zaɗka nzoɓ ni key na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ, kaʼa máa ɓay ɗáa fe mbḭw ya.»
JOH 9:34 Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓo ká i mbóŋ mù ká ɓil feya̰a kḭ key lɛ, mù hii ɓay fére ɓuru fe lɛ woo?» Ro, í nii ni tḭi saa hul mbṵ́ kḭ ɓari na.
JOH 9:35 Zaɗka Zezu laa mii, i nii nzoɓ ra̰w ká vaa na báyḭi lɛ, ka se a vǎa ziŋ ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Wa̰a, mù ɗaa law-a ɓo tul *Vu Nzoɓ na lɛ?»
JOH 9:36 Lɛɛ, nzoɓ ra̰w na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, ka ɓa ve lɛ? Mu ɓaa ha̰ mì ɓo, mi ɗaa law-i ka ɓo tul-e na maa!»
JOH 9:37 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Nzoɓ ká mù kɔ ni ɓáy nun-a, a mù ɗo ɓáa ɓay ziŋ ni key ku na, ɓa ɓe kḭ zu.»
JOH 9:38 Lɛɛ, nzoɓ ra̰w na yḭ̀i a huku pol-e a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mì ɗaa law-i ɓo tul-a!»
JOH 9:39 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓi na, mì vi tusiri key ɓay haŋa kɛ́lɛ fe ka ɗo: ɓay haŋa nzoɓ ra̰wri kɔ zaɗ, a nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ nun-rì na, i vi ɓa nzoɓ ra̰w.»
JOH 9:40 Farizi ha̰nɛri ká i ɗo lakun-ɛ ká í laa ɓaykeri na, i vbi ɓay mii: «Úwaa, wa̰a, ɓuru kara ɓuru ɓa nzoɓ ra̰wri nda̰w lɛ woo?»
JOH 9:41 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Zaɗka ì ɓa nzoɓ ra̰w, a í kɔ fal feya̰a ɓaarì ká ì ɗaa na ya lɛ, nzoɓ ti ɗáa ɓay ɓo tul-rì ya. Roo lɛ, munu ká ì ɓaa sùo-rì mii, ì kɔ zaɗ ta-taŋ na, ɓay feya̰a ɓaarì na mgba tul-rì ɓaŋguɔ.»
JOH 10:1 Zezu ɓaa mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká rìi ɓáy faa kpaŋ baɗuri na ya, rɔɔ a hil tul kpaŋ ká zaɗ kḭ lɛ, nzoɓke ku na ɓa nzoɓ riiɓa nda̰w, a ɓa dɔmbirim nzoɓ nda̰w pi.
JOH 10:2 Roo lɛ, nzoɓ ká rìi ɓáy faa kpaŋke na lɛ, ka ɓa nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri na.
JOH 10:3 Nzoɓ ká kɔrɔ faa kpaŋ na, mgbuɗa faake ha̰ nzoɓ kɔrɔ baɗu na. Zaɗka nzoɓ kɔ́rɔ baɗu na ɗi baɗuri lɛ, baɗuri na i laa kusol-e. Baɗu ha̰yri ká i ɓa taa ɓeri na, ka ɗi ri ɓáy riŋ-ri riŋ-ri, a tḭ́ike ziŋ ri kɛlɛ.
JOH 10:4 Zaɗkaʼa ha ri tḭi kɛlɛ riw bele na báyḭi lɛ, ka nda faa pol-ri, lɛ, baɗuri na, i mbi fal-ɛ, ɓay ḭi lɛ, i laa kusol-e laa.
JOH 10:5 A nzoɓ ká uru ká zaɗ kḭ ɓoɗ ɓa varu nzoɓ na, i ti mbika fal-ɛ ya, roo lɛ, i ɗúu ni ɗi ɗi, ɓay ḭi lɛ, i laa ɓa kusol-e na ya.
JOH 10:6 Zezu ɓaa law ɓay key na ha ri, roo lɛ, sa̰w fe káʼa ɓǎake ɓay key ha ri na, i kɔ ya.»
JOH 10:7 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓi na, mì ɓa faa kpaŋ ríi baɗuri na.
JOH 10:8 Nzoɓri riw bele ká i vi pola ha̰ mì na, i ɓa nzoɓ riiɓari nda̰w, a í ɓa dɔmbirim nzoɓ nda̰w pi. A lɛ, baɗuri na i laa kusol-ri ya.
JOH 10:9 Ɓa ɓi kḭ ze mì ɓa faa hul. Nzoɓ ká rìi ɓáy faa hul ká mì ɗo ɗi na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni. Kaʼa máa ɓay ríi ɗi a tḭi saa ɗi munu ká law-ɛ hii, a ziŋ fe sṵmri ká ɓay hɔ́lke sùo-ɛ.
JOH 10:10 Nzoɓ riiɓa na ka vi ɓay ríi ri nda̰w, ɓay ika ri nda̰w, rɔɔ ɓay ɓíɛ ri nda̰w pi. A roo lɛ, ɓi na, mì vi ɓay haŋa baɗuri kaw ɓáy kumnun nda̰w, a í kaw ɓil ndaɗi hɔɗɔk hɔɗɔk nda̰w pi.
JOH 10:11 «Ɓi na, mì ɓa nzoɓ kɔ́rɔ baɗu taa tusuɛke. Nzoɓ kɔ́rɔ baɗu tusuɛke na, ka pɔŋ sùo-ɛ yak ha̰ huɗ ɓay tul baɗu ɓeri.
JOH 10:12 Nzoɓ ká kɔrɔ baɗuri ɓay zíŋke lari hɔy na, zaɗka váy koy ví ziŋ ri lɛ, ka haw ɗul a pɔŋ baɗuri na ha̰ váy koy ví ziŋ ri, a ruu ha̰nɛri a mgba̰m ri a ɓɛrɛ ri kpɛrkɛ kpɛrkɛ, ɓay ḭi lɛ, i ɓa taa ɓe ya.
JOH 10:13 Nzoɓke ku na haw ɗul a ɗuu, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa nzoɓ peɗ lari hɔy ɓo, ɓay baɗuri na mgba law-ɛ ya.
JOH 10:14 «Ɓi na, mì ɓa nzoɓ kɔ́rɔ baɗu taa tusuɛke. Munu ká Bǎa tuu mì, a ɓi kara mì tuu Bǎa nda̰w na, ɗo faa mbḭw munu nda̰w, mì tuu baɗu ɓiri, a ɓari kara i tuu mì nda̰w. Lɛɛ, mì pɔŋ sùo-i yak ha̰ huɗ ɓay tul-ri.
JOH 10:16 Mì ɗo ɓáy baɗu kḭri ɓoɗ ɗo ku ká i ɗo ɓil kpaŋ key ya. Ɓari na hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa mì víke ri a mí nda faa pol-ri. I láa ɗiw ɓi í mbṵ́ kḭ kuɗuke mbḭw, a nzoɓ kɔ́rɔ ri hɔy kara, a ɓá mbḭw hɔy nda̰w.
JOH 10:17 Bǎa kɔ mì ɓa nzoɓ nun-ɛ, ɓay ḭi lɛ, mì pɔŋ sùo-i yak ha̰ huɗ ɓay haŋa ɓo, mi yḭ̀i mí káw ɓáy kumnun ɓa kḭ.
JOH 10:18 Nzoɓ mbḭw ti náa kumnun ɓi na ya, roo lɛ, mì ha̰ ɓáy law hiiya ɓi kḭ. Mì ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay haŋa, a mí ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay ya̰aŋa ɓa kḭ. Ɓe ze, ɓa fe ká Bǎa mbi nzi-ɛ ɓay haŋa mì ɗaa.»
JOH 10:19 Ɓay tul ɓayri káʼa ɓaa munu na, Ziɓri téke ɓil kḭ ɓa kḭ rɔɓay.
JOH 10:20 Ruɔ nzoɓri ká ɓil-e ku i ɓaa mii: «Ɓe na, temndaya ɗo tul-e a ɗaa ni ɓa ɓala! Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì laa ɓay ɓe na lɛ woo?»
JOH 10:21 Nzoɓ ha̰wri ɓaa mii: «Nzoɓ ká temndaya ɗo tul-e na ti ɓáa ɓay mini key ya. Wa̰a, nzoɓ ká temndaya ɗo tul-e na, a máa ɓay mgbúɗa nun nzoɓ ra̰wri nda̰w pi lɛ woo?»
JOH 10:22 Ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm na, i ɗaa nam suoriya ká ɓay tul hul Ŋgɛrɛwṵru. Ɓa few lew teɗ.
JOH 10:23 Zezu ha̰ari ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi ká zaɗ ká i ɗi ɓa boro Mbay Salomo̰n.
JOH 10:24 Báyḭi lɛ, Ziɓri kiri ni í vbi ni ɓay mii: «Síe ha̰a nda̰w rɔɔ, mù haŋa law ɓuru nda siri key lɛ? Mu ɓaa ha̰ ɓuru laa mgbum, wa̰a, mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na lɛ?»
JOH 10:25 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓay key na, mì ɓaa ha rì pola ro, ze ì ɗaa law-rì ɓo ɗi ya. Fe saŋri ká mì ɗaa ɓáy hṵrusuo Bǎa na, ɓaa nasi ɓay ká se tul-i.
JOH 10:26 Roo lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul-i ya, ɓay ḭi lɛ, ì ɓa baɗu taa ɓiri ya.
JOH 10:27 Baɗu ɓiri na i laa kusol-i, a ɓi laa lɛ, mì tuu ri, lɛ, i mbi fal-i.
JOH 10:28 Mì ha ri kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. I ti huka ya mgbaŋ, a nzoɓ mbḭw mini kara ti náa ri saa nduo-i ya.
JOH 10:29 Ì kɔ, Bǎa ká ɗaa baɗuri zuɔ nduo-i na, ka ɗo ɓáy hṵrusuo kal feri riw bele. Nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay náa ri ká nduo-ɛ ya.
JOH 10:30 Ɓuru Bǎa na ɓuru ɓa nzoɓ ká mbḭw.»
JOH 10:31 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri fa̰a tisawri ɓa kḭ ɓay ikake ni.
JOH 10:32 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Mì ɗaa fe kereri ŋgḭi ɓamba tasiri ɓáy hṵrusuo Bǎa ha rì kɔ ɓáy nun-rì gbak gbak. Wa̰a, ɓay fe taa ha̰a ká sakrake key nda̰w rɔɔ, ì hii ɓay vbuka mì ɓáy tisaw ɓay ika mì ɓayke ɓáy lɛ?»
JOH 10:33 Lɛɛ, Ziɓri na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru hii ɓay ika mù ɓay tul fe kere ɓori ká mù ɗaa ya, roo lɛ, ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru ká mù tḭiri ni. Ɓo ká mù ɓa nzoɓ hɔy lɛ, mù hii ɗáa sùo-ɔ ɓa Ŋgɛrɛwṵru lɛ woo!»
JOH 10:34 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «I ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol ɓaarì kḭ mii: “Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii, ì ɗo munu ɓa ŋgɛrɛwṵruri.”
JOH 10:35 Ɓuru kɔ nda̰w, fe ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru hii ɓayke na, nzoɓ ti máa ɓay bumra ya. Zaɗka ɓari nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri ɓay ɓe na, ka ɗi ri ɓa ŋgɛrɛwṵruri lɛ,
JOH 10:36 ɓi káʼa náa mì ɗo ɓoɗ a pie mì vi tusiri key na, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ì ɓaa mii, mì tḭiri Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ɗika ká mì ɗi sùo-i ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ?
JOH 10:37 Zaɗka mì ɗaa fe kereri ká Bǎa pɔŋ zuɔ nduo-i na ya lɛ, ɗo nun haŋa rì ɗaa law-rì ɓo tul-i ya.
JOH 10:38 Roo lɛ, zaɗka mì ɗaa fekeri, ze ì ɗaa law-rì ɓo tul-i ya hɔy kara, ndaɗ ɓay ɗáa law-rì ɓo tul fe saŋri ká mì ɗaa na. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì kɔ́kɔke ta-taŋ mii, ɓi na mì ɗo ɓil law Bǎa, a Bǎa kara ɗo ɓil law-i.»
JOH 10:39 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri nzaa faa rɔɓay ɓay mgbaka ni, roo lɛ, ka tḭi saa nduo-ri yoroŋ,
JOH 10:40 a se ɓa nzaa kporombii Zurdɛ̰ ká fi kɛlu ɓa kḭ, a kaw zaɗ ká Za̰a na ɗaa tul nzoɓri nduo mbii ká ɗi pola.
JOH 10:41 Nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri vi luo-ɛ í ɓaa mii: «Za̰a ɗaa fe saŋ mbḭw ya, roo lɛ, ɓayri riw bele káʼa ɓaa se tul leɗban ni key na ɗo ɓa tusuɛ kḭ.»
JOH 10:42 Ɓe mini ze, ká zaɗɛ ku na nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɗaa law-ri ɓo tul Zezu.
JOH 11:1 Nzoɓ mbḭw ká Betani riŋ-ɛ ɓa Lazar naa sɛm. Puoke ku na tini-ɛ Mari ɓáy Marte i kaw ɗi nda̰w.
JOH 11:2 (Ɓa ɓe Mari ká ɗaa num ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy zuɔ ɓal Zezu, rɔɔ a nzṵn ɓáy sṵy tul-e na. Ɓa yṵ-ɛ Lazar ze naa ɓáy sɛm,)
JOH 11:3 ze tini-ɛri ká siɗi na, i pie nzoɓ mbḭw se luo Zezu a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, nzoɓ buɔ ká mù hii ni ɓamba na ka naa ɓáy sɛm.»
JOH 11:4 Zaɗka Zezu laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Sɛmke ku na ti mbika huɗ ha̰ ni ya, roo lɛ, a ɓá fe riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru, a ɓa faa ká ɓay tínake riŋ ɗika Vu Ŋgɛrɛwṵru ɓa kɛlɛ nda̰w.»
JOH 11:5 Zezu kɔ Marte ɓáy Mari, rɔɔ tinam ɓari Lazar nda̰w na ɓa nzoɓ nun-ɛ.
JOH 11:6 Ze munu hɔy kara, zaɗkaʼa laa mii, Lazar naa sɛm na, ka kaw zaɗɛ ku a ɗaa nam siɗi ká ɗi rɔɓay.
JOH 11:7 Falɛ ku rɔɔ a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Náa yḭ̀iri ɓo náa séri kuɗu zaɗ ká Zude.»
JOH 11:8 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Íi! Mbay, ɓo ká Ziɓri nzaara mù timbɛɗɛ key ɓay vbúku mù ɓáy tisaw ɓay ika mù key lɛ, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù hii ɓay yḭ́i ɓay séke ɗi rɔɓay lɛ woo?»
JOH 11:9 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ka ɓil nam mbḭw na wa̰a, sa̰w síe ɓa duɔ falɛ siɗi ya lɛ? Nzoɓ ká se-seɗ ká ɓisie na, ka ti téke ŋguɗ puu ya, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ zaɗ *taŋ kaɗ kaɗ.
JOH 11:10 Roo lɛ, nzoɓ ká se-seɗ ká ɓil suŋ tilo na, a téke ŋguɗ puu, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓil zaɗ taŋa ya.»
JOH 11:11 Fal ɓayri ku báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ buɔ naari Lazar na, ka na-nam, lɛ, mì séke ɓay vǎa túma ni.»
JOH 11:12 Lɛɛ, leɗ nduoɓal-ɛri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, zaɗkaʼa na-nam zu lɛ, sùo-ɛ a váa ni ɓáy.»
JOH 11:13 Tusuɛke lɛ, Zezu hii ɓay ɓáa mii, Lazar na hu-hu, roo lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ker í ɓaa mii, Zezu ɓaa ɓay se tul nam taa hɔyke ká nzoɓri naa.
JOH 11:14 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ta-taŋ ha ri mii: «Lazar na fe ɗaa ni.»
JOH 11:15 Munu ká mì ɗo zaɗɛ ká ɗi lew ya na, mì ɗo ɓáy suoriya ká tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ɓe mini nda̰w rɔɔ, ì ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓaarì na ɓáy. A roo lɛ, náa séri ɓa lakun-ɛ kḭ nda̰w rɔ!
JOH 11:16 Báyḭi lɛ, Toma ká i ɗi ni ɓa leɗ ndɔ̰ŋɔ na, ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal ha̰wri mii: «Naari hɔy kara, náa séri ɓo náa vǎa húri ziŋ gaŋ tul naari na mbḭw.»
JOH 11:17 Zaɗka Zezu ɗo ɗi ya deɓ ɓáy puɔ na báyḭi lɛ, ka laa mii, i ɗaa huɗ Lazar na ɓo huo tisaw ɗaa nam niŋ ro.
JOH 11:18 Ziɓri ŋgḭi ɓamba se luo Marte ɓáy Mari ká Betani ɓay haŋa ri nzaa ɓoko ɓay tul huɗ tinam ɓari na, ɓay ḭi lɛ, Betani na ɗo ɗi ndḭi maa sal faa sayri munu hɔy ɓáy Zuruzalɛm.
JOH 11:20 Zaɗka Marte laa mii, Zezu ɗo ɗi ya deɓ ɓáy puɔ na, ka suɔ nun-ɛ, roo lɛ, Mari na kaw puɔ.
JOH 11:21 Lɛɛ, Marte ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɓa fe ká mù ɗo zaɗ ni key zu lɛ, yṵ-i na ti huka ya.
JOH 11:22 Roo lɛ, mì kɔ nda̰w, ze timbɛɗɛ key kara, feri riw bele ká mù vbika Ŋgɛrɛwṵru na kaʼa haŋa mù.»
JOH 11:23 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Tinǎa, yṵ-ɔ na a túma a kaw ɓáy kumnun ha̰ mù.»
JOH 11:24 Lɛɛ, Marte yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì kɔ lɛ, síe ɔ́rɔ ɓíɛ nam ká nzoɓri tḭ́i saa luɔ huɗ na, a túma a kaw ɓáy kumnun ɓáy.»
JOH 11:25 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓi na, mì ɓa nzoɓ túma nzoɓ huɗeri ha ri kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i na, ze ka hu na hu hɔy kara a káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
JOH 11:26 A nzoɓ ká kaw ɓáy kumnun, rɔɔ a ɗaa law-ɛ ɓo tul-i lɛ, ka ti huka ya mgbaŋ. Wa̰a, mù ɗaa law-a ɓo tul ɓayke na kḭ zu lɛ?»
JOH 11:27 Lɛɛ, Marte na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗɛ zu, Mbay, mì ɗaa law-i ɓo tul-a. Mì kɔ lɛ, mù ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na; mù ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa ví tusiri key na.»
JOH 11:28 Falɛ ká Marte ɓaa ɓay na munu báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a vǎa ziŋ yṵ-ɛ Mari a ɗakla ɓay ziŋ ni mii: «Gaŋ tul-i ɗo kew a hii ɓay haŋa mù se.»
JOH 11:29 Zaɗka Mari laa munu báyḭi lɛ, ka uru ɓa vaa a se luo Zezu na.
JOH 11:30 Lɛɛ, Zezu rìi ɓil puɔ ya kɔɓ ɓáy, roo lɛ, ka ɗo zaɗ ká Marte ziŋ ni ká ɗi pola na.
JOH 11:31 Zaɗka ruɔ Ziɓri ká i kaw ziŋ Mari ɓay haŋa ni nzaa ɓoko na, i kɔ kaʼa uru ɓa vaa a tḭi na báyḭi lɛ, i uru í dii fal-ɛ. I ker í ɓaa mii, kɔ ya lɛ, ka se ɓa tupal ɓay vǎa rɛ́kɛ huɗ na.
JOH 11:32 Zaɗka Mari tḭi zaɗ ká Zezu ɗo ɗi na, a mbi nun-ɛ a kɔ ni báyḭi lɛ, ka vǎa vbu sùo-ɛ gbirik ɓo pol-e a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, ɓa fe ká mù ɗo zaɗ ni key zu lɛ, yṵ-i na ti huka ya.»
JOH 11:33 Zaɗka Zezu kɔ ni kaʼa rɛ-rɛw mgboɓo mgboɓo, rɔɔ a kɔ Ziɓri ká i su ni í rɛ-rɛw munu nda̰w na báyḭi lɛ, law-ɛ fuu ni mgbuk mgbuk ha̰ ni ziŋ faa káw ɓáy kere ya.
JOH 11:34 Ro, a vbi ri mii: «Wa̰a, ì ɗaa ni ɓo huo tisaw ká zaɗ ha̰a lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mù vi lɛ, mù kɔ́kɔ ɓáy.»
JOH 11:35 Mbii nun Zezu ga̰y ɓɔɗɔk ɓɔɗɔk.
JOH 11:36 Báyḭi lɛ, Ziɓri ɓaa mii: «Ì kɔ kaʼa hii ni ku ya!»
JOH 11:37 Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na ɓaa mii: «Ɓe káʼa mgbuɗa nun nzoɓ ra̰w na wa̰a, ka maa ɓay ɗáa ha̰ Lazar na hu ya na ya lɛ woo?»
JOH 11:38 Law Zezu fuu ni mgbuk mgbuk ɓa kḭ a se ɓa tupal. Luɔ huɗke ku na ɓa huo tisaw ká i mbii faake ɓáy tisaw kḭ.
JOH 11:39 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa mii: «Ì súru tisaw na ɓa fal.» Roo lɛ, Marte ká ɓa tinam nzoɓ huɗ na ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, huɗ na a fṵŋa ndaya, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa nam niŋ ká ɓil huo tisaw key ro.»
JOH 11:40 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Wa̰a, mì ɓaa ha̰ mù mii, zaɗka mù ɗaa law-a ɓo tul ɓay ɓi lɛ, mù kɔ́kɔ riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru na ya lɛ?»
JOH 11:41 Zaɗka i suru tisaw na, Zezu ura nun-ɛ ɓa siya a ɗaa nzaa ɓay kere mii: «Bǎa, mì ha̰ mù taambɔl ɓay tul nzaa ɓay kere ɓi ká mù laa na.
JOH 11:42 Mì kɔ na, mù láa mì ɓaŋguɔ, roo lɛ, mì ɓaa munu ɓay tul ruɔ nzoɓri ká i kiri mì key na i kɔ ɓo, í ɗáake law-ri ɓo ɗi mii, ɓa ɓo kḭ ze mù pie mì.»
JOH 11:43 Fal ɓayri na ku báyḭi lɛ, ka ɗaa fe ɓeleŋ ɓa siya mii: «Lazar, mu tḭi kɛlɛ!»
JOH 11:44 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, huɗ na tḭi ɓáy zaɗ ɓal-ɛri ɓáy nduo-ɛri ká i kari ɓáy gari na, rɔɔ nun-ɛ kara, i kari ɓáy vay gari nda̰w. Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì hina gariri ká sùo-ɛ na, í pɔ́ŋ ni ha̰ ni se.»
JOH 11:45 Ruɔ Ziɓri ká sakra ɓari ká i vi luo Mari na, zaɗka i kɔ fe ká Zezu ɗaa na munu báyḭi lɛ, i ɗaa law-ri ɓo tul-e.
JOH 11:46 Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na, i se luo *Fariziri a í kḭi fal feri ká Zezu ɗaa na ha ri.
JOH 11:47 Báyḭi lɛ, Fariziri ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɗi-ɗiw ha̰ *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri mbṵ kḭ í ɓaa ha ri mii: «Wa̰a, náa ɗáari mina ro zey lɛ? Leɗban ni key na, ka ɗaa fe saŋri ŋgḭi ɓamba!
JOH 11:48 Zaɗka náa pɔŋri ni, rɔɔ ka ɗaa fe munu ɓaŋguɔ lɛ, nzoɓri riw bele i ɗáa law-ri ɓo tul-e. A lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰yri ká Rɔm na i vika í ɓiɛ hul ka̰ni naari, a í ɓiɛ sa̰w puo naari!»
JOH 11:49 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká riŋ-ɛ ɓa Kayif, ɓe káʼa ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká ɓil sewke ku na, mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì na, ì kɔ fe mbḭw ya!»
JOH 11:50 Ì kér í kɔ ɓáy kere! Ɗo ndaɗ ɓamba ɓay tul naari, ɓay haŋa nzoɓ mbḭw hɔy ka hu ɓay tul ruɔ nzoɓri, ɓo ha̰ sa̰w Ziɓri riw bele na i ɓíɛ ya.
JOH 11:51 (Tusuɛke lɛ, ka ɓaa ɓay key na ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ ya, roo lɛ, munu káʼa ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká ɓil sewke ku na, ka ɓaa ɓay fe káʼa ví vuku, ɓayke se tul Zezu káʼa huka ɓay tul sa̰w puo Ziɓri.
JOH 11:52 Káʼa huka ɓay tul sa̰w puo Ziɓri hɔy ya, roo lɛ, ɓay mbṵ́ vu Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká i ɓɛrɛ kḭ na, ka ɗo tul kḭ mbḭw hɔy.)
JOH 11:53 Úru saa ɓil namke ku na ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri mbi nzaa-ri ɓay ika Zezu.
JOH 11:54 Sa̰wke ze, Zezu pɔŋ nzaa kíɛ sùo-ɛ ká sakra ruɔ Ziɓri, a naa sùo-ɛ ká zaɗɛ ku a se puo mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Efrayim ká ɗo ɗi ya ɓáy law kɔr, a kaw ɗi ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri.
JOH 11:55 Nam suoriya Ziɓri ká ɓa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy ɗo ɗi ya na báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri uru ɓáy tḭw zaɗri ɓoɗ ɓoɗ í se ɓa Zuruzalɛm pola ɓay wáa sùo-ri munu ká ɓa fe sa̰w puo ɓari ká i ɗaa ɓaŋguɔ na. Ɓe nda̰w rɔɔ ɓay gíyaŋke nam suoriya na ɓáy.
JOH 11:56 Báyḭi lɛ, ɓari na i nzaara Zezu, a í vbi ɓay ká sakra kḭ ɓa lie ɓa lew ká ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi na mii: «A wa̰a, ì ker mina lɛ? Ì kɔ ku na wa̰a, lɛ, kaʼa vika zaɗ suoriya na key zu lɛ?»
JOH 11:57 I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy Fariziri, i mbi nzaa-ri ká tul Zezu pola hɔy mii, zaɗka nzoɓ kɔ zaɗ káʼa ɗo ɗi lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɓaa ha̰ ɓuru ɓo, ha ri vǎa mgba ni.
JOH 12:1 Tɔ̀ŋ nam yie ɓa pola rɔɔ, ɓay haŋa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ka maa báyḭi lɛ, Zezu se ɓa Betani ká luo Lazar ɓe káʼa hu ká Zezu tuma ni ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na.
JOH 12:2 Ká zaɗɛ ku na, i ɗaa fe sṵm ɓay dɔ́yke ni, a lɛ, Marte leke sṵmke ha ri sṵ. Lazar lɛ, kaw ziŋ nzoɓri ká i kaw ziŋ Zezu ká nzaa tutakra fe sṵm na.
JOH 12:3 A Mari laa lɛ, mbi num ká riŋ-ɛ ɓa nar ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy, a taŋ kaɗ kaɗ ká larike ŋgɔŋ ɓamba na ɓa tasa náy mbḭw munu a ɗaa zuɔ ɓal Zezu. Falɛ lɛ, ka nzṵn ɓáy sṵy tul-e ha̰ ba̰ra numke ku na ya̰a zaɗ ká ɓil hula kpol kpol riw bele.
JOH 12:4 Ro, Zudas Iskariyoɗ, ɓe káʼa ɓa nzoɓ mbḭw munu ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri káʼa mbika tul-e na mbi ɓay a ɓaa mii:
JOH 12:5 «Úwaa, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì ɓiɛ fe munu lɛ? Num key na larike ŋgḭi ɓamba wuruk wuruk! Ɓa fe ká ì hie ɓa pola zu lɛ, larike a máa lari peɗ mbiimbam mbḭw ɓay sɔ́kɔke nzoɓ kṵkuri!»
JOH 12:6 Ka ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ɓa ɓay ze ka ker se tul nzoɓ kṵkuri ya, roo lɛ, ka ɓa nzoɓ riiɓa. Munu káʼa ɓa nzoɓ kɔ́rɔ lari ɓari ká i mbṵ zuɔ tul kḭ na, ka mbi hiyaw hiyaw munu ɓaŋguɔ.
JOH 12:7 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa mii: «Pɔŋ má̰y na ɗɛkɛkɛ ha̰ ni ɗaa fe ɓe. Ɓe ze ɓa fe ká ndaɗ ɓamba ɓay haŋa ni ka ɗaa. Ɓay tul nam huɗ ɓi ze, ka kɔ̌rɔke num na ɗo kpṵru tḭi vuri key.
JOH 12:8 Ɓaarì na, nzoɓ kṵkuri i ɗoko ziŋ rì ɓaŋguɔ kpaɗara, roo lɛ, ɓi na, mì ti ɗoko ziŋ rì ɓaŋguɔ ya.»
JOH 12:9 Zaɗka ruɔ Ziɓri laa mii, Zezu ɗo Betani báyḭi lɛ, i tḭi vbuɓuɓu ɓay tul Zezu kḭ huo-ɛ hɔy ya, roo lɛ, ɓay tul Lazar káʼa tuma ni saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na.
JOH 12:10 A ro ze, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri mbi nzaa-ri ɓay ika Lazar na nda̰w,
JOH 12:11 ɓay ḭi lɛ, ɓay tul-e na ze, Ziɓri ŋgḭi ɓamba i náake sùo-ri, a í ɗaa law-ri ɓo tul Zezu.
JOH 12:12 Nzaaruo kḭ na báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓri ká i ɗo zaɗ *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy ká Zuruzalɛm na, i laa mii, Zezu se vuku.
JOH 12:13 Ze, í fɛɗ nzaa tɔy vay mgbal kandawri rɔɔ í sǔɔke nun-ɛ, í guu fe í ɓǎake ɓay mii: «Hozana! Naa písiri Ŋgɛrɛwṵru! Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zuɔ tul nzoɓ ká vi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay! Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe zuɔ tul Mbay leɗ Izarayɛlri!»
JOH 12:14 Lɛɛ, Zezu ziŋ vu maasoɓa, a kaw tul-e munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke pola mii:
JOH 12:15 «Ɓaarì nzoɓri ká *Sio̰n na, Ì ɗaa hḭɛ ya. Ì kɔ, mbay ɓaarì na se vuku. Ka kaw tul vu maasoɓa.»
JOH 12:16 Ká síeke ku na, leɗ nduoɓal-ɛri laa sa̰w fekeri na ku riw bele ya ɓáy. Roo lɛ, fal huɗ ɓe ɓáy tḭ́i ɓe saa luɔ huɗ na, zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri ker se tul fe ká kal ká tul-e na báyḭi lɛ, i kɔ mii, fekeri na kal munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke pola na.
JOH 12:17 Ɓari riw bele ká i ɗo ziŋ Zezu ɓáy nam káʼa ɗíke Lazar ha̰ ni tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun na, i lo soro fekeri na ɓaŋguɔ.
JOH 12:18 Sa̰wke mini ze, ruɔ nzoɓri suɔ nun-ɛ, ɓay ḭi lɛ, i laa mii, ɓa ɓe kḭ ze ka ɗaa fe saŋ na key.
JOH 12:19 Báyḭi lɛ, *Fariziri ɓaa ɓay ká sakra kḭ ɓa lie ɓa lew mii: «Ì kɔ, náa maa ɗáari fe mbḭw mbǎa! Nzoɓri riw bele dii fal-ɛ!»
JOH 12:20 Ká sakra nzoɓri ká i vi Zuruzalɛm ɓay ruo Ŋgɛrɛwṵru ká ɓil nam suoriyake ku na, nzoɓ ha̰nɛri ká i ɓa Gɛrɛkri ɗo ɗi nda̰w pi.
JOH 12:21 Ɓari na, i soro í vǎa ziŋ Filiɓ ká ɓa nzoɓ ká Besayda kuɗu zaɗ ká Galele í koɗ ni mii: «Ŋgɛrɛ, ɓuru hii ɓay kɔ́kɔ Zezu.»
JOH 12:22 Lɛɛ, Filiɓ na se a vǎa ɓaa ɓayke ha̰ Andere. Falɛ lɛ, ɓari siɗi bele i vǎa ɓaa ɓayke na ha̰ Zezu.
JOH 12:23 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Nam ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa riŋ ɗika ɓi *Vu Nzoɓ kiɛ sùo-ɛ ɓa kɛlɛ na vi ro.
JOH 12:24 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka pa̰ra naŋ ká nzoɓ ru na hu ya lɛ, a ɗoko ɓa ɓe kḭ mbḭw hɔy. Roo lɛ, zaɗkaʼa hu a tḭi ro lɛ, pa̰rake na a hṵ́u ɗo ŋgeɗeɗe ɓáy.
JOH 12:25 Nzoɓ ká hii kumnun ɓe na, a ɗoko ɓáy kumnun taa tusuɛke ya. A nzoɓ ká ŋgɔr tul fe ká tusiri key ya lɛ, a kɔ́rɔ kumnun taa tusuɛke káʼa ɗoko ɓaŋguɔ.
JOH 12:26 Zaɗka nzoɓ hii ɓay ɗáa peɗ ha̰ mì lɛ, ka se fal-i. Zaɗ ká mì ɗoko ɗi na, kaʼa ɗoko ɗi ziŋ mì nda̰w. A zaɗka nzoɓ ɗaa peɗ ha̰ mì lɛ, Bǎa a ɗáa mbay ɓo tul-e.»
JOH 12:27 Zezu ɓaa mii: «Timbɛɗɛ key na, law-i nzáa mì. A key wa̰a, mì ɓáa mina ro zey lɛ? Mì ɓáa mii: Bǎa, mu náa mì ká ɓil fe sɛkɛ káʼa tḭ́i tul-i key na lɛ woo? Munu ya mgbaŋ, ɓay ḭi lɛ, ɓay tul fe sɛkɛke na key ze, mì víke tusiri key.
JOH 12:28 Mì ɓáa mii: Bǎa, mu kíɛ riŋ ɗika ɓo na ha̰ nzoɓri kɔ!» Báyḭi lɛ, kusol mgba saa nulue ɓeleŋ mii: «Mì kiɛ riŋ ɗika ɓi na ro, lɛ, mì kíɛ ɓa kḭ rɔɓay.»
JOH 12:29 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ í laa kusol ká mgba na i ɓaa mii: «Ɓa mbam ze yḭw ku.» A nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i ɓaa mii: «Ɓa leɗ nzaapeɗ ká nulue ze ví ɓaa ɓay ha̰ ni!»
JOH 12:30 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Kusol ká mgba na, ɓay tul-i ya, roo lɛ, ɓay tul-rì zu.
JOH 12:31 Timbɛɗɛ key na, ɓa sa̰w síe ká Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ tukɛlɛri key. Timbɛɗɛ key na Ŋgɛrɛwṵru a níi ŋgɛrɛtemndaya ká ɓa nzoɓ réke mbay ká tusiri key na ɗo kɛlɛ.
JOH 12:32 Ɓi na, zaɗka i síŋ mì í ura mì ɗo siya lɛ, mì fá̰a nzoɓri riw bele zuɔ fal-i.»
JOH 12:33 (Zezu ɓaa ɓayri na munu, a kǐɛke kḭri huɗ taa ḭike ze káʼa huka.)
JOH 12:34 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbeɗe *bol kusol kiɛ ɓuru mii, *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na a káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ. A wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù ɓaa mii, i síŋ *Vu Nzoɓ í ura ni ɗo siya lɛ woo? Wa̰a, Vu Nzoɓke na ɓa ve lɛ woo?»
JOH 12:35 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Zaɗ taŋa na ɗo sakra ɓaarì key bole, a ɗí ndḭi munu hɔy. Ɓe ze zaɗka zaɗ taŋa ɗo rɔɓay na, ì se ɓil-e ɓay haŋa suŋ tilo ka guɓa tul-rì ya. Ì kɔ, nzoɓ ká se-seɗ ká ɓil suŋ tilo na, ka kɔ zaɗ káʼa se ɓa ɓaɗi ya.
JOH 12:36 Zaɗka zaɗ taŋa ɗo rɔɓay na, ì ɗaa law-rì ka ɓo tul-e. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì víke ɓa leɗ zaɗ taŋari na ɓáy.» Falɛ ká Zezu ɓaa ɓayri munu báyḭi lɛ, ka naa sùo-ɛ, a mṵu ɗi ɗi ɓáy zaɗ káw ɓari.
JOH 12:37 Ze ka ɗaa fe saŋri ŋgḭi ɓamba ha ri kɔ ɓáy nun-ri hɔy kara, i ɗaa law-ri ɓo tul-e ya.
JOH 12:38 Ɓe mini ze, ɓay ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Áa! Mbay, wa̰a, nzoɓ ve ze ɗaa law-ɛ ɓo tul ɓay ká ɓuru ka-káake na lɛ? Wa̰a, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ mù kiɛ ni hṵrusuo-ɔ na ɓa kɛlɛ ha̰ ni kɔ lɛ?»
JOH 12:39 Ɓari na, i maa ɓay ɗáa law-ri ɓo ɗi ya. Ì kɔ, Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola lew se tul-ri mii:
JOH 12:40 «Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nun-ri fṵmra gbiɓli, a mbii gosi fe kɔ́kɔ ɓari, ɓay haŋa ɓo nun-ri ka kɔ fe ya, a law-ri kara ka vuo ya nda̰w, ɓo í suo kér ɓay ɓari í vi luo-ɛ ɓay haŋa ni ka vaa ri ya.»
JOH 12:41 Ezay na ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ riŋ ɗika Zezu, a ɓaa ɓay se tul-e.
JOH 12:42 Ze ká sakra ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri hɔy kara, nzoɓri ŋgḭi ɓamba i ɗaa law-ri ɓo tul-e. Roo lɛ, ɓay tul *Fariziri na, i hii ɓay ɓáa ɓayke ɓa kɛlɛ ya, ɓay ḭi lɛ, i hii ɓay haŋa ri nii ri tḭi ká *hul mbṵ́ kḭ ɓari Ziɓri na ya.
JOH 12:43 I hii ɓay ndáɗ ká nun nzoɓri mba ndaɗ ká nun Ŋgɛrɛwṵru.
JOH 12:44 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ta-taŋ ɓa siya ɓeleŋ mii: «Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i na, ka ɗaa law-ɛ ɓo tul-i hɔy ya, roo lɛ, ka ɗaa law-ɛ ɓo tul nzoɓ ká pie mì vi na nda̰w.
JOH 12:45 Nzoɓ ká tuu mì na, tuu nzoɓ ká pie mì na nda̰w.
JOH 12:46 Ɓi na, mì vi tusiri key munu ɓa zaɗ taŋa, ɓay haŋa nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul-i na, i ɗo ɓil suŋ tilo na mbǎa.
JOH 12:47 «Zaɗka nzoɓ laa ɓay ɓi, rɔɔ a ɗaa vu mbom ɓo ɗi ya lɛ, ɓa ɓi ze mì ɗaa ɓay ɓo tul-e ya. Tusuɛke lɛ, mì vi ɓay ya̰aŋa nzoɓri ká tusiri key ɓo, mì vi ɓay ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓri ya.
JOH 12:48 Nzoɓ ká túŋ mì ŋgereŋ a ya̰a ɓay ɓi ya laa lɛ, ɓayke ká mì fere nzoɓri na ku ze, a ɗáa ɓay ɓo tul-e ká síe ɔ́rɔ ɓie nam na.
JOH 12:49 Ì kɔ, ɓay ká mì ɓaa na, mì ɓaa ɓáy hṵrusuo-i huo-i ya, roo lɛ, Bǎa ká pie mì na mbi nzi-ɛ sùo-ɛ kḭ ha̰ mì, ɓay tul feri ká mì ɓáa, ɓáy feri ká mì fere nzoɓri na.
JOH 12:50 Ze mì kɔ lɛ, ɓayke ku na ha̰ nzoɓri kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. Ɓe mini ze, feri ká mì ɓaa ɓayke na, mì ɓaa munu ká Bǎa ɓaa ha̰ mì.»
JOH 13:1 Tɔ̀ŋ nam mbḭw hɔy ɓay haŋa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ka maa báyḭi lɛ, Zezu kɔ nda̰w, nam ká ɓay álake tusiri key ɓay séke luo Bi-ɛ na vi ro. Ka hii nzoɓ taa ɓeri ká tusiri key ɓaŋguɔ. Ka hii ri kpṵru maa ɓáy huɗ ɓe.
JOH 13:2 Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i ɗo réke ŋgaw. Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya ɗaa ɓay zuɔ ɓil law Zudas vu Simo̰n Iskariyoɗ ha̰ ni mbi tul-e.
JOH 13:3 Zezu na kɔ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa feri riw bele zuɔ nduo-ɛ, a vi saa luo-ɛ na, káʼa yḭ́i ɓa luo-ɛ na nda̰w pi.
JOH 13:4 Báyḭi lɛ, ka uru siya ká nzaa fe sṵm na a naa maagari ɓe, a ɗaa ɓo fi mbḭw a mbi vay gari a síŋke puu si-ɛ.
JOH 13:5 Falɛ ku lɛ, ka kaa mbii zuɔ ɓil tuŋguo, a tii sa̰w wáake ɓal leɗ nduoɓal-ɛri, a nzṵn ɓáy vay gari káʼa síŋke puu si-ɛ na.
JOH 13:6 Zaɗkaʼa tḭi tul Simo̰n Piyɛr na báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, úwaa, lɛ, mù wáa ɓal-i nda̰w lɛ woo!»
JOH 13:7 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓo na, fe ká mì ɗaa key na mù kɔ sa̰wke taŋ ya ɓáy, roo lɛ, ɓil nam ha̰nɛ lɛ, mù kɔ́kɔ ɓáy.»
JOH 13:8 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Ṵ́-uu, mù ti wáa ɓal-i na ya mgbaŋ!» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗka mì wàa ɓal-a na ya lɛ, náa ti zúɔ ziŋ kḭ mbǎa mgbaŋ.»
JOH 13:9 Báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, munu zu lɛ, mu wáa ɓal-i hɔy ya, roo lɛ, mu wáa nduo-i nda̰w, tul-i nda̰w pi.»
JOH 13:10 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Nzoɓ ká sùo mbii na sùo-ɛ *taŋ kaɗ kaɗ ro ɓo, ka se síe súo mbii mbǎa, a wáa ɓa ɓal-ɛ hɔy. Ɓaarì na, sùo-rì taŋ kaɗ kaɗ ro, roo lɛ, ɓa ɓaarì riw bele ya.»
JOH 13:11 (Zezu ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ nzoɓ káʼa mbika tul-e na ro. Sa̰wke mini ze, ka ɓaa mii: «Ɓaarì na, sùo-rì taŋ kaɗ kaɗ riw bele ya.»)
JOH 13:12 Falɛ káʼa wàa ɓal-ri a mbi gari ɓe a nduo na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a kaw nzaa fe sṵm ziŋ ri a ɓaa ha ri mii: «Fe ká mì ɗaa ziŋ rì key na wa̰a, ì kɔ sa̰wke kɔ kḭ zu lɛ?
JOH 13:13 Ì kɔ, ɓaarì na, ì ɗí mì ɓa Gaŋ tul-rì ɓáy Mbay ɓaarì. Ì ɗí mì ɓáy zaɗɛ kḭ, ɓay ḭi lɛ, mì ɓa ɓe na kḭ.
JOH 13:14 Ze, munu ká ì ɗí mì ɓa Mbay ɓáy Gaŋ tul-rì ká mì wàa ɓal-rì na, ɓaarì kara, ndaɗ ɓay haŋa rì wàa ɓal kḭ na nda̰w.
JOH 13:15 Mì ɗaa ɓa fe kíɛ kḭ ha rì ɓay haŋa ɓaarì kara, ì ɗaa faa mbḭw munu ka zíŋ kḭ nda̰w.
JOH 13:16 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: leɗ káw ká mba tul bǎa káw ɓe na tiya. Ze leɗ nzaapeɗ ká mba tul nzoɓ ká pie ni na kara tiya nda̰w pi.
JOH 13:17 Zaɗka ì laa ɓay fekeri key na a í ɗáake peɗ ɓáy zaɗɛ lɛ, ì ɗoko ɓáy suoriya.
JOH 13:18 «Mì ɓaa ɓay key na ɓay tul-rì riw bele ya. Nzoɓri ká mì nan ri na, mì tuu ri tuu. Roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: “Nzoɓ ká ɓuru kḭ ɓúru sṵ fe mbḭw na, fɛrɛ a ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni ɓi.”
JOH 13:19 Mì ɓaa ha rì timbɛɗɛ key pola nda̰w rɔɔ, ɓay haŋa feke ka tḭi ɓáy. Ɓe nda̰w rɔɔ, zaɗka feke na tḭi lɛ, ì ɗáa law-rì ɓo tul-i mii: Ɓi na, mì ɗo ɓaŋguɔ.
JOH 13:20 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká ya̰a nzoɓ ká mì pie na, ka ya̰a mì nda̰w zu. A nzoɓ ká ya̰a mì na, ka ya̰a nzoɓ ká pie mì vi na nda̰w.»
JOH 13:21 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓayri munu na báyḭi lɛ, law-ɛ fuu ni mgbuk mgbuk, a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì na a mbika tul-i.»
JOH 13:22 Báyḭi lɛ, i kɔ-kɔ́m ɓa nun kḭ ɓa lie ɓa lew í vbi ɓay mii, wa̰a, ɓa nzoɓ ve kḭ ze ka ɓaa ɓay se tul-e ku lɛ?
JOH 13:23 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká Zezu hii ni ɓamba na kaw lakun-ɛ.
JOH 13:24 Ro, Simo̰n Piyɛr te ta̰y nun-ɛ zima ha̰ ni ɓay haŋa ni ka vbi Zezu, wa̰a, ɓa ve ze ka ɓaa ɓay se tul-e lɛ?
JOH 13:25 Leɗ nduoɓalke ku na, fɛrɛ nzi-ɛ ɓa luo Zezu a vbi ni mii: «Mbay, wa̰a, ɓa ve kḭ zu lɛ?»
JOH 13:26 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɗáa ŋguɗ maapa nduo vay náy. Ze, nzoɓ ká mì ha̰ ni lɛ, ɓa ɓe na kḭ zu.» Ro, Zezu mbi ŋguɗ maapa na a ɗaa nduo ɗi a ha̰ Zudas vu Simo̰n Iskariyoɗ.
JOH 13:27 Zaɗɛ ká Zudas ya̰a ŋguɗ maapa na ku báyḭi lɛ, *Satan nduo ɓil law-ɛ. Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Fe ká mù hii ɓay ɗáa lɛ, mu ɗaa koɗ kḭ hɔy.»
JOH 13:28 (Ɓari ká i kaw nzaa fe sṵm ziŋ ni na, nzoɓ mbḭw mini kara kɔ sa̰w fe káʼa ɓǎake ɓay ha̰ ni na ya.
JOH 13:29 Munu ká Zudas ɓa nzoɓ kɔ́rɔ lari ɓari na, nzoɓ ha̰nɛri ker mii, Zezu pie ni ɓay haŋa ni ka vǎa hie fe ha̰nɛ ɓay tul nam suoriyake, mase, ɓay haŋa ni ka ha̰ fe ha̰nɛri ha̰ nzoɓ kṵkuri.)
JOH 13:30 Ká zaɗɛ káʼa ya̰a ŋguɗ maapa na ku hɔy lɛ, ka tḭi a zɔl. Lɛɛ, zaɗ sii ro zu.
JOH 13:31 Zaɗka Zudas mbi faa a zɔl na báyḭi lɛ, Zezu mbi ɓay a ɓaa mii: «Timbɛɗɛ key na, riŋ ɗika ká ɓo tul ɓi *Vu Nzoɓ na, tina sùo-ɛ ɗo kɛlɛ ro, a Ŋgɛrɛwṵru kara ziŋ riŋ ɗika ɓáy faa ɓi na.
JOH 13:32 [Munu ká Ŋgɛrɛwṵru ziŋ riŋ ɗika ɓáy faa ɓi na,] waka ya hɔy lɛ, kaʼa ɗáa riŋ ɗika ɓo tul-e nda̰w.
JOH 13:33 Ɓaarì vu-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, mì káw ziŋ rì ndḭi rɔɓay. Munu ká mì ɓaa ha̰ Ziɓri pola na, mì ɓaa ha rì timbɛɗɛ key nda̰w: ì nzáara mì, roo lɛ, ì maa ɓay séke zaɗ ká mì séke ɗi ya.
JOH 13:34 Timbɛɗɛ key na mì ha rì *bol kusol fie: ì hii kḭ ɓa lie ɓa lew. Munu ká mì hii rì na, ì hii kḭ ɓa lie ɓa lew.
JOH 13:35 Zaɗka ì hii kḭ ɓa lie ɓa lew lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ nzoɓri riw bele i kɔ́kɔ mii, ì ɓa leɗ nduoɓal-iri na ɓáy.»
JOH 13:36 Báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr vbi ni ɓay mii: «Mbay, wa̰a, mù séke ɓa zaɗ ha̰a lɛ?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗ ká mì séke ɗi timbɛɗɛ key na, mù maa ɓay séke ɗi ya ɓáy. Roo lɛ, nam ha̰nɛ lɛ, mù séke ɗi ɓáy.»
JOH 13:37 Báyḭi lɛ, Piyɛr vbi ni mii: «Mbay, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mì maa ɓay séke fal-a timbɛɗɛ key ya lɛ? Mì ɗo ɗi ya ɓay pɔ́ŋ sùo-i ha̰ huɗ ɓay tul-a!»
JOH 13:38 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Wa̰a, mù ɗo ɗi ya ɓa tusuɛ ɓay pɔ́ŋ sùo-ɔ ha̰ huɗ ɓay tul-i kḭ lɛ? Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: pola rɔɔ ɓay haŋa tuo ka-káa lɛ, mù má̰y ɓay faa ɓal ba say mii, mù kɔ mì ya.»
JOH 14:1 Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ì ha̰ law-rì ka nzáa-rì ya. Ì ɗaa law-rì ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, a í ɗaa law-rì ka ɓo tul-i.
JOH 14:2 Ká ɓil puo Bǎa na, zaɗ káwri ɗo ɗi mgbirik mgbirik. Zaɗka ɗo munu ya lɛ, mì ti ɓáa ɓayke ha rì ya. Tusuɛke lɛ, mì séke ɓay léke zaɗ ɓay tul-rì.
JOH 14:3 Zaɗka mì se rɔɔ, mí leke zaɗ na lɛ, mì yḭ́i ɓay ví fá̰a rì ɓay haŋa ɓaarì hɔy kara, ì vǎa káw ɗi ziŋ mì mbḭw hɔy nda̰w pi.
JOH 14:4 Zaɗ ká mì séke ɓa ɓaɗi na, ì kɔ faake kɔ.»
JOH 14:5 Báyḭi lɛ, Toma vbi ni ɓay mii: «Mbay, zaɗ ká mù séke ɓa ɓaɗi na, ɓuru kɔ ya. Wa̰a, ɓuru ɗáa mina nda̰w rɔɔ, ɓuru kɔ faake lɛ?»
JOH 14:6 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓi na, mì ɓa faa nda̰w, mí ɓa tusuɛ ɓay nda̰w, a mí ɓa káw ɓáy kumnun nda̰w pi. Ɓáy faa ɓi na rɔɔ, nzoɓ a séke luo Bǎa ɓo, faa kḭ ɓoɗ ká nzoɓ a kálke a se luo Bǎa na tiya.
JOH 14:7 Zaɗka ì tuu mì tuu lɛ, ì tuuka Bǎa nda̰w. Úru saa timbɛɗɛ kpṵru vǎw na, ì tuu ni nda̰w, a í kɔ ni nda̰w pi.»
JOH 14:8 Báyḭi lɛ, Filiɓ ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mu kíɛ ɓuru Bǎa na ha̰ law ɓuru ka nda siri.»
JOH 14:9 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Filiɓ, wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mì kaw ziŋ rì bole ɗi key lɛ, mù tuu mì ya kɔɓ ɓáy key lɛ woo? Nzoɓ ká tuu mì lɛ, ka tuu Bǎa nda̰w zu. Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù ɓaa mii: “Kiɛ ɓuru Bǎa” na lɛ woo?
JOH 14:10 Wa̰a, mù ker mú ɓaa mii, mì ɗo ɓil law Bǎa, a Bǎa kara ɗo ɓil law-i na ya lɛ? Ɓayri ká mì ɓaa ha rì na, uru saa ɓil law-i ya. Ɓa Bǎa ká ɗo ɓil law-i na ze ɗaa ha̰ peɗ ɓeri na ɔ ɓáy zaɗɛ ɓáy faa ɓi.
JOH 14:11 Zaɗka mì ɓaa mii, mì ɗo ɓil law Bǎa, a Bǎa kara ɗo ɓil law-i nda̰w na, ì ɗaa law-rì ka ɓo ɗi. Ze, ì ɗaa law-rì ɓo tul ɓay ɓiri ká mì ɓaa na ya ŋguɔ kara, ì ɗaa law-rì ka ɓo tul-i ɓay tul fe saŋri ká Bǎa ɗaa ɓáy faa ɓi na.
JOH 14:12 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-i na, a ɗáa feri ká mì ɗo ɗáake na nda̰w. Kaʼa ɗáa bawda fe kal fekeri key na kara nda̰w, ɓay ḭi lɛ, mì se ɓa luo Bǎa,
JOH 14:13 a fe ḭi ḭi ká ì vbi ɓáy riŋ-i na, mì ɗáa feke na ha rì ɓay haŋa riŋ ɗika Bǎa ka tína sùo-ɛ ɓa kɛlɛ ɓáy faa ɓi ká mì ɓa Vi-e na.
JOH 14:14 Mì ɓaa ha rì na rɔɓay, zaɗka ì vbi mì fe ɓáy riŋ-i lɛ, mì ɗáa feke na ha rì.»
JOH 14:15 Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Zaɗka ì hii mì lɛ, ì ɗaa vu mbom ka ɓo tul bol kusol-iri.
JOH 14:16 Lɛɛ, mì vbika Bǎa ɓay haŋa ni ka pie ɓáy nzoɓ kḭ ká ɓa Nzoɓ Sɔkɔ rì ha̰ ni ka káw ziŋ rì ɓaŋguɔ kpaɗara.
JOH 14:17 Ɓa Tem ɓáa tusuɛ ɓay ká nzoɓ tukɛlɛri key maa ɓay ya̰aŋa ni ya, ɓay ḭi lɛ, i maa ɓay kɔ́kɔ ni ya nda̰w, a í maa ɓay tuuka ni ya nda̰w pi. Roo lɛ, ɓaarì na, ì tuu ni tuu, ɓay ḭi lɛ, ka saɗ ziŋ rì a ɗo ɓil law-rì.
JOH 14:18 «Mì ti pɔ́ŋ rì ɓa leɗ selri ya, mì yḭ́i ɓay ví zíŋ rì ɓáy.
JOH 14:19 Ndḭi munu hɔy lɛ, nzoɓri ká tusiri key na ti kɔ́kɔ mì mbǎa. Roo lɛ, ɓaarì na, ì kɔ́kɔ mì ɓa kḭ ɓáy, ɓay ḭi lɛ, mì kaw ɓáy kumnun, a ɓaarì hɔy kara ì káw ɓáy kumnun na nda̰w.
JOH 14:20 Zaɗka namke vi lɛ, ì kɔ́kɔ mii, mì ɗo ɓil law Bǎa, a ɓaarì laa lɛ, ì ɗo ɓil law-i, ze ɓi kara mì ɗo ɓil law-rì.
JOH 14:21 «Nzoɓ ká kɔrɔ bol kusol-iri, a ɗaa vu mbom ɓo ɗi lɛ, nzoɓke ku na hii mì zu. Bǎa na a híi nzoɓ ká hii mì, a ɓi kara mì híi nzoɓke a mí kiɛ sùo-i ha̰ ni nda̰w.»
JOH 14:22 Báyḭi lɛ, Zud, (ɓe ká i ɗi ni ɓa Zudas Iskariyoɗ ya) na vbi ni ɓay mii: «Mbay, wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù kíɛ sùo-ɔ ha̰ ɓuru hɔy, a mú kiɛ sùo-ɔ ha̰ nzoɓ tukɛlɛri key ya lɛ?»
JOH 14:23 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗka nzoɓ hii mì lɛ, a ɗáa vu mbom ɓo tul ɓay ɓi. Bǎa a híi ni, a ɓuru siɗi bele na, ɓuru séke ɓay vǎa ɗáa puo ziŋ ni.
JOH 14:24 Roo lɛ, nzoɓ ká hii mì ya na, ka ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓiri ya zu. Ɓayri ká ì laa ká nzaa-i na, uru saa ɓil law-i ya, roo lɛ, uru saa luo Bǎa ká pie mì na.
JOH 14:25 Ɓay fe niri key na, mì ɓaa ha rì ɓáy nam ká mì ɗǒke ziŋ rì ku hɔy.
JOH 14:26 Roo lɛ, Nzoɓ Sɔkɔ Nzoɓ ká ɓa Tem Law Pie ká Bǎa a píe ɓáy riŋ-i na, a fére rì feri riw bele, a tuma law-rì ká tul feri riw bele ká mì ɓaa ha rì na.
JOH 14:27 «Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì. Ɓa ɗɛkɛkɛ taa ɓi ze mì ha rì. Mì ha rì munu ká nzoɓ tukɛlɛri key ha rì ya. Ì ha̰ law-rì ka nzáa-rì ya, a í ha̰ hḭɛ ka ɗáa rì ya nda̰w.
JOH 14:28 Ì laa ɓay ká mì ɓaa ha rì ro mii: “Mì zɔ́l, roo lɛ, mì yḭ́i ɓay ví zíŋ rì ɓáy” na. Zaɗka ì hii mì lɛ, ì ɗáa suoriya ɓay tul zɔ́l ɓi ká ɓa luo Bǎa, ɓay ḭi lɛ, Bǎa na mba tul-i.
JOH 14:29 Mì ɓaa ɓay fe niri key na ha rì pola rɔɔ fekeri na ka tḭi ɓáy, ɓay haŋa ɓo, zaɗka fekeri na tḭi lɛ, ì ɗáake law-rì ɓo tul ɓay ɓiri na.
JOH 14:30 Mì ti ɓáa ɓayri ŋgḭi ɓamba ziŋ rì mbǎa, ɓay ḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya, nzoɓ réke mbay ká tusiri key na se vuku. Ka maa ɗáa fe mbḭw ziŋ mì ya,
JOH 14:31 roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓri ká tusiri key na, i kɔ mii, mì hii Bǎa, a mí ɗaa fe munu káʼa mbi nzi-ɛ ha̰ mì. Ì úru siya ɓo, náa zɔ́lri ká zaɗ ni key.»
JOH 15:1 Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri rɔɓay mii: «Ɓi na, mì ɓa sùo puu taa tusuɛke, a Bǎa laa lɛ, ɓa nzoɓ kɔ́rɔke.
JOH 15:2 Nzaa tɔyke ha̰a ha̰a ká mgba̰ŋra mì, rɔɔ lereke tiya lɛ, ka kuɗ ɓa fal. A nzaa tɔyke ha̰a ha̰a ká lie lereke ɗo ɗi laa lɛ, ka fɛɗ ɓay haŋa ni ka lie lereke zúɓa zuɓa ɗo ɗi.
JOH 15:3 Ɓaarì na, law-rì *taŋ kaɗ kaɗ ɓáy faa ɓay ɓi ká mì fere rì na.
JOH 15:4 Ì mbúɔlɔ mì, munu ká ɓi kara mì mbuɔlɔ rì na. Munu ká nzaa tɔy sùo puu ɗo ɓoɗ ɓáy tul-e a lie ya na, ɓaarì hɔy kara, zaɗka ì mgba̰ŋra mì ya lɛ, ì ti líe ɓáy tul gaŋ sùo-rì ya.
JOH 15:5 Ɓi na, mì ɓa sùo puu, a ɓaarì laa lɛ, ì ɓa nzaa tɔykeri. Nzoɓ ha̰a ha̰a ká mgba̰ŋra mì, ká ɓi kara mì mgbá̰ŋra ni lɛ, kaʼa líe lereke zuɓa. Tusuɛke lɛ, zaɗka mì tiya lɛ, ì ti máa ɓay ɗáa fe mbḭw ya.
JOH 15:6 Nzoɓ ká mbuɔlɔ mì ya lɛ, i vbuka ni ɓa fal, munu ká nzaa tɔy puu ká i kuɗ, lɛ, huɔ kurum kurum a í fa̰a í ɗaa huu taa ɗi ha̰ ni sɛ.
JOH 15:7 Zaɗka ì mbuɔlɔ mì, rɔɔ ɓay ɓi ɗaa puo ká ɓil law-rì lɛ, ì vbi fe ká law-rì hii, lɛ, ì zíŋ feke na.
JOH 15:8 Zaɗka ì lie lereke zuɓa, rɔɔ nzoɓri kɔ í ɓaa mii, ì ɓa leɗ nduoɓal-iri taa tusuɛkeri lɛ, riŋ ɗika Bǎa na a tína sùo-ɛ ká nun nzoɓri riw bele.
JOH 15:9 «Munu ká Bǎa hii mì na, ɓi kara mì hii rì nda̰w. Ndaɗ ɓay haŋa rì ɗo ɓil law ini ɓi na ɓaŋguɔ.
JOH 15:10 Zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol-i ɓáy zaɗɛ lɛ, ì ɗoko ɓil law ini ɓi faa mbḭw munu ká mì ɗaa vu mbom ɓo tul *bol kusol Bǎa, a mí ɗo ɓil law ini ɓe na.
JOH 15:11 Mì ɓaa ɓay feri key na ha rì ɓay haŋa suoriya ɓi na ka mbaa ɓil law-rì. Ɓe nda̰w rɔɔ, suoriya ɓaarì na a ɗoko ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓáy.
JOH 15:12 Bol kusol-i na ze ɗo key: Ì hii kḭ faa mbḭw munu ká ɓi kara mì hii rì na.
JOH 15:13 Nzoɓ ká mbi sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓay tul nzoɓ buɔ-ɛri na, ka hii ri ɓa tusuɛ kḭ. Ze, law ini ha̰y ká mini ká kal ɓe ni key na, tiya.
JOH 15:14 Zaɗka ì ɗaa bol kusol-i lɛ, ì ɓa nzoɓ buɔ-iri.
JOH 15:15 «Mì ti ɗika rì ɓa leɗ káwri mbǎa, ɓay ḭi lɛ, leɗ káw na kɔ kér ɓay bǎa káw ɓe ya. Roo lɛ, mì ɗí rì ɓa nzoɓ buɔ-iri, ɓay ḭi lɛ, mì ha rì kɔ feri riw bele ká Bǎa fere mì na.
JOH 15:16 Ɓaarì ze ì naa mì ya, roo lɛ, ɓi ze mì nan rì, a mí píe rì ha rì se ɓay haŋa ɓo ì lie lereke. Ɓa lereke káʼa ɗoko ɓaŋguɔ kpaɗara. Ɓe ze feri riw bele ká ì vbi Bǎa ɓáy riŋ-i na, kaʼa haŋa rì.
JOH 15:17 Munu zu lɛ, fe ká mì mbi nzaa-i ká ɗi ɓay haŋa rì ɗaa na ze ɗo key: Ì hii kḭ.»
JOH 15:18 Zezu yḭ̀i a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Zaɗka nzoɓ tukɛlɛri key fṵy rì lɛ, ì kɔ, i fṵy mì ɓi ze pola nda̰w zu.
JOH 15:19 Zaɗka ì ɓa taa tukɛlɛ key lɛ, ɓari ká tukɛlɛ key na i híi ri, ɓay ḭi lɛ, ì ɓa taa ɓe. Roo lɛ, ɓaarì na, ì ɓa taa tukɛlɛ key na ya, ɓay ḭi lɛ, ɓi ze mì nan rì ká sakra nzoɓ tusiri key. Ɓe mini ze, ɓari na i fṵ̌yke rì ɓayke.
JOH 15:20 Ì kér se tul ɓay ká mì ɓaa ha rì na: leɗ káw ká mba tul bǎa káw ɓe na tiya. Zaɗka nzoɓri ɗaa nun-i tuɔ síe lɛ, i ɗáa nun-rì tuɔ síe nda̰w. A zaɗka i ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓiri laa lɛ, i ɗáa vu mbom ɓo tul ɓay ɓaarì na nda̰w.
JOH 15:21 I ɗáa fe ka̰ayari riw bele ziŋ rì ɓay tul-i, ɓay ḭi lɛ, Bǎa ká pie mì na i tuu ni ya.
JOH 15:22 Zaɗka mì vi ya, a mí ɓaa ɓay pola ha ri ya nda̰w lɛ, ɓay feya̰a ti mgbaka tul-ri ya. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, faa yá̰m sùo-ri ká tul feya̰a ɓari na tiya.
JOH 15:23 Nzoɓ ká fṵy mì lɛ, fṵy Bǎa na nda̰w zu.
JOH 15:24 Feri ká ɓa hḭɛ zikiki ká nzoɓ mbḭw maa ɓay ɗáa ya na, zaɗka mì ɗaa ká sakra ɓari ya lɛ, ɓay feya̰a ti mgbaka tul-ri ya. Roo lɛ, timbɛɗɛ key i kɔ fekeri ɓáy nun-ri hɔy kara, i tɔŋ ɓa fṵ́y mì a í fṵy Bǎa kara nda̰w.
JOH 15:25 Feri key na tḭi mini ɓay haŋa ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol ɓari mii: “I fṵy mì gɔr taŋ ɓayke” na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
JOH 15:26 «Nzoɓ Sɔkɔ Nzoɓ na a vika. Ɓa Tem ɓáa tusuɛ ɓay ká uru saa luo Bǎa. Zaɗka mì pie ni saa luo Bǎa ha̰ ni vi lɛ, káʼa ɓáa nasi ɓay ɓi na ha rì.
JOH 15:27 A ɓaarì kara ì ɓáa nasi ɓay ɓi, ɓay ḭi lɛ, ì kaw ziŋ mì ɓáy tiikake hɔy.»
JOH 16:1 Zezu ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri na rɔɓay mii: «Mì ɓaa ɓay feri key na ha rì, ɓay haŋa ɓo, síeke ká fekeri tḭi lɛ, ka ɓa ndaw taka rì ha rì pɔ́ŋke mbika law ɓaarì na ya.
JOH 16:2 I níi rì tḭi ká *hul mbṵ́ kḭ ɓaarì. Síeke káʼa ví ká nzoɓri ika rì na, i ker í ɓaa mii, ɓáy kḭri peɗ ɓari ká mini key na, ɓari ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru zu.
JOH 16:3 I ɗáa munu, ɓay ḭi lɛ, i tuu Bǎa ya nda̰w, í tuu mì ya nda̰w pi.
JOH 16:4 Mì ɓaa munu ha rì ɓay haŋa ɓo, zaɗka síeke vi ɓay haŋa ri ɗaa fekeri na lɛ, ì kérke se tul ɓay ká mì ɓaa ha rì pola na.» Zezu ɓaa mii: «Ɓay key na, mì ɓaa ha rì ɓáy tiikake ya, ɓay ḭi lɛ, mì ɗo ziŋ rì.
JOH 16:5 Timbɛɗɛ key na mì séke ɓa luo nzoɓ ká pie mì vi na. A lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ká vbi mì ɓay mii, “mu se ɓa zaɗ ha̰a lɛ” na, tiya.
JOH 16:6 Roo lɛ, ɓay tul ɓay niri ká mì ɓaa ha rì na, ì ɗaa síe í kaw mbóŋ.
JOH 16:7 Ze munu hɔy kara, mì ɓaa tusuɛ ɓay ha rì: ɗo ndaɗ ɓamba ɓay tul-rì ɓay haŋa mì zɔl. Zaɗka mì zɔl ya lɛ, Nzoɓ káʼa ví sɔ́kɔ rì na ka ti vika ya. Roo lɛ, zaɗka mì zɔl ro lɛ, mì píe ni ha rì ɓáy.
JOH 16:8 «Ɓe na, zaɗkaʼa vi lɛ, a háw nzoɓ tukɛlɛri rɛ̰m ká tul feya̰a nda̰w, ká tul fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm nda̰w, rɔɔ ká tul kúŋ sal ɓay Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi.
JOH 16:9 Kaʼa haŋa nun-ri taŋ ha ri kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ feya̰ari, ɓay ḭi lɛ, i hii ɓay ɗáa law-ri ɓo tul-i ya.
JOH 16:10 Kaʼa haŋa nun-ri taŋ ha ri kɔ zaɗ ha̰a ze fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ na ɗo ɗi lɛ, ɓay ḭi lɛ, mì zɔl ɓa luo Bǎa. A lɛ, ì ti kɔ́kɔ mì mbǎa.
JOH 16:11 Kaʼa haŋa nun-ri taŋ se tul kúŋ sal ɓay Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya ká ɓa nzoɓ réke mbay ká tusiri key na, ɓay mgba tul-e ro.
JOH 16:12 «Mì ɗo ɓáy ɓayri ŋgḭi ɓamba ɓay ɓáa ha rì rɔɓay, roo lɛ, fekeri kal tul hṵrusuo-rì timbɛɗɛ key.
JOH 16:13 Ze, zaɗka ɓe káʼa ɓa Tem ɓáa tusuɛ ɓay na vi lɛ, kaʼa ndáka faa pol-rì ká ɓil tusuɛ ɓayri riw bele. Káʼa ɓáa ɓay ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ ya, roo lɛ, ɓayri riw bele káʼa laa ká luo Ŋgɛrɛwṵru na kaʼa ɓáa ha rì. Kaʼa ɓáa ɓay feri káʼa ví vuku ha rì nda̰w.
JOH 16:14 Ɓe key na, a ɗáa riŋ ɗika ɓo tul-i, ɓay ḭi lɛ, kaʼa ya̰aŋa fe ká luo-i nda̰w rɔɔ, a ɓaa ɓayke ha rì ɓáy.
JOH 16:15 Feri riw bele ká ɓa taa Bǎa na, ɓa taa ɓi nda̰w. Ɓe mini ze, mì ɓaa ha rì mii, kaʼa ya̰aŋa fe ká luo-i nda̰w rɔɔ, a ɓaa ɓayke ha rì ɓáy.»
JOH 16:16 Zezu ɓaa na rɔɓay mii: «Ndḭi munu lɛ, ì ti kɔ́kɔ mì mbǎa, a falɛ ndḭi laa lɛ, ì yḭ́i í kɔ mì ɓa kḭ rɔɓay.»
JOH 16:17 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛ ha̰nɛri vbi ɓay ká sakra kḭ mii: «A ku wa̰a, ɓayke ɓaa mina zu lɛ? Ndḭi munu lɛ, ɓuru ti kɔ́kɔ ɓeri mbǎa, a falɛ ndḭi lɛ, ɓuru yḭ́i ɓúru kɔ ɓeri ɓa kḭ na rɔɓay! Rɔɔ a yḭ̀i a ɓaa mii, fekeri a ɗoko munu, ɓay ḭi lɛ, ɓeri se ɓa luo Bǎa ɓeri.
JOH 16:18 “Ndḭi munu” káʼa ɓaa na wa̰a, ɓayke hii ɓáa mina kḭ zu lɛ? Ɓuru kɔ sa̰wke taŋ ya!»
JOH 16:19 Zezu kɔ ká i hii ɓay vbika ni ɓay na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ndḭi munu lɛ, ì ti kɔ́kɔ mì mbǎa, a falɛ ndḭi lɛ, ì yḭ́i í kɔ mì ɓa kḭ na rɔɓay. A wa̰a, ɓay tul ɓayri na key ze ì vbíke vbiw ká sakra kḭ ku lɛ?
JOH 16:20 Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: ɓaarì na, ì rɛ́kɛ rɛw, a í ŋgṵri sùo-rì, roo lɛ, nzoɓri ká tukɛlɛ key na i záy sùo-ri. Ɓaarì na ì ɗáa síe, lɛ, ɗáa síe ɓaarì na a fɛ́rɛ ɓa suoriya.
JOH 16:21 Ì kɔ, zaɗka nduo sɛ má̰y nzoɓ ɓay haŋa ni mboŋ lɛ, ka ɗaa síe, ɓay ḭi lɛ, sa̰w síe kɔ́kɔ sɛkɛ fe na maa ro. Roo lɛ, zaɗka leɗ na tḭi lɛ, ka yḭiŋra kɔ́kɔ sɛkɛ feke na kpoɗ, a kaw ɓáy suoriya, ɓay ḭi lɛ, ka mboŋ nzoɓ vi tusiri key.
JOH 16:22 Ɓaarì hɔy kara ɗo faa mbḭw munu nda̰w. Timbɛɗɛ key na ì ɗaa síe, roo lɛ, mì yḭ́i ɓay kɔ́kɔ rì ɓa kḭ ɓáy. Síeke ku na suoriya a mbáa ɓil law-rì gba̰y gba̰y, lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara a máa ɓay náa suoriya ɓaarì na ya.
JOH 16:23 Zaɗka namke vi lɛ, ì ti vbika mì vbiw mbǎa ro. Mì ɓaa ha rì ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: feri riw bele ká ì vbika Bǎa ɓáy riŋ-i na, kaʼa haŋa rì.
JOH 16:24 Kpṵru tḭi timbɛɗɛ key na, ì vbi fe ɓáy riŋ-i ya. Ì vbi fe, lɛ, ì zíŋ feke. Ɓe nda̰w rɔɔ suoriya ɓaarì na a mbáa ɓil law-rì gba̰y gba̰y, a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓáy.
JOH 16:25 «Mì ɓaa ɓayri key na riw bele ha rì ɓáy faa law ɓay. Sa̰w síeke vi lɛ, mì ti mbika law ɓayri mini key na ɓay ɓáake ɓayri ziŋ rì mbǎa. Ɓay ká se tul Bǎa na, mì ɓáa ta-taŋ ha rì.
JOH 16:26 Síeke ku na, fe ká ì hii na, ì vbika Bǎa ɓáy riŋ-i. Mì ɓaa ha rì mii, mì ɗáa nzaa ɓay kere ká pol Bǎa ɓay tul-rì na munu ya.
JOH 16:27 Bǎa kḭ sùo-ɛ na hii rì, ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na, ì hii mì, a í ɗaa law-rì ɓo ɗi mii, mì uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
JOH 16:28 Ɓa tusuɛ, mì uru saa luo Bǎa mí vi tusiri key. Timbɛɗɛ key na, mì zɔ́l ká tusiri key ɓay yḭ́i ɓa luo Bǎa.»
JOH 16:29 Leɗ nduoɓal-ɛri ɓaa ha̰ ni mii: «Ṵ̀-hṵ́u! Timbɛɗɛ key na, mù ɓaa ɓay ta-taŋ ha̰ ɓuru taŋ law ɓay.
JOH 16:30 Timbɛɗɛ key ɓuru kɔ nda̰w, ɓo na, mù kɔ feri riw bele. Vbiwri ká nzoɓri hii ɓay vbika mù kara, mù kɔ pola ro. Ɓe mini ze, ɓuru ɗáake law ɓuru ɓo tul-a mii, mù uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.»
JOH 16:31 Báyḭi lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Timbɛɗɛ key nda̰w rɔɔ, ì ɗaa law-rì ɓo ɗi lɛ woo?
JOH 16:32 Ì kɔ, nam a ví vuku, ze namke na vi ro, ì zékre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ ɓáy zaɗ ɓaarì, a í pɔŋ mì huo-i. Roo lɛ, mì ɗo huo-i ya, ɓay ḭi lɛ, Bǎa ɗo ziŋ mì.
JOH 16:33 Mì ɓaa ɓayri key na riw bele ha rì, ɓay haŋa rì ɗo ɓáy ɗɛkɛkɛ ɓáy faa zúɔ ziŋ mì. Ɓaarì na, ì kɔ́kɔ sɛkɛ fe tukɛlɛ key. Roo lɛ, ì mgba law-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ. Ɓi na, mì haw yṵm ká tukɛlɛ key.»
JOH 17:1 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓayri munu na báyḭi lɛ, ka ura nun-ɛ ɓa siya a ɓaa mii: «Bǎa, namke na vi ro. Tína riŋ ɗika Vu-ɔ ɓa kɛlɛ, ɓay haŋa ɓo Vu-ɔ na ka tínake riŋ ɗika ɓo na ɓa kɛlɛ nda̰w.
JOH 17:2 Tusuɛke lɛ, mù ha̰ ni hṵrusuo ká tul nzoɓri riw bele, ɓay haŋa ni ka ha̰ káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na ha̰ nzoɓri riw bele ká mù pɔŋ ri zuɔ nduo-ɛ na.
JOH 17:3 Káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na, ɓa haŋa ri tuu mù ɓo huo-ɔ hɔy mù ɓa Ŋgɛrɛwṵru tusuɛ nda̰w, a í tuu nzoɓ ká mù pie ni, ɓe káʼa ɓa Zezu *Krisi.
JOH 17:4 Mì ha ri kɔ riŋ ɗika ɓo ká tusiri key, mí ɗaa peɗ ká mù pɔŋ zuɔ nduo-i ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ.
JOH 17:5 Ze timbɛɗɛ key na Bǎa, mù ha̰ mì se mí káw ziŋ mù, a mú ha̰ mì riŋ ɗika ká mì ɗǒke lakun-a pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy na.
JOH 17:6 Mì ha̰ nzoɓri ká mù nan ri ká tusiri key, a mú ɗaa ri zuɔ nduo-i na i tuu mù. I ɓa nzoɓ taa ɓori ká mù pɔŋ ri zuɔ nduo-i, í ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓo.
JOH 17:7 Timbɛɗɛ key na i kɔ mii, feri riw bele ká mù ha̰ mì na, uru saa luo-ɔ,
JOH 17:8 ɓay ḭi lɛ, ɓayri ká mù ɓaa ha̰ mì na, mì ɓaa ha ri, lɛ, i ya̰a ɓayke na a í kɔ mii, mì uru saa luo-ɔ ɓa tusuɛ kḭ, a í ɗaa law-ri ɓo ɗi mii, ɓa ɓo kḭ ze mù pie mì.
JOH 17:9 Mì ɗaa nzaa ɓay kere ká pol-a ɓay tul-ri. Mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul nzoɓ tukɛlɛri key ya, roo lɛ, ɓay tul nzoɓri ká mù pɔŋ ri zuɔ nduo-i na, ɓay ḭi lɛ, i ɓa nzoɓ taa ɓori.
JOH 17:10 Nzoɓri riw bele ká i ɓa taa ɓi na, i ɓa taa ɓo, a nzoɓri riw bele ká i ɓa taa ɓo na, i ɓa taa ɓi nda̰w, lɛ, riŋ ɗika ɓi mgba ká sakra ɓari.
JOH 17:11 Ndḭi munu lɛ, mì ti ɗoko tusiri key mbǎa, ɓay ḭi lɛ, mì séke ɓa luo-ɔ. Roo lɛ, ɓari na i tɔ́ŋ ká tusiri key. Bǎa, ɓo ká mù ɗo ɓoɗ mú taŋ kaɗaŋ na, mu kɔ́rɔ ri ɓáy faa hṵrusuo-ɔ, hṵrusuo ká mù ha̰ mì na, ɓay haŋa ri zúɔ ziŋ kḭ ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy munu ká naa.
JOH 17:12 Zaɗka mì ɗo ziŋ ri ká tusiri key rɔɓay na, mì kɔrɔ ri ɓáy faa hṵrusuo ká mù ha̰ mì na. Mì kɔrɔ ri ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ɓiɛ ya, roo lɛ, ɓa nzoɓ mbḭw munu ze ɓiɛ ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ, ɓay haŋa ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe ɓo na ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
JOH 17:13 Timbɛɗɛ key na mì séke ɓa luo-ɔ, ɓe ze mì ɓaa ɓayri mini key na riw bele ɓáy ɗol ɓi ká tusiri key rɔɓay, ɓay haŋa suoriya taa ɓi na, ka mbaa ɓil law-ri gba̰y gba̰y a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
JOH 17:14 Mì ha ri ɓay ɓo na. Ze nzoɓ tukɛlɛri na fṵy ri, ɓay ḭi lɛ, i ɓa taa ɓari ya, munu ká ɓi kara mì ɓa taa ɓari ya nda̰w.
JOH 17:15 Mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay haŋa mù naa ri ká tusiri key ya, roo lɛ, mu kɔ́rɔ ri ɓay tul ŋgɛrɛtemndaya.
JOH 17:16 I ɓa nzoɓri ká tukɛlɛ key ya, munu ká ɓi hɔy kara, mì ɓa taa tukɛlɛ ya nda̰w pi.
JOH 17:17 Mu ɗaa ri zúɔ ɓoɗ ɓa taa ɓo ɓáy faa tusuɛ ɓay. Ɓay ɓo na ɓa tusuɛ ɓay.
JOH 17:18 Munu ká mù pie mì vi tusiri na, ɓi kara mì pie ri se tusiri na nda̰w.
JOH 17:19 Mì mbi sùo-i mí ɗaa ɓo ɓoɗ ha̰ mù ɓay tul-ri, ɓay haŋa ɓo ɓari kara, i mbi sùo-ri í ɗaa ɓo ɓoɗ ɓa tusuɛ ha̰ mù nda̰w.
JOH 17:20 Ɓay tul ɓari key hɔy ze mì ɗáake nzaa ɓay kere ká pol-a ya. Roo lɛ, ɓay tul nzoɓri riw bele ká i ɗáa law-ri ɓo tul-i ɓáy faa káa ɓay ɓari.
JOH 17:21 Mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay haŋa ri zuɔ ziŋ kḭ mbḭw munu ká ɓo Bǎa, mù ɗo ɓil law-i, a ɓi kara mì ɗo ɓil law-a nda̰w na. Ɓe nda̰w rɔɔ ɓari kara, i zúɔ ziŋ naa mbḭw hɔy ɓay haŋa nzoɓri ká tusiri key kɔ í ɓaa mii, ɓa ɓo kḭ ze mù pie mì.
JOH 17:22 Riŋ ɗika ká mù ha̰ mì na, mì suo mí ha ri ɓay haŋa ri vi ɓa nzoɓ ká mbḭw munu ká naa.
JOH 17:23 Mì ɗo ɓil law-ri munu ká ɓo mù ɗo ɓil law-i. Ɓe nda̰w rɔɔ, i vika ɓa nzoɓ ká mbḭw kḭ hɔy ha̰ nzoɓri ká tusiri key na, i kɔ lɛ, i ɓaa mii, ɓa ɓo kḭ ze mù pie mì, a mú hii ri munu ká mù hii mì na.
JOH 17:24 Bǎa, nzoɓri ká mù ha̰ mì na, mì hii ɓay haŋa zaɗ ká mì káw ɗi na, i káw ɗi ziŋ mì nda̰w, ɓo í kɔ riŋ ɗika ɓi ká mù ha̰ mì na, ɓay ḭi lɛ, mù hii mì pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy.
JOH 17:25 Bǎa, ɓo ká mù ɗaa fe ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, nzoɓri ká tukɛlɛ key na i tuu mù ya, roo lɛ, ɓi na mì tuu mù tuu, a nzoɓ ɓori na i kɔ ta-taŋ mii, ɓa ɓo kḭ ze mù pie mì.
JOH 17:26 Mì ɗaa ha ri tuu mù, lɛ, mì ɗáa ha ri tuu mù ɓa pola pola na rɔɓay, ɓay haŋa ɓo law ini ká mù ɗǒke ɓay tul-i na, ka ɗo ɓil law-ri, a ɓi kara mi ɗo ɓil law-ri nda̰w.»
JOH 18:1 Falɛ ká Zezu ɓaa ɓayri na ku riw bele báyḭi lɛ, ka fa̰a leɗ nduoɓal-ɛri zuɔ fal-ɛ a tǔoke nduo mbii ká riŋ-ɛ ɓa Sedo̰ro a í tḭi fi kɛlu. Lɛɛ, zaɗɛ ku na wáa ɗo ɗi, ze Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri í se ɗi.
JOH 18:2 Zudas nzoɓ ká ɓa nzoɓ mbika tul-e na, kɔ zaɗ na ku ta-taŋ nda̰w, ɓay ḭi lɛ, ɓa zaɗ ká Zezu ɓáy leɗ nduoɓal-ɛri i mbṵ kḭ ká ɗi ɓaŋguɔ kpaɗara.
JOH 18:3 Báyḭi lɛ, ɓe Zudas na, ka se wáa na ku ɓáy kuɗu nzoɓ yṵmri ɓáy nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri ká *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *Fariziri ha̰ ni na. Ɓari na i fa̰a fe yṵmri zuɔ sùo-ri; i se ɓáy huu ndeleri nda̰w, huu mbɔ̰nri nda̰w rɔɔ í tḭ́ike tul-ri ɓáy.
JOH 18:4 Lɛɛ, feri káʼa tḭ́i tul Zezu na, ka kɔ riw bele ro. Ze a soro ɓa luo-ri a vbi ri ɓay mii: «Wa̰a, a ve ze ì nzaa ni lɛ?»
JOH 18:5 I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru nzaa Zezu ká Nazarɛɗ.» Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓa ɓi kḭ ze mì ɗo key.» Lɛɛ, Zudas ká ɓa nzoɓ mbika tul-e na, ɗo ziŋ nzoɓri na ku nda̰w.
JOH 18:6 Zaɗka Zezu ɓaa ha ri mii: «Ɓa ɓi na kḭ ze mì ɗo key» na báyḭi lɛ, i yḭ̀i í naa tigba̰a ri tuɗ tuɗ ɓa fal, í lie raɗ zuɔ siri.
JOH 18:7 Lɛɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ri ɓay ɓa kḭ na rɔɓay mii: «Wa̰a, a ve ze ì nzaa ni lɛ?» I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru nzaa Zezu ká Nazarɛɗ.»
JOH 18:8 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Mì ɓaa ha rì ro, ɓa ɓi na kḭ zu. Ze ɓa ɓi kḭ ze ì nzáa mì laa lɛ, ì pɔ́ŋ faa ha̰ nzoɓri key na i se zaɗ seɗ ɓari.»
JOH 18:9 Zezu ɓaa munu ɓay haŋa ɓay káʼa ɓaa ziŋ Bi-ɛ pola mii: «Nzoɓri ká mù ha̰ mì na, nzoɓ mbḭw mini kara zee ya» na, ɓayke ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
JOH 18:10 Báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr ká ɗo ɓáy maamii na, ka naa hǎr a téke suku leɗ káw ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na fi hoɗo mbɛkɛɗ ɓo ɓisuy. Riŋ leɗ káwke ku na ɓa Malkus.
JOH 18:11 Ro, Zezu ɓaa ha̰ Piyɛr mii: «Mu yḭ́iŋra maamii ɓo na ka nduo ŋgole. Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká Bǎa leke ɓay haŋa ni ka tḭi tul-i na wa̰a, mì maa ɓay kɔ́kɔ ya maalɛ?»
JOH 18:12 Ro, kuɗu nzoɓ yṵmri ɓáy ŋgɛrɛ tul-ri, ɓáy nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri ká i ɓa Ziɓri na, i lie Zezu ruɗ í mgba ni í siŋ ni nda̰w rɔɔ,
JOH 18:13 í sùu ni titire í séke luo Anasi, ɓe káʼa ɓa fay Kayif. Kayif na ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká ɓil sewke na ku.
JOH 18:14 Ɓa ɓe na ze ka ha̰ nzaa ɓoko ha̰ ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri mii: «Ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa nzoɓ mbḭw hɔy ka hu ɓay tul ruɔ nzoɓri.»
JOH 18:15 Báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr ɓáy leɗ nduoɓal Zezu kḭ munu dii fal-ɛ. Ɓe leɗ nduoɓalke ku na, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye kɔ ni ta-taŋ. Ɓe mini ze, ka rǐike ɓil mgbaŋ ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na ziŋ Zezu mbḭw hɔy.
JOH 18:16 Roo lɛ, Piyɛr na kaw faa kɔ̀kɔ ká kɛlɛ. Lɛɛ, leɗ nduoɓal Zezu ká ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye kɔ ni ta-taŋ na tḭi a vǎa ɓaa ɓay ziŋ leɗ má̰y ká kɔrɔ faa kɔ̀kɔ ká kɛlɛ na, a ha̰ Piyɛr na rìi ziŋ ni.
JOH 18:17 Báyḭi lɛ, leɗ má̰y ká kɔrɔ faa kɔ̀kɔ ká kɛlɛ na ɓaa ha̰ Piyɛr mii: «Ɓo na wa̰a, mù ɓa leɗ nduoɓal leɗban na key nda̰w ya lɛ woo?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Hay! Ɓa ɓi ya.»
JOH 18:18 Munu ká teɗ hu-huo na báyḭi lɛ, leɗ káwri ɓáy nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri, i kiri síe huu ká i fa̰a na í ɗo nṵ́uke. Lɛɛ, Piyɛr kara kaw ziŋ ri a ɗo nṵ́u huu na nda̰w pi.
JOH 18:19 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na tii sa̰w vbika Zezu ɓay ká se tul leɗ nduoɓal-ɛri, ɓáy fe fére káʼa fere nzoɓri na.
JOH 18:20 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɓaa ɓay ká nun ruɔ nzoɓri riw bele ta-taŋ. Mì fere nzoɓri fe ɓaŋguɔ ká ɓil hul mbṵ́ kḭri mase, ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa zaɗri ká Ziɓri mbṵ kḭ ká ɗi ɓaŋguɔ, ɓo mì ɓaa ɓay ká zaɗ muni ya.
JOH 18:21 Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù vbi mì ɓay mini lɛ? Mu vbi nzoɓri ká i laa ɓayke na. Ɓari na, fe ká mì fere nzoɓri na i laa ta-taŋ.»
JOH 18:22 Zaɗka Zezu ɓaa ɓay munu lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ zaɗ mbḭw munu ká ɗo lakun-ɛ na nda hala nun-ɛ kpaɗ a ɓaa ha̰ ni mii: «Wa̰a, i yḭiŋra ɓáy ɓay munu munu ze ha̰ ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye lɛ woo?»
JOH 18:23 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗka mì ɓaa ɓay na ɓáy zaɗɛ ya lɛ, mu ɓaa. A ze ɓo, zaɗka ɓay ká mì ɓaa na ɗo ɓáy zaɗɛ lɛ, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù nda mì munu lɛ?»
JOH 18:24 Báyḭi lɛ, Anasi ha ri sùu ni ɓáy sal ká ɗo sùo-ɛ kɔɓ, í séke ni ha̰ Kayif ká ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na.
JOH 18:25 Báyḭi lɛ, sa̰w síeke ku na, Simo̰n Piyɛr kaw nṵ́u huu ká zaɗɛ na ku kɔɓ. Lɛɛ, i vbi ni mii: «Ɓo na wa̰a, mù ɓa leɗ nduoɓal leɗban na key nda̰w ya lɛ woo?» Roo lɛ, Piyɛr ma̰y ɓay a ɓaa mii: «Hay! Ɓa ɓi ya.»
JOH 18:26 Rɔɓay, nzoɓ mbḭw munu ká sakra leɗ káw *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na ɓa nzoɓ ini nzoɓ ká Piyɛr kuŋ basuk-e na vbi ni ɓay mii: «Wa̰a, ɓa ɓo ze mì kɔ mù ɓáy Zezu ká ɓil wáa na ku ya lɛ?»
JOH 18:27 Báyḭi lɛ, Piyɛr ma̰y ɓay na ɓa kḭ rɔɓay mii, ɓa ɓeri ya. Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, tuo ka-káa kɔŋrɔŋ.
JOH 18:28 Tiɓie piɛɗ na, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri sùu Zezu saa luo Kayif í séke ni boro mbay nzoɓ réke tul puo. Roo lɛ, ɓari Ziɓri na i rìi ɗi ya, ɓay haŋa ɓo, i zaa fe ká *bol kusol ɓari ɗi ɓa fe ḭ̌m na ya, ɓo í maa sṵŋa fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy na.
JOH 18:29 Sa̰wke mini ze, Pilaɗ ká ɓa nzoɓ réke tul puo na tḭi a vǎa ziŋ ri ká kɛlɛ a vbi ri ɓay mii: «Ɓay ḭi ze ì ɗaa ɓo tul leɗban na key lɛ?»
JOH 18:30 Báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗkaʼa ɓa dɔmbirim nzoɓ ya lɛ, ɓuru ti mgbaka ni ɓay ɗáa ni nduo nduo-ɔ ya.»
JOH 18:31 Lɛɛ, Pilaɗ yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Munu zu lɛ, ɓaarì kḭ ze ì ya̰a ni í vǎa kuŋ ɓay ɓo tul-e sùo-rì ɓáy faa bol kusol-rì na.» Báyḭi lɛ, Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «I pɔŋ faa ha̰ ɓuru ɓay haŋa ɓuru i nzoɓ ya.»
JOH 18:32 Ɓe mini ze, feri key kal mini ɓay haŋa ɓay ká Zezu ɓaa se tul kḭri huɗ káʼa huka na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
JOH 18:33 Báyḭi lɛ, Pilaɗ rìi a se ɓil hul ɓe a ɗi Zezu a vbi ni ɓay mii: «Ɓo kḭ ze mù ɓa mbay Ziɓri kɛ́lɛ?»
JOH 18:34 Lɛɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ni ɓay mii: «Ɓay ká mù ɓaa key na wa̰a, uru saa ɓil law-a kḭ mase, mù laa ká nzaa nzoɓ kḭri lɛ?»
JOH 18:35 Báyḭi lɛ, Pilaɗ yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Wa̰a, ɓi na mì ɓa Ziɓ maalɛ? Sa̰w ɓori ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ze i pɔŋ mù nduo nduo-i. Wa̰a, fe ḭi ze mù ɗaa lɛ?»
JOH 18:36 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Hṵrusuo nzoɓ ká tusiri key ze ɗáa mì kaw mbay ya. Zaɗka mì re mbay ká tusiri key lɛ, nzoɓ ɓiri máa ɓay ru-ruy ká tul-i ha̰ mì tuo ɓo ɓil nduo Ziɓri key ya. Roo lɛ, hṵrusuo-i na uru saa luo nzoɓ ká tusiri key ya.»
JOH 18:37 Báyḭi lɛ, Pilaɗ ɓaa ha̰ ni mii: «Wa̰a, mù ɓa mbay lɛ woo?» Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓe kḭ ze mù ɓaa ku, mì ɓa mbay. Ɓi na, i mbóŋ mì a mí vi tusiri key ɓay ɓáa nasi ɓay ká se tul tusuɛ ɓay. Nzoɓ ha̰a ha̰a ká hii tusuɛ ɓay na, ka te suk-e a láake ɓay ɓi key.»
JOH 18:38 Báyḭi lɛ, Pilaɗ vbi ni mii: «Tusuɛ ɓay ze ɓa ḭi lɛ?» Fal ɓayri na ku báyḭi lɛ, Pilaɗ tḭi ɓa kḭ a se a vǎa ziŋ Ziɓri a ɓaa ha ri mii: «Mì ziŋ ka̰aya mbḭw ká ɓay ɗáake ɓay huɗ ɓo tul leɗban key na ya.
JOH 18:39 Roo lɛ, munu ká ɓa fe sa̰w puo ɓaarì ká mì tina nzoɓ mbḭw saa hul sal ha rì ɓaŋguɔ ɓáy *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na, ì hii ɓay haŋa mì tina Zezu, mbay ɓaarì Ziɓri na ha rì lɛ?»
JOH 18:40 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ɓáy nzaa-ri gǔrum mii: «Ṵ́-uu, ɓe ya! Barabas ze ɓuru hii!» Ɓe Barabaske ku na ka ɓa dɔmbirim nzoɓ.
JOH 19:1 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, Pilaɗ ha ri mgba Zezu í nda ni ɓáy ndoy dɔŋ raɗ raɗ.
JOH 19:2 Ro, nzoɓ yṵmri kaŋ ŋgatukru ɓa taguɓa mbay, rɔɔ í mbi guɓa tul-e a í nduo ni maagari mbay ká sḭ̀i hola hola.
JOH 19:3 I soro ɓa lakun-ɛ í ɓaa mii: «Soko woo, mbay Ziɓri!» Ro, í nda hala nun-ɛ kpaɗ kpaɗ.
JOH 19:4 Báyḭi lɛ, Pilaɗ tḭi ɓa kḭ a ɓaa ha̰ Ziɓri mii: «Ì láa mì key! Mì mgbaka Zezu na ɓay víke kɛlɛ key ɓo, ɓay haŋa rì kɔ mii, mì ziŋ fe ka̰aya mbḭw ká ɓay haŋa mì ɗáake ɓay huɗ ɓo tul leɗban na ku ya.»
JOH 19:5 Báyḭi lɛ, Zezu tḭi ɓáy taguɓa ŋgatukru, ɓáy maagari mbay ká sḭ̀i hola hola na. Lɛɛ, Pilaɗ ɓaa ha ri mii: «Ì kɔ nzoɓ na ká ɗo ku.»
JOH 19:6 Zaɗka *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy nzoɓ kɔ́rɔ zaɗri mbi nun-ri í kɔ ni munu báyḭi lɛ, i ɗaa fe ɓáy nzaa-ri gǔrum í ɓaa mii: «Ɓer ni! Ɓer ni ɓer mǎa ka ɗo tul puu say huɗ!» Báyḭi lɛ, Pilaɗ ɓaa ha ri mii: «Ì ya̰a ni sùo-rì ɓo, í ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ fe mbḭw ká ɓay ɗáake ɓay huɗ ɓo tul-e ya.»
JOH 19:7 Báyḭi lɛ, Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru na, ɓuru ɗo ɓáy *bol kusol mbḭw. Ɓáy faa bol kusolke ku na, ɗo nun haŋa ni ka ziŋ huɗ, ɓay ḭi lɛ, ka ɗi sùo-ɛ ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.»
JOH 19:8 Zaɗka Pilaɗ laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ni zikiki ɓa pola pola.
JOH 19:9 Lɛɛ, ka yḭ̀i a se hula na rɔɓay, a vbi Zezu mii: «Mù uru saa ha̰a lɛ?» Roo lɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay mbḭw ha̰ ni ya.
JOH 19:10 Báyḭi lɛ, Pilaɗ ɓaa ha̰ ni mii: «Wa̰a, ɓi kḭ mì ɓaa ɓay ze mù fɛrɛ nzaa-i ya ku lɛ? Mù kɔ mú ɓaa mii, mì ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay tína mù saa hul sal nda̰w, ɓay haŋa ri ɓer mù ɗo tul puu say huɗ nda̰w na wa̰a, mù kɔ munu ya lɛ?»
JOH 19:11 Lɛɛ, Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze ha̰ mù hṵrusuo. Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mù hṵrusuo key na ya lɛ, mù ti mbaka tul-i ɓáy hṵrusuo mbḭw ya. Sa̰wke mini ze, nzoɓ ká pɔŋ mì nduo nduo-ɔ na, ɓay mgba tul-e kal mù rɔɓay.»
JOH 19:12 Úru saa zaɗɛ ku na, Pilaɗ nzaa faa ɓay pɔ́ŋ Zezu. Roo lɛ, Ziɓri ɓaa ɓay ɓáy nzaa-ri gǔrum mii: «Zaɗka mù tina leɗban na ku lɛ, mù ti ɓá nzoɓ taa Mbay Sezar ya. Nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗi sùo-ɛ ɓa mbay na, ka ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Mbay Sezar.»
JOH 19:13 Zaɗka Pilaɗ laa ɓaykeri na munu báyḭi lɛ, ka mgba Zezu na a tḭ́ike ni kɛlɛ, a vǎa kaw tul kariŋgaw mbay ká zaɗ fɔ́ŋ ɓay. (Riŋ zaɗke ku na, ɓa zaɗ ɓɔ́ɗɔ tisaw, ɓáy nzaa eboro lɛ, i ɗi ɓa Gabata.)
JOH 19:14 Namke ku na ɓa nam léke fe sṵm suoriya tḭ́i saa ɓil koy ká maa ɓáy sa̰w síe ká ɗo law tul. Báyḭi lɛ, Pilaɗ ɓaa ha̰ Ziɓri mii: «Ì kɔ mbay ɓaarì na ká ɗo ku.»
JOH 19:15 Roo lɛ, i tii sa̰w ɓáa ɓay ɓáy nzaa-ri gǔrum gǔrum mii: «I ni! I ni ɓo í ɓer ni ɗo tul puu say huɗ!» Lɛɛ, Pilaɗ ɓaa ha ri mii: «Wa̰a, mbay ɓaarì na kḭ ze, ì hii ɓay haŋa mì ɓer ni ɗo tul puu say huɗ ku lɛ?» Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru ɗo ɓáy mbay kḭ ɓoɗ ká nde Sezar ya.»
JOH 19:16 Báyḭi lɛ, Pilaɗ pɔŋ Zezu nduo nduo-ri ɓay haŋa ri ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na. Ro, í uru í lie Zezu na ruɗ í mgba ni
JOH 19:17 í ha̰ ni soɓ puu say huɗ ɓe sùo-ɛ, a tḭ́ike saa ŋgɛrɛpuo ɓay séke ɓa zaɗ ká riŋ-ɛ ɓa Tuŋguo Tul. (Ɓáy nzaa eboro lɛ, i ɗi ɓa Gɔlgota.)
JOH 19:18 Ká zaɗɛ ku na ze, nzoɓ yṵmri ɓer Zezu ɗo tul puu say huɗ ká ɗi, a í ɓer nzoɓ kḭri siɗi ɗo lakun-ɛ nda̰w. I ɓer nzoɓ mbḭw ɗo tul puu say huɗ ká fi hoɗo ɓe, a í ɓer nzoɓ ndeke ɗi siɗike ɗo tul puu say huɗ ká fi gel, a í ha̰ Zezu ɗo sikɗa.
JOH 19:19 Báyḭi lɛ, Pilaɗ mbi nzi-ɛ ha ri ɗaa mbeɗe ɗo gbokro í ɓer ɗo fi tul-e ká tul puu say huɗ na. Ɓay ká i vbie ɗo gbokroke na ɓaa mii: «Zezu ká Nazarɛɗ, mbay Ziɓri.»
JOH 19:20 Munu ká zaɗ ɓér Zezu na ɗo ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo na báyḭi lɛ, Ziɓri ŋgḭi ɓamba kḭi fe na, ɓay ḭi lɛ, fe ká i kḭi na, i ɗaa ɓáy nzaa eboro nda̰w, nzaa latɛ̰ nda̰w, rɔɔ ɓáy nzaa gɛrɛk nda̰w pi.
JOH 19:21 Zaɗka ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy Ziɓri ká i ɗo ɗi í kḭi fe na ku munu báyḭi lɛ, i pie ha̰ Pilaɗ mii: «Mù ti ɗáa ɓa “Mbay Ziɓri” ya. Roo lɛ, mù ɗáa mii, “Ɓe kḭ ze ka ɗi sùo-ɛ ɓa Mbay Ziɓri.”»
JOH 19:22 Lɛɛ, Pilaɗ yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Fe ká mì ɗaa na, a ɗoko ɓáy zaɗɛ munu.»
JOH 19:23 Falɛ ká nzoɓ yṵmri ɓer Zezu ɗo tul puu say na báyḭi lɛ, i fa̰a gari ɓe í leke kḭ ɓáy zaɗ ɓari niŋ bele. Roo lɛ, i mbi maagari ɓe ká taŋ sá̰ake a ɗo wuu na í ɗaa ɓo
JOH 19:24 í ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Náa gɔ́ɗɔri maagari na key ya, roo lɛ, náa ɗáa rì dḭi dḭi ɓay kɔ́kɔ wa̰a, nzoɓ ve ze a ɓá taa ɓe lɛ.» Feri key na kal mini ɓay haŋa ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɔ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele. Ɓayke na ɓaa mii: «I leke gari ɓiri ká sakra kḭ, a í mbi maagari ɓi í ɗáake dḭi dḭi.» Ɓe ze, ɓa fe ká nzoɓ yṵmri na i ɗaa.
JOH 19:25 Ɗi ya ɓáy puu say huɗ Zezu na, mi-ɛ ɗo ɗi, yṵ mi-ɛ nda̰w, Mari ká ɓa má̰y Kolopas nda̰w, rɔɔ ɓáy Mari ká puo ɓe ɗo Madala nda̰w pi.
JOH 19:26 Báyḭi lɛ, Zezu mbi nun-ɛ a kɔ mi-ɛ na, a ɗi ya ɓáy lakun mi-ɛ ku na, leɗ nduoɓal-ɛ káʼa hii ni ɓamba na ɗo ɗi nda̰w pi. Zezu na ɓaa ha̰ mi-ɛ mii: «Mgba ni ka ɓa vu-ɔ.»
JOH 19:27 Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛ na ku mii: «A ɓo laa lɛ, mu kɔ ni ɓa máa-ŋa.» Úru saa zaɗɛ na ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛ na, sùu máa Zezu na a zɔ̌lke faa puɔ, a kɔrɔ ni ɓáy kere.
JOH 19:28 Falɛ ku báyḭi lɛ, Zezu kɔ nda̰w mii, peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ zuɔ nduo-ɛ ɓay haŋa ni ka ɗaa na, ka ɗaa ɔ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele ro. Ze a ɓaa mii: «Kɔn mbii í mì!» Ka ɓaa munu ɓay haŋa ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
JOH 19:29 Ká zaɗɛ ku na, i ɗaa mbii fe sṵ́uke ɗo suna sìi ɗi. Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri mbi vay gari ká nzɔ mbii nzɔ, í ɗaa nduo mbii fe sṵ́uke na, a í ɗaa tuŋ nzaa puu ká i ɗi ɓa izoɓ, rɔɔ í ndaɗa ɓa nzaa Zezu ɓáy.
JOH 19:30 Zaɗka Zezu a̰w mbii fe sṵ́uke na báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: «Feri riw bele na ɔ ŋgiɗ bele ro!» Falɛ ku lɛ, ka ɗiŋ tul-e mgbura, lɛ, law-ɛ ví tuo.
JOH 19:31 Namke ku na ɓa nam peɗ ndeɓe ká i lěkeke fe sṵm ɓay tul nam mgbaka ta̰ram ɓari Ziɓri. Nam mgbaka ta̰ramke ku na ɗo ɓoɗ, a ɓa bawda nam suoriya. Sa̰wke mini ze, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri hii ɓay haŋa huɗ nzoɓ ka ɗo siya ká tul puu say huɗ ká ɓil namke na ku ya. Ɓe ze, í vbi Pilaɗ ɓay haŋa ni ka gur ɓal-ri ha ri hu ɓa vaa ɓo, í ɗíra ri saa tul puu say huɗ na.
JOH 19:32 Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri na i se ɓa zaɗ ká puu say huɗ ɗo ɗi na. Lɛɛ, i gur ɓal nzoɓ titireke, rɔɔ í gur ɓal nzoɓ ndeke ɗi siɗike ká i ɓer ni ɗo lakun Zezu na.
JOH 19:33 Zaɗka i tḭi tul Zezu na báyḭi lɛ, i kɔ ni ɓa huɗ ro. Sa̰wke mini ze i gúrke ɓal-ɛ na ya.
JOH 19:34 Roo lɛ, nzoɓ yṵm mbḭw munu ká sakra nzoɓ ha̰wri vǎa tuŋ gar-ɛ wuɓ ɓáy nzaw ɓe. Lɛɛ, ká zaɗɛ ku hɔy sím ɓáy mbii tḭi a zuu zuɔ siri.
JOH 19:35 Nzoɓ ká kɔ fekeri ɓáy nun-ɛ na, ɓa nzoɓke na ze ɓaa nasi ɓay fekeri; a nasi ɓay ɓe káʼa ɓaa na ɓa sùo ɓay. Ɓay káʼa ɓaa na, ka kɔ ɓa sùo ɓay, ɓay haŋa ɓo ɓaarì hɔy kara ì ɗaa law-rì ka ɓo ɗi nda̰w.
JOH 19:36 Feri key na tḭi mini ɓay haŋa ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɔ ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm. Ɓayke ɓaa mii: «Hṵrusuo-ɛ mbḭw mini kara ti háw ya.»
JOH 19:37 Rɔɓay, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká zaɗ kḭ ɓoɗ mii: «Nzoɓri fɛ́rɛ kɔ́m ɓa luo nzoɓ ká i tuŋ gar-ɛ ɓáy nzaw na.»
JOH 19:38 Fal feri na ku báyḭi lɛ, Zezeɓ ká puo ɓe ɗo Arimate na, vǎa vbi Pilaɗ faa ɓay mbika huɗ Zezu. (Ɓe na, ka ɓa leɗ nduoɓal Zezu ɓa muni, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa hḭɛ ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri.) Lɛɛ, Pilaɗ pɔŋ faa ha̰ ni. Ro, a se a vǎa mbi huɗ Zezu na.
JOH 19:39 Nikɔdɛm, ɓe káʼa nduo tul Zezu ɓa suŋ pola na ka vi nda̰w. Ka vi ɓáy sṵm vay fe ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ká i ɗi ɓa mir, a ha̰y ká i ɗi ɓa aluwe kara nda̰w. Híike laa lɛ, maa daŋday tom mbḭw.
JOH 19:40 Báyḭi lɛ, ɓari siɗi bele na, i mbi huɗ Zezu, í kaari ɓáy vay gari a í ɗaa vay feri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy na tii ɗi tul tul munu ká Ziɓri ɗaa ɓaŋguɔ ɓáy huɗ nzoɓ rɔɔ í voro na.
JOH 19:41 Ɗi ya ɓáy zaɗ ká i ɓer Zezu ɗo tul puu say huɗ na, wáa mbḭw ɗo ɗi. Ká ɓil wáake ku na, huo tisaw ká i kpɛrɛ ɓa luɔ huɗ fie ká i ɗaa huɗ ɓo ɗi ba mbḭw ya rɔɓay na, ɗo ɗi.
JOH 19:42 Ká zaɗɛ ku ze, i ɗaa huɗ Zezu ɓo ɗi, ɓay ḭi lɛ, sa̰w síe tɔ̀ŋ ndḭi hɔy ɓay haŋa *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na ka tḭi. Rɔɓay, zaɗɛ ɗo ɗi ya ɓáy zaɗ puu say huɗ na.
JOH 20:1 Tiɓie piɛɗ ká síe dimasi ká zaɗ ɗo ɗilo ɗilo rɔɓay na báyḭi lɛ, Mari ká puo ɓe ɗo Madala tḭi a se ɓa tupal na. Zaɗkaʼa tḭi ɗi na báyḭi lɛ, ka kɔ maa tisaw ká i mbǐike nzaa luɔ huɗ na giri ɓo fi mbḭw.
JOH 20:2 Báyḭi lɛ, ka ɗuu a vǎa ziŋ Simo̰n Piyɛr ɓáy leɗ nduoɓal kḭ, ɓe ká Zezu hii ni ɓamba na a ɓaa ha ri mii: «I mbi huɗ Ŋgɛrɛmbay na saa luɔ huɗ, lɛ, ɓuru kɔ zaɗ ká i ɗaa ni ɓo ɗi ya.»
JOH 20:3 Ro, Piyɛr ɓáy leɗ nduoɓal Zezu ha̰w na, i uru vaɗ í ɗuu ɓa tupal na.
JOH 20:4 Ɓari siɗi bele na, i ɗuu maa kḭ reɓ reɓ, roo lɛ, leɗ nduoɓal-ɛ ha̰w na ɗuu a kal Piyɛr likiɗ, a tḭi tupal na kpeɗere pola.
JOH 20:5 Zaɗkaʼa duu kɔ́m ɓay kɔ́kɔ ɓil luɔ huɗ na báyḭi lɛ, ka kɔ gari ká i kǎarike Zezu na zuɔ, roo lɛ, ka rìi a se ɗi ya.
JOH 20:6 Lɛɛ, Simo̰n Piyɛr ká uru saa fal a vi na mǎa, rìi a se ɓil luɔ huɗ na a kɔ gari ká zuɔ,
JOH 20:7 rɔɔ gari ká i kǎarike tul Zezu na zuɔ ɓáy gari ha̰w na mbḭw ya. Roo lɛ, garike ku na gḭm zuɔ zaɗ kḭ ɓoɗ.
JOH 20:8 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezu ká tḭi tupal titire ɗɛkrɛ na, rìi a se ɓil luɔ huɗ na nda̰w. Lɛɛ, ka kɔ feke na, a ɗaa law-ɛ ɓo tul tḭi Zezu na.
JOH 20:9 Tusuɛke lɛ, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa mii: «Zezu a tḭ́i saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun» na, leɗ nduoɓal Zezuri laa ya ɓáy dɔrɔ zu.
JOH 20:10 Falɛ ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri ká tul-ri siɗi na, i yḭ̀i faa puɔ.
JOH 20:11 Báyḭi lɛ, Mari na yḭ̀i a ví ɗo nzaa luɔ huɗ na ɓáy rɛw mgboɓo mgboɓo. Ɓáy rɛw káʼa rɛ ɓáy mbii nun-ɛ mgboɓo mgboɓo ku na, ka ɗiŋke tul-e ɓay kɔ́kɔ ɓil luɔ huɗ na.
JOH 20:12 Lɛɛ, ka kɔ leɗ nzaapeɗri ká nulue tul-ri siɗi, nduo gari ká ɓa pie kpa̰a kpa̰a, a í kaw ɓil luɔ huɗ ká Zezu ɓo ɗi na. Nzoɓ mbḭw kaw fi tul-e, a nzoɓ mbini laa lɛ, kaw fi ɓal-ɛ.
JOH 20:13 Báyḭi lɛ, i vbi Mari ɓay mii: «Tinam ɓuru, mina rɔɔ mù rɛ-rɛw maalɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «I mbi huɗ Ŋgɛrɛmbay ɓi na í zɔ̌lke ɗɔɗ ha̰ mì kɔ zaɗ ká i ɗaa ni ɓo ɗi ya.»
JOH 20:14 Fal ɓayri káʼa ɓaa na ku báyḭi lɛ, ka fɛrɛ nun-ɛ ɓa fal, lɛ, ka kɔ Zezu ká ɗo yol ku, roo lɛ, ka kɔ ni ɓa Zezu na ya.
JOH 20:15 Ro, Zezu vbi ni ɓay mii: «Tina, mina rɔɔ mù rɛ-rɛw maalɛ? Wa̰a, a ve ze mù nzaa ni lɛ?» Mari na ker ká ɓil law-ɛ a mgba mii, kɔ ya lɛ, ɓa nzoɓ ká kɔrɔ wáa na ku, ze a ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka ɓa ɓo ze mù mbi huɗ Zezu na lɛ, mu kíɛ mì zaɗ ká mù ɗaa ni ɓo ɗi na ha̰ mì vǎa mbi ni.»
JOH 20:16 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mari!» Lɛɛ, ka fɛrɛ kɔ́m ɓa luo-ɛ a ɓaa ha̰ ni ɓáy nzaa eboro mii: Raboni! (Má̰rake ɓaa mii: «Gaŋ ɓi!»)
JOH 20:17 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Mgba mì ya, ɓay ḭi lɛ, mì se luo Bǎa ká nulue ya rɔɓay. Roo lɛ, mu se mú vǎa ɓaa ha̰ yṵ-iri mii, mì se ɓa luo Bǎa ká ɓa Bǎa ɓaarì nda̰w, rɔɔ luo Ŋgɛrɛwṵru ɓi ká ɓa Ŋgɛrɛwṵru ɓaarì nda̰w.»
JOH 20:18 Ro, Mari ká puo ɓe ɗo Madala na se a vǎa ɓaa ɓayke ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Mì kɔ Ŋgɛrɛmbay!» Falɛ lɛ, ka kḭi fal ɓayri káʼa ɓaa ha̰ ni na ha ri laa.
JOH 20:19 Ɓa tilaw ká síe dimasike ku na, leɗ nduoɓal Zezuri mbṵ kḭ í kaw hula í dar faakeri gbak gbak ɗo ɗi, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa hḭɛ ɓay ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri. Báyḭi lɛ, Zezu tḭi sakra ɓari mbuɗa a ɓaa ha ri mii: «Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì!»
JOH 20:20 Fal ɓayri káʼa ɓaa na ku báyḭi lɛ, ka kiɛ ri bol kol nṵɔ ká ɗo nduo-ɛri ɓáy gar-ɛ. Zaɗka leɗ nduoɓal-ɛri kɔ Ŋgɛrɛmbay ɓari na báyḭi lɛ, suoriya mbaa ɓil law-ri gba̰y gba̰y.
JOH 20:21 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri ɓa kḭ na rɔɓay mii: «Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì! Munu ká Bǎa pie mì na, ɓi kara mì píe rì nda̰w.»
JOH 20:22 Fal ɓayri na ku báyḭi lɛ, ka nda ɔ̰mi puɗ zuɔ tul-ri a ɓaa mii: «Ì ya̰a Tem Law Pie na ɓa ɓil law-rì.
JOH 20:23 Nzoɓri ká ì naa ɓay feya̰a ɓari ká tul-ri na, ɓayke mgba tul-ri mbǎa. A ɓari ká ì naa ɓay feya̰a ká tul-ri ya laa lɛ, ɓayke mgba tul-ri ɓaŋguɔ kpaɗara.»
JOH 20:24 Báyḭi lɛ, Toma ká ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ falɛ siɗi ká i ɗi ni ɓa leɗ ndɔ̰ŋɔ na, ka ɗo sakra ɓari ɓáy nam ká Zezu tḭi tul-ri na ku ya.
JOH 20:25 Lɛɛ, leɗ nduoɓal Zezu ha̰wri ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓuru kɔ Ŋgɛrɛmbay ɓáy nun ɓuru!» Roo lɛ, Toma na yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Zaɗka mì kɔ bol kol nṵɔ ká ɗo nduo-ɛri na ya, mí ɗaa vu nduo-i nduo bol kol nṵɔke na ku ya nda̰w, a mí ɗaa nduo-i nduo bol kol nṵɔ ká gar-ɛ ku na ya nda̰w lɛ, mì ti ɗáa law-i ɓo ɗi ya mgbaŋ.»
JOH 20:26 Ɗaa nam tɔnɔ siɗi ká falɛ na ku báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal Zezuri mbṵ kḭ í kaw hula ɓa kḭ. Ha̰w ku báyḭi lɛ, Toma na kaw ziŋ ri nda̰w ro. Faa hulri ká i dar gbak gbak ɗo ɗi na hɔy kara, Zezu tḭi sakra ɓari na mbuɗa a ɓaa ha ri mii: «Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì!»
JOH 20:27 Falɛ ku lɛ, ka fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo Toma a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu zuɗa vu nduo-ɔ ɓa key mú kɔ nduo-iri key, a mú zuɗa nduo-ɔ mú ɗaa nduo bol kol nṵɔ ká gar-i key! Pɔ́ŋ nzaa ma̰y ɓay ɓo, a mú ɗaa law-a ɓo tul-i.»
JOH 20:28 Lɛɛ, Toma yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay ɓi! Ŋgɛrɛwṵru ɓi!»
JOH 20:29 Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓay kɔ́kɔ ká mù kɔ mì key nda̰w rɔɔ, mú ɗaa law-a ɓo tul-i lɛ? Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i kɔ mì ya hɔy a í ɗaa law-ri ɓo tul-i.»
JOH 20:30 Zezu ɗaa kḭri fe saŋri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba ká nun leɗ nduoɓal-ɛri ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe ni key ya.
JOH 20:31 Roo lɛ, feri ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ni key na, ɓay haŋa rì ɗáake law-rì ɓo tul Zezu, a í kɔ ni ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ka ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru. A zaɗka ì ɗaa law-rì ɓo tul-e lɛ, ì káw ɓáy kumnun ɓáy faa ɓe.
JOH 21:1 Fal feri na ku báyḭi lɛ, Zezu kiɛ sùo-ɛ ɓa kḭ ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri ká nzaa maambii ká Tiberiyaɗ. Faa káʼa kǐɛke sùo-ɛ na ze ɗo key:
JOH 21:2 Simo̰n Piyɛr nda̰w, Toma ká i ɗi ni ɓa leɗ ndɔ̰ŋɔ nda̰w, Nataniyɛl ká puo ɓe ɗo Kana ká kuɗu zaɗ ká Galele nda̰w, vu Zebederi nda̰w, rɔɔ ɓáy leɗ nduoɓal Zezu kḭri ká tul-ri siɗi na, i ɗo ziŋ ri mbḭw hɔy.
JOH 21:3 Ro, Simo̰n Piyɛr ɓaa ha ri mii: «Mì séke ɓay sáa basaŋ.» Lɛɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓuru hɔy kara ɓuru séke ziŋ mù nda̰w.» Ro ze, í zɔl í vǎa kaw ɓil tuo, lɛ, ɓil suŋke ku na i suo mbii kpṵy í mgba sḭ̀i mbḭw vbeŋ ya.
JOH 21:4 Nzaa fa̰a ruo ká zaɗ fa̰a hie na báyḭi lɛ, Zezu tḭi nzaa kporombii, roo lɛ, leɗ nduoɓal-ɛri kɔ ni ɓa ɓe ya.
JOH 21:5 Lɛɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ buɔ-iri, lɛ, ì mgba sḭ̀i mgba kḭ zu lɛ woo?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Kúy! Ɓuru ziŋ fe mbḭw ya!»
JOH 21:6 Báyḭi lɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Munu lɛ, ì mbi basaŋ ɓaarì na í vbu ɓa laa ɓil tuo ká fi hoɗo ku í kɔ, ì mgbaka fe.» Lɛɛ, i vbu basaŋ ɓari na. Ro ze, sḭiri taɓ ɗi tusuru ha ri ta̰a kúɔ saa ɓil mbii ɓa kɛlɛ na kpṵy.
JOH 21:7 Báyḭi lɛ, leɗ nduoɓal ká Zezu hii ni ɓamba na ɓaa ha̰ Piyɛr mii: «Ɓa Ŋgɛrɛmbay!» Zaɗka Simo̰n Piyɛr laa mii, «Ɓa Ŋgɛrɛmbay» na báyḭi lɛ, munu káʼa ɗo sùo-ɛ hɔy na, ka mbi gari ɓe a nduo a siŋ tul-e hǎr, a zo ɓo mbii.
JOH 21:8 Ɓie leɗ nduoɓal Zezuri ká i kaw ɓil tuo na, i kuɔ basaŋ ɓáy sḭiri ká taɓ ɗi tusuru na í séke ɓa nzaa kporombii. Zaɗɛ ɗo ɗi ya, ɗi maa ika nduo isɔɗri munu hɔy.
JOH 21:9 Zaɗka i tḭi saa ɓil tuo na báyḭi lɛ, i kɔ síe huu ɗo ká i ɗaa sḭ̀i ɓo tul-e, ɓáy maapa.
JOH 21:10 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Sḭiri ká ì mgba na ì wál ha̰nɛri í víke ha̰ mì.»
JOH 21:11 Báyḭi lɛ, Simo̰n Piyɛr na hil a kaw ɓil tuo, a vǎa kuɔ basaŋ ká bawda sḭiri mbaa ɗi tusuru na a tḭ́ike kɛlɛ. Sḭ̀ikeri riw bele na ɓa isɔɗ ɓáy síŋ ndeɓe pa̰rɛ say. Ze munu hɔy kara basaŋ na gɔɗɔ ya.
JOH 21:12 Lɛɛ, Zezu ɓaa ha ri mii: «Ì vi ɓo í sṵ fe key.» Ká sakra leɗ nduoɓal-ɛri ku na, nzoɓ mbḭw mini ká maa ɓay vbika ɓay mii, «Mù ɓa ve lɛ» na tiya, ɓay ḭi lɛ, ɓari na i kɔ nda̰w mii, ɓe na ka ɓa Ŋgɛrɛmbay.
JOH 21:13 Báyḭi lɛ, Zezu soro ɓa lakun-ri a mbi maapa na, a leke ri a yḭ̀i a mbi sḭ̀i na a leke ri faa mbḭw munu na nda̰w.
JOH 21:14 Úru saa nam ká Zezu tḭ́ike saa luɔ huɗ na, ɓe ni key na ɓa kíɛ sùo faa ɓal ba sayke ro, ka tḭ́ike tul leɗ nduoɓal-ɛri key.
JOH 21:15 Falɛ ká i sṵ feri na ku báyḭi lɛ, Zezu fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo Simo̰n Piyɛr a vbi ni ɓay mii: «Simo̰n vu Za̰a, wa̰a, mù kɔ mì ɓa nzoɓ nun-a mba nzoɓ niri key lɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ṵ̀u, Ŋgɛrɛmbay, mù kɔ nda̰w, mì hii mù.» Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Munu zu lɛ, hɔ́l baɗu ɓiri ha̰ mì.»
JOH 21:16 Falɛ ku lɛ, Zezu vbi ni ɓay faa ɓal ba siɗike mii: «Simo̰n vu Za̰a, wa̰a, mù kɔ mì ɓa nzoɓ nun-a lɛ?» Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ṵ̀u, Ŋgɛrɛmbay, mù kɔ nda̰w, mì hii mù.» Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Munu zu lɛ, nda faa pol baɗu ɓiri ha̰ mì.»
JOH 21:17 Báyḭi lɛ, Zezu yḭ̀i a vbi ni ɓay ndeke ɗi faa ɓal ba sayke mii: «Simo̰n vu Za̰a, wa̰a, mù kɔ mì ɓa nzoɓ nun-a lɛ?» Vbiw ndeke ɗi faa ɓal ba sayke ká Zezu vbi Piyɛr mii, «Mù kɔ mì ɓa nzoɓ nun-a lɛ» na báyḭi lɛ, law Piyɛr kuŋ mbii gbaɗ ro a ha̰ ni yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Zezu mii: «Mbay, ɓo na mù kɔ feri riw bele. Mù kɔ nda̰w, mì hii mù.» Lɛɛ, Zezu ɓaa ha̰ ni mii: «Munu zu lɛ, hɔ́l baɗu ɓiri ha̰ mì.
JOH 21:18 Mì ɓaa ha̰ mù ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka mù ɓa kuban rɔɓay na, mù siŋ tul gari ɓo ɓáy sal ɓil sùo-ɔ kḭ, a mú séke zaɗ ká law-a hii. Roo lɛ, zaɗka mù ɗí tá̰w na, mù ndáɗa nduo-ɔ kparak ɓay haŋa nzoɓ kḭ ro ka siŋ sal ɓil ɓo na ha̰ mù, a kuɔ mù a séke zaɗ ká law-a hii ya.»
JOH 21:19 (Ɓáy faa ɓayri key na, Zezu kǐɛke faa ká Piyɛr a húkake ɓay ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru.) Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha̰ Piyɛr mii: «Mu se fal-i.»
JOH 21:20 Báyḭi lɛ, Piyɛr fɛrɛ kɔ́m ɓa fal-ri, lɛ, ka kɔ leɗ nduoɓal ká Zezu hii ni ɓamba na dii fal-ri. Ɓa ɓe káʼa ɗaa nzi-ɛ hula basuku Zezu ká nzaa fe sṵm a ɗakla ɓay mii: «Mbay, wa̰a, a ve kḭ ze a mbika tul-a lɛ» na.
JOH 21:21 Zaɗka Piyɛr kɔ Za̰a na munu báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ Zezu mii: «Mbay, a ɓe na wa̰a, fe ḭi kḭ ze a tḭ́i tul-e lɛ?»
JOH 21:22 Zezu yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ze mì hii ɓay haŋa ni kaw ɓáy kumnun kpṵru maa ɓáy nam yḭ́i ɓi hɔy kara, ɓay ɓo ti ɗi ya. Ɓo na, mu se fal-i.»
JOH 21:23 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, soro ɓayke nda nzaa nzoɓri haraŋ haraŋ ká sakra nzoɓ mbika lawri mii, leɗ nduoɓal-ɛke ku na ti hu-huɗ mbǎa. Tusuɛke lɛ, Zezu ɓaa munu ya, roo lɛ, ka ɓaa mii: «Ze mì hii ɓay haŋa ni kaw ɓáy kumnun kpṵru maa ɓáy nam yḭ́i ɓi hɔy kara, ɓay ɓo ti ɗi ya.»
JOH 21:24 Ɓa leɗ nduoɓal-ɛ taa mbḭwke ká ɓaa ɓay nasi fekeri na ze, ka ɗaa ɓay fekeri key na ɗo mbeɗe. A ɓay nasi ɓeri káʼa ɓaa na, ɓuru kɔ ɓa sùo ɓay.
JOH 21:25 Zezu ɗaa kḭri feri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba tasiri. Zaɗka náa vbíeri fekeri ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm riw bele ɗo ɓi mbeɗe lɛ, mì ker mí kɔ lɛ, ká ɓil tusiri key riw bele na, zaɗ ká ɓay ɗáa mbeɗekeri zuɔ ɗi na, a tiika ya mgbaŋ.
ACT 1:1 Nzoɓ buɔ-i Tiyofil, mbeɗe key na ndeke ɗi siɗike ro zey. Mbeɗe ká mì ɗaa ha̰ mù ká pola na, mì kḭ́ike fal feri riw bele ká Zezu tii sa̰w ɗáa, ɓáy fe féreri káʼa fere nzoɓri,
ACT 1:2 ɓáy tiikake kpṵru tḭi nam ká Ŋgɛrɛwṵru mbi ni se nulue. Pola rɔɔ ɓay haŋa ni se nulue na, ɓáy faa hṵrusuo Tem Law Pie na ka kǐɛke nzoɓri káʼa nan ri ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na fe ká ɓay ɗáa.
ACT 1:3 Fal huɗ ɓe na, ka yḭ̀i a ví tḭi tul-ri ɓáy kumnun, a kiɛ sùo-ɛ faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi ha ri kɔ ta-taŋ mii, ɓa ɓe na kḭ. Ká ɓil namri ká síŋ niŋ na, ka tḭi tul-ri a ɓaa ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na ha ri.
ACT 1:4 Nam mbḭw munu káʼa mbṵ kḭ ziŋ ri na, ka ɓaa ha ri mii: «Ì zɔ́l ká Zuruzalɛm ya, roo lɛ, ì giyaŋ fe ká Bǎa waa ziŋ rì na. Ɓe ze ɓa fe ká mì ɓaa ɓayke pola ha rì.
ACT 1:5 Tusuɛke lɛ, Za̰a na ɗaa tul nzoɓri nduo mbii. Roo lɛ, ɓaarì na, nam tɔ̀ŋ ŋgḭi ya hɔy ro ɓay haŋa mì ɗáa rì nduo ɓil Tem Law Pie.»
ACT 1:6 Báyḭi lɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri mbṵ kḭ ká luo Zezu í vbi ni ɓay mii: «Mbay, wa̰a ká ɓil sew ni key ze mù léke puoruo *Izarayɛl na lɛ?»
ACT 1:7 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓay ká se tul namke ɓáy sewke na, Bǎa Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ kḭ hɔy ze tuu namke ɓo, ɓa ɓay ɓaarì ya.
ACT 1:8 Roo lɛ, zaɗka Tem Law Pie a ɗí a kaw tul-rì na, ì zíŋ hṵrusuo, lɛ, ì ɓá nzoɓ nasi ɓay ɓi ká ŋgɛrɛpuo Zuruzalɛm key, ɓáy kuɗu zaɗ ká Zude ɓáy Samari riw bele kpṵru tḭi gbṵ tusiri.»
ACT 1:9 Falɛ káʼa ɓaa ɓaykeri na munu báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy Ŋgɛrɛwṵru naa ni ká nun-ri ká sakra ɓari ku ɓa nulue. Lɛɛ, i kɔ-kɔ́m wṵam ɓa fal-ɛ kpṵru ha̰ síi mbam ví guɓa tul-e gbukru ha ri kɔ ni mbǎa.
ACT 1:10 Zaɗka i ɗo í kɔ-kɔ́m wṵam ɓa fal-ɛ káʼa se ɓa nulue vǎw na báyḭi lɛ, nzoɓri siɗi nduo gari ɓa pie kpa̰a kpa̰a tḭi tul-ri mbuɗa,
ACT 1:11 í vbi ri ɓay mii: «Ɓaarì Galeleri, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì ɗo í kɔ-kɔ́m wṵam ɓa nulue lɛ? Ɓe Zezu ká Ŋgɛrɛwṵru naa ni ká sakra ɓaarì ha̰ ni zɔl ɓa nulue vǎw na, káʼa yḭ́i faa mbḭw munu ká ì kɔ ni ɓáy zɔ́li ɓe ɓa nulue vǎw na.»
ACT 1:12 Nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɗi saa tul kuo ká riŋ-ɛ ɓa Oliviye, a í yḭ̀i í se Zuruzalɛm. Kuoke ku na ɗo ɗi ya ɓáy Zuruzalɛm. Sal faake ɗi ɗo munu ɓa há̰ari ɓil puɔ ká nzoɓri se ká síe *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na.
ACT 1:13 Zaɗka i tḭi puɔ na báyḭi lɛ, i hil í se ɓil hul ká̰y tul kḭ ká ɗo siya ká ɓa zaɗ mbṵ́ kḭ ɓari ɓaŋguɔ na. Riŋ nzoɓkeri na ze ɗo key: Piyɛr nda̰w, Za̰a nda̰w, Zak nda̰w, Andere nda̰w, Filiɓ nda̰w, Toma nda̰w, Batelemi nda̰w, Matiye nda̰w, Zak vu Alfe nda̰w, Simo̰n ɓe káʼa hii nzoɓ ɓeri a ru-ruy ɓay tul-ri nda̰w, rɔɔ Zud vu Zak nda̰w pi.
ACT 1:14 Ɓari riw bele ɓáy má̰yri, ɓáy Mari máa Zezu nda̰w, rɔɔ ɓáy yṵ Zezuri nda̰w na, i zuɔ ziŋ kḭ mbḭw í mbṵ kḭ ɓaŋguɔ kpaɗara í ɗaa nzaa ɓay kere.
ACT 1:15 Nam mbḭw munu ká nzoɓ mbika lawri riw bele mbṵ kḭ maa isɔɗ ɓáy síŋ siɗi na, Piyɛr uru siya ká sakra yṵ-ɛri a ɓaa ha ri mii:
ACT 1:16 «Yṵ-iri, ɗo nun haŋa ɓay ká Tem Law Pie ha̰ *Daviɗ ɓaa ká ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗo munu ɓáy zaɗɛ. Daviɗ na ɓaa ɓayke pola hɔy se tul Zudas, ɓe káʼa nda faa pol nzoɓri ha ri mgba Zezu na.
ACT 1:17 Ɓe na, pola na i kḭi ni ziŋ ɓuru *nzoɓ ndáy nzaapeɗri, a kaw ziŋ ɓuru mbḭw a ɗaa peɗ ziŋ ɓuru.
ACT 1:18 Roo lɛ, leɗbanke ku na fa̰a lari ká i ha̰ ni ɓay tul fe ka̰aya ɓe na a híeke wáa. Ká ɓil wáake na, ka lie kparafal ɓo siri, lɛ, ɓil-e saka a ha̰ ka̰ra ɓil-e tḭi zuɔ siri gbɛrɛm.
ACT 1:19 Ɓayke ku na, nzoɓri ká Zuruzalɛm riw bele laa ha ri tǔuke riŋ wáake ɓáy nzaa ɓay ɓari mii, Hakeledama. Ɓáy nzaa ɓay naari lɛ, ɓaa mii, “wáa sím.”» Lɛɛ, Piyɛr ɓaa ha ri na rɔɓay mii:
ACT 1:20 «Ka ɓil Mbeɗe Simri na Daviɗ ɓaa mii: “Ndaɗ ɓay pɔ́ŋ puo ɓe ha̰ ni ɗo ɓa pile kivbiw. Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara ka ɗaa puo ká ɗi ya.” Rɔɓay, ka ɓaa mii: “Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ kḭ ɓoɗ, ze ka suo bol peɗ ɓe.”»
ACT 1:21 «Munu zu lɛ, náa náari nzoɓ mbḭw ká sakra naari key na, ha̰ ni ka suo bol-e a zúɔ ziŋ ɓuru nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓo, a ɓaa nasi ɓay tḭ́i Ŋgɛrɛmbay Zezu saa luɔ huɗ na. Nzoɓke ku na, ɗo nun haŋa ni ka ɓa nzoɓ ká ɗo ziŋ ɓuru ɓáy namri riw bele ká Ŋgɛrɛmbay Zezu ɗǒke sakra naari, tii sa̰wke ɓáy namri ká Za̰a ɗáake tul nzoɓri nduo mbii kpṵru tḭi síeke ká Ŋgɛrɛwṵru mbi Zezu ká sakra naari ha̰ ni se nulue.»
ACT 1:23 Báyḭi lɛ, i nan nzoɓri siɗi í ɗaa ri ɗo pol-ri: nzoɓ mbḭwke riŋ-ɛ ɓa Zezeɓ Barsabas, ɓe ká i ɗi ni ɓa Zustus. A nzoɓ siɗike laa lɛ, riŋ-ɛ ɓa Matiyas.
ACT 1:24 Falɛ lɛ, ɓari riw bele na, i ɗaa nzaa ɓay kere í ɓaa mii: «Mbay, ɓo ká mù kɔ ɓil law nzoɓri riw bele na, mu kíɛ ɓuru nzoɓri ká siɗi key, wa̰a, nzoɓ ha̰a ze mù náa ni
ACT 1:25 ha̰ ni ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ, a suo bol peɗ Zudas káʼa pɔŋ peɗke a se ɓa zaɗ taa ha̰y ká ɓa taa ɓe na lɛ?»
ACT 1:26 Báyḭi lɛ, i ɗaa dḭi dḭi ɓay náa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari. Lɛɛ, dḭi dḭi na tɔɗɔ ɓo tul Matiyas ha̰ ni nde tul nzoɓ ndáy nzaapeɗ ha̰wri ká tɔ̀ŋ duɔ falɛ mbḭw na.
ACT 2:1 Zaɗka *nam suoriya pantekoɗ vi báyḭi lɛ, nzoɓ mbika lawri riw bele mbṵ kḭ ká zaɗ mbḭw.
ACT 2:2 Lɛɛ, zaɗɛ ku hɔy, giri fe mgba saa nulue vbuɓuɓu rìi zuu bura, a ya̰a ɓil hul ká i kaw ɗi na kpol kpol.
ACT 2:3 Báyḭi lɛ, i kɔ rḭm feri tḭi rìi rḭm huu, wal a ɗo tul-ri mbḭw mbḭw riw bele.
ACT 2:4 Lɛɛ, Tem Law Pie ya̰a ɓil law-ri kpol kpol bele, ha ri tii sa̰w ɓáa nzaa kḭri ɓoɗ ɓoɗ, munu ká Tem Law Pie ha ri ɓaa na.
ACT 2:5 Ɓil puo ká Zuruzalɛm na, Ziɓri ká i hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru ká í uru saa sa̰w puori ká tusiri key ɓoɗ ɓoɗ riw bele na i ɗo ɗi.
ACT 2:6 Zaɗka i laa giri fe ká mgba na báyḭi lɛ, i ɗuu giriri í vi ɗi ɓáy ruɔ, lɛ, zaɗ ɓay zee ri sɛl, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a hɔy kara laa ɓay ká i ɓaa na ɓáy nzaa mbóŋ ni mbóŋ ni.
ACT 2:7 Báyḭi lɛ, i kaw yer, í ɗakla ɓay ká sakra kḭ mii: «Wa̰a, nzoɓ niri ká i ɓaa ɓay key na, i ɓa Galeleri riw bele ya lɛ?
ACT 2:8 Úwaa, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, náa láari ɓayri ká i ɓaa ɓáy nzaa mbóŋ naari mbḭw mbḭw riw bele mini key lɛ?
ACT 2:9 Sakra naari key na, nzoɓ ha̰nɛri uru saa Parte nda̰w, Medɛs nda̰w, Elam nda̰w, Mesopotami nda̰w, Zude nda̰w, Kapados nda̰w, Po̰n nda̰w, Azi nda̰w,
ACT 2:10 Firizi nda̰w, Pamfili nda̰w, Eziɓte nda̰w, tusiri Libi ká ɗo lakun Sirɛ̰n nda̰w, rɔɔ ɓari ká i vi saa ŋgɛrɛpuo ká Rɔm,
ACT 2:11 Ziɓri ɓáy nzoɓri ká i fɛrɛ sùo-ri í vi ɓa nzoɓ kóɗ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, Kɛrɛɗri nda̰w, Arabiri nda̰w na, i ɓaa mii, ɗaa mina rɔɔ náa láari ɓay fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru ká ndaɗ ɓamba tasiri ɓáy nzaa mboŋ naari ɓoɗ ɓoɗ mini key lɛ woo?»
ACT 2:12 Ɓari riw bele na, i kaw yer ha̰ kér ɓay i ri ɓa huɗ, ha ri ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Sa̰wke mina maa lɛ?»
ACT 2:13 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri siɛ ri í ɓaa mii: «Him ze ɗaa ri,»
ACT 2:14 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓáy nzoɓ ndáy nzaapeɗ ha̰wri ká duɔ falɛ mbḭw na, i uru í ɗo siya. Lɛɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ɓáy bawda kusol-e ha̰ nzoɓri mii: «Ɓaarì Ziɓri, ɓáy ɓaarì riw bele ká ì kaw Zuruzalɛm na, ì te suku-rì í láake ɓay ɓiri ká mì ɓáa ha rì key na ta-taŋ.
ACT 2:15 Nzoɓri ká ì kɔ ri key na, ɓa him ze ɗaa ri munu ká ì ker ká ɓil law-rì ku ya, ɓay ḭi lɛ, síe ká ɗo key na, ɓa sa̰w síe tɔnɔ mbḭw tiɓie hɔy rɔɓay.
ACT 2:16 Roo lɛ, fe ká ɗaa ri key na, ɓa fe ká Zuyɛl nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke pola.
ACT 2:17 Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ ni mii: “Síe ɔ́rɔ ɓie namri ká tusiri key na, mì haŋa Tem Law Pie ɓi ya̰a ɓil law nzoɓri riw bele. Vu ɓaarì taa wa̰rakeri ɓáy má̰ykeri na, i ya̰aŋa ɓay saa nzaa-i í ɓaa ha̰ nzoɓri. Leɗ kuban ɓaarì na, mì haŋa fe tina nun ha ri, a ŋgɛrɛri hɔy kara ì kɔ́kɔ fe ɓáy lɔm.
ACT 2:18 Ɓa tusuɛ kḭ, síeke ku na, mì haŋa Tem Law Pie ɓi ya̰a ɓil law nzoɓ peɗ ɓiri taa wa̰rakeri ɓáy má̰ykeri, a í ɓǎake ɓay ká i ya̰a saa nzaa-i na.
ACT 2:19 Mì ɗáa feri ká mba kɔ́kɔ ká tumbam suku, ɓáy fe saŋri ká kíɛ fe ká tusiri key. Ì kɔ́kɔ sím nda̰w, huu nda̰w, zuu huu nda̰w.
ACT 2:20 Síe a fɛ́rɛ sùo-ɛ ɗo guu, few hɔy kara a fɛ́rɛ sùo-ɛ ɓa sḭ́ɛ munu ká sím pola rɔɔ ɓay haŋa nam Ŋgɛrɛmbay ká ɓa bawda nam suoriya na ka vi ɓáy.
ACT 2:21 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká koɗ Ŋgɛrɛmbay lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni.”
ACT 2:22 «Ɓaarì Izarayɛlri, ì laa ɓay niri key na ɓáy kere! Zezu ká Nazarɛɗ na, ka ɓa nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru kiɛ ni ɓa nzoɓ peɗ ɓe ɓáy faa fe saŋri, ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ, rɔɔ ɓáy feri ká ɓa fe kíɛ fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓáy faa ɓe ká sakra ɓaarì, munu ká ì kɔ ɓáy sùo-rì ta-taŋ nda̰w ro na.
ACT 2:23 Nzoɓ key na, ì pɔŋ ni ɓo nduo ŋgɛrɛdɔma̰y ɓaarì. Ze ɓaarì nzoɓ feya̰ari kḭ ì mgba ni í ɓer ni ɗo tul puu say huɗ, í i ni munu ká Ŋgɛrɛwṵru mbi nzi-ɛ ká ɗi pola a leke ɓay haŋa ni ka ɗo munu.
ACT 2:24 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun, a mḭira sal huɗ ɓe, ɓay ḭi lɛ, huɗ maa ɓay mgbaka ni naa ɓil luɔ ya,
ACT 2:25 munu ká *Daviɗ ɓaa ɓay se tul-e mii: “Mì kɔ Ŋgɛrɛmbay ɗo ziŋ mì ɓaŋguɔ kpaɗara; ka kaw lakun-i ɓay haŋa sùo-i ka tɔ ya.
ACT 2:26 Sa̰wke mini ze, ɓil law-i ɗo ɓáy suoriya, ɓay ɓiri ká mì ɓaa na, mì zǎyke sùo-i, a naysuo-i kara a ɗoko ɓáy kere; mí ɗaa law-i te tul-a nzokɗo, Ŋgɛrɛmbay,
ACT 2:27 ɓay ḭi lɛ, mù ti pɔ́ŋ mì ɗo zaɗ baw ya. Ɓi ká mì ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓo na, mù ti pɔ́ŋ faa ha̰ naysuo-i puŋ mbuɗuk mbuɗuk ya.
ACT 2:28 Mu ɗaa ha̰ mì kɔ faa ha̰yri ká ha̰ mì káw ɓáy kumnun. Munu ká mù ɗo ziŋ mì na, suoriya mbaa ɓil law-i gba̰y gba̰y.”
ACT 2:29 «Ɓaarì yṵ-iri, mì kíɛ rì ɓay ká se tul Daviɗ ká ɓa bulu kadɔk naari na ha rì laa ta-taŋ. Ɓay ká Daviɗ ɓaa key na, ka ɓaa se tul-e ɓe kḭ sùo-ɛ ya, ɓay ḭi lɛ, Daviɗ na hu ha ri voro ni, a luɔ huɗ ɓe hɔy kara ɗo sakra naari key tḭi vuri ɓáy.
ACT 2:30 Roo lɛ, zaɗkaʼa kaw ɓáy kumnun ɓáy na, ka ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru. Ka kɔ nda̰w mii, Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay, a háake huɗ mii, nzoɓ mbḭw ká sa̰w ka̰ni ɓeri a káw tul kariŋgaw mbay ɓeri a suo bol ɓeri.
ACT 2:31 Ɓe ze, munu ká Daviɗ kɔ fe káʼa tḭ́i na, zaɗkaʼa ɓaa mii: “Ŋgɛrɛmbay ti pɔ́ŋ ɓeri ɗo zaɗ baw ya, a naysuo ɓeri kara ti púŋ mbuɗuk mbuɗuk ya nda̰w” na, ɓa ɓay káʼa ɓaa se tul tḭ́i *Krisi saa luɔ huɗ.
ACT 2:32 Ɓa ɓe Zezu na key ze Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ, ze ɓuru riw bele ɓuru ɓa nzoɓ nasi ɓayke.
ACT 2:33 Bǎa Ŋgɛrɛwṵru na mbi ni kaw tunduo hoɗo ɓe ká nulue, a ha̰ ni Tem Law Pie káʼa waa ɓayke na. Ɓe ze, Zezu ha̰ Tem Law Pie na ya̰a ɓil law ɓuru kpol kpol munu ká ì kɔ a í laa ɓáy suku-rì nda̰w key ku.
ACT 2:34 Tusuɛke lɛ, ɓa Daviɗ ze Ŋgɛrɛwṵru mbi ni se nulue ya, roo lɛ, Daviɗ na ɓaa mii: “Ŋgɛrɛwṵru Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓi mii: ‘Mu ví káw tunduo hoɗo ɓi,
ACT 2:35 kpṵru maa ɓáy haŋa mì haw yṵm ká tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓori ha ri vi ɓa fe ɗáa ɓal-a zuɔ ɗi.’”
ACT 2:36 «Ɓe mini ze, ndaɗ ɓay haŋa ɓaarì leɗ Izarayɛlri riw bele ì kɔ ta-taŋ mii, ɓe Zezu key ká ì ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na, ɓa ɓe na kḭ ze Ŋgɛrɛwṵru waa a pie ni ví ya̰a nzoɓri, a ɗaa ni kaw ɓa Ŋgɛrɛmbay.»
ACT 2:37 Zaɗka nzoɓri laa ɓay Piyɛr na báyḭi lɛ, law-ri kuŋ mbii gbaɗ ha ri vbi Piyɛr ɓáy nzoɓ ndáy nzaapeɗ ha̰wri mii: «Yṵ ɓururi, wa̰a, ɓuru ɗáa mina lɛ?»
ACT 2:38 Lɛɛ, Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii, «Ì suo kér ɓay ɓaarì ɓo, ha ri ɗaa tul-rì nduo mbii ɓáy riŋ Zezu Krisi. Ɓe nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka buma ká tul feya̰a ɓaarì ziŋ rì ɓáy. Ɓe rɔɔ, ì zíŋke fe ini Tem Law Pie ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay haŋa rì na ɓáy.
ACT 2:39 Tusuɛke lɛ, fe inike ká Ŋgɛrɛwṵru waa na, ɗo ɓay tul-rì nda̰w, vu ɓaarì nda̰w, rɔɔ ɓay tul ɓari riw bele ká i ɗo ɗi ɗi mak mak, ɓari ká Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru naari a ɗika ri ɓay haŋa ri vi luo-ɛ na.»
ACT 2:40 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓaa ɓay kḭri ŋgḭi ɓamba a bǎkake ri nda̰w, a ɓo ri nda̰w mii: «Ì tḭi ká sakra nzoɓ ndayari key ɓo, í ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ka ya̰a rì.»
ACT 2:41 Nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká sakra ɓari na, i ya̰a ɓay ɓe na ha ri ɗaa tul-ri nduo mbii. Namke ku na, nzoɓri maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ say (3.000) nde tul nzoɓ mbika law ha̰wri.
ACT 2:42 Nzoɓ mbika lawri na i mgba sùo-ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ kpaɗara: i mbṵ tul kḭ ɓay láa fe fére ká *nzoɓ ndáy nzaapeɗri fere ri nda̰w, í zuɔ ziŋ kḭ mbḭw hɔy nda̰w, í sṵ fe ziŋ kḭ mbḭw hɔy nda̰w, a í ɗaa nzaa ɓay kere ziŋ kḭ mbḭw hɔy riw bele nda̰w pi.
ACT 2:43 Hḭɛ mgba nzoɓri riw bele, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, i ɗaa fe ká mba kɔ́kɔ ŋgḭi ɓamba ɓáy fe saŋri.
ACT 2:44 Ɓari riw bele ká i vi ɓa nzoɓ mbika lawri na, i mbṵ tul kḭ ká zaɗ mbḭw ɓaŋguɔ, í ɗaa law mbḭw ziŋ kḭ ká tul fe ɓari riw bele.
ACT 2:45 I hie zaɗ ɓari ɓáy fe kereri ká i ɗǒke na, í wal larike ha̰ kḭ riw bele maa ɓáy zaɗ fe ká nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, se síeke na.
ACT 2:46 Ɓáy namri riw bele na, i mbṵ kḭ ɓaŋguɔ kpaɗara ká ɓil mgbaŋ ká *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɗi. I sṵ fe ziŋ kḭ mbḭw hɔy ká faa hul kḭ. Fe sṵm ká i sṵ ziŋ kḭ mbḭw na, i sṵ ɓáy suoriya nda̰w ɓáy law ká *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w pi.
ACT 2:47 I pisi Ŋgɛrɛwṵru, í ndaɗ ká nun nzoɓri riw bele. Báyḭi lɛ, ɓáy namri riw bele na, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ri na, ka ɗaa ri nde tul nzoɓ mbika law ha̰wri.
ACT 3:1 Nam mbḭw munu ká síe fɛrɛ sùo-ɛ maa sa̰w síe say ká ɓa sa̰w síe ɗáa nzaa ɓay kere Ziɓri na báyḭi lɛ, Piyɛr ɓáy Za̰a se ɓa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáa nzaa ɓay kere.
ACT 3:2 Lɛɛ, wa̰ra nzoɓ mbḭw munu ká i mboŋ ni ɓa gɔ̌m saa wṵru na, i soɓ ni ha̰ ni kaw faa ríi ɓa hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗi ɓa Faa Kere na, ɓay haŋa ni gɔŋ fe ká luo nzoɓri ká i ɗo ríi ɓa ɓaɗi.
ACT 3:3 Zaɗka leɗban na kɔ Piyɛr ɓáy Za̰a ká i ɗo ríi ɓa ɓaɗi na báyḭi lɛ, ka gɔŋ ri lari.
ACT 3:4 Lɛɛ, Piyɛr ɓáy Za̰a siɗi bele i kɔ-kɔ́m ɓa nun-ɛ, ro Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mu kɔ ɓuru key.»
ACT 3:5 Báyḭi lɛ, leɗban na kɔ-kɔ́m kà̰a ɓa luo-ri a giyaŋ ɓay zíŋ fe ká nduo-ri.
ACT 3:6 Lɛɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii, «Mì ɗo ɓáy lari ká nduo-i key ɓay haŋa mù ya. Roo lɛ, fe ká mì ɗǒke na, mì haŋa mù: Úru siya mú se-seɗ ɓáy riŋ Zezu *Krisi ká Nazarɛɗ!»
ACT 3:7 Ro, a mgba nduo hoɗo ɓe a ura ni ɗo siya. Zaɗɛ ku hɔy, ɓal-ɛri ɓáy pa̰ra nun ɓal-ɛri ŋgɔŋ kpaŋ ɗo ɗi ha̰ ni.
ACT 3:8 Lɛɛ, ka uru vaɗ a ɗo siya a tii sa̰w se-seɗ, a rìi ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ziŋ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na a se-seɗ ɓáy kere, a zo zakra zakra ɓáy suoriya a pisi Ŋgɛrɛwṵru.
ACT 3:9 Ruɔ nzoɓri riw bele ká i kɔ ni se-seɗ na, i pisi Ŋgɛrɛwṵru nda̰w.
ACT 3:10 Zaɗka i kɔ ni ɓa ɓe káʼa kaw faa hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗi ɓa Faa Kere a gɔŋ fe na báyḭi lɛ, zaɗ ɓay zee ri sɛl ha ri kaw yer ɓay tul fe ká kal ká tul-e na.
ACT 3:11 Leɗban na pɔŋ fal Piyɛr ɓáy Za̰a ya; nzoɓri riw bele ká zaɗ ɓay zee ri na, i uru í ɗuu giriri ɓa luo-ri í vǎa kiri ri ká ɓil pǎl ká i ɗi ɓa pǎl Salomo̰n.
ACT 3:12 Zaɗka Piyɛr kɔ munu báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ ruɔ nzoɓri mii: «Ɓaarì Izarayɛlri! Ɓay ḭi rɔɔ, fe key na tuku rì mini key lɛ? Ɓay ḭi rɔɔ, ì kɔ-kɔ́m ɗeke ɓa tul ɓuru rìi fe ká hṵrusuo ɓuru, mase law ɓuru ká ɓuru ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na ze ha̰ leɗban na séke seɗ key lɛ?
ACT 3:13 Ŋgɛrɛwṵru *Abaraham, Ŋgɛrɛwṵru Izak ɓáy *Zakoɓ, Ŋgɛrɛwṵru bulu naari na, ka ɗaa riŋ ɗika ɓo tul nzoɓ peɗ ɓe ká ɓa Zezu, ká ɓaarì kḭ sùo-rì ì pɔŋ ni ɓo nduo ŋgɛrɛdɔma̰yri í tuŋ ni ŋgereŋ ká pol Pilaɗ; ze ɓa fe káʼa mbi nzi-ɛ ká ɗi a hii ɓay pɔ́ŋ ni.
ACT 3:14 Ɓe káʼa ɓa Nzoɓ ká Taŋ Kaɗaŋ, a ɓa Nzoɓ Fe Ɗáa Ɓáy Zaɗɛ na, ɓaarì kḭ ze ì tuŋ ni ŋgereŋ a í vbi Pilaɗ ɓay haŋa ni ka tína nzoɓ mbḭw ká ɓa dɔmbirim nzoɓ ku ze ka ha rì.
ACT 3:15 Ɓe mini ze, ɓaarì na ì ɗaa ha ri i mbay nzoɓ haŋa nzoɓri kaw ɓáy kumnun, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun. Ɓuru na, ɓuru ɓa nzoɓ ɓay nasike.
ACT 3:16 Leɗban ká ì kɔ ni key í tuu ni nda̰w na, ka se-seɗ ɓáy faa hṵrusuo riŋ Zezu ká ha̰ ni hṵrusuo, ɓáy faa ɗáa law ɓo tul-e. Ɓe ze, ɓa faa ɗáa law ɓo tul Zezu ká ɗaa ha̰ sùo leɗban key na vaa ni kiyaw kiyaw, munu ka ì kɔ ɓáy nun-rì riw bele key ku.
ACT 3:17 «Yṵ-iri, fe ka̰ayari ká ì ɗaa ziŋ Zezu na, ɓa fe ká ì kɔ sa̰wke ya, ŋgɛrɛdɔma̰y ɓaarì hɔy kara kɔ sa̰wke ya nda̰w.
ACT 3:18 Roo lɛ, ɓe ze ɗaa ha̰ ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ riw bele pola lew mii, *Krisi a kɔ́kɔ sɛkɛ fe na, ɓayke ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
ACT 3:19 Munu zu lɛ, ì suo kér ɓay ɓaarì, a í fɛ́rɛ sùo-rì ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni ka bumra feya̰a ɓaarì na ɓa fal.
ACT 3:20 Ɓe nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛmbay a pɔ́ŋ sa̰w síe ha rì ha̰ ɓil law-rì huo lɔm, a píe Zezu, nzoɓ káʼa naa ni ví ya̰a nzoɓri na ha rì.
ACT 3:21 Timbɛɗɛ key na, ɗo nun haŋa Zezu Krisi ka káw nulue, kpṵru maa ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a lékeke ɓal feri riw bele ɓa fie, munu káʼa ɓaa ɓayke piɛɗ lew hɔy ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ ká i ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe na.
ACT 3:22 Tusuɛke lɛ, *Moyze nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na ɓaa mii: “Ŋgɛrɛmbay, Ŋgɛrɛwṵru ɓaarì na, a píe nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ mbḭw munu ká ɓi ká sakra ɓaarì na ha rì. Ɓay ɓeri riw bele káʼa ɓáa ha rì na, ì laa í ɗaa feke.
ACT 3:23 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká laa ɓay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru key na ya lɛ, i náa ni ká sakra nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri í i ni.”
ACT 3:24 Tii sa̰wke saa tul Samiyɛl na, *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele ɓaa ɓay feri ká tḭi ká ɓil namri ká náa ɗori ɗi vuri key na suo bol kḭ bol kḭ.
ACT 3:25 Fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ na ɗo ɓay tul-rì. Kuni káʼa saa ziŋ bulu ɓaarì na, ì ɗo ɓil-e nda̰w. Ka ɓaa ha̰ Abaraham mii: “Mì sá̰m fe zuɔ tul sa̰w nzoɓri riw bele ká tusiri key ɓáy faa sa̰w ɓo.”
ACT 3:26 Ɓe mini ze, Ŋgɛrɛwṵru pie Zezu ká ɓa nzoɓ peɗ ɓe na se luo ɓaarì Ziɓri titire ɗɛkrɛ ɓay sá̰m fe zuɔ tul-rì ha̰ nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì na ka suo kér ɓay ɓe ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓeri.»
ACT 4:1 Zaɗka Piyɛr ɓáy Za̰a i ɗo ɓáa ɓay ha̰ nzoɓri kɔɓ ɓáy na báyḭi lɛ, nzoɓ fe poyri ɓáy mbay tul nzoɓri ká i kɔ́rɔ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy *Sadusiri ví ziŋ ri ká ɗi.
ACT 4:2 Sùo-ri rii ri ya ɓay tul ɓay ká i fere nzoɓri mii, Zezu tḭi saa luɔ huɗ, ɓayke ɓaa mii, nzoɓri ká i hu na i máa tḭ́i saa luɔ huɗ munu nda̰w.
ACT 4:3 Báyḭi lɛ, i mgba ri í vbuku ri zuɔ hul sal kpṵru tḭi tiɓie, ɓay ḭi lɛ, síe ti mbǎa.
ACT 4:4 Ze munu hɔy kara, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká i laa ɓay ká i ka-káake ha ri na, i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu. Namke ku na, wa̰rari ká i mbi law-ri na i nde tul nzoɓ mbika law ha̰wri ká pola, ha ri maa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ ndeɓe (5.000).
ACT 4:5 Tiɓieke na báyḭi lɛ, ŋgɛrɛdɔma̰y Ziɓri ɓáy ŋgɛrɛri, rɔɔ ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri nda̰w na, i mbṵ kḭ ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm.
ACT 4:6 Anasi ká ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye, Kayif ká ɓa fay ɓe nda̰w, Za̰a ɓáy Alezandere nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓ ini ɓe ha̰wri na riw bele i kaw zaɗ ɓay na ku nda̰w.
ACT 4:7 Báyḭi lɛ, i ha̰ Piyɛr ɓáy Za̰a ví ɗo pol-ri í vbi ri ɓay mii, «Ɓaarì na, ɓáy faa hṵrusuo ve, mase ɓáy riŋ nzoɓ ve ze ì vǎake nzoɓ na ku lɛ?»
ACT 4:8 Lɛɛ, Tem Law Pie ká mbaa ɓil law Piyɛr na ha̰ ni ɓǎake ɓay ha ri mii: «Ɓaarì mbay ɓuru Ziɓri ɓáy ŋgɛrɛri ká *Izarayɛl,
ACT 4:9 vuri key na ì vbi ɓuru ɓay tul fe kere ká ɓuru ɗaa ziŋ gɔ̌m mbḭw ká uru siya a se-seɗ, a í hii ɓay kɔ́kɔ, wa̰a, sùo-ɛ na vaa ni mina lɛ?
ACT 4:10 Munu báyḭi lɛ, ɓaarì riw bele ɓáy leɗ Izarayɛlri riw bele na, ndaɗ ɓay haŋa rì kɔ ta-taŋ nda̰w rɔ! Sùo leɗban ká vaa na, vaa ɓáy faa riŋ Zezu *Krisi ká Nazarɛɗ ká ɓaarì kḭ ì ɓer ni ɗo tul puu say huɗ, ká Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa sakra nzoɓ huɗeri.
ACT 4:11 Ɓa ɓe Zezu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay se tul-e mii: “Tisaw ká ɓaarì nzoɓ mbúo hulri ì vbu ɓo ɓisuy na, yḭ̀i a vi ɓa tisaw kere ká kal tul tisaw ha̰wri pavbaɗ a ɓa tisaw tigba̰a hul taa tusuɛke!”
ACT 4:12 Nzoɓ kḭ ɓoɗ ká pam a úru saa luo-ɛ na, tiya. Ká ɓa tusuɛ lɛ, riŋ nzoɓ kḭ ɓoɗ ká sakra nzoɓri riw bele ká tusiri key ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari ɓay haŋa náa zǐŋkeri pam na, tiya.»
ACT 4:13 Zaɗka ŋgɛrɛdɔma̰yri laa ɓay ká Piyɛr ɓáy Za̰a ɓaa ɓáy nun wa̰ra nzoɓ na ku báyḭi lɛ, tuku ri ha ri kaw yer, ɓay ḭi lɛ, i kɔ Piyɛr ɓáy Za̰a na ɓa nzoɓri ká i se zaɗ fe fére ya, i ɓa nzoɓ hɔykeri munu hɔy, roo lɛ, i kɔ nda̰w, ɓari na i ɓa bǎw seɗ Zezu.
ACT 4:14 Rɔɓay, munu ká i kɔ leɗban ká sùo-ɛ vaa ni ká ɗo ziŋ ri ká zaɗɛ ku na báyḭi lɛ, i kɔ faa ká ɓay yḭ́iŋra ɓáy ɓay ɗo tul ɓay ɓari na ya.
ACT 4:15 Ro, í mbi nzaa-ri ɓay haŋa ri tḭi saa luo nzoɓ kúŋ sal ɓay luye ɓari na, í tii sa̰w ma̰y kḭ ɓay ká sakra kḭ mii:
ACT 4:16 «Fe ḭi ze náa ɗáari ziŋ nzoɓ niri key na lɛ, ɓay ḭi lɛ, fe saŋ ká i ɗaa na ɗo zaɗ hie ha̰ nzoɓri ká Zuruzalɛm kɔ riw bele! Náa maari ɓay má̰yri ɓayke ya.
ACT 4:17 Munu báyḭi lɛ, ɓay haŋa ɓayke ka ya̰a zaɗ ɓa pola pola ká sakra nzoɓri ya lɛ, náa háari ri a náa ɓaarì ha ri mii, zaɗka i yḭ̀i í ɓaa ɓay ɓáy riŋ Zezu na rɔɓay ha̰ nzoɓri ɓa kḭ lɛ, ɓuru ɗáa ziŋ ri sɛ sɛ.»
ACT 4:18 Báyḭi lɛ, i ɗi ri í haa ri ɓay haŋa ri ɓaa ɓay, mase i fére nzoɓri fe ɓáy riŋ Zezu na mbǎa.
ACT 4:19 Zaɗka Piyɛr ɓáy Za̰a laa ɓayke na ku báyḭi lɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɓaarì kḭ ì kér sùo-rì í kɔ, hḭ́ɛ *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy hḭ́ɛ bol kusol-rì laa na wa̰a, ha̰a ze ndaɗ mba ha̰w ká nun Ŋgɛrɛwṵru lɛ?
ACT 4:20 Ɓuru na, ɓuru maa ɓay mgbaka sùo ɓuru ɓay ɓáa ɓay fe ká ɓuru kɔ ɓáy nun ɓuru, ɓáy fe ká ɓuru laa ɓáy suku ɓuru na ya.»
ACT 4:21 Báyḭi lɛ, nzoɓ kúŋ sal ɓay luye Ziɓri haa ri ɓa kḭ nda̰w rɔɔ, í pɔŋ ri ha ri zɔl ɓáy. I kɔ faa ká ɓay ɗáa fe ziŋ ri ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele pisi Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul fe saŋ ká kal na.
ACT 4:22 Nzoɓ ká sùo-ɛ vaa ni key na, mbiimbam mboŋa ɓe kal síŋ niŋ.
ACT 4:23 Zaɗka i pɔŋ Piyɛr ɓáy Za̰a ha ri zɔl na báyḭi lɛ, i se luo nzoɓ ɓariri, í ɓaa ɓay feri ká *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛri ɓaa ziŋ ri na.
ACT 4:24 Zaɗka i laa ɓayke báyḭi lɛ, i mbṵ nzaa-ri mbḭw hɔy riw bele, í ɗaa nzaa ɓay kere ha̰ Ŋgɛrɛwṵru mii: «Mbay tul feri riw bele, ɓo kḭ ze mù ɗaa tumbam, mú ɗaa tusiri ɓáy mbiiri ɓáy feri riw bele ká ɗo ɗi.
ACT 4:25 Ɓa ɓo Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze, mù ɓaa ɓay ɓáy faa Tem Law Pie ɓo ha̰ bulu ɓuru *Daviɗ piɛɗ lew, ɓe káʼa ɓa nzoɓ peɗ ɓo na mii: “Ɓay ḭi rɔɔ, sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ law-ri sɛ ri bǔɓuɓu bǔɓuɓu, ha ri uru ɓáy siika sùo-ri mini lɛ? Ɓay ḭi rɔɔ, nzoɓri leke sùo-ri í uru buɗuru buɗuru gɔr hɔy lɛ?
ACT 4:26 Mbayri ká tusiri key i mbṵ kḭ, a ŋgɛrɛdɔma̰yri kara i uru ɓay rúu ziŋ Ŋgɛrɛmbay ɓáy Krisi, ɓe káʼa naa ni ɗo ɓoɗ ɓa nzoɓ peɗ ɓe.”
ACT 4:27 «Ɓa tusuɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓuru, ká ɓil puo ni key na, *Eroɗ ɓáy Po̰s Pilaɗ i mbṵ kḭ ziŋ sa̰w nzoɓri ká i kɔ mù ya ɓáy leɗ Izarayɛlri na, í leke ɓay ká sakra kḭ ɓay ɗáa fe ziŋ Zezu, nzoɓ ká taŋ kaɗaŋ ká mù naa ni ɗo ɓoɗ ɓa nzoɓ peɗ ɓo na.
ACT 4:28 Ɓe ze, fe ká mù leke pola ɓáy faa hṵrusuo-ɔ ɓáy law hiiya ɓo na, i ɗaa ɔ ɓáy zaɗɛ.
ACT 4:29 Timbɛɗɛ key na, fe sɛkɛ ká i hii ɓay ɗáa ziŋ ɓuru na, mu kɔ. Mu ha̰ ɓuru nzoɓ peɗ ɓori na hṵrusuo ha̰ ɓuru káake káa ɓay ɓo na ɓáy nun wa̰ra nzoɓ.
ACT 4:30 Mu ɗaa nduo-ɔ ka ɓo tul ɓuru ha̰ ɓuru vǎake nzoɓ suosɛrɛmri, ɓúru ɗáake fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ɓáy riŋ Zezu, nzoɓ ká taŋ kaɗaŋ ká mù naa ni ɗo ɓoɗ ɓa nzoɓ peɗ ɓo na.»
ACT 4:31 Zaɗka i ɗaa nzaa ɓay kere ɔ na báyḭi lɛ, zaɗ ká i mbṵ kḭ ká ɗi na laŋ yik yik, Tem Law Pie ví mbaa ɓil law-ri riw bele, a í ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nun wa̰ra nzoɓ.
ACT 4:32 Ruɔ nzoɓri riw bele ká i mbi law-ri na, i ɗaa law-ri ɓáy kér ɓay ɓari maa kḭ, í ɗo ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy. Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ker mii, fe ɓeri na ɓa taa ɓeri huo ɓeri hɔy ya, roo lɛ, ɓari riw bele na i kɔ fe ɓari ɓa fe kḭ riw bele.
ACT 4:33 Nzoɓ ndáy nzaapeɗri na ɓaa nasi ɓay tḭ́i Ŋgɛrɛmbay Zezu saa luɔ huɗ na ɓáy bawda hṵrusuo, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru sa̰m fe zuɔ tul nzoɓ mbika lawri riw bele.
ACT 4:34 Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká fe puo nduo-ɛ puo na, tiya. Tusuɛke lɛ, ɓari ká i ɗo ɓáy wáari, mase hulri na, i hie í pɔŋ larike í fa̰a,
ACT 4:35 í víke ha̰ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri, rɔɔ í leke ká sakra ɓari nzoɓ mbika lawri na, maa ɓáy tul fe ká nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, se síeke na.
ACT 4:36 Nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Zezeɓ, ká nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɗi ni ɓa Barnabas (sa̰w riŋke lɛ, ɓa nzoɓ ɗáa wa̰ra ɓo ɓil law nzoɓ), sa̰w ka̰ni ɓe ɓa Levi, ká i mboŋ ni ká Sipir na,
ACT 4:37 ka hie wáa ɓe mbḭw a pɔŋ larike a fa̰a a vieke ha̰ nzoɓ ndáy nzaapeɗri.
ACT 5:1 Nzoɓ mbḭw riŋ-ɛ ɓa Ananiyas ɓáy má̰y ɓe Safira, i hie wáa ɓari mbḭw.
ACT 5:2 Báyḭi lɛ, Ananiyas wal nzaa larike ndḭi. Má̰y ɓe kara zuɔ ziŋ ni ká ɗi nda̰w. Ro, a séke ɓáy ɓie larike na a ha̰ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri a ɓaa mii: «Bele zey.»
ACT 5:3 Lɛɛ, Piyɛr vbi ni mii: «Ananiyas, sa̰wke mina rɔɔ, mù ha̰ *Satan mbaa ɓil law-a ha̰ mù ɓaa ɓay baylu ha̰ Tem Law Pie, a mú kɔrɔ lari wáa ɓo na, mú víke mini key hɔy lɛ?
ACT 5:4 Pola rɔɔ ɓay haŋa mù hie wáa ɓo na wa̰a, ɓa taa ɓo ya lɛ? Ze, mù hie hɔy kara, ɓa ɓay ɓo zu, mù ɗáake fe munu ká law-a hii na ya lɛ? Wa̰a, ɗaa mina rɔɔ, mù mbi nzaa-a sùo-ɔ, rɔɔ mú ɗaa fe mini key lɛ? Ɓa nzoɓ ze mù ɓaa ɓay baylu ha̰ ni ya, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru!»
ACT 5:5 Zaɗka ɓayke tɔɗɔ ɓo suku Ananiyas na báyḭi lɛ, ka lie gbǎ̰y ɓa huɗ. Nzoɓri riw bele ká i laa ɓayke na, hḭɛ ɗaa ri zikiki.
ACT 5:6 Ro, leɗ kubanri uru í mbi ni í kaa ni ɓáy gari í vǎa voro ni.
ACT 5:7 Bole ɗi ya waka ká ɗaa sa̰w síe say na báyḭi lɛ, má̰y ɓe ví rìi hul ká Piyɛr ɗo ɗi na taŋ kɔ́kɔ fe ká kal na.
ACT 5:8 Lɛɛ, Piyɛr vbi ni mii: «Ɓaa ha̰ mi laa! Lari wáa ká ì hie na wa̰a, bele hɔy zey lɛ?» Lɛɛ, má̰y na yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Bele larike kḭ zu.»
ACT 5:9 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Sa̰wke mina rɔɔ, ì ha̰ law-rì maa kḭ ɓay líe Tem Ŋgɛrɛmbay lɛ? Mu kɔ, nzoɓri ká i voro waa-ka na, i ɗo faa hul ku. I mbika mù munu na nda̰w.»
ACT 5:10 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, ka lie gbǎ̰y ɓa huɗ ká pol Piyɛr. Ro ze, leɗ kubanri na i yḭ̀i í vǎa ɗaa tul-ri tuŋ huɗ Safira na, í mbi ni í vǎa voro ni ɗo lakun wa̰ra.
ACT 5:11 Nzoɓ mbika lawri riw bele ká i mbṵ tul kḭ, ɓáy nzoɓ ha̰wri ká i laa ɓayke na, hḭɛ ɗaa ri zikiki.
ACT 5:12 Nzoɓ ndáy nzaapeɗri na ɗaa fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ŋgḭ-ŋgḭi ká sakra nzoɓri. Nzoɓ mbika lawri mbṵ kḭ riw bele ɓaŋguɔ ká ɓil boro Mbay Salomo̰n.
ACT 5:13 Ze nzoɓri ɓaa ɓay ɓari ɓáy kere í písike ri ɓamba hɔy kara, nzoɓ mbḭw káʼa ndeke tul-ri nde na, tiya, ɓay ḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri.
ACT 5:14 Ɓe nu ku hɔy kara, ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba, má̰yri ɓáy wa̰rari i mbi law-ri ha̰ Ŋgɛrɛmbay a í nde tul kḭ ɓa pola pola.
ACT 5:15 Feke ku na ɗaa ha̰ nzoɓri fa̰a nzoɓ suosɛrɛmri saa hula ɓáy fe nam ɓari, í ɗaa ri zuɔ bufaa buo lɛɗɛɗɛ ɓay haŋa ɓo, zaɗka Piyɛr ɗo kál faa na báyḭi lɛ, tem ɓe ka guɓa tul nzoɓ ha̰nɛri.
ACT 5:16 Ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri, i uru ɓáy puo ɓáy puo ká ɗo lakun Zuruzalɛm nda̰w í víke ɓáy nzoɓ suosɛrɛmri ɓáy nzoɓ ha̰yri ká temndayari ɗo tul-ri, lɛ, i vaa riw bele.
ACT 5:17 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ɓáy ɓari riw bele ká i kaw ziŋ ri ká i ɓa *Sadusiri na, i ɗaa sere ziŋ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri.
ACT 5:18 Ro, í fa̰a ri í ɗaa ri zuɔ hul sal ká puoke na.
ACT 5:19 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ taa Ŋgɛrɛmbay uru saa nulue ɓa suŋ, a ví mgbuɗa faa hul sal na ha ri tḭi kɛlɛ a ɓaa ha ri mii:
ACT 5:20 «Ì se í káw *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, í ka-káa ɓay feri riw bele ká se tul káw ɓáy kumnun key na ha̰ nzoɓri laa.»
ACT 5:21 Zaɗka nzoɓ ndáy nzaapeɗri laa ɓay key na báyḭi lɛ, i zɔl í se hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓa tiɓie piɛɗ hɔy, a í tii sa̰w fére nzoɓri fe. Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ɓáy nzoɓri ká i kaw ziŋ ni na, i ɗi ŋgɛrɛ Ziɓri riw bele ká i ɓa nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri ha ri vi ɓay fɔ́ŋ ɓay, rɔɔ í pie nzaapeɗ ha̰ nzoɓri ká i kɔrɔ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru vǎa ɗi nzoɓ ndáy nzaapeɗri ká ɓil hul sal.
ACT 5:22 Zaɗka i se hul sal na báyḭi lɛ, i ziŋ ri ya. Lɛɛ, i yḭ̀i ɓáy fal-ri nzɛk í ɓaa ha̰ *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na mii:
ACT 5:23 «Zaɗka ɓuru tḭi nzaa hul sal na, faa hul mgba ɗo ɗi gbukru, a nzoɓ kɔ́rɔ faa hul salri na kara i ɗo ɗi kɛk. Roo lɛ, zaɗka i mgbuɗa faa hul ha̰ ɓuru se hula na lɛ, ɓuru kɔ sùo nzoɓ mbḭw ya.»
ACT 5:24 Zaɗka mbay nzoɓri ká i kɔrɔ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri laa ɓayke na báyḭi lɛ, i ker ɓay ká ɗi kpṵy. Fe ká tḭi tul nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy fe káʼa kali na i kɔ ya kḭ wṵ̌m.
ACT 5:25 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw munu tḭi tul-ri a ɓaa ha ri mii, «Ì laa key! Nzoɓri ká ì fa̰a ri zuɔ hul sal na, i ɗo ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru a í ɗo fére nzoɓri fe.»
ACT 5:26 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká i kɔrɔ hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy mbay ɓari na, i se í ziŋ nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, í fa̰a ri í víke ha ri. I mgba ri ɓáy hṵrusuo ya, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa hḭɛ sùo-ri ɓay nzoɓri ká ì vbuku ri ɓáy tisawri.
ACT 5:27 Falɛ ká i fa̰a ri í víke ri ɗo pol nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na tii sa̰w vbika ri ɓay mii:
ACT 5:28 «Pola na wa̰a, ɓuru haa rì ɓay haŋa rì fere nzoɓri fe ɓáy riŋ nzoɓ na key ya lɛ woo! A ze ì kɔ fe fére ɓaarì na ɓayke ya̰a Zuruzalɛm kpol kpol riw bele, í hii ɓay haŋa ɓay huɗ nzoɓ key na ka ɓo tul ɓuru zu!»
ACT 5:29 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓáy nzoɓ ndáy nzaapeɗ ha̰wri na, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Ɗáa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ndaɗ mba ɗáa ɓo tul nzoɓ!
ACT 5:30 Ɓaarì na, ì ɓer Zezu ɗo tul puu say huɗ í i ni, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká bulu naari koɗ ni na ze tina ni saa luɔ huɗ.
ACT 5:31 Ɓa ɓe na kḭ ze Ŋgɛrɛwṵru mbi ni ha̰ ni kaw tunduo hoɗo ɓe ká ɓa zaɗ káw luye, a ɗaa ni kaw ɓa mbay tul nzoɓri, a ɓa Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri, ɓay mgbúɗa faa ha̰ Izarayɛlri suo kér ɓay ɓari ká tul feya̰a ɓari ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ka nda buma ziŋ ri.
ACT 5:32 Ɓuru nda̰w, Tem Law Pie ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni mbaa ɓil law nzoɓri ká i ɗaa vu mbom ɓo tul-e nda̰w na, ɓuru ɓa nzoɓ ɓay nasike.»
ACT 5:33 Zaɗka nzoɓ kuŋ sal ɓay luyeri laa ɓayke na báyḭi lɛ, law-ri fa̰a ri puu-u, í hii ɓay ika nzoɓ ndáy nzaapeɗri na.
ACT 5:34 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku ɓa Farizi, riŋ-ɛ ɓa *Gamaliyɛl, a ɓa nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol ká nzoɓri riw bele hii ɓay ɓe ɓamba na ɗo ɗi. Ka uru siya ká sakra nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na, a vbi ri ɓay haŋa ri tina nzoɓ ndáy nzaapeɗri na tḭi kɛlɛ ndḭi nda̰w rɔ!
ACT 5:35 Fal tḭ́i ɓari na, ka ɓaa ha̰ nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na mii: «Ɓaarì Izarayɛlri! Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul feri ká i hii ɓay ɗáa ziŋ nzoɓri key na!
ACT 5:36 Ì kér í kɔ! Bole ɗi ɓamba ya rɔɓay ze Tedas tḭi a ɓaa mii, ɓeri ɓa nzoɓ luye laa ro! Ze a fa̰a nzoɓri maa isɔɗ niŋ zuɔ falɛ. Lɛɛ, nzoɓri i ni a ha̰ nzoɓri riw bele ká i se fal-ɛ na, i ɓɛrɛ kḭ kaɗ kaɗ ha̰ fe káʼa hii ɓay ɗáa na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy.
ACT 5:37 Ká fal ɓe Tedas ká ɓil sewke ká i ɗáake riŋ nzoɓri ɗo ɓil mbeɗe na báyḭi lɛ, Zudas, nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká Galele tḭi. Ɓe hɔy kara ka fa̰a nzoɓri ŋgḭi maa fe zuɔ fal-ɛ a séke. Lɛɛ, nzoɓri i ni na nda̰w, a ha̰ nzoɓri riw bele ká i se fal-ɛ na, i ɓɛrɛ kḭ kaɗ kaɗ.
ACT 5:38 Munu zu lɛ, timbɛɗɛ key na mì ɓaa ha rì: ì yɔklɔ sùo-rì ká tul nzoɓri key na mbǎa! Ála ri ha ri zɔ́l! Zaɗka fe ɗáa ɓari na uru saa luo nzoɓ hɔy lɛ, a ɓíɛ ɓáy,
ACT 5:39 a ze ɓo, zaɗka uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ì ti máa ɓíɛ ya. Kɔkɔ ká ì ru-ruy ziŋ Ŋgɛrɛwṵru!» Báyḭi lɛ, ɓari nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na, i ya̰a kér ɓay Gamaliyɛl
ACT 5:40 í ɗi nzoɓ ndáy nzaapeɗri ha ri nda ri ɓáy ndoy, a í haa ri ɓáa ɓay ɓáy riŋ Zezu. Falɛ ku rɔɔ i ala ri ha ri zɔl ɓáy.
ACT 5:41 Lɛɛ, nzoɓ ndáy nzaapeɗri zɔl ká zaɗ fɔ́ŋ ɓay na ku ɓáy suoriya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔ ri ɓa nzoɓri ká i maa kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓay tul riŋ Zezu.
ACT 5:42 Nam ɓáy nam ká ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ɓil hul nzoɓri na, í fere ri fe ɓaŋguɔ í ka-káa Ɓay Kere mii, Zezu ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa a pie ni ví ya̰a nzoɓri na.
ACT 6:1 Ɓil sewkeri ku na, munu ká ruɔ nzoɓ mbika lawri ŋgḭi ɓa pola pola na, nzoɓ mbika lawri ká i uru saa puo kḭ ká i ɓaa nzaa gɛrɛk na, i ŋgṵri sùo-ri ɓay tul Ziɓri ká i ɓaa nzaa eboro, ɓay ḭi lɛ, nam ɓáy nam na, zaɗka i ɗo wál fe sṵm na lɛ, i ker se tul má̰y síeri ká i ɓaa nzaa gɛrɛk na ya.
ACT 6:2 Báyḭi lɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ká duɔ falɛ siɗi na, i ɗi nzoɓ mbika lawri riw bele ha ri mbṵ kḭ í ɓaa ha ri mii: «Ɓay haŋa ɓuru pɔŋ ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ ɓúru yḭ̀i ɓúru ɓa nzoɓ léke fe sṵmri na, ɓa fe ká ɗo ɓáy faake ya.
ACT 6:3 Sa̰wke mini ze, yṵ ɓururi, ì nán wa̰rari ɓa tɔnɔ say ká sakra ɓaarì ká nzoɓri kɔ simseɗ ɓari ɗo ɓáy kere, ká Tem Law Pie mbaa ɓil law-ri, a í ɗo ɓáy nun nzɛm nda̰w na, ɓo ha̰ ɓuru pɔ́ŋ peɗkeri key na ka zuɔ nduo-ri ha ri ɗaa.
ACT 6:4 A ɓuru na lɛ, peɗ ɗáa ɓuru a ɓá ɗáa nzaa ɓay kere ɓáy ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri laa.»
ACT 6:5 Báyḭi lɛ, ɓay ká i ɓaa na, nzoɓ mbika lawri hii ɗo ɗi riw bele. Ze í naa Etḭɛn ká mbika law ɓe ŋgḭi ɓamba, ká Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ na. I naa Filiɓ nda̰w, Prokɔr nda̰w, Nikanɔr nda̰w, Timo̰n nda̰w, Parmenas nda̰w, rɔɔ Nikola ká uru saa puo ká Antiyos, ɓe káʼa fɛrɛ sùo-ɛ a vi ɓa nzoɓ kóɗ Ŋgɛrɛwṵru na.
ACT 6:6 Falɛ ku báyḭi lɛ, i fa̰a ri í kiɛ ri ha̰ nzoɓ ndáy nzaapeɗri ha ri ɗaa nduo ɓo tul-ri, í ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-ri.
ACT 6:7 Ɓe nu ku laa lɛ, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ya̰a zaɗ ɓa pola pola. Ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm na, ruɔ nzoɓ mbika lawri ŋgḭi ɓa pola pola, a nzoɓ fe poyri kara ŋgḭi ɓamba i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu.
ACT 6:8 Etḭɛn na fe sa̰mi Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul-e ha̰ ni ɗo ɓáy hṵrusuo ɗáa feri ká mba kɔ́kɔ, ɓáy fe saŋri ŋgḭi ɓamba ká sakra nzoɓri.
ACT 6:9 Roo lɛ, Ziɓ ha̰nɛri ká i ɗi *hul mbṵ́ kḭ ɓari ɓa «koyri ká i pɔŋ,» ká í uru saa puo ká Sirɛ̰n ɓáy Alezandere, rɔɔ ɓáy kuɗu zaɗ ká Silisi ɓáy Azi nda̰w na, i tii sa̰w má̰y ɓay ziŋ Etḭɛn.
ACT 6:10 Roo lɛ, i maa ɓay mgbaka ni ɓáy ɓay ya, ɓay ḭi lɛ, Tem Law Pie ze ha̰ ni nun nzɛm ɓáa ɓay.
ACT 6:11 Báyḭi lɛ, i puo nzoɓ ha̰nɛri puo nda̰w rɔɔ, ha ri kuɗ ɓay zuɔ nzi-ɛ mii: «Ɓay ka̰aya káʼa ɓaa a ɗáake ɓay ɓo tul *Moyze ɓáy Ŋgɛrɛwṵru na, ɓuru laa ká nzi-ɛ.»
ACT 6:12 Ɓe ze, i suru tigba̰a nzoɓri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri, rɔɔ ɓáy *nzoɓ fére nzoɓri bol kusolri nda̰w na, ha̰ law-ri fa̰a ri ha ri ɗaa so tul Etḭɛn í mgba ni í séke ni luo *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri.
ACT 6:13 I vi ɓáy nzoɓri ká i kuɗ ɓay zuɔ nzi-ɛ mii: «Leɗban key na ɓaa ɓay ka̰aya ɓaŋguɔ se tul hul ka̰ni key ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, se tul *bol kusol Moyze nda̰w pi.
ACT 6:14 Ɓuru laa ɓay ká nzi-ɛ mii, Zezu ni ká Nazarɛɗ na, a ɓíɛ zaɗ ni key wukluk wukluk nda̰w, a fɛrɛ fe nduo puo ká Moyze ha̰ naari na ha̰ ni ɗo ɓoɗ nda̰w pi.»
ACT 6:15 Báyḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká i kaw zaɗ kúŋ sal ɓay luye na, i mbṵ kɔ́m yim ɓa tul Etḭɛn, lɛ, i kɔ nun-ɛ rìi nun leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká nulue.
ACT 7:1 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye vbi Etḭɛn mii, «Ɓay ni ká i ɗaa ɓo tul-a key na wa̰a, ɓa tusuɛ kḭ lɛ?»
ACT 7:2 Lɛɛ, Etḭɛn yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓaarì yṵ-iri ɓáy bǎari, ì laa ɓay ɓi key na ɓáy kere! Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Riŋ Ɗika na tḭi tul bǎa naari *Abaraham, ɓáy sewke káʼa ɗǒke tusiri ká Mesopotami kɔɓ káʼa zɔl a vǎa ɗaa puo ká Saran ya ɓáy na,
ACT 7:3 Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ ni mii: “Mu zɔ́l ká tusiri ɓo, mú pɔ́ŋ nzoɓ ini ɓori mú se tusiri ká mì kíɛ mù.”
ACT 7:4 Báyḭi lɛ, Abaraham na zɔl a pɔŋ nzoɓ Kalderi a vǎa ɗaa puo ká Saran na. Zaɗka bi-ɛ hu ká Saran na báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni se tusiri ni ká ì kaw ɗi timbɛɗɛ key.
ACT 7:5 Ka kaw tusiri nzoɓri, lɛ, zaɗ ruka fe ɓe tiya. Zaɗ taa ndḭike mini kara tiya, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ ni mii, ɓeri haŋa ni tusirike na ɓa taa ɓe, ɓáy vu bul-eri. Ze Abaraham ti ɓáy leɗ ká ɓil sewke ku na ya hɔy kara,
ACT 7:6 ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ ni na ze ɗo key: “Sa̰w ɓori káw tusiri nzoɓri. I ɗáa ha ri vi ɓa koy í ɗaa nun-ri tuɔ síe mbiimbam isɔɗ niŋ.
ACT 7:7 Roo lɛ, nzoɓ puokeri ká i ha ri kaw ɓa koy na, ɓi kḭ ze mì ɗáa ɓay ɓo tul-ri. Falɛ lɛ, i tḭ́i í ví kaw tusiri ni key na, a í ruo mì ká ɗi.”
ACT 7:8 Ɓe nu ku na báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru siŋ tul ɓay káʼa waa ziŋ Abaraham na, a ha̰ ni kuŋ ŋgori ɓay kíɛke *sáka kuni káʼa saa ziŋ ni na. Ɓe ze, zaɗka Abaraham mboŋ Izak ɗaa nam tɔnɔ siɗi na, ka kuŋ ŋgori ɓe. Izak mboŋ *Zakoɓ a kuŋ ŋgori ɓe. Zakoɓ hɔy kara, zaɗkaʼa mboŋ leɗri duɔ falɛ siɗi na, ka kuŋ ŋgori ɓari nda̰w. Ɓa ɓari na ku ze, i ɓa sa̰w bulu naari.
ACT 7:9 «Vu Zakoɓri ká i ɓa sa̰w bulu naari na, i ɗaa sere ziŋ tɔnɔ fal-ri ká ɓa Zezeɓ, í mgba ni í hie ni ha̰ ni ɓa koy ká tusiri Eziɓte. Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru saɗ ziŋ ni,
ACT 7:10 a tina ni saa ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓeri riw bele. Ka ha̰ ni nun nzɛm ha̰ fe ɗáa ɓe kara rii law *Farawo̰n ká ɓa mbay ká Eziɓte na. Ɓe ze, ka há̰ke Zezeɓ kaw ɓa nzoɓ réke ɓil puo ɓe, ɓáy tusiri Eziɓte riw bele.
ACT 7:11 «Báyḭi lɛ, kɔn luye lie ɓo tusiri Eziɓte na riw bele ɓáy tusiri bulu naari ká *Kanaa nda̰w. Kɔnke na ɗaa ha̰ nzoɓri kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri, ha̰ bulu naari ziŋ fe sṵm ndḭi mini ká ɓay sɔ́kɔke sùo-ri ya.
ACT 7:12 Zaɗka Zakoɓ laa ɓay soro fe pay ká ɗo tusiri Eziɓte na báyḭi lɛ, ka pie vi-eri ká ɓa bulu naari na se ɗi faa ɓal ba mbḭw.
ACT 7:13 Ndeke ɗi faa ɓal ba siɗike ká i se na báyḭi lɛ, Zezeɓ kiɛ sùo-ɛ ha̰ yṵ-ɛri kɔ ni. Ɓe nu ku nda̰w rɔɔ, Farawo̰n kɔ́ke sa̰w nzoɓ ini Zezeɓri na ɓáy.
ACT 7:14 Báyḭi lɛ, Zezeɓ pie nzaa peɗ ɓay haŋa ri vǎa ɗi bi-ɛ Zakoɓ ɓáy nzoɓ ini ɓe ha̰wri ká tul-ri síŋ tɔnɔ say pa̰rɛ ndeɓe na ha ri ví kaw tusiri Eziɓte.
ACT 7:15 Ɓe ze, Zakoɓ na ví kaw Eziɓte kpṵru nda̰w rɔɔ, a hu ká ɗi ɓáy. Bulu naari taa ha̰wri kara, i hu ká ɗi ká fal huɗ ɓe na nda̰w.
ACT 7:16 Huɗ ɓari na nzoɓri i séke Sikam ká Kanaa, i vǎa voro ɗo luɔ huɗ ká Abaraham hie pola lew ziŋ vu Emori na.
ACT 7:17 «Ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ Abaraham pola lew na, zaɗka namke tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓay ví báyḭi lɛ, sa̰w naari mboŋ kḭ í síe ɓa pola pola ká tusiri Eziɓte.
ACT 7:18 Falɛ ku lɛ, mbay kḭ ká ɓa fie ká laa soro ɓay Zezeɓ ya na tii sa̰w réke puo ká ɗi.
ACT 7:19 Mbayke ku na kɔ bulu naari ɓáy nun sḭ́ɛ, a ula ri a ɗaa nun-ri tuɔ síe a haa ri ɓay haŋa ri pɔŋ vu ɓari ká ɓa leɗ tupɛŋri ha ri hu.
ACT 7:20 Sewke ku na, i mboŋ *Moyze ká ndaɗ leɗ ɓamba ká nun Ŋgɛrɛwṵru. I hɔl ni ká ɓil hul bi-ɛ few say.
ACT 7:21 Zaɗka i ziŋ faa kɔrɔ ni mbǎa í pɔŋ ni na báyḭi lɛ, vu Farawo̰n ká ɓa leɗ má̰y tikɗi na vǎa ziŋ ni a mbi ni, a hɔl ni ɓa vu ɓil-e.
ACT 7:22 Ze Moyze na, i fere ni nun nzɛm nzoɓ Eziɓteri riw bele ha̰ ni kɔ. Ka ŋgɔŋ ɓáy ɓay nda̰w, ɓáy fe ɗáa ɓeri nda̰w pi.
ACT 7:23 «Zaɗka Moyze ɗaa mbiimbam síŋ niŋ na báyḭi lɛ, ka mbi nzi-ɛ ɓay séke ɓay vǎa kɔ́kɔ yṵ-ɛri ká i ɓa leɗ Izarayɛlri na.
ACT 7:24 Zaɗkaʼa se na báyḭi lɛ, ka kɔ leɗ Eziɓte mbḭw munu ká ɗo ɗáa ɓay ziŋ leɗ *Izarayɛl na. Ze a ya̰a tul leɗ Izarayɛl ká kṵ-ɛ nda ni na, a nda ni a i ni a vbíɗake gbaa ndaake.
ACT 7:25 Ka ker ká ɓil law-ɛ mii, yṵ ɓeriri i kɔ́kɔ ɓeri ɓa nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru a tínake ri saa ɓil koy. Roo lɛ, i kɔ munu ya.
ACT 7:26 Nzaaruoke na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a se luo-ri na rɔɓay, lɛ, ka ziŋ leɗ Izarayɛlri siɗi ká i ɗo ndáka kḭ. Ka ví ɗo mgbaka ri hɛrɛ ɓáy kusol ɓay huoke ɓay húoke law-ri a ɓaa mii: “Yṵ-iri, ɓaarì ká ì ɓa nzoɓ ini na, ɗaa mina ì nda kḭ munu lɛ?”
ACT 7:27 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰y ká nda yṵ-ɛ ŋgḭi ɓamba na tuŋ Moyze ŋgereŋ a ɓaa mii: “Nzoɓ ve ze náa mù ɓa mbay, mase nzoɓ kúŋ sal ɓay tul ɓuru lɛ?
ACT 7:28 Wa̰a, mù hii ɓay ika mì munu ká mù ike nzoɓ ká Eziɓte ká liɛ na nda̰w lɛ woo!”
ACT 7:29 Zaɗka Moyze laa ɓayke na báyḭi lɛ, ka naa sùo-ɛ a tḭi ɗul a vǎa kaw tusiri Madian. Ka kaw ɗi kpṵru, a mboŋ leɗ wa̰rari ɓa siɗi ká ɗi.
ACT 7:30 «Zaɗka mbiimbam kal síŋ niŋ na báyḭi lɛ, Moyze ɗo ɓil law kɔr ká lakun kuo ká Sinay. Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue mbḭw tḭi tul-e ká ɓil rḭm huu ká ɗo puu ká gbúɗa.
ACT 7:31 Zaɗka Moyze mbi nun-ɛ a kɔ fe ká tḭi na, tuku ni ha̰ ni kaw yer, ze a soro ɓa pola ɓay kɔ́kɔ feke na. Báyḭi lɛ, ka laa kusol Ŋgɛrɛmbay ká ɓaa ha̰ ni mii:
ACT 7:32 “Mì ɓa Ŋgɛrɛwṵru bul-ari. Mì ɓa Ŋgɛrɛwṵru Abaraham, Ŋgɛrɛwṵru Izak, a mí ɓa Ŋgɛrɛwṵru Zakoɓ nda̰w.” Báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa Moyze ha̰ ni tɔ kpak kpak, a hii ɓay kɔ-kɔ́m ɓa huu na mbǎa.
ACT 7:33 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ ni mii: “Mu nán dikɔn ká ɓal-a, ɓay ḭi lɛ, zaɗ ká mù ɗo ɗi key na ɓa zaɗ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓi.
ACT 7:34 Nzoɓ ɓiri ká i kaw tusiri Eziɓte na, mì kɔ sɛkɛ fe ɓari kɔ. Rɛ́kɛ sùo ɓari na, mì la-laa, ze mí ɗi mí vi ɓay ya̰aŋa ri. Timbɛɗɛ key na, mu vi ha̰ mi píe mù se Eziɓte.”
ACT 7:35 «Moyze taa mbḭwke ká leɗ Izarayɛlri tuŋ ni ŋgereŋ í ɓaa mii, nzoɓ ve ze naa ni ɓa mbay, mase nzoɓ kúŋ sal ɓay tul ɓari lɛ na, ɓa ɓe na kḭ ze Ŋgɛrɛwṵru pie ni ɓa mbay nda̰w, nzoɓ tína ri saa ɓil koy nda̰w, ɓáy faa leɗ nzaapeɗ ká nulue ká tḭi tul-e ká ɓil rḭm huu ká ɗo puu ká gbúɗa káʼa sɔ ni na.
ACT 7:36 Ɓa ɓe Moyze na ze, ka tina leɗ Izarayɛlri saa ɓil koy ká tusiri Eziɓte ɓáy faa fe saŋri, ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ká tusiri Eziɓte nda̰w, ká lakun Maambii Sḭ́ɛ nda̰w, ká ɓil law kɔr mbiimbam síŋ niŋ nda̰w pi.
ACT 7:37 Ɓa ɓe na key rɔɓay ze ka ɓaa ha̰ leɗ Izarayɛlri mii: “Ŋgɛrɛwṵru a píe nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ mbḭw munu ká ɓi, ká sakra ɓaarì na ha rì.”
ACT 7:38 Zaɗka leɗ Izarayɛlri mbṵ kḭ ká ɓil law kɔr na, ɓe Moyze key na rɔɓay ze ka ɗo ziŋ ri. Ka ɗo sikɗa bulu naari ɓáy leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa ɓay ziŋ ni ká tul kuo Sinay. Ɓe Moyze na ze ya̰a ɓay ká luo Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa ɓay káw ɓáy kumnun na ha̰ bulu naari, lɛ, i suo í ɓaa ha̰ naari.
ACT 7:39 Roo lɛ, bulu naari hii ɓay ɗáa vu mbom ɓo tul ɓay ɓe na ya, í tuŋ ni ŋgereŋ í ɗaa law-ri ɓo tul yḭ́i ɓa tusiri Eziɓte,
ACT 7:40 í ɓaa ha̰ *Aro̰n mii: “Ɗaa wṵruri ha̰ ɓuru ha ri nda faa pol naari, ɓay ḭi lɛ, Moyzeke ká tina naari saa tusiri Eziɓte na, náa kɔ́ri zaɗ kaʼa se ɓa ɓaɗi ya.”
ACT 7:41 Ká ɓil namke ku na, i zuu lari í ɗaa ni rìi vu nday ɗo í puo ɓa wṵru ɓari, a í ɗaa suoriya ɓay tul fe ká i ɗaa ɓáy nduo-ri ɗo na.
ACT 7:42 Báyḭi lɛ, fe ɗáa ɓari na ɗaa ha̰ law Ŋgɛrɛwṵru fɛrɛ bǐr ká tul-ri, a pɔŋ ri ha ri ruo mbaymawri ká tumbam, munu káʼa ɓaa ɓayke ká ɓil mbeɗe nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ mii: “Ɓaarì Izarayɛlri, wa̰a, ɓa ɓi ze ì vbie fe hɔl í púoke fe ha̰ mì ɓáy mbiimbam ká náa ɗáari síŋ niŋ ká ɓil law kɔr na lɛ? Ṵ́-uu, ɓa ɓi ya.
ACT 7:43 Zaɗri riw bele ká ì se ɗi na, ì soɓ fe ká i puɗ ɓa hul wṵru ɓaarì ká ɓa Molok, ɓáy wṵru mbaymaw Refan ká ì ɗaa ɓáy nduo-rì na. Wṵrukeri key na ì ɗaa í puo fe ha ri. Sa̰wke mini ze, mì vbúku rì mí ha̰ nzoɓri ví fá̰a rì í zɔ̌lke ɗi ɗi mak mak ɓáy Babilo̰n.”
ACT 7:44 «Zaɗka bulu naari ɗo ɓil law kɔr ɓáy na, *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗaa ɓáy huɔ na ɗo sakra ɓari a kiɛ ri mii, Ŋgɛrɛwṵru ɗo ziŋ ri. Hulke ku na, i ɗaa munu ká Ŋgɛrɛwṵru mbi nzi-ɛ a kiɛ Moyze faa ɗáake ha̰ ni ɗaa munu káʼa kɔ ɓáy nun-ɛ.
ACT 7:45 Hulke ku na, vu bulu naari pɔŋ ha̰ vu ɓari. A ɓari na laa lɛ, i soɓ í séke fal *Zozuye ká nda faa pol-ri kpṵru í tḭ́ike tusiri ká Ŋgɛrɛwṵru nii sa̰w nzoɓri ká i kaw ɗi na pol-ri. Hulke ku na ɗo kpṵru tḭi sewke ká *Daviɗ réke mbay.
ACT 7:46 Ɓe Daviɗ na ka rii nun Ŋgɛrɛwṵru, a vbi ni faa ɓay ɗáa hul ha̰ ɓe káʼa ɓa Ŋgɛrɛwṵru Zakoɓ na, ka ɗaa puo ká ɗi.
ACT 7:47 Roo lɛ, ɓa vi-e Salomo̰n ze ɗaa hul ha̰ ni.
ACT 7:48 Ɓe nu ku hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya káʼa ɓa Ŋgɛrɛ Tul Feri Riw Bele na, kaw ɓil hul ká nzoɓ ɗaa ɓáy nduo-ɛ na ya, munu ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ mii:
ACT 7:49 “Nulue siya ɓa zaɗ réke mbay ɓi, a tusiri key ɓa zaɗ tɔkɔ ɓal-i. Wa̰a, kḭri hul ḭi rɔɓay, ì ɗáa ɓay haŋa mì lɛ? Wa̰a, zaɗ ha̰a ze ì ɗaa ɓa zaɗ mgbaka ta̰ram ɓi lɛ?
ACT 7:50 Fe niri key na wa̰a, ɓa ɓi ze, mì ɗaa riw bele ya lɛ?”
ACT 7:51 «Ɓaarì nzoɓ tul ŋgɔŋɔri ká law-rì mbii diɓ diɓ, ká suku-rì tḭi sṵy í laa ɓay ya nda̰w na! Ì tuŋ Tem Law Pie ŋgereŋ ɓaŋguɔ! Ɓaarì na ì ɗo munu ká bulu ɓaarì na ǔɔ!
ACT 7:52 Nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ taa ha̰a ze bulu ɓaarì na laɗ ɗáa nun-ɛ tuɔ síe lɛ? Ɓari na, i i nzoɓri ká i vi pola í ka-káa ɓay se tul vika Nzoɓ Fe Ɗáa Ɓáy Zaɗɛ na. Ɓa ɓe na ze, timbɛɗɛ ì mbi tul-e í i ni.
ACT 7:53 Ɓaarì ká ì ya̰a *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa leɗ nzaapeɗri ká nulue na, ì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol key na ya!»
ACT 7:54 Zaɗka *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, law-ri fa̰a ri puu-u, í sṵ sere-ri ŋgɛ̌r ŋgɛ̌r ká tul Etḭɛn.
ACT 7:55 Roo lɛ, Etḭɛn ká Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ na kɔ-kɔ́m ɓa nulue, lɛ, ka kɔ riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Zezu ká ɗo siya ká tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru
ACT 7:56 a ɓaa mii: «Ì laa key! Mì kɔ nulue mgbuɗa ɗo hɔy, mí kɔ *Vu Nzoɓ ɗo siya ká tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru!»
ACT 7:57 Zaɗka i laa ɓayke munu báyḭi lɛ, i guu ni gɔ̌m í ɗaa nduo-ri mbii basuku-ri í takra í ɗuu vbuɓuɓu ɓa tul-e,
ACT 7:58 í mgba ni í tḭ́ike ni saa ɓil ŋgɛrɛpuo na ŋgereŋ ɓa nzaa zaɗ nda̰w rɔɔ, í tii sa̰w vbúku ni ɓáy tisaw ɓay ika ni ɓáy. Nzoɓ nasi ɓay huɗ ɓeri na, i nan gari ɓari í ha̰ leɗ kuban mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Sol ha̰ ni kɔrɔ.
ACT 7:59 Zaɗka i ɗo vbúku ni kɔɓ rɔɓay na, Etḭɛn ɗaa nzaa ɓay kere a ɓaa mii: «Ŋgɛrɛmbay Zezu! Mu ya̰a ɔ̰mi ɓi ɓa luo-ɔ!»
ACT 7:60 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka huku siri mgbṵu a ɗaa nzaa ɓay kere rɔɓay ɓáy bawda kusol-e mii: «Mbay, mu ɗaa ɓay feya̰a key na ka ɓo tul-ri ya!» Fal ɓay na ku báyḭi lɛ, ɔ̰mi ɓe tḭi ha̰ ni haw saɗak.
ACT 8:1 Ɓay ká se tul huɗ ɓe na, Sol na hii ziŋ ri nda̰w. Namke ku na, bawda fe ɗáa nun tuɔ síe tḭi tul nzoɓ mbika lawri ká Zuruzalɛm ha ri ɗuu í zekre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ, í se ɓil puori ká kuɗu zaɗ ká Zude ɓáy Samari, lɛ, bele ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗri huo-ri hɔy ze i tɔ̀ŋ ká ɗi.
ACT 8:2 Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɓa nzoɓ hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru na i mbi huɗ Etḭɛn na í vǎa voro, í rɛ huɗ ɓe na ɓamba ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo.
ACT 8:3 Sol laa lɛ, nzaa faa ɓáy hṵrusuo ɓay ɓíɛ nzoɓ mbika lawri, a se ɓáy hula ŋgeɓre ŋgeɓre a fa̰a má̰yri ɓáy wa̰rari ká i ɓa nzoɓ mbika lawri na ŋgiɗ bele, a ɗaa ri zuɔ hul sal.
ACT 8:4 Báyḭi lɛ, ɓari ká i zekre kḭ na i se ɓáy zaɗ zaɗ, í ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri laa.
ACT 8:5 Filiɓ na se ŋgɛrɛpuo mbḭw munu ká kuɗu zaɗ ká Samari, a ka-káa ɓay *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa a pie ni ví ya̰a nzoɓri na ha̰ nzoɓri laa.
ACT 8:6 Zaɗka ruɔ nzoɓri riw bele laa ɓay Filiɓ, a í kɔ fe saŋri káʼa ɗaa na báyḭi lɛ, i te suku-ri kie ɓa luo-ɛ.
ACT 8:7 Ka ha̰ temndayari tḭi saa tul nzoɓ ɓala ha̰nɛri ŋgḭi ɓamba. Tḭ́i ɓari na, i guu fe ɓeleŋ ɓeleŋ. Ka ha̰ nzoɓri ká sùo-ri hu wǔɔ ɓáy nzoɓ kpɛɗɛri ŋgḭi ɓamba vaa kɛɓrɛ kɛɓrɛ,
ACT 8:8 ha̰ nzoɓri zay sùo-ri ɓamba tasiri ká ɓil ŋgɛrɛpuoke na ku.
ACT 8:9 Nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Simo̰n kaw ɓil puoke ku, a ɓa nzoɓ fe ɗáa mgbḭi, ha̰ *nzoɓri ká Samari na i kaw yer. Ka kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ luye
ACT 8:10 ha̰ ɓari riw bele, tii saa tul leɗri kpṵru tḭi tul ŋgɛrɛri na, i te suku-ri kie ɓay láa ɓay ɓe na í ɓaa mii: «Ɓe ni key na ɓa hṵrusuo taa Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗi ni ɓa “Hṵrusuo Ŋgḭ́ike”.»
ACT 8:11 I te suku-ri riw bele ɓay láa ɓay ɓe, ɓay ḭi lɛ, ɓa piɛɗ lew hɔy, ka ɗaa fe ha ri kaw yer ɓay tul fe ɗáa mgbḭi ɓeri na.
ACT 8:12 Roo lɛ, zaɗka i ɗaa law-ri ɓo tul Ɓay Kere ká Filiɓ ka-káake se tul Zezu Krisi, ɓáy réke mbay Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓri na báyḭi lɛ, má̰yri ɓáy wa̰rari na ha ri ɗaa tul-ri nduo mbii.
ACT 8:13 Ɓe Simo̰n kḭ sùo-ɛ kara ɗaa law-ɛ ɓo tul ɓay na ku, a ha ri ɗaa tul-e nduo mbii na. Falɛ ku lɛ, ka zɔl mbǎa a rḭi tul Filiɓ ɓaŋguɔ. Fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ká Filiɓ ɗaa káʼa kɔ na tuku ni ha̰ ni kaw yer.
ACT 8:14 Báyḭi lɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ká i kaw Zuruzalɛm na i laa mii, nzoɓri ká kuɗu zaɗ ká Samari na, i ya̰a Ɓay Ŋgɛrɛwṵru. Ro, í pie Piyɛr ɓáy Za̰a ha ri se luo-ri.
ACT 8:15 Zaɗka i tḭi Samari na báyḭi lɛ, i vǎa mbṵ nzoɓ mbika law fieri na, í ɗaa nzaa ɓay kere ká tul-ri ɓay haŋa Tem Law Pie ka ví ya̰a ɓil law-ri,
ACT 8:16 ɓay ḭi lɛ, Tem Law Pie ví ya̰a ɓil law nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku na ya rɔɓay; i ɗaa tul-ri nduo mbii ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu hɔy.
ACT 8:17 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɓáy Za̰a ɗaa nduo-ri ɓo tul-ri ha̰ Tem Law Pie ví ya̰a ɓil law-ri.
ACT 8:18 Zaɗka Simo̰n kɔ mii, Tem Law Pie ya̰a ɓil law nzoɓ ɓáy faa ɗáa nduo ɓo tul nzoɓ ká nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɗaa na báyḭi lɛ, ka wal lari a ha̰ Piyɛr ɓáy Za̰a
ACT 8:19 a ɓaa ha ri mii, «Ha̰ mì hṵrusuo na key nda̰w ɓo, nzoɓ ha̰a ha̰a ká mì ɗaa nduo-i ɓo tul-e lɛ, Tem Law Pie ka ya̰a ɓil law-ɛ munu na nda̰w.»
ACT 8:20 Lɛɛ, Piyɛr ɓaa ha̰ ni mii: «Mu ɓíɛ ɓáy lari ɓo na kpukɗu kpukɗu, ɓay ḭi lɛ, mù ker ká ɓil law-a mii, fe ini Ŋgɛrɛwṵru na, mù maa híe ɓáy lari.
ACT 8:21 Peɗ ká ɓuru ɗaa na, ɓay ɓo ti ɓil-e ya, ɓay ḭi lɛ, ɓo na, mù ɗo sikɗa ká nun Ŋgɛrɛwṵru ya.
ACT 8:22 Mu suo kér ɓay ɓo ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓo, mú koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ɓo, faa ɗo ku lɛ, ka nda buma ziŋ mù ká tul kḭri kér ɓay ɓo ká mini key na,
ACT 8:23 ɓay ḭi lɛ, mì kɔ mù lɛ, law-a zoŋ bak bak ɓamba, a feya̰a kara síŋ mù kɔɗɔk nda̰w.»
ACT 8:24 Zaɗka Simo̰n laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ Piyɛr ɓáy Za̰a mii: «Ɓaarì kara, ì ɗaa nzaa ɓay kere ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓay tul-i, ɓay haŋa ɓay ká ì ɓaa ziŋ mì key na, ka tḭi tul-i munu na ya.»
ACT 8:25 Falɛ ká Piyɛr ɓáy Za̰a ɓaa nasi ɓay Zezu Krisi í ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛmbay ha ri ká zaɗɛ ku na báyḭi lɛ, i mbi faa ɓay yḭ́i ɓa Zuruzalɛm. Seɗ ɓari ká faa na, i ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri ká ɓil puo ha̰wri ŋgḭi ɓamba ká kuɗu zaɗ ká Samari.
ACT 8:26 Leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay mbḭw munu tḭi tul Filiɓ a ɓaa ha̰ ni mii: «Úru siya mú se nun-a mak ɓa fi hoɗo, mú mbi faa ká nzoɓri se ɗi ɓamba ya ká uru saa Zuruzalɛm a se ɓa Gaza na mú kɔ».
ACT 8:27 Ká zaɗɛ ku hɔy Filiɓ uru a se faa na, lɛ, ka kɔ leɗban mbḭw munu ká tusiri Etiyopi. Ɓa nzoɓ ká i lo gum-ɛ lo a ɓa leɗ káw mbay ká ɓa má̰y nzoɓ ká riŋ-ɛ ɓa Kandas, a ɓa nzoɓ kɔ́rɔ feziŋa mbay na riw bele. Leɗbanke ku na, ka se Zuruzalɛm ɓay kóɗ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi.
ACT 8:28 Yḭ́i ɓe ɓa puɔ na ka kaw ɓil puupusu ɓe, a ɗo kḭiŋa mbeɗe ká Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa.
ACT 8:29 Lɛɛ, Tem Law Pie ɓaa ha̰ Filiɓ mii: «Mu se nun-a ɓa pola ɓa lakun puupusu ku.»
ACT 8:30 Báyḭi lɛ, Filiɓ ɗuu nun-ɛ ɓa pola a tḭi zaɗ na, lɛ, ka laa kusol nzoɓ ká Etiyopi ká ɗo kḭiŋa mbeɗe Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na. Ro, a vbi ni mii: «Fe ká mù kḭi key na wa̰a, mù kɔ sa̰wke kɔ kḭ lɛ?»
ACT 8:31 Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗka nzoɓ kiɛ mì ya na wa̰a, mì ɗáa mina mí kɔ sa̰wke lɛ?» Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ Filiɓ hil a kaw ziŋ ni.
ACT 8:32 Ɓay káʼa kḭi ká ɓil mbeɗe na ze ɗo key: «I mgba ni í kuɔ ni, munu ká i mgba baɗu í kuɔ ni í séke ɓa zaɗ ika ni. Munu ɓa vu baɗu ká i mgba ni ɓay mún sṵyke káʼa aa nzi-ɛ a rɛ-rɛw ya na; ɓe na kara, ka mgbuɗa nzi-ɛ a ɓaa ɓay mbḭw ya.
ACT 8:33 I ɗaa sahoy ɓo tul-e, a í ɗaa ɓay ɓe ɓáy zaɗɛ ya. Ku waa, vu bul-eri ɗo ha̰a ɓáy rɔɔ, nzoɓ a ɓáa ɓay se tul-ri lɛ, ɓay ḭi lɛ, i kuŋ nam ɓe gak ká tusiri key!»
ACT 8:34 Lɛɛ, nzoɓ ká Etiyopi na vbi Filiɓ mii: «Mì koɗ mù, mu ɓaa ha̰ mì laa. Nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ni key na ɓaa ɓay se tul ve lɛ? Se tul ɓe kḭ sùo-ɛ mase, se tul nzoɓ kḭ lɛ?»
ACT 8:35 Báyḭi lɛ, Filiɓ mbi ɓay káʼa kḭi ká ɓil mbeɗe na, a tii sa̰w ɓáa ɓay Ɓay Kere ká se tul Zezu na ha̰ ni.
ACT 8:36 Munu ká i se nun-ri ɓa pola ɓáy na, i tḭi zaɗ mbḭw ká mbii ɗo ɗi. Báyḭi lɛ, nzoɓ ká Etiyopi na vbi Filiɓ mii: «Mu kɔ, mbii ze ɗo key! Wa̰a, fe ḭi ze haa faa ɓay haŋa mù ɗaa tul-i nduo mbii na lɛ?»
ACT 8:37 [Lɛɛ, Filiɓ yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Zaɗka mù ɗaa law-a ɓo tul Zezu kḭ lɛ, náa ɗáa.» Nzoɓ ká Etiyopi na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɗaa law-i ɓo tul-e ɓa tusuɛ kḭ. Mì kɔ Zezu *Krisi na ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.»]
ACT 8:38 Nzoɓ ká Etiyopi na ta̰a ɓáy puupusu na. Falɛ ku lɛ, ɓe ɓáy Filiɓ na i ɗì saa ɗi siɗi bele í vǎa ɗo ɓil mbii ha̰ Filiɓ ɗaa tul-e nduo mbii.
ACT 8:39 Zaɗka i tḭi saa mbii na ku báyḭi lɛ, Tem Ŋgɛrɛmbay mbi Filiɓ na a zéeke serere ha̰ nzoɓ ká Etiyopi na kɔ sùo-ɛ mbǎa. Ze munu hɔy kara, ka mbi bufaa ɓe ɓáy bawda suoriya ká ɓil law-ɛ.
ACT 8:40 A Filiɓ na lɛ, tḭi ká Azot lew kpeɗere. Falɛ lɛ, ka se puo ɓáy puo a ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri kpṵru a tḭ́ike ŋgɛrɛpuo ká Sezare.
ACT 9:1 Sewke ku na Sol ɗaa nun nzoɓri ká i se fal Ŋgɛrɛmbay na tuɔ síe ɓaŋguɔ, law-ɛ nzɛ mgbuk mgbuk a hii ɓay ika ri. Ka se luo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye
ACT 9:2 a vbi ni mbeɗe ɓay séke *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ká ɗo ŋgɛrɛpuo Damas ɓay haŋa ri kɔ́ke ni. Mbeɗeke ku na ɓaa mii, zaɗka ɓeri ziŋ wa̰ra nzoɓ, mase má̰y nzoɓ ká mbi Faa Ŋgɛrɛmbay lɛ, ɓeri mgba ri ɓeri séke ri Zuruzalɛm.
ACT 9:3 Zaɗkaʼa zɔl a se ɗi ya deɓ ɓay tḭ́i Damas na báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy zaɗ hie gbɛrɛrɛ saa nulue a kiri ni gbuk.
ACT 9:4 Lɛɛ, ka lie raɗ ɓo siri, a laa kusol nzoɓ ká ɗi ni mii: «Sol! Sol woo! Sa̰wke mina rɔɔ, mù ɗaa nun-i tuɔ síe munu lɛ?»
ACT 9:5 Báyḭi lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, wa̰a, mù ɓa ve lɛ?» Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɓa Zezu ká mù ɗaa nun-i tuɔ síe na.
ACT 9:6 Úru siya mú se ɓil ŋgɛrɛpuo na ku, lɛ, i kíɛ mù fe ká ɗo nun haŋa mù ɗaa na.»
ACT 9:7 Lɛɛ, wa̰rari ká i se ziŋ Sol na, i ta̰a í ɗo tul kḭ silili í laa kusol nzoɓ ká mgba na, roo lɛ, i kɔ nzoɓ mbḭw ya.
ACT 9:8 Sol na uru saa siri, lɛ, ka kɔ zaɗ mbḭw ya ha ri mgba nduo-ɛ mgba í kuɔ ni í séke Damas.
ACT 9:9 Nam ká say na, ka kɔ zaɗ ya, a sṵ fe ya nda̰w, a nzɔ mbii ya nda̰w pi.
ACT 9:10 Lɛɛ, nzoɓ mbḭw munu ká mbi fal Ŋgɛrɛmbay, riŋ-ɛ ɓa Ananiyas kaw Damas. Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay tina nun ha̰ ni a ɗi ni mii: «Ananiyas!» Lɛɛ, ka hii nzi-ɛ mii: «Mbay, mì ɗo key ɓay láa ɓay ɓo.»
ACT 9:11 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ ni mii: «Úru siya mú se faa ká ɓo ɓil puɔ ká i ɗi ɓa Faa Ká Ɗo Kparak, mú nzaa nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Sol ká uru saa Tars, a kaw ɓil puo ká Zudas ku, a ɗo ɗáa nzaa ɓay kere.
ACT 9:12 Zaɗkaʼa ɗo ɗáa nzaa ɓay kere na, fe tina nun ha̰ ni. Ɓa ɓo Ananiyas ze mù rìi tul-e ɓay ɗáa nduo-ɔ ɓo tul-e, ɓo ha̰ ni kɔ zaɗ ɓa kḭ rɔɓay.»
ACT 9:13 Báyḭi lɛ, Ananiyas yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay, mì laa ɓayri ŋgḭ-ŋgḭi ká nzoɓri ɓaa se tul leɗban na ká ɗaa ndaya ziŋ nzoɓ taa ɓori ká Zuruzalɛm na.
ACT 9:14 Ka vi zaɗ ni key ɓáy mbeɗe ká uru saa luo ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓay mgbakake nzoɓri ká i ɗi riŋ-a.»
ACT 9:15 Lɛɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se, ɓay ḭi lɛ, ɓi kḭ ze mì naa leɗban na key ɓay haŋa ni ka ɗaa riŋ-i nda zaɗ ká sa̰w nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ nda̰w, pol mbayri nda̰w, rɔɔ sakra leɗ Izarayɛlri nda̰w pi.
ACT 9:16 Ɓi kḭ ze, mì kíɛ ni kɔ́kɔ sɛkɛ feri riw bele káʼa kɔ́kɔ ɓay tul-i na ɓáy.»
ACT 9:17 Zaɗka Ananiyas zɔl a tḭi puɔ na báyḭi lɛ, ka rìi a se tul Sol ká hula a ɗaa nduo-ɛ ɓo tul-e a ɓaa ha̰ ni mii: «Yṵ-i Sol, Ŋgɛrɛmbay Zezu ká tḭi tul-a ká faa ɓáy ví ɓo ká Damas na, ɓe kḭ ze ka pie mì ɓay haŋa mù kɔ zaɗ ɓa kḭ nda̰w, ɓay haŋa Tem Law Pie ka mbaa ɓil law-a nda̰w pi.»
ACT 9:18 Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, feri ga̰y kpeɓre kpeɓre saa nun Sol munu ká hoy feri a zuɔ siri ha̰ ni kɔ-kɔ́m ɓa kḭ rɔɓay. Lɛɛ, ka uru siya a ha ri ɗaa tul-e nduo mbii.
ACT 9:19 Falɛ ku lɛ, ka sṵ-sṵm ha̰ hṵrusuo-ɛ yḭ̀i a vi ɗi ɓa kḭ. Sol na ɗaa nam ha̰nɛri ziŋ nzoɓ mbika lawri ká Damas.
ACT 9:20 Ɓa vaa hɔy lɛ, ka tii sa̰w ka-káa ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri mii, Zezu na ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.
ACT 9:21 Nzoɓri riw bele ká i laa ɓayke na, tuku ri ha ri kaw yer í vbi kḭ ɓay mii, «Wa̰a, ɓa leɗban ni key ká ɗaa nun nzoɓri ká i ɗi riŋ Zezu na tuɔ síe ká Zuruzalɛm ya lɛ? Ɓa ɓe káʼa vi ɓay mgbaka nzoɓri ɓay séke ri ha̰ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri na ya lɛ woo?»
ACT 9:22 Báyḭi lɛ, Sol ziŋ hṵrusuo ɓa pola pola a káake káa ɓay a kiɛ nzoɓri fe mii, Zezu ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa a pie ni ví ya̰a nzoɓri na. Lɛɛ, Ziɓri ká i kaw Damas na, i kɔ faa ká ɓay yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mbǎa.
ACT 9:23 Falɛ káʼa ɗaa nam ha̰nɛri na báyḭi lɛ, Ziɓri mbṵ kḭ í mbi nzaa-ri ɓay ika ni.
ACT 9:24 Roo lɛ, ɓayke tɔɗɔ ɓo suku Sol. Nzoɓri ká Damas kɔrɔ faari ká tḭi saa ŋgɛrɛpuo na riw bele, suŋ ɓáy ɓisie ɓay ika ni.
ACT 9:25 Báyḭi lɛ, nam mbḭw munu ɓa suŋ, nzoɓri ká i mbi lawri ɓáy faa Sol na, i mbi ni í ɗaa ni ɓo ɓil buɗu í hǐlke kɔ̀kɔ dudu, í ɗǐrake ni ɓo fal kɔ̀kɔ na ha̰ ni zɔl.
ACT 9:26 Sol na yḭ̀i a se Zuruzalɛm a nzaa faa ɓay zúɔ ziŋ nzoɓ mbika lawri ká ɗi. Roo lɛ, ɓari riw bele na i ɗaa hḭɛ ɓe, ɓay ḭi lɛ, i kɔ ni ɓa nzoɓ mbika law taa tusuɛke ya.
ACT 9:27 Báyḭi lɛ, Barnabas sùu ni a séke luo *nzoɓ ndáy nzaapeɗri, a kḭi ɓay fe ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa ziŋ Sol ká faa ɓáy faa ká Ŋgɛrɛmbay ɓǎake ɓay ziŋ ni na. Ka ɓaa ha ri na rɔɓay mii, Sol ka-káa ɓay ká se tul Zezu ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ká Damas.
ACT 9:28 Úru saa síeke ku na, Sol na zuɔ ziŋ ri mbḭw a ha̰ari ziŋ ri, a ka-káa ɓáy riŋ Zezu ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ká Zuruzalɛm.
ACT 9:29 Ka ɓaa ɓay a ma̰y ɓay ziŋ Ziɓri ká i ɓaa nzaa gɛrɛk nda̰w. Báyḭi lɛ, ɓari ku na i nzaa faa ɓay ika ni.
ACT 9:30 Zaɗka ɓayke tɔɗɔ ɓo suku nzoɓ mbika lawri ká i kɔ Sol ɓa yṵ ɓari na báyḭi lɛ, i sùu ni í séke Sezare í ha̰ ni kal kpṵru a se Tars.
ACT 9:31 Ɓe nu ku laa lɛ, nzoɓ mbika lawri riw bele ká i mbṵ tul kḭ ká kuɗu zaɗ ká Zude, Galele nda̰w, rɔɔ ɓáy Samari nda̰w na, i ya̰a ɔ̰mi fṵɔ a í kaw ɗɛkɛkɛ. Ɓari na i ha̰ hṵrusuo ha̰ kḭ í hḭɛ Ŋgɛrɛmbay ɓaŋguɔ, a í ŋgḭ̌ike ɓa pola pola ɓáy faa Tem Law Pie ká sɔ ri na.
ACT 9:32 Ɓil sewke ku na Piyɛr se ɓáy puori riw bele ɓay kɔ-kɔ́m. Lɛɛ, nam mbḭw munu na ka se ɓay kɔ́kɔ nzoɓ mbika lawri ká i kaw Lida,
ACT 9:33 lɛ, ka ziŋ leɗban mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Ene naa híi suosɛrɛm mbiimbam tɔnɔ siɗi ro, ɓay ḭi lɛ, ɓal-ɛ hu wǔɔ.
ACT 9:34 Ro, a ɓaa ha̰ ni mii: «Ene, Zezu *Krisi vaa mù ro. Úru siya mú léke fe nam ɓo.» Zaɗɛ ku hɔy lɛ, leɗban na uru siya.
ACT 9:35 Zaɗka nzoɓri ká Lida ɓáy nzoɓri ká Saro̰n riw bele kɔ nzoɓ ká sùo-ɛ vaa ni na báyḭi lɛ, i suo kér ɓay ɓari í ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛmbay.
ACT 9:36 Lɛɛ, má̰y mbḭw munu kaw sakra nzoɓ mbika lawri ká Zope, riŋ-ɛ ɓa Tabita. (Ɓáy nzaa gɛrɛk lɛ, ɓa Dorkas, sa̰wke lɛ, ɓa kidaŋa.) Ɓe na, ka ɗaa peɗ kereri ŋgḭi ɓamba a mgba ini ziŋ nzoɓ kṵkuri.
ACT 9:37 Sewke ku na sùo-ɛ sɛ ni ha̰ ni hu. Falɛ ká i sùo ni mbii huɗ ɔ riw bele báyḭi lɛ, i mbi ni i vǎa ɗaa ni ɓo ɓil hul ká̰y tul kḭ ká ɗo siya.
ACT 9:38 Munu ká Lida ɗo ɗi ya deɓ ɓáy Zope na, zaɗka nzoɓ mbika lawri ká Zope laa mii, Piyɛr ɗo Lida na báyḭi lɛ, i pie wa̰rari ɓa siɗi ɓay haŋa ri vǎa kóɗ Piyɛr ha̰ ni ka vi koɗ hɔy ziŋ ri ɓo, ka mgba roy ya.
ACT 9:39 Piyɛr na uru ɓa vaa hɔy a se ziŋ ri. Zaɗkaʼa tḭi ɗi na báyḭi lɛ, i sùu ni í séke ɓil hul ká̰y tul kḭ ká ɗo siya. Má̰y síeri riw bele i ví kiri ni ɓáy rɛw í kiɛ ni ŋgamasiri ɓáy gari ha̰wri káʼa sa̰a ha ri ɓáy káw ɓe ɓáy kumnun rɔɓay na.
ACT 9:40 Báyḭi lɛ, Piyɛr tina nzoɓri riw bele ká i kaw hula na tḭi kɛlɛ, a huku siri a ɗaa nzaa ɓay kere. Falɛ ku lɛ, ka uru a kɔ-kɔ́m ɓa huɗ na a ɓaa ha̰ ni mii: «Tabita, úru siya!» Lɛɛ, ka mgbuɗa nun-ɛ a kɔ Piyɛr a uru a kaw.
ACT 9:41 Ro, Piyɛr na mgba nduo-ɛ a sɔ ni ha̰ ni uru siya. Falɛ lɛ, ka ɗi nzoɓ mbika lawri ɓáy má̰y síeri na, a kiɛ ri Tabita ká yḭ̀i a kaw ɓáy kumnun na.
ACT 9:42 Ɓayke ku na, nzoɓ Zoperi riw bele laa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛmbay.
ACT 9:43 Lɛɛ, Piyɛr na kaw Zope a ɗaa nam maa fe ká ɓil puo Simo̰n ká ɓa nzoɓ gbáa huɔ.
ACT 10:1 Nzoɓ mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Kɔrney kaw Sezare. Ka ɓa ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ká puoruo Rɔm káʼa re tul nzoɓ yṵmri ɓa isɔɗ. Kuɗu nzoɓ yṵmkeri ku na i ɗi ri ɓa «nzoɓ yṵmri ká Itali.»
ACT 10:2 Leɗbanke ku na ɓa nzoɓ ká hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru a koɗ ni ɓáy nzoɓ ini ɓeri riw bele. Ka mgba ini ŋgḭi ɓamba ziŋ nzoɓ kṵkuri ká i ɓa Ziɓri, a ɗaa nzaa ɓay kere ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ kpaɗara.
ACT 10:3 Nam mbḭw munu ká síe fɛrɛ sùo-ɛ na báyḭi lɛ, fe tina nun ha̰ ni kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ta-taŋ rìi tul-e ká hula a ɗi ni mii: «Kɔrney!»
ACT 10:4 Lɛɛ, Kɔrney kɔ leɗ nzaapeɗ na ɓáy hḭɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Mbay, mina lɛ?» Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na ɓaa ha̰ ni mii: «Nzaa ɓay kere ɓo ká mù ɗaa na, Ŋgɛrɛwṵru la-laa, a ini ká mù mgba ziŋ nzoɓ kṵkuri kara ka kɔ nda̰w, ze a kěrke se tul-a.
ACT 10:5 Munu zu lɛ, timbɛɗɛ key na, mu pie wa̰rari ha ri se Zope í vǎa nzaa Simo̰n ká i ɗi ni ɓa Piyɛr na ha̰ ni vi.
ACT 10:6 Ka naa hul Simo̰n, ɓe káʼa ɓa nzoɓ gbáa huɔ na. Hul ɓe ɗo nzaa maambii lɛr.»
ACT 10:7 Falɛ ká leɗ nzaapeɗ ká nulue ɓaa ɓayke ha̰ ni a zɔl na báyḭi lɛ, Kɔrney ɗi leɗ káw ɓeri ɓa siɗi, a ɗi nzoɓ yṵm mbḭw ká hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru ká sakra ɓari ku káʼa kaw tul-ri na,
ACT 10:8 a kḭi fal feri ká kal na riw bele ha ri laa. Fal ɓayri káʼa kḭi na báyḭi lɛ, ka pie ri se Zope na.
ACT 10:9 Nzaaruoke ká i se faa rɔɓay ká í tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ ɓáy Zope na báyḭi lɛ, Piyɛr hil a ɗo tul hul siya ɓay ɗáa nzaa ɓay kere ɓáy síe ká ɗo law tul.
ACT 10:10 Lɛɛ, kɔn sɛ ni ha̰ ni hii ɓay sṵŋa fe. Zaɗka i ɗo ɗáa fe sṵm ɓay haŋa ni sṵ na báyḭi lɛ, ka kɔ fe tina nun ha̰ ni.
ACT 10:11 Lɛɛ, ka kɔ nulue mgbuɗa ɗo hɔy gbɛrɛrɛ, ha̰ ni kɔ fe rìi gari a aa gboroŋ ká i siŋ sal ɗo tḭwke niŋ bele uru saa ɗi a ɓo siri.
ACT 10:12 Ká ɓil feke ku na, kḭri nayri ɓoɗ ɓoɗ riw bele ɗo ɓil-e, nayri ká ɓal-ri niŋ niŋ nda̰w, feri ká i koro siri ɓáy ɓil-ri nda̰w, rɔɔ ɓáy kḭri nduyri ɓoɗ ɓoɗ nda̰w pi.
ACT 10:13 Lɛɛ, ka laa kusol nzoɓ ɓaa ha̰ ni mii: «Piyɛr, úru siya ɓo mú i mú sṵ!»
ACT 10:14 Báyḭi lɛ, Piyɛr yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Úwaa! Mbay, fe ká Ziɓri haa sṵ́ŋake í kɔ ɓa fe ká ndaya, mase ɓa fe ḭ̌m ká mini key na, mì mbi ɓo nzaa-i ba mbḭw ya mgbaŋ.»
ACT 10:15 Ndeke ɗi ba siɗike na, ka laa kusol nzoɓ ɓaa ha̰ ni mii: «Fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ mii, ɓa fe kere na, kɔkɔ ká mu kɔ ɓa fe ḭ̌m.»
ACT 10:16 Feke ku na vi mini faa ɓal ba say, lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy i kuɔ feke na i yḭ̌ike ɓa nulue ɓa kḭ.
ACT 10:17 Zaɗka Piyɛr kaw a ker se tul sa̰w fe ká tina nun ha̰ ni na kpṵy báyḭi lɛ, nzoɓri ká Kɔrney pie ri na, i vbi faa ká se ɓa hul Simo̰n na kpṵru, i vǎa tḭi ɗi í ɗo faa hul,
ACT 10:18 í ɗi ɗiw í vbi ɓay mii: «Zaɗ ni key ze Simo̰n ká i ɗi ni ɓa Piyɛr na naa ɗi lɛ?»
ACT 10:19 Lɛɛ, Piyɛr na ɗo kér ɓay sa̰w fe ká tina nun ha̰ ni na ɓaŋguɔ. Báyḭi lɛ, Tem Law Pie ɓaa ha̰ ni mii: «Á̰y, mu kɔ, nzoɓri ɓa say i ɗo key í vbi ɓay ɓo.
ACT 10:20 Mu úru siya mú ɗì mú vǎa ziŋ ri ɓo, mú se zíŋ ri taŋ má̰y ɓay, ɓay ḭi lɛ, ɓa ɓi kḭ ze mì pie ri.»
ACT 10:21 Báyḭi lɛ, Piyɛr ɗì a ziŋ ri a ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ ká ì nzaa ni na, ɓa ɓi zu. Wa̰a, sa̰wke mina rɔɔ ì vi key lɛ?»
ACT 10:22 Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Kɔrney ká ɓa ŋgɛrɛnzoɓ yṵm na ze pie ɓuru vi luo-ɔ key. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ káʼa ruo Ŋgɛrɛwṵru, ká Ziɓri riw bele ɓaa ɓay ɓe ɓáy kere na. Ŋgɛrɛwṵru pie leɗ nzaapeɗ ɓe mbḭw saa nulue se luo-ɛ a ɓaa ɓay ziŋ ni. Ze a pie ɓuru ɓay haŋa mù se luo-ɛ ɓo, ɓay ká mù ɗǒke na, mu ɓaa ha̰ ni laa.»
ACT 10:23 Báyḭi lɛ, Piyɛr ha ri ví naa ziŋ ni. Nzaaruoke na, ka uru a se ziŋ ri. Yṵ-ɛ ha̰nɛri ká i ɓa nzoɓ mbika law ká i kaw Zope na, i su ni í se ziŋ ni nda̰w.
ACT 10:24 Ndeke ɗi nam siɗike na, i tḭi Sezare. Pola rɔɔ ɓay haŋa ri tḭi Sezare na, Kɔrney ɗi nzoɓ ini ɓeri ɓáy nzoɓ buɔ-ɛ ha̰yri ká i ɓa bǎw soro ɓe na ha ri kaw í giyaŋ ri.
ACT 10:25 Zaɗka Piyɛr ɗo ríi ɓa hula na báyḭi lɛ, Kɔrney suɔ nun-ɛ a huku siri mgbṵu a ɗiŋ tul-e ká pol-e.
ACT 10:26 Roo lɛ, Piyɛr ura ni ɗo siya a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu ɗo ɓáy zaɗ gaŋa ɓo, ɓay ḭi lɛ, ɓi kara mì ɓa nzoɓ munu ká ɓo na nda̰w.»
ACT 10:27 Lɛɛ, seɗ ɓari ɓa hula na, ka lo soro ziŋ ni, rɔɔ í tḭ́ike tul nzoɓ ruɔri ká i mbṵ kḭ na.
ACT 10:28 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì na ì kɔ nda̰w, Ziɓ ha̰a ha̰a kara, i haa ni ɓay haŋa ni se luo nzoɓ ha̰yri ká i ɓa Ziɓ ya, mase ɓay ríi ɓil hul ɓari ya nda̰w. Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ mì ha̰ mì kɔ mii, ɗo nun haŋa mì kɔ nzoɓ mbḭw mini ɓa nzoɓ ká ndaya, mase ɓa nzoɓ ḭ̌m ya.
ACT 10:29 Sa̰wke mini ze, zaɗka ì pie ha̰ mì na, mì vi taŋ má̰y ɓay. Timbɛɗɛ key na, mì hii ɓay kɔ́kɔ, wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì pie ha̰ mì vi lɛ?»
ACT 10:30 Lɛɛ, Kɔrney yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Nam niŋ ro vuri, ká síe fɛrɛ sùo-ɛ a ɗo mini ká timbɛɗɛ key ká mì ɗo ɗáa nzaa ɓay kere ká ɓil hul ɓi na, nzoɓ mbḭw munu nduo gari ndṵy zḭriri zḭriri tḭi tul-i mbuɗa a ɓaa ha̰ mì mii:
ACT 10:31 “Kɔrney, nzaa ɓay kere ɓo ká mù ɗaa na, Ŋgɛrɛwṵru la-laa, a ini ká mù mgba ziŋ nzoɓ kṵkuri kara, ka kɔ nda̰w, ze a kěrke se tul-a.
ACT 10:32 Mu pie nzoɓri ha ri se Zope í vǎa nzaa Simo̰n ká i ɗi ni ɓa Piyɛr na ha̰ ni vi. Ka naa hul Simo̰n, ɓe káʼa ɓa nzoɓ gbáa huɔ ká hul ɓe ɗo nzaa maambii lɛr na.”
ACT 10:33 Zaɗɛ ku hɔy mì pie nzoɓri vǎa nzáa mù, lɛ, mù ɗaa ɓáy kere mú vi na kḭ. Timbɛɗɛ key na, ɓuru riw bele ɓuru ɗo pol Ŋgɛrɛwṵru ɓay láa ɓayri riw bele ká Ŋgɛrɛmbay hii ɓay haŋa mù ɓaa ha̰ ɓuru laa na.»
ACT 10:34 Báyḭi lɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa mii: «Ɓa tusuɛ, timbɛɗɛ key na mì kɔ lɛ, Ŋgɛrɛwṵru naa nun nzoɓ ya,
ACT 10:35 roo lɛ, sa̰w nzoɓ ha̰a ha̰a ká hḭɛ ni a ɗaa fe ɓáy zaɗɛ na, ka ya̰a ni ɓáy kere.
ACT 10:36 Ɓe na, ka ha̰ nzoɓri vǎa ka-káa ɓay ɓe ha̰ leɗ Izarayɛlri. Ɓa Ɓay Kere ká se tul ɗɛkɛkɛ ká ɗo sakra ɓe ɓáy nzoɓri ɓáy faa Zezu *Krisi ká ɓa Ŋgɛrɛmbay tul nzoɓri riw bele.
ACT 10:37 Fal namri ká Za̰a ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru a ɗaa tul nzoɓri nduo mbii na, fe ká tḭi ká kuɗu zaɗ ká Galele ɓáy Zude riw bele na, ɓa fe ká ɓaarì hɔy kara ì kɔ nda̰w.
ACT 10:38 Ŋgɛrɛwṵru naa Zezu ká Nazarɛɗ ɗo ɓoɗ a ha̰ Tem Law Pie mbaa ɓil law-ɛ a ha̰ ni hṵrusuo. Ka se ɓáy zaɗ zaɗ a ɗaa fe kereri nda̰w, a vaa nzoɓ ha̰yri ká i ɗo ɓil koy ŋgɛrɛtemndaya riw bele nda̰w, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗo ziŋ ni.
ACT 10:39 Ɓuru na, ɓuru ɓa nzoɓ nasi ɓay feri riw bele káʼa ɗaa ká puo Ziɓri ɓáy ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm. Ɓe na, i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ í i ni.
ACT 10:40 Roo lɛ, ndeke ɗi nam sayke na, Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun. Ka kiɛ sùo-ɛ
ACT 10:41 ha̰ nzoɓri riw bele ya, roo lɛ, ka tḭi tul ɓuru ká Ŋgɛrɛwṵru naa ɓuru pola ɓa nzoɓ nasi ɓay fekeri na. Falɛ ká Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na, ɓuru sṵ fe ziŋ ni nda̰w, a ɓúru nzɔ ziŋ ni nda̰w pi.
ACT 10:42 Ɓe kḭ ze, ka mbi nzi-ɛ ha̰ ɓuru ɓay haŋa ɓuru ka-káa ɓay ha̰ nzoɓri mii, ɓa ɓeri kḭ ze, Ŋgɛrɛwṵru naa ɓeri a ɗaa ɓeri kaw ɓa nzoɓ kúŋ sal ɓay ká tul nzoɓ káw kumnunri ɓáy nzoɓ huɗeri.
ACT 10:43 Nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru riw bele i ɓaa nasi ɓay ɓe mii, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e lɛ, ɓáy faa riŋ-ɛ na nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru a ndákake buma ká tul feya̰a ɓe ziŋ ni ɓáy.»
ACT 10:44 Zaɗka Piyɛr ɗo ɓáa ɓay munu kɔɓ hɔy lɛ, Tem Law Pie ví ya̰a ɓil law nzoɓri riw bele ká i laa ɓay ɓe na.
ACT 10:45 Feke ku na ɗaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i ɓa sa̰w Ziɓ ká í se ziŋ Piyɛr na, tuku ri ɓay tul Tem Law Pie ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ya̰a ɓil law nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na,
ACT 10:46 ɓay ḭi lɛ, i laa ɓayri ká i ɓaa ɓáy nzaa ɓayri ɓoɗ ɓoɗ í písike Ŋgɛrɛwṵru. Báyḭi lɛ, Piyɛr mbi ɓay a ɓaa ha ri mii:
ACT 10:47 «Ɓaarì ká i ziŋ Tem Law Pie munu ká ɓuru Ziɓri key na wa̰a, nzoɓ ve ze a háa rì faa ká ɓay haŋa ri ɗaa tul-rì nduo mbii na ɓáy lɛ?»
ACT 10:48 Báyḭi lɛ, ka mbi nzi-ɛ ha ri ɓay haŋa ri ɗaa tul-ri nduo mbii ɓáy riŋ Zezu *Krisi. Falɛ lɛ, i koɗ ni ɓay haŋa ni ka káw zíŋ ri nam maa fe ndḭi rɔ.
ACT 11:1 Lɛɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy nzoɓ mbika lawri ká i kaw kuɗu zaɗ ká Zude na i laa mii, nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i ya̰a Ɓay Ŋgɛrɛwṵru nda̰w.
ACT 11:2 Zaɗka Piyɛr yḭ̀i a vi Zuruzalɛm na báyḭi lɛ, ɓari ká i ɓa sa̰w Ziɓri na, i mbi ɓay í ɓaa ziŋ ni mii:
ACT 11:3 «Ɓo na, mù se luo nzoɓri ká ɓa Ziɓ ya mú sṵ fe ziŋ ri!»
ACT 11:4 Lɛɛ, Piyɛr tii sa̰w kḭiŋa fal feri ká kal na ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm a ɓaa ha ri mii:
ACT 11:5 «Ɓi na, mì ɗo puo ká Zope. A zaɗka mì ɗo ɗáa nzaa ɓay kere na báyḭi lɛ, fe tina nun ha̰ mì kɔ fe rìi gari a aa gboroŋ ká i siŋ sal ɗo tḭwke niŋ bele, uru saa nulue a ví ɓo siri ká pol-i.
ACT 11:6 Lɛɛ, nun-i hu ɗi sḭi sḭi a mí ɗo bɛ́klɛ, lɛ, mì kɔ fe hɔlri ká ɓal-ri niŋ niŋ ká tusiri key, nay ɓisuyri nda̰w, feri ká i koro siri ɓáy ɓil-ri nda̰w, rɔɔ nduyri ká i se siya nda̰w pi.
ACT 11:7 Rɔɓay, mì laa kusol nzoɓ ɓaa ha̰ mì mii, “Piyɛr, úru siya ɓo mú i mú sṵ!”
ACT 11:8 Lɛɛ, mì yḭiŋra ɓáy ɓay mii, “Úwaa! Mbay! Fe ká Ziɓri haa sṵ́ŋake í kɔ ɓa fe ká ndaya, mase ɓa fe ḭ̌m ká mini key na, mì mbi ɓo nzaa-i ba mbḭw ya mgbaŋ!”
ACT 11:9 Ndeke ɗi ba siɗike na, mì laa kusol nzoɓ ká uru saa nulue mii, “Fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ mii, ɓa fe kere na, kɔkɔ ká mu kɔ ɓa fe ḭ̌m.”
ACT 11:10 Feke ku na vi mini faa ɓal ba say, lɛ, i yḭ̌iŋrake riw bele ɓa nulue.
ACT 11:11 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, wa̰rari ká say ká i pie ri saa Sezare na i ví ɗo faa hul ká mì naa ɗi na.
ACT 11:12 Lɛɛ, Tem Law Pie ɓaa ha̰ mì ɓay haŋa mì se ziŋ ri taŋ má̰y ɓay. Báyḭi lɛ, yṵ-iri ká tul-ri yie ká ì kɔ ri key na, i sú mì í se ziŋ mì mbḭw hɔy se Sezare na, a ɓúru kḭri ɓúru se ɓil hul Kɔrney ká pie ha̰ mì na.
ACT 11:13 Leɗban key na tina sa̰w ɓay feri káʼa kɔ ká ɓil hul ɓe ha̰ ɓuru laa. Leɗ nzaapeɗ ká nulue na tḭi tul-e a ɓaa ha̰ ni mii, “Mu pie nzoɓ ha̰ ni se Zope, a vǎa nzaa Simo̰n ká i ɗi ni ɓa Piyɛr na ha̰ ni vi.
ACT 11:14 Ɓe na, a kíɛ mù ɓayri ká ɓay haŋa mù zǐŋke pam, ɓo ɓáy nzoɓ ɓori riw bele.”
ACT 11:15 Zaɗka mì tii sa̰w ɓáa ɓay ha ri munu na báyḭi lɛ, Tem Law Pie ɗì a ví ya̰a ɓil law-ri riw bele, munu káʼa ɗì a ví ya̰a ɓil law naari ká titire na.
ACT 11:16 Lɛɛ, mì ker se tul ɓay ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa pola mii, “Za̰a na ɗaa tul nzoɓri nduo mbii, roo lɛ, ɓaarì na, mì ɗáa rì nduo ɓil Tem Law Pie.”
ACT 11:17 Munu ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri fe ini ɓe ká ɓa Tem Law Pie munu káʼa ha̰ naari ká náa ɗáari law naari ɓo tul Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi na wa̰a, mì ɓa ve nda̰w rɔɔ, mì túŋ fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru na ŋgereŋ lɛ?»
ACT 11:18 Fal ɓay ká Piyɛr ɓaa ha ri na báyḭi lɛ, law-ri nda siri fṵɔ a í pisi Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, ɓari ká i ɓa Ziɓ ya na hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru ha ri faa ha ri suo kér ɓay ká tul feya̰a ɓari, ɓo í ɗo ɓáy kumnun taa tusuɛke na.»
ACT 11:19 Sewke ká i ike Etḭɛn a í tii sa̰w ɗáa nun nzoɓ mbika lawri tuɔ síe ha ri ɗuu saa Zuruzalɛm na, nzoɓ mbika lawri na zekre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ í ɗuu kpṵru i tḭi Fenisi nda̰w, tukuɗu mbii Sipir nda̰w, Antiyos nda̰w, í ka-káa Ɓay Kere ká se tul Zezu ha̰ Ziɓri huo-ri kḭ hɔy.
ACT 11:20 Roo lɛ, ká sakra nzoɓ mbika lawri na, nzoɓ ha̰nɛri ká puo ɓari ɗo Sipir ɓáy Sirɛ̰n na, i vi Antiyos í tii sa̰w ɓáa ɓay Ɓay Kere ká se tul Ŋgɛrɛmbay Zezu ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na nda̰w.
ACT 11:21 Ŋgɛrɛmbay sa̰m fe zuɔ ɗi ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba suo kér ɓay ɓari í ɗaa law-ri ɓo tul-e.
ACT 11:22 Lɛɛ, soro ɓay fe ká kal na, tɔɗɔ ɓo suku nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Zuruzalɛm ha ri naa Barnabas, í pie ni kpṵru se Antiyos.
ACT 11:23 Zaɗkaʼa tḭi ɗi a kɔ law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ ri na báyḭi lɛ, ka ɗaa suoriya a ɓo ri riw bele ɓay haŋa ri kaw tul mbika law ɓari ká tul Ŋgɛrɛmbay na ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ.
ACT 11:24 Barnabas na ɓa nzoɓ law kere ká Tem Law Pie ya̰a ɓil law-ɛ kpol kpol, a ɓa nzoɓ ká ɗaa law-ɛ nzokɗo te tul Zezu. Ɓe ze ɗaa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay í nde tul nzoɓ ha̰wri ká pola.
ACT 11:25 Falɛ ku lɛ, Barnabas na zɔl a se Tars ɓay nzáa Sol ká ɗi.
ACT 11:26 Zaɗkaʼa ziŋ ni na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i ziŋ ni se Antiyos a í kaw ɗi. Maa mbiimbam mbḭw na, ɓari siɗi bele i mbṵ kḭ ziŋ nzoɓ mbika lawri ká zaɗ mbṵ́ kḭ ɓari. I fere nzoɓri fe ŋgḭi ɓamba ká ɗi. Ká ɓil puo ká Antiyos na ze i tii sa̰w túu riŋ ha̰ nzoɓ mbika lawri ɓa «nzoɓ Krisiri.»
ACT 11:27 Sewke ku na nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ha̰nɛri uru saa Zuruzalɛm í vi Antiyos.
ACT 11:28 Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku ká riŋ-ɛ ɓa Agabus uru siya a ɓaa ɓay ɓáy faa Tem Law Pie ha ri mii, kɔn luye a líe ɓo zaɗri riw bele. [Tusuɛke lɛ, kɔnke ku na, lie ɓo zaɗ ɓáy sew ká Kolod réke mbay.]
ACT 11:29 Zaɗka nzoɓ mbika lawri laa ɓayke ku báyḭi lɛ, i siŋ tul ɓay mbḭw hɔy ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ha̰ fe ká maa tul hṵrusuo-ɛ ɓay píeke ɓo í sɔ́ke yṵ ɓari ká i kaw kuɗu zaɗ ká Zude na.
ACT 11:30 Ɓe ze ɓa fe ká i mbṵ, í ɗaa zuɔ nduo Barnabas ɓáy Sol ha ri vǎa ɗaa zuɔ nduo *ŋgɛrɛ tul peɗri ká Zuruzalɛm.
ACT 12:1 Ká ɓil sewke ku na, mbay *Eroɗ tii sa̰w ɗáa nun nzoɓ mbika law ha̰nɛri tuɔ síe.
ACT 12:2 Ka ha ri i Zak yṵ Za̰a ɓáy maamii.
ACT 12:3 Zaɗkaʼa kɔ fe ɗáa ɓe na rii law Ziɓri ɓamba báyḭi lɛ, ka ha ri mgba Piyɛr nda̰w. (Ɓa *nam suoriya maapa ká i ɗaa taŋ fe hew fe na.)
ACT 12:4 Falɛ káʼa mgba Piyɛr na báyḭi lɛ, ka vǎa ɗaa ni ɓo hul sal, a ha̰ nzoɓ yṵmri ɓa niŋ niŋ kɔrɔ ni í suo kḭ ɓáy namri riw bele. Ka ker ɓay tína ni ká nun nzoɓri ká fal *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy ɓay kúŋ ɓay ɓo tul-e.
ACT 12:5 Ɓe ze í kɔrɔ Piyɛr na ká ɓil hul sal, roo lɛ, nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ na i ɗaa nzaa ɓay kere ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ ɓay tul-e.
ACT 12:6 Nam ká Eroɗ ker ɓay tína ni ká nun nzoɓri na, ká ɓil suŋke ku na Piyɛr ká i siŋ ni ɓáy sal lari na, na-nam ká sakra nzoɓ kɔ́rɔ niri ká siɗi na. Nzoɓ yṵmri ɗo faa hul ká kɛlɛ í kɔrɔ ni nda̰w.
ACT 12:7 Báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay ká nulue tḭi kpeɗere a ha̰ zaɗ hie kaɗ kaɗ ká ɓil hul sal na. Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na laŋ ni a tuma ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Úru siya ɓa vaa!» Báyḭi lɛ, sal lariri ká i síŋke nduo-ɛri na nzuma yoroŋ zuɔ siri.
ACT 12:8 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ ká nulue na ɓaa ha̰ ni mii: «Mu siŋ sal huɔ ɓil-a, a mú nda dikɔn ɓo ɗo ɓal-a.» Lɛɛ, Piyɛr na ɗaa munu. Leɗ nzaapeɗ ká nulue ɓaa ha̰ ni na rɔɓay mii: «Mu nduo maagari ɓo ká yururu na a mú vi fal-i.»
ACT 12:9 Báyḭi lɛ, Piyɛr tḭi saa hul sal a se fal-ɛ. Fe ká leɗ nzaapeɗ ká nulue ɗaa ziŋ ni na, nun-ɛ mgbuɗa ká ɗi ya ɓáy, a kɔ ɓa fe ká tina nun ha̰ ni hɔy.
ACT 12:10 I kal nzoɓ yṵm ká ɗo titire ɗɛkrɛ, rɔɓay i kal nzoɓ ndeke ɗi siɗike í tḭi faa kɔ̀kɔ dudu ká i ɗaa ɓáy lari na, lɛ, faa na mgbuɗa sùo-ɛ hɔy ɓoloŋ ká pol-ri ha ri tḭi. Zaɗka i tḭi í se faa ká se ɓa ɓil puɔ na báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy, leɗ nzaapeɗ ká nulue na pɔŋ ni ká ɗi a zɔl.
ACT 12:11 Zaɗka nun Piyɛr taŋ ká tul fe ká kal na, ka ɓaa mii: «Timbɛɗɛ key na mì kɔ ro: ɓa Ŋgɛrɛmbay kḭ ze pie leɗ nzaapeɗ ɓe ha̰ ni ví tina mì saa nduo Eroɗ, ɓáy fe ka̰ayari riw bele ká Ziɓri giyaŋ ɓay ɗáa ziŋ mì na.»
ACT 12:12 Zaɗka nun Piyɛr taŋ ká tul sùo-ɛ na, ka zɔl a se ɓa puo Mari máa Za̰a ká i ɗi ni ɓa Marki. Ɓa zaɗ ká nzoɓri mbṵ kḭ ruɔ ɓamba í ɗo ɗáa nzaa ɓay kere ká ɗi.
ACT 12:13 Ka nda faa hul ká kɛlɛ, lɛ, leɗ káw mbḭw ká ɓa má̰y nzoɓ ká riŋ-ɛ ɓa Rod soro a se ɓay kɔ́kɔ.
ACT 12:14 Lɛɛ, ka laa kusol Piyɛr ha̰ sùo-ɛ rii ni ŋgḭi ɓamba tasiri, a pɔŋ mgbúɗa faa na, a ɗuu a vǎa ɓaa ha nzoɓri mii: «Piyɛr ɗo faa hul ká kɛlɛ ɗi ku!»
ACT 12:15 Báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓala ze ɗáa mù lɛ woo?» Lɛɛ, ka geɗe a ɓaa ha ri mii: «Ɓa sùo ɓe kḭ.» I yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Munu lɛ, ɓa wṵru ɓe zu.»
ACT 12:16 Báyḭi lɛ, Piyɛr nda faa hul na ɓaŋguɔ. Zaɗka i ví mgbuɗa faa hul í kɔ ɓa ɓe na báyḭi lɛ, tuku ri riw bele.
ACT 12:17 Ro, Piyɛr ura nduo-ɛ a laŋ ɓay haŋa ri pɔŋ rɔɗ nzaa, rɔɔ a kḭi fal fe ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa a tínake ni saa hul sal na ha ri laa. A yḭ̀i a ɓaa ha ri mii: «Ì vǎa ɓaa ɓayke ha̰ Zak ɓáy yṵ naari ha ri laa.» Falɛ ku lɛ, ka tḭi a se zaɗ kḭ.
ACT 12:18 Nzaaruo sil na báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri se tul kḭ hali hali ɓay kɔ́kɔ zaɗ ká Piyɛr na tḭi ɓa ɓaɗi.
ACT 12:19 Eroɗ hɔy kara ha ri nzaara ni kpṵy í ziŋ ni ya. Falɛ káʼa vbi nzoɓ yṵmri ká i kɔrɔ Piyɛr na báyḭi lɛ, ka mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓ yṵm ɓeri i ɓari nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na. Ro, a zɔl saa kuɗu zaɗ ká Zude a se ŋgɛrɛpuo Sezare ɓay káw ɗi ndḭi.
ACT 12:20 Báyḭi lɛ, law *Eroɗ na zoŋ ká tul nzoɓri ká Tir ɓáy Sido̰n. Lɛɛ, i tuɗ tul kḭ í mbṵ nzaa-ri mbḭw hɔy ɓay zíŋ ni. Falɛ ká i vǎa ziŋ Balatus ká ɓa nzoɓ kɔ́rɔ ɓil puo Mbay Eroɗ í leke ɓay ziŋ ni na báyḭi lɛ, í vǎa vbi Eroɗ ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ka ɗo sakra ɓari, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa puoruo ɓe rɔɔ, i zíŋke fe sṵm í sṵ ɓáy.
ACT 12:21 Nam ká Eroɗ tuu ha ri na vi báyḭi lɛ, ka nduo gari mbay ɓe a kaw tul kariŋgaw mbay a baka ri ɓay.
ACT 12:22 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri sìi gay ɓe ɓáy nzaa-ri gɔ̌m í ɓaa mii: «Ɓa nzoɓ ze ɓaa ɓay ku ya, roo lɛ, ɓa wṵru!»
ACT 12:23 Ká zaɗɛ ku hɔy leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay ká nulue nda ni riɓ ɓo siri, ɓay ḭi lɛ, mbay ká ɗo ɓay ɗáa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗaa ɓo tul-e ɓe kḭ sùo-ɛ. Ze kayri sṵ ɓil-e ha̰ ni hu.
ACT 12:24 Ɓe nu ku ro, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ya̰a zaɗ ɓa pola pola, ha̰ nzoɓ mbika lawri ŋgḭi ɓa pola pola.
ACT 12:25 A Barnabas ɓáy Sol na lɛ, zaɗka peɗ ɓari ká i pie ri ɓay haŋa ri vǎa ɗaa ká Zuruzalɛm na ɔ báyḭi lɛ, i yḭ̀i í se Antiyos, a í ɗaa Za̰a ká i ɗi ni ɓa Marki na ɓo fal-ri ha̰ ni se ziŋ ri mbḭw hɔy.
ACT 13:1 Ká sakra nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Antiyos na, *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nzoɓ fére nzoɓri fe i kaw ɗi. Riŋ nzoɓkeri na ze ɗo key: Barnabas nda̰w, Simeo̰n, ɓe ká i ɗi ni ɓa Nizɛr nda̰w, Lusiyus, ɓe káʼa ɓa nzoɓ ká Sirɛ̰n nda̰w, Manahen, ɓe ká i hɔl ni ɓáy Mbay *Eroɗ mbḭw hɔy nda̰w, rɔɔ Sol nda̰w pi.
ACT 13:2 Nam mbḭw munu ká i mbṵ tul kḭ ɓay rúo Ŋgɛrɛmbay, a í saŋ sùo-ri í sṵ fe ya na báyḭi lɛ, Tem Law Pie ɓaa ha ri mii: «Ì naa Barnabas ɓáy Sol í ɗaa ri ɗo ɓoɗ ha̰ mì ɓay tul peɗ ká mì ɗi ri ɓayke.»
ACT 13:3 Falɛ ká i saŋ sùo-ri í sṵ fe ya, a í ɗaa nzaa ɓay kere na báyḭi lɛ, i ɗaa nduo-ri ɓo tul Barnabas ɓáy Sol na rɔɔ, í pɔŋ ri zɔl ɓáy.
ACT 13:4 Barnabas ɓáy Sol ká Tem Law Pie pie ri mini na, i mbi faa i se ɓa Selusi ká ɗo nzaa maambii. Ká zaɗɛ ku ze, i hila ri ká ɗi ha ri se tukuɗu mbii ká Sipir.
ACT 13:5 Zaɗka i tḭi tukuɗu mbii ká Sipir na, i ɗì í se puo ká Salamin í tii sa̰w ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri. Za̰a-Marki ɗo ziŋ ri mbḭw a sɔ ri.
ACT 13:6 I ha̰ari tukuɗu mbii na riw bele, kpṵru í tḭ́ike puo ká Pafos. Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku na i ziŋ nzoɓ fe ɗáa mgbḭi mbḭw munu, riŋ-ɛ ɓa Bar-Zezu. Ka ɓa Ziɓ, a ɗaa sùo-ɛ ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
ACT 13:7 Ka kaw lakun Sɛrziyus Polus, ɓe káʼa ɓa nzoɓ réke tul puo ká tukuɗu mbii, a ɓa nzoɓ fe kɔ́kɔ nda̰w. Báyḭi lɛ, ɓe Sɛrziyus Polus na, ka ɗi Barnabas ɓáy Sol, ɓay ḭi lɛ, kɔn láa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru sɛ ni ŋgḭi ɓamba.
ACT 13:8 Lɛɛ, nzoɓ fe ɗáa mgbḭi ká ɓa Bar-Zezu (ká riŋ-ɛ ɓáy nzaa gɛrɛk ɓa Elimas) na, ka geɗe ɓay ziŋ ri kpaŋ ɓay háa faa ha̰ nzoɓ réke tul puo na, ka mbi law-ɛ ya.
ACT 13:9 Báyḭi lɛ, Sol (ká i ɗi ni ɓa Pol) ká Tem Law Pie ya̰a ɓil law-ɛ kpol kpol na kɔ ni ɓa siya ɓa tiya a ɓaa ha̰ ni mii:
ACT 13:10 «Ɓo vu ŋgɛrɛtemndaya! Ɓo nzoɓ law ndaya ká mù ɓa nzoɓ úla nzoɓ, ká mú ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni fe kereri riw bele. Faa Ŋgɛrɛmbay ká ɗo sikɗa ká mù mgba mú ra̰a ɗo fi mbḭw na wa̰a, síe ha̰a rɔɔ mù pɔ́ŋ nzaa nduo fe ɗáa ɓo na lɛ?
ACT 13:11 Timbɛɗɛ key na, mu laa key! Nduo Ŋgɛrɛmbay a mgbaka mù ha̰ mù ra̰a, lɛ, mù ti kɔ́kɔ zaɗ mbǎa bole a ɗí maa fe.» Zaɗɛ ku hɔy lɛ, nun Elimas sii nduŋ ha̰ ni kɔ zaɗ ya. Ka far zaɗ far rɔɔ, a nzaara nzoɓ ɓay haŋa ni kuɔ ni ɓáy.
ACT 13:12 Zaɗka nzoɓ réke tul puo na kɔ fe ká tḭi tul Elimas na báyḭi lɛ, ka ɗaa law-ɛ ɓo tul Zezu, ɓay ḭi lɛ, fe ká Pol ɓáy Barnabas fere ni se tul Ŋgɛrɛmbay na, tuku ni ha̰ ni kaw yer.
ACT 13:13 Báyḭi lɛ, Pol ɓáy bǎw seɗ ɓeri i se í vǎa kaw ɓil bawda tuo ká Pafos, í se ɓa Pɛrze ká tusiri Pamfili. Lɛɛ, Za̰a-Marki pɔŋ ri ká zaɗɛ na ku a yḭ̀i ɓa Zuruzalɛm.
ACT 13:14 Pol ɓáy Barnabas na laa lɛ, i uru ká Pɛrze na í se nun-ri ɓa Antiyos ká tusiri Pisidi. Zaɗka i tḭi ɗi na báyḭi lɛ, i se ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ká ɓil nam mgbaka ta̰ram í kaw ɗi.
ACT 13:15 Falɛ ká i kḭi ɓay ha̰nɛri ká ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol ɓáy taa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɔ riw bele na, mbay hul mbṵ́ kḭri ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì yṵ ɓururi, timbɛɗɛ key na, zaɗka ì ɗo ɓáy ɓay ká ɓay ɓókoke nzoɓri lɛ, ì ɓaa.»
ACT 13:16 Báyḭi lɛ, Pol uru siya a ura nduo-ɛ ha̰ zaɗ ɗo ndiŋ rɔɔ a ɓaa mii: «Ɓaarì leɗ Izarayɛlri, ɓáy ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya ká í hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru na, ì laa ɓay ɓi key na ɓáy kere!
ACT 13:17 Ŋgɛrɛwṵru leɗ Izarayɛlri key na nan bulu naari ɓa nzoɓ taa ɓeri. Ɓáy ɗol ɓari ká i ɗǒke tusiri Eziɓte na, ka ɗaa ha ri ŋgḭi ɓa pola pola, rɔɓay, ɓáy nduo hoɗo ɓe na, ka tǐnake ri ɓáy hṵrusuo-ɛ saa ɗi.
ACT 13:18 Maa mbiimbam síŋ niŋ na, ka iki law-ɛ ká tul-ri a kɔ̌rɔke ri ká ɓil law kɔr.
ACT 13:19 Falɛ ku rɔɔ, a ha̰ leɗ Izarayɛlri i sa̰w nzoɓri ká ɓa tɔnɔ say ká i kaw tusiri *Kanaa na, a pɔŋ zaɗɛ ku na ha ri ɓa tusiri ɓari.
ACT 13:20 Fekeri riw bele ku na, bole ɗi maa mbiimbam isɔɗ niŋ ɓáy síŋ ndeɓe munu. Falɛ ku lɛ, ka ha̰ nzoɓ ɗáa ɓayri kaw tul-ri kpṵru tḭi ɓil sewke ká Samiyɛl ɓáke nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
ACT 13:21 «Báyḭi lɛ, leɗ Izarayɛlri na i vbi mbay ɓay haŋa ni ka káw tul-ri. Lɛɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha ri Sawul ká ɓa vu Kis ká sa̰w ka̰ni ɓe ɓa Bezamɛ ha̰ ni re tul-ri maa mbiimbam síŋ niŋ.
ACT 13:22 Rɔɓay, falɛ káʼa tuŋ Sawul ŋgereŋ na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a naa *Daviɗ ɓa mbay a ɓaa nasi ɓay ɓe mii: “Mì kɔ Daviɗ, vu Zese ɓa wa̰ra law-i. Ɓe ze, a ɗáa feri riw bele ká mì hii na ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ.”
ACT 13:23 Nzoɓ mbḭw ká sa̰w Daviɗ na ze Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni kaw ɓa Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓ ɓay tul leɗ Izarayɛlri munu káʼa waa na. Ɓe ze ɓa Zezu.
ACT 13:24 Pola rɔɔ ɓay haŋa Zezu vi na, Za̰a Batis ka-káa ɓay haŋa leɗ Izarayɛlri riw bele i suo kér ɓay ɓari ɓo, í ha ri ɗaa tul-ri nduo mbii.
ACT 13:25 Zaɗka Za̰a ɗo ɗi ya ɓáy ɔ́rɔ ɓie nam ɓe na báyḭi lɛ, ka ɓaa mii: “Ɓaarì na wa̰a ì ɓaa mii, mì ɓa ve lɛ? Mì ɓa nzoɓ ká ì giyaŋ ni na ya. Roo lɛ, ì láa mì key: nzoɓ káʼa ví fal-i vuku na, sal dikɔn ká ɓal-ɛ hɔy kara mì maa ɓay hína ya.”
ACT 13:26 «Yṵ-iri, ɓaarì ká ì ɓa vu bulu *Abaraham, ɓáy ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya ká í koɗ Ŋgɛrɛwṵru na, ɓa naari kḭ ze Ŋgɛrɛwṵru pie ɓáy ɓay pam key na ha̰ naari.
ACT 13:27 Tusuɛke lɛ, nzoɓri ká Zuruzalɛm ɓáy mbay ɓari na, Zezu ɓa ve lɛ na i kɔ ya. Ɓay ká i kḭi se tul-e ká ɓil mbeɗe nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ɓil nam mgbaka ta̰ramri riw bele na kara, i laa sa̰w ɓayke taŋ ya. Roo lɛ, ɓáy faa ɓay huɗ ká i ɗaa ɓo tul Zezu na ha̰ ɓay ká nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa se tul-e na, ɗo munu ɓáy zaɗɛ.
ACT 13:28 Ze i ziŋ ka̰aya mbḭw ká ɓay ɗáake ɓay huɗ ɓo tul-e ya na hɔy kara, i vbi Pilaɗ ɓay haŋa ni pɔŋ faa ha ri i ni.
ACT 13:29 Falɛ ká Zezu ɗaa feri riw bele ɔ, munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru se tul-e na, i ɗira ni saa tul puu say huɗ í vǎa ɗaa ni ɓo ɓil luɔ huɗ.
ACT 13:30 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun.
ACT 13:31 Lɛɛ, ɓil namri ká ŋgḭi maa fe ká fal tḭ́i ɓe saa luɔ huɗ na, Zezu tḭi tul ɓari ká i su ni saa kuɗu zaɗ ká Galele kpṵru tḭi Zuruzalɛm na. Ɓari na, i ɓa nzoɓ nasi ɓay ɓe ɓay ɓáa ɓay ká se tul-e na ha̰ leɗ Izarayɛlri.
ACT 13:32 «Ɓuru kara, ɓuru vi ka-káa Ɓay Kere key na ha rì kɔ mii: fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ bulu naari pola lew hɔy ɓay ɗáa na,
ACT 13:33 ka ɗaa timbɛɗɛ ɓay tul naari ká náa ɓári vu ɓari, a tǐnake Zezu saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓay kumnun munu káʼa ɓaa ɗo ɓil sim ndeke ɗi siɗike ká ɓil Mbeɗe Simri na mii: “Ɓo na mù ɓa Vu-i; úru saa vuri key na mì ɓa Bǎa-ka.”
ACT 13:34 «Rɔɓay, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke pola lew hɔy mii, ɓeri tína ni saa luɔ huɗ ha̰ naysuo-ɛ ka púŋ mbuɗuk mbuɗuk ya. Ka ɓaa mii: “Ɓa tusuɛ kḭ! Mì sá̰m fe sa̰mi kere ɓi ká taŋ kaɗ kaɗ káʼa ɗoko wṵ̌m na zuɔ tul rì, munu ká mì waa ziŋ Daviɗ na.”
ACT 13:35 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ Daviɗ ɓaa ɓayke ɗo zaɗ kḭ rɔɓay mii: “Mù ti pɔ́ŋ faa ha̰ naysuo nzoɓ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓo na, puŋ mbuɗuk mbuɗuk ya.”
ACT 13:36 Ɓe Daviɗ na, zaɗkaʼa kaw ɓáy kumnun ɓáy na, ka ɗaa peɗ ká law Ŋgɛrɛwṵru hii na ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ; falɛ ku lɛ, ka ví hu ha ri mbi ni í voro ni ɗo lakun bul-eri ha̰ naysuo-ɛ puŋ mbuɗuk mbuɗuk.
ACT 13:37 Roo lɛ, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ na, naysuo-ɛ puŋ mbuɗuk ya.
ACT 13:38 «Yṵ-iri, ì kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Taambɔl Zezu na ze ɓuru ka-káa ɓay ká se tul Ŋgɛrɛwṵru káʼa ndáka buma ká tul feya̰a ɓaarì ziŋ rì. Taambɔl Zezu na, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e lɛ, feya̰a ɓeri riw bele na Ŋgɛrɛwṵru a náa ká tul-e ɓa fal. Feke ku na, *bol kusol *Moyze maa ɓay ɗáa ya.
ACT 13:40 Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa fe ká nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke na, ka tḭi tul-rì ya. I ɓaa mii:
ACT 13:41 “Ɓaarì nzoɓ síɛ Ŋgɛrɛwṵruri na, ì káw yer a í ɓíɛ, ɓay ḭi lɛ, fe ká mì ɗaa ká ɓil sewke ká ì kaw ɓáy kumnun na, ì ti ɗáa law-rì ɓo ɗi ya. Ze i ha ri kɔ sa̰w ɓayke na hɔy kara, ì ti ya̰aŋa ya.”»
ACT 13:42 Zaɗka Pol ɓáy Barnabas tḭi saa zaɗ mbṵ́ kḭ Ziɓri na báyḭi lɛ, nzoɓri koɗ ri ɓay haŋa ri yḭ̀i í vi ɓáy nam mgbaka ta̰ram taa fal na ɓay ɓáa ɓay se tul ɓay taa mbḭwke na ku ɓáy ha ri laa.
ACT 13:43 Fal mbṵ́ kḭ ká nzoɓri zekre kḭ na báyḭi lɛ, Ziɓri ɓáy nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ká í fɛrɛ sùo-ri í ruo Ŋgɛrɛwṵru na, i ŋgḭi ɓamba se fal Pol ɓáy Barnabas. Lɛɛ, Pol ɓáy Barnabas na ɓo ri ɓay haŋa ri ɗaa law-ri ɓo tul law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ ri na, í rḭi tul-e ɓaŋguɔ kpaɗara.
ACT 13:44 Ká ɓil nam mgbaka ta̰ram taa kḭ na, ruɔ nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo riw bele, i ví mbṵ kḭ ɓay láa Ɓay Ŋgɛrɛmbay.
ACT 13:45 Zaɗka Ziɓri kɔ ruɔ nzoɓri na báyḭi lɛ, i ɗaa sere ziŋ Pol í tuŋ ɓay ɓe ŋgereŋ í raɗ ni, a í mgba nasi zuɔ tul-e.
ACT 13:46 Báyḭi lɛ, Pol ɓáy Barnabas i ɓaa ɓay ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ha ri mii: «Ɓa ɓaarì kḭ ze Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa rì laa ɓay ɓe pola. Roo lɛ, ì tuŋ ɓayke ŋgereŋ, a í kɔ sùo-rì mii, ì maa ɓay zíŋ kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na ya. Munu zu lɛ, nda-ndaɗ! Timbɛɗɛ key na, ɓuru fɛ́rɛ sùo ɓuru ɓa luo nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ro.
ACT 13:47 Tusuɛke lɛ, fe ká Ŋgɛrɛmbay mbi nzi-ɛ ká ɗi ha̰ ɓuru na ze ɗo key: “Mì ɗáa mù kaw ɓa zaɗ taŋa ká sa̰w nzoɓri riw bele, ɓay haŋa ɓo mu se mú ka-káa ɓay pam na kpṵru mú tḭ́ike gbṵ tusiri na ha̰ nzoɓri laa.”»
ACT 13:48 Zaɗka nzoɓ ha̰yri ká i ɓa Ziɓ ya na, i laa ɓayke munu báyḭi lɛ, i ɗaa suoriya a í pisi Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul ɓay ɓe. Ɓari riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri pola ɗo ɓay zíŋ kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na, i vi ɓa nzoɓ mbika lawri.
ACT 13:49 Ɓe ku rɔɔ, Ɓay Ŋgɛrɛmbay yǎ̰ake zaɗ kpol kpol ká ɓil tusiri ɓari riw bele.
ACT 13:50 Roo lɛ, Ziɓri na, i ɗaa ɓay zuɔ ɓil law má̰y feziŋari ká i ruo Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ŋgɛrɛ puori ha ri suru tigba̰a nzoɓri ha ri ɗaa nun Pol ɓáy Barnabas tuɔ síe, ɓo i níike ri ká tusiri ɓari na.
ACT 13:51 Ɓe ze, Pol ɓáy Barnabas na, i nda sṵm siri ká ɓal-ri kuɓ kuɓ zuɔ tul-ri, í zɔl a í se ɓa Ikoniyum.
ACT 13:52 Roo lɛ, ɓari nzoɓ mbika lawri ká i tɔ̀ŋ na, suoriya ɓáy Tem Law Pie mbaa ɓil law-ri.
ACT 14:1 Zaɗka Pol ɓáy Barnabas i tḭi Ikoniyum na báyḭi lɛ, i kal i se *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri munu ká i ɗaa ɓaŋguɔ. Ɓay ɓari ká i ɓaa na yḭŋ ɓamba tasiri ha̰ Ziɓri ɓáy nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ká í ŋgḭi ɓamba tasiri na, i vi ɓa nzoɓ mbika lawri.
ACT 14:2 Roo lɛ, Ziɓri ká i hii ɓay ɗáa law-ri ɓo tul Zezu ya na, i suru tigba̰a nzoɓ ha̰wri ká i ɓa Ziɓ ya ha ri ker ɓay ndaya se tul Pol ɓáy Barnabas.
ACT 14:3 Ɓe nu ku hɔy kara, Pol ɓáy Barnabas kaw Ikoniyum bole ɗi ɗi. Ɓari na, ɓay law-ri ká i ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛmbay ŋgɔ-ŋgɔŋ na, i káake káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛmbay ɓáy nun wa̰ra nzoɓ. Ŋgɛrɛmbay kḭ sùo-ɛ ɗo fal-ri a sɔ ri, ha̰ nzoɓri kɔ ɓay ká i ka-káake se tul law kere ɓe káʼa mgba ziŋ ri na ɓa tusuɛ ɓay, a ha ri hṵrusuo ɗáa fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ na.
ACT 14:4 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuoke ku na i te ɓil kḭ. Nzoɓ ha̰nɛri i ɓa nzoɓ taa Ziɓri, a nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i ɓa nzoɓ taa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri.
ACT 14:5 Ro, Ziɓri ɓáy nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, ɓáy mbay ɓari mbṵ nzaa-ri mbḭw hɔy ɓay ɗáa sɛkɛ ziŋ Pol ɓáy Barnabas í hii ɓay vbúku ri ɓáy tisawri.
ACT 14:6 Lɛɛ, zaɗka Pol ɓáy Barnabas laa ɓayke na báyḭi lɛ, i ɗuu ɓa puo ká Listere nda̰w, Dɛrbe nda̰w ɓáy vu puo ha̰wri ká kiri ri ká tusiri Likayoni nda̰w pi.
ACT 14:7 Ká ɓil puokeri ku na, i ka-káa Ɓay Kere ká ɗi ha̰ nzoɓri laa.
ACT 14:8 Ɓil puo ká Listere na, leɗban mbḭw munu ká ɓal-ɛ hu wǔɔ ká i mboŋke ni saa wṵru ha̰ ni se-seɗ ya na kaw ɗi.
ACT 14:9 Lɛɛ, ka laa ɓay ká Pol ɗo ɓáa. Báyḭi lɛ, Pol kɔ-kɔ́m ɓa nun-ɛ ɗeke, lɛ, ka kɔ law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛmbay na maa haŋa sùo-ɛ ka vaa.
ACT 14:10 Ro, a ɓaa ɓay ha̰ ni ɓáy bawda kusol-e mii: «Úru siya mú ɗo sikɗa!» Lɛɛ, leɗban na uru siya vaɗ a se-seɗ.
ACT 14:11 Ruɔ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ í kɔ fe ká Pol ɗaa na báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ɓeleŋ ɓáy nzaa Likayoni mii: «Ɓe ni key na, ɓa wṵruri ro ze i fɛrɛ sùo-ri ɓa nzoɓri í ɗì í vi luo naari key!»
ACT 14:12 Ɓe ze, í tǔuke riŋ-ri ɓa riŋ wṵru ɓari. I ɗi Barnabas ɓa Zus, a Pol laa lɛ, i ɗi ni ɓa Ɛrmɛs, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa nzoɓ mbika tul ɓay.
ACT 14:13 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy wṵru ɓari Zus, ká hul ɓe ɗo ɗi ya ɓáy nzaa ŋgɛrɛpuo deɓ na, se a vǎa fa̰a bawda bǎa ndayri ká i ɗew ri ɓáy fukri puuri ɗo sol-ri, rɔɔ a víkeri zaɗ ɗol Pol ɓáy Barnabas, ɓay ḭi lɛ, ɓe ɓáy ruɔ nzoɓri na, i hii ɓay ika ndayri ɓay púoke fe ha̰ Pol ɓáy Barnabas ɓa wṵru ɓari.
ACT 14:14 Zaɗka Barnabas ɓáy Pol ká i ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, i kɔ munu báyḭi lɛ, kér ɓay i ri ɓa huɗ ha ri gɔɗɔ gari ɓari tir tir, í takra í rìi sakra ruɔ nzoɓri
ACT 14:15 í ɓaa ɓay ɓeleŋ ha ri mii: «Ɓaarì nzoɓri woo! Ɓay ḭi rɔɔ, ì ɗaa fe mini key lɛ? Ɓuru na, ɓuru ɓa nzoɓ munu ká ɓari na nda̰w. Ɓay Kere ká ɓuru ví ka-káake ha rì na, ɓuru ɓóke rì ɓay haŋa rì ala wṵru ɓari key ká ì puo gɔr hɔy na, í fɛrɛ sùo-ri ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun ká ɗaa tumbam nda̰w, tusiri nda̰w, maambiiri nda̰w, rɔɔ ɓáy feri riw bele ká ɗo ɓil-e na.
ACT 14:16 Pola lew na, ka pɔŋ faa ha̰ sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ɗaa fe munu ká law-ri hii.
ACT 14:17 Ɓe nu ku hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ fe kereri ɓaŋguɔ kpaɗara ha̰ nzoɓri kɔ mii, ɓeri ɗo key. Ka ha̰ mbam tɔ ha rì nda̰w, a ha rì ziŋ fe pay ɓáy fewke fewke riw bele nda̰w, a ha̰ fe sṵm maa rì siɓ siɓ nda̰w, a ha̰ suoriya mbaa ɓil law-rì gba̰y gba̰y nda̰w pi.»
ACT 14:18 Ze nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓaa munu hɔy kara, ŋgɔŋ ziŋ ri ɓamba ɓay haŋa nzoɓri pɔŋ ɗáa fe poy ha ri.
ACT 14:19 Báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy Ziɓri ká i uru saa Antiyos ká tusiri Pisidi ɓáy Ikoniyum na, i tḭi Listere í ɗaa ɓay zuɔ ɓil law ruɔ nzoɓ puokeri ku na ha ri se fal-ri í vbuku Pol ɓáy tisawri ɓay ika ni. Falɛ ku rɔɔ, í kuɔ ni saa ɓil ŋgɛrɛpuo na í ɗaa ni ɓo nzaa zaɗ í ker mii ka hu-hu.
ACT 14:20 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ mbika lawri kiri tul-e gbǔku na, ka uru siya a se ɓil ŋgɛrɛpuo na ɓa kḭ. Nzaaruoke na báyḭi lɛ, ɓe ɓáy Barnabas na i zɔl mbḭw hɔy i se puo ká Dɛrbe.
ACT 14:21 Pol ɓáy Barnabas na i ka-káa Ɓay Kere ká ɓil puo ká Dɛrbe, lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ya̰a ɓayke na, í vi ɓa leɗ nduoɓal Zezu. Falɛ ku lɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, i yḭ̀i í se Listere nda̰w, Ikoniyum nda̰w, rɔɔ í se Antiyos ká tusiri Pisidi nda̰w.
ACT 14:22 Nzoɓ mbika lawri ká puokeri ku na, Pol ɓáy Barnabas ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law-ri, í ɓo ri ɓay haŋa ri kaw tul mbika law ɓari ŋgɔ-ŋgɔŋ, í ɓaa ha ri mii: «Náa kɔ́kɔri sɛkɛ feri ɓoɗ ɓoɗ pola nda̰w rɔɔ, náa séri ɓil *puoruo Ŋgɛrɛwṵru na ɓáy.»
ACT 14:23 Zaɗ mbṵ́ kḭri mbḭw mbḭw riw bele ká nzoɓ mbika lawri mbṵ tul kḭ ká ɗi na, Pol ɓáy Barnabas nan nzoɓri ɓay haŋa ri ɓa *ŋgɛrɛ tul peɗri. Falɛ ká i saŋ sùo-ri í sṵ fe ya í ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-ri na, i pɔŋ ri zuɔ ɓil nduo Ŋgɛrɛmbay, nzoɓ ká i ɗaa law-ri zuɔ tul-e na.
ACT 14:24 Falɛ ku rɔɔ, i kal ɓáy tusiri Pisidi í tḭi kuɗu zaɗ ká Pamfili.
ACT 14:25 Ká ɓil kuɗu zaɗke ku na, i ka-káa Ɓay Kere ká Pɛrze, rɔɔ í se Atali ká ɗo nzaa maambii na ɓáy.
ACT 14:26 Ká zaɗɛ ku na, i rìi í kaw ɓil bawda tuo ɓay yḭ́i ɓa Antiyos ká Siri. Ɓa ŋgɛrɛpuo ká nzoɓ mbika lawri pie ri saa ɗi í pɔŋ ri zuɔ ɓil law kere Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul peɗ ká i vǎa ɗaa ha̰ ni ɔ timbɛɗɛ key na.
ACT 14:27 Zaɗka i tḭi Antiyos na báyḭi lɛ, i ɗi nzoɓ mbika lawri ha ri ví mbṵ kḭ, í kḭi fal feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓáy faa ɓari na ha ri laa. Kakalike lɛ, faa ká Ŋgɛrɛwṵru mgbuɗa ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, ká í ɗaa law-ri ɓo tul Zezu nda̰w na, i kḭi falɛ ha ri laa.
ACT 14:28 Pol ɓáy Barnabas kaw ziŋ nzoɓ mbika lawri na bole ɗi maa fe.
ACT 15:1 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká i uru saa Zude í vi Antiyos na, i tii sa̰w fére yṵ ɓari fe í ɓaa ha ri mii: «Zaɗka ì kuŋ ŋgori ɓaarì munu ká *bol kusol *Moyze fere nzoɓri na ya lɛ, ì ti zíŋ pam na ya.»
ACT 15:2 Ɓay ɓari ká i ɓaa na, Pol ɓáy Barnabas ma̰y ziŋ ri kpṵru í ndɔrke kḭ ɓa pola ha̰ nzoɓ mbika lawri mbṵ nzaa-ri ɓay haŋa Pol ɓáy Barnabas ɓáy nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari na, i úru i se Zuruzalɛm luo *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy *ŋgɛrɛ tul peɗri ɓo, í léke ɓayke.
ACT 15:3 Falɛ ká nzoɓ mbika lawri su ri ɗo faa í waɗa ri na báyḭi lɛ, ɓari na i se nun-ri ɓa pola í kál ɓáy Fenisi, Samari nda̰w, í kḭ́ike fal feri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na fɛ̌rɛke sùo-ri ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru. Ɓayke ku na mbi bawda suoriya ha̰ yṵ ɓari riw bele.
ACT 15:4 Zaɗka i tḭi Zuruzalɛm na báyḭi lɛ, nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ nda̰w, nzoɓ ndáy nzaapeɗri nda̰w, rɔɔ ŋgɛrɛ tul peɗri nda̰w na, i mgba ri ɓa sùo-ri ɓáy kere. Lɛɛ, Pol ɓáy Barnabas kḭi fal feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓáy faa ɓari na ha ri laa.
ACT 15:5 Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká i ɓa *Fariziri ká i vi ɓa nzoɓ mbika lawri na, i uru siya í ɓaa ha ri mii, ɗo nun haŋa nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i kuŋ ŋgori ɓari nda̰w, a í ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Moyze nda̰w pi.
ACT 15:6 Báyḭi lɛ, nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy ŋgɛrɛ tul peɗri mbṵ tul kḭ ɓay bɛ́klɛ sa̰w ɓayke na ɓay kɔ́kɔ.
ACT 15:7 Fal ɓay ká i ma̰y bole ɗi ɓamba ká sakra kḭ na báyḭi lɛ, Piyɛr uru siya a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì yṵ-iri, ì kɔ nda̰w mii, bole ɗi ɓamba ro, Ŋgɛrɛwṵru náa mì ká sakra ɓaarì ɓay haŋa mì ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i laa í ɗáake law-ri ɓo tul Zezu.
ACT 15:8 Rɔɓay, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ kɔ́kɔ ɓil law nzoɓ na, ha̰ Tem Law Pie mbaa ɓil law nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, faa mbḭw munu káʼa ha̰ ni mbaa ɓil law naari key na nda̰w.
ACT 15:9 Ɓe ze, Ŋgɛrɛwṵru na, ká sakra ɓari ɓáy naari na, náa nun kḭ tiya. Ka wàa feya̰a ɓari ha̰ law-ri *taŋ kaɗ kaɗ, ɓay tul law-ri ká i ɗaa ɓo tul Zezu.
ACT 15:10 Munu ku waa, ɗaa mina rɔɔ timbɛɗɛ key na ì lie Ŋgɛrɛwṵru í hii ɓay ɗáa soɓa ká hii ɓamba mini key ɓo tul nzoɓ mbika lawri ká i ɓa Ziɓ ya na lɛ? Ɓa soɓa ká mba tul bulu naari nda̰w, tul naari nda̰w pi.
ACT 15:11 Náa kɔ́ri ta-taŋ, ɓa law kere Ŋgɛrɛmbay Zezu ká ha̰ ze náa zǐŋkeri pam, faa mbḭw munu ká ɓari na nda̰w.»
ACT 15:12 Nzoɓri riw bele ká i mbṵ kḭ na i kaw ndiŋ. Lɛɛ, i te suku-ri ɓay láa ɓay ká Pol ɓáy Barnabas ɓaa ha ri se tul fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓáy faa ɓari ká sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na.
ACT 15:13 Zaɗka i ɓaa ɓay na ɔ riw bele báyḭi lɛ, Zak mbi ɓay a ɓaa mii: «Yṵ-iri, ì te suku-rì í laa ɓay ɓi key rɔ!
ACT 15:14 Simo̰n Piyɛr na kḭi fal faa ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke kɔ́m ɓa tul sa̰w nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ɓáy tiikake na, ɓay nán nzoɓ ha̰nɛri ká ɓil-e ɓay haŋa ri ɓa nzoɓ taa ɓeri.
ACT 15:15 Lɛɛ, ɓay ká Simo̰n Piyɛr ɓaa na, ɗo faa mbḭw munu ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ pola lew mii:
ACT 15:16 “Falɛ ku lɛ, mì yḭ́i ɓay ɗáa hul *Daviɗ ká haw zuɔ siri na ɗo zaɗɛ ɓa kḭ. Zaɗ ɓeri ká ɓiɛ na mì léke ɗo siya. Mì léke ni ɗo sikɗa ɓáy zaɗɛ,
ACT 15:17 ɓay haŋa nzoɓri riw bele ká i tɔ̀ŋ fal na, i nzáake fal-i; ɓay haŋa sa̰w nzoɓri riw bele ká mì ɗi ri ɓa nzoɓ taa ɓi na, i nzáa mì, ɓi ká mì ɓa Ŋgɛrɛmbay.
ACT 15:18 Ɓe ze ɓa ɓay ká Ŋgɛrɛmbay, ɓe káʼa ha̰ nzoɓri kɔ fe niri key ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy na ɓaa.”»
ACT 15:19 «Sa̰wke mini ze, mì ker mii, nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ká í fɛrɛ sùo-ri ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ ka yɔklɔ ri faake ya.
ACT 15:20 Roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa náa ɗáari mbeɗe ɓo, náa vbíkeri ri ɓay haŋa ri mgba sùo-ri ká tul náyri ká nzoɓri púoke fe ha̰ wṵru ɓari nda̰w, ká tul ɗáa nun pie nda̰w, ká tul sṵŋa nayri ká i piri sol-ri ká sím ndiŋ ɓa ɓaɗi na nda̰w pi.
ACT 15:21 Tusuɛke lɛ, ɓa ɗḭ̌ɛ lew ɓáy sa̰w bulu nzoɓri kpṵru tḭi vuri key na, i ka-káa bol kusol Moyze ɓáy ŋgɛrɛpuo mbḭw mbḭw riw bele. A nam mgbaka ta̰ramri riw bele na, Ziɓri kḭi bol kusolke ku na ká *hul mbṵ́ kḭ ɓari.»
ACT 15:22 Báyḭi lɛ, *nzoɓ ndáy nzaapeɗri, ɓáy *ŋgɛrɛ tul peɗri, rɔɔ ɓáy ɓari nzoɓ mbika law ha̰wri riw bele na, i mbi nzaa-ri mbḭw hɔy ɓay nan nzoɓri ká sakra ɓari ha ri se ziŋ Pol ɓáy Barnabas se Antiyos. Lɛɛ, i naa Zud (ká i ɗi ni ɓa Barsabas) ɓáy Silas ɓari siɗi bele ká nzoɓ mbika lawri hḭɛ ri í ɗaa vu mbom ɓo tul-ri na.
ACT 15:23 I ɗaa mbeɗe nduo nduo-ri ɓay haŋa ri séke. Ɓay ká ɗo ɓil mbeɗeke na ze ɗo key: «Ɓuru nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy ŋgɛrɛ tul peɗri ká ɓuru ɓa yṵ ɓaarì na, ɓuru ɗaa mbeɗe ni key na ha rì, ɓaarì yṵ ɓururi ká ì ɓa sa̰w Ziɓ ya ká ì kaw Antiyos nda̰w, Siri nda̰w, rɔɔ Silisi nda̰w na, ɓuru hii soko ha rì.
ACT 15:24 Ɓuru laa mii, yṵ ɓuru ha̰nɛri ká i uru saa luo ɓuru key, ká ɓuru mbi nzaa ɓuru munu ha ri ya na, i se luo-rì í vǎa fɛrɛ kér ɓay ɓaarì ɓáy faa ɓay ɓari, í yɔ́klɔke rì.
ACT 15:25 Sa̰wke mini ze, ɓuru mbi nzaa ɓuru mbḭw hɔy, ɓúru nan nzoɓri ká sakra ɓuru key ɓay haŋa ri se ziŋ nzoɓ taa ɓururi ká ɓa Barnabas ɓáy Pol na ha ri se luo-rì.
ACT 15:26 Pol ɓáy Barnabas na, i ɓa nzoɓri ká i pɔŋ sùo-ri ha̰ huɗ ɓay tul riŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi.
ACT 15:27 Ɓe ze, ɓuru pie Zud ɓáy Silas se luo-rì. Ɓari na, ì ɓáa ɓayke ɓáy nzaa-ri munu ká ɗo ɓil mbeɗe ni key na ha rì laa nda̰w.
ACT 15:28 Tusuɛke lɛ, Tem Law Pie nda̰w, ɓuru nda̰w na, ɓuru mbi nzaa ɓuru ɓay haŋa rì soɓa ká hii ɓamba na ya. Roo lɛ, feri ká ɗo nun haŋa rì ɗaa na ze ɗo key:
ACT 15:29 ì mgba sùo-rì ká tul náyri ká i púoke fe ha̰ wṵru ɓari nda̰w, ká tul ɗáa nun pie nda̰w, ká tul sṵŋa nayri ká i piri sol-ri ká sím ndiŋ ɓa ɓaɗi na nda̰w pi. Zaɗka ì mgba sùo-rì ɓay tul fe niri key na lɛ, ì káw ɓáy kere. Ɓuru pɔŋ rì zuɔ ɓil nduo Ŋgɛrɛwṵru ro.»
ACT 15:30 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbika lawri ká Zuruzalɛm na, i pɔŋ faa ha̰ Pol ɓáy Barnabas ɓáy nzoɓ nzaapeɗri ká i nan ri na ha ri se ɓa Antiyos. Zaɗka i tḭi ɗi na báyḭi lɛ, i mbṵ nzoɓ mbika lawri riw bele í ha ri mbeɗe ká i píeke ri na.
ACT 15:31 Zaɗka i kḭi mbeɗeke a í laa ɓayke na báyḭi lɛ, i ɗaa suoriya ɓay tul wa̰ra káʼa ɗaa ɓo ɓil law-ri.
ACT 15:32 Lɛɛ, Zud ɓáy Silas ká i ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru sùo-ri na, i ɓo yṵ ɓari ŋgḭi ɓamba, í gɔl ri ha ri ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ɓari.
ACT 15:33 Falɛ ká i kaw ziŋ ri bole ɗi maa fe na báyḭi lɛ, yṵ ɓari ká Antiyos na pɔŋ ri ha ri yḭ̀i í se Zuruzalɛm ɓáy ɗɛkɛkɛ, í vǎa ziŋ nzoɓri ká i pie ri na.
ACT 15:34 [Roo lɛ, Silas kuŋ sùo-ɛ a kaw fal ká Antiyos kɔɓ.]
ACT 15:35 Ɓe nu ku lɛ, Pol ɓáy Barnabas kaw Antiyos. Ɓari ɓáy nzoɓ ha̰wri ŋgḭi ɓamba i fere nzoɓri fe í ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛmbay ha ri.
ACT 15:36 Bole ɗi maa fe na báyḭi lɛ, Pol ɓaa ha̰ Barnabas mii: «Naa se náa vǎa kɔ yṵ naari ká tul puo tul puo ká náa káari káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛmbay ká ɗi pola na náa kɔ wa̰a, i kaw mina zu lɛ?»
ACT 15:37 Lɛɛ, Barnabas hii ɗo ɗi, a hii ɓay haŋa Za̰a ká i ɗi ni ɓa Marki na se ziŋ ri.
ACT 15:38 Roo lɛ, Pol kɔ rii ni ya, a hii ɓay haŋa ni se ziŋ ri ya, ɓay ḭi lɛ, varu ɓari ká i se pola na ka pɔŋ ri ká Pamfili, a zɔl taŋ ɔ́rɔ ɓie peɗ na ziŋ ri.
ACT 15:39 Báyḭi lɛ, i ndɔr kḭ ɓáy ɓayke na ku kpṵru í wǎlke kḭ ha̰ nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, mbi faa seɗ ɓe a se. Barnabas mgba Marki uu gar-ɛ í hil bawda tuo í se ɓa tukuɗu mbii Sipir.
ACT 15:40 A Pol laa lɛ, mgba Silas uu gar-ɛ. Falɛ ká nzoɓ mbika lawri pɔŋ ri zuɔ ɓil law kere Ŋgɛrɛmbay na báyḭi lɛ, i zɔl
ACT 15:41 í se ɓáy zaɗ zaɗ ká tusiri Siri nda̰w, Silisi nda̰w, í gɔl nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ na ha ri ŋgɔŋ ká tul mbika law ɓari.
ACT 16:1 Falɛ ku lɛ, Pol uru a se Dɛrbe, rɔɔ a kal a se Listere ɓáy. Nzoɓ mbika law mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Timote kaw ɗi. Mi-ɛ ɓa Ziɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul Zezu, a bi-ɛ laa lɛ, ɓa Gɛrɛk.
ACT 16:2 Yṵ-ɛri ká ɓil *Krisi ká i kaw Listere ɓáy Ikoniyum na, i ɓaa ɓay ɓe ɓáy kere.
ACT 16:3 Pol hii ɓay haŋa ni ka se varu na ziŋ ni. Ɓe ze, a sùu ni ha ri vǎa kuŋ ŋgori ɓe, ɓa fe sa̰w ɓari Ziɓri, ɓay ḭi lɛ, Ziɓri ká tusirike ku na, i kɔ riw bele mii, bi-ɛ ɓa Gɛrɛk.
ACT 16:4 Báyḭi lɛ, i se nun-ri ɓa pola. Ɓil puori ká i kal ɗi na, i mbṵ nzoɓ mbika lawri í ɓaa ɓay feri ká *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy *ŋgɛrɛ tul peɗri mbi nzaa-ri ká ɗi ká Zuruzalɛm na ha ri laa, a í ɓo ri ɓay haŋa ri ɗo tul ɓay ká i mbi nzaa-ri ká ɗi na.
ACT 16:5 Ɓe nu ku ro ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ na, i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ɓari, a í ŋgḭ̌ike nam ɓáy nam ɓa pola pola.
ACT 16:6 Pol ɓáy Silas i kal ɓáy tusiri Firizi ká kuɗu zaɗ ká Galasi munu hɔy, ɓay ḭi lɛ, Tem Law Pie ha̰ faa ká ɓay haŋa ri se ka-káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ká kuɗu zaɗ ká Azi ya.
ACT 16:7 Zaɗka i vi ɗi ya deɓ ɓáy tusiri Misi na báyḭi lɛ, i nzaa faa ɓay séke tusiri Bitini, roo lɛ, Tem taa Zezu pɔŋ faa ha ri ya na rɔɓay.
ACT 16:8 Ze í saka ɓáy tusiri Misi í kal i se Toras ká ɓa puo ká ɗo nzaa maambii.
ACT 16:9 Ká ɓil puoke ku na, fe tina nun ha̰ Pol ɓa suŋ. Ka kɔ nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n ɗo pol-e a koɗ ni mii: «Mu tuo mbii mú vi Maseduwa̰n key ɓo, mú sɔ ɓuru!»
ACT 16:10 Fal fe ká tina nun ha̰ Pol na, zaɗɛ ku hɔy lɛ, ɓuru nzaa faa ɓay úru ɓúru se kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na, ɓay ḭi lɛ, ɓuru kɔ ta-taŋ mii, Ŋgɛrɛwṵru ze ɗi ɓuru ɓay haŋa ɓuru vǎa ka-káa Ɓay Kere na ha̰ nzoɓri ká ɗi.
ACT 16:11 Úru ɓuru saa Toras na, ɓuru kaw ɓil bawda tuo, ɓúru se ndoy maa tukuɗu mbii ká Somotaras. Nzaaruoke na, ɓuru tḭi Neyapoli.
ACT 16:12 Úru saa zaɗ nu ku lɛ, ɓuru se Filiɓ ká ɓa puo ká ɗo titire zaɗ ká ɓil kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n. Puoke ku na, nzoɓri ká ŋgɛrɛpuo Rɔm ze i leke í kaw ɗi. Ɓuru ɗaa nam maa fe ndḭi ká ɗi.
ACT 16:13 Zaɗka *nam mgbaka ta̰ram Ziɓri na vi báyḭi lɛ, ɓuru tḭi saa puoke na, ɓúru se nzaa nduo mbii, ɓúru ker ɓúru ɓaa mii, kɔ ya lɛ, ɓuru zíŋ zaɗ ɗáa nzaa ɓay kere Ziɓri ká ɗi. Zaɗka ɓuru tḭi ɗi na, ɓuru kaw siri ziŋ má̰yri ká i mbṵ kḭ ká ɗi a ɓúru ɓaa ɓay ha ri.
ACT 16:14 Lɛɛ, má̰y mbḭw ká sakra ɓari ku riŋ-ɛ ɓa Lidi; ɓa má̰y ká ɗaɓ gari kere ká ɓa sḭ́ɛ hola hola, a uru saa ŋgɛrɛpuo ká Tiyatir, a ɓa má̰y ká ruo Ŋgɛrɛwṵru. Ɓe na, ka laa ɓay ɓuru, lɛ, Ŋgɛrɛmbay mgbuɗa ɓil law-ɛ ha̰ ni te suk-e kie a ya̰a ɓay ká Pol ɓaa na.
ACT 16:15 Báyḭi lɛ, ka ha̰ ɓuru ɗaa tul-e nduo mbii ɓáy nzoɓ ɓil puo ɓeri riw bele. Falɛ ku lɛ, ka ɗi ɓuru a ɓaa mii: «Zaɗka ì kɔ mì ɓa nzoɓ ká mì zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay ɓa tusuɛ lɛ, ì vi puo ɓi í káw ɗi.» Ro, a koɗ ɓuru kpṵru, ha̰ ɓuru hii ɗo ɗi ha̰ ni.
ACT 16:16 Nam mbḭw munu ká ɓuru se ɓa zaɗ ɗáa nzaa ɓay kere na, leɗ má̰y tikɗi mbḭw, ɓa leɗ káw ká wṵru mbuma ɗo tul-e, dar ɓuru gbukru ká faa. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ kɔ́kɔ fe ha̰ nzoɓri. Ɓáy faa fe kɔ́kɔ ɓe na, bǎa kaw ɓeri zǐŋke lari wuruk wuruk.
ACT 16:17 Ze, a tii sa̰w séke fal ɓuru Polri, a guu fe ɓeleŋ ɓeleŋ a ɓaa mii: «Nzoɓri key na, i ɓa leɗ peɗ Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya! I ka-káa í kǐɛke rì faa ká ɓay haŋa rì zǐŋke pam!»
ACT 16:18 Ka ɗaa munu munu namri maa fe, kpṵru ha̰ fe gúu ɓe na kal law Pol gbereŋ ha̰ ni fɛrɛ nun-ɛ ɓa luo leɗ má̰y tikɗi na, a ɓaa ɓay ziŋ wṵru mbuma na mii: «Ɓáy riŋ Zezu *Krisi, mì mbi nzaa-i ha̰ mù: tḭi ká tul-e!» Lɛɛ, zaɗɛ ku hɔy, wṵru mbuma na tḭi ká tul leɗ má̰y tikɗi na.
ACT 16:19 Zaɗka bǎa káw ɓeri kɔ ká ɓari ti zíŋ lari ɓáy faa ɓe na mbǎa báyḭi lɛ, i mgba Pol ɓáy Silas, a í kuɔ ri ká nun ruɔ nzoɓri, í séke ri pol dɔma̰y kúŋ sal ɓayri.
ACT 16:20 I séke ri pol nzoɓ réke tul puori í ɓaa ha ri mii: «Nzoɓ niri key na, i zukri kér ɓay nzoɓri ká puo naari key ɗo maŋ! Ɓari na i ɓa Ziɓri
ACT 16:21 a í fere nzoɓri fe sa̰w puo kḭ ká naari Rɔmri náa ɗori ɓáy faa ká ɓay ya̰aŋa ya nda̰w, ɓay ɗáa ya nda̰w pi.»
ACT 16:22 Ro, ruɔ nzoɓri ká i ɗo ɗi na, i uru ɓáy ɓay giŋgiŋ ɓay ɗáa fe ziŋ ri. Lɛɛ, nzoɓ réke tul puori na mgba ri, í gɔɗɔ gari ɓari ká sùo-ri tir tir a í mbi nzaa-ri ɓay haŋa ri ndaka ri ɓáy ndoy.
ACT 16:23 Fal ndam ká i nda ri kpṵru maa huɗ na báyḭi lɛ, i vǎa ɗaa ri zuɔ hul sal a í mbi nzaa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na kɔrɔ ri kɛkɛkɛ.
ACT 16:24 Zaɗka nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na kɔ ká i mbi nzaa ha̰ ni na báyḭi lɛ, ka ha ri rìi í se ɓil hul sal ká nziiya a vǎa ɗaa foɗ zuɔ ɓal-ri.
ACT 16:25 Nzaa zaɗ buo ɗiŋ na báyḭi lɛ, Pol ɓáy Silas i ɗaa nzaa ɓay kere a í ɗi sim í písike Ŋgɛrɛwṵru, lɛ, bǎw nam hul sal ɓari na laa kusol-ri ká mgba na.
ACT 16:26 Zaɗɛ ku hɔy, tusiri laŋ yik yik tḭi tigba̰a hul sal na, ha̰ faa hulri riw bele mgbuɗa ɗo hɔy baŋtaŋ baŋtaŋ. Salri ká i síŋke nzoɓ naaŋa hul salri na kara hina riw bele basak zuɔ siri.
ACT 16:27 Zaɗka nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na tuma saa nam a kɔ faa hul salri ká ɗo hɔy baŋtaŋ baŋtaŋ na báyḭi lɛ, ka naa maamii ɓe saa ŋgole ɓay ikake sùo-ɛ, ɓay ḭi lɛ, ka ker mii, nzoɓ naaŋa hul salri na, i tḭi í zekre kḭ kaɗ kaɗ riw bele ro.
ACT 16:28 Ro, Pol ɗi ni ɓáy bawda kusol-e a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu ɓíɛ sùo-ɔ ya! Ɓuru ɗo key riw bele ɓáy!»
ACT 16:29 Báyḭi lɛ, nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na vbi huu a takra a séke ɓil hul sal na, lɛ, sùo-ɛ tɔ ɗɛk ɗɛk riw bele a vǎa hǔkuke pol Pol ɓáy Silas.
ACT 16:30 Falɛ lɛ, ka tina ri a vbi ri ɓay mii: «Mbay ɓiri woo! Fe ḭi nda̰w rɔɔ mì ɗáa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru yǎ̰ake mì lɛ?»
ACT 16:31 Lɛɛ, Pol ɓáy Silas yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mu ɗaa law-a ɓo tul Ŋgɛrɛmbay Zezu, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa mù, ɓo ɓáy nzoɓ ini ɓori riw bele.»
ACT 16:32 Falɛ ku lɛ, i ɓaa Ɓay Ŋgɛrɛmbay ha̰ ni, ɓáy nzoɓri riw bele ká i kaw ɓil puo ɓe na.
ACT 16:33 Ká suŋke ku hɔy na, nzoɓ kɔ́rɔ hul sal na fa̰a ri a vǎa wàa nṵɔ ɓari na ha ri. Ká zaɗɛ ku hɔy nda̰w ze, ka ha ri ɗaa tul-e nduo mbii, ɓáy nzoɓ ɓil puo ɓeri riw bele.
ACT 16:34 Falɛ lɛ, ka yḭiŋra ri vi ɓil puo ɓe, a nzaa fe sṵm ha ri sṵ. Ɓe ɓáy nzoɓ ini ɓeri riw bele na, i ɗaa bawda suoriya ɓay tul law-ri ká i ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru.
ACT 16:35 Zaɗka nzaaruo sil na báyḭi lɛ, nzoɓ réke tul puori pie dɔma̰y mgbaka mgbamri na ha ri vǎa ɓaa ha̰ nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na mii, «Mu pɔ́ŋ nzoɓ niri key na ha ri zɔ́l.»
ACT 16:36 Lɛɛ, nzoɓ kɔ́rɔ faa hul sal na, vǎa ɓaa ha̰ Pol mii: «Nzoɓ réke tul puori pie nzaapeɗ ha̰ mì ɓay haŋa mì pɔŋ rì zɔl. Munu zu lɛ, faa ɗo hɔy, ì tḭi í se zaɗ seɗ ɓaarì ɓáy ɗɛkɛkɛ ro!»
ACT 16:37 Roo lɛ, Pol ɓaa ha̰ nzoɓ mgbaka mgbamri na mii: «Hay! Ɓuru na, ɓuru ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm. Ɓe nu ku hɔy kara ì mgba ɓuru, í ndaka ɓuru ká nun ruɔ nzoɓri taŋ fɔ́ŋ ɓay hɔy, a í ɗaa ɓuru zuɔ hul sal. Lɛɛ, timbɛɗɛ key rɔɔ, ì hii ɓay tína ɓuru ɓa muni hɔy lɛ? Munu ya mgbaŋ! Ndaɗ ɓay haŋa ɓari nzoɓ réke tul puori kḭ i vi sùo-ri nda̰w rɔɔ, í tína ɓuru ɓáy!»
ACT 16:38 Báyḭi lɛ, nzoɓ mgbaka mgbamri na, i yḭ̀i í vǎa ziŋ nzoɓ réke tul puori na í ɓaa ɓayke ha ri. Zaɗka i laa mii, Pol ɓáy Silas i ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm na báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ri ha ri tɔ yɛr yɛr ɓay tul fe ká i ɗaa ziŋ ri na.
ACT 16:39 Ro, í vi sùo-ri kḭ í vbi Pol ɓáy Silas law huoke í tina ri, rɔɔ í koɗ ri ɓay haŋa ri tḭi saa puo ɓari na í zɔ́l.
ACT 16:40 Tḭ́i saa hul sal na, Pol ɓáy Silas se puo Lidi, í kɔ yṵ ɓari í ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law nzoɓ mbika lawri riw bele na nda̰w rɔɔ, i pɔŋ ri í zɔl ɓáy.
ACT 17:1 Pol ɓáy Silas i kal ɓáy faa ká tḭi Amfipoli ɓáy Apoloni, a í tḭi Tesalonik ká Ziɓri ɗo ɓáy *hul mbṵ́ kḭ ká ɗi.
ACT 17:2 Lɛɛ, Pol kal a se hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na munu káʼa ɗaa tii ni tii ɓaŋguɔ na. Ká ɓil nam mgbaka ta̰ramri ká say na, ka ma̰y ɓay ká se tul ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ziŋ nzoɓri ká i ɗo zaɗɛ na ku.
ACT 17:3 Ka tina sa̰w Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, a kǐɛke ri ha ri kɔ ta-taŋ mii: *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na, ɗo nun haŋa ni kɔ sɛkɛ fe a hu, rɔɔ a tḭi saa luɔ huɗ. Ka ɓaa mii: «Ɓe Zezu ni key ká mì ɓaa ɓay ɓe ha rì na, ɓe kḭ ze ka ɓa Krisi.»
ACT 17:4 Báyḭi lɛ, Ziɓ ha̰nɛri ká i laa ɓay ɓe na, ɓayke haw ri rɛ̰m a í zuɔ ziŋ Pol ɓáy Silas. Rɔɔ, nzoɓ ha̰nɛri ká i ŋgḭi ɓamba ká í ɓa Gɛrɛkri í ruo Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy ruɔ má̰yri ká nun-ri nzɛ-nzɛ na i zuɔ ziŋ ri nda̰w.
ACT 17:5 Roo lɛ, Ziɓ ha̰wri na i ɗaa sere ziŋ ri. Ro, í se faa buo í vǎa mbṵ nzoɓ ha̰nɛri ká gɔr munu ha ri tḭi hiyaw hiyaw í fɛrɛ kér ɓay nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo na. I se vbuɓuɓu í rìi ɓil puo Zaso̰n, í nzaara Pol ɓáy Silas ɓay mgbaka ri í séke pol ruɔ nzoɓri.
ACT 17:6 Lɛɛ, i ziŋ ri ya. Ze í mgba Zaso̰n ɓáy nzoɓ mbika law ha̰nɛri í kuɔ ri, í séke luo nzoɓ réke tul puo ká ɓil ŋgɛrɛpuo na ku, í guu fe ká tul-ri goɗoɗo goɗoɗo í ɓǎake ɓay mii: «Nzoɓ niri key na i yɔklɔ kér ɓay nzoɓri riw bele ká tusiri key, ze timbɛɗɛ key nda̰w rɔɔ i vi zaɗ ni key,
ACT 17:7 lɛ, ɓe Zaso̰n na ka mgba ri ɓáy kere ɓa luo-ɛ! Ɓari riw bele key na, i ɗaa fe í túŋke *bol kusol Mbay Sezar, ɓay ḭi lɛ, i ɓaa mii, mbay kḭ ɓoɗ ɗo ku, riŋ-ɛ ɓa Zezu.»
ACT 17:8 Báyḭi lɛ, ɓay ɓari ká i ɓaa na, fɛrɛ kér ɓay ruɔ nzoɓri, ɓáy nzoɓ réke tul puori na.
ACT 17:9 Ze í ha̰ Zaso̰n ɓáy nzoɓ mbika law ha̰wri na, i puo mbɔl ɓay ká nzoɓ réke tul puori ɗaa ɓo tul-ri na nda̰w rɔɔ, i pɔŋ ri ha ri zɔl ɓáy.
ACT 17:10 Zaɗ sii báyḭi lɛ, Pol ɓáy Silas na yṵ ɓariri ha ri se ɓa Bere. Zaɗka i tḭi ɗi na, i kal í se *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri.
ACT 17:11 Zaɗɛ ku na, i ziŋ nzoɓri ká i nzɛ kal Ziɓri ká Tesalonik, ɓari na i ya̰a Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy kere. Nam ɓáy nam na, i bɛklɛ mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓay kɔ́kɔ, wa̰a, ɓay ká Pol ɓaa na ɗo ɓáy zaɗɛ kḭ zu lɛ?
ACT 17:12 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku ŋgḭi ɓamba i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu. Ká sakra Gɛrɛkri na, má̰y feziŋari, ɓáy wa̰rari ŋgḭi ɓamba ɗaa law-ri ɓo tul Zezu nda̰w.
ACT 17:13 Roo lɛ, zaɗka Ziɓri ká Tesalonik laa mii, Pol ɗo ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká Bere na báyḭi lɛ, i vi í yɔklɔ ruɔ nzoɓri ha̰ kér ɓay ɓari fɛrɛ.
ACT 17:14 Báyḭi lɛ, yṵ Polri mgba roy ya, í uru koɗ hɔy í su Pol ɓa nzaa maambii ɓay haŋa ni ka mbi tuo a zɔ́l. Lɛɛ, Silas ɓáy Timote ze i tɔ̀ŋ fal.
ACT 17:15 Ɓari nzoɓri ká i su Pol na, i se ziŋ ni kpṵru í tḭ́ike Atɛn. Yḭ́i ɓari ɓa puɔ na báyḭi lɛ, Pol pie ri ɓay haŋa ri vǎa ɓaa ha̰ Silas ɓáy Timote, ɓo, zaɗka faa ɗo ɗi lɛ, i vǎa ziŋ ɓeri ká lew ɓa vaa.
ACT 17:16 Zaɗka Pol kaw Atɛn, a giyaŋ vika Silas ɓáy Timote na báyḭi lɛ, ka kɔ wṵru ɓariri ká i ɗaa ya̰a ɓil puoke ku kpol kpol. Ɓe ze ɗaa ha̰ law-ɛ mbíke huu ɓay tul wṵruri ká i koɗ na.
ACT 17:17 Báyḭi lɛ, ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na ka ma̰y ɓay ziŋ Ziɓri ɓáy nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ká í ruo Ŋgɛrɛwṵru na. Nam ɓáy nam na, ka se kaa a ɓaa ɓay ziŋ nzoɓri káʼa ziŋ ri ká ɗi.
ACT 17:18 Nzoɓ fére nzoɓri nun nzɛm ha̰nɛri ká i ɓa nzoɓ fal ŋgaŋ Epikuri ɓáy Esitokiri ɓaa ɓay ziŋ ni nda̰w. Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii: «Ɓay ḭi na ro ze, nzoɓ rɔɗi nu na ɓaa ku lɛ?» Nzoɓ ha̰wri laa lɛ, ɓaa mii: «Rìi fe káʼa ka-káa ɓay ká se tul wṵru puo kḭri.» I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, Pol ka-káa ɓay ká se tul Zezu ɓáy tḭ́i nzoɓri saa luɔ huɗ.
ACT 17:19 Ro, í sùu ni ɓo pol-ri, í séke ni zaɗ fɔ́ŋ ɓay ká tul kuo Aropaze, rɔɔ í vbi ni ɓay mii: «Ɓay fe fére fie ká mù fere nzoɓri na, ɓuru máa ɓay láa sa̰wke ká nzaa-a ya lɛ,
ACT 17:20 ɓay ḭi lɛ, ɓay ɓori ká mù ɓaa ká tɔɗɔ ɓo suku ɓuru na ɓa ɓay fie, ze ɓuru hii ɓay láa sa̰w ɓayke.»
ACT 17:21 Tusuɛke lɛ, nzoɓ Atɛnri riw bele, ɓáy nzoɓ varuri ká i naa ziŋ ri na, i mbi sa̰w síe í kaw ɓa láa ɓa ɓay, a í lo soro ɓay fie na ku hɔy.
ACT 17:22 Báyḭi lɛ, Pol uru a ɗo siya ká sakra ɓari ká i ɗo Aropaze na, a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì nzoɓri ká Atɛn na, mì kɔ rì lɛ, ì ɓa nzoɓri ká ì puo wṵruri ɓoɗ ɓoɗ ɓamba ɓáy faa feri ɓoɗ ɓoɗ riw bele.
ACT 17:23 Zaɗka mì ha̰ari ɓil puo ɓaarì ká mí bɛklɛ zaɗri ɓoɗ ɓoɗ ká ì puo wṵru ɓaarì ká ɗi na, *tutakra fe poy ɓaarì kara mì kɔ mbḭw ká ɗi ká i vbie fe ɗo ɗi mii, “Tisaw key na, ɓa taa wṵru ká nzoɓ kɔ sa̰wke ya.” Nda ndaɗ! Munu zu lɛ, timbɛɗɛ key na, fe ká ì kɔ sa̰wke ya a í ruo ni na, mì vi ɓay tína sa̰wke ha rì laa.
ACT 17:24 Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa tusiri ɓáy feri riw bele ká ɗo ɗi na, ka ɓa Mbay nulue nda̰w, Mbay tusiri key nda̰w pi. Ɓe na ka kaw ɓil hul ká nduo nzoɓ ɗaa ya.
ACT 17:25 Ka se síe haŋa nzoɓ ɗaa fe ha̰ ni ya, ɓay ḭi lɛ, fe mbḭw puo ni ya; ɓe kḭ ze ka ha̰ nzoɓri riw bele kumnun nda̰w, ɔ̰mi nda̰w, a ha ri feri riw bele nda̰w pi.
ACT 17:26 Ŋgɛrɛwṵru ɗaa nzoɓ mbḭw pola. Ɓáy faa nzoɓke na, ka há̰ke sa̰w nzoɓri tḭi ɓoɗ ɓoɗ riw bele, a ɗaa ri kaw tusiri key, a tuu ri sewke ká i káwke ɗi ɓáy faa tabelemke tabelemke munu káʼa waa ká ɓil law-ɛ piɛɗ lew hɔy na.
ACT 17:27 Ka ɗaa munu, a hii ɓay haŋa ri nzaara ni í kaa tɔrɔm, i nzaa faa í mamke zaɗ kpṵru, kɔ ya lɛ i zíŋ ni. Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɗi ya ká sakra naari key,
ACT 17:28 ɓay ḭi lɛ, taambɔl ɓe na ze náa káwkeri ɓáy kumnun, a náa séri náa ɗáari fe. Náa ɗori munu ká nzoɓ mbika tul sim ɓaarì ha̰nɛri ɓaa mii: “Náa ɓári vi-eri.”
ACT 17:29 Munu ká náa ɓari vi-eri na, kɔkɔ ká náa kérri mii, Ŋgɛrɛwṵru ɗo munu ɓa wṵru ká nzoɓri ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri, mase lari pie, mase tisaw, ká i ker ɓáy tul-ri ku hɔy í fɛl na ku ya.
ACT 17:30 Sew ká nzoɓri ɗaa fe ɗáa mbúo taŋ kɔ́kɔ sa̰wke na, Ŋgɛrɛwṵru kḭi fal fe ɗáa ka̰ayake ku na mbǎa. A roo lɛ, timbɛɗɛ key na, ka ɗi nzoɓri riw bele ɓáy zaɗ zaɗ riw bele ɓay haŋa ri suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari.
ACT 17:31 Tusuɛke lɛ, ka tuu nam káʼa kúŋke sal ɓay zuɔ tul nzoɓri riw bele ká tusiri key ɓáy zaɗɛ ɓáy faa nzoɓ káʼa naa ni na. Ɓa fe káʼa ha̰ nzoɓri riw bele kɔ ta-taŋ ɓáy nam káʼa tina ni saa sakra nzoɓ huɗeri ha̰ ni kaw ɓáy kumnun.»
ACT 17:32 Zaɗka i laa ɓay tḭ́i nzoɓ saa luɔ huɗ ká Pol ɓaa ɓayke na báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri siɛ ni. A nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i ɓaa ha̰ ni mii: «Nam kḭ kara, ɓuru láa ɓay ɓo na ɓáy!»
ACT 17:33 Ɓe mini ze Pol zɔ̌lke ká sakra ɓari na.
ACT 17:34 Ɓe nu ku hɔy kara, nzoɓ ha̰nɛri zuɔ ziŋ ni í ɗaa law-ri ɓo tul Zezu. Sakra ɓari ku na, Deni ká ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri ká tul kuo Aropaze nda̰w, má̰y mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Damaris nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓ ha̰wri na, i ɗo ɗi nda̰w pi.
ACT 18:1 Falɛ ku báyḭi lɛ, Pol uru ká Atɛn a se ɓa Kɔrɛ̰te.
ACT 18:2 Zaɗkaʼa tḭi ɗi na báyḭi lɛ, ka ziŋ Ziɓ mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Akilas. Puo ká i mboŋ ni ká ɗi na ɗo kuɗu zaɗ ká Po̰n. Ka vi saa tusiri Itali timbɛɗɛ rɔɓay ɓáy má̰y ɓe Prisil, ɓay ḭi lɛ, Mbay Sezar ká riŋ-ɛ ɓa Kolod na mbi nzi-ɛ ha̰ Ziɓri riw bele ha ri tḭi saa ɓil ŋgɛrɛpuo ká Rɔm. Pol na se a vǎa kɔ ri.
ACT 18:3 Munu ká peɗ ɗáa ɓari maa kḭ mbḭw hɔy ɓa peɗ sá̰a huɔri í ɗaa ɓa hul puɗi na, ka ɗaa puo ziŋ ri, a í ɗaa peɗ ziŋ kḭ mbḭw hɔy.
ACT 18:4 Ɓáy ɓil nam mgbaka ta̰ramri mbḭw mbḭw riw bele na, Pol se *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri, a fere nzoɓri ɓay ká se tul Zezu *Krisi, a nzaa faa ha̰ Ziɓri nda̰w, Gɛrɛkri kara nda̰w ya̰a ɓayke.
ACT 18:5 Lɛɛ, zaɗka Silas ɓáy Timote uru saa kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n í vi Kɔrɛ̰te na báyḭi lɛ, ka ɗaa sùo-ɛ nduo ɓil Ɓay Ŋgɛrɛwṵru kḭ hɔy riw bele, a ka-káa a ɓǎake nasi ɓay ha̰ Ziɓri mii, Zezu ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.
ACT 18:6 Roo lɛ, Ziɓri na tuŋ ɓay ɓe na ŋgereŋ í raɗ ni. Munu ká i ɗaa ŋgɔŋ ziŋ ni na, ka uru a taa nduo-ɛ ká tul-ri a kpuo kusal ká gari ɓe, a ɓaa ha ri mii: «Zaɗka ì wṵru faa lɛ, ɓa ɓay ɓaarì ro zu. A ɓi lɛ, ɓayke ti tul-i ya. Tii sa̰wke vuri key na, mì séke ɓa luo nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya laa ro.»
ACT 18:7 Tḭ́i saa hul mbṵ́ kḭ na ku báyḭi lɛ, ka se puo leɗban mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Titiyus Zustus. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ ká ruo Ŋgɛrɛwṵru ká hul ɓe ɓáy hul mbṵ kḭ Ziɓri huu kḭ nik na.
ACT 18:8 Lɛɛ, Krispus ká ɓa mbay tul hul mbṵ́ kḭ ɓáy nzoɓ ini ɓeri riw bele na, i ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛmbay. Lɛɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba ká Kɔrɛ̰te ká i laa ɓay ká Pol ɓaa na, i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu nda̰w, ha ri ɗaa tul-ri nduo mbii.
ACT 18:9 Báyḭi lɛ, nam mbḭw munu fe tina nun ha̰ Pol ɓa suŋ, lɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ ni mii: «Mu ɗaa hḭɛ ya! Roo lɛ, mu ɓaa ha̰ nzoɓri ɓaŋguɔ ha̰ nzaa-a ka hú mù ká ɗi ya,
ACT 18:10 ɓay ḭi lɛ, mì saɗ ziŋ mù. Nzoɓ mbḭw mini kara ti ɗáa nduo zaa sùo-ɔ ɓay ɗáa fe sɛkɛ ziŋ mù ya, ɓay ḭi lɛ, ɓil ŋgɛrɛpuo key na, nzoɓri ká i ɓa taa ɓiri na, i ŋgḭi ɓamba ɗo ɗi ku.»
ACT 18:11 Ɓe ze ha̰ Pol kǎwke Kɔrɛ̰te na mbiimbam mbḭw ɓáy few yie, a fere nzoɓri Ɓay Ŋgɛrɛwṵru.
ACT 18:12 Ɓáy sew ká Galio̰n kaw ɓa nzoɓ réke kuɗu zaɗ ká Akayi na, Ziɓri uru í mbṵ nzaa-ri í ɗaa so tul Pol í mgba ni, í séke ni zaɗ fɔ́ŋ ɓay
ACT 18:13 í ɓaa ha̰ Galio̰n mii: «Leɗban key na ka nzaa faa ɓay haŋa nzoɓri ruo Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni se maa ɓáy *bol kusol *Moyze ya.»
ACT 18:14 Zaɗka Pol aa nzi-ɛ ɓay yḭiŋra ɓáy ɓay na báyḭi lɛ, Galio̰n ɓaa ha̰ Ziɓri mii: «Ɓaarì Ziɓri, ì laa ɓay ɓi key! Ɓa fe huɗ, mase ɓa fe ka̰aya rɔɔ, nzoɓke ɗaa lɛ, mì iki law-i mí laa ɓay ɓaarì na.
ACT 18:15 Roo lɛ, munu ká ɓa ma̰y ɓay ká se tul ɓayri, mase riŋri, mase bol kusol ɓaarì kḭ hɔy na, ɓa peɗ ɓaarì ro zu! Kḭri ɓayri ká mini key na, mì ti kúŋ sal ɓayke ya.»
ACT 18:16 Falɛ ku lɛ, Galio̰n na nii ri saa zaɗ fɔ́ŋ ɓay na.
ACT 18:17 Ro, ɓari riw bele na i ɗaa so tul Sostɛn ká ɓa mbay tul hul mbṵ́ kḭ Ziɓri na í mgba ni, í tii sa̰w ndáka ni ká nzaa faa zaɗ fɔ́ŋ ɓay na. Roo lɛ, fe nuri riw bele ku na, Galio̰n ɗaa fe mbḭw ká ɗi ya.
ACT 18:18 Pol na kaw Kɔrɛ̰te bole ɗi maa fe. Falɛ ku lɛ, ka waɗa yṵ-ɛri, rɔɔ ɓe ɓáy Prisil ɓáy Akilasri i hil í kaw ɓil bawda tuo ɓay séke tusiri Siri. Pola rɔɔ ɓay káw ɓil tuo na, ka sṵu tul-e ká Sankere, ɓay ḭi lɛ, ka hii ɔ́rɔ ɓie ɓay káʼa mbi nzi-ɛ ká ɗi ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na.
ACT 18:19 Zaɗka i tḭi Efɛz na, Pol pɔŋ bǎw seɗ ɓeri ká ɗi, a kal a se *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri, a ma̰y ɓay ziŋ ri ká ɗi.
ACT 18:20 I koɗ ni ɓay haŋa ni ka sóro nam ɓe ndḭi, a káw zíŋ ɓari nam maa fe rɔɔ a zɔ́l ɓáy. Roo lɛ, ka hii ziŋ ri ya.
ACT 18:21 Zaɗkaʼa pɔŋ ri ɓay zɔ́l na báyḭi lɛ, ka waɗa ri mii: «Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru hii lɛ, mì yḭ́i ɓay ví káw zíŋ rì ɓáy.» Lɛɛ, ka kaw ɓil bawda tuo saa Efɛz a se ɓa Sezare.
ACT 18:22 Zaɗka i tḭi Sezare na báyḭi lɛ, ka ɗì saa ɓil bawda tuo na, rɔɔ a kal a se Zuruzalɛm ɓay híi soko ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká ɗi. Falɛ ku rɔɔ a zɔl a se Antiyos ká tusiri Siri.
ACT 18:23 Zaɗkaʼa kaw Antiyos bole ɗi maa fe ndḭi na báyḭi lɛ, ka yḭ̀i a se kuɗu zaɗ ká Galasi, ɓáy Firizi a ha̰ hṵrusuo ha̰ nzoɓ mbika lawri riw bele ká ɗi.
ACT 18:24 Ziɓ mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Apolos, sa̰w puo ɓe ɓa Alezandere vi Efɛz. Ka ɓa nzoɓ rḭ́i ɓay, a kɔ ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru taŋ ɓamba tasiri.
ACT 18:25 Ka ɓa nzoɓ ká i fere ni Faa Ŋgɛrɛmbay Zezu, rɔɔ ɓe na ka suo a ka-káa ɓay a fere nzoɓri ɓay ká se tul Zezu ɓáy zaɗɛ. Ɓay ɓe kara zaŋ sùo nda̰w, roo lɛ, ɗáa tul nduo mbii ká Za̰a ɗaa hɔy ze ka kɔ.
ACT 18:26 Ka tii sa̰w ɓáa ɓay ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ká ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri. Zaɗka Prisil ɓáy Akilas laa ɓay ɓe na báyḭi lɛ, i mgba ni ɗo fi mbḭw í tina sa̰w ɓay ká se tul Faa Ŋgɛrɛwṵru káʼa kɔ taŋ ya ɓáy na kaɗ kaɗ ha̰ ni laa.
ACT 18:27 Munu káʼa waa ɓay séke kuɗu zaɗ ká Akayi na, yṵ-ɛri ká i ɓa nzoɓ mbika lawri na ha̰ ni hṵrusuo í ɗaa mbeɗe ha̰ ni séke ha̰ nzoɓ mbika lawri ká ɗi, ha ri mgbáke ni ɓa sùo-ri ɓáy kere. Zaɗkaʼa tḭi ɗi na báyḭi lɛ, nzoɓri ká i vi ɓa nzoɓ mbika lawri ɓáy faa law kere Ŋgɛrɛwṵru na, ka sɔ ri ŋgḭi ɓamba,
ACT 18:28 ɓay ḭi lɛ, ka ma̰y ɓay ziŋ Ziɓri ká zaɗ ruɔ, a mba tul-ri, a kiɛ ri fe ɓáy faa ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na ha ri kɔ mii, Zezu ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na.
ACT 19:1 Zaɗka Apolos kaw Kɔrɛ̰te rɔɓay na, Pol se ɓáy zaɗ zaɗ ká ɓil kuɗu zaɗ ká Azi kpṵru a tḭ́ike Efɛz. Lɛɛ, ka ziŋ nzoɓ mbika law ha̰nɛri ká ɗi,
ACT 19:2 a vbi ri ɓay mii: «Zaɗka ì ɗaa law-rì ɓo tul Zezu na wa̰a, ì ziŋ Tem Law Pie ziŋ zu lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓay ká se tul Tem Law Pie na, tɔɗɔ ɓo suku ɓuru ya ɓáy.»
ACT 19:3 Báyḭi lɛ, Pol vbi ri mii: «Wa̰a, ɗáa tul nduo mbii taa ha̰a ze, i ɗáa rì nduo ɗi lɛ?» Lɛɛ, i yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɗáa tul nduo mbii taa Za̰a ze, i ɗaa tul ɓuru nduo ɗi.»
ACT 19:4 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri rɔɓay mii: «Ɗáa tul nduo mbii ká Za̰a ɗaa nzoɓri nduo ɗi na, ɓay tul nzoɓri ká i suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari, roo lɛ, Za̰a na ɓaa ha ri ɓay haŋa ri ɗaa law-ri ɓo tul nzoɓ káʼa ví fal-ɛ vuku. Ɓe ze ɓa Zezu.»
ACT 19:5 Zaɗka i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, i ha ri ɗaa tul-ri nduo mbii ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu.
ACT 19:6 Lɛɛ, zaɗka Pol ɗaa nduo ɓo tul-ri na, Tem Law Pie vi tul-ri, ha ri tii sa̰w ɓáa nzaa ɓay kḭri ɓoɗ ɓoɗ, í ɓaa ɓay ká i ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na ha̰ nzoɓri.
ACT 19:7 Nzoɓkeri ku riw bele na, tul-ri maa duɔ falɛ siɗi.
ACT 19:8 Ɓáy káw Pol ká Efɛz na, ka se *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri ɓaŋguɔ. Ká ɓil few ká say na, ka ɓaa ɓay ɓáy nun wa̰ra nzoɓ, a ka-káa ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru, a nzaa faa ɓay haŋa nzoɓri ya̰a ɓayke na ɓa sùo ɓay.
ACT 19:9 Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká ɗi ɓa nzoɓ law ŋgɔŋɔri, í mbii suku-ri í ɗaa law-ri ɓo tul ɓay káʼa ɓaa na ya, a í ɓaa ɓay ka̰aya se tul Faa Ŋgɛrɛmbay ká nun ruɔ nzoɓri ká i mbṵ tul kḭ na. Ɓe ze Pol náake sùo-ɛ a pɔŋ ri, a fa̰a nzoɓ mbika lawri a fere ri fe nam ɓáy nam ká ɓil hul fe fére ká Tiranus fere nzoɓri fe ká ɗi.
ACT 19:10 Pol ɗaa peɗ key na munu ɓa mbiimbam siɗi ha̰ nzoɓri ká kuɗu zaɗ ká Azi riw bele, Ziɓri ɓáy Gɛrɛkri kara laa Ɓay Ŋgɛrɛmbay na.
ACT 19:11 Ŋgɛrɛwṵru ɗaa fe saŋri ká ŋgɔŋ ɓamba ɓáy faa Pol.
ACT 19:12 Ɓe mini ze, nzoɓri vǎa fa̰a vay gari ɓe ɓáy gari ndúo ɗo sùo-ɛ kara nda̰w, í séke ɓay vǎa ɗáa taa sùo nzoɓ suosɛrɛmri ɓo ha̰ sùo-ri ka vaa; a nzoɓ ha̰yri ká temndayari ɗo tul-ri na kara, temndayakeri na tḭi nda̰w pi.
ACT 19:13 Báyḭi lɛ, Ziɓ ha̰nɛri ká i se ɓáy zaɗ zaɗ ɓay nii temndayari na, i nzaa faa ɓay níi temndayari saa tul nzoɓri ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu na nda̰w. I ɓaa ha̰ temndayari mii: «Ɓáy riŋ Zezu ká Pol káake káa na, ɓuru ɓaa ha rì, ì tḭi ká tul-ri!»
ACT 19:14 Nzoɓri ká i ɗaa fe key na, tul-ri tɔnɔ say, i ɓa vu Sevari ká ɓa ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy ká luo Ziɓri.
ACT 19:15 Báyḭi lɛ, temndaya yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Zezu na, mì tuu ni tuu; a Pol kara, ɓa ve lɛ na, mì kɔ-kɔ. Wa̰a, ɓaarì na ì ɓa nzoɓ veri lɛ?»
ACT 19:16 Ro, nzoɓ ká temndaya ɗo tul-e na zo kuruk ɓo tul-ri a mba ri ɓáy hṵrusuo riw bele. Ka ɗara ri mboloŋ mboloŋ ha ri tḭi ɗul saa hula nduɔɗi nduɔɗi ɓáy nṵɔ mbḭsi mbḭsi.
ACT 19:17 Ziɓri ɓáy Gɛrɛkri riw bele ká i naa Efɛz ká í laa ɓayke na, hḭɛ ɗaa ri riw bele ha ri ɗaa riŋ ɗika ɓo tul riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu.
ACT 19:18 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu na, i vi ŋgḭi ɓamba tasiri í naa nzaa-ri, í kḭi ɓay fe ɗáa ka̰aya ɓari riw bele ɓa kɛlɛ.
ACT 19:19 Lɛɛ, nzoɓ ha̰nɛri ŋgḭi ɓamba ká ɓil-ri ku ká i ɗaa fe ɗáa mgbḭi na, i fa̰a mbeɗe mgbḭi ɓari í víke ha ri tay ɓáy huu kpɔlɔk kpɔlɔk ká nun ruɔ nzoɓri riw bele. Zaɗka i ɗaa suy larike riw bele na, maa lari peɗ nam isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ síŋ ndeɓe.
ACT 19:20 Ɓe mini ze, ɓáy faa hṵrusuo Ŋgɛrɛmbay na, ɓay ɓe yǎ̰ake zaɗ ɓáy hṵrusuo ɓa pola pola.
ACT 19:21 Fal fekeri na ku báyḭi lɛ, Pol waa ká ɓil law-ɛ ɓay séke ɓa kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n ɓáy Akayi, rɔɔ ɓay kál ɓay séke Zuruzalɛm ɓáy. Ka ɓaa mii: «Zaɗka mì se Zuruzalɛm na lɛ, ɗo nun haŋa mì se ti mbḭw mí kɔ Rɔm.»
ACT 19:22 Báyḭi lɛ, ka pie Timote ɓáy Erasi, ká i ɓa nzoɓ sɔkɔ ni na ha ri se kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na. Roo lɛ, ɓe na, ka kaw kuɗu zaɗ ká Azi nam maa fe rɔɓay.
ACT 19:23 Ká ɓil sewke ku na, bawda ɓay uru ɓay tul Faa Ŋgɛrɛmbay.
ACT 19:24 Nzoɓ mbḭw munu ɓa nzoɓ túo fe suku riŋ-ɛ ɓa Demeterus ɗaa vu hulri rìi bawda hul wṵru ɓari ká i ɗi ɓa Artemis. Demeterus ɓáy nzoɓ peɗ ɓeri na, i ziŋ fe ká ɗi ɓamba.
ACT 19:25 Báyḭi lɛ, nam mbḭw munu, ka mbṵ nzoɓ peɗ ɓeri ɓáy nzoɓ fe túo kṵ-ɛri riw bele ɗo tul kḭ mbḭw hɔy, a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì yṵ-iri, ì kɔ nda̰w, taambɔl peɗ na key ze, náa tḭ́ikeri suku.
ACT 19:26 Roo lɛ, ɓaarì na, fe ká leɗban ni ká ɓa Pol ɗaa na, ì kɔ nda̰w, í laa ɓayke ɓáy suku-rì nda̰w. Ka ɓaa mii, wṵru ká nzoɓri ɗaa ɓáy nduo-ri na ɓa Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛke ya. Ɓe mini ze, ka ziŋ faa a gur hṵrusuo ruɔ nzoɓri ha ri hie fekeri na mbǎa. Ɓa zaɗ ni ká Efɛz key huo-ɛ hɔy ya, roo lɛ, tɔ̀ŋ ndḭi hɔy ɓay haŋa ni ya̰a kuɗu zaɗ ká Azi riw bele.
ACT 19:27 Ɗo munu lɛ, ɓa peɗ naari hɔy ze a ɓíɛ ya, roo lɛ, bawda riŋ ɗika hul wṵru Artemis na hɔy kara, nzoɓri kɔ́kɔ ɓa fe ya nda̰w, a riŋ ɗika ɓe Artemis ká nzoɓri koɗ ni ká kuɗu zaɗ ká Azi ɓáy zaɗri riw bele ká tusiri key na hɔy kara, a yḭ́i ɓa fal nda̰w pi.»
ACT 19:28 Zaɗka i laa ɓayke na munu báyḭi lɛ, law-ri fa̰a ri puu-u, í tii sa̰w ɗáa fe ɓeleŋ ɓeleŋ mii: «Artemis, wṵru Efɛzri na ŋgɔɓ mba wṵru ha̰wri riw bele!»
ACT 19:29 Ɓay tul fe gúu ɓari na, law nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo riw bele nzaa ri ha ri se tama tama. I mgba Gayus ɓáy Arisitak ká i ɓa bǎw seɗ Pol ká í ɓa nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na, í takra í se fal kḭ buɗ buɗ riw bele í vǎa mbṵ tul kḭ ká zaɗ mbṵ́ kḭ luye.
ACT 19:30 Pol na hii ɓay ɗoko sakra ruɔ nzoɓri sùo-ɛ, roo lɛ, nzoɓ mbika lawri haa ni.
ACT 19:31 Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɓa nzoɓ réke tul kuɗu zaɗ ká Azi ká i ɓa nzoɓ buɔ Pol kara, i pie nzoɓ ɓa luo-ɛ ɓay kóɗ ni ha̰ ni ka mbi ɓal-ɛ nda zaɗ mbṵ́ kḭ luye na ya.
ACT 19:32 Ká zaɗ mbṵ́ kḭ ruɔ na, feri nduo kḭ ɗo maŋ. Nzoɓ ha̰nɛri guu fe kḭrɛ ɓoɗ, nzoɓ ha̰wri guu fe kḭrɛ ɓoɗ nda̰w, a ruɔkeri laa lɛ, i kɔ sa̰w fe ká i mbṵ́ke kḭ na ya.
ACT 19:33 Báyḭi lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ruɔ nzoɓri na ɓaa sa̰w ɓayke ha̰ nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Alezandere ká Ziɓri suru ni ɗo pola na. Lɛɛ, ka ura nduo-ɛ a laŋ ká pol ruɔ nzoɓri ɓay haŋa ri ta̰a ɓo, a ɓaa ɓay ha ri laa.
ACT 19:34 Roo lɛ, zaɗka i kɔ ni ɓa Ziɓ na báyḭi lɛ, i ɗaa fe ɓáy nzaa-ri riw bele gɔ̌m maa sa̰w síe siɗi í ɓaa mii: «Artemis, wṵru Efɛzri na, ŋgɔɓ mba wṵru ha̰wri riw bele!»
ACT 19:35 Falɛ ku báyḭi lɛ, nzoɓ ɗáa mbeɗe ká ɓil ŋgɛrɛpuo na ziŋ faa a ha̰ ruɔ nzoɓri ɗo ɗɛkɛkɛ a ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì nzoɓri ká Efɛz! Nzoɓri riw bele kɔ ŋgɛrɛpuo naari ká Efɛz na ɓa puo ká kɔrɔ hul wṵru Artemis ká ɓa wṵru luye! I kɔ Efɛz ɓa puo ká puu wṵruke tɔɗɔ saa tumbam a ɗo ɗi na ya lɛ woo!
ACT 19:36 Feke ku na, faa ká ɓay haŋa nzoɓ má̰yke ɓayke na tiya. Munu zu lɛ, ɗo nun haŋa rì kaw ɗɛkɛkɛ, í ɗaa fe ɓáy takra poɗ poɗ ya.
ACT 19:37 Nzoɓ niri ká i fa̰a ri í víke ri key na, i fa̰a feri ká ɓil hul wṵruri ya nda̰w, í tḭiri wṵru naari ya nda̰w pi.
ACT 19:38 Zaɗka Demeterus ɓáy nzoɓ peɗ ɓeri hii ɓay ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ lɛ, nam fɔ́ŋ ɓay, ɓáy nzoɓ fɔ́ŋ ɓayri ɗo ɗi ku ká i ɗáa ɓayke na. Ɓe ze ɓa zaɗ ká i séke ɗi í ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ.
ACT 19:39 Zaɗka i hii ɓay ɗáa ɓay kḭ ɓoɗ lɛ, i léke ɓayke ɓáy faake ɓáy faa *bol kusol puo ká zaɗ mbṵ́ kḭ ruɔ na.
ACT 19:40 Feri ká kal ká vuri key na, nzoɓri ká Rɔm i mgbaka í ɗaa ɓay ɓo tul naari, ɓay ḭi lɛ, ɓuru maa ɓay ɓáa sa̰w ɓay mbṵ́ kḭke na ta-taŋ ha ri ya̰a ɓayke ya.»
ACT 19:41 Fal ɓay nzoɓ ɗáa mbeɗe na ku báyḭi lɛ, ka ha̰ ruɔ nzoɓri zɔl faa puɔ.
ACT 20:1 Zaɗka law nzoɓ puɔri ɓáy kér ɓay ɓari nda siri na báyḭi lɛ, Pol mbṵ nzoɓ mbika lawri a huo law-ri. Falɛ ku rɔɔ, a waɗa ri a zɔl ɓa kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na ɓáy.
ACT 20:2 Ka se ɓáy zaɗ zaɗ ká ɓil kuɗu zaɗ na key, a ɓo nzoɓ mbika lawri ɓáy ɓayri ŋgḭi ɓamba, rɔɔ a kal a se tusiri Grɛs
ACT 20:3 a ɗaa few say ká ɗi. Zaɗkaʼa ɗo ɗi ya ɓay mbika tuo ɓay séke ɓa tusiri Siri na, ka laa ɓay Ziɓri ká i kuma ni ɓay ɗáa fe ziŋ ni. Ɓe ze ha̰ ni mbi nzi-ɛ ɓay yḭ́i ɓáy faa kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na.
ACT 20:4 Nzoɓri ká i se ziŋ ni na ze riŋ ri ɗo key: Sopatɛr, nzoɓ ká Bere vu Pirus nda̰w, Arisitak ɓáy Sekundus ká i ɓa nzoɓri ká Tesalonik nda̰w, Gayus ká Dɛrbe nda̰w, Timote nda̰w, rɔɔ Tisik ɓáy Torofim ká i ɓa nzoɓri ká kuɗu zaɗ ká Azi na nda̰w pi.
ACT 20:5 Ɓari na i se pol í vǎa giyaŋ ɓuru ká nzaa maambii ká Toras.
ACT 20:6 Ɓuru na, ɓuru kaw Filiɓ, ɓúru ɗaa *nam suoriya maapa ká i ɗaa taŋ fe hew fe na nda̰w rɔɔ, ɓúru hil ɓúru kaw ɓil bawda tuo ɓúru zɔl ɓáy. Falɛ ká ɗaa nam ndeɓe na báyḭi lɛ, ɓuru ziŋ kḭ ká Toras. Zaɗɛ ku ze, ɓuru ɗaa nam tɔnɔ say ká ɗi.
ACT 20:7 Fal nam mgbaka ta̰ram na, ɓuru mbṵ kḭ ziŋ nzoɓ mbika lawri ɓay ɗáa law mbḭw ziŋ kḭ. Lɛɛ, Pol ɓaa ɓay ha ri. Munu káʼa zɔ́l ruo na, ka ɓaa ɓay ŋgḭ-ŋgḭi ziŋ ri kpṵru nzaa zaɗ buo.
ACT 20:8 Ɓil hul ká̰y tul kḭ ká ɓuru mbṵ kḭ ká ɗi na, i ɗaa huu ndeleri zuɔ ɗi gba̰a.
ACT 20:9 Báyḭi lɛ, leɗ kuban mbḭw munu riŋ-ɛ ɓa Utik kaw fonɛtere. Zaɗka Pol ɗo ɓáa ɓay bole ɗi ɗi kɔɓ rɔɓay na, ka duku nam a kal nam sa̰w, a lie saa tul hul ká̰y tul kḭ ndeke ɗi sayke na gbǎ̰y nda siri. I se ɓay vǎa úra ni, lɛ, i mgba ni ɓa huɗ yek.
ACT 20:10 Báyḭi lɛ, Pol ɗì a ɗiŋ a mbi ni mgbolka ɗo nduo-ɛ a ɓaa ha̰ nzoɓri mii: «Ì ha̰ law-rì ka nzáa rì ya, ɓay ḭi lɛ, ɔ̰mi ɓe tɔ̀ŋ ɗo ɗi rɔɓay.»
ACT 20:11 Falɛ ku lɛ, ka hil a se siya ɓa kḭ, a haw maapa a sṵ ziŋ ri. Ka lo soro ziŋ ri kḭ kpṵru, ha̰ nzaa fa̰a nzaaruo nda̰w rɔɔ, a uru a zɔl ɓáy.
ACT 20:12 Lɛɛ, i sùu leɗ kuban na ɓáy kumnun ɓa puɔ. Káw kumnun ɓe na, ɗaa ha̰ law nzoɓri riw bele nda siri ha ri kaw ɓáy bawda suoriya.
ACT 20:13 Fal fekeri na ku báyḭi lɛ, ɓuru uru ɓúru vǎa kaw ɓil bawda tuo, ɓúru se pola ɓúru se Asos. Ɓa zaɗ ká Pol waa ɓay zíŋ ɓuru ká ɗi, ze a hil a kaw ɓil bawda tuo na ziŋ ɓuru. Ka mbi nzi-ɛ ká ɗi munu, ɓay ḭi lɛ, ka hii ɓay séke ɓáy faa kɛlɛ.
ACT 20:14 Zaɗka ɓuru ziŋ kḭ ká Asos na báyḭi lɛ, ka hil a kaw ɓil bawda tuo ziŋ ɓuru, a ɓúru kḭri ɓúru se ɓa puo ká Mitilɛn.
ACT 20:15 Úru saa zaɗ nu ku na, ɓuru se ɓáy ɓil maambii kpṵru tḭi nzaaruoke ɓúru tḭi ɗi ya ɓáy tukuɗu mbii Kiyo. Nzaaruo kḭ na, ɓuru tḭi tukuɗu mbii Samos, a nzaaruoke taa kḭ na báyḭi lɛ, ɓuru tḭi puo ká Mile ká ɗo nzaa maambii.
ACT 20:16 Tusuɛke lɛ, Pol mbi nzi-ɛ pola hɔy ɓay tá̰a ká Efɛz na ya, ɓay ḭi lɛ, ka hii ɓay mgbaka roy ká kuɗu zaɗ ká Azi ya, ze a nzaa faa a takra a hii ɓay tḭ́i Zuruzalɛm pola nda̰w rɔɔ, *nam suoriya pantekoɗ na vi ɓáy.
ACT 20:17 Zaɗka ɓuru kaw Mile rɔɓay na, Pol pie nzaapeɗ ha ri vǎa ɗi *ŋgɛrɛ tul peɗri ká tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Efɛz na ɓay haŋa ri vi.
ACT 20:18 Zaɗka i tḭi luo-ɛ na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Ɓaarì na, ì kɔ simseɗ ɓi ɓáy ɗol ɓi ká mì ɗǒke sakra ɓaarì, ɓáy titire nam ká mì víke kuɗu zaɗ Azi key na nda̰w.
ACT 20:19 Mì ɗiŋ tul-i mí ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓáy mbii nun, a mí kɔ sɛkɛ fe ŋgḭ-ŋgḭi ɓay tul Ziɓri ká i leke ɓay ɓay ɗáa fe ziŋ mì.
ACT 20:20 Ì kɔ nda̰w, ɓayri káʼa ɓá kere ɓaarì na, mì mṵu rì mbḭw ya. Mì ka-káake riw bele ha rì, a mí fere rì fe ká zaɗ ruɔ nda̰w, ká ɓil hul ɓaarì nda̰w pi.
ACT 20:21 Ɓaŋguɔ na, mì ɗi Ziɓri ɓáy ɓari ká i ɓa Ziɓ ya nda̰w na, ɓay haŋa ri suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓari, í fɛrɛ sùo-ri ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru, a í ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛmbay naari Zezu.»
ACT 20:22 «Timbɛɗɛ key na, mì séke ɓa Zuruzalɛm ro munu ká Tem Law Pie ha̰ mì ɗaa, taŋ kɔ́kɔ fe káʼa tḭ́i tul-i ká ɗi.
ACT 20:23 Roo lɛ, mì kɔ lɛ, ɓáy puo puo na, Tem Law Pie baka mì mii, ɗáa mì ɓo hul sal, ɓáy kɔ́kɔ sɛkɛ fe na, ɗo giyaŋ mì.
ACT 20:24 Ɓi na, káw kumnun, mase huɗ hɔy kara ɗaa fe mbḭw ya. Roo lɛ, fe ká mgba law-i ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay ɗáa na, ɓa ɔ́rɔ ɓie peɗ ká Ŋgɛrɛmbay Zezu pɔŋ zuɔ nduo-i ɓay haŋa mì ɗaa. Peɗke na ɓa ka-káa Ɓay Kere ká se tul law kere Ŋgɛrɛwṵru.»
ACT 20:25 «Zaɗka mì ɗo sakra ɓaarì na, mì fere rì ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, mì kɔ lɛ, ká sakra ɓaarì na, nzoɓ ti kɔ́kɔ mì mbǎa wṵ̌m.
ACT 20:26 Ɓe ze, mì ɓaa ha rì vuri key ta-taŋ: zaɗka nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì key wṵru faa lɛ, ɓayke ti tul-i ya,
ACT 20:27 ɓay ḭi lɛ, feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru leke ɓay ɗáa na, mì ka-káake ha rì mí mṵu rì mbḭw ya.
ACT 20:28 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì, kakalke lɛ, ɓay tul nzoɓ mbika lawri riw bele ká Tem Law Pie pɔŋ ri zuɔ nduo-rì, ɓay haŋa ri nda faa pol-ri munu ká nzoɓri kɔ̌rɔke fe hɔl ɓari. Ì kɔ-kɔ́m ɓa tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká i vi ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa sím Vi-e ká uo ká tul puu say huɗ na.
ACT 20:29 Mì kɔ lɛ, zaɗka mì zɔ́l mí pɔŋ rì na, nzoɓ law mgbɔ́rɔri ká i ɗo munu ɓa váy koyri na, i ví sakra ɓaarì í ndɔr fal-rì kpṵru ɓay ɗáa sɛkɛ ziŋ rì.
ACT 20:30 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì kḭ hɔy kara, i úru ɓay kúɗ ɓay gbaɗ gbaɗ ɓay úlake nzoɓ mbika lawri ɓay fá̰a ri zuɔ fal-ri.
ACT 20:31 Munu zu lɛ, ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke. Ì ha̰ law-rì ka kér se tul ɗol ɓi ká sakra ɓaarì ká mì ɗaa mbiimbam say ɓáy ɓay ká mì fere rì mbḭw mbḭw riw bele suŋ ɓáy ɓisie ɓaŋguɔ ɓáy mbii nun-i na.
ACT 20:32 «Timbɛɗɛ key lɛ, mì ala rì zuɔ ɓil nduo Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni ka kɔ́rɔ rì ɓáy law kere ɓe. Ka ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay haŋa rì ŋgɔŋ ɓa pola pola nda̰w, ɓay haŋa fe kereri káʼa kɔrɔ ɓay haŋa nzoɓ taa ɓeri riw bele na, ì ziŋ nda̰w.
ACT 20:33 Kɔn lari ɓaarì, mase feziŋa ɓaarì, mase gari ɓaarì na, ɗáa mì mbḭw ya.
ACT 20:34 Ɓaarì hɔy kara ì kɔ nda̰w, nduo-i kḭ ze mì ɗáake peɗ ɓay tul fe ká puo mì nda̰w, ɓay tul nzoɓri ká i ɗo ziŋ mì nda̰w pi.
ACT 20:35 Ɓi na, feri riw bele ká mì ɗaa na, mì kǐɛke rì ɓay haŋa rì ɗaa mini key nda̰w, í sɔ́ke nzoɓri ká hṵrusuo-ri tiya, í kérke ɓay se tul ɓayri ká Ŋgɛrɛmbay Zezu kḭ sùo-ɛ ɓaa mii: “Mbika fe ɓay haŋa nzoɓ na ɓa suoriya ɓamba, mba ya̰aŋake.”»
ACT 20:36 Zaɗka Pol ɓaa ɓayri na munu ɔ riw bele báyḭi lɛ, ka huku siri gburuk ziŋ ri riw bele, a ɗaa nzaa ɓay kere.
ACT 20:37 Báyḭi lɛ, ɓari riw bele na i haw rɛw saɗak, í mgbáke nduo-ɛ zuɗuɗu í ul suk-e.
ACT 20:38 I ɗaa síe ŋgḭi ɓamba ɓay tul ɓay káʼa ɓaa mii, i ti kɔ́kɔ nun ɓeri mbǎa wṵ̌m na. Falɛ ku lɛ, i su ni kpṵru í séke nzaa bawda tuo nda̰w rɔɔ, í pɔŋ ni ha̰ ni zɔl ɓáy.
ACT 21:1 Zaɗka ɓuru pɔŋ kḭ ɓáy mbii nun, ɓúru kaw ɓil bawda tuo na báyḭi lɛ, ɓuru se ndoy maa tukuɗu mbii Kos. Nzaaruoke ku na ɓuru uru ɓúru se tukuɗu mbii Rode. Úru saa zaɗ nu ku na, ɓuru se puo ká Patara.
ACT 21:2 Lɛɛ, ɓuru ziŋ bawda tuo ká ɗi ká se nun-ɛ ɓa Fenisi, ɓúru hil ɓúru kaw ɗi a ɓúru zɔl.
ACT 21:3 Zaɗka ɓuru ɗo sikɗa maambii na, ɓuru kɔ tukuɗu mbii Sipir ɗo ɓa nduo gel, a ɓúru se nun ɓuru mak ɓa tusiri ká Siri, ɓúru tḭi puo ká Tir. Ɓuru ɗira ká ɗi, ɓay ḭi lɛ, ɓa zaɗ ká i fá̰a soɓari saa ɓil bawda tuo ká ɗi.
ACT 21:4 Ká Tir na ɓuru ziŋ nzoɓ mbika lawri ká ɗi, a ɓúru kaw ziŋ ri nam tɔnɔ say. Lɛɛ, Tem Law Pie suru ri ha ri ɓaa ha̰ Pol ɓay haŋa ni ka se Zuruzalɛm ya.
ACT 21:5 Roo lɛ, zaɗka ɓuru ɗaa nam ɓa tɔnɔ say na báyḭi lɛ, ɓuru uru ɓúru mbi faa, lɛ, ɓari riw bele ɓáy má̰y ɓariri ɓáy vu ɓariri na, i su ɓuru kpṵru ha̰ ɓuru tḭi saa ɓil ŋgɛrɛpuo na. Zaɗka ɓúru kḭri ɓúru tḭi nzaa maambii na báyḭi lɛ, ɓuru huku siri ká nzaa kporo, ɓúru ɗaa nzaa ɓay kere ká ɗi.
ACT 21:6 Falɛ ká ɓuru waɗa kḭ mbḭw mbḭw riw bele na nda̰w rɔɔ, ɓúru pɔŋ kḭ ɓúru hil ɓúru kaw ɓil bawda tuo na. A ɓari na laa lɛ, i yḭ̀i faa puo ɓari.
ACT 21:7 Ɓuru uru ká Tir na, ɓúru se ɓáy bawda tuo ɓa pola kpṵru tḭi Tolemay. Zaɗka ɓuru tḭi ɗi na, ɓuru hii soko ha̰ yṵ ɓururi a ɓúru kaw ziŋ ri nam mbḭw.
ACT 21:8 Nzaaruoke na, ɓuru uru ká zaɗ nu ku ɓúru se kpṵru, ɓúru tḭi ŋgɛrɛpuo ká Sezare. Ɓuru se luo Filiɓ ká ɓa nzoɓ káa Ɓay Kere, ɓúru naa luo-ɛ. Ɓa ɓe ká sakra nzoɓri ká tɔnɔ say ká i nan ri ká Zuruzalɛm na.
ACT 21:9 Ɓe na, ka ɗo ɓáy leɗ má̰y tikɗiri ɓa niŋ ká i ya̰a ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru í ɓaa ha̰ nzoɓri.
ACT 21:10 Ɓuru kaw ɗi kpṵru nam ɓuru maa fe báyḭi lɛ, nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mbḭw, riŋ-ɛ ɓa Agabus uru saa kuɗu zaɗ ká Zude a ví ziŋ ɓuru ká ɗi.
ACT 21:11 Lɛɛ, ka mbi sal ɓil huɔ Pol a síŋke ɓal-ɛri ɓáy nduo-ɛri kḭ sùo-ɛ a ɓaa mii: «Ì kɔ, ɓay ká Tem Law Pie tina máake na ze ɗo key: nzoɓ sal ɓil huɔ key na Ziɓri ká Zuruzalɛm i síŋ ni faa mbḭw munu ká mì siŋ ɓal-iri ɓáy nduo-iri key, í ala ni ɓo nduo nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya.»
ACT 21:12 Zaɗka ɓuru laa ɓayke munu na báyḭi lɛ, ɓúru kḭri ká ɓuru ɗo zaɗɛ na, ɓuru koɗ Pol ɓay haŋa ni ka se Zuruzalɛm ya.
ACT 21:13 Roo lɛ, Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ɓuru mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì rɛ-rɛw í ɗaa ha̰ law-i kuŋ mbii gbaɗ mini key lɛ? Ɓay tul riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu na, mì ɗo ɗi ya ɓay haŋa ri siŋ mì siŋ hɔy ya, roo lɛ, huɗ hɔy kara mì ɗo ɗi ya ɓay huka ká Zuruzalɛm.»
ACT 21:14 Munu ká ɓuru ziŋ faa ká ɓay mbaka tul-e ya na, ɓuru pɔŋ nzaa kóɗ ni ɓúru ɓaa mii: «Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ka ɗaa munu ká law-ɛ hii.»
ACT 21:15 Fal namri ká kal na ku báyḭi lɛ, ɓuru leke fe ɓururi a ɓúru uru ɓúru zɔl ɓa Zuruzalɛm.
ACT 21:16 Nzoɓ mbika law ha̰nɛri ká Sezare su ɓuru se puo Manaso̰n ká ɓa nzoɓ ká Sipir, a ɓa nzoɓ mbika law ká piɛɗ lew hɔy, a ha̰ ɓuru naa luo-ɛ.
ACT 21:17 Zaɗka ɓuru tḭi Zuruzalɛm na, yṵ ɓururi ká ɗi i mgba ɓuru ɓáy suoriya.
ACT 21:18 Nzaaruoke na báyḭi lɛ, Pol se ziŋ ɓuru se puo Zak, ká *ŋgɛrɛ tul peɗri riw bele ɗo mbṵ́ kḭ ká ɗi.
ACT 21:19 Pol ɗaa soko ha ri, a kḭi fal feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ká sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm ɓáy faa peɗ ɓe na ha ri laa.
ACT 21:20 Zaɗka i laa ɓayke na báyḭi lɛ, i pisi Ŋgɛrɛwṵru í ɓaa mii: «Yṵ ɓuru, mù kɔ nzoɓri ɓa mina mina ká sakra Ziɓri key ze i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu lɛ! Roo lɛ, ɓari riw bele na, i ɓa nzoɓri ká i nduɔ ká tul *bol kusol *Moyze.
ACT 21:21 Ɓari na, i laa ɓay ká se tul-a mii, mù fere Ziɓri riw bele ká i kaw sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, ha ri pɔŋ bol kusol Moyze, a mú ɓaa ha ri ɓay haŋa ri kuŋ ŋgori vu ɓariri mbǎa nda̰w, ɓay haŋa ri ɗaa fe sa̰w puo naari mbǎa nda̰w pi.
ACT 21:22 Náa ɗáari mina ro lɛ, ɓay ḭi lɛ, vika ɓo key na, i laa ɓayke ɓa tusuɛ!
ACT 21:23 Munu zu lɛ, mu ɗaa fe ká ɓuru ɓáa ha mù. Ká sakra ɓuru key na, nzoɓri ká i mbi nzaa-ri ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na, i ɓa niŋ.
ACT 21:24 Ɓo na, mu se ziŋ ri mú sáŋ sùo-ɔ ziŋ ri, rɔɔ mú puo feri riw bele ká ɓay haŋa ri sṵ́uke tul-ri. Ɓe mini nda̰w rɔɔ, nzoɓri riw bele na, i kɔ́kɔ mù ɓa nzoɓ ká mù ɗo tul fe sa̰w bulu naari mú ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Moyze ɓaŋguɔ. Ɓe rɔɔ i kɔ́kɔ ɓay ɓáa nzoɓri ká i ɓaa se tul-a na ɓa kúɗ ɓay hɔy ɓáy.
ACT 21:25 A ɓay ká se tul nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ká í ɗaa law-ri ɓo tul Zezu na, ɓuru mbi nzaa ɓuru pola, ɓúru pie ɓáy mbeɗe ha ri ɓay haŋa ri mgba sùo-ri ká tul náyri ká nzoɓri púoke fe ha̰ wṵru ɓari nda̰w, ká tul sím nda̰w, ká tul nayri ká i piri sol-ri ká símke ndiŋ ɓa ɓaɗi nda̰w, rɔɔ ɓay tul ɗáa nun pie nda̰w na.»
ACT 21:26 Báyḭi lɛ, nzaaruoke na, Pol se ziŋ nzoɓri ká niŋ ku na, í tii sa̰w ɗáa fe sa̰w puo Ziɓri. Falɛ lɛ, ka se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa nzoɓ fe poyri kɔ nam ká i ɔ́rɔke ɗáa fe sa̰w puo na. Ɓa nam ká ɓari nzoɓ fe poyri púoke fe ɓay tul-ri mbḭw mbḭw riw bele.
ACT 21:27 Zaɗka nam ká tɔnɔ say na tɔ̀ŋ deɓ ɓay haŋa ɔ́rɔ ɓie nam sáŋ sùo-ri maa báyḭi lɛ, Ziɓri ká i uru saa kuɗu zaɗ ká Azi na, i kɔ Pol ɗo ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Lɛɛ, ɓari na i suru tigba̰a ruɔ nzoɓri riw bele í mgba ni
ACT 21:28 í ɗáake fe ɓeleŋ ɓeleŋ mii: «Nzoɓri ká *Izarayɛl, ì ví sɔ ɓuru! Ì kɔ leɗban ni key, ka se ɓáy zaɗri riw bele a ka-káa ɓay a ǔlake nzoɓri riw bele se tul leɗ Izarayɛlri nda̰w, se tul *bol kusol *Moyze nda̰w, se tul hul ka̰ni ni key nda̰w pi. Ka ɗaa kpṵru ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya hɔy kara, i vi ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, í ɓǐɛke zaɗ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe na.»
ACT 21:29 (I ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, ká pola na i kɔ Torofim ká ɓa nzoɓ ká Efɛz na ɗo ziŋ Pol mbḭw hɔy ká ɓil ŋgɛrɛpuo na ku. I ker í ɓaa mii, Pol ha̰ ni rìi a se ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na.)
ACT 21:30 Báyḭi lɛ, nzoɓri ká ɓil ŋgɛrɛpuo ku na riw bele uru gbaw, a í ɗuu ɓáy zaɗri riw bele nzal nzal ɓa tul-e. I mbṵ so tul Pol na í mgba ni í kuɔ ni í tḭ́ike ni saa hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na ɓa zaɗ kḭ ŋgereŋ, a í dar faa hulri ɓa vaa hɔy gbukru gbukru ɗo ɗi.
ACT 21:31 Zaɗka i ɗo nzáa faa ɓay ika ni na báyḭi lɛ, ɓay tɔɗɔ ɓo suku ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ká Rɔm ká ɗo Zuruzalɛm mii: «Nzoɓri riw bele ká ɓil puo ká Zuruzalɛm na, i se tul kḭ hali hali.»
ACT 21:32 Zaɗɛ ku hɔy lɛ, ka nan nzoɓ yṵmri ɓáy ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri zuɔ tul-e a ɗǔuke ɓa luo ruɔ nzoɓri na. Zaɗka ruɔ nzoɓri kɔ ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri ɓáy nzoɓ yṵmri na báyḭi lɛ, i pɔŋ nzaa ɓɔ́ɗ Pol na.
ACT 21:33 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri soro ɓa lakun-ɛ a mgba ni, a mbi nzi-ɛ ha ri siŋ ni ɓáy sal lari ɓa siɗi. Falɛ lɛ, ka vbi ri mii: «Ka ɓa ve lɛ? Mase fe ḭi ze ka ɗaa lɛ?»
ACT 21:34 Nzoɓ ha̰a ha̰a kara ɗaa fe ɓáy nzi-ɛ ɓeleŋ ɓeleŋ í láake kḭ ya, lɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri mbi nzaa ha ri mgba Pol na í tḭ́ike ni ká sakra ruɔ nzoɓri ɓa zaɗ káw nzoɓ yṵmri ká siya, ɓay ḭi lɛ, ka ziŋ faa ká ɓay láa sa̰w ɓayke ɓa tusuɛ ya ɓay tul nzoɓri ká i se tul kḭ hali hali na.
ACT 21:35 Zaɗka i tḭi ɓáy Pol na kpeɗere ká sa̰w sɔ́lɔ ká ɓay hil ɓa siya na báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri mbi ni zúruru, ɓay ḭi lɛ, ruɔ nzoɓri nzṵu kḭ nziɗ nziɗ.
ACT 21:36 Ruɔ nzoɓri ká tɔŋ bol-ri na, i ɗaa fe ɓeleŋ ɓeleŋ í ɓaa mii: «I ni i kḭ ha̰ ɓuru!»
ACT 21:37 Tɔ̀ŋ ndḭi mini key ká ɓay haŋa Pol se ɓil hul ká siya na báyḭi lɛ, Pol vbi ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na mii: «Lɛɛ, mù ti pɔ́ŋ faa ha̰ mì ɓaa ɓay ɓi key ndḭi ha̰ mù laa ya lɛ?» Lɛɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Yee, mù kɔ nzaa gɛrɛk nda̰w zey kɛ́lɛ?
ACT 21:38 Munu lɛ, mù ɓa nzoɓ ká tusiri Eziɓte ká uru ziŋ nzoɓ réke tul puori ká timbɛɗɛ key káʼa ha̰ nzoɓ ika nzoɓri se ɓil law kɔr ɓa isɔɗ duɔ zaɗ niŋ na ya (4.000).»
ACT 21:39 Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha ni mii: «Mì ɓa Ziɓ ká i mboŋ mì ká Tars ká tusiri Silisi. Mì ɓa leɗ ɓil puɔ ká ɓil ŋgɛrɛpuo ká Tars na key kḭ. Mì koɗ mù, mu pɔ́ŋ faa ha̰ mì ɓaa ɓay ha̰ ruɔ nzoɓri key na i laa.»
ACT 21:40 Ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri ha̰ Pol ɗo tul sɔ́lɔ ká siya zeleŋ, a laŋ nduo-ɛ ɓa luo ruɔ nzoɓri ha ri ta̰a sěm riw bele. Zaɗka nzaa rɔɗi kuŋ na báyḭi lɛ, Pol mbi ɓay ɓáy nzaa eboro mii:
ACT 22:1 «Ɓaarì yṵ-iri ɓáy bǎari, ì laa ɓay ɓi ká mì ɓáa ha rì timbɛɗɛ key ɓay ya̰aŋake sùo-i na.»
ACT 22:2 Zaɗka ruɔ nzoɓri laa mii, ka ɓaa ɓay ɓáy nzaa eboro na báyḭi lɛ, zaɗ ɗo kṵnunu. Ro, Pol mbi ɓay a ɓaa ha ri mii:
ACT 22:3 «Ɓi na, mì ɓa Ziɓ ká i mbóŋ mì ká Tars ká tusiri Silisi. Roo lɛ, i hɔl mì ká Zuruzalɛm key, a mí kaw sa̰w ɓal *Gamaliyɛl ha̰ ni fere mì *bol kusol bulu naari na ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele. Mì pɔŋ sùo-i ɓáy kér ɓay ɓi riw bele ha̰ Ŋgɛrɛwṵru munu ká ɓaarì riw bele ká vuri key nda̰w.
ACT 22:4 Mì ɗaa nun nzoɓri ká i mbi Faa Ŋgɛrɛmbay Zezu tuɔ síe ha ri hu, mí mgba wa̰rari ɓáy má̰yri, mí siŋ ri mí ɗaa ri zuɔ hul sal.
ACT 22:5 Ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy luye ɓáy *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri riw bele kara, i naa hoɗo ɓay ɓi mii, mì ɓaa sùo ɓay. Mì ya̰a mbeɗe ká nduo-ri ɓay séke ha̰ yṵ ɓaarì Ziɓri ká Damas, a mí se ɗi ɓay mgbaka nzoɓ mbika lawri ɓay síŋ ri ɓáy sal lari, ɓay fá̰a ri ɓay víke ri Zuruzalɛm ɓay ɗáa ri sɛ-sɛ.
ACT 22:6 «Munu ká mì se faa kɔɓ rɔɓay, a mí ɗo ɗi ya deɓ ɓáy Damas, ɓáy síe ká ɗo law tul na báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy zaɗ hie gbɛrɛrɛ saa nulue a kiri mì gbuk.
ACT 22:7 Mì lie raɗ ɓo siri, lɛ, mì laa kusol nzoɓ ká ɗi mì mii: “Sol! Sol woo! Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù ɗaa nun-i tuɔ síe munu lɛ?”
ACT 22:8 Lɛɛ, mì yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mbay, wa̰a, mù ɓa ve lɛ?” Báyḭi lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ mì mii: “Mì ɓa Zezu ká Nazarɛɗ ká mù ɗaa nun-i tuɔ síe na zu.”
ACT 22:9 Nzoɓri ká i ɗo ziŋ mì na, i kɔ zaɗ ká hie, roo lɛ, kusol nzoɓ ká ɓaa ɓay ziŋ mì na i laa ya.
ACT 22:10 Báyḭi lɛ, mì vbi ni mii: “Mbay, wa̰a, mì ɗáa mina ro zey lɛ?” Lɛɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ mì mii: “Úru siya mú se Damas, lɛ, i kíɛ mù feri riw bele ká mì leke ɓay haŋa mù vǎa ɗaa na ɓáy.”
ACT 22:11 Munu ká mì kɔ zaɗ ya ɓay tul zaɗ ká hie gbereŋ ká nun-i na, bǎw seɗ ɓiri mgba nduo-i mgba rɔɔ í kuɔ mì í séke Damas na ɓáy.
ACT 22:12 «Lɛɛ, nzoɓ mbḭw ɗo Damas ku riŋ-ɛ ɓa Ananiyas, ka ɓa nzoɓ hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru, a ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol naari ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele, ha̰ Ziɓri riw bele ká Damas ɓaa ɓay ɓe ɓáy kere.
ACT 22:13 Ka ví ziŋ mì a ɓaa ha̰ mì mii: “Yṵ-i Sol, mu mgbúɗa nun-a mú kɔ-kɔ́m.” Zaɗɛ ku hɔy mì ura nun-i mí mgbuɗa, lɛ, mì kɔ zaɗ a mí kɔ ni.
ACT 22:14 Báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ mì mii: “Ŋgɛrɛwṵru bulu naari na náa mù piɛɗ lew hɔy ɗo ɓoɗ, ɓay haŋa mù kɔ law hiiya ɓe, ɓo mú kɔ Zezu, ká ɓe huo-ɛ hɔy ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, ɓay haŋa mù laa ɓay ká nzi-ɛ.
ACT 22:15 Tusuɛke lɛ, mù ɓá nzoɓ nasi ɓay ɓe ɓay ka-káa ɓay feri ká mù kɔ ɓáy nun-a, a mú laa ɓáy suk-a na ká nun nzoɓri riw bele.
ACT 22:16 A timbɛɗɛ key na wa̰a, ha̰ ḭi rɔɔ mù giyaŋ ɓáy lɛ? Mu úru siya mu ɗi riŋ Ŋgɛrɛmbay ha ri ɗaa tul-a nduo mbii ha̰ Ŋgɛrɛmbay ka wáa feya̰a ɓori riw bele ká ɓil law-a ha̰ mù.”
ACT 22:17 «Falɛ ká bole ɗi maa fe na báyḭi lɛ, mì yḭ̀i mí se Zuruzalɛm. Zaɗka mì se ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a mí ɗo ɗáa nzaa ɓay kere na, fe tina nun ha̰ mì.
ACT 22:18 Mì kɔ Ŋgɛrɛmbay, lɛ, ka ɓaa ha̰ mì mii: “Mu úru ɓa vaa mú tḭi saa ɓil ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm key, ɓay ḭi lɛ, ɓay ká mù ɓaa se tul-i na, nzoɓkeri ti ya̰aŋa ya.”
ACT 22:19 Lɛɛ, mì yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mbay, ɓari na i kɔ ta-taŋ, ɓa ɓi kḭ ze mì se ɓil *hul mbṵ́ kḭ ɓariri, mí mgba nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-a, mí ɗaa ri zuɔ hul sal, a mí nda ri nda̰w.
ACT 22:20 Zaɗka i mgba Etḭɛn ká ɓa nzoɓ nasi ɓay ɓo, í i ni na kara mì ɗo zaɗɛ, mí hii ɓayke ziŋ ri, a mí kɔrɔ gari ɓari nzoɓ ika niri na.”
ACT 22:21 Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ha̰ mì mii: “Úru siya mú se, ɓay ḭi lɛ, ɓa ɓi kḭ ze, mì pie mù ɗi ɗi se luo nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya.”»
ACT 22:22 Ruɔ nzoɓri te suku-ri kpṵru, í laa ɓay ká tḭi ká nzi-ɛ káʼa ɓaa mii, Ŋgɛrɛwṵru pie ɓeri ɓa luo nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya. Ɓe nu ku ro, i tii sa̰w ɓáa ɓay ɓáy nzaa-ri riw bele gbaw mii: «Nzoɓ ká mini na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ti tusiri key ya! Mgba ni í i ni, ka maa ɓay káw kumnun ya!»
ACT 22:23 Ro, í yḭw fe í nan gari ɓari í vbuku ɓa siya, rɔɔ í fa̰a siri í mii ɓa tul-ri nda̰w.
ACT 22:24 Ɓe ze ha̰ ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ri mgba Pol í séke ni ɓil hul káw nzoɓ yṵmri ká ɗo siya kávbaw nda̰w rɔɔ, ɓay vbika ni ɓay ɓáy ndoy ɓay kɔ́kɔ sa̰w fe ká ruɔ nzoɓri gúuke fe mini ká tul-e na.
ACT 22:25 Roo lɛ, zaɗka i mgba Pol í siŋ ni ɓay ndáka ni na báyḭi lɛ, ka vbi ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri ká ɗo pol-e na mii: «Nzoɓ ká nzoɓ réke tul puo ká Rɔm kɔ ni ɓa leɗ ɓil puɔ na wa̰a, ɓaarì ɗo ɓáy faa ɓay ndáka ni taŋ ɓay ká i ɗaa ɓo tul-e hɔy lɛ?»
ACT 22:26 Zaɗka ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri laa ɓay ká Pol ɓaa munu na báyḭi lɛ, ka ɗuu a se luo ŋgɛrɛ tul-e a baka ni mii: «Mu ɗáa mina ɓáy sùo-ɔ key lɛ? Leɗban na, i kɔ ni ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm!»
ACT 22:27 Lɛɛ, zaɗɛ ku hɔy ŋgɛrɛ tul nzoɓke na uru a vi luo Pol, a vbi ni ɓay mii: «Mu ɓaa ha̰ mi laa! Wa̰a, mù ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm kḭ lɛ?» Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ṵ́-uu, ɓe kḭ zu.»
ACT 22:28 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na mbi ɓay a ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓi na, mì fa̰a lari ŋgḭ-ŋgḭi mí puo nda̰w rɔɔ, ha ri kɔ mì ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm ɓáy.» Lɛɛ, Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓi lɛ, ɓáy mboŋa ɓi hɔy, i kɔ mì ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm.»
ACT 22:29 Zaɗɛ ku hɔy nzoɓri ká i hii ɓay vbika ni ɓay ɓáy ndoy na, i naa sùo-ri ká lakun-ɛ. A ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na, zaɗkaʼa kɔ Pol ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm na báyḭi lɛ, hḭɛ ɗaa ni ŋgḭi ɓamba, ɓay ḭi lɛ, ka ha ri mgba ni í siŋ ni ɓáy sal lari.
ACT 22:30 Ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na hii ɓay kɔ́kɔ, ɓay ḭi kḭ rɔɔ Ziɓri ɗáake ɓay ɓo tul Pol lɛ! Sa̰wke mini ze, nzaaruoke na báyḭi lɛ, ka ha ri hina sal lari ká i síŋke ni, a mbi nzi-ɛ ha̰ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri riw bele ha ri mbṵ kḭ. Falɛ ku rɔɔ, a sùu Pol a víke ni a ɗaa ni ɗo pol-ri.
ACT 23:1 Pol na kɔ-kɔ́m ɓa luo nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri a ɓaa ha ri mii: «Yṵ-iri, ɓáy kér ɓay ká *taŋ kaɗ kaɗ ze, mì séke simseɗ ká sa̰w ɓal Ŋgɛrɛwṵru kpṵru tḭi vuri key.»
ACT 23:2 Lɛɛ, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká ɓa Ananiyas mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓri ká i kaw lakun Pol na nda tinzi-ɛ wɔɓ ɗo ɗi.
ACT 23:3 Báyḭi lɛ, Pol ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo ká mù ɗo munu ɓa tɔy kere ká ɓo tupal hɔy na, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka tinzaa-a ɓáy. Mù kaw ɓay kúŋ sal ɓay ɓo tul-i munu ɓáy faa *bol kusol naari na, roo lɛ, mù waɗ tul bol kusolke na mú ha ri nda mì.»
ACT 23:4 Lɛɛ, nzoɓri ká i kaw ɗi ya ɓáy lakun-ɛ deɓ na i ɓaa ha̰ ni mii: «Ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy luye taa Ŋgɛrɛwṵru zu waa, mù raɗ ni lɛ woo!»
ACT 23:5 Báyḭi lɛ, Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Yṵ-iri, mì kɔ ni ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye lɛ, mì ti ɓáa munu ya, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ nda̰w, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: “Mbay tul nzoɓ ɓori na, mù ti ɓáa ɓay ka̰aya se tul-e munu ya.”»
ACT 23:6 Pol na kɔ nda̰w, nzoɓri ká i ɓa nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na, nzoɓ ha̰nɛri ɓa *Sadusiri, a nzoɓ ha̰wri ɓa *Fariziri. Sa̰wke mini ze, ka ɓaa ɓay ɓeleŋ ɓa siya ha ri mii: «Yṵ-iri, ɓi na mì ɓa Farizi, a mí ɓa vu ɓil Fariziri! Ɓay tul ɗáa law nzokɗo te tul tḭ́i nzoɓri saa luɔ huɗ na ze, i ɗáake ɓay ɓo tul-i ká vuri ká pol-rì key!»
ACT 23:7 Zaɗkaʼa ɓaa ɓay key na munu báyḭi lɛ, Fariziri ɓáy Sadusiri na, i ma̰y kḭ ɓayke ká zaɗ mbṵ́ kḭ ha̰ nzoɓri téke ɓil kḭ.
ACT 23:8 (I ma̰y kḭ ɓay, ɓay ḭi lɛ, Sadusiri kɔ í ɓaa mii, nzoɓ huɗeri ti tḭ́i saa luɔ huɗ kpay ya mgbaŋ. Leɗ nzaapeɗri ká nulue ɓáy temri kara tiya nda̰w. Roo lɛ, Fariziri na i ɗaa law-ri ɓo tul fe niri na key riw bele).
ACT 23:9 Má̰y ɓayke ku na ŋgɔŋ ɓamba tasiri ha̰ zaɗ ɗo giŋgiŋ. Nzoɓ fére nzoɓri bol kusol ha̰nɛri ká i ɓa Fariziri na, i uru siya í ɓaa ɓay ɓáy ŋgɔ́ŋke ha̰ nzoɓri mii: «Leɗban key na ɓuru ziŋ ka̰aya ɓe mbḭw ya! Kɔ ya lɛ, tem, mase leɗ nzaapeɗ ká nulue ze ɓaa ɓay ha̰ ni.»
ACT 23:10 Má̰y ɓay ɓari na ŋgɔŋ ɓamba tasiri ha̰ ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na ɗaa hḭɛ a ɓaa mii, kɔ ya lɛ, i mgbaka Pol na í gɔɗ ni mbɛɗkɛ mbɛɗkɛ. Sa̰wke ze, ka ha̰ kuɗu nzoɓ yṵmri se í vǎa mgba Pol ká sakra ɓari na, a í se ziŋ ni ɓil hul káw nzoɓ yṵmri ká ɗo siya na rɔɓay.
ACT 23:11 Suŋke ku na báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay tḭi tul Pol a ɓaa ha̰ ni mii: «Siŋ law-a, ɓay ḭi lɛ, nasi ɓay ɓi ká mù ɓaa ha̰ nzoɓri ká Zuruzalɛm key na, ɗo nun haŋa mù ɗaa munu ká Rɔm nda̰w.»
ACT 23:12 Zaɗka nzaaruo sil ha̰ síe tḭi na báyḭi lɛ, Ziɓri mbṵ kḭ í sṵ mḭiri zuɔ nduo kḭ í ɓaa mii: «Náa sṵ́ri fe ya nda̰w, náa nzɔ́ri mbii ya nda̰w, kpṵru maa ɓáy ika Pol nda̰w rɔ.»
ACT 23:13 Nzoɓri ká i leke ɓay ika ni na i kal síŋ niŋ.
ACT 23:14 Ro, í vǎa ziŋ *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri í ɓaa ha ri mii: «Ɓuru na, ɓuru mbi nzaa ɓuru ɓúru sṵ mḭiri zuɔ nduo kḭ ɓay sṵŋa fe ya kpṵru ɓo, ɓúru i Pol na nda̰w rɔ.
ACT 23:15 Munu zu lɛ, ɓaarì ɓáy *nzoɓ kúŋ sal ɓay luyeri na, ì pie nzaapeɗ timbɛɗɛ key ha̰ ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri ha̰ ni ka tina Pol a víke ni pol-rì key munu rìi fe ká ì hii ɓay bɛ́klɛ fe ɗáa ɓeri lɛm lɛm ɓáy zaɗɛ. A ɓuru lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa ni ka vi lɛ, ɓuru ɗo ɗi ya ɓay ika ni.»
ACT 23:16 Zaɗka vu tinam Pol laa ɓay ká i leke ɓay ika ni-ɛ na munu báyḭi lɛ, ka zɔl a vǎa rìi ɓil hul káw nzoɓ yṵmri na, a ɓaa ɓayke ha̰ ni.
ACT 23:17 Báyḭi lɛ, Pol ɗi ŋgɛrɛnzoɓ yṵm mbḭw munu a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu sùu leɗ kuban key na mú séke ni luo ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy ɓay ha̰nɛ ɓay ɓáa ha̰ ni.»
ACT 23:18 Lɛɛ, ka sùu leɗ kuban na ɓo pol-e a séke ni luo ŋgɛrɛ tul-e a ɓaa ha̰ ni mii: «Pol, nzoɓ ká naa hul sal na ɗí mì, a koɗ mì ɓay haŋa mì sùu leɗ kuban key na, mí víke luo-ɔ ha̰ ni ɓaa ɓay ha̰ mù laa.»
ACT 23:19 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri mgba leɗ kuban na ɓáy nduo-ɛ, a tḭ́ike ni ɓa nzaa zaɗ ndḭi, a vbi ni ɓay mii: «Ɓay ḭi rɔɔ, mù vi ɓay ɓáa ha̰ mì lɛ?»
ACT 23:20 Lɛɛ, leɗ kuban na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ziɓri siŋ tul ɓay ɓay kóɗ mù ɓo, ruo báyḭi lɛ, mu tína Pol ha̰ ni se zaɗ kúŋ sal ɓay luye munu ká i hii ɓay bɛ́klɛ fal ɓay ɓe lɛm lɛm ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ na.
ACT 23:21 Roo lɛ, ɓo na, mu hii puu ɓay ɓari na ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri kal síŋ niŋ ká sakra ɓari ku i mṵu sùo-ri ɓay ɗáa fe sɛkɛ ziŋ ni. Ɓari na, i sṵ mḭiri zuɔ nduo kḭ ɓay sṵŋa fe ya nda̰w, ɓay nzɔkɔ mbii ya nda̰w kpṵru ɓay ika Pol na nda̰w rɔ! Timbɛɗɛ key na, i giyaŋ kekeke ɓay láa nzaa-a kḭ hɔy.»
ACT 23:22 Ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na baka leɗ kuban na ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ni ka ɓaa ɓay key na ha̰ nzoɓ mbḭw ka laa ya. Falɛ ku lɛ, ka pɔŋ ni ha̰ ni zɔl.
ACT 23:23 Falɛ ku lɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na ɗi ŋgɛrɛnzoɓ yṵmri siɗi a ɓaa ha ri mii: «Ì léke sùo-rì í mbṵ nzoɓ yṵmri ɓa isɔɗ siɗi, nzoɓ piriri ɓa síŋ tɔnɔ say nda̰w, rɔɔ nzoɓ nzawri ɓa isɔɗ siɗi nda̰w, a í ɗo ɗi ya ɓay séke ɓa Sezare suŋ key ɓáy huu mgbaŋ káʼa táa korok.
ACT 23:24 Ì léke piriri ha̰ Pol ka séke ɓáy kere ɗɛkɛkɛ ha̰ fe mbḭw kara ka záa sùo-ɛ ya, a se luo Felis ká ɓa nzoɓ réke tul puo.»
ACT 23:25 Ka ɗaa mbeɗe ɓay píe ha̰ Felis. Ɓay káʼa ɗaa ɗo ɓil mbeɗeke na ze ɗo key:
ACT 23:26 «Ɓi Kolod Liziyas, mì ɗaa mbeɗe key ha̰ mù ɓo Felis, nzoɓ réke tul puo ká mù ɓa nzoɓ luye na, mí hǐike soko ŋgḭ-ŋgḭi ha̰ mù.
ACT 23:27 Leɗban ká mì pie ni ha̰ mù na, Ziɓri mgba ni í hii ika ni. Zaɗka mì laa mii, ka ɓa leɗ ɓil puɔ ká Rɔm na báyḭi lɛ, mì fa̰a nzoɓ yṵm ɓiri mí séke mí yǎ̰ake tul-e, a mí naa ni saa nduo-ri.
ACT 23:28 Munu ká mì hii ɓay kɔ́kɔ sa̰w fe ká Ziɓri ɗáake ɓay ɓo tul-e na, mì mgba ni mí séke ni luo nzoɓ kúŋ sal ɓay ɓari na.
ACT 23:29 Lɛɛ, ɓay ká i ɗaa ɓo tul-e na ɗo ɓay tul *bol kusol ɓari kḭ hɔy ɓo, ɓa ɓay ká maa ɗáake ɓay huɗ ɓo tul-e ya nda̰w, ɓay haŋa ni ka náake hul sal ya nda̰w pi.
ACT 23:30 Zaɗka mì laa mii, Ziɓri siŋ tul ɓay ɓay ika ni na, mì pie ni ɓa vaa munu hɔy ha̰ mù, a mí ɓaa ha̰ ɓari ká i ɗaa ɓay ɓo tul-e na mii, i se luo-ɔ kḭ nda̰w rɔɔ, í vǎa ɓaa ɓay ɓari na ha̰ mù laa ɓáy. Soko ro zu.»
ACT 23:31 Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri na i ɗaa fe káʼa ɓaa ha ri na. I sùu Pol ká suŋke ku hɔy í séke ni kpṵru í tḭ́ike puo ká Antipatis.
ACT 23:32 Nzaaruoke na, ɓari nzoɓ yṵmri ká i se ɓáy ɓal-rì na í yḭ̀i faa puɔ, a í pɔŋ nzoɓ piriri se ziŋ Pol nun-ri ɓa pola.
ACT 23:33 Zaɗka ɓari nzoɓ piriri na i tḭi Sezare báyḭi lɛ, i vǎa zuɗa mbeɗe na nduo ndúo nzoɓ réke tul puo a í ɗaa Pol nduo nduo-ɛ.
ACT 23:34 Zaɗkaʼa kḭi mbeɗe na ɔ riw bele na báyḭi lɛ, ka vbi Pol ɓay mii: «Mù ɓa nzoɓ ká kuɗu zaɗ ká ha̰a lɛ?» Zaɗkaʼa laa mii, ka ɓa nzoɓ ká tusiri Silisi na báyḭi lɛ,
ACT 23:35 ka ɓaa ha̰ ni mii: «Zaɗka nzoɓ ɗáa ɓay ɓo tul-ari na, i vi rɔɔ mì ɗáa ɓay ɓo na ɓáy.» Lɛɛ, ka mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ri kɔrɔ Pol ɗo ɓil boro mbay ká ɓil pile mbay *Eroɗ.
ACT 24:1 Falɛ ká ɗaa nam ndeɓe na báyḭi lɛ, Ananiyas ká ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na se Sezare. Ŋgɛrɛ Ziɓ ha̰nɛri ɓáy nzoɓ mbḭw ká riŋ-ɛ ɓa Tɛrtulus ká kɔ *bol kusol Rɔmri ɓáy zaɗɛ a ɓa nzoɓ ya̰aŋa tul nzoɓ na, i se ziŋ ni í vǎa kiɛ sùo-ri ká pol Felis nzoɓ réke tul puo na ɓay ɗáa ɓay ɓo tul Pol.
ACT 24:2 Zaɗkaʼa ɗi Pol vi na báyḭi lɛ, Tɛrtulus tii sa̰w ɗáa ɓay ɓo tul-e a ɓaa mii: «Ɓo Felis ká mù ɓa Mbay luye, taambɔl ɓo ze ɗɛkɛkɛ ɗǒke tusiri ɓuru key ha̰ ɓuru kaw ɓáy law pie kpala kpala. Taambɔl nun nzɛm ɓo kḭ ze, mù lěkeke feri ká tusiri ɓuru na ha̰ ni ɗo ɓa fie.
ACT 24:3 Ɓay tul feri riw bele ká ɓuru ziŋ ɓáy namri riw nda̰w, ɓáy zaɗri riw bele nda̰w na, ɓuru ɗáake law ɓuru ɓo tul-a.
ACT 24:4 Roo lɛ, ɓuru hii ɓay kúŋ mù kaw bole ɗi ɓamba ya. Ɓay ɓuru ndḭi ɗo ku, ɓuru hii ɓay haŋa mù laa ziŋ ɓuru. Mbay nzoɓ law kere, mu íki law-a ɓo mú laa ha̰y ká ndḭi key zíŋ ɓuru.
ACT 24:5 «Ɓuru na, ɓuru ziŋ leɗban key na ɓa nzoɓ ɗoko law nzoɓ, a wal nzoɓri kpɛrkɛ kpɛrkɛ ká sakra Ziɓri riw bele ká tusiri key. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ ndáka faa pol ha̰ Ziɓri fɛrɛ kér ɓay ɓari í se fal nzoɓ ká Nazarɛɗ na.
ACT 24:6 Ka nzaa faa kpṵru, ɓay ɗáa ɓíɛ ɓo tul *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓuru ká taŋ kaɗaŋ na, lɛ, ɓuru mgba ni ká ɗi. [Ɓuru hii ɓay kúŋ ɓay ɓo tul-e munu ká bol kusol ɓuru kiɛ,
ACT 24:7 roo lɛ, Liziyas ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na, tḭi tul ɓuru hiyaw a ví naa ni ɓáy wa̰ra hǎr saa nduo ɓuru, a ya̰a tul-e.
ACT 24:8 Falɛ ku lɛ, ka mbi nzi-ɛ ha̰ ɓuru nzoɓ ɗáa ɓay ɓo tul-eri na, ha̰ ɓuru vi pol-a kḭ nda̰w rɔ.] Ɓo kḭ mù vbi ni ɓay lɛ, mù kɔ́kɔ feri riw bele ká ɓuru ɗáake ɓay ɓo tul-e na ɓa sùo ɓay.»
ACT 24:9 Ziɓri riw bele na, i mbṵ nzaa-ri zuɔ tul ɓay na í ɓaa mii, ɓa tusuɛ, zaɗɛ kḭ zu.
ACT 24:10 Báyḭi lɛ, nzoɓ réke tul puo na kaa nduo-ɛ ha̰ Pol ɓay haŋa ni ɓaa ɓay ɓe na, lɛ, Pol ɓaa ha̰ ni mii: «Mì kɔ mù ɓa nzoɓ kúŋ sal ɓay ká tusiri key mbiimbam ŋgḭi ɓamba ro. Sa̰wke mini ze, mì ɗaa law-i ɓo tul-a ɓáy law kere mí ɗǒke pol-a key ɓay ɓáake sa̰w ɓay ɓi ká ɓay ya̰aŋake tul-i na ha̰ mù laa ziŋ mì.
ACT 24:11 «Kal nam duɔ falɛ siɗi ya rɔɓay ze mì se Zuruzalɛm ɓay rúo Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi. Ɓo kḭ mù maa ɓay bɛ́klɛ sa̰w ɓayke mú kɔ.
ACT 24:12 Ɓi na, i ziŋ mì ba mbḭw mini ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, mase ɓil *hul mbṵ́ kḭ Ziɓri, mase ká ɓil ŋgɛrɛpuo, ká mì ɗo má̰y ɓay ziŋ nzoɓ, mase mì mbṵ nzoɓri ha ri uru ɓáy ɓay ya nda̰w pi.
ACT 24:13 Ɓari key na, i maa ɓay zíŋ fe ká i ɗáake ɓay ɓo tul-i timbɛɗɛ key na ya.
ACT 24:14 Roo lɛ, mì kɔ fe ɗáa ɓiri key na ká pol-a: Ɓi na, mì ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru bulu ɓuru mí séke Faa Ŋgɛrɛmbay ká ɓari na i ɓaa mii, ɓa faa ɓíɛ kér ɓay nzoɓri. Mì ɗaa law-i ɓo tul ɓayri riw bele ká i ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol nda̰w, ɓáy taa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi.
ACT 24:15 Mì ɗaa law-i nzokɗo te tul Ŋgɛrɛwṵru munu ká ɓari na ku, a mí kɔ mii, ɓe na a haŋa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri ɓáy nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari na riw bele tḭi saa luɔ huɗ.
ACT 24:16 Sa̰wke mini ze, mì ɗaa hṵrusuo-i tuŋ kḭ, ɓay káw ɓáy kér ɓay ká taŋ kaɗ ká pol Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, pol nzoɓri nda̰w pi.
ACT 24:17 «Falɛ ká ɗaa mbiimbam ŋgḭi maa fe ká mì ti Zuruzalɛm ya na, mì yḭ̀i saa ɗi mí se ɓay haŋa fe ká nzoɓ mbika lawri mbṵ na ha̰ nzoɓri ká i ɓa sa̰w ɓiri nda̰w, ɓay púo feri ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi.
ACT 24:18 Sa̰wke mini ze, mì ɗǒke ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru mí ɗo ɗáa peɗkeri, ze i ví ziŋ mì ká ɗi. Roo lɛ, mì saŋ sùo-i mí puo fe, a mí ɗaa fe sa̰w puo Ziɓri na pola nda̰w rɔɔ mí rìi ɗi ɓáy. Ruɔ nzoɓri ɗo zíŋ mì ya nda̰w, fe ndúo kḭ kara ti ɗi ya nda̰w pi.
ACT 24:19 Roo lɛ, Ziɓ ha̰nɛri ká kuɗu zaɗ ká Azi na i ɗo zaɗɛ. Zaɗka i ɗo ɓáy fe ha̰nɛ ká ɓay ɗáa ziŋ mì lɛ, ɓa ɓari kḭ ze, ɗo nun haŋa ri ɗo pol-a ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-i.
ACT 24:20 Mase, ɓáy nam ká mì kǎwke pol nzoɓ kúŋ sal ɓay luye Ziɓri na, ɓari ká i ɗo zaɗ ni key na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɓaa ɓay fe ka̰aya ká mì ɗaa na ha̰ mu laa.
ACT 24:21 Fe mbḭw hɔy ká mì ɗaa ká namke ku na, ɓa ɓay ká mì ɓaa ɓáy bawda kusol-i gbarara gbarara ká sakra ɓari mii: “Ɓay tul ɗáa law nzokɗo te tul tḭ́i nzoɓri saa luɔ huɗ na ze, i ɗáake ɓay ɓo tul-i ká pol-rì ká vuri key!”»
ACT 24:22 Báyḭi lɛ, Felis, nzoɓ réke tul puo ká kɔ Faa Ŋgɛrɛmbay maa fe na, ka fɔŋ ɓay Pol na ya, a ha nzoɓri zɔl a ɓaa ha ri mii: «Zaɗka Liziyas, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri na vi nda̰w rɔɔ, mì mbika nzaa-i ɓay tul ɓay ɓaarì na ɓáy.»
ACT 24:23 Falɛ ku báyḭi lɛ, ka mbi nzi-ɛ ha̰ ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ɓay haŋa ni ka kɔ́rɔ Pol ha̰ ni ka naa ɓil hul sal ká nziiya ya, a haa faa ha̰ nzoɓ buɔ-ɛri ká i hii ɓay víke ɓáy feri ha̰ ni na ya nda̰w pi.
ACT 24:24 Nam kal maa fe nda̰w rɔɔ, Felis vi ɓáy má̰y ɓe Dursil ká ɓa Ziɓ. Ka pie nzaapeɗ ha ri vǎa ɗi Pol, a laa ɓay ɓeri ká se tul ɗáa law ɓo tul Zezu *Krisi.
ACT 24:25 Roo lɛ, zaɗka Pol tii sa̰w ɓáa ɓayri ká se tul simseɗ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nda̰w, mgbaka sùo ká tul fe ɗáa ndaya nda̰w ɓáy nam kúŋ sal ɓay Ŋgɛrɛwṵru káʼa ví nda̰w na, Felis ɗaa hḭɛ a ɓaa ha̰ ni mii: «Mu se mgbum ro. Ze, zaɗka mì ziŋ faa lɛ, mì píe ha ri vǎa ɗí mù ɓa kḭ ɓáy.»
ACT 24:26 Rɔɓay, ka ɗaa law-ɛ nzokɗo te tul Pol a ker mii, kɔ ya lɛ, a haŋa ɓeri lari. Sa̰wke mini ze, ka pie nzaapeɗ ha̰ Pol vi luo-ɛ ɓaŋguɔ ɓay sorori ziŋ ni.
ACT 24:27 Falɛ ká mbiimbam kal siɗi mini na báyḭi lɛ, i tina Felis í ha̰ Pɔrsiyus Fetus suo bol-e ɓa nzoɓ réke tul puo. Felis ká hii ɓay ɗáa fe ká rii law Ziɓri na, ka pɔŋ Pol naa hul sal na rɔɓay.
ACT 25:1 Zaɗka Fetus tḭi zaɗ káʼa réke mbay ká ɗi, a ɗaa nam say ká falɛ na ku báyḭi lɛ, ka uru ká Sezare a se ɓa Zuruzalɛm.
ACT 25:2 Zaɗkaʼa tḭi ɗi na báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri mbi riŋ Pol í séke nzaa Fetus
ACT 25:3 í koɗ ni ɓay haŋa ni ka ɗaa fe ká law-ri hii ɓo, a yḭiŋra Pol vi Zuruzalɛm ɓa kḭ, ɓay ḭi lɛ, ɓari na i leke ɓay ziŋ kḭ pola ɓay haŋa nzoɓri mṵu faa í i ni.
ACT 25:4 Roo lɛ, Fetus yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: «Pol na i kɔrɔ ni ɗo Sezare ká lew. A ɓi kara mì yḭ́i ɓay séke ɗi ká timbɛɗɛ key.
ACT 25:5 Ndaɗ ɓay haŋa ŋgɛrɛri ká sakra ɓaarì key i se zíŋ mì mbḭw hɔy. Ze zaɗka leɗban na ɗaa fe ká ka̰aya lɛ, i ɗáa ɓay ɓo tul-e.»
ACT 25:6 Fetus na ɗaa nam tɔnɔ siɗi, mase duɔri munu ká sakra ɓari rɔɔ a yḭ̀i a se Sezare na ɓáy. Nzaaruoke báyḭi lɛ, ka tḭi a vǎa kaw zaɗ fɔ́ŋ ɓay a mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ri vǎa mgba Pol í víke ni ha̰ ni ka káw pol-e.
ACT 25:7 Zaɗka i mgba Pol í víke ni na báyḭi lɛ, Ziɓri ká i uru saa Zuruzalɛm na, i uru vbuɓuɓu í ví kiri ni í tii sa̰w ɗáa bawda ɓayri ŋgḭi ɓamba ɓoɗ ɓoɗ zuɔ nzi-ɛ, roo lɛ, i maa ɓay kɔ́kɔ fe ká i ɗáake ɓay ɓo tul-e na ya.
ACT 25:8 Báyḭi lɛ, Pol mbi ɓay ká ɓay ya̰aŋake tul-e na a ɓaa mii: «Mì ɗaa fe mbḭw ká ɓay haŋa ɓay ka mgbáke tul-i ya. Mì ɗaa fe mí wǎɗke *bol kusol Ziɓri ya nda̰w, mì ɗaa fe mí ɓǐɛke *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w, a mí tuŋ Mbay Sezar ŋgereŋ ya nda̰w pi.»
ACT 25:9 Báyḭi lɛ, Fetus ká hii ɓay ɗáa fe ká rii law Ziɓri na ka vbi Pol ɓay mii: «Wa̰a, mù ɗo ɓáy law hiiya ká ɓay séke Zuruzalɛm ɓay haŋa mì vǎa ɗaa ɓay ɓori ká zaɗ fɔ́ŋ ɓay na ku ti mbḭw ha̰ mù lɛ?»
ACT 25:10 Lɛɛ, Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mì ɗo zaɗ fɔ́ŋ ɓay Mbay Sezar key. Zaɗ ni key ze, ɓa zaɗ ká ɗo nun haŋa rì ɗaa ɓay ɓi na ká ɗi. Mì ɗaa ka̰aya ndḭi mini kara ziŋ Ziɓri ya, ɓo sùo-ɔ kara mù kɔ ta-taŋ nda̰w.
ACT 25:11 Zaɗka mì ɗaa fe ka̰aya ká maa ɓay haŋa mì ziŋ huɗ lɛ, mì ti má̰y ɓay huɗ ɓi na ya. Roo lɛ, zaɗka ɓay feri ká i ɗaa ɓo tul-i na ɓa kúɗ ɓay hɔy lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara ɗo ɓáy faa ká ɓay mgbaka mì ɓay ɗáa mì ɓo nduo-ri na ya. Munu lɛ, mì séke ɓáy ɓay ɓi key na ɓa zaɗ áake ha̰ Mbay Sezar ká Rɔm ze ka ɗaa.»
ACT 25:12 Báyḭi lɛ, Fetus mbṵ kḭ ziŋ nzoɓ haŋa nzaa ɓoko ɓeri ká zaɗ fɔ́ŋ ɓay na. Falɛ ká i ɓaa ɓay ziŋ kḭ na báyḭi lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Pol mii: «Zaɗka mù hii ɓáy haŋa Mbay Sezar ze ka ɗaa ɓay ɓo lɛ, mu séke pol-e ká lew.»
ACT 25:13 Falɛ ká nam kal maa fe na báyḭi lɛ, Mbay *Agiripa ɓáy Berenis i se Sezare ɓay híi soko ha̰ Fetus.
ACT 25:14 Munu ká i ɗaa namri ká ɗi ŋgḭi maa fe na báyḭi lɛ, Fetus tina fe ɗáa Pol na ha̰ Mbay Agiripa a ɓaa ha̰ ni mii: «Mì ɗo ɓáy nzoɓ mbḭw munu ká zaɗ ni key ká Felis pɔŋ ni naa hul sal.
ACT 25:15 Zaɗka mì se Zuruzalɛm na báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ɓáy ŋgɛrɛ Ziɓri mbi riŋ-ɛ í séke nzaa-i, í vbi mì ɓay haŋa mì ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-e.
ACT 25:16 Lɛɛ, mì yḭiŋra ɓáy ɓay ha ri mii: “Sa̰w ɓuru Rɔmri na ɓuru ɗaa fe munu ya. Nzoɓ ká i mbi riŋ-ɛ í séke nzaa nzoɓ ɗáa ɓayri lɛ, ɓuru ha̰ ni ɗo zaɗ fɔ́ŋ ɓay ká nun nzoɓri ká i ɗaa ɓay ɓo tul-e na ɓay haŋa ni ka tína sa̰w feri ká i ɗáake ɓay ɓo tul-e na, ha̰ nzoɓ ɗáa ɓayri na i laa. Ɓo munu ya lɛ, ɓuru ti pɔ́ŋ ni ɓo ɓil nduo nzoɓri gɔr hɔy ya.”
ACT 25:17 Ɓari na i vi ziŋ mì ká zaɗ ni key, lɛ, mì mgba roy ya. Nzaaruoke ku hɔy lɛ, mì se zaɗ fɔ́ŋ ɓay na, a mí mbi nzaa-i ɓay haŋa ri mgba leɗban na í víke ni.
ACT 25:18 A lɛ, nzoɓri ká i ɗaa ɓay ɓo tul-e na i vi. Lɛɛ, mì ker mí ɓaa mii, i ɗáa bawda ɓay ɓo tul-e.
ACT 25:19 Roo lɛ, i ma̰y ɓay ziŋ ni se tul fe sa̰w puo ɓari ká ɓa faa kóɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓari, a í ma̰y ɓay ziŋ ni se tul nzoɓ mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Zezu ká hu ká Pol ɓaa mii, ka kaw ɓáy kumnun timbɛɗɛ key na.
ACT 25:20 Ɓi na, mì kɔ faa bɛ́klɛ kḭri ɓayri ká mini key na ya. Sa̰wke mini ze, mì vbi Pol mii, zaɗkaʼa ɗo ɓáy law hiiya lɛ, ka se Zuruzalɛm ɓo ha̰ mì ɗaa ɓay ɓe na ká ɗi.
ACT 25:21 Roo lɛ, Pol hii ɓay séke ɓáy ɓay ɓe na ká zaɗ áake, a hii ɓay haŋa mì kɔrɔ ni ɗo hul sal ha̰ Mbay Sezar ká Rɔm ze ka ɗaa ɓay ɓe. Báyḭi lɛ, mì mbi nzaa-i ɓay haŋa ri kɔrɔ ni kpṵru maa nam ká mì píeke ni ɓay haŋa ni ka se luo Mbay Sezar na.»
ACT 25:22 Báyḭi lɛ, Agiripa yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Fetus mii: «Ɓi hɔy kara, mì hii ɓay láa ɓay leɗban na ku nda̰w.» Lɛɛ, Fetus yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ruo lɛ, mù láa ɓay ɓe na ɓáy.»
ACT 25:23 Nzaaruoke na báyḭi lɛ, Agiripa ɓáy Berenis i tḭi ɓáy nzoɓri tururu ká nun nzoɓri, í rìi ɓil bawda *hul mbṵ́ kḭ, ɓáy ŋgɛrɛnzoɓ yṵmri nda̰w, ɓáy ŋgɛrɛri ká ɓil ŋgɛrɛpuo nda̰w pi. Lɛɛ, Fetus mbi nzi-ɛ ha ri tina Pol í mgba ni í vieke ni pol-ri.
ACT 25:24 Báyḭi lɛ, Fetus mbi ɓay a ɓaa mii: «Ɓo Mbay Agiripa, ɓáy ɓaarì riw bele ká ì kaw zaɗ ni key ziŋ ɓuru na, ì kɔ leɗban ni key. Ruɔ Ziɓri riw bele ká Zuruzalɛm ɓáy zaɗ ni key na, i ví rɛ ɓay ɓe ká luo-i mii, ɗo nun haŋa ni ka káw ɓáy kumnun mbǎa.
ACT 25:25 Ɓi na, mì ziŋ fe mbḭw mini ká ɓay ɗáake ɓay huɗ ɓo tul-e ya. Munu ká ɓe kḭ sùo-ɛ hii ɓay haŋa Mbay Sezar ká Rɔm ze ka ɗaa ɓay ɓe na, mì mbi nzaa-i ɓay píeke ni se luo-ɛ.
ACT 25:26 Roo lɛ, mì kɔ ɓay mbḭw ká ɓay ɗáake mbeɗe se tul-e ɓay píeke ni ha̰ Mbay Sezar ká Rɔm ya. Sa̰wke mini ze, mì ɗi ni ha̰ ni ɗo pol-rì key, kakalke lɛ, ká pol ɓo Mbay Agiripa, ɓay haŋa ɓo, fal bɛ́klɛ ɓay ɓe na lɛ, mì kɔ́kɔ faa ɗáa mbeɗeke na ɓáy.
ACT 25:27 Tusuɛke lɛ, ɓay haŋa mì pie ɓáy nzoɓ ká naa hul sal taŋ ɗáa mbeɗe ká kiɛ sa̰w fe ɗáa ɓeri ha̰ Mbay Sezar ká Rɔm na, mì kɔ ɓa fe ɗáa mbúo hɔy.»
ACT 26:1 Báyḭi lɛ, Mbay *Agiripa ɓaa ha̰ Pol mii: «Mì pɔŋ faa ha̰ mù ɓay haŋa mù ɓaa ɓay ɓori na ha̰ ɓuru laa.» Lɛɛ, Pol ura nduo-ɛ a tii sa̰w ɓáa ɓay ɓay ya̰aŋake sùo-ɛ a ɓaa mii:
ACT 26:2 «Mbay Agiripa, sùo-i ríi mì ɓamba vuri key ɓay haŋa mì ɗo pol-a mí ɓaa ɓay feri riw bele ká Ziɓri ɗáake ɓay ɓo tul-i na ha̰ mù laa. Sùo-i ríi mì ɓamba ɓay haŋa mì ɓaa ɓay ya̰aŋa sùo-i ká pol-a,
ACT 26:3 ɓay ḭi lɛ, mù kɔ fe sa̰w puo Ziɓri na ɓáy zaɗɛ riw bele, a mú kɔ má̰y ɓay ɓari na kara nda̰w. Ɓe ze, mì koɗ mù ɓay haŋa mù iki law-a mú láake ɓay ɓi key.»
ACT 26:4 «Ɓi na, ɓáy kuban ɓi hɔy na, Ziɓri riw bele kɔ simseɗ ɓiri. I kɔ ɗol ɓi ká ɓa ɗḭ̌ɛ ká sakra nzoɓ ɓiri ká puo ɓi nda̰w, ká Zuruzalɛm nda̰w pi.
ACT 26:5 I kɔ mì ɓa ɗḭ̌ɛ ká lew hɔy ká mì zuɔ ziŋ *Fariziri, ká ɓúru kḭri ɓúru yḭŋ ká tul fe sa̰w bulu naari ká ɓay mgbaka mba nzoɓ ha̰wri. Ɓari na, i kɔ nda̰w, zaɗka i hii lɛ, i máa ɓáa ɓayke na ha̰ mù.
ACT 26:6 Timbɛɗɛ key na, i ha̰ mì vi zaɗ fɔ́ŋ ɓay ni key, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa law-i nzokɗo te tul ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ bulu naari.
ACT 26:7 Ɓayke ku na, sa̰w ka̰ni naari ká duɔ falɛ siɗi bele na, i ɗaa law-ri ɓo ɗi í giyaŋ ɓay kɔ́kɔ feke í ɗáake peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru suŋ ɓáy ɓisie ɓaŋguɔ. Agiripa Mbay luye, ɓay law-i ká mì ɗaa nzokɗo te tul ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa na ze, Ziɓri ɗáake ɓay ɓo tul-i.
ACT 26:8 Kúy! Ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru tina nzoɓ huɗeri saa luɔ huɗ na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ɓaarì Ziɓri na ì kɔ ɓa fe ká ɓay ɗáa law ɓo ɗi ya lɛ woo!»
ACT 26:9 «Ɓi na hɔy kara, pola lew na mì nzaa faari ɓoɗ ɓoɗ mí ɗaa hṵrusuo-i tuŋ kḭ ɓay haŋa riŋ Zezu ká Nazarɛɗ na ka gbṵ.
ACT 26:10 Ɓe ze ɓa fe ɗáa ɓi ká Zuruzalɛm. Zaɗka *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri ha̰ mì faa na, mì mgba nzoɓ mbika lawri ŋgḭi ɓamba zuɔ hul sal. A zaɗka i kuŋ ɓay huɗ ɓo tul-ri kara, mì hii ɓayke ziŋ ri nda̰w.
ACT 26:11 Mì ha̰ari ɓáy ɓil hul mbṵ́ kḭri riw bele mí ɗaa ri kɔ sɛkɛ fe, a mí nzaa faa ɓay haŋa ri ma̰y ɓay ká tul mbika law ɓari. Law fá̰a ɓi na nda siri ká tul-ri ya ɓáy, ha̰ mì ɗaa nun-ri tuɔ síe kpṵru mí tḭ́ike ɓil ŋgɛrɛpuori ká zaɗ kḭ.»
ACT 26:12 «Ɓe mini ze, mì ya̰a mbeɗe ká nduo *ŋgɛrɛnzoɓ fe poyri, mí séke Damas ɓáy bol kusol-ri ká i ha̰ mì.
ACT 26:13 *Agiripa Mbay luye, zaɗka mì se faa rɔɓay, ká síe ɗo law tul na báyḭi lɛ, mì kɔ zaɗ taŋa uru saa nulue a hie mba síe a kiri mì ɓáy bǎw seɗ ɓiri gbuk riw bele.
ACT 26:14 Báyḭi lɛ, ɓuru riw bele na, ɓuru lie raɗ zuɔ siri, lɛ, mì laa kusol nzoɓ ká ɗi mì ɓáy nzaa eboro mii: “Sol! Sol woo! Sa̰wke mina rɔɔ, mù ɗaa nun-i tuɔ síe munu lɛ? Ɗo ŋgɔŋ ɓamba ɓay haŋa mù ruu ziŋ mì munu ká nday ruu bǎa gaŋ ɓe.”
ACT 26:15 Lɛɛ, mì yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: “Mbay, wa̰a, mù ɓa ve lɛ?” Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ mì mii: “Mì ɓa Zezu ká mù ɗaa nun-i tuɔ síe na.
ACT 26:16 Mu úru siya mú ɗo sikɗa, ɓay ḭi lɛ, mì tḭi tul-a mini ɓay náa mù ha̰ mù vi ɓa nzoɓ peɗ ɓi. Mù ɓá nzoɓ nasi ɓay ɓi, mú ɓaa ɓay feri ká mù kɔ ká timbɛɗɛ key, rɔɔ ɓáy fe kḭri ká mì kíɛ mù ha̰ mù kɔ nda̰w na.
ACT 26:17 Mì kɔ́rɔ mù ká sakra Ziɓri ɓáy sa̰w nzoɓ ha̰wri ká mì píe mù se luo-ri na.
ACT 26:18 Mì píe mù ɓay haŋa mù se luo-ri mú vǎa mgbúɗa nun-ri, mú tína ri saa ɓil suŋ ha ri vi zaɗ taŋa, a mú tína ri saa nduo *Satan ká re mbay ká tul-ri ha ri vi luo Ŋgɛrɛwṵru, ɓay haŋa ɓo, ɓari na kara ɓáy faa law-ri ká i ɗaa ɓo tul-i na, mi ndǎke buma ká tul feya̰a ɓari ha ri vi ɓa nzoɓ taa ɓiri a í ɗo sakra nzoɓ ha̰wri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri a ɗaa ri zuɔ ɓoɗ na.”»
ACT 26:19 «Ɓe ze, Mbay *Agiripa, fe ká uru saa nulue káʼa tḭi tul-i na, mì tuŋ ŋgereŋ ya.
ACT 26:20 Roo lɛ, titire na mì ka-káa Ɓay Kere ká Damas ɓáy Zuruzalɛm, rɔɔ ɓáy puori riw bele ká kuɗu zaɗ ká Zude nda̰w, a mí se luo sa̰w nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na nda̰w pi. Mì ka-káake ha ri ɓay haŋa ri suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari, í fɛ́rɛ sùo-ri ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru, a í ɗaa ha̰ fe ɗáa ɓari na ka kíɛ nzoɓri mii, i suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari na.
ACT 26:21 Sa̰wke mini ze, Ziɓri mgbáke mì ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a í nzaa faa ɓay ika mì.
ACT 26:22 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru sɔ mì a kɔrɔ mì ha̰ mì kaw kpṵru tḭi vuri, a mí ɓaa nasi ɓay ɓe ha̰ nzoɓri riw bele, nzoɓ luyeri nda̰w, nzoɓ hɔykeri nda̰w pi. Ɓay ká mì ɓaa na, ɗo munu ɓáy taa ha̰y ká *Moyze ɓáy *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na. I ɓaa ɓay feri káʼa ví fal-ri na
ACT 26:23 mii, ɗo nun haŋa nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na a kɔ́kɔ sɛkɛ fe. Ɓe kḭ ze a ɓá titire nzoɓ káʼa tḭ́i saa luɔ huɗ, a ka-káa ɓay zaɗ taŋa ká ha̰ pam ha̰ naari Ziɓri ɓáy sa̰w nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya.»
ACT 26:24 Munu ká Pol ɓaa ɓay munu ɓay ya̰aŋake sùo-ɛ na báyḭi lɛ, Fetus kuŋ nzaa ɓay ɓe a ɓaa ɓay ɓeleŋ mii: «Pol, ɓa ɓala ro ze ɗáa mù key ya! Fe kɔ́kɔ ɓo ká mù kɔ ɓamba na mbi mù ɓa ɓala ro!»
ACT 26:25 Báyḭi lɛ, Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Fetus, ɓo ká mù ɓa mbay luye na, mu kɔ, ɓa ɓala ze ɗáa mì ya. Ɓayri ká mì ɓaa na ɓa tusuɛ ɓay, a ɓa ɓay ká ɗo ɓáy faake.
ACT 26:26 Mbay *Agiripa na kɔ sa̰w fekeri key na ta-taŋ. Ɓe ze ha̰ mì maa ɓáa ɓaykeri key na ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ká pol-e. Mì kɔ ku na, ka kɔ fe niri key na riw bele, ɓay ḭi lɛ, ɓa feri ká kal ká zaɗ hie ɓo, ká zaɗ muni ya.
ACT 26:27 Mbay Agiripa, ɓay ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na, mù ɗaa law-a ɓo ɗi kḭ lɛ? Mì kɔ ku na, mù ɗaa law-a ɓo ɗi na kḭ.»
ACT 26:28 Báyḭi lɛ, Mbay Agiripa na yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ Pol mii: «Vu ɓay ɓo ká ndḭi key hɔy, mù hii ɓay haŋa mì fɛrɛ sùo-i mí vi ɓa nzoɓ *Krisi lɛ?»
ACT 26:29 Lɛɛ, Pol yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Bole ɗi ya hɔy, mase bole a ɗi ndḭi hɔy kara, mì koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni fɛ́rɛ mù, ɓo ɓáy nzoɓri riw bele ká i laa ɓay ɓi vuri key na ha rì ɗo munu ká ɓi key, roo lɛ, sal lari ká i síŋke mì na, ka síŋ rì ya.»
ACT 26:30 Báyḭi lɛ, Mbay Agiripa na uru siya, rɔɔ nzoɓ réke tul puo nda̰w, Berenis nda̰w, ɓáy nzoɓri ká i kaw ziŋ ri na, i uru siya gbaw.
ACT 26:31 Zaɗka i naa sùo-ri na, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Leɗban ni key na ɗaa fe mbḭw ká maa huɗ ya nda̰w, maa naaŋa hul sal ya nda̰w pi.»
ACT 26:32 Lɛɛ, Mbay Agiripa ɓaa ha̰ Fetus mii: «Leɗban ni key na, ɓa fe káʼa mbi nzi-ɛ ɓay haŋa Mbay Sezar ká Rɔm ze ka ɗaa ɓay ɓe ya lɛ, a ndáɗ ɓay tína ni ká ɓil hul sal na.»
ACT 27:1 Zaɗka Fetus mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ɓuru kaw ɓil bawda tuo ɓúru se tusiri Itali na báyḭi lɛ, i pɔŋ Pol ɓáy nzoɓ ha̰nɛri ká i naa hul sal na zuɔ ɓil nduo ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ká riŋ-ɛ ɓa Zuliyus. Ɓe na, ka re tul nzoɓ yṵmri ɓa isɔɗ ká tul kuɗu nzoɓ yṵmri ká i ɗi ri ɓa nzoɓ yṵmri ká puoruo Mbay Sezar.
ACT 27:2 Báyḭi lɛ, ɓuru hil ɓúru kaw ɓil bawda tuo ká uru saa Adaramiti a se ɓa puori ká ɗo nzaa kporombii ká kuɗu zaɗ ká Azi ɓúru zɔl. Arisitak, ká ɓa nzoɓ ká Tesalonik ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na se ziŋ ɓuru mbḭw hɔy.
ACT 27:3 Nzaaruoke na, ɓuru ta̰a ká Sido̰n. Lɛɛ, Zuliyus ɗaa law kere ziŋ Pol a pɔŋ faa ha̰ ni ɓay haŋa ni ka se ɓil puɔ ká luo nzoɓ buɔ-ɛri ha ri sɔ ni ká tul feri káʼa se síeke.
ACT 27:4 Úru saa zaɗ nu ku báyḭi lɛ, ɓuru hil ɓúru kaw ɓil bawda tuo ɓúru kal ɓáy lakun tukuɗu mbii ká Sipir ɓúru laɓa ɓáy nzaakoŋ ká zuu kuu ɗi ŋgḭi ya, ɓay ḭi lɛ, zuu kuu ŋgḭi ɓamba ká ɓil mbii a suɔ nun ɓuru.
ACT 27:5 Falɛ ku lɛ, ɓuru tuo maambii ká ɗo ɗi ya ɓáy kuɗu zaɗ ká Silisi ɓáy Pamfili, ɓúru tḭi Mira ká ɗo kuɗu zaɗ ká Lisi.
ACT 27:6 Zaɗ nu ku báyḭi lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ yṵm na ziŋ bawda tuo kḭ ká uru saa Alezandere, a ɗo ɗi ya ɓay séke ɓa tusiri Itali, ze a ha̰ ɓuru hil ziŋ ni mbḭw hɔy ɓúru zɔl.
ACT 27:7 Ɓuru ɗaa nam ŋgḭi maa fe, ɓúru se ɓáy ɓil mbii na ɗaka ɗaka ɓúru ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ kpṵru nda̰w rɔɔ, ɓúru tḭi ɓúru kɔ tul puo ká Sinide ká ɗo pol ɓuru dil. Munu ká zuu kuu a suɔ nun ɓuru ká ɓuru nzaa faa kpṵy, ɓúru ziŋ faa séke ɓa pola ya na báyḭi lɛ, ɓuru yḭ̀i ɓúru ra̰a ɓúru se nun ɓuru ɓa tukuɗu mbii Kɛrɛɗ ɓúru tḭi tḭw zaɗ ká ɗi ká riŋ-ɛ ɓa Salmone. Falɛ lɛ, ɓuru kal ɓúru ra̰a ɓáy bawda tuo na, ɓúru se ɓáy nzaakoŋ ká fi mbḭɛ.
ACT 27:8 Ɓuru kaa tɔrɔm ká nzaakoŋ na ku kpṵru nda̰w rɔɔ, ɓúru tḭ́ike zaɗ mbḭw munu ká riŋ-ɛ ɓa Zaɗ Ɗol Tuori ɓúru ta̰a ká ɗi. Zaɗɛ ku na ɗo ɗi ya ɓáy ŋgɛrɛpuo ká Laze.
ACT 27:9 Munu ká namri kal ŋgḭi ɓamba na, se-seɗ ɓa pola ɓáy bawda tuo na ɓa huɗ, ɓay ḭi lɛ, few varu kere na kal ɓáy nam ká Ziɓri sǎŋke sùo-ri í sṵ fe ya na. Sa̰wke mini ze, Pol baka nzoɓ peɗ tuori a ɓaa ha ri mii:
ACT 27:10 «Yṵ-iri woo! Mì kɔ ku na, zaɗka náa zɔlri timbɛɗɛ key ɓáy faa mbii lɛ, a ɓá ɓíɛ naari. Tuo ɓáy soɓari ká zuɔ ɓil-e na a ɓíɛ riw bele, a naari nzoɓri ká náa káwri ɓil-e kara, a ɓá huɗ naari nda̰w.»
ACT 27:11 Roo lɛ, ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ká kɔrɔ Pol na, ɗaa law-ɛ ɓo tul nzoɓ mgbaka ŋgɔŋ bawda tuo ɓáy ŋgɛrɛ tul nzoɓ bawda tuo hɔy, a hii ɓay ɗáa law-ɛ ɓo tul ɓay ká Pol baka ri na ya.
ACT 27:12 Munu ká Zaɗ Ɗol Tuori ká ɓil fewri key, ɓa zaɗ kere ká ɓay káw ɗi ya na báyḭi lɛ, ruɔ nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓuru mbi nzaa-ri ɓay haŋa ɓuru nzáara faa ɓo, zaɗka ɓuru ziŋ faa lɛ, ɓuru se nun ɓuru ɓa pola ɓúru tḭi Finɛz. Puoke ku na ɓa zaɗ ɗol kere ká tukuɗu mbii Kɛrɛɗ ká nzoɓri ɗo ɗi í kɔ-kɔ́m ɓa zaɗ riŋ síe ká laɓil-e fi gel nda̰w, ká laɓil-e fi hoɗo nda̰w pi. Ɓe ze, i hii ɓay haŋa ɓuru kḭri ɓúru káw ɗi ɓáy fewri ká zuu kúuke nda̰w, mbam tɔke nda̰w pi.
ACT 27:13 Nam mbḭw munu ká zuu uru saa fi hoɗo a tii sa̰w kúuka perere na báyḭi lɛ, nzoɓ bawda tuori na ker í ɓaa mii, fe ká ɓari mbi nzaa ɓari ká ɗi na, fe káʼa hiya̰ŋ faake hiya̰ŋ na tiya. Ro, nzoɓ peɗ bawda tuori na kuɔ fe ká mgba bawda tuo ɗo zaɗ mbḭw na í ɗaa ɓo ɓil-e, í ha̰ ɓuru se nun ɓuru ɓa pola maa ɓáy nzaakoŋ ká tukuɗu mbii ká Kɛrɛɗ na.
ACT 27:14 Waka ya hɔy lɛ, zuu bura uru giŋgiŋ saa fi zaɗ tḭ́i síe laɓil-e fi gel. Ɓa zuu ká uru saa tul kuori ká tukuɗu mbii ká Kɛrɛɗ ká i ɗi ɓa zuu ká uru saa fi zaɗ tḭ́i síe laɓil-e fi gel. Zuuke kuu giŋgiŋ,
ACT 27:15 a mbi nzaa bawda tuo na mari ɓa zaɗ kḭ ha̰ bawda tuo na uma seɗ kpṵy. Báyḭi lɛ, ɓuru kaw munu hɔy ro ha̰ zuu kuɔ ɓuru a séke munu ká law-ɛ hii.
ACT 27:16 Zuu na kuɔ ɓuru ha̰ ɓuru kal ká laɓil vu tukuɗu mbii fi mbḭɛ ká zuu kuu ɗi ŋgḭi ya ká riŋ-ɛ ɓa Koda, ha̰ ɓuru ya̰a ɔ̰mi ndḭi ká ɗi. Ɓuru kaa tɔrɔm nda̰w rɔɔ, ɓúru ziŋ faa ɓúru mbi vu tuo ká i siŋ ɗo fal bawdake na, ɓúru ɗaa ɓo ɓil-e.
ACT 27:17 Zaɗka i mbi vu tuo na ɓo siya báyḭi lɛ, i kaari bawda tuo na ɓáy sal lari kpiɗik kpiɗik ha̰ ni ŋgɔŋ kpaŋ kpaŋ. Rɔɓay, i leke tuo ɓáy fe peɗkeri riw bele, í ɗaa ɗo ɓay haŋa zuu ka kúɔ ri ŋgḭi ya, ɓay ḭi lɛ, i hḭɛ í ɓaa mii, bawda tuo na a dáa dikuɗi ká ɗo ɗi ya ɓáy Libi. Ɓe munu nda̰w rɔɔ, zuu na kuɔ ɓuru a séke munu ká law-ɛ hii ɓáy.
ACT 27:18 Munu ká bawda zuu kuu bivbiɗ bivbiɗ ha̰ mbii laŋ bawda tuo beŋna beŋna na báyḭi lɛ, nzaaruoke ku na i tii sa̰w fá̰a soɓari í vbuku zuɔ maambii.
ACT 27:19 Ndeke ɗi nam sayke na, i nan fe peɗ bawda tuo ha̰nɛri ɓáy nduo-ri kḭ í vbuku zuɔ maambii.
ACT 27:20 Lɛɛ, ká ɓil namri ká kal maa fe na, ɓuru kɔ nun síe ya nda̰w, mbaymawri ya nda̰w pi. Bawda zuu na kuu ɓaŋguɔ a ha̰ law ɓuru kuŋ mbii gbaɗ, ɓúru ɓaa mii, ɓuru hu-huka ro ɓo, ɓuru ti tḭ́i suku mbǎa.
ACT 27:21 Munu ká i sṵ fe ya nam maa fe na báyḭi lɛ, Pol uru siya ká sakra ɓari a ɓaa ha ri mii: «Yṵ-iri! Ɓa fe ká ì laa ɓay ɓi ká mì ɓaa ha rì pola, a í uru saa tukuɗu mbii Kɛrɛɗ ya na lɛ, a ɗoko ɓáy kere hɔy ɓo, náa ti ɗokori ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ feri mini key ya nda̰w, náa ti ɓíɛri ya nda̰w pi.
ACT 27:22 Timbɛɗɛ key na, mì koɗ rì ɓay haŋa rì siŋ law-rì, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì key na ti huka ya. Roo lɛ, bawda tuo hɔy ze a ɓíɛ.
ACT 27:23 Mì ɓaa ha rì munu, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká mì ɓa nzoɓ taa ɓe mí ɗaa peɗ ha̰ ni na, pie leɗ nzaapeɗ ká nulue tḭi tul-i suŋɛ
ACT 27:24 a ɓaa ha̰ mì mii: “Pol, mu hḭ́ɛ ya! Ɗo nun haŋa mù ɓaa ɓay mú yǎ̰ake sùo-ɔ ká pol Mbay Sezar. Mu kɔ, nzoɓri riw bele ká i kaw ɓil bawda tuo ziŋ mù key na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa kere ziŋ ri ɓáy faa ɓo, ɓay haŋa ri kaw ɓáy kumnun.”
ACT 27:25 Sa̰wke mini ze, yṵ-iri, ndaɗ ɓay haŋa rì siŋ law-rì, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa law-i ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru. Ɓay káʼa ɓaa ha̰ mì na, fekeri a ɗoko munu na kḭ.
ACT 27:26 Roo lɛ, ɗo nun haŋa bawda tuo na ka daa dikuɗi ká ɗo lakun tukuɗu mbii ká zaɗ ha̰nɛ munu.»
ACT 27:27 Ndeke ɗi nam duɔ falɛ niŋke ká ɓa suŋ na báyḭi lɛ, bawda zuu na kuɔ ɓuru ɓa lie ɓa lew ɓaŋguɔ ká law sikɗa Maambii Mediterane. Maa ɓáy nzaa zaɗ buo báyḭi lɛ, nzoɓ peɗ bawda tuori na tul-ri loŋ ri wṵ̌y ha ri ker mii, ɓari tɔ̀ŋ ɗi ya ɓáy tusiri.
ACT 27:28 Báyḭi lɛ, i mbi sal i siŋ fe híike ha̰nɛ ɗo ɗi í vbu ɓo mbii í kuɔ vi kɛlɛ í lie í kɔ lɛ, ɓa tunduo gbarak gbarak síŋ siɗi. Rɔɓay, zaɗka i se ndḭi ɓa pola na, i lie na rɔɓay. Líeke taa ɓe nu ku báyḭi lɛ, tunduo gbarak gbarak ɓa duɔ falɛ ndeɓe hɔy ro.
ACT 27:29 Lɛɛ, i ɗaa hḭɛ ɓay bawda tuo káʼa dár tisawri, ze í fa̰a fe híikeri ká ɓa niŋ ká mgba bawda tuo ɗo zaɗ mbḭw ká zuɔ ɓil bawda tuo na, í siŋ sal ɗo ɗi, rɔɔ í vbuku zuɔ tigba̰a mbii, ɓo zaɗka faa ɗo ɗi lɛ, fekeri na ka mgba bawda tuo na ka ɗo zaɗ mbḭw ha̰ ɓari gíyaŋke nzaaruo káʼa sil.
ACT 27:30 Lɛɛ, nzoɓ peɗ bawda tuori na i nzaa faa ɓay ɗú, ze í mbi vu tuo ká ɗo ɓil bawda tuo na, í ɗaa ɓo mbii rìi fe ká i hii ɓay síŋ fe híikeri ɗo nzaa mṵu tuo ŋgɔɓke í vbuku zuɔ mbii.
ACT 27:31 Zaɗka Pol kɔ munu báyḭi lɛ, ka ɓaa ha̰ ŋgɛrɛnzoɓ yṵm ɓáy nzoɓ yṵmri mii: «Nzoɓ niri key na, i kaw ɓil bawda tuo naari key ya lɛ, i ti zíŋ faa ká ɓay ya̰aŋa sùo-ri ya.»
ACT 27:32 Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri na kuɗ sal ká i síŋke vu tuo na, í pɔŋ ha̰ ni tɔɗɔ ɓo mbii a kal.
ACT 27:33 Ndḭi munu ká ɓay haŋa nzaaruo sil na báyḭi lɛ, Pol ɓo nzoɓri riw bele ɓay haŋa ri sṵ fe. Ka ɓaa ha ri mii: «Vuri key na, ɓa nam duɔ falɛ niŋke ro, ze mbii fe sṵm tɔɗɔ ɓo ɓil-ri ya, a í giyaŋ kekeke munu taŋ sṵŋa fe.
ACT 27:34 Sa̰wke mini ze, mì koɗ rì ɓay haŋa rì sṵ fe. Ɓe ze ɓa fe káʼa haŋa rì hṵrusuo a í káwke ɓáy kǔora. Ì kɔ, sṵy tul nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓaarì key hɔy kara ti zéeke gɔr ya.»
ACT 27:35 Fal ɓay ká Pol ɓaa ha̰ ɓuru munu na ku báyḭi lɛ, ka mbi maapa a ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ká nun nzoɓri riw bele, rɔɔ a haw a tii sa̰w sṵŋa.
ACT 27:36 Ɓe nu ku báyḭi lɛ, ɓari riw bele na, i siŋ law-ri ŋgɔ-ŋgɔŋ í sṵ fe.
ACT 27:37 Ɓuru riw bele ká ɓuru kaw ɓil bawda tuo na, tul ɓuru maa isɔɗ siɗi ɓáy síŋ tɔnɔ say pa̰rɛ yie.
ACT 27:38 Zaɗka i sṵ fe maa ri siɓ siɓ na báyḭi lɛ, i fa̰a ɓɔl pa̰ra fe payri ká zuɔ ɓil bawda tuo na, í vbuku zuɔ mbii ɓay pɔ́ŋ bawda tuo na ka hii ya.
ACT 27:39 Zaɗka nzaaruo sil na báyḭi lɛ, tusiri ká ɓuru ɗo ɗi na zee nzoɓ peɗ bawda tuori na sɛl. Roo lɛ, zaɗka i bɛklɛ zaɗ lɛ, i kɔ dikuɗi ɗo zaɗ rá̰a mbii ká gulma munu. Ɓe ze, ɓa zaɗ ká i hii í ɓaa mii, zaɗka faa ɗo ku lɛ, ɓari vǎa ɗaa tuo na ka daa ɗi.
ACT 27:40 Ro ze, í kuɗ sal fe híike ká mgba bawda tuo ɗo zaɗ mbḭw na í pɔŋ zuɔ mbii, í hina salri ká i síŋke ŋgɔ́ŋke na ha̰ ni ɗo zaɗɛ. Falɛ ku lɛ, i mbi bawda gari í ɗaa ɓo siya ká nzaa mṵu bawda tuo ɓay haŋa zuu ka súru ɓuru kpṵru, ha̰ ɓuru vǎa daa dikuɗi ká nzaakoŋ.
ACT 27:41 Zaɗka ɓuru ɗo séke ɓa pola rɔɓay na, bawda tuo ví daa dikuɗi ká tigba̰a mbii ndoko a ta̰a a ɗo ɗi ha̰ nzaa mṵu-ɛ nduo dikuɗi malak ha̰ faa zaɗ laŋ sùo-ɛ tiya. A sa̰w tigbḭ-ɛ na laa lɛ, zuu fa̰a mbii ndaka ɗi suku suku ha̰ ni nan nza̰ri nza̰ri zuɔ mbii.
ACT 27:42 Báyḭi lɛ, nzoɓ yṵmri na hii ɓay ika nzoɓ naaŋa hul salri na ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓari ka uo mbii a tḭi ɗul ya.
ACT 27:43 Roo lɛ, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri ká hii ɓay haŋa Pol tḭi saa ɓil maambii ɓáy kumnun na, haa faa ɓay tul feri ká i hii ɓay ɗáa na. Ka mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓri ká i uo mbii uo na, í zóɗ zuɔ mbii pola í uo í tḭi kɛlɛ.
ACT 27:44 Ka yḭ̀i a mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓ ha̰yri ká i tɔ̀ŋ na, ɓay haŋa ri fa̰a puuri ɓáy fe bawda tuo ha̰nɛri ká nan zuɔ tul mbii temleŋ, rɔɔ í mgba í tḭ́ike kɛlɛ. Faake mini ze, nzoɓri riw bele ká kaw ɓil bawda tuo na, i tḭi yoroŋ ɓáy kere ha̰ fe mbḭw kara ɗaa ri ya.
ACT 28:1 Zaɗka ɓuru tḭi yoroŋ saa ɓil huɗ, a ɓúru ɗo tukuɗu mbii na báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ ɓuru mii, ɓuru ɗo tukuɗu mbii ká riŋ-ɛ ɓa Malte.
ACT 28:2 Nzoɓ puokeri ku na i ya̰a ɓuru ɓáy bawda law kere. Munu ká mbam tɔ ká teɗ huo ndik ndik na, i mbɛrɛ huu ha̰ ɓúru kḭri ɓúru kaw nzi-ɛ na riw bele ɓay nṵ́u.
ACT 28:3 Báyḭi lɛ, Pol vǎa fa̰a nzaa váwri a ví ɗaa zuɔ huu, lɛ, kuɔtɔl naa ɗi a tḭi ɓay rám huu na, a te nduo-ɛ maŋ ɗo ɗi.
ACT 28:4 Zaɗka nzoɓ puɔri kɔ sɔy ká te nduo-ɛ a ɗo ɗi maŋ na báyḭi lɛ, i ɓaa ɓay ká sakra kḭ mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, leɗban key na ɓa nzoɓ ika nzoɓ! Ze ka tḭi na saa ɓil huɗ ká ɓil maambii hɔy kara, nasi ya̰a ni ya rɔɓay.»
ACT 28:5 Pol veke sɔy na ha̰ ni ga̰y zarak ɓo huu, lɛ, bole sɛ ni ndḭi ya.
ACT 28:6 Ɓari key na, i giyaŋ waka munu í ɓaa mii, nduo-ɛ na a mbáa, mase a líe gbǎ̰y ɓa huɗ ká zaɗɛ ku hɔy. Lɛɛ, i giyaŋ kurum kpṵy, ha̰ sùo-ri ya̰a ri, lɛ, i kɔ fe mbḭw mini kara kal ká sùo-ɛ ya. Báyḭi lɛ, i yḭ̀i í suo nzaa-ri í ɓaa mii: «Ɓe ni key na ɓa wṵru ro ze ɗo key ya!»
ACT 28:7 Zaɗɛ ku na ɗo ɗi ya ɓáy wáa mbay tukuɗu mbiike ká riŋ-ɛ ɓa Puɓiliyus. Ɓe na, ka ya̰a ɓuru ɓáy kere, a ha̰ ɓuru naa luo-ɛ nam say ɓáy suoriya.
ACT 28:8 Lɛɛ, bǎa Puɓiliyus na naa ɓáy sɛm ɓay tul sùo-ɛ ká mbi huu biɗ biɗ nda̰w, a zɔ-zɔ́ɓi sím nda̰w. Lɛɛ, Pol rìi a se tul-e a ɗaa nzaa ɓay kere, rɔɔ a ɗáake nduo-ɛ ɓo tul-e a vaa ni.
ACT 28:9 Falɛ ku lɛ, nzoɓ suosɛrɛm ha̰wri riw bele ká i naa tukuɗu mbiike na i vi luo-ɛ í vaa nda̰w.
ACT 28:10 Báyḭi lɛ, i ɗaa feri kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ í ɗáake riŋ ɗika ɓo tul ɓuru. Rɔɓay, zaɗka ɓuru ɗo pɔ́ŋ ri ɓay zɔ́l na báyḭi lɛ, i ha̰ ɓuru feri ɓoɗ ɓoɗ káʼa sɔ́kɔ ɓuru ɓáy faa varu ɓuru.
ACT 28:11 Falɛ ká ɓuru kaw tukuɗu mbiike few say na báyḭi lɛ, ɓuru hil bawda tuo mbḭw ká i ɗaa riŋ ɓo tul-e ɓa «Wṵru Ndɔ̰ŋɔri», ká uru saa Alezandere a ɗo tukuɗu mbiike na ɓáy few lew teɗri.
ACT 28:12 Báyḭi lɛ, ɓuru se ɓúru tḭi ŋgɛrɛpuo ká Sirakus, ɓúru kaw ɗi nam say.
ACT 28:13 Úru saa zaɗ nu ku báyḭi lɛ, ɓuru se ɓáy nzaakoŋ kpṵru ɓúru tḭi Reziyo. Nzaaruoke ku na, zuu kuu saa fi hoɗo, a suru ɓuru ha̰ ɓuru ɗaa nam siɗi hɔy ɓúru tḭi Puzole.
ACT 28:14 Ká puoke ku na, ɓuru ziŋ yṵ ɓuru nzoɓ mbika law ha̰nɛri ká i koɗ ɓuru ɓay haŋa ɓuru kaw ziŋ ri nam tɔnɔ say. Ɓe ze, ɓa sa̰w soro ɓay varu ɓuru ká ɓuru tḭ́ike Rɔm na.
ACT 28:15 Munu ká yṵ ɓururi ká Rɔm laa mii, ɓuru ɗo ɗi ya ɓáy puɔ na báyḭi lɛ, i uru í suɔ nun ɓuru. Nzoɓ ha̰nɛri suɔ nun ɓuru kpṵru, í ziŋ ɓuru ká zaɗ fe hie ká Apiyus. A nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i ziŋ ɓuru ká zaɗ ká i ɗi ɓa Zaɗ Káw Varuri Ɓa Say. Zaɗka Pol mbi nun-ɛ a kɔ ri munu na báyḭi lɛ, ka ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, a ziŋ hṵrusuo.
ACT 28:16 Zaɗka ɓuru tḭi Rɔm na, i mbi nzaa-ri ha̰ Pol ɓay haŋa ni ka mbi hul mbḭw a naa ɗi, ɓe ɓáy nzoɓ yṵm ká kɔrɔ ni na.
ACT 28:17 Ndeke ɗi nam sayke ká Pol kaw Rɔm na, ka ɗi ŋgɛrɛ Ziɓri. Zaɗkaʼa ɗi ri ví mbṵ tul kḭ na báyḭi lɛ, ka ɓaa ha ri mii: «Yṵ-iri! Ɓi na, Ziɓri ká Zuruzalɛm, i mgba mì í ɗáa mì ɓo ɓil nduo nzoɓri ká Rɔm taŋ fe ká mì ɗaa ziŋ sa̰w naari leɗ Izarayɛlri nda̰w, mí ɗaa fe mí ɓǐɛke fe sa̰w bulu naari ya nda̰w pi.
ACT 28:18 Falɛ ká nzoɓri ká Rɔm vbi mì sa̰w fe ɗáa ɓiri na, i hii ɓay pɔ́ŋ mì tḭi saa hul sal na, ɓay ḭi lɛ, i ziŋ fe mbḭw ká luo-i ká ɓay haŋa mì zǐŋke huɗ ya.
ACT 28:19 Lɛɛ, Ziɓri na tuŋ ɓayke ŋgereŋ. Sa̰wke mini ze, mì ziŋ faa ɓay ɗáa fe kḭ ɓoɗ mbǎa, a mí ker mba ɓay séke ɓáy ɓay ɓi na ɓa zaɗ áake ɓay haŋa Mbay Sezar ze ka ɗaa. Roo lɛ, mì ɗo ɓáy ɓay ká ɓay ɗáa ɓo tul sa̰w nzoɓ ɓiri ya.
ACT 28:20 Ɓay tul sa̰w fe niri key ze, mì ɗíke rì ɓay haŋa rì kɔ, a mí ɓaa ɓayke ha rì laa. I síŋ mì ɓáy sal lari, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa law-i ɓo tul nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na. A leɗ Izarayɛlri riw bele kara ɗaa law-ri nzokɗo te tul-e í giyaŋ ni ɓay kɔ́kɔ ni ɓáy nun-ri.»
ACT 28:21 Báyḭi lɛ, Ziɓri yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Ɓuru na, ɓuru ziŋ mbeɗe mbḭw ká uru saa Zude ká ɓaa ɓay se tul-a na ya. Rɔɓay, yṵ ɓururi ká i uru saa lew í vi na, i ví kḭi fal fe ɗáa ɓori ká ka̰aya na ya, mase i ɓaa ɓay ndaya se tul-a ha̰ ɓuru laa ya nda̰w.
ACT 28:22 Roo lɛ, ɓuru na ɓuru hii ɓay kɔ́kɔ kér ɓay ɓori, ɓay ḭi lɛ, ɓuru kɔ nda̰w, ɓáy zaɗri riw bele na nzoɓri ɓaa ɓay ka̰aya se tul kuɗu nzoɓri ká i se fal Zezu.»
ACT 28:23 Báyḭi lɛ, i leke ɓay ziŋ kḭ í tuu nam mbḭw munu ɓay ví zíŋ Pol ká hul nam ɓe. Lɛɛ, namke ku na i vi ŋgḭi ɓamba í ziŋ ni ká ɗi. Úru saa tiɓie kpṵru mgba law na, Pol tina sa̰w ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru na ha ri laa. Ɓáy faa kḭiŋa *mbeɗe bol kusol *Moyze ɓáy taa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, ka tǐnake sa̰w ɓayri ká se tul Zezu ha ri, a nzaa faa ɓay haŋa ri kɔ ɓay káʼa ɓaa na ɓa sùo ɓay.
ACT 28:24 Lɛɛ, Ziɓ ha̰nɛri ya̰a ɓay ɓe káʼa ɓaa ha ri na ɓáy kere, a nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i hii puu ɓayke ya.
ACT 28:25 Zɔ́l ɓari na, i te ɓil kḭ í zuɔ ziŋ kḭ ya ɓaŋguɔ. Ro, Pol mbi ɓay a ɓaa ha ri mii: «Ɓay ká Tem Law Pie ɓaa ha̰ bulu naari ɓáy faa Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓáy zaɗɛ. Ka ɓaa mii:
ACT 28:26 “Úru siya mú se luo leɗ Izarayɛlri key na mú ɓaa ha ri mii, ‘Ɓaarì na, ì láa ɓáy suku-rì kḭ, roo lɛ, ì ti kɔ́kɔ sa̰wke ya. Ì kɔ́kɔ ɓáy nun-rì kḭ, roo lɛ, ì kɔ́kɔ ɓa ɓaɗi munu hɔy!’
ACT 28:27 Tusuɛke lɛ, law nzoɓ niri key na ví ɗo tiɗi: i mbii suku-ri diɓ diɓ ɓáy vay, í ṵm nun-ri sḭi sḭi ɗo ɗi, ɓay haŋa ɓo nun-ri ka kɔ fe ya, suku-ri ka laa ɓay ya nda̰w, a law-ri kara ka vuo ya nda̰w, ɓo í suo ker ɓay ɓari í vi luo-i ha̰ mi vaa ri ya.”»
ACT 28:28 Pol ɓaa ha ri na rɔɓay mii: «Mì hii ɓay haŋa rì kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, Ŋgɛrɛwṵru pie ɓáy ɓay ká se tul pam na ha ri. Ɓari na, i láa ɓayke í ya̰a.»
ACT 28:29 [Zaɗka Pol ɓaa ɓayke munu ha ri na báyḭi lɛ, Ziɓri ma̰y ɓay ŋgḭ-ŋgḭi ká sakra kḭ í zɔ̌lke.]
ACT 28:30 Fal fekeri ku na, Pol kaw mbiimbam siɗi rɔɓay ká ɓil hul few káʼa mgba ká Rɔm na. Ɓari riw bele ká i vi ɓay kɔ́kɔ ni na, ka mgba ri ɓáy kere ɓa sùo-ɛ.
ACT 28:31 Ka ka-káa ɓay ká se tul réke mbay Ŋgɛrɛwṵru, a fere ri ɓay ká se tul Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi ɓáy nun wa̰ra nzoɓ. Nzoɓ mbḭw mini kara haa ni faake ya.
ROM 1:1 Ɓi Pol ká mì ɓa koy peɗ Zezu *Krisi, mì ɗaa mbeɗe key na ha rì. Ɓi na, Ŋgɛrɛwṵru ɗi mì ha̰ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ɓe, a náa mì ɗo ɓoɗ ɓay haŋa mì ka-káa Ɓay Kere ɓe.
ROM 1:2 Ɓa Ɓay Kereke káʼa waa piɛɗ lew hɔy ɗo ɓil mbeɗe ɓe ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ.
ROM 1:3 Ɓayke ku na ka ɓaa se tul Vi-e, Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi. Munu ká Vi-e ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ na, i mboŋ ni ká sa̰w ka̰ni Mbay *Daviɗ.
ROM 1:4 Roo lɛ, ɓáy faa Tem Law Pie ká taŋ kaɗaŋ na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni kaw ɓa Vi-e ɓáy hṵrusuo luye, ɓáy nam káʼa tǐnake ni saa sakra nzoɓ huɗeri.
ROM 1:5 Ɓáy faa ɓe Zezu na, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake law kere ziŋ mì ha̰ mì ɓáke nzoɓ ndáy nzaapeɗ, mí ka-káa Ɓay Kere ha̰ sa̰w nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ riw bele ɓay haŋa ri ɗaa law-ri ɓo tul Zezu í ɗáake vu mbom ɓo tul-e ha̰ ni ka ɗo ɓa fe riŋ ɗika ɓe.
ROM 1:6 Ɓaarì kara ì ɗo sakra nzoɓ niri key nda̰w, ɓaarì ká Rɔm ká Ŋgɛrɛwṵru ɗi rì ha rì ɓa taa Zezu Krisi na.
ROM 1:7 Ɓe ze, ɓaarì nzoɓ mbika lawri riw bele ká ì kaw Rɔm, ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ɛ, a ɗí rì ha rì ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe na, mì ɗaa mbeɗe ni key ha rì. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
ROM 1:8 Pola ɗɛkrɛ lɛ, mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓi ɓáy faa Zezu *Krisi ɓay tul-rì riw bele, ɓay ḭi lɛ, zaɗri riw bele ká tusiri key na, i lo soro ɓay mbika law ɓaarì ká ɗi.
ROM 1:9 Ɓi na, mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ kpaɗara ɓay tul-rì. Ŋgɛrɛwṵru ká mì ɗaa peɗ ha̰ ni ɓáy ɓil law-i riw bele, a mí ka-káa Ɓay Kere Vi-e na, ka ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓi.
ROM 1:10 Ká ɓil nzaa ɓay kere ɓiri ɓaŋguɔ na, mì koɗ ni ɓay haŋa ɓo, zaɗka ɗo ɓáy faa law hiiya ɓe lɛ, ka pɔ́ŋ faa ha̰ mì ɓo, ɓe ni key na mi se mí vǎa kɔ rì ro.
ROM 1:11 Tusuɛke lɛ, kɔn kɔ́kɔ rì ɗáa mì ŋgḭi ɓamba, ɓay haŋa mì ha rì fe ini ká Tem Law Pie ha̰ mì na, ha rì ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law.
ROM 1:12 Ɓa ɓe nu ku hɔy ya, roo lɛ, ɓay haŋa naari riw bele na, náa sɔ́ri kḭ: ɓi na, mì zíŋ hṵrusuo ɓáy faa mbika law ɓaarì, a ɓaarì kara ì zíŋ hṵrusuo ɓáy faa mbika law ɓi.
ROM 1:13 Yṵ-iri, mì hii ɓay haŋa rì kɔ, mì waa faa ɓal ŋgḭi ɓamba ɓay séke luo-rì, roo lɛ, kpṵru tḭi timbɛɗɛ key kara, fe kàka mì ɓáy. Peɗ káa Ɓay Kere ká mì kaa na, mì hii ɓay haŋa lereke ka ɗo ɗi ká sakra ɓaarì munu ká sa̰w nzoɓ ha̰wri ɗǒke.
ROM 1:14 Ì kɔ, ɓa peɗ ká ɗo ɓay tul-i ɓay haŋa mì se luo nzoɓri riw bele: nzoɓ fe kɔ́kɔri ɓáy nzoɓri ká i kɔ fe ya nda̰w, nzoɓ fe kɔ́kɔ luyeri ɓáy nzoɓri ká i kɔ fe ya tuk tuk nda̰w pi.
ROM 1:15 Sa̰wke mini ze, kɔn séke luo-rì ɓay vǎa ka-káa Ɓay Kere ha rì ká Rɔm na kara ɗáa mì lok lok.
ROM 1:16 Tusuɛke lɛ, káa Ɓay Kere ká mì kaa na, sahoy ndḭi mini kara sɛ mì ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, ɓa hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká ɓay ya̰aŋake nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu. Pola ɗɛkrɛ lɛ, ɗo ɓay tul Ziɓri, rɔɔ ɓay tul nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na ɓáy.
ROM 1:17 Ɓay Kere key na kiɛ faa ká Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul nzoɓ ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ɓa fe ká ɗo ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Zezu Krisi kḭ hɔy, munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul-e na, a káw ɓáy kumnun.»
ROM 1:18 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ hɛrɛ ɓe ká uru saa nulue a ɗo tul feya̰ari ɓáy fe ka̰ayari riw bele ká nzoɓri ɗaa na, ɓay ḭi lɛ, ɓay fe ɗáa ka̰aya ɓari ku na ze i híyɛŋke faa tuuka tusuɛ ɓay na.
ROM 1:19 Hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul-ri, ɓay ḭi lɛ, faa ká maa haŋa ri tǔuke ni na ɗo ta-taŋ. Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ kiɛ ri faake.
ROM 1:20 Ɓa ɗḭ̌ɛ lew káʼa ɗaa tusiri na, ze nzoɓ kɔ ni ɓáy nun ya hɔy kara, feri káʼa ɗaa na kiɛ ni ta-taŋ: kiɛ hṵrusuo-ɛ ká ɗo ɓaŋguɔ, rɔɔ a kiɛ ɓa ɓe kḭ huo-ɛ hɔy ze ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru. Ɓe ze, nzoɓri ká i kɔ feri káʼa ɗaa na kɔ rɔɔ, í tuu ni ya lɛ, faa yá̰m sùo-ri tiya.
ROM 1:21 Ze i tuu na Ŋgɛrɛwṵru tuu hɔy kara, i ɗaa mbay ɓo tul-e ya nda̰w, a taambɔl ká ɓa fe ɗáa ha̰ ni na hɔy kara, i ɗaa ya nda̰w. Mbii ɓay ɓáa ɓari na vi ɓa fe ká gɔr hɔy, a nun nzɛm ká tiya na, ɗaa ha̰ law-ri ɗo tiɗi.
ROM 1:22 I ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ nun nzɛmri, a roo lɛ, i ɓa kɔ̀kɔri.
ROM 1:23 Riŋ ɗika ká ndaɗ ɓay ɗáa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hu-Huɗ Ya na, i pɔŋ a í ɗaa ɓo tul feri ká i ɗaa rìi feri ká ti ɗoko ɓaŋguɔ ya: nduyri, mase nayri ká ɓal-ri niŋ niŋ, mase feri ká i koro siri ɓáy nzaa law-ri kara nda̰w pi.
ROM 1:24 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru náake nduo-ɛ ká tul-ri ha ri ɗaa fe ḭ̌mri munu ká kɔnke ɗo ɓil law-ri, í ɗáake fe ɗáa sahoy ká sakra kḭ.
ROM 1:25 Tusuɛ ɓay ká se tul Ŋgɛrɛwṵru na, i pɔŋ í suo ɓáy ɓay baylu. I koɗ feri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa í ɗaa peɗ ha ri, a í pɔŋ Nzoɓ Ɗáa Feri Riw Bele, ɓe ká ndaɗ ɓay písi ni ɓaŋguɔ na. Amɛm!
ROM 1:26 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru náake nduo-ɛ ká tul-ri ha ri ɗaa fe ɗáa sahoyri ká kɔnke ɗaa ri na: má̰y ɓari ɗaa fe ká ɗo nun ɗáa ya. I pɔŋ naaŋa ziŋ waa ɓari, a í fɛrɛ í naa ziŋ kḭ.
ROM 1:27 Wa̰rari kara i ɗaa faa mbḭw munu nda̰w. Kɔn naaŋa ziŋ kḭ ze mgba law-ri ŋgirivbil ha ri pɔŋ naaŋa ziŋ má̰y ɓari. Ɓari na, i ɗaa fe ɗáa sahoy ká sakra kḭ, a í zǐŋke fe tunduo ká maa ɓáy fe ɗáa ka̰aya ɓari na.
ROM 1:28 Faa tuuka Ŋgɛrɛwṵru ká i kɔ ɓa fe ya na, ɗaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru naa nduo-ɛ ká tul-ri ha ri ɗaa fe ɗáa ɓala, a í ɗaa fe ká maa ɓay ɗáa ya.
ROM 1:29 Fe ka̰ayari ɓáy fe ɗáa gaŋri ɓoɗ ɓoɗ riw bele na mbaa law-ri: taka kɔn fe nda̰w, law mgbɔrɔ nda̰w, kɔ́kɔ nun fe nda̰w, ika huɗ nda̰w, ɗáa rɔɗi nda̰w, ɗáa law nda̰w, taka mgbá̰y bapiɓi nda̰w, rɔɔ ra̰ŋa kḭ nda̰w.
ROM 1:30 I ɓa nzoɓ ɓáa ɓay ka̰aya se tul nzoɓ nda̰w, nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, nzoɓ ŋgákla ɓayri nda̰w, nzoɓ siika sùo-ri nda̰w, nzoɓ ndáka giriri nda̰w, nzoɓ nzaa ɓayri nda̰w, rɔɔ, í ɓa nzoɓ tḭ́i fe ká tul nzoɓ mbóŋri ri kara nda̰w pi.
ROM 1:31 I ɓa nzoɓri ká i ɗo taŋ nun nzɛm nda̰w, nzoɓ ɓay mgba mbii yari nda̰w, rɔɔ í ɓa nzoɓ law ŋgɔŋɔri ɓáy nzoɓ kɔ́kɔ nun síe nzoɓ yari nda̰w pi.
ROM 1:32 Nzoɓkeri ku na, i kɔ faa ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋke sal ɓay ká tul fe niri key na ta-taŋ: nzoɓri ká i ɗaa fe mini na, i maa ɓay zíŋ huɗ. Ze munu hɔy kara, i ɗaa nun-ri ɓa pola pola. Rɔɓay, zaɗka i kɔ nzoɓ kḭri ɗo ɗáa fe niri na key lɛ, i hii ɓayke ziŋ ri nda̰w.
ROM 2:1 Ɓo ká mù ɗaa ɓay ɓo tul kṵ-ɔri na wa̰a, mù ɓa ve lɛ? Zaɗka mù ɗaa ɓay ɓo tul kṵ-ɔri, rɔɔ mú ɗaa feke faa mbḭw munu ká ɓari na nda̰w lɛ, ɓo kḭ sùo-ɔ ze mù ɗaa ɓay ɓo tul-a zu. Ká pol Ŋgɛrɛwṵru na faa yá̰m sùo-ɔ tiya.
ROM 2:2 Náa kɔ́ri nda̰w mii, Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ fe ɗáa munuri ku na, ka ɗaa ɓáy zaɗɛ.
ROM 2:3 Ɓo ká mù ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ fe ɗáa munuri, rɔɔ mú yḭ̀i mú ɗaa faa mbḭw munu ká ɓari nda̰w na wa̰a, mù kɔ ku lɛ, ɓay Ŋgɛrɛwṵru ti mgbaka tul-a ya zu lɛ?
ROM 2:4 Mase mù ker mú ɓaa mii, fe ɗáa ɓo key na Ŋgɛrɛwṵru a ndáke buma ziŋ mù kḭ hɔy ɓay tul law kere ɓe na lɛ woo? Bawda law kere ɓe, ɓáy íki law ɓe, ɓáy law-ɛ ká fa̰a ni ɓa vaa ya na wa̰a, mù kɔ ɓa fe ká nun-a ya kḭ hɔy lɛ? Law kere Ŋgɛrɛwṵru káʼa ɗaa ha̰ mù yḭ̀i mú suo kér ɓay ɓo na wa̰a, mù kɔ munu ya hɔy lɛ woo?
ROM 2:5 Ɓáy faa law ŋgɔŋɔ ɓo ká mù hii ɓay súoke kér ɓay ɓo ya na, ɓe ze mù mbṵ́ke bawda hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul-a, ɓáy nam káʼa kǐɛke hɛrɛ ɓe, ɓáy kúŋ sal ɓay ɓe ká ɗo ɓáy zaɗɛ na.
ROM 2:6 Ɓil namke ku na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a púo ni fe ká maa ɓáy peɗ ɗáa ɓeri:
ROM 2:7 ɓari ká i geɗe tul fe ɗáa kereri ɓaŋguɔ, í nzáake faa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-ri nda̰w, ka ɗaa mbay ɓo tul-ri nda̰w, rɔɔ a ha ri ɓa nzoɓ hu-huɗ yari nda̰w na ze, káʼa haŋa ri káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
ROM 2:8 Roo lɛ, ɓari ká i tḭ̀i ká tul Ŋgɛrɛwṵru, í tuŋ tusuɛ ɓay, a í se fal fe ɗáa ka̰ayari ɓaŋguɔ na, Ŋgɛrɛwṵru a kíɛ ri law fá̰a ɓe ɓáy hɛrɛ ɓe ká tul-ri mbiki mbiki.
ROM 2:9 Namke ku na, kɔ́kɔ síe ɓáy ɗoko ɓil huɗ a ɗoko tul nzoɓri riw bele ká i ɓa nzoɓ fe ɗáa gaŋri. Ɗo ɓay tul Ziɓri pola ɗɛkrɛ, rɔɔ ɓay tul nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na ɓáy.
ROM 2:10 A roo lɛ, nzoɓri riw bele ká i ɓa nzoɓ fe ɗáa kereri na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ri riŋ ɗika nda̰w, a ɗaa mbay ɓo tul-ri nda̰w, rɔɔ a ha ri ɗɛkɛkɛ nda̰w pi. Kaʼa ɗáa ziŋ ɓari Ziɓri pola ɗɛkrɛ, rɔɔ ɓay tul ɓari ká i ɓa Ziɓ ya na ɓáy,
ROM 2:11 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru naa nun nzoɓ mbḭw ya.
ROM 2:12 Nzoɓri riw bele ká i ɗaa feya̰a taŋ kɔ́kɔ *bol kusol *Moyze na, i zíŋ ɓíɛ ɓáy faa bol kusol na ya. A nzoɓri riw bele ká i kɔ bol kusol na kɔ, rɔɔ í ɗaa feya̰a na, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓay ɓo tul-ri ɓáy faa bol kusol na ku.
ROM 2:13 Ì kɔ, ɓa nzoɓri ká i laa bol kusol na ɓa láake hɔy ze, Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul-ri a kɔ ri ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ya, roo lɛ, ɓa ɓari huo-ri ká i ɗaa fe ká bol kusol hii na ze, ka kɔ ri ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 2:14 Nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, ká i kɔ bol kusol Moyze ya na, zaɗka ɓari kḭ i ɗaa fe ká bol kusolke hii ɓáy law-ri lɛ, fe ɗáa ɓari kiɛ mii, fe ká bol kusol hii ɓayke na i kɔ ɓáy tul-ri.
ROM 2:15 Zaɗka i ɗaa munu lɛ, fe ɗáa ɓari kiɛ mii, fe ká bol kusol hii na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil law-ri ro. Ká ɓil wa̰ra law-ri na kiɛ ɓay nasike nda̰w, a kér ɓay ɓari kara, ha̰nɛ lɛ kiɛ ri mii, fe ɗáa ɓari ɗo ɓáy zaɗɛ, a ha̰nɛ laa lɛ kiɛ ri mii, fe ɗáa ɓari ɗo ɓáy zaɗɛ ya.
ROM 2:16 Ɓe ze ɓa fe káʼa tḭ́i ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay ɓáy faa Zezu *Krisi zuɔ tul feri riw bele ká mṵu ɓil law nzoɓri. Ɓa ɓay ká ɗo ɓil káa Ɓay Kere ká mì kaa na.
ROM 2:17 Ɓo ká mù ɓa Ziɓ, ká mú ɗaa law-a ɓo tul *bol kusol *Moyze, a mú nda giri sùo-ɔ ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru ɓo;
ROM 2:18 ɓo ká mù ɓa nzoɓ kɔ́kɔ law hiiya Ŋgɛrɛwṵru, a bol kusol na kara kiɛ mù fe kere ká ɓay haŋa mù kɛlɛ;
ROM 2:19 ɓo ká mù kɔ sùo-ɔ ɓa nzoɓ ndáka faa pol ra̰wri, a mú kɔ sùo-ɔ ɓa zaɗ taŋa ɓay tul nzoɓri ká i ɗo ɓil suŋ tilo;
ROM 2:20 ɓo na nzoɓri ká i kɔ fe ya tuk tuk na, mù kɔ sùo-ɔ ɓa nzoɓ fére ri fe, a nzoɓri ká i ɗo munu ɓa leɗri ɓáy na, mù kɔ sùo-ɔ ɓa nzoɓ fére ri fe, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa bol kusol Ŋgɛrɛwṵru na, mù ɓaa mii mù kɔ feri riw bele ɓáy zaɗɛ nda̰w, a mú kɔ tusuɛ ɓay nda̰w pi:
ROM 2:21 Nda-ndaɗ! Roo lɛ, ɓo ká mù fere nzoɓ ha̰wri fe na, ɗaa mina nda̰w rɔɔ mù fere sùo-ɔ fe ya lɛ? Ɓo ká mù ɓaa mii, nzoɓ ka ri-riiɓa ya na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ mù yḭ̀i mú ri-riiɓa na lɛ?
ROM 2:22 Ɓo ká mù ɓaa mii, nzoɓ ɗaa nun pie ya na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ mù yḭ̀i mú ɗaa nun pie na ɓáy lɛ? Ɓo ká mù ḭ̌m wṵru feri na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù rìi ɓil hul ka̰ni ɓari, a mú fa̰a fekeri ká ɗi rɔɓay lɛ woo?
ROM 2:23 Mù nda giri sùo-ɔ ɓay tul bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ká mù ɗǒke, roo lɛ, mù ɓiɛ riŋ-ɛ ɓay ḭi lɛ, mù ɗaa vu mbom ɓo ɗi ya,
ROM 2:24 munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓay tul fe ɗáa ka̰aya ɓaarì Ziɓri na ze, nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na i tḭ̌irike Ŋgɛrɛwṵru.»
ROM 2:25 Ɓo ká mù ɓa Ziɓ, ká mù kuŋ ŋgori ɓay kǐɛke sùo-ɔ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na, zaɗka mù ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Moyze na lɛ, ŋgori ɓo na ɓa fe tusuɛ kḭ. Roo lɛ, zaɗka mù ɗaa vu mbom ɓo ɗi ya lɛ, ɗo munu ɓa fe ká mù kuŋ ŋgori ya ɓáy.
ROM 2:26 A zaɗka nzoɓ kuŋ ŋgori ya, rɔɔ a ɗaa fe ká bol kusol hii ɓayke na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a kɔ́kɔ ni ɓa nzoɓ ká kuŋ ŋgori na nda̰w zu ya lɛ woo?
ROM 2:27 Nzoɓ ká ɗaa fe ká bol kusol hii ɓayke ɓáy zaɗɛ taŋ *kúŋ ŋgori na, fe ɗáa kere nzoɓke ku na ze a ɗáa ɓay ɓo tul-a, ɓo ká mù ɗo ɓáy bol kusol nda̰w, mú kuŋ ŋgori nda̰w, roo lɛ, mù ɗaa vu mbom ɓo ɗi ya na.
ROM 2:28 Ì kɔ, Ziɓ taa tusuɛke na, ɓay tul naysuo-ɛ ká kɛlɛ key hɔy ya, a ŋgori taa tusuɛke kara, ɓa ha̰y ká ɗo naysuo ká kɛlɛ key ya nda̰w.
ROM 2:29 Roo lɛ, Ziɓ taa tusuɛke na, ɓa ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru fɛrɛ ɓil law-ɛ, a ŋgori taa tusuɛke na ɓa taa ha̰y ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil law nzoɓ, ɓo ɓa ha̰y ká i ɗaa ɗo naysuo ká kɛlɛ munu ká bol kusol ɓaa ɓayke na ya. Kḭri Ziɓ ká mini key na, Ŋgɛrɛwṵru ze pisi ni ɓo, ɓa nzoɓ ya.
ROM 3:1 Zaɗka ɗo munu na wa̰a, ká ɓay ɓá Ziɓ na ndaɗike ɓa ḭi kḭ zu lɛ? Kúŋ ŋgori na wa̰a, kereke ɓa ḭi kḭ lɛ?
ROM 3:2 Ndaɗikeri na ɗo ŋgḭ-ŋgḭi, ɓay ḭi lɛ, pola ɗɛkrɛ lɛ, ɓa ɓari Ziɓri na ze Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ ɓay ɓe zuɔ nduo-ri.
ROM 3:3 Ziɓ ha̰nɛri ɗo tul ɓay ɓari ɓáy zaɗɛ ya ɓa tusuɛ kḭ. A ku na wa̰a, ɓay tul fe ɗáa ɓari ká munu ku na ze, Ŋgɛrɛwṵru a ɗoke tul ɓay ɓe na mbǎa ro lɛ?
ROM 3:4 Ṵ́-uu, munu ya! Ze nzoɓri riw bele i ɓa nzoɓ kúɗ ɓay hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa fe maa ɓáy tusuɛ ɓay, munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓo Ŋgɛrɛwṵru, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓri kɔ mù ɓa nzoɓ ká ɓay ɓáa ɓo ɗo ɓáy zaɗɛ. Ze nzoɓ ɗaa ɓay ɓo tul-a hɔy kara, mù tḭ́i ɓil-e yoroŋ.»
ROM 3:5 Zaɗka fe ɗáa ka̰aya naari na ɗaa ha̰ nzoɓri kɔ mii, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa fe ɓáy zaɗɛ na wa̰a, náa ɓáari mina ro lɛ? Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ náa kɔ́ri sɛkɛ fe ɓay tul fe ka̰aya naari na wa̰a, ka ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ya zu lɛ? (Ɓe ni key na, mì ɓaa sim ɓay ɓáa nzoɓri ro.)
ROM 3:6 Fe ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ. Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ká fe ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ ya lɛ, kaʼa máa ɓay kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri ká tusiri key ya.
ROM 3:7 Kɔ ya lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ɓáa ha̰ mì mii: «Zaɗka kúɗ ɓay ɓuru ze ɗaa ha̰ nzoɓri kɔ́ke sùo ɓay Ŋgɛrɛwṵru na *taŋ kaɗ kaɗ, a kǐɛke riŋ ɗika ɓe nda̰w na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ɓay mgba tul ɓuru munu ká nzoɓ feya̰ari ɓáy lɛ woo?»
ROM 3:8 A wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ náa ɓaarì mii, náa ɗáari fe ndaya ɓo ha̰ fe kere na ka tḭi a se ɓa pola pola ya lɛ, munu ká nzoɓ ha̰nɛri kǔɗke ɓay zuɔ nzaa-i mii, ɓa ɓi ze mì ka-káa ɓayri na munu ku! Ɓay ká mgba tul nzoɓkeri ku na ɗo ɓáy zaɗɛ.
ROM 3:9 A munu ku wa̰a, náa ɓáari mina ro lɛ? Naari Ziɓri na wa̰a, náa mbári tul nzoɓ ha̰wri na mba ro lɛ woo? Ṵ́-uu munu ya! Mì ɓaa ha rì ro mii: Ziɓri, ɓáy sa̰w nzoɓ kḭri hɔy kara, ɓari riw bele na i ɗo ɓil feya̰a,
ROM 3:10 munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, tiya; mbḭw kara tiya.
ROM 3:11 Nzoɓ nun nzɛm, tiya nda̰w. Nzoɓ ká nzaa Ŋgɛrɛwṵru nzaa kara, mbḭw tiya nda̰w.
ROM 3:12 Nzoɓri riw bele fɛrɛ fal-ri ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, í wṵru faa í zekre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ. Nzoɓ ká ɗaa fe kere na, tiya; mbḭw kara tiya.
ROM 3:13 Kusol ɓay ɓáa ɓari tḭi nduɗ nduɗ munu ká luɔ tupal ká ɗo hɔy nduo. Nzaa rḭm-ri ɗo ɓa nzaa rḭm úla nzoɓ; ɓay ká tḭi ká nzaa-ri na kara ɗo munu ɓa pom sɔy.
ROM 3:14 I ɓa nzoɓri ká nzaa-ri zoŋ bak bak ɓa nzaa faɗi.
ROM 3:15 I nduɔ kiyaw kiyaw ɓay ɗáa sím nzoɓ zuɔ siri.
ROM 3:16 Zaɗri riw bele ká i kal ɗi na, i ɓiɛ feri í ɗaa ha̰ nzoɓri kɔ sɛkɛ fe.
ROM 3:17 Káw ɓáy kere ɗɛkɛkɛ na, i kɔ faake ya.
ROM 3:18 Hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru ndḭi kara ti ɓil law-ri ya.»
ROM 3:19 Náa kɔ́ri mii, feri riw bele ká *bol kusol ɓaa ɓayke na, ɓaa ha̰ ɓari Ziɓri ká i ɗo ɓil bol kusolke na, ɓay haŋa nzoɓ mbḭw káʼa máa áa nzi-ɛ a ɓaa ɓay ɓay yá̰mke sùo-ɛ ya̰m na tiya, a nzoɓri riw bele ká tusiri key na i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓri ká ɓay mgba tul-ri ká pol Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 3:20 Tusuɛke lɛ, nzoɓ káʼa máa haŋa Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul-e a kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa ɗáa bol kusol na, mbḭw tiya, ɓay ḭi lɛ, peɗ ɗáa bol kusol na kiɛ nzoɓ ha̰ ni kɔ mii, ka ɗaa feya̰a.
ROM 3:21 A roo lɛ, timbɛɗɛ key na, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ naari faa káʼa náake ɓay ká tul nzoɓ ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ka ɗaa feke na ɓáy faa ɗáa bol kusol ya; ɓa fe ká *mbeɗe bol kusol ɓáy mbeɗe nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ ɓaa nasi ɓayke pola.
ROM 3:22 Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul nzoɓri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓay law-ri ká i ɗaa ɓo tul Zezu *Krisi. Ka ɗaa feke ku na ɗo ɓay tul nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e. Ze i ɓa na Ziɓ, mase Ziɓ ya hɔy kara, náa nun kḭ tiya, ɓay ḭi lɛ,
ROM 3:23 nzoɓri riw bele ɗaa feya̰a a í rɔ́kɔke riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 3:24 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ ri a naa ɓay ká tul-ri hɔy hɔy ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa Zezu Krisi ká tina ri saa ɓil koy feya̰a.
ROM 3:25 Ɓa ɓe na kḭ ze, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɗo ɓa vuy *fe poy, ha̰ sím ɓe puo mbɔl feya̰a nzoɓri, ɓay haŋa ɓo ɓáy faa huɗ ɓe na, ka ndǎke buma ziŋ nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu Krisi. Ɓe mini ze, Ŋgɛrɛwṵru kǐɛke sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm. Pola na, ka iki law-ɛ ká tul nzoɓri ká i ɗaa feya̰a. Roo lɛ, timbɛɗɛ key ká ɓáy faa huɗ Krisi na, ka naa ɓay feya̰a ká tul nzoɓri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ɓe ze, ka kǐɛke sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm nda̰w, a ɓa nzoɓ náa ɓay ká tul nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu Krisi nda̰w.
ROM 3:27 A ku na wa̰a, faa ndáka giri sùo nzoɓri na ɗo ha̰a ɓáy lɛ woo? Faake mbḭw tiya, ɓay ḭi lɛ, haŋa ɓay naa ká tul nzoɓ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ na, ɗo ɓáy faa mbika law ɓo, ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol ya.
ROM 3:28 Ì kɔ, naari na, náa kɔ́ri ta-taŋ mii: Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul nzoɓ ha̰ ni ɓo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓay law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Zezu Krisi ɓo, ɓay vu mbom káʼa ɗaa ɓo tul bol kusol na ya.
ROM 3:29 Ì ker í kɔ ku na wa̰a, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa Ŋgɛrɛwṵru Ziɓri kḭ huo-ri hɔy lɛ woo? Wa̰a, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru sa̰w nzoɓ kḭri nda̰w ya lɛ? Ɓa tusuɛ kḭ, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru sa̰w nzoɓ kḭri nda̰w,
ROM 3:30 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na mbḭw hɔy. Ɓa ɓe kḭ ze ka naa ɓay ká tul Ziɓri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa mbika law ɓari; ɓa ɓe na nda̰w ze ka naa ɓay ká tul sa̰w nzoɓ kḭri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa mbika law ɓari.
ROM 3:31 Wa̰a, náa búmrari ndaɗi bol kusol na ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Zezu Krisi ro na lɛ? Ṵ́-uu munu ya! Roo lɛ, naari na, náa kíɛri tusuɛ ndaɗi bol kusol na.
ROM 4:1 Ì kér se tul bulu naari *Abaraham na í kɔ. Wa̰a, fe ḭi ze Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓay tul-e lɛ?
ROM 4:2 Zaɗka peɗ ɗáa kere Abaraham na ɗaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ na lɛ, kaʼa máa ndáka giri sùo-ɛ ká ɗi. Roo lɛ, ka maa ɗáa munu ká pol Ŋgɛrɛwṵru ya, ɓay ḭi lɛ,
ROM 4:3 mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ mii: «Abaraham na ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, ɓe ze Ŋgɛrɛwṵru kḭ́ike fal mbika law ɓe, a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.»
ROM 4:4 Ì kɔ, nzoɓ ká ɗaa peɗ na, a ya̰aŋa lari peɗ ɓe. Larike ku na ɗo ɓa fe haŋa ká hɔy hɔy ya; ɓa fe ká ɗo ɓay tul nzoɓ peɗke.
ROM 4:5 Roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul peɗ ɗáa ɓe ya, rɔɔ a ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ká nda buma ziŋ nzoɓ feya̰a lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kḭi fal mbika law ɓe, a naa ɓay ká tul-e a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 4:6 Ɓe mini ze, Mbay *Daviɗ ɓaa ɓay suoriya nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ taŋ kḭiŋa fal peɗ ɗáa ɓeri. Ka ɗaa ɗo ɓil mbeɗe mii:
ROM 4:7 «Nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nda buma ziŋ ri ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓari, a bumra feya̰a ɓari na, suoriya ɓa taa ɓari.
ROM 4:8 Nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru kḭi fal feya̰a ɓe ya na, suoriya ɓa taa ɓe.»
ROM 4:9 Suoriyake ku na wa̰a, ɗo ɓay tul Ziɓri ká i ɓa nzoɓ *kúŋ ŋgori huo-ri hɔy mase, ɓay tul sa̰w nzoɓri ká i kuŋ ŋgori ya nda̰w lɛ? Ì kér í kɔ, náa ɓaari timbɛɗɛ key mii: «Ŋgɛrɛwṵru kḭi fal mbika law Abaraham, a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.»
ROM 4:10 Wa̰a, feke ku na kal ɓáy sew ḭi zu lɛ? Pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ Abaraham kuŋ ŋgori ɓáy mase, ká fal lɛ? Pola ɗɔɗ hɔy ɓo, ká fal ya!
ROM 4:11 Kúŋ ŋgori Abaraham na ɓa fe káʼa ɗaa ká fal law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓay kíɛke mii, Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa mbika law. Ɓe mini ze, ha̰ Abaraham na víke ɓa bǎa ɓari riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu *Krisi, ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ri ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ taŋ haŋa ri kuŋ ri ŋgori.
ROM 4:12 Ka ɓa bǎa nzoɓri ká i kuŋ ŋgori nda̰w pi. Ɓa ɓari ká i kuŋ ŋgori ká naysuo kɛlɛ key hɔy ya, roo lɛ, ɓa ɓari ká mbika law ɓari ɗo munu ká bǎa naari Abaraham ɗǒke pola nda̰w rɔɔ, i kuŋ ni ŋgori ɓáy na.
ROM 4:13 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ *Abaraham ɓáy vu bul-eri ɓay haŋa ri tusiri na ɓa taa ɓari. Ɓay vu mbom ká Abaraham ɗaa ɓo tul *bol kusol ze Ŋgɛrɛwṵru wáake ɓay ziŋ ni ya, roo lɛ, munu ká Abaraham ɗaa law-ɛ ɓo tul-e na, ɓe ze ha̰ Ŋgɛrɛwṵru wáake ɓay ziŋ ni a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 4:14 Zaɗka fe kereri ká Ŋgɛrɛwṵru waa na ɗo ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol na lɛ, ɗáa law ɓo tul-e na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy; wáa ɓay ɓe na kara, ɗaa fe mbḭw ya nda̰w pi.
ROM 4:15 Tusuɛke lɛ, bol kusol ká nzoɓri waɗ na ŋgakla hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru. Roo lɛ, zaɗ ká bol kusol ti ɗi ya na, wáɗ tul bol kusol hɔy kara ti ɗi ya nda̰w.
ROM 4:16 Ɓe mini ze, fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa na, ɗo ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e, ɓay haŋa ɓo ka ha ri feke na ɓáy law kere ɓe. Fe káʼa waa na ɗo ɓay tul vu bulu Abarahamri riw bele. Ɗo ɓay tul nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri bol kusol na huo-ri hɔy ya, roo lɛ, ɓay tul ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e munu ká Abaraham na. Ɓe na ka ɓa bǎa naari riw bele,
ROM 4:17 munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Mì ha̰ mù ɗo ɓa bǎa sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba tasiri.» Abaraham na ɓa bǎa naari ká pol Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa law-ɛ ɓo tul-e, ɓe káʼa tuma nzoɓ huɗeri ha ri kaw ɓáy kumnun nda̰w, a fe ká tiya na hɔy kara, ka ɗaa ha̰ ni ɗo nda̰w na.
ROM 4:18 Ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ká nzoɓri maa ɓay kér se ɗi mbǎa na, Abaraham ɗaa law-ɛ te ɗi nzokɗo. Ɓe ze, ka vi ɓa bǎa sa̰w puo nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba tasiri munu ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ ni mii: «Vu bul-ari i rúɔ ɓamba» na.
ROM 4:19 Ɓe na, ka ɗaa mbiimbam maa isɔɗri munu, a kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká fṵmra ṵ́y ṵ́y; má̰y ɓe *Saara hɔy kara ɗi tá̰w a maa ɓay mbóŋ nzoɓ mbǎa nda̰w. Ɓe nu ku hɔy kara, Abaraham na ɗo tul mbika law ɓe na ɓaŋguɔ.
ROM 4:20 Ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ ni na, ka ma̰y ɓay ká ɗi ya nda̰w, a mbika law ɓe hɔy kara huo ya, roo lɛ, mbika law ɓe na ha̰ ni hṵrusuo ɓa pola pola ha̰ ni písike Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 4:21 Ka kɔ ká ɓil law-ɛ ɓa tusuɛ kḭ mii, Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɓáy hṵrusuo, a maa ɓay ɗáa fe káʼa waa na.
ROM 4:22 Sa̰wke mini ze, ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 4:23 Rɔɓay, ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe mii: «Ŋgɛrɛwṵru kḭi fal mbika law ɓe, a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ» na ɗo ɓay tul-e huo-ɛ hɔy ya.
ROM 4:24 Ɓayke ku na, ɗo ɓay tul naari nda̰w, naari ká Ŋgɛrɛwṵru a náa ɓay ká tul naari ha̰ náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ɓa naari ká náa ɗáari law naari ɓo tul ɓe káʼa tina Ŋgɛrɛmbay naari Zezu saa sakra nzoɓ huɗeri na.
ROM 4:25 Ka pɔŋ ni ha̰ huɗ ɓay tul feya̰a naari, a tina ni saa sakra nzoɓ huɗeri ha̰ ni kaw ɓáy kumnun, ɓay haŋa ɓo náa ɓári nzoɓri ká ɓay ti tul naari ya, a náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 5:1 Ɓe ze, munu ká Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul naari ha̰ náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa mbika law na, ɗɛkɛkɛ ɗo sakra naari ɓáy Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul fe ká Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi ɗaa na.
ROM 5:2 Ɓáy faa ɓe ká náa ɗáari law naari ɓo tul-e na, náa ɗori ɓáy faa káw ɓil bawda law kere Ŋgɛrɛwṵru na baɗak timbɛɗɛ key. Fe ká ha̰ naari suoriya na, ɓa ɗáa law nzokɗo ɓo tul riŋ ɗika ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa naari.
ROM 5:3 Ɓa ɓe nu ku hɔy ya, naari na, ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe hɔy kara, náa ɗáari suoriya, ɓay ḭi lɛ, náa kɔ́ri nda̰w, kɔ́kɔ sɛkɛ fe na ɗaa ha̰ náa ǐkikeri law naari ɓa pola pola.
ROM 5:4 Íki lawke ku na, ɗaa ha̰ náa sṵ̌ukeri law naari ká tul fe ká tḭi tul naari, a sṵ́u law ká tul fe ká tḭi tul naari na, sɔ naari ká tul fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo na.
ROM 5:5 Fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo na, law naari ti sá̰a ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa Tem Law Pie ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari na, ka ɗaa ha̰ bawda law ini ɓe mbaa law naari gba̰y gba̰y.
ROM 5:6 Ɓa tusuɛ, zaɗka hṵrusuo naari tiya ɗɛk ɗɛk na, Krisi ví hu ɓay tul nzoɓ fe ɗáa ya̰ari ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ tuu.
ROM 5:7 Ì kɔ, ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri ɓay haŋa nzoɓ ya̰a huɗ ká tul nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ a hu. Kɔ ya lɛ, nzoɓ ha̰nɛ a ya̰aŋa huɗ ká tul nzoɓ law kere a hu.
ROM 5:8 Roo lɛ, fe ká kiɛ naari bawda law ini Ŋgɛrɛwṵru na ze ɗo key: zaɗka náa ɓári nzoɓ feya̰a kɔɓ rɔɓay na, Krisi ví hu ɓay tul naari.
ROM 5:9 Ɓáy faa huɗ ɓe na, ɓay naa ká tul naari ká pol Ŋgɛrɛwṵru timbɛɗɛ key, wa̰a, ɓoɗ ɓáy rɔɔ maa ɓay hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ze ka ti ya̰aŋa naari ká ɗi ya lɛ woo?
ROM 5:10 Pola lew ká náa ɓári nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓáy na, ka ɗaa ha̰ náa zuɔri ziŋ ni ɓáy faa huɗ Vi-e. A munu ku na wa̰a, ɓoɗ ɓáy rɔɔ, timbɛɗɛ ká náa zuɔri ziŋ ni ro key lɛ, ka ti ya̰aŋa naari ɓáy faa Vi-e ká kaw ɓáy kumnun na ya lɛ woo?
ROM 5:11 Na rɔɓay, naari na, náa ndákari giri sùo naari ká ɓil Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ká ɗaa ha̰ náa zuɔri ziŋ ni timbɛɗɛ key na.
ROM 5:12 Ɓáy faa nzoɓ mbḭw ká ɓa *Adam na, feya̰a ví yǎ̰ake zaɗ kpol kpol ká tusiri key, a ha̰ feya̰ake ku na ví ɗaa huɗ ɓo tul nzoɓri riw bele, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele ɗaa feya̰a.
ROM 5:13 Pola rɔɔ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ha̰ *bol kusol ha̰ *Moyze na, feya̰a ɗo tusiri key ro. Roo lɛ, munu ká bol kusol tiya rɔɓay na, Ŋgɛrɛwṵru kḭi fal fe ɗáa ya̰a nzoɓri ya.
ROM 5:14 Ze munu kara, ɓáy ɓil sewke taa Adam kpṵru tḭi taa Moyze na, huɗ re mbay ká tul nzoɓri ɓaŋguɔ kpaɗara. Ze nzoɓri ɗaa ka̰aya munu ká Adam ya hɔy kara, huɗ re mbay ká tul-ri.
ROM 5:15 Roo lɛ, fe ɗáa ka̰aya *Adam ɓáy fe kere ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ hɔy hɔy ɓáy law kere ɓe na, ɗo ɓoɗ ɓoɗ. Ɓa tusuɛ, fe ɗáa ka̰aya nzoɓ mbḭw ká ɓa Adam na ɗaa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba zǐŋke huɗ. Roo lɛ, law kere Ŋgɛrɛwṵru ɓáy fe haŋa ɓe káʼa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba hɔy hɔy ɓáy faa nzoɓ mbḭw ká ɓa Zezu *Krisi na, kal fe ɗáa Adam na ku pavbaɗ.
ROM 5:16 A fe haŋa hɔy ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ɓáy faa law kere ɓe na, ɔ́rɔ ɓie peɗke ɗo ɓoɗ ɓáy ɔ́rɔ ɓie peɗ feya̰a Adam. Kúŋ sal ɓay ɓo tul feya̰a nzoɓ ká mbḭw ká ɓa Adam na, ɗaa ha̰ ɓay mgba tul nzoɓri. A ze fe ɗáa ka̰aya nzoɓri ŋgḭi na ɓamba hɔy kara, fe haŋa hɔy ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ɓáy law kere ɓe na, ɗaa ha̰ ɓay naa ká tul nzoɓri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 5:17 Ɓa tusuɛ, ɓáy faa fe ɗáa ka̰aya nzoɓ ká mbḭw ká ɓa Adam na, huɗ réke mbay ká tul nzoɓri. Roo lɛ, ɓáy faa nzoɓ mbḭw ká ɓa Zezu Krisi na, náa zǐŋkeri fe kere ká mba kḭiŋa falɛ: nzoɓri riw bele ká i ɗo ɓil bawda law kere Ŋgɛrɛwṵru ɓáy fe haŋa hɔy ká naa ɓay ká tul nzoɓ na, i káw ɓáy kumnun í re mbay ká tul feya̰a ɓáy huɗ ɓáy faa Zezu Krisi.
ROM 5:18 Ɓe mini ze, fe ɗáa ka̰aya nzoɓ mbḭw na, ɗaa ha̰ ɓay mgba tul nzoɓri riw bele. Ze ɗo faa mbḭw munu nda̰w, fe ɗáa nzɛɗɛm nzoɓ ká mbḭw na ɗaa ha̰ ɓay naa ká tul nzoɓri riw bele ha ri kaw ɓáy kumnun.
ROM 5:19 Faa mbḭw munu ká wáɗ tul *bol kusol nzoɓ mbḭw na ɗaa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba víke ɓa nzoɓ feya̰a na, ɗáa vu mbom nzoɓ ká mbḭw na, a ɗáa ha̰ ɓay naa ká tul nzoɓri ŋgḭi ɓamba ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 5:20 Bol kusol ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ *Moyze na, ví ɗaa ha̰ fe ɗáa ka̰aya nzoɓri séke ɓa pola pola. Roo lɛ, zaɗ ká feya̰a nzoɓri ŋgḭi ká ɗi ɓa pola pola na, law kere Ŋgɛrɛwṵru hɔy kara yḭ̀i a ŋgḭi ɓamba tasiri ká ɗi rɔɓay.
ROM 5:21 Ɓe ze, ɗo faa mbḭw munu ká feya̰a re mbay ká tul nzoɓri ha ri ziŋ huɗ na, law kere Ŋgɛrɛwṵru ká naa ɓay ká tul nzoɓri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ na, re mbay ká tul naari ha̰ náa káwri ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ ɓáy faa Zezu Krisi, Ŋgɛrɛmbay naari.
ROM 6:1 A munu ku waa, náa ɓáari mina ro lɛ? Náa ɗokori ɓil feya̰a na ɓaŋguɔ nda̰w rɔɔ, ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ká ɗáake law kere ziŋ naari ɓa pola pola mgbum lɛ woo?
ROM 6:2 Ṵ́-uu, munu ya. Ɓay ká se tul feya̰a na, náa ɓári nzoɓ huɗeri ká ɗi, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuo-ɛ re mbay ká tul naari mbǎa. Wa̰a, náa ɗáari mina nda̰w rɔɔ, ɓay yḭ́i ɓay ví ɗoko ɓil feya̰a na ɓáy lɛ?
ROM 6:3 Naari riw bele na, i ɗaa tul naari nduo mbii ha̰ náa zǔɔkeri ziŋ Zezu *Krisi mbḭw hɔy ká ɓil huɗ ɓe. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ?
ROM 6:4 Munu zu lɛ, tul naari ká i ɗaa nduo mbii na kiɛ mii, náa húri ziŋ Zezu Krisi nda̰w, a í voro naari ziŋ ni nda̰w, ɓay haŋa ɓo munu ká Bǎa Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa sakra nzoɓ huɗeri ɓáy bawda riŋ ɗika ɓe a ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na, ɗo faa mbḭw munu nda̰w, naari hɔy kara náa víri ɓa nzoɓ fie ɓay séke simseɗ fie nda̰w pi.
ROM 6:5 Munu ká náa zuɔri ziŋ Krisi ká ɓil huɗ ɓe na, náa kɔ́ri ɓa tusuɛ, náa zúɔri ziŋ ni mbḭw hɔy ɓáy faa tḭ́i ɓe saa luɔ huɗ nda̰w.
ROM 6:6 Náa kɔ́ri ɓáy kere nda̰w rɔ! Sim ɗol naari ká piɛɗke ká náa ɗǒkeri ɓil feya̰a kɔɓ ɓáy na, i ɓer ni ɓáy Krisi mbḭw hɔy ɗo tul puu say huɗ, ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka ɓíɛke hṵrusuo feya̰a ká ɗo ɓil law naari, ɓo ha̰ náa ɓári koy feya̰a na mbǎa,
ROM 6:7 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká hu ro na, feya̰a ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul-e mbǎa.
ROM 6:8 Ɓe mini ze, zaɗka náa húri ziŋ Krisi na, náa kɔ́ri nda̰w, náa káwri ɓáy kumnun ziŋ ni.
ROM 6:9 Náa kɔ́ri ta-taŋ, Krisi ká tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri na, huɗ ti ika ni mbǎa nda̰w, a ti ɓáy hṵrusuo ká tul-e mbǎa nda̰w pi.
ROM 6:10 Huɗ ɓe na, ka hu ɓáy feya̰a na faa ɓal ba mbḭw hɔy ɓa gbṵke, a ɓǐɛke hṵrusuo feya̰a. A lɛ, káw ɓáy kumnun ɓe ká timbɛɗɛ key na, ka kaw ɓay ɗáa riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 6:11 Ɓaarì hɔy kara ɗo faa mbḭw munu nda̰w: ɓay ká se tul feya̰a na, ì kɔ sùo-rì ɓa nzoɓ huɗeri ká ɗi, ɓay ḭi lɛ, feya̰a re mbay ká tul-rì mbǎa. A ɓay ká se tul káw ɓáy kumnun na laa lɛ, ì kɔ sùo-rì ɓa nzoɓri ká ì kaw ɓáy kumnun ɓay ɗáa riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi.
ROM 6:12 Ɓe mini ze, ì pɔ́ŋ sùo-rì ha̰ feya̰a re mbay ká tul-rì ɓay haŋa rì ɗáake kɔn fe ka̰aya ká ɗo ɓil law-rì na mbǎa.
ROM 6:13 Ì pɔ́ŋ faa ha̰ nzaa váw sùo-rì ka ɓa fe peɗ ka̰aya ɓay ɗáake feya̰a mbǎa. Roo lɛ, ì mbi sùo-rì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru munu ká nzoɓri ká i tḭi saa luɔ huɗ a í kaw ɓáy kumnun. Ì mbi sùo-rì ɓáy yɔrɛ ha̰ ni munu ɓa fe peɗ kere ká ɓay ɗáake fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm a rii law-ɛ.
ROM 6:14 Tusuɛke lɛ, feya̰a na ti réke mbay ká tul-rì mbǎa, ɓay ḭi lɛ, timbɛɗɛ key na, ɓa sew ká law kere Ŋgɛrɛwṵru ro re mbay ká tul-rì, ɓo ɓa sew *bol kusol *Moyze na mbǎa.
ROM 6:15 A ku na wa̰a, náa ɗáari mina ro lɛ? Náa ɗáari fe ɗáa ya̰a na ɓa pola pola, ɓay ḭi lɛ, timbɛɗɛ key na, náa ɗori ɓil sew law kere Ŋgɛrɛwṵru ro ɓo, náa ɗori ɓil sewke taa *bol kusol na mbǎa ro lɛ? Ṵ́-uu, munu ya.
ROM 6:16 Ɓaarì hɔy kara ì kɔ ta-taŋ nda̰w mii, zaɗka ì mbi sùo-rì í ɗáake peɗ ha̰ nzoɓ ɓay ɗáa vu mbom ɓo tul-e lɛ, ì tḭ̀i koy nzoɓ ká ì ɗaa vu mbom ɓo tul-e na. Ɗáa vu mbom ɓo tul feya̰a ká kuɔ rì ha rì se ɓa zaɗ huɗ ze ndaɗ mase, ɗáa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ká ha rì se ɓa zaɗ fe ɗáa ká ɓáy zaɗɛ a rii law-ɛ na ze ndaɗ lɛ?
ROM 6:17 Taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru! Pola na, ì ɓa koy feya̰a. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na ì ya̰a tusuɛ ɓay ká i fere rì na, a í ɗaa vu mbom ɓo ɗi ɓáy ɓil wa̰ra law-rì riw bele.
ROM 6:18 Ŋgɛrɛwṵru tina rì saa ɓil koy feya̰a, a ha rì vi ɓa koy peɗ ɓe ɓay ɗáa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká rii law-ɛ.
ROM 6:19 Mì ɓaa sim ɓay ɓáa nzoɓri mini ɓay haŋa rì láake ɓay ɓi key na ɓáy kere, ɓay ḭi lɛ, haŋa rì laa ɓay sɛ ɓamba. Pola na, ì mbi sùo-rì ɓáy yɔrɛ ɗɛɗ í ɓáke koy fe ɗáa ḭ̌m ɓáy fe ndúo kḭri ɓay ɗáake fe ka̰ayari. Ze, ɗo faa mbḭw munu nda̰w, timbɛɗɛ key kara, ì mbi sùo-rì na ɓáy yɔrɛ ɗɛɗ ɓa koy fe ɗáa ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓay séke simseɗ ká *taŋ kaɗ kaɗ a rii law Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 6:20 Pola ká ì ɓa koy feya̰a ɓáy na, fe ká ɓay haŋa rì ɗaa ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na ɓay ɓaarì mbḭw ti ɓil-e ya.
ROM 6:21 A ku waa, fe ḭi ze ì ziŋ ɓa lere peɗ ká ɗi ká mbi sahoy ha rì timbɛɗɛ key lɛ? Tusuɛke lɛ, peɗkeri ku na mbi huɗ hɔy ze ha rì.
ROM 6:22 Roo lɛ, timbɛɗɛ key na Ŋgɛrɛwṵru tina rì saa ɓil koy feya̰a, a ha rì vi ɓa koy peɗ ɓe ro. A lɛ, lere peɗ ká ì ziŋ ká ɗi na, ɓa simseɗ ká taŋ kaɗ kaɗ a rii law-ɛ, ɓo í káwke ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
ROM 6:23 Tusuɛke lɛ, lere feya̰a na ɓa huɗ, roo lɛ, fe haŋa hɔy ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ɓáy faa zúɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi na, ɓe ze ɓa káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara.
ROM 7:1 Yṵ-iri, mì ɓaa ɓay ziŋ rì munu ɓa nzoɓri ká i kɔ *bol kusol kɔ ɓáy kere ro. Zaɗka nzoɓ kaw ɓáy kumnun ɓáy lɛ, bol kusol ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul-e rɔɓay. Ɓa fe ká ì kɔ ta-taŋ.
ROM 7:2 Má̰y nzoɓ ká ya̰a wa̰ra na, zaɗka wa̰ra kaw ɓáy kumnun ɓáy lɛ, bol kusol na siŋ ri kɔɓ rɔɓay. A ze ɓo, zaɗka wa̰ra na hu ro lɛ, faa ɗo hɔy ha̰ ni ɓáy.
ROM 7:3 Ɓe mini ze, zaɗka wa̰ra kaw ɓáy kumnun kɔɓ ɓáy, rɔɔ ka tḭi a ya̰a wa̰ra kḭ lɛ, ɓe na, i ɗika ni ɓa má̰y nun pie. A ze ɓo, zaɗka wa̰ra na hu ro lɛ, bol kusol ká siŋ ri na naa ká tul-e. Ze ka ya̰a na wa̰ra kḭ hɔy kara, ka ɓa má̰y ɗáa nun pie ya.
ROM 7:4 Yṵ-iri, ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓaarì na ì zuɔ ziŋ Zezu *Krisi ká ɓil huɗ ɓe, ze ɓay ká se tul bol kusol na, ì vi ɓa nzoɓ huɗeri ká ɗi, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul-rì mbǎa. Timbɛɗɛ key na, ì ɗo ɓay tul nzoɓ kḭ, ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa sakra nzoɓ huɗeri, ɓay haŋa lere peɗ naari ka ɗo ɗi ɓáy kere ɓa taa ɓe.
ROM 7:5 Pola ká náa ɗori ɓil fe ɗáa naysuo kɔɓ rɔɓay na, bol kusol ká haa fe mii: «Ɗaa fe key ya» na, ɗaa ha̰ kɔn ɗáa feya̰a ká ɗo ɓil law naari na, suru naari a ɗaa peɗ ká sùo naari, ɓay haŋa ɓo, feya̰a na ka mbi huɗ ha̰ naari.
ROM 7:6 Roo lɛ, ɓay ká se tul bol kusol ká mgba naari ɓa koy pola na, náa ɓári nzoɓ huɗeri ká ɗi ro, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul naari mbǎa. Munu zu lɛ, timbɛɗɛ key na, náa maari ɗáa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nduo peɗ fie ɓáy faa hṵrusuo Tem ɓe ká re mbay ro ɓo, ɓáy faa tá̰w nduo peɗ bol kusol ká re mbay ká tul naari na mbǎa.
ROM 7:7 A ku wa̰a, *bol kusol na ɓa feya̰a lɛ? Ṵ́-uu, munu ya. Bol kusol na ze kiɛ mì fe ká ɓa feya̰a. A ɓo munu ya lɛ, bol kusol ká ɓaa mii: «Mù ti kɔ́kɔ nun fe ya» na, mì ti kɔ́kɔ ya.
ROM 7:8 Ɓáy faa bol kusol key na, feya̰a na ɗaa ha̰ mì kɔ́ke kḭri kɔ́kɔ nun feri ɓoɗ ɓoɗ ká ɓil law-i. Ɓa tusuɛ, zaɗka bol kusol tiya lɛ, feya̰a ɗo ɓa fe huɗe.
ROM 7:9 Pola ká bol kusol tiya ɓáy na, kér ɓay ɓi ɗo ɓáy kere. A roo lɛ, zaɗka bol kusol na ví tḭi báyḭi lɛ, feya̰a na laa ro ze ví ɗo ɓáy kumnun a ha̰ mì vi ɓa nzoɓ huɗe.
ROM 7:10 Ɓe mini ze, bol kusol káʼa ɓá faa haŋa mì kǎwke ɓáy kumnun na, yḭ̀i a ha̰ mì se ɓa zaɗ huɗ.
ROM 7:11 Ɓáy faa bol kusol na, feya̰a ziŋ faa a ǔlake mì, a ɓáy faa bol kusolke ku na nda̰w ze, mì zǐŋke huɗ.
ROM 7:12 Ɓe ze, bol kusol kḭ sùo-ɛ na taŋ kaɗaŋ, a ɓay ká ɗo ɓil-e na kara taŋ kaɗaŋ nda̰w, a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm, rɔɔ a ɓa kere.
ROM 7:13 A ku wa̰a, bol kusol ká ɓa fe kere na, a yḭ́i a vi ɓa fe sa̰w huɗ ɓi rɔɓay lɛ woo? Ṵ́-uu, munu ya. Roo lɛ, ɓa feya̰a na kḭ ze mbi bol kusol ká ɓa fe kere na ha̰ ni vi ɓa fe sa̰w huɗ ɓi. Ɓe ze ɓáy faa bol kusolke na, feya̰a tǐnake sa̰w ka̰aya ɓáy law mgbɔrɔ ɓeri ká kal tul zaɗ na taŋ gbay gbay ɓa kɛlɛ.
ROM 7:14 Náa kɔ́ri mii, *bol kusol na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, ɓi na mì ɓa nzoɓ naysuo a mí ɓa koy feya̰a.
ROM 7:15 Tusuɛke lɛ, fe ká mì ɗaa na mì kɔ sa̰wke ya, ɓay ḭi lɛ, fe ká law-i hii ɗáa na, mì ɗaa ya, roo lɛ, fe ká mì sa-saŋ na, ɓe kḭ nda̰w rɔɔ mì yḭ̀i mí ɗaa ɓáy.
ROM 7:16 A ze, zaɗka mì ɗaa fe ká law-i hii ya na lɛ, kiɛ mii mì zuɔ ziŋ bol kusol na nda̰w, a mí kɔ ni ɓa fe kere nda̰w pi.
ROM 7:17 Ɓe ze, feri ká mì ɗaa na, ɓa ɓi ze mì ɗaa ya, roo lɛ, ɓa feya̰a ká ɗaa puo ká ɓil law-i ze ha̰ mì ɗaa.
ROM 7:18 Mì kɔ mii, fe kere ɗaa puo ká ɓil law-i ya, mì hii ɓáa mii, ká ɓil naysuo-i ya. Tusuɛke lɛ, kɔn ɗáa fe kere na ɗo ɓil law-i, roo lɛ, hṵrusuo ɗáake ze tiya.
ROM 7:19 Fe kere ká mì hii ɗáa na, mì ɗaa ya, roo lɛ, fe ka̰aya ká mì hii ɗáa ya na nda̰w rɔɔ, mì ɗaa.
ROM 7:20 Zaɗka mì ɗaa fe ká law-i hii ya na lɛ, ɓa ɓi kḭ ze mì ɗaa ya, roo lɛ, ɓa feya̰a ká ɗaa puo ká ɓil law-i ze ha̰ mì ɗaa.
ROM 7:21 Fe ká mì kɔ ɓaŋguɔ na ze ɗo key: zaɗka mì hii ɓay ɗáa fe kere na, fe ka̰aya ze mgba law-i.
ROM 7:22 Ká ɓil wa̰ra law-i lɛ, ɗáa bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ze ha̰ mì suoriya.
ROM 7:23 A roo lɛ, mì kɔ fe kḭ ɓoɗ ru-ruy ká ɓil naysuo-iri riw bele ziŋ ha̰y ká kér ɓay ɓi zuɔ ziŋ ni, a ɗáa mì ɓa koy feya̰a.
ROM 7:24 Ɓe mini ze, ɓi na, ká ɓil kér ɓay ɓi lɛ, mì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, ká ɓil fe ɗáa naysuo na, mì ɗo ɓa koy feya̰a. Áa, kɔ́kɔ síe ha̰y ká mini key na! Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a tína mì ká ɓil fe ɗáa naysuo ni ká kuɔ mì ɓa ɓil huɗ key lɛ? Ŋgɛrɛwṵru kḭ mbḭw hɔy ze maa. Taambɔl ha̰ ni ɓáy faa Zezu *Krisi ká ɓa Ŋgɛrɛmbay naari!
ROM 8:1 Timbɛɗɛ key na báyḭi lɛ, ɓay mbḭw kara mgba tul nzoɓri ká i zuɔ ziŋ Zezu *Krisi na mbǎa.
ROM 8:2 Hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ nzoɓ kaw ɓáy kumnun ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi na, tina mì saa ɓil hṵrusuo feya̰a ɓáy huɗ.
ROM 8:3 Feke ku na *bol kusol *Moyze maa ɓay ɗáa ya, ɓay ḭi lɛ, naysuo na ɗaa ha̰ hṵrusuo-ɛ tiya. Roo lɛ, fe ká bol kusol maa ɓay ɗáa ya na, Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ ze ɗaa. Ka pie Vi-e vi tusiri key, a ya̰a sùo ziŋ nzoɓ fe ɗáa ya̰a, a hu ɓa vuy *fe poy ɓay tul feya̰a. Ɓe mini ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake ɓay ɓo tul feya̰a ká ɗo ɓil naysuo nzoɓ, a ɓǐɛke hṵrusuo-ɛ.
ROM 8:4 Ka ɗaa munu ɓay haŋa ɓo, fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká bol kusol hii ɓay haŋa náa ɗáari na, ka ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká sùo naari, ha̰ náa séri simseɗ kere ɓáy faa hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru ro ɓo, ɓáy faa naysuo na mbǎa.
ROM 8:5 Tusuɛke lɛ, nzoɓri ká i se simseɗ ɓáy faa naysuo na, i ɗaa kér ɓay ɓari ɓo tul fe ká kɔn naysuoke hii. A roo lɛ, nzoɓri ká i se simseɗ ɓáy faa hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru na, i ɗaa kér ɓay ɓari ɓo tul fe ká Tem Ŋgɛrɛwṵru hii ɓayke.
ROM 8:6 Ɗáa kér ɓay ɓo tul fe ká naysuo hii ɓayke na, ha̰ nzoɓ se ɓa zaɗ huɗ. Roo lɛ, ɗáa kér ɓay ɓo tul fe ká Tem Ŋgɛrɛwṵru hii ɓayke na, ha̰ nzoɓ se ɓa zaɗ káw ɓáy kumnun ɓáy ɗɛkɛkɛ.
ROM 8:7 Ɓari nzoɓri ká i ɗaa kér ɓay ɓari ɓo tul fe naysuo na, i ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵru a í ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol-e ya. Tusuɛke lɛ, ɓari na i maa ɓay ɗáa ya.
ROM 8:8 Nzoɓri ká i ɗo ɓil fe ɗáa naysuo na, i maa ɓay ríi law Ŋgɛrɛwṵru ya.
ROM 8:9 A roo lɛ, ɓaarì na, ì ɓa nzoɓri ká ì se simseɗ ká naysuo hii na ya, í ɗaa fe ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ze hii ɓayke, ɓay ḭi lɛ, ɓe na, ka ɗo ɓil law-rì. Nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem taa Krisi ya lɛ, ka ɓa taa ɓe ya.
ROM 8:10 Zaɗka Krisi ɗo ɓil law-rì, ze naysuo-rì a zíŋ huɗ ɓay tul feya̰a hɔy kara, Tem ɓe ha rì kaw ɓáy kumnun, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul-rì a ha rì ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 8:11 Ŋgɛrɛwṵru tina Zezu saa sakra nzoɓ huɗeri ha̰ ni kaw ɓáy kumnun. A ze, zaɗka Tem ɓe ɗo ɓil law-rì lɛ, ɓe káʼa tina Krisi saa sakra nzoɓ huɗeri ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na, a haŋa naysuo-rì ká ɗo ɓa fe huɗe na, kaw ɓáy kumnun nda̰w ɓáy faa hṵrusuo Temke ká ɗo ɓil law-rì na ku.
ROM 8:12 Ɓe mini ze yṵ-iri, fe ká ɗo nun haŋa náa ɗáari na ɗo ɗi. Roo lɛ, fe ká ɗo nun haŋa náa ɗáari munu ká naysuo hii na, tiya.
ROM 8:13 Zaɗka ì ɗaa fe ká kɔn naysuo ze hii lɛ, ì zíŋ huɗ. Roo lɛ, zaɗka ì ha̰ kɔn fe naysuo hu mburuk ká ɓil law-rì ɓáy faa hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ì káw ɓáy kumnun.
ROM 8:14 Nzoɓri riw bele ká Tem Ŋgɛrɛwṵru nda faa pol-ri na, ɓa ɓari kḭ ze i ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 8:15 Tem ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì na, ti ɗáa rì ɓa koy ha̰ hḭɛ sɛ rì ɓa kḭ ya. Roo lɛ, Temke na ha rì vi ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru, a ha̰ faa ha̰ náa ɗíkeri ni mii: «Aba, Bǎa.»
ROM 8:16 Temke sùo-ɛ ɓaa nasi ɓayke ká ɓil law naari nziiya mii, náa ɓári vu Ŋgɛrɛwṵruri.
ROM 8:17 Munu ká náa ɓári vi-eri na, fe kereri káʼa kɔrɔ ɗo ɓay tul nzoɓ ɓeri na, náa zíŋri ziŋ Zezu Krisi mbḭw hɔy, ɓay ḭi lɛ, zaɗka náa kɔ́ri sɛkɛ fe ziŋ ni mbḭw na, náa zíŋri riŋ ɗika kara ziŋ ni mbḭw nda̰w pi.
ROM 8:18 Mì kɔ lɛ, riŋ ɗika ká Ŋgɛrɛwṵru a tína ɗo zaɗ hie ha̰ naari na, zaɗka mì ker se ɗi lɛ, sɛkɛ fe ká náa kɔ́ri timbɛɗɛ key na, ɓa fe ká maa mgbaka ɓay líeke ya.
ROM 8:19 Tusuɛke lɛ, feri riw bele káʼa ɗaa ri na, kɔn kɔ́kɔ nam káʼa tínake vi-eri ɓa kɛlɛ ɗaa ri lok lok,
ROM 8:20 ɓay ḭi lɛ, fekeri ku na, i zuɔ fal fe púŋkeri ká re mbay ká tul-ri ha ri vi ɓa fe ká gɔr hɔy. Ɓa fekeri ku na ze, i hii ɓay ɗoko munu ya, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze mbi nzi-ɛ ká tul-ri. Ɓa gbṵke ya ɓáy, roo lɛ, ka kɔ lɛ,
ROM 8:21 nam ha̰nɛ na, feri riw bele káʼa ɗaa ri na, a tína ri saa ɓil hṵrusuo koy feri ká ɓa púŋke. Lɛɛ, ɓari ɓáy vu Ŋgɛrɛwṵruri na, i káw ɓáy tul-ri í ziŋ riŋ ɗika na mbḭw hɔy.
ROM 8:22 Náa kɔ́ri ɓa tusuɛ kḭ, kpṵru tḭi timbɛɗɛ key na, feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri na i kɔ sɛkɛ fe, í ŋgṵri ŋgur ŋgur munu ká má̰y nzoɓ ká kɔ sɛkɛ fe ɓay mbóŋ.
ROM 8:23 Ɓa ɓari huo-ri hɔy ya, roo lɛ, naari ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɓil law naari munu ɓa titire fe ini káʼa ha̰ na, náa ŋgṵriri sùo naari ŋgur ŋgur ɓáy ɓil law naari ziŋ ri ɓay gíyaŋke nam ká Ŋgɛrɛwṵru a ɔ́rɔke peɗ ɓe ká sùo naari ŋgiɗ bele, a ɗaa naari kaw ɗɛɗ ɓa vi-eri a ha̰ naari sùo fie ká hu-huɗ ya na.
ROM 8:24 Ì kɔ, naari na, náa ziŋri pam ro, roo lɛ, fe ká tɔ̀ŋ ká ɗi na, náa ɗáari law naari ɓáy ze te ɗi nzokɗo. A wa̰a, nzoɓ ve ze a ɗáa law-ɛ te tul fe káʼa kɔ ɓáy nun-ɛ ro na lɛ? Zaɗkaʼa kɔ feke ro na, ka ti ɗáa law-ɛ te ɗi mbǎa.
ROM 8:25 Ze, munu ká náa kérri nzokɗo se tul fe ká náa kɔ́ri ɓáy nun naari ya ɓáy na, náa gíyaŋri kekeke ɓáy íki law.
ROM 8:26 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, munu ká hṵrusuo naari tiya na, Tem Ŋgɛrɛwṵru ví sɔ naari, ɓay ḭi lɛ, náa kɔ́ri fe ká ɓay ɗáake nzaa ɓay kere ɓáy zaɗɛ ya. A lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ ze ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul naari ɓáy ŋgṵri ká nzoɓ maa ɓay ɓáa ɓáy nzi-ɛ ya.
ROM 8:27 Lɛɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ bɛ́klɛ ɓil law nzoɓ na, ka kɔ fe ká Tem hii ɓay gɔ́ŋ na, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa ká Ŋgɛrɛwṵru hii na, ka ɗáake nzaa ɓay kere ɓay tul nzoɓri ká i ɓa taa ɓe.
ROM 8:28 Náa kɔ́ri ɓa tusuɛ mii, nzoɓri ká i hii Ŋgɛrɛwṵru káʼa ɗi ri ɓay haŋa ri ɗaa fe ɓáy faa káʼa leke na, feri riw bele ká tḭi tul-ri na, a haŋa fekeri vi ɓa fe kere ha ri.
ROM 8:29 Ì kɔ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri pola na, ka mbi nzi-ɛ ha ri ɓay haŋa ri ɗo munu ká Vi-e, ɓay haŋa ɓo, ká ɓil ruɔ vi-eri riw bele na, Vi-e na ka ɓa ŋgɛrɛ leɗ.
ROM 8:30 Ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri pola na, ka ɗi ri ɓa taa ɓe; a ɓari káʼa ɗi ri ɓa taa ɓe na, ka naa ɓay ká tul-ri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ, a ɓari káʼa naa ɓay ká tul-ri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ na, ka ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-ri.
ROM 8:31 A munu ku waa, náa ɓáari mina ro se tul fe niri key na lɛ? Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ fal ŋgaŋ naari na wa̰a, nzoɓ ve ze a máa ɓay kúma naari ɓáy lɛ?
ROM 8:32 Ì kɔ, ɓe ká vu ɓil-e hɔy kara ka ɓeɗ naari ya, a pɔŋ ni ɓa vuy *fe poy ha̰ naari riw bele na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ka ti haŋa naari feri riw bele ɓáy faa Vi-e na ya lɛ woo?
ROM 8:33 A ku waa, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri a ɗaa ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe na lɛ? Nzoɓ mbḭw mini kara tiya. Ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze naa ɓay ká tul-ri ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 8:34 A ku waa, a ve kḭ nda̰w rɔɔ a máa ɓay haŋa ɓay mgba tul-ri ɓáy lɛ? Mbḭw tiya, ɓay ḭi lɛ, Zezu *Krisi hu a tḭi saa luɔ huɗ a kaw tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru, a ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul naari.
ROM 8:35 Fe ḭi kḭ nda̰w rɔɔ a máa ɓay kúŋ sal ini ká Krisi mgba ziŋ naari na lɛ? Fe mbḭw káʼa máa ɓay kúŋ salke na tiya: ɓa kɔ́kɔ síe ya nda̰w, ɗoko ɓil huɗ ya nda̰w, ɗáa nun tuɔ síe ya nda̰w, kɔn luye ya nda̰w, séke tigba̰a hɔy ya nda̰w, fe huɗri ká i kiri tul naari gbuk ya nda̰w, mase huɗ maamii hɔy kara ya nda̰w pi.
ROM 8:36 I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ŋgɛrɛmbay, ɓay tul-a na ze, namri riw bele ɓuru ɗǒke ɓa fe huɗ, í ɗara ɓuru munu ká i kǔɔke baɗuri í séke ɓa zaɗ ika ri.»
ROM 8:37 Roo lɛ, ká ɓil fe niri riw bele ká tḭi tul naari na, náa ɓári bawda nzoɓ háw yṵmri ɓáy faa hṵrusuo nzoɓ ká kɔ naari ɓa nzoɓ nun-ɛ na.
ROM 8:38 Mì kɔ ɓa tusuɛ: fe káʼa máa ɓay kúŋ sal ini ká Ŋgɛrɛwṵru mgba ziŋ naari na, mbḭw tiya. Ze ɓa na huɗ, mase káw ɓáy kumnun hɔy kara ɗaa fe mbḭw ya. Leɗ nzaapeɗri ká nulue, mase temndayari ká re mbay, mase hṵrusuo kḭri hɔy kara, i ti ɗáa fe mbḭw ya. Feri káʼa tḭ́i timbɛɗɛ key, mase feri káʼa vika vuku hɔy kara, ti ɗáa fe mbḭw ya nda̰w.
ROM 8:39 Wṵruri ká tusiri key, mase wṵruri ká zaɗ baw hɔy kara, i ti ɗáa fe mbḭw ya, rɔɔ ɓáy feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri na hɔy kara, i ti ɗáa fe mbḭw ya nda̰w pi. Fe mbḭw káʼa máa ɓay kúŋ sal ini ká Ŋgɛrɛwṵru tina ɓáy faa Zezu Krisi, Ŋgɛrɛmbay naari na, tiya.
ROM 9:1 Ɓáy riŋ *Krisi lɛ, ɓay ká mì ɓáa na ɓa sùo ɓay kḭ ɓo, ɓa kúɗ ɓay ya. Kér ɓay ká ɓil wa̰ra law-i ɓáy faa Tem Law Pie kara, ɓaa nasi ɓayke mii:
ROM 9:2 mì ɗaa síe ŋgḭi ɓamba tasiri, a law-i kara nzɛ mgbuk mgbuk ɓaŋguɔ ɓay tul sa̰w ɓiri ká i ɓa Ziɓri.
ROM 9:3 Mì rɛ sùo-i ɓay haŋa ɓi ze, maa lɛ, ɓeɓi ka mgba tul-i a wálke sakra ɓi ɓáy Krisi ɓay tul yṵ-iri ha ri ziŋ pam, ɓari ká i ɓa sa̰w ɓiri na.
ROM 9:4 Ɓari na, i ɓa leɗ Izarayɛlri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri, a ɗaa ri zuɔ ɓoɗ ha ri vi ɓa vi-eri. Ka ha ri kɔ riŋ ɗika ɓe nda̰w, a saa kuniri ziŋ ri nda̰w, a ha ri bol kusol nda̰w, a kiɛ ri faa rúo ni nda̰w, rɔɔ a waa feri ká ɓay tul-ri nda̰w pi.
ROM 9:5 I ɓa vu bulu *Abaraham, Izak, ɓáy *Zakoɓ, a Krisi kḭ sùo-ɛ ká ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ na hɔy kara, ɓa sa̰w ɓari nda̰w. Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Tul Feri Riw Bele na, ndaɗ ɓay písi ni ɓaŋguɔ kpaɗara! Amɛm!
ROM 9:6 Ɓe ze ɓa fe ɓáa mii, ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa na, ɓa fe ká gɔr hɔy ya. Ì kɔ, vu bulu Izarayɛlri riw bele ze i ɓa sa̰w *Izarayɛl taa tusuɛkeri ya.
ROM 9:7 Vu bulu Abarahamri hɔy kara, i ɓa vi-e taa tusuɛkeri riw bele ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ Abaraham mii: «Ɓáy faa vi-e Izak ze vu bul-eri i rúɔke ɓamba munu ká mì waa ɓayke ziŋ mù na.»
ROM 9:8 Ɓay key na kiɛ mii, ɓa nzoɓri riw bele ká i mboŋ ri ká sa̰w Abaraham ze i ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛkeri ya. Roo lɛ, ɓari huo-ri ká i mboŋ ri ɓáy faa ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa na hɔy ze, i ɓa vu bulu Abaraham taa tusuɛkeri.
ROM 9:9 Ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul-e na ze ɗo key: «Káy kḭ ká ɓáy ɓil few ká mini key ká mì yḭ́i ɓay ví na, *Saara a mbóŋ leɗ wa̰ra nzoɓ.»
ROM 9:10 Ɓa ɓe nu ku hɔy ya, vu Rebikari ká i ɓa leɗ ndɔ̰ŋɔri na, bǎa ɓari mbḭw hɔy ɓa bulu naari Izak.
ROM 9:11 Roo lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa Rebika mboŋ ri na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ ni mii: «Ŋgɛrɛ leɗ na a ɗíŋ tul-e ká sa̰w ɓal nzoɓ vbiele.» Ɓáy ɓil sew ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay ku na lɛ, leɗ ndɔ̰ŋɔri na, i mboŋ ri ya ɓáy, a fe kere mase fe ka̰ayari kara, leɗkeri ku na i ɗaa ya ɓáy. Ze Ŋgɛrɛwṵru na nan nzoɓri a ɗi ri ɓáy faa káʼa leke ɓo, ɓáy faa peɗ ɗáa nzoɓ ya,
ROM 9:13 munu káʼa ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Mì hii Zakoɓ, a mí pɔŋ *Esaw.»
ROM 9:14 A ku na waa, náa ɓáari mina ro lɛ? Lɛɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa nzoɓ ká ɗaa fe ɗo ɓáy zaɗɛ ya zu lɛ? Munu ya!
ROM 9:15 Ɓe na, ka ɓaa ha̰ *Moyze mii: «Mì ɗaa law kere ziŋ nzoɓ ká mì hii ɓay ɗáa kere ziŋ ni, a mí kɔ nun síe nzoɓ ká mì hii ɓay kɔ́kɔ nun síe ɓe.»
ROM 9:16 Feke ku na ɗo ɓay tul law hiiya nzoɓ ya nda̰w, ɓay tul hṵrusuo nzoɓ ya nda̰w, roo lɛ, ɗo ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru ká kɔ nun síe nzoɓ munu ká law-ɛ hii.
ROM 9:17 Ɓe ze Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ mbay *Farawo̰n ká ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓo na, mì ɗáa mù kaw ɓa mbay ɓay tínake hṵrusuo-i ɓa kɛlɛ ɓáy faa ɓo, ɓay haŋa riŋ-i ka mgbáke ká tusiri key riw bele.»
ROM 9:18 Ɓe ze, Ŋgɛrɛwṵru kɔ nun síe nzoɓ munu káʼa hii, a ha̰ law ŋgɔŋɔ ha̰ nzoɓ munu káʼa hii.
ROM 9:19 Kɔ ya lɛ, nzoɓ ha̰nɛ a ɓáa ha̰ mì mii: «Zaɗka ɗo munu ku waa, ɗaa mina nda̰w rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ ɓáy lɛ? A wa̰a, ka ɗaa fe ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ mbi nzi-ɛ ɓay haŋa ni ɗaa na ya lɛ woo?»
ROM 9:20 A ɓo nzoɓ ká mù ɓaa ɓay munu ku na wa̰a, mù ɓa ve nda̰w rɔɔ, mú má̰y ɓay ziŋ Ŋgɛrɛwṵru lɛ? Ì kér í kɔ, suna ká i mbuo na, a ɓáa ha̰ nzoɓ mbúo ni mii: «Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, mù mbúo mì ɗo mini key na lɛ woo» na ya.
ROM 9:21 Nzoɓ mbúo pa̰y na, maa ɓay ɗáa fe ɓáy pa̰y na munu ká law-ɛ hii: pa̰y taa mbḭwke ku na, ka maa ɓay mbúoke tɔy ndaa, a pɔŋ ɓie a mbúoke suna taa hɔyke. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ?
ROM 9:22 Ze, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay ɗoko munu ká nzoɓ mbúo pa̰y na wa̰a, ɓay ḭi ɓo ze ɗo ɗi lɛ? Ɓa ɓe kḭ ze ka hii ɓay kíɛ nzoɓri hɛrɛ ɓe ɓáy hṵrusuo-ɛ. Ɓe nu ku hɔy kara, ka iki law-ɛ ŋgḭ-ŋgḭi ká tul nzoɓri ká i maa ɓay zíŋ hɛrɛ ɓe, a í ɗo ɗi ya ɓay zíŋ ɓíɛ.
ROM 9:23 Ɓa ɓe kḭ nda̰w ze ka hii ɓay kíɛ bawda riŋ ɗika ɓe ɓay tul nzoɓri káʼa kɔ nun síe ɓari. Ɓa ɓari káʼa leke ri ɗo pola ɓay haŋa ri ziŋ riŋ ɗika ɓe na.
ROM 9:24 Nzoɓkeri ku na, ɓa naari ká Ŋgɛrɛwṵru ɗi naari ká sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ na ku hɔy ya, roo lɛ, ká sa̰w nzoɓ kḭri kara nda̰w pi.
ROM 9:25 Ɓe ze ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Oze nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓri ká i ɓa taa ɓi ya na mì ɗika ri ɓa nzoɓ ɓiri; a sa̰w nzoɓri ká pola lew mì hii ri ya na, mì kɔ́kɔ ri ɓa nzoɓ nun-i.
ROM 9:26 A zaɗ ká i ɓaa ha ri ká ɗi mii: “I ɓa nzoɓ ɓiri ya” na, ká zaɗɛ na ku kḭ ze, i ɗika rì ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun.»
ROM 9:27 A ɓay ká se tul leɗ Izarayɛlri na laa lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓáy faa Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ mii: «Ze, Izarayɛlri ruɔ munu ká dikuɗi baa hɔy kara, nzoɓri ká mì ya̰aŋa ri na, i máa zaɗɛ nzɛkrɛ hɔy,
ROM 9:28 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay a ví ɗáa fe káʼa ɓaa ɓay ɗáa ká tusiri key ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele ɓa vaa koɗ hɔy.»
ROM 9:29 Ɗo munu ká Ezay ɓaa ɓayke pola nda̰w mii: «Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru, Mbay Tul Feri Riw Bele kɔrɔ vu bulu leɗ Izarayɛl ha̰nɛri ha̰ naari ya lɛ, náa dúkuri mburuk mburuk munu ká nzoɓri ká Sɔdɔm ɓáy Gomɔr.»
ROM 9:30 A ku waa náa ɓáari mina ro zey lɛ? Ɓay ká náa ɓáari na ze ɗo key: nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, ká í nzaa faa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul-ri ha ri ɗo ɓay zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ya na ze, ka naa ɓay ká tul-ri ɓáy faa mbika law.
ROM 9:31 A ɓari Ziɓri ká i nzaa faa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka naa ɓay ká tul-ri ha ri ɗo ɓay zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa ɗáa *bol kusol na laa lɛ, i ziŋ faake ya wṵ̌m.
ROM 9:32 Ɓay ḭi kḭ zu lɛ? Ɓay ḭi lɛ, ɓari na i nzaa faa ɓay ndáɗ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa peɗ ɗáa ɓari ɓo, ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Zezu *Krisi na ya. Ɓe ze, i téke tisaw í lie munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii:
ROM 9:33 «Ɓi na, mì ɗaa tisaw ɓo puo ká *Sio̰n. Ɓa tisaw téke ɓal nzoɓri, a ɗaa ha ri lie. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e na, law-ɛ ti sá̰a ya mgbaŋ.»
ROM 10:1 Yṵ-iri, fe ká law-i mgba ɗi ɓáy ɓil wa̰ra law-iri riw bele, ká mí koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓayke na, ɓay haŋa Ziɓri ká i ɓa sa̰w ɓi na i ziŋ pam.
ROM 10:2 Mì ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓari, a mí kɔ mii ɓari na i nduɔ kiyaw kiyaw ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, nun nzɛmke ze puo ri.
ROM 10:3 Tusuɛke lɛ, faa ká Ŋgɛrɛwṵru náake ɓay ká tul nzoɓ ha̰ ni ɗo ɓay zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ na, i kɔ ya a í nzaa faake ɓáy tul gaŋ sùo-ri kḭ hɔy. Ɓe mini ze, i ɗáake vu mbom ɓo tul faa ká Ŋgɛrɛwṵru leke na ya.
ROM 10:4 Mì ɓaa mini key, ɓay ḭi lɛ, Krisi ká vi na, ka ɓa ɔ́rɔ ɓie fe ɗáa bol kusol na, ɓay haŋa ɓo nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e na, Ŋgɛrɛwṵru ka naa ɓay ká tul-ri ha ri ɗo ɓay zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
ROM 10:5 Ì kɔ, ɓay ká se tul haŋa ɓay naa ká tul nzoɓ ha ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol na, *Moyze ɓaa ɓayke pola hɔy mii: «Nzoɓ ká ɗaa fe ká bol kusol ɓaa ɓáy zaɗɛ riw bele na lɛ, a káw ɓáy kumnun ɓáy faa bol kusolke na.»
ROM 10:6 A ɓay ká se tul haŋa Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul nzoɓ ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Krisi na, ka ɓaa mii: «Mu kér ká ɓil law-a kḭ hɔy mii, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a séke nulue lɛ», na ya. (Ɓayke hii ɓáa mii, ɓay haŋa Krisi ɗira a vi tusiri key.)
ROM 10:7 Mu kér mii: «Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a séke *luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya lɛ», na ya nda̰w. (Ɓayke hii ɓáa mii, ɓay tína Krisi saa sakra nzoɓ huɗeri.)
ROM 10:8 A ku na wa̰a, ɓayke ɓaa mina ro zu lɛ? Ɓayke ɓaa mii: «Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɗi ya deɓ ká lakun-a key hɔy, a ɗo nzaa-a nda̰w, rɔɔ ɓil law-a nda̰w pi.» Ɓayke ku na ze ɓa káa ɓay ɗáa law ɓo tul Zezu Krisi ká ɓuru ka-káake na.
ROM 10:9 Ze, zaɗka nzaa-a tḭi ta-taŋ mii, Zezu ɓa Ŋgɛrɛmbay, a mú ɗaa law-a ɓo tul tína ká Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa sakra nzoɓ huɗeri ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa mù,
ROM 10:10 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul Zezu Krisi na, Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay ká tul nzoɓke ha̰ ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. A zaɗka nzaa nzoɓke tḭi ta-taŋ na ka ya̰a ni.
ROM 10:11 I ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru nda̰w mii: «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e na, law-ɛ ti sá̰a ya mgbaŋ.»
ROM 10:12 Ɓe mini ze, nzoɓri ká i ɓa Ziɓ, mase i ɓa na Ziɓ ya hɔy kara, wál sakra ɓari tiya; Ŋgɛrɛmbay ká mbḭw key kḭ ze ɗo ɓay tul-ri riw bele, a ɗaa kere ziŋ nzoɓri riw bele ká i koɗ ni,
ROM 10:13 munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká koɗ Ŋgɛrɛmbay lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ni.»
ROM 10:14 A ku na wa̰a, nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e ya ku na, a ɗáa mina nda̰w rɔɔ a koɗ ni ha̰ ni ya̰a ni lɛ? A nzoɓ ká laa soro ɓay ɓe ya na wa̰a, a ɗáa mina nda̰w rɔɔ a ɗaa law-ɛ ɓo tul-e lɛ? Zaɗka nzoɓ mbḭw kara se a ka-káa Ɓay Kere ká se tul Zezu ha ri ya na wa̰a, nzoɓ a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a laa ɓay ɓe na lɛ?
ROM 10:15 Zaɗka i pie nzoɓ ɓay haŋa ni vǎa ka-káa ɓayke ya na wa̰a, nzoɓke a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a se a ka-káa ɓayke na lɛ? I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Kɔ́kɔ ví nzoɓ káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵruri na ɓa fe suoriya.»
ROM 10:16 Roo lɛ, ɓa nzoɓri riw bele ze i ya̰a Ɓay Kere na key ya. Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru kḭ kara rɛ sùo-ɛ mii: «Áa! Mbay, wa̰a, nzoɓ ve ze ɗaa law-ɛ ɓo tul ɓay ká ɓuru ka-káake na lɛ?»
ROM 10:17 Ɓe mini ze, ɗáa law ɓo tul Zezu Krisi na, vi ɓáy faa láa káa ɓay, a káa ɓayke ká nzoɓ laa na laa lɛ, ɓa káa Ɓay Kere ká se tul ɓe Krisi.
ROM 10:18 Lɛɛ, mì vbi ɓay mii: leɗ Izarayɛlri key na wa̰a, i laa káa Ɓay Kere key na ya wṵ̌m lɛ woo? Ṵ́-uu, i la-laa na kḭ, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ mii: «Kusol-ri ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusiri key, a ɓay ɓari ká i ɓaa na ku hɔy kara, se kpṵru a mgba gbṵ zaɗ ɗi ɗi ká tusiri key.»
ROM 10:19 Mì yḭ̀i mí vbi ɓay ɓa kḭ na rɔɓay mii: lɛ, káa ɓay key na wa̰a, leɗ Izarayɛlri laa sa̰wke taŋ ya wṵ̌m ɓa tusuɛ kḭ lɛ? Ṵ́-uu, i laa sa̰wke ta-taŋ na kḭ, roo lɛ, i ya̰a ɓayke ya. Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke ha ri pola nda̰w ɓáy faa Moyze mii: «Mì sá̰m fe zuɔ tul nzoɓri ká mù kɔ ri ɓa fe ya na ɓay haŋa mù kɔ lɛ, mu ɗáake sere ka zíŋ ri. A mí sa̰m fe zuɔ tul nzoɓri ká mù kɔ ri ɓa kɔ̀kɔri, ɓay haŋa mù kɔ lɛ, law-a ka fá̰a mù ká tul-ri.»
ROM 10:20 Ŋgɛrɛwṵru yḭ̀i a ɓaa ɓay ɓáy faa Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzi-ɛ mii: «Nzoɓri ká i nzáa mì ya na, ɓari ze i ziŋ mì. A nzoɓri ká i koɗ mì ya na, mì tina sùo-i ha ri.»
ROM 10:21 A ɓay ká se tul leɗ Izarayɛlri laa lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Ɓil namri riw bele na, mì kaa nduo-i ɓáy wa̰ra law-i ha̰ nzoɓri ká i ɓa nzoɓ tḭiɛri, ká í hii ɗáa vu mbom ɓo tul-i ya na.»
ROM 11:1 Munu zu lɛ, mì vbi ɓay mii: A munu ku wa̰a, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ leɗ Izarayɛlri ká i ɓa nzoɓ ɓeri na pɔŋ kḭ wṵ̌m ro zu lɛ woo? Ṵ́-uu, munu ya, ɓay ḭi lɛ, ɓi kḭ sùo-i kara mì ɓa leɗ *Izarayɛl, a mí ɓa vu bulu *Abaraham ká sa̰w ka̰ni Bezamɛ.
ROM 11:2 Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ ɓeri káʼa nan ri pola ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe na ka pɔŋ ri ya. Ì kér se tul ɓay ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa se tul nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru *Eli na í kɔ. Ɓe na, ka rɛ sùo-ɛ ká pol Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul leɗ Izarayɛlri mii:
ROM 11:3 «Ŋgɛrɛmbay, leɗ Izarayɛlri na, i i nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa-ari a í ɓiɛ *tutakra fe poy ɓori. Ɓa ɓi huo-i hɔy ro ze mì tɔ̀ŋ, ze i nzaa faa ɓay ika mì.»
ROM 11:4 A wa̰a, ɓay ḭi ze Ŋgɛrɛwṵru yḭiŋra ɗo ɗi ha̰ ni lɛ? Ka yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Ɓa ɓo huo-ɔ ya, roo lɛ, mì kɔrɔ nzoɓri ɓa isɔɗ duɔ zaɗ tɔnɔ say (7.000) ká i huku pol wṵru *Baal ya na ɓa taa ɓi.»
ROM 11:5 Ze timbɛɗɛ key hɔy kara, ɗo faa mbḭw munu nda̰w. Ŋgɛrɛwṵru nan nzoɓri ká sakra leɗ Izarayɛlri maa zaɗɛ nzɛkrɛ hɔy ɓay ya̰aŋa ri ɓáy faa law kere ɓe.
ROM 11:6 Ɓe na, ka nan ri ɓáy faa law kere ɓe ɓo, ɓáy faa peɗ ɗáa ɓari ya, ɓay ḭi lɛ, zaɗkaʼa nan ri ɓay tul peɗ ɗáa ɓari lɛ, ka ɗaa ɓay tul law kereke na ku mbǎa.
ROM 11:7 A ku wa̰a, fe ḭi kḭ ze kal lɛ? Fe ká leɗ Izarayɛlri nzaa na, i ziŋ ya. Ɓa ɓari huo-ri ká tul-ri nzɛkrɛ ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri na ku kḭ hɔy ze i ziŋ. A nzoɓ ha̰wri na laa lɛ, law-ri ŋgɔŋ ha ri ta̰a láa sa̰w ɓayke na kpṵy,
ROM 11:8 munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ha̰ kér ɓay ɓari ɗo tiɗi, nun-ri fṵmra ká ɗi gbiɓli nda̰w, a suku-ri hɔy kara mbii diɓ ká ɗi kpṵru tḭi timbɛɗɛ key.»
ROM 11:9 Mbay *Daviɗ kara ɓaa nda̰w mii: «Ndaɗ ɓay haŋa fe ndaɗi ɓari ká hɔɗɔk hɔɗɔk na ka fɛ́rɛ a vi ɓa ndaw taka ri, a ɓa gbana mgbaka ri nda̰w, rɔɔ a ɓa ŋguɗ puu téke ɓal-ri nda̰w ha ri zǐŋke ɓíɛ ká maa tul-ri.
ROM 11:10 Ndaɗ ɓay haŋa nun-ri ka fṵmra gbiɓli ha ri kɔ zaɗ mbǎa; a mú ɗaa ha̰ soɓake ka hii ri ha̰ mbol-ri ka te zúruru ɓaŋguɔ.»
ROM 11:11 Ze mì vbi ɓay na rɔɓay mii: lɛ, leɗ Izarayɛlri ká i hii ɗáa law-ri ɓo tul Zezu ya, ká í te ɓal-ri í lie na wa̰a, i li-lie kḭ wṵ̌m kḭ ro zu lɛ woo? Ṵ́-uu, munu ya! Roo lɛ, ɓay tul fe ɗáa ka̰aya ɓari na ku ze, nzoɓ ha̰yri ká i ɓa Ziɓ ya na i zǐŋke pam. Feke ɗo munu ɓay haŋa leɗ Izarayɛlri kɔ lɛ, i ɗáake sere ziŋ ri.
ROM 11:12 Zaɗka fe ɗáa ka̰aya ɓari vi ɓa fe sa̰mi ha̰ nzoɓ ha̰wri ká tusiri key, a leɗi ɓari vi ɓa fe sa̰mi ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ku na wa̰a, zaɗka ɓari Ziɓri kḭ ŋgiɗ bele i yḭ̀i í ziŋ pam na wa̰a, a ví ɓa bawda fe sa̰mi ha̰ nzoɓri riw bele ya mina lɛ woo!
ROM 11:13 Timbɛɗɛ key na, mì ɓáa ɓay ziŋ ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na ro. Ɓi na, mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ɓay tul nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya. Munu ká ɓa peɗ ɓi na, mì zay sùo-i ká ɗi,
ROM 11:14 a mí hii ɓay ɗáa ha̰ nzoɓri ká i ɓa sa̰w ɓiri na i kɔ lɛ, i ɗáake sere ziŋ ri ɓo ha̰ nzoɓ ha̰nɛri zíŋke pam.
ROM 11:15 Ì kér í kɔ: zaɗka Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ fal Ziɓri a ɗaa ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i ziŋ faa í zuɔ ziŋ ni na wa̰a, ɓoɗ ɓáy rɔɔ, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru a ya̰aŋa ri na, a ɓá bawda fe kere ká ɓa káw ɓáy kumnun nzoɓri ká i hu na ya lɛ woo?
ROM 11:16 Zaɗka nzoɓ mbi tul fe sṵm a ha̰ Ŋgɛrɛwṵru lɛ, kiɛ mii, ɓieri riw bele ku na ɓa taa ɓe. A ze zaɗka puu ɗo rɔɔ sa̰wke ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru lɛ, nzaa tɔykeri hɔy kara ɓa taa ɓe nda̰w.
ROM 11:17 *Leɗ Izarayɛlri na i ɗo munu ɓa puu oliviye taa puɔ ká i kuɗ nzaa tɔyke ha̰nɛri ɓa fal. A ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na, ì ɗo munu ɓa nzaa tɔy puu oliviye taa ɓisuy ká i ɗaa rì rḭi puu oliviye taa puɔ ha rì nzɔ mbiike a í so ɗo ɗi.
ROM 11:18 A munu ká ì nzɔ mbii puu oliviye taa puɔ na, ì ti siika sùo-rì ká tul nzaa tɔykeri ká i kuɗ ɓa fal na ku ya. Ɓaarì na, ì ɓa nzaa tɔy puu hɔy ɓo, ì ɓa sa̰wke ya.
ROM 11:19 Kɔ ya lɛ ì ɓáa ha̰ mì mii: «I kuɗ nzaa tɔy puuri ku na ɓay haŋa ɓuru rḭi ɗo bol-ri zu.»
ROM 11:20 Ɓa tusuɛ kḭ. Ŋgɛrɛwṵru kuɗ Ziɓri na ɓa fal ɓay tul mbika law ɓari ká tiya. A ɓaarì laa lɛ, ì so ɗo puu oliviyeke a í ɗo ɗi, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo Zezu *Krisi. Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì í sìi sùo-rì ya,
ROM 11:21 ɓay ḭi lɛ, zaɗkaʼa kuɗ nzaa tɔy puu oliviye taa puɔ ká ɓa leɗ Izarayɛlri ku na wa̰a, maa ɓay ɓaarì ká ì ɓa nzaa tɔy puu oliviye taa ɓisuy ká í so ɗo ɗi na, ka ti kúɗ rì ya lɛ?
ROM 11:22 Ì kɔ faa ká Ŋgɛrɛwṵru ɓáke nzoɓ law kere nda̰w, a yḭŋ ká tul nzoɓ nda̰w na. Ka ɗaa yḭŋ ziŋ Ziɓri ká i hii ɗáa law-ri ɓo tul Zezu ya í lie, a ɓaarì laa lɛ, ka ɗaa kere ziŋ rì. Roo lɛ, ndaɗ ɓay káw ɓil law kere ɓe na nda̰w rɔ! Munu ya lɛ, a kúɗ rì munu ká nzaa tɔy puu na nda̰w.
ROM 11:23 A ɓari leɗ Izarayɛlri na, zaɗka i pɔŋ law ŋgɔŋɔ ɓari í yḭ̀i í vi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ri rḭi zaɗɛ ká pola na, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay ɗáa ri rḭi zaɗɛ ɓa kḭ.
ROM 11:24 Tusuɛke lɛ, ɓaarì ká ì ɓa leɗ Izarayɛlri ya na, ì ɓa nzaa tɔy puu oliviye taa ɓisuy ká i ɗaa rḭi puu oliviye taa puɔ na. Ɓa fe ká ɗáake ŋgɔŋ ɓamba tasiri ká nzoɓ maa ɗáa ya. Munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa peɗ ká ŋgɔŋ ɓamba ká nzoɓ maa ɗáa ya na wa̰a, maa ɓay ɓari leɗ Izarayɛlri ká i ɓa nzaa tɔy puu oliviye taa puɔ na, ka ti ɗáa ri rḭi zaɗɛ ɓa kḭ ya lɛ!
ROM 11:25 Yṵ-iri, mì hii ɓay tína sa̰w fe ká ɗo zaɗ muni pola na, ɓay haŋa ɓo ì kɔ lɛ, ì ɗíke sùo-rì ɓa nzoɓ nun nzɛmri ya. Feke na ze ɗo key: Leɗ *Izarayɛl ha̰nɛri na i vi ɓa nzoɓ law ŋgɔŋɔri. Law ŋgɔŋɔ ɓari na a ɗoko munu kpṵru maa ɓáy nam ká nzoɓri riw bele ká i ɓa Ziɓ ya, ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri ɓa taa ɓe na, i ví zǐŋke pam.
ROM 11:26 Ɓe ze, leɗ Izarayɛlri riw bele i zíŋke pam munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri na a úru saa Sio̰n, a naa fe ka̰aya vu bulu Zakoɓri.
ROM 11:27 Zaɗka mì náa feya̰a ɓari na, a ɓá tusuɛ kuni ká mì saa ziŋ ri.»
ROM 11:28 Zaɗka náa kérri se tul káa Ɓay Kere ká Ziɓri tuŋ ŋgereŋ na lɛ, i ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ɓo, ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na ì ziŋ kereke ká ɗi. Roo lɛ, zaɗka náa kérri se tul faa ká Ŋgɛrɛwṵru nǎnke ri na laa lɛ, i ɓa nzoɓ nun-ɛ ɓay tul bulu ɓari,
ROM 11:29 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ha̰ fe lɛ, ka yḭ̀i a vbiɗa ya, a nzoɓri káʼa ɗi ri na kara, ka suo kér ɓayke ya nda̰w.
ROM 11:30 Ɓaarì na, pola na ì mba nzaa Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, timbɛɗɛ key na Ŋgɛrɛwṵru kɔ nun síe ɓaarì, a ɗaa law kere ziŋ rì ɓay tul Ziɓri ká i mba nzi-ɛ.
ROM 11:31 Zaɗka mbaka nzaa ɓari ɗo ɓa faa ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke nun síe ɓaarì na lɛ, a kɔ́kɔ nun síe ɓari faa mbḭw munu ká ɓaarì na nda̰w,
ROM 11:32 ɓay ḭi lɛ, ɓe na ka mgba nzoɓri riw bele ɗo ɓil mbaka nzaa ɓay kíɛke law kere ɓe ha̰ nzoɓri riw bele.
ROM 11:33 Kuu-wuy! Ŋgɛrɛwṵru na ɓa bawda nzoɓ! Nun nzɛm ɓe ɓáy fe kɔ́kɔ ɓe na, gbṵke tiya! Feri káʼa mbi nzi-ɛ ká ɗi na, nzoɓ káʼa máa ɓay kɔ́kɔ sa̰wke kɔ na, mbḭw tiya! Feri káʼa leke ká ɓil law-ɛ ɓay ɗáa na kara, nzoɓ káʼa máa kɔ́kɔ sa̰wke kɔ na, mbḭw tiya nda̰w!
ROM 11:34 I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ ve ze kɔ kér ɓay Ŋgɛrɛmbay na lɛ? Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, maa ɓay haŋa ni nzaa ɓoko lɛ?»
ROM 11:35 «Wa̰a, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, ha̰ ni fe rɔɔ ɓay haŋa ni yḭ̀i a puo ni mbɔlke lɛ?»
ROM 11:36 Tusuɛke lɛ, feri riw bele uru saa luo-ɛ; feri riw bele ɗo ɓáy faa hṵrusuo-ɛ nda̰w, a feri riw bele ɗo ɓay tul-e nda̰w pi! Riŋ ɗika ɓa taa ɓe ɓaŋguɔ kpaɗara. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
ROM 12:1 Yṵ-iri, munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ naari na, mì ɓo rì ɓay haŋa rì mbi sùo-rì ɓáy yɔrɛ ɗɛɗ ha̰ ni ɓa *fe poy ká ɗo ɓáy kumnun ɓoɗ ɓa taa ɓe a rii law-ɛ. Ɓe nda̰w rɔɔ, a ɓá tusuɛ rúo Ŋgɛrɛwṵru ká uru saa ɓil law-rì ká ɗo nun haŋa rì ɗaa na.
ROM 12:2 Ì mbóro nduo peɗ nzoɓ tukɛlɛri ká tusiri key na ya, roo lɛ, ì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ze ka fɛ́rɛ kér ɓay ɓaarì ɓa fie, a ha rì nun nzɛm fie ká ɓay haŋa ɓo, ì maa kɛ́lɛke fe ká law-ɛ hii: fe ká ɓa kere nda̰w, a rii law-ɛ nda̰w, rɔɔ a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm nda̰w pi.
ROM 12:3 Ɓáy faa law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mì na, mì ɓaa ha rì riw bele: nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká ɓamba ya. Roo lɛ, ka kɔ sùo-ɛ maa ɓáy faa mbika law ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni na.
ROM 12:4 Ì kɔ, sùo náa nzoɓ ká mbḭw key na, nzaa váwkeri ŋgḭi ɓamba, a peɗ ɗáa nzaa vawkeri ká mbḭw mbḭw na kara ɗo ɓoɗ ɓoɗ.
ROM 12:5 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ze náa ruɔri na ɓamba hɔy kara, náa ɗori ɓa sùo ká mbḭw hɔy ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu *Krisi. Naari riw bele na, náa zuɔri ziŋ kḭ munu ɓa nzaa váw sùo-ri ká mbḭw.
ROM 12:6 Náa ɗori ɓáy fe iniri ɓoɗ ɓoɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari hɔy hɔy maa ɓáy zaɗ peɗ káʼa hii ɓay haŋa náa ɗáari. Ɓe ze, zaɗka nzoɓ mbḭw ká sakra naari key, ɗo ɓáy fe ini ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru a ɓaa ha̰ nzoɓri lɛ, ɗo nun haŋa ni ka ɗaa maa ɓáy mbika law káʼa ɗǒke na.
ROM 12:7 Zaɗka nzoɓ kḭ ɗo ɓáy fe ini ká ɓay ɗáake peɗ ha̰ nzoɓri lɛ, ɗo nun haŋa ni ka ɗaa peɗke na ɓáy zaɗɛ nda̰w rɔ! A nzoɓ ká ɗo ɓáy fe ini fére nzoɓri fe laa lɛ, ka fére ri fe na.
ROM 12:8 Nzoɓ ká ɗo ɓáy fe ini ɗáa wa̰ra ɓo ɓil law nzoɓri lɛ, ka ɗaa munu na kḭ. Nzoɓ ká ɓa nzoɓ haŋa nzoɓri fe lɛ, ka ɗaa ɓáy law kere ká puluk. Ɓe káʼa ɓa nzoɓ ndáka faa pol nzoɓri lɛ, ka ɗaa ɓáy faake. A nzoɓ ká ɓa nzoɓ kɔ́kɔ nun síe nzoɓri laa lɛ, ka ɗaa ɓáy suoriya.
ROM 12:9 Ndaɗ ɓay haŋa law ini taa tusuɛke ze ka ɗo sakra ɓaarì. Ì tuŋ fe ka̰ayari na ŋgereŋ ɓa fal, a í mgba sa̰w fe kere ze í ɗaa.
ROM 12:10 Ì kɔ kḭ ɓa nzoɓ nun kḭ munu ɓa yṵ kḭri ká i hii kḭ, a í ɗaa mbay ɓo tul kḭ ɓa lie ɓa lew.
ROM 12:11 Ì nduɔ kiyaw kiyaw a í ɗáake peɗ ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓáy ɓil law-rì riw bele ɓo, í ɓa lay ya.
ROM 12:12 Ì ɗaa suoriya ɓay tul fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ rì ká ì ɗaa law-rì te ɗi nzokɗo na. Ì íki law-rì ká ɓil fe sɛkɛri ká tḭi tul-rì, a í ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ kpaɗara.
ROM 12:13 Yṵ ɓaarì ká ɓil Krisi ká i se síe fe na ì sɔ ri ká ɗi, a í mgba nzoɓri ká i vi luo-rì na ɓáy kere.
ROM 12:14 Ì sá̰m fe zuɔ tul nzoɓri ká i ɗaa nun-rì tuɔ síe. Ì sá̰m fe ze ka zuɔ tul-ri ɓo, ì fáɗ ri ya.
ROM 12:15 Ì ɗaa suoriya ziŋ nzoɓri ká i ɗo ɓil suoriya, a í rɛ-rɛw ziŋ nzoɓri ká i kaw ɓáy rɛw.
ROM 12:16 Ì zúɔ ziŋ kḭ ɓáy kere ɓa lie ɓa lew. Ì sìi sùo-rì ya, roo lɛ, ì kɔ nzoɓri riw bele ɓa nzoɓ, a í naa nun nzoɓ mbḭw ya. Ì ɗi sùo-rì ɓa nzoɓ nun nzɛmri ya.
ROM 12:17 Zaɗka nzoɓ ɗaa fe sɛkɛ ziŋ rì lɛ, ì yḭ̀i í ɗaa fe sɛkɛke na ziŋ ni ká fal-ɛ ya, roo lɛ, fe kere ze ì ɗaa ká nun nzoɓri riw bele.
ROM 12:18 Zaɗka ɓay ɗo, rɔɔ faa ɓayke ɗo fi luo-rì lɛ, ì ɗaa kpṵru í leke ɓayke, a í káw ɗɛkɛkɛ ka ziŋ nzoɓri riw bele.
ROM 12:19 Ɓaarì nzoɓri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, fe sɛkɛ ká nzoɓri ɗaa ziŋ rì na, ì puo mbɔlke sùo-rì ya, roo lɛ, ì ála faa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ze ka ɗaa hɛrɛ ɓe ka ziŋ ri munu káʼa ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Mbɔl fe sɛkɛri ká nzoɓri ɗaa ziŋ rì na, ì ála ha̰ mì ɓi kḭ, mi vbíɗa gbaa ndaake. Ɓi kḭ ze mì púo mbɔlke káʼa máa tul nzoɓke na ɓáy.»
ROM 12:20 Rɔɓay, ka yḭ̀i a ɓaa mii: «Zaɗka kɔn sɛ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓo lɛ, mu ha̰ ni fe sṵm ha̰ ni ka sṵ; a zaɗka kɔn mbii ze sɛ ni lɛ, mu ha̰ ni mbii ka nzɔ. Zaɗka mù ɗaa munu lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ bawda sahoy a mgbaka ni ɓáy.»
ROM 12:21 Mu ha̰ fe ka̰aya na ka mba tul-a ya, roo lɛ, mu háw yṵm ká tul fe ka̰aya ɓáy faa fe ɗáa kere.
ROM 13:1 Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ɗaa vu mbom ɓo tul nzoɓ rewpuori, ɓay ḭi lɛ, rewpuo ha̰a ha̰a kara uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru. Ɓari ká i kaw tul puori na, ɓa ɓe kḭ ze ka ɗaa ri kaw tul kariŋgaw mbay.
ROM 13:2 Ɓe mini ze, nzoɓ ká tuŋ ri ŋgereŋ lɛ, ka nda puu ɓay feri ká Ŋgɛrɛwṵru mbi nzi-ɛ ká ɗi na zu. A nzoɓri ká i nda puu ɓayke na, ɓa ɓari kḭ sùo-ri ze i a̰n ɓay ɓo tul-ri.
ROM 13:3 Tusuɛke lɛ, nzoɓri ká i ɗaa fe kere na, i ti ɗáa hḭɛ nzoɓ rewpuori ya, roo lɛ, ɓari ká i ɗaa fe ka̰aya ze i hḭ́ɛ ri. Wa̰a, mù hii ɓay haŋa hḭɛ nzoɓ rewpuori mgba mù ya lɛ? Munu zu lɛ, mu ɗaa fe kere, ɓo ha ri písi mù ká ɗi,
ROM 13:4 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa peɗke zuɔ nduo-ri ɓay haŋa ri sɔ́ke mù ha̰ mù ɗaa fe kere. Ze ɓo, zaɗka mù ɗaa fe ka̰aya laa lɛ, mu ha̰ hḭɛ ka mgba mù, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuo ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri na ɗo ɓay haŋa ri ɗáake fe sɛkɛ ziŋ nzoɓ fe ɗáa ka̰aya. I ɗaa peɗke na munu ɓay kíɛke hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká tul nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari.
ROM 13:5 Sa̰wke mini ze, ndaɗ ɓay ɗáa vu mbom ɓo tul nzoɓ rewpuori. Mu ɗaa munu ɓay ɗúuke hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru hɔy ya, roo lɛ, mu ɗaa ɓáy faa kér ɓay ɓo ká ɓil law-a kḭ nda̰w rɔ!
ROM 13:6 Sa̰wke mini nda̰w ze, i púoke larimbuo, ɓay ḭi lɛ, ɓari ká i ɓa nzoɓ rewpuori ká i ha rì puo larimbuo na, ɓa peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ ɗaa zuɔ nduo-ri ɓay haŋa ri ɗaa ɓáy faake.
ROM 13:7 Feri riw bele ká ɗo ɓay haŋa rì puo nzoɓri na, ì puo ri: ì puo larimbuo ha̰ nzoɓ mbṵ́ larimbuori, a í puo tul feri ká i tuu ha rì na kara nda̰w pi. Nzoɓ ká ɗo nun hḭ́ɛ ni lɛ, ì hḭ́ɛ ni; a nzoɓ ká ɗo nun ɗáa mbay ɓo tul-e laa lɛ, ì ɗaa mbay ɓo tul-e.
ROM 13:8 Ì ha̰ mbɔl nzoɓ mbḭw kara ka ɗo tul-rì ya. Roo lɛ, mbɔl mgbaka ini ziŋ kḭ ze ka ɗo tul-rì ɓaŋguɔ. Nzoɓ ká hii yṵ-ɛri lɛ, ka ɗaa feri riw bele ká *bol kusol hii ɓayke na ɓáy zaɗɛ.
ROM 13:9 Tusuɛke lɛ, bol kusolri ká mii: mù ti ɗáa nun pie ya, mù ti ika nzoɓ ya, mù ti ri-riiɓa ya, mù ti kɔ́kɔ nun fe ya, rɔɔ ɓáy bol kusol ha̰wri riw bele na, mbṵ tul-e mbḭw hɔy ká ɓil bol kusol ká ɓaa mii: «Mu híi kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.»
ROM 13:10 Nzoɓ ká hii kṵ-ɛ na, ka ti ɗáa fe sɛkɛ ziŋ ni ya. Ɓe ze, híi kṵ-ɔ na ɓa ɗáa feri riw bele ká bol kusol hii ɓayke ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
ROM 13:11 Ɓil namri ká náa kawri ɗi timbɛɗɛ key na, ndaɗ ɓay haŋa náa kɔ́ri ɓáy kere nda̰w rɔ! Ɓa nam túma saa tul nam ro, ɓay ḭi lɛ, nam ká Ŋgɛrɛwṵru a yá̰aŋake naari ŋgiɗ bele na, tɔ̀ŋ ɗi munu ɓa nam ká náa mbíkeri law naari na ku mbǎa ro.
ROM 13:12 Suŋ tilo na ɗo ɗi ya ɓay zékre, a ha̰ zaɗ taŋa laa ro ze ɗo táŋ. Munu zu lɛ, náa pɔ́ŋri fe ɗáa ka̰aya ká ɓil suŋ tilo na riw bele ɓa fal, a náa fá̰ari fe remri ka zúɔ sùo naari, a náa rúkeri ruy ká ɓil zaɗ taŋa.
ROM 13:13 Náa ɗáari fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ munu ká nzoɓri ɗáake fe ká ɓisie. Náa nzɛ́ri ɓáy sùo naari ká tul ɗáa kɔn fe ka̰aya ɓáy koy him, ɗáa fe ḭ̌mri ɓáy fe ɗáa sahoy nda̰w, rɔɔ rɔɗ kḭ ɓáy ɗáa sere nda̰w pi.
ROM 13:14 Ì ha̰ Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi ze ka re mbay ká tul-rì, a í pɔ́ŋ faa ha̰ kɔn naysuo kúɔ rì ha rì ɗaa fe ká law-ɛ hii na mbǎa.
ROM 14:1 Nzoɓ ká mbika law ɓe ŋgɔŋ ya na, ì mgba ni ɓáy kere taŋ má̰y ɓay ziŋ ni ká tul kér ɓay ɓeri.
ROM 14:2 Nzoɓ ha̰nɛ lɛ kɔ a ɓaa mii, ɓáy faa mbika law ɓeri na, ɓeri maa ɓay sṵŋa feri riw bele; a nzoɓ kḭ ká ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ya laa lɛ, ka saŋ náy saŋ a láa ɓa vaynay kḭ hɔy.
ROM 14:3 Nzoɓ ká sṵ feri riw bele na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ḭ́m nzoɓ sáŋ náy na ku ya, a nzoɓ ká saŋ náy saŋ laa lɛ, ka ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ ká sṵ feri riw bele na ya, ɓay ḭi lɛ, ɓe na Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ni ɓáy kere.
ROM 14:4 A ku na wa̰a, mù ɓa ve nda̰w rɔɔ ɓay ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ ká ɓa nzoɓ peɗ ɓo ya na lɛ? Ze, fe ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ, mase ɓáy zaɗɛ ya hɔy kara, ɓa ɓay gaŋ tul-e zu. A lɛ, fe ɗáa ɓe na a ɗoko ɓáy zaɗɛ, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay ká ɓa gaŋ tul-e na, ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay sɔ́kɔ ni ká ɗi.
ROM 14:5 Rɔɓay, nzoɓ ha̰nɛ lɛ ker a ɓaa mii, nam ha̰nɛri ku na ɗo ɓoɗ ká nun Ŋgɛrɛwṵru kal nam ha̰wri; a nzoɓ kḭ laa lɛ ker a ɓaa mii, namri riw bele na maa ɓa kḭ mbḭw hɔy. Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka kɔ kér ɓay ɓe ká ɓil law-ɛ na ka ta-taŋ.
ROM 14:6 Nzoɓ ká kɔ nam ha̰nɛ ɗo ɓoɗ kal nam ha̰wri na, ka ɗaa munu a ɗáake mbay ɓo tul Ŋgɛrɛmbay. A nzoɓ ká sṵ feri riw bele na, ka ɗaa munu a ɗáake mbay ɓo tul Ŋgɛrɛmbay nda̰w, a ɗáake taambɔl ha̰ ni ɓay tul fe sṵmri na. A nzoɓ ká sṵ feri riw bele ya na kara, ka ɗaa munu ɓay ɗáake mbay ɓo tul Ŋgɛrɛmbay, a ɗáake taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi.
ROM 14:7 Tusuɛke lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra naari key ká kaw ɓáy kumnun ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ na, tiya, a nam huɗ naari hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká ɗi nda̰w.
ROM 14:8 Ì kɔ, zaɗka náa káwri ɓáy kumnun ɓáy na, náa káwri ɓay ɗáa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛmbay. A zaɗka náa húri laa lɛ, náa sékeri ɓay vǎa káw ziŋ ni. Ze náa húri na hu, mase náa káwri ɓáy kumnun hɔy kara, náa ɓári taa Ŋgɛrɛmbay,
ROM 14:9 ɓay ḭi lɛ, *Krisi na hu a yḭ̀i a kaw ɓáy kumnun ɓay ɓá Ŋgɛrɛmbay ká tul nzoɓ huɗeri nda̰w, nzoɓ káw ɓáy kumnunri nda̰w pi.
ROM 14:10 A ɓo na wa̰a, ɓay ḭike rɔɔ mù ɗáake ɓay ɓo tul yṵ-ɔ na lɛ? Ɓay ḭi kḭ nda̰w rɔɔ mù ḭ̌mke yṵ-ɔ na lɛ? Ì kɔ, naari riw bele na, náa ɗokori pol Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni ka kuŋ sal ɓay ɓo tul naari.
ROM 14:11 Ka ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓi Ŋgɛrɛmbay Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun na, mì ɓaa ta-taŋ ha rì mii: nzoɓri riw bele ì húku pol-i, nzoɓ ha̰a ha̰a kara a ɓáa ta-taŋ ɓáy nzi-ɛ mii, ɓi na, mì ɓa Ŋgɛrɛmbay.»
ROM 14:12 Ɓe mini ze, nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra naari key na, a kḭiŋa fal fe ɗáa ɓeri sùo-ɛ kḭ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 14:13 Munu zu lɛ, náa pɔ́ŋri nzaa nduo ɗáa ɓay ɓo tul kḭ na ka gbṵ. A roo lɛ, fe ká ɗo nun haŋa rì mbi nzaa-rì ká ɗi na ze ɗo key: ì ɗaa fe mbḭw káʼa ɗáa ha̰ yṵ ɓaarì te ɓal-ri ká ɗi, ha ri ɗaa feya̰a ya.
ROM 14:14 Ɓi lɛ, zúɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu na ɗaa ha̰ mì kɔ ɓa tusuɛ mii, fe sṵm ká ɓa ḭ̌m ká ɓay sa-saŋ ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ na mbḭw tiya. A ze ɓo, zaɗka nzoɓ kḭ ker a ɓaa mii, fe sṵm key na ɓa fe sáŋke lɛ, feke na vi ɓa fe sáŋke ɓay tul-e ɓe kḭ zu.
ROM 14:15 Ɓo na, zaɗka mù ɓiɛ ɓil law yṵ-ɔ ɓáy faa fe sṵm ɓo ká mù sṵ na lɛ, mù ɗaa fe ɓáy faa law ini mbǎa ro zu. Yṵ-ɔ ká *Krisi hu ɓay tul-e na, mu ɗaa ha̰ ni ka zíŋ ɓíɛ ɓay tul fe sṵm ɓo hɔy ya!
ROM 14:16 Fe ká ì kɔ ɓa fe kere na, ì ɗaa ha̰ ni ka ɓa faa haŋa nzoɓri ɓǎake ɓay ndaya se tul-rì ya,
ROM 14:17 ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na, fe ká Tem Law Pie ha̰ ni mgba law-ri na ɓa ɗáa fe ɓáy zaɗɛ nda̰w, káw ɗɛkɛkɛ nda̰w, rɔɔ ɗáa suoriya nda̰w, ɓo ɓa fe sṵm ɓáy fe nzɔkɔ ya.
ROM 14:18 A nzoɓ ká ɗaa peɗ ha̰ Krisi ɓáy nduo peɗ ká mini key na, ka rii law Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, a nzoɓri hɔy kara, hii ɓayke ziŋ ni nda̰w pi.
ROM 14:19 Munu zu lɛ, náa nzáari faa fe káʼa ɗáa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗǒke sakra naari nda̰w, fe káʼa sɔ́kɔ naari ha̰ náa ŋgɔ́ŋkeri ká ɓil mbika law ɓa pola pola nda̰w pi.
ROM 14:20 Mu ɓíɛ peɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa fe ká mù sṵ hɔy ya. Ɓa tusuɛ kḭ, fe sṵmri riw bele na maa sṵŋa, roo lɛ, sṵŋa fe ha̰nɛ káʼa ɗáa ha̰ nzoɓ ha̰wri ɗáake feya̰a na ɗo ɓa fe ká ndaya.
ROM 14:21 Pɔ́ŋ sṵŋa náy nda̰w, nzɔkɔ him nda̰w, rɔɔ ɓáy feri riw bele na, ndaɗ mba ɗáa ha̰ yṵ-ɔ lǐeke ɓo ɓil feya̰a na.
ROM 14:22 Fe ká mù kɔ ká ɓil wa̰ra law-a ɓa fe kere ɓáy faa mbika law na, mu kɔ́rɔ ɗo ɓil law-a ká sakra ɓo ɓáy Ŋgɛrɛwṵru. Nzoɓ ká ɗaa fe ká law-ɛ ruu ni ká ɗi ya na, suoriya ɓa taa ɓe.
ROM 14:23 A roo lɛ, nzoɓ ká law-ɛ ruu ni ɓay tul fe sṵm, rɔɔ a mbi feke a sṵ lɛ, ɓay ɗo tul-e, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa ɓáy faa kér ɓay kere ká uru saa ɓil wa̰ra law-ɛ na ya. Feri riw bele ká nzoɓ ɗaa ɓáy kér ɓay ká uru saa ɓil wa̰ra law-ɛ ká ruu ni ká ɗi na, ɓa feya̰a.
ROM 15:1 Naari ká náa ŋgɔ́ŋri ká ɓil mbika law ro na, ɓa peɗ naari ká ɓay sɔ́kɔ nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ɓari ya ɓáy na, ɓo náa nzáari fe ká rii law naari hɔy ya.
ROM 15:2 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra naari key na, ka nzaa fe káʼa ndáɗ yṵ-ɛ, a sɔ ni ká ɗi ha̰ ni ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓe ɓa pola pola.
ROM 15:3 Ì kɔ, *Krisi kḭ sùo-ɛ kara nzaa faa fe ká rii law-ɛ hɔy ya, roo lɛ, sɛkɛ fe tḭi tul-e munu ká nzoɓ mbḭw ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Tḭ́iri ká nzoɓri tḭiri mù ɓo Ŋgɛrɛwṵru na, yḭ̀i a zuɔ tul-i.»
ROM 15:4 Ze feri riw bele ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru pola na, i ɗaa ɗo ɓay féreke naari fe, ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa íki law nda̰w, ɗáa wa̰ra ɓo ɓil law nda̰w ká náa ya̰ari ɓayke na, náa ɗáakeri law naari nzokɗo ka te tul fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓayke ɓay tul naari na.
ROM 15:5 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ ɗáa wa̰ra ɓo ɓil law nzoɓ nda̰w, a ha̰ sṵ́u law ha̰ nzoɓ nda̰w na, ka ɗaa ha̰ kér ɓay ɓaarì ka maa kḭ, ha rì kǎwke ɓáy kere ziŋ kḭ ɓa lie ɓa lew munu ká Zezu Krisi hii ɓayke na.
ROM 15:6 Ɓe mini ze, ɓaarì riw bele na, ì pisi ɓe káʼa ɓa Bǎa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ɓáy law máa kḭ nda̰w, kusol máa kḭ nda̰w pi.
ROM 15:7 Munu zu lɛ, ì mgba kḭ ɓáy kere munu ká Krisi mgba rì ɓáy kere ha̰ ni ɓa fe riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru.
ROM 15:8 Mì ɓaa ha rì ɓa tusuɛ: Krisi na vi ɓa nzoɓ peɗ Ziɓri ɓay ɗáake fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ bulu ɓari na ha̰ ni ka ɔ ɓáy zaɗɛ ɓay kíɛke mii, Ŋgɛrɛwṵru na ɗo tul ɓay ɓe.
ROM 15:9 Rɔɓay, ka vi ɓay haŋa nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i pisi Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul law kere ɓe, munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓi na, mì písi mù ká sa̰w nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, mì ɗika sim mí gɔ́lke riŋ mbay ɓo!»
ROM 15:10 Rɔɓay, i ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓaarì sa̰w nzoɓri ká ì ɓa Ziɓ ya na, ì ɗaa suoriya ziŋ nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe.»
ROM 15:11 I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe na rɔɓay mii: «Ɓaarì sa̰w nzoɓri riw bele ká ì ɓa Ziɓ ya na, ì pisi Ŋgɛrɛmbay! Ndaɗ ɓay haŋa sa̰w nzoɓri riw bele, ɗi sim í ɗáake riŋ ɗika ɓo tul-e!»
ROM 15:12 Ezay nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa nda̰w mii: «Vu bulu Daviɗ mbḭw munu a vika. Ɓe na, a réke mbay ká tul sa̰w nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya; lɛ i ɗáa law-ri te tul-e nzokɗo.»
ROM 15:13 Ɓe ze, ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ haŋa law nzoɓ te tul-e nzokɗo na, ka ha̰ suoriya ka mbaa ɓil law-rì gba̰y gba̰y, a ha̰ ɗɛkɛkɛ ɓe ka sáɗ ziŋ rì nda̰w ɓáy faa mbika law ɓaarì, ɓay haŋa rì ɓa nzoɓ ɗáa law te tul-e nzokɗo ɓáy faa hṵrusuo Tem Law Pie.
ROM 15:14 Yṵ-iri, ɓi kḭ sùo-i kara mì kɔ mii: ɓaarì na law kere mbaa ɓil law-rì gba̰y gba̰y, í kɔ sa̰w feri riw bele nda̰w, a í maa ɓay haŋa kḭ nzaa ɓoko nda̰w pi.
ROM 15:15 Ze munu hɔy kara, zaɗ ha̰nɛ ká ɓil mbeɗe ni ká mì ɗaa ha rì key na, mì sṵu law-i mí tokro tem law-rì ká tul feri ká ì kɔ pola na. Mì ɗaa munu ɓay tul law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ mì,
ROM 15:16 a náa mì ɗo ɓoɗ ɓa koy peɗ Zezu *Krisi ɓay tul sa̰w nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya. A ɓi lɛ, mì mbi sùo-i mí ɗáake peɗ, a mí káake káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i víke ɓa nzoɓri ká i rii law Ŋgɛrɛwṵru, munu ɓa *fe poy ká rii law-ɛ, í ɓa nzoɓ ká *taŋ kaɗ kaɗ ɓáy faa Tem Law Pie.
ROM 15:17 Ɓe mini ze, ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi na, mì maa ndáka giri sùo-i ká tul peɗ Ŋgɛrɛwṵru ká mì ɗaa na.
ROM 15:18 Tusuɛke lɛ, zaɗka mì uru mí ɓaa ɓay feri ku na, ɓa ɓi ze mì ɗaa ɓáy hṵrusuo-i ya, roo lɛ, ɓa Krisi ze ɗaa fekeri ɓáy faa ɓi, ɓay haŋa nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i ɗáake vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru. Ka ɗaa ɓáy faa ɓay ɓiri nda̰w, peɗ ɗáa ɓiri nda̰w,
ROM 15:19 ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie ká tina sùo-ɛ ɓáy faa fe ɗáa saŋri nda̰w, ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ nda̰w pi. Ɓe mini ze, mì ka-káa Ɓay Kere ká se tul Krisi na mí séke ɓáy zaɗri riw bele, tii sa̰wke saa Zuruzalɛm kpṵru tḭi kuɗu zaɗ ká Iliri.
ROM 15:20 Roo lɛ, mì mbi sùo-i mí ka-káa Ɓay Kere Krisi ká zaɗri ká nzoɓri laa ká ɗi ya ɓáy kḭ hɔy. Mì ɗaa munu ɓay ká̰y fal peɗ ká nzoɓ kḭ ɗaa ro na ya.
ROM 15:21 Mì hii ɓay haŋa ni ka ɗo munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓari ká nzoɓ ka-káa ɓay ɓe ha ri ya ɓáy na, i kɔ́kɔ ni; a ɓari ká i laa soro ɓay ɓe ya ɓáy na, ì láa káa ɓay ɓe.»
ROM 15:22 Ɓe ze, ɓa fe ká hiyɛŋ faa ɓaŋguɔ ha̰ mì séke luo-rì ya.
ROM 15:23 Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, mì ɔrɔ ɓie peɗ ɓi ká ɓil kuɗu zaɗri key na ro. Munu ká ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy mì ɗaa kɔn séke ɓay vǎa kɔ́kɔ rì na,
ROM 15:24 mì hii ɓay séke tḭi tul-rì ɓáy nam ká mì kálke ɓa Espa̰y. Tusuɛke lɛ, kál ɓi ɓa lew na, mì ker ɓay vǎa kɔ́kɔ rì ha rì sɔ mì ɓáy faa varu ɓi na. Mì naaŋa tul-rì nam maa fe ha̰ sá̰y kɔ́kɔ rì na, ka nda siri ndḭi nda̰w rɔɔ mí kál ɓáy.
ROM 15:25 Timbɛɗɛ key lɛ, mì se ɓa Zuruzalɛm ɓay tul peɗ nzoɓ mbika lawri ká i kaw ɗi na,
ROM 15:26 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ mbika lawri ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n ɓáy Akayi na, i mbi nzaa-ri ɓay mbṵ́ fe ɓay sɔ́kɔke nzoɓ kṵkuri ká i ɗo sakra nzoɓ mbika lawri ká Zuruzalɛm na.
ROM 15:27 Ɓari na, i uru ɓáy law hiiya ɓari kḭ ɓay mbṵ́ fe; a ze munu hɔy kara, ɓa peɗ ká ɗo tul-ri ɓay haŋa ri ɗaa, ɓay ḭi lɛ, ɓari ká i ɓa Ziɓ ya na, Ziɓri ká i ɓa nzoɓ mbika lawri ká Zuruzalɛm na, i sɔ ri ɓáy faa káa Ɓay Kere ha ri zǐŋke fe sa̰mi Ŋgɛrɛwṵru ziŋ ri mbḭw hɔy. Munu zu lɛ, ɓari ká i ɓa Ziɓ ya na hɔy kara, i sɔ́kɔ Ziɓri na ɓáy feziŋa ɓari.
ROM 15:28 Ɓe ze, zaɗka mì ɔ́rɔ ɓie peɗ key, a mí vǎa ɗaa fe mbṵ́ na zuɔ nduo nzoɓkeri lɛ, mì kál ɓáy faa tul-rì nda̰w rɔɔ mí se Espa̰y na ɓáy.
ROM 15:29 Ze, mì kɔ nda̰w, zaɗka mì tḭi tul-rì lɛ, mì tḭ́i ɓáy bawda fe sa̰mi Krisi.
ROM 15:30 Ze yṵ-iri, fe ká mì ɓo rì ká ɗi ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi nda̰w, ɓáy law ini ká Tem Law Pie ha̰ naari nda̰w na ze ɗo key: ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-i ká pol Ŋgɛrɛwṵru, í rúke ruy ziŋ mì.
ROM 15:31 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay haŋa mì tḭi ká ɓil nduo nzoɓ law ŋgɔŋɔri ká Zude na, ɓay haŋa ɓo, fe mbṵ́ri ká mì séke ɓa Zuruzalɛm na, nzoɓ mbika lawri ká ɗi i ya̰a ɓáy suoriya.
ROM 15:32 Ɓe nda̰w rɔɔ, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru hii lɛ, mì tḭ́i tul-rì ɓáy bawda suoriya, a mí ya̰a ɔ̰mi ká sakra ɓaarì.
ROM 15:33 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ haŋa ɗɛkɛkɛ ha̰ nzoɓ na, ka sáɗ ziŋ rì riw bele. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
ROM 16:1 Yṵ-iri, tinam naari Febe ká ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru ká sakra nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Sankere na, ka se ɓa luo-rì vǎw.
ROM 16:2 Zaɗkaʼa se lɛ, mì koɗ rì ɓay haŋa rì mgba ni ɓáy kere ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi faa mbḭw munu ká ɓaarì nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri i ɗáake ziŋ kḭ na. Ì sɔ ni ká tul feri riw bele káʼa se síeke ká luo-rì, ɓay ḭi lɛ, ɓe kḭ sùo-ɛ na, ka sɔ nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi nda̰w, a ɓi hɔy kara ka sɔ mì nda̰w pi.
ROM 16:3 Ì hii soko ha̰ Prisil ɓáy waa ɓe Akilas ká i ɓa bǎw peɗ ɓi ká ɓil peɗ Zezu Krisi.
ROM 16:4 Ɓari na, i nzṵu sím ɓari ɗo guma nda̰w rɔɔ í yǎ̰ake mì. Ɓa ɓi huo-i hɔy ze mì yḭ̀i ɓáy taambɔl ha ri ya, roo lɛ, ɓa nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká i ɓa sa̰w Ziɓ ya na kara, i ɗaa munu nda̰w.
ROM 16:5 Ì hii soko ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká luo-ri na. Ì hii soko ha̰ Epaynɛɗ ká mì hii ni ɓamba na nda̰w. Ɓe na, ka ɓa titire nzoɓ káʼa mbi law-ɛ ha̰ Krisi ká kuɗu zaɗ ká Azi.
ROM 16:6 Ì hii soko ha̰ Mari ká ɗaa peɗ ɓamba ɓay tul-rì na.
ROM 16:7 Andoronikus ɓáy Zuniyas ká i ɓa nzoɓ ini ɓi ká ɓúru kḭri ɓuru naa hul sal mbḭw na, ì hii soko ha ri. Ɓari na, i ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ká nzoɓri ɗaa mbay ɓo tul-ri, a í mbi law-ri ha̰ Krisi pola ha̰ mì.
ROM 16:8 Ì hii soko ha̰ Ampiliyatus, ɓe ká mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i ɓáy faa law ini Ŋgɛrɛmbay.
ROM 16:9 Ì hii soko ha̰ Urbɛ̰, ɓe káʼa ɓa bǎw peɗ naari ká ɓil peɗ Krisi, rɔɔ Estakis ká mì hii ni ɓamba na.
ROM 16:10 Ì hii soko ha̰ Apelɛs; ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe hɔy kara ka mgba mbika law-ɛ ŋgɔ-ŋgɔŋ ká tul Krisi na. Ì hii soko ha̰ nzoɓ ɓil hul Arisitobulri nda̰w.
ROM 16:11 Ì hii soko ha̰ nzoɓ ini ɓi Eroɗio̰n. Ì hii soko ha̰ nzoɓ ɓil hul Narsiseri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛmbay naari.
ROM 16:12 Ì hii soko ha̰ Tirifɛn ɓáy Tirifoz, ɓari ká i ɗaa sùo-ri taa tom ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛmbay, rɔɔ tinǎa Pɛrsiɗ, ɓe káʼa ɗaa peɗ ɓamba ha̰ Ŋgɛrɛmbay nda̰w na.
ROM 16:13 Ì hii soko ha̰ Rufusi ká ɗaa peɗ ndaɗ ɓamba ha̰ Krisi, rɔɔ í hii soko ha̰ mi-ɛ ká ɗo munu ɓa máa nda̰w na.
ROM 16:14 Ì hii soko ha̰ Asinkriɗ nda̰w, Felego̰n nda̰w, Ɛrmɛs nda̰w, Patorobas nda̰w, Ɛrmɛs nda̰w, rɔɔ ɓáy yṵ-iri riw bele ká i ɗo ziŋ ri na nda̰w pi.
ROM 16:15 Ì hii soko ha̰ Filolok ɓáy Zuli, Nere ɓáy tini-ɛ nda̰w, rɔɔ í hii soko ha̰ Olimpas ɓáy nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká i ɗo ziŋ ri na.
ROM 16:16 Ì mgba kḭ gírik girik í úl suku kḭ, í hǐike soko lik lik ha̰ kḭ ɓa lie ɓa lew. Nzoɓ mbika lawri riw bele ká i mbṵ tul kḭ í kaw zaɗ ni key na, i hii soko ha rì.
ROM 16:17 Yṵ-iri, mì ɓo rì ɓay haŋa rì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa ha̰ téke ɓil kḭ ɗo na. Nzoɓkeri ku na i ɗaa ha̰ nzoɓri wṵru faa kere ɓáy faa fe fere ɓari ká ɗo ɓoɗ ɓáy Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ì ya̰a pola na. Ɓari na, ì mgbá̰ŋra ri ya,
ROM 16:18 ɓay ḭi lɛ, kḭri nzoɓri ká mini key na, i nzaa ɓil-ri kḭ hɔy ɓo, i ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛmbay naari *Krisi ya. Ɓáy faa nzaa ráa ɓay ɓari nda̰w, ɓáy ɓay ká tḭi rɛ̰m rɛ̰m ká nzaa-ri nda̰w na, i ǔlake nzoɓri ká nun-ri nzɛ ya.
ROM 16:19 Ɓaarì laa lɛ, vu mbom ká ì ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛmbay na, nzoɓri riw bele kɔ-kɔ. Ɓe ze, mì ɗáake suoriya ɓay tul-rì, a mí hii ɓay haŋa rì ɓa nzoɓ nun nzɛmri ká se tul fe ɗáa kere, a í ɗo ɓa nzoɓri ká *taŋ kaɗ kaɗ se tul fe ka̰aya.
ROM 16:20 Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ haŋa ɗɛkɛkɛ ha̰ nzoɓ na, waka ya hɔy lɛ, kaʼa ɓíɛ hṵrusuo *Satan ha rì rɛ̰ŋ ni ɓáy ɓal-rì. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì!
ROM 16:21 Timote ká ɓa bǎw peɗ ɓi na, ka hii soko ha rì, rɔɔ nzoɓ ini ɓiri ká ɓa Lusiyus ɓáy Zaso̰n rɔɔ Sosipatɛr hɔy kara, i hii soko ha rì nda̰w pi.
ROM 16:22 A ɓi Tɛrtus ká Pol ha̰ mì vbie mbeɗe key kara, mì hii soko ha rì ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay ká mbṵ naari mbḭw hɔy na.
ROM 16:23 Gayus ká ya̰a mì naa hul ɓe na, ka hii soko ha rì nda̰w. Ká puo ɓe ze nzoɓ mbika lawri mbṵ kḭ ká ɗi. Erasi, ɓe káʼa ɓa nzoɓ kɔ́rɔ lari ká ɓil ŋgɛrɛpuo key na, ka hii soko ha rì nda̰w, yṵ naari Kartus kara hii soko ha rì nda̰w pi.
ROM 16:24 [Ndaɗ ɓay haŋa law kere Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì riw bele. Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.]
ROM 16:25 Náa ɗáari riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru! Ɓe na, ka maa ɓay haŋa hṵrusuo ha rì ɗǒke tul mbika law ɓaarì, munu ká ɓayke ɗo ɓil káa Ɓay Kere ká mì kaa na. Ɓa káa Ɓay Kere ká se tul Zezu *Krisi, a kiɛ naari fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo zaɗ muni ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy.
ROM 16:26 A roo lɛ, timbɛɗɛ ka tina feke ɗo zaɗ hie gbay gbay ɓáy faa ɓay ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe na, maa ɓáy bol nzaa Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓaŋguɔ, ɓay haŋa sa̰w nzoɓri riw bele tǔuke ni ɓo, í ɗáake law-ri ɓo tul-e a í ɗáake vu mbom ɓo tul-e nda̰w.
ROM 16:27 Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ ká ɓa nzoɓ nun nzɛm na, riŋ ɗika ɓa taa ɓe mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ ɓáy faa Zezu Krisi. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
1CO 1:1 Ɓi Pol ká Ŋgɛrɛwṵru ɗí mì ɓáy faa law hiiya ɓe ha̰ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi na, ɓúru yṵ ɓuru Sostɛn ɓuru ɗaa mbeɗe key na, ɓúru hǐike soko ha rì
1CO 1:2 ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká ì mbṵ tul kḭ ká ŋgɛrɛpuo ká Kɔrɛ̰te. Mì ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì ká Ŋgɛrɛwṵru náa rì ɗo ɓoɗ ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi, a ɗi rì ɓay haŋa rì kaw ɓa nzoɓ taa ɓeri. Mì ɗaa mbeɗe na ha̰ ɓari riw bele ká i kaw zaɗ kḭri riw bele ká i ruo Zezu Krisi Ŋgɛrɛmbay naari, ɓe káʼa ɓa Ŋgɛrɛmbay ɓari nda̰w, rɔɔ Ŋgɛrɛmbay ɓuru nda̰w pi na.
1CO 1:3 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ taa Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
1CO 1:4 Mì ɗaa taambɔl ɓaŋguɔ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul law kere káʼa ɗaa ziŋ rì ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu *Krisi.
1CO 1:5 Ì kɔ, ɓáy faa ɓe na, Ŋgɛrɛwṵru ha rì fe iniri riw bele: ha̰yri ká ɓa gosi ɓáa ɓayri riw bele nda̰w, rɔɔ fe kɔ́kɔri kara riw bele nda̰w pi na.
1CO 1:6 Sa̰w ɓay Krisi ká ɓuru tina ha rì na ɓar sa̰w ŋgɔŋ kpay kpay ká sakra ɓaarì
1CO 1:7 ká ì kaw í giyaŋ nam Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi káʼa yḭ́i a vi na, ha̰ fe ini mbḭw kara ka puo rì ya.
1CO 1:8 Ɓa ɓe na kḭ ze, a haŋa rì ɓar sa̰w ŋgɔŋ kpay kpay kpṵru tḭi ɔ́rɔ ɓie nam na, ɓay haŋa ɓo, nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-rì ɓáy nam ká Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi a yḭ́i a vi na ya.
1CO 1:9 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi rì ɓay haŋa rì zuɔ ziŋ Vi-e Zezu Krisi Ŋgɛrɛmbay naari na, ka ɗo tul ɓay ɓe káʼa waa na.
1CO 1:10 Yṵ-iri, mì koɗ rì ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi: ì ha̰ law-rì ka maa kḭ mbḭw ha̰ téke ɓil kḭ ka ti sakra ɓaarì ya, í zúɔ ziŋ kḭ ɓáy faa kér ɓay ká mbḭw, í ha̰ nzaa-rì ka maa kḭ.
1CO 1:11 Yṵ-iri, mì ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ini Koloweri ví ɓaa ha̰ mì mii, rɔɗ kḭ ɗo sakra ɓaarì.
1CO 1:12 Ɓay ká mì hii ɓay ɓáa key na, nzoɓ ha̰nɛ ɓaa mii: «Ɓi mì ɓa taa Pol,» nzoɓ kḭ ɓaa mii: «Ɓi mì ɓa taa Apolos,» nzoɓ kḭ ɓoɗ rɔɓay ɓaa mii: «Ɓi mì ɓa taa Piyɛr,» a nzoɓ kḭ rɔɓay ɓaa mii: «Ɓi mì ɓa taa *Krisi.»
1CO 1:13 Wa̰a, lɛ Krisi na wal sùo-ɛ ɓoɗ ɓoɗ ro lɛ? Ì ɓaa ha̰ mì laa, wa̰a, ɓa ɓi Pol ze i ɓer mì ɗo tul puu say huɗ ɓay tul-rì lɛ? Mase, i ɗáa tul-rì nduo mbii ɓáy riŋ ɓi Pol na lɛ?
1CO 1:14 Mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa tul nzoɓ mbḭw kara nduo mbii ká sakra ɓaarì ku ya, ɓa Krispus ɓáy Gayus huo-ri hɔy ze mì ɗaa tul-ri nduo mbii.
1CO 1:15 Ɓe ze, nzoɓ mbḭw mini kara ka ɓaa mii, ɓeri ɗaa tul ɓeri nduo mbii ɓáy riŋ-i na ya.
1CO 1:16 Áa, ɓa tusuɛ kḭ, nzoɓ ini Estefanasri kara, mì ɗaa tul-ri nduo mbii, ɓieri lɛ, mì ɗaa tul nzoɓ kḭ nduo mbii kara, mì kɔ mbǎa.
1CO 1:17 Ɓay ɗáa tul nzoɓri nduo mbii ze Krisi píe mì vi ɓayke ya. Roo lɛ, ka píe mì ha̰ mì ka-káa Ɓay Kere ɓe. A káa ɓayke ku na, mì kaa ɓáy nzaa ráa ɓay, mase ɓáy nun nzɛm nzoɓ ya, ɓay haŋa ɓo hṵrusuo huɗ Krisi ká tul puu say huɗ na, ka ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy ya.
1CO 1:18 Tusuɛke lɛ, káa ɓay huɗ *Krisi ká tul puu say huɗ na, ɗo ɓa fe kɔ̀kɔ ká nun nzoɓri ká i se ɓa faa zaɗ ɓíɛ. Roo lɛ, naari ká náa ɗori faa pam ro na, ɓayke na ɗo ɓa hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 1:19 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Nzoɓri ká i ɓa nzoɓ nun nzɛm na, mì ɓíɛ nun nzɛm ɓari na kpukɗu kpukɗu, a nzoɓri ká i ɓa nzoɓ fe kɔ́kɔri kara, mì haŋa fe kɔ́kɔ ɓari na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy.»
1CO 1:20 Zaɗka ɗo munu ku wa̰a, nzoɓ nun nzɛm na a ɓáa mina rɔɓay lɛ woo? A wa̰a, nzoɓ ká kɔ *bol kusol ta-taŋ na, a ɓáa mina rɔɓay lɛ woo? Wa̰a, nzoɓ má̰y ɓayri ká tusiri key na, i ɓáa mina rɔɓay lɛ woo? Nun nzɛm nzoɓ tukɛlɛri key na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɗo ɓa fe kɔ̀kɔ.
1CO 1:21 Ì kɔ, ɓáy faa nun nzɛm Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ tukɛlɛri key i maa ɓay tuuka ni ɓáy faa nun nzɛm ɓari na ya. Sa̰wke mini ze, rii law Ŋgɛrɛwṵru ɓay ya̰aŋa nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e ɓáy faa káa ɓay ká nzoɓri kɔ ɓa fe kɔ̀kɔ hɔy na.
1CO 1:22 Ziɓri na, i vbi fe saŋ ze ɓay kɔ́kɔ, a Gɛrɛkri laa lɛ, i nzaa nun nzɛm.
1CO 1:23 A naari laa lɛ, náa káari káa Krisi ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ. Ɓa fe ká ɗo ɓa ŋguɗ puu téke ɓal Ziɓri, a nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya laa lɛ, i kɔ ɓa fe kɔ̀kɔ ká nun-ri.
1CO 1:24 Roo lɛ, ɓari ká ɗiw Ŋgɛrɛwṵru ɗi ri na, i ɓa na Ziɓ, mase i ɓa na Ziɓ ya kara, Krisi na kiɛ hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, a kiɛ nun nzɛm ɓe nda̰w pi.
1CO 1:25 Fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru ká nzoɓri kɔ ɓa fe kɔ̀kɔ na, nzɛ mba nun nzɛm nzoɓri ká tusiri key, a hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká i kɔ ɗo ɗɛk ɗɛk na kara kal tul hṵrusuo nzoɓri ká tusiri key nda̰w.
1CO 1:26 Yṵ-iri, ì kér se tul ɗol ɓaarì ká pola ká Ŋgɛrɛwṵru ɗíke rì na í kɔ. Ká sakra ɓaarì na, nzoɓ nun nzɛmri ŋgḭi ya, nzoɓ hṵrusuori ŋgḭi ya nda̰w, a nzoɓ luyeri hɔy kara, i ŋgḭi ya nda̰w pi.
1CO 1:27 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru nan ɓari ká nzoɓ tusiriri key kɔ ri ɓa kɔ̀kɔ na ɓay ɗáake sahoy ɓo nun nzoɓ nun nzɛmri; a nan ɓari ká nzoɓ tusiriri key kɔ ri ɓa nzoɓri ká hṵrusuo-ri tiya ɗɛk ɗɛk na, ɓay ɗáake sahoy ɓo tul nzoɓri ká i ɗo ɓáy hṵrusuo;
1CO 1:28 a nan ɓari ká nzoɓ tusiriri kɔ ri ɓa fe vbuka ɓo ɓisuy, a í kɔ ri ɓa fe ḭ̌m, rɔɔ í kɔ ri ɓa fe ya na, ɓay haŋa ɓari ká nzoɓri kɔ ri ɓa nzoɓ luye na, i vi ɓa nzoɓri ká i ɗo gɔr hɔy.
1CO 1:29 Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay ndáka giri sùo-ɛ ká pol Ŋgɛrɛwṵru ya.
1CO 1:30 Ɓa ɓe kḭ ze, ka ha rì zuɔ ziŋ Zezu Krisi, a ha̰ náa víri ɓa nzoɓ nun nzɛmri. Ɓáy faa ɓe na, Ŋgɛrɛwṵru náake ɓay ká tul naari ha̰ náa ɗori nzɛɗɛm ká nun-ɛ, a tina naari saa ɓil koy feya̰a a ha̰ náa ɗori ɓoɗ ɓa taa ɓe.
1CO 1:31 Ɓe ze, munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ ká hii ɓay ndáka giri sùo-ɛ lɛ, ka nda giri ɓay tul fe ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa.»
1CO 2:1 Yṵ-iri, zaɗka mì se luo-rì ɓay ka-káa tusuɛ Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo zaɗ muni ha rì na, mì ɓaa ɓay ɓáy nzaa ráa ɓay, mase ɓáy nun fe kɔ́kɔ ɓi ya,
1CO 2:2 ɓay ḭi lɛ, mì mbi nzaa-i ká ɗi pola hɔy ɓáy ɗol ɓi ká sakra ɓaarì, ɓay ɓáa ɓay se tul nzoɓ mbḭw hɔy ká ɓa Zezu *Krisi, ɓe ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ.
1CO 2:3 Ɓi na, zaɗka mì se luo-rì na, hṵrusuo-i tiya ɗɛk ɗɛk, hḭɛ ɗáa mì mí tɔ gbala gbala.
1CO 2:4 Fe ká mì fere nzoɓri ɓáy ɓay ká mì ka-káake na, mì ɓaa ɓáy faa gosi ɓayri ɓáy nun nzɛm ɓay kúɔke nzoɓri ya, roo lɛ, ɓa hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru ze ɗaa ha̰ ɓayke mgba law-rì.
1CO 2:5 Ɓe nda̰w rɔɔ, mbika law ɓaarì na, a ɗoko tul nun nzɛm nzoɓ hɔy ya, roo lɛ, a ɗoko tul hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 2:6 A ɓuru na hɔy kara, ɓuru ka-káa ɓay nun nzɛm na ha̰ nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law. Roo lɛ, ɓa nun nzɛm ká tusiri key ya nda̰w, nun nzɛm nzoɓ hṵrusuori ká i re mbay ká tusiri key, ká í ɗo séke ɓa zaɗ ɓíɛ ya nda̰w pi.
1CO 2:7 Nun nzɛm ká ɓuru ka-káake na, ɓa nun nzɛm Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo zaɗ muni kpṵru tḭi timbɛɗɛ key ɓáy. Ɓa nun nzɛm ká Ŋgɛrɛwṵru mbi nzi-ɛ ká ɗi pola nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy na, ɓay haŋa ni ka ɗo ɓa fe riŋ ɗika naari.
1CO 2:8 Nun nzɛmke ku na, mbay ká tusiri key káʼa kɔ́kɔ sa̰wke kɔ na, tiya, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká i kɔ sa̰wke kɔ zu lɛ, i ti ɓér Ŋgɛrɛmbay Nzoɓ Riŋ Ɗika Luye na ɗo tul puu say huɗ ya.
1CO 2:9 Lɛɛ, feke ɗo munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: Fe ká nun nzoɓ kɔ ya nda̰w, fe ká suku nzoɓ laa ya nda̰w, fe ká nzoɓ ker ɓayke ndḭi mini kara ya nda̰w na, feke na ku ze Ŋgɛrɛwṵru leke ɗo ɓay tul nzoɓri ká i hii ni.
1CO 2:10 A lɛ, ɓa naari ze Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nun naari taŋ ká ɗi ɓáy faa Tem ɓe, ɓay ḭi lɛ, Tem na ar sa̰w feri vbaɗ vbaɗ riw bele, ze kér ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo zaɗ muni na hɔy kara, ka kɔ sa̰wke nda̰w.
1CO 2:11 A ku na wa̰a, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a kɔ́kɔ kér ɓay nzoɓ na lɛ? Nzoɓ mbḭw ti kɔ́kɔ ya; ɓa tem ká ɗo ɓil law nzoɓke na kḭ hɔy ze a kɔ́kɔ. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, kér ɓay Ŋgɛrɛwṵru na nzoɓ mbḭw mini kara maa kɔ́kɔ sa̰wke ya; ɓa Tem Ŋgɛrɛwṵru kḭ huo-ɛ hɔy ze kɔ.
1CO 2:12 Naari na, Tem ká náa ɗǒkeri na ɓa tem nzoɓ tukɛlɛri key ya, roo lɛ, ɓa Tem ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru, ɓay haŋa ɓo náa kɔ́keri sa̰w feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari ɓáy law kere ɓe.
1CO 2:13 Ɓe ze, zaɗka ɓuru ɓaa ɓay fe niri key ha̰ nzoɓri na, ɓuru ɓaa ɓáy nun nzɛm nzoɓ ya, roo lɛ, ɓuru ɓaa ɓáy faa feri ká Tem Ŋgɛrɛwṵru fere ɓuru. Ɓe mini ze, ɓuru tina sa̰w fe tusuɛ taa Tem Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri ká i ɗo ɓáy Temke na.
1CO 2:14 Nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru ya na, ka maa ɓay ya̰aŋa tusuɛ ɓay ká uru ká luo Temke na ya. Fekeri ku na, nzoɓke kɔ ɓa fe kɔ̀kɔ hɔy ká nun-ɛ, a maa ɓay kɔ́kɔ sa̰wke ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru nda̰w rɔɔ, maa ɓay kɔ́kɔ sa̰wke ɓáy.
1CO 2:15 Nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru na, ka maa ɓay bɛ́klɛ sa̰w feri riw bele, lɛ, nzoɓ maa ɓay ɓál ni ya.
1CO 2:16 I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ ve ze kɔ kér ɓay Ŋgɛrɛmbay lɛ? Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ maa ɓay haŋa ni nzaa ɓoko lɛ?» Roo lɛ, naari na, Tem Ŋgɛrɛwṵru ha̰ náa kɔ́ri kér ɓay Krisi.
1CO 3:1 Yṵ-iri, tusuɛke lɛ, mì maa ɓay ɓáa ɓay ziŋ rì munu ká nzoɓri ká Tem Ŋgɛrɛwṵru nda faa pol-ri na ya, roo lɛ, mì ɓaa ɓay ziŋ rì munu ɓa nzoɓri ká i sṵ ɓáy tul-ri, a í ɓa leɗ tupɛŋri ɓáy faa ɗáa law ɓo tul *Krisi.
1CO 3:2 Sa̰wke mini ze, fe ká mì fere rì na ɗo faa mbḭw munu ɓa wa̰n ká i ha̰ leɗri a̰w, ɓo ɗo munu ɓa ŋgaw ya, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuo-rì maa ɓay réke ŋgaw ya ɓáy. Ze timbɛɗɛ key kara ì maa ya ɓáy,
1CO 3:3 ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na ì ɗo munu ɓa nzoɓri ká i sṵ ɓáy tul-ri. Ì kɔ, zaɗka ɗáa sere ɓáy rɔɗ kḭ ɗo sakra ɓaarì na wa̰a, ì kiɛ sùo-rì ɓa nzoɓri ká i sṵ ɓáy tul-ri na ya zu lɛ? A ku wa̰a, simseɗ ɓaarì na ɗo munu ɓa simseɗ nzoɓ kɛlɛri na ya lɛ?
1CO 3:4 Zaɗka nzoɓ ɓaa mii: «Ɓi mì ɓa taa Pol» mase «Ɓi mì ɓa taa Apolos» na wa̰a, ì ɗaa fe munu ká fe ɗáa nzoɓ kɛlɛri na nda̰w ya lɛ woo?
1CO 3:5 Wa̰a, Apolos ɓa ve lɛ? Mase Pol ɓa ve lɛ? Ɓuru na ɓuru ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ hɔy ká ɗaa ha rì ɗáake law-rì ɓo tul Zezu. Ká sakra ɓuru key na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ɗaa peɗ ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa zuɔ nduo-ɛ ɓay haŋa ni ka ɗaa na.
1CO 3:6 Ɓuru na ɓuru ɗo munu ɓa nzoɓ payri. Ze ɓi na, mì ru fe zuɔ siri; Apolos laa lɛ, ɓa nzoɓ ɗáa mbii zuɔ ɗi, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ze ɗaa feke na ha̰ ni tḭi suku.
1CO 3:7 Ɓe mini ze, nzoɓ ká ru fe, ɓáy nzoɓ ká ɗaa mbii zuɔ ɗi na ɗaa fe ya, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ huo-ɛ ze, ɓa nzoɓ ɗáa feke na ha̰ ni tḭi a ŋgɔŋ.
1CO 3:8 Nzoɓ ká ru fe ɓáy nzoɓ ká ɗaa mbii zuɔ tul fe ruka na, i maa kḭ mbḭw hɔy. Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni fe tunduo ɓe maa ɓáy peɗ ɓe káʼa ɗaa.
1CO 3:9 Ì kɔ, ɓuru na ɓuru ɓa bǎw peɗ ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛwṵru, a ɓaarì laa lɛ, ì ɗo munu ɓa wáa Ŋgɛrɛwṵru. Ɓaarì na ì ɗo munu ɓa hul ká Ŋgɛrɛwṵru mbuo.
1CO 3:10 Ɓáy faa law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ mì na, mì ɗáake peɗ munu ɓa nzoɓ mbúo hul ká kɔ gosike ɓáy kere, a mí ɗáake tigba̰a hul na ɓáy zaɗɛ. A timbɛɗɛ key lɛ, nzoɓ kḭ ro ura hul na ɗo tul-e. Roo lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a kara, ka nzɛ ɓáy sùo-ɛ ɓay tul gosi úra hul na ku nda̰w rɔ!
1CO 3:11 A ɓay ká se tul tigba̰a hul na, nzoɓ mbḭw mini kara ti ɗáa tigba̰a hul kḭ nde tul-e taa pola na mbǎa, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ Zezu Krisi ɗo ɓa tigba̰a hulke na ɗɔɗ ro.
1CO 3:12 Ì kɔ, nzoɓ ha̰nɛri mbuo hul ɗo tul tigba̰a hulke na ku ɓáy lari pie, mase lari sḭ́ɛ, mase ɓáy tisaw ká larike ŋgɔŋ ɓamba. A nzoɓ ha̰nɛri laa lɛ, i mbuo hul na ɓáy puu, mase ɓáy bum suy, mase suy.
1CO 3:13 Roo lɛ, nam kúŋ sal ɓay na, kḭri peɗ nzoɓ ha̰a ha̰a kara, a tína sùo-ɛ ɗo zaɗ hie gbay gbay, ɓay ḭi lɛ, síeke ku na Ŋgɛrɛwṵru a líe peɗke na ɓáy huu.
1CO 3:14 Zaɗka nzoɓ mbuo hul ɗo tigba̰a hul ká huu sṵ tul-e ya na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa fe tunduo ha̰ nzoɓke na ku.
1CO 3:15 A zaɗka hulke ku na huu sṵ tul-e laa lɛ, nzoɓke ti zíŋ fe tunduo ɓe na ya. Ɓe na, a ya̰aŋa sùo-ɛ, roo lɛ, a ɗoko faa mbḭw munu ɓa nzoɓ ká tḭi saa ɓil huu soli.
1CO 3:16 Ɓaarì na ì kɔ ta-taŋ mii, ì ɓa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, ze Tem Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɓil law-rì na wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ?
1CO 3:17 A ze ɓo, zaɗka nzoɓ ɓiɛ hul ka̰nike na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɓíɛ nzoɓke, ɓay ḭi lɛ, hul ka̰nike na ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe. Ɓa ɓaarì na kḭ ze ì ɓa hul ka̰ni ɓe.
1CO 3:18 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara ka úla sùo-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ ya! Zaɗka nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ nun nzɛm ká tusiri key lɛ, ka ɗaa sùo-ɛ ka ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ nda̰w rɔɔ, a vi ɓa nzoɓ nun nzɛm taa tusuɛke na ɓáy,
1CO 3:19 ɓay ḭi lɛ, nun nzɛm nzoɓ tusiriri key na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ ɓa kɔ̀kɔ ká nun-ɛ. Ì kɔ, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ nun nzɛmri ká tusiri key na, Ŋgɛrɛwṵru fɛrɛ ɗáa law ɓari na ɓa ndaw taka ri.»
1CO 3:20 I ɓaa ɗo ɓil mbeɗe na rɔɓay mii: «Ŋgɛrɛmbay na kɔ kér ɓay nzoɓ nun nzɛmri na kɔ; ka kɔ ɓa fe ká gɔr hɔy.»
1CO 3:21 Ɓe mini ze, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara, ka nda giri sùo-ɛ ɓay tul nzoɓ hɔy ya, ɓay ḭi lɛ, feri riw bele na ɓa taa ɓaarì.
1CO 3:22 Ze ɓa na ɓi Pol, mase Apolos, mase Piyɛr, mase tusiri key, mase káw ɓáy kumnun, mase huɗ, mase feri ká timbɛɗɛ key, mase feri káʼa ví vuku hɔy kara, riw bele na ɓa taa ɓaarì;
1CO 3:23 a roo lɛ, ɓaarì na ì ɓa taa Krisi, a Krisi na laa lɛ, ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 4:1 Ɓe mini ze, ndaɗ ɓay haŋa rì kɔ ɓúru Apolos ɓa nzoɓ peɗ Krisi. Ɓuru na Ŋgɛrɛwṵru ɗaa tusuɛ ɓay ɓe ká ɗo zaɗ muni na zuɔ nduo ɓuru, ɓay haŋa ɓuru fére ri.
1CO 4:2 Fe ká ndaɗ ɓamba tasiri ɓay haŋa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru ka ɗaa na, ɓa ɗáa peɗ ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
1CO 4:3 A ɓi na lɛ, ze ɓa na ɓaarì, mase nzoɓri ká tusiri key hɔy ɗaa ɓay ɓo tul-i kara, mì kɔ ɓa fe mbḭw ya. Ɓi kḭ sùo-i kara mì ɗaa ɓay ɓo tul-i ya nda̰w.
1CO 4:4 Ká ɓil wa̰ra law-i na, mì kɔ fe mbḭw ká ɗaa ɓay ɓo tul-i ya, ɓe nu ku hɔy kiɛ a ɓaa mii, ɓay ti tul-i ya na munu ya. Nzoɓ káʼa ɗáa ɓay ɓo tul-i na, ɓa Ŋgɛrɛmbay.
1CO 4:5 Ɓe mini ze, pola nda̰w rɔɔ, ɓay haŋa nam kúŋ sal ɓay ka vi na, ì ɗaa ɓay mbḭw ka ɓo tul nzoɓ ká tul peɗ ɓe ya. A roo lɛ, ì giyaŋ ha̰ Ŋgɛrɛmbay ka vi nda̰w rɔ! Ɓe na, feri ká mṵu sùo-ri ká ɓil suŋ tilo na, a tína ri ɗo zaɗ hie gbay gbay, rɔɔ kér ɓay ká nzoɓri mṵu ɗo ɓil law-ri na kara, a tína vbaɗ vbaɗ ɗo zaɗ hie nda̰w pi. Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓ ha̰a ha̰a kara Ŋgɛrɛwṵru a písi ni ɓay tul fe ɗáa ɓe na ɓáy.
1CO 4:6 Yṵ-iri, mì mbi fe líe kḭri mí ɓǎake ɓay se tul ɓúru Apolos ɓay haŋa rì kɔ́ke má̰ra sim ɓay ɓáa nzoɓri na ta-taŋ: «Ì ha̰ fe ɗáa ɓaarì ka maa ɓáy zaɗ ɓay ká i vbie ɗo mbeɗe na ɓo, i ha̰ ni ka kál zaɗɛ ya.» Ɓe ze, nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓaarì ka nda giri sùo-ɛ, a ɗǒke fal ŋgaŋ nzoɓ a sḭ̌irike nzoɓ ha̰w ya.
1CO 4:7 A ɓo na wa̰a, a ve nda̰w rɔɔ ha̰ mù kɔ sùo-ɔ ɓa nzoɓ ká ɓamba mba nzoɓ ha̰wri lɛ woo? Feri ká mù ɗǒke na wa̰a, ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze ha̰ mù riw bele ku ya lɛ? Zaɗka ɗo munu na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, mù nda giri sùo-ɔ ɓay tul fe ká mù ɗǒke na, rìi fe ká ɓa fe ini ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ?
1CO 4:8 Ɓaarì na kara ì ɓaa mii, feri ká ì se síeke ká luo Ŋgɛrɛwṵru na, ì ziŋ maa rì siɓ siɓ ro! Ɓaarì na, ì ɗi sùo-rì ɓa nzoɓ feziŋari ká ɓil Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ro! Ɓaarì na, ì kɔ sùo-rì ɓa mbayri ro! A ɓuru mǎa ɓuru ti ɓil-e mbǎa ro ya lo! Ɓi na lɛ, mì rɛ sùo-i ɓay haŋa rì ɓa mbayri na kḭ ɓay haŋa ɓuru hɔy kara, ɓuru re mbay na ka ziŋ rì nda̰w!
1CO 4:9 A roo lɛ, ɓi na, mì kɔ lɛ, rìi fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓuru *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na ɗo ɔ́rɔ fal. Ɓuru na ɓuru ɗo munu ɓa nzoɓri ká i ɗaa ɓay huɗ ɓo tul-ri ká nun ruɔ nzoɓri; ɓuru ɗo ɓa fe kɔ́m nzoɓri riw bele: leɗ nzaapeɗri ká nulue nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓri ká tusiri key kara nda̰w pi.
1CO 4:10 Ɓuru na i kɔ ɓuru ɓa mbúo ɓay tul *Krisi, roo lɛ, ɓaarì na ì kɔ sùo-rì ɓa nzoɓ nun nzɛmri ká ɓil Krisi. Ɓuru na i kɔ ɓuru ɓa nzoɓri ká hṵrusuo ɓuru tiya ɗɛk ɗɛk, a ɓaarì laa lɛ, ì kɔ sùo-rì ɓa nzoɓ hṵrusuori. Ɓuru na i ḭ̌m ɓuru, a ɓaarì mǎa, i ɗaa mbay ɓo tul-rì!
1CO 4:11 Ze kpṵru tḭi timbɛɗɛ key hɔy kara, ɓuru kɔ sɛkɛ fe kɔn nda̰w, kɔn mbii nda̰w, rɔɔ gari kara puo ɓuru nda̰w pi. I ndaka ɓuru nda̰w, a ɓúru reke ɓa puolu puolu nda̰w pi.
1CO 4:12 Ɓuru na ɓuru ɗaa peɗ ɓúru ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ nda̰w rɔɔ, ɓúru zǐŋke fe ká ɓay hɔ́lke sùo ɓuru ɓáy. Zaɗka nzoɓri raɗ ɓuru lɛ, ɓuru sa̰m fe ze zuɔ tul-ri; zaɗka i ɗaa nun ɓuru tuɔ síe lɛ, ɓuru sṵu law ɓuru ká ɗi.
1CO 4:13 Zaɗka i ra̰a ɓuru lɛ, ɓuru yḭiŋra ɓáy ɓay huoke ze ha ri. Kpṵru tḭi timbɛɗɛ key na kara, i kɔ ɓuru ɗo munu ɓa tumḭiri kiɗa nda̰w, a í kɔ ɓuru ɓa mḭ́iri hɔy nda̰w pi.
1CO 4:14 Mì ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓay ɗáake sahoy ɓo nun-rì ya, roo lɛ, ɓay ɓókoke ɓaarì ká ì ɗo munu ɓa vu-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i.
1CO 4:15 Ì kɔ, ze nzoɓri ká i fere rì fe se tul *Krisi na, i ruɔ na ɓamba tasiri hɔy kara, bǎa ɓaarì na mbḭw hɔy. Tusuɛke lɛ, ɓa ɓi ze mì ɓa bǎa ɓaarì ɓáy faa káa Ɓay Kere ká mì kaa ha rì ɗáake law-rì ɓo tul Krisi.
1CO 4:16 Munu zu lɛ, mì koɗ rì ɓay haŋa rì mbóro fe ɗáa ɓi.
1CO 4:17 Sa̰wke mini ze, mì píeke vu-i Timote ká mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i, ká fe ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛmbay na. Ɓe na, a vǎa túma law-rì ká tul simseɗ ɓi ká ɓil Krisi, munu ká mì fere nzoɓ mbika lawri ɓáy zaɗri riw bele.
1CO 4:18 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì ku na, i sìi sùo-ri í ker í ɓaa mii, mì ti séke luo-rì ɓay vǎa kɔ́kɔ rì mbǎa.
1CO 4:19 Roo lɛ, zaɗka law Ŋgɛrɛwṵru hii lɛ, ndḭi hɔy lɛ, mì séke luo-rì vǎw. Ɓe nda̰w rɔɔ, mì kɔ́kɔ ɓari nzoɓ siika sùori na ku ɓáy. Mì kɔ́kɔ ri ɓáy faa ɓay ɓáa ɓari na ku hɔy ya, roo lɛ, ɓáy faa fe ɗáa ɓari káʼa kíɛ hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká i ɗǒke na nda̰w rɔ!
1CO 4:20 Ì kɔ, nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na, ɓa nzoɓri ká simseɗ ɓari kiɛ hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ɓa nzoɓri ká i ɓaa ɓa ɓay hɔy ya.
1CO 4:21 A wa̰a, fe ḭi ze law-rì mgba ɗi lɛ? Ì hii ɓay haŋa mì se luo-rì ɓáy ndoy, mase law ini ɓáy law huoke lɛ?
1CO 5:1 Mì te suk-i lɛ, mì laa ɓayri ká nzoɓri ɓaa ya̰a ya̰a se tul-rì mii, fe ɗáa sahoy ɗo sakra ɓaarì. Mì laa mii, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ku naa ziŋ má̰y bi-ɛ a ɗo ɗi ɗíki. Ɓa fe ɗáa ká nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya hɔy kara, i maa ɓay ɗáa ya!
1CO 5:2 Ɓe nu ku hɔy kara, ì nda giri sùo-rì ká ɗi kɛlɛ! Ɓa fe ká ì ɗáa síe ká ɗi, a í naa nzoɓ fe ɗáa sahoy ká munu ku na ká sakra ɓaarì ɓa fal. Wa̰a, ì kɔ munu ya wṵ̌m lɛ woo?
1CO 5:3 A ɓi lɛ, ze mì ɗo sakra ɓaarì ya hɔy kara, ɓáy faa Tem Law Pie na, mì ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓke na ɗɔɗ ro ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu, rìi fe ká mì ɗo ziŋ rì mbḭw hɔy. Ì mbṵ kḭ ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay naari ha̰ hṵrusuo-ɛ ka ɗo ziŋ rì. Ɓi hɔy kara mì zúɔ ziŋ rì ɓáy faa Tem Law Pie,
1CO 5:5 a ɓo, í naa nzoɓke ku na ká sakra nzoɓ mbika lawri, a í pɔ́ŋ ni ɓo nduo *Satan ɓay haŋa fe kɔn naysuo ká ɗo sùo-ɛ na ka ɓíɛ, a ha̰ tem sùo-ɛ ka zíŋ pam ɓáy nam ká Ŋgɛrɛmbay a yḭ́i a vi.
1CO 5:6 A ku wa̰a, fe ndáka giri sùo ɓa ḭi ɓáy lɛ woo? Ì kɔ, sim ɓay ɓáa nzoɓri ká mii: «Fe hew fe ká ndḭi munu hɔy i zukrike sṵm fe lɛ, ɗaa ha̰ sṵm na hew riw bele a ɗo hoɗoro» na wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ woo?
1CO 5:7 Munu zu lɛ, ì naa fe hew fe ká ɓa nzoɓ fe ɗáa ya̰a na ká sakra ɓaarì ɓa fal, ɓay haŋa ɓo ì vi ɓa nzoɓri ká ì *taŋ kaɗ kaɗ. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì ɗoko ɓa sṵm fe fie ká fe hew fe ti ɗi mbǎa na ɓáy. Ká ɓa tusuɛ lɛ, ì taŋ kaɗ kaɗ kḭ ro, ɓay ḭi lɛ, *Krisi na i i ni ɓa vuy *fe poy ká tina naari saa ɓil koy feya̰a.
1CO 5:8 Ɓe mini ze, náa ɗáari suoriya tḭ́i saa ɓil koy feya̰a na ɓáy ŋgaw ká fe hew fe ká ɓa ɗáa law, ɓáy law mgbɔrɔ ti ɗi ya na. Roo lɛ, náa ɗáari suoriya ɓáy law ká taŋ kaɗ kaɗ ɓáy tusuɛ ɓay.
1CO 5:9 Ká ɓil mbeɗe ká mì ɗaa ha rì pola na, mì ɓaa ha rì mii, ì mgba bǎw ka zíŋ nzoɓ ɗáa nun pieri ya.
1CO 5:10 Roo lɛ, mì hii ɓay ɓáa ɓay se tul nzoɓri riw bele ká i ɓa nzoɓ ɗáa nun pieri, mase nzoɓ riiɓari, mase nzoɓ kɔ́kɔ nun feri, mase nzoɓ púo wṵruri ká tusiri key ya. Munu zu lɛ, ká ɓay yá̰m ri na, ndaɗ ɓay haŋa rì káw tusiri key mbǎa.
1CO 5:11 Tusuɛke lɛ, mì hii ɓay ɓáa ha rì mii: nzoɓ ká ɗi sùo-ɛ ɓa nzoɓ mbika law, rɔɔ a ɓa nzoɓ ɗáa nun pie nda̰w, mase nzoɓ kɔ́kɔ nun fe nda̰w, mase nzoɓ púo wṵruri nda̰w, mase nzoɓ tḭ́iri nzoɓri nda̰w, mase nzoɓ buo him nda̰w, mase koŋ riiɓa na, ì mgba bǎw ka ziŋ ni ya. Nzoɓ ká munu ku na, fe sṵm hɔy kara ì sáŋ sṵ́ŋake ziŋ ni.
1CO 5:12 Ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓri ká i kɔ Zezu ya na wa̰a, ɓa peɗ ɓi lɛ woo? Ṵ́-uu, ɓa peɗ ɓi ya. Wa̰a, ɓa peɗ ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká ɓay ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ taa ɓaarì ká i mbṵ tul kḭ na ya lɛ woo?
1CO 5:13 Ɓaarì na kḭ ze, ì naa nzoɓ law mgbɔrɔ na ká sakra ɓaarì ɓa fal munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na. A ɓari nzoɓri ká i kɔ Zezu ya na, ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze a ɗáa ɓay ɓo tul-ri.
1CO 6:1 Zaɗka nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ɗo ɓáy ɓay ziŋ yṵ-ɛ na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ ì pɔŋ ɗáa ɓayke ká pol nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri, a í séke ni pol nzoɓ kúŋ sal ɓayri ká i kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya hɔy ha ri ɗaa ɓayke na lɛ woo?
1CO 6:2 Ì kɔ ku na wa̰a, nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri ti kúŋ sal ɓay ɓo tul nzoɓri ká tusiri key ya lɛ woo? A zaɗka ì kúŋ sal ɓay ɓo tul nzoɓ tusiriri na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ ì maa ɓay kúŋ sal ɓay ká tul vu feri ká ndḭ-ndḭi mini ya lɛ?
1CO 6:3 Ì kɔ ku na wa̰a, náa kúŋri sal ɓay ɓo tul leɗ nzaapeɗri ká nulue nda̰w ya lɛ woo? A munu ku wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ náa maari ɓay kúŋ sal ɓay ɓo tul fe niri key ya lɛ?
1CO 6:4 Zaɗka ì ɗo ɓáy ɓayri ká munu ziŋ kḭ na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ ì se ɓáy ɓay ɓaarì na ká pol nzoɓ kɛlɛri ká nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ kɔ ri ɓa fe ya na, ha ri kuŋ sal ɓay ɓaarì na lɛ?
1CO 6:5 Mì ɓaa munu ɓay haŋa sahoy ka sɛ rì. Wa̰a, ká sakra ɓaarì ku na, nzoɓ mbḭw mini ká ɓa nzoɓ nun nzɛm ká maa ɓay léke ɓay ɓaarì key na tiya kḭ wṵ̌m lɛ?
1CO 6:6 Wa̰a, ɓa fe kere kḭ ɓay haŋa nzoɓ mbi tul yṵ-ɛ, rɔɔ a séke ni zaɗ fɔ́ŋ ɓay ká pol nzoɓri ká i kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya na ha ri ɗaa ɓay ɓo tul-e lɛ woo?
1CO 6:7 Ɓa tusuɛ kḭ, ɓay ká ɗo sakra ɓaarì ká ɗaa ha ri séke kpṵru se zaɗ fɔŋ ɓay na, kiɛ leɗi ɓaarì ro. Ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, ì iki law-rì ká tul fe ka̰aya ká i ɗaa ziŋ rì na ya lɛ? Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ ì iki law-rì ká tul nzoɓ fe ɗáa rɔɗ rɔɗri na ya lɛ?
1CO 6:8 Ɓa ɓaarì kḭ hɔy ro ze, ì yḭ̀i í ɓa nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari, í ɓa nzoɓ fe ɗáa rɔɗ rɔɗri na, a í ɗaa fekeri ku na ziŋ yṵ ɓaarì!
1CO 6:9 Ì kɔ, nzoɓ fe ɗáa munuri ku na, ɓa nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri ya. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ woo? Ì úla sùo-rì ya! Nzoɓ ɗáa nun pieri nda̰w, nzoɓ púo wṵruri nda̰w, nzoɓ nzaa má̰y kḭri nda̰w, nzoɓ fɛ́rɛ sùo ɓa má̰yri nda̰w, wa̰rari ká i fɛrɛ í naa ziŋ kḭ nda̰w,
1CO 6:10 nzoɓ riiɓari nda̰w, nzoɓ kɔ́kɔ nun feri nda̰w, nzoɓ buo himri nda̰w, nzoɓ tḭ́iri nzoɓri nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓ ya̰aŋa fe ɓáy hṵrusuori nda̰w na, ɓa nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri ya.
1CO 6:11 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì hɔy kara, pola na i ɗo munu nda̰w. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na Ŋgɛrɛwṵru wàa feya̰a ɓaarì kaɗ kaɗ, a náa rì ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe, a naa ɓay ká tul-rì ɓáy faa riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi, ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru naari na nda̰w.
1CO 6:12 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì ɓaa mii: «Feri riw bele na faake ɗo hɔy ɓay haŋa mì ɗaa.» Ɓa tusuɛ kḭ, roo lɛ, feri riw bele na ɓa fe sɔ́kɔ nzoɓ ya. Ɓi hɔy kara, mì maa ɓay ɓáa mii: «Feri riw bele na faake ɗo hɔy ɓay haŋa mì ɗaa.» Ɓa tusuɛ kḭ, roo lɛ, mì ti ɗáa sùo-i ɓa koy ɓay tul fe mbḭw ya.
1CO 6:13 I ɓaa nda̰w mii: «Fe sṵm ɗo ɓay tul ɓil, ze ɓil kara ɗo ɓay tul fe sṵm.» Ɓa tusuɛ kḭ, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɓíɛ ri siɗi bele. Sùo nzoɓ na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓay tul nun pie ya. Sùo nzoɓ na ɗo ɓa taa Ŋgɛrɛmbay, a Ŋgɛrɛmbay laa lɛ, ɗo ɓay tul sùo nzoɓ.
1CO 6:14 Munu ká Ŋgɛrɛwṵru tina Ŋgɛrɛmbay saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na, a tína naari kara nda̰w saa luɔ huɗ ha̰ náa káwri ɓáy kumnun ɓáy faa hṵrusuo-ɛ.
1CO 6:15 Ì kɔ nda̰w, sùo-rì na ɗo ɓa nzaa váw sùo *Krisi. A munu ku wa̰a, mì mbika nzaa váw sùo Krisi na ɓay vǎa zúɔke ziŋ má̰y ɗáa nun pie na lɛ woo? Ṵ́-uu, munu ya mgbaŋ!
1CO 6:16 Mase, nzoɓ ká zuɔ ziŋ má̰y ɗáa nun pie na, ɓáy kḭ í vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy na wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ? I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru nda̰w mii: «Ɓari ká siɗi bele reɓ na, i ví ɓa nzoɓ ká mbḭw.»
1CO 6:17 Munu zu lɛ, nzoɓ ká zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay na, tem ɓari zuɔ kḭ mbḭw hɔy.
1CO 6:18 Fe ká ɓa nun pie na ì ɗúu ɗi ɗi. Fe ɗáa ya̰a ha̰wri riw bele ká nzoɓ ɗaa na, ɗo sùo-ɛ kɛlɛ key hɔy. Roo lɛ, nzoɓ ká pɔŋ sùo-ɛ a ɓa nzoɓ ɗáa nun pie na, ka ɗaa feya̰a a ɓǐɛke naysuo-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ.
1CO 6:19 Sùo-rì na ɓa hul káw Tem Law Pie. Temke ku na Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɗaa puo ká ɓil law-rì. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ? Ɓaarì na ì ɗo ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ì ɗo ɓáy tul gaŋ sùo-rì ya,
1CO 6:20 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru puo bawda mbɔl ká ɓa hḭɛ zikiki ká tul-rì. Munu zu lɛ, ì mbi sùo-rì í ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 7:1 Timbɛɗɛ key na, mì ɓáa ɓay se tul vbiw ɓaarì ká ì ɗáake mbeɗe ha̰ mì na. Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay ya̰aŋa kḭ ya.
1CO 7:2 Zaɗɛ kḭ zu, roo lɛ, ɓay haŋa nun pie ka ya̰a zaɗ ya lɛ, ndaɗ ɓay haŋa wa̰ra nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ɗo ɓáy má̰y ɓe, ze má̰y nzoɓ hɔy kara ka ɗo ɓáy wa̰ra ká ɗo ɓay tul-e nda̰w.
1CO 7:3 Wa̰ra nzoɓ na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ sùo-ɛ ha̰ má̰y ɓe, ze má̰y nzoɓ hɔy kara, ndaɗ ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ sùo-ɛ ha̰ wa̰ra munu na nda̰w pi.
1CO 7:4 Má̰y nzoɓ na ti ɗáa fe ká law-ɛ hii ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ ya: sùo má̰y nzoɓ na ɗo ɓay tul wa̰ra, ze wa̰ra nzoɓ hɔy kara ti ɗáa fe ká law-ɛ hii ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ ya nda̰w pi. Sùo wa̰ra nzoɓ na ɗo ɓa taa má̰y ɓe.
1CO 7:5 Ì ɓéɗ kḭ sùo-rì ya. Zaɗka ì hii ɓay ɗáa munu ɓay sáŋke sùo-rì ɓay ɗáake nzaa ɓay kere lɛ, ì ha̰ law-rì ka maa kḭ ká ɗi pola nda̰w rɔ! Falɛ roo lɛ, ì yḭ̀i, í naa ziŋ kḭ na ɓáy, ɓo munu ya lɛ, kɔn naaŋa ziŋ kḭ ká ɗáa rì ká ì mgba sùo-rì ká ɗi ya na, a ɗáa ha rì líeke ɓo ɓil ndaw *Satan.
1CO 7:6 Ɓay ni ká mì ɓaa ha rì key na, ɓa nzaa-i ze mì mbi ha rì ya, roo lɛ, ɓa nzaa ɓoko ze mì ha rì.
1CO 7:7 Tusuɛke lɛ, mì hii ɓay haŋa nzoɓri riw bele i káw huo-ri munu ká ɓi key, roo lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ɗo ɓáy fe ini ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni. Nzoɓ ni ɗo ɓáy fe ini ɗáa fe key, a nzoɓ nu laa lɛ, ɗo ɓáy fe ini ɗáa fe kew laa.
1CO 7:8 A ɓari ká má̰y ɓari tiya, ɓáy má̰y pileri na, mì ɓaa ha ri mii, kereke lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ri kaw munu huo-ri ɓaŋguɔ munu ká ɓi key nda̰w.
1CO 7:9 Roo lɛ, zaɗka i maa ɓay mgbaka sùo-ri ya lɛ, i nzaa nzoɓ í ya̰a. Ì kɔ, kereke lɛ, ya̰aŋa kḭ na ndaɗ mba haŋa mgbá̰y ka sɛ rì a kál tul-rì.
1CO 7:10 A ɓari nzoɓ ya̰aŋa kḭri na laa lɛ, mì mbi nzaa-i mini key ha ri. Ɓa ɓi huo-i hɔy ze mì mbi nzaa-i na ya, roo lɛ, uru saa luo Ŋgɛrɛmbay: má̰y nzoɓ na ɗo nun haŋa ni ka tḭi ká hul wa̰ra ya.
1CO 7:11 A ze ɓo, ka tḭi ká hul wa̰ra na laa lɛ, ka ya̰a wa̰ra kḭ ya, mase ka yḭ̀i a zúɔ ziŋ waa ɓe na. A wa̰ra nzoɓ laa lɛ, ka ti nii má̰y ɓe ya nda̰w.
1CO 7:12 Ɓari ɓieri laa lɛ, ɓay ká mì ɓáa key na, ɓa ɓi ze mì ɓáa ɓo, ɓa Ŋgɛrɛmbay ya. Zaɗka wa̰ra nzoɓ ɓa nzoɓ mbika law, a ɗo ɓáy má̰y ká mbi law-ɛ ya, rɔɔ má̰y na hii ɓay káw ziŋ ni ɓaŋguɔ lɛ, wa̰ra na ti nii ni ya.
1CO 7:13 Ze ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka má̰y nzoɓ ɓa nzoɓ mbika law, a ɗo ɓáy wa̰ra ká mbi law-ɛ ya, rɔɔ wa̰ra na hii ɓay káw ziŋ ni ɓaŋguɔ lɛ, má̰y na ti pɔ́ŋ waa ɓe na ya.
1CO 7:14 Tusuɛke lɛ, wa̰ra nzoɓ ká mbi law-ɛ ya na, taambɔl má̰y ɓe ká mbi law-ɛ na ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake ni ɗo ɓoɗ. A ze, má̰y nzoɓ ká mbi law-ɛ ya hɔy kara, taambɔl waa ɓe ká mbi law-ɛ na ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake ni ɗo ɓoɗ. Ze vu ɓari hɔy kara, i ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru, i ɗo munu ɓa vu nzoɓri ka i mbi law-ri ya na ya.
1CO 7:15 A ze ɓo, zaɗka nzoɓ ɓa nzoɓ mbika law ya, rɔɔ a hii ɓay pɔ́ŋ má̰y ɓe mase waa ɓe lɛ, pɔ́ŋ faa ha̰ ni ka ɗaa munu. Ha̰y ká munu ku na, nzoɓ mbika law ká ɓa má̰y nzoɓ, mase wa̰ra nzoɓ hɔy ɗaa munu kara, ɓay ti tul-e ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗí rì ɓay haŋa rì kaw ɗɛkɛkɛ ziŋ kḭ.
1CO 7:16 A ze, ɓo má̰y nzoɓ ká mù ɓa nzoɓ mbika law na, kɔ ya lɛ mù ɗáa ha̰ waa ɓo suo kér ɓay ɓe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ni lɛ, mù kɔ-kɔ lɛ woo? Mase, ɓo wa̰ra nzoɓ ká mù ɓa nzoɓ mbika law na wa̰a, kɔ ya lɛ, mù ɗáa ha̰ má̰y ɓo suo kér ɓay ɓe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ni lɛ, mù kɔ-kɔ lɛ woo?
1CO 7:17 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a hɔy kara, ka se simseɗ munu ɓaŋguɔ ɓáy hṵrusuo ká Ŋgɛrɛmbay ha̰ ni maa ɓáy zaɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗíke ni na. Ɓe ze, ɓa *bol kusol ká mì ha̰ nzoɓ mbika lawri ká zaɗri riw bele.
1CO 7:18 Zaɗka nzoɓ kuŋ ŋgori ɗɔɗ, rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ɗi ni lɛ, ka ti bumra bol kol nṵɔ ŋgori na ya. A zaɗka nzoɓ kuŋ ŋgori ya, rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ɗi ni lɛ, ka ti *kúŋ ŋgori na ya.
1CO 7:19 Kúŋ ŋgori, mase kúŋ ŋgori ya hɔy kara, ɗaa fe mbḭw ya. Fe ká ndaɗ ɓamba lɛ, ɓa hḭ́ɛ bol kusol Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 7:20 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka káw zaɗ káʼa ɗo ɗi pola rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ɗi ni ɓáy na.
1CO 7:21 Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɗí mù na wa̰a, mù ɓa koy lɛ? Mu kér ɓay ka se ɗi ya, roo lɛ, zaɗka faa ɗo ɗi ɓay haŋa mù kaw ɓáy tul-a lɛ, nda-ndaɗ, mu ɗaa.
1CO 7:22 Mì ɓaa munu, ɓay ḭi lɛ, koy ká Ŋgɛrɛmbay ɗi ni na, ka kaw ɓáy tul-e ɓay ɗáa fe ká rii law Ŋgɛrɛwṵru. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ ká kaw ɓáy tul-e ká Ŋgɛrɛmbay ɗi ni na, ka vi ɓa koy taa *Krisi.
1CO 7:23 Ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru puo mbɔl ká ŋgɔŋ ɓamba tasiri ká tul-rì ha rì vi ɓa nzoɓ taa ɓe. Munu zu lɛ, ì ti ɗáa koy tá̰w feri ká ì ɗaa ká pola na mbǎa.
1CO 7:24 Yṵ-iri, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka káw pol Ŋgɛrɛwṵru ɓáy zaɗ káʼa ɗo ɗi pola nda̰w rɔɔ, ka ɗíke ni na.
1CO 7:25 Ɓay ká se tul leɗ kubanri ɓáy leɗ má̰y tikɗiri na, ɓa bol nzaa Ŋgɛrɛmbay ze mì ha rì ya, roo lɛ, fe ká mì ker kḭ hɔy ze mì ɓaa ha rì. A munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ mì na, mì ɓa nzoɓ ká maa ɓay haŋa rì ɗaa law-rì ɓo tul-i.
1CO 7:26 Ɓay kɔ́kɔ síe ká náa ɗori ɓil-e timbɛɗɛ key na, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa nzoɓ ka káw zaɗ káʼa ɗo ɗi na.
1CO 7:27 Wa̰a, mù ya̰a má̰y ro lɛ? Munu zu lɛ, mu naa sùo-ɔ ká ɗi ya. Wa̰a, mù mbi sùo-ɔ ɓay ya̰aŋa má̰y ya ɓáy lɛ? Munu zu lɛ, mu nzaa faa ya̰aŋa má̰y na ya,
1CO 7:28 roo lɛ, zaɗka mù ya̰a má̰y na, mù ɗaa feya̰a ya. Ze, leɗ má̰y tikɗi hɔy ya̰a wa̰ra kara, ka ɗaa feya̰a ya nda̰w. A roo lɛ, ɓari nzoɓ ya̰aŋa kḭri na, i kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká tusiri key. Ɓa fe ká mì hii ɓay haŋa ni ka tḭi tul-rì ya.
1CO 7:29 Yṵ-iri, ì kɔ, fe ká mì hii ɓay ɓáa ha rì na ze ɗo key: nam tɔ̀ŋ deɓ hɔy ro. Munu zu lɛ, tii sa̰wke vuri key na, ndaɗ ɓay haŋa wa̰rari ká i ɗo ɓáy má̰y na, i ha̰ kér ɓay ɓari ka ɗo tul má̰y ɓari na ɓaŋguɔ hɔy ya nda̰w,
1CO 7:30 a ɓari nzoɓri ká i rɛ ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo na, ndaɗ ɓay haŋa ri rɛ ɓa rɛw hɔy ɓaŋguɔ ya nda̰w, ɓari nzoɓri ká i kaw ɓáy siɛm na, ndaɗ ɓay haŋa ri ha̰ kér ɓay ɓari ka ɗo tul káw ɓil suoriya hɔy ɓaŋguɔ ya nda̰w, a ɓari nzoɓri ká i ɓa nzoɓ híe feri na, i kér se tul feri ká i hie, a í ɗǒke hɔy ya nda̰w,
1CO 7:31 nzoɓri ká i dam fe kereri ká tusiri key na, i ha̰ kér ɓay ɓari ka ɗo tul fekeri na ku hɔy ɓaŋguɔ ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, tusiri ká ɗo key na, a kál hɔ̰́n ɓáy fekeri.
1CO 7:32 Mì hii ɓay haŋa rì kaw ɓáy kér ɓay ya. Nzoɓ ká ya̰a má̰y ya na, peɗ Ŋgɛrɛmbay ze mgba law-ɛ, a mbi sùo-ɛ a nzaa faa ɓay ndáɗ ká nun-ɛ.
1CO 7:33 Roo lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy má̰y na, mbi sùo-ɛ ɓo ɓil fe tusiri a nzaa faa ɓay ndáɗ ká nun má̰y ɓe,
1CO 7:34 ze law-ɛ waa siɗi. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, má̰y fal kpaŋ, mase leɗ má̰y tikɗi na mbi sùo-ɛ ɓo ɓil peɗ Ŋgɛrɛmbay. Ɓe na, ka nzaa faa a mbi sùo-ɛ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele ha̰ Ŋgɛrɛmbay na. Má̰y ká ɗo ɓáy wa̰ra na ka mbi sùo-ɛ ɓo ɓil fe tusiri, a nzaa faa ndáɗ ka nun wa̰ra.
1CO 7:35 Ɓay ni ká mì ɓaa key na, mì ɓaa ɓa ndaɗi ɓaarì ɓo, mì hula ɓa ndaw ze ha rì ya. Ze i ya̰a kḭ, mase i kaw buɔ hɔy kara, mì hii ɓay haŋa ri se simseɗ ká ɓáy faake, a í mbi sùo-ri ɓáy zaɗɛ riw bele ha̰ Ŋgɛrɛmbay.
1CO 7:36 Náa ɓaarì ɓay se tul leɗ kuban ɓáy leɗ má̰y tikɗi ká i mgba mbana ziŋ kḭ, rɔɔ í yḭ̀i í mbi nzaa-ri ɓay pɔ́ŋ kḭ na. Zaɗka leɗ kuban ker mii, ɓeri ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ya ziŋ má̰y mbana ɓeri, rɔɔ kɔn ya̰aŋa ni ɗaa ni ɓaŋguɔ lɛ, i ya̰a kḭ munu ká i ker na; ɓe leɗ kubanke na, ka ɗaa feya̰a ya.
1CO 7:37 Roo lɛ, zaɗka ɓa leɗ kubanke na ze, mbi nzi-ɛ ká ɓil law-ɛ ɓay káw taŋ má̰y, rɔɔ nzoɓ suru ni ká ɗi ɓáy hṵrusuo ɓay haŋa ni ka ya̰a má̰y ya na ya lɛ, ka ɗaa ɓáy kere zu.
1CO 7:38 Munu zu lɛ, leɗ kuban ká ya̰a má̰y mbana ɓe na, ka ɗaa nda-ndaɗ, a roo lɛ, nzoɓ ká kaw taŋ má̰y na, ka ɗaa fe ndaɗ ɓamba tasiri.
1CO 7:39 Má̰y ká ya̰a wa̰ra ká wa̰ra kaw ɓáy kumnun ɓáy na, ka káw ziŋ ni ɓaŋguɔ, a zaɗka wa̰ra na hu ro lɛ, faa ɓe ɗo hɔy ɓay haŋa ni ka ya̰a wa̰ra ká law-ɛ hii. Roo lɛ, wa̰rake ku na ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɓa nzoɓ mbika law.
1CO 7:40 Ɓe nu ku hɔy kara, zaɗkaʼa kaw taŋ wa̰ra lɛ, a káw ɓáy suoriya mba káw ɓáy wa̰ra. Ɓe ze ɓa kér ɓay ɓi, a mí kɔ lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru ɗo ziŋ mì.
1CO 8:1 Timbɛɗɛ key na, náa kɔkɔri fal vbiw ɓaarì ká ì vbi se tul náyri ká i púoke fe ha̰ wṵruri na. Ɓa tusuɛ kḭ, naari na, náa ɓári nzoɓ fe kɔ́kɔri riw bele munu ká ì ɓaa na. Roo lɛ, fe kɔ́kɔke ku na ɗaa ha̰ nzoɓ sǐike sùo-ɛ, a law ini na lɛ, ɗaa ha̰ nzoɓ ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓe ɓa pola pola.
1CO 8:2 Nzoɓ ká ɗaa sùo-ɛ ɓa nzoɓ fe kɔ́kɔ na, fe ká ɗo ɓay haŋa ni ka kɔ na, ka kɔ ya ɓáy.
1CO 8:3 Roo lɛ, nzoɓ ká hii Ŋgɛrɛwṵru na, Ŋgɛrɛwṵru kara tuu nzoɓke nda̰w.
1CO 8:4 Munu zu lɛ, náa kɔ́ri ɓayri ká se tul vbiw ɓaarì ká ì vbi na. Wa̰a, náyri ká i púoke fe ha̰ wṵruri na, maa ɓay sṵŋa lɛ? Náa kɔ́ri ta-taŋ nda̰w, wṵru na ɓa fe ya ká tusiri key, a Ŋgɛrɛwṵru lɛ, mbḭw hɔy keklek.
1CO 8:5 Ɓa tusuɛ kḭ, feri ká nzoɓri ɗi ɓa wṵru ká i ɗo tumbam, mase tusiri key na i ɗo ɗi ku. Wṵruri nda̰w, mbayri nda̰w na, i ŋgḭi ɓamba tasiri.
1CO 8:6 Ɓe nu ku hɔy kara, naari na, náa kɔ́ri Ŋgɛrɛwṵru na mbḭw hɔy keklek, ɓe káʼa ɓa Bǎa nzoɓ ɗáa feri riw bele a náa ɗori ɓay tul-e. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, Ŋgɛrɛmbay na mbḭw hɔy, ɓe káʼa ɓa Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi ká feri riw bele ɗo ɓáy faa ɓe, a náa káwri ɓáy kumnun ɓáy faa ɓe na.
1CO 8:7 Roo lɛ, nzoɓri riw bele ze tuu tusuɛ ɓay na ku ya. Nzoɓ ha̰nɛri ká púo wṵru ze tii ri pola na, ɗaa ha̰ timbɛɗɛ key kara, zaɗka i sṵ náy ká i púoke fe na lɛ, rìi fe ká ɓa taa wṵruri na ɓáy, a ha̰ kér ɓay ɓari ká ŋgḭi ya na ɗaa ha̰ law-ri yɔklɔ ri ha ri ɗáake ɓay ɓo tul-ri ɓáy faa fe sṵm na.
1CO 8:8 Ɓa fe sṵm ze a ɗáa ha̰ nzoɓ soro ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru ya. Ze, zaɗka náa sṵ́ri fe hɔy kara náa ti zíŋri fe ká ɗi ya nda̰w, mase náa sṵ́ri fe ya hɔy kara, náa ti zíŋri fe ká ɗi ya nda̰w pi.
1CO 8:9 Roo lɛ, ɓaarì na, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa káw ɓáy tul-rì ká se tul fe sṵm ɓáy fe nzɔkɔ na, ka ɓa ŋguɗ puu téke ɓal nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ɓari ya na ya.
1CO 8:10 Tusuɛke lɛ, zaɗka nzoɓ ká mbika law-ɛ ŋgɔŋ ya, ká kɔ mù ɓo ká mù ɓa nzoɓ fe kɔ́kɔ ká mù kaw ɓay sṵŋa fe ká ɓil hul wṵru ɓari na wa̰a, suru ni ɓay haŋa ni ka sṵ náy ká i púoke fe na nda̰w ya lɛ woo?
1CO 8:11 Ze, ɓay tul fe kɔ́kɔ ɓo na, yṵ-ɔ ká Krisi hu ɓay tul-e na wṵ̌ruke faa ɓay tul-a.
1CO 8:12 Zaɗka mù ɗaa feya̰a munu ziŋ yṵ-ɔ ká mbika law ɓe ŋgɔŋ ya na, ha̰ kér ɓay ɓe yɔklɔ ni na lɛ, mù ɗaa feya̰a mú túŋke Krisi kḭ sùo-ɛ.
1CO 8:13 Ɓe mini ze, ɓay tul sṵŋa náy ɓi ze, a haŋa yṵ-i lǐeke ɓo ɓil feya̰a lɛ, mì ti sṵŋa náy na mbǎa ɓay haŋa yṵ-i ka wṵ́ruke faa ya.
1CO 9:1 Ɓi na, ì kɔ, mì ɗo ɓáy faa ká ɓay káw ɓáy tul-i. Ɓi na mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ, a mí kɔ Zezu Ŋgɛrɛmbay naari. Ɓaarì na ì ɓa lere peɗ ɓi ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛmbay.
1CO 9:2 Ze, nzoɓ ha̰wri kɔ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ya kara, ɓaarì na ɗo nun haŋa rì kɔ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ɓa tusuɛ kḭ. Tusuɛke lɛ, ɓáy faa zúɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay na, ɓaarì na kḭ ze ì ɓa nzoɓri ká kiɛ mii, mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ.
1CO 9:3 Ɓay ká mì ɓaa ɓay ya̰aŋake tul-i se tul nzoɓri ká i ɗaa ɓay ɓo tul-i na ze ɗo key.
1CO 9:4 Ɓaarì na, ì kɔ nda̰w, ɓuru na ɓuru ɗo ɓáy faa ká ɓay ya̰aŋa fe sṵm ɓáy fe nzɔkɔ ɓa fe tunduo peɗ ɓuru.
1CO 9:5 Ɓuru ɗo ɓáy faa ká ɓay ɗoko ɓáy má̰y ká ɓa nzoɓ mbika law na ha̰ ni su ɓuru munu ká Piyɛr ɓáy nzoɓ ndáy nzaapeɗ ha̰wri, rɔɔ yṵ Ŋgɛrɛmbayri nda̰w i ɗaa na ya lɛ?
1CO 9:6 Mase ɓa ɓúru Barnabas huo ɓuru hɔy ze ɓuru ɗáa peɗ ɓay zíŋ fe ká ɗi ɓay hɔ́lke sùo ɓuru lɛ?
1CO 9:7 Wa̰a, ì laa ba mbḭw mii, nzoɓ rúu yṵm hɔl sùo-ɛ sùo-ɛ nda̰w lɛ? Mase, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ paa wáa lɛ, ka ti sṵŋa fe ká ɓil wáake na ya lɛ? Mase, nzoɓ kɔ́rɔ fe hɔl ha̰a rɔɔ, ti nzɔkɔ wa̰nke ya lɛ woo?
1CO 9:8 Ì ker í ɓaa mii, ɓay ká mì ɓaa key na, ɓa mbii ɓay ɓáa nzoɓri hɔy ya, roo lɛ, *bol kusol *Moyze hɔy kara ɓaa ɓayke faa mbḭw munu nda̰w.
1CO 9:9 Mbeɗe bol kusolke na ɓaa mii: «Nday ká ɗo tɔɗ naŋ ɓay haŋa pa̰rɛ ka tḭi na, mu siŋ nzi-ɛ ya.» Ɓay key na wa̰a, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa se tul ndayri kḭ huo-ri hɔy lɛ woo?
1CO 9:10 Wa̰a, ka ɓaa ɓay ni key na ɓay tul naari kḭ nda̰w ya lɛ? Tusuɛke lɛ, i ɗaa ɓay key na ɗo ɓil mbeɗe ɓay tul naari na kḭ. Nzoɓ ká pa-pay na, a ɗáa law-ɛ nzokɗo te tul zíŋ fe payke, a nzoɓ ká nda naŋ na, ka ker nzokɗo se tul zíŋ pa̰rɛ na.
1CO 9:11 Munu ká ɓuru ru mḭiri kere ká ɓa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɓil law-rì na, zaɗka ɓuru ziŋ fe ha̰nɛ ndḭi ká nduo-rì ɓay hɔ́lke sùo ɓuru ká tusiri key na wa̰a, ɓa fe ká ndaya zu lɛ woo?
1CO 9:12 Zaɗka nzoɓ ha̰wri ɗo ɓáy faa ká ɓay zíŋ fe hɔ́l sùo-ri ká luo-rì na wa̰a, ɓuru na ɓuru ɗo ɓáy faa mba tul nzoɓkeri na ku ya lɛ woo? Roo lɛ, ɓuru na, fe ká i ha̰ ɓuru ɓa fe tunduo na, ɓuru ya̰a saa nduo-ri ya; ɓuru iki law ɓuru ká ɗi ɓay ɗáa puu ɓo faa káa Ɓay Kere ká se tul *Krisi na ya.
1CO 9:13 Ì kɔ ta-taŋ nda̰w, nzoɓri ká i ɗaa peɗ ká ɓil *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru na, i ziŋ fe tunduo ɓari ká ɗi í sṵ, a ɓari nzoɓ fe poyri ká i ɗaa peɗ í puo fe ká *tutakra fe poy laa lɛ, i zíŋ fe tunduo ɓari ká ɗi í sṵ nda̰w.
1CO 9:14 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, Ŋgɛrɛmbay na mbi nzi-ɛ ɓay haŋa nzoɓ káa Ɓay Kereri na, i ziŋ fe í hɔ́lke sùo-ri ɓay tul peɗ káa Ɓay Kere ká i ɗaa na.
1CO 9:15 Roo lɛ, ɓi na, ɓáy faa ká mì ɗǒke na, mì yǎ̰ake fe mbḭw ya nda̰w, a mí ɗaa mbeɗe key na, ɓay yá̰aŋake fe ya nda̰w pi. Haŋa mì ya̰a fe saa nduo-rì na, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa mì hu! Ndáka giri ká ɓay ya̰aŋa fe saa nduo-rì ya na, nzoɓ mbḭw mini kara ti náa ya.
1CO 9:16 Ɓi na, kaa Ɓay Kere ká mì kaa na, mì nda giri sùo-i ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, káa Ɓay Kereke ku na, ɓa peɗ ká ɗo tul-i ɓay haŋa mì ɗaa. Ze zaɗka mì ɗaa munu ya lɛ, ɓíɛ ka ɓa taa ɓi!
1CO 9:17 Ɓa fe ká ɓi kḭ sùo-i ze, mì naa sùo-i ɓay ɗáa peɗ na key lɛ, mì gíyaŋ ɓay zíŋ fe tunduo peɗke na. Roo lɛ, munu ká ɓa peɗ ɓi kḭ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo-i ɓay haŋa mì ɗaa na, mì pɔŋ sùo-i ɓo ɗi ɓay ɗáa.
1CO 9:18 A wa̰a, fe tunduo ḭike ze, mì ziŋ ká ɓil peɗke na lɛ? Ɓi ká mì ɓa nzoɓ káa Ɓay Kere na, fe ká rii law-i ŋgḭ-ŋgḭi na ɓa ka-káa Ɓay Kere hɔy hɔy ha̰ nzoɓri taŋ vbika fe ká ɗo ɓay tul-i ɓay haŋa mì vbi.
1CO 9:19 Ɓi na mì kaw ɓáy tul-i, a mí ɓa koy nzoɓ mbḭw ya. Ɓe nu ku hɔy kara, mì ɗaa sùo-i ɓa koy nzoɓri riw bele ɓay ya̰aŋake ruɔ nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi ha̰ Krisi.
1CO 9:20 Zaɗka mì ɗo ziŋ Ziɓri lɛ, mì ɗo munu ɓa Ziɓri na nda̰w ɓay ya̰aŋake ri ha̰ Krisi. Ze mì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Moyze ya hɔy kara, zaɗka mì ɗo ziŋ Ziɓri na lɛ, mì ɗo munu ɓa nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo ɗi ɓay ya̰aŋake ri ha̰ Krisi na.
1CO 9:21 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka mì ɗo ziŋ nzoɓri ká i kɔ bol kusol Moyze ya na lɛ, mì ɗo munu ká ɓari na nda̰w, taŋ kér se tul bol kusolke na, ɓay ya̰aŋake ri ha̰ Krisi. Ɓe nu ku na kiɛ a ɓaa mii, mì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ya na ya, ɓay ḭi lɛ, ɓi na, mì hḭɛ bol kusol Krisi na.
1CO 9:22 A nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ɓari ya na, mì ɗo ziŋ ri rìi fe ká mì ŋgɔŋ ká ɓil mbika law-i ya nda̰w, ɓay yá̰aŋake ri ha̰ Krisi. Ɓe mini ze, mì nzaa faa mí pɔŋ sùo-i ha̰ nzoɓri riw bele ɓay yá̰aŋake nzoɓ ha̰nɛri.
1CO 9:23 Mì ɗaa fe niri key na riw bele munu ɓay haŋa káa Ɓay Kere na ka se ɓa pola pola ɓay haŋa ɓo, fe sa̰mi káʼa ɗoko na, mi ɗo ɓil-e nda̰w.
1CO 9:24 Ì kɔ, nzoɓri ká i faa kḭ ɗul na, i zuɔ ɗul na riw bele, í ɗuu ɓay zíŋ fe tunduo ká ɗi, a lɛ, nzoɓ mbḭw hɔy mba kṵ-ɛri a ziŋ fe tunduoke na. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ? Munu zu lɛ, ɓaarì na ì mgba sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ, í ɗúu munu na nda̰w ɓay zíŋ fe tunduoke na nda̰w rɔ!
1CO 9:25 Nzoɓ faa kḭ ɗulri riw bele na, i mgba sùo-ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ. I ɗaa munu ɓay zíŋke fe tunduo ká waka ya hɔy lɛ, a ndáka siri. A roo lɛ, naari na, náa ɗáari law naari nzokɗo te tul fe tunduo káʼa ɗoko ɓaŋguɔ.
1CO 9:26 Sa̰wke mini ze, mì ɗuu ndoy mí ɗaa nun-i ndekɗe ɓo tul day na ku ɓay tḭ́i ɗi na kḭ. Ɓi na, mì ɗo munu ɓa nzoɓ ká hṵm nduo-ɛ a sìi fe lɛ sìi úo ya.
1CO 9:27 Ɓi na, mì ɗaa sùo-i ɓa koy mí mgba sùo-i ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ɓo, fal káa Ɓay Kere ká mì kaa ha̰ nzoɓ ha̰wri na, ɓi kḭ sùo-i mi rɔ́kɔ fe tunduoke ya.
1CO 10:1 Yṵ-iri, mì hii ɓay túma law-rì se tul fe ká tḭi tul bulu naari ká i se ziŋ *Moyze na. Ɓari riw bele na i se ɓil sìi mbam, a í tuo maambii ɓáy zaɗ ɓari riw bele.
1CO 10:2 Ká ɓil sìi mbam ɓáy ɓil maambii na, ɓari riw bele na i ɗaa tul-ri nduo mbii ɓáy faa zúɔ ziŋ Moyze.
1CO 10:3 Ɓari riw bele na i sṵ fe sṵm taa mbḭɛ ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru,
1CO 10:4 a ɓari riw bele na, i nzɔ mbii taa mbḭɛ ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni tḭi saa sa̰w tisaw nzir nzir. Tisawke ku na, su ri ká faa seɗ ɓari, a lɛ, tisawke na ze ɓa *Krisi.
1CO 10:5 Ɓe nu ku hɔy kara, ruɔ nzoɓri ká sakra ɓari ku na, i rii law Ŋgɛrɛwṵru ya, ɓe ze ha̰ huɗ ɓari zǔɔke mgbirik mgbirik ká ɓil law kɔr.
1CO 10:6 Fe niri ká tḭi key na, ɗo ɓa fe kíɛ kḭ ha̰ naari ɓay haŋa náa ɗori ɓáy kɔn fe ɗáa ka̰ayari munu ká ɓari ká pola lew na ku ya.
1CO 10:7 Kɔkɔ ká ì púo wṵruri munu ká nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ɗaa ku ya, munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ruɔ nzoɓri kaw siri ɓay sṵŋa sṵm nda̰w, ɓay nzɔkɔ fe nda̰w; falɛ ku na nda̰w rɔɔ i uru gbaw í zuɔ nday í nda ká pol wṵru ɓari na ɓay.»
1CO 10:8 Náa ti pɔ́ŋri sùo naari ɓay ɗáake nun pie munu ká nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ɗaa ha̰ nzoɓri ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ síŋ siɗi pa̰rɛ say (23.000), i zǐŋke huɗ ká ɓil nam mbḭw hɔy na ya.
1CO 10:9 Náa ti líeri law Ŋgɛrɛmbay munu ká nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ɗaa ha̰ sɔy teɗ ri ha ri zǐŋke huɗ ku ya.
1CO 10:10 Ɓaarì na, ì ti ŋgṵ́ri sùo-rì munu ká nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ɗaa ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ví duku ri na ya.
1CO 10:11 Fe niri ká tḭi tul-ri ku na, ɗo ɓa fe kíɛ kḭ ha̰ naari. I ɗaa ɓayke ku na ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓay bákake naari ká náa ɗori ɗi ya ɓáy ɔ́rɔ ɓie nam na.
1CO 10:12 Munu zu lɛ, nzoɓ ká ker a ɓaa mii, ɓeri mba fe na, ka kɔ tul-e ɓáy kere nda̰w rɔ!
1CO 10:13 Fe líe law ḭi ḭi ká tḭi tul-rì na, ɓa fe ká lie nzoɓri riw bele munu nda̰w, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul ɓay ɓeri káʼa waa na, ka ti pɔ́ŋ faa ha̰ fe líe law na ka kál tul hṵrusuo-rì ya. Zaɗka fe líe law na tḭi tul-rì lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa rì hṵrusuo ha rì sṵ̌uke law-rì, a lěkeke faa ha rì tḭ́ike saa ɓil-e ɓáy.
1CO 10:14 Ɓe mini ze, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì naa sùo-rì ká ɓil púo wṵruri.
1CO 10:15 Mì ɓaa ɓay key na ziŋ rì munu ɓa nzoɓ nun nzɛmri. Ɓay ká mì ɓaa key na ì kér sùo-rì kḭ í kɔ.
1CO 10:16 Zaɗka náa káwri nzaa fe sṵm Ŋgɛrɛmbay ziŋ kḭ mbḭw, ká náa nzɔ́ri mbii lere puu sṵ́uke ɓay ɗáake taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na wa̰a, kiɛ a ɓaa mii, náa ɗori ɓil feke na mbḭw hɔy ɓáy faa sím *Krisi ká uo ká tul puu say huɗ ɓay tul naari na ya lɛ? A maapa ká náa sṵri na kiɛ a ɓaa mii, náa ɗori ɓil feke ká mbṵ naari mbḭw ɓáy naysuo Krisi na ya lɛ?
1CO 10:17 Munu ká maapa mbḭw hɔy na, ɓáy ruɔ naari bele hɔy kara, náa víri ɓa sùo ká mbḭw, ɓay ḭi lɛ, naari riw bele na náa sṵri maapa ká mbḭw na.
1CO 10:18 Ì kér se tul leɗ Izarayɛlri na í kɔ. Nzoɓri ká i sṵ fe ká i i í púoke *fe poy ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na wa̰a, i zuɔ ziŋ ni ya zu lɛ?
1CO 10:19 A wa̰a, mì ɓáa mina ro lɛ? Nay ká i i í púoke wṵruri, mase wṵruri kḭ sùo-ri na wa̰a, ɓa fe tusuɛ kḭ zu lɛ?
1CO 10:20 Ṵ́-uu, munu ya. Roo lɛ, fe ká nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya i puo na, i puo ha̰ ŋgɛrɛtemndayari ɓo, i puo ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ya. Ze, mì hii ɓay haŋa rì zuɔ ziŋ temndayari ya.
1CO 10:21 Ɓaarì na, ì ɗáa mina ɓay nzɔkɔ fe taa temndayari nda̰w, a í nzɔ taa Ŋgɛrɛmbay nda̰w siɗi bele bɔrɔk lɛ woo? Ì ɗáa mina í kaw nzaa fe sṵm Ŋgɛrɛmbay í sṵ nda̰w, a í kaw nzaa fe sṵm temndayari í sṵ nda̰w siɗi bele bɔrɔk lɛ woo?
1CO 10:22 A wa̰a, náa ŋgaklari hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru, mase hṵrusuo naari mba tul-e lɛ?
1CO 10:23 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì ɓaa mii: «Feri riw bele na faake ɗo hɔy ɓay haŋa mì ɗaa.» Ɓa tusuɛ kḭ, roo lɛ, feri riw bele na ɓa fe sɔ́kɔ nzoɓ ya. Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii: «Feri riw bele na faake ɗo hɔy ɓay haŋa mì ɗaa,» roo lɛ, feri riw bele na ɗaa ha̰ nzoɓ ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ya.
1CO 10:24 Ndaɗ ɓay nzáa faa fe kere ká ɓay tul-a hɔy ya, roo lɛ, ì nzaa fe ká ɓay tul nzoɓ ha̰wri hɔy kara nda̰w rɔ!
1CO 10:25 Náyri riw bele ká ì hie ká zaɗ fe híe na, ì sṵ-sṵ kḭ hɔy taŋ vbika vbiw se tul-e ha̰ kér ɓay ka yɔklɔ rì ká ɗi ya,
1CO 10:26 ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Tusiri ɓáy feri riw bele ká ɗo ɓil-e na ɓa taa Ŋgɛrɛmbay.»
1CO 10:27 Nzoɓ ká mbi law-ɛ ya na, zaɗkaʼa ɗí rì rɔɔ ì hii ɗo ɗi í se lɛ, feri riw bele káʼa ha rì na ì sṵ taŋ vbika vbiw se tul-e ha̰ kér ɓay ka yɔklɔ rì ká ɗi ya.
1CO 10:28 A roo lɛ, zaɗka nzoɓ ɓaa ha rì mii, náy key na uru saa zaɗ *fe poy zu, lɛ, ì sṵ ya, ɓay haŋa nzoɓ ká baka mù na ha̰ kér ɓay ɓe ka yɔklɔ ni ya.
1CO 10:29 Mì ɓaa ɓay key na ɓay tul kér ɓay ká yɔklɔ rì ya, roo lɛ, ɓay tul kér ɓay ɓe ká yɔklɔ ni na. Kɔ ya lɛ, nzoɓ ha̰nɛ vbi mì mii, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, fe ká faake ɗo hɔy ká mì ɗaa na, nzoɓ kḭ a yɔklɔ kér ɓay ɓi ká ɗi lɛ?
1CO 10:30 Zaɗka mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul fe ká mì sṵ na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, nzoɓ a ɓáa ziŋ mì se tul fe ká mì ɗaa taambɔl nda̰w rɔɔ mí sṵ na lɛ?
1CO 10:31 Ɓe ze, ɓa na fe sṵm ze ì sṵ, mase ɓa fe nzɔkɔ ze ì nzɔ, mase fe ḭi ḭi hɔy ì ɗaa na kara, ì ɗaa feri riw bele ɓay ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 10:32 Ì se simseɗ ká ɓay ɗáake puu ɓo faa ha̰ Ziɓri ya nda̰w, nzoɓri ká i ɓa Gɛrɛk ya nda̰w, rɔɔ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ya nda̰w pi.
1CO 10:33 Ì ɗaa munu ká ɓi. Ɓi na mì ɗaa hṵrusuo-i tuŋ kḭ ɓay ríi law nzoɓri riw ká ɓil feri riw bele; mì nzaa fe kere ká ɓay tul-i kḭ hɔy ya, roo lɛ, ɓay ɗáa fe ká ɗo ɓay tul nzoɓri riw bele ɓay haŋa ri zǐŋke pam.
1CO 11:1 Ì mbóro fe ɗáa ɓi munu ká ɓi hɔy kara, mì mboro fe ɗáa *Krisi.
1CO 11:2 Mì písi rì, ɓay ḭi lɛ, ì ker se tul-i ɓáy namri riw bele, a í tɔŋ fal fe sa̰w nzoɓ mbika lawri ká mì fere rì na ɓaŋguɔ.
1CO 11:3 Roo lɛ, mì hii ɓay haŋa rì laa ɓay key na ɓáy kere nda̰w rɔ! *Krisi na ɓa mbay ká tul wa̰rari riw bele, wa̰ra nzoɓ na ɓa mbay ká tul má̰y nzoɓ, a Ŋgɛrɛwṵru laa lɛ, ɓa mbay ká tul Krisi.
1CO 11:4 Wa̰ra nzoɓ ká ɗaa fe guɓa tul-e rɔɔ a ɗáake nzaa ɓay kere, mase a tǐnake sa̰w ɓay káʼa ya̰a ká luo Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, ka ɗaa mbay ɓo tul Krisi ká ɓa mbay ɓe na ya zu.
1CO 11:5 A lɛ, má̰y nzoɓ ká ɗaa nzaa ɓay kere, mase ka tina sa̰w ɓay káʼa ya̰a ká luo Ŋgɛrɛwṵru taŋ kuo tul-e lɛ, ka ɗaa mbay ɓo tul wa̰ra ká ɓa mbay tul-e na ya. Ɓe na, ka ɗo munu ɓa má̰y ká sṵu tul-e taŋ kpori kpori.
1CO 11:6 Zaɗka má̰y nzoɓ kuo tul-e ya lɛ, ka kúɗ sṵy tul-e na kuɗ! A roo lɛ, munu ká kúɗ sṵy tul, mase sṵu tul ɓa sahoy má̰y nzoɓ na lɛ, ka kuo tul-e kuo!
1CO 11:7 Wa̰ra nzoɓ na ti kuo tul-e ya, ɓay ḭi lɛ, ɓe na ka mbi sùo ziŋ Ŋgɛrɛwṵru a ɓa fe riŋ ɗika ɓe. A roo lɛ, má̰y nzoɓ na ɓa fe riŋ ɗika wa̰ra nzoɓ.
1CO 11:8 Tusuɛke lɛ, wa̰ra nzoɓ na i ɗaa ni ɓáy faa má̰y nzoɓ ya, roo lɛ, má̰y nzoɓ ze i ɗaa ni ɓáy faa wa̰ra nzoɓ.
1CO 11:9 A wa̰ra nzoɓ na, i ɗaa ni ɓay tul má̰y nzoɓ ya, roo lɛ, má̰y nzoɓ ze i ɗaa ni ɓay tul wa̰ra nzoɓ.
1CO 11:10 Sa̰wke mini ze, má̰y nzoɓ na ka kuo tul-e ɓay kíɛke hṵrusuo mbay ká ɓo tul-e, ɓay haŋa leɗ nzaapeɗri ká nulue i kɔ́ke ni.
1CO 11:11 Ɓe nu ku hɔy kara ká pol Ŋgɛrɛmbay na, má̰y nzoɓ na ɗo ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ taŋ wa̰ra nzoɓ ya nda̰w, a wa̰ra nzoɓ hɔy kara ɗo ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ taŋ má̰y nzoɓ ya nda̰w pi.
1CO 11:12 Ze, i ɗaa má̰y nzoɓ ɓáy faa wa̰ra nzoɓ hɔy kara, wa̰ra nzoɓ na má̰y nzoɓ ze mboŋ ni. A feri riw bele na, sa̰wke uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 11:13 Ì kér sùo-rì kḭ í kɔ, má̰y nzoɓ ká kuo tul-e ya hɔy a ɗaa nzaa ɓay kere na wa̰a, ɓáy kere kḭ zu lɛ?
1CO 11:14 Ká tusiri key na, ì kɔ nda̰w, ɓay haŋa wa̰ra nzoɓ pɔŋ sṵy tul-e pìe bululu na ɓa fe sahoy;
1CO 11:15 a má̰y nzoɓ ká pɔŋ sṵy tul-e pì-pie laa lɛ, ɓa fe písi ni, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ munu a púɗke tul-e na wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ?
1CO 11:16 Zaɗka nzoɓ hii ɓay má̰y ɓay key na lɛ, ka laa ɓay key na ta-taŋ: ɓuru na, ɓuru ɗo ɓáy fe sa̰w kḭ ya nda̰w, a mbṵ́ kḭ nzoɓ mbika lawri hɔy kara, i ɗǒke ya nda̰w pi.
1CO 11:17 Ɓay ká mì ɓáa ha rì key na, ɓay písi rì ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, ká zaɗ mbṵ́ kḭ ɓaarì na, fe ka̰ayari ze ì ɗaa mba tul fe kereri.
1CO 11:18 Titire lɛ, nzoɓri ɓaa ha̰ mì mii, zaɗka ì mbṵ kḭ í kaw lɛ, téke ɓil kḭ ɗo sakra ɓaarì, a lɛ, mì ya̰a ɓayke ha̰nɛri ká ɗi.
1CO 11:19 Ɓa tusuɛ kḭ, téke ɓil kḭ na a ɗoko sakra ɓaarì na kḭ, ɓe nda̰w rɔɔ i kɔ́kɔke nzoɓri ká i ɗo tul ɓal-ri ɓáy zaɗɛ ká sakra ɓaarì na ɓáy.
1CO 11:20 Roo lɛ, ɓaarì na, zaɗka ì mbṵ kḭ í kaw na, ɓa fe sṵm Ŋgɛrɛmbay ze ì sṵ ya,
1CO 11:21 ɓay ḭi lɛ, zaɗka ì kaw nzaa fe sṵm na, nzoɓ ha̰a ha̰a hɔy kara takra ɓay sṵŋa taa ɓe taa ɓe, a ha̰ nzoɓ ha̰nɛri i kaw ɓáy kɔn, a nzoɓ ha̰nɛri laa lɛ, fe nzɔkɔ ɗaa ri tuɗ.
1CO 11:22 Wa̰a, ì ɗo ɓáy hul ká ɓay sṵŋa fe ká ɗi, a í nzɔ fe ká ɗi ya lɛ? Mase, ì hii ḭ́m nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ha̰ sahoy ka sɛ nzoɓri ká fe ɓari tiya na lɛ woo? Ɓay ḭike kḭ ɓáy ze, ì giyaŋ ɓay haŋa mì ɓaa ha rì lɛ? Wa̰a, mi písi rì ká ɗi lɛ woo? Munu ya!
1CO 11:23 Ì kɔ, fe fére ká mì ziŋ ká luo Ŋgɛrɛmbay a mí suo mí fere rì na ze ɗo key: Ká ɓil suŋke ká i mbika tul Ŋgɛrɛmbay Zezu ɓay ika ni na, ka mbi maapa,
1CO 11:24 a falɛ káʼa ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na báyḭi lɛ, ka haw a ɓaa ha̰ leɗ nduoɓal-ɛri mii: «Ɓe ni key na ɓa naysuo-i ká ɗo ɓay tul-rì. Ì ɗaa mini key ɓaŋguɔ ɓo í kérke ɓay se tul-i.»
1CO 11:25 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, fal fe sṵm na ku báyḭi lɛ, ka mbi koɓo a ɓaa ha ri mii: «Koɓo key na ɓa *sáka kuni fie ká Ŋgɛrɛwṵru siŋ ziŋ rì ɓáy faa sím ɓi. Nam ha̰a ha̰a ká ì nzɔ fe key lɛ, ì ɗaa munu í kérke ɓay se tul-i.»
1CO 11:26 Nam ha̰a ha̰a ká ì sṵ maapa key, a í nzɔ fe key na lɛ, kiɛ a ɓaa mii, ì ɗo ka-káa ɓay huɗ Ŋgɛrɛmbay ká ɓay tul naari na kpṵru maa ɓáy nam káʼa yḭ́i a vi.
1CO 11:27 Ɓe mini ze, nzoɓ ká sṵ maapa, mase ka nzɔ fe taa Ŋgɛrɛmbay na ɓáy faake ya lɛ, ɓay mgba tul nzoɓke na ku, ɓay ḭi lɛ, ka ḭ̌m naysuo Ŋgɛrɛmbay ɓáy sím ɓe.
1CO 11:28 Munu zu lɛ, nzoɓ ha̰a ha̰a ká hii ɓay sṵŋa maapa a nzɔ fe key na lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka bɛ́klɛ ɓil law-ɛ kḭ sùo-ɛ a kɔ nda̰w rɔ! Ze ɓo, zaɗka fe mbḭw tiya ro lɛ, ka sṵ a nzɔ ɓáy.
1CO 11:29 A nzoɓ ká sṵ a nzɔ, rɔɔ a kɔ sùo Ŋgɛrɛmbay ká ɗi ya lɛ, ka sṵ a nzɔ a ɗáake fe ka̰aya, a ɗáake ɓay ɓo tul-e ɓe kḭ sùo-ɛ.
1CO 11:30 Sa̰wke mini ze, ruɔ nzoɓri ká sakra ɓaarì, i ɓáke nzoɓ sɛmri nda̰w, í tǎ̰ake ɗɛk ɗɛk nda̰w, a ruɔke ha̰nɛri laa lɛ, i zǐŋke huɗ nda̰w pi.
1CO 11:31 A roo lɛ, zaɗka náa bɛklɛri ɓil law naari kḭ sùo naari lɛ, ɓay Ŋgɛrɛwṵru ti mgbaka tul naari ya.
1CO 11:32 Ze, zaɗka Ŋgɛrɛmbay ɗaa ɓay ɓo tul naari, a ha̰ náa kɔ́ri sɛkɛ fe ká ɗi kara, ka ɗaa ɓay kǐɛke naari fe ɓo, ɓay haŋa nam káʼa kúŋke ɓay zuɔ tul nzoɓri na, ka ɗaa ɓay ka zúɔ tul naari munu káʼa ɗáake zuɔ tul nzoɓ tukɛlɛri ya.
1CO 11:33 Yṵ-iri, ɓe ze, zaɗka ì mbṵ kḭ ɓay sṵŋa fe sṵm Ŋgɛrɛmbay lɛ, ì giyaŋ kḭ nda̰w rɔ!
1CO 11:34 Ze, zaɗka kɔn i nzoɓ lɛ, ka sṵ fe ká puo ɓe rɔɔ a vi ɓáy. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì há̰ke ɓay Ŋgɛrɛwṵru mgba tul-rì ká zaɗ mbṵ́ kḭ ɓaarì na ya ɓáy. A ɓay ká se tul fe ha̰wri na lɛ, nam ká mì séke luo-rì nda̰w rɔɔ, mì leke ɓáy.
1CO 12:1 Yṵ-iri, timbɛɗɛ key na náa kɔ́kɔri fal vbiw ɓaarì ká ì vbi se tul fe ini Tem Law Pie na. Mì hii ɓay haŋa rì kɔ tusuɛ ɓay ká se tul fe inikeri na ta-taŋ.
1CO 12:2 Ɓaarì na ì kɔ nda̰w, zaɗka ì tuu Ŋgɛrɛwṵru ya rɔɓay na, ì pɔŋ sùo-rì ha̰ temndayari kuɔ rì ha rì se fal wṵruri ká ɓaa ɓay ya mgbuɗu hɔy.
1CO 12:3 Sa̰wke mini ze, mì ɓaa ɓay haŋa ɓayke ka mgba law-ri. Zaɗka Tem Ŋgɛrɛwṵru ze re mbay ká tul nzoɓ lɛ, nzoɓke ku na ti ɓáa mii: «Faɗi ka mgba Zezu» na ya. A roo lɛ, nzoɓ ká ɓaa mii: «Zezu ɓa Mbay» lɛ, ɓa hṵrusuo Tem Law Pie ze ha̰ nzoɓke ɓǎake ɓay ku.
1CO 12:4 Fe ini Tem na kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ, roo lɛ, Tem Law Pie ká ha̰ na mbḭw hɔy.
1CO 12:5 Nduo peɗri na kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ, roo lɛ, Ŋgɛrɛmbay ká náa ɗáari peɗ ha̰ ni na mbḭw hɔy.
1CO 12:6 Kḭri peɗri na ɓoɗ ɓoɗ, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru ká mbḭw na kḭ ze ɗaa peɗri riw bele ká ɓil law nzoɓri mbḭw mbḭw riw bele.
1CO 12:7 Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, peɗ ɗáa Tem ká ɗo ɓil law-ɛ na tina sùo-ɛ ɓay sɔ́kɔke nzoɓri riw bele.
1CO 12:8 Tem Law Pie ha̰ nzoɓ mbḭw ɓay nun nzɛm, a nzoɓ kḭ laa lɛ, Tem ká mbḭw ku na ze ha̰ ni ɓǎake ɓay ɓáy gosi fe kɔ́kɔ.
1CO 12:9 Tem ká mbḭw ku na, ka ha̰ nzoɓ kḭ ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáake fe ká mba kɔ́kɔ, a nzoɓ kḭ laa lɛ, ka ha̰ ni fe ini ká ɓay váake nzoɓ sɛmri.
1CO 12:10 Ka ha̰ nzoɓ kḭ fe ini ɗáa fe saŋri, a nzoɓ kḭ laa lɛ, ka ha̰ ni fe ini tína sa̰w ɓay ká i ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, a nzoɓ kḭ rɔɓay, ka ha̰ ni fe ini ká ɓay haŋa ni wǎlke sakra Tem taa tusuɛ ɓáy taa temndayari. Ka ha̰ nzoɓ kḭ fe ini ká ɓay ɓáake nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya, a nzoɓ kḭ rɔɓay lɛ, ka ha̰ ni fe ini ndáy nzaa ɓaykeri na ku.
1CO 12:11 Fekeri riw bele ku na, ɓa peɗ ɗáa Tem taa mbḭwke; ka wal fe inike ku na ɓoɗ ɓoɗ ha̰ nzoɓri mbḭw mbḭw munu ká law-ɛ hii.
1CO 12:12 Ì kɔ, *Krisi na ɗo munu ɓa sùo nzoɓ ká mbḭw ká nzaa váwkeri ŋgḭi ɓamba. Ze nzaa váwkeri ká ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi na ɓamba hɔy kara, i vi ɓa sùo ká mbḭw.
1CO 12:13 Naari riw bele na, ze náa ɓári Ziɓri, mase Ziɓ ya, náa ɓári koy nzoɓ, mase nzoɓri ká i kaw ɓáy tul-ri hɔy kara, i ɗaa naari nduo ɓil Tem Law Pie ɓay haŋa ɓo náa víri ɓa sùo ká mbḭw, a Tem taa mbḭw na key nda̰w ze, mbaa ɓil law naari riw bele.
1CO 12:14 Ɓe mini ze, nzoɓ na ɗo ɓa puu sùo-ɛ ká mbḭw hɔy kpuruŋ ya, roo lɛ, nzaa váwkeri ɓoɗ ɓoɗ ɗo ɗi.
1CO 12:15 Zaɗka ɓal ɓaa mii: «Munu ká mì ɓa nduo ya na, mì ɓa taa sùo ya» na wa̰a, ɓal na ti ɓá nzaa váw sùo ya lɛ?
1CO 12:16 A zaɗka suku ɓaa mii: «Munu ká mì ɓa nun ya na, mì ti ɓá taa sùo ya» na wa̰a, suku na ti ɓá nzaa váw sùo ya lɛ?
1CO 12:17 Zaɗka sùo nzoɓ riw bele ɓa nun kḭ hɔy na wa̰a, kaʼa ɗáa mina a laa ɓay lɛ? A zaɗka sùo nzoɓ riw bele ɓa suku kḭ hɔy na wa̰a, kaʼa ɗáa mina a ya̰a ɓari fe lɛ?
1CO 12:18 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɗaa nzaa váw sùo na mbḭw mbḭw ɗo ɓáy zaɗɛ zaɗɛ munu ká law-ɛ hii.
1CO 12:19 Zaɗka sùo nzoɓ riw bele ɓa nzaa váw sùo ká mbḭw hɔy na wa̰a, sùo nzoɓ na ɗo ha̰a ɓáy lɛ woo?
1CO 12:20 Ɓe mini ze, nzaa váw sùo-rì riw bele ká ɓoɗ ɓoɗ na, i vi ɓa sùo ká mbḭw hɔy.
1CO 12:21 Ɓe ze, nun ti ɓáa ha̰ nduo mii: «Mì se síe ɓo ya.» A tul hɔy kara ti ɓáa ha̰ ɓal mii: «Mì se síe ɓo ya» na, munu ya.
1CO 12:22 Roo lɛ, nzaa váw sùori ká náa kɔ́ri ri ɓa fe ya ká hṵrusuo-ri tiya na, i ɗo ɓáy peɗ ɗáa ɓari.
1CO 12:23 A nzaa váw sùo ha̰yri ká náa kɔ́ri ri ɓa fe pisi ya na hɔy kara, náa kɔ́rɔri ɓáy kere mba ha̰wri rɔɓay. A nzaa váw sùo ha̰yri ká náa kɔ́ri ri ɓa zaɗ sahoy na hɔy kara, ɓari na ku ze, náa púɗri ri ŋgḭi ɓamba tasiri.
1CO 12:24 A nzaa váw sùo ha̰yri ká ɓa zaɗ sahoy ya na ze, náa pɔŋri ɗo kɛlɛ. Ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ɗaa nzaa váw sùo nzoɓ na zuɔ kḭ, a ɗaa mbay ɓo tul nzaa váw sùokeri ká nzoɓri kɔ ɓa fe pisi ya na.
1CO 12:25 Ɓe mini ze, nzaa váw sùo-rì riw bele na, i ker ɓay se tul kḭ ɓa lie ɓa lew ha̰ téke ɓil kḭ tiya.
1CO 12:26 Zaɗka nzaa váw sùo mbḭw kɔ sɛkɛ fe lɛ, nzaa váw sùo ha̰wri riw bele kɔ sɛkɛ fe ziŋ ni. A zaɗka i ɗaa mbay ɓo tul nzaa váw sùo mbḭw lɛ, nzaa váw sùo ha̰wri riw bele ku na, i zay sùo-ri ziŋ ni.
1CO 12:27 Ɓaarì na, ì ɓa sùo Krisi; nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ɗo munu ɓa nzaa váw sùo-ɛ ká ɓoɗ ɓoɗ na ku.
1CO 12:28 Ɓe mini ze, mbṵ́ kḭ nzoɓ mbika lawri na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri peɗ ɗáa ɓari ɓoɗ ɓoɗ ɗo ɗi: titire lɛ, ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗri; nzoɓ ndeke ɗi siɗikeri ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru; nzoɓ ndeke ɗi saykeri laa lɛ, ɓa nzoɓ fére nzoɓri fe. A falɛ ku lɛ, ɓa ɓari nzoɓ ɗáa fe saŋri nda̰w, ɓari ká i ɗo ɓáy fe ini vaa nzoɓ sɛmri nda̰w, nzoɓ sɔkɔ nzoɓri nda̰w, nzoɓ ndáka faa pol nzoɓri nda̰w, rɔɔ ɓari ká i ɓaa nzaa ɓayri ɓoɗ ɓoɗ ká nzoɓ laa ya na nda̰w pi.
1CO 12:29 Náa kɔ́ri nda̰w, ɓari riw bele na i ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ya nda̰w, ɓari riw bele na, i ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w, ɓari riw bele na i ɓa nzoɓ fére nzoɓri fe ya nda̰w, ɓari riw bele na i ɗo ɓáy fe ini ɗáa fe saŋri ya nda̰w.
1CO 12:30 Ɓari riw bele na i ɓa nzoɓ vaa sɛmri ya nda̰w, ɓari riw bele na i ɗo ɓáy fe ini ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na ya nda̰w, ɓari riw bele na i ɓa nzoɓ ndáy sa̰w ɓayri ká i ɓaa ɓáy nzaa kḭri na ya nda̰w pi.
1CO 12:31 Ɓaarì na, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa rì ɗaa kɔn fe ini ha̰y ká ndaɗ ɓamba tasiri. A lɛ, timbɛɗɛ key na, mì kíɛ rì faa fe ká kal tul fe ini ha̰wri riw bele.
1CO 13:1 Ze, mì ɗo ɓáy fe ini ɓáa nzaa ɓay nzoɓri ɓoɗ ɓoɗ ɓáy nzaa ɓay leɗ nzaapeɗri ká nulue hɔy kara, zaɗka law ini ti law-i ya lɛ, ɓay ɓáa ɓiri na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy munu ɓa bagum ká i haŋ wɔɓ wɔɓ, mase, tul fe ká i nda kpǔɔ kpǔɔ.
1CO 13:2 Ze, mì ɗo ɓáy fe ini ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, mase, mì kɔ sa̰w feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo zaɗ muni, a mí ɓa bawda nzoɓ fe kɔ́kɔ, mase mì ɗo ɓáy mbika law ká ɓay sóroke kuo ɗo zaɗ kḭ kara, zaɗka law ini ti law-i ya lɛ, mì ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy.
1CO 13:3 Ze, mì fa̰a feziŋa ɓiri riw bele, mí leke ha̰ nzoɓ kṵkuri, a mí tay sùo-i ɓáy huu hɔy kara, zaɗka law ini ti law-i ya lɛ, fekeri ku na ɗaa fe mbḭw ha̰ mì ya.
1CO 13:4 Nzoɓ law ini na, iki law-ɛ; nzoɓ law ini na, ɓa nzoɓ law kere. Ka ɓa nzoɓ ɗáa law ɓo tul fe nzoɓ ya nda̰w, ka ɓa nzoɓ ndáka giri ya nda̰w, a ɓa nzoɓ siika sùo ya nda̰w pi.
1CO 13:5 Nzoɓ law ini na, ɗaa fe ɗáa sahoy ya nda̰w, a ɗaa ha̰n ya nda̰w, ka ha̰ nun-ɛ sḭ̀i ŋga̰w ŋga̰w ká tul nzoɓ ya nda̰w, a mgba tul ŋga̰ni ɓay ya nda̰w pi.
1CO 13:6 Nzoɓ law ini na, ɗaa suoriya ká tul fe ka̰aya ya, roo lɛ, ka záy sùo-ɛ ká tul tusuɛ ɓay.
1CO 13:7 Nzoɓ law ini na, sṵu law-ɛ ká tul feri riw bele, a ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ, a kaw nzokɗo ɓay tul yṵ-ɛri, a iki law-ɛ ká tul feri riw bele.
1CO 13:8 Law ini na gbṵke tiya. A ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na gbṵke ɗo ɗi. Ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na kara a gbṵ́ nda̰w, a kɔ́kɔ sa̰w feri na hɔy kara a gbṵ́ nda̰w pi.
1CO 13:9 Naari na, náa kɔ́ri sa̰w feri ndḭi hɔy nda̰w, a ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru hɔy kara, náa ya̰ari ndḭi hɔy nda̰w pi.
1CO 13:10 A roo lɛ, zaɗka fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na tḭi lɛ, fe ká náa kɔ́ri ndḭ-ndḭi hɔy na a zékre.
1CO 13:11 Zaɗka mì tɔ̀ŋ leɗ ɓáy na, ɓay ɓáa ɓi, kér ɓay ɓi ɓáy mbii ɓay ɓáa ɓi na, ɗo munu ɓa taa leɗ. A roo lɛ, zaɗka mì vi ɓa ŋgɛrɛnzoɓ ro na báyḭi lɛ, mì pɔŋ fal fe ɗáa leɗri na riw bele ɓa fal.
1CO 13:12 Timbɛɗɛ key na báyḭi lɛ, fe ká náa kɔ́ri na ɗo munu ɓa tem fe ká nzoɓ kɔ ɗo nun-ɛ kputul key hɔy. A lɛ, namke na, náa kɔ́kɔri fekeri na ɓáy nun naari gbak gbak. Timbɛɗɛ key lɛ, mì kɔ sa̰w fekeri na ndḭ-ndḭi ɓáy. A namke na vi lɛ, mì kɔ́kɔ feri riw bele na *taŋ kaɗ kaɗ munu ká Ŋgɛrɛwṵru hɔy kara kɔ mì taŋ kaɗ kaɗ.
1CO 13:13 Ɓe ze, timbɛɗɛ key na, feri ɓa say ze ɗo key: ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, ɗáa law nzokɗo te tul fe nda̰w, rɔɔ law ini nda̰w pi. Roo lɛ, ká sakra feri ká say key na, fe ká ndaɗ ɓamba kal taa ha̰wri na, ɓa law ini.
1CO 14:1 Ɓe mini ze, ì nzaa faa law ini. Fe iniri ká Tem Law Pie ha̰ na ì ɗaa kɔnke, kakalke lɛ, ɓa ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 14:2 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy fe ini ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na, ka ɓaa ha̰ nzoɓri ya, roo lɛ, ka ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ɓayri káʼa ɓaa na nzoɓ mbḭw mini kara laa sa̰wke ya. Tusuɛ ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo zaɗ muni na, ka ɓaa ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie.
1CO 14:3 Roo lɛ, nzoɓ ká ɓaa ɓay káʼa ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗaa ha̰ hṵrusuo nzoɓri tuŋ kḭ ɓay ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law nda̰w, a yḭw nzoɓri nda̰w, a ha̰ nzaa ɓoko ɓay húoke law-ri nda̰w pi.
1CO 14:4 Nzoɓ ká ɓaa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na, ka ha̰ hṵrusuo ha̰ ɓe kḭ sùo-ɛ, a nzoɓ ká ɓaa ɓay káʼa ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na laa lɛ, ka ha̰ hṵrusuo ha̰ nzoɓ mbika lawri riw bele ká i mbṵ kḭ.
1CO 14:5 Ɓi na, mì hii ɓay haŋa ɓaarì riw bele na, ì ɓaa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya. Roo lɛ, fe ká law-i mgba ɗi ɓamba na, ɓa haŋa rì ɓaa ɓay ká ì ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru. Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká ɓaa ɓay káʼa ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru munu ku na, peɗ ɗáa ɓe mba tul nzoɓ ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na ku ɓáy. A zaɗka nzoɓ ɓaa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na lɛ, ì ha̰ nzoɓ kḭ ká maa ɓay ndáy sa̰w ɓayke káʼa ɓaa na ku ka ɗo ɗi nda̰w rɔ, ɓay haŋa nzoɓ mbika lawri riw bele i ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law.
1CO 14:6 Ɓe ze, yṵ-iri, ì kér í kɔ, zaɗka mì se luo-rì, rɔɔ mí ɓaa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na wa̰a, a sɔ́kɔ rì mina lɛ? Roo lɛ, zaɗka mì se luo-rì, mí tina sa̰w fe ká Ŋgɛrɛwṵru kiɛ mì, mase mì ha rì tuu tusuɛ ɓay Ŋgɛrɛwṵru, mase mì se ɓáy ɓay ká mì ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, mase mì se ɓáy fe fére ha rì na lɛ, ɓe ze a sɔ́kɔ rì.
1CO 14:7 Ɗo faa mbḭw munu ɓa tḭw ɓáy nzaŋa na, zaɗka kusol fekeri na mgba ɓáy zaɗɛ zaɗɛ ya na wa̰a, nzoɓ a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a laa ɓa kusol tḭw ze mgba, mase kusol nzaŋa na ze mgba lɛ?
1CO 14:8 Zaɗka nzoɓ fe úl yṵm na ul mgba ɓáy zaɗ kusolke ya na wa̰a, nzoɓ a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a leke sùo-ɛ ɓay séke yṵm na lɛ?
1CO 14:9 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka ì ɓaa ɓay ha̰ nzoɓ ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na wa̰a, nzoɓ a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a laa sa̰wke na ta-taŋ lɛ? Ɓaykeri ku na kal ɓa zuu hɔy.
1CO 14:10 Ká tusiri key na, kḭri nzaari ɓoɗ ɓoɗ ɗo ɗi, a ɓil nzaa ɓaykeri ku na, nzaa ká láa sa̰wke tiya na, tiya.
1CO 14:11 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ ɓaa ɓay ziŋ mì ɓáy nzaa ká mì laa ya na lɛ, nzoɓ ká ɓaa ɓay ziŋ mì ku na, ka ɗo ɓa varu ɓi nda̰w, a ɓi hɔy kara, mì ɗo ɓa varu ɓe nda̰w pi.
1CO 14:12 Ɓe ze, munu ká ì ɗaa kɔn fe ini Tem Law Pie na, fe ini ká ha̰ nzoɓ mbika lawri riw bele ŋgɔ́ŋke na, ì nzáa faake ŋgḭ-ŋgḭi.
1CO 14:13 Ɓe mini ze, nzoɓ ká ɓaa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na, ɗo nun haŋa ni ka vbi Ŋgɛrɛwṵru ka ha̰ ni fe ini ndáy sa̰w ɓayke na ku,
1CO 14:14 ɓay ḭi lɛ, zaɗka mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na lɛ, ɓil law-i ɗaa nzaa ɓay kere, a roo lɛ, kér ɓay ɓi ɗo tiɗi.
1CO 14:15 A munu ku wa̰a, mì ɗáa mina ro lɛ? Mì ɗáa nzaa ɓay kere ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na nda̰w, a mí ɗaa nzaa ɓay kere ɓáy kér ɓay ɓi kara nda̰w pi. Mì ɗika sim ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya nda̰w, a mí ɗi sim ɓáy kér ɓay ɓi hɔy kara nda̰w pi.
1CO 14:16 Ɓa tusuɛ kḭ, zaɗka mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na wa̰a, nzoɓ ká kaw ɓa nzoɓ láa ɓay hɔy ká zaɗ mbṵ́ kḭ káʼa laa ɓay ɓi ká mì ɓaa na ya wa̰a, a ɗáa mina a ɗaa «Amɛm» ɗo tul nzaa ɓay kere ɓi na ku lɛ woo?
1CO 14:17 Ze nzaa ɓay kere taambɔl ɓi ndaɗ na ɓamba hɔy kara, ha̰ hṵrusuo ha̰ kṵ-i ká ɓil mbika law ɓe ya.
1CO 14:18 Mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya ká mì ɓaa mba rì riw bele.
1CO 14:19 Roo lɛ, ká zaɗ mbṵ́ kḭ nzoɓ mbika lawri na, ɓáa ɓayri ɓa ndeɓe ha̰ nzoɓri laa ta-taŋ na, ndaɗ mba ɓáa ɓayri wuruk wuruk ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na.
1CO 14:20 Yṵ-iri, ì ɗo munu ɓa leɗri ɓáy faa ɓay ɓáa ɓaarì na mbǎa. Fe ká ɓa fe ka̰aya na, ì ha̰ law-rì ɓa law leɗ ká ɗi, roo lɛ, ɓáy faa mbii ɓay ɓáa ɓaarì na, ndaɗ ɓay haŋa rì vi ɓa ŋgɔŋɔ nzoɓ ká ɗi.
1CO 14:21 Ì kɔ, Ŋgɛrɛmbay ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓay faa nzoɓri ká i ɓaa nzaa rḭm ɓayri, ɓáy faa nzoɓri ká i ɓaa nzaa ká nzoɓ laa ya na, mì ɓáa ha̰ nzoɓ ɓiri na. Ze munu hɔy kara i ti láa ɓay ɓi ya.»
1CO 14:22 Ɓe ze, fe ini ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na, ɓa fe kíɛ ká ɓay tul nzoɓri ká i mbi law-ri na ya, roo lɛ, ɓay tul nzoɓri ká i mbi law-ri ya na. A fe ini ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na laa lɛ, ɓa fe fére ká ɓay tul nzoɓri ká i mbi law-ri ya na ya, roo lɛ, ɓay tul nzoɓ mbika lawri.
1CO 14:23 Zaɗka nzoɓ mbika lawri riw bele mbṵ kḭ, rɔɔ í tii sa̰w ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na riw bele ɓáy zaɗ ɓari, rɔɔ nzoɓ ká se ɓa seɗ ɓe hɔy, mase nzoɓ ká mbi law-ɛ ya hɔy rìi tul-rì na wa̰a, a ɓáa ha rì mii, ì ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ ya lɛ woo?
1CO 14:24 Roo lɛ, zaɗka nzoɓri riw bele ɓaa ɓay ká i ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ nzoɓ ká vi ɓa ví ɓe hɔy, mase nzoɓ ká mbi law-ɛ ya hɔy rìi a se tul-rì na lɛ, ɓáy faa ɓayri káʼa laa na, ɓay feya̰a ɓe na mgba tul-e ha ni ɗáake ɓay ɓo tul-e ɓe kḭ sùo-ɛ.
1CO 14:25 A kér ɓay ɓeri ká ɗo zaɗ muni na kara, a tína ɗo zaɗ hie gbay gbay ha̰ ni lie gburuk, a huku siri ká pol Ŋgɛrɛwṵru a koɗ ni a ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru na ɗo sakra ɓaarì ɓa tusuɛ kḭ.»
1CO 14:26 Yṵ-iri, wa̰a náa ɗáari mina ro lɛ? Zaɗka ì mbṵ kḭ lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì mbi sim a ɗi; a nzoɓ kḭ uru a fere nzoɓri fe; a nzoɓ kḭ ɓaa ɓay fe ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni tḭi nun-ɛ; a nzoɓ kḭ uru a ɓaa ɓay ɓáy nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya; a nzoɓ kḭ laa lɛ, uru a nday sa̰w ɓayke na. Roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa fekeri riw bele ku na, ka sɔ nzoɓ mbika lawri ha ri ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law.
1CO 14:27 Ze ɓo, zaɗka nzoɓ ɓaa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na lɛ, nzoɓri siɗi mase ŋgḭi ɓambake lɛ, ka ɓa say ze i ɓaa ɓay na. Rɔɓay, i ɓaa ɓay na ɓáy tɔŋnɔke tɔŋnɔke, lɛ, nzoɓ kḭ a ndáy sa̰w ɓaykeri na ku.
1CO 14:28 A zaɗka ɓo, nzoɓ ndáy sa̰w ɓaykeri na mbḭw tiya lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáy fe ini ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na, ka mgba nzi-ɛ ká zaɗ mbṵ́ kḭ, a ɓaa ɓay ká ɓil law-ɛ nda̰w, a ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi.
1CO 14:29 A ɓari nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na laa lɛ, nzoɓri siɗi, mase say ze i ɓaa ɓay lɛ, nzoɓ ha̰wri ká i kaw í laa ɓaykeri na, i bɛ́klɛ ɓil ɓaykeri na í kɔ.
1CO 14:30 Ze nzoɓ kḭ ká kaw rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ha̰ fe tḭi nun nzoɓke lɛ, nzoɓ ká ɗo ɓáa ɓay ku na, ka pɔ́ŋ nzi-ɛ.
1CO 14:31 Ɓe nda̰w rɔɔ, ɓaarì riw bele na, ɓayri ká ì ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, ì ɓáa ɓáy tɔŋnɔke tɔŋnɔke ɓay haŋa ɓo, ɓaarì riw bele na nun-rì ka mgbúɗa a í zíŋke hṵrusuo ká ɓil mbika law.
1CO 14:32 Nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɗaa vu mbom ɓo tul sùo-ri ɓáy faa ɓay ɓáa ɓari,
1CO 14:33 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ law lɔm ɓo, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ ɗáa fe nduo kḭ wɔr wɔr ya. Munu ká zaɗ mbṵ́ kḭ nzoɓ mbika lawri riw bele na,
1CO 14:34 ndaɗ ɓay haŋa má̰yri mgba nzaa-ri. I pɔŋ faa ha ri ɓay haŋa ri ɓaa ɓay ká ɗi ya, roo lɛ, i ɓa nzoɓ ɗáa vu mbom munu ká *bol kusol Ziɓri ɓaa na.
1CO 14:35 Zaɗka i hii ɓay láa sa̰w ɓay fe ha̰nɛri lɛ, i vbi waa ɓari ká puɔ. Ì kɔ, haŋa má̰y nzoɓ ɓaa ɓay ká zaɗ mbṵ́ kḭ nzoɓ mbika lawri na, ɓa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ ya.
1CO 14:36 Wa̰a, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na, sa̰wke uru saa luo-rì kḭ hɔy lɛ? Mase, ɓa ɓaarì huo-rì kḭ hɔy ze, ɓayke tḭi tul-rì lɛ woo?
1CO 14:37 Zaɗka nzoɓ kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, mase ka kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy fe ini Tem Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka kɔ mii, ɓay ká mì ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ha rì key na, ɓa bol kusol Ŋgɛrɛmbay.
1CO 14:38 A ze ɓo, zaɗka nzoɓ tuu ɓay key ya lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kara tuu ni ya nda̰w.
1CO 14:39 Yṵ-iri, ɓe ze ì ɗaa kɔn ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, a í haa nzoɓri faa ɓáa nzaa ɓay kḭri ká nzoɓ laa ya na ya.
1CO 14:40 Roo lɛ, ndaɗ ɓay ɗáa fekeri riw bele ɓáy faake faake, rɔɔ ɓáy zaɗɛ zaɗɛ nda̰w.
1CO 15:1 Yṵ-iri, timbɛɗɛ mì hii ɓay túma law-rì se tul káa Ɓay Kere ká mì kaa ha rì ká ì ya̰a ɓayke a í ɗo tul-e na.
1CO 15:2 Zaɗka ì mgba ɓayke ŋgɔ-ŋgɔŋ munu ká mì ka-káake ha rì na lɛ, ì ya̰a sùo-rì. Munu ya lɛ, mbika law ɓaarì na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy.
1CO 15:3 Fe ká mì ziŋ na, mì suo mí fere rì. Fe ká ndaɗ ɓamba tasiri na ze ɗo key: *Krisi na hu ɓay tul feya̰a naari munu ká i ɓaa ɓayke pola ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na.
1CO 15:4 I voro ni, a lɛ, ndeke ɗi nam sayke na ka tḭi saa luɔ huɗ, a yḭ̀i a kaw ɓáy kumnun munu ká i ɗaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru.
1CO 15:5 Fal tḭ́i ɓe saa luɔ huɗ na, ka tḭi tul Piyɛr, rɔɔ a tḭi tul leɗ nduoɓal-ɛri ká duɔ fal-ɛ siɗi na ɓáy.
1CO 15:6 Falɛ lɛ, ka tḭi tul yṵ-ɛri mbuɗa kal isɔɗ ndeɓe. Ruɔ nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na, i kaw ɓáy kumnun ɓáy, roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ze i hu.
1CO 15:7 Falɛ ku rɔɓay na, ka tḭi tul Zak, rɔɔ a tḭi tul *nzoɓ ndáy nzaapeɗri riw bele ɓáy.
1CO 15:8 A fal ɓari ku riw bele na, ka tḭi tul-i ɓi hɔy kara nda̰w munu ɓa leɗ tínake.
1CO 15:9 Ká ɓa tusuɛke kḭ lɛ, ɓi na, ká sakra nzoɓ ndáy nzaapeɗri na, mì tɔ̀ŋ fal, a mí maa ɓay haŋa ri ɗí mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ya, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa nun nzoɓ mbika lawri tuɔ síe.
1CO 15:10 Roo lɛ, ɓáy faa law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ mì na, mì ɗo munu ɓa nzoɓ na kḭ. A law kere káʼa ɗaa ziŋ mì na, ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy ya. Ɓi na mì ɗaa peɗ mba nzoɓ ndáy nzaapeɗ ha̰wri riw bele. Ká ɓa tusuɛ kḭ lɛ, ɓa ɓi hɔy ya, roo lɛ, ɓa law kere Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ziŋ mì.
1CO 15:11 Ze ɓa na ɓi, mase ɓa na ɓari kara, ɓa káa ɓay na ku ze ɓuru ka-káake, a ɓa káa ɓayke na ku nda̰w ze, ì ɗaa law-rì ɓo ɗi ku.
1CO 15:12 Zaɗka náa káari káa mii, *Krisi tḭi saa luɔ huɗ ká sakra nzoɓ huɗeri a kaw ɓáy kumnun na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì ɓaa mii, nzoɓ ká tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun na tiya lɛ?
1CO 15:13 Zaɗka ɓa tusuɛ ká tḭ́i saa luɔ huɗ tiya na lɛ, Krisi hɔy kara tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun ya nda̰w.
1CO 15:14 Zaɗka ɓe Krisi na ka tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun ya lɛ, káa ɓay ká ɓuru kaa na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy nda̰w, ɗáa law ɓo tul-e na hɔy kara, ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy nda̰w pi.
1CO 15:15 Rɔɓay, zaɗka ɓa tusuɛ ká nzoɓ huɗeri ti tḭ́i saa luɔ huɗ ya na lɛ, náa ɓári nzoɓ kúɗ ɓay zuɔ nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, náa ɓaarì mii, ka ha̰ Krisi tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri a ha̰ ni kaw ɓáy kumnun, roo lɛ, ka ɗaa munu ya.
1CO 15:16 Zaɗka ɓa tusuɛ ká nzoɓ huɗeri tḭi saa luɔ huɗ í kaw ɓáy kumnun ya lɛ, Krisi hɔy kara tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun ya na nda̰w pi.
1CO 15:17 A zaɗka Krisi tḭi saa luɔ huɗ ya lɛ, mbika law ɓaarì na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy nda̰w, í ɗo ɓil feya̰ari ɓaŋguɔ rɔɓay nda̰w,
1CO 15:18 a ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo tul Krisi rɔɔ í hu na, i ɓiɛ ro.
1CO 15:19 Zaɗka náa ɗáari law naari nzokɗo te tul Krisi ɓáy káw naari ká tusiri key kḭ hɔy lɛ, náa ɓári síe ɓamba tasiri mba nzoɓri riw bele.
1CO 15:20 Tusuɛke lɛ, Krisi na tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri a kaw ɓáy kumnun. Ɓe na, ka ɓa titire nzoɓ huɗeri káʼa tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun. Krisi ká ɓa titire nzoɓ huɗeri ká tḭi saa luɔ huɗ na kiɛ mii, nzoɓri ká i hu na i tḭ́i saa luɔ huɗ a í kaw ɓáy kumnun nda̰w pi.
1CO 15:21 Ɓa tusuɛ kḭ, munu ká nzoɓri riw bele hu ɓáy faa zúɔ ziŋ nzoɓ ká mbḭw hɔy ká ɓa *Adam na, ɓáy faa zúɔ ziŋ nzoɓ ká mbḭw ká ɓa Krisi nda̰w na ze, nzoɓri tḭ́ike saa luɔ huɗ ɓay káw ɓáy kumnun faa mbḭw munu nda̰w pi.
1CO 15:23 Roo lɛ, tḭ́i saa luɔ huɗke ku na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, a ɗoko zaɗ ɗol ɓe ɗol ɓe. Krisi na ɓa titire nzoɓ ká tḭi saa luɔ huɗ, rɔɔ nam káʼa yḭ́i a vi na, ɓari ká i ɓa taa ɓe na i tɔ́ŋ ɗi ɓáy.
1CO 15:24 Falɛ ku rɔɔ, a ɓá ɔ́rɔ ɓie nam ká mgbaɗa na ɓáy. Krisi na a ɓíɛ hṵrusuo ká kal tul zaɗ na riw bele nda̰w, hṵrusuori riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy hṵrusuo temri riw bele nda̰w pi. Falɛ lɛ, kaʼa pɔ́ŋ puoruo ha̰ Ŋgɛrɛwṵru Bǎa na.
1CO 15:25 Ɗo nun haŋa Krisi ka re mbay kpṵru maa ɓáy Ŋgɛrɛwṵru ká mba tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓeri riw bele, ha̰ ni tɔ ri ɗo ɓal-ɛ kɛk.
1CO 15:26 Ɔ́rɔ ɓie nzoɓ tul ŋga̰ni káʼa ɓíɛ ni na ɓa huɗ.
1CO 15:27 Ɓa tusuɛ kḭ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɗaa feri riw bele zuɔ pol-e.» Zaɗkaʼa ɓaa mii: «Feri riw bele zuɔ pol-e» na Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa feri riw bele zuɔ pol Krisi na ti ɓil-e ya. Ɓe ze ɓa ɓay ká ɗo taŋ kaɗ kaɗ.
1CO 15:28 A zaɗka feri riw bele zuɔ pol Krisi na, ɓe Vu Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ na, a ɗáa sùo-ɛ ɓo pol Ŋgɛrɛwṵru káʼa ɗaa feri riw bele zuɔ pol-e na. Ɓe nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru a réke mbay ɓáy zaɗɛ riw bele ká tul feri riw bele ɓáy.
1CO 15:29 Ì kér se tul nzoɓri ká i ɗaa tul-ri nduo mbii ɓay tul nzoɓ huɗeri na í kɔ. Zaɗka ɓa tusuɛ ká huɗri tḭi í kaw ɓáy kumnun ya na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, i ha ri ɗaa tul-ri nduo mbii ɓay tul-ri ɓáy lɛ?
1CO 15:30 A naari kḭ na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, náa yḭ́iri sùo naari ɗo kɛlɛ ɓáy nam nam ha̰ huɗ rɔɓay lɛ woo?
1CO 15:31 Yṵ-iri, ɓáy nam mbḭw mbḭw riw bele na mì ɗo nzaa huɗ! Mì ɓaa ta-taŋ munu ɓay tul ndáka giri sùo-i ká ɓay tul-rì, ɓáy zúɔ ziŋ kḭ naari ká ɓil Zezu Krisi Ŋgɛrɛmbay naari na.
1CO 15:32 Mì ru-ruy na ká Efɛz key ziŋ nzoɓri ká i ɗo munu ɓa nay ɓisuyri. Zaɗka mì ker munu ká nzoɓri ker na wa̰a, ndaɗike ɓa ḭi ze mì ziŋ ká ɗi lɛ? Zaɗka ɓa tusuɛ ká huɗri tḭi í kaw ɓáy kumnun ya na, náa ɗáari munu ká sim ɓay ɓáa nzoɓri ɓaa mii: «Náa sṵ́ri a náa nzɔ́ri, ɓay ḭi lɛ, ruo na náa húkari.»
1CO 15:33 Ì úla sùo-rì ya! Mgbaka bǎw ziŋ nzoɓ ká simseɗ ɓe ndaya na ɓiɛ simseɗ kere.
1CO 15:34 Ɓe mini ze, ndaɗ ɓay haŋa rì yḭ̀i í mgba tul-rì ɓáy kere sùo-rì kḭ í kɔ, a í pɔ́ŋ ɗáa feya̰a na. Tusuɛke lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì ku na tuu Ŋgɛrɛwṵru ya. Mì ɓaa munu ɓay haŋa sahoy ka sɛ rì.
1CO 15:35 Kɔ ya lɛ, nzoɓ ha̰nɛ a vbika ɓay a ɓaa mii, wa̰a, huɗri na i tḭ́i í kaw ɓáy kumnun mina lɛ? Wa̰a, ɓáy sùo taa ha̰a ze i tḭ́ike lɛ?
1CO 15:36 Ɓo kɔ̀kɔ nzoɓ! Mḭiri ká mù ɗaa zuɔ luɔ na, zaɗkaʼa fɛrɛ sùo-ɛ ya lɛ, ti tḭ́i ya.
1CO 15:37 Fe ká mù ru ɓa siri ká ɓa pa̰ra naŋ, mase pa̰ra fe pay ha̰wri na, ɓa pa̰ra fe pay kḭ hɔy ze mù ru ɓo, ɓa sùo puu káʼa tḭ́i ze mù ru ya.
1CO 15:38 Roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze ha̰ sùo ha̰ pa̰rake na munu ká law-ɛ hii. Mḭiriri ká ɓáy riŋ-ri mbḭw mbḭw na, ɓe kḭ ze ka ha ri sùo ká maa ɓáy tul-ri tul-ri.
1CO 15:39 Naysuori riw bele na sùo-ri maa kḭ riw bele ya. Naysuo nzoɓ na ɗo ɓoɗ, taa nayri ɗo ɓoɗ nda̰w, taa nduyri ɗo ɓoɗ nda̰w, rɔɔ taa sḭiri kara ɗo ɓoɗ nda̰w pi.
1CO 15:40 Sùo ká nulue ɗo ɗi nda̰w, sùo ká tusiri kara ɗo ɗi nda̰w pi. Fe ha̰a ha̰a lɛ, ɗo ɓáy zaɗ ndṵy ɓe ndṵy ɓe ká maa ɓáy zaɗ sùo-ɛ.
1CO 15:41 Síe ɗo ɓáy zaɗ ndṵy ɓe nda̰w, few ɗǒke ɓáy taa ɓe ɓoɗ nda̰w, mbaymawri hɔy kara ɗǒke ɓáy taa ɓari ɓoɗ nda̰w pi. Ze ká sakra mbaymawri na ku kara, ndṵy ɓari na maa kḭ riw bele ya, i ɗo ɓoɗ ɓoɗ.
1CO 15:42 Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru a haŋa huɗri tḭi í kaw ɓáy kumnun na kara a ɗoko faa mbḭw munu nda̰w. Sùo nzoɓ ká ɓo luɔ na ɗo ɓa fe huɗe. A zaɗkaʼa tḭi a kaw ɓáy kumnun na laa lɛ, ka ti hu-huɗ mbǎa.
1CO 15:43 Sùo nzoɓ ká ɓo luɔ na, ɗo ɓa fe vbuka ɓo ɓisuy a ta̰a ɗɛk ɗɛk. A zaɗkaʼa tḭi a kaw ɓáy kumnun na laa lɛ, káʼa ɗoko ɓáy riŋ ɗika ɓáy bawda hṵrusuo.
1CO 15:44 Sùo nzoɓ ká ɓo luɔ na, ɓa sùo ká tusiri key. A zaɗkaʼa tḭi a kaw ɓáy kumnun laa lɛ, ka ɗo ɓa sùo nzoɓ ká kaw ɓáy kumnun ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru. Munu ká sùo nzoɓ ká tusiri key ɗo ɗi na, sùo nzoɓ ká kaw ɓáy kumnun ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru na hɔy kara a ɗoko ɗi nda̰w pi.
1CO 15:45 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru kara ɓaa nda̰w mii, titire nzoɓ ká ɓa *Adam na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɔ̰mi ha̰ ni kǎwke ɓáy kumnun; a Adam taa fal ká ɓa *Krisi na, ka ɓa Tem ká ha̰ nzoɓ kǎwke ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
1CO 15:46 Sùo nzoɓ ká kaw ɓáy kumnun ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru na ɗo pola ya, roo lɛ, sùo nzoɓ ká tusiri key ze ɗo pola, rɔɔ sùo ká kaw ɓáy kumnun ɓáy faa Tem na tɔŋ ɗi ɓáy.
1CO 15:47 Titire nzoɓ ká ɓa Adam na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni ɓáy sṵm siri, a ɓa nzoɓ ká tusiri key. A Adam taa fal ká ɓa Krisi na laa lɛ, ka uru saa nulue.
1CO 15:48 Nzoɓri ká i ɓa taa tusiri key na, i rìi nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri ɓáy sṵm siri na. A nzoɓri ká i ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká nulue na laa lɛ, i rìi nzoɓ ká vi saa nulue.
1CO 15:49 Munu ká náa rìiri nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni ɓáy sṵm siri na, ɗo faa mbḭw munu nda̰w, náa ríiri nzoɓ ká vi saa nulue na nda̰w pi.
1CO 15:50 Yṵ-iri, ɓay ká mì hii ɓay haŋa rì laa na ze ɗo key: sùo nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓáy sṵm siri hɔy na, *puoruo Ŋgɛrɛwṵru ɓa taa ɓe ya, a fe ká ɓa fe huɗe kara maa ɓay káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na ya.
1CO 15:51 Roo lɛ, mì tína fe ká ɗo zaɗ muni na ha rì kɔ. Náa ti naaŋari luɔ huɗ riw bele ɓaŋguɔ ya, roo lɛ, ɔ́rɔ ɓie nam na, sùo naari riw bele a fɛ́rɛ.
1CO 15:52 Zaɗka tḭw mgba ɓa ɔ́rɔ ɓie na, ká zaɗɛ ku hɔy Ŋgɛrɛwṵru a haŋa nzoɓ huɗeri tḭi saa luɔ huɗ. Ká zaɗɛ ku na, ɓa ta̰y nun ká te zima, lɛ, a fɛ́rɛ naari riw bele a ha̰ náa kawri ɓa nzoɓri ká i ti hu-huɗ mbǎa.
1CO 15:53 Tusuɛke lɛ, ɗo nun haŋa fe ká pu-puŋ na, ka fɛ́rɛ a vi ɓa fe ká puŋ mbǎa ro; a sùo huɗe na ka fɛ́rɛ a vi ɓa sùo ká hu mbǎa nda̰w.
1CO 15:54 Zaɗka fe púŋke na a fɛ́rɛ a vi ɓa fe ká puŋ mbǎa nda̰w, sùo huɗe na a fɛ́rɛ a vi ɓa sùo ká hu mbǎa nda̰w na lɛ, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na a ɗoko munu ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Huɗ na ti mbǎa ro. Ŋgɛrɛwṵru haw yṵm ká tul-e.»
1CO 15:55 «Ɓo huɗ, hṵrusuo háw yṵm ɓo na wa̰a, ɗo zaɗ ha̰a ro lɛ woo? Ɓo huɗ, fe rem ɓori na wa̰a, ɗo zaɗ ha̰a ɓáy lɛ woo?»
1CO 15:56 Fe rem huɗ na ɓa feya̰a; a hṵrusuo feya̰a na laa lɛ, uru saa ɓil *bol kusol.
1CO 15:57 Roo lɛ, riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ náa ha̰wri yṵm ɓáy faa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi.
1CO 15:58 Ɓe mini ze, yṵ-iri, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì mgba sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ a í laŋ sùo-rì se líe se lew ya. Ì nduɔ kiyaw kiyaw ɓaŋguɔ ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛmbay, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, peɗ ká ì ɗaa ɓáy faa zúɔ ziŋ ni na ɗo gɔr hɔy ya.
1CO 16:1 Timbɛɗɛ key na, mì ɓáa ɓay ká se tul fe mbṵ́ ká ɓay sɔ́kɔke nzoɓ mbika lawri ká Zuruzalɛm. Ɓaarì hɔy kara ɗo nun haŋa rì ɗaa ɓáy faake munu ká mì fere nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Galasi na.
1CO 16:2 Ɓáy nam dimasi mbḭw mbḭw riw bele na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, lari káʼa ziŋ na, ka bɔ ha̰nɛri a kɔ́rɔ ɗo fi mbḭw ɓay haŋa nam ká mì tḭi tul-rì lɛ, nzoɓ ka se síe mbṵ́ fe mbǎa ro.
1CO 16:3 Ze zaɗka mì se na lɛ, nzoɓri ká ì nan ri na, mì píe ri ɓáy mbeɗe ɓay nasi ɗo nduo-ri ha ri séke ɓáy fe ká ì mbṵ na ha̰ nzoɓri ká Zuruzalɛm.
1CO 16:4 A ze ɓo, ì kɔ ká maa ɓay haŋa mì se nda̰w lɛ, ɓari nzoɓkeri ku na i séke ziŋ mì nda̰w.
1CO 16:5 Mì ker ɓay séke kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n. Fal seɗ ɓi na ku nda̰w rɔɔ mì tḭ́i tul-rì ɓay kɔ́kɔ rì ɓáy.
1CO 16:6 Ɓi na, mì káw ziŋ rì nam maa fe, kɔ ya lɛ, mì káw ziŋ rì ɓáy lew teɗ riw bele. Zaɗka mì hii ɓay séke ɓa ɓaɗi na, ɓaarì hɔy kara ì sɔ́kɔ mì ká ɗi.
1CO 16:7 Ɓe ni key na, mì hii ɓay kɔ́kɔ rì munu hɔy mí kál siya ya. Zaɗka Ŋgɛrɛmbay pɔŋ faa ha̰ mì lɛ, mì káw ziŋ rì nam maa fe ro.
1CO 16:8 Roo lɛ, timbɛɗɛ key lɛ, mì káw Efɛz key kpṵru maa ɓáy *nam suoriya pantekoɗ,
1CO 16:9 ɓay ḭi lɛ, faa ɗo hɔy ha̰ mì ɓay haŋa mì ɗaa peɗ Ŋgɛrɛmbay ká ɗi, a ze nzoɓ tul ŋga̰ni ɓiri kara, i ŋgḭi ɓamba ká ɗi nda̰w.
1CO 16:10 A zaɗka Timote se luo-rì lɛ, ì mgba ni ɓáy kere ká sakra ɓaarì ha̰ hḭɛ ka ɗaa ni ya, ɓay ḭi lɛ, ɓe na ka ɗaa peɗ Ŋgɛrɛmbay munu ká mì ɗaa na nda̰w.
1CO 16:11 Ha̰ nzoɓ mbḭw ka ndɔ́lɔ ni ya, roo lɛ, ì sɔ ni ɓáy faa varu ɓe na ha̰ ni yḭ̀i ɓáy kere ɗɛkɛkɛ a ví zíŋ mì, ɓay ḭi lɛ, ɓi nda̰w, rɔɔ yṵ-iri nda̰w na, ɓuru giyaŋ ni ká zaɗ ni key.
1CO 16:12 A ɓay ká se tul yṵ naari Apolos na, mì suru tigbi-ɛ ɓaŋguɔ ɓay haŋa ni ɓe ɓáy yṵ naari ha̰wri na i se luo-rì. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, kɔn séke luo-rì na ɗaa ni ya ɓáy. Ɓe nu ku lɛ, zaɗka nam ɗo hɔy ha̰ ni lɛ, a se kɔ́kɔ rì ɓáy.
1CO 16:13 Ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke í káw tul mbika law ɓaarì na ŋgɔ-ŋgɔŋ, í mgba sùo-rì ɓa wa̰ra nzoɓ í ɗo ŋgɔ-ŋgɔŋ.
1CO 16:14 Ì ɗaa feri riw bele ɓáy law ini.
1CO 16:15 Yṵ-iri, mì ɗo ɓáy ɓay mbḭw ɓay ɓókokeri rɔɓay. Estefanas ɓáy nzoɓ ini ɓeri na ì tuu ri nda̰w. Ɓaarì na ì kɔ nda̰w, ɓari na i ɓa titire nzoɓri ká i mbi law-ri ká kuɗu zaɗ ká Akayi, a í mbi sùo-ri ɓay ɗáa peɗ ɓay sɔ́kɔke nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri.
1CO 16:16 Nzoɓri ká munu ku na, ì ɗaa vu mbom ka ɓo tul-ri, ɓáy ɓari riw bele ká i ɗaa peɗke ziŋ ri na.
1CO 16:17 Vika kɔ́m Estefanas ɓáy Fɔrtunatus, rɔɔ Akayikus nda̰w na, sùo-i ríi mì ká ɗi ɓamba. Munu ká ì ɗo faa ɗi ɗi ziŋ mì na, fe ká puo mì na i ɗaa ha̰ mì,
1CO 16:18 a í huo law-i munu ká i hǔoke law-rì ɓaŋguɔ na. Nzoɓri ká munu ku na, ì kɔ faa písi ri nda̰w rɔ!
1CO 16:19 Nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Akayi na, i hii soko ha rì. Akilas ɓáy Prisil ɓáy nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ kḭ ká ɓil hul ɓari na, i hii soko lik lik ha rì ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay.
1CO 16:20 Yṵ ɓuru riw bele ká i ɗo zaɗ ni key na i hii soko ha rì. Ì hii soko ha̰ kḭ ɓa lie ɓa lew, í mgbáke kḭ gírik girik.
1CO 16:21 Ɓa ɓi Pol kḭ ze mì ɗaa mbeɗe soko key na ɓáy nduo-i ha rì ku.
1CO 16:22 Zaɗka nzoɓ hii Ŋgɛrɛmbay ya lɛ, faɗi ka mgba ni! Marana tha, Ŋgɛrɛmbay ɓuru, vi!
1CO 16:23 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay Zezu ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
1CO 16:24 Ɓaarì riw bele ká ì zuɔ ziŋ Zezu *Krisi na, mì hii rì.
2CO 1:1 Ɓi Pol, ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi ɓáy law hiiya ɓe na, ɓúru yṵ-i Timote ɓuru ɗaa mbeɗe key na ha rì, ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká ì mbṵ tul kḭ ká Kɔrɛ̰te, ɓáy nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká i kaw kuɗu zaɗ ká Akayi riw bele.
2CO 1:2 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
2CO 1:3 Náa písiri Ŋgɛrɛwṵru, Bǎa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi, ɓe káʼa ɓa nzoɓ kɔ́kɔ nun síe nzoɓri, a ɓa Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ huo law nzoɓ ká ɓil feri riw bele nda̰w na.
2CO 1:4 Ɓe na, ka huo law ɓuru ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ feri riw bele ká ɓuru kɔ. Ɓe mini ze, ɓáy faa law ɓuru káʼa huo na, ɓuru hɔy kara, ɓuru maa ɓay húoke law nzoɓri ká i ɗo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ feri ɓoɗ ɓoɗ na.
2CO 1:5 Ze munu ká ɓuru kɔ sɛkɛ feri ŋgḭi ɓamba faa mbḭw munu ká Krisi kɔ na, Ŋgɛrɛwṵru huo law ɓuru ŋgḭi ɓamba faa mbḭw munu nda̰w ɓáy faa zúɔ ziŋ Krisi.
2CO 1:6 Lɛɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓuru kɔ na, ɗaa ha̰ ɓuru hǔoke law-rì a í zíŋke pam. A law ɓuru ká Ŋgɛrɛwṵru huo na, ɗaa ha̰ ɓuru hɔy kara ɓuru hǔoke law-rì, ɓo í íkike law-rì ká tul kɔ́kɔ sɛkɛ fe taa mbḭɛ ká ì kɔ na faa mbḭw munu ká ɓuru kɔ nda̰w.
2CO 1:7 Ɓe mini ze, ɓuru kɔ ta-taŋ ká ɓil law ɓuru mii, ɓaarì na ì kɔ na sɛkɛ fe hɔy kara, ì ɗoko tul mbika law ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, munu ká ì kɔ sɛkɛ fe faa mbḭw munu ká ɓuru kɔ na, law ɓuru ká Ŋgɛrɛwṵru huo na, káʼa húo law-rì faa mbḭw munu káʼa ɗaa ziŋ ɓuru na nda̰w.
2CO 1:8 Yṵ-iri, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká tḭi tul ɓuru ká kuɗu zaɗ ká Azi na, ɓuru hii ɓay haŋa rì laa ta-taŋ. Ɓa ruy ká ŋgɔŋ ɓamba tasiri ze ziŋ ɓuru, a kal tul hṵrusuo ɓuru pavbaɗ. Law ɓuru sa̰a ha̰ ɓuru ker mii, ɓuru maa ɓay tḭ́i ká ɓil-e ɓay káw ɓáy kumnun mbǎa.
2CO 1:9 Ɓuru na ɓuru mgba mii, ɓa nam huɗ ɓuru kḭ ze maa. Lɛɛ, feke ku na ɗo munu ɓay haŋa ɓuru ɗáake law ɓuru ka te tul hṵrusuo ɓuru ya, roo lɛ, ɓay haŋa ɓuru ɗáake law ɓuru ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ tína nzoɓri saa luɔ huɗ ha ri kaw ɓáy kumnun.
2CO 1:10 Ɓa ɓe kḭ ze, ka ya̰a ɓuru saa ɓil huɗ, ze a ya̰aŋa ɓuru na rɔɓay. Ɓa tusuɛ kḭ, ɓuru ɗaa law ɓuru nzokɗo te tul-e, ɓúru ɓaa mii káʼa ya̰aŋa ɓuru munu ɓa pola na rɔɓay.
2CO 1:11 Ɓaarì sùo-rì hɔy kara, munu ká ì ɗaa nzaa ɓay kere í sɔ́ke ɓuru nda̰w na, Ŋgɛrɛwṵru a láa nzaa ɓay kere ɓaarì ɓáy taa ruɔ nzoɓri ká i ɗaa ɓay tul ɓuru, a sǎ̰mke fe zuɔ tul ɓuru, a ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba i ɗáake ni taambɔl ɓay tul ɓuru na.
2CO 1:12 Ì kɔ, sa̰w ndáka giri sùo ɓuru na ze ɗo key: kér ɓay ɓuru kiɛ ɓuru ta-taŋ mii, simseɗ ɓuru ká sakra nzoɓri ká tusiri key, rɔɔ kakalke lɛ, ká sakra ɓaarì nzoɓ mbika lawri nda̰w na, ɓa simseɗ ká ɓuru se ɓáy faake nda̰w, rɔɔ ɓáy law pie ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi. Simseɗke ku na, ɓuru se ɓáy faa nun nzɛm nzoɓri ká tusiri key ya, roo lɛ, ɓáy faa law kere Ŋgɛrɛwṵru.
2CO 1:13 Tusuɛke lɛ, mbeɗe ká ɓuru ɗaa ha rì na, kér ɓay kḭ ɓoɗ mṵu ɗi ɓáy ha̰y ká ì kḭi, a ì laa ku na ya. Timbɛɗɛ key na, ì laa ɓayke riw ya ɓáy. Mì kɔ lɛ, ì láa ɓayke *taŋ kaɗ kaɗ ɓáy, ɓay haŋa ɓo nam ká Ŋgɛrɛmbay Zezu a yḭ́i a vi na, ì ndáka giri sùo-rì ɓay tul ɓuru munu ká ɓuru hɔy kara, ɓuru ndákake giri sùo ɓuru ɓay tul-rì nda̰w na.
2CO 1:15 Ɓi na, mì ɗaa law-i ɓo tul-rì, ɓe ze mí wáake varu ɓay séke luo-rì pola nda̰w rɔɔ, ɓay kál se kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n. Úru saa ɗi ku nda̰w rɔɔ, mì ker ɓay yḭ́i ɓáy faa tul-rì na rɔɓay. Ɓe munu rɔɔ, a ɓá fe sa̰mi ká ì zíŋ ndeke ɗi ba siɗike. A falɛ ku nda̰w rɔɔ, mì ker ɓay haŋa rì sɔ mì ɓáy faa varu ɓi ká mì séke ɓa kuɗu zaɗ ká Zude na.
2CO 1:17 A ku wa̰a, varu ká mì waa a mí se munu ká mì ɓaa ya ku na, mì waa ɓa baylu hɔy lɛ? Mase, feri ká mì waa ku na wa̰a, mì hii ɓay ɗáa fekeri ɓáy faa nun nzɛm nzoɓri hɔy, a ha̰ sùo ɓayri ká tḭi ká nzaa-i na, yḭ̀i a ɓa kúɗ ɓay nda̰w lɛ woo?
2CO 1:18 Ɓay ká mì ɓaa ha rì na, sùo ɓay ɓáy kúɗ ɓay zukri kḭ ká ɗi ya. Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo tul ɓay ɓe na, ka ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓi.
2CO 1:19 Ì kɔ, Zezu *Krisi Vu Ŋgɛrɛwṵru ká ɓúru Silas ɓáy Timote, ɓuru ka-káa ɓay ɓe ha rì na, sùo ɓay ɓáy kúɗ ɓay zukri kḭ ká ɓil ɓay ɓe ya. Roo lɛ, ka ɓa nzoɓ ká sùo ɓay kḭ mbḭw hɔy ze ɗo nzi-ɛ ɓaŋguɔ.
2CO 1:20 Tusuɛke lɛ, feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru waa na, ɓa Zezu Krisi kḭ ze ɗaa feke ɔ ŋgiɗ ɓáy zaɗɛ. Ɓe mini ze, zaɗka náa hiiri «Amɛm,» náa ɗáakeri riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru lɛ, náa ɗáari ɓáy faa Zezu Krisi.
2CO 1:21 Nzoɓ ká ɗaa ha̰ náa zuɔri ziŋ kḭ ká ɓil Zezu Krisi na, ɓe ze ɓa Ŋgɛrɛwṵru. Ɓa ɓe na kḭ ze ka nan naari zuɔ ɓoɗ,
2CO 1:22 a te surum ɗo sùo naari ɓa nzoɓ taa ɓe nda̰w, rɔɔ a ha̰ Tem ɓe ya̰a ɓil law naari kpol kpol ɓay haŋa ɓo, náa kɔ́ri ta-taŋ mii, feri riw bele káʼa waa ɓay tul naari na, náa zíŋri ziŋ na kḭ.
2CO 1:23 Ɓi na, mì yḭ̀i mí se Kɔrɛ̰te ya, ɓay ḭi lɛ, mì hii ɓay haŋa law-rì ka sɛ rì ɓa pola pola ya. Ŋgɛrɛwṵru ze ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓi; ze ɓo, mì kuɗ ɓa ɓay laa lɛ, ka ha̰ mì hu mak mak.
2CO 1:24 Ɓuru na, ɓay ká se tul mbika law ɓaarì na, ɓuru hii ɓay réke mbay ká tul-rì ya, ɓay ḭi lɛ, ì ɗo tul mbika law ɓaarì ŋgɔ-ŋgɔŋ. A roo lɛ, ɓuru zuɔ ziŋ rì mbḭw hɔy ká tul peɗke ɓay haŋa rì kaw ɓáy suoriya.
2CO 2:1 Ɓe ze, mì mbi nzaa-i ɓay yḭ́i se luo-rì ha̰ law-rì ka sɛ rì ɓa kḭ ya.
2CO 2:2 Ì kɔ, zaɗka ɓi kḭ mì ɗaa ha̰ law-rì sɛ rì na wa̰a, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a haŋa mì suoriya ɓáy lɛ? Wa̰a, ɓa ɓaarì na ká mì ɗaa ha̰ law-rì sɛ rì ku na ya lɛ woo?
2CO 2:3 Sa̰wke mini ze, mì ɗáake mbeɗe na ha rì taŋ séke luo-rì, ɓay haŋa ɓo, zaɗka mì se lɛ, ɓaarì ká ì ɗáa ha̰ mì ziŋ suoriya na, ì úru í ɗaa ha̰ law-i ka sɛ mì ya. Ɓa tusuɛ kḭ, fe ká mì kɔ ta-taŋ na, zaɗka mì ɗo ɓil suoriya lɛ, ɓaarì kara, ì ɗaa suoriya riw bele nda̰w.
2CO 2:4 Ì kɔ, mbeɗe ká mì ɗaa ha rì ku na, mì ɗaa ɓáy law-i ká nzɛ mgbuk mgbuk, ɓáy bawda kér ɓay nda̰w, rɔɔ mí rɛ ɓáy mbii nun-i mgboɓo mgboɓo nda̰w pi. Ɓáy faa mbeɗe ku na, mì hii ɓay haŋa rì zǐŋke law sɛkɛ ya, roo lɛ, mì hii ɓay kíɛ rì mii, mina ze mì hii rì lɛ.
2CO 2:5 Ze nzoɓ ha̰nɛ ɗaa na fe sɛkɛ ziŋ nzoɓ kḭ kara, ɓa ɓi huo-i ze ka ɗaa feke ziŋ mì ya, roo lɛ, ɓa ɓaarì riw bele zu. Ɓay rḭ́i ɓa ɓay ya lɛ, ɓa ruɔke ha̰nɛri.
2CO 2:6 Nzoɓke ku na, yḭw ká ruɔ nzoɓri yḭw ni ká sakra ɓaarì na maa ni mgbak mgbak.
2CO 2:7 Ɓe mini ze, timbɛɗɛ key na ì nda buma ro ka zíŋ nzoɓke na a í huo law-ɛ, ɓay haŋa kér ɓay ká i ni ɓamba na, ka sa̰a law-ɛ ya.
2CO 2:8 Munu zu lɛ, mì koɗ rì ɓay haŋa rì ɗaa kere ro ka ziŋ ni, í kǐɛke ni ha̰ ni kɔ ta-taŋ mii, ka ɓa nzoɓ nun-rì.
2CO 2:9 Tusuɛke lɛ, mì ɗaa mbeɗe ku na ha rì ɓay kɔ́kɔ wa̰a, ì ɗáa feri riw bele ká mì kiɛ rì na ɓáy zaɗɛ zaɗɛ kḭ zu lɛ?
2CO 2:10 Ì kɔ, zaɗka ì nda buma ziŋ nzoɓ ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓe lɛ, ɓi kara mì nda buma ziŋ nzoɓke na nda̰w. A ze mì nda na buma ziŋ nzoɓ ɓay tul fe ḭi ḭi hɔy kara, ɓa fe ká mì ɗaa ká pol *Krisi ɓay tul-rì.
2CO 2:11 Mì ɗaa munu ɓay haŋa *Satan ka ziŋ hṵrusuo a kálke tul naari ya, ɓay ḭi lɛ, naari na, náa kɔ́ri kér ɓay ka̰aya ɓe káʼa hula ɓa ndaw na ta-taŋ.
2CO 2:12 Zaɗka mì se mí tḭi Toras, ɓay ka-káa Ɓay Kere ká se tul *Krisi na, Ŋgɛrɛmbay ha̰ mì faa ɓáy kere ɓay haŋa mì ɗáake peɗ.
2CO 2:13 A roo lɛ, law-i ɗo kḭw ɓay tul yṵ naari Tite ká mì ziŋ ni ya. Ɓe mini ze, mì waɗa nzoɓri ká Torasi na, a mí kal ɓay séke kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n.
2CO 2:14 Taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ká nda faa pol ɓuru, ha̰ ɓuru haw yṵm ká tul feri riw bele ɓáy faa zúɔ ziŋ Krisi! Ka fa̰a ɓuru a ɗáake peɗ ɓay haŋa nzoɓri tǔuke Krisi ɓáy zaɗri riw bele faa mbḭw munu ɓa num ká ba̰rɛ fṵ ɓáy zaɗri riw bele.
2CO 2:15 Tusuɛke lɛ, ká pol Ŋgɛrɛwṵru na ba̰ra sùo ɓuru fṵ ba̰ra Krisi ká sakra nzoɓri káʼa ya̰a ri, ɓáy ɓari ká i se ɓa zaɗ ɓíɛ.
2CO 2:16 Nzoɓri ká i se ɓa zaɗ ɓíɛ na, i kɔ ɓuru ɓa fe ká ba̰rɛ fṵ kpiri kpiri, a se ziŋ ri ɓa zaɗ huɗ; a nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ri na laa lɛ, i kɔ ɓuru ɓa fe ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy, a se ziŋ ri ɓa zaɗ káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. A wa̰a, nzoɓ ve ze maa ɓay ɗáa fe niri key na lɛ woo? Ɓuru na ɓuru maa ɓay ɗáa peɗke.
2CO 2:17 Ì kɔ, ɓuru na ɓuru ɗo munu ká ruɔ nzoɓ ha̰nɛri ká i fɛrɛ Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓa faa feziŋa ɓari hɔy ku na ya. Roo lɛ, munu ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze pie ɓuru ɓa nzoɓ ka-káa ɓay ɓe na, ɓuru ka-káake ɓáy law pie ká nun-ɛ munu ɓa nzoɓ peɗ Krisi.
2CO 3:1 A ku na wa̰a, ɓuru tii sa̰w ndáka giri sùo ɓuru ɓa kḭ nda̰w rɔɔ, ha rì kɔ́ke ɓuru ɓa tusuɛ *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na lɛ woo? Mase, ndaɗ ɓay haŋa ɓuru ɗaa munu ká nzoɓ ha̰nɛri, a ɓúru séke luo-rì ɓáy mbeɗe ɓay nasi ɓuru, mase ɓuru ya̰a mbeɗe saa nduo-rì rɔɔ, ɓúru séke luo nzoɓ mbika law ha̰wri na lɛ woo?
2CO 3:2 Ì kɔ, ɓaarì kḭ ze ì ɓa mbeɗe ɓay nasi ɓuru ká *Krisi vbie ɗo wa̰ra law ɓuru, ha̰ nzoɓri riw bele i kɔ, a í kḭi.
2CO 3:3 Ɓa fe ká ɗo ta-taŋ. Ɓaarì na, ì ɓa mbeɗe ká Krisi kḭ sùo-ɛ vbie ɓáy faa peɗ káʼa ha̰ ɓuru ɗaa ká sakra ɓaarì. Ka vbie mbeɗeke ɓáy mbii vbie mbeɗe hɔy ya, roo lɛ, ka vbie ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Káw ɓáy Kumnun. Rɔɓay, ka vbie mbeɗeke na ɗo tḭ́i tisaw ya, roo lɛ, ka vbie ɗo ɓil law nzoɓ.
2CO 3:4 Ɓuru na, ɓuru maa ɓay ɗáa peɗke na ku, ɓay ḭi lɛ, ɓuru ɗaa law ɓuru nzokɗo ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa Krisi.
2CO 3:5 Peɗ ká ɓuru ɗaa na, ɓa peɗ ká ɓuru maa ɓay ɗáa ɓáy tul gaŋ sùo ɓuru ya, roo lɛ, hṵrusuo ɓuru uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.
2CO 3:6 Ɓa ɓe kḭ ze, ka ɗaa ha̰ hṵrusuo ɓuru maa, a ha̰ ɓuru vi ɓa nzoɓ peɗ kuni fie káʼa saa ziŋ naari na. Kuni fie key na ɓa fe ká ɗo tul *bol kusol ká i vbie na hɔy ya, roo lɛ, ɓa fe ká ɗo tul Tem Ŋgɛrɛwṵru. Ì kɔ, bol kusol ká i vbie na hɔy kara vi ɓáy huɗ ha̰ nzoɓ, a Tem Ŋgɛrɛwṵru laa lɛ, ha̰ nzoɓ kaw ɓáy kumnun.
2CO 3:7 Bol kusol ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ vbie pola lew ɗo tḭ́i tisaw ha̰ *Moyze na, vi ɓáy riŋ ɗika a ndṵy zḭriri zḭriri. Ze riŋ ɗikake ti ɗoko ɓaŋguɔ ya hɔy kara, ɗaa ha̰ nzaa pol Moyze ndṵy ɓamba tasiri, a ha̰ leɗ Izarayɛlri maa ɓay geɗe kɔ́m kà̰a ɓa ɓaɗi ya. A bol kusol ká vi ɓáy huɗ ha̰ nzoɓri kḭ lɛ, ɗo ɓáy bawda riŋ ɗika ku ya rɔɔ,
2CO 3:8 maa ɓay peɗ ɗáa Tem ká ha̰ nzoɓri kaw ɓáy kumnun ze, riŋ ɗikake a kál tul-e pavbaɗ ya lɛ woo?
2CO 3:9 Peɗ ɗáa bol kusol ká ɗaa ɓay huɗ ɓo tul nzoɓri kḭ lɛ, ɗo ɓáy riŋ ɗika ku ya rɔɔ, maa ɓay peɗ ɗáa Tem ká ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ndǎke buma ziŋ nzoɓri ha ri vi ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, riŋ ɗikake a kál tul zaɗ pavbaɗ ya lɛ woo?
2CO 3:10 Tusuɛke lɛ, kuni fie ká Ŋgɛrɛwṵru saa ziŋ nzoɓri na, riŋ ɗikake ɓa hḭɛ zikiki ha̰ kuni ká piɛɗke na yḭ̀i a ɓa fe mbǎa hɔy ro.
2CO 3:11 Ì kɔ, bol kusol ká ti ɗoko ɓaŋguɔ ya kḭ lɛ, ɗo ɓáy riŋ ɗika ku ya rɔɔ, maa ɓay Tem Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓaŋguɔ ze, riŋ ɗikake a ŋgḭiŋa ɓamba ya lɛ woo?
2CO 3:12 Munu ká ɓuru ɗaa law ɓuru nzokɗo te tul feri key na, ɓuru ɓaa ɓayke ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ɓa kɛlɛ ha̰ nzoɓri.
2CO 3:13 Ɓuru na, ɓuru ɗaa munu ká Moyze puɗ nun-ɛ puɗ ɓáy vay gari ɓay haŋa leɗ Izarayɛlri kɔ riŋ ɗika ká ndṵy ká ɗo kali ká nzaa pol-e na ku ya.
2CO 3:14 Kér ɓay ɓari ɗo tiɗi. Ze kpṵru tḭi timbɛɗɛ key hɔy kara, zaɗka i kḭi Mbeɗe *sáka kuni ká piɛɗke ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ Moyze na lɛ, vay gari na puɗ nun-ri ha̰ law-ri vuo ya. Kér ɓay ɓari ɗo tiɗi kɔɓ, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká zuɔ ziŋ Krisi nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru a nzúo vay gari na ha̰ nun-ɛ mgbuɗa ɓáy.
2CO 3:15 Ɓa tusuɛ, kpṵru tḭi vuri key kara, zaɗka leɗ Izarayɛlri kḭi *mbeɗe bol kusol ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ Moyze na lɛ, vay gari na puɗ nun-ri ɓaŋguɔ kɔɓ rɔɓay.
2CO 3:16 A ze ɓo, zaɗka nzoɓ ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛmbay lɛ, Ŋgɛrɛwṵru nzuo vay gari na ká nun-ɛ a ha̰ nun-ɛ mgbuɗa.
2CO 3:17 Ì kɔ, Ŋgɛrɛmbay na ze ɓa Tem, a ze zaɗ ká Tem Ŋgɛrɛmbay ɗo ɗi na, zaɗɛ na ku ze ɓa zaɗ hina sùo nzoɓri.
2CO 3:18 Naari riw bele ká vay gari nzuo ká nun naari ha̰ náa kɔ́ri riŋ ɗika Ŋgɛrɛmbay na, náa ya̰ari sùo ziŋ ni. Ka fɛrɛ naari a ha̰ náa rìiri ni ɓáy riŋ ɗika ká se nun-ɛ ɓa pola nam ɓáy nam. Ɓe ze ɓa peɗ ɗáa Tem Ŋgɛrɛmbay.
2CO 4:1 Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ ɓuru, a ɗaa peɗ key na zuɔ nduɔ ɓuru. Sa̰wke mini ze, law ɓuru sǎ̰ake ya ɓayke.
2CO 4:2 Ɓuru tuŋ fe ɗáa sahoy ɓáy fe ɗáa ya̰ari ká nzoɓri ɗaa ká zaɗ muni na ɓa fal. Ɓuru ula nzoɓri ya nda̰w, a ɓúru ɗaa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru nduo kḭ ya nda̰w pi. Roo lɛ, tusuɛ ɓay kḭ ze ɓuru ɓaa ɓa kɛlɛ, a ɓúru ɓaa ɓay haŋa nzoɓri riw kɔ́ke ɓuru ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛri. Ŋgɛrɛwṵru ze ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓuru.
2CO 4:3 A ze ɓo, Ɓay Kere ká ɓuru ka-káake na taŋ ya lɛ, ɗo ɓay tul nzoɓri ká i se ɓa zaɗ ɓíɛ.
2CO 4:4 Ɓari nzoɓkeri ku na, i ɗaa law-ri ɓo tul *Krisi ya, ɓay ḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya ká re mbay ká tusiri key na fṵmra nun-ri gbiɓli ha ri maa ɓay kɔ́kɔ zaɗ taŋa ká ɓa Ɓay Kere ká se tul riŋ ɗika Zezu Krisi na ya. Ɓa ɓe ze, ka ya̰a fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru.
2CO 4:5 Ì kɔ, ɓuru na, káa ɓay ká ɓuru kaa na, ɓuru kaa se tul sùo ɓuru ya, roo lɛ, ɓay ká ɓuru ka-káake na ɓaa mii, Zezu Krisi na ɓa ŋgɛrɛ mbay ká tul feri riw. A ɓuru laa lɛ, ɓuru ɓa koy ɓaarì ɓay tul-e.
2CO 4:6 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola mii: «Zaɗ taŋa ka táŋ ká ɓil suŋ tilo.» Ze timbɛɗɛ key na, ɓa ɓe Ŋgɛrɛwṵru na kḭ ze ka ha̰ zaɗ taŋa ɓe na taŋ ká ɓil law ɓuru kaɗ kaɗ, ɓay haŋa ɓuru kɔ́ke riŋ ɗika ɓe ká tina sùo-ɛ kaɗ kaɗ ká sùo Krisi. Sa̰wke mini ze, ɓuru káake káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri.
2CO 4:7 Roo lɛ, ɓuru na, ɓuru ɓa nzoɓ naysuo hɔy. Ze ɓuru ta̰a na ɗɛk ɗɛk hɔy kara, fe kere ká ndaɗ ɓamba ká ɓuru ka-káake na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil naysuo ɓuru munu ɓa feziŋa luye ká i kɔrɔ ɗo ɓil gbari ká ɓa fe ká gɔr hɔy na. Ka ɗaa munu ɓay haŋa nzoɓri kɔ́ke bawda hṵrusuo ká kal tul zaɗ na ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ɓa taa ɓuru ya.
2CO 4:8 Nzoɓri gur hṵrusuo ɓuru ruk ruk ɓáy faa kɔ́kɔ sɛkɛ feri ɓoɗ ɓoɗ, roo lɛ, i ziŋ faa rɛ́ŋ ɓuru ya; kér ɓay i ɓuru ɓa huɗ, roo lɛ, law ɓuru sa̰a ya.
2CO 4:9 Nzoɓri ɗaa nun ɓuru tuɔ síe, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ fal ɓuru ya; nzoɓri ndaka ɓuru, roo lɛ, i ziŋ faa ika ɓuru ya ŋgṵ̌y.
2CO 4:10 Ɓa tusuɛ kḭ, ɓáy namri riw bele na, ɓuru kɔ sɛkɛ fe ha̰ sùo ɓuru maa huɗ faa mbḭw munu ká Zezu kɔ na, ɓay haŋa ɓo, nzoɓri riw bele ká i kɔ ɓuru na i kɔ mii, Zezu kaw ɓáy kumnun ká sùo ɓuru nda̰w.
2CO 4:11 Káw ɓuru ká tusiri key na, ɓuru ɗo ɓil huɗ ɓaŋguɔ ɓay tul Zezu, ɓay haŋa ɓo, káw ɓáy kumnun Zezu na ka kíɛ sùo-ɛ táŋ kaɗ kaɗ ká sùo ɓuru ká ɗo ɓa fe huɗe na.
2CO 4:12 Ɓe mini ze, zaɗka ɓuru ka-káa Ɓay Kere Krisi na, huɗ ɗaa peɗ ká tul ɓuru, a ɓaarì laa lɛ, hṵrusuo káw ɓáy kumnun Zezu ro ze ɗaa peɗ ká tul-rì.
2CO 4:13 Rɔɓay, nzoɓ mbḭw ɓaa ká ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Mì ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa law-i ɓo tul-e.» Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓuru na, munu ká ɓuru ɗaa law ɓuru ɓo tul Zezu na, ɓuru ka-káa ɓay ká se tul-e.
2CO 4:14 Ɓuru kɔ nda̰w, Ŋgɛrɛwṵru ká tina Ŋgɛrɛmbay Zezu saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun na, káʼa tína ɓuru saa luɔ huɗ a ha̰ ɓuru kaw ɓáy kumnun ziŋ Zezu, ha̰ náa ɗori pol Ŋgɛrɛwṵru na mbḭw hɔy.
2CO 4:15 Ì kɔ, feri riw bele ká tḭi tul ɓuru na, ɓa fe kere ká ɓay tul-rì, ɓay haŋa law kere Ŋgɛrɛwṵru na ka ya̰a zaɗ kpol kpol, a ha̰ ruɔ nzoɓri ɗáake ni taambɔl, ha̰ ni ka ɗo ɓa fe riŋ ɗika ɓe.
2CO 4:16 Sa̰wke mini ze, ɓuru ha̰ law ɓuru sa̰a ya. Ze naysuo ɓuru ta̰a ɗɛk ɗɛk hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ pa̰ra nun sùo ɓuru ziŋ hṵrusuo nam ɓáy nam ɓaŋguɔ kpaɗara.
2CO 4:17 Ì kɔ, bawda kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓuru kɔ ká timbɛɗɛ key na a kál. A zaɗka ɓuru ker se tul bawda riŋ ɗika ká kal feri riw ká ɗo ɓaŋguɔ ká Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɗo ɓay tul ɓuru na lɛ, rìi fe ká kɔ́kɔ sɛkɛ feke ku na ɓa fe ya.
2CO 4:18 Tusuɛke lɛ, ɓuru ɗaa law ɓuru ɓo tul fe ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ na ya, roo lɛ, fe ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ ya na, ɓe ze ɓuru ɗaa law ɓuru ɓo ɗi, ɓay ḭi lɛ, fe ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ na, waka ya hɔy lɛ, a kali. A roo lɛ, fe ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ ya na ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara.
2CO 5:1 Sùo ká ɓuru kǎwke tusiri key na ɗo munu ɓa hul puɗi kaʼa ɓíɛ. Ze a ɓíɛ na hɔy kara, ɓuru kɔ nda̰w, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ɓuru sùo fie ká nulue. Sùo fieke ku na ɓa hul ká nduo nzoɓ ze mbuo ya, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze mbuo, a ɓa fe káʼa ɗoko ɓaŋguɔ.
2CO 5:2 A timbɛɗɛ key na, ɓuru rɛ sùo ɓuru ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka mbi sùo ká ɗo ɓaŋguɔ ká ɓa hul káw ɓuru ká nulue na, a ɗaa nduo sùo ɓuru munu ɓa gari fie.
2CO 5:3 Ɓe munu rɔɔ, gari fie na nduo sùo ɓuru lɛ, suo ɓuru na a ɗoko hɔy hɔy ya.
2CO 5:4 Ɓa tusuɛ, sùo ɓuru ká ɓuru kǎwke tusiri key na, ɓuru rɛ ɓay fe sɛkɛri ká ɓuru kɔ ká timbɛɗɛ key. Ɓuru rɛ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka naa tá̰w sùo ɓuru key na ya, roo lɛ, ɓuru hii ɓay haŋa ni ka fɛ́rɛ ɓuru, a ha̰ ɓuru sùo fie káʼa ɗoko ɓaŋguɔ. Ɓe mini ze, sùo ɓuru ká tusiri key ká ɗo ɓa fe huɗe na, káʼa fɛ́rɛ ha̰ sùo fie káʼa ɗoko ɓaŋguɔ na ro re mbay ká tul-e.
2CO 5:5 Nzoɓ ká leke faa fe key na, ɓa Ŋgɛrɛwṵru. Ka ha̰ ɓuru Tem Law Pie ɓe ɓay kíɛke mii, fe kereri riw bele káʼa waa ɓay tul ɓuru na, ɓuru zíŋ.
2CO 5:6 Ɓe ze, ɓuru mgba law ɓuru ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ. Ɓuru kɔ nda̰w, zaɗka ɓuru ɗo ɓil naysuo key lɛ, ɓuru ɗo ɗi ɗi ɓáy zaɗ káw ɓuru ká ɗo lakun Ŋgɛrɛmbay.
2CO 5:7 Ze munu hɔy kara, ɓuru kaw ɓáy faa law ɓuru ká ɓuru ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ɓáy faa feri ká ɓuru kɔ ɓáy nun ɓuru ya.
2CO 5:8 Ɓa tusuɛ, ɓuru na ɓuru mgba law ɓuru ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ. Tusuɛke lɛ, ká ɓil wa̰ra law ɓuru na, ɓuru hii ɓay pɔ́ŋ naysuo key ɓay zɔ́l ɓay vǎa káw lakun Ŋgɛrɛmbay.
2CO 5:9 Ze ɓuru ɗo ɓil naysuo ká tusiri key, mase ɓuru se na luo Ŋgɛrɛmbay hɔy kara, fe ká ndaɗ ɓamba tasiri ká law ɓuru mgba ɗi na, ɓa ɗáa fe ká rii law-ɛ.
2CO 5:10 Ì kɔ, naari riw bele na, náa ɗokori pol *Krisi ɓay haŋa ni ka kuŋ sal ɓay ka zúɔ tul naari ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka zíŋ fe tunduo ká maa ɓáy zaɗ fe ɗáa ɓe, ká ɓa kere mase, ndaya ɓáy nam káʼa ɗǒke ɓil naysuo ká tusiri key ɓáy na.
2CO 5:11 Ɓuru na, fe ká ɓa hḭ́ɛ Ŋgɛrɛmbay na, ɓuru kɔ ɓayke ta-taŋ. Ɓe mini ze, ɓuru nzaa faa ɓay haŋa ɓayke ka mgba law nzoɓri. Ŋgɛrɛwṵru sùo-ɛ na tuu ɓuru ta-taŋ. Mì ker mí kɔ lɛ, ká ɓil wa̰ra law-rì na ì tuu mì ta-taŋ nda̰w.
2CO 5:12 Ɓuru ti tiika sa̰w ndáka giri sùo ɓuru kḭ sùo ɓuru ká luo-rì ya. Roo lɛ, ɓuru ha rì faa ɓay haŋa rì nda giri sùo-rì ɓay tul ɓuru. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì zíŋ mbii ɓay ká ɓay yḭ́iŋra ha̰ ɓari nzoɓri ká i ɗaa riŋ ɗika ɓo tul fe ká kɛlɛ hɔy taŋ ɗáa riŋ ɗika ɓo tul fe ká ɗo ɓil law nziiya na.
2CO 5:13 Ze ɓa tusuɛ (munu ká nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii,) ɓuru ɓa kɔ̀kɔ lɛ, ɓa ɓay ká ɗo sakra ɓuru ɓáy Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ɓayke ɗo nzaa-rì ya. A ze ɓo, kér ɓay ɓuru na ɗo ɓáy zaɗɛ laa lɛ, ɓa fe kere ká ɗo ɓay tul-rì.
2CO 5:14 Ì kɔ, law ini *Krisi na re mbay ká tul ɓuru ha̰ ɓuru ɗáake peɗ ɓuru na ɓáy faake, ɓay ḭi lɛ, ɓuru kɔ ta-taŋ mii, ɓe na ka hu ɓay tul nzoɓri riw bele. Ɓe ze, ha̰ nzoɓri riw bele huke ziŋ ni.
2CO 5:15 Krisi na hu ɓay tul nzoɓri riw bele ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká i kaw ɓáy kumnun na, i ɗaa feri ɓáy tul-ri mbǎa, roo lɛ, i ɗaa feri ɓay tul ɓe káʼa hu nda̰w rɔɔ, a tḭi saa luɔ huɗ a kaw ɓáy kumnun ɓay tul-ri na.
2CO 5:16 Ɓe ze, timbɛɗɛ key na, ɓuru kɔ nzoɓri faa mbḭw munu ká nzoɓri ká tusiri key kɔ na mbǎa. Ze, pola lew ɓuru kɔ na Krisi ɓa nzoɓ naysuo hɔy kara, timbɛɗɛ key ɓuru kɔ ni munu mbǎa.
2CO 5:17 Ɓe mini ze, nzoɓ ká zuɔ ziŋ Krisi na, ka vi ɓa nzoɓ fie. Tá̰w feri ká piɛɗke lew na zekre kaɗ, a ha̰ fe fieri laa ro ze ví suo bol-e.
2CO 5:18 Fekeri riw bele ku na, ɓa fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru. Ka ɗaa ha̰ náa zuɔri ziŋ ni ɓáy faa Krisi. Rɔɓay, ka ha̰ peɗ haŋa nzoɓri zuɔ ziŋ ni na zuɔ nduo ɓuru.
2CO 5:19 Tusuɛke lɛ, ɓáy faa ɓe na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri riw bele zuɔ ziŋ ni, a ndǎke buma ziŋ ri taŋ fɔ́ŋ fal fe ɗáa ka̰aya ɓari. Ɓe na kḭ ze, ka ɗaa peɗ haŋa nzoɓri zuɔ ziŋ ni na zuɔ nduo ɓuru ha̰ ɓuru ka-káake.
2CO 5:20 Ɓe mini ze, ɓuru na ɓuru ɗaa peɗ munu ɓa nzoɓ súo bol Krisi. Zaɗka ɓuru koɗ rì ɓáy riŋ Krisi mii, kóɗ ŋguɔ hɔy, ì zúɔ ziŋ Ŋgɛrɛwṵru na, rìi fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɓo rì ɓáy faa ɓuru.
2CO 5:21 Krisi na ɗaa feya̰a ndḭi kara ba mbḭw ya. Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni suo bol naari nzoɓ fe ɗáa ya̰ari, ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa zúɔ ziŋ Krisi na, Ŋgɛrɛwṵru ka ndǎke buma ziŋ naari a ha̰ náa víri ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.
2CO 6:1 Munu ká ɓuru ɗaa peɗ mbḭw ziŋ Ŋgɛrɛwṵru na, ɓuru ɓo rì ɓay haŋa rì pɔŋ law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ rì na, ha̰ ni ka ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy ya.
2CO 6:2 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: Ɓáy ɓil sew ká mì ɗaa law kere ziŋ nzoɓri na, mì laa rɛw ɓo; A ɓil namri ká mì ya̰a nzoɓri na, mì sɔ mù nda̰w pi. Yṵ-iri, ì laa key: ɓil sew ká ɗo key na, ɓa ɓil sew ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ nzoɓri. A ɓil nam ká ɗo key na, ɓa ɓil nam ká Ŋgɛrɛwṵru yǎ̰ake nzoɓri.
2CO 6:3 Ɓuru na, peɗ Ŋgɛrɛwṵru ká ɓuru ɗo ɗáake na, ɓuru hii ɓay ɗáa puu ɓo faa ha̰ nzoɓ mbḭw ɓǎake ɓay ka̰aya se tul peɗ ɓuru na ya.
2CO 6:4 Peɗri riw bele na, ɓuru ɗaa ɓáy faake ɓay haŋa nzoɓri kɔ́ke ɓuru ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru. Ze ɓuru kɔ sɛkɛ feri ɓoɗ ɓoɗ, mase nzoɓri ɗaa nun ɓuru tuɔ síe hɔy kara, ɓuru iki law ɓuru ɓaŋguɔ kpaɗara.
2CO 6:5 Nzoɓri ndaka ɓuru nda̰w, i fa̰a ɓuru zuɔ hul sal nda̰w, í suru tigba̰a ruɔ nzoɓri ha ri ɗaa ɓay ziŋ ɓuru nda̰w pi. Ɓuru ɗaa peɗ ɓúru ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ nda̰w, nam hɔy kara mgba nun ɓuru ya nda̰w, a ɓúru kɔ sɛkɛ fe kɔn nda̰w pi.
2CO 6:6 Ɓuru kiɛ sùo ɓuru ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri ɓáy law ɓuru ká *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w, ɓáy fe kɔ́kɔ nda̰w, ɓáy íki law nda̰w, ɓáy law kere nda̰w, ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie nda̰w, ɓáy law ini taa tusuɛke nda̰w pi.
2CO 6:7 Ɓuru ɓaa sùo ɓay ha̰ nzoɓri nda̰w, ɓuru ɗaa peɗke na ɓáy hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru nda̰w. Fe ɗáa ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, ɓe ze ɓa fe rem ká ɓuru mgba ɓúru rúke ruy nda̰w, ɓúru yǎ̰ake tul ɓuru nda̰w pi.
2CO 6:8 Nzoɓri ɗaa mbay ɓo tul ɓuru, a nzoɓ ha̰nɛri laa lɛ, i ɗaa sahoy ze ɓo nun ɓuru. I ɓaa ɓay ka̰aya se tul ɓuru, a nzoɓ ha̰nɛri laa lɛ, i ɓaa ɓay kere ze se tul ɓuru. I kɔ ɓuru ɓa nzoɓ kúɗ ɓayri, a roo lɛ, sùo ɓay kḭ ze ɓuru ɓaa.
2CO 6:9 I ɗaa rìi fe ká i kɔ ɓuru ba mbḭw ya, a roo lɛ, nzoɓri riw bele tuu ɓuru tuu. I kɔ ɓuru ɓa nzoɓ huɗeri, a roo lɛ, ɓuru kaw ɓáy kumnun ɓáy. I ɗaa fe sɛkɛ ziŋ ɓuru, a roo lɛ, i i ɓuru ya ŋgṵ̌y.
2CO 6:10 I ɗaa ɓuru kɔ síe, roo lɛ, ɓuru ɗaa suoriya ɓaŋguɔ kpaɗara. I kɔ ɓuru ɓa nzoɓ kṵkuri, roo lɛ, feziŋa ká se tul káa Ɓay Kere na ɓuru leke nzoɓri ŋgḭi ɓamba. Nzoɓri ker mii, ɓuru ti ɓáy feziŋa mbḭw ya, a roo lɛ, tusuɛke lɛ, ɓuru ɗo ɓáy feri riw bele.
2CO 6:11 Ɓaarì yṵ ɓururi ká Kɔrɛ̰te, ɓuru ɓaa ɓay ta-taŋ kḭ ze ha rì. Ɓuru mgbuɗa ɓil law ɓuru riw bele ɗo hɔy ha rì.
2CO 6:12 Ɓuru lɛ, ɓuru siŋ law ɓuru ká tul-rì ya, roo lɛ, ɓaarì ze ì siŋ law-rì ká tul ɓuru.
2CO 6:13 Ɓe ni key na, ì ha̰ mì ɓaa ɓay ziŋ rì munu ɓa vu-iri ro: kóɗ ŋguɔ, ì pɔ́ŋ ɓil law-rì ka ɗo hɔy ha̰ ɓuru faa mbḭw munu ká ɓuru hɔy kara, ɓuru ɗaa ziŋ rì na!
2CO 6:14 Ɓaarì na, nzoɓri ká i kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya na, ì zúɔ ziŋ ri ká tul fe ɗáa ya̰a ɓari na ya. Ì kɔ, fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na wa̰a, a ɗáa mina a zuɔ ziŋ fe ka̰aya lɛ? Wa̰a, zaɗ taŋa na a zúɔ ziŋ suŋ tilo nda̰w lɛ?
2CO 6:15 Wa̰a, *Krisi a zúɔ ziŋ ŋgɛrɛtemndaya nda̰w lɛ woo? Wa̰a, nzoɓ mbika law ɓáy nzoɓ ká mbi law-ɛ ya na i máa ɓay zúɔ ziŋ kḭ lɛ?
2CO 6:16 Wa̰a, *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa mina a hii ɓay ziŋ wṵruri lɛ? Ì kɔ, naari na náa ɓári hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun, munu ká ɓe kḭ ka ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: Mì ɗáa puo ziŋ nzoɓ ɓiri, a mí se sakra ɓari. Mì ɓá Ŋgɛrɛwṵru ɓari, a ɓari laa lɛ, i ɓá nzoɓ ɓiri.
2CO 6:17 Sa̰wke mini ze, ì naa sùo-rì ká sakra nzoɓri ká i ya̰a ɓay ɓi ya na, ɓo í mgba̰ŋra fe ɗáa ɓari ya. Fe ká ɓa ka̰aya na ì záa ya. Ɓe nda̰w rɔɔ, mì ya̰aŋa rì ɓáy kere ɓáy.
2CO 6:18 Mì ɓá bǎa ɓaarì, a ɓaarì laa lɛ, ì ɓá vu-i má̰ykeri ɓáy wa̰rakeri. Ɓi Ŋgɛrɛmbay Nzoɓ Hṵrusuo Luye ze mì ɓaa ɓay ku.
2CO 7:1 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ɓay nuri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru waa na ɗo ɓay tul naari. Munu zu lɛ, náa wáari ɓil law naari ha̰ ni ka táŋ kaɗ kaɗ, ɓo ha̰ ɛm ndḭi kara ka zaa sùo naari ya nda̰w, tem sùo naari ya nda̰w pi. Náa mgbári sùo naari ŋgɔ-ŋgɔŋ, a ɓo náa séri simseɗ ká ɓáy faake, a náa káwkeri ɓil hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru.
2CO 7:2 Ɓaarì na, ì pɔ́ŋ ɓil law-rì ka ɗo hɔy ha̰ ɓuru! Ɓuru na, ɓuru ɗaa ka̰aya ziŋ nzoɓ mbḭw ya nda̰w, ɓuru ha̰ nzoɓ mbḭw ra̰w faa ɓe ya nda̰w, a ɓúru ɗaa fe ɗáa riiɓa ya nda̰w pi.
2CO 7:3 Ɓay key na, mì ɓaa ɓay ɗáake ɓay ɓo tul-rì ya. Tusuɛke lɛ, munu ká mì ɓaa ha rì pola na, ɓuru kɔ rì ɓa nzoɓ nun ɓuru ɓa tusuɛ. Ze ɓa na huɗ, mase káw ɓáy kumnun hɔy kara, fe káʼa wál sakra naari na tiya.
2CO 7:4 Ɓi na, mì ɗaa law-i te tul-rì nzokɗo, a mí ndáke giri sùo-i ɓamba tasiri ɓay tul-rì. Ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓururi riw bele na, mì mgba law-i ŋgɔ-ŋgɔŋ, a suoriya kara mbaa ɓil law-i gba̰y gba̰y nda̰w pi.
2CO 7:5 Ɓa tusuɛ, zaɗka ɓuru tḭi kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na, ɓuru ziŋ faa ká ɓay mgbaka ta̰ram sùo ɓuru ndḭi ya. Kɔ́kɔ sɛkɛ feri ɓoɗ ɓoɗ ziŋ ɓuru ká ɗi: nzoɓri ruu ziŋ ɓuru nda̰w, rɔɔ ɓuru hɔy kara, hḭɛ ɗo ɓil law ɓuru nda̰w pi.
2CO 7:6 A roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa Nzoɓ Huo Law Nzoɓ na, ka huo law ɓuru ɓáy vika Tite ká yḭ̀i a ví ziŋ ɓuru.
2CO 7:7 Ɓa vika ɓe ku hɔy ya, roo lɛ, ɓay law-ɛ ká ì huo káʼa ví lo soroke ha̰ ɓuru laa. Ka ɓaa mii, kɔn kɔ́kɔ mì ɓa kḭ na ɗaa rì lok lok nda̰w, í ɗaa síe ɓamba ɓay tul ka̰aya ɓaarì nda̰w, rɔɔ í mbi sùo-rì ɓa nzoɓ fal ŋgaŋ ɓi ɓay ya̰aŋa tul-i nda̰w pi. Sa̰wke mini ze, timbɛɗɛ key na mì ɗǒke ɓil suoriya mba taa pola ku rɔɓay.
2CO 7:8 Ì kɔ, ze mbeɗe ká mì ɗaa pola ha rì na, ɗaa ha rì ɗáake síe hɔy kara, timbɛɗɛ key na, mì ker ɓayke mbǎa. Titire ká mì laa mii, mbeɗeke ɗaa ha rì ɗaa síe na, yɔklɔ kér ɓay ɓi ɓamba,
2CO 7:9 roo lɛ, timbɛɗɛ key na mì ɗaa suoriya. Síe ká ì ɗaa ɓay tul mbeɗe ɓi na ku ze ha̰ mì ɗáake suoriya na, munu ya, roo lɛ, ɓay síe ká ì ɗaa na, ɗaa ha rì suo kér ɓay ɓaarì a í súoke nduo peɗ ɓaarì. Ɓe ze, ɓa fe suoriya ɓi. Ɓa ɗáa síe ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓayke a kiɛ mii, ɓáy faa mbeɗe ká ɓuru píeke ha rì na, ɓuru ɗaa fe sɛkɛ ndḭi kara ziŋ rì ya.
2CO 7:10 Ì kɔ, ɗáa síe ká Ŋgɛrɛwṵru mbi a ɗáake peɗ na, ɗaa ha̰ nzoɓ súoke kér ɓay ɓe a zǐŋke pam, ɓo ɓa fe ká ti mbika kér ɓay ha̰ nzoɓ ya. Roo lɛ, ɗáa síe munu ká nzoɓ tukɛlɛri key ɗaa na, mboŋ huɗ mboŋ.
2CO 7:11 Ɗáa síe ká Ŋgɛrɛwṵru mbi a ɗáake peɗ na, ì kɔ lereke na í kɔ mbǎa: mina ze timbɛɗɛ key ì mbi sùo-rì ɓay léke faa ɓay key ɓay haŋa ɓay ka naa ka tul-rì lɛ! Mina ze ì tuŋ fe ka̰aya na ŋgereŋ lɛ! Mina ze ì ɗaa hḭɛ ɓay tul lere fe ka̰ayake na lɛ! Mina ze ì ɗaa kɔn kɔ́kɔ mì ɓa kḭ na lɛ! Mina ze ì mbi sùo-rì ɓay ɗáa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru na lɛ! Mina ze ì uru koɗ hɔy í ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ fe ɗáa ka̰aya na lɛ! Ɓáy faa fe niri riw bele ká ì ɗaa na kiɛ mii, ì ɗaa sùo-rì nduo ɓil fe ka̰ayake na ku mbǎa.
2CO 7:12 Ɓe ze, zaɗka mì ɗaa mbeɗe ha rì na, mì ɗaa ɓay tul nzoɓ tuɗ ɓay na ku ya nda̰w, ɓay tul nzoɓ ká i tuɗ nun-ɛ ɓáy ɓay na ku ya nda̰w, roo lɛ, mì ɗaa ɓay haŋa rì kɔ sùo-rì súo-rì ká pol Ŋgɛrɛwṵru mii, mina ze ì mbi sùo-rì í ɗo fal ɓuru lɛ!
2CO 7:13 Ɓe ze, ɓáy faa fe ɗáa kere ɓaarì na, ì hǔoke law ɓuru ɓamba tasiri. Ɓa law ɓuru ká ì ɗaa ha̰ ni huo hɔy ya, roo lɛ, zaɗka ɓuru kɔ Tite ká ɗo ɓil suoriya ɓay tul law-ɛ ká ì huo na, sùo ɓuru kara yḭ̀i a rii ɓuru ɓamba tasiri rɔɓay.
2CO 7:14 Ɓe mini ze, písi ká mì písi rì ká nun Tite pola na, ɓaarì hɔy kara ì ɗaa sahoy ɓo nun-i ya. A munu ká ɓuru ɓaa sùo ɓay ha rì ɓaŋguɔ na, law kere ká ì ɗaa ziŋ Tite na kiɛ mii, mì písi rì ɓáy faake!
2CO 7:15 Zaɗka Tite na ker se tul mgbaka ká ì mgba ni ɓa sùo-rì ɓáy hḭɛ nda̰w, sùo tɔkɔ nda̰w, rɔɔ ɓáy vu mbom ká ì ɗaa ɓo tul-e na, ka yḭ̀i a hii ɓay ɓaarì ɓamba rɔɓay.
2CO 7:16 Ɓi na, suoriya mbaa ɓil law-i ɓay law-i ká mì ɗaa ɓo tul-rì ká tul feri riw bele na.
2CO 8:1 Yṵ-iri, ɓuru hii ɓay haŋa rì kɔ law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na.
2CO 8:2 Fe líe lawri ɓoɗ ɓoɗ tḭi tul-ri ha ri ɗo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe, roo lɛ, suoriya ɓari kal tul zaɗ. Ze i ɓa kṵku nzoɓ hɔy kara, i mgba ini í kíɛke law-ri ká ɗo puluk.
2CO 8:3 Mì ɓaa ha rì, i uru ɓáy law hiiya ɓari kḭ í ha̰ fe maa ɓáy zaɗ fe ká ɗo nduo-ri, a í yḭ̀i í ha̰ kal tul hṵrusuo-ri rɔɓay. Ɓi sùo-i na, mì ɓa nzoɓ ɓay nasike.
2CO 8:4 I koɗ ɓuru ŋgḭi ɓamba tasiri ɓay haŋa ɓuru ha ri faa ɓo, ha ri mbṵ fe na nda̰w, ɓay píeke ha̰ nzoɓ mbika lawri ká Zuruzalɛm na.
2CO 8:5 Ɓari na, i ɗaa feke í kǎlke zaɗɛ ká ɓuru ker na pavbaɗ, ɓay ḭi lɛ, i mbi sùo-ri pola ha̰ Ŋgɛrɛmbay, falɛ rɔɔ, i mbi sùo-ri ha̰ ɓuru ɓáy faa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru ɓáy.
2CO 8:6 Ɓe mini ze, ɓuru koɗ Tite ɓay haŋa ni ka se luo-rì, a mbṵ fe káʼa tii peɗke pola na a ɔ́rɔke ɓie peɗ law kere na.
2CO 8:7 Ɓaarì na, ì ɗaa feri ŋgḭ-ŋgḭi ɓáy kere. Ì ŋgɔŋ ká ɓil mbika law nda̰w, ì ɗo ɓáy mbii ɓay nda̰w, fe kɔ́kɔ nda̰w, ndúɔ kiyaw kiyaw ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ law ini ká ì ɗǒke ɓay tul ɓuru nda̰w pi. Ze munu hɔy kara, ɓuru hii ɓay haŋa rì kiɛ sùo-rì ɓa nzoɓ law kereri ká puluk na nda̰w.
2CO 8:8 Ɓa nzaa-i ze mì mbi ha rì ya, roo lɛ, mì lo soro fe ɗáa kere nzoɓ ha̰wri ze ha rì, ɓay haŋa ɓaarì kara ì kíɛke tusuɛ law ini ká ɗo ɓil law-rì na.
2CO 8:9 Ɓaarì na, ì kɔ law kere Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi na kɔ: ɓe káʼa kaw ɓil ndaɗi baɗak na, ka ɗaa sùo-ɛ ɓa nzoɓ kṵku ɓay tul-rì, ɓay haŋa ɓo ɓáy faa kṵku ɓe na ì zǐŋke fe kereri.
2CO 8:10 Timbɛɗɛ key na, mì haŋa rì kér ɓay ɓi: peɗ fe mbṵ́ ká ì tii sa̰wke kíɛ ro na, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa rì séke nun-rì ɓa pola, ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na ì ɓa titire nzoɓri ká ì ɗaa peɗke, a í ɓa titire nzoɓri ká i mbi sùo-ri ɓáy zaɗɛ í ɗáake.
2CO 8:11 Munu zu lɛ, ì ɗaa peɗ fe mbṵ́ key na ɓa pola a í ɔ́rɔke ɓie. Ì mbi sùo-rì ɓáy zaɗɛ munu ká ì mbi nzaa-rì ká ɗi í ɗáake peɗ ɓáy fe ká ɗo nduo-rì ha̰ ni ka wuo nzaa sṵrɛ ɓáy kere.
2CO 8:12 Ì kɔ, zaɗka nzoɓ uru ɓáy law hiiya ɓe, rɔɔ a mbi fe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ya̰a feke na ɓáy kere, a kɔ́ke fe ká nzoɓke ɗǒke na ɓo, ka sɔɗ ni ɓay tul fe ká ti nduo-ɛ ya na ya.
2CO 8:13 Ɓa fe ká ì ti fá̰a fe ɓaarì í ha̰ nzoɓ kṵkuri, a í pɔŋ sùo-rì kaw ɓa síe ya, roo lɛ, ɓuru ɓaa munu ɓay haŋa nzoɓ mbika lawri sɔ kḭ ɓa lie ɓa lew, a ɓo ha̰ law-ri ka maa kḭ.
2CO 8:14 Timbɛɗɛ key na, ì kaw ɓil ndaɗi a í maa ɓay sɔ́kɔ nzoɓri ká i se síe fe. Ɓe nda̰w rɔɔ, nam ká fe ti nduo-rì ya, rɔɔ ɓari ze i kaw ɓil ndaɗi lɛ, i máa ɓay sɔ́kɔ rì ɓáy. Ɓe munu rɔɔ, law-rì a máa kḭ ɓáy,
2CO 8:15 munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: Sakra nzoɓri ká i vǎa fa̰a fe sṵm na, nzoɓri ká i fa̰a ŋgḭi ɓamba na, fe sṵmke kal tul-ri ya, a ɓari ká i fa̰a ŋgḭi ya na, fe sṵmke na puo ri ya.
2CO 8:16 Taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa ha̰ kér ɓay ndúɔ kiyaw kiyaw ɗo ɓil law Tite ɓay tul-rì, munu ká ɓuru nda̰w.
2CO 8:17 Zaɗka ɓuru vbi ni ɓay haŋa ni se luo-rì na, ka ya̰a ɓayke. Ɓa ɓe nu ku hɔy ya, roo lɛ, ka uru ɓáy law hiiya ɓe kḭ a mbi nzi-ɛ ɓay séke luo-rì.
2CO 8:18 Ɓuru pie yṵ ɓuru mbḭw ha̰ ni se ziŋ ni nda̰w. Yṵ ɓuruke ku na nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ riw bele na, i pisi ni ɓay tul peɗ káa Ɓay Kere káʼa ɗaa.
2CO 8:19 Rɔɓay, nzoɓ mbika lawri na, i naa ni ɓay haŋa ni su ɓuru ɓáy faa varu ɓuru na, ɓay ɔ́rɔke peɗ law kere ká puluk na ha̰ ni ka ɓa fe riŋ ɗika Ŋgɛrɛmbay nda̰w, ɓay kíɛke nzoɓri ká Zuruzalɛm law hiiya ɓuru ká ɓay sɔ́kɔke nzoɓ ha̰wri nda̰w pi.
2CO 8:20 Ɓuru ɗaa munu ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara, ka ɓaa ɓay ka̰aya se tul ɓuru ɓay tul bawda lari ká i mbṵ í pɔŋ zuɔ nduo ɓuru na ya.
2CO 8:21 Ɓuru nzaa faa ká ɓay ɗáa peɗke ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛmbay nda̰w, ká nun nzoɓri hɔy kara nda̰w pi.
2CO 8:22 Ɓuru pie nzoɓ kḭ mbḭw ká ɓa yṵ ɓuru na rɔɓay ha̰ ni se ziŋ ɓari ká siɗi ku nda̰w. Ɓa nzoɓ ká ɓuru bɛklɛ ni faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi ká ɓil peɗri ɓoɗ ɓoɗ, lɛ, ka nduɔ ká ɗi kiyaw kiyaw ɓaŋguɔ. Timbɛɗɛ kara ka nduɔ kal taa pola ku rɔɓay ɓay tul law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul-rì ɓamba tasiri na.
2CO 8:23 A ɓay ká se tul Tite laa lɛ, ka ɓa bǎw seɗ ɓi a ɗaa peɗ ziŋ mì ɓay tul-rì. A yṵ ɓuru ha̰wri ká i su ni na ku laa lɛ, i ɓa leɗ nzaapeɗ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗri ɓoɗ ɓoɗ ká peɗ ɗáa ɓari ɗaa riŋ ɗika ɓo tul *Krisi.
2CO 8:24 Munu zu lɛ, zaɗka i tḭi tul-rì lɛ, ì kíɛ ri mii, ì kɔ ri ɓa nzoɓ nun-rì ɓa tusuɛ, ɓay haŋa ɓo nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ ká luo-rì na, i kɔ ta-taŋ nda̰w mii, ndáka giri ɓuru ká ɓay tul-rì na ka ɗo ɓa ɓay baylu ya.
2CO 9:1 A ɓay ká se tul lari ká ɓay sɔ́kɔke nzoɓ mbika lawri ká kuɗu zaɗ ká Zude na, ɓa fe ká mì ti ɗáa mbeɗe kḭ ha rì mbǎa.
2CO 9:2 Tusuɛke lɛ, mì kɔ law hiiya ɓaarì nda̰w, a mí nda giri sùo-i ɓay tul-rì ká luo nzoɓri ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n nda̰w mii: «Ɓa kíɛ hɔy nzoɓ mbika lawri ká kuɗu zaɗ ká Akayi na, i mbṵ lari a í ɗo ɗi ya ɓay sɔ́kɔke yṵ ɓari ká kuɗu zaɗ ká Zude.» Sùo-rì ká nduɔ kiyaw kiyaw ká tul fe haŋa ini ku na, ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law ruɔ nzoɓri ká sakra ɓari ku na ɓamba tasiri.
2CO 9:3 Ɓe ze, mì píeke yṵ-iri se luo-rì, a mí hii ɓay haŋa rì mgba sa̰w larike na, ka ɗo ɗo munu ká mì ɓaa ha̰ nzoɓri ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n pola na, ɓay haŋa ndáka giri ɓi ká ɓay tul-rì na ka ɓa ɓay baylu ya.
2CO 9:4 A ze ɓo, munu ya rɔɔ, zaɗka nzoɓ mbika lawri ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na i se ziŋ mì ká luo-rì, rɔɔ i vǎa ziŋ fe mbṵ́ na maa kḭ ya kɔɓ lɛ, a ɓá sahoy ɓuru ɓamba tasiri, a taa ɓaarì lɛ, ɓa fe ɓáa ɓayke mbǎa ro!
2CO 9:5 Ɓe ze, mì ker mí ɓaa mii, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa mì pie yṵ-iri na se luo-rì pola, ɓay haŋa ri leke faa fe mbṵ́ na, munu ká ì waa ɓayke. Mì hii ɓay haŋa rì mgba sa̰w fe mbṵ́ na ɗɔɗ nda̰w rɔɔ mi se ɓáy, a ɓo ha̰ ni ka ɗo ta-taŋ ɓa fe haŋa ini ká uru saa ɓil wa̰ra lawri kḭ ɓo, nzoɓ ka sɔɗ rì sɔɗ ká ɗi ya.
2CO 9:6 Ì kér í kɔ! Nzoɓ ká ru fe ndḭi lɛ, a zíŋ pa̰rake ndḭi; a nzoɓ ká ru fe ŋgḭ-ŋgḭi laa lɛ, a zíŋ ŋgḭ-ŋgḭi laa.
2CO 9:7 Munu zu lɛ, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ha̰ munu ká law-ɛ hii. Kaʼa haŋa ɓáy kér ɓay ya nda̰w, nzoɓ ti sɔɗ ni sɔɗ ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru hii nzoɓ ká mbi fe a ha̰ ɓáy suoriya.
2CO 9:8 Ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓáy hṵrusuo ká ɓay haŋa rì fe kereri ɓoɗ ɓoɗ bɛɗɛk bɛɗɛk ɓay haŋa ɓo, ì ɗo ɓáy feri riw bele ká ì se síeke ɓaŋguɔ na nda̰w, rɔɔ ɓie feri ká wuruk wuruk ká ɓay mbika ɓay ɗáake peɗ kereri riw bele na nda̰w,
2CO 9:9 munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: Nzoɓ ká law-ɛ taŋ puluk na, ka ha̰ fe pǔy pǔy ha̰ nzoɓ kṵkuri. Law kere ɓe na ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara.
2CO 9:10 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ haŋa mḭiri ha̰ nzoɓ pay, rɔɔ fe sṵm ká ɓay haŋa ni ka hɔ́lke sùo-ɛ nda̰w na, a haŋa rì mḭiri feri riw bele ká ì se síeke na, rɔɔ a ɗaa ha̰ fe payke ŋgɔŋ ɓa pola pola ɓay haŋa ɓo ɓáy faa fe haŋa law kere ɓaarì ká puluk na, lereke ka ɗo ɗi ukpak ukpak.
2CO 9:11 Ì ɗoko ɓáy feri bɛɗɛk bɛɗɛk riw bele ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa fe haŋa ɓaarì na ì kíɛke law kere ɓaarì ká puluk na ha̰ nzoɓri kɔ, a ha̰ ruɔ nzoɓri ká i ziŋ fe ɓáy faa ɓuru na, í ɗáake taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
2CO 9:12 Ì kɔ, peɗ fe mbṵ́ ká ì ɗaa na, ɓa fe ká ɓay sɔ́kɔke nzoɓ mbika lawri ká i kaw ɓil síe ká Zuruzalɛm hɔy ya, roo lɛ, kaʼa ɗáa ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba ɗáake taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
2CO 9:13 Ɓáy faa peɗ fe mbṵ́ ɓaarì na, ì kíɛke tusuɛ mbika sùo-rì, ha̰ ɓari nzoɓ mbika lawri na i písi Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul vu mbom ká ì ɗáa ɓo tul Ɓay Kere *Krisi, a í písi rì ɓay tul law-rì ká ɗo puluk ha rì lěkeke feziŋa ɓaarì ha ri, ɓáy nzoɓ ha̰wri riw bele.
2CO 9:14 Rɔɓay, i kɔ́kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ri, a í ɗaa nzaa ɓay kere ɓamba ɓay tul-rì, ɓay tul bawda law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ rì.
2CO 9:15 Taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul bawda fe haŋa ini ɓe ká mba kḭiŋa fal-ɛ!
2CO 10:1 Nzoɓ ha̰nɛri ɓaa mii, zaɗka mì ɗo sakra ɓaarì na, mì se yuɗuɗu, a zaɗka mì ɗo zaɗ kḭ rɔɔ mí pie ɓáy mbeɗe ha rì ro lɛ, mì ɓaa ɓay ŋgɔŋ ɓamba ká ɗi ɓáy. Roo lɛ, ɓa ɓi Pol kḭ sùo-i ze mì koɗ rì ɓáy riŋ Zezu *Krisi ɓe káʼa se yuɗuɗu na,
2CO 10:2 ì ɗaa í súru tigba̰a-i ɓay haŋa mi yḭw rì ɓáy nam ká mì séke luo-rì ɓay kɔ́kɔ rì na ya. Nzoɓ ha̰nɛri ɗaa ɓay gɔr hɔy ɓo tul-i mii, ɓi na mì ɗaa peɗ Ŋgɛrɛmbay faa mbḭw munu ká nzoɓri ká tusiri key.
2CO 10:3 Tusuɛke lɛ, ɓuru ɓa nzoɓri ká tusiri key, roo lɛ, ɓuru ru-ruy munu ká nzoɓri ká tusiri key ya.
2CO 10:4 Fe remri ká ɓuru rúke ruy na, uru saa tusiri key ya, roo lɛ, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru. Ɓa fe remri ká hṵrusuo-ri maa ɓay ɓíɛke hṵrusuo nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵruri. Ɓuru ɗaa nzaa kúɗ ɓay baylu nzoɓri na gbṵ,
2CO 10:5 ɓuru ɓiɛ hṵrusuo feri riw bele ká i nda giri sùo-ri í híyɛŋke faa tuuka Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ ɓuru ɓaa ɓayri ká suo kér ɓay nzoɓri ha ri ɗaa vu mbom ɓo tul Krisi nda̰w pi.
2CO 10:6 Zaɗka ɗáa vu mbom ɓaarì na ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm lɛ, ɓuru ɗo ɗi ya ɓay ɗáa ɓay ɓo tul wáɗ bol kusolri riw bele.
2CO 10:7 Ɓaarì na ì kɔ fal feri ká kɛlɛ hɔy! Zaɗka nzoɓ ker ká ɓil law-ɛ a kḭ mii, ɓeri ɓa taa Krisi lɛ, ka kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Ɓuru na ɓuru ɓa taa Krisi nda̰w.
2CO 10:8 Ze mì nda na giri sùo-i maa fe ndḭi ɓay tul hṵrusuo ká Ŋgɛrɛmbay ha̰ mì na kara sahoyke sɛ mì ya, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuoke ku na ɗo ɓay haŋa rì ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓa pola pola ɓo, ɓay ɓíɛke rì ɓiɛ ya.
2CO 10:9 Mì hii ɓay haŋa rì kɔ mì ɓa nzoɓ ɗáa mbeɗe ɓay ɗáake hḭɛ ɓo ɓil law-rì ya.
2CO 10:10 Ɓa tusuɛ kḭ, nzoɓ ha̰nɛri tḭiri mì í ɓaa mii: «Pol na, zaɗkaʼa ɗaa mbeɗe a píeke ha̰ ɓuru lɛ, ka ɓaa ɓay ŋgɔ́ŋke ŋgɔ́ŋke ze ɗo ɗi ha̰ ɓuru, a ze ɓo, zaɗkaʼa ví ɗo sakra ɓuru lɛ, ka ɓa fe ya nda̰w, a ɓay ɓáa ɓe kara huo ɗeŋ ɗeŋ nda̰w pi.»
2CO 10:11 Nzoɓ ká ɓaa ɓay munu ku na, ka kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Feri ká mì ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe ha rì ku na, zaɗka mì se luo-rì lɛ, mì ɗáa feke ɓáy zaɗɛ munu ká mì ɓǎake ku na!
2CO 10:12 Ɓa tusuɛ, ɓari nzoɓ ha̰nɛri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ luyeri na, ɓuru ti úru ɓay ɗáa kpere ziŋ ri ya nda̰w, ɓuru ti mgbaka sùo ɓuru ɓay líeke taa ɓari ya nda̰w pi. Ɓari sùo-ri kḭ hɔy ze, i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ luye, a í mgba sùo-ri í líeke sùo-ri súo-ri kḭ hɔy. Ɓari na, i ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ!
2CO 10:13 Ɓuru lɛ, ɓuru ti ndáka giri sùo ɓuru ha̰ ni kal tul hṵrusuo ɓuru munu ká nzoɓ ha̰nɛri ya. Ɓuru nda giri sùo ɓuru kḭ hɔy ká ɓil peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo ɓuru. Ɓe ze, ha̰ ɓuru séke kpṵru tḭi luo-rì.
2CO 10:14 A ze seɗ ká ɓuru se luo-rì na ku kara, ɓa waɗ faa tabelem zaɗ peɗ ɓuru na ya, ɓay ḭi lɛ, ɓuru kḭ ze ɓuru ɓa titire nzoɓri ká ɓuru se luo-rì ɓúru ka-káa Ɓay Kere ká se tul Krisi na ha rì.
2CO 10:15 Munu zu lɛ, ɓuru nda giri sùo ɓuru se tul peɗri ká nzoɓ kḭri ɗaa na ya. Roo lɛ, ɓuru ɗaa law ɓuru te nzokɗo ɓúru hii ɓay haŋa mbika law ɓaarì na, ka ŋgɔŋ ɓa pola pola nda̰w, peɗ ká ɓuru ɗaa ká sakra ɓaarì na ka se ɓa pola pola nda̰w, a ɓúru waɗke tul faa tabelem ká Ŋgɛrɛwṵru tuu ha̰ ɓuru na ya.
2CO 10:16 Ɓe nda̰w rɔɔ, ɓuru zíŋ faa ká ɓay vǎa ka-káa Ɓay Kere ha̰ nzoɓri ká i kaw tusiriri ká ɗo ɗi ɗi ziŋ rì na, taŋ ndáka giri sùo ɓuru ká tul peɗ ká nzoɓ kḭri ɗaa ká zaɗ peɗ ɓari na ya.
2CO 10:17 I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nzoɓ ká hii ɓay ndáka giri sùo-ɛ lɛ, ka nda giri ɓay tul fe ká Ŋgɛrɛmbay ɗaa.»
2CO 10:18 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ kere na, ɓa ɓe ká ɗi sùo-ɛ ɓa nzoɓ luye ya, roo lɛ, ɓa ɓe ká Ŋgɛrɛmbay ɓaa nasi ɓay ɓe ɓáy kere.
2CO 11:1 Mì vbi rì ɓay haŋa rì iki law-rì í laa ɓay mbúo ɓi ká mì ɓáa ndḭi key. Kóɗ ŋguɔ, ì íki law-rì ká tul-i í laa.
2CO 11:2 Ɓaarì na, mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i, mí ɗaa sere ɓamba tasiri ɓay tul-rì; ɓa ɗáa sere ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, mì hii ɓay haŋa rì ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓay tul *Krisi, munu ɓa má̰y tikɗi ká kɔrɔ sùo-ɛ, a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓay tul nzoɓ mbana ɓe kḭ huo-ɛ.
2CO 11:3 A roo lɛ, mì ɗaa hḭɛ ɓay nzoɓ ha̰nɛri ká i ví búmra kér ɓay ɓaarì, ha̰ law-rì ká *taŋ kaɗ kaɗ ká ì ɗaa ɓo tul Krisi ɓa tusuɛ na, ì pɔ́ŋ faa mbḭw munu ká *Ɛv pɔ̌ŋke sùo-ɛ ha̰ sɔy ula ni ha̰ ni ra̰w faa Ŋgɛrɛwṵru na.
2CO 11:4 Mì ɗaa hḭɛ, ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na, zaɗka nzoɓ ha̰nɛ ví kiɛ rì ɓay ká se tul Zezu ká ɗo ɓoɗ ɓáy ha̰y ká ɓuru kiɛ rì na lɛ, ì ya̰a ɓayke munu mgbum hɔy! Rɔɓay, zaɗka nzoɓ ha̰nɛ ví ɓaa ɓay ká se tul tem ká ɗo ɓoɗ ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru, mase nzoɓke ví ka-káa ɓay kḭ ká ɗo ɓoɗ ɓáy káa Ɓay Kere ká ɓuru kaa ha rì na lɛ, ì ya̰a ɓayke munu mgbum hɔy nda̰w!
2CO 11:5 Fe ká mì ŋga̰a mí kɔ laa lɛ, ɓari nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ luyeri ku na, fe mbḭw ká i kɔ mba mì mba na tiya.
2CO 11:6 Ze mì ɓa na nzoɓ nzaa ráa ɓay ya hɔy kara, fe ká mì ɓaa ɓayke na, mì kɔ sa̰wke kɔ! Ɓa fe ká ɓuru kiɛ rì ta-taŋ faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi ɓáy zaɗri riw bele.
2CO 11:7 Zaɗka mì ɗo ka-káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ha rì na, mì ɗaa peɗke na hɔy hɔy taŋ ya̰aŋa fe saa nduo-rì. Mì ɗaa munu mí ɗiŋke tul-i ɓay haŋa rì víke ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru. A wa̰a, fe ká mì ɗaa ku na ɓa fe ɗáa ka̰aya zu lɛ woo?
2CO 11:8 Peɗ ká mì ɗaa na, nzoɓ mbika lawri ká puo kḭri ze i púo mì fe tunduoke ha̰ mì ɗáake peɗ hɔy hɔy ɓay tul-rì. Mì ɗaa ha ri vi ɓa nzoɓ kṵkuri ɓay haŋa mì sɔ rì.
2CO 11:9 Zaɗka mì ɗo luo-rì na mì se síe feri, roo lɛ, mì ɓa soɓa nzoɓ mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, yṵ ɓururi ká i uru ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n í vi na, i vi ɓáy feri ká mì se síeke. Ká ɓil feri riw bele na, mì mgba sùo-i ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay ɗoko ɓa soɓa ɓaarì ya. Ze mì ɗáa munu ɓa pola rɔɓay.
2CO 11:10 Ɓáy faa tusuɛ ɓay Krisi ká ɗo ɓil law-i na, mì ɓaa ta-taŋ mii: nzoɓ mbḭw ti haa mì faa ndáka giri sùo-i ɓay tul peɗ káa Ɓay Kere ká mì ɗaa hɔy hɔy ká kuɗu zaɗ ká Akayi riw bele na ya.
2CO 11:11 Wa̰a, ɓay ḭike ze mì ɓǎake munu lɛ? Mase, ɓay ɓáa mii, mì hii ɓay ɓaarì ya na lɛ? Ŋgɛrɛwṵru lɛ kɔ ta-taŋ, mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i.
2CO 11:12 Fe ká mì ɗaa na, mì ɗáa munu ɓa pola rɔɓay, ɓay haŋa ɓari ká i ɓaa mii, peɗ ɗáa ɓúru kḭri maa kḭ ku na, i ti zíŋ mbii ɓay ndḭi ká ɓay ndáke giri sùo-ri ya.
2CO 11:13 Ɓari nzoɓkeri ku na, i ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ taa tusuɛkeri ya, í ula nzoɓri í fɛrɛ sùo-ri ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Krisi.
2CO 11:14 Fe ɗáa ɓari ku na tuku nzoɓ mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, *Satan sùo-ɛ hɔy kara fɛrɛ sùo-ɛ ɓa leɗ nzaapeɗ ká nulue ɓa zaɗ taŋa.
2CO 11:15 Ɓe mini ze, nzoɓ peɗ ŋgɛrɛtemndayari ká i fɛrɛ sùo-ri ɓa tusuɛ nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru na kara, tuku nzoɓ mbḭw mbǎa nda̰w. Ɔ́rɔke lɛ, i zíŋ fe káʼa máa ɓáy zaɗ fe ɗáa ɓari na ɓáy.
2CO 11:16 Mì ka̰y mí ɓaa na rɔɓay: ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara ka kɔ mì ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ ya. Mase zaɗka ì kɔ mì ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ laa lɛ, ì mgba mì ɓa sùo-rì ɓay haŋa ɓo, ɓi hɔy kara, mi nda giri sùo-i ndḭi nda̰w.
2CO 11:17 Ɓa tusuɛ, ɓay ká mì ɓáa timbɛɗɛ key na, ɓa ɓay ká rii law Ŋgɛrɛmbay ya, roo lɛ, ká ɓil fe niri ká mì nda giri sùo-i ká ɗi key na, mì ɓaa ɓay munu rìi fe ká mì ɓa kɔ̀kɔ nzoɓ.
2CO 11:18 Munu ká nzoɓri ŋgḭi ɓamba nda giri sùo-ri ɓay tul feri ká ɓa taa tusiri key na, ɓi kara mì ndáka giri sùo-i nda̰w.
2CO 11:19 Ɓaarì ká ì ɗi sùo-rì ɓa nzoɓ nun nzɛmri na, ì iki law-rì ká tul kɔ̀kɔ nzoɓri mgbum lɛ woo!
2CO 11:20 Ɓari ká i ɗara rì ɓa koy, mase i sṵ rì ɓáy sere, mase i bukru rì, mase i kɔ rì nzekru a í nda hala nun-rì hɔy kara, ɓe nu ku nda̰w rɔɔ, ì iki law-rì ká ɗi ɓáy!
2CO 11:21 Ɓuru na lɛ, feri key na hṵrusuo ɓuru maa ɓay ɗáa munu ya. Sahoy ɓáake sɛ mì ɓamba! A lɛ, fe ká nzoɓri nda giri sùo-ri ká ɗi ku na, ɓi hɔy kara mì maa ɓay ndáka giri sùo-i ká ɗi munu nda̰w. Ɓe ni key na, mì ɓaa rìi fe ká mì tḭi kɔ̀kɔ nzoɓ laa ro!
2CO 11:22 Wa̰a, i ɓa *Eborori lɛ? Ɓi kara mì ɓa Eboro nda̰w. Wa̰a, i ɓa leɗ Izarayɛlri lɛ? Ɓi kara mì ɓa leɗ *Izarayɛl nda̰w. Wa̰a, i ɓa vu bulu *Abaraham lɛ? Ɓi kara mì ɓa vu bulu Abaraham nda̰w.
2CO 11:23 Wa̰a, i ɓa nzoɓ peɗ *Krisi lɛ? (Nda-ndaɗ! Timbɛɗɛ key na, mì ɓáa ɓay rìi nzoɓ ká tul-e fɛ-fɛrɛ kḭ ro!) Ɓi na, mì mba ri pavbaɗ rɔɓay. Mì ɗaa peɗ mba ri a mí ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ, nzoɓri mgba mì ɓo hul sal kal ri nda̰w, i ndaka mì faa ɓal ŋgḭi ɓamba kal ri nda̰w, rɔɔ mí ɗo ɓil huɗ faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi nda̰w pi.
2CO 11:24 Sa̰w ɓiri ká i ɓa Ziɓri na, i mgba mì faa ɓal ba ndeɓe, a í ndaka mì nduo síŋ say pa̰rɛ tɔnɔ mbḭw mbḭw faa ɓal ba ndeɓe.
2CO 11:25 Dɔma̰yri ká Rɔm i zɔɗ mì ɓáy haɓla faa ɓal ba say, nzoɓri vbuku mì ɓáy tisaw faa ɓal ba mbḭw ɓay ika mì, hul tumbii riŋ mì faa ɓal ba say nda̰w, rɔɔ, mí naa ɓil maambii nam mbḭw suŋ mbḭw nda̰w pi.
2CO 11:26 Ɓáy faa varu ɓiri ká mì se ɓaŋguɔ na, mì tḭi ká ɓil huɗ ká ɓil mbiiri ká ya̰a zaɗ nda̰w, mì tḭi saa nduo dɔmbirimri nda̰w, saa nduo sa̰w ɓiri ká i ɓa Ziɓri nda̰w, ká nduo nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya nda̰w pi. Mì kɔ sɛkɛ fe ká ɓil ŋgɛrɛpuori nda̰w, ká ɓil law kɔrri nda̰w, ká ɓil maambiiri nda̰w, rɔɔ, mí tḭi saa nduo nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa yṵ-iri nda̰w pi.
2CO 11:27 Mì ɗaa sùo-i taa tom mí ɗaa peɗri ká ŋgɔŋ ɓamba tasiri, a mí ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ, faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi nam mgba nun-i ya nda̰w, kɔn ɓáy kɔn mbii kara í mì nda̰w, faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi fe sṵm maa law-i ya nda̰w, a mí kɔ sɛkɛ fe teɗ, rɔɔ gari kara puo mì nda̰w pi.
2CO 11:28 Ɓie feri ká tɔ̀ŋ na mba kḭiŋa hɔy ro! Roo lɛ, fe ká law-i mgba ɗi ha̰ mì na-nam ya nam ɓáy nam na, ɓay tul nzoɓ mbika lawri riw bele ká mì rɛ sùo-i ɓay tul-ri.
2CO 11:29 Zaɗka hṵrusuo nzoɓ yḭ̀i fal lɛ, ɓi hɔy kara mì ɗo rìi fe ká hṵrusuo-i yḭ̀i fal nda̰w, a zaɗka nzoɓ lie ɓo ɓil feya̰a lɛ, law-i nzɛ mgbuk mgbuk ɓay tul-e.
2CO 11:30 Ze ɓo, ɓa fe ká ɓay ndáka giri sùo-i lɛ, mì ndáka giri sùo-i ɓay tul hṵrusuo-i ká tiya na.
2CO 11:31 Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa Bǎa Ŋgɛrɛmbay Zezu na, ka kɔ nda̰w, mì kuɗ ɓay ya. Ndaɗ ɓay písi ni ɓaŋguɔ kpaɗara!
2CO 11:32 Zaɗka mì ɗo Damas kɔɓ ɓáy na, nzoɓ réke tul puo ká ɗaa peɗ ha̰ Mbay Aretas na, ha̰ nzoɓ yṵmri kɔrɔ faari ɓay mgbaka mì.
2CO 11:33 Roo lɛ, yṵ-iri ká ŋgɛrɛpuoke na ɗáa mì kaw ɓil buɗu, rɔɔ í ha̰ mì tḭi ɓáy nun kɔ̀kɔ dudu, a í ɗǐrake mì ɓáy sal ɓo fal-ɛ. Ɓe mini ze, mì tḭ́ike saa nduo-ri ha ri mgba mì ya ŋgṵ̌y.
2CO 12:1 Ɓi na, ze ndáka giri ndaɗ na ya hɔy kara, ɗo nun haŋa mì nda giri sùo-i. Timbɛɗɛ key na mì loko soro feri ká Ŋgɛrɛmbay ha̰ mì kɔ ɓáy lɔm, rɔɔ ɓáy feri ká ɗo zaɗ muni káʼa mgbuɗa nun-i ká ɗi ha̰ mì kɔ na, ɓo ha rì laa.
2CO 12:2 Maa mbiimbam duɔ falɛ niŋ ro, mì kɔ nzoɓ mbḭw munu ká se fal Zezu *Krisi ká Ŋgɛrɛwṵru mbi ni ha̰ ni se nulue lew. Ka mbi ni ɓáy kumnun, mase ɓáy lɔm kara mì kɔ mbǎa; Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ hɔy ze kɔ.
2CO 12:3 Ɓa tusuɛ, mì kɔ lɛ, nzoɓke ku na Ŋgɛrɛwṵru mbi ni ha̰ ni se zaɗ káw ndaɗi ká luo-ɛ. Roo lɛ, ka ha̰ ni se ɓáy lɔm, mase ɓáy kumnun kara mì kɔ ya; Ŋgɛrɛwṵru huo-ɛ hɔy ze kɔ.
2CO 12:4 Ká zaɗɛ ku na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓke laa ɓayri ká nzoɓ maa ɓay ndáy ya, nzoɓ mbḭw kara ɗo ɓáy faa ká ɓay ɓáa ɓayke ya nda̰w.
2CO 12:5 Nzoɓke ku na, mì ndáka giri sùo-i ɓay tul-e, a ɓay ɓi hɔy lɛ, mì ti ndáka giri sùo-i ya, mase munu ya lɛ, mì ndáka giri sùo-i ɓay tul hṵrusuo-i ká tiya.
2CO 12:6 A ze mì hii na ɓay ndáka giri sùo-i hɔy kara, mì ti ɓá kɔ̀kɔ nzoɓ ya, ɓay ḭi lɛ, ɓi na, ɓay ká mì ɓáa na ɓa sùo ɓay. Ze munu hɔy kara, mì ti ndáka giri sùo-i ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, mì hii ɓay haŋa nzoɓri kɔ mì ɓa hḭɛ zikiki ɓay tul feri ká mì ndáke giri sùo-i na ya, roo lɛ, i hḭ́ɛ mì ɓay tul fe ɗáa ɓi nda̰w, ɓáy tusuɛ ɓayri ká mì ɓaa nda̰w pi.
2CO 12:7 A feri ká nulue ká mì kɔ na, Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa mì sìi sùo-i ká ɗi ya. Ɓe ze, ka ɗaa sɛm ɓo sùo-i, munu ɓa nzoɓ nzaapeɗ Satan ɓay haŋa ni ka ɗaa nun-i tuɔ síe, a ɓo ha̰ mi ziŋ faa siika sùo-i ya.
2CO 12:8 Mì koɗ Ŋgɛrɛwṵru faa ɓal ba say, ɓay haŋa ni ka naa sɛm ká ɗo sùo-i na ɓa fal,
2CO 12:9 roo lɛ, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ mì mii: «Law kere ɓi na maa ɓay sɔ́kɔ mù, ɓay ḭi lɛ, zaɗka hṵrusuo-ɔ tiya na nda̰w rɔɔ, hṵrusuo-i tina sùo-ɛ kaɗ kaɗ ká ɗi ɓáy.» Ɓe ze, mì hii ɓay ndáka giri sùo-i ɓay tul hṵrusuo-i ká tiya na, ɓay haŋa hṵrusuo Krisi ka puɗ mì.
2CO 12:10 Ɓe mini ze, mì ɗaa suoriya ɓay tul hṵrusuo-i ká tiya, mase tḭ́iri ká nzoɓri tḭiri mì, mase ɓil huɗ ká mì ɗo ɗi, mase nzoɓri ká i ɗaa nun-i tuɔ síe, mase kɔ́kɔ sɛkɛ feri ɓoɗ ɓoɗ ká tḭi tul-i ɓay tul Krisi na. Tusuɛke lɛ, zaɗka hṵrusuo-i tiya na, ɓe nda̰w rɔɔ, mì ziŋ hṵrusuo ɓa tusuɛ ɓáy.
2CO 12:11 Mì ɓaa ɓay rìi fe ká mì tḭi kɔ̀kɔ nzoɓ. Ɓaarì ze ì suru mì ha̰ mì ɗaa munu ku. Tusuɛke lɛ, ɓa ɓaarì ze ì ɓá nzoɓ ya̰aŋa tul-i! Ze mì ɓa na fe ya hɔy kara, ɓari ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ luyeri na, fe mbḭw ká i kɔ mba mì ká ɗi mba na tiya.
2CO 12:12 Feri ká kiɛ mii, mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ na, ɗo kɛlɛ gbay gbay ɓáy ɗol ɓi ká sakra ɓaarì. Mì sṵu law-i ká tul peɗ, mí ɗaa feri ká mba kɔ́kɔ, ɓáy fe saŋri ɓoɗ ɓoɗ nda̰w.
2CO 12:13 Wa̰a, fe ḭi ze ɓa fe kere ká mì ɗaa ha̰ nzoɓ mbika law ha̰wri, rɔɔ mí ɗaa ha rì ya lɛ woo? Fe mbḭw ká mì kɔ lɛ, mì vi ɓa soɓa ɓaarì ya. Ze ɓo munu zu lɛ, ì nda buma ziŋ mì ɓay tul fe ɗáa ɓi na ku!
2CO 12:14 Ì kɔ, timbɛɗɛ key na, faa ɓal ba sayke ro mì ɗo ɗi ya ɓay séke luo-rì key, lɛ, mì ti ɓá soɓa ɓaarì mbḭw ya. Ɓi na, káw ɓáy kumnun ɓaarì ze mì nzaa faake ɓo, mì se síe lari ɓaarì ya. Ká ɓa tusuɛke lɛ, ŋgɛrɛri ze i kɔrɔ lari ɓay ɗáake fe ha̰ vu ɓari, ɓo ɓa leɗri ze i kɔrɔ lari ɓay ɗáake fe ha̰ ŋgɛrɛri ya.
2CO 12:15 A ɓi lɛ, mì ɗoko ɓáy suoriya ɓay fá̰a feri riw bele ká mì ɗǒke, ɓay ɗáa sùo-i taa tom ɓay tul-rì ɓay sɔ́ke rì. Wa̰a, ɓay kɔ́kɔ ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na ro ze, ì yḭ̀i í hii ɓay ɓi ya lɛ?
2CO 12:16 Ɓaarì na ì kɔ nda̰w, ɓáy ɗol ɓi ká sakra ɓaarì na, mì ɓa soɓa ɓaarì ya. Roo lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ker í ɓaa mii, ɓi na mì mba ɓáy law, ze mí ɗo úla rì ku.
2CO 12:17 Wa̰a, yṵ-iri ká mì pie ri se luo-rì na, i ya̰a fe saa nduo-rì lɛ?
2CO 12:18 Mì koɗ Tite ɓay haŋa ni ka se luo-rì, rɔɓay mì pie yṵ ɓuru ká ì kɔ ni kɔ na se ziŋ ni. A ku na wa̰a, ì ɓáa mii, Tite na ula rì a ya̰a fe saa nduo-rì lɛ? Wa̰a, nzaa nduo peɗ ɓúru Tite, ɓáy simseɗ ɓúru kḭ na, maa kḭ ya lɛ?
2CO 12:19 Kɔ ya lɛ, ɓa ɗḭ̌ɛ hɔy ì ker ká ɓil law-rì mii, ɓuru nzaa faa náa ɓay ká tul ɓuru hɔy. Ṵ́-uu munu ya. Yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i, ká pol Ŋgɛrɛwṵru na, ɓuru ɓaa ɓayri key na munu ká *Krisi hii, ɓuru ɓaa ɓaykeri riw bele ku na ha rì ɓay haŋa rì ŋgɔ́ŋke ká tul mbika law ɓaarì.
2CO 12:20 Mì ɗaa hḭɛ mí ɓaa mii, kɔ ya lɛ, zaɗka mì tḭi luo-rì lɛ, mì ti zíŋ rì munu ká law-i hii na ya. Zaɗka ɗo munu zu lɛ, ɓaarì hɔy kara, ì kɔ́kɔ mì ɓáy suoriya ya! Mì ɗaa hḭɛ ɓay rɔɗi, mase ɗáa sere, mase law fá̰a, mase kɔ́kɔ nun fe, mase tḭiri kḭ, mase raɗ kḭ, mase siika sùo, mase ɗáa fe nduo kḭ ká ɗo sakra ɓaarì nda̰w pi.
2CO 12:21 Mì ɗaa hḭɛ ɓay yḭ́i ɓi fal ká mì séke luo-rì na, Ŋgɛrɛwṵru ka ɗaa sahoy ɓo nun-i ɓay tul-rì ha̰ mì rɛ-rɛw ɓay tul ruɔkeri ká i rḭi tul feya̰a ɓari ɓaŋguɔ, ká í hii ɓay pɔ́ŋ fal fe ɗáa ḭ̌mri ya nda̰w, ɗáa nun pieri ya nda̰w, rɔɔ fe ɗáa gɔɓ gɔɓkeri ya nda̰w na.
2CO 13:1 Ɓa faa ɓal ba sayke ro ze mì séke luo-rì vǎw. Munu ká i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii, ɓayri riw bele ká i léke na, i léke ká nun nzoɓ ɓay nasikeri siɗi mase sayri munu!
2CO 13:2 Zaɗka mì se luo-rì faa ɓal ba siɗike na, nzoɓri ká i ɗaa feya̰a na mì yḭw ri ká ɗi. A timbɛɗɛ ká mì kaw zaɗ kḭ ká mí ɗaa mbeɗe ha rì key hɔy kara, nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari ká pola, ɓáy nzoɓ ha̰wri riw bele ku na, mì ka̰y mí ɓaa ha ri na rɔɓay: faala kḭ ká mì tḭ́i luo-rì lɛ, mì ti vbɛ-vbɛm ziŋ nzoɓ mbḭw ya.
2CO 13:3 Ɓaarì na, ì geɗe ɓay kɔ́kɔ fe ká kiɛ mii, ɓa *Krisi ze ɓaa ɓay ɓáy faa ɓi na, ì kɔ́kɔ feke na kḭ! Krisi na ɓa nzoɓ ká ta̰a ɗɛk ɗɛk ká ɓil peɗ káʼa ɗaa ká sakra ɓaarì na ya, roo lɛ, ka tina hṵrusuo-ɛ kaɗ kaɗ ɓa kɛlɛ.
2CO 13:4 Ɓa tusuɛ kḭ, i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ ɓay hṵrusuo-ɛ ká tiya na, a roo lɛ, ka kaw ɓáy kumnun ɓáy faa hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru. Ɓáy faa zúɔ ziŋ ni na, ɓuru hɔy kara hṵrusuo ɓuru tiya nda̰w, a roo lɛ, ɓáy faa peɗ ká ɓuru ɗáa ká sakra ɓaarì na, ɓuru kíɛke rì káw ɓáy kumnun ɓuru ká ɓuru kaw ziŋ ni ɓáy faa hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru na.
2CO 13:5 Ì bɛ́klɛ ɓil law-rì kḭ sùo-rì í kɔ, wa̰a, ì ɗaa law-rì ɓo tul Zezu Krisi ɓa tusuɛ kḭ zu lɛ? Ì kɔ nda̰w, wa̰a, Zezu Krisi ɗo ɓil law-rì ya lɛ woo? Ɓo munu ya lɛ, ì rɔkɔ faake ro!
2CO 13:6 Roo lɛ, ɓi na, mì kɔ Zezu ta-taŋ a mí ker mí kɔ lɛ, ɓaarì na, ì kɔ́kɔ mì ɓa tusuɛ nzoɓ ndáy nzaapeɗ Krisi.
2CO 13:7 Ɓuru koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa rì ɗaa fe ka̰aya mbḭw ya. Ɓuru na, ɓuru ɗaa mini ɓay kíɛke sùo ɓuru ɓa tusuɛ nzoɓ peɗ na, munu ya. Ze ì kɔ hṵrusuo ɓuru maa na ya hɔy kara, ɓuru hii ɓay kɔ́kɔ rì ká zaɗ fe ɗáa kere, ɓay ḭi lɛ,
2CO 13:8 ɓuru na, ɓuru maa ɓay ɗáa fe mbḭw ká ɓay túŋke tusuɛ ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ya, roo lɛ, ɓuru ɗaa fe ká ɓay tul tusuɛ ɓay na.
2CO 13:9 Zaɗka hṵrusuo ɓuru ŋgḭi ya, a ze ɓo, ɓaarì ze hṵrusuo-rì ɗo ɗi ŋgḭ-ŋgḭi laa lɛ, ɓa fe suoriya ɓuru ɓamba tasiri. Ɓe ze, ɓuru koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa rì vi ɓa nzoɓri ká ì ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
2CO 13:10 Ze, mì ɗo ɗi ɗi ziŋ rì hɔy kara, mì ɗaa mbeɗe key na mí píeke pola ha rì, ɓay haŋa ɓo, zaɗka mì se luo-rì lɛ, mì yḭ́w rì ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓáy faa hṵrusuo ká Ŋgɛrɛmbay ha̰ mì na mbǎa. Hṵrusuoke ku na, ɗo ɓay haŋa rì ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓa pola pola ɓo, ɗo ɓay ɓíɛke rì ɓiɛ ya.
2CO 13:11 Yṵ-iri! Timbɛɗɛ key na ɓay ɓi ɔ ro. Ì ɗo ɓáy suoriya, í mgba sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ, a í se nun-rì ɓa pola. Ì ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law kḭ, í ha̰ kér ɓay ɓaarì maa kḭ í káwke ɗɛkɛkɛ zíŋ kḭ, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ law ini ɓáy ɗɛkɛkɛ na a sáɗ ziŋ rì.
2CO 13:12 Ì hii soko lik lik ha̰ kḭ ɓa lie ɓa lew í mgbáke kḭ gírik girik. Nzoɓ mbika lawri riw bele na i hii soko ha rì.
2CO 13:13 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi, ɓáy law ini Ŋgɛrɛwṵru ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie ká ha̰ náa zǔɔkeri kḭ na, ka sáɗ ziŋ rì riw bele!
GAL 1:1 Ɓaarì yṵ-iri ká ì ɓa nzoɓ mbika lawri ká ì mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Galasi na, ɓúru yṵ-iri riw bele ká i ɗo ziŋ mì key na, ɓuru hii soko ha rì. Mbeɗe key na, ɓi Pol ze mì ɗaa ha rì. Mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ taa nzoɓ ya nda̰w, nzoɓ rɔɔ píe mì ya nda̰w, roo lɛ, Zezu *Krisi kḭ sùo-ɛ ɓáy Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ká tina ni saa luɔ huɗ, a ha̰ ni kaw ɓáy kumnun ze píe mì. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Ŋgɛrɛwṵru Bǎa naari ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
GAL 1:4 Krisi na pɔŋ sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓay tína naari saa ɓil koy feya̰ari, ɓay haŋa ɓo fe ndayari ká tusiri key na, i ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul naari mbǎa. Ka ɗaa munu, ɓay ḭi lɛ, Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa ni ka ɗaa.
GAL 1:5 Riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
GAL 1:6 Yṵ-iri, Ŋgɛrɛwṵru ɗí rì ɓáy faa law kere *Krisi. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na law-i kuŋ mbii gbaɗ, ɓay ḭi lɛ, ì pɔŋ ni yak a í fɛrɛ sùo-rì ɓay láa káa ɓay kḭ ká ɓoɗ ro.
GAL 1:7 Tusuɛke lɛ, Ɓay Kere kḭ ká ɓoɗ na tiya. Roo lɛ, mì ɓaa mini ha rì, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ ku na, nzoɓ ha̰nɛri fɛrɛ tul-rì a í nzaa faa ɓay fɛ́rɛ káa Ɓay Kere Krisi key na ɗo fi mbḭw.
GAL 1:8 Ze, zaɗka ɓuru kḭ, mase leɗ nzaapeɗ ká nulue hɔy ví ka-káa Ɓay Kere key na ha̰ ni ɗo ɓoɗ ɓáy taa ha̰y ká ɓuru ɓaa ha rì na lɛ, faɗi Ŋgɛrɛwṵru ka mgba ni.
GAL 1:9 Munu ká ɓuru ɓaa ha rì pola ro na, mì ka̰y mí ɓaa timbɛɗɛ key na rɔɓay: zaɗka nzoɓ kḭ ze ví ka-káa Ɓay Kere key na ha̰ ni ɗo ɓoɗ ɓáy taa ha̰y ká ì ya̰a ká luo ɓuru key na lɛ, faɗi Ŋgɛrɛwṵru ka mgba ni.
GAL 1:10 Wa̰a, ì ker mina ro lɛ? Timbɛɗɛ key na, mì nzaa faa ɓay ɗáa fe ká rii law nzoɓri, mase fe ká rii law Ŋgɛrɛwṵru lɛ? Mì hii ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ze ka kɔ mì rii law-ɛ. Wa̰a, mì nzaa faa ɓay ndáɗ ká nun nzoɓri zu lɛ? Munu ya! Zaɗka mì nzaa faa ɓay ndáɗ ká nun nzoɓri rɔɓay lɛ, mì ti ɓá nzoɓ peɗ taa Krisi ya.
GAL 1:11 Yṵ-iri, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: káa Ɓay Kere ká mì kaa ha rì na, ɓa kér ɓay nzoɓ ya.
GAL 1:12 Mì ya̰a ká luo nzoɓ ya nda̰w, a nzoɓ mbḭw mini kara fere mì ya nda̰w, roo lɛ, ɓa Zezu *Krisi kḭ sùo-ɛ ze kiɛ mì ha̰ mì kɔ.
GAL 1:13 Ɓaarì na, ì laa ɓay simseɗ ɓi ká pola ká mí tɔ́ŋke fal fe ɗáa Ziɓri ká ɓa kóɗ Ŋgɛrɛwṵru na. Faa ká mì ɗaa sùo-i tuŋ kḭ mí ɗáake nun nzoɓ mbika lawri tuɔ síe taŋ kɔ́kɔ nun síe ɓari ɓay ɓíɛ ri na, ì kɔ nda̰w.
GAL 1:14 Nzoɓri ká i ɓa bǎw ɓiri ɓáy sa̰w ɓiri ká i tɔŋ fal fe ɗáa Ziɓri ká ɓa kóɗ Ŋgɛrɛwṵru na, mì nduɔ kiyaw kiyaw ká ɗi mí mba tul-ri riw bele.
GAL 1:15 Roo lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa ri mbóŋ mì na, Ŋgɛrɛwṵru náa mì ɗo ɓoɗ, a ɗí mì ɓáy faa law kere ɓe ɓay haŋa mì vi ɓa nzoɓ peɗ ɓe.
GAL 1:16 Ze nam ká Ŋgɛrɛwṵru hii na vi báyḭi lɛ, ka kiɛ mì Vi-e na, ɓay haŋa mì ka-káa Ɓay Kere ɓe na ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, ká i kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya na ha ri laa. Lɛɛ, mì se mí vbi nzaa ɓoko ká luo nzoɓ mbḭw ya,
GAL 1:17 a mí se Zuruzalɛm luo *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ká i ɗo pola ha̰ mì na ya nda̰w, roo lɛ, mì zɔl ɓa vaa hɔy mí se tusiri Arabi. Falɛ ku rɔɔ, mì yḭ̀i mí se Damas ɓáy.
GAL 1:18 Falɛ ku ká ɗaa mbiimbam say nda̰w rɔɔ, mì se Zuruzalɛm ɓay kɔ́kɔ Piyɛr, a mí ɗaa nam duɔ falɛ ndeɓe hɔy ziŋ ni.
GAL 1:19 Mì ziŋ nzoɓ kḭ mbḭw mini ká ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ká ɗi ya, roo lɛ, ɓa Zak huo-ɛ kḭ hɔy ká ɓa yṵ Ŋgɛrɛmbay ze mì ziŋ ni.
GAL 1:20 Ɓay ká mì vbie ɗo mbeɗe ha rì key na ɓa sùo ɓay kḭ. Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓi, mì kuɗ ɓay ya.
GAL 1:21 Falɛ ku rɔɔ, mì zɔl mí se tusiri Siri ɓáy Silisi.
GAL 1:22 Ɓil sewke ku na, nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Zude na, i kɔ mì ya rɔɓay.
GAL 1:23 I laa ɓa soro ɓay ɓi hɔy mii: «Ɓe káʼa ɗaa nun nzoɓ mbika lawri tuɔ síe ɓamba ká pola na, ka ɗo ɓoɗ ro. A timbɛɗɛ key lɛ, ka ka-káa Ɓay Kere taa mbḭwke káʼa ɓiɛ ɓayke ká pola na ha̰ nzoɓri ɗáake law-ri ɓo tul Krisi.»
GAL 1:24 Lɛɛ, i písike Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul-i.
GAL 2:1 Falɛ ká ɗaa mbiimbam duɔ falɛ niŋ nda̰w rɔɔ, mì yḭ̀i mí se Zuruzalɛm na ɓa kḭ. Ɓe nu ku lɛ, Barnabas se ziŋ mì, a mí mgba Tite kara se ziŋ mì mbḭw nda̰w.
GAL 2:2 Mì yḭ̀i mí se ɗi, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ mì ɓay haŋa mì se. Zaɗka mì tḭi ɗi na báyḭi lɛ, mì ziŋ nzoɓ ndáka faa pol nzoɓri ká ɗi. Lɛɛ, ɓuru mbṵ kḭ fi mbḭw ɓoɗ, a mí tina sa̰w ɓay káa Ɓay Kere ká mì kaa ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na ha ri laa. Mì ɗaa munu ɓay haŋa peɗ ká mì ɗaa pola ɓáy taa ha̰y ká timbɛɗɛ key na, ka ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy ya.
GAL 2:3 Tite ká ɓa bǎw seɗ ɓi, a ɓa Gɛrɛk na hɔy kara, ɓari nzoɓ ndáka faa pol nzoɓri ká ɗi na, i ɗo ziŋ ni kpaŋ ɓay haŋa ni ka kuŋ ŋgori munu ká Ziɓri na ya.
GAL 2:4 Feke ɗo munu, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ mbika lawri ví nduo sakra naari ɓay bɛ́klɛ naari ɓay kɔ́kɔ wa̰a, faa ḭi nda̰w rɔɔ náa tḭ́ikeri saa ɓil *bol kusol Ziɓri, a náa zuɔri ziŋ Zezu *Krisi na lɛ. Ɓari na, i hii ɓay ɗáa naari ɓa koy bol kusol Ziɓri na,
GAL 2:5 roo lɛ, ɓuru pɔŋ faa ndḭi mini kara ha ri ya, ɓay haŋa káa Ɓay Kere ká ɓa tusuɛ ɓay na, ka ɗo munu ɓay tul-rì.
GAL 2:6 A ɓari ká nzoɓ mbika lawri kɔ ri ɓa nzoɓ ndáka faa pol-ri taa tusuɛkeri na wa̰a, ɓay ḭi ze, i ɓaa lɛ? (Ze, i ɓa na nzoɓ ndáka faa pol nzoɓ, mase nzoɓ hɔykeri hɔy kara, ɗaa fe mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔ nzoɓ ɓáy faa fe ká ɗo sùo-ɛ ká kɛlɛ key hɔy ya.) Ɓari ká i ɓa nzoɓ ndáka faa pol-ri na, i ɗaa ɓay kḭ mbḭw ɓo tul ɓay ɓi na ya.
GAL 2:7 Roo lɛ, ɓari na i kɔ nda̰w mii, Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ peɗ káa Ɓay Kere na zuɔ nduo-i ɓay haŋa mì kaa ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na faa mbḭw munu káʼa pɔŋ peɗke zuɔ nduo Piyɛr ha̰ ni kaa ha̰ Ziɓri na.
GAL 2:8 Rɔɓay, ì kɔ, Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ hṵrusuo ha̰ Piyɛr kǎwke ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ká sakra Ziɓri na, ɓa ɓe kḭ ze ka ha̰ mì hṵrusuo ha̰ mì kǎwke ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ká sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na.
GAL 2:9 Zak ɓáy Piyɛr nda̰w, rɔɔ Za̰a, ɓari ká nzoɓ mbika lawri kɔ ri ɓa ŋgɛrɛ tul-ri na, i kɔ ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze ɗaa peɗ key na zuɔ nduo-i. Ɓe nu ku ro, i mbṵ nzaa-ri riw bele ha̰ ɓúru Barnabas ha̰ ni kiɛ zuɔ kḭ ɓuru. Ro, ɓuru hii ɓay maa kḭ riw bele, a ɓúru leke peɗ ká ɓay ɗáa. Ɓuru na, ɓuru vǎa ɗáa peɗ ká sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya, a ɓari laa lɛ, i vǎa ɗáa peɗ ká sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ na laa.
GAL 2:10 Fe mbḭw hɔy ká i vbi ɓuru na, ɓa haŋa ɓuru kér se tul nzoɓ kṵkuri. Ɓa fe ká mgba law-i ɓaŋguɔ ɓay ɗáa.
GAL 2:11 Zaɗka Piyɛr se Antiyos na, mì ɓaa ziŋ ni ká nun nzoɓ mbika lawri, ɓay ḭi lɛ, fe ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ ya.
GAL 2:12 Tusuɛke lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa Ziɓ ha̰nɛri ká i ɗo ziŋ Zak ká Zuruzalɛm i vi na, ka sṵ fe mbḭw hɔy ziŋ nzoɓ mbika lawri ká i ɓa Ziɓ ya. Roo lɛ, zaɗka i vi na báyḭi lɛ, ka naa sùo-ɛ a sṵ fe ziŋ ri mbǎa, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa hḭɛ Ziɓri ká ɓay *kúŋ ŋgori mgba law-ri na.
GAL 2:13 Ziɓ ha̰wri ká i ɓa nzoɓ mbika law na kara, i tii sa̰w ɗáa huo munu ká Piyɛr na nda̰w. Fe ɗáa ka̰aya ɓari na kuɔ Barnabas kḭ sùo-ɛ ha̰ ni ɗaa sùo-ɛ nduo ɗi ziŋ ri nda̰w pi.
GAL 2:14 Zaɗka mì kɔ simseɗ ɓari ká maa ɓáy tusuɛ ɓay ká ɗo ɓil káa Ɓay Kere na ya báyḭi lɛ, mì uru mí ɓaa ziŋ Piyɛr ká nun ruɔ nzoɓri riw bele mii: «Ɓo ká mù ɓa sa̰w Ziɓ kḭ, a mú vi ɓa nzoɓ mbika law mú pɔŋ fe sa̰w ɓori na wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, timbɛɗɛ key lɛ, mù yḭ̀i mú suru tigba̰a nzoɓ mbika lawri ká i ɓa Ziɓ ya na, ha ri ɗaa fe ɗáa Ziɓri lɛ?
GAL 2:15 «Náa na, sa̰w náa ɓa Ziɓ kḭ ɓo, náa ɓa nzoɓri ká i ɗi ri ɓa “nzoɓ feya̰ari” munu ká nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na ya.
GAL 2:16 Ze ɗo munu hɔy kara, náa kɔ ta-taŋ nda̰w mii, nzoɓ na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓay tul fe ká Zezu *Krisi ɗaa kḭ hɔy ɓo, ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul *bol kusol *Moyze ya. Sa̰wke mini ze, naari Ziɓri kara, náa ɗáari law naari ɓo tul Zezu Krisi ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ naari ɓa nzoɓri ká náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓay tul fe ká Krisi ɗaa ɓo, ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol ya. Nzoɓ mbḭw mini ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol na, tiya.
GAL 2:17 «Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru kɔ naari ɓa nzoɓ ká náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓay tul fe ká Krisi ɗaa, rɔɔ náa ɗori faa mbḭw munu ká nzoɓri ká náa ɗíri ri ɓa “nzoɓ feya̰ari” ká i ɓa Ziɓ ya na wa̰a, ɓa Krisi ze ha̰ náa ɗáari feya̰a na ku lɛ? Munu ya mgbaŋ!
GAL 2:18 A roo lɛ, zaɗka mì pɔŋ faa ɗáa law-i te tul ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol Moyze, rɔɔ mí yḭ̀i mí lie ɓo ɗi mí ɗaa ɓa kḭ na rɔɓay lɛ, ɓe nu ku na, ɓa ɓi kḭ ze, mì ɗaa feya̰a.
GAL 2:19 Fal bol kusol ká ɗaa ɓay ɓo tul-i na ku báyḭi lɛ, mì mgba̰ŋra ni mbǎa wṵ̌m, ɓay haŋa ɓo, mi káw ɓáy kumnun ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru. Huɗ Krisi ká tul puu say huɗ na, mì zuɔ ziŋ ni mbḭw hɔy ká ɗi.
GAL 2:20 Ɓi na, mì kaw ɓáy kumnun, roo lɛ, mì kaw ɓáy tul gaŋ sùo-i ya; ɓa Krisi ze kaw ɓil law-i. Káw ɓi ká timbɛɗɛ key na, mì kaw ɓáy faa ɗáa law-i ɓo tul Vu Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa hii mì a pɔŋ sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓáy law hiiya ɓe a súoke bol-i.
GAL 2:21 Fe law kere Ŋgɛrɛwṵru key na, mì hii ɓay túŋ ŋgereŋ ɓa fal ya. Ì kɔ, zaɗka ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol na a máa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru kɔ nzoɓ ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ na lɛ, huɗ Krisi na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy!»
GAL 3:1 Úwaa, ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká kuɗu zaɗ ká Galasi, mina ze tul-rì fɛrɛ munu ku lɛ? Nzoɓ ve ze ula rì munu ku lɛ? Huɗ Zezu *Krisi ká tul puu say huɗ na, mì ɓaa ɓayke ta-taŋ ha rì laa ro.
GAL 3:2 Mì vbika rì vbiw mbḭw hɔy ɓay haŋa rì yḭiŋra ha̰ mi laa: Tem Law Pie taa Ŋgɛrɛwṵru ká ì ya̰a na wa̰a, ì ya̰a ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul *bol kusol Ziɓri, mase ɓáy faa láa káa Ɓay Kere, ká ì ɗáake law-rì ɓo ɗi na lɛ?
GAL 3:3 Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, kér ɓay puo rì munu ku lɛ? Titire na, ì tii sa̰w mbika sùo-rì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa Tem Law Pie, a timbɛɗɛ key lɛ, ì hii ɓay ɔ́rɔ ɓie ɓáy hṵrusuo-rì kḭ hɔy ro lɛ?
GAL 3:4 Feri ŋgḭ-ŋgḭi ká tḭi tul-rì na wa̰a, tḭi gɔr hɔy lɛ? Ṵ́-uu, ɓa fe ká ti ɗoko gɔr hɔy ya.
GAL 3:5 Ì kɔ, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ha rì Tem ɓe, a ɗaa fe saŋri ká sakra ɓaarì na wa̰a, ka ɗaa ɓáy faa bol kusol ká ì ɗaa vu mbom ɓo ɗi na mase, ɓáy faa káa Ɓay Kere ká ì ya̰a ɓayke, a í ɗáake law-rì ɓo ɗi na lɛ?
GAL 3:6 Ì kér se tul *Abaraham na í kɔ. Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay se tul-e mii: «Abaraham na ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, ɓe ze Ŋgɛrɛwṵru kḭ́ike fal mbika law ɓe, a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ.»
GAL 3:7 Ɓe ze ɗo nun haŋa rì kɔ mii, ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo tul Krisi na ze, i ɓa vu Abaraham taa tusuɛkeri.
GAL 3:8 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola mii, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, i vi ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa mbika law ɓari na. Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay kereke na ziŋ Abaraham pola lew mii: «Mì sá̰m fe zuɔ tul sa̰w nzoɓri riw bele ɓáy faa ɓo.»
GAL 3:9 Lɛɛ, Abaraham na ɗaa law-ɛ ɓo tul-e, ze a zǐŋke fe sa̰mi na. Ɓe mini ze, ɓari riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul Krisi na, ka sa̰m fe zuɔ tul-ri faa mbḭw munu káʼa sǎ̰mke fe zuɔ tul Abaraham na.
GAL 3:10 A roo lɛ, ɓari ká i ɗaa law-ri te tul ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol na, ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru ɓo tul-ri, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ká i ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol, a ɗaa feri riw bele ká ɗo ɓil mbeɗeke na ɓáy zaɗɛ ɓaŋguɔ ya lɛ, ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru ɓo tul-e.»
GAL 3:11 Ɓe mini ze, ì kɔ ta-taŋ ro: nzoɓ mbḭw mini ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol na, tiya, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ta-taŋ mii: «Nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul-e na, a káw ɓáy kumnun.»
GAL 3:12 Roo lɛ, ɗáa bol kusol na maa kḭ ɓáy ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ya, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru nda̰w mii: «Nzoɓ ká ɗaa fe ká bol kusol ɓaa ɓáy zaɗɛ riw bele na, a káwke ɓáy kumnun ɓáy faa bol kusolke na.»
GAL 3:13 Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, Zezu Krisi ví naa ɓeɓi bol kusol ká ɓo tul naari. Zaɗka i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na, ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo tul naari na, ka mbi sùo-ɛ a súoke bol naari ɓay haŋa ɓeɓike na ka ti tul naari mbǎa, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Nzoɓ ha̰a ha̰a ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na, ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru ɓo tul-e.»
GAL 3:14 Zezu Krisi na ɗaa munu ɓay haŋa fe sa̰mi ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ Abaraham na, ka ɗo ɓay tul nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na ɓáy faa ɓe, rɔɔ ɓay haŋa náa ya̰ari Tem ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e na.
GAL 3:15 Yṵ-iri, mì mbika fe mbḭw ká tusiri key ɓay kíɛkeri fe. Zaɗka nzoɓri siɗi siŋ tul ɓay ziŋ kḭ, a í sṵ mḭiri zuɔ nduo kḭ na, nzoɓ mbḭw maa ɓay bumra ɓayke ya nda̰w, a maa ɗáa kḭ zuɔ ɗi ya nda̰w pi.
GAL 3:16 Ze feke ɗo faa mbḭw munu ɓáy ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ *Abaraham ɓáy vu bul-e. Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay key na ɓay tul vu bul-eri riw bele ya, roo lɛ, ɓayke ɗo ta-taŋ, a kiɛ se tul vu bul-e mbḭw kḭ hɔy ká ɓa Krisi.
GAL 3:17 Ì kɔ, ɓay ká mì hii ɓay ɓáa ze ɗo key: Ŋgɛrɛwṵru na siŋ tul ɓay ziŋ Abaraham, a waa ɓay káw tul ɓayke na. Falɛ ku na ɗaa mbiimbam isɔɗ niŋ ɓáy síŋ say nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ *bol kusol na ɗo ɓáy. Roo lɛ, ɓay káʼa siŋ pola ziŋ Abaraham na, bol kusol na maa ɓay bumra ɓayke ya, a maa ɗáa kḭ zuɔ ɗi ya nda̰w pi.
GAL 3:18 A zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri fe kere káʼa waa ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol lɛ, ɓayke kiɛ mii, ka ha̰ fe ɓay ɓay káʼa waa na mbǎa. Roo lɛ, ɓáy faa wáa ɓay ze Ŋgɛrɛwṵru kǐɛke law kere ɓe ha̰ Abaraham.
GAL 3:19 Wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru ha̰ bol kusol ha̰ Ziɓri lɛ? Ka ha̰ bol kusol kḭ nde ɗi ɓay haŋa ɓo, náa kɔ́keri fe ɗáa naari ká ndaya ká rii nun-ɛ ya na. Bol kusolke ku na a ɗáa peɗ duɔ duɔ maa ɓáy nam ká vu bulu Abaraham ká ɓa *Krisi na a víke. Ɓa ɓe na ze, Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay ɓay tul-e. A ze bol kusol na Ŋgɛrɛwṵru ha̰ leɗ nzaapeɗri ká nulue ɓay haŋa ri nday ɓayke ha̰ *Moyze ká ɓa nzoɓ ɗoko sikɗa nzoɓri ɓáy Ŋgɛrɛwṵru.
GAL 3:20 Nzoɓ ɗoko sikɗa nzoɓri na, ɗo ɓay tul kuɗu nzoɓri ká siɗi. A roo lɛ, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay ziŋ Abaraham na, ka ɗaa feke huo-ɛ kḭ hɔy.
GAL 3:21 Wa̰a, *bol kusol ɓáy waa ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ na tuŋ kḭ tuŋ lɛ? Ṵ́-uu munu ya mgbaŋ! Zaɗka faa ɗo ɗi ɓay haŋa nzoɓri kaw ɓáy kumnun ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol lɛ, nzoɓ a máa ɓay ɗáa bol kusol nda̰w rɔɔ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun-ɛ.
GAL 3:22 Roo lɛ, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ta-taŋ mii, nzoɓri riw bele na, feya̰a mgba ri kɛk, ɓay haŋa ɓo fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa na, ka ha rì ɓay law-rì ká ì ɗaa ɓo tul Zezu Krisi.
GAL 3:23 Pola rɔɔ ɓay haŋa faa ɓay mbika law ka tḭi na, bol kusol mgba naari kɛk ɓa koy, a gíyaŋke ɓay mbika law ká Ŋgɛrɛwṵru kiɛ naari na tḭi kɛlɛ.
GAL 3:24 Ɓe mini ze, bol kusol na kɔrɔ naari kpṵru ha̰ *Krisi víke, ɓay haŋa ɓo Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ naari ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa mbika law.
GAL 3:25 Roo lɛ, munu ká ɓay mbika law tḭi key na, bol kusol na ɓa gaŋ tul naari mbǎa.
GAL 3:26 Timbɛɗɛ key na, ɓáy faa mbika law ze, ì zuɔ ziŋ Zezu Krisi, a í ɓa vu Ŋgɛrɛwṵruri riw bele.
GAL 3:27 Ɓaarì riw bele na ì ɗaa tul-rì nduo mbii ɓay zúɔ ziŋ Zezu Krisi, ha̰ ɓe Krisi kḭ sùo-ɛ na ya̰a ɓil law-rì kpol kpol riw bele.
GAL 3:28 Munu zu lɛ, wál sakra sa̰w kḭ ti mbǎa. Ziɓ mase Ziɓ ya kara tiya nda̰w, koy ɓáy nzoɓ hɔyke kara tiya nda̰w, wa̰ra nzoɓ ɓáy má̰y nzoɓ kara tiya nda̰w pi. Ɓaarì riw bele na, ì zuɔ ziŋ Zezu Krisi, a í vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy.
GAL 3:29 Ɓe ze, zaɗka ì ɓa taa Krisi lɛ, ì ɓa vu bulu *Abaraham a í ziŋ feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul-e na nda̰w.
GAL 4:1 Ì laa ɓay kḭri ká mgba law-i ɓay ɓáa ha rì na. Leɗ káʼa káw tul fe pile bi-ɛ na, ze fe bi-ɛri riw bele ɗo ɓay tul-e hɔy kara, zaɗkaʼa ɓa leɗ kɔɓ rɔɓay na, ka ɗaa sùo-ɛ ɗo munu ɓa leɗ káw,
GAL 4:2 a ɗaa vu mbom ɓo tul nzoɓri ká i ɓa gaŋ tul-e a í kɔ-kɔ́m ɓa tul-e ɓáy tul peɗ ɓeri na, kpṵru maa ɓáy nam ká bi-ɛ tuu na.
GAL 4:3 Naari hɔy kara, náa ɗori faa mbḭw munu nda̰w. Zaɗka náa ɓári leɗ kɔɓ rɔɓay na, náa ɗori ɓil koy fe ɗáa bulu naari ɓaŋguɔ, ha ri ɗo ɓa gaŋ tul naari.
GAL 4:4 Roo lɛ, zaɗka nam ká Ŋgɛrɛwṵru tuu na vi lɛ, ka pie Vi-e ha̰ má̰y nzoɓ mboŋ ni. Lɛɛ, Vi-eke ku na ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol Ziɓri na,
GAL 4:5 ɓay haŋa ɓo, ɓari ká i ɗo ɓil koy bol kusol na, ka tínake ri ɓo, ha̰ náa víkeri ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru.
GAL 4:6 Ɓay kíɛ rì ha rì kɔ mii, ì ɓa vi-e taa tusuɛkeri na, Ŋgɛrɛwṵru pie Tem Vi-e ɗo ɓil law naari. Temke na ha̰ náa ɓaari ɓay mii: «Aba, Bǎa.»
GAL 4:7 Ɓe ze, timbɛɗɛ key na, mù ɓa koy mbǎa, roo lɛ, mù ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru. Munu ká mù ɓa vi-e na, kaʼa haŋa mù fe kereri riw bele káʼa kɔrɔ ɗo ɓay tul vi-eri na nda̰w.
GAL 4:8 Pola lew ká ì kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya na, ì ɓa koy *fe poy wṵru taa gɔɓ gɔɓkeri.
GAL 4:9 Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, ì tuu Ŋgɛrɛwṵru, (mì hii ɓáa mii: ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze tuu rì timbɛɗɛ key.) Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ì yḭ̀i í se ɓil fe taa gɔɓ gɔɓkeri ká hṵrusuo-ri tiya ɗɛk ɗɛk na rɔɓay lɛ? Ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ì hii yḭ́i ɓay ɗáa koy ɓari na ɓa kḭ rɔɓay lɛ?
GAL 4:10 Ɓaarì na, ì ɗaa law-rì ɓo tul nam ha̰nɛri nda̰w, few ɗáa suoriya ha̰nɛri nda̰w, ɓil lew ha̰nɛri nda̰w, rɔɔ mbiimbam ha̰nɛri nda̰w pi.
GAL 4:11 Ɓi na, law-i na-nam ya ɓay tul-rì. Peɗri riw bele ká mì ɗaa ká sakra ɓaarì ɔ na wa̰a, ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy lɛ?
GAL 4:12 Yṵ-iri, ɓi na mì naa sùo-i ká ɓil *bol kusol Ziɓri a mí ɗo munu ká ɓaarì. Ze, mì koɗ rì timbɛɗɛ key ɓay haŋa rì ɗaa faa mbḭw munu ká ɓi. Ɓaarì na, zaɗka mì se luo-rì na, ì ɗaa fe ka̰aya mbḭw ziŋ mì ya.
GAL 4:13 Fe ká ɗaa ha̰ mì káake káa Ɓay Kere ká luo-rì titire ɗɛkrɛ na, ì kɔ nda̰w; ɓa sùo-i ze sɛ mì.
GAL 4:14 Sùo-i ká sɛ mì na, ɗaa ha rì kɔ sɛkɛ fe ɓamba. Ɓe nu ku hɔy kara, ì ḭ̌m mì ya, a í túŋ mì ŋgereŋ ya nda̰w, roo lɛ, ì mgba mì ɓa sùo-rì munu ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru, mase munu ká Zezu *Krisi kḭ sùo-ɛ.
GAL 4:15 Wa̰a, suoriya ɓaarì na ɗo ha̰a rɔɓay lɛ? Mì ɓáa ha rì: ɓa fe ká faa ɗo ɗi zu lɛ, ì náa pa̰ra nun-rì ɓay haŋa mì.
GAL 4:16 Wa̰a, timbɛɗɛ key na, mì yḭ̀i mí vi ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì ro ɓay tul sùo ɓay ká mì ɓaa ha rì na lɛ?
GAL 4:17 Nzoɓri ká i fɛrɛ káa Ɓay Kere na, kér ɓay ɓari ndaya ká tul rì. I hii ɓay kúɔ rì saa luo-i key na ɓay ɗáa rì zuɔ fal-ri.
GAL 4:18 Ɓa tusuɛ kḭ, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa rì nduɔ kiyaw kiyaw ká tul fe kere. Ze, mì ɗo sakra ɓaarì, mase mì ti ya hɔy kara, ndaɗ ɓay ɗáa munu ɓaŋguɔ kpaɗara.
GAL 4:19 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, mì ɗo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri ɓay tul-rì na rɔɓay. Kɔ́kɔ sɛkɛ feke ku na, ɗo munu ɓa nduo ká sɛ má̰y nzoɓ ɓay haŋa ni mboŋ. A ɗoko munu kpṵru maa ɓáy nam ká Krisi ya̰a zaɗ ká ɓil law-rì kpol kpol.
GAL 4:20 Tem sùo-i tḭi kereŋ kereŋ. Mì hii ɓay ɗoko ziŋ rì mbḭw hɔy, ɓay kɔ́kɔ faa ká ɓay ɓáake ɓay ha rì, ɓay ḭi lɛ, mì ker ɓay ŋgḭi ɓamba se tul-rì.
GAL 4:21 Ɓaarì ká ì hii ɗoko ɓil *bol kusol ɓaŋguɔ na, ì ɓaa ha̰ mì laa: ɓay ká bol kusol ɓaa na wa̰a, ì laa ya lɛ?
GAL 4:22 I ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii, *Abaraham ɗo ɓáy leɗri ɓa siɗi. Leɗ mbḭwke na, ka mboŋ ziŋ Agar ká ɓa má̰y fal, a ɓa koy. A leɗ ndeke ɗi siɗike laa lɛ, ka mboŋ ziŋ Saara ká ɓa má̰y pol ɓe na.
GAL 4:23 Ɓe ká mi-ɛ ɓa má̰y fal a ɓa koy na, ka mboŋ leɗ faa mbḭw munu ká má̰yri mboŋke leɗri riw bele ɓaŋguɔ. Roo lɛ, má̰y pol na, mboŋ munu ká ɓe na ya. Ka mboŋ ɓáy faa ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ Abaraham.
GAL 4:24 Soro fe ká kal key na, kiɛ naari fe. Má̰yri ká siɗi key na, kiɛ *sáka kuni ká kḭrɛ siɗi. Mbḭwke ɓa Agar ká ɓa koy, a kiɛ kuni ká Ŋgɛrɛwṵru saa ká tul kuo Sinay, zaɗ káʼa ha̰ nzoɓri bol kusol ká ɗi. Leɗri káʼa mboŋ na i ɓa koyri.
GAL 4:25 Agar ká ɗo munu ɓa tul kuo Sinay ká tusiri Arabi na, ka ɗo munu ɓa ŋgɛrɛpuo ká Zuruzalɛm ká timbɛɗɛ ká ɓa koy ɓáy nzoɓri riw bele ká i ɗo ɗi.
GAL 4:26 Roo lɛ, Zuruzalɛm ká nulue na ɗo ɓáy tul-e. Ɓe na ze, ka ɓa máa naari,
GAL 4:27 ɓay ḭi lɛ, i ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓo ká mù ɓa máa suo ká mù mboŋ ya na, mu záy sùo-ɔ! Ɓo ká nduo sɛ mù ba mbḭw ya ɓáy na, mu ɗaa fe ɓeleŋ ɓeleŋ ɓa siya ɓáy suoriya, ɓay ḭi lɛ, má̰y ká wa̰ra pɔŋ ni na, a ɗoko ɓáy leɗri ŋgḭi mba má̰y ká wa̰ra hii ni.»
GAL 4:28 Yṵ-iri, ɓaarì na ì ɗo ɓa leɗri ká i mboŋ ri ɓáy faa ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru waa, munu ká i mboŋke Izak.
GAL 4:29 Sewke ká i mboŋke leɗri ká siɗi key na, leɗ ká i mboŋ ni munu ká leɗ ha̰wri riw bele na, ka ɗaa nun nzoɓ ha̰y ká i mboŋ ni ɓáy faa hṵrusuo Tem Ŋgɛrɛwṵru na tuɔ síe ɓamba. Ze, timbɛɗɛ key hɔy kara ɗo faa mbḭw munu nda̰w.
GAL 4:30 A wa̰a, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mina lɛ? Mbeɗeke ɓaa mii: «Mu nii má̰y ká ɓa koy na ɓáy vi-e, ɓay ḭi lɛ, vu má̰y koy na ti zíŋ fe pile bi-ɛ ziŋ vu má̰y pol ya.»
GAL 4:31 Yṵ-iri, munu zu lɛ, naari na, náa ɓári vu má̰y koy ya, roo lɛ, náa ɓári vu má̰y pol.
GAL 5:1 *Krisi na tina naari saa ɓil koy ɓay haŋa náa káwri ɓáy tul naari ɓa tusuɛ! Munu zu lɛ, ì mgba sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay káw ɓáy tul-rì, a í nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay yḭ́i í vi ɓa koyri na mbǎa.
GAL 5:2 Ɓi Pol na, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: zaɗka ì kuŋ ŋgori ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ rì ɓa nzoɓri ká ì ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ lɛ, fe ká Krisi ɗaa na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy ká nun-rì.
GAL 5:3 Mì baka rì ɓa kḭ faa ɓal ba mbḭw na rɔɓay: nzoɓ ha̰a ha̰a ká ha ri kuŋ ni ŋgori na, ɗo nun haŋa ni ɗaa vu mbom ɓo tul *bol kusol na ɓáy nzi-ɛ ŋgiɗ bele.
GAL 5:4 Ɓaarì ká ì nzaa faa ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ rì ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol na, zaɗka ì ɗaa munu lɛ, ì naa sùo-rì ká luo Krisi, a í naa sùo-rì ká ɓil law kere Ŋgɛrɛwṵru na nda̰w.
GAL 5:5 Roo lɛ, naari na, náa hiiri ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka ha̰ náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ɓa fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo, a náa gíyaŋri feke na kekeke ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie ká ɗaa peɗ ká ɓil law naari ɓáy faa mbika law na.
GAL 5:6 Zaɗka náa zuɔri ziŋ Zezu Krisi na, *kúŋ ŋgori, mase kúŋ ŋgori ya hɔy kara, ɓe ze ɓa fe ya, roo lɛ, fe ká ndaɗ ɓamba na ɓa mbika law ká ɗaa fe ɓáy faa law ini.
GAL 5:7 Pola na, ì ɗaa fe ndaɗ ɓamba. A wa̰a, timbɛɗɛ key na, nzoɓ ve ze ɗaa puu ɓo pol-rì ha rì ɗaa vu mbom ɓo tul tusuɛ ɓay na mbǎa lɛ?
GAL 5:8 Ì kɔ, ɓay ká i ɓaa í sǔruke tigba̰a-ri ɓay mbáke tul-rì na, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi rì na ya.
GAL 5:9 Sim ɓay ɓáa nzoɓri ɓaa mii: «Tumbom ndḭi hɔy tuo ɓo mbii lɛ, mbii fṵ riw bele.»
GAL 5:10 Ɓi na, mì kɔ lɛ, ɓaarì ká ì zuɔ ziŋ Zezu Krisi na, ì ti yḭ́i í ker ɓay kḭ ɓoɗ ya. Mì kɔ nda̰w, nzoɓ ká ɗo fɛ́rɛ tul-rì na, ze ka ɓa na nzoɓ ḭi ḭi hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓay ɓo tul-e ha̰ ni kɔ sɛkɛ fe.
GAL 5:11 Yṵ-iri, zaɗka ɓa ɓi ze mì ka-káa kúŋ ŋgori ɓaŋguɔ mí ɓaa mii, ɓa fe kere na wa̰a, ɓay ḭi nda̰w rɔɔ, i ɗaa nun-i tuɔ síe mini key ɓáy lɛ? Zaɗka mì ɗaa munu lɛ, káa Ɓay Kere ká mì kaa se tul Krisi ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na, ti ɓá ŋguɗ puu téke ɓal nzoɓ mbḭw ya.
GAL 5:12 Nzoɓ nuri ká i yɔklɔ kér ɓay ɓaarì ku na, mì hii ɓay haŋa ri se ɓáy peɗ ɗáa ɓari na ɓa pola pola ɓo, í lo gum ri mgbum!
GAL 5:13 A ɓaarì yṵ-iri laa lɛ, ɓay ká se tul bol kusol na, Ŋgɛrɛwṵru ɗí rì ɓay haŋa rì kaw ɓáy tul-rì. Roo lɛ, ì ha̰ káw ɓáy tul-rì na, ka vi ɓa faa ká ɓay ɗáake fe ká kɔn naysuo hii ya. Ì ha̰ law ini ze ka ɗo ɓil law-rì í ɗáake peɗ ha̰ kḭ ɓa lie ɓa lew,
GAL 5:14 ɓay ḭi lɛ, bol kusolri riw bele na mbṵ tul-e mbḭw hɔy mii: «Mu híi kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.»
GAL 5:15 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì nda̰w rɔ! Zaɗka ì hii kḭ ya, rɔɔ í zɔrɔ kḭ ɓáy ɓay haɗ haɗ lɛ, ì ɓíɛ kḭ kaɗ kaɗ bele.
GAL 5:16 Munu zu lɛ, ɓay ká mì ɓáa ha rì na ze ɗo key: ì ha̰ Tem Law Pie ze ka nda faa pol-rì. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, ì ti ɗáa fe ká kɔn naysuo hii na mbǎa.
GAL 5:17 Tusuɛke lɛ, fe ká kɔn naysuo hii na, tuŋ fe ká Tem Law Pie hii na ŋgereŋ ɓa fal. A fe ká Tem Law Pie hii na laa lɛ, tuŋ fe ká naysuo hii na ŋgereŋ ɓa fal na nda̰w. Ɓari siɗi bele na i tuŋ kḭ tuŋ ŋgereŋ ha rì ziŋ faa ɗáa fe kereri ká ì hii ɓay ɗáa na ya.
GAL 5:18 Roo lɛ, zaɗka Tem Law Pie nda faa pol-rì lɛ, *bol kusol na ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul-rì mbǎa.
GAL 5:19 Feri ká nzoɓri hii ɓay ɗáa ɓáy kɔn naysuo-ri na ɗo ta-taŋ: ɗáa nun pie nda̰w, ɗáa fe ḭ̌m nda̰w, séke simseɗ taa gɔɓ gɔɓkeri nda̰w,
GAL 5:20 púo wṵruri nda̰w, ɗáa fe ɗáa mgbḭiri nda̰w, fṵ́y kḭri nda̰w, rɔɔ ɗáa rɔɗi ziŋ kḭ nda̰w pi. Nzoɓkeri ku na, i ɗaa sere ziŋ kḭ nda̰w, i ɓa nzoɓ law fá̰a nda̰w, í ɓa nzoɓ kɔ́kɔ nun fe nda̰w, a í ɓiɛ kḭ kaɗ kaɗ í te ɓil kḭ taŋ zúɔ kḭ nda̰w pi.
GAL 5:21 I ɓa nzoɓ ɗáa kɔn fe nda̰w, nzoɓ ɗáa sùo-ri ɓa koy him nda̰w, nzoɓ fe sṵm luyeri nda̰w, rɔɔ i ɗaa fe kḭri ɓoɗ ɓoɗ ká rìi fe niri key na nda̰w pi. Mì baka rì timbɛɗɛ key munu ká mì baka rì ká pola na ɓáy. Ɓari ká i ɗo ɓil fe niri key ɓaŋguɔ na, i ti ɗoko sakra nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na ya.
GAL 5:22 Roo lɛ, zaɗka Tem Law Pie ze nda faa pol-rì lɛ, feri káʼa híi ɓay haŋa nzoɓri ɗaa na ze ɗo key: kɔ́kɔ nzoɓ ɓa nzoɓ nun nda̰w, ɗáa suoriya nda̰w, káw ɗɛkɛkɛ nda̰w, íki law ká tul nzoɓri nda̰w, ɗáa kere nda̰w, mgbaka ini nda̰w, rɔɔ ɗoko tul ɓay nda̰w pi.
GAL 5:23 Kaʼa ɓá nzoɓ law huoke lɔm nda̰w, a ɓa nzoɓ kɔ́kɔ faa mgbaka sùo-ɛ nda̰w pi. Bol kusol tuŋ fe niri key na ŋgereŋ ya!
GAL 5:24 Ɓari ká i ɓa taa Zezu *Krisi na, i pɔŋ ɗáa kɔn fe naysuo na riw bele munu rìi fe ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ.
GAL 5:25 Munu ká Tem Law Pie ze ha̰ náa kǎwkeri ɓáy kumnun na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka nda faa pol naari, a kíɛ naari simseɗ kere.
GAL 5:26 Ì vi ɓa nzoɓ siika sùo-rì ya, ì ŋgákla kḭ a í ɗaa sere ziŋ kḭ ya nda̰w.
GAL 6:1 Yṵ-iri, zaɗka ì kɔ nzoɓ ɗo ɗáa ka̰aya lɛ, ɓaarì ká Tem taa Ŋgɛrɛwṵru nda faa pol-rì na, ì se í vǎa yḭiŋra ni ví ɗo faa kere ɓáy kusol ɓay kere ká huo lɔm ze ka ziŋ ni. Roo lɛ, mu nzɛ ɓáy sùo-ɔ nda̰w rɔ, ká ɓay líe ɓo ɓil fe ka̰ayake na.
GAL 6:2 Ì sɔ kḭ ká ɓil kér ɓayri ɓa lie ɓa lew. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ ì ɗáake vu mbom ɓo tul *bol kusol *Krisi na ɓáy.
GAL 6:3 Zaɗka nzoɓ ker a ɓaa mii, ɓeri ɓa nzoɓ tusuɛ lɛ, ka ɓa nzoɓ tusuɛ ya a ula sùo-ɛ sùo-ɛ kḭ.
GAL 6:4 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka bɛ́klɛ fe ɗáa ɓe na a kɔ. Zaɗka peɗ ɗáa ɓeri na ɗo ɓáy kere lɛ, kaʼa ɗáa suoriya ɓay tul peɗ ɓe káʼa ɗaa na ɓo, ka ti mgbaka sùo-ɛ a líeke nzoɓ ha̰wri káʼa mba ri na ya.
GAL 6:5 Ɓa tusuɛ kḭ: nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka so-soɓa ká maa tul-e ɓe kḭ sùo-ɛ.
GAL 6:6 Nzoɓ ká i fere ni Ɓay Kere na, ɗo nun haŋa ni ɓe hɔy kara, ka yḭ̀i a wál fe kere ɓeri káʼa ɗǒke na, a ha̰ nzoɓ ká fere ni fe na.
GAL 6:7 Ì úla sùo-rì ya! Ŋgɛrɛwṵru na nzoɓ siɛ ni ya: fe ká nzoɓ ru na a zíŋ lereke kḭ.
GAL 6:8 Zaɗka nzoɓ ru fe ká rii kɔn naysuo ká ɗo ɓil law-ɛ lɛ, a zíŋ fe tunduoke ká ɓa huɗ na. Roo lɛ, zaɗka nzoɓ ru fe ká rii law Tem Law Pie laa lɛ, Tem Law Pie na a haŋa ni fe tunduoke ká ɓa káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
GAL 6:9 Ndaɗ ɓay haŋa náa ɗáari fe kere ɓaŋguɔ taŋ haŋa law naari ka sa̰a. Zaɗka náa ɗáari munu ɓaŋguɔ, rɔɔ namke vi lɛ, náa zíŋri fe tunduoke na.
GAL 6:10 Munu zu lɛ, zaɗka náa ziŋri faa lɛ, náa ɗáari kere ziŋ nzoɓri riw bele, kakalke lɛ, ziŋ yṵ naari ká i ɓa nzoɓ mbika lawri.
GAL 6:11 Ì kɔ, timbɛɗɛ key na, ɓi kḭ sùo-i ze, mì ɗaa ɔ́rɔ ɓie mbeɗe key na ɓáy nduo-i ɓa ŋgɔɓke gboɗoro gboɗoro ha rì.
GAL 6:12 Mì ɓaa ha rì: ɓari ká i hii ɓay mgbaka rì ɓáy hṵrusuo ha rì kuŋ ŋgori na, i ɓa nzoɓri ká i hii ɓay kíɛ sùo-ri ká nun nzoɓri ká kɛlɛ. Tusuɛke lɛ, i ɗaa munu ɓay haŋa nzoɓri ɗaa nun-ri tuɔ síe ɓay tul *Krisi ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na ya.
GAL 6:13 Ɓari kḭ sùo-ri ká i ɓa nzoɓ *kúŋ ŋgori na kara, i ɗaa vu mbom ɓo tul *bol kusol na ɓáy zaɗɛ riw bele ya. Roo lɛ, i hii ɓay geɗe rì ɓay haŋa rì kuŋ ŋgori na, ɓay haŋa ɓo i maa ndáke giri sùo-ri ɓay tul bol kol nṵɔkeri ká zuɔ sùo-rì na.
GAL 6:14 A ɓi laa lɛ, mì nda giri sùo-i ɓay tul fe mbḭw hɔy ká ɓa Krisi, Ŋgɛrɛmbay naari ká i ɓer ni ɗo tul puu say huɗ na. Munu ká Krisi hu ká tul puu say huɗ ɓay tul-i na, feri ká tukɛlɛ key na, mì kɔ ɓa fe ká ɗo gɔr hɔy, a mí ha̰ kér ɓay ɓiri se ɗi mbǎa.
GAL 6:15 Kúŋ ŋgori mase kúŋ ŋgori ya hɔy kara, ɓe ze ɓa fe ya, roo lɛ, fe ká ndaɗ ɓamba na, ɓay haŋa náa víri ɓa nzoɓ fie ɓáy faa hṵrusuo Tem Law Pie.
GAL 6:16 A ɓari riw bele ká i se faa kere ni key na laa lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ɓáy law kere Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ ri, rɔɔ a sáɗ ziŋ nzoɓri riw bele ká i ɓa taa ɓe na.
GAL 6:17 Tii sa̰wke saa ɓil nam ká vuri key na, mì hii ɓay haŋa nzoɓ ka yɔklɔ kér ɓay ɓi mbǎa, ɓay ḭi lɛ, bol kol nṵɔri ká zuɔ sùo-i key na, kiɛ mii, mì ɓa taa Zezu.
GAL 6:18 Yṵ-iri, ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì riw bele. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
EPH 1:1 Ɓi Pol ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi ɓáy law hiiya ɓe na, mì ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri ká ì kaw Efɛz, ká í ɗaa law-rì ɓo tul Zezu Krisi.
EPH 1:2 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
EPH 1:3 Náa písiri Ŋgɛrɛwṵru, Bǎa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi, ɓe káʼa ha̰ naari fe sa̰mi ɓáy riŋ-ɛ riŋ-ɛ riw bele ká nulue ɓáy faa zúɔ ziŋ Krisi!
EPH 1:4 Ì kɔ, pola rɔɔ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa tusiri na, ka naa naari zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe ɓáy faa Krisi, ɓay haŋa ɓo náa táŋri kaɗ kaɗ ká pol-e taŋ ɓay ká tul naari. Ɓáy faa law ini ɓe na,
EPH 1:5 ka mbi nzi-ɛ pola lew hɔy ɓay haŋa náa ɓári vi-eri ɓáy faa Zezu Krisi. Ka ɗaa munu, ɓay ḭi lɛ, feke ku na rii law-ɛ.
EPH 1:6 Munu zu lɛ, riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul bawda law kere ɓe káʼa ha̰ naari ɓáy ɓil law-ɛ puluk, ɓay ḭi lɛ, náa zuɔri ziŋ Vi-e káʼa kɔ ni ɓa nzoɓ nun-ɛ na.
EPH 1:7 Ɓáy faa sím ɓe ká uo ká tul puu say huɗ na, Ŋgɛrɛwṵru tǐnake naari saa ɓil hṵrusuo feya̰a ká mgba naari ɓa koy, a nda bumake ziŋ naari. Ɓe ze, ka kiɛ naari bawda law kere ɓe ká mba kḭiŋa fal-ɛ wuruk wuruk na,
EPH 1:8 a há̰ke naari nun nzɛmri ɓáy gosi fe kɔ́kɔri riw bele.
EPH 1:9 Ka ha̰ náa kɔ́ri fe ká ɗo zaɗ muni káʼa mbi nzi-ɛ ká ɗi piɛɗ lew hɔy ɓáy law hiiya ɓe ɓay ɗáa ɓáy faa Krisi na.
EPH 1:10 Feke ku na, ɔ́rɔ ɓie nam na lɛ, feri riw bele ká nulue nda̰w, tusiri key nda̰w na, káʼa mbṵ́ zuɔ tul kḭ mbḭw hɔy ká pol mbay ká mbḭw hɔy ká ɓa Krisi.
EPH 1:11 Ɓáy faa zúɔ ziŋ Krisi na, ɓuru Ziɓri na ɓuru ziŋ fe kereri ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul nzoɓ ɓeri, ɓay ḭi lɛ, ka naa ɓuru pola lew hɔy ɓáy faa káʼa leke. Fekeri riw bele ku na, ka ɗaa maa ɓáy fe káʼa hii a mbi nzi-ɛ ká ɗi ɓay ɗáa sùo-ɛ.
EPH 1:12 Munu zu lɛ, ɓuru Ziɓri ká ɓuru ɓa titire nzoɓri ká ɓuru ɗaa law ɓuru nzokɗo te tul Krisi na, ɓuru ɗaa riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa bawda nzoɓ luye!
EPH 1:13 A ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na hɔy kara, zaɗka ì laa tusuɛ ɓay ká ɓa Ɓay Kere ká ha rì zǐŋke pam na, ì ɗáake law-rì ɓo tul Krisi. Ɓe ze, Ŋgɛrɛwṵru téke surum zuɔ sùo-rì ɓa taa ɓe, a há̰ke rì Tem Law Pie káʼa waa ɓayke pola na.
EPH 1:14 Temke ku na, ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ a kǐɛke mii, fe kereri riw bele káʼa waa ɓay tul nzoɓ ɓeri na, náa zíŋri ŋgiɗ bele ɓáy nam káʼa tínake naari wṵ̌m saa ɓil hṵrusuo feya̰a ká mgba naari ɓa koy na. Riŋ ɗika ka ɓa taa ɓe!
EPH 1:15 Ɓe mini ze, úru saa nam ká mì láake soro ɓay law-rì ká ì ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛmbay Zezu, rɔɔ ɓáy ini ká ì mgba ziŋ nzoɓ mbika lawri riw bele na,
EPH 1:16 mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ ɓay tul-rì.
EPH 1:17 Ká ɓil nzaa ɓay kere ɓiri na, zaɗka mì ker se tul-rì lɛ, mì vbi Ŋgɛrɛwṵru, Bǎa Nzoɓ Riŋ Ɗika Luye ká ɓa Ŋgɛrɛwṵru Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi na, ɓay haŋa ni ka ha rì Tem Law Pie ha̰ ni ka ha rì nun nzɛm nda̰w, kɔ́kɔ sa̰w feri nda̰w ɓo, í tǔuke ni ta-taŋ.
EPH 1:18 Mì koɗ ni ɓay haŋa ni ka mgbúɗa nun ɓil law-rì ká nziiya ɓay haŋa rì kɔ fe ká ì ɗaa law-rì te ɗi nzokɗo káʼa ɗíke rì ɓayke na. Mì koɗ ni ɓay haŋa rì kɔ fe riŋ ɗika luye káʼa ɗaa ɗo ɓay tul nzoɓri ká i ɓa taa ɓe,
EPH 1:19 rɔɔ ɓáy bawda hṵrusuo ká ɗo ɓay tul naari ká náa ɗáari law naari ɓo tul-e na, maa ɓay mgbaka a líeke fe kḭri ya. Hṵrusuoke ku na, ɓa ha̰y ká Ŋgɛrɛwṵru tina ɗo zaɗ hie ɓáy bawda hṵrusuo-ɛ
EPH 1:20 ɓáy nam káʼa tǐnake Krisi saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw tunduo hoɗo ɓe ká nulue.
EPH 1:21 Ká zaɗɛ ku na, Krisi re mbay ká tul hṵrusuo temri riw bele ká re mbay nda̰w, tul nzoɓ réke tul nzoɓri riw bele nda̰w, tul hṵrusuori riw bele nda̰w, tul hṵrusuo ká kal tul hṵrusuo ha̰wri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy riŋri riw bele ká mgba ká ɓil sew ni key hɔy ya, roo lɛ, ká ɓil sewri káʼa ví vuku kara nda̰w pi.
EPH 1:22 Ɓa tusuɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa feri riw bele zuɔ pol Krisi a ha̰ ni ɓa mbay luye ká tul nzoɓ mbika lawri riw bele
EPH 1:23 ká i ɓa sùo-ɛ na. Ká sakra nzoɓ mbika lawri na, Krisi ya̰a zaɗ kpol kpol ká ɗi, ɓa ɓe kḭ ze ka ya̰a zaɗri riw bele.
EPH 2:1 Pola lew na, ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na, ì ɗo ɓa nzoɓ huɗeri ɓay tul fe ɗáa ya̰a ɓaarì.
EPH 2:2 Ì ɗo ɓil fe ɗáa ya̰a í se simseɗ munu ká nzoɓ tukɛlɛri, a í tɔ́ŋke fal mbay tul temndayari ká tusiri key ká ɗaa peɗ timbɛɗɛ ká ɓil law nzoɓri ká i tḭ̀-tḭi ká tul Ŋgɛrɛwṵru.
EPH 2:3 A ɓuru Ziɓri riw bele laa lɛ, ɓuru ɗo munu ká ɓari nda̰w. Ɓuru ɗo ɓil fe ɗáa naysuo, a ɓúru ɗáake fe ká naysuo ɓáy kér ɓay ɓuru hɔy ze hii. Munu ká ɓuru ɗo munu na, ɓuru ɗo ɓa nzoɓri ká hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɓay tul ɓuru munu ká nzoɓ ha̰wri.
EPH 2:4 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɓa nzoɓ kɔ́kɔ nun síe nzoɓ nda̰w, a law ini ɓe ká ɓay tul naari kara ŋgḭi ɓamba tasiri nda̰w pi.
EPH 2:5 Ze náa ɓári nzoɓ huɗeri ɓay tul fe ka̰aya naari na hɔy kara, ka ɗaa ha̰ náa kawri ɓáy kumnun ziŋ *Krisi. Ɓa law kere Ŋgɛrɛwṵru ze ɗaa ha rì zǐŋke pam.
EPH 2:6 Ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ náa kawri ɓáy kumnun ziŋ ni mbḭw hɔy, a ɗaa ha̰ náa réri mbay ziŋ ni mbḭw ká tul hṵrusuo temri riw bele.
EPH 2:7 Ka ɗaa munu ɓay kíɛke leɗ falri ká ɓil sewri riw bele káʼa ví vuku na ha ri kɔ bawda law kere ɓe ká ɓa hḭɛ ɓamba zikiki káʼa ɗaa ɓáy law hiiya ɓe ziŋ naari ɓáy faa Zezu Krisi.
EPH 2:8 Tusuɛke lɛ, law kere Ŋgɛrɛwṵru ze ɗaa ha rì zǐŋke pam ɓay law-rì ká ì ɗaa ɓo tul Krisi. Pamke ku na uru saa luo-rì ya, roo lɛ, ɓa fe ini ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ha̰.
EPH 2:9 Feke ku na, ɓa lere peɗ ɗáa ɓaarì rɔɔ nzoɓ mbḭw mini a ndákake giri sùo-ɛ ká ɗi ya.
EPH 2:10 Ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ɗaa naari a ha̰ náa ziŋri pam ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi, ɓay haŋa náa ɗáari peɗ kere káʼa leke ɗo pola ɓay haŋa náa ɗáari na.
EPH 2:11 Ɓaarì ká ì ɓa mbii ndḭw Ziɓ ya, ká Ziɓri ɗí rì ɓa nzoɓri ká ì kuŋ ŋgori ya, a í ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ kúŋ ŋgoriri ɓáy faa fe ká nzoɓ ɗaa ɗo naysuo na, ì kér se tul ɗol ɓaarì ká pola lew na í kɔ.
EPH 2:12 Ká ɓil sewke ku na ì ɗo ɗi ɗi ziŋ *Krisi, a í ɓa leɗ Izarayɛlri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri a ɗaa ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe na ya. Ì ɓa varuri a í ɗo fal kpaŋ kuni ká Ŋgɛrɛwṵru waa a saa ɓay tul nzoɓ ɓeri na. Ɓaarì na, ì kaw tukɛlɛ key taŋ fe ká ì ɗaa law-rì te ɗi nzokɗo nda̰w, taŋ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi.
EPH 2:13 A roo lɛ, timbɛɗɛ ká ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi na, ɓaarì ká ì ɗo ɗi ɗi na ì soro deɓ ɓa lakun-ɛ ɓáy faa sím ɓe ká uo ká tul puu say huɗ.
EPH 2:14 Krisi kḭ sùo-ɛ ze ɗaa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗo sakra nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ɓáy nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na, ha ri vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy. Ɓáy huɗ ɓe ká tul puu say huɗ na, ka wǔrake kɔ̀kɔ badɔkɔ ká kuŋ sakra nzoɓri ha ri ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni kḭri na.
EPH 2:15 Ɓe Krisi na, ka bumra *bol kusol Ziɓri ɓáy zaɗ saŋmakeri ká ɓoɗ ɓoɗ, a ha̰ sa̰w nzoɓri ká siɗi key na vi ɓa nzoɓ fie mbḭw hɔy ro ɓáy faa zúɔ ziŋ ni, a ɗaa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗo sakra naari.
EPH 2:16 Ɓáy huɗ ɓe ká tul puu say huɗ na, ka ɓǐɛke law zóŋke, a mbṵ sa̰w nzoɓri ká siɗi na vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy, a ɗaa ha ri zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛwṵru.
EPH 2:17 Ɓe Krisi na, ka ví ka-káa Ɓay Kere ká ha̰ ɗɛkɛkɛ ha̰ ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya ká í ɗo ɗi ɗi ziŋ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ ɓari ká i ɓa Ziɓ ká í ɗo ɗi ya deɓ hɔy ziŋ ni na nda̰w pi.
EPH 2:18 Ɓe ze, ɓáy faa Krisi na, naari riw bele ká náa ɓári Ziɓri nda̰w, Ziɓ ya nda̰w na, taambɔl Tem Law Píeke ká mbḭw na ku ze, náa zǐŋkeri faa ɓay sóro ɓa luo Bǎa Ŋgɛrɛwṵru.
EPH 2:19 Ɓe mini ze, ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na, timbɛɗɛ key ì ɓa varu nzoɓ mbǎa nda̰w, a í ɓa nzoɓri ká ì vi saa tul puo kḭ mbǎa nda̰w, roo lɛ, ì ɓa sa̰w nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri, a í ɓa nzoɓ ini ɓeri ro.
EPH 2:20 Ɓaarì hɔy kara, i mbúo rì mbḭw hɔy ziŋ ɓuru Ziɓri ɓa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo tul tigba̰a hul ká ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na. A tisaw ká ɓo tḭw hulke ku na, ɓe ze ɓa Zezu Krisi kḭ sùo-ɛ.
EPH 2:21 Ɓa ɓe kḭ ze ka ɗaa ha̰ hul mgba kḭ ɓáy kere riw bele kpǎŋ a ha̰ ni vi ɓa hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe.
EPH 2:22 Ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na hɔy kara, ɓáy faa zúɔ ziŋ ni na, i mbúo rì mbḭw hɔy ziŋ nzoɓ mbika law ha̰wri ha̰ naari riw bele náa víri ɓa hul ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa puo ká ɗi ɓáy faa Tem ɓe.
EPH 3:1 Ɓi Pol ká i mgba mì naa hul sal ɓay tul peɗ Zezu *Krisi ká mì ɗaa ɓay tul ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na, zaɗka mì ker se tul feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa na lɛ, mì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-rì.
EPH 3:2 Peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo-i ɓáy faa law kere ɓe ɓay haŋa mì ɗaa ɓay tul-rì na, ì laa ɓayke ɗɔɗ ro.
EPH 3:3 Fe káʼa waa ɓay ɗáa ká ɗo zaɗ muni na, ka tina sa̰wke ha̰ mì kɔ, munu ká mì ɓaa ndḭi ɗo ɓil mbeɗe ká mì ɗaa ha rì key na.
EPH 3:4 Zaɗka ì kḭi ɓayke lɛ, ì kɔ́kɔ mii, fe ká ɗo zaɗ muni ká se tul Krisi na, mì kɔ ta-taŋ.
EPH 3:5 Piɛɗke lew na, fe ká ɗo zaɗ muni na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓri ya, roo lɛ, timbɛɗɛ key na ka tina sa̰wke ɓáy faa Tem ɓe ha̰ nzoɓ ɓeri ká i ɗo ɓoɗ ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ na ha ri kɔ.
EPH 3:6 Ì kɔ, fe munike na ze ɗo key: nzoɓri ká i ɓa sa̰w Ziɓ ya, ká í laa káa Ɓay Kere a í ya̰a ɓayke na, i ɗo ɓil fe kereri ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓ ɓeri na mbḭw hɔy ziŋ ɓari ká i ɓa Ziɓri na a í vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy, rɔɔ í ɗo ɓil fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul nzoɓri ká i zuɔ ziŋ Zezu Krisi na mbḭw hɔy nda̰w.
EPH 3:7 Ɓi na, ɓáy faa law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ mì, ɓáy hṵrusuo-ɛ ká ɗaa peɗ ká ɓil law-i na, ka há̰ke mì fe ini ha̰ mì víke ɓa nzoɓ káa Ɓay Kere key.
EPH 3:8 Ɓi na, mì ɓa leɗ ká sakra nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri mgbaɗa. Ze ɓe nu ku hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ mì, a ha̰ mì ka-káa fe kere Krisi ká mba kḭiŋa na ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya nda̰w,
EPH 3:9 a mí ɗaa ha̰ nzoɓri riw bele kɔ́ke fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke faake ɓay ɗáa na ɗo zaɗ hie. Ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ɗáa Feri Riw Bele ɗaa ɗo zaɗ muni ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy,
EPH 3:10 ɓay haŋa ɓo timbɛɗɛ key ká ɓáy faa nzoɓ mbika lawri riw bele ká i mbṵ tul kḭ na, temri ɓáy hṵrusuori ká re mbay na i kɔ́ke nun nzɛm ɓe ɓáy faa gosikeri ɓoɗ ɓoɗ riw bele.
EPH 3:11 Ɓe ze fe káʼa hii ɓay ɗáa maa ɓáy ɓay káʼa mbi nzi-ɛ ká ɗi ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy na, ka ɗaa ɔ ɓáy faa Zezu Krisi Ŋgɛrɛmbay naari.
EPH 3:12 Ɓáy faa zúɔ ziŋ ni nda̰w, rɔɔ ɓáy law naari ká náa ɗáari ɓo tul-e nda̰w na, náa ziŋri faa ká ɓay ɗoko pol-e taŋ law tɔkɔ.
EPH 3:13 Munu zu lɛ, mì koɗ rì ɓay haŋa law-rì ka sa̰a ɓay tul kɔ́kɔ sɛkɛ feri ká mì ɗo ɓil-e ɓay tul-rì na ya. Kɔ́kɔ sɛkɛ fekeri ku na, ì ziŋ fe kereri ká ɗi a ɓa fe riŋ ɗika ká ɓay tul-rì.
EPH 3:14 Ɓe ze, zaɗka mì ker se tul feri ká Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa na lɛ, mì huku siri ká pol-e,
EPH 3:15 ɓe ká sa̰w nzoɓ iniri riw bele ká nulue ɓáy tusiri key ɗi ni ɓa Bǎa na.
EPH 3:16 Mì koɗ Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Riŋ Ɗika Luye ká ɗo ɓáy feri riw bele na, ka ha rì hṵrusuo ká ɓil law-rì nziiya ɓáy faa Tem ɓe.
EPH 3:17 Mì koɗ ni ɓay haŋa *Krisi ka ɗaa puo ká ɓil law-rì ɓáy faa mbika law. Mì koɗ ni ɓay haŋa rì ɓar sa̰w, a í ɗo ŋgɔŋ kpay kpay ká ɓil law ini,
EPH 3:18 ɓay haŋa ɓo, ɓaarì ɓáy nzoɓ ha̰wri riw bele ká ì ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na ì maa ɓay kɔ́kɔ wa̰a, mina ze bawda law ini Krisi ká gbṵke tiya ká aa a pie nda̰w, gaŋ a ɗi nda̰w na lɛ!
EPH 3:19 Mì koɗ ni ɓay haŋa rì kɔ law ini Krisi ká mba tul feri riw bele ká maa ɓay haŋa nzoɓ kɔ ya na, ɓay haŋa ɓo feri riw bele ká ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na, ka ya̰a ɓil law-rì kpol kpol.
EPH 3:20 Riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká maa ɓay ɗáa feri ká kal tul zaɗ ɓáy hṵrusuo-ɛ ká ɗaa peɗ ká ɓil law naari. Ka maa ɓay ɗáa fe kal tul ha̰yri ká náa vbíri ni riw bele nda̰w, a kal tul kér ɓay naari pavbaɗ nda̰w pi.
EPH 3:21 Riŋ ɗika ɓa taa ɓe ɓáy faa nzoɓ mbika lawri riw bele ká i mbṵ tul kḭ, rɔɔ ɓáy faa Zezu Krisi ɓáy ɓil sewri riw bele mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
EPH 4:1 Munu zu lɛ, ɓi ká i mgba mì naa hul sal ɓay tul Ŋgɛrɛmbay na, mì koɗ rì ɓay haŋa rì se simseɗ ka maa ɓáy taa ha̰y ká Ŋgɛrɛwṵru hii a ɗíke rì na.
EPH 4:2 Ì se simseɗ ká yuɗuɗu í ɗiŋ tul-rì a í íkike law-rì. Ì sṵu law-rì ká tul kḭ ɓa lie ɓa lew ɓáy law ini.
EPH 4:3 Ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ í kɔ́rɔ sa̰w zúɔ kḭ ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ha rì ɓáy faa ɗɛkɛkɛ káʼa síŋke rì mbḭw na.
EPH 4:4 Ì kɔ, nzoɓ taa Krisiri na sùo-ri mbḭw rɛ̰w, Tem Law Pie kara mbḭw rɛ̰w nda̰w, a fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗíke naari ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo ɓay zíŋ na kara, mbḭw rɛ̰w nda̰w pi.
EPH 4:5 Ŋgɛrɛmbay na mbḭw rɛ̰w, mbika law mbḭw rɛ̰w nda̰w, ɗáa tul nduo mbii na kara mbḭw rɛ̰w nda̰w pi.
EPH 4:6 Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa Bǎa nzoɓri riw bele na mbḭw rɛ̰w, a re mbay ká tul nzoɓri riw bele nda̰w, a ɗaa peɗ ɓáy zaɗri riw bele nda̰w, a ɗo ɓil law nzoɓri riw bele nda̰w pi.
EPH 4:7 Roo lɛ, naari na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, *Krisi ha̰ ni fe ini ká maa ɓáy zaɗɛ,
EPH 4:8 munu ká ɓayke ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Zaɗkaʼa haw yṵm a hil ɓa siya na, ka fa̰a nzoɓri ká i mgba ri mgbam na se fal-ɛ a ha̰ fe tunduo ɓe ha̰ nzoɓri.»
EPH 4:9 «Ka hil ɓa siya» na wa̰a, ɓil ɓayke ɓaa mina lɛ? Ɓayke ɓaa mii, pola rɔɔ ɓay haŋa Krisi uru a se luo Bi-ɛ na, ka ɗì kpṵru a se zaɗ baw.
EPH 4:10 Ɓe káʼa ɗì na, ɓa nzoɓ taa mbḭwke ká uru kpṵru a se nulue siya ɓay haŋa ɓo, ka re mbay ká tul feri riw bele ɓáy zaɗri riw bele.
EPH 4:11 Ɓa ɓe kḭ ze ka ha̰ fe ini ha̰ nzoɓri ɓáy zaɗɛ zaɗɛ. Ka ha̰ nzoɓ ha̰nɛri vi ɓa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri, nzoɓ kḭri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ kḭri laa lɛ, i ɓa nzoɓ káa Ɓay Kere, a nzoɓ kḭri rɔɓay i ɓa nzoɓ kɔ́rɔ baɗu Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nzoɓ fére nzoɓri fe.
EPH 4:12 Ka ɗaa munu ɓay haŋa ɓo, nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri i maa ɓay ɗáa peɗ káʼa pɔŋ zuɔ nduo-ri, ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i ɗo munu ɓa sùo Krisi na, i ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓari ɓa pola pola,
EPH 4:13 ha̰ naari riw bele na náa zǔɔkeri ziŋ kḭ mbḭw hɔy ká ɓil mbika law nda̰w, tuuka Vu Ŋgɛrɛwṵru nda̰w pi. Naari na, náa víkari ɓa nzoɓri ká ŋgɔ-ŋgɔŋ, a náa ya̰ari fe ɗáa Krisi na ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
EPH 4:14 Ɓe nda̰w rɔɔ, náa ti ɗokokeri ɓa leɗ tuɛri ká nzoɓ fe fére bayluri ula ri ha ri se líe se lew munu ɓa hul tumbii ká zuu veke ni ha̰ ni laŋ beŋna beŋna ya.
EPH 4:15 Roo lɛ, zaɗka náa ɓaarì tusuɛ ɓay ɓa kɛlɛ ha̰ nzoɓri ɓáy faa law ini lɛ, náa ŋgɔ́ŋri ká ɓil feri riw bele kpṵru, a náa yǎ̰akeri fe ɗáa Krisi, ɓe káʼa ɓa tul.
EPH 4:16 Taambɔl ɓe na ze, nzaa nduo sùo-ɛri ká ɓoɗ ɓoɗ na, i zuɔ kḭ í ŋgɔŋ kpǎŋ ha̰ sùo bele na siŋ kḭ ɓáy kere ɓáy zaɗ ɗokmakeri. Ɓe mini ze, zaɗka nzaa nduo sùo nzoɓ mbḭw mbḭw bele ɗaa peɗ ɓáy kere lɛ, sùo riw bele na ŋgɔŋ a se ɓa pola pola ká ɓil law ini.
EPH 4:17 Ɓay ká mì ɓaa ha rì a mí geɗe tul-e ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay na ze ɗo key: ì se simseɗ munu ká nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na mbǎa. Ɓari na, i se fal kér ɓay ɓari ká ɗaa fe mbḭw ya,
EPH 4:18 a fe kɔ́kɔ ɓari hɔy kara ɗo kpalu nda̰w. Káw ɓáy kumnun ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓ na, i kɔ ya wṵ̌m, ɓay ḭi lɛ, nun-ri fṵmra gbiɓli ká ɗi, a law-ri kara ŋgɔŋ ɓa tisaw.
EPH 4:19 Sahoy mbḭw mini kara sɛ ri ká tul fe ɗáa ɓari na ya. I pɔŋ sùo-ri ha̰ fe ɗáa gɔɓ gɔɓkeri a í ɗáake fe ḭ̌mri lɔkɛ lɔkɛ taŋ kɔ́kɔ fal sùo-ri.
EPH 4:20 Roo lɛ, ɓaarì na, ɓáy faa key na ze ì tǔuke *Krisi ya.
EPH 4:21 Ɓaarì na, ì laa ɓay ká se tul-e na ɓa tusuɛ, a í fere rì tusuɛ ɓay ká ɓil Zezu.
EPH 4:22 I fere rì fe ɓay haŋa rì naa sùo-rì ká ɓil tá̰w fe ɗáa ɓaarì ká kiɛ simseɗ ka̰aya ɓaarì ɓáy kɔn fe nzaa úlari ká ɓiɛ rì na ɓa fal,
EPH 4:23 ɓo ha̰ kér ɓay ká ɓil law-rì na ka fɛ́rɛ a vi ɓa fie.
EPH 4:24 Ì mbi sùo fie ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ha̰ ni rìi ni na í nduo ɗo sùo-rì. Ɓáy faa tusuɛ ɓay na, ì kǐɛke sùo-rì ɓa nzoɓ ká ɗaa feri ɓáy zaɗɛ, a í ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe.
EPH 4:25 Munu ká ì naa sùo-rì ká ɓil kúɗ ɓay na, nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ɓaa tusuɛ ɓay ha̰ kṵ-ɛ, ɓay ḭi lɛ, naari riw bele na náa ɓári nzaa nduo sùo ká mbḭw.
EPH 4:26 Zaɗka law-rì fa̰a rì lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ká ɓay ɗáa feya̰a. Law fá̰a ɓaarì na ì ha̰ síe ka riŋ ká ɗi ya,
EPH 4:27 ì pɔ́ŋ faa mbḭw ha̰ ŋgɛrɛtemndaya ya.
EPH 4:28 Nzoɓ ká ɓa nzoɓ riiɓa lɛ, ka pɔ́ŋ nzaa nduo riiɓa ɓe na ka gbṵ, a ɓo a ɗaa peɗ ɓáy nduo-ɛ ɓay haŋa ni ka ziŋ faa a ha̰ fe ha̰ nzoɓri ká i se síe fe.
EPH 4:29 Ì ha̰ ɓay ka̰aya mbḭw mini kara ka tḭi ká nzaa-rì ya, roo lɛ, ì ɓaa ɓay ká maa sɔ́kɔ nzoɓri, a ɗaa kere ziŋ nzoɓri ká i laa ɓayke na.
EPH 4:30 Tem Law Pie Ŋgɛrɛwṵru na ì ɗaa nun-ɛ túɔ síe ya. Ɓe na ka ɓa bol nduo Ŋgɛrɛwṵru ká ɓo sùo-rì, a kíɛke rì ɓa nzoɓ taa ɓe kpṵru tḭi nam káʼa ɔ́rɔke peɗ ɓe ká sùo-rì ŋgiɗ bele a ya̰a rì.
EPH 4:31 Law zóŋke riw bele nda̰w, ɗáa nun sḭ̀i ŋga̰w ŋga̰w ká tul nzoɓ nda̰w, law fá̰a nda̰w, ɗáa nzaaɓay nda̰w, tḭ́iri nzoɓ nda̰w, rɔɔ fe ɗáa law mgbɔ́rɔri ɓoɗ ɓoɗ riw bele nda̰w na, ì pɔ́ŋ ɓa fal.
EPH 4:32 Ì ɗaa law kere ziŋ kḭ í kɔ nun síe kḭ, a í ha̰ law-rì ka huo ká tul kḭ munu ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ law-ɛ huo lɔm ká tul-rì ɓáy faa Krisi na.
EPH 5:1 Ɓaarì na, munu ká ì ɓa leɗri ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ɛ na ì mbóro fe ɗáa ɓe.
EPH 5:2 Feri riw bele ká ì ɗaa na, ì ɗaa ɓáy law ini munu ká *Krisi hii naari, a mbi sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓay tul naari ɓa *fe poy ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy a rii law Ŋgɛrɛwṵru.
EPH 5:3 Ɓaarì na, ì ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru. Munu zu lɛ, ɗáa nun pie nda̰w, fe ɗáa ḭ̌m nda̰w, mase kɔ́kɔ nun fe nda̰w na, maa ɓay haŋa ɓayke mbḭw mini kara ka mgba ká sakra ɓaarì ya.
EPH 5:4 Rɔɓay, ɓáa ɓay sahoy nda̰w, loko kɔ̀kɔ sorori nda̰w, rɔɔ luo mbúo ká tul nzoɓ nda̰w na, maa ɓay haŋa ni ka ɗo sakra ɓaarì ya, roo lɛ, ì ɗaa taambɔl ze ka ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
EPH 5:5 Ì kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Nzoɓ ká pɔŋ sùo-ɛ a ɓa nzoɓ ɗáa nun pie, mase nzoɓ ɗáa fe ḭ̌m, mase nzoɓ kɔ́kɔ nun fe na, ka kɔ fekeri ku na ɓa wṵru káʼa koɗ. Nzoɓke ku na, fe kereri ká ɗo ɓay tul nzoɓri ká Krisi ɓáy Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul-ri na, ka ti zíŋ mbḭw ya.
EPH 5:6 Ì ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ka úla rì ɓáy kɔ̀kɔ ɓayri ya. Ɓay tul fe ɗáa ka̰aya ká mini key na ze, hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru a zúɔke tul nzoɓri ká i ɗaa tul ŋgɔŋɔ ziŋ ni.
EPH 5:7 Munu lɛ, kḭri nzoɓri ká munu ku na ì mgba̰ŋra ri ya.
EPH 5:8 Pola na, ì ɗo ɓil suŋ tilo, roo lɛ, timbɛɗɛ key lɛ, ɓáy faa zúɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay na ì ɗo ɓil zaɗ taŋa. Munu zu lɛ, ì se simseɗ munu ɓa nzoɓri ká i ɗo ɓil zaɗ taŋa,
EPH 5:9 ɓay ḭi lɛ, zaɗ taŋake ku na ɗaa ha̰ nzoɓ lie lereke ɓa fe ɗáa kereri riw bele: fe ɗáa ká ɗo sikɗa nda̰w, fe ɗáa tusuɛ nda̰w pi.
EPH 5:10 Ì ɗaa hṵrusuori tuŋ kḭ í bɛ́klɛke fe ká rii law Ŋgɛrɛmbay.
EPH 5:11 Fe ɗáa gɔɓ gɔɓkeri ká gɔr hɔy ká ɗo ɓil suŋ tilo na, ì mgba̰ŋra ri ndḭi ya, roo lɛ, ì tína ri ɗo zaɗ hie gbay gbay.
EPH 5:12 Fekeri ká nzoɓri ɗaa ká zaɗ muni ku na, ɓa fe ɗáa sahoy ká nzoɓ maa ɓay ɓáa ɓayke ya.
EPH 5:13 Roo lɛ, zaɗka fe ɗáakeri riw bele ku na ɗo zaɗ hie gbay gbay lɛ, sa̰w fekeri tina sùo-ɛ ɗo zaɗ hie gbay gbay.
EPH 5:14 Tusuɛke lɛ, feri riw bele ká tḭi a ɗo zaɗ hie gbay gbay na, vi ɓa zaɗ taŋa. Sa̰wke mini ze i ɓaa mii: «Ɓo ká mù na-nam na, mu túma. Ɓo ká mù ɓa nzoɓ huɗe na, mu túma ká sakra nzoɓ huɗeri, a lɛ, Krisi a haŋa nun-a taŋ ɓáy.»
EPH 5:15 Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul kḭri simseɗ ɓaarì na nda̰w rɔ! Ì se simseɗ munu ká kɔ̀kɔ nzoɓri ya, roo lɛ, ì se simseɗ munu ká nzoɓ nun nzɛmri
EPH 5:16 ká i ɗaa fe kere ɓáy ɓil nam ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ na, ɓay ḭi lɛ, ɓil nam ká náa ɗori ɗi key na, ɓa nam ká ndaya.
EPH 5:17 Sa̰wke mini ze, ì ɗaa fe ɗáa kɔ̀kɔ ya, roo lɛ, ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ í kɔ́ke fe ká Ŋgɛrɛmbay hii ɓay haŋa rì ɗaa na.
EPH 5:18 Ì ha̰ him ka ɗáa rì túɗ ya, ɓay ḭi lɛ, a haŋa rì ɗaa fe gɔɓ gɔɓkeri, roo lɛ, ì ha̰ Tem Ŋgɛrɛwṵru ze ka mbaa ɓil law-rì gba̰y gba̰y,
EPH 5:19 ɓo í ɓaa ɓay í sɔ́ke kḭ ɓáy simri nda̰w, sim písi nda̰w, rɔɔ ɓáy sim káʼa ha rì nda̰w na, ì písike Ŋgɛrɛmbay ɓáy ɓil law-rì riw bele.
EPH 5:20 Ká ɓil feri riw, ɓáy ɓil namri riw bele na, ì ɗaa taambɔl ha̰ Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi,
EPH 5:21 a í ɗiŋ tul-rì ká pol kḭ ɓay tul hḭɛ Krisi ká ɗo ɓil law-rì na.
EPH 5:22 Má̰yri, ì ɗiŋ tul-rì ká pol waa ɓaarì munu ká ì ɗaa ziŋ Ŋgɛrɛmbay,
EPH 5:23 ɓay ḭi lɛ, wa̰ra nzoɓ na ɓa mbay ká tul má̰y nzoɓ munu ká *Krisi ɓa mbay ká tul nzoɓ mbika lawri riw bele. Ɓe Krisi na, ka ɓa Nzoɓ Ya̰aŋa nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele ká i ɗo munu ɓa sùo-ɛ na.
EPH 5:24 Ɓe ze, ɓaarì má̰yri na ì ɗiŋ tul-rì ká pol waa ɓaarì ká tul feri riw bele faa mbḭw munu ká nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele ɗáake ziŋ Krisi.
EPH 5:25 A ɓaarì wa̰rari laa lɛ, ì hii má̰y ɓaarì faa mbḭw munu ká Krisi hǐike nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele a pɔŋ sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓay tul-ri.
EPH 5:26 Ka wàa ri ɓáy mbii ɓáy ɓay ɓe ha ri *taŋ kaɗ kaɗ, a ɗaa ri zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe.
EPH 5:27 Ka ɗaa munu ɓay haŋa nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele na, i ɗo pol-e munu ɓa má̰y ká kɔrɔ sùo-ɛ ɓay tul waa ɓe, káʼa kíɛ sùo-ɛ ká pol-e ká ɓil ndaɗi má̰y ɓe riw bele a taŋ kaɗ kaɗ, taŋ fe ḭ̌m ká mbuo ɗi nda̰w, taŋ bol kol nṵɔ nda̰w, a ɗi tá̰w ya nda̰w, rɔɔ fe ka̰aya mbḭw mini kara ɗo sùo-ɛ ya nda̰w pi.
EPH 5:28 Munu zu lɛ, ɗo nun haŋa wa̰rari na, i kɔ má̰y ɓari ɓa nzoɓ nun-ri munu ká i kɔ́ke sùo-ri ɓa nzoɓ nun-ri na. Nzoɓ ká hii má̰y ɓe na, ka hii sùo-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ.
EPH 5:29 Tusuɛke lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara ti sáŋ sùo-ɛ sùo-ɛ ya, roo lɛ, ka hɔl ni a kɔ-kɔ́m ɓa tul-e faa mbḭw munu ká Krisi kɔ́ke kɔ́m ɓa tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele,
EPH 5:30 ɓay ḭi lɛ, naari na, náa ɓári nzaa nduo sùo-ɛ.
EPH 5:31 «Sa̰wke mini ze, wa̰ra nzoɓ a pɔ́ŋ bi-ɛ ɓáy mi-ɛ ɓay káw ziŋ má̰y ɓe, ɓari siɗi bele reɓ na, i ví ɓa nzoɓ ká mbḭw.»
EPH 5:32 Ɓayke ku na ɓa bawda fe, a ze mì ker mí kɔ lɛ, feke ku na ɓaa se tul Krisi ɓáy nzoɓ mbika lawri ɓoɗ ɓoɗ ká i mbṵ tul kḭ riw bele,
EPH 5:33 a roo lɛ, ɓayke na ɗo ɓay tul-rì nda̰w: ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka hii má̰y ɓe munu káʼa hǐike sùo-ɛ, a má̰y nzoɓ hɔy kara ka hḭ́ɛ waa ɓe.
EPH 6:1 Ɓaarì leɗri ká ì ɓa taa Ŋgɛrɛmbay na, ì ɗaa vu mbom ka ɓo tul nzoɓ mbóŋri, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ.
EPH 6:2 Bol kusol mbḭw ɓaa mii: «Mu ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa.» Bol kusol key na ɓa titire ká Ŋgɛrɛwṵru waa fe kḭ nde tul-e a ɓaa mii:
EPH 6:3 Mù ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa-ka ɓáy máa-ŋa na lɛ, mù káw ɓáy suoriya a mú káwke tusiri key ha̰ bol-a ka ɗǐke.
EPH 6:4 A ɓaarì bǎa leɗri laa lɛ, ì ɗaa ha̰ tul vu ɓaarì ka fɛ́rɛ ya, roo lɛ, ì hɔ́l ri ɓáy faa fére ri fe nda̰w, haŋa ri nzaa ɓoko ká uru saa luo Ŋgɛrɛmbay nda̰w pi.
EPH 6:5 A ɓaarì koyri na, ì ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa gaŋ ɓaarì ká tusiri key ɓáy hḭɛ nda̰w, ɓáy tɔ́kɔ ká pol-ri nda̰w, rɔɔ ɓáy law mbḭw ká taŋ kaɗ kaɗ munu ká ì ɗáake peɗ ha̰ Krisi.
EPH 6:6 Ì ɗaa peɗ ha ri ɓay ɗoko ká i ɗo fal-rì kɛk key hɔy ɓay ndáɗke ká nun-ri ya. Roo lɛ, ì ɗaa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ɓil law-rì riw bele munu ɓa nzoɓ peɗ Krisi.
EPH 6:7 Ì ɗaa peɗ ha ri ɓáy law kere rìi fe ká ì ɗaa ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓo, ì ɗaa ha̰ nzoɓri hɔy ya,
EPH 6:8 ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɓa koy, mase nzoɓ ká kaw ɓáy tul-e hɔy kara, Ŋgɛrɛmbay a haŋa ni fe ká maa tul-e ɓay fe kere káʼa ɗaa na.
EPH 6:9 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓaarì ká ì ɓa bǎa gaŋ ɓari na, ì ɗaa fe ɓáy zaɗɛ ka zíŋ koy ɓaarì. Kɔkɔ ká ì ɗára ri, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ, ɓaarì nda̰w, koy ɓaarì nda̰w na, bǎa gaŋ ɓaarì mbḭw hɔy ɗo nulue. Ɓe na ka naa nun nzoɓ mbḭw ya.
EPH 6:10 Ká ɓay síŋ tul ɓay key na lɛ, ì ha̰ bawda hṵrusuo Ŋgɛrɛmbay ka ɗaa ha rì vi ɓa nzoɓ hṵrusuo.
EPH 6:11 Fe remri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì na, ì fa̰a zúɔ sùo-rì; ɓe nda̰w rɔɔ, ì mgbáke sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay tul fe ɗáa law ŋgɛrɛtemndaya na ɓáy.
EPH 6:12 Tusuɛke lɛ, naari na náa rúri ruy ziŋ nzoɓ ya, roo lɛ, náa rúri ziŋ hṵrusuo temndayari ká i re mbay ká tukɛlɛ key nda̰w, ziŋ hṵrusuori riw bele nda̰w, rɔɔ ziŋ hṵrusuo mbay ká ɓil suŋ tilo ká tusiri key nda̰w pi.
EPH 6:13 Sa̰wke mini ze, fe remri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ na, ì fa̰a zúɔ sùo-rì. Ɓe nda̰w rɔɔ, zaɗka nam ká ndaya na vi lɛ, nzoɓ tul ŋga̰ni ti zíŋ faa ká ɓay mbaka tul-rì ya ɓáy. A fal ruy ká ì ruu kpṵru tḭi gbṵke na ro lɛ, ì haw yṵm na ro zu.
EPH 6:14 Munu zu lɛ, ì ɗo ɗi ya í mgba tusuɛ ɓay na ŋgɔ-ŋgɔŋ munu ɓa nzoɓ yṵm ká mbi sal huɔ a síŋke puu si-ɛ. Ì ha̰ fe ɗáa ɓaarì ka ɗo sikɗa munu ɓa gari lari ká ŋgɔŋ kɔkyɔ ká nzoɓ yṵm nduo ɗo nzaa law-ɛ siya ɓay yá̰mke fe remri.
EPH 6:15 Ì ka-káa Ɓay Kere káw ɗɛkɛkɛ na ɓáy sùo ndúɔke kiyaw kiyaw ha̰ nzoɓri munu ɓa nzoɓ yṵm ká nda dikɔn ɗo ɓal-ɛ ɓay séke seɗ ɓáy kere.
EPH 6:16 Ì ɗaa law-rì ka ɓo tul Ŋgɛrɛmbay ɓaŋguɔ munu ɓa ŋgaŋ ká nzoɓ yṵm mgba ɗo nduo-ɛ ɓay tul guo ŋgɛrɛtemndaya.
EPH 6:17 Ì ya̰a pam ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì na munu ɓa taguɓa, ɓáy Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká Tem Law Pie ha rì na, ka ɗo munu ɓa maamii.
EPH 6:18 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ ɓáy faa Tem Law Pie í kóɗke Ŋgɛrɛwṵru ɓáy kḭri nzaa ɓay kereri ɓoɗ ɓoɗ ha̰ ni ka sɔ rì ká ɓil feri riw bele. Ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke í geɗe tul nzaa ɓay kere, í ɗaa ɓay tul nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri riw bele.
EPH 6:19 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-i, ɓay haŋa ɓo Ŋgɛrɛwṵru ka ha̰ mì ɓay ha̰y ká ɗo ɓáy zaɗɛ ɓay ɓáa. Ɓe nda̰w rɔɔ, mì ɓáake ɓay ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ha̰ nzoɓri kɔ Ɓay Kere ká ɗo zaɗ munu ká se tul Ziɓri ɓáy nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya ká i vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy na.
EPH 6:20 Ɓi na, mì suo bol *Krisi. Ɓay tul Ɓay Kere key na ze i síŋ mì ɓáy sal lari ha̰ mì naa hul sal. Munu zu lɛ, ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay haŋa mì ɓaa ɓayke ɓáy nun wa̰ra nzoɓ munu ká ɓa peɗ ɓi ká ɓay haŋa mì ɗaa na.
EPH 6:21 Mì hii ɓay haŋa ɓaarì hɔy kara ì laa ɓay ká se tul-i ɓáy ɗol ɓi key na. Yṵ naari Tisik ká náa kɔ́ri ni ɓa nzoɓ nun naari, a ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛmbay ká peɗ ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ na, a loko soro feri riw bele ká se tul-i na ha rì laa ɓáy.
EPH 6:22 Sa̰wke mini ze, mì píe ni ɓa luo-rì ɓay haŋa ni ka ɓaa ɓay zaɗ ɗol ɓuru na ha rì laa, a hǔoke law-rì nda̰w pi.
EPH 6:23 Ndaɗ ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ɓáy law ini, rɔɔ ɓáy mbika law ká uru saa luo Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi na, ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
EPH 6:24 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ nzoɓri riw bele ká i hii Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ɓáy law ini ká fɛrɛ sùo-ɛ ya.
PHI 1:1 Ɓi Pol ɓuru Timote ká ɓuru ɓa koy peɗ Zezu *Krisi na, ɓuru ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká ì zuɔ ziŋ Zezu Krisi ká í kaw Filiɓ. Ɓuru hii soko ha rì, ŋgɛrɛri ká i nda faa pol-rì nda̰w, rɔɔ nzoɓ sɔ́kɔ peɗri nda̰w pi.
PHI 1:2 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ taa Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
PHI 1:3 Ɓaŋguɔ na, zaɗka mì ker se tul-rì na, mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
PHI 1:4 Ɓaŋguɔ kpaɗara ká mì ɗo ɗáa nzaa ɓay kere ɓay tul-rì riw bele na, mì ɗaa ɓáy suoriya,
PHI 1:5 ɓay ḭi lɛ, ɓáy titire nam ká ì mbíke law-rì kpṵru tḭi timbɛɗɛ na, ì ɗaa law mbḭw ziŋ ɓuru ha̰ káa Ɓay Kere *Krisi se ɓa pola pola.
PHI 1:6 Mì kɔ ɓa tusuɛ kḭ mii: Ŋgɛrɛwṵru ká tii sa̰w ɗáa peɗ kereke ká ɓil law-rì na, a ɗáa ɓa pola pola kpṵru ha̰ ni ɔ riw bele ɓáy nam ká Zezu Krisi a yḭ́i a vi.
PHI 1:7 Ɗo ɓáy zaɗɛ ɓay haŋa mì ɗo ɓáy kḭri kér ɓayri ká mini key se tul-rì riw bele. Tusuɛke lɛ, mì kɔ rì ɓa wa̰ra law-i. Ze mì naa na hul sal key, mase ɓáy nam ká mì ɗo hɔy mí ka-káa Ɓay Kere Krisi ha̰ nzoɓri kɔ ɓayke ta-taŋ ɓa tusuɛ ɓay na hɔy kara, ɓaarì riw bele na ì ɗo ɓil law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ mì na mbḭw hɔy.
PHI 1:8 Ɓa tusuɛ kḭ, mì hii rì ɓáy ɓil law-iri riw bele munu ká Zezu Krisi hii rì. Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ɓay nasike.
PHI 1:9 Nzaa ɓay kere ká mì ɗaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul-rì na ze ɗo key: mì koɗ ni ɓay haŋa ini ká ì mgba na ka se ɓa pola pola, ha̰ inike ku na ɗaa ha rì tǔuke Ŋgɛrɛwṵru ta-taŋ, a í kɔ́kɔ fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm,
PHI 1:10 ɓay haŋa ɓo ì ɓa nzoɓri ká ì maa kɛ́lɛ fe ká ɗo ɓáy kere. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì ɓá nzoɓri ká ì *taŋ kaɗ kaɗ ká ɓay mbḭw kara ɗo tul-rì ɓáy nam ká Krisi a yḭ́i a vi na ya.
PHI 1:11 Zezu Krisi ká ɗo ɓil law-rì na, a ɗáa ha rì ɗaa fe kereri ɓaŋguɔ ɓáy zaɗɛ, ɓay ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, písike ni nda̰w pi.
PHI 1:12 Yṵ-iri, mì hii ɓay haŋa rì kɔ: fe ká tḭi tul-i na, ɗaa ha̰ Ɓay Kere *Krisi séke seɗ ɓa pola pola kḭ hɔy
PHI 1:13 a ha̰ nzoɓ yṵmri riw bele ká i kɔrɔ puo mbay ɓáy nzoɓ ha̰wri riw bele na i kɔ mii, i mgba mì ɓo hul sal ɓay tul peɗ Krisi ká mì ɗaa.
PHI 1:14 Rɔɓay, mgbaka ká i mgba mì ɓo hul sal na, ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law ruɔ yṵ-iri ha ri káake káa Ɓay Kere Krisi na ɓáy nun wa̰ra nzoɓ ɓa pola pola taŋ hḭɛ.
PHI 1:15 Ɓa tusuɛ kḭ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na, i ka-káa Ɓay Kere Krisi ɓáy ɗáa sere, ɓáy kpere ziŋ mì, a roo lɛ, nzoɓ ha̰wri ka-káa Ɓay Kere na ɓáy kér ɓay kere.
PHI 1:16 Ɓari na, i ɗaa peɗke ɓáy law ini; i kɔ nda̰w mii, nam ɓi ká hul sal key na, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ha̰ mì naa ɗi ɓay haŋa mì ɓaa Ɓay Kere Krisi ká pol nzoɓ kúŋ sal ɓayri ha̰ nzoɓri kɔ ta-taŋ mii, ɓa tusuɛ ɓay.
PHI 1:17 Nzoɓ nuri ku na, i ka-káa ɓay ká se tul Krisi na ɓáy law ndaya ɓáy kpere. I ɗaa munu í hii ɓay haŋa kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓi ká ɓil hul sal na ka ká̰y tul kḭ ɓa pola pola.
PHI 1:18 Ze i kaa na káa Ɓay Kere Krisi ɓáy law ndaya mase ɓáy law kere hɔy kara, yɔklɔ mì mbḭw ya! Káa Ɓay Kere Krisi na se ɓa pola pola a ha̰ mì ɗaa suoriya ká ɗi. Mì ɗáa suoriya ká ɗi ɓa pola rɔɓay,
PHI 1:19 ɓay ḭi lɛ, mì kɔ nda̰w, taambɔl nzaa ɓay kere ká ì ɗaa, rɔɔ ɓáy Tem taa Zezu Krisi ká sɔ mì ká ɗi nda̰w na, feri riw bele ká tḭi tul-i ku na, ɔ́rɔ ɓie lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa mì ziŋ pam.
PHI 1:20 Fe ká mgba law-i ɓamba ká mì ɗaa law-i te ɗi nzokɗo na, ɓa haŋa sahoy ka sɛ mì ká tul fe mbḭw ká mì ɗaa na ya, roo lɛ, timbɛɗɛ key ká mak vǎw na, mì kaw ɓáy kumnun mase mì hu na hu hɔy kara, feri riw bele ká mì ɗaa na, mì ɗaa taŋ hḭɛ ɓay haŋa ɓo, nzoɓri kɔ́ke mina ze Krisi ɓa bawda nzoɓ lɛ!
PHI 1:21 Ɓa tusuɛ kḭ, káw ɓáy kumnun ɓi na, mì hii ɓay ɗáa mbay ɓo tul Krisi. Ze mì hu hɔy kara, ɓa fe ká yḭ̀i a ndaɗ ɓamba rɔɓay!
PHI 1:22 Roo lɛ, zaɗka mì káw ɓáy kumnun ká tusiri key ɓa pola rɔɓay, a mí maa sɔ́kɔ nzoɓri ha ri ŋgɔŋ ká ɓil mbika law lɛ, káw ɓáy kumnun mase, huɗ hɔy kara, fe ká law-i hii na mì kɔ ya ɓáy.
PHI 1:23 Ɓil law-i nzaa ɓay ɓa siɗi: mì ɗaa kɔn pɔ́ŋ tusiri key ɓay vǎa káw ziŋ Krisi, ɓe ze ɓa fe ká ndaɗ ɓamba tasiri.
PHI 1:24 Roo lɛ, ɗo nun haŋa mì kaw tusiri key mí sɔ rì.
PHI 1:25 Munu ká mì kɔ feke ɓa tusuɛ na, mì kɔ lɛ mì káw ɓáy kumnun ɓáy, mì kɔ lɛ, mì káw ziŋ rì riw bele ɓay sɔ́kɔ rì ha̰ mbika law ɓaarì ŋgɔ́ŋke ɓa pola pola, a í ziŋ suoriya ká ɗi.
PHI 1:26 Ɓe nda̰w rɔpiɛ, nam ká mì yḭ́i ɓa kḭ ɓay kɔ́kɔ rì na, a ɓá fe sa̰w ndáka giri sùo-rì ɓa pola pola ká ɓil Zezu Krisi ɓay tul fe kere káʼa ɗaa ɓay tul-i.
PHI 1:27 Ɓa ḭi ḭi hɔy kara, ì se simseɗ ka maa ɓáy Ɓay Kere Krisi na. Ɓe rɔɔ, mì se na mí kɔ rì, mase mì ti sakra ɓaarì ya hɔy kara, mi laa mii, ì mgba law-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ maa kḭ, a í ru-ruy ɓay tul tusuɛ ɓay ká ɗo ɓil Ɓay Kere Krisi.
PHI 1:28 Ì ha̰ hḭɛ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì ka ɗáa rì mbḭw ya. Ɓa fe ká kiɛ ri mii, i ɓa nzoɓri ká i ɓi-ɓiɛ; a ɓaarì laa lɛ, ì ɓa nzoɓri ká ì ziŋ pam. Feke ku na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru,
PHI 1:29 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa law kere ziŋ rì ɓay haŋa rì ɗáake peɗ Krisi, ɓa ɗáa law ɓo tul-e hɔy ya, roo lɛ, ɓay kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓay tul-e nda̰w pi.
PHI 1:30 Timbɛɗɛ key na, ì ɓa bǎw ruy ɓi ká se tul Ɓay Kere Krisi. Ruyke ku na, ɓa taa mbḭwke ká ì kɔ mì ɗo nzi-ɛ ká pola na. Ruyke na ɓáy ze ɗo kpṵru tḭi vuri key; ɓa fe ká ì kɔ nda̰w.
PHI 2:1 Ɓaarì riw na, ì zuɔ ziŋ Zezu *Krisi a í ziŋ hṵrusuo ká ɗi. Law ini ɓe na ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law-rì. Rɔɓay, ì zuɔ ziŋ Tem Law Pie í kɔ nun síe kḭ, a í ɗaa law kere ziŋ kḭ.
PHI 2:2 Munu zu lɛ, mì koɗ rì: ì zúɔ ziŋ kḭ í hii kḭ ɓáy law ká mbḭw, í ɗaa law-rì maa kḭ a í ha̰ kér ɓay ɓaarì ka maa kḭ. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì ɗáa ha̰ suoriya mbaa ɓil law-i gba̰y gba̰y ɓáy.
PHI 2:3 Ì ɗaa fe mbḭw ɓáy kér ɓay kpere ya, mase ɓay siika sùo-rì ká nun nzoɓri gɔr hɔy ya, roo lɛ, ì ɗiŋ tul-rì ká sa̰w ɓal kḭ í kɔ kṵ-i ɓaarì ɓa nzoɓ ká mba tul-rì.
PHI 2:4 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara, ka nzaa kere ɓe kḭ sùo-ɛ hɔy ya, roo lɛ, ka kér se tul-e taa nzoɓ ha̰wri nda̰w.
PHI 2:5 Ì ha̰ kér ɓay ɓaarì ka ɗo munu ká taa Zezu Krisi.
PHI 2:6 Ɓe káʼa ɗo maa kḭ ɓáy Ŋgɛrɛwṵru ɓa ɗḭ̌ɛ hɔy ɓaŋguɔ na, ka nzaa faa ɓáy hṵrusuo ɓay ɗoko maa kḭ ɓaŋguɔ ziŋ ni ya,
PHI 2:7 roo lɛ, ɓe kḭ sùo-ɛ ka pɔŋ zaɗ káw kere ɓe, a ɗo maa kḭ ɓáy koy nzoɓ. Ka ya̰a sùo ziŋ nzoɓ ha̰ nzoɓri kɔ ni ɓa nzoɓ na kḭ.
PHI 2:8 Ka ɗiŋ tul-e a ɗaa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru kpṵru a huke huɗ sahoy ká tul puu say huɗ.
PHI 2:9 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru mbi ni a ɗaa ni kaw zaɗ káw luye ká kal zaɗ káw ha̰wri riw bele. Ka ha̰ ni riŋ ká ndaɗ kal tul riŋ ha̰wri riw bele,
PHI 2:10 ɓay haŋa ɓo, nzoɓri riw bele ká nulue nda̰w, tusiri key nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓri ká zaɗ baw nda̰w na, zaɗka i laa riŋ Zezu lɛ, i húku siri mgbṵu
PHI 2:11 í ɓaa ɓay ɓáy nzaa-ri riw bele mii: «Zezu Krisi ɓa Ŋgɛrɛmbay,» ɓay ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru.
PHI 2:12 Munu zu lɛ, yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ɓáy ɗol ɓi ká luo-rì na, ì ɗaa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ. Ze mì ti na sakra ɓaarì ya hɔy kara, ɗo ndaɗ ɓamba tasiri rɔɓay ɓay haŋa rì ɗaa vu mbom ɓo tul-e timbɛɗɛ key. Munu ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì pam na, ì ɗaa peɗ ká kiɛ pamke na ɓáy ɗiŋ tul nda̰w, hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w,
PHI 2:13 ɓay ḭi lɛ, ɓa ɓe ze ka ɗaa peɗ ká ɓil law-rì ɓaŋguɔ, a ha rì law hiiya ɗáa fe káʼa hii, a í ɔ́rɔke ɓie feke na.
PHI 2:14 Feri riw ká ì ɗaa na, ì ɗaa ɓáy ŋgṵri ya nda̰w, má̰y ɓay ya nda̰w,
PHI 2:15 ɓay haŋa ɓo ì ɓa nzoɓri ká nzoɓ maa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-rì ya í *taŋ kaɗ kaɗ, a í ɓa vu Ŋgɛrɛwṵruri ká fe ka̰aya mbḭw mini kara mbuo sùo-rì ya ká sakra nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ yari ɓáy nzoɓ ɗáa ndaya lɔkɛ lɔkɛri ká tusiri key. Simseɗ ɓaarì ká sakra nzoɓkeri ku na, ì hie munu ká huu ká hie ká ɓil suŋ tilo,
PHI 2:16 í se ɓáy ɓay káw ɓáy kumnun taa tusuɛke na ha ri. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, nam ká Zezu *Krisi a yḭ́i a vi na, mì máa ndáka giri sùo-i ɓay tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká kiɛ mii, peɗri riw bele ká mì ɗaa ká mí ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ na, ɓa fe ká ɗo gɔr hɔy ya.
PHI 2:17 Kɔ ya lɛ, sím ɓi a zúu zuɔ siri, a ɗo munu ɓa fe haŋa hɔy ká mì ɗoŋ nde tul *fe poy ɓaarì ká ɓa peɗ mbika law ká ì mbi ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ze ɓo ɗo munu lɛ, sùo-i a ríi mì, a mí ɗaa suoriya ziŋ rì riw bele.
PHI 2:18 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓaarì hɔy kara ɗo nun haŋa sùo-rì ka ríi rì, a í ɗaa suoriya ziŋ mì nda̰w.
PHI 2:19 Mì ɗaa law-i te tul Ŋgɛrɛmbay Zezu nzokɗo ɓay haŋa waka ya hɔy mi pie Timote ha̰ ni ka se luo-rì, ɓo yḭ́i ɓe lɛ, mi láake soro ɓay ɓaarì a mí zíŋke hṵrusuo.
PHI 2:20 Nzoɓ ká ker ɓay ziŋ mì a ker se tul-rì ɓa tusuɛ munu ká ɓe na, tiya.
PHI 2:21 Nzoɓ ha̰wri riw bele na i nzaa kere ɓay tul-ri sùo-ri kḭ hɔy ɓo, i nzaa taa Zezu *Krisi ya.
PHI 2:22 Timote na, faa káʼa kǐɛke simseɗ ɓe ɓáy kere na ì kɔ nda̰w. Ka mbi sùo-ɛ a ka-káa Ɓay Kere Krisi, a ɗaa peɗ ziŋ mì munu ká leɗ ɗaa peɗ ziŋ bi-ɛ.
PHI 2:23 Sa̰wke mini ze, mì ɗaa law-i te tul píe ni se luo-rì. Zaɗka mì laa ɓay ká tul-i na taŋ ro lɛ, ɓa vaa koɗ hɔy mì píe ni se vǎw.
PHI 2:24 Ɓi hɔy kara, mì ɗaa law-i ɓo tul Ŋgɛrɛmbay, mí kɔ ká ɓil law-i ɓa tusuɛ mii, waka ya hɔy mì séke ɓáy sùo-i kḭ vǎw ɓay vǎa kɔ́kɔ rì.
PHI 2:25 Mì ker mí kɔ ɓa fe kere ɓay yḭ́iŋra yṵ naari Epafodi se luo-rì, ɓe káʼa ɓa bǎw peɗ ɓi ɓáy bǎw ruy ɓi ká se tul tusuɛ ɓay, ɓe ká ì pie ni ɓáy fe ká mì se síeke ha̰ ni víke ha̰ mì na.
PHI 2:26 Kɔn kɔ́kɔ rì riw bele ɗaa ni ɓamba tasiri. Rɔɓay, law-ɛ nzaa ni ɓay soro suosɛrɛm ɓe ká ì laa na.
PHI 2:27 Ɓa tusuɛ kḭ, sùo-ɛ ká sɛ ni na, huɗ ɓe tɔ̀ŋ ndḭi mini key, roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔ nun síe ɓe a vaa ni. Ka kɔ nun síe ɓe hɔy ya, roo lɛ, ka kɔ nun síe ɓi nda̰w, ɓay haŋa ɓo, law-i ka sá̰a ɓa pola pola ya.
PHI 2:28 Sa̰wke mini ze, mì takra ɓamba ɓay yḭ́iŋra ni se luo-rì ɓay haŋa ɓo, ì yḭ̀i í kɔ ni lɛ, ì káw ɓáy suoriya, a ɓi hɔy kara ha̰ kér ɓay ɓi ka nda siri nda̰w.
PHI 2:29 Munu zu lɛ, ì ya̰a ni ɓa yṵ ɓaarì ká ɓil Ŋgɛrɛmbay ɓáy bawda suoriya. Ɗo nun haŋa rì ɗaa mbay ɓo tul kḭri nzoɓ ká mini ká ɓe key na,
PHI 2:30 ɓay ḭi lɛ, huɗ ɓe tɔ̀ŋ ndḭi ɓay tul peɗ Krisi. Ka nzṵu sím ɓe ɗo guma a ví sɔ mì, a ɗaa fe ká ì maa ɗáa sùo-rì ha̰ mì ya na.
PHI 3:1 Ɓe ze yṵ-iri, ì ɗaa suoriya ká ɓil Ŋgɛrɛmbay. Mbeɗe ká mì ɗaa ha rì timbɛɗɛ key na, ɓayke ɗo munu ká taa pola na ku nda̰w. Ɓay haŋa mì ɗaa mbeɗe mí ɓaa ɓayke na ku rɔɓay ha rì na, ɓa fe ká mì ta̰a ká ɗi mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, ɓayke ku na ɓa fe káʼa sɔ́kɔ rì ha rì kɔ̌rɔke sùo-rì.
PHI 3:2 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay tul nzoɓ nzaa úlari ká i ɓa váy nzoɓri ká peɗ ɗáa ɓari ndaya ká í geɗe mii, nzoɓ mbika lawri ká i ɓa Ziɓ ya na, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓri kuŋ ri ŋgori ɓay kíɛke sùo-ri ɓa nzoɓ Ŋgɛrɛwṵru.
PHI 3:3 Tusuɛke lɛ, ɓa naari ɓo, ɓa ɓari ze i kiɛ *kúŋ ŋgori taa tusuɛke na ya, ɓay ḭi lɛ, naari ze náa ɗáari peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa Tem ɓe, a náa ndari giri sùo naari ɓay tul Zezu *Krisi, ɓo náa ɗáari law naari ɓo tul fe ɗáa bulu nzoɓri ya.
PHI 3:4 Ɓi hɔy kara, mì hii lɛ, mì máa ɗáa law-i ɓo tul fekeri na ku nda̰w. Zaɗka nzoɓ ker a ɓaa mii, ɓeri maa ndáɗ ká nun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa ɗáa fe sa̰w buluri na lɛ, ɓi na, mì mba ni ɓáy kér ɓayke rɔɓay,
PHI 3:5 ɓay ḭi lɛ, ɓi na, i mboŋ mì ɗaa nam tɔnɔ siɗi rɔɔ, i kuŋ ŋgori ɓi ɓáy. Mì ɓa mbii ndḭw *Izarayɛl ká sa̰w ka̰ni Bezamɛ. Mì ɓa sa̰w Eboro taa tusuɛke máa ɓáy bǎa. A ɓay ká se tul ɗáa vu mbom ɓo tul *bol kusol Ziɓri na, mì ɗaa ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm, ɓay ḭi lɛ, mì ɓa Farizi,
PHI 3:6 a mí nduɔ kiyaw kiyaw ká ɗi kpṵru mí ɗáake nun nzoɓ mbika lawri tuɔ síe. A ɓay ká se tul ɗoko tul bol kusol ɓáy zaɗɛ na laa lɛ, nzoɓ ziŋ ka̰aya ɓi mbḭw ká ɗi ya.
PHI 3:7 Roo lɛ, fekeri ku riw bele ká mì ɗaa law-i ɓo ɗi, a mí kɔ ɓa feziŋa ɓi ɓay ndáɗke ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, timbɛɗɛ key mì kɔ ɓa fe ká gɔr hɔy ɓay tul Zezu Krisi.
PHI 3:8 Ɓa fe nuri ku hɔy ya, roo lɛ, feri riw bele ká pola lew mì kɔ ɓa fe kere a mí ɗaa law-i ɓo ɗi na, timbɛɗɛ key lɛ, mì kɔ ɓa fe ká gɔr hɔy, ɓay ḭi lɛ, fe ká kal tul fekeri ku riw bele pavbaɗ na, ɓa tuuka Ŋgɛrɛmbay ɓi Zezu Krisi. Ɓay tul-e na, mì pɔŋ fekeri riw bele a mí kɔ ɓa mḭ́iri hɔy ɓay haŋa ɓo, mi tuu Krisi a mí zúɔ ziŋ ni ɓáy ɓil law-i riw bele.
PHI 3:9 Timbɛɗɛ key na, mì ɗaa law-i ɓo tul ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol Ziɓri ɓay ví ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru na mbǎa. Roo lɛ, mì vi ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓáy faa law-i ká mì ɗaa ɓo tul Krisi. Ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ziŋ nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul Krisi.
PHI 3:10 Fe ká mì hii na, ɓa tuuka Krisi ɓáy hṵrusuo tḭ́i ɓe saa luɔ huɗ, ɓay zúɔ ziŋ ni ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓeri, ha̰ huɗ ɓi kara ka ɗo munu ká taa ɓe nda̰w,
PHI 3:11 ɓay haŋa ɓo mi ɗaa law-i te nzokɗo mii, ɓi hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru a tína mì saa sakra nzoɓ huɗeri ha̰ mì káw ɓáy kumnun.
PHI 3:12 Mì ɓaa mii, mì ziŋ fekeri na ku riw bele ya rɔɓay, mase mì ɓa nzoɓ ká mì *taŋ kaɗ kaɗ ro ya nda̰w. Roo lɛ, mì ɗuu nun-i ɓa pola ɓay ɗáa hṵrusuo-i tuŋ kḭ ɓay mgbaka fe ká mì nii na ɓa taa ɓi, ɓay ḭi lɛ, ɓi hɔy kara Zezu *Krisi mgba mì pola ɓa nzoɓ taa ɓe.
PHI 3:13 Yṵ-iri, mì kɔ mí ɓaa mii, ɓi na mì mgba feke na ɓáy nduo-i kpɛɓ ya ɓáy, roo lɛ, mì ɗaa fe mbḭw: feri ká mì ɗaa pola na mì ker se ɗi mbǎa, a mí ɗaa hṵrusuo-i tuŋ kḭ ɓay mgbaka fe ká ɗo pol-i.
PHI 3:14 Mì ɗuu nun-i ɓa pola ɓa zaɗ fe tunduo ɓay mgbaka feke ká Ŋgɛrɛwṵru ɗíke naari ká nulue ɓay haŋa náa ya̰ari ɓáy faa Zezu Krisi.
PHI 3:15 Ɓe ze, naari riw bele ká náa ŋgɔ́ŋri ká ɓil mbika law ro na, náa ɗokori ɓáy kḭri kér ɓay ká mini key. Ɓe ro lɛ, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì na ker ɓay kḭ ɓoɗ lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a mgbúɗa nun-ri ká ɗi ɓáy.
PHI 3:16 Ɓa ḭi ḭi hɔy kara, fe ká ndaɗ ɓamba lɛ, náa séri ɓa pola munu ká náa séri ɗi kpṵru tḭi timbɛɗɛ key.
PHI 3:17 Yṵ-iri, ɓaarì riw bele na ì mbóro fe ɗáa ɓi. Ɓúru bǎw peɗ ɓiri na ɓuru ɗo ɓa fe líe kḭ ha rì. Ɓe ze, ì ŋga̰a nzoɓri ká simseɗ ɓari ɗo munu na í kɔ.
PHI 3:18 Tusuɛke lɛ, nzoɓri ŋgḭi ɓamba, i se simseɗ munu ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Krisi ká hu ká tul puu say huɗ. Ɓay key na mì ɓaa ha rì ká pola ɓaŋguɔ. A timbɛɗɛ key na mì ka̰y mí ɓaa ha rì ɓáy mbii nun-i.
PHI 3:19 Ɔ́rɔ ɓie nam ɓari na i ɓíɛ, ɓay ḭi lɛ, fe ɗáa naysuo ze ɓa wṵru ɓari, í sìi sùo-ri ká tul fe káʼa ɓá fe sahoy ɓari, a í ker se tul feri ká tusiri key hɔy.
PHI 3:20 Roo lɛ, naari na puo naari ɗo nulue, ze Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri káʼa úru saa ɗi na, náa gíyaŋri ni ɓáy kɔnke. Ɓe na ká ɓa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi.
PHI 3:21 Zaɗkaʼa vi lɛ, kaʼa fɛ́rɛ sùo naari ká fṵmra ṵ́y ṵ́y na, ha̰ ni rìi taa ɓe ká ɗo ɓáy bawda hṵrusuo ká ndṵy mgbilik mgbilik ɓáy hṵrusuo taa ha̰y káʼa haŋa ni réke mbay ká tul feri riw bele.
PHI 4:1 Sa̰wke mini ze, ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i ká kɔn kɔ́kɔ rì ɓa kḭ ɗáa mì ɓamba, ká í ɗaa ha̰ sùo-i ríi mì a mí nda giri sùo-i ɓay tul-irì na, ì mgba mbika law ɓaarì ŋgɔ-ŋgɔŋ mini ká ɓil Krisi.
PHI 4:2 Evodi ɓáy Sintisi, mì koɗ rì: kóɗ ŋguɔ hɔy ì ha̰ kér ɓay ɓaarì ka maa kḭ ɓa yṵ kḭ ká ɓil Ŋgɛrɛmbay.
PHI 4:3 Ɓo ká mù ɓa bǎw peɗ ɓi taa tusuɛke na, mì vbi mù, mu sɔ ri ha ri káw ɗeŋ ka ziŋ kḭ, ɓay ḭi lɛ, ɓari ɓáy Kelema, rɔɔ ɓáy bǎw peɗ ɓi ha̰wri na, i ɓa bǎw ruy ɓiri ɓay haŋa Ɓay Kere *Krisi na ka se ɓa pola pola. Ɓari riw bele na Ŋgɛrɛwṵru ɗaa riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe pam ká nulue.
PHI 4:4 Ì ɗaa suoriya ká ɓil Ŋgɛrɛmbay ɓaŋguɔ. Mì ɓaa na rɔɓay, ì ɗaa suoriya!
PHI 4:5 Ì ha̰ nzoɓri riw bele kɔ rì ɓa nzoɓ law kereri. Ŋgɛrɛmbay na ɗo ɗi ya ɓay vika.
PHI 4:6 Ì ha̰ law-rì ka nzáa rì se tul fe mbḭw ya, roo lɛ, ká ɓil fe ḭi ḭi hɔy kara, ì tína fe ká ì se síeke na ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ì ɗaa nzaa ɓay kere í kóɗke ni a í há̰ke ni taambɔl.
PHI 4:7 Ɓe munu nda̰w rɔɔ, ɗɛkɛkɛ taa Ŋgɛrɛwṵru ká nzoɓ maa ɓay kɔ́kɔ sa̰wke ya ká kal tul feri riw bele na, kaʼa kɔ́rɔ ɓil law-rì ɓáy kér ɓay ɓaarì riw bele ká ɓil Zezu Krisi.
PHI 4:8 Yṵ-iri, ɔ́rɔ ɓie ɓay ɓi ká mì ɓáa na ze ɗo key: ì ha̰ kér ɓay ɓaarì riw bele ka ɓo tul fe kere ɓáy fe ká maa písi; ɓayke ɓaa mii, feri riw bele ká ɓa tusuɛ nda̰w, feri riw bele ká ɗo ɓáy faake nda̰w, feri riw bele ká ɗo ɓáy zaɗɛ nda̰w, feri riw bele ká ka̰aya mbḭw ti ɗi ya nda̰w, feri riw bele ká ndaɗ ká nun nzoɓri nda̰w, rɔɔ feri riw bele ká maa ɗáa mbay ɓo ɗi nda̰w na.
PHI 4:9 Feri ká mì fere rì ká ì ya̰a ɓayke, mase ha̰y ká ì laa ká nzaa-i a í kɔ mì ká zaɗ ɗáake na, ì ɗaa feke ɓaŋguɔ. Ɓe nda̰w rɔɔ, zaɗka ì ɗaa feke na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ haŋa ɗɛkɛkɛ ha̰ nzoɓ na, a sáɗ ziŋ rì ɓáy.
PHI 4:10 Mì ɗaa suoriya ŋgḭi ɓamba ká ɓil Ŋgɛrɛmbay, ɓay ḭi lɛ, timbɛɗɛ key na, ì ziŋ faa ká ɓay kíɛke kér ɓay ɓaarì se tul-i ɓa kḭ munu ká pola. Ɓa tusuɛ kḭ, ì ker se tul-i ɓaŋguɔ kpaɗara, roo lɛ, faa ká ɓay haŋa rì víke ɓáy fe ha̰ mì na ze tiya, a ha̰ namri kal ŋgḭi ɓamba.
PHI 4:11 Mì ɓaa mini ɓay fe ká mì se síeke na, munu ya. Tusuɛke lɛ, ɓi na, mì fere sùo-i faa káw ɓáy kere ká ɓil feri riw bele.
PHI 4:12 Mì kɔ faa káw ɓisie nda̰w, faa káw ɓil ndaɗi nda̰w. Mì fere faa haŋa fe ka maa nduo-i ɓáy zaɗri riw bele ká ɓil feri riw. Ze mì sṵ-sṵm ɓil-i mbaa, mase kɔn i mì hɔy kara, mì kɔ faake nda̰w; ze mì ɗo ɓáy fe ŋgḭi ɓamba, mase fe ti nduo-i ya hɔy kara, mì kɔ faake nda̰w.
PHI 4:13 Taambɔl hṵrusuo ká *Krisi ha̰ mì na mì maa ɗáake feri ku na riw bele.
PHI 4:14 Ɓe nu ku hɔy kara, sɔ́kɔ ká ì sɔ mì ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓi na, ɓa fe ká ndaɗ ɓamba.
PHI 4:15 Ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká Filiɓ na, ì kɔ súo-rì nda̰w, zaɗka mì zɔl saa kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n ɓáy sew ká ɓuru tii sa̰w ka-káa Ɓay Kere ká ɗi na, ɓa ɓaarì kḭ hɔy ze ì sɔ mì a náa súo-rì nduo ha̰ kḭ.
PHI 4:16 Ɓáy ɗol ɓi ká mì ɗo Tesalonik hɔy kara, ì pie ɓáy fe ká puo nduo-i na ha̰ mì kal faa ɓal ba mbḭw.
PHI 4:17 Ɓay tul fe haŋa ini ze mì nzaa ɓay zíŋ ká luo-rì ya, roo lɛ, mì hii ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka sá̰m fe ka zúɔ tul-rì ɓa pola pola rɔɓay ɓay tul fe haŋa ini ká ì mgba ziŋ mì ɓáy law kere na.
PHI 4:18 Fekeri ku riw bele ká ì píeke Epafodi víke ha̰ mì na, mì ziŋ ɓáy kere mba tul síeke ká mì se, a mí kaw ɓil-e baɗak. Fekeri ku na, ɗo munu ɓa *fe poy ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ɓa fe kere a rii law-ɛ.
PHI 4:19 Ŋgɛrɛwṵru ɓi ká ɗo ɓáy riŋ ɗika ká gbṵke tiya na, kaʼa haŋa rì feri riw bele ká ì se síeke ɓáy faa Zezu Krisi.
PHI 4:20 Riŋ ɗika ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru Bǎa naari mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
PHI 4:21 Ì hii soko ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i zuɔ ziŋ Zezu *Krisi na riw bele ha̰ mì. Yṵ-iri ká i kaw ziŋ mì key na, i hii soko ha rì nda̰w.
PHI 4:22 Nzoɓ mbika lawri riw bele ká i ɗo zaɗ ni key na, i hii soko ha rì, kakalke lɛ, ɓa ɓari ká i kaw ɓil puo Mbay Sezar.
PHI 4:23 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
COL 1:1 Ɓi Pol ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi ɓáy law hiiya ɓe na, ɓúru yṵ-i Timote,
COL 1:2 ɓuru ɗaa mbeɗe key ha rì ɓaarì nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri ká ì kaw Kolos ká í ɓa yṵ ɓuru a í ɗo tul ɓay Zezu Krisi. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ taa Ŋgɛrɛwṵru, Bǎa naari ka sáɗ ziŋ rì.
COL 1:3 Ká ɓil nzaa ɓay kere ká ɓuru ɗaa ɓay tul-rì na, ɓuru ɗaa taambɔl ɓaŋguɔ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, Bǎa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi,
COL 1:4 ɓay ḭi lɛ, ɓuru laa soro ɓay law-rì ká ì ɗaa ɓo tul Zezu Krisi, ɓáy ini ká ì mgba ziŋ nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri riw bele na.
COL 1:5 Zaɗka tusuɛ ɓay ká ɓa Ɓay Kere tḭi luo-rì na, ɗaa ha rì tuu fe ká ì ɗaa law-rì te ɗi ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo nulue ɓay tul nzoɓ ɓeri na. Ɓe ze, mbika law ɓáy law ini ɓaarì na, ɓar sa̰w ká ɗi.
COL 1:6 Ɓa Ɓay Kereke ku na ze ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusiri key, a lie lereke ɓáy zaɗ zaɗ riw bele munu káʼa ɗáake ká sakra ɓaarì ɓa ɗḭ̌ɛ hɔy ɓáy nam ká ì láake ɓay law kere Ŋgɛrɛwṵru ɓa titire ɗɛkrɛ a í tuu law kereke ta-taŋ na.
COL 1:7 Epafaras ká ɓa bǎw peɗ ɓuru ká ɓuru kɔ ni ɓa nzoɓ nun ɓuru na ze fere rì feke na ku. Ka ɗaa peɗ ɓay tul-rì munu ɓa nzoɓ peɗ Krisi ká ɗaa peɗ ɓe ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
COL 1:8 Ɓe na, ka ví lo soro ɓay ini ká Tem Law Pie ha rì na ha̰ ɓuru laa.
COL 1:9 Sa̰wke mini ze, ɓáy nam ká ɓuru láake soro ɓay ɓaarì na, ɓuru ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-rì ɓúru ta̰a ya. Ɓuru koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni ka ha rì nun nzɛm ɓáy fe kɔ́kɔ ɓáy faa Tem Law Pie, ɓo ha rì kɔ́ke law hiiya ɓe na ka táŋ kaɗ kaɗ.
COL 1:10 Ɓe nda̰w rɔɔ, ì máa ɓay séke simseɗ munu ká Ŋgɛrɛmbay hii í ɗáake feri ká rii law-ɛ ɓaŋguɔ. Ì líe lereke ɓáy kere ká ɓil feri riw bele ká ì ɗaa, a í tǔuke Ŋgɛrɛwṵru ɓa pola pola nda̰w.
COL 1:11 Ɓuru koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ni ka sɔ rì ɓáy hṵrusuo riŋ ɗika ɓe, ɓay haŋa ɓo ì sṵ̌uke law-rì ká ɓil feri riw bele, a í íkike law-rì.
COL 1:12 Ì ɗaa taambɔl ɓáy suoriya ha̰ Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa ha rì ziŋ fe kereri káʼa ɗaa ɗo ɓil zaɗ taŋa ɓay tul nzoɓ ɓeri na mbḭw hɔy ziŋ ri.
COL 1:13 Ɓe na, ka tina naari saa ɓil hṵrusuo suŋ tilo, a ha̰ Vi-e káʼa kɔ ni ɓa nzoɓ nun-ɛ na re mbay ká tul naari.
COL 1:14 Ɓáy faa Vi-e na ze, ka tǐnake naari saa ɓil hṵrusuo feya̰a ká mgba naari ɓa koy, a nda buma ká tul feya̰a naari.
COL 1:15 Ŋgɛrɛwṵru ká nzoɓ kɔ ni ɓáy nun ya na, *Krisi ya̰a fe ɗáa ɓe ha̰ nzoɓ kɔ́ke ni. Krisi na ɓa titire nzoɓ ká ɗo pola ɗɛkrɛ rɔɔ, feri riw bele ɗo ɓáy,
COL 1:16 ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa ɓe na ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake feri riw bele ká nulue nda̰w, tusiri key nda̰w, feri ká nun kɔ nda̰w, feri ká nun kɔ ya hɔy kara nda̰w pi. Ka ɗaa wṵruri ká i kaw tul kariŋgaw mbay ɓari nda̰w, hṵrusuo ká kal tul hṵrusuo ha̰wri nda̰w, temri ká re mbay nda̰w, rɔɔ hṵrusuo ká re tul nzoɓri nda̰w pi. Ɓa tusuɛ kḭ, feri riw bele na ɗo ɓáy faa ɓe, a ɗo ɓa fe riŋ ɗika ɓe.
COL 1:17 Ɓe kḭ ze ka ɓa titire nzoɓ ká ɗo pola ɗɛkrɛ ká tul feri riw bele; taambɔl ɓe na ze feri ɗǒke ɓáy zaɗɛ zaɗɛ.
COL 1:18 Ɓe na, ka ɓa mbay tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele, a ɓari laa lɛ, i ɗo munu ɓa sùo-ɛ. Ka ɓa sa̰w káw ɓáy kumnun; a ɓa titire nzoɓ ká tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri, ɓay haŋa ɓo ka ɗo pola ɓa ŋgɛrɛ tul feri riw bele,
COL 1:19 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa fe ɗáa ɓeri riw bele ká ɗo ɓil law-ɛ na, ka ɗaa puo ká ɓil law Vi-e.
COL 1:20 Rɔɓay, ɓáy faa ɓe na, ka hii ɓay haŋa feri riw bele na i zúɔ ziŋ ni. Ɓáy faa sím Vi-e ká uo ká tul puu say huɗ na, ka ɗaa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗǒke sakra ɓe ɓáy feri riw bele ká tusiri key nda̰w, nulue nda̰w pi.
COL 1:21 Ɓaarì hɔy kara, pola lew na ì ɗo fal kpaŋ Ŋgɛrɛwṵru. Ì ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni ɓeri ɓay tul kér ɓay ɓaarì ká ndaya ká ha rì ɗáake feri ká ndaya na.
COL 1:22 A lɛ, timbɛɗɛ key na, ɓáy faa Vi-e ká pɔŋ sùo-ɛ ha̰ huɗ na, ka ɗaa ha rì zuɔ ziŋ ni, a ha rì ɗo pol-e ɓáy law ká *taŋ kaɗ kaɗ, taŋ ɛm nda̰w, rɔɔ ɓay kara ti tul-rì mbǎa nda̰w pi.
COL 1:23 A roo lɛ, ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa rì ɗo tul tusuɛ ɓay ká ɗo ɓil Ɓay Kere na, a í ɓár sa̰w ká ɗi. Fe ká ì ɗaa law-rì te ɗi nzokɗo ɓa ɗḭ̌ɛ ɓáy nam ká ì láake Ɓay Kereke na, ì ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ka ɗaa ha rì ɗo ɗi ɗi ká ɗi ya. Ɓay Kereke ku na, i ka-káake ha̰ nzoɓri riw bele ká tusiri key. Ɓe ze ɓi Pol, mì víke ɓa nzoɓ peɗke.
COL 1:24 Timbɛɗɛ key na, mì ɗaa suoriya ɓay tul sɛkɛ feri ká mì kɔ ɓay tul-rì. Munu ká *Krisi kɔ sɛkɛ fe na, ɓi sùo-i hɔy kara mì kɔ sɛkɛ fe ɓay tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ riw bele ká í ɗo munu ɓa sùo Krisi na. Mì kɔ sɛkɛ fe ɓay tul-rì ɓay ɔ́rɔke ɓie sɛkɛ fe ká tɔ̀ŋ ká ɓil peɗ ɓe ká tusiri key.
COL 1:25 Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mì vi ɓa koy peɗ nzoɓ mbika lawri maa ɓáy peɗ káʼa pɔŋ zuɔ nduo-i ɓay haŋa mì ɗaa ɓay tul ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na. Ka ha̰ mì ka-káa ɓay ká se tul Krisi na ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele.
COL 1:26 Ɓayke ku na, ɗo zaɗ muni ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy ha̰ nzoɓri kɔ ya wṵ̌m, a roo lɛ, timbɛɗɛ key na ka tina sa̰wke ɗo zaɗ hie ha̰ nzoɓ ɓeri kɔ *taŋ kaɗ kaɗ.
COL 1:27 Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay ɗáa ha ri kɔ wa̰a, mina ze fe káʼa ɗaa ɗo zaɗ muni na ɓa bawda fe, a ndaɗ ɓamba ɓay tul sa̰w nzoɓri riw bele lɛ! Feke na ze ɗo key: Krisi ɗaa puo ká ɓil law-rì ha rì kɔ mii, riŋ ɗika ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓay tul nzoɓ ɓeri na, ɓaarì ká ì ɓa Ziɓ ya na hɔy kara ì zíŋ nda̰w pi.
COL 1:28 Ɓe ze, ɓuru ka-káa Krisi na ha̰ nzoɓri riw bele; ɓuru baka ri a ɓúru fere ri mbḭw mbḭw ɓáy nun nzɛmri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ɓuru, ɓay haŋa nzoɓri mbḭw mbḭw riw bele na i ɗǒke pol Ŋgɛrɛwṵru munu ɓa nzoɓri ká i ŋgɔŋ ɓáy faa zúɔ ziŋ Krisi.
COL 1:29 Sa̰wke mini ze, mì ɗaa sùo-i taa tom, mí ru-ruy ɓáy bawda hṵrusuo ká Krisi ha̰ ni ɗaa peɗ ká ɓil naysuo-i.
COL 2:1 Ɓa tusuɛ kḭ, mì hii ɓay haŋa rì kɔ ruy ká ŋgɔŋ ɓamba tasiri ká mì ruu ɓay tul-rì nda̰w, ɓay tul nzoɓ mbika law-rì ká i kaw Lawdise nda̰w, rɔɔ ɓay tul nzoɓ mbika law ha̰wri ká i kɔ mì ya rɔɓay na kara nda̰w.
COL 2:2 Mì ruu munu ɓay ɗáake wa̰ra ɓo ɓil law-rì, ha rì zǔɔke kḭ mbḭw hɔy ká ɓil law ini. Mì hii ɓay haŋa rì laa tusuɛ ɓay ɓáy fe kerekeri bele na ka ta-taŋ, a í ɗo tul-e ŋgɔ-ŋgɔŋ. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì máa ɓay tuukake fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo zaɗ muni ká pola lew ha̰ nzoɓri kɔ ya na. Ɓe ze ɓa Krisi,
COL 2:3 ɓe ká fe kereri riw bele ká ɓa nun nzɛm nda̰w, fe kɔ́kɔ nda̰w na, ɗo luo-ɛ.
COL 2:4 Mì ɓaa munu ɓay haŋa rì pɔŋ faa ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara, ka úla rì ɓáy nzaa ráa ɓay hɔy ya.
COL 2:5 Ze mì ɗo na ɗi ɗi ziŋ rì hɔy kara, kér ɓay ɓi ɓo tul-rì ɓaŋguɔ. Mì ɗaa suoriya ɓay tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa feri riw bele ɓáy faake faake, í kaw tul mbika law ɓaarì ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ kpaɗara ká ɓil Krisi.
COL 2:6 Ɓe mini ze, munu ká ì ya̰a Zezu *Krisi ɓa Ŋgɛrɛmbay ɓaarì na, ì se simseɗ ká kiɛ mii, ì zuɔ ziŋ ni ɓaŋguɔ na nda̰w rɔ!
COL 2:7 Ì ɓár sa̰w ká ɓil Krisi ha̰ ni mgba siri nziɗ nziɗ. Ì ha̰ mbika law ɓaarì ka ŋgɔŋ ɓa pola pola ká ɓil Krisi munu ká i fere rì ɓayke pola na, a í ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ kpaɗara.
COL 2:8 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara ka úla rì, a ya̰a rì zuɔ fal-ɛ ɓáy nzaa úla ká gɔr gɔr hɔy na ya. Fekeri ku na ɓa fe sa̰w puo nzoɓri, mase uru saa luo wṵruri ká re mbay ká tusiri key hɔy ɓo, ɓa fe ká uru saa luo Krisi ya.
COL 2:9 Ì kɔ, fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru riw bele na, ɗaa puo ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele ká sùo Krisi.
COL 2:10 Ɓáy faa zúɔ ziŋ ni na, ì zǐŋke kér ɓay, ɓáy hṵrusuo, ɓáy feri riw bele ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru. Ɓe na, ka ɓa mbay tul temri riw bele ká re mbay nda̰w, tul hṵrusuo ká re tul nzoɓri riw bele nda̰w pi.
COL 2:11 Ɓáy faa zúɔ ziŋ ni na, Ŋgɛrɛwṵru kúŋke rì ŋgori. Ɓa ŋgori ká nduo nzoɓ ze kuŋ ya. Roo lɛ, ɓa fe ká Krisi ɗaa ɗo ɓil law-rì nziiya, a náake rì saa ɓil hṵrusuo kɔn naysuo ká suru rì ha rì ɗaa feya̰a.
COL 2:12 Tul-rì ká i ɗaa nduo mbii na kiɛ mii, i voro rì mbḭw hɔy ziŋ Krisi, a í tḭi saa luɔ huɗ mbḭw hɔy ziŋ ni nda̰w, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká tina Zezu saa luɔ huɗ ha̰ ni kaw ɓáy kumnun.
COL 2:13 Pola lew na, ì ɗo munu ɓa nzoɓ huɗeri, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa fe ka̰aya í se simseɗ munu ká nzoɓri ká i kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, Ŋgɛrɛwṵru ha rì kaw ɓáy kumnun ziŋ Krisi, a nda buma ziŋ naari ká tul fe ɗáa ya̰a naari na riw bele.
COL 2:14 Zaɗ saŋma bol kusolri ká ɗaa ɓay ɓo tul naari, ɓáy ɓay mbɔl ká ɗo tul naari na, ka naa ŋgiɗ bele a bumra ɓaykeri ɓáy huɗ Krisi ká tul puu say huɗ, a ɓǐɛke hṵrusuo-ɛri kpukɗu kpukɗu.
COL 2:15 Ká zaɗɛ ku na, ka haw yṵm ká tul temri ká re mbay, ɓáy hṵrusuori ká re tul nzoɓri na riw bele, a ɗaa sahoy ɓo nun-ri ká nun ruɔ nzoɓri, a mba tul-ri ɓáy huɗ Krisi ká tul puu say huɗ.
COL 2:16 Munu zu lɛ, ì ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ka ɗaa ɓay ɓo tul-rì ɓay tul fe ká ì sṵ, mase ɓay tul fe ká ì nzɔ na ya. Ì ha̰ nzoɓ mbḭw kara ka súru rì ɓay ɗáa nam suoriya ɓari, mase síe tḭi fewri, ɓáy nam mgbaka ta̰ram ɓari ya nda̰w pi.
COL 2:17 Fe nuri riw bele ku na ɓa tem feri hɔy ká kiɛ fe tusuɛ káʼa ví vuku. Roo lɛ, sùo fe na ɓa Krisi.
COL 2:18 Nzoɓri ká i ɗaa sùo-ri ɓa nzoɓ ɗíŋ tul-ri, a í ruo leɗ nzaapeɗri ká nulue na, ì pɔ́ŋ faa ha ri ɗaa ɓay ɓo tul-rì ha rì mbóroke fe ɗáa ɓari ya. Ɓari nzoɓkeri ku na, i ɗaa law-ri ɓo tul feri ká tina nun ha ri hɔy. Kér ɓay ɓari ká uru saa ɓil law-ri na, ɗaa ha ri sìi sùo-ri taŋ feke.
COL 2:19 Ɓari na, i zuɔ ziŋ Krisi ká ɓa mbay tul na mbǎa. Ɓe na, ka ɗaa ha̰ nzoɓ mbika lawri riw bele mgba kḭ mbḭw hɔy munu ká naysuo ɓáy nḭwri ɓáy zaɗ ɗokmakeri mgba kḭ ɓáy kere, a ŋgɔŋ ɓa pola pola munu ká Ŋgɛrɛwṵru hii.
COL 2:20 Ɓaarì na, ì hu ziŋ Zezu Krisi. Ɓe mini ze, wṵruri ká i re mbay ká tusiri key na ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul-rì mbǎa. Wa̰a, ɗaa mina nda̰w rɔɔ, ì ha ri suru rì ha rì ɗiŋ tul-rì í ɗaa fe rìi fe ká ì ɓa nzoɓ tusiri key ɓáy lɛ woo? Ɗaa mina ì ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓáa ɓari ká mii:
COL 2:21 «Mu mbi fe key ya, mu lie fe ku ɓáy nzaa-a ya, a mú záa fe ni key ɓáy nduo-ɔ ya» lɛ?
COL 2:22 Fe nuri riw bele ku na, zaɗka nzoɓ sṵ lɛ, ɗaa fe mbḭw ziŋ ni ya. Zaɗ saŋmakeri ɓáy fe férekeri ku na uru saa luo nzoɓ hɔy.
COL 2:23 Zaɗ saŋmakeri ku na rìi fe ká ɓa ɓay nun nzɛm ɓa tusuɛ. Ɓayke hii ɓáa mii: «Ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ í rúoke Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, ɗiŋ tul nda̰w, a í sáŋ sùo-rì ŋgḭ-ŋgḭi nda̰w pi.» Roo lɛ, fekeri ku na, i ɗo ɓáy hṵrusuo mbḭw ká ɓay sɔ́kɔ nzoɓ ha̰ ni mgba sùo-ɛ ká tul kɔn fe naysuo ya.
COL 3:1 Ɓaarì na, munu ká ì hu ziŋ *Krisi í tḭi saa luɔ huɗ ziŋ ni mbḭw hɔy í kaw ɓáy kumnun na, ì nzaa feri ká nulue, zaɗ ká Krisi kaw ɗi ká tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru.
COL 3:2 Ì ɗaa law-rì nzokɗo ká ɓo tul feri ká ɗo nulue ɓo, feri ká tusiri key ya,
COL 3:3 ɓay ḭi lɛ, fe ká tusiri key na, ì ɓa nzoɓ huɗeri ro ká ɗi, a káw ɓáy kumnun taa tusuɛ ɓaarì na mṵu sùo-ɛ ká luo Krisi. Ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓay tul-rì.
COL 3:4 Sa̰w káw ɓáy kumnun taa tusuɛ ɓaarì na, ɓe ze ɓa Krisi. Zaɗkaʼa yḭ́i a tina sùo-ɛ na, ɓaarì hɔy kara ì tína sùo-rì ziŋ ni, a í ziŋ riŋ ɗika ziŋ ni mbḭw hɔy.
COL 3:5 Munu zu lɛ, kɔn feri ká tusiri key na, ì ha̰ ni ka hu ká ɓil law-rì. Ɗáa nun píe nda̰w, ɗáa fe ḭ̌m nda̰w, taka mgbá̰y bapiɓi nda̰w, ɗáa kɔn feri nda̰w, rɔɔ kɔ́kɔ nun fe ká ɓa wṵru ká nzoɓri koɗ nda̰w na, ì ha̰ fekeri ku na ka hu mburuk mburuk ká ɓil law-rì.
COL 3:6 Ɓay tul fe ka̰ayari ká munu ku na ze a̰n hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru zuɔ tul nzoɓri ká i ɗaa tul ŋgɔŋɔ ziŋ ni.
COL 3:7 Ɓaarì hɔy kara, zaɗka feya̰akeri re mbay ká tul-rì kɔɓ ɓáy na, ì se simseɗ munu na nda̰w.
COL 3:8 Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, ì pɔ́ŋ fal fe ka̰ayari key na riw bele ɓa fal: law fá̰a nda̰w, ɗáa nun sḭ̀i ŋga̰w ŋga̰w ká tul nzoɓ nda̰w, rɔɔ law ndaya nda̰w pi. Tḭ́iri nzoɓ nda̰w, kɔ̀kɔ ɓayri nda̰w na, ì ha̰ ni ka tḭi ká nzaa-rì mbḭw ya nda̰w.
COL 3:9 Ì ɓaa ɓay baylu ha̰ kḭ ya, ɓay ḭi lɛ, ì naa tá̰w fe naysuo ɓáy fe ɗáakeri na ɓa fal,
COL 3:10 a í vi ɓa nzoɓ fie ro. Nzoɓke ku na ya̰a fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ɗáa ni ha̰ ni fɛrɛ ni ɓa pola pola, ha̰ ni tuu ni *taŋ kaɗ kaɗ.
COL 3:11 Munu zu lɛ, Ziɓ, mase nzoɓ ká ɓa Ziɓ ya hɔy kara tiya nda̰w, nzoɓ *kúŋ ŋgori, mase nzoɓ ká kuŋ ŋgori ya kara tiya nda̰w, nzoɓri ká i ḭ̌m sa̰w ri nda̰w, nzoɓri ká i nzɛ nzoɓ ya kara tiya nda̰w, koy nzoɓ, mase nzoɓ ká kaw ɓáy tul-e kara tiya nda̰w pi. Fe ká ndaɗ ɓamba tasiri lɛ, ɓa Krisi ká ɗo tul feri riw, a ɗo ɓil law-rì riw bele.
COL 3:12 Ɓaarì na, ì ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru káʼa náa rì zuɔ ɓoɗ ɓa taa ɓe, a kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ɛ. Munu zu lɛ, ì kɔ nun síe kḭ nda̰w, í ɗaa law kere ziŋ kḭ nda̰w, í ɗiŋ tul-rì ká sa̰w ɓal kḭ nda̰w, í se yuɗuɗu ka ziŋ kḭ nda̰w, a í íki law-rì ká tul kḭ nda̰w pi.
COL 3:13 Zaɗka ŋgṵri sùo ɗo sakra ɓaarì lɛ, ì sṵu law-rì ká tul kḭ, a í nda bumake ziŋ kḭ. Ì nda buma ka ziŋ kḭ munu ká Ŋgɛrɛmbay nda buma ziŋ rì.
COL 3:14 Rɔɓay, fe ká ndaɗ ɓay ɗáa ɓáy na, ɓa mgbaka ini ziŋ kḭ, ɓay ḭi lɛ, sal inike na síŋ rì zuɔ kḭ mbḭw hɔy riw bele.
COL 3:15 Ì ha̰ ɗɛkɛkɛ taa Krisi ka re mbay ká ɓil law-rì, ɓay ḭi lɛ, ɓay káw ɗɛkɛkɛ key na ze Ŋgɛrɛwṵru ɗíke rì ha rì vi ɓa nzoɓ ká mbḭw hɔy. Ì ɗaa taambɔl ha̰ ni ɓaŋguɔ.
COL 3:16 Ì ha̰ ɓay Krisi ɓáy ndaɗikeri riw bele na, ka ɗaa puo ká ɓil law-rì. Ì fére kḭ fe, a í báka kḭ ɓáy nun nzɛmke. Ì ɗi sim ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ɓil law-rì riw bele: sim pisi nda̰w, sim ká Tem Law Pie ha rì nda̰w na, ì há̰ke ni taambɔl.
COL 3:17 Fe ḭi ḭi ká ì ɗaa, ze ɓa na ɓay ɓáa ɓaarì, mase fe ɗáa ɓaarì hɔy kara, ì ɗaa ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu a í ɗáake taambɔl ha̰ Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa ɓe.
COL 3:18 Má̰yri, ì ɗiŋ tul-rì ká pol waa ɓaarì; ɓe ze ɓa fe ɗáa má̰yri ká i ɓa taa Ŋgɛrɛmbay na.
COL 3:19 A ɓaarì wa̰rari laa lɛ, ì kɔ má̰y ɓaarì ɓa nzoɓ nun-rì, a í ha̰ nun-rì ka sḭ̀i ŋga̰w ŋga̰w ká tul-ri ya.
COL 3:20 Ɓaarì leɗri lɛ, ì ɗaa vu mbom ká ɓo tul nzoɓ mbóŋri ká tul feri riw bele, ɓe ze ɓa fe ká rii law Ŋgɛrɛmbay.
COL 3:21 A ɓaarì bǎa leɗri laa lɛ, ì túɗ nun vu ɓaarì ɓáy ɓay ya ká law-ri a sá̰a.
COL 3:22 Ɓaarì koyri, ì ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa gaŋ ɓaarì ká tusiri key ká tul feri riw bele. Ì ɗaa peɗ ha ri ɓay ɗoko ká i ɗo fal-rì kɛk ku hɔy ɓay ndáɗke ká nun-ri ya, roo lɛ, ì ɗaa peɗ ɓaarì na ɓáy law mbḭw ká *taŋ kaɗ kaɗ ɓay tul vu mbom ká ì ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛmbay.
COL 3:23 Ze ɓa na peɗ ḭi ḭi hɔy ì ɗaa kara, ì ɗaa ɓáy ɓil law-rì riw bele rìi fe ká ì ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛmbay ɓo, ha̰ nzoɓ hɔy ya.
COL 3:24 Ì kɔ nda̰w, Ŋgɛrɛmbay a púo rì fe kere káʼa ɗaa ɗo ɓay tul nzoɓ taa ɓeri na. Bǎa gaŋ ɓaarì taa tusuɛke ká ì ɗaa peɗ ha̰ ni na ze, ɓa *Krisi.
COL 3:25 Nzoɓ ká ɗaa ndaya lɛ, a zíŋ feke maa tul-e nda̰w, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru naa nun nzoɓ mbḭw ya.
COL 4:1 A ɓaarì gaŋ tul koyri laa lɛ, ì mgba koy ɓaarì na ɓáy kere, í ha ri fe ká ɗo ɓay tul-ri na ɓáy faake, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, ɓaarì hɔy kara, gaŋ tul-rì kaw nulue suku ɗi ku.
COL 4:2 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ, í káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke, a í ɗáake taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
COL 4:3 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul ɓuru nda̰w, ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka pɔ́ŋ faa ha̰ ɓuru ka-káa ɓay ɓe ká ɗo zaɗ muni ká se tul *Krisi na ha̰ nzoɓri. Ɓay tul ɓayke na key ze, i mgbáke mì naa hul sal.
COL 4:4 Munu zu lɛ, ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul-i ɓay haŋa mì ɓǎake ɓayke na ka táŋ kaɗ kaɗ ɓa kɛlɛ ha̰ nzoɓri laa, munu ká ɓa peɗ ɓi ká ɓay haŋa mì ɗaa na.
COL 4:5 Ì se simseɗ ɓáy nun nzɛmke ká sakra nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu Krisi ya na. Zaɗka faa ɗáa kere ziŋ ri ɗo ɗi lɛ, ì ɗaa.
COL 4:6 Ɓay ká tḭi saa nzaa-rì na, ì ha̰ ni tḭi ɓáy kusol kere a huo yuɗuɗu, a ɓa kusol ráa ɓay. Ɓe nda̰w rɔɔ, ì kɔ́kɔke faa yḭiŋra ɓay ha̰ nzoɓ ha̰a ha̰a kara ɓáy faake ɓáy.
COL 4:7 Yṵ naari Tisik ká náa kɔ́ri ni ɓa nzoɓ nun naari, a ɓa bǎw peɗ ɓi ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛmbay na, a vǎa loko soro ɓay ká se tul-i na riw bele ha rì laa ɓáy. Ɓe na, peɗ ɗáa ɓe ɗo ɓáy faake.
COL 4:8 Ɓe ze mì pie ni ɓay haŋa ni ka se a vǎa lo soro ɓay ɓuru ha rì laa, a yḭ̀i a hǔoke law-rì.
COL 4:9 Mì pie ni ɓáy yṵ naari Onezim ká ɓuru kɔ ni ɓa nzoɓ nun ɓuru, ká peɗ ɗáa ɓe ɗo ɓáy faake, a ɓa nzoɓ taa ɓaarì nda̰w na se ziŋ ni mbḭw hɔy. Ɓari na ze, i vǎa loko soro feri riw bele ká kal ká luo ɓuru key na ha rì laa.
COL 4:10 Arisitak ká naa hul sal ziŋ mì mbḭw na, hii soko ha rì. A Marki ká ɓa vu bǎa Barnabas na hɔy kara hii soko ha rì nda̰w. Ɓe na, mì ɓaa ɓay ɓe ha rì laa pola ɗɔɗ ro. Zaɗkaʼa tḭi luo-rì lɛ, ì mgba ni ɓa sùo-rì ɓáy kere.
COL 4:11 Zezu ká i ɗi ni ɓa Zustus na hii soko ha rì nda̰w. Ɓa bele ɓari Ziɓri ká say key na hɔy ze, i mbi law-ri i ɗaa peɗ ziŋ mì ha̰ nzoɓri kɔ́ke mii, Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ká re mbay. Ɓari na ku ze i ɓa nzoɓ huo law-i.
COL 4:12 Epafaras ká ɓa nzoɓ ɓaarì na kara hii soko ha rì nda̰w. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ peɗ Zezu *Krisi, a ɗaa nzaa ɓay kere ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ kpaɗara ɓay tul-rì, ɓay haŋa rì mgba mbika law ɓaarì ɓáy kere, í vi ɓa nzoɓri ká i ŋgɔŋ kpay kpay ká ɗi, a í ɗaa feri riw ká law Ŋgɛrɛwṵru hii.
COL 4:13 Mì ɓáa nasi ɓay ɓe ha ri: ɓe na, ka ɗaa sùo-ɛ taa tom ŋgḭi ɓamba tasiri ɓay tul-rì nda̰w, ɓay tul nzoɓ Lawdiseri nda̰w, rɔɔ ɓay tul nzoɓri ká Erapoli nda̰w.
COL 4:14 Luku ká ɓa nzoɓ haŋa sa̰wpuu ká ɓuru kɔ ni ɓa nzoɓ nun ɓuru ɓáy Demas na, i hii soko ha rì nda̰w.
COL 4:15 Ì hii soko ha̰ yṵ naari riw bele ká i kaw Lawdise nda̰w, rɔɔ Nimfa ɓáy nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká puo ɓe na ha̰ mì.
COL 4:16 Zaɗka ì kḭi mbeɗe ká mì ɗaa ha rì key na lɛ, ì nzaa faa kpṵru í píeke ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Lawdise na ha ri kḭi ziŋ rì nda̰w, rɔɔ ɓaarì hɔy kara ì kḭi taa ɓari ká mì píeke ha ri na faa mbḭw munu nda̰w pi.
COL 4:17 Ì ɓaa ha̰ Arisiɓ ha̰ ni ka kɔ-kɔ́m ɓa tul peɗ ká Ŋgɛrɛmbay pɔŋ zuɔ nduo-ɛ na, ha̰ ni ka ɗaa ɔ ɓáy zaɗɛ.
COL 4:18 Ká zaɗ ni key na, ɓa ɓi Pol kḭ ro ze mì vbie mbeɗe na ɓáy nduo-i, mí hǐike soko ha rì. Ì yḭ́iŋra mì ɓay hul sal ká mì naa ɗi key na ya. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ rì.
1TH 1:1 Ɓi Pol, rɔɔ Silas, ɓáy Timote nda̰w na, ɓuru ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká ì mbṵ tul kḭ ká Tesalonik, ɓaarì ká ì zuɔ ziŋ Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ rì.
1TH 1:2 Ɓuru ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ kpaɗara ɓay tul-rì riw bele, a ɓúru ker se tul-rì ɓaŋguɔ ká ɓil nzaa ɓay kere ɓuru.
1TH 1:3 Ká pol Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru na, ɓuru ker se tul mbika law ɓaarì ká ɗaa peɗ nda̰w, ɓáy law ini ká ì ɗǒke ká ɗaa ha rì ɗáake peɗ ŋgɔ-ŋgɔŋ nda̰w, rɔɔ ɓáy law-rì ká ì ɗaa nzokɗo te tul Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi ká ɗaa ha rì sṵ̌uke law-rì nda̰w na.
1TH 1:4 Ɓaarì yṵ ɓururi ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ɛ na, ɓuru kɔ mii, Ŋgɛrɛwṵru nan rì ha rì ɓa nzoɓ taa ɓe,
1TH 1:5 ɓay ḭi lɛ, káa Ɓay Kere Krisi ká ɓuru kaa ha rì na, ɓa ɓay ká tḭi ká nzaa ɓuru hɔy ya, roo lɛ, ɓa ɓay ká tḭi ɓáy hṵrusuo, ɓáy faa Tem Law Pie, rɔɔ ɓúru kɔ ta-taŋ nda̰w mii, ɓa tusuɛ ɓay. A ɓaarì kara ì kɔ simseɗ ɓuru ká sakra ɓaarì ɓáy nun-rì; ɓuru ɗaa munu ɓay sɔ́kɔke rì.
1TH 1:6 Ɓaarì kḭ hɔy kara ì mboro simseɗ ɓuru ɓáy simseɗ Ŋgɛrɛmbay. Ze nzoɓri ɗáa rì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba ɓay tul Ɓay Kere Krisi ká ì ya̰a na hɔy kara, ì ya̰a ɓayke ɓáy suoriya ká Tem Law Pie ha rì na.
1TH 1:7 Ɓe nda̰w rɔɔ, ì víke ɓa nzoɓri ká ì kiɛ simseɗ ɓaarì ha̰ nzoɓ mbika lawri riw bele ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n ɓáy Akayi na i kɔ í mbóro.
1TH 1:8 Ɓa tusuɛ kḭ, Ɓay Ŋgɛrɛmbay na, uru ká luo-rì a tḭi kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n ɓáy Akayi hɔy ya, roo lɛ, law-rì ká ì ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ká ɓayke ya̰a zaɗ kpol kpol riw bele na, ɗaa ha̰ ɓuru se síe loko soroke mbǎa.
1TH 1:9 Nzoɓri riw bele lo soro faa ká ì mgbake ɓuru ɓa sùo-rì ɓáy nam ká ɓuru ɗǒke sakra ɓaarì, rɔɔ faa ká ì pɔ̌ŋke púo wṵruri í fɛrɛ sùo-rì ɓa luo Ŋgɛrɛwṵru ɓay ɗáa peɗ ha̰ ni, ɓe káʼa ɓa Ŋgɛrɛwṵru tusuɛ, Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun,
1TH 1:10 ɓay gíyaŋke Vi-e káʼa úru saa nulue. Ɓa ɓe Zezu ká Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ ha̰ ni ya̰a naari ká tul hɛrɛ ɓe káʼa ɓóko tul nzoɓri ɓáy nam káʼa ví vuku na.
1TH 2:1 Yṵ ɓururi, ì kɔ ɓáy sùo-rì nda̰w, seɗ ɓuru ká luo-rì na, ɓuru se gɔr hɔy ya.
1TH 2:2 Ì kɔ nda̰w, pola rɔɔ ɓay haŋa ɓuru se luo-rì na, nzoɓri ká Filiɓ raɗ ɓuru, í ɗaa nun ɓuru tuɔ síe ɓamba. Ze nzoɓri ŋgḭi ɓamba tuŋ ɓuru ŋgereŋ ɓáy seɗ ɓuru ká luo-rì na kara, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ɓuru hṵrusuo, a ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law ɓuru ɓay haŋa ɓuru káake káa Ɓay Kere ká uru saa luo-ɛ ká se tul *Krisi na ha rì.
1TH 2:3 Ɓay Kere ká ɓuru ka-káake ɓúru ɗíke rì na, ɓayke to faa ya nda̰w, kér ɓay ndaya kara ɗo ɓil law ɓuru ya nda̰w, ɓúru nzaa faa úla nzoɓri ká ɗi ya nda̰w;
1TH 2:4 roo lɛ, ɓuru ɓaa ɓaŋguɔ munu ká Ŋgɛrɛwṵru hii, ɓay ḭi lɛ, ɓa ɓe kḭ ze ka kɔ ɓuru maa, a pɔŋ peɗke zuɔ nduo ɓuru. Ɓuru nzaa faa ɓay ndáɗ ká nun nzoɓ ya, roo lɛ, ɓay ndáɗke ká nun Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa ɓa nzoɓ bɛ́klɛ fe ká ɗo ɓil law nzoɓ.
1TH 2:5 Ì kɔ ta-taŋ nda̰w, ɓáy nam ká ɓuru ɗǒke sakra ɓaarì ɓáy na, ɓuru ɓaa ɓay ba mbḭw ɓáy nzaa ráa ɓay ya nda̰w, a ɓúru ker ɓay ká ɓay ɓáa ɓay zíŋke fe ká luo-rì ba mbḭw ya nda̰w. Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ɓay nasike.
1TH 2:6 Ɓuru na, ɓuru nzaa faa ɓay haŋa nzoɓri pisi ɓuru ya: ká luo-rì ya nda̰w, luo nzoɓ kḭri ya nda̰w pi.
1TH 2:7 Ɓuru ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Krisi. Sa̰wke mini ze, ɓuru ɗo ɓáy faa ká ɓay réke mbay ká tul-rì, roo lɛ, ɓuru ɗaa munu ya. Ɓuru se ɓúru kaw sakra ɓaarì ɗɛkɛkɛ munu ká máa leɗ kɔ-kɔ́m ɓa tul vi-eri a kɔrɔ ri ɓáy kere.
1TH 2:8 Munu ká ɓuru kɔ rì ɓa nzoɓ nun ɓuru na, ɓuru ɗo ɗi ya ɓay ka-káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ká se tul Krisi hɔy ha rì ya, roo lɛ, ɓuru mbi sùo ɓuru ha̰ huɗ ɓay tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ɓuru hii rì ɓamba!
1TH 2:9 Yṵ ɓururi, peɗ ká ŋgɔŋ ɓamba ká ɓuru ɗaa sùo ɓuru taa tom ɓúru ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ na, ì yḭiŋra ya ɓa tusuɛ! Ɓuru ɗaa peɗ na ɓisie ɓáy suŋ ɓay ɓá soɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ya. Ɓe ze ɓuru káake káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ká se tul Krisi na ha rì.
1TH 2:10 Fe ká ɓuru ɗaa na, ì ɓa nzoɓ ɓay nasike, Ŋgɛrɛwṵru kara nda̰w. Simseɗ ɓuru ká sakra ɓaarì nzoɓ mbika lawri na, ɓa simseɗ ká *taŋ kaɗ kaɗ, a ɗo ɓáy zaɗɛ. Nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay ɗáa ɓay ɓo tul ɓuru ya.
1TH 2:11 Ì kɔ nda̰w, ɓuru ɗaa ziŋ rì mbḭw mbḭw riw bele munu ká bǎa leɗ ɗaa ziŋ vi-eri.
1TH 2:12 Ɓuru ɓo rì, ɓúru gɔ́l rì, rɔɔ ɓúru suru tigba̰a-rì ɓaŋguɔ ɓay haŋa rì se simseɗ munu ká Ŋgɛrɛwṵru hii, ɓe káʼa ɗí rì na, ɓay haŋa rì vi ɓa nzoɓri káʼa re mbay ká tul-rì a í ɗo ɓil riŋ ɗika ziŋ ni mbḭw hɔy.
1TH 2:13 Ɓuru ɗaa taambɔl ɓaŋguɔ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na rɔɓay, ɓay ḭi lɛ, zaɗka ɓuru ka-káa Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru ká se tul Krisi ha rì na, ì laa ɓayke í ya̰a ɓo ɓil law-rì ɓáy kere, a í kɔ ɓa ɓay ɓáa nzoɓri hɔy ya, roo lɛ, ɓa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru. Ɓayke na ɗo ɓa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓa tusuɛ kḭ. Ɓe ze a ɗaa peɗ ɓáy hṵrusuo ká ɓil law ɓaarì ká ì ɗaa law-rì ɓo tul Zezu Krisi.
1TH 2:14 Yṵ ɓururi, ɓaarì na ì mboro fe ɗáa nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Zezu Krisi ká i mbṵ tul kḭ ká zaɗri ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká kuɗu zaɗ ká Zude, ɓay ḭi lɛ, ɓaarì kara nzoɓ puo ɓaarì ɗaa nun-rì tuɔ síe munu ká Ziɓri ɗaa ziŋ nzoɓ mbika lawri ká kuɗu zaɗ ká Zude na.
1TH 2:15 Ɓa ɓari Ziɓri na ze, i i nzoɓ ha̰nɛri ká i ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, í i Ŋgɛrɛmbay Zezu, a í niiri ɓuru kaɗ kaɗ í ɗaa nun ɓuru tuɔ síe. I ɓa nzoɓri ká i rii nun Ŋgɛrɛwṵru ya a í ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni nzoɓri riw bele.
1TH 2:16 I haa ɓuru faa ɓay haŋa ɓuru ka-káa Ɓay Kere Krisi ha̰ nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na ha ri zǐŋke pam ya. I ɗaa munu ɓaŋguɔ, ɓe ze í ɗáake feya̰a nde tul kḭ a ŋgḭi ɓa pola pola kpṵru mini nda̰w rɔɔ hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru tɔɗɔ ɓo tul-ri ɓáy.
1TH 2:17 Yṵ ɓururi, ɓáy nam ká náa walkeri kḭ ká bole ɗi ndḭi na (náa kɔ́ri kḭ ya hɔy kara, law naari ɓo tul kḭ ɓaŋguɔ kpaɗara) kɔn kɔ́kɔ rì ɗaa ɓuru lok lok ha̰ ɓuru ɗaa hṵrusuo ɓuru tuŋ kḭ, a ɓúru nzaa faa ɓay vǎa kɔ́kɔ rì ɓa kḭ.
1TH 2:18 Ɓe ze, ɓuru hii ɓay yḭ́i se luo-rì, a ɓi Pol na, mì nzaa faa ba mbḭw mase ba siɗiri munu ɓay séke, roo lɛ, *Satan haa faake ɓáy.
1TH 2:19 Wa̰a, nzoɓ veri ɓáy rɔɔ i ɗo ɓa fe ɗáa law ɓuru nzokɗo te tul-ri, mase ɓa fe suoriya ɓuru, mase ɓa taguɓa riŋ ɗika ká ha̰ ɓuru kǎwke rìka na lɛ? Wa̰a ɓa ɓaarì ká ì ɗoko pol Ŋgɛrɛmbay naari Zezu ɓáy nam káʼa yḭ́i a vi na ya lɛ woo?
1TH 2:20 Ɓa tusuɛ kḭ, ɓa ɓaarì na kḭ ze ì ɓa fe ndáka giri sùo ɓuru nda̰w, fe suoriya ɓuru nda̰w pi.
1TH 3:1 Sa̰wke mini ze, zaɗka ɓuru kaw kpṵru taŋ láa soro ɓay ɓaarì, a ɓúru maa ɓay íki law ɓúru ká ɗi mbǎa na, ɓuru mbi nzaa ɓuru ɓay píe Timote se luo-rì, a pɔŋ ɓuru ká siɗi key laa lɛ, ɓuru káw Atɛn huo ɓuru. Ɓe Timote na ka ɓa yṵ naari, a ɓa bǎw peɗ Ŋgɛrɛwṵru káʼa ka-káa Ɓay Kere ká se tul *Krisi. Ɓuru pie ni ɓay haŋa ni ka vǎa ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law-rì ha rì ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law ɓaarì,
1TH 3:3 ɓay haŋa ɓo, ɗáa nun tuɔ síe ká tḭi tul-rì timbɛɗɛ key na, ka láŋ mbika law nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ku ya. Ɓaarì sùo-rì kara ì kɔ ta-taŋ nda̰w, kḭri ɗáa nun tuɔ síe ká mini key na, ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ faake ɗo ɓay tul naari.
1TH 3:4 Tusuɛke lɛ, ɓáy nam ká ɓuru kaw ziŋ rì kɔɓ rɔɓay na, ɓuru ɓaa ha rì mii, fe ɗáa nun tuɔ síe a tḭ́i tul naari, a lɛ, fekeri tḭi na kḭ. Ɓa fe ká ì kɔ ta-taŋ nda̰w ro.
1TH 3:5 Sa̰wke mini ze, munu ká mì maa ɓay íki law-i ɓay kǎwke kpṵru ya na, mì pie Timote ɓa luo-rì ɓay láake soro mbika law ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, mì ɗaa hḭɛ ká ɓil law-i mí ɓaa mii, kɔ ya lɛ, ŋgɛrɛtemndaya lie law-rì ha̰ peɗ ká ɓuru ɗaa ká luo-rì pola na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy.
1TH 3:6 Roo lɛ, timbɛɗɛ key ká Timote yḭ̀i saa luo-rì a vi luo ɓuru key ɓáy ɓay kere, a lo soro ɓay ká se tul mbika law ɓaarì ká ì ɗo tul-e ɓaŋguɔ kpaɗara, ɓáy ini ká ì mgba ziŋ kḭ na ha̰ ɓuru laa. Ka ɓaa ha̰ ɓuru mii, ì ker ɓay se tul ɓuru ɓaŋguɔ, a kɔn kɔ́kɔ ɓuru kara ɗáa rì lok lok munu ká ɓuru kara, kɔn kɔ́kɔ rì ɗaa ɓuru munu nda̰w na.
1TH 3:7 Ɓe ze yṵ ɓururi, ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓururi riw bele, ɓáy fe law sɛkɛri riw bele ká tḭi tul ɓuru na, zaɗka Timote ví lo soro mbika law ɓaarì ká ì ɗo tul-e ɓaŋguɔ ha̰ ɓuru laa na, ɗaa ha̰ law ɓuru huo ɓuru mgbalak.
1TH 3:8 Ɓa tusuɛ kḭ, munu ká ì mgba mbika law ɓaarì ŋgɔ-ŋgɔŋ í zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛmbay na, timbɛɗɛ key law ɓuru nda siri fṵɔ ha̰ ɓuru kaw ɓáy kere!
1TH 3:9 Ɓuru ɗáa mina ze ɓay ɗáa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul bawda suoriya ká ɓuru ziŋ ɓay tul-rì ká pol-e na lɛ woo!
1TH 3:10 Suŋ ɓáy ɓisie na, ɓuru ɗaa nzaa ɓay kere ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ni ka mgbúɗa faa ha̰ ɓuru vǎa kɔ rì, a ɓúru kíɛ rì ɓie feri ká tɔ̀ŋ ká ɓil mbika law ɓaarì na.
1TH 3:11 Ndaɗ ɓay haŋa Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ ɓáy Ŋgɛrɛmbay naari Zezu, ka léke faa ha̰ ɓuru se ɓúru vǎa kɔ rì ɓa kḭ!
1TH 3:12 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ka ha̰ ini ká ì mgba ziŋ kḭ, rɔɔ í mgba ziŋ nzoɓri riw bele nda̰w na, ka ká̰y tul kḭ ɓa pola pola ha̰ ni maa ɓáy ini ká ɓuru mgba ziŋ rì.
1TH 3:13 Ɓe nda̰w rɔɔ, kaʼa haŋa rì hṵrusuo ha rì vi ɓa nzoɓri ká *taŋ kaɗ kaɗ taŋ ɓay ká ɗo tul-rì ká nun Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nam ká Ŋgɛrɛmbay naari Zezu a ví ɓáy nzoɓri riw bele ká i ɓa taa ɓe. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
1TH 4:1 Ɓe ze yṵ ɓururi, ɓay séke simseɗ ká rii law Ŋgɛrɛwṵru na, ì fere ká luo ɓuru ɓáy nam ká ɓuru ɗǒke luo-rì hɔy. Simseɗke na kḭ ze ì se ro ku, roo lɛ, kóɗ ŋguɔ hɔy, ɓuru vbi rì ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu ɓay haŋa rì se nun-rì ɓa pola,
1TH 4:2 ɓay ḭi lɛ, ɓaarì na ì kɔ nda̰w, ɓa fe fére ká ɓuru ya̰a saa luo Ŋgɛrɛmbay Zezu a ɓúru fere rì.
1TH 4:3 Fe ká Ŋgɛrɛwṵru hii na, ɓa haŋa rì vi ɓa nzoɓri ká *taŋ kaɗ kaɗ ká nun-ɛ. Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ká ɓay ɗáa fe lɔrɔ.
1TH 4:4 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì na, ka kɔ faa kɔ́rɔ sùo-ɛ ɓay káw ziŋ má̰y ɓe ɓáy kere, ɓáy faa ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, nun nzoɓri kara nda̰w.
1TH 4:5 Ka ti pɔ́ŋ sùo-ɛ ha̰ kɔn fe naysuo kuɔ ni munu ɓa nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na ya.
1TH 4:6 Ká ɓil fe nuri ku na, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara ka ɗaa ka̰aya ziŋ yṵ-ɛ, mase a ɗaa fe ɗáa riiɓa ziŋ ni ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗaa kḭri feya̰a ká mini key na, Ŋgɛrɛmbay a púo ri mbɔlke munu ká ɓuru ɓaa ɓayke ha rì a ɓúru baka rì ká ɗi na.
1TH 4:7 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗi naari ɓay haŋa náa ɗáari fe ɗáa lɔrɔ ya, roo lɛ, ɓay haŋa náa káwri ɓa nzoɓri ká taŋ kaɗ kaɗ ɓa taa ɓe.
1TH 4:8 Ɓe ze, nzoɓ ká tuŋ fe fére ká ɓuru fere rì key na ŋgereŋ lɛ, ɓa nzoɓ ze ka tuŋ ni ŋgereŋ ya, roo lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru ká ha rì Tem Law Pie na ze ka tuŋ ni ŋgereŋ ku.
1TH 4:9 Yṵ ɓururi, ɓay ká se tul mgbaka ini ká sakra kḭ na, ɓa fe ká ì se síe haŋa nzoɓ ɗaa mbeɗeke ha rì mbǎa, ɓay ḭi lɛ, ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze fere rì faa mgbaka ini ziŋ kḭ.
1TH 4:10 Ɓe ze ɓa fe ká ì ɗaa ɓaŋguɔ ziŋ yṵ ɓaarì riw bele ká kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n riw bele nda̰w ku. Roo lɛ, ɓuru koɗ rì ɓay haŋa rì ɗaa nun-rì ɓa pola rɔɓay.
1TH 4:11 Ì nzaa faa káw ɗɛkɛkɛ, í ɗaa sùo-rì nduo ɓil fe nzoɓ ha̰wri ya nda̰w, í ɗaa peɗ sùo-rì kḭ í zíŋke fe sṵm í hɔ́lke sùo-rì, munu ká ɓuru mbi nzaa ɓuru ká ɗi ha rì pola na.
1TH 4:12 Ɓe nda̰w rɔɔ, ì ɓá soɓa nzoɓ mbḭw ya, a nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛmbay ya na i kɔ lɛ, i ɗáake mbay ɓo tul-rì ɓáy.
1TH 4:13 Yṵ ɓururi, ɓay ká se tul nzoɓ huɗeri na, ɓuru hii ɓay haŋa rì laa sa̰wke ta-taŋ, ɓo í ɗaa síe ŋgḭi ɓamba tasiri munu ká nzoɓ ha̰wri ká i ker í ɓaa mii, nzoɓ hu lɛ, hu wṵ̌m kḭ zu ɓo, nzoɓ ká ɓay ɗáa law te tul-e nzokɗo na tiya na munu ya.
1TH 4:14 Náa kɔ́ri ɓa tusuɛ kḭ mii, Zezu na hu, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru tina ni saa luɔ huɗ. Ɓe ze, náa kɔ́ri nda̰w mii, Ŋgɛrɛwṵru ká tina Zezu saa luɔ huɗ na, nam ká Zezu a yḭ́i a vi na, nzoɓri riw bele ká i hu ká ɓil mbika law na, Ŋgɛrɛwṵru a tína ri saa luɔ huɗ faa mbḭw munu nda̰w ha ri kaw ɓáy kumnun ziŋ Zezu.
1TH 4:15 Tusuɛke lɛ, munu ká Ŋgɛrɛmbay fere ɓuru na, ɓuru ɓaa ha rì: naari ká náa káwri ɓáy kumnun kpṵru tḭi síe yḭ́i ɓe na, náa ti mbikari ɓal naari tɔ pola ɓay súɔ nun-ɛ ha̰ ɓari ká i hu na kpay ya mgbaŋ.
1TH 4:16 Namke ku na, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka tul fe keŋ, lɛ, kusol mbay tul leɗ nzaapeɗri ká nulue a mgbaka ɓeleŋ, gire tḭw Ŋgɛrɛwṵru a mgbaka kɔŋrɔŋ, lɛ, Ŋgɛrɛmbay kḭ sùo-ɛ a ɗì saa nulue ɓay vika. A lɛ, ɓari ká i hu ká ɓil *Krisi na, i tḭ́i saa luɔ huɗ pola,
1TH 4:17 rɔɔ naari ká náa káwri ɓáy kumnun ɓáy na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa náa ururi ziŋ ri mbḭw hɔy ɓay ndúo ɓil síi mbam ɓay súɔ nun Ŋgɛrɛmbay ɓa siya. Ɓe nda̰w rɔɔ, náa káwri ziŋ ni wṵ̌m ɓaŋguɔ.
1TH 4:18 Munu zu lɛ, ì huo law kḭ ɓáy ɓayri na key.
1TH 5:1 Yṵ ɓururi, ɓay ká se tul nam ɓáy sa̰w síe ká fekeri a tḭ́i na, ɓa fe ká ì se síe haŋa nzoɓ ɗaa mbeɗeke ha rì mbǎa,
1TH 5:2 ɓay ḭi lɛ, ɓaarì kḭ sùo-rì na ì kɔ ta-taŋ mii, nam yḭ́i Ŋgɛrɛmbay na a tḭ́i tul nzoɓri mbuɗa munu ká nzoɓ riiɓa tḭ́ike tul nzoɓri ɓa suŋ.
1TH 5:3 Zaɗka nzoɓri ɓaa mii: «Zaɗ ɗo ɗɛkɛkɛ, fe mbḭw ti ɗáa fe ya,» lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy, ɓíɛ a tḭ́i tul-ri mbuɗa munu ɓa nduo ká tuŋ má̰y nzoɓ ṵ̌wṵy; lɛ, i ti zíŋ faa tḭ́i ɗul ya.
1TH 5:4 Roo lɛ, ɓaarì yṵ ɓururi, ì ɗo ɓil suŋ tilo munu ká nzoɓri ká i tuu *Krisi ya na ya ká ɓay haŋa namke lɛ, ka mgbuŋ rì munu ká nzoɓ riiɓa mgbúŋke nzoɓri na ya.
1TH 5:5 Tusuɛke lɛ, ɓaarì riw bele na, ì ɓa leɗ zaɗ taŋari, í ɓa leɗ ɓisieri nda̰w. Náa ɓári leɗ suŋri ya nda̰w, leɗ suŋ tilori ya nda̰w pi.
1TH 5:6 Ɓe mini ze, náa ti naaŋari nam munu ká nzoɓ ha̰wri naa ku ya. Roo lɛ, náa káwri ɓáy nzaa ɓal naari kekeke, a náa nzɛ́ri ɓáy sùo naari.
1TH 5:7 Ì kɔ, suŋ ze nzoɓ na-nam, suŋ na nda̰w ze him ɗaa nzoɓ tuɗ,
1TH 5:8 roo lɛ, naari ká náa ɓári leɗ zaɗ taŋari na, ndaɗ ɓay haŋa náa nzɛ́ri ɓáy sùo naari ha̰ law naari ká náa ɗáari ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓáy ini ká náa mgbári ziŋ nzoɓri na, ka kɔ́rɔ naari munu ɓa ŋgaŋ ká kɔrɔ nzoɓ yṵm ká nzaa ruy. Ndaɗ ɓay haŋa law naari ká náa ɗáari nzokɗo te tul pam na, ka kɔ́rɔ naari munu ɓa taguɓa lari ká nzoɓ yṵm ɗaa guɓa tul-e a kɔ̌rɔke sùo-ɛ.
1TH 5:9 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗi naari ɓay haŋa hɛrɛ ɓe ze ka ɓo tul naari ya, roo lɛ, ka ɗi naari ɓay haŋa náa ziŋri pam ɓáy faa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi,
1TH 5:10 ɓe káʼa hu ɓay naari. Ze náa húri na hu mase náa kawri ɓáy kumnun hɔy kara, nam káʼa yḭ́i a vi na, náa káwri ziŋ ni mbḭw hɔy.
1TH 5:11 Munu zu lɛ, ì huo law kḭ í sɔ kḭ munu ká ì ɗaa ɓaŋguɔ kpaɗara na.
1TH 5:12 Yṵ ɓururi, ɓuru koɗ rì ɓay haŋa rì ɗaa mbay ka ɓo tul ɓari ká i ɗaa peɗ ká sakra ɓaarì, ɓari ká Ŋgɛrɛmbay pɔŋ peɗ zuɔ nduo-ri ɓay haŋa ri nda faa pol-rì í ɓo rì na.
1TH 5:13 Ì hḭ́ɛ ri a í kɔ ri ɓa nzoɓ nun-rì ɓay tul peɗ ká i ɗaa. Ì káw ɗɛkɛkɛ ká sakra kḭ.
1TH 5:14 Ɓuru koɗ rì ɓay haŋa rì baka nzoɓri ká simseɗ ɓari ɗo gɔɓ gɔɓ nda̰w, í huo law nzoɓri ká law-ri sa̰a nda̰w, í sɔ nzoɓri ká hṵrusuo-ri tiya nda̰w, a í íki law-rì ká tul nzoɓri riw bele.
1TH 5:15 Ì ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ka yḭ́iŋra ɓáy ndaya ká nzoɓ ɗaa ziŋ ni na ha̰ ni suo bol-e ya, roo lɛ, ì nzaa faa ɗáa kere ɓaŋguɔ ká sakra ɓaarì nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓri riw bele nda̰w pi.
1TH 5:16 Ì ɗaa suoriya ɓaŋguɔ.
1TH 5:17 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ kpaɗara.
1TH 5:18 Ká ɓil feri riw bele ká tḭi tul-rì na, ì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ɓe ze ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa ɓaarì ká ì zuɔ ziŋ Zezu *Krisi na ì ɗaa.
1TH 5:19 Tem Law Pie ká ɗaa peɗ ká ɓil law-rì na, ì mbii ni ya.
1TH 5:20 A ɓayri ká i ya̰a saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, ì ḭ́m ya,
1TH 5:21 roo lɛ, ì bɛ́klɛ ɓaykeri riw bele í ya̰a ha̰y ká ɓáy kere ka ɓo ɓil law-rì,
1TH 5:22 a í nzɛ ɓáy sùo-rì ká tul kḭri fe ka̰ayari ɓoɗ ɓoɗ riw bele.
1TH 5:23 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ haŋa ɗɛkɛkɛ ha̰ nzoɓ na, ka ɗaa ha rì vi ɓa nzoɓ taa ɓe ká ɓil sùo-rì ŋgiɗ bele. Ka kɔ́rɔ sùo-rì riw bele: kér ɓay ɓaarì nda̰w, pa̰ra nun sùo-rì nda̰w, rɔɔ naysuo-rì nda̰w na ka táŋ kaɗ kaɗ kpṵru maa ɓáy nam yḭ́i Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi.
1TH 5:24 Ɓe káʼa ɗi rì na, kaʼa ɗáa feke ɔ ɓáy zaɗɛ riw bele, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo tul ɓay ɓe.
1TH 5:25 Yṵ ɓururi, ì ɗaa nzaa ɓay kere nda̰w ɓay tul ɓuru.
1TH 5:26 Ì hii soko lik lik ha̰ yṵ naari riw bele í á̰wke nzaa kḭ.
1TH 5:27 Mì koɗ rì ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay: ì kḭi mbeɗe key na ha̰ yṵ naari riw bele.
1TH 5:28 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke taa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
2TH 1:1 Ɓi Pol, rɔɔ Silas ɓáy Timote nda̰w na, ɓuru ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká ì mbṵ tul kḭ ká Tesalonik, ɓaarì ká ì zuɔ ziŋ Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi.
2TH 1:2 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ zíŋ rì.
2TH 1:3 Yṵ ɓururi, ɓuru ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ɓa fe ká ɗo nun haŋa ɓuru ɗaa ɓay tul-rì ɓaŋguɔ a ɗo ɓáy zaɗɛ, ɓay ḭi lɛ, ì ɗaa law-rì ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓa pola pola, a ini ká ɓaarì mbḭw mbḭw ì mgba ziŋ nzoɓ ha̰wri na se ɓa pola pola.
2TH 1:4 Sa̰wke mini ze, ɓuru kara ɓuru nda giri sùo ɓuru ɓay tul-rì ká sakra nzoɓ mbika law ha̰wri ká i mbṵ tul kḭ, a ɓúru ɓaa ha ri mii, ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ í ɗaa law-rì ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ ká ɓil fe ɗáa nun tuɔ síeri, ɓáy kɔ́kɔ sɛkɛ feri riw bele ká tḭi tul-rì na.
2TH 1:5 Fe niri key na kiɛ ta-taŋ mii, fe ká Ŋgɛrɛwṵru mbi nzi-ɛ ká ɗi na ɗo ɓáy zaɗɛ, ɓay ḭi lɛ, fekeri ká ì sṵu law-rì ká ɗi na, ɗaa ha rì víke ɓa nzoɓri ká ì maa haŋa ni ka re mbay ká tul-rì. Ɓe ze ɓa fe ká ì kɔ sɛkɛ fe ɓayke.
2TH 1:6 Ɓa tusuɛ, Ŋgɛrɛwṵru na a ɗáa fe ɓáy zaɗɛ: nzoɓri ká i ha rì kɔ sɛkɛ fe na, a yḭ́iŋra sɛkɛ feke ɗaa ri.
2TH 1:7 A ɓaarì ká ì kɔ sɛkɛ fe na, kaʼa haŋa law-rì nda siri fṵɔ, ɓuru kara nda̰w, ɓáy nam ká Ŋgɛrɛmbay Zezu a yḭ́i saa nulue ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri ká i ɓa nzoɓ hṵrusuo na.
2TH 1:8 Kaʼa yḭ́i ká ɓil rḭm huu ká sɛ bilam bilam ɓay haŋa nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya, ká i ɗaa vu mbom ɓo tul káa Ɓay Kere ká se tul Ŋgɛrɛmbay naari Zezu ya na, ha ri kɔ sɛkɛ fe maa ɓáy zaɗ fe ɗáa ɓari.
2TH 1:9 Fe sɛkɛ káʼa tḭ́i tul-ri na, a ɓá ɓíɛ káʼa ɔ́-ɔkɔ ya ɓaŋguɔ. I ɗoko ɗi ɗi ziŋ Ŋgɛrɛmbay nda̰w, ziŋ hṵrusuo riŋ ɗika ɓe nda̰w
2TH 1:10 ɓáy nam káʼa yḭ́i a vi ɓay haŋa ɓari riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e a í ɓa taa ɓe na, i pisi ni a í gɔl riŋ mbay ɓe. Ɓaarì sùo-rì kḭ kara, ì ɗoko sakra nzoɓkeri ku na nda̰w, ɓay ḭi lɛ, káa ɓay ká ɓuru kaa ha rì na, ì ɗaa law-rì ɓo ɗi.
2TH 1:11 Sa̰wke mini ze, ɓuru ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ ɓay tul-rì. Ɓuru vbi Ŋgɛrɛwṵru naari ɓay haŋa ni ka ha rì ma-maa ɓáy simseɗ káʼa ɗíke rì ɓay haŋa rì se na. Ɓuru vbi ni mii, ɓáy faa hṵrusuo-ɛ na, ka ha rì maa ɗáa fe kereri riw bele ká law-rì hii, ha̰ peɗri ká ì ɗaa ɓáy faa mbika law-rì na ka ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
2TH 1:12 Ɓe nda̰w rɔɔ, ɓáy faa fe ɗáa ɓaarì na, ì ɗáake mbay ɓo tul Ŋgɛrɛmbay naari Zezu, a ɓe laa lɛ, a ɗáa mbay ɓo tul ɓaarì ká ì zuɔ ziŋ ni na. Fe niri key na, ɓa lere peɗ law kere Ŋgɛrɛwṵru naari ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi.
2TH 2:1 Yṵ ɓururi, ɓay ká se tul yḭ́i Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi ɓáy mbṵ́ kḭ naari ká luo-ɛ na, nzoɓ ha̰nɛri ɓaa ha rì mii, nam yḭ́i ɓe na vi ro. Ze ɓa na nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, mase nzoɓ ka-káa, mase nzoɓ ɗaa mbeɗe ze a ɓǎake mii, ɓa ɓuru ze ɓuru ɓaa ha rì kara, ɓuru koɗ rì ɓay haŋa rì ɗaa ha̰ kér ɓay ka zukri rì maŋ ká ɗi ɓa vaa ya nda̰w, a í ha̰ hḭɛ ka ɗáa rì ká ɗi ya nda̰w pi.
2TH 2:3 Ì ha̰ nzoɓ mbḭw kara ka úla rì ɓáy kḭri ɓayri ká mini key mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, pola rɔɔ ɓay haŋa namke ka vi na, nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi i túŋ Ŋgɛrɛwṵru mbá̰y, rɔɔ Nzoɓ Mgbɔrɔ, ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru a ɓíɛ ni kpukɗu kpukɗu ká ɓil huu na a tḭ́i nda̰w.
2TH 2:4 Nzoɓ Mgbɔrɔke na a túŋ feri riw bele ká nzoɓri kɔ ɓa wṵru ɓari ɓáy feri riw bele ká i koɗ ri na. Kaʼa mbika sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká kal tul wṵrukeri ku riw bele, a ɗaa kpṵru a kaw *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru, a ɗi sùo-ɛ ɓe kḭ ɓa Ŋgɛrɛwṵru.
2TH 2:5 Fe niri key na, mì ɓaa ha rì ɓáy ɗol ɓi ká mì ɗo ziŋ rì hɔy. Wa̰a, ì yḭ-yḭiŋra lɛ woo?
2TH 2:6 Roo lɛ, fe mbḭw haa faa ɓay haŋa ni tḭi ká timbɛɗɛ key; feke na ì kɔ-kɔ. Ɓe mini ze, Nzoɓ Mgbɔrɔ na a tḭ́i ɓáy namke ká Ŋgɛrɛwṵru tuu.
2TH 2:7 Tusuɛke lɛ, hṵrusuo Nzoɓ Mgbɔrɔ ká ɗaa ha̰ nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi túŋke Ŋgɛrɛwṵru na, ɗo ɗáa peɗ ɓa muni ro. Roo lɛ, nzoɓ ká haa faa ha̰ ni na tiya ro lɛ,
2TH 2:8 ɓe nda̰w rɔɔ, ɓe na a tḭ́i ɓáy. A lɛ, ɓáy nam ká Ŋgɛrɛmbay Zezu a yḭ́i a vi na, a ɓíɛ ni kpukɗu kpukɗu ɓáy zuu nzi-ɛ puɗ, a gur hṵrusuo-ɛ ruk ruk ɓáy ndṵy ɓe ká zḭriri zḭriri.
2TH 2:9 Nzoɓ Mgbɔrɔ na, a ví ɓáy hṵrusuo *Satan a ɗaa kḭri peɗri ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká ɓa hḭɛ zikiki, fe saŋri ɓáy feri ká mba kɔ́kɔ ɓay úlake nun nzoɓri.
2TH 2:10 Kaʼa ɗáa kḭri fe ɗáa ka̰ayari ɓoɗ ɓoɗ riw bele ɓay úlake nzoɓri ká i ɗo faa káʼa séke ziŋ ri ɓa zaɗ ɓíɛ. I zíŋ ɓíɛ, ɓay ḭi lɛ, i hii ɓay ya̰aŋa tusuɛ ɓay ká maa ɓay ya̰aŋake sùo-ri na ya.
2TH 2:11 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ha̰ hṵrusuo nzaa úla ɗaa peɗ ká ɓil law-ri ɓay haŋa ri ɗaa law-ri ɓo tul ɓay baylu.
2TH 2:12 Ɓe ze, nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri ɓo tul tusuɛ ɓay ya, ká kɔn ɗáa fe ka̰aya ze mgba law-ri na, ɓay a mgbaka tul-ri.
2TH 2:13 Yṵ ɓururi, ɓaarì ká Ŋgɛrɛmbay kɔ rì ɓa nzoɓ nun-ɛ na, ɓuru ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul-rì ɓaŋguɔ. Ɓa fe ká ɗo nun haŋa ɓuru ɗaa, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru nan rì ɓáy titire ɗáa tusiri ɗɛkrɛ hɔy ɓay haŋa rì ziŋ pam ɓáy faa Tem Law Pie ká ɗaa peɗ ká ɓil law-rì ha rì vi ɓa nzoɓri ká *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w, ɓáy faa law-rì ká ì ɗaa ɓo tul tusuɛ ɓay nda̰w pi.
2TH 2:14 Ɓay tul ɓayke na ku ze ka ɗíke rì ɓáy faa káa Ɓay Kere *Krisi ká ɓuru kaa ha rì na, ɓay haŋa rì ziŋ riŋ ɗika mbḭw hɔy ziŋ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi.
2TH 2:15 Munu zu lɛ, yṵ ɓururi, ì mgba mbika law ɓaarì ŋgɔ-ŋgɔŋ, a í mgba tusuɛ ɓay ká ɓuru ziŋ a ɓúru suo ɓúru fere rì na ŋgɔ-ŋgɔŋ, ha̰y ká ɓuru ɓaa ɓáy nzaa ɓuru nda̰w, rɔɔ ha̰y ká ɓuru ɗaa ɗo mbeɗe ha rì kara nda̰w pi.
2TH 2:16 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi kḭ sùo-ɛ ɓáy Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa kɔ naari ɓa nzoɓ nun-ɛ, káʼa ha̰ law naari huo wṵ̌m, a ha̰ náa ɗáari law naari nzokɗo te tul fe kere ká náa ziŋri ɓáy faa law kere ɓe na,
2TH 2:17 ka ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law-rì, a ha rì hṵrusuo ɗáa fe kereri ɓaŋguɔ ɓáy faa peɗ ɗáa ɓaarì nda̰w, ɓay ɓáa ɓaarì nda̰w pi.
2TH 3:1 Yṵ ɓururi, ɔ́rɔ ɓie ɓay ɓuru ze ɗo key: ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul ɓuru, ɓay haŋa ɓay ká se tul Ŋgɛrɛmbay na ka ya̰a zaɗ ɓa vaa, ha̰ nzoɓri ya̰a ɓayke ɓáy suoriya faa mbḭw munu ká ì ɗaa ká luo-rì na.
2TH 3:2 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ́rɔ ɓuru ɓay tul nzoɓ ndayari ɓáy nzoɓ mgbɔ́rɔri, ɓay ḭi lɛ, ɓa nzoɓri riw bele ze i ɗaa law-ri ɓo tul ɓay ká ɓuru ka-káake na ya.
2TH 3:3 Roo lɛ, Ŋgɛrɛmbay na ɗo tul ɓay káʼa waa; kaʼa haŋa rì hṵrusuo, a kɔrɔ rì ɓay tul fe ɗáa ŋgɛrɛtemndaya.
2TH 3:4 Ka ha̰ ɓuru ɗaa law ɓuru te tul-rì, a ha̰ ɓuru kɔ ta-taŋ mii, fe ká ɓuru vbi rì ɓay haŋa rì ɗaa na ì ɗo ɗáake, a í ɗaa nun-rì ɓa pola pola.
2TH 3:5 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ka mgbúɗa nun-rì ha rì kɔ ini ká Ŋgɛrɛwṵru mgba ziŋ rì na ɓa pola pola, ɓáy sṵ́u law ká *Krisi ha rì na.
2TH 3:6 Yṵ ɓururi, ɓuru baka rì ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi: nzoɓri riw bele ká i ɓa lay, a í se simseɗ maa ɓáy fe fére ká ɓuru ziŋ a ɓúru suo ɓúru fere rì na ya lɛ, ì naa sùo-rì ɗi ɗi ká lakun-ri.
2TH 3:7 Fe ká ì ɗáa nda̰w rɔɔ ɓay mbóroke simseɗ ɓuru na, ɓaarì kḭ sùo-rì kara ì kɔ nda̰w, ɓay ḭi lɛ, ɓáy ɗol ɓuru ká sakra ɓaarì na, ɓuru ɓa lay ya.
2TH 3:8 Ɓuru ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara hɔl ɓuru hɔy hɔy ya, roo lɛ, ɓuru ɗaa peɗ ɓúru ta̰a ká ɗi pɔɗɔ pɔɗɔ suŋ ɓáy ɓisie ɓay hɔ́lke sùo ɓuru, ɓay haŋa ɓo ɓuru ɓa soɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ya.
2TH 3:9 Ɓa tusuɛ kḭ, ze ɓuru ɗo ɓáy faa ká ɓay ya̰aŋa fe saa nduo-rì ɓay hɔ́lke sùo ɓuru kara, ɓuru ɗaa munu ya, roo lɛ, ɓuru ɗaa peɗ ɓúru hii ɗoko ɓa fe líe kḭ ha rì mboro.
2TH 3:10 Tusuɛke lɛ, ɓáy ɗol ɓuru ká luo-rì na kara, ɓuru ɓaa ha rì ta-taŋ ɓaŋguɔ mii: «Nzoɓ ká hii ɓay ɗáa peɗ ya lɛ, ì ha̰ ni fe sṵm ya.»
2TH 3:11 Ɓuru laa mii, nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì se simseɗ taa gɔɓ gɔɓkeri taŋ ɗáa peɗ, í ɓa nzoɓ ɗaa sùo-ri nduo ɓil fe nzoɓ ha̰wri.
2TH 3:12 Kḭri nzoɓri ká mini na ɓuru ɓaa ha ri, ɓúru baka ri ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi ɓay haŋa ri mgba peɗ í ɗaa í hɔ́lke sùo-ri.
2TH 3:13 A ɓaarì yṵ ɓururi na laa lɛ, fe ɗáa kere na ì pɔ́ŋ falɛ ya.
2TH 3:14 A zaɗka nzoɓ ya̰a nzaa ɓoko ká ɓuru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe key na ya lɛ, ì kɔ ni ɓa ɓaɗi munu í zúɔ ziŋ ni ya, ɓay haŋa sahoy ka sɛ ni.
2TH 3:15 Ɓe nu ku hɔy kara, ì kɔ ni ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì ya, roo lɛ, ì ɓo ni munu ɓa yṵ ɓaarì.
2TH 3:16 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ká ɓa nzoɓ haŋa ɗɛkɛkɛ ha̰ nzoɓ na, ɓe kḭ sùo-ɛ ka ha rì ɗɛkɛkɛ ká ɓil feri riw bele ɓáy faa gosi feri ɓoɗ ɓoɗ riw bele. Ndaɗ ɓay haŋa ni ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
2TH 3:17 Ká zaɗ ni key na, ɓa ɓi Pol kḭ ro ze mì vbie ɓay ni key na ɓáy nduo-i. «Mì hii soko ha rì.» Mbeɗeri mbḭw mbḭw riw bele ká mì ɗaa na, mì ɗaa nduo-i iki ɗi mini. Ɓe ze ɓa nduo fe vbíe ɓi.
2TH 3:18 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
1TI 1:1 Yṵ-i Timote, ɓi Pol ká mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi ɓáy bol nzaa Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ya̰aŋa naari, ɓáy Zezu Krisi ká náa ɗáari law naari te tul-e nzokɗo na, mì ɗaa mbeɗe key na
1TI 1:2 ha̰ mù ɓo ká mù ɗo munu ɓa vu ɓil-i taa tusuɛke ɓay law-a ká mù ɗaa ɓo tul Zezu Krisi. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke nda̰w, kɔ́kɔ nun síe nzoɓ nda̰w, ɓáy ɗɛkɛkɛ Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi, ka saɗ ziŋ mù.
1TI 1:3 Munu ká mì ɓaa ha̰ mù pola nda̰w rɔɔ mí zɔl mí se kuɗu zaɗ ká Maseduwa̰n na, mu káw ɓil ŋgɛrɛpuo ká Efɛz, a mú mbi nzaa ha̰ nzoɓ fe fére bayluri na, i ɗaa nzaa fe fére taa gɔɓ gɔɓkeri na ka gbṵ.
1TI 1:4 Mu ɓaa ha ri pɔ́ŋ nzaa nduo kḭiŋa fal ɓayri na nda̰w, kḭiŋa sa̰w ka̰niri ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm na kara, ka gbṵ nda̰w pi. Fekeri ku na mboŋ má̰y ɓay ɓa pola pola gɔr hɔy, a sɔ peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo naari ɓay haŋa nzoɓri ŋgɔ́ŋke ká ɓil mbika law na ya.
1TI 1:5 Má̰ra sa̰w báka ɓay key na, ɗo ɓay haŋa nzoɓ mbika lawri, i hii kḭ ɓáy ɓil law ká *taŋ kaɗ kaɗ, ɓáy kér ɓay kere ká uru saa ɓil wa̰ra law nda̰w, rɔɔ ɓáy law-ri ká i ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓa tusuɛ nda̰w pi.
1TI 1:6 Nzoɓ ha̰nɛri i pɔŋ faa kere na ku, a í ɗo ɓil má̰y ɓay taa gɔɓ gɔɓkeri.
1TI 1:7 Ɓari na, i mbi sùo-ri ɓa nzoɓ fére nzoɓri *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, ɓay ká i ɓaa, mase fe ká i fere ɓáy hṵrusuo-ri na, i kɔ sa̰wke mbḭw ya.
1TI 1:8 Náa kɔ́ri nda̰w, bol kusol Ŋgɛrɛwṵru na, zaɗka nzoɓ hḭɛ ɓáy zaɗɛ lɛ, ɓa fe kere.
1TI 1:9 Fe ká náa kɔ́ri ta-taŋ nda̰w ze ɗo key: ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗáake bol kusol ɓayke ya, roo lɛ, ɓay tul nzoɓ law mgbɔ́rɔri ɓáy nzoɓ tḭɛri nda̰w, ɓay tul nzoɓ túŋ Ŋgɛrɛwṵru ŋgereŋri ɓáy nzoɓ feya̰ari nda̰w, nzoɓ ndɔ́lɔ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nzoɓ ɓíɛ riŋ-ɛri nda̰w, nzoɓ ika bǎa ɓari mase máa ɓari nda̰w, rɔɔ nzoɓ ika nzoɓri nda̰w pi.
1TI 1:10 Ka ɗaa bol kusol na ɗo ɓay tul nzoɓ taka mgbá̰y bapiɓiri, ɓáy wa̰rari ká i fɛrɛ í naa ziŋ kḭ nda̰w, nzoɓ ɗáɓ koyri nda̰w, nzoɓ kúɗ ɓayri ɓáy nzoɓ faa nasi ɓay bayluri nda̰w, rɔɔ ɓay tul nzoɓri ká peɗ ɗáa ka̰aya ɓari ɓoɗ ɓoɗ ká maa ɓáy fe fére taa tusuɛke na ya nda̰w pi.
1TI 1:11 Fe fére taa tusuɛke ku na maa kḭ ɓáy Ɓay Kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo-i ha̰ mì ka-káake. Ɓayke ku na ɓaa se tul riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru, bawda nzoɓ ká maa ɓay haŋa nzoɓri pisi ni.
1TI 1:12 Mì ɗaa taambɔl ha̰ Zezu *Krisi ká ɓa Ŋgɛrɛmbay naari ká ha̰ mì hṵrusuo ha̰ mì ɗáake peɗ ɓe. Ɓe na, ka kɔ mì ɓa nzoɓ ká mì ɗaa fe ɓáy bol nzi-ɛ, a mbi mì ɓa nzoɓ peɗ ɓe.
1TI 1:13 Ze ká pola lew mì ɓa nzoɓ ɓíɛ riŋ-ɛ nda̰w, mí ɗaa nun nzoɓ ɓeri tuɔ síe nda̰w, a mí tḭiri ni nda̰w hɔy kara, ka kɔ nun síe ɓi a ɗaa law kere ziŋ mì, ɓay ḭi lɛ, pola na, mì ɗaa law-i ɓo tul-e ya nda̰w, a feri ká mì ɗaa na kara, mì kɔ ya nda̰w pi.
1TI 1:14 Ɓa tusuɛ kḭ, Ŋgɛrɛmbay naari na ɗaa bawda law kere ziŋ mì, a ha̰ mì ɗáake law-i ɓo tul-e, a ha̰ mì law ini ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi.
1TI 1:15 Ì kɔ, Zezu Krisi na vi tusiri key ɓay ya̰aŋa nzoɓ feya̰ari, a lɛ, ɓi na, mì ɓa mbayke. Law kere káʼa ɗaa ziŋ mì ɓi ká mì ɓa mbay nzoɓ feya̰a na, ka ɗaa munu ɓay kíɛke nzoɓri bawda íki law ɓe na ta-taŋ. Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓri ká i kɔ́kɔ mì na, i ɗáake law-ri ɓo tul-e, a í kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara na. Ɓay ká mì ɓaa key na, ɓa tusuɛ ɓay ká maa ɓay haŋa nzoɓri riw bele i ɗaa law-ri ɓo ɗi.
1TI 1:17 Ndaɗ ɓay haŋa nzoɓri riw bele, i ɗaa mbay ka ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓe káʼa re mbay ɓaŋguɔ nda̰w, a ɓa nzoɓ káʼa hu-huɗ ya nda̰w, ɓe ká nun nzoɓ kɔ ni ya nda̰w, a ɓa ɓe huo-ɛ kḭ hɔy ze ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru. Riŋ ɗika ɓa taa ɓe mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
1TI 1:18 Timote, ɓo ká mù ɗo munu ɓa vu ɓil-i na, nzaa ɓoko ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa se tul-a pola na, ɓayke ɗo faa mbḭw munu ká mì ɓáa ha̰ mù key nda̰w. Zaɗka mù ɗo tul ɓaykeri na ku lɛ, mù zíŋ hṵrusuo ká ɗi. Mu kɔ́rɔ tusuɛ ɓay ká se tul mbika law, a mú ha̰ kér ɓay ká ɓil wa̰ra law-a na kara ka táŋ kaɗ kaɗ nda̰w. Ɓe nda̰w rɔɔ, mù rúke ruy taa tusuɛ na ɓáy. Nzoɓ ha̰nɛri pɔŋ kér ɓay kere ká uru saa ɓil wa̰ra law-ri na, ɓe ze í ɓǐɛke mbika law ɓari.
1TI 1:20 Sakra nzoɓkeri ku na, Imene ɓáy Alezandere i ɗo ɗi nda̰w. Ɓari na, mì pɔŋ ri zuɔ nduo *Satan ɓay haŋa ri ṵ́ɔ tḭ́iri Ŋgɛrɛwṵru na keŋ keŋ.
1TI 2:1 Titire ɗɛkrɛ lɛ, mì ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ɓay haŋa ri ɗaa nzaa ɓay kere ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ, ɓay vbikake ni feri nda̰w, ɓay kóɗ ni ɓay tul nzoɓri nda̰w, rɔɔ ɓay haŋa ni taambɔl ɓay tul nzoɓri riw bele,
1TI 2:2 ɓay tul mbayri nda̰w, nzoɓ rewpuori riw bele nda̰w, ɓay haŋa ɓo ɗɛkɛkɛ ka ɗo puo naari ha̰ náa káwkeri ɓáy kere, a náa ɗáakeri mbay ka ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa simseɗ kere.
1TI 2:3 Ɓe ze ɓa fe ká ndaɗ ɓamba, a rii law Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ya̰aŋa naari na.
1TI 2:4 Ɓe na, ka hii ɓay haŋa nzoɓri riw bele ziŋ pam, a hii ɓay haŋa ri tuu tusuɛ ɓay nda̰w.
1TI 2:5 Ì kɔ, tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na mbḭw. Nzoɓ ká ɗo sikɗa ɓe ɓáy nzoɓri kara mbḭw nda̰w; nzoɓke na ze ɓa Zezu *Krisi.
1TI 2:6 Ɓe na ka mbi sùo-ɛ ha̰ huɗ a púoke mbɔl tul nzoɓri riw bele, a tǐnake ri saa ɓil koy feya̰a. Ka ɗaa munu ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru tuu na, a kǐɛke nzoɓri ta-taŋ mii, Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay ya̰aŋa nzoɓri riw bele.
1TI 2:7 Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗáa mì kaw ɓa nzoɓ ka-káa ɓay ɓe, a mí ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ɓe ɓay fére nzoɓri ká i ɓa Ziɓ ya na feri riw bele ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi nda̰w, a mí fere ri tusuɛ ɓay na nda̰w pi. Ɓay ká mì ɓaa key na ɓa sùo ɓay kḭ ɓo, ɓa kúɗ ɓay ya.
1TI 2:8 Munu zu lɛ, zaɗri riw bele ká ì mbṵ kḭ ká ɗi na, mì hii ɓay haŋa wa̰rari ɗaa nzaa ɓay kere, í ǔrake nduo-ri ɓa siya ɓáy ɓil law-ri ká *taŋ kaɗ kaɗ taŋ law fá̰a nda̰w, taŋ rɔɗi nda̰w pi.
1TI 2:9 A má̰yri laa lɛ, mì hii ɓay haŋa ri nduo gari ká ɓáy faake, í kǔɗke nun nzoɓ ya, a í ɓa nzoɓ fe ɗáa bayluri ya nda̰w. I ti ɓá nzoɓ mgbaka tul vá̰yta̰y vá̰yta̰y ya, i ti nzáa fe gamari munu ká ɓa fe suku ɓáy zawri ká ndṵy zḭriri zḭriri ká i ɗaa ɓáy lari lɔr ya nda̰w, rɔɔ gariri ká larike ŋgɔŋ kal tul-ri ya nda̰w pi.
1TI 2:10 Roo lɛ, ndaɗi má̰y nzoɓ na ɓa peɗ ɗáa kere ɓe. Ɓe ze ɓa peɗ ɗáa má̰yri ká i kɔ sùo-ri ɓa nzoɓ hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru.
1TI 2:11 Má̰yri ká i ɗo fére ri fe na, ndaɗ ɓay haŋa ri káw ɗɛkɛkɛ í ɗiŋ tul-ri ká pol nzoɓ ká ɗo fére ri fe na.
1TI 2:12 Má̰yri na, mì ha̰ faa ha ri ɓay haŋa ri fére wa̰rari fe ya, a í re mbay ká tul-ri ya nda̰w. Roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ri káw ɗɛkɛkɛ.
1TI 2:13 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa *Adam ze pola nda̰w rɔɔ a ɗaa *Ɛv tɔŋ ɗi ɓáy.
1TI 2:14 Rɔɓay, ɓa Adam ze ŋgɛrɛtemndaya ula ni ya, roo lɛ, ɓa Ɛv ze ya̰a nzaa úla ŋgɛrɛtemndaya na, a wǎɗke tul *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru.
1TI 2:15 A ze munu hɔy kara, má̰yri na, i mboŋ nzoɓ, a lɛ, i zíŋ pam ká luo Ŋgɛrɛwṵru. Roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ri geɗe tul mbika law ɓari nda̰w, í hii nzoɓri nda̰w, í ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, a í sìi sùo-ri ya nda̰w rɔ!
1TI 3:1 Zaɗka nzoɓ hii ɓay ndáka faa pol nzoɓ mbika lawri lɛ, ɓa peɗ kere kḭ ze law-ɛ mgba ɗi ku. Ɓay ká mì ɓaa key na, ɓa sùo ɓay.
1TI 3:2 Nzoɓ ndáka faa pol nzoɓ mbika lawri na, a ɓá nzoɓ ká ɓay ti tul-e ya, a ɗaa feri riw bele ɓáy zaɗɛ. Káʼa ɓá nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul má̰y ɓe kḭ mbḭw hɔy taŋ nzáa má̰y kḭ nda̰w, a ɓa nzoɓ nzɛ́kɛ ɓáy sùo-ɛ, a ɗo tul ɓal-ɛ kekeke nda̰w, a ɓá nzoɓ ká ker fe rɔɔ a ɗaa nda̰w, a ɓá nzoɓ mgbaka varuri ɓáy kere, rɔɔ a maa ɓay fére nzoɓri fe nda̰w pi.
1TI 3:3 Ka ti ɗáa koy him ya nda̰w, a ɓa nzoɓ tuɗ ɓay ya nda̰w, roo lɛ, a ɓá nzoɓ ká se lɔm nda̰w, a ɓa nzoɓ ɗáa nzoɓri zuɔ kḭ nda̰w, a ɓa nzoɓ taka kɔn lari ya nda̰w pi.
1TI 3:4 Nzoɓ ndáka faa pol nzoɓ mbika lawri na, a máa ɓay mgbaka sa̰w nzoɓ ɓil hul ɓeri ɓáy kere nda̰w, rɔɔ vi-eri hɔy kara, i láa nzi-ɛ í ɗaa vu mbom ɓo tul-e ɓáy zaɗɛ nda̰w,
1TI 3:5 ɓay ḭi lɛ, zaɗka nzoɓ kɔ faa mgbaka sa̰w nzoɓ ɓil hul ɓeri ya na wa̰a, a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a kɔ faa ndáka faa pol nzoɓ mbika lawri na lɛ woo?
1TI 3:6 Ɓe na, ka ti ɓá nzoɓ mbika law fie ya nda̰w, ɓo munu ya lɛ, a úru a hew sùo-ɛ dukuku dukuku ha̰ Ŋgɛrɛwṵru kuŋ ɓay ɓo tul-e munu káʼa ɗáake ziŋ ŋgɛrɛtemndaya na.
1TI 3:7 Ɓe na, nzoɓri ká i mbi law-ri ya hɔy kara, i ɓáa ɓay ɓe ɓáy kere. Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓri ti ḭ́m ni ha̰ sahoy mgba ni ha̰ ni tǎake ndaw ŋgɛrɛtemndaya ya.
1TI 3:8 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ sɔkɔ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri na kara, i ɓá nzoɓri ká ɓay ti ɗoko tul-ri ya, a í ɗaa fe ɓáy zaɗɛ. I ɓá nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri ya nda̰w, i ɗáa koy him ya nda̰w, rɔɔ í ɓa nzoɓ fe ɗáa rɔɗ rɔɗri ya nda̰w pi.
1TI 3:9 I ɓá nzoɓri ká i ɗoko tul tusuɛ ɓayri ká se tul feri ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi, ɓáy kér ɓay ká *taŋ kaɗ kaɗ ká uru saa ɓil wa̰ra law-ri.
1TI 3:10 Nzoɓkeri ku na, ì bɛ́klɛ ri pola ta-taŋ í kɔ nda̰w rɔɔ, zaɗka ɓay ti tul-ri ya lɛ, ɓe rɔɔ ì ɗaa peɗke na ka zúɔ nduo-ri ɓáy.
1TI 3:11 Ɓari nzoɓ sɔkɔ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká i ɓa má̰yri na kara, i máa ɓay haŋa nzoɓri ɗaa vu mbom ɓo tul-ri nda̰w, í ɓa má̰y rá̰aŋa ra̰mri ya nda̰w, í ɓa nzoɓ nzɛ́kɛ ɓáy sùo-ri, a í ɗo tul ɓal-ri ká tul feri riw bele nda̰w pi.
1TI 3:12 Nzoɓ sɔkɔ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri na, i ɓá nzoɓri ká i ɗáa law-ri ɓo tul má̰y ɓari kḭ hɔy taŋ nzáa má̰y kḭ nda̰w, í maa ɓay mgbaka sa̰w vu ɓari ɓáy nzoɓ ɓil hul ɓari ɓáy kere nda̰w pi.
1TI 3:13 Nzoɓ sɔkɔ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká i ɗaa peɗ ɓari ɓáy faake na, nzoɓri ɗáa mbay ɓo tul-ri nda̰w, a mbika law ká ha̰ náa zǔɔkeri ziŋ Zezu *Krisi na, i ɓáa ɓayke ɓáy nun wa̰ra nzoɓ taŋ law tɔ́kɔke nda̰w pi.
1TI 3:14 Ɓi na, mì ɗaa mbeɗe key na ha̰ mù, a mí ker mii ndḭi lɛ, mì séke vǎw ɓay vǎa zíŋ mù ɓáy.
1TI 3:15 A ze, zaɗka mì se mí ziŋ mù vaa ya kara, mbeɗe key na a kíɛ mù faa séke simseɗ kere ká sakra nzoɓ mbika lawri. Ɓari riw bele na, i ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun. I ɗo munu ɓa tigba̰a hul ká tusuɛ ɓay ɓar sa̰w ká ɗi, a í ɓa gasay ká sɔ tusuɛ ɓay na.
1TI 3:16 Ì kɔ, Zezu Krisi na ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ; Tem Law Pie kiɛ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm; Leɗ nzaapeɗri ká nulue kɔ ni; Sa̰w nzoɓri riw bele laa ɓay ɓe; Nzoɓri ká tusiri key ɗaa law-ri ɓo tul-e; Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni kaw zaɗ káw riŋ ɗika. Ɓe ze ɓa tusuɛ ɓay ká ɗo zaɗ muni ká Ŋgɛrɛwṵru tina ha̰ ni ɗo zaɗ hie, ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi. Tusuɛ ɓay key na ɓa bawda fe na kḭ!
1TI 4:1 A roo lɛ, Tem Law Pie ɓaa ta-taŋ mii, ɔ́rɔ ɓie nam na, nzoɓ ha̰nɛri i pɔ́ŋ tusuɛ ɓay ká se tul mbika law, ɓay ɗáa law-ri ɓo tul nzaa úlari ká temndayari ɗaa nduo ɓil law-ri, ɓáy fe fére ka̰ayari ká uru saa luo-ri na.
1TI 4:2 I ya̰aŋa nzaa úla nzoɓ ɓay huori ɓáy nzoɓ kúɗ ɓayri ká law-ri ɗo tiɗi ká tul fe ɗáa ka̰aya, a í wṵ̌ruke faa kere na.
1TI 4:3 Ɓari nzoɓkeri ku na, i fere nzoɓri fe mii, ya̰aŋa kḭ ɓa fe ká ndaya nda̰w, sṵŋa fe ha̰nɛri hɔy kara ɓa fe ká ndaya nda̰w pi. A lɛ, Ŋgɛrɛwṵru na ɗaa fe sṵmkeri na ɓay haŋa ɓo nzoɓ mbika lawri ká i tuu tusuɛ ɓay tuu na, i sṵ ɓáy faa nzaa ɓay kere, a í há̰ke ni taambɔl.
1TI 4:4 Tusuɛke lɛ, feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa na ɓa fe kere, fe mbḭw ká ɓay sa-saŋ na tiya. A roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni taambɔl nda̰w rɔɔ, í ya̰a ɓáy,
1TI 4:5 ɓay ḭi lɛ, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy nzaa ɓay kere na, ɗaa ha̰ fekeri na taŋ kaɗaŋ.
1TI 4:6 Zaɗka mù fere nzoɓ mbika lawri fe nuri ku na lɛ, mù ɓa tusuɛ nzoɓ peɗ Zezu *Krisi, a mú ŋgɔŋ ká ɓil tusuɛ ɓay ká se tul mbika law ɓáy fe fére kere ká mù ya̰a ɓayke ɓáy zaɗɛ na.
1TI 4:7 Mu tuŋ loko soro gɔɓ gɔɓkeri ká maa ɓáy faa mbika law ya na ŋgereŋ, a mú ɗaa sùo-ɔ taa tom ɓay ɗoko tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru.
1TI 4:8 Fe líe hṵrusuo ká ɓa faa kḭ ɗul na, ndaɗ wuo sɔ́y ya. A roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa sùo-ɛ taa tom ɓay ɗoko tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na, ɓa fe ká ndaɗ ɓamba tasiri kal feri riw bele, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe káʼa sɔ́kɔ ni ɓáy káw kumnun ɓe ká timbɛɗɛ ká tusiri key nda̰w, rɔɔ káw ɓáy kumnun káʼa vika vuku nda̰w pi.
1TI 4:9 Ɓe ze ɓa tusuɛ ɓay ká maa ɓay haŋa nzoɓri riw bele ya̰a.
1TI 4:10 Ɓe mini ze, náa ɗáari sùo naari taa tom, náa ɗáakeri peɗ Ŋgɛrɛwṵru, a náa rúkeri ruy, ɓay ḭi lɛ, náa ɗáari law naari nzokɗo te tul Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun, ɓe káʼa ɓa Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri riw bele, rɔɔ kakalke lɛ, ɓa ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e.
1TI 4:11 Mu ɓaa ɓay fekeri key na ha̰ nzoɓ mbika lawri, a mú fére ri ɓáy zaɗɛ riw bele.
1TI 4:12 Mu ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ka sḭiri mù ɓay ɓá ká mù ɓa kuban ku ya, roo lɛ, mu mbi sùo-ɔ ka ɗo ɓoɗ ɓa fe kíɛ kḭ ha̰ nzoɓ mbika lawri, ha ri kɔ mù ɓáy ɓay ɓáa ɓo nda̰w, simseɗ ɓo nda̰w, mgbaka ini ɓo nda̰w, ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ ɓáy law-a ká *taŋ kaɗ kaɗ nda̰w pi.
1TI 4:13 Mu mbi sùo-ɔ ɓáy zaɗɛ ɗɛɗ, ɓo mú kḭ́ike ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ká nun nzoɓri ha ri laa nda̰w, mú ɓo ri nda̰w, rɔɔ mú fére ri ɓayke nda̰w pi. Mu ɗaa fekeri na munu ɓaw nda̰w rɔɔ, mì yḭ̀i mí vǎa ziŋ mù ɓáy.
1TI 4:14 Fe ini ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mù ɓay haŋa mù ɗáake peɗ ɓe ɓáy síeke ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ká *ŋgɛrɛ tul peɗri ɗáake nduo-ri ɓo tul-a na, mu ɗaa laysuo ká ɗi ya.
1TI 4:15 Mu ɗaa fekeri ku na ɓáy zaɗɛ, mú mbi sùo-ɔ ɗɛɗ mú ɗáake peɗke. Ɓe nda̰w rɔɔ nzoɓri riw bele i kɔ́kɔke ŋgɔŋɔ ɓo ká mù ɗaa ká ɓil peɗ Ŋgɛrɛwṵru na ɓáy.
1TI 4:16 Mu nzɛ ɓáy sùo-ɔ ɓay tul simseɗ ɓo nda̰w, tul fe fére ɓo ká mù fere nzoɓri nda̰w pi. Mu ɗo tul ɓal-a ká tul fe niri key na riw bele. Zaɗka mù ɗaa munu lɛ, mù ya̰aŋa sùo-ɔ nda̰w, rɔɔ nzoɓri ká i laa ɓay ɓo na kara, i ya̰aŋake sùo-ri nda̰w pi.
1TI 5:1 Nzoɓ ká ŋgɔ-ŋgɔŋ ro na, kɔkɔ ká mu tuŋ ni ɓáy ɓay, roo lɛ, mu ɓaa ɓay ziŋ ni ɓáy kusol huoke, ɓay ḭi lɛ, ka ɗo munu ɓa bǎa-ka ro. A nzoɓri ká i ɓa kubanri lɛ, ndaɗ ɓay ɗáa kere ziŋ ri munu ká mù ɗáake ziŋ ɓil máa ɓori.
1TI 5:2 A má̰yri ká i ŋgɔ-ŋgɔŋ na, mu ɗaa kere ziŋ ri munu ká mù ɗáake ziŋ máa-ŋari; a má̰y tikɗiri laa lɛ, mu ɗaa kere ziŋ ri ɓáy ɓil wa̰ra law-a ká taŋ kaɗ kaɗ munu ká mù ɗáake ziŋ tínaŋ-ari.
1TI 5:3 Má̰y síeri ká nzoɓ kɔ-kɔ́m ɓa tul-ri tiya na, mu mgba ri ɓáy kere.
1TI 5:4 A roo lɛ, má̰y síe ká vi-eri mase vu zi-ɛri ɗo ɗi laa lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ri kɔ́rɔ ni ɓáy kere í hḭ́ɛke Ŋgɛrɛwṵru. Ndaɗ ɓay haŋa ri ɗaa munu, í púoke mbɔl fe kere ká nzoɓ mbóŋ ri ɗaa ziŋ ri na. Ɓe ze ɓa fe ká rii law Ŋgɛrɛwṵru.
1TI 5:5 Má̰y síe ká kaw huo-ɛ ká nzoɓ kɔ-kɔ́m ɓa tul-e tiya na, ka ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru nzokɗo, a na-nam ya ɓáy nzaa ɓay kere suŋ ɓáy ɓisie.
1TI 5:6 A roo lɛ, má̰y síe ká fe tusiri key hɔy mgba law-ɛ na, ze ka kaw ɓáy kumnun hɔy kara, ka ɗo munu ɓa nzoɓ huɗe.
1TI 5:7 Fe niri key na, mu kíɛ nzoɓ mbika lawri ta-taŋ ɓay haŋa má̰y síeri na, nzoɓ mbḭw mini kara, ka ɗaa ɓay ɓo tul-ri ɓáy faa simseɗ ɓari ya.
1TI 5:8 Roo lɛ, zaɗka nzoɓ kɔ-kɔ́m ɓa tul nzoɓ ini ɓeri ya nda̰w, rɔɔ kakalke lɛ, ɓil hul ɓeri hɔy kara ya nda̰w na lɛ, ka pɔŋ tusuɛ ɓay ká se tul mbika law nda̰w, a ndaya ɓo ɓisuy pavbaɗ kal nzoɓ ká kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya rɔɓay.
1TI 5:9 Má̰y síeri ká mù fá̰a riŋ ri ɓay haŋa nzoɓ mbika lawri sɔ ri na, i ɓá má̰yri ká mbiimbam ɓari a kál síŋ yie nda̰w, a zaɗka waa ɓari kaw ɓáy kumnun ɓáy na, i ɗaa law-ri ɓo tul-ri taŋ nzáa wa̰ra kḭ nda̰w pi.
1TI 5:10 Ɓari na, i ɓá má̰yri ká nzoɓri pisi fe ɗáa kere ɓari: ì kɔ-kɔ́m ɓa tul vu ɓari ɓáy kere nda̰w, í mgba varuri ɓáy kere nda̰w, í ɗiŋ tul-ri ká pol nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri, í sɔ nzoɓri ká i ɗo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe nda̰w, rɔɔ fe ɗáa ɓari riw bele kara, ɓa kere nda̰w pi.
1TI 5:11 A roo lɛ, ɓari má̰y síeri ká i ŋgɔŋ ya ɓáy na, mu fa̰a riŋ ri ya, ɓay ḭi lɛ, zaɗka kɔn ya̰aŋa wa̰ra kḭ ɗaa ri ɓáy lɛ, ì úru í pɔŋ peɗ *Krisi ká i mbi sùo-ri ɓay ɗáa na.
1TI 5:12 Ɓáy faa fe ɗáa ɓari key na, nzoɓri ɗáake ɓay ɓo tul-ri ɓay tul nzaa-ri ká i mbi ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w rɔɔ í pɔŋ na.
1TI 5:13 Rɔɓay, munu ká peɗ ɗáa ɓari tiya na, i ha̰ari ɓáy faa hul hul, a fe ká ndaya kakalke lɛ, i vi ɓa má̰y rá̰aŋa ra̰mri nda̰w, má̰y tɔkɔ lawri nda̰w, í ɓa má̰y taka tul ɓayri nda̰w pi.
1TI 5:14 Sa̰wke mini ze, mì hii ɓay haŋa má̰y síeri ká i ŋgɔŋ ya ɓáy na, i yḭ̀i í ya̰a wa̰ra kḭ í mboŋ nzoɓ, a í kɔ́rɔ ɓil hul ɓari ɓay haŋa nzoɓ tul ŋga̰ni naari, i zíŋ faa ká ɓay ɓáake ɓay ka̰aya se tul naari ya.
1TI 5:15 Mì ɓaa mini, ɓay ḭi lɛ, má̰y síe ha̰nɛri i pɔŋ faa kere na, a í se fal *Satan na ɗɔɗ ro.
1TI 5:16 Munu zu lɛ, má̰y ká ɓa nzoɓ mbika law ká má̰y síeri ɓa nzoɓ ini ɓe na, ɗo nun haŋa ni ka kɔ-kɔ́m ɓa tul-ri ɓo, ka pɔ́ŋ ri ha ri ɓa soɓa ká tul nzoɓ mbika lawri ya. Ɓe munu nda̰w rɔɔ, nzoɓ mbika lawri na, i zíŋ faa í sɔ má̰y síeri ká i kaw huo-ri kḭ hɔy taŋ nzoɓ sɔkɔ ri na.
1TI 5:17 Ŋgɛrɛ tul peɗri ká i nda faa pol nzoɓ mbika lawri ɓáy kere na, kakalke lɛ, ɓari ká i mbi sùo-ri ɓo ɓil peɗ káa ɓay ɓáy fére Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na, ɗo nun haŋa nzoɓ mbika lawri ɗaa mbay ɓo tul-ri, a í mgba ri nduo siɗi,
1TI 5:18 ɓay ḭi lɛ, i ɓaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Nday ká ɗo tɔɗ naŋ ɓay haŋa pa̰rɛ ka tḭi na, mu siŋ nzi-ɛ ya.» Rɔɓay, «Nzoɓ ká ɗaa peɗ na, ka maa ɓay zíŋ lari peɗ ɓe.»
1TI 5:19 Zaɗka nzoɓ ɗaa ɓay ɓo tul ŋgɛrɛ tul peɗ lɛ, mu ya̰a ɓayke ya. Mu giyaŋ ha̰ nzoɓ ɓay nasikeri maa siɗi mase say, i káw ɗi nda̰w rɔɔ mú ya̰a ɓayke na ɓáy.
1TI 5:20 A ɓari ká i ɗaa feya̰a na, mu ɓaa ziŋ ri ká nun nzoɓ mbika lawri riw bele ɓay haŋa hḭɛ ka ɗaa nzoɓ ha̰wri.
1TI 5:21 Mì koɗ mù ɓa tusuɛ ká pol Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Zezu *Krisi nda̰w, ká pol leɗ nzaapeɗri ká nulue ká i ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm nda̰w, ɓay haŋa mu ɗaa vu mbom ka ɓo tul fe féreri key na ɓáy zaɗɛ. Mu ɗaa peɗke na taŋ náa nun nzoɓ nda̰w, taŋ ɗoko fal ŋgaŋ nzoɓ fe ɗáa ka̰aya nda̰w pi.
1TI 5:22 Mu takra ɗáa nduo-ɔ ɓo tul nzoɓ ha̰ ni ka ɗáake peɗ ká sakra nzoɓ mbika lawri ya. Roo lɛ, mu bɛ́klɛ nzoɓke na ka ta-taŋ nda̰w rɔɔ, mú ɗaa peɗke na ka zúɔ nduo-ɛ ɓáy. Ɓo munu ya lɛ, mù ríi ɓil fe ɗáa ka̰aya nzoɓke na nda̰w. Ɓo na, mu kɔ́rɔ sùo-ɔ ɓáy kere nzɛɗɛm.
1TI 5:23 Mu nzɔ ɓa mbii hɔy ɓaŋguɔ ya, roo lɛ, mu nzɔ him ndḭi munu ɓay ɓil-a ká yɔklɔ mù ɓaŋguɔ na.
1TI 5:24 Nzoɓ ha̰nɛri na, feya̰a ɓari ɗo zaɗ hie gbay gbay ká nun nzoɓri ɗɔɗ nda̰w rɔɔ, ɓay mgba tul-ri ɓáy. A nzoɓ ha̰nɛri laa lɛ, fal ɓay ká mgba tul-ri ɗɔɗ nda̰w rɔɔ, feya̰a ɓari na taŋ ká nun nzoɓri ɓáy.
1TI 5:25 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, fe ɗáa kereri na kara ɗo zaɗ hie gbay gbay nda̰w, a ha̰yri ká nun nzoɓ kɔ vaa ya kara, ti ɗoko zaɗ muni ɓaŋguɔ ya nda̰w pi.
1TI 6:1 Koyri riw bele ká i ɓa nzoɓ mbika lawri na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa gaŋ ɓari ɓáy zaɗɛ, ɓay haŋa ɓo nzoɓ mbḭw mini kara, ka ɓíɛ riŋ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy tusuɛ ɓayri ká náa fereri na ya.
1TI 6:2 Koyri ká bǎa gaŋ ɓari ɓa nzoɓ mbika lawri na, ɗo nun haŋa ri pɔ́ŋ ɗáa vu mbom ɓo tul bǎa gaŋ ɓari, ɓay ɓá ká i ɓa yṵ kḭri ká ɓil *Krisi na ya. Roo lɛ, ɗo nun haŋa ri ɗaa peɗ ɓari na ka ndáɗ mba taa pola ku rɔɓay, ɓay ḭi lɛ, bǎa gaŋ ɓari ká i tuu ndaɗi peɗ ɓari na, i ɓa nzoɓri ká i mbi law-ri ha̰ Krisi, ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ri ɓa nzoɓ nun-ɛ. Ɓe ze ɓa fe ká mù fére ri a mú ɓo ri ha ri ɗaa.
1TI 6:3 Zaɗka nzoɓ ví fere fe kḭ ɓoɗ ká tuŋ tusuɛ ɓay Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi ɓáy fe fére ká se tul mbika law naari na lɛ,
1TI 6:4 nzoɓke ku na siika sùo fṵmra nun-ɛ gbiɓli, a kɔ fe ya tuk tuk. Sá̰y má̰y ɓay ɓáy ŋgṵ sḭw ɓay na ɗaa ni ɓa ɓala. Fekeri na ku ze mboŋ ɗáa kɔn fe nda̰w, rɔɗ kḭ nda̰w, tḭ́iri kḭ nda̰w, ɗáa ɓay ɓo tul kḭ gɔr gɔr hɔy nda̰w,
1TI 6:5 rɔɔ ndɔr kḭ ɓáy ɓay ká sakra nzoɓri ká kér ɓay ɓari ɗo sikɗa ya, ká í tuu tusuɛ ɓay mbǎa na. Ɓari na i mgba mii, hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru na ɓa faa feziŋa.
1TI 6:6 Ɓa tusuɛ, hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru na ɓa faa bawda feziŋa, roo lɛ, faake ɗo ɓay tul nzoɓ ká ɗaa suoriya ɓay tul fe ká ɗo nduo-ɛ.
1TI 6:7 Ì kɔ, naari na, náa víri tusiri key nduo naari hɔy, ze ɗo faa mbḭw munu nda̰w, náa ti mbikari fe mbḭw mini nda̰w rɔɔ ɓay yḭ́ike ya.
1TI 6:8 A ze ɓo, zaɗka náa ɗori ɓáy fe sṵm ɓáy gari ndúo ɗo sùo naari lɛ, maa naari zu.
1TI 6:9 A nzoɓri ká ɓay feziŋa mgba law-ri kakalke na, ɓari kḭ ze i mbi sùo-ri ɓo ɓil fe líe law, a í tǎake ndaw ŋgɛrɛtemndaya ɓáy faa kɔn feri ɓoɗ ɓoɗ ká ti sɔ́kɔ ri ya nda̰w, a ɓiɛ ri nda̰w na. Kɔn fe niri key na, mbi huɗ ha ri, a duku ri ɓáy feziŋa ɓari.
1TI 6:10 Ì kɔ, taka kɔn lari na ze ɓa má̰ra sa̰w fe ka̰ayari ká ɓoɗ ɓoɗ. Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɗaa kɔn zíŋ lari ɓamba na, i wṵ̌ruke faa mbika law na mak mak, a í mbi sùo-ri ɓo ɓil bawda kɔ́kɔ sɛkɛ fe.
1TI 6:11 A ɓo ká mù ɓa nzoɓ Ŋgɛrɛwṵru na, mu ɗúu ɗi ɗi ká tul feri na ku riw bele, mú ɗaa hṵrusuo-ɔ tuŋ kḭ, mú ɗáake fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nda̰w, mú hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, mú ɗaa law-a ɓo tul-e nda̰w, mú mgba ini nda̰w, mú íki law-a nda̰w, rɔɔ mú se lɔm nda̰w pi.
1TI 6:12 Mu ru-ruy taa tusuɛ ká tul mbika law, a mú mgba káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na, ɓay ḭi lɛ, ɓay ɓe nu ku na ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗíke mù, munu ká mù tǐnake tusuɛ ɓay ká se tul mbika law na ɓáy kere ká pol ruɔ nzoɓri ká i ɓa nzoɓ ɓay nasi ɓori na.
1TI 6:13 Mì koɗ mù ká pol Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ haŋa kumnun ha̰ feri riw bele, ká pol Zezu *Krisi ká ɓaa nasi ɓay ɓe ɓáy kere ká pol Po̰s Pilaɗ se tul tusuɛ ɓay na.
1TI 6:14 Mì koɗ mù ɓay haŋa mù ɗo tul fe ká mì fere mù key na ɓáy zaɗɛ, a mú kɔ́rɔ sùo-ɔ nzɛɗɛm ha̰ ɓay ka̰aya mbḭw ka mgba tul-a ya kpṵru maa ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi a yḭ́i a vi.
1TI 6:15 Namke ku na, ɓa nam ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze ɗaa ɓo, Ɓe káʼa ɓa bawda nzoɓ ká maa ɓay haŋa nzoɓri pisi ni na, Ɓe huo-ɛ hɔy ka ɓa Gaŋ Tul feri riw; Ka ɓa Mbay ká kal tul mbay ha̰wri riw bele; Ka ɓa Ŋgɛrɛmbay ká kal tul ŋgɛrɛmbay ha̰wri;
1TI 6:16 Ɓe huo-ɛ kḭ hɔy, ka ɓa nzoɓ hu-huɗ ya; Zaɗ káw ɓe ɗo ɓil zaɗ taŋa; Nzoɓ maa ɓay séke ɗi ya nda̰w; Nzoɓ kɔ ni ɓáy nun ya nda̰w; Nzoɓ maa ɓay kɔ́kɔ ni ya nda̰w pi. Riŋ ɗika ɓáy hṵrusuo ɓa taa ɓe ɓaŋguɔ kpaɗara. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ.
1TI 6:17 Nzoɓri ká i ɓa nzoɓ feziŋari ká tusiri key na, mu ɓaa ha ri sìi sùo-ri ya, a í ɗaa law-ri ɓo tul feziŋa ká waka ya hɔy a ɓíɛ na ya. A roo lɛ, mu ɓaa ha ri ɗaa law-ri te tul Ŋgɛrɛwṵru nzokɗo, ɓe káʼa ɓa nzoɓ haŋa naari fe kereri wuruk wuruk ɓay haŋa ɓo náa ɗǒkeri ɓil suoriya na.
1TI 6:18 Mu báka ri ha ri ɗaa fe kere, í ha̰ fe ɗáa kere ze ka ɓa feziŋa ɓari nda̰w, í ɓa nzoɓri ká law-ri ɗo puluk nda̰w, í ɓa nzoɓri ká i fɔ́ŋ fal fe haŋa ɓari ya nda̰w pi.
1TI 6:19 I ɗaa munu lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ, i mbɛɗɛke feziŋa kere ɓari na ɗo zaɗ kere ɓay tul nam káʼa ví vuku, ɓay haŋa ɓo káw ɓáy kumnun taa tusuɛ ká ɗo ɓaŋguɔ na, ka ɓa taa ɓari.
1TI 6:20 Ɓo Timote ká mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i na, mu kɔ́rɔ fe ká i ɗaa zuɔ nduo-ɔ na ɓáy kere. Mu ɗaa nzaa-a ka nduo ɓil rɔɗi gɔɓ gɔɓkeri ká tuŋ tusuɛ ɓay ká tul mbika law na ya nda̰w, rɔɔ ɓáy ɓay ká se tul kér ɓay fe kɔ́kɔ nzoɓ ɓay bayluri na ya nda̰w pi.
1TI 6:21 Nzoɓ ha̰nɛri ká i ɗaa law-ri ɓo tul fe kɔ́kɔri ká munu ku na, i wṵ̌ruke faa mbika law. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ rì.
2TI 1:1 Yṵ-i Timote, ɓi Pol ká mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi ɓáy faa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru, ká mí ka-káa ɓay káw ɓáy kumnun ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓayke ɓay tul nzoɓri ká i zuɔ ziŋ Zezu Krisi na,
2TI 1:2 mì ɗaa mbeɗe key na ha̰ mù ɓo ká mù ɓa leɗ hiiya ɓi. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke nda̰w, kɔ́kɔ nun síe nzoɓ nda̰w, rɔɔ ɗɛkɛkɛ Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ mù.
2TI 1:3 Mì ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ká mì ɗaa peɗ ha̰ ni ɓáy kér ɓay ká uru saa ɓil wa̰ra law-i ká *taŋ kaɗ kaɗ munu ká buluri ɗáake na. Ká ɓil nzaa ɓay kere ɓiri ká mì ɗaa suŋ ɓáy ɓisie na, mì ker se tul-a ɓaŋguɔ.
2TI 1:4 Mì ker se tul nam ká mbii nun-a gǎ̰yke na, ha̰ kɔn kɔ́kɔ mù ɓa kḭ ɗáa mì ŋgḭi ɓamba tasiri ɓay haŋa suoriya ka mbaa ɓil law-i gba̰y gba̰y.
2TI 1:5 Mì ker se tul law-a ká mù ɗaa ɓo tul Zezu *Krisi ɓa tusuɛ na. Ɓa fe ká zaa-ka Luy ɓáy máa-ŋa Enisi i ɗaa pola ha̰ mù. Ɓa tusuɛ kḭ, mì kɔ lɛ, ɓo kara mù ɗaa munu nda̰w.
2TI 1:6 Sa̰wke mini ze, mì tuma law-a ká ɗi. Fe ini ká Ŋgɛrɛwṵru ha mù ɓáy nam ká mì ɗáake nduo-i ɓo tul-a na, mu sìi huuke ɓa ɓaɗi,
2TI 1:7 ɓay ḭi lɛ, Tem ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari na, ɓa Tem ɗáa sahoy ya, roo lɛ, Temke ku na, ha̰ naari hṵrusuo nda̰w, law ini nda̰w, rɔɔ nun nzɛm nda̰w pi.
2TI 1:8 Munu zu lɛ, mu ha̰ sahoy ka sɛ mù ɓay ɓáa nasi ɓay Ŋgɛrɛmbay naari na ya. Ze, mì naa hul sal ɓay tul-e hɔy kara, mu ha̰ sahoyke ka sɛ mù ɓay tul-i ya nda̰w. A roo lɛ, mu kɔ sɛkɛ fe ka ziŋ mì ɓay tul káa Ɓay Kere na, ɓáy faa hṵrusuo ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mù na.
2TI 1:9 Ɓa ɓe kḭ ze ka ya̰a naari, a ɗi naari ha̰ náa ɓári nzoɓ taa ɓe. Ɓay tul peɗ kere ká náa ɗáari ya, roo lɛ, ɓáy faa ká ɓe kḭ ka leke nda̰w, ɓáy faa law kere ɓe nda̰w pi. Law kereke ku na, ka ha̰ naari ɓáy faa Zezu Krisi pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy.
2TI 1:10 A roo lɛ, timbɛɗɛ key na, law kereke na tina sùo-ɛ taŋ kaɗ kaɗ ha̰ naari ɓáy faa tḭ́i Nzoɓ Ya̰aŋa naari Zezu Krisi ká tḭi na. Ɓa ɓe na kḭ ze, ka gur hṵrusuo huɗ na ruk ruk. Ɓáy faa káa Ɓay Kere na, ka ha̰ nun naari taŋ ká tul káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
2TI 1:11 A ɓi na lɛ, ɓay tul káa Ɓay Kere key na ze Ŋgɛrɛwṵru ɗáake mì kaw ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ, a mí ɓa nzoɓ fére nzoɓri fe.
2TI 1:12 Sa̰wke mini ze, mì kɔ sɛkɛ fe ɓayke. A roo lɛ, mì ɗaa sahoy ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, mì tuu nzoɓ ká mì ɗaa law-i ɓo tul-e, a mí kɔ ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ mii, ɓe na ka ɗo ɓáy hṵrusuo ɓay kɔ́rɔ fe káʼa pɔŋ zuɔ nduo-i na, kpṵru tḭi nam kúŋ sal ɓay.
2TI 1:13 Tusuɛ ɓay ká mì fere mù na, mu mgba ɓáy kere ɓa fe líe kḭ, a mú mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ɓáy law ini ká náa ziŋ ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu Krisi na.
2TI 1:14 Fe fére kere ká Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ peɗke zuɔ nduo-ɔ na, mu ɗaa nun-a ka ɓo ɗi ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie ká ɗo ɓil law naa.
2TI 1:15 Mù kɔ nda̰w, nzoɓ mbika lawri riw bele ká kuɗu zaɗ ká Azi na, i pɔŋ mì, Fizɛl ɓáy Hɛrmozɛ̰n hɔy kara, i ɗo sakra nzoɓkeri ku na nda̰w.
2TI 1:16 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ka ɗaa law kere ziŋ nzoɓ ɓil hul Onesifɔri, ɓay ḭi lɛ, ɓaŋguɔ na, ka huo law-i nda̰w, a ɗaa sahoy ɓay tul hul sal ká i mgba mì ɓo ɗi na ya nda̰w pi.
2TI 1:17 Zaɗkaʼa tḭi Rɔm na kara, ka nzaara mì yeŋ yeŋ kpṵru a ziŋ mì.
2TI 1:18 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ka ɗaa law kere ziŋ ni ká nam kúŋ sal ɓay. Peɗri riw bele káʼa ɗaa ha̰ mì ká Efɛz na, ɓo hɔy kara mù kɔ ta-taŋ nda̰w.
2TI 2:1 A ɓo Timote ká mù ɓa vu-i na, mu ɗaa mú zíŋ hṵrusuo-ɔ ɓáy faa law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari ká náa zuɔri ziŋ Zezu *Krisi.
2TI 2:2 Fe fére ká mì fere mù ká ruɔ nzoɓri ɓaa nasi ɓayke na, mu pɔ́ŋ zúɔ nduo nzoɓri ká nzoɓri ɗaa law-ri zuɔ tul-ri ká í kɔ sùo-ri maa ɓay fére nzoɓ kḭri fe na.
2TI 2:3 Mu kɔ sɛkɛ fe ziŋ mì munu ká tusuɛ nzoɓ yṵm Zezu Krisi.
2TI 2:4 Zaɗka nzoɓ se ɓa nzaa yṵm, rɔɔ a hii ɓay ɗáa fe ká rii law gaŋ tul-e lɛ, ka ti yɔklɔ sùo-ɛ ɓay tul fe kḭri ká tusiri key na mbǎa ro.
2TI 2:5 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka nzoɓ faa ɗul ziŋ kṵ-ɛ, rɔɔ a ɗuu ɓáy faa bol kusolke ya lɛ, ka ti zíŋ fe tunduo ɓe na ya.
2TI 2:6 Nzoɓ pay ká ɗaa sùo-ɛ taa tom ɓay tul peɗ ɓe na kara, a ɓá titire nzoɓ káʼa zíŋ lere fe payke.
2TI 2:7 Mu kér se tul feri ká mì ɓaa ɓayke ha̰ mù key na, lɛ, Ŋgɛrɛmbay a haŋa mù hṵrusuo ha̰ mù láake ɓaykeri na riw bele.
2TI 2:8 Mu kér se tul Zezu Krisi, *vu bulu Daviɗ ká tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri munu ká ɓayke ɗo ɓil Ɓay Kere ká mì ka-káake na.
2TI 2:9 Ɓay tul Ɓay Kere ni ká mì ka-káake na, ɓe ze mì kɔ́ke sɛkɛ fe kpṵru mí náake hul sal munu ɓa dɔmbirim nzoɓ. Roo lɛ, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na naa hul sal ya.
2TI 2:10 Sa̰wke mini ze, mì sṵu law-i ká tul fe sɛkɛri riw bele ɓay tul nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri ɓay haŋa ɓo, ɓari hɔy kara i ziŋ pam ká ɓil Zezu Krisi, rɔɔ ɓáy riŋ ɗika ká ɗo ɓaŋguɔ na.
2TI 2:11 Ì kɔ, ɓayri ká maa ɗáa law ɓo ɗi na ze ɗo key: Zaɗka náa húri ziŋ ni lɛ, náa káwri ɓáy kumnun ziŋ ni nda̰w.
2TI 2:12 Zaɗka náa sṵuri law naari ká tul kɔ́kɔ sɛkɛ fe lɛ, náa rékeri mbay ziŋ ni nda̰w. A zaɗka náa túŋri ni ŋgereŋ lɛ, ɓe hɔy kara, a túŋ naari ŋgereŋ nda̰w.
2TI 2:13 Zaɗka náa ɗori tul ɓay naari na ya lɛ, ka ɗo tul ɓay ɓe, ɓay ḭi lɛ, ɓe na, ka ti súɔ nun ɓay ɓe na sùo-ɛ ya.
2TI 2:14 Mu túma law nzoɓri se tul ɓayri ká mì ɓaa ha̰ mù key na ŋgɔ-ŋgɔŋ ká pol Ŋgɛrɛwṵru. Mu ha ri rɔɗ kḭ ká tul vu máa ɓayri gɔr gɔr hɔy ya, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká ɗaa fe mbḭw ya, a ɓiɛ kér ɓay nzoɓri ká i te suku-ri í laa ɓayke na.
2TI 2:15 Mu ɗaa hṵrusuo-ɔ tuŋ kḭ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka kɔ́ke mù ɓa nzoɓ peɗ kere ká nun-ɛ munu ɓa nzoɓ ká ɗaa sahoy ká tul peɗ ɓe ya, a ka-káa tusuɛ ɓay na ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
2TI 2:16 Mu tuŋ má̰y ɓay gɔɓ gɔɓkeri ká maa ɓáy faa mbika law ya na ŋgereŋ. Tusuɛke lɛ, nzoɓri ká i mbi sùo-ri ɓo ɓil-e munu ku na, i se nun-ri ɓa pola pola ɗi ɗi ziŋ Ŋgɛrɛwṵru.
2TI 2:17 Ɓay ɓáa nzoɓkeri ku na ɗo munu ɓa nṵɔ da̰y ká sìe ɓa pola pola. Imene ɓáy Filɛɗ ɗo sakra nzoɓkeri ku na nda̰w.
2TI 2:18 Ɓari na, i naa sùo-ri ká ɓil tusuɛ ɓay na í ɓaa mii, tḭ́i nzoɓri saa luɔ huɗ na kal ɗɔɗ ro. Ɓe mini ze, i ɗaa ha̰ nzoɓri wṵ̌ruke faa mbika law.
2TI 2:19 Ɓe nu ku hɔy kara, tusuɛ ɓay na Ŋgɛrɛwṵru ɗaa sa̰wke mgba siri ŋgɔŋ kaɗara ɓáy kere. I vbie fe ɗo tigba̰a hul mii: «Ŋgɛrɛmbay na tuu nzoɓ ɓeri.» I vbie na rɔɓay mii: «Nzoɓ ká ɓaa mii, ɓeri ɓa taa Ŋgɛrɛmbay lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka pɔ́ŋ fal fe ɗáa ka̰aya na pɔŋ.»
2TI 2:20 Ì kɔ, ká ɓil hul na, ɓa tuŋguo mbii ɓáy tuŋguo hoɗo hɔy ze zuɔ ɗi ya, roo lɛ, tuŋguo pie ɓáy kaŋtoy kara zuɔ ɗi nda̰w. Ha̰yri ká pola ku na, i ɗaa zuɔ ɓoɗ ɓay ɗáake peɗ ká nam suoriya, a ha̰wri laa lɛ, ɓay ɗáake peɗ ká nam hɔykeri.
2TI 2:21 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, zaɗka nzoɓ kɔrɔ sùo-ɛ *taŋ kaɗ kaɗ, a mgba sùo-ɛ ká tul fe ka̰ayari riw bele ká mì ɓaa ɓayke na lɛ, kaʼa ɗoko munu ɓa tuŋguo kere ká ɗo ɓoɗ, a ɓa fe peɗ kere ká ɓay ɗáake peɗ ɓay tul gaŋ ɓe nda̰w, a taŋ kaɗ kaɗ a ɗo ɗi ya ɓay ɗáa peɗ kereri riw bele ká ɓáy riŋ-ɛ ɓoɗ ɓoɗ nda̰w.
2TI 2:22 Kɔn feri ká ɗaa kubanri na, mu ɗúu ɗi ɗi ká ɗi, mú nzaa faa ɗáa fe ká ɗo sikɗa, mú ɗáa law-a ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, kɔ́kɔ kḭ ɓa nzoɓ nun nda̰w, rɔɔ káw ɗɛkɛkɛ ziŋ ɓari ká i ɗi Ŋgɛrɛmbay ɓáy law-ri ká taŋ kaɗ kaɗ nda̰w pi.
2TI 2:23 Má̰y ɓay taa gɔɓ gɔɓkeri ɓáy kɔ̀kɔ ɓayri na, mu ɗaa nzaa-a ka nduo ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, má̰y ɓaykeri ku na mboŋ rɔɗi mboŋ.
2TI 2:24 Tusuɛke lɛ, nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru na ɓa nzoɓ ɗáa rɔɗi ya, roo lɛ, kaʼa ɓá nzoɓ ká ɗaa law kere ziŋ nzoɓri, a maa ɓay fére nzoɓri fe nda̰w, rɔɔ a ɓa nzoɓ íki law nda̰w pi.
2TI 2:25 Nzoɓ túŋ ɓay ɓeri ŋgereŋ na, ɗo nun haŋa ni ka fére ri fe ɓáy kusol huoke yuɗuɗu. Kɔ ya lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a pɔ́ŋ faa ha ri suo kér ɓay a í tuu tusuɛ ɓay na ɓáy.
2TI 2:26 A lɛ, i yḭ́i í ziŋ kér ɓay kere a í tḭi saa ɓil nduo ŋgɛrɛtemndaya ká mgba ri, a ha ri ɗaa fe ká law-ɛ hii na.
2TI 3:1 Mu laa ɓay key na ɓáy kere nda̰w rɔ! Síe ɔ́rɔ ɓie nam na, zaɗ a ŋgɔ́ŋ ɓamba tasiri.
2TI 3:2 Namke ku na nzoɓri ɗáa ha̰n nda̰w, i taka kɔn lariri nda̰w, i ndáka giri nda̰w, i siika sùo-rì nda̰w, i tḭ́iri Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ í ɓa nzoɓ tḭ́i ká tul nzoɓ mbóŋ ri nda̰w pi. Nzoɓri mgbaka fe ɓa sùo-ri, a í ɗaa vu mbom ɓo tul fe ká *taŋ kaɗ kaɗ na ya.
2TI 3:3 I ɓá nzoɓ law tiyari nda̰w, nzoɓ kɔ́kɔ nun síe nzoɓ ya nda̰w, nzoɓ ɓáa ɓay ka̰aya se tul nzoɓri nda̰w, nzoɓ tul tiyari nda̰w, í ɓa dɔmbirimri nda̰w, a í ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni fe kere nda̰w pi.
2TI 3:4 I ɓá nzoɓ mbika tul nzoɓri nda̰w, nzoɓ fe ɗáa gaŋri nda̰w, nzoɓ hew sùo-rì nda̰w, rɔɔ kɔn feri ká tusiri key na mgba law-ri mba Ŋgɛrɛwṵru.
2TI 3:5 I kɔrɔ sùo-ri ká kɛlɛ rìi nzoɓ Ŋgɛrɛwṵru, roo lɛ, i tuŋ hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru ká maa ɓay fɛ́rɛ ri na ŋgereŋ. Nzoɓri ká i ɗo munu ku na mu naa sùo-ɔ ká luo-ri.
2TI 3:6 Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓari ku na, i lɔm sùo-ri í rìi ɓil hul nzoɓri hiyaw hiyaw, í ula má̰yri ká kér ɓay ɓari tiya na. Má̰ykeri ku na, ɓay feya̰a mgba tul-ri nda̰w, a kɔn fe ka̰ayari ká ɓoɗ ɓoɗ riw bele na kara, kuɔ ri nda̰w pi.
2TI 3:7 I ɓa má̰yri ká i nzaa faa fére fe ɓaŋguɔ, roo lɛ, i maa ɓay tuuka tusuɛ ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ya.
2TI 3:8 Munu ká pola lew ká Zanɛs ɓáy Zambɛrɛsi i tuŋ *Moyze ŋgereŋ na, timbɛɗɛ key na kara nzoɓ lɔm sùo-ri na, i tuŋ tusuɛ ɓay na ŋgereŋ nda̰w. I ɓa nzoɓri ká tul-ri fɛrɛ nda̰w, mbika law ɓari kara ɗo gɔr hɔy nda̰w.
2TI 3:9 A lɛ, fe ɗáa ɓari ku na ti tḭ́i suku ɓa pola ya, ɓay ḭi lɛ, fe ɗáa kɔ̀kɔ ɓari na, a tína sùo-ɛ ká nun ruɔ nzoɓri riw bele munu ká tḭi tul nzoɓri ká siɗi na.
2TI 3:10 A roo lɛ, ɓo na, mù kɔ mì ta-taŋ ɓáy fe fére ɓi nda̰w, simseɗ ɓi nda̰w, fe ká mì waa ɓay ɗáa nda̰w, mbika law ɓi nda̰w, íki law ɓi nda̰w, mgbaka ini ɓi nda̰w, a mú kɔ sṵu law ɓi nda̰w pi.
2TI 3:11 Ɗáa nun tuɔ síe ɓáy kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká tḭi tul-i ká Antiyos nda̰w, Ikoniyum nda̰w, rɔɔ Listere nda̰w na, mù kɔ nda̰w pi. Mu kɔ, sɛkɛ fe ḭike kḭ ɓáy ze, tḭi tul-i ya lɛ! Ɓe nu ku hɔy kara, Ŋgɛrɛmbay ya̰a mì ká ɗi riw bele.
2TI 3:12 Ɓa tusuɛ kḭ, nzoɓri riw bele ká i hii ɓay séke simseɗ munu ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu *Krisi na, nzoɓri ɗáa nun-ri tuɔ síe.
2TI 3:13 Roo lɛ, nzoɓ ndayari ɓáy nzoɓ úla nzoɓri na, i ɓíɛ simseɗ ɓari ɓa pola pola. I úla nzoɓri nda̰w, a ɓari kḭ hɔy kara, nzoɓri ula ri nda̰w pi.
2TI 3:14 A ɓo na, mu ɗo tul fe ká mù fere ká mú ya̰a ɓayke ɓáy ɓil law-a riw bele na, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɓa gaŋ tul-a káʼa fere mù fe na, mù kɔ nda̰w.
2TI 3:15 Tusuɛke lɛ, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, mù tuu ɓáy tɔ́y ɓo hɔy. Ɓayke ku na maa ɓay haŋa mù nun nzɛm ha̰ mù zǐŋke pam ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Zezu Krisi.
2TI 3:16 Ɓayri riw bele ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze ha̰ nzoɓ ɗaa. Ɓa ɓay ká maa ɓay féreke nzoɓ fe nda̰w, ɓay yḭ́wke nzoɓ nda̰w, ɓay ndáɗake nzoɓ ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓe nda̰w, rɔɔ ɓay kíɛke ni faa simseɗ kere nda̰w pi.
2TI 3:17 Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru na ɗo tul ɓal-ɛ a maa ɓay ɗáa fe kereri riw bele ɓáy riŋ-ɛ riŋ-ɛ nda̰w pi.
2TI 4:1 Mì koɗ mù ŋgɔ-ŋgɔŋ ká pol Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Zezu Krisi, ɓe káʼa kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓ káw ɓáy kumnunri ɓáy nzoɓ huɗeri. Rɔɓay, mì koɗ mù, ɓay ḭi lɛ, ɓe na kaʼa yḭ́i a ví re mbay.
2TI 4:2 Mu ka-káa Ɓay Kere na a mú ŋgṵ sḭw ká ɗi ɓáy ɓil nam ka ɓa kere nda̰w, ɓáy ɓil nam ká ŋgɔ-ŋgɔŋ nda̰w pi. Mu yḭw ri ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓari nda̰w, mú tuŋ ri ká ɗi ŋgereŋ nda̰w, mú ɓo ri nda̰w, a mú fére ri fe na ɓáy íki law ɓaŋguɔ,
2TI 4:3 ɓay ḭi lɛ, nam káʼa vika vuku na, nzoɓri ti híi ɓay láa fe fére taa tusuɛke na mbǎa. I ɗáa kɔn fe ká law-ri kḭ hɔy ze hii. Ɓe mini ze, i ɗúu fal ruɔ nzoɓ fe féreri ha ri fere ri fe ká kɔnke ɗaa ri ɓay haŋa ri laa ɓayke.
2TI 4:4 I mbii suku-ri diɓ ká tul tusuɛ ɓay na, a í mbi sùo-ri ɓay láa soro fe taa gɔɓ gɔɓkeri.
2TI 4:5 A roo lɛ, ɓo na, mu nzɛ ɓáy sùo-ɔ ká tul feri riw bele, mú sṵu law-a ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ feri, mú ɗáake peɗ ɓo ká ɓa káa Ɓay Kere na, mu ɗaa ha̰ ni ka ɔ ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
2TI 4:6 A ɓi lɛ, sa̰w síe haŋa mì mbi sùo-i ɓa *fe poy na tɔ̀ŋ deɓ hɔy ro. Nam huɗ ɓi na vi ro.
2TI 4:7 Mì ru-ruy taa tusuɛke na ɓáy kere, mí ɗuu kpṵru tḭi gbṵke; tusuɛ ɓay ká se tul mbika law na, mì kɔrɔ ɓaŋguɔ.
2TI 4:8 A timbɛɗɛ key na, fe tunduo ruy na ɗo giyaŋ mì: ɓa taguɓa ká ɗo ɓay tul nzoɓri ká ɓay naa ká tul-ri, ká Ŋgɛrɛmbay Nzoɓ Kúŋ Sal Ɓay ɓáy zaɗɛ a haŋa mì ká síeke na ku. Káʼa haŋa mì ɓi huo-i hɔy ya, roo lɛ, a haŋa nzoɓri riw bele ká i giyaŋ kurum ká síe yḭ́i ɓe na.
2TI 4:9 Mu ɗaa hṵrusuo-ɔ tuŋ kḭ mú ví ziŋ mì ɓa vaa,
2TI 4:10 ɓay ḭi lɛ, Demas pɔŋ mì ɓay tul kɔn feri ká tusiri, a zɔl ɓa Tesalonik. Kresa̰n zɔl ɓa kuɗu zaɗ ká Galasi, a Tite laa lɛ, zɔl ɓa Dalmasi,
2TI 4:11 ɓa Luku huo-ɛ hɔy ze ɗo ziŋ mì key. Ze ví ɓo lɛ, mu sùu Marki ha̰ ni ka vi ziŋ mù, ɓay ḭi lɛ, a sɔ́kɔ mì ká ɓil peɗ ɓi ɓáy.
2TI 4:12 A Tisik laa lɛ, mì pie ni ɓa Efɛz.
2TI 4:13 Zaɗka mù ɗo vika lɛ, maagari teɗ ɓi ká mì pɔŋ ɓo Toras ká luo Karpus na, mu mbi kɛk ɗo nduo-ɔ mú víke ha̰ mì. Mu fa̰a mbeɗe ɓiri hɔy kara nda̰w, kakalke lɛ, ha̰yri ká ɓa huɔ ká i vbie fe ɗo ɗi na.
2TI 4:14 Alezandere ká ɓa nzoɓ tuo fe na, ka ɗaa ka̰aya ziŋ mì ŋgḭi ɓamba, roo lɛ, Ŋgɛrɛmbay a púo ni fe tunduo ɓe ɓáy.
2TI 4:15 Ɓo kara, mu nzɛ ɓáy sùo-ɔ ɓay tul-e, ɓay ḭi lɛ, ka tuŋ fe fére ɓuru na ŋgereŋ ɓa fal.
2TI 4:16 Ɓáy titire ká mì kaw pol nzoɓ kúŋ sal ɓay, ɓay fɔ́ŋ ɓay ɓi na, nzoɓri riw bele pɔŋ mì. Nzoɓ mbḭw mini kara ɗo fal gaŋ ɓi ya. Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka naa ɓayke ká tul-ri.
2TI 4:17 Ze nzoɓri pɔŋ mì hɔy kara, Ŋgɛrɛmbay ɗo ziŋ mì, a ha̰ mì hṵrusuo ha̰ mì káake káa Ɓay ɓe na ha̰ nzoɓri riw bele ká i ɓa sa̰w Ziɓ ya na i laa. Ɓe na ze ka tina mì saa nzaa mbaki.
2TI 4:18 Ɓa ɓe na kḭ ze, a tína mì ká ɓil fe sɛkɛri ká ɓáy riŋ-ɛ ɓoɗ ɓoɗ riw bele, a ha̰ mì tḭi ká ɗi yororoŋ, a ɗáa mì kaw puoruo ɓe ká nulue. Riŋ ɗika ɓa taa ɓe mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
2TI 4:19 Hii soko ha̰ Prisil ɓáy Akilas, rɔɔ nzoɓ ɓil hul Onesifɔri nda̰w pi.
2TI 4:20 Erasi kaw Kɔrɛ̰te, a mí pɔŋ Torofim ká sùo-ɛ sɛ ni sɛ na ɗo Mile.
2TI 4:21 Mu ɗaa hṵrusuo-ɔ tuŋ kḭ mú vi ɓa vaa pola nda̰w rɔɔ, lew teɗ ka vi ɓáy. Ebulus nda̰w, Pudan nda̰w, Linusi nda̰w, Kolodiya nda̰w, rɔɔ ɓáy yṵ naari riw bele ká i ɗo key na, i hii soko ha̰ mù.
2TI 4:22 Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛmbay ka sáɗ ziŋ mù. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
TIT 1:1 Yṵ-i Tite, ɓi Pol ká mì ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru, mí ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi nda̰w na, mì ɗaa mbeɗe key na ha̰ mù. Ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ ze píe mì ɓay haŋa mì sɔ nzoɓri káʼa nan ri zuɔ ɓoɗ ha ri ɗaa law-ri zuɔ tul-e, a í tuu tusuɛ ɓay ká kiɛ naari simseɗ ká rii law-ɛ.
TIT 1:2 Tusuɛ ɓayke ku na ha̰ nzoɓri ɗáake law-ri nzokɗo te tul káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ ká Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Kúɗ Ɓay Ya waa ɓay haŋa nzoɓri pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ, tusiri ɗo ɓáy na.
TIT 1:3 Ɓáy nam káʼa ɗaa ɓo na, ka ha̰ náa kɔ́ri fe káʼa waa ɓayke ɓáy faa Ɓay Kere ɓe káʼa pɔŋ zuɔ nduo-i ha̰ mì ka-káake maa ɓáy bol nzaa Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ya̰aŋa naari.
TIT 1:4 A ɓo Tite, mbeɗe key na, mì ɗaa ha̰ mù ɓo ká mù ɗo munu ɓa vu ɓil-i taa tusuɛke ká ɓil mbika law ká mbṵ naari mbḭw na. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ taa Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Zezu Krisi, Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri na ka sáɗ ziŋ mù.
TIT 1:5 Tite, mì pɔŋ mù kaw tukuɗu mbii ká Kɛrɛɗ ɓay haŋa mu léke ɓie feri ká tɔ̀ŋ taŋ lékeke, a mú nan nzoɓri ha ri ɓa *ŋgɛrɛ tul peɗri ká tul nzoɓ mbika lawri ká ɓil ŋgɛrɛpuori mbḭw mbḭw ɓáy faake munu ká mì fere mù ɓay haŋa mù ɗaa na.
TIT 1:6 Nzoɓ ndáka faa pol nzoɓ mbika lawri na, a ɓá nzoɓ ká ɓay ti tul-e ya a ɗaa feri riw bele ɓáy zaɗɛ, a ɓa nzoɓ má̰y mbḭw hɔy. Vi-eri kara i ɓá nzoɓ mbika lawri ká nzoɓ ti ɗáa ɓay simseɗ ka̰aya ɓo tul-ri ya a í ɓá leɗ tul ŋgɔŋɔri ya.
TIT 1:7 Tusuɛke lɛ, nzoɓ ndáka faa pol nzoɓ mbika lawri na, peɗ ɗáa ɓe ɓa ɗáa nun-ɛ ɓo tul peɗ Ŋgɛrɛwṵru. Munu zu lɛ, a ɓá nzoɓ ká ɓay ti ɗoko tul-e ya. Ka ti ɓá nzoɓ kusol kpaɗ ya nda̰w, nzoɓ law fá̰a ya nda̰w, nzoɓ ɗáa koy him ya nda̰w, nzoɓ tuɗ ɓay ya nda̰w, nzoɓ taka kɔn lari ya nda̰w pi.
TIT 1:8 Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɓa nzoɓ mgbaka varuri ɓáy kere nda̰w, nzoɓ híi fe kere ɓaŋguɔ nda̰w, nzoɓ ɗoko ɓáy mbii ɓay nda̰w, nzoɓ ɗáa fe ɓáy zaɗɛ nda̰w, nzoɓ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ a ɓa nzoɓ ká nzɛ ɓáy sùo-ɛ nda̰w pi.
TIT 1:9 Tusuɛ ɓay ká maa ɓay haŋa nzoɓri ɗaa law-ri ɓo ɗi, ká maa ɓáy fe fére ká i ya̰a se tul mbika law na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka mgba ɓayke ɓo ɓil law-ɛ ŋgɔ-ŋgɔŋ. Ɓe nda̰w rɔɔ, a máa ɓay ɗáake wa̰ra ɓo ɓil law nzoɓ ha̰wri ɓáy faa fe fére tusuɛ, rɔɔ a maa féreke nzoɓri ká i tuŋ ɓayke a í rǎ̰wke faa ɓari na ha ri kɔ.
TIT 1:10 Tusuɛke lɛ, nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi, i ɓa nzoɓ tul ŋgɔŋɔri, a í fɛrɛ kay tul nzoɓri ɓáy faa ɓay ɓáa ɓari ká gɔɓ gɔɓ na. Ká ɓil kuɗu nzoɓkeri ku na, kakalke lɛ, ɓa Ziɓri ká i ɓa nzoɓ mbika lawri.
TIT 1:11 Nzoɓkeri ku na, mu ha ri mgba nzaa-ri ká tul fe fére ɓari ku na, ɓay ḭi lɛ, i ɓɛrɛ nzoɓ ɓil hul mbḭwri kpɛrkɛ kpɛrkɛ ɓáy faa fe fére ká maa ɓay fére ya ɓay zíŋke lari ká ɗo ɓáy zaɗɛ ya na.
TIT 1:12 Ɓa nzoɓ mbḭw munu ká sakra ɓari Kɛrɛɗri kḭ ká ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa wṵru ɓari na kara ɓaa mii: «Kɛrɛɗri na, i ɓa nzoɓ bayluri ɓaŋguɔ. I ɗo munu ɓa fe mgbamri nda̰w, í ɓa nzoɓ layri ká í ker se tul ka̰ra ɓil-ri kḭ hɔy.»
TIT 1:13 Ɓay ɓe káʼa ɓaa na ɓa tusuɛ ɓay na kḭ. Sa̰wke mini ze, mu kúɔ basuku-ri ŋgɔ-ŋgɔŋ ha ri ɗaa law-ri ɓo tul tusuɛ ɓay ká ɗo ɓáy zaɗɛ na.
TIT 1:14 Mu kúɔ basuku-ri ha ri te suku-ri ɓay láa kḭiŋa fal ɓay taa gɔɓ gɔɓ Ziɓri na ya nda̰w, ɓáy *bol kusol nzoɓri ká i ɗaa ɓo, a í fɛ̌rɛke fal-ri ha̰ tusuɛ ɓay na ya nda̰w pi.
TIT 1:15 Ɓari ká i *taŋ kaɗ kaɗ na, feri riw bele taŋ kaɗ kaɗ ká nun-ri, a ɓari nzoɓ fe ɗáa ḭ̌mri ká i hii ɓay mbika law-ri ya na, fe ká ɗo taŋ kaɗ kaɗ ká nun-ri na mbḭw tiya, ɓay ḭi lɛ, fe kɔ́kɔ ɓari ɓáy kér ɓay ká uru saa ɓil wa̰ra law-ri na taŋ ya.
TIT 1:16 Ɓa tusuɛ kḭ, ɓari na i ɗaa sùo-ri rìi nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru tuu, a roo lɛ, i ma̰y ri ɓáy faa peɗ ɗáa ɓari. I ɓa nzoɓ ḭ̌mri nda̰w, nzoɓ tul ŋgɔŋɔri nda̰w, a í maa ɓay ɗáa peɗ kere mbḭw mini kara ya nda̰w pi.
TIT 2:1 A roo lɛ, ɓo na, mu fére nzoɓri fe ká maa ɓáy fe fére taa tusuɛ na ɓaŋguɔ.
TIT 2:2 Mu ɓaa ha̰ wa̰rari ká i ŋgɔ-ŋgɔŋ na, i nzɛ ɓáy sùo-ri nda̰w, í ɓa nzoɓ ká nzoɓri hḭɛ ri nda̰w, í ɓa nzoɓri ká i ɗoko ɓáy mbii ɓay nda̰w, í ɓa nzoɓ mgbaka mbika law ŋgɔ-ŋgɔŋ nda̰w, a í ɓa nzoɓ law ini ɓáy nzoɓ íki law nda̰w pi.
TIT 2:3 Mu ɓaa ha̰ má̰yri ká i ŋgɔ-ŋgɔŋ na faa mbḭw munu nda̰w, ɓay haŋa ri se simseɗ ká *taŋ kaɗ kaɗ ká maa ɓáy nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru. Ì ɓá má̰y rá̰aŋa ra̰mri ya nda̰w, má̰y ɗáa koy him ya nda̰w pi. I ɓá má̰y haŋa nzaa ɓoko kereri.
TIT 2:4 Ɓe nda̰w rɔɔ, i kíɛke vu leɗ má̰yri faa híi waa ɓari ɓáy vu ɓari nda̰w,
TIT 2:5 ɗoko ɓáy mbii ɓay, ɓáy law-ri ká taŋ kaɗ kaɗ nda̰w, i ɓá nzoɓ mgbaka sa̰w feri ká ɓil hul ɓari nḭm nḭm nda̰w, a í ɓa nzoɓ ɗáa vu mbom ɓo tul waa ɓari nda̰w pi. Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓ mbḭw mini kara, a ɓáa ɓay ka̰aya se tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ya ɓáy.
TIT 2:6 Mu ɓaa ha̰ leɗ kubanri faa mbḭw munu nda̰w, ɓay haŋa ri ɓa nzoɓri ká simseɗ ɓari a ɗoko ɓáy zaɗɛ ká tul feri riw bele.
TIT 2:7 A ɓo kḭ hɔy kara, ká ɓil feri riw bele ku na, mù ɗoko ɓa fe líe kḭ ɓáy faa peɗ ɗáa kere ɓori. Fe fére ɓo na, mu fére ɓáy law mbḭw ha̰ ni ka táŋ kaɗ kaɗ ɓáy faake.
TIT 2:8 Mu ɓaa ɓayri na ɓáy zaɗɛ ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini kara, ka ɓaa ziŋ mù ká ɗi ya. Ɓe nda̰w rɔɔ, nzoɓ tul ŋga̰ni ɓori ká i hii ɓay ɓáa ɓay ka̰aya se tul-a na, i kɔ fe ka̰aya mbḭw ká ɗi ya lɛ, sahoyke a sɛkɛ ri ɓáy.
TIT 2:9 Mu ɓaa ha̰ koyri ha ri ɗaa vu mbom ka ɓo tul bǎa gaŋ ɓari ká tul feri riw bele, a í ɗaa feri riw bele ká rii law-ri. Ɗo nun haŋa ri ma̰y ɓay ka zíŋ ri ya nda̰w,
TIT 2:10 a í rii fe ɓari mbḭw ya nda̰w pi. Roo lɛ, ɗo nun haŋa ri ɗaa fe kereri ze ɓaŋguɔ ɓay haŋa bǎa káw ɓari na kɔ́ke ri ɓa nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ. Zaɗka i ɗaa munu na nda̰w rɔɔ, nzoɓri ɗáa vu mbom ɓo tul fe fére naari ká náa fereri se tul Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ya̰aŋa naari na ɓáy.
TIT 2:11 Ɓa tusuɛ kḭ, law kere Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa sa̰w pam nzoɓri riw bele na, tina sùo-ɛ ɗo kɛlɛ kaɗ kaɗ ro.
TIT 2:12 Law kereke ku na, fere naari ɓay haŋa náa pɔ́ŋri simseɗ ha̰y ká ka̰aya ɓáy kɔn feri ká tukɛlɛ key, ɓay séke simseɗ ká timbɛɗɛ ká rii law Ŋgɛrɛwṵru, a náa ɗáakeri fe kere ɓáy fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ.
TIT 2:13 Ɓe ze, náa gíyaŋkeri nam suoriya ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo na. Namke ku na riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Luye ɓáy Nzoɓ Ya̰aŋa naari Zezu *Krisi na, a tína sùo-ɛ ká ɗi kaɗ kaɗ ɓa kɛlɛ.
TIT 2:14 Ɓe na, ka pɔŋ sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓay tul naari ɓay tínake naari saa ɓil fe ka̰aya ká ɓáy nzi-ɛ nzi-ɛ na riw bele, a wàa naari taŋ kaɗ kaɗ, ha̰ náa víri ɓa nzoɓ taa ɓeri, a náa ndúɔri kiyaw kiyaw ɓay ɗáa fe kereri ɓaŋguɔ.
TIT 2:15 Ɓe ze, ɓa fe fére ká ndaɗ ɓay fére nzoɓri ɓáy hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru riw bele, ɓay ɓókoke ri nda̰w, mase ɓay yḭ́wke ri nda̰w pi. Mu pɔ́ŋ faa ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara, ka ndɔ́lɔ mù ká tul fe fére ɓo ya.
TIT 3:1 Mu túma law nzoɓri ɓay haŋa ri ɗiŋ tul-ri ká pol mbay puori ɓáy nzoɓ rewpuori, í ɗaa vu mbom ka ɓo tul-ri, a í ɗo ɗi ya ɓay ɗáa fe kereri riw bele.
TIT 3:2 I ti ɓáa ɓay ka̰aya se tul nzoɓ mbḭw ya nda̰w, i ti ɗáa rɔɗi ziŋ nzoɓ mbḭw ya nda̰w, a roo lɛ, i ɗiŋ tul-ri, í se yuɗuɗu ká nun nzoɓri riw bele.
TIT 3:3 Ɓa tusuɛ kḭ, naari na hɔy kara pola lew na, náa ɓári kɔ̀kɔri nda̰w, nzoɓ mbaka nzaa-ri nda̰w, nzoɓ ra̰w faari nda̰w pi. Náa ɗori ɓil koy feri riw bele ɓáy riŋ-ɛ riŋ-ɛ ká kɔnke ɗaa naari a rii law naari. Náa ɓari nzoɓ law mgbɔ́rɔri ɓáy nzoɓ kɔ́kɔ nun feri; nzoɓri fṵy naari, a naari kara náa fṵyri kḭ.
TIT 3:4 A roo lɛ, nam ká Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Ya̰aŋa naari kiɛ law kere ɓáy law ini ɓe ɓay tul nzoɓri na,
TIT 3:5 ka yǎ̰ake naari. Ka ya̰a naari ɓay tul peɗ kere ká náa ɗáari ɓáy zaɗɛ na ya, roo lɛ, ka kɔ nun síe naari. Ɓáy faa hṵrusuo Tem Law Pie na, ka wàa naari ká tul feya̰a naari, ɓay haŋa mboŋa fie ka mboŋ naari, a ɓo náa ɗori ɓáy káw ɓáy kumnun fie.
TIT 3:6 Ɓa tusuɛ kḭ, ɓáy faa Zezu *Krisi Nzoɓ Ya̰aŋa naari na, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ Tem Law Pie ya̰a ɓil law naari kpol kpol,
TIT 3:7 ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa law kere ɓe na, ka ɗaa ha̰ náa ɗori ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ, a náa ya̰ari fe ká náa ɗáari law naari nzokɗo te ɗi na: ɓe ze ɓa káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ.
TIT 3:8 Ɓay key na ɓa tusuɛ ɓay, ze mì hii ɓay haŋa mù geɗe tul feri key na ɓaŋguɔ, ɓay haŋa ɓo ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, i ɗǒke tul fe ɗáa kere na ɓaŋguɔ. Ɓe ze, ɓa fe ká ndaɗ ɓamba a ɓa fe sɔ́kɔ nzoɓri.
TIT 3:9 Mu ɗaa nzaa-a ka nduo ɓil má̰y ɓay gɔɓ gɔɓkeri na ya nda̰w, kḭiŋa fal sa̰w ka̰ni ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm ya nda̰w, nduo ɓil rɔɗi ɓáy má̰y ɓay ká se tul *bol kusol na ya nda̰w pi. Fekeri ku na, ɓa fe ká gɔr hɔy, a sɔ nzoɓ mbḭw ya.
TIT 3:10 Nzoɓ ká ɗaa ha̰ nzoɓri te ɓil kḭ na, mu báka ni ba mbḭw, ba siɗiri munu, ze ɓo ka laa ya lɛ, mu pɔ́ŋ fal-ɛ.
TIT 3:11 Mu kɔ, kḭri nzoɓ ká munu ku na ka wṵru faa pavbaɗ, a ɗaa feya̰a a ɗáake ɓay ɓo tul-e sùo-ɛ kḭ.
TIT 3:12 Zaɗka mì píe Artemas mase kɔ ya lɛ, Tisik se luo-ɔ lɛ, mu ɗaa hṵrusuo-ɔ tuŋ kḭ, a mú vǎa zíŋ mì ká Nikopoli, ɓay ḭi lɛ, mì mbi nzaa-i ɓay séke, mí vǎa káw ɗi ɓáy lew teɗ.
TIT 3:13 Mu ɗaa mú sɔ Zenasi ká ɓa nzoɓ ya̰aŋa tul nzoɓ, ɓe ɓáy Apolos na, ɓáy faa varu ɓari ká ì séke na ha̰ fe mbḭw kara ka puo nduo-ri ya.
TIT 3:14 Nzoɓ mbika lawri ká i ɓa nzoɓ naari na, ɗo nun haŋa ri fére ɗáa fe kere í ɗaa ɓáy zaɗɛ. Ɓe nda̰w rɔɔ, i máa ɓay sɔkɔ nzoɓri ká fe puo nduo-ri na ɓáy. Ɓe rɔɔ, káw ɓáy kumnun ɓari na a ɗoko ɓa fe ká gɔr hɔy ya.
TIT 3:15 Nzoɓri riw bele ká i ɗo ziŋ mì key na i hii soko ha̰ mù. A ɓari ká i hii ɓuru ká ɓil mbika law na, mu hii soko ha ri nda̰w. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋri riw bele.
PHM 1:1 Yṵ-i Filemo̰n, ɓi Pol ká i mgba mì naa hul sal ɓay tul peɗ Zezu *Krisi, rɔɔ yṵ naari Timote nda̰w na, ɓuru ɗaa mbeɗe key na ha̰ mù ɓo ká ɓuru kɔ mù ɓa nzoɓ nun ɓuru, a mú ɓa bǎw peɗ ɓuru nda̰w na.
PHM 1:2 Ɓuru ɗaa ha̰ tinam ɓuru Afiya nda̰w, Arisiɓ ká ɓa bǎw ruy ɓuru ká ɓil peɗ Krisi nda̰w, rɔɔ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká ɓil hul ɓo na nda̰w pi.
PHM 1:3 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ Bǎa naari Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
PHM 1:4 Yṵ-i Filemo̰n, ká ɓil nzaa ɓay kere ɓiri ɓaŋguɔ na, mì ker se tul-a a mí ɗaa taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓi,
PHM 1:5 ɓay ḭi lɛ, mì laa soro ɓay ini ɓo ká mù mgba ziŋ nzoɓ mbika lawri riw bele, rɔɔ ɓáy law-a ká mù ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛmbay Zezu na.
PHM 1:6 Mì koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa mbika law ká ha̰ náa zǔɔkeri ziŋ kḭ na ha̰ lereke ka ɗo ɗi, ɓay haŋa nun naari ka táŋ ká tul fe kereri riw bele ká náa ziŋri ɓáy faa zúɔ ziŋ *Krisi.
PHM 1:7 Yṵ-i, ini ɓo ká mù mgba na ha̰ mì bawda suoriya a ɗaa wa̰ra ɓo ɓil law-i, ɓay ḭi lɛ, ɓo na mù huo law nzoɓ mbika lawri na.
PHM 1:8 Ɓi na, mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ *Krisi. Munu zu lɛ, mì ɗo ɓáy hṵrusuo ɓay mbika nzaa-i ha̰ mù ɗáake fe kere,
PHM 1:9 roo lɛ, mì hii ɓay kóɗ mù ɓáy faa law ini maa. Munu ká ɓi Pol ká mì ɗi tá̰w nda̰w, rɔɔ timbɛɗɛ mí naa hul sal ɓay tul Zezu Krisi nda̰w na,
PHM 1:10 mì koɗ mù ɓay tul Onezim ká vi ɓa vu-i ɓáy faa law-ɛ káʼa mbi ha̰ Zezu Krisi ká ɓil hul sal key na.
PHM 1:11 Pola lew na, ka ɗo ɓa nzoɓ ká gɔr hɔy ká nun-a, a roo lɛ, timbɛɗɛ key na ka vi ɓa nzoɓ kere ro ɓay tul-a nda̰w, ɓay tul-i nda̰w pi.
PHM 1:12 Timbɛɗɛ key na, ɓe káʼa ɗo munu ɓa wa̰ra law-i na, mì ha̰ ni yḭ̀i ɓa luo-ɔ.
PHM 1:13 Ɓi lɛ, mì hii ɓay hiyɛŋ ni ɗo lakun-i ha̰ ni suo bol-a, a sɔ mì ká ɓil hul sal ká mì naa ɗi key ɓay tul káa Ɓay Kere na.
PHM 1:14 Roo lɛ, mì hii ɓay ɗáa fe ɓáy tul-i taŋ haŋa mù zuɔ ziŋ mì ká ɗi ya na ya. Mì hii ɓay haŋa mù ɗaa fe kere ɓáy law hiiya ɓo kḭ, ɓo nzoɓ ka sɔɗ mù sɔɗ ká ɗi ya.
PHM 1:15 Kɔ ya lɛ, wál kḭ ɓo ɓáy Onezim na, a ɗáa nam ndḭi hɔy ɓay haŋa ɓo, ka yḭ̀i a vǎa ziŋ mù a káw ziŋ mù wṵ̌m.
PHM 1:16 Tusuɛke lɛ, timbɛɗɛ key na ka ɓa koy hɔy mbǎa, roo lɛ, ka ɓa nzoɓ kere ká kal tul koy nzoɓ na kal, a vi ɓa yṵ naari ká náa hiiri ni ŋgḭi ɓamba tasiri. Ɓi na lɛ, mì hii ni ɓamba, roo lɛ, ɓo na, ɗo nun haŋa mù hii ni kal mì pavbaɗ, ɓay ḭi lɛ, ka vi ɓa nzoɓ sɔkɔ mù taa tusuɛke, rɔɔ a ɓa yṵ-ɔ ká ɓil Krisi nda̰w na.
PHM 1:17 Ze ɓo, mù kɔ mì ɓa nzoɓ buɔ ɓa tusuɛ, rɔɔ zaɗkaʼa tḭi luɔ lɛ, mu ya̰a ni ɓáy law kere, munu ká mù yǎ̰ake mì na.
PHM 1:18 A ze, ɓa na fe ɓo ze ka ɓiɛ, mase mbɔl ɓo ze ɗo tul-e hɔy kara, mu ɗaa mbɔlke na ka ɗo tul-i.
PHM 1:19 Ɓay key na, ɓa ɓi sùo-i kḭ ze mì vbie ɓáy nduo-i ɗo mbeɗe key: ɓi Pol na kḭ ze mì púo mù mbɔl fekeri na ɓáy. Roo lɛ, ɗo nun haŋa mu yḭ́iŋra ɓay mbɔl ɓi ká ɗo tul-a ká ɓa law-a ká mù mbi ha̰ Zezu Krisi ɓáy faa káa Ɓay Kere ká mì kaa na ya.
PHM 1:20 Ze yṵ-i, kóɗ ŋguɔ hɔy, mu ɗaa fe ká mì vbi mù key na ha̰ mì ɓáy law ini Ŋgɛrɛmbay, a mú huo law-i munu ká naa ɓa yṵ kḭ ká ɓil Krisi.
PHM 1:21 Mì ɗaa mbeɗe key na ha̰ mù, mí kɔ ta-taŋ mii, ɓo na mù ɗáa feke. Mù ɗáa kal zaɗɛ ká mì vbi mù ku na rɔɓay.
PHM 1:22 Rɔɓay, mu léke hul nam ka giyaŋ mì, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa nzaa ɓay kere ká ì ɗaa na, mì kɔ lɛ, waka ya hɔy Ŋgɛrɛwṵru a yḭ́iŋra mì se luo-rì ɓa kḭ rɔɓay.
PHM 1:23 Epafaras ká naa hul sal ziŋ mì ɓay tul peɗ Zezu *Krisi na hii soko ha̰ mù.
PHM 1:24 Marki ɓáy Arisitak ɓáy Demas rɔɔ Luku, ɓari ká i ɓa bǎw peɗ ɓiri na kara, i hii soko ha̰ mù nda̰w.
PHM 1:25 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi ka sáɗ ziŋ rì.
HEB 1:1 Pola lew na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay ha̰ bulu naari faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi ɓáy gosikeri ɓoɗ ɓoɗ ɓáy faa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ.
HEB 1:2 Roo lɛ, ɓáy ɓil sewri ká náa káwri ɗi timbɛɗɛ key na, ka ɓaa ɓay ha̰ naari ɓáy faa Vi-e. Ɓáy faa Vi-e na ze ka ɗáake feri riw bele, a ɗaa ni kaw ɓa nzoɓ ká feri riw bele a zúɔ nduo-ɛ.
HEB 1:3 Vi-eke ku na, ɗaa ha̰ náa kɔ́keri hṵrusuo riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa hḭɛ zikiki. Ka ya̰a fe ɗáa Bi-ɛ Ŋgɛrɛwṵru na ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele, a mgba sa̰w feri riw bele ha ri se-seɗ ɓáy faa hṵrusuo ɓay ká tḭi ká nzi-ɛ. Falɛ káʼa ɗaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru naa ɓay feya̰a ká tul nzoɓri ha ri *taŋ kaɗ kaɗ na, ka zɔl a vǎa kaw zaɗ káw riŋ ɗika ká nulue ká tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Bawda Hṵrusuo.
HEB 1:4 Ɓe ze, Ŋgɛrɛwṵru kǐɛke Vi-e ká vi ɓa bawda nzoɓ ká kal tul leɗ nzaapeɗri ká nulue ká riŋ-ɛ kara mba tul riŋ-ri pavbaɗ na.
HEB 1:5 Tusuɛke lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru káʼa ɓaa ha̰ ni mii: «Ɓo na mù ɓa Vu-i; úru saa vuri key na mì ɓa Bǎa-ka» na, mbḭw tiya. A leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw káʼa ɓaa ɓay se tul-e mii: «Mì ɓá Bi-ɛ, a ɓe laa lɛ, a ɓá Vu-i» na, mbḭw tiya nda̰w.
HEB 1:6 Roo lɛ, ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru ɗo píe titire leɗ ká keklek vi tusiri key na, ka ɓaa mii: «Ɓaarì leɗ nzaapeɗ ɓiri riw bele na, ì húku pol-e í pisi ni.»
HEB 1:7 Ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa se tul leɗ nzaapeɗri ká nulue na ze ɗo key: «I ɓa nzoɓ peɗ ɓiri; mì píe ri munu ká zuu kuu, í ɗo munu ɓa rḭm huu ká sɛ.»
HEB 1:8 A ɓay káʼa ɓaa ha̰ Vi-e na laa lɛ, ka ɓaa mii: «Ɓo na, mù ɓa Ŋgɛrɛwṵru. Réke mbay ɓo na ɗo mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ, mù re tul nzoɓ ɓori ɓáy zaɗɛ.
HEB 1:9 Ɓo na, mù hii fe ɗáa ká ɗo ɓáy zaɗɛ, a mú tuŋ fe ɗáa ka̰aya ŋgereŋ. Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru, Ŋgɛrɛwṵru ɓo na náa mù ɗo ɓoɗ, a ɗaa num suoriya zuɔ tul-a, a kɔ mù rii nun-ɛ mba tul bǎw seɗ ɓori.»
HEB 1:10 Ka ɓaa ha̰ ni na rɔɓay mii: «Ŋgɛrɛmbay, zaɗka zaɗ ɗo hɔy raŋ raŋ ɓáy na, ɓa ɓo ze mù ɗaa tusiri, a mú ɗaa nulue ɓáy nduo-ɔ.
HEB 1:11 Fekeri riw bele ku na, a ɓíɛ kpukɗu kpukɗu, i ɗi tá̰w riw bele munu ká gariri ɗǐke tá̰w. Roo lɛ, ɓo na, mù káw ɓaŋguɔ.
HEB 1:12 Mù gḭm ri munu ká i gḭ̌mke maagari, a mú suo ri munu ká i súoke gari. Roo lɛ, ɓo na, mù ɗo munu ɓaŋguɔ; Nam ɓori ti ɔ́kɔ ya mgbaŋ.»
HEB 1:13 Ka ɓaa ha̰ ni rɔɓay mii. «Mu ví káw tunduo hoɗo ɓi kpṵru maa ɓáy haŋa mì haw yṵm ká tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓori ha ri vi ɓa fe ɗáa ɓal-a zuɔ ɗi.» Ɓa ɓay káʼa ɓaa ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw ya.
HEB 1:14 A wa̰a, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri na, i ɓa nzoɓ veri lɛ? Ɓari riw bele na, i ɓa temri ká i ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ka pie ri ɓay haŋa ri sɔ nzoɓri ká pam a ɗoko ɓay tul-ri.
HEB 2:1 Munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay ha̰ naari ɓáy faa Vi-e ká mba tul leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri na, náa nzɛ́ri ɓáy sùo naari ká tul tusuɛ ɓay ká náa láari na, ɓay haŋa ɓo, náa wṵruri faa kere na ɓa pola pola ya.
HEB 2:2 Náa kɔ́ri nda̰w, *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru ká leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri víke ha̰ *Moyze pola lew na, ɗo ɓa sùo fe; a nzoɓri riw bele ká i ɗaa fe ka̰aya í wǎɗke tul bol kusolke na, ka ɗaa hɛrɛ ɓe ɓo tul-ri maa ɓáy zaɗ fe ɗáa ɓari.
HEB 2:3 A naari ká náa láari ɓay ká se tul pam ká mba ɓay ká leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ɓaa ha̰ nzoɓri, rɔɔ náa kɔ́ri ɓa fe ya na wa̰a, náa ɗáari mina nda̰w rɔɔ, ɓay yá̰m hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká maa tul naari na lɛ? Pamke ku na, Ŋgɛrɛmbay kḭ sùo-ɛ kara ka-káake pola, rɔɔ ɓari ká i laa ɓayke na, i hii ɗo ɗi munu nda̰w ha̰ náa láari ɓayke na ɓa sùo ɓay.
HEB 2:4 Ŋgɛrɛwṵru kḭ kara kiɛ ɓay nasi fe ɗáa ɓari na ɓáy faa feri ká kiɛ fe káʼa tḭ́i nda̰w, fe ká mba kɔ́kɔ káʼa ɓa hḭɛ zikiki nda̰w, ɓáy kḭri fe saŋri ɓoɗ ɓoɗ riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy fe ini taa Tem Law Pie káʼa leke nzoɓri munu ká law-ɛ hii nda̰w pi.
HEB 2:5 Tusuɛke lɛ, ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue ze Ŋgɛrɛwṵru ha ri hṵrusuo réke mbay ká ɓil sew káʼa ví vuku ká náa ɓaarì ɓayke na ya, roo lɛ, ɓa nzoɓ pire nzoɓ ze a réke mbay.
HEB 2:6 Zaɗ ha̰nɛ ká ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ mbḭw ɓaa ta-taŋ ɓa kɛlɛ ká ɗi mii: «Áa, Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ ɓa ve nda̰w rɔɔ, mù ker se tul-e lɛ? Wa̰a, nzoɓ pire nzoɓ ɓa ve nda̰w rɔɔ, mù kɔ-kɔ́m ɓa tul-e lɛ?
HEB 2:7 Mù yḭiŋra ni ɓa fal bole ɗi ndḭi munu ká pol leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue; mù ha̰ ni riŋ ɗika; mú ɗaa mbay ɓo tul-e munu ɓa mbay;
HEB 2:8 mù ha̰ ni hṵrusuo ká tul feri riw bele.» Zaɗkaʼa ha̰ hṵrusuo ha̰ nzoɓ ká tul feri riw bele na, ka pɔŋ fe mbḭw káʼa re mbay ká tul-e ya na, tiya. Ze timbɛɗɛ key na, náa kɔ́ri nzoɓ ká ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul feri riw bele na ya rɔɓay.
HEB 2:9 Roo lɛ, fe ká náa kɔ́ri ta-taŋ ze ɗo key: Zezu na, Ŋgɛrɛwṵru yḭiŋra ni ɓa fal bole ɗi ndḭi munu ká pol leɗ nzaapeɗri ká nulue, ɓay haŋa ɓo ɓáy faa law kere Ŋgɛrɛwṵru na, ka huke ɓay tul nzoɓri riw bele. A timbɛɗɛ key na, náa kɔ́ri ni ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa riŋ ɗika ɓáy mbay ɓo tul-e ɓay tul kɔ́kɔ sɛkɛ fe huɗ ɓe.
HEB 2:10 Ɗo ɓáy zaɗɛ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ ká feri riw bele ɗo ɓáy faa ɓe, a ɗo ɓay tul-e nda̰w na, ka ha̰ Zezu ma-maa ɓáy faa kɔ́kɔ sɛkɛ fe, ɓay haŋa ɓo, ka fa̰a ruɔ vi-eri ha ri ɗo ɓil riŋ ɗika ɓe, ɓay ḭi lɛ, ɓe Zezu na, ka ɓa nzoɓ ndáka faa pol-ri ha ri ziŋ pam.
HEB 2:11 Ka wàa feya̰a nzoɓri ha ri *taŋ kaɗ kaɗ. Ɓe ɓáy ɓari káʼa wàa ri na, bǎa ɓari mbḭw hɔy. Sa̰wke mini ze, Zezu ɗaa sahoy ká ɓay ɗika ri ɓa yṵ-ɛri ya.
HEB 2:12 Ka ɓaa mii: «Áa, Ŋgɛrɛwṵru, mì ɓáa ɓay ɓo ha̰ yṵ-iri; mì písi mù ká nun ruɔ nzoɓri ká zaɗ mbṵ́ kḭ ɓari.»
HEB 2:13 Ka ɓaa na rɔɓay mii: «Ŋgɛrɛwṵru ɓi, mì ɗáa law-i ɓo tul-a.» Ka yḭ̀i a ɓaa na rɔɓay mii: «Mu kɔ mì key, mì ɗo key ɓáy leɗri ká mù ha̰ mì na.»
HEB 2:14 Munu ká leɗkeri ɗo ɓáy naysuo ɓáy sím na, Zezu kḭ sùo-ɛ kara vi ɓa nzoɓ naysuo munu ká ɓari na nda̰w, ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa huɗ ɓe na, ka gúrke hṵrusuo ŋgɛrɛtemndaya, ɓe káʼa ɓa sa̰w huɗ nzoɓri,
HEB 2:15 ze a tǐnake ɓari ká hḭɛ huɗ ɗaa ri ɓa koy ɓáy káw kumnun ɓari ká tusiri key.
HEB 2:16 Ɓa tusuɛ kḭ, ɓa ɓari leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue ze ka ví sɔ ri ya, roo lɛ, ɓa naari ká náa ɓári vu bulu Abarahamri ze ka ví sɔ naari.
HEB 2:17 Sa̰wke mini ze, ɗo nun haŋa Zezu ka ɗo maa kḭ ɓáy yṵ-ɛri ká ɓil feri riw bele. Ɓe nda̰w rɔɔ, a ví ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ɓari, ká law kere mba ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y, a ɗo tul peɗ ɓe ká pol Ŋgɛrɛwṵru, ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka naa ɓay feya̰a ká tul nzoɓri.
HEB 2:18 Munu ká fe líe law tḭi tul-e sùo-ɛ a kɔ sɛkɛ fe na, ka maa ɓay sɔ́kɔ nzoɓri ká fe líe law tḭi tul-ri.
HEB 3:1 Yṵ-iri, ɓaarì ká Ŋgɛrɛwṵru ɗí rì ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe na, ì geɗe kɔ́m ɓa tul Zezu ká ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru, a yḭ̀i a ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na. Ɓe na ze, tusuɛ ɓay ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi, a náa ɓaarì ɓayke ɓa kɛlɛ na, ɓaa ɓay se tul-e.
HEB 3:2 Ka ɗo tul peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru naa ni ɓayke na ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ, munu ká *Moyze ɗo tul peɗ ɓe ká sakra nzoɓ ɓeri riw bele.
HEB 3:3 Riŋ Zezu na mgba kal tul riŋ Moyze, munu ká nzoɓ ɗáa hul na, i ɗaa mbay ɓo tul-e mba sùo hulke.
HEB 3:4 Hul ha̰a ha̰a lɛ, ɓáy nzoɓ ɗáake ɗáake, a roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa feri riw bele na ɓa Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 3:5 Moyze na ɓa nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru a ɗo tul peɗ ɓe ká sakra nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri riw bele, a ɓaa ɓay feri ká Ŋgɛrɛwṵru a ɓáa ha̰ nzoɓri.
HEB 3:6 A *Krisi laa lɛ, ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru a ɗo tul peɗ Bi-ɛ ká ɗaa ni kaw tul nzoɓ ɓeri riw bele. Nzoɓ ɓeri na ɓa naari, roo lɛ, zaɗka náa mgbári law naari ŋgɔ-ŋgɔŋ, a náa ɗori tul fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo na nda̰w rɔ!
HEB 3:7 Sa̰wke mini ze, ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓáy faa Tem Law Pie na, ì laa ɓáy kere nda̰w rɔ! Ka ɓaa mii: «Vuri key na, zaɗka ì laa kusol-i lɛ,
HEB 3:8 ì ha̰ law-rì ka ŋgɔŋ munu ká bulu ɓaarì ɗaa ká pola lew ɓáy nam ká i tḭ̌ike ká tul-i a í líe mì ɓay kɔ́kɔ ká ɓil law kɔr na ya.
HEB 3:9 Ze bulu ɓaarì kɔ na fe kereri riw bele ká mì ɗaa ha ri ɓáy ɓil mbiimbam ká síŋ niŋ na hɔy kara, i líe mì a í nduo law-i ɓaŋguɔ. Sa̰wke mini ze, law-i fá̰a mì puu-u ká tul nzoɓkeri na, a mí ɓaa mii: “I wṵru faa ɓáy faa kér ɓay ɓari ɓaŋguɔ, a faa kere ɓiri ká mì kiɛ ri na kara, ì hii ya.”
HEB 3:11 Ɓe ze, law-i fá̰a mì ha̰ mì háake huɗ mii: “Zaɗ mgbaka ta̰ram ká mì leke na, ì ti ɗáa ɓal-rì tɔ ɗi ya mgbaŋ.”»
HEB 3:12 Yṵ-iri, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ka ɗo ɓáy law ndaya ɓáy law ŋgɔŋɔ a fɛ̌rɛke fal-ɛ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ haŋa kumnun ha̰ nzoɓri na ya.
HEB 3:13 Roo lɛ, ɓáy nam ká ì kaw ɓil sew ká i ɗi ɓa «Vuri» ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay ha̰ naari ɓáy key na, ì ɓo kḭ nam ɓáy nam ɓay haŋa ɓo, nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ka pɔ́ŋ sùo-ɛ ha̰ feya̰a ka úla ni, a vi ɓa nzoɓ law ŋgɔŋɔ ya.
HEB 3:14 Ì kɔ, zaɗka náa mgbári law naari ŋgɔ-ŋgɔŋ kpṵru ká tul *Krisi ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi ɓáy titire na lɛ, náa ɓári bǎw peɗ ɓe.
HEB 3:15 Ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe na ze ɗo key: «Vuri key na, zaɗka ì laa kusol-i lɛ, ì ha̰ law-rì ka ŋgɔŋ munu ká bulu ɓaarì ɗaa ká pola lew ɓáy nam ká i tḭ̌ike ká tul-i na ya.»
HEB 3:16 A wa̰a, nzoɓ veri ze i laa kusol Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ í tḭ̀i ká tul-e lɛ? Ɓa ɓari leɗ Izarayɛlri riw bele ká *Moyze nda faa pol-ri ha ri tḭi ká ɓil tusiri Eziɓte.
HEB 3:17 A wa̰a, nzoɓ veri nda̰w rɔɔ, i ɗaa ha̰ law Ŋgɛrɛwṵru fa̰a ni mbiimbam síŋ niŋ ká tul-ri lɛ? Ɓa ɓari ká i ɗaa feya̰a ze huɗ ɓari zuɔ mburuk mburuk ká ɓil law kɔr.
HEB 3:18 A zaɗka Ŋgɛrɛwṵru haa huɗ mii: «Zaɗ mgbaka ta̰ram ká mì leke na, i ti ɗáa ɓal-ri tɔ ɗi ya mgbaŋ» na wa̰a, ka ɓaa ɓay tul nzoɓ veri zu lɛ? Ka ɓaa ɓay se tul ɓari ká i tḭ̀i ká tul-e na.
HEB 3:19 Ɓe ze, fe ká náa kɔ́ri ta-taŋ na ze ɗo key: ɓari na, i ziŋ faa í ɗaa ɓal-ri tɔ zaɗ mgbaka ta̰ram na ya, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ya.
HEB 4:1 Ŋgɛrɛwṵru waa zaɗ mgbaka ta̰ram káʼa leke ɓay tul nzoɓ ɓeri. Ɓa fe ká ɗo kpṵru tḭi vuri key ɓáy. Ɓe mini ze, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw mini ká sakra ɓaarì ka rɔ́kɔ zaɗke na ku ya.
HEB 4:2 Naari na, náa láari Ɓay Kere ká se tul zaɗ mgbaka ta̰ram na munu ká leɗ Izarayɛlri ká i ɗo ɓil law kɔr i laa na. Ɓari na, i laa ɓayke laa na kḭ, roo lɛ, ɗaa fe mbḭw ha ri ya, ɓay ḭi lɛ, i ɗaa law-ri ɓo ɗi ya.
HEB 4:3 A naari ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi na, náa tḭ́iri zaɗke na ku; a ɓari ká i ɗaa law-ri ɓo ɗi ya laa lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Law-i fá̰a mì ha̰ mì háake huɗ mii: “Zaɗ mgbaka ta̰ram ká mì leke na, ì ti ɗáa ɓal-rì tɔ ɗi ya mgbaŋ.”» Ɓe nu ku hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru leke zaɗ mgbaka ta̰ram na ɔ ɓa ɗḭ̌ɛ hɔy ɓáy nam káʼa ɗáake feri riw bele ká tusiri key.
HEB 4:4 Tusuɛke lɛ, i ɓaa ɓay se tul mgbaka ta̰ram Ŋgɛrɛwṵru ká ɓil nam ndeke ɗi tɔnɔ sayke ɗo zaɗ ha̰nɛ ká ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ŋgɛrɛwṵru mgba ta̰ram sùo-ɛ ká tul peɗ ɓeri riw bele ká ɓil nam ndeke ɗi tɔnɔ sayke na.»
HEB 4:5 Ká ɓil ɓay ká náa láari kal vǎw ku na, ka ɓaa mii: «Ì ti ɗáa ɓal-rì tɔ zaɗ mgbaka ta̰ram ɓi na ya mgbaŋ.»
HEB 4:6 A ɓari ká i ɓa titire nzoɓri ká i laa ɓay kere ká se tul zaɗ mgbaka ta̰ram na i tḭi ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, i hii ɓay ɗáa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ya. Ɓe ze, faa ɗo hɔy rɔɓay ɓay tul nzoɓ ha̰wri ɓay haŋa ri tḭi ɗi.
HEB 4:7 Sa̰wke mini ze, mbiimbam kal ŋgḭi ɓamba nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru tuu nam ɓa kḭ ká i ɗi ɓa «Vuri.» Ɓa ɓay káʼa ɓaa pola ɓáy faa *Daviɗ mii: «Vuri key na, zaɗka ì laa kusol-i lɛ, ì ha̰ law-rì ka ŋgɔŋ ya.»
HEB 4:8 Ì kɔ, zaɗka *Zozuye nda faa pol leɗ Izarayɛlri ha ri tḭi zaɗ mgbaka ta̰ramke ku na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ti ɓáa ɓayke ká nam kḭ mbǎa.
HEB 4:9 Ɓe ze, zaɗ mgbaka ta̰ram ká rìi kḭ ɓáy ha̰y ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓo ɓáy nam ndeke ɗi tɔnɔ sayke ká fal ɗáa feri riw bele na, ka pɔŋ faake ɗo hɔy ɓay tul nzoɓ ɓeri.
HEB 4:10 A nzoɓ ká rìi a se zaɗ mgbaka ta̰ram Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, ka mgba ta̰ram sùo-ɛ ká tul peɗ ɓe munu ká Ŋgɛrɛwṵru mgbáke ta̰ram sùo-ɛ ká tul peɗ ɓeri na.
HEB 4:11 Munu zu lɛ, ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ, í rìi í se zaɗ mgbaka ta̰ramke na. Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw ká sakra naari ka ɓíɛ faa mbḭw munu ká ɓari leɗ Izarayɛlri i ɓiɛ ká ɓil law kɔr, a í ha̰ zaɗ mgbaka ta̰ram puo ri ɓay tul mbaka nzaa ɓari na ya.
HEB 4:12 Má̰rake lɛ, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓáy kumnun, a yḭŋ ɓamba. Ka uo kal maamii ká nzi-ɛ uo fi siɗi. Ka rìi ɓil law nzoɓ malak, a se kpṵru tḭi tul zaɗ kér ɓay nzoɓ ɓáy ɓil wa̰ra law nzoɓ, a tḭi zaɗ ɗokma sùo ɓáy num ɓil hṵru, a tina feri ká ɗo ɓil law nzoɓ na ɗo zaɗ hie gbay gbay.
HEB 4:13 Fe mbḭw ká mṵu nun Ŋgɛrɛwṵru mṵu na, tiya. Fe ɗáa nzoɓri riw bele na ɗo zaɗ hie gbari gbari ká nun-ɛ. Ɓa ɓe na kḭ ze, náa kḭiŋari fal fe ɗáa naari riw bele ha̰ ni.
HEB 4:14 Munu zu lɛ, fe ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi, a náa ɓaarì ɓayke ɓa kɛlɛ na, náa mgbári ŋgɔ-ŋgɔŋ, ɓay ḭi lɛ, naari na, náa ɗori ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye káʼa kal kpṵru a se luo Ŋgɛrɛwṵru ká zaɗ káw ɓe. Ɓa ɓe Zezu Vu Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 4:15 Naari na, náa ɗori ɓáy ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká maa kɔ́kɔ nun síe naari ɓáy fe ŋgɔ́ŋke ká tḭi tul naari, ɓay ḭi lɛ, ɓe na, fe líe lawri ɓoɗ ɓoɗ riw bele tḭi tul-e munu ká tḭi tul naari, a roo lɛ, ka ɗaa feya̰a ya.
HEB 4:16 Ɓe ze, náa sórori ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa ɓa nzoɓ law kere na taŋ hḭɛ, ɓay haŋa ni ka kɔ nun síe naari, a ɗaa law kere ziŋ naari, a sɔ naari ɓáy sa̰w síe ká náa séri síe fe.
HEB 5:1 Ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy luye ha̰a ha̰a lɛ, i naa ni ká sakra nzoɓri ha̰ ni ɗo pol Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ɗáa peɗ ɓay tul nzoɓri. Peɗ ɗáa ɓe ɓa mbika fe haŋa hɔy ɓáy fe poyri ká nzoɓri víke na ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul feya̰a nzoɓri.
HEB 5:2 Ɓe na, ka maa ɓay kɔ́kɔ kér ɓay nzoɓri ká i ɗaa fe ka̰aya taŋ kɔ́kɔ sa̰wke, ɓáy ɓari ká i wṵru faa, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa nzoɓ naysuo nda̰w.
HEB 5:3 Munu káʼa ɗaa ka̰aya nda̰w na, ɗo nun haŋa ni ka ha̰ fe poy ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul feya̰a nzoɓri hɔy ya, roo lɛ, ɓay tul feya̰a ɓe kḭ sùo-ɛ nda̰w.
HEB 5:4 Nzoɓ mbḭw mini ká mbi sùo-ɛ a ɗaa mbay ɓo tul-e sùo-ɛ ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye na tiya. Roo lɛ, nzoɓ vi ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ɓáy faa ɗiw ká Ŋgɛrɛwṵru ɗi ni munu káʼa ɗíke *Aro̰n pola lew hɔy ɓa titire ŋgɛrɛnzoɓ fe poy.
HEB 5:5 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, *Krisi na mbi sùo-ɛ, a ɗaa mbay ɓo tul-e sùo-ɛ ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ya. Ɓa Ŋgɛrɛwṵru ze ɗi ni a ɓaa ta-taŋ ha̰ ni mii: «Ɓo na mù ɓa Vu-i; úru saa vuri key na mì ɓa Bǎa-ka.»
HEB 5:6 Ká ɓil mbeɗe ká zaɗ kḭ kara, ka ɓaa ká ɗi nda̰w mii: «Ɓo na, mù ɓá nzoɓ fe poy ɓaŋguɔ kpaɗara faa mbḭw munu ká Mɛlkisedɛk.»
HEB 5:7 Zaɗka Zezu ɗo tusiri key ɓáy na, ka ɗaa nzaa ɓay kere a ɗáake fe ɓeleŋ ɓáy mbii nun ha̰ Ŋgɛrɛwṵru a koɗ ni, ɓe káʼa maa ya̰aŋa ni ká ɓil huɗ. A lɛ, Ŋgɛrɛwṵru laa ɓay ɓe a hii ɗo ɗi, ɓay ḭi lɛ, ka ɗiŋ tul-e ká pol-e.
HEB 5:8 Ze ka ɓa na Vu Ŋgɛrɛwṵru hɔy kara, ka fere ɗáa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa kɔ́kɔ sɛkɛ feri riw bele káʼa kɔ na.
HEB 5:9 Falɛ káʼa maa, a ɗaa peɗ ɓe ɔ ɓáy zaɗɛ na, ka vi ɓa sa̰w pam ká ɗo ɓaŋguɔ ɓay tul nzoɓri riw bele ká i ɗaa vu mbom ɓo tul-e.
HEB 5:10 A lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni kaw ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye faa mbḭw munu ká Mɛlkisedɛk na.
HEB 5:11 Ɓuru ɗo ɓáy ɓay ŋgḭ-ŋgḭi ká ɓay ɓáa se tul feri ká ɓuru ɓaa na ku. Roo lɛ, ɗo ŋgɔŋ ɓamba ɓay haŋa ɓuru tina sa̰wke ha rì laa, ɓay ḭi lɛ, ì vi ɓa nzoɓri ká láa ɓay ɓaarì sɛ ɓamba.
HEB 5:12 Ɓaarì na, ì ví ɓa nzoɓ fére nzoɓri fe ɓa ɗḭ̌ɛ kḭ hɔy zu ze, ì yḭ̀i í se síe haŋa nzoɓ fere rì titire ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká se tul mbika law ɓa kḭ rɔɓay ku. Ká ɓay haŋa rì re ŋgaw ká ŋgɔ-ŋgɔŋ ro zu lɛ, ì yḭ̀i í se síe á̰w wa̰n ɓa leɗ tul piyɛŋ ɓaŋguɔ kpaɗara ɓáy.
HEB 5:13 Nzoɓ ká tɔŋ ɓa á̰w wa̰n ɓaŋguɔ na, ka ɓa leɗ ɓaŋguɔ; fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ mase ɓáy zaɗɛ ya na, ka kɔ faa kɛ́lɛke ya.
HEB 5:14 A nzoɓri ká i ŋgɔ-ŋgɔŋ laa lɛ, ŋgaw ŋgɔ́ŋke ze ɗo ɓay tul-ri. Ɓari na, ɓáy faa peɗ ɗáa ɓari ká tii ri ti ro na, i kɔ́ke faa kɛlɛ fe kere ɓáy fe ká ndaya.
HEB 6:1 Munu zu lɛ, náa séri nun naari ɓa pola, náa féreri fe a náa víri ɓa nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law, ɓo náa káwri tul titire fe fére mbḭɛ ká se tul mbika law na ɓaŋguɔ ya. Fekeri na ɓa súo kér ɓay ká se tul peɗ ká mbi huɗ ha̰ nzoɓri ɓáy ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, ɗáa tul nzoɓ nduo mbiiri ká ɓoɗ ɓoɗ ɓáy ɗáa nduo ɓo tul nzoɓ nda̰w, tḭ́i nzoɓri saa luɔ huɗ rɔɔ ɓáy kúŋ sal ɓay ká mgbaɗa na nda̰w pi. Náa ká̰yri fal-ɛ mbǎa, ɓo náa séri nun naari ɓa pola!
HEB 6:3 Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari faa lɛ, ɓe ze ɓa fe ká náa ɗáari na zu.
HEB 6:4 Ɓari nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nun-ri taŋ ká tul ɓay ɓe nda̰w, í lie fe kere ká uru saa luo-ɛ nda̰w, í ya̰a Tem Law Pie ɓo ɓil law-ri nda̰w, í kɔ ndaɗi Ɓay Kere Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, í kɔ hṵrusuo ká ɓil sew ká Ŋgɛrɛmbay a réke mbay nda̰w, rɔɔ í yḭ̀i í ɗo ɓil fe ɗáa ka̰aya ɓa kḭ taŋ kér se tul Ŋgɛrɛwṵru na, faa ká ɓay yḭ́iŋra ri ɓa kḭ ha ri suo kér ɓay ɓari na ti mbǎa, ɓay ḭi lɛ, ɓáy fe ɗáa ɓari na, rìi fe ká ɓari kḭ sùo-ri ze i ɓer Vu Ŋgɛrɛwṵru ɗo tul puu say huɗ ɓa kḭ, í tḭiri ni í ɗaa sahoy ɓo nun-ɛ ká nun ruɔ nzoɓri.
HEB 6:7 Ì kɔ, wáa ká ya̰a mbiimbam ɓaŋguɔ, a lie lerekeri ɓay tul nzoɓ paa wáake na, Ŋgɛrɛwṵru sa̰m fe zuɔ ɗi.
HEB 6:8 A roo lɛ, zaɗkaʼa lie ɓa ŋgatukru báwri ɓáy kurikuŋri hɔy lɛ, ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy. Waka ya hɔy lɛ, ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru ɓo ɗi, a ɔ́rɔ ɓie lɛ, huu a sɛkɛ ɗi.
HEB 6:9 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i, ze ɓuru ɓaa munu hɔy kara, ɓuru kɔ ta-taŋ mii, ì ɗo faa kere ká se ɓa zaɗ pam.
HEB 6:10 Ŋgɛrɛwṵru na ɓa nzoɓ ká fe ɗáa ɓe ɗo ɓáy zaɗɛ ya na ya. Fe ɗáa ɓaarì ɓáy law ini ká ì kiɛ ɓay tul-e ɓáy peɗri ká ì ɗaa pola a í ɗaa rɔɓay ɓay tul yṵ ɓaarì na, ka ti yḭiŋra ya.
HEB 6:11 Roo lɛ, ɓuru hii ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì na, ka nduɔ munu kpṵru tḭi ɔ́rɔ ɓie nam ɓay haŋa fe ká ì ɗaa law-rì te ɗi nzokɗo na, ka tḭi a ɗo pol-rì gbari gbari.
HEB 6:12 Ɓuru hii ɓay haŋa rì vi ɓa nzoɓ layri ya, roo lɛ, ì ɗo munu ɓa nzoɓri ká i ɗaa law-ri te tul Ŋgɛrɛwṵru nzokɗo í íki law-rì ká ɗi, ɓo í zíŋke fe káʼa waa na.
HEB 6:13 Pola lew na, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay ziŋ bulu naari *Abaraham na, ka haa huɗ. Munu ká nzoɓ ká mba tul-e mba ɓay haŋa ni ka haa huɗ ɓáy riŋ-ɛ tiya na, ka haa huɗ ɓáy riŋ-ɛ ɓe kḭ sùo-ɛ.
HEB 6:14 Ka ɓaa mii: «Ɓa tusuɛ kḭ, mì sá̰m fe zuɔ tul-a, a mí ha̰ vu bul-ari sìe ɓa pola pola.»
HEB 6:15 Abaraham ɗaa law-ɛ ɓo tul ɓayke, a giyaŋ kekeke ɓáy íki law, ze a ziŋ fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ ni na.
HEB 6:16 Zaɗka nzoɓri haa huɗ na, i haa ɓáy riŋ nzoɓ ká mba tul-ri ɓay kíɛke ɓay ɓáa ɓari na ɓa tusuɛ. A lɛ, huɗ ká i haa na, gbṵ nzaa má̰y ɓay ká ɗo sakra ɓari na.
HEB 6:17 Ŋgɛrɛwṵru kara ɗaa faa mbḭw munu nda̰w ɓay tul nzoɓri káʼa waa ɓay haŋa ri fe kere na. Ka hii ɓay haŋa ri kɔ ta-taŋ mii, ka ti súo nzi-ɛ ya. Sa̰wke mini ze, ka haa huɗ ɓay tul fe káʼa waa ɓayke na.
HEB 6:18 Ɓe ze, feri ɓa siɗi ɗo ɗi ku ká ti súo ya, ká Ŋgɛrɛwṵru kara ti kúŋ ɓay ká ɗi ya nda̰w. Ɓe ze, naari ká náa ziŋri zaɗ kɔ́rɔ sùo ká luo-ɛ na, náa ziŋri hṵrusuo ŋgḭ-ŋgḭi ɓay mgbaka ɗáa law nzokɗo te tul fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul naari na ŋgɔ-ŋgɔŋ.
HEB 6:19 Ɗáa law nzokɗo te tul fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa na, kɔrɔ naari ɗo sikɗa ŋgɔ-ŋgɔŋ munu ɓa gasay puu ká sɔ hul ɗo sikɗa a ha̰ ni ŋgɔŋ kpaŋ kpaŋ. Ɗáa law te ɗi nzokɗoke ku na, ɗo munu rìi fe ká náa ɗori ɓil hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nulue a náa kalri gari ká kuŋ zaɗ na, a náa séri kpṵru tḭi luo-ɛ.
HEB 6:20 Ɓa zaɗ ká Zezu rìi ɗi pola ha̰ naari ɓay tul naari. Ɓe na, ka vi ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ɓaŋguɔ faa mbḭw munu ká Mɛlkisedɛk.
HEB 7:1 Mɛlkisedɛkke ku na, ka ɓa mbay puo ká Salɛm a ɓa *nzoɓ fe poy Ŋgɛrɛwṵru ká nulue siya. Zaɗka *Abaraham vǎa haw yṵm ká tul mbayri a yḭ̀i saa ɗi na, ɓe Mɛlkisedɛk na ka suɔ nun-ɛ a sa̰m fe zuɔ tul-e.
HEB 7:2 Ɓa ɓe na ze, feri riw bele ká Abaraham ǔruke saa nzaa yṵm na, duɔ lɛ, ka naa tul-e mbḭw a ha̰ ni. Titire lɛ, má̰ra riŋ «Mɛlkisedɛk» na, ɓa «Mbay ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ.» Rɔɓay, ka ɓa mbay puo ká Salɛm, ká kiɛ mii, ka ɓa mbay ká ɗaa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗo.
HEB 7:3 Ɓe na, nzoɓ kɔ bi-ɛ ya nda̰w; mi-ɛ ya nda̰w; bul-eri kara, nzoɓ kɔ ya nda̰w; nzoɓ laa soro ɓay mboŋa ɓe ya nda̰w, ɓay huɗ ɓe kara ya nda̰w pi. Ka rìi Vu Ŋgɛrɛwṵru; ɓe na, ka ɗo ɓa nzoɓ fe poy ɓaŋguɔ.
HEB 7:4 Ì kɔ, Mɛlkisedɛk na, mina ze ka ɓa bawda nzoɓ ku lɛ! Bulu kadɔk naari Abaraham kḭ lɛ, feri riw bele káʼa ǔruke saa nzaa yṵm na, duɔ lɛ, ka naa tul-e mbḭw a ha̰ ni ya lɛ!
HEB 7:5 Mbiimbam kal ŋgḭi ɓamba rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ *bol kusol ha̰ *Moyze mii, ɓari ká i ɓa sa̰w ka̰ni *Leviri ká í ɓa nzoɓ fe poyri na, ze leɗ *Izarayɛl ha̰wri ɓa yṵ ɓari, a Abaraham ɓa bulu ɓari hɔy kara, i vbi ri tul fe ɓari riw bele; duɔ lɛ, i naa mbḭw ha ri.
HEB 7:6 A roo lɛ, ɓe Mɛlkisedɛk ká sa̰w ka̰ni ɓe ɓoɗ na, feri riw bele ká Abaraham ɗǒke na, duɔ lɛ, ka ya̰a tul-e mbḭw, a falɛ lɛ, ka sa̰m fe zuɔ tul Abaraham ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay ziŋ ni na.
HEB 7:7 Má̰yke tiya, nzoɓ ká sa̰m fe na, mba tul nzoɓ ká ya̰a fe sa̰mi.
HEB 7:8 A ɓari ká i ɓa nzoɓ fe poyri ká fe duɔ lɛ, i ya̰a tul-e mbḭw na, i ɓa nzoɓri ká i hu-hu, roo lɛ, ɓe Mɛlkisedɛk ká ya̰a fe saa nduo Abaraham na, ka kaw ɓáy kumnun munu ká mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke.
HEB 7:9 Ɓe ze, náa ɓaarì mii, zaɗka Mɛlkisedɛk ya̰a fe kereri saa nduo Abaraham na, ɗo munu ɓa Levi ká puo ni, ɓay ḭi lɛ, Levi ká i mboŋ ni ya ɓáy, ká mak vǎw lɛ a ya̰aŋa fe saa nduo leɗ Izarayɛlri na, ka ɗo ɓil sím Abaraham ɓáy síeke ká Mɛlkisedɛk sǔɔke nun-ɛ.
HEB 7:11 Ì kɔ nda̰w, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ha̰ bol kusol ha̰ nzoɓ ɓeri na, ɓa vu Leviri ze, ka ha ri ɗaa peɗ *fe poy. Zaɗka peɗ fe poy ká vu Leviri ɗaa na maa ɓay ɗáa fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke, ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a séke síe píe ɓáy kḭri nzoɓ fe poy kḭ ká ɗo faa mbḭw munu ká Mɛlkisedɛk ɓo, ɓa nzoɓ ká sa̰w ka̰ni *Aro̰n ya.
HEB 7:12 A ze ɓo, zaɗka i suo nzoɓ fe poy ɓáy nzoɓ ká sa̰w ka̰ni kḭ lɛ, ɗo nun súo bol kusol na nda̰w.
HEB 7:13 A Ŋgɛrɛmbay naari ká náa ɗori ɓáa ɓay ɓe key na, ka ɓa nzoɓ ká sa̰w ka̰ni kḭ; nzoɓ mbḭw ká tḭi saa sa̰w ka̰ni ɓe káʼa ɗaa peɗ fe poyke na, tiya.
HEB 7:14 Ɓe na, ka uru saa sa̰w ka̰ni Zuda, ɓa fe ká ɗo ta-taŋ. A lɛ, sa̰w ka̰nike ku na, Moyze ɓaa ɓay nzoɓ fe poyri ká ɗi ya.
HEB 7:15 Fe ká tina sa̰w feke *taŋ kaɗ kaɗ ɓa pola pola ká náa ɓaarì ɓayke na ze ɗo key: *nzoɓ fe poy kḭ mbḭw tḭi a rìi Mɛlkisedɛk.
HEB 7:16 Nzoɓke ku na, ka vi ɓa nzoɓ fe poy, ɓay ɓáa káʼa ɓa sa̰w ka̰ni Levi munu ká *bol kusol ɓaa ɓayke na ya, roo lɛ, ka vi ɓa nzoɓ fe poy ɓáy faa hṵrusuo káw ɓáy kumnun ká nzoɓ maa ɓíɛ ya.
HEB 7:17 Ŋgɛrɛwṵru kara ɓaa ɓayke ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ɓo na, mù ɓá nzoɓ fe poy ɓaŋguɔ kpaɗara faa mbḭw munu ká Mɛlkisedɛk.»
HEB 7:18 Ɓe mini ze, tá̰w bol kusolke ku na, Ŋgɛrɛwṵru bumra ɓa fal, ɓay ḭi lɛ, hṵrusuo-ɛ tiya a ɗo gɔr hɔy.
HEB 7:19 Tusuɛke lɛ, bol kusol maa ɓay ɗáa fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke na ha̰ ni ɔ ɓáy zaɗɛ ya. Roo lɛ, fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo ká ndaɗ kal fe ká pola na ɗo ɗi. Ɓáy faa feke na ze, náa sǒrokeri ɗi ya ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 7:20 Rɔɓay, Ŋgɛrɛwṵru haa huɗ. Nzoɓ ha̰wri na i vi ɓa nzoɓ fe poy taŋ haŋa ri haa huɗ,
HEB 7:21 roo lɛ, Zezu na Ŋgɛrɛwṵru haa huɗ ɓay haŋa ni kaw ɓa nzoɓ fe poy a ɓǎake ɓay se tul-e mii: «Ɓi Ŋgɛrɛmbay na, mì haa huɗ, a mí ti súo nzaa-i ya: Ɓo na, mù ɓá nzoɓ fe poy ɓaŋguɔ kpaɗara.»
HEB 7:22 Ɓe mini ze, *sáka kuni ká ndaɗ kal taa pola na, Zezu ya̰a duɔke sìi tul-e.
HEB 7:23 Rɔɓay, nzoɓ fe poy ha̰wri na, i suo bol kḭ bol kḭ, ze í ruɔ ɓamba, ɓay ḭi lɛ, huɗ ɗaa ha̰ nzáa peɗ ɓari na gbṵ.
HEB 7:24 Roo lɛ, Zezu kaw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ, a peɗ *fe poy ɓe na, ka ti súo ha̰ nzoɓ kḭ ya.
HEB 7:25 Sa̰wke mini ze, ka maa ya̰aŋa nzoɓri ká i soro ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa ɓe na wṵ̌m, ɓay ḭi lɛ, ka kaw ɓáy kumnun a koɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul-ri.
HEB 7:26 Ɓe ze, Zezu ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká náa séri síeke. Ka taŋ kaɗaŋ, ɓay fe ka̰aya ɓáy feya̰a mbḭw mini kara ti tul-e ya. Ka ɗo ɓoɗ ɓáy nzoɓ feya̰ari, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni zɔl a vǎa kaw nulue siya.
HEB 7:27 Ɓe na, ka ɗo munu ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ha̰wri ká i puo fe ɓáy namri riw bele ɓay tul fe ɗáa ya̰a ɓari pola, rɔɔ í puo ɓay tul nzoɓri ɓáy na ya. Ɓe na, ka puo fe ba mbḭw hɔy wṵ̌m ɓáy nam ká ɓe kḭ sùo-ɛ ka mbíke sùo-ɛ ha̰ huɗ.
HEB 7:28 Bol kusol *Moyze ká ɗo na, ha̰ nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ riw ya na, i kaw ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luyeri. Roo lɛ, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru haa huɗ ká tul fe káʼa waa ɓayke na, ka suo bol kusolke a ha̰ Vi-e vi ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye, ɓe káʼa maa ɔ́rɔ fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke ɓáy zaɗɛ na wṵ̌m ɓaŋguɔ.
HEB 8:1 Ì kɔ, má̰ra ɓayri riw bele ká ɓuru ɗo ɓáa ha rì na ze ɗo key: náa ɗori ɓáy kḭri *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye mbḭw ká kaw nulue ká tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Bawda Hṵrusuo ká kal tul feri riw Bele.
HEB 8:2 Ká zaɗɛ ku na, ka ɓa ŋgɛrɛnzoɓ *fe poy a ɗaa peɗ ká ɓil hul ka̰ni taa tusuɛke ká Ŋgɛrɛwṵru ze ɗaa, ɓo ɓa nzoɓ ze ɗaa ya.
HEB 8:3 Ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ha̰a ha̰a lɛ, i ɗaa ni kaw ɓay haŋa ni ka mbi fe haŋa hɔyri ɓáy fe poyri ká nzoɓri víke na ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Ɓe mini ze, ŋgɛrɛnzoɓ fe poy naari na, ɗo nun haŋa ni ka ɗo ɓáy fe ká ɓay mbika a ha̰ nda̰w.
HEB 8:4 Zaɗkaʼa ɗo tusiri key lɛ, ka ti ɓá *nzoɓ fe poy mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ fe poy ha̰wri ká tusiri key na, i ɗo ɗi ɗɔɗ ro, í mbi fe í ha̰ Ŋgɛrɛwṵru faa mbḭw munu ká *bol kusol *Moyze ɓaa.
HEB 8:5 Peɗ ká nzoɓ fe poykeri ɗaa na, i ɗaa ká ɓil hul ka̰ni ká i ɗaa ɓáy huɔ; ɓa tem fe hɔy ká kiɛ hul ka̰ni taa tusuɛke ká ɗo nulue. Sa̰wke mini ze, zaɗka Moyze ɗo ɗi ya ɓay ɗáa hul ka̰nike na, Ŋgɛrɛwṵru baka ni mii: «Mu kɔ ɓáy kere nda̰w rɔ! Mu ɗaa ɓáy zaɗɛ ha̰ ni ka rìi kḭ ɓáy taa ha̰y ká mì kiɛ mù ɓáy lɔm ká tul kuo na ku.»
HEB 8:6 Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, peɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo Zezu ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy na, mba peɗ ɗáa nzoɓ fe poyri ká pola na pavbaɗ. Ɓe Zezu na, ka ɓa nzoɓ káʼa ɗo sikɗa nzoɓri ɓáy Ŋgɛrɛwṵru, a ɗaa ha̰ kuni fie ká Ŋgɛrɛwṵru saa ziŋ nzoɓri na ndaɗ kal taa ha̰y káʼa saa ziŋ Moyze ká pola lew, ɓay ḭi lɛ, kuni fieke ku na, sa̰wke uru saa wáa ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ndaɗ kal taa pola.
HEB 8:7 Titire kuni ká Ŋgɛrɛwṵru saa na, zaɗkaʼa maa ɔ́rɔ ɓie fe riw bele káʼa hii ɓay ɗáa na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru se síe *sáka kuni kḭ mbǎa.
HEB 8:8 Roo lɛ, ka kɔ fe ɗáa ka̰aya nzoɓ ɓeri na a yḭw ri mii: «Namri káʼa ví vuku na, mì sáka kuni fie ziŋ sa̰w ka̰ni Izarayɛl ɓáy sa̰w ka̰ni Zuda.
HEB 8:9 Sáka kuni fieke ku na, ti ɗoko munu ká kuni ká mì saa ziŋ bulu ɓari ɓáy nam ká mì nda faa pol-ri mí tḭ́ike ri saa tusiri Eziɓte na ya. Ɓari na, i ɗo tul kuni ká mì saa ziŋ ri na ya, ɓe ze mì pɔ̌ŋke fal-ri giyak.
HEB 8:10 Ì kɔ, kuni ká mì sáka ziŋ leɗ Izarayɛlri ɓáy namri káʼa ví vuku na ze ɗo key: Mì ɗáa bol kusol-iri ɗo ɓil kér ɓay ɓari, a mí vbie ɗo ɓil law-ri. Mì ɓá Ŋgɛrɛwṵru ɓari, a ɓari laa lɛ, i ɓá nzoɓ ɓiri.
HEB 8:11 Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ku na, ti fére kṵ-ɛ fe ká se tul-i ya; a nzoɓ mbḭw mini ti séke síe ɓáa ha̰ yṵ-ɛ mii, mu tuu Ŋgɛrɛmbay na, tiya, ɓay ḭi lɛ, tii saa tul vu leɗri kpṵru tḭi tul ŋgɛrɛri na, i tuuka mì riw bele ta-taŋ.
HEB 8:12 Mì ndáka buma ká tul fe ka̰aya ɓari na ziŋ ri, a mí ker se tul feya̰a ɓari na mbǎa.»
HEB 8:13 Ɓe ze, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay se tul sáka kuni fie na, ka ha̰ sáka kuni ká pola na vi ɓa tá̰w fe, a fe ká ɗi tá̰w ro na sɔ nzoɓ ya, a ɗo ɗi ya ɓay zékre.
HEB 9:1 Zaɗka Ŋgɛrɛwṵru saa kuni taa titire na, ka ha̰ nzoɓri zaɗ saŋmakeri ɓoɗ ɓoɗ ɓay haŋa ri sǒroke ɓa lakun-ɛ, rɔɔ a ha ri ɗaa hul ka̰ni ɓáy huɔ.
HEB 9:2 Hul ka̰nike ku na, i kúŋ ɓil-e ɓáy gari ɓa zaɗ siɗi. Ɓil-e taa mbḭwke ká i ɗi ɓa *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ na, i ɗaa huu ndele ká wàa ɓa tɔnɔ say sìi ɗi, rɔɔ tutakra ká i ɗaa maapa zuɔ ɗi ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɗi nda̰w.
HEB 9:3 Ɓil-e ndeke ɗi siɗike ká fal gari ká i kúŋke na, i ɗi ɓa *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri.
HEB 9:4 Ká zaɗke ku na, i ɗaa *tutakra úu fe ká mbii lari ká ndṵy zḭriri zḭriri nṵu fal-ɛ na ɓo ɗi. Ká tul-e siya na, i uu fe ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ká ɗi. Sanduku *sáka kuni ká mbii lari ká ndṵy zḭriri zḭriri nṵu ɗi kpurukuɗ na ɓo ɗi nda̰w. Ká ɓil-e ku na, suna ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri, ká ŋgaw ká i ɗi ɓa manne zuɔ ɓil-e na ɓo ɗi; ká̰w Aro̰n ká luo vay na ɓo ɗi nda̰w, rɔɔ tḭ́i tisawri ká siɗi ká Ŋgɛrɛwṵru vbie bol kusol sáka kuni ɗo ɗi na, zuɔ ɗi nda̰w pi.
HEB 9:5 Ká tul *sanduku sáka kuni na, i fɛl fe ɓa tem nzoɓ riŋ ɗikari ká i rìi leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue sìi ɗi. Tem nzoɓkeri ku na kiɛ mii, Ŋgɛrɛwṵru ɗo zaɗɛ ku. Nzaa ta̰y ɓari sìi kḭ ha̰ temke puɗ zaɗ ká i puo fe ɓáy sím fe hɔl ká ɗi ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, ɓay haŋa ni ka nda buma ká tul feya̰a nzoɓri. Roo lɛ, ɓa sa̰w síe ká ɓay ríi ɓil-e ɓay ɓáa ɓay fe niri key na ɓáy nzi-ɛ lɛm lɛm riw bele ya.
HEB 9:6 Zaɗka i leke fe mini ká ɓil hul ka̰nike ká i ɗaa ɓáy huɔ na, nzoɓ fe poyri rìi í se zaɗ taa titire na nam ɓáy nam ɓay ɗáa peɗ ɓari.
HEB 9:7 Roo lɛ, ɓa *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye huo-ɛ hɔy ze rìi a se zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri na. Ɓil mbiimbam mbḭw lɛ, ka rìi a se ɗi faa ɓal ba mbḭw hɔy ɓáy sím fe hɔl ɓaŋguɔ a púoke fe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul fe ka̰aya taa ɓe kḭ sùo-ɛ pola nda̰w rɔɔ, a puo ɓay tul-e taa ruɔ nzoɓri na ɓáy.
HEB 9:8 Ɓay fe niri key na, Tem Law Pie kiɛ mii, zaɗka hul ka̰ni ká i ɗaa ɓáy huɔ ɗo kɔɓ rɔɓay key na, faa haŋa ruɔ nzoɓri rìi í se zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri na, tiya, ɓay ḭi lɛ, faake mgbuɗa ɗo hɔy ya ɓáy.
HEB 9:9 Ɓe ze, ɓa tem fe ká kiɛ fe ká ɗo ɓil namri ká vuri key, ɓay ḭi lɛ, fe haŋa hɔyri ɓáy fe poyri ká nzoɓ fe poyri i púoke fe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru na, ti wáa ɓil wa̰ra law nzoɓ ha̰ ni *taŋ kaɗ kaɗ ya.
HEB 9:10 Fekeri ku na, i ɗaa ɗo ɓa zaɗ saŋmari ká ɓay tul sùo ká kɛlɛ hɔy, munu ká fe sṵm, ɓáy fe nzɔkɔ, rɔɔ ɓáy kḭri wáa sùori ká ɓoɗ ɓoɗ ɓay táŋke kaɗ kaɗ ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Feri key na ka ɗo munu ɓaw kpṵru maa ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru a súoke fekeri ɓa fie.
HEB 9:11 Roo lɛ, *Krisi na vi ro, a ɓa ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ɓay haŋa naari fe kereri ká ɗo ro na. Ɓil hul ka̰ni káʼa ɗaa peɗ ká ɗi na, ɓa nduo nzoɓ ze ɗaa ya, a ɓa fe ká ɗo tusiri key ya, roo lɛ, ɓa hul ka̰ni taa tusuɛke ká nulue ká ndaɗ kal hul ka̰ni ká tusiri, a ɓa kere ɓamba tasiri kal tul-e nda̰w.
HEB 9:12 Zaɗkaʼa rìi ɗi na, ka rìi ba mbḭw kḭ hɔy ɓáy sím ɓe kḭ sùo-ɛ, a tǐnake naari saa ɓil feya̰a wṵ̌m ɓo, ka rìi ɓáy sím balri ɓáy sím vu bǎa ndayri ya.
HEB 9:13 Sím balri ɓáy sím bǎa ndayri ɓáy sḭ́ɛ máa nday ká i tay í mḭɛ zuɔ tul nzoɓri ká i zaa fe ḭ̌mri na, wàa sùo-ri ká kɛlɛ taŋ kaɗ kaɗ.
HEB 9:14 A munu ku wa̰a, maa ɓay sím Krisi, ɓe káʼa mbi sùo-ɛ sùo-ɛ kḭ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓa vuy *fe poy ká ɗo ɓáy zaɗɛ peɗeɗe ɓáy faa Tem ká ɗo ɓaŋguɔ na, ti wáa ɓil wa̰ra law naari ha̰ ni taŋ kaɗ kaɗ ɓay tul fe ɗáa ka̰aya ká se ziŋ naari ɓa zaɗ huɗ, ɓay haŋa náa ɗáari peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun na ya mina lɛ woo!
HEB 9:15 Ɓe ze, Krisi na ɓa nzoɓ ɗoko sikɗa nzoɓri ɓáy Ŋgɛrɛwṵru, ɓay haŋa ɓo nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗi ri ɓa taa ɓe na, i ziŋ fe kereri ká ɗo ɓaŋguɔ káʼa waa ɓay tul-ri. Fe niri key na ɗo ɓay tul-ri, ɓay ḭi lɛ, Krisi hu a naa ɓay ká tul nzoɓri ká i ɗaa fe ndaya, í wǎɗke tul *bol kusol sáka kuni taa titire na.
HEB 9:16 A ɓay ká se tul nzoɓ ká kḭi fe pile ɓe na, ka hu ro lɛ, i leke kḭ fe pile ɓeri na ɓáy.
HEB 9:17 Tusuɛke lɛ, fe pile na nzoɓke hu ya ɓáy lɛ, ɗaa fe ya ɓáy, a zaɗka ɓo ka hu ro lɛ, tii sa̰w ɗáa peɗ ɓáy.
HEB 9:18 Ze titire kuni ká Ŋgɛrɛwṵru saa ziŋ nzoɓri na hɔy kara, tii sa̰w ɗáa peɗ ká fal sím fe hɔlri.
HEB 9:19 Pola lɛ, ɓáy nam káʼa sáake kuni na, *Moyze ɗo pol ruɔ nzoɓri a kḭi fe ká ɓay haŋa ri ɗaa na ɓáy nzi-ɛ nzi-ɛ riw bele maa ɓáy bol kusol ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ na. Falɛ lɛ, ka mbi sím vu bǎa ndayri ɓáy sím balri ká i i na, a zukri ɓáy mbii. Ka fɛ vay puu ká i ɗi ɓa izoɓ a siŋ ɓáy sṵy baɗu sḭ́ɛ, a ɗaa nduo sím na rɔɔ a mḭɛ zuɔ tul mbeɗe bol kusol, ɓáy tul ruɔ nzoɓri riw bele,
HEB 9:20 a ɓaa mii: «Ɓe ni key na, ɓa sím ká Ŋgɛrɛwṵru kǐɛke kuni káʼa saa ziŋ rì a mbi nzi-ɛ ɓay haŋa rì ɗaa vu mbom ɓo ɗi.»
HEB 9:21 Faa mbḭw munu nda̰w ze, ka mǐɛke sím zuɔ tul hul ka̰ni ɓáy feri riw bele ká i ɗáake peɗ rúo Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 9:22 Ɓaa tusuɛ kḭ, munu ká i ɗaa ɗo ɓil *mbeɗe bol kusol Moyze na, i mḭɛ sím zuɔ tul ruɔ feri bele ha ri taŋ kaɗ kaɗ. Zaɗka sím uo ya lɛ, ndáka buma ká tul feya̰a na tiya.
HEB 9:23 Zaɗka ɗo nun haŋa feri ká ɗo ɓil hul ka̰ni, ká ɓa tem fe taa tusuɛkeri ká nulue na, ka táŋ kaɗ kaɗ ɓáy sím fe hɔlri lɛ, ɗo nun haŋa fe taa tusuɛkeri ká nulue na, ka táŋ kaɗ kaɗ ɓáy *fe poy ká ndaɗ ɓamba kal fe poy ká i puo ɓáy sím fe hɔlri na.
HEB 9:24 Tusuɛke lɛ, *Krisi na rìi a se ɓil hul ka̰ni ká nduo nzoɓ ze ɗaa ya. Hul ka̰nike na ɓa tem hul ka̰ni taa tusuɛke. Roo lɛ, ka rìi a se nulue kḭ, ɓe ze ɓa zaɗ káʼa ɗo ɗi timbɛɗɛ ká pol Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul naari.
HEB 9:25 Ka rìi ɗi a puo fe faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi munu ká *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye Ziɓri rìi a se *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓáy sím fe hɔlri na ya,
HEB 9:26 ɓo munu ya lɛ, ɓáy nam ká Ŋgɛrɛwṵru ɗáake tusiri hɔy na, káʼa kɔ́kɔ sɛkɛ fe faa ɓal ŋgḭ-ŋgḭi. Roo lɛ, timbɛɗɛ ká ɓa ɔ́rɔ ɓie sewri ká náa ɗori ɗi key na, Krisi vi ba mbḭw hɔy ɓay gbṵ́ nzaa feya̰a ɓáy faa sùo-ɛ káʼa mbi ha̰ huɗ ɓa vuy fe poy.
HEB 9:27 Nzoɓri riw bele na, i huka faa ɓal ba mbḭw hɔy; falɛ lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay zuɔ tul-ri.
HEB 9:28 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓe Krisi na, ka mbi sùo-ɛ ɓa vuy fe poy a hu ba mbḭw kḭ hɔy ɓay náake feya̰a ruɔ nzoɓri. Yḭ́i ɓe taa kḭ ku lɛ, káʼa náa feya̰a nzoɓri mbǎa, roo lɛ, káʼa yḭ́i ɓay ya̰aŋa nzoɓri ká i kaw tul ɓal-ri í giyaŋ ni kekeke.
HEB 10:1 Bol kusol *Moyze na kiɛ fe taa tusuɛke ɓáy zaɗɛ riw bele ya, roo lɛ, ɓa tem fe ká kiɛ fe kereri ká náa zíŋri ɓáy faa Krisi ɓáy namri káʼa vika vuku. Bol kusolke ká ha̰ nzoɓ fe poyri ɗáake fe poy taa mbḭwke mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ na, maa ɓay ɗáa ha̰ nzoɓri ká i soro ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru na, i *taŋ kaɗ kaɗ ya.
HEB 10:2 Zaɗka fe poy na maa ɗáa ha̰ nzoɓ feya̰a taŋ kaɗ kaɗ ba mbḭw hɔy wṵ̌m lɛ, káʼa kɔ́kɔ sùo-ɛ ɓa nzoɓ ká ɓay ti tul-e mbǎa, a pɔŋ nzaa nduo púo fe poyri na riw bele.
HEB 10:3 Roo lɛ, fe poykeri ku na, tuma kér ɓay nzoɓri ká tul feya̰a ɓari mbiimbam ɓáy mbiimbam;
HEB 10:4 ɓay ḭi lɛ, sím bǎa ndayri ɓáy sím balri na ti máa ɓay náa feya̰a nzoɓri ya mgbaŋ.
HEB 10:5 Sa̰wke mini ze, zaɗka Krisi ɗo ví tusiri key na, ka ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓo na, mù hii ɓay fe poyri ya nda̰w, fe haŋa hɔyri ya nda̰w, roo lɛ, mù mam pa̰y sùo ze ha̰ mì.
HEB 10:6 Fe hɔlri ká i tay í púoke fe, ɓáy fe poyri ká ɓay náake feya̰ari na rii law-a ya.
HEB 10:7 Munu zu lɛ, Ŋgɛrɛwṵru, mì ɓaa ha̰ mù, mì ɗo key, mì vi ɓay ɗáa law hiiya ɓo munu ká i ɓaa ɓayke se tul-i ɗo ɓil mbeɗe ɓo na.»
HEB 10:8 Pola lɛ, Zezu ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru mii: «Mù hii ɓay fe poyri ya nda̰w, fe haŋa hɔyri ya nda̰w, fe hɔlri ká i tay í púoke fe ya nda̰w, fe poyri ká ɓay náake feya̰ari ya nda̰w pi. Ze *bol kusol na hii ɓay haŋa nzoɓ ka ɗaa fe poykeri ku na riw bele munu hɔy kara, rii law-a ya.»
HEB 10:9 Ka ɓaa ha̰ ni na rɔɓay mii: «Ŋgɛrɛwṵru, mì ɗo key mì vi ɓay ɗáa law hiiya ɓo.» Ɓe ze, ɓáy fe ká Krisi ɗaa na, Ŋgɛrɛwṵru bumra fe poyri ká i ɗaa ɓáy fe hɔlri na riw bele ɓa fal, a suo Zezu ze ɓa vuy fe poy.
HEB 10:10 Munu ká Zezu Krisi ɗaa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru na, ka ha̰ naari nzoɓ feya̰ari, náa víri ɓa nzoɓ ká taŋ kaɗ kaɗ ɓáy faa sùo-ɛ káʼa mbi ha̰ huɗ ɓa vuy fe poy ba mbḭw hɔy wṵ̌m ɓa gbṵke.
HEB 10:11 Ká ɓil namri riw bele na, *nzoɓ fe poy Ziɓri mbḭw mbḭw riw bele, i ɗo siya ɓay ɗáa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Fe poy taa mbḭwke ku na ze i púoke fe ɓaŋguɔ, roo lɛ, fe poykeri ku na, ti máa ɓay náa ɓay feya̰a ya mgbaŋ.
HEB 10:12 A Krisi laa lɛ, mbi sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓa vuy fe poy ba mbḭw hɔy ɓay tul feya̰a nzoɓri. Fe poyke ku na ɗo ɗáa peɗ ɓaŋguɔ. Timbɛɗɛ key na ka kaw tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru,
HEB 10:13 a giyaŋ kpṵru ha̰ Ŋgɛrɛwṵru haw yṵm ká tul nzoɓ tul ŋga̰ni ɓeri ha ri ɗo munu ɓa fe ɗáa ɓal-ɛ zuɔ ɗi.
HEB 10:14 Ɓáy faa sùo-ɛ káʼa mbi a hu ɓa vuy fe poy ba mbḭw hɔy na, ɓari káʼa naa ɓay feya̰a ká tul-ri na, ka ha ri taŋ kaɗ kaɗ wṵ̌m.
HEB 10:15 Tem Law Pie kara ɓaa nasi ɓayke ha̰ naari nda̰w. Pola lɛ, ka ɓaa mii:
HEB 10:16 «Ì kɔ, kuni fie ká mì sáka ziŋ ri na ze ɗo key: Ɓáy namri káʼa ví vuku na, mì ɗáa bol kusol-iri ɗo ɓil kér ɓay ɓari, a mí vbie ɗo ɓil law-ri.»
HEB 10:17 Ka ɓaa na rɔɓay mii: «Mì ndáka buma ká tul fe ka̰aya ɓari na ziŋ ri, a mí ker se tul feya̰a ɓari na mbǎa.»
HEB 10:18 Ì kɔ nda̰w, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru nda buma ká tul feya̰a nzoɓri na, ɗo nun ɗáa fe poy rɔɔ ɓay náake feya̰a na mbǎa.
HEB 10:19 Ɓe ze, yṵ-iri, faa ríi a se *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri ká ɓil hul ka̰ni taa tusuɛke ká nulue na, mgbuɗa ɗo hɔy nduo ha̰ naari ɓáy faa Zezu ká mbi sùo-ɛ ɓa vuy *fe poy.
HEB 10:20 Ɓáy faa fe poyke ku na, gari ká kuŋ zaɗ ká ɓil hul ka̰ni na saka tǎr, a ha̰ naari faa fie ká ɓay sóroke ɓa lakun-ɛ. Faake na, ɓa ɓe Zezu ká kaw ɓáy kumnun.
HEB 10:21 Ɓe ze, náa ɗori ɓáy *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye ká kaw tul nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri.
HEB 10:22 Munu zu lɛ, náa sórori ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru ɓáy law ká mbḭw taŋ hḭɛ nda̰w, ɓáy ɓil wa̰ra law ká fe ka̰ayari mbḭw ti ɗi ya, káʼa *taŋ kaɗ kaɗ ɓáy sùo ká i wàa ɓáy mbii ká taŋ kaɗ kaɗ nda̰w pi.
HEB 10:23 Fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo, a náa ɓaarì ɓayke ɓa kɛlɛ na, náa mgbári ŋgɔ-ŋgɔŋ, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ wáa feke na ɗo tul ɓay ɓe.
HEB 10:24 Náa kɔ́ri kɔ́m ɓa tul kḭ ɓay súruke tigba̰a kḭ ha̰ náa híikeri kḭ a náa ɗáakeri fe kereri.
HEB 10:25 Náa pɔ́ŋri zaɗ mbṵ́ kḭ naari munu ká nzoɓ ha̰nɛri i ɗaa ti ri tii í tḭi zaɗɛ ya na ku ya, roo lɛ, náa ɗáari wa̰ra ɓo ɓil law kḭ, kakalke lɛ, ɓáy nam ká ì kɔ ɓa nam kúŋ sal ɓay Ŋgɛrɛmbay ká ɗo ɗi ya deɓ.
HEB 10:26 Zaɗka náa tuuri tusuɛ ɓay na tuu nda̰a, rɔɔ náa yḭ̀iri náa geɗeri tul fe ɗáa ya̰ari ɓáy lɛ, fe poy kḭ ɓoɗ ká ɓay náake feya̰a na ti mbǎa.
HEB 10:27 Fe mbḭw hɔy ro tɔ̀ŋ ká náa gíyaŋri ɓáy bawda hḭɛ zikiki na, ɓa kúŋ sal ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy huu káʼa sɛkɛ bilam bilam a tay nzoɓri ká i tḭ̀i ká tul Ŋgɛrɛwṵru na kuruk kuruk.
HEB 10:28 Ká ɓil sewke taa *Moyze na, zaɗka nzoɓ waɗ tul *bol kusol, rɔɔ nzoɓ ɓay nasikeri siɗi mase say lɛ, i i nzoɓke na taŋ kɔ́kɔ nun síe ɓe.
HEB 10:29 Ze zaɗka nzoɓ ḭm Vu Ŋgɛrɛwṵru, a kɔ sím *sáka kuni káʼa ɗaa ha̰ ni taŋ kaɗ kaɗ na ɓa fe ya, a tḭiri Tem Ŋgɛrɛwṵru ká kiɛ naari law kere na wa̰a, ɓay káʼa ɓóko tul-e na, a ɗoko ɓamba tasiri ya mina lɛ woo!
HEB 10:30 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ ɓaa mii: «Mbɔl fe sɛkɛri ká nzoɓri ɗaa ziŋ rì na, ì ála ha̰ mì ɓi kḭ, mi vbíɗa gbaa ndaake. Ɓi kḭ ze mì púo mbɔlke káʼa máa tul-e na ɓáy.» Ka ɓaa na rɔɓay mii: «Mì kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓ ɓiri.»
HEB 10:31 Ɗo ŋgɔŋ ɓamba tasiri ɓay haŋa nzoɓ fe ɗáa ka̰aya ka tùo ɓo nduo Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun.
HEB 10:32 Ì kér se tul titire nam ká ì ɗáake law-rì ɓo tul *Krisi a í kɔ́ke zaɗ taŋa ɓe na í kɔ. Ɓil namkeri ku na, ì kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri, roo lɛ, ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ kpaɗara.
HEB 10:33 Ha̰nɛ lɛ, i tḭiri rì, a í ɗara rì ká nun ruɔ nzoɓri; a zaɗ ha̰nɛ laa lɛ, ì ɗo ɗi ya ɓay sɔ́kɔ nzoɓri ká i ɗara ri munu na.
HEB 10:34 Ɓaarì na, ì kɔ sɛkɛ fe mbḭw hɔy ziŋ nzoɓri ká i naa ɓil hul sal. A zaɗka nzoɓri ya̰a fe kere ɓaarì hɔy kara ɗaa fe ya, ì sṵu law-rì í kaw ɓáy suoriya, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, ɓaarì na, ì ɗo ɓáy feziŋa taa tusuɛkeri ká ndaɗ kal feri riw bele a ɗo ɓaŋguɔ.
HEB 10:35 Munu zu lɛ, ì ha̰ law-rì ka sa̰a ya, ɓay ḭi lɛ, bawda fe tunduo ɗo ɓay tul nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ.
HEB 10:36 Fe ká ɗo nun haŋa rì ɗaa lɛ, ɓa sṵ́u law í ɗaa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru, ɓo í zíŋ fe káʼa waa ɓay haŋa rì na.
HEB 10:37 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Sa̰w síe tɔ̀ŋ ndḭi rɔɓay, tɔ̀ŋ ndḭi munu hɔy, a nzoɓ ká ɗo nun haŋa ni ka vi na, kaʼa vika; ka ti mgbaka roy ya.
HEB 10:38 Nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-i, ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul-i na, a káw ɓáy kumnun. Ze ɓo, ka yḭ̀i ɓáy tigbḭ-ɛ ɓa fal lɛ, sùo-i ti ríi mì ká tul-e ya.»
HEB 10:39 A naari laa lɛ, náa zuɔri ziŋ ɓari ká i yḭ̀i ɓáy tigba̰a-ri ɓa fal a í wṵru faa í se ɓa zaɗ ɓíɛ na ku ya, roo lɛ, náa ɓári nzoɓri ká náa ɗáari law naari ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓay zíŋ pam.
HEB 11:1 Ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na wa̰a, ɓa ḭi lɛ? Zaɗka nzoɓ ɗaa law-ɛ ɓo tul-e lɛ, fe káʼa giyaŋ kekeke ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka ha̰ ni na, ka kɔ ta-taŋ mii, ɓeri zíŋ ɓa tusuɛ, a fe ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ ya ɓáy na, ka kɔ ɓa tusuɛ mii, feke a ɗoko.
HEB 11:2 Ɓáy faa law-ri ká i ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, Ŋgɛrɛwṵru písike bulu naari ká pola lew na.
HEB 11:3 Ɓáy faa law naari ká náa ɗáari ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, náa kɔ́keri mii, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa feri riw bele ɓáy faa ɓay ká tḭi ká nzi-ɛ. Ze feri riw bele ká náa kɔ́ri ɓáy nun naari na, ka ɗaa ɓáy fe ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ ya.
HEB 11:4 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, *Abɛl púoke *fe poy ká ndaɗ kal tul-e taa *Ka̰yi ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, ɓa fe poy ká rii law-ɛ. Ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul-e na, ka kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ze Abɛl hu na hu hɔy kara, ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, fe ɗáa ɓeri ɓaa ɓay kɔɓ rɔɓay tḭi vuri.
HEB 11:5 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, Enok zǐŋke huɗ ya. Ŋgɛrɛwṵru mbi ni ɓáy kumnun ha̰ nzoɓ ziŋ ni ya wṵ̌m, ɓay ḭi lɛ, ka mbi ni ɗo ziŋ ni. Tusuɛke lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii, pola rɔɔ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru mbi ni ha̰ ni kaw ziŋ ni na, ka rii law-ɛ.
HEB 11:6 Zaɗka nzoɓ ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ, faa ká ɓay haŋa ni rii law-ɛ na tiya. Nzoɓ ká soro ɓa lakun-ɛ na, ɗo nun haŋa ni ɗaa law-ɛ ɓo ɗi mii, ka ɗo ɗi, a ha̰ fe kereri ha̰ nzoɓri ká i soro ɓa lakun-ɛ.
HEB 11:7 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, *Noe láake baka ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká se tul feri káʼa vika vuku káʼa kɔ ɓáy nun-ɛ ya rɔɓay na. Ka ɗaa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, ze a ɗáake hul tumbii a yǎ̰ake sùo-ɛ ɓáy nzoɓ ɓil hul ɓeri riw bele. Ɓe ze, ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ. Ɓe ze, fe ɗáa ɓe na ɗaa ɓay ɓo tul ɓie nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e ya na.
HEB 11:8 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru ɗi *Abaraham na, ka ɗaa vu mbom ɓo tul-e, a uru ká tusiri ɓe a se ɓa tusiri ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni ɓa taa ɓe. Ze tusiri káʼa séke ɓa ɓaɗi na, ka kɔ na ya hɔy kara, ka uru a se ɓa ɓaɗi.
HEB 11:9 Ɓay faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗáake puo ká tusiri ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay haŋa ni munu ká varu nzoɓ. Ka naa ɓil hul ká i puɗ tul-e ɓáy huɔ munu ká vi-e Izak ɓáy vu bul-e *Zakoɓ, ká i zíŋ fe kere taa mbḭwke ká Ŋgɛrɛwṵru waa ziŋ Abaraham na,
HEB 11:10 ɓay ḭi lɛ, ka giyaŋ ŋgɛrɛpuo káʼa ɗoko ɓaŋguɔ ɓay ɗáa puo ká ɗi; ɓa puo ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ ɓa nzoɓ léke faa ɗáake, a ɓa nzoɓ ɗáake.
HEB 11:11 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na nda̰w ze, *Saara kḭ sùo-ɛ ká se suo a ɗi tá̰w na kara, ya̰a ɓil ɓay mbóŋ nzoɓ, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ ta-taŋ mii, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ wáa fe na ɗo tul ɓay ɓe.
HEB 11:12 Sa̰wke mini ze, ɓáy faa nzoɓ mbḭw ká ɓa Abaraham ká naa nzaa huɗ na, ka mboŋ leɗ mbḭw ha̰ vu bul-eri sìe ɓa pola pola munu ɓa mbaymawri ká nulue, mase munu ɓa dikuɗi ká mba kḭiŋa ká ɗo nzaa máa mbii.
HEB 11:13 Nzoɓkeri ku na, i hu riw bele ká ɓil mbika law taŋ haŋa ri ziŋ fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul-ri. Roo lɛ, i kɔ fekeri ɗi ɗi ɓáy nun-ri, í ɓaa mii, nam mbḭw lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa fe káʼa waa na zuɔ nduo-ri ɓáy, a í ɗaa suoriya ká ɗi. I ɓaa ta-taŋ ɓa kɛlɛ mii, ɓari ɓa varuri, i ɓa nzoɓ kál siyari hɔy ká tusiri key.
HEB 11:14 Nzoɓri ká i ɓaa ɓay munu ku na kiɛ ta-taŋ mii, i nzaara tusiri taa tusuɛke ká ɓay ɗáa puɔ ká ɗi.
HEB 11:15 Ɓa fe ká i ker se tul tusiri ká i pɔŋ í zɔl na lɛ, i zíŋ faa í yḭ̀i í se ɗi.
HEB 11:16 A roo lɛ, i ɗaa kɔn tusiri taa ha̰y ká ndaɗ ka-kali; ɓayke ɓaa mii, tusiri ká nulue. Sa̰wke mini ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa sahoy ká ɓay haŋa ri ɗi ni ɓa Ŋgɛrɛwṵru ɓari na ya. Tusuɛke lɛ, ka ɗaa ŋgɛrɛpuo ɗo nulue ha ri.
HEB 11:17 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru lie Abaraham na, ka ɗo ɗi ya ɓay mgbaka Izak ɓay púoke fe ha̰ ni. Ze Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay ziŋ Abaraham pola a ɓaa mii: «Ɓáy faa vi-e Izak ze vu bul-eri i rúɔke ɓamba» hɔy kara, ka ɗo ɗi ya ɓay mgbaka vi-e ká ɓa leɗ mbḭw keklek na ɓay púoke fe ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 11:19 Ka kɔ ká ɓil law-ɛ mii, ze ɓay túma Izak saa luɔ huɗ hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru ma-maa. Sa̰wke mini ze, zaɗka Ŋgɛrɛwṵru yḭiŋra Izak ha̰ Abaraham na, rìi fe káʼa tuma ni saa luɔ huɗ.
HEB 11:20 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, Izak sǎ̰mke fe zuɔ tul Zakoɓ ɓáy *Esaw, a ɓaa ɓay se tul feri káʼa vika vuku.
HEB 11:21 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, zaɗka Zakoɓ ɗo ɗi ya ɓay huka na, ka sa̰m fe zuɔ tul vu Zezeɓri siɗi bele. Ka ɗaa ká̰w ɓe sìi, a uru a ɗaa nduo-ɛ zuɔ ɗi a pisi Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 11:22 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, zaɗka nam huɗ Zezeɓ tɔ̀ŋ ɗi ya deɓ na, ka ɓaa ɓay nam ká leɗ Izarayɛlri i tḭ́ike saa tusiri Eziɓte, rɔɔ a ɓaa ɓay se tul huɗ ɓe káʼa ɓóko luɔ ká mak vǎw lɛ, vu bul-eri i vǎa ar hṵruke í voro ɗo tusiri ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay haŋa ri na.
HEB 11:23 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ mbóŋ Moyzeri ɗaa ni mṵu few say ká fal mboŋa ɓe, ɓay ḭi lɛ, i kɔ vu ɓari na ndaɗ wa̰ra ɓamba; ze ɓay waɗ bol nzaa mbay ká Eziɓte na, hḭɛke ɗaa ri ya.
HEB 11:24 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, *Moyze hɔy kara, zaɗkaʼa ŋgɔŋ na, ka hii ɓay haŋa ri ɗi ni ɓa vu ɓil vu mbay *Farawo̰n taa má̰yke ya.
HEB 11:25 Ka mbi nzi-ɛ ɓay kɔ́kɔ sɛkɛ fe ziŋ nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri ndaɗ mba káw ɓáy suoriya ká ɓil feya̰a ká bole a ɗí ndḭi hɔy.
HEB 11:26 Ka ker mii: haŋa nzoɓri ḭm ni ɓay tul *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru a píe ni na, ndaɗ mba bawda feziŋari riw bele ká tusiri Eziɓte. Ka ɗaa nun-ɛ geɗe tul fe tunduo káʼa vika.
HEB 11:27 Ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, ka zɔ̌lke saa tusiri Eziɓte taŋ ɗáa hḭɛ hɛrɛ mbay Farawo̰n. Ka mgba sùo-ɛ ŋgɔ-ŋgɔŋ a yḭ̀i fal ya, ɓay ḭi lɛ, rìi fe káʼa kɔ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nun-ɛ, ɓe ká nzoɓ kɔ ni ɓáy nun ya na.
HEB 11:28 Ɓáy faa law-ɛ káʼa ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, ka ɗaa *nam suoriya tḭ́i saa ɓil koy na ɓo. Ka ɓaa ha̰ leɗ Izarayɛlri ɗaa sím mḭɛ faa hul ɓari ɓay haŋa leɗ nzaapeɗ ká Ŋgɛrɛwṵru pie ni i nzoɓri na, ka i leɗ pol leɗ Izarayɛlri ya.
HEB 11:29 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, maambii ká i ɗi ɓa Maambii Sḭ́ɛ na kuŋ saa sikɗa gbaɗ a ha̰ faa huɔ kurum kurum ha̰ leɗ Izarayɛlri se ɗi í tḭi fi kɛlu. Zaɗka nzoɓri ká tusiri Eziɓte fɔŋ fal-ri ɓáy faa na ku nda̰w laa lɛ, mbii vi puɗa tul-ri sṵ̌n ha ri hu ɓáy zaɗ ɓari riw bele.
HEB 11:30 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, leɗ Izarayɛlri vǎa ha̰a fal kɔ̀kɔ dudu ká ŋgɛrɛpuo ká Zeriko nam yie, a ndeke ɗi nam tɔnɔ sayke ká i ha̰a fal-ɛ na báyḭi lɛ, kɔ̀kɔ dudu na nda siri rukum.
HEB 11:31 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, Rahaɓ ká ɓa má̰y ɗáa nun pie na zǐŋke huɗ ziŋ nzoɓri ká i tḭ̀i ká tul Ŋgɛrɛwṵru na ya, ɓay ḭi lɛ, ka mgba leɗ Izarayɛlri ká i vi ɓay piyɛŋ zaɗ ká ɓil ŋgɛrɛpuoke ku ɓay kɔ́kɔ ɓáy law kere ɓa luo-ɛ.
HEB 11:32 Ɓay ḭi ze mì ɓáa rɔɓay lɛ? Sa̰w síe ká ɓay haŋa mì ɓǎake ɓay se tul Gedeo̰n, Barak, Samso̰n, Zefte, *Daviɗ, Samiyɛl, rɔɔ *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w na, tiya.
HEB 11:33 Ɓari na, ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ ha̰nɛri ɗaa ruy ziŋ nzoɓri ká tusiri kḭ a í haw yṵm ká tul-ri. Nzoɓ ha̰nɛri i re tul nzoɓri ɓáy faake. Nzoɓ ha̰nɛri ziŋ fe ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul-ri. Nzoɓ ha̰nɛri mgba nzaa mbakiri.
HEB 11:34 Nzoɓ ha̰nɛri ruma bawda huu ká sɛ bilam bilam. Nzoɓ ha̰nɛri tḭi saa nzaa huɗ maamii. Nzoɓ ha̰nɛri ká i ta̰a ɗɛk ɗɛk na, Ŋgɛrɛwṵru vaa ri a ha ri ziŋ hṵrusuo. Nzoɓ ha̰nɛri ɗaa hḭɛ ká nzaa ruy ya. Nzoɓ ha̰nɛri haw yṵm, ha̰ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓari ká tusiri kḭ haw ɗul ká pol-ri
HEB 11:35 Má̰y ha̰nɛri ziŋ nzoɓ ini ɓari ká hu ká i yḭ̀i í fil ɓa kḭ. I ɗara nzoɓ ha̰nɛri ɓa huɗ. I hii ɓay haŋa ri ma̰y ɓay ká tul Krisi ɓo ha ri pɔ́ŋ ri. Roo lɛ, i hii ya, í hii kɔ́kɔ sɛkɛ fe í huke, ɓo í káw ɓáy kumnun ká ndaɗ kal taa tusiri key.
HEB 11:36 Nzoɓ ha̰nɛri rɔɓay, i siɛ ri í zɔɗ ri ɓáy ndoy haɓla; i siŋ nzoɓ ha̰nɛri ɓáy sal lari a í vbuku ri zuɔ hul sal.
HEB 11:37 I vbuku nzoɓ ha̰nɛri ɓáy tisawri í i ri. I kuɗ nzoɓ ha̰nɛri saa sikɗa a í i nzoɓ ha̰nɛri ɓáy maamii. I ha̰ nzoɓ ha̰nɛri ha̰ari ɓa pola pola, gari ndúo ɓari ɓa huɔ baɗu ɓáy huɔ vuy. I ɓa nzoɓ kṵkuri í ɓa nzoɓri ká i ɗaa nun-ri tuɔ síe, a í ɓa nzoɓri ká i ɗara ri mboloŋ mboloŋ.
HEB 11:38 Nzoɓkeri ku ká nzoɓ tukɛlɛri kɔ ri fe ya na, ká nun Ŋgɛrɛwṵru lɛ, i ndaɗ kal nzoɓ tukɛlɛri na riw bele pavbaɗ! I ha̰ari yeŋ yeŋ ɓáy ɓil law kɔrri ɓáy tul kuori; i naa ɓil pṵy kuori ɓáy ɓil pṵyri.
HEB 11:39 Ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ze ɓari nzoɓkeri riw bele ku na, i ríike law-ɛ ha̰ ni písike ri. Roo lɛ, fe káʼa waa ɓay tul-ri na i ziŋ ya.
HEB 11:40 Tusuɛke lɛ, ka leke fe ká ndaɗ kal taa ha̰y ká pola ɓay tul naari. A roo lɛ, ka hii ɓay haŋa ri ziŋ fe kerekeri ká ha̰ náa tǎŋkeri kaɗ kaɗ na pola ha̰ naari ya.
HEB 12:1 Naari na, munu ká náa ɗori ɓáy ruɔ nzoɓ ɓay nasikeri ká í kiri naari na, naari hɔy kara feri riw bele ká yɔklɔ haŋa náa séri nun naari ɓa pola ɓáy feya̰a ká mbuɔlɔ naari lɛ̀ɓrɛ na, náa naari ɓa fal, a náa ɗúuri ɗul ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa náa ɗúuri kparak ɓáy sṵ́u law kpṵru tḭi gbṵke.
HEB 12:2 Naa geɗeri kɔ́m ɓa luo Zezu, ɓe káʼa ɗaa ha̰ náa ɗáari law naari ɓo tul-e, a nda faa pol naari ká ɗi kpṵru tḭi gbṵke na. Ɓe na, ka sṵu law-ɛ a hii huɗ ká tul puu say huɗ ká ɓa huɗ sahoy ɓamba. Roo lɛ, ka kɔ ɓa fe mbḭw ya, ɓay ḭi lɛ, ka ker se tul suoriya ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓay tul-e; a timbɛɗɛ key lɛ, ka kaw zaɗ káw riŋ ɗika ká tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Reke Mbay ká Tul Feri Riw Bele.
HEB 12:3 Ì kér se tul Zezu, ɓe káʼa sṵu law-ɛ ká nduo nzoɓ feya̰ari ká i tuŋ ni ŋgereŋ na í kɔ. Ì ker se ɗi ɓo, í ta̰a ya, a law-rì kara ka sa̰a ya nda̰w.
HEB 12:4 Ruy ɓaarì ká ì ruu ɓay tul feya̰a na, ì ruu kpṵru í ziŋ huɗ ká ɗi ya ɓáy. Munu zu lɛ, ì ha̰ law-rì ka sa̰a ya.
HEB 12:5 Ɓay ɗáa wa̰ra ɓo ɓil law ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha rì ká ì ɓa vi-eri na wa̰a, ì yḭ-yḭiŋra lɛ woo? Ka ɓaa mii: «Vu-i, zaɗka ɓi Ŋgɛrɛmbay mì yḭw mù lɛ, mù kɔ ɓa fe ya na, munu ya. A zaɗka mì túŋ mù ɓay tul fe ɗáa ɓo na lɛ, mu ha̰ law-a ka sa̰a ya,
HEB 12:6 ɓay ḭi lɛ, ɓi Ŋgɛrɛmbay na, mì kuɔ basuku nzoɓ ká mì hii ni; mì nda nzoɓri riw bele ká mì kɔ ri ɓa vu-iri.»
HEB 12:7 Ì sṵu law ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓaarì. Ɓáy faa kɔ́kɔ sɛkɛ fekeri na, Ŋgɛrɛwṵru a yḭ́w rì munu ká bǎa leɗ yḭ́wke vi-eri. Wa̰a, leɗ ha̰a ze bi-ɛ yḭw ni ya ɗo ɗi lɛ?
HEB 12:8 Zaɗkaʼa kuɔ basuku-rì ɓay tul fe ɗáa ɓaarì, munu káʼa ɗaa ziŋ vi-eri riw bele na ya lɛ, ì ɓa vi-e taa tusuɛkeri ya, ì ɓa leɗ mbanari hɔy.
HEB 12:9 Bǎa naari ká tusiri key na, i yḭw naari lɛ, náa hḭ́ɛri ri; wa̰a ɓoɗ ɓáy rɔɔ, náa ɗíŋri tul naari ká pol Bǎa naari ká nulue na lɛ, náa ti káwri ɓáy kumnun na ya lɛ?
HEB 12:10 Zaɗka náa ɓári leɗ kɔɓ rɔɓay na, bǎa naari ká tusiri key na, i yḭw naari maa mbiimbam ndḭi munu ká i kɔ ɓa fe kere na. A Bǎa naari ká nulue laa lɛ, ka yḭw naari ɓay sɔ́kɔ naari; a hii ɓay haŋa náa víri ɓa nzoɓri ká *taŋ kaɗ kaɗ munu ká ɓe.
HEB 12:11 Zaɗka i ɗo yḭw naari ɓáy ká ɓil sa̰w síeke ku na, náa kɔ́ri ɓa fe ká ndaya, a náa ɗáari síe ze ká ɗi, ɓo náa ɗáari suoriya ya. Roo lɛ, kpṵru vǎw na, ɓari ká i fere ri fe ɓáy faa yṵri ká mini key na, i kɔ ɓa fe kere: ɓay ḭi lɛ, i vi ɓa nzoɓri ká i kaw ɗɛkɛkɛ, í ɓa nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ.
HEB 12:12 Ɓe ze, yṵ-iri, ì sṵu law-rì í se nun-rì ɓa pola!
HEB 12:13 Ì ɗaa fe ɓáy zaɗɛ, í se faa ká ɗo kparak na ɓaŋguɔ ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká hṵrusuo-ri tiya na, i kɔ rì lɛ, i ziŋ hṵrusuo í se simseɗ kere, ɓo í lie ya.
HEB 12:14 Ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ ɓay káw ɓáy ɗɛkɛkɛ ka zíŋ nzoɓri riw bele, a í se simseɗ ká *taŋ kaɗ kaɗ a rii law Ŋgɛrɛwṵru; munu ya lɛ, nzoɓ mbḭw káʼa máa ɓay kɔ́kɔ Ŋgɛrɛmbay kɔ na, tiya.
HEB 12:15 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ka fɛ́rɛ fal-ɛ ha̰ law kere Ŋgɛrɛwṵru ya. Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara ka vi ɓa puu ká zoŋ bak bak, a ɗaa ha̰ nzoɓri zukri kḭ ha̰ zóɗike ya̰a zaɗ kpol kpol ɓa pola pola ya.
HEB 12:16 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara ka ɓa nzoɓ ɗáa nun pie, mase nzoɓ ḭ́m fe kere Ŋgɛrɛwṵru munu ká *Esaw ɗaa na ya. Ɓe na, ka mbi fe kere ká ɗo ɓay tul-e ɓe káʼa ɓa ŋgɛrɛ leɗ na, a híeke ɓáy tuŋguo fe sṵm mbḭw hɔy ziŋ tɔnɔ fal-ɛ.
HEB 12:17 Ì kɔ nda̰w, falɛ ku na, ka nzaa faa ɓay haŋa bi-ɛ ka sá̰m fe ha̰ ni, roo lɛ, bi-ɛ tuŋ ni ŋgereŋ. Ka nzaa faa ɓáy rɛw yeŋ yeŋ ɓay haŋa bi-ɛ ka suo kér ɓay ɓe, a sá̰m fe ha̰ ni hɔy kara, ka ziŋ faa ya.
HEB 12:18 Ɓaarì na, ì soro ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru munu ká leɗ Izarayɛlri ká pola lew ya. Ɓari na, i soro ɓa lakun kuo Sinay ká nzoɓ kɔ ɓáy nun-ɛ a zaa ɓáy nduo-ɛ. Zaɗɛ ku na, huu sɛ ká ɗi bilam bilam nda̰w, síi mbam ɗo ɗi bir bir nda̰w, suŋ tilo ɗo ɗi nduŋ nda̰w, bawda zuu uru giŋgiŋ ká ɗi nda̰w,
HEB 12:19 tḭw mgba ká ɗi pḭo pḭo nda̰w, rɔɔ kusol Ŋgɛrɛwṵru mgba ká ɗi ɓeleŋ nda̰w. Zaɗka i laa kusolke munu na, i koɗ *Moyze ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru ka ɓaa ɓay kḭ ha̰ ɓari mbǎa,
HEB 12:20 ɓay ḭi lɛ, i maa ɓay síŋ law-ri ká tul nzaa ká Ŋgɛrɛwṵru mbi pola ha ri na ya. Ka ɓaa mii: «Nzoɓ ze zaa kuo na key, mase nay ze zaa hɔy kara, i vbuku ni ɓáy tisaw ɓay ika ni.»
HEB 12:21 Feri riw bele ká i kɔ na, mbi hḭɛ ha ri zikiki. Moyze kḭ hɔy kara ɓaa mii: «Hḭɛ ɗáa mì ha̰ mì tɔ kpak kpak.»
HEB 12:22 Roo lɛ, ɓaarì na, ì soro ɓa lakun Kuo *Sio̰n ká ɓa ŋgɛrɛpuo Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun; ɓa Zuruzalɛm ká nulue. Ì sóro ɓa lakun leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká i ruɔ ɓamba wuruk wuruk í mbṵ kḭ í ɗaa suoriya ká ɗi.
HEB 12:23 Ì sóro ɓa lakun titire nzoɓri ká i ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká i mbṵ tul kḭ; ɓa nzoɓri káʼa ɗaa riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe pam ká nulue. Ì sóro ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Kúŋ Sal Ɓay nzoɓri riw bele, ɓáy pa̰ra nun sùo nzoɓri káʼa naa ɓay ká tul-ri a ha ri ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
HEB 12:24 Rɔɔ, ɓa lakun Zezu káʼa ɗo sikɗa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy naari a ɗaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru sáake kuni fie ziŋ naari. Sím ɓe Zezu ká uo na kiɛ fe ndaɗ mba sím *Abɛl.
HEB 12:25 Ì kɔ tul-rì ɓáy kere! Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa ɓay ha rì na, ì mbii suku-rì ká ɗi ya. Zaɗka leɗ Izarayɛlri mbii suku-ri ká tul ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru baka ri ká tusiri key ɓáy faa Moyze na, i tḭi ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ya. Wa̰a, maa ɓay naari ká náa mbiiri suku naari ɓay láa báka ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká baka naari ká nulue ɓáy faa Zezu na, náa tḭ́iri ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe na mina lɛ?
HEB 12:26 Pola lew ká tul Kuo Sinay na, kusol Ŋgɛrɛwṵru mgba ha̰ zaɗ laŋ yik yik. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, ka waa ɓay key ziŋ naari mii: «Mì haŋa zaɗ laŋ yik yik ba mbḭw rɔɓay; ɓa tusiri hɔy ya, roo lɛ, nulue kara nda̰w.»
HEB 12:27 Ɓay káʼa ɓaa mii: «Ɓa mbḭw rɔɓay» na kiɛ naari ta-taŋ mii: feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa na, a láŋ yik yik a zekre kaɗ ɓay haŋa ɓo, feri ká laŋ ya a ɗo ndiŋ na, ka ɗo.
HEB 12:28 Naari na, náa ɗo zíŋri puoruo ká nulue ká laŋ ya, a náa réri mbay ziŋ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi. Munu zu lɛ, náa ɗáari taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru; náa písiri ni, a náa ɗáari fe ká rii law-ɛ, ɓáy ɗíŋ tul nda̰w, hḭ́ɛ ni nda̰w,
HEB 12:29 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru naari na, ɗo munu ɓa huu ká sɛ gandaw gandaw.
HEB 13:1 Ì híi kḭ ɓaŋguɔ ká ɓil *Krisi.
HEB 13:2 Ì yḭ́iŋra mgbaka varuri ká i tḭi tul-rì ya. Ì kɔ, nzoɓ ha̰nɛri ɗaa munu í mgbáke leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue ɓa sùo-ri taŋ kɔ́kɔke.
HEB 13:3 Ì kér se tul ɓari ká i naa hul sal na rìi fe ká ì naa ɗi ziŋ ri. Ì kér se tul ɓari ká i ɗaa nun-ri tuɔ síe na, rìi fe ká i ɗaa nun-rì tuɔ síe munu ká ɓari nda̰w.
HEB 13:4 Ndaɗ ɓay haŋa ɓaarì riw bele na, ì ɗɔy ya̰aŋa kḭ; má̰y nzoɓ ɓáy wa̰ra nzoɓ na, i kɔrɔ sùo-ri ɓay tul kḭ, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ taka mgbá̰y bapiɓiri ɓáy nzoɓ ɗáa nun pieri na, Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay zuɔ tul-ri.
HEB 13:5 Ì ha̰ kɔn lari ka re mbay ká tul simseɗ ɓaarì ya, ì ɗaa law-rì ka ɓo tul fe ká ì ɗǒke kḭ hɔy, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Mì ti ála rì ya; mì ti pɔ́ŋ fal-rì ya mgbaŋ.»
HEB 13:6 Ɓe mini ze, náa maa ɓáari ta-taŋ ɓa kɛlɛ mii: «Ŋgɛrɛmbay na ɓa nzoɓ sɔkɔ mì; mì ti ɗáa hḭɛ ya. Wa̰a, fe ḭi ze, nzoɓ a máa ɓay ɗáa ziŋ mì lɛ?»
HEB 13:7 Ì kér se tul nzoɓ ndáka faa pol-rì ká pola ká í ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ha rì na í kɔ. Ì kér se tul law-ri ká i ɗaa ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru kpṵru í huke na, í mbóro í ɗaa.
HEB 13:8 Zezu Krisi na, fɛrɛ sùo-ɛ ya, ka ɗo munu ká liɛ, vuri, a ɗo munu ɓaŋguɔ kpaɗara.
HEB 13:9 Ì ha̰ kḭri fe féreri ká ɓoɗ ɓoɗ a ɗo ɓoɗ ɓáy tusuɛ ɓay ká se tul Krisi na, ka kúɔ rì ha rì wṵ́ruke faa ya. Fe ká ndaɗ ɓamba lɛ, ɓay haŋa ɓil law naari ka ziŋ hṵrusuo ɓáy faa law kere Ŋgɛrɛwṵru ɓo, ɓáy faa ɗáa vu mbom ɓo tul zaɗ saŋmari ká se tul fe sṵm ya. Ɓari nzoɓri ká i ɗaa vu mbom ɓo tul zaɗ saŋmari ká mini key na, i ziŋ fe mbḭw ká ɓil-e ya.
HEB 13:10 Naari na, náa ɗori ɓáy *fe poy naari ká naa ɓay feya̰a ká tul naari, a ɓari *nzoɓ fe poy Ziɓri ká i ɗaa peɗ ká ɓil hul ka̰ni na, i ɗo ɓáy faa ká ɓay tuu ndaɗike ya.
HEB 13:11 Tusuɛke lɛ, *ŋgɛrɛnzoɓ fe poy luye Ziɓri ze se ɓáy sím fe hɔlri a rǐike ɓil *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri na ɓay púo fe ɓay náake feya̰a nzoɓri. Roo lɛ, sùo náykeri na, i tay ká nzaa zaɗ.
HEB 13:12 Sa̰wke mini ze, Zezu hɔy kara hu ká nzaa zaɗ ká fal ŋgɛrɛpuo ɓay haŋa nzoɓri *taŋ kaɗ kaɗ ɓáy faa sím ɓe sùo-ɛ.
HEB 13:13 Munu zu lɛ, náa tḭ́iri ká ɓil kḭri fe ɗáa Ziɓri na, a náa súɔri nun Zezu ɓa nzaa zaɗ, a náa zúɔri ziŋ ni mbḭw ká ɗi ha ri ḭ́m naari munu ká ɓe,
HEB 13:14 ɓay ḭi lɛ, ká tusiri key na, náa ɗori ɓáy puo káʼa ɗoko ɓaŋguɔ ya, roo lɛ, náa gíyaŋri ŋgɛrɛpuo káʼa ɗoko.
HEB 13:15 Munu zu lɛ, ɓáy faa Zezu na, náa písiri Ŋgɛrɛwṵru ɓaŋguɔ, ɓe ze ɓa fe poy naari; ɓayke ɓaa mii, náa písiri riŋ-ɛ ɓáy nzaa naari ɓaŋguɔ.
HEB 13:16 Ì yḭ́iŋra ɗáa fe kere ya, a í ha̰ kḭ fe ká ì ɗǒke na; ɓe ze ɓa fe poyri ká rii law Ŋgɛrɛwṵru.
HEB 13:17 Nzoɓri ká i nda faa pol-rì na, ì ɗaa vu mbom ɓo tul-ri a í ɗiŋ tul-rì ká pol-ri, ɓay ḭi lɛ, nam mgba nun-ri ya ɓay tul-rì. Ɓa ɓari ze, i kḭiŋa fal peɗ ɗáa ɓari sùo-ri ha̰ Ŋgɛrɛwṵru. Zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul-ri lɛ, i ɗáa peɗ ɓari na ɓáy suoriya, a ze ɓo ì ɗaa vu mbom ɓo tul-ri ya laa lɛ, i ɗáa peɗ ɓari na ɓáy rɛ́kɛ sùo, lɛ, peɗ ɓari na ti sɔ́kɔ rì mbḭw ya.
HEB 13:18 Ì ɗaa nzaa ɓay kere ɓaŋguɔ ɓay tul ɓuru. Ɓuru kɔ ká ɓil law ɓuru ɓa tusuɛ kḭ; kér ɓay ɓuru ɗaa ɓay mbḭw ɓo tul ɓuru ya, ɓay ḭi lɛ, ɓuru hii ɓay séke simseɗ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ɓaŋguɔ.
HEB 13:19 Mì koɗ rì, kakalke lɛ, ɓay haŋa rì ɗaa nzaa ɓay kere ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ka ha̰ mì faa ha̰ mì yḭ̀i koɗ hɔy mí se luo-rì.
HEB 13:20 Ŋgɛrɛwṵru tuma Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi saa sakra nzoɓ huɗeri, ɓe káʼa ɓa ŋgɛrɛ tul nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri. Ɓáy faa sím ɓe ká uo na, Ŋgɛrɛwṵru sáake kuni fie káʼa ɗoko ɓaŋguɔ na ziŋ naari. Ndaɗ ɓay haŋa ɓe Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ ɗɛkɛkɛ ha̰ nzoɓ na, ka ha rì fe kereri riw bele ká i se síeke ɓay haŋa rì ɗáake law hiiya ɓe. Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗaa fe ká rii law-ɛ ká ɓil law naari ɓáy faa Zezu Krisi. Riŋ ɗika ɓa taa Zezu mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
HEB 13:22 Yṵ-iri, mbeɗe ni ká ŋguɗaŋ ká mì ɗaa ha rì key na ɓay ɗáake wa̰ra ɓo ɓil law-rì zu, ze mì koɗ rì ɓay haŋa rì iki law-rì ká ɗi í laa.
HEB 13:23 Mì hii ɓay haŋa rì kɔ, yṵ naari Timote na i tina ni saa hul sal ro. Zaɗkaʼa vi luo-i ɓa vaa lɛ, mì mgbaka ni kɛk uu gar-i ha̰ ɓuru kḭ ɓúru se luo-rì ɓúru vǎa kɔ rì.
HEB 13:24 Ì hii soko ha̰ nzoɓ ndáka faa pol-rì riw bele ɓáy nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri riw bele. Ɓari ká tusiri Itali kara, i hii soko ha rì.
HEB 13:25 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke Ŋgɛrɛwṵru ka sáɗ ziŋ rì riw bele.
JAM 1:1 Ɓi Zak ká mì ɓa koy peɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay Zezu *Krisi na, mì ɗaa mbeɗe key mí hǐike soko ha̰ sa̰w nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká i zekre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ í kaw ɓoɗ ɓoɗ ká tusiri key.
JAM 1:2 Yṵ-iri, kḭri fe líe lawri ɓoɗ ɓoɗ ká tḭi tul-rì na ì kɔ ɓa fe suoriya,
JAM 1:3 ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, mgbaka mbika law ŋgɔ-ŋgɔŋ na, ɗaa ha rì sṵ̌uke law-rì ɓa pola pola.
JAM 1:4 Roo lɛ, ɗo nun haŋa sṵ́u law ɓaarì na ka ɗo kpṵru tḭi gbṵke, ɓay haŋa ɓo ì vi ɓa nzoɓri ká ŋgɔ-ŋgɔŋ ká fe mbḭw mini kara ka puo rì ya.
JAM 1:5 Ze ɓo, zaɗka nun nzɛm puo nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì lɛ, ka vbi Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ fe ha̰ nzoɓri riw bele ɓáy law kere puluk taŋ túŋ ri ŋgereŋ na.
JAM 1:6 Roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka vbi ni ɓáy faa mbika law taŋ má̰y ɓay ká ɓil law-ɛ, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ma̰y ɓay ká ɓil law-ɛ na ka ɗo faa mbḭw munu ɓa mbii ká zuu kuu lɛ, ura ni a suru ni nda kḭ paw pǎw ɓa lie ɓa lew.
JAM 1:7 Kḭri nzoɓ ká mini key na, kɔkɔ káʼa kér a ɓaa mii, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ɓeri fe.
JAM 1:8 Ɓa nzoɓ ká law-ɛ ruu ni, a faa seɗ ɓeri riw bele kara ɗo maŋ.
JAM 1:9 Nzoɓ mbika law ká ɓa nzoɓ kṵku na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka záy sùo-ɛ ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru ká ura ni ɗo siya.
JAM 1:10 A nzoɓ mbika law ká ɓa nzoɓ feziŋa laa lɛ, ka záy sùo-ɛ nda̰w ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru ká iki tul feziŋa ɓeri ɓa siri. Tusuɛke lɛ, nzoɓ feziŋari na i kál mgbaɗ munu ká fukri puu
JAM 1:11 ká síe tḭi mbuu a so mbǎŋ ha̰ fukrikeri na huɔ a ga̰y, ha̰ kereke ká fuu mbṵu na zekre kaɗ kaɗ. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ feziŋari na i zéeke rik ká ɓil peɗ ɓeri.
JAM 1:12 Nzoɓ ká mgba law-ɛ ŋgɔ-ŋgɔŋ ká tul fe líe lawri ká tḭi tul-e na, suoriya ɓa taa ɓe, ɓay ḭi lɛ, zaɗkaʼa mba tul fe líe law na, a ɗoko ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ ɓa fe tunduo ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay tul nzoɓri ka i hii ni na.
JAM 1:13 Zaɗka fe líe law tḭi tul nzoɓ lɛ, kɔkɔ káʼa ɓaa mii, Ŋgɛrɛwṵru ze lie ɓeri, ɓay ḭi lɛ, faa ká ɓay líe Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɗaa fe ka̰aya na tiya. A ɓe Ŋgɛrɛwṵru kara ti líe law nzoɓ mbḭw ya.
JAM 1:14 Roo lɛ, kɔn fe ká ɗo ɓil law nzoɓ ze lie law-ɛ a kuɔ ni a ɗaa ni ɓo ɓil ndaw.
JAM 1:15 A zaɗka kɔn feke ku na se ndḭi ɓa pola lɛ, vi ɓa feya̰a. Ze ɓo feya̰ake sìe ɓa pola pola lɛ, mboŋ huɗ.
JAM 1:16 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì úla sùo-rì ya!
JAM 1:17 Fe kereri riw bele ká ndaɗ ɓamba ká ì ziŋ na, uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru nzoɓ ɗáa zaɗ taŋari ká nulue. Ɓe na, ka fɛrɛ sùo-ɛ ya nda̰w, a suo zaɗ ɗol ɓe hɔy kara ba mbḭw ya nda̰w pi.
JAM 1:18 Ɓáy law hiiya ɓe na, ka há̰ke naari pam ɓáy faa Ɓay ɓe ká ɓa tusuɛ ɓay. Ka ɗaa munu ɓay haŋa ɓo, náa ɗori titire ɗɛkrɛ ká pol feri riw bele káʼa ɗaa ri na.
JAM 1:19 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ɓay ká mì ɓáa key na ì laa ɓáy kere! Nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka ɗo ɗi ya a te suk-e a láake, a takra yḭ́iŋra ɓáy ɓay ɓa vaa ya nda̰w, a ha̰ law-ɛ fa̰a ni ɓa vaa ya nda̰w,
JAM 1:20 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ law fá̰a na ti ɗáa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru ya.
JAM 1:21 Munu zu lɛ, feri riw bele ká ɓa fe ḭ̌m ɓáy fe law mgbɔ́rɔri ká mbaa law-rì dɔrɔrɔ na, ì pɔ́ŋ fal-ɛ wṵ̌m, í ɗiŋ tul-rì í yǎ̰ake ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ɓar sa̰w ɗo ɓil law-rì na, ɓay ḭi lɛ, ɓayke na ku ze maa ɓay haŋa rì zǐŋke pam.
JAM 1:22 Ɓay ká ì laa na, ì laa ɓa láake hɔy ya, roo lɛ, ì ɗaa feke nda̰w rɔ! Munu ya lɛ, ì ula sùo-rì.
JAM 1:23 Nzoɓ ká laa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ɗaa feke ya na, ka ɗo munu ɓa nzoɓ ká kɔ tem sùo-ɛ ká ɗo ɓil fe kɔ́kɔ tem sùo.
JAM 1:24 Falɛ káʼa pɔŋ a zɔl na báyḭi lɛ, zaɗɛ ku hɔy tem sùo-ɛ káʼa kɔ na zee ni sɛl.
JAM 1:25 A nzoɓ ká bɛklɛ *bol kusol *Krisi ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká ha̰ naari faa ɗáa fe ká rii law Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ɗo tul-e ŋgɔ-ŋgɔŋ a ɗaa peɗke ɓáy faake faake a yḭiŋra fe mbḭw ya lɛ, nzoɓke ku na Ŋgɛrɛwṵru a sá̰m fe zuɔ tul-e ká ɓil peɗ ɓe.
JAM 1:26 A nzoɓ ká kɔ a ɓaa mii, ɓeri ɓa nzoɓ hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a kɔ faa kɔ́rɔ nzaa rḭm-ɛ ya lɛ, ka ula sùo-ɛ sùo-ɛ kḭ. Peɗ ɗáa nzoɓke ká pol Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy.
JAM 1:27 Hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛke ká taŋ kaɗaŋ ká nun Bǎa Ŋgɛrɛwṵru na ze ɗo key: ì kɔ-kɔ́m ɓa tul leɗ selri ɓáy má̰y síeri ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓari, a í nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa fe ka̰ayari ká tukɛlɛ key na ka ɓíɛ rì ya.
JAM 2:1 Yṵ-iri, ɓaarì ká ì ɗaa law-rì ɓo tul Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi Nzoɓ Riŋ Ɗika Luye na, ndaɗ ɓay haŋa rì naa nun nzoɓ mbḭw ya.
JAM 2:2 Ì kɔ, munu ká nzoɓ feziŋa mbḭw nduo gari ndṵy mgbilik mgbilik, a ɗaa ŋgama ká ndṵy zḭriri zḭriri nduo nduo-ɛ a víke zaɗ mbṵ́ kḭ ɓaarì, a nzoɓ ndeke ɗi siɗike na ɓa nzoɓ kṵku a nduo kaŋ gari a víke *hul mbṵ́ kḭ na ku nda̰w.
JAM 2:3 A lɛ, ì ɗaa vu mbom ɓo tul nzoɓ ká nduo gari kere na í ɓaa ha̰ ni mii: «Ŋgɛrɛ, zaɗ káw ɓaarì ze ɓa kere ɗo key.» Falɛ lɛ, ì ɓaa ha̰ nzoɓ kṵku na mii: «Ɓo na, mu ɗo siya, mase mu káw siri ká zaɗ ni key.»
JAM 2:4 Zaɗka ì ɗaa munu ká sakra ɓaarì lɛ, ì naa nun nzoɓ ya zu lɛ? Ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ, ɓáy kér ɓay ká ndaya munu ku na wa̰a, ɗo ɓáy zaɗɛ kḭ zu lɛ?
JAM 2:5 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì te suku-rì í laa ɓay key na ɓáy kere! Ŋgɛrɛwṵru nan nzoɓ kṵkuri ká nzoɓri ká tusiri key kɔ ri ɓa fe ya na ɓay haŋa ri vi ɓa nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law, í ɗo ɓil puoruo ɓe káʼa waa ɓay tul ɓari ká i hii ni na wa̰a, ì kɔ ya lɛ woo?
JAM 2:6 A roo lɛ, ɓaarì na, ì ḭ̌m nzoɓ kṵkuri! Nzoɓri ká i mgba nzaa-rì í fá̰a rì se zaɗ kúŋ sal ɓay na, ɓa ɓari nzoɓ feziŋari na ya lɛ woo!
JAM 2:7 Mase, riŋ kere ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɓo tul rì na wa̰a, ɓa ɓari kḭ ze i ɓiɛ ya lɛ?
JAM 2:8 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Mu híi kṵ-ɔ munu ká sùo-ɔ ɓo kḭ.» Zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusolke ká kal bol kusol ha̰wri na riw bele lɛ, ì ɗaa ndaɗ ɓamba kḭ zu.
JAM 2:9 Roo lɛ, zaɗka ì naa nun kḭ lɛ, ì ɗaa feya̰a, a *bol kusol na kara ɗaa ɓay ɓo tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ì waɗ tul bol kusolke na.
JAM 2:10 Tusuɛke lɛ, zaɗka ì ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusolri na ɓáy zaɗɛ, rɔɔ í ra̰w mbḭw hɔy keklek ká sakrake na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔ rì ɓa nzoɓ wáɗ bol kusolri na ku riw bele,
JAM 2:11 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa mii: «Mù ti ɗáa nun pie ya» na, yḭ̀i a ɓaa na rɔɓay mii: «Mù ti ika nzoɓ ya.» Ze, zaɗka mù ɗaa nun pie ya, rɔɔ mú i nzoɓ lɛ, mù waɗ bol kusol Ŋgɛrɛwṵru na.
JAM 2:12 Munu zu lɛ, ɓayri riw bele ká ì ɓaa, ɓáy feri riw bele ká ì ɗaa na, ì ɗaa munu ɓa nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay zuɔ tul-rì, ɓáy faa bol kusol ká ha̰ nzoɓri faa ɗáa fe ká rii law-ɛ na.
JAM 2:13 Nzoɓ ká kɔ nun síe kṵ-ɛ ya, rɔɔ nam kúŋ sal ɓay vi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a kúŋ sal ɓay ɓo tul-e taŋ kɔ́kɔ nun síe ɓe. Roo lɛ, nzoɓ ká kɔ nun síe kṵ-ɛ na, nam kúŋ sal ɓay vi lɛ, fe káʼa mbika hḭɛ ha̰ ni na tiya.
JAM 2:14 Yṵ-iri, zaɗka nzoɓ ɓaa mii, ɓeri ɗo ɓáy mbika law, rɔɔ a ɗaa fe ká kiɛ mbika lawke na ya wa̰a, kḭri mbika law ká ɗo munu ku na, kereke ɓa ḭi lɛ? Lɛɛ, mbika law ká mini na, a ya̰aŋa ni kḭ zu lɛ?
JAM 2:15 Munu ká yṵ ɓaarì ká ɓa wa̰ra nzoɓ, mase má̰y nzoɓ se tigbi-ɛ hɔy a kɔn sɛ ni nam ɓáy nam,
JAM 2:16 rɔɔ nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì kɔ ni a ɓaa ha̰ ni mii: «Mba mì mba! Gari tiya, fe sṵm kara tiya nda̰w, mu se ɓáy kere ɗɛkɛkɛ,» rɔɔ í ha̰ ni fe káʼa se síeke ya na wa̰a, kereke ɗo ha̰a lɛ?
JAM 2:17 Mbika law na ɗo faa mbḭw munu nda̰w. Zaɗka nzoɓ ɓaa mii: «Mì ɗo ɓáy mbika law,» rɔɔ a ɗaa fe ká ɓay kíɛke mbika law ɓe na ya lɛ, ɓa mbika law ká ɗo gɔr hɔy.
JAM 2:18 Kɔ ya lɛ, nzoɓ ha̰nɛ a ɓáa mii: «Ɓo na, mù ɓa nzoɓ ká mù ɗo ɓáy mbika law ká taŋ ɗáa fe kere, a ɓi laa lɛ, mì ɓa nzoɓ ká mì ɗaa fe kereri.» Lɛɛ, mì yḭ́iŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mu kíɛ mì, mina ze mbika law ɓo na ɗo taŋ ɗáa fe kereri lɛ, a ɓi laa lɛ, mì kíɛ mù mbika law ɓi ɓáy fe kere ɓiri ká mì ɗaa na.»
JAM 2:19 Ɓo na, mù kɔ mú ɓaa mii, Ŋgɛrɛwṵru mbḭw keklek lɛ, nda-ndaɗ! Temndayari kara i kɔ munu nda̰w, a í tɔ kpak kpak!
JAM 2:20 Ɓo kɔ̀kɔ nzoɓ! Wa̰a, mù hii ɓay haŋa mì kiɛ mù mii, mbika law ká taŋ ɗáa fe kereri na, ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy lɛ?
JAM 2:21 Mu kér se tul bulu naari *Abaraham na mú kɔ. Ka ɗaa mina nda̰w rɔɔ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun-ɛ lɛ? Ka ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun-ɛ ɓay tul fe káʼa ɗaa a mbike vi-e Izak ɓa *fe poy ha̰ ni na.
JAM 2:22 Mu kɔ, mbika law ɓe, ɓáy fe káʼa ɗaa na se ziŋ kḭ mbḭw hɔy ha̰ mbika law ɓe na ɔ̌rɔke ɓie a ɗǒke ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓay fe káʼa ɗaa na.
JAM 2:23 Ɓe mini ze, ɓay ká ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓáy zaɗɛ. Ɓayke ɓaa mii: «Abaraham na ɗaa law-ɛ ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, ɓe ze Ŋgɛrɛwṵru kḭ́ike fal mbika law ɓe, a kɔ́ke ni ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ,» a ɗi ni ɓa nzoɓ buɔ-ɛ.
JAM 2:24 Munu zu lɛ, ì kɔ, nzoɓ na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ ni ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun-ɛ ɓay tul fe káʼa ɗaa ɓo, ɓay tul mbika law káʼa ɗǒke kḭ hɔy ya.
JAM 2:25 Ɗo faa mbḭw munu ɓa Rahaɓ ká ɓa má̰y nun pie ká mgba nzoɓ nzaapeɗri ká i ɓa Ziɓri ɓa luo-ɛ, a sɔ ri a ɗaa ri mṵu ha ri zɔl ɓáy faa kḭ. Ɓáy faa fe ɗáa ɓe ká mini key na ze, Ŋgɛrɛwṵru kɔ́ke ni ɓa má̰y ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun-ɛ.
JAM 2:26 Tusuɛke lɛ, ɔ̰mi ká tḭi saa sùo nzoɓ na, nzoɓke hu ro zu. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, mbika law ká taŋ ɗáa fe kere na, ɓa mbika law ká hu-hu.
JAM 3:1 Yṵ-iri, ndaɗ ɓay haŋa nzoɓri ŋgḭ-ŋgḭi ká sakra ɓaarì, i mbi sùo-ri ɓa nzoɓ fére nzoɓri fe ya, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, ɓuru ká ɓuru ɓa nzoɓ fére nzoɓri fe na, zaɗka fe fére ɓuru na ɗo ɓáy zaɗɛ ya lɛ, ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓo tul ɓuru na a ŋgɔ́ŋ ɓamba tasiri kal tul-e taa nzoɓ ha̰wri.
JAM 3:2 Naari riw bele na, náa ra̰wri faari ɓoɗ ɓoɗ kḭrɛ ŋgḭi ɓamba. Zaɗka nzoɓ ra̰w ɓay káʼa ɓaa ha̰ kṵ-ɛri na ku ya lɛ, ka ɓa nzoɓ ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ, a maa kɔ́rɔ sùo-ɛ ɓáy zaɗɛ ŋgiɗ bele.
JAM 3:3 Ì kɔ, munu ká náa ɗáari kɛ̌ŋrɛŋ zuɔ nzaa piriri ɓay haŋa ri hḭ̌ɛke naari na, vu fe ká ndḭi ká ɗo nzaa-ri ku na, náa maari haŋa sùo-ri riw bele se ziŋ naari se zaɗ ká law naari hii.
JAM 3:4 Rɔɓay, munu ká hul tumbiiri ká ŋgɔɓ ɓamba ká zuu kuu bivbiɗ bivbiɗ a suru ri na kara, vu fe ká ndḭi hɔy ká ɗo tigba̰a-ri ku na ze, nzoɓ piri ŋgɔŋkeri na maa haŋa hul tumbii na se ziŋ ri se zaɗ ká law-ri hii.
JAM 3:5 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, rḭm na ɓa vu fe ká ndḭi ká ɗo naysuo nzoɓ. Ze ka ŋgɔɓ ya ndḭi hɔy kara ka maa ɗáa bawda ɓayri ŋgḭi ɓamba. Ì kɔ ɓil law kɔr ká aa ku na í kɔ, lahuu ká ndḭi ká i te ɓo ɗi na, maa táy feri kpɔlɔk kpɔlɔk riw bele ká ɗi.
JAM 3:6 Rḭm nzoɓ na ɗo faa mbḭw munu ɓa lahuu na. Ɓay ka̰ayari ɓoɗ ɓoɗ ŋgḭi ɓamba tḭi saa ɗi. Ka ɗo ɓil naysuo naari a ya̰a ɗi kpol kpol, a ɓiɛ sùo naari na riw bele. Ze, rḭm nzoɓ na ɗo ɓa huu ká ɓiɛ nzoɓ ɓáy nam mboŋa ɓe kpṵru tḭi nam huɗ ɓe. Huuke ku na sa̰wke uru saa ɓil huu ká ru-ruma ya kḭ.
JAM 3:7 Nzoɓri maa ɓay mgbaka nzaa nayri ɓoɗ ɓoɗ riw bele, nay ɓisuyri nda̰w, nduyri nda̰w, feri ká se-seɗ ɓáy ɓil-ri nda̰w, rɔɔ sḭiri ká ɓil máa mbii kara nda̰w pi. Fe niri riw bele key na, nzoɓri ziŋ faa í mgba nzaa-ri,
JAM 3:8 roo lɛ, nzoɓ ká maa ɓay mgbaka nzaa rḭm mgba na, mbḭw tiya. Rḭm na ɓa fe ká ndaya ká se siya kalu kalu, pomke kara i nzoɓ i.
JAM 3:9 Rḭm key na, náa ɗáakeri taambɔl ha̰ Ŋgɛrɛwṵru Bǎa naari, a lɛ, ɓe na ku rɔɓay, náa yḭ̀i náa fǎɗkeri nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri ha ri rìi ni na.
JAM 3:10 Nzaa ká mbḭw key na, náa sǎ̰mkeri fe zuɔ tul nzoɓ nda̰w, rɔɔ náa yḭ̀i náa fǎɗkeri nzoɓ nda̰w na! Yṵ-iri, ɗo nun haŋa ni ka ɗo munu ya!
JAM 3:11 Ì kɔ ku na wa̰a, luɔ mbii ká mbḭw hɔy, a lúo ɓa mbii kere nda̰w, a yḭ̀i a luo ɓa mbii ká loŋ hǎ̰aru nda̰w lɛ?
JAM 3:12 Yṵ-iri, nzum na wa̰a, a líe ɓa sima lɛ? Mase sɔrɔ a líe ɓa nzum nda̰w lɛ? Luɔ mbii ká mbḭw hɔy na, mbii ká loŋ hǎ̰aru ɓáy mbii ká ɓa kere na, ti tḭ́i saa ɗi siɗi bele ya.
JAM 3:13 Nzoɓ ve ze ká sakra ɓaarì key ɓa nzoɓ nun nzɛm ɓáy nzoɓ fe kɔ́kɔ lɛ? Ndaɗ ɓay haŋa ni, ka kíɛ nun nzɛmke na ɓáy faa simseɗ ɓe, ɓáy fe ɗáa ɓeri káʼa ɗiŋke tul-e mgbɔr mgbɔr ká ɗi ɓáy nun nzɛm na.
JAM 3:14 Roo lɛ, zaɗka ɗáa sere mbúo ɓáy kér ɓay kɔ́kɔ nun fe ɗo ɓil law-rì lɛ, ì nda giri sùo-rì ya, ɓay ḭi lɛ, kúɗ ɓay ze ɗo sùo-rì; sùo ɓay mbḭw kara ti ɓil law-rì ya.
JAM 3:15 Nun nzɛm ká mini key na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru kpǎy ya, roo lɛ, ɓa fe ká tusiri key hɔy, a ɓa fe ká ɗo ɓil naysuo nzoɓ, a uru saa luo ŋgɛrɛtemndaya.
JAM 3:16 Zaɗ ká ɗáa sere ɓáy kɔ́kɔ nun fe ze re mbay ká sakra nzoɓri ká ɗi na, zaɗɛ ku na ɗo nza̰ri nza̰ri, a kḭri fe ka̰ayari ɓoɗ ɓoɗ kara ɗo ɗi.
JAM 3:17 Roo lɛ, nun nzɛm tusuɛke ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓoɗ. Nzoɓ ká ɗo ɓáy nun nzɛm mini key na, pola ɗɛkrɛ lɛ, ka ɓa nzoɓ ká *taŋ kaɗ kaɗ, a ɓa nzoɓ ká ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗo sakra nzoɓri, a se yuɗuɗu a ɗaa fe kereri a lie lerekeri ɓáy kere. Law kere ya̰a ɓil law-ɛ kpol kpol, a naa nun nzoɓ ya nda̰w, a ɓa nzoɓ ɗáa huo ya nda̰w pi.
JAM 3:18 Ɓari ká i hii ɗɛkɛkɛ na, i ɗaa ha̰ ɗɛkɛkɛ ɗo sakra nzoɓri, munu ká mḭiri kere ká nzoɓri ru ká lereke ɓa fe ɗáa ká ɗo ɓáy zaɗɛ.
JAM 4:1 Ruy ká nzoɓri ruu kḭ ɓáy rɔɗiri ká nzoɓri rɔɗ kḭ na wa̰a, sa̰wke uru saa ha̰a lɛ? Ɓa kɔn fe ka̰ayari ká ru-ruy ká ɓil naysuo-rì ɓaŋguɔ kpaɗara zu. Wa̰a, munu ya lɛ?
JAM 4:2 Ɓaarì na, ì ɗaa kɔn fe, roo lɛ, ì ziŋ feke na ya. Ɓe mini ze, ì ɗo ɗi ya ɓay ika huɗ. Rɔɓay, ɓaarì na ì ɗaa sere ká tul fe, roo lɛ, ì zíŋ feke na ya. Ɓe ze, rɔɗi ɓáy ruy ɗǒke sakra ɓaarì. Fe ká ì ɗaa kɔnke ɓay ɗoke na, ì ziŋ ya, ɓay ḭi lɛ, ì vbi Ŋgɛrɛwṵru feke na ya.
JAM 4:3 Ì vbi fe í ziŋ ya, ɓay ḭi lɛ, ì vbi ɓáy kér ɓayri ká ndaya. Fe ká ì vbi ni na, ì vbi ɓay tul kere ɓaarì kḭ hɔy.
JAM 4:4 Ɓaarì nzoɓri ká law-rì wal ɓa siɗi! Zaɗka ì mgba bǎw feri ká tukɛlɛ key na, ì ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵru. Wa̰a, ì kɔ munu ya lɛ? Nzoɓ ká hii ɓay mgbaka bǎw feri ká tusiri key na, ka vi ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Ŋgɛrɛwṵru.
JAM 4:5 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru hii ɓay haŋa Tem káʼa ɗaa ɗo ɓil law naari na ka ɗo ɓa taa ɓe kḭ hɔy.» Kɔkɔ ká ì kér í ɓaa mii, ɓayke ɗo gɔr hɔy ya.
JAM 4:6 Roo lɛ, law kere káʼa ha̰ naari na ŋgḭi kal tul zaɗ pavbaɗ rɔɓay, ɓay ḭi lɛ, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru tuŋ nzoɓ siika sùori ŋgereŋ, roo lɛ, ka ɗaa kere ziŋ nzoɓri ká i ɗiŋ tul-ri ká pol-e.»
JAM 4:7 Munu zu lɛ, ì ɗiŋ tul-rì ká pol Ŋgɛrɛwṵru, í tuŋ ŋgɛrɛtemndaya na ŋgereŋ ɓa lew, lɛ, kaʼa ɗúu ɗi ɗi ká lakun-rì.
JAM 4:8 Ì sóro ɓa lakun Ŋgɛrɛwṵru, lɛ, kaʼa sóro ɓa lakun-rì. Ɓaarì nzoɓ feya̰ari! Ì sḭ́ɛ nduo-rì. Ɓaarì nzoɓ nzaa rúɔ ɓayri! Ì tína feya̰a ɓaarì ha̰ law-rì ka táŋ kaɗ kaɗ.
JAM 4:9 Ì ɗaa síe ɓay tul feya̰a ɓaarì, í káw ɓil síe í rɛ-rɛw, a í ŋgṵ́ri sùo-rì. Ì ha̰ sere siɛm ɓaarì na ka fɛ́rɛ a tḭi sere rɛw, a suoriya ɓaarì hɔy kara ì fɛ́rɛ ɓa síe.
JAM 4:10 Ì ɗiŋ tul-rì ká pol Ŋgɛrɛwṵru, lɛ, kaʼa úra tul-rì ɗo siya ɓáy.
JAM 4:11 Yṵ-iri, ì ra̰a kḭ ya. Zaɗka nzoɓ ra̰a yṵ-ɛ, mase ka ɗaa ɓay ɓo tul-e lɛ, nzoɓke ku na ɓaa ɓay ka̰aya se tul *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru, a ɗaa ɓay ɓo tul bol kusolke na nda̰w, ɓay ḭi lɛ, bol kusol na hii ɓay haŋa nzoɓ ɗaa munu ya. Zaɗka mù ɗaa ɓay ɓo tul bol kusol lɛ, mù ɗaa vu mbom ɓo ɗi ya zu.
JAM 4:12 Ɓa Ŋgɛrɛwṵru kḭ huo-ɛ hɔy ze ɓa nzoɓ mbika bol kusol ha̰ nzoɓ. A ɓe huo-ɛ kḭ hɔy ze, ka maa ɓay kúŋ sal ɓayke. Ɓa ɓe kḭ huo-ɛ hɔy nda̰w ze, ka maa ya̰aŋa nzoɓri nda̰w, a maa ɓay ɓíɛ ri nda̰w pi. A ɓo ká mù ɗaa ɓay ɓo tul kṵ-ɔ na wa̰a, mù kɔ sùo-ɔ ɓa nzoɓ ve kḭ gbaɗ lɛ?
JAM 4:13 Ɓaarì ká ì ɓaa mii: «Vuri mase ruo lɛ, ɓuru séke ŋgɛrɛpuo mini key, ɓúru vǎa ɗaa mbiimbam mbḭw ɓay ɗáa fe híe ɓúru zǐŋke lari ká ɗi» na, ì te suku-rì í laa ɓay ká mì ɓáa key na ɓáy kere nda̰w rɔ!
JAM 4:14 Ɓaarì nzoɓri ká ì waa ɓay ɓáy law-rì munu ku na, fe káʼa tḭ́i tul-rì ká ruo na wa̰a, ì kɔ-kɔ kḭ zu lɛ? Ɓaarì na, ì ɗo munu ɓa zuu huu ká tḭi tul tul ká bole ɗi ya ndḭi hɔy lɛ, zekre kaɗ bele.
JAM 4:15 Ɓay ká ndaɗ ɓay ɓáa na ze ɗo key: «Zaɗka law Ŋgɛrɛwṵru hii, rɔɔ ɓuru kaw ɓáy kumnun ɓáy lɛ, ɓuru ɗáa feri mini ɓa lie ɓa lew.»
JAM 4:16 Tusuɛke lɛ, ɓaarì ká ì waa fe ɓáy faa law hiiya ɓaarì na, ì ɓa nzoɓ siika sùori, í hew sùori dukuku dukuku. Fe ɗáa ha̰yri ká mini key na ndaya.
JAM 4:17 Munu zu lɛ, nzoɓ ká kɔ fe kere ká ɗo nun haŋa ni ka ɗaa, rɔɔ a ɗaa ya lɛ, ka ɗaa feya̰a.
JAM 5:1 Ɓaarì nzoɓ feziŋari, timbɛɗɛ key na ì kɔ tul-rì ɓáy kere nda̰w rɔ! Ì rɛ-rɛw ɓáy mbii nun-rì mgboɓo mgboɓo, í ŋgṵ́ri sùo-rì nzikri nzikri ɓay tul kɔ́kɔ sɛkɛ feri káʼa tḭ́i tul-rì.
JAM 5:2 Feziŋa ɓaarì a púŋ mbuɗuk mbuɗuk nda̰w, gari ɓaarì kara ndere a ndéke ɗi yá̰ri yá̰ri nda̰w.
JAM 5:3 Lari ɓaarì, ɓáy lari ha̰yri ká ndṵy zḭriri zḭriri na, a kɔ́kɔ vay riw bele. Zaɗka nam kúŋ sal ɓay vi lɛ, lariri ká kɔ vay na, i ɓáa nasi ɓay zuɔ tul-rì, í tay naysuo-rì kpɔlɔk kpɔlɔk munu ká huu tǎyke fe. Ɓaarì ká síe ɔ́rɔ ɓie namri ɗo key hɔy kara, ì tɔŋ ɓa mbṵ́ feziŋari zuɔ tul kḭ ndiw ndiw mgbum key na.
JAM 5:4 Ɓaarì nzoɓ feziŋari na, ì laa key: nzoɓri ká i ɗaa peɗ ká wáa ɓaarì na, ì puo ri lari peɗ ɓari na ɓáy zaɗɛ ya. Ɓe mini ze, rɛw nzoɓ peɗri ká ì ɗara ri na, se kpṵru a tɔɗɔ ɓo suku Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye.
JAM 5:5 Ɓaarì na, ì kaw ɓil ndaɗi ká tusiri key baɗak í tuu kereke. Ì sṵ í ŋgɔ̌ɓke doɗoro doɗoro munu ká nayri ká i mgba ri ɓay ika ri hɔy.
JAM 5:6 Ì ɗaa ɓay ɓo tul nzoɓ ká ɗaa ka̰aya mbḭw ya í i ni gɔr taŋ ɓayke. A ɓari nzoɓkeri ku na, i ti ɗoko pol-rì í ɗaa fe ya.
JAM 5:7 Yṵ-iri, munu zu lɛ, ì íki law-rì kpṵru maa ɓáy nam ví Ŋgɛrɛmbay Zezu na. Ì kɔ faa ká nzoɓ pay ǐkike law-ɛ a giyaŋ titire mbam ká tɔ ɗɛkrɛ ɓay rúkake fe. Zaɗkaʼa ru fe lɛ, ka iki law-ɛ, a giyaŋ ruɗuɗu ha̰ ɔ́rɔ ɓie mbam nda̰w rɔɔ, a mbṵ pa̰ra fe pay na zuɔ tul kḭ ɓáy.
JAM 5:8 Ɓaarì na kara, ì iki law-rì munu í siŋ law-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ nda̰w, ɓay ḭi lɛ, nam ví Ŋgɛrɛmbay na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa deɓ ro.
JAM 5:9 Yṵ-iri, ì ŋgṵ́ri sùo-rì ká tul kḭ ya. Ɓe nda̰w rɔɔ, Ŋgɛrɛwṵru ti ɗáa ɓay ɓo tul-rì ya ɓáy. Ì kɔ key: Nzoɓ Kúŋ Sal Ɓay na ɗo faa hul ɗi mbǎa.
JAM 5:10 Ì kér se tul *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká i ɓaa ɓay ɓáy riŋ-ɛ pola lew na í kɔ. Ɓari na, i kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri, roo lɛ, i mgba law-ri ŋgɔ-ŋgɔŋ í kǎwke. Munu zu lɛ, ì mbóro fe ɗáa ɓari na.
JAM 5:11 Ì kɔ, munu ká ɓuru ker ɓúru ɓaa mii, ɓari ká i iki law-ri ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe na, suoriya ɓa taa ɓari. Ì laa soro ɓay íki law Zoɓ, ɓáy fe kereri ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni ká síe ɔ́rɔ ɓie nam kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓe na. Ɓa tusuɛ kḭ, Ŋgɛrɛwṵru na law kere ɓáy kɔ́kɔ nun síe nzoɓ na mbaa ɓil law-ɛ gba̰y gba̰y.
JAM 5:12 Yṵ-iri, kakalke lɛ, ndaɗ ɓay haa huɗ ya. Ì haa huɗ ɓáy riŋ tumbam ya nda̰w, riŋ tusiri ya nda̰w, mase riŋ fe kḭ ɓoɗ ya nda̰w pi. Roo lɛ, ɓay ká ndaɗ ɓay ɓáa na ze ɗo key: «Ɓa tusuɛ» lɛ, ɓa tusuɛ kḭ zu. A «ɓa tusuɛ ya» laa lɛ, ɓa tusuɛ ya laa zu. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ Ŋgɛrɛwṵru na ti ɗáa ɓay ɓo tul-rì ya ɓáy.
JAM 5:13 Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ɗo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe lɛ? Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗaa nzaa ɓay kere. Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ɗo ɓil suoriya lɛ? Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗi sim a písike Ŋgɛrɛwṵru.
JAM 5:14 Nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì sùo-ɛ sɛ ni lɛ? Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗi *ŋgɛrɛ tul peɗri ha ri vi, í ɗaa num zuɔ tul-e nda̰w rɔɔ í ɗáake nzaa ɓay kere ɓáy riŋ Ŋgɛrɛmbay Zezu.
JAM 5:15 Nzaa ɓay kere ká ì ɗaa ɓáy faa mbika law na, a ya̰aŋa nzoɓ sɛm na a ha̰ ni hṵrusuo. Ze ka ɗaa na feya̰a hɔy kara Ŋgɛrɛwṵru a ndáka bumake ziŋ ni.
JAM 5:16 Munu zu lɛ, ì tína feya̰a ɓaarì ɓa kɛlɛ ká sakra kḭ, a í ɗáake nzaa ɓay kere ka zíŋ kḭ. Ɓe nda̰w rɔɔ, sùo-rì na a ndúɔ kiyaw kiyaw ɓáy. Nzaa ɓay kere nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ ká nun Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓáy bawda hṵrusuo ɓay ɗáa fe.
JAM 5:17 Ì kér se tul *Eli ká ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na í kɔ. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ munu ká naari, ze a ɗaa nzaa ɓay kere ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa mbam ka tɔ ya. Lɛɛ, zaɗɛ ku na mbam tɔɗɔ bɛ́ɗ ɓo tusiri ya mbiimbam say ɓáy few yie.
JAM 5:18 Falɛ ku lɛ, ka ɗaa nzaa ɓay kere ɓa kḭ na rɔɓay, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ mbam tɔ ɓa kḭ ha̰ lere fe payri ɗo tusiri.
JAM 5:19 Yṵ-iri, zaɗka nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì wṵru faa tusuɛ ɓay, rɔɔ nzoɓ kḭ se a yḭiŋra ni ɓo faake na lɛ,
JAM 5:20 nzoɓ ká se a yḭiŋra nzoɓ feya̰a a ɗaa ni ɓo faa kere na, ka ya̰a ni ká ɓil huɗ zu. Ze, feya̰a nzoɓke na ŋgḭi ɓamba hɔy kara, Ŋgɛrɛwṵru a ndáka bumake ziŋ ni.
1PE 1:1 Ɓi Piyɛr ká mì ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Zezu *Krisi na, mì ɗaa mbeɗe key na mí pieke ha rì ɓaarì nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan rì ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe, ká í zekre kḭ í kaw ɓa varuri ká tul puo kḭri ɓoɗ ɓoɗ ká kuɗu zaɗ ká Po̰n nda̰w, Galasi nda̰w, Kapados nda̰w, Azi nda̰w, rɔɔ Bitini nda̰w na.
1PE 1:2 Ɓaarì na, Bǎa Ŋgɛrɛwṵru nan rì a ɗáa rì zuɔ maa ɓáy fe káʼa leke ká ɓil law-ɛ ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy ha rì vi ɓa nzoɓri ká ì *taŋ kaɗ kaɗ, ɓáy faa Tem ɓe ká ɗaa peɗ ká ɓil law-rì, ɓay haŋa rì ɗáake vu mbom ɓo tul Zezu Krisi a í zúɔ ziŋ ni ɓáy faa sím ɓe. Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ ka ya̰a ɓil law-rì kpol kpol.
1PE 1:3 Náa písiri Ŋgɛrɛwṵru Bǎa Zezu *Krisi Ŋgɛrɛmbay naari! Naa písiri ni, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa bawda law kere ɓe na, ka mboŋke naari ɓa fie ɓáy faa Zezu Krisi ká hu a tḭi saa luɔ huɗ. Ɓe mini ze, náa ɗǒkeri ɓáy fe ká náa ɗáari law naari te ɗi nzokɗo ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓaŋguɔ,
1PE 1:4 a náa maari ɗáa suoriya ɓay tul fe kere ká Ŋgɛrɛwṵru kɔrɔ ɗo nulue ɓay tul nzoɓ ɓeri na. Ɓa fe ká ti ɓíɛ ya nda̰w, ɛm ti mgbaka ɗi ya nda̰w, a ndṵykeri kara ti fɛ́rɛ ya nda̰w pi. Fe niri key na, Ŋgɛrɛwṵru kɔrɔ ɗo nulue ɓay tul-rì.
1PE 1:5 Ɓaarì kara, ɓáy faa mbika law ɓaarì na Ŋgɛrɛwṵru kɔ̌rɔke rì ɓáy hṵrusuo-ɛ kpṵru maa ɓáy ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋake rì pam a yǎ̰ake rì wṵ̌m.
1PE 1:6 Sa̰wke mini ze, ì záy sùo-rì. Ze fe ŋgɔ́ŋkeri ɓoɗ ɓoɗ tḭi tul-rì ha rì ɗaa síe bole ɗi ndḭi ká timbɛɗɛ key kara, ì ɗaa suoriya.
1PE 1:7 Fe niri key na ɓa fe ká tḭi tul-rì ɓay líeke mbika law ɓaarì ɓay kɔ́kɔ wa̰a, ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ kḭ zu lɛ? Ì kɔ fe líe kḭ mbḭw ká ɓa lari rɔm na: ze ɓa na fe káʼa ɓí-ɓiɛ kara, nzoɓri ɗaa nduo huu í naa mḭ́irɛ í pɔŋ ha̰ ni ndṵy. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, mbika law ɓaarì ká ndaɗ ɓamba tasiri mba lari rɔm na kara, ɗo nun líe ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ feri. Ze, zaɗka ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ ká ɓil-e lɛ, síeke ká Zezu Krisi a yḭ́i a vi na, a písi rì a ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-rì, rɔɔ a ɗaa mbay ɓo tul-rì ɓáy.
1PE 1:8 Ɓe Zezu Krisi na, ì kɔ ni ɓáy nun-rì ya, ze ì hii ni. Ì kɔ ni ɓáy nun-rì timbɛɗɛ key ya kara, ì ɗaa law-rì ɓo tul-e. Ɓe mini ze, ha rì zǎyke sùo-rì ŋgḭi ɓamba tasiri. Ɓa bawda suoriya ká maa ɓay ɓáa ɓayke ɓáy nzaa hɔy ya,
1PE 1:9 ɓay ḭi lɛ, fe ká ɗo ɓay tul-rì ɓay tul mbika law ɓaarì na, ì ziŋ na kḭ. Ɓe ze ɓa pam ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì.
1PE 1:10 Ɓay ká se tul pamke na, *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká pola lew na, i nzaara sa̰wke í ɓaa ɓay se tul fe kere ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa rì na.
1PE 1:11 Ɓari na, i nzaara sa̰wke kpṵy í kaa tɔrɔm ká ɗi ɓay kɔ́kɔ sewke ká fekeri a tḭ́i, rɔɔ ɓáy faa fekeri káʼa tḭ́i na a ɗoko mina lɛ, ɓay ḭi lɛ, Tem taa Krisi ká ɗo ɓil law-ri na, ɓaa sa̰w ɓay kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓeri káʼa kɔ́kɔ, ɓáy riŋ ɗika ɓe kaʼa ví fal-ɛ na pola ha ri.
1PE 1:12 Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ ri ha ri kɔ mii, ɓay ká i ɓaa na ɗo ɓay tul-ri ya, roo lɛ, ɗo ɓay tul-rì. Ɓa ɓay ká ì laa ɓáy faa nzoɓri ká i ví ka-káa Ɓay Kere Krisi ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie ká Ŋgɛrɛwṵru pie saa nulue. A leɗ nzaapeɗri ká nulue sùo-ri kara, i ɗaa kɔn tuuka fekeri na.
1PE 1:13 Sa̰wke mini ze, ì na-nam ká tul kér ɓay ɓaarì ya, í káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke í ɗaa law-rì nzokɗo te tul fe kere ká Ŋgɛrɛwṵru a haŋa rì ɓáy nam ká Zezu *Krisi a yḭ́i a vi na.
1PE 1:14 Feri ká ì ɗaa kɔnke ká pola lew ká í kɔ́ke Ŋgɛrɛwṵru ya ɓáy na, ì pɔ́ŋ ɓa fal wṵ̌m a í ɗaa vu mbom ɓo tul-e ɓaŋguɔ munu ká leɗri ɗáake vu mbom ɓo tul bǎa ɓari.
1PE 1:15 Ŋgɛrɛwṵru ká ɗi rì na ka ɓa nzoɓ ká taŋ kaɗaŋ. Munu zu lɛ, feri riw bele ká ì ɗaa na, ɗo nun haŋa rì taŋ kaɗaŋ ká ɗi munu ká ɓe na nda̰w.
1PE 1:16 Tusuɛke lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe mii: «Ì taŋ kaɗaŋ, ɓay ḭi lɛ, ɓi na, mì taŋ kaɗaŋ.»
1PE 1:17 Ŋgɛrɛwṵru na kuŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri riw bele ɓáy zaɗɛ zaɗɛ taŋ náa nun nzoɓ ɓáy faa peɗ ká nzoɓ ha̰a ha̰a kara ɗaa na. Ɓa ɓe na ze, ká ɓil nzaa ɓay kere ɓaarì na, ì ɗi ni ɓa Aba, Bǎa. Sa̰wke mini ze, nam ká tɔ̀ŋ ká pol rì ká ɓáy káw ɓaarì ká tusiri key na, ì se simseɗ kere í ɗáake vu mbom ɓo tul-e.
1PE 1:18 Ì kɔ nda̰w, pola na ì se fal fe ɗáa bulu ɓaarì ká ɗo ɓa fe ká gɔr hɔy ká maa ɓay haŋa rì zǐŋke pam ya na. A timbɛɗɛ key na, Ŋgɛrɛwṵru puo mbɔl ká tul-rì ɓáy lari, mase lari ká ndṵy zḭriri zḭriri, mase fe kḭri káʼa ɓíɛ gɔr hɔy na ya,
1PE 1:19 roo lɛ, ka tina rì ɓáy faa sím Zezu Krisi ká larike ŋgɔŋ mba híe. Ɓe Zezu na, ka taŋ kaɗaŋ a ɗo munu ɓa vu baɗu ká fe mbḭw kara mbuo ni ya.
1PE 1:20 Ɓe na, pola rɔɔ ɓay ɗáa nulue ɓáy tusiri na, Ŋgɛrɛwṵru naa ni a ɗaa ni ɗo ɓoɗ ɓay haŋa ni hu ɓay tul nzoɓri. A timbɛɗɛ ká ɓa ɔ́rɔ ɓie namri na, ka tina ni ha̰ ni ya̰a rì.
1PE 1:21 Ɓáy faa ɓe Zezu na ze, ì ɗáake law-rì ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ká tina ni saa luɔ huɗ a ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-e. Ɓe mini ze, mbika law ɓaarì ɓáy fe ká ì ɗáake law-rì te tul-e nzokɗo na, ɓa Ŋgɛrɛwṵru.
1PE 1:22 Ɓaarì na, ì ɗaa vu mbom ɓo tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa tusuɛ ɓay, ha̰ law-rì tǎŋke kaɗ kaɗ ha rì hǐike yṵ ɓaarì ká ɓil Krisi ɓa tusuɛ. Munu zu lɛ, ì kɔ kḭ ɓa nzoɓ nun kḭ ɓáy ɓil law-rì ká *taŋ kaɗ kaɗ riw bele.
1PE 1:23 Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na mboŋ rì ɓa fie. Ɓayke ku na ɗo munu ɓa pa̰ra fe ká ɗo ɓáy kumnun ɓaŋguɔ a hu ya. Ɓa ɓay ká ɗaa peɗ a ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara,
1PE 1:24 ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Nzoɓri riw bele ɗo munu ɓa suy, riŋ ɗika ɓari riw bele ɗo munu ɓa fukri puuri ká ɓil wáa. Suy na hu-huɔ, a fukri puu na kara ga̰y zuɔ siri,
1PE 1:25 roo lɛ, Ɓay Ŋgɛrɛmbay na ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara.» Ɓay ni key na, ɓa Ɓay Kere ká i ka-káake ha rì.
1PE 2:1 Munu zu lɛ, ì pɔ́ŋ law ndayari ká ɓoɗ ɓoɗ na riw bele ɓa fal, kúɗ ɓayri riw bele nda̰w, nzaa rúɔ ɓayri ɓoɗ ɓoɗ riw bele nda̰w, ɗáa sere ɓáy rɔɗi taa gɔɓ gɔɓkeri kara nda̰w pi.
1PE 2:2 Ì ɗaa sùo-rì ɗo munu ɓa leɗ tupɛŋri ká i ɗaa kɔn á̰w wa̰n kere ɓaŋguɔ kpaɗara. Ì ɗaa kɔn Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓay haŋa ɓo, zaɗka ì laa ɓayke na ku lɛ, ì ŋgɔ́ŋke ɓa pola pola í zíŋke pam
1PE 2:3 faa mbḭw munu ká i ɗaa ɗo mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓaarì na, mini key nda̰w rɔɔ ì kɔ law kere Ŋgɛrɛmbay na ɓáy!»
1PE 2:4 Ì sóro ɓa lakun Ŋgɛrɛmbay, ɓe káʼa ɓa tisaw taa tusuɛke káʼa ɗo ɓáy kumnun ɓaŋguɔ ká nzoɓri vbu ɓo ɓisuy, ká Ŋgɛrɛwṵru naa ni ɗo ɓoɗ a kɔ ɓa fe kere ká ndaɗ ɓamba tasiri na.
1PE 2:5 A ɓaarì ká ì ɗo munu ɓa tisawri ká ɗo ɓáy kumnun ɓaŋguɔ nda̰w na, ì sóro ɓa lakun-ɛ ha̰ ni ka fa̰a rì a ɗáa rì ká̰y tul kḭ ɓa hul káw ɓe, a í ɗo munu ɓa nzoɓ fe poyri ká i ɗo ɓoɗ ká í ɗaa peɗ í mbike sùo-ri ha̰ ni ɓa *fe poy ká rii law-ɛ ɓáy faa Zezu Krisi, ɓay ḭi lɛ,
1PE 2:6 ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɗo ɓil mbeɗe ɓe na ɓaa mii: «Tisaw ká ndaɗ ɓamba tasiri na, mì naa ni ɗo ɓoɗ mí ɗaa ɓo tul tigba̰a hul ká puo ká Sio̰n. Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul-e na, law-ɛ ti sá̰a ya.»
1PE 2:7 Tisawke ku na ɓa fe ká ndaɗ ɓamba tasiri ɓay tul ɓaarì ká ì ɗaa law-rì ɓo tul-e. Roo lɛ, nzoɓri ká i ɗaa law-ri ɓo tul-e ya na, «Tisaw ká nzoɓ mbúo hulri vbu ɓo ɓisuy na, yḭ̀i a vi ɓa tisaw kere ká kal tul tisaw ha̰wri pavbaɗ a ɓa tisaw tigba̰a hul taa tusuɛke.»
1PE 2:8 I ɓaa ká zaɗ kḭ ɓoɗ rɔɓay mii: «Ɓa tisaw téke ɓal nzoɓri a ɗaa ha ri lie.» I te tisawke na, ɓay ḭi lɛ, i hii ɗáa law-ri ɓo tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru na ya. Ɓe ze ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke faake pola lew ha̰ ni tḭi tul-ri.
1PE 2:9 Roo lɛ, ɓaarì na ì ɓa sa̰w nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru nan rì ɓa taa ɓe, í ɓa nzoɓ fe poyri ká ì mbi sùo-rì í ɗáake peɗ ha̰ ni ɓe káʼa ɓa mbay luye, í ɓa nzoɓ sa̰w puo ká taŋ kaɗ kaɗ, a í ɓa nzoɓri ká ì ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe. Ɓaarì na, ka nan rì ɓay haŋa rì ka-káa ɓay ká se tul bawda fe ɗáa kere ɓeri, ɓe káʼa ɗi rì a tina rì saa ɓil suŋ tilo ká ɗo nduŋ a ha rì kaw ɓil zaɗ taŋa taa ɓe ká ndaɗ ɓamba tasiri na.
1PE 2:10 Pola na, ì ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru ya, a lɛ timbɛɗɛ key na, ì ɓa nzoɓ taa ɓeri. Pola na, Ŋgɛrɛwṵru kɔ nun síe ɓaarì ya, roo lɛ, timbɛɗɛ key na ka kɔ nun síe ɓaarì.
1PE 2:11 Ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i ká í ɓa nzoɓ varuri ká í kaw tul puo kḭri ɓoɗ ɓoɗ ká tusiri key na, ɓay ká mì ɓóke rì na ze ɗo key: ì kɔ́rɔ sùo-rì ɓay tul kɔn fe naysuori ká ɗaa ruy ká ɓil naysuo-rì ɓay ɓíɛ rì na.
1PE 2:12 Ì se simseɗ kere ká sakra nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na. Ɓe nda̰w rɔɔ, zaɗka nzoɓri ɗaa ɓay ɓo tul-rì, í ɗi rì ɓa nzoɓ ɗáa ka̰ayari lɛ, ɓáy faa peɗ kere ɓaarì ká ì ɗaa ká i kɔ́kɔ na nda̰w rɔɔ, i písike Ŋgɛrɛwṵru ɓáy nam káʼa yḭ́i a ví ziŋ ri na ɓáy.
1PE 2:13 Nzoɓ rewpuo ha̰a ha̰a hɔy kara, ì ɗiŋ tul-rì ká pol-ri ɓay tul Ŋgɛrɛmbay. Ì ɗiŋ tul-rì ká pol mbay luye ká re tul mbay ha̰wri,
1PE 2:14 ɓáy nzoɓ réke tul puoruori ká ɓe kḭ ka pie ri mgba nzaa dɔmbirimri, a pisi nzoɓ fe ɗáa kereri na,
1PE 2:15 ɓay ḭi lɛ, fe ká Ŋgɛrɛwṵru hii na ɓa haŋa rì ɗaa fe kereri ɓay mgbakake nzaa kɔ̀kɔri ɓáy nzoɓ law ŋgɔ-ŋgɔŋri ha ri kaw silili.
1PE 2:16 Ì se simseɗ ɓa nzoɓri ká ì maa ɓay káw ɓáy tul-rì, roo lɛ, kɔkɔ ká ì ha̰ simseɗ káw ɓáy tul ɓaarì na, ka ɗo munu ɓa badɔkɔ ká ɓay púɗke fe ɗáa ka̰aya ɓaarì ya. Ì se simseɗ kere ɓaŋguɔ munu ɓa koy peɗ Ŋgɛrɛwṵruri.
1PE 2:17 Ì ɗaa mbay ká ɓo tul nzoɓri riw bele í hii yṵ ɓaarì ká ɓil mbika law, í ɗaa vu mbom ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru, a í ɗaa mbay ka ɓo tul mbay luye.
1PE 2:18 Ɓaarì leɗ káwri, i ɗiŋ tul-rì ká pol bǎa káw ɓaarì ɓáy ɗíŋ tul ká mgbɔr mgbɔr. Ì ɗiŋ tul-rì ká pol ɓari ká i ɓa nzoɓ law kere ká í ɗáa rì ɓáy kere ku hɔy ya, roo lɛ, ì ɗaa zíŋ ɓari ká law-ri ŋgɔŋ ɓamba kara nda̰w.
1PE 2:19 Zaɗka i ɗáa rì kɔ sɛkɛ fe gɔr hɔy taŋ ɓayke, rɔɔ ì sṵu law-rì ká ɗi ɓay tul Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ɓa fe kere ká nun-ɛ.
1PE 2:20 Ì kɔ, ɓaarì ká i nda rì ɓay tul fe ɗáa ka̰aya ɓaarì, rɔɔ ì sṵu law-rì ká ɗi na wa̰a, nzoɓ ve ze a písi rì lɛ? Roo lɛ, zaɗka ì kɔ sɛkɛ fe ɓay tul fe kere ká ì ɗaa, rɔɔ í sṵu law-rì ká ɗi lɛ, ɓa fe kere ká nun Ŋgɛrɛwṵru.
1PE 2:21 Ɓe mini ze, Ŋgɛrɛwṵru ɗíke rì ɓayke, ɓay ḭi lɛ, *Krisi kḭ sùo-ɛ na kɔ sɛkɛ fe ɓay tul-rì, a pɔŋ ɗo ɓa fe mboro kḭ ha rì, ɓay haŋa rì mbi bol nduo ɓal-ɛ í ɗaa.
1PE 2:22 Ɓe na, ka ɗaa feya̰a ya, nzoɓ laa kúɗ ɓay ká nzi-ɛ ba mbḭw ya nda̰w.
1PE 2:23 Zaɗka i raɗ ni na, ka yḭ̀i a raɗ ri ya. A zaɗka i ɗaa ni kɔ sɛkɛ fe na kara, ka yḭiŋra ɓáy ɓay ndaya ha ri ya nda̰w, roo lɛ, ka pɔŋ sùo-ɛ ɓo nduo Ŋgɛrɛwṵru ká kuŋ sal ɓay ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
1PE 2:24 A lɛ, ɓe Krisi kḭ sùo-ɛ na, ka fa̰a feya̰a naari a soɓ a huke ká tul puu say huɗ, ɓay haŋa ɓo, náa pɔ́ŋkeri nzaa nduo ɗoko ɓil feya̰a na, a náa séri simseɗ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Ɓáy faa nṵɔri ká Krisi ziŋ na, ì vǎake ɓáy kere,
1PE 2:25 ɓay ḭi lɛ, pola na ì ɗo munu ɓa baɗuri ká i zekre kḭ kpɛrkɛ kpɛrkɛ, roo lɛ, timbɛɗɛ key na Ŋgɛrɛwṵru yḭiŋra rì vi luo Nzoɓ Hɔ́l Baɗuri ká ɓa nzoɓ kɔ́rɔ rì na.
1PE 3:1 Ɓaarì má̰yri hɔy kara, ndaɗ ɓay haŋa rì ɗiŋ tul-rì mgbɔr mgbɔr ká pol waa ɓaarì ɓay haŋa ɓo, wa̰ra ha̰nɛri ká i ɗo sakra ɓari ká í ɗaa law-ri ɓo tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ, ɓáy faa simseɗ kere ɓaarì na nda̰w rɔɔ, i ɗáake law-ri ɓo tul ɓayke na ɓáy. Ì se síe ɓáa ɓay ya,
1PE 3:2 ɓay ḭi lɛ, i kɔ́kɔ simseɗ kere ɓaarì ká *taŋ kaɗ kaɗ ká ì ɗáake vu mbom ɓo tul-ri na.
1PE 3:3 Ndaɗ ɓay haŋa rì nzaa ndaɗi ɓaarì ɓáy faa fe kereri munu ká ɓa mgbaka tul ha̰y ká vá̰yta̰y, ɓáy fe suku-rì ká ndṵy zḭriri zḭriri, rɔɔ ɓáy gari kereri ká ì nduo ɗo sùo-rì ká kɛlɛ key hɔy ya.
1PE 3:4 Roo lɛ, ndaɗi ɓaarì na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɓa ndaɗi ká ɗo ɓil law-rì nziiya. Ndaɗike na, ɓa fe ká ɓiɛ ya a ɗo ɓaŋguɔ, a ha̰ law nzoɓ huo lɔm nda̰w, a se ɗɛkɛkɛ nda̰w pi. Ɓe ze ɓa fe kere ká ndaɗ ɓamba ká nun Ŋgɛrɛwṵru.
1PE 3:5 Ɓe mini ze, ɓa ndaɗi má̰yri ká pola lew ká i hḭɛ Ŋgɛrɛwṵru a í ɗaa law-ri nzokɗo te tul-e na. Ɓari na i ɗiŋ tul-ri mgbɔr mgbɔr ká pol waa ɓari
1PE 3:6 faa mbḭw munu ká *Saara ɗaa vu mbom ɓo tul *Abaraham ká ɓa waa ɓe, a ɗi ni ɓa mbay ɓe. A zaɗka ì ya̰a fe ɗáa Saara na í ɗaa fe kere taŋ haŋa law-rì nzáa rì ká ɗi lɛ, ì ɗoko munu ɓa vi-eri.
1PE 3:7 A ɓaarì wa̰rari laa lɛ, ndaɗ ɓay haŋa rì kaw ziŋ má̰y ɓaarì ɓáy kér ɓay kere, í kér se tul hṵrusuo-ri ká yḭ̀i fal na. Ì háw puu ɓo tul-ri, ɓay ḭi lɛ, ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ri kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na ziŋ rì mbḭw hɔy. Ì ɗaa munu ziŋ ri ɓay haŋa ɓo, fe mbḭw mini kara ka ɗaa puu ɓo faa nzaa ɓay kere ɓaarì ya.
1PE 3:8 Ze munu zu lɛ, ɓaarì riw bele na, ì ha̰ kér ɓay ɓaarì ɓáy ɓay ɓaarì ka maa kḭ. Ì hii kḭ ɓa yṵ kḭri, í kɔ nun síe nzoɓri a í ɗiŋ tul-rì í se yuɗuɗu ká sakra kḭ.
1PE 3:9 Fe ka̰aya ká nzoɓri ɗaa ziŋ rì na, ì dála tul ŋga̰nike ya, mase ráɗ ká nzoɓri raɗ rì na, ì dála tul ŋga̰nike ya nda̰w. Roo lɛ, ì yḭ̀i í sá̰m fe ze ka zúɔ tul-ri, ɓay ḭi lɛ, ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗíke rì ɓayke. Ɓa ɓe na ze a sá̰m fe zuɔ tul-rì,
1PE 3:10 munu ká mbeɗe ɓe ɓaa mii: «Nzoɓ ká hii ɓay káw ɓáy kere ɓáy suoriya nam ɓáy nam lɛ, ka pɔ́ŋ nzaa nduo ɗáa ka̰aya ɓáy kúɗ ɓay na ka gbṵ.
1PE 3:11 Ka pɔ́ŋ ɗáa fe ka̰aya na, a ɗaa fe kere ze ɓaŋguɔ, a mgba sùo-ɛ ŋgɔ-ŋgɔŋ a nzaa faa káw ɗɛkɛkɛ,
1PE 3:12 ɓay ḭi lɛ, nun Ŋgɛrɛmbay na ɓo tul nzoɓri ká i ɗaa fe ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm, a te suk-e kie ɓay láa nzaa ɓay kere ɓari. Roo lɛ, nzoɓri ká i ɗaa ka̰aya na, ka tuŋ ri ŋgereŋ.»
1PE 3:13 Zaɗka ì nduɔ kiyaw kiyaw ká tul ɗáa fe kere na wa̰a, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ a ɗáa ka̰aya ziŋ rì lɛ?
1PE 3:14 Ze ì kɔ sɛkɛ fe ɓay tul fe ká ì ɗaa ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na hɔy kara, suoriya ɓa taa ɓaarì. Ì ɗaa hḭɛ nzoɓri ya, a í ha̰ law-rì ka rúu rì ya nda̰w,
1PE 3:15 roo lɛ, ì ɗaa mbay ka ɓo tul *Krisi ká ɓil law-rì ɓa Ŋgɛrɛmbay ɓaarì. A zaɗka nzoɓri kɔ mii, ì ɗaa law-rì nzokɗo te tul Krisi, rɔɔ i vbi rì sa̰wke lɛ, ì ɗo ɗi ya í yḭiŋra ɓáy ɓayke na ha ri laa.
1PE 3:16 Roo lɛ, ì yḭ́iŋra ɓayke ɓáy law huoke ɗɛkɛkɛ a í ɗáake vu mbom ɓo tul-e. Ì ɗaa feri ɓáy faake, í ha̰ law-rì ɗo ndiŋ ká ɗi ɓay haŋa ɓo, zaɗka nzoɓri ɗaa ɓay ɓo tul-rì gɔr hɔy lɛ, ɓari ká i raɗ rì ɓay tul simseɗ kere ɓaarì ká ì se fal Krisi na, sahoy ɓay ɓari na a sɛkɛ ri ɓáy.
1PE 3:17 Tusuɛke lɛ, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓay ɗáa fe kere ká law Ŋgɛrɛwṵru hii na, ndaɗ mba ɗáa fe ka̰aya,
1PE 3:18 ɓay ḭi lɛ, ɓe Krisi kḭ sùo-ɛ na, ka kɔ sɛkɛ fe a hu ba mbḭw hɔy ɓa gbṵke ɓay tul feya̰a nzoɓri. Ɓe káʼa ɓa nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, ka hu ɓay tul nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari ɓay haŋa ɓo, ka yḭ́iŋra rì se luo Ŋgɛrɛwṵru. Krisi na, nzoɓri ɗaa sɛkɛ ziŋ naysuo-ɛ í i ni, roo lɛ, ka yḭ̀i a kaw ɓáy kumnun ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru.
1PE 3:19 Ɓáy faa Temke ku na, ka se a ka-káa ha̰ nzoɓ huɗeri ká i mgba ri naa zaɗ baw.
1PE 3:20 Ɓa ɓari ká pola lew ká ɓil sewke taa *Noe ká i ma̰y nzaa Ŋgɛrɛwṵru na. Ɓe na, ka iki law-ɛ ká tul-ri ruɗuɗu maa ɓáy nam ká Noe ɔ̌rɔke peɗ ɓér hul tumbii, a ha̰ nzoɓri riw bele ká i nduo í káw ɗi í ya̰a sùo-ri ɓáy faa mbii na, tul-ri ɓa tɔnɔ siɗi nzɛkrɛ hɔy.
1PE 3:21 Mbiike ku na kiɛ ɗáa tul nduo mbii ká ì ɗaa timbɛɗɛ key í yǎ̰ake sùo-rì. Ɓa ɗáa tul nduo mbii ɓay wáake ɛmri ká sùo-rì kɛlɛ ya, roo lɛ, ɓa mbika sùo ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy kér ɓay ká uru saa ɓil wa̰ra law-rì ká *taŋ kaɗ kaɗ. Ɗáa tul nduo mbiike ku na ze ya̰a rì ɓáy faa tḭ́i Zezu Krisi saa luɔ huɗ.
1PE 3:22 Ɓe Krisi káʼa zɔl a se nulue a kaw tunduo hoɗo Ŋgɛrɛwṵru na, ka re mbay ká tul leɗ nzaapeɗri ká nulue nda̰w, hṵrusuori nda̰w, rɔɔ ɓáy tem ha̰wri nda̰w pi.
1PE 4:1 Ze munu ká *Krisi kɔ sɛkɛ fe ká ɓil naysuo-ɛ ká tusiri key na, ɓaarì hɔy kara ì léke kér ɓay ɓaarì í mgba sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ faa mbḭw munu nda̰w, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká kɔ sɛkɛ fe ká ɓil naysuo-ɛ ɓay tul fe ɗáa ɓeri na, ka pɔŋ nzaa nduo ɗáa feya̰a na a ɗaa mbǎa.
1PE 4:2 Munu zu lɛ, úru saa vuri kpṵru vǎw ɓáy káw ɓáy kumnun ɓaarì ká tusiri key na, ɗo nun haŋa rì se simseɗ ká law Ŋgɛrɛwṵru ze hii ɓo, ì se simseɗ ká kɔn naysuo-rì hɔy ze hii na mbǎa.
1PE 4:3 Tusuɛke lɛ, pola na ì mbi sa̰w síe maa fe í ɗáake feri ká law-rì hii munu ká nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya ɗaa na. Ì pɔŋ sùo-rì ɓo ɓil fe ɗáa taa gɔɓ gɔɓkeri nda̰w, kɔn fe ɗáa naysuo nda̰w, ɓá nzoɓ buo him nda̰w, sṵŋa fe sṵm mbúo nda̰w, vbɛm mbúo nda̰w, rɔɔ kóɗ wṵru kḭri ká ɓa fe ɗáa lɔrɔri nda̰w na.
1PE 4:4 A timbɛɗɛ key ká ì zuɔ ziŋ ri ká ɓil fe ɗáa ka̰aya ɓarikeri mbǎa na, i kaw yer í yḭ̀i í raɗ rì ká ɗi.
1PE 4:5 Roo lɛ, namke lɛ, i kḭiŋa fal fe ɗáa ɓari na ha̰ Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa ɗo ɗi ya ɓay kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓ káw ɓáy kumnunri ɓáy nzoɓ huɗeri.
1PE 4:6 Sa̰wke mini ze, nzoɓ huɗeri na, ɓáy káw ɓáy kumnun ɓari kɔɓ rɔɓay na, i ka-káa Ɓay Kere ha ri a í kuŋ sal ɓay zuɔ tul fe ɗáa ɓari munu ká i kúŋke zuɔ tul nzoɓ ha̰wri riw bele na. I ka-káa Ɓay Kere key na ha ri ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa Tem Ŋgɛrɛwṵru na, i máa káwke ɓáy kumnun munu ká ɓe Ŋgɛrɛwṵru na.
1PE 4:7 Ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa deɓ hɔy ro. Munu zu lɛ, ì káw ɓáy nun nzɛmke a í káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke. Ɓe nda̰w rɔɔ ì máa ɗáa nzaa ɓay kere na ɓáy.
1PE 4:8 Fe ká kal tul feri riw na, ɓa kɔ́kɔ kḭ ɓa nzoɓ nun kḭ ɓáy ɓil wa̰ra law-rì riw bele, ɓay ḭi lɛ, kɔ́kɔ kḭ ɓa nzoɓ nun kḭ mini key na, feya̰a ká ɗo mina mina hɔy kara, nzoɓke ker ɓay se ɗi mbǎa.
1PE 4:9 Ì mgba kḭ ɓa sùo-rì ɓa lie ɓa lew taŋ ŋgṵri sùo.
1PE 4:10 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni fe ini ká maa tul-e lɛ, ka ɗáake peɗ ha̰ kṵ-ɛri. Ɓaarì na ì ɗo munu ɓa nzoɓ peɗ kereri ká ì ɗaa fe ɓáy faake ɓáy fe iniri ɓoɗ ɓoɗ ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ na.
1PE 4:11 Nzoɓ káa ɓay na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ka-káa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ha̰ nzoɓri. A nzoɓ ká ɗaa peɗ ha̰ nzoɓ ha̰wri laa lɛ, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗaa ɓáy hṵrusuo ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni, ɓay haŋa ɓo, feri riw bele ká ì ɗaa na, ì ɗáake riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ɓáy faa Zezu Krisi, ká riŋ ɗika ɓáy hṵrusuo ɗo ɓay tul-e mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ na. Amɛm, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
1PE 4:12 Ɓaarì yṵ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, kɔ́kɔ sɛkɛ fe ŋgɔ́ŋke ká tḭi tul-rì ɓay líeke rì na, ì káw yer ká ɗi rìi fe ká ɓa fe yele ya.
1PE 4:13 Roo lɛ, ì ɗaa suoriya mǎa ɓay tul kɔ́kɔ sɛkɛ fe Krisi ká ì zuɔ ziŋ ni ká ɗi, ɓay haŋa ɓo, nam káʼa tínake sùo-ɛ ha̰ nzoɓri kɔ riŋ ɗika ɓe na, ì záy sùo-rì í ɗo ɓáy bawda suoriya.
1PE 4:14 Ze nzoɓri raɗ rì ɓay fal Krisi ká i mbi na hɔy kara, suoriya ɓa taa ɓaarì, ɓay ḭi lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa Tem Riŋ Ɗika na, ɗo tul-rì.
1PE 4:15 Kɔkɔ ká nzoɓ mbḭw ká sakra ɓaarì ka kɔ sɛkɛ fe munu ká nzoɓ ika nzoɓ, mase nzoɓ riiɓa, mase dɔmbirim nzoɓ, mase nzoɓ taka tul ɓay na.
1PE 4:16 Ze ɓo, zaɗka nzoɓ kɔ sɛkɛ fe ɓay tul fal Krisi káʼa mbi lɛ, ka ɗaa sahoy ká ɗi ya. Ka ɗaa taambɔl ze ka ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul riŋ Krisi ká i ɗaa ɓo tul-e na.
1PE 4:17 Tusuɛke lɛ, nam ká Ŋgɛrɛwṵru tii sa̰w kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri na vi ro. Lɛɛ, nzoɓri ká i ɓa taa ɓe na ze a kúŋ sal ɓay zuɔ tul-ri pola. A zaɗkaʼa tiika kúŋ sal ɓay saa tul naari ze pola na wa̰a, a ɗoko mina ro ziŋ nzoɓri ká i hii ɓay ɗáa law-ri ɓo tul Ɓay Kere ɓe ya na lɛ woo?
1PE 4:18 Mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Zaɗka faa ya̰aŋa sùo nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛmri ŋgɔŋ ɓamba na wa̰a, a ɗoko mina ro ziŋ nzoɓ law mgbɔ́rɔri ɓáy nzoɓ feya̰ari na lɛ?»
1PE 4:19 Ze munu zu lɛ, nzoɓri ká i kɔ sɛkɛ fe maa ɓáy law hiiya Ŋgɛrɛwṵru na, ndaɗ ɓay haŋa ri ɗaa fe kereri ɓaŋguɔ í séke nun-ri ɓa pola, a í pɔŋ sùo-ri ŋgiɗ bele ɓo nduo Nzoɓ Ɗáa Feri Riw Bele, ɓe káʼa ɗo tul ɓay ɓe káʼa waa na.
1PE 5:1 Timbɛɗɛ key na, mì ɓaa ɓay ziŋ nzoɓri ká i ɓa *ŋgɛrɛ tul peɗri ká sakra ɓaarì. Ɓi kara mì ɓa ŋgɛrɛ tul peɗ na nda̰w. Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká tḭi tul *Krisi na mì kɔ ɓáy nun-i a mí ɓa nzoɓ ɓay nasike. A nam káʼa tínake sùo-ɛ ha̰ nzoɓri kɔ riŋ ɗika ɓe na kara, mì zúɔ ziŋ ni ká ɗi nda̰w.
1PE 5:2 Ze mì koɗ rì ɓay haŋa rì ɗo munu ɓa nzoɓ kɔ́rɔ baɗuri, a í kɔ-kɔ́m ɓa tul baɗuri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri zuɔ nduo-rì na. Ì kɔ-kɔ́m ɓa tul-ri ɓáy law kere munu ká Ŋgɛrɛwṵru hii ɓo, ɓáy law pire ya. Peɗri ká zuɔ nduo-rì ɓay haŋa rì ɗaa na, ì ɗaa ɓay zíŋ fe ká ɗi ya, roo lɛ, ndaɗ ɓay haŋa rì ɗaa ɓáy law hiiya ɓaarì kḭ riw bele.
1PE 5:3 Nzoɓri ká i ɗaa ri zuɔ nduo-rì na, ì re tul-ri ɓáy ŋgɔ́ŋke ya, roo lɛ, ì se simseɗ kere ha̰ baɗuri na i kɔ lɛ, i mbóro.
1PE 5:4 A zaɗka ì ɗaa munu lɛ, nam ká Mbay Tul Nzoɓ Kɔ́rɔ Baɗuri a tḭ́i na, ì zíŋ riŋ ɗika ká ɓa fe tunduo káʼa ɗoko ɓaŋguɔ kpaɗara.
1PE 5:5 Ɓaarì kubanri hɔy kara ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ndaɗ ɓay haŋa rì ɗiŋ tul-rì ká pol ŋgɛrɛ tul peɗri na nda̰w rɔ! A ɓaarì riw bele na, ì ɗiŋ tul-rì í se yuɗuɗu ká sakra kḭ ɓaŋguɔ, ɓay ḭi lɛ, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa mii: «Ŋgɛrɛwṵru tuŋ nzoɓ siika sùori ŋgereŋ, roo lɛ, ka ɗaa kere ziŋ nzoɓri ká i ɗiŋ tul-ri ká pol-e.»
1PE 5:6 Munu zu lɛ, ì ɗiŋ tul-rì ká pol Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo, ɓay haŋa ɓo, namke na maa lɛ, ka úra tul-rì ɗo siya.
1PE 5:7 Ì nzúma kér ɓay ɓaarì riw bele í ɗaa zúɔ pol-e, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ-kɔ́m ɓa tul-rì.
1PE 5:8 Ì káw ɓáy nzaa ɓal-rì kekeke í na-nam ya, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì ká ɓa ŋgɛrɛtemndaya na koro rì ɓay ɓíɛ rì munu ká mbaki kǒroke nay a yḭw fe kpǔkru a mgba ni a gɔɗɔ ni tir tir.
1PE 5:9 Ì tuŋ ni ŋgereŋ í káw tul mbika law ɓaarì ŋgɔ-ŋgɔŋ, ɓay ḭi lɛ, ì kɔ nda̰w, yṵ ɓaarì ká i kaw ɓáy zaɗri ká tusiri key riw bele na, i kɔ sɛkɛ feri mini key nda̰w.
1PE 5:10 Falɛ ká ì kɔ sɛkɛ fe bole ɗi ndḭi na, Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa nzoɓ law kere puluk ká ɗí rì ɓay haŋa rì zuɔ ziŋ Krisi, í kɔ riŋ ɗika ɓe ká ɗo ɓaŋguɔ na, ɓe kḭ sùo-ɛ a tína rì saa ɗi a huo law-rì, a ha rì hṵrusuo ha ri ŋgɔ́ŋke ɓa pola pola a í ɗo kpakam.
1PE 5:11 Hṵrusuo ɓa taa ɓe mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ. Amɛm, ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
1PE 5:12 Mbeɗe ni ká pie ya ŋguɗaŋ key na, mì ɗaa ɓáy faa yṵ naari Silas ká mì kɔ ni ɓa nzoɓ ká ɗo tul ɓay ɓe. Mì ɗaa mí ɓóke rì, a mí hii ɓay haŋa rì kɔ ta-taŋ mii, ze ká ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ feri hɔy kara, ì mgba law-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ í káwke tul mbika law ɓaarì ɓaŋguɔ. Ɓe ze ɓa tusuɛ fe law kere ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì. Ì káw tul feke ku na ɓaŋguɔ.
1PE 5:13 Nzoɓ mbika lawri ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri zuɔ ɓoɗ ká i kaw *Babilo̰n na, i hii soko ha rì. A Marki ká ɓa vu-i na kara hii soko ha ri nda̰w.
1PE 5:14 Ì mgba kḭ gírik girik í hǐike soko lik lik ha̰ kḭ. Ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ ɓaarì riw bele ká ì zuɔ ziŋ *Krisi na.
2PE 1:1 Ɓa ɓi Simo̰n Piyɛr ká mì ɓa koy peɗ Zezu *Krisi, a mí ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ ɓe na, mì ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì ká ì ya̰a tusuɛ ɓay ká se tul Krisi na maa kḭ munu ká ɓuru, ɓáy faa law kere Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Ya̰aŋa naari Zezu Krisi ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ na.
2PE 1:2 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ rì wuruk wuruk ɓáy faa tuuka Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Ŋgɛrɛmbay naari Zezu ɓa tusuɛ.
2PE 1:3 Ɓáy faa hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru na, ka ha̰ naari feri riw bele ká náa séri síeke ɓay séke simseɗ kere ká rii law-ɛ, ɓay ḭi lɛ, náa tuuri Zezu *Krisi ɓe káʼa ɗi naari, ɓay haŋa ɓo, naari kara riŋ ɗika ɓáy fe ɗáa ɓe na ka ɓa taa naari nda̰w.
2PE 1:4 Ɓe ze, feri káʼa waa ká ndaɗ ɓamba tasiri na, ka ha̰ naari ɓay haŋa ɓo, náa tḭ́iri saa ɓil kɔn naysuo ká re mbay ká tusiri key káʼa ɓiɛ nzoɓri, a í ɗaa fe ha̰ ni ka maa kḭ ɓáy fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru.
2PE 1:5 Sa̰wke mini ze, ì ɗaa hṵrusuo-rì riw bele tuŋ kḭ ká tul tusuɛ ɓay ká se tul Krisi, í ɗaa fe kere ká rii law-ɛ. Ká tul fe ɗáa kereke na, ì ha̰ tuuka Ŋgɛrɛwṵru ka nde ɗi;
2PE 1:6 ká tul tuuka Ŋgɛrɛwṵru na, ì ha̰ mgbaka sùo ŋgɔ-ŋgɔŋ ka nde ɗi; ká tul mgbaka sùo ŋgɔ-ŋgɔŋ na, ì ha̰ sṵu law ka nde ɗi; ká tul sṵu law na, ì ha̰ simseɗ kere ká rii law Ŋgɛrɛwṵru ka nde ɗi;
2PE 1:7 ká tul simseɗ kere ká rii law Ŋgɛrɛwṵru na, ì ha̰ mgbaka kḭ ɓáy kere ka nde ɗi; a tul mgbaka kḭ ɓáy kere laa lɛ, ì ha̰ law ini ka nde ɗi.
2PE 1:8 Zaɗka ì ɗo ɓáy kḭri fe niri key, rɔɔ fekeri na ŋgɔŋ ká ɓil law-rì ɓa pola pola lɛ, ì ɗoko ɓáy hṵrusuo ɗáa fe, ha rì tǔuke Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi na ta-taŋ.
2PE 1:9 A ze ɓo, nzoɓ ká tike ya lɛ, ka ɗo munu ɓa nzoɓ ra̰w ká far zaɗ raa raa. Feya̰a ɓeri káʼa ɗaa pola, ká Ŋgɛrɛwṵru naa ɓayke ká tul-e a ha̰ ni *taŋ kaɗ kaɗ na ka yḭiŋra sɛl.
2PE 1:10 Ɓe mini ze yṵ-iri, ì ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ ɓa pola í mbíke sùo-rì ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul ɗiw ɓe káʼa ɗíke rì, a náake rì ɗo ɓoɗ na. Zaɗka ì ɗaa munu lɛ, ì ti wṵru faa ya mgbaŋ.
2PE 1:11 Ɓe ze, faa ɗo hɔy nduo ha rì ɓay haŋa rì rìi zaɗ ká Ŋgɛrɛmbay, Nzoɓ Ya̰aŋa naari Zezu Krisi re mbay ká ɗi ɓaŋguɔ na.
2PE 1:12 Ze ì kɔ na fe niri key kɔ, a í ɗo tul tusuɛ ɓay ká se tul Zezu Krisi ká ì ya̰a ɓayke na hɔy kara, mì túma law-rì ká ɗi ɓaŋguɔ.
2PE 1:13 Mì kɔ lɛ, ɗo ɓáy zaɗɛ, káw ɓi ká ɓáy kumnun ɓáy na, ɓa peɗ ɓi ká ɓay haŋa mì tuma law-rì,
2PE 1:14 ɓay ḭi lɛ, mì kɔ ɓáy kere, nam tɔ̀ŋ ndḭi hɔy ɓay haŋa mì pɔŋ tusiri key munu ká Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi kiɛ mì ha̰ mì kɔ na.
2PE 1:15 Munu zu lɛ, mì nzáa faa kpṵru ɓay haŋa ɓo, fal huɗ ɓi hɔy kara, ì máa túma law-rì se tul fe niri key ɓaŋguɔ.
2PE 1:16 Ì kɔ, zaɗka ɓuru ɓaa ɓay yḭ́i Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ɓáy bawda hṵrusuo-ɛ ha rì na, ɓuru tuu ɓa súu ze ha rì ya. Roo lɛ, ɓuru kɔ bawda riŋ ɗika ɓe ɓáy nun ɓuru gbak gbak.
2PE 1:17 Nam ká Ŋgɛrɛwṵru Bǎa ɗaa mbay ɓáy riŋ ɗika ɓo tul-e na, ɓuru ɗo ɗi nda̰w. Kusol Nzoɓ Riŋ Ɗika Luye mgba ha̰ ni laa mii: «Ɓe key na ɓa Vu-i; mì kɔ ni ɓa nzoɓ nun-i; ɓa ɓe na ze sùo-i rii mì ɓamba ká tul-e.»
2PE 1:18 Ɓuru kḭ sùo ɓuru hɔy kara, ɓuru laa kusol nzoɓ ká uru saa nulue na, ɓay ḭi lɛ, ɓuru ɗo ziŋ ni mbḭw ká tul kuo ká Ŋgɛrɛwṵru naa ɗo ɓoɗ na.
2PE 1:19 Ɓe ze, ɓay ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, ɓuru ɗaa law ɓuru ɓo ɗi ɓa tusuɛ kḭ. Ɓa fe ká ɗo ndaɗ ɓamba ɓay haŋa rì te suku-rì ɓáy kere í láake, ɓay ḭi lɛ, ɓayke ku na ɗo munu ɓa huu ndele ká hie gbie ká ɓil suŋ tilo kpṵru maa ɓáy nam ká Nzoɓ Ya̰aŋa Nzoɓri víke, a ha̰ zaɗ taŋa ɓe hie ká ɓil law-rì munu ká rùo tḭi gbalak a taŋ zaɗ.
2PE 1:20 Pola lɛ, ndaɗ ɓay kɔ́kɔ fe key na ɓáy kere: ɓayri ká nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ɗo ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay tína sa̰wke ɓáy tul gaŋ sùo-ɛ ya.
2PE 1:21 Tusuɛke lɛ, ɓayri ká nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru tina sa̰wke na, i tina ɓáy faa law hiiya nzoɓ pire nzoɓ ya, roo lɛ, Tem Law Pie ze nda faa pol-ri ha ri ɓǎake ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ha rì na.
2PE 2:1 Nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i tḭi ká sakra nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri ká pola lew. Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, nzoɓ fe fére bayluri na kara, i tḭ́i sakra ɓaarì munu nda̰w. Ɓáy nzaa ráa ɓay ɓari na, i féreke fe fére baylu ká ɗaa ha̰ nzoɓri ɓǐɛke í séke kpṵru í túŋke Zezu *Krisi ká ɓa Gaŋ tul-ri ká tina ri saa ɓil hṵrusuo koy feya̰a. Ɓe mini ze, i ɗikake hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɓo tul-ri ha̰ ni ɓǐɛke ri koɗ hɔy.
2PE 2:2 Nzoɓ mbika lawri ŋgḭi ɓamba i séke fal fe ɗáa ḭ̌m ɓari. Fe ɗáa ka̰aya nzoɓ fe fére baylukeri ku na ɗaa ha̰, nzoɓri ká i kɔ Ŋgɛrɛwṵru ya na, i ɓáake ɓay ka̰aya se tul faa tusuɛ ɓay na.
2PE 2:3 Ɓáy faa kɔn lari ká ɓay zíŋ na, nzoɓ fe fére bayluri na, i úla rì ɓay zíŋke fe ɓáy ɓay ɓáa ɓari ká uru saa kay tul-ri na. Roo lɛ, ɓa ɗḭ̌ɛ kḭ hɔy na, Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Kúŋ Sal Ɓay na ɗo ɗi ya ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-ri. Ɓe káʼa ɓíɛ ri na ka na-nam ya.
2PE 2:4 Ì kɔ, leɗ nzaapeɗri ká nulue hɔy kara, zaɗka i ɗaa feya̰a na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa fe ziŋ ri ya na munu ya, roo lɛ, ka mgba ri a siŋ ri ɓáy sal lari a vbuku ri zuɔ ɓil huu ká ru-ruma ya, a kɔrɔ ri ɗo ɓil suŋ tilo ká mgba kḭ ɗo nduŋ kpṵru ɓay gíyaŋke nam kúŋ sal ɓay.
2PE 2:5 A nzoɓri ká pola lew na kara, zaɗka i ɗaa feya̰a na, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa fe ziŋ ri ya na munu ya, roo lɛ, ka ha̰ mbam tɔ ha̰ mbii ví ya̰a zaɗri remleŋ remleŋ riw bele ká tusiri key, a ɓiɛ nzoɓri ká i hḭɛ ni ya na. *Noe huo-ɛ, ká ka-káa fe ɗáa ká ɗo ɓáy zaɗɛ kḭ hɔy ze Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ni ɓáy nzoɓ ɓil hul ɓeri ká tɔnɔ say.
2PE 2:6 Rɔɓay, ŋgɛrɛpuo ká *Sɔdɔm ɓáy Gomɔr na kara, Ŋgɛrɛwṵru kuŋ ɓay zuɔ tul-ri a ɓiɛ ri ɓáy huu kuruk kuruk, a ha̰ ni ɗo ɓa fe líe kḭ káʼa tḭ́i tul nzoɓ tḭ́iri Ŋgɛrɛwṵruri.
2PE 2:7 Roo lɛ, *Loɗ, nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ ká kér ɓay i ni ɓay tul fe ɗáa ḭ̌m nzoɓri ká puokeri ku na, ka ya̰a ni,
2PE 2:8 ɓay ḭi lɛ, fe ka̰aya ká nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛke kɔ a laa nam ɓáy nam ká sakra ɓari na, ɗaa ha̰ tul-e ɗo sikɗa ya.
2PE 2:9 Ɓe mini ze, Ŋgɛrɛmbay kɔ faa ká ɓay ya̰aŋake nzoɓri ká i se simseɗ ká rii law-ɛ ká tul fe ká tḭi tul-ri nda̰w; a kɔ faa kɔ́rɔ nzoɓ fe ɗáa ka̰ayari ɗo fi mbḭw ha̰ hɛrɛ ɓe ɓo tul-ri kpṵru tḭi nam kúŋ sal ɓay nda̰w pi.
2PE 2:10 Kakalke lɛ, ka ɗaa hɛrɛ ɓe ɓo tul nzoɓri ká i tɔŋ fal fe ɗáa ḭ̌mri ha̰ kɔnke ɗaa ri ha ri kɔ́ke hṵrusuo-ɛ ɓa fe ya. Nzoɓ fe fére bayluri ká mì ɓaa ɓay ɓari ha rì na, i ɓa nzoɓri ká i kɔ sùo-ri ma-maa, a í ɓa nzoɓ siika sùori. Ì hḭɛ nzoɓ riŋ ɗikari ká nulue ya, roo lɛ, i tḭiri ri tḭiri.
2PE 2:11 Ze leɗ nzaapeɗkeri ká nulue ká i ɗo ɓáy hṵrusuo ŋgḭi ɓamba kal tul nzoɓ riŋ ɗikakeri ku na hɔy kara, i ɓaa ɓay a í ɗáake ɓay ɓo tul-ri í tḭ̌irike ri ká pol Ŋgɛrɛmbay ya.
2PE 2:12 Roo lɛ, nzoɓ fe fére baylukeri ku na, fe ɗáa ɓari ɓa fe ɗáa nay ɓisuyri ká kér ɓay ɓari tiya, ká nzoɓri mgba ri í i ri. Ɓari nzoɓkeri ku na i raɗ fe ká i kɔ sa̰wke ya. I huka munu ká nay ɓisuyri hu.
2PE 2:13 Fe ka̰ayari ká i ɗaa ziŋ nzoɓri na, Ŋgɛrɛwṵru a yḭiŋra se tul ri. Fe ɗáa naysuo ká i ɗaa ká ɓisie biribiŋ na ɓa suoriya ɓari. I ziŋ suoriya ká ɓil nzaa úla ká i ula nzoɓri ká nzaa fe sṵm law mbḭw ɓaarì. Ɗol ɓari nzoɓkeri ká sakra ɓaarì ku na, ɗo ɓa fe ḭ̌m ká ɓiɛ káw nzaa fe sṵm law mbḭwke na a ɓa sahoy ɗeŋ ɗeŋ.
2PE 2:14 Nun-ri ɓa nun nzáa má̰y ɗáa nun pieri ɓaŋguɔ. Kɔn ɗáa feya̰a hu ká ɓil law-ri ya. Nzoɓri ká i ŋgɔŋ ká ɓil mbika law ya na, i kuɔ ri ha ri taa ndaw. I ɓa nzoɓ kɔ́kɔ nun fe. I ɓa leɗri ká ɓeɓi Ŋgɛrɛwṵru ɓo tul-ri!
2PE 2:15 I pɔŋ faa kere na a í wṵru. I ɗaa fe ɗáa *Balam, vu Bosɔr ká hii ɗáa fe ndaya ɓay zíŋke lari,
2PE 2:16 a lɛ, Ŋgɛrɛwṵru yḭw ni ɓay tul mbaka nzaa ɓe, a ha̰ máa maasoɓa ká ɓaa ɓay ba mbḭw ya na, ɓaa ɓay ɓáy kusol nzoɓ ziŋ ni, a gbṵ́ke nzaa fe ɗáa kɔ̀kɔ nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na ku.
2PE 2:17 Nzoɓ fe fére bayluri na, i ɗo munu ɓa luɔ mbii ká huɔ kurum kurum. I ɗo munu ɓa síi mbam ká zuu fa̰a a kǎlke hɔ̰́n taŋ tɔ́kɔke. Ɓari na, Ŋgɛrɛwṵru kɔrɔ zaɗ ká sii a mgba kḭ ɗo nduŋ ɓay tul-ri.
2PE 2:18 I sìi sùo-ri ká tul ɓay ɓáa ɓari ká gɔr, ɓáy kɔ̀kɔ ɓayri. Ɓáy faa kɔn naysuo na, i nzaa faa í kuɔ nzoɓri ká i ví tḭi timbɛɗɛ saa sakra nzoɓri ká i ra̰w faa simseɗ ɓari.
2PE 2:19 Ɓari nzoɓ fe fére baylukeri ku na, i waa haŋa ɓari ká i ví tḭi timbɛɗɛ na, ha ri káw ɓáy tul-ri, roo lɛ, ɓari kḭ sùo-ri na, i ɓa koy kɔn fe naysuo káʼa ɓíɛ ri, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɗaa koy na, ɓa koy fe ká re mbay ká tul-e.
2PE 2:20 Ì kɔ, nzoɓri ká i tḭi ká ɓil kɔn fe naysuo ká tukɛlɛ key, ɓáy tuuka ká i tuu Ŋgɛrɛmbay Nzoɓ Ya̰aŋa naari Zezu Krisi, rɔɔ í yḭ̀i í rìi ɗi ɓa kḭ ha ri mgba ri kɛk rɔɓay na, nzoɓkeri ku na, i ɗo ndaya ɓamba tasiri mba ɗol ɓari ká pola ku rɔɓay.
2PE 2:21 Kereke lɛ, haŋa ri kɔ faa kere ya saa sa̰wke ndaɗ mba haŋa ri tuu Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ í yḭ̀i í fɛrɛ fal-ri ha̰ ni, a í pɔŋ ɗáa vu mbom ɓo tul *bol kusol ká taŋ kaɗaŋ ká i ha ri na.
2PE 2:22 Fe ká tḭi tul-ri na, maa kḭ ɓáy tusuɛ sim ɓay ká ɓaa mii: «Fe ká váy kuku na rɔɔ, a yḭ̀i a laa ɓa kḭ.» Rɔɓay, «Mbel ká sùo mbii na, ka yḭ̀i a ɗaa sùo-ɛ nduo bɔɗɔ ɓa kḭ.»
2PE 3:1 Ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, mbeɗe ni key na ɓa ndeke ɗi siɗike ro ze mì ɗaa ha rì key. Ká ɓil mbeɗeri ká siɗi key na, mì tuma law-rì se tul fe fére ká ì kɔ ro na ɓay súruke tigba̰a rì ha rì kěrke ɓay ka se tul fekeri na ɓáy faake.
2PE 3:2 Mì hii ɓay haŋa rì ker se tul ɓay ká *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa pola lew, rɔɔ ɓáy *bol kusol ká Ŋgɛrɛmbay Nzoɓ Ya̰aŋa naari fere rì ká ì ya̰a ɓayke ɓáy faa *nzoɓ ndáy nzaapeɗri na.
2PE 3:3 Pola lɛ, mì hii ɓay haŋa rì laa ɓay key na ta-taŋ: ɔ́rɔ ɓie namri na, nzoɓri ká i ɗo ɓil kɔn fe ɗáa naysuo ká mgba law-ri na, i tḭ́i í siɛ rì
2PE 3:4 í ɓaa mii: «Zezu ká waa ɓay ví súo fe ɓa fie na wa̰a, ka ɗo ha̰a lɛ? Bulu ɓururi i hu ɓa ɗḭ̌ɛ hɔy, a feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa na, ɗo munu ɓa ɗókoke ɓáy zaɗɛ ɓáy tiika ɗáa tusiri kḭ hɔy.»
2PE 3:5 Nzoɓri ká i ɓaa ɓay munu ku na, i kɔ fe kɔ nda̰a rɔɔ í ɗaa: ɓa ɗḭ̌ɛ lew na, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓay hɔy lɛ, tumbam ɓáy tusiri ɗo. Ka tina tusiri saa ɓil mbii, a ha̰ mbii kiri ni gbuk bele.
2PE 3:6 Ɓáy faa mbii na nda̰w ze Ŋgɛrɛwṵru ɓǐɛke tusiri, a ha̰ ni ya̰a zaɗ remleŋ remleŋ.
2PE 3:7 A ɓay ká se tul tumbam ɓáy tusiri ká timbɛɗɛ laa lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kɔrɔ ri ɓáy faa ɓay ká mbḭw na ku ɓay ɓíɛ ri ɓáy huu. Ka kɔrɔ ri kpṵru tḭi nam kúŋ sal ɓay. Ɓa nam káʼa ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓri ká i hḭɛ ni ya na a ɓiɛ ri.
2PE 3:8 Roo lɛ, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, fe mbḭw ɗo ɗi ku ká ì ti yḭiŋra ya. Ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, nam mbḭw ɓa mbiimbam isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw, a mbiimbam isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw laa lɛ, ɗo ɓa nam ká mbḭw.
2PE 3:9 Ŋgɛrɛmbay na mgba roy ɓay ɗáa fe káʼa waa na ya munu ká nzoɓ ha̰nɛri ker ku ya. Roo lɛ, ka iki law-ɛ ká tul-rì, ɓay ḭi lɛ, ka hii ɓay haŋa nzoɓ mbḭw kara ka ɓíɛ ya. Ka hii ɓay haŋa nzoɓri riw bele i suo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓari.
2PE 3:10 Nam vika Ŋgɛrɛmbay na ɗo munu ɓa nzoɓ riiɓa ká tḭi mbuɗa. Namke ku na tumbam a zékre ɓáy bawda gire fe ká mgba vbuɓuɓu. Síe ɓáy few rɔɔ ɓáy mbaymawri na huu a tay ri kpɔlɔk kpɔlɔk. Tusiri ɓáy feri riw bele ká ɗo ɓil-e na, ti ɗoko mbǎa.
2PE 3:11 Munu ká feri riw bele a ɓíɛ munu ku na wa̰a, simseɗ ɓaarì a ɗoko mina ro lɛ? Ndaɗ ɓay haŋa rì se simseɗ ká *taŋ kaɗ kaɗ, í mbi sùo-rì ɓáy zaɗɛ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru
2PE 3:12 í gíyaŋke nam kúŋ sal ɓay ɓe na, í ɗaa hṵrusuo-rì tuŋ kḭ ɓay haŋa namke ku na ka vi koɗ hɔy. Ɓa nam ká tumbam a ɓíɛ ɓáy huu, síe ɓáy few rɔɔ ɓáy mbaymawri na, i sá̰a ká ɓil rḭm huu ká sɛ bilam bilam.
2PE 3:13 Roo lɛ, naari na, Ŋgɛrɛwṵru waa tumbam fie ɓáy tusiri fie, ɓa zaɗ ká nzoɓri ɗáa fe ɓáy zaɗɛ ká ɗi. Ɓe ze ɓa fe ká náa gíyaŋri na zu.
2PE 3:14 Ɓe ze, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, pola rɔɔ ɓay haŋa namke ka vi na, ì ɗaa hṵrusuo-rì riw bele ka tuŋ kḭ ɓay ɗoko taŋ kaɗ kaɗ ká pol-e, taŋ fe ka̰aya ká nun-ɛ nda̰w, rɔɔ ɓay ɗoko ɗɛkɛkɛ ziŋ ni nda̰w pi.
2PE 3:15 Ì kér í kɔ, roy ká Ŋgɛrɛmbay mgba na, ɓa faa káʼa íkike law-ɛ ɓay haŋa nzoɓri zǐŋke pam munu ká yṵ naari Pol ká náa kɔ́ri ni ɓa nzoɓ nun naari na, ka ɗaa mbeɗe ha rì ɓáy nun nzɛm ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni.
2PE 3:16 Ká ɓil mbeɗe ɓeri riw bele káʼa ɓaa ɓay se tul fe niri key ká ɗi na, ka ɓaa ɓayke na ɓaŋguɔ. Ɓay ha̰nɛri ká ɗo ɓil mbeɗeke ku na kɔ́kɔ sa̰wke ŋgɔŋ ɓamba. A lɛ, nzoɓri ká i kɔ fe ya a í ɓar sa̰w ya na, i suo kér ɓayke, munu ká i ɗaa ɗo ɓil zaɗ kḭri ká ɓil mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru nda̰w. Ɓe ze, i ɓǐɛke sùo-ri sùo-ri.
2PE 3:17 A ɓaarì nzoɓ buɔ-iri na, timbɛɗɛ key na mì baka rì ro. Munu zu lɛ, ì nzɛ ɓáy sùo-rì ɓay haŋa nzoɓ law ndayari ká i wṵru faa kere na, i kúɔ rì ha rì pɔ́ŋ tusuɛ ɓay ká se tul *Krisi ká ì ɗaa law-rì ɓo ɗi na ya.
2PE 3:18 Roo lɛ, ì ŋgɔŋ ká ɓil law kere Ŋgɛrɛmbay Zezu Krisi, Nzoɓ Ya̰aŋa naari a í tǔuke ni ɓa pola pola. Riŋ ɗika ɓa taa ɓe, timbɛɗɛ key nda̰w kpṵru ɓaŋguɔ kpaɗara. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
1JO 1:1 Ɓuru ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓay ɓáake ɓay se tul ɓe káʼa ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ feri ɗo ɓáy na. Ɓuru laa ɓay ɓe káʼa ɓaa nda̰w, ɓuru kɔ ni ɓáy nun ɓuru gbak gbak nda̰w, nun ɓuru hɔy kara hu ká tul-e sḭi sḭi, a ɓúru zaa ni ɓáy nduo ɓuru kḭ nda̰w pi. Ɓe na, ka ɓa Ɓay ká ha̰ nzoɓri kǎwke ɓáy kumnun,
1JO 1:2 a ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ ha̰ ɓuru kɔ ni, a ɓúru ɓa nzoɓ ɓay nasike. Sa̰wke mini ze, ɓuru ka-káa ɓay ɓe nzoɓ haŋa nzoɓri káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ na ha rì. Ɓe na, ka kaw lakun Bǎa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ a ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ ha̰ ɓuru kɔ ni.
1JO 1:3 Fe ká ɓuru kɔ a ɓúru laa ɓayke na, ɓuru ka-káake ha rì, ɓay haŋa ɓo ɓaarì kara, ì ɗaa law mbḭw ka ziŋ ɓuru ká ɓuru zuɔ ziŋ Bǎa ɓáy Vi-e Zezu *Krisi.
1JO 1:4 Ɓuru ɗaa mbeɗe se tul fe niri key na ha rì, ɓay haŋa suoriya ka ya̰a ɓil law naari kpol kpol.
1JO 1:5 Ì kɔ, ɓay ká ɓuru laa ká nzaa Zezu, a ɓúru ɓaa ha rì na ze ɗo key: Ŋgɛrɛwṵru ɓa zaɗ taŋa, fe pire ndḭi mini kara zaa sùo-ɛ ya.
1JO 1:6 Zaɗka nzoɓ ɓaa mii, ɓeri zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a ɗaa fe ka̰aya ɓaŋguɔ lɛ, nzoɓke ku na ɓa nzoɓ kúɗ ɓay, a fe ɗáa ɓe kara ɗo máa ɓáy tusuɛ ɓay ya.
1JO 1:7 Roo lɛ, zaɗka náa séri simseɗ ká ɓil zaɗ taŋa munu ká Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ ɗo ɓil zaɗ taŋa na lɛ, náa zuɔri ziŋ kḭ ɓa lie ɓa lew, a ha̰ sím Zezu Vu Ŋgɛrɛwṵru na wàa feya̰a naari kaɗ kaɗ riw bele.
1JO 1:8 Zaɗka nzoɓ ɓaa mii, ɓeri ɗaa feya̰a ya lɛ, ɓe kḭ sùo-ɛ ze ula sùo-ɛ, a tusuɛ ɓay kara ti ɓil law-ɛ ya.
1JO 1:9 A roo lɛ, zaɗka náa tinari feya̰a naari ha̰ Ŋgɛrɛwṵru lɛ, kaʼa ndáka bumake ziŋ naari, a wàa naari *taŋ kaɗ kaɗ ká tul fe ka̰aya naari na riw bele, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa nzoɓ káʼa ɗo tul ɓay ɓe, a ɗaa fe ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
1JO 1:10 Zaɗka náa ɓaari mii, náa ɗáari feya̰a ya lɛ, náa ɗiri Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ kúɗ ɓay, a Ɓay ɓe kara ɗo ɓil law naari ya.
1JO 2:1 Ɓaarì ká ì ɓa vu-iri, mì ɗaa mbeɗe se tul fe niri key na ha rì ɓay haŋa rì ɗaa feya̰a ya. Roo lɛ, zaɗka nzoɓ ví ɗaa feya̰a lɛ, nzoɓ mbḭw munu ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay ká tul nzoɓri na ɗo pol Bǎa ɗi ku. Ɓe na, ɓa Zezu *Krisi, nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na.
1JO 2:2 Ɓa ɓe káʼa mbi sùo-ɛ ɓa vuy *fe poy, a kɔ́ke sɛkɛ fe, a zǐŋke huɗ ɓay tul feya̰a naari ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ndǎke buma ziŋ naari. A lɛ, ɓay tul feya̰a naari kḭ hɔy ya, roo lɛ, ɓay tul feya̰a nzoɓri riw bele ká tusiri key.
1JO 2:3 Zaɗka náa ɗori tul *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru na lɛ, ɓe nda̰w rɔɔ, kiɛ naari mii, náa tuuri ni ta-taŋ ɓáy.
1JO 2:4 Nzoɓ ká ɓaa mii, ɓeri tuu ni tuu, rɔɔ a ɗo tul bol kusol-eri na ya lɛ, ka ɓa nzoɓ kúɗ ɓay, a tusuɛ ɓay kara ti ɓil law-ɛ ya.
1JO 2:5 Roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓe na, kiɛ mii law ini Ŋgɛrɛwṵru na ya̰a ɓil law-ɛ kpol kpol a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm. Ɓe nda̰w rɔɔ, náa kɔ́ri ta-taŋ mii, náa zuɔri ziŋ ni ɓáy.
1JO 2:6 Nzoɓ ká ɓaa mii, ɓeri zuɔ ziŋ ni na, ɗo nun haŋa ni ka mbóro simseɗ Zezu, a se munu ká ɓe na.
1JO 2:7 Vu-iri, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, bol kusol ká mì ɗaa ɗo mbeɗe ha rì key na, ɓa bol kusol fie ya, roo lɛ, ɓa tá̰w bol kusol ká ì ya̰a ɓayke ɓáy nam ká ì mbíke law-rì hɔy na. Tá̰w bol kusolke ku na, ɓe ze ɓa ɓay ká ì laa ɗɔɗ ro ku.
1JO 2:8 Ze munu hɔy kara, ɓa bol kusol fie na kḭ. Ì kɔ, simseɗ Zezu na kiɛ naari ɓa fe fie ɓa tusuɛ nda̰w, a simseɗ ɓaarì hɔy kara kiɛ faa mbḭw munu nda̰w, ɓay ḭi lɛ, suŋ tilo na ɗo zékre, a zaɗ taŋa taa tusuɛke laa ro ze ɗo táŋ gbɛrɛrɛ.
1JO 2:9 Nzoɓ ká ɓaa mii, ɓeri ɗo ɓil zaɗ taŋa, rɔɔ a fṵy yṵ-ɛ lɛ, ka ɗo ɓil suŋ tilo na kɔɓ rɔɓay zu.
1JO 2:10 A nzoɓ ká kɔ yṵ-ɛ ɓa nzoɓ nun-ɛ lɛ, ka kaw ɓil zaɗ taŋa, a fe ká ɗo ɓil law-ɛ ɓa ŋguɗ puu ɓay haŋa ni te a ɗaa feya̰a na, tiya.
1JO 2:11 Roo lɛ, nzoɓ ká fṵy yṵ-ɛ lɛ, ka ɗo ɓil suŋ tilo, a se ɓil suŋ tiloke na, a zaɗ káʼa se ɓa ɓaɗi na kara, ka kɔ faake ya, ɓay ḭi lɛ, suŋ tilo na fṵmra nun-ɛ gbiɓli.
1JO 2:12 Ɓaarì ká ì ɓa vu-iri na, mì ɗaa mbeɗe ni key ɓay ɓáake ha rì mii, feya̰a ɓaarì na, Ŋgɛrɛwṵru nda bumake ziŋ rì ɓay tul fe ká Zezu *Krisi ɗaa na.
1JO 2:13 Ɓaarì ká ì ɓa bǎari, mì ɗaa mbeɗe ni key ɓay ɓáake ha rì mii, Zezu Krisi, ɓe káʼa ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ feri ɗo ɓáy na, ì tuu ni ta-taŋ. Ɓaarì ká ì ɓa kubanri, mì ɗaa mbeɗe ni key ɓay ɓáake ha rì mii, ì haw yṵm ká tul ŋgɛrɛtemndaya na ro. Ɓaarì ká ì ɓa vu-iri, mì ɗaa mbeɗe ni key ɓay ɓáake ha rì na rɔɓay mii, ì tuu Bǎa naari na ta-taŋ ro.
1JO 2:14 Ɓaarì ká ì ɓa bǎari na, mì ɗaa mbeɗe ni key ɓay ɓáake ha rì mii, ɓe káʼa ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ feri ɗo ɓáy na, ì tuu ni ta-taŋ ro. Ɓaarì ká ì ɓa kubanri na, mì ɗaa mbeɗe ni key ɓay ɓáake ha rì mii, ì ɗo ɓáy hṵrusuo nda̰w, Ɓay Ŋgɛrɛwṵru kara ɗaa puo ká ɓil law-rì nda̰w, a í haw yṵm ká tul ŋgɛrɛtemndaya na nda̰w pi.
1JO 2:15 Ì ha̰ kɔn feri ká tukɛlɛ key ɓáy feri riw bele ká ɗo ɗi na, ka kúɔ rì ya. Zaɗka nzoɓ ɗaa kɔn fe ká tukɛlɛ key na lɛ, faa ká ɓay haŋa ni hǐike Bǎa Ŋgɛrɛwṵru na tiya.
1JO 2:16 Ì kɔ, feri riw bele ká ɗo tukɛlɛ key na, ɓa fe ká uru saa luo Bǎa ya, roo lɛ, ɓa feri ká ɗo tukɛlɛ key hɔy. Fekeri na ze ɗo key: ɗáa kɔn fe naysuo nda̰w, kɔ́kɔ nun fe nda̰w, rɔɔ siika sùo ká tul feri ká tusiri key na nda̰w pi.
1JO 2:17 A lɛ, tukɛlɛ, ɓáy feri riw bele ká ɗo ɓil-e na ɗo kál. Roo lɛ, nzoɓ ká ɗaa law hiiya Ŋgɛrɛwṵru na kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara.
1JO 2:18 Vu-iri, timbɛɗɛ key na, ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa. Ɓay ká se tul nzoɓ tul ŋga̰ni Krisi káʼa tḭ́i na, ì laa ɓayke ro. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, nzoɓ tul ŋga̰ni Krisiri na i ruɔ ɓamba i tḭi ro. Ɓe ze kiɛ mii, ɔ́rɔ ɓie nam ká tusiri key na, tɔ̀ŋ ɗi mbǎa.
1JO 2:19 Nzoɓkeri ku na, i ɗo sakra naari key rɔɔ í zɔl, ɓay ḭi lɛ, i ɓa nzoɓ naari ya. Zaɗka i ɓa nzoɓ taa naari na lɛ, i káw ziŋ naari key. Roo lɛ, i tḭi ká sakra naari key í zɔl, ɓay haŋa ɓo ɓayke ɗo ta-taŋ mii, ɓari riw bele na, i ɓa nzoɓ taa naari ya.
1JO 2:20 A ɓaarì na laa lɛ, ɓáy faa Nzoɓ ká Taŋ Kaɗaŋ na ze, ì zǐŋke Tem Law Pie. Ɓe mini ze, ɓaarì riw bele na, ì tǔuke tusuɛ ɓay na ta-taŋ.
1JO 2:21 Ze, mbeɗe ká mì ɗaa ha rì key na kiɛ a ɓaa mii, ì tuu tusuɛ ɓay na ya, munu ya. Roo lɛ, ɓaarì na, ì tuu tusuɛ ɓay na ta-taŋ, a í kɔ nda̰w, kúɗ ɓay mbḭw mini kara ti ɗoko ɓil tusuɛ ɓay na ya nda̰w pi.
1JO 2:22 A wa̰a, nzoɓ ve ze ɓa nzoɓ kúɗ ɓay na lɛ? Ɓa ɓe káʼa ɓaa mii, Zezu na ɓa Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri na ya. Nzoɓ ká tuŋ Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Vi-e na ŋgereŋ lɛ, ɓa ɓe na kḭ ze ka ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Krisi.
1JO 2:23 A nzoɓ ká ma̰y a ɓaa mii, Zezu ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru ya lɛ, ka ma̰y ɓay ká se tul Bǎa na nda̰w pi zu. A nzoɓ ká nzi-ɛ tḭi a ɓaa mii, Zezu ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru na laa lɛ, ka zuɔ ziŋ Bǎa na nda̰w.
1JO 2:24 Sa̰wke mini ze, ɓaarì na, ɓay ká ì laa ɓáy nam ká ì mbíke law-rì na, ì ha̰ ni ɗaa puo ká ɓil law-rì. Zaɗka ɓayke ku na ɗaa puo ká ɓil law-rì lɛ, ì zuɔ ziŋ Vu Ŋgɛrɛwṵru na nda̰w, a í zuɔ ziŋ Bǎa na nda̰w.
1JO 2:25 Ì kɔ, fe ká Krisi waa ɓay haŋa naari na ze ɗo key: ɓa kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ kpaɗara.
1JO 2:26 Mì ɗaa mbeɗe fe niri key na, ɓay ɓáake ɓay ha rì se tul nzoɓri ká i nzaa faa ɓay úlari ha rì wṵru.
1JO 2:27 A ɓaarì laa lɛ, Tem Law Pie ká Krisi ha rì na ɗaa puo ɗo ɓil law-rì ɓaŋguɔ. Munu ká Tem ɓe ɗaa puo ɗo ɓil law naari na, ì se síe haŋa nzoɓ kḭ ɓoɗ ka ví féreri fe mbǎa ro. Tusuɛke lɛ, Tem ɓe na fereri fe riw bele ɓaŋguɔ, a fe káʼa fereri na ɓa tusuɛ kḭ ɓo, úoke tiya. Ɓe ze, ɓay káʼa fereri na, ì ha̰ ni ɗaa puo ka ɗo ɓil law-rì, a í zǔɔke ziŋ Krisi na ɓaŋguɔ.
1JO 2:28 Munu zu lɛ, vu-iri, mì ɓáa ta-taŋ ha rì: ì zúɔ ziŋ Krisi, ɓay haŋa ɓo nam káʼa yḭ́i a vi na lɛ, law naari ka tɔ ya nda̰w, a sahoy kara ka sɛ naari ha̰ náa ɗori ɗi ɗi ziŋ ni ya nda̰w pi.
1JO 2:29 Ɓaarì na ì kɔ mii, Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ ká ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm. Munu zu lɛ, ndaɗ ɓay kɔ́kɔ mii, nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa fe ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, ka ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru.
1JO 3:1 Bawda law ini ká Ŋgɛrɛwṵru mgba ziŋ naari na wa̰a, ì kɔ ya lɛ? Ɓáy faa bawda law ini ɓe key na ze, ka ɗíke naari ɓa vi-eri. Káʼa ɗika naari ɓa vi-eri hɔy ya, tusuɛke lɛ, naari na, náa ɓári vi-eri! Nzoɓ tukɛlɛri key na, i tuu naari ɓa vi-eri ya, ɓay ḭi lɛ, ɓari na, i tuu ni ya.
1JO 3:2 Vu-iri, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, timbɛɗɛ key na, náa ɓári vu Ŋgɛrɛwṵruri kḭ ro. Wa̰a, namke lɛ, náa ɗokori mina lɛ? Ɓe ze ɓa fe ká ɗo *taŋ kaɗ kaɗ ya rɔɓay. A lɛ, náa kɔ́ri ta-taŋ mii, nam ká *Krisi a yḭ́i a ví na, náa ríiri ni, ɓay ḭi lɛ, náa kɔ́kɔri ni ta-taŋ.
1JO 3:3 A nzoɓri riw bele ká i ɗaa law-ri nzokɗo te tul Krisi ɓay ɗoko munu ká ɓe na, i ha̰ law-ri ka táŋ kaɗ kaɗ munu ká Krisi kara taŋ kaɗ kaɗ na.
1JO 3:4 Nzoɓ ká ɗaa feya̰a ɓaŋguɔ na, ka mba nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, feya̰a na ɓa mbaka nzaa.
1JO 3:5 Ɓaarì na ì kɔ nda̰w mii, Zezu Krisi na vi tusiri key ɓay náa feya̰a nzoɓri. Ɓe na, ka ɗaa feya̰a ndḭi mini kara ya.
1JO 3:6 Ɓe mini ze, nzoɓ ká zuɔ ziŋ ni na, ka ɗaa feya̰a ɓaŋguɔ ya. A nzoɓ ká ɗaa feya̰a ɓaŋguɔ laa lɛ, kiɛ mii, ka kɔ Zezu Krisi ya nda̰w, a tuu ni ya nda̰w pi.
1JO 3:7 Vu-iri, ì ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara ka úlari ya! Nzoɓ ká ɗaa fe ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm na, ka ɗo nzɛɗɛm na kḭ laa, munu ká Zezu Krisi kḭ sùo-ɛ kara ɗo nzɛɗɛm nda̰w na.
1JO 3:8 Nzoɓ ká ɗaa feya̰a ɓaŋguɔ na, ka ɓa vu ŋgɛrɛtemndaya, ɓay ḭi lɛ, ɓa ɗḭ̌ɛ ɓáy tiikake lew hɔy na, ŋgɛrɛtemndaya ze ɓa nzoɓ ɗáa feya̰a ɓaŋguɔ. Ì kɔ, ɓay ɓíɛ peɗ ŋgɛrɛtemndaya na ze, Vu Ŋgɛrɛwṵru na víke.
1JO 3:9 Nzoɓ ká mboŋa fie mboŋ ni ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru na, ka ti mbika sùo-ɛ ɓa nzoɓ ɗáa feya̰a na mbǎa, ɓay ḭi lɛ, mḭiri fe kere Ŋgɛrɛwṵru na ɗo ɓil law-ɛ. Munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓa Bi-ɛ na, ka ti máa ɗáa feya̰a na ɓaŋguɔ ya.
1JO 3:10 Ɓe mini ze, ɓáy faa ká ɗo key na, i wǎlke sakra vu Ŋgɛrɛwṵruri ɓáy vu ŋgɛrɛtemndayari ta-taŋ: nzoɓ ká ɗaa fe ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ɓaŋguɔ ya na, ka ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru ya, a ɓe káʼa hii yṵ-ɛ ya hɔy kara, ka ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ya nda̰w pi.
1JO 3:11 Ì kɔ, káa ɓay ká ì laa ɓa ɗḭ̌ɛ ɓáy nam ká ì mbíke law-rì na ze ɗo key: ì hii kḭ ɓa lie ɓa lew.
1JO 3:12 Náa ɗáari munu ká *Ka̰yi ya. Ɓe na, ka ɓa nzoɓ taa ŋgɛrɛtemndaya káʼa i yṵ-ɛ kḭ sùo-ɛ. A wa̰a, ɓay ḭi kḭ ze, ka ike yṵ-ɛ na lɛ? Ɓay ḭi lɛ, peɗ ɗáa ɓeri na ndaya, a peɗ ɗáa yṵ-ɛ na laa lɛ, ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
1JO 3:13 Yṵ-iri, Zaɗka nzoɓri ká tukɛlɛ key fṵy rì lɛ, ì ha̰ ni ka túku rì ya.
1JO 3:14 Timbɛɗɛ key na, náa kɔ́ri nda̰w, huɗ ti réke mbay ká tul naari mbǎa, a náa káwri ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. Náa kɔ́ri munu ɓay ḭi lɛ, náa hiiri yṵ naari. Nzoɓ ká hii yṵ-ɛ ya lɛ, huɗ re mbay ká tul-e kɔɓ rɔɓay.
1JO 3:15 A nzoɓ ká fṵy yṵ-ɛ na, ka ɓa dɔmbirim nzoɓ. Ì kɔ ta-taŋ nda̰w, dɔmbirim nzoɓ na, ɗo ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na ya.
1JO 3:16 Híi kḭ na wa̰a, ɓa ḭi kḭ lɛ? Zezu Krisi na kiɛ naari faake a mbi sùo-ɛ ha̰ huɗ ɓay tul naari. Ɓe mini ze, naari hɔy kara, náa mbikari sùo naari ha̰ huɗ ɓay tul yṵ naari nda̰w.
1JO 3:17 Zaɗka nzoɓ ɗo ɓáy feri, rɔɔ a kɔ nun síe yṵ-ɛ ká se síe fe na ya wa̰a, law ini Ŋgɛrɛwṵru ɗo ɓil law nzoɓke kḭ zu lɛ woo?
1JO 3:18 Vu-iri, ndaɗ ɓay haŋa law ini naari ka ɗo ɓáy faa ɓay ká tḭi ká nzaa naari rɛ̰m rɛ̰m hɔy ya, roo lɛ, ɓáy faa peɗ ká náa ɗáari na nda̰w rɔɔ, a kǐɛke tusuɛ law ini Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil law naari na ɓáy.
1JO 3:19 Ɓe mini ze, náa kɔ́kɔkeri mii, náa ɓári nzoɓ ɓáa sùo ɓay. Ze ɓil law naari ɗaa ɓay ɓo tul naari hɔy kara, ká pol Ŋgɛrɛwṵru na, law naari a ndáka siri fṵɔ ɓáy, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓa bawda nzoɓ ká kal tul ɓil law naari, a kɔ feri riw bele.
1JO 3:21 A ɓaarì vu-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, zaɗka ɓil law naari ɗaa ɓay ɓo tul naari ya lɛ, náa ɗokori pol Ŋgɛrɛwṵru ɓáy law tɔ́kɔke ya,
1JO 3:22 a feri riw bele ká náa vbíri ni na, náa ziŋri feke, ɓay ḭi lɛ, náa hḭ́ɛri bol kusol-eri, a náa ɗáari fe ká rii law-ɛ.
1JO 3:23 Ì kɔ, bol kusol-e káʼa ha̰ naari na ze ɗo key: náa ɗáari law naari ka ɓo tul Vi-e Zezu Krisi, a náa hǐikeri kḭ ɓa lie ɓa lew munu káʼa ɓaa na.
1JO 3:24 Nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru na, ka zuɔ ziŋ ni, a Ŋgɛrɛwṵru hɔy kara zuɔ ziŋ nzoɓke na nda̰w. A wa̰a, faa ḭi ze náa kɔ́kɔri mii, Ŋgɛrɛwṵru na zuɔ ziŋ naari lɛ? Ɓáy faa Tem Law Pie káʼa ha̰ naari na ze, náa kɔ́kɔkeri.
1JO 4:1 Vu-iri, ɓaarì ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì ya̰a ɓay nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ɗoko ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru na munu hɔy ya. Roo lɛ, ì bɛ́klɛ ri ta-taŋ í kɔ, wa̰a, nzoɓkeri ku na i ɗo ɓáy Tem taa Ŋgɛrɛwṵru ɓa tusuɛ kḭ zu lɛ? Ì ɗaa munu, ɓay ḭi lɛ, nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusiri key.
1JO 4:2 Ì kɔ, faa ká ì kɔ́kɔke nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru na ze ɗo key: nzoɓ ká ɓaa mii, Zezu *Krisi na ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ ɓa tusuɛ lɛ, nzoɓke ku na, ɗo ɓáy Tem taa Ŋgɛrɛwṵru.
1JO 4:3 A nzoɓ ká kɔ Zezu na munu ya lɛ, ka ɗo ɓáy tem ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru ya. Nzoɓke ku na ɗo ɓáy tem taa nzoɓ tul ŋga̰ni Krisi zu. Ɓaarì na, ì laa ɓay ká se tul nzoɓ tul ŋga̰ni Krisi káʼa vika na ro, a lɛ, timbɛɗɛ key na, ka ɗo tusiri key ɗɔɗ ro.
1JO 4:4 A roo lɛ, ɓaarì ká ì ɓa vu-iri na, ì ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru, a í mba tul nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵruri, ɓay ḭi lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru ká ì ɗǒke na, hṵrusuo-ɛ kal tul-e taa ŋgɛrɛtemndaya ká ɗo ɓil law nzoɓ tukɛlɛri key.
1JO 4:5 Ɓari nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na, i ɓa nzoɓ taa tukɛlɛri key. Sa̰wke mini ze, ɓay ɓáa ɓari ɗo munu ɓa taa nzoɓ tukɛlɛri ha̰ nzoɓ tukɛlɛri na i te suku-ri í láake ɓay ɓari na.
1JO 4:6 A naari lɛ, náa ɓári taa Ŋgɛrɛwṵru. Nzoɓ ká tuu Ŋgɛrɛwṵru na, ka laa ɓay naari. A nzoɓ ká ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ya laa lɛ, ka ti láa ɓay naari ya. Ɓe mini ze, náa kɔ́kɔkeri nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa suo ɓay, ɓáy nzoɓ ká ɗo ɓáy tem taa úla nzoɓ na.
1JO 4:7 Ɓaarì vu-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, náa hiiri kḭ ɓa lie ɓa lew, ɓay ḭi lɛ, law ini na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru. Nzoɓ ká ɗaa law ini ziŋ nzoɓri lɛ, ka ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru, a tuu Ŋgɛrɛwṵru na ta-taŋ.
1JO 4:8 A nzoɓ ká ɗaa law ini ziŋ nzoɓri ya lɛ, ka tuu Ŋgɛrɛwṵru ndḭi mini kara ya mgbaŋ, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ law ini.
1JO 4:9 Ì kɔ, fe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa a kǐɛke naari bawda law ini ɓe na ze ɗo key: ka pie Vi-e ká ɓa leɗ mbḭw keklek na ha̰ ni vi tusiri key ɓay haŋa ɓo, ɓáy faa ɓe na, náa kǎwkeri ɓáy kumnun.
1JO 4:10 Law inike na, ɓa naari ze náa hiiri Ŋgɛrɛwṵru pola na munu ya. Roo lɛ, ɓa ɓe kḭ ze ka hii naari, a pie Vi-e ha̰ ni ví mbi sùo-ɛ ɓa vuy *fe poy ká tul puu say huɗ, a púoke mbɔl feya̰a naari.
1JO 4:11 Ɓe ze, ɓaarì vu-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, munu ká Ŋgɛrɛwṵru hii naari ɓamba tasiri na, naari kḭ hɔy kara, ɗo nun haŋa náa híiri kḭ ɓa lie ɓa lew nda̰w.
1JO 4:12 Ŋgɛrɛwṵru na, nzoɓ mbḭw mini kara kɔ ni ɓáy nun-ɛ ya rɔɓay; ze munu hɔy kara, zaɗka náa hiiri kḭ ɓa lie ɓa lew lɛ, Ŋgɛrɛwṵru zuɔ ziŋ naari nda̰w, a law ini ɓe hɔy kara ya̰a ɓil law naari kpol kpol a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm.
1JO 4:13 Fe ká kiɛ mii, náa zuɔri ziŋ Ŋgɛrɛwṵru, a ɓe hɔy kara ka zuɔ ziŋ naari nda̰w na, ɓe ze ɓa Tem ɓe káʼa ha̰ naari na.
1JO 4:14 Ɓuru kɔ nda̰w mii, Bǎa Ŋgɛrɛwṵru pie Vi-e ha̰ ni ví ya̰a nzoɓri ká tusiri key. Ɓa fe ká ɓuru kɔ ɓáy nun ɓuru, a ɓúru ɓa nzoɓ ɓay nasike.
1JO 4:15 Nzoɓ ká ɓaa mii, Zezu ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ, Ŋgɛrɛwṵru zuɔ ziŋ ni, a ɓe hɔy kara ka zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w.
1JO 4:16 Ɓe mini ze, naari na náa kɔ́ri law ini ká Ŋgɛrɛwṵru mgba ziŋ naari ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi na. Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ law ini. Nzoɓ ká ɓa nzoɓ mgbaka ini lɛ, ka zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛwṵru, a Ŋgɛrɛwṵru kara zuɔ ziŋ nzoɓke na nda̰w.
1JO 4:17 Zaɗka law ini Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ɓil law naari kpol kpol a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm lɛ, nam kúŋ sal ɓay na, náa ɗokori pol-e ɓáy law tɔkɔ ya, ɓay ḭi lɛ, káw naari ká tusiri key na ɗo munu ká taa Zezu *Krisi.
1JO 4:18 Nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru hii ni na, hḭɛ ti mgbaka ni ya. Zaɗka law ini Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ɓil law nzoɓ kpol kpol a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm lɛ, hḭɛ ti zíŋ faa ríi ɓil law-ɛ mbǎa. Ì kɔ, nzoɓ ká ɗaa hḭɛ na, ker a ɓaa mi, ɓay a mgbaka tul ɓeri. Ɓe ze, nzoɓ ká hḭɛ mgba ni na, law ini Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ɓil law-ɛ kpol kpol a ɗo ɓáy zaɗɛ nzɛɗɛm ká ɗi ya.
1JO 4:19 A naari lɛ, náa ɓári nzoɓ law iniri, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru hii naari pola ɗɛkrɛ.
1JO 4:20 Zaɗka nzoɓ ɓaa mii, ɓeri hii Ŋgɛrɛwṵru, rɔɔ a fṵy yṵ-ɛ lɛ, ka ɓa nzoɓ kúɗ ɓay. Tusuɛke lɛ, nzoɓ ká hii yṵ-ɛ káʼa kɔ ni ɓáy nun-ɛ na ya wa̰a, a ɗáa mina nda̰w rɔɔ, a hii Ŋgɛrɛwṵru káʼa kɔ ni ya lɛ?
1JO 4:21 Ì kɔ, *bol kusol ká Krisi kḭ sùo-ɛ ha̰ naari na ze ɗo key: nzoɓ ká hii Ŋgɛrɛwṵru na, ndaɗ ɓay haŋa ni ka hii yṵ-ɛ nda̰w.
1JO 5:1 Nzoɓ ha̰a ha̰a ká ɗaa law-ɛ ɓo tul Zezu, a kɔ ni ɓa *Krisi, nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru waa ɓay píe ni ví ya̰a nzoɓri lɛ, ka ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru. A nzoɓ ká hii bǎa leɗ lɛ, ka hii vi-eri na nda̰w.
1JO 5:2 Ì kɔ, faa ká náa kɔ́keri mii, náa hiiri vu Ŋgɛrɛwṵruri na ze ɗo key: náa hiiri Ŋgɛrɛwṵru, a náa ɗáari vu mbom ɓo tul bol kusol-eri.
1JO 5:3 Tusuɛke lɛ, híi Ŋgɛrɛwṵru na, ɓa ɗáa vu mbom ɓo tul bol kusol-eri. A bol kusolkeri ku na ɓa soɓa ká hii ɓamba ya,
1JO 5:4 ɓay ḭi lɛ, nzoɓri riw bele ká i ɓa vu Ŋgɛrɛwṵruri na, i maa ɓay mbaka tul feri ká tukɛlɛ key. Náa mbári tukɛlɛ na ɓáy faa ɗáa law ɓo tul Zezu.
1JO 5:5 A wa̰a, nzoɓ ve ze maa mbaka tul tukɛlɛ na lɛ? Ɓa ɓe huo-ɛ hɔy ká kɔ Zezu ɓa Vu Ŋgɛrɛwṵru.
1JO 5:6 Zezu *Krisi na, ɓa ɓe káʼa vi tusiri key, a ha ri ɗaa tul-e nduo mbii, a sím ɓe uo yaw yaw ká tul puu say huɗ. Ɓa mbii ku kḭ hɔy ze, kiɛ ɓay nasike ya, roo lɛ, ɓa mbii ɓáy sím siɗi bele. A Tem Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ kara ɓaa nasi ɓayke nda̰w mii, fekeri ku na ɗo ɓa tusuɛ kḭ, ɓay ḭi lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru na ɓa tusuɛ ɓay.
1JO 5:7 Ɓe mini ze, fe nasi ɓaykeri na ɓa say,
1JO 5:8 Tem Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, mbii nda̰w, rɔɔ sím nda̰w pi. Fekeri riw bele ku na zuɔ ziŋ kḭ mbḭw hɔy.
1JO 5:9 Naari na, zaɗka nzoɓri ɓaa nasi ɓay fe lɛ, náa ya̰ari ɓayke, roo lɛ, nasi ɓay Ŋgɛrɛwṵru na mba tul-e ɓe nu ku ɓáy. Ɓa ɓe na kḭ ze ka ɓa nzoɓ nasi ɓay ká se tul Vi-e na.
1JO 5:10 Nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul Vu Ŋgɛrɛwṵru lɛ, nasi ɓayke key na ɗo ɓil law-ɛ. A nzoɓ ká ɗaa law-ɛ ɓo tul ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na ya lɛ, ka ɗi Ŋgɛrɛwṵru ɓa nzoɓ kúɗ ɓay, ɓay ḭi lɛ, ka ya̰a ɓay káʼa ɓaa se tul Vi-e na ya.
1JO 5:11 Ì kɔ, nasi ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ naari na ze ɗo key: Ŋgɛrɛwṵru ha̰ naari kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ. Káw ɓáy kumnunke ku na, ɗo ɓáy faa Vi-e.
1JO 5:12 Nzoɓ ká zuɔ ziŋ Vi-e na, ka ɗo ɓáy kumnunke na; a nzoɓ ká zuɔ ziŋ ni ya lɛ, kumnunke na ɓa taa ɓe ya.
1JO 5:13 Ɓaarì ká ì ɗaa law-rì ɓo tul Vu Ŋgɛrɛwṵru na, mì ɗaa mbeɗe se tul fe niri key ha rì ɓay haŋa rì kɔ́ke ta-taŋ mii: ì ɗo ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
1JO 5:14 Ká pol Ŋgɛrɛwṵru na, náa ti ɗokori ɗi ɓáy law tɔ́kɔke ya, ɓay ḭi lɛ, náa kɔ́ri ta-taŋ ɓa tusuɛ kḭ: zaɗka náa vbíri ni fe ɓáy faa law hiiya ɓe lɛ, ka laa naari.
1JO 5:15 Munu ká náa kɔ́ri ta-taŋ nda̰w mii, Ŋgɛrɛwṵru laa ɓay feri riw bele ká náa vbíri ni na, náa kɔ́ri nda̰w, feri ká náa vbíri ni na, náa ziŋri ro.
1JO 5:16 Zaɗka nzoɓ kɔ yṵ-ɛ ɗaa feya̰a ká se ziŋ ni ɓa zaɗ huɗ ká ɗo ɓaŋguɔ ya lɛ, ndaɗ ɓay ɗáa nzaa ɓay kere ɓay tul-e, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a haŋa ni káw ɓáy kumnun. Mì ɓaa ɓay key na se tul nzoɓri ká i geɗe tul feya̰a ká ha ri se ɓa zaɗ huɗ na ya. Tusuɛke lɛ, feya̰a ká ha̰ nzoɓ se ɓa zaɗ huɗ na ɗo ɗi ku, roo lɛ, mì baka rì ɓay haŋa rì ɗaa nzaa ɓay kere ɓay tul nzoɓ ká ɗaa munu ku na ya.
1JO 5:17 Fe ɗáa ka̰ayari riw bele na ɓa feya̰a. Roo lɛ, feya̰ari riw bele na ha̰ nzoɓ se ɓa zaɗ huɗ ya.
1JO 5:18 Náa kɔ́ri nda̰w, nzoɓ ká ɓa vu Ŋgɛrɛwṵru na ti geɗe tul feya̰a ya, ɓay ḭi lɛ, Zezu, Vu Ŋgɛrɛwṵru ze kɔrɔ ni, a ŋgɛrɛtemndaya na ti mgbaka ni vɛɓ, a ɗaa fe sɛkɛ ziŋ ni ya.
1JO 5:19 Náa kɔ́ri nda̰w, naari na, náa ɓári taa Ŋgɛrɛwṵru, a nzoɓ tukɛlɛri riw bele na, ŋgɛrɛtemndaya ze re mbay ká tul-ri.
1JO 5:20 Náa kɔ́ri nda̰w, Zezu Vu Ŋgɛrɛwṵru na vi tusiri key, a ha̰ naari nun nzɛm ɓay haŋa náa tuuri Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛke. Naari na, náa zuɔri ziŋ Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛ ɓáy faa Vi-e Zezu *Krisi. Ɓe na, ka ɓa Ŋgɛrɛwṵru taa tusuɛ, a ɓa káw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na.
1JO 5:21 Ɓe mini ze, yṵ-iri, ì nzɛ ɓáy sùo-rì! Ndaɗ ɓay haŋa rì puo wṵru taa gɔɓ gɔɓkeri ya.
2JO 1:1 Ɓi ká mì ɓa ŋgɛrɛ tul peɗ ká tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ na, mì ɗaa mbeɗe key ha̰ má̰y ká Ŋgɛrɛwṵru naa ni ɗo ɓoɗ ɓáy vi-eri, ɓari ká mì kɔ ri ɓa nzoɓ nun-i. Ɓa ɓi huo-i hɔy ze, mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i ya, roo lɛ, ɓa ɓari riw bele ká i tuu tusuɛ ɓay tuu na,
2JO 1:2 ɓay ḭi lɛ, tusuɛ ɓay na ɗaa puo ká ɓil law naari, a saɗ ziŋ naari ɓaŋguɔ.
2JO 1:3 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke nda̰w, kɔ́kɔ nun síe nzoɓ nda̰w, rɔɔ ɗɛkɛkɛ taa Bǎa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Vi-e Zezu *Krisi na, ka sáɗ ziŋ naari, ɓay haŋa náa ɗǒkeri ɓil tusuɛ ɓay ɓáy law ini.
2JO 1:4 Mì ɗo ɓáy bawda suoriya, ɓay ḭi lɛ, mì ziŋ vu-ɔ ha̰nɛri ká i se simseɗ ká maa ɓáy tusuɛ ɓay munu ká Bǎa mbi nzi-ɛ ká ɗi na.
2JO 1:5 A timbɛɗɛ key na, tína kere, mì koɗ mù, náa hiiri kḭ ɓa lie ɓa lew. Ɓay ni ká mì ɗaa ɗo mbeɗe key na, ɓa *bol kusol fie ya, roo lɛ, ɓa bol kusol ká náa ya̰ari ɓayke ɓáy nam ká náa mbíkeri law naari hɔy.
2JO 1:6 Ì kɔ, híi Ŋgɛrɛwṵru na ɓa ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol-eri. A bol kusol ká ì laa ɓayke ɓáy nam ká ì mbíke law-rì hɔy na, ɓe ze ɗo key: ndaɗ ɓay haŋa rì ɗo ɓil law ini ɓaŋguɔ.
2JO 1:7 Nzoɓ úla nzoɓri ŋgḭi ɓamba i ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusiri key. Ɓay ká mii, Zezu *Krisi ví ya̰a sùo ziŋ nzoɓ na, i hii ɓay ya̰aŋa ya. Nzoɓ ká ɗaa fe mini key na, ka ɓa nzoɓ úla nzoɓ, a ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni Krisi.
2JO 1:8 Ì nzɛ ɓáy sùo-rì kḭ nda̰w rɔ, ɓay haŋa ɓo peɗ ká ì ɗaa na, ka ɓíɛ gɔr hɔy ya, roo lɛ, ì ya̰a fe tunduo peɗ ɓaarì na ɓay zaɗɛ ŋgiɗ bele.
2JO 1:9 Ì kɔ, nzoɓ ká ɗo tul ɓay ká i fere rì se tul Krisi ya, rɔɔ a se ɓáy taa ɓe ɓoɗ na, ka zuɔ ziŋ Ŋgɛrɛwṵru ya. A nzoɓ ká ɗo tul ɓayke na ku laa lɛ, ka zuɔ ziŋ Bǎa nda̰w, Vi-e nda̰w pi.
2JO 1:10 Ɓe mini ze, zaɗka nzoɓ se luo-rì, rɔɔ a fereri ɓay kḭ ɓoɗ lɛ, ì mgba ni ɓa sùo-rì ya, a í hii soko kara ha̰ ni ya nda̰w,
2JO 1:11 ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ká ɓaa ɓay ha̰ kḭri nzoɓ ká mini na mii: «Mu vi ɓáy kere» na, ɓe hɔy kara, ka ɗo ɓil fe ɗáa ka̰aya nzoɓke na nda̰w.
2JO 1:12 Mì ɗo ɓáy feri ŋgḭ-ŋgḭi ɓay ɓáa ha rì, roo lɛ, mì hii ɓay vbíe ɓáy nduo-i hɔy ɗo mbeɗe ha rì ya. Mì hii ɓay séke luo-rì sùo-i ɓay haŋa náa ɓaari ɓay ká nun kḭ. Ɓe nda̰w rɔɔ, suoriya a mbáa ɓil law naari na gba̰y gba̰y ɓáy.
2JO 1:13 Vu tínaŋ-ari, ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru nan ri ɗo ɓoɗ nda̰w na, i pie ɓáy soko ha̰ mù.
3JO 1:1 Ɓi ká mì ɓa ŋgɛrɛ tul peɗ ká tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ na, mì ɗaa mbeɗe key na ha̰ mù, ɓo Gayus ká mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i ɓa tusuɛ na.
3JO 1:2 Ɓo nzoɓ buɔ-i ká mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i na, mì rɛ ɓay haŋa fe ɓori riw bele ka ɗo ɓáy kere, sùo-ɔ kara ka nduɔ mù kiyaw kiyaw faa mbḭw munu ká pa̰ra nun sùo-ɔ ɗo ɓáy kere ɗɛkɛkɛ na.
3JO 1:3 Yṵ naari ká i uru saa luo-ɔ í tḭi tul ɓuru na, zaɗka i ɓaa nasi ɓay ɓo mii, mù ɗo tul ɓal-a ɓáy faa tusuɛ ɓay nda̰w, simseɗ ɓo ká ɓil tusuɛ ɓay nda̰w na, mì ɗo ɓil bawda suoriya.
3JO 1:4 Fe káʼa haŋa mì bawda suoriya kal tul soro ɓay ká mì laa mii, vu-iri se simseɗ maa ɓáy tusuɛ ɓay na, tiya.
3JO 1:5 Ɓo nzoɓ buɔ-i ká mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i na, fe ɗáa ɓo ɗo ɓáy zaɗɛ ha̰ mù mgbáke yṵ naari na ɓáy kere, ze ɓa na varuri hɔy kara nda̰w pi.
3JO 1:6 Ɓay ini ɓo ká mù mgba na, i lo soroke ká pol nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ. Timbɛɗɛ key na, mì koɗ mù, mu sɔ ri munu ɓa pola ɓáy faa varu ɓari. Mu ɗaa munu ɓáy faa ká rii law Ŋgɛrɛwṵru,
3JO 1:7 ɓay ḭi lɛ, tusuɛke na, nzoɓkeri ku na, varu ɓari ká i se na, i se ɓay tul peɗ *Krisi, a lɛ, i ya̰a fe mbḭw mini kara ká nduo nzoɓri ká i tuu Ŋgɛrɛwṵru ya na ya.
3JO 1:8 Munu zu lɛ, naari ká náa ɓári nzoɓ mbika lawri na, ndaɗ ɓay haŋa náa sɔ́ri kḭri nzoɓri ká mini key na. Ɓe nda̰w rɔɔ, náa zúɔkeri ziŋ ri ká ɓil peɗ tusuɛ ɓay na ɓáy.
3JO 1:9 Mì ɗaa vu mbeɗe mí píeke ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká luo-ɔ na. Roo lɛ, Diyotɛrɛf ká hii ɓay mbika sùo-ɛ ɗo pol nzoɓ ha̰wri na, ka nda puu ɓay ká mì ɓaa na biŋ ɓa ɓisuy.
3JO 1:10 Ɓe ze, zaɗka mì se lɛ, ɓay law mgbɔrɔ ɓáy kúɗ ɓay ɓe káʼa ɓaa ka̰aya se tul naari na, mì tína riw bele ɓa kɛlɛ. Ɓa ɓe nu ku hɔy ya, roo lɛ, yṵ naari ká i tḭi tul-e hɔy kara, ka hii ɓay ya̰aŋa ri ya nda̰w, a nzoɓri ká i hii ɓay ya̰aŋa ri ɓáy kere kara, ka haa ri faake, a nii ri ká sakra nzoɓ mbika lawri.
3JO 1:11 Ɓo nzoɓ buɔ-i ká mì kɔ mù ɓa nzoɓ nun-i na, mu mbóro fe ɗáa ka̰aya ya, roo lɛ, fe kere ze mu mbóro mú ɗaa. Nzoɓ ká ɗaa fe kere ɓaŋguɔ na, ka ɓa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵru. A nzoɓ ká ɗaa fe ka̰aya ɓaŋguɔ laa lɛ, ɓe na ka tuu Ŋgɛrɛwṵru ya zu.
3JO 1:12 A ɓe Demeterus na, nzoɓri riw bele i ɓaa ɓay ɓe ɓáy kere. Sùo ɓay ká ɗo nzi-ɛ na kiɛ nasi ɓay fe ɗáa kere ɓe. Ɓuru hɔy kara, ɓuru ɓaa nasi ɓay ɓe ɓáy kere. Mù kɔ nda̰w, nasi ɓay ká ɓuru ɓaa na ɓa tusuɛ kḭ.
3JO 1:13 Mì ɗo ɓáy feri ŋgḭ-ŋgḭi ɓay ɓáa ɓayke ha̰ mù, roo lɛ, mì hii ɓay vbíe ɗo mbeɗe ha̰ mù ya.
3JO 1:14 Mì hii ɓay haŋa ɓo ndḭi lɛ, mi se luo-ɔ sùo-i, a ɓo náa ɓaa ɓay ká nun kḭ.
3JO 1:15 Ndaɗ ɓay haŋa ɗɛkɛkɛ ka sáɗ ziŋ mù! Nzoɓ buɔ-ɔri ká i ɗo ziŋ mì key na, i hii soko ha̰ mù. Nzoɓ buɔ ɓururi ká i ɗo lew na, mu hii soko ha ri mbḭw mbḭw riw bele.
JUD 1:1 Ɓi Zud ká mì ɓa yṵ Zak a mí ɓa koy peɗ Zezu *Krisi na, mì ɗaa mbeɗe key na ha̰ ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru Bǎa ɗi ri ha ri ɗo ɓil law ini ɓe, ɓari ká Zezu Krisi kɔrɔ ri na.
JUD 1:2 Ndaɗ ɓay haŋa kɔ́kɔ nun síe nda̰w, ɗɛkɛkɛ nda̰w, rɔɔ ɓáy law ini nda̰w na, Ŋgɛrɛwṵru ka ha rì ka̰y tul kḭ ɓa pola pola.
JUD 1:3 Ɓaarì nzoɓ buɔ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, kɔn ɗáa mbeɗe se tul pam ká náa mbṵ́ri kḭ mbḭw hɔy ká ɗi na ɗáa mì ŋgḭi ɓamba, roo lɛ, kér ɓay ká yɔklɔ mì na, suru mì ha̰ mì ɗaa mbeɗe ni key ha rì, mí ɗáake wa̰ra ɓo ɓil law-rì ɓay haŋa rì rúke ruy ká se tul tusuɛ ɓay ká náa ɗáari law naari ɓo ɗi, ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa zuɔ nduo nzoɓ ɓeri ba mbḭw hɔy wṵ̌m na.
JUD 1:4 Mì ɗaa mbeɗe ni key na ha rì, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ law ndaya ha̰nɛri i rìi sakra ɓaarì hiyaw hiyaw, í fɛrɛ ɓay ká se tul law kere Ŋgɛrɛwṵru naari ɓay zǐŋke faa ɗáa fe ḭ̌mri munu ká law-ri hii. Ɓe ze i túŋke Zezu *Krisi, ɓe huo-ɛ ká ɓa Gaŋ Tul naari ɓáy Ŋgɛrɛmbay naari. Ɓay ká mgba tul nzoɓkeri ku na, mbeɗe Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ɓayke ɓa ɗḭ̌ɛ hɔy.
JUD 1:5 Ze ì kɔ na feri riw bele ká mì ɓáa ɓayke ha rì na kɔ hɔy kara, mì yḭ̀i mí tuma law-rì ɓa kḭ rɔɓay se tul leɗ Izarayɛlri ká Ŋgɛrɛwṵru ya̰a ri ká ɓil koy ká tusiri Eziɓte. Zaɗka i tuŋ ni ŋgereŋ í ɗaa law-ri ɓo tul-e ya na, ka ɓiɛ ri.
JUD 1:6 Ì kér se tul leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue na í kɔ. Zaɗka i ɗaa law-ri ɓo tul hṵrusuo ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri na ya, a í pɔŋ zaɗ káw ɓari ká i ɗo ɗi pola gak na, ka siŋ ri ɓáy sal lari a kɔrɔ ri ɗo ɓil suŋ tilo ká mgba kḭ ɗo nduŋ ɓaŋguɔ, kpṵru maa ɓáy nam kúŋ sal ɓay luye.
JUD 1:7 Rɔɓay, ì kér se tul fe ká kal ká puo ká *Sɔdɔm ɓáy Gomɔr ɓáy puori ká ɗo lakun-ri na í kɔ. Ɓari nzoɓ puokeri ku na, i ɗaa nun pie ɓáy fe ɗáa ḭ̌mri ká ɗo nun kɔ́kɔ ya, faa mbḭw munu ká nzoɓ riŋ ɗikari ká nulue ká Ŋgɛrɛwṵru ɓiɛ ri ku na. I ɗo ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe ká ɓil huu ká ru-ruma ya ɓaŋguɔ, ɓay kíɛke fe káʼa tḭ́i tul nzoɓri ká i tuŋ Ŋgɛrɛwṵru na, ɓo ha̰ nzoɓri riw bele i kɔ.
JUD 1:8 Ɗo faa mbḭw munu nda̰w, ɓari nzoɓri ká i rìi sakra ɓaarì hiyaw hiyaw na, feri ká vi tul-ri ɓa lɔm na kuɔ ri ha ri ɗáake fe ɗáa kɔn naysuo nda̰w, í ḭ̌m hṵrusuo Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, a í tḭ̌irike nzoɓ riŋ ɗikari ká nulue nda̰w pi.
JUD 1:9 Misɛl, ɓe káʼa ɓa mbay mbḭw munu ká tul leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká nulue hɔy kara, zaɗka ɓáy ŋgɛrɛtemndaya i vaa kḭ ɓay kɔ́kɔ nzoɓ ve ze ɗo ɓáy faa ɓay mbika huɗ *Moyze na, ka mbi sùo-ɛ ɓa nzoɓ kúŋ ɓay ɓo tul-e a tḭiri ni ya. Ɓay kḭ hɔy ze ka ɓaa ha̰ ni mii: «Ŋgɛrɛmbay ka ɗáa mù kɔ síe!»
JUD 1:10 Roo lɛ, ɓari nzoɓkeri ku na, i tḭiri fe ká i kɔ sa̰wke ya, a fe ká i ɗaa ɓa ɓaɗi munu ká nay ɓisuyri ɗaa na, ɓa feke na kḭ ze ɗaa ha ri ɓǐɛke sùo-ri kpukɗu kpukɗu.
JUD 1:11 Kɔ́kɔ síe ɓa taa ɓari, ɓay ḭi lɛ, i mbi faa ká *Ka̰yi mbi. I pɔŋ sùo-ri í wṵ̌ruke faa wɔrɔk ɓay tul lari munu ká Balam. I hu ɓáy zaɗ ɓari riw bele, ɓay ḭi lɛ, i tḭ̀i ká tul Ŋgɛrɛwṵru munu ká Kore.
JUD 1:12 Ɗol ɓari ká sakra ɓaarì ku na, ɗo ɓa fe ḭ̌m ká ɓiɛ káw nzaa fe sṵm law mbḭw ɓaarì. I ɗaa suoriya í sṵ í nzɔ taŋ sahoy a í ker se tul-ri kḭ sùo-ri hɔy. Ɓari na, i ɗo munu ɓa síi mbam ká zuu fa̰a a kǎlke hɔ̰́n taŋ tɔ́kɔke. I ɗo munu ɓa puuri ká few líeke vi hɔy kara lie ya. Zaɗka nzoɓri mun puukeri ɓáy sa̰wke nzar nzar zuɔ kɛlɛ na, i hu lɛ, i hu na rɔɓay.
JUD 1:13 I ɗo munu ɓa nun yḭw mbii luye ká nda kḭ pɔksɔ pɔksɔ a duɔ ɛmri zuɔ kɛlɛ ndoko. I ɗo munu ɓa mbaymawri ká i wṵru zaɗ ɗol ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru kɔrɔ zaɗ ká sii a mgba kḭ ɗo nduŋ ɓaŋguɔ ɓay tul-ri.
JUD 1:14 Ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy, Enok ká ɓa vu bulu kadɔk *Adam ká ka̰y kḭ ka̰y kḭ ba tɔnɔ sayke na, ya̰a ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru se tul-ri mii: «Ì laa key: Ŋgɛrɛmbay na a vika saa nulue ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri wuruk wuruk
JUD 1:15 ɓay kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri riw bele. Kaʼa ɗáa ɓay ɓo tul nzoɓ feya̰ari ɓay tul fe ka̰aya ɓari riw bele ká i ɗaa í túŋke Ŋgɛrɛwṵru ŋgereŋ nda̰w, rɔɔ ɓáy ɓayri riw bele ká i ɓaa í tḭ̌irike ni na nda̰w pi.»
JUD 1:16 Nzoɓkeri ku na, sùo-ri rii ri ya a í ŋgṵri sùo-ri ɓaŋguɔ. I pɔŋ sùo-ri í ɗáake fe ká kɔnke ɗaa ri; i ɓaa ɓay í sǐike sùo-ri a í ula nzoɓri ɓáy nzaa ráa ɓay ɓay zíŋke fe ká luo-ri.
JUD 1:17 Ɓaarì nzoɓ buɔ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì kér se tul ɓay ká ɓari nzoɓ ndáy nzaapeɗ Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi ɓaa ha rì ká pola na.
JUD 1:18 I ɓaa ha rì mii: «Ɔ́rɔ ɓie namri lɛ, nzoɓri ká i síɛ rì, a í ɗaa fe ká kɔn ɗáake ɗaa ri na, i ɗoko ɗi.»
JUD 1:19 Ì kɔ, ɓa ɓari nzoɓkeri ku na ze, i ɗaa ha̰ téke ɓil kḭ ɗo. Kɔn fe ɗáa naysuo ze re mbay ká tul-ri ɓo, i ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru ya.
JUD 1:20 A roo lɛ, ɓaarì nzoɓ buɔ-iri ká mì kɔ rì ɓa nzoɓ nun-i na, ì se nun-rì ɓa pola pola ɓaŋguɔ, í ŋgɔ́ŋke ká tul tusuɛ ɓay ká ì ɗaa law-rì ɓo ɗi, í ɗaa nzaa ɓay kere ɓáy hṵrusuo Tem Law Pie.
JUD 1:21 Ì mgba sùo-rì ŋgɔ-ŋgɔŋ í káwke ɓil law ini Ŋgɛrɛwṵru, ɓo í gíyaŋke kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ ká Ŋgɛrɛmbay naari Zezu Krisi ha̰ naari ɓáy faa kɔ́kɔ nun síe ɓe na.
JUD 1:22 Ɓari ká kér ɓay ɓari wàa siɗi na, ì kɔ nun síe ɓari
JUD 1:23 í kúɔ ri saa ɓil huu í ya̰a ri. Nzoɓ kḭri kara ì kɔ nun síe ɓari nda̰w, roo lɛ, ì ɗaa ɓáy nun nzɛmke, ɓo munu ya lɛ, ì ríi ɓil fe ɗáa ya̰a ɓari. Gari ɛm fe ɗáa ya̰a ɓari na hɔy kara, ì záa ya.
JUD 1:24 Ɓa Ŋgɛrɛwṵru ká maa ɓay kɔ́rɔ rì ha rì lie ya, a ha rì *taŋ kaɗ kaɗ ká pol-e ká ɓil riŋ ɗika ɓe, ɓáy bawda suoriya.
JUD 1:25 Ɓe Ŋgɛrɛwṵru ká mbḭw keklek ká ya̰a naari ɓáy faa Ŋgɛrɛmbay naari Zezu *Krisi na, ndaɗ ɓay haŋa riŋ ɗika, ɓáy gaŋa, ɓáy hṵrusuo, ɓáy réke mbay ká tul feri riw bele na ɓa taa ɓe ɓa ɗḭ̌ɛ lew hɔy tḭi timbɛɗɛ key, a se kpṵru ɓa pola ɓaŋguɔ. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
REV 1:1 Mbeɗe key na ɓaa ɓay se tul feri ká ɗo zaɗ muni ká Zezu *Krisi tina ha̰ nzoɓri kɔ. Ɓa fe ká Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni kɔ, ɓay haŋa ni ka kíɛ nzoɓ peɗ ɓeri fe káʼa ví vuku. Krisi na suo a pie leɗ nzaapeɗ ɓe se luo Za̰a ká ɓa nzoɓ peɗ ɓe.
REV 1:2 A Za̰a na laa lɛ, feri riw bele káʼa kɔ na, ka ɓaa nasike mii, ɓa Ɓay Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, a ɓa tusuɛ ɓay ká Zezu Krisi tina ha̰ ni nda̰w pi.
REV 1:3 Suoriya ɓa taa nzoɓ ká kḭi mbeɗe ni key ká nun ruɔ nzoɓri, ɓáy ɓari ká i laa ɓayke ká uru saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru a í ɗaa vu mbom ɓo ɗi, ɓay ḭi lɛ, nam ká fekeri a tḭ́i na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.
REV 1:4 Ɓi Za̰a, mì ɗaa mbeɗe key na ha rì ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ zaɗ tɔnɔ say ká kuɗu zaɗ ká Azi. Ndaɗ ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy, ɓe ká ɗo timbɛɗɛ key, káʼa vika na, ka ha rì law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ. Ndaɗ ɓay haŋa Temri ká tɔnɔ say ká i ɗo pol kariŋgaw mbay ɓe na, ka ha rì law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ.
REV 1:5 Ndaɗ ɓay haŋa Zezu *Krisi, ɓe ká ɓa nzoɓ nasi ɓay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy zaɗɛ, ɓe káʼa ɓa titire nzoɓ káʼa tḭi saa sakra nzoɓ huɗeri, a ɓa mbay ká kaw tul mbayri riw bele ká tusiri key na, ka ha rì law huoke ɓáy ɗɛkɛkɛ na nda̰w pi. Ɓe Zezu na, ka hii naari. Ka tina naari saa ɓil hṵrusuo feya̰a naari ɓáy faa sím ɓe,
REV 1:6 a ɗaa ha̰ náa víri ɓa *nzoɓ fe poy ɓeri ká puoruo ɓe ɓay ɗáa peɗ ha̰ Bi-ɛ Ŋgɛrɛwṵru. Riŋ ɗika ɓáy hṵrusuo ɓa taa ɓe mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
REV 1:7 Ì kɔ, ɓe na, a vika ɓáy síi mbam! Nun nzoɓri riw bele i kɔ́kɔ ni, ze ɓari ká i tuɗ ni í i ni na kara i kɔ́kɔ ni nda̰w. Sa̰w ka̰niri riw bele ká tusiri key na, i ndáka law-ri zaɗ zaɗ ɓay tul-e. Feke ku na, a ɗoko munu ɓa tusuɛ kḭ. Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
REV 1:8 Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye na ɓaa mii: «Ɓi na, mì ɓa *Alfa ɓáy Omega, ɓe káʼa ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy, ɓe ká ɗo timbɛɗɛ key, káʼa vika.»
REV 1:9 Ɓi Za̰a ká mì ɓa yṵ ɓaarì ká náa ɓári bǎw kɔ́kɔ sɛkɛ fe, ká náa ɓári nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru re mbay ká tul naari, a náa sṵ́uri law naari mbḭw hɔy ɓáy faa zúɔ ziŋ Zezu na, i mgba mì í vǎa pɔŋ mì kaw tukuɗu mbii ká i ɗi ɓa Patmos ɓay tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká mì ɗo tul-e mí ka-káake, ɓáy tusuɛ ɓay ká Zezu tina ha̰ mì na.
REV 1:10 Dimasi mbḭw munu ká ɓa nam Ŋgɛrɛmbay na, Tem Ŋgɛrɛwṵru mgba mì, lɛ, mì laa kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ ká fal-i rìi tḭw ká nzoɓ ul kɔŋrɔŋ.
REV 1:11 Kusol ká mgba na ɓaa mii: «Fe ká mù kɔ na, mu ɗaa ka ɗo mbeɗe a mú píeke ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ zaɗ tɔnɔ say key na: Efɛz nda̰w, Isimirne nda̰w, Pɛrgam nda̰w, Tiyatir nda̰w, Sardɛs nda̰w, Filadɛlfi nda̰w, rɔɔ Lawdise nda̰w pi.»
REV 1:12 Báyḭi lɛ, mì fɛrɛ nun-i ɓay kɔ́kɔ nzoɓ ká ɓaa ɓay ziŋ mì na. Lɛɛ, mì kɔ huu ndele ká i ɗaa sìi say ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ɓa tɔnɔ say zuɔ.
REV 1:13 Ká sikɗa huu ndelekeri ku na, nzoɓ mbḭw rìi vu nzoɓ ɗo ɗi. Ka nduo maagari ká pìe yul kpṵru mgba fal ɓal-ɛ, a ɗaa sal ɓil ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na tekre nzaa law-ɛ.
REV 1:14 Sṵy tul-e puu tɛl tɛl munu ká gari pie, mase munu ká sa̰ri, a nun-ɛ sɛ huu kalu kalu munu ká rḭm huu.
REV 1:15 Ɓal-ɛri ndṵy munu ká nzaw lari ká i ɗaa nduo huu ha̰ mḭ́irɛ tḭi rɔɔ í nzṵn ha̰ ni ndṵy, a kusol-e laa lɛ, mgba munu ká bawda maambiiri ká so gbuu gbuu.
REV 1:16 Ka mgba mbaymawri ɓa tɔnɔ say ɗo nduo hoɗo ɓe, rɔɔ maamii ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm fi siɗi bele ɗo tḭ́i saa nzi-ɛ. Nzaa pol-e ndṵy mbeɗera mbeɗera munu ká síe ká ɗo law tul káʼa kɛ hɛɗ hɛɗ.
REV 1:17 Zaɗka mì kɔ ni na báyḭi lɛ, mì lie gbǎ̰y ɓo pol-e munu ɓa huɗ. Báyḭi lɛ, ka ɗaa nduo hoɗo ɓe ɓo tul-i a ɓaa mii: «Mu hḭ́ɛ ya! Ɓi na, mì ɓa Titire Nzoɓ ɓáy Ɔ́rɔ Ɓie Nzoɓ.
REV 1:18 Mì ɓa Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun. Pola na mì hu, roo lɛ, timbɛɗɛ key na mì kaw ɓáy kumnun mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ. Mì ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul huɗ, ɓáy nzoɓ huɗeri ká zaɗ baw.
REV 1:19 Munu zu lɛ, fe ká mù kɔ key na, mu ɗaa ka ɗo mbeɗe; ɓa fe ká ɗo timbɛɗɛ key nda̰w, fe káʼa ɗoko vǎw nda̰w pi.
REV 1:20 Sa̰w ɓay ká se tul mbaymawri ká tɔnɔ say ká mù kɔ ká nduo hoɗo ɓi, ɓáy huu ndele ká tɔnɔ say ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na ze ɗo key: mbaymawri ká tɔnɔ say na ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká i ɗo tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ zaɗ tɔnɔ say na, a huu ndeleri ká tɔnɔ say na laa lɛ, ɓa nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓoɗ ɓoɗ zaɗ tɔnɔ say.»
REV 2:1 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Efɛz na mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Nzoɓ ká mgba mbaymawri ɓa tɔnɔ say ɗo nduo hoɗo ɓe, a se sakra huu ndeleri ká i ɗaa sìi say ɓa tɔnɔ say ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na ɓaa mii:
REV 2:2 “Fe ɗáa kere ɓaarì nzoɓ mbika lawri riw bele na, mì kɔ-kɔ. Sùo-rì ká ì ɗaa tuɗ, ɓáy sṵu law-rì na, mì kɔ nda̰w. Ɓaarì na, mì kɔ lɛ, ì iki law-rì ká tul nzoɓ law mgbɔ́rɔri ya; ì lie nzoɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa nzoɓ ndáy nzaapeɗ Krisiri, roo lɛ, i ɓa nzoɓkeri ya, a í kɔ ri ɓa nzoɓ kúɗ ɓayri.
REV 2:3 Ɓaarì na, ì sṵu law-rì ɓaŋguɔ, ze ì kɔ sɛkɛ fe ɓay tul-i hɔy kara law-rì sa̰a ya.
REV 2:4 Roo lɛ, fe ká mì hii ɓayke ká fi luo-rì ya na ze ɗo key: ɓaarì na, ì hii mì í kɔ mì ɓa nzoɓ nun-rì munu ká ì ɗaa ɓáy tiika mbika law-rì ya.
REV 2:5 Munu zu lɛ, ì kér se tul ɗol ɓaarì ká pola ká ì hǐike mì ɓamba na, í suo kér ɓay ɓaarì, í yḭ̀i í ɗaa munu ká ì ɗaa pola; ɓo munu ya lɛ, mì yḭ́i ɓay tḭ́i tul-rì, a mí naa huu ndele ɓaarì na ɓa fal.
REV 2:6 Ɓe nu ku hɔy kara, mì písi rì ká tul fe mbḭw: ì tuŋ fe ɗáa nzoɓri ká i se fal Nikola ŋgereŋ munu ká ɓi.
REV 2:7 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na! A nzoɓ ká haw yṵm na, puu káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ ká ɗo zaɗ káw ndaɗi ká luo Ŋgɛrɛwṵru na, mì pɔ́ŋ faa ha̰ ni sṵ lereke.”»
REV 2:8 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Isimirne, mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Titire Nzoɓ ɓáy Ɔ́rɔ Ɓie Nzoɓ, ɓe káʼa hu a yḭ̀i a kaw ɓáy kumnun na ɓaa mii:
REV 2:9 “Kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓaarì nzoɓ mbika lawri na, mì kɔ-kɔ. Kṵku ɓaarì na, mì kɔ-kɔ nda̰w, roo lɛ, tusuɛke lɛ, ì ɓa nzoɓ feziŋari ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Ɓay ka̰ayari ká Ziɓri ká i ɗi sùo-ri ɓa Ziɓ taa tusuɛkeri ɓaa se tul-rì na, mì la-laa. Ɓari nzoɓkeri ku na, i ɓa Ziɓ taa tusuɛkeri ya. Mbṵ kḭ ɓari na, ɗo ɓa zaɗ mbṵ́ kḭ Satan!
REV 2:10 Fe sɛkɛ káʼa tḭ́i tul-rì na, ì ha̰ law-rì ka tɔ ká ɗi ya. Ì laa key: ŋgɛrɛtemndaya a ɗáa ha̰ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓaarì fa̰a nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì zuɔ hul sal ɓay lie law-rì; lɛ, ì ɗoko ɓil kɔ́kɔ sɛkɛ fe nam duɔ. Ì siŋ law-rì í ɗǒke tul ɓay ɓi kpṵru í huke, lɛ, mì haŋa rì káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ ɓa fe tunduo ɓaarì.
REV 2:11 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na! A nzoɓ ká haw yṵm na, huɗ ndeke ɗi ba siɗike ti ɗika riŋ-ɛ mbǎa mgbaŋ.”»
REV 2:12 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Pɛrgam mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Nzoɓ ká ɗo ɓáy maamii ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm fi siɗi bele na ɓaa mii:
REV 2:13 “Zaɗ ká ɓaarì nzoɓ mbika lawri ì ɗaa puo ká ɗi na, mì kɔ-kɔ; ɓa zaɗ ká *Satan kaw tul kariŋgaw mbay ká ɗi. Ɓe nu ku hɔy kara, ì mbuɔlɔ mì ɓaŋguɔ. Ze ɓáy sewke ká i mgba Antipas ká ɓa nzoɓ nasi ɓay ɓi taa tusuɛke, a í i ni ká puo ɓaarì ká Satan ɗaa puo ká ɗi na kara, ì pɔŋ mbika law ɓaarì ká tul-i ya.
REV 2:14 Roo lɛ, fe ha̰nɛri ɗo fi luo-rì ɗi ku ká mì hii ɓayke ya: Nzoɓ ha̰nɛri ká sakra ɓaarì se fal fe fére *Balam. Ɓe na, ka kiɛ Mbay *Balak faa ká ɓay haŋa leɗ Izarayɛlri ɗaa feya̰a í sṵ náy ká i púoke fe ha̰ wṵruri, a í ɗaa nun pie.
REV 2:15 Nzoɓ ha̰nɛri ká luo-rì na, i se fal fe fére nzoɓ taa Nikolari faa mbḭw munu na nda̰w.
REV 2:16 Munu zu lɛ, ì suo kér ɓay ɓaarì! Ɓo munu ya lɛ, mì tḭ́i tul-rì koɗ hɔy a mí ruu ziŋ nzoɓkeri ku na ɓáy maamii ká tḭi saa nzaa-i.
REV 2:17 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na! A nzoɓ ká haw yṵm na, mì haŋa ni ŋgaw ká ɗo zaɗ muni ká i ɗi ɓa manne a mí ha̰ ni tisaw pie nda̰w. Ká tul tisawke ku na, i ɗaa riŋ fie ɗo ɗi ká nzoɓ mbḭw kɔ sa̰wke ya, ɓa ɓe huo-ɛ káʼa ya̰a riŋke na ze ka kɔ.”»
REV 2:18 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Tiyatir mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Vu Ŋgɛrɛwṵru, ɓe ká nun-ɛ sɛ huu kalu kalu munu ká rḭm huu, ká ɓal-ɛri ndṵy munu ká nzaw lari ká i ɗaa nduo huu rɔɔ í nzṵn ha̰ ni ndṵy na ɓaa mii:
REV 2:19 “Fe ɗáa ɓaarì nzoɓ mbika lawri na mì kɔ-kɔ; mì kɔ mgbaka ini ɓaarì nda̰w, ɗoko tul ɓay ɓi nda̰w, peɗri ká ì ɗaa ha̰ mì nda̰w, rɔɔ ɓáy sṵu law-rì nda̰w pi. Mì kɔ lɛ, peɗ ɓaarì ká ì ɗaa timbɛɗɛ key na, kal taa ha̰y ká ì ɗaa ɓáy titire nam ká ì ɗáake law-rì ɓo tul-i na.
REV 2:20 Roo lɛ, fe ká mì hii ɓayke ká luo-rì ya na ze ɗo key: Má̰y ká peɗ ɗáa ɓe ɗo munu ɓa Zezabɛl na, ì iki law-rì ká tul-e Má̰yke ku na, ɗi sùo-ɛ ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru a ula nzoɓ peɗ ɓiri a kuɔ ri zuɔ fal-ɛ ɓáy faa fe fére ɓe ha ri ɗaa nun pie, a í sṵ náy ká i púoke fe ha̰ wṵruri.
REV 2:21 Mì pɔŋ namri ha̰ ni ɓay haŋa ni ka yḭ̀i a suo kér ɓay ɓe ká tul feya̰a ɓeri, roo lɛ, ka hii ɓay pɔ́ŋ ɗáa nun pie ɓe na ya.
REV 2:22 Ɓe mini ze, mì pɔ́ŋ ni ha̰ ni kɔ sɛkɛ fe ká tul ɗokro; a ɓari ká i ɗaa nun pie ziŋ ni na, zaɗka i yḭ̀i í suo kér ɓay ɓari, a í pɔŋ fe ɗáa ka̰aya ɓari na ya lɛ, mì haŋa ri kɔ sɛkɛ fe na nda̰w.
REV 2:23 Vi-eri na, mì duku ri mburuk, ɓay haŋa nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ riw bele na i kɔ́kɔ mii, ɓi na, mì ɓa nzoɓ bɛ́klɛ ɓil law nzoɓri ɓay kɔ́kɔ kér ɓay ɓari ɓáy fe ká law-ri hii. Nzoɓ ha̰a ha̰a ká sakra ɓaarì na, mì púo ni fe tunduo ɓe maa ɓáy peɗ ɗáa ɓe.
REV 2:24 A ɓaarì nzoɓ mbika lawri ká Tiyatir ká ì se fal fe fére ndaya má̰y key ya, ká í ti rìi ɓil feri ká nzoɓkeri ɗi ɓa ‘kér ɓay *Satan ká ɗi ɓamba ká ɗo zaɗ muni’ ya na, mì ɓaa ha rì ta-taŋ: Mì ti haŋa rì soɓa kḭ ya,
REV 2:25 roo lɛ, fe ká ì ɗǒke na, ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ kpṵru maa ɓáy nam ví ɓi.
REV 2:26 A nzoɓ ká haw yṵm, a ɗaa fe ká mì hii kpṵru tḭi ɔ́rɔ ɓie nam na lɛ, mì haŋa ni hṵrusuo réke mbay munu ká ɓi kḭ mì ya̰a ká luo Bǎa. Kaʼa réke mbay ká tul nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ ɓáy hṵrusuo. Kaʼa ɓíɛ nzoɓ ndayari kpukɗu kpukɗu munu ká i ɓǐɛke pa̰y ká i mbuo zuɔ. Mì haŋa ni rùo tiɓie na nda̰w.
REV 2:29 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na!”»
REV 3:1 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Sardɛs mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Nzoɓ ká ɗo ɓáy Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓa tɔnɔ say ɓáy mbaymawri ká tɔnɔ say na ka ɓaa mii: “Fe ɗáa ɓaarì nzoɓ mbika lawri riw bele na, mì kɔ-kɔ. Mì kɔ lɛ, riŋ rì mgba rìi fe ká ì zaŋ sùo ɓay tul-i, roo lɛ, ì ɓa nzoɓ huɗeri.
REV 3:2 Ì túma í ha̰ hṵrusuo ha̰ fe ká tɔ̀ŋ ndḭi ká ɗo sùo-rì rɔɓay na ɓay haŋa ni hu biɓ biɓ ya, ɓay ḭi lɛ, mì kɔ peɗ ɗáa ɓaarì na, ɗo maa ɓáy zaɗɛ munu ká Ŋgɛrɛwṵru ɓi hii na ya.
REV 3:3 Munu zu lɛ, ì kér se tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká ì laa í ya̰a ɓo law-rì na. Ì ɗaa vu mbom ka ɓo ɗi, a í suo kér ɓay ɓaarì ká tul feya̰a ɓaarì. Zaɗka ì tuma ya lɛ, mì tḭ́i tul-rì mbuɗa munu ká nzoɓ riiɓa tḭ́ike tul nzoɓ taŋ haŋa rì kɔ nam ví ɓi.
REV 3:4 Roo lɛ, nzoɓ ɓaarì ha̰nɛri ká i ɗo Sardɛs kḭ hɔy kara, simseɗ ɓari taŋ kaɗaŋ munu ká gari pie ká ɛm mgba ɗi ya. Ɓari nzoɓkeri ku na, i séke seɗ ziŋ mì ɓáy gari pie, ɓay ḭi lɛ, i ma-maa.
REV 3:5 Ɓe ze, nzoɓ ká haw yṵm na, i ndúo ni gari pie munu na nda̰w. Mì ti bumra riŋ-ɛ ká ɓil mbeɗe pam ká nulue ya. Mì ɓáa taŋ kaɗ ká pol Bǎa nda̰w, ká pol leɗ nzaapeɗ ɓeri nda̰w mii, ka ɓa taa ɓi.
REV 3:6 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na!”»
REV 3:7 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Filadɛlfi mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Nzoɓ ká Taŋ Kaɗaŋ, ɓe Krisi tusuɛke ká lakerere Mbay Daviɗ ɗo nduo-ɛ, ká mgbuɗa lɛ, nzoɓ mbḭw maa ɓay dár ya; ká dar lɛ, nzoɓ mbḭw maa ɓay mgbúɗa ya na ɓaa mii:
REV 3:8 “Fe ɗáa ɓaarì nzoɓ mbika lawri riw bele na, mì kɔ-kɔ. Hṵrusuo ká ì ɗǒke na, ndḭi hɔy, mì kɔ-kɔ. Ɓe nu ku hɔy kara, ì ɗaa vu mbom ɓo tul ɓay ɓi, a í ma̰y ɓay ká tul-i ya. Mì mgbuɗa faa ɗo hɔy ha rì ká nzoɓ mbḭw maa ɓay dár ɗo ɗi ya.
REV 3:9 A nzoɓri ká i ɓa zaɗ mbṵ́ kḭ *Satan, nzoɓ kúɗ ɓayri ká i ɗi sùo-ri ɓa Ziɓ taa tusuɛ, roo lɛ, i ɓa nzoɓkeri ya na, mì ɗáa ha ri ví huku pol-rì, a mí ha ri kɔ mii, mì hii rì hii.
REV 3:10 Munu ká ì kɔrɔ ɓay ɓi ɓáy sṵu law na, ɓi hɔy kara, mì kɔ́rɔ rì ká ɓil sɛkɛ fe káʼa tḭ́i tul nzoɓri riw bele ká tusiri key ɓay líe ri ɓay kɔ́kɔ.
REV 3:11 Ndḭi hɔy lɛ, mì vika. Fe ká ì ɗǒke na, ì mgba ŋgɔ-ŋgɔŋ ɓay haŋa ɓo, nzoɓ mbḭw mini kara, ka naa fe tunduo ɓaarì ya.
REV 3:12 A nzoɓ ká haw yṵm na, mì haŋa ni ɗo ɓa ŋguɔ sɔ́kɔ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ɓi; kaʼa ɗoko ɗi ɓaŋguɔ ro ɓo, ka ti tḭ́i kɛlɛ mbǎa. Mì ɗáa riŋ Ŋgɛrɛwṵru ɓi ɗo sùo-ɛ nda̰w, riŋ ŋgɛrɛpuo Ŋgɛrɛwṵru ɓi ká ɓa Zuruzalɛm fie káʼa ɗí saa luo-ɛ ká nulue nda̰w, rɔɔ riŋ-i taa fie na kara nda̰w pi.
REV 3:13 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na!”»
REV 3:14 Nzoɓke ku na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu ɗaa ɓayri key na ka ɗo mbeɗe mú píeke ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká Lawdise mú ɓaa ha̰ ni ka ɓaa ha ri mii: Nzoɓ ká i ɗi ni ɓa Amɛm, nzoɓ ɗoko tul nasi ɓay Ŋgɛrɛwṵru, a ɓaa ɓay tusuɛke, ɓe ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa feri riw bele ɓáy faa ɓe na ɓaa mii:
REV 3:15 “Fe ɗáa ɓaarì nzoɓ mbika lawri na, mì kɔ-kɔ. Mì kɔ na, ì huo ya nda̰w, í zaŋ ya nda̰w. Úwaa! Haŋa rì huo ɗeŋ ɗeŋ, mase haŋa rì zaŋ sùo ku na, ndaɗ mba ɗoko sikɗa dǎr munu!
REV 3:16 Munu ká ì zaŋ ya nda̰w, í huo ya nda̰w na, mì sá̰m rì zuɔ ɓisuy.
REV 3:17 Ì ɓaa ká ɓil law-rì mii, ‘Ɓuru ɓa nzoɓ feziŋari, ɓáy faa peɗ ɗáa ɓuru na, ɓuru kǎwke ɓil ndaɗi, ɓúru se síe fe mbḭw ya!’ Roo lɛ, ká nun Ŋgɛrɛwṵru na, ì ɓa síe ɓamba í maa ya kakalke nda̰w, í ɓa nzoɓ kṵkuri í se tigba̰a rì hɔy nduɔɗi nduɔɗi nda̰w, rɔɔ nun-rì fṵmra gbiɓli nda̰w ze ì kɔ ya ku!
REV 3:18 Ɓe ze, mì ɓo rì ɓay haŋa rì vi luo-i í hie lari ká i ɗaa nduo huu ha̰ mḭ́irɛ tḭi a ndṵy zḭriri zḭriri na, ɓay haŋa rì vi ɓa nzoɓ feziŋari ká nun Ŋgɛrɛwṵru. Ì ví hie gari pie í nduo í púɗke zaɗ sahoy ɓaarì ká ɗo hɔy nduɔɗi ku na. Ì ví hie sa̰wpuu í ɗaa ɓo nun-rì, ɓay haŋa ɓo ì kɔ́ke zaɗ *taŋ kaɗ kaɗ.
REV 3:19 Ɓi na, nzoɓri riw bele ká mì hii ri na, mì yḭw ri, a mí ndaɗa ri ɓo faa. Munu zu lɛ, ì nduɔ kiyaw kiyaw í suo kér ɓay ɓaarì ká tul feya̰a ɓaarì.
REV 3:20 Ì kɔ, ɓi na, mì ɗo faa hul mí ɗi fe. A nzoɓ ká laa kusol-i a mgbuɗa faa ha̰ mì lɛ, mì ríi mí se luo-ɛ, mí sṵ fe ziŋ ni, a ɓe kara a sṵŋa fe ziŋ mì nda̰w.
REV 3:21 Nzoɓ ká haw yṵm na, mì pɔ́ŋ faa ha̰ ni kaw lakun-i ká tul kariŋgaw mbay ɓi, munu ká ɓi kara mì haw yṵm a mí kaw lakun Bǎa ká tul kariŋgaw mbay ɓe na.
REV 3:22 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay na, ka laa ɓay ká Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ɓáy zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na!”»
REV 4:1 Falɛ ku na báyḭi lɛ, mì kɔ-kɔ́m mí kɔ faa hul ká nulue mgbuɗa ɗo hɔy. Lɛɛ, mì laa kusol ká ɓaa ɓay ha̰ mì pola mgba ɓeleŋ munu ɓa tḭw ká nzoɓ ul kɔŋrɔŋ na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu hil mú vi key, lɛ, mì kíɛ mù fe káʼa vika fal-ɛ vuku.»
REV 4:2 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru mgba mì; lɛ, ká nulue na, kariŋgaw mbay mbḭw ɓo ɗi. Ká tul kariŋgaw mbayke ku na nzoɓ kaw ɗi.
REV 4:3 Nzoɓke ku na, ndṵy veɗera veɗera munu ɓa tisaw kere ká hie ɓa huu ká riŋ-ɛ ɓa zaspe ɓáy sarduwa̰n. Birimisi kiri kariŋgawke na gbuk a ndṵy ver ver munu ɓa tisaw kere ká mbi ɓa huu ká riŋ-ɛ ɓa emerode.
REV 4:4 Kariŋgaw mbayri ɓa síŋ siɗi pa̰rɛ niŋ kiri kariŋgawke na ku. Lɛɛ, *ŋgɛrɛ tul peɗri ɓa síŋ siɗi pa̰rɛ niŋ kaw tul kariŋgawkeri na. I nduo gari pie, a taguɓa mbay ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na guɓa tul-ri mbḭw mbḭw riw bele.
REV 4:5 Ká tul kariŋgaw mbayke ku na, haa mbamri tḭi saa ɗi gbɛrɛrɛ gbɛrɛrɛ, kusolri mgba ɓeleŋ ɓeleŋ ká ɗi nda̰w, mbam ká yḭw kpǎ̰y kpǎ̰y kara tḭi saa ɗi nda̰w pi. Ká pol kariŋgaw mbayke na, huu mbɔ̰nri ɓa tɔnɔ say sɛ ká ɗi; ɓa Tem Ŋgɛrɛwṵru ká tɔnɔ say.
REV 4:6 Ká pol kariŋgaw mbayke ku na, fe rìi maambii ká ndṵy a taŋ ka̰rara a ɗo mgbeleŋ ɗo ɗi nda̰w. Ká zaɗ ɓóko kariŋgaw mbay ká sikɗa na, fe ɗoko ɓáy kumnunri ɓa niŋ kiri ɗi, pol-e mbḭw, fal-ɛ mbḭw, rɔɔ fi hoɗo ɓáy fi gel na ɗo ɗi mbḭw mbḭw. Fekeri ku na, nunri fɔrɔ sùo-ri, fi pol-a nda̰w, fi fal nda̰w.
REV 4:7 Fe ɗoko ɓáy kumnun taa titireke ku na, rìi mbaki. Ndeke ɗi siɗike na rìi vu bǎa nday, fe ndeke ɗi sayke na ɗaa nun rìi nun nzoɓ, a fe ndeke ɗi niŋke laa lɛ, rìi tirim ká ɗo zóko ta̰y.
REV 4:8 Fe ɗoko ɓáy kumnunkeri ká mbḭw mbḭw niŋ bele na, i ɗo ɓáy ta̰y ɓa yie yie ká nunri fɔrɔ ta̰y ɓari kpurukuɗ bele, fi pol nda̰w, fi fal nda̰w pi. Suŋ ɓáy ɓisie ɓaŋguɔ na, i ɓaa mii: «Ŋgɛrɛmbay, Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye, Nzoɓ Táŋ Kaɗaŋ, Kaɗaŋ, Kaɗaŋ, Nzoɓ ká ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy, ká ɗo timbɛɗɛ key, káʼa vika.»
REV 4:9 Ɓaŋguɔ na, zaɗka fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ ɗaa riŋ ɗika í ɗaa mbay rɔɔ í ɗaa taambɔl ha̰ ɓe ká kaw tul kariŋgaw mbay, Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ na báyḭi lɛ,
REV 4:10 ŋgɛrɛ tul peɗri ká síŋ siɗi pa̰rɛ niŋ na, i ví huku pol ɓe ká kaw tul kariŋgaw mbay na, í ruo Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ a í nan taguɓa mbay ɓari, í vǎa ɗaa zuɔ pol kariŋgaw mbayke na í ɓaa mii:
REV 4:11 «Ŋgɛrɛmbay, Ŋgɛrɛwṵru ɓuru: Riŋ ɗika nda̰w, ɗáa mbay nda̰w, hṵrusuo nda̰w na ɓa taa ɓo, ɓay ḭi lɛ, mù ma-maa. Ɓa ɓo kḭ ze mù ɗaa feri riw bele; ɓáy law hiiya ɓo ze mù hii ɓay haŋa feri ɗo, ze mú ɗaa fekeri.»
REV 5:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ mbeɗe ká i ka-káa ɗo nduo hoɗo nzoɓ ká kaw tul kariŋgaw mbay na. Mbeɗeke ku na, i vbie ɓay ɗo ɓil-e nda̰w, ɗo fal-ɛ nda̰w, í rḭi nzi-ɛ zaɗ tɔnɔ say.
REV 5:2 Lɛɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ká ɓa nzoɓ hṵrusuo ká ɗo ɓáa ɓay ɓeleŋ ɓáy bawda kusol-e a vbi ɓay mii: «Nzoɓ ve ze maa nzúo zaɗ rḭ́ike ká tɔnɔ say na, a mgbuɗa nzi-ɛ a kḭi ɓay ká ɗo ɓil-e lɛ?»
REV 5:3 Roo lɛ, nzoɓ ká maa mgbúɗa ɓay kḭiŋa ɓay ká ɗo ɓil-e na mbḭw tiya, ká nulue ya nda̰w, tusiri key ya nda̰w, ká zaɗ baw ya nda̰w pi.
REV 5:4 A lɛ, mì rɛ-rɛw ɓáy mbii nun-i mgboɓo mgboɓo, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ mbḭw maa ɓay mgbúɗa ɓay kɔ́kɔ fe ká ɗo ɓil-e ya.
REV 5:5 Báyḭi lɛ, ŋgɛrɛ tul peɗ mbḭw ɓaa ha̰ mì mii: «Mu rɛ-rɛw ya. Mu kɔ! Mbaki key ká ɓa sa̰w ka̰ni Zuda, vu bulu Mbay *Daviɗ na, haw yṵm a maa nzúo nzaa mbeɗe ká i rḭi zaɗ tɔnɔ say na.»
REV 5:6 Lɛɛ, mì kɔ vu baɗu mbḭw ɗo siya ká lakun kariŋgaw mbay na, lɛ, fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ ɓáy *ŋgɛrɛ tul peɗri na, i kiri ni gbuk. Ka rìi Vu Baɗu ká i i ni ɓa *fe poy, a ɗo ɓáy tḭw ɓa tɔnɔ say, nun ɓa tɔnɔ say ká ɓa Tem Ŋgɛrɛwṵru ká tɔnɔ say káʼa pie ri ɓáy zaɗri riw bele ká tusiri key.
REV 5:7 Vu Baɗuke ku na, vǎa ya̰a mbeɗe ká ɗo nduo hoɗo ɓe ká kaw tul kariŋgaw mbay na.
REV 5:8 Zaɗkaʼa ya̰a mbeɗeke na báyḭi lɛ, fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ ɓáy ŋgɛrɛ tul peɗri ká síŋ siɗi pa̰rɛ niŋ na, i huku siri ká pol Vu Baɗu. Ɓari mbḭw mbḭw bele na, i ɗo ɓáy nzaŋa ɓáy tuŋguo ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri, ká feri ká i uu ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy mbǎa ɗi. Fe úukeri na, ɓa nzaa ɓay kereri ká nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri i ɗaa.
REV 5:9 Rɔɓay, i ɗi sim fie mii: «Ɓo Vu Baɗu na, mù ma-maa. Mù maa ɓay mbika mbeɗe ká i kaa na, a mú nzuo zaɗ rḭikeri, ɓay ḭi lɛ, ɓo na, i í mù ha̰ sím ɓo uo, a lɛ, ɓáy faa sím ɓo na, mù púoke mbɔl ká tul nzoɓri ká sa̰w ka̰ni ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele, nzaa ɓay ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w, sa̰w ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w, rɔɔ sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w na, ha ri vi ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru.
REV 5:10 Mù ɗaa ha ri vi ɓa nzoɓ fe poyri ká puoruo ɓo ɓay ɗáa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru naari, a í re mbay ká tusiri key.»
REV 5:11 Báyḭi lɛ, mì kɔ-kɔ́m, a mí laa kusol ruɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ŋgḭi ɓamba wuruk wuruk mba kḭiŋa. I kiri kariŋgaw mbay ɓáy fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ, rɔɔ ɓáy ŋgɛrɛ tul peɗri na,
REV 5:12 a i ɗi sim mgba mgba ɓa siya mii: «Vu Baɗu ká i i ni na, ŋgɔŋɔ nda̰w, feziŋa nda̰w, nun nzɛm nda̰w, hṵrusuo nda̰w, ɗáa mbay nda̰w, riŋ ɗika nda̰w, rɔɔ písi nda̰w na ɓa taa ɓe, ɓay ḭi lɛ, ka ma-maa!»
REV 5:13 Rɔɓay, mì laa kusol feri riw bele ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa, ká nulue nda̰w, tusiri key nda̰w, zaɗ baw nda̰w, ká ɓil bawda maambii nda̰w, rɔɔ ɓáy feri riw bele káʼa ɗaa na, i ɗi sim mii: «Ŋgɛrɛwṵru, nzoɓ ká kaw tul kariŋgaw mbay ɓáy Vu Baɗu na, pisi nda̰w, ɗáa mbay nda̰w, riŋ ɗika nda̰w, rɔɔ hṵrusuo nda̰w na, ɓa taa ɓari mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ!»
REV 5:14 Lɛɛ, fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ na, i yḭiŋra ɓáy ɓay mii: «Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!» A lɛ, ŋgɛrɛ tul peɗri na i huku siri í ruo ri.
REV 6:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ Vu Baɗu nzuo titire zaɗ rḭ́ike ká tɔnɔ say na, lɛ, mì laa kusol fe ɗoko ɓáy kumnun mbḭw ká sakrake ha̰wri na ɓaa ɓay munu ká mbam ká yḭw kpǎ̰y kpǎ̰y mii: «Mu vi!»
REV 6:2 Báyḭi lɛ, mì kɔ-kɔ́m mí kɔ piri pie mbḭw! Nzoɓ ká kaw tul-e na mgba ŋga̰n guo ɗo nduo-ɛ, a í ha̰ ni taguɓa mbay. Ka se ɓáy hṵrusuo háw yṵm ɓay vǎa háw yṵm na rɔɓay.
REV 6:3 Falɛ ku lɛ, Vu Baɗu na nzuo zaɗ rḭ́ike ndeke ɗi siɗike na, lɛ, mì laa kusol fe ɗoko ɓáy kumnun ndeke ɗi siɗike ká ɓaa mii: «Mu vi!»
REV 6:4 Báyḭi lɛ, piri kḭ tḭi, lɛ, sùo-ɛ ɓa sḭ́ɛ ŋga̰w ŋga̰w ɓa huu. Nzoɓ ká kaw tul-e na, i ha̰ ni hṵrusuo ɓay haŋa ni náake ɗɛkɛkɛ ká ɗo sakra nzoɓri ká tusiri key ɓay haŋa ri i kḭ, a í ha̰ nzoɓke ku na bawda maamii.
REV 6:5 Falɛ ku lɛ, Vu Baɗu na nzuo zaɗ rḭ́ike ndeke ɗi sayke na, lɛ, mì laa kusol fe ɗoko ɓáy kumnun ndeke ɗi sayke ká ɓaa mii: «Mu vi!» Báyḭi lɛ, mì kɔ-kɔ́m mí kɔ piri pire mbḭw! Nzoɓ ká kaw tul-e na, mgba fe líe sṵm ɗo nduo-ɛ.
REV 6:6 Lɛɛ, mì laa gire fe mgba munu ká kusol nzoɓ uru saa sikɗa fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ na mii: «Sṵm kere na, vu tuŋguo fe híe mbḭw ɓay tul lari peɗ nam mbḭw, a kḭri sṵm ká ɗo ká kṵkuri hie na laa lɛ, vu tuŋguo fe híe say ɓay tul lari peɗ nam mbḭw na nda̰w, roo lɛ, num ɓáy him na, mu suo larike ya.»
REV 6:7 Falɛ ku lɛ, Vu Baɗu na nzuo zaɗ rḭ́ike ndeke ɗi niŋke na, lɛ, mì laa kusol fe ɗoko ɓáy kumnun ndeke ɗi niŋke ká ɓaa mii: «Mu vi!»
REV 6:8 Báyḭi lɛ, mì kɔ-kɔ́m mí kɔ piri pire ká sùo-ɛ fɛrɛ ɗo hoyla! Nzoɓ ká kaw tul-e na, riŋ-ɛ ɓa Huɗ; lɛ, nzoɓ ká i ɗi ni ɓa Zaɗ Baw na se fal-ɛ. I ha ri hṵrusuo ika nzoɓri ká tusiri key. Tusiri ká i te ɓil-e zaɗ niŋ na, i i nzoɓri ká zaɗ mbḭwke ɓáy faa maamii nda̰w, kɔn buo nda̰w, huɗ duku mburuk nda̰w, rɔɔ ɓáy faa fe mgbamri ká tusiri nda̰w pi.
REV 6:9 Falɛ ku lɛ, Vu Baɗu na nzuo zaɗ rḭ́ike ndeke ɗi ndeɓeke na, lɛ, mì kɔ-kɔ́m ɓa sa̰w *tutakra fe poy a mí kɔ pa̰ra nun sùo nzoɓri ká i i ri ɓay tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká i ka-káake ɓáy nasi ɓay ká i ɓaa ɓáy zaɗɛ na.
REV 6:10 I guu fe ɓa siya mii: «Ŋgɛrɛmbay, ɓo ká mù ɓa Nzoɓ Táŋ Kaɗaŋ mú ɓa Ŋgɛrɛwṵru tusuɛke na, wa̰a, mù giyaŋ ɓay síe ha̰a nda̰w rɔɔ ɓay kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓ tukɛlɛri key, a mú ɗaa sɛkɛ ziŋ ri ɓay tul ɓuru ká i i ɓuru na lɛ?»
REV 6:11 Lɛɛ, i ha ri maagari pie ká pie yul mbḭw mbḭw ɓáy zaɗ ɓari bele, a í ɓaa ha ri ɓay haŋa ri giyaŋ ndḭi í mgba ta̰ram sa̰w síe ha̰nɛ kpṵru ha̰ suy bǎw peɗ ɓari ɓáy yṵ ɓari ká i ika ri munu ká ɓari na, ka maa nda̰w rɔ!
REV 6:12 Falɛ ku lɛ, mì kɔ Vu Baɗu na nzuo zaɗ rḭ́ike ndeke ɗi yieke na, lɛ, tusiri laŋ yik yik nda̰w, síe fɛrɛ a sii zṵruru munu ɓa gari má̰y síe nda̰w, few ɓáy kukruke laa lɛ, fɛrɛ a sḭ̀i dóroro munu ɓa sím nda̰w.
REV 6:13 Mbaymawri ga̰y saa tumbam zuɔ siri riɓ riɓ munu ɓa lere puu ká sḭ̀i ya ɓáy, ká bawda zuu kuu lɛ, ga̰y saa puuke.
REV 6:14 Tumbam kaa ndṵ̌y zuɔ tul kḭ ndoko munu ká i kǎake mbeɗe. Kuori ɓáy tukuɗu mbiiri riw bele na, i soro ká zaɗ ɗol ɓari ɓa pola pola.
REV 6:15 Mbayri ká tusiri key nda̰w, ŋgɛrɛri nda̰w, ŋgɛrɛnzoɓ yṵmri nda̰w, nzoɓ feziŋari nda̰w, nzoɓ hṵrusuori nda̰w, ɓáy nzoɓ ha̰wri riw bele, koyri ɓáy nzoɓ hɔykeri nda̰w na, i ɗúu ɓay vǎa mṵu sùo-ri ká ɓil pṵy kuo ɓáy sakra tisawri ká tul kuori.
REV 6:16 I ɓáa ha̰ kuori ɓáy tisawri mii: «Ì ga̰y zúɔ tul ɓuru í puɗ ɓuru ɓay haŋa nun ɓe ká kaw tul kariŋgaw mbay na, ka kɔ ɓuru ya nda̰w, a ɓúru ɗo ɗi ɗi ɓáy hɛrɛ Vu Baɗu na nda̰w,
REV 6:17 ɓay ḭi lɛ, bawda nam hɛrɛ ɓari na vi ro, a wa̰a a ve ze a máa ɓay ɓár gḭw ká pol hɛrɛke na lɛ woo?»
REV 7:1 Falɛ ku báyḭi lɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ɓa niŋ, i ɗo siya ká tḭw zaɗ ká niŋ ká tusiri; i mgba zuuri ká niŋ ɓay haŋa zuu mbḭw mini kara ka kuu ká tusiri key ya nda̰w, ká tul bawda maambii ya nda̰w, ká tul puu mbḭw mini kara ya nda̰w pi.
REV 7:2 Rɔɓay, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ uru saa fi tiya ká zaɗ tḭ́i síe na, a mgba fe téke surum Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun ɗo nduo-ɛ. Ka ɗaa fe ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká niŋ ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri hṵrusuo pola ɓay haŋa ri ɓǐɛke tusiri, rɔɔ ɓáy bawda maambii na mii:
REV 7:3 «Ì ɓíɛ fe mbḭw ká tusiri ya nda̰w, ká ɓil bawda maambii ya nda̰w, puuri ya nda̰w, kpṵru ha̰ ɓuru te surum ɗo nzáa pol nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru naari na nda̰w rɔ!»
REV 7:4 Báyḭi lɛ, mì laa suy ruɔ nzoɓri ká i te surum Ŋgɛrɛwṵru ɗo nzaa pol-ri na: i ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ isɔɗ ɓáy síŋ niŋ pa̰rɛ niŋ (144.000) ká sa̰w ka̰ni leɗ Izarayɛlri riw bele.
REV 7:5 Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Zuda ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000). Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Rubɛn ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Gaɗ ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w.
REV 7:6 Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Azɛr ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Neftali ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Manase ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w.
REV 7:7 Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Simeo̰n ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Levi ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Isakar ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w.
REV 7:8 Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Zabulo̰n ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Zezeɓ ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w. Rɔɔ, nzoɓri ká sa̰w ka̰ni Bezamɛ ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi (12.000) nda̰w pi.
REV 7:9 Falɛ ku lɛ, mì kɔ-kɔ́m na rɔɓay, lɛ, mì kɔ ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri hɔ̰ŋɔ hɔ̰ŋɔ ká nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay kḭiŋa ri ya. Ɓa nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele, sa̰w ka̰ni ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w, sa̰w ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w, rɔɔ nzaa ɓay ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w pi. Ɓari na, i ɗo pol kariŋgaw mbay nda̰w, pol Vu Baɗu nda̰w; i nduo maagari pie ká pìe yul, a í mgba vay kandaw ká i fɛɗ ɗo nduo-ri gbiri gbiri.
REV 7:10 I guu fe mgba mgba ɓa siya ɓeleŋ mii: «Pam na uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru naari ká kaw tul kariŋgaw mbay, uru saa luo Vu Baɗu nda̰w!»
REV 7:11 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká i kiri kariŋgaw mbay nda̰w, *ŋgɛrɛ tul peɗri nda̰w, rɔɔ fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ nda̰w na, i huku siri í ɗaa tul-ri tuŋ ká pol kariŋgaw mbay a í ruo Ŋgɛrɛwṵru
REV 7:12 mii: «Amɛm! Pisi nda̰w, riŋ ɗika nda̰w, nun nzɛm nda̰w, taambɔl nda̰w, ɗáa mbay nda̰w, ŋgɔŋɔ nda̰w, rɔɔ hṵrusuo nda̰w na, ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru naari mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!»
REV 7:13 Báyḭi lɛ, nzoɓ mbḭw ká sakra ŋgɛrɛ tul peɗri na vbi mì ɓay mii: «Nzoɓ niri key ká i nduo maagari ɓa pie, pìe yul na, i ɓa nzoɓ veri, mase i uru saa zaɗ ha̰a lɛ?»
REV 7:14 Lɛɛ, mì yḭiŋra ɓáy ɓay ha̰ ni mii: «Mbay ɓi, ɓa ɓo ze mù kɔ.» Lɛɛ, ka ɓaa ha̰ mì mii: «Ɓa ɓari ká i tḭi saa ɓil bawda fe ɗáa nun tuɔ síe zu. I wàa maagari ɓari ɓáy sím Vu Baɗu na ha̰ ni puu kpa̰a kpa̰a.
REV 7:15 Sa̰wke mini ze, i ɗo pol kariŋgaw mbay Ŋgɛrɛwṵru í ruo ni suŋ ɓáy ɓisie ká ɓil hul ka̰ni ɓe. A lɛ, ɓe ká kaw tul kariŋgaw mbay na, a puɗ ri.
REV 7:16 Kɔn ti sɛkɛ ri mbǎa nda̰w, kɔn mbii ti sɛkɛ ri mbǎa nda̰w, síe ti zaŋ ri mbǎa nda̰w, zaɗ zaŋa taa bilu biluke kara ti zaŋ ri mbǎa nda̰w,
REV 7:17 ɓay ḭi lɛ, Vu Baɗu ká ɗo sikɗa kariŋgaw mbay na, a ɓá nzoɓ kɔ́rɔ ri, a nda faa pol-ri se zaɗ luka mbiiri ká ha ri kaw ɓáy kumnun ká ɗo ɓaŋguɔ na. Lɛɛ, Ŋgɛrɛwṵru a taa mbii nun-ri riw bele.»
REV 8:1 Falɛ lɛ, Vu Baɗu na nzuo zaɗ rḭ́ike ndeke ɗi tɔnɔ sayke, lɛ, zaɗ ɗo ndiŋ ká nulue maa vu sa̰w síe síŋ say.
REV 8:2 Lɛɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri tɔnɔ say ká i ɗo pol-e; i ha ri tḭw ɓa tɔnɔ say.
REV 8:3 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ ví ɗo ɗi ya ɓáy *tutakra úu fe. Ka mgba huo fe uu fe ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na ɗo nduo-ɛ. I ha̰ ni vayri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy ŋgḭi ɓamba ɓay haŋa ni ka uu nde kḭ mbḭw hɔy ɓáy nzaa ɓay kere nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri riw bele ká tutakra úu fe ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ká ɗo pol kariŋgaw mbay na, ɓay haŋa Ŋgɛrɛwṵru.
REV 8:4 Nzaa ɓay kere nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri ɓáy zuu huu feri ká i uu na, tḭi saa huo fe úu fe ká ɗo nduo leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na tul tul ká pol Ŋgɛrɛwṵru.
REV 8:5 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na mbi huo fe úu fe na, a fa̰a síe huu ká tutakra úu fe na mbaa ɗi a vbu ɓa tusiri, lɛ, mbam yḭw kpǎ̰y kpǎ̰y nda̰w, a vbu haa gbɛrɛrɛ gbɛrɛrɛ nda̰w, kusolri mgba ɓeleŋ ɓeleŋ nda̰w, rɔɔ tusiri laŋ yik yik nda̰w pi.
REV 8:6 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say ká i mgba tḭw ɓa tɔnɔ say ɗo nduo-ri na, i leke sùo-ri ɓay úl fe.
REV 8:7 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru titire na ul tḭw ɓe. Lɛɛ, sa̰ri ɓáy huu ká zukri kḭ ɓáy sím na, i kuna ri wusuk zuɔ tusiri. Tusiri ká i te ɓil-e zaɗ say na, zaɗ mbḭwke huu sɛ ɗi, puuri ká i te ɓil-e zaɗ say na, zaɗ mbḭwke huu tay kpɔlɔk kpɔlɔk nda̰w, rɔɔ suy pamɛri riw bele ká ɗo ɗi na kara huu sɛ kpoy kpoy nda̰w pi.
REV 8:8 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi siɗike na ul tḭw ɓe. Lɛɛ, i vbu fe rìi bawda kuo ká vuo huu bilam ha̰ ni tɔɗɔ ɓo bawda maambii. Bawda maambii ká i te ɓil-e zaɗ say na, zaɗ mbḭwke fɛrɛ a ɓa sím dóroro.
REV 8:9 A fe ɗáa Ŋgɛrɛwṵru riw bele ká i ɗo ɓáy kumnun ká ɓil bawda maambii ká i te ɓil-e zaɗ say na, zaɗ mbḭwke hu mburuk, rɔɔ bawda hul tumbii ɓáy zaɗɛ riw bele ká i kuɗ zaɗ say na, zaɗ mbḭwke ɓiɛ kasak kasak.
REV 8:10 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi sayke na ul tḭw ɓe. Lɛɛ, bawda mbaymaw ká hie gbie munu ká huu mbɔ̰n na tɔɗɔ saa nulue. Nduo mbiiri ɓáy faa luka mbiiri ká i te ɓil-e ɓa zaɗ say na, ka tɔɗɔ ɓo ɓil-e zaɗ mbḭwke,
REV 8:11 ha̰ mbiike na fɛrɛ a zoŋ bak bak ha̰ nzoɓri ŋgḭi ɓamba ziŋ huɗ ɓay mbiike ká i nzɔ na. Riŋ mbaymawke ku na ɓa Zo-zoŋ.
REV 8:12 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi niŋke na ul tḭw ɓe. Lɛɛ, síe ɓáy few, rɔɔ ɓáy mbaymawri ká i sáka ri zaɗ say say na, zaɗ mbḭw mbḭwkeri na hie mbǎa. Ɓil nam mbḭw ká i te ɓil-e zaɗ say na, zaɗ mbḭwke na, zaɗ taŋa ti ɗi ya, a suŋ ká i te ɓil-e zaɗ say na kara, ɗo munu na nda̰w pi.
REV 8:13 Mì kɔ-kɔ́m na rɔɓay, lɛ, mì laa gire tirim ká zo a ha̰ari tumbam siya a ɓaa ɓay ɓa siya mii: «Sɛkɛ fe woo! Sɛkɛ fe woo! Sɛkɛ fe taa minake rɔɔ a ɓóko tul nzoɓri ká tusiri key ɓáy nam ká leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ha̰wri ká tɔ̀ŋ say i úlke tḭw ɓari na lɛ!»
REV 9:1 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi ndeɓeke na ul tḭw ɓe. Lɛɛ, mì kɔ mbaymaw mbḭw ká tɔɗɔ saa nulue ɓo tusiri; lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni lakerere *luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya.
REV 9:2 Báyḭi lɛ, mbaymaw na mgbuɗa faake, lɛ, zuu huu tḭi ndururu rìi zuu huu ndaŋa. Zuu huuke ku na ɗaa ha̰ síe ɓáy zuu na fɛrɛ a ha̰ zaɗ ɗo nduŋ.
REV 9:3 Lɛɛ, tazalari tḭi saa ɓil zuu huu na, a í ya̰a zaɗ kpol kpol ká tusiri key. Ŋgɛrɛwṵru ha ri hṵrusuo rìi hṵrusuo ká ndáyri ɗǒke; a lɛ,
REV 9:4 ka ɓaa ha ri ɓay haŋa ri ɗaa fe sɛkɛ ka zíŋ suy ya nda̰w, puu ya nda̰w, vay fe ká luo ya nda̰w, roo lɛ, i ɗaa sɛkɛ ziŋ nzoɓri ká i te surum Ŋgɛrɛwṵru ɗo nzaa pol-ri ya kḭ hɔy.
REV 9:5 Tazalari na, Ŋgɛrɛwṵru ha ri faa ɓay haŋa ri i nzoɓri na ku ya. Roo lɛ, i ɗára ri kɔ síe kḭ hɔy mboloŋ mboloŋ few ndeɓe. Ɗárake ku na, sɛkɛke rìi sɛkɛ ndáy ká so nzoɓ.
REV 9:6 Ká ɓil fewri ká ndeɓe ku na, nzoɓri nzaara huɗ, roo lɛ, i ti zíŋ ni ya; i híi huɗ, roo lɛ, huɗ a ɗúu ɗi ɗi ziŋ ri.
REV 9:7 Tazalakeri ku na, i rìi piriri ká i ɗo ɗi ya ɓay ɗáa ruy. Ká tul-ri na, fe rìi taguɓa mbay ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri guɓa ɗi; a nun-ri laa lɛ, rìi nun nzoɓ.
REV 9:8 Sṵy tul-ri rìi sṵy tul má̰yri, a sere-ri laa lɛ, rìi sere mbaki.
REV 9:9 Ká nzaa law-ri na, fe rìi gari lari ká ŋgɔŋ kɔkyɔ ɗo ɗi. Gire ta̰y ɓari mgba rìi gire ruɔ puupusuri ká piriri kuɔ gbɔkrɔ gbɔkrɔ ɓáy takra ɓa zaɗ ruy.
REV 9:10 Nzaa sa̰w-ri ɗo ɓáy nzaw munu ká taa ndáy. Ɓáy faa sa̰w-ri na, i ɗo ɓáy hṵrusuo ɗáake sɛkɛ ziŋ nzoɓri ká ɓil fewri ká ndeɓe na ku.
REV 9:11 I ɗo ɓáy mbay tul-ri mbḭw, ɓe káʼa ɓa leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru pola a ɗaa peɗ ha̰ ni, lɛ, timbɛɗɛ na ka ɓa nzoɓ tul ŋga̰ni ɓe a ɓa mbay luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya. Riŋ-ɛ ɓáy nzaa eboro lɛ, ɓa Abado̰n, a ɓáy nzaa gɛrɛk laa lɛ, ɓa Apoliyo̰n. Máa sa̰w riŋke lɛ, ɓa Nzoɓ Ɓíɛ Zaɗ.
REV 9:12 Titire sɛkɛ fe na kal ro, lɛ, sɛkɛ fe ha̰yri ká tɔ̀ŋ siɗi na a vika fal-ɛ vuku rɔɓay.
REV 9:13 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi yieke na, ul tḭw ɓe. Lɛɛ, mì laa kusol mgba ká tḭw zaɗri ká *tutakra úu fe ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ká ɓo pol Ŋgɛrɛwṵru.
REV 9:14 Kusol ká mgba na, ɓaa ɓay ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi yieke ká mgba tḭw ɗo nduo-ɛ na mii: «Hina leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká niŋ ká i siŋ ri zuɔ ɗi ya ɓáy bawda nduo mbii ká i ɗi ɓa Efarat.»
REV 9:15 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká niŋ ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri ɗo ɗi ya í giyaŋ sa̰w síeke nda̰w, namke nda̰w, fewke nda̰w, rɔɔ mbiimbamke nda̰w na, ì hina ri ɓay haŋa ɓo, nzoɓri ká i te ɓil-e zaɗ say na, i i zaɗ mbḭwke.
REV 9:16 Nzoɓ káw tul piri yṵmri ká mì kɔ ri na, i tuu súyke ha̰ mì la-laa; lɛ, i ŋgḭi ɓamba wuruk wuruk mba kḭiŋa.
REV 9:17 Piriri ɓáy nzoɓ káw tul-riri ká mì kɔ ri ká ɓil fe ká tina nun ha̰ mì na, i ɗo mini key: i ɗo ɓáy gari lari ká ŋgɔŋ kɔkyɔ ɓa sḭ́ɛ nda̰w, ɗo ŋgul nda̰w, a ɓa tawori nda̰w pi. Tul piriri na, ɗo munu ɓa tul mbakiri. Huu ɓáy zuu huu, rɔɔ ɓáy tisaw ká vuo huu a fṵ kpiri kpiri tḭi saa ɓil law nzaa-ri wulam wulam.
REV 9:18 Ɓáy faa fe nuri ká say ká tḭi saa ɓil law nzaa piriri, ká ɓa ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗri na, nzoɓri ká i te ɓil-e zaɗ say na, zaɗ mbḭwke zǐŋke huɗ,
REV 9:19 ɓay ḭi lɛ, hṵrusuo piriri na ɗo ɓil law nzaa-ri ɓáy sa̰w-ri. Sa̰w-ri na rìi sɔyri ká i ɗo ɓáy tul ɓay ɗáake sɛkɛ ziŋ nzoɓri.
REV 9:20 A ɓie nzoɓri ká i hu-huɗ ɓíɛkeri ká mbi ɓáy zaɗ ku ya na, i suo kér ɓay ɓari ká tul peɗ ka̰aya ɓari ya. I ruo temndayari, ɓáy feri ká i kɔ ɓa wṵru ɓari ká i ɗaa ɓáy kḭri lariri ɓoɗ ɓoɗ ká ndṵy nda̰w, tisaw nda̰w, rɔɔ puu nda̰w na, ɓa pola pola. Ɓa feri ká i kɔ-kɔ́m ya nda̰w, í láa ɓay ya nda̰w, a í se-seɗ ya nda̰w pi.
REV 9:21 Nzoɓkeri ku na, i suo kér ɓay ɓari ká tul ika nzoɓ ya nda̰w, fe ɗáa mgbḭi ɓari ya nda̰w, fe ɗáa lɔrɔ ɓari ya nda̰w, mase riiɓa ɓari ya nda̰w pi.
REV 10:1 Falɛ lɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ mbḭw ká ɓa nzoɓ hṵrusuo uru saa nulue a ɗo ɗí ɓa tusiri. Síi mbam puɗ ni riɗiɗi; birimisi kiri tul-e gbuk, nzaa pol-e ndṵy mbeɗera mbeɗera munu ká síe so, a ɓal-ɛri kara ɗo munu bawda ŋguɔ ká ɗo haɗak a mbi huu wuo tḭi siya.
REV 10:2 Ka mgba vu mbeɗe káake ká mgbuɗa ɗo hɔy na ɗo nduo-ɛ. Ka ɗaa ɓal-ɛ hoɗo tɔ tul bawda maambii, a ɗaa ɓal-ɛ gel tɔ tusiri,
REV 10:3 a ɗaa fe ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ rìi fe ɗáa mbaki. Falɛ káʼa ɗaa fe na báyḭi lɛ, mbamri ká tɔnɔ say na, i hii nzi-ɛ gbaw.
REV 10:4 Zaɗka i ɓaa ɓay ɓáy zaɗ ɓari gbaw na báyḭi lɛ, mì ɗo ɗi ya ɓay vbíe ɓay ɓari na ɗo mbeɗe. Roo lɛ, mì laa kusol mbḭw mgba ká nulue a ɓaa ha̰ mì mii: «Ɓayri ká mbamri ká tɔnɔ say ɓaa na, mu kɔ́rɔ ɓa muni; mu vbie ɗo mbeɗe ya.»
REV 10:5 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká mì kɔ ni pola ká ɗo siya ká tul bawda maambii ɓáy tusiri na ura nduo hoɗo ɓe ɓa siya,
REV 10:6 a haa huɗ ɓáy riŋ ɓe ká kaw ɓáy kumnun mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ, ɓe káʼa ɗaa tumbam ɓáy feri riw bele ká ɗo ɗi nda̰w, a ɗaa tusiri ɓáy feri riw bele ká ɗo ɗi nda̰w, rɔɔ a ɗaa bawda maambii ɓáy feri riw bele ká ɗo ɓil-e nda̰w na, ka ɓaa ta-taŋ mii: «Gíyaŋke ti mbǎa!
REV 10:7 Zaɗka leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi tɔnɔ sayke a úl tḭw ɓe na báyḭi lɛ, fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke ká ɗo zaɗ muni na, a ɗáa ɔ ɓáy zaɗɛ munu káʼa ɓaa ɓayke ha̰ nzoɓ peɗ ɓeri ká i ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ na.»
REV 10:8 Falɛ lɛ, kusol ká mgba ká nulue ká mì laa pola na, ɓaa ɓay ha̰ mì ɓa kḭ na rɔɓay mii: «Mu se mú ya̰a mbeɗe káake ká nzi-ɛ mgbuɗa ɗo hɔy ká ɗo nduo leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗaa ɓal-ɛ mbḭw tɔ bawda maambii, a mbḭwke tɔ tusiri na.»
REV 10:9 Báyḭi lɛ, mì se luo-ɛ na a mí vbi ni ɓay haŋa ni ka ha̰ mì vu mbeɗeke na. Lɛɛ, ka ɓaa ha̰ mì mii: «Ya̰a mú sṵ; a zoŋ bak bak ká ɓil-a, roo lɛ, ká ɓil law nzaa-a na, a mbel riki riki munu ká num zoro.»
REV 10:10 Lɛɛ, mì ya̰a vu mbeɗeke na saa nduo-ɛ a mí sṵ. Ká ɓil law nzaa-i na mbel riki riki munu ká num zoro, roo lɛ, zaɗka mì tṵu na, yḭ̀i a zoŋ bak bak ká ɓil-i.
REV 10:11 Báyḭi lɛ, i ɓaa ha̰ mì mii: «Ndaɗ ɓay haŋa mù ɓaa ɓay ká tḭi saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru na ɓa kḭ; ɓa ɓay ká se tul fe ká Ŋgɛrɛwṵru leke se tul sa̰w nzoɓri ŋgḭi ɓamba nda̰w, sa̰w puo nzoɓri ŋgḭi ɓamba nda̰w, nzáa ɓayri ŋgḭi ɓamba nda̰w, rɔɔ mbayri kara ŋgḭi ɓamba nda̰w pi.»
REV 11:1 Falɛ lɛ, i ha̰ mì ŋgasikri, rìi puu ká i líeke fe, lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ha̰ mì mii: «Úru mú vǎa lie hul ka̰ni ɓi ɓáy *tutakra fe poy, rɔɔ mú kḭi nzoɓri ká i ruo mì ká ɗi.
REV 11:2 Roo lɛ, mu pɔ́ŋ líe mgbaŋ ká kɛlɛ, ɓay ḭi lɛ, mì pɔŋ ha̰ nzoɓri ká i tuu mì ya. Ɓari nzoɓkeri ku na i tɔɗ ŋgɛrɛpuo ká ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓi na duŋa duŋa few síŋ niŋ pa̰rɛ siɗi.
REV 11:3 Mì haŋa hṵrusuo ha̰ nzoɓ nasi ɓay ɓiri ká siɗi na; i nduo gari síe í ka-káa ɓay ká tḭi saa nzaa-i ká ɓil fewkeri ku ká nam ɓa isɔɗ duɔ zaɗ mbḭw ɓáy isɔɗ sɔɗ siɗi ɓáy síŋ yie (1260).»
REV 11:4 Nzoɓ nasi ɓayri ká siɗi na, i ɓa puu oliviyeri ká siɗi ɓáy huu ndeleri ká siɗi ká i ɗaa sìi say ká ɗo pol-i, ɓi ká mì ɓa Ŋgɛrɛmbay ká tusiri key na.
REV 11:5 Zaɗka nzoɓ nzaa faa ɓay ɗáa sɛkɛ ziŋ ri lɛ, huu a tḭ́i saa nzaa-ri ɓay ɓíɛ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓariri ku na. Faake mini nda̰w ze, nzoɓkeri ku na i zíŋke huɗ.
REV 11:6 Ká ɓil fewkeri ku ká i ka-káa ɓay ɓi na, nzoɓ nasi ɓayri ká siɗi na, i ɗo ɓáy hṵrusuo mgbaka mbam ha̰ ni tɔ ya nda̰w, í ɗo ɓáy hṵrusuo fɛ́rɛ mbii ha̰ ni vi ɓa sím nda̰w, a í ɗo ɓáy hṵrusuo ndáka tusiri ɓáy kḭri ɓíɛri ɓoɗ ɓoɗ ká mbi ɓáy zaɗ ha̰ ni tḭi tul nzoɓri munu ká law-ri hii.
REV 11:7 Zaɗka i ɓáa nasi ɓay ɓari ɔ na báyḭi lɛ, fe mgbam ká ɗo yer ká naa *luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya na, a tḭ́i a ruu ziŋ ri, a haw yṵm ká tul-ri, a i ri.
REV 11:8 Huɗ ɓari a zúɔ zaɗ áake ká ɓil ŋgɛrɛpuoke, zaɗ ká i ɓer Ŋgɛrɛmbay, ká ɓa Ŋgɛrɛmbay ɓari nda̰w na ɗo tul puu say huɗ ká ɗi. Ŋgɛrɛpuoke ku na, i mgba í líeke Sɔdɔm, mase Eziɓte.
REV 11:9 Lɛɛ, nzoɓri ká sa̰w ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele, sa̰w ka̰ni ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w, nzaa ɓay ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w, rɔɔ ɓáy sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele nda̰w na, i ví kɔ́kɔ huɗ ɓari nam say mgba nzaaruo kḭ ká síe ɗo law tul, a í pɔŋ faa ha̰ nzoɓri ɓay haŋa ri voro huɗ na ya.
REV 11:10 Nzoɓ tukɛlɛri na i ɗoko ɓáy suoriya ɓay tul huɗ nzoɓ nuri ká siɗi ku na, í zay sùo-ri a í pie ɓáy fe ha̰ kḭ ɓa lie ɓa lew, ɓay ḭi lɛ, *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká siɗi key na, i ɗaa ha̰ tul nzoɓ tukɛlɛri fɛrɛ ɓáy faa káa ɓay ɓari.
REV 11:11 Roo lɛ, fal nam ká say mgba nzaaruo kḭ ká síe ɗo law tul na báyḭi lɛ, ɔ̰mi vi saa luo Ŋgɛrɛwṵru, a rìi sùo nzoɓri ká i i ri na, lɛ, i uru siya. Lɛɛ, ɓari riw bele ká i ɗo zaɗɛ í kɔ ri na hḭɛ ɗaa ri zikiki.
REV 11:12 Báyḭi lɛ, nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká siɗi na, i laa kusol mgba ɓeleŋ saa nulue a ɓaa ha ri mii: «Hil í vi key!» Ro, i hil ká ɓil síi mbam na ɓa nulue, ha̰ nzoɓ tul ŋga̰ni ɓari kɔ ri ɓáy nun-ri.
REV 11:13 Ká zaɗɛ ku hɔy lɛ, tusiri laŋ yik yik ha̰ ŋgɛrɛpuo ká i te ɓil-e zaɗ duɔ na, zaɗ mbḭwke dir wuruk ha̰ nzoɓri isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ tɔnɔ say ziŋ huɗ ɓay tusiri ka laŋ na. Ɓie nzoɓri ká i saɗ ká í kaw ɓáy kumnun ɓáy na, hḭɛ ɗaa ri zikiki a í ɗaa riŋ ɗika ɓo tul Ŋgɛrɛwṵru ká kaw nulue.
REV 11:14 Sɛkɛ fe ndeke ɗi siɗike na kal ro; lɛ, sɛkɛ fe ndeke ɗi sayke ro ɗo ɗi ya vuku.
REV 11:15 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi tɔnɔ sayke na ul tḭw ɓe. Lɛɛ, mì laa kusolri mgba goɗi goɗi ká nulue mii: «Timbɛɗɛ key na, hṵrusuo réke mbay ká tul hṵrusuori riw bele ká tusiri key na ɗo nduo Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru naari ɓáy *Krisi, nzoɓ káʼa pie ni vi tusiri key ɓay ya̰aŋa nzoɓri na. Kaʼa réke mbay mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ.»
REV 11:16 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛ tul peɗri ká síŋ siɗi pa̰rɛ niŋ ká kaw tul kariŋgaw mbay ɓari ká pol Ŋgɛrɛwṵru na, i huku siri í ɗaa nzaa pol-ri tuŋ siri í ruo ni mii:
REV 11:17 «Ŋgɛrɛmbay, Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye, ɓo ká mù ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy, ɓo ká mú ɗo timbɛɗɛ key nda̰w na: Taambɔl ha̰ mù ɓay tul bawda hṵrusuo ká mù ɗáake peɗ, a timbɛɗɛ key na mù kaw ɓa mbay.
REV 11:18 Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ ká i tuu mù ya na, law-ri fa̰a ri gbururu gbururu ká tul-a. Roo lɛ, timbɛɗɛ key na, ɓa sa̰w síe ɓo ro ɓay haŋa hɛrɛ ɓo ka ɓo tul-ri. Timbɛɗɛ key na, ɓa sa̰w síe ɓo ro ɓay haŋa mù kuŋ sal ɓay ɓo tul nzoɓ huɗeri. Timbɛɗɛ key na, ɓa sa̰w síe ɓo ro ɓay haŋa mù ha̰ fe tunduo ha̰ nzoɓ peɗ ɓori ká i ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa-a, ɓáy nzoɓri riw bele ká i ɓa taa ɓo ká í hḭɛ mù, ze i ɓa na ŋgɛrɛri, mase leɗri kara nda̰w. Timbɛɗɛ key na, ɓa sa̰w síe ɓo ro ɓay haŋa mù ɓiɛ ɓari ká i ɓiɛ tusiri key na kpukɗu kpukɗu!»
REV 11:19 Báyḭi lɛ, *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nulue na mgbuɗa ɗo hɔy ha̰ nzoɓri kɔ *sanduku sáka kuni ká ɓo ɓil-e. Lɛɛ, mbamri vbu haa gbɛrɛrɛ gbɛrɛrɛ nda̰w, kusolri mgba ɓeleŋ ɓeleŋ nda̰w, mbamri yḭw kpǎ̰y kpǎ̰y nda̰w, tusiri laŋ yik yik nda̰w, rɔɔ sa̰riri ga̰y ziɗiɗi ziɗiɗi zuɔ siri nda̰w pi.
REV 12:1 Báyḭi lɛ, fe ká kiɛ fe ká ɓa hḭɛ zikiki ndaɗ kɔ́kɔ tḭi saa tumbam. Mì kɔ má̰y nzoɓ mbḭw ká síe puɗ ni kpurukuɗ munu ɓa gari. Ka ɗaa ɓal-ɛ zuɔ tul few, rɔɔ taguɓa mbay ká mbaymawri duɔ falɛ siɗi ɗo ɗi guɓa tul-e.
REV 12:2 Ka ɗo ɓil a ɗo ɗi ya ɓay mbóŋ leɗ, lɛ, nduo sɛ ni ha̰ ni guu fe.
REV 12:3 Báyḭi lɛ, fe ká kiɛ fe kḭ tḭi saa tumbam. Mì kɔ bawda nay saŋ sḭ̀i ɓa huu ká tul-e ɓa tɔnɔ say, tḭw-ɛ ɓa duɔ, lɛ, taguɓa mbay ɓa tɔnɔ say ɓo tul-ri mbḭw mbḭw bele.
REV 12:4 Ɓáy sa̰w-ɛ na mbaymawri ká i te ɓil-e zaɗ say na, ka dúɔke zaɗ mbḭwke, a kuɔ ri a vbuku ri zuɔ tusiri mgbarak. Ka ɗo lakun má̰y ká ɗo mbóŋ na kɛk ɓay haŋa ɓo ka mboŋ lɛ, ɓeri tṵu vi-e na hak.
REV 12:5 Lɛɛ, má̰y na mboŋ leɗ wa̰ra nzoɓ, ɓe káʼa réke mbay ká tul nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele ɓáy hṵrusuo. A lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ví mbi leɗ na a séke luo Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul kariŋgaw mbay ɓe.
REV 12:6 A báyḭi lɛ, máa leɗ na ɗuu a se zaɗ ká Ŋgɛrɛwṵru leke ɓay tul-e ká ɓil law kɔr ɓay haŋa ɓo, ka hɔ́l ni nam isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw ɓáy isɔɗ sɔɗ siɗi ɓáy síŋ yie (1.260).
REV 12:7 Báyḭi lɛ, ruy ɗo nulue. Leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká riŋ-ɛ ɓa Misɛl ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri, a nay saŋ ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri laa, i ruu ziŋ kḭ.
REV 12:8 Roo lɛ, Misɛl ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri na i haw yṵm, a í pɔŋ faa ha̰ nay saŋ ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri ɓay haŋa ri kaw nulue mbǎa.
REV 12:9 I vbu bawda nay saŋ na ɓo kɛlɛ, ɓe sɔy piɛɗke lew ká i ɗi ni ɓa ŋgɛrɛtemndaya, mase *Satan, ká ula nzoɓri riw bele ká tusiri key na; i vbu ni saa nulue ɓo tusiri gbirik ɓáy leɗ nzaapeɗ ɓeri mbḭw hɔy.
REV 12:10 Falɛ ku lɛ, mì laa kusol mgba ɓeleŋ ká nulue mii: Timbɛɗɛ na, pam Ŋgɛrɛwṵru vi ro! Timbɛɗɛ key na, Ŋgɛrɛwṵru kiɛ hṵrusuo-ɛ ɓáy réke mbay ɓe! Timbɛɗɛ key na, Krisi, nzoɓ káʼa pie ni vi ɓay ya̰aŋa nzoɓri na, kiɛ hṵrusuo-ɛ: Nzoɓ Ɗáa Ɓay ɓo tul yṵ naari, ɓe káʼa ɗo pol Ŋgɛrɛwṵru naari ɓay ɗáa ɓay ɓo tul-ri suŋ ɓáy ɓisie na i vbu ni saa nulue ɓo kɛlɛ.
REV 12:11 Yṵ naari haw yṵm ká tul-e ɓáy faa sím Vu Baɗu, ɓáy Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká i ɓaa nasike ɓa kɛlɛ, rɔɔ ɓáy sùo-ri ká i pɔŋ yaklak ha̰ huɗ.
REV 12:12 Sa̰wke mini ze, nulue ɓáy ɓaarì ká ì ɗaa puo ká ɗi na, ì zay sùo-rì! Roo lɛ, sɛkɛ fe ɓa taa tusiri ɓáy bawda maambii, ɓay ḭi lɛ, ŋgɛrɛtemndaya na ɗì ɓa luo-rì ku! Law-ɛ fa̰a ni gbururu gbururu, ɓay ḭi lɛ, ka kɔ sa̰w síe ɗáa peɗ ɓe na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.
REV 12:13 Zaɗka nay saŋ na kɔ mii, i vbu ɓeri ɓo tusiri na báyḭi lɛ, ka tii sa̰w nii má̰y ká mboŋ leɗ wa̰ra nzoɓ na.
REV 12:14 Roo lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ta̰y bawda tirim ɓa siɗi ha̰ má̰y na ɓay haŋa ni ka zǒke kpṵru a se zaɗ ká Ŋgɛrɛwṵru leke ɓay tul-e ká ɓil law kɔr, a hɔl ni mbiimbam say ɓáy few yie a ha̰ ni kaw ɗi ɗi ɓáy nay saŋ na.
REV 12:15 Báyḭi lɛ, nay saŋ na kuku mbii tuɔ fal má̰y na munu ká maambii, ɓay haŋa ɓo mbiike na ka ya̰a ni.
REV 12:16 Roo lɛ, tusiri sɔ má̰y na, a aa nzi-ɛ a tṵu mbii ká tḭi saa nzaa nay saŋ na.
REV 12:17 Zaɗka nay saŋ na kɔ munu báyḭi lɛ, law-ɛ fa̰a ni ká tul má̰y na gbururu gbururu, a yḭ̀i a vǎa ruu ziŋ ɓie sa̰w má̰y na, ɓari ká i ɗaa vu mbom ɓo tul *bol kusol Ŋgɛrɛwṵru a í ɗo tul tusuɛ ɓay ká Zezu tina ha ri na.
REV 12:18 Báyḭi lɛ, nay saŋ na ɗo siya ká nzaa bawda maambii na kɛk.
REV 13:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ fe mgbam mbḭw ká ɗo yer tḭi saa bawda maambii. Ka ɗo ɓáy tḭw ɓa duɔ, tul ɓa tɔnɔ say. Taguɓa mbay guɓa tul tḭwkeri ku na mbḭw mbḭw riw bele. Ká nzaa pol-ri mbḭw mbḭw bele na, i vbie riŋ tḭ́iri Ŋgɛrɛwṵru ze ɗo ɗi.
REV 13:2 Fe mgbamke ká mì kɔ ni na rìi ɗaɗakli, ɓal-ɛri rìi ɓal tawa̰ra, nzi-ɛ rìi nzáa mbaki. Nay saŋ na ha̰ ni ŋgɔŋɔ ɓe, kariŋgaw mbay ɓe, ɓáy bawda hṵrusuo ɓay ɗáa fe.
REV 13:3 Fe mgbamke ku na, tul-e mbḭw ká sakrake ha̰wri na, rìi fe káʼa ziŋ nṵɔ ká i ni ɗo ɗi, roo lɛ, nṵɔke ku na nzɛ. Nzoɓ tukɛlɛri riw bele na tuku ri ha ri ɗo yer a í ɗuu fal-ɛ.
REV 13:4 I ruo nay saŋ na, ɓay ḭi lɛ, ka ha̰ hṵrusuo ha̰ fe mgbam na. I ruo fe mgbam na nda̰w í ɓaa mii: «Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ hṵrusuo-ɛ rìi taa fe mgbamke na lɛ? Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, a máa rúu ziŋ ni lɛ?»
REV 13:5 Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ faa ha̰ fe mgbam ká ɗo yer na ɓaa ɓay siika sùo ɓeri, ɓáy ɓay tḭ́iri ni, a ha̰ ni hṵrusuo ɗáa peɗ few síŋ niŋ pa̰rɛ siɗi.
REV 13:6 Ka mgbuɗa nzi-ɛ a tḭiri Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, tḭ́iri riŋ-ɛ nda̰w, zaɗ káw ɓe ká nulue nda̰w, rɔɔ ɓari riw bele ká i ɗaa puo ká ɗi nda̰w pi.
REV 13:7 Ŋgɛrɛwṵru pɔŋ faa ha̰ ni ruu ziŋ nzoɓri ká i ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe Ŋgɛrɛwṵru na a haw yṵm ká tul-ri. Ka ha̰ ni hṵrusuo ká tul sa̰w ka̰niri riw bele nda̰w, sa̰w nzoɓri riw bele nda̰w, nzaa ɓayri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele nda̰w pi.
REV 13:8 Lɛɛ, nzoɓ tukɛlɛri riw bele na, i ruo fe mgbamke na; ɓa ɓari huo-ri ká i ɗaa riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe pam pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy na ze i ruo ni ya. Mbeɗeke ku na, ɓa taa Vu Baɗu ká i i ni ɓa *fe poy.
REV 13:9 Nzoɓ ká ɗo ɓáy suku láa ɓay lɛ, ka laa ɓay ká ɗo key!
REV 13:10 Nzoɓ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni ɗo ɓay tul hul sal lɛ, i mgbaka ni naa hul sal na kḭ. A nzoɓ káʼa ɗaa ni ɗo ɓay tul maamii lɛ, i ika ni ɓáy maamii na kḭ. Ɓe ze ɓa sa̰w síe haŋa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri i sṵu law-ri a í ɗo tul mbika law.
REV 13:11 Falɛ ku lɛ, mì kɔ fe mgbam kḭ ká ɗo yer ká tḭi na ɓáy buɗ saa siri. Ka ɗo ɓáy tḭw ɓa siɗi rìi tḭw vu baɗu, roo lɛ, ɓay ɓáa ɓe ɗo munu ɓa taa nay saŋ na.
REV 13:12 Ɓe na, hṵrusuo titire fe mgbam riw bele ɗo sùo-ɛ, a ɗáake peɗ ɓáy riŋ-ɛ ha̰ nzoɓ tukɛlɛri ruo titire fe mgbam, ɓe ká nṵɔ ɗo sùo-ɛ rɔɔ a nzɛ na.
REV 13:13 Ka ɗaa bawda fe saŋri; ka ɗaa ha̰ huu kara ɗì saa nulue a ɓo tusiri ká nun nzoɓri riw bele.
REV 13:14 Ɓáy faa fe saŋri káʼa ɗaa ɓáy riŋ titire fe mgbamke na, ka ǔlake nzoɓ tukɛlɛri ká tusiri key. Ka ɓaa ha ri mii: «Ì mbuo fe rìi titire fe mgbam na ɓay ɗáake mbay ɓo tul-e, ɓe káʼa hu-huɗ nṵɔ maamii, rɔɔ a fil na.»
REV 13:15 Ka ziŋ hṵrusuo ɓay haŋa ɔ̰mi ha̰ fe ká i mbuo rìi titire fe mgbam na, ɓay haŋa ɓo, fe ká i mbuo na ka ɓaa ɓay, a i nzoɓri riw bele ká i hii ɓay rúo ni ya na.
REV 13:16 Fe mgbam ká ɗo yer ká tḭi saa siri na mbi nzi-ɛ ha̰ nzoɓri riw bele, ze i ɓa na ŋgɛrɛri, mase leɗri, nzoɓ feziŋari mase nzoɓ kṵkuri, koyri mase nzoɓri ká i kaw ɓáy tul-ri kara, i te surum ɗo nduo hoɗo ɓari, mase nzaa pol-ri.
REV 13:17 Nzoɓ ká surum key na ti sùo-ɛ ya lɛ, ka maa ɓay híe fe ya nda̰w, a maa ɓay mbika fe a hie ziŋ nzoɓ ya nda̰w pi. Surumke ku na ɓa riŋ fe mgbam ká ɗo yer na, mase kḭiŋa suy fe ká maa kḭ ɓáy riŋke.
REV 13:18 Ɓe ze ɓa sa̰w síe haŋa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri i ɗo ɓáy nun nzɛm. Nzoɓ ká ɗo ɓáy fe kɔ́kɔ lɛ, a máa ɓay ndáy suy fe ká maa kḭ ɓáy fe mgbam ká ɗo yer na, ɓay ḭi lɛ, suy feke ku na, maa suy nzoɓ. Súyke na ɓa isɔɗ sɔɗ yie ɓáy síŋ yie pa̰rɛ yie (666).
REV 14:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ-kɔ́m, lɛ, mì kɔ Vu Baɗu ká ɗo siya ká tul kuo *Sio̰n. Nzoɓri ká i ɗo ziŋ ni na i ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ isɔɗ ɓáy síŋ niŋ pa̰rɛ niŋ (144.000) ká i vbie riŋ-ɛ ɓáy riŋ bi-ɛ ɗo nzáa pol-ri.
REV 14:2 Lɛɛ, mì laa kusol mgba saa nulue rìi maambii ká so gbuu gbuu, mase rìi mbam ká yḭw kpǎ̰y. Kusol ká mì laa na, mgba rìi nzaŋa koloŋ ká nzoɓ haŋakeri haŋ.
REV 14:3 Bawda ruɔ nzoɓkeri ku na, i ɗo siya ká pol kariŋgaw mbay ɓáy fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ, rɔɔ ɓáy *ŋgɛrɛ tul peɗri nda̰w na, i ɗi sim fie. Simke ku na, nzoɓ mbḭw maa ɓay fére ya, ɓa ɓari huo-ri kḭ hɔy ká i ɓa isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ isɔɗ ɓáy síŋ niŋ pa̰rɛ niŋ (144.000) ká Ŋgɛrɛwṵru puo mbɔl ká tul-ri ɓáy faa sím Vi-e ká tusiri key na ze, i maa ɓay fére.
REV 14:4 Ɓa ɓari ká i kɔrɔ sùo-ri *taŋ kaɗ kaɗ í zaa má̰yri ya, í se fal Vu Baɗu na ɓáy zaɗri riw bele káʼa se ɗi. I ɓa nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru puo mbɔl ká tul-ri ká sakra nzoɓri ɓáy faa sím Vi-e ha ri vi ɓa taa ɓe ɓáy Vu Baɗu. Nzoɓkeri ku na, i ɗo munu ɓa titire tul fe pay ká i mbi ha̰ Ŋgɛrɛwṵru.
REV 14:5 Kúɗ ɓay mbḭw kara tḭi saa nzaa-ri ya; i ɓa nzoɓri ká ɓay ti tul-ri ya.
REV 14:6 Falɛ ku lɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ mbḭw zo a ha̰ari tumbam siya. Ka ɗo ɓáy Ɓay Kere ká ɗo ɓaŋguɔ ɓay ka-káake ha̰ nzoɓri ká tusiri key, ɓáy sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele nda̰w, sa̰w ka̰niri riw bele nda̰w, nzaa ɓayri riw bele nda̰w, rɔɔ ɓáy sa̰w nzoɓri riw bele nda̰w pi.
REV 14:7 Ka ɓaa ɓay mgba ɓeleŋ mii: «Ì hḭ́ɛ Ŋgɛrɛwṵru a í ɗaa riŋ ɗika ɓo tul-e, ɓay ḭi lɛ, nam káʼa kúŋ sal ɓay zuɔ tul nzoɓri na vi ro. Munu zu lɛ, ì ruo ni, ɓe ká ɗaa tumbam nda̰w, tusiri nda̰w, bawda maambii nda̰w, rɔɔ ɓáy faa luo mbiiri nda̰w pi.»
REV 14:8 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi siɗike tɔŋ fal leɗ nzaapeɗ titire na a ɓaa mii: «Ì kɔ, ŋgɛrɛpuo *Babilo̰n lie ro! Bawda ŋgɛrɛpuo key ká ɗaa ha̰ nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele nzɔ him ɓe, í pɔŋ sùo-ri yaklak ɓo ɓil fe ɗáa lɔrɔri na, lie kpukɗu kpukɗu ro!»
REV 14:9 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi sayke tɔŋ fal nzoɓ siɗikeri na, a ɓaa ɓay mgba ɓeleŋ mii: «Nzoɓ ká ruo fe mgbam ká ɗo yer ɓáy fe ká i mbuo rìi ni, a ha ri te surum riŋ-ɛ ɗo nzaa pol-e, mase fal nduo-ɛ lɛ,
REV 14:10 ɓe kḭ sùo-ɛ kara a nzɔkɔ him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru káʼa kuna zuɔ ɓil tuŋguo hɛrɛ ɓe taŋ zukrike. Nzoɓke ku na, a kɔ́kɔ síe ká ɓil huu ká tisaw vuo huu ká ɗi a fṵ kpiri kpiri ká pol leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ɓáy pol Vu Baɗu.
REV 14:11 Zuu huu ká ha ri kɔ síe na a tḭ́i ndururu mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ. Nzoɓ ká ruo fe mgbam na ɓáy fe ká i mbuo rìi ni, ɓáy nzoɓ ha̰a ha̰a ká ha ri te surum riŋ-ɛ ɗo sùo-ɛ na, ka ti mgbaka ta̰ram ya mgbaŋ, ɓil suŋ ya nda̰w, ɓisie ya nda̰w pi.»
REV 14:12 Ɓe ze ɓa sa̰w síe haŋa nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri ká i ɗaa vu mbom ɓo tul bol kusol-eri, a í ɗo tul ɓay Zezu na, i sṵu law-ri.
REV 14:13 Falɛ ku lɛ, mì laa kusol ká mgba ká nulue mii: «Mu vbie ɓayri key ka ɗo mbeɗe: Tii sa̰wke saa vuri key na, nzoɓri ká i hu ká ɓil Ŋgɛrɛmbay na, suoriya ɓa taa ɓari.» Lɛɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru yḭiŋra ɓáy ɓayke mii: «Zaɗɛ zu, ɓa tusuɛ kḭ. I máa ɓay mgbaka ta̰ram sùo-ri ká tul peɗ ɓari ká i ɗaa, ɓay ḭi lɛ, fe kere ɓari ka i ɗaa na, Ŋgɛrɛwṵru ti yḭiŋra ya, a haŋa ri fe tunduoke ɓáy.»
REV 14:14 Falɛ ku lɛ, mì kɔ-kɔ́m na rɔɓay, lɛ, mì kɔ síi mbam pie. Ká tul síi mbamke ku na, nzoɓ rìi vu nzoɓ kaw ɗi; taguɓa mbay ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri guɓa tul-e, a mgba ŋgahol ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm ɗo nduo-ɛ.
REV 14:15 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ tḭi saa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nulue a ɗaa fe ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ a ɓǎake ɓay ziŋ nzoɓ ká kaw tul síi mbam na mii: «Mu mbi ŋgahol ɓo na, a mú tii sa̰w vbieke fe pay na, ɓay ḭi lɛ, sa̰w síe vbíe fe pay na vi ro; fe pay ká tusiri na ŋgɔŋ ro.»
REV 14:16 Báyḭi lɛ, nzoɓ ká kaw tul síi mbam na, mbi ŋgahol ɓe na a vbieke fe payri ká tusiri na.
REV 14:17 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ tḭi saa hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nulue; ɓe kara ka mgba ŋgahol ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm na ɗo nduo-ɛ nda̰w.
REV 14:18 Leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ na rɔɓay ká ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul huu na tḭi saa zaɗ *tutakra fe poy, a ɗaa fe ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ ziŋ nzoɓ ká mgba ŋgahol ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm na mii: «Mu mbi ŋgahol ɓo ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm na, a mú kúɗke lere puuri ká ɗo zúɓa zuɓa ká tusiri, ɓay ḭi lɛ, lerekeri na ŋgɔŋ ro.»
REV 14:19 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na mbi ŋgahol ɓe a kǔɗke lere puuri ká ɗo zúɓa zuɓa ká tusiri, a vbuku zuɔ zaɗ ɗuɔ mbii lere puu ká kiɛ hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru.
REV 14:20 I tɔɗ lere puuri ká zuɔ zaɗɛ na ká fal ŋgɛrɛpuo; lɛ, sím ká tḭi saa zaɗ ɗuɔ mbii lere puu na, hil kpṵru se kɛ̌ŋrɛŋ ká ɗo nzaa piriri. Símke ká uo na ya̰a zaɗ a maa sal faa isɔɗ sɔɗ sayri munu (300).
REV 15:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ fe ká kiɛ fe kḭ ká nulue ká ɓa hḭɛ zikiki a ndaɗ kɔ́kɔ. Leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say mgba ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ tɔnɔ say ɗo nduo-ri. Ɓa ɔ́rɔ ɓie ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ ro zu, ɓay ḭi lɛ, ɓáy faa ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ ku na ze hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɔ ká ɗi.
REV 15:2 Mì kɔ fe rìi bawda maambii ká ɗo ka̰rara ká zukri kḭ ɓáy huu; a mí kɔ ɓari ká i haw yṵm ká tul fe mgbam ká ɗo yer, ɓáy tul fe ká i mbuo rìi ni, rɔɔ ká tul ɓe na ká suy ɓe suo bol riŋ-ɛ na. I ɗo siya ká tul bawda maambiike, í mgba nzaŋa ká Ŋgɛrɛwṵru ha ri ɗo nduo-ri gbiri gbiri,
REV 15:3 a í ɗi sim ká *Moyze, nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵru ɗi ká pola lew, ɓáy sim ká Vu Baɗu ɗi mii: «Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye, fe ɗáa ɓori na ɓa hḭɛ zikiki a ndaɗ kɔ́kɔ! Mbay tul nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ bele, feri ká mù leke ɓay ɗáa na, ɗo ɓáy zaɗɛ a maa ɓáy tusuɛ ɓay.
REV 15:4 Ŋgɛrɛmbay, wa̰a, nzoɓ ve nda̰w rɔɔ ti hḭ́ɛ mù ya lɛ? Nzoɓ ve nda̰w rɔɔ, a sáŋ ɗáa riŋ ɗika ɓo tul-a lɛ woo? Ɓa tusuɛ, ɓa ɓo huo-ɔ kḭ hɔy ze mù taŋ kaɗaŋ. Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele na i vika luo-ɔ í huku pol-a ɓay rúo mù, ɓay ḭi lɛ, fe ɗáa ɓori ká ɗo ɓáy zaɗɛ na ɗo zaɗ hie ká nun nzoɓri riw bele.»
REV 15:5 Falɛ ku lɛ, mì kɔ *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nulue ká *zaɗ ká taŋ kaɗaŋ ɓamba tasiri ɗo ɓil-e na mgbuɗa ɗo hɔy.
REV 15:6 A lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say ká i mgba ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ ká tɔnɔ say ɗo nduo-ri na, i tḭi saa hul ka̰nike. I nduo gari ká ndaɗ ɓamba a ndṵy a puu kpala kpala; i ɗaa sal ɓil ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri na tekre nzaa law-ri.
REV 15:7 Lɛɛ, fe mbḭw ká sakra fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ na, ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say na, tuŋguo tɔnɔ say ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri. Tuŋguoke ku na him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Káw Ɓáy Kumnun mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ na, mbaa ɗi maa ri mbḭw mbḭw bele.
REV 15:8 Báyḭi lɛ, zuu huu ká kiɛ riŋ ɗika Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo, ɓáy hṵrusuo-ɛ na ya̰a ɓil hul ka̰nike kpol kpol bele ha̰ nzoɓ mbḭw mini kara maa ɓay ríi ɗi ya kpṵru maa ɓáy ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ ká tɔnɔ say ká leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say i víke na ɔ bele nda̰w rɔ.
REV 16:1 Falɛ ku lɛ, mì laa kusol nzoɓ mgba ɓeleŋ uru saa *hul ka̰ni Ŋgɛrɛwṵru ká nulue a ɓaa ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say na mii: «Ì se í vǎa kúna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ká ɓa tɔnɔ say na ka zuɔ tusiri.»
REV 16:2 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru titire se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ tusiri. Lɛɛ, nzoɓri ká i ha̰ téke surum fe mgbam ká ɗo yer ɗo sùo-ri, a í ruo fe ká i mbuo rìi ni na, nṵɔ da̰y ká sɛ ɓamba zuɔ sùo nzoɓkeri na kpurukuɗ bele.
REV 16:3 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi siɗike se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ bawda maambii. Lɛɛ, mbiike na fɛrɛ a ndiŋ munu ɓa sím nzoɓ huɗe, a feri riw bele ká ɗo ɓil-e ɓáy kumnun na i hu mburuk.
REV 16:4 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi sayke se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ nduo mbii ɓáy faa luo mbiiri ha ri fɛrɛ a ɓa sím.
REV 16:5 Báyḭi lɛ, mì laa kusol leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓáy hṵrusuo ká tumbiiri na ɓaa ha̰ Ŋgɛrɛwṵru mii: «Ɓo ká mù taŋ kaɗaŋ, ɓo ká mù ɗo pola ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy, mù ɗo timbɛɗɛ key nda̰w na, kúŋ sal ɓay ɓo ká mini key na ɗo ɓáy zaɗɛ.
REV 16:6 Nzoɓ ndayari na, i ɗaa sím nzoɓ taa ɓori ɓáy taa nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa-a na zuɔ siri, a timbɛɗɛ key lɛ, ɓo ro mù ha ri nzɔ sim, í ziŋ fe ká maa tul-ri ɓáy peɗ ɗáa ɓari.»
REV 16:7 Lɛɛ, mì laa kusol mgba saa zaɗ *tutakra fe poy mii: «Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye, ɓa tusuɛ kḭ, kúŋ sal ɓay ɓori na, ɗo ɓáy zaɗɛ, a maa ɓáy tusuɛ ɓay.»
REV 16:8 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi niŋke se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ tul síe a ha̰ ni faa zɔ́kɔ nzoɓri pǐi ɓáy zaŋa ɓe.
REV 16:9 Nzoɓri ká síe záŋke ká hɛɗ hɛɗ zɔ ri na, i tḭiri riŋ Ŋgɛrɛwṵru ɓe káʼa mgba kḭri ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ ká mini key ɗo nduo-ɛ. Roo lɛ, i hii súo kér ɓay ɓari ɓay ɗáa riŋ ɗika ɓo tul-e ya.
REV 16:10 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi ndeɓeke se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ tul kariŋgaw mbay fe mgbam na, ha̰ puoruo ɓe ɗo ɓil suŋ nduŋ. Nzoɓri sṵ rḭm-ri mgbɔkli mgbɔkli ɓay kɔ́kɔ sɛkɛ fe ɓari,
REV 16:11 a í tḭiri Ŋgɛrɛwṵru ká nulue ɓay tul sɛkɛkeri ɓáy nṵɔri ká ɗo sùo-ri na. Roo lɛ, i hii súo kér ɓay ɓari ká tul fe ɗáa ka̰aya ɓari na ya.
REV 16:12 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi yieke se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ tul bawda nduo mbii ká riŋ-ɛ ɓa Efarat ha̰ mbiike ṵu kpǎ̰ani a pɔŋ ɓa faa ha̰ mbayri ká i kaw fi tiya ká fi tḭ́i síe na ha ri víke.
REV 16:13 Lɛɛ, mì kɔ temndayari tul-ri say ká i rìi taŋgḭwri tḭi saa ɓil nzaa nay saŋ nda̰w, saa nzaa titire fe mgbam ká ɗo yer nda̰w, rɔɔ saa nzaa fe mgbam ndeke ɗi siɗike, ɓe káʼa ɗi sùo-ɛ ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w na.
REV 16:14 Ɓa temri ká i ɓa taa ŋgɛrɛtemndaya ká i ɗaa fe saŋri. I se luo mbayri ká tusiri key riw bele, ɓay haŋa ɓo, i mbṵ kḭ í ɗaa ruy ziŋ Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye ɓáy bawda nam ɓe.
REV 16:15 Ŋgɛrɛmbay ɓaa mii: «Ì laa key, mì tḭ́i tul-rì mbuɗa munu ká nzoɓ riiɓa tḭ́ike. Nzoɓ ká kaw ɓáy nzaa ɓal-ɛ kekeke a kɔrɔ gari ɓeri ɗo lakun-ɛ, ɓay haŋa ɓo ka se tigbi-ɛ hɔy nduɔɗi ha̰ sahoy ka sɛ ni ya na, suoriya ɓa taa ɓe.»
REV 16:16 Báyḭi lɛ, temndayari na, i mbṵ mbayri ká zaɗ mbḭw ká i ɗi ɓáy nzaa eboro ɓa Harmagedo̰n.
REV 16:17 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ndeke ɗi tɔnɔ sayke se a vǎa kuna him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil tuŋguo ɓe na zuɔ ɓil zuu, lɛ, kusol Ŋgɛrɛwṵru mgba ɓeleŋ saa kariŋgaw mbay ká hul ka̰ni ɓe ká nulue mii: «Peɗke ɔ ro zu.»
REV 16:18 A lɛ, mbamri vbu haa yela yela nda̰w, kusolri mgba ɓeleŋ ɓeleŋ nda̰w, mbamri yḭw kpǎ̰y kpǎ̰y nda̰w, rɔɔ tusiri laŋ yik yik nda̰w pi. Ɓa ɗḭ̌ɛ ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa tusiri kpṵru tḭi timbɛɗɛ key na, nzoɓ kɔ kḭri tusiri ká laŋ mini key ba mbḭw ya mgbaŋ!
REV 16:19 Bawda ŋgɛrɛpuo na sáka zaɗ say, a ŋgɛrɛpuori ká sa̰w puori ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká tusiri key na dir wuruk wuruk. Ro, Ŋgɛrɛwṵru ker se tul ŋgɛrɛpuo *Babilo̰n ká riŋ-ɛ mgba ɓamba na, a ɗaa ha̰ ni nzɔ him bawda hɛrɛ ɓe ká mbaa tuŋguo ɓe gba̰y gba̰y na.
REV 16:20 Tukuɗu mbiiri riw bele na gɔl maa kḭ gba̰y gba̰y, a kuori laa lɛ, nzoɓ kɔ ri mbḭw mbǎa.
REV 16:21 Bawda sa̰ri ká ŋgɔɓke hii maa ɓáy ɓɔl naŋ ká i te ɓil-e zaɗ siɗi na ga̰y saa nulue zuɔ tul nzoɓri ha ri tḭiri Ŋgɛrɛwṵru ɓay tul sa̰ri ká ɓa ɓíɛ ká mbi ɓáy zaɗ, ɓay ḭi lɛ, ɓa ɓíɛ ká kal tul zaɗ pavbaɗ.
REV 17:1 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw ká sakra leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say ká i mgba tuŋguo him hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru ɗo nduo-ri na ɓaa mii: «Mu vi, lɛ, mì kíɛ mù faa ká Ŋgɛrɛwṵru a kúŋke ɓay ɓo tul bawda má̰y ɗáa nun pie, ká ɓa bawda ŋgɛrɛpuo ká ɗo nzaa mbiiri.
REV 17:2 Mbayri ka tusiri na i pɔŋ sùo-ri í ɗaa fe ɗáa lɔrɔ ziŋ ni, a nzoɓ tukɛlɛri ká i nzɔ him nun pie ɓe na, himke ɗaa ri tuɗ.»
REV 17:3 Báyḭi lɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru mgba mì, lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na mbi mì se ɓil law kɔr. Lɛɛ, mì kɔ má̰y mbḭw munu ká ɗi kaw tul fe mgbam ká sḭ̀i ŋga̰w ŋga̰w ká ɗo yer ká riŋ tḭ́iri Ŋgɛrɛwṵru ɗo sùo-ɛ kpurukuɗ bele. Fe mgbamke ku na ɗo ɓáy tul tɔnɔ say, tḭwri ɓa duɔ.
REV 17:4 Má̰yke na nduo gari lari ká ndṵy a ndaɗ ɓamba ká surumkeri ɓa surum gari nduo mbayri. Ka mbaɗa sùo-ɛ ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri nda̰w, ɓáy tisaw ká ndaɗ ɓamba ká larike ŋgɔŋ ɓamba ɓáy zaw kereri nda̰w pi. Ka mgba tuŋguo ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ɗo nduo-ɛ ká fe ɗáari ká maa kɔ́kɔ ya, ɓáy fe lɔrɔri ze mbaa ɗi ɓay tul nun pie ɓe na.
REV 17:5 Ká nzaa pol-e na, i vbie riŋ ká sa̰w ɓayke ɗo zaɗ muni mii: «Babilo̰n, ŋgɛrɛpuo ká ɗo ɓáy hṵrusuo, máa nzoɓ ɗáa nun pieri ɓáy nzoɓ fe ɗáari ká maa kɔ́kɔ ya ká tusiri key.»
REV 17:6 Mì kɔ lɛ, sím nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri káʼa nzɔ na ɗaa ni tuɗ ɓa him; ɓa sím nzoɓri ká i i ri ɓay tul ɓay Zezu ká i ɗo tul-e. Zaɗka mì kɔ ni na, mì yḭ̀i mí kaw yer.
REV 17:7 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na ɓaa ha̰ mì mii: «Mina nda̰w rɔɔ, mù kaw yer munu lɛ? Mì ɓáa sa̰w ɓay muni má̰y key na ɓáy fe mgbam ká ɗo yer ká tul-e ɓa tɔnɔ say, tḭw-ɛ ɓa duɔ, ká soɓ ni na ha̰ mù laa.
REV 17:8 Fe mgbam ká mù kɔ na, pola ká ɗo ɓáy kumnun, timbɛɗɛ lɛ, ka ti mbǎa, roo lɛ, kaʼa tḭ́i saa *luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya ɓay séke zaɗ ɓíɛ ká kpukɗu kpukɗu. A nzoɓ tukɛlɛri ká riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe pam pola ya ɗɔɗ nda̰w rɔɔ tusiri ɗo ɓáy na, zaɗka i kɔ fe mgbamke na, i káw yer, ɓay ḭi lɛ, pola na ka ɗo ɓáy kumnun, timbɛɗɛ lɛ, ka ti mbǎa, roo lɛ, kaʼa yḭ́i a tḭi ɓáy.»
REV 17:9 Ɓe ze ɓa sa̰w síe haŋa nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri i ɗo ɓáy fe kɔ́kɔ í ɗaa fe ɓáy nun nzɛm. Tul ká tɔnɔ say na, ɓa kuori ká tɔnɔ say ká má̰y na kaw ɗi; a ɓa mbayri ká tɔnɔ say nda̰w.
REV 17:10 Nzoɓ ndeɓekeri ká sakra ɓari mbayri na, i kal ro. Nzoɓ ndeke ɗi yieke re mbay timbɛɗɛ key, a nzoɓ ndeke ɗi tɔnɔ sayke na vi ya rɔɓay. A roo lɛ, zaɗkaʼa vi lɛ, ka ti káw bole ɗi ya hɔy.
REV 17:11 A fe mgbam ká pola ɗo ɓáy kumnun, a timbɛɗɛ lɛ, ka ti mbǎa na, ɓe kḭ ze ka ɓa mbay ndeke ɗi tɔnɔ siɗike. Ka ɓa nzoɓ mbḭw ká sakra ɓari ká tɔnɔ say na nda̰w, a se ɓa zaɗ ɓíɛ ká kpukɗu kpukɗu na.
REV 17:12 A tḭwri ká duɔ ká mù kɔ na, ɓa mbayri ká duɔ ká i re mbay ya ɓáy, roo lɛ, i zíŋ hṵrusuo réke mbay sa̰w síe mbḭw hɔy ziŋ fe mgbam ká ɗo yer na.
REV 17:13 Ɓari mbaykeri ku na, law-ri maa kḭ a í ha̰ ŋgɔŋɔ ɓáy hṵrusuo ɓari ɓay ɗáake peɗ ha̰ fe mgbam na.
REV 17:14 Fe mgbamke ɓáy mbayri ká duɔ na, i rúu ziŋ Vu Baɗu, roo lɛ, Vu Baɗu na, a háw yṵm ká tul-ri, ɓay ḭi lɛ, ka ɓa Ŋgɛrɛmbay ká kal tul ŋgɛrɛmbayri, a ɓa Mbay luye ká kal tul mbayri riw bele. A ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru ɗi ri a nan ri zuɔ ɓoɗ ká í ɗo tul ɓay ɓe na, ì ɓá nzoɓ háw yṵm ziŋ ni.
REV 17:15 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na ɓaa ha̰ mì rɔɓay mii: «Nduo mbiiri ká mù kɔ ká má̰y nun pie ɗaa puo ká ɗi na, ɓa sa̰w nzoɓri nda̰w, ruɔ nzoɓri nda̰w, sa̰w puo nzoɓri nda̰w, rɔɔ nzaa ɓay nzoɓri nda̰w pi.
REV 17:16 Tḭwri ká duɔ ká mù kɔ, ɓáy fe mgbam na, i túŋ má̰y ɗáa nun pie na ŋgereŋ. I nán feri káʼa ɗǒke na kpakla kpakla bele ɓay pɔ́ŋ ni ɗo hɔy nduɔɗi. I sṵŋa náy sùo-ɛ, a í tay ɓie ɓáy huu kpɔlɔk kpɔlɔk,
REV 17:17 ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru ɗaa kɔn ɗáa peɗke na ɗo ɓil law-ri ɓay haŋa ri ɗaa fe káʼa leke ɓáy law máa kḭ mbḭw hɔy ha̰ mbayri na i ɗáake peɗ ɓáy hṵrusuo-ri ha̰ fe mgbamke na kpṵru maa ɓáy ɓay ká Ŋgɛrɛwṵru ɓaa na ka ɗaa peɗke ɔ ɓáy zaɗɛ nda̰w rɔ.
REV 17:18 «A má̰y ká mù kɔ na, ɓa bawda ŋgɛrɛpuo ká ɗo ɓáy hṵrusuo, ká re tul mbayri ká tusiri key.»
REV 18:1 Fal feke ku na, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru kḭ ɗì saa nulue. Ka ɗo ɓáy bawda hṵrusuo, a tusiri riw bele hie ɓáy zaɗ taŋa ɓe.
REV 18:2 Ka ɓaa ɓay ɓáy bawda kusol-e ɓeleŋ mii: «Ka lie ro! Bawda ŋgɛrɛpuo ká *Babilo̰n na lie ro! Timbɛɗɛ key na ɗo ɓa zaɗ ká temndayari ɗaa puo ká ɗi; a ɗo ɓa zaɗ mṵu sùo wṵruri ká ndaya ɓáy kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ riw bele; kḭri nduyri ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká i ɓa ḭ̌m ɓamba ká nzoɓri sa-saŋ kara mṵu sùo-ri ká ɗi,
REV 18:3 ɓay ḭi lɛ, má̰y ɗáa nun pie na, ɗaa ha̰ nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele nzɔ him yḭŋke ɓe na. Mbayri ká tusiri key pɔŋ sùo-ri ɓo ɓil fe ɗáa lɔrɔ ziŋ ni, a ɓari nzoɓ ɗáɓ fe híeri ká tusiri key na, i vi ɓa bawda nzoɓ feziŋari ɓay tul kɔn káw ɓil ndaɗi ká kal tul zaɗ ká ɗaa nzoɓ puokeri ku na.»
REV 18:4 Falɛ lɛ, mì laa kusol kḭ mgba ká nulue mii: «Ɓaarì nzoɓ ɓiri, ì tḭi ká ɓil puo na key, ká ì mgbaka í ɗaa feya̰a nzoɓkeri na ziŋ ri a í ziŋ ɓíɛri ká mbi ɓáy zaɗ káʼa ɗoko ɓay tul-e na,
REV 18:5 ɓay ḭi lɛ, feya̰a ɓari na ka̰y tul kḭ tul kḭ kpṵru mgba nulue ha̰ Ŋgɛrɛwṵru ker se tul fe ɗáa ka̰aya puoke na.
REV 18:6 Ndaɗ ɓay ɗáa ziŋ puoke na munu káʼa ɗaa ziŋ nzoɓri. Fe ka̰ayari káʼa ɗaa na, ndaɗ ɓay púo ni ka̰y kḭ ba siɗi. Ka ɓil tuŋguo káʼa zukrike him ɓe ɓay kuna ha̰ nzoɓri na, ndaɗ ɓay zukri him yḭŋke kal ɗi ba siɗi ha̰ ni.
REV 18:7 Munu káʼa sìi sùo-ɛ ɓamba a kaw ɓil ndaɗi ká kal tul zaɗ na, munu nda̰w ze, ì ɗaa ha̰ ni kɔ sɛkɛ fe a rɛ sùo-ɛ, ɓay ḭi lɛ, ka ɓaa ká ɓil law-ɛ mii: “Mì kaw zaɗ ni key ɓa mbay; mì kaw ɓa má̰y síe ya, a rɛw huɗ kara ti tḭ́i tul-i ya mgbaŋ.”
REV 18:8 Sa̰wke mini ze, ɓíɛri ká mbi ɓáy zaɗ ká ɗo ɓay tul-e na, i vika nam mbḭw hɔy wuruk zuɔ tul-e: huɗ nda̰w, rɛw huɗ nda̰w, kɔn luye nda̰w, rɔɔ huu a tay ni kpɔlɔk kpɔlɔk nda̰w, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ká kuŋ sal ɓay ɓo tul-e na ɓa Nzoɓ Hṵrusuo.»
REV 18:9 Báyḭi lɛ, mbayri riw bele ká tusiri ká i ɗaa fe ɗáa lɔrɔ ziŋ ni, a í ɗo ɓil ndaɗi ká kal tul zaɗ ziŋ ni na, zaɗka i kɔ́kɔ zuu huu ŋgɛrɛpuoke káʼa tḭ́i na, i rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, a í nda law-ri zaɗ zaɗ ɓay tul-e.
REV 18:10 I ɗoko ɗi ɗi ŋgereŋ ɓáy hḭɛ ɓay tul fe sɛkɛ káʼa tḭ́i tul ŋgɛrɛpuoke na a í ɓaa mii: «Sɛkɛ fe woo! Sɛkɛ fe ḭi ze mini key lɛ! Ɓo bawda ŋgɛrɛpuo Babilo̰n ká ɗo ɓáy hṵrusuo na, mù ɓiɛ kpukɗu kpukɗu ku waa! Ɓil sa̰w síe mbḭw hɔy, kúŋ sal ɓay ká ɗo ɓay tul-a na, tḭi tul-a.»
REV 18:11 Nzoɓ ɗáɓ fe hieri ká tusiri na, i rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo nda̰w, a í rɛ sùo-ri ɓay tul-e, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ mbḭw mini kara hie fe ɓari ká i nda zuɔ na mbǎa:
REV 18:12 feri ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri nda̰w, mase lari nda̰w, tisawri ká ndaɗ ɓamba ká larike mba híe nda̰w, zawri nda̰w, tul gari ká ndṵy a ndaɗ ɓamba nda̰w, tul gari lari ká súrukeri ɗo ɓoɗ ɓoɗ nda̰w, puuri ká ɓáy kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy nda̰w, feri ká ɓáy kḭrɛ kḭrɛ ká i ɗaa ɓáy sere mbali nda̰w, puuri ká larike ŋgɔŋ ɓamba nda̰w, lari ndṵykeri ɓoɗ ɓoɗ nda̰w, rɔɔ ɓáy ha̰yri ká i ɗaa ɓáy tisaw kere nda̰w pi.
REV 18:13 Vay feri ká ba̰rɛ fṵ ndaɗ ɓamba ká ɓáy kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ nda̰w, numri ká ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy nda̰w, feri ká i uu ha̰ ba̰rɛ fṵ bǔy bǔy nda̰w, him nda̰w, num nda̰w, sṵ́m ɓáy fe pay nda̰w, ndayri ɓáy baɗuri nda̰w, piriri ɓáy puupusuri nda̰w, rɔɔ koyri ɓáy nzoɓri ká i mgba ri mgbam ká nzáa ruy kara nda̰w pi.
REV 18:14 Nzoɓ ɗáɓ fe hiekeri na, i ɓáa ha̰ ŋgɛrɛpuo na mii: «Ɓo Babilo̰n na, fe kereri riw bele ká kɔnke ɗáa mù ɓay zíŋ na, zekre kaɗ ká luo-ɔ. Feziŋari riw bele ɓáy ɓil ndaɗi ɓori ká kal tul zaɗ na, zee ká luo-ɔ, a lɛ, mù ti zíŋ fekeri na mbǎa wṵ̌m.»
REV 18:15 Nzoɓ ɗáɓ fe hieri ká i vi ɓa nzoɓ feziŋari ɓáy faa fe híe ɓari ká ɓil ŋgɛrɛpuoke ku na, i ɗoko ɗi ɗi ŋgereŋ ɓáy hḭɛ ɓay tul fe sɛkɛ káʼa tḭ́i tul ŋgɛrɛpuoke na. I rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo a í rɛ sùo-ri
REV 18:16 mii: «Sɛkɛ fe woo! Sɛkɛ fe ḭike ze mini key ká ɓil bawda ŋgɛrɛpuo key lɛ! Ŋgɛrɛpuoke ká ɗo munu ɓa má̰y ká nduo gari ká ndṵy a ndaɗ ɓamba ká súrukeri ɓa súru gari ndúo mbayri ɗo sùo-ɛ, a mbaɗa sùo-ɛ ɓáy feri ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri, ɓáy tisawri ká larike ŋgɔŋ ɓamba mba híe, ɓáy zawri ká ndaɗ ɓamba na,
REV 18:17 sa̰w síe mbḭw hɔy maa ɓay haŋa feziŋa ɓeri riw bele na, ka zékre kaɗ ká ɗi.» A nzoɓ mgbaka ŋgɔŋ bawda hul tumbiiri riw bele ɓáy ɓari ká i se varu ɓáy faa maambii na nda̰w, rɔɔ ɓáy nzoɓ ɗáa peɗri ká ɓil bawda hul tumbiiri ɓáy ɓari riw bele ká i hɔl sùo-ri ɓáy faa há̰ari tul mbii na, zaɗka i kɔ zuu huu ká sɛ ŋgɛrɛpuoke na, i ɗoko ɗi ɗi í guu fe mii: «Ŋgɛrɛpuo ha̰a kḭ rɔɔ maa bawda ŋgɛrɛpuo na key lɛ woo!»
REV 18:19 Ze í fa̰a sṵm siri í ɗaa zuɔ tul-ri í rɛ́kɛ rɛw ɓáy mbii nun-ri mgboɓo mgboɓo, í rɛ sùo-ri í gúuke fe mii: «Sɛkɛ fe woo! Sɛkɛ fe ḭike ze ɗo tul bawda ŋgɛrɛpuo key lɛ! Ɓáy faa bawda feziŋa ɓe ká ɓamba tasiri na, nzoɓri ká i ɗo ɓáy bawda hul tumbiiri ká tul maambii na, i vi ɓa nzoɓ feziŋa. Ze sa̰w síe mbḭw hɔy maa haŋa fe ɓeri ka zékreke kaɗ riw bele.»
REV 18:20 Ɓaarì nzoɓri riw bele ká nulue, ì záy sùo-rì ɓay tul ɓíɛ ŋgɛrɛpuo key na! Ɓaarì nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri nda̰w, nzoɓ ndáy nzaapeɗri ɓáy nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w na, ì záy sùo-rì, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru kuŋ sal ɓay ɓo tul-e ɓay tul ka̰aya káʼa ɗaa ziŋ rì na.
REV 18:21 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw munu ká ɓa nzoɓ hṵrusuo se a vǎa mbi bawda tisaw ká ŋgɔɓ munu ká nin naŋ fe na a vbu ɓáy hṵrusuo gbukum ɓo bawda maambii a ɓaa mii: «Faake munu nda̰w ze, Ŋgɛrɛwṵru a ɓíɛke bawda Ŋgɛrɛpuo Babilo̰n na ruk ruk, lɛ, nzoɓ ti kɔ́kɔ mbǎa wṵ̌m.
REV 18:22 Ɓo Babilo̰n na, nzoɓ ti láa kusol nzaŋa koloŋ ká nzoɓ haŋkeri haŋ na mbǎa; tḭwri ɓáy fe úlri na, nzoɓ ti láa ká luo-ɔ mbǎa nda̰w. Nzoɓ gosi mbḭw mini ká ɗo ɗáa peɗke na ti mbǎa nda̰w; Nin naŋ fe kara, nzoɓ ti láa gire ká luo-ɔ mbǎa nda̰w pi.
REV 18:23 Huu ndele ti híe ká luo-ɔ mbǎa nda̰w; Suoriya ya̰aŋa kḭ na kara nzoɓ ti láa mbǎa nda̰w, ɓay ḭi lɛ, nzoɓ ɗáɓ fe híe ɓori na, i ɓa nzoɓ bawda hṵrusuo ká tusiri key, a ɓáy faa fe ɗáa mgbḭi ɓori na, mù ǔlake nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ riw bele ká tusiri key.
REV 18:24 Ŋgɛrɛwṵru ɗaa sɛkɛ ziŋ nzoɓri ká Babilo̰n, ɓay ḭi lɛ, sím *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓáy sím nzoɓ taa ɓeri nda̰w, rɔɔ ɓáy sím ɓari nzoɓri riw bele ká i i ri ká tusiri key na, ɓayke ɗo tul nzoɓ puoke na.»
REV 19:1 Falɛ ku lɛ, mì laa gire fe rìi kusol ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri ká mgba gigigi ká nulue a ɓaa mii: «Aleloya! Pisi Ŋgɛrɛwṵru! Pam nda̰w, riŋ ɗika ɓáy hṵrusuo nda̰w na ɓa taa ɓe!
REV 19:2 Kúŋ sal ɓay ɓeri na, ɗo ɓáy zaɗɛ a maa ɓáy tusuɛ ɓay, ɓay ḭi lɛ, ka ɗaa ɓay ɓo tul Babilo̰n ká ɓa bawda má̰y ɗáa nun pie ká ɗaa ha̰ fe ḭ̌m ya̰a zaɗri riw bele ká tusiri key ɓáy faa fe ɗáa nun pie ɓe. Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ni kɔ sɛkɛ fe, ɓay ḭi lɛ, ka i nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri.»
REV 19:3 Lɛɛ, ruɔ nzoɓri ɓaa na rɔɓay mii: «Aleloya! Pisi Ŋgɛrɛwṵru! Bawda ŋgɛrɛpuo ká huu sɛ ɗi na, zuu huuke tḭi ndururu mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ!»
REV 19:4 Báyḭi lɛ, *ŋgɛrɛ tul peɗri ká síŋ siɗi pa̰rɛ niŋ ɓáy fe ɗoko ɓáy kumnunri ká niŋ na, i huku siri í ruo Ŋgɛrɛwṵru ká kaw tul kariŋgaw mbay na í ɓaa mii: «Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ! Aleloya! Pisi Ŋgɛrɛwṵru!»
REV 19:5 Falɛ lɛ, kusol mgba ɓa zaɗ ká kariŋgaw mbay ɓo ɗi na mii: «Ɓaarì nzoɓ peɗ Ŋgɛrɛwṵruri riw bele, ɓaarì ká ì hḭɛ ni, ŋgɛrɛri ɓáy leɗri nda̰w na, ì pisi Ŋgɛrɛwṵru naari!»
REV 19:6 Lɛɛ, mì laa gire fe rìi kusol ruɔ nzoɓri ŋgḭi ɓamba tasiri ká mgba gigigi, mgba rìi maambii ká so gbuu gbuu nda̰w, mgba rìi mbam ká yḭw kpǎ̰y kpǎ̰y nda̰w a ɓaa mii: «Aleloya! Pisi Ŋgɛrɛwṵru, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru naari Nzoɓ Hṵrusuo Luye na ka re mbay!
REV 19:7 Náa záyri sùo naari, náa ɗori ɓil suoriya, a náa ɗáari riŋ ɗika ɓo tul-e, ɓay ḭi lɛ, nam suoriya ya̰aŋa kḭ Vu Baɗu na vi ro, a má̰y mbana ɓe na leke sùo-ɛ ro.
REV 19:8 Ŋgɛrɛwṵru ha̰ ni nduo gari ká ndaɗ ɓamba ká ndṵy a puu kpala kpala.» (Garike na ɓa peɗ ká ɓáy zaɗɛ ká nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri ɗaa.)
REV 19:9 Lɛɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na ɓaa ha̰ mì mii: «Mu vbie mii: Ɓari ká Ŋgɛrɛwṵru ɗi ri vi zaɗ suoriya ya̰aŋa kḭ Vu Baɗu na, suoriya ɓa taa ɓari.» Ka ɓaa na rɔɓay mii: «Ɓayri ku na ɓa tusuɛ ɓay ká uru saa luo Ŋgɛrɛwṵru.»
REV 19:10 Báyḭi lɛ, ká zaɗɛ ku hɔy mì huku pol-e ɓay ruo ni, roo lɛ, ka ɓaa ha̰ mì mii: «Ha̰y, mu ɗaa munu ya! Ɓi na, mì ɓa nzoɓ peɗ munu ká ɓo nda̰w, munu ká yṵ-ɔri ká i ɗo tul tusuɛ ɓay ká Zezu tina ha ri. Ŋgɛrɛwṵru ze mu ruo ni.» Tusuɛ ɓay ká Zezu tina ha ri na, ɓe ze ɓa sa̰w ɓay ká nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ɓaa ku.
REV 19:11 Falɛ ku lɛ, mì kɔ nulue mgbuɗa ɗo hɔy, lɛ, piri pie ɗo ɗi. Nzoɓ ká kaw tul-e na, riŋ-ɛ ɓa Nzoɓ Ɗoko Tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru, ɓáy Nzoɓ Tusuɛ; ka kuŋ sal ɓay, a ru-ruy ɓáy zaɗɛ.
REV 19:12 Nun-ɛri sɛ huu kalu kalu munu ká rḭm huu, taguɓa mbay ŋgḭ-ŋgḭi guɓa tul-e. I vbie riŋ mbḭw ɗo nzaa pol-e ká nzoɓ mbḭw kɔ ya, ɓa ɓe huo-ɛ kḭ hɔy ze ka kɔ.
REV 19:13 Ka nduo maagari ká ɓa sím ɗo sùo-ɛ, lɛ, riŋ-ɛ ɓa «Ɓay Ŋgɛrɛwṵru.»
REV 19:14 Nzoɓ yṵmri ká nulue ká i nduo gari pie ká ndaɗ ɓamba ká ndṵy a puu kpala kpala na, i kaw tul piri pieri, a í dii fal-ɛ.
REV 19:15 Ká ɓil law nzi-ɛ na, maamii ká nzi-ɛ uo pɛlɛm pɛlɛm tḭi saa ɗi ɓay háwke yṵm ká tul nzoɓri ká ɓáy sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ. Kaʼa réke mbay ká tul-ri ɓáy hṵrusuo, a tɔɗ lere puu ká zaɗ ɗuɔ mbii lere puu ká kiɛ hɛrɛ Ŋgɛrɛwṵru, Nzoɓ Hṵrusuo Luye.
REV 19:16 Riŋ ká i vbie ɗo maagari ɓe ɓáy tul kul-e na ze ɗo key: «Ŋgɛrɛmbay ká kal tul ŋgɛrɛmbayri, Mbay Luye ká kal tul mbayri riw bele.»
REV 19:17 Falɛ ku lɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw ɗo siya ká ɓil law sikɗa síe. Ka guu fe ɓeleŋ ɓa siya ha̰ nduy réke huɗ feri riw bele ká i zo í ha̰ari tumbam na mii: «Ì vi í mbṵ kḭ ɓay tul bawda fe sṵm Ŋgɛrɛwṵru!
REV 19:18 Ì ví re huɗ mbayri nda̰w, ŋgɛrɛ tul nzoɓ yṵmri ɓáy nzoɓ yṵmri nda̰w, huɗ piriri ɓáy taa nzoɓ káw tul-ri nda̰w, rɔɔ ɓáy huɗ nzoɓri riw bele, koyri ɓáy nzoɓri ká i kaw ɓáy tul-ri nda̰w, ŋgɛrɛri ɓáy leɗri kara nda̰w pi.»
REV 19:19 Falɛ ku lɛ, mì kɔ fe mgbam ká ɗo yer na ɓáy mbayri ká tusiri key, ɓáy nzoɓ yṵm ɓariri ká i mbṵ tul kḭ ɓay rúu ziŋ nzoɓ káw tul piri ɓáy nzoɓ yṵm ɓeri na.
REV 19:20 Fe mgbam ká ɗo yer ɓáy nzoɓ ká ɗi sùo-ɛ ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru, ɓe káʼa ɗaa fe saŋri ká pol fe mgbam a ǔlake nzoɓri ká téke surum fe mgbamke ɗo sùo-ri, ká í koɗ fe ká i mbuo rìi ni na, i mgba ri í fa̰a ri siɗi bele í vbuku ri ɓáy kumnun zuɔ ɓil bawda huu ká aa raɗ raɗ, ɓáy tisaw ká vuo huu ká ɗi a sɛ bilam bilam a fṵ kpiri kpiri.
REV 19:21 Ɓie nzoɓ ha̰wri laa lɛ, i hu-huɗ maamii ká tḭi saa nzaa nzoɓ káw tul piri na, ha̰ nduy réke huɗ feri riw bele na, re huɗri na maa ri siɓ siɓ.
REV 20:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw ɗì saa nulue. Ka mgba lakerere *luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya nda̰w, a mgba bawda sal lari ɗo nduo-ɛ nda̰w pi.
REV 20:2 Ka se a vǎa mgba nay saŋ, ɓa sɔy piɛɗke lew ká i ɗi ni ɓa ŋgɛrɛtemndaya, mase *Satan na, a siŋ ni ɓáy sal lari a vbu ni ɓo luɔ zaɗ baw ká gbṵke tiya na, a dar faake gbak ɗo tul-e, a rḭi nzi-ɛ rɛ̰n ɗo ɗi, ha̰ ni kaw ɗi mbiimbam isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw ɓay haŋa ɓo, nay saŋ na ka zíŋ faa úla nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ na mbǎa, kpṵru maa ɓáy mbiimbam ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw na ka kál nda̰w rɔ. Falɛ ku lɛ, ɗo nun hina ni ha̰ ni tḭi kɛlɛ a ɗaa nam ndḭi hɔy.
REV 20:4 Falɛ lɛ, mì kɔ kariŋgaw mbayri ká zuɔ. Ɓari ká i kaw tul-e na, Ŋgɛrɛwṵru ha ri hṵrusuo kúŋ sal ɓay. Rɔɓay mì kɔ pa̰ra nun sùo ɓari ká i vbere ri ɓay tusuɛ ɓay ká Zezu tina ha ri, ɓáy Ɓay Ŋgɛrɛwṵru ká i ka-káake. Ɓa ɓari ká i ruo fe mgbam na ya nda̰w, fe ká i mbuo rìi ni na ya nda̰w, i te surum fe mgbamke ɗo nzaa pol-ri mase fal nduo-ri ya nda̰w pi. Ɓari nzoɓkeri ku na, i yḭ̀i í kaw ɓáy kumnun í re mbay ziŋ *Krisi ká ɓil mbiimbam ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw (1.000).
REV 20:5 Ɓe ze ɓa titire tḭ́i saa luɔ huɗ. A nzoɓ ha̰wri ká i hu na, i ti yḭ́i í kaw ɓáy kumnun ya kpṵru maa ɓáy mbiimbam ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw na ka kál nda̰w rɔ.
REV 20:6 A ɓari ká i ɗo ɓil titire tḭ́i saa luɔ huɗ key na, suoriya ɓa taa ɓari; i ɓa nzoɓri ká Ŋgɛrɛwṵru ɗaa ri zuɔ ɓoɗ. Huɗ ndeke ɗi siɗike na, ɗo ɓáy hṵrusuo ká tul-ri ya. Ɓari na, i ɓa nzoɓ fe poyri ká i ɗaa peɗ ha̰ Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, Krisi nda̰w, a í re mbay ziŋ ni ká ɓil mbiimbam ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw na.
REV 20:7 Zaɗka mbiimbam ká isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ mbḭw kal na báyḭi lɛ, i hina Satan ha̰ ni tḭi saa hul sal ɓe na,
REV 20:8 lɛ, ka se a ula nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ ká tḭw zaɗ ká niŋ ká tusiri key; ɓa nzoɓri ká i ɗi ri ɓa Gog ɓáy Magog. Satan na mbṵ ri ɓay ɗáake ruy, i ruɔ munu ká dikuɗi ká nzaa mbii.
REV 20:9 I ya̰a zaɗri kpol kpol riw bele ká tusiri key, a í kiri zaɗ káw nzoɓ Ŋgɛrɛwṵruri nda̰w, ŋgɛrɛpuo ká Ŋgɛrɛwṵru kɔ ɓa nzoɓ nun-ɛ na nda̰w pi. Roo lɛ, huu vi saa nulue a tay ri kpɔlɔk kpɔlɔk.
REV 20:10 Lɛɛ, ŋgɛrɛtemndaya ká ɓa nzoɓ úla ri na, i vbu ni ɓo ɓil bawda huu ká aa raɗ raɗ, ɓáy tisaw ká vuo huu ká ɗi a sɛ bilam bilam a fṵ kpiri kpiri. Ɓa zaɗ ká i vbuku fe mgbam ká ɗo yer ɓáy nzoɓ ká ɗi sùo-ɛ ɓa nzoɓ ya̰aŋa ɓay saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru zuɔ ɗi pola na. I kɔ sɛkɛ fe ŋgḭi ɓamba tasiri ká ɗi suŋ ɓáy ɓisie mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ.
REV 20:11 Falɛ ku lɛ, mì kɔ bawda kariŋgaw mbay ɓa pie, ɓáy nzoɓ ká kaw ɗi. Tumbam ɓáy tusiri na, i ɗuu pol-e ha̰ nzoɓ yḭ̀i a kɔ ri mbǎa.
REV 20:12 Rɔɓay, mì kɔ nzoɓ huɗeri, ŋgɛrɛri ɓáy leɗri nda̰w, i ɗo siya biw ká pol kariŋgaw mbay na, lɛ, i mgbuɗa mbeɗeri ká i vbie fe ɗáa nzoɓri riw bele ɗo ɗi na ɗo hɔy. I mgbuɗa mbeɗe kḭ ká ɓa mbeɗe pam na ɗo hɔy nda̰w. Nzoɓ huɗeri mbḭw mbḭw riw bele na, Ŋgɛrɛwṵru kuŋ sal ɓay zuɔ tul-ri ɓáy faa peɗ ɗáa ɓari maa ɓáy ɓay ká i vbie ɗo ɓil mbeɗekeri ku.
REV 20:13 Bawda maambii yḭiŋra ɓáy huɗ nzoɓri káʼa ya̰a ri na nda̰w, huɗ ɓáy zaɗ baw na, i yḭiŋra ɓáy huɗ nzoɓri ká i ɗo ɗi na nda̰w pi. Lɛɛ, ɓari mbḭw mbḭw riw bele na, Ŋgɛrɛwṵru kuŋ sal ɓay zuɔ tul-ri maa ɓáy peɗ ɗáa ɓari.
REV 20:14 Báyḭi lɛ, huɗ ɓáy zaɗ baw na, i vbuku ri zuɔ ɓil bawda huu ká aa raɗ raɗ, a sɛ bilam bilam. Bawda huuke ku na, ɓa huɗ ndeke ɗi ba siɗike.
REV 20:15 A nzoɓ ká riŋ-ɛ ti ɓil mbeɗe pam na ya lɛ, i vbuka ni ɓo ɓil bawda huu ká aa raɗ raɗ, a sɛ bilam bilam na nda̰w.
REV 21:1 Falɛ ku lɛ, mì kɔ tumbam fie ɓáy tusiri fie, ɓay ḭi lɛ, titire tumbam ɓáy titire tusiri na zekre kaɗ, a bawda maambii na kara ti mbǎa.
REV 21:2 Lɛɛ, mì kɔ ŋgɛrɛpuo ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa Zuruzalɛm fie ɗì saa nulue ká luo-ɛ ɓa tusiri. Ka mbaɗa sùo-ɛ a ndaɗ má̰y munu ɓa má̰y mbana ká leke sùo-ɛ ɓay ya̰aŋa wa̰ra.
REV 21:3 Ká zaɗɛ ku na mì laa kusol mgba ɓeleŋ saa tul kariŋgaw mbay ká ɓaa mii: «Timbɛɗɛ key na, Ŋgɛrɛwṵru ɗo sakra nzoɓri! Kaʼa ɗáa puo ziŋ ri, a ɓari laa lɛ, i ɓá nzoɓ taa ɓeri. Ŋgɛrɛwṵru kḭ sùo-ɛ na kaʼa sáɗ ziŋ ri, a ɓa Ŋgɛrɛwṵru ɓari.
REV 21:4 Kaʼa taa mbii nun-ri piɗ piɗ bele; huɗ ti tiika mbǎa nda̰w, rɛw huɗ ti tiika mbǎa nda̰w, rɛ́kɛ sùo ti tiika mbǎa nda̰w, kɔ́kɔ sɛkɛ fe kara ti tiika mbǎa nda̰w, ɓay ḭi lɛ, tá̰w feri ká piɛɗke na, zekre kaɗ.»
REV 21:5 Báyḭi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru, ɓe ká kaw tul kariŋgaw mbay na ɓaa mii: «Timbɛɗɛ key na, mì ɗo ɗáa feri riw bele ɓa fie.» Falɛ lɛ, ka yḭ̀i a ɓaa ha̰ mì mii: «Mu vbie ɓay ni key na ka ɗo mbeɗe, ɓay ḭi lɛ, ɓay ɓiri na ɓa tusuɛ ɓay, a maa ɗáa law ɓo ɗi.»
REV 21:6 Ka yḭ̀i a ɓaa ha̰ mì na rɔɓay mii: «Peɗke ɔ ro. Ɓi na, mì ɓa *Alfa ɓáy Omega nda̰w, Nzoɓ Tiika Sa̰w Fe ɓáy Nzoɓ Ɔ́rɔ Ɓie Fe mgbaɗa. Nzoɓ ká kɔn mbii sɛ ni na, mbii káw ɓáy kumnun ká luu na, mì haŋa ni nzɔ hɔy hɔy.
REV 21:7 A nzoɓ ká haw yṵm na, a zíŋ fe sa̰mikeri, lɛ, mì ɓá Ŋgɛrɛwṵru ɓe, a ɓe laa lɛ, a ɓá vu-i.
REV 21:8 A ɓay ká se tul tokori nda̰w, nzoɓri ká i ɗo tul Ɓay Ŋgɛrɛwṵru mbǎa nda̰w, nzoɓ fe ɗáa ḭ̌mri nda̰w, nzoɓ ika nzoɓri nda̰w, nzoɓ ɗáa nun pieri nda̰w, nzoɓ fe ɗáa mgbḭiri nda̰w, nzoɓ kóɗ fe kḭri ká i kɔ ɓa ŋgɛrɛwṵru ɓari nda̰w, rɔɔ nzoɓ kuɗ ɓayri riw bele nda̰w na, zaɗ ɓari ɗo ɓil bawda huu ká aa raɗ raɗ, ɓáy tisaw ká vuo huu ká ɗi a sɛ bilam bilam a fṵ kpiri kpiri ká ɓa huɗ ndeke ɗi ba siɗike.»
REV 21:9 Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru mbḭw ká sakra leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ká tɔnɔ say ká i mgba tuŋguo ká ɔ́rɔ ɓie ɓíɛri ká mbi ɓáy zaɗ ɓa tɔnɔ say mbaa ɗi na ví ɓaa ha̰ mì mii: «Mu vi, lɛ, mì kíɛ mù má̰y tikɗi ká ɓa má̰y mbana Vu Baɗu na.»
REV 21:10 Lɛɛ, Tem Ŋgɛrɛwṵru mgba mì ha̰ leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na sùu mì se tul lóŋ kuo ká gaŋ ɓamba mbɛvbḭw, a kiɛ mì ŋgɛrɛpuo Ŋgɛrɛwṵru ká ɓa Zuruzalɛm na ɗì saa nulue ká luo-ɛ ɓa tusiri.
REV 21:11 Ŋgɛrɛpuoke ku na, zaɗ taŋa ká kiɛ Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo na, tḭi saa ɗi a ndṵy mbeɗera mbeɗera. Ka ɗo ver ver munu ká tisaw kere ká riŋ-ɛ ɓa zaspe ká ndṵy a taŋ ka̰rara.
REV 21:12 I mbuo kɔ̀kɔ dudu hi-hii nda̰w, a gaŋ nda̰w í kǐrike ŋgɛrɛpuo na. Faakeri ɓa duɔ falɛ siɗi; leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵruri ɓa duɔ falɛ siɗi ze i kɔrɔ faakeri na. Ká tul faa hulri na, i vbie riŋ sa̰w ka̰ni leɗ Izarayɛlri ká duɔ falɛ siɗi ɗo ɗi ɗo ɗi.
REV 21:13 I pɔŋ faa hul ɓa say ɗo fi tḭ́i síe, say ɗo fi riŋ síe, say ɗo fi hoɗo, say ɗo fi gel.
REV 21:14 Kɔ̀kɔ dudu na, i mbuo ɗo tul tisawri ká duɔ falɛ siɗi ká i vbie riŋ nzoɓ ndáy nzaapeɗ Vu Baɗu ká duɔ falɛ siɗi na ɗo ɗi mbḭw mbḭw bele.
REV 21:15 Falɛ lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká ɓaa ɓay ziŋ mì na, ka mgba ŋgasikri líe fe ká i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri ɗo nduo-ɛ ɓay líeke ŋgɛrɛpuo na nda̰w, faa hulkeri nda̰w, rɔɔ kɔ̀kɔ dudu ká kiri ɗi na nda̰w.
REV 21:16 Ŋgɛrɛpuoke na tḭwke maa kḭ: píeke ɓáy áake maa ɓa kḭ. Báyḭi lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru lie ŋgɛrɛpuo na ɓáy ŋgasikri líe fe ɓe na, lɛ, píeke na ɓa estade isɔɗ sɔɗ duɔ zaɗ duɔ falɛ siɗi. Píeke nda̰w, áake nda̰w, rɔɔ gáŋke nda̰w na, maa ɓa kḭ.
REV 21:17 Ka lie gaŋa kɔ̀kɔ dudu na nda̰w, lɛ, ɓa tukṵru nduo isɔɗ ɓáy síŋ niŋ pa̰rɛ niŋ, ɓa nduo fe líe nzoɓri ze leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na líeke.
REV 21:18 Kɔ̀kɔ na i mbuo ɓáy tisaw kere ká larike ŋgɔŋ ɓamba ká i ɗi ɓa Zaspe. Ŋgɛrɛpuo na, i mbuo ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri a taŋ kaɗ kaɗ a ɗo ka̰rara.
REV 21:19 Tigba̰a kɔ̀kɔ ká kiri ŋgɛrɛpuoke na, i ɗew ɓáy tisaw kere ká larike ŋgɔŋ ɓamba ɓáy kḭrɛ ɓoɗ ɓoɗ. Titire tisaw tigba̰a hul ká i ɗaa ɓo na, i ɗaa ɓáy tisaw ká i ɗi ɓa zaspe, tisaw ndeke ɗi siɗike na i ɗi ɓa safir, tisaw ndeke ɗi sayke na i ɗi ɓa agat, tisaw ndeke ɗi niŋke na i ɗi ɓa emerode,
REV 21:20 tisaw ndeke ɗi ndeɓeke na i ɗi ɓa onikse, tisaw ndeke ɗi yieke na i ɗi ɓa sarduwa̰n, tisaw ndeke ɗi tɔnɔ sayke na i ɗi ɓa kirizolit, tisaw ndeke ɗi tɔnɔ siɗike na i ɗi ɓa beril, tisaw ndeke ɗi tɔnɔ mbḭwke na i ɗi ɓa topaze, tisaw ndeke ɗi duɔke na i ɗi ɓa kirizoparaze, tisaw ndeke ɗi duɔ falɛ mbḭwke na i ɗi ɓa turkuaze, tisaw ndeke ɗi duɔ falɛ siɗike laa lɛ, i ɗi ɓa ametiste.
REV 21:21 Faa hulri ká duɔ falɛ siɗi na ɓa pa̰ra zaw kereri ká duɔ falɛ siɗi ká larike ŋgɔŋ ɓamba ká i ɗi ɓa perle. Faa hulri mbḭw mbḭw riw bele na i ɗaa ɓáy pa̰ra zaw kereke mbḭw kḭ hɔy. Faa ká ɓil ŋgɛrɛpuo na, i ɗaa ɓáy lari ká ndṵy zḭriri zḭriri a taŋ kaɗ kaɗ a ɗo ka̰rara.
REV 21:22 Roo lɛ, ká ɓil ŋgɛrɛpuoke ku na, mì kɔ hul ka̰ni ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay, Ŋgɛrɛwṵru Nzoɓ Hṵrusuo Luye ɓáy Vu Baɗu na ze i ɓa hul ka̰nike.
REV 21:23 Ŋgɛrɛpuo na se síe síe, mase few rɔɔ ɓay haŋa ri taŋ zaɗ ká ɗi ya, ɓay ḭi lɛ, zaɗ taŋa Ŋgɛrɛwṵru ká kiɛ ni na, taŋ zaɗ kaɗ kaɗ ká ɗi, a Vu Baɗu laa lɛ, ɓa huu ndele ká puoke.
REV 21:24 Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ ká tusiri key na, i ɗoko ɓil zaɗ taŋa ɓe, a mbayri ká tusiri key kara, i séke ɓáy feziŋa ɓari ká ɗi.
REV 21:25 Faa hulkeri na a ɗoko hɔy ká ɓisie; nzoɓ ti dár ɗo ɗi ya mgbaŋ, ɓay ḭi lɛ, suŋ ti ɗoko ɓil ŋgɛrɛpuoke na ku ya.
REV 21:26 Nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ ká tusiri key na, i úru ɓáy fe riŋ ɗika ɓari ɓáy feziŋa ɓari í séke ɗi.
REV 21:27 Ká ɓil ŋgɛrɛpuoke ku na, fe ḭ̌m mbḭw mini kara ti ríi ɗi ya, nzoɓ fe ɗáa lɔrɔri ya nda̰w, nzoɓ kúɗ ɓayri ya nda̰w. Ɓa ɓari huo-ri kḭ hɔy ká riŋ-ri ɗo ɓil mbeɗe pam ká ɓa taa Vu Baɗu na ze i ríi ɗi.
REV 22:1 Falɛ ku lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na kiɛ mì nduo mbii káw ɓáy kumnun ká ndṵy a taŋ ka̰rara tḭi saa kariŋgaw mbay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Vu Baɗu,
REV 22:2 a uo ká law sikɗa faa ká ɓil ŋgɛrɛpuoke na. Ká sikɗa nduo mbiiri ká siɗi na, puu káw ɓáy kumnun ɗo ɗi, ká lie lereke faa ɓal ba duɔ falɛ siɗi ká ɓil mbiimbam mbḭw. Few mbḭw lɛ, lie ba mbḭw mbḭw, a vaykeri kara ɓa sa̰wpuu vaa nzoɓri ká sa̰w puo ɓari ɓoɗ ɓoɗ.
REV 22:3 Feri ká Ŋgɛrɛwṵru faɗ na ti ɗoko mbǎa. Kariŋgaw mbay Ŋgɛrɛwṵru ɓáy Vu Baɗu ze a ɗoko ɗi. Lɛɛ, nzoɓ peɗ ɓeri na, i ruo ni.
REV 22:4 I kɔ́kɔ nun-ɛ, lɛ, riŋ-ɛ ɗo nzaa pol-ri.
REV 22:5 Suŋ ti tiika ɗi mbǎa nda̰w, nzoɓ ti séke síe zaɗ taŋa huu ndele ya nda̰w, zaɗ taŋa síe ya nda̰w, ɓay ḭi lɛ, Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru a haŋa zaɗ taŋa ɓe taŋ ká tul-ri, a í re mbay mbiimbam ɓáy mbiimbam ɓaŋguɔ.
REV 22:6 Falɛ ku lɛ, leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru na ɓaa ha̰ mì mii: «Ɓaykeri ku na ɓa sùo ɓay a maa ɓay ɗáa law ɓo ɗi. Ŋgɛrɛmbay Ŋgɛrɛwṵru ká ha̰ Tem ɓe ha̰ nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzi-ɛ na, pie leɗ nzaapeɗ ɓe ɓay kíɛ nzoɓ peɗ ɓeri fe káʼa vika vuku.»
REV 22:7 Zezu ɓaa mii: «Ì laa key! Ndḭi hɔy lɛ, mì vika. Nzoɓ ká ɗaa vu mbom ɓo tul ɓayri ká uru saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil mbeɗe ni key lɛ, suoriya ɓa taa ɓe.»
REV 22:8 Ɓi Za̰a na, fekeri ku riw bele na, mì laa ɓáy suk-i nda̰w, a mí kɔ ɓáy nun-i gbak gbak nda̰w pi. A zaɗka mì laa ɓay fekeri, a mí kɔ ɓáy nun-i nda̰w na báyḭi lɛ, mì huku pol leɗ nzaapeɗ Ŋgɛrɛwṵru ká kiɛ mì fekeri na ɓay rúo ni.
REV 22:9 Roo lɛ, ka ɓaa ha̰ mì mii: «Hay, mu ɗaa munu ya. Ɓi na, mì ɓa nzoɓ peɗ munu ká ɓo nda̰w, munu ká yṵ-ɔri ká i ɓa *nzoɓ ya̰aŋa ɓayri saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru nda̰w, rɔɔ munu ká ɓari riw bele ká i ɗaa vu mbom ɓo tul ɓayri ká ɗo ɓil mbeɗe ni key nda̰w na. Ŋgɛrɛwṵru ze mu ruo ni.»
REV 22:10 Falɛ ku lɛ, ka ɓaa ha̰ mì ɓáy mii: «Ɓayri ká uru saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil mbeɗe ni key na, mu mṵu ya, ɓay ḭi lɛ, nam ká fekeri a tḭ́i na tɔ̀ŋ ɗi mbǎa ro.
REV 22:11 Nzoɓ ka̰aya na, ka ɗaa nun-ɛ ɓa pola, a nzoɓ fe ɗáa ḭ̌m na, ka ɗo ɓil fe ɗáa ḭ̌m na, a ɗaa nun-ɛ ɓa pola. A roo lɛ, nzoɓ fe ɗáa ɓáy zaɗɛ na, ka ɗaa nun-ɛ ɓa pola, a nzoɓ ká ɗo ɓoɗ ɓa taa Ŋgɛrɛwṵru lɛ, ka ɗo ɓoɗ ɓa taa ɓe, a séke nun-ɛ ɓa pola.»
REV 22:12 Zezu ɓaa mii: «Ì laa key! Ndḭi hɔy lɛ, mì vika. Mì mgbaka fe tunduori na ɗo nduo-i ɓay haŋa nzoɓ ha̰a ha̰a lɛ, ka maa ɓáy peɗ ɗáa ɓe.
REV 22:13 Ɓi na, mì ɓa *Alfa ɓáy Omega, mì ɓa Titire Nzoɓ ɓáy Ɔ́rɔ Ɓie Nzoɓ, Nzoɓ Tiika Sa̰w Fe ɓáy Nzoɓ Ɔ́rɔ Ɓie Fe mgbaɗa.
REV 22:14 Suoriya ɓa taa nzoɓri ká i wàa maagari ɓari *taŋ kaɗ kaɗ, ɓay haŋa ɓo i ɗo ɓáy faa ríi ɓáy faa kɔ̀kɔ dudu í se ɓil ŋgɛrɛpuo na, í sṵ lere puu káw ɓáy kumnun ɓaŋguɔ ká ɗi.
REV 22:15 Roo lɛ, váy nzoɓri, ɓari nzoɓ fe ɗáa mgbḭiri ɓáy nzoɓ ɗáa nun pieri nda̰w, nzoɓ ika nzoɓri nda̰w, nzoɓ kóɗ fe kḭri ká i kɔ ɓa ŋgɛrɛwṵru ɓari nda̰w, mase nzoɓ ha̰a ha̰a ká hii kúɗ ɓay a ɗaa ɓaŋguɔ nda̰w na, i ɗoko fal ŋgɛrɛpuoke na.
REV 22:16 «Ɓi Zezu na, mì pie leɗ nzaapeɗ ɓi ɓay haŋa ni ka ɓaa nasi ɓay feri key na riw bele ha̰ nzoɓ mbika lawri ká i mbṵ tul kḭ ká zaɗ ɓoɗ ɓoɗ na. Ɓi na, mì ɓa vu bulu Mbay *Daviɗ, a mí ɓa rùo tiɓie ká taŋ gbalak nda̰w pi.»
REV 22:17 Tem Ŋgɛrɛwṵru ɓáy má̰y mbana Vu Baɗu na, i ɓaa mii: «Mu vi!» Nzoɓ ká laa ɓay key na lɛ, ka ɓaa mii: «Mu vi!» Nzoɓ ká kɔn mbii sɛ ni lɛ, ka vi; a nzoɓ ká hii ɓay nzɔkɔ mbii káw ɓáy kumnun lɛ, ka ví ya̰a hɔy hɔy.
REV 22:18 Ɓaarì riw bele ká ì laa ɓay ká uru saa nzaa Ŋgɛrɛwṵru ká ɗo ɓil mbeɗe ni key na, ɓi Za̰a na mì baka rì mii: nzoɓ ká ɗaa ɓay kḭ nde tul ɓayke na lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a ɗáa ɓíɛri ká mbi ɓáy zaɗ, ká ɓayke ɗo ɓil mbeɗe ni key na, nde tul sɛkɛ fe ká ɗo ɓay tul-e.
REV 22:19 A nzoɓ ká naa ɓay ha̰nɛ ká ɗi lɛ, Ŋgɛrɛwṵru a náa fe ha̰nɛ ká ɗo ɓay tul-e, ká ɓayke ɗo ɓil mbeɗe ni key nda̰w. Nzoɓke ti sṵŋa lere puu káw ɓáy kumnun ya nda̰w, ka ti ríi ɓil ŋgɛrɛpuo Ŋgɛrɛwṵru na ya nda̰w pi.
REV 22:20 Nzoɓ ɓáa nasi ɓay fe niri key riw bele na ɓaa mii: «Ɓa tusuɛ, ndḭi hɔy lɛ, mì vika.» Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ! Ŋgɛrɛmbay Zezu, mu vi!
REV 22:21 Ndaɗ ɓay haŋa law huoke taa Ŋgɛrɛmbay Zezu ka sáɗ ziŋ nzoɓ taa Ŋgɛrɛwṵruri riw bele! Amɛm! Ndaɗ ɓay haŋa ni ka ɗo munu na kḭ!
