MAT 1:1 ⸤Isirele yombomanga u-pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo kinia pe yandopa ⸤ononga ye nokoli kingi awili⸥ Depiti kinia olone Yesusi Karasi kalko liltingili mele i-sipa:
MAT 1:2 Eporayamone Aisake merimu; Aisakene Jekopo merimu; Jekopone Juda kinia Judanga genupilima merimu;
MAT 1:3 Judane Péresi kinia Sera kinia merimu, kanu yetolonga anumu Tema; Péresini Esirono merimu; Esironone Ramo merimu;
MAT 1:4 Ramone Aminadape merimu; Aminadapene Nasono merimu; Nasonone Sallimono merimu;
MAT 1:5 Sallimonone Boasi merimu, Boasi yunga anumu Reyapo; Boasini Opete merimu, Opete yunga anumu Rute; Opetene Jesi merimu;
MAT 1:6 Jesini ye nokoli kingi Depiti merimu. Depitini Sollomono merimu. Sollomononga anumu u Yurayanga ambo menumu molorumu. Pe Depitini kanu ambomo yakala kolopa Yuraya topa kondopa ambomo yu liltimu.
MAT 1:7 Sollomonone Riapoamo merimu; Riapoamone Apaya merimu; Apayane Eta merimu;
MAT 1:8 Etane Josipate merimu; Josipatene Joramo merimu; Joramone Asaya merimu;
MAT 1:9 Asayane Jotamo merimu; Jotamone Eyasi merimu; Eyasini Esikaya merimu;
MAT 1:10 Esikayane Manasa merimu; Manasane Emosi merimu; Emosini Josaya merimu;
MAT 1:11 Josayane Jekonaya kinia yunga genupilima merimu. Josaya kolopili yunga malopili molangi opa-tou yomboma Isirele yomboma kinia ongo opa sekole toko munduku Isirele yombo awisili ka siku ononga kolea-awili Bepillono mengo puringi.
MAT 1:12 Ka siku mengo puringi kinia pe Jekonayane Sialtele merimu; Sialtelene Serapapele merimu;
MAT 1:13 Serapapelene Apayate merimu; Apayatene Ellayakimu merimu; Ellayakimuni Eso merimu;
MAT 1:14 Esone Sedoke merimu; Sedokene Ekimu merimu; Ekimuni Ellayate merimu;
MAT 1:15 Ellayatene Elliesa merimu; Elliesane Matano merimu; Matanone Jekopo merimu;
MAT 1:16 Jekopone Josepo merimu. Josepo Marianga menu. Josepone Maria u naa lipili Maria yu bolango olo mondopa molorumu. Pe ambo yetolo moloringili kinia Mariane Yesusi merimu. ⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye nokoli se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu yemo pe Yesusi aku yemo omba molorumu-kulu⸥ yunga imbi se pea sikuli ‘Karasimu’ niringila.
MAT 1:17 Eporayamo kinia Eporayamone yandopa-yandopa kalopa lipa Depiti kalopa lipa serimu yema ⸤Yesusinga⸥ anda-kolepa tene-po moloringi. Depiti kalopa lipale pe yandopa-yandopa u Bepillono yombomane Juda yombo mare ka siku kolea Bepillono anju naa mengo pangi kalopa liltimu anda-kolepa tene-pola moloringi. Juda yombo mare ka siku kolea Bepillono mengo puringi kinia pe yandopa-yandopa ye nokoli Karasimu kalko liltingi kinia ye tene-pola moloringi.
MAT 1:18 Yesusi, Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, yu meringi semanemo i-sipa: Yunga anumu Marianga pulu lierimu yombomane “Maria Josepone lipili.” ningu koronga niringi-na-kolo u Josepo pea seluna naa peangili Mini Kake Sélimuni Maria yunga olona bolango se mondondorumumu Maria yuyu pilierimu.
MAT 1:19 Kanu-kinia yunga ye Josepo yu ye sumbi nílimu molorumu-kulu Maria olo mondorumu kinia pilipale ‘Maria olie naa polopili.’ nimba ‘Yombo awisili molangi yu semu mele nimbu para naa sipu yu yuyu molomba kinia kiyongo nimbu we “Kamu pu.” niembo.’ konopu lierimu.
MAT 1:20 Josepo aku sipa konopu kimbu sipa molopili Ye-Awilimunga angello sene Josepo uru kaima se sipa nimbale: “Josepo, ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo, Mini Kake Sélimuni Maria ungu se serimu-kulu yu olo mondolemo kene nuni yu linindu pipili naa kolko, li.” ⸤nirimu.⸥
MAT 1:21 “Yu kango kanopa limba. Kanu kangomone yunga yomboma ‘Ononga konopuna ulu-pulu-kiri selemelema pepili molkole mindili nonge.’ nimba ono lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba kene yunga imbi siku “Yesusi” nieni.” nirimu.
MAT 1:22 Aku sipa wendo orumu uluma pali koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu mare pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
MAT 1:23 “Piliayo. Ambo wenepo sene bolango olo mondopale kango se memba. Kanu-kinia yunga imbi siku “Imenuele” ningí.” nirimu. I imbimunga ungu-pulumu ‘Pulu Yemo olio-kinia molemo’ .
MAT 1:24 Josepo uru pepa makilipale Ye-Awilimunga angellomone nirimu mele pilipa lipa sepale ambomo liltimu.
MAT 1:25 Aku-na-kolo yu bolangomo u naa mepili “Seluna naa peambili.” nirimu. Pe Mariane kango se merimu kinia Josepo yuni yunga imbi sipa “Yesusi” nirimu.
MAT 2:1 Erote kolea Judia disiriki yombomanga ye nokoli kingimu molopili Mariane kolea Judia, Betellieme taonona Yesusi merimu. Kanu walemanga ena wendo oli koleana pilipa kondoli peli ye pokore alieli ‘ulu mare wendo okomonje piliamili.’ ningu kombokandima mimi siku kanoko moloringi yema kolea-awili Jerusalleme ongo ninguli:
MAT 2:2 “Juda yombomanga ye nokoli kingimu molomba kango meringimu sena molemoye? Olio ena wendo olemo koleana molopole ye se ye nokoli kingimu molomba meringimu lipa ora sili kombokandi se pulu-pulu wendo omba gilierimu kanopole nirimulumuni, yu popo topo imbi ambolopo paka tondomolondo okomolo.” niringi.
MAT 2:3 Ye nokoli kingi Erote i ungumu pilipale ‘Ye se yu kolali sepa kingimu molomba lepomo.’ nimba pilipale yu mini-wale mundupa, Jerusalleme yomboma pali mini-walela mundoringi.
MAT 2:4 Kanu-kinia yuni Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima pali kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema pali kinia, “Sukundu waa.” nimbale ono mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sena mengemondo niringiye?” nirimu.
MAT 2:5 Onone yundu ninguli: “Kolea Judia disiriki sukundu Betellieme taonona yu menge. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤Maikane⸥ pe aku sipa wendo ombámondo u nimba boku torumu akuna molemo kanumu. Yuni nimbale:
MAT 2:6 “Betellieme, Juda koleana sukundu lemó kolea se, yu kolea Juda sukundu kolea-awilimanga yu kolea mania se mólo. Yunga sukundu ye nokoli awili se wendo ombá, aku yemone nanga Isirele yombomanga sipisipi tapu-yemo molopa ono nokomba.” nirimu kanumu.” niringi.
MAT 2:7 Kanu-kinia we-yomboma naa kanoko naa pilku molangi Erotene pilipa kondoli peli yema “Waa.” nimba kombokandimu pulu-pulu wendo omba gilierimu walemo mangilipa pilipale nirimumuni, yundu ningu siringi kinia
MAT 2:8 pilipa onondo nimbale: “Ono Betellieme pungu kangomo wamoko koro-payo! Kanoko lendekole na ongo ningu sieyo. Na kepe yu ombo popo topo imbi ambolopo paka tondambo wambo.” nirimu.
MAT 2:9 Kingimuni aku sipa nirimu pilkuli ono kelko pungu kano-puringi. Kanu-kinia ena wendo oli koleana molkole kombokandi kanoringimu ono puringina kumbi lepa pumbá pumbale kangomo molorumu ulka imuna pumba ola gilierimu.
MAT 2:10 Onone kombokandimu kanokole konopu paa awili seko siringi.
MAT 2:11 Ulkana sukundu punguli kangomo kinia anumu Maria kinia moloringilina pungu kanoko lenderingi. Kanokole kangomonga kumbikerena komorongo toko pondoko ma kanokole yu popo toko imbi ambolko paka tondoringi. Paka tondokole ono wale peanga mengo oringima apisiku méle peangama wendo liku yu siringi. Kou-gollo kinia, paura kalolemele kinia muna paa toli paura se kinia, wambola muna paa toli se kinia, aku mélema yu siringi.
MAT 2:12 Kanu-kinia Pulu Yemone ono uru-kaima sipa onondo nimbale: “Ono Erote molemona kelko pu naa pangi, mólo.” nirimu kinia pilkuli ono aulka senga lupa ongole ulkando puringi.
MAT 2:13 Kanu-kinia pilipa kondoli peli yema kelko puringi kinia Ye-Awilimunga angello sene Josepo uru-kaima sipa nimbale: “Ye nokoli kingi Erotene nondopa yunga ami-yemando “Kangomo koroko toko kondo-paa!” nimbá kene nu ola molkole kangomo kinia anumu kinia liku mengo kolea Isipindu kowa pungu molo-payo. Ne anju molkole ningímuni, pe nane “Kelko yando waa.” nimbú kinia wangi. U mólo.” nirimu.
MAT 2:14 Aku nirimu kinia pilipale Josepo ola molopale ipulieli anungulutolo lipa memba Isipindu purumu.
MAT 2:15 ‘Erote kolomba kinia kelepo ulkando pumulú.’ ningu u Isipi anju moloringi. Aku seringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤Osia⸥ne ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa: “Pulu Yemone nimbale: “Nanga kangomondo “Kolea Isipi munduku kelko wendo ou.” nirindu.” nirimu.” nimba kanu ye ⸤Osia⸥ne nirimu kanumu.
MAT 2:16 Kanu-kinia anumu lapatolo Yesusi pea Isipi pungu molangi, pilipa kondoli peli yemane Erote yu liku peke tondoringi kinia pilipale Erote yuni mumindili paa awili sepa kolorumu. Mumindili kolopale ami-ye marendo nimbale: “Betellieme taono kinia Betellieme nondopa lemó koleama kinia kanumanga pungu kango kalia-ingi talo omba puli kangoma kinia kalia-ingi talo naa pora nili kangoma kinia koroko toko kondo-paa!” nirimu. Kombokandi kanoko pilipa kondoli peli yemane kombokandimu pulu polopa wendo omba gilierimu walemo yundu ningu siringi mele pilipale kalia-ingi aku sipa nirimu.
MAT 2:17 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jeremayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele wendo orumu.
MAT 2:18 Yuni nimbale: “Ono kolea Rama sukundu ungu se pilieringi; kola seringi pilku, yombo kololemele kinia kola selemele mele kola aku siku seringi pilieringi. Ambo Reselene yunga bolangomanga kola serimu. Yu ‘Konopu pe nipili.’ ninguli seringi-na-kolo yunga bolangoma naa moloringi-kulu yu kondo kolopa mindi molorumu.” nimba Jeremayane u aku nirimu kanumu.
MAT 2:19 Pe Erote kolorumu kinia Ye-Awilimunga angello sene Josepo Isipi molopili uru-kaima sipa nimbale:
MAT 2:20 “ “Kangomo toko kondangi koro-paa.” nirimu yemo kolorumu kene ola molko anumu malotolo liku mengo kolea Isirelendo kelko pu.” nirimu kinia
MAT 2:21 pilipale yu ola molopa anumu malotolo lipa memba Isirelendo purumu.
MAT 2:22 Aku-na-kolo Akellesi yunga lapa Erote kolali sepa ye nokoli kingimu molopa kolea Judia disiriki nokorumu pilipale Josepo yu kanuna kelepa pumbándo pipili kolorumu. Kanu-kinia Pulu Yemone uru-kaima sipa nimbale: “Marena tongenje kene akuna naa pu.” nimba yundu liepi-liepi torumu kinia yu kelepa kolea Gallilli disiriki pumba
MAT 2:23 akuna lierimu Nasarete taonona pumba molorumu-kulu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ⸤Yesusi-kinia⸥ ulu se pe wendo ombá u niringi mele kamu wendo orumu. Onone ninguli: “Yombomane yu imbi leko “Yu Nasarete taono ye se.” ningí.” niringi kanumu.
MAT 3:1 ⸤Yesusi Nasarete taonona we molopili⸥ No Lindeli Jono omba kolea Judia disiriki sukundu kolea ku lielina opa-ungu nimbale:
MAT 3:2 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo nondopa wendo ombá sekemo kene ononga ulu-pulu-kiri seringi konopuna pelemoma munduku kelko konopu topele taa.” nirimu.
MAT 3:3 Kanu yemo ⸤u naa molopili paa koronga-u⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane Pulu Yemonga ungu se nimba sipa boku torumu. Kanu ungumu i-sipa: “Kolea ku lielina yombo senga kerena ungu se nimbale: “Awilimu ombá aulkamo seko wamondaa. Yu ombá aulka kangama toko sumbi siee.” nikimu.” nirimu. ⸤Jonone paa pe sembá mele Aisayane u aku sipa nimba panjipa bokuna torumu.⸥
MAT 3:4 Jono yu kongi kemelenga indimuni seli wale se pakopa, kongi kangimuni seli kako se topale, kuli-kulkumba kinia pilimu-no kinia aku langitolo mindi nomba molorumu.
MAT 3:5 Kanu-kinia kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki pali yomboma kinia kolea Jodane pali yomboma kinia kanu yemo molorumuna punguli niringimuni,
MAT 3:6 no Jodane sukundu punguli onone ulu-pulu-kiri seringima ningu para siringi kinia yuni ono no linderimu.
MAT 3:7 Yuni ⸤Juda yombomanga ye awili⸥ Parisima kinia Sadusima kinia awisili no lingíndu oringi kanopale nirimumuni, ono iri topa nimbale: “Kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Ono talopa leko paa.” nimu kinia ono ‘Pulu Yemone naa sepa kinjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye?
MAT 3:8 Ono sumbi siku molko, ulu peangama mindi seko molonge kinia ono ulu-pulu-kiri seringima paa sika munduku kelko konopu topele tonge mele mona lemba.
MAT 3:9 “Olio anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolomonga yombo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa piliaa. Nane ono nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone i koumando “Eporayamone kalopa liltimu yomboma au leangi.” nilkanje kouma Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolá.’ nikiru. Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelemonga unguri naa selemo.
MAT 3:10 “Unju peke tomba lumu Pulu Yemone koronga unju puluna ambolopa ola lipa molemo. Unju mongo peanga naa tomba unjuma yuni peke topale sepena kalomba.
MAT 3:11 Nane ulu-pulu-kirima siye kolko konopu topele tolemele yomboma sika no lindiliu. Aku-na-kolo ye se akilepa ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Sélimu kinia sepemo kinia ono lindimba ⸤lingí⸥. I nanga bulkundu akilepa ombá yemo yunga tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniandopa. Na yu-kinia manda mólo. Yombo awilimanga kongono kiri seli kendemande-yombomane sika ononga yombo awilimanga kongono kiri sendengendo kimbu-su wendo lindilimili-na-kolo nanga akilepa ombá yemonga kimbu-su wendo lindimbu kanu kongonomo paa olandopa mele nane sendembo manda naa selka, ⸤na ye paa kiri⸥.
MAT 3:12 “Yuni yunga rasi-witi apuroli apulu-pokomo ambolopale yunga rasi-witi mongoma kinia rasi-witi kiluma kinia apurumbando molemo. Yunga rasi-witi apuroli polomo sepa wamombando rasi-witi pali ‘wendo liembo.’ nimba apurupale mongoma lipa rasi-witi taltolemo mingina ‘Liepili.’ nimba taltombando mingi topa, pe kiluma lipa maku topa sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pulimúna kalomba.” nirimu.
MAT 3:13 Jonone yomboma no lindipa molopili Yesusi kolea Gallilli disiriki mundupa kelepale nirimumuni, ‘Jonone na no lindepili.’ nimba Jono no Jodane molorumuna yu purumu.
MAT 3:14 Orumu kinia Jonone nimbale: “Aku paa mólo. Nane nu no nambi sepo lindambo ningu nikinuye? Nuni na no lindilinanje peanga.” nirimu.
MAT 3:15 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa nimbale: “Mólo. Ulu kake seli uluma pali manda sepili kene nikiru mele sei.” nirimu. Kanu-kinia Jonone “Manda.” nimbale yu no linderimu.
MAT 3:16 Yesusi no lipa pora sipale nona sumbi sipa wendo orumu. Wendo ombá orumu kinia mulúmu kengeya lepa anju yando purumu, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, mania omba Yesusi molorumuna pumba kangina ola molorumu kanorumu.
MAT 3:17 Kanu-kinia muluna ola ungu se wendo ombale, “I nanga konopu mondolio kangomo. Yu-kinia konopu sipu molio.” nirimu.
MAT 4:1 Yesusi ⸤no liltimu kinia Pulu Yemonga Minimu yu-kinia omba molopale nirimumuni,⸥ Minimu yuni ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ depelemone yu kondi topili.’ nimba Yesusi kolea ku lielina memba purumu.
MAT 4:2 Akuna Yesusi oli se koro talo mele kere-langi naa noli we molopa perimu kinia yu gelene kolopa molorumu.
MAT 4:3 Kanu-kinia kondi toli ⸤kuru Setene⸥ omba yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu i kouma ‘Pellawa kaloli au liepili.’ ni.” nirimu.
MAT 4:4 Aku-na-kolo yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Kere-langimane mindi yomboma konde mololi ulu-pulumu naa silimú. Pulu Yemone ungu nilimúma pali pilku liku seko molonge kinia konde mololi ulu-pulumu lingí.’ nimba molemo.” nirimu.
MAT 4:5 Kanu-kinia depelemone Yesusi lipa kolea-awili Jerusalleme, akumundu ‘kolea-awili kake seli’ nílimu, akuna memba pumba Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena memba, paa ola imuna pumba anjipale nirimumuni,
MAT 4:6 yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu nu lipa tapondomba kene po ningu mania pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Pulu Yemone yunga angellomane ‘Nu ongo nokangi.’ nimbá. Onone nu ‘Kou sene kepe naa topili.’ ningu nu ononga kimane okoko lingí.’ nimba molemo kanumu. Aku sipa nirimu kene pilkuli aku siku sei.” nirimu.
MAT 4:7 Yesusini yundu nimbale: “Pulu Yemonga yombomando ungu se pea nimba molemóla. Akumu i-sipa: ‘Pulu Yemo ononga Ye-Awilimuni “Sembó.” nilimú mele ‘Sika nilimúnje molo kolo tolemonje kanamili.’ ningu onone yu manda manjiku naa sangi.’ nimba molemóla kanumu.” nirimu.
MAT 4:8 Kelepa depelemone yu lipa mulu se paa olandopa lierimuna ola memba pumba anjipale, yu ma-koleama pali kinia koleamanga méle peangama pea lipa ora sipa
MAT 4:9 yundu nimbale: “Nu nanga kumbikerena komorongo toko pondoko mania molko na popo toko nanga imbi ambolko paka tondonu liemu i nu kanokono ma-koleana lemó mélema pali nu simbú.” nirimu.
MAT 4:10 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Setene, nu anju pa! Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Pulu Yemo ononga Ye-Awilimu manjiku popo toko imbi ambolko paka tondoko, yunga kongonoma manjiku sendeko molangi.’ nimba molemo kanumu.” nirimu.
MAT 4:11 Kanu-kinia depelemo Yesusi yu mundupa kelepa yu purumu. Purumu kinia mulu-koleana angelloma ongo Yesusi nokoringi.
MAT 4:12 Kanu-kinia ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka-ulkana panjeringi kinia pilipale Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando omba
MAT 4:13 Nasarete taonona ombale nirimumuni, pe aku taonomo mundupa kelepa Kapeniame taono, nomu Gallilli kelona lierimu, akuna pumba ‘Kiniá i koleamo nanga kamu molombo koleamo liepili.’ nimba akuna molorumu. Kapeniame ye Sepullano kinia Napatallaitolone kalko liltingili yomboma u moloringi koleana lierimu.
MAT 4:14 ⸤Kapeniame taonona pumba molorumumunga⸥ koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale:
MAT 4:15 “Sepullanone kalopa liltimu yomboma pelemele koleamo kinia, Napatallaini kalopa liltimu yomboma pelemele koleamo kinia, nomuna pulimú aulkamo no Jodane nekendo lemó koleamo kinia, kolea Gallilli wikindu yombo-lupa awisili molemele koleamo kinia, aku koleamanga molemele yomboma ⸤paa simbulu tolina molemele⸥.
MAT 4:16 Kanu yombo paa simbulu tolina molemelema pa tondolo paa awili-sepa seli se kanoringi. Kololi ulu-pulumu aki topa simbulu tondolemo koleana pelemele yombomanga koleana pa sendekemo.” nirimu.
MAT 4:17 ⸤Kapeniame omba molorumu⸥ kanu walemonga Yesusini yomboma pulu polopa unguma nimba sipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo kene ⸤ ‘Pulu Yemo yuni nokomba yombomanga talapena sukundu molamili.’ ningu⸥ ulu-pulu-kiri selemelema munduku kelko konopu topele taa.” nirimu.
MAT 4:18 Yesusi nomu Gallilli kelona andopale genungulu talo kanorumu, akutolo Saimono kinia genu Enderutolo oma lili wale se nomuna toko munduku moloringili kanorumu. Pe Saimononga imbi se Pita niringila. Oma liltingili akumu olonga kou-kongono seringili kanumu.
MAT 4:19 Aku siku seko moloringili kanopa nimbale: “Na lombili wangili. Oma lingilindu oma lili wale se liku nona mania mundulimbili kinia omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo sengelendo nanga ungumu pilku ningu siliku andongele kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Olo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu.
MAT 4:20 Aku nirimu kinia pilkuli popenge seko olonga oma lili walema munduku kelko Yesusi lombili puringili.
MAT 4:21 Kanu-kinia yu kanga-kolte wiltu pumbale genungulu talo lupa kanorumu, akutolo Seperi malo Jemisi kinia Jemisi genu Jonotolo, lapa Seperi kinia ononga nona andoli sipina sukundu oma lili walema toko tandoko moloringi kanopale olo mangilipale “Na lombili wale.” nirimu.
MAT 4:22 Aku nirimu kinia pilkuli olonga lapa Seperi kinia nona andoli sipimu popenge seko munduku kelko Yesusi yu lombili puringili.
MAT 4:23 Kanu-kinia Yesusi kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga yomboma ungu-mane sipa, Pulu Yemo nondopa ye nokoli kingimu molopa nokomba mele semane peangamo topa sipa, yombo kuru lupa-lupa torumuma kinia kangina ulu awisili serimuma sepa peanga sirimu.
MAT 4:24 Yuni serimu mele semanemo kolea Siria poropinji koleamanga pali anju anju purumu pilkuli ononga yombo kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, mindili lupa-lupa nongo moloringi yomboma kinia, yombomanga konopumanga kuru molko amboloringi yomboma kinia, amu toringi yomboma kinia, kimbu ki kukorumu yomboma ⸤pali⸥, yu molorumuna mengo oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
MAT 4:25 Yombo paa awisili yu lombili puringi. Kolea Gallilli disiriki yomboma kinia, ‘Kolea-Awili Rureponga Talo’ niringi kolea yomboma kinia, kolea Judia disiriki lierimu kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia, kolea Judia sukundu lierimu we-koleamanga moloringi yomboma kinia, no Jodane nekendo koleamanga yomboma kinia, paa awisili yu lombili puringi.
MAT 5:1 Yesusini yombo awisili maku toko yu lombili puringima kanopale ma-pangina ola pumba molorumu kinia yu lombili andolima yu molorumuna oringi.
MAT 5:2 Kanu-kinia yuni ono ungu-mane sipa nimbale:
MAT 5:3 “Yombo konopuna koropa pulimú pilielemele yomboma Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa ono nokolemomonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:4 “Yombo kola seko konopu kiri pepili molemele yomboma Pulu Yemone “Ono konopu peanga pepa toyombo topili.” nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:5 “Yombo taka leko molko yombo lupama pilku molemele yomboma ma-koleama pali Pulu Yemone ono simba lingímunga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:6 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima sengendo yakala kolko molemele yomboma manda molongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:7 “Yombo lupama kondo kololemele yomboma Pulu Yemone kondo kolombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:8 “Yombo konopu kake sepili molemele yombomane Pulu Yemo kanongemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:9 “‘Yomboma konopu seluna pupili molangi.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ‘Ono nanga bolangoma.’ nimbámonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:10 “Pulu Yemone “Saa.” nilimú ulu sumbi nilima seko molemelemonga yombo lupamane ono mindili silimili ⸤akumunga⸥ Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molombamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:11 “Na pilku molemele yomboma, ono nanga yomboma molemelemonga we-yombomane ono ungu-taka tondoko mindili siku, ungu kiri lupa lupama ononga bulkundu kolo toko nindingí kinia ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 5:12 ⸤Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna Pulu Yemone ono méle kalopa kondomba kene konopu paa awili seko siku konopu peanga pepili molayo. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:13 “Ono ma-koleana yombomanga api-kusa mele molemele. ⸤Akumu méle peanga⸥-na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ nimbu ungu se manda semoloye? Yu kongono sembá tondolo se kelepa naa pembamonga we topo eltomolo kinia yomboma kimbumane kulku sembambu singí kinia papu.
MAT 5:14 “Ono ma-koleana yombomanga pa sendelima molemele. Kolea-awili ma-pangina ola lembamo manda lopi naa senge.
MAT 5:15 Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjilimili. ‘Mélema kanangi, ulka sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele.
MAT 5:16 Aku sipa mele ‘Olione ulu peangama selemolo mele yombomane kanokole olionga Lapa, mulu-koleana molemomo, kape niengi.’ ningu ononga pa selemomone yomboma kanangi, pa sendangi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:17 “Nane ‘Pulu Yemonga ungu-manema ⸤Mosisini⸥ bokuna torumu unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma kinia ‘mania pupili.’ nimbá okomo.’ ningu naa piliangi. Nane ‘Kanu unguma kamu mania pupili.’ nimbú naa okoro. ‘Aku ungumanga ungu-pulu pelemoma kamu wendo opili.’ nimbú okoro.
MAT 5:18 Nane onondo paa sika nikiru: “Mulu matolo u pora naa nipili Pulu Yemonga ungu-manemanga ungu kanga-kolte kepe paa we mania naa pumbá. Ungu-manemanga pali ungu awili kangamanga pali kongonoma u wendo ombá.” nikiru.
MAT 5:19 Akumunga, yombo sene kanu ungu-manemanga ungu-mane kanga se kepe pulua topa, yombo lupama mane sipale “Pulua tangi.” nimbá yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa mania molomba. Aku-na-kolo yombo sene kanu ungu-manema pilipa lipa sengena panjipa molopa, yombo lupama mane simba yombomo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yunga imbi paa olandopa molomba.
MAT 5:20 Nane ono nimbu sikiru: “Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia onone ulu sumbi nilima selemele ungumanga olandopa ono we-yombomane naa sengi liemu, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yombo nokolemo talapena sukundu ono paa naa pungu molonge.” nikiru. ⸤Kanu yemane ungu-manema pilkuli selemele mele lupa. Pulu Yemone kanopa ulu sumbi nilima nimba kanolemo mele lupa.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:21 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: “Ono yomboma toko naa kondangi. Yombo topa kondomba yombomo kotena liku anjiku “Yu pundu topili.” ningu umbuna singí.” nirimu kanumu.
MAT 5:22 Aku-na-kolo kiniá nane ono kanu ungu-manemonga ungu-pulumu i nimbu simbú sekero: “Yombo sene yunga genu kinia mumindili kolomba yombomo ⸤willisi-⸥kotena liku anjiku “Yu pundu topili.” ningu umbuna singí.” nikiru. Yombo sene yunga genundu ungu-taka tondopa “Nu kamakoye?” nimbá yombomo poropinjili-kotena mengo pungu kote sendenge. Yombo sene yombo sendo “Nu paa kongi mele aroma tolimu!” nimbá yombomo sepe-koleana pumbá.
MAT 5:23 “Aku siku senge yomboma umbuna menge kene nuni ‘Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili.’ ningu yunga mélema sepena kaloli polona Pulu Yemo kongi molo kera popo toko kalko sinindu mengo ongole nu genane nu-kinia we mumindili se kolomba pilkuli ninimuni,
MAT 5:24 nu Pulu Yemo kalko sini mélema Pulu Yemo popo toko kaloli polo pundukundu we liepili taltokole kelko anju pungu genando “Konopu seluna pupili sere lepo manda molambili.” ningu pungu ni-punguli, pe kelko ongo nu Pulu Yemo kaloni mélema ongo yu kalko sieni.
MAT 5:25 “Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili manda molambili ungu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje. Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba.
MAT 5:26 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:27 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: ‘Ambo ye pulima ye lupama kinia wa ulu-kirinale naa seko, ye ambo lilima ambo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.’ nirimu kanumu.
MAT 5:28 Aku-na-kolo kiniá nane ono ⸤kanu ungu-manemonga ungu-pulumu⸥ i nimbu sikiru: “Ye sene ambo se kanopale ‘Yu pea kopu sepo pelembolánje papu.’ konopu lemó akumu konopuna sukundu ambomo kinia kamu wa ulu-kirinale selemo.” nikiru.
MAT 5:29 “Nunga mongotolone mélse kanokole konopuni ‘Liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu mongotolo akuku eltani. Nunga mongotolo giliepili nu sepe-koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.
MAT 5:30 Nunga kitolone ulu-pulu-kiri se senu liemu aku kitolo kari leko eltani. Nunga kitolo giliepili nu sepe koleana liku mundungí kinia manda naa sembá kene kangimunga mélse wendo liku eltokole molko kondoni kinia papu.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:31 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sipa nimbale: “Ye sene yunga ambomondo ‘Kamu pupili.’ nimba makorombando ambomo “Kamu pu.” nimbá mele pepá se topa ambomo sipale yundu “Kamu pu.” nimba aku sepili.” nirimu kanumu.
MAT 5:32 Aku-na-kolo nane kiniá ono nimbu sikiru: “Ye puli ambo se ye se kinia wa ulu-kirinale naa sepili yunga yemone yu makoropa “Kamu pu.” nimu liemu ‘Wa ulu-kirinale seli ambomo molopili.’ nimba aku selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:33 “Koro-u ⸤Mosisini⸥ anda-kolepalimando ungu-mane se pea sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: ’ “Paa sika sembó.” ningu, ningu panjiku mi lenge ungumu pulua naa tangi. Awilimundu “Paa sika sembó.” ningu, ningu panjiku mi lenge mele paa sika aku siku sangi.’ nirimu kanumu.
MAT 5:34 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “‘Paa sika nikimu.’ ningu piliangi.’ ningu méle awili senga imbi leko paa mi naa leangi. Mulu-koleamo kepe imbi leko mi naa leangi. Aku koleamo Pulu Yemo molopa mélema nokolemo koleamo kene aku naa sangi.” nikiru.
MAT 5:35 Ma-koleamo kepe imbi leko mi naa leangila. Akumu Pulu Yemo yunga kimbu mundulimú polomo kanumu. Jerusalleme kepe imbi naala leangi. Akumu Ye Nokoli Kingi Paa Awilimunga kolea-awilimu kanumu.
MAT 5:36 Nunga pengemo kepe. Akumu nuni penge-indi se ‘Kake sepili.’ molo ‘Pombora topili.’ ningu ulu se manda naa sení kene pengemo mangilku imbi leko mi naa leaa.
MAT 5:37 Ulu se sika sení liemu sumbi siku “Sembó.” nieni. Naa sení liemu “Naa sembó.” nieni. Ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ambololemo yombomane mindi ungu sulu seko niliku pungu mi lemele.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:38 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: “Yombo sene yombo senga mongomo topa akundumba kinia yunga mongomo toko akundangila. Yombo sene yombo senga ungúmu topa langondomba kinia yunga ungúmu toko langondangila.” nirimu kanumu.
MAT 5:39 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Ono sepa kinjimba yombomo anju unguri naa seko, ‘We sepa kinjepili.’ niengi. Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni.” nikiru.
MAT 5:40 Yombo sene ‘Nunga wale-pakolimu liembo.’ nimba kote sendemba sembá yombomo nunga wale sulu peangamo kepe ‘pea we lipili.’ nieni.
MAT 5:41 ⸤Romo ami⸥ ye sene nu ambolopale “Nuni na liku tapondoko mako senga ⸤nanga mélema mendani⸥ pambili.” nimbá kinia mako senga pea yu we liku tapondoko mélema mendeko pani.
MAT 5:42 “Mélse si.” nimba mawa sembá yombomo mawa sembá mélemo we sieni. “Kou se pundu anjiku si.” nimbá yombomo “Mólo.” naa nieni.” ⸤nirimu.⸥
MAT 5:43 “⸤U Mosisini⸥ ungu-mane se sirimumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: “Opa-geramemo konopu mondoko, opa-toumu kanoko kiri piliani.” nirimu kanumu.
MAT 5:44 Aku-na-kolo kiniá nane ono nimbu sikiru: “Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone sepa kondopili.’ ningu Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi.
MAT 5:45 Ononga ‘Lapa mulu-koleana molemomonga bolangoma molamili.’ ningu aku siku sangi.” nikiru. Yuni yombo kiri peangama molemelena ‘Ena topili.’ nilimú. Yombo ulu sumbi nilima selemele yomboma kepe yombo ulu sumbi nilima naa selemele yomboma kepe ononga pea pali ‘Lo topili.’ nilimúla.
MAT 5:46 “Ono konopu mondolemele yomboma mindi konopu mondolemele kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilimbaye? ⸤Romo gapomano⸥ kou-takisi limili yombo ⸤kirima⸥ kepe anju yando akula selemele kene ⸤ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea konopu mondonge kinia peanga⸥.
MAT 5:47 Onone ononga pulu lemó yombomando mindi “Ono manda molemeleye?” nilimili kinia we-yombomane selemele mele maniandopa, onone selemele mele olandopaye? Ultukundu yombomane aku sikula naa selemeleye?
MAT 5:48 Akumunga ⸤Mosisini sirimu ungu-manema we pilku naa seko,⸥ ononga Lapa mulu-koleana molemo ye paa sumbi nílimu molemo mele ono aku siku yombo sumbi nilima molangi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 6:1 ⸤Yesusini ungu mare nimba molopale nirimumuni, ungu mare pea nimbale:⸥ “‘Yombomane ‘Olio yombo paa peangama. Uluma paa sepo kondolemolo.’ ningu kanangi.’ ningu yomboma kanoko molangi ononga ulu peangama paa naa sangi. Aku siku senge kinia yombomane ono kape ningí. Kanu kape ningí unguma ononga méle kalólimu lingímunga ononga mulu-koleana molemo Lapamone ono méle naa kalomba.
MAT 6:2 “⸤Ononga mulu-koleana molemo Lapamone aku siku senge yomboma méle naa kalomba⸥ kene onone yombo koropa pulima kondo kolko ‘Lipu tapondamili.’ ningu kou-mone se singíndu ‘Semolo mele yombomane kanangi.’ ningu, ru ningu mélse naa siengi. Topele-mapele toli yemane ‘Na yombomane kape niengi.’ ningu yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkamanga kinia aulkamanga kinia we-yombo awisilini mongone kanangi yombo koropama liku tapondolemele. Aku yemane selemele mele onone aku siku naa sangi. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Aku selemelemonga ono yombomane kape nilimili unguma ononga méle kalólimu koronga limili.” nikiru.
MAT 6:3 “Aku-sipa na-kolo onone yombo koropama kondo kolko mélse singíndu ‘Yombomane paa naa kanangi. Yombo se pea kopu sepo andolembolomone kepe naa kanopili, lopi sepo kiyongo nimbu lipu tapondambo.’ niengi.
MAT 6:4 Kanu-kinia yombomane naa kanangi, senge mele yombo se naa ningu sikuli koropa puli yombo se liku tapondonge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone lopi seko selemele uluma kanolemomone ono méle kalomba.” ⸤nirimu.⸥
MAT 6:5 “Ono Pulu Yemo kinia ungu ninguli topele-mapele toli yemane Pulu Yemo kinia ungu nilimili mele aku siku naa saa. Kanu topele-mapele toli yemane ‘Na ye paa peangamo molio mele yombo awisilini mongone kanoko na kape niengi.’ ningu yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieli ulkamanga kinia aulkamanga kinia yomboma kanoko molangi konopu siku gilku Pulu Yemo kinia ungu nilimili. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Aku siku selemelemonga ono ononga méle kalólimu koronga limili kanumu.” nikiru.
MAT 6:6 Aku-sipa na-kolo ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ononga suluminiana sukundu pungu ulka-kuna pipi sikuli kanu lopi seli koleana ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa naa kanolemele yemo-kinia ungu niee. ⸤Yu akuna molemo.⸥ Aku senge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa lopi seko selemele uluma kanolemomone ono pe méle kalomba.
MAT 6:7 “‘Na Pulu Yemo kinia ungu niembo.’ ninguli Isirele talapemonga ultu molemele yombomane ononga kuruma molo pulu ye kolo tolima kinia ungu ningíndu we ungu awisili nilimili mele aku siku naa sangi. Kanu yombomane ‘Na ungu awisili nimbú kinia pilimba.’ ningu aku siku nilimili kanumu.
MAT 6:8 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamo u mawa naa sangi ono méle mólo tolemo mélema yuni pilipa kanolemo kene kanu yombomane selemele mele aku siku naa sangi.
MAT 6:9 “Ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu i-siku niengi: “Olionga mulu-koleana moleno Tata, yombomane ‘Nu imbi ola molopa ye kake seli peangamo moleno.’ ningu molangi.
MAT 6:10 Nu ye nokoli kingimu molko yomboma nokoni walemo wendo opili. Nunga ungumu mulu-koleana pilku liku selemele mele aku siku ya ma-koleana pilku liku sangi.
MAT 6:11 Olio kiniá kere-langi nomolo mele kiniá siyo.
MAT 6:12 Yombomane olio seko kinjengi kinia siye kolopo ulu se naa semulu mele aku sikula olione nu sepo kinjemulu uluma siye kolko olio ulu se naa seyo.
MAT 6:13 Olio ‘Ulu sene kondi topili.’ naa ningu ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ‘olio naa ambolopili.’ ningu yunga kína wendo liyo. ⸤Nu koleama kinia mélemanga pali ye nokoli kingimu molko, tondolo olandopamo nu-kinia pepa, nu imbi paa olandopa molopa nu-kinia pa tondolo sepa pepili alieli molko mindi pulinu kene aku sipa sepili.⸥” ningu aku siku Pulu Yemo kinia ungu niengi.
MAT 6:14 “Yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania pupili.’ ningu siye kolongi liemu ononga mulu-koleana molemo Lapamone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala.
MAT 6:15 Aku-na-kolo yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania naa pupili.’ ningu siye naa kolongi liemu ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolombala.” ⸤nirimu.⸥
MAT 6:16 “Ono kere-langi naa nongo mi toko we molonge ungu-pulumu sengendo topele-mapele toli yemane ‘Na nono nimbu molambo.’ nilimili mele aku siku naa niengi. Kanu yemane ‘Na kere-langi naa nombondo mi topo molio mele yombomane kanangi.’ ningu ono kumbikere seko ononga kumbikerema seko kinjiku molemele. Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Kanu yemane aku selemelemonga yombomane ono kape nilimili unguma ononga méle kalólimu koronga limili.” nikiru.
MAT 6:17 “Aku-na-kolo ono kere-langi naa nongo mi toko we molongendo ‘We-yombomane na aku sekero mele naa kanangi. Tatane manjipa kanopili.’ ningu we-yombomane kanonge unguma naa sangi. Aku senge kinia ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapa lopi seko selemele unguma kanolemomone ono méle kalomba.” ⸤nirimu.⸥
MAT 6:19 “Ya ma-koleana méle taltolemelema urolo topa koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku, wa lili yema ongo mélema wa limili kene ‘⸤ya mana⸥ kamako molopo méle kande-kandema lipu taltamili.’ ni naa niengi.
MAT 6:20 Aku naa sekole mulu-koleana mélema urolo naa topa koka molo lurinia mélsene omba sepa naa kinjipa, wa lili yema ongo wa naa limili kene ono mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ ‘méle kande-kande pe limulúma u liepili.’ ningu ya ma-koleana ulu peangama seko molangi.
MAT 6:21 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopuni pilku yakala kolko molemele kene ⸤‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
MAT 6:22 “Nunga mongomo nunga kangimunga sepe-llame melemo. Aku kene nunga mongo peanga gilimú kinia nu kangi pali pa sepili moleno kinia nu molko kondoleno.
MAT 6:23 Aku-sipa na-kolo nunga mongomo kiri lemba kinia nunga kangi pali simbulu topili andoni. Kanu-kinia nunga kangina pa seli pembamo topele topa simbulu tomba kinia akumu paa kamu simbulu tomba.” ⸤nirimu.⸥
MAT 6:24 “Yombo sene ye awili talonga kongono lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se yakala kolomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo-tolo liku sere leko manda naa sendenge.
MAT 6:25 “Akumunga nane ono ⸤senge mele⸥ nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili kimbu naa siengi. Kere-langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-maminia pakongemonga kepe akumanga konopu awisili kimbu siku naa molangi. Ono manda molonge mele ungu-pulumu kere-langi kinia mulu-maminia kinia mindiye?
MAT 6:26 Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo ono yombomanga mulu-koleana molemo Lapamone kerama kere-langi silimú. Kerama we mele ono yomboma olandopamonga yuni ono naa nokombaye?
MAT 6:27 Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá.
MAT 6:28 “Ono pakonge mélemanga konopu awisili nambi semu-na kimbu silimiliye? Pellawa-sindima mana olemo mele ono naa kanolemeleye? Pellawa-sindimane kongono kála seko naa seko, mulu-maminia se seko naa wamolemele-na-kolo pellawa-sindima molemele mele olandopa, ⸤ye nokoli kingi⸥ Sollomono kongono awisili sepale wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniandopa.
MAT 6:30 Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje.’ ningu kanga-kolte mindi pilku kuru mondolemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono paa sika lipa tapondomba.
MAT 6:31 “⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo ‘No sena kolopo nomolonje?’ ; molo ‘Wale-pakoli sena lipu pakomolonje?’ ningu pilku naa molangi.
MAT 6:32 Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga mulu-koleana molemo Lapamone ono yunga yombomanga méle molo tolemoma kanopa molemo.
MAT 6:33 ⸤Ono kere-langi nongemanga kinia mulu-maminia pakongemanga kinia konopu naa kimbu siku,⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma kinia yu kanopa kake selemo kanolemo uluma kinia mélema kinia ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.
MAT 6:34 Yuni aku sembá kene ‘Opali nambi sembonje?’ ningu kiniá konopu awisili kimbu naa siengi. Opalimunga kere-langi molo mélema aku opali, kiniámonga kere-langi molo mélema kinia, opalimunga kinia, liku sere leko naa piliangi. Enamanga yu-mele-mele umbunama pelemo pembama kanu enamanga, mindi. Kiniá umbuna wendo ombáma kinia opali talu umbuna wendo ombámanga kinia sere leko konopu kimbu naa siengi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 7:1 ⸤Yesusini ungu mare nimba molopale ungu mare pea nimbale:⸥ “Onone anju yomboma ⸤selemele uluma⸥ apurungí kinia aku sipa ⸤Pulu Yemone⸥ ono selemele mele yando apurumbala. Onone anju yombomane selemele mele apuruku kanokole “Seko kinjikimili. Sekemele mele Pulu Yemone kanopa kiri piliepili.” ningí mele ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipa ono apurumba. Aku sembá kene ‘⸤Pulu Yemone⸥ olio ungu selemoloma naa apuropili.’ ningu onone yomboma selemele unguma naa apurangila.
MAT 7:3 “Nuni genanga mongona norupulu se lemómo kanoleno-na-kolo nunga mongona unju-kaliu awili se lemómo naa kanoleno akumu nambi semu-na selenoye?
MAT 7:4 Nunga mongona unju-kaliu awili lemómo naa kanokole genando “Ano, nunga mongona norupulu se lemómo wendo lindambo.” nambi seko nilinuye?
MAT 7:5 Topele-mapele toli yombomo, nuni nunga mongona lemó unju-kaliu awilimu u wendo likuli pe kanoko kondoko genanga mongona lemó norupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥
MAT 7:6 “‘Pulu Yemonga’ nilimili mélema liku owáma naa sieme. Nombale pe topele topa ono nombanje kene aku naa sangi. Ononga méle peangama kongima gilingína toko naa mundangi. Kimbuni kulungínje kene aku naa sangi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 7:7 “⸤Lapa, mulu-koleana molemo yemo,⸥ mélema mawa seko “Si.” niengi. Aku senge kinia mélema sika simba lingí. ⸤Lapa molemona⸥ mélema korangi. Aku senge kinia mélema sika kanoko lingí. Ulka kerepuluna gilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinia “Sukundu waa.” nimba ulka-kuna tondomba.
MAT 7:8 Mawa senge mélema sika simba lingí; koronge mélema sika kanoko lingí; “Sukundu wamili.” ningí kinia sika ulka-kuna tondomba. Aku sembá kene aku saa.
MAT 7:9 “Ononga ye se yunga malo ombale “Tata, pellawa kaloli se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane yu kou-mulu se simbaye?
MAT 7:10 Molo kangomone “Tata, oma se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane wambiye se simbaye?
MAT 7:11 Pe ono konopu kiri pepili molemele yombomane aku siku ononga bolangoma méle peangama silimili liemu ononga Lapa mulu-koleana molemomone “Mélema si.” ningu mawa senge yomboma méle peangama paa olandopa naa simbaye? ⸤Paa simbamo.⸥
MAT 7:12 Akumunga, ‘Yombomane nu-kinia sangi.’ konopu leno mele nuni anju yomboma aku siku sani. ‘Aku sangi.’ nikinu ulumuni Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu bokuna torumumanga pulumu kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi ungumanga pulumu kinia, lipa sere lepa nilimú kene aku siku anju yando yomboma-kinia seko kondangi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 7:13 “Ono pala kere-pingiya kangamonga paa pangi. Kolea kirina pulimú kere-pingiyamo paa awilimu, akuna pulimú aulkamo paa anju yando pumba paa pará lemó akuna yombo awisili kala naa seko we pulimili.
MAT 7:14 Aku-na-kolo alieli konde molopa kondopa mindi puli koleana pulimú kere-pingiyamo paa kanga, yunga aulkamo paa sengepea seli kangamo lemó-kolo yomboma akuna pungíndu kala selemelemonga yombo selu selu ningu mindi aku aulkamo kanokole pulimili. Aku selemele kene ono kanu kere-pingiya kangamonga pangi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 7:15 “Pulu Yemone ungu-umbu tondombama naa pilku we kolo toko yando ningu singí yema onge kene kanoko kondoko molaa. Kongi sipisipi paa taka leko molemele mele aku siku kanu yomboma ongo molonge-na-kolo owá-palakoma paa gelene kolkole ‘Mélse topo namili.’ ningu andoko molemele mele aku siku kanu yombomane ‘Ono mindili nangi. Ono sepo kinjamili.’ ningu molemele.
MAT 7:16 Kanu kolo toli yomboma ongo ulu sengema kanokole, ‘Ono sika kolo tolima.’ ningu kanonge. ‘Amu namili.’ ningu takeme manda olko toko nolemoláye? Molo ‘Ipono se namili.’ ningu silipu manda akuku nolemoláye? Paa mólo. ‘Amu lupa, takeme lupala; ipono lupa, silipu lupala.’ ningu kanolemele. ⸤Aku siku mele Pulu Yemone sika ungu-umbu tondolima pilku yomboma sika ningu silimili mele lupa, Pulu Yemone ungu-umbu naa tondolima yomboma kolo toko ningu silimili mele lupala ningu kanonge.⸥ Unjuma mongo tolemo kinia kanokole ‘Ima nomolo lémo. Ima naa nomolo lémo.’ ningu kanoko imbi silimili kanumu.
MAT 7:17 Unju peangamone mongo peangamo tolemo; unju kirimuni mongo kirimu tolemo.
MAT 7:18 Unju peangamone mongo kiri se manda naa tomba; unju kirimuni mongo peanga se manda naala tomba.
MAT 7:19 Unju mongo peangama naa tomba unjuma pali peke tokole sepena kalolemele.
MAT 7:20 Unjuma mongo tolemo kinia kanokole, “Imu peanga, imu kiri.” ningu apurulimili mele, onge yombo kanumane senge uluma onone kanokole yomboma molemele mele sika aku siku kanonge.
MAT 7:21 “‘Yombomane nando ‘Ye-Awilimu.’ nilimili yomboma pali Pulu Yemone nokolemo mulu-koleana sukundu pungí.’ ningu naa piliayo. Tata mulu-koleana molemomonga unguma pilku liku senge yomboma mindi akuna pungí.
MAT 7:22 Yomboma apurumba wale kanumu wendo ombá kinia yombo awisilini nando ninguli: “Ye-Awilimu, nane nunga imbi lepo nunga unguma nimbu sirindu kanumu; nunga imbi lepo yombomanga konopumanga kuru moloringima “Ongo ultu paa.” nirindu kanumu; nunga imbi lepo ulu-tondolo awisili serindu kanumu.” ningí.
MAT 7:23 Aku-na-kolo aku siku ningí kinia nane onondo nimbuli: “Na ononga imbima paa naa pilipu ono kanopo imbi naa siliu. Ono Pulu Yemonga ungumu naa pilku liku seringi kene nanga kumbikerena naa ongo anju paa.” nimbú.
MAT 7:24 “Akumunga, i nanga unguma pilku liku senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye pilipa kondoli perimu ye se yuni yunga ulkamo ‘Ingi nimba giliepili.’ nimba kou-polona ola takorumu.
MAT 7:25 Pe lo topa no topa poporome topale ulkamo paa topa kalambili simba serimu-na-kolo ulka-simumu kou-polona gilierimu-kulu topa sikise naa sikisipa ingi nimba we gilierimu. Nanga unguma pilku liku selemele yomboma ono kanu yemo mele molemele.
MAT 7:26 “I nanga unguma pilku liku naa senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye pilipa kondoli naa perimu ye sene yunga ulkamo okiyana ola takorumu.
MAT 7:27 Pe lo topa no topa poporome topale ulka kanumu topa kalambili sipa paa bulu-balu sirimu. Nanga unguma naa pilku liku senge yomboma ono kanu yemo mele molemele.” nirimu.
MAT 7:28 Yesusini aku unguma nimba pora sirimu kinia yuni mane sirimu pilku moloringi yombomane yuni ungu-mane sirimu mele pilkuli mini-wale mundoringi.
MAT 7:29 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku ono mane siringi yemane we mane siringi mele Yesusini aku sipa mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele aku sipa mane sirimu-kulu pilkuli ono mini-wale mundoringi.
MAT 8:1 Yesusi ma-pangina maniando ombá orumu kinia yombo awisili liku maku toko yu lombili oringi.
MAT 8:2 Kanu-kinia ye se kuru laká nomba perimumu Yesusi orumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia
MAT 8:3 Yesusini yemo kini ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru lakámo nomba kelierimu.
MAT 8:4 Kanu-kinia Yesusini yundu kelepa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni. Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba panjerimu mele pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko sie.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu. ⸤“Aku siku sení kinia yombomane nu kanoko kiri naa pilingí, nu kelko we-yomboma molemelena manda seluna pungu moloni.” nirimu.⸥
MAT 8:5 Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu kinia Romo yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye se yu orumuna omba yundu mawa sepa nimbale:
MAT 8:6 “Ye-Awilimu, nanga kendemande-yemo kimbu ki kolopa pora sipa mindili nomba perepa ulkana liepili okoro.” nirimu.
MAT 8:7 Yesusini yundu “Ombo sepo peanga simbu.” nirimu.
MAT 8:8 ⸤Aku nirimu kinia pilipale⸥ ami-ye wane anderete nokorumu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá. Na ye sene kepe nokopa molemo, yunga ungumu pilipu lipu selio. Nane kepe ami-ye mare nokopo molio. Kanu yemanga sendo “Pu.” niliu kinia yu pulimú. Molo sendo “Ou.” niliu kinia yu olemo. Molo nanga kongono sendeli kendemande-yombo sendo “I-siku sei.” niliu kinia yu aku sipa selemo kanumu. Aku sipala, nuni ungu se we nini kinia nanga kendemande-yemo konde pumbá kene nuni we ni.” nirimu.
MAT 8:10 Yesusini yu nirimu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembó mele nimba olandopa tondolo mundupa kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku ningu pilieringi mele paa naa kanorundu.” nikiru.
MAT 8:11 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ena mundi olemo koleamanga kinia ena pulimú koleamanga kinia yombo awisili wendo ongo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana sukundu Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia pea ongo kere-langi nongo molonge.
MAT 8:12 Aku-na-kolo Pulu Yemone ‘yunga yomboma’ nimba taltorumu ⸤Isirele⸥ yomboma yu nokopa molemo koleana pungu molemolá yomboma yuni topa makoropa simbulu tolina mundumba. Kanuna paa mindili nongole kola seko pereko molonge.” nikiru.” nirimu.
MAT 8:13 Aku nimbale yuni ami-ye wane anderete nokorumu yemondo nimbale: “Nane nu ‘manda sendemba’ ningu kuru mondonu mele sendendu kene pu.” nirimu. Kanu-kinia yuni aku sipa nirimu enamonga kendemande-yemo yu kuru topa kelepa peanga liepili molorumu.
MAT 8:14 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusi Pitanga ulkana sukundu pumbale Pitanga kolepa-ambomo kuru topa kangi norumu-kulu aniembo lierimu kanopale,
MAT 8:15 yunga kimu ambolorumu kinia kangi nomba kelierimu kinia ambomo ola gilipa wendo omba Yesusi kere-langi sipa yu nokorumu.
MAT 8:16 Pe kolea ipu lemba serimu kinia konopuna kuru molorumu yombo awisili Yesusi molorumuna mengo oringi kinia yuni kurumando “Ongo wendo paa.” nirimu kinia ongo wendo puringi. Kuru torumu yomboma pali sepa peanga sirimula.
MAT 8:17 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale: “Yuni yuyu olio kuru torumuma makoropa, olio aniembo lierimulu kuruma lipa ultu mundorumu.” nirimu.
MAT 8:18 ⸤Walte⸥ Yesusi ⸤Gallilli nomu kelona molopili⸥ yombo awisili liku maku toko yu liku makapu seko moloringi kanopale nirimumuni, ⸤lombili andolimando⸥ “Nomuna nekendo pamili waa.” nirimu.
MAT 8:19 ⸤Aku-na-kolo u naa pumba we giliepili⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa mane sirimu ye se yu gilierimuna omba yundu nimbale: “Ungu Mane Sílimu, nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu.
MAT 8:20 ⸤Aku nirimu kinia⸥ Yesusini yundu nimbale: “Pílie! Owá-palakoma ulka pelemelemanga pelemele; kerama ononga ulka takolemelemanga pelemele, aku-na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga pelemo kolea se naa lemó ⸤kene, nu ‘Yu lombili pumbuli manda naa molombo.’ ningu pilkuli na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
MAT 8:21 Kanu-kinia yu lombili andorumu ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu kamu lombili wambo mangali u pumbu nanga lapamo ⸤kinia pea molambo. Pe yu kolomba kinia⸥ óno sepole nu lombili ombó.” nirimu.
MAT 8:22 Aku-na-kolo Yesusini yundu ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Yombo kololi yombomane yombo kolongema óno sangi. Aku-na-kolo nu na lombili ou.” nirimu.
MAT 8:23 Aku nimbale ⸤nomu Gallilli nekendo pumbándo⸥ nona andoli sipi senga sukundu purumu kinia yu lombili andolima yu lombili sukundu puringila.
MAT 8:24 Kanu-kinia ⸤nomuna pungí puringi kinia⸥ poporome awili se nomuna torumu. Aku serimu-na nomumu apisipa ola ombale sipimu lipa aki tomba serimu-na-kolo Yesusi we uru perimu.
MAT 8:25 Kanu-kinia onone yu uru perimuna pungu toko makisindiku ninguli: “Ye-Awilimu, olio liku tapondoyo. Olio nona wangokomolo.” niringi.
MAT 8:26 Yu ⸤makilipa⸥ onondo nimbale: “‘Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu paa kanga seko mindi kuru mondoli yema, ono nambi semu-na mini-wale mundukumiliye?” nirimu. Aku nimbale ola molopa poporomemo kinia nomumu-tolo iri torumu. Kanu-kinia poporomemo topa kelepa nomumu lope naa sepa paa we lierimu.
MAT 8:27 ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane mini-wale munduku ninguli: “Apa! I yemo nambolka yerenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunga ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
MAT 8:28 Kanu-kinia yu ⸤lombili andolima kinia pea⸥ nomu nekendo pumba kolea Gadara puringi kinia kanu kolea Gadara ye talo, konopuna kuru molorumu yetolo, yombo-óno-koleana wendo ongo yu molorumuna oringili. Olo paa enge ningu yomboma tongele seringilimunga we-yomboma olo peringili koleana ‘Olone ono tongele.’ ningu aulkana ongo naa puringi.
MAT 8:29 Yesusi kanokole tondolo munduku mangilku ninguli: “Pulu Yemonga Malo, olio-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? Olio mindili lipa simba walemo u wendo naa opili nuni iseli-u olio mindili liku sini okonoye?” niringili.
MAT 8:30 Akuna anjupa kolea senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi ⸤kanokole⸥
MAT 8:31 kurumane Yesusi mawa seko ninguli: “Olio toko makorokole ‘ne kongimanga konopumanga molo-pangi.’ ni.” niringi kinia
MAT 8:32 yuni onondo nimbale: “Manda, akuna pangi.” nirimu kanu-kinia ⸤kuruma⸥ kanu yetolonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima pali amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi.
MAT 8:33 ⸤Ungu akuma wendo orumu kinia kanokole⸥ kongi tapu seko moloringi yema kowa punguli niringimuni, taonona pungu akuna moloringi yomboma ononga kongima serimu mele kepe kuruma konopuna moloringi yetolo serimu mele kepe semane toko siringi.
MAT 8:34 Niringi mele pilkuli taonona moloringi yomboma pali Yesusi molorumuna ongo kanokole yu mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi.
MAT 9:1 Kanu-kinia Yesusi kelepa nona andoli sipi senga sukundu pumbale nirimumuni, nomu ⸤Gallilli⸥ yakondo omba yunga kolea ⸤Kapeniame taono⸥ orumu.
MAT 9:2 Yu ⸤Kapeniame kelepa⸥ omba molorumuna ye marene kimbu ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo oringi. Onone ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi Yesusini kanopa pilipale kimbu ki kolopa pora sirimu yemondo nimbale: “Nanga kangomo, nunga konopu peanga liepili. Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, mundupu kelkero.” nirimu.
MAT 9:3 Aku nirimu kinia pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye marene onono konopumane pilkuli, ‘I yemone Pulu Yemo marake sekemo.’ ningu pilieringi.
MAT 9:4 Ono konopu lieringi mele Yesusini pilipa nimbale: “Ono nambi semu-na konopu leko kinjikimiliye?
MAT 9:5 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye?
MAT 9:6 Aku-na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu. Aku nimbale kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbale: “Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.” nirimu.
MAT 9:7 Aku nirimu kinia yemo ola gilipa ulkando purumu.
MAT 9:8 Yombo awisili akuna maku toko moloringimane yuni aku serimu kanoko mini-wale mundukuli, mana-yomboma ulu-tondolo aku mele senge tondolomo sirimu Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko kape niringi.
MAT 9:9 Kanu-kinia Yesusi pumbá pumbale nirimumuni, kou-takisi lipa molorumu ye se, yunga imbi Mateyu, kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu-kinia Mateyu yu ola gilipa yu lombili purumu.
MAT 9:10 Pe Yesusi Mateyunga ulkana kere-langi nomba molorumu kinia kou-takisi lili yema kinia, ⸤Juda ye awilimane⸥ “ulu-pulu-kirima seli ye” ⸤niringi⸥ wema kinia awisili ongo Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia ono pea mania molko kere-langi noringi.
MAT 9:11 ⸤Ono aku siku seluna kere-langi nongo moloringi-kulu⸥ Parisi yemane kanokole yu lombili andolimando mangilku pilku ninguli: “Ononga ungu-mane sili yemo kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono-kinia yu nambi semu-na kere-langi pea nokomeleye?” niringi.
MAT 9:12 Aku siku niringi mele pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu.
MAT 9:13 Nane “Yombo sumbi nilima na molombona wangi.” nimbúndu ma-koleana naa orundu. ‘Ulu-pulu-kiri seli yomboma na molombona wangi.’ nimbúndu orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma lipu tapondombondo orundu kene ono pungu Pulu Yemonga bokuna molemo ungu senga pulumu pungu pili-payo. Pulu Yemone nimbale: “‘Na mélema popo toko kalko siengi.’ nimbu pilipu naa molio. ‘Ono yombo lupama konopu mondoko kondo kolangi.’ nimbu pilipu mindi molio.” nirimu kanumu.” nimba Yesusini nirimu.
MAT 9:14 Pe ⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andoringi yema Yesusi molorumuna ongole yundu mangilku pilku ninguli: “Olio kinia Parisi yema kinia olio alieli kere-langi mi lepo naa nolemolo na-kolo nu lombili andolima aku siku naa selemele akumu nambi semu-na naa selemeleye?” niringi.
MAT 9:15 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kola sepo kere-langi naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí. Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥
MAT 9:16 “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka.
MAT 9:17 “Kongi-meme kangimuni seli mingi-u senga no-waene konde naala kololemolo kanumu. Yombo sene mingi-u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi-umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka. Akumunga no-waene konde kongi-meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu. ⸤Pe nomo akolemo kinia kangimuni seli mingi kondemo anju yando pumba sungu naa nilimúmunga⸥ nomo kinia mingi kondemo pea manda lemó.” nirimu.
MAT 9:18 Yesusini Jononga lombili andoli yemando ungu nimba molopili ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se⸥ nokorumu ye se Yesusi molorumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu nimbale: “Nanga bolamo kiniá iseli kolopa pora sikimu. Aku-na-kolo nu ongo yu kimuni amboloni kinia yu konde pumbá.” nirimu.
MAT 9:19 Aku nirimu kinia Yesusi ola gilipa yu lombili purumu. Yesusi lombili andolima pea puringila.
MAT 9:20 Kanu-kinia ambo se molorumu kanumunga pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili kalia-ingi engaki-rurepo omba purumu. Kanu ambomone ‘Yunga wale-pakolimu mindi ambolondu liemu na peanga lemba.’ nimba pilipale Yesusi pumbá purumu kinia bulkundu omba, yunga wale-pakolimunga pundumu ambolorumu.
MAT 9:22 Ambolorumu kinia Yesusi topele topa yu kanopa nimbale: “Bolamo, nu konopu peanga pepili moloyo. ‘Nu manda sepa peanga simba.’ konopu lienu kanu ulumuni nu peanga lekemo.” nirimu. Kanu enamonga ambomo peanga lepa we molorumu.
MAT 9:23 Kanu-kinia Yesusi ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo⸥ nokoli yemonga ulkana sukundu ombale yombo awisili molko kondo kolko, kolape-mingi toko pondoko, kola awili-seko seko moloringi kanopale yuni nimbale:
MAT 9:24 “Ono anju pame! Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu. Aku nirimu kinia ⸤bola kanumu sika kolopa pora sirimu pilkuli yuni “We uru pelemo.” nirimumunga⸥ yu ungu-taka tondoko tawe senderingi.
MAT 9:25 Kanu-kinia yombo maku toko moloringima pulu sipa pena-pena sepale ⸤bola ónomo lierimu⸥ kisipina pumba yunga kimu ambolorumu kinia bolamo ola molorumu.
MAT 9:26 I ulu-tondolo serimumunga semanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anju anju purumu pilieringi.
MAT 9:27 Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye talo yu lombili ongo mangilku ninguli: “⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nu olto kondo kolou.” ningu wale awisili niliku oringili.
MAT 9:28 Yu ulka senga sukundu purumu kinia mongo kiri lieli yetolo yu molorumuna lombili oringili kinia yuni olo mangilipale: “Olo na mawa sekembele mele ‘Manda sembá.’ konopu lekembele molo móloye?” nirimu kinia olone ninguli: “Ye-Awilimu, ‘Manda sení.’ konopu lekembolo.” niringili.
MAT 9:29 Kanu-kinia yuni olonga mongotolonga ambolopa nimbale: “Nane ‘manda sembá.’ konopu lekembele mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia olonga mongotolo peanga lierimu, mélema kelko kanoringili. Yesusini olo tondolo mundupa mane sipa nimbale: “Olone i ulu wendo okomomo yombo seluri kepe paa naa piliangi, naa ningu siele!” nirimu.
MAT 9:31 Aku-na-kolo olo pena pungu Yesusini serimu mele aku koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali semane toko siliku andoringili.
MAT 9:32 Kanu yetolo Yesusi munduku kelko pungilí puringili kinia ye se konopuna kuru molorumumunga ungu se naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi.
MAT 9:33 Yesusini yemonga konopuna molorumu kuru kanumu topa makororumu kinia ungu naa nirimu ye kanumuni ungu nirimu-kulu yombo maku toko moloringimane kanokole konopu awisili kimbu siku ninguli: “U Isirele koleana sukundu i-sipa ulu se wendo naa orumu kanumu.” niringi.
MAT 9:34 Aku-na-kolo Parisi yemane ninguli: “Kurumanga nokolimuni yu lipa tapondolemo-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
MAT 9:35 Yesusi kolea-awilimanga kinia kolea-kangamanga pelepa andopale nirimumuni, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba ungu-mane sipa; Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo nokomba ungu-pulumunga semane peangama topa sipa; kuru lupa-lupama torumu yomboma sepa peanga sirimula.
MAT 9:36 Yombo paa awisili yu molorumuna ongo liku maku toko moloringima kanopale ono umbu-konopu naa pepili andoko, kangima enge naa perimu-kulu ono onono manda liku naa tapondoko molkole ono kongi sipisipima ononga tapu-ye se naa molorumumunga we moloringi mele ono aku siku moloringi-kulu kanopale ono paa kondo kolorumu.
MAT 9:37 Kanu-kinia ⸤yombo awisili ‘Yuni lipa tapondopili.’ ningu moloringi-kulu kanopale⸥ lombili andolimando nimbale: “Kere-langi awisili kaliana nou lemó-na-kolo kongono-ye awisili mólo.
MAT 9:38 ⸤Na ye selumu mindi i kongonomo sekero kene⸥ Kere-Langimanga Pulu Yemo mawa sekole yuni “Kere-langi nou lielima lingí kongono senge yomboma yunga kaliana lipa mundopili.” niee.” nirimu.
MAT 10:1 Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbale onone yombomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale, yombo kuru tolima kinia kangi pange-mange selima kinia “Peanga liepili.” ningí engemo sirimu.
MAT 10:2 Yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye engaki rureponga imbima i-sipa: U Saimono, yunga imbi se ‘Pita’ niringila, yu keme yunga genu Enderu keme, Jeperinga malo Jemisi keme Jemisi yunga genu Jono keme,
MAT 10:3 Pillipu, Batollomiu keme, Tomasi keme kou-takisi liltimu ye Mateyu keme, Allapiasinga malo Jemisi keme Tadiasi keme,
MAT 10:4 “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu ye Judasi Isikeriote keme, akuma.
MAT 10:5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipa mundupa onondo nimbale: “Yombo-lupama molemelena naa pangi. Sameria yombomanga taono senga kepe naala pangi.
MAT 10:6 Isirele yomboma mindi ononga kongi sipisipi pena lo liku pelemele mele aku siku molemele yomboma molemelena mindi pangi.
MAT 10:7 Ono molemelena pungí punguli, onondo “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo.” niliku pangi.
MAT 10:8 “Kuru tomba yomboma seko peanga siku, kolko lenge yomboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yomboma ‘Umbu-kangi giliepili.’ ningu, kuru konopuna molopili molonge yomboma ‘Konopuna naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu selko pangi. I kongonomo sengemonga tondolomo kou se molo mélsene topo toko naa likimili kene anju yomboma aku siku liku tapondokole ningímuni, ‘Kou se liemili.’ ningu naala sangi. We sangi.
MAT 10:9 “Pungíndu kou-gollo mare molo kou-sillipa mare molo kou-kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi.
MAT 10:10 Méle-wale kepe wale-pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu-mingi kepe naa mengo we pangi. Yombo kongono sendelemomo kongono sendelemo yombomone kere-langi simba kinia papu kene mélse mei naa meangi. We pangi.
MAT 10:11 “Pe kolea-awili senga molo kolea-kanga senga sukundu punguli ningímuni, yomboma mangilku pilkuli “Ye nawe ye peanga se molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbáye?” niengi. Kanu-kinia se ningu singí kinia pilku yu kanoko lendekole kanu yemonga ulkana pungu yu-kinia mindi pea peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥
MAT 10:12 ⸤Kolea senga pungu ye peanga se liku ora singí kinia kanoko lendeko⸥ yunga ulkana sukundu punguli ningímuni, ulka pulu yombomando “Ono konopu peanga pepili molaa.” nieyo.
MAT 10:13 Kanu-kinia kanu yombomane “Pea peamili sukundu waa.” níngi liemu, ononga ungu peanga ningí kanumu kanu yomboma-kinia pepili. Aku-na-kolo kanu yombomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ungu peanga u sukundu punguli ningí kanumu “Ono-kinia naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤ono munduku kelko yando wangi⸥.
MAT 10:14 “Yombo sene onondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu ulkamo molo kanu taonona yombo kirima munduku kelko pungíndu ⸤kanu koleana yomboma ‘Kamu molko kinjangi. Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu⸥ ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimba mamo kulu toko pangi.
MAT 10:15 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolo olonga yomboma ⸤u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ olonga kote kanga mele pemba. Aku-sipa na-kolo i yombo onondo “Sukundu waa.” ni naa ningu ononga ungu pilku naa lingí yomboma kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awilimu pemba.” nikiru.
MAT 10:16 “Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena ono lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥ Yomboma owá-palako mele aku siku molemele kene kongi-ka wambiyema pilipa kondolimu paa pelemo-na uluma sembando mimi sipa pilipa selemo mele ono aku wambiyema mele molko, kera waembono molemo mele molangi. ⸤Aku keramone mélema mindili sipa sepa kinjimba ulu-pulu se naa pelemo.⸥
MAT 10:17 “Yomboma mimi siku kanangi. Onone ⸤ ‘Na lombili andoli yomboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ ono ⸤mare liku ambolkole⸥ kanjollomanga makumanga mengo pungu kote sendeko, ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu kopene tongela.
MAT 10:18 Ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare ka siku⸥ yombo-lupamanga gapomano ye awilima kinia ye nokoli kingima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla. Aku siku senge kene ono onono kanoko kondoko molaa. Aku-na-kolo kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu ono ningu singí.
MAT 10:19 Aku-sipa na-kolo ono ka siku kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. Aku senge enamonga ono ungu ningí mele pilingí.
MAT 10:20 Ono ungu ningíma onono pilkuli naa ningí. Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapanga Minimu ononga kerena molopale nimba simba unguma onone anju ningí kene konopu kimbu naa siku, pilingí mele niengi.
MAT 10:21 “⸤Aku walemanga⸥ genuni yunga genu ⸤nanga yombo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimba kote sendemba. Lapane yunga bolangoma akula sembá. Bolangomane kepe ononga anupili lapali-kinia mumindili kolko kotena mengo pungu “Toko kondangi.” ningíla.
MAT 10:22 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí, na-kolo na munduku naa kelko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu, pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá.
MAT 10:23 Kolea senga yombomane ‘Ono mindili nangi.’ ningu seko kinjingí kinia kolea senga kowa pangi. Nane onondo paa sika nikirumu: “Ono kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo seko pora naa sindangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa yando⸥ ombá.” nikiru.
MAT 10:24 “Mane sili ye se lombili pungu unguma pilielemele yomboma ‘Ononga mane sílimu maniandopa, ono olandopa.’ manda naa ningí. Kendemande-yombo sene ‘yunga nokoli yemo maniandopa, yu olandopa.’ manda naala nimbá.
MAT 10:25 Lombili pumba unguma pilielemo yombomo kinia yunga ungu-mane silimú yemo kinia selu-siku molembele akumu manda. Kendemande yombomo kinia yunga nokoli yemo kinia selu-siku molembele akumu mandala. Ulka pulu yemonga ungu naa pilielemele yombomane yu-kinia mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumanga nokoli Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu. Pe kiniá ulka pulu yemondo aku siku níngi liemu yunga ulkana pelemele yombomando pali paa awili seko olandopa ungu kirima ningíla.
MAT 10:26 “⸤Nanga opa-toumane na seko kinjilimili mele ono na lombili andoli yema sika seko kinjingíla⸥ akumunga ono kanu yomboma pipili naa kolayo. Aki tolemo ungumanga selu kepe pe aki naa topa pali penambelena lemba. Lopi selemo ungumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí kene pipili naa kolangi.
MAT 10:27 Nane onondo simbulu tolina niliu unguma pa selina nieyo. Ungu ólo toko ningí onono komuna pilingí unguma ulka imuna ola gilku ru ningu niengi.
MAT 10:28 “Kangimu mindi toko kondokole minimu manda toko naa kondonge yomboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥. Yuni kangimu kinia minimu kinia peatolo sepe-koleana manda topa kondomba kene yu-mindi pipili kolaa.
MAT 10:29 “Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera talo pea kou mongo selu mele mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo se kolopa we mania naa pulimú. Kanu kerama na lombili andoli yombomanga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo.
MAT 10:30 Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu.
MAT 10:31 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone aku sipa ono molemele mele kanopa mololepa pulimú kene ⸤ ‘Yombomane olio seko kinjingí.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba.
MAT 10:32 “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipale “Na Yesusinga yombomo molio.” nimbá kinia nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena ola gilipuli “Aku yombomo nanga yombomo.” nimbúla.
MAT 10:33 Aku-na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo yu nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkirula.” nimbú.
MAT 10:34 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu.’ konopu naa leangi. Ono yomboma ‘Taka leko molko konopu seluna pupili molangi.’ nimbúndu naa orundu. ‘Mumindili kolko opa sangi.’ nimbúndu orundu.
MAT 10:35 ‘Yombomane sangi.’ nimbúndu orundu mele i-sipa: “Ye sene yunga lapa kinia opa sepili, lemenu sene yunga anumu kinia opa sepili, malo senga menuni yunga bamu kinia opa sepili. Ulka seluna pelemele yomboma opa-tou molonge.” ‘Aku sangi.’ nimbúndu orundu.
MAT 10:37 “Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá. Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá.
MAT 10:38 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana gilku mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá.
MAT 10:39 Yombo se ya ma-koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimba pilielemo yombo se kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongonomo sendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinia mandala, kolombo kinia mandala.’ nimbá yombo se konde molopa kondopa mindi pumbá.
MAT 10:40 “Ono kolea senga pungí kinia yombo sene ‘Pea molamili waa.’ nimba lipa tapondolemo yombomone na pea aku sipa lipa tapondolemóla. Na ‘Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na “Ma-koleana pu.” nimba lipa mundorumu yemo ‘Pea molambili ou.’ nilimúla.
MAT 10:41 Yombo sene Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se kene’ nimba pilipale “Pea molambili ou.” nimba lipa tapondolemo yombomo Pulu Yemone yunga ungumu nimba silimú yombomo méle kalomba mele kanu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala. Yombo sene Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se kene.’ nimba pilipale ‘Pea molambili ou.’ nimba lipa tapondolemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yombo sumbi nili se méle kalomba kinia yu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala.
MAT 10:42 Yombo sene ono nanga lombili andoli yombo imbi naa mololi yombo se kanopa ‘yu nanga lombili andoli yombo se kene’ nimba kanopale yu lipa tapondopa we no kepe kolopa simu liemu nane ono paa sika nimbu sikirumu, “kanu yombomo paa sika méle kalólimu limba.” nikiru.” nirimu.
MAT 11:1 Yesusini yu lombili andoli ye rurepondo yunga kongono sendenge mele mane sipa pora sipale nirimumuni, yu kanu koleamo mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki taonomanga andopa mane sipa ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu nimba sirimu.
MAT 11:2 ⸤Pulu Yemone “Nanga yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimuni ulu-tondoloma serimumunga Jono ka-ulkana pepa pilipale nirimumuni, “Yesusindu i-siku i-siku mangilku pilindangi!” nimba yu lombili andoli mare Yesusi molorumuna lipa mundorumu.
MAT 11:3 Kanu yema Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilindiku ninguli: “Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” niringi.
MAT 11:4 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Onone ya kanokomele mele kepe pilkimili mele kepe pungu Jono ningu si-payo.
MAT 11:5 Mongo kiri lieli yomboma mongone kanoko, kimbu kiri lieli yomboma manda andoko, kuru laká nolima umbu-kangi gilipa, komu sílima komuni pilku, kolopa lielima ola molemele kepe, koropa pulima semane peangamo topo siliu pilielemelela kanumu. Aku siku Jono ningu sieyo.
MAT 11:6 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.” nirimu.
MAT 11:7 Jono lombili andolima pungí puringi kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? Lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye?
MAT 11:8 ⸤Mólo kanumu. Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ungu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu-na kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu.
MAT 11:9 “⸤Aku sili se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo.” nikiru.
MAT 11:10 Yuni Pulu Yemone u “Lipu mundumbu.” nirimu yemonga aulkamo sepa wamomu kanumu. Kanu yemondo Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa: ‘⸤Pulu Yemone yunga Malondo nimbale:⸥ “Pilieyo. Nanga ungu se nindimba yemo nane nu puni aulkana yu kumbi lepo lipu mundukuru. Yuni nunga aulkamo akisindimba.” nirimu.’ kanu ungumu bokuna molemo.
MAT 11:11 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se No Lindeli Jono-kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa.” nikiru. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥
MAT 11:12 Jono u mana naa omba molopili ungu-manema pelemo boku Mosisini torumuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siku bokuna toringi bokuma kinia, aku bokumane Pulu Yemonga unguma ningu siku, Jono kinia Pulu Yemone “Ono nokomba ye nokoli se lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo kinia ongele mele unguma niringi. Aku-na-kolo Jono orumu kinia yandopa Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo ulumu paa tondolo mundupa wendo omba yunga opa-touma topa mania mundulimúla; ye enge nilimane aku ulumu ambolongendo tondolo munduku ta ningu lingí sekemelela.
MAT 11:14 Ungu se nimbú sekeromo pilielemolo konopu lingí liemu piliangi. Pulu Yemonga bokuna “⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba simba ye⸥ Illainja ombá.” nirimu ye kanumu Jonondo nirimu.
MAT 11:15 I nikiru mele komu gilimú yombomane paa mimi siku piliaa!” ⸤nirimu.⸥
MAT 11:16 “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥ Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli:
MAT 11:17 “Konane nímulu kinia ono ‘Pea konane niemili.’ naa ningu “Mólo.” níngi. Pe kelepo kola semulu kinia ono ‘Pea kola samili.’ ni naa níngi. ⸤Pea pepe perepo molomolo aulka se mólo lepomo.⸥” nilimili. ⸤Kiniá molemele yomboma ono kanu bolangoma mele molemele.⸥
MAT 11:18 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi.
MAT 11:19 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba kiri pilipa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu-kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥ Aku-na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo-kinia pelemo-na yuni selemo sembá mele kanokole ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu.
MAT 11:20 Aku nimbale Yesusi kolea u andopa ulu-tondolo awisili serimu koleamanga ⸤moloringi yomboma⸥ yuni serimu mele kanokole ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele naa toringi kanopale yuni ono iri topa nimbale:
MAT 11:21 “Kolea Korasini kinia Besaida taonotolonga ⸤molemele yomboma⸥ mindili nongo paa molko kinjingí! Kanu koleatolonga sukundu ungu tondolo awisili serindu⸤-na-kolo akuna molemele yomboma konopu topele naa tolemele⸥. Kolea awili Taya kinia Saidonotolonga sukundu ⸤ungu tondolo se naa serindu-na-kolo kanu koleatolonga sukundu⸥ nane ungu tondolo aku sipu selka kanolemolánje kanu koleatolonga ⸤yombomane⸥ ono ulu-pulu-kiri selemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu topele tolemolá.
MAT 11:22 Akumunga nane onondo nimbu sikiru: “Pe kote walemo wendo ombá kinia kanu kolea Taya kinia Saidonotolonga ⸤yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Korasini kinia Besaidatolonga ⸤yomboma nane ulu-tondoloma serindu kinia kanokole konopu topele naa toringimunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nikiru.
MAT 11:23 “Kapeniame taono ⸤yomboma onone⸥ ‘Mulu-koleana pumbu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda mólo. ⸤Onone nanga unguma alieli pilielemele-na-kolo konopu topele naa tolemelemonga⸥ ono kolea kirina pungu molonge. Ononga koleana sukundu ulu-tondolo awisili serindu⸤-na-kolo ono konopu topele naa toringi⸥. Kolea-awili Sodomo sukundu ⸤ulu-tondolo se naa serindu-na-kolo kanu koleana sukundu⸥ nane ungu tondolo aku sipu selka kanolemolánje yomboma konopu topele tolemolá, pe kiniá kepe kanu koleamo we lelka.
MAT 11:24 Akumunga nane ono ⸤Kapeniame yombomando⸥ nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea Sodomo ⸤yomboma u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Kapeniame ⸤yomboma nane ulu-tondolo serinduma kanokole konopu topele naa toringi yomboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nikiru.” nirimu.
MAT 11:25 Aku walemanga Yesusini nimbale: “Tata, Mulu Matolo Nokoko Moleno Ye Nokolimu, nane nu-kinia ‘Ange.’ nikiru. “Olio pilipa kondoli pelemo. Olio oliolio ungumanga puluma pali pilipu kondolemolo.” ningu pilielemele yomboma ono nane kiniá selio ungumanga pulumu nuni ‘Naa piliangi.’ ningu naa ningu sirinu. Yombo bolango pame mele molko nane niliu unguma komu sendeko molemele yomboma mindi nane selio ungumanga pulumu ‘Piliangi.’ ningu, ono ningu sirinu kanumunga nu kape nimbu ‘Papu serinu.’ nikiru.
MAT 11:26 Sika, Tata, nuni ‘aku sipa wendo ombá kinia konopu simbú.’ ningu aku siku serinumunga ⸤aku sipa wendo okomo⸥.” ⸤nirimu.⸥
MAT 11:27 ⸤Pulu Yemondo aku sipa nimbale kelepa yombo moloringimando nimbale:⸥ “Mélema pali Tatane na sirimu. Yombo sene Malo paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimú. Yombo sene Lapa paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo. Malone mindi kanopa imbi silimú; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbá yomboma ono Lapa kanoko imbi singíla.
MAT 11:28 “Ono kongono mindili siku selemele yomboma kinia, konopuna umbuna selemo yomboma kinia, na moliona wayo. Onge kinia na pea konopu seluna pumbámonga nane ‘Konopu pe nipili koro molaa.’ nimbú.
MAT 11:29 Nando “Nunga kongono seleno mele pea ambolambili. Nu nanga ungu-mane sílimu molani. Nunga ungu ninima pilipu lipu molambo.” ningu sayo. Na taka lepo molopo, yombomane na seko kinjilimili kinia pilipu siye kolopo molio-na i nikiru mele ono na molombona ongo senge kinia ononga konopuma pe nimbá.
MAT 11:30 Nanga kongono seliomo pea ambolombolo kinia taka leko sení. Méle pe nilima mindi siliu kene moliona waa.” nirimu.
MAT 12:1 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yema gelene kolkole rasi-witi mongo mare inia toko noringi.
MAT 12:2 Aku seringi kinia kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nu lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemele.” niringi.
MAT 12:3 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni,
MAT 12:4 Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbi-kerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane se sipa nimbale: “We-yombomane paa naa nangi! Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi!” aku sipa mele nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele naa kanoko kiri piliaa.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAT 12:5 “Ungu-mane se pelemóla. “Pulu Yemo popo tondoli yemane ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemanga Pulu Yemonga ulkana kongono selemele kinia Sambate walemanga ungu-manemo pulua tolemele-na-kolo aku kongono selemelemonga mongo naa pemba.” nimba molemo akumu naala pilielemeleye?
MAT 12:6 Nane onondo nimbu sikiru: “Méle konde se kiniá pelemo akumu Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemonga olandopamo.” nikiru.
MAT 12:7 ⸤Pulu Yemone nirimu ungu se yunga bokuna molemo mele i-sipa:⸥ “Onone yomboma kondo kololemele kinia kanopo peanga pilielio. Na popo toko kongima kalolemele akumu unguri mólo.” nilimú, akumunga ungu-pulumu ono Parisi yemane pilielemolánje i ye ulu seko naa kinjikimili yema “Seko kinjikimili.” naa nilimolá.
MAT 12:8 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale-kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu.
MAT 12:9 Kanu-kinia Yesusi aku koleamo mundupa kelepa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka senga purumu.
MAT 12:10 Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu. Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini sepa kinjimba kinia kote sendamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Koro molemolo wale Sambate-kinia yombo kuru tolemoma sepo peanga simulú kinia manda molo aku semulu liemu Pulu Yemonga ungu-manemo pulua tomoloye?”
MAT 12:11 Yesusini yemando pundu topa nimbale: “Sambate wale kinia ye senga kongi sipisipi se muruna topa mania mundumba kinia sipisipi ari selemo yemone kundupa ola lipa memba naa ombáye?
MAT 12:12 Aku liemu sipisipi maniandopa mele, yomboma paa olandopa, akumunga, Sambate wale kinia ulu peangama manda naa semoloye?” nirimu.
MAT 12:13 Aku nimbale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia yunga ki ekendo peanga lierimu mele ki kiri lierimumu kelepa kamu peanga lierimu.
MAT 12:14 Aku-sipa na-kolo ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yemane pena pungu maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi.
MAT 12:15 ⸤Parisi yemane⸥ yu tonge seringi pilipale Yesusi aku koleamo mundupa kelepa purumu. Kanu-kinia yombo awisili Yesusi purumu mele yu lombili puringi kinia yuni yombo kuru torumuma pali sepa peanga sipa
MAT 12:16 nimbale: “Na sika yemo molopole i ulu-tondoloma sekero mele onone yombo lupa marendo naa ningu siee!” nirimu.
MAT 12:17 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Aisayane nimbale:
MAT 12:18 “I yemo nanga nimbu taltorundu kongonomo sendeli yemo; nane i yemo konopu mondopo, yu kanopo paa peanga pilielio yemo. Nanga Minimu yunga konopuna panjindimbu. Yuni ma-koleana yomboma pali nane ono sumbi sipu nokombo mele nimba simba.
MAT 12:19 Yombomane yu iri tonge kinia yuni pundu topa ungu se naa nimba, ungu se tondolo mundupa naa nimba, yomboma andoko molemele koleamanga yuni opa-ungu naa nimbá.
MAT 12:20 Kamaye enge naa nilimú se elke naa topa, sepe-llame mimi sipa naa nolemo kinia kamu topa naa kumundumba. ‘Pulu Yemone yomboma kamu sumbi sipa nokomba walemo kamu wendo opili.’ nimba yu aku sipa naa sepa taka lepa molomba.
MAT 12:21 Kanu-kinia mana-yomboma pali ‘Yuni ‘olio mindili naa namili.’ nimba lipa tapondomba.’ ningu molonge.” nirimu ungu akumu wendo orumu.
MAT 12:22 Kanu-kinia ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na mongo kiri lepa mélema naa kanopa ungu naa nirimu ye se Yesusi molorumuna mengo oringi kinia Yesusini yemo sepa peanga sirimu kinia kanu yemo ungu nimba mélema kanorumu.
MAT 12:23 Aku serimu kanokole yombomane pali mini-wale munduku ninguli: “I yemo ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga Malonje?” niringi.
MAT 12:24 Aku-sipa na-kolo aku niringi ungumu pilkuli Parisi yemane ninguli: “Mólo. Kurumanga nokoli Belsipuli mindi i ye Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
MAT 12:25 Onone aku siku konopuni pilieringi mele Yesusini pilipale ⸤ ‘Yesusi ‘Setene-kinia opa-tou moloringimunga Setenene yu naa lipa tapondolka.’ ningu paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ kolea senga yomboma molo ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele.
MAT 12:26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥
MAT 12:27 “Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí.
MAT 12:28 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemonga Minimuni na tondolo silimú-na nane kuruma makorolio liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥
MAT 12:29 “Ungu se pea i-sipa: Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu.
MAT 12:30 “Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú.
MAT 12:31 Akumunga, nane onondo nikiru: “Yombo sene ulu-pulu-kirima sepa, ungu-taka tondopa nimba kinjilimú uluma Pulu Yemone manda ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo yombo sene Pulu Yemonga Minimu nimba kinjipa ungu-taka tondopa yunga imbimu marake mele semba uluma Pulu Yemone ‘Mania naa pupili.’ nimba siye naa kolomba.” nikiru.
MAT 12:32 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma Pulu Yemone ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu⸤ni ulu se selemo kinia⸥ yombo sene ungu-taka tondopa, opa sepa sipa ⸤ “Yuni naa sekemo. Kurumanga nokoli Setenene yu lipa tapondolemo-na aku selemo.” ⸥ nilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo kiniá kepe mulu ma pora nimbá wale kinia kepe ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba.
MAT 12:33 “Unju peanga se kanokole ‘Mongo peangama tomba nomolo.’ ningu kanolemele. Unju kiri se kanokole ‘Mongo kirima tomba manda naa nomolo.’ ningu kanolemele. Unju se mongo tolemo kinia kanokole ‘I unjumu peanga, i unjumu kiri.’ ningu apuruku kanolemelemonga aku siku ningu kanolemele.
MAT 12:34 Ono Parisi yema, kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, ono ye kiri molemelemane nambi seko ungu peangama manda ningíye? Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú akumunga ono ye kirimane nambi seko ungu peangama manda ningíye?
MAT 12:35 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu-kiri pelemoma selemo.
MAT 12:36 “Akumunga nane onondo nimbu sikirumu: “Pulu Yemone yomboma kote sendemba walemonga onono ungu nilimilima apurupa pilipale “Nu yombo peangamo, nu yombo kirimu.” nimbá akumunga yombomane mana we ungu nilimilima pali kepe apurupa pilipale “Aku unguma nambi semu-na niringiye?” nimbá.” nikiru.” nirimu.
MAT 12:38 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia onone Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba mana lipa mundorumunje olio kanamili.’ ningu Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi.
MAT 12:39 Yesusini pundu topa nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma kiri mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo pilku mokoli selemele yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu-⸥tondolo se wendo naa ombá. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge.
MAT 12:40 Oma awili sene Jona topa penge mundorumu kinia yu omamonga olona ipulieli tangoli wale yopoko molopa perimu ⸤kinia omamone yu nomu kelona meku topa wendo mundorumu kinia yu kelepa we molorumu⸥ mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kolomba óno seko panjingí kinia⸥ aku sipa ipulieli tangoli wale yopoko mana sukundu pepale ⸤lomboropa ola molomba⸥.
MAT 12:41 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ Ninipa yomboma pumba nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia peanga.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
MAT 12:42 “U olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
MAT 12:43 “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea se korolemo. Se naa kanopa lendepale
MAT 12:44 yuni nimbale: “Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.” nimba yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia ulka pole lepa sepa peanga sepa we lepa yombo se naa molemo kinia kanopale nilimúmuni,
MAT 12:45 yu kelepa anju pumbale kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú. Aku sipa, kiniá ya seko kinjiku molemele yomboma pe kamu molko kinjingí.” nirimu.
MAT 12:46 Yesusi yombo maku toko moloringima ungu-mane sipa molopili yunga anumu kinia genupili kinia yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilieringi.
MAT 12:47 Yombo sene yundu nimbale: “Aminia kinia genali kinia onone nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” nirimu.
MAT 12:48 Yesusini yundu pundu topa ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni,
MAT 12:49 yu lombili andoli yomboma lipa ora sipa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.
MAT 12:50 Nanga Lapa mulu-koleana molemomone “Sangi.” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kinia nanga kemulupili molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
MAT 13:1 Yombo maku toko moloringimando aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, Yesusi ulkana molopa pena pumba nomu kelona pumba mania molorumu.
MAT 13:2 Yombo paa awisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sipi se nona ola lierimumunga suku pumba mania molorumu, yomboma nomu kelona gilieringi.
MAT 13:3 Yuni onondo ungu awisili nimba simbando ungu-iku pokore torumu. Ungu-iku se i-sipa topa nimbale: “Piliame! “Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu.
MAT 13:4 Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma keramane ongo liku noringi.
MAT 13:5 Umbu mare kou perimuna mania pumbale ma kanga-kolte mindi lierimu-kulu nondopa tóko nimba wendo orumu.
MAT 13:6 Aku-na-kolo pulkonio naa mundorumu-kulu ena serimu kinia kanuma kolorumu.
MAT 13:7 Umbu mare siri-ka mélemo molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo se naa torumu⸥.
MAT 13:8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo omba mongo peangama torumu. Mare mongo towapu kise mele topa, mare mongo towapu yopoko mele topa, mare towapu selu mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
MAT 13:9 ⸤Aku nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
MAT 13:10 Yesusi lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “Nu yombomando ungu se ninindu ungu-ikuma alieli nambi semu-na tolenoye?” niringi.
MAT 13:11 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema kinia nokolemomonga ulu-pulu yu yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Kiniá ono ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-na-kolo we-yomboma nimba naa sikimu.
MAT 13:12 Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yomboma paa olandopa nimba simba pilingí. Pe paa awisili pilingí. Aku-na-kolo naa pilku molemele yomboma ono kanga-kolte pilielemele ungumu kepe wendo limba.
MAT 13:13 ‘Ono mongone kanokole naa kanoko, komuni pilkuli naa pilielemele.’ akumunga nane we-yomboma onondo ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbuli ungu-ikuma mindi topo siliu.
MAT 13:14 “Aku siku seko molemelemonga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma yomboma nimba sirimu ye Aisayane “Aku siku senge.” u nirimu mele wendo olemo. Aisayane nimbale: “Onone alieli komuni pilingí-na-kolo konopuni pilkuli paa naa pilingí; mongone kanonge-na-kolo mélse paa sika naa kanonge.
MAT 13:15 I yombomanga konopuma paa pipi silimú; onone ungu pilingindu komu naa sendeko molemele; ononga mongoma kumbulku molemele. Aku siku seko molemelemonga naa kanoko naa pilku molemele. I uluma aku sipa naa selkanje onone ononga mongone kanoko komuni pilku konopuni pilkuli topele tolemolá, kanu-kinia nane ‘Ono peanga liepili molangi.’ nilka.” nirimu. ⸤Aisayane aku sipa nirimu mele⸥ aku siku kiniá we-yomboma seko molemele.
MAT 13:16 “Aku-sipa na-kolo ⸤na lombili andolima⸥ onone mongone paa sika kanoko komuni paa sika pilku molemelemonga ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
MAT 13:17 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U moloringi yomboma, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, Pulu Yemonga unguma pilku liku sumbi siku moloringi yomboma kinia, kanu yombo awisili kiniá ono mongone kanoko molemele mélema kinia uluma kinia kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi-na-kolo naa kanoringi. Ono kiniá komuni pilku molemele unguma pilingindu “Piliámola!” ningu moloringi-na-kolo naa pilieringi akumunga ⸤nane “Kiniá sika kanoko sika pilielemelemonga ono Pulu Yemone sewi anjilimú aulkana molemele.” nikiru⸥.
MAT 13:18 “Akumunga, yombo sene rasi-witi umbu tanda sirimu ungu-ikumunga pulumu kiniá niembo piliayo.
MAT 13:19 ⸤Umbu mare tanda sirimu aulkana mania purumu kanumanga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Yombo sene Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemomonga ungumu pilipale naa pilielemo kinia ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni omba umbu tanda sili konopuna pumba pelemoma waltikele toropa wendo limú.
MAT 13:20 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli waltikele sumbi siku konopu siku pilku limili.
MAT 13:21 Aku-sipa na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna selemo kinia molo ono Pulu Yemonga ungumu pilku liku molemele mele yombo lupamane kanoko kiri pilkuli ungu-taka tondoko seko kinjiku mindili silimili kinia ononga pilielemele unguma siye kololemele.
MAT 13:22 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare kepe aku sílima molemele. Onone ungumu pilielemele kinia konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltokole ‘Aku mélemane olio lipa tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele uluma kinia, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo naa tolemo.
MAT 13:23 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli ungu-pulumu pilku kondolemele. Pe ono kere-langi mongo tolemele. Kanu yombo marenga kere-langi mongo towapu kise mele topa, yombo marenga mongo towapu yopoko mele topa, marenga mongo towapu selu mele topa, aku sipa tolemo. Ungu-ikumunga ungu-pulumu aku sipa.” nirimu.
MAT 13:24 Yesusini ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo akumu i-sipa mele: Ye sene yunga kaliana rasi-witi umbu peangama tanda sirimu.
MAT 13:25 Aku-na-kolo yomboma uru peringi kinia yunga opa-tou ye se omba era ⸤rasi-witi none seli era⸥ umbu se witi kaliana tanda sipale kelepa purumu.
MAT 13:26 Kanu-kinia umbu peangama wendo omba witi mongo torumu kinia era kinia pea wendo orumu mele mona molorumu kanoringi.
MAT 13:27 Kanu-kinia kalia pulu yemonga kongono sendeli yema ongo yundu ninguli: “Ye-Awilimu, nunga kaliana kere-langi umbu peangare tanda naa sirinuye? Pe kiniá era nambi sepa wendo okomoye?” niringi.
MAT 13:28 Yuni onondo nimbale: “Sena. Opa-tou ye sene aku era umbuma omba tanda sirimu lepomo.” nirimu. Kongono sendeli yemane ninguli: “‘Era pea waka-maka wendo okombele kene pumbu erama akupu lipu maku tamili.’ konopu lekenoye?” niringi.
MAT 13:29 Aku-na-kolo yuni nimbale: “Mólo. Era sengi liemu witi pea pulu akungínje.
MAT 13:30 Witi pe kamu lipu maku tomolondo u pea ongo molangili. Pe witi kamu limulú walemo wendo ombá kinia nane witi kari leko lindingí yombomando nimbuli: “U era kalongendo liku piye seko maku tokole ningímuni, pe witi liku nanga witi taltolio ulkana maku toko taltangi.” nimbú.” nirimu.” nimba, Yesusini “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu aku sipa mele.” nirimu.
MAT 13:31 Ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: Ye sene unju masetete umbu se lipa
MAT 13:32 yunga kaliana umbumu mundorumu. Masetete umbu akumu kere-langi umbumanga pali yu paa kangamo na-kolo wendo omba awi lemo kinia kaliana molemo mélemanga pali yu paa awilimu. Kamu awi lepa unju mele gilimú kinia kerama kanu unjuna ongo kolamanga pelemele. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” nirimu.
MAT 13:33 Ungu-iku se pea yomboma topa sipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: Ambo sene yu kere-langi pellawa akondoli méle isi kanga-kolte pellawa awisilinga mundorumu kinia pellawa pali akorumu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” nirimu.
MAT 13:34 Kanu unguma pali Yesusini yombomando nimbando yu ungu-iku mindi topa nirimu. We ungu se onondo sumbi sipa naa nimba ungu-iku manjipa topa nirimu.
MAT 13:35 Aku sipa serimumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene u nirimu ungu se kamu wendo orumu. Akumu i-sipa: “Nane i ⸤ungu nimbúndu⸥ ungu-iku ⸤manjipu⸥ topo nimbú. Pulu Yemone u mulu matolo serimu kinia kepe yandopa yandopa kepe ⸤ningu wendo munduku naa niringi⸥ lopi sepa perimu unguma ⸤nimbúndu ungu-iku mindi topo⸥ nimbú.” nirimu.
MAT 13:36 ⸤Yesusini ungu-iku akuma topa pora sipale,⸥ yu maku toko moloringi yomboma mundupa kelepa ulkando purumu kinia yu lombili andolimane yu molorumuna ongo ninguli: “Kaliana era orumu ungu-ikumunga ungu-pulumu olio ningu para si.” niringi.
MAT 13:37 Yuni pundu topa nimbale: “Kere-langi umbu peangama tanda sirimu yemo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo.
MAT 13:38 Kaliamo ma-kolea pali. Kere-langi umbu peangama yombo ‘Pulu Yemo nanga ye nokoli kingimu molopili.’ nilimilimunga ononga konopumanga Pulu Yemone tapu sepa molopa nokolemo yomboma. Era-umbu akuma ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥munga yomboma.
MAT 13:39 Era-umbu tanda sirimu opa-tou akumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo. Witi sukundu liku maku tonge wale akumu ma-kolea pora nimbá walemo. Witi mongoma sukundu lingí yomboma mulu-koleana angelloma.
MAT 13:40 “Erama liku maku tokole sepena kalolemele mele ma-kolea pora nimbá walemonga aku sipa.
MAT 13:41 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone yunga angelloma lipa mundumba, onone ‘Yomboma Pulu Yemonga unguma naa pilku, seko kinjiku molangi.’ nilimili yomboma pali kinia, ulu-pulu-kiri selemele yomboma pali kinia, Pulu Yemone tapu sepa molopa nokolemo yomboma molongena wendo liku maku tokole ningímuni,
MAT 13:42 sepe awili nomba pelemo koleana sukundu toko mundungí, kanuna yomboma kola seko paa mindili nongo pereko molonge.
MAT 13:43 Kanu walemanga konopu sumbi nili yomboma ononga Lapa ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana ena pa selemo mele ono aku siku kanuna pa sepili molonge. “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” ⸤nirimu.⸥
MAT 13:44 ⸤Yesusini aku nimbale kelepa nimbale:⸥ “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: Kou-mone mokopu se kalia senga u lopi seringi we perimu kanumu ye sene pe walte kanopa lipale kelepa aki torumu. Aki topale konopu sipa pumba yunga mélema pali lipa makete sepa kou pokore yando lipale kanu kaliamo pumba topo topa yando liltimu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAT 13:45 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipala: Kou-bisinisi seli ye sene kulumbu se ‘pélle’ nili peangama koropa molorumu.
MAT 13:46 Kanu-kinia kulumbu pélle kou paa awisili puli se kanopale nirimumuni, yu pumba yunga mélema pali makete sepa kou yando lipale kanu kulumbu péllemo topo topa yando liltimu. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba mele aku sipa.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAT 13:47 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa melela: Oma lili wale se nomuna toko mundoringi kanumuni oma lupa lupama liltimu.
MAT 13:48 Walemo paa peke lierimu kinia kunduku liku nomu kelona taltokole, mania molko apurukuli peangama liku wale-basikete pokorenga mundoringi-na-kolo kirima toko eltoringi.
MAT 13:49 “Ma-koleamo pora nimbá walemonga aku sipala: Mulu-koleana angelloma ongole ningímuni, yombo seko kinjiku molongema kinia yombo sumbi siku molko kondongema kinia liku apuruku
MAT 13:50 yombo seko kinjiku molongema liku sepe awili we nomba pelemo koleana toko sukundu mundungí, kanuna kola seko paa mindili nongo pereko molonge.” ⸤nirimu.⸥
MAT 13:51 ⸤Ungu-ikuma topa pora sipale Yesusini lombili andolima mangilipa pilipa nimbale:⸥ “Aku unguma pali ungu-puluma ono piliengiye?” nirimu. Onone yundu ninguli: “Piliemulu.” niringi.
MAT 13:52 Yuni onondo nimbale: “Aku liemu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemomonga unguma mane silimulu kinia pilku liku molemele kanu yema ono i-sipa: Ulka pulu ye sene yunga méle peanga kande-kande taltolemomanga méle kondema kinia méle uma kinia pea wendo limú.” nirimu.
MAT 13:53 Yesusini aku ungu-ikuma topa pora sipale kanu koleamo mundupa kelepa yu purumu.
MAT 13:54 Mundupa kelepa pumbale yunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ taonona ombale Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumba yomboma mane sirimu kinia pilkuli ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku ninguli: “I yemo yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye?
MAT 13:55 Yu ulkama takorumu yemonga malo móloye? Maria yunga anumu naa molemoye? Jemisi, Josepo, Saimono, Judasi keme, yunga genupili móloye?
MAT 13:56 Yunga kemulupili kinia pali olio kinia pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sika aku yemo molemomo.⸥ Aku liemu yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye?” niringi.
MAT 13:57 ⸤Aku siku unguma ningu⸥ yu ungu nimba uluma sepa molorumu mele kanoko kiri pilku yu-kinia paa konopu kiri panjeringi. Kanu-kinia ⸤ono yu-kinia mumindili koloringimunga ulu-pulumu pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se koleamanga pali imbi ola molemo, yombomane pali yunga unguma pilku limili. Aku-sipa na-kolo yunga pulu-koleana yu-kinia pea kopu seko molemele yomboma mindi yuni nilimú ungumu pilkuli ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku, liku bulu silimili.” nirimu.
MAT 13:58 Kanu-kinia yu ⸤ungu nimba uluma sepa yu yuyu molorumu mele ‘Sika.’ ningu⸥ kuru naa mondoringimunga yu kanu koleana ulu-tondolo awisili naa serimu, koltalo mindi serimu.
MAT 14:1 Kanu walemanga kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nokoli kingi Erotene Yesusini serimu mele semane toringi pilipale
MAT 14:2 yu-kinia kopu seko molko yu liku tapondoringi tapu-yemando nimbale: “I unguma selemo yemo No Lindeli Jono lepomo! Yu kolopale lomboropa wendo omumunga ulu-tondoloma sembá tondolomo yu-kinia pelemo.” nirimu.
MAT 14:3 ⸤Kingi Erotene aku sipa nirimu ungumunga pulumu i-sipa:⸥ U walte Erotene yunga genu Pillipunga ambo menu Erodiasi mangopa liltimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipa serimu kanopale yundu alieli nimbale: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane se pulua toko genanga ambomo mangoko liltinu. Akumu seko kinjerinu.” nirimu kinia Erotene yu lipa ka sipa ka-ulkana panjerimu.
MAT 14:5 Ka-ulkana panjipale ‘Yu topo kondambo.’ konopu lierimu-na-kolo we-yombomane ‘Jono yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se molemo.’ ningu kanoringimunga yu pipili kolopale Jono topa naa kondorumu.
MAT 14:6 Pe walte kingi Erotenga meringi walemo wendo orumu kinia Erodiasi lemenu ulkana sukundu omba, yema maku toko kanoko molangi yu denisi serimu. Erotene ambo-wenepomo aku serimu kanopa paa peanga pilipa
MAT 14:7 yundu nimbale: “Nando “Si.” nini mélemo paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu.
MAT 14:8 Yuni aku sipa nirimu-na anumuni pilipale lemenu ungu se nimba sirimu kinia pilipale ambo-wenepomone Erotendo nimbale: “No Lindeli Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo pellete senga taltoko yando si.” nirimu. ⸤Jonone u alieli “Erote kinia Erodiasitolone seko kinjeringili.” nirimumunga mumindili kolopale Erodiasini ‘Yu kolopili. Sika kolomunje na kanambo.’ nimba “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
MAT 14:9 Yuni aku sipa mele mawa serimu-na pilipale Erote konopu umbuna serimu-na-kolo yuni “Paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu topele tomba kinia yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema yu kanoko kiri pilingí mele kepe, aku ungutolo pilipale, ka-ulkana nokoringi yemando ungu se nimba mundupale “Yuni mawa sepa “Si.” nikimu mele siengi kene ⸤No Lindeli⸥ Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo yando mengo waa.” nirimu.
MAT 14:11 Aku nirimu kinia pilkuli Jono toko kondoko, yunga pengemo pellete senga taltoko, yando mengo ongo ambo-wenepomo siringi kinia yuni lipa anumu molorumuna memba pumba sirimu.
MAT 14:12 Aku seringi pilkuli Jono lombili andoringi yema ongo yunga ónomo liku mengo pungu óno sekole Yesusi molorumuna pungu semane toko siringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono u aku sipa topa kondorumu kolorumumunga pe Yesusini ulu-tondoloma serimu mele pilipale “Jono nomi kari lierindu yemo lomboropa ola molemo lémo.” nirimu.⸥
MAT 14:13 ⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene No Lindeli Jono topa kondorumu pilipale nirimumuni, Yesusi yu molorumu koleamo mundupa kelepa ‘Senga nanu molambo.’ nimba nona andoli sipi senga sukundu pumba nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo pumba kolea ku lieli senga yuyu pumbá purumu. Aku-na-kolo yombo awisili yu aku serimumu pilkuli ononga koleama munduku kelko kimbu anjiku nomu kelona makaye seko pungu yu purumuna akileko lombili puringi.
MAT 14:14 Yesusi no-kelona ombale yombo paa awisili akuna maku toko moloringi kanopale ono kondo kolopa ononga kuru torumuma ‘Peanga liepili.’ nimba ono sepa peanga sirimu.
MAT 14:15 Pe ipupini ena pumbá serimu kinia yu lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele, ena kamu pukumu kene ya maku toko molemele yomboma ‘Pungu kolea marenga kere-langi topo toko li-pangi.’ ni.” niringi.
MAT 14:16 Aku-na-kolo yuni yu lombili andolimando pundu topa nimbale: “Nambi semu-na ‘yombo akuma ‘We pangi.’ niembo.’ ningu nikimiliye? Onone onono yomboma kere-langi mare liku siee.” nirimu.
MAT 14:17 Onone yundu ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia aku kere-langi pokore mindi lemó.” niringi.
MAT 14:18 Yuni “Na moliona yando mengo waa.” nirimu.
MAT 14:19 Kanu-kinia yombomando “Erana mania molaa.” nimbale yuni kanu pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia lipale mulu-koleana olando sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba pellawa kalolima ambolopa pike lepa ⸤oma kinia⸥ lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, onone yomboma moke seko siringi.
MAT 14:20 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu. Pe lombili andolimane kere-langi kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
MAT 14:21 Kere-langi noringi yema manjipa paip tausini mele. Ambo bolango ⸤mare pea kere-langi noringi⸥ akuma olandopa.
MAT 14:22 ⸤Yomboma kere-langi sirimu noringi⸥ kinia Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipa nimbale: “Maku toko molemele yomboma nane “Pangi.” niembo. Ono nona andoli sipina ola pungu no nekendo kumbi leko paa.” nirimu.
MAT 14:23 Yombomando “Paa.” nimbale yu yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangina ola purumu. Kanu-kinia ena pumba kolea kala torumu kinia akuna yuyu molorumu.
MAT 14:24 Sipimu no nekendo pumbándo nomu awi-suku-singina kokele pumbá purumu kinia sipi kumbikundu mendo sipa poporomene topa, nomu torumula kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu.
MAT 14:25 Kanu-kinia ipulieli kolea muni naa liepili ⸤yu lombili andolima sipina ola molko⸥ puringina Yesusi nona ola kimbu anjipa ombá orumu.
MAT 14:26 Onone yu nona ola kimbu anjipa orumu kanokole niringimuni, pipili awili seko kolkole “Kuru se okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinia
MAT 14:27 Yesusini popenge sepa onondo nimbale: “Ono konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu.
MAT 14:28 ⸤Yuni aku nirimu pilieringi kinia⸥ Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, akumu sika nu nunu onu liemu nu okonona na nona ola gilipu wambo mangiliei.” nirimu.
MAT 14:29 Yuni “Ou.” nirimu kinia Pita sipina ultu pumba pukua topa nona mania pumbale nona ola kimbu kulupa Yesusi molorumuna pumbá purumu.
MAT 14:30 Aku-sipa na-kolo poporome tondolo torumu kinia kanopale pipili kolopa yu nona wangomba sepale, “Ye-Awilimu, na liku tapondou!” nimba ru nirimu.
MAT 14:31 Kanu-kinia Yesusini ki siniu sipa mundupa Pita kundupa ola lipa yundu nimbale: “Nane molio mele kepe uluma manda sembó mele kepe “Sika.” ningu kanga-kolte mindi kuru mondoleno yemo. U ‘Yuni na lipa tapondomba, sika nona ola manda pumbú.’ konopu lekole kelko konopu topele nambi semu-na toko ‘Na no wangombonje?’ ningu pilienuye?” nirimu.
MAT 14:32 Sipina suku puringili kinia poporome topa kelierimu.
MAT 14:33 Aku serimu-na kanokole sipina suku moloringi yemane Yesusinga imbi ambolko paka tondoko kape ningu “Nu paa sika Pulu Yemonga Malo lepomo.” niringi.
MAT 14:34 Kanu-kinia ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia Gallilli⸥ nomu nekendo punguli nomu kelona kolea Geneserete lierimuna wendo oringi.
MAT 14:35 ⸤Kanu koleana sipina mania oringi kinia⸥ akuna moloringi yemane Yesusi kanoko imbi sikuli akundu lierimu koleamanga moloringi yomboma pali ningu mundoringi kinia yombomane kuru torumu yomboma pali yu omba molorumuna mengo ongole niringimuni,
MAT 14:36 “‘Nunga wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa seringi. Kanu-kinia kuru torumu yombomane yunga wale-pakolimu amboloringi yomboma pali kamu peanga lierimu.
MAT 15:1 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli:
MAT 15:2 “Olionga anda-kolepalimane “Saa.” niringi ungu-manemo nu lombili andolimane nambi semu-na pulua tolemeleye? ⸤Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mimi sipu pilipuli olione kima kulumiye tolemolo mele⸥ ononga kima aku siku kulumiye naa toko kere-langi we nolemele kanumu.” niringi.
MAT 15:3 Yesusini pundu topa nimbale: “Onone kepe ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi pilku liku sengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambi semu-na pulua tolemeleye?
MAT 15:4 Akumunga Pulu Yemone nimbale: “Aminieli lanielinga unguma pilku liku, liku awi siku saa.” nimba “Yombo sene yunga anumundu molo lapando ungu se nimba kinjipa iri tomu liemu kanu yombomo toko kondangi.” nirimu kanumu.
MAT 15:5 Aku-sipa na-kolo ono yemane ninguli: “Yombo sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbá kinia
MAT 15:6 ⸤aku sipa nimbámonga⸥ yunga lapa imbi ambolopa paka tondomba ungu se naa pemba.” nilimili. Aku siku nilimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi unguma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo. Mania pupili.’ nilimili.
MAT 15:7 “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga bokuna torumu molemo mele i-sipa:⸥
MAT 15:8 ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ “Kanu yomboma ononga keremane na kape ningu ‘Ye awili olandopamo. Nu lipu awi silimulu.’ ningu na imbi ambolko paka tondolemele-na-kolo ononga konopuma kinia nanga konopumu kinia seluna naa pulimú. Lupa lupa pelemo.
MAT 15:9 Onone ‘Nanga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu na we popo toko kape nilimili. Mana-yombomane mane silimili unguma mindi mane sikuli ‘I ungu-manema Pulu Yemone “Saa.” nilimú ungu-manema.’ ningu pilku liku selemele, akumunga na sika popo tonge kinia unguri naa sembá.” nirimu kanumu.” nirimu.
MAT 15:10 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo.
MAT 15:11 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopumanga sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.” nirimu.
MAT 15:12 Aku nirimu pilkuli niringimuni, yu lombili andolima yu molorumuna ongo ninguli: “Nu aku siku nikinu mele pilkuli Parisi yemane paa pilku kiri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi.
MAT 15:13 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku topa Parisima moloringi mele nimba⸥ nimbale: “Nanga mulu-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimuma pali pulu akumba.
MAT 15:14 I yemane nilimili mele konopu kimbu siku naa pilku molangi. Ono mongo kiri lielimane ⸤mongo kiri lielima⸥ aulka liku ora silimili yema molemele. Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka se lipa ora sipa ki ambolopa memba pumbá kinia olo peatolo kombuna topa mania mundumba.” nirimu.
MAT 15:15 ⸤Kalaro molemomonga ungu-ikumu aku sipa torumu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? Ningu para si.” nirimu kinia
MAT 15:16 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye?
MAT 15:17 Yombo senga kangina ultu lepale kerena pulimú mélse olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimú mele naa pilkimiliye?
MAT 15:18 Kerena sukundu pulimú mélemane unguri naa selemo kanumu. Ulu-kirima u konopumuni pilkuli pe kamu wendo olemomonga konopuna pepale kerena wendo olemo kanu mélemane mindi ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Kanu mélema i-sipa: Konopumuni ulu-kirima pilielemele, yomboma toko kondolemele, ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia ulu-kirinale selemele, wa ulu-kirinale lupa-lupama andoko selemele, wa nolemele, kolo toko yomboma kote sendelemele, ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimili, ulu-pulu akuma pilku selemele.
MAT 15:20 Aku selemele ungu akumane yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Aku-sipa na-kolo ki u naa kulumiye toko kere-langi we sumbi siku nolemele ulu-pulumuni ⸤yombo senga konopuna sukundu⸥ kalaro se naa mondolemo.” nirimu.
MAT 15:21 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu.
MAT 15:22 Akuna purumu kinia kolea Kenane ambo se molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molopa yu tondolo ambololemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu.
MAT 15:23 Aku-na-kolo Yesusini yundu ungu se pundu topa naa nirimu. Kanu-kinia yu lombili andolimane ongo yundu ninguli: “Ambomone nu mangilipa olio lombili okomomo ⸤siye sekemo⸥ kene ‘Anju pupili.’ ni.” niringi.
MAT 15:24 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ⸤yundu⸥ nimbale: “Pulu Yemone na Isirele yombo talapemonga kongi sipisipi talopa lemele mele molemele yomboma molemelena mindi lipa mundorumu kanumu. Yombo talape lupama molemelena lipa naa mundorumu.” nirimu.
MAT 15:25 Aku sipa nirimu kinia pilipale ambomo omba yunga kumbikerena komorongo langopa ma kanopa nimbale: “Ye-Awilimu, na liku tapondou.” nirimu.
MAT 15:26 Aku nirimu kinia Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangomanga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
MAT 15:27 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe ononga pulu yombomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
MAT 15:28 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu manda sembó mele paa awili seko kuru mondoleno kene mawa sekeno mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia yuni aku sipa nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu peanga lepa manda molorumu.
MAT 15:29 Kanu-kinia Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa Gallilli nomu kelona ⸤aulka se lierimuna⸥ omba pumba ma-pangi senga ola pumba mania molorumu.
MAT 15:30 Kanu-kinia yu molorumuna yombo paa awisili oringi. Kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma kinia, mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu ki karaye serimu yomboma kinia, ungu manda naa niringi yomboma kinia, aku sipa kuru lupa-lupa torumu yombo awisili mengo ongo yu molorumuna nondoko taltoringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
MAT 15:31 Ungu naa niringi yomboma ungu niringi; kimbu ki karaye serimu yombomanga kimbu kima kelepa sumbi sipa gilierimu; kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma manda andoringi; mongo kiri lierimu yomboma mongone mélema kanoringi; aku sipa ulu-tondoloma wendo orumu kinia kanokole we maku toko moloringi yombomane paa konopu awisili kimbu siku, Pulu Yemo ono Isirele yomboma nokorumu popo toringi Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
MAT 15:32 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Ono kere-langi naa nongo we pungí kinia aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda sembá kene ‘Ono gele sepa pepili ulkando paa.’ naa nimbú.” nirimu.
MAT 15:33 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yombo paa awisili manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
MAT 15:34 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia onone “Pellawa kaloli yopoko-pakara kinia oma koltalo kinia taltokomolo.” niringi.
MAT 15:35 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale,
MAT 15:36 pellawa kaloli yopoko-pakara kinia omama kinia lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba, kere-langi akuma pike lepa yu lombili andolima sirimu kinia onone yomboma moke seko siringi.
MAT 15:37 Yomboma pali nongo kiri pilieringi. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu.
MAT 15:38 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Ambo bolangoma kinia pea kere-langi noringi.
MAT 15:39 Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, nona andoli sipi senga sukundu pumba, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Makatane purumu.
MAT 16:1 ⸤Kolea Makatane purumu⸥ kinia Yesusi molorumuna Parisi yema kinia Sadusi yema kinia ono ongo, ‘Yuni nambi sembanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku mawa seko ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba ya mana lipa mundorumunje kanamili.’ ningu mulu-koleana molemo Pulu Yemone mindi manda ulu-tondolo selemo mele se sei.” niringi.
MAT 16:2 Yesusini pundu topa nimbale: “Ipupini ena pumbándo mulúmu kondoli selemo kinia kanokole ‘wale peangamo wendo ombá lémo.’ nilimili.
MAT 16:3 Orili-u kolea tangombando kolea kupa topa mulúmu simbulu tolemo kinia kanokole ‘Lo ombá lémo.’ ningu pilielemele kanumu. Mulúmu kanokole ‘koleamo i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo i walemanga uluma wendo olemoma kanokole ungumanga pulumu manda naa pilielemele.
MAT 16:4 Kiniá mana molemele yomboma yombo kirima mindi molemele. Ono seko kinjiku, Pulu Yemo siye kolko, méle lupama konopu mondolemele kanu yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na mawa selemele. Aku-na-kolo ⸤Pulu Yemone na lipa mundorumu-na ya ombo molkoro. Yu-kinia kopu sepo kongono selembolo mele⸥ lipa ora simba ulu-tondolo se wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Jonane serimu ulumuni mindi lipa ora silimú mele manda kanonge. Se pea wendo naa ombá.” nimbale ono mundupa kelepa purumu.
MAT 16:5 Ono ⸤Gallilli nomu⸥ nekendo pungíndu ⸤Yesusi⸥ lombili andoli yema pellawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi.
MAT 16:6 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusini onondo ⸤liepi-liepi topa ungu-iku topa⸥ nimbale: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa!” nirimu.
MAT 16:7 Aku sipa nirimu kinia pilkuli yu lombili andoli yemane onono angelema ningu ninguli: “Olio pellawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunga aku sipa nikimunje.” niringi.
MAT 16:8 Aku siku niringi mele pilipa Yesusini onondo nimbale: “Ono ‘nane manda lipa tapondomba.’ ningu kanga-kolte mindi kuru mondolemele yema, “Pellawa kaloli naa memulu.” ningu nambi semu-na angelema nikimiliye?
MAT 16:9 Ono kiniá kepe naa pilku kondolemeleye? Pellawa kaloli se-pakara ye paip tausini moke seko siringi mele komu sindilimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinia⸥ kere-langi kakena lierimuma liku wale-basikete awisili toko peke siringi mele komu sindiku naa pilkimiliye?
MAT 16:10 “Molo pellawa kaloli yopoko-pakara moke seko ye po tausini siringi mele naa pilku, ⸤nongo pora siringi kinia⸥ wale-basikete awili mare kere-langi kakena lierimuma toko peke siringi mele naa pilku molemeleye?
MAT 16:11 ‘Yuni sika pellawa kalolimundu naa nikimu.’ ningu nambi semu-na naa piliengiye? ‘Parisi yema kinia Sadusi yema kinia pellawa akoli méle isi taltolemelemo mimi siku kanangi.’ nimbu nikiru.” nirimu.
MAT 16:12 Yuni aku nirimu kinia pilkuli onone ‘pellawa kalongendo isi mundulimili akumundu naa nikimu. Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone ungu-mane siringi ungumando nikimu.’ ningu pilieringi. ⸤ ‘Parisi yema kinia Sadusi yema kinia onone ungu-mane mare kolo toko siringima yunga lombili andolimane paa naa piliangi.’ nimba nirimu mele ningu pilieringi.⸥
MAT 16:13 Yesusi kolea-awili Sisaria-Pillipai lierimu koleana pumbale nirimumuni, yu lombili andolimando mangilipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemondo yombomane yu imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu.
MAT 16:14 Onone yundu ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu, kiniá kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene nu “Jeremaya molo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye ⸤u kolorumu kiniá lomboropa ola molemo⸥ se lupa.” nilimili.” niringi.
MAT 16:15 Aku niringi pilipa Yesusini onondo nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo ono onono na nawe nilimiliye?” nirimu.
MAT 16:16 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Nu Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemonga Malo, ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.” nirimu.
MAT 16:17 Yuni aku nirimu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Jona Malo Saimono, nu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana moleno. I nikinumu mana-yombo sene nu naa nimba simu. Tata mulu-koleana molemomone nimba simu.
MAT 16:18 Ungu se pea nundu nikirula: Nunga imbi Pita, ⸤kanu imbimunga ungu-pulumu ‘kou-mulu’ kanumu⸥. Kanu kou-mulumunga ola nanga yombo talapemo lipu maku topo mondombo. Kanu-kinia kololi ulu-pulumunga tondolomone i nanga talapemo topa mania manda naa mundumba, mólo.
MAT 16:19 Pulu Yemo ye nokoli kingi molopa yomboma nokomba ulka-kimu nu simbú. Kanu-kinia nuni mana mélsendo “Mólo.” nini mélemo mulu-koleana sukundu “Mólo.” nimbála. Nu mana mélsendo “Manda.” nini mélemo mulu-koleana sukundu “Manda.” nimbála.” nirimu.
MAT 16:20 Kanu-kinia yu lombili andolimane Yesusindu “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba yere lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu ongo moleno.” niringi kanu ungumundu yuni onondo tondolo mundupa nimbale: “Onone anju yombo selurindu kepe na kanu yemo molio mele ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
MAT 16:21 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andolimane yundu ⸤ “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinia pilipale⸥ yuni yu-kinia wendo ombá mele pulu polopa ono sumbi sipa nimba sipa nimbale: “‘Na mindili awisili nombondo kolea-awili Jerusalleme paa pumbú.’ nimbu pilipu molio. Juda yomboma nokolemele tapu-yema kinia, Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, onone na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinia wale talo omba pumbá kinia yopoko-sipamonga Pulu Yemone nando ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu.
MAT 16:22 ⸤Aku nirimu kinia pilipale⸥ Pitane yu anju lipa memba pumbale yu pulu polopa iri topa nimbale: “Ye-Awilimu, aku siku paa naa ni! Nu nikinu mele aku sipa paa wendo naa ombá.” nirimu.
MAT 16:23 Aku-sipa na-kolo ⸤yuni kurumanga nokoli Setenene ungu-umbu tondorumu mele pilipale nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini topele topa Pitando nimbale: “Setene, nu anju pa! Pulu Yemone nando “Sei.” nirimu kongono sembó sekeromo pipi sini sekeno kene nu anju pa! Nuni na seko sembambu sini sekeno. Nu Pulu Yemone konopu lemó mele naa leno. Yombomane konopu lemele mele mindi leno.” nirimu.
MAT 16:24 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimbale na lombili opili. We naa opili.
MAT 16:25 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo sene na konopu mondopale nanga kongonomo “Sendambo.” nimba sembá kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba.
MAT 16:26 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yu yuyu lipa taltopale yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo. Molo yombo sene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbale yu nambolka mélsene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu topo topa lilkaye? Mélsene manda topo topa naa limba.
MAT 16:27 “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia yunga ⸤mulu-koleana⸥ angelloma kinia pea ombá. Ombale yuni olio ya mana-yomboma yu-mele-mele selemolo ungumanga olio yu-mele-mele pundu tombamonga nane aku nikiru.
MAT 16:28 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye nokoli kingimu omba molopa mélema kinia yomboma kinia pali nokomba ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.
MAT 17:1 Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme Jemisi keme Jemisi genu Jono keme ono lipa memba pumba mulú paa olandopa polorumu senga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimba ono akuna lipa memba purumu.
MAT 17:2 Akuna puringi kinia ono kanoko molangi yunga kangimu topele topa, yunga kumbikeremo ena tondolo topa yombomanga mongo takele selemo mele pa awili-sepa sepa, yu pakorumu mulu-maminiama pa selemo mele aku sipa kake serimu.
MAT 17:3 Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinia Illainjatolo ongo Yesusi kinia ungu ningu mona gilieringili kanoringi.
MAT 17:4 Kanu-kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Ye-Awilimu, olio ya molopomolo peanga lepomo. Nuni “E.” ninu liemu, ulka-takaya yopoko takondombo. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondombo.” nirimu.
MAT 17:5 Yuni aku sipa nimba molopili kupa tondolo pa seli se omba ono aki torumu kinia kupana sukundu ungu se wendo omba nimbale: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yu kanopo paa peanga pilielio. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu.
MAT 17:6 Aku nirimu pilkuli yu lombili andoli ye ⸤yopoko⸥ paa mini-wale mundukuli mana-mania molko tamalu peringi.
MAT 17:7 Ono tamalu peringina Yesusi omba ono ambolopa nimbale: “Mini-wale naa munduku ola giliaa.” nirimu.
MAT 17:8 Pe olando siku kanoringi kinia Yesusi yuyu molorumu kanoringi.
MAT 17:9 Mulú polorumumunga mania onge oringi kinia Yesusini ono mane sipa nimbale: “Onone kiniá kanongi mele iseli-u yombo seluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kolopale lomboropa ola molomba kinia semanemo toko anju siengi. U mólo!” nirimu.
MAT 17:10 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ⸤yu sika molorumu mele ningu kanokole⸥ yundu mangilku pilku ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nokoli Karasimu pe akilepa ombá.⸥” nilimili mele nambi semu-na nilimiliye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi.
MAT 17:11 Yesusini pundu topa nimbale: “ “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombale mélema pali sepa sumbi simbá.” nilimili kanumu sika nilimili.
MAT 17:12 Aku-sipa na-kolo ⸤akumunga ungu se pea nimbu sikirula.⸥ Piliame. Illainja koronga orumu. Yu orumu kinia ⸤kanu yemane⸥ yu kanoko imbi naa siku ‘Yu we-yere.’ konopu lekole ‘Yu-kinia semolo.’ ningu pilieringi uluma pali seringi. Aku siku mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo mindili liku singíla.” nirimu.
MAT 17:13 Aku sipa nirimu kinia pilkuli lombili andolimane ‘No Lindeli Jonondo nikimu.’ ningu pilieringi.
MAT 17:14 ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono ⸤mulúna mania⸥ ongole yomboma maku toko moloringina oringi kinia ye se Yesusi orumuna omba komorongo langopa
MAT 17:15 mawa sepa nimbale: “Ye-Awilimu, nanga kangomo kondo koloyo. Yu ámu tolemo-na mindili awili sepa nolemo. Alieli-alieli yu sepena pumba nomanga pulimú.
MAT 17:16 Nu lombili andoli yema molongina kangomo membo ondu kinia onone yu manda seko peanga naa síngi.” nirimu.
MAT 17:17 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini ⸤yomboma iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondolemele. Ono konopu karaye sepa pepili molemele yomboma, na ono wale nambi sepo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale “Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu.
MAT 17:18 Mengo oringi kinia Yesusini kanu kurumu iri torumu kinia yu kangomonga ⸤konopuna⸥ omba wendo purumu kinia kanu enamonga kangomo manda molorumu.
MAT 17:19 Aku serimu kinia kanokole Yesusi lombili andoli yema Yesusi yuyu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Kuru akumu olione nambi semu-na manda naa makoromuluye?” niringi kinia
MAT 17:20 Yesusini pundu topa nimbale: “⸤ ‘Pulu Yemone sika olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ paa kanga-kolte mindi kuru mondolemelemonga ulu-tondolo i-silima manda naa selemele. Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Unju senga mongo akumu méle paa kanga-na-kolo kanu mongomo mana mundulimili kinia unju akopa gilimú mele, aku sipa onone ‘Pulu Yemone olionga unguma pilimba. Olio lipa tapondomba.’ ningu kanga-kolte mindi kuru mondokole i pololemo mulúmundu “Anju pungu ne koleana giliei.” ningí kinia sika aku sipa pumba gilimba. ‘Samili.’ ningí ungumanga ulu manda naa senge ulu se naa pemba.
MAT 17:21 ⸤Pulu Yemo mawa seko kere-langi mi leko naa nongole kuru i-silima yombomanga konopumanga manda makoronge. Ulu-tondolo i-silima we manda naa senge.⸥” nirimu.
MAT 17:22 ⸤Pe walte,⸥ kolea Gallilli disiriki pungu moloringi kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ka sikuli yu toko kondonge⸥ yema anju singí kinia
MAT 17:23 onone yu toko kondonge. Kolopale wale yopoko-sipamonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu. Aku nirimu pilkuli ononga konopuna sukundu meme kuluepe perimu-kulu pilkuli paa kondo koloringi.
MAT 17:24 Pe Yesusi kinia yu lombili andolima kinia Kapeniame taonona oringi kinia Pulu Yemo popo toringi ulka-tembelemonga kou-takisi liltingi yema ongo Pita mangilku ninguli: “‘Nunga ungu mane sili yemone ulka-tembelemonga kou-takisi tolemo.’ konopu lekemolomo. Sikaye?” niringi kinia
MAT 17:25 Pitane “Tolemo.” nirimu. Kanu-kinia Pita ulkana sukundu pumbale ungu se nimbá serimu kinia Yesusini yu u mangilipa nimbale: “Saimono, nu nambolka konopu lekenoye? Ye nokoli kingimane kou-takisi lupa lupama lingíndu namele “Taa.” nilimiliye? Ononga yomboma kinia kou-takisi limili molo yombo lupama “Taa.” nilimiliye?” nirimu.
MAT 17:26 Pitane pundu topa nimbale: “Yombo lupamando “Takisi taa.” nilimili.” nirimu. Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu nimbale: “Aku liemu kingimunga yombomane takisi naa tonge.
MAT 17:27 Aku-sipa na-kolo takisi naa tombolo kinia ulka-tembele-takisi limili yemane olto kanoko kiri pilingí manda naa sembá kene nomuna pungu uku mundu-pani. Uku mundukuli oma se toni aku omamonga keremo angara sendeni kinia kou se pemba, aku koumu likuli mengo pungu oltonga pea liku sere leko takisi tou.” nirimu.
MAT 18:1 Aku walemonga Yesusi lombili andolimane yu molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga nawe paa olandopa molemoye?” niringi.
MAT 18:2 Onone mangilieringi mele Yesusini pilipale yu bolango kanga se “Na moliona ou.” nimba ono moloringina mondopa
MAT 18:3 onondo nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu topele toko bolango kangama mele naa molongi liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo koleana sukundu paa manda naa pungí.” nikiru.
MAT 18:4 Akumunga, yombo sene ‘Na we-yombomo molambo. Nanga imbi se olandopa naa molopili.’ nimba i bolango kangamo mele molemo yombomo yu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana yombo imbi paa mololimu molemo.” ⸤nirimu.⸥
MAT 18:5 “⸤I bolangomondo ungu se pea niembo:⸥ Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo mele lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga na lipa tapondombala.
MAT 18:6 “Aku-na-kolo yombo sene i ⸤bolango⸥ kangamonga ⸤mele yombo⸥ se ⸤na ‘Sika’ nimba⸥ kuru mondolemo ⸤bolango⸥ kanga se ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi tombamonga kanu ⸤bolango⸥ kangamo kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu simu liemu ⸤bolango⸥ kangamo u kondi naa topili kanu yombomo kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu.
MAT 18:7 “⸤Na⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondolemele yomboma kelko bulu siku munduku kelenge unguma ya mana lemómonga na ono kondo sekemo. Sika aku sipa uluma wendo ombá-na-kolo yombo sene nanga yombo se kondi tombamonga kanu yombomo na bulu sipa anju pumu liemu kanu kondi tomba yombomo mindili nomba paa molopa kinjimba.
MAT 18:8 “Nunga kitolone molo kimbutolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kitolo molo kimbutolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kitolo molo kimbutolo naa giliepili puni kinia peanga. Nunga kimbu ki pali we giliepili sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pumbá koleana liku toko mundungí kinia kiri.
MAT 18:9 Molo nunga mongotolone mélse kanokole konopumuni ‘liemboa.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu aku mongotolo akuku eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana mongotolo naa giliepili puni kinia peanga. Mongo talo we giliepili nu sepe-koleana sukundu liku toko mundungí kinia kiri.” ⸤nirimu.⸥
MAT 18:10 “I ⸤bolango⸥ kangama ⸤mele yomboma⸥nga se kanoko kiri pilku ‘Yu koropamo.’ ningu paa naa sangi. Ononga nokolemele mulu-koleana angelloma alieli Tata mulu-koleana molemona pea molemele kene ⸤aku naa saa⸥.
MAT 18:11 ⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo lipu tapondambo.’ nimba orumu kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAT 18:12 “Ono nambolka ningu pilkimiliye? ‘Ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia, se talopa lelkanje, yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema ma-pangina molangi mundupa kelepa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulka.’ konopu lekemeleye?
MAT 18:13 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Sipisipi talopa lelka kanumu kanopa lipale kanu sipisipimu-kinia paa olandopa konopu silka. Talopa naa lemoláma we konopu silka.” nikiru.
MAT 18:14 Aku sipala ononga Lapa mulu-koleana molemomone i bolango kangama ⸤mele molemele yomboma⸥ ‘aulka lo liku molko kinjingí kinia paa kiri.’ nimba molemóla.” ⸤nirimu.⸥
MAT 18:15 “⸤Na lombili andolimanga⸥ genu sene nu sepa kinjemu liemu nu pungu sepa kinjimba yombomo pea ololo molangili kanu ulu-pulu-kirimu yuni nu sembá mele ningu sieni. Nuni nini ungumu sepa kinjimba gena piliemu liemu gena kinia olo kelko manda selu-siku molongele.
MAT 18:16 Aku-sipa na-kolo nuni nini ungumu yu naa piliemu liemu pe nuni ‘I ungumu pora nipili kene sembó mele yombo mare kanoko molangi kelepo niembo.’ ninguli, kanonge yombo talo molo yopoko liku gena molombana mengo ongo ono kanoko molangi genando ‘Seluna molambili.’ kelko nieni. Kanu-kinia nuni sení kinia genane sembá mele kanu yombomane kanokole yombo lupamando manda semane toko singí.
MAT 18:17 Kanu-kinia yuni ononga ungumu kepe naa piliemu liemu Karasinga yombo talapemondo pungu ningu sieni. Pe Karasinga yombo talapemo kepe genane naa piliemu liemu ‘Yu olionga genu mólo. Yu ultukundu molko konopu topele naa toli yomboma mele molemo lémo.’ ningu kanayo.
MAT 18:18 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ya mana onone ⸤uluma kinia yomboma kinia⸥ “Mólo.” ningí kinia Pulu Yemone mulu-koleana sukundu “Mólo.” nimbála; onone mana “Manda.” ningíma Pulu Yemone mulu-koleana sukundu “Manda.” nimbála.” nikiru.
MAT 18:19 “⸤Akumunga⸥ nane onondo ungu se pea nimbu sikirumu: “Ononga yombo talone ya mana “I sipu mawa sambili.” ningu panjengili liemu olone mawa sengele mele mulu-koleana molemo Tatane olonga mawa sengele mele aku sipa sendemba.” nikiru.
MAT 18:20 Yombo ⸤koltalo,⸥ talo molo yopoko, na ononga Ye-Awilimu imbi leko mangilku, ‘Pea kopu sepo molemolo.’ konopu leko maku toko molemelemanga na ono-kinia molemolo-na ⸤mawa senge mele Tata yuni aku sipa sendemba⸥.” nirimu.
MAT 18:21 ⸤Yesusini yombo seko kinjilimilimando ungu-mane aku sipa sirimu⸥ kinia yu molorumuna Pita nondopa omba yu mangilipa pilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nanga genu sene na wale nambi-sepa sepa kinjimba kinia na we ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolomboye? Wale sepen yuni sembá mele siye kolopo we molopole engaki-sipamonga ‘Pundu topili.’ nimbú kinia peangaye?” nirimu.
MAT 18:22 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane “Wale sepen mindi yuni nu sepa kinjimba kinia yuni sembama siye kolko kelko pilku naa molou.” ni naa nikiru. “Wale sepen anderete sependi sepen yuni nu sepa kinjimba walema pali yu sepili, siye kolko we molou.” nikiru.
MAT 18:23 “Akumunga Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo akumu i-sipa mele: “Walte ye nokoli kingi sene yunga kongono nokondoringi kendemande-yomboma kinia pundu gilierimuma ‘Kiniá mimi sipu kanopole “Pundu tangi.” niembo.’ nirimu.
MAT 18:24 Aku sipa nirimu kinia kingimuni kou tene milliono kina mele u pundu gilierimu ye se kumbi leko yu molorumuna mengo oringi.
MAT 18:25 Aku-na-kolo yu manda aku kou pundumu tomba aulka se paa naa lierimu-kulu ye-awilimuni nimbale: “Manda, i yemo kinia yunga ambo bolangoma kinia yunga mélema pali kinia makete seko kou-mone likuli koumu ongo pundu tondangi.” nirimu.
MAT 18:26 Aku nirimu-kulu pilipale kendemande-yemo ye nokolimunga kumbikerena komorongo langopa tamalu pepa mawa sepa nimbale: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
MAT 18:27 ⸤Kanu-kinia⸥ ye nokolimuni yunga kendemande-yemo paa kondo kolopa yu kendemande-yemo kinia pundu gilierimuma pali “Yu sepili. Kelko pundu naa tani.” nimba kamu siye kolopa yemo ka naa sipa “We pu.” nirimu.
MAT 18:28 Aku-na-kolo ⸤ka singí seringi⸥ kendemande-ye kanumu yu pena pumba kendemande-ye se yunga kou wane anderete kina mele sirimumu kanopale, yu pumba yunga nomina ambolopa ‘Yu kolopili.’ nimba ambolopa elkele lakurupale “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu.
MAT 18:29 Aku serimu kinia yuni tomba serimu yemo yunga kumbi-kerena komorongo langopa tamalu pepa mawa sepa nimbale: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
MAT 18:30 Aku-na-kolo kendemande-ye lupamone “Mólo, paa iseli pundu tani.” nimbale “Nu ka-ulkana pekole pundu toko pora siku wendo wani.” nimba yu ka sipa ka-ulkana panjerimu.
MAT 18:31 Yuni aku serimu mele kendemande-ye wemane kanokole ono konopu kiri panjiku pungu ononga ye nokolimundu kendemande-yetolo seringili kanoringi mele kondi toringi.
MAT 18:32 Kanu-kinia ye nokolimuni aku niringi pilipale kendemande-ye yunga pundu “Naa toko we pu.” nirimu kendemande-ye kanumu “Yando ou.” nimba yundu nimbale: “Kendemande-ye kirimu, nuni na tondolo munduku mawa senu-na nu na-kinia pundu paa awili sepa gilierimumu “Yu sepili, naa tou.” nimbuli we siye kolondu kanumu.
MAT 18:33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku siku kendemande-ye se nambi semu-na kondo naa kolonuye?” nirimu.
MAT 18:34 Ye nokolimuni yu mumindili kolopale ka-ulka nokoko ka-ulkana peringi yomboma seko mindili kondoringi yema yu lipa sirimu. Yuni nimbale: “Nu mindili nongole pundu tani. U pundu pali toko pora sikuli pe mindi wendo wani. U mólo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAT 18:35 ⸤Yesusi yuni aku nimbale ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Aku sipala, genalini ono aku siku seko kinjingí kinia ono kerena mindi “Mania pupili. Siye kolkoro.” we ningu, sika munduku naa kelko, we konopuni pilku molongi liemu, ⸤kendemande-yemonga ye nokolimuni kendemande-yemo sepa kinjerimu mele⸥ mulu-koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yombo kanuma ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania naa pupili.’ nimba, we siye naa kolopa kanu ulu-pulu-kirimanga “Mindili nangi.” nimba aku sembala.” nirimu.
MAT 19:1 Yesusini aku sipa unguma nimba pora sipale nirimumuni, kolea Gallilli disiriki mundupa kelepa kolea Judia disiriki pumba no Jodane kimbilipa nekendo purumu.
MAT 19:2 Kanu-kinia yombo awisili yu lombili oringi kinia yuni kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu.
MAT 19:3 Parisi ye mare yu molorumuna ongo ‘Yu nambolka nimbánje? Nimba kinjimbanje manda manjipu piliamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Ye sene yu yuyu pilipale yunga ambomo “Kamu pu.” nimbá kinia manda sembá molo aku sembá kinia ungu-mane se pulua tombaye?” niringi.
MAT 19:4 Yuni anju pundu topa nimbale: “Pulu Yemone ungu nirimu yunga bokuna molemo mele kanoko kambu naa tongiye? U-pulu-pulu, Pulu Yemone mélema sepale, yuni yombo sembando yemo kinia ambomo kinia sepa
MAT 19:5 nimbale: “Aku sipu sendumunga ye sene ambo se lipale yunga anumu lapatolo mundupa kelepa yunga ambomo kinia ololo seluna kopu seko peko kangi selumu mele ⸤molko olonga konopu seluna pupili⸥ molongele.” nirimu kanumu naa piliengiye?
MAT 19:6 Pulu Yemone aku sipa nirimu-kulu ye se ambo se limú kinia kangi selumu mele molembele-na olo kelko talo mele naa molembele, olo yombo selumu mele molembele. Yombo selumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Selumu molangili.’ nilimú ambo yetolo yombo sene liku lupa lupa naa mundangi. Aku sengi liemu manda naa sembá.” nirimu.
MAT 19:7 Aku sipa nirimu kinia onone ninguli: “Aku liemu Mosisini ungu-mane se sirimu mele nambi semu-na sirimuye? Mosisini nimbale: “Ye sene yunga ambomondo ‘Kamu pupili.’ nimba makorombando ambomo “Kamu pu.” nimbá mele pepá se topa ambomo sipale yundu “Kamu pu.” nimba aku sepili.” nirimu kanumu.” niringi.
MAT 19:8 Yesusini nimbale: “Mosisini sika aku sipa nirimu-na-kolo ono kála seko Pulu Yemone ambo yetolo konopu sere leko molongele mele ungu-mane sirimumu pilku mokoli seko naa pilieringi-kulu yuni “Aku sangi.” nirimu. Aku-na-kolo u-pulu-pulu, ⸤Pulu Yemone mélema kokele sepa wamorumu kinia,⸥ ungu-mane aku sipa se naa perimu kene
MAT 19:9 nane ono i-sipu nimbu sikiru: “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. Yemonga ambomone ye se kinia wa ulu-kirinale semu liemu manda topa makoromba. We mólo. ⸤ “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.⸥” nikiru.” nirimu.
MAT 19:10 ⸤Yuni aku nirimu kinia pilkuli⸥ yu lombili andoli yemane yundu ninguli: “Ye sene ambo limú kinia nuni nikinu mele aku siku molongele mele ungu-mane se pelemo liemu ye se ambo naa lilkanje papu.” niringi.
MAT 19:11 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa nimbale: “I ungu⸤-mane sikiru⸥mu yombomane pali manda naa pilku lingí. ⸤Pulu Yemone⸥ nimba taltopa tondoloma simba yomboma mindi manda ⸤amboma ye naa pungu yema ambo naa liku⸥ senge.
MAT 19:12 Ye mare anupilini melemele kinia amboma kinia seluna kopu seko peko ulu-kirima senge enge se naa pelemo. Ye mare ‘Amboma kinia seluna naa peangi.’ ningu ononga láka lindilimili. Marene onono ‘Ye nokoli kingi Pulu Yemonga yema molopo yunga kongonoma manjipu sendamili.’ ningu ono onono mi leko ambo naa limili. I ungumu yombo pilku lingí yomboma piliangi.” nirimu.
MAT 19:13 Kanu-kinia yombomane ononga bolangoma ‘Yesusi yunga kimuni ambolopa Pulu Yemo kinia ononga mawa sendepili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Aku-na-kolo yu lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa.” ⸥ niringi.
MAT 19:14 ⸤ “Mólo.” niringi kinia⸥ kanopale Yesusini nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee.” nirimu.
MAT 19:15 Aku nimbale yuni bolangoma ⸤kondo kolopa⸥ yunga kimuni ono selu selu nimba ambolopale kanu koleana mundupa kelepa purumu.
MAT 19:16 Walte ye se Yesusi molorumuna omba yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na nambolka ungu peangamo sembó kinia konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
MAT 19:17 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na ulu peangamondo mangilku pilkinuye? Yombo selu mindi peanga molemo. Nuni ‘konde molopo kondopo mindi puli ulu-pulumu limbu.’ konopu lienu liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ sengena panjiku seko molani.” nirimu.
MAT 19:18 Yemone mangilipa nimbale: “Aku ungu-manemanga semando nikinuye?” nimba mangilierimu kinia Yesusini pundu topa nimbale: “ “Yombo toko naa kondangi.” nimba, “Ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba, “Mélema wa naa liengi!” nimba, “Yombomanga kote kolo toko naa sendangi.” nimba,
MAT 19:19 “Aminieli lanieli kinia seko kondoko, ungu ningí mele pilku liku seko molangi.” nimba, “Ono onono yu-mele-mele konopu mondoko ononga kangimu onono kondo kolko nokolemele mele aku sikula pulu lemó yomboma konopu mondoko nokoko molangi.” nimba, ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
MAT 19:20 Aku nirimu kinia pilipale kanu kango-yemone nimbale: “Na kanu ungu-manema pali pilipu lipu sepo molio. Pe kiniá nambolka uluri olandopa samboye?” nimba mangilierimu.
MAT 19:21 Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Nu ‘kamu ye sumbi nílimu molambo.’ konopu lienu liemu nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle kande-kandema lemba.” nirimu.
MAT 19:22 Kanu kango-yemo méle paa awisili taltorumumunga Yesusini yundu aku nirimu kinia pilipale yu konopu kiri panjilipa anju purumu.
MAT 19:23 ⸤Aku serimu-kulu kanopale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí.
MAT 19:24 Onondo kelepo nikiru: “Kongi kamele ⸤kongi paa awili se-na-kolo⸥ kale suru tolina sukundu pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nikiru.” nirimu.
MAT 19:25 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolima paa mini-wale munduku pungu-pungu ninguli anju yando kerepale ningu ninguli: “Aku liemu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondomolo aulkana pumbaye? Se mólonje.” niringi.
MAT 19:26 Yesusini ono neme-neme nimba kanopa nimbale: “Sika yomboma onono manda mólo na-kolo Pulu Yemone manda sendemba. Pulu Yemo yuni unguma pali manda selemo. Ungu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu.
MAT 19:27 Yuni aku nirimu kinia pilipa Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu kene méle nambolka mélema limulúye?” nirimu.
MAT 19:28 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pe ⸤Pulu Yemone⸥ mélema pali ‘konde pupili.’ nimbá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yunga ye nokoli kingi polo pa tondolo selina molopa yomboma nokomba kinia, ono na lombili andolemele yema pea ye nokoli kingi polo rureponga molkole ningímuni, Isirele yombo talape rurepo nokonge.” nikiru.
MAT 19:29 Yombo na konopu mondoko nanga kongonomo sendengendo ononga ulkama, genupilima, kemulupilima, anupilima, lapalima, bolangoma, koleama, akuma munduku kelieringi ⸤mele kelenge⸥ yomboma pali, ya mana paa olandopa méle awisili likuli, konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla.
MAT 19:30 Aku-sipa na-kolo kiniá awili molemele yombomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana⸥ yombo koropama molonge; kiniá koropa pupili molemele yomboma pe yombo awilima molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ ⸤Yesusini yu lombili andolimando ungu se pea nimbale:⸥
MAT 20:1 “Aku nikiru ungumunga ⸤ungu se niembo:⸥ Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: “Walte kalia pulu ye sene ‘Kongono sendeli ye mare yunga unju waene kaliana kongono sendangi.’ nimba paa orili-u pumba li-purumu.
MAT 20:2 “Kongono sangi.” nimba liltimu yemando nimbale: “Kiniá senge walemonga ono kou-mone paip kina paip kina nimbu méle kalombo.” nirimu kinia onone “Manda.” niringi kinia yuni ono yunga unju waene kaliana “Kongono sangi paa.” nimba ono lipa mundorumu.
MAT 20:3 Pe, orili-u nani killoko mele serimu kinia, yu kelepa yomboma maku toringi koleana pumba ye mare akuna we gilieringi kanopa
MAT 20:4 onondo nimbale: “Ono kepe ⸤nanga⸥ unju-waene kaliana kongono sendangi payo. Pe nane ono kou seluna méle kalombo.” nirimu
MAT 20:5 kinia ono puringi. Pe awi-tangoli serimu kinia kepe, ipupini tere killoko mele serimu kinia kepe, kelepa aku sipa pumba ye mare pea liltimula.
MAT 20:6 Ipupini paip killoko mele serimu kinia ⸤kelepa⸥ pumba ye mare we gilieringi kanopale onondo nimbale: “Enamanga pali kongono naa seko ya inia nambi semu-na we gilimiliye?” nirimu.
MAT 20:7 Onone yundu ninguli: “Ye sene olio kongonona naa limu-na we gilimulu.” niringi. Yuni onondo nimbale: “Ono kepe ⸤nanga⸥ unju-waene kaliana kongono sende-paa.” nirimu.
MAT 20:8 Ena pora nirimu kinia unju-waene kalia pulu yemone yunga kongono nokoli yemondo nimbale: “Kongono sekemele yema ‘sukundu waa.’ ningu ono kongono sengimunga méle kalonindu paa akileko ongi yema pulu polko méle kalko pungu kumbi leko ongi yema paa akileko méle kalou.” nirimu.
MAT 20:9 ⸤Aku nirimu kinia⸥ ipupini paip killoko mele serimu kinia “Kongono sendangi.” nimba liltimu yema ⸤kumbi leko⸥ ongo paip kina paip kina nimba sirimu liltingi.
MAT 20:10 Akileko ongo kongono senderingi yema kou aku siku liltingi kanokole kumbi leko ongo kongono senderingi yema ongole ‘Olio kou olandopa mele limulú.’ konopu lieringi-na-kolo ono paip kina paip kina nimba sirimu liltingila.
MAT 20:11 Likuli onone kalia pulu yemondo iri toko ninguli:
MAT 20:12 “Akileko ongi yema ena selu manjiku kongono sengi, olio orili-u ombo kongono awili-sepo semulu, ena awili tomumuni olio paa nomu kanumu, na-kolo ono kinia olio kinia kou selu-siku sikinumu, manda naa sekemo.” niringi.
MAT 20:13 Yuni ononga ye sendo pundu topa nimbale: “Kangomo, nane nu sepo naa kinjikiru. “Paip kina simbú.” nindu kinia “Manda.” ninu kanumu.
MAT 20:14 Kou sikirumu liku mengo puyo. Nanga konopuni mindi pilipuli akilepa omu yemo nu sikiru mele yu aku sipu sindu.
MAT 20:15 Nanga taltolio mélemanga konopuni pilipuli manda naa semboye? Molo pe ongi yema kou awili-sepo sindumunga nu konopu kiri panjikinuye?” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAT 20:16 ⸤Ungu-iku akumu topa pora sipale ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Aku sipala, akileko onge yomboma ⸤Pulu Yemone nokolemo talapena sukundu⸥ kumbi leko pungí; kumbi leko onge yomboma akileko pungí.” nirimu.
MAT 20:17 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusalleme pumbá purumu kinia yu lombili andoli engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumba onondo nimbale:
MAT 20:18 “Piliame. Olio Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye sene ‘Tangi.’ nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, lipa simba, onone yu kote sendeko ‘Yu kolopili tangi.’ ninguli
MAT 20:19 Juda ye naa molemele yema liku singí. Kanu-kinia kanu yemane yu ungu-taka tondoko, ka-pultane toko, ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjingí. Kolopale wale yopoko-sipamonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu.
MAT 20:20 Pe-mele Seperi malo Jemisi kinia Jonotolonga anumu Yesusi molorumuna omba komorongo langopa yundu “‘Nu ungu se sani.’ nimbu mawa sembó okoro.” nirimu kinia
MAT 20:21 yuni yundu nimbale: “Nambolka unguri ‘nane sendambo.’ ningu nikinuye?” nirimu. Ambomone nimbale: “Nu pe ye nokoli kingimu moloni kinia i nanga kango talo ⸤ ‘olo nu kinia pea ye nokolima molamili.’ ningu⸥ ‘olonga se nunga ki-lomekondo mondoko se nunga ki-tarokondo mondani.’ nimbu mawa sekero.” nirimu.
MAT 20:22 Yesusini onondo nimbale: “Mawa sekemele mele ono pilku naa kondokomele. Na no-mingina no nondopo nombómo olo manda nongeleye? nirimu kinia olone “Manda nombolo.” niringili.
MAT 20:23 Yuni olondo nimbale: “Na no-mingina no nombómo pe olo paa sika nongele-na-kolo nane olo “Nanga wangutolonga ongo molangili.” nimbúmu manda naa sembá. Tatane yuyu akuna molongeletolo koronga nimba taltorumu.” nirimu.
MAT 20:24 Genungulu ⸤Jemisi kinia Jonotolone ‘Yesusinga wangutolonga molambili.’ ⸥ ningu mawa seringili mele pilkuli lombili andoli ye rureponga talo ⸤wemane⸥ olo-kinia konopu kiri panjeringi.
MAT 20:25 Kanu-kinia Yesusini ono “Waa.” nimbale nirimumuni, onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. Yombomane ononga ye nokolimanga unguma pilkuli mokoli senge aulka se naa lemó. Aku siku selemele mele onone pilielemele kanumu.
MAT 20:26 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye-awilimu molambo.’ nimbá yemo ononga kongono sendeli yemo molopili.
MAT 20:27 ‘Na ononga ye nokolimu molopo ono nokambo.’ nimbá yemo ononga kongono kendemande sendeli yemo molopili.
MAT 20:28 Aku sipala, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kepe ‘Yombomanga ye-awilimu molopo ono nokambo. Onone nanga kongono sendeli kendemande-yomboma molangi.’ nimba naa orumu. ‘Yombomanga kongono sendeli kendemande-yemo molopo ono lipu tapondopo, ulu-pulu-kirimane ono ka sipa nokolemo mele naa sepili manda molangi kene na yombo awisilinga nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, ononga kolali sepo kolondambo.’ nimba orumu.” nirimu.
MAT 20:29 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono kolea-awili Jeriko munduku kelko pungí puringi kinia we-yombo awisili yu lombili puringi.
MAT 20:30 Kanu-kinia mongo kiri lierimu ye talo aulka lomolomena molko Yesusi omba purumu mele pilkuli yundu tondolo ru ningu mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, olto kondo kolou.” niringili.
MAT 20:31 Yombomane olo iri toko “Ungu naa nili taka leko molale.” niringi. Aku-na-kolo olone paa tondolo ru ningu mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, Depitini kalopa liltimu yemo, olto kondo kolou.” niringili.
MAT 20:32 Yesusi we gilipale “Olo wale.” nimba olondo nimbale: “Nane olo nambi sambo konopu lekembeleye?” nirimu kinia
MAT 20:33 mongo kiri lierimu yetolone ninguli: “Ye-Awilimu, ‘oltonga mongotolo ‘Kelepa umbu-mongo giliepili.’ nieni.’ konopu lekembolo.” niringili.
MAT 20:34 Kanu-kinia Yesusini olo kondo kolopa mongona ambolorumu kinia olo popenge sepa mongoma peanga lierimu, mélema kanokole, Yesusi lombili puringili.
MAT 21:1 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea-kanga Betepasi oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupale,
MAT 21:2 olondo nimbale: “Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi se ka seko panjingímu kinia yunga walomo pea ne sukundu molongele kanongele, kanutolo pungu posiku yando mengo wangili pale.
MAT 21:3 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo ungu se nimu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili. Aku ningilí kinia yuni sumbi sipa “Manda, mengo pale.” nimbá.” nirimu.
MAT 21:4 Aku sipa wendo orumumunga koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Akumu i-sipa:
MAT 21:5 “Onone kolea-awili Sayono yombomando i-siku niengi: “Kanayo! Ono molemelena ononga ye nokoli kingimu okomo. Yu ye imbi naa mololi yemo mele taka lepa molemomo kongi dongi bulu-mingina molopa okomo. Kongi dongi senga walomonga bulu-mingina molopa okomo.” ningu, ningu siee.” nirimu kanumu. ⸤Aku nirimu mele Yesusini serimu.⸥
MAT 21:6 Kanu-kinia lombili andolitolo pungu Yesusini “Se-pale.” nirimu mele se-puringili.
MAT 21:7 Olone kongi dongimu kinia yunga walomo kinia mengo ongole, onone ononga mulu-maminiama kulku dongitolonga bulu-mingina ola pauwa toringi kinia Yesusi kanuna ola molorumu.
MAT 21:8 Yombo maku toringimanga awisilini ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko pungu, marene kipi gomo langoko liku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
MAT 21:9 Kumbi leko puringi yombomane kepe akileko puringi yombomane kepe kalkarukumba leko unju ambololeko pungu ninguli: “⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depitini Kalopa Liltimu Yemo ‘Imbi ola molopili.’ niemili. Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na yunga kongonomo sendemba okomo yemo molopa kondopili. Mulu-koleana ola yu imbi ola molopili.” niliku puringi.
MAT 21:10 Yesusi Jerusalleme sukundu purumu kinia kanu kolea-awilimunga sukundu moloringi yomboma pali konopu awisili kimbu sikuli “Imu nawe?” niringi.
MAT 21:11 Maku toko moloringi yombomane ninguli: “Imu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye Yesusi, kolea Gallilli disiriki Nasarete taono ye se.” niringi.
MAT 21:12 Yesusi ⸤Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni,⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤“Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma kinia, mélema topo toko liku moloringi yomboma kinia akuma kanopale ono pali topa makoropa, kou-mone lupa lupama topele toko anju siringi yombomanga poloma kinia, kera waembono makete seringi yombomanga mania moloringi poloma kinia, topele topa, topa bulu-balu sipale,
MAT 21:13 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú: ‘Yombomane nanga ulkamondo “Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’ kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo ‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’ mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu.
MAT 21:14 Kanu-kinia Yesusi ulka-tembelena molopili yombo mongo kiri lepa, kimbu ki kiri lierimu yombo awisili yu molorumuna oringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
MAT 21:15 Aku-sipa na-kolo yuni we-yombo sene manda naa selka ulu-tondolo peangama serimu mele kinia, ulka-tembelena bolangomane tondolo ru ninguli: “Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo ‘Imbi ola molopili.’ niemili.” niringi mele kinia, kanu ulutolo wendo orumu mele kanokole Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone konopu kiri panjiku
MAT 21:16 Yesusi mangilkuli: “Andi bolangomane ungu nikimili mele nu ⸤naa⸥ pilkinuye?” niringi. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ Yesusini onondo nimbale: “Na pilkiru. ⸤Andi bolangomane sekemele mele⸥ ungu se bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye? Kanumu i-sipa molemo: ‘Bolango kangama kinia bolango pamema kinia ⸤Pulu Yemo⸥ nu paa kape ningí mele mane sirinu.’ aku ungumu bokuna molemo mele ono naa kanolemeleye?” nirimu.
MAT 21:17 Aku nimbale yu kanu yema mundupa kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ ultukundu pumba kolea-kanga Betani pumba akuna perimu.
MAT 21:18 Orili-u ⸤Jerusalleme nondopa lierimu kolea Betani mundupa kelepa Yesusi⸥ kelepa kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ pumbá purumu kinia yu gele serimu.
MAT 21:19 Kanu-kinia yu orumu aulka kelona unju piki se gilierimu kanopale nondopa pumba kanorumu kinia unju mongo se topa naa perimu, gomo mindi serimu kanorumu. ⸤Gomo mindi serimu-na⸥ kanopale “Nu kelko mongo se naa tani.” nirimu kinia unju piki kanumu waltikele kolorumu.
MAT 21:20 Aku ulumu wendo orumu kinia kanokole yu lombili andolimane paa mini-wale munduku ninguli: “I unju pikimu nambi sepale waltikele kolomuye?” ningu mangilieringi.
MAT 21:21 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono konopu talo sepa naa pepili ⸤Pulu Yemone nanga ungumu sika pilimbamonga nimbú mele ‘paa sika wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu nane i unju pikimu sendu mele manda senge. Unjuma mindi mólola. Ne ma-pangimundu “Ungú toko nomu-kusana sukundu pu.” ningí kinia pumbála.
MAT 21:22 ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sika lipa tapondombamonga ‘Samili.’ nimulú mele sika manda aku sipu semolo.’ molo ‘Nimulú kinia sika aku sipa wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondokole ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ungu ningu mawa senge mele pali Pulu Yemone sika sendembamonga kanu uluma sika wendo ombá.” nikiru.” nirimu.
MAT 21:23 Kanu-kinia Yesusi ⸤kamu Jerusalleme omba⸥ ulka-tembele kerepuluna omba, yomboma ungu-mane sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
MAT 21:24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Pe nane ono mangilimbu mele onone na sumbi siku pundu toko níngi liemu ‘Na i kongonomo sambo.’ nimba namba sirimumunga pulumu ono nimbu simbula.
MAT 21:25 ⸤Nane i-sipu ono mangilipu pilkiru:⸥ U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu. ⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu yuni oliondo nimbale: ‘Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu naa pilku liltingiye?’ nimbá.
MAT 21:26 Molo olione nimbuli: ‘Yu mana-yombomanga ⸤kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu we-yombomane ‘olio tongenje’ nimbu pipili kolkomolo. We-yombomane ‘⸤No Lindeli Jono⸥ yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene olio nambi semolonje?” ningu onono aku siku angelema niringi.
MAT 21:27 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli,⸥ Yesusindu pundu toko ninguli: “⸤Nuni mangilkinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” ⸤nirimu.⸥
MAT 21:28 ⸤Yesusini kelepa kanu Juda yombomanga ye awilimando nimbale:⸥ “Ono nambolka konopu lekemeleye? Ye se yunga kango talo moloringili. Yu pumba kango komomondo nimbale: “Kangomo, kiniá nu unju-waene kaliana pungu kongono se-pu.” nirimu.
MAT 21:29 Yuni pundu topa lapando “Mólo, na naa pumbú.” nirimu, aku-na-kolo pe yu konopu topele topale purumu.
MAT 21:30 Lapa pumba komomondo nirimu mele aku sipa akiliumundu nirimu ⸤kinia⸥ yuni pundu topa “Se-pumbú.” nirimu, aku-na-kolo naa purumu.
MAT 21:31 Kanu kangotolonga nawene lapanga ungumu pilipa lipa serimuye?” nirimu. Onone pundu toko “Komomo.” niringi. Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena sukundu ⸤kumbi leko naa pungí⸥. Kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia ⸤kanu yomboma, ono Juda yombomanga ye-awilimane kanoko kiri pilielemelema⸥ kumbi leko pungí.” nikiru.
MAT 21:32 ⸤No Lindeli⸥ Jono omba ono sumbi siku molonge aulkamo lipa ora sirimu kinia onone yu nirimumu ‘Kolo tokomo.’ konopu leko yunga ungumu kuru naa mondoringi-na-kolo kou-takisi lili yema kinia wapora toli amboma kinia yuni nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Aku-sipa na-kolo kanu ambo ye kirimane aku seringi kinia kepe kanokole ‘Konopu topele topo ‘Yuni sika nikimu.’ nimbu kuru mondamili.’ naa niringila. Akumunga ⸤kanu ambo ye “Sepo kinjilimulu.” ningu konopu topele tolemele yomboma Pulu Yemo molemona kumbi leko pungí⸥.” ⸤nirimu.⸥
MAT 21:33 ⸤Aku nimbale Yesusini kanu ye awilimando kelepa nimbale:⸥ “Ungu-iku se pea tambo piliayo: “Kolea pulu ye sene unju-waene kalia sepale pala serimu. Kaliana sukundu loyakolo akupa waene-no ingi sepa mondombando sepa wamopale nirimumuni, pe kalia nokonge ulka takaya se polo kulupa ola takorumu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongono sendenge mele mare ono liengi mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba molorumu.
MAT 21:34 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye mare “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wangi paa.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu.
MAT 21:35 Aku-sipa na-kolo kendemande-yema ⸤oringi kinia⸥ kalia nokoli yemane ono ambolko likuli se kopene toko, se toko kondoko, se kouni toringi.
MAT 21:36 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye mare awisili mele lipa “Nanga waene-mongo lindi-paa.” nimba lipa mundorumu, u kendemande-ye koltalo mele lipa mundorumu. Aku-na-kolo kalia nokoli yemane u-pulu-pulu oringi kendemande-yema-kinia seringi mele pe kendemande oringi yema-kinia akula seringi.
MAT 21:37 Kanu-kinia kalia pulu yemo yuni ⸤konopuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko yunga unguma pilku liku, yu waene-mongoma singí.’ konopu lepale yunga malo lipa mundorumu.
MAT 21:38 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli
MAT 21:39 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAT 21:40 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye-awilimando mangilipa nimbale:⸥ “Kalia nokoli yemane aku seringimunga kalia pulu yemo ombale kanu kalia nokoli yema-kinia yuni nambolka unguri sembá konopu lekemeleye?” nirimu.
MAT 21:41 Onone yundu pundu toko ninguli: “Yuni kanu ye kirima ‘kamu molko kinjangi.’ nimba sepa kinjipale kalia nokonge ye lupa mare lipa waene-mongo polo tomba kinia waene-mongoma moke seko, mare kalia pulu yemo singí yema kaliamo simba.” niringi.
MAT 21:42 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥ “Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku toko eltoringi kou kanumu kiniá kelepa ulka-simu mele ulka enge sindeli kou awili peangamo. Ye-Awilimuni aku ungumu serimu olione kanopo paa peanga pilielemolo.” nimba molemo kanumu.
MAT 21:43 Aku ⸤nirimu⸥munga nane ono ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma⸥ nimbu sikirumu: “Pulu Yemo ononga ye nokoli kingi molopa ono nokolemo mele mundupa kelepale nimbámone, yombo talape lupa sene yunga ungumu pilku liku seko molongema lipa nokomba.” nikiru.
MAT 21:44 ⸤I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.⸥” nirimu.
MAT 21:45 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia Yesusini ungu-iku torumuma pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli
MAT 21:46 onone yu ka singí seringi-na-kolo yombomane ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú ye se.’ konopu lieringi-kulu yomboma pipili kolkole yu iseli-u ambolko ka naa siringi.
MAT 22:1 Yesusini kelepa ungu mare ⸤Juda ye awilimando nimbando⸥ ungu-iku se pea topa nimbale:
MAT 22:2 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: “Ye nokoli kingi sene yunga malo ambo limbamonga kere-langi awisili kalondorumu.
MAT 22:3 Koronga “Ye ambo limba kere-langi pea namili sukundu wangi.” nirimu yomboma yunga kendemande-yombomando “ “Kiniá kere-langi namili waa.” ni-paa.” nimba mundorumu, na-kolo pungu aku siku niringi kinia ono “Naa omolo.” niringi.
MAT 22:4 Kelepa kendemande-ye mare lupa lipa mundupa nimbale: “ “Kere-langi pea namili wangi.” nirindu yombomando pungu ninguli: “Kere-langi sepa mimi sepa pora simu. Yunga kongi kao peleama kinia kongi kao walo wami selima kinia tomu. Kere-langi pali sepa mimi sepa taltolemo kene ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu.
MAT 22:5 Aku-sipa na-kolo pungu niringi kinia naa pilku siye kolko, se yunga kaliana pumba, se yunga bisinisina pumba,
MAT 22:6 marene kingimunga kendemande-yema ambolko liku seko kinjikuli toko kondoringi.
MAT 22:7 ⸤Aku seringimunga⸥ kingimu mumindili kolopa yunga ami-yemando nimbale: “Ono molemelena pungu toko kondoko ononga koleamo sepe leko to-paa.” nimba ono lipa mundorumu kinia punguli, nirimu mele seringi.
MAT 22:8 Kanu-kinia kingimuni yunga kendemande-yemando nimbale: “Ye ambo limbamonga kere-langi taltolemolo-na-kolo “Pea namili wangi.” nirindu yomboma nonge manda naa sembá kene
MAT 22:9 ono pungu aulka lupa lupa lemomanga pali pungu yombo kanongema “Ye ambo limbamonga kere-langi pea namili waa.” ni-paa.” nirimu.
MAT 22:10 Pilkuli kanu kendemande-yema aulkamanga pali pungu yombo kanoringima pali liku maku toringi. Yombo peangama kinia yombo kirima kinia pea liku maku toringi. Kanu-kinia ye ambo limbamonga koleana yomboma paa ongo sengepea seko moloringi.
MAT 22:11 Ongo moloringi kinia kingimu “Yombo maku toko molemelema kano-pambo.” nimba ono moloringina ombale, yomboma ye ambo limba ⸤makuna ongemonga wale-pakoli kamuma ‘pakoko sukundu wangi.’ ningu siringi⸥ wale-pakolimanga ye se wale-pakoli akumanga se naa pakopa molorumu kanopale
MAT 22:12 yundu nimbale: “Kangomo, nu ye ambo limba wale-pakoli se naa pakokono kanokoro kene nu aulka semonga sukundu onuye?” nirimu kinia kanu yemone unguri naa nirimu.
MAT 22:13 Kanu-kinia kingimuni kere-langi nokoringi kendemande-yemando nimbale: “I yemo kimbu kima ka toko pena kolea simbulu tokomona toko pena mundaa!” nirimu. Akuna yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAT 22:14 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu-ikumunga pulumu kamu nimbale:⸥ “Sika ⸤Pulu Yemone⸥ yombo awisilindu “Waa.” nilimú-na-kolo yombo koltalo mindi nimba taltopa “Sukundu waa.” nilimú.” nirimu.
MAT 22:15 ⸤Yesusini aku sipa nirimu⸥ kinia ⸤pilkuli⸥ Parisi yema ultu pungu ono onono liku maku toko ninguli: “‘Yesusini ungu se nimba kinjepili.’ nimbu nambi samiliye?” ningu angelema ninguli niringimuni,
MAT 22:16 ono lombili andolima kinia ye nokoli kingi Erotenga talape ye mare kinia liku Yesusi molorumuna liku mundoringi, ono pungu Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio pilielemolo, ‘nuni ungu sikama mindi ningu, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, nu yombo seluringa kepe konopu kimbu naa siku, yomboma pipili naa kolko onondo pali ungu selu-siku ningu silinu.’ konopu lemolo.
MAT 22:17 Aku siku ningu molenomonga nu nambolka konopu lekenoye? Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa’ nili se kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolka nimba pelemoye? Ningu si.” niringi.
MAT 22:18 Aku-sipa na-kolo Yesusini yu-kinia konopu kiri panjiku yu seko kinjingí seringi pilipa onondo nimbale: “Ono kolo toko topele-mapele toli yema, ‘Yuni nimba kinjepili.’ ningu nambi semu-na na manda manjiku kolo toko mangilkimiliye?
MAT 22:19 Takisi tolemele kou-mongo se na liku ora siee.” nirimu. Onone yu molorumuna kou-mongo se mengo ongo yu siringi.
MAT 22:20 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu.
MAT 22:21 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kumbikeremo kinia imbimu molemo.” niringi. Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
MAT 22:22 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ⸤ ‘Yu paa pilipa kondoli pelemo yemo lepomo.’ ningu pilku⸥ konopu awisili kimbu sikuli yu munduku kelko ono puringi.
MAT 22:23 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe aku enamonga Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi mangilku pilku ninguli:
MAT 22:24 “Ungu Mane Sili Yemo, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale: “Ambo limba ye se bolango naa membale kolomba kinia kanu yemo yunga genu molombamone yunga ambo-wayamo lipa genu lipa tapondopa bolango mendepili.” nirimu aku sipa bokuna molemo kanumu.
MAT 22:25 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥ “Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipale kolorumu. Bolango se naa molopili kolorumu-kulu yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga⸥ bolango ‘Mendambo.’ nimba ambo-wayamo kelepa liltimu.
MAT 22:26 Aku-sipa na-kolo bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula.
MAT 22:27 Pe ambomo yu kolorumula.
MAT 22:28 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
MAT 22:29 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma kinia, Pulu Yemo kinia tondolo pelemo mele kinia, naa pilku lo limilimunga ⸤yomboma pe sengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥.
MAT 22:30 Lomboroko ola molonge yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. Mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana-yomboma selemele mele naa selemele kanumu.⸥ Aku sengemonga ⸤ ‘Ono Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa selemele.’ nikiru.⸥
MAT 22:31 “Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se Pulu Yemone onondo nirimumu onone naa kanoko pilielemeleye? Yuni i-sipa nimbale: “Na Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia ononga Pulu Yemo molio.” nirimu. Pulu Yemonga bokuna aku ungu molemomo naa kanoko pilielemeleye? ⸤‘Ononga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Ononga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo molo; yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nirimu.
MAT 22:33 Yuni aku nirimu mele yombo maku toko moloringimane pilkuli yunga ungu-mane sirimu unguma pilkuli pungu-pungu ningu paa konopu awisili kimbu siringi.
MAT 22:34 Aku-sipa na-kolo Yesusini aku ungu nirimumuni Sadusi yemanga ungumu pipi sinderimu, ono ungu se naa perimu-na Parisi yemane pilkuli ono liku maku toko ⸤Yesusi molorumuna⸥ oringi.
MAT 22:35 ⸤Oringi kinia⸥ ononga ye se, yu Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu yemone ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale:
MAT 22:36 “Ungu Mane Sili Yemo, Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga nambolka ungu-manemo yu olandopaye?” nirimu.
MAT 22:37 Yesusini yundu nimbale: “Ungu-mane olandopamo i-sipa: ‘Onone ononga kamelema kinia, ononga minima kinia, ononga pilipa kondolima kinia, akumane Ye-Awilimu ononga Pulu Yemo manjiku tondolo munduku konopu mondangi.’ aku nimba pelemo.
MAT 22:38 Aku ungu-manemo yu paa tondolo, olandopamo.
MAT 22:39 Talo-sipa ungu-manemo yu-kinia selu sipa mele. Akumu i-sipa: ‘Onone onono yu-mele-mele konopu mondoko ononga kangimu onono kondo kolko nokolemele mele aku sikula pulu lemó yomboma konopu mondoko nokoko molangi.’ nimba pelemo.
MAT 22:40 Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini sirimuma pali kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane bokuna toringi unguma pali kinia, kanu ungumanga pulumu aku ungu-manetolo mindi.” nirimu.
MAT 22:41 Kanu-kinia Parisi yema aku siku we maku toko molangi Yesusini onondo i-sipa mangilipa nimbale:
MAT 22:42 “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimundu onone nambolka konopu lekemeleye? Yu nawe? Yu nawene kalopa limba konopu lemeleye?” nirimu kinia onone ninguli: “⸤Ye nokoli Karasimu yu ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa limba ye se.” niringi.
MAT 22:43 Yuni kelepa ono mangilipa nimbale: “Aku liemu ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu Depitinga konopuna molopale ungu se nirimu kinia Depitini pilipale ye nokoli Karasimundu “Ye-Awilimu” nirimu akumu nambi semu-na nirimu konopu lekemeleye? Depiti yuni ⸤ye Karasimu molomba mele⸥ i-sipa nirimu:
MAT 22:44 “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ye-Awilimundu nimbale: “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, pe ono topo mania mundundumbu kene iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ Karasimundu nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” nimba Depitini nirimu kanumu.
MAT 22:45 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nu nanga Ye-Awilimu.” nirimu liemu yu pe nambi sepa Depitini kalopa limba ye se ⸤mindi⸥ molombaye?” nirimu.
MAT 22:46 ⸤Yesusini aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ ye akuna moloringimanga sene ungu selu kepe pundu toko manda naa niringi. ⸤Onone yu mangilku pilieringi unguma pali yuni pundu topa anju nimba kondorumu pilkuli⸥ pe kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.
MAT 23:1 Kanu-kinia Yesusini yombo maku toringima kinia, yunga lombili andoli yema kinia, ungu nimba sipa nimbale:
MAT 23:2 “Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia onone Mosisini ungu-manemanga puluma mane sirimu mele yandopa mane silimili.
MAT 23:3 Akumunga, kanu yemane ono mane silimilima pali mimi siku pilku sangi, na-kolo kanu yemane mane silimili mele kanu yema onono pilku liku naa selemelemonga kanu yema onone ungu selemelema manda manjiku naa sangi.
MAT 23:4 Yombo sene wale umbuna seli se sepa mimi sepale yombo se ‘mepili.’ nimba ola lipa buluna mendelemo mele ⸤aku siku kanu yemane yombomando ungu-mane siku “I-siku i-siku saa.” ningu⸥ umbuna silimili-na-kolo kanga-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa nilimili.
MAT 23:5 “Kanu yemane ungu selemelema ‘we samili.’ ningu naa selemele. ‘Yombomane olio kanokole ‘molko kondolemele.’ ningu kanangi.’ ningu unguma selemele. Pulu Yemonga ungu-manema molemo pepá se kuluepe toko mambelena molo kína ka tongendo ‘Yomboma paa kanangi.’ ningu kuluepe paa awili seko toko, ononga wale-pakolimanga ka moko toko mondongendo ka sulu peanga mare awili seko moko toko mondolemele.
MAT 23:6 Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela. Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela.
MAT 23:7 Yomboma maku toko molemele koleana andongendo mongo-kenge seko ‘We-yombomane olio kanoko kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela. Yombomane onondo ‘Rapai’ nilimili kinia paa konopu silimilila.
MAT 23:8 “⸤Kanu yemane aku selemele⸥-na-kolo ononga nokoli ye awili selumu mindi molemo, ono pali genupili molemele kene yombomane “ono olionga Rapaima.” naa niengi.
MAT 23:9 Ononga Lapa selumu mindi molemo, akumu mulu-koleana molemo, akumunga mana-yombo sendo ⸤ ‘olionga ye awilimu’ ningu⸥ “Tata” naa niengi.
MAT 23:10 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindi ononga nokoli ye awilimu molemo kene yombomane onondo ⸤ ‘olio nokolemo yemo’ ⸥ ningu “Ye-Awilimu” naala niengi.
MAT 23:11 Yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ yunga imbimu topa mania mundumba; yombo sene yunga imbimu yuyu topa mania mundumba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ yunga imbimu ambolopa paka tondomba kene ononga ye se ono nokomba ye awili se molopa ononga kongono kendemande yemo molopili.” ⸤nirimu.⸥
MAT 23:13 ⸤Yu lombili andolimando ungu nimba kelepale Yesusini Juda yombomanga ye awili moloringimando nimbale:⸥ “Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Onone yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana pungí pulimili kerepulumu pipi silimili. Ono onono sukundu naa pulimili; yombo lupama pungí selemele kinia aulkamo pipi siku “Mólo.” nilimilila.
MAT 23:14 “⸤Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Onone ambo-wayama liku amu tondoko ononga ulkama wa liku, onone ‘Yomboma kanangi.’ ningu Pulu Yemo kinia unguma sulu seko we ningu gilimili, akumunga kote walemo wendo ombá kinia ono-kinia umbuna awili sepa pemba.⸥
MAT 23:15 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! ‘Yombo selu mindi kepe konopu topele topa olio lombili andomba kinia papu.’ ningu ma-koleamanga kimbu-kongono seko kolea sulumanga pungu, nomu-kusa sipimanga andolemele-na-kolo pe yombo se sika onone nilimili unguma pilipa lipa konopu topele topa lombili andolemo kinia kanu yombomo sepa kinjilimú mele paa olandopa, onone seko kinjilimili mele maniandopa, akumunga yu sepe-koleana paa sika pumbá aulkamo akisindilimili.
MAT 23:16 “Ono mongo kiri lielimane “⸤Mongo kiri lieli⸥ yomboma aulkamo lipu ora siemili.” nilimili yema ono mindili nongo paa molko kinjingí! Onone yomboma mane siku ninguli: “Yombo sene mi lembando ‘ulka-tembelemo’ imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia unguri mólo. Aku-sipa na-kolo yombo sene mi lembando “ulka-tembelena ape kandoringi kou-gollomo” imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia manda naa sembá. Yu sika kamu sepili.” nilimili.
MAT 23:17 Ono aroma toko mongo kiri lieli yema! Méle nambolka mélemo olandopaye? Kou-gollo akumu méle-olandopamo molo Pulu Yemo molemo ulka-tembelemone kou-gollo nimba taltopa ‘Pulu Yemonga’ nimba kake sendelemo ulkamo olandopaye?
MAT 23:18 “Onone ungu se pea yomboma mane siku ninguli: “Yombo sene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polomo’ imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia unguri mólo. Aku-sipa na-kolo yombo sene mi lembando “aku polona ola mélse singímu” imbi lepa “Paa sika sembó.” nimbale pe “Sembó.” nimba panjimba mele naa sembá kinia manda naa sembá. Yu sika kamu sepili.” nilimili.
MAT 23:19 Ono mongo kiri lieli yema! Méle nambolka mélemo olandopaye? Polona ola ‘Pulu Yemo popo toko kalondangi.’ ningu silimili mélemo olandopamo molo polomone kanu mélema nimba taltopa ‘Pulu Yemonga’ nimba kake sendelemo polomo olandopaye?
MAT 23:20 “Akumunga, yombo sene mi lembando ‘Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polomo’ imbi lemba kinia méle polona ola lemba mélemo kepe imbi lepa mi lemba.
MAT 23:21 Aku sipala yombo sene mi lembando ‘ulka-tembelemo’ imbi lemba kinia ulka-tembelemo kinia akuna sukundu molemo yemo kinia imbi lepa mi lemba.
MAT 23:22 Yombo sene mi lembando ‘mulu-koleamo’ imbi lemba kinia Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa kolea nokombando molemo polomo kepe aku polona ola molemo yemo kepe imbi lepa mi lembala.
MAT 23:23 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia, Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono ‘sika-unguma nikimulu.’ ningu kolo toko topele-mapele toli yema! Kere-langi kalongendo ‘songo sepili.’ ningu ononga kaliana méle-kanga lupa lupa olemomanga inia toko kere-langina mundulimili akumanga ungu-mane se pelemomo pilku rureponga talo rureponga talo ningu taltolemelemanga selu selu Pulu Yemonga ningu yu silimili. Aku selemele-na-kolo ungu-mane tondolo olandopa mare munduku kelko naa pilku selemele. ‘Yomboma apuruku yombo awilima liku tapondoko yombo kirima seko kinjiku naa seko, yomboma naa apuruku pali kondo kolko, Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondoko “Semolo.” nilimili mele sumbi siku seko molko, aku sangi.’ nimba pelemo ungu-manemando nikiru. Ungu-mane wema pilku selemelema munduku naa kelko ‘mare naa selemele’ nikiru akuma pali selemolánje peanga.
MAT 23:24 Ono mongo kiri lieli yemane “⸤Mongo kiri lieli⸥ yomboma aulkamo lipu ora siemili.” nilimili yema, ono ⸤ungu-mane wema tondolo munduku pilku seko, ungu-mane tondoloma naa pilku selemele, aku selemele mele ungu-iku topo niembo:⸥ Kere-langi nongendo méle kanga lopalo molo lomu kere-langina pelemo kanokole ‘Naa namili.’ ningu wendo liku eltolemele, na-kolo kongi kao se kere-langina pelemo kinia naa kanoko we liku toko penge mundulimili.
MAT 23:25 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Pellete kapomanga ultukundu kulumiye toko kondolemele-na-kolo akumanga sukundu kere-langi pelemoma onone tondolo munduku wa liku, onone onono nonowalene kolko onono konopu kimbu siku limili uluma.
MAT 23:26 Ono mongo kiri lieli Parisi yema! Pellete kapomanga sukundu kulumiye tonge kinia ultukundu kepe kake sembá.
MAT 23:27 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! ‘Yombo-óno-koleamo kanoko peanga piliangi.’ ningu pene kake sélimu ape kandolemele mele ono aku sílima mele molemele. Yombo-óno-koleama sika ultukundu peanga lemó kanolemele-na-kolo sukundu yombo kololimanga belema kinia méle puroli norupuluma kinia peke lepa pelemo.
MAT 23:28 Ono aku siku mele molemele. Yombomane ononga kangikundu kanokole ‘Ono ye sumbi nilima’ konopu lemele-na-kolo ononga konopumanga sukundu kolo toli uluma kinia ulu-pulu kirima kinia mindi sengepea sepa pelemo.
MAT 23:29 “Ono ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia ono mindili nongo paa molko kinjingí! Ono topele-mapele toli yema! Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yando ningu sili yema kololemele kinia ononga óno selemele koleama seko wamoko, sumbi nili yombomanga óno-koleama au silimili.
MAT 23:30 Aku sekole onone ninguli: “Olio olionga anda-kolepalima-kinia molemolánje onone Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoringi kinia olionga anda-kolepali naa lipu tapondopo ono naa tolemolá.” nilimili.
MAT 23:31 Aku nilimilimunga ‘Kanu yema toko kondoringi yombomane kalko liltingi yema molemolo.’ ningu onono liku ora silimili.
MAT 23:32 Aku liemu manda ononga anda-kolepalimane pulu polko seko kinjeringi mele onone kamu sangi.
MAT 23:33 “⸤Yomboma nongo kondoli⸥ kongi-ka-wambiyema! Ono kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma! Pulu Yemone onondo “Seko kinjeringimunga sepe-koleana paa.” nimbá kinia ono manda kowa pungí aulka se lembaye?
MAT 23:34 Akumunga, nane Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilku yomboma ningu singí yema kinia, pilipa kondoli pemba yema kinia, mane singí yema kinia, ono molemelena lipu mundukuru. Aku yemanga mare toko kondoko, mare ‘Kolangi.’ ningu unju-perana uku toko panjiku, mare ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieli ulkamanga mengo pungu ka-pultane toko, koleamanga ‘tamili.’ ningu pulú siku akileko lombili pungí.
MAT 23:35 Aku sengemonga u-pulu-pulu ⸤Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia⸥ kepe yandopa kiniá kepe yombo sumbi nilima toko kondoringimunga ulu-umbunama ono ⸤Juda yombomanga ye-awilima⸥-kinia pemba. ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ u-pulu-pulu sumbi nili ye Epele kinia, yandopa moloringi yombo sumbi nilima kinia, yandopa ⸤Pulu Yemonga bokumu pora nilimú akuna⸥ Berekia malo Sekaraya kinia toko kondoringi akumanga pali ulu-umbunama ono-kinia pemba. Sekaraya akumu Pulu Yemonga ulka suluminia lierimu ulkamo kinia Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo kinia awi-suku-singina toringi kanumu.
MAT 23:36 Nane paa sika onondo nikiru: “U seko kinjeringi ulumanga pali ulu-umbunama i yombo kiniá molkomelema-kinia pemba.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
MAT 23:37 ⸤Aku nimbale Yesusini Jerusalleme moloringi yomboma yu kondo kolopa akumundu ungu se nimba nimbale:⸥ “O Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni yomboma ‘liku tapondangi.’ nimba ono moloringina lipa mundorumu yema kouni toko kondoko selemele yomboma, kera-gulta anumumuni yunga waloma lipa yunga poumuni aki topa nokolemo mele nane wale awisili ono aku sipu nokolka-na-kolo onono “Mólo.” niringi.
MAT 23:38 Akumunga piliame! ⸤Opa-touma ono tonge onge kinia Pulu Yemone kelepa ono naa nokopa naa lipa tapondombamonga⸥ opa-toumane ongo sika toko munduku ononga koleamo kinia ononga ulka-tembelemo kinia kamu toko kalongemonga ono ku penge.
MAT 23:39 Akumunga nane ono ungu se pea nimbu sikiru: “Ono ⸤Jerusalleme yomboma⸥, onone nando “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na okomo yemo imbi ola molopa, molopa kondopili.” ningí walemonga na kelko kanonge. U mólo.” nikiru.” nirimu.
MAT 24:1 Kanu-kinia Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ultu pumba aulkana pumbá purumu kinia yu lombili andolima ongo ulka-tembelemonga ulka lupa-lupa ⸤paa peanga gilieringima⸥ yu “Kanou.” ningu liku ora siringi.
MAT 24:2 ⸤Aku seringi kinia⸥ yuni onondo nimbale: “Ya ⸤ulka-tembele peanga gilimú⸥ kanokomele mélema pali paa sika nimbu sikirumu: “⸤Pe walte ya kolea-awili Jerusalleme yomboma mindili nonge walemo wendo ombá kinia⸥ i ulka-tembelemo sikisikuli kouma pali toko mania mundungí.” nikiru.” nirimu.
MAT 24:3 Kanu-kinia yu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola pumba mania molorumuna we-yomboma naa molangi yunga lombili andoli yema ongo ono onono molkole yundu mangilku pilku ninguli: “Nuni nikinu mele sewale wendo ombáye? Pe nu nondoko oni sení walemo kinia kepe ma pora nimbá walemo kinia kepe wendo ombándo u nambolka uluri sembá kinia olio kanopole “Kiniá ombá sekemo.” nimbu pilimulúye? Ningu si.” ningu mangilieringi.
MAT 24:4 Yuni onondo nimbale: “⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungu mare⸥ yombomane ono kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi.
MAT 24:5 Ye awisili ongo na molio mele yu-mele-mele kolo toko ninguli: “⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasi⸥ akumu na.” ninguli aku siku kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. Yombo awisilini kanu yemanga unguma pilku liku “Sika nikimili.” ningí.
MAT 24:6 “Kolea marenga opa awili-seko senge mele pilku, ‘Opali talu opa awili i-sipa i-sipa wendo ombá.’ ningu we ningí kinia pilkuli mini-wale naa mundangi. Opa sengema kinia aku uluma Pulu Yemone ‘U wendo opili. Laye-kolte pe mele ya ma-koleamo pora nimbá.’ nimba, nimba panjerimumunga aku uluma sika wendo ombá-na-kolo aku-kinia mulu matolo u naa pora nimbá.
MAT 24:7 ⸤Mulu ma pora nimbá walemo u wendo naa opili⸥ yombo talape awili se kinia talape awili se kinia opa seko, ye nokoli kingi marenga talapema kinia marenga talapema kinia opa senge. Ya ma-kolea senga senga gele lepa, ma jimi-jimi sepa, aku sipa sembá.
MAT 24:8 Ambo sene bolango kokele kanopa limbando u bulu mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbá walemo kokele wendo ombándo umbuna lupa-lupa aku sipama u wendo ombá.” ⸤nirimu⸥.
MAT 24:9 “Kanu uluma wendo ombá walemanga ‘⸤Na lombili andoli yomboma⸥ mindili nongo, kolangi.’ ningu ⸤ono mare⸥ kote seko ka singí. Nanga yomboma molko nanga unguma andoko ningu singímunga koleamanga pali yombomane ono-kinia mumindili kolko konopu kiri panjingí.
MAT 24:10 ⸤Kanu umbunama wendo ombá⸥ walemanga na ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yombo awisili kuru mondonge mele munduku kelko anju yando onono konopu kiri panjiku, ‘Karasinga yomboma molemelemonga mindili nangi.’ ningu ononga opa-touma liku singí.
MAT 24:11 ⸤Kanu walemanga⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma naa pilku we kolo toko yando ningu singí yombo awisili wendo ongela. Aku senge kinia we-yombo awisilini ‘Sika nikimili.’ ningu ononga unguma pilku lingí.
MAT 24:12 Ulu paa kiri awisili olandopa olandopa wendo ombámonga nanga yombomane ⸤anju yando⸥ konopu mondonge mele ⸤kinia, na konopu mondonge mele kinia,⸥ munduku kelengela.
MAT 24:13 Aku-sipa na-kolo nanga ungumu munduku naa kelko mulu ma pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá.
MAT 24:14 Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokombamonga semane peangamo ‘Yomboma pali piliangi.’ ningu koleamanga pali andoko ningu singí kinia pe mulu ma pora nimbá walemo kamu wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥
MAT 24:15 ⸤⸤Na i bokumu tokoro yemone ono boku kanokomele yombomando ungu se niembo:⸥ ‘⸤Yesusini nirimu⸥ ungumu inia anjukundu molemo akumu ono imbi kanokomele yombomane ungu-pulumu paa pilku kondangi.’ nimbu nikiru: ⸤Yesusini nimbale:⸥⸥ “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Denielene bokuna imbi topa nimba sirimu mele yombo sepa pipili kondoli mele paa kirimu ⸤ulka-tembelena sukundu⸥ Pulu Yemonga ulka-suluminia kake selina gilimbamonga kolea akumu paa kalaro molomba mele nirimu, bokuna molemo. Aku mélemo akuna wendo omba gilimba kanokole
MAT 24:16 ⸤ ‘Umbuna awilima wendo ombá sekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yomboma ⸤ononga koleama munduku kelko⸥ ma-pangi lembamanga kowa pangi.
MAT 24:17 Yombo se ulka imuna ola molopili ⸤aku sipa wendo ombá kinia kanopale⸥ kowa pumbándo mania omba ‘Mélema lipu membo pambo.’ nimba ulkana sukundu naa pupili.
MAT 24:18 Yombo se kaliana molopale ⸤ ‘Kowa pambo.’ nimba⸥ kelepa ulkando pumba yunga ali-wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindi pangi.⸥
MAT 24:19 Aku sipa wendo ombá walemonga ambo bolango mondongema kinia, ambo bolango ame singíma kinia, ⸤ono manda lisiku kowa naa pungímunga⸥ ono-kinia paa umbuna wendo ombámonga ono kondo sekemo.
MAT 24:20 “Pulu Yemo mawa sekole, ‘Ali selemo olimanga kinia ⸤koro molopo manda naa andomolo⸥ wale Sambatemanga kinia manda kowa naa pumulú kene kanu walemanga kanu umbunama wendo naa opili.’ nieyo.
MAT 24:21 Kanu walemanga umbuna paa awilima wendo ombá, u mulu matolo pulu polopa serimu kinia kepe, yandopa kiniá kepe umbuna aku sipa se wendo naa orumu. Pe kepe aku sipa umbuna awilima naa wendo ombála.
MAT 24:22 ⸤Kanu umbunama wendo ombá kinia Pulu Yemone⸥ ‘Nondopa pora nipili.’ nimba u naa nimba panjilkanje yomboma pali kololemolá. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu yomboma ‘Pali naa kolangi.’ nimba ‘Umbuna wale akuma nondopa pora nipili.’ nimba, nimba panjerimu.
MAT 24:23 “Kanu umbunama omba pemba walemanga yombo marene ninguli: “Kanaa! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ya omba molemo.” ningí molo “Nena omba molemo.” ningí kinia ononga unguma naa pilku, ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi!
MAT 24:24 Ye mare ongo kolo toko ninguli: “Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na.” ningí, molo kolo tokole “Pulu Yemone ungu-umbu tondomuma pilipuli ombo nimbu sikimulu.” ningí. ‘Yomboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu yombomane kepe peke tondopo, nikimulu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemoma mele manda manjiku ulu paa tondolo awisili senge. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga yomboma aku siku kondi tonge kinia ononga unguma naa pilku, siye kolonge.
MAT 24:25 Pe ulu akuma wendo ombá mele ‘Ono u piliangi.’ nimbu ya nimbu sikiru mele piliaa.
MAT 24:26 “⸤Wendo ombá mele nimbu sikiru, pilkimili⸥ kene pe yombo sene nimbale: “⸤Ye nokoli Karasimu⸥ ne yombo naa peli kolea ku lielina molemo.” nimbá kinia ‘Kanamili.’ ningu akuna naa payo. Molo “I ulkamonga suluminiana molemo.” níngi liemu onone ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi! Muluna kariapá selemo kinia ena mundi wendo olemo koleana kepe ena pulimú koleana kepe kariapá selemo waltikele kanolemele, aku sipa Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa⸥ mania ombá kinia koleamanga pali yombomane yu waltikele kanonge aku kene “Ya molemo ongo kanaa.” ningí kinia, molo “Ne molemo pungu kano-paa.” ningí kinia, ononga unguma naa piliangi.
MAT 24:28 Méle kololi se lemó koleana kerama ongo maku tolemele kanumu.
MAT 24:29 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru uluma wendo ombá kinia pe sumbi sipa ⸤ulu lupa lupa mare wendo ombála. Akuma i-sipa:⸥ ‘Kolea tangombando ena pa selemo mele naa sepa, simbulu topa, oli ipulieli pa selemo mele naa sepa, kombokandima muluna mania omba, muluna gilimú méle tondoloma lope-lope sepa anju yando pumba, aku sipa ulu lupa lupama wendo ombá.’
MAT 24:30 Kanu uluma wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kamu ombá sembá mele lipa ora simba mélse muluna gilimba kinia ⸤kanokole⸥ koleamanga pali yombomane paa kola awili-seko senge. Pe kanoko molangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo púlimu kinia, pa awili-sepa sélimu kinia, kupa senga sukundu molopa kamu mania ombá yombomane kanonge.
MAT 24:31 Kanu-kinia bikollo ungu paa tondolo sepa nipili yuni yunga angelloma lipa mundumba kinia ono winju mendo anju yando mulu ⸤ma koleamanga⸥ pali pungu Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba u nimba taltorumu yomboma sukundu sukundu lingí.
MAT 24:32 “Unju pikimuni selemo aku sipa ungu-iku mele pelemo kene pilkuli ungu-pulumu piliaa. Unju piki kolamanga kirikiri sepa gomo tolemo kinia kanokole ‘Kiniá ena sembá walemo wendo ombá sekemo lémo.’ ningu pilielemele.
MAT 24:33 Aku sipala, i ulu “Wendo ombá.” nikiruma sika wendo ombá kinia kanokole ningímuni ‘Yu paa sika nondopa ombá sekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilingí.
MAT 24:34 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá molemele yomboma u naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru uluma pali wendo ombá.
MAT 24:35 Mulú matolo kinia pora nimbá-na-kolo nanga ungu niliuma paa pora naa nimbá. ⸤Niliu mele pali paa sika wendo ombá.⸥” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
MAT 24:36 “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo paa sika ombá⸥-na-kolo yu ombá walemo naa pilielemolo. Ipulieli ombáne, tangoli ombáne naa pilielemolo. Mulu-koleana angelloma kepe naa pilielemelela. Pulu Yemonga Malo kepe naala pilielemo. Tata yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipa molemo.” ⸤nirimu.⸥
MAT 24:37 “U ye Noa molopili yombomane seringi mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá sembá kinia yombomane aku siku sengela.
MAT 24:38 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no u naa topili yomboma kere-langi nongo, yema ambo liku, amboma ye pungu, aku uluma mindi seko mololko puringi. Noa nona andoli sipi ulkamonga sukundu purumu kinia kepe ono aku uluma mindi we seko moloringi.
MAT 24:39 Ono ⸤Noanga ungumu⸥ naa pilku aku siku uluma mindi seko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yomboma pali topa kondorumu. Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga u Noa molopili seko moloringi nikiru mele aku siku seko molongela.
MAT 24:40 Yu ombá walemonga ye talo kondena unju toko gilingili kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene omba⸥ ye se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
MAT 24:41 Ambo talo kere-langi kalongele seko molongele kinia ⸤angello se omba⸥ ambo se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
MAT 24:42 “Akumunga ononga Ye-Awilimu ombá walemo paa naa pilielemele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molaa.” ⸤nirimu⸥.
MAT 24:43 “Ono i ungumu konopu kimbu siku piliayo: Ulka pulu ye sene ipulieli wa noli ye sene yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba mele pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka.
MAT 24:44 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” ⸤nirimu.⸥
MAT 24:45 “⸤Akumunga ungu se niembo:⸥ Kongono sendeli kendemande-ye nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-ye se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥.
MAT 24:46 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yemone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yemo yu konopu sipili.
MAT 24:47 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yemondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru.
MAT 24:48 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yemondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yemone sepa kinjipa “Nanga ye-awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, no nongo amu toli yema kinia kere-langi nomba no tondoloma nombale, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu
MAT 24:50 walte kanu kendemande-yemo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá.
MAT 24:51 Omba ⸤kanu yemo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopale, kolo tolemele yombo topele-mapele toli yomboma ⸤kolea-kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba. Kanu koleana yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nirimu.⸥
MAT 25:1 ⸤Aku nimbale nirimumuni, Yesusini yuyu kelepa ombá mele ungu mare pea nimba nimbale:⸥ “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa wale talo sipa mana mania ombá kinia⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba akumu i-sipa mele: “Ye se ambo limba uluma yomboma pea sengendo kanu yomboma maku toko moloringina yemo ombá serimu kinia pilkuli ‘Ipulieli ombá.’ ningu ambo-wenepo rureponga talo ononga sepe-llamema liku “Yu aulkana limulú.” ningu puringi.
MAT 25:2 Kanu ambo-wenepomanga se-pakara konopu naa pepili aroma toko moloringi; se-pakara pilipa kondoli pepili moloringi.
MAT 25:3 Konopu naa pepili aroma toko moloringi ambo-wenepomane ononga sepe-llamema mengo puringi-na-kolo llame karasene pea naa mengo puringi.
MAT 25:4 Aku-na-kolo pilipa kondoli pepili moloringimane karasene kinia ononga sepe-llamema kinia mengo puringi.
MAT 25:5 Ambo limba yemo welea naa orumu-kulu ambo-wenepoma pali uru orumu-na uru peringi.
MAT 25:6 Kanu-kinia awi-amburumi ungu se wendo omba nimbale: “Ambo limba yemo okomo kanayo! Aulkana liengi waa!” nirimu.
MAT 25:7 Kanu-kinia ambo-wenepoma ola gilku sepe-llame ‘Awili-sepa nopili.’ ningu seko mimi seringi.
MAT 25:8 Konopu naa pepili moloringi ambo-wenepomane pilipa kondoli pepili moloringi ambo-wenepomando ninguli: “Olionga sepe-llamema kumbulkumu kene ononga karasene mare olio liku munduku siee.” niringi kinia
MAT 25:9 pilipa kondoli pepili moloringi ambo-wenepomane pundu toko ninguli: “Karasene ono kinia olio kinia manda naa sembanje. Ono sitoana pungu ononga topo toko li-paa.” niringi.
MAT 25:10 Kanu-kinia sitoana topo toko lingíndu puringi kinia ambo limba yemo orumu. Kanu-kinia ye ambo limbamonga kere-langi akuna nongendo maku toringi yomboma, pilipa kondoli pepili moloringi wenepoma pea ulkana suku puringi. Kanu-kinia ulka kuna toko ingi siku kere-langi nongo moloringi.
MAT 25:11 Pe kere-langi nongo molangi ambo-wenepo sitoana puringima ongo ninguli: “Ye-Awilimu, Ye-Awilimu, olionga kuna ongo lindei.” niringi.
MAT 25:12 Aku-sipa na-kolo yuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na ononga imbima naa pilkiru. ⸤Ultukundu molemelema manda sukundu naa onge.⸥” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAT 25:13 ⸤Aku nimbale yuni kelepa nimbale:⸥ “Aku sipa sembá kene Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemo kepe ono naa pilku, orili-u ombáne tangoli ombáne, ipulieli ombáne, naa pilielemele kene yu ombá nokoko kondoko molaa.” ⸤nirimu.⸥
MAT 25:14 ⸤Nimbale Yesusini ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ “⸤Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu⸥ i-sipa melela: “Ye se kolea senga pumba molombando yunga kendemande-yema “Waa.” nimba yunga mélema “Nokondaa.” nimbale nirimumuni,
MAT 25:15 onone kongono selemele mele pilipa apurupa yunga mélema ono moke sepale ye se kou paip tausini kina mele sipa, se kou tu tausini kina mele sipa, se wane tausini kina mele sirimu. Aku sepale yu purumu.
MAT 25:16 Ye paip tausini kina liltimumu sumbi sipa pumba kanu koumuni bisinisi sepale nirimumuni, kou paip tausini kina olandopa pumba liltimu.
MAT 25:17 Aku sipala ye tu tausini kina liltimumu olandopa tu tausini kina pumba liltimu.
MAT 25:18 Aku-sipa na-kolo wane tausini kina liltimumu pumba ‘Lopi sambo.’ nimba yuni mana muru akupa yunga nokoli yemonga koumu lowaya serimu.
MAT 25:19 Kanu-kinia wale awisili omba purumu kinia kanu kendemande-yemanga nokoli yemo omba onondo nimbale: “Kouma ono seringi mele kanambo liku ora siee.” nirimu.
MAT 25:20 Kanu-kinia paip tausini kina liltimu yemone paip tausini kina olandopa pumba liltimumu memba omba nimbale: “Ye-Awilimu, nuni na paip tausini kina sirinu kanumu. Nane paip tausini kina olandopa pumbu liltindumu i ambolkoro kanou.” nirimu.
MAT 25:21 Nokoli yemone yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo, paa papu serinu. Kongono kanga-kolte mele sirindumu nuni seko kondorunumunga “Nuni nanga méle awisili nokondou.” nimbú kene nu ongo na kinia pea kopu sepo konopu sipu molambili ou.” nirimu.
MAT 25:22 Ye tu tausini kina liltimu yemo yu kepe omba nimbale: “Ye-Awilimu, nuni na tu tausini kina sirinu kanumu. Nane tu tausini kina olandopa pumbu liltindumu i ambolkoro kanou.” nirimu.
MAT 25:23 Yunga nokólimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo, paa papu serinu. Kongono kanga-kolte mele sirindumu nuni seko kondorunumunga nanga méle awisili “Nu nokondou.” nimbú kene nu ongo na kinia pea kopu sepo konopu sipu molambili ou.” nirimu.
MAT 25:24 Kanu-kinia wane tausini kina liltimu yemo kepe omba nimbale: “Ye-Awilimu, nane pilipuli, ‘Nu bisinisi tondolo munduku seko ‘Kou-mone lipu taltombomonga yomboma mindili nongi liemu mandala.’ ningu ⸤kendemande-yomboma ‘Kongono kála seko sangi.’ ningu siku, ono méle koltalo siku mélema pali nunu mindi lilinu yemo;⸥ kalia yombomane panjindilimili kinia nu nunu kere-langi mélema we akuku liku; rasi-witimunga kilu kinia mongotolo yombo wemane kilu toko apurundulimili kinia nu nunu rasi-witi mongo we lilinu mele.’ na pilierindu.
MAT 25:25 ⸤Aku siku selenomonga⸥ nane nu pipili kolopole na pumbu nunga kou na sirinumu mana lowaya serindu. Kanu koumu i ambolkoro kanuyo. I nunga koumu nunu sikiru li.” nirimu.
MAT 25:26 Aku nirimu kinia pilipale nokoli yemone yundu pundu topa nimbale: “Seko kinjeli kendemande-ye kirimu, nuni pilkuli, ‘Kalia yombomane panjindilimili akuna na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; rasi-witimunga kilu kinia mongotolo yombo lupamane apurundulimili kinia na nanu rasi-witi we liu.’ ningu pilierinu lémo.
MAT 25:27 Aku siku pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana taltolenanje papu. Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” ⸤nirimu.⸥
MAT 25:28 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale yuni we-kendemande-yemando nimbale:⸥ “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli tene tausini kina ambolkomo yemo siee.” ⸤nirimu.⸥
MAT 25:29 “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-sipa na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu kene aku siku sekole,
MAT 25:30 kendemande-ye kirimu simbulu tolina liku paka toko pena mundayo. Akuna yomboma paa mindili nongole kola seko pereko molonge.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAT 25:31 ⸤Aku nimbale yu pe kelepa omba sembá mele nimba nimbale:⸥ “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yunga tondolo pa sélimu kinia ombale nimbámone, yunga mulu-koleana angelloma kinia pali onge kinia tondolo pa selina suku ye nokoli kingi polomo lembana yu molomba.
MAT 25:32 Yunga kumbikerena ma-koleana yomboma pali liku maku tondonge. Kanu-kinia kongi tapu seli ye sene yunga kongima apurupale kongi sipisipima lupa lipa mundupa, kongi memema lupa lipa mundulimú mele aku sipa Ye Nokoli Kingimuni yombo maku toko molongema apurupale nimbámone,
MAT 25:33 yombo kongi sipisipi mele molongema yunga ki-lomekondo lipa mundupa, kongi memema mele molongema yunga ki-tarokondo lipa mundumba.
MAT 25:34 Aku sepale, yuni yunga ki-lomekondo molonge yombomando nimbale: “Na gelene kolorundu kinia onone na kere-langi siringi. Na no nonowalene kolorundu kinia onone no kolko siringi. Na aulka ponenge orundu kinia onone na “Pea molamili ou.” niringi. Na pulua wambale naa panjipu we-we andorundu kinia mulu-maminia se siringi. Na kuru torumu kinia nokoringi. Na ka-ulkana perindu kinia ongo kanoringi. Tatane ‘Ono molko kondangi.’ nirimu-na konopu peanga pepili molemele yomboma, onone ulu akuma na-kinia seringi kene, ya ongo, u mulu matolo naa liepili Tatane yu nokomba koleana ono pea ‘Kopu sepo molomolo.’ nimba, nimba panjerimu koleana sukundu waa.” nimbá.
MAT 25:37 Aku sipa nimbá kinia pilkuli sumbi nili yombomane pundu toko yundu ninguli: “Ye-Awilimu, sewale nu gelene kolorunu kinia kanopole nu kere-langi sirimuluye? Sewale nu no nonowalene kolorunu kinia kanopole nu no kolopo sirimuluye?
MAT 25:38 Nu ye-ponengemo sena molorunu kinia kanopole “Ulka sukundu molamili ou.” nirimuluye? Mulu-maminia naa pakoko we-we andorunu kinia kepe nu sena kanopole mulu-maminia sirimuluye?
MAT 25:39 Nu kuru torumu kinia kepe, ka-ulkana perinu kinia kepe, sewale ombo kanorumuluye?” ningí.
MAT 25:40 ⸤Aku siku ningí kinia⸥ Ye Nokoli Kingimuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I nikiru mele i nanga genupili imbi naa mololi se kepe liku tapondoringi akumu na liku tapondoringi.” nikiru.” nimbá.
MAT 25:41 Kanu-kinia yunga ki-tarokondo molonge yombomando nimbale: “Pulu Yemone ‘Ono molko kinjangi!’ nilimú yomboma, na gelene kolorundu kinia onone na kere-langi se naa siringi. Na no nonowalene kolorundu kinia onone na ‘no nambo.’ ningu kolko naa siringi. Na aulka ponengemo orundu kinia na “Pea molamili ou.” naa niringi. Na mulu-maminia se naa pakopo we-we andorundu kinia na mulu-maminia se naa siringi. Na kuru torumu kinia na naa nokoringi. Na ka-ulkana perindu kinia na naa ongo kanoringi. ⸤Onone na aku siku naa liku tapondoringi⸥ kene ono nanga kumbikerena naa ongo anju pungu, ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo kinia yunga angelloma kinia ononga sepe we nomba pepa mindi pulimú pumbá sepe kalondorundu akuna anju paa.” nimbá.
MAT 25:44 Aku sipa nimbá kinia pilkuli kanu yombomane kepe pundu toko ninguli: “Ye-Awilimu, nu gelene kolorunu kinia kepe, no nonowalene kolorunu kinia kepe, nu ponenge leko orunu kinia kepe, we-we andorunu kinia kepe, kuru torumu kinia kepe, ka-ulkana perinu kinia kepe, olione nu aku siku molorunu kinia sewale kanopole nu naa lipu tapondorumuluye?” ningí.
MAT 25:45 ⸤Aku siku ningí kinia⸥ yuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Onone i nanga genupili yombomanga imbi naa mololi se naa liku tapondoringi aku kinia na naala liku tapondoringi.” nikiru.” nimbá.
MAT 25:46 “Kanu-kinia kanu ⸤seko kinjilimili⸥ yomboma pungu kamu alieli-alieli molko kinjiku mindi puli koleana pungí, aku-na-kolo sumbi nili yomboma pungu kamu alieli-alieli molko kondoko mindi puli koleana pungí.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
MAT 26:1 Yesusini ⸤yu pe yando ombá mele⸥ ungu akuma nimba pora sipale yunga lombili andolimando nimbale:
MAT 26:2 “Ono pilkimili, wale talo we omba pumbá kinia Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilielemolo Walemo wendo ombá. Aku walemo wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo “Kolopili unju-perana ola uku toko panjangi.” ningu liku anju singí.” nirimu.
MAT 26:3 Yesusini aku sipa nirimu walemonga Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yomboma nokoringi tapu-yema kinia, ono Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa ‘Kayapasi’ nili ye akumunga ulkana pungu liku maku tokole niringimuni,
MAT 26:4 Yesusi kiyongo ningu ka siku tongendo langi ningu moloringi.
MAT 26:5 Ningu molko ninguli: “⸤Nondopo tamili,⸥ aku-na-kolo Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele Pilielemolo Walemanga ⸤ ‘uluma sepo molamili.’ ningu⸥ yombo awisili ya Jerusalleme ongo maku toko molongemonga yu iseli-u topo kondomolo kinia onone olio-kinia mumindili kolko opa senge kene iseli-u naa topo, keleamili.” niringi.
MAT 26:6 Kolea-kanga Betani ye se u kuru laká nombale kelierimu ye se, imbi leko “Ye Kuru Laká Noli Saimono” niringi kanumunga ulkana Yesusi molopili
MAT 26:7 ambo se wambola mingi paa peanga se yu molorumuna memba orumu. Kanu wambola paa muna tolimunga kou-mone paa awili sepa purumu. Akumu memba ombale Yesusi kere-langi noli polo molorumuna memba omba ⸤ ‘Yu sepo kondambo.’ nimba⸥ pengena ondondorumu.
MAT 26:8 Yuni aku serimu kinia kanokole Yesusi lombili andolima konopu kiri panjiku ninguli: “Aku wambolamo nambi semu-na we seko kinjikinuye?
MAT 26:9 Aku wambolamo kou-mone limolánje kou awisili lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” niringi.
MAT 26:10 ⸤Onone ambomondo⸥ aku siku ⸤niringi⸥ pilipa Yesusini onondo nimbale: “I ambomo-kinia nambi semu-na ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinia ungu peanga se semu.
MAT 26:11 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo.
MAT 26:12 Na kolombo kinia óno sengemonga yuni i wambola muna tolimu nanga kangina ondondomu.
MAT 26:13 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ma-koleamanga pali i ⸤nanga⸥ semane peangamo andoko toko singí kinia i ambomone kiniá semu semanemo kepe ‘Yombomane pilkuli ‘Yuni sepa kondorumu.’ ningu piliangi.’ ninguli aku semanemo toko singíla.” nikiru.” nirimu.
MAT 26:14 Kanu walemonga Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumanga ye se, yunga imbimu Judasi Isikeriote, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima moloringina pumba,
MAT 26:15 ono mangilipa pilipa nimbale: “Nane ono Yesusi ambolko ka singí aulka se lipu ora sindu liemu onone na ⸤kou⸥ nambi seko singíye?” nirimu. ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ onone kou-sillipa mongo wane-paono-tene kambu toko yu siringi.
MAT 26:16 Kanu-kinia yu kelepa yando ombale Yesusi lipa ono simba aulka se koropa molorumu.
MAT 26:17 Pellawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Koromonga pulu-pulu walemo wendo orumu kinia ⸤Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilkuli niringimuni,⸥ Yesusi lombili andoli yema yu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nonimu kolea sena pumbu sepo wamo-pamili konopu lekenoye?” niringi.
MAT 26:18 ⸤Aku siku ningu mangilieringi kinia⸥ Yesusini ⸤ye se molomba mele ono lipa ora sipa⸥ nimbale: “Ne kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu punguli, ne ye akumu molombana pungu yundu i-siku niengi: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa nimu: “Na-kinia ulu se wendo ombá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Nunga ulkana sukundu na kinia na lombili andolima kinia olio Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulú kongi sipisipi walomo nomolo.” nimu.” niengi.” nirimu.
MAT 26:19 Kanu-kinia lombili andolima pungu Yesusini nirimu mele se-punguli niringimuni, Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo seko wamoko taltoringi.
MAT 26:20 Kanu-kinia, ipupini ena pumba kala torumu kinia Yesusi kinia lombili andoli ye rurepo kinia ⸤ongo⸥ kere-langi noli polona moloringi.
MAT 26:21 Kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Ononga ye sene na lipa nanga opa-touma simba.” nikiru.” nirimu.
MAT 26:22 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ ononga konopumanga umbuna awili-sepa serimu pilkuli yu-mele-mele mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nando nikinuye?” niringi.
MAT 26:23 Yesusini pundu topa nimbale: “⸤Ono nanga ye rureponga⸥ ye se na-kinia kere-langima polo awi-suku-singina ola lemó se waltikele lipu nombolo yemone na lipa, opa-touma anju simba.
MAT 26:24 Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia senge mele koronga-u ningu panjeringi semanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba paa molopa kinjimba. Yu molopa kinjimbamonga ye akumu anumuni naa melkanje papu. Yu mindili naa nolka.” nirimu.
MAT 26:25 Yesusini aku sipa nirimu pilipale Judasi, yu lipa anju simba serimu yemo, yuni yundu nimbale: “Rapai, nikinu yemo na mólonje?” nimba mangilierimu kinia Yesusini yundu “Sika, nu.” nirimu.
MAT 26:26 Ono kere-langi nongo molangi Yesusini berete se lipa Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimba ambolopa peke lepa yu lombili andolima sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ono liku nangi.” nirimu.
MAT 26:27 Pe no-waene-kapo se lipale Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimba ono sipa nimbale: “⸤I no-waenemo⸥ ono pali liku nangi.
MAT 26:28 I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinia yunga yomboma kinia molonge mele⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu ‘Yombo awisilinga ulu-pulu-kirima kamu mania pupili. Pulu Yemone kelepa naa kanopa, siye kolopili.’ nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo imu. Akumu ono pali liku nangi.
MAT 26:29 Nane onondo i-sipu nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana ono-kinia no-waene kondemo kelepo nombó.” nikiru.” nirimu.
MAT 26:30 ⸤Kere-langi nongo pora sikuli⸥ ono Pulu Yemonga konane se ninguli, pena pungu Ma-Pangi Unju Ollipi Kaliana ola puringi.
MAT 26:31 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Paa kiniá ipulieli ⸤opa-toumane⸥ na-kinia senge ulumu kanokole onone pali na munduku kelenge. ⸤Aku siku senge mele⸥ Pulu Yemone u nirimu yunga bokuna molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “ “Kongi sipisipi tapu-yemo tangi.” nimbú, yu tonge kinia sipisipima bulu-balu ningí.” nirimu, ⸤aku mele kiniá wendo ombá⸥.
MAT 26:32 ⸤Iseli-u na toko kondonge kinia ono sika bulu-balu ningí⸥-na-kolo na lomboropo ola molopole nimbúmuni, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbú, ⸤ono pe akileko akuna onge kinia kelepo pea molomolo⸥.” nirimu.
MAT 26:33 ⸤Yesusini aku sipa nirimu kinia pilipa⸥ Pitane nimbale: “Nu-kinia ulu se wendo ombámonga kanokole onone pali ‘Nu sika.’ ningu kuru mondolemele mele mania pumbá kinia nu aku siku munduku keliengi liemu nane nu paa mundupu naa kelembo, paa mólo.” nirimu.
MAT 26:34 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikirumu: “Paa kiniá ipulieli, kera gulta u ko naa topili nuni ⸤pipili kolkole⸥ wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
MAT 26:35 Aku-na-kolo Pitane yundu nimbale: “Na nu-kinia kopu selembolomonga olto pea “Topo kondomolo.” níngi liemu kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimulú.” niringila.
MAT 26:36 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea ‘Gesemani’ nilina puringi. ⸤Akuna puringi⸥ kinia yuni onondo nimbale: “Na anju pumbu Pulu Yemo kinia ungu ni-pukuru kene ono ya molaa.” nirimu.
MAT 26:37 Aku nimbale Pita kinia Seperi malo ⸤Jemisi kinia Jonotolo⸥ pea lipa memba pumbale ⸤ ‘Na seko kinjingí ulumu paa nondopa wendo ombá sekemo.’ nimba pilipale⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu kiri panjipa kameléna mindili sepili molorumu.
MAT 26:38 Yuni onondo nimbale: “Nanga konopuna umbuna paa awili se sepomo kene na kolombo none sekemo. Ono uru naa peko na-kinia pea kopu sepo nokopo kondopo molamili, ono ya we mimi siku kanoko molaa.” nirimu.
MAT 26:39 ⸤Aku nimbale⸥ yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa tamalu pepa Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa sepa nimbale: “Nanga Tata, na nondopo ⸤mindili noli⸥ no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ nini aulka se lemó liemu paa papu na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
MAT 26:40 Aku nimbale kelepa yunga lombili andoli ye yopoko moloringina yando omba ono uru peringi kanopa Pitando nimbale: “Ono uru naa peko na-kinia ena kanga-kolte manda we kanoko kondoko naa molemoláye?
MAT 26:41 ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene.’ ninguli ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo-kinia ungu ningu kanoko kondoko molaa. Sika ‘sepo kondamili.’ nimbu konopumane pilielemolo-na-kolo semolondo kangimu siye sepa tondolo naa pulimú.” nirimu.
MAT 26:42 Aku sipa nimbale yu kelepa anju pumba u Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa serimu mele kelepa nimbale: “Nanga Tata, na ‘⸤Mindili noli⸥ no-mingina nomo nani.’ nirinu nomo naa nombó kinia we pemba liemu nuni ‘Wendo opili.’ konopu leno mele na-kinia wendo opili.” nirimu.
MAT 26:43 Kelepa yando orumu kinia ono uru orumu-kulu kelko uru peringi kanopale
MAT 26:44 yu kelepa wale yopoko-sipa anju pumba Pulu Yemo-kinia ungu u nimba mawa serimu mele kelepala nirimu.
MAT 26:45 Kelepa yando omba lombili andolimando nimbale: “Nambi semu-na we uru peko mulu pilku molemeleye? Kaname! Yemone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤toko kondonge⸥ ulu-pulu-kiri selemele yema lipa simba enamo wendo ombá sekemo.
MAT 26:46 Ola gilku pamili wame! Na lipa anju simba yemo okomo kanaa!” nirimu.
MAT 26:47 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimando⸥ aku nimba molopili yu lombili andoli rurepo akumanga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo, Judasi kinia oringi.
MAT 26:48 U Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda ye awilima lipa simba nimba panjerimu ye ⸤Judasini⸥ ono Yesusi yu ipulieli manda kanonge mele nimba sipa nimbale: “Nane ye se kanopole kangulumbu akumu Yesusi. Yu ambolko ka siee.” nirimu.
MAT 26:49 ⸤Aku yema⸥ oringi kinia ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumuna sumbi sipa ombale “Rapai, nu akuna gilienu lémo.” nimba omba yu kangulorumu.
MAT 26:50 Aku serimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Ano, nuni sení okono mele sumbi siku sei.” nirimu. ⸤Judasini Yesusi kinia serimu mele⸥ kanokole oringi yemane yu liku ka siringi.
MAT 26:51 Aku seringi kinia kanopale Yesusi pea kopu seko gilieringi ye sene yunga lu-koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se topa yunga komu se topa laká lenderimu, aku komumu wendo orumu.
MAT 26:52 ⸤Yuni aku serimu kinia kanopale⸥ Yesusini yundu nimbale: “Nunga lu-koyamo kelko lakilí! Lu-koya liku yombo tonge yomboma lu-koyane toko kondongela, aku kene ⸤ ‘Mólo.’ nimbu lu-koyamane ulu se naa samili⸥.
MAT 26:53 Nane nanga Tata mangilipuli “Liku tapondou.” nilkanje yuni angello ami talape rurepo, molo olandopa malapunga selu molo talo, popenge sepa na “Liku tapondangi paa.” nimba lipa mundulka akumu nu naa pilkinuye?
MAT 26:54 Aku-sipa na-kolo ⸤angellomane ongo opa-toumane na ‘naa tangi.’ ningu liku tapondolemolánje⸥ Pulu Yemonga bokuna na-kinia wendo ombá nimba molemo mele nambi sepa wendo olkaye?” nirimu.
MAT 26:55 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini ⸤yu ka singí oringi⸥ ye awisili ongo moloringimando nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molio.’ konopu lekole na ka singíndu yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo okomeleye? Ulka-tembele ⸤kerepuluna we-yomboma maku toko molemele⸥ koleana alieli ono pea molemolo kinia ungu-mane sipu molio kinia na liku ka naa silimili kanumu.
MAT 26:56 Aku-sipa na-kolo i-sipa wendo okomo ulumanga pali Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye marene ulu mare ⸤na-kinia⸥ pe wendo ombá mele u ningu bokuna toringi molemo mele kamu wendo okomo.” nirimu. Kanu-kinia yu lombili andolima pali ⸤ ‘Olio pea ka singínje.’ ningu pilkuli⸥ yu munduku kelko ono talopa leko puringi.
MAT 26:57 Kanu-kinia Yesusi ka sikuli Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi molorumuna mengo puringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, onone ⸤ ‘Yesusi kote sendepo piliamili.’ ningu⸥ akuna u ongo maku toko moloringi.
MAT 26:58 Aku-sipa na-kolo ⸤Yesusi mengo puringi kinia⸥ Pita lombili akilepa taka lepa pumba, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana, ulka gilipa pala mele lipa makapu serimu, awi-suku-singina yombo maku toringi kolea we lierimuna paa sukundu pumba, ‘Yesusi nambi sengenje piliambo.’ nimba ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele-yema kinia molorumu.
MAT 26:59 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia, akumane Yesusi yu toko kondongendo ulu se sepa kinjerimu ulu se ‘Yombo sene ‘yu i-sipa i-sipa sepa kinjerimu.’ nimba kolo topa nipili.’ ningu yombo se koroko moloringi kinia
MAT 26:60 yombo awisili ongo ungu mare kolo toko niringi-na-kolo onone yu manda toko kondonge ungu se naa niringi. Laye-kolte pe mele yombo talo ongo
MAT 26:61 ⸤kolo toko⸥ ninguli: “I yemo i-sipa nirimu ⸤pilierimbulu⸥: “I Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulka-tembelemo nane topo sikisipuli wale yopoko omba pupili ulka-tembele ⸤konde⸥ se manda kolali sepo takombo.” nirimu. ⸤Yuni aku nirimumunga ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepale aku nirimumu nimba kinjerimunje⸥.” niringili.
MAT 26:62 Aku niringili pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo ola gilipa Yesusi mangilipa nimbale: “Ungu se pundu toko naa nikinuye? Nu ⸤ningu kinjerinu mele⸥ nikimbilimu nambolka ulumu ningu kinjerinumundu nikimbiliye?” nirimu.
MAT 26:63 Aku-na-kolo Yesusi ungu se pundu topa naa nimba we gilierimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone yundu kelepa nimbale: “⸤Nu moleno mele paa sika ningu sieni.⸥ Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemo pilipa molopili “Paa sika nikiru.” ningu mi lekole, Pulu Yemo yunga Malo, yuni olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Olio paa ningu si!” nirimu.
MAT 26:64 Yesusini nimbale: “Akumu na.” ⸤nirimu⸥. “Ungu se pea onondo pali nikirula. Pe walte Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Púlimu ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molopa, kupamanga ola molopa mania ombá ono kanonge.” nirimu.
MAT 26:65 Aku sipa nirimumunga ⸤ ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ nimba nirimu-kulu⸥ pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipa kiri pilipa⸥ yunga wale-pakolimu yuyu ambolopa sungu sipa nimbale: “Kiniá yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo kene pilipuli mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye? Yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo pilkimulu.
MAT 26:66 Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinia nambi samiliye?⸥” nirimu kinia onone ninguli: “Yu Pulu Yemo ungu-taka tondopa marake semumunga topo kondomulu liemu papu.” niringi.
MAT 26:67 Kanu-kinia onone yunga kumbikerena elkambe toko munduku, ki-lumuni toringi. Marene yu laruwa toko ninguli:
MAT 26:68 “Nu ‘Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye se “Lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molio.’ nilinu kene nawene nu tokomonje ningu para si.” niringi.
MAT 26:69 Kanu-kinia Pita yu pena mele, yomboma liku maku toringi koleana molorumu kinia kongono sendeli kendemande-ambo se Pita molorumuna omba yundu nimbale: “Nu kepe Gallilli disiriki ye Yesusi kinia pea kopu seko moloringi kanumanga ye se lémo.” nirimu.
MAT 26:70 Aku-sipa na-kolo akuna moloringi yomboma pali kanoko molangi Pitane kolo topale “Mólo.” nimba “Nu nikinu mele na naa pilkiru.” nirimu.
MAT 26:71 Aku nimbale Pita yu ulka kerepuluna pumba molopili kongono sendeli kendemande-ambo sene yu kanopale akuna moloringi yombomando nimbale: “I yemo yu Nasarete ye Yesusi kinia pea kopu seko molongi ye se lémo.” nirimu.
MAT 26:72 Pitane kelepa “Mólo. Nuni nikinu yemo na naa kanolio.” nimbale Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu.
MAT 26:73 Kanga-kolte pe mele, Pita gilierimuna nondoko gilieringi yemane ⸤yu ungu wallo-kolte lupa mele nirimu mele pilkuli⸥ yu gilierimuna ongo yundu ninguli: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele nu aku siku ungu nikinu pilkimulu. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ nu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Nu paa sika yu lombili andoli ye se lémo.’ konopu lekemolo.” niringi.
MAT 26:74 Aku niringi kinia Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupa mi lepa nimbale: “Paa sika nikiru. Ono nikimili yemo paa naa kanolio. Kolo tokoro liemu Pulu Yemone na topa kondopili.” nirimu. Aku nirimu kinia popenge sepa kera gulta ko torumu.
MAT 26:75 Aku serimu kinia pilipale Yesusini yundu “Kera gulta u ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu. Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ pena pumba kola paa awili-sepa serimu.
MAT 27:1 Orili-u kolea kokele tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia onone pali ⸤Yesusinga kotemo pilku pora sikuli⸥ ‘Yu topo kondamili.’ ningu, ningu panjeringi.
MAT 27:2 Aku ningu panjikuli yu liku, ka toko, mengo pungu, ⸤Romo⸥ gapomano ye nokoli Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
MAT 27:3 Kanu-kinia Judasi, yu Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu ye kanumu, Yesusinga kotemo pilkuli “Kolopili, toko kondangi.” niringi kinia pilipale yuni Yesusi ono lipa sirimu mele pilipa kiri pilipale kelepa konopu topele topa ononga kou-sillipa wane paono tene u yu siringima kelepa memba pumba Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia sipa nimbale:
MAT 27:4 “Nane ye ono lipu sindu kanu yemo yu ungu se sepa naa kinjeli yemo ‘Toko kondangi.’ nimbu lipu sindumu paa ulu-pulu-kiri se sendu.” nirimu. Aku-sipa na-kolo onone pundu toko ninguli: “Akumu olionga ungu se mólo. ⸤Nu nunu mindi olio liku sinu.⸥ Akumu nunga kongonomo.” niringi.
MAT 27:5 Kanu-kinia Judasi yuni kou-sillipa kanuma memba pumba ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulka-tembele palana topa anjukundu mundupale yu ono mundupa kelepa anju purumu. Anju pumbale ‘Ka nombo kolambo.’ nimbale ka se lipa memba pumbale ka nomba kolorumu.
MAT 27:6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane kou kanuma ⸤mania-polona⸥ lierimu kanoko liku ninguli: “I kouma yombo topo kondomolondo símuluma kene ulka-tembele kouma kinia sere lepo taltomolo kinia manda naa sembá. Akumunga ungu-mane se pelemo kene naa taltamili.” ninguli
MAT 27:7 ungu se ningu panjiku ninguli: “I kou-monemane mingi-sosipene mane sepa wamolemo yemonga mamo topo topo liemili. Yombo ma se naa lepa ononga kolea suluna yombo ya ongo molemelemanga yombo kolongema akuna óno sangi.” ninguli aku siku topo toko liltingi.
MAT 27:8 ⸤Kanu kou-monemane ye se toko kondonge aulkamo akisinderingi koumane⸥ aku seringimunga kanu mamo imbi leko ‘Yombo Toko Meme Ondoringi Mamo’ niringi mele kiniá kepe aku sipu nilimulu.
MAT 27:9 ⸤Juda ye awilimane⸥ aku siku seringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Jeremayane ulu se pe wendo ombá u nirimu mele kamu wendo orumu. Yuni nimbale: “Ye-Awilimuni nando “Sei.” nirimu mele ono aku siku sengendo Isirele yombomane “Ye akumu kou-sillipa wane paono tenene topo toko liengi.” niringi kouma likuli, kanu koumane mingi-sosipene mane sepa wamorumu yemonga mamo topo toko liltingi.” nirimu kanumu mele kamu wendo orumu.
MAT 27:11 Judasi aku sipa sepa molopili Yesusi Romo gapomano ye nokoli ⸤Paillate⸥ molorumumunga kumbikerena gilierimu kinia kanu ye nokolimuni ⸤yunga kotemo pilipale⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molo móloye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu.
MAT 27:12 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone Yesusi kote sendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ninguli ningíndu “Yesusi yu sepa kinjilimú.” ningu yu kote senderingi kinia Yesusi yu ungu se naa nimba we gilierimu.
MAT 27:13 ⸤Yesusini ungu se naa nirimu kanopale⸥ Paillatene yundu nimbale: “Nu ulu kiri awisili serinu nikimili mele nu naa pilkinuye?” nirimu kinia
MAT 27:14 Yesusi ⸤yu sepa kinjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu seluri kepe naa nimba ⸤we gilierimu kinia kanopale Romo⸥ gapomano ye nokoli kanumuni paa mini-wale mundupa konopu awisili kimbu sirimu.
MAT 27:15 ⸤Yesusi kote sendeko molangi,⸥ ye se, yunga imbi Barapasi, yu mongo liltimu mele yomboma pali pilku moloringi kanu yemo yu ka-ulkana perimu. ⸤Kalia-ingi senga senga, Juda yombomane kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo orumu kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko “Wendo liku mundou.” ningu mawa seringi kinia ⸤Romo⸥ gapomano ye nokolimuni kanu yemo wendo lipa yomboma sirimu.
MAT 27:17 ⸤Aku siku se-pu-pu seringi walema kamu wendo omba pepili Yesusi kote senderingi pilipale nirimumuni,⸥ Juda yomboma liku maku toko moloringi kinia Paillatene ono mangilipa nimbale: “Ye nawe ka-ulkana wendo lipu ono siembo konopu lekemeleye? Ye Barapasi wendo lipu siembo, molo onone “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nilimili ye Yesusi wendo lipu siemboye?” nirimu.
MAT 27:18 ⸤We-yomboma Juda yombomanga ye awilima munduku kelko ononga unguma liku mokoli seko Yesusinga ungumu pilku yu lombili andoringimunga Juda yombomanga ye awilima⸥ Yesusi-kinia konopu kiri panjikuli kote senderingi-na pilipale Paillatene aku sipa nirimu.
MAT 27:19 Paillate kote pilieli polona ⸤molopa ‘Juda ye awilimane pundu toko ungu se ningínje.’ nimba nokopa⸥ molorumu kinia yunga menuni ungu se yu molorumuna nimba mundupa nimbale: “Nuni andi ye sumbi nílimu ungu se naa sei. Kiniá yu kaima sepo kanondumunga nanga konopuna umbuna awisili wendo omu kene yu ungu se paa naa sei.” nirimu.
MAT 27:20 ⸤Paillatene “Ka-ye nawe wendo lipu siemboye?” nirimu kinia pilkuli⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone we-yomboma kondi toko ungu-umbu tondokole “ “Yesusi topa kondopili. Barapasi wendo lipa sipili.” niee.” niringi.
MAT 27:21 ⸤Aku niringi kinia pilipale Romo⸥ gapomano ye nokolimuni onondo “Yetolonga ‘nawe wendo lipu siembo.’ konopu lekemeleye?” nimba mangilierimu kinia onone pundu toko ninguli: “Ye Barapasi ⸤wendo liku yando si⸥.” niringi.
MAT 27:22 Aku niringi kinia pilipale Paillatene onondo nimbale: “Aku liemu, onone “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nilimili ye Yesusi, nambi samboye?” nimba mangilierimu kinia onone pali “Yu unju-perana kolopili uku toko panjei!” niringi.
MAT 27:23 Aku niringi pilipale yuni onondo nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. Aku-sipa na-kolo onone ⸤kelko⸥ paa tondolo munduku ninguli: “Mólo! Yu kolopili, unju-perana uku toko panjei!” niringi.
MAT 27:24 Yunga ungumu naa pilku, opa senge seringi kanopale Paillatene no mare kolopa lipa, yombo liku maku toko gilieringima kanoko molangi ki kulumiye topa nimbale: “I yemo toko kondonge kolomba kinia ono-kinia ungu pemba; nanga ungu se naa pemba.” nirimu.
MAT 27:25 ⸤Aku sipa nirimu kinia pilkuli⸥ yombomane pundu toko ninguli: “Yu tonge kolombamonga umbuna pembamo olio kinia olionga bolangoma kinia pepili.” niringi.
MAT 27:26 Kanu-kinia ye Barapasi ka-ulkana wendo lipa ono sirimu. ⸤Aku sepale⸥ Yesusi lipa ⸤yunga ami-yema⸥ sipa nimbale: “Yu ka-pultane tokole pe ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu.
MAT 27:27 Kanu-kinia ⸤Romo⸥ gapomano ye nokolimunga ami-yemane Yesusi liku kanu ye nokolimu perimu ulka awili akuna sukundu ⸤yomboma liku maku toko moloringi koleana⸥ punguli, ononga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu-sukundu waa.” niringi.
MAT 27:28 Kanu-kinia yunga mulu-maminiama kulku wendo lindiku, ‘Yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se pakondoko,
MAT 27:29 unju-ka koko molorumu se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku, kingimane unju kope se we ambololemele mele koló se liku yunga ki-lomekondo amondokole niringimuni, yu gilierimuna komorongo toko pondoko ungu-taka tondoko imbi we kólo toko ambolko paka tondongendo “Juda yombomanga ye nokoli kingimu, nu gilinuye?” ningu
MAT 27:30 yunga kumbikerena elkambe toko kandoko, koló kope ambolorumumu liku yunga pengena kope to-pu-pu seringi.
MAT 27:31 Yu aku siku ungu-taka tondoko pora sikuli mulu-maminia kondolimu kulunduku, yunga u panjerimu mulu-maminiama kelko panjindikuli “Yu unju-perana kolopili, panji-pamolo.” ningu yu liku mengo puringi.
MAT 27:32 ⸤Romo ami-yemane Yesusi Jerusalleme palana⸥ ultu mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo “Kolali seko mendei.” ningu siringi.
MAT 27:33 ⸤Punguli⸥ kolea Golkota pungu akuna moloringi. ⸤Golkotanga ungu-pulumu ‘penge-bele lieli koleamo’ .⸥
MAT 27:34 ⸤Yesusi akuna mengo punguli niringimuni, ‘Yomboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena sukundu marasene kombili seli se munduku taltoringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi-na-kolo aku no-waenemo nomba pilipale “Mólo.” nimba naa norumu.
MAT 27:35 Kanu-kinia ⸤ami-yemane⸥ yu unju-perana ola panjikuli unjumu liku ola anjeringi. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
MAT 27:36 Pe yu unju-perana ola giliepili tapu seko kanoko moloringi.
MAT 27:37 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu I YE YESUSI JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu imbi toko yunga pengena olakondo unjuna mondoringi.
MAT 27:38 Opa seko mélema wa liltingili ye talo pea unju-pera talonga uku toko panjeringila. Se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se ki-tarokondo uku toko panjeringi.
MAT 27:39 Akuna ongo puringi yombomane Yesusi ⸤kanoko kiri pilkuli yu⸥ ungu-taka tondoko iri-mele toko
MAT 27:40 ninguli: “Aa! “Ulka-tembelemo sikisipuli kelepo wale yopoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo, ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondou. Nu sika Pulu Yemonga Malo liemu unju-perana mania ou.” niringi.
MAT 27:41 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, ⸤Juda yombomanga⸥ tapu-yema kinia, onone kepe yu ungu-taka tondoko ninguli:
MAT 27:42 “Yu yombo wema ‘Naa kolangi.’ nimba lipa tapondorumu-na-kolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimba manda naa lipa tapondokomo. Yu ‘Isirele yombomanga ye nokoli kingimu ⸤molio.’ nilimú mele sika aku sipa⸥ molemo liemu yu yuyu unjuna mania opili. Yu yuyu unjuna mania ombá kinia kanopole ‘Yu sika olionga ye nokoli kingimu.’ nimbu tondolo mundupu pilimulú.
MAT 27:43 Yuni ‘Pulu Yemone na lipa tapondomba.’ nimba kuru mondopa molemo kanumu; yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nilimú kene Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa, ‘Yu mania we olkanje papu.’ konopu liemu liemu manda, yu omba yu lipa tapondopa ⸤unjuna wendo lipili⸥. ⸤Aku sipa semu liemu ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimbu kuru mondomolo⸥.” niringi.
MAT 27:44 Wa noli ye talo yu-kinia unjutolonga uku toko panjeringi yetolone yu aku siku ungu-taka tondoringilila.
MAT 27:45 ⸤Yesusi unjuna ola we pepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale, pe ipupini ena tere killoko serimu kinia kelierimu.
MAT 27:46 Ipupini ena tere killoko mele serimu kinia Yesusini ru nimba nimbale: “Elloi, Elloi, llama sapakatani.” nirimu. Akumu Juda yombomanga ungu se. Akumunga pulumu i-sipa: “Nanga Pulu Yemo, nanga Pulu Yemo, na nambi semu-na munduku kelienuye?” nirimu.
MAT 27:47 Akuna nondoko gilieringimanga marene yuni aku nirimu kinia pilku ⸤sunduku⸥ ninguli: “Piliame. Yu Illainja mangilkimu.” niringi.
MAT 27:48 Aku nirimu kinia pilieringimanga ye se popenge sepa lisipa pumba ulú-pinja mele se lipa no-waene kombili seli mare akuna panjipale, ‘Yesusi no-waene kombili seli pinjana pelemomo nopili.’ nimba memba omba unju-pepena senga ka topa olando sirimu.
MAT 27:49 ⸤Aku-na-kolo yu no-waenemo sirimu mele kanokole⸥ we-yombomane ninguli: “Mólo. Kiniá unjuna we pepili. Illainjane sika yu ‘Naa kolopili.’ nimba lipa tapondopa mania limbando okomonje, kanopo kanamili.” niringi.
MAT 27:50 Yesusini ungu se tondolo ru nimbale, pe yunga minimundu ‘Pu.’ nimba yu kolorumu.
MAT 27:51 Yu aku sipa kolorumu kinia ⸤ulu awili mare⸥ waltikele ⸤wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake sélimunga kerepuluna ⸤‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinia⸥ kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olakondo maniando sipa olá torumu. ⸤Aku sepa,⸥ ma jimi-jimi se sepa, kou awilima topa ungu-mangu topa,
MAT 27:52 yombo u óno seringi koleama anju yando pumba, Pulu Yemonga yombo kake seli u koloringima ⸤Pulu Yemone⸥ topa makisinderimu.
MAT 27:53 Lomboroko ola molko óno-kolea peringina wendo ongole, Yesusi pe lomboropa ola molorumu kinia Pulu Yemonga kolea-awili kake selina sukundu punguli yombo awisili ‘Kanangi.’ ningu puringi.
MAT 27:54 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu yemo kinia, yu pea Yesusi serimu mele tapu seko kanoko moloringi ami-yema kinia, onone ma jimi-jimi sepa ulu lupa lupama wendo orumu kinia kanokole ono paa mini-wale munduku ninguli: “I yemo yu paa sika Pulu Yemonga Malo lepomo.” niringi.
MAT 27:55 Ambo awisili mele, ⸤Yesusi unju-perana kolorumu⸥ akuna sulu seko kanoko gilieringi. U kanu amboma ⸤ononga pulu-⸥kolea Gallilli disiriki munduku kelko Yesusi lombili andoko liku tapondoko nokoko ⸤Jerusalleme pea⸥ oringi amboma.
MAT 27:56 Ononga ambo se Makatalla taono ambo Maria, se Jemisi kinia Josese kinia olonga anumu Maria, se ye Seperinga malotolonga anumu.
MAT 27:57 Ipupini, kolea kala tomba serimu kinia Arimatia taono ye kamako se, yunga imbi Josepo, yu kepe Yesusi lombili andorumu ye se, yu omba
MAT 27:58 ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumba, “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu kinia Paillatene yu “Ónomo lipili.” nimba ⸤ami-yemando nimba mundorumu⸥.
MAT 27:59 ⸤Paillatene “Manda.” nirimu kinia⸥ Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okorumu. Okopale
MAT 27:60 kou-kande konde se, Josepo yu ‘Kolombo kinia akuna na óno sangi.’ nimba kou-kande se akupa taltorumu kou-kandemonga sukundu memba pumba taltorumu. Taltopale kou-kande kerepuluna kou awili se perele-marele memba omba pipi sipale yu kelepa purumu.
MAT 27:61 Makatalla taono ambo Maria kinia Maria se kinia olo kou-kandemo lierimu kerepuluna nondoko ⸤yu ónomo kou-kandena taltorumu mele kanoko⸥ moloringili.
MAT 27:62 ⸤Kanu-kinia,⸥ ‘Opali ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo.’ ningu pilkuli, kiniá-mele, mélema undu-undu siringi kanu walemo pora nirimu kinia opalikundu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Parisi yema kinia, ono ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pungu liku maku toko gilku
MAT 27:63 ninguli: “Ye-Awilimu, ye kanumu u naa kolopa we molopale yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondonge unguma kolo topa nirimu kanu yemo yu “Kolopole wale yopoko omba pumbá kinia lomboropo ola molombo.” nirimu olio pilierimulu kene
MAT 27:64 ⸤nuni ami-yemando⸥ “Kanu yemo ⸤oleanga⸥ óno sengi kou-kandemo wale yopoko paa mimi siku nokaa!” nieni. Naa nokonge kinia yunga lombili andoli yemane ónomo ongo wa liku mengo punguli “Yu lomboropa ola molopa omba pumu.” ningí. Aku siku kolo toko ningí kinia yu u ‘ ‘Sika nikimu.’ niengi.’ nimba kolo torumu ungumu maniandopa, onone ‘Yombomane ‘Yuni sika aku sipa semu.’ niengi.’ ningu kolo tonge ungumu paa olandopa pemba.” niringi.
MAT 27:65 Paillatene ⸤Juda ye awilimando⸥ pundu topa nimbale: “⸤Aku liemu,⸥ ami-ye mare liku mengo pungu, “Yemo óno sengi koleamo nokoko kondangi.” ningu mondoko, ‘Yombomane óno-koleamo ungu se naa sangi.’ ningu ‘Aulkamo tondolo pipi siemili.’ konopu lenge mele sangi.” nirimu.
MAT 27:66 ⸤Aku nirimu kinia⸥ pilkuli ami-ye mare liku mengo pungu, yombo óno-kou-kandemo pipi siringi koumu pala seko pele leko ononga imbimu akuna toko mondokole, “Ami-yema akuna nokoko molangi.” ningu mondokole ⸤ono puringi⸥.
MAT 28:1 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimba, ononga pulu-pulu kongono walemo wendo ombándo kolea tangombando muni lierimu kinia Makatalla taono ambo Maria kinia, Maria se kinia, pungu ⸤Yesusinga⸥ ónomo taltoringi kou-kandena ⸤ónomo⸥ kanongele puringili.
MAT 28:2 Ye-Awilimunga mulu-koleana angello se mania orumu kinia ma jimi-jimi paa tondolo sepa serimu. Angellomone omba kou-kandena pumba kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu wendo lipa perele-marele memba pumba taltopa akuna ola molorumu.
MAT 28:3 Kanu angellomonga kumbikeremo kariapá sepa pa selemo mele pa sepa, mulu-maminia pakorumuma kalopora topa paa kake selemo mele kake serimu.
MAT 28:4 Yesusi óno-kolea nokoringi ami-yema angellomo kanoko paa mini-wale munduku pungu-pungu ninguli yombo kololimane ungu naa ningu ungu se naa selemele mele ono aku siku unguri naa seko we moloringi.
MAT 28:5 Angellomone ambotolondo nimbale: “Pipili naa kolale. Yesusi ‘Kolopili.’ ningu talko unju-perana uku toko panjeringi kanu yemo kanongele okombele na pilkiru.
MAT 28:6 Yu ya naa lemó. ⸤ “Kolopole wale yopoko-sipamonga⸥ lomboropo ola molombo.” u nirimu aku mele semu. Ónomo u lierimu koleamo ongo kanale.
MAT 28:7 Kanokole popenge seko pungu yunga lombili andolima i-siku ningu siengili: “Yesusi óno-koleana lepale lomboropa ola molopa kolea Gallilli disirikindu kumbi lepa pulimú kene ono akuna yu kanonge.” ningu siengili. ⸤Ungu nimbu sindimbundu ondu⸥ kanu ungumu nimbu pora sikiru.” nirimu.
MAT 28:8 ⸤Angellomo aku sipa omba mona molopale nirimu mele⸥ kanoko pilkuli ambotolo pipili kolko kamelé paa akoko, aku sipa konopu talo pepili lisiku pungu yunga lombili andolima ningu singilí puringili.
MAT 28:9 ⸤Lisiku pungilí puringili kinia⸥ Yesusi lipa sinjipa olo aulkana kanopa lipale “Okombeleye?” nirimu. Kanu-kinia olone yunga kimbukundu pungu kangulku yu kape ningu imbi ambolko paka tondoringili.
MAT 28:10 Kanu-kinia Yesusini olondo nimbale: “Pipili naa kolkole, olo pungu nanga genupilindu i-siku niengili: “Kolea Gallillindu pangi. Yu akuna kanonge.” ni-pale.” nirimu.
MAT 28:11 Ambotolo kelko yando ongele oringili kinia Yesusinga óno-kou-kandemo nokoringi ami-ye mare kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu pungu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimando uluma wendo orumu mele pali ningu si-poringi.
MAT 28:12 ⸤Pilieringi kinia⸥ popo tondoringi ye awilima, Juda yombomanga ye awilima kinia pea maku tokole ono kinia ⸤ungu ningu ninguli: “We-yomboma i uluma wendo omu mele pilkuli “Yesusi lomboropa ola molomunje.” ningí kene ‘Naa piliangi.’ nimbu nambi samolonje?” ningu⸥ angelema ninguli senge mele ningu panjikuli niringimuni, ami-yema kou-mone awisili siku
MAT 28:13 onondo ninguli: “Yombomane “Yesusi nambi semuye?” ningu mangilingí kinia onone i-siku niengi: “Ipulieli uru pemulu kinia yunga lombili andolimane kiyongo ningu ongo yu liku mengo púngi.” niengi.
MAT 28:14 ⸤Olio Juda yomboma nokolemo Romo⸥ gapomano ye nokolimuni ⸤aku sengi mele⸥ ungu se piliemu liemu ’ “Ono seko kinjikimili kene mindili nangi.” naa niengi!’ nimbu olione ononga lipu tapondopo yu-kinia ungu nimulú, kanu-kinia ‘Onone óno-koleamo mimi siku naa nokoko we uru pengi.’ konopu lepale mindili lipa naa simba.” niringi.
MAT 28:15 Aku niringimunga pilkuli ami-yemane kou-mone liku onone “Niee.” niringi mele yombomando niringi. Akumunga yandopa kiniá i ⸤boku tokoro⸥ walemo kepe Juda yombomanga koleamanga pali i ungumu anju anju pulimú pilkuli yombo awisilini kanu semanemo toko molemele.
MAT 28:16 ⸤Ambotolo punguli kanoko pilieringili mele semane toko siringili⸥ kinia pilkuli Yesusi lombili andoli ye rureponga yopoko kolea Gallilli disiriki pungu, Yesusini ma-pangi se imbi lepa u “Akuna wangi.” nirimu ma-pangina puringi.
MAT 28:17 Akuna pungu Yesusi kanokole niringimuni, yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi-na-kolo marene ‘Yesusi kolorumu. Imu Yesusi molo nawenje?’ ningu konopu talo seko lieringi.
MAT 28:18 Kanu-kinia Yesusi yu nondopa omba onondo nimbale: “Tatane nando “Nu nunu mulu-koleana mélema kinia yomboma kinia, ma-koleana mélema kinia yomboma kinia nokani.” nimba tondolomo na sirimu, na-kinia pelemo.
MAT 28:19 Aku ⸤tondolo na sirimumu ono simbú ono-kinia pemba⸥ kene ono ma-koleamanga pali pungu ‘Yomboma pali nanga ungumu pilku liku, nanga lombili andolima molangi.’ ningu, pungu ningu si-punguli ningímuni, ⸤pilku liku molonge⸥ yomboma no lindingindu Lapa kinia Malo kinia Mini Kake Sélimu kinia ononga imbi mangilku ono no lindiku,
MAT 28:20 onondo “Na lombili andolimane sangi.” nirindu mele pali ‘Aku yomboma sangi.’ ningu ono mane siengi. Aku siku niliku andoko molonge kinia na ono-kinia alieli molambo mulu matolo pora nimbá.” nirimu. ⸤Aku pea.⸥
MAR 1:1 Yesusi, Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, Pulu Yemonga Malo, yunga semane peangamo pulu polorumu mele ⸤ya inia tombo tokoro⸥.
MAR 1:2 ⸤Yesusi, Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimunga semane peanga imu wendo ombándo ye se u omba sembá mele⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane Pulu Yemonga ungu se nimba bokuna torumu akuna molemo mele i-sipa: ‘⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ “⸤Pílie!⸥ Nane ‘ ‘Nanga ungu-umbu tondolima pilipa nimba sipili.’ nimbu lipu mundumbu yemone nunga aulkamo akisindepili.’ nimbu yu “Kumbi leko pu.” nikiru.’
MAR 1:3 ‘Kolea ku lielina ⸤kumbi lepa pumbá⸥ ye senga kerena ungu se nimbale: “Ye-Awilimu ombá aulkamo seko wamame. Yu ombá aulka kangama toko sumbi siee.” nimbá.” nikimu.’ nimba ⸤Aisayane No Lindeli Jonone paa pe sembá mele u aku sipa nimba sipa bokuna torumu molemo.⸥
MAR 1:4 Akumunga, ⸤semane peangamo pulu polombando No Lindeli⸥ Jono kolea ku lieli senga wendo omba ⸤aku sipa⸥ ungu mare yomboma nimba sipa molorumu. Kolea Judia disiriki yomboma pali kinia kolea Judianga kolea-awili Jerusalleme yomboma pali kinia ono yu molorumuna pungu yunga ungumu pilingíndu puringi. Yuni ungu se onondo nimba sipa nimbale: “Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele tokole ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima ‘We mania pupili.’ nimba siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu. Aku sipa nirimu kinia ononga ulu-pulu-kiri seringima ningu para siringi kinia yuni ono no Jodane nona no linderimu.
MAR 1:6 Jono kongi kamelenga indimuni seli wale-pakoli se pakopa, kongi kangimuni seli kakomo topale, kulkumba kinia pilimu-no kinia aku langitolo mindi nomba molorumu.
MAR 1:7 Yuni yomboma ungu nimba sirimu mele i-sipa: “Nane sika ono no lindiliu-na-kolo ye se akilepa ⸤nondopa⸥ ombá ⸤sekemo⸥mo yuni ono ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Sélimu lindimba ⸤lingí⸥. I na akilepa ombá yemo yunga tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniandopa, na yu-kinia manda mólo. Yombo awilimanga kongono kiri sendeli kendemande-yombomane sika ononga yombo awilimanga kongono kiri sendengendo mania molko ononga yombo awilimanga kimbu-suma ka pilka tondolemele-na-kolo na ye paa kirimu moliomonga kanu ombá yemo yunga kimbu-su ka pilka tondoli kanu kongonomo paa olandopa mele, nane sendelkanje manda naa selka. ⸤Na ye paa kirimu, yu ye paa awilimu.⸥” nirimu.
MAR 1:9 ⸤Jono yomboma no lindipa molorumu⸥ kanu walemo kinia Yesusi kolea Gallilli disiriki Nasarete taono mundupa kelepa ⸤Jono molorumuna⸥ orumu kinia Jonone yu no Jodane nona no linderimu.
MAR 1:10 ⸤Yesusi no lipa pora sipale⸥ nona wendo omba gilierimu kinia sumbi sipa mulúmu kengeya lepa anju yando purumu kanopale, Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, mania omba Yesusi molorumuna pumba kangina ola molorumu kanorumula.
MAR 1:11 Kanu-kinia muluna ola ungu se wendo omba nimbale: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinia konopu sipu molio.” nirimu.
MAR 1:12 ⸤Yesusi no liltimu kinia Pulu Yemonga Minimu yu-kinia omba molopale nirimumuni,⸥ sumbi sipa Minimuni Yesusi kolea ku lielina lipa mundorumu.
MAR 1:13 ⸤Akuna purumu kinia,⸥ oli se koro talo Yesusi aku kolea ku lielina takara mélema kinia molopili ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene omba yu kondi torumu. Kanu-kinia ⸤mulu-koleana⸥ angelloma ongo yu nokoringi.
MAR 1:14 Kanu-kinia ⸤No Lindeli⸥ Jono ka siku ka-ulkana panjeringi kinia pilipale Yesusi kelepa kolea Gallilli disiriki omba Pulu Yemonga semane peangamo topa silipa andorumu.
MAR 1:15 ⸤Topa silipa andopa⸥ nimbale: “Kiniá enamo kamu wendo okomo, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba enamo nondopa wendo okomo kene ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko, ‘Semane peangamo yu sika ungumu.’ ningu kuru mondaa.” nirimu.
MAR 1:16 ⸤Aku sipa nilipa andopa⸥ Gallilli nomu kelona andopale Yesusini Saimono kinia Saimono genu Enderutolo oma lili wale se nomuna toko munduku moloringili kanorumu. Oma liltingili akumu olonga kou-kongono seringili kanumu.
MAR 1:17 ⸤Aku siku seko moloringili kanopale⸥ Yesusini olondo nimbale: “Na lombili wale. Oma lingilindu oma lili wale se liku nona mania mundulimbili kinia omama walena omba pelemo mele, pe ‘nanga kongonomo sengelendo nanga ungumu pilku ningu siliku andongele kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molangi.’ nimbu ‘Olo na lombili wale.’ nikiru.” nirimu.
MAR 1:18 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ popenge seko olonga oma lili walema munduku kelkole Yesusi lombili puringili.
MAR 1:19 ⸤Kanu-kinia⸥ yu kanga-kolte wiltu pumbale, Seperinga malo Jemisi kinia Jemisi genu Jono kinia olonga nona andoli sipina sukundu molko oma lili walema toko tandoringili kanopale
MAR 1:20 waltikele olondo “Wale.” nirimu. Kanu-kinia lapa Seperi kinia kongono yema kinia sipina sukundu molangi munduku kelkole Yesusi lombili puringili.
MAR 1:21 ⸤Kanu ye pokore Yesusi lombili puringi kinia⸥ yu kinia ono Kapeniame taono puringi. Kanu-kinia ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo wendo orumu kinia Yesusi Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumba yomboma mane sirimu.
MAR 1:22 Mane sirimu kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku ono mane siringi yemane we mane siringi mele Yesusini aku sipa mane naa sirimu. Namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipa mane sirimu-kulu pilkuli yombomane mini-wale mundoringi.
MAR 1:23 Kanu-kinia ulka kanuna sukundu kuru se ye senga konopuna molopa yu ambolorumu ye se molorumu, ⸤yemonga konopuna sukundu molorumu kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimba ulku torumu-na⸥
MAR 1:24 yuni opa-ungu nimba nimbale: “Nasarete taono ye Yesusi, nu pea olio ⸤kuruma⸥-kinia seluna kopu sepo manda naa molomolo. Nu olio-kinia nambi semu-na onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunga imbi pilielio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Sélimu.” nirimu.
MAR 1:25 ⸤Aku sipa nirimu kulu pilipale⸥ Yesusini kanu kurumu iri topa yundu nimbale: “Nu ungu naa ningu yemonga konopuna ongo wendo pu.” nirimu kinia
MAR 1:26 kurumuni yemo ambolopa tondolo mundupa puru-puru sipale kalli nilipa omba wendo purumu.
MAR 1:27 ⸤Yesusini aku serimu kanokole⸥ yomboma pungu-pungu ningu, mini-wale munduku ono onono anju yando ninguli: “I ungumu nambolka unguri sekemonje? Ungu-mane konde se wendo ombámo. Ye namba lieli sene we-yombomando “Saa.” nilimú mele i yemone kurumando kepe aku sipa nilimú kinia kanu kuruma yunga ungumu pilku liku selemele.” niringi.
MAR 1:28 Kanu-kinia kolea Gallilli disiriki koleamanga pali yuni aku sipa serimu mele semanemo popenge sepa para-nanga lepa purumu pilieringi.
MAR 1:29 Kanu-kinia ⸤Yesusi-kinia, yu lombili andoli yema kinia⸥ ono kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo munduku kelko wendo ongole niringimuni, ono kinia, Jemisi Jonotolo kinia ono pungu Saimono kinia Enderutolonga ulkana puringi.
MAR 1:30 Ulkana sukundu puringi kinia Saimononga kolepa-ambomo kuru topa kangi nopili lierimumu Yesusi ningu siringi.
MAR 1:31 Aku siku niringi pilipale ambomo lierimuna pumba yunga kimu ambolopale yu ola liltimu kinia kangi nomba kelierimu kinia ambomone ⸤ola gilipa wendo ombale⸥ oringi-yema kere-langi sipa nokorumu.
MAR 1:32 Pe kolea kalá topa ena purumu kinia, kuru torumu yomboma kinia, konopuna kuru molorumu yomboma kinia, Yesusi molorumuna mengo oringi.
MAR 1:33 Kanu koleana moloringi yomboma pali Saimononga ulka-kerepuluna ongo maku toringi.
MAR 1:34 Kanu-kinia Yesusini yombo kuru lupa lupa torumu awisili sepa peanga sipa, yombomanga konopuna moloringi kuru awisili topa makororumula. Kurumane Yesusi ⸤Pulu Yemonga Malo, yu Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli Karasimu⸥ molorumu mele pilieringi-kulu yuni onondo “Molio mele anju ningu naa siee.” nimba ononga kerema pipi sirimu.
MAR 1:35 Orili-u, kolea muni u naa lepa simbulu topa pepili Yesusi ola molopa penando pumbale nirimumuni, kolea ku lieli senga pumba, akuna Pulu Yemo-kinia ungu nimba molorumu.
MAR 1:36 Saimono kinia pea moloringi yema kinia ono yu koroleko lombili punguli niringimuni,
MAR 1:37 yu kanoko lendeko yundu ninguli: “Yombomane pali nu korokomele.” niringi.
MAR 1:38 ⸤Aku niringi pilipale⸥ yuni onondo nimbale: “Na kolea marenga kepe ungu nimbu siembo kene i koleamo mundupu kelepo kolea senga pamili. Ne nondopa lemó koleamanga pamili. Na koleamanga pali ungu nimbu simbundu mana-mania orundu kanumu.” nirimu.
MAR 1:39 Aku nimbale yu kolea Gallilli disiriki sukundu koleamanga pali andopa Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga sukundu pumba ungu nimba sipa, yombomanga konopuna kuru moloringima topa makororumu.
MAR 1:40 Walte kuru laká nomba perimu ye se Yesusi molorumuna omba yunga kumbikerena komorongo langopa yu mawa sepa nimbale: “Nunga konopumuni na ‘Peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu.
MAR 1:41 Kanu-kinia Yesusini yu paa kondo kolopale yunga kimuni yemo ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili molani.’ konopu lekero kene peanga liepili molou.” nirimu kinia
MAR 1:42 kuru lakámo popenge sepa nomba kelierimu, yemo peanga lepa umbu-kangi liltimu.
MAR 1:43 Kanu-kinia Yesusini yu ungu se tondolo mundupa nimbale: “Nuni ya ungu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba ungu-mane sirimumu pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko siee.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu.
MAR 1:45 Aku-na-kolo yemo yu anju pumbale ungu awisili yombo awisilindu anju anju nimba para silipa andopa, Yesusini yu-kinia serimu semanemo topa sirimu. Yemone aku serimu-kulu Yesusi ⸤ ‘Yombo awisili na molombona nondoko nondoko ongo maku naa tangi.’ nimba⸥ kelepa taonomanga sukundu mona manda naa andopale kolea ku lielina molorumu, aku-na-kolo kanuna yombo awisili kolea lupa lupamanga molko sukundu sukundu ongo yu molorumuna maku toringi.
MAR 2:1 Wale mare omba purumu kinia Yesusi Kapeniame taono kelepa sukundu purumu. Yu u perimu ulkana kelepa omba molorumu yombomane pilkuli
MAR 2:2 ono awisili ongo ulkana sukundu sukundu ongo liku maku toko moloringi kinia ulka kanuna ekelepa serimu-kulu yombo mare molonge kolea se naa lierimu-kulu pena moloringila. Yuni ono ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu nimba sipa molorumu.
MAR 2:3 ⸤Yuni nirimu mele aku siku maku toko pilku molangi⸥ yombo mare kimbu ki kolopa pora sirimu ye se mengo oringi. Kanu yombomanga ye kisene kanu yemo taropola seko mengo Yesusi molorumuna onge oringi-na-kolo
MAR 2:4 yombo awisili ulkana ekelepa seko gilieringi-kulu yu molorumuna nondoko mengo pungí aulka se naa lierimu-kulu ulka imuna mengo ola punguli Yesusi molorumuna kana-kana ulkamo sikisikuli yemo taropola pali moko toko mania mundoringi.
MAR 2:5 ⸤ ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu⸥ kuru mondokole yu mengo oringi kanopa pilipale Yesusini kimbu-ki kolopa pora sirimu yemondo nimbale: “Nanga kangomo, nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
MAR 2:6 ⸤Kanu-kinia,⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare onono akuna molko ⸤Yesusini aku nirimu kinia pilkuli pilku kiri pilku⸥ konopu kimbu sikuli, “Nendi yemone ungu aku sipa nambi semu-na nikimuye? Yu Pulu Yemo marake sekemo. Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema nawene ‘Mania pupili, siye kolkoro.’ manda nimbáye? Pulu Yemone mindi manda selemo.” ningu onono ningu pilku molko konopu kimbú siringi.
MAR 2:8 Kanu-kinia Yesusini ono aku siku konopu kimbú siku moloringi mele yunga konopumuni sumbi sipa pilipa onondo nimbale: “Onone ⸤nane nikirumunga⸥ aku siku nambi semu-na konopu kimbú sikimiliye?
MAR 2:9 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, we siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje.’ konopu lengeye?
MAR 2:10 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, we siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu aku sipu nindu.” nirimu. Aku nimbale kimbu-ki kolopa pora sili yemondo nimbale:
MAR 2:11 “Nane ‘Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.’ nikiru.” nirimu.
MAR 2:12 Aku nirimu kinia yemo ola gilipa popenge sepa kunungumu lipa memba, ono pali kanoko molangi omba pena purumu. Yu aku serimu kanokole ono pungu-pungu ningu mini-wale mundukuli Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolo mele u walte kepe ulu se aku sipu paa naa kanorumulu.” niringi.
MAR 2:13 Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa⸥ pena pumbale kelepa Gallilli nomu kelona pumba andopa molorumu. Kanu-kinia yu molorumuna yombo awisili ongo liku maku toko moloringi kinia yuni ono mane sirimu.
MAR 2:14 Kanu-kinia yu pumbá pumbale nirimumuni, Allapiasi malo LLipai kou-takisi liltingi ulkana ⸤kou-takisi lipa⸥ molorumu kanopale yundu “Nu na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu. Kanu-kinia LLipai yu ola gilipa yu lombili purumu.
MAR 2:15 Pe Yesusi LLipainga ulkana kere-langi nomba molorumu kinia kou-takisi lili yema kinia, ⸤Juda ye awilimane⸥ “ulu-pulu-kiri seli ye” ⸤niringi⸥ ye wema kinia awisili ongo Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia ono pea mania molko kere-langi noringi. Aku sili yombo awisili alieli yu lombili andoringimunga ono awisili ⸤akuna lombili pungu⸥ pea kere-langi nongo moloringi.
MAR 2:16 Yesusi yu “ulu-pulu-kiri selima” niringi yombo wema kinia kou-takisi lili yema kinia pea kere-langi nongo moloringi kanokole Parisi ye marene, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi kanu yemane, Yesusi lombili andolimando ninguli: “Kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kirima seli wema kinia, ono-kinia yu nambi semu-na kere-langi pea nokomeleye?” niringi.
MAR 2:17 Aku siku niringi pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu. Nane “Yombo sumbi nilima na molombona wangi.” nimbúndu ma-koleana naa orundu. ‘Ulu-pulu-kiri seli yomboma na molombona wangi.’ nimbúndu orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma lipu tapondombondo orundu.” nirimu.
MAR 2:18 ⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andoringi yema kinia, Parisi yema lombili andoringima kinia, ono wale marenga kere-langi mi leko naa noringi mele walte aku siku seko moloringila. ⸤Aku seringi-kulu⸥ yombo mare Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli: “Jono lombili andolima kinia, Parisi yema lombili andolima kinia, alieli kere-langi mi leko naa nolemele-na-kolo nu lombili andolima aku siku naa selemele akumu nambi semu-na naa selemeleye?” niringi.
MAR 2:19 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kere-langi mi lepo naa namili.” manda ningíye? ⸤Manda naa ningí.⸥
MAR 2:20 Aku-sipa na-kolo pe, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAR 2:21 “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka.
MAR 2:22 Kongi-meme kangimuni seli mingi-u senga no-waene konde naala kololemolo kanumu. Yombo sene mingi-u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi-umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka. Akumunga no-waene konde kongi-meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu.” nirimu.
MAR 2:23 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yemane rasi-witi mongo mare ⸤nongendo⸥ inia toringi.
MAR 2:24 Aku seringi kanokole Parisi yemane Yesusindu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nambi semu-na nu lombili andoli yemane manemo pulua tokole aku siku sekemeleye?” niringi.
MAR 2:25 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole ⸤semanemonga pulumu⸥ naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono ⸤kere-langi⸥ mólo torumu⸤munga⸥ gelene kolkole niringimuni,
MAR 2:26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Apayata molopili Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane sipa nimbale: “We-yombomane paa naa nangi! Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi!” nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele kanoko kiri naala piliaa!⸥” nirimu.
MAR 2:27 Aku nimba ungu se pea nimbale: “Pulu Yemone ‘Yomboma molko kondangi.’ nimba ⸤koro molonge⸥ wale Sambatemo lipa ono sirimu kanumu. ‘Sambate walemo pepa kondopili.’ nimba yomboma lipa Sambate walemo naa sirimu.
MAR 2:28 Akumunga Sambate walemo kepe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo nokolemo yemo molemo-na ⸤Sambate wale kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu.
MAR 3:1 Pe walte Yesusi pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulka senga purumu. Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu.
MAR 3:2 Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini ulu se sepa kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ningu ulu se sepa kinjimba se ⸤alieli koroko molkole⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinia yuni yemo sepa peanga simbanje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
MAR 3:3 Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Yomboma molemelena ongo ola giliei.” nirimu.
MAR 3:4 Kanu-kinia yemando nimbale: “Sambate wale kinia ulu nambolka ulu se manda semoloye? ‘Sambate walemonga ungu-manemone “Sangi.” nilimú mele samili.’ nimbu yomboma lipu tapondomolo kinia manda molo sepo kinjimulú kinia mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu semolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?” nimba mangilierimu kinia pilkuli onone ungu se pundu toko naa ningu we moloringi.
MAR 3:5 Yuni ono neme-neme nimba kanopale mumindili kolopa ono yemo kondo naa koloringi kanopale lakopa konopu kiri panjipale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia ki kolopa kukorumumu kelepa kamu peanga lierimu.
MAR 3:6 ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yema pena pungu, ono kinia ye nokoli kingi Erotenga talapena yema kinia maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi.
MAR 3:7 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono Gallilli nomu puringi kinia yombo awisili lombili puringila. Kolea Gallilli disiriki yomboma kinia, Judia disiriki yomboma kinia, kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia, Idumia disiriki yomboma kinia, no Jodane nekendo lemó koleamanga yomboma kinia, kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleamanga yomboma kinia, aku koleamanga moloringi yomboma pali Yesusi uluma sepa molorumu mele pilkuli yu molorumuna oringi.
MAR 3:9 Yesusini yombo awisili sepa peanga sirimu-kulu yombo kuru lupa lupa torumumane ‘Yu ambolamili.’ ningu yu gilierimuna nondoko pungíndu ekelepa seringi-kulu Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Yombo paa awisili ongo molemele. Yomboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa sangi kene sipi se nondoko mengo ongo taltangi. Na molombona yomboma nondoko ongo ekelepa senge kinia sipina sukundu pumbú.” nirimu.
MAR 3:11 ⸤Yombomanga konopumanga⸥ kuru moloringimane yu kanokole alieli komorongo toko pondoko tondolo ru ningu ninguli: “Nu Pulu Yemonga Malo.” niringi,
MAR 3:12 aku-na-kolo Yesusini onondo nimbale: “Yu ⸤sika⸥ molemo mele ⸤yombomane naa piliangi kene⸥ paa naa ningu para siee!” nirimu.
MAR 3:13 ⸤Pe walte⸥ Yesusi yu ma-pangi senga ola pumbale yuyu pilipale ‘yu kinia pea kopu sepo molamili.’ nimba pilierimu yemando “Waa.” nirimu kinia yu molorumuna oringi.
MAR 3:14 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipa, yu kinia pea kopu seko molko, “Ono nanga kongonomo sende-pangi lipu mundumbu yema molangi.” nimba ono nimba taltorumu. ‘Ono koleamanga andoko Pulu Yemonga semane peangamo toko si-pungu, yombomanga konopumanga kuru molombama toko makoronge tondolomo ono-kinia pepili andoko toko makorangi lipu mundumbu.’ nimba kanu ye engaki rurepo aku sipa nimba taltorumu.
MAR 3:16 Kanu ye rurepo nimba taltorumumanga imbima i-sipa: Saimono (yunga imbi se Pita) yu keme,
MAR 3:17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi genu Jono keme, (olo imbi se Boanekesi sirimula. Boanekesi yunga ungu-pulumu mulú tolimunga malotolo.) olo kinia,
MAR 3:18 ⸤Pita genu⸥ Enderu keme, Pillipu, Batollomiu, Mateyu, Tomasi akupoko keme, Allapiasinga malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
MAR 3:19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunga kongonomo sende-pangi lipu mundumbu.’ nimba taltorumu yema⸥.
MAR 3:20 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono ulka senga sukundu puringi kinia yombo awisili akuna ongo liku maku toko moloringi-kulu ono kere-langi nonge ena se kepe paa naa lierimu.
MAR 3:21 Kanu-kinia Yesusi pulu lierimu yomboma ⸤Yesusini aku serimu mele⸥ pilkuli “Kangomo paa amu tomu.” ningu yu lingí oringi.
MAR 3:22 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare Jerusalleme molko oringi kanu yemane ninguli: “Kurumanga nokoli Belsipuli Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
MAR 3:23 Aku siku niringi pilipale ⸤Yesusi Setene-kinia opa-tou moloringilimunga ‘Setenene yu naa lipa tapondolka paa piliangi.’ nimba⸥ Yesusini onondo “Waa.” nimbale onondo ungu-iku topa nimbale: “Setenene Setene yuyu nambi sepa topa makorombaye?
MAR 3:24 Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú.
MAR 3:25 ⸤Molo⸥ ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele.
MAR 3:26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo manda naa molemolá. Pora nilka.
MAR 3:27 “Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu.
MAR 3:28 “⸤Akumunga⸥ nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Yombomane ulu-pulu-kirima seko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu-taka tondoko ningu kinjilimili uluma kinia, ononga ulu-pulu-kiri wema kinia pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba.
MAR 3:29 Aku-sipa na-kolo yombo sene Mini Kake Sélimu ungu-taka tondopa, nimba kinjipa, marake selemo yombomo yu Pulu Yemone aku sipa ulu-pulu-kiri selemoma ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’ nimbá.” nikiru.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
MAR 3:30 Onone “Yu kuru se yunga konopuna molemo.” niringimunga ⸤aku siku Mini Kake Sélimu ningu kinjeringimunga⸥ Yesusini onondo aku sipa nirimu.
MAR 3:31 Kanu-kinia yombo awisili mania ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu unguma pilku⸥ molangi yunga anumu kinia genupili keme yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilku “Yu-kinia ungu niemili opili.” ningu ungu se ningu mundoringi kinia yombomane yundu ninguli: “Aminia kinia genali keme nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” niringi.
MAR 3:33 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni,
MAR 3:34 yunga ungumu mania molko pilku moloringi yomboma neme-neme nimba kanopa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.
MAR 3:35 Pulu Yemone “Sangi” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kemulupilima keme molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
MAR 4:1 Walte Yesusi kelepa ⸤Gallilli⸥ nomu kelona pumba yomboma mane sipa molorumu kinia yombo paa awisili yu molorumuna ongo maku toko moloringimunga nona andoli sipi se lierimumunga suku pumba mania molorumu, yomboma nomu kelona gilieringi.
MAR 4:2 Yuni onondo ungu awisili nimba simbando ungu-iku pokore torumu. ‘Ono mane siembo.’ nimbale ungu-iku se i-sipa topa nimbale:
MAR 4:3 “Piliame. Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu.
MAR 4:4 Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma keramane ongo liku noringi.
MAR 4:5 Umbu mare kou perimuna mania pumbale ma kanga-kolte mindi lierimu-kulu nondopa tóko nimba wendo orumu.
MAR 4:6 Aku-na-kolo pulkonio naa mundorumu-kulu ena serimu kinia kanuma kolorumu.
MAR 4:7 Umbu mare siri-ka mele molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa mongo se naa torumu.
MAR 4:8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo wendo omba akopale mongo peangama torumu. Mare mongo towapu-selu mele topa, mare mongo towapu-talo mele topa, mare towapu-kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥
MAR 4:9 Aku nimbale “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
MAR 4:10 Pe we-yomboma pali puringi kinia yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia yombo mare pea yu kinia moloringima kinia, onone yu mangilku ninguli: “Nu yombomando ungu se ninindu nambi semu-na ungu-iku tolenoye?” niringi.
MAR 4:11 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema kinia nokolemomonga ulu-pulu u yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Kiniá ono ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-sipa na-kolo ultu molemele yomboma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbuli ungu-ikuma mindi topo siliu. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbale:⸥ ‘Ono mongone kanokole naa kanoko, komuni pilkuli naa pilielemele. Konopumuni pilkuli topele tolemolá kinia, ⸤Pulu Yemone⸥ ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolka.’ nirimu akumunga we-yombomando ungu-ikuma mindi tolio.” nirimu.
MAR 4:13 Aku nimbale Yesusini onondo kelepa nimbale: “Ungu-iku topo nindu akumunga ungu-pulumu naa pilielemeleye? Akumu naa pilkuli we-ungu-ikumanga pali ungu-puluma nambi seko pilingíye? ⸤Ungu-ikumunga pulumu i-sipa:⸥
MAR 4:14 Kere-langi umbu tanda sirimu yemone tanda sirimu umbuma ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu.
MAR 4:15 Umbu mare tanda sirimu aulkana mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilielemele kinia pe ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene sumbi sipa omba ungu tanda sili konopuna pumba pelemoma wendo limú.
MAR 4:16 Aku sipala, umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilkuli waltikele sumbi siku konopu siku pilku limili.
MAR 4:17 Aku-na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna selemo kinia molo ono ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilku liku molemele mele yombo lupamane kanoko kiri pilkuli ungu-taka tondoko seko kinjiku mindili silimili kinia ononga pilielemele unguma siye kololemele.
MAR 4:18 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare kepe aku siku mele molemele. Onone ungumu pilielemele-na-kolo konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltokole ‘Aku mélemane olio lipa tapondolemo tapondomba.’ ningu pilku molemele uluma kinia, méle naa taltolemelema yakala kolko ‘liemili.’ konopu lemele ulu mare kinia, kanu sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo naa tolemo.
MAR 4:20 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku siku mele molemele. Onone ungumu pilkuli ungu-pulumu pilku kondoko ungumu kamu pilku limili. Pe ono kere-langi mongo mele tolemele. Kanu yombo marenga kere-langi mongo towapu-selu mele topa, yombo marenga mongo towapu-talo mele topa, marenga mongo towapu-kise mele topa, aku sipa tolemo. ⸤Ungu-ikumunga ungu-pulumu aku sipa.⸥” nirimu.
MAR 4:21 ⸤Aku nimbale ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ “Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu panjilimiliye? Molo polo maniakondo taltolemeleye? Polo senga ola taltolemele kanumu.
MAR 4:22 Aku sipa mele, kiniá lopi selemo mélema pe walte mona lemba yomboma kanonge; kiniá aki topa lemó mélema pe walte pa sembá kinia yombomane kanu mélema kanonge.
MAR 4:23 Yombo komu-pea lemomane ⸤ungu nikirumu⸥ piliaa.” ⸤nirimu.⸥
MAR 4:24 “Onone ungu pilielemele akumu mimi siku piliangi. Onone mélema yomboma silimili mele ⸤Pulu Yemone⸥ ono aku sipa méle kalomba. Mare olandopa simbala.
MAR 4:25 Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-sipa na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nirimu.
MAR 4:26 Yesusini ungu se pea nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu i-sipa mele: “Ye sene kere-langi umbu mana tanda silimú.
MAR 4:27 Aku yemo ipulieli uru pepa, tangoli ola molopa ⸤andopa kongono sepa⸥, selemo kinia kere-langi umbu tanda silimúma tóko nimba omba akolemo-na-kolo aku sipa selemomonga pulumu yemone nimba naa kanopa naa pilielemo.
MAR 4:28 Kere-langi umbu tolemoma mamone yu yuyu ‘wendo opili.’ nilimú. U kumbi lepa tóko nilimú. Pe gomo tolemo. Pe kere-langi mongo tolemo.
MAR 4:29 Pe kere-langi nou lemó kinia ‘Kere-langi inia topo sukundu sukundu limbu walemo wendo okomo.’ nimbale kere-langi umbu tolemo yemone kere-langi inia tolemo. ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo aku sipa molemo.⸥” nirimu.
MAR 4:30 Pe Yesusini onondo kelepa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu nambolka mélse mele niemboye? ‘Yu kingimu molopa yomboma nokolemo mele piliangi nimbu siembo.’ nimbuli nambolka ungu-ikumu topo niemboye?” ⸤nimbale nirimumuni, kelepa ungu-iku se pea topa nimbale:⸥
MAR 4:31 “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu unju masetete umbu mele. Yomboma kere-langi umbu kaliana mundulimilimanga pali unju masetete umbumu yu paa kangamo.
MAR 4:32 Aku-na-kolo kaliana mundulimili kinia wendo omba akolemo kinia kaliana molemo mélemanga pali yu paa awilimu. Kamu akopa unju-mele gilimú kinia kerama kanu unju kolamanga ongo pelemele. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu.
MAR 4:33 Yesusini unguma yomboma nimba simbando ungu-iku awisili aku sipama topa sirimu. Ono manda pilingí mele topa sirimu.
MAR 4:34 Ono ungu se nimba simbando ungu-iku se mindi torumu. ⸤Ungu se sumbi sipa naa nimba sirimu.⸥ Aku-na-kolo yu kinia yu lombili andolima kinia ono onono moloringi kinia yuni yunga ungumanga puluma pali ono sumbi sipa nimba para sirimu.
MAR 4:35 Kanu walemonga kolea kala torumu kinia Yesusini yu lombili andoli yemando nimbale: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinia
MAR 4:36 nona andoli sipi senga Yesusi u suku molopale unguma nirimu akuna suku yu we molopili nomu kelona maku toko moloringi yomboma munduku kelko yu mengo puringi. Sipina puringi kinia sipi mare pea puringila.
MAR 4:37 Kanu-kinia, nomuna pungí puringi kinia poporome paa awili se nomuna torumu. Aku serimu-na nomumu apisipa ola ombale no sipina sukundu sukundu omba peke lepale sipimu memba nona mania pumbá serimu,
MAR 4:38 aku-na-kolo Yesusi sipimunga bulkundu penge-kanda wale senga we uru perimu. Yu lombili andoli yemane yu toko makisindiku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio nona wangopo kolomolomonga nu mini-wale naa pukumuye?” niringi.
MAR 4:39 Yu makilipale poporomemo iri topa nomumundu nimbale: “Taka leko molou!” nirimu kinia poporomemo topa kelepa nomumu lope naa sepa paa we lierimu.
MAR 4:40 Kanu-kinia yuni lombili andolimando nimbale: “Ono nambi semu-na mini-wale mundukumiliye? ⸤Selio mele wale awisili kanolemele-na-kolo⸥ yandopa kiniá kepe ‘Olio naa nokombanje.’ ningu pilku kuru naa mondolemeleye?” nirimu.
MAR 4:41 ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane mini-wale munduku pipili awili seko kolkole anju yando onono mangilku ninguli: “Apa! I yemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yunga ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
MAR 5:1 Kanu-kinia, ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia⸥ ono ⸤nona andoli sipina⸥ nomu nekendo pungu kolea Gerasa puringi.
MAR 5:2 Akuna oringi kinia Yesusi sipina wendo orumu kinia konopuna kuru molorumu ye se, yombo-óno-koleana pelepa andorumumu popenge sepa wendo omba yu molorumuna orumu.
MAR 5:3 Kanu yemo, yombo-óno-koleana yunga perimu koleamo lierimu. ⸤Kurumu yunga konopuna molorumumunga yu paa enge nirimu-kulu⸥ yombomane yu alieli-alieli ka wemane kinia, ka-sénene kinia kepe yu kimbu kima ka toringi ka-sénema yu sungu sipa, kimbutolo anakapa toko panjeringimu elke-malke tondorumu. Ye seluri kepe enge se perimu-na ‘Yu taka lepa molopili.’ nimba manda ambolopa nokomba ye se paa naa molorumu.
MAR 5:5 Alieli, ipulieli kepe tangoli kepe, yombo-óno-koleana kinia ma-pangimanga kinia kalli nilipa andopa, yunga kangimu yu yuyu kou ⸤nee gilieli⸥ marene kopisilipa andopa molorumu.
MAR 5:6 Kanu yemone sulu sepa molopa Yesusi kanopale yu molorumuna lisipa orumu. ⸤Orumu kinia⸥ Yesusini nimbale: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo pu!” nirimu mele pilipale yemone yunga kumbikerena komorongo langopa tamalu pepa yundu tondolo ru nimba nimbale: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunga Malo, na-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? ‘Pulu Yemonga imbimu leko mi leko “Paa sika nikiru. Na mindili paa naa lipu simbú.” ni!’ nimbu mawa sekero.” nirimu.
MAR 5:9 Aku nirimu kinia Yesusini yemondo mangilipa nimbale: “Nunga imbi nawe?” nirimu kinia yuni nimbale: “⸤Olio paa awisili kene⸥ nanga imbi Paa Awisili.” nirimu.
MAR 5:10 Aku nimbale wale awisili Yesusi mawa sepa nimbale: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokole “I koleamo munduku kelko kolea luparenga paa.” ni naa ni.” niringi.
MAR 5:11 Akuna ma-pangi senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi kanokole
MAR 5:12 kurumane Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ⸤toko makorokole⸥ “Ne kongima molemelena pungu, ononga konopuna molo-pangi.” ni.” niringi kinia
MAR 5:13 yuni “Manda, akuna pangi.” nirimu kinia kuruma kanu yemonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi. Kongi kanuma ⸤paa awisili,⸥ tausini talo mele.
MAR 5:14 ⸤Ulu akuma wendo orumu-na kanokole⸥ kongi tapu seko moloringi yema talopa leko punguli niringimuni, kolea awilina moloringi yomboma kinia, kolea kangamanga moloringi yomboma kinia, ulu akuma wendo orumu mele semane toko siliku puringi. Kanu semanemo pilieringi yomboma ‘Uluma wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo pungu
MAR 5:15 Yesusi molorumuna ongole u kuru paa awisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo mulu-maminia pakopa, umbu-konopu pepili molorumu kanokole ono pipili koloringi.
MAR 5:16 Yesusini serimu mele mongone kanoringi yombomane pe oringi yomboma ningu siringi. Kuru awisili konopuna moloringi yemo kinia, kongima-kinia uluma wendo orumu mele semanemo toko siringi.
MAR 5:17 Kanu-kinia yomboma ⸤paa mini-wale mundukuli⸥ Yesusi mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi.
MAR 5:18 Aku siku niringi pilipale Yesusi pumbándo nona andoli sipina suku pumbá purumu kinia kuru awisili konopuna u molko wendo oringi yemone yundu nimbale: “Pea pambili.” nimba mawa serimu.
MAR 5:19 Aku-na-kolo Yesusini “Mólo.” nimba yundu nimbale: “Nu ulkondo pungu Ye-Awilimuni nu kondo kolopa ‘Molko kinjenu mele pora nipili.’ nimba, lakopa sepa kondomu mele nunga pulu lemó yomboma ningu si-pu.” nirimu.
MAR 5:20 Yesusini aku nirimu-na pilipale ye kanumu pumba yunga kolea, ‘Kolea-Awili Rureponga Talo’ niringi koleana andopa Yesusini lakopa sepa kondorumu mele nimba sirimu. Nimba sirimu kinia pilkuli yomboma pali paa pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
MAR 5:21 Yesusi ⸤yu lombili andolima kinia⸥ nona andoli sipina sukundu pumba nomu yakondo kelepa ombale nomu kelona wendo orumu kinia yombo awisili yu molorumuna ongo liku maku toko kakapu seko moloringi. Yu nomu kelo akuna molopili
MAR 5:22 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se nokorumu ye se, yunga imbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu-kinia yu Yesusi kanopale Yesusi yunga kimbuna nondopa omba mania molopa tamalu pepa
MAR 5:23 yundu tondolo mundupa mawa sepa nimbale: “Nanga bola-nanamo nondopa kolomba sekemo kene ‘Yu konde pumba manda molopili.’ ningu ongo yu kimuni ambolou.” nirimu.
MAR 5:24 Aku nirimu-na pilipale Yesusi yu pea puringili. Pungilí puringili kinia yombo awisili liku maku toko lombili pungu yu kakapu seko ekelepa seko pea puringi.
MAR 5:25 Kanu-kinia ambo se molorumu kanumunga pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili kalia-ingi engaki rurepo omba purumu.
MAR 5:26 Yu doketa awisilimanga yunga kurumu ‘Pora nipili.’ nimba andorumu-na-kolo mindili mindi siringi. Yunga kou-mone pali ono sirimu-na-kolo yunga kuru pora naa nirimu. We topa olandopa mindi purumu.
MAR 5:27 Kanu ambomo Yesusi ulu-tondoloma serimu mele semanema pilipale yomboma maku toko gilieringina sukundu omba Yesusinga bulkundu omba yunga wale-pakolimu ambolorumu.
MAR 5:28 ‘Yunga wale-pakolimu mindi ambolondu liemu na peanga lemba.’ nimba pilipale aku serimu.
MAR 5:29 ⸤Ambolorumu kinia⸥ waltikele yunga kuru torumu kanumu pora nirimu, yunga kangimu u umbuna perimu mele peanga lierimu pilierimu.
MAR 5:30 Aku-sipa na-kolo ⸤yu Yesusinga wale-pakolimu ambolorumu kinia⸥ Yesusi yuni yomboma lipa tapondoli tondolo mare yunga kangina omba ultu purumu sumbi sipa pilipale topele topa kanopa yombomando mangilipa pilipale, “Nanga wale-pakolimu nawene ambolomuye?” nirimu.
MAR 5:31 Aku-na-kolo ⸤yuni mangilierimu mele pilkuli⸥ yu lombili andoli yemane pundu toko ninguli: “Yombo awisili nu gilinuna nondoko nondoko ongo kakapu seko ekelepa seko gilkimili kanumu. Pe nambi semu-na “Nawene na ambolomuye?” nikinuye?” niringi.
MAR 5:32 Aku-sipa na-kolo Yesusi mongo male-male sepa koropale “Akumu nawene semuye?” nimba we gilierimu.
MAR 5:33 Kanu-kinia tondolo sene yunga kangina kurumu pora nirimu pilipale ambomo paa pipili kolopa kangima puru-puru nipili Yesusi molorumuna omba mania molopa tamalu pepale yu ulu serimuma pali nimba para sirimu.
MAR 5:34 Yesusini yundu nimbale: “Bolamo, ‘Nu manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondonu kanu ulumuni nu peanga lekemo. Nu kuru pora nimba konopu pe nipili molo-pani.” nirimu.
MAR 5:35 Yesusini ambomondo aku sipa nimba molorumu kinia, ye mare, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulka nokoli ye Jairasinga ulkana molkole ongo ⸤Jairasindu⸥ ninguli: “Nunga bolamo kolopa pora simu. Nambi semu-na Ungu Mane Sili Yemo ‘Mindili nopili.’ ningu we mengo oniye?” niringi.
MAR 5:36 Aku-na-kolo Yesusini ono niringi ungumu pilipa naa lipale ulka nokoli yemondo nimbale: “Mini-wale naa mundoyo. ⸤Nunga bolamo nane ‘Manda lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondou.” nirimu.
MAR 5:37 Kanu-kinia yuni maku toringi yombomando “Naa ongo anju paa.” nimbale Pita keme Jemisi keme genu Jono keme akuma mindi lipale “Pea pamolo.” nirimu.
MAR 5:38 Ulka nokoli yemonga ulkana oringi kinia yombo awisili molko kondo kolko kola awili-seko seko moloringi kanorumu.
MAR 5:39 Yu ulka sukundu pumbale yombo moloringimando nimbale: “Ono nambi semu-na kola seko kalli ningu molemeleye? Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.” nirimu.
MAR 5:40 Aku-na-kolo aku nirimu kinia onone yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Yomboma pali makoropa pena-pena sepale, bolamonga anumu lapatolo kinia, kanu lombili andoli ye pokore kinia lipa memba bola ónomo lierimu suluminiana purumu.
MAR 5:41 Pumbale bolamonga kimu ambolopa Juda yombomanga ungu lepa yundu “Tallita kumi!” nirimu. (Ungu akumunga pulumu i-sipa: “ “Bolamo, nu ola molou.” nikiru.” nirimu.)
MAR 5:42 Aku nirimu kinia bolamo popenge sepa ola molopale andorumu. (Bola kanumu kalia-ingi engaki rurepo mele omba pupili yu molopale kolorumu kinia Yesusini omba sepa konde liltimu.) ⸤Akumu kanokole⸥ yu kinia moloringi yomboma pungu-pungu ningu mini-wale awili seko mundoringi.
MAR 5:43 Kanu-kinia Yesusi yuni onondo tondolo mundupa nimbale: “Ungu i sekeromo yombo selurindu kepe anju pungu paa naa ningu siee!” nimbale ⸤anumundu⸥ nimbale: “Bolamo kere-langi mare liku si.” nirimu.
MAR 6:1 Yesusi molorumu koleamo mundupa kelepa yunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ purumu, yu lombili andoli yema pea puringi.
MAR 6:2 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambatemo wendo orumu kinia ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumbale yomboma mane sipa molorumu. Yunga ungumu pilku moloringi yombo awisilini pungu-pungu ningu mini-wale munduku ninguli: “Ne yemo aku unguma sena liltimunje? Yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye?
MAR 6:3 Yu ulkama takondorumu yemo móloye? Yu Maria malo móloye? Jemisi, Josepo, Judasi, Saimono keme, akuma yu ononga genu móloye? Yunga kemulupili olio kinia pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sika aku yemo molemomo⸥.” niringi. ‘Yu paa we-yemo nambi sepa i tondoloma yu-kinia pelemoye?’ ningu pilkuli ono yu kanoko kiri pilku yu-kinia paa konopu kiri panjeringi.
MAR 6:4 Kanu-kinia ⸤ono yu-kinia mumindili koloringimunga ulu-pulumu pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se koleamanga pali imbi ola molemo, yombomane pali yunga unguma pilku limili. Aku-sipa na-kolo yunga koleana yu-kinia pea kopu seko molemele yomboma kinia, yunga pulu lemó yomboma kinia, ono mindi yuni nilimú ungumu pilkuli ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku, mokoli selemele.” nirimu.
MAR 6:5 ⸤Yunga ungumu pilku mokoli seringi-kulu⸥ kolea akuna yuni ulu-tondoloma manda naa serimu. Kuru torumu yombo selu selu nimba mindi kimuni ambolopale sepa peanga sirimu.
MAR 6:6 Yu ⸤ungu nimba uluma sepa molorumu mele⸥ ‘Sika.’ ningu kuru naa mondoringimunga yu paa konopu awisili kimbu sirimu. 6:6—8:21 Kanu-kinia Yesusi kolea-kanga lupa lupamanga andopale ⸤Pulu Yemonga ungumu⸥ mane silipa andorumu.
MAR 6:7 Yesusini yu lombili andoli engaki-rurepondo “Waa.” nimbale onone yombomanga konopumanga kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale ono talo talo nimba “Koleamanga ando-paa.” nimba lipa mundorumu.
MAR 6:8 ⸤Lipa mundupale⸥ ono senge mele ungu-mane sipa nimbale: “Pungíndu ono mélema naa meangi. Apulu-mingima mindi liku ambolko pangi. Kimbu-su mondonge manda-na-kolo wale-pakoli talo kepe kere-langi kepe méle-wale kepe naa mengo, kou-mone kakona kepe naa panjiku we pangi.
MAR 6:10 “Pe kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa sukundu punguli akuna mindi peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥
MAR 6:11 Kolea marenga sukundu pungí kinia kolea pulu-yombomane “Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu koleana yombo kirima munduku kelko pungíndu kanu koleana yombomane ono “pea peamili.” naa ningu ononga unguma naa pilku liltingimunga ‘Ono kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimbama kulu toko pangi.” nirimu.
MAR 6:12 ⸤Yu lombili andolima yuni aku sipa lipa mundorumu-na pilku⸥ punguli yombomando ninguli: “Ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele taa.” ningu
MAR 6:13 yombomanga konopuna kuru awisili moloringima ⸤ ‘Ongo wendo paa.’ ningu⸥ toko makoroko, kuru torumu yombo awisili ‘Peanga liepili.’ ningu ononga kangina unju ollipi-mongo no ondoko kandondoko seko peanga siku, selko andoringi.
MAR 6:14 Kanu-kinia Yesusi yunga imbimu yomboma pilku lieringimunga ye nokoli kingi Erote Yesusini serimu mele semane toringi pilierimula. ⸤Yesusini sepa nirimu mele pilkuli⸥ yombo marene ninguli: “I uluma selemo yemo No Lindeli Jono lepomo! Yu kolopale lomboropa wendo omumunga ulu-tondoloma sembá tondolomo yu-kinia pelemo.” ningu moloringi.
MAR 6:15 Yombo marene ninguli: “Yu ⸤u konde molopili Pulu Yemone olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” niringi. Yombo marene ninguli: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye koro-u moloringi yema mele yu aku sipa Pulu Yemonga ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú yemo molemo.” niringi.
MAR 6:16 ⸤Yombomane aku siku ningu pilieringi⸥-na-kolo ye nokoli kingi Erotene ⸤Yesusi yuni serimu mele semane toringi⸥ pilipa nimbale: “I uluma selemo yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono, ‘Yunga pengemo wendo pupili.’ nimbu nomi kari lierindu kanu yemo. Yu kolopale lomboropa wendo omu lepomo.” nirimu.
MAR 6:17 ⸤Kingi Erotene aku sipa nirimu ungumunga pulumu i-sipa:⸥ U walte Erotene yunga genu Pillipunga ambo-menu Erodiasi mangopa liltimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipa serimu kanopale yundu alieli nimbale: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane se pulua toko genanga ambomo mangoko liltinu. Akumu seko kinjerinu.” nirimu kinia Erotene yu lipa ka sipa ka-ulkana panjerimu.
MAR 6:19 Jonone aku nirimumunga ambo Erodiasini yu mumindili kolopa “Yu topo kondambo.” nimba molorumu-na-kolo Erotene ‘Jono yu konopu sumbi sipa pepa Pulu Yemonga ye kake sélimu molemo.’ nimba kanopa yu pipili kolopale nokopa kondorumumunga ambo Erodiasini Jono-kinia ungu se manda naa serimu. Jonone ungu nirimuma pilipale ye nokoli kingi Erote yu paa konopu awisili lipa mundupa mini-wale mundorumu-na-kolo aku unguma yu paa konopu sipa pilierimu.
MAR 6:21 Pe walte, ⸤ambo Erodiasi⸥ konopuni pilipa molorumu ungumu manda sembá walemo wendo orumu. Wendo orumu mele i-sipa: Kingi Erote meringi walemo wendo orumu kinia yunga kendemande-ye awilima kinia, yunga ami-yemanga ye nokolima kinia, kolea Gallilli disiriki yombomanga ye nokoli awilima kinia, onondo “Kere-langi pea namili waa.” nirimu.
MAR 6:22 ⸤Ono ongo yu-kinia pea kere-langi nongo molangi⸥ Erodiasi lemenu ulkana sukundu omba ono moloringina denisi serimu. Erote kinia, yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema kinia onone ambo-wenepomo aku serimu kanoko paa peanga pilieringi. Kingimuni paa kanopa peanga pilipale ambo-wenepomondo nimbale: “Nuni yakala kolkono mélse na mawa séa. Mawa sení mélemo nu simbú.” nirimu.
MAR 6:23 Pulu Yemonga imbi lepa mi lepale yundu kelepa nimbale: “Paa sika nikiru. Nuni na mawa sení mele se paa sika simbú. Nane ye nokoli kingimu molopo nokolio koleamonga ekendo kepe “Si.” ninu liemu paa sika simbu.” nirimu.
MAR 6:24 Erotene yundu nirimu mele pilipale ambo-wenepomo pena pumba, anumu molorumuna pumba mangilipa nimbale: “Méle nambolka mélemo ‘Si.’ niemboye?” nirimu kinia anumuni nimbale: “ “No Lindeli Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo si.” ni.” nirimu.
MAR 6:25 Anumuni aku nirimu pilipale yu kingimu molorumuna popenge sepa lisipa omba mawa sepa nimbale: “Paa iseli-u No Lindeli Jono ⸤nomi kari leko⸥ yunga pengemo pellete senga taltoko yando si.” nirimu. ⸤Jonone u alieli “Erote kinia Erodiasitolone seko kinjeringili.” nirimumunga mumindili kolopale Erodiasini ‘Yu kolopili. Sika kolomunje na kanambo.’ nimba “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
MAR 6:26 Yuni aku sipa mele mawa serimu kinia pilipale Erote paa konopu umbuna serimu-na-kolo yuni “Paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu topele tomba kinia yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema yu kanoko kiri pilingí mele kepe, aku ungutolo pilipale, “Yuni mawa sepa “Si.” nikimu mele “Mólo.” manda naa nimbú.” nimba pilipale
MAR 6:27 yu nokoringi ami-yemanga se lipa mundupale “⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤nomi kari leko⸥ yunga pengemo yando mengo ou.” nirimu kinia kanu ami-yemone ka-ulkana pumba Jononga nomimu kari lepale
MAR 6:28 yunga pengemo pellete senga taltopa yando memba omba ambo-wenepomo sirimu kinia yuni anumu sirimu.
MAR 6:29 Aku seringi pilkuli Jono lombili andoringi yema ongo yunga ónomo liku mengo pungu óno seringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono u aku sipa topa kondorumu kolorumumunga pe Yesusini ulu-tondoloma serimu mele pilipale “Jono nomi kari lierindu yemo lomboropa ola molemo lémo.” nirimu.⸥
MAR 6:30 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema yu molorumuna kelko yando ongole niringimuni, ulu seringima kinia yomboma ungu-mane siringima kinia yu semane toko siringi.
MAR 6:31 Aku-sipa na-kolo yombo awisili ongo pungu ongo pungu ⸤seko ungu ningu panjiku⸥ seringimunga Yesusi kinia ⸤yuni lipa mundorumu ye yando oringima⸥ kinia kere-langi nonge ena kanga-kolte kepe naa lierimumunga kanopale Yesusini yemando nimbale: “Ono onono yombo naa mololi kolea ku senga kanga-kolte koro molangi kene na-kinia pea pamili waa.” nirimu.
MAR 6:32 Kanu-kinia ono onono mindi nomuna andoli sipi senga suku pungu yombo naa mololi kolea ku lieli senga puringi.
MAR 6:33 Aku-sipa na-kolo pungí puringi kinia kanokole yombo awisili Yesusi kinia yu lombili andolima kinia kanoko imbi siringimunga koleamanga yomboma pali kimbu-kongono seko lisiku nomu kelona makaye seko pungu ono nomuna wendo pungí koleana kumbi leko pungu nokoko gilieringi.
MAR 6:34 Yesusi nomu kelona ultu omba kanopa yombo paa awisili akuna ongo maku toko moloringi kanopale ono kongi sipisipi tapu seli ye se naa mololi sipisipima mele ku peko moloringi-kulu nimba kanopale ono kondo kolopa ungu awisili mane simba serimu.
MAR 6:35 Kanu-kinia ⸤mane sipa molopili⸥ ena pumbá serimumunga yu lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele, ena kamu pukumu kene
MAR 6:36 ya maku toko molemele yomboma “Pungu kolea marenga kere-langi topo toko li-pangi.” ni.” niringi.
MAR 6:37 Aku-na-kolo yuni ⸤yu lombili andolimando⸥ pundu topa nimbale: “Onone onono yomboma kere-langi mare liku siee.” nirimu. Onone yu mangilku ninguli: “‘Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane olio kere-langima topo topo lipuli yomboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
MAR 6:38 ⸤Aku siku niringi pilipale⸥ yuni ono mangilipa pilipa nimbale: “Pellawa kaloli nambi sepa taltokomeleye? Pungu kano-paa.” nirimu. Pungu koroko kanoko lendeko yu molorumuna kelko ongo ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia ⸤aku kere-langi pokore mindi lemó⸥.” niringi.
MAR 6:39 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Yombomando “Era kondili nilina maku toko mania molangi.” niee.” nirimu kinia
MAR 6:40 yomboma towapu talo molo towapu kise ningu maku toko moloringi.
MAR 6:41 Kanu-kinia Yesusini pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia kanuma lipale mulu-koleana olando-sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba pellawa kalolima ambolopa peke lepa lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, ⸤onone⸥ yomboma ⸤moke seko siringi⸥. Oma talo kepe lipa moke sepa yomboma pali sirimula.
MAR 6:42 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu.
MAR 6:43 Kanu-kinia lombili andolimane pellawa kaloli kinia oma kinia kanumanga kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
MAR 6:44 Kere-langi noringi yema-manjipa paip tausini mele.
MAR 6:45 ⸤Yomboma kere-langi sirimu noringi⸥ kinia Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipa nimbale: “Maku toko molemele yomboma nane “Pangi.” niembo. Ono nona andoli sipina ola pungu no nekendo, Besaida taono lemóna, kumbi leko paa.” nirimu.
MAR 6:46 Kanu-kinia yomboma mundupa kelepale yu yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangina ola purumu.
MAR 6:47 Kanu-kinia ena pumba kolea kala torumu kinia sipimu nomu awi-suku-singina purumu, Yesusi yuyu ma-⸤pangi⸥na molorumu.
MAR 6:48 Sipi kumbikundu mendo sipa poporomene torumumunga ⸤yu lombili andoli yema sipina suku molkole⸥ sipimu nomu kelona mengo pungíndu pereringi kanopale ipulieli kolea muni naa liepili ono puringina yu nona ola kimbu anjipa ombá ombale ono sipina pungu molangi yuni ono topa akilendepa yu kumbi lepa pumbá orumu.
MAR 6:49 Aku-na-kolo yu lombili andolimane pali yu nona ola kimbu anjipa orumu kanokole niringimuni, paa pipili awili seko kolkole “Kuru se okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinia Yesusini popenge sepa onondo nimbale: “Ono konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu.
MAR 6:51 Kanu-kinia yu sipina suku purumu kinia poporome topa kelierimu. Aku serimu-na kanokole paa mini-wale mundoringi. Yuni ⸤u tangoli⸥ pellawa kalolima ⸤moke⸥ serimumunga pulumu naa pilku we konopu lo liku moloringi. Yu-kinia tondolo se perimu-na pellawa kalolima-kinia ulu-tondolo se serimu mele mimi siku naa pilkuli ono konopu naa perimu-na kanu tondolomone poporomemo topa kelierimu mele kepe naa pilkuli poporomemo topa kelierimu kinia kanokole ono paa mini-wale mundoringi.
MAR 6:53 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo punguli nomu kelona kolea Geneserete lierimuna wendo ongole sipimu ka seringi.
MAR 6:54 Sipina mania oringi kinia akuna moloringi yombomane Yesusi popenge seko kanoko imbi sikuli
MAR 6:55 akundu lierimu koleamanga pali lisiku pungu yu andorumu koleama pilkuli ononga kuru torumu yomboma liku taropola seko yu andorumuna mengo oringi.
MAR 6:56 Yu andorumu koleamanga pali, kolea kangamanga kinia, kolea awilimanga kinia, kolea wemanga kinia, aku koleamanga yomboma maku toko moloringi koleamanga kuru torumu yomboma mengo ongo taltokole, “‘Nunga wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa seringi. Kanu-kinia kuru torumu yombomane yunga wale-pakolimu amboloringi yomboma pali kamu peanga lierimu.
MAR 7:1 ⸤Walte⸥ Parisi ye mare kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo maku toko moloringimane
MAR 7:2 yu lombili andolimane ki kalaro molopili u kulumiye naa toko kere-langi we ambolko noringi kinia kanokole kanoko kiri pilieringi.
MAR 7:3 (⸤Sika kalaro naa molorumu-na-kolo⸥ Parisi yema kinia we-Juda-yomboma kinia ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele pilku liku sengendo u ki pali nona munduku kulumiye toko kondokole kere-langi pe noringi. We naa noringi.
MAR 7:4 Makete-koleana pungu ulkando ongole ki u kulumiye naa tokole ⸤maketena topo toko liltingi⸥ kere-langima naa noringi. Anda-kolepalimanga seringi ulu-pulu lupa lupa awisili pilku liku seko moloringila. Kapoma kinia, mingima kinia, kere-langi noringi poloma kinia, aku sipa mélema alieli-alieli we kulumiye toringi.)
MAR 7:5 ⸤Juda yombomane aku siku seringi⸥-kulu Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone ⸤Yesusi lombili andolimane aku siku ki kulumiye naa toko kere-langi we noringi kanokole⸥ Yesusindu mangilku pilku ninguli: “Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele nunga lombili andolimane nambi semu-na naa pilku liku selemeleye? Ononga kima kalaro molopili kere-langi nolemele kanumu.” niringi.
MAR 7:6 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga⸥ bokuna torumu molemo mele i-sipa: ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ “Kanu yomboma ononga keremane na kape ningu ‘Ye awili olandopamo. Nu lipu awi silimulu.’ ningu na imbi ambolko paka tondolemele-na-kolo ononga konopuma kinia nanga konopumu kinia seluna naa pulimú. Lupa lupa pelemo.
MAR 7:7 Onone ‘Nanga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu na we popo toko kape nilimili. Mana-yombomane mane silimili unguma mindi mane sikuli ‘I ungu-manema Pulu Yemone “Saa.” nilimú ungu-manema.’ ningu pilku liku selemele, akumunga na popo tonge kinia unguri naa sembá.” nirimu kanumu.
MAR 7:8 Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema munduku kelkole anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi ambolko molemele.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
MAR 7:9 ⸤Yesusini⸥ ungu mare pea onondo nimbale: “Ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele pilku liku sengendo Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema bulu silimili mele papu selemeleye?
MAR 7:10 Akumunga Mosisini nimbale: “Aminieli lanielinga unguma pilku liku, liku awi siku saa.” nimba “Yombo sene yunga anumundu molo lapando ungu se nimba kinjipa iri tomu liemu kanu yombomo toko kondangi.” nirimu kanumu.
MAR 7:11 Aku-sipa na-kolo ono ⸤Juda yombomanga tapu-yema⸥ne ninguli: “Ye sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbale
MAR 7:12 yunga anumu lapatolo naa lipa tapondomba kinia papu.” ningu mane silimili.
MAR 7:13 Aku siku mane silimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi ulu-puluma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri molo. Mania pupili.’ nilimili. Onone ulu lupa lupa awisili aku siku seko molemele.” nirimu.
MAR 7:14 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu onone pali komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo.
MAR 7:15 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopuna sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.
MAR 7:16 (Yombo komu-pea lemba yomboma i ungumu mimi siku piliangi.” nirimu.)
MAR 7:17 Kanuna maku toko moloringi yomboma Yesusini mundupa kelepa ulkana sukundu purumu kinia yu lombili andolimane yu mangilku pilku ninguli: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? ningu para sieni.” niringi kinia
MAR 7:18 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye? Yombo senga kangina ultu lepale sukundu pulimú mélse yunga konopuna naa pumba, olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimúmunga yu kalaro manda naa mondolemo mele naa pilkimiliye?” nirimu. (Yesusini aku sipa nirimumunga “Kere-langimane pali yomboma kalaro se naa mondolemo.” nimbando nirimu.)
MAR 7:20 ⸤ “Kerena sukundu pulimú mélemane aku sipa unguri naa selemo.” nimbale⸥ yuni kelepa nimbale: “Yombo senga konopuna sukundu pepale wendo olemo kanu mélemane yombo se ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Ulu-pulu-kirima u konopumuni pilkuli ⸤pe kamu selemelemonga⸥ “Konopuna pepale wendo olemo mélemane kalaro mondolemo. ⸤We naa selemele.⸥” ⸤nikiru.⸥ Kanu mélema i-sipa: Konopumuni ulu-kirima pilielemele; wa ulu-kirinale lupa lupama andoko selemele; wa nolemele; yomboma toko kondolemele; ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia ulu-kirinale selemele;
MAR 7:22 yombomanga méle taltolemelema ‘Na liembo.’ nilimili; ulu-pulu-kiri lupa lupama selemele; kolo tolemele; yombomane kanokole pipili kololemele uluma pipili naa kolko sumbi siku selemele; yombo lupama molemele mele kepe ononga mélema yama mengo ‘Yu malo.’ konopu lemele; ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimili; ‘Na imbi ola molemo. Na pilipa kondoli olandopa pelemo. Yombo lupama tondolo se naa pelemo.’ ningu kara pulimili; amu toli uluma selemele; ulu-pulu akuma pilku selemele.
MAR 7:23 Aku ulu-pulu-kirima pali yombomanga konopuna sukundu pepa wendo olemomane yomboma kalaro mondolemo, yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro mondolemo. ⸤Ultu lepa olona pulimú mélemane unguri naa selemo⸥.” nirimu.
MAR 7:24 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu. Akuna purumu kinia yombomane yu ‘naa kanangi.’ nimba ulka senga sukundu pumba molorumu-na-kolo yu omba molorumu mele yomboma pilieringi.
MAR 7:25 Yesusi yu omba molorumu akumu pilipale ambo se yu molorumuna sumbi sipa omba yunga kumbikerena mania molopa tamalu perimu. Kanu ambomo yu ⸤Pulu Yemonga⸥ Juda yombomanga talapena ultukundu ambo se, kolea Siria poropinji sukundu kolea Ponisia disiriki yunga pulu koleamo. Ambomonga lemenunga konopuna kuru se molopa ambolorumu-kulu Yesusi molorumuna omba mania molopa tamalu pepa yundu mawa sepa nimbale: “Nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molemo kene yu ⸤kondo kolko⸥ kurumu toko makorou.” nirimu.
MAR 7:27 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ambomondo ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangoma kere-langi u nangi olo sepili. Ononga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
MAR 7:28 Ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe bolangomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
MAR 7:29 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu aku siku nikinumu papu nikinu. Aku siku nikinumunga kuru kanumu nunga bolamonga konopuna sukundu molopa omba wendo pumu kene nu ⸤konopu peanga lelko⸥ pu.” nirimu.
MAR 7:30 ⸤Yesusini aku sipa nirimu pilipale⸥ ambomo kelepa ulkando pumba kanorumu kinia lemenu konopuna kuru se naa molopili uru peli polona ola we molorumu kanorumu.
MAR 7:31 Yesusi kolea-awili Taya mundupa kelepa kolea-awili Saidono sukundu omba pumba, ‘Kolea-Awili Rureponga Talo’ niringi koleana sukundu omba pumba, Gallilli nomu kelona ⸤sukundu⸥ orumu.
MAR 7:32 Akuna moloringi yombomane yu molorumuna ye komu sipa ungu sumbi sipa naa nirimu ye se mengo ongo “⸤Yu peanga liepili⸥ nunga kimuni ambolou.” ningu tondolo munduku mawa seringi.
MAR 7:33 Kanu-kinia yombo kakapu seko moloringima mundupa kelepa “Oltolo molambili.” nimba kanu yemo senga memba pumbale nirimumuni, komutolonga ki-sundu sukundu mundupa, elkambe topa yemonga alimbolomo kimuni ambolopale,
MAR 7:34 mulúna olando sipa kanopa, tondolo mundupa múlu lipa, Juda yombomanga ungu lepa yemondo nimbale: “Epata!” nirimu. (Kanu ungumunga pulumu “Komumuni piliei!” nirimu.)
MAR 7:35 Aku nirimu kinia popenge sepa yemo komu-pea lepa yu ungu manda pilipa, alimbolomo takele serimu kanumu peanga lepa umbu-alimbolomo gilierimu kinia yu ungu sumbi sipa nirimu.
MAR 7:36 Kanu-kinia Yesusini onondo tondolo mundupa nimbale: “Nane i ulu sekero mele anju yombo selurindu kepe paa naa ningu siee!” nirimu. Aku-na-kolo yuni “Mólo.” nimba wale awisili nirimu mele pilku mokoli seko yomboma anju-anju yuni serimu mele semane toko siliku mindi andoringi.
MAR 7:37 ⸤Yu serimu mele kanoringi yomboma kinia, anju semane toko siringi pilieringi yomboma kinia⸥ ono paa mini-wale munduku ninguli: “Apa! Yuni selemo uluma peangama mindi selemo. “Komu silimúma ungu pilku, ungu naa nilimilima ungu ningu, saa.” nilimú kinia kepe unguma pilku unguma ningu selemele.” niringi.
MAR 8:1 Walte Yesusi molorumuna yombo awisili kelko ongo liku maku toko moloringi. Moloringi koleana nonge kere-langi se naa lierimu-kulu Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale:
MAR 8:2 “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó.
MAR 8:3 Mare aulka suluna oringimunga nane “Ono gele sepa pepili ulkando paa.” nilkanje ono aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda selka.” nirimu.
MAR 8:4 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane yundu pundu toko ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yomboma manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
MAR 8:5 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia onone “Yopoko-pakara taltokomolo.” niringi.
MAR 8:6 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale, pellawa kaloli yopoko-pakara lipa ⸤Pulu Yemo-kinia⸥ “Ange.” nimba, akuma peke lepa yu lombili andolimando “Yomboma moke seko siee.” nimba ono sirimu. Nirimu kanu mele seringi.
MAR 8:7 Ono oma kaloli kanga pokore kepe taltoringila, akuma lipa ⸤Pulu Yemo-kinia⸥ “Angela.” nimbale yu lombili andolimando “Ima yomboma moke seko siee.” nirimu.
MAR 8:8 Yomboma ⸤kere-langima⸥ noringi kinia olo serimu. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu.
MAR 8:9 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni,
MAR 8:10 yu lombili andolima kinia yu kinia ono nona andoli sipina sukundu pungu, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Dallamanuta puringi.
MAR 8:11 Akuna puringi kinia Parisi yema Yesusi molorumuna ongo, ‘Yuni nambi sembanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku mawa seko ninguli: “⸤Ungu Mane Sílimu,⸥ ‘Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba ya mana lipa mundorumunje kanamili.’ ningu mulu-koleana molemo ⸤Pulu⸥ Yemone mindi manda ulu-⸤tondolo⸥ selemo mele se sei.” niringi.
MAR 8:12 ⸤Aku siku mangilieringi kinia pilipa kiri pilipale Yesusi⸥ yunga konopuna paa umbuna serimu-na múlu awili sepa lipa nimbale: “Kiniá mana molemele yombomane “Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele kanamili sei.” ningu na nambi semu-na mawa selemeleye? ⸤Na molio mele nambi semu-na “Sika.” we naa ningu kuru mondolemeleye?⸥ Nane ono sika nimbu sikiru: “⸤Na Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selembolo mele⸥ lipa ora simba kanonge ulu-tondolo se, kiniá mana molemele yomboma-kinia wendo naa ombá.” nikiru.” nirimu.
MAR 8:13 Aku sipa nimbale nirimumuni, ono mundupa kelepa sipina sukundu kelepa pumbale nomuna nekendo purumu.
MAR 8:14 ⸤Kanu-kinia ono nomuna nekendo pungíndu Yesusi lombili andoli yema⸥ pellawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi. Pellawa kaloli selu mindi sipina suku lierimu, se pea mólo.
MAR 8:15 Kanu-kinia Yesusini onondo liepi-liepi topa ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinia ⸤ye nokoli kingi⸥ Erote yunga yema kinia onone pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa!” nirimu.
MAR 8:16 Aku sipa nirimu kinia pilkuli yu lombili andoli yemane onono angelema ningu ninguli: “Olio pellawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunga aku sipa nikimunje.” niringi.
MAR 8:17 Aku siku niringi mele pilipale Yesusini onondo nimbale: “Onone “Pellawa kaloli naa memulu.” ningu nambi semu-na angelema nikimiliye? Kiniá kepe ono naa kanoko, mimi siku wamoko naa pilkimiliye? Na tondolo se perimu-na pellawa kalolima-kinia ulu-tondolo se serindu mele ono naa pilieringiye? Ono konopu naa pepili molemelemonga nane nikiru mele ungu-pulumu naa pilkimiliye?
MAR 8:18 Ono mongo gilimú-na-kolo mélema naa kanokomeleye? Komu gilimú-na-kolo unguma naa pilkimiliye? Pellawa kaloli se-pakara lipu peke lepo ye paip tausini moke sepo sirindu kanumu ono komu sindikimiliye? ⸤Nongo pora siringi kinia⸥ kere-langi kakena lierimuma liku wale-basikete nambi seko toko peke siringiye?” nirimu kinia ⸤yu lombili andolimane⸥ yundu pundu toko “Engaki-rurepo.” niringi.
MAR 8:20 ⸤Yuni onondo kelepa nimbale:⸥ “Pe pellawa kaloli yopoko-pakara lipu peke lepo ⸤ye⸥ po tausini moke sepo sirindu kinia ⸤nongo pora siringi kinia⸥ wale-basikete awili nambi seko kere-langi kakena lierimuma toko peke siringiye?” nimba mangilierimu kinia onone yundu pundu toko “Yopoko-pakara.” niringi.
MAR 8:21 Yuni onondo ⸤kelepa⸥ nimbale: “Onone kiniá kepe mimi siku wamoko naa pilkimiliye?” nirimu.
MAR 8:22 Yesusi kinia, yu lombili andolima kinia, ono Besaida taonona puringi kinia mongo kiri lierimu ye se Yesusi molorumuna mengo ongo mawa seko ninguli: “Nuni i yemo kimuni ambolou.” niringi.
MAR 8:23 Aku niringi kinia Yesusini mongo kiri lierimu yemo ki ambolopa taono ultukundu memba pumbale yunga mongo-tolonga elkambe topa kandopa kimuni ambolopa nimbale: “Nu kiniá mélse kanokono molo móloye?” nirimu kinia
MAR 8:24 yemone olando sipa kanopa nimbale: “Na kiniá yombo mare, ono unju melema ongo pukumili kanokoro.” nirimu.
MAR 8:25 Yesusini yunga mongotolonga kelepa ambolorumu kinia yemo yu mongo makilipa mélema pali mongotolone sumbi sipa kanorumu.
MAR 8:26 Yesusini yemondo “Ulkando pu.” nimba nimbale: “Nu kelko ulkando punindu ne kolea ⸤molopo wendo ombulu⸥ akuna ⸤kelko anju⸥ naa pu.” nirimu.
MAR 8:27 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia pungu kolea-awili Sisaria-Pillipai nondopa lierimu kolea kangamanga pungí puringi. Akuna pungí puringi kinia Yesusini yu lombili andolimando mangilipa nimbale: “Yombomane na imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu.
MAR 8:28 Onone yundu ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemo⸥.” ningu pilielemele; marene “Nu ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilielemele; marene “Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se ⸤u kolorumu kiniá lomboropa ola molemo.⸥” ningu pilielemele.” niringi.
MAR 8:29 Aku niringi pilipale Yesusini onondo mangilipa pilipa nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo ono onono na nawe nilimiliye?” nirimu. Pitane pundu topa nimbale: “Nu Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nirimu.
MAR 8:30 ⸤Pitane aku nirimu pilipale⸥ Yesusini onondo tondolo mundupa nimbale: “Na molio mele ⸤Pitane kiniá nikimumu⸥ onone anju yombo selurindu kepe ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
MAR 8:31 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andolimane yundu ⸤ “Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinia pilipale⸥ yuni yu-kinia wendo ombá mele pulu polopa ono mane sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo mindili awisili nombá. Juda yomboma nokolemele tapu-yema kinia, Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinia, onone ⸤ninguli: “Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinia wale talo omba pumbá kinia yopoko-sipamonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.
MAR 8:32 Yesusi yu-kinia wendo ombá mele aku sipa sumbi sipa nimba para sirimu kinia pilipale Pitane yu anju lipa memba pumbale ⸤Yesusi yuni “Na toko kondonge.” nirimumunga⸥ yu pulu polopa iri torumu.
MAR 8:33 Aku-sipa na-kolo ⸤yuni kurumanga nokoli Setenene ungu-umbu tondorumu mele pilipale nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini topele topa yu lombili andolima kanopa Pita iri topa yundu nimbale: “Setene, nu anju pa! Nu Pulu Yemone konopu lemó mele naa leno. Yombomane konopu lemele mele mindi leno kene anju pu!” nirimu.
MAR 8:34 Kanu-kinia yombo akuna liku maku toko moloringima pali kinia yu lombili andolima pea “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimba na lombili opili. We naa opili.
MAR 8:35 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo se na konopu mondopa nanga yombomo molopa, ‘Yomboma semane peangamo piliangi.’ nimba ono nimba sipa molomba kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba.
MAR 8:36 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yuyu lipa taltopale yu mini-pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo.
MAR 8:37 Yombo sene ‘Na mini-pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbale yu nambolka mélsene mini-pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu topo topa lilkaye? Mélsene manda topo topa naa limba.
MAR 8:38 “Nanga yombo mare ulu-pulu-kiri seko Pulu Yemo munduku kelko méle lupama imbi ambolko paka tondoko molemele yomboma-kinia molkole pipili kolko ninguli: “Olio Yesusinga unguma pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we-yombomane naa piliangi.” ninguli na kiyongo ningu lombili andolemele yomboma, ono-kinia ungu se pe wendo ombá mele nimbu siembo: Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia ⸤mulu-koleana⸥ angello kake selima kinia ⸤mania⸥ ombá sembá kinia, kanu we-yomboma molongena yunga yomboma mona molongendo we-yomboma molongena kanokole, yu u naa opili ‘Olio yunga yomboma molemolo mele we-yombomane naa piliangi.’ ningu pipili kolko lopi seko molonge yomboma yuni lipa wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbála.” nirimu.
MAR 9:1 Yesusi yuni onondo ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nokoli kingimu omba, enge nimba molopa, mélema kinia yomboma kinia pali nokomba ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.
MAR 9:2 Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme Jemisi keme Jono keme ono lipa memba pumba mulú paa olandopa polorumu senga ola purumu. ‘Olio oliolio mindi molamili.’ nimba ono akuna lipa memba purumu. Akuna puringi kinia ono kanoko molangi yunga kangimu topele topa,
MAR 9:3 yu pakorumu mulu-maminiama ena tondolo topa mongo paa takele selemo mele aku sipa paa kake serimu. Ya mana-yombo sene wale-pakoli se sopone kulumiye topa kake sendemba mele manda mólo. ⸤Yunga mulu-maminiama kake serimu mele paa olandopa.⸥
MAR 9:4 Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Illainja kinia Mosisitolo ongo Yesusi kinia ungu ningu mona gilieringili kanoringi.
MAR 9:5 Kanu-kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Rapai, olio ya molopomolo peanga lepomo. Olione ulka-takaya yopoko takondamili. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondamili.” nirimu.
MAR 9:6 (Aku-na-kolo aku nirimumu ono pipilini paa koloringi-kulu yuni nimbá mele naa pilipa ungu se walu nirimu.)
MAR 9:7 Kanu-kinia kupa se omba ono aki torumu kinia kupana sukundu ungu se wendo omba nimbale: “I yemo nanga konopu mondolio Malomo. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu.
MAR 9:8 Pe waltikele, ono mongo male-male seko kanokole yetolo kelko naa kanoringi. Yesusi yu-mindi ono-kinia molorumu kanoringi.
MAR 9:9 Mulu polorumumunga mania onge oringi kinia Yesusini ono mane sipa nimbale: “Onone kiniá kanongi mele iseli-u yombo seluri kepe ningu naa siengi. Pe mindi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kolopale kelepa lomboropa ola molomba kinia semanemo toko anju siengi. U mólo!” nirimu.
MAR 9:10 Aku nirimu kinia ono yunga ungumu pilku liku u anju naa niringi-na-kolo “yu “kolopole kelepo lomboropo ola molombo.” nikimu ungu kanumunga pulumu nambolka ulurindu nikimunje?” ningu ono onono angelema niringi.
MAR 9:11 Kanu-kinia yu lombili andolimane ⸤yu sika molorumu mele ningu kanokole⸥ yundu mangilku pilku ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondopa lipa tapondomba.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu⸥ Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane silimili yemane “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombá. ⸤Ye nokoli Karasimu pe akilepa ombá.⸥” nilimili akumu nambi semu-na nilimiliye? ⸤Illainja kelepa naa opili nu koronga orunu moleno kanumu.⸥” niringi.
MAR 9:12 Yesusini pundu topa nimbale: “ “Illainja ⸤kelepa⸥ kumbi lepa ombale mélema pali sepa wamomba.” nilimili kanumu sika nilimili. Aku liemu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kanoko kiri pilku mindili liku singí mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna nambi semu-na imbi toringi molemoye?
MAR 9:13 Aku-sipa na-kolo ⸤akumunga ungu se pea nimbu sikiru.⸥ Piliame! Illainja koronga orumu. Yu orumu kinia ⸤kanu yemane yu kanoko imbi naa siku⸥ ‘Yu we-yere.’ konopu lekole ‘yu-kinia semolo.’ ningu pilieringi uluma pali seringi. Yu-kinia aku siku senge mele u bokuna imbi toringi molemóla.” nirimu.
MAR 9:14 ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono yu lombili andoli ye wema moloringina yando ongo, yombo paa awisili akuna kakapu seko maku toko moloringi kanoringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yemane Yesusi lombili andoli ye wema kinia ungu ningu, ungu mare mangilku pilku moloringi kanoringila.
MAR 9:15 Yesusi orumu kinia kanokole kanu maku toko moloringi yomboma pungu-pungu awili seko ningu yu orumuna lisiku ongo yundu “⸤Ye-Awilimu,⸥ nu okonoye?” niringi.
MAR 9:16 Kanu-kinia yuni onondo “Onone ungu nambolka ungumu angelema nikimiliye?” nimba mangilierimu kinia
MAR 9:17 kanu maku toko moloringi yombomanga ye sene pundu topa yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, nanga kangomo kuru se yunga konopuna molemomonga ungu manda naa nilimú-na nu molonu ⸤konopu lepole⸥ membo ondu.
MAR 9:18 Kurumuni kangomo wale marenga ambolopale yu topa mania mundulimú kinia yu ámu topa, kere apoupu memba, ungú kikili sendepa selemo. Nu lombili andolimando aku semanemo topo sipu onone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa sendu-na-kolo ono manda naa sengi.” nirimu.
MAR 9:19 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yomboma ⸤iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondoko molemele yomboma, na ono-kinia molopo, wale nambi sepo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale “Na moliona kangomo mengo waa.” nirimu kinia
MAR 9:20 kangomo yu molorumuna mengo oringi. Mengo oringi kinia ⸤kangomonga konopuna molorumu⸥ kurumuni Yesusi kanopale kangomo topa mania mundorumu kinia kangomo kimbu kima peua mundupa kere apoupu merimu.
MAR 9:21 Aku serimu kinia kanopale Yesusini kangomonga lapa mangilipa nimbale: “Kangomo i kurumu sewale pulu polorumuye?” nirimu. Lapane nimbale: “Yu kokele anumuni merimu kinia aku sipa serimu.
MAR 9:22 Wale awisili yu ámu topa sepena topa mundupa, nona topa mundupa selemo kene nuni manda liku tapondonu liemu olio kondo kolko liku tapondou.” nirimu.
MAR 9:23 Yesusini nimbale: “Nuni nambi semu-na “Manda liku tapondoni molo móloye?” nikinuye? ‘Nane nu manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondonu liemu uluma pali sika wendo ombá.” nirimu.
MAR 9:24 Yesusini aku nirimu kinia pilipale kangomonga lapane tondolo ru nimba nimbale: “Nane ‘sika nuni liku tapondoni.’ nimbu kuru mondokoro-na-kolo ‘Sika.’ nimbu kuru mondokoro ungumu tondolo mundupu ambolombo mele manda naa sekemo kene ‘Sika.’ nimbu kuru mondokoro mele ‘tondolo pupili.’ ningu liku tapondani.” nirimu.
MAR 9:25 ⸤Kanu-kinia⸥ yomboma lisiku sukundu sukundu kanonge onge oringi kanopale Yesusini kurumu iri topa nimbale: “Kere pipi siku, komu pipi siku seleno kurumu, kangomonga konopuna ongo wendo pungu, kelko paa naa ongo molani. Kamu pu!” nirimu kinia
MAR 9:26 kurumuni kangomo tondolo topa mania mundorumu kinia yu kimbu kima peua mundorumu kinia kurumu kalli nimba yunga konopuna wendo orumu. Kanu-kinia kangomo yu kolopa lierimu none serimu kanokole yombo awisilini “Yu kolomu lémo.” niringi.
MAR 9:27 Aku-sipa na-kolo Yesusini yunga kimu ambolopale yu ola liltimu kinia ola gilierimu.
MAR 9:28 ⸤Kanu-kinia Yesusini kurumu topa makoropa pora sipale⸥ ulkana sukundu ⸤yu lombili andolima kinia⸥ purumu kinia lombili andolima onone Yesusi pea onono molkole yu mangilku pilku ninguli: “Kuru akumu olione nambi semu-na manda naa makoromuluye?” niringi kinia
MAR 9:29 Yesusini pundu topa nimbale: “I ulumu mele semolondo (kere-langi mi lepo naa nombo) Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa semolomone mindi manda semolo. We manda naa semolomo.” nirimu.
MAR 9:30 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono aku koleamo munduku kelko ⸤yomboma moloringi koleama naa pungu⸥ kolea Gallilli disiriki sumbi siku ongo pungí puringi. Akuna pungí puringi kinia yu lombili andolima ungu-mane silipa purumu-kulu ‘Na lombili andolima ungu-mane sikiru mele we-yombomane naa piliangi kene olio we-yombomane naa kanangi, pea naa pamili.’ nimba yu kinia yu lombili andolima kinia onono kiyongo ningu puringi. ⸤Yu-kinia pe wendo ombá mele⸥ yuni ono ungu-mane silipa purumu mele i-sipa: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ka sikuli ⸤yu toko kondonge⸥ yema anju singí kinia onone yu toko kondonge. Kolopale wale yopoko sipamonga yu lomboropa ola molomba.” nirimu.
MAR 9:32 Aku-na-kolo yuni nirimu ungumu pilku sundukuli ‘I ungumunga pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi-na-kolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.
MAR 9:33 ⸤Ongole⸥ kamu Kapeniame taonona sukundu oringi. Molonge ulkana sukundu pungu moloringi kinia Yesusini yu lombili andolima mangilipa pilipa nimbale: “Ono aulkana ungu nambolkarenga angelema niliku ongiye?” nirimu.
MAR 9:34 Aku-na-kolo onone ‘Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?’ ningu angelema ningu keru-kuru liltingi-kulu Yesusindu ono niringi mele ningu para singímunga pipili kolkole molko mokoli seringi.
MAR 9:35 Kanu-kinia Yesusi yu mania molopale yu lombili andoli rurepondo “Na moliona waa.” nimba nimbale: “Yombo sene ‘Yombomanga awilimu molambo.’ nimbale yu we-yombomo molopa yombomanga kendemande-yombomo molopili.” nirimu.
MAR 9:36 Aku nimbale bolango kanga se lipa ⸤yu lombili andolima⸥ gilieringina mondopale nirimumuni, aku bolangomo yuni kangulupa onondo nimbale:
MAR 9:37 “Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo mele lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga na lipa tapondombala. Na lipa tapondomba yombomone na manjipa naa lipa tapondomba. Bolangomo lipa tapondombamonga kanu yombomo yuni na lipa mundorumu yemo lipa tapondombala.” nirimu.
MAR 9:38 ⸤Yesusi lombili andoli ye⸥ Jonone Yesusindu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, olio kanomulu, ye sene nunga imbimu lepa mangilipa kuru mare yombomanga konopuna molongima “Ongo wendo paa!” nimba topa makoropa molomu kanomulu. Kanopole yu olio pea kopu sepo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa sei!” nímulu.” nirimu.
MAR 9:39 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu ⸤kanu yemone serimu ungumundu⸥ nimbale: “Yombo sene nanga imbi lepa mangilipa ulu-tondolo se sepale yuni kelepa nondopa nando ungu se manda nimba naa kinjimba kene onone yundu “Mólo!” ni naa niengi.
MAR 9:40 Yombo se olio-kinia opa-toumu naa molemomo olionga opa-geramemo molemo kanumu.” ⸤nirimu.⸥
MAR 9:41 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono no nonowale semba kinia yombo sene ‘Ono ye nokoli Karasimunga yomboma molemele kene no se nangi kolopo siembo.’ nimba ono se kolopa simu liemu, ye nokoli Karasimunga kongono sendenge yomboma yuni méle kalomba kinia kanu yombomo kepe komu naa sindipa yu konopu lipa mundupa méle kalombala.” nikiru.” nirimu.
MAR 9:42 “Yombo sene i bolangomonga ⸤mele yombo⸥ se na ‘Sika’ nimba kuru mondolemo bolangomo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi tombamonga kanu bolangomo kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu simu liemu ⸤bolangomo u kondi naa topili⸥ kanu yemo kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. Aku siku toko mundulimolá kinia yu kolopale pe yu Pulu Yemonga bolango sendo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi manda naa tolka. Aku-sipa na-kolo yu aku siku nomuna naa mundulimolá kinia yu yomboma kondi tombamonga yu Pulu Yemo-kinia mongo awili pelka kene onone yu nomuna papu paka toko mundulimolá.
MAR 9:43 “Nunga kitolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kitolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kitolo naa giliepili puni kinia peangamo. Nunga ki talo we giliepili nu sepe-kolea, ⸤ ‘akuna Pulu Yemo seko kinjilimili yombomanga korowama kolou naa kolopa nolepa mindi pulimú, sepe toko kumundou naa kumundulimili kolea’ ⸥ akuna sukundu toko mundungí kinia kirimu.
MAR 9:45 “Molo nunga kimbutolone ulu-pulu-kiri se semu liemu aku kimbutolo kari leko eltani. Nu konde mololko mindi puni koleana kimbutolo naa giliepili puni kinia peangamo. Nunga kimbu talo we giliepili nu sepe-kolea, ( ‘akuna Pulu Yemo seko kinjilimili yombomanga korowama kolou naa kolopa nolepa mindi pulimú, sepe toko kumundou naa kumundulimili kolea’ ) akuna sukundu toko mundungí kinia kirimu.
MAR 9:47 “Molo nunga mongotolone mélse kanokole konopuni ‘liembo.’ ningu pilku ulu-pulu-kiri se senu liemu aku mongotolo akuku eltani. Nu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana mongotolo naa giliepili puni kinia peangamo. Mongo talo we giliepili nu sepe-kolea, ‘akuna Pulu Yemo seko kinjilimili yombomanga korowama kolou naa kolopa nolepa mindi pulimú, sepe toko kumundou naa kumundulimili kolea’ akuna sukundu toko mundungí kinia kirimu.
MAR 9:49 “Yombomane Pulu Yemo popo toko kalolemele mélema singíndu ‘Pulu Yemone kanopale ‘Kere-langi kake selima.’ nimba kanopili.’ ningu api-kusa mundukuli silimili aku siku mele yomboma molongena sepemo, api-kusa mele, yomboma kinia pali wendo ombá.
MAR 9:50 Api-kusa yu méle peangamo na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ ningu ungu se manda selemeleye? ⸤Api-kusa kere-langimanga mundulimili kinia songo selemo aku siku⸥ ono api-kusa mele molko yomboma kinia anju yando konopu seluna pupili taka leko molangi.” nirimu.
MAR 10:1 Kanu-kinia Yesusi molorumu koleamo mundupa kelepa kolea Judia disiriki pumba no Jodane kimbilipa nekendo purumu. Kanu-kinia kelko yombo awisili yu molorumuna ongo maku toringi kinia alieli aku seringi kinia yuni yomboma ungu-mane sirimu mele maku toringima kelepa mane sirimula.
MAR 10:2 Parisi ye mare yu molorumuna ongo ‘Yu nambolka nimbánje? Nimba kinjimbanje manda manjipu piliamili.’ ningu yu mangilku pilku ninguli: “Ye sene yu yuyu pilipale yunga ambomo “Kamu pu.” nimbá kinia manda sembá molo aku sembá kinia ungu-mane se pulua tombaye?” niringi.
MAR 10:3 Yuni anju pundu topa nimbale: “Mosisini aku ulumundu ungu-mane sipa nambolka nirimuye?” nirimu.
MAR 10:4 Onone ninguli: “Mosisini nimbale: “Ye sene yunga ambomondo ‘Kamu pupili.’ nimba makorombando ambomo “Kamu pu.” nimbá mele pepá senga topa ambomo sipale yundu “Kamu pu.” nimba aku sepili.” nirimu.” niringi.
MAR 10:5 Yesusini nimbale: “Mosisini sika aku sipa bokuna torumu-na-kolo ono kara pungu Pulu Yemone ambo yetolo seluna seluna molongele mele ungu-mane sirimumu pilku mokoli seringi naa pilieringi-kulu yuni “Aku sangi.” nirimu.
MAR 10:6 Aku-sipa na-kolo u-pulu-pulu Pulu Yemone mélema sepale yuni yombo sembando yemo kinia ambomo kinia serimu.
MAR 10:7 ‘Aku sipa serimumunga ye sene ambo se lipale yunga anumu lapatolo mundupa kelepa yunga ambomo kinia ololo seluna kopu seko peko,
MAR 10:8 kangi selumu mele ⸤molko olonga konopu seluna pupili⸥ molongele.’ Ye se ambo se limú kinia kangi selumu mele molembele-na olo kelko talo mele naa molembele, olo yombo selumu mele molembele.
MAR 10:9 Yombo selumu molembele kene Pulu Yemone ambo ye talo ‘Selumu molangili.’ nilimú ambo yetolo yombo sene liku lupa lupa naa mundangi. Aku sengi liemu manda naa sembá.” nirimu.
MAR 10:10 Kelko ulkana sukundu pungu moloringi kinia yu lombili andolimane Yesusi yundu aku ungumunga pulumu mangilku pilieringi kinia
MAR 10:11 yuni onondo pundu topa nimbale: “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale sepa, u limú ambomo sepa kinjilimú.
MAR 10:12 Molo ambo se yunga u pulimú yemo mundupa kelepa wendo pumba ye se pulimú kinia aku ambomone wa ulu-kirinale selemóla.” nirimu.
MAR 10:13 Kanu-kinia yombomane ononga bolangoma ‘Yesusi yunga kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Aku-sipa na-kolo yu lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa!” ⸥ niringi.
MAR 10:14 ⸤ “Mólo.” niringi kinia⸥ kanopale Yesusini konopu kiri panjipa ⸤yu lombili andolima⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee!” ⸤nirimu.⸥
MAR 10:15 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Bolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimili yomboma yunga koleana sukundu paa naa pungí, mólo.” nikiru.” nirimu.
MAR 10:16 Aku nimbale yuni bolangoma kangulupa yunga kimuni ono selu selu nimba pengena ambolopa ono sepa kondombando “Pulu Yemone “Ono molko kondangi.” nipili.” nirimu.
MAR 10:17 Kanu-kinia Yesusi ola gilipa kolea marenga pumbá purumu kinia ye se yu pumbá purumuna lisipa omba yunga kumbikerena komorongo langopa yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Ye Peangamo, na nambolka unguri sembó kinia na konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
MAR 10:18 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na “Ye Peangamo” nikinuye? Yombo peanga se mólo. Pulu Yemo mindi peangamo.” nirimu.
MAR 10:19 ⸤Aku nimbale yemone mangilierimumunga pundu topa nimbale:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ pilieleno. Yuni nimbale: “Yombo toko naa kondangi.” nimba, “Ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba, “Mélema wa naa liengi.” nimba, “Yombomanga kote kolo toko naa sendangi.” nimba, “Yombomanga mélema kolo toko we naa liengi.” nimba, “Aminieli lanieli kinia molko kondoko, ungu ningí mele pilku liku molangi.” nimba, ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
MAR 10:20 Aku nirimu kinia pilipale kanu yemone nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na kangomo molopole aku ungu-manema pali pilipu lipu sepo molorundu mele yandopa kiniá kepe sepo moliomo.” nirimu.
MAR 10:21 Yesusini yu neme-neme nimba kanopa konopu mondopale yundu nimbale: “Papu seleno-na-kolo ulu selu mindi naa seleno. Nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle kande-kandema lemba.” nirimu.
MAR 10:22 Kanu yemo méle paa kande-kandema taltorumu-kulu Yesusini yundu aku nirimu kinia pilipale yu kumbikere sepa konopu kiri panjilipa anju purumu.
MAR 10:23 ⸤Aku serimu-kulu kanopale⸥ Yesusi topele topa yunga lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí.” nirimu.
MAR 10:24 Aku ungumu nirimu ⸤kinia pilkuli⸥ yu lombili andolimane mini-wale mundoringi. Aku-na-kolo Yesusini kelepa onondo nimbale: “Kangoma, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yomboma paa kála seko pungí.
MAR 10:25 Kongi kamele ⸤kongi paa awili se na-kolo⸥ kale suru tolina sukundu pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nirimu.
MAR 10:26 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ yu lombili andolima paa mini-wale munduku pungu-pungu ningu anju yando kerepale ningu ninguli: “Aku liemu pe kamu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondopo mindi pumulú aulkana pumbaye? Se mólonje?” niringi.
MAR 10:27 Yesusini ono neme-neme nimba kanopa nimbale: “Sika yomboma onono manda mólo, aku-na-kolo Pulu Yemone manda sendemba. Pulu Yemo yuni uluma pali manda selemo. Ulu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu.
MAR 10:28 Yuni aku nirimu kinia pilipale Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimulu kanumu.” nirimu.
MAR 10:29 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo na konopu mondoko nanga kongono sendeko semane peangamo toko siliku andongendo ononga ulkama, genupili, kemulupili, anupili, lapali, bolangoma, koleama, akuma munduku kelieringi yomboma pali
MAR 10:30 ya mana paa olandopa méle awisili likuli, pe pungí koleana konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla. Ya mana ulkama, genupili, kemulupili, anupili, bolangoma, koleama kinia, akuma pali awisili olandopa lingíla; ⸤na konopu naa mondonge yombomane⸥ ono mindili singíla.” nikiru.
MAR 10:31 Aku-sipa na-kolo kiniá yombo awili molemele yombomanga awisili pe ⸤Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana⸥ yombo koropama molonge; kiniá koropa pupili molemele yomboma pe yombo awilima molonge.” nirimu.
MAR 10:32 Kanu-kinia ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme pungí puringi. Yesusi kumbi lierimuna lombili andolima paa konopu awisili liku munduliku yu lombili puringi. We-yombo akileko lombili oringima kepe mini-wale munduku pipili kololko puringi. Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumbale yu-kinia wendo ombá mele kelepa pulu polopa nimba sipa nimbale:
MAR 10:33 “Piliame. Olio Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ye sene ‘Tangi.’ nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinia, lipa simba. Kanu-kinia onone yu kote sendeko pilkuli ‘Yu kolopili toko kondangi.’ ningu Juda ye naa molemele ye-lupama liku singí.
MAR 10:34 Kanu-kinia kanu ye-lupamane yu ungu-taka tondoko yunga kumbikerena elkambe toko yu ka-pultane toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinia wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
MAR 10:35 Kanu-kinia Seperi malo Jemisi kinia Jonotolo olo Yesusi molorumuna ongo ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, nuni ‘Olto ulu se sani.’ nimbu mawa semboló okombolo.” niringili.
MAR 10:36 Yuni olondo nimbale: “Nambolka unguri ‘nane olo-kinia sendambo.’ ningu nikimbiliye?” nirimu.
MAR 10:37 Olone pundu toko ninguli: “Nu pe nunga kolea tondolo pa selina ⸤ye nokoli kingimu molkole ninimuni, ‘olto nu-kinia pea ye nokolima molamili.’ ningu⸥ ‘olto se nunga ki-lomekondo mondoko se nunga ki-tarokondo mondani.’ nimbu mawa sekembolo.” niringili.
MAR 10:38 Yesusini olondo nimbale: “Mawa sekembele mele olo pilku naa kondokombele. Na no-mingina no nombómo olo manda nongeleye? Molo na no limbumu olo manda lingilíye?” nirimu.
MAR 10:39 Olone yundu pundu toko ninguli: “Manda semboló.” niringili. Yuni olondo nimbale: “Na no-mingina no nombómo pe olo sika nongelela. No limbumu pe sika lingilíla.
MAR 10:40 Aku-na-kolo nane olo “Nanga wangutolonga ongo molangili.” nimbúmu manda naa sembá. ⸤Pulu Yemone yuyu⸥ akuna molongeletolo koronga nimba taltorumu.” nirimu.
MAR 10:41 Jemisi Jonotolone ⸤ ‘Yesusinga wangutolonga molambili.’ ⸥ ningu mawa seringili mele pilkuli lombili andoli rureponga talo wemane olo-kinia konopu kiri panjeringi.
MAR 10:42 Kanu-kinia Yesusini ono “Waa.” nimbale nirimumuni, onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele. ⸤Yombomane ononga ye nokolimanga unguma pilku mokoli senge aulka se naa lemó mele⸥ ono pilielemele.
MAR 10:43 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se ‘Na imbi olandopa molopili. Na ye awilimu molambo.’ nimbá yemo ononga kongono sendeli yemo molopili.
MAR 10:44 ‘Na ononga ye nokolimu molopo ono nokambo.’ nimbá yemo ononga pali kongono kendemande sendeli yemo molopili.
MAR 10:45 Aku sipala, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kepe ‘Yombomanga ye awilimu molopo ono nokambo. Onone nanga kongono sendeli kendemande-yomboma molangi.’ nimba naa orumu. ‘Yombomanga kongono sendeli kendemande-yemo molopo ono lipu tapondopo, ulu-pulu-kirimane ono ka sipa nokolemo mele naa sepili manda molangi kene na yombo awisilinga nimbu pundu tondopo nanga kangimu sipu, kolali sepo kolondambo.’ nimba orumu.” nirimu.
MAR 10:46 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono kolea-awili Jeriko oringi. Ongole ono kinia we-yombo awisili kinia Jeriko munduku kelko pungí puringi kinia mongo kiri lierimu ye se, imbi Ba-Timiasi, (akumunga pulumu Timiasi malo,) aulka lomolomena molopa yomboma “Kou-mone siee.” nimba mawa serimu.
MAR 10:47 Kolea Nasarete ye Yesusi omba purumu mele pilipale mongo kiri lierimu yemo yuni pulu polopa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Yesusi, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou!” nirimu.
MAR 10:48 Yombo awisilini yu iri toko “Nu ungu naa nili taka leko molou!” niringi. Aku-na-kolo yuni paa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou!” nirimu.
MAR 10:49 Yesusi we gilipale “Yu opili niee.” nirimu. Aku nirimu-kulu ono mongo kiri lierimu yemo mangilku ninguli: “Yuni “Nu ou.” nikimu kene konopu peanga leko ola gilku ongo pu.” niringi.
MAR 10:50 Yu popenge sepa ola pakorumu wale-pakolimu kulupa ola gilipa Yesusi molorumuna orumu.
MAR 10:51 Yesusini yundu nimbale: “Nane nu nambi sambo konopu lekenoye?” nirimu kinia mongo kiri lierimu yemone nimbale: “Raponai, na mongotolone mélema kanambo nanga mongotolo seko peanga sindani.” nirimu.
MAR 10:52 Yesusini nimbale: “‘Nane nunga mongotolo manda sendembo.’ ningu kuru mondonumunga nu umbu-mongotolo manda gilkimu kene pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu kinia yu popenge sepa mongotolo peanga lierimu, mélema kanopale, Yesusi purumu aulkana lombili purumu.
MAR 11:1 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea-kanga talo, Betepasi kinia Betani-tolonga oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupa,
MAR 11:2 olondo nimbale: “Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi walo se, yombo se yunga bulu-mingina waltikele kepe naa molopa andorumumu ka seko panjingímu ne sukundu molomba kanongele, kanumu pungu posiku yando mengo wangili pale.
MAR 11:3 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo “Aku nambi semu-na sekembeleye?” nimu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu. Yu dongi walomo kelepa nondopa yando lipa mundumba.” niengili.” nimba olo lipa mundorumu.
MAR 11:4 Lipa mundorumu yetolo pungu, kongi dongi walo se, ulka kerepuluna ka seko panjeringimu kanokole kongi kanumu pungu poseringili. Aku siku sengele seringili kanokole
MAR 11:5 akuna gilieringi yombo marene olondo “Kongi dongi walomo nambi semu-na posikimbiliye?” ningu mangilku pilieringi kinia
MAR 11:6 olone, Yesusini ‘i-siku i-siku nieli.’ nirimu mele niringili kinia “Manda, ⸤dongi walomo⸥ mengo pangili.” niringi.
MAR 11:7 Kanu-kinia olone kongi dongi walomo Yesusi molorumuna mengo ongole, onone ononga mulu-maminiama kulku dongimunga bulu-mingina ola pauwa toringi kinia Yesusi kanuna ola molorumu.
MAR 11:8 Yombo awisilini ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko pungu, marene unju kipi kaliana pungu kipi gomo langoko liku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
MAR 11:9 Kumbi leko puringi yombomane kepe akileko puringi yombomane kepe kalkarukumba leko unju ambololeko pungu ninguli: “‘Yunga imbi ola molopili.’ niemili! ‘Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na yunga kongonomo sendemba okomo yemo molopa kondopili!’
MAR 11:10 Olionga anda-kolepa ye nokoli kingi Depit⸤ni kalopa liltimu yemo⸥ ye nokoli kingi molomba sekemo yemo Pulu Yemone sepa kondopa ‘Yu tondolo pupili.’ nipili. Mulu-koleana ola yu imbi ola molopili!” niliku puringi.
MAR 11:11 Kanu-kinia Yesusi Jerusalleme sukundu pumbale Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena pumba akuna sukundu ⸤seko moloringi uluma⸥ pali kanorumu, aku-na-kolo kolea ipu lierimu-na kanopale ⸤ ‘Iseli-u ulu se naa sambo.’ nimba⸥ yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia ⸤Jerusalleme⸥ ultukundu pungu, kolea-kanga Betani ⸤pengé⸥ puringi.
MAR 11:12 Orili-u ⸤Jerusalleme nondopa lierimu⸥ kolea-kanga Betani munduku kelkole ⸤kelko Jerusalleme pungí puringi kinia⸥ Yesusi yu gele serimu.
MAR 11:13 Kanu-kinia yu unju piki se gomo sepa gilierimumu sulu sepa kanopale ‘Mongo se tomunje.’ nimba nondopa pumba kanorumu-na-kolo, piki mongo torumu walemo u wendo naa orumumunga unju mongo topa se naa perimu, gomoma mindi serimu kanorumu.
MAR 11:14 ⸤Gomo mindi serimu-kulu⸥ kanopale “Nu kelko yombomane nonge mongo se naa tani!” nirimu. Aku nirimumu yu lombili andolimane pilieringi.
MAR 11:15 Jerusalleme kamu oringi kinia Yesusi yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma kinia, mélema topo toko liku moloringi yomboma kinia, akuma kanopale ono pali topa makoropa, kou-mone lupa lupama topele toko anju siringi yombomanga poloma kinia, kera waembonoma makete seko mania moloringi poloma kinia, lipa topele topa, topa bulu-balu sipa,
MAR 11:16 yombomando nimbale: “Yomboma kou-mone lingí makete senge mélema kolea senga lupa makete senge pungíndu ulka-tembele palana naa pangi. ⸤Akanale seko pangi.⸥” nirimu.
MAR 11:17 Ono mane sipa nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú: ‘Yombomane nanga ulkamondo “Koleamanga pali yombo talapemane Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’ kanumu ono naa pilielemeleye? Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo ‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’ mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu.
MAR 11:18 Yesusini aku nirimu-kulu pilkuli Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, ono yu toko kondonge aulka se kororingi. We-yomboma yuni mane sirimu mele pilkuli mini-wale mundoringi-kulu kanokole kanu Juda yombomanga ye awilimane yu pipili kolko yu toko kondonge aulka se kororingi.
MAR 11:19 Pe ipupini, kolea kala tomba serimu kinia ⸤Jerusalleme⸥ ultu pumba ⸤senga pe-porumu⸥.
MAR 11:20 Orili-u, ⸤unju piki gilierimu koleana⸥ ongo punguli kanu unju pikimu kamu pulu pali kolorumu kanoringi.
MAR 11:21 Aku sipa serimu mele Pitane kanopale ⸤Yesusini unjumundu oleangakondo nirimu mele⸥ kelepa pilipale yundu nimbale: “Rapai, kána! I unju piki nuni ⸤oleanga⸥ iri tonumu ⸤waltikele⸥ kolomu.” nirimu.
MAR 11:22 Yesusini pundu topa nimbale: “Pulu Yemone nanga ungumu sika pilimba⸤monga nimbú mele ‘Paa sika wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondangi!
MAR 11:23 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Yombo sene ‘nane nimbú mele paa sika wendo ombá.’ nimba konopu talo sepa naa pepili ne ma-pangimundu “Ungú toko nomu-kusana sukundu pu!” nimbá kinia yu nimbá mele paa sika wendo ombá.” nikiru.
MAR 11:24 Akumunga ono i-sipu nimbu siembo: “‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sika lipa tapondombamonga ‘Samili.’ nimulú mele sika manda aku sipu semolo.’ molo ‘Nimulú kinia sika aku sipa wendo ombá.’ ningu⸥ kuru mondokole Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa senge mele pali Pulu Yemone sika sendembamonga kanu uluma sika wendo ombá.” nikiru.” nirimu.
MAR 11:25 “‘Ulu-pulu-kiri semuluma olionga Lapa, mulu-koleana molemomone ‘We mania pupili, siye kolambo.’ nipili.’ ningu, Pulu Yemo kinia ungu ningu gilkuli yombomane ono seko kinjingimunga konopu kiri panjiku molonge uluma ‘We mania pupili. Siye kolamili.’ niengila.
MAR 11:26 (Aku-sipa na-kolo yombomane ono seko kinjingí uluma ‘We mania pupili.’ ningu siye naa kolongi liemu ononga Lapa, mulu-koleana molemomone kepe onone ulu-pulu-kiri sengema ‘Mania pupili.’ naala nimba siye naala kolomba.)” nirimu.
MAR 11:27 Jerusalleme kelko oringi kinia Yesusi yu ulka-tembelena sukundu andorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia,
MAR 11:28 ono ongo yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
MAR 11:29 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Pe nane ono mangilimbu mele na sumbi siku pundu toko níngi liemu ‘Na i kongonomo sambo.’ nimba namba sirimumunga pulumu ono nimbu simbula.
MAR 11:30 ⸤Nane i-sipu ono mangilipu pilkiru:⸥ U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye?⸥ Ningu siee.” nirimu.
MAR 11:31 ⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongono sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu yuni oliondo nimbale: ‘Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu kuru naa mondoringiye?’ nimbá.
MAR 11:32 Molo olione nimbuli: ‘Yu mana-yombomanga ⸤kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.’ nímulu liemu “We-yombomane olio tongenje.” ningu aku siku ningíndu pipili koloringi. We-yombomane ‘⸤No Lindeli⸥ Jono yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene olio nambi semolonje?” ningu onono aku siku angelema niringi.
MAR 11:33 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli⸥, Yesusindu pundu toko ninguli: “⸤Nuni mangilkinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo, nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” nirimu.
MAR 12:1 Walte Yesusini ⸤Juda yombomanga ye awilimando⸥ ungu-ikuma ono topa simbando ungu-iku se i-sipa torumu: “Ye sene unju-waene kalia sepale pala serimu. Kaliana sukundu loyakolo akupa waene-no ingi sepa mondombando sepa wamopale nirimumuni, pe kalia nokonge ulka-takaya se polo kulupa ola takorumu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongono sendenge mele mare ono liengi, mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba molorumu.
MAR 12:2 Kanu-kinia pe waene mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye se “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wani pu.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu.
MAR 12:3 Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli yu wale awisili kopene toko waene mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
MAR 12:4 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa ⸤ “Nanga waene mongo lindi-pou.” nimba lipa⸥ mundorumu. Aku-na-kolo yu ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli toko pengemo toko siku yu seko kinjeringi.
MAR 12:5 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa mundorumu kinia onone yu toko kondoringi. Kendemande-ye mare awisili mele lipa mundorumumanga mare wale awisili kopene toko, mare toko kondoringi.
MAR 12:6 Kanu-kinia kalia pulu yemo yunga ye selu mindi molorumu, yunga malo, yu konopu mondorumu kangomo. Yuni ⸤konopumuni pilipale⸥ ‘Nanga kangomo pipili kolko liku awi siku, yu waene mongo mare singí.’ konopu lepale yunga malomo kamu lipa mundorumu.
MAR 12:7 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli
MAR 12:8 onone yu ambolko liku toko kondoko ⸤yunga ónomo⸥ kaliana toko ultu mundoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
MAR 12:9 ⸤Yesusini ungu-iku akumu topa pora simbando kanu Juda yombomanga ye awilimando mangilipa nimbale:⸥ “Kalia nokoringi yemane aku seringimunga pe kalia pulu yemone ono-kinia nambolka unguri sembaye? Yu omba kanu ye kirima topa kondopa, ‘Ye marene lupa kaliamo nokondangi.’ nimba lipa simba.” ⸤nirimu.⸥
MAR 12:10 ⸤Yesusini Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipa onondo nimbale:⸥ “Pulu Yemonga bokuna sukundu ungu se kanoko naa pilielemeleye? ⸤Aku ungumu i-sipa mele:⸥ ‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku toko eltoringi kou kanumu kiniá kelepa ulka simu mele ulka enge sindeli kou awili peangamo.’
MAR 12:11 ‘Ye-Awilimuni aku ungumu serimu olione kanopo paa peanga pilielemolo.’ nimba molemo kanumu.” nirimu.
MAR 12:12 ⸤Kanu Juda yombomanga ye awilima⸥ onone Yesusini ungu-iku torumu kanumu pilkuli onone yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli onone yu ka singí seringi-na-kolo kanu ye awilimane we-yomboma pipili kolkole yu liku ka naa siringi. Yu munduku kelkole anju puringi.
MAR 12:13 Pe walte ⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ Parisi ye mare kinia ye nokoli kingi Erotenga talape ye mare kinia liku, “‘Yesusini ungu se nimba kinjepili.’ ningu i-siku i-siku yundu niengi.” ningu Yesusi molorumuna liku mundoringi.
MAR 12:14 Liku mundoringi yemane Yesusi molorumuna ongo yundu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio pilielemolo, ‘nuni ungu-sikama mindi ningu, nu yombo seluringa kepe konopu kimbu naa siku, yomboma pipili naa kolko onondo pali ungu selu-siku ningu siku, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, aku siku seleno.’ konopu lemolo. ⸤Aku siku seko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa’ nílimu kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Yu ⸤kou-takisi⸥ simulúne naa simulúne? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi.
MAR 12:15 Aku-sipa na-kolo Yesusini ono topele-mapele toli yema molemele mele pilipale onondo nimbale: “‘Yuni nimba kinjepili.’ ningu nambi semu-na na manda manjiku kolo toko mangilkimiliye? ⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo se kanambo, mengo ongo siee.” nirimu kinia
MAR 12:16 onone yu molorumuna se mengo ongo yu siringi. Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu. Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kumbikeremo kinia imbimu molemo.” niringi.
MAR 12:17 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu. Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ⸤ ‘Yu paa pilipa kondoli pelemo yemo lepomo.’ ningu pilkuli⸥ konopu awisili liku mundoringi.
MAR 12:18 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi mangilku pilku ninguli:
MAR 12:19 “Ungu Mane Sili Yemo, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale: “Ambo limba ye se bolango naa membale ambomo we molopili kolomba kinia kanu yemo yunga genu molombamone yunga ambo-wayamo lipa genu lipa tapondopa bolango mendepili.” nirimu aku sipa nimba bokuna torumu molemo kanumu.
MAR 12:20 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥ “Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipa bolango se naa membale kolorumu.
MAR 12:21 ⸤Bolango se naa molopili kolorumu-kulu⸥ yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga bolango ‘Mendambo.’ nimba⸥ ambo-wayamo kelepa liltimu. Yu bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga genu bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumu.
MAR 12:22 Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula. Pe ambomo yu kolorumula.
MAR 12:23 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
MAR 12:24 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma kinia, Pulu Yemo-kinia tondolo pelemo mele kinia, naa pilku lo limilimunga ⸤yomboma pe sengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥.
MAR 12:25 Lomboroko ola molonge yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge. Mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana-yomboma selemele mele naa selemele kanumu.⸥ Aku sengemonga ⸤ ‘Ono Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa selemele.’ nikiru⸥.
MAR 12:26 “Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se niembola. Mosisi unju kanga senga ⸤sepe nomba perimu sepemone unjumu naa norumu kanopale nirimumuni⸥ akuna Pulu Yemonga ungu se wendo omba Mosisindu ungu se nirimu semanemo onone naa kanoko pilielemeleye? Pulu Yemone Mosisindu nimbale: “Na Eporayamo kinia Aisake kinia Jekopo kinia ononga Pulu Yemo molio.” nirimu. Pulu Yemonga bokuna Mosisini torumu aku ungu molemomo naa kanoko pilielemeleye? ⸤ ‘Ononga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Ononga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥
MAR 12:27 Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo mólo; yu yombo konde mololimanga Pulu Yemo. Aku siku pilku sundukuli ono lo limili.” nirimu.
MAR 12:28 ⸤Sadusi yema kinia Yesusi kinia⸥ aku siku angelema ningu molangi Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa mane sirimu ye se omba ono anju yando angelema ningu moloringi omba pilierimu. Onone ungu mare Yesusindu mangilku pilieringi kinia yuni anju pundu topa nimba kondorumu mele pilipale ungu-mane sirimu yemone Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemone ungu-mane sirimu pelemomanga pali nambolka ungu-manemo yu olandopamoye?” nirimu.
MAR 12:29 Yesusini pundu topa nimbale: “Ungu-mane olandopamo i-sipa: ‘Isirele yomboma, piliame! Ye-Awili Yawe olionga Pulu Yemo yu mindi Ye-Awili selumu molemo, se lupa mólo.
MAR 12:30 Onone ononga kamelema kinia, ononga minima kinia, ononga pilipa kondolima kinia, ononga tondolomo kinia, akumane Ye-Awili Yawe ononga Pulu Yemo manjiku tondolo munduku konopu mondangi.’ nimba, ungu-mane paa olandopamo aku sipa ⸤nimba⸥ molemo.
MAR 12:31 Ungu-mane talo-sipamo i-sipa: ‘Onone onono yu-mele-mele konopu mondoko ononga kangimu onono kondo kolko nokolemele mele aku sikula pulu lemó yomboma konopu mondoko nokoko molangi.’ nimba molemo. Aku ungu-manetolonga olandopa se paa naa pelemo, mólo.” nirimu.
MAR 12:32 ⸤Yesusini aku nirimu pilipale⸥ yemone yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, papu nikinumu. Nuni ninguli: “Pulu Yemo selumu mindi molemo. We-se-lupa naa molemo. Yu yuyu molemo.” nikinumu paa sika nikinu.
MAR 12:33 ‘Yu konopu mondongendo onone ononga kamelema kinia, ononga pilipa kondolima kinia, ononga tondolomo kinia, akumane ⸤Ye-Awilimu ononga Pulu Yemo⸥ manjiku tondolo munduku konopu mondangi.’ nimba pelemo ungu-manemo kinia ‘Ono ononga kangima onono kondo kololemele mele yombo pulu lemóma aku siku kondo kolangi.’ nimba pelemo ungu-manemo kinia, aku ungu-manetolo semolo kinia olandopa; Pulu Yemo kongima kinia mélema popo topo kalopo “Imu nu sikiru.” nilimulu akumu maniandopa.” nirimu.
MAR 12:34 Yuni pundu topa nimba kondorumu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Nu konopu leko molenomonga Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talapena sukundu nondoko puni sekeno lémo.” nirimu. Kanu-kinia ⸤Yesusindu mangilku pilieringi unguma pali yuni pundu topa anju nimba kondorumu pilkuli⸥ kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi.
MAR 12:35 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena sukundu yomboma ungu-mane sipa molorumu. Mane sipa molopa ungu se nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yemane ninguli: “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa limba yemo molomba.” nilimili akumu nambi semu-na “Yu Depitini kalopa limba yemo molomba.” nilimiliye?
MAR 12:36 ⸤Aku nilimili yemane⸥ Depiti yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilielemelenje.⸥ Mini Kake Sélimu Depitinga konopuna molorumu kinia Depiti yuni ⸤ye nokoli Karasimu molomba mele⸥ nimbale: “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ye-Awilimundu nimbale: “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, pe ono topo mania mundundumbu kene iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” nimba Depitini nirimu kanumu.
MAR 12:37 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nu nanga Ye-Awilimu.” nirimu. Pe onone “Yu Depitini kalopa limba yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambi seko pilkuli nilimiliye?” nirimu. We-yombo awisili maku toko moloringima Yesusini nirimu unguma pilkuli konopu awili-seko siku pilku moloringi.
MAR 12:38 Yesusini ungu-mane sipa molopale nirimumuni ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu se nimbale: “Onone Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema mimi siku kanoko kondoko ⸤onone selemele mele manda manjiku naa seko⸥ molayo. ⸤ ‘Yombomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ kanu yemane wale-pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nokolima pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge seko andonge kinia ‘We-yombomane olio kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela.
MAR 12:39 Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela. Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
MAR 12:40 “Yema kololemele kinia onone kanu yemanga ambo-wayama toko makoroko mundukuli ulkama ‘Olionga’ ningu we limili. Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ningu sulu munduku we kolo toko nilimili. Pulu Yemone we-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga ono sika “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ya ye nikirumane aku uluma selemelemonga Pulu Yemone aku yema “Mindili paa awili seko nangi.” nimbá.” nirimu.
MAR 12:41 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele⸥ kerepuluna ulka-tembelena sukundu kongono senge kou-monema mundoringi unju-okolona nondopa mania molopale yombo awisilini aku unju-okolona kou-mone ongo mundoringi mele kanopa molorumu. Kanopa molorumu kinia yombo kamakomane kou-mone awisili ongo mundoringi kanorumu.
MAR 12:42 ⸤Aku sipa kanopa molorumu kinia⸥ ambo-waya paa koropa se omba yu kou-kololi talo mindi mundorumu. Kanu kou-kololitolo lipa sere lepa kou paa koltalo mele mundorumu.
MAR 12:43 ⸤Ambo-wayamone aku serimu kanopale⸥ Yesusini yu lombili andolima mangilipa “Waa.” nimba onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Andi ambo-waya koropamo yuni kou-mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilima maniandopa mele.” nikiru.
MAR 12:44 Ono kou-mone awisili taltolemelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Aku-sipa na-kolo ambo-wayamo kou-mone se paa naa taltolemo. Yunga kou koltalo taltomutolo pali memba omba mundomu. Kere-langi nombá kepe se naa taltolemo.” nirimu.
MAR 13:1 Kanu-kinia Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ultu pumbá purumu kinia yu lombili andolimanga ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, tembelemonga ulka lupa lupama kinia, ulkama takoringi kou peanga lupa lupama kanou.” nirimu.
MAR 13:2 ⸤Aku nirimu kinia⸥ Yesusini yundu nimbale: “Ya ⸤tembelemonga⸥ ulka lupa lupa peanga gilimú kanokomelema, pe ⸤walte ya kolea-awili Jerusalleme yomboma mindili nonge walemo wendo ombá kinia⸥ i tembelemonga ulkama pali sikisikuli kouma pali toko mania mundungí.” nirimu.
MAR 13:3 Kanu-kinia yu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola pumba ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena welkendo mania molorumuna we-yomboma naa molangi ⸤yu lombili andoli ye mare⸥ Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, Enderu keme ono ongo, ono onono molkole yundu mangilku pilku ninguli:
MAR 13:4 “Nuni nikinu mele sewale wendo ombáye? Pe nuni i nikinu uluma nondopa wendo ombándo u nambolka unguri sembá kinia olio kanopole ‘Uluma i wendo ombá sepomo.’ nimbu pilimulúye? Olio ningu si.” ningu mangilieringi kinia
MAR 13:5 yuni onondo nimbale: “⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungu mare⸥ yombomane ono kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi.
MAR 13:6 Ye awisili ongo na molio mele yu-mele-mele kolo toko ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasi⸥ akumu na.” ninguli aku siku kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. Yombo awisilini kanu yemanga unguma pilku liku “Sika nikimili.” ningí.
MAR 13:7 “Kolea marenga opa awili seko senge mele pilku, ‘Opali talu opa awili i-sipa i-sipa wendo ombá.’ ningu we ningí kinia pilkuli mini-wale naa mundangi. Opa sengema kinia aku uluma Pulu Yemone ‘U wendo opili. Laye-kolte pe mele ya ma-koleamo pora nimbá.’ nimba, nimba panjerimumunga aku uluma sika wendo ombá-na-kolo aku-kinia mulu matolo u naa pora nimbá.
MAR 13:8 ⸤Mulu ma pora nimbá walemo u wendo naa opili umbuna awili mare wendo ombá.⸥ Yombo talape awili se kinia talape awili se kinia opa seko, ye nokoli kingi marenga talapema kinia marenga talapema kinia opa senge. Ya ma-kolea senga senga ma jimi-jimi sepa, gele lepa, aku sipa sembá. Ambo sene bolango kokele kanopa limbando u bulu-mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbá walemo kokele wendo ombándo umbuna lupa lupa aku sipama u wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥
MAR 13:9 “⸤Kanu uluma wendo ombá walemanga⸥ yomboma mimi siku kanangi. Onone ⸤ ‘Na lombili andoli yomboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ ono ⸤mare liku ambolkole⸥ kanjollomanga makumanga mengo pungu kote sendeko, ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu kopene tongela. Ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare ka siku⸥ gapomano ye awilima kinia ye nokoli kingima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla. Aku siku senge kene ono onono kanoko kondoko molayo. ⸤Aku-sipa na-kolo kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia⸥ onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu ono ningu singí.
MAR 13:10 Semane peangamo ‘Yomboma pali piliangi.’ ningu koleamanga pali andoko u ningu singí ⸤kinia, pe mulu ma pora nimbá walemo kamu wendo ombá⸥.
MAR 13:11 Ono ka siku kote sendenge kinia u ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. Ono ungu ningíma onono pilkuli naa ningí. Mini Kake Sélimuni ononga kerena molopale nimba simba unguma onone anju ningí kene aku senge enamonga ono ungu ningí mele pilkuli aku siku ningí.” ⸤nirimu.⸥
MAR 13:12 “⸤Aku walemanga⸥ genuni yunga kandi genu ⸤nanga yombo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimba kote sendemba. Lapane yunga kandi bolangoma akula sembá. Bolangomane kepe ononga kandi anupili lapali-kinia mumindili kolko kotena mengo pungu “Toko kondangi.” ningíla.
MAR 13:13 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí, aku-na-kolo na munduku naa kelko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá.” ⸤nirimu.⸥
MAR 13:14 (⸤Na i bokumu tokoro yemone⸥ ono bokumu kanokomele yombomando ungu se niembo: ‘⸤Yesusini nirimu⸥ ungumu inia maniakondo molemo akumu ono imbi kanokomele yombomane ungu-pulumu paa pilku kondangi.’ ⸤nikiru. Yesusini nimbale:⸥) “⸤Yombo⸥ sepa pipili kondoli méle paa kirimu ⸤ulka-tembelena sukundu Pulu Yemonga Ulka Suluminia Kake Sélina Pulu Yemone⸥ “We-yomboma naa pangi!” nimba mi tolemo-na yu manda naa pumba gilimba, na-kolo walte akuna gilipale kolea akumu paa sepa kalaro mondomba. Aku mélemo akuna ⸤wendo omba⸥ gilimba kanokole ⸤ ‘Umbuna awilima wendo ombá sekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yomboma ⸤ononga koleama munduku kelko⸥ ma-pangi lembamanga kowa pangi.
MAR 13:15 Yombo se ulka imuna ola molopili ⸤aku sipa ulu se wendo ombá kinia kanopale kowa pumbándo⸥ mania omba ‘Mélema lipu membo pambo.’ nimba ulkana sukundu naa pupili.
MAR 13:16 Yombo se kaliana molopale ⸤ ‘Kowa pambo.’ nimba⸥ kelepa ulkando pumba yunga ali-wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindi pangi.⸥
MAR 13:17 Aku sipa wendo ombá walemonga ambo bolango mondongema kinia, ambo bolango ame singíma kinia, ⸤ono manda lisiku kowa naa pungímunga⸥ ono-kinia paa umbuna wendo ombámonga ono kondo sekemo.
MAR 13:18 “Pulu Yemondo mawa sekole, ‘Ali selemo olimanga kanu umbunama wendo naa opili.’ nieyo.
MAR 13:19 Kanu walemanga umbuna paa awilima wendo ombá, Pulu Yemone u mulu ma pulu polopa serimu kinia kepe, yandopa kiniá kepe umbuna aku sipa se wendo naa orumu. Pe kepe aku sipa umbuna awilima naa wendo ombála. Akumunga aku siku Pulu Yemo kinia mawa sangi.
MAR 13:20 ⸤Kanu umbunama wendo ombá kinia⸥ Ye-Awili ⸤Pulu Yemo⸥ne ‘Nondopa pora nipili.’ nimba u naa nimba panjilkanje yomboma pali kololemolá. Aku-na-kolo Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nirimu yomboma ‘Naa kolangi.’ nimba ‘Umbuna wale akuma nondopa pora nipili.’ nimba, nimba panjerimu.
MAR 13:21 “Kanu umbuna omba pemba walemanga yombo marene ninguli: “Kanaa! Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ya omba molemo.” ningí molo “Nena omba molemo.” ningí kinia ononga unguma naa pilku, ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi!
MAR 13:22 Ye mare ongo kolo toko ninguli: “Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na.” ningí, molo kolo tokole “Pulu Yemone ungu-umbu tondomuma pilipuli ombo nimbu sikimulu.” ningí. ‘Yomboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane kepe lipu peke tondopo, nikimulu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemoma mele manda manjiku ulu-tondolo lupa lupama senge. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga yomboma aku siku kondi tonge kinia ononga unguma naa pilku, mokoli senge.
MAR 13:23 Akumunga, pe ulu akuma wendo ombá mele ‘Ono u piliangi.’ nimbu ya nimbu sikiru mele pilkuli kanoko kondoko molaa!” ⸤nirimu.⸥
MAR 13:24 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru uluma wendo ombá kinia pe ⸤ulu lupa lupa mare wendo ombála. Aku uluma i-sipa:⸥ ‘Kolea tangombando ena pa selemo mele naa sepa, simbulu topa, oli ipulieli pa selemo mele naa sepa,
MAR 13:25 kombokandima muluna mania omba, muluna gilimú mele tondoloma lope-lope sepa anju yando pumba, aku sipa ulu lupa lupama wendo ombá.’
MAR 13:26 Aku sembá walemonga Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo púlimu kinia, pa awili-sepa sélimu kinia kupa senga sukundu molopa kamu mania ombá yombomane kanonge.
MAR 13:27 Ombale yuni yunga angelloma lipa mundumba kinia ono winju mendo anju yando mulu ma koleamanga pali pungu Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba u nimba taltorumu yomboma sukundu sukundu lingí.” ⸤nirimu.⸥
MAR 13:28 “Unju pikimuni selemo aku sipa ungu-iku mele pelemo kene pilkuli ungu-pulumu piliaa. Unju piki kolamanga kirikiri sepa gomo tolemo kinia kanokole ‘Kiniá ena sembá walemo wendo ombá sekemo lémo.’ ningu pilielemele.
MAR 13:29 Aku sipala, i ulu “Wendo ombá.” nikiruma sika wendo ombá kinia kanokole ningímuni ‘Yu paa sika nondopa ombá sekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilingí.
MAR 13:30 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá molemele yomboma u naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru uluma pali wendo ombá.” nikiru.
MAR 13:31 Mulu matolo pora nimbá-na-kolo nanga ungu niliuma paa pora naa nimbá. ⸤Niliu mele pali paa sika wendo ombá.⸥” ⸤nirimu.⸥
MAR 13:32 “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo paa sika ombá⸥-na-kolo yu ombá walemo naa pilielemolo. Ipulieli ombáne, tangoli ombáne naa pilielemolo. Mulu-koleana angelloma kepe naa pilielemelela. Pulu Yemonga Malo kepe naala pilielemo. Tata yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipa molemo.
MAR 13:33 Yu kelepa ombá walemo ono naa pilielemele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko kondoko, uru naa peko (Pulu Yemo kinia ungu ningu) molayo.
MAR 13:34 Yu ombá walemo i-sipa: Ye se kolea marenga wale mare molomba pumbá selemo kinia yunga koleamo mundupa kelembando yunga kendemande-yombomando “Nanga koleamo nokondaa.” nimbale yunga kongonomo sendenge mele ono yu-mele-mele moke sepa sipa ulka-kerepulu nokolemo yemondo “Na walte ombó kene kanoko molou.” nimbale pulimú.
MAR 13:35 “Ulka pulu yemo sika ombá-na-kolo yu ombá walemo naa pilielemele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molayo. Ipupini ombá, molo awi-amburumi ombá, molo kolea tangombando kera gulta ko tolemo kinia ombá, molo ipulieli-u ombánje, ono naa pilielemele kene
MAR 13:36 ‘ ‘Na uru peambo waltikele yu lipa sinjipa omba na kanomba.’ ningu, kanoko molangi.’ nimbu nikiru.
MAR 13:37 “Onondo i nikiru mele yombomando pali nikirula, ‘⸤ ‘Ombá.’ ningu⸥ kanoko molangi.’ nimbu nikiru.” nirimu.
MAR 14:1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilku, Pellawa Akoli Méle Isi Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo talu mele wendo ombándo, kiniá mele Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi kiyongo ningu ka siku toko kondonge aulka se koroko moloringi.
MAR 14:2 Akumundu angelema ningu ninguli: “⸤Nondopo tamili,⸥ mangali Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Mele ⸤Pilielemolo⸥ Walemanga ⸤ ‘unguma sepo molamili.’ ningu⸥ yombo awisili ya Jerusalleme ongo maku toko molongemonga yu iseli-u tomolo kinia onone olio-kinia mumindili kolko opa senge kene iseli-u naa topo, keleamili.” niringi.
MAR 14:3 Kolea-kanga Betani ye se u kuru laká nomba kelierimu ye se, imbi leko “Ye Kuru Laká Noli Saimono” niringi kanumunga ulkana Yesusi pumba kere-langi nomba molopili ambo se wambola-mingi paa peanga se yu molorumuna memba orumu. Kanu wambola paa muna toli, natene seko wamoringi, akumunga kou-mone paa awili sepa purumu. Akumu memba ombale Yesusi kere-langi noli polo molorumuna memba omba ⸤ ‘Yu sepo kondambo.’ nimba⸥ mingimu kako topa wambolamo pengena ondondorumu.
MAR 14:4 Yuni aku serimu kinia kanokole kanuna moloringimanga ye marene konopu kiri panjikuli anju yando onono ninguli: “Aku wambolamo nambi semu-na we sepa kinjikimuye?
MAR 14:5 Aku wambolamo kou-mone limolánje kou awisili, kou mongo wane tausini mele, lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” ningu ambomo tondolo munduku iri toringi.
MAR 14:6 ⸤Onone ambomondo aku siku niringi pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “I ambomo-kinia nambi semu-na ungu awisili nikimiliye? Yuni na-kinia ulu peanga se semu kene yu-kinia ungu awisili naa ningu munduku keleangi.
MAR 14:7 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge kene ‘Ono lipu tapondamili.’ ningí walemanga pali ono manda liku tapondonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo.
MAR 14:8 Ambomone ‘Manda sembó.’ konopu liemu mele semu. Na kolombo kinia óno sengemonga yuni iseli-u i wambola muna tolimu nanga kangina omba ondondomu.
MAR 14:9 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ma-koleamanga pali ⸤nanga⸥ semane peangamo andoko toko singí kinia i ambomone kiniá semu semanemo kepe ‘Yombomane pilkuli ‘Yuni sepa kondorumu.’ ningu piliangi.’ ninguli aku semanemo toko singíla.” nikiru.” nirimu.
MAR 14:10 Kanu-kinia ⸤Yesusi yu lombili andoli⸥ ye rurepo akumanga ye se, Judasi Isikeriote, ‘Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi ka singí aulkamo yuni akisindambo.’ nimba ono moloringina pumba, sembá mele nimba sirimu.
MAR 14:11 Yuni sembá mele nirimu kinia pilkuli ono konopu awili-seko siku “Nu kou-mone se simulú.” ningu, ningu panjeringi. Kanu-kinia yu Yesusi ono lipa simba mele aulkamo koropa molorumu.
MAR 14:12 Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Koromonga pulu-pulu walemo wendo orumu kinia Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilkuli niringimuni, Yesusi lombili andoli yema yu molorumuna ongo mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nonimu kolea sena pumbu sepo mimi se-pamili konopu lekenoye?” niringi.
MAR 14:13 Aku siku ningu mangilieringi kinia yuni yu lombili andoli talo lipa mundupa nimbale: “Ne kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu punguli, ye se mingina no kolopa memba ombá aulkana pungu kane-kane tokole yu lombili pangili.
MAR 14:14 Yu sukundu pumbá ulkana ⸤sukundu punguli⸥, ulka pulu yemondo ninguli: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa mangilipa nimbale: “Na kinia na lombili andolima kinia olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walomo sena nomoloye? Nomolo suluminiamo sena lemoye?” nimu.” niengili.
MAR 14:15 Aku ningilí kinia yuni olo ulkamonga olakondo suluminia awili se, akuna kere-langi noli polo se kinia, mania molomolo poloma kinia, mélema pali u seko mimi sengi lembamo, lipa ora simba. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ seko mimi sangili.” nirimu.
MAR 14:16 Kanu-kinia yu lombili andoli ye akutolo kolea-awili akumunga sukundu pungu, Yesusini nirimu kanu mele ulu akuma seli lierimu kanoko lendekole, akuna Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo seko mimi seko taltoringili.
MAR 14:17 Ipupini ena pumba kolea kala torumu kinia Yesusi kinia yu lombili andoli rurepo kinia oringi.
MAR 14:18 Kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono pea molopo kere-langi nokomolomanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba.” nikiru.” nirimu.
MAR 14:19 ⸤Aku nirimu kinia pilkuli⸥ ononga konopuna umbuna serimu pilkuli yu-mele-mele mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nando nikinuye?” niringi.
MAR 14:20 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono nanga ye rureponga ye se na kinia kere-langima polo awi-suku-singina ola lemó se waltikele lipu nombolo yemone na lipa, opa-touma anju simba.” nirimu.
MAR 14:21 “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kinia senge mele koronga-u ningu panjeringi semanemo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna sukundu molemo mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba paa molopa kinjimba. Yu molopa kinjimbamonga yu anumuni naa melkanje peanga. ⸤Yu mindili naa nolka.⸥” nirimu.
MAR 14:22 Ono kere-langi nongo moloringi kinia Yesusini berete se lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimbale ambolopa peke lepa ⸤yu lombili andolima⸥ sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ono liku ⸤nangi⸥.” nirimu.
MAR 14:23 Pe no-waene kapo se lipale Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba ono sirimu kinia onone pali ⸤kanu no-waenemo⸥ noringi.
MAR 14:24 Yuni nimbale: “I ⸤no-waene⸥ sikirumu nanga mememo. Pulu Yemone ⸤yu kinia yunga yomboma kinia molonge mele⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu yombo awisilinga nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo imu.
MAR 14:25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana no-waene kondemo kelepo nombó.” nikiru.” nirimu.
MAR 14:26 ⸤Kere-langi nongo pora sikuli⸥ ono Pulu Yemonga konane se ninguli, pena pungu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola puringi.
MAR 14:27 Kanu-kinia Yesusini lombili andolimando nimbale: “Pe ⸤opa-toumane na-kinia sengemonga kanokole⸥ onone pali na munduku kelenge. Aku siku senge mele Pulu Yemone u nirimu yunga bokuna molemo kanumu. Pulu Yemone ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “ “Kongi sipisipi tapu-yemo tangi.” nimbú, yu tonge kinia sipisipima bulu-balu ningí.” nirimu, ⸤aku mele kiniá wendo ombá⸥.
MAR 14:28 ⸤Iseli-u na toko kondonge kinia ono sika bulu-balu ningí⸥-na-kolo na lomboropo ola molopole nimbúmuni, na kumbi lepo kolea Gallillindu pumbú, ono pe akileko akuna onge kinia ⸤kelepa pea molomolo⸥.” nirimu.
MAR 14:29 ⸤Yesusini aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Pitane nimbale: “Onone pali ‘Nu sika’ ningu kuru mondolemele mele mania pumbá kinia nu munduku keliengi liemu nane nu aku sipu paa mundupu naa kelembo, paa mólo.” nirimu.
MAR 14:30 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikirumu: “Paa kiniá ipulieli, kera gulta wale talo-sipamo u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
MAR 14:31 Aku-na-kolo Pitane tondolo mundupa nimbale: “Na nu-kinia kopu selembolomonga olto pea “Topo kondomolo.” níngi liemu kepe nu “Naa kanolio.” paa naa nimbú.” nirimu. Lombili andoli ye wemane pali “ “Nu naa kanolemolo.” paa naa nimulú.” niringila.
MAR 14:32 ⸤Kanu-kinia⸥ Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea ‘Gesemani’ nilina puringi. Akuna puringi kinia yuni onondo nimbale: “Na Pulu Yemo kinia ungu ni-pukuru kene ono ya molaa.” nirimu.
MAR 14:33 Aku nimbale Pita keme Jemisi keme Jono keme lipa memba pumbale ⸤ ‘Na seko kinjingí ulumu paa nondopa wendo ombá sekemo.’ nimba pilipale⸥ yu yuyu kondo kolopa konopu kiri panjipa kamelena mindili sepili molorumu.
MAR 14:34 Yuni onondo nimbale: “Nanga konopuna umbuna paa awili se sepomomonga na kolombo none sekemo. Ono uru naa peko, ya kanoko kondoko molaa.” nirimu.
MAR 14:35 Aku nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa tamalu pepale yu-kinia nondopa wendo ombá mele ‘Wendo naa omu liemu paa peanga.’ nimba Pulu Yemo-kinia ⸤ungu-iku topa⸥ mawa sepa nimbale:
MAR 14:36 “Nanga Tata, nuni uluma pali manda seleno kene na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ nieni. Aku-sipa na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
MAR 14:37 Aku nimbale kelepa yunga lombili andoli ye yopoko moloringina yando omba ono uru peringi kanopale Pitando nimbale: “Saimono, nu uru penu lémo. Nu uru naa peko ena kanga-kolte manda we kanoko kondoko naa molenaye?
MAR 14:38 ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene.’ ninguli ⸤uru naa peko⸥ Pulu Yemo kinia ungu ningu kanoko kondoko molayo. Sika ‘sepo kondamili.’ nimbu konopumane pilielemolo-na-kolo semolondo kangimu siye sepa tondolo naa pulimú.” nirimu.
MAR 14:39 Aku sipa nimbale yu kelepa anju pumba u Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa serimu mele kelepa nirimu.
MAR 14:40 Kelepa yando orumu kinia ono uru paa orumu-kulu kelko uru peringi kanorumu. Onone uru peringimunga pipili kolkole yundu ningí mele naa pilieringi.
MAR 14:41 ⸤Kelepa⸥ wale yopoko-sipamonga ⸤anju pumba Pulu Yemo kinia ungu nimbá pumba⸥ kelepa yando omba yuni onondo nimbale: “Nambi semu-na we uru peko múlu pilku molemeleye? Manda peame! Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤tonge⸥ ulu-pulu-kiri selemele yema liku singí enamo wendo ombá sekemo.
MAR 14:42 Ola gilku pamili wame! Na lipa anju simba yemo okomo kanaa!” nirimu.
MAR 14:43 Yesusini ⸤kolea Gesemani yu lombili andolimando⸥ aku nimba molopili yu lombili andoli rurepo akumanga ye Judasi orumu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, kanu yemane liku mundoringi ye awisili, yombo toli lu-pultama kinia kopema kinia mengo Judasi kinia oringi.
MAR 14:44 U Yesusi molorumuna naa wangi Yesusi Juda ye awilima lipa simba nimba panjerimu ye ⸤Judasini⸥ ono Yesusi yu ipulieli manda kanonge mele nimba sipa nimbale: “Nane ye se kanopo kangulumbu akumu Yesusi. Yu ambolko ka siku mengo pangi.” nirimu.
MAR 14:45 ⸤Aku yema⸥ oringi kinia ⸤Judasi⸥ yu Yesusi molorumuna sumbi sipa ombale “Rapai, nu akuna gilienu lémo.” nimba omba yu kangulorumu.
MAR 14:46 Aku serimu kinia kanokole Yesusi liku ka siringi.
MAR 14:47 Aku seringi kinia kanopale ⸤Yesusi-kinia⸥ nondoko gilieringi ye senga lu koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se yunga komu se topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu.
MAR 14:48 Kanu-kinia Yesusini ⸤yu ka singí oringi⸥ yemando nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molio.’ konopu lekole na ka singíndu yombo toli lu-pultama kinia kopema mengo okomeleye?
MAR 14:49 Ulka-tembele ⸤kerepuluna we-yomboma maku toko molemele⸥ koleana alieli ono pea molemolo kinia ungu-mane sipu molio kinia na liku ka naa silimili kanumu. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo mele kamu wendo ombámonga onone senge sekemele uluma wendo okomo.” nirimu.
MAR 14:50 Kanu-kinia yu lombili andolima pali ⸤ ‘Olio pea ka singínje.’ ningu pilkuli⸥ yu munduku kelko ono talopa leko puringi.
MAR 14:51 Kango ye se mulu-maminia selu mindi pakopa Yesusi lombili andorumu. Kanu kangomo ⸤Yesusi ka siringi yemane⸥ amboloringi kinia
MAR 14:52 yunga mulu-maminiamo ⸤mindi⸥ ambolko molangi, mélse naa panjipa we-we talopa lepa purumu.
MAR 14:53 Kanu-kinia Yesusi ⸤ka sikuli⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumuna mengo puringi. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone pali ⸤ ‘Yesusi kote sendepo piliamili.’ ningu⸥ akuna ongo maku toringi.
MAR 14:54 Yesusi ⸤mengo puringi⸥ kinia Pita lombili akilepa taka lepa pumba, Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana, ulka gilipa makapu serimu, awi-suku-singina yombo maku toringi kolea we lierimuna paa sukundu pumba, ⸤Yesusi nokoko moloringi⸥ ele-yema kinia sepe pilipa molorumu.
MAR 14:55 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia, akumane Yesusi yu toko kondongendo ungu se sepa kinjerimu ungu se ‘Yombo sene ‘yu i-sipa i-sipa sepa kinjerimu.’ nipili.’ ningu yombo se kororingi-na-kolo yombo se naa kanoko liltingi.
MAR 14:56 Yombo awisilini ongo ungu mare kolo toko “I-sipa i-sipa sepa kinjerimu.” niringi-na-kolo ononga unguma seluna naa purumu.
MAR 14:57 Kanu-kinia ye marene yu sepa kinjerimu mele ola gilku kolo toko ninguli:
MAR 14:58 “I yemo i-sipa nirimu pilierimulu: “I ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemolo⸥ ulka-tembelemo, mana-yemane takoringimu nane topo sikisipuli mana-yemane manda naa takonge ulka se wale yopoko omba pupili kolali sepo takombo.” nirimu. ⸤Yuni aku nirimumunga ‘Yu Pulu Yemo mele molio.’ konopu lepale aku nirimumu nimba kinjerimunje⸥.” niringi.
MAR 14:59 Ono kepe laye-kolte lupa lupa niringi, ononga unguma seluna naala purumu.
MAR 14:60 Aku niringi pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo ono maku toringina ola gilipa Yesusi mangilipa nimbale: “Ungu se pundu toko naa nikinuye? Nu seko kinjerinu mele nikimilimu nambolka ulumu seko kinjerinumundu nikimiliye?” nirimu.
MAR 14:61 Aku-sipa na-kolo Yesusi ungu se pundu topa naa nimba we gilierimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone yu kelepa mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Kape Nimbu Imbi Ambolopo Paka Tondolemolomonga Malo nu molo móloye?” nirimu.
MAR 14:62 Yesusini nimbale: “Akumu na.” nirimu. “Pe walte Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo, Ye Tondolo Olandopa Púlimu ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molopa, kupamanga ola molopa mania ombá ono kanonge.” nirimu.
MAR 14:63 Aku sipa nirimumunga ⸤yu ‘Pulu Yemo mele molio.’ nimba nirimu-kulu⸥ pilipale Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone ⸤paa pilipa kiri pilipa⸥ yunga wale-pakolimu yuyu ambolopa sungu sipa nimbale: “Kiniá yuni mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye?
MAR 14:64 Yu yuyu paa sika Pulu Yemo ungu-taka tondokomo pilkimulu. Nambolka konopu lekemeleye? ⸤Yu-kinia nambi samiliye?⸥” nirimu kinia onone ninguli: “Yu Pulu Yemo ungu-taka tondopa marake semumunga topo kondomulu liemu papu.” niringi.
MAR 14:65 Kanu-kinia ononga ye marene yunga kumbikerena elkambe toko munduku, yunga kumbikeremo mulu-maminia sene pipi sindikuli ki-lumuni toko ⸤ “Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si!” niringi. Ele-yemane yu liku laruwane toringi.
MAR 14:66 Kanu-kinia Pita ulka maniakondo, yomboma liku maku toko moloringi koleana molorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ambo se Pita molorumuna ombale
MAR 14:67 yu sepe pilipa molorumu kanopale neme-neme nimba kanopa nimbale: “Nu kepe Nasarete ye Yesusi kinia pea kopu seko moloringi kanumanga ye se lémo.” nirimu.
MAR 14:68 Pitane kolo topale “Mólo!” nimba “Nu nikinu mele na naa pilkiru!” nirimu. Aku sipa nimbale ulka kerepuluna purumu kinia kera gulta ko torumu.
MAR 14:69 Pita yu ulka kerepuluna pumba molopili kanu kendemande-ambomone yu kanopale akuna gilieringi yombomando kelepa nimbale: “I yemo Yesusinga talape ye se lémo.” nirimu.
MAR 14:70 Pitane kelepa “Mólo!” nirimu. Laye-kolte pe mele Pita gilierimuna nondoko gilieringi yemane ⸤yu ungu laye-kolte lupa mele nirimu pilkuli⸥ yundu ninguli: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele nu aku siku ungu nikinu pilkimulu. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ nu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Nu paa sika yu lombili andoli ye se.’ konopu lekemolo.” niringi.
MAR 14:71 Aku niringi kinia Pitane Pulu Yemonga imbi lepa tondolo mundupa mi lepa nimbale: “Paa sika nikiru. “Ono nikimili yemo paa naa kanolio! Kolo tokoro liemu Pulu Yemone na topa kondopili.” nikiru.” nirimu.
MAR 14:72 Aku nirimu kinia popenge sepa kera gulta wale talo-sipa ko torumu. Aku serimu kinia pilipale Yesusini yundu “Kera gulta wale talo-sipa ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu. Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ kola paa awili sepa serimu.
MAR 15:1 Orili-u kolea kokele tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, kanjollo yema pali, ⸤Yesusinga kotemo pilku pora sikuli⸥ onone pali ⸤yu senge mele⸥ ungu se ningu panjeringi. Aku ningu panjikuli yu liku, ka toko, mengo pungu, ⸤Romo-gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
MAR 15:2 Paillatene ⸤Yesusinga kotemo pilipale⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molo móloye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu.
MAR 15:3 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi kote sendeko Paillatendo ⸤kolo toko⸥ ungu awisili ninguli ningíndu “Yesusi yu sepa kinjilimú.” ningu yu kote senderingi.
MAR 15:4 Aku niringimunga Paillatene Yesusindu nimbale: “Nu ulu kiri awisili serinu nikimili mele pilkuli ungu se pundu toko naa nikinuye?” nirimu.
MAR 15:5 Aku-na-kolo Yesusi ⸤yu sepa kinjerimu niringi mele⸥ pundu topa ungu selu kepe naa nimba ⸤we gilierimu kinia kanopale⸥ Paillate mini-wale mundupa konopu awisili lipa mundorumu.
MAR 15:6 ⸤Yesusi kote sendeko molangi,⸥ ye se, yunga imbi Barapasi, yu kinia ye mare kinia ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ ningu u Romo-gapomanomo kinia opa sekole yombo mare toko kondoringimunga ka-ulkana peringi. ⸤Kalia-ingi senga senga Juda yombomane kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo orumu kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa seringi kinia ⸤Romo-gapomano ye nokolimuni⸥ kanu yemo wendo lipa yomboma sirimu.
MAR 15:8 ⸤Romo ye nokolimuni kanu walemo wendo orumu kinia aku serimu mele pilkuli⸥ yomboma ongo yundu mawa seko ninguli: “U kalia-ingi selu selu ningu i walemo kinia seleno mele kiniá kepe aku siku sani.” niringi.
MAR 15:9 Aku niringi pilipale Paillatene onondo mangilipa nimbale: “‘Juda yombomanga ye nokoli kingimu wendo lipu ono siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
MAR 15:10 ⸤We-yombomane Juda yombomanga ye awilima munduku kelko ononga unguma pilku mokoli seko Yesusinga ungumu pilku yu lombili andoringimunga⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane Yesusi-kinia konopu kiri panjikuli kote senderingi-na pilipale Paillatene aku sipa nirimu.
MAR 15:11 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima we-yomboma kondi toko ungu-umbu tondokole “ “Yesusi mólo. Barapasi wendo lipa sipili.” niee!” niringi.
MAR 15:12 Aku niringi kinia pilipale Paillatene onondo nimbale: “Aku liemu ‘Juda yombomanga ye nokoli kingi’ nilimilimu nambi sambonje.” nimba mangilierimu kinia
MAR 15:13 onone tondolo munduku ninguli: “Yu unju-perana kolopili uku toko panjei!” niringi.
MAR 15:14 Aku niringi pilipale yuni onondo nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye?” nirimu. Aku-na-kolo onone ⸤kelko⸥ paa tondolo munduku ninguli: “Mólo! Yu kolopili, unju-perana uku toko panjei!” niringi.
MAR 15:15 Kanu-kinia Paillatene ‘Na-kinia konopu peanga leangi.’ nimbale ye Barapasi ka-ulkana wendo lipa ono sirimu. ⸤Aku sepale⸥ Yesusi lipa ⸤yunga ami-yema⸥ sipa nimbale: “Yu ka-pultane tokole pe ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu.
MAR 15:16 Kanu-kinia ⸤Romo⸥ ami-yemane Yesusi liku gapomano ye nokolimu perimu ulka awili akuna sukundu yomboma liku maku toringi koleana punguli, ononga ami talape yema pali “⸤Yesusi ya molemona⸥ sukundu sukundu waa.” niringi.
MAR 15:17 Akuna ongole niringimuni ‘Yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu mulu-maminia kondoli peanga se pakondoko unju ka koko molorumu se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku,
MAR 15:18 pe yu ⸤ungu-taka tondoko⸥ imbi we kólo toko ambolko paka tondongendo “Juda yombomanga ye nokoli kingimu, nu gilinuye?” ningu
MAR 15:19 ⸤koló kope liku⸥ yu pengena kope to-pu-pu sekole kumbikerena elkambe toko kandoko, yu gilierimuna ongo komorongo toko pondoko tamalu peko yu we kólo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
MAR 15:20 Yu aku siku ungu-taka tondoko pora sikuli mulu-maminia kondolimu kulunduku yunga u panjerimu mulu-maminiama kelko panjindikuli “Yu unju-perana kolopili uku topo panji-pamolo.” ningu yu liku ultukundu mengo puringi.
MAR 15:21 ⸤Romo ami-yemane Yesusi Jerusalleme pala ultukundu mengo pungí punguli niringimuni,⸥ kolea Sairini ye se, yu Allekesanda kinia Rupasitolonga lapa Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanokole yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo “Kolali seko mendei!” ningu siringi.
MAR 15:22 Punguli kolea Golkota Yesusi mengo pungu akuna moloringi. (Golkotanga ungu-pulumu ‘penge bele lieli koleamo’ .)
MAR 15:23 ⸤Yesusi akuna mengo punguli niringimuni, ‘Yomboma mindili naa nangi.’ ningu⸥ no-waenena sukundu marasene ‘mo’ nili se munduku taltoringi aku no-waenemo ‘Yu nopili.’ ningu, siringi-na-kolo naa lipa norumu.
MAR 15:24 Kanu-kinia ⸤ami-yemane⸥ yu unju-perana ola uku toko panjikuli unjumu liku ola anjeringi. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
MAR 15:25 Ena topa nane killoko serimu kinia yu unju-perana panjeringi.
MAR 15:26 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu I YEMO JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu imbi toko unjuna ola mondoringi.
MAR 15:27 Opa seko mélema wa liltingili ye talo pea unju talonga uku toko panjeringila. Se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se ki-tarokondo uku toko panjeringi.
MAR 15:28 (Yesusi kinia aku sili seringili ye talo pea unju-pera yopokonga uku toko panjeringimunga ungu se u Aisayane nimba boku torumu mele wendo orumu. Aku ungumu i-sipa: “Yu kepe gapomano ungu-manema pulua toko seko kinjiku mongo lili yomboma kinia liku sere lenderingi.” nirimu.)
MAR 15:29 Akuna ongo puringi yombomane Yesusi ⸤kanoko kiri pilkuli yu⸥ ungu-taka tondoko iri mele toko ninguli: “Aa! “Ulka-tembelemo sikisipuli kelepo wale yopoko omba pupili takopo limbu.” nirinu yemo,
MAR 15:30 ‘Naa kolambo.’ ningu nu nunu liku tapondoko unju-perana mania ou.” niringi.
MAR 15:31 Aku sikula Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone kepe yu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolangi.’ nimba lipa tapondorumu-na-kolo yu yuyu ‘Naa kolambo.’ nimba manda naa lipa tapondokomo.
MAR 15:32 Yu sika Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu omba molopa, yu sika olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu molemo liemu yu yuyu unjuna mania opili. Yu yuyu mania ombá kinia kanopole ‘Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli Karasimu. Yu sika olionga ye nokoli kingimu.’ nimbu kuru mondomolo.” niringi. Ye talo yu-kinia unjutolonga uku toko panjeringi yetolone yu aku siku ungu-taka tondoringilila.
MAR 15:33 ⸤Yesusi unjuna ola we pepili⸥ awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale, pe ipupini ena tere killoko serimu kinia kelepa tangorumu.
MAR 15:34 Ipupini ena tere killoko serimu kinia Yesusini ru nimba nimbale: “Elloi, Elloi, llama sapakatani.” nirimu. Akumu Juda yombomanga ungu se. Akumunga ungu-pulumu i-sipa: “Nanga Pulu Yemo, nanga Pulu Yemo, na nambi semu-na munduku kelienuye?” nirimu.
MAR 15:35 Akuna nondoko gilieringimanga marene yuni aku nirimu kinia pilku ⸤sunduku⸥ ninguli: “Piliame! Yu Illainja mangilkimu.” niringi.
MAR 15:36 Aku nirimu kinia pilieringimanga ye se lisipa pumba ulú-pinja mele se lipa no-waene kombili seli mare akuna panjipale, ‘Yesusi no-waene kombili seli pinjana pelemomo nopili.’ nimba memba omba unju-pepena senga ka topa olando sirimu. Sipa yuni nimbale: “Kiniá unjuna we pepili. Illainjane sika yu ⸤unjuna⸥ mania limbando okomonje, kanopo kanamili.” nirimu.
MAR 15:37 Yesusi ungu se tondolo mundupa nimbale kolorumu.
MAR 15:38 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu ye se Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu se nimba kolorumu mele pilipa kanopa nimbale: “I yemo yu paa sika Pulu Yemonga malo lepomo.” nirimu. ⸤Yesusi aku sipa kolorumu kinia ulu awili se waltikele wendo orumu.⸥ Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ Suluminia Paa Kake Sélimunga kerepuluna ⸤ ‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. ⸤Yesusi kolopa pora sirimu kinia⸥ kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olakondo maniando sipa olá torumu.
MAR 15:40 Ambo mare ⸤Yesusi toringi mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi. Akumanga ambo se Makatalla taono ambo Maria, se Josese kinia genu Jemisi kinia olonga anumu Maria, se ambo Sallomi.
MAR 15:41 Yesusi kolea Gallilli disiriki, ⸤kanu ambomanga pulu kolea,⸥ akuna u we andorumu kinia kanu amboma yu lombili andoko liku tapondoko nokoringi. Yu kinia, Jerusalleme olando oringi ambo awisili wema kepe, ambo pokore kanoko gilieringi akuna ono kepe ⸤Yesusi toringi mele⸥ kanoko gilieringi.
MAR 15:42 Opalikundu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga ⸤Yesusi u kolopili⸥ kolea kala tomba serimu kinia,
MAR 15:43 Arimatia taono ye Josepo, yu Juda yombomanga kanjollo ye awili se molopa, yu kepe ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo wendo opili.’ nimba nokopa molorumu yemo. Yu omba pipili naa kolopa ⸤Romo-gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna sumbi sipa pumba “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu.
MAR 15:44 Yesusi waltikele kolorumu pilipale Paillate yuni ⸤ ‘Yomboma unju-perana uku topo panjilimulu kinia ena awisili omba pupili we pelemele. Pe kiniá yu sika waltikele kolomunje molo nambi semunje?’ nimba pilipa⸥ konopu lipa mundupa ami-ye wane anderete nokorumu yemo “Opili.” nimba yundu mangilipale “Yesusi koronga kolomuye?” nirimu.
MAR 15:45 Ami-yema nokoli yemone “E.” nirimu kinia pilipale yuni ami-yema nokolimundu nimbale: “Manda, ya yemone ⸤Yesusinga⸥ ónomo lipili.” nirimu.
MAR 15:46 ⸤Paillatene “Manda.” nirimu kinia⸥ Josepo pumba mulu-maminia se topo topa lipa ónomo mania lipa, múlumuni okopale kou-kande se u akuku taltoringi kou-kandemonga sukundu memba pumba taltorumu. Taltopale kou-kande kere-puluna kou awili se perele-marele memba omba pipi sirimu.
MAR 15:47 Makatalla taono ambo Maria kinia Josese anumu Maria-tolone yunga ónomo ⸤kou-kandena⸥ taltorumu mele kanoringili.
MAR 16:1 Ena pumba ipu lierimu kinia ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo omba purumu kinia Makatalla taono ambo Maria keme Jemisi anumu Maria keme ambo Sallomi keme onone ‘Yesusinga ónona wambola muna toli pokore ape kandondamili.’ ningu mare topo toko liku ⸤taltoko peringi⸥.
MAR 16:2 Pekole paa orili-u, ononga pulu-pulu kongono walemo wendo ombándo ena mundi orumu kinia kanu amboma pungu ⸤Yesusinga⸥ ónomo taltoringi kou-kandena pungí punguli niringimuni,
MAR 16:3 anju yando mangilku ninguli: “Kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu nawene wendo lipa perele-marele memba pumba taltondombanje?” niringi.
MAR 16:4 Aku-sipa na-kolo ongo olando siku kanoringi kinia kou kanumu, paa kou kapo awilimu, u wendo liku perele-marele mengo pungu taltoringi, ⸤kerepulumu we lierimu⸥ kanoringi.
MAR 16:5 Kou-kandena sukundu punguli kou-kandemonga ki-lomekondo ye-kango se mulu-maminia sulu paa kake seli se pakopa molorumumu kanokole mini-wale munduku konopu liku mundoringi.
MAR 16:6 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Konopu liku naa mundayo. Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Kolopili.’ ningu talko unju-perana uku toko panjeringi kanu yemo kanonge okomelemo na pilkiru. Yu lomboropa ola molopa omba pumu. Ya naa lemó. Ónomo u taltoringi koleamo ongo kaname.
MAR 16:7 Kanokole anju pungu Pita keme yu lombili andolima kinia pali i-siku ningu siengi: “Yesusi kolea Gallilli disiriki kumbi lepa pulimú kene akuna “Onone na kanonge.” u nirimu mele sika onone akuna yu kanonge.” ningu si-paa.” nirimu.
MAR 16:8 ⸤Angellomone aku sipa omba mona molopale nirimu mele⸥ kanoko pilkuli amboma pungu-pungu ningu konopu awisili liku mundukuli kou-kandena ultu pungu munduku kelko paa lisiku puringi. Pipili kolkole yombo selu kepe kanoko pilieringi mele ningu naa siringi.
MAR 16:9 Juda yombomanga pulu-pulu kongono walemo kinia, paa orili-u, Yesusi lomboropa ola molopale nirimumuni, Makatalla taono ambo Maria, u walte kuru yopoko-pakara konopuna moloringima Yesusini topa makororumu ambo kanumu molorumuna pumba ⸤ ‘Na lomboropo ola molondu we molio mele kanopili.’ nimba⸥ lipa ora sirimu.
MAR 16:10 Kanu-kinia Yesusi ⸤mona gilierimu⸥ kanopale ambomo yu pumba, u Yesusi kinia moloringi yomboma kamelé mindili nongo kola seko moloringina pumbale kanorumu mele ono nimba sirimu.
MAR 16:11 Yuni ono Yesusi konde molorumu mele kanopale nimba sirimu kinia pilkuli ‘Yu kolo tokomo.’ ningu pilieringi.
MAR 16:12 ⸤Makatalla ambo Maria Yesusi yu lipa ora sipale nirimumuni,⸥ pe ⸤yu lombili andoringimanga⸥ yombo talo ⸤kolea-awili Jerusalleme munduku kelko⸥ aulka senga puringilina Yesusi yu kumbikere kangi topele topa yu ‘kanangili.’ nimba omba mona gilierimu.
MAR 16:13 Pe yu kanoko imbi sikuli kanu yombotolo kelko yando ongo ⸤lombili andoli⸥ wemando olone kanoringili mele ningu siringili-na-kolo olone ningu siringili mele kepe ‘Kolo tokombele.’ ningu pilieringila.
MAR 16:14 Pe walte lombili andoli rureponga yopoko kere-langi nongo moloringina Yesusi omba mona molopale nirimumuni, ono iri topa nimbale: “Onone na ‘Lomboropa ola molomu.’ ningu kuru naa mondoko, na konde molondu mele yombo marene kanokole ono ningu síngi kinia ‘Kolo tokomele. Aku paa naa semu, manda naa sembá.’ ningu pilku kuru naa mondongi, akumu nambi semu-na aku siku karaye seko ningu pilku kuru naa mondongiye?” nirimu.
MAR 16:15 ⸤Aku nimba⸥ yuni onondo nimbale: “Ono ma-koleamanga pali pungu yomboma pali semane peangamo toko siliku ando-payo.
MAR 16:16 Ningí mele pilkuli ‘Akumu sika nikimili.’ ningu kuru mondokole no lingí yomboma ⸤kote-walemo wendo ombá kinia⸥ Pulu Yemone ono lipa tapondopa ‘Ono mindili nolemolá koleana naa pungu, molko kondoko mindi pangi.’ nimbá. Aku-na-kolo ⸤ono lombili andolimane⸥ ningí mele pilkuli ‘Akumu kolo tokomele.’ ningu pilkuli mokoli senge yomboma ⸤kote-walemo wendo ombá kinia⸥ Pulu Yemone ‘Ono mindili nongo mindi pungí koleana pangi.’ nimbá.
MAR 16:17 “‘Aku semanemo sika.’ ningu kuru mondonge yomboma ‘Na ono-kinia sika molio mele we-yombomane ningu kanangi.’ nimbú kinia ulu-tondoloma senge kinia yomboma kanonge mele i-sipa: Ono nanga tondolomone kuru mare yombomanga konopumanga molongema toko makoroko; umbu-ungu lupa lupa naa pilingíma ningu;
MAR 16:18 yombo nongo kondoli kongi-ka-wambiyema naa kanoko kimuni ambolonge kinia akumane ono naa nongo kondonge; tomo pelemo no se naa pilku nonge kinia unguri paa naa sembá; kuru tomba yomboma kimuni ambolonge kinia peanga lemba.” nirimu.
MAR 16:19 Ye-Awili Yesusini ⸤yu lombili andolima⸥ndo aku sipa nimba pora sirimu kinia ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu-koleana olando liltimu. Akuna ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo pumba molorumu.
MAR 16:20 Yesusi yu mulu-koleana olando purumu kinia yu lombili andolima koleamanga pali pungu Yesusinga semane peangamo yomboma toko siliku andoringi kinia ‘Onone nanga unguma yomboma ningu singí kinia kanu yombomane ‘Ungu sikamo.’ ningu pilku liengi.’ nimba Ye-Awilimu ono-kinia pumba lipa tapondorumu kinia yuni lipa mundorumu yomboma onone ‘Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selka mele sangi.’ nimba lipa tapondorumu. ⸤Aku pea.⸥
LUK 1:1 Ye paa awili Tiopillas, olio molemolo koleana Yesusi kinia ungu wendo orumuma pulu-pulu wendo orumu kinia kanoko, yandopa wendo orumuma kanoko andoko moloringi yombomane pe olio semane toko siringi mele, aku semanemo ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo kanumu yombo awisilini ‘Aku semanemo bokuna kamu molopili tamili.’ ningu boku toringi.
LUK 1:3 Akumunga pe kelepo nane kepe ‘ ‘Semanemonga pulumu paa pilipu kondambo.’ nimbu u-pulu-pulu wendo orumu mele kepe yandopa ungu lupa-lupama wendo orumu mele kepe akuma pali mangilipu pilipu kondopo molorundu-na nane ‘Aku ungumando yombo marene Tiopillas nundu semane toko ungu-mane silimili mele aku sipa wendo orumu uluma nu piliani.’ nimbu, ‘Nane nundu ungumanga pali paa sika wendo orumu mele semane topo nimbu siembo.’ nimbu, boku topo nu simbú kinia peanga.’ nimbu pilipuli aku semanemo topo i bokumu tokoro.
LUK 1:5 Ye Nokoli Kingi Erote kolea Judia nokopa molorumu kinia Pulu Yemo popo tondorumu ye se molorumu, yunga imbi Sekaraya. Pulu Yemo popo tondoringi yombomanga talape senga imbi Apaya, Sekaraya yu kanu talapemonga ye se. Sekaraya menu ambo Ellisapete Pulu Yemo popo tondoringi yemanga talape senga ambo se. Olonga pea pulu-pulu anda-kolepamo Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye nokoli awili Erono.
LUK 1:6 Aku ambo yetolo moloringili mele Pulu Yemone kanopa ‘Yombo sumbi nilitolo.’ nimba kanorumu. Olone yunga ungu-manema kinia “Yomboma saa.” nirimu unguma pali pilku liku seko kondoko moloringili.
LUK 1:7 Aku-sipa na-kolo Ellisapete we simbu perimu, bolango se naa meringili. Olo we ambu-anda leko moloringili.
LUK 1:8 Walte Sekarayanga talapemone Pulu Yemo popo toko kaloringi kongono senderingi kinia yu kepe pea Pulu Yemonga kumbikerena kanu kongonomo senderingi. Aku sendeko molkole niringimuni, Pulu Yemo popo tondoringi yemane seringi mele sengendo ononga talapena ye se Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele akumunga kisipina sukundu ‘Nawe pumba muna tolemo paura-kekumu yombomanga nimba kalondombanje piliamili.’ ningu kou-kate seringi. Aku sekole ‘Sekaraya yu kanu kongonomo sendemba.’ ningu kanoringi-kulu yu ulka-tembele kisipina sukundu pumba muna toli paura-kekumu kalondo-purumu.
LUK 1:10 Aku sepa gilierimu kinia ulka-tembelena we-yomboma maku toko Pulu Yemo popo toringi koleana yombo awisili Pulu Yemo kinia ungu ningu gilieringi.
LUK 1:11 ⸤Sekaraya muna toli paura-kekumu kalondopa gilierimu kinia⸥ kanu paura-kekumu kalondo-pu-pu seringi polomonga ki-lomekondo Ye-Awilimunga angello se omba mona gilierimu kanorumu.
LUK 1:12 Akumu kanopale pungu-pungu nimba pipili awili sepa kolorumu.
LUK 1:13 Kanu-kinia angellomone yundu nimbale: “Sekaraya, pipili naa kolou.” nirimu. “Nu Pulu Yemo kinia mawa seleno mele Pulu Yemo yuni pilierimu. Nunga ambomo kango se kanopa limba. Yunga imbi “Jono” ningu sieni.
LUK 1:14 Yu molombamonga nu konopu awili seko siku kamelé akoko moloni. Yu mengele kinia yombo awisili konopu singí.
LUK 1:15 Ye-Awilimuni yu kanopa ye awili peangamo nimba kanomba. No-waene kinia no-tondoloma kinia waltikele kepe paa naa nopili. Anumunga olona we sukundu molomba kinia Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu omba yunga konopuna molopa manda sembá.
LUK 1:16 Isirele yombomane ononga Ye-Awili Pulu Yemo liku bulu siringi yombomanga awisili Jonone sembamonga kelko konopu topele toko Ye-Awili Pulu Yemo pea kelko pilku seluna sere leko konopu seluna pupili molonge.
LUK 1:17 ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Illainja tondolo pepili uluma sepa molorumu mele Jono yu aku sipa tondolo pepili uluma sepa molomba. Aku sipa tondolo pepili uluma sepa molombamonga lapalini konopu topele toko bolangoma kelko konopu mondongela; Pulu Yemonga ungu-manema pilku mokoli selemele yombomane konopu topele toko, konopu sumbi nili yombomane selemele mele ‘aku sipu samili.’ ningu molongela; Jono yuni sembamonga Ye-Awilimu ombá kinia Ye-Awilimu yunga ungumu sumbi siku pilku lingí yombo talape se molongela.” nimba angellomone Sekarayando nirimu.
LUK 1:18 Aku nirimu kinia pilipale Sekarayane angellomondo mangilipa nimbale: “Aku nikinumu nambi sepo nane ‘Sika nikinu.’ nimbu pilimbuye?” nirimu. “Na anda lepo nanga ambomo ambu lierimu kanumu. Pe i nikinumu nambi sepa wendo ombámondo nikinuye?” nirimu.
LUK 1:19 Angellomone pundu topa nimbale: “Nanga imbi Geperiele. Na Pulu Yemonga kumbikerena giliu. I kiniá nundu nikiru mele Pulu Yemone “Aku siku ni-pou.” nimba lipa mundomu-na nundu ombo i semane peangamo topo sikiru.
LUK 1:20 Aku-sipa na-kolo nane “Kango mengele.” nikirumu ‘Kolo tokomonje?’ ningu kuru naa mondokono kene i ungumu u wendo naa opili nu ungu naa nili moloni. Pe “Wendo ombá.” nikiru mele amboma bolango olona mondokole melemelemanga walema omba pulimú mele aku sipa walema omba pumbá kinia i nikiru ungumu paa sika wendo ombá.” nirimu.
LUK 1:21 Aku siku ungu ningu giliangili Sekaraya ulka-tembelemonga kisipina sukundu koronga-u pumba molopa, welea wendo naa orumu-kulu yomboma ulka-tembelemonga ultukundu yu nokoko gilieringima konopu awisili kimbu siringi.
LUK 1:22 Kanu-kinia yu wendo ombale nirimumuni, ungu se kerena manda naa nimba kimuni mindi manda manjipa gilierimu kinia kanokole, ‘Sekaraya yu kisipina sukundu molopale melse omba gilieli none sepa kumbikere lipa pinjemu-na kanomu.’ konopu lieringi.
LUK 1:23 Pe ulka-tembelena yunga kongono walema pora nirimu kinia yunga ulkando purumu.
LUK 1:24 Ulkando pumba ⸤ambo Ellisapete kinia peko moloringili kinia⸥ pe Ellisapete bolango olona mondorumu. Mondopale oli se-pakara ‘Yombomane yu naa kanangi.’ nimba lopi sepa molorumu.
LUK 1:25 Yuni nimbale: “Kiniá na-kinia ungu sekemomo Ye-Awilimuni nanga nimba sendekemo. Na bolango se naa merindumunga yomboma na kanoko kiri pilieringi kinia pipili kolorundumunga Ye-Awilimu yuni na kondo kolomu lémo.” nirimu.
LUK 1:26 ⸤Ellisapete bolango olona mondopili oli se-pakara kolopa⸥ talo-pakara sipamo ke topa gilierimu kinia Pulu Yemone mulu-koleana angello Geperiele kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona lipa mundorumu.
LUK 1:27 Kanuna ambo-wenepo se, ye se kinia u naa peli we molorumu ambo-wenepomo molorumuna lipa mundorumu. Kanu ambo-wenepomo yunga pulu lierimu yombomane ‘Yu ye se pupili.’ ningu ala sinderingi yemonga imbi Josepo. Kanu yemo yunga anda-kolepa se ⸤ye nokoli kingi⸥ Depiti. Ambo-wenepomonga imbi Maria.
LUK 1:28 Maria molorumuna angello Geperiele omba yundu nimbale: “Ambomo, nu molonuna na okoro. Pulu Yemone nu paa sepa peanga sikimumunga nu maloya. Ye-Awilimu nu-kinia pea kopu seko molembele.” nirimu.
LUK 1:29 Aku-sipa na-kolo kanu ungumu pilipale yu konopu awisili kimbu sipale, ‘A! I nikimumu nambolka unguri nimba nikimunje?’ nimba pilierimu.
LUK 1:30 Angellomone yundu nimbale: “Maria, Pulu Yemone nu kanopa peanga pilkimu kene pipili naa koloyo.
LUK 1:31 Pílie. Nu pe olona kango se mondokole menimu. Mengole yunga imbimu “Yesusi” ningu sieni.
LUK 1:32 Yu ye nokoli molomba, yu imbi leko ‘Paa Olandopa-Ye Molemomonga Malo.’ ningíla; Ye-Awili Pulu Yemone ‘Yunga anda-kolepa Depiti Isirele yombomanga ye nokoli kingi tondolomo molorumu mele yu aku sipa molopili.’ nimbála;
LUK 1:33 ononga anda-kolepa Jekopone kalopa liltimu yomboma yuni supulka nokombala; Yu ye nokoli kingi awilimu molopa mindi pumbá.” nirimu.
LUK 1:34 Mariane angellomondo nimbale: “I nikinu ulumu nambi sepa sembamondo nikinuye? Na ye se naa purundu kanumu.” nirimu.
LUK 1:35 Angellomone yundu nimbale: “Nu molonina Paa Olandopa Yemonga Mini Kake Sélimu omba nunga olona kango se mondondomba. Aku sembamonga kango nuni menimu yu kango kake sélimu molomba; yu imbi lekole ‘Pulu Yemonga Malo’ ningíla.
LUK 1:36 ⸤Pulu Yemone nu “Sembó.” nikimu mele sika sembá. Ulu tondolo se “Sembó.” nimbale serimu mele niembo.⸥ Nunga pulu lemó ambo Ellisapetendo “Ambo simbu pelemo.” nilimili-na-kolo kiniá yu ambo-ambu liepili oli se-pakara kolopa talo-pakara sipamo ke topa giliepili yu kango se olona mondokomo kanumu.
LUK 1:37 Pulu Yemone ulu manda naa sembá ulu se paa naa pelemo. Yuni uluma pali manda selemo kanumu.” nirimu.
LUK 1:38 ⸤Angellomone yundu aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Mariane nimbale: “Na Ye-Awilimunga kongono kendemande ambomo molio. Nuni nikinu mele Pulu Yemo yuni na-kinia aku sipa sepili.” nirimu. Kanu-kinia angellomone Maria mundupa kelepa yu purumu.
LUK 1:39 Mulu-koleana angellomone Mariando ungu nimba pora sipale kelepa purumu kinia pe Maria kolea Judia disiriki pumba ma-pangi senga ola taono se lierimuna purumu.
LUK 1:40 Pumba akuna ye Sekarayanga ulkana sukundu pumbale ambo Ellisapete kanopa “Na okoro.” nirimu kinia kanguloringili.
LUK 1:41 Ellisapetene Marianga ungumu pilierimu kinia Ellisapete yunga olona bolangomo pukua topa ola mania serimu pilierimu. Kanu-kinia Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu Ellisapetenga konopuna pumba molopa manda serimu kinia “I-siku i-siku ni.” nirimu mele
LUK 1:42 Ellisapetene ungu tondolo sepa nimba nimbale: “Ambo molemelemanga pali nu maloya. Ambomanga pali Pulu Yemone nu olandopa sepa peanga sirimu. Bolango nu olona mondolenomo kepe yuni sepa peanga simbala.
LUK 1:43 Na ambo kiri se molonduna nanga Ye-Awilimunga anumu nu onumunga na konopu awisili kimbu sikiru. Aku senumunga na-kinia seko peanga sikinu.
LUK 1:44 Nu ongole “Na okoro.” ninu-na komumuni piliendu kinia nanga olona molomu bolangomo paa konopu sipa pukua topa ola mania semu.
LUK 1:45 Ye-Awilimuni nundu nirimu ungumu pilkuli ‘Sika nikimu. Yuni “Sembó.” nikimu mele sika aku sembá.’ ningu kuru mondorunumunga yuni nu sepa peanga sikimu mele sepa peanga simba kene nu konopu siku molani.” nirimu.
LUK 1:46 Ellisapetene nimba pora sirimu kinia Mariane nimbale: “Pulu Yemo nanga Lipa Tapondopa, Mindili Nombo Molopo Kinjiliu Aulkana Wendo Lipa, Manda Molopo Kondombo Aulkana Lipa Mondomba Yemo kinia na konopu paa awili sepo sikirumunga nanga konopumuni Ye-Awilimu kape nimba imbi ambolopa paka tondokomo.
LUK 1:48 Pulu Yemo yuni yunga we-ambo-kendemande kirimu siye naa kolopa konopu kimbu sirimumunga nanga konopumuni aku sipa yu kape nikimu. Yombomane pe pe kepe kalko lingí yombomane nando “Pulu Yemone nu sepa peanga sikimu. Nu maloya.” ningí.
LUK 1:49 ⸤Ye⸥ Tondolo Pulimuni na ulu tondoloma senderimumunga nando aku siku ningí. ⸤Ye⸥ Tondolo Pulimu yu ye kake sélimu.
LUK 1:50 Yu-kinia pipili kolko pilku limili yomboma yuni kondo kolopa molemo. Onone pe pe kepe kalko lingíma kepe kondo kolopa molopa mindi pumbá.
LUK 1:51 Yuni yuyu ulu tondoloma serimu. Yombo kara pungu ononga konopuna onono kape ningu molemele yomboma yuni anju anju topa makoropa mundulimú.
LUK 1:52 Yomboma yombo-kamako molko koleama nokoko molemelema yuni topa mania mundupa, yomboma ononga imbima ono onono topa mania mundumbama yuni ononga imbima ambolopa paka tondolemo.
LUK 1:53 Gelene kololemele yomboma yuni ‘Olo sepili.’ nimba kere-langi peangama sipa, yombo kamakoma méle seluri kepe naa sipa “We paa.” nimba makorolemo.
LUK 1:54 Yuni olionga pulu-pulu anda-kolepalimando “Sembó.” nimba, nimba panjerimu ungumu komu naa sipa pilipa molopale anda-kolepa Eporayamo kinia, Eporayamo yuni yandopa yandopa kalopa liltimu yomboma kinia, onondo “Sembó.” nimba, nimba panjerimu mele sembando olio Pulu Yemo yunga kendemande Isirele yombo molemolo akuma yuni kondo kolopa lipa tapondomba sepa molemo.” nirimu.
LUK 1:56 Maria Ellisapete kinia pea molangili oli yopoko omba purumu kinia pe Maria yu yunga ulka-koleando kelepa purumu.
LUK 1:57 Ellisapete bolango membá walemo wendo orumu kinia yuni kango se kanopa liltimu.
LUK 1:58 Yunga ulka kere pongolo yomboma kinia yunga pulu lierimu yomboma kinia Ye-Awilimuni yu kondo awili sepa kolorumu mele pilkuli ono yu pea konopu siku moloringi.
LUK 1:59 Wale yopoko-pakara kangomo kanopa lipa taltopa molorumu kinia wale engaki-sipamonga yomboma sukundu sukundu ongo maku tokole yunga kangi se kopisiku makaye seko wendo liku eltokole niringimuni, yunga imbimu yunga lapanga imbi manda manjiku “‘Sekaraya’ niemili.” niringi.
LUK 1:60 Aku-na-kolo kangomonga anumuni “Mólo.” nimbale “Yunga imbi ‘Jono’ nimulú.” nirimu.
LUK 1:61 Onone yundu ninguli: “Olonga pulu lemó yombo senga imbi aku sipa naa molemo.” niringi.
LUK 1:62 Kanu-kinia onone “Lapane nambolka konopu lekemone, yunga imbi lepa nawe nimbáne, mangilipu piliamili.” ningu lapando kimuni manda manjeringi kinia
LUK 1:63 yuni pundu topa kimuni manda manjipa “Boku se siee.” nimbale, yuni bokuna topa nimbale: “Yunga imbi Jono.” nirimu. Akumu kanokole yombomane paa konopu awisili lieringi.
LUK 1:64 Kanu-kinia waltikele Sekaraya yunga kerena kelepa ungu nimbale Pulu Yemo kape nirimu.
LUK 1:65 Aku serimu-na kanokole yunga ulka kere pongolo yombomane pipili paa koloringi. Kolea Judia disiriki ma-pangima polorumu koleamanga pali aku semanemo mindi tolko puringi.
LUK 1:66 Aku ungumu pilieringi kinia yombomane pali konopu kimbu siku ninguli: “Ungu akumu we naa selemo. Ye-Awilimu i kangomo-kinia molombamonga aku sekemo lémo.” ningu pilkuli “I kangomo pe nambi sepa molombanje?” niringi.
LUK 1:67 Mini Kake Sélimu Jono lapa Sekarayanga konopuna omba molopa manda serimu kinia Sekaraya yuni Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu ungu se pilipa, pe wendo ombá mele yomboma nimba sipa nimbale:
LUK 1:68 “Ye-Awilimu, Isirele yombomanga Pulu Yemo, yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Yu omba yunga yomboma lipa tapondopa umbuna sene ono ambolorumu-na mindili nongo moloringi kanu umbunamonga wendo límu-na pilipuli yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili.
LUK 1:69 Pulu Yemo yuni yunga kendemande-ye ⸤olionga ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yombomanga ye tondolo peli se olio ‘Lipa tapondopa mindili nombo molopo kinjilimulu aulkana wendo lipa, manda molopo kondomolo aulkana lipa mondopili.’ nimba simu.
LUK 1:70 (Yuni ungu-umbu tondorumuma pilku yando ningu siringi yemane pe sembamondo koronga-u ninguli:)
LUK 1:71 “Yuni olio lipa tapondopa olionga opa-touma topa mundundupa, olio kanoko kiri pilku mindili silimili yomboma ‘Aku siku naa sangi. Wendo ongo manda molangi.’ nimba aku siku selemele aulkana wendo limba.” niringi mele kiniá aku sembá sekemo.
LUK 1:72 Olionga anda-kolepalima kondo kolopa, olionga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinia “Sembó.” nimba, nimba panjipa mi lierimu mele “komu naa sipu, nirindu mele sambo.” nimbale aku sembá sekemo.
LUK 1:74 ‘Pipili naa kolko, nanga kongonomo tondolo munduku sendeko, konopu kake sepili molko nane kanopo peanga pilkiru unguma mindi mana seko mololko pangi.’ nimbale olionga opa-toumane olio toko mindili silimilima ‘Naa sangi. Olio we molamili. Lipu tapondopo tokomele aulkana wendo limbu.’ nimba, nimba panjipa mi lierimu mele ‘Sambo.’ nimbale aku sekemo.” ⸤nirimu.⸥
LUK 1:76 “Nanga kango ⸤Jono⸥, nu kumbi leko pungu Ye-Awilimu ombá aulkamo akisindenímunga pilkuli ningímuni, yombomane pe nundu ‘Olandopa Molemo ⸤Ye⸥monga ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba sili yemo.’ ningí.
LUK 1:77 ‘Ye-Awilimu yunga aulkamo akisindambo.’ ninguli nuni yunga yombomando i-siku ningu sini: “Ye-Awilimu yuni ononga ulu-pulu-kiri selemelema ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopale ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba.” ningu, aku ungumu onondo ningu sini.
LUK 1:78 Pulu Yemone olio kondo awili sepa kolopale olio simbulu tolina molopo kololi aulkana molomoloma konopu pe nipili molomolo aulkana ‘Manda kanoko pangi.’ nimba ‘Pa sendepili.’ nimba olio molemolona pa sendélimu lipa mundukumu.” nimba Sekarayane nirimu.
LUK 1:80 Kango Jono yu akopa konopu tondolo pumba manda molorumu. Yu pe Isirele yombomanga kumbikerena kongono sepa molombando u kolea ku lielina pumba molorumu.
LUK 2:1 ⸤Jono pamemo molopili⸥ Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina ‘Sisa Okasitasi’ nílimuni ungu-mane se nimba panjipale “Romo gapomanomone nokolemo koleamanga molemele yomboma pali imbi liemili.” nirimu.
LUK 2:2 (Kiriniasi kolea Siria poropinji nokorumu yemo molopili Romo gapomanomone yombomanga imbima pulu-pulu liltimu.)
LUK 2:3 ⸤Ungu-mane akumu Okasitasini nimba panjerimu kinia⸥ yomboma pali ononga anda-kolepalimane kalko liltingi koleamanga yu-mele-mele ono puringi.
LUK 2:4 Ye Josepo kolea Gallilli disiriki Nasarete taonona molopa, ⸤Romo ye nokolimuni ‘Yomboma imbi liemili.’ nirimu⸥ pilipale nirimumuni, Nasarete mundupa kelepa, yu kalopa liltimu anda-kolepa Depiti u perimu kolea Judia disiriki pumba Betellieme taonona purumu.
LUK 2:5 Akuna “Oltonga imbitolo liengi pambili.” ningu yu nondopa limba ambo Maria kinia olo akuna puringili. Maria ulka pélimu pea puringili.
LUK 2:6 Betellieme sukundu punguli, yombo ponenge ongo pe-pu-pu seringi ulkamo sengepea serimu-kulu ⸤olo kongi dongi kinia kaoma panjeringi ulkana pungu peringili. Akuna peringili kinia⸥ Maria bolango mini torumu. Pe kango se kanopa liltimu. Aku kangomo yunga komolayemo. Kanopa lipale mulu-wambale marene lipa kangomo okopa, kongimanga langi noringi okolo senga suku taltorumu.
LUK 2:8 ⸤Betellieme⸥ ultukundu kongi sipisipi tapu-ye mare era kaliamanga ipulieli ononga sipisipima tapu seko moloringi.
LUK 2:9 Kanu-kinia ono moloringina Ye-Awilimunga angello se omba mona gilierimu kanoko, Ye-Awilimunga pa tondolo-sepa sélimu omba ono moloringi koleana pa serimu kanokole, ono mini-wale awili seko mundoringi.
LUK 2:10 Aku-na-kolo angellomone nimbale: “Nane ono semane peanga se topo simbú okoro kene pipili naa kolayo. I semanemo yomboma pali konopu singí semanemo.
LUK 2:11 Kiniá ⸤u molorumu ye nokoli kingi⸥ Depitinga taonona ambo sene kango se memu. Yu Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nongo Molko Kinjilimili Aulkana Wendo Lipa, Manda Molko Kondonge Aulkana Lipa Mondomba Kangomo; yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu; yu Ye-Awilimu.
LUK 2:12 Sika nikiru molo kolo tokoronje ono pungu kanangi mele nimbu siembo. Bolango kiki se mulu-maminiane okoko, kongimanga langi noringi okolo senga taltongemo pungu kanoko lendenge. Aku siku kanoko lendekole nane ‘Sika nimu lémo.’ ningu pilingí.” nirimu.
LUK 2:13 Aku nirimu kinia popenge seko mulu-koleana angello paa awisili u orumu angellomo gilierimuna ongo mona gilkuli niringimuni, Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli:
LUK 2:14 “Mulu-Koleana Paa Olandopa Pulu Yemonga imbi paa ola molopili. Mana-yombo yuni kanopa peanga pilielemo yomboma, konopu peanga pepili molangi.” niringi.
LUK 2:15 Aku ninguli ono kongi sipisipi tapu-yema munduku kelko mulu-koleana kelko olando puringi. Angelloma kelko mulu-koleana olando puringi kinia sipisipi tapu-yemane anju yando ninguli: “Olio Betellieme pumbu i ungu kiniá wendo okomo mele Ye-Awilimuni nimba simu ungu kanumu kano-pamolo.” niringi.
LUK 2:16 Aku ninguli popenge seko punguli niringimuni, Maria Josepotolo moloringili kanoko, bolango kikimu kongimanga langi noringi okolona suku lierimu kanoko lenderingi.
LUK 2:17 Yu kanokole, u angellomone ono aku bolangomondo nimba sirimu mele yomboma ningu siringi.
LUK 2:18 Kanu-kinia sipisipi tapu-yemane ningu siringi mele pilkuli yombomane konopu awisili kimbu siringi.
LUK 2:19 Aku-sipa na-kolo Maria i unguma kinia ulu wendo orumuma pali konopuna panjipale, pe kepe konopu kimbu sipa molorumu.
LUK 2:20 Sipisipi tapu-yema kelko yando ongole niringimuni, angellomone nimba sirimu mele pali pilku kanoringimunga Pulu Yemo kape niliku yunga imbi ambolko paka tondoleko yando oringi.
LUK 2:21 Kangomo kanoko liku taltoko molangi wale yopoko-pakara omba purumu kinia wale engaki-sipamonga yunga kangi se kopisiku makaye seko wendo likuli, anumuni yu olona naa mondopili angellomone nirimu mele pilkuli yunga imbi “Yesusi” ningu siringi.
LUK 2:22 Maria ⸤bolango merimumunga⸥ “Yu kalaro molemo.” niringimunga walema pora nimba, yu kamu kake sepili molomba walemo wendo orumu kinia, Mosisini ungu-mane sirimu se pilku liku sengelendo Josepo kinia olo kolea-awili Jerusalleme punguli niringilimuni, kake sepili molongelendo Pulu Yemo popo toko kalo-puringili. Ye-Awilimunga ungu-mane se u sirimu perimu akumu i-sipa: ⸤ ‘Ambo sene bolango kanopa lipale ambomo yu pena pemba mele molomba. Pena pemba walema pora nimbá kinia kake sepili molombando⸥ kera waembono mele talo molo kera imili mele talo Pulu Yemo popo topa kalopa sipili.’ nimba ungu-mane aku sipa nimba perimu kanumu pilkuli sengelendo puringili. Ye-Awilimunga ungu-mane nimba perimu se pea pilku liku sengelendo puringilila. Aku ungu-manemo i-sipa: ‘Kango komo kanoko lingíma pali “Ye-Awilimunga” ningu yu siengi.’ nimba perimu kanumu. Aku ungu-manemo nimba perimu-kulu pilkuli ‘Oltonga kango komomo Pulu Ye Awilimu siembili.’ ninguli Jerusalleme pungilíndu Yesusi mengo puringilila.
LUK 2:25 Ye-anda se Jerusalleme molopili olo puringili, yunga imbi Simiono. Yu sumbi nirimu yemo; yu Pulu Yemonga ungumu pilipa alieli Pulu Yemo kinia ungu nirimu yemo; yu Isirele yomboma konopu seluna pupili molangi omba sendemba yemo kanombando nokopa molorumu; Mini Kake Sélimu yunga konopuna sukundu molorumu.
LUK 2:26 Mini Kake Sélimuni yundu ungu se u nimbale: “Nu u we naa koloni. Nu u Ye-Awilimuni “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kanokole pe koloni.” nirimu.
LUK 2:27 Mini Kake Sélimuni Simiono yu lipa mundorumu-kulu yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena purumu. Kanu-kinia Yesusi anumu lapatolo ungu-manemone kangomando “Saa.” nimba sirimu mele sengelendo kango Yesusi mengo ulka-tembelena sukundu puringili kinia
LUK 2:28 Simionone omba kangomo kangulupa lipa Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondopa nimbale:
LUK 2:29 “Ye Awili Tondolo Olandopamo, yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa nu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba ye sikinumu na kiniá nanga mongone kanokoro kinia u nando ningu panjerinu mele wendo okomo kene kiniá na nunga kendemande-yemo konopu pe nipili kolombo.” nirimu.
LUK 2:31 “‘Kanu lipa tapondopa wendo lili ulumu koleamanga pali yombomane kanangi.’ ningu sekeno.
LUK 2:32 Yu Isirele yombomanga ultu molemele yombomanga pa sendepa, nunga Isirele yombomanga imbi ambolopa paka tondombando pa sendeli mélemo molemo.” nirimu.
LUK 2:33 Anumu lapatolo Simionone kango Yesusindu nirimu mele pilkuli konopu awisili kimbu siringili.
LUK 2:34 Simionone “Pulu Yemone ono sepa kondopili.” nimba Yesusi anumu Mariando nimbale: “Pílie. I kangomo molombamonga Isirele yombo awisili imbi u molorumuma pe mania pungíla; awisili imbi u naa molorumuma pe kiniá imbi molombala. Yu molomba kinia yombomane kanokole bulu siku ungu-taka tondonge.
LUK 2:35 Ambomo, nu kepe ulu se wendo ombá. Nunga kameléna mindili awili-sepa sembá kinia yombo awisili konopu lenge mele mona lemba.” nirimu.
LUK 2:36 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ambo se, yunga imbi Ana, yu Juda yombomanga talape kanga Asa, ye Panuelenga lemenu; yu paa ambo-ambu lierimu; yunga menu yemo pea molangili kalia-ingi yopoko-pakara omba purumu, pe yunga menu kolorumu kinia yu ambo-wayamo molorumu.
LUK 2:37 Yu mana molopili yunga kalia-ingi paono kise kelepa yopoko omba pumba paono kise kelepa kise sipamonga yu we molorumu. Yu ulka-tembelemo mundupa naa kelepale alieli kanuna mindi molopa ipulieli kepe tangoli kepe Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa paka tondombando alieli kere-langi naa nomba Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa mindi molorumu.
LUK 2:38 Simionone Yesusindu ungu nimba molopili ono moloringina kanu ambomo yu ombale ⸤Pulu Yemone kanu kangomo Juda yomboma sirimumunga⸥ Pulu Yemo kinia “Ange, papu sekeno.” nirimu. Kanu-kinia pe Jerusalleme yomboma lipa tapondopa, umbuna sene ono ambolorumu-na mindili nongo moloringi kanu umbunamonga wendo limbando ombá yemo ‘Ombá.’ ningu nokoko moloringi yombomando Ana yuni kango akumu orumu mele kinia sembá mele kinia nimba sirimu.
LUK 2:39 Josepo Mariatolo olone Ye-Awilimunga ungu-manetolo nimba perimu mele pali pilku liku sekole niringilimuni, olo Yesusi kinia kelko kolea Gallilli disiriki pungu olonga kolea kanga Nasarete yando oringili.
LUK 2:40 Kangomo akopa enge nimba molopa yunga konopuna pilipa kondoli awisili omba pepili molorumu, Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa yu sepa kondorumu.
LUK 2:41 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa Ola We Omba Purumu mele pilku ulu mare seringi kanu walema Yesusi anumu lapatolo kepe ‘Kanu walemo piliambili.’ ningu kalia-ingi senga senga Jerusalleme olando puringili.
LUK 2:42 Kango Yesusi molopili yu kalia-ingi engaki rurepo omba purumu kinia kanu walemo ‘Pulu Yemonga wale.’ ningu koro moloringi walemo kelepa wendo orumu kinia alieli Juda yomboma Jerusalleme puringi mele Yesusi anumu lapatolo kinia yu kinia pea olando puringi.
LUK 2:43 ⸤Jerusalleme pungu⸥ kanu ulumu pilieringi walema pali pora nirimu kinia anumu lapatolo ulka-koleando pungilí puringili kinia kango Yesusi anju molorumu olo naa kanoringili.
LUK 2:44 ‘Olionga yombo mare kinia okomo.’ konopu leko wale selumunga we punguli niringilimuni, pe ipupini kolea kalá torumu kinia pungu aulkana pengendo olonga pulu lierimu yomboma kinia we-yomboma kinia pea pungu moloringimando mangilku piliku andoko kororingili.
LUK 2:45 Yu naa kanoko lendekole Jerusalleme kelko pungu koro-puringili.
LUK 2:46 Wale talo koroko kelkole niringilimuni, pe wale yopoko-sipamonga ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pungu kanoringili kinia yu akuna sukundu molorumu kanoko lenderingili. Yu ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia pea moloringi, yuni ononga ungu niringima pilipale, anju onondo ungu mare mangilipa pilierimula.
LUK 2:47 Yu onone niringima mimi sipa pilierimu mele kepe, pundu topa nimba kondorumu mele kepe, yombo moloringimane pilkuli onone ‘Yunga pilipa kondoli paa pepamo.’ ningu pilku konopu kimbu siku mini-wale mundoringi.
LUK 2:48 Olone yu kanu ulkana molorumu pungu kanokole pungu-pungu ningu anumuni yundu nimbale: “Kangomo, olto kinia pea pamili ou naa oli, nambi semu-na senuye? Lanie olto mini-wale mundulipu nu andopo koropo keliembulu.” nirimu.
LUK 2:49 Aku nirimu kinia yuni anumu lapatolondo nimbale: “Olo ⸤koleamanga pali⸥ nambi semu-na na andoko korongiliye? ‘Na ya Tatanga ulkana molemo.’ konopu naa liengiliye?” nirimu.
LUK 2:50 Aku-na-kolo yuni nirimu ungu-pulumu olone naa pilieringili.
LUK 2:51 Yu olo kinia Nasarete taono maniando pumbale nirimumuni, olonga unguma pilipa sengena panjipa molorumu. Yunga anumuni kanu uluma konopuna panjipa pilipa mindi molorumu.
LUK 2:52 Yesusi yu akomba akorumu kinia yu pilipa kondoli olandopa olandopa pemba perimu; Pulu Yemo kinia yomboma kinia yu kanoko paa peanga pilku moloringila.
LUK 3:1 Ye Tapiriasi-Sisa, Romo-gapomanomone nokorumu koleamanga pali, Isirele yombomanga kolea akumanga pali kepe, yu ye paa awili kumbinamo molorumu. Yu kanu koleamanga pali Romo ye paa awili kumbinamo molopili kalia-ingi tene-po omba pumba kalia-ingi tene-paip sipamo wendo orumu kinia yu aku sipa we molorumu. Kanu kalia-ingimunga Pondiasi Paillate kolea Judia disiriki yombomanga ye nokolimu molorumu; Erote kolea Gallilli disiriki yombomanga ye nokolimu molorumu; Erote genu Pillipu kolea Ituria disiriki kinia Terekonaitisi disirikitolo yombomanga ye nokolimu molorumu; LLaiseniasi kolea Apillini disiriki yombomanga ye nokolimu molorumu.
LUK 3:2 Ono aku koleama nokoko molangi Anasi kinia Kayapasitolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopatolo molangili Sekaraya malo Jono kolea ku lielina molorumu kinia Pulu Yemone Jono yu ungu-umbu tondorumu.
LUK 3:3 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu kinia pilipale Jono yu pumba no Jodane nekendo yakondo andopa yomboma ungu-mane sipa nimbale: “Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele tokole ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima ‘We mania pupili.’ nimba siye kolopili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu waa.” nirimu.
LUK 3:4 ⸤Aku kongonomo Jonone serimu mele yu naa molopili koronga-u yuni yomboma Yesusinga unguma sumbi siku pilku lingí aulkamo lipa taltondomba mele⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane nimba boku torumu akuna molemo mele i-sipa: “Kolea ku lielina ⸤kumbi lepa pumbá⸥ ye senga kerena ungu se nimbale: “Ye-Awilimu ombá aulkamo seko wamame. Yu ombá aulka kangama toko sumbi siee.” nikimu.
LUK 3:5 “Ma-pangima akuku kalambili siku, kolo lemomanga akuku pe toko, aulka akanale-makanale selemoma toko sumbi siku, aulka ola mania pulimúma kolta lenge.
LUK 3:6 Aku senge kinia Pulu Yemone olio lipa tapondopa ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa mundumba yemo yombomane pali kanonge.” nikimu.” nimba ⸤Jonone pe sembá mele Aisayane u aku sipa nimba sipa bokuna torumu molemo.⸥
LUK 3:7 Yombo awisili Jono molorumuna ‘Yuni olio no lindepili.’ ningu onge oringi kinia yuni kanopale nirimumuni, ono iri topa nimbale: “Kolo topa yomboma sepa kinjeli wambiyemonga waloma, Pulu Yemo mumindili kolomba walemonga nawene “Ono kowa paa.” nimu kinia ono ‘Pulu Yemone naa sepa kinjepili.’ ningu ‘No liemili.’ ningu okomeleye?
LUK 3:8 Ono sumbi siku molko, ulu peangama mindi seko molonge kinia ono ulu-pulu-kiri seringima paa sika munduku kelko konopu topele tonge mele mona lemba. “Olio anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolomonga yombo peangama molemolo.” ningu aku siku ningu naa piliame. Nane ono nimbu sikiru: ‘Pulu Yemone i kou-mulumando “Eporayamone kalopa liltimu yomboma au leangi.” nilkanje kou-muluma Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolá.’ nikiru. Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelemonga unguri naa selemo.
LUK 3:9 Unju peke tomba lumu Pulu Yemone koronga unju puluna ambolopa ola lipa molemo. Unju mongo peanga naa tomba unjuma yuni peke topale sepena kalomba.” nimba Jonone aku nirimu.
LUK 3:10 ⸤Yombo Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa selemelema Pulu Yemo yuni “Mindili nangi.” nimbá mele Jonone nimba sirimu kinia pilkuli⸥ ongo maku toringi yombomane ninguli: “Aku liemu ⸤ ‘Yuni olio “Mindili nangi.” naa nipili.’ nimbu⸥ nambi semoloye?” niringi.
LUK 3:11 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Wale-pakoli talo taltolemele yomboma onone yombo wale-pakoli se naa taltongema moke seko siengi. Kere-langima kepe aku siku sangila.” nirimu.
LUK 3:12 Kou-takisi lili yema kepe ‘No liemili.’ ningu oringi. Yuni ungu nirimumu pilkuli yundu mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, olio nambi semolo kinia Pulu Yemo yuni olio kanopa peanga pilimbaye?” niringi.
LUK 3:13 Yuni onondo nimbale: “Ono kou-takisi likuli gapomano yuni “Kou i-siku liee.” nimba, nimba taltopa simba mele liengi. Onone kolo toko mare ola panjiku limili aku mele naa liengi.” nirimu.
LUK 3:14 Kanu-kinia ami-ye mare yu mangilku pilkuli, “Olio kepe nambi samiliye?” niringi. Yuni pundu topa nimbale: “Onone yombomanga kou-mone wa lingíndu kolo toko kopene we naa tangi. Gapomanomone méle kalomba koumu mindi liku taltoko, taka leko molangi.” nirimu.
LUK 3:15 Jonone serimu mele kanokole yombomane yu-kinia konopu awisili kimbu siku, ‘Pulu Yemone olionga anda-kolepalimando “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu i yemonje?’ ningu pilku moloringi.
LUK 3:16 Ningu pilieringi mele pilipale Jonone pundu topa onondo nimbale: “Nane yomboma no mindi lindiliu. Aku-na-kolo ye se ombámo yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ Mini Kake Sélimu kinia sepemo kinia ono lindimba ⸤lingí⸥. I ombá yemo yunga tondolomo paa olandopa, nanga tondolomo paa maniandopa. Na yu-kinia manda mólo. ⸤Yombo awilimanga kongono kiri seli kendemande-yombomane sika ononga awilimanga kongono kiri sendengendo kimbu su wendo lindilimili-na-kolo⸥ ombá yemonga kimbu su wendo lindimbu kanu kongonomo paa olandopa mele nane sendembo manda naa selka, na ye paa kiri.
LUK 3:17 Yuni yunga rasi-witi apuroli apulu-pokomo ambolopale yunga rasi-witi mongo kinia rasi-witi kilu kinia apurumbando molemo. Yunga rasi-witi apuroli polomo sepa wamombando rasi-witi pali ‘wendo liembo.’ nimba apurupale mongoma lipa rasi-witi taltolemo mingina ‘Liepili.’ nimba taltombando mingi topa, pe kiluma lipa maku topa sepe naa kumbulupa nomba pepa mindi pulimúna kalomba.” nirimu.
LUK 3:18 ‘Yombomane “Olio yombo molopo kinjilimulu yomboma. Olio ulu-pulu-kirima mundupu kelepo konopu topele tamili.” niengi.’ nimba Jonone yomboma ungu-mane awisili aku-sipa sipa, semane peangamo topa sirimu.
LUK 3:19 Walte, pe mele, Jonone kolea Gallilli disiriki yombomanga ye nokoli kingi Erote iri torumula. Yu genunga ambo menu Erodiasi ⸤mangopa liltimu⸥ ulumu kinia ulu-pulu-kiri lupa awisili serimuma kinia nimba para sipa yu iri torumu.
LUK 3:20 Jonone yu iri torumumunga Erotene mumindili kolopale yu ka sipa ka-ulkana panjerimu. Yuni aku serimumu sepa kinjerimula.
LUK 3:21 ⸤Erotene Jono u ka naa sipili⸥ yombo awisili Jono no lindipa molorumuna ongo no liltingi kinia Yesusi kepe omba no liltimula. No lipale Pulu Yemo kinia ungu nimba gilierimu kinia mulúmu kengeya lepa anju yando purumu,
LUK 3:22 Pulu Yemonga Minimu, kera waembono mele, mania omba Yesusi molorumuna pumba kangina ola molorumu. Mulúna ungu se wendo omba nimbale: “Nu nanga konopu mondolio kangomo. Nu-kinia konopu sipu molio.” nirimu.
LUK 3:23 Yesusi yu mana molopili kalia wane paono tene mele omba purumu kinia yunga kongonomo pulu polopa serimu. Yombomane Yesusindu ‘Josepo malo.’ ningu pilieringi. Josepo yunga lapa Illai.
LUK 3:24 Illai lapa Matate. Matate lapa LLipai. LLipai lapa Melkai. Melkai lapa Janai. Janai lapa Josepo.
LUK 3:25 Josepo lapa Matatayasi. Matatayasi lapa Emosi. Emosi lapa Neame. Neame lapa Esillai. Esillai lapa Nakai.
LUK 3:26 Nakai lapa Meate. Meate lapa Matatayasi. Matatayasi lapa Semene. Semene lapa Joseke. Joseke lapa Joda.
LUK 3:27 Joda lapa Joanane. Joanane lapa Resa. Resa lapa Serapapele. Serapapele lapa Sialtele. Sialteple lapa Nerai.
LUK 3:28 Nerai lapa Melkai. Melkai lapa Edai. Edai lapa Kosame. Kosame lapa Ellemadame. Ellemadame lapa Ere.
LUK 3:29 Ere lapa Josua. Josua lapa Elliesa. Elliesa lapa Jorimu. Jorimu lapa Matate. Matate lapa LLipai.
LUK 3:30 LLipai lapa Simiono. Simiono lapa Juda. Juda lapa Josepo. Josepo lapa Jonamo. Jonamo lapa Ellayakimu.
LUK 3:31 Ellayakimu lapa Mellia. Mellia lapa Mana. Mana lapa Matata. Matata lapa Netane. Netane lapa ⸤Ye Nokoli Kingi⸥ Depiti.
LUK 3:32 Depiti lapa Jesi. Jesi lapa Opete. Opete lapa Boasi. Boasi lapa Sallimono. Sallimono lapa Nasono.
LUK 3:33 Nasono lapa Aminadape. Aminadape lapa Ramo. Ramo lapa Esirono. Esirono lapa Péresi. Péresi lapa Juda.
LUK 3:34 Juda lapa Jekopo. Jekopo lapa Aisake. Aisake lapa Eporayamo. Eporayamo lapa Tira. Tira lapa Neyo.
LUK 3:35 Neyo lapa Serake. Serake lapa Reu. Reu lapa Pelleke. Pelleke lapa Epe. Epe lapa Silla.
LUK 3:36 Silla lapa Kenane. Kenane lapa Apakisate. Apakisate lapa Seme. Seme lapa Noa. Noa lapa LLameke.
LUK 3:37 LLameke lapa Metusalla. Metusalla lapa Inoko. Inoko lapa Jarete. Jarete lapa Mallallele. Mallallele lapa Kenane.
LUK 3:38 Kenane lapa Inosi. Inosi lapa Sete. Sete lapa Atame. Atame lapa Pulu Yemo. Atame Pulu Yemonga malo.
LUK 4:1 Yesusi ⸤no liltimu kinia⸥ Mini Kake Sélimu yu-kinia omba molopa yunga konopuna molopa paa sengepea sepili no Jodane mundupa kelepale nirimumuni, Mini Kake Sélimuni yu kolea ku lielina memba purumu.
LUK 4:2 Akuna Yesusi ⸤Mini Kake Sélimu kinia molopili⸥ ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo omba yu kondi topa molopili oli se koro talo omba purumu. Kanu walemanga kere-langi naa noli we molopa perimu kinia yu gelene kolopa molorumu.
LUK 4:3 Kanu-kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone yu ⸤kondi topa⸥ nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu i kouma ‘Pellawa kaloli au liepili.’ ni.” nirimu.
LUK 4:4 Aku-sipa na-kolo yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: “Kere-langimane mindi yomboma konde mololi ulu-pulumu naa silimú.” nimba molemo kanumu.” nirimu.
LUK 4:5 Kanu-kinia depelemone Yesusi yu lipa memba pumba ⸤ma-pangi⸥ paa olana senga anjipale nirimumuni, yu ma-koleama pali waltikele lipa ora sipa,
LUK 4:6 yundu nimbale: “I koleamanga pali tondolomo kinia méle peangama kinia Pulu Yemone nando “Nokou.” nimba koronga sirimu. Ima nane ‘Yombo se simbú.’ nindu liemu manda simbú. Nu na popo toko nanga imbi ambolko paka tondonu liemu i tondolomo kinia méle peangama pali nu lieni simbú.” nirimu.
LUK 4:8 Kanu-kinia Yesusini depelemondo nimbale: “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: “Pulu Yemo ononga Ye-Awilimu manjiku popo toko imbi ambolko paka tondoko, yunga kongonomo manjiku sendeko molangi.” nimba molemo kanumu.” nirimu.
LUK 4:9 Kanu-kinia depelemo yuni Yesusi lipa kolea-awili Jerusalleme memba pumba, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelemonga memba, paa ola imuna memba pumba anjipale nirimumuni, yundu nimbale: “Nu Pulu Yemonga Malo liemu nu lipa tapondomba kene po ningu mania pu.” ⸤nirimu.⸥ “Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Pulu Yemone yunga mulu-koleana angellomane ‘Nu ongo nokangi.’ nimbá. Onone nu ‘Kou sene kepe naa topili.’ ningu nu ononga kimane okoko lingí.’ nimba molemo kanumu. Aku sipa nirimu kene pilkuli aku siku sei.” nirimu.
LUK 4:12 Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga yombomando ungu se pea nimba molemóla. Akumu i-sipa: ‘Pulu Yemo ononga Ye-Awilimuni “Sembó.” nilimú mele ‘Sika nilimúnje molo kolo tolemonje kanamili.’ ningu onone yu manda manjiku naa sangi.’ nimba molemóla kanumu.” nirimu.
LUK 4:13 Depelemone Yesusi kondi topa pora sipale nirimumuni, ‘Pe yu manda kelepo kondi tombo wale se nondopo pilipuli kelepo ombó.’ nimba yu mundupa kelepa purumu.
LUK 4:14 Kanu-kinia Minimunga tondolomone Yesusi kelepa kolea Gallilli disirikindu yando memba orumu kinia akuna andopa serimu mele semanemo koleamanga pali anju anju purumu pilieringi.
LUK 4:15 Yuni Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba ungu-mane sirimu kinia yombomane pali yu kape niringi.
LUK 4:16 Yesusi kolea Gallilli disiriki yomboma ungu-mane silipa andopale nirimumuni, yu Gallilli lierimu kolea Nasarete taono u molopa akorumuna kelepa orumu. Ombale ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga koleamanga pali ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga yu alieli purumu mele Nasarete ungu pilieringi ulka akuna aku sipa purumu. ⸤Maku toko moloringi kinia⸥ yuni “Na bokumu kanopo niembo.” nimba ola gilierimu.
LUK 4:17 ⸤Pulu Yemonga bokuma nokorumu yemone⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane koronga-u torumu bokumu lipa sirimu kinia, Yesusini lipa sukundu ungu molorumu se kanopa nimbale:
LUK 4:18 “⸤Aisayane i-sipa nimbale:⸥ “Ye-Awilimunga Minimu na-kinia molemomo yuni nando nimbale: “Yombo koropama semane peangamo toko siku, ka-ulkana pelemele yombomando ‘Wendo ongo we molangi.’ ningu, mongo kiri lieli yombomando ‘Mongo peanga liepili kanangi.’ ningu, mindili nongo molemele yomboma ‘Mindili naa nongo, molko kondangi.’ ningu,
LUK 4:19 ‘Kiniá kalia-ingina Ye-Awilimuni yomboma kanopa kondo kolomba kalia-ingimu wendo okomo.’ ningu siliku andou.” nimba Minimuni aku sipa ye se nimba taltopale nirimu.” nimba Aisayane nirimu.” nimba Yesusini aku sipa boku kambu topa nirimu.
LUK 4:20 Ungu akumu kanopa nimba pora sipale bokumu kelepa pipi sipa bokuma nokorumu yemo sipa, ⸤ “Ungu se niembo.” nimba⸥ Yesusi yu mania molorumu. Yomboma pali yu mindi neme-neme ningu kanoko moloringi.
LUK 4:21 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Kiniá Pulu Yemonga bokuna ungumu kanopo nindu piliengi akuna Aisayane “Wendo ombá.” nimba, u nirimu mele kiniá wendo okomo. ⸤Kiniá na sembó okoro ulu akumanga u nirimu.⸥” nirimu.
LUK 4:22 Moloringi yombomane “Yu ye peangamo. Yu paa selemo.” ningu yu nirimu mele pilkuli “Paa nimba peanga sikimu.” ninguli mini-wale mundoringi. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ onone ninguli: “I yemo ⸤yu nawe konopu lekemoye?⸥ Yu Josepo malo mindi, ⸤olionga we-ye se mindi lémo⸥.” niringi.
LUK 4:23 ⸤Aku-na-kolo⸥ Yesusini ⸤yuyu molorumu mele nirimu kinia pilkuli yu konopu kiri panjeringi mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Ungu-iku tolemelemanga se nando toko ningí seko molemelenje konopu lekero. Onone nando i-siku ningí sekemelenje: “Nu sika doketa moleno liemu nu kuru tomba kinia nunga marasenemo nunu liku nani. Pe nu peanga lemba ⸤kinia kanopole ‘Nu sika doketa moleno lémo.’ nimbu pilimulú.” ningu aku ungu-ikumu na toko singí sekemelenje?⸥ Nando ninguli: “Nuni Kapeniame taono ulu-tondoloma serinu pilierimulu mele ya nunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ akuna aku siku sani. ⸤Kanopole nu “molio.” nikinu mele ‘Sika nikinu lémo.’ nimbu pilimulú.⸥” ningí sekemelenje?
LUK 4:24 Nane onondo sika nimbu sikirumu: “Yombomane ulu-pulu se selemele mele i-sipa: Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye sene yunga pulu koleamonga yomboma ungu nimba silimú kinia pilkuli nilimilimuni, onone ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yuni nilimú unguma naa pilku mokoli selemele. ⸤Kolea lupa yombo marene ongo ungu ningu silimili kinia aku unguma mindi pilku limili. Yombomane aku siku selemele mele onone aku sikula selemele.⸥” nikiru.
LUK 4:25 ‘Nane paa sika nimbu sikiru mele ono piliangi.’ nimbu ⸤semane talo tambo.⸥ “Illainja Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa ⸤yunga pulu lierimu⸥ Isirele yomboma nimba sipa molopili ulu se wendo orumumu niembo. Pulu Yemone “Lo naa opili.” nirimu kinia kalia-ingi yopoko kelepa oli kise se-pakara lo naa omba paa gele lierimu kinia Isirele koleana sukundu ambo-waya awisili ⸤gelene kolko⸥ moloringi.
LUK 4:26 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone “Isirele ambo-waya se liku tapondoko kere-langi sieni.” nimba Illainja akuna naa lipa mundorumu. ⸤Isirele ultukundu lierimu⸥ kolea-awili Saidono nondopa lierimu kolea-kanga Sarepate ambo-waya se ⸤ ‘Kere-langi pora naa nipili.’ nimba Pulu Yemone kanu ultukundu ambomo⸥ molorumuna Illainja lipa mundorumu kanumu.
LUK 4:27 Illaisa kepe u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa ⸤yunga pulu lierimu Isirele yomboma⸥ nimba sipa molopili Isirele koleana sukundu yombo awisili kuru laká norumu, aku-na-kolo ono pali selu kepe peanga naa lierimu, kuru laká nomba we perimu. ⸤Kolea Isirele ultukundu lierimu⸥ kolea Siria ye Neman mindi kuru laká norumu kinia Illaisane yu ⸤lipa tapondopa⸥ sepa peanga sirimu. ⸤Pulu Yemone Illainja kinia Illaisatolo lipa mundorumu-kulu ultukundu yombo talo aku siku liku tapondoringili nikiru mele paa sika nikiru piliaa.⸥” nirimu.
LUK 4:28 Aku sipa mele nirimu kinia pilku kiri pilkuli Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu moloringi yomboma pali paa lakoko mumindili koloringi.
LUK 4:29 Mumindili kolkole ola gilku yu kanu koleana ultu toko pulu siku munduku, kanu koleana nondopa kopó se lierimuna toko mania mundungí seringi.
LUK 4:30 Aku-sipa na-kolo yu ono maku toko gilieringina sumbi sipa pumba senga lupa pumbá purumu, yu manda naa amboloringi.
LUK 4:31 Kanu-kinia Yesusi yu kolea Gallilli disiriki lierimu taono se Kapeniame akuna maniando purumu. Akuna ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo wendo orumu kinia Yesusi ⸤Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka kanuna sukundu pumba⸥ ono ungu-mane sirimu.
LUK 4:32 Mane sirimu kinia yu namba lierimu yemane pipili naa kolko tondolo munduku mane siringi mele yuni aku sipa mane sirimu-kulu pilkuli yombomane mini-wale mundoringi.
LUK 4:33 Kanu-kinia ulka kanuna sukundu ye se molorumu kanumu kuru se yunga konopuna sukundu molopa yu ambolorumu ⸤kanu kurumuni yu “Ungu ni.” nimba ulku torumu-na⸥ yemone ungu tondolo mundupa nimba nimbale:
LUK 4:34 Kolea Nasarete ye Yesusi, nu pea olio ⸤kuruma⸥-kinia seluna kopu sepo manda naa molomolo. Nu olio-kinia nambi semu-na onuye? Nu olio toko kondoni onuye? Nane nunga imbi pilielio. Nu Pulu Yemonga Ye Kake Sélimu.” nirimu.
LUK 4:35 ⸤Aku sipa nirimu-kulu pilipale⸥ Yesusini kanu kurumu iri topa yundu nimbale: “Nu ungu naa ningu yemonga konopuna ongo wendo pu!” nirimu kinia kurumuni yemo topa mania mundupale omba wendo purumu. Yemo yu unguri naa serimu, we manda molorumu.
LUK 4:36 ⸤Yesusini aku serimu kanokole⸥ yomboma pungu-pungu ningu, mini-wale munduku, onone onono anju yando ninguli: “I ulumu nambolka uluri sekemonje? Ungu-mane konde se wendo ombámo. Ye namba lieli sene we-yombomando “Saa.” nilimú mele i yemone kurumando kepe aku sipa nilimú kinia kanu kuruma yunga ungumu pilku liku wendo pulimili.” niringi.
LUK 4:37 Kanu-kinia yuni aku sipa serimu mele semanemo kanu koleamonga sukundu lierimu koleamanga pali anju anju purumu pilieringi.
LUK 4:38 Kanu-kinia kanu maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo Yesusi mundupa kelepa pumbale nirimumuni, Yesusi Saimono ⸤Pita⸥nga ulkana sukundu purumu. Akuna Saimononga kolepa-ambomo kuru topa kangi nomba kondopili lierimu-na Yesusindu “Liku tapondou.” ningu mawa seringi.
LUK 4:39 Aku siku yu mawa seringi kinia ambomo lierimuna pumba gilipa nimbale: “Kangi manda nou.” nirimu kinia kangi nomba kelierimu. Ambomone sumbi sipa ola gilipa wendo ombale, oringi yema kere-langi sipa nokopa molorumu.
LUK 4:40 Kanu walemonga ipupini, ena pumbá purumu kinia, kuru lupa-lupa torumu yomboma Yesusi molorumuna mengo oringi kinia kanu yomboma ono yu-mele-mele kini ambolopale ono pali sepa peanga sirimu.
LUK 4:41 ⸤Konopumanga kuru molorumu⸥ yombo awisili ⸤oringi.⸥ Kanu kuruma⸤ndo “Ongo wendo paa.” nirimu kinia⸥ ongo wendo pungu ru ningu ninguli: “Nu Pulu Yemonga Malo moleno.” niringi. Kurumane yu aku siku imbi sikuli yu ⸤Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasimu!’ molorumu mele pilieringi-kulu yuni ono iri topa “Molio mele anju ningu naa siee.” nimba ononga kerema pipi sirimu.
LUK 4:42 Orili-u Yesusi ola molopa penando pumba kolea ku lieli senga purumu kinia yombo awisili yu koroko yu molorumuna ongo yundu ninguli: “Olio-kinia pea kamu molamili. Senga naa pu.” ningu mawa seringi.
LUK 4:43 Yuni onondo pundu topa nimbale: “⸤Pea molamili mangali⸥ kolea wemanga pea pumbu, Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba semane peangamo topo silipu andombo. Akumunga na yando lipa mundorumu kanumu.” nirimu.
LUK 4:44 Aku nimbale yu pumba kolea Gallilli ⸤disiriki⸥ sukundu andopa, kolea lupa lupamanga pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba kanu semane peangamo topa silipa andorumu.
LUK 5:1 Walte, Yesusi Geneserete Nomu, ⸤akumundu ‘Gallilli Nomu’ niringila kanumu,⸥ aku nomu kelona gilipa yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu kinia pilingindu ono yu gilierimuna pungu maku toko nondoko nondoko pungu ekelepa seko molko pilieringi.
LUK 5:2 Kanu-kinia yuni nona andoli sipi talo nomu kelona lierimutolo kanopale, oma lili yema koronga nomu kelona wendo pungu ononga oma lili walema kulumiye toko moloringi kanorumu.
LUK 5:3 Sipi se Saimono Pitanga, akuna sukundu pumbale yuni yundu mawa sepa nimbale: “Sipimu kanga-kolte paka toko nona sukundu mundou.” nirimu. Paka topa nona sukundu mundorumu kinia aku sipimunga suku yu mania molopale nirimumuni, no kelona liku maku toko moloringi yomboma ungu-mane sirimu.
LUK 5:4 Ono ungu-mane sipa pora sipale yuni Saimonondo nimbale: “Sipimu nomu awi-suku-singina kunduku mengo pungu oma lili walema nona mania mundou.” nirimu.
LUK 5:5 Saimonone pundu topa nimbale: “Ye Nokolimu, kiniá ipulieli pali oma lili kongono tondolo mundupu sepo molopo tangondopole oma se paa naa límulu. Aku-na-kolo aku nikinu kene walemo nona mania mundambo.” nirimu.
LUK 5:6 Kanu-kinia walema nona mania mundoringi kinia oma awisili walemanga sukundu puringi-kulu walema sipina sukundu lingí seringi kinia sungu nimbá serimu.
LUK 5:7 Walema sungu nimbá serimu kanokole onone ononga oma lili kongono pea kopu seko seringi yema, sipi senga moloringima mangilkuli “Ongo liku tapondangi waa.” niringi. Oringi kinia sipi talo pea peke siringi umbuna sepa nona mania pumbá serimu.
LUK 5:8 Aku ulumu kanopale Saimono Pita Yesusinga kumbikerena omba mania molopa tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, na ulu-pulu-kiri ambololi yemo ⸤nu kake seli yemo⸥. ⸤Seluna molkombolo manda naa sekemo⸥ kene anju pungu nu lupa molou.” nirimu.
LUK 5:9 Saimono kinia, yu-kinia pea moloringima kinia, onone oma awisili waltikele tangoli liltingi kanokole ono pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi-kulu ⸤Saimono yuni aku sipa nirimu⸥.
LUK 5:10 Seperinga malo Jemisi kinia Jonotolo olo Saimono Pita kinia kongono seluna kopu seko seringili yetolo, olo pea mini-wale mundoringilila. Kanu-kinia Saimonone nirimumu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Nu pipili naa koloyo. Kiniá oma linindu oma lili wale liku nona mania mundulinu kinia omama walena omba pelemo mele, pe nanga kongonomo sendenindu nanga ungumu pilku ningu siliku andoni kinia yomboma nanga talapena sukundu ongo molonge.” nirimu.
LUK 5:11 Kanu-kinia ononga sipitolo nomu kelona mengo ultu ongole, sipitolo mélema pali liepili munduku kelko Yesusi lombili puringi.
LUK 5:12 ⸤Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu⸥ koleamanga senga Yesusi molorumu kinia ye se kuru-laká awili sepa nomba perimumu omba Yesusi kanopale mania molopa tamalu pepa yu mawa sepa nimbale: “Ye-Awilimu, nunga konopumuni na ‘Peanga liepili.’ konopu lienu liemu nuni na manda seko peanga sini.” nirimu kinia
LUK 5:13 Yesusini yemo kimuni ambolopa yundu nimbale: “‘Nu peanga liepili molani.’ konopu lekero kene peanga liepili.” nirimu kinia popenge sepa kuru-lakámo nomba kelepa kangimu peanga lierimu.
LUK 5:14 Kanu-kinia Yesusini yu ungu se tondolo mundupa nimbale: “Nuni ya ulu sekeromo yombo selurindu kepe paa naa ni! Sumbi siku pungu Pulu Yemo popo tondoli yemo nunga kangimu liku ora siku, ‘Na kelepo kangi peanga liepili molkoro kene.’ ningu Mosisini “Sei.” nimba ungu-mane sirimumu pilku liku senindu “Pulu Yemo popo toko kalko si.” nirimu mélemo liku Pulu Yemo popo tondoli yemondo “Kalondou.” ningu yu sieni. Pe yombomane nu kanokole ‘Yu sika kangi peanga liepili molemo.’ ningu piliangi kene nikiru mele iseli-u se-pu.” nirimu.
LUK 5:15 Aku-na-kolo yuni serimu mele anju anju yombo awisilini pilkuli niringimuni, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo yu semane peanga topa nirimumu pilingindu ongo, kuru torumu yomboma yuni ‘Ono sepa peanga sipili.’ ningu oringi kanopale
LUK 5:16 yu ono oringina mundupa kelepa kolea ku lieli senga pumba Pulu Yemo kinia ungu nirimu.
LUK 5:17 Walte Yesusi yuni yomboma ungu-mane sipa molorumu. Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu. Pulu Yemone kanu tondolomo yu sirimu. Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, yu ungu-mane sirimuma pilku moloringila. Kanu yema, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga moloringima kinia, kolea-awili Jerusalleme moloringima kinia, Yesusi molorumuna ongo maku toko yu ungu-mane sirimuma pilku moloringi.
LUK 5:18 Yu molorumuna ye marene kimbu-ki kolopa pora sirimu ye se taropola seko mengo onge oringi-na-kolo yombo awisili ulka kerepuluna ekelepa seko gilieringi-kulu ulkana sukundu Yesusi molorumuna nondoko mengo pungí aulka se naa kanokole niringimuni, ulka imuna mengo ola punguli Yesusi molorumuna ⸤kana-kana ulkamo sikisikuli⸥ yemo taropola pali moko toko mania mundoringi.
LUK 5:20 ‘Yesusini i yemo manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondokole yu mengo oringi kanopa pilipale Yesusini kanu yemondo nimbale: “Kangomo, nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, we siye kolkoro.” nirimu.
LUK 5:21 Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Yesusini aku nirimu pilkuli ⸤pilku kiri pilku⸥ konopu kimbú sikuli, “I ye Pulu Yemo marake sekemo yemo nawe? Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema nawene ‘Mania pupili, we siye kolkoro.’ manda nimbáye? Pulu Yemone mindi manda selemo.” ningu onono ningu pilku molko konopu kimbu siringi.
LUK 5:22 Kanu-kinia Yesusini ono aku siku konopu kimbú siku moloringi mele pilipale onondo nimbale: “Onone ⸤nane nikirumunga⸥ aku siku nambi semu-na konopu kimbú sikimiliye?
LUK 5:23 I yemondo “Nunga ulu-pulu-kirima mania pupili, we siye kolkoro.” nimbú kinia ono ulu se naa kanokole ‘Pe nilse nikimu.’ konopu lengeye? Molo “Ola gilku nunga kunungumu liku mengo kimbu-kongono seko andou.” nimbú kinia yu ola gilimbane naa gilimbanje mona lemba manda kanokole ‘Aku sipa kála sepa nikimunje?’ konopu lengeye?
LUK 5:24 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo pelemomone ya ma-koleana yombomanga ulu-pulu-kirima “Mania pupili, siye kolkoro.” manda nimbá.’ ningu piliangi.’ nimbu ⸤aku sipu nindu⸥.” nirimu. Aku nimbale kimbu ki kolopa pora sili yemondo nimbale: “Nane ‘Nu ola gilku nunga kunungumu liku mengo ulkando pu.’ nikiru.” nirimu.
LUK 5:25 Aku nirimu kinia ono kanoko molangi yemo sumbi sipa ola gilipa yunga kunungumu lipa memba omba pena pumbale Pulu Yemo kape nilipa ulkando purumu.
LUK 5:26 ⸤Yu aku serimu kanokole⸥ ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku Pulu Yemo paa pipili kolko yunga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningu ninguli: “Olio i ulu wendo okomo kanokomolomo ulu paa se lupa lepomo.” niringi.
LUK 5:27 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa⸥ pena pumbale nirimumuni, kou-takisi liltimu ye se, yunga imbi LLipai, kou-takisi lipa molorumu kanopale yundu “Na-kinia pea pambili lombili ou.” nirimu.
LUK 5:28 Kanu-kinia LLipai yu ola gilipa kou-takisi mélema we liepili mundupa kelepa yu lombili purumu.
LUK 5:29 Pe LLipaini yunga ulkana Yesusinga kere-langi awisili kalondorumu. Akuna kou-takisi lili ye awisili kinia, we-ye mare kinia, ono Yesusi LLipaitolo kinia pea mania molko kanu kere-langima noringi.
LUK 5:30 Aku seringi kanokole Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi yu lombili andolimando ninguli: “Ono kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli wema kinia ono pea nambi semu-na kere-langi nokomeleye?” niringi.
LUK 5:31 Aku siku niringi pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kuru naa tolemo yomboma doketana naa pulimili. Kuru tolemo yomboma mindi doketana pulimili kanumu.
LUK 5:32 Nane ‘Yombo sumbi nilima na molombona wangi.’ nimbúndu ma-koleana naa orundu. Ulu-pulu-kiri seli yomboma ⸤lipu tapondopo⸥ onondo ‘Ono ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele toko ⸤na molombona wangi⸥.’ nimbúndu orundu.” nirimu.
LUK 5:33 ⸤Kanu-kinia⸥ onone Yesusindu mangilku pilku ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jono lombili andolima kinia, Parisi yema lombili andolima kinia, onone wale marenga kere-langi mi leko naa nongo Pulu Yemo kinia mawa selemele-na-kolo nu lombili andolimane aku siku naa selemele, kere-langi kinia no kinia we nolemele. ⸤Pe nu lombili andolimane selemele mele peangaye⸥?” niringi.
LUK 5:34 Aku siku niringi pilipale Yesusini pundu topa onondo ⸤ungu-iku se topa yu toko kondonge kolombamonga ungu se nimba⸥ nimbale: “Ambo limba ye se yunga pulu lemó yema kinia molemo kinia ono konopu sikuli “Kere-langi mi lepo naa namili.” manda ningíye? Manda naa ningí.
LUK 5:35 Pe mindi, ambo limba yemo ono molongena ongo wendo lingí kinia kanu walemanga sika ⸤konopu kiri panjiku⸥ kere-langi naa nongendo mi lenge. ⸤Iseli-u mólo.⸥” nirimu.
LUK 5:36 Yesusini aku nimbale nirimumuni, ⸤ ‘U Juda yombomane ulu seringi uluma kinia pe ulu konde wendo okomomo kinia seluna manda naa pengele mele paa piliangi.’ nimba⸥ ungu-iku talo topa nimbale: “Mulu-maminia u se sungu nilimú kinia olione mulu-maminia paa konde senga se kopisipu lipu, sungu nilimúmunga naa topo tandolemolo kanumu. Yombo sene aku sipa topa tandolkanje kanu mulu-maminiamo nona panjilka kinia mulu-maminia konde kopiselimu kanga lepa lli nimbale mulu-maminia umu kelepa kamu awili sepa sungu nilka. Ulu se i-sipala: Mulu-maminia umu kinia mulú kopiseli kondemo selu-sili mólo, akumunga akutolo selu-sipa mólo.
LUK 5:37 Kongi meme kangimuni seli mingi u senga no-waene konde naa kololemolo kanumu. Yombo sene mingi u senga no-waene konde se kolkanje kanu no-waenemo mingina sukundu pepale pe akolka kinia kanu mingi umu naa akopa sungu nilka. Kanu-kinia nomo kepe mingimu kepe kamu kiri lelka.
LUK 5:38 Akumunga no-waene konde kongi meme kangimuni seli mingi kondena mindi kololemolo kanumu.
LUK 5:39 Ye sene no-waene u se nombale kanu waene umu nomba peanga pilipale no-waene konde nonowalene naa kololemo.” nirimu.
LUK 6:1 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia rasi-witi kaliamanga ongo puringi kinia yu lombili andoli yemane rasi-witi mongo mare nongendo inia toko liku kilu toringi.
LUK 6:2 Aku seringi kanokole Parisi yemane Yesusi yundu ninguli: “Kána! ⸤Koro molemolo⸥ wale Sambatemonga ‘Kongono naa sangi.’ nimba pelemo ungu-manemo nambi semu-na nunga lombili andoli yemane ungu-manemo pulua tokole aku siku sekemeleye?” niringi.
LUK 6:3 Yesusini pundu topa nimbale: “Ono Pulu Yemonga bokuna sukundu ⸤anda-kolepa ye nokoli kingi⸥ Depitini serimu mele nimba molemo semanemo kanokole semanemonga pulumu naa pilielemeleye? Depiti kinia yu pea puringi yema kinia ono gelene kolkole niringimuni,
LUK 6:4 Depiti Pulu Yemo molorumu serele-ulkana sukundu pumba, Pulu Yemonga kumbikerena lierimu pellawa kalolima lipa nomba, yu pea puringi yema sirimu noringila kanumu. Kanu pellawa kalolimando Pulu Yemone ungu-mane sipa nimbale: “We-yombomane paa naa nangi. Pulu Yemo popo tondoli yema manjiku nangi.” nirimu ⸤kanu ungu-manemo pulua torumu⸥ kanumu. ⸤Ono konopu talo nambi semu-na lemeleye? Depiti yuni u aku serimu mele ono pilku kiri naa pilielemelemonga pe kiniá na lombili andoli yemane sekemele mele kanoko kiri naala piliaa.⸥” nirimu.
LUK 6:5 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone Sambate walema nokolemo-na ⸤Sambate wale kinia yomboma molko kondongendo senge mele manda nimbá kanumu⸥.” nirimu.
LUK 6:6 Pe walte, koro mololi wale Sambate senga, Yesusi omba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumbale ungu-mane sirimu. Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki-lomekondo kamu kolopa kukorumu.
LUK 6:7 Kanu-kinia akuna moloringi Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone ‘Yesusini ulu se sepa kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ningu ulu se sepa kinjimba se ⸤alieli koroko molkole⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinia yuni yemo sepa peanga simbanje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
LUK 6:8 Ono konopuni pilieringi mele pilipale Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Yomboma molemelena ongo ola giliani.” nirimu kinia yemo yu akuna omba ola gilierimu.
LUK 6:9 Kanu-kinia yemando nimbale: “Ono i-sipu mangilipu pilkiru. ‘Sambate wale kinia ulu nambolka ulu se manda semoloye? ‘Sambate walemonga ungu-manemone “Sangi.” nilimú mele samili.’ nimbu yomboma lipu tapondomolo kinia peanga molo yomboma sepo kinjimulú kinia mandaye? ‘Naa kolangi. Konde pangi.’ nimbu semolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?’ nimbu mangilkiru.” nirimu.
LUK 6:10 Aku sipa ono nimba mangilipale yuni ono pali neme-neme nimba kanopale ki kukoli yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia ki kolopa kukorumumu kelepa kamu peanga lierimu.
LUK 6:11 Aku serimu kanokole mumindili awili seko kolko onone onono anju yando angelema ningu ninguli: “Sepa kinjikimumunga yu nambi samiliye?” ningu moloringi.
LUK 6:12 Pe walte ipulieli Yesusi yu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangi senga ola pumba Pulu Yemo kinia ungu nimba molopili kolea tangorumu.
LUK 6:13 Orili-u yu lombili andolimando “Waa.” nimbale ‘Ononga ye engaki rurepo nanga kongonomo sangi lipu mundambo.’ nimbale aku yema nimba taltopa onondo nimbale: “Ono ‘Nanga kongonomo sende-pangi.’ nimbu lipu mundukuru yema.” nirimu.
LUK 6:14 ⸤Kanu ye engaki rurepo nimba taltorumumanga imbima i-sipa:⸥ Saimono (yunga imbi se Pita) yu keme, Pita genu Enderu keme, Jemisi, Jono, Pillipu, Batollomiu keme,
LUK 6:15 Mateyu, Tomasi keme, Allapiasinga malo Jemisi keme, “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
LUK 6:16 Jemisi malo Judasi keme, Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘nanga kongonomo sende-pangi lipu mundukuru.’ nimba, nimba taltorumu yema⸥.
LUK 6:17 Kanu-kinia yu kinia, yuni “Nanga kongonomo sende-pangi.” nimba lipa mundorumu yema kinia, ma-pangina mania oringi kinia yu lombili andoringi yombo awisili kinia, kolea Judia disiriki moloringi yombo awisili kinia, kolea-awili Jerusalleme peringi yombo awisili kinia, nomu-kusa kelona lierimu kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga peringi yombo awisili kinia, yu molorumuna sukundu-sukundu ongo liku maku toringi.
LUK 6:18 Yu semane peanga topa, ungu-mane sipa serimu pilingindu ongo, yuni ono kuru torumuma ‘Sepa peanga sipili.’ ningu oringi. Ononga yombo mare konopumanga kuru kiri molorumuma sepa peanga sirimula.
LUK 6:19 Kuru toli yomboma sepa peanga sili tondolomo yu-kinia pepili molorumu-kulu ono oringima pali ‘Yu ambolamili.’ ningu yu molorumuna nondoko nondoko oringi. Kanu-kinia ongo yu amboloringi kinia kanu tondolomone ono pea pali sepa peanga sirimu.
LUK 6:20 Kanu-kinia Yesusi mania molopa yu lombili andoringima olando sipa kanopa onondo nimbale: “Ono koropa pulimúma Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa ono nokolemomonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
LUK 6:21 “Ono kiniá gele selemoma ono pe walte olo sembamonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. “Ono kiniá kola selemelema ono pe walte tawe sengemonga ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
LUK 6:22 “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pilku molemele yomboma, ono nanga yomboma molemelemonga we-yombomane ono-kinia konopu kiri panjiku, “Olio molemolona anju paa.” ningu, onondo “Ono yombo kirima.” ningu, ningu kinjiku, ononga imbima pilku kiri pilku senge kinia ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
LUK 6:23 “Yombomane ono aku siku mele selemelemonga⸥ ono mulu-koleana pungí kinia kanuna ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle kalopa kondomba kene ⸤kanu yombomane ono aku siku seko kinjingí⸥ kinia konopu awili seko siku, konopu paa peanga pepili molangi. Yombomane kiniá ono mindili silimili mele, aku siku ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siliku andoringi yomboma we-yombomane ono kepe mindili siringila kanumu.
LUK 6:24 Aku-sipa na-kolo ono méle awisili taltolemele yomboma, iseli-u kiniá ono molko kondoko konopu peanga pepili molemele mélema koronga taltolemele, pe aku siku naa molongemonga mindili nongo molko kinjingí.
LUK 6:25 Ono kiniá olo selemo yomboma pe walte gelene kolongemonga mindili nongo molko kinjingí. Ono kiniá tawe selemele yomboma pe walte ono kola sengemonga mindili nongo molko kinjingí.
LUK 6:26 We-yombomane pali ono kape ningu alieli onondo “Yombo peangama.” ningí kinia ono mindili nongo molko kinjingí. Kanu yombomane onondo ungu peangama ningu kape ningí mele u ono naa molangi koro-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilku we kolo toko yombo ningu siringi yombomando i yombomanga anda-kolepalimane ungu peangama aku siku niringila. ⸤Pulu Yemonga unguma sumbi siku niringi yombomando kape naa ningu mindili siringi kanumu.⸥” ⸤nirimu.⸥
LUK 6:27 ⸤Aku nimbale Yesusini we moloringi yombomando nimbale:⸥ “⸤Akumu na lombili andolimando nikiru⸥-na-kolo nane ungu nikiruma pilku molemele yomboma, onondo ungu se pea niembo piliangila. Onone ononga opa-touma konopu mondoko, ono-kinia konopu kiri panjilimili yomboma seko kondoko sangi.
LUK 6:28 Onondo ‘Yombo kirima kene molko kinjangi!’ nilimili yombomando ‘Ono yombo peangama kene molko kondangi.’ niengi. Ono seko kinjilimili yomboma ‘Pulu Yemone lipa tapondopili.’ ningu onone ononga mawa sendangi.
LUK 6:29 “Yombo sene nunga kumbikere ekendonga laruwa tomba kinia topele toko ‘Ekendonga kamu laruwa topili.’ nieni. ‘Nunga wale-pakoli sulu peangamo liembo.’ nimbá yombomo nunga wale-pakolimu kepe ‘pea we lipili.’ nieni.
LUK 6:30 Mélema si.” ningu mawa senge yomboma pali mélema we sieni. Nunga mélema we limba yombomondo “Kelko nanu si.” ni naa nieni.
LUK 6:31 “‘Yombomane nu-kinia sangi.’ konopu leno mele, nuni anju yomboma aku siku sani.
LUK 6:32 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando kondo kololemele pilkuli ono yando kondo kololemele yomboma mindi kondo kolonge manda mólo. Ono kanoko kiri pilielemele yomboma pea kondo kolangi.
LUK 6:33 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando kondo kolko seko kondolemele pilkuli ono yando kondo kolko seko kondolemele yomboma mindi seko kondonge manda mólo. Ono seko kinjilimili yomboma pea seko kondangi.
LUK 6:34 Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kepe onono anju yando pundu anjiku, ‘Walte kelepo sukundu limbu’ ningu pundu anjilimili pilkuli, ono yando pundu tolemele yomboma mindi pundu anjingí manda mólo. Ono pundu naa tolemele yomboma pea pundu anjangi.
LUK 6:35 “⸤Ulu-pulu-kiri selemele yomboma onono anju yando selemele mele ono ulu se olandopa sangila.⸥ Onone ononga opa-touma kepe kondo kolko, seko kondoko, pundu anjiku, sangi. ‘Onone pe walte kelko aku siku yando sangi.’ ni naa ningu, we sangi. Aku siku senge kinia Pulu Yemonga bolangoma molkole, yuni ono méle awisili kalomba lingí. Pulu Yemo yuni mana-yomboma-kinia aku sipa sepa molemóla. Yu seko kinjilimili yomboma kinia, yundu ‘Ange.’ naa ningu we molemele yomboma kinia kanuma sepa kondolemo.
LUK 6:36 Ononga Lapa Pulu Yemo seko kinjilimili yomboma kepe yu aku sipa kondo kolopa we sepa kondolemo mele ono seko kinjingí yomboma aku siku kondo kolko seko kondangi.” ⸤nirimu⸥.
LUK 6:37 Onone yomboma selemele uluma naa apurungí kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono ulu selemelema naa apurumbala. Onone anju yombomane selemele mele apuruku kanokole “Seko kinjikimili. Sekemele mele ⸤Pulu Yemone⸥ kanopa kiri piliepili.” naa ningí kinia ⸤Pulu Yemone⸥ onone selemele mele apurupa kanopale “Seko kinjikinu. Sekeno mele kanopo kiri pilkiru.” naa nimbála. Yombomane ono-kinia seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu siye kolonge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala.
LUK 6:38 Onone yomboma pe-pe kepe ‘Pundu naa tangi.’ ningu mélema we singí kinia yuni ono aku sipa we simbala. Mélema simbando koltalo naa simba; olandopa olandopa simba. Onone anju singí kanopale ono yando aku sipa simbala.” nirimu.
LUK 6:39 Yesusini onondo ungu-iku se topa sirimula. Akumu i-sipa: “Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka manda lipa ora simbaye? Peatolo kombuna manda naa tolkaye?
LUK 6:40 Ungu-mane pilku mololi yomboma ononga ungu-mane sili yombomo toko mania naa mundulimili. U ungu-mane pilku pungu pora silimili kinia pe mindi ononga ungu-mane sili yombomo pea selu-siku mele molemele.
LUK 6:41 Nuni genanga mongona norupulu se lemó kanoleno-na-kolo nunga mongona unju-kaliu awili se lemómo naa kanoleno akumu nambi semu-na selenoye?
LUK 6:42 Nunga mongona unju-kaliu awili lemómo naa kanokole genando “Ano, nunga mongona norupulu se lemómo wendo lindambo.” nambi seko nilinuye? Topele-mapele toli yombomo, nuni nunga mongona lemó unju-kaliu awilimu u wendo likuli pe kanoko kondoko genanga mongona lemó norupulumu manda wendo lindení.” ⸤nirimu.⸥
LUK 6:43 ⸤Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale ungu-iku pokore topa nimbale:⸥ “Unju peangamone mongo kiri se manda naa tomba; unju kirimuni mongo peanga se manda naa tombala.
LUK 6:44 Unju mongo se kanokole kanu mongo torumu unjumu imbi manda silimili. ‘Amu nambo.’ ningu, takeme manda olko toko naa nolemolá. Molo ‘Ipono se nambo.’ ningu, silipu manda mengo naa nolemolá. Amu lupala takeme lupala kanoko, ipono lupala silipu lupala kanolemele kanumu.
LUK 6:45 Aku sipa mele, yombo peanga sene yunga konopuna ulu peanga pelemoma selemo, aku-na-kolo yombo kiri sene yunga konopuna ulu kiri pelemoma selemo. Yombo se yunga konopuna pelemo unguma mindi kerena nilimú.” ⸤nirimu.⸥
LUK 6:46 Nane niliu unguma pilku liku naa sekole onone nando “Ye-Awilimu” we nambi semu-na nilimiliye?” ⸤nimbale pe yuni ungu-iku se pea onondo topa nimbale:⸥
LUK 6:47 I nanga unguma pilku liku senge yomboma ono ye se molemo mele niembo:
LUK 6:48 Ye se yuni yunga ulkamo ‘Ingi nimba giliepili.’ nimba we ma kinia okiya kinia akupa eltopale, akuna mania kou-polona ola takorumu. Ulkamo aku sipa takopa kondorumu-kulu pe no topa ulkamo paa topa kalambili simba serimu kinia topa sikise naa sikisipa ingi nimba we gilierimu.
LUK 6:49 Aku-sipa na-kolo i nanga unguma pilku liku naa senge yomboma ono ye se molemo mele niembo: Ye se yunga ulka we ma pange selina ola walu takorumu. Pe no topa ulka kanumu waltikele topa kalambili sirimu.” nirimu.
LUK 7:1 Yomboma piliangi kanu unguma nimba pora sipale Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu.
LUK 7:2 Akuna Romo-yombomanga ami-ye wane anderete nokorumu ye senga kendemande-⸤ye⸥ se yu paa konopu mondorumumu kuru awili sepa topale yu kolomba sepa lierimu.
LUK 7:3 Kanu ami ye nokolimuni Yesusi orumu pilipale yuni Juda tapu-ye mare lipa Yesusi molorumuna mundupa nimbale: “Nanga kendemande-⸤ye⸥mo ⸤kuru awili sepa tomu kene⸥ ongo seko konde li.” nirimu.
LUK 7:4 Kanu Juda tapu-yemane Yesusi molorumuna ongo aku siku ningu, yunga ningu tondolo munduku mawa sendeko ninguli: “I kendemande-⸤ye⸥ kolkomomonga ami ye nokolimu yu ye paa peanga. ⸤Yu Juda ye se mólo⸥ na-kolo olio Juda yomboma konopu mondopa, olio maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamo yuni takondorumu kene nuni yu liku tapondonu liemu papu.” niringi.
LUK 7:6 Aku niringi pilipale Yesusi ono kinia kanu yemonga ulkana pumbá purumu. Kanu ulkamonga nondopa orumu kinia kanu ami-ye nokolimuni yunga pulu lierimu yombo mare Yesusi orumuna lipa mundorumu, ongo yundu ninguli: “Ami ye nokolimuni i-sipa nikimu: “Ye-Awilimu, na ye kirimu mele molio, nu nanga ulkana oni kinia manda naa sembá kene nu kála seko ya naa wani.
LUK 7:7 Nu molenona na ye kirimu manda naa ombóla konopu liendu. Na ye sene kepe nokopa molemo, yunga ungumu pilipu lipu selio. Nane kepe ami-ye mare nokopo molio. Kanu yemanga sendo “Pu.” niliu kinia yu pulimú. Molo sendo “Ou.” niliu kinia yu olemo. Molo nanga kongono sendeli kendemande-yombo sendo “I-siku sei.” niliu kinia yu aku sipa selemo kanumu. Aku sipala, nuni ungu se we nini kinia nanga kendemande-⸤ye⸥mo we konde pumbá kene nuni we ungumuni mindi ni.” nikimu.” niringi.
LUK 7:9 Yesusini Romo ami ye nokolimuni nimba mundorumu mele pilipale yu konopu awisili kimbu sipa yu lombili oringi yombomando nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikiru: “I Isirele yombomanga talapena ultu mololi yemone na ungumuni mindi manda sembá mele kuru mondolemo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yombo selurini kepe aku siku kuru mondoringi mele paa naa kanorundu. Yu ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo mele paa olandopa.” nikiru.” nirimu.
LUK 7:10 Aku nirimu pilkuli ami ye nokolimuni Yesusi molorumuna mundorumu yema kanu ami-yemonga ulkana yando ongole kendemande-⸤ye⸥mo konde purumu kanoringi.
LUK 7:11 Yesusi kolea Néne taonondo purumu, yu lombili andolima kinia yombo mare awisili kinia pea puringi.
LUK 7:12 Yu Néne taono pala kerepuluna nondopa purumu kinia ye se kolorumumu óno sengendo taropola seko mengo ultu pungí oringi. Kanu kolorumu yemo yunga anumu lapatolone yu komolayemo meringili kinia pe se lupa naa meangili lapa kolorumu. Pe yunga anumu ambo-wayamo molopili yu kolorumula. Kango kanumu óno sengendo yombo awisili anumu kinia kopu seko puringi.
LUK 7:13 Ye-Awilimuni ambomo kanopale paa kondo kolopa yundu “Kola naa sei.” nirimu.
LUK 7:14 Kanu-kinia yu yombo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopale, meringi yema we mengo giliangi yuni nimbale: “Kango-yemo, ola molou.” nirimu.
LUK 7:15 Kanu-kinia kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu-kinia Yesusini ye kolorumumu lipa yemo yunga anumu yuyu sirimu.
LUK 7:16 Yesusini aku serimu-na yombomane pipili kolko ninguli: “Pulu Yemonga ungu-umbu tondolima pilipa yomboma nimba sili ye awili se olio molemolona wendo omu lepomo.” ningu Pulu Yemo yunga imbimu ambolko paka tondoko ninguli: “Pulu Yemo yunga yomboma molemelena omba lipa tapondomu.” niringi.
LUK 7:17 I Yesusini serimumunga semanemo kolea Judia disiriki pali kinia Judia ultu kolea lupa lupama pali anju anju purumu pilieringi.
LUK 7:18 Yesusini serimu mele Jono yu lombili andolimane yundu ningu siringi kinia yuni yu lombili andolimanga talo “Yando wale.” nimbale Yesusi molorumuna olo lipa mundupa nimbale:
LUK 7:19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombámo nokopo molamiliye?” nirimu.
LUK 7:20 Kanu yetolone Yesusi molorumuna ongo yundu ninguli: “No Lindeli Jonone olto lipa mundupa nimbale: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo se lupa ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili.
LUK 7:21 Aku siku mangilku pilkuli niringilimuni, ena senga ⸤we kanoko giliangili⸥ Yesusini kuru lupa-lupa torumu yomboma kinia, konopumanga kuru molorumu yomboma kinia, mongo kiri lierimu yombo awisili kinia, sepa peanga sipa molorumu kanoringili.
LUK 7:22 Pe Yesusini olondo pundu topa nimbale: “Olone ya kanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pale. Mongo kiri lieli yomboma mongone kanoko, kimbu kiri lieli yomboma manda andoko, kuru-laká noli yomboma umbu-kangi gilipa, komu sili yomboma komuni pilku, kolopa lieli yomboma ola molemele kepe, koropa puli yomboma semane peangamo topo siliu pilielemelela kanumu. Aku siku Jonondo ningu siele.
LUK 7:23 Na kanokole ‘Yu sika kanu yemo molemo.’ ningu kuru mondokole, kelko konopu talo naa panjiku molonge yomboma ono maloya.” nirimu.
LUK 7:24 Jonone mundorumu yetolo kelko nendo puringili kinia Yesusini kelepa yombo awisili maku toko moloringimando Jonondo nimbale: “⸤Kolea ku lielina Jono no lindipa molorumu kinia⸥ ono kanu kolea ku lielina nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepania mele poporomene lope-lope sendepa molorumu se kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipa mele mólo kanumu.⸥
LUK 7:25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemu⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye se mulu-maminia paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu mólola. Yombo kamako molko, méle awisili taltoko, mulu-maminia paa peangama pakolemelema ye nokoli kingimanga ulkana manjiku molemele kanumu.
LUK 7:26 “⸤Aku sili ye se kanonge naa puringi liemu⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili ye se kanonge puringiye? Akumu sika na-kolo nane onondo nimbu sikiru: “Jono yu sika Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye se na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa nimba sili ye we se mólo.
LUK 7:27 Nikiru ye kanumundu Pulu Yemonga bokuna sukundu molemo ungu se i-sipa: ‘⸤Pulu Yemone yunga Malondo nimbale:⸥ “Pilieyo! Nanga ungu nindimba yemo nane nu puni aulkana yu kumbi lepo lipu mundukuru. Yuni nunga aulkamo akisindimba.” nirimu.’ kanu ungumu bokuna molemo.
LUK 7:28 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U mana moloringi yombomanga se ⸤No Lindeli⸥ Jono kinia manda mólo. Jono olandopa mele. Aku-sipa na-kolo kiniá wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombomanga se paa imbi naa molopa paa koropa puli yombomo olandopa; Jono yu maniandopa. ⸤U moloringi yomboma mania mele; kiniá na ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga konopu peanga pemba yomboma olandopa.⸥” nikiru.” nirimu.
LUK 7:29 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli we-yomboma kinia kou-takisi liltingi yema kinia Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kape niringi. Kanu yombomane u ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkuli ono ulu-pulu-kiri seringima bulu siku, konopu topele toko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no liltingi.
LUK 7:30 Aku-sipa na-kolo Parisi yema kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, onone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkuli, Pulu Yemone “Yombomanga lipu tapondopo sendembo.” nirimu ungumu pilku kiri pilku bulu sikuli pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa liltingi.
LUK 7:31 Kanu-kinia Yesusini ungu se pea nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma nambolka mélse ono manda manjipu manda nimbúnje? ⸤Ono molemele mele i-sipu nimbu siembo:⸥
LUK 7:32 Ono yomboma maku tolemele koleana bolangoma pepe pereko molemele mele. Kanu bolangomanga marene ne-anju molemele bolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulka se koroko kelkole⸥ onondo mangilku ninguli: “Konane nímulu kinia ono ‘Pea konane niemili.’ naa ningu “Mólo.” níngi. Pe kelepo kola semulu kinia ono ‘Pea kola samili.’ ni naa níngi. ⸤Pea pepe perepo molomolo aulka se mólo lepomo.⸥” nilimili. ⸤Kiniá molemele yomboma ono kanu bolangoma mele molemele.⸥
LUK 7:33 ⸤Na kinia No Lindeli Jono kinia oltone nilimbulu unguma onone pilku kiri pilielemele; selembolo mele kanoko kiri pilielemelela⸥. Jono ombale ga kinia no-waene kinia naa nomba molorumu kinia ⸤kanoko kiri pilku⸥ ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemo.” niringi.
LUK 7:34 Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo omba ga kinia no-waene kinia norumu kinia ⸤kanoko kirila pilku⸥ ninguli: “Yu ga awisili nomba siye naa kolopa, no-waene awisili nomba amu topa selemo yemo. Yu kou-takisi lili yema kinia, ulu-pulu-kiri selemele yombo wema kinia ‘Yu kinia pulu liepili pea kopu sepo molamili.’ nimba selemo.” nilimilila. ⸤Onone aku siku Jono kanoko kirila pilielemele. Na kanoko kirila pilielemele.⸥
LUK 7:35 Aku-sipa na-kolo pilipa kondoli ulu-pulumu Pulu Yemo kinia pelemo-na yunga bolangomane pali yuni selemo mélemando ‘Papu selemo.’ ningí.” nirimu.
LUK 7:36 Walte, Parisi ye sene Yesusindu “Kere-langi pea nambili ou.” nirimu kinia yunga ulkana sukundu pumba akuna kere-langi polona nondopa polo senga mania molorumu kinia
LUK 7:37 kanu koleana molorumu ambo ulu-pulu-kiri seli sene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkana sukundu kere-langi nomba molorumu pilipale, yu wambola paa komindi se mingi pali lipa akuna memba pumbale nirimumuni,
LUK 7:38 Yesusi molorumuna bulkundu kimbuna nondopa kola sepa gilipale, pe Yesusi yunga kimbutolo kola-mongomane kulumiye tondopa, pe ambomo yunga penge-lapisamo lipa kanu kimbutolo kulu tondopa, kimbutolo kangulupa, wambola memba orumu kanumuni kimbuna ape kandondorumu.
LUK 7:39 Kanu ulka pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku serimu kanopale yuyu konopumuni pilipale ‘I yemo paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondolemo pilielemo ye se molkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinia ulu-kiri selemo mele kinia manda pilipale “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilka.’ konopu lierimu.
LUK 7:40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopumuni pilierimu mele pilipa yundu nimbale: “Saimono, nu ungu se niembo.” nirimu kinia Saimonone pundu topa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, manda, ni.” nirimu.
LUK 7:41 ⸤Aku nirimu kinia Yesusini yundu semane se topa nimbale:⸥ “Ye sene ye talo kou-mone pundu anjipa sirimu. Ye se wan anderete kina mele sipa, ye se tene kina mele sirimu.
LUK 7:42 Pe olo pea pundu manda naa tondoringili kinia ye pundu anjerimu kanu yemone pundutolo we siye kolopa “Unguri mólo, yu sepili.” nirimu. Aku nirimumunga yetolonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimba Yesusini Parisi yemondo aku nimba mangilierimu.
LUK 7:43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu pundu topa nimbale: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinia Yesusini “Paa nikinu.” nirimu.
LUK 7:44 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomo gilierimuna kanopa Saimonondo nimbale: “I ambomo kána! Na nunga ulkana sukundu ondu kinia ⸤olio Isirele yombomane ye ponenge kokele olemo kinia selemolo mele⸥ nuni nando aku naa senu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo yunga kola-mongomane kulumiye tondopa, yunga penge-lapisamo lipa nanga kimbutolo kulu tondomu.
LUK 7:45 Na ondu kinia nuni na naa kangulonu-na-kolo i ambomone na ondu kinia kepe yandopa kiniá kepe nanga kimbutolo kangulupa molemo.
LUK 7:46 Na ondu kinia nuni nanga pengena wambola liku ape naa kandondonu-na-kolo i ambomone nanga kimbutolo wambola komindi sene ape kandondomu.
LUK 7:47 Yuni ulu-pulu-kiri awisili serimuma mania pumumunga na konopu awili-sepa mondopale aku sipa semu. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri koltalo mindi selemo yombomo yunga serimu mele ‘Mania pupili, siye kolkoro.’ nimbá yemo konopu kanga-kolte mondombala.” nirimu.
LUK 7:48 Ye Saimonondo aku sipa nimba pora sipale nirimumuni, ambomondo nimbale: “Nunga konopuna ulu-pulu-kiri serinu pelemoma mania pupili, siye kolkoro.” nirimu.
LUK 7:49 Aku nirimu pilkuli yu-kinia kere-langi nongo moloringima yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli onone anju yando angelema ningu ninguli: “Yombomane ulu-pulu-kiri selemelema i yemone “Mania pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu nawe? ⸤ ‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepale nikimunje?⸥” niringi.
LUK 7:50 Kanu-kinia Yesusini ambomondo kamu nimbale: “Nane nu ulu-pulu-kiri serinu mele ‘ ‘Omba wendo pupili.’ manda nimbú.’ ningu kuru mondoko onumunga na sika aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololko pani.” nirimu.
LUK 8:1 Kanu-kinia pe Yesusi pumba, kolea awili kanga akumanga andopale nirimumuni, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba semane peangamo topa silipa, yomboma ungu-mane silipa andorumu. Yu lombili andoli ye engaki rurepo kinia
LUK 8:2 ambo mare kinia yu pea andoringi. Kanu ambomanga mare u kuru topa, mare u kuru ononga konopumanga peringi kinia Yesusini ono pali sepa peanga sirimu. Se, kolea Makatalla ambo Maria, u yunga konopuna kuru yopoko-pakara moloringimando Yesusini “Ongo wendo paa.” nirimu kinia ongo wendo puringi.
LUK 8:3 Se, ambo Joana, Susa menu. Susa yu kolea Gallilli disiriki ye nokoli kingi Erotenga ulka tapu-yemo. Se, ambo Susana. Ono kinia we-ambo awisilini Yesusi nokoringi. Kanu ambomane ononga kou-mone taltoringima likuli Yesusi kinia yu lombili andolima ononga kere-langi mélema topo toko liku siku nokoringi.
LUK 8:4 Kanu-kinia Yesusi molorumuna kolea lupa lupamanga moloringi yomboma sukundu sukundu ongo, liku maku toringi kinia yuni onondo ungu-iku se topa nimbale:
LUK 8:5 “Ye sene rasi-witi umbu kaliana andopa tanda sirimu. Tanda silipa andorumu kinia umbu mare aulkana mania purumu, kanuma yombomane kimbuni kuloringi; mare keramane ongo liku noringila.
LUK 8:6 Umbu mare kou perimuna mania pumbale akuna no naa molorumu-kulu toko nimba wendo omba waltikele kolorumu.
LUK 8:7 Umbu mare siri-ka mele molorumuna mania purumu, siri-ka mélemo wendo omba witi-umbuma topa norumu-kulu omba peanga naa lepa ⸤mongo se naa torumu⸥.
LUK 8:8 Umbu mare ma peangana mania purumuma wendo omba mongo peangama topa, mongo towapu kise mele torumu.” ⸤nirimu.⸥ ⸤Aku nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemomane i ungumu piliaa.” nirimu.
LUK 8:9 ⸤Yesusini aku nirimu kinia⸥ yu lombili andolimane yundu ninguli: “Aku ungu-ikumunga pulumu ningu si.” niringi.
LUK 8:10 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema nokolemomonga ulu-pulu u yuyu pilierimu kanu ulu-puluma ‘Ono kiniá ⸤na lombili olemele yomboma⸥ piliangi.’ nimbale ono ‘Ungu-ikumanga puluma piliangi.’ nimbale ono nimba sikimu. Aku-sipa na-kolo we-yomboma ‘Unguma nimbu siembo.’ nimbuli ungu-ikuma mindi topo siliu. ⸤Pulu Yemone Aisayanga kerena nimbale:⸥ ‘Ono mongone kanokole naa kanoko, komuni pilkuli naa pilielemele.’ nirimu akumunga we-yombomando ungu-ikuma mindi tolio.” nirimu.
LUK 8:11 Aku nimba yuni nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu i-sipa: “Kere-langi umbu tanda sirimu kanu umbuma Pulu Yemonga ungumu.
LUK 8:12 Umbu mare aulkana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilielemele kinia pe ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo omba ‘Aku ungumu kamu kuru mondongi liemu Pulu Yemone ono lipa tapondopa aulka kirina wendo limba kinia manda mólo.’ nimba ungu tanda sili konopuna pumba pelemoma wendo limú.
LUK 8:13 Umbu mare tanda sirimu kou perimuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli konopu siku pilku limili. Aku-na-kolo ono pulkonio naa mundukuli ungumu kanga-kolte mindi pilku molemele. Pe ono konopuna umbuna sembá kinia molo ⸤Setene omba⸥ manda manjipa kondi-ka sembá kinia, ono pilielemele ungumu siye kololemele.
LUK 8:14 Umbu mare tanda sirimu siri-ka mele molorumuna mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ungumu pilkuli pe aulkana pungí pungí kinia konopuna umbuna selemo umbunama kinia, méle awisili taltolemele mélema kinia ya ma-koleana uluma seko konopu singí uluma kinia, aku sili ulu mare wendo omba ungu kanumu topa nolemo kinia ungumuni uluri naa sepa kere-langi mongo kamu naa tolemo.
LUK 8:15 Umbu mare tanda sirimu ma peangana mania purumuma yombo mare aku sílima molemele. Onone ononga konopu peanga pepili molko ungumu pilkuli kanu ungumu kamu liku kuru mondokole, tondolo pupili molemele kinia kanu umbuma kere-langi mongo ⸤awisili⸥ tolemo.” ⸤nirimu.⸥
LUK 8:16 ⸤Yesusini onondo ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ “Yombomane sepe-llame kandokole mingina sukundu naa panjiku polo maniakondo naa taltokole nilimilimuni, ‘Yombo ongema kolea pa kanangi ulkana sukundu pa sepili.’ ningu polo senga ola taltolemele.
LUK 8:17 Aku sipa mele, kiniá lopi selemo mélema pe walte mona lemba yomboma kanonge; kiniá aki topa lemó mélema pe walte pa sembá kinia yombomane kanu mélema kanonge.
LUK 8:18 Aku sembá kene onone ungu pilielemele akumu mimi siku piliangi. Pulu Yemonga ungumu pilku molemele yomboma paa olandopa nimba simba pilingí. Pe paa awisili pilingí. Aku-sipa na-kolo naa pilku molemele yomboma ono kanga-kolte pilielemele ungumu kepe wendo limba.” nirimu.
LUK 8:19 Walte Yesusi ulka senga sukundu molorumu kinia yunga anumu keme genupilima yu kanongendo oringi. Akuna yombo awisili ekelepa seko moloringi-kulu yu molorumuna nondoko manda naa ongole
LUK 8:20 ⸤ungu se ningu mundoringi kinia⸥ yombomane yundu ninguli: “Aminia kinia genali nu kanongendo ongo pena gilimili.” niringi.
LUK 8:21 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga ungumu pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.” nirimu.
LUK 8:22 Walte, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono nona andoli sipi senga sukundu puringi kinia punguli, yuni onondo nimbale: “Nomu nekendo pamolo.” nirimu kinia akuna pungí puringi.
LUK 8:23 Sipina pungí puringi kinia Yesusi yu uru perimu. Yu uru pepili poporome awili se nomuna torumu. Aku serimu-na ⸤nomumu apisipa ola ombale⸥ no sipimunga sukundu sukundu omba peke lepale sipimu memba nona mania pumbá serimu kinia ono nona wangonge seringi.
LUK 8:24 Kanu-kinia yu uru perimuna pungu toko makisindiku ninguli: “Ye Nokolimu, Ye Nokolimu, olio nona wangokomolo.” niringi kinia yu makilipale poporomemo kinia no apisipa ola orumu nomumu-tolo iri torumu. Kanu-kinia poporomemo topa kelepa, nomumu lope naa sepa we lierimu.
LUK 8:25 Kanu-kinia yuni lombili andolimando nimbale: “‘⸤Pulu Yemone olio nokomba.’ ningu⸥ kuru naa mondokomeleye?” nirimu. ⸤Yuni serimu mele kanokole⸥ yemane pipili kolko mini-wale mundukuli anju yando onono mangilku ninguli: “Apa! I yemo nawenje? Poporomemone kepe nomumuni kepe yuni olondo “Sale.” nilimú ungumu pilku liku kelkembele.” niringi.
LUK 8:26 Kanu-kinia nomuna nekendo pungu kolea Gerasa puringi. Nomu yakondo kolea Gallilli, nomu nekendo kolea Gerasa kanumu.
LUK 8:27 Akuna oringi kinia Yesusi sipimunga wendo omba kelona gilierimu kinia kanu koleana ye se yu molorumuna orumu. Kanu yemo kuru awisili yunga konopuna moloringimunga mulu-maminia selu kepe naa panjipa, we-we andopa, ulka senga naa pepa, yombo-óno-koleana pelepa andopa molorumu.
LUK 8:28 Kurumuni kanu yemo alieli liltimu-kulu yombomane ka-sénene yu kimbu kima ka toko yu nokoko moloringi-na-kolo ka-sénema sungu sirimu kinia pe kurumuni kolea ku lielina yu memba purumu. Kanu yemone Yesusi kanopale kalli nimba yu gilierimuna mania molopa tamalu pepa tondolo mundupa nimbale: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunga Malo, na-kinia ungu nambolka unguri senindu onuye? ‘ “Na mindili paa naa lipu simbú.” ni.’ nimbu mawa sekero.” nirimu. ⸤Yu kokele ombá orumu kinia⸥ Yesusini u nimbale: “Kurumu, i yemonga konopuna ongo wendo pu.” nirimu mele pilipale yemone aku sipa “Naa sei.” nimba mawa serimu.
LUK 8:30 Aku nirimu kinia Yesusini yemondo mangilipa nimbale: “Nunga imbi nawe?” nirimu kinia yemo yunga konopuna kuru awisili moloringi-kulu pilipale yuni “Nanga imbi Paa Awisili.” nirimu.
LUK 8:31 Kanu kuru awisilimane wale awisili Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokole “⸤I ma-koleamo munduku kelko⸥ Pulu Yemone komuru paa lepa mindi pumba pora naa nilimú murumunga ⸤olionga ye nokoli Setene walte lipa mundumba⸥ kanu murumunga paa.” ni naa ni.” ningu mawa seringi.
LUK 8:32 Akuna ma-pangi senga umbu-kongi awisili ímu nongo moloringi kanokole Yesusi mawa seko ninguli: “Olio ⸤toko makorokole⸥ ‘Ne kongimanga konopumanga molo-pangi.’ ni.” niringi kinia yuni “Manda, akuna pangi.” nirimu.
LUK 8:33 Aku sipa nirimu kinia kuruma kanu yemonga konopuna wendo ongole kongi akuna moloringimanga konopumanga pungu moloringi kinia kanu kongima amu toko lisiku pungu kopona pukua toko nomuna sukundu pungu nona wangoringi.
LUK 8:34 Ulu akuma wendo orumu-na kanokole kongi tapu seko moloringi yema kowa punguli niringimuni, kolea-awilina moloringi yomboma kinia, kolea-kangamanga moloringi yomboma kinia, ulu akuma wendo orumu mele semanemo toko siliku puringi.
LUK 8:35 Kanu semanemo pilieringi yomboma ‘Uluma wendo omu mele kanamili.’ ningu wendo pungu Yesusi molorumuna ongole u kuru awisili konopuna molko ongo wendo puringi yemo mulu-maminia pakopa, umbu-konopu pepili Yesusi molorumuna nondopa mania molorumu kanokole ono pipili koloringi.
LUK 8:36 Yesusini serimu mele mongone kanoringi yombomane pe oringi yomboma ningu siringi. Kuru awisili konopuna moloringi yemonga konopuna kuruma ongo wendo puringi kinia yemo yu umbu-konopu pepili molorumu mele ningu siringi.
LUK 8:37 Kanu-kinia kolea Gerasa yomboma pali paa mini-wale mundukuli Yesusi mawa seko ninguli: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi kinia yu kelepa pumbándo nona andoli sipimunga sukundu purumu.
LUK 8:38 ⸤Yu pumbá serimu kanopale⸥ kuru awisili konopuna u molko wendo oringi yemone yundu nimbale: “Pea pambili.” nimba mawa serimu. Aku-na-kolo Yesusini “Mólo.” nimba yundu nimbale:
LUK 8:39 Nu ulkondo pungu Pulu Yemone nu lakopa sepa kondomu mele nunga yomboma ningu si-pu.” nirimu. Yesusini aku nirimu-na pilipale ye kanumu pumba kolea-awilina sukundu moloringi yomboma pali Yesusini yu-kinia lakopa sepa kondorumu mele nimba sirimu.
LUK 8:40 Kanu-kinia Yesusi yu nomu yakondo orumu kinia yu ‘Ombá.’ ningu maku toko nokoko moloringi yombomane “Nu papu okono.” ningu konopu siringi.
LUK 8:41 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se nokorumu ye se, yunga imbi Jairasi, Yesusi molorumuna orumu. Kanu-kinia yu Yesusinga kimbuna nondopa omba mania molopa tamalu pepa yundu mawa sepa nimbale: “Nanga ulkando pea pambili ou.” nirimu. Yemo yunga bolamo, yunga lemenu selu mindi, yu kalia-ingi engaki rurepo mele omba purumu kanu bolamo, kuru paa awili sepa torumumunga yu nondopa kolomba sepa lierimumunga ⸤yemone Yesusi aku sipa mawa serimu⸥. Pe Yesusi kanu ulkana pumbá purumu kinia yombo awisili liku maku toko yu kakapu seko ekelepa seko pea puringi.
LUK 8:43 Kanu yombo pea puringimanga ambo se yunga pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili kalia-ingi engaki rurepo omba purumu. Yu doketamanga yunga kurumu ‘Pora nipili.’ nimba andopa, yunga kou-mone pali ono sirimu-na-kolo kuru kanumu pora naa nirimu.
LUK 8:44 Kanu ambomo Yesusi pumbá purumu kinia bulkundu omba, yunga wale-pakolimunga pundumu ambolorumu kinia waltikele yunga kuru torumu kanumu pora nirimu.
LUK 8:45 Aku serimu kinia Yesusini nimbale: “Na nawene ambolomuye?” nirimu. Onone pali “Na mólo.” niringi kinia ⸤yu lombili andoli ye⸥ Pitane yundu nimbale: “Ye Nokolimu, yombo awisili nu gilinuna nondoko nondoko ongo kakapu seko ekelepa seko gilkimili kanumu.” nirimu.
LUK 8:46 Aku-sipa na-kolo Yesusini kelepa nimbale: “Na yombo lipu tapondolio tondolo mare nanga kangina omba ultu pumu-kulu pilipuli yombo sene na ambolomumundu nikiru.” nirimu.
LUK 8:47 Aku sipa nirimu pilipale ambomo yu lopi manda naa sepa, yu serimu mele Yesusi pilipa molorumu kanopale yu kimbu ki puru-puru nipili Yesusi molorumuna omba mania molopa tamalu pepale, yomboma pilku giliangi yuni ‘Kuru pora nipili.’ nimba omba yu ambolorumu kinia waltikele peanga lierimu mele nimba para sirimu kinia
LUK 8:48 Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, ‘Nu manda sepa peanga simba.’ ningu kuru mondonu kanu ulumuni nu peanga lekemo. Konopu pe nipili mololko pani.” nirimu.
LUK 8:49 Yesusini ambomondo aku sipa nimba molorumu kinia, ye se, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka nokoli ye ⸤Jairasi⸥nga ulkana molopale omba ⸤Jairasindu⸥ nimbale: “Nunga bolamo kolopa pora simu. Ungu Mane Sili Yemo ‘Mindili nopili.’ ningu we naa mengo wani.” nirimu.
LUK 8:50 Yuni nirimu mele Yesusini pilipale ⸤ulka nokoli yemondo⸥ nimbale: “Mini-wale naa mundoyo. Nunga bolamo nane ‘Manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoko moloni kinia yu konde pumba.” nirimu.
LUK 8:51 Kanu-kinia Yesusi yemonga ulkana ombale ulkana sukundu yombo awisili bola kolorumumu kondo kolko kola seko moloringi kanopa onondo nimbale: “Bolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo kene kola naa saa.” nirimu. Aku-na-kolo yu sika kolopa pora sirimu pilkuli yuni “We uru pelemo.” nirimumunga onone yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Pe yu ⸤bolamonga suluminiana⸥ pumbá purumu kinia ‘We-yomboma pali naa ongo anju paa.’ nimbale Pita keme, Jono keme, Jemisi keme, kanu bolamonga anumu lapatolo kinia “Ono mindi pea pamili.” nimba ⸤bola ónomo lierimu⸥ suluminiana ono memba purumu.
LUK 8:54 Pumbale bolamonga kimu ambolopa yundu mangilipa nimbale: “Bolamo, nu ola molou.” nirimu kinia
LUK 8:55 yunga mini purumu kanu minimu kelepa sukundu orumu kinia bolamo waltikele ola molorumu. Kanu-kinia Yesusini ⸤anumundu⸥ nimbale: “Bolamo kere-langi mare liku si.” nirimu.
LUK 8:56 Yuni serimu mele kanokole bolamonga anumu lapatolo olo paa mini-wale mundoringili-na-kolo yuni olondo tondolo mundupa nimbale: “Ungu i sekeromo yombo selurindu kepe anju pungu paa naa ningu siele.” nirimu.
LUK 9:1 Walte Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbale, onone yombomanga konopumanga kuru molemelema “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale, yombo kuru tolima ‘Peanga liepili.’ ningí nambamo sirimu.
LUK 9:2 Aku sipa sepa onondo nimbale: “Ono pungu, Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba semane peangamo yomboma toko siliku andoko, kuru toli yomboma seko peanga siliku pangi.
LUK 9:3 Pungíndu, ono mélema naa mengo we pangi. Apulu-mingi kepe, méle-wale kepe, kere-langi kepe, kou-mone kepe, wale-pakoli talo kepe naa mengo we pangi.
LUK 9:4 Pe kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa sukundu punguli akuna mindi peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥
LUK 9:5 Kolea marenga sukundu pungí kinia kolea pulu yombomane “Papu ongi. Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu koleana yombo kirima munduku kelko pungíndu ono bulu siku ungu naa pilku lingimunga kanu koleana yomboma ‘Kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimbama kulu tokole pangi.” nirimu.
LUK 9:6 Aku nirimu kinia kanu yema pungu, koleamanga andoko, Pulu Yemonga semane peangamo toko siliku, kuru torumu yomboma seko peanga siliku, selko andoringi.
LUK 9:7 Kolea Gallilli disiriki nokorumu ye nokoli kingi Erotene Yesusini serimu mele semane toringi pilipale, ‘I yemo nawenje?’ nimba pilipa sundorumu. Yombo marene ninguli: “I yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤talko kolorumu kanumu⸥ lomboropa wendo omunje.” ningu moloringi. Marene ninguli: “⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu moloringi. Marene ninguli: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye koro-u molko koloringimanga ye se lomboropa wendo orumu.” ningu moloringi.
LUK 9:9 ⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene ⸤Yesusini serimu mele semane toringi⸥ pilipa nimbale: “⸤No Lindeli⸥ Jono ‘yunga pengemo wendo pupili.’ nimbu nomimu kari lierindu yu kolorumu-na-kolo i ulu-tondolo lupa lupa selemo pilielio yemo yu nawenje?” nirimu. Aku sipa nimbale “I ye Yesusi kanamboa!” nimba molorumu.
LUK 9:10 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema yu molorumuna kelko yando ongole niringimuni ulu seringima yu semane toko siringi. Kanu-kinia kanu yema lipa memba pumba ‘Senga oliolio molamili.’ nimba ono Besaida taonona memba purumu.
LUK 9:11 Aku-na-kolo yombo paa awisili ono akuna puringi mele pilkuli yu purumuna akileko lombili puringi. We-yomboma oringi kanopale Yesusini onondo “Papu ongi.” nimbale ono Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba semane peangamo topa sipa, ononga yombo kuru torumuma ‘Peanga liepili.’ nimba ono sepa peanga sirimu.
LUK 9:12 Pe ipupini ena pumbá serimu kinia yu lombili andoli ye engaki rurepo yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele kene ya maku toko molemele yomboma ‘Pungu kolea marenga kere-langi topo toko liku nongo pe-pangi.’ ni.” niringi.
LUK 9:13 Aku niringi kinia Yesusini lombili andolimando nimbale: “Onone onono yomboma kere-langi mare liku siengi.” nirimu. Onone yundu ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia, aku kere-langi pokore mindi lemó. Molo nuni ‘Olio kolea senga pungu i yombomanga kere-langi topo toko lindi-pangi.’ ningu nikinuye?” ningu mangilieringi.
LUK 9:14 (Kanu yomboma koltalo mólo, ye paip tausini mele akuna moloringi.) Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Yombomando ‘ono towapu talo talo ningu mania molangi.’ niengi.” nirimu kinia
LUK 9:15 onone aku siku yombomando niringi kinia yomboma pilku liku aku siku mania moloringi.
LUK 9:16 Kanu-kinia Yesusini pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia kanuma lipale mulu-koleana olando sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba kere-langi akuma ambolopa pike lepa lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, ⸤onone yomboma moke seko siringi⸥.
LUK 9:17 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu. Pe lombili andolimane kere-langi kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
LUK 9:18 Walte, Yesusi yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimba molorumu kinia yu lombili andoli ye pea moloringimando mangilipa nimbale: “Yombomane na imbi leko nawe nilimiliye?” nirimu.
LUK 9:19 Onone yundu pundu toko ninguli: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemomo⸥.” ningu pilielemele; marene “Nu, ⸤Pulu Yemone u konde molopili olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” ningu pilielemele; marene “Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye se u kolorumu kanumu kelepa lomboropa ola molemo.” ningu pilielemele.” niringi.
LUK 9:20 ⸤Aku niringi kinia⸥ yuni onondo mangilipa pilipa nimbale: “⸤We-yombomane aku siku nilimili⸥-na-kolo onone onono na nawe nilimiliye?” nimba mangilierimu. Pitane pundu topa nimbale: “Nu ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.” nirimu.
LUK 9:21 Pitane aku nirimu pilipale Yesusini onondo tondolo mundupa nimbale: “Na molio mele ⸤Pitane kiniá nikimumu⸥ onone anju yombo selurindu kepe ⸤iseli-u⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
LUK 9:22 ⸤Nimbale⸥ yuni ⸤yu-kinia wendo ombá mele⸥ ono nimba sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo sika mindili awisili nombá. Juda yomboma nokolemele tapu-yema kinia, Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema kinia, onone ⸤ninguli: “Yu Pulu Yemone naa mundorumu. Yu Pulu Yemonga Malo naa molemo.” ningu⸥ yu liku bulu siku yu toko kondonge. Yu toko kondonge kolomba kinia wale talo omba pumbá kinia yopoko-sipamonga Pulu Yemone yundu ‘Lomboroko ola molou.’ nimbá.” nirimu.
LUK 9:23 Kanu-kinia Yesusini akuna maku toko moloringimando pali nimbale: “Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yuni alieli yunga konopumuni pilielemo mélemanga ‘Topo mania mundambo.’ nimba, yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ nimba na lombili opili. We naa opili.
LUK 9:24 Yombo sene yunga mana konde molopa naa kololi ulu-pulumu ambolomba sembá kinia yu kolopale sika molopa kinjipa mindi pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo sene na konopu mondopale nanga kongonomo “Sendambo.” nimba sembá kinia yu kolopale yu konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu sika kanopa limba.
LUK 9:25 ⸤Akumu nambi semu-na nikiruye?⸥ Yombo sene mana-mélema pali yuyu lipa taltopale yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pumba mindili nomba molopa kinjilkanje kanu mélemane kanu yombomo nambi sepa lipa tapondolkanje? Lipa naa tapondolkamo.
LUK 9:26 Nanga yombo mare we-yomboma kinia molko ninguli: “Olio Yesusinga unguma pilipu lipu, yu lombili andopo molemolo mele we-yombomane naa piliangi.” ninguli, na kiyongo ningu lombili andolemele yomboma ono-kinia ulu se pe wendo ombá mele nimbu siembo: Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa sélimu kinia ⸤mulu-koleana⸥ angello kake selima kinia ⸤mania⸥ ombá sembá kinia, kanu we-yomboma molongena yunga yomboma mona molongendo we-yomboma molongena kanokole yu u naa opili ‘Olio yunga yomboma molemolo mele we-yombomane naa piliangi.’ ningu pipili kolko lopi seko molonge yomboma yuni lipa wekendo kanopa, “Na moliona naa waa.” nimbála.” ⸤nirimu.⸥
LUK 9:27 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ono ya gilkimilimanga mare u kolou naa kolangi Pulu Yemo ye nokoli kingimu omba molopa kolea nokombando ombá kanonge.” nikiru.” nirimu.
LUK 9:28 Yesusini ⸤yu lombili andolimando aku sipa nimba sirimu kinia⸥ pe koro se omba purumu kinia Pita keme, Jemisi keme, Jono keme, ono lipa memba pumba ‘Pulu Yemo kinia ungu niembo.’ nimba ma-pangina ola ono lipa memba purumu.
LUK 9:29 Yuni akuna Pulu Yemo kinia ungu nimba molopili yunga kumbikeremo topele topa, yu pakorumu mulu-maminiama ena tondolo topa yombomanga mongo takele selemo mele aku sipa kake serimu.
LUK 9:30 Yu aku sipa molopili, ⸤Juda yombomanga koronga-u moloringili ye awili talo,⸥ Mosisi kinia Illainjatolo, ongo pa serimuna ongo gilkuli olo kinia Yesusi kinia onone Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme akuna Pulu Yemone yundu ‘Sei.’ nirimu mele sepa kolomba mele ningu moloringi.
LUK 9:32 Pita kinia, yu pea akuna moloringi yetolo kinia, ono siye sepa uru ombá serimu-na-kolo pe ono makiliku umbu-konopu pepili molkole Yesusi yunga kangi topele topa molorumu mele kinia, yunga tondolo pa serimu mele kinia, yu-kinia gilieringili yetolo pea kanoringi.
LUK 9:33 Kanu-kinia aku yetolo pungilí puringili kinia Pitane Yesusindu nimbale: “Ye Nokolimu, olio ya molopomolo peanga lepomo. Olione ulka-takaya yopoko takondamili. Se nunga, se Mosisinga, se Illainjanga takondamili.” nirimu. (Aku-na-kolo aku nirimumu ⸤pipili paa kolopale⸥ yuni nimbá mele naa pilipa ungu se walu nirimu.)
LUK 9:34 Pitane aku sipa nimba molopili kupa se omba ono aki torumu. Kupana sukundu puringi kinia ono pipili serimu.
LUK 9:35 Kupa torumuna sukundu ungu se wendo omba nimbándo: “I yemo nanga Malomo. Nane ⸤ ‘Ononga’ nimbu⸥ yu nimbu taltopo lipu mundorundu. Yuni ungu nimbáma pilku liengi.” nirimu.
LUK 9:36 Aku ungumu nimba kelierimu kinia Yesusi yu mindi molorumu kanoringi. Onone aku siku kanoringi mele anju naa ningu para siku, yombo seluri kepe u naa ningu siringi.
LUK 9:37 Opali, orili-u ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli ye yopoko kinia⸥ ono ma-pangina maniando onge oringi kinia yombo awisili yu lingí oringi.
LUK 9:38 Oringi yombomanga ye sene Yesusindu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nanga kango nanamo, yu nanga kango selumu mindi, kondo kolko liku tapondani.’ nimbu mawa sekero.
LUK 9:39 Yunga konopuna kuru se pelemomone yu lipa mindili sipa tolemo kinia kangomone kalli nimba, yu ámu topa apoupu memba molemo. Yu aku sipa alieli selemo-na kangomo yu kangima pange-mange selemóla.
LUK 9:40 Nu lombili andolimando aku semanemo topo sipu onone kanu kurumu ‘Makorangi.’ nimbu mawa sendu-na-kolo ono manda naa sengi.” nirimu.
LUK 9:41 ⸤Aku nirimu kinia⸥ pilipale Yesusini ⸤yomboma iri topa⸥ nimbale: “Kiniá molemele yomboma ono ⸤ ‘Pulu Yemone uluma sika manda sembá.’ ningu⸥ kuru naa mondolemele. Ono konopu karaye sepa pepili molemele yomboma, na ono-kinia molopo, wale nambi sepo molopo mane sipu ulu mare lipu ora simbú kinia mimi siku pilingíye? ⸤Na ono-kinia siye sekemo.⸥” nimbale pe kanu yemondo nimbale: “Nunga kangomo na moliona mengo u.” nirimu.
LUK 9:42 Memba ombá orumu kinia kanu kurumuni kango kanumu topa lipa mania mundupale yu torumu kinia Yesusini kurumu iri topa kangomo sepa peanga sipale, yu peanga lierimu kinia lapa sirimu.
LUK 9:43 Aku sipa serimu kanokole yomboma Pulu Yemonga tondolomo konopumane pilkuli mini-wale mundoringi. Yuni serimu mele ono pungu-pungu ningu mini-wale munduku molangi Yesusini yu lombili andolimando nimbale:
LUK 9:44 I nikiru mele pilku kondayo. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ka sikuli yu toko kondonge⸥ yema anju singí.” nirimu.
LUK 9:45 Aku-sipa na-kolo yuni nirimu ungumu pilku sundukuli ‘I ungumunga pulumu nambolkarenje, naa pilkimulu.’ niringi-na-kolo “Nambolka ningu nikinuye?” ningu mangilku pilingindu pipili kolko naa mangilieringi. Pulu Yemone ‘Ono kanu ungumunga pulumu iseli-u naa piliangi.’ nimba serimu kanumu.
LUK 9:46 ⸤Walte Yesusi lombili andolimane⸥ ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” niringi.
LUK 9:47 Onone konopu lieringi mele pilipale, Yesusi bolango kanga se lipa yu molorumuna nondopa mondopa
LUK 9:48 onondo nimbale: “Yombo sene ‘Na Ye-Awilimunga yombomo molio.’ nimba i bolangomo lipa tapondomba kinia kanu yombomone aku sembamonga na lipa tapondombala. Kanu-kinia na lipa tapondomba yombomone na lipa mundorumu yemo lipa tapondombala. Ononga ye sene ‘Nanga imbimu ola naa molopili.’ nimba, ‘Ye senga lupa imbimu ola molopili.’ nilimú yemo yu ononga paa olandopa molombamonga ⸤aku sipa ulumu pemba⸥.” nirimu.
LUK 9:49 Yesusi lombili andoli ye Jonone Yesusindu nimbale: “Ye Nokolimu, olio kanomulu, ye sene nunga imbimu lepa kuru mare yombomanga konopumanga molongima “Ongo wendo paa.” nimba topa makoropa molomu kanomulu. Kanopole yu olio pea kopu sepo naa molemolo kene yundu “Nu aku siku naa sei.” nímulu.” nirimu.
LUK 9:50 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu ⸤kanu yemone serimu ungumundu⸥ nimbale: “Yombo se olio-kinia opa-tou naa molemo yombomo olionga opa-geramemo molemo kene onone yundu “Mólo.” naa niengi.” nirimu.
LUK 9:51 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusalleme yu kolopale pe mulu-koleana olando pumbá walemo nondopa wendo orumu pilipale konopu tondolo mundupa ‘Jerusallemendo pambo.’ nimbale pumbá purumu.
LUK 9:52 Yu lombili andoli ye mare lipa mundupa nimbale: “Kiniá ipulieli kolea Sameria lierimu taono se nondopa lembana peamili kene ono akuna pungu olio manda pemolo ulka se koroko liengi.” nirimu kinia pungu kororingi.
LUK 9:53 Aku-sipa na-kolo kanu Sameria yomboma ⸤ono kinia Isirele yomboma kinia anju yando konopu kiri panjiku moloringimunga⸥ yu Jerusallemendo pumbá purumu kanokole onone “Mólo, ya manda naa penge.” niringi.
LUK 9:54 Aku siku niringi kanokole yu lombili andoli ye Jemisi kinia Jonotolone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, ‘oltone ‘Mulu-koleana sepe wendo omba i Sameria yomboma nomba kondopili.’ niembili.’ konopu lekenoye?” ningu mangilieringili.
LUK 9:55 Aku-na-kolo yu topele topa olo kanopa iri topa “Aku ningu kinjikimbili.” nirimu kinia
LUK 9:56 yu kinia ono kinia kolea senga pungu pe-poringi.
LUK 9:57 Ono aulkana pungí puringi kinia ye se omba Yesusindu nimbale: “Nu puni koleamanga pali nu lombili ombó.” nirimu kinia
LUK 9:58 Yesusini yundu nimbale: “Pílie! Owá-palakoma ulka pelemelemanga pelemele; kerama ononga ulka takolemelemanga pelemele; aku-na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga pelemo kolea se naa lemó ⸤kene, nu ‘Yu lombili pumbuli manda naa molombo.’ ningu pilkuli na lombili wani. We naa wani.⸥” nirimu.
LUK 9:59 Kanu-kinia yuni ye sendo nimbale: “Na pea pambili lombili ou.” nirimu kinia kanu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, ⸤nu kamu lombili wambo mangali⸥ u pumbu nanga lapamo-kinia pea molambo. Pe yu kolomba kinia óno sepole nu lombili ombó.” nirimu.
LUK 9:60 Aku-sipa na-kolo Yesusini yundu ungu-iku topa kelepa nimbale: “⸤Nanga ungumu naa pilku⸥ yombo kololi yombomane yombo kolongema óno sangi. Nu ‘Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba semane peangamo yomboma piliangi.’ ningu toko siliku andani.” nirimu.
LUK 9:61 Kanu-kinia ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu lombili ombó-na-kolo u pumbu nanga yomboma kondo kolopo ‘Molaa.’ nimbuli pe nu lombili ombó.” nirimu kinia
LUK 9:62 Yesusini yundu nimbale: “Na ‘Lombili ombó.’ nimba ombale nondopa siye kolomba yombo se yu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleamonga kongonomo manda naa sembá.” nirimu.
LUK 10:1 Kanu-kinia Yesusi kolea-awili Jerusallemendo pumbá pumbale nirimumuni, yu pumbá purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipa mundorumu. Yuni ye towapu yopoko nimba taltopa ye talo talo nimba lipa mundupale
LUK 10:2 ono ungu-iku mele topa nimbale: “Kaliana kere-langi awisili nou lepa pelemo-na-kolo kanu kere-langima pungu liku taltonge yomboma koltalo kene Kalia Pulu Yemone ‘Kanu kere-langima liku taltoli kongonomo pungu senge yomboma kaliana lipa mundopili.’ ningu mawa sangi.
LUK 10:3 Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥
LUK 10:4 Punguli, wale-tapi kepe, kou-mone kepe, méle-wale kepe, kimbu-su topele toko mondongema kepe naa mengo we pangi. Aulkana punguli yomboma kanoko onondo ungu se naa ningu we pangi.
LUK 10:5 Kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa pungu pe-punguli u kanu ulka pulu yombomando ninguli: “Ono konopu peanga pepili molangi.” niengi.
LUK 10:6 Aku ningí kinia kanu ulkana ‘Konopu peanga pepili molambo.’ ’ nimbá yombo se molomu liemu yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ningí kinia kanu ulkana ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbá yombo se naa molomu liemu ono akuna ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema onono konopu peanga pepa umbuna se naa sepili molonge.
LUK 10:7 Kongono selemo yemo yu méle papu kalolemele kene pungí ulkana peke, ulka pulu yemone kere-langi simbama nangi. Ulka pinia-pinia naa andoko, ulka seluna mindi kere-langi nongo peangi.
LUK 10:8 Kolea senga sukundu punguli ningímuni, kanu kolea pulu yombomane onondo “Papu ongi. Olio pea molamili waa.” níngi liemu ono kere-langi singíma nongo,
LUK 10:9 akuna kuru tomba yomboma seko peanga siku, onondo ninguli: “Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo ono molemelena nondopa ombá.” niengi.
LUK 10:10 Molo kolea senga sukundu punguli kanu kolea pulu yombomane onondo “Ono nambi semu-na ongiye?” ningu, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ⸤kanu koleamo munduku kelko pungíndu⸥ aulkana pungu gilkuli yombomando ninguli:
LUK 10:11 Onone olio liku bulu síngimunga ‘Ono kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele paa piliangi.’ nimbu, olionga kimbuna ya koleamonga ma gilkimuma kepe kulu topole pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliangi.’ ningu aku siku ninguli pe ungu se pea onondo kamu ninguli: “⸤Ono liepi-liepi tamili piliangi.⸥ Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi.
LUK 10:12 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo ⸤yomboma u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-sipa na-kolo i yombo ⸤onondo “Pea molamili waa.” ni naa ningu, ononga ungu pilku naa lingí yomboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.” nirimu.
LUK 10:13 Kolea Korasini kinia Besaida taonotolo ⸤akuna molemele yomboma⸥ mindili nongo paa molko kinjingí. Kanu koleatolonga sukundu ulu-tondolo awisili serindu ⸤-na-kolo akuna molemele yomboma konopu topele naa tolemele⸥. Kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga sukundu ulu-tondolo naa serindu-na-kolo kanu koleatolonga sukundu nane ulu-tondolo aku sipu selka kanolemolánje kanu koleatolonga ⸤yombomane⸥ ono ulu-pulu-kiri selemelema koronga munduku kelko, bulu siku, konopu topele tolemolá.
LUK 10:14 ⸤Akumunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia kanu kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga ⸤yomboma ulu-pulu-kiri sika selemelemonga⸥ ononga kote kanga mele pemba. Aku-na-kolo ono kolea Korasini kinia Besaidatolonga ⸤yomboma⸥ ⸤na ulu-tondoloma serindu kinia kanokole konopu topele naa toringimunga⸥ kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awili mele pemba.
LUK 10:15 Kapeniame taono ⸤yomboma onone⸥ ‘Mulu-koleana pumbu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda mólo. ⸤Onone nanga unguma alieli pilielemele-na-kolo konopu topele naa tolemelemonga⸥ ono kolea kirina pungu molonge.” ⸤nirimu.⸥
LUK 10:16 ⸤Aku nimbale yuni lipa mundumba serimu yemando ungu se pea nimbale:⸥ “Onone ungu ningíma pilipa limba yombomone nane ungu niliu ungumu pilipa limbala. Onone ungu ningíma naa pilipa ‘Olio pea molamili.’ naa nimba sembá yombomone na-kinia ‘Pea naa molambili.’ nimbála. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbá yombomone na ma-koleana lipa mundorumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbála.” nirimu. Yesusini aku nimba pora sipale ‘Yunga kongonomo sende-pangi.’ nimba ono lipa mundorumu.
LUK 10:17 ⸤Walte⸥ Yesusini lipa mundorumu ye towapu yopoko yu molorumuna paa konopu siku yando ongole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, olione nunga imbi lepole kuruma kepe olione ungu nirimuluma pilku liku seringi.” niringi.
LUK 10:18 Yesusini onondo nimbale: “Aku siku selko andoringi kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene kariapá mele sepa, topa mania mundorumu nane kanorundu.
LUK 10:19 Piliame! Ono tondolo se sirindu. Yombo nomba kondoli kongi-ka-wambiye molo kiriworo aku mélema ono naa kanoko kulungí kinia aku mélemane ono nanga yomboma ‘Unguri naa sepili.’ nimbu ono kanu tondolomo sirindu. Olio-kinia opa-tou ⸤Setene⸥ yu sika tondolo pulimú-na-kolo ono kanu tondolo sirindumunga yuni ono unguri manda naa sembá.
LUK 10:20 Aku-na-kolo aku sipu nikirumunga konopu naa siku, kuruma ononga ungumu pilku liku selemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu-koleana ⸤molopa⸥ ononga imbima topa mondorumumunga konopu siku molangi.” nirimu.
LUK 10:21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Sélimu kinia konopu awili-sepa sipale Pulu Yemondo nimbale: “Tata, Mulu Matolo Kinia Nokoko Moleno Ye Nokolimu, nane nu-kinia “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipa kondoli pelemo. Olio oliolio ungumanga puluma pali pilipu kondolemolo.’ ningu pilielemele yomboma ono nane selio ulumanga pulumu ‘Naa piliangi.’ ningu naa ningu sirinu. Yombo bolango pame ⸤mele⸥ molko, nane niliu unguma komu sendeko molemele yomboma mindi nane selio ulumanga pulumu ‘Piliangi.’ ningu, ono ningu sirinu kanumunga nu kape nimbu “Peanga serinu.” nikiru. Sika Tata, nuni ‘aku sipa wendo ombá kinia konopu simbú.’ ningu aku siku serinumunga ⸤aku sipa wendo okomo.⸥” nirimu.
LUK 10:22 ⸤Pulu Yemondo aku sipa nimbale kelepa yombo moloringimando nimbale:⸥ “Mélema pali Tatane na sirimu. Yombo sene Malo paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimú. Yombo sene Lapa paa sika molemo mele pilipa kanopa imbi silimú yombo se mólo. Malone mindi kanopa imbi silimú; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbá yomboma ono Lapa kanoko imbi singíla.” nirimu.
LUK 10:23 Kanu-kinia yu lombili andoli yema ono onono moloringina pumba ‘Ono mindi piliangi.’ nimba onondo nimbale: “Ono mongone kanolemele mélema kinia uluma kinia kanolemele yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
LUK 10:24 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “U moloringi yomboma, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, ye nokoli kingima kinia, kanu yombo awisili kiniá ono mongone kanoko molemele mélema kinia uluma kinia kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi-na-kolo naa kanoringi. Ono kiniá komuni pilku molemele mélema pilingindu “Piliámola!” ningu moloringi-na-kolo naa pilieringi.” nikiru.” nirimu.
LUK 10:25 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu ye sene ‘Yuni nimba kinjimbanje manda manjipu piliambo.’ nimba Yesusindu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, na nambi sembó kinia konde molopo kondopo mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
LUK 10:26 Yesusini yundu nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manema Mosisini bokuna torumu bokuna kanokole nambolka nimba molemo kanolenoye?” nirimu.
LUK 10:27 Yemone pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga ungu-manemane nimbale: ‘Onone ononga kamelema kinia, ononga minima kinia, ononga tondoloma kinia, ononga pilipa kondolima kinia, akumane Ye-Awili Yawe ononga Pulu Yemo manjiku tondolo munduku konopu mondangi.’ nimba pepa, ‘Onone onono yu-mele-mele konopu mondoko ononga kangimu onono kondo kolko nokolemele mele aku sikula pulu lemó yomboma konopu mondoko nokoko molangi.’ nimba pelemo.” nirimu.
LUK 10:28 Yesusini yundu nimbale: “Nu paa sika nikinumu. Nu aku siku senu liemu molopa mindi puli aulkana puni.” nirimu.
LUK 10:29 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipa yomboma mane sili yemone ‘Yombomane ‘Na paa pilielemo yemo’ ningu piliangi.’ nimba kelepa nimbale: “Nanga pulu lemó yomboma namele?” nirimu.
LUK 10:30 Yesusini ungu se pundu topa nimbale: “Juda ye se kolea-awili Jerusalleme mundupa kelepa kolea-awili Jeriko pumbá purumu kinia wa noli yema ongo yunga mulu-maminia toroko kulku liku yu toko taltoko ono puringi.
LUK 10:31 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoli ye se kanu aulkamonga maniando pumbá pumbale nirimumuni, yemo aulkana lierimumu omba kanopale yu lierimuna siye kolopa aulka kiririma ekendonga omba purumu.
LUK 10:32 Pe aku sipala Pulu Yemonga kongono sendeli talape LLipai ye se yemo toko taltoringina omba kanopale yu liepili siye kolopa aulka kiririma ekendonga omba yu purumula.
LUK 10:33 Aku-sipa na-kolo Sameria ye se kanu aulkana pumbá ombale yemo lierimuna omba kanopale yu kondo kolopa,
LUK 10:34 lierimuna nondopa pumba kangi toringimanga wambola kinia no-waene kinia ondopa kandondopale banisini ka tondopale nirimumuni, pe yuni yu kangulupa ola lipa yunga kongi-dongi bulu-mingina ola taltopa memba pumbale yombo ponenge ongo pe-pu-pu seringi ulka senga memba pumba taltopa nokopa molorumu.
LUK 10:35 Peringili kinia ipulieli-u yu pumbá sepale nirimumuni, kou paip kina mele wendo lipa ulka pulu yemo sipa nimbale: “Yu nokoko kondoyo. Pe i sikiru koumu manda naa sepa nunga kou mare olandopa pumu liemu pe kelepo yando ombole nunga kou pundu tombo.” nimba Sameria yemone nirimu.” ⸤nimba Yesusini aku nirimu.⸥
LUK 10:36 ⸤Aku nimba Yesusini kelepa nimbale⸥ “I ye yopoko ongo puringimanga ye wa nolimane toko taltoringi yemonga pulu lierimu yemo nawe? ⸤Juda ye u-pulu-pulu ongo kanoko we ongo puringili yetolonga se molo Juda yomboma-kinia anju yando konopu kiri panjilimili yombomanga ye akilepa orumu yemoye⸥?” nimba mangilipa pilierimu.
LUK 10:37 Pulu Yemonga ungumanga puluma pilipa yomboma mane sili yemo yuni nimbale: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lémo.” nirimu. Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu pungu aku siku se-pu.” nirimu.
LUK 10:38 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono ongo punguli kolea senga pumba ambo Mata yunga ulkana “Pea molamili ou.” nirimu kinia yu akuna purumu.
LUK 10:39 Mata yunga genu Maria molopale yu Yesusini ungu peanga nilimú nimbámo ‘Piliambo.’ nimba Yesusi molorumuna omba nondopa mania molopale nirimumuni, Yesusi ungu nimba molorumu mele yu pilipa molorumu.
LUK 10:40 Aku-sipa na-kolo Mata yuyu kere-langi kalondopa, kongono sepa molopale yu kongono takaraki lierimu-kulu kanu kongonomo mindi pilipale Yesusi molorumuna pumba nimbale: “Ye-Awilimu, nanga genu na lipa naa tapondokomo-na na nanu mindi kere-langi simbundu kongono sepo molkoro kanokole kondo naa sekemoye? Yuni na ‘Omba lipa tapondopili.’ ni.” nirimu.
LUK 10:41 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Ambo Mata, ulu awisili mele nu konopu awisili kimbu siku konopu umbuna sepili moleno-na-kolo ulu selu mindi nu naa pilku seleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Sambo.’ nimbale ⸤nanga ungumu pilipa⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa sembá aulka se mólo.” nirimu.
LUK 11:1 Walte, kolea senga, Yesusi yu Pulu Yemo kinia ungu nimba molopale pe nimba pora sirimu kinia yu lombili andoringi ye sene yundu nimbale: “Ye-Awilimu, olio Pulu Yemo kinia ungu nimulú mele mane sieni. ⸤No Lindeli⸥ Jono yu lombili andoringi yema mane sirimu mele olio aku siku mane sieni.” nirimu.
LUK 11:2 ⸤Aku sipa nirimu kinia pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Ono Pulu Yemo kinia ungu ningíndu i-siku mele niengi: “Tata, yombomane ‘Nu imbi ola molopa, ye kake seli peangamo moleno.’ ningu molangi. Nu ye nokoli kingimu molko yomboma nokoni walemo wendo opili.
LUK 11:3 Kiniá kepe pe alieli kepe olio nomolo kere-langima siyo.
LUK 11:4 Yombomane olio seko kinjilimili kinia siye kolopo ungu se naa selemolo kene olione nu sepo kinjilimulu kinia nuni aku sikula siye kolko olio ungu se naa seyo. Olio ‘Ulu sene kondi topili.’ naa nieni.” ningu aku siku niengi.” nirimu.
LUK 11:5 Aku nimba pe onondo ungu se pea nimbale: “Nu nunga pulu lemó yombo se paa ipulieli awi-amburumi molombana pungu yundu ninguli: “Ano, ga mare siyo.
LUK 11:6 Ye ponenge se kolea senga pumbándo nanga ulkana pemba okomo-na-kolo na ga se naa lemó kene nuni na ga mare si.” nilina kinia
LUK 11:7 yuni nundu nimbale: “Nuni na umbuna se aku siku naa si.” nilka. “Bolangoma kinia u ulka-kuna sipu uru pemulu kene na ola molopo wendo ombo mélse nu manda naa simbú, mólo.” nilka.
LUK 11:8 Nane onondo nimbu sikiru: “Yu gena molemomonga ola molopa ga naa silka-na-kolo nuni yu kimbu-kimbu siku mawa selinamonga yu siye kolopa wendo omba ga silka.” nikiru.
LUK 11:9 Aku selkamonga ono ⸤nanga lombili andolima⸥ndo ungu se pea nikirula: “⸤Lapa, Mulu-Koleana Molemo Yemo,⸥ mélema mawa seko “Si.” niengi. Aku senge kinia mélema sika simba lingí. ⸤Lapa molemona⸥ mélema korangi. Aku senge kinia mélema sika kanoko lingí. Ulka-kerepuluna gilku “Sukundu wamili.” niengi. Aku ningí kinia “Sukundu waa.” nimba ulka-kuna lindimba.
LUK 11:10 Mawa senge mélema sika simba lingí, koronge mélema sika kanoko lingí, “Sukundu wamili.” ningí kinia sika ulka-kuna lindimba. Aku sembá kene aku saa.” nikiru.
LUK 11:11 Ononga ye se yunga malo ombale “Tata, oma se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane wambiye se simbaye?
LUK 11:12 Molo kangomone “Tata, kera-mulu se nambo si.” nimbá kinia yunga lapane kiriworo molo makena se lipa simbaye?
LUK 11:13 Pe ono kiri-kiri molemele yombomane aku siku ononga bolangoma méle peangama silimili liemu, ononga mulu-koleana molemo Lapamone ⸤méle paa olandopa simbamo.⸥ Yombomane yundu “Mini Kake Sélimu olionga konopuna omba pepili si.” ningu mawa senge yomboma yuni ono simba lingí.” nirimu.
LUK 11:14 Walte ye se yunga konopuna kuru se molorumu-na ungu manda naa nirimu kinia Yesusini kanu kurumu makoromba makororumu. Kurumu wendo omba ultu purumu kinia kanu yemo ungu nirimu. Aku serimu kanokole yombomane mini-wale munduku moloringi.
LUK 11:15 Aku-sipa na-kolo yombo mare ⸤Yesusi-kinia konopu kiri panjeringi⸥ kanumane ninguli: “Kurumanga nokoli Belsipuli Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
LUK 11:16 Yombo marene Yesusi manda manjiku “Nambolka nimbánje.” ningu yundu ninguli: “Nu sika Pulu Yemone ‘Kongono sendani.’ nimba lipa mundorumunje kanamili, mulu-koleana ⸤Pulu Yemone mindi manda sembá⸥ ulu-tondolo se sei.” niringi.
LUK 11:17 Onone aku siku konopumane pilieringi mele Yesusini pilipale ‘⸤Yesusi Setene-kinia opa-tou moloringilimunga Setenene yu naa lipa tapondolka mele paa piliangi.’ nimba⸥ onondo nimbale: “Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú. ⸤Molo⸥ ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku lupa lupa molonge.
LUK 11:18 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo nambi sepa manda molemoláye? ⸤Pora nilka.⸥ Onone nando “Belsipulini yu lipa tapondolemo-na yuni kuruma makorolemo.” nikimili kanumu. Sika aku selkanje Belsipuli yunga talapemo pora nilka.
LUK 11:19 Ungu se piliangila. Nane Belsipulinga tondolomone kuruma makorolio liemu ononga yemane nawenga tondolomone kuruma makorolemeleye? Akumunga, ⸤ononga ye kuruma makorolemele yemane ‘Pulu Yemone olio tondolo silimú-na olione kuruma makorolemolo.’ ningu pilielemele-na⸥ onone nando i nikimili unguma kanu yemane pilku apurukuli “Ono kolo tokomele.” ningí.
LUK 11:20 Aku-sipa na-kolo sika Pulu Yemone na tondolo silimú-na nane kuruma makorondu liemu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo ono molemelena koronga wendo omu.” ⸤nirimu.⸥
LUK 11:21 “Ye enge nili sene opa mélema ambolopa yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa naa limú. Yunga ulka lemó mélema manda lemó.
LUK 11:22 Kanu ulka nokolemo pulu yemone ‘Nanga opa mélema ambolopole nanga mélema manda nokopo kondombo.’ nilimú-na-kolo yunga opa-tou ye se tondolo olandopa pulimúmu omba yu tomba sepale opa-toumuni ulka nokolemo yemo topa mania mundupa yu ambololemo opa mélema anju lipa, yunga ulkana lemó mélema lipa memba pumba yunga pulu lemó yomboma moke sepa silimú.
LUK 11:23 Na naa lipa tapondolemo yombomone na-kinia opa-tou molemo. Yombo sene na lipa tapondopa ⸤kongi sipisipima⸥ sukundu naa limú yombomone ⸤kongi sipisipima⸥ topa bulu-balu silimú.” ⸤nirimu.⸥
LUK 11:24 ⸤Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Kuru se ye senga konopuna wendo ombale, no naa mololi koleamanga pumba manda koro molomba kolea-kolo se korolemo. Se naa kanopa lendepa yuni nimbale: ‘Na u molopole wendo ondu ulkana kelepo pambo.’ nimbá.
LUK 11:25 Aku nimbale yu omba yu u molopa purumu ulkamo kanolemo kinia, ulka pole lepa sepa peanga sepa we lemó kinia kanopale nilimúmuni,
LUK 11:26 yu kelepa anju pumbale, kuru kara puli paa olandopa yopoko-pakara lipa memba omba ono pea kanu ulkana sukundu pungu molemele. Kanu-kinia kanu yemo u molopa kinjilimú-na-kolo pe paa kamu olandopa mele molopa kinjilimú.” nirimu.
LUK 11:27 Yesusini aku sipa nimba molopili maku toko moloringina ambo sene ungu tondolo sepa nimbale: “Nu paa seko kondolenomonga ambo nu memba ame sirimumu yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.” nirimu.
LUK 11:28 Yesusini nimbale: “Sika na-kolo yombo Pulu Yemonga ungumu pilku liku seko molemele yomboma ono Pulu Yemone paa olandopa “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.” nirimu.
LUK 11:29 Yesusi molorumuna yombo awisili sukundu sukundu ongo liku maku toringi kinia yuni onondo nimbale: “Kiniá mana molemele yomboma yombo-kirima mindi molemele. Ono seko kinjiku Pulu Yemo liku bulu silimili yombomane “Na molopo niliu mele sikanje, kanamili kene Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma manda selemo mele sei.” ningu na mawa selemele. Aku-sipa na-kolo ⸤na Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selembolo mele lipa ora simba ulu⸥ se wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Jona-kinia wendo orumu ulu akumuni mindi lipa ora silimú manda kanonge.
LUK 11:30 Jona-kinia ⸤oma awili se-kinia⸥ ulu-tondolo se wendo orumu ulumuni Ninipa yomboma-⸤kinia ulu umbuna se wendo ombá mele⸥ lipa ora sirimu aku sipa mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia ulu-tondolo se wendo ombá ulumuni kiniá molemele yomboma-kinia ulu se pe wendo ombá mele lipa ora simba. ⸤Lipa ora simba ulu se lupa wendo naa ombá, naa kanonge.⸥
LUK 11:31 “U kolea-awili Ninipa yomboma ⸤sika molko kinjeringi-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu mele⸥ Jonane ⸤pilipa⸥ pumba Ninipa yomboma nimba sirimu kinia pilkuli seko kinjeringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko molko kondoringi. Aku seringimunga kiniá molemele yombomane Jonanga olandopa ye se ya molemo yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemelemonga kote walemo pe wendo ombá kinia Ninipa yombomane kotena gilku, kiniá molemele yombomando “Seko kinjeringi. Mindili nonge kinia papu.” ningí. “U ⸤olio Isirele yombomanga ye nokoli kingi⸥ Sollomono yu ye paa tondolo se molopa, yu ungu lupa lupama pilipa kondolimu pepili molorumu mele kolea Sipa nokorumu ambo nokoli kuwinimu pilipale, Sollomonone ungu peangama mindi nirimu mele pilimbando yu kolea suluna molopale ⸤Sollomono molorumuna⸥ wale awisili aulkana pelepa orumu. Aku sipa serimumunga, ye nokoli Sollomononga olandopa ya molemo yemone nilimú ungumu kiniá mana molemele yombomane naa pilku, mokoli selemelemonga kote walemo wendo ombá kinia kolea Sipa ambo nokoli kuwinimuni nimbale: “Nane Sollomonone ungu peanga nirimu mele pilimbundu aulka suluna orundu-na-kolo Sollomononga olandopa molorumu yemone nirimu ungumu ono naa pilku, mokoli seringi yomboma aku seringimunga ono papu mindili nonge.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
LUK 11:33 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Yombomane sepe-llame kandokole loyakolona naa taltoko, mingina sukundu naa taltokole nilimilimuni, ‘Ulkana sukundu pa sepili. Yombo ongema kolea kanangi.’ ningu polona ola taltolemele.” ⸤nirimu.⸥
LUK 11:34 Nunga mongomo nunga kangimunga sepe-llame mélemo. Aku kene nunga mongo peanga gilimú kinia nu kangi pali pa sepili moleno kinia nu molko kondoleno. Aku-sipa na-kolo nunga mongomo kiri lemba kinia nunga kangi pali simbulu topili andoni.
LUK 11:35 Akumunga, nunga kangina pa seli pembamo ‘topele topa simbulu naa topili.’ ningu ⸤kangi pa sepili molemo mele molko kondoyo⸥.
LUK 11:36 Nunga kangina pa sepa sengepea sepili molko simbulu selu kepe naa topili moloni kinia nunga kangi konopuma pali pa sepili moloni. Sepe-llame pa selemo kanolemolo mele nunga kangi konoputolo pa sepili moloni.” nirimu.
LUK 11:37 Yesusini ungumu nimba pora sirimu kinia kanu Parisi yemanga sene Yesusindu nimbale: “Kere-langi pea nambili ou.” nimbale yu-kinia pumba kere-langi nombando mania molorumu.
LUK 11:38 Aku-sipa na-kolo yu u ki kulumiye naa topale ga we norumu kanopale kanu Parisi yemone konopu awisili kimbu sirimu.
LUK 11:39 Yesusini ⸤yu konopu kimbu sirimu mele⸥ pilipale ⸤ungu-iku mele topa⸥ yundu nimbale: “Ono Parisi yema pellete kinia kapo kinia ultukundu kulumiye tolemele-na-kolo akumunga sukundu, ononga konopumanga sukundu mele, kalaro awisili molemo. Ulu-pulu-kirima kinia, mélema wa limili ulu-pulumu kinia akuna pelemo.
LUK 11:40 Ono paa aroma tolemele. Kangi serimu yemone konopumu pea naa serimuye? ⸤Peatolo serimu kene⸥ ono kangi no leko kake sepili molemele mele aku siku ononga konopu kake sepili molongi liemu peanga.
LUK 11:41 Ono konopu topele tokole yombo koropama kondo kolko ononga taltolemele mélema singí kinia ononga konopu kalaro molemomo kolali sepa kake sepili molonge mele yombomane kanonge.” ⸤nirimu.⸥
LUK 11:42 Parisi yema, ono mindili nongo paa molko kinjingí! Onone kaliana olemo mele kangama elkepa kulua kemu aku sipa mélema mengo kambu toko rureponga talo rureponga talo ningu liku taltokole selu selu ningu wendo liku ‘Pulu Yemonga kongono sendeli yema siemili.’ ningu silimili. Pulu Yemone aku siku ‘Saa.’ nirimu mele ono papu selemele-na-kolo ulu olandopa uluma naa selemele. We-yomboma kondo naa kolko, Pulu Yemone yomboma konopu mondolemo mele ono manda manjiku yomboma konopu naa mondolemele. Aku siku ulu olandopa mele selemolánje peanga. Kiniá ulu maniandopama selemele mele munduku naa kelkole aku uluma kinia ulu olandopama kinia peatolo selemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo aku siku naa selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!
LUK 11:43 Parisi yema, ono Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga mongo-kenge seko andonge kinia ‘We-yombomane olio kanoko kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku molemelela. Aku selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!
LUK 11:44 “⸤Parisi yema,⸥ ono yombo óno-kolea senga ‘Yombo inia óno selemele.’ ningu naa pilku walu siku kimbu kululimili mele ono aku siku molemelemonga mindili nongo paa molko kinjingí!” nirimu.
LUK 11:45 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilipa kondorumu ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, ‘Nuni Parisi yema aku siku iri tokonomonga olio kepe iri tokono.’ konopu lekemolo.” nirimu kinia pilipale
LUK 11:46 Yesusini kelepa ono ⸤iri topa⸥ nimbale: “Sika nikinu. Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema mindili nongo paa molko kinjingíla! Onone ungu-mane siku ‘Saa.’ nilimili mele we-yomboma ono pilkuli sengendo umbuna kololemele. Aku siku umbuna awisili mindili siku menge mele ‘Meangi.’ ningu sikuli onone onono kanga-kolte kepe ‘Lipu tapondopo meamili.’ naa ningu molemelemonga ono ⸤kepe⸥ mindili nongo paa molko kinjingíla!
LUK 11:47 “⸤Ono Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema,⸥ ononga anda-kolepalimane Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoringi. Kiniá, yandopa, ono kanu yema óno seringi koleama au silimili. Anda-kolepalima onone kanu yema toko kondoringi pilku peanga pilkuli pe kiniá ono kanu yema ‘Papu toko kondoringi.’ ningu onone óno seringi koleama au silimilimunga ono mindili nongo paa molko kinjingí!
LUK 11:49 “⸤U ononga anda-kolepalimane aku siku seringi, kiniá onone aku siku selemele⸥monga Pulu Yemo yuyu ungu pali pilipa kondoli yemone u nimbale: “Nane ye mare ungu-umbu tondopo ‘Onone yomboma ningu siengi.’ nimbu lipu mundupu, ye mare ‘Nanga kongonomo sende-paa.’ nimbu lipu mundumbu kinia yombomane mundumbu yemanga mare mindili siku, mare toko kondonge.” nimba Pulu Yemone nirimu.
LUK 11:50 “Koro-u Pulu Yemone ma kokele sepa wamorumu kinia onone Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye kanuma toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili yema pali toko kondoringi. Koro-u Atame malo Epele toko kondoko, pe yandopa yandopa kanu sili ye lupa lupama toko kondoleko pungu, pe kamu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu unguma pilipa yomboma nimba sirimu ye Sekaraya Pulu Yemo ⸤popo toko kaloli⸥ ulka-tembelena sukundu toko kondoringi. Kanuna sukundu suluminia kake sélimu anjukundu lepa, Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo yakondo lierimu, kanu suku-singina yu toko kondoringi. U moloringi yombomane kanu yema toko kondoringimunga Pulu Yemone ono sika “Mongo liltingi kene mindili nangi.” nirimu-na-kolo kiniá molemele yomboma ono Pulu Yemone kote pilipale anda-kolepalimane aku siku seringimunga ono “Mongo liltingi kene mindili nangi.” nimbála.
LUK 11:52 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoli yema, onone ungu-manemanga puluma pilku kondolemele-na-kolo “We-yombomane naa piliangi.” ningu ono pilingí aulkamo pipi silimili. Ono Pulu Yemonga bokuna molemo ungumu alieli kanolemele-na-kolo apurukuli Pulu Yemone “‘Ye se ono nokopa kondopa lipa tapondopili.’ nimbu, nimbu taltopo lipu mundumbu.” nirimu yemondo nimba bokuna molemo unguma kanokole pilku sundulimili. Sumbi siku pilingí aulkamo ono naa pulimili; bokuna kanu yemondo nilimú unguma ‘Piliamili pamili.’ ningu molemele yombo lupama pilingí aulkamo “Mólo.” ningu pipi silimilila. Aku selemelemonga ono mindili nongo paa molko kinjingí!” nirimu.
LUK 11:53 Yesusini ⸤aku ungumu nimba pora sipale⸥ aku ulkamo mundupa kelepa pumbá purumu kinia yuni iri torumu ye Parisima kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone ‘Yu ungu nambolka ungu mare pea nimbale, yu ungu nimba kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ninguli onone ungu lupa lupa awisili popenge seko mangilku pilkuli “Pundu toko ni.” ningu tondolo munduku niringi.
LUK 12:1 Kanu-kinia Yesusi molorumuna yombo tausini awisili liku maku toko gilieringina ekelepa sepili gilieringi kinia yu lombili andoringimando u kumbi lepa nimbale: “Ono liepi-liepi topo, ‘Parisi yema pellawa akoli méle isi taltolemelemo kanoko kondaa.’ nikiru. Ononga isi taltolemele akumu onone ⸤ “Pulu Yemonga ulu peangama selemolo.” ningu⸥ kolo toko topele-mapele tolemele ulumu. ⸤ ‘Akumu manda manjiku naa sangi.’ ⸥ nimbu liepi-liepi tokoro. ⸤Parisi yemane sika seko kinjiku molemele mele kamu lopi manda naa senge.⸥
LUK 12:2 Aki tolemo ulumanga selu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi selemo ulumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí.
LUK 12:3 Simbulu tolina ungu niringima yombomane pa selina pilingí. Ulka suluminiana ungu ólo toko niringi unguma ulka imuna ola gilku ru ningu ningí.” ⸤nirimu.⸥
LUK 12:4 Nanga pulu lemó yomboma, onondo ungu se nimbu siembo: “Kangimu mindi toko kondokole pe kelko minimu pea ulu se manda naa senge yomboma pipili naa kolangi.” nikiru.
LUK 12:5 Aku-na-kolo ono paa pipili kolonge yemo nimbu siembo: “Kangi topa kondopale pe mini pali sepe-koleana manda topa mundumba ⸤Pulu Yemo⸥ yu pipili kolangi. Paa sika nimbu sikiru. Yu pipili kolangi.” nikiru.
LUK 12:6 Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera se-pakara kou kololi talo mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo Pulu Yemone kanu kerama nokombando komu naa silimú.
LUK 12:7 Piliame! Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba ⸤kene pipili naa kolaa.⸥” ⸤nirimu.⸥
LUK 12:8 Nane onondo ungu se nimbu siembo: “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipa ‘Na Yesusinga yombomo molio.’ nimbá kinia pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ola gilipa “Kanu yombomo nanga yombo se.” nimbála.
LUK 12:9 Aku-sipa na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo pe Pulu Yemonga angellomanga kumbikerena Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkiru.” nimbála.
LUK 12:10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ungu-taka tondopa ungu nimba kinjilimú yombomo aku sipa ulu-kiri selemoma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba. Aku-sipa na-kolo Mini Kake Sélimu ungu-taka tondopa, ungu nimba kinjipa, yunga imbimu marake selemo yombomo aku sipa ulu-kiri selemomo ‘Mania pupili.’ naa nimba, paa siye naa kolomba.” nikiru.
LUK 12:11 Kanu-kinia pe ono ⸤nanga yomboma molonge kanokole⸥ ono ongo ka siku, ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga ye awilima kinia, ye nokolima kinia, gapomano ye awilima kinia ono molongena ono mengo pungu kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi.
LUK 12:12 Akuna Mini Kake Sélimuni onone anju ningí mele mane simba kene mini-wale naa mundangi.” nirimu.
LUK 12:13 Yesusi molorumuna liku maku toringi yombomanga ye sene yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo, nanga genumu kinia oltonga lapane sirimu monge-mélema yuni ‘Na mare moke sepa sipili.’ ni.” nirimu.
LUK 12:14 Aku-na-kolo Yesusini yundu pundu topa nimbale: “Yemo, ‘Nane ononga kote pilindiku ononga mélema moke sendei.’ nimba nawene na nimba taltorumuye? Yombo sene nando aku sipa naa nirimu kanumu. Nanga kongono se mólo.” nirimu.
LUK 12:15 Aku nimbale yuni onondo kelepa nimbale: “‘Méle awisili lipu taltopo kamako molambo.’ ni naa ningu, ‘Mélema lili ulu-pulumu yu ulu-pulu-kirimu kene aku naa sambo.’ konopu leko molangi. Yombo sene méle awisili lipa taltolemomonga mini pali konde molopa kondomba aulkamo naa lemó.” nirimu.
LUK 12:16 ⸤Aku nimbale Yesusini ‘Onondo nikiru ungumanga pulumu kamu piliangi.’ nimba⸥ yuni ungu-iku se topa nimbale: “Walte ye kamako se molopale yunga kaliana kere-langi paa awisili orumu.
LUK 12:17 Akumunga yuni yuyu nimbale: “Kere-langi taltolio ulkama pali sengepea semu, kere-langi awisili kakena lepa we lemó kene nane nambi samboye?” nirimu.
LUK 12:18 Pe kelepa yuni yuyu nimbale: “Kiniá na piliporo. Na i-sipu sambo. Na kere-langi taltolio ulkama sikisipuli kere-langi taltombo ulka paa awilima kelepo takopole akumanga nanga rasi-witi kinia kere-langi kinia nanga kaliana olemo kere-langima pali taltambo.
LUK 12:19 Akuna taltopole na nanu pilipu nimbúndu: Na papu. Na kere-langi awisili, kalia awisili omba pumbá kinia nombo molombo mele lemó kene koro molopo, kongi nombo, no-waene nombo, konopu sipu molambo.” nirimu.
LUK 12:20 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone kanu yemondo nimbale: “Ye aromamo. Kiniá ipulieli nane nunga minimu ombo limbu kinia nunga taltoleno mélema nawene limbaye?” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
LUK 12:21 ⸤Ungu-ikumu topa pora sipale ungu se pea nimbale:⸥ “Aku sipa mele, ‘Na méle kande-kandema taltolio.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ono kanopale ono yombo koropa pulima nimba pilielemo. Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa seko molemele yomboma ononga minima koropa pupili mele molemele. Kanu yomboma ono aku ungu-iku tokoro yemo mele molemele.” nirimu.
LUK 12:22 ⸤We-yombomando⸥ aku sipa nimbale Yesusini yu lombili andolimando kelepa nimbale: “⸤Kolonge kinia mana-mélemane ono naa lipa tapondomba⸥ kene nane onondo ungu se nimbu siembo: ‘Kangikundu molopo kondamili.’ ningu konopu awisili kimbu naa siengi. Kere-langi nongemonga kepe no nongemonga kepe mulu-maminia pakongemonga kepe akumanga konopu awisili kimbu siku naa molangi. Ono manda molonge mele olandopa, kere-langi nonge mele maniandopa; ononga kangi yu olandopa mele, mulu-maminia pakonge maniandopa mele kene kere-langi nonge mele kinia, mulu-maminia pakonge mele kinia, konopu awisili kimbu naa siengi.
LUK 12:24 Kerama kaname. Kere-langi se panjikuli nou lemó kinia liku mengo ulkando pungu taltoko naa nolemele-na-kolo Pulu Yemone kerama kere-langi silimú. Kerama we-méle, ono yomboma olandopamonga yuni ono paa nokomba.
LUK 12:25 Ononga yombo sene konopu awisili kimbu simbamone yu kolomba ena se manda ‘We liepili.’ nimbáye? Manda naa nimbá.
LUK 12:26 Onone ulu kanga-kolte aku sipa mele se manda naa selemelemonga ulu wema ono nambi semu-na konopu awisili kimbu siku molemeleye?
LUK 12:27 Pellawa sindima kaname. Pellawa sindimane kongono kála seko naa seko, mulu-maminia se seko naa wamolemele-na-kolo pellawa sindima molemele mele olandopa, ⸤ye nokoli kingi⸥ Sollomono kongono awisili sepale wale paa peangama pakopa au nirimu mele maniandopa.
LUK 12:28 Era sindi tolemoma kiniá-mele molemo, opali-mele poroko sepena kalolemelema Pulu Yemone aku sipa nokopa kondolemo liemu ono ‘Pulu Yemone olio manda nokombanje?’ ningu kanga-kolte mindi pilielemele yomboma pakonge mélemanga yuni manda lipa naa tapondombaye? Ono lipa tapondomba.
LUK 12:29 “⸤Pulu Yemone kerama kinia era sindima kinia aku we-mélema aku sipa nokolemo⸥ kene ono konopu awisili kimbu sikuli ‘Es, kere-langi se sena lipu nomolonje?’ ; molo ‘No sena kolopo nomolonje?’ ningu pilku naa molangi.
LUK 12:30 Pulu Yemonga yomboma naa molko ultukundu molemele yombomane aku siku selemele-na-kolo ononga Lapa ⸤Pulu Yemone⸥ ono yunga yombomanga méle mólo tolemoma kanopa molemo ⸤kene ono kere-langi nongemanga kinia méle pakongemanga kinia konopu awisili kimbu naa siengi⸥.
LUK 12:31 ⸤Pulu Yemo⸥ ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo uluma ‘Kumbi lepo sambo.’ konopu leko molangi. Aku senge kinia yuni we-mélema kepe ono simba.” ⸤nirimu.⸥
LUK 12:32 Nanga kongi sipisipi koltalo, ononga Lapa walte ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba kinia ‘Ono pea ye nokolima molko yomboma nokangi.’ nimbá. Yu aku sipa sembando konopu sipa molemomonga pipili kolko naa molangi.
LUK 12:33 Akumunga ono taltolemele mélema kou-mone liku aku kou-mone lingíma yombo koropama moke seko siengi. Aku siku sekole pe kou kamu mania naa puli koumu liku taltoko, méle kande-kandema liku mulu-koleana ⸤pe pungímunga⸥ taltoko sangi. Akuna wa lili yema ongo wa naa liku, koka molo lurinia melemane ongo seko kinjiku naa senge. Ono akuna taltonge mélema kamu manda lemba.
LUK 12:34 Ononga taltolemele mélema lemó kolea akuna ono konopumane pilku konopu mondoko molemele kene ⸤ ‘mulu-koleana mindi mélema liepili.’ ningu molangi.” nirimu⸥.
LUK 12:35 “⸤Na lombili andolima,⸥ onone ‘Ye-Awilimu kiniá ombánje.’ ningu mulu-maminia pakoko, kako toko, kiya kandoko, molangi.
LUK 12:36 Ye awili se kolea senga pumba, ye se ambo limba kere-langi koyolemele yomboma kinia anju kere-langi nomba molemo kinia yu kelepa ulkando ombámonga yunga kendemande-yombomane ‘Yu ombá.’ ningu ulka-kuna lindingindu nokoko molemele mele ono aku siku molangi.
LUK 12:37 Kanu kendemande-yombomanga ye nokolimu omba yunga kendemande-yomboma kanopale, uru naa peko we molonge kanomba kendemande-yomboma ono konopu siku molonge. “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “⸤Alieli kendemande-yombomane ononga ye-awilimu nokoko kere-langi kalondoko silimili mele yu aku siku nokolemolá-na-kolo kendemande-yombomanga⸥ ye-awilimuni ⸤kanu kendemande-yombo peangama konopu sipa⸥ yuni kongono-mulumbale pakopa onondo “Kere-langi noli polona molaa.” nimba ‘Kere-langi nangi.’ nimba ononga kongonomo sendepa ono nokomba.” nikiru.
LUK 12:38 Ipulieli awi-amburumi ombáne, kera gulta ko tomba kinia ombánje, ono uru naa peko nokoko molongi kanomu liemu ono konopu siku molonge.
LUK 12:39 I ungumu konopu kimbu siku piliayo. Ulka pulu ye sene wa noli ye se yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba enamo pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka.
LUK 12:40 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” nirimu.
LUK 12:41 Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, aku ungu-iku toko ningu sikinumu olio ⸤nunga lombili andolimando manjiku⸥ ningu sikinu molo yombo wemando pea ningu sikinuye?” nirimu.
LUK 12:42 Ye-Awili ⸤Yesusini⸥ pundu topa nimbale: “Kongono sendeli kendemande-yombo nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-yombo se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Nuni kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥.
LUK 12:43 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yombomone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yombomo yu konopu sipili.
LUK 12:44 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru.
LUK 12:45 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yombomondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yombomone “Nanga ye awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, kere-langi nomba no-tondoloma nomba amu topa, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu
LUK 12:46 walte kanu kendemande-yombomo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá. Omba ⸤kanu yombomo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopa, yunga ungumu pilku mokoli seko kongono ambolko naa kondoli yomboma ⸤kolea kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba.
LUK 12:47 Kongono seli yombo se yunga ye awilimuni “I-siku i-siku sei.” nimbá ungumu sumbi sipa pilipale ungumu ta nimbá, molo ‘Nikimu mele naa sembó.’ nimba pilipa aku sipa pilipa lipa naa sembá yombo kanumu yunga ye awilimuni pe yu ‘Mindili paa awili sepa nopili.’ nimba wale paa awisili tomba.
LUK 12:48 Aku-sipa na-kolo “Sei.” nimbá mele mimi sipa naa pilipale we walu sepa kinjimba yombomo yunga ye awilimuni ‘Mindili kanga-kolte mele nopili.’ nimba wale kanga-kolte mele tomba. Yombo méle awisili siringi lipa taltorumu yombomo “Pundu toko méle awisili si.” ningí. Yombo “Méle awisili nokoko molou.” niringi yombomo “Kelko méle awisili si.” ningí.” ⸤nirimu.⸥
LUK 12:49 “⸤Na lombili andolima,⸥ na ya ma-koleana sepe mundumbu orundu. Kanu sepemo iseli-u welea nolkanje papu. Na konopu silka.
LUK 12:50 Na no limbu ulu akumu na-kinia wendo ombá. Ulu akumu iseli-u wendo naa okomomonga na konopu umbuna sepili molio.” ⸤nirimu.⸥
LUK 12:51 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu konopu lekemeleye? Aku mólo. ‘Yomboma konopu lupa lupa pepili anju yando opa-tou mele molangi.’ nimbu orundu.
LUK 12:52 Kiniá kepe pe anjupa kepe ulka seluna pelemele yombomanga ⸤marene nanga ungumu pilku molko marene nanga ungumu pilku mokoli seko molkole,⸥ ono onono opanale seko yombo se-pakara ulka seluna peko, yopoko onono molonge, talo ololo molongele, yu-mele-mele molonge.
LUK 12:53 Lapane malo-kinia opa sepa, malone lapa-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Anumuni lemenu-kinia opa sepa, lemenuni anumu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. Bamuni yunga malonga menu-kinia opa sepa, malonga menuni bamu-kinia opa sepa, seluna manda naa molongele. ⸤Kanu yomboma manda naa molonge.⸥” nirimu.
LUK 12:54 Aku nimbale Yesusini liku maku toringi yombomando nimbale: “Onone kolea kolopale kupa tolemo kinia kanokole “Lo ombá lémo.” nilimili kinia lo sika olemo.
LUK 12:55 Pe kelepa ipulieli poporome topa, kombokandi gilimú kinia kanokole “Ena tondolo sembá lémo.” ningu pilielemele kinia ena sika selemo.
LUK 12:56 “⸤Naa pilkimulu.” nilimili-na-kolo sika pilielemele⸥ yombo kolo toko topele-mapele tolima! Ono mulumu kinia ya mamo kinia kanokole ‘kolea i-sipa i-sipa sembá.’ ningu kanolemele-na-kolo kiniá ⸤na mana orundu kinia⸥ wendo olemo uluma kanoko molkole kanu ulumanga ulu-pulumu naa pilielemele. Aku nambi semu-na ⸤lipa ora silimú mele⸥ naa kanoko naa pilielemeleye?” ⸤nirimu.⸥
LUK 12:57 Onone nambi semu-na uluma pilku apuruku ulu peangama pilku naa selemeleye?
LUK 12:58 Nu kote sendemba sembá yombomo ‘Konopu seluna pupili molambili ulu se sambo.’ ninguli welea sani. Aku naa senu liemu nu kote sendemba yombomone nunga kote pilieli yemo molombana memba pumba simbanje? Pe kote pilieli yemone nu ka-ulka nokoli yemo lipa simba, yuni nu ka-ulkana lipa mundumba.
LUK 12:59 Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Nu ka-ulkana wendo onindu pundu paa pali tokole mindi wendo onimu. We manda wendo naa oni.” nikiru.” nirimu.
LUK 13:1 Kanu-kinia Yesusini ungu-mane sirimuna moloringi yombo marene yundu semane toko siku ninguli: “Kolea Gallilli disiriki yombo marene Pulu Yemo popo toko mélema kalko molangi ⸤Romo gapomano ye awili⸥ Paillatene ono topa kondorumu.” ningu semane toringi.
LUK 13:2 Aku semanemo toringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Kanu kolea Gallilli yomboma aku siku mindili noringi-kulu pilkuli ‘Gallilli yombo moloringi lupa wemane ulu-pulu-kiri seringi mele maniandopa, kanu mindili noringi yomboma ulu-pulu-kiri seringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye?
LUK 13:3 Paa sika nane onondo “Aku sipa mólo.” nikiru. Ya molkomele yomboma, ono ulu-pulu-kiri selemelema bulu siku munduku kelko konopu topele naa tongi liemu ono aku siku toko kondongela.” nirimu.
LUK 13:4 Pe kelepa Yesusini semane se topa nimbale: “Kolea-awili Jerusalleme sukundu kolea-kanga Silloamo kouni takoli ulka awili olana se topa kalambili sipa topa mania mundupale yombo tene-et topa kondorumu koloringi. Kanu yomboma ‘Kolea-awili Jerusalleme yombo lupa moloringimane pali ulu-pulu-kiri seringi mele maniandopa, koloringi yombomane ulu-pulu-kiri seringi mele paa olandopa.’ konopu lekemeleye?
LUK 13:5 Paa sika nane onondo ‘Aku sipa mólo.’ nikiru. “Ya molkomele yomboma, ono ulu-pulu-kiri selemelema bulu siku munduku kelko konopu topele naa tongi liemu ono aku siku kolongela.” nikiru.” nirimu.
LUK 13:6 Aku nimbale kelepa ungu-iku se topa onondo nimbale: “Ye sene unju piki se yunga unju waene kaliana umbu lierimu. Pe ‘Piki mongo tomba.’ nimba omba kanorumu kinia se naa torumu.
LUK 13:7 Piki mongo se naa torumu-kulu yunga unju waene kalia tapu-yemondo nimbale: “Pílie. Kalia-ingi talo yopoko pea i unju piki gilimúmunga ombo kanorundu-na-kolo piki mongo selu kepe naa torumu kene yuni ma-nale we nolemo kene peke toko eltou.” nirimu.
LUK 13:8 Kalia pulu yemone aku sipa nirimu kinia kalia tapu serimu yemone yundu pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, i kalia-ingi selumu mindi aku unjumu we giliepili. ‘Unjumu akopa mongo topili.’ nimbu unju puluna era sepo, ma mundupu, kongi-le lipu mundupu, sambo.
LUK 13:9 Pe nekendo kalia-ingimunga mongo tomu liemu peanga. Naa tomu liemu kamu peke tani.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
LUK 13:10 Walte, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate senga Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka senga sukundu Yesusi pumbale yomboma ungu-mane sipa molorumu.
LUK 13:11 Akuna ambo se molorumu, yu kuru topa bulu elke torumu-na ola gilipa siniu simbando perepa molorumu. Yu aku sipa molopili kalia-ingi tene-et omba purumu.
LUK 13:12 Yesusini kanu ambomo kanopale yundu “Ou.” nimba nimbándo: “Ambomo, nu kuru torumumu topa keliepili.” nimbale
LUK 13:13 ambomo kimuni ambolorumu kinia yu popenge sepa sumbi sipa ola gilipa Pulu Yemo kape nirimu.
LUK 13:14 Aku-sipa na-kolo kanu ulkamo nokorumu yemo yuni Yesusi ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga yombo sepa peanga sirimu-kulu kanopa kiri pilipale akuna maku toringi yombomando nimbale: “Kongono-wale talo-pakara lemomanga ‘Kuru tomba yomboma peanga liepili.’ ningu onge manda. ⸤Koro mololi⸥ Sambate walemonga manda mólo.” nirimu.
LUK 13:15 Yemone aku sipa nirimu kinia Yesusini nimbale: “Ono topele-mapele toli yema, alieli ⸤koro mololi⸥ wale Sambate wendo olemo kinia ono pali yu-mele-mele ononga kongi kao molo kongi dongi kere-langi nomba molemona moki leko no olemo kolea senga ‘No nopili.’ ningu mengo pulimili kanumu.
LUK 13:16 Ono ononga kongima Sambate walemonga papu moki leko nokolemele kene i ambomo Sambate walemonga papu lipu tapondokorola. Kongima maniandopa mele, yomboma olandopa mele kanumu. Akumunga i ambomo, yu Eporayamone kalopa liltimu ambo se, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene yu kalia-ingi tene-et ka mele sirimu ambomo Sambate walemonga moki lepo nokokoromo sepo kinjikiruye?” nimba mangilierimu.
LUK 13:17 Yuni aku sipa nirimu kinia kanu ungumuni yu serimu mele kanoko kiri pilieringima olie poloringi-na-kolo we-yombomane yu ulu-tondolo peangama serimu kanokole konopu awili-seko siringi.
LUK 13:18 Kanu-kinia Yesusini ⸤yombomando⸥ kelepa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo, méle nambolka mele kanu sílimu lemoye? ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele piliangi.’ nimbu akumu nambi sepo nimbu siemboye?
LUK 13:19 Akumu i-sipa mele: Ye sene yu unju masetete umbu se lipa yunga kaliana umbumu mundorumu kinia kanu unju umbumu wendo omba awili lepa unjumu gilierimu kinia aku unjumunga kolamanga kerama ongo peringi. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu.
LUK 13:20 Aku nimbale kelepa mangilipa pilipa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele pilingí nambi sepo nimbu siemboye?
LUK 13:21 Akumu i-sipa mele: Ambo sene yu kere-langi pellawa akoli mele isi kanga-kolte lipale pellawa awisilinga mundorumu kinia pellawa pali akorumu. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo mele aku sipa.” nirimu.
LUK 13:22 Aku sipa nimbale pe Yesusi kolea-awili Jerusalleme pulimú aulkana pumbá pumbale kolea awilima kinia kangama kinia pumba, akumanga moloringi yomboma ungu-mane sirimu.
LUK 13:23 Kanu yombomanga sene yu mangilipa pilipa nimbale: “Ye-Awilimu, mindili nomolo aulka molemolona Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondomba yomboma koltalo mindiye?” nimba mangilierimu. Pilipale yuni onondo nimbale:
LUK 13:24 Ulka kerepulu paa kanga si nilina yombo awisili ongo sukundu pungíndu perenge. Akumunga ‘Kanu kerepuluna ono ongo sukundu pungu molongendo kála seko pangi.’ nimbu nikiru.
LUK 13:25 Ulka pulu yemone ola gilipa kuna anjimba kinia ono pena molkole ningímuni, kuna toko mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, olio nu kinia pea molamili wamili kene olionga kuna lindei.” ningí kinia yuni onondo nimbale: “Ononga imbima na naa pilipu ono kepe ononga koleama kepe na naa kanolio.” nimbá.
LUK 13:26 “Yuni aku nimbá kinia onone yundu ninguli: “Nu pea ga norumulu. Olionga koleamanga nu ongole olio ungu-mane sirinu.” ningí.
LUK 13:27 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Ono niembo piliaa. Ononga imbima na naa pilipu ononga koleama na naa kanolio. Ono ulu-pulu-kiri seko molemele yomboma pali na moliona anju paa.” nimbá.
LUK 13:28 Akuna ultu molkole ono ⸤anda-kolepali⸥ Eporayamo kinia, Aisake kinia, Jekopo kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema pali kinia, ono Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu molonge kanokole ono onono akuna ultu molonge kanokole ono onono mumindili kolko kola seko mini-wale mundungí.” nirimu.
LUK 13:29 Isirele yomboma ono Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu ono manjiku naa pungí ‘Piliangi.’ nimba yuni kelepa nimbale: “Ma-koleana pali yombo mare Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu pungu Pulu Yemo pea kere-langi nonge.
LUK 13:30 Piliame. Akileko olemele yombo mare Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana sukundu kumbi leko pungí. Kumbi leko oringi yombo mare akileko pungí.” nirimu.
LUK 13:31 Walte, Yesusi u Jerusalleme naa pumbale kolea senga ungu nimba molorumu kinia Parisi ye marene ongo yundu ninguli: “⸤Ye nokoli kingi⸥ Erotene ‘Nu topo kondambo.’ nimba molemo kene nu ya naa molkole senga kowa pu.” niringi.
LUK 13:32 Yesusini onondo nimbale: “Na tomba sekemo yemo, yu kolo topa konopu kiri peli owá-palako pokisi mele akumu molemona i ungumu pungu ningu si-paa.” nimba nimbale: “Kiniá mele kepe opali talu mele kepe kuruma yombomanga konopuna pelemoma makoropo, kuru toli yomboma sepo peanga sipu, molopole kanga-kolte pe mele na kongono sepo moliomo pora simbú.
LUK 13:33 Aku-sipa na-kolo Jerusalleme pumbúndu kiniá kepe opali talu kepe na we kongono selepo pumbú. Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se kolea-awili Jerusalleme ultukundu manda naa kolomba kene ⸤na Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipuli yomboma nimba silimú yemo molio kene⸥ na Jerusalleme ultukundu manda naa kolombo.” ⸤nirimu.⸥
LUK 13:34 ⸤Aku nimbale Yesusini Jerusalleme moloringi yomboma yu kondo kolopa akumundu ungu se nimba nimbale:⸥ “O Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Jerusalleme ⸤yomboma⸥, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoko, yuni ono molemelena lipa mundulimú yema kouni toko kondoko selemele yomboma, kera gulta anumumuni yunga waloma lipa yunga poutolone okopa lopi sepa nokolemo mele nane wale awisili ono aku sipu nokolka-na-kolo onono “Mólo.” niringi.
LUK 13:35 Akumunga piliame. ⸤Opa-touma ono tonge onge kinia Pulu Yemone kelepa ono naa nokopa naa lipa tapondombamonga⸥ opa-toumane ongo sika toko munduku ononga koleamo kinia ononga Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kinia kamu toko kalongemonga ono ku penge. Nane ono ungu se pea nimbu sikiru: “Ono Jerusalleme yomboma, onone nando “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na okomo yemo imbi ola molopa, molopa kondopili.” ningí walemonga na kelko kanonge. U mólo.” nikiru.” nirimu.
LUK 14:1 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambate senga Parisi ye awili senga ulkana Yesusi kere-langi pea nongendo purumu. Omba molorumu kinia pea kere-langi nongo moloringi yemane yu neme-neme ningu kanoko moloringi.
LUK 14:2 Yunga kumbikerena ye kangi akorumu se molorumu.
LUK 14:3 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku kondoringi yema kinia, Parisi yema kinia, ono Yesusini mangilipa nimbale: “⸤Koro mololi⸥ wale Sambate kinia kuru toli yombo se sepo peanga silimolánje manda molo móloye?” nirimu. “Pulu Yemonga ungu-manemanga sukundu nambolka nimba molemoye?” nirimu.
LUK 14:4 Aku-sipa na-kolo yundu ungu se pundu toko naa ningu we moloringi. Kanu-kinia yuni kanu yemo lipa sepa peanga sipale yundu “Pu.” nirimu.
LUK 14:5 Aku sepale Yesusi yuni pea moloringi yombomando nimbale: “Ono molkomele yombomanga ye senga kango se molo kongi kao se Sambate wale senga no-muru senga mania tomu liemu kanu yemone yunga kangomo molo kongi kaomo popenge sepa wendo naa limbaye?” nirimu.
LUK 14:6 Aku nirimu pilkuli ⸤ ‘Olione “Sambate wale senga kango molo kongi-kao no-muru senga wendo limba akumu peanga.” nímulu liemu yuni “Sambate walemo kinia yemo lipu tapondokoro peangala.” nimbá.’ ningu pilkuli⸥ ungu se pundu toko ningí aulka se naa lierimu.
LUK 14:7 Parisi ye awilimunga ulkana kere-langi nongendo oringi yomboma ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku moloringi kanopale Yesusini ono ungu-mane sipa nimbale:
LUK 14:8 “Ye sene nu kinia yombo mare pea “Kere-langi namili waa.” nimbá kinia nu ongole ye awilimanga polo kumbikundu senga pungu naa molani. Nu kanu polomonga moloni kinia pe ye awili se yu imbi olandopa molomba ye se yu kepe ‘Kere-langi pea namili ou.’ nimbá ye se ombá kinia ulka pulu yemone nundu nimbale: “I ye awilimu nu moleno polo akuna molopili polomo si.” nimbá kinia nu pipili kolkole polo se lupa, namba naa lieli yombomanga polo senga pungu moloni.
LUK 14:10 Akumunga, ye sene nundu “Kere-langi pea namili ou.” nimbá kinia yunga ulkana pungu namba naa lieli yombomanga polo senga pungu molani. Akuna moloni kinia ulka pulu yemone nu molonina omba nundu nimbale: “Ano, i polona naa molko ye awilimanga polona ongo molou.” nimbá kinia kere-langi pea nongo molonge yombomane nu-kinia sembá mele kanokole nu ‘Ye awilimu.’ ningu kanonge.” nirimu.
LUK 14:11 “Yombomane onono imbi ambolko paka tolemele yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ imbi topa mania mundumba, aku-na-kolo yombo onono imbi toko mania mundulimili yomboma yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.” nirimu.
LUK 14:12 Kanu-kinia Yesusini ulka pulu yemondo nimbale: “Nu yombomanga kere-langi kalondokole nunga pulu lemó yomboma kinia, nunga genali kinia, ye kamakoma kinia onondo ‘Kere-langi pea namili waa.’ ni naa nieni. ‘Onone walte kelko pundu mele toko, nando ‘Kere-langi pea namili ou.’ niengi.’ ni naa nieni, mólo!
LUK 14:13 Nu yombomanga kere-langi kalondokole yombo koropama kinia, kimbu ki kinginewe tambulorumu yomboma kinia, kimbu kiri lierimu-na mimi siku aulka naa andoringi yomboma kinia, mongo kiri lierimu yomboma kinia onondo ‘Kere-langi pea namili waa.’ nieni.
LUK 14:14 Onone kanu kere-langima pundu paa manda naa tongemonga nu konopu siku molko kondoni. Walte konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma kolko lomboroko ola molonge aku walemonga ya nikiru mele nu aku siku senimunga méle kalomba lini.” nirimu.
LUK 14:15 Parisi yemonga ulkana Yesusi pea kere-langi nongo moloringi ye sene Yesusindu nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba koleana kere-langi nomolo yomboma ⸤olio⸥ “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemolo.” nirimu.
LUK 14:16 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga Isirele yomboma Yesusi yunga ungumu naa pilku, mokoli seringimunga mulu-koleana pungu naa molonge pilipale yemone nirimu ungumu pilipale Yesusini ungu se pundu topa ungu-iku se topa nimbale: “Ye sene ‘Yombo awisili pea kere-langi namili kalambo.’ nimbale yombo awisilindu “‘Kere-langi kalopole namili waa.’ nimbú kinia wangi.” nimba, nimba mundorumu.
LUK 14:17 Kere-langi nonge enamo wendo orumu kinia yunga kendemande-yemondo nimba mundupa nimbale: “U “Kere-langi pea namili waa.” nirindu yombomando “Kiniá enamonga kere-langi kalondondu kene namili wangi.” ni-pou.” nirimu.
LUK 14:18 Aku-na-kolo ono pali naa ongendo yu-mele-mele “Takaraki lekemo kene naa omolo.” niringi. Sene nimbale: “Na ma konde se topo tondumu kano-pumbundu na naa ombó kene nindei.” nirimu.
LUK 14:19 Sene nimbale: “Nane kongono seli kongi-kao rureponga talo topo tonduma pumbu kano-pumbundu manda naa ombó kene nindei.” nirimu.
LUK 14:20 Sene nimbale: “Kiniá mindi ambo lindumunga na manda naa ombó.” nirimu.
LUK 14:21 ⸤Aku siku niringi kinia pilipale⸥ kendemande-yemo kelepa yando ombale niringi mele yunga ye awilimu nimba sirimu. Kanu-kinia ulka pulu yemone mumindili kolopale kendemande-yemondo nimbale: “Nu welea lisiku pungu, i kolea-awilimunga aulka awilimanga kinia aulka kangamanga kinia pungu, yombo koropama kinia kimbu ki kinginewe tambuloli yomboma kinia, mongo kiri lieli yomboma kinia kimbu kiri lierimu-na mimi siku aulka naa andolemele yomboma kinia, ono liku mengo ou.” nirimu.
LUK 14:22 Kendemande-yemone aku sepale kelepa omba nimbale: “Ye-Awilimu, ninu mele sendu-na-kolo kere-langi noli polona kolea mare we lemóla.” nirimu.
LUK 14:23 Kanu-kinia ye-awilimuni yunga kendemande-yemondo nimbale: “Aku sekemo kene nu kelko pungu, kolea-awilimunga ultu pungu aulka awilimanga kinia aulka paka-makamanga pungu, yombo kanoko lendenima pali mengo wani. “Mólo.” ningí yomboma kepe ta ningu liku mengo wani. Nanga ulkamo si nipili kene awisili wangi.” ⸤nirimu.⸥
LUK 14:24 Paa mi ya kana. Na paa sika ono nimbu sikirumu: “Nane pulu-pulu “Kere-langi pea namili waa.” nimbu, nimbu mundorundu yombomanga selu kepe paa naa ongo kere-langi nonge. Paa mólo.” nikiru.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa ungu-iku se torumu.⸥
LUK 14:25 Yesusi aulkana omba purumuna yombo awisili liku maku toko yu lombili andoringi kinia yu we gilipa topele topa kanopa onondo nimbale:
LUK 14:26 “Yombo sene na lombili ombándo na olandopa konopu naa mondopale na lombili manda naa ombá. Yunga lapa kinia, anumu kinia, menu kinia, bolangoma kinia, genupili kinia, kemulupili kinia, yu yuyu kepe, ono pea olandopa konopu mondopa, na manjipa konopu naa mondopale na lombili manda naa ombá.
LUK 14:27 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana peko mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu na lombili manda naa ombála.
LUK 14:28 Ononga ye sene ulka awili tondolo se takombando yu u naa takopale kanu ulkamonga konopu kimbu sipa yuyu nimbale: ‘Ulka takopo pora simbumunga kou-mone manda taltolionje molo mólo tombanje?’ nimba pilipale ‘Nanga kou-mone manda taltondu liemu manda takombo.’ konopu kimbu sipa naa molombaye? ⸤Aku sipa sembá kanumu.⸥
LUK 14:29 Yu aku sipa u naa selkanje pe yu kanu ulkamo takombando ulka ponga mindi topo topa lipa polopale pe kou-mone mólo tomba kinia kamu manda naa takopa pelka. Akumunga yombomane yu ungu-taka tondoko tawe sendelemolá.
LUK 14:30 Onone tawe sendeko ungu-taka toko ninguli: “I yemo ulka awili tondolo se takomba takorumu-na-kolo yunga kou-mone mólo torumu-kulu yu manda naa takopa pora sirimu.” ningu tawe sendelemolá.
LUK 14:31 “⸤Se mangilikirula.⸥ Ononga ye nokoli senga talapemo kinia ye nokoli kingi senga lupa talapemo kinia opa sengele kinia se yu tomba sembá, se yunga koleana we molomba. Ono omba tomba ye nokoli kingimu yu opa seli ye tuwendi-tausini memba ombá. Aku-sipa na-kolo we molomba ye nokolimu yunga opa seli ye tene-tausini mindi molonge. Kokele tonge onge kinia we molomba ye nokolimu yunga yema mangilipa pilipa nimbale: “Olio opa seli ye tene-tausini mindi molopole olio ongo tonge yomboma anju manda tomolo molo móloye?” ni naa nimbáye? ⸤Aku sipa manda manjipa pilipa molomba kanumu.⸥
LUK 14:32 Kanu-kinia kanu ye nokoli kingimu yuni ‘Olione ono anju manda naa tomolo.’ nimba piliemu liemu yunga ye mare lipale, ye tuwendi-tausini memba ombá ye nokolimu aulka suluna ombámonga “Paa.” nimba lipa mundupa nimbale: “‘Opa naa sepo we taka lepo molamili kene nane nambolka ungu se samboye?’ ningu mangilku pili-paa.” nimbá.” ⸤nirimu.⸥
LUK 14:33 ⸤Ungu-ikutolo topa kelepale nirimumuni, pe ungu-ikutolonga ye talone selembolá mélemonga ungu-pulumu ono nimba sipa nimbale:⸥ “⸤Kanu yetolone selembolá⸥ aku sipa mele ononga yombo se yuni ‘Na lombili wambo.’ nimbale yunga mélema pali kinia, yunga yomboma kinia, yunga kou-mone kinia, yunga kangimu kinia, aku mélema mindi konopu mondopa na olandopa konopu naa mondolemo yombomo na lombili manda naa ombá.” ⸤nirimu.⸥
LUK 14:34 ⸤Aku nimbale kelepa nimbale:⸥ “Api-kusa akumu méle peangamo na-kolo yu songo naa sembá kinia ‘Yu kelepa songo sepili.’ ningu ungu se manda semoloye?
LUK 14:35 Kanu api-kusa songo naa sélimu nambi semoloye? ‘Kaliana lipu mundumulú kinia kere-langi manda naa ombá; yu ma-nale se mólo.’ nimbu kanopole we eltomolo.” ⸤nimbale⸥ “Yombo komu-pea lemba yombomane i nikiru mele piliaa.” nirimu.
LUK 15:1 Kou-takisi lili yema kinia ulu-pulu-kirima seli ye wema kinia ono pali Yesusinga ungumu pilingindu yu molorumuna nondoko oringi.
LUK 15:2 Parisi yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone aku seringi mele kanokole konokono ningu ninguli: “I yemo yu sepa kinjikimu. Ulu-pulu-kirima seli yomboma “Pea molamili waa.” nimbale, kere-langi alieli ono pea nongo molemelela.” niringi.
LUK 15:3 Yesusini ono aku siku niringi pilipale ⸤i ungu-ikuma ono topa sirimu.⸥ Ungu-iku imu topa nimbale:
LUK 15:4 Ononga ye sene kongi sipisipi paip paono mondolka kinia se talopa lelkanje yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema kolea ku lielina molangi siye kolopa pumba, talopa lelka sipisipimu kanopa limbando korolepa naa pulkaye? ⸤Korolepa pulka.⸥
LUK 15:5 Pe kanopa lipale yuni konopu sipa apu topa ulkondo memba pulka.
LUK 15:6 Kanu-kinia ulkondo ombale yemone yunga pulu lemó yombomando kinia yunga ulka kere-pongolo selu yombomando mangilipa nimbale: “Nanga kongi sipisipi talopa liemu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.” ⸤nirimu.⸥
LUK 15:7 ⸤Nimbale ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale:⸥ “Nane ono ungu se nimbu sikirumu: “Yombo konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma aku siku molemele-na ono ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele tonge aulka se naa lemó kanumu, kanu yomboma mulu-koleana angellomane konopu we silimili. Aku-sipa na-kolo sipisipi nokoli yemone yunga sipisipi talopa lielimu kanopa lipale paa olandopa konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga angellomane paa olandopa konopu singí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
LUK 15:8 ⸤Nimbale kelepa ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ “Se i mangilikirula: Ambo se kou-mone suroli mele engaki rureponga talo taltopale nilkamone, pe kanu kou suroli mele se mania pulkanje yu sepe-llame kandopa ulka pole lepa kanopa limbando kultupana topa naa korolkaye? ⸤Paa korolkamo.⸥
LUK 15:9 Kanu-kinia kanu koumu kanopa lipale yunga pulu lemó yomboma kinia yunga ulka kere-pongolo selu yomboma mangilipa nimbale: “Nanga kou-mone suroli mania pumu kanumu kanopo lindu kene pea konopu sipu molamili waa.” nilka.
LUK 15:10 Nane ono nimbu sikirumu: “Kanu ambomo konopu silka mele aku sipa ulu-pulu-kiri seli yombo se yunga ulu-pulu-kiri selemoma pilipa kiri pilipa mundupa kelepa konopu topele tombamonga Pulu Yemonga angellomane konopu singí.” nikiru.” nirimu.
LUK 15:11 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini kelepa ⸤ungu-iku yopoko-sipamo pea topa ye awilima mane sipa⸥ nimbale: “Ye se, yunga kango talo moloringili.
LUK 15:12 Walte kango akiliumuni lapando nimbale: “Tata, nu kolonimunga monge-mélema iseli-u moke seko na sini mele sieni.” nirimu kinia kanu yemone yunga taltorumu mélema moke sepale yunga kangotolo sirimu liltingili.
LUK 15:13 Kanu mélema olo moke sepa sirimu kinia kango akiliumu wale pokore mindi molopale, pe méle sirimuma pali lipa memba aulka sulu senga purumu. Aulka sulu senga pumbale nirimumuni, kolea senga pumba molopale yu ‘Kere-langi peangama nambo.’ nimba, ‘Mulu-maminia peangama pakambo.’ nimba kou-mone awili sepa pulimú mélema topo topa lipa panjipale, ‘No nambo.’ nimba topo topa lipa, ‘Amboma pea peamili.’ nimba kou-mone sipa, aku selepa purumu kinia yunga kou-mone mélema pali pora nirimu.
LUK 15:14 Yunga mélema kinia kou-mone kinia pora nirimu kinia yu paa koropa purumu. Kanu-kinia yu molorumu koleana gele awili sepa lierimu kinia yu mélema pali mólo torumu kinia yu paa gelene kolorumu.
LUK 15:15 Yu gele serimu-kulu yu kanu kolea pulu ye se molorumuna pumba “Kou-kongono se sambo si.” nimba mawa serimu kinia yuni nimbale: “Manda, nanga kongi tapu sendeko ‘Kere-langima nangi.’ ningu liku si.” nirimu.
LUK 15:16 ⸤Gelene paa kolopale⸥ ga iniama kinia konape buluma kinia kongi sirimuma ‘Nambo.’ nimba pilipa molorumu-na-kolo yu se naa siringi.
LUK 15:17 Kanu-kinia pe yu konopu kimbu sipa pilipale yu yuyu nimbale: ‘Tatanga kongono sendelemele yomboma ga awisili nongo olo selemo-na-kolo na ya gelene kolopole kamu kolombo sekero.
LUK 15:18 Akumunga na kelepo yando pumbu Tata molemona pumbuli yundu nimbuli: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu.
LUK 15:19 Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nimbú.’ nimba pilierimu.
LUK 15:20 Aku nimba pilipale yu molorumu koleamo mundupa kelepa, lapa molorumuna pumbá purumu. Yu ulkondo pumbá purumu kinia yunga lapane yu sulu sepa orumu kanopale yu kondo kolopa lisipa pumba yu kangulorumu.
LUK 15:21 Kanu-kinia kangomone lapando nimbale: “Tata, nu kinia Mulu-Koleana Molemo Yemo kinia nane sepo kinjerindu. Na kango kiri kene nunga marena molombo manda naa sembá kene nunga kongono ye se molambo.” nirimu.
LUK 15:22 Aku sipa nimba molorumu kinia lapane yunga kongono senderingi kendemande-yemando nimbale: “Welea pungu nanga mulu-maminia peangamo liku mengo ongo yu pakondoko, ki-ongi se liku yunga kína mondondoko, kimbu-su liku yunga kimbuna mondondayo.
LUK 15:23 Aku sekole kongi kao walo awilimu toko kalondoko molombolona mengo waa.” nirimu. “Nanga kangomo yu koronga-u purumu, ‘Yu kolorumunje.’ nimbu pilierindu-na-kolo kiniá yu kelepa okomo. Yu u pumba sepa nema liltimu-na-kolo kiniá kelepa okomo kanopo likimulu kene konopu sipu kongi kao nombo molamili.” nirimu kinia ono aku siku konopu siku kongi nongo moloringi.
LUK 15:25 Aku-sipa na-kolo yunga kango komomo kaliana kongono sepa molopale pe ipupini ulkando ombá orumu kinia ono konopu siku musiki toko denisi seko moloringi ungumu pilipale
LUK 15:26 yuni kongono kendemande ye sendo “Ungu se niembo ou.” nimbale nirimumuni, yundu mangilipa nimbale: “Ungu sekemelemo nambi semu-na sekemeleye?” nimba mangilierimu.
LUK 15:27 Kanu kongono kendemande yemone yundu pundu topa nimbale: “Gena omu-na laniene kanopa yu manda-mele molopa ungu se naa sepa omu-na kanopale konopu sipa “Kongi kao walo awilimu namili.” nimba topa kalomu.” nirimu.
LUK 15:28 Aku sipa nirimu pilipale kango komomo yu mumindili kolopale “Na ulkana sukundu paa naa pumbú!” nirimu. Aku nirimu pilipale lapane wendo omba yundu nimbale: “Olio pea konopu sipu molamili ou.” nimba mawa serimu kinia
LUK 15:29 lapando pundu topa nimbale: “Pílie! Na alieli, kalia-ingi awisili, nunga kongono sendepo molopole nuni nilinu unguma alieli pilipu lipu sengena panjipu, walte kepe nunga ungu se mokoli naa sepo molio-na-kolo nuni nando walte kepe kongi-meme walo se ‘Kangoma kinia pea konopu siku nongo molangi.’ ningu naa silinu.
LUK 15:30 Aku-sipa na-kolo kiniá nunga kango se omba, yuni ambomando “Na pea peambili kou-mone siembo.” nimba nunga kou-mone ono sipa pora sirimu, kanu kangomo omu kinia nu konopu siku ‘Kongi kao walo awilimu namili.’ ningu tonu lepomo.” nirimu.
LUK 15:31 Lapane yundu pundu topa nimbale: “Kangomo, nu kinia na pea alieli molembolo kinia nanga mélema pali oltonga.
LUK 15:32 Aku-na-kolo kiniá gena kolorumu kanumu kelepa omu. Yu u pumba sepa nema liltimu, kiniá kelepa omu kanopo likimulu kene olio konopu sipu musiki topo kere-langi nombo molkomolo akumu peanga sekemolo.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
LUK 16:1 ⸤Aku nimbale⸥ Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Walte ye kamako se molorumu kinia yunga méle taltorumumanga nokondoli ye se molorumula. Walte yombo marene kamakomo molorumuna ongo, yunga mélema nokondoli yemone serimu mele ongo yundu ninguli: “Nunga méle taltolenomanga nokondoli yemone nu sepa kinjipa, nunga mélema ‘We mania pupili.’ nimba yu akuma nokopa naa kondolemo.” niringi.
LUK 16:2 Aku niringi pilipale ye-kamakomone kanu yemondo ‘Ou.’ nimba yundu iri topa nimbale: “I ungu nambolka ungumu nikimiliye? Nuni nanga mélema seko kinjilinu mele níngi kinia pilipuli nuni nanga mélema serinu seleno mele bokuna toko, yando sikuli pe pani. Nu nanga mélema kelko manda naa nokani. Nu makorombo.” nirimu.
LUK 16:3 Kanu mélema nokondoli yemo yuyu nimbale: “Apa! Kiniá nambi samboye? Nanga ye-awilimuni nanga kongono seliomo wendo lipa na makoromba sekemo kene na nambi samboye? Na ma akumbundu tondolo naa pulimú-na aku kongonomo manda naa sembó. Yomboma kere-langi mawa sembondo pipili kolombo.
LUK 16:4 Akumunga na sembó mele kiniá piliporo. ⸤Nanga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma lipu tapondopole onondo ‘Pundu ekendo mindi tangi, ekendo mania pupili.’ nimbú kinia⸥ pe na makoromba kinia kanu yombomane na konopu siku liku tapondokole nando “Pea peamili ou.” ningí.” nimbale nirimumuni,
LUK 16:5 yunga ye-awilimuni pundu anjerimu yomboma ‘Yu-mele-mele wangi.’ nimba kumbi lepa orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia
LUK 16:6 yuni pundu topa nimbale: “Unju-ollipi mongo wele mingi paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia ye-kamakomonga mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena wele mingi tu paono tene welea toko mondou.” nirimu.
LUK 16:7 Yunga bulkundu orumu yemondo nimbale: “Nanga ye-awilimuni nu-kinia méle nambi sepa pundu anjerimuye?” nimba mangilierimu kinia yuni pundu topa nimbale: “Rasi-witi wale paip paono pundu anjerimu.” nirimu kinia mélema nokondoli yemone yundu kelepa nimbale: “Pundu anjeli bokumu i sikiru; ya mania molko, rasi-witi wale paip paono toko mondoringi gomomo ora toko eltokole kolali seko gomo kondena rasi-witi wale po paono welea toko mondaa.” nirimu.
LUK 16:8 Yu aku serimu pilipale ye kamako awilimuni kanu sepa kinjeli yemo yu kape nirimu. Yunga mélema sika wa-mele lipa sepa kinjerimu-na-kolo yunga pilipa kondolimu paa olandopa perimu pilipale yu kape nirimu. “Ya mana molko, Pulu Yemo konopu naa mondolemele yomboma, ononga pilipa kondolimu paa olandopa; pa selina molko Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma ononga pilipa kondolimu maniandopa. We-yombomane yombo se kinia kou-kongono sengendo, molo ulu se sengendo aulkamo sumbi siku kanoko akisiku kondolemele; pa selina melemele yomboma aku sipa tondolomo maniandopa pelemo. We-yomboma aku siku molemelemonga ⸤ye awilimuni sepa kinjeli yemo aku sipa kape nirimu.⸥” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
LUK 16:9 Nane onondo nimbu siembo: “Kiniá ya mana molkole mana-mélema liku ‘Yomboma nunga genali mele molangi.’ ningu nunga méle taltolenomanga ono liku tapondani. Pe mélema pora nimbá kinia nu kolea peanga kamu alieli-alieli lembana puni kinia akuna molongemane nundu “Ya kamu pea molamili.” ningí.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
LUK 16:10 “Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kondondolemo kinia kanopale ‘Méle awisili simbú kinia nokopa kondondomba lémo.’ nilimú. Yombo sene yombo senga méle koltalo nokopa kinjindilimú kinia kanopale “Méle awisili simbú kinia nokopa kinjindimba lémo.” nilimú.
LUK 16:11 Nuni ya mana taltolemele mélema nokoko naa kondonu liemu nu paa sika méle kande-kande lupama, Pulu Yemone silimú méle kande-kandema, ‘Nokondani.’ manda naa nimbá. ⸤Ya mana taltolemele mélema maniandopa, Pulu Yemone silimú méle kande-kande lupama olandopa kanumu.⸥
LUK 16:12 Nuni ya mana taltoleno mélema paa sika nunga mólo, kanu mélema Pulu Yemonga. Akumunga nuni yunga mélema nokoko naa kondondonu liemu pe yuni ‘nunga taltani.’ nimba simba sepa molemo mélema manda simbaye?
LUK 16:13 Kendemande-yombo seluni ye awili talonga kongonotolo lipa sere lepa manda naa sendemba. Ye awili se konopu kiri panjipa, se konopu mondomba. Molo aku naa semu liemu ye awili senga ungu nimbáma paa konopu sipa pilipa lipa kongono nimbáma tondolo mundupa sendepa, se konopu kiri panjipa yunga ungu nimbáma naa pilipa semba. Yombomane Pulu Yemonga kongonomo kinia Kou-Monemonga kongonomo kinia liku sere leko manda naa sendenge.” nirimu.
LUK 16:14 Yesusini aku sipa nirimu pilkuli Parisi yema ono kou-mone kepe mélema kepe konopu paa awisili mondoringimunga yuni ungu nirimumu pilku mokoli seko tawe seringi kinia
LUK 16:15 Yesusini onondo nimbale: “Ono onono i-siku ninguli: ‘We-yombomane olio Parisi yema konopu sumbi sipa pepa, peangama molemolo kanoko niengi.’ ningu molemele-na-kolo ononga konopuna paa sika pelemo mele Pulu Yemone kanopa molemo. Mana-yombomane kanokole ‘Méle paa komindi, méle paa olandopamo.’ nilimili mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo.” ⸤nirimu.⸥
LUK 16:16 “⸤No Lindeli⸥ Jono u mana naa omba molopili Pulu Yemone yomboma ‘Saa.’ nirimu mele ⸤Pulu Yemonga ungu-manema yando nimba sirimu ye⸥ Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molorumu, yandopa yandopa mane siku yomboma ningu siringi. Aku-sipa na-kolo kiniá, Pulu Yemone omba ye nokoli kingimu molopa yomboma nokopa kondomba semane peangamo topo silipu andolemolo. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba yombo talapena sukundu pungu molongendo yomboma ekelepa seko pulimili.
LUK 16:17 Mulumu kinia mamo-tolo walte manda pora nimbá-na-kolo Pulu Yemone ungu-manema Mosisini yando nimba sipa boku torumu bokumanga molemo ungumanga imbi torumumanga imbi selu paa kanga-kolte kepe mania manda naa pumbá. Pulu Yemonga ungu-manema pali lepa mindi pumbá.” ⸤nirimu.⸥
LUK 16:18 “Ye sene yunga u limú ambomo makoropa “Kamu pu.” nimbale kelepa ambo se limú kinia aku yemone wa ulu-kirinale selemo. “Pu.” nimba makorolemo ambomo pe ye sene yu limú kinia kanu yemo kepe wa ulu-kirinale selemóla.” ⸤nirimu.⸥
LUK 16:19 ⸤Nimbale Yesusini kelepa semane se topa nimbale:⸥ “Ye kamako se molorumu. Yunga wale-pakoli paa peanga kou paa olandopa pulima pakopa, alieli yunga ulkana kere-langi peangama mindi nomba perimu.
LUK 16:20 Ye koropa se molorumula, kanumunga imbi LLasirasi. Yu enamanga alieli ‘Ye kamakomone yu kondo kolopa kou-mone se molo kere-langi se simbanje.’ ningu yunga ulka kerepuluna ‘Molopili.’ ningu mengo ongo mondoringi. Yunga kangima pali erili serimu.
LUK 16:21 Kanu erilima owámane ongo pene-mane lieringi. Yu ‘Ye kamakomonga kere-langi pundu mania pumbáma lipu nombó.’ nimba molorumu.
LUK 16:22 Pe walte ye-koropamo kolorumu. Kolorumu kinia angellomane yunga minimu liku, ⸤Juda yombomanga pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamo molorumuna mengo puringi. Ye-koropamo kolorumula. Yombomane yu óno seringi.
LUK 16:23 Kanu-kinia yu sepe-koleana mindili nomba molopale, yuni mongomone olando-sipa kanopa aulka suluna Eporayamo kanopa LLasirasi pea moloringili kanorumu.
LUK 16:24 Kanopale ungu se tondolo mundupa nimbale: “Toto Eporayamo, na kondo kolkole ‘LLasirasini nona ki-sundumu mania mundupale ‘Nanga alimbolona monda topili.’ nimba sendepili.’ ningu yu yando mundoyo. Na i sepemonga paa mindili nombo molio.” nirimu.
LUK 16:25 Aku-sipa na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Toto, u moloringili mele pílie! Olo mana moloringili kinia nu méle kande-kandema taltoko manda molorunu; LLasirasi yunga méle kirima taltopa, molopa kinjerimu kanumu. Pe kiniá yu konopu peanga pepili molemo, nu mindili nongo moleno.
LUK 16:26 Molo nane “E.” nilkanje yu andina manda naala olka. Olio kinia ono kinia awi-suku-singina ⸤Pulu Yemone⸥ kombu awilimu liltimu lemó kanumu. Pe kiniá ya molemolo yomboma ‘Ono molemelena anju pamili.’ ningí kinia manda naa pungíla; ononga yomboma ‘Yando wamili.’ ningí kinia yando manda naa ongela.” nirimu.
LUK 16:27 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Aku lepomo kene, Toto, yu nanga pulu koleana pupili mundani nimbu mawa sekero.
LUK 16:28 Nanga genupili se-pakara molemele kanumu. I kolea mindili noli koleana ono kepe naa wangi kene yuni ono liepi-liepi topa ungu nimba sipa kondopili.” nirimu.
LUK 16:29 Aku-na-kolo Eporayamone yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokuma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi bokuma kinia taltolemele kanumu. Onone kanu bokuma molemo unguma kanoko piliangi.” nirimu.
LUK 16:30 Kanu-kinia ye kamakomone nimbale: “Toto Eporayamo, aku manda mólo. Kolorumu yombo se lomboropa ola molopa ono molemelena pumba nimba simu liemu ulu-pulu-kiri selemelema pilku kiri pilkuli siye kolko konopu topele tonge.” nirimu.
LUK 16:31 Eporayamone yundu nimbale: “Mosisinga unguma kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemanga unguma kinia ⸤bokumanga toringi molemo akuma⸥ piliei naa piliengi liemu kolorumu yombo se lomboropa ola molopa pumba nimu liemu yunga ungumu naala pilingí.” nirimu.” nimba Yesusini semane se aku sipa torumu.
LUK 17:1 Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “⸤Na⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kelko bulu siku munduku kelenge uluma sika wendo ombá-na-kolo yombo sene nanga yombo se kondi tombamonga kanu yombomo na bulu sipa anju pumu liemu kanu kondi tomba yombomo mindili nomba paa molopa kinjimba.
LUK 17:2 Nanga yomboma aku sipa kondi tomba yombomo yu kou paa awili se moko toko nomina lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomuna paa maniakondo mundulimolánje paa papu. Aku siku toko mundulimolá kinia yu kolopale pe yu Pulu Yemonga bolango sendo ‘Ulu-kirima sepili.’ nimba kondi manda naa tolka. Aku-na-kolo yu aku siku nomuna naa mundulimolá kinia yu yomboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu ‘Mongo awili sepa likimu.’ nimba “Mindili paa nopili.” nilka kene onone yu nomuna papu paka toko mundulimolá.
LUK 17:3 Nanga yomboma, ono onono selemele mele kanoko kondame. “Gena sene nu-kinia ungu se sepa kinjimba kinia yu molombana pungu ninguli: “Ano, nuni na seko kinjenu.” nieni. Aku nini kinia yu pilipa nimbale: “Ano, sika sepo kinjendu kene kondo kolambo.” nimbá kinia nu-kinia kanu ulu-kiri sembá ulumu ‘Mania pupili.’ ningu siye kolani.
LUK 17:4 Kanu-kinia ena selumunga yu wale yopoko-pakara aku sipa nu-kinia sepa kinjipa, pe kelepa wale yopoko-pakara konopu topele topa nundu “Ano, kondo kolambo.” nimbá kinia manda, nu wale yopoko-pakara kanu ulu-kiri sembama ‘Mania pupili.’ ningu siye kolani.” nirimu.
LUK 17:5 Kanu-kinia Yesusini u “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane yundu ninguli: “Ye-Awilimu, nu ungu nilinu mele olio ‘Sika ungumu.’ nimbu kanga sepo mindi kuru mondopo ambololemolo kene nuni ‘awili seko kuru mondoko tondolo munduku ambolangi.’ ningu liku tapondani.” ningu mawa seringi kinia
LUK 17:6 ⸤Ye-Awilimuni⸥ onondo pundu topa nimbale: “Unju senga mongo akumu méle paa kangamo-na-kolo kanu mongomo mana mundulimulu kinia unju akopa awili lepa gilimú kanumu. Aku sipa mele, ono nane ungu niliu mele unju mongo kanga mele paa kanga-kolte mindi pilku liku ambololemolánje, onone ‘Pulu Yemone nanga ungumu manda pilimba.’ ningu ya gilkimu unju awili akumundu “Nu pulkonio pali luruku pungu, nomuna kelko giliei.” nilimolá kinia kanu unjumu ononga ungumu pilipa lipale aku sipa manda selka.” ⸤nirimu.⸥
LUK 17:7 ⸤Nimba ungu se pea nimbale:⸥ “Ononga ye se yunga kendemande-ye sene kalia sendemba molo kongi sipisipi tapu sendemba kinia pe ipupini ulkondo ombá kinia yunga ye awilimuni yundu “Ya ongo mania molko ga nou.” nimbáye? ⸤Aku manda naa nimbá.⸥
LUK 17:8 Kanu kongono sendeli yemo yu kongono sepa kelepa ulkando ombá kinia yunga ye awilimuni yundu i-sipa nimbá: “Nanga ga kalondoko boroko sikuli pe na nanu ga nombo pora simbú kinia nu pungu nunga ga kalko nani.” nimbá.
LUK 17:9 Ye-awilimuni ‘Sei.’ nimbá mele yunga kendemande-yemone pilipa lipa sembamonga “Ange, peanga senu.” nimbáye? Aku naa nimbá.
LUK 17:10 Aku sipala, onone Pulu Yemone onondo “Kongono sendaa.” nilimú mele pali seko liku ono onono ninguli: ‘Olio kendemande-yombo kirima.’ niengi. ‘Yuni olio “Saa.” nilimú mele manjipu sepo, kongono olandopa se naa sepole olio kendemande-yombo kirima molemolo.’ niengi.” nirimu.
LUK 17:11 Yesusi kolea-awili Jerusalleme pumbá pumbale nirimumuni, kolea Gallilli kolea Sameria disirikitolo aulka awi-suku-singina pumbale,
LUK 17:12 kolea kanga senga sukundu purumu. Sukundu purumu kinia kuru-laká noli ye rureponga talo yu aulka omba purumuna ongo anju-siku gilku
LUK 17:13 onone ru ningu ninguli: “Yesusi, Ye Nokolimu, olio kondo kolou.” niringi.
LUK 17:14 Yuni ono kanopa nimbale: “Pulu Yemo popo tondoli yema molemelena pungu, ononga kangima liku ora si-paa.” nirimu. Kanu-kinia ono pungí puringi kinia ono kuru pora nimba umbu-kangi gilierimu.
LUK 17:15 Onone peanga lierimu kanoringi kinia ye akumanga se yando omba ungu tondolo nimba Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondolepa omba
LUK 17:16 Yesusi gilierimuna mania pumba tamalu pepa yundu “Paa ange.” nirimu. Kanu yemo yu Sameria yemo.
LUK 17:17 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Nane ye rureponga talo sepo peanga naa sinduye? Pe kiniá ye rureponga selu akuma sena molemeleye?
LUK 17:18 Se pea yando ongo Pulu Yemonga imbi ambolko paka naa tondokomeleye? I ye-lupamo mindi okomoye? Isirele ye kuru-laká nomu sepo peanga sinduma sena molemeleye?” nirimu.
LUK 17:19 Kanu-kinia yuni Sameria yemondo nimbale: “Ola gilku puyo. Nane nu manda sembomonga kuru mondonumuni nu peanga liemu.” nirimu.
LUK 17:20 Parisi yemane Yesusi mangilku pilku ninguli: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo sewale wendo ombáye?” niringi. Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo wendo ombándo yomboma mongomane kanonge ulu se naa wendo ombá.
LUK 17:21 Ono kiniá ya molemelena Pulu Yemo koronga ye nokoli kingimu molopa yombo mare nokolemo-na yu ye nokoli kingimu molopa yomboma kinia mélema pali nokomba ulumundu yombo sene “Kaname. I wendo okomo.” ningu, “Andi wendo okomo.” ningu, aku mele manda naa ningí. Kanu walemo koronga wendo okomo lémo.” nirimu.
LUK 17:22 Aku nimbale Yesusini yunga lombili andolimando nimbale: “Onone “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kanga-kolte kanamili.” ningí walema wendo ombá-na-kolo naa kanonge.
LUK 17:23 Yombomane “Winia molemo.”, “Ya molemo.”, ningí. Aku-na-kolo aku siku ningí kinia kolo tonge kene ono lombili naa pangi.
LUK 17:24 Kolea kariapá lipa sinjipa selemo kinia koleama pali pa selemo yombomane pali kanolemele. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo aku sipa mele kelepa ombá.
LUK 17:25 Aku-sipa na-kolo u yu mindili awili sepa nombá, kiniá molemele yombomane yu pilku naa liku bulu singí. ⸤Kanu-kinia kolopa lomboropa ola molopale nimbámone,⸥ pe “Ombá.” nikiru mele ombá.
LUK 17:26 U ye Noa molopili yombomane seringi mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá sembá kinia yombomane aku siku sengela.
LUK 17:27 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no u naa topili yomboma kere-langi nongo, yema ambo liku, amboma ye pungu, aku uluma mindi seko mololko puringi. Noa nona andoli sipi ulkamonga sukundu purumu kinia kepe ono aku siku uluma mindi seko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yomboma pali topa kondorumu.
LUK 17:28 LLote pea moloringi yombomane aku siku seringila. Ono kere-langi nongo bisinisi seko kalia panjiku ulka takoko, we-ulu akuma seko moloringi.
LUK 17:29 Aku-sipa na-kolo LLote kolea-awili Sodomo mundupa kelepa kowa purumu kanu walemonga sepe kinia kou sepene nolima kinia lo mele muluna mania omba Sodomo moloringi yomboma pali topa kondorumu.
LUK 17:30 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga u seringi nikiru mele pe aku siku seko molongela.
LUK 17:31 “Yu ombá kanu walemo wendo ombá kinia ulka imuna ola molonge yomboma kelko ulkondo pungu ononga ulka sukundu taltonge mélema pungu naa li-pangi. Aku sikula kaliana molonge yomboma mélema liepili taltoko kaliana pungí kinia kanu walemo wendo ombá kinia taltonge mélema kelko pungu naa li-pangi.
LUK 17:32 LLote menu serimu mele piliame. ⸤LLote pea Sodomo munduku kelko kowa puringili-na-kolo Sodomo sepe mania orumu-kulu pilipale Pulu Yemonga angello sene u “Iku siku naa kanoko we sumbi siku kowa pale.” nirimu mele LLote menu naa pilipa lipa, iku sipa kanorumu kinia api-kusa au lepa kou mele we gilierimu.⸥
LUK 17:33 ‘Na naa kolopo konopu simbú uluma mindi sepo molambo.’ ningu Pulu Yemonga ungumu naa pilku lingí yomboma sika kolonge. Aku-sipa na-kolo ‘Na kolondu liemu peangala.’ ningu Pulu Yemonga ungumu pilku liku seko molonge yomboma naa kolko molko mindi pungí.
LUK 17:34 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ipulieli yombo talo suluminia seluna pengele kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene⸥ omba yombo se we pepili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
LUK 17:35 Ambo talo kere-langi kalongele seko molongele kinia ⸤angello se omba⸥ ambo se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
LUK 17:36 (Ye talo kondena unju toko gilingili kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene omba⸥ ye se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.)” nikiru.” nirimu.
LUK 17:37 ⸤Yuni nirimu mele pilku⸥ onone ninguli: “Ye-Awilimu, aku ulumu sena sembaye?” niringi. Yesusini pundu topa ungu-iku se topa nimbale: “Mélema kolopa lemó koleamanga méle kololima nolemele keramane mélema kolopa lemóma kanokole nongendo mania ongo liku maku tolemele.” nirimu.
LUK 18:1 Walte, Yesusini ‘Ono alieli Pulu Yemo kinia ungu ningu siye naa kolangi.’ nimba yu lombili andolimando ungu-iku se topa nimbale:
LUK 18:2 Walte, kolea senga kote pilierimu ye se molorumu. Kanu kote pilierimu yemo yu Pulu Yemo kepe mana-yomboma kepe, pipili naa kolorumu.
LUK 18:3 Kanu koleana ambo-waya se molorumula. Kanu ambomo yuni kote pilieli yemo molorumuna alieli omba yundu nimbale: “Na sepa kinjerimu yemo kote sendambo. Nuni na liku tapondoko kote pilindei.” nimba mawa se-pu-pu serimu.
LUK 18:4 Ambomo u kokele orumu kinia kote pilieli yemone yundu “Mólo, nunga kote naa pilindimbu.” nirimu-na-kolo ambomo yu alieli omba mawa serimumunga kote pilieli yemo pilipa kiri pilipa yu yuyu nimbale: ‘Na Pulu Yemo pipili naa kolopo, yomboma kondo naa kolopo molio-na-kolo i ambo-wayamo alieli omba mangilielemomonga pe kelepa omba mawa sembá kinia na kamu pilipu kiri pilimbu kene yunga kote pilindambo.’ nirimu.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
LUK 18:6 Ye-Awili ⸤Yesusini aku ungu-ikumu topa pora sipale⸥ ungu se pea nimbale: “Kote pilierimu ye kirimuni ambo-wayamondo serimu mele piliayo.
LUK 18:7 Aku sipa mele Pulu Yemone yunga yomboma umbuna silimili yomboma aku selemelemonga kote pilieli yemo molopale kote naa sendembaye? Yunga u nimba taltorumu yombomane ipulieli kepe tangoli kepe alieli “Olionga kote pilindei.” ningu mawa selemele kinia yuni ononga kote naa pilindimbaye? Yu u we molopa pe mele “Ono lipu tapondambo.” nimba taka lepa ombáye?
LUK 18:8 Yu sembá mele nimbu siembo: “Pulu Yemo yu welea omba yunga yomboma lipa tapondombando, ono umbuna silimili yomboma kote sendepale mindili simba.” nikiru. Aku-sipa na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa wale talo-sipa mania ombá kinia “Yombo marene ‘Yuni ono lipa tapondomba.’ ningu yu mawa seko molonge molo mólonje?” nimba omba kanomba.” nirimu.
LUK 18:9 Yombo mare ono onone pilkuli ‘Na peanga. Na sumbi sipu molio, yombo lupama molko kinjilimili. Ono yombo kirima. Ono kinia kopu sepo naa molambo.’ ningu pilku andoko moloringi yombomando Yesusini i ungu-ikumu topa nimbale:
LUK 18:10 “Ye talo yu-mele-mele ‘Pulu Yemo kinia ungu niembili.’ ningu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena puringili. Se Parisi ye se, se kou-takisi lili ye se.
LUK 18:11 Parisi yemo pendo sepa ola gilipale yu yuyu konopumuni pilierimu unguma nimbale: “Pulu Yemo, yombo lupama molemele mele na aku sipu naa moliomonga nu “Ange.” nikiru. Ono wa nongo, ulu-pulu-kirima seko, ambo yema wa ulu-kirinale seko, selemele. I kou-takisi lili yemo sepa molemo mele kepe na naa selio.
LUK 18:12 Na koro senga senga wale talo kere-langi mi topo naa nombo, kou-mone kinia mélema kinia méle rureponga talo rureponga talo nimbu liumanga selu selu nimbu nu siliu.” nirimu.
LUK 18:13 Aku-sipa na-kolo kou-takisi lili yemo nondopa naa omba anju senga lupa ma kanopa gilipa, ‘Na ye paa kiri se.’ nimba pilipale pipili kolopa ki-lumuni yunga uluwina topa gilipa nimbale: “Pulu Yemo, na konopuna ulu-pulu-kiri peli yemo kondo kolou.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
LUK 18:14 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I yetolonga Pulu Yemone kou-takisi lili yemonga ulu-pulu-kirima siye kolopa, yu ‘ye sumbi nílimu.’ nimba kanopa molopili ulkondo purumu, aku-na-kolo Parisi yemo yunga ulu-pulu-kirima konopuna we pepili ulkondo purumu.” nikiru. Yombo onono imbima ambolko paka tolemele yomboma Pulu Yemone topa mania mundumba, aku-na-kolo yombo onono toko mania mundulimili yomboma yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.” nirimu.
LUK 18:15 Kanu-kinia yombomane ononga bolango kangama ‘Yesusi yunga kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumuna mengo oringi. Mengo onge oringi kanokole Yesusi lombili andolimane iri toko ⸤ “Naa mengo waa.” ⸥ niringi.
LUK 18:16 Aku-sipa na-kolo Yesusini bolangomando “Waa.” nimbale ⸤yu lombili andolimando⸥ nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yombo talape akumu i bolangoma mele molemele yomboma ononga yombo talapemo kene onone i bolangoma na moliona wangi pipi siku “Mólo.” naa niee.” ⸤nirimu.⸥
LUK 18:17 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Bolangomane ‘Pulu Yemo olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimili yomboma yunga koleana sukundu paa naa pungí, mólo.” nikiru.” nirimu.
LUK 18:18 ⸤Walte Juda yombomanga⸥ ye nokoli se Yesusi molorumuna omba yundu mangilipa pilipa nimbale: “Ungu Mane Sili Peangamo, na nambolka unguri sembó kinia na konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu limbuye?” nirimu.
LUK 18:19 Yesusini yundu nimbale: “Nuni na nambi semu-na “Peangamo.” nikinuye? Yombo peanga se mólo. Pulu Yemo mindi peangamo.” ⸤nirimu.⸥
LUK 18:20 ⸤Aku nimbale yemone mangilierimumunga pundu topa nimbale:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤Mosisini yando nimba sirimuma⸥ pilieleno. ⸤Aku ungu-manema i-sipa⸥: “Ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama-kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nimba, “Yombo toko naa kondangi.” nimba, “Mélema wa naa liengi.” nimba, “Yombomanga kote kolo toko naa sendangi.” nimba, “Aminieli lanieli kinia molko kondoko, ungu ningí mele pilku liku seko molangi.” nimba, ungu-mane akuma sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
LUK 18:21 Aku nirimu kinia pilipale kanu yemone nimbale: “Na kangomo molopole aku ungu-manema pali pilipu lipu sepo molorundu mele yandopa kiniá kepe sepo molioko.” nirimu.
LUK 18:22 Yu aku nirimu pilipale Yesusini yundu nimbale: “Papu seleno-na-kolo ungu selu mindi naa seleno. Nu pungu nunga méle taltolenoma pali kou-mone li-punguli, kou-mone linima yombo koropama moke seko sikuli na lombili ou.” nirimu. “Nunga ⸤mana-⸥mélema aku sení kinia mulu-koleana nunga méle peangama lemba.” nirimu.
LUK 18:23 Kanu ye nokolimu méle paa peanga-peanga awisili taltorumu-kulu Yesusini aku nirimu kinia pilipale yu konopu kiri panjipa konopu umbuna paa awili-sepa sepili anju purumu.
LUK 18:24 Yu aku sipa purumu kanopale Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu yombo kamakoma paa kála seko sukundu pungí.
LUK 18:25 Kongi kamele ⸤kongi paa awili se na-kolo⸥ kale suru tolina suku pumbándo kála kanga mele sepale pumbá. Aku-na-kolo yombo kamakoma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu pungíndu kála paa awili mele seko pungí.” nirimu.
LUK 18:26 Yuni aku nirimu pilieringi yombomane ninguli: “Aku liemu mindili nolemolá aulkana nawe manda wendo pumba, molopo kondomolo aulkana pumbaye? Se mólonje?” niringi kinia
LUK 18:27 yuni onondo nimbale: “Yombomane paa manda naa selemele uluma Pulu Yemone manda sembá. Pulu Yemo yuni uluma pali manda selemo. Ulu se yuni manda naa sembá se mólo.” nirimu.
LUK 18:28 ⸤Yuni aku nirimu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “⸤Pe olio-kinia nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga mélema pali mundupu kelepo nu lombili purumulu mele pulimulu kanumu.” nirimu.
LUK 18:29 Yesusini nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molopa nokomba walemo wendo ombá mele ‘Yomboma piliangi.’ ningu siliku andongendo ononga ulkama kinia, menupili, genupili, anupili lapali, bolangoma, akuma munduku kelenge yomboma pali
LUK 18:30 ya mana paa olandopa mele awisili likuli pe pungí koleana konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingíla.” nikiru.” nirimu.
LUK 18:31 Kanu-kinia Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinia ono kinia oliolio molamili.’ nimba ono lipa anju memba pumba onondo nimbale: “Piliame. Olio kolea-awili Jerusalleme pumulú pukumulu. Akuna pumulú kinia u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá mele ningu bokuna toringi uluma pali Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia kamu wendo ombá.
LUK 18:32 Juda yombomanga ye awilimane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku Juda ye naa molemele yema singí. Onone yu ungu-taka tondoko yu seko kinjiku yunga kumbikerena elkambe toko,
LUK 18:33 yu ka-pultane toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinia wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
LUK 18:34 Aku-na-kolo yuni ungu nirimumu pilku sundoringi. Ungu-pulumu naa pilkuli ungu nirimumu pilku sundoringi.
LUK 18:35 Kanu-kinia Yesusi Jeriko taono nondopa ombá orumu kinia mongo kiri lierimu ye se aulka lomolomena molopa yomboma “Kou-mone siee.” nimba mawa serimu.
LUK 18:36 Kanu yemone yombo awisili ongo pungí puringi pilipale yuni “Nambi sekemeleye?” nimba mangilierimu kinia
LUK 18:37 onone yundu ninguli: “Nasarete ye Yesusi omba pukumu.” ningu, ningu siringi.
LUK 18:38 Aku niringi pilipale yuni tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Yesusi, ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou.” nirimu.
LUK 18:39 Kumbi leko puringi yombomane yu iri toko “Nu ungu naa nili taka leko molou.” niringi. Aku-na-kolo yuni paa tondolo ru nimba mangilipa nimbale: “Depitini kalopa liltimu yemo, na kondo kolou.” nirimu.
LUK 18:40 Yesusi we gilipale “Yu yando mengo waa.” nirimu. Yu Yesusi gilierimuna nondopa orumu kinia Yesusini yundu mangilipa pilipa nimbale:
LUK 18:41 Nane nu nambi sambo konopu lekenoye?” nirimu. Yuni pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na mongone mélema kanambo nanga mongotolo seko peanga sendani.” nirimu.
LUK 18:42 Yesusini yundu nimbale: “‘Nane nunga mongotolo manda sendembo.’ konopu lienumunga nu umbu-mongo manda giliepili.” nirimu.
LUK 18:43 Yesusini aku nirimu kinia yu popenge sepa mongotolo peanga lierimu, mélema kanopale Pulu Yemo kape nimba yunga imbimu ambolopa paka tondolepa Yesusi lombili purumu. Yombomane pali kanu ulu-⸤tondolo wendo orumu⸥mu kanokole onone kepe Pulu Yemo kape niringi.
LUK 19:1 Yesusi yu Jeriko taono omba pumbá purumu.
LUK 19:2 ⸤Jeriko akuna⸥ kou-takisi lipa takisi liltingi yema nokorumu ye se, yunga imbi Sakiasi, yu akuna molorumu. Yu méle awisili taltopa yu kamakomo molorumu.
LUK 19:3 Kanu yemone Yesusi orumu kanomba serimu. Yesusi orumuna yombo awisili liku maku toringi-kulu Sakiasi yu ye ponjili-kulu molopale Yesusi manda naa kanorumu.
LUK 19:4 Akumunga Yesusi orumuna kanombando yu lisipa kumbi lepa pumbale unju sikamo-piki nili se Yesusi ombá orumu aulkana nondopa gilierimu aku unjumunga omba ola purumu.
LUK 19:5 Yesusi akuna ombale we gilipa olando-sipa kanopa yundu nimbale: “Sakiasi, nunga ulkana kiniá na pea molambili pambili welea mania ou.” nirimu kinia
LUK 19:6 yu popenge sepa mania omba yundu “Manda.” nimba konopu sirimu.
LUK 19:7 Yesusi Sakiasinga ulkana pea puringili kanokole u akuna liku maku toringi yombomane ninguli: “Yu ulu-pulu-kiri seli ye se kinia ‘Molo-pambili.’ nimba pukumu.” ninguli yu serimu mele kanoko kiri pilieringi.
LUK 19:8 Kanu-kinia Yesusi kinia Sakiasi kinia olo ulkana sukundu molkole Sakiasi ola gilipa Ye-Awilimundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane nundu ungu se niembo pílie. Nanga méle taltolioma ekendo lipu yombo koropama sipuli, pe kou se molo mélse kolo topo wa mele liltindu mélse kelepo wa liltindu mele pundu topo yopoko ola panjipu anju simbú.” nirimu.
LUK 19:9 Yuni aku sipa nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Kiniá i ulka pulu yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa ‘mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú ulu-pulumu likimili. Kiniá i ulka pulu yemo yu kepe anda-kolepa Eporayamone kalopa liltimu ye se kanumu.
LUK 19:10 Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone ‘Yombo aulka lo liku molko kinjilimili yomboma koropo, ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimba orumu.” nirimu.
LUK 19:11 Aku sipa nirimu pilkuli Yesusi yu kolea-awili Jerusalleme nondopa ombá serimu-kulu kanokole we-yomboma onone ‘Pulu Yemo omba ye nokoli kingimu molomba walemo paa nondopa ombá.’ konopu leko moloringi. Onone aku siku pilku moloringi pilipale ⸤Yesusi⸥ yuni onondo ungu-iku se topa
LUK 19:12 nimbale: “Ye nokoli senga malo kolea senga aulka sulu pumba yu kingimu molomba namba tondolo se li-pumbale ‘Pe yando ombó.’ nimbale yu purumu.
LUK 19:13 U naa pupili yunga kendemande-ye rureponga talondo “Waa.” nimbale kou kuluepe rureponga talo moke sepa ono yu-mele-mele kou kuluepe selu selu nimba sipa onondo nimbale: “Na wili anju molambo i kou-mone sikiru likimilimunga ‘Kou se olandopa pea liemili.’ ningu konopu tondolo munduku seko molangi. Pe ombó.” nimba yu purumu.
LUK 19:14 Kanu yemo purumu kinia yunga talapena yomboma yu-kinia konopu kiri pilieringi-kulu ononga ye se ‘Yu akilepa pupili.’ ningu liku munduku ninguli: “‘ “I ye nokolimu olionga ye nokoli kingimu naa molopili.” nimbu molemolo.’ nindei.” ningu yu liku mundoringi.
LUK 19:15 Pe kanu yemo kingi nambamo sika lipa memba yando orumu kinia u kou-mone sipa purumu kendemande-yemando “Waa.” nimbale “Ono kou-mone sirindumunga olandopa kou nambi seko liltingiye?” nimba mangilierimu.
LUK 19:16 U kumbi lepa sirimu yemone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe rureponga talo liltindu.” nirimu kinia
LUK 19:17 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo. Papu serinu. Méle kanga sirindumunga nu seko kondorunu kene nu kolea-awili rureponga talo nokani.” nirimu.
LUK 19:18 Ye talo-sipamone omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nunga kou kuluepe se sirinu kanumunga ola panjipu kuluepe se-pakara liltindu.” nirimu kinia
LUK 19:19 ye nokoli kingimuni yundu nimbale: “Aku siku serinumunga nu kolea-awili se-pakara nokani.” nirimu.
LUK 19:20 Pe kendemande-ye se omba yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nane pilipuli ‘Nu bisinisi tondolo munduku seko, ‘Kou-mone lipu taltombomonga yomboma mindili nongi liemu mandala.’ ningu ⸤kendemande-yomboma ‘Kongono kála seko sangi.’ ningu siku, ono méle koltalo siku mélema pali nunu mindi lilinu yemo;⸥ kalia yombomane panjindilimili kinia nu nunu kere-langi mélema we akuku liku; kalia naa seleno kaliana kere-langi liku taltoko, nu aku siku seko moleno yemo.’ pilipuli pipili kolopo nuni na sirinu koumu kuluepe topo taltorundumu i sikiru.” nirimu.
LUK 19:22 Aku nirimu kinia pilipale ye nokolimuni iri topa yundu nimbale: “Nu kendemande-ye kirimu. ⸤Nane nunga kote pilimbu kinia⸥ nunga nikinu ungumuni nunu kote sendemba. Nuni pilkuli ‘Kalia yombomane panjindilimili kinia na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; kalia naa selio kaliana kere-langi lipu taltopo, na aku sipu sepo molio.’ ningu pilku molenoye?
LUK 19:23 Aku ningu pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana nambi semu-na naa taltorunuye? Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” nirimu.
LUK 19:24 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale⸥ yuni nondoko gilieringi yombomando nimbale: “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli kou kuluepe rureponga talo ambolkomo yemo siee.” nirimu.
LUK 19:25 Onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, yu koronga kou kuluepe rureponga talo ambolkomo kanumu.” niringi.
LUK 19:26 Onone aku niringi kinia ye nokoli kingimuni kelepa nimbale: “Onondo nimbu siembo: “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu.” nikiru.” nirimu.
LUK 19:27 Aku sipa nimbale kanu ye nokoli kingimu yuni ungu se pea nimbale: “Kiniá na seko kinjeringi yomboma mengo wame. Onone nando ninguli: ‘I yemo olionga ye nokoli kingimu naa molopili.’ niringi kanu yomboma mengo ongo na kanopo molambo ono toko kondaa.” nirimu.” nimba ⸤Yesusini aku sipa kanu ungu-ikumu topa pora sirimu⸥.
LUK 19:28 Ungu-iku akumu topa pora sipale kolea-awili Jerusallemendo kelepa pumbá purumu.
LUK 19:29 Kanu-kinia Yesusi ⸤kinia yu lombili andolima kinia⸥ ono kolea-awili Jerusalleme nondoko ongo, ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna lemó kolea kanga talo, Betepasi kinia Betanitolonga oringi. Kanu-kinia Yesusini yu lombili andoli ye talo lipa mundupa, olondo nimbale:
LUK 19:30 Ne kolea-kanga kanokombelena punguli kongi dongi walo se, yombo se yunga bulu-mingina waltikele kepe naa molopa andorumumu ka seko panjingímu ne akuna sukundu molomba kanongele kanumu pungu posiku mengo wangili pale.
LUK 19:31 Posingilí seko molongele kinia yombo sene olondo “Dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” nimba mangiliemu liemu olone i-siku niengili: “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niengili.” nimba olo lipa mundorumu.
LUK 19:32 Kanu lipa mundorumu yetolo pungu yuni nirimu mele kanoko lendekole
LUK 19:33 pe kanu kongi dongi walomo posiku moloringili kinia dongi pulu yemane olondo ninguli: “Olionga dongimu nambi semu-na posikimbiliye?” ningu mangilieringi kinia
LUK 19:34 olone “Ye-Awilimu yu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-na ombo likimbulu.” niringili.
LUK 19:35 Kanu-kinia dongi kanumu liku Yesusi molorumuna mengo oringili kinia onone ononga mulu-maminiama kulku, dongimunga bulu-mingina ola pauwa tondoko Yesusi kanuna ola mondoringi.
LUK 19:36 Marene ononga mulu-maminiama kulku yu ombá aulkana pauwa tolko puringi.
LUK 19:37 Kanu-kinia yu Jerusalleme paa nondopa omba, ‘Ma-Pangi Unju Ollipi Kalia’ nili akuna mania ombá orumu kinia yu lombili puringi yombo awisili konopu awili-seko siku ⸤Yesusini⸥ ulu-tondolo awisili serimu kanoringimanga Pulu Yemo kape ningu ungu tondolo munduku ninguli:
LUK 19:38 “Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na yunga kongonomo sendemba okomo ye nokoli- kingimu molopa kondopili. Mulu-koleana konopu pe nipili molomolo walemo welea opili. Mulu-koleana paa olandopa ⸤Pulu Yemonga⸥ imbimu paa ola molopili lakopo kape niemili.” niliku puringi.
LUK 19:39 Aku siku niringi pilkuli pea oringi Parisi ye marene ⸤we-yombomane aku siku niringi mele pilku kiri pilku⸥ yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nu lombili andolimane nikimili mele ‘Naa niengi.’ ningu ono iri tou.” niringi kinia
LUK 19:40 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo i-sipu nikiru: “I yombomane i-siku naa ningu we molongi liemu ya kou-mulu lemomane ru ningí.” nikiru.” nirimu.
LUK 19:41 Kolea-awili Jerusalleme paa nondopa omba kanumu kanopale nirimumuni, Yesusini kola sepa
LUK 19:42 nimbale: “⸤Jerusalleme yomboma,⸥ kiniá ono kepe mindili naa nongo konopu pe nipili manda molonge aulkamo pilielemolánje peanga. Aku-sipa na-kolo kiniá naa pilielemele, naa pilingí.
LUK 19:43 Ono molongena wale mare wendo ombá, kanu walemanga ononga opa-touma ongo ‘Ononga koleamonga aulka naa liepili.’ ningu ma liku maku toko, pala mele seko opa-touma ono molko makapu seko ‘Ono sukundu molangi.’ ningu aku senge.
LUK 19:44 Aku sekole ningímuni, pe Jerusalleme ulkama pali toko sikisiku bulu-balu sikuli sukundu molonge yomboma tonge, aku siku senge walema wendo ombá lémo. Pulu Yemone ⸤ono lipa tapondombando⸥ omu walemo onone naa piliengimunga kanu walema wendo ombá.” nirimu.
LUK 19:45 Yesusi Jerusalleme sukundu pumbale nirimumuni, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ sukundu pumba kanopale akuna mélema makete seko moloringi yomboma topa makoromba makoropale
LUK 19:46 onondo nimbale: “Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nilimú: ‘Yombomane nanga ulkamondo “Pulu Yemo kinia ungu nilimulu ulkamo.” ningí.’ kanumu. Ungu aku sipa molemo-na-kolo onone i ulkamo ‘wa nolemele yomboma lopi seko molemele ulkamo’ mele ningu pilkuli aku siku selemele.” nirimu.
LUK 19:47 Yuni enamanga alieli ulka-tembelena sukundu ⸤ “Juda yombo naa molemele yomboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akuna⸥ yomboma ungu-mane sirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yomboma nokoringi ye awilima kinia, onone yu toko kondonge aulka se kororingi.
LUK 19:48 Aku-na-kolo we-yombomane yunga unguma komu sendeko pilku moloringi-kulu onone yu toko kondonge aulka se naa kanoko liltingi.
LUK 20:1 Walte ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena Yesusi akuna maku toringi yomboma ungu-mane sipa, semane peangamo topa sipa molorumu kinia ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, ono ongo
LUK 20:2 yu mangilku pilku ninguli: “Nu namba nambolka nambamo likuli i kongonomo selenoye? Nawene i kongonomo “Se-pu.” nimba nu nambamo sipa lipa mundorumuye?” niringi.
LUK 20:3 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono ungu se mangilipu piliambola. Ono mangilimbu mele onone na pundu toko niengi.
LUK 20:4 U ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yomboma no linderimu kinia yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga⸥ kongonomo sendembando yomboma no linderimu molo ya mana-yombomanga kongonomo sendembando yomboma no linderimuye? ⸤Nawene “Sei.” nirimu-na serimuye? Ningu siee.⸥” nirimu.
LUK 20:5 ⸤Yuni aku sipa mangilierimu mele pilkuli⸥ onone onono angelema ningu ninguli: “Yuni mangilkimu mele olione pundu topo, “⸤Jono⸥ yu mulu-koleana ⸤molemo yemonga kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.” nímulu liemu yuni oliondo nimbale: “Aku liemu ono Jonone nirimu ungumu nambi semu-na ‘I ungumu sika.’ ningu kuru naa mondoringiye?” nimbá.
LUK 20:6 Molo olione nimbuli: “Yu mana-yombomanga ⸤kongonomo sendembando yomboma no linderimu⸥.” nímulu liemu we-yombomane olio kouni toko kondonge. We-yombomane ‘Jono yu paa sika Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu.’ ningu pilielemele kene onone olio kouni toko kondonge.” ningu onono aku siku angelema niringi.
LUK 20:7 ⸤Onono aku siku anju yando angelema ninguli⸥, Yesusindu pundu toko ninguli: “Yuni Pulu Yemonga kongonomo sendepale yomboma no linderimu, molo mana-yombomanga kongonomo sendepale yuni yomboma no linderimunje. Olio naa pilkimulu.” niringi.
LUK 20:8 Aku siku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Manda. ⸤Nane ono mangilkiru ungumunga ungu se pundu toko naa nikimilimunga⸥ onone na mangilkimili ungumunga ungu se pundu topo nando i kongonomo ‘Se-pu.’ nimba na lipa mundupa namba sirimu yemonga imbimu ono naa nimbu simbula.” nirimu.
LUK 20:9 Kanu-kinia maku toko moloringi yombomando Yesusini ungu-iku imu topa nimbale: “Ye sene unju waene kalia serimu. Ye mare kanopa lipa onondo nimbale: “Nanga kaliamo tapu sendeko unju mongoma inia toko nokondangi. Pe waene-mongo polo tomba kinia unju mongoma moke sepo, kongonomo sendenge mele mare ono liengi, mare na liembo.” nimba kanu kaliamo ono sipale yu kolea paa suluringa pumba akuna wale awisili molorumu.
LUK 20:10 Kanu-kinia pe waene-mongo polo tomba serimu kinia kalia pulu yemone yunga kendemande-ye se “Nanga waene-mongo siengi pungu liku mendeko wani pu.” nimba kalia nokoringi yema moloringina lipa mundorumu. Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu wale awisili kopene toko, waene-mongo mare naa siku, ⸤ “Yemo molemona kelko pu.” ningu⸥ yando we liku mundoringi.
LUK 20:11 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa ⸤ “Nanga waene-mongo lindi-pou.” nimba lipa⸥ mundorumu. Aku-na-kolo kendemande-yemo ⸤orumu kinia⸥ kalia nokoli yemane yu ambolko likuli kopene toko, seko kinjiku, waene-mongo mare naa siku yando we liku mundoringi.
LUK 20:12 Kelepa kalia pulu yemone kendemande-ye se lipa mundorumu kinia onone yu tokole kaliana ultu mundoringi.
LUK 20:13 Aku siku seringimunga kalia pulu yemone ⸤konopumuni pilipale⸥ ‘Kiniá na sembó mele piliporo. Nanga malo, na konopu mondolio kangomo, ono yu pipili kolko liku awi siku yu waene-mongo mare singínje.’ konopu lepale ⸤yunga malo lipa mundorumu⸥.
LUK 20:14 Aku-sipa na-kolo kalia nokoli yemane kalia pulu yemonga malo ombá orumu kanokole onone onono ninguli: “Andi okomo yemo pe lapanga monge-mélema limba yemo okomo. Yu topo kondopo, i kaliamo olio kamu liemili.” ninguli
LUK 20:15 onone yu ambolko liku kaliana ultu mundukuli yu toko kondoringi.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ ⸤Nimbale ungu-iku akumu topa pora simbando akuna maku toko moloringi yombomando nimbale:⸥ “Kalia nokoli yemane aku siku seringimunga pe kalia pulu yemone ono-kinia nambolka unguri sembaye?
LUK 20:16 Yu omba kanu ye kirima topa kondopale ‘Ye marene lupa kaliamo nokondangi.’ nimba lipa simba.” nirimu. Kanu-kinia Yesusini aku sipa nirimu kinia pilkuli onone ninguli: “Pulu Yemone ‘Aku sipa wendo naa opili, paa mólo!’ nipili.” niringi.
LUK 20:17 Yesusini ⸤Pulu Yemonga Juda yomboma nokoringi yemane yu toko kondonge mele pilipale⸥ onondo nimbale: “Pulu Yemonga ungu se bokuna molemomonga ungu-pulumu nambolkanje konopu lemeleye? Aku ungumu i-sipa mele: ‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku toko eltoringi kou kanumu kiniá kelepa ulka simu mele ulka enge sindeli kou awili peangamo.’ nimba molemo kanumu.
LUK 20:18 I kou ⸤nikiru⸥munga ola yombo se a topa topale bele mélema elke tomba. Aku-sipa na-kolo yombo se molombana ola koumu omba yu topale kanu yombomo topa norupulu tomba.” nirimu.
LUK 20:19 Kanu-kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ono Yesusini ungu-iku torumu kanumu pilkuli onone seko kinjiku yu toko kondonge seko moloringi mele yuni nirimu pilkuli onone kanu enamonga yu ka singí seringi-na-kolo kanu ye awilimane we-yomboma pipili kolkole yu naa liku ka siringi.
LUK 20:20 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ ‘Yesusi ka sipu ⸤kote sendemolondo⸥ gapomano yemo molombana membo pumulú.’ ningu molkole yu kanoko moloringi. ‘Yuni ungu se nimba kinjimba kinia ka simulú.’ ninguli ye mare, ‘Konopu sumbi nimba pepili molemolo. Yunga ungumu konopu sipu pilipu molemolo.’ ningu kolo toko molonge ye mare, liku yu molorumuna liku mundoringi.
LUK 20:21 Kanu yemane ongo yundu ⸤kondi toko⸥ ninguli: “Ungu Mane Sílimu, olio pilipuli, ‘Nu alieli ungu sikama mindi sumbi siku ningu, ungu-mane sikama manjiku sumbi siku mane siku sekole, nu yombo seluringa kepe konopu kimbú naa siku, yomboma pipili naa kolko, onondo pali ungu selu-siku selu selu ningu siku, Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma paa sika unguma mane siku, aku siku seleno.’ konopu lemolo.
LUK 20:22 ⸤Aku siku seko molenomonga nu nambolka konopu lekenoye?⸥ Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi tomulu liemu manda molo móloye? Pulu Yemone akumundu ungu-mane sirimu ungu-mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi.
LUK 20:23 Aku-sipa na-kolo Yesusini onone yu seko kinjingindu aku siku peké tondoko mangilieringi pilipale onondo nimbale:
LUK 20:24 “⸤Takisi tolemele⸥ kou-mongo se na liku ora siee.” ⸤nimbale onondo kelepa mangilipa pilipa nimbale:⸥ “I kouna nawenga kumbikeremo kinia imbimu molemoye?” nirimu.
LUK 20:25 Onone yundu ninguli: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ⸤kumbikeremo kinia imbimu molemo⸥.” niringi. Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “⸤Kou-monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga mélema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga mélema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
LUK 20:26 Yuni aku sipa ⸤paa sumbi sipa⸥ nirimu mele pilkuli ‘Olionga ungumu paa pundu topa nimba kondokomo.’ ningu pilku konopu awisili kimbu sikuli ungu se kelko naa niringi. Yomboma kanoko molangi yu peké tondoko mangilieringi kinia yuni ungu se nimba naa kinjerimumunga “Yu ka siemili.” ningí aulka se naa lierimu.
LUK 20:27 ⸤Kanu yema Yesusi kinia kou-takisi toli ungumu ningu pora siringi kinia⸥ pe Sadusi ye mare Yesusi molorumuna oringi. Sadusi yema ono ‘Pulu Yemone pe kololemele yomboma topa naa makisindimba, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Kanu Sadusi yema ongo
LUK 20:28 Yesusi mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sílimu, ⸤Pulu Yemonga ungu-manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu-mane sipa nimbale: “Ambo limba ye se bolango naa membale ambomo we molopili kolomba kinia kanu yemo yunga genu molombamone yunga ambo-wayamo lipa genu lipa tapondopa bolango mendepili.” nirimu aku sipa nimba bokuna torumu molemo kanumu.
LUK 20:29 ⸤Aku ungu-manemonga ulu se olionga ye mare-kinia wendo orumu mele nu mangilipu piliamili.⸥ “Genupili yopoko-pakara moloringi. Komomo ambo lipa bolango se naa membale kolorumu.
LUK 20:30 ⸤Bolango se naa molopili kolorumu-kulu⸥ yunga bulkundu genumuni ⸤yunga genu kolorumumunga bolango ‘Mendambo.’ nimba⸥ ambo-wayamo kelepa liltimu. Yu bolango se naa mendepale yu we kolorumula. Yunga genu bulkundumuni kanu ambomo liltimula-na-kolo yu kepe we kolorumula. Aku selko punguli ye yopoko-pakara pali bolango selu kepe naa mengole kolko pora siringi kinia akiliumu we kolorumula.
LUK 20:32 Pe ambomo yu kolorumula.
LUK 20:33 Akumunga, kololemele yomboma pe lomboroko ola molonge kinia kanu ambomo ye yopoko-pakara pali ya mana liltingi-kulu ambomo yu ye paa nawenga menu molombaye?” niringi.
LUK 20:34 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Ya mana molemele yombomanga yema ambo liku, amboma ye pungu selemele-na-kolo Pulu Yemone ‘Yombo kolkole manda lomboroko ola molko mulu-koleana pungu molangi.’ nilimú yombomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, aku paa naa senge.
LUK 20:36 Kanu yomboma lomboroko ola molonge-na ono mulu-koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molkole, kelko kolou naa kolkole Pulu Yemonga bolangoma molonge.
LUK 20:37 Aku-sipa na-kolo ⸤ono Sadusimane⸥ ‘Kololemele yomboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu se niembola. Mosisini olio lipa ora sirimu mele niembo: Walte Mosisi unju kanga senga ⸤sepe nomba perimu sepemone unjumu naa norumu kanopale nirimumuni,⸥ akuna yuni ⸤Pulu Ye⸥ Yawendo imbi lepa nimbale: “Eporayamo kinia, Aisake kinia, Jekopo kinia ononga Pulu Yemo.” nirimu.
LUK 20:38 Pulu Yemo yu kololi yombomanga Pulu Yemo mólo. Yu yomboma pali konde molemele kanopale yu konde mololi yombomanga Pulu Yemo.” nimba Yesusini nirimu.
LUK 20:39 Aku nirimu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye marene kelko yu ungu se mangilku pilingindu pipili kolko yundu ninguli: “Ungu Mane Sílimu, nuni papu nikinu.” niringi.
LUK 20:41 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga ye awili mare aku siku we moloringi kinia⸥ Yesusini onondo kelepa ungu se nimbale: “‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kalopa limba ye se molomba.’ ningu pilielemele, ⸤aku-na-kolo yu aku sipa manjipa mólo⸥.
LUK 20:42 ⸤Aku nilimili yemane⸥ Depiti yuni yuyu ⸤kanu yemondo nirimu mele naa pilielemelenje.⸥ Depitini ⸤ye nokoli Karasimu molomba mele⸥ konane se konopumuni pilipale bokuna torumu mele i-sipa: “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ye-Awilimundu nimbale: “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, pe ono topo mania mundundumbu kene iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” nimba Depitini nirimu.
LUK 20:44 Depitini ⸤ye nokoli Karasimu⸥ yundu “Nanga Ye-Awilimu.” nirimu. Pe onone “Yu Depitini kalopa limba yemo ⸤mindi⸥ molomba.” nambi seko pilkuli nilimiliye?” nimba Yesusini nirimu.
LUK 20:45 Yesusi molorumuna yombo awisili liku maku toko moloringima pilku molangi Yesusini yu lombili andolimando ⸤liepi-liepi topa⸥ ungu se nimbale:
LUK 20:46 Onone Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane sili yema mimi siku kanoko kondoko ⸤onone selemele mele manda manjiku naa seko⸥ molayo. ⸤ ‘Yombomane olio kanoko “Ye peangama” niengi.’ ningu⸥ wale-pakoli paa sulu peangama, ⸤ye nokolima pakolemele mele,⸥ pakoko andolemele. Yomboma maku toko molemele koleamanga andongendo mongo-kenge seko ‘We-yombomane olio kape niengi.’ ningu pilkuli konopu siku pilku andoko molemelela. Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana sukundu punguli mania molongendo ye awilima molemele polo peanga akuna ‘molamili.’ ningu mendo pungu polo akuna konopu siku molemelela. Yombomane kere-langi nongo yombomando “Namili waa.” nilimili kinia kanu yema ongole ye awilimanga polo kumbikundu ‘olio molamili.’ ningu konopu siku molemelela.
LUK 20:47 “Yema kololemele kinia onone kanu yemanga ambo-wayama toko makoroko mundukuli ulkama ‘Olionga’ ningu we limili. Pulu Yemo kinia ungu ningíndu ningu sulu munduku kolo toko nilimili. Pulu Yemone we-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga ono sika “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ya ye nikirumane aku uluma selemelemonga Pulu Yemone aku yema “Mindili awili seko nangi.” nimbá.” nirimu.
LUK 21:1 Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembele kerepuluna molopa⸥ ulka-tembelena sukundu kongono senge kou-mone mundoringi unju okolona nondopa molorumu. Akuna molopale yu olando-sipa kanopale ye kamakomane kanu okolona kou-mone ongo mundoringi kanorumu.
LUK 21:2 ⸤Aku sipa kanopa molorumu kinia⸥ ambo-waya paa koropa se omba yu kou-kololi talo mindi mundorumu kanopa
LUK 21:3 nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Andi ambo-waya koropamo yuni kou-mone mundukumumu paa olandopa mele mundukumu, we mundukumilima maniandopa mele.” nikiru.
LUK 21:4 Ono kou-mone awisili taltolemelemanga koltalo mindi ongo mundukumili. Aku-sipa na-kolo ambo-wayamo kou-mone se paa naa taltolemo. Yunga koltalo taltomutolo pali memba omba mundomu. Kere-langi nombá se kepe naa taltolemo.” nirimu.
LUK 21:5 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia ono ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelemo kolea akuna molkole ulka-tembele paa peanga gilierimu mele kinia ulka-tembelemo takoringi kou paa peanga lupa lupama kinia aku koumanga au siringi mele kinia kanoko, marene ungu anju yando ningu moloringi kinia Yesusini onondo nimbale:
LUK 21:6 “Ya ⸤ulka-tembele peanga gilimú⸥ kanokomele mélema ⸤pe walte ya kolea-awili Jerusalleme yomboma mindili nonge walemo wendo ombá kinia⸥ i ulka-tembelemo sikisikuli kouma pali toko mania mundungí.” nirimu.
LUK 21:7 Yesusini aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku pilku ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, nuni nikinu mele sewale wendo ombáye? Pe nuni i nikinu uluma nondopa wendo ombándo u nambolka unguri sembá kinia olione kanopole ‘Sika i wendo ombá sepomo.’ nimbu pilimulúye?” ningu mangilieringi kinia
LUK 21:8 yuni onondo nimbale: “⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungu mare⸥ yombomane ono kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. Ye awisili nanga imbi leko ongole yu-mele-mele kolo toko ninguli: “⸤Pulu Yemone ‘Nanga yomboma nokopa kondopili lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasi⸥ akumu na.” ninguli, “⸤Ma pora nimbá⸥ wale nirimumu wendo ombá sekemo.” ningíla. Ono lombili naa pangi.
LUK 21:9 Kolea marenga opa awili-seko senge mele pilku, yombomane ononga ye nokolima tonge pilkuli mini-wale naa mundangi. Opa sengema kinia aku uluma Pulu Yemone ‘U wendo opili. Laye-kolte pe mele ya ma-koleamo pora nimbá.’ nimba, nimba panjerimumunga aku uluma sika wendo ombá-na-kolo aku-kinia mulu matolo u naa pora nimbá.” nirimu.
LUK 21:10 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando kelepa nimbale: “⸤Mulu ma pora nimbá walemo u wendo naa opili⸥ yombo talape awili se kinia talape awili se kinia opa seko, ye nokoli kingi marenga talapema kinia marenga talapema kinia opa sengela.
LUK 21:11 Ya mana-kolea senga-senga ma jimi-jimi awili-sepa sepa, gele lepa, kuru awili-sepa topa, aku sipa sembá. Yomboma pipili awili-sepa sepa kondoli ulu-tondoloma muluna wendo ombá kanongela.
LUK 21:12 Aku sipa mele ⸤pe wendo ombá-na-kolo⸥ u naa wendo opili ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare⸥ liku ambolko, seko kinjingí. Ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu ⸤akuna kote sendeko⸥, ono ⸤mare⸥ ka-ulkana mengo pungu panjiku, ono ⸤mare ka siku⸥ ye nokoli kingima kinia gapomano ye awilima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla.
LUK 21:13 ⸤Ka siku kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia⸥ onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu, ono ningu singí.
LUK 21:14 Ono ka siku kote sendenge kinia ‘Ononga kerema kinia konopuma kinia tondolo pupili.’ nimbú kinia onone ningí unguma ono seko kinjingí senge yombomane onone ungu ningí mele ungu ningu pundu tongendo sundungí. Akumunga ono u ongo ka naa siengi ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi.
LUK 21:16 Ononga kandi aminieli lanieli kinia genali kinia, pulu lemba yomboma kinia, onone kepe liku ka siku kote sendekole ono mare toko kondongela.
LUK 21:17 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí.
LUK 21:18 Aku-sipa na-kolo ononga kangina unguri naa sepa penge-indi kepe selu omba mania naa pumbá.
LUK 21:19 ⸤Nanga yomboma molongemonga onone ono aku siku seko kinjingí kinia⸥ na munduku naa kelko tondolo munduku molonge yomboma mini pali konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu lingí.” ⸤nirimu.⸥
LUK 21:20 Pe walte, ami-yema i kolea-awili Jerusalleme yomboma tongendo ongo liku makaye seko molonge kanokole i kolea Jerusalleme yomboma toko mundungí walemo nondopa wendo ombá mele pilingí.
LUK 21:21 ⸤Aku siku mele wendo ombá kanokole ‘Umbuna awilima wendo ombá sekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia disiriki lierimu koleamanga molonge yomboma ⸤ononga koleama munduku kelko⸥ ma-pangi lembamanga kowa pungu, Jerusalleme sukundu molonge yomboma wendo ongo kowa pungu, Jerusalleme ultu molonge yomboma kelko sukundu naa pangi.
LUK 21:22 Aku walemanga Jerusalleme yombomane u alieli Pulu Yemo seko kinjeringimunga yuni “Ono mindili nangi.” nimbá. Koronga-u yuni ‘Walte aku sipu sembó.’ nimba, nimba panjerimu kanu ungumu yunga ye marene yunga bokuna toringi molemo kanumu.
LUK 21:23 “⸤Pulu Yemone⸥ Jerusalleme yomboma mumindili kolopale ‘Ami-yema ono-kinia mumindili kolko ongo tangi.’ nimbá kinia ulu umbuna seli awisili ono molongena wendo ombá. “Aku sipa wendo ombá kinia ambo bolango mondongema kinia, ambo bolango ame singíma kinia, ⸤ono manda lisiku kowa naa pungímunga⸥ ono-kinia paa umbuna wendo ombámonga ono kondo sekemo.
LUK 21:24 Jerusalleme yomboma tonge walemanga yombo toli lu-pultamane yombo mare toko kondonge, mare ka siku kolea sulu lupa lupamanga mengo pungí. Juda yombomanga talapena ultu mololi yomboma ya Juda yombomanga kolea-awili Jerusalleme sukundu ongo toko munduku kolea liku kolali seko molonge. Kanu-kinia pe Pulu Yemone ‘Ononga walema pora nipili.’ nimbá kinia Juda yomboma Jerusalleme kelko ongo molonge.” ⸤nirimu.⸥
LUK 21:25 “⸤Aku mindili nonge nikiru uluma wendo ombá kinia⸥ ena kinia óli kinia kombokandima kinia ⸤pali⸥ uluma sembá yombomane kanokole pilingí. Ma-koleana nomu-kusane ungu paa awili sepa nimba, paa awili sepa topa piki-maka lepa no tomba kanongela. Uluma aku sipa wendo ombá kinia yombo talapema mini-wale mundungí.
LUK 21:26 Muluna gilimú méle tondoloma lope-lope sepa anju yando pumbá kinia yomboma pipili paa awili seko kolko ‘Ma-koleana nambolka uluri wendo ombá sekemonje?’ ningu pilku konopu paa awisili kimbu singí.
LUK 21:27 Aku uluma wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo púlimu kinia, tondolo pa awili-sepa sélimu kinia, kupa senga sukundu molopa, kamu mania ombá yombomane kanonge.
LUK 21:28 Aku uluma pulu polopa sembá kinia Pulu Yemone ono ulu-pulu-kirimane ka sipa nokolemomonga mindili siku molemele koleana wendo lipa, yu-kinia kamu kopu seko manda molonge kolea peangana sukundu limba walemo nondopa wendo ombá kene aku uluma wendo ombá kinia ono ola gilku olando-siku kanangi.” nirimu.
LUK 21:29 ⸤Yesusini aku sipa nimbale nirimumuni, yu ombá walemo ‘Piliangi.’ nimba⸥ ungu-iku se topa nimbale: “Unju piki kinia we-unjuma pali kinia sindi topa gomo tolemo kinia kanokole ‘Kiniá ena sembá walemo wendo ombá sekemo lémo.’ ningu pilielemele.
LUK 21:31 Aku sipala i uluma “Wendo ombá.” nikiruma sika wendo ombá kinia kanokole ningímuni, “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molomba walemo nondopa wendo ombá sekemo.” ningu pilingí.
LUK 21:32 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá molemele yomboma u naa kolangi ⸤i “Wendo ombá.” nikiru⸥ uluma pali wendo ombá.
LUK 21:33 Mulu matolo pora nimbá-na-kolo nanga ungu niliuma paa pora naa nimbá. ⸤Niliu mele pali paa sika wendo ombá.⸥” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
LUK 21:34 Akumunga, naa kanoko molangi kanu walemo ombá paa piliaa! Lopa se yunga tapu andolemona ‘Pumbú.’ nimba olemo kinia melu leko panjilimilimu naa kanopa ‘Yu tomba.’ konopu naa lepa walu olemo kinia pe meluna waltikele tolemo, aku siku ono no-tondolo nongo amu toko we umbuna sepili molko konopu naa makiliepili molongi liemu ⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo⸥ yu ombá kanu walemo ono naa kanangi lipa sinjipa wendo ombá kene kanoko kondoko pilku molayo.
LUK 21:35 Aku walemo ma-koleana pali yomboma molongena wendo ombá kene
LUK 21:36 onone Pulu Yemo kinia mawa seko ninguli: “‘Na pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kumbikerena pumbu ola giliambo kene na enge nipili, i ulu wendo ombámane na topa mania naa mundopili.’ ni.” ningu alieli kanoko kondoko pilku molaa!” nirimu.
LUK 21:37 Yesusini enamanga alieli-alieli ulka-tembelena yomboma ungu-mane si-pu-pu sepa, ipulieli alieli-alieli Jerusalleme ultukundunga pumba ma-pangi Unju-Ollipi Kaliana ola pumba pe-pu-pu serimu.
LUK 21:38 Yomboma pali paa orili-u ‘Yu ungu-mane simbama piliamili.’ ningu ulka-tembelena ongo maku to-pu-pu seringi.
LUK 22:1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema, akumu imbi leko ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo’ niringila, aku walemo nondopa wendo orumu kinia
LUK 22:2 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, onone Yesusi toko kondonge aulka se koroko moloringi-na-kolo onone ⸤ “Olio yombomane kanangi yu ka simulú kinia yombomane olio-kinia mumindili kolko iri tonge.” ningu⸥ pipili kolko we moloringi.
LUK 22:3 Kanu-kinia Yesusi yu lombili andoli ye rurepo akumanga ye Judasi, yunga imbi se ‘Isikeriote’ nili, kanumunga konopuna ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene omba sukundu purumu.
LUK 22:4 ⸤Setene yunga konopuna sukundu purumu⸥ kinia yu Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, ulka-tembelemo nokoli ele-yemanga ele-ye awilima kinia, ono moloringina pumbale, ono Yesusi ka singí aulkamo yuni akisindimba mele ono-kinia angelema niringi.
LUK 22:5 Yuni sembá mele nirimu kinia pilkuli ono konopu awili seko siku “Nu kou-mone se simulú.” ningu, ningu panjeringi.
LUK 22:6 Yuni ononga unguma pilipale “Manda.” nimba, we-yomboma Yesusi pea naa molonge kinia yu ono lipa simba mele aulkamo koropa molorumu.
LUK 22:7 Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walemo wendo orumu kinia Juda yombomane Pulu Yemone u ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi walo se toko nonge mele pilipale nirimumuni,
LUK 22:8 Yesusini Pita kinia Jonotolo lipa mundupa nimbale: “Olo pungu, Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walo se kiniá nomolomo seko mimi se-pale.” nirimu.
LUK 22:9 Olone mangilku ninguli: “Sena sepo mimi se-pambili konopu leko nikinuye?” niringili.
LUK 22:10 Yuni olondo pundu topa nimbale: “Piliale. Ne kolea-awili ⸤Jerusallemendo⸥ punguli, ye se mingina no kolopa memba ombá aulkana pungu kane-kane tokole, yu pumbá mele lombili pungu yu sukundu pumbá ulkana sukundu punguli
LUK 22:11 ulka pulu yemondo ninguli: “Ungu Mane Síli Yemone i-sipa mangilipa nimbale: “Na kinia na lombili andoli yema kinia olione Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kongi sipisipi walomo sena nomoloye? Nomolo suluminiamo sena lemoye?” nimu.” niengili.
LUK 22:12 Aku ningilí kinia yuni olo ulkamonga olakondo suluminia awili se, akuna kere-langi noli polo se kinia, mania molomolo poloma kinia, mélema kinia akuna u lemóma, lipa ora simba. Aku suluminiamonga ⸤nomolo sipisipi walomo⸥ seko mimi sangili.” nirimu.
LUK 22:13 Kanu-kinia olo punguli, Yesusini nirimu kanu mele aku uluma seli lierimu kanoko lendekole, akuna Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingí kongi sipisipi walo nongemo kinia kere-langi nongema seko mimi seko taltoringili.
LUK 22:14 Juda yombomane ipupini kolea kalá torumu kinia Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu Walemo pilingindu kongi sipisipi walomo nonge enamo kamu wendo orumu kinia, Yesusi kinia yunga kongonomo ‘sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema kinia ono kere-langi noli polona moloringi.
LUK 22:15 Kere-langi nongo moloringi kinia yuni onondo nimbale: “‘Na mindili u naa nombole i wale wendo okomomonga kere-langima ono kinia pea namili.’ paa tondolo mundupu konopu lepo andopo molorundu mele yandopa paa konopu lepo pilipu molio.
LUK 22:16 Nane onondo i-sipu nimbu sikirumu: “Iseli-u i kere-langima na kelepo naa nombó. Pulu Yemo ye nokoli kingimu kamu molomba walemo wendo ombale i kere-langimanga sika ulu-pulumu wendo ombá kinia kelepo nombó.” nikiru.” nirimu.
LUK 22:17 Yu no-waene kapomo lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba onondo nimbale: “Imu ono onono moke seko nayo. Nane onondo i-sipu nimbu sikirumu: “Iseli-u na no-waene kelepo paa naa nombó. Pe mindi, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo walemo wendo ombá kinia na no-waene kondemo kelepo nombó kene ⸤ono onono iseli-u nangi⸥.” nikiru.” nirimu.
LUK 22:19 Berete se lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimbale ambolopa pike lepa ⸤yu lombili andolima⸥ sipa nimbale: “Imu nanga kangimu ⸤ono liku nangi⸥. Nanga kangimu ‘ononga’ nimbu simbú sekeromo imu. Pe-pe kepe, kiniá ‘ononga’ nimbu sendembo sekero mele ‘Kelepo piliamili.’ ningu i beretemo “Nanga kangimu.” nimbu sikiru mele ono aku siku berete se nongole liku manjangi.” nirimu.
LUK 22:20 Pe ono kere-langima nongo pora siringi kinia yuni ⸤berete se kinia serimu mele⸥ aku sipala no-waene kapomo lipa ⸤ono sipa⸥ nimbale: “I ⸤no-waene⸥ kapo ⸤ono sikirumu⸥ nanga mememo. ⸤Pulu Yemone ‘Ono-kinia sembó.’ nimba,⸥ ungu se nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu ‘Kamu wendo omba pepili.’ nimbu nane ononga nimbu nanga mememo ondondopole ⸤kolombo⸥ aku mememo i no-waenemo.
LUK 22:21 Aku-sipa na-kolo na lipa nanga opa-touma simba yemo na kinia pea i kere-langi nokomolo polona molemo.” nirimu.
LUK 22:22 Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo-kinia senge mele Pulu Yemone koronga-u nimba panjerimu mele sika opa-toumane senge, aku-na-kolo yu lipa opa-touma simba yemo mindili nomba molopa kinjimba.” nirimu.
LUK 22:23 Aku nirimu kinia pilkuli ⸤yu lombili andolimane⸥ anju yando mangilku ninguli: “Olionga ye nawene ulu akumu sembanje?” niringi.
LUK 22:24 Aku walemo kinia ungu se pea wendo orumula. ⸤Yesusi lombili andolimane⸥ ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Olionga ye nawe paa olandopa molemoye?” ningu keru-kuru liku moloringi.
LUK 22:25 Yesusini onondo nimbale: “Olio Juda yombomanga ultu molemele yombo talapemanga ye nokolima ononga yomboma tondolo munduku nokoko kongono enge nilima alieli silimili. Ye imbi ola molemo yema ononga yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu nokolemele yemane ono onono imbi ambolko paka toko, “Olio yomboma nokopo kondopo lipu tapondoli yema.” nilimili.
LUK 22:26 Aku-sipa na-kolo ⸤we-yombomanga ye nokolimane ononga yomboma tondolo munduku nokolemele mele na lombili andoli yema⸥ ono onono aku siku anju yando naa sangi. Ononga ye se imbi ola molomba kinia aku yemo ye koropa mele molopili. Ye nokoli molopa we-yema nokomba yemo kendemande-yemo mele molopa we-yemanga kongono sendepili.” ⸤nirimu⸥.
LUK 22:27 “Ye nawe paa ye olandopamoye? Kere-langi nolemo yemo ye olandopamo molo kere-langi peke topa kalopa pellete kulumiye topa aku kongonoma sendelemo yemo ye olandopamoye? Kere-langi nolemo ye akumu ye nokolimu lémo. Aku-sipa na-kolo na aku sipa mólo. Na ⸤sika ononga ye awilimu⸥ na-kolo ononga kongono sendeli kendemande-yemo mele molopo ono lipu tapondoli yemo molio.” ⸤nirimu.⸥
LUK 22:28 ⸤Yesusini yu lombili andoli engaki rurepondo kelepa nimbale:⸥ “Na umbuna membo mindili nombo molorundu kinia ono na-kinia pea kopu sepo mindili sipu molorumulula.
LUK 22:29 Nanga Lapa ye nokoli kingimu omba molopa yomboma nokomba kinia nando ‘Akuna yomboma nokondopilila.’ nilimú nimbá mele nane onondo ‘Akuna yomboma nokondangi.’ niliu nimbúla.
LUK 22:30 Akuna na ye nokoli kingimu molopo yomboma nokombo kinia ono na kinia pea kere-langi polona molopo ga nombo molomolo. Ono ye nokoli kingi polomanga molkole ningímuni, Isirele yombo talape rurepo nokonge.” ⸤nirimu.⸥
LUK 22:31 ⸤Nimbale, Yesusini lombili andoli ye Pitando nimbale:⸥ “Saimono, pílie! ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene Pulu Yemondo mawa sepa nimbale: “Ono seko kinjingínje manda manjipu kondi topo kanambo.” nirimu kinia Pulu Yemone “Manda.” nirimu.
LUK 22:32 Aku-sipa na-kolo Saimono, nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu nunga mawa sendepo nimbuli: “Setene yuni nu aku sembá kinia Pita yuni na naa mundupa kelepa na pilipa molopili.” nindu. Saimono, Setene kanga-kolte pilku na munduku kelkole, pe konopu topele toko na kelko kuru mondoko molkole ninimuni, genalima konopu tondolo mundundou.” nirimu.
LUK 22:33 Aku-sipa na-kolo Pitane nimbale: “Ye-Awilimu, nane nu pe siye kolopo kowa lepo pumbú ningu nikinuye? Manda mólo. Olto pea “Ka siemili.” níngi liemu peangala. Molo olto pea “Topo kondamili.” níngi liemu unguri mólo. Pea kolambili.” nirimu.
LUK 22:34 Yesusini Pitando nimbale: “Pita, nane nundu i-sipu nimbu sikirumu: “Kiniá kera gulta u ko naa topili nuni pipili kolkole wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
LUK 22:35 Nimbale Yesusini yu ye ⸤rurepondo⸥ pali kelepa nimbale: “Nane ono u ⸤ ‘Kongono se-pangi.’ nimbu⸥ lipu mundorundu kinia ‘Kou naa mengo, méle-wale naa mengo, topele toko mondonge kimbu-su naa mengo, we pangi.’ nimbu lipu mundorundu kinia ono mélse mólo torumu molo móloye?” nimba mangilipa pilierimu kinia onone “Méle selu kepe mólo naa torumu.” niringi.
LUK 22:36 Yuni onondo kelepa nimbale: “Aku-sipa na-kolo kiniá na-kinia uluri wendo ombámonga, kou-mone taltolemo yemo kanu kou-monemo lipa ambolopa, méle-wale taltolemo yemo kanu walemo lipa ambolopa, aku siku seko molangi. Opa seli lu-pulta naa taltolemo yemo yunga wale-pakoli se anju sipa lu-pulta se yando lipili.
LUK 22:37 ⸤Nane aku sipu nambi semu-na nikiru, niembo.⸥ U yombomane nando ningu Pulu Yemonga bokuna toringi molemo mele kiniá wendo ombá sekemo mele i-sipa: “Yu kinia, yombo mongo liku ulu-pulu-kirima seli yomboma kinia, liku sere leko kopu senderingi.” niringi bokuna molemo kanumu.” nirimu.
LUK 22:38 Yuni aku nirimu mele pilku sundukuli onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, ya opa seli lu-pulta talo taltolemolo kanou.” niringi kinia yuni onondo nimbale: “Ungu manda nimbu, ⸤pamolo.⸥” nirimu.
LUK 22:39 Kanu-kinia Yesusi ⸤ulkamo mundupa kelepa kolea-awili Jerusalleme⸥ ultukundu pumbale nirimumuni, yu alieli ma-pangi Unju-Ollipi Kaliana ola pu-pu-pu serimu mele akuna purumu. Yu lombili andolima yu lombili akileko pea puringi.
LUK 22:40 Akuna purumu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene ‘Olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu.
LUK 22:41 Nimbale yu yuyu kanga-kolte anju pumba komorongo langopa, Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepa nimbale:
LUK 22:42 “Tata, na mindili noli no-mingina no nombómo ‘Naa nambo.’ konopu lienu liemu aku siku sani-na-kolo ‘Nane sepole nanu konopu simbú.’ konopu lekero mele naa sambo. Nuni kanoko peanga piliení ulumu mindi sambo.” nirimu.
LUK 22:43 Aku nirimu kinia angello sene mulu-koleana mundupa kelepa Yesusi yu molorumuna omba ‘Yu konopu tondolo pupili.’ nimba serimu mele Yesusini yu kanorumu.
LUK 22:44 Kanu-kinia yu konopuna umbuna awili-sepa sepa, kameléna mindili sepili molopale yu Pulu Yemo kinia tondolo mundupa ungu nimba mawa serimu-na yunga kangina kúru omba kanu kúrumu meme none sepa mana mania purumu.
LUK 22:45 Yu Pulu Yemo kinia aku sipa ungu nimbale ola gilipa yu lombili andoli yema moloringina yando omba onone yu kondo kolko molkole uru peringi kanopale
LUK 22:46 onondo nimbale: “Ono uru nambi semu-na pekemeleye? ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tomba kinia sepo kinjimulú kene’ ninguli ola molko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molaa.” nirimu.
LUK 22:47 Yesusini aku nimba molopili ono moloringina ye awisili oringi. Oringi yemanga se kumbi lepa orumu yemo yu ye Judasi, Yesusi lombili andoli rureponga ye se. Judasi yu Yesusi molorumuna nondopa omba yu kangulorumu.
LUK 22:48 Aku serimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Judasi, opa-tou yemane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ‘kanoko imbi siku ka siengi.’ ningu nuni na kangulkunuye?” nirimu.
LUK 22:49 Kanu-kinia Yesusi pea kopu seko gilieringi yemane yu-kinia ulu se wendo ombá serimu mele kanokole onone yundu ninguli: “Ye-Awilimu, opa seli lu-pultamane i yema tamiliye?” niringi kinia
LUK 22:50 ononga ye sene ⸤yunga lu koyamo lipa ambolopale⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye senga komumu topa laká lierimu kinia komumu omba mania purumu.
LUK 22:51 Aku serimu kanopale Yesusini yundu nimbale: “Kiniá manda, keliee!” nimbale torumu yemonga komumu lipa ambolopa tambu sinderimu.
LUK 22:52 Yesusi ka singí oringi yema i-sipa: Pulu Yemo popo tondoringi ye awili mare kinia, ulka-tembelemo nokoko moloringi ami-yema nokoringi ye mare kinia, Juda yombomanga tapu-ye mare kinia, onone Yesusi ka singí oringi kinia kanopale onondo nimbale: “Na ‘yombo topo wa noli yere molemo.’ konopu lekole lu-pultama kinia kopema kinia mengo okomeleye?
LUK 22:53 Ulka-tembele kerepuluna alieli ono pea molemolo kinia na ambolko liku ka naa silimili kanumu. Aku-sipa na-kolo kiniá i ena wendo okomomo Pulu Yemone u ‘Ononga.’ nirimu enamo wendo okomo. Simbulu tolimunga tondolomo kiniá olandopa pelemo.” nirimu.
LUK 22:54 Kanu-kinia onone Yesusi ka sikuli Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga ulkana sukundu mengo puringi. Yesusi mengo puringi kinia Pita lombili akilepa taka lepa purumu.
LUK 22:55 Yesusi mengo oringi ulka kanumunga ulka gilipa makapu serimu, sukundu we lierimuna sepe kalko pilku moloringina Pita pumba ono kinia molorumu.
LUK 22:56 Yu akuna molopili ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga⸥ kendemande-ambo se omba sepe nomba pa serimuna Pita molorumu kanopale yu neme-neme nimba kanopa nimbale: “I yemo Yesusi kinia pea moloringili kanorundu.” nirimu.
LUK 22:57 Aku-sipa na-kolo Pitane kolo topa nimbale: “Ambomo, aku nikinu yemo na naa kanolio.” nirimu.
LUK 22:58 Laye-kolte pe mele ye se Pita kanopa yundu nimbale: “Nu Yesusinga talape ye se lepomo.” nirimu kinia Pitane yundu nimbale: “Yemo, na akumu mólo.” nirimu.
LUK 22:59 Pe ena-mongo selu mele omba purumu kinia yombo se ⸤Pita yu ungu laye-kolte lupa mele nirimu mele pilkuli⸥ yuni tondolo mundupa nimbale: “Kolea Gallilli disiriki yombomane ungu nilimili mele yu aku sipa ungu nikimu pilkiru. ⸤Yesusi kinia yu lombili andoli yema kinia kolea Gallilli disiriki yemala,⸥ yu kepe Gallilli ye se, aku kene ‘Yu paa sika Yesusi lombili andoli ye se.’ konopu lekero.” nirimu.
LUK 22:60 Aku nirimu kinia Pitane yundu nimbale: “Yemo, nu nikinu mele na paa naa pilkiru.” nirimu. Aku sipa nimba molopili kera gulta ko torumu.
LUK 22:61 Kanu-kinia Yesusini topele topa Pita kanorumu kinia Yesusini yundu “Kera gulta u ko naa topili nuni wale yopoko kolo tokole “Yu naa kanolio.” nini.” nirimu ungu kanumu Pita kelepa pilierimu.
LUK 22:62 Pilipale ⸤ ‘Ama, paa sepo kinjendu lepomo. ‘Paa naa sembó.’ konopu lierindu mele sika sendu.’ nimba pilipale⸥ pena pumba kola paa awili-sepa serimu.
LUK 22:63 Kanu-kinia Yesusi akuna nokoko moloringi ele-yemane yu ungu-taka tondoko, yu laruwa toko, seringi.
LUK 22:64 Yunga kumbikeremo mulu-maminia sene pipi sindikuli ki-lumuni toko ⸤ “Nu ‘Pulu Yemonga yere molio.’ konopu leno kene⸥ nawene nu tokomonje ningu si.” niringi.
LUK 22:65 Ungu-taka tondongendo onone yu aku mele ulu awisili seko ungu awisili ningu yu aku siku seko kinjeringi.
LUK 22:66 Kolea tangorumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, kanu Juda yombomanga tapu-ye kanjolloma pali ‘Yesusinga kote piliamili.’ niringi. ⸤Ononga ele-yemane⸥ yu ono liku maku toko moloringina mengo puringi kinia onone yundu ninguli:
LUK 22:67 Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu sika nu molo móloye? Ningu si.” niringi. Yuni onondo nimbale: “ “Na akumu molio.” nilkanje onone naa pilku “Kolo tokono.” nilimolá.
LUK 22:68 Nane onondo ungu se mangilipu pilkanje yando ungu se naala nilimolá.
LUK 22:69 Aku-sipa na-kolo Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kiniá kepe pe-pe kepe tondolo pali pelemo Pulu Yemo ⸤kinia mélema nokombando⸥ yunga ki-lomekondo molomba.” nirimu.
LUK 22:70 Onone pali yundu ninguli: “Nu “Pulu Yemonga Malo molio.” ningu nikinuye?” niringi kinia yuni nimbale: “Akumu na molio.” nirimu.
LUK 22:71 Onone ninguli: “Yuni mongo liltimu mele nimba simba yombo se pea nambi semu-na koromoloye? Yuni yuyu nimba kinjikimu pilkimulu.” niringi.
LUK 23:1 Aku ninguli Juda yombomanga ye awilima pali ono ola gilku Yesusi liku mengo pungu ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna mengo pungu kote senderingi.
LUK 23:2 Yu kote sendeko Paillatendo ninguli: “I yemone nimbale: “Romo gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.” nimba, “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo kou-takisi naa tangi.” nimba, “Yu yuyu “Pulu Yemone olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, ye nokoli kingimu molio.” nimba molemomo olio pilipu kanolemolo.” niringi.
LUK 23:3 Ono aku siku niringi kinia pilipale Paillatene ⸤Yesusinga kotemo⸥ yu mangilipa pilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenone molo móloye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika nikinu. Akumu na.” nirimu.
LUK 23:4 Yuni aku nirimu kinia pilipale Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, we-yomboma akuna liku maku toringima kinia, onondo nimbale: “I yemo ulu se naa sepa kinjemu.” nirimu.
LUK 23:5 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu tondolo munduku ninguli: “Yuni ungu-mane sipale “We-yomboma ulu seko kinjiku, mongo liku sangi.” nimba mane sirimu. Yuni u-pulu-pulu kolea Gallilli disiriki ungu akumu mane sipa, pe yandopa kolea Judia disiriki koleama pali silipa andopale, pe kamu ya kolea-awili Jerusalleme omba ungu akumu mane sipa molemo.” niringi.
LUK 23:6 Kolea Gallilli” niringi kinia pilipale Paillatene onondo mangilipa pilipa nimbale: “I yemo yu Gallilli ye seye?” nirimu kinia
LUK 23:7 onone “E.” niringi pilipa yuni nimbale: “⸤Ye nokoli kingi⸥ Erote, Gallilli disiriki nokolemo yemo, Yesusinga kotemo yuni piliepili yu molemona mengo paa.” nirimu. Aku walemonga kanu ⸤ye nokoli kingi⸥ Erote yu Jerusalleme omba molorumu-kulu pilipale, “Yu molemona mengo paa.” nirimu. ⸤Paillate yu Jerusalleme lierimu kolea Judia disiriki nokorumu yemo.⸥
LUK 23:8 Erote ⸤molorumuna mengo puringi kinia⸥ yu Yesusi kanopale konopu sirimu. Yu Yesusini ulu serimu mele ungu awisili pilipale, ‘Kanu yemo kanamboa!’ nimba molopa, ‘Yuni ulu-tondolo se sepili kanamboa!’ konopu lepa molorumu-kulu yu orumu kinia kanopa konopu sirimu.
LUK 23:9 Akumunga, Erotene Yesusi ungu awisili mangilipa pilierimu-na-kolo Yesusini ungu se pundu topa naa nimba we molorumu.
LUK 23:10 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia, akuna gilku onone Erotendo ninguli: “Yesusini i-sipa ungu nimba kinjipa, i-sipa ulu awisili sepa kinjipa molemo.” ningu tondolo munduku niringi.
LUK 23:11 Kanu-kinia Erote kinia yunga ami-yema kinia onone ‘Yesusi yu ye nokoli mólo, yu we-yere.’ ningu ye nokolimane pakolemele mulu-maminia komindi se liku pakondoko, yu ungu-taka tondoko tawe senderingi. Kanu-kinia Paillate molorumuna Erotene Yesusi lipa yando mundorumu.
LUK 23:12 Paillatene Erote molorumuna Yesusi u naa lipa mundopili Paillate kinia Erote olo opa-tou moloringili. Aku-sipa na-kolo Yesusi-kinia aku seringili walemonga pe olo genungulu mele moloringili.
LUK 23:13 Yesusi Paillate molorumuna yando mengo oringi kinia Paillatene Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, we-yomboma kinia, onondo “Waa.” nimba nimbale:
LUK 23:14 Onone “Ye sene yombomando ‘Romo gapomanomone olio naa nokopili. Ono-kinia opa sepo topo makoramili.’ nimba peke tondopa yombomanga konopuna ulku tondopa molemo.” ningu ye se ka siku nanga kotena mengo ongo kote sendelemolá mele i yemo aku siku mele mengo ongo kote sendekemele. Kanu-kinia ono kanoko molangi nane kote pilipuli onone ‘Yu sepa kinjerimu.’ níngi mele na ulu se naa pilkiru.
LUK 23:15 ⸤Gallilli disiriki ye nokoli kingi⸥ Erote, yu pea i yemo ulu se sepa kinjerimu se naala pilipale yu kelepa yando mundomu. Pilkimiliye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye?
LUK 23:16 Ulu se sepa naa kinjemumunga nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
LUK 23:17 (Kolea-awili Jerusalleme sukundu ye se, yunga imbi Barapasi, ⸤yu kinia ye mare kinia⸥ ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ ningu u Romo-gapomanomo kinia opa sekole yombo mare toko kondoringimunga yu ka siringi. ⸤Romo-gapomanomonga ka-ulkana kanu ye Barapasi we pepili Juda ye awilimane Yesusi kote senderingi⸥. Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemo wendo orumu kinia Romo gapomano ye awilimuni ka-ye se ka-ulkana wendo lipa mundupa “Pu.” nirimu.) ⸤Aku sipa serimu mele pilieringimunga Paillatene “Yesusindu “Pu.” niembo.” nirimu kinia pilkuli⸥ onone pali yundu tondolo munduku ninguli: “I yemo mólo. Yu ⸤kolopili⸥ mengo punguli, Barapasi, ⸤ka-ulkana⸥ wendo liku si.” niringi.
LUK 23:20 Paillatene ‘Yesusi we pupili.’ nimbale onondo ungu se pea nirimu-na-kolo onone yundu wale awisili tondolo munduku ninguli: “Yu kolopili unju-perana uku toko panjei!” ningu moloringi.
LUK 23:22 Aku niringi kinia yuni onondo kelepa wale yopoko-sipa mangilipa nimbale: “Aku nambi semuye? Yu mongo nambolka mongore limuye? Yu ulu se sepa naa kinjemu. Yu we nambi semu-na topo kondomoloye? Nane yu we kopene topole “Kelko pu.” niembo.” nirimu.
LUK 23:23 Aku-sipa na-kolo onone ta ningu ungu tondolo munduku ninguli: “Yu kolopili unju-perana uku toko panjei!” niringi kinia onone tondolo munduku niringi mele pilipale Paillatene ono niringi mele sembá serimu.
LUK 23:24 Kanu-kinia Paillatene kote pilipale onone yu-kinia “Paa sei.” ningu ta ningu mawa seringi mele ‘Aku sipa sepili.’ nirimu kinia
LUK 23:25 ⸤ye Barapasi,⸥ ‘Romo-gapomanomone olio Juda yomboma naa nokopili.’ nimba u Romo-gapomanomo kinia opa sepale yombo mare topa kondorumumunga ka-ulkana perimu kanu yemo, wendo lipa ono sipale nirimumuni, pe onone ‘Yesusi unju-perana kolopili.’ niringi mele pilipale “Yu-kinia aku sipa wendo opili.” nimba ami-yema sirimu.
LUK 23:26 ⸤Romo ami-yemane⸥ Yesusi mengo pungí punguli niringimuni, kolea Sairini ye se, yunga imbi Saimono, yu Jerusalleme pumbá orumu kinia kanoko yu ambolko liku ka mele siku Yesusi kolomba unju-peramo liku pendokona ola taltondokole “Imu mendeko yu lombili akileko pu.” niringi.
LUK 23:27 Yombo awisili yu lombili puringi. Ambo mare yu toko kondongemonga kola selko puringi.
LUK 23:28 Kanu-kinia Yesusini topele topa kanu ambomando nimbale: “Jerusalleme amboma, ono na kolombomonga pilkuli kola naa sangi. Ono onono kinia ononga bolangoma kinia ulu pe wendo ombámonga pilkuli kola sangi.
LUK 23:29 Aku sipu nikirumu, nambi semu-na nikiruye? Niembo: Walte ono Jerusalleme yomboma ⸤seko kinjiku mongo limilimunga umbuna singí⸥ walemo wendo ombá kinia ono kinia ononga bolangoma kinia mindili nonge kinia yombomane ninguli: “Ambo bolango se naa mengo, bolango ame naa siku, simbu molemele amboma, ononga bolango se mindili nombá ono naa kanongemonga ono maloya.” ningí.
LUK 23:30 Pe ‘yomboma kelko mulu awili pololemomando “Ma ange topa olio topili.” ningu, ma-pangimando “Ma ange topa olio aki topili.” ningí.’” ⸤nirimu.⸥
LUK 23:31 ⸤Nimbale pe kamu ungu-iku se topa onondo nimbale:⸥ “Unju konde gilimúmu peke tokomele. Aku liemu pe unju kololimu nambi sengeye? Akumunga ⸤onone ono aku siku umbuna singí, mindili nonge⸥.” nirimu.
LUK 23:32 Ye talo pea ‘Yesusi-kinia kolangi.’ ningu unjuna ola uku toko panjingindu mengo puringi. Aku yetolo mongo liltingili yetolo.
LUK 23:33 Kolea ‘Penge Bele’ nilina oringi kinia yu kinia mongo liltingili yetolo kinia unju-pera yopokonga ola uku toko panjeringi. Mongo liltingili yetolonga se Yesusi yunga ki-lomekondo uku toko, se Yesusi yunga ki-tarokondo uku toko panjeringi.
LUK 23:34 Aku seringi kinia Yesusini nimbale: “Tata, na-kinia sekemele mele yombomane naa pilkimili kene nuni sekemelemonga “Mindili nangi.” naa ningu siye kolou.” nirimu. ⸤Aku sekole, u unjuna ola uku toko naa panjikuli⸥ yunga mulu-maminia ⸤kulunduku taltoringima⸥ ‘Moke samili.’ ningu ono yu-mele-mele lingí mele pilingindu kou-kate seko pe mulu-maminiama liltingi.
LUK 23:35 We-yomboma onone yu seringi mele kanoko we gilieringi-na-kolo ononga ye awilimane yundu ungu-taka tondoko ninguli: “Yu yombo wema ‘Naa kolko konde pangi.’ nimba lipa tapondorumu mele kiniá yuni ‘Naa kolopo unju-perana wendo pambo.’ nimba yu yuyu lipa tapondopa unju-perana wendo opili. Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu omba molomu liemu kiniá yu yuyu aku sipa lipa tapondopili.” niringi.
LUK 23:36 Ami-yema pea yu ungu-taka tondoko molkole no-waene kombili seli se ‘Nopili siemili.’ ningu singi sekole
LUK 23:37 yundu ninguli: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molonu liemu ‘Naa kolopo unju-perana wendo wambo.’ ningu nu nunu liku tapondou.” niringi.
LUK 23:38 ‘Yu mongo liltimu mele yomboma kanangi.’ ningu I YEMO JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu imbi toko unjuna ola mondoringi.
LUK 23:39 Mongo liltingili yetolo unju-perana ola uku toko panjeringi yetolonga sene Yesusindu ungu-taka tondopa nimbale: “Nuni “Pulu Yemone nimba taltopa olio ‘Nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu ⸤molio.” nilinu mele sika molo móloye? Sika aku siku⸥ moleno liemu nu kinia olto kinia pea ‘Naa kolamili.’ ningu liku tapondoko unju-perana wendo li.” nirimu.
LUK 23:40 Aku-sipa na-kolo mongo liltingili yetolonga sene yuni nirimu mele pilipale yu iri topa nimbale: “Nu kinia yu kinia selu-siku mele mindili nongo kolongele mele siengimunga Pulu Yemo pipili naa kolkonoye?
LUK 23:41 Nu-kinia olto sepo kinjerimbulumunga mindili papu síngi. Aku-sipa na-kolo i yemo yu mongo se naa liltimu.” nirimu.
LUK 23:42 Aku nimba yuni ⸤Yesusindu⸥ nimbale: “Yesusi, nu ye nokoli kingimu molko mélema nokokole ninimuni, na piliei.” nirimu kinia
LUK 23:43 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá nu na-kinia pea Yomboma Molko Kondolemele Kolea Peangana pumbu molombolo lémo.” nikiru.” nirimu.
LUK 23:44 Yesusi unju-perana ola we pepili awi-tangoli ena tuwellepo killoko serimu kinia kolea pali simbulu topale pe ipupini ena tere killoko kinia ena kelepa topa kolea tangorumu. ⸤Ulu-awili se waltikele wendo orumula. Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembele ⸤Jerusalleme sukundu gilierimu akuna sukundu Pulu Yemo molorumu⸥ suluminia paa kake sélimunga kerepuluna ⸤ ‘Yomboma sukundu naa pangi.’ ningu u alieli⸥ mulu-maminia awili sene pipi siku panjeringi gilierimu. Kanu mulu-maminiamo awi-suku-singina olá torumu.
LUK 23:46 Yesusini ungu se tondolo mundupa nimbale: “Tata, nanga minimu ‘Nu molenona opili.’ nimbu nu sikiru.” nirimu. Aku nimbale yu kolorumu.
LUK 23:47 ⸤Romo⸥ ami-ye wane anderete nokorumu ye se Yesusi toringi ami-yema nokopa molorumu kanu yemone Yesusi ungu se nimba kolorumu mele pilipa kanopale yuni Pulu Yemo kape nimba nimbale: “I yemo yu paa sika ye konopu sumbi nili se lepomo.” nirimu.
LUK 23:48 Kanu-kinia ‘Yu unju-perana uku toko panjingí kanomolo.’ ningu u liku maku toringi yomboma yu serimu mele kanoko bulu-balu ningu ungu awisili konopu kimbu siku kondo kololko ulkando puringi.
LUK 23:49 Yu-kinia u kopu seko andoringi yema kinia, kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu lombili andoko ⸤Jerusalleme⸥ pea oringi amboma kinia onone ⸤yu-kinia seringi kolorumu mele⸥ sulu seko kanoko gilieringi.
LUK 23:50 Yesusi kolorumu kinia ye se, yunga imbi Josepo, yu Juda yombomanga kanjollo ye awili se molopa, ungu peangama manjipa sepa molorumu. Yu konopu sumbi nili ye se, kolea Judia disiriki Arimatia taono yemo. Yu ‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa olio nokomba walemo wendo opili.’ nimba nokopa molorumu yemo. Yu Juda yombomanga kanjollomo sika molorumu, aku-na-kolo kanjollo yemane ⸤u ono onono kote pilkuli⸥ “Yesusi kolopili.” niringi kinia yuni “E.” naa nimba we molorumu.
LUK 23:52 Kanu yemone ⸤Romo gapomano ye nokoli⸥ Paillate molorumuna pumbale “Yesusinga ónomo na si.” nimba mawa serimu.
LUK 23:53 Paillatene “Manda.” nirimu kinia Josepo pumba ónomo mania lipa, mulu-maminia konde sene lipa okopale, kou-kande senga memba pumba sukundu taltorumu. Kanu kou-kandena yombo-óno se u naa taltoringi, yu mindi pulu-pulu taltorumu.
LUK 23:54 Yesusi óno serimu wale akumu kiniá mele, opali mele ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo wendo orumu, aku walemonga Yesusi óno seringi.
LUK 23:55 U Yesusi kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko yu pea ⸤Jerusalleme⸥ oringi amboma Josepone Yesusi óno serimu kou-kandemo kanoko akuna sukundu ónomo taltorumu mele neme-neme ningu kanokole niringimuni,
LUK 23:56 pe kanoko pora sikuli yando ongo, ‘Yunga ónona wambolama kinia méle lupa muna tolima kandondamili.’ ningu seko mimi seringi. Aku-sipa na-kolo Sambate walemo wendo orumu kinia Pulu Yemonga ungu-manemone ‘Sambate wale kinia koro molangi.’ nirimu mele pilku likuli méle seko mimi seringi mélema sumbi siku óno-koleana naa mengo pungu we taltoko koro moloringi.
LUK 24:1 ⸤Ononga koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimba, pulu-pulu kongono walemo wendo ombándo kolea tangomba muni lierimu kinia amboma wambola muna toli u seko taltoringima liku mengo pungu, ⸤Yesusinga⸥ ónomo taltoringi kou-kandena mengo puringi.
LUK 24:2 Akuna punguli kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pumba welkendo lierimu kanokole,
LUK 24:3 sukundu puringi kinia akuna Ye-Awili Yesusinga ónomo u lierimuna naa lierimu kanoringi.
LUK 24:4 Kanu-kinia ‘Ónomo nambi semunje?’ ningu konopu kimbu siku moloringi kinia ye talo kariapá sepale pa selemo mele seli wale-pakoli pakoringili yetolo ono moloringina gilieringili.
LUK 24:5 Kanokole amboma mini-wale munduku tamalu peringi kinia yetolone onondo ninguli: “Konde molemomo, ya óno-koleana nambi semu-na korokomeleye?
LUK 24:6 Yu ya naa lemó. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤ono-kinia⸥ kolea Gallilli molopa onondo nirimu mele piliayo. Yuni nimbale:
LUK 24:7 “⸤Juda yombomanga ye awilimane⸥ Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku talape lupa yombo ulu-pulu-kiri selima yu liku singí, onone yu unju-perana kolopili uku toko panjingí kinia kolopale wale yopoko-sipamonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili.
LUK 24:8 Kanu-kinia Yesusini u aku nirimu mele ambomane kelko pilieringi.
LUK 24:9 Kou-kandemo munduku kelko, kelko yando ongole niringimuni, lombili andoli rureponga yopoko kinia akuma pea moloringi yomboma kinia onondo pilku kanoringi mele semane toko siringi.
LUK 24:10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, ono pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini u “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye rureponga yopoko aku semanemo toko siringi.
LUK 24:11 Aku-sipa na-kolo ambomane niringi ungumu pilkuli ‘Ono kolo tokomele.’ ningu pilku kuru naa mondoringi.
LUK 24:12 ⸤Ambomane niringi unguma kuru naa mondoringi⸥-na-kolo Pita ola gilipa ónomo taltoringi kou-kandena kanombando lisipa pumba, wake sepa kanopa Yesusinga ónomo okoringi mulu-maminiama manjipa akuna we lierimu kanopale konopu awisili kimbu sipa ‘I nambolka unguri semunje?’ nimba pilipa yando orumu.
LUK 24:13 Yesusi lomboropa ola molorumu aku walemonga ⸤yu lombili andoringi yombomanga⸥ yombo talo kolea-kanga Emeasi pungilí puringili. Aku kolea-kangamo kinia kolea-awili Jerusalleme kinia aulkamo laye-kolte sulu mele, illepene killomita mele.
LUK 24:14 Olone Yesusi kolorumumundu anju yando angelema niliku puringili.
LUK 24:15 Aulkana aku ulumando angelema niliku pangili Yesusi yuyu olo puringilina omba olo kinia kopu sepa purumu,
LUK 24:16 aku-na-kolo Yesusi yu ‘We-ye lupare okomo konopu leangili.’ nimbale serimu, olone yu naa kanoko imbi siringili.
LUK 24:17 Yuni olo mangilipa nimbale: “Olo nambolkamondo angelema niliku pukumbiliye?” nirimu. Olo Yesusi toringi kolorumumunga nono ningu we gilieringili.
LUK 24:18 Senga imbi Killopasi, akumuni yundu mangilipa nimbale: “Jerusalleme sukundu talko ulu wendo orumuma nu naa kanorunuye? Yombo awisili akuna ongo maku tokole kanoringi-na-kolo nu pea naa molko kanoringi. Senga lupa molkole okono lepomo.” nirimu.
LUK 24:19 Orumu yemone “Nambolka ulumaye?” nirimu. Olone ninguli: “Kolea Nasarete ye Yesusinga ulu kanuma.” niringili. “Yesusi yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba sili ye se molopale Pulu Yemo kinia olio mana-yomboma kinia kanopo molamili ungu tondoloma nimba ulu tondoloma serimu.
LUK 24:20 Kanu-kinia olionga ningu Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia olio nokolemele ye awilima kinia ‘Yu kote pilku “Kolopili.” ningu tangi.’ ningu ⸤Romo gapomano yema⸥ anju siringi onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjeringi.
LUK 24:21 Aku-sipa na-kolo olio pilierimulu, ‘Yu Pulu Yemone lipa mundorumu, ⸤Romo gapomano yombomane olio⸥ Isirele yomboma ⸤tondolo munduku nokolemelemonga⸥ mindili nombo umbuna sepili molemolomonga olio lipa tapondopa ⸤ononga kína⸥ wendo lipa ‘Molko kondangi.’ nimba ⸤kolali sepa⸥ olionga ye nokoli kingimu molopa olio nokopa kondomba.’ nimbu pilipu konopu sipu molorumulu-na-kolo yu toko kondoringi. Akumunga ungu se pea i-sipa: Talko toringi, kiniá wale yopoko-sipa mele omba pukumu.
LUK 24:22 “Pe kiniá ulu se lupa wendo omula. Yu lombili andorumulumanga ambo pokore kiniá ongo níngi mele pilipuli mini-wale mundomulu. Kiniá paa orili-u kanu amboma yu óno seringi kou-kandena pungu kanongi-na-kolo yunga ónomo naa liemu. Ono ongo oliondo ninguli: “Mulu-koleana angello talo kanomulu, olone “Yu we molemo.” níngili.” níngi.
LUK 24:24 Kanu-kinia olio pea molomulu ye talo óno kou-kandena punguli ambomane níngi mele kanongili, aku-na-kolo yu naa kanongili.” niringili.
LUK 24:25 Aku niringili kinia olo lombili akilepa orumu yemone olondo nimbale: “Olo aroma topombele. Olo konopu naa pelemomonga u Pulu Yemone ungu-umbu tondoringima pilku yomboma ningu siringi yemane yundu niringi bokuna molemo mele mongotolone kanoko komutolone pilkuli konoputolonga liku mengo andolembolánje ⸤Yesusi-kinia talko seringi mele kinia yuni serimu sekemo mele kinia⸥ kamu alieli pilielembolá lémo.
LUK 24:26 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mania ombale, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu-koleana ye nokoli awili se pumba molomba mele u ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kiniá u ningu siringi mele yu aku semu.” nirimu.
LUK 24:27 Aku nimbale Mosisini Yesusi yu yuyu sembá mele u boku marenga topa nirimu mele pulu polopa nimba sipa, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane yu sembá mele u boku marenga toko niringi mele nimba sipa, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele pali nimba silipa yombotolo kinia aulkana purumu.
LUK 24:28 Yombotolo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinia Yesusi we sumbi sipa senga lupa pumbá serimu.
LUK 24:29 Aku-na-kolo olone ta ningu ninguli: “Mólo. Ena pumba ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringili-kulu yu olo-kinia pumba molorumu.
LUK 24:30 Kanu-kinia olo pea kere-langi nongo moloringi kinia yuni pellawa kaloli se lipa Pulu Yemo “Ange.” nimba, ambolopa pike lepa olo sirimu.
LUK 24:31 Aku serimu kinia olo yu kanoko olonga Ye-Awili Yesusi ningu kanoringili kinia sepa nema liltimu kelko naa kanoringili.
LUK 24:32 Kanu-kinia olo ololo anju yando angelema ningu ninguli: “Aulkana olto-kinia omba ungu nimba Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele ungu-pulumu nimba silipa omu kinia olto kamelé kongulu topili ombulu kanumu. Ye-Awili Yesusi-kinia ombulumunga aku semu lepomo.” niringili.
LUK 24:33 Kanu-kinia olo ola gilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongo, lombili andoli ye rureponga yopoko kinia ono pea maku toko moloringi yombo lupama kinia moloringina puringili.
LUK 24:34 Sukundu puringili kinia onone olondo ninguli: “Ye-Awilimu paa sika lomboropa ola molomu lémo. Yu yuyu Saimono molomuna pumba mona giliemu.” niringi.
LUK 24:35 Kanu-kinia yombotolone aulkana puringili kinia ye se omba nirimu mele kepe kanu yemone pellawa kaloli se ambolopa pike lierimu kinia kanoko ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe onondo semane toko siringili.
LUK 24:36 ⸤Yesusi lombili andoli⸥ yombomane ⸤Yesusi yu lomboropa ola molorumu kanoringimundu⸥ angelema ningu molangi Yesusi yu omba ono moloringina sumbi sipa gilipale “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu.
LUK 24:37 Ono ‘Yombo kololi senga minimu kanokomolo.’ konopu lekole pungu-pungu ningu pipili koloringi.
LUK 24:38 Yuni onondo nimbale: “Mini-wale munduku konopu talo panjiku nambi semu-na molemeleye?” ⸤nirimu.⸥
LUK 24:39 Nanga kitolo kinia kimbuma kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko piliame. Nanga kangi kinia bele kinia gilkimu mele minimanga aku sipa gilimúye? ⸤Aku sipa naa gilimú kanumu.⸥” nirimu.
LUK 24:40 Aku nimbale yunga kimbu-ki pirimu toringima ono lipa ora sirimu.
LUK 24:41 Kanu-kinia ono yu kanokole pondeanga konopu siku paa konopu kimbu siringi-na-kolo ‘Sikanje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringi-kulu yuni ono mawa sepa nimbale: “Kere-langi nombó se ya lemoye? Siee.” nirimu.
LUK 24:42 Onone yu oma kaloli se liku siringi,
LUK 24:43 akumu lipa ono kanoko molangi norumu. ⸤ ‘Minimu naa molopo yombomo molkoro kanangi.’ nimba aku serimu.⸥
LUK 24:44 Yuni onondo nimbale: “Na u naa kolopo ono-kinia molopole ono ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu i wendo okomo. “Mosisi kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia onone nando ningu boku marenga toringi uluma kinia, Pulu Yemonga konane niringi bokuna molemo konanemane nando nilimú uluma kinia, kanu uluma sika wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu.
LUK 24:45 Aku nimbale ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele pilku kondangi.’ nimba yuni ungu-pulumu ono nimba sipa nimbale: “Bokuna toringi molemo mele i-sipa: ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili nomba kolopale wale yopoko-sipamonga óno-koleana lomboropa ola molomba.
LUK 24:47 Aku sembá kinia kanu ye Karasimu yunga talape yombomane yunga tondolomone yomboma ulu-pulu-kiri sengema pilku kiri pilku konopu topele tonge mele kinia, ulu-pulu-kiri sengema Pulu Yemone siye kolopa kelepa naa pilipa “Aku siku seko kinjeringimunga mindili nangi.” naa nimbá mele kinia, ningu singíndu Isirele yombomanga kolea-awili Jerusalleme pulu polko ningu siku koleamanga pali punguli ningu siliku andonge.’ ,
LUK 24:48 aku mele nando u ningu boku toringi. “Pe kiniá nane serindu uluma kinia na-kinia seringi uluma kinia kanoringi seringi kanokomelemonga yomboma manda ningu singí.
LUK 24:49 Aku-sipa na-kolo we naa sangi. Pulu Yemone “Simbu.” nimba, nimba panjerimu Minimu nane olando pumbuli lipu mundumbu kene aku Mini Tondolomo yu mulu-koleana mania omba ‘Ono tondolo pupili molangi.’ nimba ono-kinia molomba kene u senga lupa naa pungu Jerusalleme sukundu we nokoko molaa.” nirimu.
LUK 24:50 Yesusi yu lombili andoringi yomboma kolea-kanga Betani lierimuna nondopana memba pumbale nirimumuni, ‘Pulu Yemone ono sewi anjepili.’ nimba yunga kitolo ola mundupa, “Pulu Yemone ono nokopa kondopa ‘Ono konopu enge nipili molangi.’ nipili.” nirimu.
LUK 24:51 Onondo aku sipa nimba molopili ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu-koleana olando liltimu kinia ono mundupa kelepa mulu-koleana olando purumu.
LUK 24:52 Kanu-kinia onone ⸤Yesusi⸥ yu kape ningu imbi ambolko paka tondokole kamelé paa koke sepili, Jerusallemendo kelko yando oringi.
LUK 24:53 Akuna punguli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena alieli-alieli molko, Pulu Yemone serimumunga “Ange.” ningu yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi. ⸤Yesusinga semane peanga ekendo topo pora sikiru.⸥
JOH 1:1 Paa koronga-u, ⸤mulu matolo kepe mélse naa liepili,⸥ Ungumu molorumu. Aku Ungumu Pulu Yemo kinia moloringili. Aku Ungumu yu Pulu Yemo.
JOH 1:2 Paa koronga-u, mélse mana naa liepili, yu Pulu Yemo kinia moloringili.
JOH 1:3 Ungumu yuni yuyu mélema pali serimu. Mélse we pora naa purumu. Méle wendo orumuma pali yuni serimu-na wendo orumu.
JOH 1:4 Mololi ulu-pulumu yu-kinia mindi perimu. Kanu mololi ulu-pulumu yombomanga pa sendélimu.
JOH 1:5 Aku pa sélimuni simbulu tolemomo pa sendelemo. Simbulu tolemomone kelepa pa sélimu manda pipi sipa simbulu kelepa naa tomba.
JOH 1:6 Ye se orumumu Pulu Yemone lipa mundorumu-na orumu, yunga imbimu Jono. ⸤Yu No Lindeli Jono kanumu.⸥
JOH 1:7 Jonone pa sendélimunga pulumu nimba simba orumu. ‘Yombomane “Nondopa ombá yemo yu sika aku pa sendélimu.” ningu kuru mondangi.’ nimba, omba nimba sirimu.
JOH 1:8 Jono yu aku pa sendélimu mólo. Yu aku pa sendélimu ombá mele nimba simba orumu.
JOH 1:9 Jonone yomboma ungu nimba sipa molopili paa sika pa sendélimuni yomboma pali pa sendelemo kanumu mana ombá orumu.
JOH 1:10 Yu ma-koleana omba molorumu. Yuni yuyu ma-koleamo serimu-na-kolo ma-koleana yombomane yu kanokole ‘Yu ma-kolea serimu Pulu Yemo.’ ningu naa kanoko ‘Yu we-mana-ye se.’ ningu pilieringi.
JOH 1:11 Yu yunga koleana omba molorumu-na-kolo yunga yombomane “Nu olionga Ye-Awilimu okono kene olio ongo nokoko molou.” ni naa niringi.
JOH 1:12 Aku-sipa na-kolo yundu “Nu sika ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu-na orunu yemo kene⸥ olio nokani pea molamili ou.” ningu yunga ungumu kuru mondoko liltingi yomboma yuni “Pulu Yemonga bolangoma molangi.” nirimu.
JOH 1:13 Aku-na-kolo kanu yomboma Pulu Yemonga bolangoma au lieringi, aku ulumu kangimunga kongonomo mólo. Anupili lapalini “Pulu Yemonga bolangoma meamili.” ni naa niringila. Pulu Yemone yuyu mindi onondo “Nanga bolangoma.” nirimu.
JOH 1:14 Ungumu ⸤Pulu Yemo pea moloringilimu⸥ mania omba mana-ye au lepa olio-kinia pea wale kanga-kolte molorumu. Yu mana omba molorumu kinia neme-neme nimbu kanopole, yu ye paa peanga, imbi molemo ye tondolomo, kanopo pilierimulu. Kanu ye paa peanga tondolomo Malo selu molorumumu Lapa molorumuna yu pea molkole mana mania orumumunga yu ye paa peanga lepa imbi paa ola mololi ye tondolomo mindi kanopo pilierimulu. Yu we kondo kololi ulu-pulumu kinia sika nili ulu-pulumu kinia yunga konopuna pepa peke lierimu yemo.
JOH 1:15 ⸤Jono yomboma no lindipa molopili Yesusi Pulu Yemonga Ungumu orumu kinia⸥ Jono yuni yomboma kanu yemo lipa ora sipa yu molorumu mele nimba sirimu. Yuni ru nimba nimbale: “I yemo nane onondo u “Nondopa ombá.” nimbu sirindu kanu yemo imu. Na naa molambo i yemo yu koronga-u Pulu Yemo kinia molorumu-kulu “Yu ye nokoli awilimu, na paa we koropa yemo.” nirindu kanu yemo imu.” nirimu.
JOH 1:16 Yuni olio we kondo kololemo ulu-pulumu yu-kinia pelemomonga yuni olio alieli kondo kolopa mindi molopa olio ‘Konopu peanga leangi.’ nimba alieli-alieli sewi anjilimú.
JOH 1:17 Mosisini olio Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma kála-sepo sepo molorumulu. Aku-na-kolo olio we kondo kololi ulu-pulumu kinia sika unguma kinia aku uluma Yesusi Karasi yu-kinia mindi pepili orumu.
JOH 1:18 Mana-yombo sene u kepe, kiniá kepe, Pulu Yemo naa kanolemele. Pulu Yemonga Malo selu mindi molemo, akumu Lapa kinia pea kopu seko molembele, akumuni mindi ‘Pulu Yemo molemo mele kanangi.’ nimba yu lipa ora sirimu.
JOH 1:19 Juda yomboma⸤nga ye awili⸥ kolea-awili Jerusalleme moloringi ⸤kanu yemane⸥ Pulu Yemo popo tondoringi ye pokore kinia, LLipai ye pokore kinia Jono no lindipa molorumuna liku mundukuli, “Jonondo “Nu nawe?” ningu mangilku piliangi paa.” niringi.
JOH 1:20 Ono ongo yu mangilku pilieringi kinia yuni kolo naa topa sumbi sipa nimba nimbale: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na mólo.” nirimu.
JOH 1:21 Onone “Nu aku yemo mólo liemu nu nawe? Nu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Illainja, ⸤yu konde molopili Pulu Yemone u olando liltimu akumu⸥ nu kelko onuye?” ningu mangilku pilieringi. Yuni “Na akumu mólo.” nirimu. Onone ninguli: “Aku liemu ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba simba ye se pe ombá.’ ⸤u niringi kanu yemo⸥ nuye?” niringi. Yuni “Mólo.” nirimu.
JOH 1:22 Kanu-kinia onone yundu ninguli: “Nu nawe? Olio liku mundongi yemane ‘Ongo ningu singí.’ ningu nokoko molemele kene nunga imbi leko si. Nunu nawe konopu lekenoye?” niringi.
JOH 1:23 Jonone nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane koronga-u nimbale: “Kolea ku lielina ye sene “Ye-Awilimu ombá aulkamo sumbi sindei.” nikimu pilkiru.” nirimu. Aisayane kanu u pilierimu ungumu nane kiniá nikiru.” nimba Jonone nirimu.
JOH 1:24 ⸤Kanjollomane⸥ mundoringi ongo moloringi yemanga Parisi ye mare moloringila.
JOH 1:25 Aku Parisi yemane yundu mangilku pilku ninguli: “Nu ye nokoli Karasimu mólola, Illainja mólola, ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilipa yomboma nimba simba ye se pe ombá.’ u niringi yemo mólola. Pe kiniá nu nambi semu-na yomboma no lindilinuye?” niringi.
JOH 1:26 Jonone onondo pundu topa nimbale: “Na sika no lindiliu-na-kolo nanga kongonomo maniandopa. Ye se olionga koleana sukundu molemo akumu ono kanokole ‘we-yere’ konopu leko, kanoko imbi naa silimili,
JOH 1:27 aku yemo na lombili akilepa okomo yemo. ⸤Yombo awilimanga kongono kiri seli yombomane sika ononga yombo awilimanga kongono kiri sendengendo ononga kimbu-su ka pilka toko su wendo lindilimili-na-kolo⸥ i ye na lombili akilepa okomomonga kimbu-su ka pilka topo su wendo lindimbu kongonomo kepe paa olandopa mele, nane manda naa sendembo. Na ye paa kiri mele; yu ye paa nokoli awilimu.” nirimu.
JOH 1:28 I ulu wendo orumuma Betani taono, no Jodane nekendo lemó koleana, wendo orumu. Jonone akuna yomboma no linderimu.
JOH 1:29 Opalikundu ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumuna Yesusi ombá orumu kanopale nirimumuni, yombomando nimbale: “Kaname! Pulu Yemonga Kongi Sipisipi Walomo okomo. Yu yombomanga pali ulu-pulu-kirima kulu tondolemo tondomba yemo okomo.” ⸤nirimu⸥.
JOH 1:30 “U nane ye se nirindu kanumu andi okomo ye akumundu nirindu. U nane nimbuli: “Ye na lombili ombá ye se na naa molambo yu koronga-u molorumu-kulu yu olandopa na maniandopa.” nirindu kanumu i yemo.
JOH 1:31 Na kepe yu naa kanorundu-na-kolo ‘Isirele yomboma yu kanokole piliangi lipu ora siembo.’ nimbu na ombo yomboma no lindiliu.” nirimu.
JOH 1:32 Jonone yundu ungu se pea nimbale: “Yu no lindipu molopo kanondu kinia Mini ⸤Kake Sélimu⸥ kera waembono mele mulu-koleana maniando omba yu molomuna omba molomu kanondu.
JOH 1:33 Nane yu kanopole yu imbi naa pilipu ‘Yu we-yere.’ konopu lelka-na-kolo nando “Yomboma no lindi-pou.” nimba lipa mundorumu yemone na nimba sipa nimbale: “Mini ⸤Kake Sélimu⸥ mania omba ye senga kangi senga ola omba molomba kanoni kinia aku yemone yomboma Mini ⸤Kake Sélimu⸥ lindimba yemo.” nirimu-kulu pilipuli yu kanopo imbi sipuli
JOH 1:34 onondo “Yu Pulu Yemonga Malo.” niliu.” nirimu.
JOH 1:35 Opalikundu ⸤No Lindeli⸥ Jono no Jodane kelo akuna kelepa gilipale nirimumuni, yu lombili andolimanga ye talo pea gilieringi.
JOH 1:36 Kanu-kinia Yesusi omba purumu kinia yuni kanopa nimbale: “Kanale! Pulu Yemonga Kongi Sipisipi Walomo omba pukumu.” nirimu.
JOH 1:37 Yu lombili andolitolo yuni nirimu ungumu pilkuli Yesusi lombili puringili.
JOH 1:38 Yesusi topele topa olo yu lombili oringili kanopale olondo nimbale: “Nambolka korokombeleye?” nirimu. Olone yundu “Rapai, nu sena pelenoye?” niringili. (Rapainga ungu-pulumu ‘Ungu Mane Sílimu’ .)
JOH 1:39 Yuni olondo “Kanangili wale.” nirimu. Olo yu perimuna pungu kanokole ipupini po killoko mele serimu-kulu kanu enamonga yu pea peringi.
JOH 1:40 Ye talo Jonone nirimu ungumu pilkuli Yesusi lombili puringili yetolonga se Enderu, Saimono Pitanga genu.
JOH 1:41 Yu sumbi sipa pumba genu Saimono koropa kanopa lendepale yundu nimbale: “Pulu Yemone “olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Mesayamo kanopo lendemulu.” nirimu. ( ‘Mesaya’ akumu Juda yombomanga ungu se. Mesayamondo Giriki unguna ‘Karasimu’ nilimili.)
JOH 1:42 Aku nimbale Enderuni genu Saimono Yesusi molorumuna memba purumu. Yesusini yu kanopa nimbale: “Nu Saimono, ‘Jono’ nili ye senga malo. Nunga imbi se ‘Sipasi’ ningu lenge.” nirimu. (Sipasindu ‘Pita’ niringila. Juda yombomanga unguna ‘Sipasi’ ningu, Giriki unguna ‘Pita’ nilimili, aku ungutolonga pulumu ‘kou-mulu’ .)
JOH 1:43 Opalikundu Yesusi ‘Kolea Gallilli disiriki pambo.’ konopu lepa pumbá purumu. Pumbale Pillipu aulkana gilierimu kanopale, “Na lombili ou.” nirimu.
JOH 1:44 Pillipu kepe Besaida taono yemo, Enderu kinia Pitatolonga koleamo.
JOH 1:45 Pillipuni Nataniele kanopa lendepale yuni yundu nimbale: “Mosisini boku torumu bokumanga ‘Ye se ombá.’ nimba semane torumu kanu yemo kepe, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yando ningu siringi yemane ononga bokumanga ‘Ye se ombá.’ ningu semane toringi kanu yemo kepe, kiniá olio kanopo lendemulu. Yu Nasarete taono ye Yesusi, Josepo malo.” nirimu.
JOH 1:46 Aku-na-kolo ‘Aku kolea kangana ye-awili se manda wendo naa ombá.’ nimba pilipale Natanielene Pillipundu nimbale: “Nasarete taonona ungu peanga se manda wendo ombáye?” nirimu. Pillipuni Natanielendo nimbale: “Ongo kanou.” nirimu.
JOH 1:47 Kanu-kinia Nataniele ombá orumu kinia Yesusini kanopa, yundu nimbale: “I ye okomomo paa sika Isirele yemo, yu kolo toli ungu se paa naa pelemo yemo.” nirimu.
JOH 1:48 Natanielene Yesusindu nimbale: “Nuni na nambi seko kanoko imbi sikuli aku nikinuye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Mólo. Pillipuni nu u naa mangiliepili nu unju piki puluna molonu kinia nu kanopo imbi sindu.” nirimu.
JOH 1:49 Aku nirimu kinia Natanielene tondolo mundupa nimbale: “Rapai, nu Pulu Yemonga Malo, olio Isirele yombomanga ye nokoli kingimu lepomo.” nirimu.
JOH 1:50 Yesusini nimbale: “Nane ‘Nu unju piki puluna molonu kinia kanondu.’ nindu kanumunga nuni na ‘Pulu Yemonga Malo molemo.’ ningu kuru mondokonoye? Kiniá nane nundu nindu mele maniandopa. Pe ulu-tondolo paa olandopama wendo ombá kanoni.” nirimu.
JOH 1:51 Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Pe mulu-koleana anju yando pumba, Pulu Yemonga angelloma Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molombana olando pungu maniando ongo senge kanonge.” nikiru.” nirimu.
JOH 2:1 Wale yopoko sipamonga Kena taono, kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu, akuna ye se ambo limbando kere-langi koyopa yomboma simba serimu, akuna Yesusi anumu pea maku toko moloringi.
JOH 2:2 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia kanu ambo limba yemone “Ono kepe kere-langi pea namili waa.” nirimu-kulu ono ongo kere-langi pea noringi.
JOH 2:3 Kere-langi nongo molangi no-waene pora nirimu kinia Yesusi anumuni Yesusi yundu nimbale: “Ononga no-waene pora nimu-na mini-wale mundukumili.” nirimu.
JOH 2:4 Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nane ungu sembóma nunga kongono se mólo. Nane ungu sembó walemo u wendo naa oli.” nirimu.
JOH 2:5 Yunga anumuni ⸤ulka pulu yemonga⸥ kendemande-yombomando nimbale: “Yuni onondo “Saa.” nimbá mele aku siku saa.” nirimu.
JOH 2:6 Juda yombomane no lengendo no kolko mondoringi mingi awili talo-pakara akuna gilierimu. Mingimanga senga senga nimba no manda manjeli wane anderete llita molo wane anderete teti llita mele mandana molorumu.
JOH 2:7 Yesusini ⸤ulka pulu yemonga⸥ kendemande-yombomando nimbale: “Mingi kanga marenga no pungu kolkole, andi mingi awili lemomanga munduku peke siee.” nirimu. Kanu-kinia ono no kolko paa peke siringi.
JOH 2:8 Yuni onondo kelepa nimbale: “Olama liku mundukuli kere-langi nokoli yemo mengo pungu siee.” nirimu. Kanu-kinia mengo pungu yu siringi.
JOH 2:9 Kanu kere-langi nokoli yemone umbu-nomo no-waene au lierimu naa kanopale nomo we nomba pilierimu. Aku-sipa na-kolo kendemande-ye no koloringimane nomo kanoko imbi siringi. Kere-langi nokoli yemone nomba pilipale ambo limba yemondo “Ou.” nimba
JOH 2:10 yundu nimbale: “Yemane pali alieli no-waene peangamo u sikuli, pe yombomane no awisili nongo pora siku kelko we walu nongo ‘songo sekemone naa sekemone’ ningu apuruku naa pilielemele kinia no kiri mele silimili. Aku-na-kolo nuni no-waene peangamo u we taltokole pe kiniá sikinumu, ⸤paa papu sikinu⸥.” nirimu.
JOH 2:11 Kolea Gallilli disiriki sukundu lierimu kolea Kena taonona Yesusini serimu ulu akumu pe yu molopa kongono serimu mele lipa ora sirimu ulu-tondoloma sembando i ulumu pulu-pulu serimu. Aku sipa yu we-ye se mólo, yu Pulu Yemonga tondolo peli yemo ‘ono kanangi.’ nimba lipa ora sirimu. Kanu-kinia yu lombili andolimane ‘Yu paa sika ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu yemo⸥.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 2:12 Ye ambo limbamonga kere-langi nongo pora sikuli Yesusi kinia anumu kinia genupili keme lombili andolima keme Kapeniame taonondo punguli, akuna wale pokore moloringi.
JOH 2:13 Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Yesusi Kapeniame taono mundupa kelepa kolea-awili Jerusalleme olando purumu.
JOH 2:14 ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembele akuna sukundu pumba kanorumu kinia kongi pirimu-kao kondema kinia kongi sipisipi kondema kinia kera waembono kondema kinia kou-mone liku bisinisi seringi yomboma kepe, kou-mone topele toringi yomboma kepe akuna sukundu aku seko moloringi kanorumu.
JOH 2:15 Kanopa kiri pilipale nirimumuni, ka mare lipa lakopale kanu ka-pultamone kongima pali ulka-tembelena topa makoropa pena-pena sepa, kou topele toringi yombomanga kou-mone walena perimuma lipa ondopa ononga kou taltoringi poloma lipa topele topale,
JOH 2:16 kera mondoko bisinisi seringi yombomando nimbale: “I Tatanga ulkana bisinisi naa seko i mélema wendo liku mengo pame! I Tatanga ulkamo sitoamoye?” nirimu.
JOH 2:17 Yuni aku serimumu yu lombili andolimane kanokole onone ungu se Pulu Yemonga bokuna sukundu nimba molemomo konopumane pilieringi. Aku ungumuni nimbale: “Na paa kála sepole nunga ulkamo ‘Gilipa peanga liepili.’ nimbu nokopo molio.” nimba molemo kanu ungumu konopumane pilieringi.
JOH 2:18 Kanu-kinia yuni serimumu Juda ⸤ye awili⸥mane kanokole yundu ninguli: “Nu namba nambolka nambare likuli aku siku sekenoye? ‘Lipu ora siembo.’ ningu Pulu Yemone “Sei.” nimu liemu Pulu Yemone selemo mele ulu-tondolo se olio kanamili sei.” niringi.
JOH 2:19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Onone i ulka-tembelemo sikisingí kinia nane wale talo takopo, yopoko sipamonga takopo limbu.” nirimu.
JOH 2:20 Nirimu mele Juda ⸤ye awili⸥mane pilku ninguli: “I ulka-tembelemo kalia-ingi paono talo omba pumba kelepa kalia-ingi talo-pakara omba purumu kinia takoko liltingi kanumu. Pe nuni “Wale talo takopo yopoko sipamonga takopo limbu.” nikinuye?” niringi.
JOH 2:21 Aku-sipa na-kolo yuni “ulka-tembelemo” nirimu akumu yunga kangimundu nirimu.
JOH 2:22 Kanu-kinia pe Yesusi kolopa wale talo óno-koleana pepa yopoko sipamonga lomboropa ola molorumu kinia yu lombili andolimane yuni u ulka-tembelemondo nirimu mele kelko pilieringi. Pilkuli Pulu Yemonga bokuna ⸤Yesusindu⸥ nimba molorumu ungumu kinia Yesusini nirimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 2:23 Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walemanga Yesusi Jerusalleme molopale yombomane yuni yu molopa kongono serimu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo serimuma kanokole ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu yemo omba molemo.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 2:24 Aku-na-kolo Yesusini yomboma pali seko moloringi mele pilipa kelepale uluma pali yombo sene yu lipa ora sipa naa nipili yu yuyu pilipa molorumu. Onone ningu pilieringi mele yuni konopumuni pilipale, ⸤ ‘We ningu pilielemele. Sika kiniá aku siku ningu pilielemele-na-kolo opali kepe talu kepe konopu topele tokole na ‘Topo kondamili.’ ningu pilingí.’ nimba pilipale,⸥ ‘Ono-kinia we walu sipu molambo.’ ni naa nirimu.
JOH 3:1 ⸤Juda yombomanga ye mare Parisi moloringi. Aku⸥ ye Parisimanga ye se, imbi ‘Nikodimasi’ , yu Juda yomboma nokorumu kanjollo ye se,
JOH 3:2 yu Yesusi molorumuna ipulieli ombale nirimumuni, yundu nimbale: “Rapai, ‘Nu Pulu Yemo kinia pea molkole ungu-mane sinindu orunu.’ nimbu pilielemolo. Ye se ‘Pulu Yemo kinia naa molkanje Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele nuni seleno aku sipa yuni manda naa selka. Ulu selenomane Pulu Yemo kinia pea molembele mele lipa ora silimú.’ nimbu pilielemolo.” nirimu.
JOH 3:3 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “Nane nundu paa sika nimbu sikiru: “Yombore kelko naa mengi liemu kanu yombomone Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo koleamo manda naa kanopa yunga talapena manda naa molomba.” nikiru.” nirimu.
JOH 3:4 Nikodimasini yundu nimbale: “Yombo se anda lepa molemo kinia yu nambi seko mengeye? Yu anumunga olona kelepa manda sukundu pumbá, anumuni yu manda membaye?” nirimu.
JOH 3:5 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nu paa sika nimbu sikiru: “Yombo se nomone kepe Minimuni kepe mei naa mengili liemu kanu yombomo Pulu Yemonga bolango naa molopa Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu manda naa pumbá, mólo.” nikiru.
JOH 3:6 Méle kangimuni melemó méle akumu kangimu, yu mana molomba mélemo mindi; méle Pulu Yemonga Minimuni melemó méle akumu minimu, aku mélemo mindi Pulu Yemo molemona manda pumba molomba.
JOH 3:7 “Akumunga nane nundu nimbuli: “‘Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana pamili.’ ningí yomboma pali u kelko meangi.” nikirumundu konopu awisili naa lieyo.
JOH 3:8 Poporomemo yuyu pilipa kolea lupa lupamanga tolemo kinia onone yunga ungumu pilku, mélema lope-lope selemo kanolemele, aku-na-kolo yu naa kanoko yu wendo olemona kepe pulimúna kepe naa kanolemele. Pulu Yemonga Minimu aku sipala. Minimuni melemó yomboma mini konde pepili ono paa yombo lupa mele molemele yombomane kanolemele, aku-na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni kanu yomboma mini kondema silimú kanu Minimu naa kanolemele.” nirimu.
JOH 3:9 Nikodimasini yundu nimbale: “I uluma nambi sepa wendo okomoye?” nirimu.
JOH 3:10 Yesusini yundu nimbale: “Nu Isirele yombomanga ungu-mane sili ye se na-kolo i nikiru mele naa pilkinu lepomo.
JOH 3:11 Nane nundu paa sika nimbu sikiru: “Olio pilielemolomando nilimulu; kanolemolomando nimbu silimulu. Aku-sipa na-kolo i ungu nilimulu unguma onone pali pilku limili yombo se mólo.” nikiru.
JOH 3:12 Ya ma-koleana uluma ono nimbu siliu kinia onone ‘Kólo tokomonje.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga pe kiniá mulu-koleana uluma nimbu sindu liemu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko manda kuru mondongeye? Manda kuru naa mondonge lémo.
JOH 3:13 Yombo selu kepe olando siku mulu-koleana sukundu naa puringi. Ye selumu mindi, mulu-koleana maniando sipa orumu yemo mindi u mulu-koleana molorumu. Yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo.
JOH 3:14 “U Mosisini yombo naa peli kolea kuna kongi-ka-wambiye kou-kapane sélimu lipa ola uku topa panjerimumu mele aku siku yombomane Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku ola uku toko panjingí.
JOH 3:15 Kanu-kinia, ⸤u yombo wambiyemane nongo kondoringi kolonge seringi yombomane Mosisini lipa ola uku topa panjerimu wambiye kapane sélimu kanokole konde puringi kanu mele⸥ pe kiniá aku siku ‘Yombomane yu-mele-mele ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yu uluma sepa molemo mele sika.’ ningu kuru mondonge yomboma pali molko kondoko mindi pangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Yu ⸤unjuna⸥ ola uku toko panjangi.’ nimbá nirimu.” nimba Yesusini nirimu.
JOH 3:16 “Pulu Yemone mana-yomboma konopu paa awili sepa mondopale yunga Malo selumu mindi molorumu-na-kolo yu ⸤mana-yomboma⸥ sirimu. ‘Yombomane yu-mele-mele ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone sipa mundorumu, olio lipa tapondopa nokopa kondoli yemo⸥.’ ningu yu kuru mondoko molonge yomboma mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungu, alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimba yunga Malo sirimu.
JOH 3:17 “Pulu Yemone Malondo “Nuni mana-yomboma kote pilku ono ka-ulkana liku mundani pu.” ni naa nirimu. ‘Nanga kangomo ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa na-kinia molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimba yuni Malondo “Ma-koleana mania pu.” nimba yu lipa mundorumu.
JOH 3:18 Yombo “Yu sika ⸤Pulu Yemonga Malo, olionga nimba senderimu yemo⸥.” nimba kuru mondopa molomba yombomanga kote naa pemba. Aku-na-kolo yombo sene ‘Yu aku sipa naa molemo. Nanga nimba ungu se naa senderimu.’ nimba kuru naa mondomba yombomo, yunga kotemo koronga we-yombomone Pulu Yemonga Malo selumu mindi molemo kanumundu ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo mólo.’ ningu kuru naa mondorumu kanu yombomo kote pilielemo yemone lipa kote sendepa “Yu kolopili.” nimba koronga-u senderimu.
JOH 3:19 “Kotemonga ungu-pulumu i-sipa: Pa sélimu mana wendo orumu-na-kolo mana-yombomane ulu-pulu-kirima mindi sekole pa sélimu konopu naa mondoko simbulu tólimu mindi konopu mondolemele.
JOH 3:20 Yombo ulu-pulu-kirima selemelemane pa sélimu kanoko kiri pilkuli, ‘Pa sélimuni nanga uluma mona lendemba.’ ningu pa sélimunga wendo naa olemele.
JOH 3:21 Aku-sipa na-kolo yombo ulu sikama selemo yombomone ‘Pulu Yemone na lipa tapondolemo-na i ulu-pulu sikama selio kene selio uluma yombomane kanangi.’ nimba pa sélimunga yu wendo olemo.” nirimu.
JOH 3:22 Pe Yesusi kinia yunga lombili andoli yema kinia kolea Judia disiriki lierimu kolea senga punguli niringimuni, akuna wale mare yu ono-kinia molkole, yuni yomboma no linderimu.
JOH 3:23 Jono yu yomboma no lindipa molorumula. Kolea Sellimi nondopa kolea Inono no awisili omba purumu-kulu Jono yuni akuna yomboma no linderimu, yombo awisili yu molorumuna no lingí oringi.
JOH 3:24 (Jono yu ⸤ye nokoli kingi Erotene⸥ ka u naa sipili aku sepa molorumu.)
JOH 3:25 Walte ⸤No Lindeli⸥ Jononga lombili andoli yema kinia Juda ye se kinia anju yando tondolo angelema ninguli, “Olio nambi sepo kimbu ki kangima kulumiye tomolo kinia Pulu Yemone olio kake sembá kanombaye?” ningu angelema niringi.
JOH 3:26 Pe Jononga lombili andolima Jono yu molorumuna ongo ninguli: “Rapai, ye se no Jodane nekendo nu pea moloringili kinia nuni yu molemo mele ningu sirinu kanu yemone no lindipa molemona yombo awisili pukumili.” niringi.
JOH 3:27 Aku niringi pilipale Jonone pundu topa nimbale: “Mulu-koleana Pulu Yemone ‘Ye se ungu se sepili.’ ni naa nilkanje kanu yemone manda naa selka.
JOH 3:28 Nane ono u nimbu sirindu pilieringi mele i-sipa: Nane nimbuli: “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na mólo. Pulu Yemone ‘Ye nokoli Karasimu molomba yemo yu ombá.’ nimba na u kumbi lepa lipa mundorumu.” nirindu pilieringi kanumu.
JOH 3:29 Ye ambo limba ambomo yemo yunga mindi. Ye ambo limba yemone ungu nimbá mele yemo yunga pulu lemba yemone pilimbando komu sendepa molomba. Yunga ungumu pilipale paa konopu simba. Akumunga, yemo kinia pulu lemba yemo konopu simba mele na aku sipu kamu konopu siliu. Ambo limba yemo olandopa. Yunga pulu lemó yemo yu-kinia we kopu sepa molemo, aku yemo maniandopa.
JOH 3:30 Aku sipa mele ne no lindipa molemo yemo yunga imbimu sika paa olandopa pumbá. Nanga imbimu sika mania pumbá.” nirimu.
JOH 3:31 Ye wi ola molopale maniando orumu yemo yombomanga pali yu olandopamo. Olio mana-yombo molemoloma mana-mélemanga mindi molopo, mana-mélemanga mindi imbima nimbu sipu semane tolemolo. Olio maniandopa, mulu-koleana molopale mania orumu yemo yu yombomanga pali olandopa.
JOH 3:32 Yuni mulu-koleana kanopa pilierimu mele nimba silimú-na-kolo yombomane “Kolo tokomo.” ningu, mokoli seko naa pilielemele.
JOH 3:33 Yombo sene yunga ungumu pilipa lipa “Sika nikimu.” nimbá yombomone aku sipa “Pulu Yemone sika nilimú.” nimbála.
JOH 3:34 I Pulu Yemone lipa mundorumu yemo Pulu Yemo yunga Minimu paa awili sepa silimú konopuna pepa manda selemo-kolo yuni Pulu Yemonga ungumu sumbi sipa nilimú.
JOH 3:35 Lapane Malo konopu mondopale ‘Mélema pali Malo nokopili.’ nimba sirimu.
JOH 3:36 Yombo se ‘⸤Yu sika nikimu.⸥ Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimba kuru mondomba yombomo alieli konde molopa mindi pumbá, aku-na-kolo yombo se Malo bulu sipa yunga ungumu lipa mokoli sepa naa pilimba yombomo konde mololi ulu-pulumu naa limba. Aku yombomo kiniá kepe pe kamu alieli-alieli kepe Pulu Yemone mindili lipa simba ulu-pulumu yu-kinia pelemo.
JOH 4:1 Parisi yemane ungu se pilieringi mele i-sipa: “Yesusi molemona yombo awisili ‘No lindepili.’ ningu pulimili, ⸤No Lindeli⸥ Jono molemona yombo koltalo mele ‘No lindepili.’ ningu pulimili.” niringi ungumu pilieringi.
JOH 4:2 (Aku-sipa na-kolo Yesusi yu lombili puringi yomboma yuni no naa linderimu, yu lombili andoli yemane yomboma no linderingi.)
JOH 4:3 ⸤Yesusini yombo no linderimu⸥ semane akumu Parisi yemane pilieringi mele pilipale Ye-Awilimuni kanu walemonga kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disirikindu kelepa pumbá purumu.
JOH 4:4 Yu Gallilli purumu aulka akumu kolea Sameria awi-suku-singina lepa purumu.
JOH 4:5 Aulkamo aku sipa lierimu-na yu kolea Sameria lierimu taono senga orumu, aku taonomonga imbimu Saika. Aku taonomo Juda yombomanga anda-kolepa Jekopone yunga malo Josepo sirimu mamonga nondopa lierimu.
JOH 4:6 Jekopone ‘No molopili.’ nimba muru akuorumu aku no-murumu kanu mamonga lierimu. Yesusi aulka suluna orumumunga siye serimu-kulu aku no kelona omba mania molopa mulu pilierimu. Kolea awi-tangoli mele akuna omba molorumu.
JOH 4:7 (Yesusi yu lombili andoli ye pea oringima yu mulu pilipa molopili ono kere-langi topo toko lingíndu Saika taonona puringi.) Pe yu mulu pilipa molorumu kinia Sameria ambo se no kolombando orumu kinia Yesusini yundu nimbale: “No se nambo si.” nirimu.
JOH 4:9 Sameria ambomone yundu nimbale: “Nu Juda yemo. Na Sameria ambomo. Pe nambi semu-na nando “No si.” nikinuye?” nirimu. (Aku nirimumunga ungu-pulumu i-sipa: Juda yombomane Sameria yomboma konopu kiri panjiku kere-langi selumu moke seko naa nongo, ono kinia seluna kopu seko naa andoringimunga aku nirimu kanumu.)
JOH 4:10 Yesusini pundu topa ambomondo nimbale: “Pulu Yemone mélemo we silimú mele pilku, i ye “No si.” nikimu yemo kanoko imbi silinanje yundu “No si.” nilina kinia yuni konde molopa mindi puli nomo nu silka.” nirimu.
JOH 4:11 Ambomone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nu no koloni mingi se naa menu, no-murumu paa maniandopa lemó. Pe i no konde molopa mindi puli no nikinumu nu sena kolkole siniye?
JOH 4:12 Olionga anda-kolepa ye Jekopone i no-murumu sirimu kanu yemo yu kinia yunga bolangoma kinia kongima kinia i nomo noringi, ‘kanu yemo maniandopa nu olandopa.’ ningu nikinuye?” nirimu.
JOH 4:13 Yesusini pundu topa nimbale: “I no-muruna no nonge yomboma kelepa no nonowale semba,
JOH 4:14 aku-na-kolo nane no simbú nonge yomboma pe ono no paa nonowale naa semba. Nane paa sika nikiru: “Nane no simbú akumu nonge yombomanga konopumanga no pilkipa mindi molopa, konde molko mindi pungí ulu-pulumu simba.” nikiru.” nirimu.
JOH 4:15 ⸤Yesusini ungu-iku torumu mele naa pilipale nirimumuni,⸥ ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, na no kelepa nonowale naa sepili, ya kelepo alieli-alieli ombo no naa kolambo kene nuni no nikinumu nambo si.” nirimu.
JOH 4:16 Yuni yundu nimbale: “Nunga yemo pea kelko wangili, pungu mangili-pou.” nirimu.
JOH 4:17 Ambomone pundu topa nimbale: “Nanga ye se naa molemo.” nirimu. Yesusini yundu nimbale: “ “Nunga ye se naa molemo.” nikinumu sika nikinu.
JOH 4:18 U nu ye se-pakara purunu. Pe kiniá nu ye se pea pelembelemo nunga mena mólo. Nuni kiniá ungu nikinumu sika nikinu.” nirimu.
JOH 4:19 Ambomone yundu nimbale: “Ye-Awilimu, na pilkiru nu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silinu ye se lepomo.
JOH 4:20 Olionga anda-kolepalimane i ma-pangina Pulu Yemo popo toko kape niringi-na-kolo ono Juda yombomane ninguli: “Pulu Yemo popo toko kape ningí koleamo paa Jerusalleme mindi.” nilimili.” nirimu.
JOH 4:21 Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Ambomo, nane ya nikirumu nu pilku lieni. Wale se wendo ombá kanu walemonga i ma-pangina kepe Jerusalleme kepe yombomane Lapa popo toko kape naa ningí.” nirimu. ⸤Aku ungumunga pulumu: “Koleamanga pali Pulu Yemo popo toko kape ningí.” nimbándo nirimu kanumu.⸥
JOH 4:22 “Ono Sameria yombomane popo toko kape nilimili yemo pilku sunduku we nilimili. Olio Juda yombomane popo topo kape nilimulu yemo molemo mele pilipu kondolemolo. Nambi semu-na, mana-yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulu-pulumu Juda yomboma kinia wendo ombá, onone koleamanga pali yomboma liku ora singímunga aku sipa.
JOH 4:23 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo sika popo toko kape ningí yombomane Tatanga ungumu ‘Sika ungumu.’ ningu pilku yunga Minimuni tondolo silimúmunga Pulu Yemo popo toko kape ningí wale wendo ombámo koronga wendo omu. Pulu Yemo aku siku popo toko kape ningí yomboma Tatane korolemomonga kanu walemo wendo omu.
JOH 4:24 Pulu Yemo yu minimu, akumunga yu popo toko kape ningí yombomane yunga Minimuni tondolo silimúmunga ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu sumbi siku aku senge.” nirimu.
JOH 4:25 Ambomone nimbale: “Ye nokoli Mesayamo ombá. Yu ombale ungumanga puluma pali olio mimi sipa nimba simba mele na pilipu molio.” nirimu. (Ipuru unguna ‘Mesaya’ niringi akumu, Giriki unguna ‘Karasi’ niringi aku ungutolonga pulumu selumu. Ungutolonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli kanumu.)
JOH 4:26 Kanu-kinia Yesusini tondolo mundupa nimbale: “Nu “Ye nokoli Mesayamo ombá.” nikinu akumu na. Na nu-kinia ungu nimbu molkombolo yemo kinia, nuni “Ye nokoli Mesaya” nikinu kanu yemo kinia, ye selumu.” nirimu.
JOH 4:27 Yu aku nimba molopili yu lombili andoli yema kelko yando ongole niringimuni, yu ambo se kinia ungu ningu moloringili kanokole mini-wale munduku konopu awisili kimbu siringi. Aku-sipa na-kolo ononga ye sene “Nu nambolka mélse lini sekenoye?”, molo “Yu-kinia nambi semu-na ungu ningu molembeleye?” ningu sene kepe naa mangilieringi.
JOH 4:28 Kanu-kinia ambo kanumu yunga no-mingimu mundupa kelepa yu kelepa kanu taonona yando pumba yombomando nimbale:
JOH 4:29 “Na ungu serinduma pali ye sene na nimba simu yemo ono ongo kaname! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu yunje.” nirimu.
JOH 4:30 Aku nirimu-kulu pilkuli yomboma taono munduku kelko Yesusi molorumuna onge oringi.
JOH 4:31 Aku seko molangi yu lombili andolimane yu paa ta ningu ninguli: “Rapai, kere-langi se nou.” niringi.
JOH 4:32 Aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Na kere-langi nombómo lemó, na-kolo akumu ono naa pilku naa kanolemele.” nirimu.
JOH 4:33 Aku nirimu pilkuli yu lombili andolimane anju yando angelema ningu ninguli: “Yombo sene kere-langi u memba omba simunje?” niringi.
JOH 4:34 Yesusini nimbale: “Nanga kere-langi i-sipa: Na ‘kongono sani pu.’ nimba lipa mundorumu yemone konopu silimú uluma sepo, yunga kongonomo sepo pora simbú. Akumu nanga kere-langimu.
JOH 4:35 Onone “Oli kise omba pumbá kinia rasi-witi nou lemba, inia topo lipu taltomolo.” nilimili kanumu. Aku-sipa na-kolo nane onondo nimbuli: “Kaliama kaname! Kere-langi pali koronga nou liemu.” nikiru.
JOH 4:36 Kere-langi inia tondolemo yemo kere-langi inia tondolemomonga méle kaloli koronga lipa, ‘Lepa mindi pupili.’ nimba kere-langima inia tondopa molemo. Aku sendelemomonga kalia sepa kere-langi panjerimu yemo kinia kere-langi inia tondolemo yemo peatolo konopu singilí.
JOH 4:37 Akumunga ungu se pelemomo sika. ‘Ye sene kere-langi umbu tondolemo. Sene kere-langi inia tondolemo.’ nilimili ungumu sika.
JOH 4:38 Kere-langi onone umbu naa toringima nane “Ono inia to-paa.” nimbu lipu mundorundu. Yombo lupamane kalia kála seko seringi, aku-na-kolo yombo lupamane seringi kere-langima ono inia tolemele.” nirimu.
JOH 4:39 Ambomone “Na ungu serinduma pali yuni na nimba simu.” nirimu-kulu pilkuli kanu taonona moloringi Sameria yombo awisili ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 4:40 Akumunga Sameria yomboma yu molorumuna ongo, “Nu paa ya pea molamili.” niringi, kanu-kinia wale talo yu ono-kinia molorumu.
JOH 4:41 Kanu-kinia yombo awisili pea yu yuyu ungu nirimumu pilkuli ‘Yu sika ⸤ye nokoli Karasimu omba molemo. Yuni sika nikimu.⸥’ ningu kuru mondoringila.
JOH 4:42 Onone ambomondo ninguli: “Nuni u ungu ninumu pilipu ‘Yu sika ye nokoli Karasimu.’ nimbu kuru mondomulu-na-kolo kiniá olio oliolio yunga ungumu pilipuli ‘Sika i yemo olio mana-yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molemo.’ nimbu kuru mondokomolo.” niringi.
JOH 4:43 Sameria yomboma kinia wale talo molopale Yesusi ono mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki pumbá purumu.
JOH 4:44 (Gallilli Yesusi yunga pulu koleamo. U walte Yesusi yuni nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye sene yunga pulu koleamonga yomboma ungu nimba silimú kinia pilkuli nilimilimuni, onone ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku limilí.” nirimu kanumu.) ⸤ ‘We-koleamanga yombomane kanu yemonga ungumu limili-na-kolo yunga pulu lemó yombomane naa pilku limili.’ nimba nirimu.⸥
JOH 4:45 Yu Gallilli sukundu purumu kinia Gallilli yomboma yu orumu kanokole “Papu okono.” ningu konopu siringi. U Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema wendo orumu kinia ono Jerusalleme pungu molangi yuni akuna ungu mare serimu kanoringimunga onone aku siku seringi.
JOH 4:46 Yesusi kolea Gallilli disiriki pumbale kelepa Kena taonona sukundu orumu. Kanu taonomonga u yuni umbu-no koloringima no-waene au lenderimu. Kapeniame taono ye nokoli kingimunga kongono sendeli ye awili se kanu kolea Kena molorumu, kanumunga malo kuru awili se torumu.
JOH 4:47 ‘Yesusi kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki sukundu orumu.’ pilipale nirimumuni, kanu yemo Yesusi molorumuna pumbale nirimumuni, yundu mawa sepa nimbale: “Nanga kangomo nondopa kolomba sekemo kene maniando ongo yu seko peanga si.” nirimu.
JOH 4:48 Aku nirimu kinia pilipale Yesusini yundu nimbale: “‘Na sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu⸥.’ we ningu kuru naa mondonge lémo. Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Yuni aku sipa mele sembá kinia kanopole ‘Yu sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana maniando orumu⸥.’ nimbu kuru mondomolo.’ ningu nando alieli “Ulu-tondoloma ongo sei.” ningu mawa selemele.” nirimu.
JOH 4:49 Kingimunga kongono sendeli ye awilimuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nanga kangomo mini u naa pupili nu welea maniando ou.” nirimu.
JOH 4:50 Yesusini yundu nimbale: “Marena konde pumu kene pu.” nirimu. Yemone Yesusini nirimu mele pilipale ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopa yu purumu.
JOH 4:51 Maniando pumbá purumu kinia yunga kendemande-yema aulkana ongo yu maniando orumu kanoko likuli onone yundu ninguli: “Marena konde pumu.” niringi.
JOH 4:52 Kanu-kinia yuni onondo nimbale: “Ena nambolkana kuru topa keliemuye?” nimba mangilipa pilierimu. Onone yundu ninguli: “Oleanga awi-tangoli wane killoko mele kangi nomba keliemu.” niringi.
JOH 4:53 Lapane pilipale Yesusini “Marena konde pumu.” nirimu kanu enamonga ‘Kangi nomba keliemu lepomo.’ nimba pilipale, yu kinia yunga ulka peringi yomboma kinia onone ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemo kinia molopale mana mania orumu lepomo⸥.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 4:54 Kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea Gallilli disiriki omba molopale Yesusini kangomo sepa konde liltimu kanu ulumu aku koleana yu molorumu mele lipa ora sirimu ulu-tondolo talo sipa mele serimu. Se u walte aku koleana umbu-no koloringima no-waene au lenderimu kanumu.
JOH 5:1 Pe walte, Juda yombomane kalia-ingi senga senga ningu Jerusalleme pungu Pulu Yemo-kinia ungu se seringi wale se wendo orumu kinia Yesusi Jerusalleme olando purumu.
JOH 5:2 Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimanga pala kerepuluna nondopa, nomu se molorumu, kanu nomumundu Ipuru unguna ‘Beteseda’ niringi, akuna ulka takaya se-pakara gilipa makapu serimu.
JOH 5:3 Akuna kuru torumu yombo awisili aniembo lieringi. Mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia, kimbu kolopa kukorumu yomboma kinia, onone ( ‘Nomo lope-lope sembá.’ ningu nokoko moloringi.
JOH 5:4 Walte walte nimba Ye-Awilimunga angello se mania omba nomo lope-lope senderimu kinia yombo se kumbi lepa nona suku purumu yombomo peanga lierimu.)
JOH 5:5 Ye se akuna molorumu kalia-ingi wane paono tene et kuru torumu yu aniembo lierimu.
JOH 5:6 Yesusi omba, yemo aniembo lierimu kanopa, yu koro-u lipa aniembo lierimu pilipale, yemo mangilipa nimbale: “Nu ‘kuru peanga liepili.’ konopu lekenoye?” nirimu.
JOH 5:7 Aniembo lierimu yemone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, no lope-lope selemo kinia yombo se na lipa tapondopa nona memba pumbá se naa molemo. Na nanu pumbú selio kinia yombo mare u kumbi leko nona pulimili.” nirimu.
JOH 5:8 Aku nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu ola gilku nunga uru peleno kunungumu liku mengo ongo pu.” nirimu.
JOH 5:9 Aku nirimu kinia waltikele yemonga kurumu pora nirimu kinia yu ola gilipa yunga kunungumu lipa memba purumu. I ulu wendo orumu wale akumu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate se,
JOH 5:10 akumunga Juda ye ⸤awili⸥ marene kuru pora nirimu yemondo ninguli: “Kiniá ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga nambi semu-na nunga kunungumu mengo ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinia mélema naa memba andaa.’ nimba ungu-mane pelemo kanumu.” niringi.
JOH 5:11 Aku-na-kolo yemone pundu topa nimbale: “Na sepa peanga simu yemone nimbale: ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimu.” nirimu.
JOH 5:12 Aku nirimumunga onone yu kelko mangilku ninguli: “Ye nawene ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimuye?” niringi.
JOH 5:13 Aku-na-kolo ye kuru pora nirimu yemo u aniembo lierimu koleana yombo awisili moloringi-kulu Yesusi kiyongo nimba purumumunga yuni manda yunga imbimu mangilipa naa pilierimu.
JOH 5:14 Pe Yesusi kanu yemo ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena kanopa yundu nimbale: “Pilie. Kiniá nunga kuru pora nimu nu kelko peanga liepili moleno kene nu ulu-pulu-kirima manda seko, kelko naa sei! Kelko senu liemu nu ulu umbuna awili se wendo ombánje.” nirimu.
JOH 5:15 Ye kanumuni anju pumba Juda ye awilimando nimbale: “Na sepa peanga simu ye kanumu Yesusi.” nirimu.
JOH 5:16 Yesusini ono koro moloringi wale Sambatemonga aku sipa uluma serimu-kulu Juda ye awilimane Yesusi yu pulu polko seko kinjiku umbuna siringi.
JOH 5:17 Yesusini onondo nimbale: “Tatane u yomboma walemanga pali lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa sepa molemo. Na aku sipa Sambate walemanga kongono seliola.” nirimu.
JOH 5:18 Yuni aku nirimu-kulu pilku Juda ye awilimane ‘Yesusi yu paa kamu topo kondomolo.’ konopu leko aulka se koroko moloringi. U Sambate walemonga ungu-manemo pulua torumumunga pilku yu mumindili kolkole; pe “Pulu Yemo yunga lapa.” nirimumunga yu ‘Pulu Yemo kinia manda selu sipu molembolo.’ nimba nirimumunga yu kamu mumindili kolko yu toko kondonge seringi.
JOH 5:19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Malone yuyu uluma manda naa selemo sembá. Yunga Lapane selemo mele kanopale manda manjipa selemo. Lapane selemo uluma mindi Malone selemo.” nikiru.
JOH 5:20 Nambi semu-na, Lapane Malo konopu mondopale yuni selemo mele pali Malo lipa ora silimú. Ye sepa peanga simu akumu maniandopa. Paa sika pe ono paa kanoko konopu awisili liku mundungí ulu-tondolo olandopama Lapane Malo lipa ora simba.
JOH 5:21 Akumu nambi sepa wendo ombáye? Lapane yombo kololima topa makisindipale ‘Konde molangi.’ nilimú mele aku sipa Malone yombo kololima ‘Konde pangi.’ konopu lemó yomboma sepa konde limú.
JOH 5:22 Ungu se pea i-sipa: ‘Yombomane Lapanga imbimu ambolko paka tondolemele mele Malonga imbimu aku siku ambolko paka tondangi.’ nimba Lapane kote pilipa yomboma naa apurupa kote pilieli kongono akumu Malo sirimu. Akumunga, yombomane Malonga imbimu ambolko paka naa tondolemele yombomane aku siku Malo yando lipa mundorumu Lapanga imbimu kepe ambolko paka naa tondolemelela.
JOH 5:24 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nanga ungumu pilku, na lipa mundorumu-na orundu yemo ‘Yu sika Pulu Yemo.’ ningu kuru mondolemele yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinia ono kotena naa gilingíla. Kanu yomboma kololi ulu-pulumu pelemo aulkamo munduku kelko konde molopa mindi puli aulkana pulimili.” nikiru.
JOH 5:25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Wale wendo ombámo kiniá koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemonga Malonga ungumu kololi yomboma pilingí. Kanu-kinia yunga ungumu ‘Sika’ ningu pilku liku molonge yomboma konde molonge.” nikiru.
JOH 5:26 Mélema konde mololi ulu-pulumu Lapa-kinia pelemo mele aku sipa Lapane ‘Mélema konde mololi ulu-pulumu Malo-kinia pepili.’ nirimula.
JOH 5:27 Malo yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yombomanga kote piliepili.’ nimba nambamo sirimu.
JOH 5:28 “Aku-sipa na-kolo akumunga mindi ono konopu awisili liku naa mundangi. Nambi semu-na, wale se wendo ombá, kanu walemonga yombo óno selemele koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkuli ningímuni,
JOH 5:29 óno-koleamo munduku kelko wendo onge. Kanu-kinia lomboroko ola molonge yombomanga u mana konde molkole seko kondoko moloringi yomboma konde molonge; u mana seko kinjiku moloringi yomboma pe kotena gilkuli pe mindili nonge.
JOH 5:30 “Na nanu ulu se manda naa sembó. Tatane nilimú mele pilipuli yombomanga kotema apurupu pilielio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu uluma naa sepo, ‘Na lipa mundorumu yemo konopu sipili.’ nimbu uluma seliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu kondolio.” ⸤nirimu.⸥
JOH 5:31 “Sika na molio mele na nanu nimbu sindu liemu ‘Kolo tokomonje.’ ningu piliengi liemu peanga.
JOH 5:32 Ye sene lupa na molio mele nimba silimú, akumu na pilkiru nando nilimú mele paa sika nilimú, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ningí.
JOH 5:33 “Onone ye mare ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumuna “Paa.” ningu liku mundoringi kinia yuni na sika molio mele nimba sirimu.
JOH 5:34 Mana-yombo sene na molio mele yomboma nimba sipa “Sika nikimu. Sika aku sipa molemo.” nimu liemu na konopu awisili lipu naa mundupu, ‘Unguri mólo.’ konopu lelio, na-kolo ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipili.’ nimbu Jonone nando nirimu mele ono nimbu sikiru.
JOH 5:35 Jonone kongono serimumunga yu kiya mele nomba yomboma pa senderimu. Kanu-kinia wallo-kolte ono konopu siku kanu pa senderimuna moloringi.
JOH 5:36 “Aku-sipa na-kolo Jonone na lipa tapondopa na molio mele ono nimba sirimu mele maniandopa. Ulu se na molio mele lipa tapondopa lipa ora silimú mele olandopa. Tatane “Ulu-tondolo seko pora sieni.” nimba na sirimu ulu-tondolo selio kanumane na lipa tapondopa, Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu mele ono lipa ora silimú.
JOH 5:37 Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu-na orundumuni kepe nanga nimba para sindélimu molopa na molio mele nimba sirimu. Onone yunga kerena ungu nirimuma waltikele kepe komumuni naa pilku, yunga kumbi-keremo mongomane naa kanoringi.
JOH 5:38 Ungu se pea kepe. Tatane lipa mundorumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilku kuru naa mondolemelemonga yu lipa mundorumu Lapanga ungumu ononga konopumanga naa pelemo.
JOH 5:39 ‘Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu simba.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimba silimú-na-kolo ‘Konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye selemele.
JOH 5:41 “‘Yombomane na kape ningu nanga imbi ambolko paka tondonge kinia na ye awilimu molambo.’ nimbu aku naa selio.
JOH 5:42 Ono molemele mele nane pilielio. Pulu Yemo konopu mondoli ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo pilielio.
JOH 5:43 Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo ‘sende-pou.’ nimba na lipa mundorumu-na orundu-na-kolo nanga ungumu ono naa pilku limili. Aku-sipa na-kolo yombo sene yuyu namba lipa omba kongono selkanje aku yombomonga ungumu pilku limola.
JOH 5:44 Ono onono anju yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye selumu mindi molemo akumuni ononga imbi ‘ambolopa paka tondopili.’ naa nilimili liemu na molio mele nimbu siliu ungumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?
JOH 5:45 “Aku-sipa na-kolo ⸤na-kinia⸥ seko kinjilimilimunga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Tatane kote pilipa molopili nane nanu kote sendemba.’ ningu naa piliangi. ‘Mosisini ono lipa tapondomba.’ konopu lemele yemone ononga kote sendemba.
JOH 5:46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumu-na onone ‘Mosisini nirimu unguma sika nirimu.’ ningu kuru mondolemolánje nanga ungumu kepe ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondolemolá-la.
JOH 5:47 Aku-sipa na-kolo yuni nanga semane bokuna torumumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?” nimba Yesusini nirimu.
JOH 6:1 Pe walte Yesusi Gallilli Nomu nona andoli sipina molopa nekendo purumu. (Aku nomumunga imbi se ‘Tapirias Nomu’ niringi.)
JOH 6:2 Aku nomuna nekendo purumu kinia kuru torumu yomboma sepa peanga sirimu kanokole ‘Pulu Yemone mindi ulu-tondoloma selemo mele yuni aku sipa sekemo.’ ningu kanokole yombo paa awisili yu purumuna akileko lombili puringi.
JOH 6:3 Yesusi ma-pangina ola pumba lombili andolima pea pungu mania moloringi.
JOH 6:4 Juda yombomane ⸤kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu Pulu Yemo kinia ulu se seringi walema nondopa wendo ombá serimu.
JOH 6:5 Yesusi ma-pangina ola molopa maniando sipa kanopale yombo paa awisili yu orumu aulkana lombili oringi kanorumu. Kanopale yuni yu lombili andoli ye Pillipundu nimbale: “I yomboma nonge kere-langima sena topo topo lindamili konopu lekenoye?” nirimu.
JOH 6:6 Yuni aku sipa Pillipundu we mangilipa pilierimu. Yesusi yuni sembá mele yuyu pilipa molorumu-na-kolo ‘Pillipu yuni nambolka nimbánje? ‘Nane ulu-tondolo se sepole manda kere-langi simbú.’ konopu lemba, molo we mini-wale mundumbanje piliambo.’ nimbale yuni aku sipa Pillipundu mangilipa pilierimu.
JOH 6:7 Pillipuni yundu nimbale: “Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane kere-langi topo topo limolanje yombo mare mindi kanga-kolte liku nolemolá. Mare mólo tolka naa nolemolá.” nirimu.
JOH 6:8 Lombili andoli se, Saimono Pitanga genu Enderu, yuni nimbale:
JOH 6:9 “Ya kango se rasi-balli pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia taltopa molemo. Aku-na-kolo akumu koltalo, yombo paa awisili. Manda naa sembá lémo.” nirimu.
JOH 6:10 Yesusini “Yomboma “Mania molangi.” niengi.” nirimu. Aku koleana era awisili orumu-na mania moloringi. Ye paip tausini mele akuna mania moloringi.
JOH 6:11 Kanu-kinia Yesusini balli-pellawa kalolima lipa ambolopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba yombo moloringima moke sepa ono manda nonge mele sirimu. Omatolo aku sipala moke serimu. Nongo olo senderingi.
JOH 6:12 Kanu kere-langi noringi olo serimu kinia yuni yu lombili andolimando nimbale: “Kere-langi kakena lemóma we mania pumba lemba manda naa sembá kene liku maku taa.” nirimu.
JOH 6:13 Kanu-kinia nongo pora siringi kinia kakena lierimuma lombili andolimane liku maku toko wale-basikete engaki rurepo lakilku toko peke siringi.
JOH 6:14 Yesusini Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selka mele akumu serimu kinia kanokole yombomane pulu polko ninguli: “ “Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se ma-koleana omba olio nokomba.” ningu panjeringimu paa sika i yemo yu lepomo.” niringi.
JOH 6:15 Aku ningu pilkuli onone ‘Yu olionga ye nokoli kingimu molopili.’ ningu yu tondolo munduku ambolko liku ‘ononga kingimu molopili.’ ningí seringi. Aku senge seringi pilipale yu yuyu molombando ma-pangina ola kelepa pumba molorumu.
JOH 6:16 Ena pumba kolea kala torumu kinia yu lombili andolima ma-pangina maniando pungu nomu kelona maniando pungu
JOH 6:17 akuna nona andoli sipi senga ola pungu nomuna yakondo ongo Kapeniame taono ongo pungí puringi. Aku-kinia simbulu torumu-na-kolo Yesusi naa orumu-kulu lombili andolima onono puringi.
JOH 6:18 ⸤Sipimunga ola molko pungí puringi kinia⸥ poporome tondolo torumu kinia nomo ola pumba mania omba serimu, sipimu topa ola-munda mania-munda sepa topele-mapele torumu.
JOH 6:19 Sipimu kundoringi nomu awi-suku-singi melena purumu kinia Yesusi nomuna ola kimbu kulupa sipimu purumuna orumu kanokole ‘Kuru se okomo.’ konopu lekole paa mini-wale awili seko mundoringi.
JOH 6:20 Aku-sipa na-kolo yuni onondo nimbale: “Na mindi okoro, pipili naa kolaa.” nirimu.
JOH 6:21 Aku nirimu-kulu pilkuli “⸤Ye-Awilimu okomo lepomo.⸥ Sipina pea molamili.” ningu onone konopu siku yu sipimunga sukundu liltingi. Sukundu orumu kinia ono pungí puringi nomu kelona sipimu waltikele purumu.
JOH 6:22 Orili-u yomboma nomu kelo nekendo ipulieli moloringima konopu kimbu sikuli niringimuni, ‘Oleanga ipulieli nomuna andoli sipi selu mindi ya liemu, Yesusi akuna sukundu naa pumu, yu lombili andolima onono akuna sukundu pungu nomu kelo nekendo púngi.’ ningu pilieringi.
JOH 6:23 Kanu-kinia oleanga Ye-Awilimuni kere-langi kanga-kolte lipa ambolopa Pulu Yemondo “Ange.” nimba yomboma sirimu noringi koleana nondopa kolea-awili Tapirias yombomanga sipi mare nomu kelona oringi.
JOH 6:24 Yesusini kere-langi sirimu noringi koleana yombomane Yesusi yu korokole niringimuni, yu kinia yu lombili andolima kinia akuna naa moloringi kanokole sipi ono moloringina nomu kelona nondoko ongo lieringimanga sukundu pungu Kapeniame taonondo Yesusi koronge puringi.
JOH 6:25 Nomu nekendo ongo Yesusi kanoko lendekole onone yu mangilku pilku ninguli: “Rapai, nu sewale yando onuye?” niringi.
JOH 6:26 Aku-na-kolo yu orumu mele nimba para naa sipale pundu topa onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane ⸤Pulu Yemone na lipa tapondolemo mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondoloma seliomonga onone na naa korokomele. Nane ono kere-langi sindu nongo olo sendengi kanumunga mindi na korokomele lémo.” nikiru.
JOH 6:27 Ono kere-langi nondopa purulimuma ‘Lipu nomolo.’ ningu kongono naa sayo. Kanu kere-langima nongole nilimilimuni, kolonge walema wendo olemo kinia kololemelela. Kere-langi, Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemone silimú kere-langi, kanumu naa purulimú, kanumu nolemele kinia konde molko kondoko mindi pulimili kanu kere-langimu ‘Lipu namili.’ ningu mindi kongono sayo. ‘Ye akumuni sika kanu kere-langimu yomboma simba.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ‘Aku yemone ulu-tondoloma aku sipa sepili.’ nimba Pulu Yemo yuni yu sirimu.” nirimu.
JOH 6:28 ( ‘Sika kere-langimundu nikimu.’ ningu pilku yuni nirimu ungumu pilku sundukuli niringimuni,) onone yundu mangilku pilku ninguli: “Konde molopo mindi pumulú kere-langi lipu namili kene olio nambi sepole Pulu Yemone kanopa peanga pilimba kongonoma semoloye?” niringi.
JOH 6:29 Yuni pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga kongonomo i-sipa: ‘Pulu Yemone ma-koleana lipa mundorumu yemo yu sika Pulu Yemonga malo, ⸤yu sika olio molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu simba yemo⸥.’ ningu kuru mondoko molaa.” nirimu.
JOH 6:30 Aku nirimu pilkuli onone yundu mangilku ninguli: “Nuni ‘ “Na sika Pulu Yemone lipa mundorumu. Nane nikiru unguma sika unguma.” niliu akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemo uluma mele nuni aku siku nambolka ulu-tondolo se liku ora siniye? Nambi seni kinia kanopole ‘Nuni sika nikinu.’ nimbu kuru mondomolonje?” niringi.
JOH 6:31 “Olionga anda-kolepali u moloringima kolea ku lielina kere-langi mana noringi. Kere-langi mana orumu mele Pulu Yemonga bokuna semanemo molemo: ‘Yuni ‘Ono mulu-koleana yando kere-langi nangi.’ nimbale sirimu.’ ungu akumu molemo. ⸤Nuni olionga aku siku sendeni molo nambi seniye?⸥ niringi.
JOH 6:32 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Moloringi yomboma mulu-koleana yando kere-langi sirimu yemo Mosisi mólo. Tatane sirimu. Molko kondoko mindi puli ulu-pulu pelemo kere-langi nikiru kanu sika kere-langimu mulu-koleana yando silimú yemo Tata mindila.” nikiru.
JOH 6:33 Mulu-koleana mania omba mana-yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimúmu yu Pulu Yemone silimú kere-langimu.” nirimu.
JOH 6:34 Yesusini nirimu mele pilku sundukuli, “Ye-Awilimu, aku kere-langimu kiniá kepe pe-pe kepe si.” niringi.
JOH 6:35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Molko kondoko mindi pungí kere-langimu na. Umbu kere-langi nongole gele naa kolko kangi tondolo pupili molemele mele aku sipa na molombona onge yomboma ononga minimu gele naa kolomba, konopu tondolo pupili molonge. Umbu-no nongole no nonowalene naa kolko manda molemele aku mele na niliu unguma kepe molio mele kepe manda sembó mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma kelko alieli minimu no nonowale naa sepili molonge.
JOH 6:36 Aku senge yomboma aku siku molonge-na-kolo “Onone na ⸤Pulu Yemonga ulu-tondoloma selio mele⸥ kanokole kanoko sunduku ‘We selemo. Yu Pulu Yemone naa lipa mundorumu.’ ningu kuru naa mondolemele.” u nimbu sirindu kanu mele kiniá kepe aku siku we seko molemele.
JOH 6:37 Tatane ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltondolemo yomboma pali na molombona onge. Kanu-kinia na lombili andongendo na molombona onge yomboma selurindu kepe “Lombili naa ongo anju pu.” paa naa nimbúmu.
JOH 6:38 “‘Na nanu konopuna pilkiru mele sambo.’ nimbu na mulu-koleana mundupu kelepo mana maniando naa orundu, mólo. Na lipa mundorumu ⸤ye⸥mone konopuni pilielemo mele sembó orundu.
JOH 6:39 Na lipa mundorumu yemone konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nane ⸤Malo⸥ simbú yomboma pali ⸤Malone⸥ nokopa kondopa, selu kepe mundupa kelepale mindili nonge koleana paa naa pumbá, ma-kolea pora nimbá walemonga ono pali topa makisindipa olando lipili.’ konopu lemó.
JOH 6:40 Na lipa mundorumu Tatane konopuni pilierimu mele i-sipa: ‘Nanga malo ‘olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkamo wendo limba.’ ningu kuru mondonge yomboma molko kondoko mindi pangi.’ nimba konopuni pilielemo. Kanu-kinia aku senge yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga kinia nane topo makisindipu olando limbu.” nirimu.
JOH 6:41 Yesusini “Na mulu-koleana maniando orundu kere-langimu.” nirimu pilku kiri pilkuli Juda ye awilimane yu mumindili kolko onono pulu polko kono-kono ningu
JOH 6:42 ninguli: “Aku ungu nikimu yemo Joseponga malo Yesusi mindi. Yunga anumu lapatolo kanolemolo kanumu. Pe yu “Mulu-koleana molopo mana maniando orundu.” nikimumu nambi sepa nikimuye?” niringi.
JOH 6:43 Yesusini nimbale: “Ono anju yando kono-kono manda nieme!
JOH 6:44 Yombo seluri kepe na we manda naa lombili onge. Na lipa mundorumu Tatane konopuna kundulimú yomboma mindi na lombili olemele. Na moliona ongo na kuru mondolemele yomboma kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
JOH 6:45 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu-yema pilku yomboma ningu siringi yemanga bokuna molemo ungu se i-sipa: “Pulu Yemone yomboma pali ungu-mane simba.” ningu toringi bokuna aku sipa molemo. Tatane nilimú mele pilkuli kanu ungumanga puluma pilku limili yomboma pali na moliona olemele.
JOH 6:46 Tatanga ungumu pilielemele nikiru akumu paa sika yunga ungumu pilielemelemondo nikiru-na-kolo yu mongomane naa kanolemele. Ma-koleana yombo selurini kepe Tata naa kanoringi naa kanolemele. Yombo selumuni mindi yu kanorumu. Tata kinia molopale mania orumu ⸤ye⸥mone mindi yu kanorumu.
JOH 6:47 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Niliu unguma ‘Sika nilimú.’ ningu kuru mondolemele yomboma molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo.” nikiru.
JOH 6:48 Mini pali molko kondoko mindi pungí gamo na.
JOH 6:49 Ononga koro-u moloringi yombomane kolea ku lielina kere-langi mana noringi-na-kolo molko mindi naa puringi. Ononga kolonge walema wendo orumu kinia koloringila.
JOH 6:50 “Aku-sipa na-kolo i kiniá nikiru kere-langimu mulu-koleana maniando okomo kere-langimu. Akumu nonge yomboma mini pali naa kolonge.
JOH 6:51 Pora naa nimba we lepa mindi puli kere-langimu, akuna sukundu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo kere-langimu, akumu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu na. Aku kere-langimu nanga kangimu. ‘Ma-koleana yomboma, mini pali molko kondoko mindi pangi.’ nimbu nane nanga kangimu ononga kere-langi simbú.” nirimu.
JOH 6:52 ⸤Yesusini aku nirimu pilku sundukuli,⸥ yombomane angelema ninguli, “I-yemo olio yunga kangimu “Nangi.” nimba nambi sepa manda simbando nikimuye?” niringi.
JOH 6:53 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga kangimu naa nongo yunga mememo naa nongi liemu molko kondoko mindi puli ulu-pulumu ono-kinia manda naa pemba.
JOH 6:54 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nonge yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Kanu yomboma ma-kolea pora nimbá walemonga nane topo makisindipu olando limbu.
JOH 6:55 “Nanga kangimu kere-langi sikamo; nanga mememo no sikamo. Umbu ga kinia notolo nongole, kolonge wale wendo olemo kinia kololemele. Aku-sipa na-kolo nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma molko kondoko mindi pungí.
JOH 6:56 Nanga kangimu kinia mememo-tolo nolemele yomboma ono na-kinia kopu seko molemele, na ono-kinia kopu sepo molio.
JOH 6:57 Molopa mindi pulimú Tatane na lipa mundorumu, yuni na ‘Molko mindi pani.’ nirimu-na molopo mindi puliu, aku siku melela na nonge yomboma ‘Molko mindi pangi.’ nimbú, kanu-kinia ono mini pali molko mindi pungí.
JOH 6:58 Aku kere-langimu mulu-koleana maniando orumu kere-langimu. Olionga u anda-kolepali moloringimane kere-langi mana nongole ⸤kolonge walema wendo orumu kinia⸥ koloringi, na-kolo pe kiniá orumu kere-langimu kinia u orumu kere-langi manamo kinia selu-sipa mólo. Pe kiniá orumu kere-langi imu nonge kinia alieli molko kondoko mindi pungí.” nirimu.
JOH 6:59 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se, Kapeniame taonona gilierimu, akuna sukundu Yesusini yomboma ungu-mane sipa aku unguma nirimu.
JOH 6:60 Yesusini ⸤yunga kangimu kinia mememo-tolo kere-langi kinia no kinia nongemonga⸥ nirimu mele pilkuli Yesusi lombili andoringi yombo awisilini ninguli: “I ungumu aroma topa nikimu. Nawene manda pilipa limbaye? Olio naa pilkimulu.” niringi.
JOH 6:61 Yu lombili andoringi yomboma yuni nirimu ungu akumu pilku kiri pilku anju yando kono-kono ningu angelema niringi Yesusini pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “I ungumu ono pilku kiri pilkimiliye?
JOH 6:62 Pe kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo u molorumuna kelepa olando pumu kanongi liemu nambi sengeye? Kamu mumindili kolongenje?
JOH 6:63 “Minimuni konde molko puli ulu-pulumu silimú; kangimuni konde molko pungí unguri naa selemo. Nane onondo ungu nindu akuma konde molko mindi puli ulu-pulumu. Akuma ononga konopumanga sukundu pemba kinia ono mini pali konde molko mindi pungí.
JOH 6:64 Aku-sipa na-kolo ono molemele yombo marene ‘yu kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu. Yuni pilipa ‘Yu kolo toli yemo.’ ningu kuru naa mondonge yomboma kinia ‘Yu sika ungu nili yemo.’ ningu kuru mondonge yomboma kinia koronga apurupa pilipa, Yesusi yu yunga opa-touma lipa simba yemo koronga pilipa molorumu-kulu “Ono marene na ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondokomele.” nirimu.
JOH 6:65 Yuni ungu se pea nimbale: “Ono marene na ‘Kolo tolemo.’ ningu pilku kuru naa mondolemelemonga ‘Tatane “Na moliona paa.” ni naa nilimú yomboma na moliona manda naa ongo, na manda kuru naa mondoko andonge.’ u nimbu sindu kanumu.” nirimu.
JOH 6:66 Aku ungu nirimu enamonga kepe pe enamanga kepe yu lombili andoringi yombo awisili yuni nirimu mele pilku kiri pilkuli yu munduku kelko bulu siku kelko yu lombili naa puringi.
JOH 6:67 Yu munduku kelieringi kinia yu lombili andoli rurepondo yuni mangilipa pilipa nimbale: “Ono kepe na ‘Mundupu kelepo anju pumulú.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
JOH 6:68 Saimono Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawe molemona pumulúye? Molopo kondopo mindi pumulú unguma nu-kinia pelemo.
JOH 6:69 Nu Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga Ye Kake Sélimu’ nirimu yemo moleno olione pilipu pora sipu kuru mondolemolo.” nirimu.
JOH 6:70 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanu ono rurepondo pali ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu-na-kolo ononga ye se ⸤kuru⸥ depelemo mele molemo.” nirimu.
JOH 6:71 (Aku nirimumu Saimono Isikeriote malo Judasini sembamondo pilipale nirimu. Judasi Isikeriote yu ono ye rurepo akupokonga ye se na-kolo yuni pe Yesusi lipa yunga opa-touma sirimu-na toringi.)
JOH 7:1 Kanu-kinia pe Yesusi kolea Gallilli disiriki andopa molorumu. Juda ye awili kolea Judia disiriki moloringimane yu toko kondongendo nokoko moloringimunga pilipale yu kelepa ‘Judia naa pumbú.’ nimba anju molorumu.
JOH 7:2 Aku-sipa na-kolo Juda yombomane u kolea ku lielina serele-ulka takoko peringi walema pilieringi wale kake selima nondopa wendo ombá serimu kinia
JOH 7:3 Yesusi yunga genupilini yundu ninguli: “‘Nuni ‘ulu-tondoloma seleno mele nu lombili andolemele yomboma kanangi.’ ningu nu ya munduku kelko Judiando pani.’ konopu lekemolo.” niringi.
JOH 7:4 “Yombo sene ‘yu kongono sepa molemo mele pilku yu kanoko imbi siengi.’ nimba uluma lopi sepa naa selemo. Akumunga nu aku uluma sika seleno liemu yombomane pali kanangi pungu se-pu.” niringi.
JOH 7:5 Yesusinga genupilini kepe ‘Yesusi yu Pulu Yemone lipa mundorumu-na orumu yemo.’ ningu kuru naa mondokole aku siku niringi.
JOH 7:6 Aku niringimunga Yesusini onondo nimbale: “Nanga walemo u wendo naa oli. Kiniá alieli ulu senge walema ononga walema.
JOH 7:7 Ma-kolea yombomane ono-kinia konopu kiri naa panjilimili-na-kolo nane yombomando “Ulu selemelema seko kinjilimili.” niliumunga na-kinia konopu kiri panjilimili.
JOH 7:8 Ono wale kake sélimu wendo ombá pili-pungí liemu pangi. Aku-na-kolo nanga walemo u naa wendo okomo-na na ⸤iseli-u⸥ naa pumbú.” nirimu.
JOH 7:9 Aku nimbale yu Gallilli we molorumu.
JOH 7:10 Aku-sipa na-kolo Yesusi yunga genupili ‘Wale kake selima pea piliamili.’ ningu u puringi kinia Yesusi kepe purumu. Aku-sipa na-kolo Yesusi yu ‘naa kanoko imbi siengi.’ nimba kiyongo nimba kolea Judia disiriki pumba kolea-awili Jerusalleme purumu.
JOH 7:11 Akuna Juda yombomanga wale kake selima pilieringi Juda ye awilimane ‘Yesusi omunje.’ ningu koroko molko onono ninguli: “Kanu yemo sena molemonje?” niringi.
JOH 7:12 We-yombomanga awisilini yundu olo toko ningu andoko moloringi. Marene ninguli: “Yu ye peangamo.” niringi. Aku-na-kolo marene ninguli: “Yu yandopa yomboma kolo topa silimú.” niringi.
JOH 7:13 Aku-sipa na-kolo ono Juda ye awilima pipili kolkole ‘Olio nikimulu mele ono pilkuli olio seko kinjingí.’ ningu ungu tondolo seko naa niringi.
JOH 7:14 Kake seli walema u wendo orumu suku-singina Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pumba yomboma mane sirimu.
JOH 7:15 Mane sirimu mele pilkuli Juda ye awilimane mini-wale munduku ninguli: “Nambi sepa i yemo pilipa kondoli pelemoye? Yu sukuli awili senga naa purumu.” niringi.
JOH 7:16 Yesusini pundu topa nimbale: “I ungu nimbu siliumu nanga ungu se mólo. Na lipa mundorumu-na orundu yemonga ungumu.
JOH 7:17 ‘Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma pilipu lipu sambo.’ konopu lepa molemo yombomone nane ungu niliu ungumunga pulumu pilipale, ‘Nane Pulu Yemonga ungumu nilimú.’ molo ‘Yuni yuyu konopumuni pilipa nilimú.’ nimba pilimba.
JOH 7:18 Yombo sene yuyu konopumuni pilipale ungu nimba silimúmuni ‘Nanga imbi ola molopili.’ nimba selemo, aku-na-kolo yombo sene ‘Lipa mundorumu yemonga imbimu ambolopo paka tondambo.’ nimba kongono selemo yombomo yu sumbi nili yombo se molopa, sepa kinjipa kolo toli yombo se naa molemo.
JOH 7:19 U Mosisini ono Pulu Yemonga ungu-manema naa sinderimuye? Sirimu-na-kolo ono molemelemanga selurini kepe kanu ungu-manema pilku sengena panjiku naa selemele. Aku liemu ‘Na kanu ungu-manema pulua tolemo.’ ningu nambi semu-na toko kondonge sekemeleye?” nirimu.
JOH 7:20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli yombomane pundu toko ninguli: “Nawene nu topa kondomba sekemoye? Nunga konopuna kuru se molemomonga pilkuli aku siku nikinu lepomo.” niringi.
JOH 7:21 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ulu-tondolo se serindu kinia ono konopu awisili liku mundoringi.
JOH 7:22 Mosisini ‘Kangomanga kangi se makaye seko kopisangi.’ nimba ungu-mane sipa panjerimumunga ono ⸤koro molemele⸥ wale Sambatemo kinia kangomanga kangi se makaye seko kopisilimili. (Sika Mosisini u-pulu-pulu ‘aku ulumu samili.’ ni naa nirimu. U ononga anda-kolepalimane aku ulumu seringi, na-kolo pe Mosisini kanu ungu-manemo sipa panjerimumunga pilkuli selemele.)
JOH 7:23 Onone Mosisini ungu-mane sirimumu pilku likuli kango senga kangi se kopisingí walemo ono ⸤koro molemele⸥ wale Sambatemo wendo olemo kinia kopisilimili liemu manda, na Sambate walemo kinia kuru torumu ye se sepo peanga sirindumunga na-kinia nambi semu-na mumindili kololemeleye? ⸤Sambate walemo-kinia kango senga kangi se kopisiku wendo likuli ‘Papu sekemolo.’ níngi liemu Sambate walemo-kinia nane ye senga kangi pali sepo peanga sirindu akumu papula serindu.⸥
JOH 7:24 Onone mongone kanolemele uluma kanokole sumbi siku ‘Imu sika. Imu kolo.’ ningu naa piliangi. Uluma mimi siku kanoko konopuni pilkuli sumbi siku apuruku kondangi.” nirimu.
JOH 7:25 Yu aku sipa nimba molopili Jerusalleme moloringi yombo marene ono onono mangilku pilku ninguli: “I yemo ‘Topo kondamili.’ ningu molemele yemo naa molemoye?
JOH 7:26 Aku-na-kolo kaname. Yombo awisili molemelena yu mona omba gilipa ungu-mane sikimu-na-kolo ye awilimane yu ungu se naa sekemele. Onone ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu pilkimilinje?
JOH 7:27 Aku-na-kolo olione i yemonga pulu koleamo kanolemolo. Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu ombá kinia yombo sene yu molopa ombá koleamo naa kanopa imbi simba.” niringi.
JOH 7:28 Kanu-kinia Yesusi, u ulka-tembelena ungu-mane sipa molorumu mele we sipa molopale, ru nimba nimbale: “Sika onone na kanoko imbi siku, na molopo ondu koleamo kanolemeleye? Na nanu konopumuni pilipuli naa orundu. Na lipa mundorumu-na orundu yemo yu-kinia sika ulu-pulumu pelemo yemo. Kanu yemo ono naa pilielemele-na-kolo na yu pea molopole, yuni na lipa mundorumu-na orundu akumunga nane yu kanopo imbi siliu.” nirimu.
JOH 7:30 Aku nirimu-kulu pilkuli yu ambolko liku ka singí seringi-na-kolo yu toko kondonge walemo u wendo naa orumu-kulu yombo sene yu naa ambolorumu.
JOH 7:31 Yombo awisilini aku senge seringi-na-kolo yombo awisilini ninguli: “Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ombale nimbámone, i yemone yu molemo mele lipa ora silimú ulu-tondoloma selemo mele kanu yemone ulu-tondolo olandopama manda sembaye? ‘Ye nokoli Karasimuni sembá.’ nimbu pilielemolo uluma i yemone selemo.” ninguli ‘Yu sika kanu yemo.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 7:32 Yombomane aku sipa Yesusi molorumu mele aku siku anju yando olo toko angelema niringi mele Juda ye awili Parisimane pilkuli niringimuni, ono kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone ulka-tembele ele-ye mare “Yesusi pungu ka si-paa!” ningu liku mundoringi.
JOH 7:33 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Laye-kolo mindi ono-kinia molopole, pe na lipa mundorumu yemo molemona kelepo pumbú.
JOH 7:34 Pe onone na koronge-na-kolo naa kanoko, molombona manda naa onge.” nirimu.
JOH 7:35 Juda ye awilimane onono anju yando angelema ningu ninguli: “Yu sena pumbá-na olio manda yu naa pumbu kanomoloye? Aku liemu olionga Juda yombo mare u kolea lupamanga puringi molemele koleamanga pumba yombo talape lupama ungu-mane sipa molomba-na naa kanomolonje?
JOH 7:36 Yuni u nimbale: “Na koronge-na-kolo onone na naa kanonge. Na molombona ono manda naa onge.” nimu kanumu ungu-pulumu nambolkanje?” niringi.
JOH 7:37 Pe, yomboma Jerusalleme ongo maku toko kake seli walemanga uluma seringi walema pora nimbándo wale awilimu wendo orumu kinia Yesusi ola gilipa tondolo mundupa nimbale: “Yombo se no nonowalene kolomu liemu na moliona omba no nopili.
JOH 7:38 Na molio niliu mele “Sika.” ningu kuru mondonge yomboma ononga konopumanga konde molopa mindi puli noma pilkipa wendo ombá. Pulu Yemonga bokuna ungu se aku sipa nimba molemo.” nirimu.
JOH 7:39 Yuni ungu nirimumunga pulumu i-sipa: “Yu Pulu Yemone sika lipa mundorumu, olio lipa tapondomba yemo molemo.” ningu kuru mondonge yomboma pe walte Pulu Yemonga Minimu ononga konopumanga omba molomba lingimundu nirimu. Yesusi u kolopa lomboropa ola molopa mulu-koleana kelepa olando naa purumu-kulu Mini ⸤Kake Séli⸥mu u naa orumu.
JOH 7:40 Yombomane Yesusini ungu nirimuma pilkuli, marene ninguli: “I yemo Mosisini ‘Pulu Yemonga ungu-umbu tondombama pilipa yomboma nimba simba ye se ombá.’ nirimu yemo i yemo lémo.” niringi.
JOH 7:41 Marene ninguli: “Yu Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” niringi. Marene ninguli: “Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu kolea Gallilli disiriki molopale ombáye? Yu Gallilli naa menge. Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu ye nokoli kingi Depitini kalopa limba. Depiti yu meringi Betellieme taono akuna ye nokoli Karasimu menge.’ nilimú kanumunga yu Gallilli disiriki manda naa menge lémo.” niringi.
JOH 7:43 Aku siku yomboma Yesusi molorumu mele angelema ningu konopu lupa lupa lieringi.
JOH 7:44 Yombo marene ‘Yesusi ka siemili.’ konopu leko moloringi-na-kolo sene yu pumba ambolopa naa liltimu.
JOH 7:45 Ulka-tembele ele-yema Yesusi kinia yomboma kinia ningu moloringi mele pilku molkole, pe we kelko yando ongo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia moloringina puringi. Yesusi ka siku naa mengo oringi-kulu kanokole onone ele-yemando ninguli: “Yemo nambi semu-na ⸤ka siku⸥ naa mengo ongiye?” niringi.
JOH 7:46 Ele-yemane ninguli: “Mólo. Ye sene u ungu-mane silimili mele yuni aku sipa naa simu. Yuni ungu-mane paa olandopa simu.” niringi.
JOH 7:47 Parisimane pilku kiri pilku ninguli: “Yuni kolo topa ungu nimuma ‘Sika nimu.’ konopu leko ono we kelko yando ongiye?
JOH 7:48 Olionga ye awilima kinia Parisi yema kinia olionga ye sene “Yu molemo nilimú mele sika akumu molemo.” nimba kuru mondomuye? ⸤Mólo, sene aku sipa naa nimba kuru mondomu kanumu.⸥
JOH 7:49 Aku-sipa na-kolo we-yombo maku toko molongima Mosisini ungu-mane sirimu pelemoma paa naa pilielemele. Pulu Yemone ononga kotemo koronga pilipa, kolonge kinia ‘Mindili nangi.’ nimba panjerimu.” niringi.
JOH 7:50 Nikodimasi, yu u walte Yesusi molorumuna purumu ye kanumu, Parisi ye kanumanga se yu, yuni ono mangilipa nimbale:
JOH 7:51 “Olionga ungu-manemane ‘Yombo se kote naa pilkuli we “Mongo likimu kene umbuna mepili.” niee.’ nilimúye? Yu u kotena ombale nilimú mele pilipuli pe ungu nilimúmanga puluma apurupu pilielemolo.” nirimu.
JOH 7:52 Parisi yemane yundu pundu toko ninguli: “Aku nu kepe kolea Gallilli ye seye? Pulu Yemonga bokuna sukundu mimi siku kanani. Mimi siku kanokole, ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se Gallilli wendo ombá.’ nimba pelemo kanoniye?” niringi.
JOH 7:53 Yomboma pali ulkando bulu-balu ningu puringi,
JOH 8:1 aku-na-kolo Yesusi ma-pangi se ‘Ma-Pangi Unju-Ollipi Kalia’ nili akuna olando purumu.
JOH 8:2 Kanu-kinia kolea tangorumu kinia orili-u yu kelepa ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena purumu kinia yomboma yu molorumuna ongo maku toko moloringi kinia ono ungu-mane simbando yu mania molorumu.
JOH 8:3 Kanu-kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia Parisi yema kinia onone ambo ye puli se ye se kinia wa ulu-kirinale seringilimu liku mengo ongo yomboma moloringi kumbi-kerena ongo anjikuli,
JOH 8:4 Yesusindu ninguli: “Ungu Mane Sili Yemo, i ambo ye púlimu ye se kinia wa ulu-kirinale seko molongili yombomane kanongi-na membo okomolo.
JOH 8:5 Mosisini ungu-mane se sipa panjipa nimbale: “Ambo aku sembamo kouni toko kondaa.” nirimu kene nuni nambolka niniye?” niringi.
JOH 8:6 Aku-sipa na-kolo onone sika pilingindu naa niringi. ‘Yuni nambolka nimbánje? Nimba kinjimba kinia kote sendemolo.’ ningu aku siku mangilieringi. Aku-sipa na-kolo Yesusi ma kanopa kimuni mana ⸤we⸥ imbi topa molorumu.
JOH 8:7 Kanu-kinia yu alieli mangili-pu-pu seringi-kulu olando sipa kanopa onondo nimbale: “Ononga ye se ulu-pulu-kiri se naa pelemo ye sene i ambomo kumbi lepa kouni topili.” nirimu.
JOH 8:8 Aku nimbale yu kelepa ma kanopa mana we imbi topa molorumu.
JOH 8:9 Aku nirimu-kulu pilkuli ye awilima ono se talo ningu pena-pena pungu Yesusi munduku kelko ono puringi. Ye awilimanga ye nokolima u kumbi leko puringi kanu-kinia we ye awilima akileko puringi kinia ye awili se Yesusi-kinia naa molopa Yesusi yuyu molopa, ambomo Yesusi yu molorumuna we gilierimu.
JOH 8:10 Kanu-kinia Yesusi olando sipa kanopale ambomo mangilipa nimbale: “Ambomo, yema sena molemeleye? Ye sene nu ‘Seko kinjenumunga kote sendambo.’ naa nimuye?” nirimu.
JOH 8:11 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, ye sene na kote naa sendemba sekemo.” nirimu. Yesusini nimbale: “Nane kepe ‘Nuni seko kinjenumunga mindili nani.’ naa nikiru kene nu punguli ulu-pulu-kiri seleno mele munduku kelko, kelko naa sei!” nirimu.
JOH 8:12 Yombo moloringimando Yesusini kelepa nimbale: “Na ma-koleamanga pali yombomanga pa sendélimu. Na andopo molombona lombili andoko molonge yomboma simbulu tolina naa andoko molonge. Konde mololi ulu-pulumu silimú pa sélimu kinia molonge.” nirimu.
JOH 8:13 Aku nirimu-kulu ye awili Parisimane pilkuli yu ta ningu ninguli: “Nu moleno mele nunu ningu silinu kene nuni ungu nikinuma pilipuli ‘Sika nikimu.’ nimbu pilielemolánje manda naa selka.” niringi.
JOH 8:14 Yesusini pundu topa nimbale: “Na u molopo orundu koleamo kinia kelepo pumbú sekero koleamo kinia pilipu moliomonga na molio mele sika nanu niliu-na-kolo nane i ungu nikirumu sika ungumu. Aku-sipa na-kolo na molopo orundu koleamo kepe pe pumbú sekero koleamo kepe ono naa pilkimili.
JOH 8:15 Mana-yombomane pilku apuruku selemele mele ono Parisi yemane aku siku pilkuli apurulimili, aku-na-kolo nane yombo se naa apuruliu.
JOH 8:16 Aku-sipa na-kolo nane sika pilipu apurulka-nje na nanu manjipu naa apurulkamonga sumbi sipu apurulka. Na lipa mundorumu ye Tata kinia pea kopu sepo molembolo-monga sumbi sipu pilipu apurulka.
JOH 8:17 Ononga ungu-mane se bokuna molemo kanumu i-sipa: ‘Yombo talone ungu se ningu síngili liemu ‘Aku ungumu sika.’ niengi.’ aku sipa nimba pelemo.
JOH 8:18 Akumunga na molio mele nanu nimbu siliu kepe; na lipa mundorumu ye Tatane na molio mele nimba silimúla.” nirimu.
JOH 8:19 Kanu-kinia onone mangilku ninguli: “Lanie sena molemoye?” niringi. Yesusini pundu topa nimbale: “Onone na kepe nanga Lapamo kepe naa kanoko imbi silimili. Onone na kanoko imbi silimolánje Tata kepe kanoko imbi silimolá-la.” nirimu.
JOH 8:20 Yesusi ulka-tembelena sukundu, Pulu Yemonga ningu yombomane kou-mone siringi unju-okoloma lierimu koleana molopa yomboma ungu-mane sipa molopale i unguma nirimu. Aku-sipa na-kolo yunga walemo wendo naa orumu-kulu yombo sene yu ambolko liku ka naa siringi.
JOH 8:21 Yesusini kelepa Juda ye awilimando nimbale: “Na kiniá pumbú sekero, kanu-kinia onone na koroko kelkole ononga ulu-pulu-kirima konopumanga pepili kolonge. Na pumbú koleana ono manda naa onge.” nirimu.
JOH 8:22 Aku nirimu-kulu pilkuli Juda ye awilimane onono angelema ningu mangilku ninguli: “Aku nambi semu-na ‘Na pumbú koleana ono manda naa onge.’ nikimuye? Aku liemu yu yuyu topa kondombanje?” niringi.
JOH 8:23 Yesusini kelepa nimbale: “Ono mania yomboma, na ola yemo. Ono ma-kolea pulu yomboma, na ma-kolea pulu ye se mólo.
JOH 8:24 Nane onondo u nimbuli: “Ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili kolonge.” nindu kanumu. Akumu “Na kiniá molio, u-pulu-pulu molorundu, pe molopo mindi pumbú yemo.” nimbu siliu mele onone ‘Sika akumu molemo.’ ningu kuru naa mondongi liemu pe ono kolonge kinia sika ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili kolonge.” nirimu.
JOH 8:25 Parisi yemane yu mangilku ninguli: “Nu nawe?” niringi. Yesusini pundu topa nimbale: “Na molio mele ono alieli nimbu siliu kanumu na mindi.
JOH 8:26 Nane ono molko ulu selemele mele pilipu apurupuli onone seko kinjilimili mele ungu awisili nimbu silka-na-kolo nanu konopumuni pilipuli unguma naa niliu. Na lipa mundorumu yemo, yu ulu sikama mindi sepa ungu sikama mindi nilimú ye, kanumuni nilimú mele mindi pilipuli mana-yomboma nimbu siliu.” nirimu.
JOH 8:27 Yuni Lapando nirimu-na-kolo ono yuni nirimu mele pulumu naa pilieringi-kulu
JOH 8:28 Yesusini onondo nimbale: “Pe onone Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ola uku toko panjikuli ningímuni onone pilkuli “Na kiniá molio, u-pulu-pulu molorundu, pe molopo mindi pumbú yemo.” nimbu siliu mele onone ‘Sika akumu molemo.’ ningu pilkuli kepe, “Na nanu konopumuni pilipuli naa selio. Tatane na mane silimú mele mindi pilipuli niliu.” alieli nimbu siliu ‘Akumu sika lémo.’ ningu pilingí.
JOH 8:29 Na lipa mundorumu-na orundu yemo na kinia pea kopu sepo molembolo; alieli yu kanopa peanga pilielemo uluma mindi seliomonga yuni waltikele kepe na mundupa naa kelielemo.” nirimu.
JOH 8:30 Yuni aku sipa nimba molopili kepe yombo awisili ‘Yesusi yu Pulu Yemone sika lipa mundorumu.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 8:31 ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoringi Juda yombomando Yesusini nimbale: “Nane ungu-mane siliuma sika pilku liku sengena panjiku molongi liemu ono sika nanga lombili andolima molonge.
JOH 8:32 Aku sekole, onone sika ungumu pilingí kanu-kinia ono ka silimú mélema sika ungumuni wendo lindipa ‘ono we molko kondangi.’ nimbá.” nirimu.
JOH 8:33 Onone pundu toko yundu ninguli: “Olio Eporayamone kalopa liltimu yomboma molopo, yombo senga ka-kongono se naa sendepo molorumulu. Aku liemu nuni ‘Ka silimú mélema wendo pumbá olio molko kondonge.’ nikinu kanumu nambi seko pilkuli nikinuye?” niringi.
JOH 8:34 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Yombo ulu-pulu-kiri selemelema ulu-pulu-kirimane ka silimú kinia aku ulu-pulu-kirimanga ka-kongono selemele.
JOH 8:35 Ka-kongono selemo kendemande-yombomo ulka pulu yomboma kinia pea kamu naa molemo, aku-na-kolo bolango se yunga ulka pulu yomboma kinia alieli seluna kopu seko molemele.
JOH 8:36 Akumunga ⸤Ulka Pulu Yemonga⸥ Malone ‘Ono ka silimú mélema mundupa keliepili, ono we molko kondangi.’ nimu liemu mélsene sika ka naa simba, we paa sika molko kondonge.” nikiru.
JOH 8:37 “‘Ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemele.’ na pilipu molio-na-kolo ononga konopumanga nanga ungumu naa pelemomonga na toko kondonge sekemele.
JOH 8:38 Nane Tata-kinia molopole kanorundu mele ono nimbu siliu. Onone ononga laniene nilimú mele pilkuli selemele.” nirimu.
JOH 8:39 Yesusini yombomando “Ono lanienga ungumu pilkuli selemele.” nirimu kinia pilkuli Juda yombomane pundu toko ninguli: “Olionga lapa kalopa liltimu yemo Eporayamo.” niringi. Yesusini nimbale: “Mólo. Ono sika Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemolánje Eporayamone serimu mele ono aku siku selemolá.
JOH 8:40 Aku-sipa na-kolo aku naa selemele. Pulu Yemone na nimba sirimu unguma na pilierindu ungu sikama ono nimbu siliu yemo toko kondonge sekemele. Eporayamone aku sipa naa serimu.
JOH 8:41 Ono ononga laniene selemo mele manda manjiku selemele.” nirimu. Onone tondolo ta ningu ninguli: “Olionga anumu ye se lupa kinia wapora topale olio naa merimu. Olionga lapa kanumu Pulu Yemo selu mindi.” niringi.
JOH 8:42 Yesusini onondo nimbale: “Na Pulu Yemo kinia molopole orundu ya moliomonga Pulu Yemo yu sika ononga Lapa lelkanje onone na konopu mondolemolá. Na nanu konopumuni pilipuli naa orundu. Yuni na lipa mundorumu-na orundu.
JOH 8:43 Nane ungu niliumanga pulumu nambi semu-na sumbi siku naa pilielemeleye? ‘Ungu-pulumu naa pilimulú.’ ningu, pilku naa limili akumunga nanga ungumu ono naa pilielemele.
JOH 8:44 Ono ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemonga bolangoma, Setene ononga lapamo. Laniene kanopa peanga pilielemo mele ‘samili.’ ninguli yuni “Ono saa.” nilimú mele ‘Paa samili.’ nilimili. U-pulu-pulu mulu matolo kokele wendo orumu kinia yu yombo topa kondoli yemo molorumu mele aku sílimu yandopa kiniá we molemo. Yu sika ungu-pulu se naa perimu-na sika ungu se waltikele kepe paa naa nirimu. Yu kolo tolemo yemo; yu sika kolo toli ungumunga pulu yemo molemomonga u yu kolo torumu mele yandopa kiniá kepe pe kepe kolo mindi tolemo tomba.
JOH 8:45 Aku-sipa na-kolo nane ungu sikama nimbu siliumunga ono naa pilku ‘Kolo tolemo.’ ningu kuru naa mondolemele.
JOH 8:46 “Nawene nanga konopuna ulu-pulu-kiri selu kepe pelemo manda lipa ora simbaye? Se naa pelemo-na-kolo nane ungu sikamo nindu liemu ‘Sika nikimu.’ ningu ono nambi semu-na kuru naa mondolemele?
JOH 8:47 Pulu Yemonga bolangomane Pulu Yemone nilimú ungumu pilku limili. Ono Pulu Yemonga bolangoma naa molkole yunga ungumu nane nimbu siliuma “Naa pilimulú.” ningu naa pilku limili.” nirimu.
JOH 8:48 Juda ye awilimane yundu pundu toko ninguli: “ “Nu Sameria ye se moleno, nunga konopuna kuru se molemo.” nilimulu kanumu sika nilimulu.” niringi. ⸤Juda yombomane Sameria yomboma kinia konopu kiri panjeringi kanumunga yu iri toko ungu-taka tondoko “Yu ye kiri se.” ningíndu “Nu Sameria ye se.” niringi.⸥
JOH 8:49 Niringi mele pilipale Yesusini pundu topa onondo nimbale: “Nanga konopuna kuru se naa molemo. Nane Tatanga imbimu ambolopo paka tondolio, aku-na-kolo onone nanga imbimu seko kinjindilimili.
JOH 8:50 Nanu ‘Imbi ola molopili.’ naa niliu, na-kolo ye se molemo akumuni ‘Na imbi ola molopili.’ nimba nanga imbi ambolopa paka tondolemo. Kanu yemone nane niliu mele kepe onone nilimili mele kepe mimi sipa pilipa apurupa sene ‘Sika nikimu.’ nimba pilipa molemo.
JOH 8:51 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se nanga ungumu pilipa lipa sepa molomba yombomo paa kamu naa kolopa, molopa mindi pumbá.” nikiru.” nirimu.
JOH 8:52 Juda ye awilimane yundu ninguli: “Kiniá olio pilkimulu, kuru se paa sika nunga konopuna molemo lémo. Anda-kolepa Eporayamo kolorumu; Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema koloringila. Aku-na-kolo nuni ninguli: “Nanga ungumu pilipa lipa molomba yombomo kamu naa kolomba.” nikinu.
JOH 8:53 Eporayamonga imbimu mania mele molopa nunga imbimu ola molemoye? Yunga imbimu paa ola, na-kolo yu kepe kolorumula. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yomboma kepe imbi ola molorumu-na-kolo koloringila. Nunga imbimu ola ononga imbima maniaye? Paa mólo! Nu koropamo.” niringi.
JOH 8:54 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane nanga imbimu nanu ambolopo paka tolkanje na imbi paa sika ola naa molka, na we mindi nilka. Aku-sipa na-kolo akumu mólo. Tata, yundu onone “Olionga Pulu Yemo.” nilimili kanumuni nanga imbi ambolopa paka tondolemo.
JOH 8:55 Onone yu naa kanoko naa pilielemele-na-kolo nane yu kanopo pilielio. Nane “Yu naa kanopo naa pilielio.” nilkanje ono kolo toli yema molemele mele na aku sipu molka. Aku-sipa na-kolo nane yu paa sika kanopo pilipu, yunga ungumu pilipu lipu sepo molio.
JOH 8:56 Ononga anda-kolepa Eporayamone ‘Na mana mania ombá walemo kanombo.’ nimba pilipale konopu sipa molorumu. Kanu walemo kamu kanopale konopu sirimu.” nirimu.
JOH 8:57 Kanu-kinia Juda ye awilimane yundu ninguli: “Nunga kalia-ingi towapu talo u naa pora nili. Nu kango yemo mindi. Pe nu “Eporayamo kanorundu.” nikinuye? Nuni yu manda naa kanorunu. Kolo tokono.” niringi.
JOH 8:58 Yesusini onondo nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Eporayamo sika paa koronga-u molopa kolorumu-na-kolo yu u naa molopili na molorundu.” nikiru.” nirimu.
JOH 8:59 Aku nirimu-kulu pilkuli ⸤Pulu Yemo marake sepa ‘Pulu Yemo molio.’ nimba nirimu-kulu pilkuli⸥ onone “Yu topo kondamili.” ningu kou liku yu toko kondonge seringi. Aku-na-kolo Yesusi lopi sepale, ulka-tembelena kiyongo nimba omba ultu purumu.
JOH 9:1 Yesusi aulkana pumbá purumu kinia mongo kiri lierimu ye se molorumu kanorumu. Anumuni olona sukundu mongo kiri lielimu merimu.
JOH 9:2 Pe yu lombili andoli yemane yu mangilku ninguli: “Rapai, nawene ulu-pulu-kiri serimumunga i yemonga anumuni yu olona sukundu mongo kiri lielimu merimuye? Yemo yuyu serimu molo anumu lapatolone seringiliye?” niringi.
JOH 9:3 Yesusini nimbale: “Yemo yuni kepe anumu lapatolone kepe ulu-pulu-kiri se seringimunga yu mongo kiri naa lierimu. ‘Pulu Yemonga ulu-tondolo se i yemo-kinia mona wendo opili yomboma pali kanangi.’ nimba i yemo mongo kiri lierimu.
JOH 9:4 I walemo pora naa nimba ena u naa pupili na lipa mundorumu yemonga kongonomo paa semolo. Ipu lemba kinia yombo sene manda kongono naa sembá.
JOH 9:5 Na i ma-koleana molopole, na ma-koleana yombomanga pa sendélimu molio.” nirimu.
JOH 9:6 Aku nimbale yu mana elkambe topa mamo kinia ambolopa topele-mapele topale yemonga mongotolonga kandopa nimbale:
JOH 9:7 “Nu nomu Silloamo pungu kumbi-kerena no le-pu.” nirimu. (Silloamonga ungu-pulumu ‘lipa mundoli’ .) Yu akuna pumba kumbikerena no lierimu kinia mongotolo peanga lierimu, mélema kanolepa ulkando purumu.
JOH 9:8 Kanu-kinia yunga kolea yomboma kinia “Yu kou-mone siee.” nimba u aulkana mawa sepa molorumu kanoringi yomboma kinia yu aku sipa orumu kanokole onone onono anju yando angelema ningu mangilku ninguli: “I-yemo u “Kou-mone sie.” nimba mawa sepa molorumu kanu yemonje?” niringi.
JOH 9:9 Marene ninguli: “Sika, yu aku yemo mindi.” niringi. Marene ninguli: “Mólo. Olo kumbi-kere selu-sipa na-kolo i yemo lupa.” niringi. Aku-sipa na-kolo yemo yuyu tondolo mundupa nimbale: “Ye kanumu na mindi.” nirimu.
JOH 9:10 Onone pundu toko ninguli: “Nunga mongotolo nambi senu kinia peanga liemuye?” niringi kinia
JOH 9:11 yuni pundu topa nimbale: “Ye se ‘Yesusi’ nilimili kanumuni olí lipa mongotolonga ape kandopa nimbale: “Silloamo nomu pungu kumbi-kerena no le-pu.” nimu kinia pumbu kumbi-kerena no le-pundu kinia nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanondu.” nirimu.
JOH 9:12 “Aku yemo sena molemoye?” niringi kinia “Na naa kanondu.” nirimu.
JOH 9:13 Ye u mongo kiri lierimumu yombomane Parisi yema moloringina mengo puringi.
JOH 9:14 Kanu-kinia, Yesusini le-olí lipa yemonga mongotolonga ape kandopale yemonga mongotolo ‘kelepa peanga liepili.’ nirimu kanu walemo ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate kinia serimu,
JOH 9:15 akumunga Parisi yemane kepe yu mangilku ninguli: “Nunga mongotolo nambi sepa peanga liemuye?” niringi. Yemone pundu topa nimbale: “Nanga mongotolonga olí ape kandomu kinia na kumbi-kerena no liendu, kiniá na mongotolone kanokoro.” nirimu.
JOH 9:16 Parisi ye marene ninguli: “I yemo Sambate walemo naa pilipa we andolemo, aku sipa ulu-pulu-kiri selemomonga Pulu Yemone yu naa lipa mundorumu lémo.” niringi. Aku-sipa na-kolo marene ninguli: “Pulu Yemone lipa tapondomba kinia mindi yombo sene i ulu-tondoloma mele manda sembá aku sipa mele ye ulu-pulu-kiri selemo sene manda selkaye?” niringi. Akumunga ono anju yando angelema ningu konopu seluna pupili naa moloringi.
JOH 9:17 Akumunga mongo u kiri lierimu yemo kelko mangilku ninguli: “Kanu yemone nunga mongotolo sepa peanga sendemu akumunga yundu nu nambolka konopu lekenoye?” niringi. Yemone pundu topa nimbale: “Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se.” nirimu.
JOH 9:18 Aku-sipa na-kolo Juda ye awilimane ninguli: “‘I yemo u yunga mongotolo paa sika kiri lierimu, pe kiniá peanga liemu.’ nimbu ‘sika lémo.’ nimbu we kuru naa mondomolo. Yu olione kanopo imbi naa silimulu kene anumu lapatolo mangilipu piliamili wale.” niringi.
JOH 9:19 Kanu-kinia anumu lapatolo oringili kinia mangilku ninguli: “I yemo olonga marenaye? “Anumuni merimu kinia mongotolo kiri lierimu.” nilimbilí kanu yemo imuye? Aku liemu kiniá nambi sepa mongotolone kanolemoye?” niringi.
JOH 9:20 Anumu lapatolone pundu toko ninguli: “Yu sika oltonga malo, anumuni merimu kinia yunga mongotolo kiri lielimu merimu yemo olto kanokombolo.
JOH 9:21 Aku-na-kolo kiniá yunga mongotolo peanga liemumu nambi sepa semunje olto naa kanombulu. Yu nawene mongotolo sepa peanga sendemunje akumu olto naala kanombulu. Yu ye yumu molemo kene yu semu mele yuyu nimba sipili yu mangilku piliaa.” niringili.
JOH 9:22 Anumu lapatolo Juda ye awilima pipili kolkole aku siku niringili. Juda ye awilimane u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Karasimu.’ nimu liemu aku yombomo ulkana maku topo Pulu Yemonga ungumu pilielemolo ulkamanga naa opili kamu makoromolo.” niringimunga aku siku niringili.
JOH 9:23 U ye awilimane aku siku ningu panjeringimu anumu lapatolo pilkuli “Yu ye yumu kene yuyu nipili mangilku piliaa.” niringili.
JOH 9:24 Juda ye awilimane kelko talo siku u mongo kiri lierimu yemo “U.” ningu yundu ninguli: “Nuni ‘Pulu Yemo pilipa molemo.’ ningu kolo naa toko, nu semu mele sumbi siku olio piliamili ningu si! ⸤Olio Pulu Yemonga ungumu mimi sipu pilielemolo yemane pilkimulu,⸥ ‘ ‘Nunga mongotolo sepa peanga sendemu.’ nikinu yemo yu ulu-pulu-kiri seli yemo.’ nimbu pilkimulu.” niringi.
JOH 9:25 Yuni onondo pundu topa nimbale: “Nanga mongotolo sepa peanga sendemu yemo ulu-pulu-kiri seli yemo molo mólonje, na naa pilkiru. Aku-na-kolo ulu se na paa sika pilkiru. U nanga mongotolo paa sika kiri lierimu-na-kolo kiniá nanga mongotolo peanga liemu-na kolea kanokoro, akumu na paa pilkiru.” nirimu.
JOH 9:26 Kanu-kinia onone yu mangilku pilku ninguli: “Yuni nu nambi semuye? Nambolka unguri semu kinia nunga mongotolo peanga liemuye?” niringi.
JOH 9:27 Yuni pundu topa nimbale: “Nane ono u nimbu sindu-na-kolo naa pilingindu ungu nindumu pilku mokoli sengi kanumu. Pe kiniá nambolkare pilingindu kelko ‘ni!’ nikimiliye? Ono kepe yu lombili pungíndu mangilkimilinje?” nirimu.
JOH 9:28 Kanu-kinia onone yu-kinia mumindili kolkole iri toko ninguli: “Nu aku ye kirimunga lombili andoli yemo na-kolo olio Mosisinga lombili andoli yema.
JOH 9:29 ‘Pulu Yemone sika Mosisi-kinia ungu nirimu.’ nimbu pilipuli ⸤ ‘Mosisi Pulu Yemonga ye awilimu.’ nimbu pilipu molemolo⸥-na-kolo i ye kirimu yu serenga molopa orumunje, olio naa pilkimulu.” niringi.
JOH 9:30 Yemone pundu topa nimbale: “I yemone nanga mongotolo sepa peanga sendemu-na-kolo yu sena molopa orumunje ono Pulu Yemonga ungumu mimi siku pilielemele yemane naa pilielemele akumu paa ulu se lupa.
JOH 9:31 Olio pilielemolo, ‘Ulu-pulu-kiri selemele yomboma Pulu Yemo mawa seko “Liku tapondou.” nilimili unguma Pulu Yemo yuni naa pilielemo. Yombo se ‘Pulu Yemonga imbimu olandopa molopili.’ nimba uluma sepa molopa, yuni “Sei.” nilimú mele pilipa selemo yombomo Pulu Yemo mawa sepa “Liku tapondou.” nilimú unguma yuni pilielemo.’ akumu olio pilielemolo.
JOH 9:32 U Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa kepe yombo se anumuni merimu kinia olona sukundu mongo kiri lierimu yombomonga mongomo yombo sene sepa peanga senderimu ningu semane selu kepe u sene naa toringi pilierimulu kanumu.
JOH 9:33 Pulu Yemone i yemo lipa naa mundulkanje yuni aku sipa ulu-tondolo se manda naa selka.” nirimu.
JOH 9:34 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli onone pundu toko ninguli: “Nu aminiene merimu kinia ulu-pulu-kiri awisili pepili merimu. Pe kiniá nuni ‘olio mane siembo.’ konopu lekole nikinuye?” niringi. Aku ninguli yu ⸤Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana kamu⸥ makororingi.
JOH 9:35 Juda ye awilimane Yesusini mongotolo sepa peanga senderimu yemo ⸤Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana⸥ kamu makororingi kinia pilipale Yesusi yu pumba kanopa nimbale: “Nu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤ ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu⸥.’ ningu kuru mondokono molo móloye?” nirimu.
JOH 9:36 Yemone mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, i ye nikinumu yu nawe? Nane ‘yu sika aku yemo molemo.’ nimbu kuru mondambo kene ningu si.” nirimu.
JOH 9:37 Yesusini nimbale: “Kanu yemo nu kiniá kanoko moleno. Kiniá nu-kinia ungu ningu molkombele akumu.” nirimu.
JOH 9:38 Kanu-kinia ye kanumuni nimbale: “Ye-Awilimu, kiniá ‘Nu aku yemo sika lepomo.’ nimbu kuru mondokoro.” nimbale Yesusinga imbimu ambolopa paka tondopa yu kape nirimu.
JOH 9:39 Yesusini nimbale: “Na ‘yomboma ulu-pulu-kiri seko molemele mele mona liepili piliangi.’ nimbu ma-koleana orundu. ‘Yombo mongo kiri lemóma mongone mélema kanoko, mongo peanga lemóma mongone mélema naa kanangi.’ nimbu ma-koleana orundu.” nirimu.
JOH 9:40 Parisi ye yu pea moloringi marene yuni aku nirimu pilkuli ‘Yu ungu-iku se topa oliondo nikimunje?’ ningu yu mangilku ninguli: “Nu nambolka ningu nikinuye? Olionga mongoma kiri lemólaye?” niringi.
JOH 9:41 Yesusini nimbale: “Ononga mongoma kiri lelkanje ononga ‘konopumanga ulu-pulu-kirima pelemo.’ ningu pilkuli, ⸤Pulu Yemondo⸥ “‘Ulu-pulu-kirima mania pumba konopuma peanga liepili.’ ni.” nilimolá. Aku-sipa na-kolo “Mongomane mélema kanolemolo.” nilimilimunga ononga ulu-pulu-kirima konopumanga we pepili molemele.” ⸤nirimu.⸥
JOH 10:1 ⸤Yesusini yombo moloringimando nimbale:⸥ “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Ye se kongi sipisipi pala kerepuluna sukundu naa pumba, we-senga topa takondopa pulimú yemo yu wa noli yemo.
JOH 10:2 Aku-sipa na-kolo ye se kerepuluna sukundu pulimú yemo yu sipisipi nokoli yemo.” nikiru.
JOH 10:3 Kerepulu nokoli yemone yunga kuna lindilimú. Sipisipimane nokoli yemonga ungumu pilielemele, yunga sipisipimanga imbima lepa pala kerepuluna ultu memba pulimú.
JOH 10:4 Yunga sipisipima wendo lipale, yu kumbi lepa pulimú kinia yunga ungumu pilkuli ono lombili pulimili.
JOH 10:5 Ye lupa senga ungu nilimúmu naa pilkuli yu lombili naa pungu talopa leko pulimili.” nirimu.
JOH 10:6 Yesusini aku ungu-ikumu topa sirimu-na-kolo ungu-pulumu naa pilieringi.
JOH 10:7 Yesusini ⸤kongi sipisipimanga ungu-ikumu topale nirimumuni, ungu-pulumu naa pilieringi-kulu⸥ kelepa ungu se pea nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na sipisipimanga pala kerepulumu.
JOH 10:8 Ye lupa u na naa wambo oringi yema wa noli yema mindi, aku-na-kolo ononga unguma sipisipimane naa pilieringi.
JOH 10:9 Na kerepulumu. Yomboma ‘Sukundu pamili.’ ninguli na molombona ongema mindili nolemolá aulkana wendo ongo na-kinia manda molko sukundu pungu pena ongo era nongo sengemo.
JOH 10:10 Wa noli yemone wa nomba, topa kondopa, sepa kinjimbando mindi olemo. Aku-sipa na-kolo nane ‘Ono konde molko paa molko kondangi.’ nimbu orundu.
JOH 10:11 “Na nanu kongi sipisipi tapu sepo kondolio yemo. Sipisipi tapu sepa kondoli yemone yunga sipisipima ‘Mindili naa nongo, kolou naa kolangi.’ nimbale ono lipa tapondopa ononga nimba kolali sepa kolondomba selemo.
JOH 10:12 Ye se yu sipisipi pulu yemo mólo, yu we kou-kongono mindi sepa sipisipima we nokondolemo, kanu we tapu sendeli yemo owá-palako se ‘Sipisipi se topo nambo.’ nimba olemo kinia kanopale, yu sipisipima mundupa kelepa talopa lepa pulimú. Kanu-kinia owá-palakomone sipisipima topa bulu-balu silimú.
JOH 10:13 Yemo yu kou-kongono seli yemo mindi molopale, sipisipima kondo naa kolopa yu kowa mindi pulimú.
JOH 10:14 “Na nanu sipisipi pulu yemo molopole ono tapu sepo kondolio. Tatane na kanopa pilielemo nane yu kanopo pilielio mele aku sipa melela, nane nanga sipisipima kanopo pilielio onone na kanoko pilielemelela. Nane sipisipima ono ‘Naa kolangi.’ nimbu ononga kolali sepo kolondombo.
JOH 10:16 Nanga sipisipi mare lupa molemelela, i ⸤Juda⸥ koleana sipisipima mindi mólo. Na kanu sipisipi wema kepe paa membo ombóla. Membo ombó kinia kanuma nanga unguma pilku lingí kinia pe sipisipima pali talape selumu mindi molonge, sipisipi pulu ye selu mindi molopa ono tapu sepa kondomba. Akumu na.
JOH 10:17 “‘Na kolambo.’ nikirumunga Tatane na konopu mondolemo. Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Kolopole ónomo óno-koleana kamu leambo.’ ni naa nimbu, ‘Lomboropo ola molambo.’ nimbú.’ nimbu pilipuli ‘Na kolambo.’ nikiru.
JOH 10:18 Yombo sene na ‘Kolopili topo kondambo.’ ni naa nikimu; nanu konopumuni pilipuli ‘Kolambo.’ nikiru. ‘Na kolambo tangi.’ nikirumu nanu ‘Kolambo.’ manda nimbú. Kolopole nimbúmuni, ‘Na kelepo konde molambo.’ nimbúmu nanu manda nimbú. I sembomo Tatane “Aku siku sei.” nirimu mele sembó.” nirimu.
JOH 10:19 Yesusini aku nirimu-kulu Juda yombomane pilkuli ono kelko konopu seluna naa pupili yu-mele-mele konopu liku mundoringi.
JOH 10:20 Yombo awisilini ninguli: “Yunga konopuna kuru se molemomonga yu amu topa aku sipa ungumu nimba kinjilimú. Nambi semu-na yunga ungumu pilkimiliye?” niringi.
JOH 10:21 Aku-sipa na-kolo marene ninguli: “I ungu nikimuma kuru se konopuna molomba ye sene aku sipa mele manda naa nilka. Kuru sene nambi sepa yombo senga mongo kiri lielimu manda sepa peanga sendelkaye?” niringi.
JOH 10:22 Kanu-kinia Juda yombomanga ulu se wendo orumu wale se wendo orumu. Koronga-u yombo marene Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena seko kake senderingi walemo kalia-ingi senga senga pilingindu Jerusalleme maku toringi aku walemo wendo orumu. Aku walemo kolea ali sepa kalopora torumu walemanga wendo orumu.
JOH 10:23 Kanu walemo wendo orumu kinia Yesusi ulka-tembele kerepuluna ‘Sollomononga’ ningu takoko anju liltingina andopa molorumu
JOH 10:24 kanu-kinia yu molorumuna Juda ye awilima ongo maku toko gilku yundu ninguli: “Olio konopu talo sipu naa kimbu sipu molamili kene Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu nu liemu olio mongo toko ningu si.” niringi.
JOH 10:25 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane aku yemo molio u nimbu sirindu-na-kolo ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemele. Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo “sende-pu.” nirimu-na ulu-tondolo seliomane na molio mele lipa ora silimú,
JOH 10:26 aku-na-kolo ono nanga kongi sipisipima naa molemelemonga molio mele niliu akumu ‘Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondolemele.
JOH 10:27 Nanga sipisipima nanga unguma pilielemele. Nane ono kanopo imbi siliu, ono na lombili olemele.
JOH 10:28 Nane ono ‘konde molko mindi pangi.’ niliu. Ono mindili nongo molko kinjingí koleana naa pungí. Ono nane nokopo molambo yombo sene manda wendo naa limba.
JOH 10:29 Tata yuni kanu sipisipima na sirimu yemo yu mélemanga pali olandopamo, yuni kanuma nokopa molopili yombo sene manda wendo naa limba.
JOH 10:30 Na kinia Tata kinia olto selumu.” nirimu.
JOH 10:31 Juda ye awilimane kelko kou-mulu liku Yesusi toko kondonge seringi,
JOH 10:32 aku-na-kolo yuni onondo nimbale: “Nane Tatanga ulu-tondolo awisili peangama ono lipu ora sipu serindu, akupokonga semo kanoko kiri pilkuli na kouni toko kondonge sekemeleye?” nirimu.
JOH 10:33 Juda ye awilimane pundu toko ninguli: “Ulu-tondolo serinumanga nu kouni topo kondomolo naa sekemolo. Nu we-mana-yemone Pulu Yemo liku ungu-taka tondoko nuni ninguli: “Na Pulu Yemo.” nilinu, akumunga nu kouni topo kondomolo sekemolo.” niringi.
JOH 10:34 Yesusini pundu topa nimbale: “Pulu Yemonga boku taltolemelemonga Pulu Yemone ungu se nimbale: “Nane ono u nimbuli: ‘Ono pulu yema.’ nirindu kanumu.” nirimu, nimba bokuna molemo.
JOH 10:35 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane kolo naa tolemo, ungu nilimúma pepa mindi pulimú kanumu. Pe Pulu Yemone yunga ungu pilieringi yombomando “pulu yema.” nirimu liemu
JOH 10:36 Tatane nimba taltopa ‘nanga yemo molopili.’ nimba ma-koleana lipa mundorumu-na orumu yemone yu “Pulu Yemonga Malo.” manda naa nimbáye? Pe nane “Na Pulu Yemonga Malo.” niliumunga nando “Pulu Yemo liku ungu-taka tondokono.” nambi semu-na nikimiliye?
JOH 10:37 Tatane uluma selemo mele nane aku sipu uluma naa sendu liemu na ‘sika yunga malo nikimu’ ningu kuru naa mondangi.
JOH 10:38 Aku-sipa na-kolo Tatane uluma selemo mele nane sika aku sipu uluma sembó kinia ‘Yu Pulu Yemonga Malo mólo. Kolo tokomo.’ ningu kuru naa mondongi liemu aku manda, ulu-tondolo selioma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanangi. ‘Tata na-kinia kopu sepa molemo, na Tata-kinia kopu sepo molio.’ ningu kuru mondongendo aku siku nane selio uluma kanokole ‘Sika Pulu Yemonga ulu-tondoloma.’ ningu kanaa.” nirimu.
JOH 10:39 Yuni aku nirimumunga onone kelko yu ka singí seringi-na-kolo yu ono mundupa kelepa yu purumu.
JOH 10:40 Aku sepale nirimumuni, Yesusi kelepa no Jodane kimbilipa nekendo pumba, Jono u yomboma no linderimu koleana pumba molorumu.
JOH 10:41 Kanu-kinia yombo awisili yu molorumuna oringi. Ongo ninguli: “⸤No Lindeli⸥ Jonone sika ⸤Pulu Yemonga kongono senderimu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo selu kepe naa serimu, aku-na-kolo i yemone pe omba molopa sembá mele Jonone u nimba sirimu aku unguma paa sika nirimu.” niringi.
JOH 10:42 Kanu-kinia aku koleana yombo awisilini ‘Yesusi yu sika.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 11:1 Ye se kuru torumu, yunga imbi LLasirasi. Yunga kolea Betani, akuna yunga kemulu Maria kinia Matatolo pea moloringi.
JOH 11:2 Kanu ambo Mariane pe walte Ye-Awilimunga kimbuna wambola ondopa ape kandondopale Maria yunga penge-indimuni Ye-Awilimu yunga kimbuna kulu tondorumu. Ambo akumunga kemulu LLasirasi kuru torumu.
JOH 11:3 Yunga kemulutolone LLasirasi kuru torumu-kulu Yesusi molorumuna ungu se ningu munduku ninguli: “Ye-Awilimu, nuni konopu mondoleno yemo kuru tomu.” niringili.
JOH 11:4 Yesusini aku ungumu pilipale yu lombili andolimando nimbale: “LLasirasi kuru tokomomo manda naa kolomba, mólo. Pulu Yemonga tondolomo mona lepa yunga imbi ola molombamonga yu kuru tokomo. Yu kuru tokomomonga Pulu Yemonga Malonga tondolomo mona lepa imbi ola molombala.” nirimu.
JOH 11:5 Yesusini ambo Mata kinia genu Mariatolo olonga kemulu LLasirasi kinia ono paa konopu mondorumu-na-kolo LLasirasi kuru torumu pilipale yu molorumu koleana wale talo we molorumu.
JOH 11:7 Wale talo molopale pe yu lombili andoli yemando nimbale: “Olio kolea Judia disirikindu kelepo yando pamili.” nirimu.
JOH 11:8 Aku-na-kolo onone ninguli: “Rapai, Juda ye awilimane nu u kouni toko kondonge seringi kanumu. Pe nu akuna kelko puni sekenoye?” niringi.
JOH 11:9 Yesusini pundu topa ungu-iku topa nimbale: “Wale senga ekendo kolea simbulu topa, ekendo tangopa naa selemoye? Kolea tangolemo kinia yombo se ma-koleana pa sendelemona pumbale aulka sumbi sipa kanopa pumba manda a naa tolemo.
JOH 11:10 Aku-na-kolo yombo se ipulieli pulimúmu pa sendélimu yu-kinia naa pelemomonga yu a tolemo.” nirimu.
JOH 11:11 Aku nimbale pe yuni kelepa onondo ungu se pea nimbale: “Olionga pulu lemó ye LLasirasi uru pelemo. Aku-na-kolo nane pumbu yu topo makisindimbu.” nirimu.
JOH 11:12 Yunga lombili andolimane ninguli: “Ye-Awilimu, yu uru pemu liemu kelepa manda molombamo.” niringi.
JOH 11:13 Yesusini LLasirasi kolorumumundu nirimu-na-kolo yunga lombili andolimane ‘Yu we uru pelemo.’ konopu lieringi.
JOH 11:14 Aku siku konopu lieringi-kulu Yesusini ungu-ikumunga pulumu nimba para sipa nimbale: “LLasirasi kolopa pora simu.” nirimu.
JOH 11:15 “Aku-na-kolo na yu-kinia naa molondumunga ulu-tondolo wendo ombá kene onone na molio niliu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga yu-kinia naa molondumu papu sendu. Yu lemóna pamili waa.” nirimu.
JOH 11:16 Aku nirimu pilipale, Tomasi, yunga imbi se Didimasi, yuni lombili andoli marendo nimbale: “Olio Yesusi yu kinia pea kolamili pamolo.” nirimu.
JOH 11:17 Yesusi kolea-kanga Betani omba pilierimu kinia “LLasirasi yombo-óno-koleana wale kise pemu.” niringi pilierimu.
JOH 11:18 Kolea-kanga Betani kinia kolea-awili Jerusalleme kinia paa nondopa mele lierimu, manda manjeli killomita yopoko mele. Nondopa lierimu-kulu
JOH 11:19 Juda yombo awisili LLasirasi kolorumu-kulu pilkuli Mata Mariatolo moloringilina ono kola-ulka oringi.
JOH 11:20 Matane Yesusi orumu pilipale yuni ‘Aulkana kanopo limbu.’ nimba purumu, aku-na-kolo Maria yu ulka sukundu we molorumu.
JOH 11:21 Matane Yesusi kanopa lipa yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
JOH 11:22 “Aku-na-kolo na pilkiru, kiniá kepe nuni Pulu Yemo-kinia mawa sení kinia nu mawa sení mélemo yuni pilipale nu simba.” nirimu.
JOH 11:23 Yesusini yundu nimbale: “Kemilia kelepa lomboropa ola molomba.” nirimu.
JOH 11:24 Matane nimbale: “Sika, na pilielio. Mulu ma pora nimbá walemonga yomboma lomboroko ola molonge kinia LLasirasi kepe lomboropa ola molomba.” nirimu.
JOH 11:25 Yesusini yundu nimbale: “Yombo lomboroko ola molonge ulu-pulumu kinia konde mololi ulu-pulumu kinia aku ulutolonga pulumu na.” nirimu. “Na molio i nikiru mele ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo kolopale konde molomba.
JOH 11:26 Yombo konde molopa ‘Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.’ nimba kuru mondolemo yombomo paa sika kolou naa kolopa alieli konde molopa mindi pumbá. Aku nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondoko molkono molo móloye?” nirimu.
JOH 11:27 Matane Yesusindu nimbale: “Sika, Ye-Awilimu. ‘Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia Pulu Yemonga Malomo kinia, aku yemo “Ya mana ombá.” niringi ye akumu nu ongo moleno.’ nimbu kuru mondopo molio.” nirimu.
JOH 11:28 Matane aku nimbale yu yando pumbale genu Maria kiyongo nimba mangilipa “Pea molambili ou.” nimba yundu nimbale: “Ungu Mane Sili Yemo omba molopale, “Yu moliona ou.” nikimu.” nirimu kinia
JOH 11:29 Maria pilipale yu popenge sepa ola gilipa Yesusi molorumuna purumu.
JOH 11:30 Kola-ulka moloringina Yesusi u naa omba, Matane yu aulkana giliepili pumba kanopa orumu akuna yu we molorumu.
JOH 11:31 Kanu-kinia Juda yombo kola-ulka pea moloringimane Maria popenge sepa ola gilipa omba pena purumu kinia kanokole niringimuni, ‘Yunga kemulu óno seringi koleana kola sembá pukumunje.’ ningu lombili puringi.
JOH 11:32 Maria Yesusi gilierimuna omba Yesusi kanopale yunga kumbi-kerena omba tamalu pepa nimbale: “Ye-Awilimu, nu ya pea molemolánje nanga kemulu naa kolka.” nirimu.
JOH 11:33 Maria kinia Juda yombo yu-kinia pea oringima kinia kola seringi-kulu kanopale yu ono paa kondo kolopa konopu umbuna awili sepa kolorumu.
JOH 11:34 Yuni mangilipa nimbale: “Yu óno sena seringiye?” nirimu. Onone pundu toko ninguli: “Ye-Awilimu, nu ongo kanou.” niringi.
JOH 11:35 Yesusi kola serimu.
JOH 11:36 Aku serimu-kulu kanokole Juda yombomane ninguli: “Kaname. Ye kolorumumu yu paa konopu mondolemo lepomo.” niringi.
JOH 11:37 Aku-na-kolo marene ninguli: “Ye senga mongo kiri lierimumu manda sepa peanga senderimu yemo yuni i kolorumu yemondo “Naa kolopili.” manda naa nilkaye?” niringi.
JOH 11:38 Yesusi yu kelepa kameléna mindili serimu pilipale yombo-óno-koleana orumu. Aku óno-koleamo yu kou-kandemo. Yu óno seringi kou-kande kerepuluna kou awili sene pipi siku taltoringi lierimu.
JOH 11:39 Yesusini nimbale: “Koumu wendo lie.” nirimu. Aku-na-kolo kolorumu yemonga kemulu Matane nimbale: “Ye-Awilimu, yu óno-koleana pepili wale kise omba pumu lupendi paa tomba.” nirimu.
JOH 11:40 Yesusini yundu nimbale: “Nane nundu “Na molio mele nindu ungumu ‘Sika nimu.’ ningu kuru mondonu liemu nuni Pulu Yemonga tondolomo kanoni.” nindu kanumu.” nirimu.
JOH 11:41 Aku nirimu kinia onone kou akumu wendo liltingi. Kanu-kinia Yesusini olando sipa kanopa nimbale: “Tata, nuni na pilienumunga nane nu “Ange. Paa senu.” nikiru.
JOH 11:42 Nuni nanga ungumu alieli pilieleno, nuni pilieleno mele na pilielio-na-kolo ‘Yombo ya i gilkimilimane ‘Na nuni mundorunu yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu nane nundu “Na pilienumunga ange.” nindu.” nirimu.
JOH 11:43 Aku nimbale nirimumuni, tondolo mangilipa nimbale: “LLasirasi, nu makiliku wendo ou.” nirimu.
JOH 11:44 Kanu-kinia ye kolorumu kanumu makilipa wendo orumu. Yu wendo orumu kinia yunga kimbu kima banisini ka toko yunga kumbikeremo kepe maminiane okoko yu óno seringima wendo naa lipa we omba gilierimu-kulu Yesusini onondo nimbale: “Yu okongi mulu-maminiamo wendo lieyo. Yu omba pupili.” nirimu.
JOH 11:45 LLasirasi kolorumu kinia Yesusini yu topa makisinderimu-kulu Juda yombo kola-ulka oringimanga awisilini yuni aku serimu ulumu kanokole ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondoringi.
JOH 11:46 Aku-na-kolo mare Parisi yema Jerusalleme moloringina pungu Yesusini serimu mele semane toko siringi.
JOH 11:47 Aku ungumu pilkuli Parisima kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone “Olio Juda yombomanga kanjolloma pali maku tamili waa.” ningu ninguli: “Olione i yemo nambi semoloye? I yemone Pulu Yemo kinia kopu seko molembele mele lipa ora silimú ulu-tondolo awisili selemo.” niringi.
JOH 11:48 “Olione yu aku sipa sepa molopili siye kolomulu liemu yombomane paa pali ‘Yu “molio.” nilimú mele sika akumu molemo.’ ningu kuru mondokole ⸤yu lombili andonge⸥ kinia Romo-gapomanomo olio-kinia ‘Opa semolo.’ konopu lekole ningímuni, ongo olionga Pulu Yemo popo topo kalolemolo ulka-tembelemo toko sikisiku olionga yomboma toko bulu-balu siku mundungí.” niringi.
JOH 11:49 Kanu-kinia ononga ye ‘Kayapasi’ nili ye se, yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu, yuni nimbale: “Ono amu toko, i ulu wendo okomomonga pulumu naa pilielemele.
JOH 11:50 Yombo se yombomanga pali kolali sepa kolondomu liemu peanga. Se kolali sepa naa kolondomba kinia yomboma pali kolongi liemu manda naa sembá.” nirimu.
JOH 11:51 Yuni aku nirimumu yuyu pilipa naa nirimu. Yu aku kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumumunga Pulu Yemone yunga konopuna sukundu ungu-umbu se tondopa nimba panjerimu kinia pilipale aku sipa walu nirimu. ⸤Aku nirimu ungumunga sika pulumu naa pilierimu.⸥ Yesusi yu sembá mele Kayapasini nirimumunga pulumu i-sipa: Yesusi Juda yombomanga pali nimba kolali sepa kolondomba.
JOH 11:52 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga manjipa mólo. Pulu Yemonga bolango koleamanga pali molemele akuma pea seluna lipa memba omba maku tombamonga yu ononga pea nimba kolondombamondo Kayapasi yuni nirimu.
JOH 11:53 Kanu-kinia Kayapasini kerena nirimu mele pilkuli kanjollomane Yesusi toko kondongendo pulu polko langi niringi.
JOH 11:54 Kanu-kinia Juda ye awilimane yu toko kondongendo langi niringi pilipale Yesusi ono moloringina yu we mona naa andorumu. Yu ono mundupa kelepa kolea ku lielina nondopa lierimu kolea kanga Ipereme pumba, akuna yunga lombili andolima pea moloringi.
JOH 11:55 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema nondopa wendo ombá serimu kinia Juda yombo awisili ononga pulu koleama munduku kelko pungu, Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma sengendo Jerusalleme olando puringi.
JOH 11:56 Akuna punguli Yesusi korokole, Pulu Yemo popo toko kaloringi ulka-tembelena maku toko gilkuli anju yando angelema ningu ninguli: “Ono nambolka konopu lekemeleye? Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu Pulu Yemo-kinia ulu semoloma ‘pea samili.’ nimba naa ombáye?” niringi.
JOH 11:57 Aku-na-kolo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia onone u ningu panjiku ninguli: “Yombo sene Yesusi senga molomba kanopale, ka siemili olio nimba sipili.” niringi.
JOH 12:1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema aku kalia-ingimu wendo ombándo wale se-pakara we pepili Yesusi LLasirasi molorumu kolea-kanga Betani purumu. Kanu yemo yu u kolorumu óno seringi kinia pe Yesusini “Wendo ou.” nirimu kinia yu lomboropa wendo orumu.
JOH 12:2 Betani kanuna ulka senga yomboma kere-langi Yesusi pea nongendo seko mimi seringi. LLasirasi kemulu Matane kere-langima moke serimu. Yesusi pea kere-langi nongo moloringi yombomanga se LLasirasi yu.
JOH 12:3 Kanu-kinia LLasirasi kemulu Mariane wambola ‘sipaikenate’ nili mingi se lipa Yesusi molorumuna memba orumu. Kanu wambolamo yunga mingi senga umbunamo apo llita mele, kanumu kou-mone paa awili sepa purumu. Lipa memba ombale nirimumuni, Yesusinga kimbutolonga ape kandondopale Maria yunga penge-lapisamo lipa kimbutolo kulu tondorumu. Ulkana sukundu wambolamo muna paa awili sepa torumu.
JOH 12:4 Aku-na-kolo Yesusi yunga lombili andoli ye se, Judasi Isikeriote, yuni Yesusi pe lipa Yesusi yunga opa-touma sirimu ye kanumu, yuni nimbale:
JOH 12:5 “⸤Yuni i wambola muna paa toli mingi pali nambi semu-na we naa simuye? Silkanje⸥ aku wambolamo kou-mone limolanje kou awisili, kou-mongo wane tausini mele, lipuli yombo koropama moke sepo silimolá.” nirimu.
JOH 12:6 Aku-na-kolo yuni yombo koropama kondo kolopale aku sipa naa nirimu. Yu wa limbando nirimu. Yu Yesusi lombili andoli yemanga kou-walemo nokopa mendepa, ononga kou-mone lakilieringima alieli yu wa liltimu.
JOH 12:7 ⸤Judasi Isikeriote yuni aku nirimu kinia⸥ Yesusini pundu topa nimbale: “Ambomone semumunga unguri naa ni! Na kolombo kinia óno sengemonga kandondombando papu taltorumu.
JOH 12:8 Yombo koropama ono-kinia alieli molonge-na-kolo na ono-kinia alieli naa molombo.” nirimu.
JOH 12:9 Yesusi kolea-kanga Betani ulka senga molorumu Juda yombo awisili pilkuli yu molorumuna oringi. Yesusi mindi kanongendo naa oringi. LLasirasi u kolorumu Yesusini topa makisinderimu kanu yemo konde molorumu mele kanonge oringila.
JOH 12:10 Aku seringi-na Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane pilkuli LLasirasi kepe toko kondongendo langi niringi.
JOH 12:11 LLasirasi kinia ulu-tondolo se wendo orumumunga Juda yombo awisili ononga Juda ye awilima munduku kelko Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko yu lombili andoringi-kulu LLasirasi yu kepe “Topo kondamili.” ningu langi niringi.
JOH 12:12 ⸤Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilingí uluma sengendo yombo awisili kolea-awili Jerusalleme sukundu sukundu ongo maku toko moloringi. Yesusi ⸤oleanga mele kolea-kanga Betani LLasirasinga ulkana molorumu.⸥ Pe orili-ukundu yu Jerusalleme ombá orumu mele kanu yombo maku toko moloringimane pilkuli niringimuni,
JOH 12:13 onone kipi gomo mare langoko mengo pungu, aulkana Yesusi lingí punguli tondolo munduku ninguli: “Kiniá olio lipa tapondomba ye peangamo okomo. Pulu Ye Yawene lipa mundorumu-na yunga kongonomo sendemba okomo yemo molopa kondopili. ⸤Olio⸥ Isirele yombomanga ye nokoli kingimu molopa kondopili.” niliku puringi.
JOH 12:14 Yesusi kongi dongi se kanopa lipa, ola pumba bulu-mingina molopa ⸤orumu⸥. Aku serimu kinia Pulu Yemonga bokuna ungu se, pe wendo ombá koronga-u niringi mele, wendo orumu. Aku ungumu i-sipa:
JOH 12:15 ‘Jerusalleme yomboma, pipili naa kolayo. Ononga ye nokoli kingimu kongi dongi walo senga bulu-mingina molopa okomo kanaa.’ nirimu mele bokuna molemo.
JOH 12:16 U Yesusi naa toko kondangi ono-kinia molorumu kinia yu lombili andolimane kanu ulumanga awili seko naa pilieringi, pe mindi pilieringi. Pe Yesusi yu yombomane toko kondoringi, Pulu Yemone yu kelepa mulu-koleana olando lipa yu sepa kondorumu kinia ono kanu uluma, u yu mulu-koleana naa pupili wendo orumu, kelko pilkuli, Yesusi mana mania naa opili Pulu Yemonga ungu molemo bokumuni yundu pe wendo ombá mele u nimba sirimu molemo mele pe yombomane yu-kinia seringi mele kepe yuni serimu mele kepe pilieringi.
JOH 12:17 Yombomane Yesusi aulkana we naa li-poringi. U kolea-kanga Betani LLasirasi kolopa óno-koleana perimu kinia Yesusini yu topa makisinderimu yombo maku toko moloringimane kanoringi. Kanu yombomane kanu ulu-tondolomo Yesusini serimu kanoringi mele semanemo andoko toringi.
JOH 12:18 Yombomane yu Pulu Yemone lipa mundorumu, yu-kinia kopu seko molembele mele lipa ora sirimu kanu ulu-tondolo serimumu pilkuli yu aulkana lingí puringi.
JOH 12:19 Kanu-kinia Parisi yemane aku seringi kanokole onone ononga ye awilimando ninguli: “Onone yu toko mania mundungí seringi selemele mele manda naa sekemo kanayo. We-yomboma pali pungu yu lombili pukumili kanaa.” niringi.
JOH 12:20 ⸤Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele⸥ pilingí uluma senge walema wendo ombá serimu kinia yomboma ‘Pulu Yemo popo tondopo yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu Jerusalleme puringi kanu yombomanga mare Giriki yombo mare ono pea puringi.
JOH 12:21 Kanu Giriki yomboma kolea Gallilli disiriki lierimu kolea Besaida taono ye Pillipu molorumuna ongo mawa seko ninguli: “Ye-Awilimu, olio Yesusi kanamili.” niringi.
JOH 12:22 Niringi mele Pillipuni pilipale anju pumba Enderu nimba sirimu. Kanu-kinia Yesusi lombili andoli ye Pillipu kinia Enderutolo olo pungu Yesusi ningu siringili.
JOH 12:23 Yesusini pundu topa yu nondopa sembá mele nimba sipa nimbale: “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa pumba yunga kolea peangana molopa kondomba walemo wendo omu.
JOH 12:24 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kere-langi mongo naa kolomu liemu yuyu selu mindi we lemba. Aku-sipa na-kolo yu kolopa mana mania pemu liemu toko nimba wendo omba mongo awisili tomba. ⸤Aku sipala na naa kolondu liemu nanga yombo awisili naa molonge, nanu manjipu molombo.⸥
JOH 12:25 “Yombo se ya mana ‘Na molopo kondopo, na nondopo naa kolambo.’ konopu lemó yombo se yu kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-sipa na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongono sendembando ‘Na ya mana mindili nombo molombo mandala, kolombo mandala.’ konopu lemó yombo se yu pe kamu alieli-alieli molopa kondopa mindi pumbá.
JOH 12:26 Nanga kongono sendelemo yombo se yu na lombili andopa na selio mele sepili. Na yomboma lipu tapondopo, Pulu Yemonga ungumu onondo nimbu simbundu mindili nombo molio molombo mele kanu yombomone aku sipa nanga kongonomo sendepili. Kanu-kinia na molombo koleana nanga kendemande-yombomo kepe pea kopu sepo molombolomo. Yombo se nanga kongonomo sendepa molomu liemu pe Tatane kanu yombomonga imbimu ambolopa paka tondomba.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
JOH 12:27 ⸤Aku nimbale Yesusini ungu se pea nimbale:⸥ “Yombomane na toko kondongemonga kiniá na mini-wale pumbomo. Nambolka nimbúnje? Tatando “Tata, kiniá na ulu-pulu wendo ombá okomomo ‘Naa wendo opili.’ ni.” niembonje? Mólo. Na ‘I ulu-pulumu wendo opili.’ nimbu orundu-na aku sipu paa naa nimbú.
JOH 12:28 Tata, nunga imbi ‘Ola pupili.’ ni.” nirimu. Kanu-kinia ungu se mulu-koleana wendo omba nimbale: “Nu serinu selenomonga nanga imbimu koronga ola purumu. Pe kiniá senimunga kamu ola pumbá.” nirimu.
JOH 12:29 Maku toko moloringi yombomane aku ungumu pilkuli niringimuni, “Mulu topomo.” niringi. Marene ninguli: “Mulu-koleana angello sene yundu ungu se nimu.” niringi.
JOH 12:30 Yesusini nimbale: “I ungu wendo omumu na ‘Lipu tapondambo.’ nimba i ungumu naa nimu. ‘Ulu-pulu wendo ombá okomomo wendo ombá kinia ono konopu enge nipili molangi.’ nimba i ungumu nimu.
JOH 12:31 Kiniá Pulu Yemone ma-koleana yomboma “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” nimbá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Na kolombo kinia ma-koleamonga ye nokoli ⸤Setene⸥nga tondolomo mania pumbá.
JOH 12:32 Aku-na-kolo na liku ola panjingí kinia na molombona yomboma pali “Waa.” nimbú.” nirimu.
JOH 12:33 (Yuni “Na liku uku toko ola panjingí.” nirimumunga ‘ ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko ola panjingí yunga lombili andolima piliangi.’ nimba yuni aku nirimu.)
JOH 12:34 Yuni aku nirimumunga yombo maku toringimane ninguli: “Pulu Yemonga bokuna ‘Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ombale kolou naa kolopa alieli molopa mindi pumbá.’ nimba molemo kanumu pilipu molemolo. Akumunga nuni “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo liku uku toko ola panjingí.” nikinu akumu nambi seko nikinuye? ‘Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye’ nikinumu nawe?” niringi.
JOH 12:35 Kanu-kinia Yesusini onondo nimbale: “Wale laye-kolo pa sélimu ono-kinia molomba. Akumunga kiniá pa sendélimu ono-kinia molemo kinia ono pangi. Pe ono simbulumuni pipi naa sipili. Yombo simbulu tolina pulimú yombomo pulimú aulkamo kanopa imbi naa silimú.
JOH 12:36 Kiniá pa sélimu ono-kinia molemo kene ‘Olio pa sélimunga yomboma molamili.’ ningu ‘Pa sélimu sika.’ ningu kuru mondangi.” nirimu. Unguma nimba pora sipale nirimumuni, ‘Na naa kanangi.’ nimba Yesusi yomboma mundupa kelepa senga pumba lopi se-porumu.
JOH 12:37 Yesusini ⸤Pulu Yemone yu ‘kongono sendepili.’ nimba lipa mundorumu, yu pea kopu seko moloringili mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu yombomane kanoringi-na-kolo u kepe, kanoringi kinia kepe, “Yu sika Pulu Yemone lipa mundorumu yemo.” ningu kuru naa mondoringi.
JOH 12:38 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane u nirimu mele pe kamu wendo ombámonga onone aku siku ningu kuru naa mondoringi. Aisayane nimbale: “Ye-Awilimu, olione nimbu sirimulu unguma nawene ‘Sika nikimili.’ nimba kuru mondomuye? Ye-Awilimuni yunga tondolomo nawe lipa ora sirimuye?” nirimu.
JOH 12:39 Aisayane aku nirimu akumunga ono Yesusi molemo nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondonge aulka se naa lierimu. Aku ningu kuru mondonge aulka se naa lierimumunga Aisayane ungu se pea nirimu, yuni bokuna torumu molemo, akumu i-sipa:
JOH 12:40 “Pulu Yemone ononga mongoma pipi sindipa, ononga konopuma pipila sindilimú. Pulu Yemone nimbale: “Nane ono ⸤kuru tolemoma⸥ sepo peanga naa simbu kene ono mongomane naa kanoko, konopumane mélse naa pilku, konopu topele toko na moliona naa wangi.” nimbale ononga mongo konoputolo aku sipa serimu.” nirimu.
JOH 12:41 Aisayane Yesusinga tondolomo kanopale yuni Yesusinga aku sipa ninderimu.
JOH 12:42 Sika Juda ye awili awisilini Yesusi “molio.” nirimu mele ‘Kolo tokomo. Aku yemo naa molemo.’ ningu kuru naa mondoringi-na-kolo ononga ye awisilini ‘Yu aku yemo sika omba molemo.’ ningu kuru mondoringi. Aku-na-kolo ono Parisi yema pipili kolkole, ‘ ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondolemolo mele nimbu para simulú kinia Parisi yemane Pulu Yemonga ungumu maku topo pilielemolo ulkamanga ‘naa waa.’ ningu kamu makoronge.’ ningu pilkuli, ningu para naa siringi.
JOH 12:43 Ono ‘Pulu Yemone kape nimbá kinia papu.’ ningu naa pilku, ‘Yombomane olio kape ningí kinia papu.’ ningu aku siku we molko, yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele ningu para naa siringi.
JOH 12:44 Kanu-kinia Yesusini tondolo ru nimba nimbale: “Yomboma ‘Na molio niliu mele sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma na manjiku ‘Sika’ ningu kuru naa mondolemele. Na lipa mundorumu yemo kepe ‘Sika’ ningu kuru mondolemelela.
JOH 12:45 Yombo ‘Na sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane na kanolemele akumu na lipa mundorumu yemo kanolemelela.
JOH 12:46 ‘Yombo sene ‘Na molio niliu mele sika.’ nimba kuru mondomba yombo se simbulu tolina naa molopili.’ nimbu na ma-koleamanga pali pa sendélimu ma-koleana orundu.
JOH 12:47 “Aku-sipa na-kolo yombo se nanga ungumu pilipale sengena panjipa naa semu liemu nane yu kote naa sendembo. Nane mana-yombomanga kote pilipu ‘mindili nongo molangi.’ nimbu naa orundu kanumu. ‘Ono lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu, na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.’ nimbú orundu.
JOH 12:48 Yombo se na bulu sipa nanga unguma ‘Sika.’ nimba naa pilipa limba yombomo kotena pilipa apurumba mélemo pelemo. Mulu ma pora nimbá wale kinia ungu nimbu siliu ungumane yu kote sendemba. Na nanu konopumuni pilipuli i unguma naa niliu. Tatane na lipa mundorumu-na orundu yemone “Ni.” nilimú mele pilipuli niliumunga, niliu ungumane kanu yombomo kote sendemba.
JOH 12:50 Na pilkiru, ‘Tatane “Ni.” nimu-na niliu ungumuni yomboma alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu silimú.’ nimbu pilieliomonga yuni “Aku siku ningu si.” nilimú mele nimbu siliu.” nirimu.
JOH 13:1 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu⸥ Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kongi sipisipi nonge walemo opali mele wendo ombá serimu. Yesusi yu nondopa ma-koleamo mundupa kelepa Lapa molorumuna pumbá yu kiniá mele pilierimu. Yuni yunga mana moloringi yomboma konopu mondopa molorumu mele pe kiniá kepe yu kolombando ono kamu paa konopu mondopa kolomba serimu.
JOH 13:2 Yesusi yunga opa-tou yema Saimono Isikeriote malo Judasini lipa simba ungumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone Judasi yunga konopuna koronga panjindepili molorumu, Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ipupini kere-langi nongo moloringi.
JOH 13:3 Yesusini pilipale, Lapane mélema pali yu “Nokou.” nirimu, yu Pulu Yemo mundupa kelepa mania orumu, kelepa Pulu Yemo molombana olando kelepa pumbá serimu mele pilipa molorumu.
JOH 13:4 Aku sipa pilipale, yu kere-langi nongo moloringimu mundupa kelepa ola gilipale yunga ola-wale-pakoli pakorumumu kulupa wendo lipa taltopa, kendemande-yombomane yombomanga kimbu kulumiye tondongendo seringi mele yuni aku sipa kangi kulu toli múlu se lipa panjipale nirimumuni,
JOH 13:5 pellete senga no ondopa mundupa yu lombili andolimanga kimbuma pulu polopa kulumiye tondopa kulu toli múlumu porona panjerimumuni kulu tondorumu.
JOH 13:6 Kulumiye topa kulu tondolepa ombale Saimono Pita molorumuna orumu kinia Pitane yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni nanga kimbutolo kulumiye tondoni sekenoye? Paa manda mólo!” nirimu.
JOH 13:7 Yesusini pundu topa yundu nimbale: “I sekero mele nu kiniá naa pilkinu-na-kolo pe piliení.” nirimu.
JOH 13:8 Pitane yundu nimbale: “Nu nanga ye awilimu kene kiniá kepe pe kepe nuni nanga kimbutolo kulumiye paa naa tondoni, mólo.” nirimu. Yesusini nimbale: “Kulumiye naa tondondu liemu nu kinia na kinia pea kopu sepo naa molombolo.” nirimu.
JOH 13:9 Yesusini aku nirimu-kulu pilipale Saimono Pitane ⸤ ‘Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondomba kinia paa kamu alieli-alieli pea kopu sepo andombolonje.’ konopu lepa⸥ nimbale: “Ye-Awilimu, aku sembá kene kimbu mindi mólo! Kimbu ki kepe kangima pali kulumiye tondou!” nirimu.
JOH 13:10 Yesusini nimbale: “Yombo se yunga kangima pali kulumiye topale pe yu kolea senga pulimú kinia yunga kimbuna ma gilimuma kelepa kulumiye tolemo kinia yu kangima pali kelepa kake selemo. Kiniá ono kake sepili molemele, aku-na-kolo ono pali mólo.” nirimu.
JOH 13:11 Yuni pilipale ‘Ono molemelemanga ye sene na lipa nanga opa-touma simba sekemo.’ nimba pilipale ‘Kanu yemo konopu kalaro molopili molemo.’ nimbando ungu-iku topa “Ono pali kake sepili naa molemele.” nirimu.
JOH 13:12 Kanu-kinia yuni ononga kimbuma kulumiye topa pora sindipa, yunga ola-wale-pakolimu lipa pakopa kelepa mania molopale nirimumuni, ono mangilipa pilipa nimbale: “Nane kiniá ononga sendendumunga ulu-pulumu onone pilkimiliye?
JOH 13:13 Onone na imbi lekole “Ungu Mane Sili Yemo” nilimilila, “Ye-Awilimu” nilimilila. Aku imbitolo papu lemele, na aku sipu moliomo.
JOH 13:14 Na ononga Ye-Awilimu molopo ononga Ungu Mane Sili Yemo molio-na-kolo pe kiniá kendemande-yombo koropamane selemele mele sepo ononga kimbuma kulumiye tondondu kene ono kepe ‘Kendemande-yombo koropama mele molamili.’ ningu anju yando onono kimbu kulumiye tondangila.
JOH 13:15 I ulu-pulumu nane ‘Ono sangi.’ nimbu lipu ora sindu kene onone aku siku pe pe kepe sangi. ⸤Kimbumundu mindi naa nikiru. ‘Ono ‘Yombo peangama molopole yomboma lipu naa tapondomolo.’ naa ningu, ‘Kendemane-yomboma mele molamili.’ ningu molangi.’ nimbu i ulumu sendu.⸥
JOH 13:16 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Mania mele pupili.’ yu ‘Ola mele pambo.’ manda naa nimbá. Yombo kongono pumba sendelemo yombo sene ‘Yu kongono pumba sendepili.’ nimba mundulimú yombomo ‘Mania pulimú.’ yu ‘Olandopa mele molemo.’ manda naa nimbá kene na ononga awilimu molopole ononga kongono kiri se sendendu aku mele ono yombo lupamanga aku siku kongono sendangila.” nikiru.
JOH 13:17 Onone i unguma pilku kondokole nikiru mele senge kinia ono molko kondoko konopu singí.” nirimu.
JOH 13:18 “Nane “onondo” nikiru akumu onondo pali naa nikiru. Nane ononga konopuma kanopole ‘Nanga yema molangi.’ nimbu u nimbu taltorundu, aku-na-kolo ‘Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele aku sipa wendo opili.’ nimbu nane ononga ye se nimbu taltorundu. Aku ungumu molemo mele i-sipa: “Na-kinia pea ga nombo molemolo ye se na-kinia opa-tou molomba.” nilimú.
JOH 13:19 “‘Aku ulumu wendo ombá kinia ‘Na sika u molorumu, kiniá molopa mindi pulimú yemo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu aku ulumu u wendo naa opili nane aku ungumu ono nimbu sikiru.
JOH 13:20 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Yombo se “Nanga kongonomo sende-pu.” nimbu lipu munduliu yombomo kolea senga pumba yombo se molemona pulimú kinia ‘Papu okono. Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na kepe ‘Pea molambili ou.’ nilimúla. Kanu-kinia kanu yombo nando “Pea molambili ou.” nilimú yombomone na lipa mundorumu ye Tata kepe “Pea molambili ou.” nilimúla.” nikiru.” nirimu.
JOH 13:21 Yesusini aku nimbale nirimumuni, yunga konopumu paa umbuna serimu-kulu yu lombili andoli yemando nimba sipa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: Ono molkomele yemanga sene na lipa nanga opa-touma simba.” nirimu.
JOH 13:22 Yuni aku nirimu-kulu pilkuli lombili andolima onono anju yando kumbikerena neme-neme ningu kanokole ‘Nawene aku sembamondo nikimunje?’ konopu lieringi.
JOH 13:23 Ononga ye se, kanumu Yesusini paa konopu mondorumu, aku yemo Yesusi molorumuna nondopa molorumu.
JOH 13:24 Akumunga, Saimono Pitane aku yemondo olo topa kiyongo nimba nimbale: “Yu nawendo nikimunje? Mangilku piliei.” nirimu.
JOH 13:25 Kanu-kinia lombili andoli kanumu Yesusi molorumuna nondopa pumba molopale yundu komuna olo topa nimbale: “Ye-Awilimu, nawendo ninuye?” nirimu.
JOH 13:26 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane kere-langi se lipu simbú ye akumundu nindu.” nirimu. Aku nimbale kere-langi se lipa Saimono Isikeriote malo Judasi sirimu.
JOH 13:27 Yesusini kere-langi sirimumu Judasi liltimu kinia yunga konopuna ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene sukundu purumu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nuni ungu sení sekenomo welea pungu se-pu.” nirimu,
JOH 13:28 aku-na-kolo kere-langi pea nongo moloringi yema Yesusini Judasindu ungu nirimumunga pulumu naa pilieringi.
JOH 13:29 Judasini ononga kou-walemo nokondolemomonga marene pilkuli, ‘ ‘Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilimulúndu kere-langi nomolo mare pumba topo topa li-popili.’ nimba nikimunje molo ‘Yombo koropama lipa tapondopa kou se pumba si-popili.’ nimba nikimunje.’ konopu lieringi.
JOH 13:30 Judasi kere-langi sirimumu lipale waltikele omba pena purumu. Omba pena purumu kinia kolea simbulu topa pepili omba pena purumu.
JOH 13:31 Judasi Isikeriote pena purumu kinia Yesusini we lombili andoli ulkana pea moloringimando nimbale: “Kiniá Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbimu paa olandopa molomba sekemo. Kanu-kinia yunga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu kepe paa olandopa molomba.
JOH 13:32 Kanu-kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemonga imbi paa olandopa molombamonga Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molomu liemu Pulu Yemone kanu yemonga imbimu kinia ‘peatolo paa olandopa molopili.’ nimbá. Aku nimbámo paa nondopa iseli mele nimbá.
JOH 13:33 “Nanga bolangoma, na ono-kinia laye-kolo molkoro. Pe onone na koroko kelenge. Juda ye awilima u aku sipu nindu mele kiniá onondo aku sipu nimbu sikiru. Na pumbú sekero kolea akuna ono manda naa onge.” ⸤nirimu.⸥
JOH 13:34 “Nane ‘ono sangi.’ nimbu ungu-mane kondengamo ono nimbu sikirumu: Ono anju yando konopu mondangi. Nane ono konopu mondondu mele ono anju yando aku siku konopu mondangila.
JOH 13:35 Ono anju yando konopu mondongi liemu aku siku senge kinia we-yombomane kanokole ‘Ono nanga lombili andolima molemele.’ ningu kanonge.” nirimu.
JOH 13:36 Saimono Pitane yu mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu sena puniye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Na pumbúna nu iseli-u manda naa oni. Aku-na-kolo pe nu sika lombili oni.” nirimu.
JOH 13:37 Pitane mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni aulkana na iseli-u nambi semu-na manda lombili naa omboye? Na nu lipu tapondopo kolondu liemu mandala.” nirimu.
JOH 13:38 Yesusini pundu topa nimbale: “Nu sika na liku tapondoko koloniye? Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “Kera gulta u ko naa topili nuni ⸤pipili kolkole⸥ wale yopoko nando kolo toko “Yu nawe? Na naa kanolio.” nini.” nikiru.” nirimu.
JOH 14:1 Yesusini yunga lombili andolimando kelepa nimbale: “Ono konopumanga umbuna sepili mini-wale munduku naa molayo. Pulu Yemo ono ‘Lipa tapondomba.’ ningu kuru mondangi. Nane ono ‘Lipa tapondomba.’ ningu kuru mondangila.
JOH 14:2 Nanga Tatanga ulkana suluminia awisili lemó. Naa lelkanje nane onondo “Naa lemó.” nimbu, nimbu silka. Aku-na-kolo sika lemómonga nane ononga molonge koleamo pumbu sepo wamondo-pukuru.
JOH 14:3 We naala wamondombo. Ononga molonge koleamo pumbu sepo wamondopole nimbúmuni, pe na molombona ‘Ono pea molamili.’ nimbu ono limbu ombó.
JOH 14:4 Pumbú koleamonga aulkamo ono kanolemele.” nirimu.
JOH 14:5 ⸤Lombili andoli ye⸥ Tomasini yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nu puni koleamo olio naa kanolemolo. Pe kiniá olio aku koleamonga aulkamo nambi sepo kanolemoloye?” nirimu.
JOH 14:6 Yesusini yundu nimbale: “Na aulkamo, na sika ungumu, na konde molko mindi pungí ulu-pulumu. Yombo se Tata molemona pumbándo na molombona mindi manda ombá. Aulka se lupa mólo.
JOH 14:7 Onone na pilku kondoko molemolánje Tata pilielemolála. Aku-na-kolo kiniá nimbu sikiru kinia Tata yu pulu polko kanoko imbi sikimili.” nirimu.
JOH 14:8 ⸤Yu lombili andoli ye⸥ Pillipuni yundu nimbale: “Ye-Awilimu, Lanie liku ora siyo. Kanopole olione “Manda.” nimulú.” nirimu.
JOH 14:9 Yesusini yundu nimbale: “Pillipu, ono wale awisili na pea molemolo-na-kolo na Tata mele molio naa pilielemele lémo. Na kanolemele yombomane Tata kanolemele. Pe kiniá “Tata liku ora si.” nikinu akumu nambi semu-na nikinuye?
JOH 14:10 Na Tatanga konopuna sukundu molopo yu-kinia kopu sepo molio, yu nanga konopuna sukundu molopa na-kinia kopu sepa molemo, kanumu nane ‘Kolo topa nilimú.’ ningu pilielemeleye? Ungu onondo niliuma nanga nanu konopumuni pilipu naa niliu. Tata nanga konopuna sukundu molopale nane selio unguma yuni mindi selemo.
JOH 14:11 “Na Tatanga konopuna sukundu molio, yu nanga konopuna sukundu molemo.” nikiru akumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondayo. Molo ungumu mindi pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu we kuru naa mondongi liemu nane ulu selioma kanokole ‘Tatane manda selemo ulu-tondoloma mele mindi nane sika aku sipa selemo.’ ningu kanokole “Tata kinia na kinia ye selumu molembolo.” nikiru ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondaa.” nirimu.
JOH 14:12 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nane molio mele kepe niliu mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yomboma nane ulu-tondoloma selio mele aku yombomane aku siku sengela. Aku-na-kolo nane ulu-tondolo serindumu koltalo mele serindu. Kiniá Tata molemona pumbúmunga onone ulu-tondolo awisili mele senge.
JOH 14:13 Nanga imbi leko ⸤ ‘nanga ningu senderinumunga nu molenona ombo mawa sekero.’ ningu⸥ ulu se na mawa senge ulumu nane sembó. ‘Malone Lapanga imbi ambolopa paka tondopili.’ nimbu na aku siku mawa senge mele pilipuli sembó.
JOH 14:14 Nando ulu se molo méle se nanga imbi leko mawa sengi liemu nane mawa senge mele pali sembó.” nikiru.” nirimu.
JOH 14:15 Yesusini ungu se pea nimbale: “Onone na konopu mondongi liemu nanga ungu-mane siliuma pilku liku senge.
JOH 14:16 Aku senge kinia nane Tata ononga nimbu mawa sendembo kinia yu Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindeli se lupa ‘Ono-kinia kamu kopu sepa molopili.’ nimba akumu ono simba. Yu Ungu Sikama Lipa Ora Sili Minimu. We-yombomane yu naa kanoko yu naa pilielemelemonga kanu yombomane yu yando manda naa lingí. Aku-na-kolo na lombili andolima, yu ono-kinia kopu sepa molemo-na onone yu pilku imbi silimili. Pe yu ononga konopumanga molombala.
JOH 14:18 “Ono mundupu kelepo pumbuli nimbúmuni, nane ‘Ono onono bolango kolomulu melema molangi.’ naa nimbú, mólo. Kelepo ono molongena ombó.
JOH 14:19 Pe nondoko we-yombomane na kamu naa kanonge. Aku-na-kolo onone na kanonge. Na konde molopo mindi puliu-na ono kepe konde molko mindi pungí.
JOH 14:20 Aku enamonga onone pilkuli, ‘Na Tatanga konopuna sukundu molio mele kepe, ono nanga konopuna sukundu molemele mele kepe, na ononga konopumanga sukundu molio mele kepe’ pilingí.
JOH 14:21 Yombo se yu nane “Saa.” niliu ungu-manema pilipa molemo yombomo yuni na konopu mondolemo. Yombo sene na konopu mondolemo yombomo Tatane kanu yombomo konopu mondomba. Nane kanu yombomo konopu mondopole ‘Na pilipu molio mele piliepili.’ nimbu yu molombana ombo seluna kopu sepo molopole molio mele lipu ora simbú.” nirimu.
JOH 14:22 Yesusini aku nirimu kinia ⸤yu lombili andoli ye⸥ ‘Judasi’ nili se, Judasi Isikeriote mólo, Judasi se lupa, yuni Yesusi yundu nimbale: “Ye-Awilimu, nuni olio manjipu “lipu ora simbú.” nikinu, we-yomboma nambi semu-na “Naa lipu ora simbú.” nikinuye? Nambi sekole aku seniye?” nirimu.
JOH 14:23 Kanu-kinia Yesusini pundu topa yu lombili andolimando nimbale: “Yombo sene na konopu mondomu liemu yuni nanga ungu-manema pilipa lipa sembá. Kanu-kinia kanu yombomo nanga Tatane konopu mondopale Tata kinia olto ‘Yu pea seluna molamili.’ nimbu yu molombana ombolo.
JOH 14:24 Na konopu naa mondolemo yombomone nanga ungu-manema pilipa lipa naa selemo. I nikiru pilkimili ungumu nanga mólo. Tatane na lipa mundorumu yemonga ungumu mindi.” ⸤nirimu.⸥
JOH 14:25 “Na ono-kinia molopole i unguma pali niliu.
JOH 14:26 Aku-sipa na-kolo na nondopo sembomonga Tatane Ono Lipa Tapondólimu yando lipa mundumba. Akumu Mini Kake Sélimu. Mini Kake Sélimu yuni ono unguma pali mane sipa nimbá; nane onondo nirindu unguma pali se komu sindingí kinia aku ungumu kelepa nimba simba.
JOH 14:27 “Na ⸤ono nondopo mundupu kelepo pumbúndu⸥ “Ono konopu pe nipili molangi.” nimbu iseli-u nikiru. “Na konopu peanga lepo molio mele ono konopu peanga leko molangi.” nikiru. Nanga ungumu naa pilielemele yomboma konopu peanga lemele mele lupala; na konopu peanga lelio mele lupala. Nanga ungumu naa pilielemele yomboma walte konopu peanga leko walte mini-wale munduku selemele. Aku-sipa na-kolo ono na lombili andolima, “Na alieli konopu pe nipili molio mele ono alieli konopu pe nipili molangi.” nikiru kene ono walte kepe konopu umbuna sepili naa molko mini-wale naa munduku konopu peanga leko mindi molangi.
JOH 14:28 “Nane u nindumu ono piliengi. “Na ono mundupu kelepo pumbú. Pe kelepo ono molongena yando ombó.” nindu piliengi kanumu. Tata yu olandopa na maniandopamonga onone na konopu mondolemolánje na Tata molemona pumbúmunga ono konopu silimolá.
JOH 14:29 Nane onondo “Pumbuli kelepo yando ombó.” nikiru ungumu pe wendo ombá kinia ‘ ‘Sika nirimu.’ ningu kuru mondangi.’ nimbuli u naa pumbuli sembó mele onondo nimbu sikiru.
JOH 14:30 “Ya ma-koleamo nokolemo ye nokoli ⸤Setene⸥ okomo-na nane pe ono-kinia ungu awisili kelepo naa nimbú. ⸤Na mana molombo walemo pora nikimu. Yuni na ‘Toko kondangi.’ nimbá okomo⸥-na-kolo na naa nokolemo-na unguri we manda naa sembá. ⸤Nane ‘Yuni na unguri sepili.’ nindu liemu na manda sembá. We manda naa sembá.⸥
JOH 14:31 Aku-sipa na-kolo ‘ ‘Mana-yombomane pali na Tata konopu mondolio.’ ningu piliangi.’ nimbu Tatane nando “Sei.” nirimu ungu-manema pali pilipu lipu sembó.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥ ⸤Aku nimbale⸥ “Manda nikiru kene kiniá pamili waa.” nirimu.
JOH 15:1 ⸤Yesusini yu lombili andolimando nimbale:⸥ “Na unju-waene sikamo. Tata yu unju-waene kalia nokolemo yemo.
JOH 15:2 Tatane nanga unju kola mongo naa tolemoma pali langopa wendo limú. Kola mongo tolemoma pali ‘Peanga sepa gilipa kamu mongo awisili topili.’ nimba yuni aku kolamanga méle kirima langopa wendo lipa sepa mimi selemo.
JOH 15:3 “Na lombili andolima, ono ungu nimbu siliu kanumuni ⸤ononga konopumanga kalaro molorumuma kulumiye tondomu-na⸥ ono ⸤konopu⸥ kake sepili molemele.
JOH 15:4 Unju kolama paka manda selemo kinia unjuna manda gilipa mongo tolemo, aku siku ono na-kinia kopu seko molko, na ono-kinia kopu sepo molombo kinia ono manda molko ulu-pulu peangama senge. Kola se kerepa mania omba lemómo kelepa mongo naa tolemo. Kola unjuna ola paka sepa gilimúmu yu mongo tolemo. Aku siku ono na pea ‘Kopu sepo molamili.’ naa níngi liemu ono “Saa.” niliu mele manda naa seko nanga kongono manda naa sendenge.
JOH 15:5 “Na unjumu, ono kolama. Kola paka sepale unjuna gilipa mongo tolemo mele ono na-kinia kopu seko molko na ono-kinia kopu sepo molopo aku semulu liemu nane “Saa.” niliu mele ono manda seko nanga kongonomo manda sendenge. Ono na munduku kelko ono na-kinia kopu seko naa molongi liemu nanga uluma ono manda naa senge.
JOH 15:6 Unju kola langoko wendo liku eltokole, kololemo kinia aku kolama liku maku toko sepena kalolemele kinia nolemo. Aku sipala, yombo se na-kinia kopu sepa naa molopale ulu peangama naa semu liemu unju kola kololima selemele mele yu aku siku senge.
JOH 15:7 “Ono na-kinia kopu seko molko nanga unguma ononga konopumanga pepili pilku liku molongi liemu ulu se ‘Samboa!’ ningu, ungu se ‘Piliamboa!’ konopu leko, mélse mólo tombamo ‘Liemboa!’ ningu, aku siku pilkuli Tata-kinia ungu ningu mawa senge mele yuni sendembamo.
JOH 15:8 Ono nane “Saa.” niliu mele paa seko kondoko, nanga kongonomo paa seko kondonge kinia aku siku sengemone Tatanga imbi ambolko paka tondonge ola molombala. Senge mele yombomane kanokole ‘Ono paa sika Yesusinga lombili andolima molemele.’ konopu lengela.” ⸤nirimu.⸥
JOH 15:9 “Tatane na konopu mondolemo mele nane ono konopu mondolio. Nane ono ‘Kamu konopu mondambo.’ ningu molayo.
JOH 15:10 Tatane nando “Sei.” nilimú ungu-manema na sepo moliomonga yuni na kamu konopu mondolemo mele onone aku siku nane “Saa.” niliu ungu-manema pilku liku sengi liemu aku siku sengemonga nane ono ‘Kamu konopu mondambo.’ ningí.
JOH 15:11 ‘Na konopu sipu molio mele ono aku siku konopu siku konopu manda pepili molangi.’ nimbu i unguma nimbu sikiru.
JOH 15:12 “Nane “Saa.” niliu ungu-manemo i-sipa: ‘Nane ono konopu mondolio mele onone onono anju yando aku siku konopu mondangi.’ nimbu nikiru.
JOH 15:13 Yombo sene yunga pulu lemó yomboma konopu mondopale ononga nimba kolali sepa kolondomu liemu yuni konopu mondolemo mele olandopa, we-yombomane konopu mondolemele mele maniandopa.
JOH 15:14 “Nane onondo “Saa.” niliu ungu-manema sengi liemu ono nanga pulu lemó yomboma molonge.
JOH 15:15 Kiniá nane onondo kelepo “Nanga kendemande-yema.” naa nimbu, “Nanga pulu lemó yema.” niliu. Kendemande-yomboma ononga nokoli yemone uluma sepa konopu lepa andopa molemo mele ono naa nimba silimú naa kanoko naa pilielemelemonga kiniá onondo aku sipu “Nanga kendemande-yema.” ni naa niliu. ⸤Ye senga pulu lemó yomboma mindi yemo yu andopa molemo mele nimba silimú pilielemele. Akumu pilipuli⸥ nane onondo “Nanga kendemande-yema.” ni naa nimbu, Tatane nando nimba sirimu pilierinduma pali ono nimbu sirindu-kulu nane ono “Nanga pulu lemó yema.” niliu.
JOH 15:16 “Ono onono na ‘Olionga Ye-Awilimu.’ ningu, ningu naa taltoringi. Nane nanu ono ‘Nanga yema molangi.’ nimbu, nimbu taltorundu. ‘Ono pungu, “Saa.” nimbú mele seko, nanga kongonomo sendangi. Aku ulu peanga sengema pora naa nimba we pepa mindi pupili.’ nimbu nane onondo “Nanga yema.” nimbu ono nimbu taltopo “Na lombili waa.” nirindu. Akumunga, Tata-kinia ungu ningu “Olio Ye-Awili Yesusinga yomboma molemolo.” ningu méle se mawa senge kinia yuni pilipale mawa senge mélema ono sipa ononga sendemba.
JOH 15:17 Nane ono ungu-mane sipuli “Onono anju yando konopu mondaa.” niliu mele nikiru.” nirimu.
JOH 15:18 “We-mana-yombomane ono na lombili andolima kinia konopu kiri panjingí kanokole ‘U na-kinia konopu kiri panjeringi.’ konopu leko molangi.
JOH 15:19 Ono we-yomboma-kinia konopu seluna pupili molemolánje we-yombomane ‘ono olionga yomboma’ ningu konopu mondolemolá. Aku-sipa na-kolo ono we-yomboma-kinia ono manga-umbu selumu mólo. ‘Ono ma-koleana uluma munduku kelko nanga yomboma molangi.’ nimbu, nimbu taltorundumunga we-yombomane ono-kinia konopu kiri panjilimili.
JOH 15:20 “Nane ono nimbu sirindu unguma konopumane pilku molangi. Nane u onondo nimbúndu: “Kongono sendeli yombo sene yunga nokoli yemo ‘Maniandopa molemo. Na yunga olandopamo molio.’ manda naa nimbá.” nirindu kanumu. Akumunga na mindili liku silimili mele ono kepe aku siku mindili liku singí. Nanga ungumu pilku liku sengena panjilimili yombomane ononga ungumu pilku liku sengena panjingíla.
JOH 15:21 We-yombomane na lipa mundorumu yemo pilku imbi naa sikuli, ono nanga imbi leko kongono sendengemonga ono mindili liku singí.
JOH 15:22 Na ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu-na⸥ yomboma molemelena ombo ungu se naa nilkanje ⸤na liku awi naa siku, bulu silimili mele naa selemolámonga⸥ ulu-pulu-kiri selemelemonga mongo naa limolá. Aku-sipa na-kolo ⸤na sika orundu, ungu niliu mele pilielemelemonga⸥ “Ulu-pulu-kiri selemolo mele naa pilielemolo.” manda naa ningí.
JOH 15:23 Yombo se na-kinia konopu kiri panjilimú yombomone Tata-kinia kepe konopu kiri panjilimúla.
JOH 15:24 Kongono lupa lupama, u yombo sene ulu-tondoloma naa serimu mele nane ononga suku-singina ombo naa selkanje onone na liku bulu siku ulu-pulu-kiri selemele mele naa selemolá. Aku-na-kolo ulu-tondolo serinduma kanokole kepe Tata olto-kinia konopu kiri panjilimili.
JOH 15:25 Aku-na-kolo ononga ungu-mane se Pulu Yemonga bokuna molemo mele wendo ombámonga aku sekemele. Bokuna ungu se molemo mele i-sipa: “Ono na-kinia we konopu kiri panjilimili.” nimba bokuna molemo.” ⸤nirimu.⸥
JOH 15:26 “Ono Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu Tata pea molembelena pumbuli lipu mundumbu akumu ombale nimbámone, nanga ulu selio mele ono nimba simba. Aku Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu yu Sika Unguma Lipa Ora Sili Minimu, yu Tata molemona molopale olemo Minimu.
JOH 15:27 Aku-sipa na-kolo Minimu yuni manjipa nanga mélemando naa nimba simba. Ono na pea u pulu polopo molorumulu mele kiniá yandopa molemolomonga ono kepe nanga ungu anju ningu sili yema molemelela.” ⸤nirimu.⸥
JOH 16:1 “‘Onone na munduku kelko lo naa liengi.’ nimbu i unguma nikiru.
JOH 16:2 Yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkana yemane ono “Sukundu naa waa!” ningu makoronge. Yombomane ‘Pulu Yemonga kongonomo sendamili.’ ningu ono nanga lombili andolima toko kondonge walemo sika wendo ombála.
JOH 16:3 Tata kinia olto piliei naa pilielemelemonga yombomane ono-kinia aku siku seko kinjingí.
JOH 16:4 “Aku-na-kolo ‘Aku uluma senge walemo wendo ombá kinia onone ‘A, yombomane olio i-siku senge walemo Yesusini pe wendo ombá nimba liepi-liepi torumu walemo ya sika i wendo okomo lepomo.’ ningu pilku molangi.’ nimbuli pe ombá ono mindili nonge mele, kiniá u liepi-liepi topo nikiru. Na ono pea u molorumulu-kulu ono nimbu naa sirindu.
JOH 16:5 Aku-na-kolo na u mana lipa mundorumu yemo molemona pumbú sekeromonga kiniá u naa pumbuli onondo nimbu liepi-liepi topo sikiru. “ “Na kiniá pumbú sekero.” nikiru-na-kolo aku nikirumunga ononga ye sene “Nu sena pukunuye?” ningu naa mangilku pilkimili.
JOH 16:6 ‘ “Na pumbú sekero.” nikirumunga ononga konopumanga sukundu meme kuluepe pemu-na pilkuli paa kondo kolkole aku naa mangilku pilkimili.’ nimbu pilkiru.
JOH 16:7 Aku-na-kolo na pumbúmunga ‘Yu pea kelepo kopu sepo naa molomolo lémo.’ ninguli onone na kondo naa kolayo. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Na pumbúmunga ono lipu tapondombo. Na naa pundu liemu ono Lipa Tapondopa Konopu Enge Sindélimu naa ombá. Aku-na-kolo pundu liemu nane yando ono molongena yu lipu mundumbu pumbú.” nikiru.
JOH 16:8 “Yu yando ombale nimbámone, ulu-pulu-kirimanga perelemelemonga pulumu kinia konopuna ulu-pulu-kiri se naa pepa konopu sumbi sílimunga pulumu kinia kotemonga pulumu kinia nimba sumbi sipa, yombomane kanumanga puluma ningu pilku sundulimili mele yuni lipa ora sipa nimbá.
JOH 16:9 Na Pulu Yemonga Malo molopo, yuni na lipa mundorumu-na mana mania orundu mele pilkuli yombomane na pilku mokoli seringi kanu ulumu yu ulu-pulu-kirimanga pali pulumu Minimuni nimba lipa ora sipa;
JOH 16:10 Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-pulu peangama lipa ora simbando na Tata molemona pumbú kelko naa kanongemonga na ulu-pulu-kiri se naa sepo, se konopuna naa pepa konopu sumbi sipa pepili molorundu molio mele lipa ora sipa;
JOH 16:11 ‘Kotemonga pulumu lipu ora siembo.’ nimba ya ma-koleamo nokolemo ye nokoli ⸤Setene⸥ mongo liltimumunga Pulu Yemone koronga ‘Kote walemo wendo ombá kinia yu kamu mindili simbú.’ nimba panjerimu mele lipa ora simbala. Lipu mundumbu Minimuni aku sipa uluma lipa ora simba.
JOH 16:12 “Nane onondo ungu nimbú awisili we pelemo, aku-na-kolo kiniá nilkanje ono kála seko pilielemolá.
JOH 16:13 Aku-na-kolo Minimu, yu sika ungumanga pulumu, yu ombale nimbámone, yuni ungu sikama pali ‘Pilku kondangi.’ nimba akuma ono nimba simba. Yuni yuyu konopumuni pilimba mele naa nimba simba. Ungu-umbu tondolemoma komuni pilipale nimba simba. Ulu pe wendo ombá ungumanga u nimba simbala.
JOH 16:14 Na selio mele kepe molio mele kepe niliu mele kepe aku mélemanga yuni pilipale yando ono nimba simba kinia aku sipa nanga imbimu ambolopa paka tondomba.
JOH 16:15 Tatanga mélema pali nangamonga-kolo pilipuli nane ‘Minimuni nanga mélemanga pilipa yando ono nimba simba.’ nikiru.” ⸤nirimu.⸥
JOH 16:16 “Nondoko onone na naa kanonge. Pe nondoko ⸤mele⸥ kelko na kanonge.” nirimu.
JOH 16:17 Yu lombili andoli mare ono onono anju yando angelema ningu ninguli: “Oliondo nikimumu nambolka unguri nimbale nikimunje? “Nondoko onone na naa kanonge. Pe kelko nondoko ⸤mele⸥ na kanonge.” nimba, “Na Tata molemona pumbúmunga aku sembá.” nikimu, nambolka unguri nimbale nikimunje?
JOH 16:18 Yu “nondoko” nikimumu nambolka nimbando “nondoko” nikimunje? Olio naa pilkimulu.” ningu moloringi.
JOH 16:19 Onone yundu ‘Mangilipu piliamili kene.’ ningu konopu lieringi kinia Yesusi yuni pilipale nirimumuni, yuni onondo nimbale: “Ono anju yando angelema nikimili nane nindu mele ono na mangilku pilingindu nikimiliye? “Na nondoko onone na naa kanonge. Pe nondoko ⸤mele⸥ kelko na kanonge.” nindu kanumundu nikimiliye?
JOH 16:20 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Na sembomonga ono kola seko kondo kolonge. Aku-na-kolo we-yomboma konopu singí. Na lombili andolima ono u kameléna mindili sembá-na-kolo kelko na kanokole topele toko konopu singí.” nikiru.
JOH 16:21 “Ambore yu bolango membá walemo nondopa wendo olemo kinia bolangomone yu peua tolemo kinia mindili nomba perelemo. Aku-na-kolo bolangomo kanopa lipale yu u umbuna sepili molemo mele komu sindipa yombo konde se mana molombando wendo olemo-na yu topele topa konopu silimú.
JOH 16:22 Ono aku sipala. Ambomane bolango mengendo mindili nolemele aku siku mele “Na ono mundupu kelepo pumbú.” nikirumunga ono kiniá kameléna mindili sepili molemele. Aku-na-kolo amborene bolango kamu membale kelepa konopu silimú mele nane ono kelepo kanombo kinia ono konopu singíla. Kanu-kinia ono konopu siku molongemondo yomborene ono konopu naa siengi unguri manda naa senge.
JOH 16:23 “Kanu-kinia na pumbúmunga Minimu ombá-na ungu nikirumanga pulumu pilkuli onone na unguri kelko mangiliei naa mangilingí. Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Tatando mélse molo ungu se molo ulu se ‘Mawa samili.’ ninguli ningímuni, nane ononga nimbu sendembomonga ‘Nanga yomboma molemolo.’ ningu mawa senge kinia Tatane mawa seko mangilingí mélema ono simba.” nikiru.
JOH 16:24 U onone nanga imbi mangilku mélse mawa naa seringi. Mawa same. Pe ono konopu paa manda singíndu lingí.” ⸤nirimu.⸥
JOH 16:25 “Na lombili andolima, nane ono unguma nimbu simbundu alieli ungu-iku mindi tolio. Aku-na-kolo pe walte nane onondo aku sipu naa nimbú. Nanga Tatane ulu selemoma nane sumbi sipu nimbu simbú.
JOH 16:26 Aku walemonga nanga imbi leko mawa senge. Kanu-kinia ‘Nane Tata ononga nimbu mawa sendembo.’ ni naa nikiru,
JOH 16:27 mólo. Onone na konopu mondoko, na Pulu Yemo kinia molopole ya mana orundu onone ‘Sika aku serimu.’ ningu kuru mondolemele-na Tatane ono konopu mondolemomonga ono onono yu mawa senge mele yuyu pilimba.
JOH 16:28 U Tata molorumuna molopo mana mania orundu. Pe kiniá kelepo mana mundupu kelepo Tata molemona pumbú.” nirimu.
JOH 16:29 Yu lombili andolimane ninguli: “A, kiniá ungu-iku naa toko sumbi siku mindi nikinumu olio pilipomolo.
JOH 16:30 Nu uluma pali pilku kondoleno. Mélse nu naa pilielenomo yombo sene nu nimba simba mele manda mólo. Olio aku sipu pilipuli ‘Nu Pulu Yemo pea molkole mana orunu.’ nimbu kuru mondolemolo.” niringi.
JOH 16:31 Onone aku niringi kinia pilipale Yesusini onondo nimbale: “Na Pulu Yemo pea molopole mana orundu onone kiniá ‘Sika aku serimu.’ ningu kamu kuru mondokomelenje?
JOH 16:32 Piliame. Wale se wendo ombá, mólo, kanu walemo koronga wendo omu lémo, kanu walemonga yombo lupamane ono toko bulu-balu singí. Kanu-kinia ‘Na nanu molambo.’ ningu na munduku kelko onono yu-mele-mele ononga ulkando pungímu. Aku-na-kolo Tata pea kopu sepo molembolo-na na nanu naa molio, mólo.
JOH 16:33 “Ono ‘Na kuru mondokole konopu peanga leko molangi.’ nimbu kiniá ipulieli ono-kinia molopole i unguma nane onondo nimbu sikirumu. Ma-koleana ono umbuna sepa mongo awisili ola olemo. Aku-na-kolo mana-yomboma enge nilimili akumu kanga-kolte pange sélimu, na paa ola, na paa enge niliu. Aku selio kene pilkuli ononga konopukundu tondolo pupili molangi.” nirimu.
JOH 17:1 Yesusini yu lombili andolimando aku unguma nimba pora sipale nirimumuni, mulu-koleana olando-sipa kanopa nimbale: “Tata, nane sembó ningu panjerinu walemo wendo okomo. Nuni yombo sirinu yomboma onondo pali nane ‘ ‘Konde molko mindi pangi.’ nipili.’ ningu, nane mana-yomboma pali ‘Nokopili.’ ningu, nunga Marena namba sirinu kene nunga imbi ‘Ola molopili.’ ningu nunga Marenanga imbi ambolko paka tondoyo.
JOH 17:3 “Konde molko mindi pungí mele i-sipa: ‘Nu selumu mindi sika Pulu Yemo.’ ningu pilku, ‘Na nuni ‘yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ ningu, ningu taltokole na liku mundorunu ye nokoli Karasimu.’ ningu pilku, olto pea kopu seko molemele molonge yomboma konde molko mindi pungí.
JOH 17:4 Nuni kongono na sirinu kanumu sepo pora sindumuni nunga imbi ambolopo paka tondondu.
JOH 17:5 Tata, ma-koleamo wendo naa opili nu pea molambili na imbi ola molopa tondolo pupili molorundu kanu mele ‘Kiniá na pea kelepo molambili.’ ningu u molorundu mele ‘Kelepo na aku sipa imbi ola molopa tondolo pupili pea molambili.’ ningu sei.” ⸤nirimu.⸥
JOH 17:6 “Mana-yombomanga nuni sirinu yema onondo nu tondolo pulinu mele kinia, paa olandopa moleno mele kinia, nimbu para sirindu. U ono nungama moloringi, pe na sirinu. Ono nunga ungumu pilku liku seko moloringi mele molemele.
JOH 17:7 Nuni nando nirinu unguma nane onondo nimbu sirindu kinia, onone kanu unguma pilku likuli nu molorununa wendo orundu pilku kondokole ‘Nuni na sika mana liku mundorunu.’ ningu kuru mondokole aku siku seko moloringi-na kiniá mélema nuni na sirinu mélema pali nu molenona wendo olemo onone pilielemele.
JOH 17:9 “Ononga nimbu nu-kinia ungu nimbu mawa sendekero. We-mana-yombomanga nu-kinia ungu naa nimbú, mólo. Nuni sirinu yema nunga yema molemele-na na ononga manjipu nu-kinia ungu nimbu mawa sendekero.
JOH 17:10 Nanga mélema pali nungamo, nunga mélema pali nangamo. Nuni sirinu yema ono molko kondolemelemone na imbi ola molemo.
JOH 17:11 Kiniá na nu molenona okoromonga na mana-yomboma kinia pea naa molemolo none sekemo. Aku-sipa na-kolo yema ono mana-yomboma kinia molemele mele molonge. “Tata Kake Sélimu, na nu molonina ombó kinia na sirinu lombili andolima ono onono mana-yomboma pea molonge kinia ‘Olto yombo selumu mele molopo konopu seluna pupili molembolo kanu mele na sirinu lombili andolima ono aku siku yombo selumu mele molko konopu seluna pupili molangi.’ ningu nunga tondolo na sirinu akumuni ono nokoyo.
JOH 17:12 Na ono pea molorumulu kinia nunga tondolo na sirinu akumuni nane ono ‘ungu se naa sepili.’ nimbu nokorundu. Nane ono tapu serindu kinia se ultu pumba yomboma mindili nonge koleana pulimú aulkana naa purumu. Ye selumu mindi, nunga boku tondoringi ungu se wendo ombándo yomboma mindili nonge koleana pumbá selemo yemo mindi ultu molopa mindili nombá koleana pulimú.
JOH 17:13 “Kiniá nu molenona okoromonga na konopu sipu kamelé akopo molio ‘Aku mele ono aku siku konopu peanga panjiku molangi.’ nimbu u na olando naa ombole ya ma-koleana molopo i unguma nikiru.
JOH 17:14 Nunga ungumu ono sipu pora sirindu. Na ya ma-koleamonga ye se mólo, aku siku ono ma-koleamonga yema mólola. Oltonga yema molko oltonga ungu-manema pilku liku selemele-na mana-uluma manjiku pilku selemele yombomane ono konopu kiri panjiku ono-kinia opa-touma molemele.
JOH 17:15 ‘Ono ma-koleana wendo li.’ nimbu mawa naa sekero. Aku-na-kolo ‘ ‘⸤Ya mana oltonga kongonomo sendeko molonge kinia⸥ ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ono kondi topa sepa naa kinjepili.’ ningu nokou.’ nimbu i ononga nimbu mawa sendekero.
JOH 17:16 Na ma-koleamonga yemo naa molio mele ono ma-koleamonga yema naala molemele.
JOH 17:17 “‘Ungu sikamone ono nunga manjiku molko ye kake selima molangi.’ ningu seyo. Nunga ungumu ungu sikamo.
JOH 17:18 Nuni na ma-koleana liku mundorunu mele nane ono ma-koleana lipu mundorundula.
JOH 17:19 ‘Ono konopu kake sepili molko nunga ningu manjiku molangi.’ nimbu na ‘konopu kake sepili nunga nimbu manjipu molambo.’ nimbu molio.” ⸤nirimu.⸥
JOH 17:20 “Tata, nane nanga lombili andolimanga manjipu mawa naa sendekero. Pe onone ungu ningu singíma ‘Na sika nunga malo ya mana liku mundorunu.’ ningu kuru mondonge yombomanga kepe mawa sendekero. ‘Nu nanga konopuna moleno, na nunga konopuna molio mele aku siku kanu yomboma pali yombo selumu mele konopu seluna pupili molangi.’ nimbu aku sipu ononga mawa sendekero. ‘Ma-koleamanga yombomane pali ‘Nuni na liku mundorunu-na orundu.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu ‘kanu yomboma olto kinia yombo selumu mele konopu seluna pupili molamili.’ nimbu aku sipu mawa sendekero.
JOH 17:22 Nuni na ‘Imbi ola molopili.’ ningu sirinu ulumu nane ono sirindu. Akumu ‘Olto konopu seluna pupili molembolo mele ono aku siku konopu seluna pupili molangi.’ nimbu ono sirindu.
JOH 17:23 ‘Ono paa kamu konopu seluna pupili molangi.’ nimbu aku sipu “Nu nanga konopuna moleno mele na ononga konopumanga molambo.” nimbu mawa sendekero. Na konopu mondoleno mele nanga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma aku siku konopu mondoleno mele kepe ‘nuni na liku mundorunu mele kepe, ma-koleamanga pali yombomane piliangi.’ nimbu nane aku sipu nu mawa sepo ‘Ono paa kamu konopu seluna pupili molangi.’ nikiru.
JOH 17:24 “Tata, ‘nuni na yombo sirinuma na molombona pea molopo, mamo u naa sambili na konopu mondokole ‘nanga imbimu ola molopa pa sepa tondolo pupili.’ ningu sirinu akumu kanangi.’ konopu lekero.
JOH 17:25 “Tata Sumbi Nílimu, sika we-mana-yombomane nu naa kanolemele-na-kolo nane nu kanolio, yombo nanga ungumu pilku limilimane ‘Nuni na liku mundorunu-na orundu.’ ningu pilielemele.
JOH 17:26 Nane nu moleno mele ono nimbu sirindu. Pe nimbu sipu molombola. ‘Nuni na konopu mondoleno mele ono onono aku siku anju yando konopu mondangila. Na ononga konopumanga molambola.’ nimbu aku sipu nimbu sílie-sílie sepo molombo.” nimba Yesusini Pulu Yemo-kinia aku sipa nirimu.
JOH 18:1 Yesusi aku sipa Pulu Yemo kinia nimba pora sipale nirimumuni, ipu liepili yu kinia yu lombili andolima kinia aku koleamo munduku kelko no Kirone nekendo unju ollipi kalia lierimuna sukundu puringi.
JOH 18:2 ⸤Ipulieli no Kirone nekendo unju ollipi kalia lierimuna puringi aku mele Yesusi alieli yu lombili andolima pea kanu kaliamonga puringi-kulu⸥ Judasi Isikeriote ono aku kaliana alieli puringi mele pilierimu. Judasi yu Yesusi pe lipa Yesusi yunga opa-touma sirimu ye kanumu.
JOH 18:3 Kanu-kinia Judasini ⸤ ‘Yesusi akuna pea alieli pumbu molemolo-na yu akuna molomba.’ konopu lepale,⸥ akuna orumu. Yu ami-ye talape se kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia kanu yemane liku mundoringi ele-ye mare kinia akuna memba orumu. Ono kiya kandoko mengo, sepe-llamema kandoko mengo, opa seringi mélema mengo oringi.
JOH 18:4 Yesusini yu nondoko senge mele pilipale, ono ‘Yesusi ka siengi.’ nirimu ye Judasi pea oringina Yesusi yu anju pumba ono mangilipa pilipa nimbale: “Ono nawe korokomeleye?” nirimu. Onone pundu toko yundu ninguli: “Kolea Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi. Yesusini “Akumu na.” nirimu.
JOH 18:6 Yesusini “Akumu na.” nirimu kinia ono anju bulu mini-mini punguli a toringi.
JOH 18:7 Yuni kelepa ono mangilipa pilipa nimbale: “Ono nawe korokomeleye?” nirimu. Onone “Nasarete ye Yesusi korokomolo.” niringi.
JOH 18:8 Yesusini nimbale: “ “Akumu na.” nindu kanumu. Onone na korongi liemu na pea molemolo yema ka naa siku ‘Yando pangi.’ niee.” nirimu.
JOH 18:9 Yesusi pe sembá u nirimu mele ‘Paa sika aku sepili.’ nimba aku sipa opa-toumando “Nanga yema naa ambololi “Anju pangi.” niee.” nirimu. Yuni u Pulu Yemondo nimbale: “Nuni na sirinu yemanga se ultu pumba mindili nonge aulkana naa pumu, ono pali nokopo kondorundu.” nirimu, kanu ungumunga pe sika se molopa naa kinjerimu.
JOH 18:10 Kanu-kinia Saimono Pitane yunga lu-koyamo kulu topa wendo lipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se topa yunga komu se topa laka lenderimu, aku komumu wendo orumu. Kanu kendemande-yemonga imbimu Malkasi.
JOH 18:11 Yesusini Pitando nimbale: “Nunga lu-koyamo kelko lakiliei! Na Tatane “Mindili nani.” nirimu mele naa nombóye?” nirimu.
JOH 18:12 Kanu-kinia ami-yema kinia ami-yema nokoli yemo kinia Juda yombomanga ele-yema kinia onone Yesusi ka siku mengo puringi.
JOH 18:13 Yesusi ka tokole u-pulu-pulu Anasi molorumuna mengo puringi. Anasi yu Kayapasinga ambomonga lapa, yunga kolepa. Kayapasi yu kanu kalia-ingimunga Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumu.
JOH 18:14 Ye sene Juda ye awilimando u nimbale: “Ye se yombomanga pali kolali sepa kolondomba kinia papu.” nirimu kanumu Kayapasi yuni nirimu.
JOH 18:15 Saimono Pita kinia Yesusi lombili andoli ye se kinia Yesusi lombili pungilí puringili. Kanu lombili andoli yemo Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone kanopa imbi sirimu-na, kanu ye awili olandopamonga ulkana yombo maku toringi koleana sukundu Yesusi mengo puringina yu sumbi sipa purumu-na-kolo Pita we-yomboma maku toringi ulka kerepuluna ultu we nokopa gilierimu. Akumunga Yesusi lombili andoli ye se molorumu kanumu kelepa yando omba kendemande-ambo ulka kerepulumu nokorumumundu “Pita sukundu opili.” nimba mawa sepale Pita lipa memba sukundu purumu.
JOH 18:17 Kerepulu nokorumu ambo kanumuni Pitando nimbale: “Nu ne yemonga lombili andoli ye seye?” nirimu. Pitane “Mólo.” nirimu.
JOH 18:18 Ipulieli ali serimu-kulu kongono seli kendemande-yomboma kinia ele-yema kinia sepe kalkole kakapu seko pilku moloringi. Pita pea ono kinia sepe pilipa gilierimu.
JOH 18:19 Pita kinia yomboma kinia aku siku ningu molangi Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone Yesusi lombili andolima kinia yuni yomboma ungu-mane sirimu mele kinia Yesusi mangilipa pilierimu.
JOH 18:20 Yesusini pundu topa nimbale: “Na mona molopo yomboma ungu-mane siliu. ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelemo kinia, yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkama kinia aku ulka Juda yomboma pali maku tolemele ulkamanga ungu-mane siliu. Lopi sepo kiyongo nimbu ungu se naa niliu.
JOH 18:21 Aku selio-na nuni na ungu niliumu nambi semu-na mangilkinuye? Nanga ungu pilielemele yombomando mangilku piliayo. Niliu mele aku yomboma pilku molemele.” nirimu.
JOH 18:22 Yesusini aku nirimu kinia yu nokoringi ye se yu-kinia nondopa gilierimumuni yu kumbikerena laruwa topa nimbale: “Nu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamondo pundu toko nikinumu peangaye?” nirimu.
JOH 18:23 Yesusini pundu topa nimbale: “Nane ungu nindumunga se nimbu kinjendu liemu ungu kiri nindu akumu ningu para siyo. Molo sika unguri nindu liemu nuni na nambi semu-na tokonoye?” nirimu.
JOH 18:24 Kanu-kinia yu ka toringi akumu we pepili Anasini “Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi molemona mengo paa.” nimba lipa mundorumu.
JOH 18:25 Saimono Pita sepe pilipa gilierimu-na onone yundu ninguli: “Nu ne yemonga lombili andoli ye seye?” niringi. Yuni pundu topa ⸤kolo topa⸥ nimbale: “Na mólo.” nirimu.
JOH 18:26 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamonga kendemande-ye se, kanu yemo kinia Pitane komu kari lierimu yemo kinia pulu lierimu kanumuni Pitando nimbale: “Nu ne yemo kinia unju ollipi kalia lemó koleana pea molongili kanondu kanumu sikaye?” nirimu.
JOH 18:27 Pitane kelepa wale yopoko-sipa “Mólo.” nirimu kinia kera-gulta ko pulu polopa torumu.
JOH 18:28 ⸤Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Kayapasi kinia Juda yombomanga kanjollo yema pali kinia onone Kayapasinga ulkana Yesusi kote sendeko pilku pora sikuli,⸥ Juda yombomanga ye awilima Kayapasi munduku kelko ono nokorumu Romo gapomano yemonga ulkana Yesusi mengo puringi. Kolea tangomba muni lierimu kinia akuna mengo puringi. Mengo punguli ono Juda yombomanga ungu-mane se perimumu pilkuli ‘Olio Romo yombo senga ulkana pumulú kinia kalaro mele molomba kene Pulu Yemone olionga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilielemolo walemonga kongi sipisipi walo manda naa nomolo.’ ningu pilkuli ono ulkana sukundu naa puringi.
JOH 18:29 Ono pena ulka-kerepuluna gilieringi-kulu kanopale ono gilieringina Romo gapomano ye nokoli Paillate pena omba onondo mangilipa nimbale: “Ono i yemo ulu nambi semu-na kote sendekemeleye?” nirimu.
JOH 18:30 Onone pundu toko ninguli: “Yu mongo naa lilkanje nu molonuna naa membo ombo silimolá.” niringi.
JOH 18:31 Paillatene nimbale: “Yu yando mengo punguli ono onono ononga ungu-mane pelemomane nilimú mele pilkuli yu kote sendeko umbuna singí mele onono pilku saa.” nirimu. Juda ⸤yombomanga awili⸥mane ninguli: “Aku samili mangali Romo gapomanomone olio ungu-mane sipa nimbale: “Ono we-yombomane yombo toko kondou naa kondaa.” nilimú kanumu.” niringi.
JOH 18:32 Aku niringimunga Yesusini yu kolomba mele u nimba sirimu aku sipa sika kolombando ono yuni nirimu mele naa pilkuli we onono pilkuli “Yu kolopili.” ningu yu Paillate molorumuna mengo oringi. Yesusini “‘Na kolambo.’ ningu unju-perana uku toko panjingí.” u nirimu mele Romo gapomanomone mindi mongo liltingi yomboma aku sipa topa kondorumu, Juda yombomane aku siku manda naa seringi.
JOH 18:33 Juda ye awilimane niringi mele pilipale, Paillate kelepa ulka awilimunga sukundu pumba Yesusindu “Ou.” nimba yundu mangilipa nimbale: “Nu Juda yombomanga ye nokoli kingimu molenoye?” nirimu.
JOH 18:34 Yesusini pundu topa mangilipa nimbale: “Nuni nunu pilkuli aku ungumu nikinunje molo nando yombo lupamane nu ningu síngi-na pilkuli akumu nikinuye?” nirimu.
JOH 18:35 Paillatene pundu topa nimbale: “Na ‘Juda yere.’ ningu pilkuli aku siku mangilkinuye? Nunga yomboma kinia nunga Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia akumane nu na molonduna mengo ongi. Nu nambi senu-na liku mengo ongiye?” nirimu.
JOH 18:36 Yesusini nimbale: “Na ya mana ye nokoli kingimu molopo mana-yomboma nokombo mele mólo. Sika mana ye nokoli kingimu molkanje nanga yombo talapemane na “Juda yombomane ka naa siengi.” ningu opa selemolá. Aku-na-kolo na mana ye nokoli kingimu mólo.” nirimu.
JOH 18:37 Paillatene nimbale: “Aku liemu nu paa sika ye nokoli kingi se lepomo. Sika nikiruye?” nirimu. Yesusini pundu topa nimbale: “Sika. Pulu Yemone ‘Na kingimu molopili meaa.’ nirimu-kulu meringila. ‘Yomboma ungu sikama piliangi.’ nimbu mana orundula. Yombo ‘ungu sikama’ yakala kolkole ‘piliamili.’ nilimili yombomane na pilielemele.” nirimu.
JOH 18:38 Paillatene ⸤ungu-taka tondopa⸥ nimbale: “Ungu sika se pelemoye? Se naa pelemo.” nirimu. Aku nimbale yu kelepa Juda yema gilieringina penando pumba nimbale: “Yu mindili simbumunga mongo se límumu naa pilkiru. Yuni ungu se sepa naa kinjemu.” nirimu.
JOH 18:39 Paillatene ⸤Yesusi unguri naa sepa kinjerimu konopu lepa ‘Naa kolopili.’ nimba pilipale⸥ Juda yombomando nimbale: “Ono kinia na kinia selemolo ulu-pulu pelemomo pilipuli sambo. Kalia-ingi senga senga, ono Juda yombomane ononga anda-kolepali kolea Isipi moloringi kinia Pulu Yemone ono Naa Topa We Omba Purumu mele pilingindu kere-langi noringi walema wendo olemo kinia onone ka-ulkana perimu ye se imbi leko ‘Wendo liku mundou.’ ningu mawa selemele kinia nane kanu yemo wendo lipu ono siliu. Akumunga, kiniá kanu walemo wendo okomomonga ‘Juda yombomanga ye nokoli kingimu wendo lipu ono siembo.’ konopu lekemeleye?” nirimu.
JOH 18:40 Aku-na-kolo onone anju tondolo munduku ninguli: “Aku yemo paa mólo. Barapasi wendo liku si!” niringi. (Barapasi yu Romo gapomano kinia opa serimumunga ka siringi yemo.)
JOH 19:1 Aku niringi-kulu pilipale Paillatene Yesusi lipa Romo ami-yemando “Ka-pultane taa.” nirimu.
JOH 19:2 Aku sekole onone yu ungu-taka tondoko ⸤ ‘Yu “Ye nokoli kingimu molio.” nimumunga yu ye nokoli kingi se none sepili.’ ningu⸥ mulu-maminia kondoli peanga se yunga pakondoko, unju-ka koko mololi se mulkowe seko ‘Ye nokoli kingimunga waniemo.’ ningu pengena mere mundunduku
JOH 19:3 yu gilierimuna pungu “Juda yombomanga kingimu, nu akuna gilinuye?” ni-pu-pu seko, yu kumbikerena laruwa toringi.
JOH 19:4 Paillate kelepa penando omba Juda yombomando nimbale: “Kanayo! ‘ ‘Yu mongo se límumunga pilipuli yu manda tombo mele mólo.’ ningu piliangi.’ nimbu ono molemelena yu membo okoro.” nirimu.
JOH 19:5 Kanu-kinia Yesusi ka koko mololini seli wanie karaono none sélimu kinia wale-pakoli kondolimu pakopa wendo orumu kinia Paillatene onondo nimbale: “Yemo i okomo kanaa!” nirimu.
JOH 19:6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia ononga kendemande ele-yema kinia onone Yesusi penando kokele orumu kanokole sumbi siku ninguli: “Kolopili, unju-perana ola uku toko panjeyo! Kolopili unju-perana ola uku toko panjei!” niringi. Aku-na-kolo Paillatene nimbale: “Na mólo. Na yu mongo límumunga topo kondombo mele naa pilkiru kene onone yu mengo pungu unju-perana ola uku taa!” nirimu.
JOH 19:7 Juda yombomanga awilimane ninguli: “Olionga ungu-mane se pelemomone nimbale: ‘Yombo sene Pulu Yemonga imbi lepa ungu-taka tondomba kinia, kanu yombomo kolopili toko kondangi.’ nilimú, aku ungu-manemo pilipuli yuni “Pulu Yemonga Malo molio.” nimumunga pilipuli ‘Kolopili.’ nimbu pilkimulu.” niringi.
JOH 19:8 Onone “Yu “Pulu Yemonga Malo molio.” nirimu.” niringi-kulu Paillatene pilipale yu paa kamu pipili kolopale,
JOH 19:9 kelepa ulka awilina sukundu pumba Yesusindu mangilipa nimbale: “Nu sena molko orunuye?” nirimu, aku-na-kolo Yesusini yundu pundu topa ungu se naa nirimu.
JOH 19:10 Ungu se naa nirimu-kulu Paillatene yundu nimbale: “Nando ‘Ungu se naa nimbú.’ konopu lekenoye? Nanga tondolo pelemomone “Nu we pani.” manda nimbúla; “Nu kolani unju-perana ola uku tangi.” manda nimbúla. Aku nikiru ungumu naa pilkinuye?” nirimu.
JOH 19:11 Yesusini pundu topa nimbale: “Nunga tondolo pelemomone na ungu se manda naa selena. Olandopa Molemo Yemone ‘Nuni na-kinia sani.’ nimbá mele mindi sení. Akumunga nuni na sení mele ulu-pulu-kiri kanga mele sení. Ye na ‘Kolambo.’ nimba memba omba nu simu yemonga ulu-pulu-kiri akumu awilimu.” nirimu.
JOH 19:12 Yesusini aku nirimu pilipale Paillatene Yesusi yu “We pupili.” nimbá aulka se kororumu, aku-na-kolo Juda yombomane tondolo munduku ni-pu-pu seko ninguli: “ “Na ye nokoli kingi se molio.” nilimú ye se Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisa kinia opa-toumu molemo-na nuni aku “Kingi se molio.” nilimú yemo “We pupili.” ninu liemu aku siku senimunga nu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga opa-tou se liku tapondonimunga nu kinia Sisa kinia pulu naa lemó.” niringi.
JOH 19:13 Aku niringi pilipale Paillatene Yesusi memba penando omba, kolea se akumundu ‘kou-polomo’ niringina pumba kote pilimba kongonomo mania molopa serimu polona pumba mania molorumu. (Kou-polomondo Juda yombomanga unguna ‘Gapata’ niringi.)
JOH 19:14 Aku kote senderingi walemo yu kiniá mele. Opali Pulu Yemone Juda yombomanga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilku kongi sipisipi walomo nonge walemo wendo ombá. ⸤Aku koro molonge walemo⸥ wendo ombá pilkuli kiniá mele Juda yombomane kere-langi nongema liku undu-undu siringi walemo, kanu walemonga awi-tangoli mele, Paillate-kinia Yesusi kote senderingi. Paillate kote pilimba polona omba mania molopale nirimumuni, Juda yombomando nimbale: “Ononga ye nokoli kingimu kanaa!” nirimu.
JOH 19:15 Aku-na-kolo onone tondolo munduku ninguli: “ “Kolopili.” niyo! “Kolopili.” niyo! Unju-perana ola uku toko panjei!” niringi. Paillatene mangilipa nimbale: “‘ ‘Ononga ye nokoli kingimu kolopili.’ nimbu unju-perana ola uku topo panjambo.’ konopu lekole nikimiliye?” nirimu. Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane pundu toko ninguli: “Olionga ye nokoli kingi se lupa naa molemo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamo mindi.” niringi.
JOH 19:16 Kanu-kinia Paillatene kamu nimbale: “Manda, ‘Unju-perana kolopili.’ ningu mengo pungu unju-perana uku toko panji-paa.” nirimu. Paillatene aku sipa nirimu kinia Romo ami yemane yu ambolko liku mengo punguli
JOH 19:17 yu unju-pera se siringi, akumu yu yuyu memba Jerusalleme ultu purumu. Yesusi unju-pera siringimu memba pupili ono Jerusalleme munduku kelko ‘Kolea Penge Bele’ nilina mengo puringi. ( ‘Kolea Penge Bele’ kanumundu Juda yombomanga unguna ‘Golkota’ niringi.)
JOH 19:18 Aku koleana Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi. Ye talo pea unju-pera talonga uku toko panjikuli, se ekendonga anjiku se ekendonga anjiku Yesusi suku-singina anjeringi.
JOH 19:19 Paillatene “Yesusinga unju-perana ola imbi toko mondaa.” nirimu mele toko mondoringila. Akumu i-sipa: KOLEA NASARETE YE YESUSI, JUDA YOMBOMANGA YE NOKOLI KINGIMU ningu toko mondoringi.
JOH 19:20 Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi koleamo Jerusalleme nondopa lepa, imbi unju-perana ola toringima Juda yombomanga ungumu kinia ⸤Romo yombomanga⸥ LLatini ungumu kinia Giriki ungumu kinia, ungu lupa yopoko akupokonga ningu toko mondoringi molorumu-kulu aku imbima Juda yombo awisilini kanoringi.
JOH 19:21 Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane kanu imbima kanoko kiri pilkuli Paillatendo pungu ninguli: “Nuni “Juda yombomanga ye nokoli kingimu” ningu “Akumu imbi taa.” ninu kanumu manda naa sekemo. ⸤Yu olionga kingimu mólo kene⸥ ‘Aku yemone “Na Juda yombomanga kingimu molio.” yu yuyu nimu.’ “Aku siku imbi taa.” ni.” niringi.
JOH 19:22 Paillatene pundu topa nimbale: “Nane imbi “Toko mondaa.” nindu aku ungumu papu tongi. Kelepo ungu se naa nimbú. U tongi aku ungumu molopili.” nirimu.
JOH 19:23 Ami-yemane Yesusi unju-perana ola uku toko panjiku pora sikuli, yunga mulu-maminia ⸤kulku taltoringima⸥ liku, ono ye kise lingí mele moke seko liltingi. Aku sekole wale selu mindi, sukundu pakorumumu, we lierimu. Akumu suku-singi senga mo sei naa seko we sulumu seringi-kulu
JOH 19:24 ami-yemane ninguli: “Imu olá naa tamili kene ye selu manjipa lipili kene u kou-kate samili.” niringi. Aku seringi mele Pulu Yemonga bokuna ungu se molemomone pe aku siku senge u nirimu mele wendo orumu. ⸤Konane torumu yemone yu yuyu-kinia kepe seringi mele kanopale torumu mele⸥ bokuna molemomone nimbale: “Nanga mulu-maminiama moke seko liku, nanga mania pakolio walemo “Ye selu mindi lipili.” ningu kou-kate sengi.” nirimu, aku mele seringi.
JOH 19:25 Yesusi unju-perana ola perimu akuna nondopa yunga anumu keme, anumu-papamo keme, Killiopasinga ambo menu Maria keme, kolea Makatalla ambo Maria keme, aku amboma gilieringi.
JOH 19:26 Anumu kinia anumu nondopa gilierimu ye Yesusi konopu mondorumu yemo kinia Yesusini kanopale anumundu “Andi yemo nunga malo molopili.” nimba,
JOH 19:27 kanu lombili andoli yemondo “Andi ambomo nunga aminia molopili.” nirimu. Aku nirimu pilipale kanu lombili andolimuni Yesusi anumu lipa yunga ulkando memba pumba nokopa molorumu.
JOH 19:28 Pe Yesusini yunga kongonoma pali sepa pora sirimu pilipale, “Na no nonowale sekemo.” nirimu. Aku ungu nirimumu ungu se u niringi Pulu Yemonga bokuna molemomone ulu se pe wendo ombá mele pilipale ‘Wendo opili.’ nimba aku sipa nirimu.
JOH 19:29 No-waene kombili seli mingi se akuna lierimu kanokole ulú-pinja melse liku no-waene akuna suku mundukuli, pinja melemo no pepili unju isopo kola sene unju toko olando siku Yesusinga kerena kopondoringi.
JOH 19:30 Yuni nomo nombale “Nanga kongonomo pora nikimu.” nirimu. Aku nimbale ma kanopa yunga pengemo maniando sipa mundupa ‘Kiniá kolambo.’ nimba yunga minimu “Pu.” nimbale yu kolorumu.
JOH 19:31 Yu kolorumu walemo akumu kiniá mele, opali mele ononga ⸤koro molonge⸥ wale Sambate olandopa se wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo. Akumu pilkuli Juda yombomanga ye awilimane ‘Opali Sambate walemo kinia yema unju-perana ola we penge manda naa sembá.’ ninguli onone Paillatendo pungu mawa seko ninguli: “Yema kiniá mania liemili kene ⸤ ‘Ono kiniá mindi waltikele kolangi.’ ⸥ ningu “Ononga kimbuma elke tondaa.” ni.” niringi.
JOH 19:32 Kanu-kinia ami-yema ongole kumbi leko Yesusi kinia wikindunga perimu yemonga kimbutolo elke tondoko, pe merekendonga perimu yemonga kimbutolo elke tondoringi.
JOH 19:33 Aku-sipa na-kolo Yesusi perimuna ongo yu kanoringi kinia yu koronga kolorumu kanokole kelieringi. Yunga kimbutolo elke naa tondoringi-na-kolo ami-ye sene Yesusinga wanguna tolone torumu, akuna meme kinia no kinia waka-maka orumu.
JOH 19:35 Ye aku seringi mele mongone kanorumu yemone seringi mele semanemo topa sirimu. Aku yemonga ungumu sika. Yu ‘Sika nikiru.’ nimba pilipale ‘Ono i semanemo pilingí yombomane pilkuli ‘Yesusi yu sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba i semanemo topa silimú.
JOH 19:36 Ulu pe wendo ombá Pulu Yemonga bokumuni u nirimu ulu pokore sika wendo ombándo onone aku siku Yesusi-kinia seringi. Pulu Yemonga bokuna molemo ungu se i-sipa: ‘Yunga belemanga selu kepe elke naa tondonge.’ nimba molemo.
JOH 19:37 Pulu Yemonga bokuna molemo ungu se pea i-sipa: ‘Tolone tonge yemo neme-neme ningu kanonge.’ nimba molemo.
JOH 19:38 Yesusi kolopa pora sirimu kinia pe kolea Arimatia ye Josepo pumba Paillatendo “Yesusinga ónomo na si.” nirimu. Josepo yu Yesusinga ungumu pilipa lipa molorumu ye se, aku-na-kolo Juda ⸤ye awili lupa⸥ma pipili kolopale mona lombili naa andopa kiyongo nimba Yesusinga unguma pilipa molorumu. “Ónomo si.” nirimu kinia Paillatene “Manda, li.” nirimu kinia Josepo yu omba ónomo mania liltimu.
JOH 19:39 Ye se, u walte ipulielikundu Yesusi molorumuna purumu pea ungu ningu moloringili ye se, yunga imbi Nikodimasi, kanu yemo yu Josepo pea oringili. Yu unju talonga unju to liku akumuni wambola muna toli se selemele akumu awisili, yunga umbuna teti paip killokaram mele, memba orumu.
JOH 19:40 Olo pungu Yesusinga ónomo mania likuli niringilimuni, ⸤Juda yombomane óno sengendo seringi mele pilkuli sengelendo⸥ múlu se liku olo-mala toko, unju to-tolone seringi wambolamo ónomonga kandokole ónomo okoringili.
JOH 19:41 Yesusi unju-perana ola toringi koleana unju kalia se lepa, akuna kou-kande se lierimu. Kanu kou-kandena yombo-óno se u naa taltoringi, yu mindi pulu-pulu taltoringili.
JOH 19:42 Yesusi óno seringili walemo yu kiniá mele, opali mele ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemo nondopa wendo ombá serimu. Sambate walemo wendo ombá kinia koro molongendo kiniá mele, mélema liku undu-undu siringi walemo. Sambate walemo nondopa wendo ombá serimu pilkuli aku óno seringi kou-kandemo nondopa lierimu-kulu Yesusi akuna óno seringili.
JOH 20:1 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimba, ononga pulu-pulu kongono walemo wendo orumu kinia kolea simbulu topa pepili paa muni-kinia-u kolea Makatalla ambo Maria Yesusinga ónomo taltoringi kou-kandena omba kanorumu. Omba kanopale kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pumba ekendonga lepa kerepulumu we lierimu kanorumu.
JOH 20:2 Kanopale yu lisipa pumba Saimono Pita kinia Yesusi lombili andoli Yesusini u konopu mondorumu yemo kinia moloringilina pumba nimbale: “Yombomane olionga Ye-Awilimu óno-koleana wendo língi. Yu taltongi koleamo olio naa pilkimulu.” nirimu.
JOH 20:3 Aku nirimu kinia pilkuli Pita kinia Yesusi lombili andoli ye se akumu kinia óno seringi kou-kandena pungilí puringili.
JOH 20:4 Lisiku punguli, lombili andoli ye se akumuni Pita topa akilendepa yu kumbi lepa óno seringi kou-kandena purumu.
JOH 20:5 Pumba kou-kandena wake sepa kanopale Yesusi okoko óno seringi mulu-maminiama we lierimu kanorumu, aku-na-kolo yu sukundu naa purumu.
JOH 20:6 Kanu-kinia Saimono Pita akilepa omba kou-kandena sukundu pumba kanopale, yu okoko óno seringi mulu-maminiama óno seringi koleana we lepa,
JOH 20:7 yunga pengena ka toringi mulu-maminiamo yunga penge lierimu koleana ka toringi mele we lierimu kanorumu.
JOH 20:8 Kanu-kinia lombili andoli kumbi lepa orumumu yu kepe sukundu pumba kanopale, ‘⸤Yu paa⸥ sika ⸤lomboropa wendo pumu lepomo⸥.’ nimba kuru mondorumu.
JOH 20:9 (Pulu Yemonga bokumuni Yesusi lomboropa ola molomba u nimba sirimu-na-kolo Yesusi sika lomboropa ola molorumu u naa kanokole yu lombili andolimane kanu ungumu naa pilku kondoringi. Yu kolorumu kinia ‘Kamu kolomu.’ konopu leko, ‘Lomboropa ola molomba.’ konopu naa lieringi.)
JOH 20:10 Kanoko pora sikuli yu lombili andoli yetolo kelko ulkando puringili.
JOH 20:11 Kolea Makatalla ambo Maria Yesusi lombili andoli yetolo kumbi leko puringili kinia akilepa ombale Yesusi óno seringi kou-kande kerepuluna kola sepa gilierimu. Kola sepa gilipale kou-kandena sukundu wake sepa kanorumu kinia
JOH 20:12 mulu-koleana angello talo wale-pakoli kake seli talo pakoko Yesusi óno u lierimuna moloringili kanorumu. Se yunga penge u lierimuna molopa, se yunga kimbu lierimuna molorumu.
JOH 20:13 Olone yundu mangilkuli: “Ambomo, nambi semu-na kola sekenoye?” niringili. Yesusi lomboropa ola molorumu mele naa pilipa yuni nimbale: “Nanga Ye-Awilimu yu liku mengo pungu taltongi koleamo na naa pilkiru.” nirimu.
JOH 20:14 Aku nimbale yu topele topa kanorumu kinia yunga bulkundu Yesusi gilierimu kanorumu. Aku-na-kolo akumu Yesusi nimba kanopa imbi naa sirimu.
JOH 20:15 Yuni nimbale: “Ambomo, nu nawe korokole kola sekenoye?” nirimu. Yesusi yu ‘kalia tapu-yemo’ konopu lepale Makatalla ambo Maria yuni nimbale: “Yemo, nuni Yesusi mengo punu liemu taltonu koleamo na ningu siyo. Yu lipu membo pambo.” nirimu.
JOH 20:16 Yesusini yundu nimbale: “Maria.” nirimu. Yu gilierimuna ambomo kamu topele topa sumbi sipa kanopale Juda yombomanga Ipuru-ungu nimbale “Raponai.” nirimu. (Akumunga pulumu ‘Ungu Mane Sili Yemo’ .)
JOH 20:17 Yesusini nimbale: “Na Tata molemona kelepo olando u naa pundu kene na naa amboloyo. Nanga genupilima molemelena pungu onondo ningu siku ninguli: “ “Na kinia ono kinia olionga Lapa Pulu Yemo molemona kelepo olando pukuru.” nimu.” ni.” nirimu.
JOH 20:18 Kanu-kinia Maria yu Yesusi lombili andolima moloringina pumba yu Ye-Awilimu kanorumu mele kinia Ye-Awilimu yuni nirimu mele kinia pumba semane topa sirimu.
JOH 20:19 Yesusi lomboropa ola molorumu kanu walemo Juda yombomanga pulu-pulu kongono wale lierimu kanumunga ipupini lepa kolea kalá torumu kinia lombili andolimane Juda ye awilima pipili kolkole niringimuni, ono moloringi ulkamo lloko toko molangi Yesusi omba ono moloringina gilipa onondo nimbale: “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu.
JOH 20:20 Aku nimbale, ‘Na toringi uruma kanokole ‘Na sika ononga Ye-Awilimu omba gilkimu.’ ningu piliangi.’ nimba yunga kitolo kinia wanguna kinia lipa ora sirimu. Ye-Awilimu kanokole onone konopu paa awili seko siringi.
JOH 20:21 Yesusini onondo kelepa nimbale: “Ono konopu pe nipili molaa. Tatane na lipa mundorumu mele ono nane lipu mundukurula.” nirimu.
JOH 20:22 Aku nimbale yuni ono moloringina kere-múlumu popo topa ultu mundupa nimbale: “Mini Kake Sélimu ononga konopumanga molopili lieyo.
JOH 20:23 Onone yombo se ulu-pulu-kiri sembama ‘Omba mania pupili.’ níngi liemu manda kanu ulu-pulu-kiri sembama omba mania pumba pora simba. Molo yombo senga ulu-pulu-kirima ‘We pepili.’ ningí kinia manda kanu yombomonga ulu-pulu-kirima we pemba.” nirimu.
JOH 20:24 Yesusi lombili andolima moloringina Yesusi lomboropa ola molopale u orumu kinia ononga ye se naa molorumu. Kanu yemo Tomasi. (Yunga imbi se “Didimasi” niringila.) Yu Yesusi lombili andoli ye rurepo akumanga sela.
JOH 20:25 Ye lupamane “Ye-Awilimu ya omu kanomulu.” niringi kinia yu ‘Kolo tongi.’ konopu lepa nimbale: “Nanga mongomone yunga kína pirimuni toringi urumu naa kanopo, akuna nanga ki-sundumu sukundu naa mundupu, tolone wanguna toringina nanga kimu sukundu naa mundondu liemu ‘Yu lomboropa ola molomu.’ nimbu kuru naa mondombo, paa mólo.” nirimu.
JOH 20:26 Pe wale engaki omba purumu kinia Yesusi yunga lombili andolima kelko Tomasi pea ulkana sukundu moloringi. Ono ulka moloringimu kunama pali lloko toringi-na-kolo Yesusi omba ono moloringina gilipale, “Ono konopu pe nipili molaa.” nirimu.
JOH 20:27 Nimbale yuni Tomasindu nimbale: “Nunga ki-sundumuni nanga kimu simbi tondoko kanuyo. Nanga wanguna nunga kimu siniu siku mundukuli kanuyo. Kanokole na ‘Lomboropa ola manda naa molomba.’ ningu pilkinu mele naa seko, ‘Sika lomboropa ola molomu.’ ningu kuru mondou.” nirimu.
JOH 20:28 Tomasini yundu nimbale: “Nanga Ye-Awilimu, nanga Pulu Yemo.” nirimu.
JOH 20:29 Kanu-kinia Yesusini yundu nimba sipa nimbale: “Na kanokole ‘Sika lomboropa ola molomu we molemo.’ ningu kuru mondokono. Na naa kanokole ‘Yu sika lomboropa ola molorumu kiniá we molemo.’ ningu kuru mondonge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge.” nirimu.
JOH 20:30 Yesusi lombili andolima kanoko molangi Yesusi yuni ⸤Pulu Yemone yu lipa mundorumu-na omba molorumu, yu Pulu Yemo kinia kopu sepa molopa kongono senderimu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu, kanu uluma pali i bokuna naa torundu, pokore mindi torundu.
JOH 20:31 Aku-na-kolo ‘Yesusini ononga nimba senderimumunga ono alieli molko kondoko mindi pangi.’ nimbu ‘ ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba u nimba taltorumu yemo, pe Yesusi yu sika kanu ye nokoli Karasimu orumu.’ ningu kuru mondoko, ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu i boku kanga-kolte torundu. Kanu-kinia ono sika aku siku ningu kuru mondonge kinia yuni ya ma-koleana ononga nimba senderimumunga ono alieli molko kondoko mindi pungí.
JOH 21:1 Pe Yesusi Tapirias Nomu ⸤aku nomumunga imbi se Gallilli kanumu⸥ aku nomu kelona ‘Ono yu kelko kanangi.’ nimba lombili andolima moloringina orumu. Orumu kanoringi mele semanemo i-sipa:
JOH 21:2 Saimono Pita kinia, Tomasi (yunga imbi se Didimasi) yu kinia, kolea Gallilli disiriki Kena taono ye Nataniele kinia, Seperi malo talo kinia, lombili andoli ye talo lupa kinia, ono seluna maku toko moloringi.
JOH 21:3 Saimono Pitane Yesusi lombili andoli marendo nimbale: “Na oma li-pukuru.” nirimu kinia pilkuli “Olio pea pamolo.” ninguli, nona andoli sipina ola pungu, nomu awi-suku-singina pungu oma lili walema ipulieli nona munduliku andoko kolea tangondoringi-na-kolo oma se naa liltingi.
JOH 21:4 Kanu-kinia ena mundi wendo ombá serimu kinia Yesusi no kelona gilierimu-na-kolo lombili andolimane ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoko imbi naa siringi.
JOH 21:5 Yesusini ono mangilipa nimbale: “Nanga kangoma, oma mare língiye?” nirimu. Onone pundu toko “Mólo.” niringi.
JOH 21:6 Yuni nimbale: “Sipi kumbikundu gilkuli oma lili walemo ki-lomekondo nona mania mundangi. Mare manda lingí.” nirimu. Kanu-kinia yuni nirimu mele seringi kinia oma paa awisili walena omba sukundu purumu-kulu sipina ola lingí pereringi.
JOH 21:7 Aku serimu-kulu kanopale Yesusi yunga konopu mondorumu lombili andoli yemone Pitando nimbale: “Ne yemo Ye-Awilimu lepomo.” nirimu. Yuni “Ne yemo Ye-Awilimu lepomo.” nirimu-kulu pilipale Saimono Pita yunga wale-pakoli ola pakorumumu kongono sembando kulupa taltorumumu kelepa lipa pakopa pukua topa nona mania pumba no lepa kelona ultu purumu.
JOH 21:8 We lombili andolima sipina oma peke lepa perimu walemo kunduku mengo Pita lombili akileko puringi. Ono no kelona nondoko pungí mele manda manjeli wane anderete mita mele lierimu-kulu manda puringi.
JOH 21:9 No kelona ultu pungu kanoringi kinia sepe se nomba perimuna oma mare kaloli perimu kanoko, pellawa kaloli mare lierimu kanoringi.
JOH 21:10 Yesusini onondo nimbale: “Andi oma liku mengo okomelemanga mare mengo waa.” nirimu.
JOH 21:11 Kanu-kinia Saimono Pita sipina ola pumba oma perimu walemo kundupa memba no kelona ultu orumu. Oma walemo peke lierimu, oma walena sukundu wane anderete pipiti tere oma paa awilima perimu-na-kolo wale sungu naa nirimu.
JOH 21:12 Yesusini onondo nimbale: “Kere-langi ongo naa.” nirimu. Lombili andolimane ‘I yemo yu sika olionga Ye-Awilimu.’ ningu pilkuli yu sika molorumu mele mangilku pilingíndu pipili koloringimunga ononga ye sene “Nu nawe?” nimba mangilipa naa pilierimu.
JOH 21:13 Yesusi omba pellawa kalolima lipa ono moke sepa sipa, pe omama aku sipa lipa ono moke sepa sirimula.
JOH 21:14 Yesusi kolopa lomboropa ola molopale, i sepa molorumu, u wale talo ‘Yu lomboropo ola molorundu we molio mele kanangi.’ nimba lipa ora sirimu mele imu wale yopoko-sipa serimu.
JOH 21:15 Kere-langi nongo pora siringi kinia Yesusini Saimono Pitando nimbale: “Jono malo Saimono, i yemane na konopu mondolemele mele maniandopa, nuni na konopu mondoleno mele sika paa olandopaye?” nirimu. Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, sika nane nu konopu mondolio kanoleno.” nirimu. Yesusini nimbale: “Aku liemu nuni nanga kongi sipisipi waloma kere-langi sindei.” nirimu.
JOH 21:16 Yesusini kelepa wale talo-sipa nimbale: “Jono malo Saimono, sika nuni na konopu mondoleno molo móloye?” nirimu. Pitane pundu topo nimbale: “Ye-Awilimu, sika nane nu konopu mondolio kanoleno.” nirimu. Yesusini nimbale: “Aku liemu nuni nanga kongi sipisipima tapu sendei.” nirimu.
JOH 21:17 Wale yopoko-sipa Yesusini Pitando nimbale: “Jono malo Saimono, na konopu mondolenoye?” nirimu. Yesusini wale yopoko-sipa “Na konopu mondolenoye?” nimba mangilierimu mele pilipale Pita konopu kiri panjipa nimbale: “Ye-Awilimu, nu uluma pali kanoleno. Nane sika nu konopu mondolio nu kanoleno.” nirimu. Yesusini yundu nimbale: “Aku liemu nuni nanga kongi sipisipima kere-langi sindei.” ⸤nirimu.⸥
JOH 21:18 “Nane nundu paa sika nimbu sikirumu: “U nu kango-kinia molkole nu nunu wambale panjiku, nu nunu senga punindu konopumuni pilkuli purunu, aku-na-kolo nu anda lekole nunga kitolo siniu sini kinia ye sene lupa nunga wambale panjindipa, nu ‘naa pumbú.’ nini koleana memba pumbá.” nikiru.” nirimu.
JOH 21:19 Yesusini ⸤i ungu-iku torumu akumu⸥ Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondombando Pita toko kondonge kolomba mele nirimu. Aku nimbale yuni Pitando “Na lombili ou.” nirimu.
JOH 21:20 Pitane topele topa Yesusini konopu mondorumu lombili andoli yemo kanorumu kinia akilepa olo lombili orumu. (Pitane kanorumu yemo yu u Yesusi pea kere-langi nongo moloringi kinia yu Yesusi molorumuna nondopa molopa nimbale: “Ye-Awilimu, olionga ye nawene nu opa-touma lipa simbaye?” nirimu kanu yemo.)
JOH 21:21 Pitane kanu yemo kanopale Yesusi mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, ne yemo nambi sembaye?” nirimu.
JOH 21:22 Yesusini pundu topa nimbale: “‘Na kelepo yando ombóndo yu u konde molopili.’ nindu liemu nunga kongonomoye? Nu na lombili ou.” nirimu.
JOH 21:23 Yesusini aku nirimu-kulu pilkuli ungu se anju anju genupilima ningu siringi mele i-sipa: “I lombili andolimu kolou naa kolomba.” niringi. Aku-na-kolo Yesusini “Yu naa kolomba.” ni naa nirimu. “‘Na kelepo yando ombó kinia yu u we konde molopili.’ nindu liemu nunga kongonomoye?” nirimu.
JOH 21:24 Kanu lombili andolimu yuni aku ulu wendo orumuma pali kanorumu mele nimba sipa bokuna torumu. Kanu yemo olio pilielemolo ‘Yuni kanorumu mele nimba silimúmu paa sika nilimú.’ nimbu pilielemolo.
JOH 21:25 Yesusini ungu awisili serimuma kepe. Ungu serimuma pali bokuna tolemolánje i ma-koleana si nilka, boku akuma manda naa taltolemolánje. ⸤Aku pea.⸥
ACT 1:1 Ye Awili Tiopillas, Yesusini pulu polopa uluma sepa yomboma ungu-mane sipa serimu mele u boku senga torundu kanumu.
ACT 1:2 U uluma pulu polopa selepa pumbale, pe yandopa ‘Kelepo mulu-koleana kelepo nondopo pumbú.’ nimba pilipale nirimumuni, “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba, nimba taltopa lipa mundorumu yema, Mini Kake Sélimu yu kinia molopa lipa tapondorumu-na Yesusini onondo “Ono i-siku i-siku sangi.” nimba ungu-mane sirimu.
ACT 1:3 Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopale nirimumuni, yu ‘Lombili andolima na paa sika lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimba ono moloringina yu pumba ono kanoko molangi ulu mare serimu. Yu walte walte nimba ono molori-ngina omba mona molopa, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa kolea nokolemo nokomba mele ono nimba sirimu. Aku sipa sepa molopili wale paono talo omba purumu.
ACT 1:4 Walte ono-kinia molopale Yesusi yuni nimbale: “Ono u kolea-awili Jerusalleme munduku naa keleangi. U Tatane “Simbu.” nirimu Minimu ‘U opili pe pamili.’ ningu inia we nokoko molangi. Akumu nane ono u nimbu sirindu pilieringi kanumu.
ACT 1:5 Nane onondo u nimbuli: “Jonone yomboma no linderimu liltingi-na-kolo wale awisili omba naa pupili ono nanga yomboma Pulu Yemone Mini Kake Sélimu simba lingí.” nirindu kanumu.” nirimu.
ACT 1:6 Kanu-kinia Yesusi lombili andolima yu kinia maku toko molkole niringimuni, onone Yesusindu ninguli: “Ye-Awilimu, kiniá walemonga nuni “Isirele yomboma kelko onono molangi, Romo gapomano mania pupili, onono gapomano liengi, na ononga ye nokoli kingimu molopo ono nokambo.” nininje?” ningu mangilku pilieringi.
ACT 1:7 Yuni onondo nimbale: “Tatane ulu lupa lupama “Sembó.” nimba taltorumu walema kinia mélema íngi seli walema kinia ononga kongonomo mólo. Tatane uluma sembá walema Tata yuyu akuma pilipa molemo.
ACT 1:8 Aku-sipa na-kolo ono molongena Mini Kake Sélimu ombale ‘Ono tondolo pupili molangi.’ nimbá. Kanu-kinia pe ono tondolo pupili molkole kolea-awili Jerusalleme kinia, kolea Judia disiriki lemó taonoma kinia kolea-kangama pali kinia, kolea Sameria disiriki lemó koleama pali kinia, kelko ma-koleama pali kinia yombomando onone na serindu mele kepe “Sembó.” nirindu mele kepe kanoko pilieringi mele ningu siliku pungí.” nirimu.
ACT 1:9 Yuni aku sipa nimba molopale, ono kanoko molangi yu ma-koleamo mundupa kelepa muluna olando purumu kinia kupa se omba yu pipi sirimu, pe kelko naa kanoringi.
ACT 1:10 Yu ola pumbá purumu kinia ono olando siku neme-neme ningu kanoko gilieringi kinia ono gilieringina ye talo mulu-maminia kake seli pakoko popenge seko ongo gilkuli niringilimuni,
ACT 1:11 olone onondo ninguli: “Kolea Gallilli yema, ono muluna olando siku nambi semu-na kanoko gilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kiniá mulu-koleana olando likimu yemo, yu kiniá pukumu kanokomele mele pe walte aku sipa kelepa mania ombá.” niringili.
ACT 1:12 Kanu-kinia ono ma-pangi Unju Ollipi Kaliamo munduku kelko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma-pangimu kinia kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ kinia paa nondopa mele lierimu, aulka ponjilimu, ⸤koro moloringi⸥ wale Sambatemonga Isirele yomboma aulka andoringi aku mele.
ACT 1:13 Yesusi mulu-koleana olando purumu kinia yu lombili andolima Jerusallemendo yando ongo sukundu punguli niringimuni, ulkana pungu ulka olakondo peringina ola puringi. Akuna peringi yemanga imbima i-sipa: Pita, Jono, Jemisi, Enderu keme, Pillipu Tomasitolo kinia, Batollomiu Mateyutolo kinia, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yomboma oliolio gapomano molamili.” ningu ta niringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme olo kinia, Jemisi malo Judasi yu kinia, aku ye rureponga yopoko aku ulkana peringi.
ACT 1:14 Kanuna ono pali liku maku toko, konopu seluna pupili Pulu Yemo kinia ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinia Yesusinga anumu Maria kinia Yesusinga genupili kinia akuma pea pali Pulu Yemo kinia ungu ningu moloringi.
ACT 1:15 Kanu walemanga Yesusinga lombili andoli yombo wane anderete tuwendi moloringi kinia Pitane ola gilipa onondo nimbale:
ACT 1:16 “Ango-keme, Mini Kake Sélimuni ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kere-punduna pe wendo ombá mele nirimu yuni bokuna torumu mele yu paa sika aku sipa wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sika wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa-touma lipa simba Depitini u nirimu kanu ungumunga pulumu talko wendo orumu.
ACT 1:17 Judasi olio kinia pea molopo kongono pea sepo molorumulu kanumu. Akumunga ye se yunga kolali sepa molopili” nirimu.
ACT 1:18 (Aku ye Judasi yu sepa kinjerimumunga kou siringi kanumuni ma se topo topa liltimu kinia yu mana mania topa mundupa yunga olomo suku nimba yunga oloma pali wendo omba purumu.
ACT 1:19 Pe Jerusalleme moloringi yomboma pali Judasi aku serimu pilkuli ononga umbu-unguna kanu koleamo imbi leko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunga pulumu ‘Meme Ondoli Mamo’ .)
ACT 1:20 “I ungu wendo ombá nirimu Depitini bokuna torumu ungumu Konane bokuna molemo mele i-sipa: ‘Yunga ulkamo we giliepili, akuna yombo se naa peangi.’ nimba molemo kanumu. Konane sene i-sipa nikimula: ‘Yombo se yunga kongonomo kolali sepa sepili.’ nimba molemo kanumu.
ACT 1:21 Manda, i ungutolonga se u kamu talko wendo orumu, kiniá se kamu wendo opili samili. U olio ye engaki rurepo molorumulu i nikirumanga se mania purumumunga kolali sepo se nimbu taltamili. I ye nimbu taltomolomo yu i-sipa ye se molopili: U Jonone pulu polopa yombo no linderimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini uluma sepa unguma nimba molopale, yu olio mundupa kelepa mulu-koleana olando purumu mele kepe, aku uluma pali wendo orumu mele, olio kinia kopu sepa andopa kanorumu ye se nimbu taltamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunga olio pea manda andopo nimbu simulú.” nirimu.
ACT 1:23 Pitane aku nirimu kinia pilkuli onone ye talo ningu taltoringi. Ye senga imbimu Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunga imbi se ‘Jasitas’ niringila;) ye se Matayasi.
ACT 1:24 Aku yetolo ningu taltokole Pulu Yemo mangilku ninguli: “Ye-Awilimu, nu yombomanga pali konopumanga kanoleno kene Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupa kelepa yunga koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolali sepa sembá ye se nuni i yetolonga se ningu taltonumu olio liku ora si.” niringi.
ACT 1:26 Kanu-kinia pepá gomo talonga yetolonga imbitolo toko mania mundukuli mingimu ambolko lope-lope sendekole wendo liltingi kinia Matayasinga imbimu wendo orumu, akumunga “Matayasi yu Yesusini u lipa mundorumu ye rureponga yopoko kinia pea kongono kopu seko sangi.” niringi. Kanu-kinia kanu lipa mundorumu yema kelko engaki rurepo moloringi.
ACT 2:1 ⸤Yesusi kolorumu koro yopoko-pakara omba purumu kinia⸥ Juda yomboma ningu taltoko Pulu Yemo kinia ungu se seringi wale ‘Pendikosi’ nílimu wendo orumu. Aku walemonga Yesusi lombili andoli yomboma kolea seluna maku toko moloringi.
ACT 2:2 Waltikele ungu se, poporome awili ungu nilimú mele, muluna ola mania orumu, kanu mélemo ulkana moloringi yombomane pali pilieringi.
ACT 2:3 Mélema, sepe alimbolo mele, wendo orumu kanoringi, aku mélema pumba yombomanga pali ⸤pengena⸥ selu selu nimba pumba molorumu.
ACT 2:4 Kanu-kinia Mini Kake Sélimu Yesusi lombili andoli yombomanga konopumanga sukundu omba molopa manda serimu. Kanu-kinia Minimuni ono yu-mele-mele ‘Umbu-ungu lupa lupa kerena niengi.’ nimba konopuma sumbi sirimu kinia ono umbu-ungu u naa niringi lupa lupama pulu polko ningí niringi.
ACT 2:5 Juda yombo mare u ongo kolea-awili Jerusalleme maku toko moloringi kinia aku ulumu wendo orumu. Ono Pulu Yemonga ungu pilieli yomboma. Ono ma-koleana yombo lupa lupama pea pali molkole kanu yomboma munduku kelko Jerusalleme sukundu oringi.
ACT 2:6 Kanu poporome awili mele ungumu pilkuli kanu yomboma maku tokole ononga umbu-ungu lupa lupama Yesusi lombili andolimane niringi pilkuli ono konopu awisili liku mundoringi.
ACT 2:7 Ono mini-wale munduku konopu awisili leko ninguli: “A, i yomboma umbu-ungu lupa lupa nikimilima ono kolea Gallilli disiriki yomboma mindinje? ⸤Gallilli yombomane ungu selumu mindi nilimili kanumu.⸥
ACT 2:8 Pe kiniá olionga ya yu-mele-mele umbu-ungu lupa lupa nilimuluma nambi seko pilkuli nikimili-na olio pilkimuluye?
ACT 2:9 Olio kolea Patia kinia, kolea Midia kinia, kolea Illame kinia, kolea Mesepotemia kinia, kolea Judia kinia, kolea Kapadosia kinia, kolea Pondasi kinia, kolea Esia kinia, kolea Pirisia kinia, kolea Pambillia kinia, kolea Isipi kinia, kolea LLipia sukundu Sairini nondopa lemó koleama kinia, kolea-awili Romo kinia, kolea Kiriti kinia, kolea Arepia kinia, aku kolea lupa lupamanga pali molopo omulu yomboma molemolo. Olio Juda yomboma kinia yombo-lupa molopo Juda yombomanga ulu-pulu topele topo selemolo yomboma kinia, olio yu-mele-mele olionga umbu-ungumane Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo ulumando nikimili pilkimulu.” niringi.
ACT 2:12 Ono pungu-pungu ninguli ‘Pilipu sundukumulunje?’ ningu pilkuli, anju yando angelema ninguli “Imunga ulu-pulumu nambolkamoye?” niringi.
ACT 2:13 Aku-na-kolo yombo marene ungu-taka tondoko ninguli: “I yema no-tondolo nongole amu tokomele.” niringi.
ACT 2:14 Kanu-kinia Pita, ⸤Yesusini lipa mundorumu ye⸥ rureponga yopoko wema kinia pea ola gilkuli yombomando tondolo mundupa nimbale: “Olionga Judia yomboma kinia, ono Jerusalleme molemele yomboma kinia, i wendo okomo sekemolo ulumunga pulumu ono nimbu siembo, mimi siku komu sendeko piliangi.” nirimu.
ACT 2:15 “‘Olio amu tokomolo.’ ningu pilkimili akumu mólo. Kiniá orili-u nani killoko mindi, aku-kinia yomboma no naa nolemele kanumu.
ACT 2:16 Kiniá wendo okomo ulumundu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Joelene pe wendo ombá mele u nirimu. Yuni nirimu mele i-sipa:
ACT 2:17 “Pulu Yemone nimbale: “Kolea pora nimbá walema wendo ombá kinia nane nanga Minimu yomboma pali simbú. Kanu-kinia ononga lemenali marenalini nanga ungu-umbu tondomboma pilku yomboma ningu siku, ononga ye-andamane uru-kaima seko, ononga ye-kangomane mongo-indi kaima mele seko kanonge.
ACT 2:18 Nanga kendemande ambo yema kepe nanga Minimu simbú kinia nanga ungu-umbu tondomboma pilku yomboma ningu singí.
ACT 2:19 Ye-Awilimunga wale awilimu u wendo naa opili nane mulúna ola kinia mana mania kinia ⸤walema pora nimbá⸥ lipa ora simba ulu-tondoloma ‘Ono kanangi.’ nimbu sembó. ‘Mana meme kinia sepe kinia ilia awili kinia, aku ulu-tondoloma sepili.’ nimbú. ‘Muluna enamo simbulu topa olimu meme sepili.’ nimbúla.
ACT 2:21 Kanu-kinia Ye-Awilimunga wale awilimu kamu wendo ombá kinia yombomane iseli-u Ye-Awilimunga imbi leko mangilingí yomboma nane lipu tapondopo mindili nolemolá aulkana wendo lipu na-kinia molko kondonge aulkana lipu mondombo.” nimba Pulu Yemone nimu.” nimba Joelene nirimu.
ACT 2:22 “Ono Isirele yomboma, ono i ungu nimbú sekeromo piliayo. ‘Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Yu sika Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu.’ ningu kanangi.’ nimba Pulu Yemone yu lipa tapondorumu kinia ono moloringina yomboma lipa ora sirimu ulu-tondoloma serimu. Akumu ono kanoko pilieringi.
ACT 2:23 Onone kanu yemo kinia pe senge mele Pulu Yemone u pilipa molorumu. Pulu Yemone ‘I-sipa wendo opili.’ nimba pilipale i yemo ono Juda yomboma sirimu kinia ‘Seko kinjeringi yombomane olio liku tapondoko yu toko kondangi.’ ningu ono siringi, onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana pirimuni toko uku toko panjeringi kolorumu.
ACT 2:24 ⸤Aku seringi⸥-na-kolo Pulu Yemone ‘Yu kamu mana mania naa pepili.’ nimba topa makisinderimu. Kololi ulu-pulumuni yu ka sipa kamu manda naa ambolombamonga mindili nongo kololemele mindilimanga pali Pulu Yemo yuni yu lipa tapondopa wendo linderimu.
ACT 2:25 “Depiti yuni kepe yu i yemo pe sembá mele u ungu se nirimu mele i-sipa: “Ye-Awilimu nanga kumbikerena alieli molorumu kanorundu. Yu na lipa tapondombando nanga ki-lomekondo molemomonga mélsene umbuna na manda naa simba.
ACT 2:26 Akumunga na kamelé akopo molopo, nanga kerena konopu sipu unguma niliu. Nuni nanga minimu yombo kolko pulimili koleana munduku naa kelko, nunga Ye Kake Sélimunga ónomo ‘We puropili.’ naa nini akumunga pilipuli, ‘Nanga kangimu kinia minimu kinia na méle peangamo limbu.’ nimbu nokopo molio.
ACT 2:28 Nuni na konde molopo mindi pumbú aulkamo liku ora sirinu, nu na-kinia kopu seko molonimunga na konopu awisili simbú.” nimba Depitini aku sipa nirimu.
ACT 2:29 “Ango-keme, i ungumu sika nikiru. Olionga anda-kolepa Depiti koronga-u kolorumu óno seringi, yunga óno-koleamo olionga koleana lierimu lemó. Aku liemu yuni ‘Nunga Ye Kake Sélimunga ónomo ‘We puropili.’ ni naa nini.’ nirimumu yu yuyundu naa nirimu lémo.
ACT 2:30 Aku-na-kolo yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yemo molopale, Pulu Yemone “Nuni kalko lini ye se nu kolali sepa ye nokoli kingimu molomba.” nimbale “Paa sika aku sembó.” nimba tondolo mundupa nirimu mele pilierimu.
ACT 2:31 Depiti ⸤yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yemo molopa⸥ pe wendo ombá mele u pilipa nimbale: ‘Pulu Yemone yunga minimu yombo kolko pulimili koleana mundupa naa kelepa, yunga ónomo naa purumba.’ nirimu akumu Pulu Yemone nimba taltopa lipa mundorumu ye nokoli Karasimu kolopale kelepa lomboropa ola molombamondo nirimu.
ACT 2:32 Pulu Yemone i ye Yesusi sika topa makisinderimu, akumu olio kanorumulu mele nikimulu.
ACT 2:33 “Topa makisindipale yunga ki-lomekondo lipa mondorumu. Akuna molopale Lapane u “Simbu.” nirimu Mini Kake Sélimu yu sirimu, lipale, kiniá yando sikimu. Kiniá kanoko pilkimilimu yuni sikimumu kanoko pilkimili.
ACT 2:34 Depiti mulu-koleana olando naa purumu-na-kolo yuni nimbale: “Ye-Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Ye-Awilimundu nimbale: “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu, pe ono topo mania mundundumbu kene iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu.” nimba Depitini nirimu.
ACT 2:36 “Akumunga Isirele yomboma ono pali i-siku piliangi: I ye Yesusi onone ⸤ “Kolopili.” ningu⸥ unju-perana uku toko panjeringimu Pulu Yemone “Yu Ye-Awilimu kinia, yu ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimbu, nimbu taltorundu ye nokoli Karasimu molopili.” nirimu yemo molemo.” nimba Pitane nirimu.
ACT 2:37 Pitane onone aku siku seringi mele nirimu ungumu pilkuli yomboma mini-wale mundukuli onone Pita kinia Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye wema kinia onondo ninguli: “Ango-keme, kiniá olio nambi samiliye?” niringi.
ACT 2:38 Pitane onondo nimbale: “Ono ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima kanopa siye kolopili.’ ningu seko kinjilimili mele pilku kiri pilku, konopu topele toko, ‘Na Yesusi Karasinga yombomo molambo.’ ningu no liengi. Aku senge kinia Pulu Yemone Mini Kake Sélimu ono we simba lingíla.
ACT 2:39 Pulu Yemone ‘Mini Kake Sélimu simbú.’ nirimu akumu ono kinia onone kalko lingí yomboma kinia yombo kolea sulumanga molemele molongema kinia onondo pali nirimu. Ye-Awilimu olionga Pulu Yemo yuni ‘ ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nimbú yomboma pali Mini Kake Sélimu simbú.’ nirimu.” nimba Pitane nirimu.
ACT 2:40 Pitane ungu lupa lupa awisili tondolo mundupa ono liepi-liepi topa nimbale: “Ya mana-yombo molko kinjilimilimanga Pulu Yemone ono umbuna simba sekemo kene yuni ‘Olio umbuna naa sipili.’ ningu, pilku kondoko molaa.” nirimu.
ACT 2:41 Kanu-kinia Pitane nirimu ungumu pilku liltingi yomboma no liltingi. Kanu walemonga Yesusinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yombo talapemonga sukundu yombo tere tausini mele olandopa purumu.
ACT 2:42 Kanu-kinia ungumu pilku liku no liltingi yomboma Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane ungu-mane siringima pilku, genupili kinia seluna konopu seluna pupili sere leko molko, pea kopu seko kere-langi nongo, Pulu Yemo kinia ungu ningu moloringi.
ACT 2:43 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema Pulu Yemone lipa tapondorumu-kulu lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringimunga kanokole yomboma pali pipili koloringi.
ACT 2:44 ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemone “Yomboma lipa tapondopa nokopa kondomba.” nimba mana lipa mundorumu ye nokoli Karasimu.’ ⸥ ningu kuru mondoringi yomboma pali seluna molko, ononga mélema onono yu-mele-mele naa taltoko, ‘Olionga pea’ ningu taltoko selu siku moloringi.
ACT 2:45 Ononga ma kinia méle taltoringima makete seko kou liku, méle mólo torumu yomboma kou moke seko siringi.
ACT 2:46 Alieli ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pungu maku toko, ononga ulkamanga pali pea andoko ‘Kere-langi pea namili.’ ningu, konopu peanga pepili konopu siku kere-langi nongo,
ACT 2:47 Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoko, moloringi. Yombomane pali ono kanoko peanga pilieringi. Ulu-pulu-kiri kanoko kiri pilku konopu topele toko Yesusindu “Mindili nolka aulkana naa pambo kene liku tapondou.” niringi yomboma Ye-Awilimuni ‘Yunga yomboma molangi.’ nimba alieli sukundu sukundu liltimu.
ACT 3:1 Yomboma ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinia alieli ungu niringi mele walte Pita kinia Jonotolo kanu enamonga Pulu Yemo kinia ungu ningilindu puringili.
ACT 3:2 Kimbu kiri lierimu ye se akuna molorumu. Anumuni merimu kinia kimbu kiri lielimu merimu. ‘Yu yombo ongo ulka-tembelena sukundu pungíma mawa sepa “Kou-mone siee.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulka-tembele kerepulu se ‘Paa Peangamo’ ningu imbi lieringina mondoringi.
ACT 3:3 Yu akuna molopili Pita Jonotolo ongo ulka-tembelena sukundu pungilí puringili kinia yuni olo mawa sepa “Kou mare siele.” nirimu.
ACT 3:4 Pita kinia Jonotolone yu neme-neme ningu kanokole Pitane nimbale: “Nuni olto kanou.” nirimu.
ACT 3:5 Kanu-kinia ‘Kou singilindu nikimbili.’ konopu lepale olo kanorumu.
ACT 3:6 Kanu-kinia Pitane nimbale: “Na kou selu kepe paa naa mendu-na-kolo mélse mekeromo nu siembo. Akumu kolea-kanga Nasarete Ye Yesusi Karasinga tondolomone ‘Nu ola gilku andou.’ nikiru.” nirimu.
ACT 3:7 Aku nimbale yunga ki-lomekondo ambolopa lipa ola anjerimu kinia waltikele yunga kimbutolo enge nirimu.
ACT 3:8 Yu pukua topa ola pumba ola gilipa pulu polopa andopa molorumu. Aku sepale yetolo kinia pea kopu seko ulka-tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kulupa pukua tolepa Pulu Yemo kape nilipa sukundu purumu.
ACT 3:9 Yu kimbu kulupa Pulu Yemo kape nilipa orumu yombomane pali kanoringi.
ACT 3:10 Onone kanokole, ‘Yu alieli ulka-tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ nilina mania molopa kou mawa selemo ye kanumu okomo lémo.’ ningu kanoko pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
ACT 3:11 Kimbu kiri lierimu yemo ola gilipa Pita Jonotolo ambolorumu kinia kanokole yomboma pali mini-wale munduku lisiku ongo ulka-tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulka kerepulu takoko yando liltingina Pita Jonotolo kinia kimbu kiri lierimu yemo kinia moloringina ono ongo maku toringi.
ACT 3:12 Aku seringi kinia Pitane kanopa onondo nimbale: “Isirele yomboma, nambi semu-na i ulu wendo okomomo kanoko konopu awisili liku mundukumiliye? Nambi semu-na onone olto neme-neme ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo sene “I yemo ola gilipa pupili.” níngili konopu lekemeleye? Paa mólo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu-pulu selembolomone i yemo seko peanga síngili konopu lekemeleye? Paa mólola.
ACT 3:13 Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda-kolepalimane “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunga kendemande-ye Yesusinga imbi ambolopa paka tondorumu. Aku yemo ono Isirele yombomane “Yu toko kondangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu-kinia Romo ye nokoli Paillatene “Yu ulu se semu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu-na-kolo onone “Yu toko kondangi.” ningu liku bulu siringi.
ACT 3:14 Ye Kake Sepa Sumbi Nílimu liku bulu siku, “Yu kolopili toko kondangi.” ningu, yomboma topa kondoli ye Barapasi ka-ulkana “‘Kolali sepa wendo pupili.’ ni.” niringi.
ACT 3:15 Konde mololi ulumunga pulu yemo toko kondoringi-na-kolo Pulu Yemone yombo-óno-koleana topa makisinderimu. Oltone aku serimu mele kanorumbulu.
ACT 3:16 ‘Yesusini manda lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondombulumunga i ye ono kanoko imbi silimili yemo peanga lekemo. ‘ ‘Yesusi-kinia tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo mangilipu, yuni i yemo manda ‘Peanga liepili.’ nimbá.’ nimbu kuru mondomumunga i yemo peanga liemu mele onone kanokomele.
ACT 3:17 “Sika, ango-keme, ono kinia ononga nokoli yema kinia pilku sundukuli Yesusi toko kondoringi.
ACT 3:18 Aku-na-kolo talko wendo orumu mele u Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando nimbale: “Nane ono nokopa kondomba ye se nimbu taltopo lipu mundumbu ye nokoli Karasimu mindili nombá.” nirimu kanu mele ono nanga ungumu pilkimili yombomane paa sika talko yu toko kondoringimu wendo orumu.
ACT 3:19 “Akumunga, kiniá seko kinjeringi mele pilku kiri pilku konopu topele toko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima kamu mundupa kelendepili.’ ningu aku sangi. Aku senge kinia Ye-Awilimuni ono konopu pe nimba enge nipili molonge walema sipa,
ACT 3:20 ono molongena yuni “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ono simba. Simba ye akumu Yesusi.
ACT 3:21 “Pulu Yemone ‘Mélema pali peanga liepili.’ nimbá walemo wendo ombámonga kiniá iseli-u Yesusi yu mulu-koleana nokopa molemo. U Pulu Yemone aku sipa nimba panjerimu mele yunga ungu-umbu tondorumuma pilieringi ye kake selimane aku siku yando ningu siringi kanumu.
ACT 3:22 Akumunga Mosisini nimbale: “Ye-Awilimu ononga Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu siliu yemo molio mele pe ononga ye se na mele ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilipa nimba simba ye se molopili.’ nimba, nimba taltomba. Aku ye ombámo yuni nimbá mele ono paa pilku liengi.
ACT 3:23 Aku yemonga ungumu naa pilingí yomboma Pulu Yemo yunga talapena ‘Naa molangi.’ nimba Pulu Yemo yuni ono topa kondomba.” nimba Mosisini nirimu.
ACT 3:24 “Kiniá wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kiniá wendo okomo. Ye Samuele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi.
ACT 3:25 Pe kiniá Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá u niringi unguma kiniá wendo okomomo ‘Ononga.’ nimba wendo okomo. U ononga anda-kolepalima-kinia Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungumu kiniá ‘Ononga.’ nimba wendo okomo. Pulu Yemo yuni ononga u-pulu-pulu anda-kolepa Eporayamondo nimbale: “Nuni kalko lini ye sene sembamonga mana-yomboma pali molko kondonge.” nirimu.
ACT 3:26 Pulu Yemone yunga kendemande-yemo mana mania lipa mundumbando ‘Ono Juda yomboma lipa tapondopili.’ nimba ‘Ono Juda yomboma seko kinjilimili uluma kanoko kiri pilku munduku keleangi. Ono yu-mele-mele konopu topele tondopili.’ nimba ono molongina yunga kendemande-yemo yu u kumbi lepa lipa mundomu. ‘Kanu yemone ono aku sipa sewi anjepili.’ nimba Pulu Yemone aku serimu.” nimba Pitane nirimu.
ACT 4:1 Pita Jonotolo yomboma ungu ningu siku molangili Pulu Yemo popo tondoringi yema kinia, ulka-tembele nokoringi ele-yemanga nokoli yemo kinia, Sadusi tapu-yema kinia, kanu Juda yombomanga ye awilima olo ungu ningu siku moloringilina oringi.
ACT 4:2 Olone Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele ningu siku yu aku serimu mele yomboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkuli ono mumindili koloringi.
ACT 4:3 Onone olo ka siku, ‘Kiniá ipu liemu kene opali kote sendamili.’ ningu olo liku ka-ulkana panjeringi.
ACT 4:4 Aku-na-kolo Ye Nokoli Karasi Yesusindu ungu ningu siringili pilieringi yombomanga awisili ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Kanu-kinia u ‘Sika’ ningu kuru mondoringi yema kinia pe kuru mondoringi yema kinia lipa sere lepa paip tausini mele moloringi.
ACT 4:5 Opalikundu ye awilima kinia tapu-yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia kolea-awili Jerusalleme maku toringi.
ACT 4:6 Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa u molorumu ye Anasi kinia pe yunga kolali sepa aku sipa molorumu ye Kayapasitolo, olo kinia, ‘Jono’ nili ye se kinia, Allekesanda kinia, Anasi yunga pulu lierimu ye mare kinia, ono pea maku toringi.
ACT 4:7 Maku tokole niringimuni Pita Jonotolo kote sendengendo ononga kumbikerena liku ola anjiku mangilku ninguli: “Olo-kinia nambolka engemo pelemo, molo nawenga imbimunga mangilkuli olone kanu ulu-tondolomo sengiliye?” ningu mangilieringi.
ACT 4:8 Kanu-kinia Mini Kake Sélimu Pitanga konopuna pumba molopa manda serimu kinia Pitane onondo nimbale: “Ono Juda ye awilima kinia, tapu-yema kinia,
ACT 4:9 onone olto mangilkimilimu, oltone ye kimbu kiri lielimu kondo kolopo lipu tapondombulumunga mangilkimili konopu lekero. Akumu nambi sepa peanga liemu konopu lekole mangilkimilinje?
ACT 4:10 Aku liemu ono kote pilkimili Isirele yema kinia ononga yomboma pali i ungumu piliaa! Kolea-kanga Nasarete ye Yesusi Karasi, onone ‘Yu kolopili.’ ningu unju-perana uku toko panjeringi, Pulu Yemone topa makisinderimu, kanu ye Yesusinga engemone yunga imbi mangilipu ⸤ “Peanga liepili.” nímbulu kinia⸥ i yemo peanga lepa ononga kumbikerena gilkimu ono kanokomele.
ACT 4:11 Konane se tokole ungu-iku toko niringi mele i-sipa: ‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilkuli toko eltoringi kou-mulu kanumu kiniá kelepa ulka simu mele ulka enge sindeli kou awili peangamo.’ niringi kanu kou-mulumu Yesusi yu. Kanu kou-mulumu eltoringi yema ono Isirele yema.
ACT 4:12 Yombo sene lupa olio manda naa lipa tapondomba. Ma-koleamanga pali yombo sene lupa ‘Olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, molopo kondomolo aulkana lipa mondopili.’ nimbu imbi lepo mangilimulú yombo se lupa mólo. ⸤Yesusi Karasi yuyu mindi.⸥” nirimu.
ACT 4:13 Pita Jonotolo pipili naa kolko unguma sumbi siku niringili kanoko, olo sukuli naa seko we umbu-yetolo moloringili kanokole ono konopu awisili liku mundukuli, ‘I yetolo u Yesusi pea kopu seko andoringili yetolo lepomo.’ ningu pilieringi.
ACT 4:14 Aku-sipa na-kolo ye seko peanga siringili kanu yemo olo pea kopu seko gilieringi kanokole ono ungu se manda pundu toko naa niringi.
ACT 4:15 Akumunga “Olo kanjollo ulkana pena pale.” niringi pena puringili kinia ono onono angelema ningu ninguli:
ACT 4:16 “I yetolo olio nambi samiliye? Olone ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko molemele mele⸥ lipa ora silimú ulu-tondolo paa peanga se sengili Jerusalleme molemele yombomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa sengili.” nimbu manda aki naa tomolo.
ACT 4:17 Aku-na-kolo i ungu nikimbilimu koleamanga pali niliku pungí pilingí kinia manda naa sembá kene “Kelko i ye ⸤Yesusi⸥nga semanemo yomboma toko siku yunga ungumu koleamanga anju anju naa niengili! Níngili liemu olo aku siku mongo lingilímunga umbuna simulú.” nimbu “Mólo” niemili.” niringi.
ACT 4:18 Aku siku ningu panjikuli, “Olo wale.” ningu olondo ninguli: “Paa ungu kanga-kolte kepe, Yesusinga semanemo toko yomboma paa ungu-mane naa siele! Mólo!” niringi.
ACT 4:19 Aku-na-kolo Pita Jonotolo olone onondo pundu toko ninguli: “Pulu Yemone olto “Sale.” nilimú mele mundupu kelepo, onone “Sale.” nikimili mele pilipu sembulu liemu Pulu Yemone kanopa peanga pilimbanje? Ono onono piliame!
ACT 4:20 Aku-sipa na-kolo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilierimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbulú.” niringili.
ACT 4:21 Onone olo kelko tondolo munduku ningu pipili kondokole “Olo pale.” niringi. Olone ulu-tondolo seringili mele yombomane pali kanokole, Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi-kulu ono kanokole olo ambolko umbuna singí aulka se koroko kelieringi.
ACT 4:22 ⸤Ulu se⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolomone seko peanga siringili ye kanumu yunga kalia-ingi paono talo omba purumu.
ACT 4:23 Pita Jonotolo “Wendo pale.” niringi kinia olonga yomboma moloringina sumbi siku punguli, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia kanu yemane olondo niringi mele olonga Yesusinga ungumu pilieli yomboma semane toko siringili.
ACT 4:24 Niringili mele pilkuli ono liku sere leko molko Pulu Yemo kinia ungu ningu ninguli: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu-kusamo kepe méle lemóma pali serinu.
ACT 4:25 Nuni ungu se ninindu nunga Minimuni olionga anda-kolepa, nunga kendemande-ye Depiti nimba sirimu kinia yuni pilipa yando nimba sirimu mele i-sipa: “Isirele yombo naa molko yombo umbu lupa molemelema nambi semu-na mumindili kolkomeleye? Yombomane pali uluri manda naa senge mele nambi semu-na “Samili.” ningu, ningu panjikimiliye?
ACT 4:26 Pulu Ye Awilimu kinia yuni ‘Nanga yomboma nokopa kondomba ye se lipa mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli ⸤Karasi⸥mu kinia olo koleamanga pali ye nokoli kingimane ‘Olo-kinia opa samili.’ ningu molemele. Yomboma nokoli yemane ‘Olo topo mania mundumulú.’ ningu molemele. Aku siku ulu manda naa senge mele nambi semu-na ‘Samili.’ ningu molemeleye?” nimba Depitini nirimu.
ACT 4:27 Sika i kolea-awilina ye nokoli kingi Erote kinia Romo ye Pondiasi Paillatetolo Isirele yomboma kinia Isirele yomboma naa molko yombo umbu lupa mololi yomboma kinia ono maku toko, nunga kendemande-ye kake seli u ningu taltorunu ye Yesusi ‘Topo kondamili.’ ningu waa toringi.
ACT 4:28 U nunga tondolomone nunu konopumuni pilku “I-siku sangi.” ningu panjerinu mele aku siku seringi.
ACT 4:29 Kanumunga Ye-Awilimu, kiniá olio-kinia onone “Semolo.” ningu olio ningu pipili kondokomele mele nuni pilkuli, nunga kendemande-yema nunga ungumu ningíndu pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku tapondoyo.
ACT 4:30 Nunga kendemande-ye kake seli Yesusinga imbi mangilipu yu mangilimulú kinia kuru tomba yomboma ‘Peanga liepili.’ ningu ulu-tondoloma seko, nunga kongonomo sekemolo mele ‘Yomboma “Sika akumu Pulu Yemonga kongonomo lepomo!” ningu kanangi.’ ningu lipa ora simba ulu-tondoloma sei.” niringi.
ACT 4:31 Aku siku Pulu Yemo kinia ungu ningu pora siringi kinia ulka moloringimu jimi-jimi mele sepa, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda serimu-kulu pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yomboma andoko ningu siringi.
ACT 4:32 ⸤Ye Nokoli Karasi Yesusindu⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yomboma manda selu siku molko ono konopu seluna pupili moloringi. Yombo se yunga mele taltorumuma ‘nanga manjipa’ naa nimba, ‘olionga pea’ ningu sere leko taltoringi.
ACT 4:33 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane Ye-Awili Yesusi lomboropa ola molorumu kanoringi mele semane peangamo munduku naa kelko tondolo munduku toko siliku andoringi kinia Pulu Yemone ono we kondo kolopa paa sewi anjipa ‘Molko kondangi.’ nirimu.
ACT 4:34 Ono moloringina yombo se kere-langi kepe mélse mólo torumu yombo se naa molorumu. Wale marenga nimba yombo se ma lepa ulka awisili gilipa serimumane ma we lepa ulka we gilierimuma kou-mone liku mengo ongo,
ACT 4:35 Yesusini lipa mundorumu yema moloringina ongo siringi, onone yombo se méle mólo torumu yomboma moke seko siringi.
ACT 4:36 Aku siku seringi mele ‘Josepo’ nili ye sene aku sipa serimu. Kanu yemo Yesusini lipa mundorumu yemane yunga imbi se ‘Banapas’ niringi. Banapasinga ungu-pulumu ‘Yomboma nimba toyombo tondoli yemo’ . Yu LLipai yemo, yunga pulu-kolea Saiporas.
ACT 4:37 Yunga ma se lierimu kanumu kou-mone lipale memba omba Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema sirimu.
ACT 5:1 Karasinga yomboma aku siku seko moloringi-na-kolo ulu seringi mele sumbi sipa naa serimu ye se molorumu, yunga imbimu Ananayas. Yunga menunga imbi Sapaira. Ananayasini yunga ma se kou-mone lipale nirimumuni,
ACT 5:2 menu kanopa molopili kou liltimumunga paki sipa, ekendo yuyu taltopa, ekendo Yesusini lipa mundorumu yema pumba sipa nimbale: “Nane ma se kou lipuli, aku kouma membo ombo i sikiru.” nirimu.
ACT 5:3 Kanu-kinia Pitane yundu nimbale: “Ananayas, nambi semu-na nunga konopuna ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ Setene omba molopili.’ ninguli, Mini Kake Sélimu kolo toko siku, mamonga kou linuma paki siku mare anju liku taltoko mare mengo ongo olio kolo toko sikinuye?
ACT 5:4 U kou naa linu kinia mamo nunga kanumu. Kou linuma nunu nokonu kanumu. ‘Mamo kou-mone naa liembo.’ nilinanje yombo sene unguri naa nilka. Mamo nungamo. Kou-mone likuli ‘Ekendo nanu taltopo, ekendo yomboma siembo.’ nilinanje unguri mólola. Mélemo nungamo. Akumunga nambolka konopu lekole kou-mone likuli ekendo mindi kolo toko sinuye? Nuni yema kolo toko naa sinu, mólo. Pulu Yemo kolo toko sinu.” nirimu.
ACT 5:5 Pitane aku sipa nirimu ungumu Ananayas pilipale, yu kolorumu kinia yunga ónomo topa mania mundorumu. Ye-kangoma ongo yunga ónomo liku mulu-wambalene okoko mengo pungu óno se-puringi. Aku sipa ulu serimu semanemo yomboma pilkuli paa mini-wale mundoringi.
ACT 5:7 Ananayas menu yu i ulu wendo orumumu naa pilipale, pe ena mongo yopoko omba purumu kinia yu orumu.
ACT 5:8 Pitane yu mangilipa nimbale: “I kou-mone omba simu ambolkoromo olo mamonga aku siku língili meleye? Na piliambo ningu si.” nirimu. Yuni nimbale: “Sika. Aku sipu limbulu.” nirimu.
ACT 5:9 Pitane yundu nimbale: “Nambi semu-na olone Ye-Awilimunga Minimu “Kolo topo siembili.” ningiliye? Nunga emenanga ónomo mengo pungu óno se-pongi yema ongo kerepuluna gilimili akumane nunga ónomo liku mengo pungíla.” nirimu.
ACT 5:10 Kanu-kinia waltikele ambomo Pitanga kumbikerena kolorumu kinia yunga ónomo topa mania mundorumu. Kolorumu kinia ye-kangoma ongo yunga ónomo kanoko likuli, menu óno seringina nondoko yu mengo pungu óno seringi.
ACT 5:11 Kanu-kinia Karasinga talapena yomboma kinia, i ulu wendo orumu pilieringima pali ono paa mini-wale mundoringi.
ACT 5:12 Yomboma moloringina Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema andoko ⸤ulu se wendo orumu⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo lupa lupa awisili seringi. ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi⸥ yomboma pali ⸤ulka-tembelena⸥ ‘Sollomononga’ ningu ulka kerepulu takoko yando liltingina u alieli maku toringi.
ACT 5:13 Yombo lupamane ono kanoko peanga pilieringi-na-kolo pipili kolkole ‘Karasinga yomboma kinia maku tamili.’ ningu naa oringi.
ACT 5:14 Akumu sika na-kolo yombo awisilini Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ndu ‘Sika.’ ningu kuru mondokole sukundu sukundu ongo yunga yomboma moloringi.
ACT 5:15 Yesusini lipa mundorumu yemane seringi mele kanokole yombomane yombo kuru torumuma mengo wendo ongo aulkana taltoko moloringi. ‘Pita omba pumbá kinia enana yunga minimu ono lemelena omba aki tomba kinia peanga lembanje.’ ningu aku siku taltoko moloringi.
ACT 5:16 Kolea-awili Jerusalleme lierimuna nondopa lierimu koleamanga moloringi yombo awisili kuru torumu yomboma kinia kuru konopumanga perimu yomboma kinia mengo oringi kinia ono pali peanga lierimu.
ACT 5:17 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo kinia Sadusi talapena sukundu ye mare yu pea kopu seko moloringi yema kinia ⸤we-yomboma ono munduku kelko Yesusini lipa mundorumu yema aku siku lombili puringi mele kanokole⸥ ono paa konopu kiri panjeringi. ‘Aku yemane seringi mele naa sangi.’ ninguli
ACT 5:18 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema ambolko liku, we-yomboma panjeringi ka-ulka awilina ka siku panjeringi.
ACT 5:19 Aku-na-kolo ipulieli Ye-Awilimunga angello se omba ka-ulka ulka-kuna topa ono lipa memba pena omba nimbale:
ACT 5:20 “Ono ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelena pungu gilku yomboma konopu topele toko molko kondonge mele unguma pali ningu siee.” nirimu.
ACT 5:21 Yuni nirimu mele pilku likuli kolea tangorumu kinia ulka-tembelena pungu yomboma ungu-mane siringi. Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo kinia, yu pea kopu seko moloringi yema ongo, kanjolloma kinia, Isirele yombomanga tapu-yema kinia “Maku tamili waa.” niringi. Ongo maku tokole ungu se ningu munduku ninguli: “Ka-ulkana panjemulu pelemele yema mengo waa.” niringi.
ACT 5:22 Aku-na-kolo ononga ele-yemane pungu Yesusini lipa mundorumu yema lingíndu ka-ulkana puringi kinia kanu yema naa moloringi-kulu kanokole kelko yando ongo ninguli:
ACT 5:23 “Ka-ulka kunama pali ulka-kuna sili pemu, nokolemele yema kerepuluna nokoko giliengi kanomulu-na-kolo olio ulka-kuna topo ulka sukundu kanomulu kinia ye selu kepe naa molomu.” niringi.
ACT 5:24 Ulka-tembele nokoringi ele-yemanga ye awilimu kinia, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone ongo niringi mele pilkuli, “I ulu wendo omu nambolka uluri wendo ombándo sekemonje?” ningu ono pilku sundoringi.
ACT 5:25 Kanu-kinia ye se omba onondo nimbale: “Piliame! Onone ka síngi ye kanuma ulka-tembelena yomboma ungu-mane siku molemele.” nirimu.
ACT 5:26 Aku nirimu pilkuli ulka-tembele ele-yema kinia ononga ye awilimu kinia Yesusini lipa mundorumu yema lingí puringi. Aku-na-kolo ‘Yombomane olio kouni toko kondonge.’ ninguli ono kopene naa toko taka leko mengo oringi.
ACT 5:27 Ye-kanjolloma moloringina ele-yemane Yesusini lipa mundorumu yema liku mengo oringi kinia Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili olandopamone onondo nimbale:
ACT 5:28 ‘Onondo u nirimulu mele i-sipa: “Paa ungu kanga-kolte kepe naa ningu, i ye ⸤Yesusi⸥nga semanemo kelko toko yomboma ungu mane naa siee.” nirimulu kanumu. Pe kiniá onone Jerusalleme koleamanga pali ungu kanumu andoko ningu siku keliengi. ‘Yombomane ‘Olio Juda yombomanga tapu-yemane ye kanumu toko kondoringi.’ ningu piliangi.’ ningu onone i unguma mane silimilila.
ACT 5:29 Pita kinia, Yesusini lipa mundorumu ye wema kinia, onone onondo pundu toko ninguli: “Yombomane ‘Saa.’ nilimili mele olio pilipu lipu manda naa semolo. Pulu Yemone ‘Saa.’ nilimú mele mindi pilipu lipu sengena panjipu semolo.
ACT 5:30 Onone ‘Yesusi kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjeringi kolorumu kanu yemo, olionga anda-kolepalimanga Pulu Yemone yu kelepa topa makisinderimu.
ACT 5:31 ‘Yuni olio Isirele yomboma konopu topele tondopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopili.’ nimba Pulu Yemone ‘Yesusi yu Ye Nokolimu molopa, yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo molopili.’ nimba yunga ki-lomekondo lipa mondorumu molemo.
ACT 5:32 Olio kinia Mini Kake Sélimu kinia yu aku sipa serimu mele andopo nimbu silimulu. ‘Mini Kake Séli’ nikimulumu Pulu Yemo yunga unguma pilku liku selemele yomboma Mini Kake Sélimu silimú kanumundu nikimulu.” niringi.
ACT 5:33 Niringi mele pilkuli mumindili paa awisili kolko ‘Ono topo kondamili.’ niringi.
ACT 5:34 Aku-na-kolo Parisi ye kanjollo se, yunga imbi Gamelliele, yu Pulu Yemonga ungu-manema pilipa yomboma mane sirimu ye se, yu pilipa kondoli paa perimu-na yombomane kanokole yu kape niringi ye se, yu kanjolloma maku toringina ola gilipa ele-yemando nimbale: “Yema u kanga-kolte pena mengo paa.” nirimu.
ACT 5:35 Kanu-kinia mengo pena puringi kinia yuni kanjollo yemando nimbale: “Ono Isirele yema, onone i yema senge mele u pilku kondayo.
ACT 5:36 U walte ye Tudasi omba yuni nimbale: “Na ye awili se, na enge pelemo.” nirimu kinia ye po anderete yu lombili puringi. Aku-na-kolo gapomanomone yu toko kondoko, yu lombili puringi yema toko bulu-balu siringi. ‘Samili.’ niringi mele kamu mania purumu.
ACT 5:37 “Pe aku sipa gapomanomone yombo imbi torumu walema kinia Gallilli ye Judasi kepe “Oliolio gapomano molamili.” nirimu kinia ye mare yu lombili puringi kinia gapomanomo-kinia opa seringi-na-kolo yu toko kondoko yu lombili puringi yema toko bulu-balu siringila.
ACT 5:38 U aku serimu kene kiniá onone i yema-kinia senge mele niembo. Onone i yema-kinia ungu se naa seko, we pangi keleayo. I yema ono onono konopumane pilkuli ‘Samolo.’ ningu sengi liemu unguri naa sepa we pora nimbá.
ACT 5:39 Molo sekemele mele Pulu Yemone “Saa.” nimu-na sengi liemu ono kanjollomane akumu manda “Mólo.” naa ningí. Molo “Mólo.” níngi liemu Pulu Yemo kinia opa mele senge manda naa sembá.” nirimu.
ACT 5:40 Aku nirimu kinia ono pilkuli ‘Aku samili.’ ninguli “Yema kelko ulkando waa.” ningu, ono ka-pultane toko ninguli: “Yesusinga semanemo kelko yomboma ningu siliku naa andaa.” ninguli “Ono paa.” niringi.
ACT 5:41 Yesusini lipa mundorumu yemane kanjolloma munduku kelko ultu puringi. Pulu Yemone onondo ‘Ono Yesusinga yema molongemonga yombomane ono seko pipili kondongi liemu mandala.’ nirimu-kulu pilkuli ono paa konopu siringi.
ACT 5:42 Walemanga pali ulka-tembelena kepe yombomanga ulkamanga pali pipili naa kolko andoko semane peangamo toko siringi. Koronga-u Pulu Yemone ‘Ono lipa tapondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu Juda yombomane ‘Opili.’ ningu nokoko moloringi kanu ye nokoli Karasimu Yesusi yu kanu yemo omba molopa ono lipa tapondorumu lipa tapondomba mele semanemo andoko toko siringi.
ACT 6:1 Aku walemanga Yesusinga lombili andoli yombo kambu paa awisili olando purumu. Kanu-kinia Giriki ungu niringi Juda yombomane ulu se kanoko kiri pilkuli iri toko ninguli: “Ambo-wayama alieli kere-langi moke seko singíndu Ipuru ungu nilimili Juda yombomanga ambo-wayama mindi siku, olionga ambo-wayama naa silimili.” niringi.
ACT 6:2 Akumunga, ⸤Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu⸥ ye rurepone Yesusinga lombili andoli yomboma pali liku maku toko onondo ninguli: “Olio Pulu Yemonga ungu nimbu silimulu kongonomo mundupu kelepo kere-langi kongono semolo kinia manda naa sembá.
ACT 6:3 Ango-keme, ononga ye yopoko-pakara, Mini Kake Sélimu kinia pilipa kondolimu kinia pepa, yombomane kanoko peanga pilielemele yema kanoko ningu taltangi. ‘Kere-langi kongono olio selemolomo onone sendangi.’ nimbu siye kolopo,
ACT 6:4 olio alieli Pulu Yemo kinia ungu nimbu, yomboma Pulu Yemonga ungumu ‘Piliangi.’ nimbu lipu tapondomolo.” niringi.
ACT 6:5 Aku niringi yomboma pali pilku peanga pilkuli, Sitipen ningu taltoringi. Yu Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba paa tondolo mundupa kuru mondorumu yemo; yu Mini Kake Sélimu konopuna pepa manda serimu yemo. Ye pokore ningu taltoringimanga imbima i-sipa: se Pillipu, se Porokorasi, se Naikena, se Taimono, se Pamenasi, se Nikollasi. Nikollasi kolea-awili Andiyoko ye se, yu Juda ye se mólo. Yu ye-se-lupamo molopale, u Juda yombomanga ulu-pulu seringi mele topele topa serimu yemo.
ACT 6:6 Aku yema Yesusini lipa mundorumu yemanga kumbikerena liku ola anjeringi kinia onone yemanga ⸤penge⸥na ambolkole Pulu Yemo kinia ungu mare ningu mawa seringi.
ACT 6:7 Aku seringi kinia yombo moloringi koleamanga pali Pulu Yemonga ungumu pumba manda serimu. Jerusalleme yombo awisili ⸤ ‘Yesusi yu sika Ye Nokoli Karasimu.’ ningu⸥ yu lombili pungu, Pulu Yemo popo tondoringi ye awisili pea ⸤Yesusini lipa mundorumu yemane ungu niringi mele⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondoko pilieringi.
ACT 6:8 Sitipen, yu Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulu-pulumu kinia Pulu Yemonga engemo kinia perimu-kulu yombo moloringimanga andopa ⸤ulu se⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu.
ACT 6:9 Aku-na-kolo ye marene “Seko kinjikinu. Aku siku naa sei.” ningu Sitipen kinia ungu awisili niringi. Kanu yema ono u kendemande-yomboma molkole pe we ultu moloringi yomboma, ononga Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se lupa gilierimu. Ono kolea Sairini kinia Allekesandia kinia Sillisia kinia Esia kinia moloringi yomboma molko, Juda yomboma moloringi. Aku yema Sitipen kinia angelema niringi-na-kolo Mini Kake Sélimuni Sitipen paa pilipa kondolimu sirimu-na yuni nirimu mele pilkuli yombo sene pangá akuku ungu se manda naa niringi.
ACT 6:11 Ungu se ningíndu koroko kelkole onone ye marendo kiyongo ningu kondi toko ninguli: “Onone “Mosisi kinia Pulu Yemo-tolonga unguma Sitipenene ungu-taka tondomu piliemulu.” niee.” niringi.
ACT 6:12 Onone aku siku kondi toringimunga yomboma kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi yema kinia onone mumindili kolko Sitipen ambolko liku kanjollo yema maku toko moloringina mengo puringi.
ACT 6:13 Onone ye mare ungu-umbu tondokole “Kotena pungu Sitipen serimu mele kolo toko ‘I-sipa i-sipa semu.’ niee.” niringi kinia ono kotena pungu ninguli: “I yemone ⸤Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-⸤tembele⸥ kakemo kinia, Pulu Yemonga ungu-manema kinia, alieli ungu-taka tondolemo.
ACT 6:14 Yuni nimu piliemulu mele i-sipa: “I kolea-kanga Nasarete ye Yesusini i ulka-tembelemo sikisimba.” nimba; Mosisini nimba panjerimu yandopa yandopa ningu siringi selemolo ulu-puluma “Pe kelko naa seko akuma munduku kelko Yesusini “Saa.” nirimu uluma saa.” nímula.” niringi.
ACT 6:15 Kanjollo maku toko moloringimane pali Sitipen neme-neme ningu kanoringi kinia, yunga kumbikeremo angello senga kumbikere none serimu kanoringi.
ACT 7:1 Kanu-kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamone kote sendepale Sitipen mangilipa nimbale: “I ungu nikimilima sikaye?” nirimu.
ACT 7:2 Sitipenene pundu topa nimbale: “Ango Tata keme, nanga ungumu piliame. Olionga pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo i kolea u naa omba kolea Arano u naa pumba kolea Mesepotemia u we molopili tondolo pumba olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumuna omba nimbale:
ACT 7:3 “Nunga ma-koleamo kinia pulu lemó yomboma kinia munduku kelko nane nu “Pu.” nimbu lipu ora simbú koleana pani.” nirimu.
ACT 7:4 “Aku ungumu pilipale Eporayamo yunga pulu kolea Kaltia taono mundupa kelepa kolea-kanga Arano pumba molorumu. Kanu-kinia yunga lapa kolorumu kinia Pulu Yemone olio i molemolo kolea Kenane yando lipa mundorumu.
ACT 7:5 I koleana ma kanga-kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimba naa sirimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu se yundu nimbale: “Nu kinia nunga kalko lini yomboma kinia i koleamo lingí.” nirimu. Eporayamo yu bolango seluri kepe u naa mepili aku sipa nirimu.
ACT 7:6 Pulu Yemone yundu nirimu mele i-sipa: “Nunga kalko lini yomboma kolea senga lupa yombo ponenge mele molonge. Akuna molonge yombomane onondo “Olionga kendemande-yomboma.” ninguli seko kinjiku ka-kongono singí, mindili nongo seko molangi kalia-ingi po anderete omba pumbá.
ACT 7:7 Kanu-kinia ono ka-kongono singí yomboma ‘Pundu tangi.’ nimbu umbuna simbu kinia pe ono kanu koleamo munduku kelko ultu ongo i koleana ongo na popo tonge.” nirimu.
ACT 7:8 Aku nimbale Pulu Yemone “Sembó.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na-kinia kamu pepili.’ nipili.’ nimba yu kinia yunga kalopa limba kangoma kinia “kangi se kopisiku wendo liku eltangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku saa.” nirimumunga Eporayamone kango Aisake membale, yunga wale engaki omba purumu kinia yunga kangi se kopisipa wendo liltimu. Kanu-kinia pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yombomanga talape rurepo molemolomanga anda-kolepama merimu.
ACT 7:9 “Kanu-kinia olionga anda-kolepa Jekopone merimu yemane ononga genu Josepo-kinia konopu kiri panjikuli kolea Isipi pungí puringi ye mare kinia yu kou-mone liltingi. Josepo kou-mone likuli “Yu yombo senga kendemande-yemo molopili mengo paa.” niringi. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemo yu-kinia molopale nirimumuni,
ACT 7:10 yu lipa tapondopa umbuna wendo orumumanga pali wendo liltimu. Yuni yu pilipa kondolimu sipa, kolea Isipi ye nokoli kingimu ‘Yu kanopa peanga piliepili.’ nirimu kinia ye nokoli kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nokolimu molopa, yunga ulkamo kinia Isipi koleamanga méle lemóma pali nokopili.’ nirimu.
ACT 7:11 “Pe kolea Isipi kinia ⸤i kolea molemolo⸥ kolea Kenane kinia gele awili se lierimu, yomboma umbuna perimu. Olionga anda-kolepalima kere-langi lingí aulka se naa lierimu.
ACT 7:12 Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko taltolemele.” niringi-na pilipale yunga malopili olionga anda-kolepalima pulu-pulu Isipi mundorumu.
ACT 7:13 Wale talo siku Isipi puringi kinia Josepone genupilindu “Na Josepo.” nimba yunga imbi lepa sirimu, pe ye nokoli kingimuni Joseponga yomboma kanopa imbi sirimu.
ACT 7:14 Kanu-kinia Josepone yunga lapa Jekopo kinia Jekopo yunga yomboma kinia “‘Yando wangi.’ niee.” nimba, onondo nimba mundorumu. Jekopo yunga yomboma lipa sere lepa sependi paip moloringi.
ACT 7:15 “Yando waa.” nirimu kinia pilipale Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinia yunga malopili kinia anda leko koloringi.
ACT 7:16 Ononga ónoma kelko kolea Kenane mengo ongo kolea-kanga Sekemo mengo ongo, u Eporayamone kolea-kanga Sekemo ye Emonga malopilinga ma se topo topa lipa u yunga ambomo óno serimu kanuna mengo pungu ono óno seringi.
ACT 7:17 “Pulu Yemone u Eporayamondo “Sembó.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá serimu kinia olionga yombo kolea Isipi moloringi mele anjupa anjupa awisili kalko liku moloringi.
ACT 7:18 Aku sipa selepa pumba pumbale, kalia-ingi awisili omba pumba Isipi ye nokoli kingi se kolali sepa molorumu kanumuni Josepo yunga semanemo mimi sipa naa pilierimu.
ACT 7:19 Yuni olionga yomboma kolo topa sipa sepa kinjipa, anda-kolepalima mindili lipa sipa, “Bolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkamanga pea naa molko pena toko eltaa.” nirimu.
ACT 7:20 “Aku siku seko molangi Mosisi meringi. Yu we-kango se naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu kangomo meringi. Oli yopoko yunga lapanga ulkana taltoko moloringi.
ACT 7:21 Kanu-kinia pe pena taltoringi kinia ye nokoli kingimunga lemenu kanopa lipa “Nanga kangomo.” nimba yunga ulkana memba pumba nokorumu.
ACT 7:22 Isipi yombomanga pilipa kondoli perimu mele pali Mosisi mane siringi kinia yu pilipa kondoli pepa unguma sumbi sipa nimba uluma enge nimba sepa molorumu.
ACT 7:23 Mosisinga kalia-ingi paono talo pora nirimu kinia yunga Isirele yomboma ‘pumbu kano-pambo.’ konopu lierimu.
ACT 7:24 Pumba kano-porumu kinia Isipi ye sene Isirele ye se sepa kinjerimu. Kanopale yuni Isirele yemo lipa tapondopa Isipi yemo topa kondorumu.
ACT 7:25 “(Mosisini pilipale, ‘Yunga yomboma ‘Pulu Yemone ‘Ono liku tapondani pu.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lierimu-na-kolo ono aku siku ningu naa pilieringi.)
ACT 7:26 “Opalikundu Isirele ye talo opa seringili kinia Mosisi pumba kanopale, yu pumba opa seringili yetolo ambolopa olondo nimbale: “Genungulutolo, nambi semu-na opa sekembeleye? Genungulu opa sekembele manda naa sekemo.” nirimu.
ACT 7:27 “Kanu-kinia sepa kinjerimu ye kanumuni Mosisi paka topa anju mundupa nimbale: “Nawene nu ‘Olio nokani.’ nimba, nimba taltorumuye?
ACT 7:28 Oleanga nu Isipi yemo toko kondonu mele kiniá na ‘Topo kondambo.’ ningu nikinuye?” nirimu.
ACT 7:29 Aku nirimu kinia Mosisi pilipale ‘Kingimuni na tomba.’ nimba kowa pumbale kolea Midiane pumba molorumu. Yu akuna molopale kango talo merimu.
ACT 7:30 “Kanu-kinia Mosisi kolea Midiane molopili kalia-ingi paono talo omba purumu kinia walte yu kolea ku lielina andopa mulu Sainai lierimuna nondopa molorumu kinia Pulu Yemonga angello se yu molorumuna omba unju senga sepe nomba perimuna omba molorumu.
ACT 7:31 Mosisini akumu kanopale yu konopu awisili lipa mundupa, serimu mele mimi sipa kanombando nondopa purumu kinia Ye-Awilimunga ungu se unjuna wendo orumu pilierimu mele i-sipa:
ACT 7:32 “Na nunga kolenalini popo toringi yemanga Pulu Yemo molio. Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumanga Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu-kinia Mosisi pungu-pungu nimba pipili kolopale lipa wekendo kanopa sepemo naa kanorumu.
ACT 7:33 Kanu-kinia Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Nu i ma gilkinumu nanga kene nunga kimbu-su kulku wendo lie!
ACT 7:34 Nanga yombo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Ono kola selemele mele pilipuli kiniá ono lipu tapondombondo mania ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu.
ACT 7:35 “I ye Mosisi yu u Isipi molorumu kinia Isirele yombomane ninguli: “Nawene ‘Nu olio nokani.’ nimba, nimba taltorumuye?” ningu yunga ungumu pilku mokoli seringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu nimba taltopa ‘Nanga yomboma nokoko, ono liku tapondoko mindili nolemelema wendo lieni.’ nimba unjuna sepe nomba perimumunga angello senga keremone ‘Mosisi nimba sipili.’ nirimu.
ACT 7:36 Kanu ye Mosisi yuni yomboma kolea Isipi memba ultu orumu. Ono kolea Isipi sukundu moloringi kinia kepe, Nomu Kondolina oringi kinia kepe, kolea ku lielina kalia-ingi paono talo andoko moloringi kinia kepe, yuni ⸤yu yuyu molorumu mele⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo mare awisili serimu.
ACT 7:37 Ye sene Isirele yombomando nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu siliu yemo molio mele pe ononga ye se na-mele ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondombama pilipa nimba simba ye se molopili.’ nimba Pulu Yemone lipa mundumba.” nirimu ye kanumu i Mosisi selumu mindi.
ACT 7:38 Isirele yomboma kolea ku lielina moloringi kinia kanu ye Mosisi ono pea moloringi. Yu olionga kolepalima kinia mulu Sainai molopa ungu nimba sirimu angellomo kinia pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pumba naa pora nimbá unguma Mosisini ‘Olio nimba sipili.’ nimba Mosisi ungu-umbu tondorumu kanu unguma yuni pilipale yando olio nimba sirimu.
ACT 7:39 “Aku sipa serimu-na-kolo olionga anda-kolepalimane ⸤Pulu Yemone yundu “Ono nokou.” nimba, nimba taltorumu ye Mosisinga⸥ ungumu ‘sengena panjipu naa pilimulú.’ ningu yu bulu siku, ono ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu Isipi yakala kolko moloringi.
ACT 7:40 ⸤Mosisi mulu Sainaina ola pumba welea maniando naa orumu kinia Isirele yombomane ononga ningu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga pulu-pulu ye awili olandopa⸥ Eronondo onone ninguli: “Olio mengo pungu nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjuni molo kouni seko wamondoyo. Olio kolea Isipi yando lipa memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambi semunje?” niringi.
ACT 7:41 Kanu walemonga onone kongi pirimu-kao walo none seli se seko wamoko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko mélema kalko siku, ono onono seko wamoringi mele pilkuli konopu siku kongi kaloringima kinia kere-langi nongo moloringi.
ACT 7:42 Aku seringimunga Pulu Yemo ono lipa bulu sipa, oli kinia ena kinia kombokandi kinia muluna gilimuma onone ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko mélema kalko singí seringi kinia kanopale ‘Manda, ononga aku siku sangi.’ nimba siye kolorumu. Aku seringi mele Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye sene ungumu bokuna torumu mele manda selemo. Akumu i-sipa: ‘Pulu Yemone nimbale: “O Isirele yomboma, u kalia-ingi paono talo yombo naa peli kolea ku lielina ono kongi pirimu-kao kinia sipisipi kinia meme kinia popo toko kaloringima popo toko kalko na siringiye?
ACT 7:43 ⸤Mólo.⸥ Ono serele-ulka mengo puringimu ‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkamo.’ ningu mengo pungu, ‘Repane olionga pulu ye se.’ ningu yunga kombokandi none seli se seko anjiku, kanu mélema ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kape ningu popo toringi. Aku seringimunga nane ono mindili lipu simbundu ‘Ono kolea sirinduna naa molangi.’ nimbu makoropo, ono kolea-awili Bapillono nekendo kolea anjupa senga lipu mundumbu.” nirimu.’ nimba bokuna torumu. Aku sipa nimba bokuna torumu mele ono sika aku siku seringi.
ACT 7:44 “Kolea ku lielina olionga anda-kolepalimane Pulu Yemo ono-kinia molorumu serele-ulka kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio-kinia molemo.’ ningu onone yu popo toko mélema kaloringi serele-ulkamo takoko anjeringi. Pulu Yemone Mosisindu “I-siku i-siku takangi.” nimba ulkamo gilimba mele lipa ora sirimu aku siku onone takoko anjeringi.
ACT 7:45 Pe yandopa Josuane olionga anda-kolepalima nokorumu kinia ono kanu serele-ulkamo sikisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjeringi. Pulu Yemone kanu koleana yombo talape lupa peringima olionga anda-kolepalima “Kolali seko molangi, aku mamo liengi, kanuna pelemele yomboma kamu pangi.” nirimu kinia kanu koleana u peringi yombo talapema onone toko munduku, serele-ulkamo mengo ongo kanuna takoringi, yandopa ye nokoli kingi Depiti molorumu kinia we gilierimu.
ACT 7:46 “Pulu Yemone Depiti yu kanopa peanga pilipa konopu mondorumu-kulu yuni Pulu Yemondo mangilipa nimbale: “Na kalopa liltimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulka se, u serele-ulkamo gilierimu mele, manda manjipu takondamboye?” nirimu.
ACT 7:47 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Mólo.” nirimu kinia Depitinga malo Sollomono, yu Depiti kolali sepa ye nokoli kingimu molopale, Pulu Yemonga ulka-tembelemo takondorumu.
ACT 7:48 “Aku-sipa na-kolo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yombomane takolemele ulkamanga naa molemo. Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye sene aku sipa nirimu kanumu. Kanu yemone nimbale:
ACT 7:49 “Pulu Ye Awilimuni nimbale: “Mulu-koleamo nanga mania molopo koleama nokolio polomo, ma-koleamo nanga kimbu munduliu koleamo. Pe onone nanga nambolka ulkamo takondongeye? Molo na sena manda koro molomboye?
ACT 7:50 Nanga kimuni i mélema pali naa serinduye?” nirimu.” nimba ⸤Aisayane⸥ aku sipa nirimu kanumu.” ⸤nimba Sitipenene nirimu.⸥
ACT 7:51 “Ono kála seli yomboma, onone nando “Pulu Yemo seko kinjiku yu ungu-taka tondokono.” nikimili-na-kolo akumu mólo. Ono ‘Pulu Yemonga yomboma molamili.’ ningu kangi se kopisiku wendo limili-na-kolo yombo Pulu Yemonga ungu naa pilieli yomboma mele molko ononga komuma pipi siku konopuma pipi siku molemele. Ono ononga anda-kolepalima seringi mele seko, onone Mini Kake Sélimunga ungumu liku bulu siku “Naa pilimulú.” niringi mele ono aku siku nilimili.
ACT 7:52 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye se ononga anda-kolepalimane mindili liku naa siringi ye se molorumuye? Se naa molorumu kanumu. Kanu yema pali umbuna siringi. Kanu yemanga ye marene Pulu Yemonga Ye Sumbi Nílimu ombá mele ungumu pilku yomboma ningu siringi yema kepe ononga anda-kolepalimane toko kondoringila. Kanu-kinia Pulu Yemonga unguma ningu siringi yemane “Ombá.” niringi Ye Sumbi Nili kanumu kamu orumu kinia ono nanga ungumu pilku molemele yemane ‘Yu toko kondangi.’ ningu ononga opa-touma liku siringi kinia yu toko kondoringi.
ACT 7:53 Ono Isirele yomboma, ono angellomane Pulu Yemonga ungu-manema siringi yando likuli sengena panjiku naa seringi yomboma, onone Pulu Yemonga Ye Kake Seli Yesusi aku siku toko kondoringi.” nimba Sitipenene nirimu.
ACT 7:54 Yuni onondo aku sipa nirimu pilkuli, yu-kinia paa mumindili kolko ononga kerema kongilku pulua toringi.
ACT 7:55 Aku-na-kolo Mini Kake Sélimu Sitipen yunga konopuna omba molopa manda serimu-na yuni olando sipa kanopa mulu-koleana sukundu kanorumu kinia Pulu Yemonga tondolo pa sélimu kinia yunga tondolomo kinia akuma kanopa, Yesusi Pulu Yemonga ki-lomekondo ola gilierimu kanorumu.
ACT 7:56 Aku sipa kanopa nimbale: “Mulu-koleamo kuna lipa anju yando pukumu kanokoro kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo Pulu Yemonga ki-lomekondo ola gilkimu kanokoro.” nirimu.
ACT 7:57 Yuni aku sipa ⸤Pulu Yemo kinia Yesusi kinia manda selu siku moloringili⸥ mele nirimu pilkuli, ⸤ “Pulu Yemo-kinia ungu-taka tondokomo lepomo.” ningu⸥ ‘Yunga ungu nikimumu naa piliamili.’ ningu komu pipi siku ono ungu lupa mare tondolo munduku niliku yu molorumuna lisiku ongo
ACT 7:58 yu ambolko kunduku kanu kolea-awilimunga palana ultu munduku, ‘Yu kolopili.’ ningu kouni tonge toringi. U kotena “I-sipa i-sipa semu kanomulu.” ningu kondi toringi yemane yu kouni tongendo ononga wale pakolima kulkuli, ye-kango se kanopa gilierimuna ‘Nokopili.’ ningu taltoringi. Kanu yemonga imbimu Sollo.
ACT 7:59 Onone yu kouni toko kondonge toringi kinia Sitipenene Yesusi-kinia ungu nimbale: “Ye-Awili Yesusi, na mini pukuru. Nu molenona wambo ni.” nirimu.
ACT 7:60 Kanu-kinia yu kouni toko mania mundoringi kinia komorongo langopa ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, i seko kinjikimili ulumu pundu naa toko munduku keliei.” nimbale yu kolorumu.
ACT 8:1 Sollone Sitipen toko kondoringi kanopale ‘Papu tokomele.’ nimba yu konopu peanga lierimu. Sitipen kouni toko kondoringi kanu walemonga Karasinga yombo talape kolea-awili Jerusalleme moloringima ononga opa-toumane pulu polko seko kinjiku paa mindili awili seko siringi kinia ono pali bulu-balu ningu pungu, mare kolea Judia disirikindu pungu molko, mare kolea Sameria disirikindu pungu moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema mindi Jerusalleme we moloringi.
ACT 8:2 Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipen óno seko kola awisili seringi.
ACT 8:3 Aku-na-kolo Sollone ‘Karasinga yombo talapemo kamu mania pangi.’ nimba pulu polopa yombomanga ulkamanga pumba, yombo moloringima ki kundupa lipa memba pumba ka sirimu.
ACT 8:4 Karasinga yombo bulu-balu ningu puringimane Yesusinga semanemo kolea lupa lupamanga pali toko siliku puringi.
ACT 8:5 Karasinga yombomanga lipa tapondoli kusikus ye Pillipu Sameria disiriki lierimu taono senga maniando pumbale nirimumuni, Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimunga semanemo topa sirimu.
ACT 8:6 Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma serimu kanokole, yomboma pali komu sendeko pilku moloringi.
ACT 8:7 Yombo awisili kuru konopumanga moloringima Pillipuni “Ongo ultu paa!” nirimu kinia ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia sepa peanga sirimu.
ACT 8:8 Pillipuni aku sipa ulu-tondoloma serimu-kulu aku taonona moloringi yomboma konopu awili seko siringi.
ACT 8:9 Kanu taonona ye se molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu u naa opili kurumane Saimono yu liku tapondoringi kinia yuni “Na ye awilimu. Na imbi molemo.” nimba ulu-tondoloma serimu. Kolea Sameria yombomane pali ulu-tondoloma serimu mele kanokole konopu awisili liku mundoringi.
ACT 8:10 Yombo kamakoma kinia koropama kinia yunga ungumu komu sendeko pilku ninguli: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipa pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi.
ACT 8:11 Saimono alieli ulu-tondolo awisili serimu-kulu kanoko konopu awisili liku mundukuli yunga ungumu pilku yu lombili puringi.
ACT 8:12 Aku-na-kolo Pillipuni Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo nokomba mele semane peangamo topa sipa, Yesusi yu yomboma lipa tapondopa kolali sepa mindili nondorumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu mele nimba sirimu kinia yombo awisilini ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondokole ⸤Saimono munduku kelko konopu topele toko⸥ no liltingi.
ACT 8:13 Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopale no liltimu. Lipale Pillipu molorumuna lombili pumba, Pillipuni ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondolo awisili serimu mele kanopale konopu awisili lipa mundorumu.
ACT 8:14 Kanu-kinia kolea Sameria disiriki yombomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku liltingi mele Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye kolea-awili Jerusalleme moloringi yemane pilkuli niringimuni, ononga ye Pita kinia Jonotolondo “Sameria yomboma liku tapondangili pale.” ningu olo liku mundoringi.
ACT 8:15 Akuna punguli niringilimuni, Sameria yomboma moloringina Mini Kake Sélimu u naa orumu-na kanu liku mundoringi yetolone ‘Ono Mini Kake Sélimu liengi.’ ninguli, ‘ononga’ ningu Pulu Yemo mawa senderingili. U Ye-Awili Yesusinga imbi leko no mindi liltingi.
ACT 8:17 Kanu-kinia pe Pita kinia Jonotolo pungu ononga ⸤penge⸥na amboloringili kinia ono Mini Kake Sélimu liltingila.
ACT 8:18 Kanu-kinia olone yombomanga ⸤penge⸥na amboloringili kinia ono Mini Kake Sélimu liltingi mele Saimonone kanopale yu olo moloringilina kou-mone memba omba olondo nimbale:
ACT 8:19 “‘Nane yombo senga ⸤penge⸥na ambolombo kinia Mini Kake Sélimu lipili.’ ningu olone i sekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou-mone membo okoro.” nirimu.
ACT 8:20 Aku-sipa na-kolo Pitane pundu topa nimbale: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimú mélse kou-monene manda topo toko limili.’ konopu lekenomonga nunga kou-monema mengo kolea kirina pani.
ACT 8:21 Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele nu aku sipa mólo, akumunga i kongono selembolo mele nunga kongono se paa mólo.
ACT 8:22 Nuni olto selembolo mele kanoko yama panjilinumunga nu molko kinjiku, ulu-pulu-kirimane nu ka silimú kene ‘I konopu lekero mele Ye-Awilimuni ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombanje.’ ningu, kiniá aku seko kinjilinu ulu-puluma kanoko kiri pilku konopu topele toko, yu-kinia ungu ningu mawa sani.” nirimu.
ACT 8:24 Aku nirimu pilipale Saimonone pundu topa nimbale: “Na-kinia wendo ombá nikimbili uluma wendo naa opili kene olone na liku tapondoko Ye-Awilimu kinia ungu ningu mawa sendangili.” nirimu.
ACT 8:25 Pita kinia Jonotolone Yesusi-kinia molko kanoringili mele ningu siku, Ye-Awilimunga ungumu ningu sikuli, olo kelko Jerusalleme puringili. Pungilí punguli kolea Sameria disiriki sukundu taono lierimumanga semane peangamo toko siliku puringili.
ACT 8:26 Walte Pulu Ye Awilimunga angello sene Pillipundu nimbale: “Jerusalleme munduku kelko Gasa taono pungí pulimili aulka akuna kolea ku lielina pani pu.” nirimu.
ACT 8:27 Kanu kinia Pillipu akuna purumu. Pumba kanorumu kinia Itiopia ye se aulkana omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yombomanga ambo nokoli kuwinimunga kou-mone nokondorumu ye awilimu. Pillipuni yu aulkana u naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa paka tondombando u Jerusalleme purumu.
ACT 8:28 Pe kelepa ulkando pumbándo kongi osene kundorumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanolepa ulkando pumbá purumu.
ACT 8:29 Kanu-kinia Mini Kake Sélimuni Pillipundu nimbale: “Nu pungu kongi osene karo kundupa memba omba pukumumu lombili pu.” nirimu.
ACT 8:30 Kanu-kinia Pillipu karo omba purumuna lisipa pumba pilierimu kinia ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipa purumu pilipale, mangilipa nimbale: “Nu bokuna ungu kanoko nikinumunga ungu-pulumu pilkinu molo móloye?” nirimu.
ACT 8:31 Ye kanumuni pundu topa nimbale: “Yombo sene na nimba naa simba kinia na nanu nambi sepo pilimbuye?” nirimu. Aku nimba Pillipundu nimbale: “Nu karona kopu sepo molambili ou.” nirimu.
ACT 8:32 Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele i-sipa: “Kongi sipisipi waloma mengo pungu tolemele mele yu aku siku mengo pungu toringi. Aku-kinia kongi sipisipi indi porongendo ambololemele kinia ungu naa nimba we sendepa lemó mele yu toko kondonge seringi kinia aku sipa ungu naa nimba we sendepa lieli molorumu.
ACT 8:33 Yu ungu se sepa naa kinjerimu-na-kolo kote we sendeko ka sikuli toko kondoringi. Yu bolango se naa mepili yu toringimunga yunga kalopa liltimu yombo talape se naa molemo.” nimba, bokuna aku sipa molorumu ungumu kanorumu.
ACT 8:34 Itiopia yemone Pillipu mangilipa nimbale: “I bokumu torumu yemone nawendo i ungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yombo se lupando nirimuye?” nimba mangilierimu.
ACT 8:35 Kanu-kinia Pillipuni kanu yemondo unguma nimbale yemone kanorumu ungumanga pulumu pulu polopa nimba sipa Yesusinga semane peangamo topa sirimu.
ACT 8:36 Aulkana pungilí pungu no kelo senga puringili kinia Itiopia yemone Pillipundu nimbale: “I no omba pukumumu kana. Mélsene na no limbu aulkamo manda pipi simba molo no manda limbuye?” nirimu.
ACT 8:37 (Pillipuni pundu topa nimbale: “Yesusinga ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sika lémo.’ ningu kuru mondonu liemu no manda lini.” nirimu. Itiopia yemone pundu topa nimbale: “‘Yesusi Karasi yu sika Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilipu kuru mondokoro.” nirimu.)
ACT 8:38 Kanu-kinia karo kanumu ‘Liepili.’ nimba Pillipu kinia olo pukua toko nona mania punguli Pillipuni Itiopia ye kanumu no linderimu.
ACT 8:39 Nomo munduku kelko wendo oringili kinia Ye-Awilimunga Minimuni Pillipu waltikele lipa memba purumu kinia nema serimu-kulu Itiopia yemone yu kelepa naa kanopa, konopu silipa yunga ulkando purumu.
ACT 8:40 Minimuni Pillipu memba pumba Asitote taonona mondorumu kinia yu akuna molopale koleamanga pali semane peangamo topa silipa andopa kolea-awili Sisaria wendo purumu.
ACT 9:1 Sollo u pulu polopa Ye-Awilimunga lombili andoli yomboma mindili lipa sirimu mele mundupa naa kelepa, ‘Ono kolangi.’ nimba we mindili lipa sipa molorumu. Aku sipa sepa molombando Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopamo molorumuna pumba
ACT 9:2 mawa sepa mangilierimu kinia ye nokolimuni pepá se topa sipa nimbale: “I ye Sollo kolea-awili Damasikas pumba, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga pumba, Yesusini serimu mele pilku molemele yomboma kanopa ka sipa, Jerusalleme yando memba opili.” nirimu.
ACT 9:3 Kanu-kinia Sollo yu kolea-awili Damasikas nondopa pumbá purumu kinia waltikele mulú-koleana pa seli se mania omba yu molorumuna pa awili-sepa serimu.
ACT 9:4 Yu topa mania mundorumu lepa pilierimu kinia ungu se yundu nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu.
ACT 9:5 Sollone nimbale: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirimu. Yuni pundu topa nimbale: “Na Yesusi, nuni mindili liku silinu yemo. (Kongi kao se kongono selemo kinia ‘Pupili.’ ningu kimbuna tolo se munduku pololemele kinia kaomone ‘Mólo.’ nimba kimbu elkapi tolemo kinia tolomo kamu kaomone yuyu tolomo polopa olandopa mindili nolemo-na-kolo naa pilipa karaye sepa, selemo mele we sepa mindi pumba naa kelielemo aku sipa mele nuni seleno.)
ACT 9:6 Kiniá ola molko ne kolea-awilina sukundu pani. Akuna puni kinia nu sení mele ye sene nimba simba.” nirimu.
ACT 9:7 Sollo pea puringi yema poporome ungu mele pilku yombo se naa kanokole, ono ungu naa ningu we gilieringi.
ACT 9:8 Sollo mongo makilipa ola molorumu-na-kolo mongomone mélse naa kanorumu. Akumunga, yu pea puringi yemane yu ki ambolko mengo kolea-awili Damasikas sukundu puringi.
ACT 9:9 Wale yopoko yu mongomone mélse naa kanopa kere-langi kepe no kepe naa nomba we molorumu.
ACT 9:10 Kolea-awili Damasikas sukundu Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yunga imbimu Ananayas. Ye-Awilimuni Ananayas molorumuna omba kaima mele sipale “Ananayas.” nimba mangilierimu. Yuni pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, na ya molio.” nirimu.
ACT 9:11 Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Aulka imbi leko ‘Aulka Sumbi Nílimu’ nilimili kanuna nu punguli ninimuni, Judasinga ulkana pungu mangilku, kolea-awili Tasisi ye se, yemonga imbi Sollo, yu akuna na-kinia ungu nimba molemo kene pungu kanani.
ACT 9:12 Sollo yu mongo-indi kaima mele sepa kanomu kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, yu omba yunga kimuni mongona ambolomu kinia yunga mongotolo peanga liemu kanomu.” nimba Ye-Awilimuni nirimu.
ACT 9:13 Ananayasini pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, ye kanumuni nunga yombo kake seli Jerusalleme moloringima sepa kinjipa mindili lipa sirimu mele yombo awisilini semane toko nilimili pilielio.
ACT 9:14 Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimane yu pepá toko siringi lipa ya memba ombale, nunga imbi leko nu-kinia ungu nilimili yomboma ka simbando orumu.” nirimu.
ACT 9:15 Aku sipa nirimu-na-kolo Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Mólo. Ye nikiru akumu ‘Yu nanga kongonomo sendepili.’ nimbu, nimbu taltorundu yemo. Yu Isirele yomboma naa molko umbu lupa mololi yomboma kinia ononga ye nokoli kingima kinia molongemanga kepe Isirele yombo molongemanga kepe pumba nanga ungumu nimba simba kene nikiru mele se-pani.
ACT 9:16 Yuni nanga ungumu andopa nimba sipale umbuna memba mindili nombá mele nane lipu ora simbú.” nirimu.
ACT 9:17 Kanu-kinia Ananayas ulka nirimu kanuna sukundu pumba Sollo ambolopa nimbale: “Ano Sollo, nu aulkana oni orunu kinia Ye-Awilimu nuni kanorunu, kanu ye Yesusini ‘Nu mongone kelko kanoko Mini Kake Sélimu nunga konopuna omba molopa manda sepili.’ nimba na “Pu.” nimu-na okoro.” nirimu.
ACT 9:18 Kanu-kinia popenge sepa yunga mongotolonga mélse pipi sirimu kanumu omba wendo purumu kinia yu kelepa mongone mélema manda kanopale nirimumuni, yu ola molopa ‘Karasinga yemo kamu molambo.’ nimba no liltimu.
ACT 9:19 Aku sepale, kere-langi pokore norumu kinia yu kelepa enge perimu. Sollo yu wale mare kolea-awili Damasikas molopa Yesusinga lombili andoli yomboma kinia molorumu.
ACT 9:20 Yu sumbi sipa pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumba Yesusi molorumu mele nimba sipa nimbale: “I yemo yu Pulu Yemonga Malo.” nirimu.
ACT 9:21 Yunga ungu pilieringi yombomane mini-wale mundukuli mangilku pilku ninguli: “Ne aku nikimu yemo, Yesusinga imbimu leko Pulu Yemo kinia ungu niringi yombo Jerusalleme moloringima sepa kinjipa topa bulu-balu sipa mundupa mindili lipa sirimu ye kanumu móloye? Pe kiniá ya omba aku siku seko molemele yomboma ka sipa Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima molemelena memba pumbá yemo imu lepomo.” niringi.
ACT 9:22 Aku-na-kolo Sollo yunga engemo paa olandopa perimu, Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu Yesusi yu kanu yemo molorumu mele tondolo mundupa nimba sirimu-kulu Juda yombomane yundu ungu se pundu toko manda naa niringi.
ACT 9:23 Wale awisili omba purumu kinia Juda yombomane Sollo toko kondongendo langi niringi,
ACT 9:24 aku-na-kolo yu pilierimu. Yu toko kondongendo tangoli kepe ipulieli kepe kolea-pala kere-pingiyamanga nokondoko moloringi.
ACT 9:25 Aku-na-kolo walte ipulieli yu lombili puringi yombomane ‘Yu naa toko kondangi.’ ningu mengo pungu, kou-palana ola mengo pungu wale basiketena lakilku ka moko toko ⸤kolea-awili Damasikas⸥ ultu mundoringi.
ACT 9:26 Sollo ⸤Damasikas mundupa kelepa pumba⸥ kolea-awili Jerusalleme ombale nirimumuni, Yesusinga lombili andoli yomboma kinia pea molomba serimu-na-kolo onone pilkuli ‘Yuni ono peke tondopale we nikimu. Yu paa sika Yesusinga ungumu pilieli ye se mólo.’ ningu pilkuli yu pipili koloringi.
ACT 9:27 Aku-sipa na-kolo Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema moloringina Banapasini Pollo yu lipa memba pumba onondo nimbale: “I yemo aulkana pumba Ye-Awilimu kanorumu, Ye-Awilimuni yundu ungu se nirimu kinia yu kolea-awili Damasikas pumba “Yesusinga ungumu nikiru.” nimba pipili naa kolopa nimba sirimu.” nimba aku sipa mele nirimu.
ACT 9:28 Aku nirimumunga Sollo yu ono kinia pea molopa, Jerusalleme we andopa molopa, “Ye-Awilimunga ungumu nikiru.” nimba pipili naa kolopa andopa nimba sirimu.
ACT 9:29 Yu kinia Giriki-ungu niringi Juda yomboma kinia angelema niringi-na-kolo onone yu toko kondonge seringi.
ACT 9:30 Toko kondonge seringi mele ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ genupilimane pilkuli, yu kolea-awili Sisaria maniando mengo pungu “Kolea-awili Tasisi pu.” ningu mundoringi.
ACT 9:31 Kanu-kinia Sollone yomboma sepa kinjerimu mele mundupa kelierimu kinia Judia kinia Gallilli kinia Sameria kinia kanu disirikimanga Karasinga yombo talapemo-kinia umbuna se wendo naa orumu, molko kondoringi. Ye-Awilimu pipili kolko ‘Yunga ungumu pilipu lipu samili.’ ningu moloringi-kulu Mini Kake Sélimuni ono lipa tapondorumu kinia Ye-Awilimu yunga talapemo enge nimba yombo awisili yunga talapena sukundu sukundu puringi.
ACT 9:32 Pita koleamanga pali andopale, walte LLida taono ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake seli moloringima pumba kano-porumu.
ACT 9:33 Akuna ye se molorumumunga imbimu Inias, yu kimbu ki kolopa pora sirimu-kulu kalia-ingi engaki aniembo lierimu.
ACT 9:34 Pitane yundu nimbale: “Inias, Yesusi Karasini ‘Nu peanga liepili.’ nikimu kene nu ola molko nunga aniembo leno kunungumu kimbou.” nirimu. Aku nirimu kinia popenge sepa yu ola molorumu.
ACT 9:35 LLida taono yomboma kinia Sarone taono yomboma kinia pali yu kanokole konopu topele toko Ye-Awilimunga ungumu pilku moloringi.
ACT 9:36 Jopa taono Ye-Awilimunga lombili andoli ambo se molorumu, yunga imbimu Tapita, (Giriki-unguna “Dokas” niringi). Yu alieli siye naa kolopa, umbuna perimu yomboma kondo kolopa koropama lipa tapondorumu.
ACT 9:37 Pita LLida taono molorumu kanu walemanga kanu ambomo kuru torumu kinia yu kolorumu, yunga ónomo no lendeko suluminia senga taltoringi.
ACT 9:38 LLida taono lierimuna Jopa taono nondopa lierimu. Akumunga, Ye-Awilimunga lombili andoli yombomane Pita LLida taonona molorumu pilkuli onone ye talo yu molorumuna liku mundoringi kinia olo ongo yu paa mawa seko ninguli: “Nu ‘Pea pamili.’ nimbu, limbulú okombolo.” niringili.
ACT 9:39 Pita olo kinia pea pumba yu ulkana purumu kinia onone yu ulka suluminiana mengo puringi. Ambo-wayama Pita gilierimuna nondoko ongo liku kakapu seko gilku kola sekole, Dokas yuni konde molopale ononga mulu-maminia senderimuma ongo liku ora siringi.
ACT 9:40 Pitane “Ono suluminiana naa molko, ultu paa.” nimbale, komorongo langopa mania molopa Pulu Yemo kinia ungu nirimu. Aku sepale ambo ónomo lierimuna topele topa kanopa nimbale: “Tapita, nu ola molou.” nirimu. Kanu-kinia mongo makilipale Pita kanopa imbi sipale ola molorumu.
ACT 9:41 Pitane yu ki ambolopa lipa ola anjipale, ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake selima kinia ambo-wayama pea mangilipale “Dokas konde pumu kene ongo liee.” nirimu.
ACT 9:42 I ungu wendo orumumu Jopa taono yomboma pali pilkuli, yombo awisilini ‘Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yu sika ⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi.
ACT 9:43 Pita wale awisili Jopa ye se kinia molorumu. Yemonga imbimu Saimono, yu kongi kao kangi sepa wamopa kou liltimu yemo.
ACT 10:1 Romo ye se kolea-awili Sisaria molorumumunga imbimu Konillias. Yu Romo ami-ye wane anderete nokorumu yemo. Aku ami-yemanga talapemonga imbimu Italli Ami Ye Talapemo.
ACT 10:2 Yu kinia yunga pulu lemó yomboma kinia ono Juda yomboma mólo. Yombo-lupama molkole Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku yunga ungumu pilieringi yomboma moloringi. Yuni méle mólo torumu yomboma lipa tapondopa kou-mone sipa, alieli Pulu Yemo kinia ungu nirimu.
ACT 10:3 Walte ipupini ena tere killoko mele Konillias yu Pulu Yemo kinia ungu nimba molopale mongo-indi kaima mele sepa kanorumu. Pulu Yemonga angello se omba yu molorumuna orumu sumbi sipa kanorumu. Angellomone yundu nimbale: “Konillias.” nirimu.
ACT 10:4 Konillias pungu-pungu nimba yu neme-neme nimba kanopa mangilipa nimbale: “Ye-Awilimu, nambi semuye?” nirimu. Angellomone pundu topa nimbale: “Nuni Pulu Yemo kinia ungu ningu, yombo koropama liku tapondoko, selenomonga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo.
ACT 10:5 Kiniá nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemomonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi.
ACT 10:6 Saimono Pita yu pelemo ulka pulu yemonga imbimu Saimonola nilimili. Yu kongi kao kangima sepa wamopa kou-mone limú yemo, yunga ulkamo nomu-kusa kelona gilimú.” nirimu.
ACT 10:7 Angello kanumuni aku sipa nimbale yu purumu. Kanu-kinia Konilliasini yunga kendemande-ye talo kinia, yu lipa tapondorumu ami-ye se kinia “Ono waa.” nirimu. Kanu ami-yemo yu Pulu Yemonga ungumu pilierimu yemola.
ACT 10:8 Konilliasini onondo ulu wendo orumu mele pali nimba sipale, “Ono Pita liku mengo wangi Jopa taonondo paa.” nimba lipa mundorumu.
ACT 10:9 Ono pungu aulkana pekole, opalikundu anjupa pungu awi-tangoli Jopa taono nondoko pungí puringi. Awi-tangoli Pita Pulu Yemo kinia ungu nimbando ulka imuna ola purumu.
ACT 10:10 Kanu-kinia Pita gelene kolopa ‘Kere-langi se namboa!’ nimba pilierimu. Yomboma kere-langi kokele kaloringi-kulu nokopa molopale, yu mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia,
ACT 10:11 mulúna anju yando pumba, mulu-maminia paa awili se, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopale taka lepa mana mania mundorumu.
ACT 10:12 Aku maminiana sukundu kongi lopa kera wambiye méle-takarama pali moloringi.
ACT 10:13 Kanu-kinia ungu se omba yundu nimbale: “Pita, ola molko i méle molemelemanga se toko nou.” nirimu.
ACT 10:14 Pitane pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, paa naa nombo! Nuni kanoko kiri pilieleno mélema kinia, “Kalaro molemo.” nilinu mélema kinia, olio Juda yombomando “Naa nangi.” ningu ungu-mane sirinu mélema na naa nolio naa nombó, mólo!” nirimu.
ACT 10:15 Wale talo-sipa kanu ungumu kelepa wendo omba yundu nimbale: “Pulu Yemone kake sendelemo mélemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
ACT 10:16 Olo aku siku wale yopoko angelema niringili kinia waltikele mulu-maminiamo kelepa mulúna olando purumu.
ACT 10:17 Pita konopu kimbu sipale ‘I kaima mele sepo kanokoromonga pulumu nambolkarenje?’ nimba pilipa molopili Konilliasini lipa mundorumu ye kanuma ongo yombo marendo ‘Saimononga ulkamo semoye?’ ningu mangiliku ongole, yunga ulka kerepuluna ongo gilieringi.
ACT 10:18 Akuna gilku mangilku, “Saimono Pita andi molemoye?” niringi.
ACT 10:19 Pita yu mongo-indi kaima mele serimumunga ‘Pulumu nambolkarenje?’ nimba konopu kimbu sipa molorumu kinia Minimuni yundu nimbale: “Ye yopoko nu koroleko okomele.
ACT 10:20 Akumunga nu ola molko maniando pungu, konopu awisili liku naa munduku ono kinia pangi puyo. Nane yema lipu mundondu-na okomele.” nirimu.
ACT 10:21 Pita maniando pumba yemando nimbale: “Ono korokomele yemo na. Ono nambi semu-na ongiye?” nirimu.
ACT 10:22 Yemane pundu toko ninguli: “Romo ami-ye wane anderete nokolemo ye Konilliasini olio lipa mundomu-na omulu. Konillias yu ye sumbi nílimu, yu Pulu Yemo pipili kololemo yemo. Juda yombomane pali “Yu ye peangamo.” nilimili. Pulu Yemonga angello sene yundu nimbale: “Saimono Pita ungu se nipili nu piliani kene ‘Yu opili.’ ni.” nirimu.” niringi.
ACT 10:23 Pitane nimbale: “Ono pea peamili, ulkando waa.” nirimu. Pekole niringimuni, orili-u yu ono-kinia purumu kinia ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ Jopa taono Juda ye mare yu kinia pea kopu seko puringi.
ACT 10:24 Ono pungu aulkana pekole, orili-u kolea-awili Sisaria sukundu puringi. Konilliasini ‘Kiniá onge.’ nimba yunga genupili lapali kinia pulu lierimu yomboma kinia “Sukundu-sukundu waa.” nirimu, ono liku maku toko nokoko moloringi.
ACT 10:25 Pita ulkana sukundu pumbá purumu kinia Konillias omba yunga kimbuna tamalu pepa yunga imbi ambolopa paka tondopa kape nirimu.
ACT 10:26 Aku-na-kolo Pitane yundu nimbale: “Na Pulu Yemo mólo. Na we-yemo. Nu ola molou.” nirimu.
ACT 10:27 Ungu niliku ulka sukundu puringili kinia yombo awisili maku toko moloringi kanorumu.
ACT 10:28 Yuni onondo nimbale: “‘Juda yomboma kinia yombo lupama kinia seluna naa molangi.’ nilimili ungu-manemo ono pilkimili. Na Juda yemo molopo i ungu-manemo pilieliomonga ono yombo lupa molemelena na naa olka, aku-na-kolo Pulu Yemone na lipa ora simu mele i-sipa: Yuni nando nimbale: “Yomboma apuruku ‘Se kiri, kalaro mololimu.’ ningu seluna naa moloni kinia manda naa sembá.” nimu.
ACT 10:29 Akumunga, na ‘Ou.’ ningu mangiliengi kinia ononga ungumu pilipu mokoli naa sepo ondu. Nambi semu-na nando “Ou.” níngiye?” nirimu.
ACT 10:30 Konilliasini pundu topa nimbale: “Wale kise omba pukumu, kiniá ena tere killoko sekemo mele, u aku sipa ipupini tere killokona i nanga ulkana na Pulu Yemo kinia ungu nimbu molorundu kinia waltikele nanga kumbikerena yombo se mulu-maminia tondolo pa sélimu pakopa omba gilipa
ACT 10:31 nimbale: “Konillias, nuni Pulu Yemo kinia ungu nilinu mele yuni pilipa lipa, yombo koropama liku tapondoleno mele kanopa peanga pilielemo.
ACT 10:32 Kiniá nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemo, yemonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi. Pita yu kongi kao kangima sepa wamopa kou-mone limú ye Saimononga ulkana molemo, yunga ulkamo nomu-kusa kelona gilimú.” nirimu.
ACT 10:33 Aku nirimu pilipuli nane sumbi sipu nu molorununa ye marendo nu “Pungu li-paa.” nirindumunga nu ongo língi, nu papu onu. Kiniá olio Pulu Yemo kinia pea ombo molemolo yomboma ‘Pulu Yemone nu ungu nimba simuma olio ningu sieni.’ nimbu, pilimulúndu ombo molemolo.” nirimu.
ACT 10:34 Konilliasini aku sipa nirimu kinia Pitane pilipale nirimumuni, Konilliasinga ulkana moloringi yombomando pulu polopa nimbale: “U na pilipuli, ‘Pulu Yemone Isirele yomboma manjipa konopu mondolemo.’ konopu lierindu. Aku-na-kolo kiniá pilkiru, yuni yombo talapemanga pali yombo selu selu ningu yu pipili kolko liku awi siku ulu-pulu peangama sumbi siku selemele yomboma kanopa peanga pilipa ‘Nanga kumbikerena manda ongo molangi.’ nilimú lepomo, akumu kiniá piliporo.
ACT 10:36 “Pulu Yemone koro-u Isirele yombomando “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu yemo talko orumu ye nokoli Karasi Yesusi yu yombomanga pali Ye-Awilimu, akumuni olio Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili manda selu siku molomolo aulkamo akisinderimu semane peangamo Isirele yomboma moloringina Pulu Yemone nimba mundorumu.
ACT 10:37 U kolea Judia disiriki koleamanga pali ulu wendo orumuma ono nanga ungu nikirumu pilkimili yombomane u pilku pora silimili. U Jonone yombomando “Konopu topele tokole no liengi.” nimba aku unguma nimba sirimu. Pe Yesusi kolea Gallilli disiriki yunga uluma pulu polopa serimu.
ACT 10:38 Wambola se pengena ondoko pakondoringi mele Pulu Yemo yunga kongonomo sembando Pulu Yemone kolea Nasarete ye Yesusi Mini Kake Sélimu sipa Yesusi ‘Tondolo pupili.’ nirimu. Kanu-kinia Pulu Yemo Yesusi kinia molorumu-kulu Yesusi koleamanga andopa ulu peangama sepa, ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ambolorumu yomboma “Peanga liepili.” nirimu. ⸤Akumu ono pilku pora silimili.⸥
ACT 10:39 “Juda yombomanga koleama pali kinia ononga kolea-awili Jerusalleme kinia yuni ulu serimuma pali olio yu lombili andorumulumane mongone kanopo molorumulu. Onone ‘Yu kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjeringi kolorumu.
ACT 10:40 Aku-na-kolo yu wale talo yombo-óno-koleana perimu yopoko-sipamonga Pulu Yemone topa makisindipale “Yombomane nu kanangi mona molou.” nirimu.
ACT 10:41 Yomboma pali yu lomboropa ola molorumu naa kanoringi. U Pulu Yemone ‘Kanangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane mindi kanoringi; olio Yesusi lomboropa ola molorumu kinia yu pea kere-langi nombo molorumulu yombomane mindi yu kanorumulu.
ACT 10:42 “Yuni oliondo nimbale: “Onone yomboma semane peangamo toko siku, ‘Pulu Yemone na ‘Yombo konde molemelema kinia kololemelema kinia ononga pali kote sendepa pilimba yemo molopili.’ nirimu.’ ningu yomboma ningu sie.” nirimu.
ACT 10:43 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma yomboma ningu siringi yemane pali u yu ma-koleana naa opili yunga ungumu ningu siku ninguli: “‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemonga Malo molopa, sika yu mana mania omba nanga nimba kolali sepa kolondorumu, na nokopa kondomba⸥.’ ningu kuru mondonge yomboma Pulu Yemone Yesusinga imbi pilipa Yesusi yuni yombomanga nimba senderimumunga pilipale kanu yombomanga ulu-pulu-kiri seringima ‘We mania pupili.’ nimba siye kolomba.” niringi.” nimba Pitane nirimu.
ACT 10:44 Pitane aku sipa nimba molopili Mini Kake Sélimu omba Pitane ungu nirimu pilku moloringi yombomanga konopumanga sukundu purumu.
ACT 10:45 Pulu Yemone Mini Kake Sélimu u Juda yombo Ye Nokoli Karasimu pilielima sirimu mele pe aku sipa kanu yombo talape lupa moloringima sirimu-kulu kanokole Karasi pilieli Juda ye Pita pea kopu seko oringimane paa pungu-pungu niringi.
ACT 10:46 Kanu yombo-lupama Mini Kake Sélimu liltingimane umbu-ungu lupa lupama ningu Pulu Yemo kape niringi-kulu pilkuli kanu yemane ‘Mini Kake Sélimu omba ononga konopumanga pumu lepomo.’ ningu pilieringi. U Ye Nokoli Karasimu pilieli Juda yombomanga konopumanga mindi Mini Kake Sélimu purumu kanumu. Kanu-kinia Pitane nimbale:
ACT 10:47 “Olio Ye Nokoli Karasimu pilieli Juda yomboma Mini Kake Sélimu liltimulu mele kiniá i yombo talape lupama kepe Mini Kake Sélimu likimili kene nawene “Ono no naa liengi.” nimba manda “Mólo.” nimbáye?” nirimu.
ACT 10:48 Aku nimba yuni nimbale: “Ono Yesusi Karasi yunga imbimunga no lie.” nirimu. No liku pora sikuli onone Pitando ninguli: “Nu iseli-u naa pani. Wale pokore nu olio kinia pea molkole pe pani.” niringi-kulu yu ono-kinia wale pokore we molorumu.
ACT 11:1 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Yesusi pilku moloringi⸥ genupili kolea Judia disiriki pali moloringima kinia onone Juda yombomanga ultukundu moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele pilieringi.
ACT 11:2 Akumunga Pita Jerusalleme olando purumu kinia kangomanga kangi se kopisiku eltoringi ungu-manemo ‘Paa samili.’ ningu seringi Karasi pilieli yemane Pita Romo ye Konilliasinga ulkana purumu-kulu yu iri toko
ACT 11:3 ninguli: “Nu Juda yemo molko yombo kangi naa kopisilimilimanga ulkana pungu, ono kinia pea molko kere-langi noringimu, paa seko kinjerinu.” niringi.
ACT 11:4 Aku-sipa na-kolo Pitane ulu pali wendo orumuma ono semane topa sirimu. Yuni nimbale:
ACT 11:5 “Sena. Na Jopa taonona molorundu kinia na Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole nirindumuni, kaima mele sepo kanorundu kinia mulúmu anju yando pumba, mulu-maminia paa awili se, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopale taka lepa mana mania mundorumu, na molorunduna omba lierimu.
ACT 11:6 Akuna sukundu kanorundu kinia kongi lopa kera wambiye méle-takarama pali akuna sukundu moloringi.
ACT 11:7 Kanu-kinia ungu se omba nirimu pilierindu. Yuni nando nimbale: “Pita, ola molko i méle-takara se toko nou.” nirimu.
ACT 11:8 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, paa naa nombó. Nuni kanoko kiri pilieleno mélema kinia, “Kalaro molemo.” nilinu mélema kinia, olio Juda yombomando ‘Naa nangi.’ ningu ungu-mane sirinu mélema u walte kepe se paa naa norundu.” nirimu.
ACT 11:9 “Wale talo-sipa kanu ungumu kelepa muluna wendo omba nando nimbale: “Pulu Yemone kake sendelemo mélemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
ACT 11:10 “Olto aku sipu wale yopoko angelema nirimbulu kinia waltikele mulúmu kelepa múluna olando purumu.
ACT 11:11 “Mulúmu kelepa olando purumu kanu-wele kolea-awili Sisaria ye sene “Paa.” nimba lipa mundorumu ye yopoko na molorundu ulkana oringi.
ACT 11:12 Minimuni nando nimbale: “Konopu awisili liku naa munduku i yema kinia pangi pu.” nirimu. I Karasinga ye talo-pakara ono na kinia pea kopu sepo pumbu, kanu Sisaria yemonga ulkana sukundu purumulu.
ACT 11:13 “Ulkana sukundu purumulu kinia kanu yemone oliondo nimbale: “⸤Pulu Yemonga⸥ angello se nanga ulkana omba nimbale: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukuli, akuna ye se molemo, yemonga imbimu Saimono, yunga imbi se Pita, “Yu opili.” niengi.
ACT 11:14 Nu kinia nunga ulkana pelemele yomboma kinia Pulu Yemone ‘Ono mindili nolemolá aulkana wendo ongo yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa tapondomba.” nimba angellomone nando aku sipa nirimu.” nimba kanu yemone nirimu.
ACT 11:15 “Kanu-kinia nane pulu polopo ungu nimbú nirindu kinia u olio ya Jerusalleme molorumuluna Mini Kake Sélimu mania orumu mele aku sipa ono ne Sisaria yemonga ulkana moloringina orumu.
ACT 11:16 Aku serimu kinia nane Ye-Awilimuni ungu se u nirimu mele kelepo pilierindu. Yuni nimbale: “Jonone yombo no mindi linderimu-na-kolo Pulu Yemone ono Mini Kake Sélimu lindimba.” nirimu mele kelepo pilierindu.
ACT 11:17 Aku liemu olio Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤molopa serimu selemo mele⸥ ‘Sika.’ nimbu kuru mondorumulu kinia Pulu Yemone olio u Mini Kake Sélimu sirimu mele pe aku sipa aku yombo-lupama sirimu liemu na nawe molopole nane Pulu Yemondo “Mólo.” nilkaye?” nimba Pitane nirimu.
ACT 11:18 Pitane aku sipa nirimu mele pilkuli onone u yundu niringi mele kamu munduku kelkole, Pulu Yemo kape ningu ninguli: “Akumunga Pulu Yemone ‘Yombo-lupama konopu topele tokole manda molopa mindi puli ulu-pulumu liengi.’ nimba panjerimu lepomo.” niringi.
ACT 11:19 U Sitipen toko kondokole pe Karasinga yomboma mindili liku siringi kinia ono bulu-balu ningu puringi kinia mare kolea Pinisia pungu, mare kolea Saiporas pungu, mare kolea-awili Andiyoko punguli niringimuni, Juda yomboma mindi semane peangamo toko siringi.
ACT 11:20 Aku-na-kolo ye mare, ononga pulu-kolea Saiporas kinia Sairini kinia, ono kolea-awili Andiyoko punguli pulu polko Ye-Awili Yesusinga semane peangamo yombo lupama toko siringila.
ACT 11:21 Pulu Yemone ono lipa tapondorumu-kulu yombo awisili “I ungumu sika.” ningu kuru mondokole konopu topele toko ‘Ye-Awilimunga yomboma molamili.’ ningu moloringi.
ACT 11:22 Aku seringi semanemo Karasinga yombo talape Jerusalleme moloringimane pilkuli onone Banapasindu “Kolea-awili Andiyoko pu.” niringi.
ACT 11:23 Banapas yu ye peangamo, Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba paa kuru mondorumu yemo; Mini Kake Sélimu konopuna molopa manda serimu yemo. Yu kolea-awili Andiyoko pumba kanorumu kinia Pulu Yemo yombo awisili we kondo kolopa senderimu mele kanopale yu paa konopu sipa, ono ‘Ye-Awilimu mindi kuru mondoko, méle se lupa topele toko konopu naa mondangi.’ nimba ungu mare nimba sirimu. Yombo-awisili Ye-Awilimunga talapena sukundu ongo moloringi.
ACT 11:25 Kanu-kinia Banapas yu kolea-awili Andiyoko mundupa kelepa, Sollo korombando Tasisi taono purumu.
ACT 11:26 Pumba yu kanopa lipale kolea-awili Andiyoko yando memba orumu. Kanu-kinia olo kolea-awili Andiyoko Karasinga yombo talapemo-kinia pea molko yombo paa awisili ungu-mane siku molangili kalia-ingi selu omba purumu. Kolea-awili Andiyokona, Yesusinga lombili andoli yombomando we-yombomane imbi leko pulu polko ‘Karasinga Yomboma’ niringi.
ACT 11:27 Kanu walemanga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye mare kolea-awili Jerusalleme molkole kolea-awili Andiyoko maniando oringi.
ACT 11:28 Kanu ye oringimanga ye se, yunga imbimu Akapas, yu ola gilipale, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimba sirimu pilipa nimbale: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali gele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa awili kumbinamo molorumu kinia, sika aku gelemo wendo orumu.)
ACT 11:29 Ye Akapasini aku nirimu kinia pilkuli u wendo naa opili Ye-Awilimunga lombili andoli yombomane ‘Olionga genupili Judia disiriki molemelema lipu tapondopo kou-mone i-sipu nimbu taltopo siemili.’ ningu panjeringi.
ACT 11:30 Kanu-kinia kou-mone sere leko taltokole Banapas kinia Sollotolo “Kou-mone Jerusalleme mengo pungu Ye-Awili Yesusinga yombo nokolemele yema pungu si-pale.” niringi kinia mengo pungu si-poringili.
ACT 12:1 Ye Nokoli Kingi Erotene ⸤kolea-awili Jerusalleme molopa⸥ Karasinga yombo talapemonga yombo mare mindili lipa sipa tombando yunga ami-yemando “Mare pungu ka si-paa.” nirimu kinia ka siringi.
ACT 12:2 Jononga genu Jemisi “Toko kondaa!” nirimu-kulu pilkuli opa seli lu-pultane yu toko kondoringi.
ACT 12:3 Aku seringi kinia Juda yomboma pilku peanga pilieringi-kulu kanopale nirimumuni, pe “Pita pungu ka si-paa.” nirimu kinia yu pungu ka siringila. ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme ongo akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu imbi leko⸥ ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walemanga yuni aku serimu.
ACT 12:4 Pita ka siku ka-ulkana panjeringi kinia ami-ye talape kise, talapena sukundu ye kise-kise ningu moloringi ono pali lipa sere lepa malapu kanumu, “Ono yu nokoko molaa.” nimbale nirimumuni, “Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi wale akumu omba pumbá kinia ‘Yomboma kanangi.’ nimbu ono molongena membo pumbu kote sendepo pilipu ami-yemando “Toko kondaa.” nimbú.” nirimu.
ACT 12:5 “Mimi siku nokaa!” nirimu-kulu kanu ami-yemane Pita ka-ulkana pepili nokoko moloringi. Aku-na-kolo Karasinga yombomane Pulu Yemo kinia Pitanga ungu tondolo munduku mawa sendeko ningu moloringi.
ACT 12:6 Ipulieli-ukundu Erotene Pita wendo lipa kote sendemba serimu kinia ipulieli mele Pitanga kitolo ami-ye talo kinia ka-sénene ka toringi, Pita awi-suku-singina we uru perimu. Ka-ulkana peringi yomboma nokoli ye mare kerepuluna gilku ka-ulka pali nokoko gilieringila.
ACT 12:7 Kanu-kinia Ye-Awilimunga angello se Pita uru perimuna orumu kinia kanuna pa serimu. Yuni Pitanga wanguna topa makisindipale, “Welea ola molou.” nirimu. Kanu-kinia ka-sénetolo yuyu moki lepa mania purumu.
ACT 12:8 Angellomone Pitando nimbale: “Nunga kako toko kimbu-su mondou.” nirimu kinia aku serimu. Kanu-kinia yuni “Kiniá ola-ali-walemo pakoko na lombili ou.” nirimu.
ACT 12:9 Pita molorumu suluminiamo mundupa kelepa yu lombili pumbale nirimumuni, angellomone serimu mele yu naa pilipale ‘Kaima sepo kanokoro.’ konopu lierimu.
ACT 12:10 Punguli niringilimuni, ka-ulkana peringi yomboma nokoli ye selu gilierimuna ongo pungu, nokoli ye talo-sipa gilierimuna ongo punguli, kolea-awilina wendo pungilíndu ka-ulka pala kuna kapane selina puringili kinia kunamo yuyu liltimu kinia ultu ongo pungu, tapu-awilina wendo pungu tapu paka-maliena oringili kinia angellomo Pita popenge sepa mundupa kelepa yu purumu.
ACT 12:11 Kanu-kinia Pita, u yu ‘Kaima sendu.’ konopu lierimu-na-kolo pe kiniá yunga umbu-konopu omba perimu kinia yuni pilipale, “A, kiniá na piliporo. Kingi Erotene nando ‘Sambo.’ nirimu mele kepe Juda yombomane nando ‘Samili.’ ningu pilieringi mele kepe ‘Aku siku naa sangi.’ nimba Ye-Awilimuni yunga angellomo na “Ka-ulkana wendo li-pou.” nimba mundomu lepomo, kiniá na piliporo.” nirimu.
ACT 12:12 Aku sipa pilipale nirimumuni, Jono, yunga imbi se ‘Mako’ niringi, kanumunga anumu Marianga ulkana Pita yu purumu. Kanuna yombo awisili maku toko Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko moloringi.
ACT 12:13 Pita aku ulkana pumbale nirimumuni kuna topa kilu-kilu sirimu kinia kongono seli ambo-wenepo se, yunga imbimu Roda, kuna limbando ombale nirimumuni,
ACT 12:14 Pitanga ungumu pilipa imbi sipale, ‘Yu okomo lepomo.’ nimba pilipa konopu sipale kuna naa lipa yu kelepa lisipa anju pumba yombomando “Pita omba kerepuluna gilimú.” nirimu.
ACT 12:15 Nirimu kinia pilkuli niringimuni, ‘Pita ka-ulkana pelemo.’ konopu lekole ambomo yundu “Nu amu tokole nikinuye?” niringi. Aku-na-kolo yuni ta nimbale, “Mólo. Sika Pita omba kerepuluna gilimú.” nirimu. Kanu-kinia onone ninguli: “Pita nokolemo angellomo omba kerepuluna gilimú lepomo. Paa sika Pita mólo.” niringi.
ACT 12:16 Aku siku angelema ningí niringi kinia Pitane kuna topa kilu-kilu sipa gilierimu kinia kuna wendo liku kanoringi kinia sika Pita kerepuluna gilierimu kanokole pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
ACT 12:17 Aku-na-kolo yuni onondo “Ungu naa niee.” nimba kimuni pipi sipale nirimumuni, Ye-Awilimuni yu ka-ulkana wendo liltimu mele semane topa sirimu. Topa pora sipale yuni onondo nimbale: “I nikiru mele Jemisi keme, olionga genupilima kinia, ono pungu ningu si-paa.” nimbale yu ono mundupa kelepa kolea senga lupa purumu.
ACT 12:18 Kolea tangorumu kinia opa seli ami-yema ola molkole, ‘A, Pita sena pumunje?’ ningu pilku mini-wale paa awili seko mundoringi.
ACT 12:19 Erotene Pita koropa naa kanopa lipale nirimumuni, Pita nokoringi ami-yemanga kote sendepa pilipale, ami-ye lupa marendo nimbale: “Pita nokoko kinjengi ami-yema ono kolangi mengo pungu toko kondo-paa.” nirimu. Kanu-kinia kingi Erote kolea Judia disiriki mundupa kelepa kolea-awili Sisaria maniando pumba wale mare kanuna molorumu.
ACT 12:20 Kolea-awili Taya kinia Saidonotolonga yomboma Kingi Erotene mumindili kolopa molorumu-kulu ono maku tokole yu molorumuna oringi. Kanu yomboma Kingi Erote nokorumu-koleana kere-langi pungu topo toko liku no-pu-pu seringimunga yu kinia ‘Taka lepo molamili.’ ningíndu oringi. Erotenga ulka kinia mélema pali nokorumu ye Billasitas ‘Olio lipa tapondopa Erotendo nimba sipili.’ ningu u yu molorumuna pungu yu-kinia ungu niringi. Aku sekole Erote molorumuna pungu “Kiniá olio kinia taka lepo molamili.” ningu pungu mawa seringi.
ACT 12:21 Kanu-kinia “Erote-kinia ‘Taka lepo molamili.’ nimbu, pumbu ni-pumulú.” ningu panjeringi walemonga Erote yunga ye nokoli kingi wale-pakoli peangama lipa pakopa yunga kingi kongono sembando molorumu polona molopale ungu awisili yomboma nimba sirimu.
ACT 12:22 Kanu-kinia yombomane yu kape ningu ru ningu ninguli: “I ungu nikimu mele mana-yombo sene nilimú mele naa nikimu. Pulu ye sene nilimú mele nikimu.” niringi.
ACT 12:23 Kanu-kinia onone “Yu pulu ye se mele molemo.” niringi mele Erotene pilipa peanga pilipa Pulu Ye ⸤sika⸥mo kape naa nirimu-na ⸤Pulu⸥ Ye Awilimunga angello sene yu topa taltorumu, korowane yu norumu kinia yu kolorumu.
ACT 12:24 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ungumu koleamanga pali pumba para-nanga lierimu, yombo awisilini pilku liltingi.
ACT 12:25 Banapas kinia Sollotolo kolea-awili Andiyoko munduku kelko kolea-awili Jerusalleme kou-mone mengo puringilima yomboma siku pora sikuli niringilimuni, Jerusalleme munduku kelko Andiyokondo yando Jono liku mengo oringili. (Jononga imbi se ‘Mako’ niringi.)
ACT 13:1 Karasinga yombo talapemo kolea-awili Andiyoko moloringimanga mare Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema molko, mare yomboma ungu-mane siringi yema moloringi. Ononga imbima i-sipa: Banapas keme, ‘Ye Pombora’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji se nokorumu ye nokoli kingi Erotenga ulkana awi lierimu) ye Maneyene keme, Sollo keme.
ACT 13:2 Karasi pilieli yomboma Ye-Awilimu kape ningu imbi ambolko paka tondoko kere-langi naa nongo mi toko moloringi kinia Mini Kake Sélimuni nimbale: “Nane ‘Banapas kinia Sollotolo sangili.’ nindu kongonomo sangili ningu taltangi.” nirimu.
ACT 13:3 Aku nirimu-kulu pilkuli kere-langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinia ungu ninguli, olo ki ola munduku ambolkole “Pale.” ningu mundoringi.
ACT 13:4 Mini Kake Sélimuni “Olo pale.” nimba lipa mundorumu kinia Sellusia taono maniando pungu, nomuna sipi lierimuna sukundu pungu kolea Saiporas puringili.
ACT 13:5 Sallamas taono ongo sipina mania punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako olo lipa tapondopa pea kopu seko andoringi.
ACT 13:6 Kolea Saiporas nomu-kusa suku-singina lierimu kolea se. Akuna kimbu-kongono seko kolea-kangamanga ungu ningu siliku punguli, Pepos taono nomu kelona lierimuna wendo puringili. Kanuna Juda ye se molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu-na ulu-tondoloma sepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu ono nimbu sikiru.” nimba yomboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi se Ellimas niringila.
ACT 13:7 Ellimas yu Saiporas poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinia kopu seko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipa kondoli paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungumu piliambo.’ nimba yuni Banapas kinia Sollotolo “Wale.” nirimu.
ACT 13:8 Aku-na-kolo kurumanga nokoli Setenene lipa tapondorumu kinia ulu-tondoloma serimu ye kanumu, yunga imbi se Ellimas niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimba pipi simba sepa, gapomano ye endisimuni ‘Olonga ungumu pilipale ‘Sika.’ nimba konopu topele naa topili.’ nimba, endisimu pilimba aulkamo pipi simba serimu. (Imbi Ellimas kanumu Giriki-ungu se, kanumunga pulumu kurumanga nokoli Setenenga ulu-tondoloma sendeli yemo.)
ACT 13:9 Kanu-kinia Sollo, yunga imbi se Pollo niringila, yu Mini Kake Sélimu konopuna molopa manda serimu kinia yuni Ellimas neme-neme nimba kanopa nimbale:
ACT 13:10 “Nu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemonga malo se, nu méle sumbi silimanga opa-tou se moleno. Kiyongo nimba andopa wa nomba kolo topa sepa kinjeli ulumanga pali puluma nu-kinia pelemo. Ye-Awilimuni yomboma lipa tapondolemo aulkamo pipi siku, ‘Yomboma aulka senga lupa pamili.’ ningu kolo toleno uluma manda munduku naa kelieniye?
ACT 13:11 Aku manda, Ye-Awilimuni nu-kinia ‘Opa-tou molambili.’ nikimu. Nunga mongotolo pipi simba kinia nu kolea pa sembá mele naa kanoko, wale mare simbulu tolina moloni.” nirimu. Pollone aku nirimu kinia popenge seko kupa mele sene Ellimasinga kumbikeremo pipi sipa simbulu torumu-kulu yu andopa pererimu. Yombo sene yu ‘ki ambolopa aulka lipa ora sipa memba pupili.’ nimba kororumu.
ACT 13:12 Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopale, Ye-Awili Yesusi molopa serimu mele Pollo Banapasitolone mane siringili kanumu pilipa mini-wale mundupa “I nikimbili mele sika nikimbili lémo.” nimba kuru mondorumu.
ACT 13:13 Pollo kinia kopu seko puringi yema kinia Pepos taono munduku kelko nomuna sipi senga Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lierimu taono se. Kanuna Jono Mako olo mundupa kelepa Jerusallemendo kelepa purumu.
ACT 13:14 Kanu-kinia Pollo kinia Banapasitolo Peka taono munduku kelko kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono puringili. Punguli ⸤Juda yomboma koro moloringi⸥ wale Sambate kinia Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pungu moloringili.
ACT 13:15 Yombo maku toringima nokoringi tapu-yemane ⸤boku lipa⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema pilipale boku torumu ungu se kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringi ungu se kinia kambu toko pora sikuli, olo mangilku ninguli: “Genungulutolo, ‘Yomboma ungu-mane se simbulú.’ konopu liengili liemu piliamili ongo ningu siele.” niringi.
ACT 13:16 Kanu-kinia Pollo ola gilipa nimbale: “Ono Isirele yomboma kinia Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoli yombo-lupama kinia ungu se niembo piliaa.” nimba yuni nimbale:
ACT 13:17 “Olio Isirele yombomanga Pulu Yemone olionga anda-kolepali nimba taltopa “Ono kinia onone pe pe kepe kalko lingíma kinia na nokopo molombo.” nirimu. Kanu-kinia ono kolea Isipi moloringi kinia ‘Ono yombo talape paa awisili molangi.’ nirimu. Kolea Isipi ono yombo talape paa awisili moloringi kinia yuni yunga tondolomone ono aku koleamonga ultu memba omba,
ACT 13:18 kolea ku lepa kere-langi naa lieli koleana memba pumbale, ono kalia-ingi paono talo omba pupili kolea ku lieli akuna seko kinjiku moloringi mele yuni kanopale, yunga konopuna umbuna sepili kanopa molorumu.
ACT 13:19 Yunga yomboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbale yombo talape yopoko-pakara akuna u moloringima topa mundupa mamo yunga yomboma lipa sirimu.
ACT 13:20 Ono kolea Isipi pungu molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yomboma toko mundangi kalia-ingi po anderete pipiti omba purumu. “Kanu-kinia Pulu Yemone ‘Nanga yomboma nokaa.’ nimba walte yombo sela lipa mondopa, walte yombo sela lipa mondolepa pumbale nirimumuni, pe yuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye Samuelene ‘Ono nokopili.’ nirimu.
ACT 13:21 Kanu ye Samuelene ono nokopa molopili ono we tapu-yombomane nokoringimunga siye serimu-kulu “Ye nokoli kingi sene olio nokopili ningu taltou.” niringi. Kanu-kinia Benjaminini kalopa liltimu ye se, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone nimba taltorumu, yu ononga pulu-pulu ye nokoli kingimu molopili kalia-ingi paono talo omba purumu.
ACT 13:22 “Pulu Yemone Sollo makoropale “Depiti ononga ye nokoli kingimu kolali sepa molopili.” nirimu. Yuni Depitindu nimbale: “Jesi malo Depiti nanga uluma pali pilipa lipa sembá lémo-na nane kanopole yu kanopo peanga pilielio.” nirimu.
ACT 13:23 Kanu-kinia Pulu Yemone Isirele yombomando “Ono lipa tapondomba ye se simbú.” u nirimu yemo ‘Kamu siembo.’ nimbale yuni kanu ye Depitini yandopa kalopa liltimu yombo sene ‘Yomboma Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limba Ye Yesusi mepili.’ nirimu.
ACT 13:24 Yesusi u naa opili No Lindeli Jonone Isirele yombomando pali ungu-mane sipa nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu.
ACT 13:25 Jono yu aku kongonomo nondopa sepa pora sipa yuni onondo nimbale: “Na nawe konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nirimu ye nokoli Karasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo mólo. Ombá yemo paa peangamo na paa kiri, yunga we-kongonomo kepe manda naa sepo yunga kimbu-su ka pilka manda naa tondolka.” nirimu.
ACT 13:26 “Ango-keme, ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma kinia, ono Pulu Yemo pipili kolko liku awi silimili yombo-lupama kinia, i semane peangamo, Pulu Yemone olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondorumu semane peangamo olionga.
ACT 13:27 “Jerusalleme moloringi yomboma kinia ononga ye awilima kinia onone Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu yu.’ konopu naa leko, yunga imbi we leko ‘Yu we-yere.’ konopu lieringi. Aku-na-kolo olionga ye nokoli kanumane “Yesusi toko kondangi.” niringimunga Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane “I-siku i-siku senge.” koronga-u niringi aku mele wendo orumu. Kanu unguma kanu yemane bokuna toringi molemo unguma “Yesusi toko kondangi.” niringi yombomane ⸤ono koro molemele⸥ wale Sambatemanga pali boku kanoko pilieringi-na-kolo kanu ungu alieli bokuna kanoko pilieringimanga pulumu naa pilieringi.
ACT 13:28 Yu ulu se sepa kinjerimumu kanokole ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi-na-kolo Romo ye nokoli Paillatendo we mawa sekole “Kolopili, ⸤unjuna ola uku toko panjei⸥.” niringi.
ACT 13:29 “U-yombomane ono pe senge mele ningu boku toringi uluma pali Jerusalleme yombomane Yesusi-kinia seko pora siringi yu kolorumu kinia yombo marene yu ongo unjuna mania liku yombo-óno-seli kou-kande senga mengo pungu taltoringi.
ACT 13:30 Aku-na-kolo Pulu Yemone “Yu yombo-óno-koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu.
ACT 13:31 Kanu-kinia yu lomboropa ola molorumu kinia u yu naa toko kondangi yomboma yu-kinia kolea Gallilli disiriki munduku kelko kolea-awili Jerusallemendo olando puringi kanu yombomane enamanga alieli yu kanoringi. Kiniá kanu yombomane kanoringi mele olionga Isirele yomboma ningu siliku andolemele.
ACT 13:32 Pulu Yemone pe wendo ombá mele olionga anda-kolepalimando nirimu kanu ulumu olio kalko liltingi yomboma molamili kamu wendo omu, kanumu Banapas oltone kiniá ono semane peangamo topo sikimbulu. Pulu Yemone Yesusinga ónomo topa makisinderimu kanu ulumuni u yuni “Sembó.” nirimu mele wendo omu. Kanumundu Pulu Yemone yunga konane talo-sipamonga ungu se nirimu nimba molemo mele i-sipa: “Nu nanga malo; kiniá na nunga lanie.” nirimu.
ACT 13:34 Pulu Yemone ‘Yu paa pe kepe naa puropili.’ nimba yu topa makisinderimu kanumu u naa sepili ungu talo pea u nirimula. Kanu ungutolonga se i-sipa: “Depitindu sepo kondopo ulu peanga paa sikama simbú nirindu mele nu simbú.” nirimula. Se Depitini i-sipa nirimu: “Pulu Yemo, nunga Ye Kake Sélimu kolomba kinia nuni ‘We puropili.’ naa nini.” nirimu.
ACT 13:36 Depitini Pulu Yemondo aku nirimu Depiti yuyu sembá mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu kongonoma pali sepa lipale yu kolorumu, óno seringi kinia purorumu.
ACT 13:37 Aku-na-kolo ye kolorumu óno seringi kinia Pulu Yemone topa makisindipa “Lomboroko ola molou.” nirimu kanu yemo yu purou naa purorumu. Aku yemo Yesusi.
ACT 13:38 “Ango-keme, aku serimu-na ‘Ono piliangi.’ nimbu nimbú sekero mele i-sipa: Yesusini serimumunga yuni olionga ulu-pulu-kirima pali ‘Kamu mania pupili.’ nimba akuma siye kolomba.
ACT 13:39 Mosisini ungu-mane u sirimumane ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima kamu omba mania pumbá, ono konopu sumbi nimba peli yomboma molonge.’ manda naa nirimu-na-kolo kiniá Yesusi olionga nimba senderimu uluma “Sika aku serimu.” ningu kuru mondonge yomboma Pulu Yemone ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ono ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanomba.
ACT 13:40 “Akumunga u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio-kinia wendo naa opili.’ ningu, pilku kondoko molangi.
ACT 13:41 Kanu yemanga sene nimbale: “Ono ungu-taka tondolemele yomboma piliame. Konopu awisili liku mundukuli kolangi. Ono molemele walemanga nane ulu se sembó, kiniá yombo sene akumu kanopa “I-sipa i-sipa wendo omu kanondu.” nimba ono semane topa simba kinia ‘Ulu se aku sipa manda wendo naa ombá.’ ningu pilku “Kolo tokono.” ningu, naa pilingí kene ono ungu-taka tondolemele yomboma piliame. Konopu awisili liku mundukuli kolangi.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
ACT 13:42 Pollo Banapasitolo Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo munduku kelko pungilí seringili kinia yombomane olo mawa seko ninguli: “I ungu ningu sikimbilimu pe ⸤koro molomolo⸥ wale Sambatemo kinia kelko ongo ningu siele.” niringi.
ACT 13:43 Bulu-balu ningu pena puringi kinia Juda yomboma kinia yombo-lupa Pulu Yemonga ungu pilieringima kinia ononga yombo awisili Pollo Banapasitolo lombili puringi. Olone ono ungu ningu siku, “Ono ‘Pulu Yemone we kondo kolopa sepa kondolemo ulu-pulumu olio-kinia pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.” niringili.
ACT 13:44 Pe Sambate walemo wendo orumu kinia aku taonona yombo paa awisili Pulu Yemonga ungumu pilingindu maku toringi.
ACT 13:45 Aku-na-kolo yombo awisili Pollonga ungumu pilingindu maku toringi-kulu Juda yombomane kanokole konopu kiri panjiku Pollone ungu nirimuma ungu-taka tondoko “Nimba kinjikimu.” niringi.
ACT 13:46 Kanu-kinia Pollo Banapasitolone onondo tondolo munduku ninguli: “Pulu Yemone ‘Ono Juda yomboma yunga ungumu u piliangi.’ u nirimu-kulu ono kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Aku-na-kolo onone ‘Olio molopo naa kondolemolomonga alieli konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu manda naa limulú.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilielemelemonga oltone ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pumbulú.
ACT 13:47 Ye-Awilimuni oltondo “Aku sale.” nirimu kanumu. Yuni nimbale: “‘Koleamanga pali yomboma mindili nolemolá aulkana manda wendo ongo Pulu Yemo-kinia molko kondonge mele ningu sieni.’ nimbu ‘Nu Isirele yombomanga ultu molemele yombomanga pa sendélimu molani.’ nikiru. nirimu.” niringili.
ACT 13:48 Juda yombo naa moloringi yombomane aku niringili pilkuli konopu siku “Ye-Awilimunga ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko kondoko mindi pangi.’ nimba, nimba taltorumu yombomane ‘Ungu nikimbili mele sika.’ ningu kuru mondoko liltingi.
ACT 13:49 Olo moloringili koleamanga pali Ye-Awilimunga ungumu pumba para-nanga lierimu.
ACT 13:50 Aku-na-kolo Juda yombomane Pulu Yemo pipili kolko pilieringi ambo nokolima kinia kanu koleana ye awilima kinia seko mumindili kondoringi, kiniá onone yomboma pali seko mumindili kondoko, Pollo Banapasitolo ‘Ononga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ultu mundoringi.
ACT 13:51 Aku seringimunga ‘Seko kinjikimili kanangi.’ ningu olonga kimbuna ma kulu toko Akoniamo taono puringili.
ACT 13:52 Andiyoko taonona moloringi Yesusinga lombili andoli yomboma paa konopu awisili siku, Mini Kake Sélimu ono-kinia molopa manda sepili moloringi.
ACT 14:1 Pollo Banapasitolo Akoniamo taono punguli niringilimuni, alieli taono senga sukundu punguli seringili mele aku siku Akoniamo kepe Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pungu ungu-mane siringili. Ningu kondoringili-kulu pilkuli Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia ononga yombo awisili ‘Yesusi molopa serimu mele nikimbili ungumu paa sika.’ ningu kuru mondoringi.
ACT 14:2 Aku-na-kolo ‘Kolo tokombele.’ ningu ungu naa pilieringi Juda yombomane yombo-lupama seko mumindili kondoko kondi toringi kinia yombo-lupamane Pollo kinia Banapasitolo konopu kiri panjeringi.
ACT 14:3 Pollo Banapasitolo wale awisili Akoniamo taono molko Ye-Awilimunga ungumu nindingilíndu yomboma pipili naa kolko ungumu tondolo munduku ninderingili kinia, Pulu Yemone ‘Nane yombo we kondo kololi ungu nindikimbilimu yombomane ‘Paa sika nikimbili.’ ningu, pilku liengi!’ nimba ‘Olone ⸤aku sipa mele⸥ lipa ora simba ulu-tondolo awisili sangili.’ nimba lipa tapondorumu kinia ulu-tondolo awisili seringili. ‘Olone ulu-tondoloma sengele kinia yombomane kanokole, ‘Paa sika Pulu Yemonga ungumu nikimbili lepomo.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku siku ulu-tondoloma sangili.’ nirimu.
ACT 14:4 Kanu-kinia aku taonona yomboma konopu talo seko panjiku moloringi. Marene “Juda yombomane nikimilimu sika nikimili.” niringi, marene “Pollo Banapasitolone nikimbilimu sika nikimbili.” niringi.
ACT 14:5 Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia onone ‘Pollo Banapasitolo sepo kinjipu kouni topo kondamili.’ ningu langi niringi
ACT 14:6 aku-na-kolo langi niringi mele pilkuli olo kowa pungu kolea LLikonia poropinji pungu kanuna LLisira taono kinia Depi taono kinia kolea nondopa lierimu koleamanga pali andoko
ACT 14:7 semane peangamo we toko siliku andoringili.
ACT 14:8 LLisira taonona kimbu kinginewe tambulorumu ye se molorumu. Anumuni merimu kinia kimbu kinginewe tambulolimu merimu, waltikele kepe aulka naa andorumu.
ACT 14:9 Pollone ungu nirimu mele pilipa molorumu. Pollone yu neme-neme nimba kanopale, ‘Pulu Yemone na manda sepa peanga simba.’ nimba pilipa molorumu kanopale,
ACT 14:10 tondolo mundupa yundu nimbale: “Nu kimbu kulku ola giliei!” nirimu. Kanu-kinia ye kanumu waltikele kimbu kulupa ola gilipa purumu.
ACT 14:11 Pollone ye kimbu kinginewe tambulorumumu sepa peanga sirimu kanokole yombo maku toko moloringimane ononga LLikonia ungu leko ninguli: “Olio popo tolemolo pulu yemanga ye talo mania ongo mana-ye au leko olio molemolona okombele lepomo.” niringi.
ACT 14:12 Pollo ungu awisili nirimu-kulu kanokole ‘Yu pulu ye Emis.’ niringi. Banapas Pollo kinia kopu seko oringili-kulu kanokole ‘Yu pulu ye Susi.’ niringi.
ACT 14:13 Kolo toli pulu ye Susi kanumunga tamandu ulkamo kanu taonona ultukundu gilierimu, yunga ala yemo kongi kao pelea pokore kinia pellawa sindi mulkowe pokore kinia lipa ‘Olo au sipu popo topo kongima kalopo siemili.’ nimba taono pala kerepuluna memba orumu.
ACT 14:14 Aku-na-kolo Yesusini “Nanga kongonomo sende-pale.” nimba lipa mundorumu ye Banapas kinia Pollotolone senge seringi mele pilku kiri pilkuli olonga wale pakolima liku sungu siku, yomboma maku toringina lisiku ru niliku pungu ninguli:
ACT 14:15 “Yema, aku ulumu nambi semu-na sekemeleye? Olto ono mele, mana-yetolo mindi. Semane peangamo ono topo simbulú ombulu. Ono pulu ye kolo toli koropama munduku kelko, kanu méle koropama bulu siku, mulu kinia ma kinia nomu-kusa kinia mélema pali sepa, yu yuyu konde molemo Pulu Yemonga ungumu ‘Pilku liengi!’ nimbuli, nimbu simbulú ombulu kanumu.
ACT 14:16 U sika yombo lupa lupama ononga konopumane pilku ulu seringima Pulu Yemone kanopa we siye kolopa, seko molonge kinia yu kanopa peanga pilimba mele kamu naa nimba para sirimu.
ACT 14:17 Aku-na-kolo u Pulu Yemone ‘Na molio mele naa piliangi.’ nimba mélema pali lopi naa serimu. ‘Nane ono kondo kolopo sepo kondolio mele kanangi.’ nimba ‘Lo mania omba kere-langi peangama wendo opili, ono nongo manda sendeko konopu siku molangi.’ nimba aku sipa serimu.” nirimu.
ACT 14:18 Olone aku niringili-na-kolo yombomane ‘Olo pulu yetolo.’ ningu popo toko kongima kalonge seringi uluma ‘Munduku keleangi.’ ningu tondolo munduku ta ningu “Mólo!” niringili kinia munduku kelieringi.
ACT 14:19 Kanu-kinia Akoniamo taono kinia kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono kinia moloringi Juda yombo mare LLisira taono ongole ono kondi toringi kinia onone Pollo ‘Kolopili.’ ningu kouni tokole, ‘Kolomu.’ konopu leko yunga ónomo kunduku liku mengo pungu taonona ultukundu toko eltoringi.
ACT 14:20 Aku-na-kolo Yesusinga lombili andoli yomboma yu lierimuna ongo kakapu seringi kinia yu ola gilipa kelepa taonona sukundu purumu. Opalikundu Banapas kinia Depi taono puringili.
ACT 14:21 Akuna semane peangamo toko siringili kinia yombo awisili Yesusinga ungumu pilku liltingi. Pe olo kelko LLisira taono yando ongo, Akoniamo taono ongo kolea Pisidia poropinji lierimu Andiyoko taono oringili.
ACT 14:22 Kanu taonomanga Yesusinga lombili andoli yomboma “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana u naa pumbu ya mana molopole Karasinga yomboma molemolomonga mindili nombo umbunama memolo-na-kolo ‘Paa sika Pulu Yemo nokopa molemo koleana pambo.’ ningu yunga ungumu munduku naa kelko, kuru mondoko molaa.” ningu siliku oringili.
ACT 14:23 Pollo Banapasitolone taonomanga pali Karasinga yombo talapemanga tapu-yema ningu taltoko, Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa sengelendo kere-langi mi toko naa nongo ninguli: “‘Ye-Awili ⸤Yesusi Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu omba sika lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu.⸥ Yu sika.’ ningu kuru mondolemele yemo ono nokopa kondopili.” niringili.
ACT 14:24 Kolea Pisidia poropinji ongole, pe kolea Pambillia poropinji sukundu ongo,
ACT 14:25 kanuna Peka taono ongo yomboma ungumu ningu siliku, Atelliya taono oringili.
ACT 14:26 Atelliya taono munduku kelko, nomuna sipina kelko kolea Siria poropinji lierimu kolea-awili Andiyoko kamu oringili. I kongono seko liltingili kongonomo u pulu polko sengele mele yombomane “Pulu Yemone i kongonomo sikimu yuni olo kondo kolopa lipa tapondopili i kongonomo se-pale.” ningu liku mundoringi kolea-awili kanuna kongono seko pora sikuli kelko sukundu oringili kanumu.
ACT 14:27 Kanuna ongo molkole, Karasinga yombo talapemo liku maku toko, Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele kepe, Pulu Yemone Juda yombomanga ultukundu molemele yombo-lupamane yunga ungumu pilku liku yunga koleana manda pungí aulkamo akisinderimu mele kepe, semane toko siringili.
ACT 14:28 Kanu-kinia olo akuna Yesusinga lombili andoli yomboma kinia wale awisili pea moloringi.
ACT 15:1 Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea-awili Andiyoko maniando ongole Karasi pilku moloringi yombo-lupama ungu-mane siku moloringi. Onone ninguli: “Karasinga ungumu manjiku pilielemele manda naa sembá. Onone Mosisinga ungu-manemo pilku yemanga kangi se kopisiku makaye seko wendo naa língi liemu mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge pungí aulkamo Pulu Yemone naa lipa tapondomba.” niringi.
ACT 15:2 Aku niringimunga Pollo Banapasitolone ono-kinia angelema ningu irinale seringi. Akumunga Karasinga yombomane Pollo Banapasitolo kinia Karasinga ye mare kinia “Ono kolea-awili Jerusalleme pungu Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yombo talape moloringimanga⸥ tapu-yema kinia pungu kanoko, i irinale sekemolomonga ningu sumbi sindangi pungu mangili-paa.” ningu liku mundoringi.
ACT 15:3 Karasinga yombo talape Andiyoko taonona moloringimane “Ono paa.” ningu mundoringi kinia Jerusalleme pungíndu kolea Ponisia poropinji kinia kolea Sameria poropinji kinia pungu, u kolea lupa lupama semane peangamo toko siliku andoringili kinia Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringi yomboma konopu topele toko Pulu Yemonga ungumu pilku liltingi mele semanemo toko siliku puringi. Karasinga yombo semanemo pilieringimane paa konopu siringi.
ACT 15:4 Jerusalleme kamu sukundu puringi kinia Karasinga yomboma kinia, ononga tapu-yema kinia, Yesusini lipa mundorumu yema kinia onone “Papu okomele.” niringi. Kanu-kinia Pollo Banapasitolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia seringili mele pali semane toko siringili.
ACT 15:5 Kanu-kinia Parisi ye Karasinga ungumu pilku kuru mondoringi yema ola gilkuli ninguli: “Juda yombo naa molemele yombo-lupamane ‘Yesusi Karasinga yomboma molamili.’ ningu yemanga kangi se kopisiku liku makapu seko, Mosisinga ungu-manema pali pilku liku sengena panjiku sangi.” niringi.
ACT 15:6 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia tapu-yema kinia ‘I ungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi.
ACT 15:7 Ono ungu awisili angelema ningu moloringi kinia Pita ola gilipa onondo nimbale: “Ango-keme, ono u ulu se wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone ono molemelemanga na nimba taltopa, “Karasinga semane peangamo Juda yombo naa molemele yombo-lupama pilku kuru mondoringi nu pungu toko si-pu.” nirimu.
ACT 15:8 Pulu Yemone yombomanga konopuma pali kanolemo Pulu Yemone kanu yombo-lupama konopu topele toko yunga ungumu pilku kuru mondoringi kinia kanopale ‘Aku sekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yomboma kanangi.’ nimba Mini Kake Sélimu, u olio Juda yomboma sirimu mele, kiniá ono yombo-lupama aku sipa sirimu.
ACT 15:9 Yuni ono yombo-lupama ulu se lupa sepa, olio Juda yomboma ulu se lupa sepa, naa serimu. Ono ‘Yunga ungumu sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi kinia ‘Ononga konopuma kake sepili.’ nirimu.
ACT 15:10 “Akumunga kiniá ono nanga ungumu pilku molemele Juda yema, onone “Yombo-lupama aku siku sangi.” nikimilimu nambi semu-na ‘Pulu Yemo olio kinia mumindili kolomba molo mólonje.’ ningu aku siku nikimiliye? U olionga anda-kolepalima kinia olio umbuna manda naa merimulu umbunamo kinia onone i yombo-lupa Yesusinga lombili andoli yombo molemelema nambi semu-na ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yombomane “Samili.” nimba ungu-mane sirimuma Mosisini pilipa yando nimba sirimu ungu-manema semolondo perelemolo aku unguma “Yombo-lupamane sangi.” nikimilimu paa manda naa sekemo.
ACT 15:11 Aku siku paa naa niengi, mólo! Olio pilielemolo mele i-sipa: Ye-Awili Yesusini kanu yombo-lupama we kondo kolopa lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba mele olio Juda yomboma kepe aku sipala we kondo kolopa lipa tapondolemo. ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili manda selu sipu molomolo aulka se lupa paa mólo.⸥” nimba Pitane aku sipa nirimu.
ACT 15:12 Kanu-kinia Banapas kinia Pollotolone Pulu Yemone olo lipa tapondorumu kinia kolea lupamanga andoko ⸤Pulu Yemo kinia kopu seko moloringili⸥ lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringili mele semane toko siringili kinia maku toringi yomboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi.
ACT 15:13 Olone semane toko pora siringili kinia Jemisini nimbale: “Ango-keme, na ungu se niembo piliaa.
ACT 15:14 Pulu Yemone yombo-lupamanga ‘Mare nanga yomboma molangi kene lipu tapondambo.’ nimba molemo mele u kumbi lepa lipa ora sirimu mele Saimono Pitane ono nimba simu.
ACT 15:15 Nimba simu kanu mele kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane u ungu ningu bokuna toringi mele kinia, selu-sipa. Aku bokuna toringi molemo mele i-sipa:
ACT 15:16 ‘Pulu Ye Awilimuni ungu-iku se topa nimbale: “Na pe kelepo yando ombole, ye nokoli kingi Depitinga ulka toko sikisinderingimu kelepo ombo takombo. Ulka mélema kiri lierimuma kondenga lipu u gilierimu mele kelepo takombo.
ACT 15:17 Akumunga, yombo-lupama pali Pulu Ye Awilimu andoko koronge. ‘Nanga yomboma.’ nimbu, nimbu taltorundu yomboma na andoko koronge.”
ACT 15:18 nimba koronga-u i unguma nimba para sirimu Pulu Ye Awilimu yuni aku sipa nikimu.’ nimba bokuna aku sipa nimba molemo.
ACT 15:19 “Akumunga, nanga konopumuni pilkiru mele i-sipa: ‘Yombo-lupa konopu topele toko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ningí yomboma mindili lipu simulú kinia manda naa sembá.’ konopu lekero.
ACT 15:20 Aku ulumu mundupu kelepo ulu se lupa samili konopu lekero mele i-sipa: ‘Pepá se topo mundupuli i-sipu niemili: ‘Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ninguli popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, wa ulu-kirinale naa seko, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, mélemanga meme naa nangi.’ nimbu pepá tamili.’ konopu lekero.
ACT 15:21 ‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu-manema nimba sirimuma koleamanga pali paa koronga-u ningu siringi mele yandopa yandopa kiniá kepe ningu silimili, alieli Juda yombomane Sambate walemanga pali koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilielemele ulkamanga kanu unguma Mosisini torumu bokumanga kambu tolemele ⸤pilielemele kinia i yombo-lupa Karasinga yombo molemelemane ‘naa sangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkuli naa senge⸥ kene aku siku ‘naa sangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu. Aku nirimu kinia onone “E.” niringi.
ACT 15:22 Kanu-kinia Yesusini lipa mundorumu yema kinia ⸤Karasinga yomboma nokoringi⸥ tapu-yema kinia Karasinga yomboma pea pali onone ninguli: “Pollo Banapasitolo kinia olionga ye mare kolea-awili Andiyoko pea kopu seko pangi lipu mundamili.” niringi. Aku ninguli, Judasi, yunga imbi se Basipas, yu kinia, Saillas kinia ningu taltoringi. Kanu yetolo yombomanga pali kumbina moloringili yetolo.
ACT 15:23 Kanu yetolo ningu taltokole, ‘Olo mengo pangili.’ ningu pepá se i-siku toringi: ‘Olio, Yesusini lipa mundorumu yema kinia, tapu-yema kinia, olio ononga genalini i pepámo topo, ono kolea-awili Andiyoko molemele yombo-lupama kepe kolea Siria poropinji molemele yombo-lupama kepe kolea Sillisia poropinji molemele yombo-lupama kepe kolea lupa lupamanga molemele yombo-lupama kepe ono pali pepá topo ‘Ango-keme, ono manda molemeleye?’ nikimulu.
ACT 15:24 Olio pilierimulu, olio Juda ye Karasi pilieli yemanga ye mare olio molorumuluna munduku kelko pungu, olione “Saa.” naa nimbu sirimulu mele seringi. Kanu yemane niringi ungumuni ononga konopu toko bulu-balu sindiku ono ningu sembambu siringi.
ACT 15:25 Kanumunga “Olione olionga pulu lemó ye peanga Banapas Pollotolo kinia ye mare nimbu taltopo, ono olo kinia pea kopu seko pangi mundamili.” nimbu panjerimulu.
ACT 15:26 Banapas Pollotolone ‘Olto toko kondonge kinia kolombulu liemu unguri mólo.’ ningu pipili naa kolko olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga kongonoma sendeko yunga imbi ambolko paka tondoringili.
ACT 15:27 ⸤Aku sipu nimbu panjerimulu⸥ akumunga, olione Judasi Saillasitolo nimbu taltopo, ‘Pepá tokomolomo ono kanoko pilingí kinia i yetolone ungu ningu singilí kinia ‘Onone aku siku paa sika ningu panjeringi lepomo.’ ningu piliangi.’ nimbu olo nimbu taltopo lipu mundukumulu.
ACT 15:28 Mini Kake Sélimuni olio lipa tapondorumu kinia olio pilipuli nimbu panjerimulu mele i-sipa: Olione umbuna lupa awisili ono simulú manda naa sembá. I-siku mindi pilku sangi:
ACT 15:29 Mélema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ninguli popo toko kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, mélemanga meme naa nongo, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, wa ulu-kirinale naa sangi. Aku uluma naa senge kinia akumu peanga. Aku pea. Manda, ono molko kondayo.’ ⸤ningu aku siku pepá se toringi.⸥
ACT 15:30 Pepá toko pora sikuli, “Mengo pungu kolea-awili Andiyoko maniando paa.” niringi kinia yema akuna pungu Karasinga yomboma liku maku toko pepá kanumu siringi.
ACT 15:31 Pepá toko ungu niringi mele yombomane kanokole ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi.
ACT 15:32 Judasi kinia Saillasitolo olo Pulu Yemonga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringili yetolo moloringilimunga Karasinga yomboma ‘Molko kondangi.’ ningu ungu peanga awisili ningu siringili.
ACT 15:33 Kanu yetolo wale awisili mele Andiyoko moloringili kinia pe Karasinga yombomane “Olo yando ‘pale.’ ningu liku mundoringi yomboma molemelena olo kelko konopu pe nipili pale.” niringi.
ACT 15:34 (Aku-na-kolo Saillas yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimba naa purumu.)
ACT 15:35 Pollo kinia Banapasitolo kolea-awili Andiyoko molko, ye mare lupa awisili pea Ye-Awilimunga ungumu yomboma mane siku semane peangamo toko siringi.
ACT 15:36 Pe wale awisili omba purumu kinia Pollone Banapasindu nimbale: “Olto kelepo u Ye-Awilimunga ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga kelepo pumbu, Karasinga yomboma manda molemelenje, nambi selemelenje, kano-pambolo.” nirimu.
ACT 15:37 Banapasini nimbale: “Jono Mako pea kopu sepo pamili.” nirimu.
ACT 15:38 Pollone nimbale: “Mólo. U pea kopu sepo kolea Pambillia purumulu kinia olto mundupa kelepa kongono naa sepa yu purumu kanumu. Kiniá pea naa pumulú.” nirimu.
ACT 15:39 Aku nirimu kinia angelema ningu kongono sere leko naa se-puringili. Banapasini Makondo “Pea kopu sepo pambili ou.” nimba memba pumba, sipi senga kolea Saiporas puringili.
ACT 15:40 Pollone Saillasindu “Pea kopu sepo pambili.” nirimu. Pungilí seringili kinia Karasinga yombomane ninguli: “Pulu Ye Awilimuni olo we kondo kolopa nokopa kondopili pangili.” niringi kinia olo kolea-awili Andiyoko munduku kelko puringili.
ACT 15:41 Olo kolea Siria poropinji kinia kolea Sillisia poropinji kinia Karasinga yombo talapema taonomanga lupa lupa moloringi yomboma ‘Ono molko kondoko Pulu Yemonga ungumu kuru mondoko molangi.’ ningu ungu-mane siliku andoringili.
ACT 16:1 Pollo Saillasitolo kolea Depi taono pungu LLisira taono puringili kinia kanuna Yesusinga lombili andoli ye se molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo senga malo. Anumu Karasi pilieli ambomo molorumula, aku-na-kolo lapa Juda ye se mólo, yu ye se lupa.
ACT 16:2 LLisira kinia Akoniamo taonotolonga ⸤Karasi pilku moloringi⸥ genupilimane ninguli: “Timoti yu ulu peangama sepa, yu paa molopa kondolemo yemo.” niringi.
ACT 16:3 Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepale yunga kangi se kopisipa wendo linderimu. Juda yombo aku koleana peringimane ‘ ‘Timoti lapa yu Juda ye se mólo. Yu ye se lupa.’ ningu ‘Timoti kepe ye lupamo.’ ningu yunga ungu nimbáma pilku mokoli senge.’ nimbale Pollone Timotinga kangi se kopisinderimu.
ACT 16:4 Kanu-kinia ono koleamanga pungu, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia Karasinga yombomanga tapu-yema kinia onone u Jerusalleme maku toko Karasi pilieli yombo-lupamane senge mele, ungu-mane siku ningu panjeringi ungu akumu, koleamanga pali ningu siliku andoringi.
ACT 16:5 Aku seringimunga Karasi yombo talapemanga yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele tondolo pumba, ononga yombo talapemanga yombo awisili alieli sukundu sukundu oringi, yombo kambumu olandopa purumu.
ACT 16:6 Pollo yu kinia pea kopu seko puringili yetolo kinia ono Mini Kake Sélimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu si-paa.’ nirimu-kulu ono kolea Pirisia poropinji kinia kolea Gallesia poropinji kinia suku-singi ówana koleamanga pungu ⸤yomboma ungu ningu siringi⸥.
ACT 16:7 Ningu siliku pungu kolea Misia poropinji kinia kolea Bitinia poropinji kinia ówana punguli ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi-na-kolo Yesusinga Minimuni ‘Mólo.’ nimba aulkamo pipi sirimu.
ACT 16:8 Yuni “Mólo.” nirimu pilkuli kolea Misia munduku kelko ongo pungu nomu-kusa kelona Toroas taono puringi.
ACT 16:9 Kanu-kinia akuna moloringi kinia ipulieli Pollo mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia kolea Masedonia poropinji ye se omba ola gilipa Pollondo mawa sepa nimbale: “Nu nomu-kusa pulua toko yakondo ongo olio kolea Masedonia yomboma liku tapondani ou.” nirimu.
ACT 16:10 Pollone aku sipa kanorumu kinia olione nimbuli: “Manda, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio mangilipa ‘Akuna nanga semane peangamo yomboma toko siee.’ nikimu lepomo kene’ nimbu pilipuli “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumulú serimulu.
ACT 16:11 Olio sipina pumbu Toroas taono mundupu kelepo sumbi sipu kolea Samoteres purumulu. Kanuna pepole opalikundu Niapollis taono pumbu sipina wendo purumulu.
ACT 16:12 Niapollis taono mundupu kelepo kolea-awili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yombo awisili moloringi taono awili se; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono awili se. Akuna wale mare molorumulu.
ACT 16:13 Kanu-kinia ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemonga kolea-awili Pillipai pala kerepuluna ultu pumbu no kelona purumulu. Olio konopumane pilipuli ‘Akuna ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu ningí kolea se lemónje.’ konopu lepo purumulu. Akuna pumbu kanorumulu kinia ambo mare maku toko moloringi kanopole mania molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu.
ACT 16:14 Ungu pilku moloringi ambomanga se, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayataira taono; yu mulu-maminia kondolimane bisinisi serimu; yu Juda ambo se mólo, aku-na-kolo yu Pulu Yemonga ungumu pilipa popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Ye-Awilimuni ‘Pollo ungu nimbáma pilipa lipili.’ nimba ambomo yunga konopuna ungu pilimba aulkamo sumbi sinderimu-kulu ungumu pilipa liltimu.
ACT 16:15 Kanu-kinia ambo LLidia kinia yunga ulkana moloringi yomboma kinia ono no liltingi. No lipa pora sipale yuni oliondo nimbale: “‘Yu ‘Ye-Awilimu sika.’ nimba kuru mondolemo.’ konopu liengi liemu nanga ulkana molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio ta nimba mangilkimu kene olio yunga ungumu sengena panjipu pamolo.” nimbu purumulu.
ACT 16:16 Walte olio ⸤Juda yomboma pungu maku toko⸥ Pulu Yemo popo toko yu-kinia ungu niringi koleana pumulú purumulu kinia ye marenga kongono kendemande senderimu ambo-wenepo se aulkana kanorumulu. Yunga konopuna kuru se molorumumuni yu yomboma-kinia pe ulu mare wendo ombá mele nimba sirimu mele pilipa yomboma nimba sirimu kinia yu nokoringi yemane kou-mone awisili liltingi.
ACT 16:17 Pollo keme olio purumulu kinia kanu ambo-wenepomo olio lombili omba tondolo ru nimba nimbale: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Awilimunga kendemande-yema. Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo liku ora singí okomele.” nirimu.
ACT 16:18 Alieli kanu ambo-wenepomo aku sipa mindi nirimu kinia Pollone pilipa kiri pilipale, topele topa, ambo-wenepomonga konopuna kuru molorumu kanu kurumundu nimbale: “Nane Yesusi Karasi mangilipu yunga tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo-wenepomo munduku kelko ongo wendo pu.’ nikiru.” nirimu. Kanu-kinia kurumu ambo-wenepo kanumu waltikele mundupa kelepa omba wendo purumu.
ACT 16:19 Ambo-wenepomo nokoringi yemane kanokole, ononga kou-mone liltingi aulka kanumu pipi sinderingili kanokole niringimuni, Pollo kinia Saillasitolo ongo ambolko liku, ‘Ye awilimane kote piliangi sendamili.’ ninguli, ki kunduku yomboma alieli maku toko moloringi koleana mengo puringi.
ACT 16:20 Olo kote pilieli yema moloringina mengo pungu ninguli: “I yetolo Juda yetolo. Olone olionga yomboma seko mini-wale mundundongili-na membo okomolo.
ACT 16:21 ‘Olio Romo yomboma manda naa pilipu, manda naa semolo.’ nilimulu ulu mare “Sangi.” níngili.” niringi.
ACT 16:22 Yombo moloringimane ‘Paa seko kinjiku mongo língili.’ ningu “Olo paa sika aku siku sengili.” niringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ninguli: “Olonga wale-pakolima wendo lindiku, ka-pultane olo taa.” niringi.
ACT 16:23 Kanu-kinia onone ka-pultane olo lakoko toko toko ka sikuli, ka-ulka nokorumu yemondo ninguli: “I yetolo mimi siku nokou.” niringi.
ACT 16:24 Ka-ulka nokorumu yemo onone aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipale, olo lipa memba paa suluminiana sukundu pumba olonga kimbutolo unju-pellangone talapu lipa lloko torumu.
ACT 16:25 Kanu-kinia awi-amburumi Pollo kinia Saillasitolo Pulu Yemo kinia ungu ningu ‘Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondambili.’ ningu konane niringili kinia ka-ulkana pea peringi yombomane pilku moloringi.
ACT 16:26 Kanu-kinia waltikele ma jimi-jimi awili se sepale, ka-ulka kanumu kolkalu sipa ulka-kuna kanuma topa bultupa bulu-balu serimu. Ka-ulkana peringi yomboma ka-sénene ka toringima pali wendo orumu, ka-yomboma we moloringi.
ACT 16:27 Kanu-kinia ka-ulka nokorumu yemo makilipa ola molopa kanorumu kinia ulka-kuna kanuma pali bultupa lierimu kanopale ‘Ka-yomboma ongo púngi lepomo.’ konopu lepale, yunga opa seli lu-pulta kanumu kulu topa wendo lipa yu yuyu ‘Kolambo.’ nimba nomi kari lemba serimu.
ACT 16:28 Aku-na-kolo Pollone yundu ru nimba nimbale: “Nu nunu unguri naa sei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu.
ACT 16:29 Kanu-kinia ono nokorumu yemone ru nimba “Kiya kandoko mengo waa!” nimba, yu omba Pollo kinia Saillasitolo moloringilina lisipa sukundu omba, yu pungu-pungu nimba mini-wale mundupale, olonga kumbikerena tamalu perimu.
ACT 16:30 Kanu-kinia olo lipa memba pena pumbale, mangilipa nimbale: “Yetolo, na nambi sembó kinia manda we molopo umbuna naa memboye?” nirimu.
ACT 16:31 Olone yundu ninguli: “Nu Ye-Awili Yesusi ‘Yu sika Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipa tapondomba.’ ningu kuru mondoni kinia yuni nu lipa tapondopa mindili nolena aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondoni aulkana lipa mondomba. Nu kinia nunga yomboma kinia ono aku sipa lipa tapondomba, molko kondonge.” niringili.
ACT 16:32 Kanu-kinia olone yu kinia yunga yomboma kinia onondo Ye-Awilimunga ungumu ningu siringili.
ACT 16:33 Sika awi-amburumi aku siku seko moloringi-na-kolo yuni olo lipa memba pumba olo toringi erili kanuma kulumiye tondorumu. Kanu enamonga yu kinia yunga yomboma kinia no liltingi.
ACT 16:34 Kanu-kinia pe yuni olo lipa memba yunga ulkana pumba olo kere-langi sirimu. Yunga yomboma kinia ono ⸤konopu topele toko⸥ Pulu Yemo ‘Yu selumu mindi sika molemo.’ ningu kuru mondoko konopu siringi.
ACT 16:35 Kolea tangorumu kinia kote pilieringi yemane ononga ele-yema ka-ulkana liku munduku ninguli: “Yetolo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niee.” niringi.
ACT 16:36 I ungu niringima ka-ulka nokorumu yemone Pollo nimba sipa nimbale: “Kote pilielemele yemane ‘Olo pangili.’ ningu mundongi kene pangili. Olo konopu pe nipili pangili.” nirimu.
ACT 16:37 Aku-na-kolo Pollone ele-yemando nimbale: “Olto Romo yetolo na-kolo kote naa pilkuli yombo awisilini kanoko molangi olto we ka-pultane toko ka síngi kanumu. Pe kiniá ‘Yomboma naa kanangi kiyongo nimbu lipu mundumulú.’ ningu nikimiliye? Paa manda mólo. Olto ka síngi yema onono ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu.
ACT 16:38 Kanu-kinia ele-yema Pollone aku nirimu pilkuli kelko anju pungu kote pilieringi yema ningu siringi. Kanu-kinia kote pilieringi yemane ungu niringilimu pilkuli ‘Olo Romo yetolo lepomo.’ ningu mini-wale mundukuli niringimuni,
ACT 16:39 olo moloringilina ongo “Sepo kinjemulu lepomo.” ningu ka-ulkana wendo liku mengo ultu ongo ninguli: “I kolea-awilimu munduku kelko pangili.” niringi.
ACT 16:40 Kanu-kinia Pollo kinia Saillasitolo ka-ulkamo munduku kelko punguli niringilimuni, ambo LLidianga ulkana pungu Yesusinga yombo talape akuna maku toringimando ninguli: “Ungu nimbuluma munduku naa kelko tondolo munduku kuru mondoko pilku molangi.” ningu, ungu mare ningu sikuli olo puringili.
ACT 17:1 Pollo Saillasitolo Pillipai taono munduku kelko pungu, kolea Ambipollis kinia Apollonia kinia kanu taonotolo ongo munduku kelko anju pungu, Tesallonaika taono puringili. Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulka se akuna gilierimu.
ACT 17:2 Kanu-kinia Pollo yu u alieli serimu mele sembando Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana purumu. Kanuna yombo koro moloringi wale Sambate yopoko Pulu Yemonga bokuna ungu u toringi molorumuma ‘Ono piliangi.’ nimba paa mimi sipa nimba sipa,
ACT 17:3 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili nomba kolopale kelepa lomboropa ola molomba mele, bokuna aku sipa wendo ombá mele u toringi molorumu mele pilipale, ono nimba sirimu. Pe yuni nimbale: “I ye Yesusi semane topo sikiru aku yemo kinia Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia akumu ye selumundu nikiru.” nirimu.
ACT 17:4 Juda yombo mare yuni nirimu ungumu pilkuli, ‘Yu paa sika nikimu.’ ningu Pollo Saillasitolo lombili puringi. Juda yomboma pea Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupa awisili lombili puringila. Ye awilimanga menupili awisili aku siku lombili puringila.
ACT 17:5 Aku-sipa na-kolo yombo awisili Juda ye awilima munduku kelko Pollo Saillasitolo lombili puringi-kulu kanokole Juda yema ono olo-kinia konopu kiri panjeringi. Konopu kiri panjikuli yomboma maku to-pu-pu seringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringima liku maku toko, yomboma pali seko mumindili kondoko “Andoko ru niengi.” niringi kinia, lisiku pungu Jesononga ulkana ‘Olo molongele.’ ningu koroko, yomboma liku singíndu kororingi.
ACT 17:6 Pollo Saillasitolo naa moloringili-kulu koroko kelkole, Jesono kinia Karasinga ye mare kinia liku mengo kanu koleamonga tapu-yema moloringina mengo ru niliku pungu ninguli: “Koleamanga pali seko kinjeringili yetolo kiniá ya olionga taonona ongili.
ACT 17:7 Ongili kinia Jesonone “Olo pea molamili wale.” nimba yunga ulkana memba pumula. Onone “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ungu-manema kamu mania pupili, ye se, imbi Yesusi, kolali sepa ye nokoli kingimu molemo.” nilimili.” niringi.
ACT 17:8 Aku niringi pilkuli yombo maku toringima kinia ⸤Tesallonaika taono⸥ tapu-yema kinia paa mini-wale munduku ‘Nambi semolonje?’ ningu, pilku sundoringi.
ACT 17:9 Kanu-kinia Jesono kinia ye liku mengo oringima kinia, ye kanuma “Pame-kote seko ono paa.” niringi.
ACT 17:10 ‘Pollo kinia Saillasitolo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lierimu kinia Karasinga yombomane popenge seko olo “Kolea Beriando pale.” ningu liku mundoringi. Pollo Saillasitolo Beria taono sukundu punguli, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana puringili.
ACT 17:11 Olone Beria taono yomboma semanemo toko siringili kinia u Tesallonaika taono yombomane seko kinjeringi mele Beria yombomane aku naa seringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sika nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu alieli Pulu Yemonga boku taltoringimanga mimi siku kanoko moloringi.
ACT 17:12 ⸤Kanoko pilkuli⸥ Juda yombo awisilini ‘Yesusi yu sika ⸤Pulu Yemone ‘ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupa awisilini aku sikula ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Yombo-lupamanga ambo imbi molorumu ambo awisili kinia kanu ambomanga ye awisili kinia aku seringi.
ACT 17:13 Juda yombo Tesallonaika taonona moloringimane Pollone Beria taonona moloringi yomboma Pulu Yemonga ungumu nimba sirimu pilkuli, Beria taonondo yando ongo Beria yombomanga konopuma toko bulu-balu sindiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku liltingi yomboma kinia Pollo yu kinia we-yombomane ono mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi.
ACT 17:14 Aku seringi kinia Karasinga yombomane Pollo liku nomu-kusa kelona maniando mengo pungu mundu-puringi, aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo Beria taonona we moloringili.
ACT 17:15 Pollo mundu-puringi yema Atene taono mengo pungu mundukuli niringimuni, kelko yando onge seringi kinia Pollone ungu se onondo nimba mundupa nimbale: “Saillas kinia Timotitolo na moliona welea yando wangili niee.” nirimu kinia Beria yema yando oringi.
ACT 17:16 Pollo Atene taono pumba Saillas kinia Timotitolo nokopa molopale nirimumuni, kanorumu kinia kolea akuna unju kinia kou kinia akumane pulu ye kolo toli none selima seko anjeringi kanopale yu paa konopu kiri panjerimu.
ACT 17:17 Aku siku seringi kanopale yuni ‘Ungu mare nimbú.’ konopu lepa, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Juda yomboma kinia, Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia anju yando ungu mare niringi. Atene yomboma maku toringi koleana yu alieli pumbale yombo akuna ongo moloringima-kinia ungu mare pea niringila.
ACT 17:18 Epikuriya yomboma kinia Sitoke yomboma kinia akumane ‘Yomboma molko konopu lemelemanga pulumu pilielemolo.’ ningu mane siringi, kanu yombo talapetolonga ye mare kinia ono Pollo kinia angelema niringi. Pollone Yesusinga semane peangamo topa sipale Yesusi óno-koleana lomboropa ola molorumu mele nimba sirimumunga pilkuli ononga ye marene ninguli: “I ye ungu awisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbando nikimunje?” niringi. Marene ninguli: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimulu pulu yemando nikimunje?” niringi.
ACT 17:19 Kanu-kinia onone Pollo liku Ariopakas kanjollo yema maku toko moloringina mengo puringi. Akuna mengo puringi kinia onone yundu ninguli: “Nuni ungu konde se yomboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliamili ni.” niringi.
ACT 17:20 “Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. I ungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu-pulumu piliamili ningu si.” niringi.
ACT 17:21 (Atene yomboma kinia yombo ponenge ongo Atene moloringima kinia ono pali kongono se lupa naa seko enamanga pali ungu konde wendo orumuma mindi pilku anju yando angelema ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringina mengo puringi yemane i ungu wendo orumumu pilingindu mengo puringi.)
ACT 17:22 Ariopakas kanjolloma maku toko moloringi penana ongole Pollondo “I ungu nikinumunga pulumu piliamili ningu si.” niringi kinia yu ola gilipa nimbale: “Atene yomboma, ‘Ono ‘nokolemele’ ningu pulu ye lupa-lupamanga unguma kuru mondolemele yomboma molemele.’ nimbu kanokoro.
ACT 17:23 U ombó orundu kinia Atene yomboma ononga popo tolemele mélema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinia ononga popo tolemele polo senga ungu mare toko mondoringi kanorundu mele i-sipa: PULU YE NAA PILIPU IMBI SILIMULÚMUNGA POLOMO aku sipa ungu nimba molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, ono naa pilku we popo tolemele akumunga ungu-pulumu nane nimbu simbú sekero.
ACT 17:24 “Ma kinia mélema pali serimu Pulu Yemo yu mulumu kinia mamo kinia mélema pali nokolemo Ye Nokoli Awilimu. Yombomane ‘Olio ku naa pepo, manda molamili.’ nimbu ulka takopo pelemolo mele yu aku sipa mólo. ‘Pulu Yemo olio-kinia molopili.’ ningu takondonge ulka akuna manjipa yu manda naa molomba.
ACT 17:25 Yu mélse manda mólo naa tolemo, yu yombo sene manda lipa naa tapondomba, mólo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu-pulumu yomboma sipa, múlu limili múlumu sipa, mélema pali yomboma silimú. Akumunga yombomane yu nambi seko manda liku tapondongeye? Manda mólo.
ACT 17:26 Pulu Yemone olionga anda-kolepa selu mindi serimu kanumuni olio mana-yomboma pali kalopa liltimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimba aku serimu. Yu yuyu yombomanga walema nimba panjipa, yombo talape lupa lupa molonge mama nimba taltorumu.
ACT 17:27 ‘Mana-yomboma yu yakala kolongema yu kanoko lingí uluma sangi.’ nimba Pulu Yemone aku serimu. Yu koroko lingí uluma pali selko pungí kinia manda semu liemu ono yu manda lingí. Aku-na-kolo yu olio-kinia sulu sepa naa molemo. Olio yomboma kinia selu selu nimba nondopa molemo.
ACT 17:28 Akumunga ononga ye konopumane pilku konane toringi yemanga ye sene torumu konanemonga sukundu nimba molemo mele i-sipa: ‘Yu olio-kinia molemomonga molemolo mele molemolo. Olio konde molemolo ulu-pulumu yuni mindi sipa, aulka andopo kangini uluma selemolo tondolomo yuni mindi sipa, konopumane uluma selemolo tondolomo yuni mindi silimú.’ nimba molemo kanumu. Ye sene konane se torumu, kanu konanemonga ungu se nimba molemo mele i-sipa: “Olio kepe yunga kalopa liltimuma molemolo.” nimba molemo. ⸤Ononga yemane u konane pilku niringi mele kinia, nane kiniá nikiru mele kinia, selu sipa.⸥
ACT 17:29 “Sika olio Pulu Yemonga kalopa liltimu yomboma molemolo kene ‘Yu kou-gollo kinia kou-sillipa kinia umbu-kou kinia yu aku sipa mele.’ konopu naa leamili. Pilipa kondoli pelemo yombo sene konopumane pilkuli mélse kini selemele mele Pulu Yemo yu aku sipa mólo.
ACT 17:30 U yombomane Pulu Yemo yunga imbi naa pilku walu molko we-mélema popo toringi kinia Pulu Yemo yu ono aku siku ulu seko kinjeringima pundu topa ‘Mongo likimili kene mindili nangi.’ naa nirimu, kanopa siye kolopa molorumu. Aku-sipa na-kolo kiniá “Yomboma pali konopu topele toko, molemele mele munduku kelko, molko kondangi.” nikimu.
ACT 17:31 Yuni mana-yomboma pali kote sendepa apurumba wale se nimba taltorumumu wendo ombá kene “Kiniá ono konopu topele taa.” nikimu. Yuni nimba taltorumu ye kanumuni kanu kotemo sumbi sipa sendemba. ‘Yombomane ‘I walemo sika wendo ombá.’ ningu piliangi.’ nimba yuni kanu yemo óno-koleana topa makisinderimu.” nimba Pollone nirimu.
ACT 17:32 “Yombo se kolkole lomboroko ola molonge.” nirimu kinia ono pilkuli, marene “Kolo tokomo.” ningu ungu-taka tondoringi. Aku-na-kolo marene ninguli: “I ungu sembá nikimu mele walte kelepo piliamili nipili.” niringi.
ACT 17:33 Aku niringi kinia Pollo ono mundupa kelepa yu purumu.
ACT 17:34 Yombo pokore yuni nirimu unguma ‘Sika unguma.’ ningu kuru mondokole Pollo lombili puringi. Se Diyonisas, yu Ariopakas kanjollo se; se ambo se, ambomonga imbimu Damaris; yombo mare pea yu lombili puringi.
ACT 18:1 Pe Pollo Atene taono mundupa kelepa kolea-awili Korini purumu.
ACT 18:2 Korini akuna Juda ye se molorumu, yemonga imbimu Akuwilla. Yunga pulu kolea Pondasi. Yu kinia yunga menu Pirisilla kinia olo kolea Italli poropinji molkole nondoko mele kolea-awili Korini yando ongo molangili Pollo yu pe orumu. Romo koleamanga pali nokorumu ye nokoli kingimuni u nimbale: “Juda yomboma pali kolea-awili Romo munduku kelko pangi.” nimba panjerimu-kulu oringili. Pollo olo moloringilina pumbale nirimumuni,
ACT 18:3 olo serele-ulka seko mo seringili mele yu aku sipa u sepa mo serimumunga yu olo kinia kopu seko molko kou-mone lingí kongono seringi.
ACT 18:4 ‘Juda yomboma kinia Pulu Yemonga ungu pilieringi yombo-lupama kinia onone ⸤Yesusi yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molopa, olionga nimba kolondopa, lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘Paa sika.’ ningu pilku kuru mondangi.’ nimba Pollo yu ⸤Juda yombomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemanga pali ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba ono-kinia angelema nimba tondolo mundupa ta nimba nimba sirimu.
ACT 18:5 Aku-na-kolo Saillas kinia Timotitolo kolea Masedonia poropinji munduku kelko kolea-awili Korini oringili kinia Pollo ⸤serele-ulka kongono serimumu mundupa kelepa,⸥ walemanga pali Juda yomboma ungu nimba sipa tondolo mundupa nimbale: “Yesusi yu Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” nimba molorumu.
ACT 18:6 Aku-na-kolo yuni nirimu mele Juda yombomane pilku naa liku, ungu-taka tondoringi kinia ‘Seko kinjikimilimanga nane ono mundupu kelkero mele kanangi.’ nimba yuni yunga wale-pakolina norupulu lierimuma tanda sipa eltopa onondo nimbale: “Ono seko kinjikimilimunga Pulu Yemone ono mindili simu liemu méle onongamo. Nanga ungu se mólo. Onone ungumu pilku mokoli seko “Mólo.” nikimilimunga umbuna menge kinia ulu onongamo. ‘Ye nokoli Karasimunga ungumu naa pilimulú.’ nikimili-na kiniá na ono Juda yomboma mundupu kelepo yombo-lupama molemelena pukuru.” nirimu.
ACT 18:7 Kanu-kinia Pollo Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo mundupa kelepa ulka se nondopa gilierimuna purumu, kanu ulka pulu yemo, yemonga imbimu Tisias Jasitas, yu Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondorumu yemo.
ACT 18:8 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo nokorumu ye nokolimu, yemonga imbimu Kirisipas, yu kinia yunga ulka moloringi yomboma pali Pollone nirimu Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu pilku kuru mondoringi. Korini yomboma Pollone ungu nirimumu pilieringi yombo awisili ‘Sika nikimu.’ ningu ⸤konopu topele toko⸥ no liltingi.
ACT 18:9 Walte ipulieli Pollo mongo-indi kaima mele sepa kanorumu kinia Ye-Awilimuni yundu nimbale: “Nu kere pipi siku pipili naa kolou.” nirimu. “Nanga yombo molongema awisili i kolea-awilimunga molemelemonga na alieli nu-kinia molombo, yombo sene nu sepa kinjipa mindili manda naa simba. Akumunga nuni alieli nanga ungumu yomboma ningu sieni.” nirimu.
ACT 18:11 Akumunga Pollo Korini yomboma Pulu Yemonga ungumu mane sipa molopili kalia-ingi selu oli talo-pakara omba purumu.
ACT 18:12 Ye Gallio yu kolea Akaya poropinji Romo gapomano endisi molorumu kinia Juda yomboma Pollo-kinia mumindili kolko maku toko ongo yu ambolko likuli, Gallio molorumuna mengo pungu kote sendeko ninguli:
ACT 18:13 “I yemone olio ⸤Juda yombomane⸥ ungu-mane pilipu selemolo mele naa nimba, Pulu Yemonga ungu-mane sipa, Pulu Yemo kape nimbu imbi manda ambolopo paka tondomolo mele nilimúmu manda naa selemo.” niringi.
ACT 18:14 Pollone pundu topa ungu se nimbá serimu kinia Gallione Juda yemando nimbale: “I yemone Romo gapomano ungu-mane se pulua tolka molo yombo se sepa kinjilkanje ono Juda yemane kote papu sendelemolá, nane ononga ungumu pilka.
ACT 18:15 Aku-na-kolo onone ononga unguma kinia imbima kinia ungu-manema kinia nilimili puluma akumanga ongo yu kote sendekemelemo manda naa sekemo. Ono onono anju pungu piliangi. Nane i kotemo naa pilimbu.” nirimu.
ACT 18:16 Aku nimbale, yuni ono kotena makoropa pena mundorumu.
ACT 18:17 Akumunga, Juda yombo lupamane pali Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamo nokorumu ye nokoli Sotenis ambolko liku, Gallio kanopa molopili yu toringi. Aku-na-kolo Gallio yu aku seringi mele kanopale siye kolorumu.
ACT 18:18 Pollo wale awisili kolea-awili Korini we molopale nirimumuni, pe Karasinga yombomando nimbale: “Na pukuru. Ono konopu pe nipili molko kondaa.” nimbale yu pumba, Sengiria taono nomu kelona pumba, sipina kolea Siria poropinji purumu. Akuwilla kinia Pirisilla-tolo Pollo pea kopu seko puringi. Sipina u naa pumba Sengiria taono we molopale yuni Pulu Yemo kinia “Ulu se paa sika sembó.” nimba mi lepale yunga penge-indi ye sendo “Porondou.” nirimu.
ACT 18:19 Ono Epesasi taono puringi kinia Pollo Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba Juda yomboma kinia ungu awisili angelema niringi. Onone yundu “Wale pokore pea molamili.” niringi-na-kolo ono niringi mele naa pilierimu. Aku-na-kolo pumbá sepa onondo nimbale: “Pulu Yemone “Pu.” nimu liemu walte kelepo yando ombó.” nimba “Ono molaa.” nimbale nirimumuni, Akuwilla kinia Pirisilla-tolo Epesasi taonona molangili mundupa kelepa sipina yu purumu.
ACT 18:22 Sipimu pumba kolea-awili Sisaria lierimu kinia Pollo mania pumbale, Karasinga yombo talape ⸤kolea-awili Jerusalleme⸥ moloringina olando pumba “Ono manda molemeleye?” nimbale, kelepa ⸤kolea-awili Sisaria maniando omba sipi senga⸥ kolea-awili Andiyokondo kamu purumu.
ACT 18:23 Kolea-awili Andiyoko molopili wale awisili omba purumu kinia pe yu kelepa kolea-awili Andiyoko mundupa kelepa, kolea Gallesia poropinji kinia Pirisia poropinjitolonga pumba aku koleatolonga lierimu koleamanga pali andopa “Yesusinga lombili andoli yomboma yunga ungumu komu naa sindiku, siye naa kolko mimi siku pilku molaa.” nimba, nimba silipa purumu.
ACT 18:24 Juda ye senga imbi Apollos, kanu yemonga pulu kolea Allekesandia, yu Epesasi taono orumu. Yu ungu paa nimba kondopa, Pulu Yemonga bokuna molemo unguma pali pilierimu yemo.
ACT 18:25 Ye-Awilimuni yomboma molko kondongendo senge aulkamo akisinderimu mele u yu mane siringi pilipale, Yesusinga semanemo yomboma sumbi sipa topa sipa, paa tondolo mundupa nirimu, aku-na-kolo yu No Lindeli Jonone yomboma no lindimbando mane sirimu mele mindi pilipale mane sirimu.
ACT 18:26 Apollos yu Epesasi taono ombale, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pulu polopa ungumu nimba simbando pipili naa kolopa tondolo mundupa nirimu. Akuwilla kinia Pirisilla-tolo yu ungu nirimu mele pilkuli olonga ulkana mengo pungu, Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa paa mindili naa nongo molko kondonge aulkamo akisinderimu mele pali kamu mimi siku ningu siringili.
ACT 18:27 Pe Apollos “Na kolea Akaya poropinji pambo.” nirimu kinia Karasinga yombo Epesasi taonona moloringimane yundu ninguli: “Papu nikinu. Nu Karasinga kongono kolea Akaya poropinji pungu se-pani.” ningu, ‘Yesusinga lombili andoli yombo kolea Akaya moloringimane yu kanoko imbi sikuli ‘Pea molamili.’ niengi.’ ningu pepá toko siringi. Yu pepámo memba kolea Akaya poropinji pumbale nirimumuni, Pulu Yemone we kondo kolorumumunga Ye-Awili Yesusinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko Karasinga yomboma moloringima Apollosini ono paa lipa tapondorumu.
ACT 18:28 Yomboma kanoko molangi Apollos tondolo mundupa, Juda yombo “Yesusinga ungumu nikimili akumu kolo tokomele.” niringima kinia yu-kinia angelema niringi, Yesusi yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu Pulu Yemonga bokuna nimba molorumu mele mimi sipa lipa ora sipa mane sirimu.
ACT 19:1 Ye Apollos kolea Akaya poropinji pumba akumunga kolea-awili Korini molopili, Pollo ma-pangi aulkana pumba Epesasi taono maniando purumu. Akuna pumbale Yesusinga lombili andoli yombo mare kanorumu.
ACT 19:2 Kanopale nirimumuni, ono mangilipa nimbale: “Onone ungumu pilieringi mele ‘Sika.’ ningu kuru mondokole Mini Kake Sélimu liltingi molo móloye?” nirimu. Onone pundu toko ninguli: “Mólo, Mini Kake Séli se molemo mele olio naa pilielemolo.” niringi.
ACT 19:3 Aku niringi-kulu pilipale Pollone onondo nimbale: “Aku liemu ono no nambi seko liltingiye?” nirimu. Onone ninguli: “Jonone nirimu unguma pilipuli no liltimulu.” niringi.
ACT 19:4 Pollone nimbale: “Jonone yombomando nimbale: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko konopu topele toko no liee.” nirimu-na-kolo i ungumu mindi naa nirimu. Ungu se pea nimbale: “Akilepa ombá ye Yesusi ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondopa nokopa kondomba ye lipa mundorumu yemo⸥.’ ningu kuru mondangi.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
ACT 19:5 Aku sipa nirimu mele pilkuli, ono “Ye-Awili Yesusinga yomboma molomolo.” ningu Yesusinga imbi leko mangilku no liltingi.
ACT 19:6 Kanu-kinia Pollone ononga ⸤penge⸥na ambolorumu kinia ono moloringina Mini Kake Sélimu orumu kinia onone umbu-ungu lupa lupa naa pilieringima leko, Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi.
ACT 19:7 Aku seringi ye rurepo mele moloringi.
ACT 19:8 Pollo Epesasi molopale nirimumuni, Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana pumba, Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokomba mele pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba sirimu. ‘Ono paa pilku ‘Sika.’ niengi.’ nimba oli yopoko aku sipa nimba sipa molorumu.
ACT 19:9 Aku-na-kolo Juda yombo mare karaye seko ungu pilku mokoli seko, “Ungu imu kolo tokomo naa pilimulú.” ningu, yomboma pilku molangi “I Pollone ungu nikimuma nimba kinjikimu.” ningu ungu-taka tondoringi. Aku seringi-kulu Pollone ono mundupa kelepa purumu. Yesusinga lombili andoli yomboma lipa memba pumba, Tiranasini ungu ningu si-pu-pu seringi ulka nokorumu kanuna memba purumu, akuna alieli angelema ningu moloringi.
ACT 19:10 Aku seko molangi kalia-ingi talo omba purumu kinia Juda yomboma kepe yombo-lupa kolea Esia poropinji moloringima pali Ye-Awilimunga ungumu pilieringi.
ACT 19:11 Pulu Yemone Pollo lipa tapondorumu kinia ulu-tondolo paa lupa mele mare serimu.
ACT 19:12 Pollo kongono sembando mulu-maminia panjerimuma yomboma sirimu kinia liku mengo pungu kuru torumu yomboma simbi tondoringi kinia ononga kuru torumuma pora nimba, ononga konopumanga kuru moloringima ongo wendo puringi.
ACT 19:13 Juda ye mare andoko yombomanga konopumanga kuruma toko makoroko “Wendo paa.” ningu kou-kongono andoko seringi. Ono mare Ye-Awili Yesusinga imbi leko mangilku kuruma ‘Ongo wendo paa.’ ningíndu i-siku niringi: “Pollone ungu-mane silimú ye Yesusinga imbi lepo mangilipuli ‘Ono ongo wendo paa.’ nikimulu.” niringi.
ACT 19:14 Ye Sipa yunga malopili yopoko-pakara aku siku seringi. Sipa yu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili se. Aku yemonga malopilini aku siku Yesusinga imbi leko mangilku kurumando “Ongo wendo paa!” niringi kinia
ACT 19:15 kurumane pundu toko ninguli: “Olio Yesusi kanopo imbi silimulu. Pollo kanolemolo. Aku-na-kolo ono namele?” niringi kinia kuru konopuna molorumu yemone ono moloringina pukua topa pumba ononga mulu-maminiama ambolopa sungu-mangu sindipa ono paa torumu-na kanu ulkamo munduku kelko mulu-maminia se naa pakoko meme pakoko we-we kowa puringi.
ACT 19:17 Pe Epesasi taonona moloringi Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia aku ulu wendo orumumu pilkuli ono mini-wale munduku, Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolko paka tondoko yu kape niringi.
ACT 19:18 Akumunga, yombo awisili u Yesusi ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoringima kanu ulumu wendo orumu kinia ongo u ulu-kiri seringima ningu para siringi.
ACT 19:19 Aku siku seringimanga yombo mare u kuru-ala toko seko kinjeringi kanu yombomane yomboma kanoko molangi ononga ala toringi bokuma pali sepena kaloringi. Boku kaloringimanga kou-mone purumu mele kou-sillipa pipiti tausini mele purumu.
ACT 19:20 Aku sipa mele Ye-Awilimunga ungumunga tondolomone kanu ulu-kirima topa mania mundorumu-kulu ungumu enge nimba koleamanga pali para-nanga lepa pumba manda serimu.
ACT 19:21 Kanu uluma pali u seringi kinia pe Pollo konopumuni pilipale ‘Kolea Masedonia poropinji pumbu kolea Akaya poropinji pumbuli, kolea-awili Jerusalleme pumbú. Jerusalleme pumbuli, pe kolea-awili Romo pumbú.’ konopu lierimu.
ACT 19:22 Pollo yu liku tapondoringi yemanga Timoti kinia Erasitasitolo “Kolea Masedonia pale.” nimba lipa mundupale yu wale mare kolea Esia poropinji we molorumu.
ACT 19:23 Aku walemanga Epesasi taono kanuna Ye-Awilimunga semane peangamo toko siringimunga umbuna awili se wendo orumu. Wendo orumu mele i-sipa:
ACT 19:24 Ye se, yunga imbi Demitias, yuni topo-ropo tombando yomboma popo toringi pulu ambo kolo toli Atemis none seli mélema kou-sillipane sepa wamopa taltorumu. Yomboma kanu none selima ononga ulkamanga anjiku popo tongendo kou-mone siku liltingimunga Demitias kou-mone awisili lipa yunga kongono senderingi yema méle awisili kalorumu.
ACT 19:25 Kanu yemone yunga kongono senderingi yema kinia Atemisinga kongono lupama senderingi yema kinia “Ono waa.” nimba, lipa maku topa nimbale: “Yema, topo-ropo tomolondo pulu ambo Atemisinga kongono sendelemolomonga kou-mone paa olandopa limulú.
ACT 19:26 Aku ye Pollone ungu nilimúmuni yombo awisili kondi topa anju limú mele ono pilku kanolemele. Yuni nimbale: “I kini selemele pulu yomboma kolo toko selemele.” nilimú ungumu Epesasi taono yomboma kinia kolea Esia poropinji pali kepe yomboma pilku liku yu lombili pulimili.
ACT 19:27 Yuni nilimú ungumuni olionga kou-mone topo-ropo toli kongonomo mindi topa mania naa mundumba. Pulu ambo Atemis molemo popo tolemolo tamandu ulkamo kepe yombomane “Akumu unguri mólo.” ningu kanoko kiri pilingí. Atemis yu kepe yunga imbi paa ola molemomo topa mania mundundumba sekemo. Pollone kanu semanemo we topa molomu liemu kolea Esia poropinji kepe we-koleamanga pali kepe i pulu ambomo popo toko imbi ambolko paka tondolemele mele munduku kelenge lémo.” nirimu.
ACT 19:28 Onone kanu ungumu pilkuli paa mumindili kolkole ru ningu ninguli: “Olio Epesasi yombomanga pulu ambo Atemis paa awili olandopamo molemo.” niringi.
ACT 19:29 Aku niringi kinia yomboma pali ru ningu kalkarukumba leko sukundu sukundu lisiku ongo maku tokole, Gayasi kinia Arisitakasitolo ambolko liku mengo pungu, ononga maku toringi koleana puringi. Kanu yetolo olo kolea Masedonia poropinji yetolo, Pollo kinia pea kopu seko andoringi.
ACT 19:30 Pollo ono maku toringina ungu nimbá pumbá serimu-na-kolo Yesusinga lombili andoli yombomane “Mólo.” niringi.
ACT 19:31 Kolea Esia poropinji ye nokoli mare Pollo kinia koni lieringimane kepe ningu munduku ninguli: “Pollo nu maku tokomelena paa naa pu.” niringi.
ACT 19:32 Maku toringi yomboma konopu naa pepa bulu-balu nirimu. Onone ru ningu, ungu lupa lupa niringi. Yombo awisilini ono maku toringimunga pulumu naa pilieringi.
ACT 19:33 Juda yombomane ononga ye nokoli Allekesanda yombo moloringina suku-singina liku mundoringi. Kanu-kinia yu “Ungu se niembo.” nimba ki ola mundupa, ungu se nimbá serimu.
ACT 19:34 Aku-na-kolo onone yu ⸤Atemis popo naa torumu⸥ Juda ye se ningu kanokole ono ru ningu ninguli: “Atemis yu olio Epesasi yomboma nokolemo pulu ambo awilimu.” ningu molangi ena mongo talo omba purumu.
ACT 19:35 Kanu-kinia Epesasi taono kusikus yemo ola gilipa “Ungu naa niee!” nirimu. Yomboma taka leko moloringi kinia yuni nimbale: “Epesasi ye nameleye, olio kolea Epesasi yombomane pulu ambo awili Atemis molemo tamandu ulka olionga taonona gilimúmu kinia akuna yu none seli kou-muluna mania orumu kou akuna gilimutolo olione nokolemolo, yombo nawene naa kanolemoye?
ACT 19:36 Akumunga, yombo sene “Kolo tokomele.” manda naa ningí kene ono taka leko molko ulu se popenge seko naa sangi.
ACT 19:37 Andi ye mengo ongitolone ulu se seko naa kinjiku, olionga pulu ambomo ungu-taka tondoko yunga tamandu ulkamonga mélse wa naa língili-na-kolo we mengo ongi.
ACT 19:38 Demitias kinia yunga kongono yema kinia ono yombo se kinia ungu se pemu liemu manda, kote wale se wendo ombá kinia kote sendangi, gapomano ye awili endisimane kotena manda liku sumbi sindingí.
ACT 19:39 Ungu se lupa ningí liemu yombo maku tonge wale senga ningu sumbi siengi.
ACT 19:40 Kiniá we maku toko opa seko ungu awisili angelema ningu ru nikimilimunga olio mongo pemba. Endisimane olio kiniá ulu sekemolomonga kote sendelemolánje olio kotena ungu se pundu topo nimulú aulka se naa lelka. Sekemolomonga pulu se naa pekemo.” nirimu.
ACT 19:41 Aku nimbale, taono kusikusimuni yombomando “Yu-mele-mele paa.” nirimu kinia pilku liku puringi.
ACT 20:1 Epesasi taono yomboma ungu awisili ningu Pollo-kinia mumindili koloringi mele pora nirimu kinia Pollone Yesusinga lombili andoli yomboma “Waa.” nimba, ono nimba mundupale nirimumuni, ‘Ono ononga konopu enge nipili molko kondangi.’ nimba ungu mare nimba sipale, “Ono molaa.” nimba yu Epesasi taono mundupa kelepa kolea Masedonia poropinji pumbá purumu.
ACT 20:2 Kanu koleana andopa ‘Konopu enge nipili molko kondangi.’ nimba yomboma ungu nimba silipa pumbale, kolea Akaya poropinji sukundu pumba,
ACT 20:3 akuna oli yopoko molorumu. Yu kelepa kolea-awili Andiyoko taono yando ombándo ‘Kolea Siria pambo.’ nimba sipina pumbá serimu-na-kolo Juda yombomane “Yu topo kondamili.” ningu langi niringi pilipale, yu ‘Kolea Masedonia poropinji kelepo yando pambo.’ nirimu.
ACT 20:4 Yu pea kopu seko puringi yemanga imbima i-sipa: Beria taono molorumu ye Pirasi malo Sopata kinia, Tesallonaika taono molorumu ye Arisitakas Sekandasitolo kinia, Depi taono molorumu ye Gayasi kinia, akuma pea pungu, Timoti kinia kepe, kolea Esia poropinji ye Tikikas Toropimasitolo kepe, aku yema Pollo kinia pea kopu seko puringi.
ACT 20:5 Olio Pillipai taono molamili ono kumbi leko pungu Toroas taono punguli olio nokoko moloringi.
ACT 20:6 ⸤Juda yombomane kalia-ingi senga senga kolea-awili Jerusalleme pungu akuna sukundu Pulu Yemone ononga anda-kolepalima Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi walema, akumu imbi leko⸥ ‘Pellawa Akoli Méle Isimu Naa Munduku Pellawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walema omba purumu kinia olio kolea-awili Pillipai mundupu kelepo sipina pumbu molamili wale se-pakara omba purumu kinia Toroas wendo pumbu, ye u kumbi leko puringima akuna kanopo lipu koro se ono kinia pea kopu sepo Toroas molorumulu.
ACT 20:7 ⸤Sambate walemo omba pumba,⸥ koro konde senga pulu-pulu kongono-walemo wendo orumu kinia, olio Yesusinga lombili andoli yomboma pea kere-langi nombo Yesusini “Pilku nangi.” nirimu mele pilipu nombo kopu sepo molomolondo maku torumulu. Pollone yomboma ungu-mane sirimu. Yu ‘Opali pumbú.’ nimba yomboma ungu-mane sipa molopili kolea awi-amburumi lierimu.
ACT 20:8 Olio ulka olakondo polo yopoko-sipamonga suluminiana maku torumuluna sepe-llame awisili kandopo taltopo molorumulu. Akuna kango-ye se molorumu, yunga imbi Yutikas. Yu ‘Ulka pa sepili.’ ningu suru toringina ola molorumu. Pollo we ungu nimba mindi molorumu kinia Yutikas yu uruni sumbili-tambili nirimu-kulu yu kamu uru perimu kinia topa ulka sumbiliana mania mundorumu. Yu lingí pungu kanoringi kinia yu u kolopa pora sirimu.
ACT 20:10 Pollo mania pumba kango-ónomo lierimuna pumba tamalu pepa kangulupa onondo nimbale: “Ono mini-wale naa mundaa. Yu we konde molemo.” nirimu.
ACT 20:11 Aku sepale kelepa kisipina olando pumba, ono kinia kere-langi liku nongole, kelko ungu ningu molangi kolea tangorumu kinia yu purumu.
ACT 20:12 Ye-kango kolorumu kanumu yu kelepa konde molorumu-kulu ono paa konopu peanga pepili yu konopu siku mengo puringi.
ACT 20:13 Pollo Toroas taonona we molopili olio sipina Asosi taono kumbi lepo purumulu. Pollone “Na kolea Asosi nendo mania-aulka ombó.” nirimu-kulu olio kumbi lepo pumbuli ‘Yu kolea Asosi ombá kinia sipina pea pamili.’ nimbu nokopo molorumulu.
ACT 20:14 Pe Pollo kolea Asosi orumu kinia kanopo lipu yu pea sipina pumbu Mitillini taono pumbu pepo,
ACT 20:15 orili-u anju pumbu, kolea Kiosi purumulu kinia ipu lierimu. Pumbu molamili kolea tangorumu. Kelepo kolea Semosi purumulu kinia kelepa ipu lierimu. Pumbu molamili kolea tangorumu kinia pumbu Maillitas taono purumulu.
ACT 20:16 Pollo ‘Sumbi sipu kolea-awili Jerusalleme pumbu, Pendikosi walemo u wendo naa opili na akuna sukundu pumbú.’ konopu lepale, ‘Kolea Esia poropinji pumbú kinia walema we pora nimbá kinia manda naa pumbú.’ konopu lepa ‘Epesasi taono mundupu kelepo Jerusalleme sumbi sipu pumbú.’ konopu lierimu.
ACT 20:17 Pollone ‘Epesasi naa pumbú.’ konopu lepale nirimumuni, kolea Maillitas molorumulu kinia Pollone Epesasi taono Karasinga yombo talape moloringimanga tapu-yemando nimba mundupale “Na moliona waa.” nirimu.
ACT 20:18 Kanu-kinia ono yu molorumuna oringi kinia yuni onondo nimbale: “Na kolea Esia poropinji u-pulu-pulu ombo, akuna sukundu koleamanga pali andopole kongono sepo ulu serindu mele ono kanoko pilku, kiniá selio mele pilielemele.
ACT 20:19 Kolea Esia poropinji sukundu lemó koleamanga semane peangamo topo silipu andorundu kinia Juda yombomane nanga kongonomo alieli seko kinjindiku pipi singí seringi akumunga na umbuna awisili membo mindili norundu-na-kolo nanga imbimu ambolopo paka naa topo, Ye-Awilimunga kongonomo taka lepo sendepole ‘Ungumu paa piliangi.’ nimbu kolama omba mania-mania pupili aku kongonomo sepo molorundu.
ACT 20:20 ‘Ono semane peangamo topo simbundu mundupu naa keleambo.’ nimbu, ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu semane peangamo pipili naa kolopo topo silipu andopo, maku toringimanga kepe ononga ulkamanga kepe ono unguma pali mane sirindu kanumu ono kanoko pilielemele.
ACT 20:21 Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia tondolo mundupu nimbuli: “Ulu-pulu-kirima munduku kelko, konopu topele toko Pulu Yemo molemona pungu, olionga Ye-Awili Yesusi molopa senderimu molemo mele ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoko molangi.” nimbu alieli ono nimbu silipu andorundu kanumu.
ACT 20:22 “Akumunga kiniá Minimuni ka mele sipa lipa mundukumu-na na Jerusallemendo pukuru. Na Jerusalleme pumbú kinia nambolka uluri kamu wendo ombánje naa pilkiru,
ACT 20:23 aku-na-kolo koleamanga pali andolio kinia Mini Kake Sélimuni unguma tondolo mundupa na nimba silimú mele i-sipa: “Nu ka-ulkana peko mindili noni.” nilimú akumu mindi pilielio.
ACT 20:24 Aku-sipa na-kolo ‘na molopo kondopo, mindili naa nombo, na naa kolambo.’ nimbu kele topo ulu se manda naa selio. ‘Ye-Awili Yesusini na kongono sirimu kongonomo sepo lipuli mindi na konopu simbú.’ nimbu pilipu molio. Kanu kongonomo i-sipa: Pulu Yemone olio mana-yomboma we kondo kololemo mele semane peangamo topo siliu kanumu.
ACT 20:25 “Manda, na kelepo ungu se nimbú sekero. Nane u ononga koleamanga andopole Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokolemo nokomba mele ono nimbu sirindu pilieringi yombomanga selurini kepe na kelko naa kanonge.
ACT 20:26 Aku sembamonga nane kiniá ono sika i nimbu sikiru: “Yombomanga se molopa kinjipa kolea-kirina pumu liemu nanga ulu se mólo, yu ungu pilipa mokoli sembamonga pumbá.” nikiru.
ACT 20:27 Nane ono pilku molangi Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele uluma pali ‘Mundupu naa keleambo.’ nimbu pipili naa kolopo sumbi sipu ono nimbu sirindu kanumu.
ACT 20:28 Mini Kake Sélimuni ono tapu-yema nimba taltopa ‘Kongi sipisipi nokangi.’ nirimu sipisipima nokoko kondoko, ono onono nokoko kondangi. Pulu Yemone yunga meme ondondorumumuni ono liltimu Pulu Yemo yunga yombo talape molemelemanga tapu-ye peangama molangi.
ACT 20:29 “Na pilkirumu ono mundupu kelepo pumbú kinia ono molongena owá-palako paa kirima ongo Yesusinga kongi sipisipima toko bulu-balu singí lémo.
ACT 20:30 Ononga yombo mare kepe pe unguma topele toko kolo toko, Yesusinga lombili andoli yombo mare kondi toko ‘Olio lombili waa.’ ningu aku senge.
ACT 20:31 Aku sipa uluma wendo ombá kene ono alieli nokoko kondoko molayo. Ono pilku molonge mele i-sipa: Nane ‘I unguma piliangi.’ nimbu ipulieli tangoli enamanga pali kolama omba mania-mania pupili tondolo mundupu ono lipu tapondopo liepi-liepi topo nimbu sipu, walte kepe siye naa kolopo, we nimbu molambo kalia-ingi yopoko pora nikimu. Aku sipu serindu mele pilku komu naa siku, nimbu sirindu unguma paa pilku molangi.
ACT 20:32 “Kiniá ono Pulu Yemonga kína lipu mondopo, ‘Pulu Yemone we kondo kololi ungu ⸤ono nimbu sirindu⸥ akumane ono enge sipa, Pulu Yemone ‘nanga yombo manjiku molko, yombo kake selima molangi’ nilimú yomboma yu méle peangama simba kinia ono aku sipa simba lingí, aku we kondo kololi ungumu ono-kinia pepili.’ nimbu nikiru.
ACT 20:33 “Na yombomanga kou-mone gollo sillipama kinia mulu-maminia mélemanga se kanopo yama naa panjerindu.
ACT 20:34 Na kinia, na pea kopu sepo andorumulu yomboma kinia, olio mélema mólo torumu kinia nanga kitolone enge nimbu kongono sepo mélema lipuli lipu tapondorundu.
ACT 20:35 ‘Nanga kongonoma pali ono aku siku sangi.’ nimbu, lipu ora sirindu. Olione aku sipu sepole pange seli yomboma lipu tapondopo tondolo mundupu samili. Ye-Awili Yesusini nirimu mele pilku molangi. Yesusi yuni nimbale: “Yombo sene yombo se lipa tapondopa mélema sipale konopu silimú mele olandopa; yu yuyu mélema lipale konopu silimú mele maniandopa.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
ACT 20:36 Aku unguma nimba pora sipale nirimumuni, yu Epesasi tapu-yema kinia komorongo langopa ononga nimba Pulu Yemo-kinia ungu nimba mawa senderimu.
ACT 20:37 Kanu-kinia ono pali kola seko Pollo kangulku kondo koloringi.
ACT 20:38 Ono kameléna mindili awili sepa sepili moloringi. Pollone “Na kelko naa kanonge.” u nirimu akumu pilkuli ono aku siku mindili koloringi. Kanu-kinia yu liku mengo sipina pungu mundu-puringi.
ACT 21:1 Epesasi taono tapu-yemando “Olio pukumulu kene ono molaa.” nimbuli kameléna mindili sepa pepili ono mundupu kelepo sipina purumulu. Sipina pumbuli, kolea Maillitas mundupu kelepo wale senga sumbi sipu purumulu. Kolea Kosi pumbu, orili-u Kosi mundupu kelepo kolea Rosi pumbu, orili-u Rosi mundupu kelepo kolea Patarando purumulu.
ACT 21:2 Patarando pumbuli nirimulumuni, sipi se kolea Pinisia poropinji lemó kolea-awili Taya pumbá serimu-na kanopole akuna ola purumulu.
ACT 21:3 Nomuna purumulu kinia kolea Saiporas ki-tarokondo lierimu kanopo mundupu kelepo ombo pumbu, kolea Siria poropinji pumbu, kolea-awili Taya purumulu kinia ‘Sipina meringi mélema mania liengi.’ nimbu olio we nokopo molorumulu.
ACT 21:4 Akuna Yesusinga lombili andoli yombo mare moloringi kanopole ono pea koro selu molorumulu. Mini Kake Sélimuni ono tondolo sirimumuni onone Pollondo “Jerusalleme kelko paa naa pu.” ningu ta niringi.
ACT 21:5 Aku niringi-na-kolo walema pora nirimu kinia “Olio pukumulu.” nimbu pumulú serimulu. Karasinga yema kinia ononga ambo bolangoma kinia kopu sepo ombo taonona ultu pumbu nomu kelona mundu-puringi kinia no kelona komorongo langopo mania molopo Pulu Yemo kinia ungu nirimulu.
ACT 21:6 Kanu-kinia oliondo “Paa.” niringi kinia olione “Ono molaa.” nimbu sipina ombo sukundu purumulu kinia ono kelko ulkando puringi.
ACT 21:7 Sipina kolea-awili Taya mundupu kelepo Tollemesi taono purumulu. Akuna Karasinga yomboma moloringina pumbuli, kangulupu “Ono molongi lémo.” nimbu wale se ono kinia molorumulu.
ACT 21:8 Orili-ukundu Tollemesi taono mundupu kelepo kolea-awili Sisaria pumbu sipina kamu mania pumbuli, semane peangamo andopa topa sili ye Pillipunga ulkana pumbu molorumulu. ⸤U Jerusalleme liku tapondoli⸥ ye yopoko-pakara ⸤ningu taltoringi⸥ yemanga se yu.
ACT 21:9 Pillipu lemenupili ambo-wenepo kise moloringi, kanu ambo-wenepoma Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu sili ambo-wenepoma moloringi.
ACT 21:10 Olio kolea-awili Sisaria wale mare molorumulu kinia Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye se, yemonga imbi Akapas, yu kolea Judia disiriki molopale Sisaria maniando orumu.
ACT 21:11 Olio molorumuluna omba Pollonga kako torumumu posipa lipa yunga kimbu kima yuyu ka topa nimbale: “Mini Kake Sélimuni nimbale: “Jerusalleme molemele Juda yombomane i kako pulu yemo ambolko liku i-siku ka toko mengo pungu Juda yombo naa molemele yombo-lupama singí.” nikimu.” nirimu.
ACT 21:12 Aku sipa nirimu-kulu olio pilipuli olio kinia akuna moloringi yomboma kinia olione Pollondo paa tondolo mundupu nimbuli: “Nu Jerusalleme olando paa naa pu.” nirimulu.
ACT 21:13 Aku-na-kolo Pollone pundu topa nimbale: “Ono nambi semu-na nanga konopu toko sembambu sindiku kola sekemeleye? Na Jerusalleme pumbú kinia ka síngi liemu unguri mólo. Molo Ye-Awili Yesusinga imbimu ambolopo paka tondoliomonga kamu toko kondongi liemu unguri mólola. Kowa naa pumbú.” nirimu.
ACT 21:14 Ta nimbu “Paa mólo. Naa pu.” nimbu molorumulu-na-kolo olionga ungu nirimuluma karaye sepa naa pilierimu-kulu kanopole olione nimbuli: “Aku manda. Ye-Awilimuni pilipale ‘Wendo opili.’ nimbá mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
ACT 21:15 Wale pokore Sisaria molopole nirimulumuni, olionga mélema lipu undu-undu sipu molopole, pe Jerusalleme olando purumulu.
ACT 21:16 ⸤Jerusalleme pumulú purumulu kinia⸥ Yesusinga lombili andoli Sisaria yombo mare pea kopu sepo pumbu, Nesononga ulkana olio pungu mundu-puringi. Nesono yu kolea Saiporas ye se, yu koronga-u Yesusinga lombili andoli yemo molorumu. U ningu panjiku ‘Yunga ulkana pemolo.’ niringi.
ACT 21:17 Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinia Karasinga yombomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
ACT 21:18 Orili-ukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinia tapu-yema pali yu-kinia moloringi.
ACT 21:19 Pollone “Ono molongiye?” nimbale Pollo yu Juda yomboma mundupa kelepa yombo-lupama moloringina andopa kongono serimu kinia Pulu Yemone yu lipa tapondopa serimu uluma pali ono semane topa sirimu.
ACT 21:20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli ono Pulu Yemo kape niringi. Aku sekole Pollondo ninguli: “Ango, Juda yombo tausini awisili ‘Yesusi yu sika ⸤olio nokopa kondomba ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥ nu kanoleno. Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Paa pilipu samili.’ ningu molemele mele nu kanolenola.
ACT 21:21 Aku-na-kolo Juda ye marene ongole nu seleno mele olionga Juda yombo Karasi pilieli yombomando ningu siringi ono pilku kiri pilku molemele. Nuni seleno mele ongo niringi mele i-sipa: “Juda yomboma yombo-lupama kinia molemele yombomane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilku munduku kelko, ononga kangomanga kangi se kopisiku makaye seko naa eltondoko, olio Juda yombomanga ulu-puluma naa sangi.” ningu nuni aku siku nilinu nilimili.
ACT 21:22 Ono pilku kiri pilku molemele akumunga olio nambi samiliye? Nu yando onu mele ono sika pilingí. Nu kanoko kiri pilingí kene
ACT 21:23 olione “Nu sei.” nimulú mele sani. Olio-kinia ye kise molemele akumane ‘Pulu Yemo kinia wale marenga ulu mare semolo.’ ningu mi leko ningu panjeringi.
ACT 21:24 Aku yema nu kinia pea kopu seko punguli, ononga mi lieringi walema pora nimbando nu kinia pea Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko, ononga penge porondonge kinia nuni kou-mone sindani. Aku sení kinia yombomane kanokole, ‘Nu kepe Mosisinga ungu-manema pilku seko moleno, nuni ulu mare seko kinjilinu niringi semanemo kolo toko bulkundu ninderingi lémo.’ ningu kanonge.
ACT 21:25 Aku-sipa na-kolo Juda yombomanga ultukundu yomboma ‘Yesusi yu sika ⸤ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondoko ⸤yunga yomboma molemele⸥mane senge mele pepá se u topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Saa.” nirimulu mele i-sipa: “Unju kou mélema liku anjiku “Olionga pulu yomboma.” ninguli popo toko kere-langi kalko silimili kere-langima ‘Kalaro mololi kere-langima.’ ningu naa nongo, mélemanga memema naa nongo, kongi kepe mélema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa sengema naa nongo, wa ulu-kirinale naa sangi. Ulu akuma naa senge kinia aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.
ACT 21:26 Kanu-kinia orili-ukundu tapu-yemane “Sei.” niringi mele sembando Pollone ye kise kanuma lipa memba pumbale, ono pea Pulu Yemone kake sepili molonge kanomba uluma seringi. Yu aku sepale, ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena sukundu pumbale ‘Olio kake sepili molomolo uluma sepo molomolo walema pora nimbá mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo mélema nane simbú walemo nimbu siembo.’ nimba ulka-tembelena purumu.
ACT 21:27 Pollo kinia ye kise kanuma Pulu Yemone ono kake sepili molonge kanomba uluma seko moloringi wale yopoko-pakara pora nimbá serimu kinia kolea Esia poropinji Juda yombo marene Pollo ulka-tembelena molorumu kanokole, ulka-tembelena maku toko moloringi yomboma seko mumindili kondoko Pollo ambolko liku,
ACT 21:28 ru ningu ninguli: “Isirele yema, olio ongo liku tapondayo. I yemone koleamanga pali andopa yomboma semane topa silimú mele i-sipa: “Olionga yomboma kinia, olionga ungu-manema kinia, i ulkamo kinia, kanoko kiri pilku, olio Juda yomboma selemolo mele naa saa.” nimba mane silimú yemo imu. Aku uluma mindi naa selemo. Ulu se kiniá ya sekemola. I ulka kake sélimunga Juda yombomanga ultu yombo-lupa mare memba omu akumunga i ulkamo sepa kinjemu.” niringi.
ACT 21:29 (Onone Epesasi taono ye Toropimas Pollo-kinia Jerusalleme sukundu kopu seko andoringili kanokole, ‘⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena sukundu pea púngili.’ konopu lekole aku siku niringi.)
ACT 21:30 Kanu-kinia Jerusalleme moloringi yomboma pali mumindili kolko lisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulka-tembelena ultu kunduku mengo punguli popenge seko ulka kunama pipi siringi.
ACT 21:31 Yu toko kondonge seko moloringi kinia Romo ami yema nokorumu ye nokolimu Jerusalleme yomboma pali seko kinjiku moloringi mele semanemo pilierimu.
ACT 21:32 Pilipale yu ami-ye mare kinia kanu yemanga nokoli yema kinia popenge sepa lipa memba yombo maku toko moloringina lisipa memba purumu. Ami-yema kinia ononga ye nokolimu kinia oringi kanokole seko kinjiku moloringi yombomane Pollo kelko kopene naa toko we siye koloringi.
ACT 21:33 Ami-ye nokolimu Pollo molorumuna omba yu ka sipa ami-yemando nimbale: “Yu ka-séne talone ka taa.” nirimu. Aku nimbale yuni yomboma mangilipa nimbale: “I yemo nawe? Yu nambi semuye?” nirimu.
ACT 21:34 Maku toringi yombomanga ye marene “I-sipa i-sipa semu.” ningu yu-mele-mele ungu awisili niringi-kulu ami-ye nokolimu ulumunga pulumu naa pilipa imbi sipale, yuni nimbale: “Yu ami-yemanga ulkana mengo paa.” nirimu.
ACT 21:35 Mengo puringi kinia Pollo ulkana ola puringi polona nondopa purumu kinia yomboma nondoko nondoko ongo yu tonge seringimunga ami-yemane yu taropola seko mengo puringi.
ACT 21:36 Yombo lombili puringimane ru ningu “Kolopili toko kondaa.” niliku lombili puringi.
ACT 21:37 Ami-yemane Pollo ononga ulkana sukundu mengo pungí seringi kinia Pollone ami-ye nokolimu mawa sepale “Nane nu ungu se niembo.” nirimu. Ye nokolimuni pundu topa nimbale: “Nu Giriki-ungu pilieleno lepomo.
ACT 21:38 Aku liemu u kolea Isipi ye sene “Romo gapomano tamili.” nimba yomboma toko kondoli ye po tausini lipa kolea ku lielina memba purumu kanu yemo nu mólo lepomo.” nirimu.
ACT 21:39 Pollone pundu topa nimbale: “Na Juda yemo, kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi nanga koleamo. Nanga koleamo we se mólo. Imbi molemo kolea-awilimu. ‘Nane yomboma ungu nimbu siembo.’ nimbuli nu mawa sekero.” nirimu.
ACT 21:40 Ami-ye nokolimuni “Manda, ni.” nirimu kinia Pollo polona ola gilipale “Na ungu se niembo, ono taka leko molaa.” nimba ki ola mundorumu. Ono taka leko moloringi kinia yuni Ipuru ungu lepa onondo nimbale:
ACT 22:1 “Ango tata keme, kiniá ononga ungumu pundu tambo piliaa.” nirimu.
ACT 22:2 Yuni Juda yomboma ononga Ipuru ungu lepale nirimu-kulu pilkuli niringimuni, paa ungu naa nili taka leko moloringi. Kanu-kinia Pollone nimbale:
ACT 22:3 “Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemó kolea-awili Tasisi merimu. Aku-na-kolo na i kolea-awili Jerusalleme molopo akorundu. Akopole Gamellielene yema sukuli senderimu kinia na pea sukuli serimulu. Yu paa pilipa kondoli perimu yemo molopale olionga anda-kolepalimanga ungu-manema pali olio mimi sipa mane sirimu. Akumunga onone kiniá Pulu Yemo tondolo munduku pilkuli ‘Yombomane Pulu Yemo paa seko naa kinjangi!’ nilimili mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yombo sene Pulu Yemo sepa naa kinjepili.’ nimbu molorundula.
ACT 22:4 “Aku nimbu molopole nirindumuni, i ulu konde wendo orumumu pilku liku sengena panjiku seringi yomboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo seko kinjikimili.’ nimbu, ono mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjerindu.
ACT 22:5 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo kinia kanjolloma kinia aku serindu kanoringi mele, kiniá nanga kote sendekemele yema ono kanu yemane manda ningu silimolá. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu ononga genupili ⸤kolea Siria poropinji⸥ kolea-awili Damasikas moloringina membo purundu. ‘Akuna kanu ulu konde se wendo orumumu pilku seringi yomboma ka sipu, onone aku siku seko kinjilimilimunga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombóndo pepámo lipu membo purundu.
ACT 22:6 “Kanu-kinia kolea-awili Damasikas nondopo pumbú purundu kinia awi-tangoli waltikele mulu-koleana pa seli se mania omba na molorunduna pa awili sepa serimu.
ACT 22:7 Na topa mania mundorumu lepo pilierindu kinia ungu se omba nando nimbale: “Sollo, Sollo, nambi semu-na nuni na mindili liku silinuye?” nirimu.
ACT 22:8 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. “Yuni pundu topa nimbale: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silinu yemo.” nirimu.
ACT 22:9 Na kinia pea kopu sepo purumulu yema pa serimumu kanoko, ye sene nando ungu nirimumu pilieringi-na-kolo ungumu pilku imbi naa siringi.
ACT 22:10 “Nane mangilipu nimbuli: “Ye-Awilimu, na nambi semboye?” nirindu. “Ye-Awilimuni nimbale: “Ola molko kolea-awili Damasikas sukundu pani. Akuna puni kinia nu ‘Sani.’ nimbu u nimbu panjerindu mele ye sene nu nimba simba.” nirimu.
ACT 22:11 Tondolo pa sélimuni nanga mongomo simbulu tondorumu-na mélse naa kanorundu. Akumunga na pea kopu sepo purumulu yemane na ki ambolko mengo, Damasikas sukundu puringi.
ACT 22:12 “Kanu-kinia ye se, yemonga imbimu Ananayas, na molorundu ulkana na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando nimba sirimuma yu paa pilipa lipa serimu yemo; Damasikas moloringi Juda yombomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi.
ACT 22:13 Yu na molorunduna omba gilipa nimbale: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanou.” nirimu. Kanu-kinia waltikele na mongo makilipu yu kanorundu.
ACT 22:14 “Kanu-kinia yuni nimbale: “Olionga anda-kolepalimane pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku sani.’ nimba nu u nimba taltorumu mele i-sipa: ‘Yuni nu ‘Sani.’ konopu lemó mele pilku, Ye Sumbi Nílimu ningu kanoko, kanu yemo yunga ungumu piliani.’ nimba nu nimba taltorumu.
ACT 22:15 Nuni mélema kanoko unguma pilierinu mele yomboma pali ningu sini akumunga nu yunga unguma ningu sindeli yemo moloni.
ACT 22:16 Manda, nu kiniá we naa moloyo. Nunga ulu-pulu-kirima ‘yuni kulumiye tondopili.’ ningu yunga imbi leko mangilkuli, no li.” nirimu.
ACT 22:17 “Kanu-kinia na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ⸤Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelena Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole mongo-indi kaima mele sepo
ACT 22:18 Ye-Awilimu kanorundu kinia yuni nando nimbale: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinia molemele yombomane naa pilku lingí kene nu Jerusalleme iseli welea munduku kelko pu.” nirimu.
ACT 22:19 “Nane pundu topo nimbuli: “Ye-Awilimu, u nane Juda yomboma maku toko nunga ungumu pilieringi ulkamanga andopo, yombomane nu ‘Sika olionga Ye-Awilimu.’ niringi yomboma ka sipu ka-pultane torundu kanumu ya molemele yombomane pilku molemele.
ACT 22:20 Ulu se lupa serindula. U Sitipenene nunga ungu nimba sirimumunga yu toko kondoringi kinia nane kanopole ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale-pakolima nokondopo, gilierindu. Aku serindu uluma ono kanoko konopu siringi kanumu. ⸤Pe kiniá nambi semu-na nane ungu nimbúma ‘naa pilingí.’ konopu lekole “welea pu.” nikinuye?⸥” nirindu.
ACT 22:21 “Aku-na-kolo yuni nando nimbale: “Pu.” nirimu. “Nane ‘Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama nanga ungumu piliangi.’ nimbu ono molemele kolea sulumanga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbu sekero.” nirimu.” nimba Pollone nirimu.
ACT 22:22 Juda yombo maku toringima Pollone ungu nirimuma u we pilku gilieringi-na-kolo yuni “Ye-Awilimuni na Juda yombomanga ultu molemele yombo-lupama molemelena “Lipu mundumbu.” nirimu.” nimba Pollone nirimu kinia pilkuli niringimuni, pilku kiri pilkuli tondolo ru ningu ninguli: “Ya ma-koleana yu we konde molomba kinia manda naa sembá. Yu kolopili toko kondaa.” niringi.
ACT 22:23 Ono tondolo ru ningu, ononga wale-pakolima kulku liku ambolko wako-wako kulku, ma norupulu ambolko liku toko ola mundoringi. ⸤ ‘Yu-kinia mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliangi.’ ningu aku seringi.⸥
ACT 22:24 Aku seringi kinia ami-yemanga ye nokolimuni nimbale: “Yemo ononga ulkana liku mengo paa.” nirimu kinia mengo sukundu puringi. Kanu-kinia ye nokolimuni ami-yemando nimbale: “Yombomane nambi semu-na yu-kinia mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliamili nimba para sipili kene yu ka-pultane toko mangilku piliaa.” nirimu.
ACT 22:25 Aku-na-kolo onone Pollo ka-pultane tongendo yu unjuna ka toko panjeringi kinia ami-ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa gilierimu, kanumundu Pollone nimbale: “Kote naa pilkuli Romo ye se ka-pultane we tonge kinia Romo gapomanomone “Saa.” nimba mane silimú ungu-mane se pulua tongenje konopu lekero. Sikaye?” nirimu.
ACT 22:26 Yuni aku nirimu-kulu ami-ye wane anderete nokorumu yemone pilipale, yu pumba ami ye nokolimundu nimbale: “I yemo Romo ye se lepomo. Pe kiniá nambi seniye?” nirimu.
ACT 22:27 Kanu-kinia ami ye nokolimu Pollo molorumuna omba mangilipa nimbale: “Nu sika Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu. Pollone pundu topa nimbale: “Na sika Romo yemo.” nirimu.
ACT 22:28 Ami ye nokolimuni nimbale: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbuli kou-mone paa awisili sipu pepá liltindu.” nirimu. Pollone nimbale: “Aku sika lepomo-na-kolo na amane merimu kinia Romo yemo molorundu.” nirimu.
ACT 22:29 Ami-yemane Pollo ka-pultane toko mangilingí seringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimu-kulu pilkuli mini-wale munduku anju puringi. Ami ye nokolimuni kepe ‘Nane Romo ye se “Ka sene toko panjiku ka-pultane taa.” nindumunga na mongo limbunje.’ konopu lepa mini-wale mundorumu.
ACT 22:30 Romo ami ye nokolimuni ‘Pollo nambolka uluri sepa kinjemu-na Juda yemane yu toko kondonge sekemelenje piliambo.’ nimbale nirimumuni, orili-u ‘Pollo ka-ulkana wendo pupili.’ nimba, “Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia Juda kanjollo wema kinia ono maku tamili waa.” nimbale, kanjolloma maku toringi kinia Pollo lipa memba omba ononga kumbi-kerena anjerimu.
ACT 23:1 Kanu-kinia Pollone kanjolloma neme-neme nimba kanopa nimbale: “Ango-keme, na Pulu Yemo kanopa molopili yuni “Sei.” nilimú mele andopo selio kinia ‘Na konopumuni pilipuli Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu se sepo kinjikiru lémo.’ nimbu naa pilierindu.” nirimu.
ACT 23:2 Aku nirimu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayasini Pollo kinia nondoko gilieringi yemando nimbale: “Yu kerena laruwa taa.” nirimu.
ACT 23:3 Ananayasini aku nirimu kinia Pollone yundu ⸤ungu-iku topa⸥ nimbale: “Ulka kengelena wape kake seli kandongimu, nu Pulu Yemone laruwa tomba. ‘Pulu Yemone “Saa.” nimba mane silimú mele pilkuli na kote sendambo.’ konopu lekeno-na-kolo “Na laruwa taa.” nikinumunga nu nunu Pulu Yemonga ungu-manema pulua tokono lémo.” nirimu.
ACT 23:4 Pollo kinia nondoko gilieringi yemane ninguli: “Nu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopa kake sélimu pipili naa sekemo-na ungu-taka tondokonoye?” niringi.
ACT 23:5 Pollone nimbale: “Ango-keme, yu kanu ye nokolimu kanopo imbi naa sipuli aku sipu nindu. Ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: ‘Ononga ye nokolimu ungu-taka naa tondangi.’ nimba molemo, akumu na pilielio. ‘Yu aku ye nokolimu molemo.’ nimbu kanopo imbi silkanje yu ungu-taka naa tondolka.” nirimu.
ACT 23:6 Pollone aku nimbale nirimumuni, yu yuyu konopu kimbu sipale ‘I kanjollo ye mare Sadusi yema, mare Parisi yema lémo.’ konopu lepale, yuni nimbale: “Ango-keme, na Parisi yemo moliola. Tata Parisi yemo molorumula. ‘Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.’ nimbu pilielio. Na aku sipu konopu leliomonga na kote sendekemele.” nirimu.
ACT 23:7 Yuni aku nirimu pilkuli, Parisi yema kinia Sadusi yema kinia angelema ninguli, kanjollo yema talape talo mele moloringi.
ACT 23:8 (Angelema niringimunga pulumu i-sipa: Sadusi yemane ninguli: “Yombo se kolopale lomboropa ola naa molomba. Angelloma kinia minima kinia kuruma kinia naa molemele.” niringi-na-kolo Parisi yemane ninguli: “Yomboma lomboroko ola molonge. Angelloma kinia minima kinia kuruma kinia paa sika molemele.” niringi.)
ACT 23:9 Aku ningu pilieringi mele Pollone pilipale ungu nirimu pilkuli kanjolloma mumindili kolko tondolo angelema ningu anju yando ungu panjeringi. Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare, ono Parisi yema moloringi, kanumane ola gilku tondolo munduku ninguli: “I yemo ‘Ungu se sepa naa kinjemu.’ nimbu pilkimulu. Yu mini sene molo angello sene ungu se nimba simunje?” niringi.
ACT 23:10 Ono tondolo irinale seko paa mumindili koloringi-kulu Romo ami ye nokolimuni mini-wale mundupale, ‘Pollo anju yando kundukuli yu toko kondonge.’ konopu lepale, ami-yemando nimbale: “Ono maniando pungu, yu tondolo munduku liku mengo ulkando waa.” nirimu.
ACT 23:11 Opalikundu ipulieli Ye-Awilimu Pollo molorumuna nondopa omba nimbale: “Nu pipili naa kolko toyombo toko molou. Kiniá ya kolea-awili Jerusalleme nanga ungumu ningu sinu, aku siku mele nuni kolea-awili Romo ungumu ningu sini lémo.” nirimu.
ACT 23:12 Orili-u Juda ye awilimane ungu se ningu panjiku ninguli: “Pollo topo kondamili. U naa topo kondopole, no kinia kere-langi naa nomolo.” ningu mi lieringi.
ACT 23:13 Pollo toko kondongendo langi niringi ye paono talo mele moloringi.
ACT 23:14 Aku siku ningu panjikuli, ono Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga tapu-yema kinia moloringina pungu ninguli: “Olio ungu se nimbu panjipu mi liemulu mele i-sipa: “Pollo u naa topo kondopole nimulúmuni, kere-langi kanga-kolte kepe paa naa nomolo.” nímulu.
ACT 23:15 Aku semulu kene kanjolloma kinia onone ami ye nokolimu molemona ningu mundukuli kolo toko yundu “Pollo ungu mare kelepa omba nimba sipili. Puluma paa mimi sipu piliamili, memba maniando opili.” niee.” niringi. “Pe yu mengo onge kinia ono molongena u naa opili aulkana nokopo molopo yu topo kondomolo.” niringi.
ACT 23:16 Aku-na-kolo Pollo kemulunga malone, onone yunga kepa toko kondongendo langi niringi mele pilipale, yu ami-yema peringi ulkana Pollo molorumuna pumba nimba sirimu.
ACT 23:17 Kanu-kinia Pollone ami-ye wane anderete nokorumu ye se “Ou.” nimba yundu nimbale: “I kango-yemo ononga ye nokolimu ungu se pelemomo nimba sipili, yu molemona mengo pani.” nirimu.
ACT 23:18 Pollone aku nirimu pilipale kanu yemo yunga ye nokolimu molorumuna kango-yemo memba purumu. Memba pumbale ami ye nokolimundu nimbale: “Ya ka-ulka pelemo ye ‘Pollo’ nili kanumuni nando “Ou.” nimba nimbale: “I kango-yemo nunga ye awilimundu ungu se nimbá kene yu molemona mengo pu.” nimu-na membo okoro.” nirimu.
ACT 23:19 Ye nokoli kanumuni kangomo ki ambolopa memba senga lupa pumba ololo molkole yu mangilipa nimbale: “Nuni nambolka unguri ninindu onuye?” nirimu.
ACT 23:20 Kangomone yundu nimbale: “Juda ye awilimane ‘Opali nu mangilku, “Ono Pollo ungu mare kelepa omba nimba sipili, puluma paa mimi sipu piliamili, nuni olio kanjolloma molomolona mengo maniando wani.” kolo topo aku sipu niemili.’ ningu u ningu panjengi.
ACT 23:21 Aku-sipa na-kolo ononga ungu ningí mele naa piliani. Ononga ye paono talo mele “Olio u Pollo topo naa kondopole kere-langi kepe no kepe naa nomolo.” ningu mi liengi. Nuni “E.” ningu mengo oni kinia toko kondongendo aulkana nokoko molonge.” nirimu.
ACT 23:22 Ami ye nokolimuni kango-yemondo nimbale: “Kiniá na ningu sikinu mele anju yombo sendo lupa paa naa ningu sikuli we pu.” nirimu.
ACT 23:23 Kangomo purumu kinia ami ye nokolimuni ami-ye wane anderete wane anderete ningu nokoringili yetolo “Wale.” nimba nimbale: “Olo ami-ye anderete talo kinia kongi osena andolemele ami-ye tere paono tene kinia tólo mengo andolemele ami-ye anderete talo kinia liku maku tokole, kiniá ipulieli ena nani killoko Pollo mengo kolea-awili Sisaria pangi.
ACT 23:24 Pollo aulkana toko kondonge kene yu kongi osena molopili kolea Pellisitane disiriki Romo gapomano ye Pillikis kolea-awili Sisaria molemona mengo pangi. Yu aulkana ulu se wendo naa opili nokoko kondoko mengo pangi.” nirimu.
ACT 23:25 Aku nimbale ye nokolimuni ‘Pillikis pungu siengi.’ nimba pepá se topa nimbale:
ACT 23:26 ‘Na Lodiasi LLisiasini i pepámo nu gapomano ye paa awili Pillikis topo sikiru. “Nu molko kondokonoye?” nikiru.
ACT 23:27 I ye mengo okomelemo Juda yombomane ambolko liku toko kondonge sengi-na-kolo na kinia nanga ami-yema kinia ombole ‘Yu Romo yemo.’ nimbu pilipuli na kinia ami-yema olione yu wendo lipu membo pumulu.
ACT 23:28 “Yu sepa kinjemu.” ningu toko kondonge sengimunga pulumu pilimbundu ononga kanjollo yema molongina membo pundu.
ACT 23:29 Membo pumbuli piliendu kinia ononga ungu-manema pulua tomu-na aku siku níngi piliendu. Yu kote sendekole “Kolopili.” ningí molo “Ka siemili.” ningí aulka se naa liemu.
ACT 23:30 Kanu-kinia pe yu toko kondongendo langi níngi mele yombo sene na nimba simu pilipuli, popenge sepo ami-yemando “Nu molenona mengo paa.” nindu. “Yu kote sendamili.” níngi yemando “Yu sepa kinjemu kene kolopili.” ningimunga pulumu ‘Nu piliani.’ nimbu “Si-paa.” nindu.’ nimba yuni pepá se topa aku sipa nirimu.
ACT 23:31 Kanu-kinia ami ye nokolimuni “Saa.” nirimu mele sengendo ipulieli Pollo liku mengo Andipatiris taonona pungu pekole niringimuni,
ACT 23:32 orili-u ‘Kongi osena andoli ami-yema Pollo lisiku mengo pangi.’ ningu ami-ye wema kelko yando oringi.
ACT 23:33 Osena andoli ami-yema Pollo mengo kolea-awili Sisaria sukundu ongole, gapomano ye awilimu molorumuna Pollo mengo punguli pepámo siringi.
ACT 23:34 Gapomano ye awilimuni pepámo lipa kanopale, Pollo mangilipa nimbale: “Nunga poropinji senaye?” nirimu. Pollone nimbale: “Na kolea Sillisia poropinji yemo.” nirimu kinia pilipale nirimumuni,
ACT 23:35 yuni nimbale: “Nu ‘kote sendamili.’ nikimili yema onge kinia nunga kotemo piliambo.” nirimu. Aku nimba yuni nimbale: “Pollo ye nokoli kingi Erotene u takopa perimu gapomano ulkana pepili mengo pungu nokaa.” nirimu.
ACT 24:1 Pollo kolea-awili Sisaria mengo puringi pe wale se-pakara omba purumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awili olandopa Ananayas kinia Juda yombomanga tapu-ye mare kinia Juda yombomanga ungu-manema pilierimu ye Tetallas kinia kolea-awili Sisaria maniando ongole niringimuni, gapomano ye awili Pillikisindu Pollo kote sendenge mele ningu siringi.
ACT 24:2 Kanu-kinia yuni Pollondo “Ou.” nirimu, orumu kinia Juda ye awilimanga lipa tapondopa kote sendeli ye Tetallasini Pollo kote sendepa Pillikisindu nimbale: “Ye Paa Awili Pillikis, nuni olio nokoleno kinia opa se wendo naa opili molopo kondolemolo. U olio molopo kinjerimulu-na-kolo nuni olio nokoko “I-sipa i-sipa wendo opili.” nilinumunga kiniá olio molopo kondolemolo. Akumunga kiniá olio konopu peanga pekemo-na nu-kinia “Paa ange.” nikimulu. Paa papu seleno.
ACT 24:4 Aku-na-kolo olione we ungu awisili nimulú kinia nu siye koloni kene ponjipu niemili pilku molani.
ACT 24:5 “I yemo ‘Yomboma mongo liku molko kinjangi.’ nimba, Juda yomboma molemele koleamanga pali andopa ‘Ono anju yando konopu kiri panjiku irinale seko molko kinjangi.’ nilimú yemo. Yu olio Juda yombomanga ungu-manema munduku kelko ‘Nasarete yemonga yomboma’ nilimilimanga ye nokoli se.
ACT 24:6 Yu aku sipa mindi sepa naa kinjilimú. ⸤Olio Juda yomboma Pulu Yemo popo topo kalolemolo⸥ ulka-tembelemo sepa kinjimba serimula. Aku sipa sepa molorumu kinia yu pumbu ambolorumulu. Ambolopole ‘Olionga ungu-manema pilipu yu kote sendamili.’ nirimulu,
ACT 24:7 aku-na-kolo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nokoli LLisiasini omba tondolo mundupa wendo lipa memba pumba
ACT 24:8 nimbale: “Yu kote sendenge yema Pillikis molombana pungu kote sendangi.” nirimu. Kiniá nuni yu sumbi siku mangiliení kinia, olione kote sendelemolo mele yuni nimbá pilkuli nuni ungu-pulumu sumbi siku piliení.” nirimu.
ACT 24:9 Tetallas pea gilieringi Juda yemane “Pollo sika aku sipa semu mele nikimu.” niringi.
ACT 24:10 Kanu-kinia gapomano ye awilimuni Pollondo “Sika aku siku serinuye?” nirimu kinia Pollone pundu topa nimbale: “Nu kalia-ingi awisili olio Juda yombomanga kote awilima pilieleno yemo molenomonga nanga kote, kiniá pilienímunga na konopu pe nipili kote sembó.
ACT 24:11 “Na Pulu Yemo popo topo kape nimbúndu Jerusalleme olando purundu, pe kiniá koro talo mele mindi omba pukumu. Nuni yomboma mangilku pilienu liemu ‘Sika aku sipa serimu.’ ningí.
ACT 24:12 Na ulka-tembelena sukundu yombo se kinia irinale sepo, ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulka senga pumbu yomboma sepo mumindili kondopo, kolea-awili ⸤Jerusalleme⸥ sukundu ulu se sepo kinjerindu mele na kote sendekemele yemane se paa naa kanoringi, mólo.
ACT 24:13 I na kote sendekemele yemane na ulu semu nikimili mele ‘Ye se omba “I uluma paa sika semu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu se paa manda naa liku mengo ongela.
ACT 24:14 “Aku-sipa na-kolo nane nundu ungu se paa sika nimbu para simbú. Akumu i-sipa: Na olio Juda yombomanga anda-kolepalimane popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo paka tondombondo ⸤Yesusi-kinia⸥ ulu konde wendo orumu akumu na sika pilipu sepo molio. Kanumu Juda ye awilimane ‘Olionga ungu-puluma lawa seko talape talo sepo molamili.’ nilimili kanu ulumu na sika pilipu sepo molio. Mosisini boku torumuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane boku toringima kinia, kanu bokumanga molemo unguma pali nane ‘Sika unguma.’ nimbu kuru mondopo molio.
ACT 24:15 I nanga kote sendekemele yemane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinia, nane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinia, selumu. Akumu i-sipa: ‘Olio mana-yomboma kolopole, sepo peanga sepo molemoloma kinia, sepo kinjipu molemoloma kinia, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu kuru mondolemolo.
ACT 24:16 ‘Aku sipu semolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana-yombomane kepe nane ulu selioma kanokole ‘ ‘Sepo kinjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopumuni pilipu molio.
ACT 24:17 “Na kalia-ingi pokorenga kolea lupamanga molopole nirindumuni, pe kelepo nanga yomboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu. Kolea lupa yombomane Jerusalleme yombo koropama kondo kolko liku maku toringi kou-monema ono simbundu membo ombo, Pulu Yemo popo topo mélema kalombondo orundu.
ACT 24:18 Olio Juda yomboma ‘Pulu Yemone olio kake sepili molomolo kanopili.’ nimbu selemolo mele sepo ulka-tembelena kake sepili molorundu kinia na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinia na-kinia yombo awisili maku naa topo, na yomboma-kinia ungu awisili naa nirimulula.
ACT 24:19 “Aku-na-kolo Esia poropinji Juda ye mare ongo yomboma seko mumindili kondoko na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na-kinia ungu se pelemomo kote sendelemolánje papu.
ACT 24:20 Na Juda yombomanga kanjollo maku toringina gilierindu kinia na-kinia mongo perimu pilieringi mele i ongo gilkimili yemane ningu para silimolánje peangala.
ACT 24:21 Molo kanjolloma moloringina molopole ungu se tondolo mundupu nirindu kanumunga ya kiniá kote sendekemelenje? nirindu mele i-sipa: “Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.” nirindu akumunga kiniá onone na kote sendekemelenje?” nimba Pollone aku sipa nirimu.
ACT 24:22 Pillikis yu Juda yomboma kinia ulu se lupa wendo orumu ononga yombo marene pilku sengena panjiku moloringi mele u pilierimu. Pollone ungu nimba pora sirimu kinia yuni nimbale: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimanga ye nokoli LLisiasi ombá kinia ono ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbú kene iseli-u we nokoko molo-paa.” nirimu.
ACT 24:23 Aku nimbale nirimumuni, ami-ye wane anderete nokorumu yemondo nimbale: “Pollo mengo pungu ka-ulkana panji-pani. Aku-na-kolo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunga pulu lemó yombomane ‘Yu nokamili. Mólo tomba mélema pilipu yu lipu tapondamili.’ ningu onge kinia onone “mólo.” naa niee.” nirimu.
ACT 24:24 Wale mare omba purumu kinia Pillikis kinia yunga menu Derusillatolo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinia Pillikisini “Pollo opili.” nimba, ungu nimba mundorumu kinia Pollo omba yombomane ‘Yesusi yu sika Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu. Yu-mambele yomboma Pulu Yemo kinia manda molko kondonge.’ ningu manda kuru mondangi mele nimba sirimu kinia pilipa molorumu.
ACT 24:25 Kanu-kinia Pollone yomboma sumbi nilima molonge mele kinia, yomboma ono onono nokoko kondonge mele kinia, ⸤Pulu Yemone⸥ yomboma kote sendemba walemo wendo ombá mele kinia, kanu unguma nimba molorumu kinia Pillikis mini-wale mundupa nimbale: “Manda ningu, pani. Pe ena se we lemba kinia nu kelko ‘Ou.’ nimbú kene pu.” nirimu.
ACT 24:26 Kanu-kinia Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipa tapondopili.’ nimba kou sipili.’ nimba alieli Pollondo “Ou.” nirimu kinia Pollo yu Pillikis molorumuna alieli orumu, yu-kinia ungu ningu moloringili.
ACT 24:27 Pollo kolea Sisaria taono ka-ulkana pepili kalia-ingi talo omba purumu kinia Posiasi Pesitasi omba Pillikis kolali sepa molorumu kinia Pillikisini ‘Juda yema na-kinia konopu peanga panjangi.’ nimba Pollo ka-ulkana we pepili yu purumu.
ACT 25:1 Pesitasi kolea Judia disiriki gapomano awilimu omba kolali sepa kolea-awili Sisaria molopale nirimumuni, wale yopoko omba purumu kinia Jerusallemendo olando purumu. Pollo kolea-awili Sisaria ka-ulkana pepili yu Jerusallemendo olando purumu.
ACT 25:2 Akuna purumu kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Juda yombomanga ye awilima kinia Pesitasi molorumuna ongo, Pollo-kinia ungu se perimu kote sendenge seringi mele ningu siringi.
ACT 25:3 Onone yu tondolo munduku mawa seko ninguli: “Nuni olio konopu siemili liku tapondoko, ‘Pollo ya ka-ulkana pepili Jerusalleme yando liku mundangi.’ ni.” niringi. Onone Pollo aulkana nokoko molko toko kondongendo aku siku niringi.
ACT 25:4 Pesitasini onondo pundu topa nimbale: “Pollo kolea-awili Sisaria ka-ulkana pelemo, na nondopo Sisariando maniando pumbú kene
ACT 25:5 na pumbú kinia ononga ye awili mare pea pamili. Kanu yemo ulu mare sepa kinjerimu liemu Sisaria pumulú kinia yu kote sendangi.” nirimu.
ACT 25:6 Kanu-kinia Pesitasi koro selu molo koro talo mele Jerusalleme molopale nirimumuni, Sisaria maniando ombale orili-u “Kote samili Pollo liku mengo waa.” nirimu.
ACT 25:7 Pollo yu kotena orumu kinia Jerusalleme molko Pesitasi kinia pea maniando oringi Juda yema yu gilierimuna nondoko ongo gilkuli, yuni ulu se sepa kinjerimu mele naa kanoringi-na-kolo kolo toko ninguli: “Yuni ulu awisili paa sepa kinjerimu.” niringi.
ACT 25:8 Pollone ‘Yu sika serimu mele piliangi.’ nimba nimbale: “Juda yombomanga ungu-manema kepe, ono Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kepe, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ungu-manema kepe, ungu-taka tondopo sepo naa kinjerindu lémo.” nirimu.
ACT 25:9 Aku-na-kolo Pesitasini ‘Juda yomboma na-kinia konopu peanga panjangi.’ nimba Pollondo nimbale: “Nunga kote Jerusalleme piliambo, olando pambiliye?” nirimu.
ACT 25:10 Pollone yundu pundu topa nimbale: “I kote sepo molemolomo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga kotemo. Nane Juda yomboma kinia ulu se sepo naa kinjerindu mele nu pilku moleno. Akumunga Juda yombomanga kotena na nambi semu-na pamboye? Ya Romo gapomanomone kote pilkimumu manda.
ACT 25:11 ‘Na kolambo.’ nimbu ulu se sepo kinjerindu liemu aku manda, toko kondangi. Na ungu se naa nimbú. Aku-na-kolo kolo toko na kote sendengi liemu yombo sene na lipa ono simba se naa molemo. Kolea-awili Romo molopa koleamanga pali nokolemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kote piliepili, na akuna pambo liku mundou.” nirimu.
ACT 25:12 Kanu-kinia Pesitasini yu kinia kopu seko molko liku tapondoringi yema kinia anju yando angelema ninguli, pe yuni pilipa nimbale: “Nuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kote pilindepili, yu molemona pambo.’ nikinumunga akuna sika puni lémo.” nirimu.
ACT 25:13 Wale mare omba purumu kinia ye nokoli kingi Akiripa kinia yunga kemulu Benasitolo ‘Pesitasi gapomano ye awili molomba omu kene kanambili pambolo.’ ningu kolea-awili Sisaria oringili.
ACT 25:14 Olo “Wale awisili Sisaria molombolo.” niringili pilipale Pesitasini ye nokoli kingimundu nimbale: “Pillikisini ye se ka-ulkana pepili purumu kanu yemo ya ka-ulkana we pelemo.
ACT 25:15 Na talko Jerusalleme olando purundu kinia Pulu Yemo popo tondoli ye awilima kinia, Juda yombomanga tapu-yema kinia, onone na molorunduna ongo ninguli: “Yu i-sipa i-sipa sepa kinjemu kene yu pundu topale kolopili ni.” niringi.
ACT 25:16 “Nane onondo pundu topo nimbuli: “Olio Romo gapomano yemane yombo se we umbuna se naa silimulu. Kote pilipu, kote sendelemele yombomanga unguma pilipuli, kote sendelemele yombomo yuni yando ungu se pundu topa nilimú kinia pilipuli, yombomo mongo se pelemo kinia pilipuli umbuna silimulu. We naa silimulu.” nirindu.
ACT 25:17 Kanu-kinia ono na kinia pea Jerusalleme mundupu kelepo maniando orumulu kinia nane orili-ukundu sumbi sipu ‘Yu kotena opili.’ nirindu.
ACT 25:18 Yu kote senderingi yema ongo gilku yu kote senderingi kinia ‘Yu umbuna simbu ungu se ningí.’ konopu lierindu-na-kolo se naa niringi.
ACT 25:19 Yu-kinia mumindili koloringimunga ungu-pulu talo pelemo. Ononga Pulu Yemonga ungu-pulumu lupa lupa ningu pilku, ye u kolorumu, yunga imbi Yesusi niringi, kanu yemo Pollone “Konde molemo.” nirimu kinia “Kolo tokomo.” ninguli, angelema niringi.
ACT 25:20 “Aku siku niringimunga ungu-pulumu pilimbundu pilipu sundupu yu mangilipu nimbuli: “I kotemo Jerusalleme samili olando pambiliye?” nirindu.
ACT 25:21 Aku-na-kolo Pollone nimbale: “Mólo. Nanga kotemo Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone piliepili.” nirimu kinia pilipuli nane nimbuli: “Manda, Romo puni aulka se korondambo kene u ka-ulkana we pei.” nirindu.” nirimu.
ACT 25:22 Kanu-kinia Pesitasini nirimu mele ye nokoli kingi Akiripane pilipa yuni yundu nimbale: “Nane i yemonga ungumu piliambo konopu lekero.” nirimu. Pesitasini nimbale: “Manda, opali piliani.” nirimu.
ACT 25:23 Orili-ukundu Kingi Akiripa kinia kemulu Benasitolo au ningu kondoko, yombo maku toko moloringi ulkana yomboma kanokole kolape-mingi langoko imbi ambolko paka toko, taka leko molangi olo ulkana sukundu oringili. Ami ye awilima kinia kolea-awili Sisaria nokoringi ye awilima oringi kinia pea maku toringi. Kanu-kinia Pesitasini “Pollo mengo waa.” nirimu kinia yu mengo oringi.
ACT 25:24 Omba gilierimu kinia Pesitasini nimbale: “Ye Nokoli Kingi Akiripa kinia ono pea ya molemolo yomboma pali, onone i yemo kanayo. Juda yombo Jerusalleme molemelema kinia ya molemelema kinia onone pali na kanopo molambo i yemo kote sendekole tondolo munduku ninguli: “Yu konde molomba kinia manda naa sembá. Kolopili.” niringi.
ACT 25:25 Aku-na-kolo yu kolomba ulu-pulu se naa pilierindu. Se naa pilierindu-na-kolo yuni nimbale: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili.” nirimu-na “Manda, kolea-awili Romondo pani.” nirindu.
ACT 25:26 Aku-na-kolo Romo Ye Awilimuni yu kote pilimba mele pepá topo simbú ungu-pulu se naa pilkiru. Akumunga, Kingi Akiripa kinia ono ya molemele yomboma pali ‘Pollone nimbá mele onone pilkuli pepá tombo mele ningu siengi.’ nimbu membo okoro.
ACT 25:27 ‘Ka-ye se Romo ye awilimu molemona we lipu mundumbu kinia manda naa sembá.’ konopu lekero. Yunga kote pelemomonga pulumu pepá topo nimbu para sipuli yu lipu mundumbu kinia peanga.” nirimu.
ACT 26:1 Pesitasini aku sipa nirimu kinia Akiripane Pollondo nimbale: “Nu ungu se pemba na ningu si.” nirimu. Kanu-kinia ⸤ ‘Juda ye nokólimane kolo tokole yu kote senderingi mele piliepili.’ nimba⸥ Pollone pundu topa nimbale:
ACT 26:2 “Ye Nokoli Kingi Akiripa, Juda yemane na kote sendeko, “Sepa kinjerimu.” nikimili, kolo toko nikimili mele nu piliani nimbu simbumunga na konopu sikiru.
ACT 26:3 Juda yombomanga ulu-puluma kiniá ono onono konopumane pilku angelema nilimili mele nu paa pilku kondolenomonga na konopu paa peanga pepili nu nimbu simbú. Akumunga ‘Nane ungu nimbúmu toko pulua toko mumindili naa kolko, we mimi siku pilku molani.’ nimbu mawa sekero.
ACT 26:4 “Na u kango-kinia nanga pulu koleana molopole serindu mele kinia, pe akopo Jerusalleme pumbu molopo serindu mele kinia, Juda yombomane pali pilku kanolemele.
ACT 26:5 Nane serindu mele kalia-ingi awisili pilku kanokole, nane sepo molorundu mele ‘Piliangi nimbu siemili.’ nilimolánje nane u Parisi molopole serindu mele ningu silimolá. Parisi yema olio Juda yombomanga ungu-manema paa kála seko pilku selemele. Juda yombomanga ungu-manema Parisi yemane pilku selemele mele olandopa; we-yombomane olionga ungu-manema pilku selemele mele maniandopa.
ACT 26:6 Na kote sendekemele yema kinia olio, Pulu Yemone olionga anda-kolepalimando “Sembó.” nirimu mele nane pilipuli ‘Paa aku sipa sembá sekemo.’ konopu leliomonga na kiniá kote sendekemele.
ACT 26:7 Nane ‘Wendo ombá.’ konopu lepo nokopo molio mele olio Juda yombomanga talape rurepo molemolo yombomane pali ‘I ulumu wendo opili.’ ningu, ipulieli tangoli Pulu Yemonga ungu pilku yunga imbi ambolko paka tondoko nokoko molemelela. Ye Nokolimu, aku ulu selumu mindi olio Juda yomboma nokopo molemolo-na-kolo na aku sipu pilipu nokopo moliomonga Juda yombomane onono na kote sendekemele.
ACT 26:8 Ono yombo marene nambi semu-na ‘Pulu Yemone yombo kololemelema manda naa topa makisindimba.’ konopu lemeleye?
ACT 26:9 “U nane kepe ‘ ‘Yomboma kolea Nasarete ye Yesusi paa naa piliangi.’ nimbu ulu umbuna awisili siembo.’ nimbu molorundu.
ACT 26:10 Jerusalleme nane aku sipu serindu. Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane “Aku siku sei.” ningu namba siringi kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ kake seli yombo awisili ka sirindu. “Kolangi.” niringi kinia nane “E.” nirindula.
ACT 26:11 Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkamanga pumbu Yesusi pilieringi yomboma kanopo lipu “Mindili nangi.” nimbu, “ “Yesusi yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mólo.” ningu, yu ungu-taka tondaa.” nirindu. Yu pilku moloringi yomboma mumindili paa kolopole, kolea lupamanga moloringima lipu, mindili lipu sipu ka simbundu lombili purundu.
ACT 26:12 “Aku sipu selepo andopole, Juda yombomanga Pulu Yemo popo tondoli ye awilimane ‘Aku siku se-pu.’ ningu pepá se toko na siringi kinia lipu membo kolea-awili Damasikas purundu.
ACT 26:13 Ye Awili Akiripa, na kolea-awili Damasikas pumbú purundu kinia, awi-tangoli aulkana purundu kinia muluna pa serimu kanorundu. Akumu ena tolemo mele maniandopa. Yu tondolo pa serimu kinia na-kinia kopu sepo purumulu yema kinia olio molorumuluna tondolo pa serimu.
ACT 26:14 Aku serimu kinia olio pali topa mania mundorumu kinia na mania lepo pilierindu kinia ungu se omba Ipuru unguna nimbale: “Sollo, Sollo, na nambi semu-na mindili liku silinuye? Kongi kao se kongono selemo kinia ‘Pupili.’ ningu kimbuna tolo se munduku pololemele kinia kaomone ‘Mólo.’ nimba kimbu elkapi tolemo kinia tolomo kamu kaomone yuyu tolomo polopa olandopa mindili nolemo-na-kolo naa pilipa karaye sepa, selemo mele we sepa mindi pumba naa kelielemo aku sipa mele nuni seleno.” nirimu.
ACT 26:15 “Kanu-kinia nane mangilipu nimbúndu: “Ye-Awilimu, nu nawe?” nirindu. “Ye-Awilimuni pundu topa nimbale: “Na Yesusi, nuni alieli mindili liku silinu yemo.
ACT 26:16 Kiniá ola giliei. ‘Nu nanga kendemande-yemo molko, na kanonu mele kepe, nane pe lipu ora simbú mele kepe, pilku kanokole yomboma anju ningu sieni.’ nimbu nu ongo puni pununa ombo mona gilipu, na molio mele nu lipu ora sikiru.
ACT 26:17 Nunga Juda yomboma kinia yombo-lupama kinia onone ‘Nu tamili.’ ningí kinia ‘Nu naa tangi.’ nimbu lipu tapondombo. ‘Na sika molopa ono lipa tapondomba.’ nilimili yomboma Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopa, yuni ‘Nanga yomboma manjiku molko, yombo kake selima molangi.’ nirimu yomboma ‘Sika yunga yomboma molangi.’ nimbu, nu ono molemelena “Pu.” nimbu lipu mundukuru. Ononga mongo kumbulku molemele yomboma ‘Makiliangi.’ ningu, simbulu tolina molemele yomboma ‘Munduku kelko pa selina molangi.’ ningu, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga tondolomone yomboma ambololemomo ‘Naa ambolopili. Munduku kelko Pulu Yemo molemona wangi.’ nieni. Ono-kinia aku siku sení kinia sika aku siku senge yomboma ono sika Pulu Yemonga yomboma molonge-na ‘Aku sani.’ nimbu ono molemelena nu lipu mundukuru.” nimba yuni nando aku sipa nirimu.
ACT 26:19 “Ye Nokoli Kingi Akiripa, na muluna wendo omba ungu nirimu mele pilipuli, pilipu mokoli sepo mundupu naa kelierindu.
ACT 26:20 “Sei.” nirimu mele sembondo u-pulu-pulu kolea-awili Damasikas pumbu ungu nimbu sipu, pe kolea-awili Jerusalleme ombo nimbu sipu, Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga pali andopo nimbu sipuli, pe yombo-lupa moloringi koleamanga andopo nimbu sirindula. Nane ono nimbu sipu nimbuli: “Ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku konopu topele toko, Pulu Yemo molemona ongole, ‘Sika konopu topele tondu lepomo.’ ningu Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.” nirindu.
ACT 26:21 Nane aku sipu andopo nimbu sirindumunga ⸤Juda yomboma Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembelena molorundu kinia Juda yombomane na ambolko liku toko kondonge seringi.
ACT 26:22 “Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone na lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa lipa tapondolemo, akumunga na ya gilipu, ono we-yomboma kinia yombo awilima kinia pilipu lipu serindu mele seliomo ono nimbu siliu. Mosisi kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, onone “Wendo ombá.” niringi mele mindi ono semane topo sikiru. Se lupa naa nikiru. Akumu i-sipa:
ACT 26:23 “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana omba mindili nombale, yombo kololemelemanga pali yu kumbi lepa yombo-óno-koleana lomboropa ola molomba. Aku sembamonga yunga Isirele yomboma kinia yombo-lupama kinia ono lipa tapondopa pa sendemba.” niringi mele kamu aku sipa wendo orumu. ‘Kanu ye nokoli Karasimuni sika yomboma lipa tapondomba.’ nimbu ono semanemo topo siliu.” nirimu.
ACT 26:24 Pollone kokele aku sipa nimbá nirimu kinia Pesitasini yunga ungumu topa pulua topa ru nimba nimbale: “Pollo, nu amu topono. Nu sukuli awisili serinu akumuni nu lipa amu tondokomo.” nirimu.
ACT 26:25 Pollone pundu topa nimbale: “Ye Awili Pesitasi, na amu naa tokoro. Nikiru ungumu sika nikiru, umbu-konopu pepili nikiru.
ACT 26:26 I nikiru mele ya ye nokoli kingi Akiripa u pilielemomonga na pipili naa kolopo yundu manda sumbi sipu nimbú. I ulu wendo orumuma yomboma naa kanoko molangi lopi sepa wendo naa orumu-na yu kepe kanorumula.
ACT 26:27 Ye Nokoli Kingi Akiripa, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane wendo ombá niringi mele “Sika aku sipa wendo ombá.” ningu kuru mondokonoye? ‘Nuni sika aku siku ningu kuru mondokono.’ nimbu pilkiru.” nirimu.
ACT 26:28 Kanu-kinia Akiripane Pollondo nimbale: “Na kiniá waltikele nuni ungu ninimu pilipuli ‘Karasinga yemo molambo.’ nimbú konopu lekenoye?” nirimu.
ACT 26:29 Pollone pundu topa nimbale: “Kiniá waltikele kepe mandala, molo pe walte mandala. Nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo nimbuli: “Nu kepe, ungu nikiru pilkimili yomboma kepe, ono pali na molio mele molangi.” nimbu nikiru. Aku-na-kolo na ka-sénene ka tongi gilkiru akumundu naa nikiru. ⸤ ‘Karasinga yomboma molko Pulu Yemo kinia manda selu siku molonge kinia peanga.’ nimbu nikiru.⸥” nirimu.
ACT 26:30 Kanu-kinia kingimu ola gilierimu kinia gapomano ye awilimu kinia kingimunga kemulu Benasi kinia ono pea moloringi yomboma pali ola gilkuli niringimuni,
ACT 26:31 pena punguli, anju yando onono ninguli: “I yemo ‘Ka-ulkana pepili.’ nimulú aulka se kepe ‘Kolopili.’ nimulú aulka se kepe paa naa lemó. Yuni ulu se sepa naa kinjemu lémo.” niringi.
ACT 26:32 Akiripane Pesitasindu nimbale: “Yuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili.’ naa nilkanje yu ‘We pu.’ manda nilina.” nirimu.
ACT 27:1 ‘Olio sipina kolea Italli poropinji pamili.’ ninguli niringimuni, Pollo kinia ka-yombo lupa mare kinia ami-ye wane anderete nokorumu ye Julliasi “Nokou.” ningu siringi. Julliasi yu Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ami-ye se.
ACT 27:2 Kolea Aramitiamo sipi se, kolea Esia poropinji nomu kelona taono lemomanga pumbá serimu, aku sipimunga olio ola pumbu, nomuna pumulú purumulu. Kolea Tesallonaika ye Arisitakas pea purumulu. ⸤Kolea Tesallonaika Masedonia poropinjina lierimu taono se.⸥
ACT 27:3 Ipulieli-ukundu kolea-awili Saidono purumulu. Akuna Julliasini Pollo kondo kolopa, ‘Yunga pulu lemó yombo ya molemelemane yu nokoko, yu mólo tolemo mélema liku tapondoko siengi kene,’ nimba “Ono kano-pu.” nirimu.
ACT 27:4 Kolea-awili Saidono mundupu kelepo sipimunga kelepo pumbuli, poporomene sipi kumbikundu topa memba yando orumu-kulu kelepo makaye sepo kolea Saiporas anjukundu purumulu.
ACT 27:5 Nomu-kusana we pumbuli, kolea Sillisia poropinji kinia Pambillia poropinjitolo mundupu kelepo pumbu, kolea LLisia poropinji lierimu Maira taono purumulu.
ACT 27:6 Akuna kanu sipimu mundupu kelierimulu, ami-ye awilimuni Allekesandia sipi se kolea Italli poropinji pumbá serimu kanopale sipi akuna oliondo “Pamili waa.” nimba lipa memba purumu.
ACT 27:7 Wale awisili perelepo pumbuli, Naidasi taono nondopo pumbu, poporomene sipimu pipi sirimu-kulu perepole, kolea Kiriti anjukundu makapu sepo pumbu, akuna lierimu taono Sallamoni mundupu kelepo,
ACT 27:8 nomu kelona perelepo ombo pumbu, LLasia taono nondopa lierimu kolea se, aku koleamo imbi leko ‘Sipi Manda Lemó Kolea’ niringi, akuna purumulu.
ACT 27:9 Wale awisili we omba pumba, Juda yomboma kere-langi naa nongo mi toringi walema kepe omba purumu-kulu kanu kalia-ingina sipima andorumu walema pora nirimu. ⸤Kalia-ingimanga pali poporome awili sepa torumu walema wendo ombá orumu kinia sipima pali naa andoringi kanumu.⸥ No paa awili sepa topa nondopa naa kelemba serimu-kulu Pollone ono liepi-liepi topa nimbale:
ACT 27:10 “Yema, ‘Kiniá púmulu liemu sipimu topa mélema pali ondopa, olio kepe nona wangopo kolomolonje.’ konopu lekero.” nirimu.
ACT 27:11 Aku-na-kolo ami-ye awilimuni Pollo ungu nirimumu pilipa, lipa mokoli sepa, sipi pulu yemo kinia sipi kongono serimu yemo kinia olone niringili mele pilipale “Pamolo.” nirimu.
ACT 27:12 “I koleana poporome tolemo kinia sipimu manda naa lemó lemba.” niringili kinia sipina moloringi yombo awisilini ninguli: “Manda, poporome awili u naa tokomo kinia Pinikisindu pamolo. Akuna pumulú kinia poporome awili sepa tomba walemanga sipimu manda akuna taltomolo.” niringi. Kolea Pinikis ⸤nomu suku-singina lierimu ma-kolea⸥ Kiritina lierimu taono se.
ACT 27:13 Pe poporome kanga sepa topa, sipimu manda taka lepa memba pumbá mele ningu kanokole “Manda pumulú.” ningu sipimu mengo puringi, kolea Kiriti nomu kelona purumulu.
ACT 27:14 Aku-na-kolo wale talo mele omba purumu kinia poporome paa awili se topa, sipimu nomuna kelepa topa memba sukundu purumu. Kanu poporomemonga imbi ⸤Giriki unguna⸥ “Yurakillo.” niringi. Walte walte nimba yunga walemo wendo orumu kinia torumu.
ACT 27:15 Poporome yando sipa topa enge nirimu-kulu pumulú purumulu mele manda naa serimu-kulu ‘Manda, olio we senga memba pupili.’ nimbu sipina ola we molorumulu.
ACT 27:16 Nomuna sukundu kolea kanga se lierimu, aku koleamonga imbimu Koda, akuna anju sipina pumbuli, sipi purumulumuni sipi kanga kundupa merimumu nondopo lipu ka sepo panjimulundu pererimulu.
ACT 27:17 Yemane sipi kanga kanumu sipi awilina kamu ola liku taltokole, sipi awilina purumulumu “Bultumba.” ningu ka marene sipimu makapu seko ka toko ingi siringi. ‘Poporomene sipimu kolea Apirika memba pumbá kinia olio tombanje.’ ningu mulu-serele wendo liku taltoko, ‘We pamili.’ niringi.
ACT 27:18 Sipimu poporomemone paa torumu-kulu opalikundu ‘Kamu kiri lembanje.’ ninguli méle-wale merimuluma liku nona mania-mania seringi.
ACT 27:19 Opalikundu sipi kongono seringi mélema sipi pulu yema onono liku mania-mania seringi.
ACT 27:20 Wale awisili ena kepe kombokandi kepe mélse naa kanopo, poporome mindi paa awili sepa torumu kinia ‘Yombo se omba olio lipa tapondopa wendo naa limba. Olio sika kolomolo lémo.’ nimbu ulu se kelepo naa sepo we molorumulu.
ACT 27:21 Wale awisili yema kere-langi se naa nongo moloringi kinia ono moloringina Pollo ola gilipa nimbale: “Yema, “Olio kolea Kiriti anju molamolo.” nirindu mele pilipu lipu anju we molemolánje kiniá mindili nokomolo mele naa nombo, mélema naa topo eltolemolá.
ACT 27:22 Aku-na-kolo kiniá olio yombo se naa kolomolo kene konopu peanga leko molangi. Sipimu mindi kiri lemba.
ACT 27:23 Nane nikirumunga pulumu niembo piliayo. Na Pulu Yemonga kendemande-yemo molopo alieli yunga kongonomo sendelio, kanu Pulu Yemonga angello se kiniá ipulieli na molonduna omba gilipa
ACT 27:24 nimbale: “Pollo, mini-wale naa mundoyo. Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nunga kotemo sika pilimbamonga nu nona naa puni. Nu kinia pea sipina pukumili yomboma kepe Pulu Yemone kondo kolopa ‘Nu pea konde molonge.’ nimu.” nimba angellomone nimu.
ACT 27:25 Yema, Pulu Yemone nilimú mele nane pilipuli ‘Paa sika nilimú.’ nimbu kuru mondolio mele pilipuli, yuni kiniá nando nimu mele paa sika aku sipa sembá kene ono mini-wale naa munduku konopu peanga leko molai.
ACT 27:26 Aku-sipa na-kolo sipimu nomuna sukundu lemó kolea senga kelona sika pumba tomba lémo.” nimba Pollone nirimu.
ACT 27:27 Olio sipina purumulu kinia poporome topa molopili koro talo omba purumu kanu walemanga pali poporomemone mindi olio topa memba purumu kinia sipimu ye sene kongono naa sepili ‘Nomu-Kusa Eria’ niringina poporomemone manjipa topa memba purumu. Aku sipu purumulu kinia walte awi-amburumi sipimu mengo puringi yemane pilkuli, ‘Kiniá nondopo kolea senga pumulú ombamolo.’ ningu pilieringi.
ACT 27:28 Aku siku ningu pilkuli niringimuni, manda manjeli kamo nona mania munduku kanoringi kinia teti sikis mita perimu kanoringi. Kanga-kolte purumulu kinia kelko manda manjeli kamo munduku kanoringi kinia tuwendi sepen mita perimu kanoringi.
ACT 27:29 Akumu kanokole, ‘Olio kou lieli senga sipimuni memba pumbá kinia olio tombanje.’ ningu mini-wale mundukuli, ‘Sipimu we naa pupili.’ ningu méle umbuna seli kise kane moko toko sipi bulkundu nona mania mundukuli, ‘Ipulieli olio sipina naa topili, kolea welea tangopili.’ niringi.
ACT 27:30 Sipi kongono seli yemane ‘Olio naa topili, sipimu mundupu kelepo pamili.’ ningu sipi kanga membo purumulumu liku nomuna mania mundoringi. Onone yombomando ninguli: “Sipimu naa pumba we liepili méle umbuna seli mare sipimunga kumbikundu moko topo nona mania mundamili.” ningu aku seringi-na-kolo kolo toko ono onono kiyongo ningu kowa pungíndu aku siku seringi.
ACT 27:31 Kanu-kinia Pollone ami-yema nokorumu yemo kinia ami-yema kinia onondo nimbale: “Sipi kongono seli yema pea sipina we naa molomulu liemu ono kinia sipina molemele yomboma pali kolonge lémo.” nirimu.
ACT 27:32 Aku nirimu-kulu pilkuli ami-yemane sipi kangamo moko toringi kama luni kari leko nona mania mundoringi.
ACT 27:33 Kolea nondopa tangomba serimu, muni-kinia-u Pollone ‘Ono kere-langi nangi.’ nimba yombomando pali tondolo mundupa nimbale: “Koro talo ono kere-langi se mimi siku naa nongo mini-wale mindi munduku we moloringi.
ACT 27:34 Aku manda naa sekemo kene akumunga nane ono tondolo mundupu nikiru: ‘Ono kere-langi nongo enge ningu molangi.’ nimbu nikiru. Ono selu kepe paa naa kolonge. Sipimu tomba kinia ononga kimbu ki penge-indi mélema kepe ungu se naa sembá.” nirimu.
ACT 27:35 Aku nimbale nirimumuni, ⸤ ‘Ono mini-wale naa munduku, konopu peanga leko kere-langi nangi.’ nimbale⸥ kanoko molangi yu berete se lipa pike lepa Pulu Yemondo “Ange.” nimbale norumu.
ACT 27:36 Aku serimu kinia yombomane kanokole ono konopu peanga leko kere-langi liku noringi.
ACT 27:37 (Olio sipina molorumulu mele yombo tu anderete sependi sikis.)
ACT 27:38 Ono kere-langi noringi olo serimu kinia rasi-witi wale we lierimuma ‘Sipimu umbuna naa sepili.’ ningu nona toko eltoringi.
ACT 27:39 Kolea tangorumu kinia ono kolea se kanoringi-na-kolo kanoko imbi naa siringi. Ono no kelona kanoringi kinia sipimu manda pumba lemba kolea se kanoringi. Kanokole ‘Sipimu akuna manda pumba lembanje.’ ningu pilkuli niringimuni,
ACT 27:40 ye marene ‘Sipimu naa pumba we liepili.’ ningu méle umbuna selima moko toko nona mania mundoringi kanu mélema ka kari leko mélema nona liepili siye kolko, marene sipimunga mulkowemo liku toko mondoko ‘Sipimu kongono sepo nomu kelona membo pamili.’ niringi. Marene ‘Poporomene sipimu nomu kelona memba pupili.’ ningu sipi kumbina mulu-serele se ola anjeringi kinia no kelona pumulú purumulu.
ACT 27:41 Aku-na-kolo mengo puringi kinia ma se nomuna sukundu lierimuna sipimu pumba topa ingi sirimu. Sipi kumbimu mana topa ingi sipale wendo pumbá pererimu-kulu no topa omba sipi bulkundu topa bultorumu.
ACT 27:42 Sipimu u elke naa topili ami-yemane ninguli: “Ka-yomboma no leko kowa pungí kene topo kondamili.” niringi-na-kolo ononga ye awilimu ‘Pollo naa tangi.’ konopu lepa nimbale: “Mólo, ka-yomboma naa taa. No lemele yombomane u sipimu munduku kelko no leko no kelona pame.
ACT 27:44 We molonge yomboma unju pallango sipina elke-malke tombama liku ambolko no leko no kelona paa.” nirimu. Aku sekole yomboma pali no kelona ultu puringi. Se nona paa naa wangoringi.
ACT 28:1 No lepo no kelona pumbu pilierimulu kinia “I kolea kanga nomu suku-singina lemó koleamonga imbimu Molta.” niringi.
ACT 28:2 Aku kolea pulu yombomane olio paa kondo kolko liku tapondoko, lo omba ali paa serimu-na unju sulku sepe kalondokole, sepe keku puluna nondoko mengo pungu mondokole “Pea molamili.” niringi.
ACT 28:3 Pollone unju kola mare lipa maku topale memba omba sepena kalorumu kinia kongi-ka-wambiye se sepene norumu pilipale wendo omba Pollonga kína kongilipa molorumu.
ACT 28:4 Kolea pulu yombomane wambiyemo Pollonga kimu norumu kanokole ono onono ko liku ninguli: “I-yemo yombo se topa kondorumu lémo. Yu nona naa wangomu-na-kolo Sumbi Nili Pelemo Yemone “Yuni aku serimumunga we konde naa molopili. Sika kolopili.” nikimu lémo.” niringi.
ACT 28:5 Aku-na-kolo Pollone ‘Wambiyemo pupili.’ nimba kimu tanda sirimu kinia wambiyemo sepena sukundu purumu, Pollo kolou naa kolopa we konde molorumu.
ACT 28:6 Kolea pulu yombo kanumane ⸤ ‘Wambiye sene yombo se kongilimú kinia tomo memena sukundu pulimú kinia yombo kanumu kololemo.’ ningu pilku,⸥ ‘Pollonga kimu akombanje, molo yu topa mundumba kinia kolombanje?’ ningu ena awisili omba purumu kanoko moloringi-na-kolo yu aku sipa ungu se naa sepa we manda molorumu kanokole, ono kelko konopu topele toko ninguli: “I yemo yomboma nokolemo pulu ye se lepomo.” niringi.
ACT 28:7 Aku koleamo nokorumu ye nokolimu yunga ulka paa awilimu nondopa gilierimu. Yemo yunga imbi Papillasi. ‘Ono nanga ulkana molamili waa.’ nirimu kinia purumulu, wale yopoko yuni olio kere-langi sipa nokopa kondorumu.
ACT 28:8 Yunga lapa kangi nomba olo omba pumba kuru torumu-na we aniembo lierimu. Yu aniembo lierimuna Pollo pumba, Pulu Yemo mawa sepa yu ambolopa sepa peanga sirimu.
ACT 28:9 Aku sipa serimu kinia yu peanga lierimu-kulu kanokole, aku koleana kuru torumu yomboma pali Pollo molorumuna oringi, yuni ono sepa peanga sirimula.
ACT 28:10 Pollone aku serimu-na kanokole olio nokoko kondoko méle awisili siringi. Pe olio sipina pumulú serimulu kinia olio méle mare mólo torumuma onone sipina mengo pungu taltondoringila.
ACT 28:11 Aku koleana oli yopoko molorumulu kinia sipi se, poporome torumu walema wendo orumu kinia aku koleana omba nokopa lierimu, kanu sipimunga purumulu. Kanu sipimu Allekesandia taono sipimu. Sipimunga kumbina pulu ye kolo toli ‘Susini kango talo olo-pakilia merimu’ ningu popo toringi pulu yetolonga none seli méletolo seko sipi kumbina mondoringi.
ACT 28:12 Olio sipina pumbu kolea Molta mundupu kelepo kolea Sairakus taonona pumbu wale yopoko molorumulu.
ACT 28:13 Sairakus taono mundupu kelepo pumbu Risiame taonona purumulu. Opalikundu poporome peanga se topale sipimu paka topa melepa purumu-na olio wale se we pumbu wale talo-sipamonga Putolli taonona pumbu sipimu kamu mundupu kelierimulu.
ACT 28:14 Aku taonona Karasinga yombo mare moloringi, kanopo liltimulu kinia onone oliondo ninguli: “Ono ya molamili.” niringi-kulu koro selu ono-kinia molopole, kolea-awili Romo kamu mania-aulka pumulú purumulu.
ACT 28:15 Karasinga yombo kolea-awili Romo moloringima ‘Yema okomele.’ niringi pilkuli niringimuni, ono kolea-awili Romo munduku kelko, mare ‘Apiasi Makete’ niringi koleana ongo olio kanoko liku, mare ‘Yombo Ongo Pe-Pu-Pu Seringi Ulka Yopoko Gilierimu Koleamo’ niringi koleana ongo olio kanoko liltingi. Pollone kanu Karasinga Romo yomboma oringi kanopale Pulu Yemondo “Ange.” nimba konopu peanga lierimu.
ACT 28:16 Olio kolea-awili Romo kamu sukundu purumulu kinia Romo gapomanomone “Pollo yuyu ulka senga pepili, akuna ami-ye sene nokopili.” nirimu.
ACT 28:17 Pollo wale yopoko Romo molopale Romo moloringi Juda ye awilima “Waa.” nirimu. Ongo maku toringi kinia onondo nimbale: “Nanga ango-keme, nane olionga Juda yomboma kinia olionga anda-kolepalimanga ungu-manema kinia pilipu mokoli sepo ungu se naa serindu-na-kolo na Jerusalleme molorundu kinia Juda yombomane na ka siku Romo ami-yema siringi.
ACT 28:18 Onone nanga kote senderingi mele Romo gapomano yemone pilipale, “‘Yu toko kondangi.’ nimbú ungu se naa pilkiru. Yu we pupili.” nirimu.
ACT 28:19 Juda ye awilimane “Mólo.” ningu ta niringi kinia nane nimbuli: “Manda, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamone nanga kotemo piliepili. Romo pambo.” nirindu. Aku-na-kolo nane nanga Juda yombomanga kote sendembondo ungu se aku sipu naa nirindu. Ono ta ningu na toko kondonge seringi-kulu aku sipu nirindu.
ACT 28:20 ‘Na Romo yando ondumunga pulumu ono nimbu siembo piliangi.’ nimbu “Ono waa.” nimbu mangiliendu. Olio Isirele yomboma Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele ‘Sepili.’ nimbu nokopo molemolomonga ka-sénene nanga kína ka tongi-na molkoro.” nirimu.
ACT 28:21 Romo moloringi Juda ye awilimane pundu toko Pollondo ninguli: “Judia molemele Juda yemane nu serinu mele olio piliamili pepá se toko yando naa siringi. Yando oringi yemane nuni ulu se seko kinjerinu mele ungu se naa ningu siringila.
ACT 28:22 Aku-na-kolo olio Juda yombomane ungu-manema pilipu selemolo mele Juda yombo marene munduku kelko ulu konde se wendo orumu mele pilku selemele akumu koleamanga pali yombo awisilini “Seko kinjikimili.” nilimili kene kanu ulumundu nu konopumuni pilieleno mele olio piliamili ningu sieni.” niringi.
ACT 28:23 Onone aku ninguli Pollo-kinia maku tonge wale se ningu taltoringi. Kanu walemo wendo orumu kinia ⸤Juda⸥ yombo paa awisili Pollo perimu ulkana sukundu sukundu ongo maku toringi kinia yuni orili-u pulu polopa ungu nimba molopili ipupini lierimu. Yuni Pulu Yemo yomboma nokopa kingimu molomba mele nimba sipa, Mosisini torumu bokuma kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane toringi bokuma kinia, aku bokumanga ye se omba sembá mele niringi, kanumu Juda yomboma pilku ‘Wendo ombá.’ ningu nokoko moloringi mele we nokoko molemele, ‘Kanu yemo Yesusindu niringi.’ nimba ‘Onone “Sika lepomo.” ningu kuru mondangi.’ nimba tondolo mundupa ono nimba sirimu.
ACT 28:24 Kanu-kinia maku toko moloringi yombo marene “Sika nikimu.” ningu kuru mondoringi, aku-na-kolo marene “Kolo tokomo.” ningu kuru naa mondoringi.
ACT 28:25 Pollone ono ungu se ‘Paa piliangi.’ nimba onondo ungu se kamu nimbale: “‘Ononga anda-kolepalima piliangi.’ nimba Mini Kake Sélimuni ye Aisayando ungu-umbu tondopa nimba sirimu ungumu pilipa ono yando nimba sirimumu sika nirimu. ⸤Mini Kake Sélimuni Aisayando nirimu mele i-sipa:⸥ “Nu i yombo molemelena pungu i-siku ni-pani: “Pulu Yemone nimbale: “Ono komu sendeko unguma pilingí-na-kolo ungu-pulumu naa pilingí; mélse neme-neme ningu kanonge-na-kolo mélemo kanoko imbi naa singí. Ononga konopuma kamu pipi silimili; komumane pilingindu siye kololemele; ‘Mélse mongomane naa kanomolo.’ ningu mongo kumbulimilimunga aku siku senge. Aku naa selemolánje mongomane sika kanoko, komumane sika pilku, konopumane sika ungu-pulumu pilkuli, konopu topele toko na moliona olemolá nane ono ⸤kuru torumuma⸥ sepo peanga silka.” nikimu.” ni.” nirimu-na ⸤pilipale Aisayane aku sipa nirimu⸥. Mini Kake Sélimuni Aisayanga kerena nirimu mele ono Juda yombomanga anda-kolepalimane u aku siku seringi mele ono sika kiniá aku siku selemelemonga ono i ungumu piliangi: Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa, ono mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba mele ‘Juda yombo ultu molemele yombo-lupama piliangi.’ nimba Pulu Yemone olio ⸤Juda⸥ ye mare ⸤yombo-lupama⸥ moloringina lipa mundorumu. Kanu yombomane kanu ungumu sika pilku lingí.” nirimu. Pollone aku sipa nirimu kinia Juda yomboma onono angelema niliku konopu awisili liku munduliku puringi.
ACT 28:30 Pollo kalia-ingi talo pali Romo ulka senga yuyu perimu. Yomboma alieli yu molorumuna oringi kinia “Molamili waa.” nirimu.
ACT 28:31 Yombo sene Pollone ungu nimbá aulkamo pipi naa siengi yuni Pulu Yemo mélema pali nokopa ye nokoli kingimu molemo molomba mele kinia, Ye-Awili Yesusinga semanemo kinia, Yesusi Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu molorumu mele kinia, yomboma pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba sirimu. ⸤Aku pea.⸥
ROM 1:1 Na Pollo, Karasi Yesusinga kongonomo sendeli kendemande-yemo, yuni ‘Nanga kongonomo sende-pu.’ nimba na lipa mundupa, ‘Pulu Yemonga semane peangamo ningu siliku andou.’ nimba taltorumu yemo molopole ⸤ono Romo yomboma⸥ i pepámo topo sikiru,
ROM 1:2 kanu semane peangamo koronga-u ⸤Yesusi mana naa opili⸥ Pulu Yemone ‘wendo ombá’ nimba, nimba panjipa, yunga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ‘bokuna molopili tangi.’ nirimu kinia yunga boku kake sélimu toringi molemo semane peangamo.
ROM 1:3 Kanu semane peangamo Pulu Yemo yunga Malo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasimunga semanemo. Yu ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yombomane meringi yemo.
ROM 1:4 ‘ ‘Yu Pulu Yemonga ye kake sélimu.’ ningu kanangi.’ nimba yu toringi kolorumu kinia Pulu Yemo yunga tondolomone yu yombo-óno-koleana topa makisinderimu-na lomboropa ola molorumu aku tondolomone yu Pulu Yemonga Malo molorumu mele ‘kanangi.’ nimba Pulu Yemone lipa ora sirimula.
ROM 1:5 Yesusi Karasini serimumunga Pulu Yemone ‘Yesusinga imbi ola molopili.’ nimba olio we kondo kolopa olio ‘yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu kongonomo semolo tondolomo sirimu. Aku kongonomo i-sipa: Koleamanga pali yombomane ⸤ ‘Yesusi sika Pulu Yemonga Malo. Sika olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondokole yuni “Saa.” nilimú unguma pilku liku senge kongonomo andopo semolo.
ROM 1:6 ‘Koleamanga pali yomboma’ nikiru akumu ⸤ono Romo yomboma i pepámo topo sikirumu⸥ onondo pea nikiru. Ono pea Pulu Yemone nimba taltopa ‘Yesusi Karasinga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma.
ROM 1:7 Ono Romo yomboma Pulu Yemone konopu mondopa, ono nimba taltopa ‘Yunga yombo kake selima molangi waa.’ nirimu yomboma nane i pepámo ono topo sikiru. Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
ROM 1:8 U nane onondo nikiru: Ono Yesusi Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele ma-kolea pali yombomane semane toko silimilimunga nane Yesusi Karasinga imbi mangilipu nanga Pulu Yemo kinia “Ange.” nikiru.
ROM 1:9 Nane Pulu Yemo kinia ungu niliu kinia alieli nane ono nimbu pilipuli ono kepe ⸤ ‘tondolo pupili molangi.’ nimbu⸥ Pulu Yemo mawa sepo nimbu molio mele nanga tondolomane pali yunga kongonomo mindi tondolo mundupu sepo yunga Malonga semane peangamo andopo topo siliu aku Pulu Yemo mangilkuli “Sika Pollone nu-kinia olionga nimba mawa sendelemonje?” ningu mangilielemolánje yuni “Sika aku sendelemo.” nilka. ‘Na ono molemelena wambo.’ nimbu ‘Pulu Yemone aulka se lipa sipili.’ nimbu alieli tondolo mundupu yu mawa sepo moliola.
ROM 1:11 ‘Ono ⸤ ‘Karasi sika.’ ningu pilielemele yomboma⸥ kamu kuru mondoko konopu tondolo pupili molangi kene Mini Kake Sélimuni ono sewi anjipa molko kondonge ulu-pulu mare sipili kene ono lipu tapondambo pea molamili wamboa!’ nimbu aku sipu mawa sepo molio.
ROM 1:12 ‘Nane kuru mondolio ulumuni ono lipu tapondambo. Onone kuru mondolemele ulumuni na liku tapondangi. Aku semolo kinia na kepe ono kepe olio pea kuru mondolemolo mele paa tondolo pupili.’ nimbu pilipuli ‘Paa wamboa!’ nimbu molio.
ROM 1:13 Ango-keme, nane wale awisili ‘ono molemelena kanambo wamboa!’ konopu lelio-na-kolo u aulka se naa lepa ulu wendo olemomane na pipi silimú, aku konopu lepo molio mele ‘kiniá paa piliangi.’ nimbu ono nimbu sikiru. Na kolea lupamanga andopo yomboma ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nimbu lipu tapondolio mele ‘aku sipu ono kepe molemele mele tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbu ‘paa wamboa!’ nimbu molio.
ROM 1:14 Giriki yomboma kinia we-yombo-lupama kepe, pilipa kondoli pelemo yomboma kinia we-umbu-konopu pelemo yomboma kepe, akupokonga pali kongono sendeli kendemande-yemo Pulu Yemone ‘molani.’ nirimu-na naa sembó kinia manda naa sembá.
ROM 1:15 Akumunga ono Romo yomboma kepe ‘semane peangamo topo siembo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.
ROM 1:16 Aku semane peangamonga Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo tondolomo pelemomonga na semane peangamo topo simbundu pipili naa kololio. Juda yomboma kumbi lepa, we-yombo-lupama kinia pea, akumanga yomboma ⸤ ‘semane peangamo sika’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma pali i semane peangamone lipa tapondolemo.
ROM 1:17 Pulu Yemone yomboma kanopa ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo mele aku semane peangamone lipa ora silimú kanumu. Olio alieli ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo kanu ulumuni mindi Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo. Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo akumuni aku sipa nilimúla. Akumu i-sipa: ‘Yombo sene ‘sika’ nimba kuru mondomba yombomo Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nílimu’ nimba kanomba yombomo mindi konde molopa kondopa mindi pumbá.’ nilimú.
ROM 1:18 Pulu Yemo yu molemo mele yuyu ono lipa ora silimú-na yombomane manda mona kanonge akumunga yuni mulu-koleana kanopa molopale yu bulu siku ulu-pulu-kiri selemele yomboma aku selemelemonga ono kanopa kiri pilipa ono umbuna simba selemo mele lipa ora silimú. Aku selemelemonga onone ungu-sikamo toko mania mundulimili.
ROM 1:20 Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa yandopa méle serimuma pali yombomane kanolemele akumunga yunga alieli pepa mindi pulimú tondolomo kinia yu yuyu ulu-pulumu pelemo mele kinia mongomane naa kanolemele uluma kanokole pilielemele. Yuni serimu mélemane lipa ora silimú kanolemele akumunga yuni ‘ono mongo liltingi kene mindili nangi.’ nimbá kinia onone ‘naa pilierimulu.’ manda naa ningí.
ROM 1:21 ‘Pulu Yemo sika molemo.’ sika niringi-na-kolo ‘Yu Pulu Yemo’ ningu yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningu yu-kinia “Ange.” naa niringi, ono konopu naa pepa amu mele toko konopuma simbulu topili moloringi.
ROM 1:22 ‘Olio pilipa kondoli paa pelemo.’ sika nilimili-na-kolo ono konopu naa peli yomboma molko,
ROM 1:23 Pulu Ye alieli molopa mindi púlimu popo naa toko, munduku kelko, kolali seko mana-yomboma kinia kera kinia wambiye kinia we-méle-takara mélemanga pali none selima manda manjiku seko anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kape niringi.
ROM 1:24 Aku siku Pulu Yemo kinia seko kinjeringimunga yuni nimbale: “Manda, ono konopu kirimane kundupa memba purumu kinia ulu-pulu-kiri awisili seko wa ulu-kirinale kinia ononga kangima onono seko kinjiku, aku selemele mele we yakala kolko seko molangi.” nimba siye kolorumu.
ROM 1:25 Pulu Yemonga ungu-sikamo munduku kelko kolali seko kolo toli ungumu konopu mondoko ‘piliamili.’ ningu, Pulu Yemone serimu mélema liku anjiku ‘aku mélemane olio nokolemele pulu yema’ kolo toko ningu popo toko kape ningu, mélema pali serimu Pulu Ye sikamo, yunga imbi alieli ambolko paka tondolemolánje papu, aku Pulu Yemo munduku kelieringi. Mélema pali serimu Pulu Yemonga imbi paa sika ‘alieli ola mindi molopili.’ nimbu ambolopo paka tondamili.
ROM 1:26 Aku seringimunga Pulu Yemone ‘ono ulu kirima we yakala kolko seko molangi.’ nimba ono siye kolorumu. ⸤Akumunga⸥ ambomane yema-kinia selemolá mele naa seko ambomane amboma-kinia onono seringi.
ROM 1:27 Aku sipa mele yemane kepe amboma-kinia konopu mondoko selemolá mele munduku kelko, yema-kinia onono konopu mondoko seringi. Yemane yema-kinia pipili seli ulu kirima seringimunga ononga ulu seko kinjeringimanga méle kalolima lingí.
ROM 1:28 Ulu seringimunga ungu se pelemóla, akumu niembo: ‘Pulu Yemo sika molemo mele naa pilipu molomolo kinia unguri mólo.’ niringi akumunga Pulu Yemone ‘Ulu paa kirima konopuni pilingí konopuma mindi pepili yombomane manda naa pilku selemolá mele we seko molangi.’ nimba siye kolorumu.
ROM 1:29 Ononga konopumanga ulu-pulu-kiri lupa-lupa awisili perimumunga onone ulu kirima seko, méle awisili taltolemelema kanoko yakala kolko ‘Liemboa!’ konopu leko, yombo mare-kinia wa ulu-kirinale seko, aku uluma mindi seko molemele. Yombo se méle awisili taltolemomo kanoko kiri pilku, yomboma toko kondoko, ‘Yomboma-kinia taka lepo molamili.’ naa ningu irinale seko, kolo toli uluma seko, yomboma-kinia konopu kiri panjiku seko kinjiku, aku uluma sengendo mindi konopu kimbu siku molemele. Onone yombomanga ungu-bulkundu nindiku,
ROM 1:30 “Yombo sene ungu se i-sipa nimu.” ningu kolo toko, Pulu Yemo kinia konopu kiri panjiku, yombomando ungu kiri awisili ningu, mongo kondoko, ononga imbima ambolko paka toko, kála seko, ulu-pulu-kiri mare konde toko sengendo konopumane pilku ‘i-sipu samili.’ ningu seko, anupili lapalini ungu nilimilima naa pilku liku seko ononga unguma pilku mokoli seko,
ROM 1:31 ononga konopu peanga se naa pepili molko, ulu se ‘aku sipu samili.’ ningu panjikuli naa seko, ononga genupili lapali yomboma konopu naa mondoko, we-yomboma kondo naa kolko seko kinjiku, aku selemele.
ROM 1:32 Pulu Yemonga ungu-mane sumbi nílimuni ‘Yombomane aku uluma selemelema paa kolonge.’ nimba molemo ungu-manemo sika pilielemele-na-kolo onone ta ningu ulu-pulu-kiri akuma we seko molemele. Akumu mindi mólo. Yombo aku ulu-pulu-kirima seko molemele yombomanga imbima ambolko paka tondoko kape nilimilila.
ROM 2:1 Akumunga, yombomane ulu selemelema onone kanokole ‘I yombomane seko kinjikimili.’ ningu apuruku “Aku sekemelemonga Pulu Yemone papu ono “Mindili nangi.” nipili.” nilimilimu manda naa selemo. Ono ‘ulu se naa sepo kinjilimulu.’ konopu lekole yombo lupamando ‘Seko kinjilimili.’ nilimili kinia aku siku ono onono ‘Sepo kinjilimulu.’ nilimilila. Yombomane ulu kirima selemele mele ono onono aku siku ulu kirima selemelemonga yombo lupama aku siku manda naa apurungí.
ROM 2:2 Kiniá olio pilkimulu: Yombo aku ulu-pulu-kirima selemelema Pulu Yemone kanopa apurupale ‘Seko kinjikimili.’ nilimú akumu sumbi sipa pilipa nilimú.
ROM 2:3 Akumunga onone yombo lupama kanoko apuruku ‘Seko kinjikimili.’ nilimili-na-kolo ono onono aku sikula seko kinjilimili akumu Pulu Yemone yomboma apurupa ‘Seko kinjeringimunga mindili nangi.’ nimbá kinia ‘ono mundupa kelepa aku sipa ononga uluma apurupa naa nimbá.’ konopu lemeleye?
ROM 2:4 Molo Pulu Yemone ono sepa kondolemo mele ‘Unguri mólo.’ ningu bulu siku molemeleye? Pulu Yemone ono-kinia ulu awisili sepa kondopa, ono-kinia popenge sepa mumindili naa kolopa, ‘ononga ulu kirimanga iseli-u pundu naa tambo.’ nimba molemo. Pulu Yemone aku sipa ono-kinia sepa kondolemo ulumuni ono ononga ulu-pulu-kirima kanoko kiri pilku konopu topele tonge aulkana pungí mele lipa ora silimú mele naa pilkimiliye?
ROM 2:5 Aku-sipa na-kolo ono konopu tondolo munduku konopu topele naa tolemelemonga Pulu Yemone mumindili kolopa kote sumbi sipa pilimba walemo mona lemba kanonge kinia Pulu Yemone ono-kinia mumindili paa olandopa kolopa méle kalopa mindili simba.
ROM 2:6 Yombomane pali yu-mele-mele selemele uluma apurupale Pulu Yemone ono yu-mele-mele méle kalomba.
ROM 2:7 Yombo marene ‘Pulu Yemo kinia yunga pa sélimu kinia molopo kondopo, Pulu Yemone ‘nu seko kondorunu.’ nimbámonga nanga imbi ola molopili molopo, alieli molopa mindi pumba pora naa nili ulu-pulumu paa liemboa!’ ningu kála seko ulu peangama selemele yomboma Pulu Yemone alieli molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simba.
ROM 2:8 Aku-sipa na-kolo yombo marene ‘Yombo lupama unguri mólo. Pulu Yemo unguri mólola.’ ningu ono onono pilku seko ungu sikamo munduku kelko bulu siku, ulu kirima mindi pilku selemele yomboma Pulu Yemone ono paa mumindili kolopa ‘Méle kalambo.’ nimba mindili nongo molonge ulu-pulumu simba.
ROM 2:9 Seko kinjilimili yomboma pali ulu umbuna awilima kinia mindili noli awilima kinia ono-kinia yu-mele-mele wendo ombá. Juda yomboma kinia kepe paa sika wendo ombá; yombo-lupama kinia wendo ombála.
ROM 2:10 Aku-na-kolo yombo marene seko peanga silimili yombomando yu-mele-mele Pulu Yemone nimbale: “Ono na kinia nanga pa sélimu kinia pea kopu sepo molopo kondopo, ‘Seko kondoringi.’ nimba imbi ola molopa konopu pe nipili molangi.” nimbá. Juda yombomando kepe paa sika aku sipa nimbá; yombo-lupamando kepe nimbála.
ROM 2:11 Pulu Yemone yombo talapema lupa lupa naa apurupa, yomboma pali sere lepa apurumba akumunga ‘Juda yomboma lupa, we-yomboma lupa.’ nimba yombomanga uluma naa apurumba. ⸤Manda selu sipa apurumba.⸥
ROM 2:12 We-yombomane Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane nimba sirimuma naa pelemo-na naa pilkuli ulu-pulu-kirima selemele yomboma sika Pulu Yemone ononga kote pilipa “Mindili nangi.” nimbá-na-kolo ‘Nanga ungu-manema pulua toringi.’ naa nimbá. Juda yombomane Pulu Yemonga ungu-manema ono-kinia pelemo akuma pilkuli, ulu-pulu-kirima selemelemonga Pulu Yemone ononga kote pilipale ‘Ono nanga ungu-manema pulua toringi.’ nimba ono “Mindili nangi.” nimbála.
ROM 2:13 Yombomane Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma komumane mindi pilielemelemonga Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba naa kanolemo, mólo. Ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele pilku sengena panjiku selemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo akumunga ⸤Pulu Yemone aku sipa yomboma pali sumbi sipa apurupa “Mindili nangi.” nimbá⸥.
ROM 2:14 (Juda yombo naa molemele yomboma sika Pulu Yemonga Mosisini ungu-mane nimba sirimuma naa pelemo-na naa pilku molemele-na-kolo we konopumuni pilkuli ‘I-sipu sembó kinia peanga.’ ningu pilkuli Pulu Yemonga ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele aku siku selemele. Sika ono onono Pulu Yemonga ungu-manema naa pelemo-na-kolo aku siku selemele kinia Pulu Yemone ungu-manemane nimba molemo ono onono we pilielemele mele mona lemó.
ROM 2:15 Kanu yombomane selemele ulumane Pulu Yemonga ungu-manema ononga konopumanga pelemo mele lipa ora silimú. Onone uluma selemele kinia ononga konopumane apurupale ‘I-siku sekemele seko kinjikimili. I-siku sekemele seko kondokomele.’ nilimú mele konopumane pilielemele aku sipa Pulu Yemonga ungu-manema sika ononga konopumanga pelemo mele ononga konopumane lipa ora silimúla.)
ROM 2:16 Akumunga, Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Yesusi Karasi kote pilieli yemo molopa Pulu Yemonga kote pilindipale yombomanga konopumanga lopi sepa pelemo uluma kepe apurumbando yomboma pali aku sipa pilipa apurupa kote pilimba. Semane peangamo topo siliumuni aku sipa nimba silimú.
ROM 2:17 Pe kiniá, ono ‘Juda yomboma molemolo’ nilimili yomboma; ‘Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini nimba sirimuma pilipu sepole manda molemolo.’ ningu, ‘Olio Juda yomboma mindi Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma.’ nirimu yomboma molemolo, ono we-yombomanga Pulu Yemo mólo.’ ningu kála seko ononga imbima ambolko paka toko,
ROM 2:18 Pulu Yemone ‘ono sangi.’ nimba konopu mondolemo mele pilku, Pulu Yemonga ungu-manema ono mane siringi mele pilkuli ulu peanga sumbi nilima apuruku pilku ‘ima peanga’ ningu,
ROM 2:19 ono pilkuli ‘Pulu Yemonga ungu-manema sika olio-kinia pepa ungu-puluma kinia ungu-sikama kinia akuma pali aku ungu-manema kinia sika pelemo akumunga olione mongo kiri lepa aulka naa kanolemele yomboma sika lipu tapondopo membo andopo, simbulu tolina molemele yombomanga olio sika pa sendelima molopo, yombo konopu naa pelemoma kinia bolango kangama kinia sika mane silimulu.’ nilimili.
ROM 2:21 Aku siku sika nilimili liemu onone yombo lupama mane silimili mele ono onono nambi semu-na mane naa silimiliye? Onone yomboma mane sikuli “Wa naa liengi.” nilimili liemu pe ono onono nambi semu-na wa limilíye?
ROM 2:22 Onone yombomando “Ambo ye pulima ye lupama kinia wa ulu-kirinale naa seko, ye ambo lilima ambo lupama kinia wa ulu-kirinale naa sangi.” nilimili liemu pe ono onono nambi semu-na aku siku selemeleye? Yombomane we-mélema anjiku ‘olionga nokolemele pulu yema’ ningu popo tolemele mélema kanoko kiri pilielemele liemu pe Juda yombo naa molko we-yombo molemelemane ulkama takoko akuna sukundu pungu kanu mélema anjiku popo tolemele ulkamanga sukundu pungu mélema nambi semu-na kanoko peanga pilku wa limilíye?
ROM 2:23 Onone ‘Pulu Yemonga ungu-manema olio-kinia mindi pelemo akumunga olio yombo peanga olandopama.’ ningu ononga imbima ambolko paka tolemele liemu nambi semu-na Pulu Yemonga ungu-manema pulua tolemelemone Pulu Yemonga imbimu seko kinjilimiliye?
ROM 2:24 Onone aku siku selemelemonga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa: ‘Ono Juda yombomane selemelemonga Juda yombo naa molemele yombomane Pulu Yemo marake seko yunga imbimu ungu-taka tondolemele.’ nimba molemo.
ROM 2:25 Ono Juda yombomane ungu-manema pilku sengena panjiku sengi liemu kangomanga kangi se kopisiku wendo limili ulumuni ono lipa tapondolemo, aku-na-kolo ungu-manema pulua tongi liemu kangomanga kangi se kopisilimilimuni ungu se naa selemo. Aku siku selemelemonga yombo kangi se naa kopiseli yomboma mele molemele.
ROM 2:26 We-yombomane kangi se naa kopisikuli Pulu Yemonga ungu-manemane ‘Saa.’ nilimú mele pilku sengi liemu Pulu Yemone ono kanopa ‘yombo kangi se kopiseli ⸤Juda⸥ yomboma mele molemele.’ nimba naa kanombaye?
ROM 2:27 Kangi se naa kopisiku ungu-manema sengena panjiku selemele yombomane ono Juda yombo kangi se kopisiku ono-kinia ungu-mane pelemoma pulua tolemele yomboma onondo ninguli: “Pulu Yemonga ungu-manema pulua tolemelemonga aku siku seko kinjilimili kene ono papu mindili nangi.” ningí.
ROM 2:28 Yombo se yunga kangi kopiselimu mindi kanopale ‘yu Juda yombomo’ nimbámo yu sika Juda yombomo mólo. Kangi se kopisiku wendo liku eltolemele akumu ‘Kangikundu mindi unguri sepili.’ ninguli selemele kinia unguri naa selemo.
ROM 2:29 Yombo se konopuna sukundu ungu se selemo akumu mindi sika Juda yombomo molemo. Kangi se kopisiku wendo limili akumunga pulumu konopuna sukundu Pulu Yemonga yombomo nimba mako pelemo. ‘Kangi se i-siku kopisiku wendo liengi.’ nilimú ungu-manemone yuyu unguri naa selemo. Pulu Yemonga Minimuni konopuna sukundu selemo akumuni kanu yombomo lipa tapondolemo. Aku yombomo, we-yombomane kanoko peanga pilku kape ningu imbi ambolko paka naa tondolemele, Pulu Yemone yu kanopa peanga pilipa kape nimba yunga imbimu ambolopa paka tondolemo.
ROM 3:1 ⸤Juda yombomane kangi se kopisilimili aku ulu-pulumuni naa lipa tapondomu⸥ liemu Juda yomboma we-yombo-lupamanga nambi seko olandopa molongeye? Molo kangi se kopisilimili ulu-pulumunga nambolka ulu peanga se wendo olemoye?
ROM 3:2 Ama, Pulu Yemone Juda yomboma olandopa naa lipa tapondolemoye? Paa sika olandopa lipa tapondolemo. Ungu kumbinamo i-sipa: Pulu Yemone yunga unguma ‘Juda yombomane nokangi.’ nimba sirimu.
ROM 3:3 Sika Juda yombo marene ‘Aku unguma sika.’ ningu kuru naa mondolemele-na-kolo aku siku Pulu Yemonga unguma pilku naa limilímunga Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele “Naa sembó.” nimbáye?
ROM 3:4 Paa mólo! Yombomane pali sika kolo tolemele-na-kolo Pulu Yemone mindi alieli ungu sikama mindi nilimú. Aku sipa mele yunga bokuna ungu se nilimú, akumu i-sipa: “⸤Pulu Yemo,⸥ nuni ungu se nilinu kinia yombo sene “Kolo toleno.” paa manda naa nimbá. Yombo sene nu kote sendepale “I yemone kolo tolemo.” nilkanje nuni sumbi siku nilina kinia, yuni nu kotena ambolou naa ambolka. Kote we mania pulka.” nimba molemo.
ROM 3:5 Manda, olio ⸤Juda⸥ yombomanga ulu-kiri selemolo ulumane Pulu Yemonga ulu sumbi nili selemoma sepa mona lendelemo liemu olione nambolka ungu se manda nimulúye? “Pulu Yemone olio ulu-pulu-kiri selemolomanga pundu topa mindili silimú kinia sepa kinjilimú.” manda nimulúye? (I nikiru akumu we-yombo sene konopumuni pilipa ta nimba nilka mele nikiru.)
ROM 3:6 Aku sipu paa manda naa nimulú. Pulu Yemone ungu sumbi nilima mindi naa selkanje mana-yombomanga ulu-puluma nambi sepa sumbi sipa pilipa apurulkanje? Manda sumbi sipa naa pilipa apurulka.
ROM 3:7 Aku-sipa na-kolo yombo sene konopumuni pilipa nimbale: “Nane kolo tolio ulumane Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molombando yunga ungu sikama sepa mona lendemu liemu yuni nando “Seko kinjilinumunga mindili nani.” nambi semu-na nilimúye?” nilka.
ROM 3:8 Yombo sene aku nilkanje i ungu kiri mele nilimolánje peanganje: “‘Ulu peangama wendo opili.’ nimbu ulu kirima samili.” nambi semu-na manda naa nilimoláye? I ungu kirimu mele yombo marene kolo toko nando “Aku nilinu.” nilimili. Aku nilimilimunga mindili nonge kinia papu.
ROM 3:9 Aku liemu i ungumunga pulumu nambolkare nimbu manda pilimulúye? Pulu Yemone olio Juda yomboma kanopa peanga pilipa yombo-lupama kanopa kiri pilielemoye? Paa mólo! Nane u akumundu ungu se nindu kanumu. “Olione ulu-pulu-kirima selemolo.” nindu kanu ungumuni olio Juda yomboma kinia we-yomboma kinia pali aki tolemo.
ROM 3:10 Pulu Yemonga bokuna aku sipa ungu mare molemo. Akumuni nimbale: “Pulu Yemone yombo seluri kepe ‘yombo sumbi nili se’ nimba naa kanolemo.
ROM 3:11 Yombo se Pulu Yemone kanopa ‘ulu sumbi nilima’ nimba pilielemo uluma pilielemo yombo se naa molemo. ‘Pulu Yemo kinia kopu sepo molambili.’ nilimú yombo se naa molemo.
ROM 3:12 Yomboma pea pali Pulu Yemonga aulkamo munduku kelielemele. Ono pali seko kinjiku Pulu Yemone ono-kinia ulu mare kopu sepa sembá ulu se naa liepili molemele. Yombomanga se ulu peangama sepa molemo yombo seluri kepe naa molemo. Se paa mólo.”
ROM 3:13 “Ononga kerema yombo-óno-kolea muru akuoli we lemó mele gilimú; keremane ungu awisili kolo toko mindi nilimili.” “Wambiyemanga kerena tomo pelemo mele ononga keremanga aku sipa yomboma seko kinjilimili unguma pelemo.”
ROM 3:14 “Alieli onone yomboma kinia mumindili kolko ‘paa molko kinjangi!’ ningu keremane umbuna awisili silimili.”
ROM 3:15 “Alieli yomboma toko kondongendo konopu siku toko kondoko,
ROM 3:16 ‘yomboma mindili nongo molangi.’ ningu seko kinjiku umbuna siku,
ROM 3:17 yomboma kinia konopu seluna pupili molonge aulkamo kanoko imbi naa silimili.”
ROM 3:18 “Ono ‘Pulu Yemo ye paa awilimu.’ ningu yu-kinia kanga-kolte kepe pipili naa kololemele.” nimba molemo mele aku sipu molemolo.
ROM 3:19 Sika olio pilielemolo, ‘Yombo selurini kepe “Na molopo kondolio. Na yombo sumbi nili se.” naa nipili. Koleamanga pali molemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘Uluma seko kinjilimili.’ nimba kanopili.’ nimba Pulu Yemonga ungu-manemane nilimú akumu ungu-manemane nokolemo ⸤Juda⸥ yombomando nilimú. Akumunga Juda yombomane kepe ‘Pulu Yemone olio ‘molko kondolemele.’ nimba kanolemo.’ ningu manda naala ningí.
ROM 3:20 Akumunga, Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma yombomane mimi siku pilku liku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba naa kanomba. Ungu-manemanga pulumu i-sipa: Ungu-manemane olio ulu-pulu-kiri sepo molemoloma lipa ora silimú akumu pilipuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu-puluma selemolo.’ nimbu pilielemolo.
ROM 3:21 Pulu Yemonga ungu-manemane Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba aulka se naa sirimu, aku-na-kolo kiniá Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu mona wendo omba lemó. Aku ulu-pulumu lupala; Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando sirimumanga ulu-pulumu lupala. Mosisini ⸤torumu bokuma⸥ kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ⸤toringi bokuma⸥ kinia, ⸤aku bokumanga⸥ onone Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulu pe wendo ombámondo bokumanga ningu siku toringi molemóla. Aku ulu-pulumu kiniá mona lemó.
ROM 3:22 Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo ⸤mele⸥ i-sipa: Yesusi Karasini olionga nimba senderimu kanu ulumu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo. Pulu Yemone mana-yomboma kanopa apurumbando yunga Juda yomboma lupa kanopa apurupa yombo talape lupama lupa kanopa apurupa naa selemo. ⸤Juda yomboma kepe, we-yomboma kepe,⸥ yomboma pea pali kanopa apurulimú aulka akumu selu mindi.
ROM 3:23 Yombomane pali ulu-pulu-kirima seringi, selemele. Yombomane pali Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma naa selemelemonga molko kondonge mele nimba panjerimumu manda naa lingí.
ROM 3:24 Yombomane pali ⸤aku siku Pulu Yemone “Saa.” nimba panjerimu ungu-manema pilku liku naa seko bulu siku seko kinjiku moloringi⸥-na-kolo yuni mana-yomboma pali we kondo kolopa olio kanopale, ‘ononga ulu-pulu-kirima siye kolopo ono konopu sumbi nimba peli yomboma molemele nimbu kanombo.’ nirimu. Olionga nimba kolali sepa kolondorumumuni Yesusi Karasini olio kolea kirina naa pumbu, Pulu Yemo pea kelepo seluna molomolo aulkamo akisinderimumunga Pulu Yemone olio aku sipa nimba kanolemo.
ROM 3:25 ‘ ‘Ononga ulu-pulu-kiri selemelemanga kolangi tambo.’ naa niembo.’ nimba ‘Yu ononga nimba kolali sepa kolondopili.’ nimba Pulu Yemone Yesusi Karasi yando sirimu. Pe kiniá yombo yu-mele-mele “Yu sika nanga nimba kolali sepa kolondorumu. Yunga meme ondondorumumuni nanga ulu-pulu-kiri selio konopuna pelemoma manda kulu tondomba kene sika omba kulu tondopili.” ningu kuru mondonge yomboma paa sika konopu kake sepili molonge Pulu Yemone kanomba. ‘Na konopu sumbi nimba pepili molopo ulu-pulu sumbi nilima mindi kanopo peanga pilipu, ulu-pulu-kirima kanopo kiri pilielio mele piliangi.’ nimba Pulu Yemone Yesusi Karasi yando sirimu. U sika yuni anda-kolepa yomboma we kondo kolopa ononga ulu-pulu-kiri seringima kanopale we siye kolopa ono ‘Mongo likimili kene mindili nangi.’ naa nirimu.
ROM 3:26 ‘Aku-na-kolo kiniá molemele yombomane ‘Na konopu sumbi nimba pepili molopo ulu-pulu-kirima we siye naa kolopo ulu-pulu sumbi nilima mindi kanopo peanga pilielio.’ ningu piliangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Yesusi olionga ulu-pulu-kirimanga kolali sepa kolondopili.’ nimba yando sirimu. ‘Yesusini olionga nimba senderimu ulumu manda.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo.
ROM 3:27 Pe kiniá yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba aulka se sena lemoye? Yombo sene yunga tondolomone ungu-manema yuni yuyu pilipa lipa selemo uluma manda naala selemo. Olio yu-mele-mele ‘Yesusini olionga nimba senderimu ulumu manda.’ nimbu kuru mondopo limulú akumu mindi manda selemo. Aulka se lupa mólo. Aulka selumu mindi. ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumu-mambale Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa olio yombo sumbi nilima nimba kanolemo.
ROM 3:28 Olione pilipuli, ‘⸤ ‘Yesusini olionga nimba senderimu ulumu mindi manda.’ ⸥ ningu kuru mondolemele yomboma aku siku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo.’ nimbu pilielemolo. Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma pilipu semolo kinia manda naa sembá. Akumunga ⸤yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba aulka se naa lemó.⸥
ROM 3:29 ⸤Yombo sene yunga imbimu yuyu ambolopa paka tomba aulka se naa lemó ungu se molemóla. Akumu i-sipa:⸥ Pulu Yemo Juda yombomanga manjipa Pulu Yemo molemoye? We-yombo-lupamanga Pulu Yemo móloye? Mólo. Pulu Yemo we-yombo-lupamanga kepe pali Pulu Yemo.
ROM 3:30 Pulu Ye selumu mindi molemo, akumuni yombo kangi se kopisiku wendo limilimane ⸤ ‘Ye Nokoli Karasimu yu mindi sika lipa tapondólimu. Karasi Yesusini olionga nimba senderimu ulumu⸥ sika manda.’ ningu kuru mondolemelema kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanopa, yombo kangi se naa kopisilimilimane aku sikula “Sika.” ningu kuru mondolemelema kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanombala. ⸤Pulu Yemone aku sipa nimbá aulka selumu mindi,⸥ akumunga ⸤yu sika we-yombo-lupamanga kepe pali Pulu Yemo.⸥
ROM 3:31 Akumunga, olio ‘Akumu sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni ungu-manema ‘unguri mólo’ nilimuluye? Paa mólo. ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni ‘Ungu-manema enge nipili.’ nilimulu.
ROM 4:1 ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone kanopa ‘Yombo konopu sumbi nimba pelima.’ nimba kanolemo akumunga ungu nikiru⸥ akumunga olio Juda yombomanga mana pulu-pulu anda-kolepa Eporayamo-kinia ulu wendo orumumunga olione nambolka ungu se nimulúye?
ROM 4:2 Eporayamone yu yuyu ulu serimumanga sika Pulu Yemone yu kanopa yunga ulu-pulu-kirimu siye kolopa ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu liemu yu yuyu yunga imbimu ambolopa paka tolkanje papu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga kumbi-kerena gilipa yunga imbimu ambolopa paka topa ‘Nanga tondolomone na ulu i-sipu i-sipu sendumunga na ye sumbi nílimu molio.’ manda naa nilka. ⸤Pulu Yemone ‘Aku sipa mólo.’ nilka.⸥
ROM 4:3 Aku ungumundu Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimúye? Akumuni nimbale: “Pulu Yemone yu-kinia “Sembó.” nirimu mele Eporayamone ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondorumumunga kanopale Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanorumu.” nimba molemo.
ROM 4:4 Yombo sene yombo senga kongonomo sendelemo kinia méle kalolemo limú akumu ‘We sikimu-na na naa likiru. Na yunga kongonomo sendeliomonga sikimu-na likiru.’ konopu lemó.
ROM 4:5 Aku sika na-kolo yombo sene ⸤ ‘Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nílimu’ nimba kanopili.’ nimba⸥ we-ulu mare kála sepa selemo kinia uluri naa selemo. ‘Pulu Yemo kinia sepa kinjilimú yombo sene ⸤konopu topele topa Yesusini yunga nimba senderimumunga⸥ Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘yu yombo sumbi nílimu’ sika manda nimba kanomba.’ nimba kuru mondolemo yombomo sika Pulu Yemone kanu yombomo aku selemomonga ‘yu yombo sumbi nílimu.’ nimba kanolemo.
ROM 4:6 Depitini aku ungumunga ungu selu-sipala nirimu. ‘ ‘Yombo sene ulu ⸤peanga⸥ mare kála sepa naa selemo-na-kolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Yombo sumbi nílimu.’ nimba kanolemo yombomo yu “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.’ ningu piliangi.’ nimba nimbale:
ROM 4:7 “Yombomanga ulu seko kinjilimilima Pulu Yemone ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopa, ononga ulu-pulu-kirima konopumanga kamu kulu tondolemo yomboma ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
ROM 4:8 Yombo senga ulu-pulu-kirimanga Ye-Awilimuni kelepa naa pilipa, “Seko kinjerinumunga pundu toko mindili nani.” naa nimbá yombomo yu “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.” nirimu.
ROM 4:9 I konopu peanga pepili molko kondonge mele ⸤Depitini⸥ nirimu ulumu yombo kangi se kopisilimili yombo akumanga mindiye? Molo kanu ulu-pulumu yombo kangi se naa kopisilimili yombo akumanga peaye? Aku ungumu u niliu kanumu. ‘Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu.’ u niliu kanumu.
ROM 4:10 Eporayamo nambi sepa molorumu kinia Pulu Yemone kanopale ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumuye? Yu kangi se kopiserimu kinia Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nirimu molo u kangi se naa kopisepili aku sipa nirimuye? Yu kangi se u naa kopisepili Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nirimu kanumu. ⸤Akumunga pilipuli ‘Kangi se kopiserimu ulumuni Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu.’ nimba kanomba uluri naa serimu.’ nimbu pilielemolo.⸥
ROM 4:11 Yu u kangi se naa kopisipale Pulu Yemone nirimu mele ‘ ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu. ‘I yemo Pulu Yemone ‘ye sumbi nílimu’ nimba kanolemo.’ ningu kanangi.’ nimbale ‘Kangi se i-siku kopisani.’ nimba mane sirimu kanumu paa pe mane sirimu. Akumunga yombo kangi se naa kopisiku Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemone kanu yomboma ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo yombomanga pali Eporayamo yu aku yombomanga anda-kolepamo.
ROM 4:12 Kangi se kopisilimili yombo talape akuna sukundu yombo mare kangi se we naa kopisilimili. U Eporayamo kangi se naa kopisipale Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu mele onone aku siku u Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ ningu kuru mondokole pe kangi se kopisilimili aku ⸤Juda⸥ yomboma Eporayamo yu ononga anda-kolepamola. ⸤Kangi se naa kopiseli yombo ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kinia, kangi se kopiseli yomboma kepe, Eporayamo yu ononga pali anda-kolepamo.⸥
ROM 4:13 Pulu Yemone mana méle serimuma pali “Eporayamo kinia yuni kalopa limba yomboma kinia ono monge-méle simbú.” nimba panjerimu akumu Eporayamone ungu-mane mare pilipa sengena panjipa serimumunga naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘Eporayamo yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanopale “Mélema pali simbú.” nimba, nimba panjerimu.
ROM 4:14 ⸤Ungu-manema pelemo kinia yombomane akuma pulua tolemelemonga⸥ ungu-manemane Pulu Yemone yomboma kanopa kiri pilipa ono umbuna simba selemo aulkamo akisindilimú⸤-na-kolo⸥ ungu-manema naa lemó kinia yombomane ungu-manema pulua tonge aulkamo naa lemóla, akumunga ungu-manema pilku sengena panjiku sengemonga Pulu Yemone “mélema simbú.” nimba panjilkanje ⸤ ‘Yuni nikimu mele sika aku sembá.’ ningu⸥ kuru mondoli ulumuni uluri naa selka, Pulu Yemone “Mélema simbú.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pulkala.
ROM 4:16 Akumunga Pulu Yemone ‘Eporayamondo “Simbu.” nimbu, nimbu panjikiru ungumu nane yomboma we kondo kololiomonga mindi wendo ombá. ‘Aku ungumu Eporayamo kinia yuni kalopa limba yomboma kinia ononga pali ungumu pepili.’ ’ nimbale ‘⸤ ‘Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu⸥ kuru mondongemonga manjipa i ungumu kamu wendo opili. ⸤Aulka se lupa mólo.⸥’ nirimu. Yombomane ungu-manema pilku sengena panjiku selemele aku yombomando manjipa naa nirimu. Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu mele aku siku ningu kuru mondonge yomboma onondo kepe pea nirimu. Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo.
ROM 4:17 ⸤Eporayamo olio Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yombomanga pali anda-kolepamo⸥ akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa: ‘⸤Pulu Yemone Eporayamo-kinia nimba panjipa nimbale:⸥ “‘Nu yombo talape awisilinga anda-kolepamo molani.’ nirindu.” nirimu.’ kanumu. Akumundu Eporayamone ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu Pulu Yemone ‘Eporayamo yu olionga pali anda-kolepamo molemo.’ nimba kanorumu. Pulu Yemone kololemele yomboma konde molonge ulu-pulumu sipa, méle naa lemóma ‘wendo opili.’ nilimú kinia sika aku sipa wendo olemo aku Pulu Yemo ⸤Eporayamone ‘Sika nilimú.’ nimba kuru mondorumu⸥.
ROM 4:18 Pulu Yemone anda-kolepa Eporayamondo “Nu yombo talape awisili kalko lini.” nimba panjerimu ungumu Eporayamo yuni kuru mondopa liltimu. Kanu-kinia ‘⸤Anda lekembolomonga⸥ ungu nimba panjerimu ungumu we manda wendo naa ombá-na-kolo yuni kamu sembá.’ nimba Eporayamo yu nokopa molopale u naa kanorumu-na-kolo Pulu Yemone nirimu mele yuni ‘Pulu Yemone kolo naa tolemo-na sika walte sembá.’ nimba pilipa siye naa kolopale ‘Semba.’ nimba we nokopa molorumu. ⸤Pulu Yemo yuni ungu nimba panjerimu ungumu yu i-sipa: Yuni Eporayamondo nimbale: “Nuni kalko lini yomboma paa awisili molonge.” nirimu.⸥ Aku nirimu kinia Eporayamone pilipa ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondopale nokopa molopale pe yu yombo talape awisilinga anda-kolepamo molorumu.
ROM 4:19 Yuni kuru mondorumu mele paa kanga-kolte kepe siye naa kolorumu. Yu molopili kalia-ingima pali wane anderete mele omba purumu yu anda lepa pora sipale ambomo-kinia pepa bolango membá tondolomo naa perimu, yunga ambo Sera ambu lierimu, aku siku sika moloringili-na-kolo ⸤ ‘Aku sipu molopole bolango nambi sepo membolonje? Manda naa membolo.’ nimba naa pilipale,⸥
ROM 4:20 Pulu Yemone “Nu kango meni.” nimba panjerimumu pilipa mindi molopale konopu talo sepa naa pilipa ‘Paa sika sembá.’ nimba kuru mondopa molopale nirimumuni, ‘Pulu Yemone ungu nimba panjerimumu paa sika manda sembá.’ nimba pilipa molopale yuni Pulu Yemonga imbi ambolopa paka tondopa mindi molopale yunga kuru mondorumu ulumu olando olando purumu.
ROM 4:22 Yu aku sipa kuru mondorumumunga Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nílimu molemo.’ nimba kanorumu.
ROM 4:23 ‘Pulu Yemone yu ‘ye sumbi nili se’ nimba kanorumu.’ kanu ungumu ‘Eporayamo yunga mindi.’ ningu kanu ungumu bokuna naa tondoringi.
ROM 4:24 Olio yandopa yandopa ‘piliangila.’ ningu kanu ungumu bokuna tondoringi. Pe olio kiniá pilipuli ‘Yesusi olionga Ye-Awilimu kolorumu kinia ‘Yu lomboropa ola molopili.’ nimbale serimu Pulu Yemo.’ nimbu pilipu ‘Yu nilimú mele kolo naa topa sika selemo sembá.’ nimbu kuru mondopo ambolopo molomolo yomboma yuni Eporayamo kanorumu mele olio aku sipa ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemóla.
ROM 4:25 ‘Yesusi yu olionga ulu-pulu-kiri selemolomanga pundu tondombando kolali sepa kolondopili.’ nimba Pulu Yemone yu mana maniando olio sipale nirimumuni, pe yuni olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘olio ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele’ nimbu kanambo.’ nimba Yesusi yu ‘Kelepa lomboropa ola molopili.’ nirimu.
ROM 5:1 Akumunga, ⸤ ‘Pulu Yemone nirimu ungu akumu sika.’ nimbu⸥ kuru mondolemolomonga Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemo akumunga olionga Ye-Awili Yesusi Karasini senderimumuni olio Pulu Yemo kinia seluna konopu selu pepili molomolo aulkamo akisinderimumunga yu-kinia konopu seluna pupili kopu sepo molemolo. Yesusi Karasi-mambele Pulu Yemo-kinia konopu seluna pupili kopu sepo molemolo.
ROM 5:2 Olio ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolo yomboma, aku yemone olionga nimba senderimumuni Pulu Yemone olio we kondo kololemo ulu-pulumunga sukundu molemolo aulkamo akisinderimu. ‘Pulu Yemo kinia pea pumbu mulu-koleana kopu sepo molomolo.’ nimbu pilipuli olio konopu sipu nokopo molemolola.
ROM 5:3 Akumunga mindi konopu naa silimulu. ‘Olio-kinia umbuna wendo olemomane olio kuru mondolemolo ulumu sepa tondolo mundulimú.’ nimbu pilipuli aku umbunama wendo olemo kinia olio konopu silimulula.
ROM 5:4 Pe olio kuru mondolemolo ulumu sepa tondolo mundulimú ulumuni ‘Ono nambi sengenje?’ nimba manda manjilimú kinia Pulu Yemone ‘ono konopu tondolo pupili molemele nimba kanolemo ulumu’ olio-kinia ‘wendo opili.’ nilimú. Pe manda manjeli ulumuni ‘olio Pulu Yemone lipa tapondopa, “Yu-kinia pea molamili waa.” nimbá.’ nimbu pilielemolo mele ‘tondolo pupili. Siye naa kolko nokoko molangi.’ nilimú.
ROM 5:5 Pe ‘Pulu Yemone olio lipa tapondomba.’ nimbu pilielemolo ulumu olio oliolio ‘Sika wendo ombá.’ nimbu we nokopo naa molemolo. Pulu Yemone Mini Kake Séli u olio sirimu akumuni olionga konopuna Pulu Yemo olio konopu mondolemo ulu akumu ondondorumu akumunga ‘Sika wendo ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu ‘Ombánje naa ombánje.’ nimbu konopu awisili lipu naa mundulimulu. Paa sika wendo ombá.
ROM 5:6 Olionga ulu-pulu-kiri selemoloma olio oliolione siye kolopo topo mania mundumulú enge se naa perimu kinia Pulu Yemone ‘Sendembo.’ nimba, nimba panjerimu mele kamu sembá wale kanumunga olio Pulu Yemo bulu sipu sepa kinjeli yombomanga nimba Karasi kolondorumu.
ROM 5:7 Pulu Yemonga ungu-manema pilipa lipa sepa kondolemo yombo konopu sumbi nimba peli se toko kondonge senge kinia olionga yombo sene yu kondo kolopa “Mólo.” nimba ‘Na yunga kolali sepo toko kondangi kolondambo.’ nimbáne naa nimbánje. Wale awisili yombo sene aku siku naa nilimili kanumu. Molo yomboma kondo kolopa lipa tapondolemo yombo peanga se toko kondonge senge kinia yombo sene yu kondo kolopa “Mólo.” nimba ‘Na yunga kolali sepo toko kondangi kolondambo.’ nimbánje. Wale marenga sika aku siku nilimolánje.
ROM 5:8 ⸤Akumu sika⸥ na-kolo Pulu Yemone olio ‘Konopu mondolio ulu imu ono kanangi.’ nimba olio ulu-pulu-kiri seli yomboma mindi molamili ⸤ ‘Pulu Yemone olio naa topili.’ nimba Pulu Yemo⸥ yunga Malo Karasi olionga nimba kolali sepa kolondorumu ⸤aku sipa Pulu Yemo olio paa sika konopu mondolemo mele Pulu Yemo yuni olio lipa ora sirimu⸥.
ROM 5:9 Pe Karasi olionga nimba kolondombando yunga meme ondopa omba wendo purumu akumuni Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, olio ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo liemu akumunga olando sipa Karasi olionga nimba senderimu kanumuni Pulu Yemo mumindili kolomba walemo wendo ombá kinia olionga unguri naa pemba.
ROM 5:10 Olio yu-kinia opa-touma molorumulu kinia yunga Malo olionga nimba kolondorumu kanu ulumuni olio ‘Pulu Yemo kinia kelko konopu seluna pupili sere leko molangi.’ nimba olio lipa Pulu Yemo kinia sere lenderimu. Aku sipu kiniá yu-kinia paa sika seluna molemolo liemu Karasi kelepa lomboropa ola molorumu konde molemo aku ulumuni Pulu Yemone olio paa sika lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo limba.
ROM 5:11 Aku sipa mindi mólola. Ulu se pea i-sipa: Olionga Awili Yesusi Karasini olio Pulu Yemo kinia lipa seluna kelepa sere lenderimumunga yu-kinia kelepo konopu sere lepo molemolo-na Karasi yuni aku serimumuni kiniá olio Pulu Yemo-kinia paa konopu sipula molemolo.
ROM 5:12 ⸤Olio Pulu Yemo-kinia opa-touma molopole pe yu-kinia kelepo konopu seluna pupili molemolo nikiru akumunga ungu se piliangi niembo:⸥ U-pulu-pulu ma-koleana Atamene ulu-pulu-kiri se serimu kinia ulu-pulu-kirimu kamu mana perimu we pelemo. Atamene serimu aku ulu-pulu-kirimuni kololi ulu-pulumu wendo orumu. Akumunga kiniá yandopa yandopa olio yombomane pali ulu-pulu-kirima selemolo-na olio-kinia pali kololi ulu-pulumu wendo olemóla.
ROM 5:13 Pulu Yemone Mosisindu “‘Yomboma i-siku i-siku sangi.’ ni.” nimba ungu-umbu tondopa ungu-manema u naa nimba sipili ma-koleana ulu-pulu-kirima u sika we perimu. Aku-na-kolo Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema yomboma u naa nimba sipili u ulu-pulu-kirima seringi kinia Pulu Yemo yuni kanopale boku senga naa topa akumanga “Pundu taa.” ni naa nirimu.
ROM 5:14 Akumu sika na-kolo kololi ulu-pulumu Atame molorumu kinia lierimu, pe yandopa Mosisi molorumu kinia we lierimula. Atamene Pulu Yemonga ungu se pilipa mokoli sepale kolorumu aku siku yomboma pali Pulu Yemonga ungu selu sipa mele pilku mokoli naa seringi-na-kolo we koloringila. Kanu ye Atamene serimu ulumu kinia pe orumu yemone serimu ulumu kinia selu-sipa mele akumu i-sipa: Atamene serimumunga ulu-pulu se wendo orumula; pe orumu yemone serimumunga ulu-pulu se wendo orumula.
ROM 5:15 Aku-sipa na-kolo seringilimunga ulu-pulu lupa-lupa wendo orumu. Pulu Yemone olio we kondo kolopale yuni serimu ulu akumu paa lupala; Atamene serimu ulu-pulu-kiri aku ulumu yu paa lupala. I ulutolo selu-sipa mólo, ulu lupa lupatolo. Ye selumuni ulu-pulu-kiri serimu aku ulumuni yombo awisili kololemele-na-kolo Pulu Yemo olio yomboma we kondo kololi ulumuni méle paa peangamo we simbando Yesusi Karasi we sirimu, aku yemone manjipa yomboma we kondo kolopa yombo awisili konde molko kondoko mindi pungí aulkamo akisinderimu.
ROM 5:16 Akumunga ungu se pelemóla. Pulu Yemone we sirimumu kinia, kanu ye selu ulu-pulu-kiri serimumunga wendo orumu ulumu kinia, lupa lupa. Ye selumuni ulu-pulu-kiri serimu akumuni yomboma pali Pulu Yemone kote sendepale “Ono pali seko kinjilimilimunga mindili nongo molko mindi pangi.” nimbá aulkamo akisinderimu-na-kolo Pulu Yemone we sirimu mele i-sipa: Yombomane ulu-pulu-kiri awisili seringi kinia Pulu Yemone “Mindili nangi.” nilka-na-kolo we kondo kolopa yombomando aku naa nimbá. Ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa ono ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemo.
ROM 5:17 Ye selumuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu pilipa mokoli serimu akumunga kanu yemone ulu-pulu-kiri serimumunga kololi ulu-pulumu ye nokoli kingi mele molopa yomboma pali tondolo mundupa nokolemo. Akumu sika liemu Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulumu kinia yuni olio we sirimu ulumu-tolonga tondolomo olandopamo. Pulu Yemone yomboma we kondo awili sepa kololi ulu-pulumu kinia Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu kinia lingí yomboma ono ye selu Yesusi Karasini serimumunga ye nokoli kingima molko mélema nokoko konde molko mindi pungí.
ROM 5:18 Aku liemu ye selumuni ungumu pilipa mokoli serimumunga Pulu Yemone yomboma pali kote sendepa ‘Mindili nangi.’ nimbá ulumu wendo orumu, aku sipala ye selumuni ulu sumbi nílimu serimumunga Pulu Yemone yomboma pali kanopa, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘yombo konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanolemomonga yomboma konde molko mindi pungí ulu-pulumu wendo orumu.
ROM 5:19 Ye selumuni ungumu mokoli serimu akumunga yombo awisilini ulu-pulu-kiri seringi yomboma moloringi, aku sipa ye selumuni ungumu pilipa sengena panjipa serimumunga yombo awisili yombo sumbi nilima molonge.
ROM 5:20 Yomboma seko kinjiku molangi Pulu Yemone ‘Ungu mokoli selemele mele olandopa seko mokoli sangi.’ nimba ⸤Mosisi⸥ ungu-manema sirimu. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone ungu-manema sirimumunga⸥ yombomane ulu-pulu-kiri olandopa olandopa seringi kinia Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulumu olandopa purumula.
ROM 5:21 Aku liemu ulu-pulu-kirima kololi ulu-pulumunga ye nokoli kingi mélemo molopa kololi ulu-pulumu nokorumu aku sipala Pulu Yemone yomboma we kondo kololi ulu-pulumu ye nokoli kingi mélemo molopa olio nokopa olionga Ye-Awili Yesusi Karasimuni senderimumunga Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemomonga alieli konde molopo mindi pulimulu ulu-pulumu ⸤Pulu Yemonga⸥ we kondo kololi ulumuni silimú.
ROM 6:1 ⸤U yombomane ulu-pulu-kiri awisili seringi kinia Pulu Yemone ono paa kondo kolorumumunga⸥ pe kiniá nambolka nimulúnje? “Pulu Yemone olio paa kamu we kondo kolopili kene ulu-pulu-kirima kamu sepo molamili.” niemiliye?
ROM 6:2 Aku paa naa niemili. Olio ⸤kiniá Karasinga yombo molemoloma⸥ konopu-kiri akumane olio u ulu-pulu-kirima konopu mondopole serimulu aku konopu-kiri perimuma kolopa pora sirimu. Aku konopuma kolorumumunga aku sipu ulu-pulu-kirima mundupu kelierimulu kanumu. Pe kiniá kelepo nambi sepo manda ulu-pulu-kirima sepo molomoloye? ⸤Kelepo semolo aulka se naa pelemo.⸥
ROM 6:3 Olio no liltimulu kanu ulumuni Karasi Yesusi kinia olio kinia yombo selumu mele molorumulu. Pe Karasi-kinia yombo selumu mele molorumulu-kulu yu kolorumu kinia ⸤olionga u-konopu-kiri perimuma⸥ yu pea kolorumulu. Imu naa pilielemeleye?
ROM 6:4 Pe no liltimulu akumuni ⸤olionga konopu-kiri uma pepili⸥ yu-kinia pea kolopole, yu pea óno seringi óno-koleana perimulu. Yu pea óno-koleana peringi kinia Lapane “Yu lomboropa ola molopili.” nirimu kanu ulu tondolomone olio ⸤u-konopu-kiri pepili⸥ molopo kinjerimulu mele siye kolopo, kiniá u-konopu-kirima kolorumu, kiniá konopu konde peangama pepili molemolo.
ROM 6:5 Karasi kolorumu kinia olio yu-kinia pea kopu sepo kolorumulu, aku liemu pe yu lomboropa ola molorumu kinia paa sika aku sipu olio yu-kinia pea kopu sepo lomboropo ola molopo yu molemo mele pea molomolola.
ROM 6:6 Olio pilielemolo, ‘Karasi unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumu kinia Pulu Yemone olionga u perimu konopu kirima ‘Yu pea unju-perana kolangi.’ nirimu. ‘Ulu-pulu-kiri selemolomanga ulu-pulumu tondolo naa pupili, olio naa ambolopili, kelko pilku naa sangi kene Karasi pea kolangili.’ nirimu, pea toko kondoringi.’ nimbu pilielemolo.
ROM 6:7 Yombo se kololemo kinia ulu-pulu-kirimane yu kelepa lipa manda naa ambolomba akumunga ⸤ulu-pulu-kirima kelepo pilipu semolo aulka se mólo⸥.
ROM 6:8 ‘U Karasi pea kolorumulumunga yu pea molomolo.’ nimbu kuru mondolemolo.
ROM 6:9 Olio pilielemolo, ‘Karasi lomboropa ola molorumu akumunga kelepa manda naa kolomba. Kololi ulu-pulumuni kelepa yu manda naa ambolomba.’ nimbu pilielemolo.
ROM 6:10 Karasi kolorumu kanu ulumuni ‘Ulu-pulu-kirimane yu kamu kelepa kondi naa topili.’ nimba waltikele mindi kolorumu. Aku-na-kolo kiniá yu we molemo kanu ulumuni Pulu Yemone ‘Pilipu molopo pea kopu sepo molambili.’ nimba pea molembele.
ROM 6:11 Aku siku ono Karasi Yesusi pea kopu seko molemele kene, kiniá ‘Olio kolorumulu kinia ulu-pulu-kirima mania purumu. Pe kiniá ulu-pulu-kirima kinia olio kinia seluna naa molemolo. Pulu Yemo pea kopu sepo molemolo.’ ningu pilku molayo.
ROM 6:12 Akumunga ononga u-we-konopuma kolopa konopu-konde pepili molemele kene kiniá ‘Ulu-pulu-kirimane olionga kangima naa nokopili, kangi akumane olio ‘Ulu-pulu-kirima yakala kolkole sangi.’ nimba olio kondi tomba kinia aku naa semolo.’ ningu tondolo munduku molayo.
ROM 6:13 ‘Olionga kangimanga kimbu ki gilimuma kinia we-méle gilimuma kinia akumane sepo kinjipu ulu-pulu-kirima samili.’ naa niengi. ‘Aku uluma naa sepo ulu olandopamo samili.’ ningu ‘Olio Karasi kinia pea kolorumulu, kiniá kelepo konde molemolo kene olionga kimbu ki kangima pali Pulu Yemo siemili. Olionga kangima pali Pulu Yemone nokopili. Akumane ulu sumbi nilima manjipu sepo molamili.’ ningu sayo.
ROM 6:14 Pulu Yemone u Mosisi nimba sirimu ungu-manemane ono naa nokopa, Pulu Yemone ono we kondo kolopale Malo Yesusini ononga nimba senderimumunga ono Pulu Yemonga yomboma molemelemonga ulu-pulu-kirimuni ‘Na ononga awilimu.’ nimba naa nokopa molomba, akumunga ⸤onone aku siku ‘olionga kangima Pulu Yemonga mindi.’ ningu ‘ulu sumbi nilima mindi samili.’ niengi.⸥
ROM 6:15 Kiniá ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemane olio naa nokolemomonga olio nambi semoloye? Kiniá Pulu Yemonga we kondo kololimuni olio nokolemo akumunga ulu-pulu-kirima samiliye? Paa mólo!
ROM 6:16 ‘Yombo sene ‘yombo senga kendemande-yombomo molambo.’ nimbale yu sika kanu yombomonga unguma mindi pilipa lipa yunga kongonoma manjipa kála sepa sendelemo.’ akumu ono naa pilielemeleye? Aku sipa melela ono ulu-pulu-kirimunga kendemande sendeko molongi liemu aku sengemonga kolonge. Molo Pulu Yemonga kendemande sendeko yunga unguma pilku sengena panjiku molongi liemu aku sengemonga Pulu Yemone ‘Ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanomba. Aku ningu naa pilielemeleye?
ROM 6:17 Ono sika u ulu-pulu-kirimunga kendemande-yomboma moloringi-na-kolo kiniá Pulu Yemonga unguma ⸤ ‘pilku liengi.’ ningu⸥ ono mane siringi kinia aku unguma paa kuru mondoko liltingi, aku siku seringimunga kiniá olione Pulu Yemo kinia ‘Paa ange.’ niemili.
ROM 6:18 U ulu-pulu-kirimuni ono tondolo mundupa ka sipa ‘yunga kendemande-yomboma molangi.’ nirimu-na-kolo pe Pulu Yemone ono lipa tapondopa wendo liltimu kinia ono ulu-pulu sumbi nílimunga kendemande-yomboma molemele.
ROM 6:19 ‘Nane ungu-mane we simbú kinia sumbi siku naa pilingínje.’ nimbu ononga umbu-konopumane we-mana-unguma semane toko nilimili mele nikiru. U ‘ulu-pulu-kirima ononga kimbu ki kangimanga pali ye nokoli mele molopili.’ niringi kinia tondolo mundupa nokorumu kinia kimbu ki kangimanga mélemane ulu-pulu peanga se naa seko, ungu-manema pulua topa kalaro molemo ulu-pulu-kirima mindi olandopa olandopa ka-kongono mele manjiku seko moloringi, aku siku mele kiniá topele toko ‘kimbu ki kangimanga pali ulu sumbi nilimanga kendemande mele molamili.’ ningu Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo ulu-pulu peangama kinia ulu-pulu sumbi nilima kinia akuma mindi seko molayo. ‘Pulu Yemonga yombo kake selima molamili.’ ningu aku sangi.
ROM 6:20 Ulu-pulu-kirimane ono ambolorumu kinia yunga kongono kendemande senderingi. Ulu-pulu sumbi nílimuni ono manda ambolomba aulka se naa lierimu.
ROM 6:21 U seko moloringi uluma kiniá pilkuli olie pololemele kanu ulumanga u méle peanga nambolkama liltingiye? ⸤Méle peangare naa liltingi kanumu.⸥ Ulu-pulu-kiri seringimanga ono kololi ulu-pulumu mindi liku, ⸤mini pali kolea kirina molko kinjiku mindi pungí aulkana puringi⸥.
ROM 6:22 Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kirimane ono u ka mele sipa ambolopili moloringi kinia Pulu Yemone ‘Naa ambolopili.’ nimba ono wendo liltimu, kiniá ono yunga kendemande-yomboma molemele. Aku siku molemelemonga yuni ono méle kalombando ono konopu kake selima silimú limili. Kanu-kinia konopu kake seli pelemo yombomando “Kamu konde molko kondolko mindi pangi.” nimbá.
ROM 6:23 Ulu-pulu-kirimuni yunga kongonomo sendelemele yomboma méle kalolemo. Méle kalolemo akumu ono kolkole molko kinjiku mindi pungí aulkamo silimú. Aku-sipa na-kolo olio Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimu yu pea seluna konopu seluna pupili molemolo kinia Pulu Yemone olio mélse we silimú. Karasi Yesusi-mambele Pulu Yemone méle we silimú akumu olio kamu konde peanga sepo molopo mindi pumulú aulkamo silimú.
ROM 7:1 Ango-keme, Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane u sirimuma ono pilielemele yombomando nikiru, ‘Yombo konde molemelema ungu-manemane nokolemo-na-kolo kololemele kinia naa nokolemo.’ akumu ono naa pilielemeleye?
ROM 7:2 Akumu i-sipa mele: Ambo se ye pulimúmu yunga yemo we konde molemo kinia ungu-mane sene olo nokolemomonga ambomo ultu pumbá aulka se naa lemó. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemo.
ROM 7:3 Akumunga, yunga yemo we konde molopili yu ye se kinia ulu-kirinale semu liemu ‘yu wa ulu-kirinale seli ambomo’ nilimili. Aku-sipa na-kolo yunga yemo kololemo kinia ungu-manemone yu naa nokolemomonga ye se lupa pulimú kinia unguri mólo. Aku selemo kinia ‘Yu wa ulu-kirinale seli ambomo.’ naa nilimili.
ROM 7:4 Nanga ango-keme, ono aku siku seringi. Karasi kolorumu kinia ono pea seluna molko koloringimunga kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane ono naa nokolemo; ono ye se lupanga ⸤ambomo mele⸥ molemele, aku yemo yombo-óno-koleana lomboropa ola molorumu ye nokoli Karasimu. Olio ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu.
ROM 7:5 U olionga u-we-konopumane olio nokorumu kinia ungu-manemane “Sangi.” molo “Naa sangi.” nirimu mele pilipu olionga kangimane pali ‘ulu-pulu-kirima mindi samili.’ konopu lepo serimulu. Aku ulu serimuluma kolomolo ulumu mindi serimulu.
ROM 7:6 Aku-sipa na-kolo kiniá olio ⸤Karasi pea⸥ kolorumulu akumuni olio u ka sipa ambolorumu ulumu mania purumu. Kiniá Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Akumunga, ungu-mane sipa bokuna torumumanga kendemande-yomboma naa molemolo. Mini ⸤Kake Séli⸥muni “Saa.” nilimú ulu kondemanga kendemande-yomboma molemolo.
ROM 7:7 ⸤ ‘Ungu-manemane olionga konopukundu ulu-pulu-kirima konopu kimbu siengi.’ nilimú⸥ liemu, nambolka nimulúye? ‘Mosisini ungu-mane sirimuma ulu-pulu-kirimu.’ niemiliye? Aku paa mólo! Ungu-manemane na naa lipa ora silkanje ulu-pulu-kirima na apurupu naa pilka. Ungu-mane sene ‘Yombo senga mélema kanoko yama naa mei!’ ni naa nilkanje yombo senga mélema yama meli ulumu ‘ulu kiri’ nimbu naa pilka.
ROM 7:8 ⸤Aku sika⸥ na-kolo ulu-pulu-kirimuni na méle lupa lupama yama membo aulkamo kororumu kinia aku ungu-manemone aku sembó aulkamo akiserimu. Ungu-manema naa pelkanje ulu-pulu-kirimu yombo kololi mele pelka. ⸤Akumuni olio ulu se sembá tondolo se naa pelka.⸥
ROM 7:9 Na u ungu-manema naa pilipu walu molorundu-na-kolo pe Pulu Yemone “Saa.” nirimu unguma na molorunduna wendo orumu kinia ulu-pulu-kirimu wendo omba tondolo purumu kinia nanga konopuna yombo kololi none sélimu molorundu.
ROM 7:10 Kanu-kinia ‘Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema ‘pilku liku senge yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu lingí.’ nimbale sirimu kanu ungu-manemane na kololi ulu-pulumu sirimu.’ nimbu kanorundu.
ROM 7:11 Akumu nambi sepa serimuye? Aku “Saa.” nirimu ungu-manemane na nokorumu kanopale ulu-pulu-kirimuni kanu ungu-manema lipa, akumane na kolo topa kondi topale topa kondorumu.
ROM 7:12 Pe kiniá ⸤ungu-manemando nambolka nimulúye?⸥ Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimuma Pulu Yemonga méle kake sélimu. Ungu-manemanga sukundu Pulu Yemone ‘Saa.’ nirimu ungu pelemoma pali Pulu Yemonga méle kake sepa, sumbi nili paa peangamo.
ROM 7:13 Aku liemu aku méle peangamone na kololi ulu-pulumu sirimuye? Aku paa mólo! Ulu-pulu-kirimuni kololi ulu-pulumu sirimu. Pe nane ulu-pulu-kirima yakala kolopole serindumunga kololi ulu-pulumu na-kinia omba perimu. Ulu-pulu-kirimuni ‘Aku méle peangamonga kololi ulu-pulumu wendo opili.’ nirimu. Pulu Yemone ‘Ulu-pulu-kirimu mona lemba kinia yombomane akumu sika ulu-pulu-kirimu ningu kanangi.’ nimba ‘Sepili.’ nimba siye kolorumu. Akumunga, Pulu Yemone ‘ “Saa.” nimbu ungu-mane sirindumane ‘ulu-pulu-kirimu paa méle kiri lupendi tolimu yombomane kanangi.’ nimba sepa mona lendepili.’ nirimu, ⸤akumunga ungu-manemane aku serimu⸥.
ROM 7:14 Olio pilielemolo: Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimu akuma ungu-mane peangama na-kolo nanga we-konopu-umu perimu we pelemomo Pulu Yemonga ulu se mólo, akumunga na Pulu Yemonga unguma pilipu limbu aulka se naa pelemo. Ulu-pulu-kirimuni na ka silimú-na na yunga we-kongono kendemande sendeli yemo molio.
ROM 7:15 Ulu selioma nambolka puluringa ulu akuma selionje, naa pilielio. Na konopu mondopo ‘Samboa!’ konopu lelio mele naa sepo, ‘Naa sambo!’ konopu lepo konopu naa mondolio uluma selio.
ROM 7:16 Na konopu naa mondopo ‘Naa sambo.’ niliu uluma seliomonga ‘Pulu Yemonga ungu-manema sika peangama.’ niliu.
ROM 7:17 Akumunga aku ulu-kirima na nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Ulu-pulu-kirimu nanga konopuna molopale yuyu selemo.
ROM 7:18 Na pilielio, nanga konopuna sukundu ulu peanga se sembó ulu-pulumu naa pelemo. Aku konopumu nanga we-konopu u perimumundu nikiru. Sika ‘na ulu peangama samboa!’ konopu lelio-na-kolo manda naa selio.
ROM 7:19 Ulu peanga ‘sambo.’ konopu lelio akuma naa selio. Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio akuma sepo mindi molio.
ROM 7:20 Ulu-kiri ‘naa sambo.’ konopu lelio aku ulu-kirima selio akumu nanu ‘Sambo.’ nimbu naa selio. Nanga konopuna sukundu ulu-pulu-kiri pelemomone mindi aku uluma selemo.
ROM 7:21 Akumunga, ‘ungu-mane sene na nokolemo’ nimbu kanolio akumu i-sipa: ‘Ulu peangama sambo.’ niliu kinia ulu kirimanga aulkamo mindi na moliona wendo olemo.
ROM 7:22 Sika nanga konopuna sukundu Pulu Yemonga ungu-manema kanopo peanga pilipu ‘paa samboa!’ konopu lelio, na-kolo na ‘Sei.’ nilimú ungu-mane se lupa nanga kangimunga sukundu pali pelemo nimbu kanolio. Akumuni ‘Na ungu-mane sambo.’ konopumuni nimbu pilielio ungu-manemo-kinia opa selemo. Aku ungu-mane lupamo ulu-pulu-kirimu, akumuni nanga kangina sukundu pali pepale ka sipa nokolemo.
ROM 7:24 Aku ulumuni na konopu topa bulu-balu sipa umbuna silimúmu nawene na lipa tapondomba-na kololi ulu-pulumu pelemo kangimu mundupu kelemboye?
ROM 7:25 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimuni nanga nimba senderimumunga Pulu Yemone na lipa tapondolemomonga Pulu Yemo yu-kinia “Ange.” nikiru. Yesusi Karasi-mambele Pulu Yemone na lipa tapondolemo. Akumunga, na nanu kinia, nanga konopu leliomo kinia pali Pulu Yemonga ungu-manemane nokolemo, akumanga kendemande-yemo molio, na-kolo we-konopu-kiri-umu ulu-pulu-kirimunga ungu-manemone nokolemo.
ROM 8:1 Akumunga, Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolo yomboma yombo sene olionga kote pilipa “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbá. ⸤Olionga kote sendenge ungu se naa pelemo.⸥
ROM 8:2 Olio Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolomonga yu-mambele konde mololi ulu-pulumu pelemo Mini Kake Sélimuni olio nokopa, ‘Ulu-pulu-kirimu kinia kololi ulu-pulumu kinia olio nokoringilitolone olio naa nokangili. Molko kondangi.’ nilimú akumunga ⸤yombo sene olio-kinia aku siku ulu se manda naa sepa nimbá⸥.
ROM 8:3 Olionga u-we-konopu-kirima enge naa perimumunga Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimumane tondolo naa pumbale olio-kinia sembá serimu mele manda naa serimu-na-kolo manda naa serimu mele Pulu Yemone manda serimu. Yunga Malo ‘mana-yombomanga ulu-pulu-kirimanga kolali sepa kolondopili.’ nimba mana lipa mundorumu, aku yemo omba olio mana-yombo ulu-pulu-kiri seli yomboma mele au lierimu. Aku sipa Pulu Yemone ‘Yesusi-kinia ulu-pulu-kirimu kamu olionga pundu tondopa mania pupili.’ nirimu.
ROM 8:4 ‘Olio ungu-manemane ‘I-siku i-siku sumbi siku sangi.’ nilimú mele olione aku siku kamu sangi.’ nimba Pulu Yemone ⸤yunga⸥ Malo Yesusi mana mania lipa mundorumu. Olio kiniá u-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele naa pilipu sepo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilipu selemolo yombomando Pulu Yemone nirimu.
ROM 8:5 U-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yomboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, aku-na-kolo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yombomane Mini Kake Sélimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele.
ROM 8:6 U-we-konopu-kiri pelemomo konopu kimbu sipa molemo yombomo kolomba, aku-na-kolo yombo se Mini Kake Sélimuni yunga konopumu nokolemo-na pilipa molemo yombomo konde molopa konopu pe nipili molomba.
ROM 8:7 Yombo se u-we-konopu-kirimu konopu kimbu sipa molemo yombomone Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipa lipa selemomonga yu Pulu Yemo kinia opa-toumu molemo. Kanu yombomo Pulu Yemonga ungu-manema manda pilipa lipa sembá aulkamo paa naa lemóla.
ROM 8:8 U-we-konopu-kirimane ambololemo yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu selu kepe naa selemele.
ROM 8:9 Aku-sipa na-kolo ⸤i bokuna tokoromo kanonge yomboma⸥ ono Pulu Yemonga Minimu paa sika konopumanga molomu liemu Minimuni ono ambololemo-na u-we-konopu-kirimane ono naa ambololemo. Karasinga Minimu konopumanga naa molemo yomboma yunga yomboma naa molemele.
ROM 8:10 Sika ononga ulu-pulu-kiri seringima perimumunga ononga kangima kolonge-na-kolo Karasi ononga konopumanga molomu liemu kiniá ono ulu-pulu sumbi nílimu pelemomonga ononga minima konde molonge.
ROM 8:11 Pe Yesusi kolorumu kinia “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunga Minimu ononga konopumanga molomu liemu yu ungu aku sipa nirimumuni Karasi Yesusi topa makisinderimu kanu Pulu Yemone pe ononga kangima kololi ulu-pulumu pelemo kangima “Konde pangi.” nimbála. Yunga Minimu ononga konopumanga molemomonga yuni aku sembá.
ROM 8:12 Akumunga, ango-keme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunga yomboma molemolo akumunga,⸥ olio-kinia pundu sika gilimú-na-kolo olionga u-we-konopu-kirimanga pundu paa naa gilimú. Olionga u-we-konopu kirima ungumu pilipu semolo aulka se naa pelemo.
ROM 8:13 Ono u-we-konopu-kiri pelemomonga pilku seko molongi liemu Pulu Yemone ‘Ono mini pali kolangi.’ nilimú. Aku-sipa na-kolo ‘Minimuni olio lipa tapondomba kinia yunga tondolomone olio u-we-konopu-kirimanga uluma kolopili.’ ningu toko kondongi liemu kolkole ono konde molko kondoko mindi pungí.
ROM 8:14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinia yuni nilimú mele pilku molemele yomboma Pulu Yemonga bolangoma molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥.
ROM 8:15 ‘Ono ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliangi.’ nimba ka-kongono silimú mini se naa liltingi, mólo. ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nilimú Minimu liltingi. Kanu Minimuni olio lipa tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu mangilielemolo.
ROM 8:16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimulu. Yunga Minimuni olionga minimando “Ono Pulu Yemonga bolangoma molemele kene yundu “Tata.” niee.” nilimú kinia aku sipu nilimulu.
ROM 8:17 Olio yunga bolangoma molomulu liemu pe yuni yunga yomboma sepa kondolemo monge-mélema “Moke sepo siembo.” nimbale olio simbala, Karasi-kinia pea limulú. Aku-sipa na-kolo we naa simba. Olio ‘Pe yu pea yunga kolea-peangana kopu sepo molopo kondamili.’ nimbu kiniá Karasi pea kopu sepo mindili nombo molomulu liemu ⸤Pulu Yemone yunga sepa kondolemo monge-mélema Karasi simba limba kinia olio pea simba limulúla⸥.
ROM 8:18 Na pilielio, ‘Pulu Yemonga pa sélimu-kinia molopo kondomolo ulu peangama mona lendemba kanu uluma paa olandopa mele; kiniá walemanga olio Karasinga yomboma mindili nombo molemolo uluma paa maniandopa mele.’ nimbu pilielio.
ROM 8:19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga bolangoma kangi peanga liepili na-kinia kamu kopu sepo molamili.’ nimbá ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone serimu mélema pali nokoko molemele.
ROM 8:20 Sika Pulu Yemone serimu mélema pali molko kinjilimili, aku-na-kolo mélema onono ‘Molopo kinjamili.’ ninguli molko naa kinjilimili, mólo. ‘Ulu pe wendo ombá uluma kanangi nokoko molangi.’ nimbale Pulu Yemone yuyu ‘mélema sepa kinjepili.’ nimba serimu.
ROM 8:21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni serimu mélema pali⸥ nokoko molemele akumu i-sipa: Pulu Yemone olio ‘Sepo kinjambo.’ nimbale ‘Olio-kinia mélema pali kolko purangi.’ nirimu, aku sipa yu olio kepe mélema pali ka-mele sirimumunga olio-kinia mélema pali wendo limba kinia yunga bolangoma ulu peangamo liku, molko kondonge mele yuni serimu mélema palila kanu ulumu liku molko kondongela.
ROM 8:22 Olio pilielemolo, ‘Amboma bolango kanoko lingíndu mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone serimu mélema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kiniá kepe mindili nongo pereko molemele.
ROM 8:23 Mélema mindi mólola, olio Pulu Yemone Minimu u kumbi lepa sipa pe mélema pali simba lipu taltomolo yomboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopole ulu-pulu-kirimane olio kundupa ka-mele silimú aku kangimunga olio wendo lipa kangi se lupa, Karasinga kangimu mele, sipa olio kamu alieli-alieli yunga bolangoma sepa limbamonga nokopo molemolo.’ nimbu pilielemolo.
ROM 8:24 ‘Sika kiniá umbu kangina sukundu molopole molopo kinjilimulu. Pe walte kangi se lupa lipu Pulu Yemonga bolangoma kamu alieli-alieli molamili.’ nirimulumunga Pulu Yemone olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu. Aku-na-kolo ‘I-sipu kanomolo. I-sipu molomolo.’ nimbu pilielemolo mele u kanolemolánje molo u limolanje ‘I-sipu limulú, molo i-sipa wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemolá aulka se lelka. Yombo nawene mélse u lipa taltopale ‘Limbu.’ nimba pilipa nokopa molemoye? Aku naa selemolo-na-kolo kiniá ‘aku sipu limulú, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lepo nokopo molemolo.
ROM 8:26 Akumunga ungu se pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinia Minimuni olio lipa tapondolemóla. Olio Pulu Yemo-kinia ungu nimulúndu mélema kinia, uluma kinia mawa semolo mele naa pilielemolola; ‘Yu-kinia nambi sepo ungu nimulúnje?’ nimbu, pilipu sundulimulula kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinia Minimuni pilipale kerena nimulúndu kála sepo manda naa nilimulu unguma yuni lipa sumbi sipa pilipale Pulu Yemo kinia olionga nimba pumba mawa sepa nindilimú.
ROM 8:27 Yombo konopumanga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbá selemo ungumanga pulumu yuni pilielemo. Pulu Yemone ‘Uluma wendo opili.’ nimba pilielemo mele Minimuni pilipale olio lipa tapondopa olionga mawa sepa popo tondolemomonga Minimuni olionga mawa sendelemo ungumanga puluma Pulu Yemone pilielemóla.
ROM 8:28 Olio pilielemolo, olio Pulu Yemo konopu mondolemolo yomboma yuni ‘ono-kinia konopu lelio uluma sambo.’ nimba taltopa ‘Pea molamili waa.’ nimba limú yomboma minimuni olio ‘Ulu se we wendo opili.’ ni naa nilimú; ‘Olio lipa tapondopa sepa kondomba uluma mindi wendo opili.’ nilimú, akumu olio pilielemolo.
ROM 8:29 Paa koronga-u Pulu Yemone yunga yombo molongema kanopale ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, genupili kinia pea molangi kene’ nimba ‘Nanga yombo molonge.’ nimba kanopa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimba panjerimu.
ROM 8:30 Kanu-kinia yuni aku sipa nimba panjipa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu; ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu. ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu yomboma ‘Nanga kolea peangana pea kopu sepo molopo méle peanga taltolioma pea taltamili wangi.’ nirimu.
ROM 8:31 Akumunga, Pulu Yemone olio-kinia selemo i nikiru mele pilipuli olione nambolka nimulúye? Pulu Yemo aku sipa olionga opa-gerame molemomonga nawene olio-kinia opa-tou molopa manda topa mania mundumbaye? Sene manda mólo.
ROM 8:32 Yuni yunga malo kepe olio ‘naa simbú.’ naa nimba, olionga pali ‘Lipa tapondopa kolali sepa kolondopili.’ nimba pilipa lipa popenge sepa sirimu. Pe yunga malo selumu olionga nimba sirimu liemu aku sipa pe we mélema pea pali konopu kimbu naa sipa olio pilipa lipa popenge sepa naa simbaye? Pilipa lipa popenge sepa simbala.
ROM 8:33 Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yomboma nawene kote sendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi ono kanopale ononga ulu-pulu-kirimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemomonga yunga yomboma kote manda sendemba yombo se mólo.
ROM 8:34 Pe kiniá olio kote sendepale ‘Nuni seko kinjenu kene pundu toko mindili nani.’ nawene nimbáye? Se mólo. ⸤Karasi Yesusini kepe aku naa nimbá.⸥ Yu olionga nimba kolondorumu kanumu. Kolopale pe yu Pulu Yemone topa makisinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo purumu akuna molopa, yuni Pulu Yemo olionga mawa sendelemo.
ROM 8:35 Karasini olio konopu mondolemo aulkamo nawene manda pipi simbaye? Umbuna sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo kamelé mindili sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo yombomane olio seko kinjingí ulu sene, molo gelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale mélema mólo tomba kanumuni, molo mélsene molo ulu sene olio topa kondomba sembá kanumuni, molo opa se wendo ombá kanumuni, kanu ungumanga pali sene Karasini olio konopu mondolemo aulkamo manda pipi simbaye?
ROM 8:36 Sene manda pipi naa simba, paa mólo. Sika Pulu Yemonga bokumuni umbuna aku sipama olio-kinia wendo ombá mele nilimú, akumu i-sipa: ‘Olio nunga yomboma molemolo-na alieli onone olio toko kondonge selemele. Kongi konopu naa leko we tolemele aku mele olio aku siku ‘tamili.’ ningu molemelela.’ aku sipa bokumuni sika nilimú-na-kolo Karasi yuni olio konopu mondolemo-na olio ‘Enge niengi.’ nimba selemo kanu-kinia olio mindili silimú ulu akuma olione topo mania mundulimulu, aku ulumane olio unguri naa selemo naa sembá.
ROM 8:38 Na pilielio, ‘kololi ulu-pulumuni, molo mololi ulu-pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu-koleana angellomane, molo Setenenga kurumane, molo kiniá pelemo ulumane, molo pe pemba ulumane, molo méle tondolomane, molo muluna paa ola mélemane, molo mana mania pelemomane, molo méle lupa lupamane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo aku ulumanga pali sene manda pipi naa simba, paa mólo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu kuru mondolio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimuni kamu akisinderimu.
ROM 9:1 Na Karasinga yombo se moliomonga ungu-sikamo nikiru. Kolo naa tokoro. Konopuni pilipuli, Mini Kake Sélimuni nanga konopuna ‘Sika nikinu.’ nikimu na pilkirula.
ROM 9:2 Nanga ango-keme, anda-kolepalimane na pea kalko liltingi Isirele yombo akuma, ⸤onone selemelemonga Pulu Yemone ono sepa kinjimba, kolea kirina molko kinjiku mindi pungí-na pilipuli niliumuni,⸥ ‘Nanga konopuna paa kondo kolopo alieli kamelé umbuna kolopo mindili paa nombo molio.’ ⸤akumu sika nikiru⸥. Akumunga ‘Wendo liembo.’ nimbu nane ‘Nanga Isirele yomboma lipu tapondambo.’ nimbu Pulu Yemone ‘Ono molko kinjingí aulkana naa pangi.’ nimba na Pollo ‘Karasi kinia pea molombolo aulka puliuna naa pambo.’ nimba pipi sipa, ‘Ononga kolali sepo molopo kinjimbu aulkana pambo, ono nanga kolali seko molko kondonge aulkana pangi.’ nimbá aulka se lelkanje nane Pulu Yemondo “Aku siku ni.” nilka, aku-na-kolo aku sipa nimbá aulka se naa lemó.
ROM 9:4 U Pulu Yemone Isirele yomboma nimba taltopa ‘nanga bolangoma molangi.’ nimba sepa liltimu ulumu kinia Pulu Yemonga pa sélimu kinia, ungu anju yando nimba panjipa mi lierimu unguma kinia, Mosisini ungu-mane sirimu ungu-manema kinia, Pulu Yemo popo toko kape ningí aulkamo kinia, ‘Ono-kinia i-sipu i-sipu sembó.’ nimba panjerimu unguma kinia, ima pali ononga.
ROM 9:5 Pulu-pulu anda-kolepa ye awilima Isirele yomboma onongala. Pulu Yemone ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mana-ye molombando anda-kolepalimane yandopa kalko liltingi yombo sene ye nokoli Karasimu yu merimu-na yu ononga talapena suku molorumula. Yu mélema pali nokopa molemo Pulu Yemo. Yu alieli-alieli kape nimbu siye naa kolopo imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipa sepili.
ROM 9:6 ⸤Anda-kolepa⸥ Isirelene kalopa liltimu yombo nanga genupili mare awisili Pulu Yemo bulu silimilimunga sika Isirele yomboma naa molemelemonga ⸤na ono kanopo kondo selemo-na-kolo⸥ aku sipu nikirumu ‘Pulu Yemone Isirele yomboma-kinia “Sembó.” nimba panjerimu ungumu kamu mania pumu.’ nimbu naa nikiru. ⸤Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungu akumu Isirele yombo sikamanga ungumu⸥ akumunga yunga ungumu sika kamu mania naa pumu. We pelemo.
ROM 9:7 “Eporayamone kalopa liltimu yomboma pali Pulu Yemonga bolangoma molemele.” manda naala nimulú. U Pulu Yemone Eporayamondo aku sipa nimba nimbale: “Aisakene kalopa limba yomboma mindi imbi leko ‘Eporayamone kalopa liltimu yomboma.’ ningí.” nirimu.
ROM 9:8 Aku ungumunga pulumu i-sipa: “Olio Eporayamone kalopa liltimumunga Pulu Yemonga bolangoma molemolo.” manda naa ningí. Pulu Yemone Eporayamondo ‘Yomboma-kinia sembó.’ nimba panjerimu ungumu ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi⸥ Pulu Yemone ‘Eporayamonga bolangoma.’ nimba kanolemo.
ROM 9:9 Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu ungumu i-sipa: “Wale ‘wendo ombá.’ nikirumu wendo ombá kinia kelepo yando ombó kinia ⸤nunga mena⸥ Serane kango se membá.” nirimu.
ROM 9:10 Akumu mindi mólo. Ulu se peala i-sipa: ⸤Eporayamonga malo Aisakenga menu⸥ Repekane merimu kangotolonga lapa selumu mindi, akumu olionga anda-kolepa Aisake kanumu.
ROM 9:11 Akumu sika na-kolo olo-pakilia kangotolo u naa mepili, u ulu kiri peangama naa pilku sangili kepe Pulu Yemone Repekando nimbale: “Kango komomone kango akiliumunga kongono kendemande sendemba.” nirimu. Pulu Yemone yuyu alieli pilipa ‘wendo opili.’ nimba taltolemo mele pilipale aku nirimu. Kangotolone ulu seringili mele kanopa naa apurupa, yu yunga konopumuni mindi pilipa nimba taltopale aku sipa nirimu.
ROM 9:13 Aku sipa Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ “Jekopo konopu mondopo ⸤ ‘Nanga yemo molopili.’ niliu⸥ aku-na-kolo Iso kanopo kiri pilipu ⸤ ‘Seluna naa molambili.’ ⸥ niliu.” nirimu. nimba bokuna molemo.
ROM 9:14 Pulu Yemone aku sipa serimu ulumunga olione nambolka nimulúye? “Pulu Yemone aku sipa serimu mele lawa sepa, sepa kinjerimu.” nimulúye? Akumu paa manda mólo. Yuni sepa naa kinjerimu.
ROM 9:15 Aku ulumunga Pulu Yemone Mosisindu nimbale: “Nane nanu yombo se ⸤sepa kinjimba kinia kanopole⸥ ‘Kondo kolopo ‘Mindili naa nopili.’ nimbú.’ konopu lembo yombomo kondo kolopo ‘Mindili naa nopili.’ nimbú. Nane nanu yombo se ⸤umbuna pemba kinia kanopole⸥ ‘Kondo kolopo lipu tapondombo.’ konopu lembo yombomo kondo kolopo lipu tapondombo.” nirimu.
ROM 9:16 Akumunga, yombo sene ‘Pulu Yemone na ‘yunga yombomo’ nimba taltopili.’ konopu lemómonga Pulu Yemone ‘yunga’ nimba naa taltolemo. Molo yombo sene ‘Na nimba taltopili.’ nimbale kála sepa ungu selemo akuma kanopa nimba naala taltolemo. Pulu Yemone yuyu, yunga kondo kololemo akumuni mindi aku selemo.
ROM 9:17 Aku ulumunga Pulu Yemone ⸤Mosisinga kerena⸥ Isipi ye nokoli kingimundu nirimu ungumu Pulu Yemonga bokuna molemo akumu i-sipa: “‘Nu-kinia sembó mele yomboma kanoko nanga tondolomo kanangi. Nanga imbimu ola molopili semanemo ma-koleamanga pali toko molangi.’ nimbu ‘Nu Isipi yombomanga ye nokoli kingimu molani.’ nirindu.” nirimu.
ROM 9:18 Akumunga, ⸤kiniá olio pilielemolo:⸥ ‘Pulu Yemone ‘Yombo se kondo kolombo.’ konopu lemó yombomo sika kondo kololemo. ‘ ‘Nanga ungumu naa pilipa kála sepa molopili.’ nimbú.’ konopu lemó yombomo sika aku sipa molemo.’ ⸤nimbu pilielemolo⸥.
ROM 9:19 Akumunga, kiniá ono yombomanga sene na mangilipa pilipa nimbale: “⸤Pulu Yemone aku selemo⸥ liemu olio ulu-kirima selemolo mele kanopale olio nambi semu-na ‘Seko kinjilimili.’ nilimúye? Pulu Yemone konopumuni pilipa ‘Sembó.’ konopu lemó mele nawene manda ‘Mólo.’ nimbáye?” nilka.
ROM 9:20 ⸤Aku nilkala⸥-na-kolo mana-yombo nawene Pulu Yemone ulu selemomanga “Seko kinjikinu.” nimba iri tombaye? Yombo sene mélse sepa wamombá kinia kanu mélemone yombomondo “Na nambi semu-na aku siku seko wamokonoye?” nimbá kinia papuye?
ROM 9:21 Mamone mingi sepa wamolemo ye sene mingi talo sepa wamopale ulu awili se wendo ombá kinia kongono simbando mingi peanga se sepa wamopa, we-walemanga kongono mingi se sepa, aku selemomo peanga naa selemoye? ⸤Akumu yunga konopumuni pilipa selemo.⸥
ROM 9:22 Aku liemu Pulu Yemone aku sipa manda naa sembaye? Pulu Yemone ‘Nanga mumindili kololio mele mona wendo opili. Nanga tondolomo kanangi.’ nimba, méle ‘Sepo kinjimbu.’ konopu lemó mélema sepa kinjimba walemo wendo ombá kinia sembando wale awisili we liepili siye kololemo akumu manda móloye?
ROM 9:23 ⸤Aku sembá nikirumu⸥ ‘Yunga pa sélimu kinia tondolomo-tolo kanoko, yunga molopa kondoli ulumu kanangi.’ nimba mélema pe lepa kondopa yunga pa sélina lembama koronga-u sepa wamopa taltondorumu aku mélema yu kondo kolomba mélema sembá kinia manda móloye?
ROM 9:24 ‘Mélema kondo kolombando sembá mélema.’ nikiru akuma olio mana-yombo Pulu Yemone nimba taltorumu yomboma. Olio Juda yombomanga mare manjipa mólo. We-yombo-lupamanga mare pea.
ROM 9:25 Akumundu Pulu Yemone u nirimu mele Osiane bokuna torumu molemo akumu i-sipa: “Nanga yombo naa moloringima ‘Ono nanga yomboma.’ nimbú. Yombo na konopu naa mondorunduma ‘Na konopu mondolio yomboma.’ nimbú.” nirimu.
ROM 9:26 “Kolea senga ‘Ono nanga yomboma mólo.’ nirindu aku koleana ‘Konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo Pulu Yemonga bolangoma.’ nimbú.” nirimula.
ROM 9:27 Aisayane Isirele yomboma moloringi mele pilipa nimbale: ‘Isirele yomboma ⸤sika awisili molemele-na-kolo⸥ nomú-kusa kelona okiya mele manda molemolánje ⸤kepe wema pali kolonge kinia⸥ Pulu Yemone paa koltalo mindi lipa tapondomba kinia ononga koleana kelko pungu ⸤manda⸥ molonge.
ROM 9:28 Yawene mana-yombomanga kote popenge sepa pilipale ononga ulu selemelemanga sumbi sipa kamu pundu topa mindili simba ⸤akumunga⸥ aku sipa Isirele yomboma koltalo mindi lipa tapondomba.’ nirimu.
ROM 9:29 U Aisayane nirimu mele aku sipa wendo orumu kanumu: ‘⸤Pulu Ye⸥ Paa Engema Pali Pelemo Ye-Awilimuni olio pali topa kondopa olionga yombo mare ‘we konde molko yandopa yomboma kalko liengi.’ naa nilkanje kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolonga yomboma torumu pali koloringi se konde naa moloringi mele olio aku sipu se konde paa naa molemolá.’ nirimu.
ROM 9:30 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? ⸤I-sipu nimulú:⸥ Isirele yombo naa molemele yombo-lupamane ‘yombo sumbi nilima molamili.’ ningu kála seko uluma naa seko moloringi aku yomboma Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanorumu. Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga mindi Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima.’ nimba kanorumu.
ROM 9:31 Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone ‘nanga’ nimba, nimba taltorumu⸥ Isirele yombomane ‘Olio Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ungu-mane se kanopo samili.’ ningu molkole ⸤se naa lierimu-na⸥ koroko kelieringi.
ROM 9:32 Nambi semu-na yombo sumbi nilima naa moloringiye? Ono Pulu Yemonga unguma ‘Sika.’ ningu kuru naa mondoringi akumunga ono yombo sumbi nilima naa moloringi. Ono onono ‘Kála seko ulu peangama senge kinia ono ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’ konopu lieringimunga ⸤Pulu Yemone ‘ono yombo sumbi nilima’ nimba naa kanorumu⸥. ‘Yombo sele-male tondolemo kou’ akumuni ono topa mania mundorumu.
ROM 9:33 ⸤Aku koumundu⸥ Pulu Yemonga bokuna ⸤Aisayane torumu⸥ ungu se molemo, akumu i-sipa: ‘Piliayo! Yomboma sele-male tondolemo kou se, yomboma topa mania mundumba kou se, nane Mulu Sayono ola liepili taltorundu. Kanu koumu molemo yemo ‘Yu sika ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondopili.’ nimba lipa mundorumu ye nokoli Karasimu⸥.’ ningu kuru mondonge yombomane ⸤yuni sika lipa tapondombamonga⸥ pe ‘Yu kolo tokomo.’ ningu konopu kiri panjingí aulka se naa lemba.’ nimba bokuna molemo.
ROM 10:1 Ango-keme, ‘Nanga pulu lemó Isirele yomboma mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ konopu lepo ⸤na Pollone⸥ Pulu Yemo alieli mawa sepo molio.
ROM 10:2 Onone Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma ‘Tondolo mundupu samili.’ ningu selemele mele na kanopo manda nimbu simbú-na-kolo Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma naa pilku kondolemele akumunga aku sipu mawa sepo molio.
ROM 10:3 Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo mele naa pilku, ono onono pilku ‘I-sipu semolo kinia yombo sumbi nilima molomolo.’ ningu pilku seringi. Akumunga ‘Pulu Yemone ono ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo ungumu samili.’ naa niringi.
ROM 10:4 Karasini ‘Yomboma ⸤ ‘Na sika lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo limú.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma pali Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanopili.’ nimba ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu-manema ⸤sirimuma⸥nga tondolomo Karasini ‘mania pupili.’ nirimu kanumu.
ROM 10:5 Mosisini sirimu ungu-manema pilku liku senge yomboma Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba mele Mosisini boku topa nimbale: “Ungu-manema ⸤pali⸥ pilku kondokole sumbi siku senge yomboma aku sengemonga molko kondoko mindi pungí.” nirimu.
ROM 10:6 Aku-na-kolo ‘⸤Yesusi Karasi⸥ sika ⸤nanga nimba senderimu⸥.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanombamonga ungu se i-sipa molemo: “Ono onono konopumane pilkuli, ‘Nawene ( ‘Karasi mana mania lipu membo wambo.’ nimba) mulu-koleana ola pumbaye?’ ni naa niengi.” ungu se aku sipa molemo.
ROM 10:7 Molo i-siku ningí: “‘Nawene (Karasi kelepa kololi koleana wendo lipa memba ombándo) yombo kololima pulimili koleana mania pumbaye?’ ni naa niengi.” nimba molemo.
ROM 10:8 ⸤Aku sipa ungumu manda mólo. Pulu Yemone yombo sumbi nilima nimba kanolemomonga⸥ ungumu nambolka nimba molemoye? I-sipa nilimú: “Ungumu ono-kinia nondopa molemo. Ononga keremanga molopa konopumanga pelemo.” nilimú. Aku ungu nirimumu ‘⸤Ye Nokoli Karasimu⸥ sika ⸤olionga lipa tapondólimu⸥.’ nimbu kuru mondolemolo ungumu olione andopo nimbu silimulu ungu kanumu. Akumu i-sipa:
ROM 10:9 Onone sumbi siku “Yesusi yu ⸤nanga⸥ Ye-Awilimu.” ningu siku, ononga konopumanga ‘Yu kolorumu kinia Pulu Yemone yu óno-koleana topa makisinderimu.’ ningu kuru mondonge kinia Pulu Yemone lipa tapondopa ono mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba.
ROM 10:10 Konopumane ⸤ ‘Yesusi sika nanga nimba kolondorumu kinia Pulu Yemone sika yu topa makisinderimu. Yu nanga Ye-Awilimu.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma aku siku kuru mondolemelemonga Pulu Yemone ono kanopale, ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa ono ‘yombo sumbi nilima.’ nimba we kanolemo. Konopumane ningu pilku kuru mondolemele mele ‘Yomboma piliangi.’ ningu keremane ningu silimilimunga Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo.
ROM 10:11 Akumu Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa: ‘ ‘Yu sika ⸤lipa tapondomba. Yu-mambele molopo kondombo⸥.’ ningu kuru mondolemele yombomane ⸤yuni sika lipa tapondombamonga⸥ pe ‘Yu kolo tokomo.’ ningu konopu kiri panjingí aulka se naa lemba.’ nilimú.
ROM 10:12 Bokuna ‘kuru mondolemele yomboma’ nilimú akumu Juda yombomando mindi naa nilimú. Juda yomboma naa molemele yombomando kepe pali nilimú. Ye awili selumu olionga pali Ye-Awilimu akumunga olio pali selu sipa nokolemo. Ye-Awilimu yu mangilku ‘Na liku tapondou.’ ningu mawa selemele yomboma pali awili-sepa sepa kondolemo.
ROM 10:13 “Ye-Awilimu imbi leko mangilku ⸤ ‘Liku tapondou.’ ningu⸥ mawa selemele yomboma pali yu sika lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba.” akumunga olio pali selu sipa nokolemo.
ROM 10:14 Aku liemu ‘Yu sika. ⸤Yuni sika lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo limba.⸥’ ningu kuru naa mondokole “Liku tapondou.” ningu nambi seko yu mangilingíye? Yuni ononga nimba senderimu, yu molemo mele semanemo naa pilkuli ‘Yuni lipa tapondomba.’ ningu nambi seko kuru mondongeye? Yombo sene yuni ononga nimba senderimu, yu molemo mele nimba naa simba kinia ono nambi seko pilingíye?
ROM 10:15 “Ungumu ningu si-paa!” nimba lipa naa mundumba kinia ono nambi seko ungumu pungu ningu singíye? Aku sipa Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: “Yomboma ungu peangamo ningu singíndu kimbu kongono seko olemele akuma yombo paa peangama.” nilimú.
ROM 10:16 Aku-sipa na-kolo Isirele yombo mare semane peangamo pilku naa liltingi. Akumunga Aisayane nimbale: “Ye-Awilimu, nunga ungu andopo nimbu sirimulumu namelene ‘Sika.’ ningu kuru mondoringiye?” nirimu.
ROM 10:17 Akumunga, Pulu Yemonga ungu ningu silimili pilielemele aku ulumuni yombomane ‘⸤Karasi⸥ sika. ⸤Yuni sika na lipa tapondopa mindili nolka aulkana wendo limba.⸥’ ningu kuru mondolemele aulkamo akisindilimú. Ungu ningu silimili pilielemele akumu Karasinga ungumu.
ROM 10:18 Aku-sipa na-kolo nane mangilipuli: ‘Isirele yomboma ono ⸤i ungumu⸥ naa pilieringiye?’ nimbu mangilkiru. Mólo, ⸤aku naa nikiru⸥. Ono paa sika pilieringi. ⸤Akumu Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo:⸥ “Keremanga niringi unguma yombo moloringi ma-koleamanga pali wendo omba purumu. Ononga unguma koleamanga pali pilieringi.” ⸤ungu se aku sipa molemo.⸥
ROM 10:19 Kelepo ungu se mangilipuli: ‘Isirele yomboma i ungumunga pulumu naa pilieringiye?’ nimbu mangilkiru. Mólo. Paa sika pilieringi. Mosisini ⸤Isirele yombomando Pulu Yemonga⸥ ungu se nirimumu u niembo: ⸤Pulu Yemone onondo nimbale:⸥ “‘Yombo talape imbi naa mololima.’ ⸤ningu kanolemele⸥ yomboma ⸤sepo kondombo kinia⸥ molko kondongemonga kanokole ono Isirele yombomane kanu yomboma-kinia konopu kiri panjiku ⸤ ‘ ‘Ono maloya. Olio aku sipa sepa kondopili kene Pulu Yemonga ungumu pilipu yu bulu naa siemili.’ niengi.’ ⸥ nimbú. ⸤Ono Isirele yombomane⸥ ‘Yombo talape konopu naa peli molko kinjilimili yomboma.’ ⸤ningu kanolemele⸥ yomboma na Pulu Yemone ⸤lipu tapondombo kinia⸥ molko kondongemonga kanokole nane ‘ono Isirele yombomane akuma kanoko mumindili kolko, ⸤ ‘Olio aku sipa sendepili yu molemona pamili⸥.’ niengi.’ nimbú.” nirimu.
ROM 10:20 ⸤Sika Isirele yombomane ‘Olio manjipu Pulu Yemonga yomboma molemolo.’ ningu pilieringi-na-kolo⸥ Aisayane kepe aku sipa ⸤Isirele yomboma⸥ pipili naa kolopa ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu se ⸤Isirele yombo talape ultukundu yombomando⸥ sumbi sipa nimbale: “Na ‘koropo kanamili.’ naa niringi yombomane na kanoko lenderingi. Na ungu se mangilku naa pilieringi yomboma ‘Na kanangi.’ nimbu ono moloringina ombo mona molorundu.” nirimu.
ROM 10:21 Isirele yombomando Aisayane ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu se pea nimbale: “Nanga ungumu naa pilku liku, kara pulimili yombomando nane alieli “Wangi.” nimbu koronga-u kepe kiniá yandopa kepe kangulupu limbu sepo giliu.” nirimu.
ROM 11:1 Akumunga nane ⸤ono⸥ mangilkiru: Pulu Yemone yunga Isirele yomboma bulu sipa mundupa kelierimuye? Paa mólo! Na ⸤Pollo⸥ Isirele ye sela, Eporayamone kalopa liltimu ye se, na Benjamininga yombo talapemonga ye se. ⸤Na bulu sipa mundupa naa kelierimu kanumu.⸥
ROM 11:2 Pulu Yemone yunga yombo pe molonge mele u pilierimu kanu yomboma mundupa naa kelierimu. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Illainjane serimu mele semane Pulu Yemonga bokuna molemomo ono naa pilielemeleye? Illainjane Isirele yombomane seko kinjeringi mele Pulu Yemondo tondolo mundupa nimba sipa nimbale:
ROM 11:3 “Ye-Awilimu, nunga ungu-umbu tondolenoma pilku andoko ningu silimili yema toko kondoko, nu popo toko kalolemele poloma toko bultuku seko kinjeringi. Kiniá na selumu mindi ⸤nunga ye⸥ moliomo toko kondonge sekemelela.” nirimu kanumu.
ROM 11:4 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone yundu pundu topa nambolka nirimuye? Yuni nimbale: “Yombo sepen tausini molemele akuma nane nokoliomonga onone ‘olio nokolemo pulu yemo’ ningu kolo toli Ballenga kumbikerena tamalu peko popo naa tolemele.” nirimu.
ROM 11:5 Aku sipala kiniá kepe Pulu Yemone ⸤Isirele⸥ yombo mare koltalo we kondo kolopa ‘nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu-na molemele.
ROM 11:6 Pe yuni yuyu ono we kondo kolopale ‘Yunga yomboma molangi.’ nimu liemu ononga kongonomo selemolámonga unguri naa selka. Ono kongono sengemonga yuni kanopale ‘Nanga yomboma molangi.’ nimu liemu yuni yomboma we kondo kolopale, ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú aku we kondo kololi ulumu sika we kondo kololi ulumu mólo.
ROM 11:7 Aku liemu kiniá olione nambolka nimulúye? Isirele yombomane ⸤Pulu Yemo kinia konopu seluna pupili molko yuni ono ‘yombo sumbi nilima.’ nimba kanomba ulumu⸥ ‘Paa liemiliya!’ ningu kongono kála seko seringi-na-kolo naa liltingi akumu ⸤Pulu Yemone yuyu konopumuni pilipa⸥ nimba taltorumu yomboma liltingi. We-⸤Isirele⸥-yomboma konopu pipi sirimumunga Pulu Yemonga ungumu pilingí aulka se naa lierimu.
ROM 11:8 Akumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna toringi molemo, akumu i-sipa: “Pulu Yemone ono ‘konopu naa peli yomboma mele molko, mongone mélema naa kanoko, komuni unguma naa piliangi.’ nirimu akumu pe kiniá kepe yandopa yandopa aku siku molemele.” nimba molemo.
ROM 11:9 ⸤Kanu yomboma Depitini ‘Yunga opa-touma molangi.’ nirimu mele molonge.⸥ Depitini ⸤yunga opa-touma molonge mele⸥ ungu se i-sipa nimbale: “Ononga kere-langi nongo molonge koleamo kera mamuli anjeli koleamo mele lepa, yombo sepa a tondolemo mélse mele lepa, onone seko kinjilimilimunga pundu topa umbuna simba mele se liepili.
ROM 11:10 Ononga mongomane ‘mélema naa kanangi.’ nimba pipi sipa, simbulu topa, alieli ono umbuna awili seko mengemonga ononga buluma langopa olkondo sukundu opili molko mindi pangi.” nirimu.
ROM 11:11 Akumunga na ungu se pea mangilikirula: ⸤Isirele yomboma⸥ molko kinjeringi kinia kamu molko kinjeringiye? Paa mólo! Isirele yomboma Pulu Yemo kinia seko kinjiku bulu siringimunga Pulu Yemone yombo-lupamando lipa tapondopa ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo, na-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa mondorumu. ‘Na yombo-lupama lipu tapondombo kinia Isirele yomboma kanokole konopu kiri panjiku ‘olio yu-kinia seluna konopu seluna pupili molemolánje peanga.’ niengi.’ nimba aku serimu.
ROM 11:12 Aku-sipa na-kolo Isirele yombomane Pulu Yemo kinia seko kinjiku bulu siringimunga Pulu Yemone ma-koleana pali yomboma paa sepa kondorumu, Isirele yombomane Pulu Yemonga ulu peangama munduku kelieringimunga yombo-lupama-kinia ulu peangama serimu. Aku liemu Isirele yomboma Pulu Yemo molemona kelko ongo yunga talapena sukundu molonge kinia yomboma-kinia pali ulu peanga awisili olandopa olandopa sembá.
ROM 11:13 Ono Isirele yomboma naa molko yombo-lupa molemelema, nane kiniá onondo nikiru. Na yombo-lupamanga nimba Karasini lipa mundorumu yemo moliomonga yombo-lupama ⸤ungu peangamo⸥ nimbu silipu andolio mele ‘Nanga Isirele yombomane kanokole “Ono malo.” ningu yama mengole mindili nolemolá aulkana wendo ongo Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimbu Yesusini na ‘yombo-lupamanga’ nimba lipa mundundorumu yemo molio mele yomboma pali nimbu silipu andolio.
ROM 11:15 Pulu Yemone Isirele yombomando “Naa ongo anju paa.” nirimu-kulu mana-yomboma pali yu molemona sukundu pungu molko kondoko mindi pungí aulkamo wendo orumu. Aku sipa Isirele yomboma molko kondonge aulkamo mania purumumunga yombo-lupama molko kondonge aulkamo wendo orumu-kulu nanga Isirele yomboma ono Pulu Yemone kelepa sukundu límu liemu kololi ulu-pulumu mania pumbale molopa mindi puli ulu-pulumu paa kamu wendo ombá.
ROM 11:16 Pellawa kalongendo pellawa topele tolemelemonga mare u wendo liku Pulu Yemo popo toko silimili akumu Pulu Yemonga pellawa kake sélimu lemó liemu pellawa we lemóma pali kepe Pulu Yemonga pellawa kake selima lemóla. Unju senga pulkonioma Pulu Yemonga kake selima liemu unjumu pali Pulu Yemonga unju kake sélimula.
ROM 11:17 Unju ollipi peanga kaliana gilimúmunga kola mare Pulu Yemone langopa eltopale, ono yombo-lupama kondena unju ollipi kiri gilimúmunga kolama mele moloringimunga kola mare langopa unju ollipi peangamonga lipa waka-maka suku panjerimumunga onone ‘Unju peangamonga kola maniandopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumane naa piliangi. Kola peangama kinia unju peangamonga kere-langi norumu kere-langima ono-kinia pea nolemelemonga onone ‘Unju peangamonga kola maniandopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumane naa piliangi. Aku siku konopu lieringi liemu i-siku piliangi: ‘Ono unju kolamane unjumunga pulkonioma kere-langi naa silimili. Unjumunga pulkoniomane ono kolama kere-langi silimú.’ konopu leayo.
ROM 11:19 Aku-sipa na-kolo pe ono ⸤Isirele yombo naa molemelemane⸥ ninguli: “Pulu Yemone ‘Olio kola kirima lipu unju peangamonga panjambo.’ nimba unju peangamonga kola mare langopa eltorumu.” ningí.
ROM 11:20 Akumu sikala. Na-kolo unju peangamonga kola langopa eltorumu akumane ⸤Pulu Yemone ‘Ono nokopa kondopili.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ‘Yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru naa mondoringimunga Pulu Yemo yuni ono langopa eltorumu; ono unju kirimunga kolama onone ⸤ ‘Yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru mondolemelemonga aku siku gilku kondolemele. Akumu sika na-kolo ‘Olio peanga.’ ningu ononga imbima ambolko paka naa toko kála seko naa molangi. Pipili kolko pilku kondoko molayo.
ROM 11:21 Pulu Yemone unju peangamonga kolama ⸤kondo naa kolopa⸥ we giliepili siye naa kolopa, langopa eltorumumunga ono kepe aku sipa we giliepili siye naa kolomba kene kála seko naa molayo.
ROM 11:22 Imu konopumane pilku molayo: Pulu Yemone yomboma-kinia ulu peangama sepa, mindili silimú uluma sepa, peatolo selemo. Yu munduku kelieringi yomboma mindili sirimu, aku-na-kolo onone yu kanopa peanga pilipale ono sepa kondomba uluma seko molongi liemu yuni ono-kinia ulu peangama serimu mele sika aku sipa sembá. Aku naa sengi liemu ono langopa eltombala.
ROM 11:23 Pe unju kola u langopa eltorumuma konopu topele toko kelko ⸤ ‘Ye nokoli Karasimu yu sika orumu.’ ningu⸥ kuru mondongi liemu unju langorumuna kelepa topa mondomba. Pulu Yemone kanu kolama aku sipa manda sembá.
ROM 11:24 Ono pilielemele, ono kondena unju ollipi kirimunga kolama Pulu Yemone langopa unju ollipi peanga kaliana umbu topa nokorumu, kanumu ononga unjumu mólo, aku unjumunga ono mondorumu. ‘Aku sipa mele manda naa sembá.’ ningu naa selemele kanumu. Aku serimu kinia manda orumu liemu unju peangamo yunga kolama kelepa lipa topa mondomba kinia paa manda naa gilimbaye?
ROM 11:25 Ango-keme, Pulu Yemonga ungu-pulu se u lopi sepa perimumu ono naa pilingí kinia manda naa sembá. ‘Onone ‘Olio pilipa kondoli yomboma molopo unguma pali pilielemolo.’ ningu naa piliangi.’ nimbu kanu ungu-pulu lopi sepa perimumu piliangi nimbu siembo. Akumu i-sipa: Isirele yombomane pali Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko lingí aulkamo kamu pipi naa silimú. Pulu Yemone yombo-lupa nimba taltorumu yomboma pali yunga talapena sukundu sukundu olemele kinia mindi Isirele yombomanga konopuma iseli-u pipi silimú.
ROM 11:26 Yombo-lupama Pulu Yemonga talapena sukundu ongo pora singí kinia Pulu Yemone yunga Isirele yomboma pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba. ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se aku sipa nimba molemo, akumu i-sipa: ‘⸤Pulu Ye Yawene nimbale:⸥ “‘Isirele yomboma kamu molko naa kinjangi.’ nimba lipa tapondomba yemo Jerusalleme molopale ombá. Kanu yemone Jekopone kalopa liltimu yombo talapemo Pulu Yemonga ungumu naa pilku bulu siku molemele mele ‘munduku kelko konopu topele tangi.’ nimba lipa tapondomba.
ROM 11:27 Nane ‘ononga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ nimbú walemonga aku sipu aku ungumu nimbu panjipu mi lembo.” ⸤nirimu⸥’ nimba molemo.
ROM 11:28 Pulu Yemone yombo sendo “Yu nanga yombomo molopili.” nimba, nimba taltopale kelepa konopu topele naa tolemo. “Yu sepo kondombo.” nimba panjilimú unguma konopu topele naa topa siye naa kololemo akumunga Isirele yombomane ⸤Yesusinga⸥ semane peangamo naa pilku liku bulu siringimunga Pulu Yemo Isirele yomboma-kinia opa-tou molemele akumunga ono yombo-lupama lipa tapondopa Pulu Yemonga yomboma molonge aulkamo akisinderimu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Isirele yombomanga pulu-pulu anda-kolepalima konopu mondopa ‘Onone kalko lingí yomboma ‘nanga yomboma molangi.’ nimbú.’ nimba, nimba taltorumu mele pilipale kiniá Isirele yomboma konopu mondopa molemo.
ROM 11:30 Ono yombo-lupamane u Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele pilku liku naa seko mokoli seringi-na-kolo Isirele yombomane Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele mokoli seringimunga Pulu Yemone ono yombo-lupama we kondo kololemo.
ROM 11:31 Aku sipala Pulu Yemo ono yombo-lupama we kondo kololemomonga Isirele yombomane Pulu Yemonga ungu naa pilku mokoli selemele. Aku-sipa na-kolo we mólo. Pulu Yemo yuni Isirele yomboma we kondo kolombala. Ono yombo-lupama Pulu Yemone we kondo kololemo mele aku sipa yuni Isirele yomboma kepe we kondo kolombando Isirele yomboma ono yunga ungumu pilku mokoli selemelela.
ROM 11:32 Yomboma pali Pulu Yemone ‘We kondo kolambo.’ nimbale ‘Ono pali u ungumu naa pilku bulu siengi.’ nirimu.
ROM 11:33 Olionga Pulu Yemo paa molopa kondolemo. Yu molemo mele olione pilipu sundulimulu. Mulúmu paa olandopa lemó olione yu manda naa manda manjimulú mele aku sipala Pulu Yemo yunga ulu peanga selemoma kinia yunga konopumu kinia yunga pilipa kondolimu kinia paa awisili pelemo, olione manda pilipu naa limulú. Yu konopumuni pilipa nilimúmanga puluma olionga yombo sene paa manda naa pilipu nilimulu; yu aulka pulimúma paa manda naa kanopo lendelemolo.
ROM 11:34 “Nawene Ye-Awilimu konopu lemó mele pilielemoye? Molo nawene unguma kinia, uluma kinia, Ye-Awilimu lipa ora simbaye?”
ROM 11:35 “Molo nawene ‘Yuni na méle pundu topili kene nane yu-kinia elou sambili.’ nimba yu mélse we sirimuye? ⸤Yombo se mólo.⸥”
ROM 11:36 Yu mélema pali serimu Pulu Yemo; yu mélema pali enge sipa nokopa molemo; mélema pali yunga mindi. Kiniá kepe pe alieli kepe olione ‘Yu paa olandopa yemo. Yunga imbimu mélemanga pali paa olandopa molemo.’ nimbu yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondolepo mindi pamili. Sika aku sipa sepili.
ROM 12:1 Akumunga, ango-keme, nane onondo tondolo mundupu nikiru: “Pulu Yemone olio kondo kolopa ‘Naa tambo.’ nilimú kene ⸤yombomane kongi kinia kera kinia paa kake selima Pulu Yemo popo toko kalko siringi yuni kanopa peanga pilipa liltimu mele⸥ onone ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu ono onono konde molangi kangi pali ulu-pulu-kiri se naa pepa kake sepili yu siengi.” nimbu mawa sekero. ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku siku sangi.
ROM 12:2 Aku sekole ononga kangimane kelko we-mana-yombomanga konopu leko uluma selemele mele manda manjiku naa sayo. ‘Pulu Yemone olio konopu kondema sipili.’ ningu topele toko konopu lupa leko ulu lupa seko molayo. Aku siku sengi liemu onone Pulu Yemone ‘Ulu sangi.’ konopu lemó uluma manda pilingí. Ulu peangama kinia ulu yu kanopa konopu silimúma kinia ulu sumbi nilima kinia manda pilingí.
ROM 12:3 Pulu Yemone na we kondo kolopale nando “Andoko yomboma nanga ungumu ningu si.” nirimu-na nane onondo nimbuli: “Ono yu-mele-mele molemele mele konopu siku imbi mania mele molopili molkole ‘Olio imbi ola mele molopili molemolo.’ konopu naa leaa.” nikiru. Pulu Yemone ono kongono lupa lupamanga pilipa kondoli lupa lupa sirimu akumane konopu leko kondoko ono yu-mele-mele selemele senge mele apurayo.
ROM 12:4 Olionga kangina kimbu-ki mele gilimúmane pali kongono lupa lupa selemele. Kini kongono lupa sepa, mongone lupa sepa, komuni lupa sepa, kangimunga mélemane aku siku kongono lupa lupa selemele mele
ROM 12:5 aku sipu olio yombo awisili molemolo-na-kolo olio Karasinga yomboma molemolomanga olio kangi selumu mele molopo kangi selumunga kimbu-ki mélema mele molemolo.
ROM 12:6 Pulu Yemone yuyu ‘Olio yu-mele-mele kongono lupa lupa samili.’ nimba, pilipa kondolima lupa lupa moke sepa silimú kanu kongonoma samili. Ungu nimba sílimunga pilipa kondolimu simu liemu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilielemolo mele yomboma unguma nimbu siemili. Kanu yombomanga se Pulu Yemo ⸤ ‘Sika lipa tapondolemo.’ nimba⸥ awili sepa kuru mondolemo yombomone ungu awisili tondolo mundupa nimba sipili. Molo yombo se Pulu Yemo kanga sepa mele mindi kuru mondolemomone kanga sepa nimba sipili.
ROM 12:7 Yombo lipa tapondoli pilipa kondolimu silimú liemu yomboma lipa tapondopili. Ungu-mane sili pilipa kondolimu silimú liemu akumu limú yombomone ungu-mane sipili.
ROM 12:8 ‘Umbunamane yomboma topa mania naa mundopili. Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimú pilipa kondolimu pelemo yombomone aku sipa nipili. Yombo lupama lipa tapondombando kou-mone silimú yombomone konopu talo sepa naa lepa pilipa lipa popenge sepa kou-mone sipili. Yombo-lupamanga kongono nokolemo yombomone nokopa kondopili. Yombo mindili nolemelema kondo kolopa lipa tapondolemo yombomone konopu sipa lipa tapondopili.
ROM 12:9 ⸤Yombo lupama⸥ paa sika konopu mondoko kondayo. Ulu-pulu kirima kanoko kiri pilku munduku kelko, ulu-pulu peangama mindi yakala kolko tondolo munduku seko molangi.
ROM 12:10 Ononga genali konopu mondolemele mele Karasinga yomboma anju yando konopu mondayo. Ononga yombo mare molko kondonge ono molko kinjingí kinia konopu awisili naa leko konopu peanga pepili yombo lupama kape ningu molayo.
ROM 12:11 Ulu peangama sengendo siye naa kolko enge ningu seko, ‘Yombomane olio Pulu Yemonga Minimu pea molemoloma ningu kanangi.’ ningu ‘Yu olio ambolopa molopili.’ ningu molayo. Ye-Awilimunga kongonomo tondolo munduku sendayo.
ROM 12:12 ‘Pe molopo kondomolo.’ ningu kuru mondoko konopu sieyo. Mindili singí kinia mumindili naa kolko taka leko molayo. Alieli Pulu Yemo kinia ungu ningu molayo.
ROM 12:13 Pulu Yemonga yombo mare méle mólo tolemoma liku tapondoko méle mare siengi. Yombo kolea suluna yombo mare ponenge onge kinia liku tapondoko “Pea peamili waa.” niengi.
ROM 12:14 Yombo marene ono seko kinjingima ‘Pulu Yemone ono sepa kondopa lipa tapondopili.’ ningu yu mawa sangi. Sika Pulu Yemo mawa sendekole ‘Kanu yomboma sepa kondopa lipa tapondopili’ niengi. ‘Ono ⸤pundu topa⸥ sepa kinjepili.’ ningu mawa naa sangi.
ROM 12:15 Yombo konopu singíma-kinia ono konopu siku molangi. Yombo kola sengema-kinia kola seko molangi.
ROM 12:16 Yomboma-kinia konopu seluna pupili uluma selu-siku seko molangi. Ono kakara naa ningu ‘Yombo awilima molemolo, we-yomboma-kinia naa andopo molomolo.’ naa ningu, yombo imbi naa mololima-kinia konopu siku seluna kopu seko molangi. ‘Na imbi paa ola molemo. Na paa pilipa kondoli pelemo yombomo molio.’ naa niengi.
ROM 12:17 Yombo marene ono seko kinjingí kinia onone anju seko naa kinjangi. Yombomane pali kanoko peanga pilielemele uluma mindi pilku seko molangi.
ROM 12:18 Opa seko mumindili kololi ulu akuma konopu liku munduku naa piliangi. Alieli ‘yomboma-kinia pali taka lepo molamili.’ ningu konopu kimbu siku pilku molangi.
ROM 12:19 Nanga pulu lemó yomboma yombo marene ono seko kinjingí kinia ono pundu naa tangi. ‘Pulu Yemone ono-kinia mumindili kolomba.’ ningu siye kolangi. Aku sipa mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: ‘Ye-Awilimuni nimbale: “Seko kinjilimilimunga pundu toli kongonomo nanga kongonomo mindi. Seko kinjilimilimunga nane nanu pundu topo mindili simbú.” nilimú.’ aku sipa molemo kene ⸤ono onono naa sangi⸥.
ROM 12:20 Aku siku paa naa sekole ⸤Pulu Yemonga bokuna nilimú mele sangi. Akumuni nimbale⸥: “Nunga opa-toumu gelene kolomba kinia ga sieni. ‘No nonowale sekemo.’ nimbá kinia no kolko sieni. Aku sení kinia nu-kinia sepa kinjimba ulu kanuma pilipale pipili kolomba.” ⸤nilimú mele sangi.⸥
ROM 12:21 Ulu-pulu kirimane ono topa mania naa mundopili. ‘Ulu-pulu kirima topo mania mundamili.’ ninguli ulu-pulu peangama sangi.
ROM 13:1 Yomboma pali gapomanone nilimú mele pilku liku molangi. Gapomano we naa molemo. Pulu Yemone ‘Kolea nokopili.’ nimba taltorumu-na molemomonga aku siku seko molangi. Koleamanga pali gapomano molemelema Pulu Yemone nimba taltopa ‘molangi.’ nilimú-na molemelemonga aku siku onone nilimili mele pilku liku molangi.
ROM 13:2 Akumunga, “Gapomanonga ungu naa pilielemolo.” nilimili yombomane aku siku “Pulu Yemone ‘sangi.’ nimba mondolemo yombomanga unguma naa pilielemolo.” nilimili. Aku selemelemonga ononga kotemo wendo ombá.
ROM 13:3 Molko kondolemele yomboma nokoli yombomane seko naa kinjilimili. Seko kinjiku molemele yomboma mindi pipili kolangi. Gapomanone ono mindi sepa kinjimba. ‘Nokoli yomboma olione pipili naa kolamili. Onone olio seko naa kinjangi.’ ninguli ulu peangama seko molayo. Aku senge kinia gapomanone onone seko molemele mele kanopa kape nimbá.
ROM 13:4 ‘Yomboma molko kondangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Nanga kongono sendélimu molopili.’ nimba gapomano lipa mondolemo-na gapomanone aku sipa sembá. Aku-na-kolo gapomano we tondolo naa pelemo. Gapomanomone yombo kirima konopu kiri panjipa “Mongo likimili kene mindili nangi.” nimbándo tondolomo pelemo kene onone seko kinjengi liemu yu pipili kolayo. ‘Seko kinjingí yombomanga kote wendo ombá kinia nanga kote pilindepili.’ nimba Pulu Yemone gapomano mondolemo.
ROM 13:5 Akumunga ‘Yuni olio sepa kinjimba kene yuni nimbá mele sepo molamili.’ akumu manjiku ningu naa molangi. ‘Olio konopu kiri naa pepili, konopu peanga lepo molamili.’ ningu yuni nimbá mele seko molangila.
ROM 13:6 Onone aku siku ningu pilkuli, nokoli yombomane Pulu Yemonga kongono manjiku seko molemele kene kou-takisi tangila.
ROM 13:7 Gapomanone ungu-mane sipale “Méle sie.” nilimú mélema siengi. Kou-takisi limili yomboma kou-takisi toko siengi. Méle limilimanga kou-takisi pulimú mele toko siengila. Ono nokolemele yomboma-kinia mokoli naa seko, ungu ningíma taka leko pilku awi siku molangi. Yombo se imbi ola molemomonga imbi ambolko paka tondangila.
ROM 13:8 Ono anju-yando yomboma-kinia pundu anjikuli ‘We pepa mindi naa pumba aku punduma welea pora nipili.’ ningu nondoko pundu tangi. Ulu selu mindi sekole “Pora naa nipili.” niengi. Akumu i-sipa: Anju-yando yombo ono onono-kinia konopu mondoko kondo kolko mololko pangi. Aku senge yomboma aku siku Pulu Yemonga ungu-manema pali paa pilku liku sengemonga yomboma konopu mondoko siye naa kololko pungí kinia paa papu.
ROM 13:9 ⸤Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando nimba sirimu pelemo⸥ ungu-manema i-sipa: “Ambo yema wa ulu-kirinale naa sangi. Yomboma toko naa kondangi. Mélema wa naa liengi. Yombo lupamanga mélema kanoko yama naa meangi.” kanumu. Aku ungu-manema kinia ungu-mane lupama pali kinia lipu sere lendepo nimulúndu “Ono onono yu-mele-mele konopu mondoko kondo kolko nokolemele mele aku sikula yomboma konopu mondoko nokoko molangi.” aku ungu-mane pelemomo nilimulu.
ROM 13:10 Onone konopu mondolemele yomboma kondo kolkole manda naa seko kinjingí. Kanu-kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema pali pilku liku sengendo yomboma konopu mondoko kondo kolonge kinia aku siku paa sika ungu-manema pali pilku liku senge.
ROM 13:11 ‘Aku sipu uluma samili.’ nambi semu-na nikiruye? Wale se omba pelemomonga aku sipu nikiru. Kanu walemo ono pilielemele, akumu i-sipa: Kiniá ono uru pelemelema makilku ola molonge wale kanumu. ⸤Karasini olionga nimba senderimumu u ‘Sika.’ nimbu⸥ kuru mondorumulu kinia yuni yu molombana olio ‘yu pea molamili.’ nimba kamu sukundu limba walemo nondopa naa ombá serimu, na-kolo kanu walemo kiniá nondopa wendo ombá sekemo kene ono uru pelemelema makilku ola molonge walemo koronga wendo omu.
ROM 13:12 Ipulieli pora nimbá sepa, kolea tangomba sekemo kene simbulu tolemo kinia selemele ulu-puluma mundupu kelepo, pa selina opa selemele mélema lipu panjamili.
ROM 13:13 Ulu kake selima kolea pa selemo kinia yomboma kanangi pipili naa sembá uluma semolondo tondolo mundupu samili. Maku topo no-tondolo nombo kála sepo amu naa tamili. Wa ulu-kirinale naa sepo, kanu uluma semolondo konopu kimbu sipu naa andamili. Irinale naa sepo, yombo lupamanga mélema kinia kangina gilimú mélema kinia ulu mare lupa lupa yombo marene selemele kinia kanopole, yama naa membo ‘Nanga aku sipa liepiliya!’ molo ‘Na aku sipu samboa!’ nimbu pilipu konopu kiri naa panjamili.
ROM 13:14 Aku siku naa sangi-na-kolo ⸤mulu-maminia pakolemele mele ono aku siku⸥ ‘Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤konopu lemó mele aku sipu konopu leamili.’ ningu yu⸥ liku pakokole, u-we-konopumane ulu-kirima pilku yakala kololemele mele ‘Yakala naa kolamili’ ningu ‘Konopumane pilipu yakala kololemolo uluma samili.’ naa nieyo.
ROM 14:1 Yombo se ‘Sika’ nimba kuru mondolemo-na-kolo tondolo mundupa kuru naa mondolemo yombo akumundu “Pea molamili ou.” ningu, yuni pilipa ulu selemoma naa pilku apuruku yu-kinia ungu awisili angelema naa niengi.
ROM 14:2 Karasinga yombo se ‘kere-langima pali nombó kinia unguri naa sembá.’ nimba kuru mondolemo-na-kolo Karasinga yombo se konopu tondolo naa pupili molopale kongima pea pali mi lepa naa nomba, kaliana olemo kere-langima mindi nolemo.
ROM 14:3 Yombo se kere-langima pali nolemo yombomone yombo kongima mi lepa naa nolemo yombomo ‘Yu kiri, na peanga.’ konopu naa liepili. Yombo se kongima mi lepa naa nolemo yombomone yombo kere-langima pali nolemo yombomo kanopa apurupale ‘Sepa kinjikimu.’ naa nipili. Yombo kere-langima pali nolemo kanu yombomo Pulu Yemone kanopa peanga pilipa ‘nanga yombomo molemo.’ nirimu kene aku naa sangi.
ROM 14:4 Nu nawe konopu lekole yombo senga kendemande-yombomone ulu sembama kanoko ‘Imu seko kondokono. Imu seko kinjikinu.’ ningu apurulinuye? Yunga ye awili nokólimuni mindi yunga kongono selemoma kanopa ‘Imu seko kinjikinu. Imu seko kondokono.’ nimba apurumba. Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni kanu yombomo ‘Konopu tondolo pupili molopili.’ nimba lipa tapondombamonga yu sika konopu tondolo pupili molomba.
ROM 14:5 Karasinga yombo sene ‘I walema we walema. I walemo Pulu Yemonga wale kakemo.’ konopu lemó. Aku-sipa na-kolo Karasinga yombo sene walema apurou naa apurupa ‘walema selu-sipa’ konopu lemó. Yombomane pali yu-mele-mele konopu lemele mele konopuni pilkuli ‘Na aku sipu konopu lelio peanga sepo konopu lelio.’ ningu tondolo munduku piliangi.
ROM 14:6 Yombo sene ‘I walemo peanga olandopa.’ nimba pilielemo yombomone ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba aku sipa nimba pilielemo. Yombo se kere-langima naa apurupa walu nolemo yombomo ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba Pulu Yemondo “Ange.” nimbale kere-langima nolemo. Yombo se kere-langima mi lepa naa nolemo yombomo ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo mele sambo.’ nimba aku sipa sepa Pulu Yemondo “Ange.” nilimú.
ROM 14:7 Olio Karasinga yombomanga sene konopuni pilipa ‘Na nanu pilipuli i-sipu sepo molambo.’ manda pilipa naa nimbá. Yuyu pilipale ‘I-sipu kolambo.’ manda naa nimbála.
ROM 14:8 Olio konde molopole Ye-Awilimuni kanopa peanga kanolemo uluma mindi sepo molamili. Molo kolomulu liemu ‘Ye-Awilimuni ‘Kolani.’ nikimu walemo wendo okomo-na yunga imbi ola molopili kolambo.’ niemili. We konde molomolo kinia kepe kolomolo kinia kepe olio Ye-Awilimunga yomboma molomolo.
ROM 14:9 Aku ungumunga ulu-pulumu i-sipa: Yu ‘Yombo kololimanga kepe konde molemelemanga kepe Ye-Awilimu molambo.’ nimba Karasi yu kolopale kelepa konde molorumu.
ROM 14:10 Akumunga nuni nambi semu-na nunga genane ulu selemoma ‘Imu seko kinjikinu. Imu seko kondokono.’ ningu apurulinuye? Nunga gena nambi semu-na kanoko kiri pilku ‘Yu yombo kirimu.’ nilinuye? Pe olio pali Pulu Yemonga kotena gilimulúmunga kiniá aku seleno manda naa selemo.
ROM 14:11 Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa: ‘Ye-Awilimuni nimbale: “I konde molopo mindi puliu akumu paa sika mele yomboma pali ongo nanga kumbikerena komorongo toko pondoko tamalu peko, “Pulu Yemo yu sika molemo.” kerena ningí akumu paa sikala.” nikimu.’ nimba molemo.
ROM 14:12 Akumunga, olio yu-mele-mele olionga ulu selemolomanga puluma pali sika Pulu Yemo nimbu simulú.
ROM 14:13 Akumunga, olione anju yando yombomane ulu selemelema apurupu kanopo kiri pilielemolo mele mundupu keleamili. Ulu se lupa i-sipu samili: Nunga gena ‘mania pumbá molo ulu-pulu-kirima sembá ulu se paa naa sambo.’ ningu pilku molangi.
ROM 14:14 Na ⸤Pollo⸥, Ye-Awili Yesusi pea konopu seluna pupili molembolo yemo molopole ‘ ‘Mélemanga pali mélse yuyu Pulu Yemone kanopa kalaro molemo’ nimba naa kanolemo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. ‘Aku-sipa na-kolo yombo sene mélse ‘kalaro molemo’ konopu lemó liemu sika kanu mélemo kanu yombomone aku sipa konopu lemómonga aku mélemo kanopa ulu se sembá kinia sepa kinjimba.’ nimbu pilkiru.
ROM 14:15 Nuni kere-langi se noleno kinia genane kanopale yunga konopuna umbuna pelemo liemu nuni yu konopu naa mondokole aku siku seleno. Karasi yunga nimba kolali sepa kolondorumu gena akumu nu kere-langi noleno-na kanopale Karasi mundupa kelepa kamu ultu pumba molopa kinjimba liemu aku kere-langimu naa nou.
ROM 14:16 Nuni ulu pilku peanga pilku selenomo yombomane kanokole nunga bulkundu nindiku ‘Sepa kinjikimu.’ ningí kinia manda naa sembá kene nuni sení uluma mimi siku pilku seko molani.
ROM 14:17 Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa ⸤Karasinga yomboma⸥ nokopale kere-langi kinia no kinia nolemele aku mélemanga yu kanopale ungu se naa nilimú. Yu ye nokoli kingimu molopa nokopale ulu sumbi nilima kinia, taka lepa mololi uluma kinia, konopu sili uluma kinia, Mini Kake Sélimuni silimú aku uluma mindi ‘senge kinia kanopo peanga pilimbu.’ nimba pilipa molemo.
ROM 14:18 Yombomane Karasinga kongonomo pilku sendengendo aku uluma selemele yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo, we-yombomane kanoko ‘seko kondokomele’ ningu pilielemele.
ROM 14:19 Akumunga, olione yomboma taka leko konopu seluna mindi pupili molonge uluma kinia, olionga genupilima Karasinga unguma pilku liku seko molongendo konopu olandopa tondolo pupili molonge uluma kinia, paa tondolo mundupu samili.
ROM 14:20 Kere-langi se nonimunga Pulu Yemonga kongonomo kamu toko mania mundoni kinia paa manda naa sembá kene aku paa naa sani. Sika kere-langima pali kalaro se naa molopa unguri naa selemo-na-kolo kere-langi se noni kinia yombo sene kanopale yu konopu talo pembamonga Karasinga yombo molopa sembá mele pilipa sundupa sepa kinjimba liemu aku senímu manda naa sembá.
ROM 14:21 Nuni kongi se molo no-waene se noni molo ulu se lupa sení kinia genane kanopale yu konopu talo pembamonga Karasinga yombo molopa sembá mele pilipa sundupa sepa kinjimba liemu kelko aku siku naa sení kinia peanga.
ROM 14:22 Nunu aku mélema kanoko konopumuni pilieleno mele akumu nu kinia Pulu Yemo kinia olonga kongonomo. Yombo sene mélse kanopa ‘I mélemo peanga.’ konopu lepale yunga konopumuni pilipa ‘Sepo kinjikiru.’ nimba ungu se naa piliemu liemu yu konopu sipili.
ROM 14:23 Aku-sipa na-kolo yombo sene kere-langi se kanopa ‘I kere-langimu kalaro molemonje. Nombó kinia manda naa sembanje.’ nimba kuru mondopale nomu liemu sepa kinjilimú. ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu se sekero.’ nimba kuru naa mondopale nomu liemu sika sepa kinjilimú. Olione ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma selemolo.’ nimbu kuru naa mondopole uluma selemolo kinia aku sipu ulu-pulu-kirima selemolo.
ROM 15:1 Olio ⸤ ‘Sika’ nimbu⸥ kuru mondopo siye naa kololemolo yombomane konopu tondolo naa pulimú yomboma ‘Yesusi ambolko kondangi.’ nimbu ononga umbunama pea mendepo, olio oliolio konopu sipu molomolo uluma mindi naa samili.
ROM 15:2 Olio yu-mele-mele ‘Karasinga yomboma ‘Karasi yu sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye naa kolko yu tondolo munduku ambolangi.’ nimbu ono lipu tapondomolondo kanoko peanga pilielemele uluma samili.
ROM 15:3 Olio pilielemolo, ⸤Pulu Yemone mana lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasi kepe yu yuyu ‘konopu sipu molombo uluma sambo.’ naa nirimu kanumu. Yuni pilipa serimu mele Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: ⸤Konane se torumu ye nokoli kingi Depitinga opa-toumane Depiti yu-kinia seringi mele Depitini Pulu Yemondo nirimu mele pe Karasi-kinia wendo ombá mele walu lipa sere lendepa nirimu. Depitini konane nimba Pulu Yemondo nimbale:⸥ “Yombomane nu ungu-taka tondoko marake selemele akumu na pea selemelela.” ⸤nirimu.⸥
ROM 15:4 U ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna imbi toringi aku ungumane pali olio mane simbando molemo. ‘Olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo Karasi ambolopole ‘Pulu Yemone olio lipa tapondomba walemo sika ombá.’ nimbu kuru mondopo nokopo molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku unguma piliangi kene bokuna tangi.’ nirimu-na toringi molemo.
ROM 15:5 ‘Konopu tondolo pupili siye naa kolko Karasi ambolangi.’ nilimú Pulu Yemone ‘Ono Karasi Yesusi sepa molemo mele manda manjiku seko molemele yomboma anju yando konopu seluna pupili manda molangi.’ nipili.
ROM 15:6 ‘Ono pali konopu seluna pupili molkole olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondangi.’ nimba ‘aku siku molangi.’ nirimu.
ROM 15:7 Pe kiniá ono Karasinga yomboma molemele kene ‘Pulu Yemonga imbimu ola molopili.’ ningu Karasini onondo “Pea kopu sepo molamili waa.” nirimu mele aku siku onone ononga yomboma anju yando “Pea kopu sepo molamili waa.” nieyo.
ROM 15:8 Nane ono ⸤Romo yomboma⸥ nimbu sikiru: Karasini ‘Pulu Yemone ‘sika nilimú’ ningu piliangi.’ nimba, ‘Pulu Yemone anda-kolepalindu wendo ombá mele nimba panjerimu mele paa sika wendo okomo piliangi.’ nimba, ‘Juda yombo naa molemele yombomane Pulu Yemo kondo kolopa lipa tapondólimunga Pulu Yemo yunga imbimu ambolko paka tondangi.’ nimba, Karasi yu Juda yombomanga kendemande-yemo omba molorumu. Juda yombo molemele yombomando ungu se aku sipa mele Pulu Yemonga bokuna toringi molemo kanumu. Akumu i-sipa: ‘Isirele yombomanga talapena naa molemele yomboma molongena nane nu kape nimbu, konane nimbu nunga imbi ambolopo paka tondombo.’ nimba molemo kanumu.
ROM 15:10 Ungu se lupa nimba molemóla. Akumu i-sipa: ‘Isirele yombomanga talapena naa molemele yomboma, ono Pulu Yemonga ⸤Isirele⸥ yomboma-kinia pea konopu siku molangi.’ nimba molemo.
ROM 15:11 Ungu se lupa i-sipala: ‘Isirele yombo naa mololi yomboma, Ye-Awilimu kape niengi. Yombomane pali yu kape ningu konane nieyo.’ nimba molemo.
ROM 15:12 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Aisayane ungu se pea nimbale: “Jesini kalopa limba yemo ombá. Yu omba Isirele talapena naa molemele yombomanga ye nokoli kingimu molopa ono nokomba. Onone ‘Yu olio lipa tapondomba.’ ningu pilku nokoko molonge.” nirimu.
ROM 15:13 Mini Kake Sélimunga tondolomone ono Pulu Yemo “Sembó.” nimba panjerimu mele ‘Sika aku sembá.’ ningu kuru mondolemele mele ‘Pe siye naa kolko ‘Sika.’ ningu kuru paa mondoko mololko mindi pangi.’ nimba, ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga pulumu Pulu Yemo yuni ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele kanu ulumuni ‘Ono konopu awili seko siku konopu pe nipili molangi.’ nipili.
ROM 15:14 Nanga ango-keme, ‘Ono sika ulu peangama mindi alieli seko molko, unguma pali sika pilku kondoko, anju yando manda mane singí tondolomo sika ono-kinia pelemo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio.
ROM 15:15 Ungu mare ‘Ono kelko piliangi.’ nimbu na pipili naa kolopo tondolo mundupu pepá tondu. ‘Na kongono paa peanga se siembo.’ nimba Pulu Yemone
ROM 15:16 na nimba taltopa ‘ ‘Karasi Yesusinga kongonomo sendambo.’ ningu Juda yombo naa molemele yomboma liku tapondani.’ nirimumunga aku sendu. ‘Yombo-lupamane Pulu Yemo popo toko kalko silimilima kanopa peanga pilielemo mélema mele molko, Mini Kake Sélimuni ‘Ono Pulu Yemonga yombo manjiku molko, yombo kake selima molangi.’ nipili.’ nimba Pulu Yemone na ‘Yombomanga popo tondoli yemo molko yomboma semane peangamo toko siliku andani.’ nimba na nimba taltorumumunga aku sipu ono ungu mare tondolo mundupu nimbu sipu pepá tondu.
ROM 15:17 Akumunga, na Karasi Yesusi-kinia pea kopu sepo kongono selembolomonga Pulu Yemonga kongonomo sendeliomonga na ‘Papu selio.’ nimbu pilipu konopu siliu.
ROM 15:18 Nane ungu se lupa paa naa nimbu simbú. Karasini na lipa tapondolemo-na nane ungumu nimbu sipu ulu-⸤tondolo⸥ mare seliomonga yombo-lupama Pulu Yemonga unguma pilku liku selemele aulkamo akisindendu ulu akuma mindi nimbu simbú.
ROM 15:19 Mini Kake Sélimuni na tondolo sirimumunga nane ulu-tondolo mare serindu-na kanokole yombo-lupama aku seringi. Aku kongonomo sembondo Karasinga semane peangamo pali kolea-awili Jerusalleme pulu polopo topo sipuli koleamanga pali topo silipu pumbu kolea Illirikame poropinji topo sipu pora sirindu.
ROM 15:20 U kepe kiniá yandopa yandopa kepe, ‘Karasinga imbimu naa pilielemele koleamanga yunga semane peangamo ‘paa piliangi.’ nimbu andopo topo siembo.’ nimbu pilielio. ‘ ‘Ye sene ulka ponga u polorumuna ola ulka naa takambo.’ nimbu aku sipu sambo.’ nimbu pilielio.
ROM 15:21 ⸤Nane ‘Sambo.’ konopu lelio mele⸥ bokuna ungu se molemo, akumu i-sipa: ‘Yombo u yunga semanemo naa toko siringi yombomane yu kanonge. Ungumu naa pilieringi yombomane aku ungumunga ungu-pulumu pilingí.’ nimba molemo. ⸤Aku sipa mele nane ‘ungu naa pilieringi yomboma nimbu siembo.’ konopu lelio.⸥
ROM 15:22 Aku nimbu pilipu aku kongonomo u ya sepo molio kongonomone ono Romo yomboma ombo kanombo aulkamo wale awisili pipi silimú.
ROM 15:23 Aku-sipa na-kolo kiniá i koleamanga na kongono sembó mare naa lemó, nane kalia-ingi awisili ‘Ono ombo kanamboa!’ konopu lepo molorundu, akumunga
ROM 15:24 ‘na kolea Sipéne pumbúndu u ono ombo kanopole pumbú.’ konopu lekero. ‘Na ono-kinia konopu sipu pea kopu sepo molomolo kinia pe na liku tapondoko kolea Sipéne mundu-pangi.’ nimbuli ‘Aku sipu sembó.’ konopu lepo molio.
ROM 15:25 Kiniá aku selka-na-kolo iseli-u Pulu Yemonga yombo Jerusalleme molemelema pumbu lipu tapondo-pukuru.
ROM 15:26 ⸤Karasinga yombo⸥ kolea Masedonia kinia Akaya poropinjitolonga moloringi yombomane Pulu Yemonga yombo Jerusalleme moloringimanga yombo koropama liku tapondongendo kou-mone pilku liku popenge seko liku maku toringi ⸤kou-monema simbú pukuru⸥.
ROM 15:27 Onono pilkuli ‘Aku samili.’ ningu pilku liku popenge seko siringi-na-kolo pundu mele toringila. Yombomanga minima lipa tapondolemo mélema u Juda yomboma-kinia perimu aku Pulu Yemonga méle peangama yombo-lupama-kinia naa perimu akuma siringi akumunga yombo-lupamane pundu mele tongendo kangikundu lipa tapondomba mélema Juda yomboma sikimili akumu papu sekemele.
ROM 15:28 Akumunga na i kongonomo sepo pora simbundu u Jerusalleme pumbu ⸤kolea Akaya kinia Masedonia poropinjitolo yombomane liku maku toko na siringi⸥ kou-monema yomboma sindi-pumbuli nimbúmuni, pe kolea Sipéne pumbúndu u kolea-awili Romo ombo ono kanombo.
ROM 15:29 Na pilkiru, ombó kinia Karasini ono sepa kondomba ulu paa awisili na membo ombó.
ROM 15:30 Ango-keme, nane onondo tondolo mundupu nimbuli: “Na ‘Lipu tapondamili.’ ningu na-kinia kála seko Pulu Yemo nanga ningu mawa sendeko molangi.” nikiru. ‘Ye-Awili Yesusi Karasi sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga kepe, Mini Kake Sélimuni olio anju yando konopu mondolemolo ulumu silimúmunga kepe, akutolonga ‘aku sendangi.’ nimbu mawa sekero.
ROM 15:31 Pulu Yemondo nanga ningu mawa sendekole, ‘Kolea Judia disiriki Karasinga semanemo naa pilku liltingi yombomane na seko kinjiku mindili naa siengi. Nane Pulu Yemonga yombo Jerusalleme molemelema lipu tapondombo kinia kanoko peanga piliangi.’ nieyo.
ROM 15:32 ‘Na Pulu Yemone ‘Manda, pu.’ nimu liemu ono molemelena na konopu silipu ombo ono-kinia pea wale mare kopu sepo molomolomonga kelepa konopu enge nipili.’ ningu aku siku Pulu Yemo mawa sendayo.
ROM 15:33 ‘Yomboma konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemo ono-kinia pali molopili. Sika aku sepili.
ROM 16:1 Olionga kemulu ambo kolea Pimbi, yu kolea Sengiria taono Karasinga yombo talapemo lipa tapondoli kongono se sendelemo ambomo, yu ombá kinia kanoko peanga pilku
ROM 16:2 ‘yu Ye-Awilimunga ambo se kene’ ningu “Molamili ou.” nindangi. ‘Ono Pulu Yemonga yomboma molkole aku siku seko, yuni ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo awisili tondolo mundupa lipa tapondopa, na kepe lipa tapondorumu kene yu umbuna se pemu liemu liku tapondangi.’ nimbu mawa sekero.
ROM 16:3 Na kinia pea Karasi Yesusinga kongonomo serimulu ambo Pirisilla kinia ye Akuwilla kinia “Manda molembeleye?” nindangi.
ROM 16:4 ‘Olo toko kondonge kinia unguri mólo.’ ningu na liku tapondoringili. Na liku tapondoringilimunga nanu mindi “Ange.” naa nikiru; Juda yomboma naa molemele yombo-lupa kolea lupa lupa Karasinga yombo talapemanga yombomane kepe “Ange.” nilimilila.
ROM 16:5 Karasinga yombo mare olonga ulkana maku tolemele yomboma “Manda molemeleye?” nindangila. Nanga paa konopu mondolio pulu lemó ye Epainetas, yu kolea Esia poropinji sukundu koleamanga pali pulu-pulu Karasinga yemo molorumu yemo, yu “Manda molenoye?” nindangi.
ROM 16:6 Ononga kongonomo tondolo mundupa senderimu ambo Maria “Manda molenoye?” nindangi.
ROM 16:7 Nanga ⸤Juda⸥ ye Andoronikas kinia Juniasitolo, na kinia pea ka-ulkana perimulu, aku yetolo “Manda molembeleye?” nindangi. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane pali aku yetolo ‘Seko kondolembele ye peangatolo.’ nilimili. Na Karasinga yemo u naa molambo olo Karasinga yetolo moloringili.
ROM 16:8 Yu Ye-Awilimunga yemo molemomonga yu konopu mondolio ye Ambilliatas “Manda molenoye?” nindangi.
ROM 16:9 Olio Karasinga kongonomo pea selemolo ye Upanas kinia nanga pulu lemó konopu mondolio ye Sitakis kinia “Manda molembeleye?” nindangi.
ROM 16:10 Apelles, Karasinga yemo molorumumunga mindili norumu-na-kolo Karasi mundupa naa kelepa tondolo mundupa ambolorumumunga yu kanoko kape nilimili, aku yemo “Manda molenoye?” nindangi. Aritopullasinga ulkana pelemele yomboma “Manda molemeleye?” nindangi.
ROM 16:11 Nanga ⸤Juda⸥ ye Erotiane “Manda molenoye?” nindangi. Nasisasinga ulkana pelemele yombomanga mare Ye-Awilimunga yombo molemelema “Manda molemeleye?” nindangi.
ROM 16:12 Ye-Awilimunga kongonomo tondolo munduku senderingili ambo Tiripina kinia Tiriposatolo “Manda molembeleye?” nindangi. Nanga konopu mondolio pulu lemó ambo Pesisi, Ye-Awilimunga kongonomo tondolo mundupa sendelemo ambo sela, akumu “Manda molenoye?” nindangi.
ROM 16:13 Ye-Awilimuni ‘Nanga yemo molopili.’ nimba taltorumu ye Rupasi kinia yunga anumu kinia “Manda molembeleye?” nindangi. Kanu ambomone nanga anumu mele molopa na nokolemóla.
ROM 16:14 Asinikiritas, Pellekono, Emis, Patoropas, Emas keme, ononga genupili ono kinia pea molemele yema kinia “Ono manda molemeleye?” nindangi.
ROM 16:15 Pillollokas keme Jullia keme Nerusi keme yunga kemulu keme Ollimipas keme Pulu Yemonga yombo ono kinia pea molemele yomboma pali “Manda molemeleye?” nindangi.
ROM 16:16 ‘Olio pali Karasinga yomboma’ ningu anju yando yomboma kangulku “Manda molemeleye?” niengi. Karasinga yombo talapemane pali “Ono manda molemeleye?” ningu mundukumili.
ROM 16:17 ⸤Ungu se kamu niembo.⸥ Ango-keme, nane ono tondolo mundupu nimbuli: Yombo marene Karasinga yombo talapemo sungu siku, u mane siringi pilku liltingi unguma ‘naa piliangi.’ ningu ungu lupa lupama ningu silimilimunga Karasinga yomboma pilkuli, Karasinga ungumu u pilielemele mele kelko pilku sunduku seko kinjingí kene kanu yomboma kanoko kondoko molaa. Aku yomboma-kinia nondoko seluna kopu seko naa molangi.
ROM 16:18 Kanu yombomane olionga Ye-Awili Karasinga kongonomo naa sendelemele kene ono-kinia seluna naa molangi. Ononga kangikundu uluma mindi konopu mondoko selemele. Yombomane ‘ ‘Ono sika nikimili.’ ningu piliangi.’ ningu kolo toko ‘ungu peanga mare nikimulu’ ningu kondi tolemele aku unguma Karasinga yombo marene ‘I ungumu sika ungumu. I ungumu kolo.’ ningu naa apuruku kondoko we walu pilku limili yomboma ningu sembambu silimili.
ROM 16:19 Onone ⸤Ye-Awili Karasinga⸥ unguma pilku liku ambolko kondolemele mele yombomane pali pilielemelemonga na ono-kinia awili sepo konopu sipu molio, na-kolo ‘Ono ulu peangama paa pilku kondangi. Ulu kirima pilku senge aulka se paa naa liepili.’ konopu lekero.
ROM 16:20 ‘Nanga yomboma konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemone nondopa mele ‘⸤Ono Romo Karasinga yombomane kurumanga nokoli⸥ Setene kimbuni kulangi.’ nimbá. Olionga Ye-Awili Yesusini ono we kondo kolopa molopili molangi.
ROM 16:21 Na pea kongono kopu sepo selembolo ye Timotini “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Nanga ⸤Juda⸥ ye LLusiasi keme Jesono keme Sosipate keme akumane kepe “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumilila.
ROM 16:22 (Na Tetiasi, Pollone nikimu mele pilipu i pepámo tondokoro yemone Ye-Awilimunga yemola molopole “Ono manda molemeleye?” nimbu, nimbu mundukuru.)
ROM 16:23 Na Pollo kinia Karasinga yombo talape ya molemelema kinia yunga ulkana ‘pea peamili waa.’ nimba nokolemo ye Gayasini “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Ya kolea-awili Korini kou-mone kinia koleamonga kongonoma kinia nokolemo ye Erasitas kinia olionga genu Kutasi kinia olone “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumbili.
ROM 16:24 (Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ono pali we kondo kolopa molopili molangi. Sika aku sipa sepili.)
ROM 16:25 ⸤Kiniá olione Pulu Yemonga imbi alieli ambolopo paka tondamili.⸥ Na semane peangamo topo siliumuni kinia, Yesusi Karasindu nimbu silimulumuni kinia, Pulu Yemone ono konopu manda tondolo mundundumba. I semane peangamo u lopi sepa perimu ungumu. Yu kalia-ingi paa awisili Pulu Yemone u nimba para naa sirimu-na-kolo pe kiniá-mele ‘Mona liepili ⸤yomboma⸥ piliangi.’ nimbale nimba para sikimu. Molopa Mindi Puli Pulu Yemone ‘Ma-koleana yombo talapemane pali ‘I semanemo yu sika ungumu.’ ningu kuru mondoko kanu ungumu pilku liku sengena panjiku sangi.’ nimba yuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando “Mona liepili ningu para siee.” nirimu. Kanu-kinia kanu ungu ningu siringi yemane ‘Yomboma paa piliangi.’ ningu ononga bokumanga sukundu kanu semane peangamo wendo ombá mele ningu siku boku toringi nimba pelemo. Yesusi Karasini olionga nimba senderimumunga Pulu Ye yu manjipa pilipa kondoli pelemo yemo, yunga imbi kamu ola molopa mindi pupili. Sika aku sipa sepili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
1CO 1:1 Na Pollo, Pulu Yemone na mangilipa nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Sotenis pea molopole i pepámo topo sikiru.
1CO 1:2 Pulu Yemonga yombo talape kolea-awili Korini molemelema, Karasi Yesusi kinia kopu seko molemele-na Pulu Yemone “Nanga yombo manjiku molko yombo kake sepili molangi waa.” nirimu yomboma, ono kinia koleamanga pali olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga imbimu ambolko paka tondoko popo tolemele yomboma kinia, ono pali ⸤i pepámo topo sikiru⸥. Ye-Awilimu olionga kepe ononga kepe pali Ye-Awilimu.
1CO 1:3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
1CO 1:4 Ono Korini yomboma Karasi Yesusinga yomboma molemele-na Pulu Yemone ono we kondo kolopa sepa kondorumumunga nane Pulu Yemondo alieli “Ange.” nimbu molio.
1CO 1:5 Nane onondo Karasi manda selemo sembá mele semane peangamo topo sirindu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondoko liltingi-kulu ono-kinia ulu peangama wendo orumu. Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone yunga unguma onone ningu kondonge tondolomo kinia, yunga ungumanga puluma pilku kondonge tondolomo kinia, sirimu-na kanu tondolotolo kinia we-tondoloma pali ono-kinia pepili molemele.
1CO 1:7 Aku siku molemele-na ono Ye-Awili Yesusi Karasi omba mona gilimbamonga konopu siku nokoko molemele kinia Mini Kake Sélimunga tondoloma pali yuni sirimu ono-kinia pelemo.
1CO 1:8 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ombá walemo wendo ombá kinia ‘⸤Pulu Yemone⸥ “Seko kinjeringimunga mongo liltingi.” nimbá ulu se ono-kinia naa pepili.’ nimba yuni ‘Ono alieli enge ningu molangi.’ nilimú mele pe kepe nimbá.
1CO 1:9 Onondo yunga Malo olionga Ye-Awili Yesusi Karasi pea “Kopu seko molangi waa.” nirimu Pulu Yemone ulu “Sembó.” nilimúma paa sika selemo. ⸤Ono-kinia aku sipa ulu peangama wendo⸥ orumumunga pilipuli ⸤Pulu Yemo kinia alieli “Ange.” niliu⸥.
1CO 1:10 Ango-keme, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga imbi lepo ⸤umbuna se ono kinia pelemomonga⸥ ungu se mawa sekero: ‘Ono konopu paa seluna mindi pupili, ungu selumu mindi ningu, konopu seluna pupili sere leko molangi. Lupa lupa naa molangi. Ono yombo talape selumu mindi molko konopu selumu pepili molangi.’ nimbu mawa sekero.
1CO 1:11 Nanga ango-keme, angelema ningu irinale seko molemele mele ⸤ambo⸥ Killoinga yombo marene ⸤ongo⸥ na ningu siringi.
1CO 1:12 Onone selemele nikiru mele niembo: Ono marene ninguli: “Olio Pollo lombili pulimulu.” nilimili. Marene “Olio Apollos lombili pulimulu.” nilimili. Marene “Olio Pita lombili pulimulu.” nilimili. Marene “Olio Karasi lombili pulimulu.” nilimili.
1CO 1:13 ⸤Nambi semu-na aku siku nilimiliye?⸥ Karasi yu awisiliye? ⸤Na⸥ Pollone ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu unju-perana kolondorunduye? Ono no lindingindu “Pollonga ⸤yomboma molko yu-kinia konopu seluna kopu seko molangi.” ningu yunga⸥ imbimu mangilku ono no linderingiye?
1CO 1:14 Nane ono Korini yombo mare no naa linderindumunga yombomane “‘Olio Pollonga ⸤yomboma molamili.’ nimbu⸥ yunga imbimu mangilipu no liltimulu.” manda naa ningímunga ono papu no naa linderindu. Nane Kiripas kinia Gayasitolo sika no linderindu-na-kolo yombo mare pea mólo.
1CO 1:16 (Sika, mare pea no linderindula. Sitepanas kinia yunga ulkana peringi yomboma kinia no linderindu lémo. ‘Akuma mindi no linderindu.’ konopu lekero. ‘Mare pea mólonje.’ nimbu pilkiru.)
1CO 1:17 Karasini na “No lindi-pou.” nimba lipa naa mundorumu. Yunga semane peangamo “Toko sindi-pu.” nimba lipa mundorumumunga ⸤na yomboma no lindilipu naa andolio⸥. Karasinga semane peangamo andopo topo simbundu yombo pilipa kondoli pelemomane semane lupa lupa tolemele mele na aku sipu naa tolio. ‘Aku sipu sembó kinia Karasi ⸤kolorumu⸥ unju-peramo yunga engemo naa peli none sendepo, aku unju-peramonga tondolomo topo mania mundumbu.’ nimbu aku naa selio.
1CO 1:18 Sika Karasi kolorumu unju-peramonga ungu nilimulumu mindili nongo molko kinjingí aulkana pulimili yombomane ninguli: ‘Unguri mólo. Akumunga lipa tapondomba tondolo se naa pelemo.’ nilimili. Aku-sipa na-kolo olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondomu yomboma olione ‘Unju-peramonga ungumu Pulu Yemonga tondolo pelemo ungumu.’ nimbu pilielemolo.
1CO 1:19 ⸤Aku siku ningu pilielemelemonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa: “Pilipa kondoli pelemo yombomanga pilipa kondolimu nane topo mania mundumbu. Yombomane ‘Sumbi sipu pilielemolo.’ nilimili yombomanga konopuma sepo sembambu simbú.” nirimu kanumu.
1CO 1:20 ⸤Pulu Yemone aku sipa pilieli yomboma topa mania mundumba⸥ liemu kiniá yombo mare pilipa kondoli pelemo yomboma kinia, Mosisini sirimu ungu-manema pilku kondoko yomboma mane silimili yomboma kinia, uluma pali pilkuli angelema nilimili yomboma kinia, kanu yombomando nambolka nimulúye? Ya ma-koleana konopumane tondolo munduku pilielemele uluma pali Pulu Yemone aku uluma tondolo se naa pelemo mele naa lipa ora sirimuye? ⸤Aku uluma tondolo se naa pelemo mele lipa ora sirimu kanumu.⸥
1CO 1:21 ⸤Akumu nambi sepo pilipuli nikiruye?⸥ Pulu Yemo pilipa kondoli pepili molemomonga ma-koleana pilipa kondoli pelemo yombomane yu molopa pilielemo mele manda naa pilingí akumunga olione Yesusi kolorumu ungumu nimbu silimulu kanu ungumundu pilipa kondoli yombomane “Aroma toko, ningu kinjikimili.” nilimili ungu akumuni ‘Aku ungumu sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo.
1CO 1:22 Juda yombomane “Pulu Yemone ulu-tondoloma selemo mele ulu mare kanamili.” nilimili; Giriki yombomane ‘Olio pilipa kondoli peangama pepili. Olio ulumanga puluma paa pilipu kondamili.’ ningu kála seko kongono selemele.
1CO 1:23 Aku-na-kolo olione Yesusi unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumumunga semanemo mindi andopo topo silimulu. Aku ungumu Juda yombomane ⸤ungumu we pilku ulu-tondolo mare naa kanokole “Aku ungumu⸥ ungu kirimu. Paa manda mólo.” nilimili; Giriki yombomane ⸤ungumu we pilku ungumunga pulumu naa pilkuli⸥ “I ungumu aroma ungumu.” nilimili; aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Juda yombo mare kinia, Giriki yombo mare kinia ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu ⸤pilierimulu⸥ yombomane kanu ungumu pilipuli, ‘⸤Aku ungumuni Pulu Yemone lipa mundupa olio sirimu ye nokoli⸥ Karasimu molopa selemo mele nimba silimú ungumu. Yu Pulu Yemonga tondolomo; yu Pulu Yemonga pilipa kondolimu.’ nilimulu.
1CO 1:25 Ma-koleana yombo marene ‘Pulu Yemone konopumuni pilielemo ungu mare aroma topa pilielemo.’ nilimili-na-kolo yuni konopumuni aroma topa pilielemo mele kepe paa olandopa; yombomane ‘Paa pilipu kondolemolo.’ nilimili mele maniandopa. Pulu Yemone ulu mare selemo kinia yombomane kanokole, ‘Aku uluma enge se naa pelemo.’ ningu kanolemele-na-kolo ‘enge se naa pelemo’ nilimili ulumanga tondoloma kepe paa olandopa, yombomane ‘Ulu-tondoloma sekemolo.’ nilimili tondoloma paa maniandopa.
1CO 1:26 Ango-keme, u Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi waa.’ naa nipili moloringi mele kiniá kelko mimi siku piliangi. Yombomane ono kanokole ‘Ono awisili pilipa kondoli yomboma moloringi.’ naa niringi. ‘Ono yombo awisili yomboma nokoli engemo pelemo.’ naa niringila. ‘Ono awisili ononga anda-kolepama imbi molorumu.’ naa niringila.
1CO 1:27 Aku-sipa na-kolo ma-koleana yombomane yombo mare kanokole, ‘Yombo konopu naa peli yombo aroma tolima.’ nilimili yomboma Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú; ‘Yombo enge naa peli yomboma.’ ningu kanolemelema nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú. ‘Nanga yombomando aku siku ningu pilielemele yombo pilipa kondoli pelemo yomboma kinia, ‘Olio enge pelemo.’ ningu pilielemele yomboma kinia, pipili kolangi.’ nimba Pulu Yemone kanu we-yomboma nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nilimú.
1CO 1:28 Ya ma-koleana imbi naa molemo yomboma kinia, yombomane kanoko kiri pilielemele yomboma kinia, yombomane ‘yombo koropama’ ningu kanolemele yomboma kinia, akuma Pulu Yemone nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nirimu. ‘Yombo imbi molemoma kinia, tondolo pelemo yomboma kinia, aku yomboma we-yombo koropama molangi.’ nimba, kanu we-yomboma ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu.
1CO 1:29 ‘Yombo sene nanga kumbi-kerena yuyu kape nimba yunga imbi ambolopa paka manda naa tomba.’ nimbale Pulu Yemone kanu sili yomboma nimba taltorumu.
1CO 1:30 Pulu Yemone yuyu ono ‘Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molangi.’ nimba lipa mundorumu-na yu kinia pea molemele kanumu. Pe kiniá Pulu Yemone olio pilipa kondolimu kinia konopuni mimi sipa pilieli ulumu kinia silimú akumunga pulumu Karasi yu. Karasini ⸤olionga nimba senderimu ulu akumuni⸥ Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima molko, nanga yomboma manjiku molko yombo kake selima molangi.’ nilimú. Karasini senderimu ulumuni ‘Ono seko kinjeringimunga molko kinjiku mindi pungí aulkana wendo wangi, ulu-pulu-kirimane ono kelepa naa ambolopili.’ nilimú.
1CO 1:31 Akumunga, Pulu Yemonga bokuna ungu se nilimú mele mindi samili. Aku ungumu i-sipa: “Yombo sene ‘Konopu sipu kape niembo.’ nimu liemu Ye-Awilimuni yunga senderimumunga pilipale Ye-Awilimu mindi konopu sipa kape nimba imbi ambolopa paka tondopili.” nilimú kanumu mele samili.
1CO 2:1 Ango-keme, ⸤akumunga nanga nanu pilipa kondolimu kinia tondolomo kinia naa pepili serindu mele niembo:⸥ Na ono moloringina ombole Pulu Yemonga ungumu ono nimbu simbundu pilipa kondoli olandopa pelemo yombomane unguma sulu seko ningu kondolemele mele naa nirindu.
1CO 2:2 ‘Na ono-kinia molopole ‘Yesusi ye nokoli Karasimu yu mindi konopu kimbu sipu molopole, yu unju-perana ola uku toko panjeringi kolorumu mele mindi paa konopu kimbu sipu molopo, ono akumu mindi piliangi nimbu simbú.’ nimbu molopole ⸤pilipa kondoli pelemo yombomane nilimili mele naa nirindu⸥. Ungu lupa se konopu kimbu sipu mane naa siembo.’ nimbu u pilierindu.
1CO 2:3 Na ombo ono-kinia molopo ⸤unguma nimbu sirindu⸥ kinia na enge se naa perimu. Pipili kolopo alieli mini-wale mundupu molorundu.
1CO 2:4 ⸤Semane peangamo⸥ ono topo simbundu pilipa kondoli pelemo yombomane nilimili mele unguma naa nimbu sirindu. ‘Nanga pilipa kondoli olandopa pelemomone ono konopu topele tangi.’ nimbu ono unguma tondolo mundupu naa nimbu sirindu. ‘Mini Kake Sélimunga tondolomone na lipa tapondolemo kinia kanokole nimbu sikiru mele pilku liengi.’ nimbu yunga tondolomone unguma ono nimbu sirindu.
1CO 2:5 ‘We-yombomane pilipa kondoli pepili unguma ningu kondolemelenje pilkuli “Sika nikimili.” ningu kuru mondolemolánje manda naa selka. Pulu Yemonga tondolomo mindi kanokole “Yunga ungumu sika.” ningu kuru mondangi.’ nimbu unguma aku sipu we nimbu sirindu.
1CO 2:6 ⸤We-yombomando pilipa kondoli yombomane ningu silimili mele sika nimbu naa siliu⸥-na-kolo Pulu Yemonga ungumu kamu pilku kondolemele yombomando unguma nimbu simbundu pilipa kondoli pelemo unguma nimbu siliu. Aku-sipa na-kolo aku pilipa kondolimu ya mana-yombomane pilku kondoko ningu silimili mele paa mólo. Ya ma-koleana nokoko kamako molemele yombomane ungu-mane silimili mele ungu-mane naa siliu. ⸤Mulu ma pora nimbá kinia⸥ ononga engemo pora nimbá.
1CO 2:7 ⸤Nane niliu mele lupa.⸥ Nane Pulu Yemonga konopu peanga pepa pilipa kondoli unguma mindi nimbu siliu, aku ungumu Pulu Yemone mulu matolo u naa sepale olio sepa kondopa ‘Yu kinia pea molangi.’ nimba, nimba panjerimu-na-kolo aku ungumu u lopi sepa perimumu kiniá mindi kamu mona lemó, aku ungumu mindi nimbu siliu.
1CO 2:8 ⸤Nane pilipa kondoli nikiru⸥ akumu ya ma-koleana nokolemele ye kamakoma naa pilielemele. Pilielemolánje tondolo pa seli pelemo Ye-Awilimu ‘unju-perana kolopili.’ ningu akuna ola uku toko naa panjilimolá.
1CO 2:9 Aku-sipa na-kolo ⸤aku ungumunga⸥ ungu se ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ toringi molemo, akumu i-sipa: ‘Pulu Yemo konopu mondolemele yomboma yuni sepa kondopa mélema taltondolemo mele yombo selumuni kepe mongomane naa kanoko, ungu se naa pilku, konopumane naa pilieringi.’ nimba molemo kanumu,
1CO 2:10 Aku-na-kolo Pulu Yemone ‘Yunga Minimuni sei.’ nirimu kinia Minimuni olio kanu lopi serimu ulumu lipa ora sirimu. Yunga Minimuni mélema pali mimi sipa kanopa, Pulu Yemonga konopuna ulu-tondolo pelemoma kepe kanolemo.
1CO 2:11 Yombo sene yombo se konopumuni pilielemo mele naa kanolemo. Yombo senga minimuni mindi yuyu konopu lemó mele kanopa pilielemo. Aku sipala Pulu Yemo yuni konopumuni pilielemo mele yombo sene naa kanolemo, Pulu Yemo yunga Minimuni mindi kanolemo.
1CO 2:12 Pe Pulu Yemone yunga Minimu olio sirimu-na Pulu Yemone olio sepa kondopa we silimú mele pilielemolo. ‘Olio ya ma-koleamonga tondolo se liltimulu.’ nimbu naa pilielemolo.
1CO 2:13 Akumunga nane ungu nimbu siliuma ma-koleana pilipa kondoli sene naa nimbu siliu. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni na mane sipa ‘Ningu si.’ nimba ungu-umbu tondolemo unguma Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yomboma nimbu siliu.
1CO 2:14 Pulu Yemonga Minimu konopuna naa molemo yombomane Pulu Yemonga Minimuni nimba silimú mele naa pilku limili. Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yombomane mindi Pulu Yemonga mélema liku mimi siku pilielemele akumunga Pulu Yemonga Minimu konopuna naa molemo yombomane ‘Aku mélema unguri mólo.’ ningu pilku sundulimili.
1CO 2:15 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ Pulu Yemonga Minimuni ambololemo yombomane mélema pali puluma mimi siku pilku apuruku kondolemele. Aku-sipa na-kolo we-yombomane Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yomboma manda kanoko naa apuruku, ‘Seko kondokomele.’ molo ‘Seko kinjikimili.’ ningu manda naa pilku nilimili.
1CO 2:16 ⸤Pulu Yemone konopumuni pilielemo mele manda naa pilielemelemonga ungu-pulu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥ ‘Nawene Ye-Awilimu konopumuni pilielemo mele manda kanopa pilipa, Ye-Awilimu manda mane simbaye?’ nimba molemo kanumu. ⸤Akumu sika⸥ na-kolo olio ⸤Pulu Yemonga Minimu konopuna molemo yombomane⸥ Karasi konopumuni pilielemo mele aku sipu pilielemolo ⸤akumunga Ye-Awilimuni pilielemo mele manda pilielemolo⸥.
1CO 3:1 Ango-keme, ⸤aku nikirumunga⸥ na ono-kinia molopole, yomboma Pulu Yemonga Minimuni nilimú mele pilku liku selemele yomboma mane siliu mele ono aku sipu manda mane naa sirindu. We-mana-yombo ⸤umbu-konopumane mindi pilielemele yomboma⸥ mane siliu mele ono aku sipu mane sirindu. Karasinga bolango pamema mindi moloringimunga
1CO 3:2 nane ono ame mindi sirindu. ‘Ono kere-langi enge nilima manda naa nonge.’ nimbu kanopole kere-langi enge nilima naa sirindu. Kiniá kepe kere-langi enge nilima manda naa nonge.
1CO 3:3 Ononga u-konopu-wemane ono ambolopili molemelemonga we-mana-yombomane selemele mele selemele. Ono yombo talape lupa lupa molko “Olio lombili pulimulu yemo olandopa, ono lombili pulimili yemo maniandopamo” . Molo “Olio kuru mondolemolo mele sumbi nílimu; ono kuru mondolemele mele manda naa sekemo. Olionga talapena ongo molemolánje papu.” ningu anju yando yomboma-kinia konopu kiri panjiku irinale seko, aku uluma selemele, akumu konopu-uma pepili molemelemonga selemele. ⸤Aku ulu selemelemane ono Mini Kake Sélimuni kamu ambololemo yomboma naa molko, yunga ungumu naa pilku, we-mana-yomboma mindi molemele mele lipa ora silimú.⸥
1CO 3:4 ⸤Onone i-siku mele selemele:⸥ Yombo sene nimbale: “Na Pollonga yombomo.” nilimú. Sene nimbale: “Na Apollosinga yombomo.” nilimú. Ono aku siku nilimili yomboma we-mana-yomboma mindi molkole aku siku pilku nilimili.
1CO 3:5 ⸤Apollos kinia Pollotolo nambi semu-na aranale seko angelema nilimiliye?⸥ Apollos nawe? Pollo nawe? Apollos olto Ye-Awilimunga kendemande-yetolo mindi. Ye-Awilimuni kongono lupa lupa sirimu yetolo molopole, aku kongonomo serimbulumunga ono “Karasi sika.” ningu kuru mondoringi aulkamo akisinderimbulu yetolo mindi molembolo.
1CO 3:6 Nane kere-langi umbu torundu; pe kere-langi umbu tondorundu koleana Apollosini andopa no mundorumu; aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ‘Kere-langima toko-raka nimba opili.’ nirimu.
1CO 3:7 Akumunga, yombo kere-langi umbu tondolemomo imbi naa molemo; yombo kaliana andopa no silimú yombomo kepe imbi naala molemo; Pulu Yemone ‘Kere-langima wendo opili.’ nilimú aku yemo mindi imbi molemo.
1CO 3:8 Yombo kere-langi umbu tolemo yombomo kinia kaliana andopa no silimú yombomo kinia aku yombotolonga kongono se olandopa se maniandopa mólo. Aku yombotolone ⸤Pulu Yemonga⸥ kongono mindi sengelemonga selembele mele mimi sipa kanopa apurupa yu-mele-mele méle kalomba.
1CO 3:9 Apollos olto kinia Pulu Yemo kinia kopu sepo kongono selemolo yema; ono Pulu Yemonga kalia mele, ⸤akumunga yu mindi olandopamo⸥. Ono Pulu Yemone ulkamo takopa molemo mele molemelela.
1CO 3:10 ⸤Na ono moloringina ombo pulu polopo unguma mane sirindu kinia⸥ Pulu Yemone we kondo kolopale ‘Na ulka takoli kongonomonga pilipa kondoli pelemo yemo molopili.’ nimba tondolo se we sirimu. ‘Ono yunga ulkamo giliepili.’ nimba na aku tondolomo sipale lipa mundorumu-na ono moloringina ombo, ‘Ulka gilimbamonga ponga polangi.’ nimbu mana-kouma talape topo taltorundu, aku koumanga ola yombo sene ulkamo takopa molemo. Aku-sipa na-kolo ulka takolemele yombomane mimi siku pilku kondoko ulka takangi.
1CO 3:11 Ulkamo ola takonge kouma nane talape topo taltorundu akuma Yesusi Karasi yu. Yombo sene topele topa kou lupa mare manda naa taltomba.
1CO 3:12 Yombo marene ⸤Pulu Yemonga ulkamo⸥ kanu koumanga ola takongendo kou-gollo kinia, kou-sillipa kinia, kou-mone olandopa pulimú kouma kinia, aku méle peangamane takoko, marene unju kinia angi kinia rasi-witi unju aku méle kirimane takoko, selemele.
1CO 3:13 Pe Pulu Yemone yomboma kote sendepa pilimba walemo wendo ombá kinia ulkamo takolemele mele mona lemba. Kanu walemo kinia sepe sene ‘Yombomane kongono seringima seko kondoringinje molo seko kinjeringinje?’ nimba manda manjimba.
1CO 3:14 ⸤Manda manjimba kinia⸥ yombo sene mania talape topa lemó koumanga ola ulka takombamo sepene naa nomba pora simu liemu yu méle kalólimu limba.
1CO 3:15 Molo yombo sene ulka takombamo sepene nomba pora simu liemu aku kongono sembamonga méle kalólimu naa limba. Kanu yombomo yuyu ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili naa nopili.’ nimba yu-kinia molopa kondomba ulu-pulumu simba-na-kolo yu, sepene yombo se nombá selemo kinia yombomane liku tapondoko yu wendo limili kinia sepene kamu naa nolemo yombomo mele molomba.
1CO 3:16 Ono Pulu Yemo molemo ulka suluminia paa kake sélimu molemele; Pulu Yemonga Minimu ononga konopumanga sukundu molemo; akumu ono naa pilielemeleye?
1CO 3:17 Akumunga, yombo sene Pulu Yemonga ulka suluminia paa kake sélimu sepa kinjemu liemu Pulu Yemone kanu yombomo sepa kinjimbala. Pulu Yemonga suluminiamo ‘Yunga suluminia kake sélimu.’ nilimú, aku suluminiamo ono onono, akumunga aku sipa sepa kinjimba yombomo yuni yu kepe sepa kinjimba.
1CO 3:18 Ono onono konopumane kolo toko naa piliangi. Ononga yombo sene yuyu pilipale, ma-koleana-yombomane ‘Olio pilipa kondoli pelemo yomboma molemolo.’ ningu pilielemele mele yuni aku sipa ‘Pilipa kondoli yombomo molio.’ nimba piliemu liemu ‘Aku sipu nimbu naa piliambo.’ nipili. ‘Mana-yombomane na kanokole ‘Aroma toli yombomo.’ ningu kanangi.’ nipili. Aku sipa nimbá kinia sika pilipa kondoli yombomo molomba.
1CO 3:19 Mana-yombomane pilkuli ‘Akumu pilipa kondolimu.’ ningu pilielemele mele Pulu Yemone kanopale ‘Kekelepa toli ulumu.’ nimba kanolemo. Akumunga ungu se yunga bokuna molemo, akumu i-sipa: ‘Yombo marene yomboma seko kinjingindu ononga konopumanga pilipa kondoli pelemomone uluma selemele-na-kolo Pulu Yemone aku selemele uluma kanopale ‘Aku pilkuli sekemelemonga ono onono melu leko nomimu suku mundukumili.’ nimba kanolemo.’ nimba molemo kanumu.
1CO 3:20 Akumunga ungu se pea molemóla, akumu i-sipa: ‘Ye-Awilimuni pilipale, konopumanga pilipa kondoli pelemo yomboma konopumane pilielemele mele ono naa lipa tapondomba. ‘Pilielemele mele unguri mólo.’ nimba pilielemo.’ nimba aku sipa molemo.
1CO 3:21 Akumunga, kelko yemanga imbima kape ningu ambolko paka naa tondangi. Mélema pali ononga.
1CO 3:22 ⸤Na⸥ Pollo kepe Apollos kepe Pita kepe, ma-koleamo kepe konde mololi ulumu kepe kololi ulumu kepe, kiniá lemó mélema kepe pe lemba mélema kepe, akuma pali ononga; ⸤ono liku tapondongendo aku tapu-yema kinia mélema kinia pelemele⸥;
1CO 3:23 ono Karasinga yomboma, Karasi Pulu Yemonga yemola, ⸤akumunga olo kinia olio kinia mélema pali ononga kene anju anju talape yu-mele-mele manda molame!⸥
1CO 4:1 Akumunga, Apollos olto molembolo mele yombomane pilku kanonge mele i-sipa: Olto Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yetolo molopo, ungu u lopi sepa perimuma Pulu Yemone u nimba pára naa sirimu unguma nokopo yomboma nimbu silimbulu yetolo molembolo. ‘Aku siku yetolo molembele.’ ningu piliengi liemu papu.
1CO 4:2 Akumunga ungu se pelemóla: Yombo sene yombo senga kongonomo sendelemo yombomone yunga ye awilimuni ‘Sei.’ nilimú mele paa mimi sipa pilipa sepili. Mimi sipa pilipa naa semu liemu manda mólo, ono pilielemele.
1CO 4:3 ‘⸤Nane kongono selio mele⸥ onone molo kote sendelemo ye sene kanoko apuruku ⸤ ‘Mimi sipa sepa kondolemonje.’ ningu⸥ kanongi liemu unguri mólo.’ nimbu konopu kimbu sipu naa molio. Nanu kepe selio mele naa apuruliu.
1CO 4:4 Nane nanga konopumuni pilipuli ‘⸤Pulu Yemone “Sei.” nilimú kongonomo sepole⸥ sika ungu se sepo naa kinjiliu.’ nimbu pilielio-na-kolo ‘Nane sika sepo naa kinjiliu. Na ye sumbi nili se molio.’ nanu manda naa nimbú. Nane kongono selio mele Ye-Awilimuni yuyu pilipa apurulimú.
1CO 4:5 Akumunga, ‘Ye-Awilimuni omba kote piliepili.’ ningu nokoko molkole iseli-u yombomane uluma selemele mele onone naa apurangi. Yu ombale simbuluna pelemo uluma ‘Pa selina mona liepili.’ nimba, yombomane uluma sengendo konopumane pilielemele mele mona nimba pára simba. Aku sembá walemonga Pulu Yemone olione selemolo mele pilipa apurupale ⸤sepo kondolemolo ulumanga⸥ olio kape nimbá.
1CO 4:6 Ango-keme, ⸤nane ‘Nokoli yombomanga unguma mimi siku pilku kongono seko kondangi.’ ⸥ nikiru mele ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu ‘Apollos oltone selembolo mele kanangi.’ nikiru. ‘Semboló mele pe kanokole ungu se pelemomonga pulumu ono manda sumbi siku piliangi.’ nimbu molio. Kanu ungumu i-sipa: ‘Pulu Yemonga bokuna “Sangi.” nilimú mele mindi mimi siku pilku sangi. Onone ulu se lupa naa sangi.’ nimba molemo mele pilkuli yombo senga imbimu ambolko paka tondoko yombo senga imbimu toko mania mundunduku naa sangi.
1CO 4:7 ⸤Ono ‘Yombo awilima molemolo.’ nilimili ango-keme,⸥ ‘Olio imbi molopili. Yombo lupama imbi naa molopili.’ nawene nilimúye? Ono méle peanga liltingima ⸤Pulu Yemone⸥ naa sirimuye? Pe tondolo liltingima Pulu Yemone simu liemu nambi semu-na ononga imbima onono ambolko paka toko kape nilimiliye?
1CO 4:8 ‘Méle awisili koronga manda liltimulu. ⸤Minimunga⸥ méle awisili taltopo manda molemolo.’ ningu pilielemeleye? ‘Koronga ⸤Karasi kinia pea⸥ kamako kingima molopo yomboma nokolemolo.’ ningu pilielemeleye? Aku liemu olto pea aku sipu naa molemolo akumu kiri. Aku-sipa na-kolo ‘Ono aku siku naa molemele.’ konopu lekero. ‘Ono paa sika ye nokoli kingima molemolánje papu. Aku lelkanje olto ono pea kingima molemolá. Aku lelkanje papu.’ konopu lekero. ⸤Aku-sipa na-kolo olio iseli-u kingima naa molemolo.⸥
1CO 4:9 ⸤Olio molemolo⸥ mele nane pilkirumu niembo: ‘Olio Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema olio paa maniandopa.’ konopu lekero. Kote sendeko “Toko kondangi.” nilimili yomboma mele molemolo. ‘Yomboma konopu siku kanoko molangi toko kondangi.’ ningu penana sukundu mundulimili yomboma mele molemolo. Mana-yomboma kinia angelloma kinia yombomane pali olio neme-neme ningu kanoko molemele.
1CO 4:10 Karasinga semanemo andopo nimbu silimulumunga yombomane olio ‘Ye aromama.’ nilimili-na-kolo ono ⸤Korini Karasinga yomboma⸥ne ‘Karasinga yomboma molemolomonga olio pilipa kondoli pelemo yomboma molemolo.’ nilimili. Olio ⸤Karasini kongono sirimu yema⸥ndo “Ono enge se naa pelemo.” nilimili; onone onono ‘Olio enge paa pelemo.’ nilimili. Oliondo “Ono imbi naa molemo.” nilimili-na-kolo onone onono ‘Imbi paa molemo.’ nilimili.
1CO 4:11 Olio ⸤Karasini ‘kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema⸥ sika u molorumulu mele kiniá kepe we molemolo. Olio paa gelene kolopo, no nonowalene kolopo, mulu-maminia sungu-mangu nilima panjilimulula. Olio ‘paa mindili nongo, kolangi.’ ningu wale awisili kopene tolemele. Olio senga taka lepo molomolo ulka se naa gilimú.
1CO 4:12 ⸤Kou-mone lipu kere-langi kinia mélema limulúndu⸥ oliolio kála sepo kongono selemolo. Yombomane olio iri toko “Molko kinjangi!” nilimili kinia olione pundu topo “Pulu Yemone ono sepa kondopili.” nilimulu; ⸤Pulu Yemonga kongonomo selemolomonga⸥ yombomane olio mindili silimili kinia pundu topo ungu se naa nimbu umbunama we melemolo;
1CO 4:13 yombomane olio ungu-taka tondoko ningu kinjilimili kinia olione ono pundu topo ungu peangama nilimulu. U kepe, pe yandopa kiniá kepe, yombomane ‘Olio yombo paa koropa, kere-langi norupulu toko eltolemelema mele molemolo.’ ningu pilielemele.
1CO 4:14 ‘Ono pipili kolangi.’ nimbu nane i ungumu pepána naa tokoro. ‘Ono nanga paa konopu mondolio bolangoma.’ nimbu ungu se liepi-liepi topo i pepámo tokoro.
1CO 4:15 ‘Ono Karasinga ungumu mimi siku piliangi.’ ningu nokolemolá tapu-ye paa awisili, tene tausini mele, molemolánje ononga lapa awisili naa molemolá. Nane Karasi Yesusinga ungumu u-pulu-pulu ono nimbu sirindu kinia ‘Semane peanga akumu sika.’ ningu kuru mondoringimunga na ononga lapamo molorundu, ⸤ono nanga bolangoma moloringi mele molemele⸥.
1CO 4:16 ⸤Na ononga lapamo molio, ono nanga bolangoma molemele⸥ kene nane ono tondolo mundupu mawa sepo nimbuli: ‘Ulu selioma kanokole mimi siku manda manjiku sangi.’ nikiru.
1CO 4:17 ‘Aku sangi.’ nimbu ‘Ono molemelena Timoti opili.’ nimbu lipu mundukuru. ⸤Yu Karasinga yemo molopa yu-kinia olto Karasinga kongonomo pea andopo selembolomonga⸥ yu nanga konopu mondolio kangomo. Yuni Ye-Awilimunga kongonomo mimi sipa nokolemo. Nane Karasi Yesusinga unguma pilipuli sepo molio mele kelko piliangi nimba simba. Na Karasi-kinia molopole sepo molio mele kinia, Karasinga yombo talapemanga andopo ‘Sangi.’ nimbu mane siliu mele kinia, selu-sipa. ⸤Aku sipa mele Timotini ono kelko piliangi nimba simba.⸥
1CO 4:18 Ononga yombo marene ‘Pollo naa ombá.’ konopu leko kara pungu mongo kondolemele.
1CO 4:19 Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni na “Pu.” nimu liemu na paa sika ono molemelena nondopo ombó. Ombole kara pungu mongo kondolemele yombomane ungu nilimili mele mindi pilimbundu naa ombó. ‘Ono sika tondolo se pelemonje ⸤molo Pulu Yemonga kongonomo naa seko unguma we nilimilinje⸥.’ nimbu kanombo ombó.
1CO 4:20 Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo yomboma ungu mindi naa nilimili. Yunga tondolomone yunga kongonomo seko yunga yomboma sumbi siku molemele akumunga ⸤ ‘ne kara puli yomboma sika tondolo pelemonje.’ nimbu kanombo⸥.
1CO 4:21 Nane ono nambolka unguri sembó kinia ‘Peanga.’ konopu lengeye? ‘Na ka-pulta membo ombo ono ka-pultane topo mane simbú kinia peanga.’ konopu lekemeleye? Molo nane ono molongena ombo konopu mondopo taka lepo mane sipu kondo kolombo kinia ‘Peanga.’ konopu lekemeleye? Ono piliaa.
1CO 5:1 Ono-kinia wa ulu-kirinale seli ulu se wendo olemo mele semane toko silimili akumu na pilkiru. Kanu ulumu ultu molemele yombomane seko kinjilimili mele maniandopa, i ulumu olandopa. Ononga ye sene lapanga ambomo yu lipa memba andolemo.
1CO 5:2 ⸤Ononga genu ye sene aku sipa selemomonga⸥ onone ‘Olio yombo peangama molemolo.’ ningu onono nambi semu-na kape nilimiliye? ⸤Ononga imbima ambolko paka toko uluma selemele mele munduku kelkole,⸥ konopu kiri panjiku kola seko, sepa kinjilimú ye kanumu ‘Ono kinia kopu sepa naa molopili.’ ningu toko makoroko ultu mundulimolánje papu.
1CO 5:3 Sika nanga kangimu ono-kinia naa molemo-na-kolo nanga konopumuni ‘Ono-kinia molemo.’ konopu lepole, na pea molemolánje yunga kotemo pilipuli “Yu sepili.” nilka mele u na pilipu molio.
1CO 5:4 ⸤Onone senge mele pilkirumu niembo:⸥ Olionga Ye-Awili Yesusi kinia maku toko molonge kinia na konopumuni ononga maku tongemo nokombo none sembá, olionga Ye-Awili Yesusinga engemo ono-kinia molombala.
1CO 5:5 ⸤Aku sipu maku topo molomolo⸥ kinia ne sepa kinjilimú yemo ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene yu nokopili.’ ningu yu Setene liku siengi. ⸤Ya mana⸥ Setenene ne yemo yunga kangimu sepa kinjimba mindili nombá kinia ⸤yu konopu topele tombanje. Pe⸥ Ye-Awilimu omba yombomanga kote pilimba walemonga ‘Yemonga minimu kolea kirina naa pumba mindili nomba, yu-kinia pea molopa kondomba.’ ningu yemo yu-kinia aku siku sangi.
1CO 5:6 ⸤Ono-kinia ye se molemomone ambo se-kinia sepa kinjipa molopili⸥ onone onono kape nilimili akumu paa manda naa selemo. Paa seko kinjilimili. Pellawa akoli mele isimu pellawana mundukuli pellawamo seko mimi selemele kinia isi paa wallo-kolone pellawa awisili akolemo mele ono naa pilielemeleye?
1CO 5:7 Akumunga, ⸤Juda yombomane u seringi mele pilkuli⸥ isi uma toko eltokole, isi naa peli pellawa kondemo molangi. ‘Pulu Yemonga angellomone olio naa topa we omba pupili.’ ningu Juda yombomane sipisipi walomo toringi mele Karasini ‘ononga sipisipi walomo mele molambo tangi.’ nimba kolali sepa kolondorumumunga ono sika pellawa konde mele molemele. ⸤Aku kene ne yemo ‘isi mele molemo.’ ningu yu makorangi.⸥
1CO 5:8 Aku kene ⸤Pulu Yemonga angellomone we omba pumba Juda yomboma naa torumu mele konopu siku pilingindu Juda yombomane isima pali liku eltoringi mele⸥ Karasi olionga nimba kolondorumu mele konopu sipu pilimulúndu ulu-pulu-kirima kinia sepo kinjilimulu uluma pali ‘isi uma mele’ nimbu mundupu kelepo, yu kape nimulúndu Pulu Yemone ‘ulu kake selima’ nimba kanolemo uluma sepo, ungu sikama mindi nimbu molamili. ⸤Aku uluma pellawa isi naa pélimu mele.⸥
1CO 5:9 Nane u pepá se topo sirindu akumu i-sipu nimbu topo sirindu: ‘Wapora toli yomboma kinia ono seluna kopu seko naa molangi.’ nirindu kanumu.
1CO 5:10 ⸤Aku-na-kolo aku nirindumu⸥, ultukundu molemele yombomane wapora toko, yombomanga mélema kanoko yama mengo, yombomanga mélema kolo toko wa liku, we-mélema ‘Olionga pulu yema.’ ningu liku anjiku popo toko mélema kalko silimili yombomando naa nirindu. ‘Kanu yomboma kinia kopu sepo naa molopo mundupu keleamili.’ nilimolánje ya ma-koleamo kamu munduku kelielemolá, ⸤akumu manda mólo⸥.
1CO 5:11 Nane pepá topo sirindumunga pulumu i-sipa: ‘Yombo sene “Na Karasinga yombomo.” nimbale wa ulu-kirinale sepa, yombomanga mélema kanopa yama memba, we-mélema lipa anjipa ‘Nanga pulu yema.’ nimba popo topa mélema kalopa sipa, yombomanga ungu-bulkundu nindipa, no nomba amu topa, yombomanga mélema kolo topa wa lipa, sembá yombo se kinia paa seluna kopu seko naa molangi. Yombo sene ‘Na Karasinga yombomo molio.’ nimba aku sipa sembá yombomo kinia seluna kere-langi paa naa nangila.’ ⸤nimbu pepá torundu kanumu.⸥
1CO 5:12 Karasinga yombo naa molko ultu molemele yomboma selemele mele manda apurumbuye? ⸤Akumu nanga kongono se paa mólo.⸥ Aku-sipa na-kolo Karasinga yombo ono-kinia molemelema kanoko apurungí kinia peanga. Akumu paa sika ononga kongonomo.
1CO 5:13 ⸤Karasinga yombo talapena⸥ ultukundu molemele yomboma Pulu Yemone yuyu kanopa apurumba. ⸤Aku-na-kolo ono Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele piliangi niembo. Kanu ungumu i-sipa:⸥ ‘Ono-kinia seluna kopu sepa molemo yombo sene uluma sepa kinjipa mindi sepa molomu liemu kanu yombo kirimu toko makoroko ultu mundangi.’ nilimú, ⸤aku mele pilku sangi.⸥
1CO 6:1 ⸤Ono-kinia umbuna se pea pelemomonga kiniá ungu se niembo:⸥ Ono Karasinga yombomanga sene Karasinga yombo se-kinia umbuna se pelemo kinia nambi semu-na ‘Pulu Yemonga yombo kake selima pilku apurangi.’ naa nimba, ono mundupa kelepa ultukundu pumba ⸤willisi-⸥kotena pumba kote sendelemoye? Akumu pipili naa selemo-na aku sipa selemoye?
1CO 6:2 Molo ⸤pe kote walemo wendo ombá kinia⸥ olio Pulu Yemonga yombo kake selimane ma-koleana yombomanga pali kote pilipu ulu selemelema apurumulúmu naa pilielemelemonga ⸤ultukundu pungu kote sendelemeleye⸥? Sika olione pe aku sipu ma-koleana yombomanga kote pilimulú liemu kiniá nambi semu-na ononga kote kangama ono onono manda naa pilielemeleye?
1CO 6:3 Pe mulu-koleana angellomanga kotema olio pilimulú mele ono naa pilielemeleye? Sika pe angellomanga kotema pilimulú liemu ya ma-koleamanga ulu kangama manda sumbi sipu apurupu pilielemolo.
1CO 6:4 Pe ultukundu yombomanga kote pilingí liemu ono Karasinga yombomanga umbuna se wendo olemo kinia onone nambi semu-na ‘Yombo koropa imbi naa molemoma.’ ⸤konopu lemele yombo ultukundu molemele⸥ yombomane ‘kote pilindangi.’ nilimiliye?
1CO 6:5 Nane ‘Ono pipili kolangi.’ nimbu aku nikiru. Ono ‘⸤Karasinga ungumu⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele yombomanga ye sene ononga kotema apurupa pilimba ye pilipa kondoli peli ye se naa molemoye?
1CO 6:6 Ononga genu sene genu se ⸤willisi-⸥kotena memba pumba Karasi kuru naa mondolemele yombo ultukundu molemelena memba pumba nambi semu-na kote sendelemoye?
1CO 6:7 Onone ononga yomboma kote sendelemele aku ulumuni ono Karasinga yomboma selemele mele naa seko molemelemo lipa ora silimú. Ononga yombo sene ononga yombo se ulu se sepa kinjilimú kinia kanu yombomo nambi semu-na we siye naa kololemeleye? Yombo sene yombo senga mélse kolo topa limú kinia nambi semu-na kanu yombomo we siye naa kololemoye? ⸤Ono seko kinjilimili mele we siye kololemolánje papu.⸥
1CO 6:8 Aku-sipa na-kolo ono ⸤kote sendelemele yomboma⸥ onono kolo toko mélema limili. Onono kepe genalima seko kinjilimili.
1CO 6:9 Seko kinjilimili yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana sukundu manda naa pungí akumu ono naa pilielemeleye? I ungu nikirumu mimi siku piliaa. Paa kolo naa tokoro: Wapora andoko tolemele yomboma kinia, we-mélema anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema.’ ningu popo toko mélema kalko silimili yomboma kinia, ye senga ambomo molo ambo senga yemo kinia wa ulu-kirinale selemele yomboma kinia, yema onono ulu-kirinale seko, amboma onono ulu-kirinale seko, selemele yomboma kinia, wa noli yomboma kinia, yombomanga mélema kanoko yama meli yomboma kinia, no nongo amu toli yomboma kinia, yombomanga ungu-bulkundu nindeli yomboma kinia, kolo toko yombomanga mélema limili yomboma kinia, aku selemele yomboma Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana manda sukundu pungu naa molonge. Kanu ungumu ‘kolo tokomo. Kanu uluma semolo kinia unguri naa sembá.’ ningu naa piliangi.
1CO 6:11 U ononga yombo mare aku siku seko moloringi-na-kolo kiniá ⸤Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima⸥ kulumiye tondopa, ‘Ono yunga yomboma manjiku kene kake selima molangi.’ nirimu. ‘Ye-Awili Yesusi Karasini sika olionga nimba kolali sepa kolondorumu.’ ningu kuru mondoringimunga olionga Pulu Yemonga Minimuni ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanolemo.
1CO 6:12 ⸤Ononga umbuna se pea pelemo akumunga ungu se niembo: Yombo marene ninguli:⸥ “‘Nane ulu se sambo.’ konopu liendu liemu manda sembó.” ⸤nilimili. Akumu sika ungu-manemane pali ono naa nokolemo⸥-na-kolo ‘Ulu selemelemane pali ono naa lipa tapondolemo.’ nikiru. “Uluma pali sika manda sembó. Ungu sene na manda pipi naa simba.” sika aku siku papu nilimili-na-kolo ‘Na mélsene tondolo mundupa nokopili. Na mélsenga kendemande-yemo molombo.’ naa nimbú.
1CO 6:13 Yombo marene ninguli: “Kere-langima olomonga mindi. Olomo kere-langimanga mindi.” nilimili, akumu sika nilimili-na-kolo pe walte Pulu Yemone “Akuma pali mania pupili.” nimbá. ⸤Onone kangimuni yakala kololemo uluma pali, wa ulu-pulu-kirinale uluma kepe we sengendo mindi aku siku nilimili-na-kolo⸥ Pulu Yemone kangimu sepale “Kangimuni andoko wapora tangi.” ni naa nirimu. Kangimu Ye-Awilimunga; kangimu Ye-Awilimuni nokolemo.
1CO 6:14 Pulu Yemo yunga tondolomone Ye-Awilimu⸤nga kangi kololimu⸥ topa makisinderimu, aku sipa mele olio⸤nga kangima⸥ kepe pe topa makisindimbala.
1CO 6:15 Ononga kangima kinia Karasinga kangimu kinia ‘kangi selumu.’ ningu naa pilielemeleye? Aku liemu na ⸤ono⸥ Karasinga kangimu kinia ambo wapora tolimunga kangimu kinia lipu sere lendembo kinia mandaye? Paa manda mólo!
1CO 6:16 ‘Ye se ambo wapora tolimu kinia seluna pelembele kinia olo kangi selumu.’ ningu naa pilielemeleye? ⸤Pulu Yemonga bokuna⸥ aku sipa ungu se molemo kanumu. ⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ “Aku ambo yetolo ⸤seluna pengelemonga⸥ olo yombo kangi selumu molongele.” nirimu kanumu.
1CO 6:17 Aku-na-kolo Ye-Awilimu-kinia konopu senge sipa molomba yombomo yu-kinia mini selumu mele molomba.
1CO 6:18 Wa ulu-kirinale seli ulumu kinia nondoko pungu naa molangi. Yombo sene we-ulu-pulu-kiri selemo akumane kangimu ungu se naa selemo, na-kolo yombo sene wa ulu-kirinale selemo kinia yunga kangimu yuyu sepa kinjilimú.
1CO 6:19 ‘Ononga kangima Mini Kake Sélimunga ulka suluminia kake sélimu. Pulu Yemone kanu Minimu ono sirimu liltingi, ononga konopumanga molemo.’ ningu naa pilielemeleye? Akumunga ono onono naa nokolemele;
1CO 6:20 ⸤Pulu Yemone⸥ méle paa awili sene ono topo topa liltimu. Aku serimu kene ononga kangimane ⸤ulu selemelema⸥ Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondoko kape niengi.
1CO 7:1 Kiniá onone na pepá toko sikuli mangilku pilieringi ungumanga pundu topo niembo: ⸤Ungu se mangilieringimunga i nikiru:⸥ Ye se ambo naa limú akumu peanga.
1CO 7:2 Aku-sipa na-kolo ⸤ye ambo naa lili marene⸥ amboma kinia wapora toko andolemele kene yema yu-mele-mele ambo liku, amboma yu-mele-mele ye pangi.
1CO 7:3 Ambo sene yunga yemondo “Pea peambili.” nimbá kinia yemone “Manda. Pea peambili.” nipili. Aku sipala, ye sene yunga ambomondo “Pea peambili.” nimbá kinia ambomone “Manda. Pea peambili.” nipili. Akumu ambo yetolonga ulu-pulu se kanumu. Ye puli ambomone yunga kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunga kangimu menu yemongala. Aku sipala ambo lili yemone yunga kangimu yuyu mindi naa nokolemo; yunga kangimu menu ambomongala. ⸤Akumunga, ambomone molo yemone “Pea peambili.” nimbá kinia sene “Mólo.” nimbá aulka se naa lemó.⸥
1CO 7:5 Ambo yetolo we molembele kinia yemone molo ambomone menundu “Seluna peambili.” nimbá kinia menuni “Mólo.” nimbá manda naa sembá-na-kolo olone konopu seluna pupili molkole “Wale mare seluna naa pepo, kanu walemanga Pulu Yemo kinia ungu nimbu mawa sepo molambili.” ningu, ningu panjikuli kanu walemanga seluna naa pengele kinia unguri mólo. Pe “Seluna naa peambili.” ningu, ningu panjingilí walema pora nimbá kinia ‘Wale awisili “Mólo.” nimbu seluna naa pembolo kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene olto omba kondi tomba kinia kangimu nokopo naa kondombolonje.’ ningu kelko seluna peangili.
1CO 7:6 Nane aku nikirumu ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu nikiru. ‘Onone ⸤ye pungu ambo liku⸥ sangi.’ nimba ungu-mane aku sipa se naa pelemo.
1CO 7:7 Aku-sipa na-kolo nane ‘Peanga.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Na ⸤ambo naa lipu⸥ we giliu mele yomboma aku siku yema ambo naa liku, amboma ye naa pungu, selemolánje peanga.’ konopu lekero. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ⸤yuyu konopumuni pilipale⸥ yomboma tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú. ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, ‘Yombo se ulu se sepili.’ nimba tondolo se sipa, aku sipa tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú limili.
1CO 7:8 Ambo ye naa pulima kinia, ye ambo naa lilima kinia, ambo-wayama kinia, nane onondo i-sipu nikiru: ‘Na ambo naa lipu we giliu mele ono aku siku we giliengi liemu peanga.
1CO 7:9 Aku-sipa na-kolo ye mare ‘Ambo se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele yema ambo língi liemu manda. Ambo mare ‘Ye se pea pelembolánje paa peanga.’ konopu lemele amboma ye púngi liemu manda. Kangimuni aku siku yakala kolko aku siku sengendo mindi konopu kimbu siku molonge kinia paa manda mólo. Aku senge yomboma yema ambo liku amboma ye pungu senge kinia peanga.’ nikiru.
1CO 7:10 Ambo yemando nane ‘Ulu se sangi.’ nimbu ungu-mane se sikiru. Akumu sika na nanu naa nimbu sikiru. Nimbú sekero akumu Ye-Awilimunga ungu-mane se. ⸤Akumu i-sipa:⸥ ‘Ambomane ononga yema munduku naa keleangi.
1CO 7:11 Molo ambo se yunga menu yemo sika mundupa keliemu liemu ye se naa pumba kamu we molopili. Molo ‘Kelepo ye pambo.’ konopu liemu liemu yunga yemo molombana kelepa pupili, konopu seluna pupili molangili. Yema ononga amboma “Paa.” ningu naa makorangi.’ nikiru.
1CO 7:12 Ambo ye marendo nane i-sipu pilipuli nikiru: ‘Karasinga ye se yunga ambo limúmu ‘Karasinga ungumu sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo molemo-na-kolo ‘Seluna molambili.’ nilimú liemu kanu yemone yunga ambomondo “Pu.” nimba naa makoropili. Karasinga ambo se ye pulimú yemo ‘Karasinga ungumu sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo molemo-na-kolo ‘Ambomo-kinia kopu sepo molombolo kinia peanga.’ konopu lemó liemu ambomo yunga yemo mundupa kelepa naa pupili.’ nikiru. (Aku nikirumu nanu konopumuni pilipuli nikiru. Ye-Awilimuni ungu se nimu-na pilipuli naa nikiru.)
1CO 7:14 ⸤Nane aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ ⸤Karasinga⸥ ambo senga yemo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo yemo Pulu Yemone kanopale ambomo-kinia seluna molembelemonga yemo kepe kanopa sewi anjimbala. ⸤Karasinga⸥ ye senga ambomo ‘Karasi sika.’ nimba kuru naa mondolemo ambomo Pulu Yemone kanopale yemo-kinia seluna molembelemonga ambomo kepe kanopa sewi anjimbala. Aku sipa naa kanolkanje olonga bolangoma kepe kanopale ‘Ono kalaro mololi bolangoma. Nanga mólo.’ nimba kanolka. Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga ambomanga yema kinia Karasinga yemanga amboma kinia kanopa ‘Nanga yombo kake selima.’ nimba kanolemomonga⸥ ononga bolangoma kepe kanopale ‘Nanga bolango kake selima.’ nimba kanolemóla.
1CO 7:15 Aku-sipa na-kolo Karasi kuru naa mondolemele amboma kinia yema kinia yu-mele-mele konopumane pilkuli “Pu.” ningu makoronge kinia molo onono ultu pulimili liemu pipi siku “Mólo.” naa niengi. Aku sengi liemu Karasi kuru mondolemele yema kinia amboma kinia ononga menupili kinia ‘ka-ulkana mele peangi.’ nimba ungu-mane se naa pelemo kene pangi we siye kolangi. Pulu Yemone “Taka leko molangi.” nilimúmunga ⸤ “Seluna naa molamili.” níngi liemu ta ningu “Seluna kopu sepo molamili.” naa niengi.⸥
1CO 7:16 Karasinga ambo sene ‘Nanga yemo konopu topele topa Karasinga yemo molombanje.’ nimba yemo-kinia taka lepa molopili. Karasinga ye sene ‘Nanga ambomo konopu topele topa Karasinga ambomo molombanje.’ nimba ambomo-kinia taka lepa molopili. ⸤Taka leko molonge kinia ulu se wendo ombá mele ono naa pilielemele kene ungu se naa ningu taka leko molangi.⸥
1CO 7:17 ⸤Ungu-pulu se pilipuli nikiru akumu i-sipa:⸥ Pulu Yemonga yomboma naa moloringi kinia u Ye-Awilimuni nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nirimu-na onone yu-mele-mele aku siku molangi Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ nirimu mele kiniá kepe Pulu Yemonga yomboma molkole aku sikula molangi. Aku ungu-manemo Karasinga yombo talapema pali nimbu siliu.
1CO 7:18 ⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Nanga yemo molani ou.’ u naa nipili kanu yemo ⸤Juda yemo molemomonga yu⸥ kangi se kopiseli ye se molomu liemu manda Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimbá kinia yuni ‘Kangi kopiseli yemo molio mele naa molambo kene kangi kopiselimu kelepo sepo wamambo.’ naa nipili. Molo ye se kangi se naa kopiseli ye se molopili Pulu Yemone ‘Nanga yemo molani ou.’ nimu liemu yu kelepa ‘Kangi kopiseli ye se molambo kene kangi se kopisambo.’ naa nipili.
1CO 7:19 Kangi kopisilimili ulumuni uluri naa selemo; kangi naa kopisilimili ulumuni uluri naala selemo. Pulu Yemone “Saa.” nilimú unguma pilku liku selemele aku ulumu mindi tondolo se pelemo. Akumu mindi Pulu Yemone kanopa yomboma apurulimú.
1CO 7:20 Aku kene Pulu Yemone ‘Ono nanga yomboma molangi waa.’ u naa nipili moloringi mele kiniá yunga yomboma molkole aku siku molangi.
1CO 7:21 ⸤Aku sipu nikirumunga ungu-pulumu i-sipa:⸥ Nu kongono we sendeli kendemande-yombo se molani Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nirimuye? Aku siku molorunumunga nunga konopuna umbuna se naa pepili. ⸤Aku siku we seko molonu liemu unguri mólo.⸥ Molo nu kendemande kongono naa seko we moloni aulka se wendo omu liemu manda nu aku siku wendo pungu we molani.
1CO 7:22 Yombo se kongono we sendeli kendemande-yombo se molopili Ye-Awilimuni ‘Nanga yombomo molani ou.’ nimu liemu kiniá yu Ye-Awilimunga we mololi yombomo molemo; kendemande kongonomo naa sendepa we molopili Pulu Yemone mangilierimu yombomo kiniá yu Karasinga kendemande kongono sendeli yombomo molemo kene ⸤kendemande molemele yomboma konopumanga umbuna se naa pepili molangi⸥.
1CO 7:23 Pulu Yemone ono ⸤pali⸥ méle paa awili sene topo topa liltimu kene ono yombo senga kendemande kongonomo naa sendangi.
1CO 7:24 Ango-keme, Pulu Yemone u olio naa mangiliepili molorumulu mele kiniá aku sipu Pulu Yemone olio lipa tapondopa nokopili aku sipu molamilila.
1CO 7:25 ⸤Ono pepá toko na sikuli, ambo ye naa pulimilima kinia ye ambo naa limilima kinia senge mele mangilku pilieringi mele kiniá ungu se niembo:⸥ Aku mangilkimilimunga ungu se Ye-Awilimuni olio mane naa sirimu. Aku-na-kolo nanu konopumuni pilipuli ‘Sangi.’ konopu lekero mele niembo. Nimbú kinia Pulu Yemone na kondo kolopale ‘Ungu sikama mindi andoko mane si.’ nimba na tondolo sirimumunga kiniá nimbú mele pilkuli ‘Sika nikimu.’ ningu piliengi liemu manda.
1CO 7:26 ⸤Na konopu lekero mele kanu yomboma onondo niembo:⸥ ‘Kiniá walemonga umbuna awisili wendo olemomonga ⸤ambo ye naa pungu ye ambo naa lili⸥ yomboma u molemele mele pe aku siku we molongi liemu papu.’ konopu lekero.
1CO 7:27 Nu ambo liltinu liemu ‘Ambomo pupili.’ nini aulka se naa koroyo. Molo nu ambo naa lili ye se molonu liemu ‘Ambo se liembo.’ ningu konopu kimbu naa sieni.
1CO 7:28 Molo nu ambo linu liemu ulu-pulu-kiri se naa seleno. Ambo wenepoma ye púngi liemu akumu ulu-pulu-kiri se naala selemele. Aku-sipa na-kolo ‘Amboma ye pungu yema ambo lingí kinia ono-kinia umbuna awisili wendo ombá.’ nimbu pilipuli ‘Aku ulu umbunama ono-kinia wendo naa opili kene aku siku naa sengi liemu papu.’ nimbu nikiru.
1CO 7:29 Ango-keme, nane nikiru mele i-sipa: Walema nondopa pora nimbá sekemo kene wale kanga-koltalo pekemo aku walemanga ye ambo lilimane ambo naa lili yema mele molangi.
1CO 7:30 Yombo kola selemelema kola naa seli yomboma mele molko, konopu siku molemele yomboma konopu naa siku molemele yomboma mele molko, mélema topo toko limili yomboma yombo mélema naa taltoko we molemele yomboma mele molko,
1CO 7:31 ma-koleana mélemane uluma selemele yomboma aku mélema konopu kimbu siku naa molangi. Ya ma-koleamo kinia mélema kinia, kiniá lemó kanolemolo mélema, pora nimbá sekemo, ⸤kelepa konde se wendo ombá sekemo kene aku sili yomboma mele molangi⸥.
1CO 7:32 ‘Méle awisilini ononga konopuma kundupa memba naa andopili.’ konopu lepole ⸤aku sipu nikiru⸥. Ye ambo naa limúmuni Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi sembando konopu kimbu silimú. ‘Ye-Awilimuni konopu sipili.’ nimbale aku uluma mindi sepa molemo.
1CO 7:33 Aku-sipa na-kolo ambo limú yemone ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu sipa, ‘Ambomo konopu sipili.’ nimba yu kanopa peanga pilimba uluma pilipa sepa molemo.
1CO 7:34 Aku selemomonga yu konopu talo sepa lipa mundulimú. Ambo ye naa puli molemelema kinia ambo-wenepoma kinia onone Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku molemele. Ononga kangikundu kepe minikundu kepe ‘Ye-Awilimunga méle kake sélimu liepili.’ ningu molemele. Aku-sipa na-kolo ambo ye pulimane ya ma-koleamonga mélema konopu kimbu siku, ‘Yema konopu siengi.’ ningu ononga yema kanoko peanga pilingí uluma seko molemele.
1CO 7:35 Nane ‘Ono molko kondoko, umbuna se naa pepili molangi lipu tapondambo.’ nimbu “Aku siku sangi.” nimbu nikiru. Ononga ulu senge aulkamo pipi simbundu naa nikiru. ‘Alieli Ye-Awilimunga uluma mindi konopu kimbu siku seko, ulu sumbi nilima mindi sangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
1CO 7:36 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ye se ambo-wenepo se kanopale ‘Aku ambo-wenepomo limbu.’ nimba u nimba panjipale pe ⸤Karasinga yemo molopale⸥ konopu topele topale ‘Naa liembo mangali naa limbu kinia ambomo sepo kinjimbunje.’ nimba pilipale ambomo límu liemu unguri mólo. Molo yunga konopumuni ‘Ambomo paa lilka.’ konopu liemu liemu yu ambomo paa kamu lipili. Ambo kanumu kamu límu liemu aku sembamo ulu se sepa naa kinjimba.
1CO 7:37 Molo ye sene ‘Ambo-wenepomo paa naa limbu.’ nimba yunga konopumuni tondolo mundupa piliemu liemu, ‘Ambomo paa lipili.’ ningí aulka se naa liemu liemu, yuni yunga kangimuni yakala kolombamo yuyu manda mimi sipa nokomu liemu, manda, yuni ambomo naa limba kinia yu kepe ulu akumu sepa kondombala.
1CO 7:38 Aku liemu ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu kamu límu liemu akumu sepa kondolemóla. Aku-sipa na-kolo ye sene ‘Ambo-wenepo se lipili.’ ningu u ningu panjingímu naa límu liemu ⸤Ye-Awilimu manjipa pilipa lipa molombamonga⸥ akumu paa ulu olandopa peangamo.
1CO 7:39 ⸤Ungu-mane se i-sipa mele pelemo:⸥ Ambo senga yemo u naa kolomba kinia yu yemonga menu molemo, pe ye se lupa manda naa pumbá. Aku-na-kolo menu yemo kolomba kinia ‘Ye se lupa pambo.’ konopu liemu liemu yu manda pumbá. ‘Ye se lupa naa pupili.’ ningu pipi singí aulka se mólo, na-kolo yu ye pumbámo Ye-Awilimu kuru mondomba ye se pupili.
1CO 7:40 Aku-sipa na-kolo na nanu i-sipu pilkiru: ‘Yu kelepa ye se naa pumu liemu yu paa awili sepa konopu sipa molomba.’ konopu lekero. Aku nikirumu ‘Pulu Yemonga Minimuni na “aku siku ni.” nikimu-na pilipuli i ungumu ono nimbu sikiru.’ konopu lekero.
1CO 8:1 Kiniá ultu molemele yombomane we-mélema anjiku “Olio nokolemele pulu yomboma.” ningu kere-langi popo toko kalko silimili kere-langimanga ⸤ungu se ono Korini yombomane pepá toko na siku mangilieringimunga ungu se niembo: Ono marene⸥ “⸤Aku ulumu semolo mele⸥ olio pilipa kondoli pelemo.” ⸤nilimili⸥. ⸤Akumu sikanje-na-kolo⸥ ‘Pilipa kondoli’ aku ulumuni ‘Olio kála samili.’ nilimú; yomboma konopu mondoli ulumuni yomboma ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu sepa tondolo mundundulimú.
1CO 8:2 Ye sene ‘Na akumu paa pilipu kondolio.’ konopu lemó yemo yunga pilipa kondolimu mimi sipa u naa pelemo.
1CO 8:3 Aku-na-kolo ye sene Pulu Yemo konopu mondolemo kanu yemo Pulu Yemone yu paa kanopa imbi silimú.
1CO 8:4 Aku kene we-mélema anjiku “Olio nokolemele pulu yomboma.” ningu kere-langi popo toko kalko silimili kere-langima ⸤Karasinga yomboma⸥ nongemonga ungu se niembo: Ono-kinia olio pilielemolo, ‘Mélema anjikuli “Olio nokolemele pulu yomboma.” nilimili aku mélema sika mélse mólo; we kolo toko anjilimili. Pulu yombo awisili naa molemele; selu mindi molemo.’ akumu olio pilielemolo.
1CO 8:5 Molo yombomane “Pulu yomboma” ningu, “Yombo awilima.” ningu popo tolemele pulu yombo awisili na-kolo sika mulu-koleana molo ma-koleana sika molemolánje kepe
1CO 8:6 olio ⸤Karasinga yombomane⸥ pilkimulu, ‘Pulu Ye selumu mindi molemo. Yu olionga Lapa. Yu mindi mélemanga pali Pulu Yemo. Olio ‘yunga yomboma mindi molangi.’ nirimu-na yunga yomboma molemolo. Ye-Awili selumu mindi molemo, akumu Yesusi Karasi. Yuni mélema pali serimu; konde mololi ulu-pulumu yuni olio ⸤mana-yomboma⸥ silimú.’ nimbu pilielemolo.
1CO 8:7 Akumu ⸤olio mare pilielemolo⸥-na-kolo ⸤Karasinga⸥ yombo mare akumu naa pilielemele. ⸤Karasinga⸥ yombo marene kanu pulu yombo kolo tolima ‘Olio nokolemele pulu yombo sikama.’ ningu pilieringi mele kiniá kepe aku siku pilkuli, ultukundu yombomane we-mélema popo toko kere-langi kalko silimili kere-langi kanuma nongole, ‘Imu pulu yombo sikama popo toko kalongi.’ ningu pilkuli nolemele kinia ono mimi sipa konopu naa pelemo. Ono mimi sipa konopu naa pelemomonga ‘Sepo kondokoro molo sepo kinjikirunje.’ ningu konopu awisili kimbu sikuli ‘Kanu kere-langima nolemolomonga olionga konopukundu sepo kalaro mondolemolo.’ ningu pilielemele.
1CO 8:8 Aku-sipa na-kolo kere-langi nolemolo akumane olio Pulu Yemo molemona nondopa naa memba pulimú. Kere-langi naa nolemolo ulumuni Pulu Yemone olio kanopale ‘Ulu se seko kinjikimili.’ nimba kanomba ulu se naa selemo. Molo kere-langi nomulu liemu Pulu Yemone olio kanopale ‘Ulu se seko kondokomele.’ nimba naala kanomba. ⸤Kere-langimane Pulu Yemone ‘olio molko kondokomele molo molko kinjikimili.’ nimba kanomba ulu se naa selemo.⸥
1CO 8:9 Aku-sipa na-kolo mimi siku kanaa! ‘Kere-langi se manda nomolo.’ konopu lekole nonge kinia unguri naa sembá-na-kolo onone ‘Aku sipu semolo kinia Karasinga yombo se konopu tondolo naa pulimú yombo sene kanopale ‘Aku kere-langima nombó kinia sepo kinjimbu.’ konopu lemba kere-langima nombánje.’ ningu pilkuli ⸤mimi siku pilku nangi⸥.
1CO 8:10 Ononga ⸤pilipa kondolemo yombo se⸥ mélse ulka senga anjiku “Nanga pulu yombomo.” ningu popo tolemele mélemonga ulkana pumba pulu yombo kolo tolimu popo toko kere-langi kalko singí kere-langima nombá kinia ⸤Karasinga⸥ yombo se konopu tondolo naa pumba mimi sipa naa pilielemo yombo sene kanopale ‘Yu kere-langi akuma pumba nokomo mele na akumu nombó kinia unguri naa sembá.’ nimba pilipale yu kepe sukundu omba kanu kere-langi pulu yombo kolo tolimu popo toko kalonge kere-langi mare nombála.
1CO 8:11 Ononga yombo se ‘Pulu yombo kolo tolima unguri mólo. Kere-langi popo toko aku mélemo silimili kere-langima unguri mólola.’ nimbale kere-langima nombámonga Karasinga yombo konopu tondolo naa pulimú yombomo, yunga genu, Karasi yunga nimba kolali sepa kolondorumu kanu yombomo, ‘Kamu ulu-pulu-kirima sepa, kamu mindili nomba molopa kinjimba.’ nimbale aku sembá. ⸤Akumu manda naa sembá.⸥
1CO 8:12 Onone aku siku ononga genu se konopu tondolo naa pulimú yombomo seko kinjiku, yunga konopumu seko sembambu silimili kinia Karasi seko kinjilimilila.
1CO 8:13 Akumunga, kere-langi noliomane nanga genumu ‘molopa kinjepili.’ niliu liemu manda na aku kere-langima kelepo paa naa nombó. Nane ulu se sembomonga yu ulu-pulu-kirima sembá liemu na ulu akumu paa kamu naa sembó.
1CO 9:1 ⸤Ono marene “Pollo Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.” nilimilimunga ungu se niembo: Na molio mele ono kanolemele.⸥ Ungu-mane sene molo ulu sene na manda nokopale sembó mele pipi simbaye? Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se naa molioye? ⸤ “Yesusini ye mare “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane yu kanoringi.” nikimili akumu⸥ na olionga Ye-Awili Yesusi na naa kanorunduye? Nane Ye-Awilimunga kongonomo andopo senderindumunga ono Karasinga yomboma naa molemeleye? ⸤Andopo naa sendelkanje yunga yomboma molemoláye?⸥
1CO 9:2 Yombo marene ‘Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se mólo.’ konopu lemele-na-kolo ‘onone aku siku ningu naa pilielemele.’ konopu lekero. Ono Ye-Awilimunga yomboma molemele ulumuni na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molio mele lipa ora silimúmunga ⸤ ‘Aku sipa yemo naa molemo.’ ningu pilingí aulka se mólo.⸥
1CO 9:3 Nane ulu sepo molioma apurukuli ⸤ ‘Aku sili ye se naa molemo.’ ningu pilielemele⸥ yombomando nane aku sipu pundu topo niembo:
1CO 9:4 “⸤Olio Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane kongono sendelemolomonga⸥ méle kalonge mele, no kinia kere-langi kinia namili siengi.” nilimolánje ‘Manda mólo.’ konopu lemeleye?
1CO 9:5 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye wema kinia, Ye-Awilimunga genupili kinia Pita kinia pea seringi mele na aku sipu Karasinga talapena ambo lipu pea andolkanje manda móloye?
1CO 9:6 Molo Banapas oltone mindi Ye-Awilimunga kongonomo andopo sendelembolomonga méle kalólimu naa lipu, Ye-Awilimunga kongonomo kinia kou-kongonomo kinia sere lepo sepo molembolomo ‘Manda.’ konopu lekemeleye? ⸤Yesusini lipa mundorumu ye wemane mindi Pulu Yemonga kongonomo selemelemonga méle kalolima limili mele Banapas olto aku sipu manda naa limbulúye?⸥
1CO 9:7 Ami-ye nawene ami-kongono sepale yuyu kere-langi korolemoye? No-waene kalia ye nawene sepale yunga waene-mongoma yuyu kepe naa nolemoye? Ye nawene kongi sipisipi ari sepale sipisipi ame naa nolemoye?
1CO 9:8 Yombomane konopu lemele mele mindi pilipuli aku sipu nikiru mele sikala. Aku-sipa na-kolo aku nikiru mele ungu-mane se molemóla.
1CO 9:9 Ungu-mane se Mosisini ungu-manema sirimu bokuna torumu mele i-sipa: ‘ ‘Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu kongi kaoma witi-unjuma andoko kulungí kinia ‘Ono witi mare naa nangi.’ ningu kerema pipi singí kinia manda naa sembá kene pipi naa siengi. ⸤Kongi kaoma witi nonge senge kinia ‘Ononga méle kalólimu papu nokomele.’ ningu siye kolangi.⸥’ nirimu. Pulu Yemone aku sipa ungu-mane sirimumu kongima nokoko kondonge mele konopumuni pilipale aku sipa nirimuye?
1CO 9:10 Olio ⸤yunga kongonomo sendelemolo yema⸥ konopumuni pilipale kanu ungumu olionga ⸤pea⸥ naa ninderimuye? Yombo sene kalia sembando ma akulimú yombomo kinia, ⸤rasi-witi kanu kaliana wendo omba tolemo kinia⸥ yombo sene ⸤lipa maku topa⸥ rasi-witi kilu tolemo yombomo kinia, peatolo ‘Semboló kinia kaliana kere-langima nombolo.’ ningu kongono selembele mele Mosisini olionga nimba bokuna aku sipa tondorumu.
1CO 9:11 Olione ononga minimanga kere-langi peangama andopo panjindilimulu kene onone olionga kangikundu kere-langima singí kinia manda móloye? ⸤Ononga minimanga kere-langi umbu tondorumulumunga olio liku tapondoko kere-langi silimolánje manda.⸥
1CO 9:12 ⸤We-⸥ye marene ono ⸤Karasinga ungumu mane sikuli⸥ “Méle kalaa.” ningí kinia méle kalongi liemu onondo olione “Méle kalaa.” nilimolánje onone olio paa méle manda naa kalolemoláye? Sika “Méle kalaa.” nilimolá kinia silimolá-na-kolo mundupu kelierimulu. ‘Karasinga semane peangamo andopo topo simulú aulkamo pipi simba.’ nimbu “Méle kalaa.” naa nilimulu. ‘Naa singí kinia ⸤kongono andopo semolomonga⸥ we umbuna memolo kinia mandala.’ nimbu siye kolorumulu.
1CO 9:13 ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele⸥ ulka-tembele ⸤Jerusalleme gilimú⸥ akuna kongono selemele yema ⸤Juda yombomane⸥ Pulu Yemo kongi mélema silimili ulka-tembelena lemó kongi mélemanga mare liku nolemele mele naa pilielemeleye? Pulu Yemo popo toko mélema kalolemele polona kongono selemele yema akuna kere-langi kalolemelemanga mare liku nolemele mele onone naa pilielemeleye?
1CO 9:14 Aku sipa, Ye-Awilimuni ungu-mane sipa nimbale: “Semane peangamo andoko toko silimili yema aku selemelemonga semane peangamo pilku limili yombomane ononga kangikundu lipa tapondomba mélema siengi liengi.” nirimu kanumu.
1CO 9:15 Aku-sipa na-kolo ⸤Ye-Awilimuni⸥ olio yunga kongonomo sendelemolo yemane “Mélema siee.” manda nimulú nirimu mele na ⸤aku sipu “Mélema siee.” naa nimbu⸥ siye kololio. ‘Onone na sika liku tapondangi.’ nimbu i unguma i pepána naa tokoro. Onone na kongono seliomonga méle kaloli se naa silimili aulkamo pipi siku, méle sika kalolemolánje ⸤Karasinga kongonomo we sendepo, méle kalólimu naa liumunga⸥ nanga imbi ambolopo paka topo kape niliu aulkamo kepe pipi sindilimolá, akumu kiri. Na ⸤mélema naa silimilimunga⸥ kolondu liemu peanga.
1CO 9:16 Aku-sipa na-kolo ⸤Ye-Awilimuni⸥ na kongono sipale “Paa aku siku sei.” nimba na lipa mundorumumunga nane yomboma semane peangamo andopo topo siliumunga nanga imbi ambolopo paka topo nanu manda kape nimbu konopu simbú aulka se mólo. Semane peangamo andopo topo naa silkanje na paa molopo kinjilka. Pulu Yemone na umbuna lipa silka.
1CO 9:17 Nanu konopumuni pilipuli ‘Semane peangamo andopo topo siembo.’ nilkanje aku selkamonga yombomane na méle kalolemolá lilkanje peanga. Aku-sipa na-kolo nanu konopumuni pilipuli i kongonomo naa selio. ⸤Ye-Awilimuni⸥ i kongonomo ‘Na sambo.’ nimba sirimu-na sepo kondoliomonga ⸤ “Onone na méle kalaa.” nilkanje manda mólo⸥.
1CO 9:18 Aku liemu na méle kaloli nambolkare limbuye? Nanga méle kaloli limbumu i-sipa: Semane peanga andopo topo siliumunga méle kalólimu naa lipu we andopo topo siliu akumu nanga méle kalólimu. Na Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se moliomonga “Na méle kalaa.” nilka mele naa niliu akumu peanga; kongonomo we andopo sendeliomonga na konopu siliu ulumu nanga méle kalólimu.
1CO 9:19 ⸤Aku nikirumunga ungu se pea niembo:⸥ Na méle kalolima limbundu kongono naa selio. Na kongono seliomonga yombo sene molo ulu sene na naa nokolemo; na yombo senga kendemande sendeli ye se mólo. Sika aku sipu molio-na-kolo na konopumuni pilipuli yombo awisili ⸤Karasinga talape molemelena⸥ membo pumbúndu ‘Yombomanga kendemande sendeli yemo mele molambo.’ nimbu molio.
1CO 9:20 Juda yomboma kinia molopole ‘Ono ⸤Karasinga talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbuli Juda yomboma molemele mele na aku sipu molio. Mosisini ungu-mane sirimumane ⸤sika kiniá na naa nokolemo⸥-na-kolo ‘Ungu-manemane nokolemo yomboma lipu membo pambo.’ nimbuli na kanu yomboma kinia molopole ono molemele mele molio.
1CO 9:21 Mosisini sirimu ungu-manemane naa nokolemo yomboma kinia molopole, ‘Ono ⸤Karasinga talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbuli kanu yombo ungu-manemane naa nokolemo yomboma mele molio. Aku-sipa na-kolo ‘Pulu Yemonga ungu-manemane kiniá na naa nokolemo.’ nimbu naa nikiru. ‘Karasinga ungu-manemane na nokopili.’ nimbu, pilipu lipu selio ⸤akumunga Pulu Yemonga ungu-manemane sika na nokolemóla⸥.
1CO 9:22 Konopu tondolo naa pulimú yomboma kinia molopole ‘Ono lipu membo pambo.’ nimbuli na konopu tondolo naa puli ye se mele molopo ⸤ononga konopuma sepo sembambu sipu ulu mare naa selio⸥. ‘Yombo mare ⸤Karasinga talape molemelena⸥ lipu membo pambo.’ nimbuli na yombo lupa-lupama pali molemele mele na aku sipu molopole ulu lupa-lupama selio.
1CO 9:23 Nane selio uluma pali, ‘⸤Karasinga⸥ semane peangamo tondolo pupili.’ nimbuli aku sipu selio. Semane peangamone “Pulu Yemone olio sepa kondopa méle peanga taltondolemoma simba.” nilimú mélema na pea sepa kondopa sipili limbundu uluma selio mele selio.
1CO 9:24 ⸤Aku seliomonga ungu se niembo:⸥ Méle peanga se taltolemelemo lingíndu ⸤ówa toko panjilimilina⸥ yombo awisili keru-kuru liku aulka lisiku pulimili-na-kolo yombo selu kumbi lepa pulimúmuni mindi kanu mélemo pumba limú akumu ono naa pilielemeleye? Aku kene ono aku siku ‘⸤Pulu Yemone⸥ méle simbama liemili.’ ningu keru-kuru liku tondolo munduku lisangi.
1CO 9:25 ‘Méle kaloli singímu limulú.’ konopu lemele yombomane ono keru-kuru liku lisiku kondongendo walemo u wendo naa opili ononga kangima ‘pe nipili.’ ningu manda manjiku lisilimili. Aku-sipa na-kolo ono keru-kuru liku lisikuli limili mélema nondopa kiri lemó. Olio keru-kuru lipu limulú méle kalólimu pe kiri naa lepa alieli lepa mindi pumbá mélemo.
1CO 9:26 Aku nimbu pilipuli, yombo mare we andoko lisilimili mele naa selio. ⸤ ‘Méle kalólimu liembo kene ówana sumbi sipu pambo.’ nimbu paa tondolo mundupu lisiliu.⸥ Ye talo ki-lumunale selembele kinia ye sene ye se tombando ki-lumuni wena naa topa, tondolo mundupa enge nimba kangina sumbi sipa tolemo mele na aku sipu tondolo enge nimbu selio.
1CO 9:27 Nanga kangimu paa tondolo mundupu nokopo ‘Nanga kendemande-kongono sendélimu molopili.’ niliu. ‘Semane peangamo yomboma topo silipu andopole, pe na nanu ⸤sepo kondopo naa molombomonga⸥ méle kalólimu naa simba naa limbunje.’ nimbuli ⸤na aku sipu nanga kangimu tondolo mundupu nokopo molio⸥.
1CO 10:1 Ango-keme, ⸤ ‘Sepo molamili.’ ⸥ nikirumunga ⸤ungu se pea niembo:⸥ Olionga anda-kolepalimane ⸤seringi mele pilipuli ‘Aku sipu naa sepo molamili.’ nikiru. Onone⸥ seringi mele kelko mimi siku piliangi niembo. ⸤Kolea Isipi ka-kongono seko molko Isipi munduku kelko wendo ongole niringimuni, Pulu Yemone ono nokombando kupana sukundu molorumu⸥ kupana maniakondo molko, nomu ⸤ ‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinia akumu ekendo ekendo pumba pala mele serimu, aku nomu⸥ awi-suku-singina olionga anda-kolepali yomboma aulka lierimuna kimbu-kongono seko ongo puringi kanumu.
1CO 10:2 ⸤ ‘Olio Karasi lombili pulimulu. Yunga yomboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda-kolepalima Mosisinga yomboma molko yu-mindi lombili pungíndu kupana sukundu pungu, nomuna puringi akumu no liltingi none serimu.
1CO 10:3 ⸤Kolea ku lielina pungí puringi kinia⸥ Pulu Yemone kere-langi sirimumu ono pali nongo,
1CO 10:4 Pulu Yemone ⸤kou senga⸥ no sirimumu ono pali noringi. Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ono-kinia kopu sepa purumu, kanu koumu Karasi yu.
1CO 10:5 ⸤Pulu Yemone aku sipa ono nokorumu, yu ono pea puringi⸥-na-kolo ono awisilini ⸤seringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa kiri pilipa ⸤ ‘Kolangi.’ nirimumunga⸥ kolea ku lielina kolea lupa lupamanga ononga ónoma lierimu.
1CO 10:6 ‘U Isirele yombomane ulu-pulu-kirima sengendo konopu siku moloringi mele olio kiniá aku sipu naa molamili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono seringi mele semanema bokuna molopili tangi.’ nirimu.
1CO 10:7 U we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku seringimunga Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele i-sipa: ‘Yombomane we-mélse anjiku akumundu “Olio nokolemo pulu yombomo.” ningu popo toko kaloringi mélemo ‘Olio kanopa peanga piliepili.’ ningu kanumunga kumbikerena mania molko kere-langi nongo no nongole ola gilku au ningu uluma seringi.’ nimba molemo mele naa sayo.
1CO 10:8 U yombo mare wapora toko wa ulu-kirinale selko andoringi mele ono naa sayo. U aku siku seringi kinia Pulu Yemone waltikele yombo tuwendi tere tausini torumu koloringi.
1CO 10:9 Ye-Awilimu ⸤sika olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge sepa mumindili naa kololemo-na-kolo⸥ ‘Yu aku sipa molemo molomba.’ ningu ‘Yunga ungumu mokoli sepo olio konopumane pilielemolo mele sepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. U yombo mare aku siku ningu moloringi kinia Pulu Yemone wambiyema ono moloringina lipa mundorumu, akumane ono nongo kondoringi kinia koloringi kanumu.
1CO 10:10 U yombo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio-kinia sepa kinjilimú.’ niringi mele ono aku siku naa sayo. U aku siku seringi yomboma Yombo Topa Kondoli ⸤Angello⸥mone topa kondorumu.
1CO 10:11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘U aku seringi uluma mele yandopa semanema pilkuli aku siku naa sangi.’ nirimu-kulu i uluma wendo orumu. U aku uluma seringi kinia Pulu Yemone ono mumindili kolopale topa kondorumu. Kiniá ‘Yandopa yomboma kanokole aku siku naa sangi. Aku siku senge kinia sembó mele kanangi liepi-liepi topo lipu ora siembo.’ nimba ‘Aku semanema bokuna tondaa.’ nirimu-kulu bokuna tondoringi molemo. ‘Yandopa yombo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbá walema wendo ombá yombo akumando nikiru.
1CO 10:12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ono seringi mele aku sipu manda naa semolo. Pulu Yemone na kanopa peanga pilielemo.’ ningu molonge yomboma kanoko kondoko molangi. ⸤Kurumanga nokoli Setenene ‘Ono ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi tomba kinia⸥ ono ‘Ulu-pulu-kirima semolonje.’ ningu pilku kanoko kondoko naa molongi liemu paa sika ulu-pulu-kirima senge.
1CO 10:13 Ono kondi tolemo ulumu kepe yombo lupama pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupa lupa mólo, selu-sipa mele mindi. Pulu Yemone olio lipa tapondombando waltikele kepe siye naa kolopa, olio pilipa kanopa mindi molopa nokolemo. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia kondi tomba yomboma Pulu Yemone ‘Ononga engemo mania pupili. Kondi tolemo ulumunga engemo olandopa pumba yomboma topa mania mundopili.’ nimba naa molemo. Ono ⸤mélsene⸥ kondi tomba sembá kinia ono kowa pungí aulka se akisindimba. Ono ⸤ulu sene⸥ kondi tomba kinia ‘Ono kamu naa lipili, enge niengi.’ nimba yuni aku sembá.
1CO 10:14 Na konopu mondolio yomboma, ⸤ono naa kanoko kondokole ulu-pulu-kiri se senge⸥ kene we-mélemando ‘Olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu popo toko kalolemele méle akuma bulu siku, aku selemele koleama munduku kelko kowa pangi.
1CO 10:15 Nane konopu tondolo pelemo yombomando nikiru kene nikiru mele onono pilku apurayo.
1CO 10:16 ⸤Yesusi Karasini “Imu liku naa.” nirimu mele pilipuli pellawa-berete kinia no-waene kinia nomolondo⸥ Pulu Yemone sepa kondolemo no-waenemo “Ange.” nimbu nombole nilimulumuni, Karasini olionga nimba yunga meme ondopa kolondorumu mememo-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Pellawa-berete piki-maka lepo nolemolo kinia Karasinga kangimu-kinia lipu sere lepo molemolo kanumu. Sika nikiru molo móloye?
1CO 10:17 Akumunga, berete selumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinia Karasi kinia⸥ kangi selumu mele molemolo. Yombo awisili molemolo-na-kolo berete selumu, olio yomboma kangi selumula.
1CO 10:18 Isirele yombomane ulu se pilku selemele mele piliame: Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili kinia Pulu Yemo kaloli kongi mélema ongo nolemele yomboma kinia, Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalolemele yomboma kinia, ono pali konopu seluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu.
1CO 10:19 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku nikirumunga ‘Kouma kinia unjuma kinia liku anjiku ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu kere-langima popo toko kalolemele langimane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinia unjuma kinia akumane unguri selemo.’ konopu lepole nikiruye?
1CO 10:20 Paa mólo! ⸤Aku sipu konopu lepole naa nikiru. Nikiru mele i-sipa:⸥ Ultu molemele yombomane ⸤we-mélema⸥ popo toko kalolemele kinia kuruma manjiku koyoko indima siku Pulu Yemo naa silimili. ⸤Waltikele Pulu Yemo kinia kuruma kinia liku sere leko indima manda naa singí. Kuruma lupala, Pulu Yemo lupala.⸥ ‘Ono kuruma pea kopu seko naa molonge kinia peanga.’ konopu lekero.
1CO 10:21 Ye-Awilimunga no-waenemo kinia kere-langimu kinia nongo, kurumanga kere-langima nongo, liku sere leko walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo, aku manda naa senge. Ye-Awilimunga kere-langi polona kinia kurumanga kere-langi polona kinia, walte senga pungu nongo walte senga pungu nongo senge manda naala sembá.
1CO 10:22 Molo “Ye-Awilimuni olio konopu kiri panjepili.” niemiliye? Yunga tondolomo maniandopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipa mólo kene yu manjipu pilipu konopu mondopo molamili.⸥
1CO 10:23 ⸤Yombo marene ninguli:⸥ “⸤Olio Karasinga yombomane⸥ uluma pali manda semolo. ‘Mólo!’ nimbá ungu-mane se naa pelemo.” ⸤nilimili.⸥ ⸤Aku sika ungu-manemane olio naa nokolemo⸥-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolo kinia aku ulumane olio lipa naa tapondolemo. “Selemolo uluma pali ungu se mólo.” nilimilimu sika nilimili-na-kolo aku ulumanga pali mare selemolomane olio ⸤Karasinga yomboma molomolo mele⸥ sepa tondolo naa mundundulimú.
1CO 10:24 ⸤Olio Karasinga yombomane⸥ “Nanu mindi manda molopo konopu simbú uluma sambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ genupili molko kondonge uluma samili.
1CO 10:25 ⸤Akumunga ulu se i-sipa mele:⸥ Kere-langi makete selemele koleana punguli “I kere-langimuni kuru koyonginje? I kere-langimuni we-mélse anjiku ‘pulu yombo se’ ningu popo tonginje?” ningu aku siku kere-langima naa pilku apuruku, we ⸤topo toko⸥ liku nangi. ⸤Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥ ‘Mamo kinia mana lemó mélema pali kinia, akuma pali Ye-Awili Yawenga.’ ⸤nimba molemo. Pe mélema pali Pulu Yemonga⸥ kene kere-langima pali konopu kimbu siku naa nangi. We walu nangi.
1CO 10:27 Karasi naa pilieli yombo sene onondo “Kere-langi pea namili waa.” nimbá kinia ‘Pamili.’ konopu liengi liemu aku manda. Ungu se mólo. Pungí kinia singí kere-langima pali walu nangi. Konopumane pilkuli, ‘Imu manda nomolo molo i kere-langimuni kolo toli pulu yombo se popo tongi liemu nomolo kinia manda naa sembá.’ ningu aku siku konopu kimbu naa siengi. Kere-langi singíma ungu se naa mangilku walu liku nangi.
1CO 10:28 Aku-sipa na-kolo yombo sene onondo nimbale: “I kere-langimu pulu yombo se popo topo kalomulu.” nimbá molo “I kere-langimu kuru koyomulu.” nimu liemu manda “Akumu nomolo kinia olio nimba sikimu yombomone ‘Onone pilku selemele mele olio aku sipu pilielemolo.’ konopu lemba.” ningu pilkuli naa nangi. Sika onono konopumane ‘Unguri mólo.’ ningu pilielemele-na-kolo kanu nimba simba yombomone ono Karasinga yombomane aku kere-langima pilku kanokole nonge kinia kanopale yuni konopumuni pilipale ‘Nane we-mélema popo tombo kinia ungu se mólo.’ nimba pilimba. Akumu manda naa sembá. ⸤Aku-sipa na-kolo ononga yombo sene mangilipa pilipa nimbale:⸥ “Nane ‘Ungu se sambo.’ nimbuli ‘Aku sembó kinia yombo sene ungu sembomonga pilipa sundupale kelepa yuyu pilipa sepa kinjimbanje.’ nimbu ungu sembóma pilipu apurupu, mare sepo mare siye kolopo naa sepo nambi semu-na sembonje? Sembó mele nambi semu-na nanu manda naa pilipu sumbi sipu semboye?
1CO 10:30 ⸤Pulu yombo kolo tolima popo toko kalonge⸥ kere-langima yombo mare kinia pea kere-langi nombo molomolo kinia Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kinia yombo sene nane sembó mele yunga konopumuni apurupa pilipale nando “Seko kinjikinu.” nambi semu-na nimbáye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbuli nombó kere-langimanga ungu se mólo. Aku sembomonga yombo sene nando ungu se nimbá kinia mandaye?⸥” nimba mangilipa molemonje?
1CO 10:31 Akumunga, ⸤ononga yombo sene aku sipa nimba mangilimbamonga ungu se pundu topo niembo:⸥ Onone kere-langi nonge molo no nonge molo ulu se senge kinia aku ulu sengema pali sengendo ‘Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma sangi.
1CO 10:32 Juda yombomane kanoko kiri pilielemele uluma naa seko, Juda yombo naa molemele yombomane kepe kanoko kiri pilielemele uluma naala sangi. Karasinga yombo marene kanoko kiri pilielemele uluma kepe naala sangi. Nuni sení mele yombo sene kanopale yuni sepa kinjimba ulu se naa sani.
1CO 10:33 ‘Nane sembomonga yomboma pali manda molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu selio mele, aku siku ⸤sangi⸥. ‘Nane sembomonga na manda molambo.’ molo ‘Sembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Sembomonga na méle awisili taltambo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane sembomonga yombo awisili Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu uluma pilipu apurupu selio ⸤mele onone aku siku sangi⸥.
1CO 11:1 Na Karasi sepa molorumu mele pilipu manda manjipu molio mele ono aku siku na sepo molio mele kanokole manda manjiku molangi.
1CO 11:2 Alieli na ⸤ono-kinia molopole serindu mele⸥ konopu kimbu siku, ungu-mane sirinduma tondolo munduku ambolko selemelemonga ono kape nimbu “Paa seko kondolemele.” nikiru.
1CO 11:3 Aku-sipa na-kolo kiniá ⸤ungu se pea⸥ ono piliangi niembo: ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningíndu i-siku sangi:⸥ Amboma ononga pali nokolima ononga yema; yemanga pali nokolimu Karasi; Karasinga nokolimu Pulu Yemo. Akumu pilku kondangi.
1CO 11:4 ⸤Ono maku toko molemele kinia⸥ ononga ye sene Pulu Yemo kinia ungu nimbá molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipa yomboma nimba simbando yunga pengemo aki tomu liemu yunga nokoli ⸤ye Karasi⸥ sepa kinjilimú.
1CO 11:5 ⸤Ono maku toko molemelena⸥ ambo sene Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sembá molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipa yomboma nimba simbando yunga pengemo aki naa tomu liemu ⸤yu ye pulimúmu⸥ yunga nokoli ⸤ye Karasi⸥ ‘Pipili kolopili.’ nimba sepa kinjilimú. Penge aki naa tolemo akumu ambo se penge porolimu molemo mele, yu aku sipa ambo se mele molemo.
1CO 11:6 Ambo se yunga pengemo aki naa tomu liemu manda, “⸤ ‘Yunga yemo lipa awi naa silimú lepomo.’ nimba⸥ yombo sene yunga pengemo kolomongo sepa ponjindepili.” nipili. Molo ambo senga pengemo kolomongo senge molo poronge kinia aku siku sengemonga yu seko pipili kondonge liemu ‘Na pipili naa sepili.’ nimba yunga pengemo aki topili.
1CO 11:7 Yemo yu Pulu Yemo none sepa, Pulu Yemo imbi molopa tondolo pupili molemo mele lipa ora silimú kene yunga pengemo aki naa topili. Aku-na-kolo ambomo ⸤yunga pengemo aki tolemo kinia yunga yemone yu nokolemo, yuni yemo pilipa molemo mele lipa ora silimúmunga⸥ yuni yemonga imbimu ambolopa paka tondolemo ⸤kene yunga pengemo aki tomba kinia papu⸥.
1CO 11:8 Pulu Yemone ambomonga kangi se wendo lipale yemo naa serimu. Yemonga kangi se wendo lipale ambomo serimu. ‘Yemone ambomo lipa tapondopili.’ nimbale yemo naa serimu. ‘Ambomone yemo lipa tapondopili.’ nimbale ambomo serimu. Akumunga, ⸤ ‘Ambomone ‘Na yemone nokopili. Yunga imbi ola molopili.’ nipili.’ nikiru.⸥
1CO 11:10 Aku kene ⸤ono maku toko molongena⸥ ambomo ⸤Pulu Yemo kinia ungu nimbá molo Pulu Yemonga ungu se yomboma nimba simbando⸥ yunga pengemo aki topili. Aku sembá kinia kanokole angellomane ‘Yuni yunga yemonga unguma pilipa lipa molemo.’ ningu kanonge.
1CO 11:11 Aku-sipa na-kolo ono Ye-Awilimunga ambo ye molemelema ⸤seluna kopu seko molonge kinia peanga⸥. Amboma onono ulu mare seko, yema onono ulu mare seko, molonge kinia manda naa sembá. Ambomane yema liku tapondoko, yemane amboma liku tapondoko, selemele kinia peanga. Sika ⸤Pulu Yemone⸥ u-pulu-pulu ambomo yemonga kangimuni serimu, na-kolo kiniá yema ambomanga kangina wendo olemele, na-kolo ono pali Pulu Yemone selemo akumunga ⸤amboma kinia ononga yema kinia aku siku seluna sere leko molemele kinia peanga⸥.
1CO 11:13 Ulu se onono apuruku piliangi: ⸤Ono maku toko molongena⸥ ambo sene yunga pengemo aki naa topa Pulu Yemo kinia ungu nimbá kinia peangaye?
1CO 11:14 Yombomane ⸤ononga pengema⸥ selemele mele olio semolo mele lipa ora silimú. ‘Ye se ‘yunga penge-indi omba sulu pupili.’ nimbale siye kololemo kinia aku selemomone yuyu sepa pipili kondolemo.’ nimbu pilielemolo.
1CO 11:15 Aku-na-kolo ‘Ambo sene ‘yunga penge-indi omba sulu pupili.’ nimbale siye kololemo kinia aku selemomone yuyu sepa kondopa yunga imbi ambolopa paka tolemo.’ nimbu pilielemolo. Pulu Yemone ambomonga penge-indi ‘we omba sulu pumba ⸤yunga pengemo⸥ aki topili.’ nimba silimúmunga ⸤we omba sulu pulimúmu papu⸥.
1CO 11:16 Yombo sene ya “Sangi.” nikiru mele pilipa kiri pilipale “Kolo tokomo. Nikimumu lawa sepa nimba kinjikimu.” nimba ‘Na-kinia angelema niembo.’ nimu liemu kanu yombomo i ungumu piliepili: Olio selemolo mele lupa mólo. ⸤Koleamanga pali⸥ Pulu Yemonga yombo talapemane kepe aku sikula selemele. Akumu piliepili.
1CO 11:17 Onone kiniá ungu se selemelemonga nane ono mane simbundu kape nimbu taka lepo mane simbú naa sekero. ⸤Liku maku toko Ye-Awilimuni nimba taltopa “Nanga” nirimu kere-langima nongo molongendo maku toko⸥ ulu mare senge mele niembo: Ono maku toko molko selemele ulumane ono lipa tapondopa ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nilimú ulu se naa pelemo. Ono maku toko molkole seko kinjiku, molko kinjingí uluma mindi selemelemonga nane ono kape nimbuli naa nikiru.
1CO 11:18 U kumbi lepo nane i-sipu nikiru: ‘Ono Karasinga yomboma maku toko molkole ono konopu talo yopoko mele liku mundukuli talape lupa-lupa ningu molemele mele.’ ningu silimili pilielio ‘akumu mare sika nikimili.’ nimbu pilkiru.
1CO 11:19 Ono konopu talo yopoko mele liku mundukuli talape lupa-lupa ningu molemele ulumane ono mare Karasinga yomboma sika molko yunga ungumu tondolo munduku pilielemele mele lipa ora silimúmunga ⸤ ‘ono mare sika aku siku molko kinjilimili.’ konopu lekero⸥.
1CO 11:20 ‘⸤Ye-Awilimunga imbimu ambolopo paka tondopo yu kape nimbu⸥ yu kinia kopu sepo kere-langi namili.’ ningu maku tolemele-na-kolo sika aku siku kere-langi naa nolemele.
1CO 11:21 Ono ⸤yomboma pea kere-langi nonge kere-langima mengo ongole⸥ ‘Yomboma pali u wangi.’ ningu nokoko naa molko, onone yu-mele-mele kere-langima nolemele. ⸤Aku selemelemonga⸥ yombo mare ⸤koropa molemelemonga kere-langi se naa mengo pe olemele yomboma⸥ gelene kololemele; yombo mare no-waene awisili nongo amu tolemele. Aku selemelemonga pilipuli ⸤ “Ye-Awilimu kinia kopu seko kere-langima naa nolemele.” nikiru⸥.
1CO 11:22 ⸤Akumu nambi semu-na selemeleye?⸥ Ono ⸤alieli⸥ no nongo kere-langi nonge ulkama naa gilimúye? ‘ ‘Ye-Awilimunga yombo talapemo kanopo kiri pilipu lipu awi naa sipu, Ye-Awilimunga yombo mare mélema mólo tolemo yomboma sepo pipili kondamili.’ nimulú kinia peanga.’ konopu leko aku siku selemeleye? ⸤Aku selemelemonga⸥ nane ono nambolka unguri niemboye? Ono ⸤aku selemelemanga⸥ “Papu sekemele.” nimbu ono kape niemboye? Ono paa kape naa nimbú.
1CO 11:23 Ono nimbu sirindu ungumu u Ye-Awilimuni yando na nimba sirimu. ⸤Kanu ungumu pilielemolánje selemele mele naa selemolá.⸥ ⸤Kanu ungumu i-sipa:⸥ ⸤Judasini⸥ Ye-Awili Yesusi yunga opa-touma u naa lipa sipili kanu ipulielimunga ⸤Ye-Awilimu kinia yu lombili andolima kinia kere-langi nongo moloringi kinia⸥ Ye-Awilimu yuni pellawa-berete se lipale nirimumuni,
1CO 11:24 ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba ambolopa pike lepa ono sipa nimbale: “Imu nanga kangimu. Nanga kangimu ‘ononga’ nimbu ⸤ ‘Na tangi.’ nimbu simbú⸥ sekero. Pe pe kepe, nanga kangimu ‘ononga’ nimbu sendembo mele ‘Kelepo piliamili.’ ningu ⸤i beretemo-kinia sekero mele⸥ ono aku siku sekole liku manjangi.” nirimu.
1CO 11:25 Pe ono kere-langima nongo pora siringi kinia yuni aku sipala no-waene molorumu kapomo lipa ⸤ono sipa⸥ nimbale: “I no-waenemo ⸤Pulu Yemone ‘Ono-kinia sembó.’ nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo. Na kolopole nanga mememo ondondombomonga ungu kondemo kamu wendo ombá. Pe pe kepe, na ononga nimbu nanga mememo ondondombo sekero mele ‘Kelepo piliamili.’ ninguli no-waene kelko i-siku nangi.” nirimu.
1CO 11:26 Ye-Awilimu kelepa mania naa opili i beretemo kinia no-waenemo-tolo alieli-alieli nonge kinia aku siku senge ulumuni onone Ye-Awilimu kolorumu mele yomboma liku ora singí.
1CO 11:27 Akumunga, Ye-Awilimuni “Yu pilku nangi.” nirimu beretemo kinia no-waenemo-tolo yombo sene nombando ⸤ ‘Unguri mólo.’ nimba Ye-Awilimuni kanopa kiri pilimba⸥ ulu se sepa kinjilimú kinia aku selemo ulumuni yu ‘Ye-Awilimunga kangimu kinia mememo-tolone uluri naa sembá.’ nimba lipa awi naa silimú. Aku sipa selemo ulumu ulu-pulu-kiri se selemo.
1CO 11:28 Aku selemo kene yombo se yunga konopukundu apurupa pilipale beretemo kinia no-waenemo-tolo nopili. We walu naa nopili.
1CO 11:29 Yombo sene Ye-Awilimunga kangimu nimba naa pilipale beretemo kinia waenemo-tolo we walu nomu liemu aku selemomonga yu yuyu ulu umbuna se ‘wendo opili.’ nimba aku selemo, akumunga sika Pulu Yemone “Yu-kinia umbuna wendo opili.” nimbá, aku kene “Konopukundu apuruku pilkuli nangi.” nikiru.
1CO 11:30 ⸤Aku siku seko kinjilimili⸥ akumunga ononga yombo awisili kangima enge naa pepili molko, kuruma kanoko liku, mare kololemele.
1CO 11:31 Aku-sipa na-kolo olione selemolo mele oliolio ⸤konopukundu⸥ apurupu pilipuli ⸤Ye-Awilimuni “Nangi.” nirimu kere-langima nolemolá⸥nje mindili nomolo ulu se naa pelka.
1CO 11:32 ‘Ya ma-koleana yomboma seko kinjilimilimunga Pulu Yemone ono kolea kirina lipa mundumba kinia olio pea aku sipa naa sepili.’ nimba Ye-Awilimuni olio ulu selemoloma kanopa kiri pilipale olio mane simbando ulu umbunama silimú.
1CO 11:33 Aku kene, nanga ango-keme, ono ⸤Ye-Awilimu kinia genali kinia kopu seko⸥ kere-langi nongendo ongo maku tolemele kinia yombo mare wangi nokoko molkole, pea kere-langi nangi.
1CO 11:34 Yombo se gelene kolomu liemu yunga ulkana u kere-langi nopili. ‘Gelene kolopo maku topole sepo kinjimulú kinia Pulu Yemone olio pali mindili simba.’ nimbale aku sipa u sepale makuna pupili. Ungu ekendo we pelemo-na-kolo pe na ono molongena ombole ono mane simbú.
1CO 12:1 ⸤Manda,⸥ ango-keme, Pulu Yemonga Mini Kake Sélimuni Karasinga yomboma tondoloma moke sepa silimúmunga ⸤pepá toko siringi pepána mangilku pilieringimunga kiniá ungu se pundu topo ‘Mini Kake Sélimuni silimú tondoloma⸥ mimi siku piliangi.’ nimbu akuma ono nimbu siembo.
1CO 12:2 Ono u Karasinga yombo talapena ultu moloringi kinia ⸤ye marene⸥ ono kolo toko mane siringi kinia ‘Sika.’ ningu kuru mondokole onone lawa seko, méle ungu naa nili we-mélemando ‘Ima olio nokolemele pulu yomboma.’ ningu mélema popo toko kalko, ulu akuma u seringi mele pilielemele.
1CO 12:3 Akumunga, ono ungu se paa piliangi, nimbu siembo: Pulu Yemonga Minimuni ambololemo yombo sene “Yesusi molopa kinjepili.” paa manda naa nimbá. “Yesusi yu Ye-Awilimu.” nilimili akumu we naa nilimilila. Mini Kake Sélimuni ambololemo yombomane mindi “Yesusi yu Ye-Awilimu” nilimili. Akumu piliaa!
1CO 12:4 Minimunga we silimú tondolo lupa lupama pelemo-na-kolo silimú Mini selumu mindi.
1CO 12:5 Ye-Awilimunga kongono olione sendelemolo kongono lupa lupama pelemo-na-kolo ⸤ “Kongono saa.” ⸥ nilimú Ye-Awili selumu mindi molemo.
1CO 12:6 Kongono selemolo tondolo lupa lupama pelemo-na-kolo aku tondoloma pali yomboma silimú Pulu Yemo selu mindi molemo.
1CO 12:7 ⸤Karasinga yomboma pali⸥ ‘Anju yando liku tapondangi.’ nimba Minimuni olio tondoloma yu-mele-mele moke sepa silimú. We naa silimú.
1CO 12:8 ⸤Akumu i-sipa mele:⸥ Unguma apurupa sumbi sipa nimba kondoli tondolomo Minimuni yombo se silimú. Pulu Yemonga ulumanga puluma pilipa kondoli tondolomo aku Mini selumuni mindi yombo sela silimú.
1CO 12:9 ‘Pulu Yemo mawa sembó mele paa sika sembá.’ nimba kuru mondoli tondolomo Mini selumunila yombo se silimú. Kuru tomba yomboma sepa peanga sindeli tondolomo Mini selumunila yombo se silimú.
1CO 12:10 Ulu-tondoloma seli tondolomo yombo se sipa, Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba sili tondolomo yombo se sipa, Minimunga unguma kinia uluma kinia, kurumanga unguma kinia uluma kinia, pilipa mimi sipa apuroli tondolomo yombo se sipa, umbu-ungu lupa lupama naa pilipa we walu lieli tondolomo yombo se sipa, kanu umbu-ungu lupa lupa we walu lieli unguma pilipa ⸤ ‘Yomboma piliangi.’ nimba⸥ topele topa nimba sindeli tondolomo yombo se sipa, ⸤aku sipa tondolo lupa lupama Mini selumuni moke sepa⸥ silimú.
1CO 12:11 Aku tondoloma awisili na-kolo Mini selumu. Aku tondoloma pali Mini selumuni mindi sendelemo. Yu yuyu konopumuni pilipa tondoloma moke sepa yomboma yu-mele-mele silimú.
1CO 12:12 ⸤Minimuni tondolo lupa-lupama yomboma yu-mele-mele moke sepa silimúmunga pulumu i-sipa:⸥ Kangimu kimbu ki méle awisili gilimú-na-kolo kangi selumu. Sika kangimunga kimbu ki méle awisili gilimú-na-kolo aku mélema lipa sere lepa kangi selumu. Karasi yu aku sipala molemo. ⸤Yu kangi selumu na-kolo méle awisili. Yunga kangimunga mélema olio.⸥
1CO 12:13 Olio Juda yomboma kinia, Juda yombo naa molko ultukundu molemele yomboma kinia, méle kaloli naa liku kongono we sendeli kendemande-yomboma kinia, yombo sene naa nokopa ono onono we molemele yomboma kinia, olio pali ‘Ono yombo kangi selumu molangi.’ nimba Mini ⸤Kake Séli⸥ selumuni mindi no linderimu. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘No mele nangi.’ nimba sirimu norumulu Mini selumu mindi ⸤olionga pali konopumanga molemo⸥.
1CO 12:14 Olio pilielemolo, kangimu yu méle selumu mindi mólo. Yu méle paa awisili lipa sere lepa kangi selumu.
1CO 12:15 Aku kene kimbumuni nimbale: “Na kimu mólo kene na kangimunga mélse mólo.” nilkanje yu kangina gilimúmunga yu kangimunga mélse we naa gilkaye? ⸤Kimbumuni aku nilkanje kepe yu kangina naa gilimba aulka se wendo naa olka.⸥
1CO 12:16 ⸤Molo⸥ komumuni nimbale: “Na mongomo mólo kene na kangimunga mélse mólo.” nilkanje yu kangina gilimúmunga yu kangimunga mélse we naa gilkaye? ⸤Komumuni aku nilkanje kepe yu kangina naa gilimba aulka se wendo naa olka.⸥
1CO 12:17 Kangimu pali mongomo mindinje kangimuni nambi sepa unguma pilkaye? Kangimu pali komumu mindinje kangimuni nambi sepa mélemanga munama pilkaye?
1CO 12:18 Aku-sipa na-kolo ⸤kangimu pali aku sipa mólo.⸥ Pulu Yemone ‘Kangina mélema giliepili.’ nirimuma yuyu ‘I-sipa i-sipa giliepili.’ konopumuni pilierimu mele “Giliepili.” nirimu. ⸤Kangimunga mélema we walu naa gilimú.⸥
1CO 12:19 Kangimunga méle seluri mindi gilkanje yu sika kangi se mólo.
1CO 12:20 Aku-na-kolo kangimu aku sipa mólo. ⸤Kangina⸥ kimbu ki méle awisili gilimú-na-kolo lipa sere lepa yu kangi selumu.
1CO 12:21 ⸤Akumunga,⸥ mongomone kimundu nimbale: “Nu naa molenanje na nanu molopo kondolka.” manda naa nilka. Pengemone kimbumundu “Nu naa molenanje na nanu manda molka.” manda naala nilka.
1CO 12:22 Aku-na-kolo aku sipa mólo. Kangimunga méle gilimúmanga mare pilipuli ‘Akuma unguri mólo. Akumane kongono tondolo se naa selemo.’ konopu lemolo mélema naa gilkanje kangimu paa manda naa molka.
1CO 12:23 Kangina gilimú méle mare ‘Méle peangama mólo.’ nilimuluma mimi sipu nokolemolo; ‘Kanopo peanga naa pilielemolo mélema.’ nimbu ‘Mona gilkanje olio pipili selka.’ nilimulu mélema mimi sipu aki tolemolo;
1CO 12:24 kangimunga méle mare ‘We gilimba kinia unguri mólo.’ nimbu aki naa topo ‘We liepili.’ nimbu siye kololemolo. ⸤Aku sipu kangimunga mélema yu-mele-mele pilipu apurupu selemolo⸥-na-kolo kangina gilimú mélema pali Pulu Yemone ‘Sere leko giliangi.’ nirimu. Kangina méle mare ‘Imbi naa mololima.’ nilimili akuma Pulu Yemone ‘Paa kumbina molopili.’ nirimu.
1CO 12:25 ‘Kangimunga mélema pulua toko yu-mele-mele opa-tou naa giliepili. Anju yando selu-siku nokoko molangi.’ nimba ⸤Pulu Yemone ‘Kangimunga mélema pali selu-siku giliepili. Se imbi mololi, se imbi naa mololima mólo.’ ⸥ nirimu.
1CO 12:26 Kangimunga mélse umbuna selemo molo mindili nolemo kinia kangimunga mélema pali umbuna sepili mindili nongo molemelela. Kangimunga mélse kape nilimili kinia kangimunga mélema pali kanu mélemo kinia pea konopu siku molemelela.
1CO 12:27 Manda, ⸤kangimundu nikirumunga ungu se onondo niembo:⸥ Ono pali Karasinga kangimu; ono yu-mele-mele kanu kangimunga mélema.
1CO 12:28 ‘Karasinga yombo talapemonga kongono sangi.’ nimba Pulu Yemone yomboma tondolo lupa lupama sirimu. Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema Pulu Yemone u kumbi lepa nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, talo-sipa yuni ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili yomboma nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, yopoko-sipa ⸤unguma mimi siku pilku⸥ yomboma mane silimili yomboma nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, pe ⸤Pulu Yemone mindi manda selemo mele⸥ ulu-tondoloma selemele yomboma nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba, kuru tolemo yomboma seko peanga sindilimili yomboma nimba taltopa, yomboma liku tapondolemele yomboma kinia, kongono lupa lupama nokoko kondolemele yomboma kinia, umbu-ungu lupa lupa naa pilielemelema we walu lemele yomboma kinia, akuma pali nimba taltopa ‘Aku siku molangi.’ nimba ⸤aku siku sumbi siku seko molonge tondoloma ono yu-mele-mele moke sepa sirimu⸥.
1CO 12:29 Aku yomboma pali Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema molemeleye? Molo akuma pali Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu sili yomboma molemeleye? Molo akuma pali unguma mane sili yombomaye? Molo akumane pali ulu-tondoloma selemeleye?
1CO 12:30 Molo aku yomboma pali kuru tolemo yomboma seko peanga sindingí tondolomo pelemoye? Molo akumane pali umbu-ungu lupa lupa naa pilielemelema manda we walu lemeleye? Molo aku yombomane pali yombo marene umbu-ungu lupa-lupa we walu nilimili unguma sumbi siku pilku ⸤ ‘Yomboma piliangi.’ ningu⸥ topele toko yomboma ningu silimiliye? ⸤Paa mólo! Yombo selumuni mindi uluma pali manda naa selemo.⸥
1CO 12:31 Aku-sipa na-kolo ‘⸤Mini Kake Sélimuni⸥ tondolo moke sepa we silimúmanga se liembo.’ konopu lekole ⸤yomboma⸥ olandopa ⸤lipa tapondolemo⸥ tondoloma ono tondolo munduku ‘Paa liemili.’ ningu konopu kimbu siku molangi. ⸤ ‘Tondolo olandopa akuma liemili.’ níngi liemu peanga na-kolo⸥ kiniá nane ono ulu paa peanga olandopa seko molonge mele nimbu simbú sekero.
1CO 13:1 ⸤Kanu ulumu yomboma konopu mondomolo ulumu.⸥ Yomboma-kinia ungu nimbúndu ma-koleana pali yombomane umbu-ungu lupa lupa lemelema kinia, angellomanga umbu-ungu lemele unguma kinia, ⸤yomboma⸥ konopu naa mondopo we nilkanje na aku sipu unguma we nilka. Bella ⸤we⸥ toko, bikollo ungu ⸤we⸥ silimili kinia ungu awisili we nilimú ⸤ungu-pulumu⸥ mele mindi aku ungumuni uluri naa selka.
1CO 13:2 Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma manda pilipu yomboma konopu naa mondopo we nimbu sipu, ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumanga puluma pali lopi selemo-na we-yombomane naa pilielemele ungu-puluma yomboma konopu naa mondopo we pilipu, yomboma konopu naa mondopo ungu lupa pelemoma pali we pilipu kondopo, ‘Sika sembá.’ nimbu kuru mondolio ulumuni ma-pangi se ‘anju pumba senga giliepili.’ nimbu, aku sipu uluma ⸤yomboma⸥ konopu naa mondopo we selkanje na imbi paa naa mololi ye wemo molka.
1CO 13:3 ‘Yombo koropama kere-langi topo toko liku nangi.’ nimbu nanga méle taltolioma pali kou lipu ono konopu naa mondopo we moke sepo silkanje, molo yomboma konopu naa mondopole ⸤ ‘Yomboma lipu tapondambo.’ nimbu⸥ ‘Nanga kangimu sepene kamu nopili kalopole kolambo.’ nimbu aku selkanje ⸤yomboma⸥ konopu naa mondolkamonga aku ulutolone na naa lipa tapondolka.
1CO 13:4 ⸤Yombo sene yomboma⸥ konopu mondopale yombomane yu seko kinjingí kinia popenge sepa mumindili kolopa anju pundu naa tolemo. Yombo sene ⸤yomboma⸥ konopu mondopale ono kondo kolopa lipa tapondolemo. Yombo sene ⸤yomboma⸥ konopu mondopale yombo méle awisili taltoko tondolo pulimú yomboma kinia konopu kiri naa panjilimú. ⸤Yomboma⸥ konopu mondolemo yombo sene ⸤ ‘Na paa pilipa kondoli yemo. Paa ulu-tondolo olandopama selio.’ nimba⸥ yuni yuyu kape nimba imbi ambolopa paka naa tolemo.
1CO 13:5 ⸤Yomboma konopu mondolemo yombo sene yomboma-kinia⸥ kara pumba mongo naa kondopa, yuni yuyu mindi ‘Uluma sambo.’ molo ‘Mélema liembo.’ nimba konopu kimbu sipa naa molopa, yomboma-kinia popenge sepa mumindili kolopa iri naa topa, yombomane yu seko kinjilimili kinia siye kolopa ‘Pundu tambo.’ nimba konopu kimbu sipa naa molemo.
1CO 13:6 Yombo sene ⸤yomboma⸥ konopu mondopale yombo marene ulu mare seko kinjilimili kinia kanopale konopu naa sipa, ulu sumbi nilima mindi selemele kinia kanopale konopu silimú.
1CO 13:7 ⸤Yomboma⸥ konopu mondopale, ⸤onone yu-kinia seko kinjilimili kinia⸥ ‘ono-kinia umbuna se wendo opili.’ naa nilimú. ‘Sika ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondomba kinia konopu tondolo pupili molko, molko kondonge.’ ⸥ nimba kuru mondopa, ⸤ ‘Aku siku sika topele toko molongenje.’ nimba⸥ kanopa nokopa molopa, ulu umbuna selima selemele kinia kepe ono siye naa kolopa konopu mondopa mindi molemo.
1CO 13:8 Konopu mondoli ulu-pulu akumu pora naa nimbá, lepa mindi pumbá. ⸤Mini Kake Sélimuni silimú tondoloma sembá mele yu aku sipa naa sembá.⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili tondolomo lepa mindi naa pumbá; umbu-ungu lupa lupama naa pilku walu lemele tondolomo pora nimbála; ⸤Pulu Yemonga ungumanga puluma⸥ pilipa kondoli pelemo tondolomo mania pumbála. Kiniá ungumanga puluma pali naa pilipu kanga-kolte mindi pilipu, Pulu Yemone ungu-umbu tondolemo unguma pali pilipu naa nimbu sipu kanga-kolte mindi pilipu nimbu silimulu. Aku-sipa na-kolo pe uluma pali kamu wendo ombá, aku ulu sikama wendo ombá kinia, kiniá ulu laye-kolte kiri lepa tondolo naa pulimú uluma kamu mania pumba pora nimbá, akumunga, Pulu Yemonga unguma pilku ningu silimili ulumu kinia, umbu-ungu lupa lupama walu lemele ulumu kinia, Pulu Yemonga ungumanga puluma pilku kondolemele ulumu kinia sika pora nimbá.
1CO 13:11 ⸤Ya ‘Ulu sikama wendo ombá kinia ulu selemolo aku uluma manda naa lemóma pora nimbá.’ nikiru akumu bolangoma awi lemele mele.⸥ Na kango kanga kinia molopole bolangomane ungu ningu, konopumane pilku, konopu kimbu siku molemele mele na aku sipu ungu nimbu, konopumuni pilipu, konopu sumbi sipu molorundu. Aku-sipa na-kolo na awi lepo yemo molopole bolangoma selemele mele mundupu kelierindu.
1CO 13:12 ⸤Nikiru akumu i-sipa melela:⸥ Kariyápana mélemanga minima sumbi sipu naa kanolemolo mele kiniá ⸤Pulu Yemonga⸥ méle kanolemoloma aku sipu kanolemolo; aku-na-kolo pe ⸤mulu-koleana pumbu molopole⸥ sumbi sipu kanomolo. Kiniá ⸤Pulu Yemonga⸥ uluma kanga sepo mindi pilielio, aku-na-kolo yuni kiniá na molio mele sumbi sipa kanopa pilielemo mele pe aku sipu nane yu molemo mele sumbi sipu kanopo pilimbu.
1CO 13:13 Aku liemu, ‘Sika.’ nimbu kuru mondoli ulumu kinia, ‘Pulu Yemone olio ⸤mulu-koleana memba pumba⸥ ‘Kamu molko kondangi.’ nimba lipa tapondomba walemo sika wendo ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu kinia, ⸤yomboma⸥ konopu mondoli ulumu kinia, aku ulu yopoko kiniá pelemo. Aku-na-kolo ⸤yomboma⸥ konopu mondoli ulu akumu paa olandopa.
1CO 14:1 ⸤Yomboma konopu mondoli ulu akumu paa olandopa kene⸥ ono yomboma alieli tondolo munduku konopu mondoko molangi. Mini Kake Sélimuni tondolo we silimúma ‘Paa liemiliya!’ ningu konopu kimbu siku molangila. Kanu tondolomanga tondolo se olandopa ‘Paa liemili.’ konopu lenge akumu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu singí ulumu.
1CO 14:2 Aku nikirumunga pulumu i-sipa: ⸤Ono pilielemele,⸥ yombo sene ⸤yomboma kepe⸥ yu kepe naa pilielemele umbu-ungu se we walu lepa ungu se nilimú kinia yuni ungu nilimúma yombomando naa nilimú; yuni nilimú unguma pilielemele yombomane kepe manda naa pilingímunga yu Pulu Yemo kinia mindi nilimú kanumu. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni ‘Yu aku sipa ungu se nipili.’ nilimúmunga yu kinia, yuni walu nilimú unguma pilielemele yomboma kinia, ono ungu-pulumu naa pilielemele, ungu-pulu akumu lopi sepa pelemo, Pulu Yemone mindi pilielemo.
1CO 14:3 Aku-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombomone yombomando sumbi siku pilingí unguma nilimú akumunga yuni nilimú ungumuni yomboma lipa tapondopa ‘ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kamu olandopa kuru mondangi.’ nimba, ‘Ono ulu peangama sangi.’ nimba, ‘Ono umbuna se pemba kinia ononga konopuma tondolo pupili molangi.’ nimba, lipa tapondolemo.
1CO 14:4 Yombo sene umbu-ungu naa pilielemo se walu nilimú kinia yuni yuyu yunga konopumu mindi ‘tondolo pupili.’ nilimú; aku-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ungu akumuni Karasinga talapena sukundu molemele yomboma pali lipa tapondopa ‘konopu tondolo pupili.’ nilimú.
1CO 14:5 ‘Ono pali umbu-ungu lupa lupama walu lemolánje papu.’ konopu lekero. ‘Leangi.’ konopu lekero-na-kolo nane ‘Sangi.’ olandopa konopu lekero mele i-sipa: ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu singí kinia paa peanga.’ konopu lekero. Yombo sene ungu se lupa walu lepa yomboma mane simba kinia Karasinga talapena sukundu maku toko molemele yomboma yuni molo yombo sene ‘Yomboma ungumunga pulumu pilkuli konopu tondolo pupili molangi.’ nimba kanu ungumu topele topa yando yomboma nimba naa simu liemu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili ulu akumu olandopa, umbu-ungu lupama walu leko yomboma piliangi topele toko naa ningu silimili ulumu maniandopa.
1CO 14:6 Ango-keme, imu piliaa! Na ono molemelena ombole, umbu-ungu naa pilielemele se lepole ungu nimbu silkanje aku selkamone ono manda lipu tapondolkaye? Ono lipu tapondombondo Pulu Yemone na lipa ora simba mele ono lipu ora simbú molo Pulu Yemonga ungu marenga ungu-puluma ono nimbu simbú molo Pulu Yemone ungu-umbu tondomba ungu se pilipuli ono nimbu simbú molo ono ungu mare mane simbú. ⸤ ‘Ono konopu tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbuli umbu-ungu naa pilielemele se lepole ono mane naa silka.⸥
1CO 14:7 ⸤I-sipa mele:⸥ We lepa lopi naa lieli méle mare kepe ungu silimilimane ungu nilimili kinia yombomane ungu-pulumu nambi seko pilielemoláye? Kolape-mingi molo gita molo kanu sili mélema ungu silimili kinia aku mélemane unguma sumbi siku naa nilimolánje yombomane aku ungumanga imbima kepe ungu-puluma kepe yu-mele-mele nambi seko apuruku pilielemoláye? ⸤Manda naa pilielemolá.⸥
1CO 14:8 Molo ‘Maku toko opa sangi.’ ninguli bikollo mimi siku ungu naa silimolánje nambi seko ungumu pilkuli opa sengendo maku tolemoláye? Manda mólola.
1CO 14:9 Ono kepe aku sipala. Ono kerena ungumu sumbi siku naa ningu, umbu-ungu naa pilielemele se leko yomboma mane singí kinia pe yombomane nambi seko kanu unguma pilingíye? Aku siku selenomonga nuni nunu senga molkole nini ungumu yomboma lipa tapondolka mele naa seleno. Ungumu paa we mindi nilinu.
1CO 14:10 ⸤Akumunga ungu se i nikirula:⸥ ‘Ya ma-koleana umbu-ungu lupa lupa awisili sika lemele-na-kolo se naa pilku ungu-pulumu naa pepili walu lemele ungu se mólo.’ konopu lekero.
1CO 14:11 Akumunga, yombo sene ungu se lepale ungu se nimbámo na naa pilimbu kinia kanopale ‘Yu kolea senga lupa yere.’ konopu lemba. Nane kepe yunga nimbá ungumu naa pilipuli ‘Yu ye lupare lémo.’ konopu lembo.
1CO 14:12 ⸤Ono naa pilielemele umbu-ungu lupa lupa lemele kinia⸥ ono kepe aku siku selemelela. Pulu Yemonga Minimuni we silimú tondoloma ‘paa liemiliya.’ konopu lemele kene ‘Karasinga talapena molemele yomboma yunga unguma sumbi siku pilku liku konopu tondolo pupili molonge mele lipa tapondomba tondoloma lipuli kongono samili.’ niengi.
1CO 14:13 Akumunga, ⸤ ‘Na tondolo se limbumunga Karasinga yomboma konopu tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbale⸥ yombo sene ‘Umbu-ungu se naa pilielemolo se walu lepo yomboma ungu se niembo.’ nimbale Pulu Yemo mawa sepale ‘Ungu nimbúmu topele topo yomboma nimbu simbú tondolomo na sieni.’ nipili.
1CO 14:14 Nane Pulu Yemo kinia ungu nimbúndu umbu-ungu naa pilielio se walu liendu liemu nanga minimuni yu-kinia ungu niliu-na-kolo nanga konopumu ulu se naa sepa we pelemo.
1CO 14:15 Aku liemu na nambi semboye? ⸤Nane i-sipu sembó.⸥ Nanga minimuni ⸤umbu-ungu naa pilielio se walu lepo⸥ Pulu Yemo-kinia sika ungu nimbú-na-kolo konopumuni kepe ⸤umbu-ungu pilieliomo lepo⸥ Pulu Yemo-kinia ungu nimbúla; minimuni sika ⸤umbu-ungu naa pilielio sene⸥ konane se nimbú-na-kolo konopumuni kepe ⸤umbu-ungu pilieliomone⸥ konane nimbúla.
1CO 14:16 Onone ononga minimane ⸤umbu-ungu naa pilielemelemane⸥ Pulu Yemo kape níngi liemu maku toko molemele yombomanga yombo se nuni nini ungumuni Pulu Yemo-kinia “Ange.” nini mele sumbi sipa naa pilipale nambi sepa “Aku nikinu mele sepili.” nimbáye? ⸤Manda naa nimbá.⸥
1CO 14:17 Onone Pulu Yemo-kinia “Ange.” ningí mele sika mimi siku ningí-na-kolo ungu ningímane kanu yombomo ‘Konopu tondolo pupili.’ nimba lipa tapondomba ulu se naa sembá.
1CO 14:18 Na umbu-ungu naa pilielio unguma walu lepo wale awisili ungu niliu, onone umbu-ungu naa pilielemele unguma walu leko wale koltalo mele ungu nilimili akumunga nane Pulu Yemo-kinia “Ange.” niliu.
1CO 14:19 Aku-sipa na-kolo ‘Karasinga talapena yomboma na-kinia pea maku topo molemolo kinia yombomane sumbi siku pilingí ungu paa ponjipu nimbu simbú kinia paa peanga. Umbu-ungu naa pilielemele se walu lepo yomboma ungu paa sulu sepo nimbu simbú kinia paa kiri.’ konopu lekero.
1CO 14:20 Ango-keme, bolango kangamane konopu lemele mele ono aku siku konopu naa leangi. Bolango pamema ulu-kirima pilkuli seko molemele mele mindi aku siku bolango pamema mele molangi. Aku-sipa na-kolo konopu leko konopu kimbu silimili mele yombo-yuma molangi.
1CO 14:21 ⸤Umbu-ungu naa pilielemelema lemelemonga⸥ Pulu Yemonga Ungu-Manema Molemo Bokuna ungu se molemo akumu i-sipa: ‘Ye-Awilimuni nimbale: “‘I yombomando ungu se niembo.’ nimbuli ‘Ye mare umbu-ungu lupa lenge yemane nindangi.’ nimbú. Kolea lupa yombo marendo ungu-umbu tondombo kinia pilkuli i yomboma ningu singí-na-kolo kanu yombomane nanga ungumu ningu sindingí kinia kepe nanga ungumu naa pilku liku bulu singí.” nirimu’ mele bokuna molemo.
1CO 14:22 Akumunga, umbu-ungu naa pilielemele lupa lupama walu lemele aku ulu-tondolomone Pulu Yemone ononga makuna molemele yombo mare kuru naa mondoko yunga yombo naa molemelemonga mindili simba yomboma ono lipa ora silimú. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili ungumane ononga makuna molemele yombo yunga yombo molemelema lipa ora silimú. Aku ungumane kuru naa mondoko Pulu Yemonga yomboma naa molemele yomboma naa lipa ora silimú.
1CO 14:23 Aku liemu Karasinga talapena yomboma pali maku toko molkole, yombomane pali ungu ningíndu umbu-ungu lupa lupa naa pilielemele unguma walu leko molangi Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa pilielemele yombo mare molo Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo mare sukundu ongo umbu-ungu lupama leko ungu ningu singíma piliengi liemu ‘Ono Karasinga yomboma konopu naa pepa amu toli yomboma molemele.’ ningu naa pilingíye? ⸤Aku siku ningu pilingí.⸥
1CO 14:24 Aku-na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma onone pali pilku ⸤anju yando⸥ makuna yomboma ningu siku molangi ‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo mare molo Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa pilielemele yombo mare ongo piliengi liemu onone ningu singí ungumane kanu yomboma ono yombo kirima molemele mele lipa ora sipa, onone ‘Olio ulu-pulu-kiri seli yomboma lepomo.’ ningu pilku,
1CO 14:25 ono sika konopuna lopi sepa pepili molemele mele ⸤u naa pilielemele⸥ akumu mona lemba-monga molemele mele sumbi siku pilingí. Kanu-kinia onone ⸤ulu selemelema pilku kiri pilkuli⸥ tamalu peko Pulu Yemo popo toko imbi ambolko paka tondoko ninguli: “Pulu Yemo ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia sika pea molemo.” ningí.
1CO 14:26 Ango-keme, aku liemu, ono maku toko molkole nambi sangi niemboye? Ono ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningu ungu pilingíndu⸥ maku toko molkole ono yu-mele-mele ulu mare pemba. Yombo se konane nimba, yombo se ungu-mane se sipa, yombo se Pulu Yemone yu ungu-pulu se nimba silimúmu yomboma nimba sipa, yombo se umbu-ungu naa pilielemele ungu se walu lepale ono ungu se nimba sipa, yombo se kanu ungumu nimbá mele ⸤Mini Kake Sélimuni yunga konopukundu nimba simba kinia pilipale⸥ topele topa ono nimba sipa, ono aku siku seko molonge. Aku ulu sengema ‘Karasinga talapena yomboma konopu tondolo pupili molangi.’ ningu senge. ⸤We naa senge.⸥
1CO 14:27 Yombo marene umbu-ungu naa pilielemele unguma leko ungu mare walu ningíndu yombo talo mindi niengili. Molo yombo yopoko ungu mare walu níngi liemu mandanje. Kise molo se-pakara paa mólo. Onone unguma ningíndu waltikele naa ningu, yu-mele-mele niengi. Ningí kinia ⸤onone ningí mele Mini Kake Sélimuni yombo senga konopuna molopale nimba simba kinia pilipale⸥ kanu yombomone ononga unguma topele topa yomboma yando nimba sipili.
1CO 14:28 Yombo sene umbu-ungu lupa se walu nimbá ungumu topele topa yomboma nimba simba yombo se naa molomu liemu Karasinga yomboma maku toko molongena ungu se naa nipili. ‘Pulu Yemo kinia oltolto piliambili.’ nimba aku ungumu nipili.
1CO 14:29 Pulu Yemone ungu-umbu tondombama yombo talo molo yopokone pilkuli yando ningu siengi. Kanu unguma yomboma ningu singí kinia we molonge yombomane mimi siku pilku ‘Sika Pulu Yemonga unguri molo we nikimilinje?’ ningu pilku apuruku kondangi.
1CO 14:30 ⸤Yombo se aku sipa ungu se pilipale yomboma nimba sipa giliepili⸥ Pulu Yemone ⸤makuna molomba⸥ yombo se ungu se umbu tondomu liemu u ungu nimba sipa gilimba yombomondo ⸤ “Na ungu se konopumuni pilkirumu niembo.” nimbá kinia⸥ u nimba sipa gilimba yombomo mania molopili, ⸤ “Se niembo.” nimbá yombomo ola gilipale Pulu Yemone yu ungu nimba simbamo yomboma nimba sipili.⸥ Pulu Yemone ono selu selu nimba ungu-umbu tondomba kinia pilkuli yomboma ningu singíndu ‘Aku ungu nimbu simulúmane yomboma Pulu Yemonga unguma sumbi siku pilku liku, konopu tondolo pupili molangi.’ ninguli yu-mele-mele manda ningu singí kene liku sere leko ningu siku naa giliangi.
1CO 14:32 Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili yomboma ononga kerema manda nokolemele ⸤akumunga ononga ungu ningí walema wendo ombá kinia ungu pilingíma yomboma ningu singí. Wale se naa lemba kinia ‘We molopo ungu pilkirumu naa niembo.’ ningu manda we molongela.⸥
1CO 14:33 Aku nikirumunga pulumu i-sipa: Pulu Yemone ⸤yunga talapena yomboma⸥ ‘Konopu lupa lupa pepili seko sembambu siku molangi.’ nimba ⸤tondoloma silimú⸥ yemo naa molemo. Yu ‘Yomboma konopu seluna pupili taka leko selu siku manda molangi.’ nilimú yemo molemo. ⸤Tondoloma silimú akumu ‘Yomboma liku tapondangi.’ nimba silimú.⸥ Koleamanga pali Karasinga talapena sukundu ⸤Pulu Yemonga⸥ yombo kake selima maku toko molkole ⸤aku siku⸥ selemele.
1CO 14:34 ⸤Makumanga ulu se pea selemele mele onone senge mele i-sipala:⸥ Karasinga talapena yomboma maku toko molongena ambomane ungu naa niengi. Ungu-mane sene ‘⸤Makuna⸥ ambomane ungu naa niengi.’ nilimú kanumu. ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane sene ‘Amboma liku awi siku molangi.’ nimba pelemo mele pilkuli ambomane makuna ‘Yomboma nokamili.’ ningu naa molko, liku awi siku molangi.
1CO 14:35 Amboma ono ungu marenga molo ulu marenga puluma ⸤naa pilkuli⸥ ‘piliamili.’ ninguli ononga ulkando pungu ononga yema mangilku piliangi. Makuna sukundu ambo sene ungu se nimu liemu paa manda naa sembá. Aku sipa sembamonga yuni yuyu sepa pipili kondomba.
1CO 14:36 ⸤Nambi semuye?⸥ ‘Oliolio Pulu Yemonga ungumu u-pulu-pulu pilipuli yomboma nimbu sirimulumunga ⸤oliolio kanu ungumunga pulumu pilipuli ‘Samili.’ konopu lemolo mele papu semolo⸥.’ konopu lekemeleye? Molo ‘Pulu Yemonga ungumu olionga koleana mindi orumu-na oliolio mindi pilipu liltimulu.’ konopu lekemeleye?
1CO 14:37 Ononga yombo se yu ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipu yomboma nimbu siliu yombomo molio.’ konopu liemu liemu, molo yu ‘Mini Kake Sélimuni na yomboma lipu tapondombo tondolo se sirimu-na aku tondolomo na-kinia pepili molio.’ konopu liemu liemu, nane ya pepá topo sikirumunga unguma “Sika Ye-Awilimuni “Sangi.” nirimu unguma pepána tokomo.” nimba, nimba sipili.
1CO 14:38 Molo kanu sili yombo sene ya “Saa.” nikiru mele naa sepa ⸤ “Pepá tokoro unguma Ye-Awilimunga ungu-manema.” naa nimba,⸥ siye kolomu liemu yu kepe ⸤ “Ye-Awilimunga ungu se pilkirumu niembo.” nimbá kinia⸥ yu siye kolko yunga ungumu naala piliangi.
1CO 14:39 Aku kene, nanga ango-keme, ‘Pulu Yemone ungu se umbu tondombamo paa pilipu yomboma nimbu siembo kene ⸤Mini Kake Sélimuni aku sipu manda sembó tondolomo sipili.’ ningu⸥ konopu kimbu siku molangi. Aku-sipa na-kolo yombo sene ⸤Mini Kake Sélimuni aku sipa manda sembá tondolomo simba-na⸥ umbu-ungu naa pilimba se lepa ungu se nimbá kinia “Nipili.” niengila.
1CO 14:40 ⸤Ononga makuna aku siku sangi⸥-na-kolo ⸤Pulu Yemo popo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoko kondongendo⸥ ulu sengema pali taka leko sumbi siku seko, yomboma seko sembambu naa sindangi.
1CO 15:1 Ango-keme, ‘U onondo Yesusi Karasinga semane peangamo topo sirindu pilieringi mele komu kelko naa sindiku piliangi.’ nimbu kelepo nimbu para sipuli kanu ungumanga puluma nimbu siembo. Kanu unguma u pilku liltingi, kiniá ambololemelemonga enge nipili gilimili.
1CO 15:2 Kanu semane peangamo, akumu Yesusi Karasini serimu mele nane onondo nimbu sirindu ungu kanumu, ambolko kondokole ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoringi mele kelko munduku naa keliengi liemu kanu semane peangamone Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondorumu, akuna molemele mele molonge. Molo nane semane peangamo topo sirindu mele mimi siku naa pilku, akumu we ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi liemu aku semane peangamone ono lipa naa tapondolemo naa tapondomba.
1CO 15:3 Ungu kumbina paa olandopamo na u pilipu liltindu mele ono nimbu sirindumunga ⸤nane onondo aku sipu kelepo nikiru⸥. Kanu ungumu i-sipa: Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele Karasi olionga ulu-pulu-kiri selemolomanga kolali sepa kolondorumu.
1CO 15:4 Pe yu óno seringi. Óno seringi kinia pe Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele yu wale talo pepale yopoko-sipamonga lomboropa ola molorumu kanumu.
1CO 15:5 Pe ⸤lomboropa ola molopale⸥ yu lombili andoli ye Pita molorumuna pumba ⸤ ‘Yuni na lomboropo ola molondu mele kanopili.’ nimba⸥ pumba mona gilierimu. ⸤Aku sepale⸥ pe yu lombili andoli ye rurepo pali moloringina ‘Onone yu kanangi.’ nimba pumba mona gilierimula.
1CO 15:6 Pe genupili paip anderete mele seluna moloringina ‘Yu kanangi.’ nimba purumula. Yu kanoringi aku yomboma kiniá yandopa awisili we molemele, na-kolo mare koloringila.
1CO 15:7 Pe yu Jemisi molorumuna ‘Na kanopili.’ nimba pumbale, pe yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema pali ⸤yu lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘kanangi.’ nimba pumba mona gilierimu.
1CO 15:8 Paa akilepa na ⸤Pollo⸥ molorunduna ‘Kanambo.’ nimba omba mona gilierimu. Na ye paa kiri, na bolango nomba omba pulimú bolango mele molopo konde manda naa molombo mele molorundu-na-kolo aku serimu.
1CO 15:9 Na Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye sela na-kolo na paa maniandopa mele molio, yuni aku nimba lipa mundorumu ye lupama olandopa mele molemele. Nane Pulu Yemonga yombo talapemo sepo kinjipu molorundu-kulu ‘Na Yesusini lipa mundorumu ye se’ nilimili kinia na pipili selemo.
1CO 15:10 Aku-sipa na-kolo na molio mele Pulu Yemone na we kondo kolorumumunga aku sipu molio. Pe yuni na we kondo kolopale ⸤na-kinia sepa kondorumu⸥ mele we naa pelemo. Na ⸤we kondo kolopa lipa tapondorumumunga⸥ paa kála sepo kongono sepo, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga na kongono kála-sepo tondolo mundupu serindu mele olandopa, onone kongono seringi mele maniandopa. Aku-sipa na-kolo na nanu mólo. Pulu Yemone na we kondo kolopale ⸤lipa tapondopa na-kinia kopu sepa molorumumunga⸥ na aku sipu manda kongono serindu.
1CO 15:11 Aku-sipa na-kolo nane Pulu Yemonga ungumu nimbu sirindu akumu mandala. Molo Yesusini lipa mundorumu ye wemane Pulu Yemonga ungumu ningu siringi akumu mandala. Olione pali nimbu sirimulu ungumu selumu mindi. Kanu ungumu ono ⸤Korini yombomane⸥ pilku likuli ‘Sika ungumu.’ ningu kuru mondoringi.
1CO 15:12 Aku-sipa na-kolo Karasi kolopale lomboropa ola molorumu mele sika yomboma nimbu silimulu liemu ono marene “Yomboma kolkole lomboroko ola naa molonge.” nambi seko aku siku mele ningu molemeleye?
1CO 15:13 Yomboma paa sika pe lomboroko ola naa molonge liemu Karasi yu kepe u lomboropa ola naa molorumu. ⸤Ónomo we mana pelemo.⸥
1CO 15:14 Pe Karasi lomboropa ola naa molkanje olione ⸤yunga⸥ ungumu ono nimbu silimulumu uluri naa selkala, ono kanu ungumu pilku ambolko molemelemo uluri naala selka. We pilku ambololemolá.
1CO 15:15 Ulu se lupa pea selkala: Karasi lomboropa ola naa molkanje olione “Karasi yu kolorumu kinia Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molou.’ nimba topa makisinderimu.” nimbu silimulu mele Pulu Yemondo kolo tolemolá-la. Aku-sipa na-kolo yomboma paa sika pe lomboroko ola naa molonge liemu Pulu Yemone Karasi u “Lomboroko ola molou.” naa nilkala.
1CO 15:16 Yomboma topa ola naa mondomba liemu Karasi kepe topa ola naa mondorumula.
1CO 15:17 Pe Karasi u topa ola naa mondolkanje ono pilku ambololemele ungumuni uluri naa selka, ulu-pulu-kiri seringima yandopa kiniá kepe konopuna we pepili molemolá.
1CO 15:18 Pe Karasi ⸤kolopale lomboropa ola naa molkanje yu⸥ yombomanga nimba senderimu mele ‘Sika aku senderimu.’ ningu kuru mondokole kanu ungumu pilku ambolkole uru peringi pelemele yomboma kepe ⸤lomboroko ola naa molko,⸥ mindili nongo molko kinjingí koleana pulimolá.
1CO 15:19 Pe kiniá ya ma-koleana mindi yuni olio lipa tapondopale pe kolomolo kinia olio lipa naa tapondolkanje yombomane yomboma kondo kololemele mele maniandopa, yombomane olio paa olandopa kondo kololemolánje peanga.
1CO 15:20 ⸤Karasi lomboropa ola naa molkanje olio kolopole lomboropo ola naa molemolá-la, akumu sika⸥ na-kolo Karasi kolopale paa sika lomboropa ola molorumu. Kanu-kinia, kere-langi se u pulu polopa mongo selu tolemo kinia kanopole ‘Pe pali tomba lémo.’ nimbu pilielemolo, aku sipa mele yu kolopale paa sika lomboropa ola molorumumunga pilipuli ‘ ‘Yu sika.’ ningu kuru mondokole uru pelemele yomboma kepe paa sika pe Pulu Yemone topa makisindimbala.’ nimbu pilielemolo.
1CO 15:21 Ye sene u serimu kanu ulumuni kololi ulu-pulumu ma-koleana wendo orumu pelemomonga aku sipala ye sene kepe pe serimu kanu ulumuni kololemele yomboma lomboroko ola mololi ulu-pulumu ma-koleana wendo orumu pelemóla kanumu.
1CO 15:22 Pulu-pulu mana-ye Atamene serimumunga olio yunga pulu lemó yomboma pali kololemolo, aku sipa Karasini serimumunga yunga pulu lemó yomboma pali topa makisindimba kinia kelepo lomboropo ola molopo konde molomolo.
1CO 15:23 Aku-sipa na-kolo Karasi kinia olio waltikele lomboropo ola naa molomolo. U kumbi lepa Karasi; pe yu kelepa mania ombá kinia yunga yomboma.
1CO 15:24 ⸤Pe yu ombá kinia yunga yomboma lomboropo ola molomolo⸥ kinia pe ma-koleamo pora nimbá. Yuni gapomanoma pali kinia, gapomanomanga uluma kinia, kolea sukundu yombomane nokolemele uluma kinia, ulu tondoloma kinia, ⸤yombomanga kinia kurumanga kinia⸥ ulu tondoloma pali yuni topa mania mundupale nimbámone, pe ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokolemo nambamo yuni Lapa Pulu Yemo simba.
1CO 15:25 ⸤Uluma aku sipa wendo ombá nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yunga opa-touma pali topa mania mundumbando u Karasi yu ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokomba.
1CO 15:26 Opa-touma topa mania mundupa pora sipale pe kamu kololi ulu-pulumu topa mania mundumba.
1CO 15:27 ⸤Yuni aku sembamonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo aku ungumuni nimbale: “Pulu Yemone nimbale: “Mélema pali yuni nokopili. Mélema yunga maniakondo liepili” nirimu.” nimba aku sipa nilimú. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone “Mélema pali nokopili. Mélema yunga maniakondo liepili.” nirimu kanu ungumuni Pulu Yemo yuyu pea ‘Nokopili.’ nimba naa nirimu, mólo. Sika Pulu Yemone ‘Mélema pali maniandopa, Karasi mélemanga pali olandopa molopili.’ nimba nirimu yemo molemo-na-kolo Pulu Yemo yuyu nambi sepa mélsenga maniakondo molombaye? Aulka se mólo.
1CO 15:28 Pe Malone mélema pali topa mania mundumba, yu mélemanga pali nokomba kinia kanu walemo kinia yu kepe mania mele molomba. Pe Malone nimbale: “Nando ‘Mélema pali topa mania mundupa ye nokoli kingimu molopili.’ nirimu Pulu Yemo yu mélema pali kamu alieli-alieli ye nokoli kingimu kolali sepa molopale nokopa molopili. Na kepe yunga maniakondo molambo.” nimbá. Kanu-kinia Pulu Yemo mélema paa pali nokopa molomba.
1CO 15:29 Kiniá ⸤yomboma kolkole lomboroko ola molongemonga ungu se i-sipu nikirula:⸥ Yomboma kolkole sika lomboroko ola naa molonge liemu yombo mare ⸤Karasinga yomboma molkole⸥ kololemelemanga pulu nambolkarenga ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu kolali seko no limilíye? ⸤Ononga yombo marene ninguli:⸥ “⸤Pulu Yemone⸥ kololemele yomboma topa naa makisindimba.” nilimili akumu sika liemu yombo mare nambi semu-na liku tapondoko kolali seko no limilíye? ⸤Nambolka unguri sembá ningu aku selemeleye?⸥
1CO 15:30 ⸤Molo yombo molemelema lomboroko ola naa molonge liemu⸥ olio kepe nambi selemolo yombomaye? ⸤Selemolo mele nambi semu-na selemoloye?⸥ Olio semane peangamonga kongonomo andopo selemolomonga alieli olio-kinia umbuna wendo olemomane olio topa kondomba selemo akumu nambi semu-na aku selemoloye?
1CO 15:31 Ango-keme, alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio. ‘Na ono kinia Ye-Awili Yesusi Karasi kinia pea kopu seko molemele mele na yomboma paa kape nimbu molio.’ nikiru akumu kolo naa topo paa sika nikiru mele ‘Alieli ‘Na kolopo pora sikiru.’ konopu lelio.’ nikiru akumu paa sika nikirula.
1CO 15:32 ⸤Ya kolea-awili⸥ Epesasi ⸤Karasinga semane peangamo topo siliumunga na kote sendekole⸥ ‘Méle-takarama kinia opa sambo.’ ningu na akuna liku mundoringi akumu onone ‘Yu yuyu konopumuni pilipale i kongonomo selemo.’ konopu liengi liemu mongo toko ningu siengi. ‘Na méle nambolka mélema limbu.’ nimbuli kolea-awili Epesasi méle-takarama kinia opa selemoloye? Yombo kololemelema Pulu Yemone ‘Lomboroko ola molangi.’ naa nimbá liemu “Opali kolomolo kene kiniá ⸤ ‘Konopu sipu molamili.’ nimbu⸥ no kinia kere-langi kinia ⸤awisili we⸥ nombo molamili.” niemili.
1CO 15:33 ⸤Aku-sipa na-kolo yombo marene ono kondi toko “Ulu-kiri se samili.” níngi liemu⸥ aku ungumu pilku ‘Aku samili.’ paa naa niengi. ⸤Akumunga ungu molemo kanumu. Akumuni nimbale:⸥ ‘Uluma seko kinjilimili yomboma kinia ono kinia kopu seko molongi liemu ononga seko kinjilimili ulumane ononga seko kondolemele ulu peangama kamu sepa mania mundumba.’ nilimú.
1CO 15:34 ⸤Yombo marene “Yomboma lomboroko ola naa molonge.” nilimili kanu⸥ amu toli ungu nilimilima munduku kelko, umbu-konopu pepili molangi. Ulu-pulu-kiri selemele mele kelko naa sangi. Ononga yombo marene Pulu Yemo molemo mele naa pilku yu-kinia kopu seko naa molemelemonga pilipuli “Aku siku saa.” nikiru. ‘Ono mare Pulu Yemo naa pilielemele.’ nikiru akumu pilkuli pipili kolongi liemu ono papu pipili kolonge.
1CO 15:35 Aku-sipa na-kolo yombo sene mangilipa pilipa nimbale: “Yombo kololima nambi seko lomboroko ola molongeye? ⸤Lomboroko ola molonge kinia⸥ kangi nambi selima gilimbaye?” nilimúnje.
1CO 15:36 Aku ungumu lawa sepa nimba kinjeli ungumu. ⸤Kere-langi umbuma selemo mele niembo piliangi:⸥ Kere-langi umbu naa kololima kaliana mundongi liemu konde pumba wendo naa ombá. Kere-langi umbu kololima mindi kaliana mundulimili kinia konde pumba wendo olemo kanumu.
1CO 15:37 ⸤Akumunga ungu se:⸥ ‘Kere-langi umbu se kaliana mundamili.’ ninguli unju se mongo tolimu pe molomba mele se likuli naa panjilimili. Mongo se mindi liku panjilimili. ‘Konape opili.’ ningu konape mongoma liku panjilimili. Konape unju mongo toli pe gilimbama naa liku panjilimili. Rasi-witi akula. Unju mongo tolima pe molomba mele liku naa mundulimili. Witi mongoma mindi. Kere-langima pali akula selemele.
1CO 15:38 Kere-langi umbu yu-mele-mele pe molomba mele Pulu Yemone u nimba panjipa ‘Unju gomoma i-sipa i-sipa wendo omba molopa kere-langi i-sipa i-sipa topili.’ nilimú mele kere-langi lupa lupama kaliana mundulimili kinia ‘Aku sipa ola omba molopili.’ nilimú kanumu.
1CO 15:39 ⸤Kangima aku sipala.⸥ Kangima pali selu-sipa mólo. Yombomanga kangima lupa; owá kongimanga kangima lupa; keramanga kangima lupala; omamanga kangima lupala.
1CO 15:40 Muluna gilimili mélema lupa; mana lemele mélema lupala. Aku-sipa na-kolo muluna gilimili mélema kanopo peanga pilielemolo mele lupa, mana lemele mélema kanopo peanga pilielemolo mele lupala.
1CO 15:41 Enamo yunga au nimba gilimú kanopo peanga pilielemolo mele lupa; olimu au nilimú kanopo peanga pilielemolo mele lupala; kombokandima au nilimili kanopo peanga pilielemolo mele lupala; kombokandima selu-siku au naala nilimili, kombokandima ononga yu-mele-mele au nilimilila.
1CO 15:42 Kololemele yomboma lomboroko ola molonge kinia aku sipa sembala. U kangi gilimúmu lupa; pe kangi gilimbamo lupala. U gilimú kangi óno selemele akumu purupa kiri lemó kangimu; Pulu Yemone kanu kangimu topa makisindimba kinia lomboropa ola molomba kangimu purupa kiri naa lemba kangimu.
1CO 15:43 Kangi óno selemele kangi akumu méle kirimu, kanopo kiri pilielemolo; kangi lomboropa ola molopale gilimbamo kangi peangamo, kanopo peanga pilimulú kangimu. Kangi óno selemelemo enge naa pelemo kangimu; kangi lomboropa ola molombamo enge paa pemba kangimu.
1CO 15:44 Kangi óno selemele akumu mana ⸤mindi⸥ manda gilimú kangimu; kangi lomboropa ola molombamo mulu-koleana manda gilimba kangimu. Ya mana molomolo kangi se gilimú liemu mulu-koleana molomolo kangi se paa sika gilimbala.
1CO 15:45 Aku sipa mele ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna ungu se molemo. Kanu ungumuni nimbale: “U kumbi lepa mana-ye Atame ⸤Pulu Yemone sepa wamopale⸥ ‘Mana konde molopili.’ nimba ulu-pulu se sirimu kinia konde molorumu.” nilimú; ⸤aku-sipa na-kolo⸥ pe orumu Atame ⸤Pulu Yemone konde mololi ulu-pulumu sirimumu lupa⸥. Yu ‘Mana-yomboma ⸤mulu-koleana⸥ konde molangi.’ manda nimbá ulu-pulumu sirimu.
1CO 15:46 Mulu-koleana konde molomolo ulu-pulumu u kumbi lepa wendo naa orumu. Mana konde molomolo ulumu u kumbi lepa wendo orumu; mulu-koleana konde molomolo ulumu pe wendo orumu.
1CO 15:47 U kumbi lepa molorumu Atame Pulu Yemone ma sene sepa wamorumu; akilepa orumu Atame mulu-koleana ye se orumu.
1CO 15:48 U kumbi lepa mana-ye molorumu Atamene mana-yomboma kalopa limúmunga ono yunga ⸤kangimu giliepili⸥ molorumu mele mindi molemele; mulu-koleana molonge yomboma mulu-koleana ⸤kangimu giliepili⸥ molemo yemo mele molonge.
1CO 15:49 Olio ⸤Karasinga yomboma⸥ u mana-yemo molorumu mele molemolo mele pe aku sipula mulu-koleana yemo molemo mele molomolo.
1CO 15:50 Ango-keme, nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Mana meme pelemo kangimu Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana manda pumba naa molomba. Méle kolopa purupa kiri lemó se mélema kolopa kiri lemóma naa lemó koleana manda pumba naa molomba.
1CO 15:51 Kiniá ungu se u lopi sepa perimu se nimbú sekeromo paa mimi siku piliaa! ⸤Karasi kelepa wale talo-sipa naa opili⸥ olio pali uru naa pemolo. Aku-sipa na-kolo ⸤uru pelemele yomboma kinia⸥ olio ⸤konde molomolo yomboma kinia⸥ pali sika ⸤kangimu⸥ topele topa ⸤kangi se lupa gilimba⸥.
1CO 15:52 Aku ulumu paa waltikele sembá. Mulu matolo kamu pora nimbando bikollomo ungu nimbá kinia aku ulumu wendo ombá. Waltikele, kariapá selemo mele, aku ulumu sembá. Bikollomo ungu nimbá kinia yombo kololima kelko kolou naa kolongendo lomboroko ola molonge. Pe olio ⸤Karasinga yombo konde molomoloma olionga kangima⸥ topele tomba.
1CO 15:53 Kangi purupa kiri lemó akumu topele topa, naa purupa kiri lemba kangimu paa gilimba; kangi kololemo akumu topele topa kangi naa kolopa konde molopa mindi pumbá kangimu paa gilimba. ⸤Olionga mana-kangimu topele naa topa kangi se lupa naa gilkanje mulu-koleana pumbá aulka se paa naa lelka⸥ akumunga aku sipa mele sembá.
1CO 15:54 Kanu-kinia kangi purupa kiri lemómo kelepa topele topa naa purupa kiri lemba kangimu gilimba, kanu kangi kololemomo kelepa topele topa konde molopa mindi pumbá kangimu gilimba kinia ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo ungu se molemo mele sika kamu wendo ombá. Kanu ungumu i-sipa: “⸤Kololi ulu-pulumu Pulu Yemo yunga⸥ opa-toumu, akumu-kinia Pulu Yemone opa sepale kamu topa mania mundorumumunga kololi ulu-pulu akumu kamu mania purumu.” nilimú.
1CO 15:55 ⸤Aku sembamonga ungu se pea bokuna molemo, akumu i-sipa:⸥ “Kololi ulu-pulumu, nuni yomboma toko mania mundoni engemo sena lemoye? Kololi ulu-pulumu, nuni yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu toleno tolomo sena lemoye?” nimba molemo.
1CO 15:56 Kolólimunga yomboma mindili sipa tolemo tolo akumu ulu-pulu-kirimu. ⸤Yombomane ulu-pulu-kiri selemelemonga ‘Kolomolo kinia Pulu Yemone olio ‘mindili namili.’ nimbá.’ ningu pilkuli kolongendo pipili kololemele kanumu.⸥ Ulu-pulu-kirimunga tondolomo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤Mosisini yando⸥ sirimumane silimú. ⸤Ungu-manemane nimbale: ‘Ungu-manema naa pilku liku pulua tonge kinia mindili nonge.’ nilimúmunga pilkuli yombomane kololi ulumu aku siku pilkuli pipili kololemele kanumu.⸥
1CO 15:57 Akumu sika na-kolo olionga Ye-Awili Yesusi Karasini olionga nimba senderimumunga ⸤Pulu Yemonga ungu-manema kinia, ulu-pulu-kirima kinia, kololi ulumu kinia,⸥ kanumanga tondoloma mania purumu, olio naa nokopa ulu se manda naa selemomonga Pulu Yemo kinia “Paa ange.” nikimulu.
1CO 15:58 Nanga konopu mondolio ango-keme, ⸤Karasinga yombo kololemelema sika lomboroko ola molko kangi se lupa konde giliepili molonge⸥ kene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko, tondolo munduku kuru mondoko mindi molame! Ono ulu umbuna se wendo ombá kinia ‘Pipili kolkomolo kene pilipu molemolo mele mania pupili mundupu keleamili.’ paa naa niengi! Ono Ye-Awilimunga kongonomo kála seko selemelemo we mania naa pumbá, ⸤kanu kongonomone kere-langi mongoma sika tomba⸥ kene Ye-Awilimunga kongonomo mindi tondolo munduku, siye naa kolko seko molangi.
1CO 16:1 Onone Pulu Yemonga yombo ⸤Jerusalleme molemelema⸥ ono ⸤liku tapondoko⸥ kou-mone singíndu liku maku tokomelemonga ⸤ungu se niembo:⸥ U nane kolea Gallesia poropinji kolea lupa lupamanga Karasinga yombo talapemo maku tolemelemanga “Sangi.” nimbu, nimbu sirindu mele ono aku siku sangi. ⸤Nane i-sipu nimbu sirindu:⸥
1CO 16:2 Alieli koro senga senga ⸤Juda yombomanga koro molemele wale Sambatemo pora nimba,⸥ pulu-pulu kongono walemo wendo ombá kinia ono yu-mele-mele u kou-mone lingíma apuruku pilkuli mare we taltangi. ‘Pollo ombá kene olio kou-mone lipu taltopo molamili. Yu ombá kinia kelepo mare lipu maku naa tamili.’ ninguli u aku siku maku toko taltoko molangi.
1CO 16:3 Kanu-kinia na ombole, onone Jerusalleme yomboma kou-mone mengo pungu singí ye mare ningu taltongema nane pepá mare topo ono sipuli “Onone Jerusalleme yomboma singí kou-monema mengo pangi.” nimbu lipu mundumbu.
1CO 16:4 Molo ‘Na kepe pumbú.’ konopu liendu liemu ono na kinia pea kopu sepo pamili.
1CO 16:5 Na kolea Masedonia poropinji ⸤yombo molemelema⸥ pumbu ⸤kanopole⸥ nimbúmuni, pe ono molemelena ombó. Na paa sika u Masedonia pumbú.
1CO 16:6 Ono molemelena ⸤ombole⸥ wale mare ono-kinia molombonje. Molo kolea ali sepa poporome awili sepa tolemo olima pali ono-kinia molombonje, naa pilkiru. ‘Pe na kolea marenga pumbú sembó kinia na liku tapondoko mundu-pangi.’ nimbu ono-kinia wale mare molombo.
1CO 16:7 ‘Na kiniá iseli-u ombo ono-kinia wale kanga-kolte mindi naa molombo.’ konopu lekero. ‘Ye-Awilimuni ⸤ ‘Na ono-kinia wale awisili molani.’ ⸥ nimu liemu aku sambo.’ ⸤nimbu Masedonia u pumbú.⸥
1CO 16:8 Aku-sipa na-kolo ya kolea-awili Epesasi ‘yombo awisili Karasinga yomboma molangi.’ nimbu lipu tapondombo aulka se ⸤Pulu Yemone⸥ akisinderimumunga Epesasi ⸤nondopo mundupu kelepo senga naa pumbú.⸥ ⸤Olio Juda yombomane⸥ ‘Pendikosi wale’ ⸤nilimulu⸥ kanu walemo u omba pupili na ya we molombo. Aku-sipa na-kolo ‘I kongonomo naa sei!’ ningu aulkamo pipi singí sekemele yombo awisili molemele.
1CO 16:10 ⸤Ono molemelena⸥’ Timoti omu liemu ‘Yu pipili naa kolopili.’ ningu “Papu okono. Pea kopu sepo molamili.” niengi. Na Ye-Awilimunga kongonomo sepo molio mele yu aku sipa selemo kene ono-kinia molomba kinia ‘Taka lepa molopili.’ ningu nokangi.
1CO 16:11 ⸤Yu Ye-Awilimunga kongonomo sendeli ye se molemo⸥ kene ononga yombo marene yu liku bulu naa siengi. Pe ono mundupa kelepa na moliona kelepa yando ombándo ‘Yu konopu peanga pepili.’ ningu liku tapondoko liku mundangi. ‘Yu genupili kinia ombá.’ nimbu nokopo molio.
1CO 16:12 Olionga genu Apollos ⸤mangilku pilieringimunga kiniá ungu se pundu topo niembo:⸥ ‘Olionga genupilima ono kanonge onge kinia yu pea kopu seko pangi.’ nimbu tondolo mundupu niliu. Aku-sipa na-kolo iseli-u yu “Naa pumbú.” nimba molemo. “Pe walte yu yuyu aulka se kanopo lipuli pumbú.” nimba molemo.
1CO 16:13 Ono ⸤ ‘Ulu se wendo ombá.’ ningu⸥ mimi siku kanoko molaa! ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele mele siye naa kolko tondolo munduku kuru mondoko molaa! ⸤ ‘Umbuna mare wendo ombá.’ ningu⸥ pipili kolko naa molko, konopu tondolo pupili molaa! Tondolo munduku molaa!
1CO 16:14 Uluma pali sengendo ⸤Pulu Yemo kinia yomboma kinia pali⸥ konopu mondoko sangi.
1CO 16:15 ⸤Ango-keme, ono Korini yomboma⸥ kolea Akaya poropinji ⸤molemele⸥ koleana Karasinga yombo molemelemanga Sitepanasinga yomboma ono paa kumbi leko ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondoringi yomboma molemele mele ono pilielemele. Yunga yombomane ‘Pulu Yemonga yombo kake selima lipu tapondamili.’ ningu aku siku mindi alieli seko molemele. Ango-keme, nane ono tondolo mundupu mawa sepo nimbuli:
1CO 16:16 Sitepanasinga yomboma kinia, kanu yombomane selemele mele aku siku ⸤Pulu Yemonga⸥ kongonomo kála-seko seko ⸤yomboma liku tapondolemele⸥ yomboma kinia pali, liku awi siengi.
1CO 16:17 Sitepanas kinia Potunatas kinia Akaikas kinia ono na molorunduna oringi kinia konopu sirindu. Ono ⸤Korini yomboma⸥ ‘Na kanopo lipu tapondopo nokamili.’ ningu naa olemele-na-kolo i ononga ye yopoko ongo ‘ononga’ ningu na liku tapondoko nokoringimunga konopu sirindu.
1CO 16:18 Kanu yemane na kinia ono kinia pea ‘Konopu peanga pepili molangi.’ ningu seringi. Kanu ye yopokone selemele mele aku siku selemele yomboma kape ningu ononga unguma liku awi siku mimi siku pilingí kinia papu.
1CO 16:19 ⸤Na ya⸥ kolea Esia poropinji ⸤molio⸥ kolea lupa lupama Karasinga talapena yombomane “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumili. Akuwilla kinia Pirisillatolone ‘Ono olto kinia pea Ye-Awilimunga yomboma molemolo.’ ningu “Ono paa manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumbilila. Karasinga talapena yomboma olonga ulkana pungu maku tolemele yombomane akula nikimili.
1CO 16:20 Olionga genupili ya ⸤Epesasi⸥ molemele yombomane pali “Ono manda molemeleye?” nikimili. ⸤Pulu Yemonga yomboma selemele mele⸥ ono onono anju yando “Manda molemeleye?” ningu kangulku kondo kolangi.
1CO 16:21 Kiniá na nanu i pepámo topole na Pollone “Ono manda molemeleye?” nimbu tokoro.
1CO 16:22 Yombo se Ye-Awilimu konopu naa mondopa ‘Yunga yombomo molambo.’ naa nimu liemu manda, Pulu Yemone yu ‘molopa kinjepili.’ nipili. Ye-Awilimu, nu paa yando oyo!
1CO 16:23 Ye-Awili Yesusini ono we kondo kolopa molopili molangi.
1CO 16:24 Ono kinia na kinia pea Karasi Yesusinga yomboma molemolomonga nane ono pali konopu mondokoro mele ‘ono piliangi.’ nimbu nikiru. ⸤Aku pea nikiru.⸥
2CO 1:1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru. Pulu Yemonga yombo talape kolea-awili Korini molemelema kinia, Pulu Yemonga yombo kake selima kolea Akaya poropinji sukundu koleamanga pali molemele yombomanga pali i pepámo ono topo sikiru.
2CO 1:2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
2CO 1:3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Pulu Yemo molemo, yunga Lapa molemóla, aku yemo yu kondo kololi ulu-pulumu pelemo Lapamo, yu ⸤olio-kinia umbunama wendo olemo kinia⸥ ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo Pulu Yemola, yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili.
2CO 1:4 Yu, olio-kinia umbunama wendo olemo kinia ‘Ono konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nilimú Pulu Yemo. ‘U olio-kinia umbunama wendo olemo kinia Pulu Yemone olio ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo mele yombo mare umbunama wendo ombá kinia aku siku ‘Konopu enge nimba pe nipili molangi.’ ningu manda liku tapondonge.’ nimba yuni olio u aku sipa lipa tapondolemo.
2CO 1:5 ⸤Olione yomboma manda lipu tapondopo ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ ⸥ nimulúmunga pulumu i-sipa: Karasi u mindili norumu mele kiniá olio yandopa mindili nombo molemolo, aku sipala ⸤Pulu Yemone Karasi lipa tapondopa ‘Konopu enge nimba pe nipili molopili.’ nirimu⸥munga olio ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nimba lipa tapondolemo.
2CO 1:6 Olio mindili nombo umbunama melemolo kinia ‘Ono konopu enge nimba pe nipili molko, mindili nolemolá aulkana wendo ongo, molko kondonge aulkana pungí aku lipa tapondoli ulumu ono kinia pepili.’ nimbu aku sipu mindili nombo umbunama melemolo. Pulu Yemone olio ‘konopu enge nimba pe nipili molangi.’ nilimúmunga olio kelepo enge nimbu molemolo kinia kanu ulumuni olione ‘ono konopu pe nimba enge nipili molangi.’ nimbu manda lipu tapondolemolo kanu-kinia olio mindili silimili kinia molemolo mele ono aku siku mindili silimili kinia ono kepe konopu tondolo mundupa enge nipili taka leko molongela.
2CO 1:7 Olio pilielemolo, ‘Ono-kinia umbuna se ombá kinia kuru mondolemele mele siye naa kolko enge ningu kuru mondoko molongela.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokomolo. ‘Ono olio kinia kopu sepo molopo, mindili pea nolemolo mele ono olio kinia kopu sepo molopo pea konopu enge nimba pe nipili molemolola.’ nimbu pilipuli ‘Ono aku siku molonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolemolo.
2CO 1:8 Ango-keme, ya kolea Esia poropinji na-kinia umbunama sika wendo orumu mele ‘Ono mimi siku piliangi.’ nimbu siembo. Ulu-umbuna awilimane na liltimu-kulu ‘Na paa kolombonje.’ konopu lierindu.
2CO 1:9 Sika nanga konopu sukundu kote senderimu pilipuli ‘ “Kolopili.” nikimunje.’ konopu lepole ‘Kolombo.’ konopu lierindu. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga kongono senderindumunga umbuna kanuma wendo orumu kinia ‘ ‘Nanga engemone na Pulu Yemonga kongonomo selio.’ konopu naa leambo.’ nimba aku ulumu wendo orumu. Pulu Yemo, yombo kololima ‘Lomboroko ola molangi.’ nilimú yemo, yunga engemonga mindi nane kongono ima selio.
2CO 1:10 Kanu ulu wendo orumumuni na kolombo serindu-na-kolo ya nikiru Pulu Ye akumuni na sepa konde liltimu. Aku sipala pe na-kinia umbuna aku sipa se wendo ombá kinia lipa tapondopa na wendo limba. ‘Pe-pe-kepe, onone ‘Pollo lipu tapondamili.’ ningu nanga Pulu Yemo mawa sendengemonga umbunama aku sipa kelepa wendo ombá kinia Pulu Yemo yuni na sika alieli lipa tapondopa ‘Unguri naa sepili.’ nimba wendo limba.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. Yombo awisilini nanga ningu Pulu Yemo mawa seko ‘Lipa tapondopili.’ ningí kinia pilipale mawa senge mele sendepa na sepa kondomba kinia yombo awisilini pilku kanokole Pulu Yemondo ninguli: “Ange. Pollo kinia ⸤yu kinia pea mindili nongi yema⸥ liku tapondonumu papu senu.” ningí.
2CO 1:12 Na andopo selio mele konopumuni pilipuli ‘Ungu serinduma pali sepo kondorundu. Walte sepo naa kinjerindu.’ nimbu pilielio mele ono manda nimbu sikirumanga konopu sikiru. Na ono-kinia molorundu kinia Pulu Yemone kanopa ‘kake seli uluma’ nimba kanolemoma mindi konopuna pepa, na konopu talo naa pepili ono-kinia sumbi sipu molopo ulu mare serindu mele pilipuli ‘Molopo kondorundu.’ nimbu pilipu konopu sikiru. Aku uluma konopumuni pilipuli serindu kinia ma-koleana pilipa kondoli ulu sene na lipa naa tapondorumu. Pulu Yemone na we kondo kolopale lipa tapondorumumunga na aku sipu andopo molorundu.
2CO 1:13 I pepá topo sikirumu ono kanoko sundungí unguma topo naa sikiru. Ono manda kanoko ungu-pulumu sumbi siku pilingí mele tokoro. ‘Ono pilku sangi.’ konopu lekero mele i-sipa: Sika u na serindu mele awisili ono mare pilku sundulimili-na-kolo ‘olionga Ye-Awili Yesusi ombá walemo wendo ombá kinia ⸤ono lipu tapondorundumunga molko kondolemele mele⸥ pilipuli nimbu para sipu konopu sipu kape nimbú mele aku siku kiniá onone pali na sepo molio mele pilkuli yomboma anju anju ningu siku konopu siku kape niengi.’ konopu lekero.
2CO 1:15 ⸤Nane ono pe manda kape nimbú mele, onone kiniá na kape ningí mele,⸥ ‘Sika aku siku senge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole ‘Ono wale talo-siku konopu peanga pepili molangi.’ nimbu nane “Ono molemelena u ombó.” nirindu kanumu.
2CO 1:16 Na konopumuni pilierindu mele i-sipa: ‘Kolea Masedonia poropinji pumbúndu u ono molongena ombole, pe Masedonia pumbú. Pe Masedonia mundupu kelepo ono molongena kelepo yando ombó kinia onone na kolea Judia disiriki “Pu.” ningí.’ konopu lierindu.
2CO 1:17 “Aku sembó.” nirindu mele konopumuni naa pilipuli we nirinduye? Na “I sembó. I sembó.” nimbu, nimbu panjiliu mele mana-yombomane konopu talo pepili ulu se naa sengendo kolo toko “Semolo.” nilimili mele na aku sipu naa niliu. Ungu se sembondo “Sika sembó.” niliu. Naa sembondo “Sika naa sembó.” niliu. Pulu Yemone konopu topele-mapele naa topa sika nilimú mele nane i paa sika nikiru: Ulu se “Mólo.” nimbúndu “E.” nimbu, “E.” nimbúndu “Mólo.” nimbu, sere lepo paa naa niliu.
2CO 1:19 Na keme Saillas keme Timoti keme olione ono moloringina ombo Pulu Yemonga Malo Yesusi Karasinga semanemo topo sirimulu, kanu yemone “Sika.” nimbando “Mólo.” naa nimba, “Mólo.” nimbando “Sika.” naa nilimú, paa mólo! Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika alieli selemomonga ⸤na yunga kongonomo sendeli yemone niliu ungumanga kolo se naala pelemo⸥.
2CO 1:20 Pulu Yemone “I-sipu sembó. I-sipu sembó.” nimba, nimba panjerimu kanu uluma sika wendo ombá pulu yemo Karasi yu kanumu. Akumu pilipuli ⸤Pulu Yemonga ungumu yomboma nimbu sipuli⸥ Karasinga imbi pilipu lepole “Imu sika sembá.” nimbuli aku sipu Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondolemolo.
2CO 1:21 Na kepe ono kepe Pulu Yemone enge silimú-na Karasi kinia tondolo mundupu kopu sepo molemolo. ⸤ ‘Olio yunga kongono sendangi.’ nimba⸥ Pulu Yemone olio nimba taltopa,
2CO 1:22 ‘ ‘Olio yunga yomboma molemolo.’ nimbu piliamili.’ nimba olionga konopuna sukundu Pulu Yemo yuni ‘Nanga’ nimba imbi topa, ‘Olione pilipuli ‘ ‘Olio sika yunga yomboma.’ nimba, nimba taltorumu. Pe sika yunga mélema pali olio simba.’ nimbu piliamili.’ nimba iseli-u yunga Minimu ‘olionga konopuna molopili.’ nimba sirimu. ⸤Mélse kou awili pulimú kinia ‘Liemili.’ nimbuli ‘Kanu mélemo taltolemo yombomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimba piliepili.’ nimbuli mélemo we liepili u kou-mone koltalo mele sipuli yando olemolo, aku sipa mele.⸥
2CO 1:23 ⸤Na “Ombó.” nimbuli naa orundumu kolo torundu liemu⸥ Pulu Yemone nanga konopuna kanopa kolo torundu mele mona nimba para sipili. Aku-na-kolo kolo naa tokoro. Nane ono umbuna se naa simbundu kolea-awili Korini kelepo welea naa orundu. ‘Onone ‘Karasinga ungumu sika.’ ningu kuru mondolemelemonga ‘Ono kuru mondoko molangi.’ nimbu na ononga ye awilimu molopo, ono nokambo.’ manda naa nimbú. Ono kuru mondolemele ulu akumuni ono enge ningu molemelemonga ‘Ono konopu siengi.’ nimbu ono pea tapu topo kongono selemolo. Akumu Pulu Yemo mangilku pilkuli “Pollo naa orumumunga pulumu nimba sikimumu sika nikimunje?” ningu mangilielemolánje yuni “Sika nikimu.” nilka.
2CO 2:1 Akumunga, na nanu konopumuni pilipuli nimbu pilierindu mele i-sipa: ‘Na ono molongena kelepo ombo wale talo-sipu umbuna simbú kinia manda naa sembá.’ konopu lepole naa orundu.
2CO 2:2 Nane ono molongena ombo umbuna se silka kinia konopu kiri panjiku molemolánje pe yombo nawene na konopu simbú unguma sendelkaye? Na ombómonga ono konopu umbuna pepili molemolánje pe na konopu simbú uluma nambi seko liku tapondolemoláye? ⸤Nane ono umbuna simbú kinia ono konopu umbuna pepili molkole aku siku konopu simbú ungu se manda naa selemolá.⸥
2CO 2:3 Aku sipu pilipuli ‘Ono u konopu topele toko molangi. Pe na ombó kinia olio konopu sipu konopu seluna pupili molamili.’ nimbu nane ‘umbuna simbúma u piliangi.’ nimbu pepá se u topo sirindu kanumu. Na pilkiru, ‘Na konopu siliu kinia ono kepe konopu silimili. Konopu naa siliu kinia ono konopu naala silimili.’ konopu lekero.
2CO 2:4 Sika nane ono pepá se topo sirindu kinia ⸤ono u seko moloringi mele pilipuli⸥ pepá tombondo na kameléna paa mindili sepa konopu umbuna sepili kola sepo molopole pepámo topo ono sirindu. ‘Mindili siembo.’ nimbu naa sirindu. ‘ ‘Nane ono konopu paa lakopa mondolemo.’ ningu piliangi.’ nimbu topo sirindu.
2CO 2:5 Aku-sipa na-kolo ⸤andi Korini ye sene sepa kinjerimu kanu⸥ yemone umbuna se sirimu aku umbunamo na naa sirimu. Aku ulu umbunamo ono sirimu, ononga yombo marene aku umbunamonga mindili noringi. Nane tondolo mundupu naa nimbúndu ⸤ “Ono pali mindili noringi.” naa nikiru.⸥ “Mare mindili noringi.” nikiru.
2CO 2:6 Yombo awisilini kanu yemo sepa kinjerimumunga ⸤mane siku⸥ mindili siringi kanumu manda mele.
2CO 2:7 Manda kene pe kiniá yu mindili siringi kanumu ‘yu umbuna paa awili sene yu paa topa mania mundumba.’ ningu, kiniá ‘Undupa kanopili.’ ningu mindili siringi mele munduku kelko yuni ulu-pulu-kiri serimumu ‘Mania pupili.’ ningu siye kolko yu kondo kolko, konopu peanga liepili ungu mare sengi liemu papu.
2CO 2:8 Akumunga, ‘Yu paa sika konopu mondolemele mele piliepili paa ningu siengi.’ nimbu tondolo mundupu mawa sekero.
2CO 2:9 U nane ono pepá topo sirindumunga pulumu i-sipa: ‘Nane ono manda manjipu, “Saa.” niliu mele onone pilkuli alieli pilku liku selemele molo mólonje, piliambo.’ nimbu kanu pepámo topo sirindu.
2CO 2:10 Kanu yemone sepa kinjerimu ungumu onone ‘Mania pupili.’ ningu siye kolkomele mele nane kepe ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolkorola. Kanu yemone siye kolombo ulu se sika sepa kinjerimu liemu koronga ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolondu. Ono kondo kolopo lipu tapondopo Karasi kanopa molopili siye kololio.
2CO 2:11 ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenenga tondolomone olio topa mania naa mundopili. ⸤Karasi kinia tondolo mundupu molamili.⸥’ nimbu aku sipu olio seko kinjilimili yombomane seko kinjilimili unguma ‘Mania pupili.’ nimbu siye kolamili. Setenene olio ⸤Karasinga yomboma molemolomonga⸥ kondi topa ‘Topo mania mundambo.’ nimba ungu selemoma pali pilielemolo kanumu.
2CO 2:12 U na Karasinga semane peangamo topo simbundu Toroas taonondo purundu kinia Ye-Awilimuni na akuna kongono manda sembó aulkamo lipa sumbi sinderimu mele mona lierimu kanorundu.
2CO 2:13 Aku-na-kolo nanga genu Taitasi akuna naa ⸤omba⸥ molorumu koropo kelepole nanga konopumu peanga naa lierimu-kulu Toroas yombomando “Molaa.” nimbu mundupu kelepo Masedonia poropinji purundu.
2CO 2:14 ⸤Sika na konopu peanga naa lierimu⸥-na-kolo Pulu Yemone alieli olio ⸤Yesusini ‘Yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema⸥ lipa tapondolemo, olio umbuna se wendo olemo kinia Karasinga tondolomone enge nimbu molopo, Pulu Yemo yunga talape yomboma konopu sipu molemolo, akumunga nane yundu “Ange.” nikiru. Pulu Yemone olio lipa tapondolemomonga Karasi yu molemo mele ungu sembama pali semane topo silipu andolemolo. I ungumu muna tolemo, koleamanga pali pilku manda sendelemele.
2CO 2:15 Karasinga muna peangamo tolemo-na Pulu Yemone olio aku sipa mele muna peangamo tolemo pilielemo. Aku muna peanga tolemomo yombomanga pali, mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge aulkana pulimili yombomanga kepe mindili nongo molko kinjingí aulkana pulimili yombomanga kepe, suku-singina muna tolemo.
2CO 2:16 Aku-sipa na-kolo aku munamone ungu talo nilimú. Mindili nonge aulkana pulimili yombomane ⸤Karasinga semane peangamonga⸥ munamo pilielemele kinia lupendi tolemo. Kanu munamo ono ⸤mini pali⸥ kolonge ulu-pulumu pelemomonga aku sipa lupendi tolemo. Molko kondonge aulkana pulimili yombomane ⸤semane peangamonga⸥ munamo pilkuli, ono konde molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu pelemo munamo pilielemele. Pe yu-mele-mele pilingí. ⸤Karasinga semane peangamone yombo mare molko kondonge ulu-pulumu papu silimú-na-kolo yombo mare molko kinjingí ulu-pulumu silimú⸥ akumunga ⸤Karasinga semane peangamo andopa topa simba⸥ kongonomo nawene manda sembaye? ⸤Oliolio manda mólo.⸥
2CO 2:17 Ye awisilini selemele mele olio aku sipu naa selemolo kanumu. Pulu Yemonga ungumu mimi siku naa ningu kolo toko bisinisi mele seko kou-mone awisili limili mele olio aku sipu naa selemolo. Pulu Yemone olio i kongonomo silimúmunga Karasi kinia pea sere lepo molopo olionga konopu sumbi sipa pepili Pulu Yemone kanopa molopili yunga unguma yomboma nimbu silimulu.
2CO 3:1 ⸤Aku-sipa na-kolo ‘aku sipu selio’ nikiru akumu⸥ nane kelepo pulu polopo nanu kape nimbu nanga imbimu nanu lipu ola mundumbu sekeroye? Molo yombo marene selemele mele pilipuli sembondo ‘Na sepo molio mele ono piliangi.’ nimbu ‘Yombo sene pepá tondopili.’ nimbu membo ombo ono lipu ora simbuye? Molo pepá aku sili se onone ‘Na lipa tapondopili.’ ningu na pepá membo pumbu yomboma lipu ora simbumu manda toko singíye?
2CO 3:2 Na molio mele yomboma lipa ora silimú pepá akumu ono Korini Karasinga yombo nane konopu mondolioma mindi. Na molio mele ‘kanamili.’ ninguli yombomane ono Korini yomboma kambu mele toko pilielemele.
2CO 3:3 Ono Karasini pepá topa mundorumu molemele mele we-yombomane kanolemele. Nane kongono selio akumuni Karasini kanu pepámo torumu. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ pepá kanuna penjollone ungu se naa torumu; konde molemo Pulu Yemonga Minimuni kanu pepámo torumu. Pulu Yemone yunga kini kou-paratolonga imbi topa Mosisi sirimu mele senga pepá naa torumu; ono yombomanga konopuna torumu.
2CO 3:4 Aku sipu nikirumunga pulumu i-sipa: Karasini nanga konopuna ungu nimba silimú-na pilipuli ‘Pulu Yemone na sika ‘yunga kongonomo sendani.’ nimba, nimba taltorumumu mundupa naa kelepa i kongono seliomo lipa tapondopa engemo silimú. Kongonomo nanga mólo.’ nimbu pilipuli aku sipu konopu talo naa pepili tondolo mundupu nikiru.
2CO 3:5 I kongono seliomo ‘Nanga engemone manda selio.’ paa manda naa nimbú. Na tondolo se naa pelemo. Pulu Yemo yuni na enge silimú-na nane i kongonomo manda selio.
2CO 3:6 Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu kondemonga kendemande-yemo ‘molani.’ nimba yuni enge silimú-na molio. Aku ungu konde nimba panjipa mi lierimumu u ⸤Mosisi molopili Pulu Yemone Isirele yomboma ungu-mane sipa kouna ola⸥ imbima topa ⸤ “Saa.” nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu mele mólo; ungu konde nimba panjipa mi lierimu akumu Pulu Yemonga Minimuni “Wendo omba pepili.” nirimu. Pulu Yemone u Mosisindu “Yomboma ungu-mane si.” nimba yu nimba sirimu ungu kanumane yombo mini pali kolonge ulu-pulumu silimú; aku-na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni olio konde molopo kondopo mindi pumulú ulu-pulumu silimú.
2CO 3:7 Pulu Yemone kou-paratolonga ungu-mane topa ⸤Mosisi⸥ sirimu ungu-mane akumane yombo molko kinjiku mindi pungí aulkamo akisinderimu, aku-na-kolo ⸤kanu ungu-manema⸥ wendo orumu kinia Pulu Yemonga tondolo pa sélimu kinia wendo orumu. Kanu tondolo pa sélimu Mosisinga kumbikeremo aki torumu kinia, ena kanolemele kinia mongoma takele selemo mele Isirele yombomane yunga kumbikeremo kanoringi kinia ononga mongoma takele serimu-na manda naa kanoringi. Aku-sipa na-kolo pe ⸤wale mare omba purumu kinia⸥ kanu ⸤Mosisinga kumbikerena⸥ pa serimumu pora nirimu. Kololi ulu-pulumu perimu ungu-manema wendo orumu kinia aku sipa tondolo pa sélimu kinia wendo orumu liemu
2CO 3:8 ⸤pe kiniá yombo konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu pelemo Pulu Yemonga⸥ Minimuni silimú mélemo-kinia wendo olemo tondolo pa sélimu paa olandopa tondolo naa pumbaye? ⸤Paa pumbá.⸥
2CO 3:9 ‘Yomboma seko kinjilimilimunga mindili nangi.’ nimba kongono selemo mélemo méle tondolo se pea wendo orumu liemu kiniá yomboma ⸤lipa tapondopa⸥ ulu-pulu-kirima siye kolopa ono sumbi sindilimú kongono selemo mélemo méle tondolo se pea wendo okomo méle tondolo akumu paa olandopa naa pumbaye? ⸤Paa pumbá.⸥
2CO 3:10 Kiniá wendo okomo tondolo pa seli akumu paa lakopa tondolo pa seli olandopamo. U wendo orumu tondolo pa seli akumu paa maniandopa. Akumu unguri mólo mele.
2CO 3:11 Pe ⸤Pulu Yemone mulú Sainaina ola ungu umu nimba panjipa mi lepa ungu-mane sirimu unguma⸥ pora nimbándo wendo orumu unguma tondolo pa sélimu-kinia wendo orumu liemu kiniá ungu konde nimba panjipa mi lekemo ungumu pora naa nimba, pepa mindi pumbá ungumu-kinia wendo okomo tondolo pa sélimu paa olandopa naa pulimúye?
2CO 3:12 Pe kiniá, ‘Pulu Yemone ungu konde nimba panjipa mi lekemomonga kongonomone yomboma paa sika lipa tapondopa kondolemo, aku ungu kondemo sika pora naa nimbá.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole, ‘Yomboma pali piliangi.’ nimbu pipili naa kolopo mona nimbu silipu andolio.
2CO 3:13 Na Mosisini serimu mele naa selio. ‘Na kumbikerena pa selemomo kumbulupa pora nimbá sekemo mele Isirele yombomane naa kanangi. ‘Tondolo pa serimu mele we selemo.’ ningu piliangi.’ nimba Mosisini mulu-maminia se lipa yunga kumbikeremo pipi sirimu.
2CO 3:14 ⸤Mosisini yunga kumbikeremo pipi sirimu⸥-na-kolo Isirele yombomanga konopuma mélsene pipi sirimu mele we silimú. Yandopa yandopa kiniá kepe Mosisini yunga kumbikerena pipi sirimu mulu-maminiamo Isirele yomboma-kinia we lemómonga Pulu Yemonga ungumu pilingí pilipa kondolimu ono-kinia naa pepili Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu umunga unguma molemo bokumu we kambu toko kanoko ungu-pulumu naa pilku molemele. Yombo sene ‘Karasinga yombo se molambo.’ nimba yu-kinia kopu seko molembele kinia mindi Karasini mulu-maminiamo wendo lindilimúmunga Isirele yomboma kinia we lemó mulu-maminiamo wendo naa purumu.
2CO 3:15 Paa sika yandopa yandopa kiniá walemonga kepe Mosisini torumu bokuna molemo unguma kanoko kambu tolemelema pilielemele kinia mulu-maminia kanumuni ononga konopuma we aki tolemo.
2CO 3:16 Aku-sipa na-kolo yombo se konopu topele topa Ye-Awilimu molemona pulimú kinia ⸤Ye-Awilimuni⸥ mulu-maminia kanumu yombomonga konopuna wendo lindilimú, ⸤Mosisi Pulu Yemo molorumuna pumbándo mulu-maminiamo kumbikerena wendo lipa purumu mele⸥.
2CO 3:17 Ye-Awilimu yu Mini kanumu. Pe yombo se Ye-Awilimunga Minimu kinia kopu sepa molemo yombomo ⸤ ‘Pulu Yemo molemona pumbu molambo.’ nilimú kinia⸥ mélsene yu manda pipi naa silimú. ⸤Ungu-manema molo kololi ulu-pulumu molo ulu-pulu-kirimu, akumanga sene yu manda naa nokopa, manda pipi naa simba.⸥
2CO 3:18 Akumunga, olio ⸤Karasinga yomboma⸥ pali mélsene kumbikerema aki topa pipi naa silimúmunga olionga kumbikerema kariyápa mele gilipa Ye-Awilimunga tondolo pa sélimunga mini-mana sélimu akuna pelemomo yomboma lipu ora silimulu kanolemele. Aku sipu sepo molamili yunga tondolo pa sélimu olio-kinia pepa olandopa olandopa tondolo pumba selepa pulimú kinia olio kepe yu-mele au lepo yu sepa molemo mele olandopa olandopa manda manjipu selepo pulimulu. Ye-Awilimu yu Minimu, akumuni aku ungumu selemo.
2CO 4:1 ⸤Pulu Yemone ungu konde nimba panjerimumu olandopa, akumunga tondolo pa sélimu olandopa, yomboma aku sipa lipa tapondolemo⸥ akumunga, Pulu Yemone na kondo kolopa ⸤ ‘Sepo kondambo.’ nimba⸥ i semane peangamo andopo topo siliu kongonomo sirimumunga pilipuli ⸤umbunama wendo olemo kinia⸥ ‘Siye sekemo. Kongonomo keleambo!’ naa niliu.
2CO 4:2 Lopi seko seli uluma kinia, pipili seli uluma kinia, koronga lipu bulu sirindu. Kolo toli uluma naa sepo, Pulu Yemonga ungumu topele naa tolio. Pulu Yemone kanopa molopili ‘Yombomane pali ononga konopumane pilkuli na Pulu Yemonga kongonomo sendelio mele kanokole ‘Sika sumbi sipa selemo.’ ningu piliangi.’ nimbu nane ungu sikamo mona nimbu para siliu.
2CO 4:3 Molo semane peangamo topo siliu kinia sika mélsene pipi simba kinia naa piliengi liemu molko kinjingí koleana pulimú aulkana pulimili yomboma aku selemo.
2CO 4:4 Ye nokoli Karasimu yu paa Pulu Yemo none sélimu molemo. ‘Karasinga tondolo pa sélimunga semane peangamonga pa sendélimu naa kanangi. ⸤Kanokole ono we kondo kolopa ‘Lipu tapondambo.’ nilimú ye nokoli Karasimu kanoko pilingí kene naa kanangi.⸥’ nimba ya ma-koleamo nokolemo pulu ye ⸤kolo toli kuru Setene⸥ yuni ‘Karasi sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombomanga konopumane pilingí aulkamo pipi sindilimú kinia sika naa kanolemele.
2CO 4:5 ‘Na ye peangamo molio.’ nimbu semane topo naa siliu kanumu. Nane nimbuli: “Yesusi, ⸤Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu yu Ye-Awilimu. Yesusini nando “Sei.” nirimu mele sepo, na ono ⸤Karasinga Korini yomboma⸥nga kendemande-yemo molio.” niliu.
2CO 4:6 Akumunga pulumu i-sipa: “Kolea simbulu tolina pa sepili.” nirimu ⸤kinia ma-koleana pa serimu⸥ kanu Pulu Yemo yuni olionga konopuna sukundu pa senderimu. ‘Olione ‘Pulu Yemonga tondolo pa sélimuni Karasinga kumbikerena pa selemo.’ nimbu piliamili.’ nimba aku serimu.
2CO 4:7 Aku-sipa na-kolo ma-ne selemele mingi, ⸤akuma yombomane kanokole konopu naa mondolemele mingi,⸥ akumanga sukundu yombomane ononga méle peanga kou olandopa pulima panjilimili aku sipa mele i méle peanga nikirumu olio kangi pange seli yema-kinia pelemo. Aku selemomonga yombomane kanokole ‘I tondolo paa peanga olandopa na-kinia pelemomo nanga tondolo se mólo. Pulu Yemo yunga tondolomo mindi pelemo.’ ningu pilingí. ⸤Na ma-ne seli mingi kirimu mele molio-na kanokole na kape naa ningí, akumu peanga.⸥
2CO 4:8 Alieli-alieli, koleamanga pali, na-kinia umbunama wendo olemo-na-kolo akumuni na kamu topa mania naa mundulimú; wale marenga na sembó mele konopumuni pilipu sunduliu-na-kolo nanga konopumu kamu kiri lepa sepa sembambu naa silimú;
2CO 4:9 nanga opa-toumane na seko kinjingí selemele-na-kolo Pulu Yemone na mundupa naa kelielemo; onone na tolemele-na-kolo na kamu toko naa kondolemele.
2CO 4:10 Yesusi toringi kolorumu mele alieli na ‘Mindili nongo kolani.’ ningu na seko kinjiku nanga kangimu tolemele-na-kolo naa kolopo we konde molio kanu ulumuni Yesusi kamu naa kolorumu, we konde molemo mele lipa ora silimú. ⸤Na tolemele kinia Yesusini na lipa tapondolemomonga konde molio akumu Yesusi konde naa molkanje na manda naa lipa tapondolka kanumu.⸥
2CO 4:11 Akumunga pulumu i-sipa: Na konde molio yemone Yesusinga kongonomo sendeliomonga yombomane na toko kondonge selemele kinia nanga kangikundu kololi ulu-pulumu pelemomonga kolka-na-kolo naa kolopo we konde molio akumunga nanga kangimuni ‘Yesusi konde molemo mele piliangi mona liepili.’ nimba lipa ora silimú.
2CO 4:12 Akumunga, ⸤kongono seliomonga⸥ kololi ulu-pulumu na-kinia kongono selemo-na-kolo ⸤ ‘Mindili nombo kolondu liemu unguri mólo.’ nimbu semane peangamo andopo topo siliumunga⸥ konde mololi ulu-pulumu ono-kinia kongono selemo.
2CO 4:13 U ye sene nirimu, Pulu Yemonga bokuna molemo mele i-sipa: “ ⸤ ‘Pulu Yemone sika na lipa tapondopa umbuna selemo mele wendo limba.’ ⸥ nimbu kuru mondopole aku sipu nirindu.” nirimu mele nane aku sipu kuru mondopole yomboma nimbu siliu. ‘Ye sene Ye-Awili Yesusi kolorumu kinia topa makisinderimu ye akumuni na kepe ono kepe olio Yesusi kinia pea topa makisindipa yu molemona lipa memba pumbá.’ nimbu pilipuli ⸤kololi ulumu kinia konde mololi ulumu-tolonga ungumu aku sipu⸥ pipili naa kolopo andopo nimbu siliu.
2CO 4:15 Na-kinia aku sipa umbunama wendo olemo akumu ono ⸤Karasinga yomboma⸥ lipa tapondombando wendo olemo. ‘Pulu Yemone we kondo kololi ulumuni anju anju pumba yombo awisili lipa tapondolemo-monga yombo awisili olandopa olandopa Pulu Yemo kinia “Ange.” ningu yu kape ningu imbi ambolko paka tondangi.’ nimba ⸤aku ulu umbunama na-kinia wendo olemo⸥.
2CO 4:16 Aku ⸤selio ulumuni ono aku sipa lipa tapondolemo, na kinia ono kinia olio aku sipa ulu peangama wendo ombá mele⸥ pilipuli ⸤umbunama na-kinia wendo olemo kinia⸥ ‘Apa, siye sekemo. Kongonomo keleambo!’ nimbu konopuna umbuna pepili naa molio. Sika nanga kangimu kololemo-na-kolo alieli mini konoputolo konde pumba mindi pelemo.
2CO 4:17 Aku seliomonga pulumu i-sipa: Na-kinia umbuna wendo olemoma yu ungu awili se mólo; yu wale laye-kolo wendo olemo. ‘Kanu ulu umbunamane Pulu Yemo tondolo pa sélimu kinia molemona pumbu yu kinia pea aku kolea paa peangana molombolo aulkamo akisindilimú.’ pilipuli ‘I ulumu paa méle tondolo awilimu; umbuna wendo olemoma pe nilimú.’ nimbu pilielio.
2CO 4:18 Akumunga, na mongomone kanolio mélema ‘Mimi sipu kanambo.’ naa niliu; naa kanolio méle kanuma ‘Paa kanamboa!’ nimbu molio. ‘Mongomone kanolio mélema pora nimbá. Naa kanolio mélema alieli lepa mindi pumbá.’ nimbu pilipuli ‘Umbuna na-kinia wendo olemo akuma ulu pe nilima.’ niliu.
2CO 5:1 Aku sipu pilipu molemolo mele nikirumunga ⸤ungu-pulu se i-sipala:⸥ Olio pilkimulu, olionga ya mana-kangimu, serele-ulkamo mele, sukundu molemolo. Akumu purumba sikisingí kinia Pulu Yemone ⸤ulka⸥ konde se ‘Olio molamili.’ nimba sepa wamolemomo olio simba, kanu ulkamo mana-yombomane takolemele kanu sili ulka se mólo. Kanumu mulu-koleana alieli gilipa mindi pumbá ulkamo. Akumu olio pilielemolo.
2CO 5:2 ⸤Pe aku sipa ulkana sukundu molomolo⸥-na-kolo iseli-u ya ma-koleana i ulkana molopole, ‘⸤Olio sukundu molomolo⸥ ulka kondemo ⸤Pulu Yemone⸥ paa pakondopili!’ nimbu yakala kolopo konopuna kola sepo molemolo.
2CO 5:3 ‘Akumu ⸤wale-pakoli mele⸥ pakondomba kinia pe we-we naa molomolo.’ nimbu pilipuli kiniá ⸤aku sipu sepo molemolo.⸥
2CO 5:4 Olio i serele-ulkana molopole ‘Mulu-maminia se naa pakopo we molemolo.’ nimbu pilipu ‘Mulu-koleana ulkamo pakámola!’ nimbu umbuna kolopo konopuna kola sepo molemolo kanumu. ‘Kiniá pakopo molemolo kangimu kulupu, topo eltamili.’ nimbu aku sipu naa nikimulu. ‘I kangi kolombamo konde molopa mindi pumbamone aki topa, topa mania mundumba.’ nimbu ‘Olionga mulu-koleana gilimú kangimu pakamili.’ nimbu molemolo.
2CO 5:5 Pulu Yemo yuyu ‘Olio konde molopa mindi puli kangima pakangi.’ nimba olio iseli-u lipa sumbi sindipale, ‘ ‘Pe molonge nikiru mele paa sika molonge.’ ningu piliangi.’ nimba iseli-u ⸤yunga⸥ Minimu olio sirimu. ⸤Mélse kou awili pulimú kinia ‘Liemili.’ nimbuli ‘Kanu mélemo taltolemo yombomone ‘Pe kou pali kamu ongo singí.’ nimba piliepili.’ nimbuli mélemo we taltondopili u kou-mone koltalo mele sipuli yando olemolo aku sipa mele.⸥
2CO 5:6 Pe kiniá, ⸤ ‘Pulu Yemone olio Minimu sirimu, yu kinia pea molemolo.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone nirimu mele sika wendo ombá.’ nimbu pilipuli⸥ na-kinia umbunama wendo olemo kinia siye naa kolopo alieli konopu tondolo pupili molio. Sika pe wendo ombá mele konopumuni mindi pilipuli ‘Paa sika wendo ombá.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio. Mongomone kanopole ‘Sika lepomo.’ nimbu naa kanolio. ‘Na ya mana-kangimunga sukundu molopole Ye-Awilimu kinia yunga koleana pea naa molembolo.’ nimbu pilielio.
2CO 5:8 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ nane u nikiru mele kelepo nikirula: ⸤Umbunama wendo olemo kinia kepe pe wendo ombá mele pilipuli⸥ siye naa kolopo konopu tondolo pupili molio. ‘Na mana-kangimu iseli-u mundupu kelepo Ye-Awilimunga koleana pumbu yu kinia pea molembolánje paa peanga.’ konopu lepo molio.
2CO 5:9 Akumunga, ma-koleana kangimu kinia molondu liemu, molo ma-koleana ulkama kinia sulu sepo molondu liemu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo unguma sembondo mindi konopu kimbu sipu molio.
2CO 5:10 Karasini olio kote sendepa pilimba kinia aulka senga lupa pumbá yombo se naa molemo. Olio pali yunga kumbikerena pumbu gilimulu. Akumu pilipuli aku sipu ‘Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo unguma sambo.’ nimbu pilipu molio. Pe yunga kotena gilimulu kinia u ya ma-koleana kangima kinia molopole olio sepo kondorumulu molo sepo kinjerimulu mele pilipa apurupale méle kalomba.
2CO 5:11 Akumunga, ⸤ ‘Kotena gilimulu.’ nimbu pilipu⸥ Ye-Awilimu kinia pipili kolopo lipu awi siliu mele pilipuli ‘⸤na Karasinga kongonomo sendeli yemo molopo niliu mele kinia, Karasini olio pe molopo naa kinjimulú aulkamo akisinderimu mele kinia, aku ungutolo⸥ yombomane ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimbu paa tondolo mundupu nimbu siliu. Na konopumuni pilipu uluma sepo molio mele ⸤yombo marene pilku sunduku kolo tolemele-na-kolo⸥ Pulu Yemone sumbi sipa kanolemo. ‘Ono kepe nane selio mele onone kanoko konopumane pilkuli ‘Aku ungumu sika.’ ningu piliengi liemu peanga.’ nimbu pilkiru.
2CO 5:12 I ungu nikiru akumuni ‘Onone na ‘ye peangamo’ ningu piliangi.’ nimbu ‘nanga imbi olandopa molopili.’ nimbu kelepo naa nikiru, mólo. ‘Onone na selio mele kanoko peanga pilku, ‘⸤Pollone selemo mele ye marene kanoko sunduku yunga ungu-bulkundu kolo toko nindilimili mele yombomane naa pilku,⸥ yu sika molemo mele pilingí kinia peanga.’ ningu manda anju anju konopu siku ningu singí aulkamo lipu ora siembo.’ nimbu nikiru. ‘Yombo marene yombo senga konopuna molemo melemo naa kanoko, mongomane kangimu mindi kanoko peanga pilku yu kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoko ungu nilimili mele na aku siku kanokole kolo toko nilimili yemando manda pundu toko ungu sika mare manda ningu siengi.’ nimbu i unguma nikiru.
2CO 5:13 ⸤Kanu yemane na molio nilimili mele aku sipu⸥ sika na amu tondu liemu aku mandala. Pulu Yemonga kongonomo sendembondo aku sipu amu topo molio. Molo na konopu sumbi sipa pepili ⸤kongono sepo⸥ molondu liemu ono lipu tapondombondo aku sipu ⸤sepo⸥ molio.
2CO 5:14 Karasini na konopu mondolemo mele pilipuli i kongonomo manda mundupu naa kelepo, ⸤ ‘Yombo marene na kanoko kiri pilingí kinia unguri mólo.’ nimbu,⸥ we ambolopo molio. Na pilielio: Ye selumu yombomanga pali kolondorumu akumunga olio pali kolorumulula. ‘Akumu sika serimu.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole, yuni na paa lakopa konopu mondopale aku sipa senderimu mele pilipuli ‘I kongono seliomo naa sendu liemu manda naa sembá.’ nimbu kongonomo we sepo molio.
2CO 5:15 Aku-sipa na-kolo olio yombomanga pali nimba we naa kolondorumu. ‘Olio ⸤Karasinga⸥ konde molemolo yomboma oliolio sepo molomolo mele konopumane pilipu naa molamili. Olionga nimba kolondopa lomboropa ola molorumu yemo mindi pilipu molopo yu kanopa peanga pilimba uluma mindi sepo molamili.’ nimba yuni olionga nimba aku senderimu.
2CO 5:16 Aku sipu pilipuli na u Karasinga unguma naa pilipu konopu topele naa topole mana-konopumuni pilipu yomboma apurorundu mele lupa; kiniá aku sipu yomboma naa apuruliu. Konopu-umu perimu kinia sika u Karasi kepe aku sipu apurupu, yu molorumu mele pilipu sundorundu, aku-na-kolo kiniá yu aku sipu pilipu naa apuruliu.
2CO 5:17 Akumunga, yombo se Karasi kinia kopu sepa molemo kinia Pulu Yemone kanu yombomo ‘Yu yombo kondemo molopili.’ nilimú, yu sika yombo kondemo molemo. U sepa kinjipa molorumu uluma kamu mania purumu. Kiniá ulu kondema ⸤yu-kinia⸥ wendo olemo.
2CO 5:18 I ulu kondema pali Pulu Yemone mindi selemo. Olio u yu-kinia opa-tou molorumulu mele ‘Kiniá aku sipu naa molamili. Olio kinia yu kinia konopu seluna pupili molamili.’ nimba Karasi olio sirimu akumu-mambele olio yu-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molemolo. Aku sepale ‘yomboma yu-kinia opa-tou molemele mele munduku kelko na-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ aku kongonomo na sirimu.
2CO 5:19 Olio Pulu Yemo-kinia aku sipu konopu seluna pupili kopu sepo manda molemolomonga pulumu i-sipa: Karasini olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone olio mana-yomboma-kinia yu-kinia opa-tou naa molopo konopu seluna pupili kopu sepo manda molomolo aulkamo lipa sumbi sinderimu. Aku senderimumunga Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima mundupa kelepa, ‘aku seko kinjeringimunga kote naa sendembo.’ nirimu. Pe ‘Yomboma-kinia na-kinia konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ nimba Pulu Yemone “Kanu ungumu yomboma ningu siengi.” nimba aku kongonomo na sirimu.
2CO 5:20 Na aku sipa nimba taltopa kongonomo sirimumunga na Karasinga kere-pundu manda lepo molopo yuni nando “Yomboma nindei.” nilimú mele unguma andopo yomboma nimbu sindiliu. Akumu i-sipa mele: Pulu Yemo yuni ‘Ono i-siku i-siku sangi.’ nimbando nando “Nindei.” nirimu mele andopo nindiliu. Pe kiniá nane Karasinga kere-pundu nimbu taltopo molopo yunga kolali sepo ono paa tondolo mundupu mawa sepole “Pulu Yemo kinia opa-tou molemele mele munduku kelko yu kinia konopu seluna pupili sere leko manda molangi.” nikiru.
2CO 5:21 Ulu-pulu-kiri se naa serimu yemo Pulu Yemone ‘Kanu yemone olionga ulu-pulu-kirima lipa tapondopa mepili.’ nimba yu sirimu. Aku serimu-kulu yu sika ulu-pulu-kiri seli ye se none serimu. Pulu Yemone aku serimumunga olio Karasi kinia pea kopu sepo molopole Pulu Yemone olio kanopale ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo.
2CO 6:1 Na Pulu Yemo kinia kongono kopu sepo molopole ya nindu ungu kanumunga ungu se pea ono tondolo mundupu nimbú sekero: “Ono Pulu Yemone we kondo kolopale ⸤ono lipa tapondopa sepa kondorumu ulu kanumu⸥ ‘We naa serimu. Serimu ulumu we mania naa pupili.’ niengi. ⸤U ono we kondo kolopale lipa tapondorumu kinia moloringi mele kiniá aku sikula molangi. Konopu topele toko ulu-pulu peangama naa seko molonge kinia manda naa sembá.⸥” nikiru.
2CO 6:2 Aku nikirumunga ungu se Pulu Yemone nimbale: “Nane ono we kondo kolombo serindu walemo wendo orumu kinia ononga ⸤ungu niringima⸥ pilierindu. Ono mindili nolemolá aulkana wendo lipu na-kinia pea molko kondonge aulkana lipu mondombo walemo wendo orumu kinia ono lipu tapondorundu.” nirimu. Nane ono paa nimbu sikiru: Piliame! ⸤Pulu Yemone nirimu wale akumu paa kiniá.⸥ Kiniá Pulu Yemone yomboma we kondo kolomba walemo. Kiniá Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba walemo.
2CO 6:3 ‘Nanga kongonomo mania naa pupili, ungu-taka naa tondangi.’ nimbu yombomane na kanoko kiri pilku ungumu naa pilku lingí ungu se naa selio.
2CO 6:4 Akumu mólo. ‘Yombomane na kanokole ‘Pulu Yemonga kendemande-yemo molio.’ ningu piliangi.’ nimbu aku selio. Na-kinia ungu mare wendo olemo kinia selio mele kanokole ‘Yu sika Pulu Yemonga kendemande-yemo.’ ningu pilingí uluma i-sipa: ⸤Umbunama⸥ na⸤-kinia wendo olemo kinia ‘Siye sekemo.’ naa nimbu⸥ tondolo mundupu molio; ulu umbuna lupa lupama na-kinia wendo omba, na seko kinjilimili uluma wendo omba, na mindili nombo molio uluma wendo olemo.
2CO 6:5 ⸤Wale marenga⸥ onone na kopene toko, ⸤wale marenga⸥ ka siku, ⸤wale marenga⸥ yombomane pali na-kinia mumindili kolko ru ningu lisiku sukundu sukundu ongo maku toko na seko pipili kondolemelela. Na kála-sepo kongono sepo, ⸤wale marenga⸥ uru naa pepo, ⸤wale marenga⸥ gelene kolopo moliola.
2CO 6:6 ⸤Yombomane na kanokole ‘Pulu Yemonga kendemande-yemo molemo.’ ningu pilingí mele i-sipala:⸥ Na ungu kake selima sepo, pilipa kondoli peangamo ambolopo, konopu tambu nipili molopo, yomboma kondo kolopo sepo kondolio; na Mini Kake Sélimu kinia kopu sepo molopo, yomboma konopu mondolio ulu akumu kolo naa topo paa sika konopu mondolio;
2CO 6:7 sika-unguma nimbu, Pulu Yemonga engemone kongono selio; yomboma opa sengendo ele tolo mélema ki ekendo ekendo ingi siku ambololemele mele na aku sipu ulu sumbi nilima ambololio;
2CO 6:8 yombo marene nanga imbimu ambolko paka tondoko, marene nanga imbimu toko mania munduku; marene nanga ungu-bulkundu nindiku, marene na kape nilimili. Kongono sikama sumbi sipu selio-na-kolo nando “Kongonomo nu kolo toko sekeno.” nilimili;
2CO 6:9 yombomane na kanoko imbi silimili-na-kolo “Pea molamili.” naa ningu, bulu silimili. Wale mare ‘Paa kolkoro.’ konopu lelio-na-kolo konde pumbu we molio. ⸤Na selio mele kanoko kiri pilkuli ‘Munduku kelko konopu topele tani.’ ningu⸥ pultane tolemele-na-kolo na toko naa kondolemele.
2CO 6:10 Na alieli konopu kiri awisili pelemo-na-kolo ‘Akumu yu sepili.’ nimbu konopu sipu molio; koropamo molio-na-kolo yombo lupama ‘Yombo-kamakoma molangi.’ nimbu aulka se akisindiliu; méle seluri kepe naa taltolio-na-kolo méle paa awisili lupa-lupama taltolio. ⸤ ‘Yombomane na kanokole ‘Yu sika Pulu Yemonga kendemande-yemo molemo.’ ningu piliangi.’ nimbu aku sipu sepo molio.⸥
2CO 6:11 Korini yomboma, nane ungu se lopi naa sepo, pali onondo nimbu para sikiru. Nane ono paa lakopo konopu mondolio.
2CO 6:12 Nane ono ‘Kondo naa kolopo siye kolambo.’ paa manda naa niliu-na-kolo onone na ‘Kondo naa kolopo siye kolamili.’ nilimilu⸤munga konopu seluna naa pupili molemolo⸥.
2CO 6:13 Lapalini ononga bolangomando nilimili mele kiniá nane ‘Ono nanga bolangoma.’ nimbuli onondo i-sipu nikiru: ‘Nane ono konopu awili sepo mondolio mele onone na aku siku konopu awili seko mondangi.’ nimbu nikiru.
2CO 6:14 Karasinga yomboma ‘Karasi sika’ ningu kuru naa mondolemele yomboma-kinia seluna kopu seko naa andoko, kopu seko kongono naa seko, bisinisi kopu seko naa sangi. Ulu-pulu-kirima kinia ulu sumbi nilima kinia liku sere leko manda kongono sengeleye? Pa sélimu kinia simbulu tolimu kinia olo nambi seko kopu seko molongeleye? ⸤Akumu paa manda mólo⸥ kene ⸤seluna kopu seko naa molangi.⸥
2CO 6:15 Karasi kinia kurumanga nokoli sepa kinjeli ⸤Setene⸥ kinia konopu seluna pupili molembeleye? Karasinga ungumu pilielemele yomboma kinia Karasinga ungumu naa pilielemele yomboma kinia konopu selu-sipa pelemoye?
2CO 6:16 Pulu Yemo molemo ulka-tembelemonga ulka suluminia kake selina kuru koyonge mélema manda mengo pungu popo tongeye? Olio, konde molopa mindi puli Pulu Yemonga suluminia kake sélimu molemolo, yu olio-kinia molemo kanumu. ⸤Yu-kinia aku sipu molemolo⸥monga ungu se Pulu Yemone u nirimu kanumu. Yuni nimbale: “Na nanga yomboma kinia seluna kopu sepo molopo, ononga suku-singina molopo ono pea andomolo. Na ononga Pulu Yemo molombo; ono nanga yomboma molonge.” nirimu.
2CO 6:17 ⸤Ya nikiru⸥ akumunga ‘Ye-Awilimuni nimbale: “⸤Ultukundu yomboma kinia, we-mélema anjiku kape ningu popo tolemele yomboma kinia,⸥ ono-kinia seluna naa molko, munduku kelko pungu kolea senga lupa molo-pangi.” “Kalaro mololi mélema ⸤ultukundu yombomane anjiku popo tolemele mélema⸥ kinia ulu-pulu-kiri pelemo mélema kinia kanuma naa ambolko, aku mélema kinia ungu se naa saa.” “Naa ambolonge kinia nane “Molamili waa.” nimbu ono yando limbu.”
2CO 6:18 “Na ononga Lapamo molombo, ono nanga bolangoma molonge. Na Pulu Yemo, mélemanga pali engemo pelemo yemone aku sipu nikiru.” nirimu.’ kanumu.
2CO 7:1 Nanga konopu mondolio ango-keme, Pulu Yemone ⸤yunga yombo molonge yomboma⸥-kinia aku sipa nimba panjerimu unguma ono-kinia na-kinia pelemomonga pilipuli, kangikundu kepe konopu kinia minitolokondo kepe kalaro mondolemo uluma mundupu kelepo, Pulu Yemo kinia pipili kolopo lipu awi sipuli ulu kake seli sikama sepo molamili.
2CO 7:2 Onone ⸤kelko⸥ na konopu awili seko mondayo! Nane ⸤ononga⸥ yombo se sepo naa kinjipu, ‘Yombo se sepa kinjepili.’ nimbu ungu se naa sepo, kolo topo yombo senga mélema toropo naa lipu, aku uluma naa serindu.
2CO 7:3 Aku-na-kolo aku nikiru ungu kanumuni nane ‘Onone seko kinjengi.’ nimbúndu naa nikiru. ⸤Aku-sipa na-kolo ononga yombo se sepo naa kinjerindu kene na nambi semu-na liku bulu sikimiliye?⸥ Nane u onondo nindu mele i-sipa: “Nane ono paa tondolo mundupu konopu mondoliomonga ono konopu mondolio mele ulu sene manda topa mania naa mundumba kololi ulumuni kepe, we konde molopole umbuna se wendo ombá ulu sene kepe, ono konopu mondopo ‘kopu sepo molemolo mele molamili.’ nimbu molio aulkamo manda pipi naa simba.” nirindu. Nane ono aku sipu konopu mondoliomonga “Seko kinjikimili.” naa nilka.
2CO 7:4 Nane onondo nikirumu ‘Pilku naa sundungí. Uluma pali sumbi siku seko kondonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole onondo sumbi sipu nikirumu. ‘Onone selemele mele yomboma piliangi.’ nimbu ono paa olandopa kape nimbu semane topo siliu. Ulu-umbuna awisili wendo olemo kinia ono molemele mele pilipuli na paa konopu awili-sepo sipu konopu tondolo olandopa pupili molio.
2CO 7:5 ⸤Aku sipu molio⸥monga pulumu ⸤niembo:⸥ U na kolea Masedonia poropinji pumbuli, ⸤ono Korini yomboma molko kinjeringi mele pilipuli⸥ konopu peanga naa pepili kanga-kolte kepe manda naa molorundu. Na-kinia ulu-umbuna lupa lupama wendo orumu. Yombomane na-kinia opa mele seko angelema awisili niringi; konopuna sukundu umbuna sepa mini-wale purumu-na manda naa molorundu.
2CO 7:6 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone yombo paa konopu umbuna pepili molemelema ‘konopu peanga pepili molangi.’ nilimú kanu Pulu Yemone na ‘konopu peanga pepili molopili.’ nirimu kinia Taitasi na molorunduna orumu akumunga na konopu peanga pepili molorundu.
2CO 7:7 Akumu sika na-kolo yu na molorunduna orumu akumuni mindi Pulu Yemone na ‘konopu peanga lepo molambo.’ ni naa nirimu, mólo. Ono Korini yombomane Taitasi yu ‘konopu peanga lepa molopili.’ niringi akumuni Pulu Yemone na ‘konopu peanga lepo molambo.’ nirimula. Taitasini nando ⸤ono seko molemele mele nimba sirimu pilipuli na konopu paa olandopa sirindu uluma i-sipa:⸥ “Na kanamilila!” ningu waka kolko, na u seko kinjiku, na seko konopu kiri panjinderingi mele munduku kelko, kelko konopu topele toko ono na-kinia ‘konopu seluna pupili kopu sepo manda molamili.’ ningu konopu awisili kimbu siringi mele nimba sirimu pilipuli na konopu paa awili-sepo sirindu.
2CO 7:8 Nane pepá u topo mundorundumu kanokole ono sika umbuna serimu-na-kolo akumu mandala, ⸤nane pepá topo sirindu mele pilku seringimunga⸥ wale kanga-kolte ono konopu umbuna pepili moloringi akumu unguri mólo. Sika nane pepá topo ono sirindumuni ono wale kanga-kolte mindili noringi kinia pilipuli kondo serimu-na-kolo
2CO 7:9 kiniá na konopu sikiru. Nane ono umbuna sirindu akumunga konopu naa sikiru. Ono umbuna sirindu akumuni ono konopu topele tondorumu akumunga na konopu sikiru. Pulu Yemo yuni ‘Ulu-umbuna akumu ono-kinia wendo opili.’ nirimu-na nane pepá topo sirindu akumuni ono kanga-kolte kepe sepo naa kinjerindu.
2CO 7:10 Ono Pulu Yemone umbuna silimú akumuni ‘Ono seko kinjilimili mele kanoko kiri pilku konopu topele toko, mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba lipa mondolemo-na akumu peanga, unguri mólo. Aku-sipa na-kolo mana wendo olemo ulu-umbuna akumane kololi ulu-pulumu wendo olemo.
2CO 7:11 Ono pilkuli, i Pulu Yemone silimú umbuna akumuni ulu peanga lupa-lupama ono-kinia wendo olemomonga papu silimú mele mimi siku pilku molangi. Umbuna akumuni ulu peanga lupa-lupama ono-kinia wendo olemo mele i-sipa: U we moloringi-na-kolo topele toko kiniá ‘Unguma mimi sipu pilipu, ulu-pulu-kiri se olio-kinia naa pepili paa sumbi sipu molamili.’ ningu selemele ulumu kinia, yombomane ono kolo toko ⸤ “Seko kinjilimili.” ⸥ nilimili unguma ono mongo toko ningíndu popenge seko selemele ulumu kinia, ⸤ononga ye sene sepa kinjilimú kinia⸥ onone pipili kolko yu iri tolemele ulumu kinia, ‘⸤Ye sene sepa kinjerimu kinia unguri naa sepo we molorumulumunga Pulu Yemone olio “seko kinjikimilimunga mongo likimili kene mindili nangi.” nimbá.’ ningu⸥ mini-wale munduku molemele ulumu kinia, ‘Olio ⸤Pollo kelepo⸥ kanámola. ⸤Yu kinia⸥ konopu sere lepo molamiliya.’ ningu molemele ulumu kinia, ye sene sepa kinjilimú kinia onone tondolo munduku yu liku sumbi silimili ulumu kinia, ⸤sepa kinjilimú yemo⸥ ‘Sepa kinjilimumunga pundu topili.’ ningu tondolo munduku selemele ulumu kinia, kanu ulu peanga selemelemane ulu-pulu-kiri ono-kinia pemumu onone naa ambolongi mele lipa ora sipa, akumunga mongo se wendo ombá kinia ono-kinia “Pundu tangi.” nimbá mongo se naa pekemo mele lipa ora silimú.
2CO 7:12 Akumunga, sika ono umbuna sirimu pepámo nane u topo sirindu-na-kolo ‘Ye sene sepa kinjerimu.’ nimbu pilipuli kanu pepámo topo naa sirindu. ‘Kanu yemone yombo se sepa kinjerimu.’ nimbu pilipuli topo naa sirindula. Yombo talonga manjipu pepá topo ono naa sirindu. ‘Onone na paa lakoko konopu mondolemele mele Pulu Yemo kanopa molopili onono paa pilku kondangi.’ nimbu kanu pepámo ono topo sirindu. ⸤Pepá topole “Ne sepa kinjerimu yemo-kinia sangi.” nirindu mele pilku sumbi siku seringi kanu ulumuni onone na konopu paa lakoko mondolemele mele lipa ora silimú.⸥
2CO 7:13 Akumunga ⸤nane ono kanu pepámo topo sirindu kinia kanokole moloringi mele kanoko kiri pilku konopu topele toko, seko kondoringi mele pilipuli⸥ na konopu peanga pepili molorundu. Aku-sipa na-kolo akumunga mindi konopu peanga pepili konopu sipu naa molorundu. Taitasi konopu awili-sepa kimbu sipale ono moloringina orumu kinia onone pali yu liku tapondoringimunga Taitasi yu konopu peanga pepili molorumu akumu kanopole na konopu paa olandopa sirindu.
2CO 7:14 Sika u Taitasi pilipa molopili ono kape nirindu ungu kanuma yu pumba kanorumu kinia ‘Paa sika nimu.’ nimba kanorumumunga na pipili naa kolorundu. U onondo ungu nirindu unguma paa sika nirindu mele pe Taitasi pilipa molopili ono kape nirindu ungumu aku sipa sikala.
2CO 7:15 Taitasi ono moloringina orumu kinia ono mini-wale munduku pipili kolko ‘Papu onu. Pea molamili.’ ningu, yuni ungu nirimu mele liku awi siku pilku liku seringi mele kanorumu mele kiniá kelepa pilipale ono kondo kolopa olandopa konopu mondolemo.
2CO 7:16 Kiniá na pilkiru, ‘Onone uluma pali sumbi siku seko kondonge.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopole na konopu sipu molio.
2CO 8:1 Manda, ango-keme, kiniá ⸤ungu se lupa niembo⸥: ‘Masedonia poropinji Karasinga yombo talape molemelema pali Pulu Yemone we kondo kolopa lipa tapondorumu-na molemele mele ono piliangi.’ nimbu ya nimbu sikiru:
2CO 8:2 Kanu yomboma-kinia umbuna awisili wendo orumu, paa mindili noringi ulumane ono ⸤ ‘Molko kondongenje molo molko kinjingínje.’ nimba⸥ manda manjerimu kinia ono paa awili-seko konopu siku moloringi. Ono paa koropa pupili moloringi-na-kolo ⸤ ‘Karasinga yombo talape mare mélema mólo tolemoma⸥ onone kou-mone mélema lipu tapondopo siemili.’ ningu kou-mone awisili pilku liku popenge seko siringila.
2CO 8:3 Onone seringi mele ⸤kanopole⸥ nane ‘Ono Korini yomboma piliangi.’ nimbu para siembo. Masedonia poropinji yombomane ‘Kou-mone simulú.’ niringi mele sikuli, pe kelko mare pea olandopa liku siringila. Onone onono konopumane pilkuli
2CO 8:4 na paa tondolo munduku mawa seko ninguli: “Pulu Yemonga yombo kake seli ⸤kolea Judia disiriki molemelema kolea marenga Karasinga⸥ yombomane kou-mone liku maku toko singí sekemele olione kepe pea lipu tapondopo siemili.” niringi.
2CO 8:5 Aku niringi kinia pilipuli ‘Onone kou-mone singí.’ nimbu pilierindu-na-kolo onone aku siku mindi naa seringi. Ono onono u Ye-Awilimu sikuli, pe mindi Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu se pilipu nane onondo nirindu unguma konopu talo sepa naa pepili ‘Paa pilipu lipu samili.’ ningu sumbi siku seringila.
2CO 8:6 ⸤Masedonia poropinji yombomane aku siku seringimunga pilipuli⸥ ono Korini yombomane ⸤Judia disiriki yomboma⸥ we kondo kolko liku tapondoringi ulumu pulu polko seringi kinia ‘Taitasini ono kou-mone liku maku tonge mele lipa tapondopili.’ nimbu ono moloringina “Pu.” nimbu lipu mundorundu mele ‘Aku siku liku tapondonge ulumu kamu pora nipili.’ nimbu yu kelepo ono molemelena lipu mundumbu sekero.
2CO 8:7 Onone ‘Samili.’ nilimili uluma pali paa tondolo munduku olandopa selemele kanumu. Karasinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondongendo paa olandopa kuru mondoko siye naa kololemele. ‘Aku sipu pilipu molemolo mele yomboma piliangi.’ ningu taka leko naa nilimili. Tondolo munduku yomboma ningu silimili. Ono paa awili-sepa pilipa kondoli pepili Pulu Yemonga ungumu pilku molemele. Konopu talo naa pepa kolo toli ungu se ono-kinia naa pepili ‘Pulu Yemonga ungumu paa olandopa pilipu sepo molamili.’ nilimilila. (Nane ono pulu polopo konopu mondorundumunga) onone na paa olandopa konopu mondolemelela. Aku uluma olandopa selemele mele kiniá aku siku ‘Yomboma lipu tapondopo kou-mone siemili.’ nilimili ulu peanga akumu kepe olandopa sangi.
2CO 8:8 Ya ono Korini yombomane “Sangi.” nikiru akumu ono tondolo mundupu mane sipu naa nikiru. ‘Ono Korini yombomane konopu mondolemele mele akumu paa sika selemelenje manda manjipu piliambo.’ nimbu ‘Yombo marene yombo lupama kondo kolko ‘paa lipu tapondamili.’ nilimili mele piliangi.’ nimbu, nimbu sikiru.
2CO 8:9 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ono we kondo kolopale serimu mele ono pilielemele. Yuni méle awisili kande-kandema taltorumu-na-kolo yuni ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbale yu ye-koropamo molorumu. ‘Na koropa pumbá kinia ono méle awisili kande-kandema taltonge.’ nimba ononga nimba yu ‘koropamo molambo.’ nimba ye-koropamo molorumu.
2CO 8:10 ⸤Kou-mone liku maku toko singí⸥munga nane senge mele pilkiru mele niembo: ‘U kalia-ingimunga ono ⸤ ‘Lipu tapondamili.’ ningu⸥ kou-mone mare pulu polko liku maku toringi kanumu kiniá kamu liku maku toko pora siengi.’ nikiru. Koleamanga pali yombomane pe ‘Lipu tapondamili.’ niringi-na-kolo ono Korini yombomane kumbi leko ‘Lipu tapondamili.’ ningu, kumbi leko kou-mone liku maku toringila.
2CO 8:11 Aku kene u liku tapondongendo konopu siku kumbi leko ‘Lipu tapondamili.’ niringi mele kiniá aku siku pilkuli kou-mone yu-mele-mele ambolko molemelema mimi siku pilku kamu kou-mone singíma liku maku tangi.
2CO 8:12 Yombo sene ‘Yomboma paa lipu tapondambo.’ nimbale yuni taltolemo mélemanga méle mare konopu sipa lipa yomboma lipa tapondopa silimú kinia yuni silimú mélema Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo. ⸤Yombo sene ‘Lipu tapondambo.’ nilimú kinia⸥ Pulu Yemone yundu “Nu kou-mone kinia mélema naa taltolenoma liku si.” naa nilimú kanumu.
2CO 8:13 Nane ‘Yombo mare mindili nolemelema mindili naa nongo, mindili naa nolemelema mindili nangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Nane ono pali mélema manda selu siku taltangi.’ nimbu nikiru.
2CO 8:14 Kiniá ononga we taltolemele mélema mólo tolemo yomboma liku tapondonge. Kanu kinia pe walte ono mélema mólo tomba kinia onone kiniá liku tapondoko mélema sikimili yombomane méle awisili taltokole ono liku tapondonge kinia manda selu siku molonge.
2CO 8:15 ⸤Manda selu siku seko molongemonga⸥ ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa: ‘⸤Yomboma kere-langi mana liku maku toringi kinia⸥ awisili liltingima tondolo olandopa naa taltoringi; kanga seko liltingima mólo naa torumu. ⸤Awisili liltingima kepe kanga seko liltingima kepe⸥ manda serimu.’ nimba bokuna molemo kanumu.
2CO 8:16 Nane ‘Ono kondo kolopo lipu tapondambo.’ nimbu pilielio mele Pulu Yemo Taitasinga konopuna molorumumunga Taitasini ‘Ono kondo kolopo lipu tapondambo.’ nimba pilipa molemóla, akumunga Pulu Yemo-kinia “Ange.” nikiru.
2CO 8:17 ⸤Taitasi aku sipa pilipa molemomonga nane yundu nimbuli: “Korini yomboma molemelena pungu, yomboma liku tapondoko “Kou-mone singíma kamu liku maku tangi.” pungu ni-pou.” ⸥ nikiru kinia pilipale konopu sipa ‘Paa aku sipu se-pumbu.’ nikimu. Yuni yuyu konopumuni pilipa ‘Paa aku sipu sambo.’ nimba pilipa molemo akumunga ⸤nane aku sipu Pulu Yemo-kinia “Ange.” nikiru⸥.
2CO 8:18 Olionga genu se “Taitasi kinia pea kopu seko pangili.” nimbu lipu mundukuru, semane peangamo andopa topa silimúmunga aku yemo Karasinga yombo talapemane pali ‘Yu sepa peanga silimú.’ ningu kape nilimili yemo. Kanu yemo nimbu taltopo lipu mundukurumunga ungu-pulu se pea pelemóla. Kou-monema lipuli ⸤Jerusallemendo⸥ simulundu membo pumulú kinia Karasinga yombo talapemane pali kanu yemo ningu taltokole “Olio kinia pea kopu seko pangi.” niringi. Aku niringi pilipuli yu ono Korini yomboma molemelena “Pu.” nimbu yu lipu mundukuru. Kanu kondo kolopa ⸤lipa tapondoli⸥ kongonomo ‘Yomboma Ye-Awilimu kape ningí kinia yunga imbimu ola molomba.’ nimbu ‘Paa samili.’ nimbu molemolo. ‘Olione ‘Ono paa lipu tapondamili.’ nimbu molemolo mele kepe kanangi.’ nimbu kanu kou-monema membo pumulú.
2CO 8:20 ‘Onone kou-mone awisili liku tapondoko singíma olione lipuli ⸤Jerusalleme membo pumulú kinia kou-mone siringi⸥ yombomane ⸤ ‘Olione kou sepo sembambu sirimulu.’ ningu⸥ ‘olionga ungu-bulkundu nindiku iri naa tangi.’ nimbu ⸤olionga genu ono kanoko peanga pilku kape nilimilimu kinia pea kopu sepo andamili⸥.’ nikiru.
2CO 8:21 ‘I kondo kololi kongonomo semolo kinia Ye-Awilimuni ‘Seko kondokomele.’ nimba kanopili.’ nimbu kanu kou-mone singíma mimi sipu nokombo sekero. Aku-sipa na-kolo akumu mindi mólo. ‘Yombomane kepe sekemolo mele kanokole ‘Seko kondokomele.’ ningu kanangila.’ nimbu ⸤ ‘Kanu genumu pea samili.’ nikiru⸥.
2CO 8:22 Olionga genu se ‘Olo kinia pea kopu seko pangi.’ nimbu lipu mundukurula. Kanu yemone wale awisili kongono tondolo mundupa mimi sipa serimu mele kanorundu. Kiniá kepe ‘Korini yombomane paa sika kou-mone liku tapondoko singí.’ nimba tondolo mundupa pilipale “Ono molemelena paa pambo.” nimba molemo.
2CO 8:23 Taitasi lipu mundukuru aku yemonga ungu se i-sipa molemóla: Yuni na kinia pea kopu sepo Pulu Yemonga kongonomo andopo sepo ononga kongonoma sendelembolo yemo. Genungulu ongeletolonga ungu se pea nikiru: Olo Karasinga yombo talapemane “Ono Korini yomboma molemelena pale.” ningu liku mundukumili yetolone kongono selembele sengelemonga Karasi kape ningu yunga imbi ambolko paka tondolembele.
2CO 8:24 Aku kene ‘Pollone olio selemolo semolo mele Karasinga yombo talapema nimba sipa olio kape nilimú mele yombo talape lupamane ‘Paa sika aku siku molemele.’ ningu kanangi.’ ningu yomboma konopu mondolemele mele i ye yopoko ongema paa kanangi liku ora siengi.
2CO 9:1 Ono Korini yombomane tondolo munduku ‘⸤Judia disiriki yomboma⸥ paa lipu tapondamiliya!’ ningu molemele mele pilieliola. Liku tapondongendo seko molemele mele ⸤Karasinga yombo⸥ kolea Masedonia poropinji molemele yomboma konopu sipu semane topo sipu ⸤ono Korini yomboma⸥ kape nimbuli nirindumuni, kolea Akaya poropinji lemó ⸤kolea-awili Korini⸥ yombomane u kalia-ingimunga kinia yandopa kepe ‘Lipu tapondopo mélema siemili.’ ningu nokoko moloringi mele Masedonia yombomando nimbu sirindu kinia pilkuli ‘Korini yombomane selemele mele manda manjipu samili.’ ningu ono awisilini mélema singí uluma selemelela, akumunga, Pulu Yemonga yombo konopu kake seli ⸤kolea Judia disiriki molemelema koleamanga pali Karasinga yombomane⸥ liku tapondoko we singí kou-monema liku maku toko molemele ⸤mele ono Korini yomboma pilielemele⸥monga ono ungu ⸤awisili⸥ pepána naa topo simbú kinia mandala.
2CO 9:3 Aku-sipa na-kolo na ombó kinia Masedonia poropinji ye mare pea omulu liemu ono ⸤Korini yomboma⸥ne kou-mone singíma kamu naa liku maku tongi liemu nane kape nimbu onone selemele mele yomboma semane topo sirindu mele pilipuli paa pipili kolombo. Ono ⸤Korini yomboma⸥ kepe pipili kolonge. Akumunga pilipuli, ‘na ono molongena ombó kinia yomboma kape nimbu semane topo sirindu mele paa sika aku siku sangi. Yombomane ‘Pollone kolo torumu. ⸤Yuni Korini yomboma we kape nirimu.⸥’ ningu naa piliangi. ⸤Kou-mone limbu ombóma sika liku maku toko pora siengi.’ nimbu olionga⸥ genu ye ⸤yopoko⸥ kanuma ono molemelena lipu mundukuru.
2CO 9:5 ⸤ ‘Na kinia ono Korini yomboma kinia olio pipili naa kolamili.’ ⸥ nimbu ⸤olionga⸥ genu ⸤ye yopoko⸥ndo tondolo mundupu nimbuli: “Na u naa pambo ono kumbi leko pungu, Korini yomboma liku tapondoko, singí kou-mone liku maku tolemelema kamu liku maku toko taltoko molangi wambo kene ono molemelena liku tapondangi kumbi leko pangi.” nimbu lipu mundukuru. Pe “Simulú.” ningu panjeringi mele kamu liku maku tokole na nokoko molangi ombó kinia pilkuli konopu pe nipili yomboma liku tapondonge kou-mone awisili na pilku liku popenge seko singí. ⸤Kamu naa taltoko nokoko molangi ondu liemu ‘Pollone olio kou-takisi tomoloma omba likimu. Olionga mélema oliolio we taltopo kolea Judia disiriki yomboma naa silimolánje papu.’ ningu⸥ konopu kiri panjiku singí kinia manda naa sembá. Aku sipu nimbu pilipuli na u naa wambo olionga ye genupili-pokondo “Ono liku tapondangi paa.” nimbu lipu mundukuru.
2CO 9:6 ⸤ ‘Kou-mone pilku liku popenge seko siengi.’ nimbu⸥ nikirumunga ungu-pulumu niembo piliangi. Yombo se kere-langi koltalo umbu tolemomone kere-langi koltalo lipa nolemo; kere-langi awisili umbu tolemo yombomone awisili lipa nolemo.
2CO 9:7 Yombomane yomboma liku tapondoko mélema konopu siku sumbi siku silimili akuma Pulu Yemone kanopa konopu mondolemo kene ono yomboma yu-mele-mele konopumane pilkuli ‘Kou-mone i-sipu yomboma lipu tapondopo siemili.’ ningu pilkuli siengi. Konopu kiri panjiku naa siengi. ‘Naa silimolá-na-kolo yombomane “Siee!” ningu tondolo munduku mawa sekemelemonga sikimulu.’ ninguli singí kinia manda naala sembá.
2CO 9:8 Pulu Yemone ono méle paa awisili manda simba taltoko manda sendenge, alieli ⸤konopu pe nimbá uluma kinia, kongono senge uluma kinia, mélema⸥ mólo tombama pali manda sipa manda sendemba kene ⸤konopu kimbu naa siku yomboma liku tapondoko mélema siengi.⸥ ‘Onone liku tapondoli ulu peangama pali manda sendangi.’ nimba aku sembá.
2CO 9:9 Aku ulumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i-sipa: ‘⸤Yombo sene kaliamanga kere-langi awisili umbu tolemo mele yombo peanga sene⸥ yombo koropama lipa tapondopa méle awisili andopa moke sepa silimú; pe aku sipa kondo kolopa sepa kondolemo ulu peangama alieli pepa mindi pumbá, ⸤Pulu Yemo pilipa molomba⸥.’ nilimú kanumu.
2CO 9:10 ‘Kere-langi umbu tolemo yemone kere-langi umbu topili.’ nimba umbuma silimú ⸤Pulu Ye⸥mo, yuni we-yomboma ‘kere-langi lupa lupama nangi.’ nimba silimú Pulu Yemola, yuni ‘Onone yomboma liku tapondangi.’ nimba méle paa awisili simba. Onone kondo kolopa sepa kondoli ulu peangama senge kinia ‘Olandopa olandopa sangi.’ nimba lipa tapondopa mélema simba. Yombo kere-langi umbu tolemo kinia kere-langi awisili tolemo mele ono kinia aku sipa wendo ombá.
2CO 9:11 ‘Alieli, yomboma mélema mólo tomba kinia onone kanu yomboma liku tapondoko méle awisili pilku liku popenge seko siengi.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle awisili simba kinia onone ononga genali méle awisili manda singí. Kanu-kinia olione ⸤Karasinga Judia disiriki yomboma⸥ lipu tapondopo, ono ⸤Korini yombomane⸥ méle awisili pilku liku popenge seko singíma lipu membo pumbu simulú kinia aku siku genali liku tapondongemonga genalini Pulu Yemo kinia “Ange.” ningí.
2CO 9:12 Onone aku siku Pulu Yemonga yomboma liku tapondoko mélema singí ulumu sengemonga ulu talo wendo ombá. Aku senge kinia yombo méle mólo tolemoma mólo naa topa manda sembá. Aku-sipa na-kolo aku mindi mólo. Aku sengemonga yombo awisilini ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” ningu yu kape ningíla.
2CO 9:13 Ono ⸤Korini yombomane⸥ ⸤Judia disiriki⸥ yomboma ⸤aku siku⸥ liku tapondoko mélema singímunga kanokole ⸤we-⸥yombomane ono sika Karasinga yomboma molko, yunga semane peangamo sika pilku likuli yunga unguma pilku liku sengena panjiku senge mele kepe, ononga mélemanga awisili Judia yomboma kinia yombo lupa lupama pali kinia pilku liku popenge seko liku tapondoko moke seko singí mele kepe, mona lemba kanokole Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondonge.
2CO 9:14 Akumu kanokole ningímuni, Pulu Yemone ono ⸤Korini yomboma⸥ we kondo kololemo mele akumu paa olandopa we kondo kololemo mele kanokole Pulu Yemo kinia ungu ningí kinia ono paa konopu mondoko Pulu Yemo ononga mawa sendenge.
2CO 9:15 Pulu Yemone méle paa peanga olandopa we sirimu akumu olione yomboma nimbu simulundu perelemolo akumu Pulu Yemo kinia paa awili sepo “Ange.” nikimulu.
2CO 10:1 Kiniá nane ungu se ‘Paa piliangi.’ nimbu, nimbu sikiru. Nimbu simbundu Karasi yu kála naa sepa pangu nimba taka lepa molopa yunga imbimu ‘ola naa molopili.’ nimba molorumu mele na aku sipu nimbu molopole, ‘ono nimbu simbú ungumu paa mimi siku piliangi.’ nimbu, nimbu sikiru. ⸤Ye marene nanga ungu-bulkundu nindiku ninguli:⸥ “Pollo yu ono ⸤Korini yomboma⸥ kinia pea molemele kinia pipili kolopa ono unguma sumbi sipa mane naa silimú, na-kolo ono-kinia naa molopa kolea senga lupa molopale, pipili naa kolopa unguma tondolo mundupa nimba silimú.” nilimili.
2CO 10:2 ⸤Aku siku nilimili mele pilipuli⸥ ‘Aku siku naa ningu konopu topele tangi.’ nimbu, ono tondolo mundupu mawa sekero. Molo konopu topele naa tongi liemu “⸤Pollo senga lupa molopale mindi olio unguma pipili naa kolopa tondolo mundupa nilimú.” nilimili mele⸥ ono molemelena ombo ono-kinia molopole ungu mare pipili naa kolopo paa tondolo mundupu ono mane simbú. Onone “Pollo sepa molemo uluma mana-uluma mindi selemo. Karasini kanopa peanga pilielemo uluma naa selemo.” nilimili mele aku siku ningu molangi ondu liemu na paa sika pipili naa kolopo ono tondolo mundupu mane simbú ⸤kene ‘Aku siku naa ningu, konopu topele tangi.’ nimbu, ono mawa sekero⸥.
2CO 10:3 Na sika ma-koleana ⸤we-yomboma pea⸥ molio-na-kolo ⸤Karasinga opa sembondo⸥ mana-yombomane konopumane pilkuli opa selemele mele lupa, na aku sipu konopumuni pilipuli opa naa selio.
2CO 10:4 Na opa sembondo ma-koleana yombomanga opa selemele mélema lipuli opa naa selio. Pulu Yemonga opa seli méle enge nilima lipu ambolopo, akumane opa-toumanga opa-pala tondoloma topo ungu tolio.
2CO 10:5 Kolo toko angelema nilimili unguma topo mania mundupu, Pulu Yemonga unguma pilingí aulkamo pipi silimú ungu aku silima sepo kinjipu, yombomanga konopu lemele unguma ⸤ ‘Opa-touma.’ nimbu⸥ ka sipu, ‘Yomboma ononga konopumane Karasinga unguma mindi piliangi.’ niliu.
2CO 10:6 ⸤Ono Korini yomboma kepe,⸥ ‘Ono yombo-wemane ⸤konopu topele toko⸥ nane “Saa.” nikiru ungumu pilku liku seko molonge kinia kanopole nanga unguma ‘naa pilimulú.’ ningu pilku mokoli senge yomboma ⸤ombo⸥ mindili nangi simbú.’ nimbu nokopo molio.
2CO 10:7 Yombomane ulu selemelema kanongendo mimi siku kanangi. Ne ye sene ‘Na Karasinga yemo molio.’ konopu liemu liemu ‘Na Karasinga yemo molio mele Pollo kepe aku sipa mele Karasinga yemo molemóla.’ konopu liepili. ⸤ ‘Yu yuyu mindi Karasinga yemo molio.’ konopu naa liepili.⸥
2CO 10:8 Nane kongono selioma Ye-Awilimuni ‘Sani.’ nimba na namba sirimu akumu Ye-Awilimuni ‘Ono konopu tondolo pupili molangi liku tapondani.’ nimba na nimba taltopa nambamo sirimu. “‘Ono molko kinjangi.’ nieni.” nimba na nimba taltopa nambamo naa sirimu. Aku sipa serimumunga nanga imbimu wallo-kolte ambolopo paka topo kape niliu-na-kolo aku seliomonga na pipili naa kolombo.
2CO 10:9 ⸤ “Ye-Awilimuni “‘Ono molko kinjangi.’ nieni.” nimba na nambamo naa sirimu.” nikiru⸥ akumu pilkuli, ‘Nane pepá topo ono siliu akuma ‘ ‘Olio pipili kolopo mini-wale mundamili.’ nimba pepá topa sikimu.’ ningu naa piliangi.’ nimbu aku sipu nikiru.
2CO 10:10 Sika ye marene ninguli: “Pollone pepá topa sipale olio iri topa ungu tondolo mare nilimú-na-kolo olio molemolona olemo kinia kanopole ‘Yu we-ye se. Imbi naa mololi ye se. Ye marene ungu-mane sumbi siku silimili mele yu aku sipa ungu-mane naa silimú.’ nimbu kanolemolo.” nilimili.
2CO 10:11 Aku siku nilimili yema ono i-siku piliangi: ‘Na ono-kinia seluna naa molopo, kolea senga lupa molopole nane pepá topo pipili naa kolopo tondolo mundupu mane siliu mele kinia, ono molemelena ombole mane simbú mele kinia, paa selu-sipamo. ⸤Ya pepá topo paa tondolo mundupu mane sikiru mele ombole mane simbú.⸥’ ningu piliangi.
2CO 10:12 Ye marene ‘Olio ye peangama.’ ningu onono imbi ambolko paka toko kape nilimili mele na aku sipu sembó kinia paa manda naa sembá. Kanu yemane ono onono konopumane pilkuli ‘Olio i-sipu i-sipu semolo kinia ye peangama molomolo.’ ningu pilkuli aku siku selemele. Ono onono selemele mele kanoko konopumane pilku apurukuli ‘Olio ye peanga olandopama.’ ningu pilielemele. Aku selemele yema pilipa kondoli naa peli yemane lawa seko selemele⸤monga na ono onono kape nilimili mele na nanu aku sipu kape nilkanje paa manda naa selka⸥.
2CO 10:13 Aku-na-kolo na nanu nanga imbi walu lipu ola mundupu kape naa nimbú. ‘Na nanu imbi ambolopo paka topo kape niembo.’ nimbu Pulu Yemone na nimba taltopa ‘Kongono sani.’ nimba sirimu mele mindi pilipuli na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbú. Pulu Yemone na ‘kongono sani.’ nimba sirimu kongonomo kinia ono ⸤Korini⸥ yomboma-kinia kongono selio akumu kepe kongono selumu.
2CO 10:14 Pulu Yemone ‘Na kongono sani.’ nimba namba sirimu aku nambamone ono ⸤Korini yomboma⸥ pali kepe nokolemo akumunga nane ono moloringina kumbi lepo ombo Karasinga semane peangamo topo sirindu kinia Pulu Yemone na kongono “Sei.” nimba sirimumu mundupu kelepo kongono se lupa lawa sepo naa serindu ⸤akumunga na nanu imbi papu ambolopo paka tolio⸥. Ono moloringina ombo semane peangamo naa topo silkanje aku sipu Pulu Yemone na kongono sirimu se mundupu kelkanje na nanu imbi ambolopo paka tolio mele paa manda naa selka. ⸤Aku selkanje lawa selka-na-kolo na lawa naa selio. Andi ye mare molemele akumane mindi lawa selemele.⸥
2CO 10:15 Na nanu kape nimbu imbi lipu ola munduliu akumu Pulu Yemone na kongono “Sei.” nimba sirimu kongonomo seliomonga mindi aku selio. Yombo marene kongono selemelemonga nanga imbi ambolopo paka naa tolio. Nane ‘Wendo ombá kinia peanga.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele olandopa pumbá kinia nane ono mane sipu kongono selio uluma tondolo pumba awili sepa pepili.’ konopu lekero. ‘Aku-na-kolo aku sipu ono-kinia kongono sembó kinia Pulu Yemone na kongono sirimumu mundupu kelepo kongono se lupa naa sambo.’ konopu lekero.
2CO 10:16 Kanu-kinia kongono ono-kinia seliomo tondolo pumba awili sepa pemba kinia na ono molemele kolea anjukundu semane peangamo manda pumbu topo simbú, kanu-kinia ye marene andoko ungumu ningu siringi koleana naa pumbuli nimbúmuni, kanu yemane kongono u selemelemonga nane nanga imbi ambolopo paka naa tombo.
2CO 10:17 Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele pilipu semolo kinia peanga. Akumu i-sipa:⸥ ‘Yombo sene ‘Yombo senga imbi ola molopili.’ nimu liemu ‘Ye-Awilimunga imbimu mindi ola molopili.’ nimba ambolopa paka tondopili.’ ⸤nimba bokuna molemo.⸥
2CO 10:18 Yombo sene kongono selemo mele kanopa apurupa yu yunga imbimu ambolopa paka tomba yombomo Pulu Yemone kanopale ‘I kongonomo papu semu. Yu yombo peangamo.’ nimba kape naa nilimú, mólo; Ye-Awilimuni yombo se molopa kongono selemo mele kanopa apurupale yundu ‘Yombo peangamo.’ nimba kape nilimú yombomo mindi sika imbi ola molemo.
2CO 11:1 Na ungu se nimbu kinjimbu kinia siye kolonge kinia peanga. Ungu se nimbu kinjimbu sekero akumu nimbu kinjambo kene siye kolangi.
2CO 11:2 ⸤Nane aku sipu mawa sekeromonga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone yomboma nimba taltopa ‘Yu mindi liku awi siku pilku molko, ye lupa senga unguma naa pilku lombili paa naa pangi. Ye se lupa lombili pungí kinia paa kanopo kiri pilipu konopu kiri panjimbu.’ nimba molemo mele na aku sipu pilipu molio. ⸤Korini yomboma,⸥ nane ‘ ‘Ono Karasinga ambomo mindi molangi.’ nimbu simbú.’ nimbu, nimbu panjerindu. ‘Ambo-wenepo se ye se kinia naa pepale ye pulimú mele ono aku siku ye se kinia naa peko ambo-wenepo mele molkole Karasi kinia pangi.’ nimbu ‘yu simbú.’ nimbu pilipu molorundu mele molio.
2CO 11:3 ‘⸤Karasi kinia mindi pangi.’ nimbu molio⸥-na-kolo nane pilkiru, ‘Wambiye kolo toli uluma pali pilielemomone u ambo Ipu kiyongo nimba kolo topa kondi topa peké tondorumu kinia pilipa lipa lombili pumba lo liltimu mele ono aku siku ye marene kondi toko peké tondonge kinia ononga ungumu pilkuli ningímuni, ‘Olio Karasinga yombo kake selima mindi.’ ningu yu kuru mondoko yunga ungumu mindi pilku liku seko moloringi mele munduku kelko konopu topele tokole, ye lupamane kondi tongema lombili pungu lo lingínje.’ nimbu mini-wale mundupu molio.
2CO 11:4 Ye sene lupa ono molemelena omba, nane Yesusi-nga semanemo topo siliu mele naa topa silimú, yuni ‘Yesusinga semanemo topo sikiru.’ nimbale ye senga lupa semanemo topa silimú kinia ono we pilku liku molemele. Molo ‘Mini.’ nilimili akumu se lupa, ono u Mini Kake Sélimu liltingi akumu mólo, se lupa, akumu ononga konopuna pumba molemo kinia ‘We molopili.’ ningu kamu limili. Molo ye marene kolo toko “Semane peangamo topo sikimulu.” nilimili kinia nane semane peanga sikamo ono topo sirindu semanemo munduku kelko kanu yemane toko silimili semanemo mindi ‘Semane peangamo.’ ningu, taka leko pilku limili ⸤kene ungu se nimbu kinjimbu kinia we niembo siye kolangi⸥.
2CO 11:5 Nane pilkiru, ‘Kanu yema ono ‘Sika Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema molemolo.’ nilimili kanu yemando ‘Olionga ungu-mane sili ye awilima.’ nilimili, kanu yemanga na maniandopa naa molio.’ konopu lekero.
2CO 11:6 Sika na ungu-manema mimi sipu simbú mele sukuli se naa serindumunga ⸤Karasinga ungumu⸥ mane sipu kinjiliunje-na-kolo na ⸤Karasinga⸥ unguma paa mimi sipu pilielio. Ono mane siliu kinia unguma mimi sipu pilielio mele alieli ono lipu ora siliu.
2CO 11:7 Pulu Yemonga semane peangamo ono topo simbundu ‘Nanga imbimu mania molopili.’ nimbu “Aku sekero kongonomonga méle kalangi.” naa nirindu. ‘Nanga imbimu ambolopo paka naa tambo. Ononga imbima ambolopo paka tondambo.’ nimbu aku serindu. Nane aku sipu serindu ulu akumu ulu-pulu-kiri se serindu molo ungu-mane se pulua torunduye?
2CO 11:8 Ono lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendepo molorundu kinia Karasinga yombo talape marene kou-mone liku tapondoko siringi akumu ‘Karasinga yombo talapemanga kou-mone wa lipu ono Korini yomboma lipu tapondorundu none sekemo.’ nilka.
2CO 11:9 Na ono-kinia molopo kongono serindu kinia na mélse mólo torumu kinia nanga genupili kolea Masedonia poropinji molko oringi kanumane mindi na liku tapondoko méle mólo torumuma pali mengo ongo na siringimunga ono Korini yombomando “Na liku tapondoko mélema siee.” nimbu ono umbuna se naa sirindu. ‘Na onondo “Liku tapondaa.” nimbu umbuna se paa naa simbú.’ nimbu pilierindu mele kiniá kepe aku sipu pilipuli ‘Ono na liku tapondangi.’ nimbu umbuna se pe-pe-kepe paa naa simbú.
2CO 11:10 Na aku sipu “Sika selio mele sembó.” nimbu tondolo mundupu nimbu panjikiru mele paa mi lepo Karasinga ungu-sikamo na-kinia pelemomonga paa sika nikiru. ‘Nane ⸤ono Korini yomboma molemele⸥ kolea Akaya poropinji koleamanga pali andopo semane peangamo topo simbú kinia “Kou-monene topo toko liee.” naa nimbú.’ nikiru akumu paa sika nikiru. Aku sipu na nanu kape nikiru mele mania naa pumbá.
2CO 11:11 ⸤ ‘Ononga kou-mone naa limbu.’ nikiru akumu nambi semu-na nikiruye⸥? Nane ono konopu naa mondoliomonga aku sipu nikiruye? Paa mólo! Na ono paa konopu mondolio mele Pulu Yemone pilielemo.
2CO 11:12 ⸤ “Méle kalaa.” paa naa nimbú akumunga pulumu i-sipa:⸥ Ye mare ononga imbima ambolko paka toko ‘Yombomane olionga unguma pilkuli ‘Olione kongono selemolo mele kinia Pollone kongono selemo mele kinia selu-sipa. ⸤Yu kinia olio kinia pea Karasini lipa mundorumu yema molopo, kongono selemolomonga méle kalólimu limulú.⸥’ ningu kanangi.’ ningu selemele mele ‘Paa naa sangi. Yombomane kanu yemanga ungu kolo tolima paa naa piliangi.’ nimbuli ‘Aku siku ningu pilingí aulkamo pipi siembo.’ nimbu ⸤kanu yemane “Kongono sekemolomonga méle kalaa.” nilimili mele nane paa naa nimbu, na yomboma lipu tapondopo Karasinga kongonomo sendeliomonga⸥ méle kalólimu naa liu mele pe kepe paa naa limbu.
2CO 11:13 Aku siku selemele yemane ‘Yombomane ‘Olio Karasini lipa mundorumu yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu kolo toko andoko Karasini lipa mundorumu yemane kongono selemele mele ono aku siku manda manjiku andoko kongono seko molemele.
2CO 11:14 Aku selemele mele kanokole konopu kimbu siku naa molangi. ⸤Kurumanga nokoli⸥ Setenene kepe ⸤yomboma kondi tombando⸥ yu sika molemo mele topele topa ‘Mulu-koleana angello se pa selina molemo mele molambo.’ nimba aku sipa manda manjipa selemo kanumu.
2CO 11:15 ⸤Setenene aku sipa selemo liemu⸥ yuni selemo mele yunga kongonomo sendeli kendemande-yema ‘Yombomane olio kanokole ‘Ye sumbi nílimunga kongonomo sendeli kendemande-yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu aku siku manda manjiku kolo toko senge kinia kanokole konopu awisili kimbu naa siengi. Pe ononga aku selemelemonga méle kalólimu lingímu papu lingí.
2CO 11:16 Nane u nindu mele kelepo nikiru. ‘Nane nimbu kinjimbu kinia, nimbu kinjambo siye kolangi.’ nindu kanumu. ⸤Aku sipu ya kamu nimbú kinia⸥ ‘Pollo yu ungu aroma topa nimba amu tokomo.’ ningu naa piliangi. Molo nane nanga imbimu nanu ambolopo paka topo nimbu kinjimbu kinia ‘Pollo yu amu tokomo.’ sika ningu piliengi liemu, manda, ⸤andi kape ningu onono imbima ambolko paka tolemele yemanga unguma taka leko pilku liku molko ‘Amu tokomele.’ naa nilimili mele⸥ nanga unguma aku siku taka leko pilku molko ‘Amu tokomo.’ naala niengi.
2CO 11:17 Nane ‘Na ye awili peangamo.’ nimbu aku sipu nimbu kinjimbu kinia Ye-Awilimunga kongonomo sendeli yombo sene nilka mele naa nimbú. Amu toli ye sene nilka mele na nanu imbi ambolopo paka topo nimbu kinjimbu.
2CO 11:18 Ma-koleana yombomane ononga imbima ambolko paka tolemele mele ye awisilini aku siku selemelemonga na aku sipu nanga imbimu nanu ambolopo paka topo kape nimbú.
2CO 11:19 Ono ‘amu naa topo pilipu kondoli peli yomboma molemolo.’ ⸤konopu lemele-na-kolo⸥ amu tolemele yema ‘amu we tangi.’ ningu siye kolko taka leko pilku molemele.
2CO 11:20 Ye marene ono ka-mele siku mindili siku nokolemele, molo ononga kongonomo “sendaa.” nilimili, molo ono ningu pangu siku ononga mélema we limili, molo ono peké tondoko kolo tolemele, molo ‘Olio ye peanga awilima molemolo. Ono yombo kirima molemele.’ nilimili, molo ⸤ ‘Olionga unguma paa piliangi. Olio paa lombili wangi.’ ningu tondolo munduku kara pungu⸥ ono laruwa tolemele kinia kepe, ono ⸤Korini yombomane⸥ aku siku selemele yema pali ‘Aku siku sangi.’ ningu siye kolko ‘Ye peangama. Papu selemele.’ ningu ononga unguma taka leko pilku molemele.
2CO 11:21 ⸤Kanu yema⸥ onone selemele mele na ono ⸤Korini yomboma⸥-kinia molorundu kinia aku sipu selka-na-kolo na enge naa perimu-kulu ‘Aku sipu sambo.’ naa nirindu akumu lawa serindu mele kiniá aku sipu sepo kinjerindu mele paa pipili kolopo nimbu para sikiru. Aku-sipa na-kolo ye sene yu molemo mele kinia yu-kinia uluma wendo olemo mele kinia pipili naa kolopa tondolo mundupa nimba para silimú liemu na kepe molio mele kepe na-kinia ulu wendo olemoma kepe pipili naa kolopo tondolo mundupu sumbi sipu nimbu simbula. Kiniá ya nikiru ungumu amu úngu langopo nikiru. ⸤Ye marene onono kape ningu, seko molemele mele yomboma ningu silimili mele nane ono-kinia keru-kuru lipu na nanu kape nimbu sepo molio mele nimbu siembo.⸥
2CO 11:22 Andi ye kanuma Ipuru yemaye? Na Ipuru yemola. Kanu yema Isirele yemaye? Na Isirele yemola. Kanu yema ⸤pulu-pulu anda-kolepa⸥ Eporayamone kalopa liltimu yemaye? Na Eporayamone kalopa liltimu yemola.
2CO 11:23 Kanu yema Karasinga kongonomo sendeli kendemande-yemaye? Ono Karasinga kongonomo sendelemele maniandopa mele; na Karasinga kongonomo paa olandopa sendeli yemo molio. (Ya ⸤na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbu⸥ nikiru mele na konopu naa peli ye se amu topo nikiru.) Na Karasinga kongonomo kála-sepo awili-sepo serindula. Na wale olandopa ka-ulkana perindu. Na wale paa awisili kopene toringi mindili norundu mele kanu yema topo mania munduliu. Wale awisili na pondeanga kolorundu.
2CO 11:24 Juda ye nokólimane na ⸤walte walte ningu ka siku na ‘Olandopa llo sepili.’ ninguli⸥ ka-pultane wane paono tene nani ningu toringi, aku walema lipa sere lepa se-pakara.
2CO 11:25 Wale yopoko ⸤Romo-yemane⸥ na kopene toringi; walte ⸤Juda yombomane⸥ na ‘kolambo.’ ningu kouni toringi; wale yopoko na sipina andorundu kinia topa bultupa kamu kiri lierimu; walte sipi se aku serimu kinia na nomu-kusana sukundu ipulieli tangoli wale talo perindu;
2CO 11:26 ulka senga wale awisili naa pepo, kolea lupa lupamanga awisili pelepo mindi andorundu; andorundu kinia wale marenga pondeanga na nona purundula; wale marenga wa noli yemane na toko mélema wa lingí seringila; wale marenga nanga ⸤Juda⸥ yombomane na tonge seringi; wale marenga Juda yombo talape ultukundu yombomane na tonge seringila; wale marenga taonomanga na tonge seringi; wale marenga na kolea ku lielina andorundu kinia na pondeanga koleana nombá serimu; wale marenga nomu-kusana na nona wangorundula; wale marenga ye marene kolo toko ‘Olio Karasinga yema molemolo.’ ninguli nanga kongonoma pipi sindingí seringila.
2CO 11:27 Kongonoma kála-sepo umbunama membo andopo sepo, kongono serindumunga wale awisili uru naa pepo, wale awisili gele sepa no nonowale sepa sepili molopo, wale awisili kere-langi naa nombo we pepo, wale awisili ali serimu kinia wale-pakoli pakombo se naa lierimu-kulu alini paa kolorundu.
2CO 11:28 Akumu mindi mólo. Umbuna mare pea na-kinia wendo olemo. Akuma i-sipa: Alieli nane Karasinga yombo talapema nokombondo konopu paa awisili kimbu siliumunga na konopuna umbuna awisili pepili molio.
2CO 11:29 ⸤Karasinga⸥ yombo se yu enge nimba molemo mele pora nilimú kinia na kepe ⸤yu-kinia kondo kololiomonga⸥ konopu tondolo pupili naa molio. Mélsene ⸤Karasinga⸥ yombo se kondi tolemo kinia yuni kuru mondolemo mele mundupa kelepa sepa kinjilimú kinia na paa kameléna mindili selemo.
2CO 11:30 Na nanu imbi ambolopo paka naa tombo kinia onone nanga ungumu naa pilku lingí liemu, manda, nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo! Aku-sipa na-kolo ‘Nanga imbimu kape nimbu ambolopo paka tambo!’ nimbuli méle marene na topa mania mundulimú kinia na enge se naa pelemo mele lipa ora silimú kanu mélemanga nanga imbimu ambolopo paka tombo. ⸤ ‘Na enge paa pelemo. Na imbi paa molemo. Na pilipa kondoli paa pelemo.’ nimbu pilipuli nanu kape naa nimbú.⸥
2CO 11:31 Ye-Awili Yesusinga Lapa Pulu Yemo, yunga imbimu alieli ambolopo paka tondomolo kinia paa peanga, yuni ungu ya nikiruma ‘Kolo tokomo.’ manda naa nimbá.
2CO 11:32 Kolea-awili Damasikas ⸤na purundu kinia⸥ ye nokoli kingi Aretasinga kolea nokondorumu ye awilimuni ‘Ami-yemane na ka siengi. Damasikas pala kerepuluna nokoko giliangi.’ nirimu-na nokoko gilieringi.
2CO 11:33 Aku-sipa na-kolo ⸤pala kerepuluna nokoko gilieringimunga⸥ nanga genupili marene na wale-basiketena lakilkuli ka moko toko liku palana ultu mundoringi. Aku seringimunga kanu ye awilimuni na ka simba serimumu ‘Ka naa sipili.’ nimbu kowa purundu.
2CO 12:1 Nane nanu kape nimbu nanga imbimu nanu ambolopo paka tokoro mele mundupu naa kelepo paa ambolopo paka tombola. Aku naa sembó kinia seko kinjilimili nimbu simbú nikiru mele naa pilingí. Aku sembó kinia sika sepo kinjimbu, na nanu imbi ambolopo paka topo kape nimbú ulumuni sika ono kinia na kinia olio naa lipa tapondomba-na-kolo ⸤nanga imbimu ambolopo paka topo nanu kape nimbu ungu se pea niembo⸥. Ye-Awilimuni uru-kaima mele sipa ungu lopi sepa perimu ungu mare na nimba sirimumanga ungu mare ⸤na nanu kape nimbu⸥ niembo.
2CO 12:2 Karasinga ye se kanopo imbi siliu, kanu yemo kalia-ingi tene-po omba pupili u Ye-Awilimuni yu lipa sinjipa memba mulu-kolea awi-suku-singi mulu-kolea senga sukundu memba purumu. Aku yemo kangi pali memba purumu molo minimu mindi memba purumunje, na naa pilielio. Pulu Yemone mindi yuyu pilielemo.
2CO 12:3 Kanu yemo, Pulu Yemone mulu-kolea paa peangana lipa sinjipa memba purumu mele na pilkiru, ⸤aku-na-kolo⸥ akumu kangi pali memba purumu molo minimu mindinje, na naa pilkiru. Pulu Yemone pilielemo. Kanu yemone ungu mare pilierimu kanu unguma ⸤ ‘Yomboma piliangi.’ ninguli⸥ yombomane ningíndu perelemolá. ‘Yombomane naa ningu siengi.’ ningu mi tolemele unguma pilierimu.
2CO 12:5 Ye se aku sipa ulu se serimu ⸤nikiru⸥ yemonga imbimu ambolopo paka tondopo kape nindimbu-na-kolo nanga imbimu ambolopo paka topo kape naa nimbú. ‘Nanga imbimu ambolopo paka tambo.’ nimbuli na tondolo se naa pelemo mele kinia umbuna na-kinia wendo olemo mele kinia mindi nimbu sipu imbi ambolopo paka tombo.
2CO 12:6 Molo nane sika nanu kape nimbu nanga imbi ambolopo paka tolkanje, sika unguma mindi nilkamonga na amu toli ye se naa molka. Aku-sipa na-kolo ⸤Pulu Yemone uru-kumbuni lipa ora sirimu, na mélema kanorundumunga⸥ nanu kape nimbu nanga imbi ambolopo paka tolkanje manda naala selka kene nanga imbimu ambolopo paka naa tombo. ⸤Na-kinia aku sipa uluma wendo orumu mele mindi⸥ yombomane pilkuli nanga imbimu ambolko paka tondoko na liku awi silimolánje manda naa selka. Na we sepo molopo ungu nimbu siliuma mindi pilkuli na molio mele sumbi siku pilingí kinia peanga. ⸤Andi yemane ononga imbima kape ningu ambolko paka tolemele mele paa naa sembó.⸥
2CO 12:7 Pulu Yemone na mulu-koleana memba pumba na méle paa peangama lipa ora sirimu kanorundumunga ⸤na paa kara pulka-na-kolo Pulu Yemone⸥ Na ‘kara naa pambo.’ nimba nanga kangikundu mindili nombo molombo mélse sirimu. Aku mélemo ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga kendemande sene ‘Na mindili nambo.’ nimba alieli mindili silimú. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘ ‘Na nanu ye awilimu molio.’ konopu naa leambo.’ nimbale na-kinia ‘aku sipa umbuna wendo opili.’ nirimu.
2CO 12:8 ‘Ye-Awilimuni na lipa tapondopa umbuna kanumu wendo lindepili.’ nimbu wale yopoko yu tondolo mundupu mawa serindu-na-kolo yuni ⸤umbunamo wendo naa lipa⸥ nando nimbale: “Yombo se tondolo naa pelemo kinia nanga tondolomone yu enge paa olandopa pelemomonga nane nu we kondo kololio ulumuni nu manda moloni.” nirimu. ⸤Yuni aku sipa nirimu⸥munga na tondolo naa peli yemo moliomonga na nanga imbimu ambolopo paka tombondo konopu siliu. ⸤Tondolo naa pepili moliomonga Karasinga tondolomo na-kinia pepa na nokolemo-na pilipuli aku sipu selio.⸥
2CO 12:10 Na Karasinga kongonomo sendeliomonga kuru tolemo molo kangi pange-mange selemo molo konopu enge naa pelemo kinia kepe, na seko kinjiku ungu-taka tondoko seko pipili kondolemele kinia kepe, na-kinia umbuna awisili wendo olemomonga mindili nolio kinia kepe, yombomane na konopu kiri panjikuli ‘Na umbunama wendo opili.’ ningu na seko kinjiku mindili silimili kinia kepe, na konopuna umbunama sepa peanga naa pepili molio kinia kepe, aku sipa umbunama wendo-wendo olemo kinia na tondolo se naa pelemo kinia, ⸤Karasinga tondolomo na-kinia pepa na nokolemo⸥monga tondolo pupili moliomonga konopu peanga lepo ‘Kanu uluma wendo opili.’ nimbu molio.
2CO 12:11 ⸤ ‘Nanga imbimu ola molopili.’ nimbu nanu kape nimbu kanu ungu nikirumu⸥ manda naa sepili, nimbu kinjipu amu tokoro-na-kolo onone ‘Na sambo.’ ningu ulku tokomele-na aku sekero. ⸤Andi yemane na ningu kinjeringi kinia ono piliangi ono Korini yombomane⸥ na ‘ye peangamo.’ ningu kape nindilimolánje papu. Aku-sipa na-kolo kape naa ninderingimunga na nanu kape nimbu imbi ambolopo paka tombo. Na sika imbi naa molemo yemo-na-kolo andi yema “Olio Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye peanga awili olandopama molemolo.” nilimili yemanga na ye mania se naa molio, akumunga onone na aku siku kape nindilimolá.
2CO 12:12 Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane selemele mele ‘na ono-kinia molopole ⸤ ‘Na aku sili ye se molemo.’ ningu kanangi.’ nimbu⸥ yuni lipa mundorumu yemane selemele mele nane aku sipu ulu mare serindu. Na mindili nombo kongono paa lakopo serindu umbunama ‘We meambo.’ nimbu siye naa kolopo tondolo mundupu molopole, Pulu Yemone mindi manda ulu-tondoloma selemo mele ulu-tondolo awisili lupa-lupama sepo, yomboma kanokole paa mini-wale mundulimili ulu-tondoloma serindu kanumu.
2CO 12:13 Nane Karasinga yombo talape mare kinia serindu mele olandopa, ono Korini Karasinga yombo talapemo kinia serindu mele maniandopaye? Ulu selu mindi yombo talape lupama-kinia serindu, ono Korini yombo talapemo-kinia naa serindu, akumu kongono senderindumunga ono umbuna sipu ⸤ “Méle kalaa.” naa nirindu.⸥ Ono umbuna aku sipu naa sirindumu lawa serindu-na-kolo lawa serindumunga na-kinia konopu kiri naa panjiku, siye kolangi.
2CO 12:14 Kiniá na ono molemelena wale yopoko-sipu ombó sekero-na-kolo ombole ono umbuna se si⸤pu “Mélema siee.” ni⸥mbúndu naa ombó. Na ononga mélema yakala kolopo limbundu naa ombó. Na ono konopu mondopo kanombondo ombó. Bolangomane anupili lapali pe liku tapondongendo mélema naa taltondolemele; anupili lapalini bolangoma liku tapondongendo mélema taltondolemele kanumu.
2CO 12:15 Aku sipu, nane ‘Ono lipu tapondambo.’ nimbu konopu sipu nanga mélema ono simbú, na nanu kepe ono simbú. Nane ono konopu awili-sepo mondoliomonga onone na laye-kolte seko konopu mondonge kinia peangaye?
2CO 12:16 Akumu sikanje na-kolo nane ono umbuna se naa sirindu. Aku-na-kolo ⸤ononga ye marene ‘Pollone olio⸥ umbuna we sikimu. Yu ⸤méle naa kalolemolomonga⸥ kou-mone wa limbando nimba pangu sikimu. ⸤Yomboma lipa tapondombando “Siee.” naa nikimu.⸥’ nilimili. ‘Kondi toli ulu-pulumu Pollo-kinia pelemo.’ nilimili.
2CO 12:17 Akumu nambi semu-na nilimiliye? Nane ye mare ono molemelena “Paa.” nimbu lipu mundorundu kanumu “Ononga mélema wa lindangi paa.” nimbu lipu mundorunduye?
2CO 12:18 Nane u Taitasi “Ono molemelena paa pu!” nimbu tondolo mundupu lipu mundorundu kinia olionga genu se “Taitasi kinia kopu seko pale.” nimbu lipu mundorundula kanumu. Pe Taitasi ono moloringina ombale ono nimba pangu sipa mélema wa liltimuye? Taitasi kinia oltonga konopu selu-sipa pepili kongono naa selemboloye? Oltone ulu selemboloma selu-sipu naa selemboloye?
2CO 12:19 I pepá topo sikirumu ‘ ‘ ‘Yuni selemo mele sumbi sipa selemo.’ ningu piliangi.’ nimba topa sikimu.’ ningu pilielemeleye? ⸤Paa mólo!⸥ Pulu Yemo pilipa molopili i nikiru: ‘Karasini “Ni.” nilimú mele niliu. Nanga yombo konopu mondolio yomboma, nane ulu selioma pali ono lipu tapondopo konopu tondolo pupili molonge uluma mindi selio.’ nikiru. ⸤Akumu kolo naa tokoro, Pulu Yemone pilielemo.⸥
2CO 12:20 Na ono molemelena ombo kanombondo laye-kolte mini-wale pukumu. ‘Na ono molemelena ombó kinia ono ‘Olio molopo kondomolomonga kanopa peanga piliepili.’ konopu lemele mele yombo se naa kanombo.’ nimbu pilieliomonga aku sipa mini-wale pukumu. ‘Onone ‘na ye peangamo’ konopu leko ‘Na kanamili.’ ningu pilielemele mele ombó kinia na kanokole ‘Yu aku sipa naa molemo.’ ningu kanonge kinia manda naa sembá.’ nimbu pilieliola. ‘Ombo kanombo kinia ono nambolka uluma seko molongenje.’ nimbu pilieliomonga mini-wale pukumu. ‘Ono angelema ningu, ⸤seko kondoko méle peangama taltolemele⸥ yomboma kinia konopu kiri panjiku, popenge seko mumindili kolko, yomboma kondo kolko liku naa tapondoko ono onono yu-mele-mele nokoko, yombomanga ungu-bulkundu nindiku, andoko kolo toko yomboma semane toko siku, kála seko, anju yando unguma naa pilku konopu selumu naa pepili uluma yu-mele-mele seko sembambu siku, ulu-kiri aku sipama seko paa molko kinjingí kinia kanombonje.’ nimbu pilieliomonga na mini-wale pukumu.
2CO 12:21 ⸤Ono molemelena ombo kanombomonga ungu se pea pelemóla.⸥ ‘Ono molemelena kelepo ombó kinia ono kanoko molangi nanga Pulu Yemone na sepa pipili kondomba. U ulu-pulu-kiri seringi yombomane seko kinjeringi mele kanoko kiri naa pilku konopu topele naa toringi liemu ulu aku sipa mele se na-kinia wendo ombá. Amboma kinia yema kinia wapora toringi uluma kinia, ye naa pungu ambo naa lili yomboma ulu-kirinale seringi uluma kinia, aku siku ulu-kirima mindi sengendo yakala kolko konopu kimbu siku andoko seringi uluma kinia, aku siku seko kinjeringi ulu kanuma kanoko kiri pilku konopu topele naa toringinje. U seringi mele we seko molemelenje.’ nimbu pilipu na mini-wale mundupu molio. Sika aku siku seko molangi ondu liemu kanopole na ono-kinia konopu umbuna sepili kola sembó.
2CO 13:1 Kiniá na wale yopoko-sipu ono molemelena ombó sekero. ⸤Ombo sembomonga ungu se Pulu Yemonga bokuna nilimú mele i-sipa:⸥ ‘Yomboma pilku molangi yombo sene yombo se ungu se sepa kinjerimu mele nimba simba kinia yombo kanumuni sepa kinjimba mele yombo talone molo yopokone kanokole yu sembá mele manda ningu singí kinia mindi ungumu pilku ‘Yombomone sika sepa kinjerimu.’ ningu piliangi. ⸤Yombo selumuni mindi nimba simba kinia naa piliangi.⸥’ ⸤nimba molemo⸥ kanumu.
2CO 13:2 ‘Karasini nanga kerena ungumu nimba silimú molo mólonje?’ ningu pilku “Liku ora si.” nilimilimunga nane u wale talo-sipu ono kinia ombo molopole liepi-liepi topo “Sembó.” nirindu mele kiniá kelepo aulka suluna molopole liepi-liepi topo nikirula: U ulu-pulu-kiri seringi yomboma kinia, we-yombo lupama⸤ne pe kiniá kepe ulu-pulu-kiri selemele yomboma⸥ kinia kepe, se mundupu naa kelepo ⸤ ‘Ono pali mindili nangi.’ nimbú.⸥ “⸤Ulu-pulu-kiri selemele yomboma kinia⸥ sembó.” nikiru mele sembó kinia kanoko pilkuli ‘Karasi yuni enge pepili ono nanga kerena mane simba.’ ningu kanonge. ‘⸤Seko kinjilimilimunga⸥ mane simbando enge naa pepili mane naa simba.’ ningu kanonge.
2CO 13:4 Sika u yu enge se naa perimu kinia unju-perana uku toko panjeringi kolorumu-na-kolo Pulu Yemonga engemone yu konde molemo. Na yu-kinia kopu sepo molembolomonga yu u enge se naa pepili molorumu mele na enge se naa pepili moliola, na-kolo na ono molemelena ombó kinia Karasi pea kopu sepo molombolomonga Pulu Yemonga tondolomo na-kinia pepili ono tondolo mundupu mane simbú.
2CO 13:5 Ono yu-mele-mele onono ononga konopuma apuruku pilkuli, ‘Olio ⸤ ‘Karasi sika. Yunga ungumu sika.’ ⸥ nimbu kuru mondopo molemolonje. Molo mólonje.’ ningu piliangi. Onono yu-mele-mele paa mimi siku piliangi. ‘ ‘Karasi Yesusi ononga konopumanga molemo.’ ningu pilielemele.’ konopu lekero. Molo aku siku manda manjiku pilkuli ‘ ‘Sika.’ nimbu kuru naa mondopo molemolo.’ ningu piliengiye?
2CO 13:6 ⸤Se i-sipu konopu lekerola⸥ ‘Na ⸤kongono selio mele⸥ mimi siku kanoko pilku apurukuli ‘Na sika Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molio.’ ningu kanangi.’ konopu lekero.
2CO 13:7 Na Pulu Yemo kinia ungu nimbuli, ‘Onone ungu se seko naa kinjangi liku tapondou.’ nimbu mawa selio. ‘ ‘Na Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se molemo.’ ningu kanangi.’ nimbu aku sipu yu mawa naa selio. Akumu unguri molo. ‘Onone na kongono selio mele kanoko apurukuli ‘Yu kolo toli yemo.’ níngi liemu mandala na-kolo onone ulu sumbi nilima mindi seko molangi.’ konopu lekero. ⸤ ‘Aku seko molonge kinia paa peanga.’ konopu lekero.⸥
2CO 13:8 Nane ungu-sikamo topo mania mundumbu aulka se naa lemó. Ungu-sikamo alieli lepa mindi pumbá uluma mindi ⸤lipu tapondopo⸥ sembó.
2CO 13:9 Ono enge pepili molemelemonga na ‘ono mindili nangi.’ nimbu tondolo mundupu mane simbú enge se naa pelemo kinia konopu sipu molio. Akumunga, ‘Pulu Yemone ono Karasinga yomboma olandopa olandopa sumbi siku molko kamu sumbi siku molonge tondolomo ono sipili.’ nimbu yu aku sipula mawa sendepo molio.
2CO 13:10 ‘Ye-Awilimuni ‘Na yunga kongonomo sendani.’ nimba ono tondolo munduku molonge nambamo na sirimu aku nambamone ono molemelena ombole nane ono tondolo mundupu mane naa siembo.’ nimbu na kolea suluna molopole i pepámo ono topo sipu ⸤ ‘olandopa olandopa sumbi siku molangi⸥.’ nikiru. Ye-Awilimuni ‘Ono molko kinjingí kongonomo sani.’ nimba na nambamo naa sirimu kanumu.
2CO 13:11 Manda, nanga ango-keme, pepá manda tambo kene “Ono molaa.” nikiru. Ono ‘olandopa olandopa yombo sumbi nilima molamili.’ ningu aku siku molonge uluma tondolo munduku seko, nane ono “Sangi.” nikiru mele pilku liku seko, konopu seluna pupili manda selu siku molko, taka leko kopu seko molangi. ⸤Aku siku seko molonge⸥ kinia Pulu Yemone ono konopu mondopa, “Ono konopu seluna pumba pe nipili taka leko molangi.” nilimú yemo ono-kinia molomba.
2CO 13:12 Pulu Yemonga yombo kake selima molemelema ‘Genupili.’ ningu ono onono anju yando kangulku kondo kolko “Manda molemeleye?” niengi.
2CO 13:13 Pulu Yemonga yombo kake seli ya molemelemane pali “Ono manda molemeleye?” nikimili.
2CO 13:14 Ye-Awili Yesusi Karasini ono pali we kondo kolopa molopili molko, Pulu Yemone ono pali konopu mondopa molopili molko, Mini Kake Sélimu ono-kinia pali kopu sepa molopili molangi. (Aku sipa sepili.) ⸤Aku pea nikiru.⸥
GAL 1:1 Na Pollo, Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye se. ⸤Mana-⸥yombomane ‘Aku kongonomo se-pu.’ ningu na ningu naa taltoringi. ⸤Mana-⸥ye sene “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa naala mundorumu. Yesusi Karasi kinia Karasi kolorumu kinia topa makisinderimu Lapa Pulu Yemo-tolone mindi na “Olonga kongonomo sende-pu.” ningu liku mundoringili.
GAL 1:2 Nane ono Karasinga yombo talapemo kolea Gallesia ⸤poropinji⸥ taonomanga maku toko molemele yomboma i pepámo topo sikiru. ⸤Na kinia pea kongonomo kopu sepo selemolo⸥ genupili pea molopole i pepámo topo sikiru.
GAL 1:3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
GAL 1:4 Kanu Ye-Awili Yesusi Karasi yuni yuyu ‘Olio lipu tapondambo. Olionga ulu-pulu-kirima mania pupili. Olio, mana-yomboma ulu-pulu-kirimanga sukundu naa molangi lipu tapondopo wendo liembo kene ononga nimbu kolondambo.’ nimba kolondorumu yemo. Aku serimumu Lapa Pulu Yemone ‘Sani.’ nirimu mele pilipa lipa sembando aku serimu.
GAL 1:5 Kanu Lapa Pulu Yemonga imbimu kamu alieli-alieli ola molopa mindi pulimú. Aku sipa sika sepili.
GAL 1:6 Karasini ono we kondo kolopale ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone “Ono nanga yomboma molangi waa.” nirimu mele ono pilku liltingi mele nondoko konopu topele toko, ⸤ye marene⸥ “Semane peangamo topo sikimulu mele piliangi.” nilimili semane se lupa pilku molemelemonga na ono-kinia konopu kiri panjipu konopu awisili kimbu sipu molio.
GAL 1:7 Aku-sipa na-kolo kanu semanemo sika semane peangamo mólo. ⸤Semane peanga se lupa paa naa pelemo!⸥ Ye marene ono seko sembambu siku “Karasinga semane peangamo topo sikimulu.” ningu ungu mare lupa topele-mapele toko Karasinga semane peangamo seko kinjingí sekemele.
GAL 1:8 Aku-sipa na-kolo olione kepe, mulu-koleana molemo angello sene kepe, semane peanga se lupa topo sipu, olione ono u-pulu-pulu topo sirimulu semane peangamo mindi naa tomulu liemu ⸤aku sipa kolo tomba yemo⸥ Pulu Yemone ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimba ⸤kolea-kirina lipa⸥ mundopili.
GAL 1:9 U nane ya nindu mele kiniá kelepo nikiru: U semane peangamo ‘Sika.’ ningu pilku liltingi kanumu yombo sene naa topa sipa, “Semane peangamo tokoro.” nimba semane se lupa topa simu liemu ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu alieli mindili nomba molopili.’ nimba ⸤kolea-kirina lipa⸥ mundopili.
GAL 1:10 Kiniá nane ya ungu nikirumu ‘Yombomane na kape ningu ‘ye peangamo.’ niengi.’ nimbu nikiru molo ‘Pulu Yemone na kape nimba ‘ye peangamo.’ nipili.’ nimbu nikiruye? Molo ‘Yombomane pilkuli konopu siengi.’ nimbu semane peangamo topo siliuye? Nane ‘Yomboma konopu siengi.’ nimbu unguma selkanje na Karasinga kongono sendeli kendemande ye se naa molka.
GAL 1:11 Nanga ⸤Karasi pilieli⸥ genupilima, nane semane peanga ono topo sirindu kanumu ⸤mana-⸥yombo sene konopumuni pilipale na nimba sirimu semane se mólo. ‘Akumu paa piliangi.’ nimbu nikiru.
GAL 1:12 Kanu semane peangamo ⸤mana-⸥yombo sene na topa sirimu-na pilipu lipu andopo naa topo sirindu. Kanu semanemo yombo sene na mane naa sirimula. Paa mólo. Yesusi Karasini ‘Kanu semanemo Pollo piliepili.’ nimba na semane peanga akumu lipa ora sirimu-na pilipu liltindu.
GAL 1:13 ⸤Na u ‘Karasinga semanemo ungu sika se paa mólo.’ nimbu pilipu paa konopu lupa pepili molorundumunga Karasini yuyu na naa lipa ora silkanje paa pilipu naa lilka.⸥ Na u molorundu mele ono semanemo pilieringi. Na u Juda yombomanga ungu-manema paa pilipu sepo molopo, ono Pulu Yemo kape ningu popo toringi mele nane aku sipu sepo molopole, Karasinga yombo Pulu Yemonga talapena moloringima paa tondolo mundupu mindili lipu sipu, ‘Yomboma pali Karasinga ungumu kamu munduku keleangi. Yunga talapemo kamu pora nimba mania pupili.’ nimbu aku serindu.
GAL 1:14 Na-kinia selu-wele meringi Juda yemanga awisili topo akilendepo, nane Juda yombomanga ulu-puluma paa olandopa pilipu sepo molopo, olionga anda-kolepalimanga ungu-manema paa tondolo mundupu pilipu lipu, ‘Yomboma pilku liku seko molko, kanu ungu-manema paa munduku naa keleangi.’ nimbu ungu-manema paa mimi sipu nokorundu.
GAL 1:15 Aku-sipa na-kolo na u naa meangi Pulu Yemone na we kondo kolopa ⸤‘yunga yemo molambo.’ nimba,⸥ nimba taltorumu, kanu Pulu Yemone yuyu sembá mele konopumuni pilipale
GAL 1:16 ‘Nane yunga Malo kanopo imbi siembo.’ nimba lipa ora sirimu. ‘Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelena na andopo yunga semane peangamo topo siembo.’ nimba yunga Malo na lipa ora sirimu. ⸤Konopu topele topo Karasinga ye se molopole⸥ nane ⸤mana-⸥yombo sendo “Na nambi sembonje? Semane peangamo piliambo na toko si.” naa nirindu.
GAL 1:17 Na u aku sipu naa molambo Yesusini u kumbi lepa “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kolea-awili Jerusalleme moloringina naala purundu. ⸤‘Pulu Yemone na mane sipili.’ nimbu⸥ sumbi sipu kolea Arepia pumbu akuna wale mare molorundu. Pe kelepo kolea-awili Damasikasindu yando ⸤ombo ungu-mane sipu⸥ molorundu.
GAL 1:18 Kanu-kinia ⸤Pulu Yemone yunga Malo na u lipa ora sipili pe⸥ kalia-ingi yopoko omba purumu kinia ‘Na Pita kanopo imbi siembo.’ nimbu Jerusalleme pumbu, yu kinia pea koro talo molorundu.
GAL 1:19 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemanga se pea naa kanorundu. Ye-Awilimunga genu Jemisi mindi kanorundu.
GAL 1:20 Nane i semane pepána topo sikirumu kolo naa tokoro. Pulu Yemo kanopa molopili mi lepo ono nimbu sikiru akumu paa sika nimbu sikiru.
GAL 1:21 Pe na kolea Siria kinia Sillisia poropinjitolonga andorundu.
GAL 1:22 Kolea Judia disiriki sukundu kolea wemanga Karasinga yombo talapemane na naa kanoringi.
GAL 1:23 Serindu mele semanemo mindi u pilieringi. Akumu i-sipa: “Olio ⸤Karasinga yomboma⸥ andopa mindili lipa sirimu ye kanumuni semane peangamo u ‘Kamu mania pupili.’ nirimu semane peanga kanumu kiniá yuni andopa topa silimú.” ningu yombomane semane toko siringimu mindi pilieringi.
GAL 1:24 Pe Pulu Yemone na-kinia serimu mele pilkuli Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
GAL 2:1 Pe kalia-ingi tene-po omba purumu kinia na kelepo ⸤wale talo-sipu⸥ Jerusalleme purundu. Banapas kinia pea purumbulu. Taitasi nane lipu merindu, pea purumulula.
GAL 2:2 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasinga yombo Jerusalleme moloringima nokoringi yemane nando “Ou.” niringi-kulu pilipu naa purundu. Pulu Yemone ‘Na pambo.’ nimba⸥ lipa ora sirimu-na purundu. Pumbuli nane Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringi koleamanga andopo semane peanga topo sirindumu nimbu sirindu. Aku-na-kolo ‘Nane andopo yomboma lipa tapondoli kongonomo selio mele kinia, u kongono serindu mele kinia, kamu mania naa pupili.’ nimbu Karasinga yombo talapemo nokoringi yema kanopo imbi sipu, we-yomboma naa molangi kanu yema onono senga molangi semane peanga andopo topo sirindumu nimbu sirindu.
GAL 2:3 ⸤Sika Karasinga Juda ye marene pilkuli, “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemanga yema Karasinga yema kamu molongendo ononga kangi se kopisangi.” niringi⸥-na-kolo Taitasi na-kinia molorumbulu yemo yu sika Giriki yemo-na-kolo kanu ye awilimane “Yunga kangi se kopisindamili.” ningu ta naa niringi.
GAL 2:4 ⸤Kangi kopiseli ungu se wendo naa olka-na-kolo⸥ ye kolo toli mare onone oliondo ‘Ononga genupilima.’ ningu Karasinga talapena kiyongo ningu oringi. ‘Olio Karasi Yesusinga yomboma molemolomonga Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa nokolemo. Kanuma naa pilipu lipu ka-ulkana mele naa molopo we molomolo kinia manda.’ nimbu molorumulu mele kanu kolo toli yemane ‘Kanamili.’ ningu oringi. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma pilku limili yombomane mindi Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo mele piliangi.’ ningu ⸤kanu kolo toli yema Karasinga yombo talapena⸥ oringi, na-kolo ‘Aku seringimunga ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ka sipili, molko kinjangi.’ ningu oringi.’ konopu lekero.
GAL 2:5 ⸤‘Yombo-lupamanga yemanga kangi se kopisangi.’ sika niringi⸥-na-kolo ononga niringi ungumu paa naa pilipu liltimulu. ⸤‘Mosisini u ungu-mane sirimumane kanga-kolte kepe olio Karasinga yomboma naa nokolemo⸥. Semane peangamo mindi ungu sikamo, akumuni mindi ono nokopili, akumu mindi ono-kinia pepili.’ nimbu “Paa mólo!” nirindu.
GAL 2:6 ⸤Jerusalleme Karasinga yombomane⸥ “Olionga ye awilima” niringi kanu yema ‘Ono sika imbi molemo molo naa molemonje, akumu unguri mólo.’ konopu lekero. Pulu Yemone kangikundu kanopa ‘Yombo-kamakoma’ nimba ‘imbi naa mololima’ nimba yomboma apurupa naa kanolemo. Kanu yemane na ungu nimbu siliumunga ungu lipa tapondomba ungu se lupa naa niringi.
GAL 2:7 Paa mólo! Pulu Yemone Pitando “Juda yomboma semane peangamo pungu toko si.” nirimu mele aku sipala nando “Semane peangamo Juda yomboma naa molemele yombo-lupama pungu toko si.” nirimu mele kanokole ⸤“I-siku ni. I-siku naa ni.” ningu ungu se olandopa naa niringi.⸥
GAL 2:8 Yesusini Pitando “Juda yomboma molongena nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu kinia Pulu Yemone yu tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo senderimu kanu mele Yesusini nando “Juda yomboma naa molemele yombo-lupama molongena nanga kongonomo sende-pu.” nirimu kinia Pulu Yemone na tondolo sipa lipa tapondopa molopili kanu kongonomo andopo serindu mele kanokole,
GAL 2:9 Jemisi keme, Pita keme, Jono keme, ⸤Jerusalleme⸥ yombomane “Onone olio nokolemele ye awilima.” niringi kanu yemane Pulu Yemone na i kongonomo paa sirimu mele kanokole, ⸤‘Sika kongono selu-sipu selemolo lémo.’ ningu⸥ Banapas kinia olto ‘Ononga kandi genutolo mele molangili.’ ningu ki liltingi. Ono kinia olto kinia olione ungu se nimbu panjipuli, “Banapas kinia oltone yombo-lupama lipu tapondopo Pulu Yemonga kongonomo sambili. Onone Juda yomboma liku tapondoko Pulu Yemonga kongonomo sangi.” nirimulu.
GAL 2:10 Ungu selu mindi “Tondolo munduku sangili.” niringi. “Karasinga yombo ⸤Jerusalleme⸥ talapena sukundu yombo koropa pupili molemelema liku tapondangili.” niringi. Kanu kongonomo na koronga-u sembondo konopu sirindu yandopa kiniá kepe tondolo mundupu kanu kongonomo selio.
GAL 2:11 ⸤Jerusalleme ye awilimane nando “Seleno mele papu seleno. We seko molani.” niringi⸥-na-kolo pe ⸤na⸥ kolea-awili Andiyoko ⸤pumbu molambo⸥ Pita orumu kinia yuni ulu se serimumu paa sepa kinjerimumunga ⸤kanopole⸥ yu molorumuna pumbu, sepa kinjerimu mele sumbi sipu nimbu para sipu iri torundu.
GAL 2:12 Jemisini ⸤“Andiyoko paa.” nimba⸥ lipa mundorumu yema u naa wangi Pita Juda yomboma naa molemele yombo-lupama kinia pea andoko kopu seko kere-langi noringi. Aku-sipa na-kolo pe Jemisini lipa mundorumu ye kanuma oringi kinia ‘Ye-lupa Karasinga ye molemelema kangi se kopisangi.’ niringi yema pipili kolopa, ‘Sekero mele naa kanangi.’ nimba ⸤Pita⸥ yombo-lupama kinia andopa kere-langi norumu mele mundupa kelepa yuyu molorumu.
GAL 2:13 Kanu-kinia Pitane ‘Manda sembó.’ nimba konopumuni pilipale kanu yema naa ongo molangi serimu mele pe oringi kinia mundupa kelepa ‘Okomele yema kinia konopu seluna pupili molemolo.’ nimba topele-mapele topa ulu kolo toli se serimu mele ⸤Andiyoko⸥ Juda yombo ⸤Karasinga yombo moloringima⸥ kanokole ono kepe Pitane topele-mapele topa kolo toli ulumu serimu mele aku siku manda manjiku seringila. Pe onone topele-mapele toko kolo toli ulumu seringi mele Banapasini kanopale ‘U lawa sendu lepomo. Ono sekemele mele seko kondokomele. Na aku sipu sambo.’ nimba yuni kepe aku sipa lawa serimu.
GAL 2:14 Kanu-kinia onone semane peangamonga ungu sikamone ‘Sangi.’ nilimú mele sumbi siku naa seko lawa seringi mele kanopole, ono pali kanoko pilku molangi nane Pitando nimbuli: “Nu Juda ye se na-kolo Juda yombomane ⸤kere-langi nongendo ungu-manema pilkuli⸥ selemele mele naa seko, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemane selemele mele seleno, akumunga nuni yombo-lupamando “Juda yombomane ⸤ungu-manema⸥ pilku selemele mele aku siku manda manjiku sangi.” ningu nambi semu-na mane silinuye?” ⸤nirindu.⸥
GAL 2:15 “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelemando Juda yombomane ‘ulu-pulu-kiri seli yomboma.’ nilimili kanu yomboma olio Juda yomboma mólo; Juda yombomane olio meringimunga olio Juda yomboma molemolo kanuma ⸤Karasinga yomboma molopole ungu talo pilielemolo mele i-sipa: Se:⸥
GAL 2:16 ‘Mosisini ungu-mane sirimuma yombomane mimi siku pilku liku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba naa kanolemo.’ nimbu pilielemolo. ⸤Se:⸥ ‘Yombomane ‘Yesusi Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi aku siku selemelemonga Pulu Yemone ono kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanolemo.’ nimbu pilielemolola. Aku ungutolo pilipuli ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio ⸤Juda yomboma⸥ kepe manda naa lipa tapondomba.’ nimbu pilipuli, ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ nimbu ‘Yesusi Karasi ⸤molopa serimu mele⸥ sika.’ nimbu kuru mondorumulu. ‘Mosisini ungu-mane sirimuma mimi siku pilku liku selemele yombomanga paa selu kepe aku sipa sembamonga Pulu Yemone yu kanopale yunga ulu-pulu-kirima siye naa kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yombomo’ paa naa nimba kanomba.’ nimbu pilipuli ‘Yesusi Karasi yu-mambele Pulu Yemone olio-kinia aku sipa sembá aulkamo.’ nimbu kuru mondolemolo.
GAL 2:17 “Aku liemu, olio Juda yombo marene ‘ ‘Pulu Yemone olio kanopa olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ kene ‘Yesusi Karasi manjipa manda sendemba.’ nimbu kuru mondamili.’ nilimulu kanu ulumuni olio i-sipa mele lipa ora silimú: ⸤Olione “Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema ulu-pulu-kiri seli yomboma molemele.” nilimulu mele⸥ olio kepe ⸤‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio manda naa lipa tapondolemo. Karasini mindi olio manda lipa tapondomba.’ nimbu pilipu Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelielemolomonga aku sipa⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele lipa ora silimú, mona lemó. Aku liemu olio ⸤Juda yomboma⸥ ulu-pulu-kiri seli yomboma molemolo mele aku sipa lipa ora silimú mona lemómonga ‘Karasini “Ulu-pulu-kirima sangi.” nilimú lepomo.’ nimbu pilielemolo kinia peangaye? Paa mólo! ⸤Karasini aku sipa paa naa nilimú.⸥
GAL 2:18 Nane u pilipuli, ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na naa lipa tapondopa, Pulu Yemone ‘na “mindili nopili.” nimbá ulu-pulu-kiri se naa peli yombo sumbi nili se molemo kanokoro.’ nimbá ulu se manda naa sembá.’ nimbu kuru mondopo Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelierindu akumu pe kelepo ‘Mosisini ungu-mane sirimumane na manda lipa tapondopa Pulu Yemone na ‘yombo sumbi nili se.’ nimbá ulu-pulumu pelemo.’ nimbu kelepo Mosisini ungu-mane sirimuma ambolopo pilipu lipu selkanje aku selka ulumuni ‘Na Mosisini ungu-mane sirimuma u mundupu kelierindu kinia sepo kinjerindu.’ nimba lipa ora silka.
GAL 2:19 ⸤Aku nikirumunga ungu-pulu se i-sipala:⸥ ⸤Yombo se kololemo kinia yu nokolemo ulu-puluma mundupa kelielemo, kanu ulu-pulumane yu kololemomonga kelepa naa nokolemo aku sipa mele⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane na nokorumu kinia mimi sipu pilipu lipu naa serindumunga ungu-mane kanumane Pulu Yemone na ‘ulu-pulu-kiri naa peli ye sumbi nílimu’ nimba kanombamonga ulu-pulumu na manda naa sirimumunga kanu ungu-manema na mundupu kelepo kanu ungu-manema kinia ye kololimu mele molorundu. Pe kiniá kanu ungu-manema kinia kololi yemo moliomonga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma sembondo konde molio.
GAL 2:20 Karasi unju-perana ⸤uku toko panjeringi kolorumu kinia⸥ na kinia pea uku toko panjeringi kolorumbulu. Akumunga, kiniá na nanu we konde naa molio. Karasi na-kinia kopu sepa molemomonga yunga konde mololi ulumu na-kinia pelemo. Akumunga, kangikundu uluma sepo molio mele ‘Pulu Yemonga Malo yu sika.’ nimbu kuru mondopole aku sipu kangikundu unguma sepo molio. ‘Pulu Yemonga Malo’ nikiru yemo yu na konopu mondopa nanga nimba kolali sepa kolondorumu yemo.
GAL 2:21 ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumu unguri mólo.’ naa nimbu, mundupu naa kelielio. Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanomba ulu-pulumu manda silkanje Karasi we kolka. Yu kolorumu ulumuni unguri naa selka.” ⸤nimbu Pitando nirindu.⸥
GAL 3:1 Ono ⸤Karasinga yombo⸥ Gallesia molemele amu tolima, nane u Yesusi Karasi unju-perana uku toko panjeringi kolorumu mele nimbu sirindu kinia ono paa pilieringi yomboma, ono yombo nawene konopuma sepa sembambu sipa peke tondorumuye?
GAL 3:2 Nane ono ungu paa selumu mangilipu piliambo: Mini Kake Sélimu ⸤aulka nambolkarenga⸥ liltingiye? ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku sengena panjiku seringimunga Mini Kake Sélimu liltingi, molo ⸤semane peanga topo sirindumu⸥ pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga liltingiye?
GAL 3:3 Ono ⸤nambolka unguri pilkuli⸥ aku siku amu tolemeleye? U-pulu-pulu ⸤‘Karasinga yomboma molamili. Pulu Yemone olio kanopa peanga piliepili.’⸥ ninguli Mini Kake Sélimu liltingi kanumu, pe kiniá ⸤konopu topele toko⸥ onono ononga engemane ‘⸤Mosisini ungu-mane sirimuma pilipu lipu sepole⸥ aku sipu molamili.’ ningu pilielemeleye?
GAL 3:4 ⸤‘Karasi sika.’ ningu kuru mondoringi kinia⸥ ulu ⸤peanga aku sipa⸥ mare ono-kinia wendo orumu akuma we wendo orumuye? ‘Uluma we wendo orumu. ⸤Wendo orumu kinia ‘Mosisini ungu-mane sirimumane olio naa lipa tapondolemo.’ ningu naa piliengi⸥ liemu paa kiri.’ konopu lekero.
GAL 3:5 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku selemelemonga Pulu Yemone yunga Minimu ono sipa, ono molemelena ulu-tondoloma selemonje, molo ⸤semane peangamo⸥ pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga aku selemoye?
GAL 3:6 Eporayamondo ⸤Pulu Yemonga bokuna nimba molemo mele⸥ pilku piliaa: “Pulu Yemone yu-kinia “Sembó.” nirimu mele Eporayamone ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondorumumunga kanopale Pulu Yemone “Yu ye sumbi nílimu.” nimba kanorumu.” nimba molemo.
GAL 3:7 Akumunga, ‘⸤‘Semane peangamo sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma Eporayamonga bolangoma molemele.’ ningu piliaa.
GAL 3:8 Pe wendo ombá mele Pulu Yemonga bokuna u molorumu. Pe Juda yombo naa molko yombo-lupamane ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga Pulu Yemone ono kanopale ‘Ononga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele yomboma.’ nimbu kanombo.’ nimbá mele Pulu Yemone u Eporayamondo semane peangamo pemba mele topa sipa nimbale: ‘ “Nuni kalko lini ye sene sembamonga mana-yomboma pali molko kondonge.” nirimu.’ nimba molemo.
GAL 3:9 ⸤Pulu Yemone aku sipa Eporayamondo nimba panjerimu⸥munga yuni ⸤‘Pulu Yemo sika.’ nimba⸥ kuru mondorumu ye Eporayamo sewi anjipa sepa kondorumu kinia yandopa yandopa ⸤‘Pulu Yemo sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma kepe Eporayamo kinia pea sewi anjipa sepa kondolemóla.
GAL 3:10 ‘⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilipu lipu sengena panjipu semolo kinia ⸤Pulu Yemone olio ‘ulu-pulu-kiri naa peli yombo sumbi nilima’ nimba kanomba.’⸥ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone ‘Molko kinjangi.’ nimbá. Pulu Yemone aku nimbámonga ungu se pilipuli aku nikiru akumu Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumu i-sipa: ‘Ungu-manema molemo boku ⸤Mosisini torumu⸥munga ungu-mane paa pali alieli pilku liku sengena panjiku naa senge yomboma Pulu Yemone ‘Molko kinjangi.’ nimbá.’ nimba molemo kanumu.
GAL 3:11 ⸤Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥ ‘⸤Pulu Yemo ‘sika.’ ningu⸥ kuru mondonge yomboma mindi Pulu Yemone kanopa ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanomba yombo kanuma mindi konde molko kondoko mindi pungí.’ nimba molemo mele pilipuli ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku senge yomboma Pulu Yemone kanopa ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanomba aulka se paa naa lemó mele paa sumbi sipu pilielemolo.
GAL 3:12 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane ⸤‘olio lipa tapondomba.’ ningu,⸥ kála seko lombolko senge ulumu kinia, ⸤‘Karasini olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondonge ulumu-tolo waltikele liku sere leko manda naa senge. Paa manda mólo! ⸤Mosisini ungu-mane sirimuma sengemonga ungu se Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥ ‘Ungu-manema paa pali alieli mimi siku pilku liku sengena panjiku senge yomboma mindi aku sengemonga molko kondoko mindi pungí. ⸤Ungu-mane mare waltikele kepe munduku kelko naa senge kinia manda molko kondoko mindi naa pungí.⸥’ nimba molemo kanumu.
GAL 3:13 ⸤Pulu Yemone⸥ Karasi ‘Molopa kinjepili.’ nirimu-na yu sika molopa kinjerimu aku ulumuni, Karasi yuni olio ⸤Juda yomboma⸥ ungu-manemane ‘Molko kinjangi.’ nilimú aulkana wendo linderimu. ⸤Pulu Yemone Karasi sepa kinjerimumunga ungu-pulu se Pulu Yemonga bokumuni nimbale:⸥ ‘Yombo unjuna ola ‘Kolangi.’ ningu uku toko panjilimili yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Molko kinjangi.’ nimbá.’ bokuna nimba molemo akumunga Karasi yu unjuna uku toko panjeringimunga Pulu Yemone Yesusi ‘Molko kinjani.’ nirimula.
GAL 3:14 ‘Pulu Yemone Eporayamondo ⸤‘Nuni kalko lini ye sene sembamonga mana-yomboma pali molko kondonge.’ nimba,⸥ nimba panjerimu ungu peangamo Karasi Yesusini ulu se sendembamonga Juda yombo naa molko yombo-lupama kinia pepili.’ nimba ⸤Pulu Yemone u⸥ olio kolea kirina molopo kinjipu mindi pulimolá aulkana wendo linderimu. ‘Mini Kake Sélimu liengi simbú.’ nimba, nimba panjerimu akumu ‘⸤‘Karasini senderimumu olionga nimba lipa tapondombando senderimu.’ ningu⸥ kuru mondonge yombomane paa liengi!’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ aku sipa nirimu.
GAL 3:15 Ango-keme, ⸤‘Ungu se mane simbumu sumbi siku piliangi.’ nimbu⸥ ya mana-yombomane ulu se selemele mele onone pilielemelemo nimbu siembo. Yombo talone “I-sipu i-sipu sambili.” ningu anju yando ungu se ningu panjilimbili kinia pe kanu ningu panjilimbili ungumunga yombo sene ungu se wendo naa limú, yombo sene ungu se sukundu naa mundulimú. Sika aku ungumu mana-yombotolone mindi ningu panjilimbili-na-kolo pe kanu ungumu yombotolonga sene topele naa tolemo. Ungumu ningu panjilimbili mele aku sipa we pelemo. ⸤Akumu manda manjipa, Pulu Yemone Eporayamo-kinia serimu mele lipa ora silimú.⸥
GAL 3:16 Pulu Yemonga bokumuni nilimú mele i-sipa: “Pulu Yemone “Sembó.” nimba, nimba panjerimu ungumu ⸤olio Juda yombomanga anda-kolepa⸥ Eporayamo kinia yuni kalopa limbamo kinia olondo nimba, nimba panjerimu.” nilimú. “⸤Ye⸥ kalopa limbamo.” nilimú kanumu ⸤ye⸥ selumundu mindi nilimú. “Nuni kalko linimu.” nilimú. “Nuni kalko linima.” naa nilimú. Yombo awisilindu naa nilimú, selumundu mindi nilimú. Aku ⸤ye⸥ selu kanumu ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu.
GAL 3:17 I ungu nikirumunga pulumu i-sipa: ⸤Pulu Yemone “Aku sení kinia nane i-sipu i-sipu sembó.” nimba,⸥ nimba panjipa mi lierimu kanu ungumu yu koronga kumbi lepa wendo omba perimu. Kanu ungumu u we pepili pe kalia-ingi po anderete kelepa teti omba purumu kinia ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma wendo orumu. ⸤Kanu ungu-manema sika pe akilepa wendo orumu-na-kolo⸥ Mosisini ungu-mane sirimumane Pulu Yemone u nimba panjipa mi lierimu ungumu manda naa topa mania mundumba, Pulu Yemone u nimba panjerimu ungumu we pemba mindi pelemo, ungu akumunga kongonomo mania manda naa pumbá.
GAL 3:18 Yomboma Pulu Yemone “We simbú.” nirimu mélemo lingíndu Mosisini ungu-mane sirimuma pilku liku sekole kanu mélemo limolanje Pulu Yemone ⸤“We simbú.” nimba,⸥ nimba panjerimu ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondokole manda naa limola. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Eporayamondo “We simbú.” nirimu mélemo ungu nimba panjerimu ungumuni mindi aku mélemo yu we simbando yuyu pilipale nimba taltorumu. ⸤Eporayamone ulu se serimu-na kanopa peanga pilipale Pulu Yemone “Simbu.” naa nirimu. Yuni yuyu pilipale aku sipa nimba panjerimu.⸥
GAL 3:19 ⸤Pulu Yemone “We simbú.” nirimu mélemo simbando yuni u nimba panjerimu ungumu pilipale simba⸥ liemu Mosisini ungu-mane pe sirimuma nambi semu-na sirimuye? Kanu ungu-manemane nambi selemoye? Aku, “Yomboma ulu-pulu-kirima selemele mele piliangi lipu ora siembo.” nimbale Pulu Yemone ⸤“I-siku saa. I-siku naa saa.” nimba⸥ kanu ungu-manema sirimu. ⸤Pulu Yemonga ungu-mane Mosisini yando sirimuma naa pelkanje ulu-pulu-kirima sepole ‘Sepo kinjemulu.’ nimbu naa pilielemolá.⸥ Aku-sipa na-kolo ‘Kanu ungu-manema kamu pepili.’ nimba Pulu Yemone naa sirimu. Eporayamone kalopa limbamondo u nimba panjerimu kanu kalopa limba yemo ‘u naa opili ungu-manemane yomboma nokopili. Yu ombá kinia ungu-manemanga tondolomo mania pupili.’ nimba Pulu Yemone ungu-manema sirimu. Pulu Yemonga ungu-manema mulu-koleana angellomane yando ningu sinderingi, yomboma kinia mulu-koleana angelloma kinia suku-singina ye sene yando linderimu kinia kamu perimu. ⸤Kanu suku-singina yemo yu Mosisi kanumu.⸥
GAL 3:20 Pulu Yemone ungu-manema simbando suku-singina ye sene sinderimu, Pulu Yemone yuyu yombomando sumbi sipa ungu se naa nirimu, na-kolo ye sene yuyu ungu se sumbi sipa nimba panjilimú kinia suku-singina yombo sene unguri naa sendelemo. Pulu Yemo yu ye selu mindi molopa yuni yuyu sumbi sipa Eporayamo-kinia ungu se nimba panjerimu. Yombo sene suku-singina ungu se naa senderimu.
GAL 3:21 Pulu Yemone aku sipa serimu-kulu ⸤Mosisini Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤sinderimu ungu⸥ma kinia Pulu Yemone ⸤Eporayamo kinia⸥ nimba panjerimu ungumu kinia anju yando opa-tou mele molembeleye? Paa mólo! ⸤Pulu Yemone konopu talo lepale “Ungu-manemane ono nokopili siembo.” naa nirimu.⸥ Yomboma konde molko mindi puli ulu-pulumu manda simba ungu-mane se pelkanje Pulu Yemone kanu ungu-manema pilku liku selemele ⸤yomboma⸥ kanopa ‘⸤yombo⸥ sumbi nilima’ nimba kanolka. Pe olio aku sipa ungu-mane pelkamo pilipu lipu sepole konopu sumbi nimba pelima molopole yunga kumbi-kerena manda pumbu molemolá.
GAL 3:22 Aku-na-kolo aku sipa seli ungu-mane se naa perimu, naa pelemo. Pulu Yemonga bokumuni i-sipa mele nilimú: “Koleamanga pali yomboma pali ulu-pulu-kirimane ka silimú, ka-ulkana mele pelemele. Kowa manda naa pulimili.” nilimú. ⸤Pulu Yemonga ungu-manema pelemomonga aku selemo.⸥ ⸤Mosisini ungu-mane sirimumane yomboma nokolemomonga ulu-pulu-kirimane yomboma pali ka silimúmunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemo yuni nimba panjerimu mélemo ‘yombomane lingíndu Yesusi Karasini senderimumu ‘Paa sika.’ ningu kuru mondonge yomboma siembo liengi kene ulu-pulu-kirimane yomboma pali ka sipa pepili.’ nirimu. Simba lingí aulka se lupa mólo.
GAL 3:23 Yesusini olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondomolo aulkamo u wendo naa opili Mosisini ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane ⸤sirimu⸥mane olio “Mongo língi kene mindili nangi.” nimbándo ka mele sirimu. Yesusini pe omba olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumu ulka-ki mele lepa, ungu-mane u perimumanga ka-ulkamonga lloko mele perimu kanumu pe ki lindimbamonga Mosisini u sirimu ungu-manemane aku serimu.
GAL 3:24 ⸤I-sipu mele nikiru:⸥ ‘ ‘Pulu Yemone olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanopili.’ ningu ‘Karasini olionga nimba senderimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba Karasi u mana naa opili Pulu Yemone ‘Ungu-manemane olio yunga nokondopili.’ nimba, ungu-manema sirimu.
GAL 3:25 Aku-sipa na-kolo kiniá olio Karasini senderimu mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondopo molomolo aulkamo wendo omba pelemo-na ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane u sirimumane olio naa nokolemo.
GAL 3:26 Kiniá Karasi Yesusini ⸤pe senderimu mele⸥ ‘Sika ⸤olionga nimba senderimu⸥.’ ningu kuru mondolemele ungumuni ono pali kiniá Pulu Yemonga bolangoma molonge aulkamo akisinderimu-na aku siku molemele. Ono no liltingi kanu ungumuni Karasi kinia ono kinia yombo selumu mele moloringima pali Karasi, ⸤mulu-maminia mele,⸥ pakoringimunga sika Pulu Yemonga bolangoma molemele.
GAL 3:28 ⸤Ono pali Karasinga yombo molemelema⸥ Juda yomboma lupa, Juda yombo naa molemele yomboma lupa mólo; kou-mone naa liku we kendemande kongono sendeli yomboma lupa, we molemele yomboma lupa mólola; yema lupa, amboma lupa mólola; kiniá ono pali Yesusi Karasinga yombo talape selumu mindi molemelemonga yombo lupa lupama naa molemele.
GAL 3:29 Ono Karasinga yomboma molongi liemu ono Eporayamone kalopa liltimu yomboma molemelela; Pulu Yemone u ⸤Eporayamone kalopa limba yomboma⸥ “Simbu.” nimba, nimba panjerimu mélemo ono pea lingí.
GAL 4:1 ⸤Bolangoma kinia monge-mélema lingí yomboma kinia⸥ akumando nimbú nikirumu i-sipa: Kango sene yunga lapanga monge-mélema sika limú, aku-na-kolo u yu kanga kinia lapanga kongono kendemande yombo se mele molemo. Lapanga mélema pali sika yunga, aku-na-kolo yu kango kangamo mindi molemo kinia naa limú.
GAL 4:2 Lapane ‘pe yu monge-mélema lipili.’ nimba, nimba panjilimú walemo u wendo naa opili “Kangomo kinia mélema kinia nokopili.” nimba, nimba taltolemo yombomanga unguma mindi pilipa molemo.
GAL 4:3 Olio aku sipala. Olio bolango kangama molorumulu kinia ungu-manemane mindi ‘Nanga kendemande-yomboma.’ nimba olio nokopa, kangimane ulu-puluma semolo mele mane sirimu.
GAL 4:4 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone u yuyu konopumuni pilipa nimba taltorumu walemo wendo orumu kinia yuni yunga Malo lipa mana mundorumu akumu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane nokorumu yombo talapena sukundu ambo sene merimu.
GAL 4:5 ‘⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane nokolemo yombo kanuma kelepa naa nokopili. Ono we molko, ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma manda naa pilku liku selemelemonga mindili nongo kolonge aulkana wendo ongo, nanga ⸤bolango⸥ma molko nanga monge-mélema liengi.’ nimba yuni yunga Malo ‘Ononga nimba ⸤yunga mememo ondopa⸥ kolali sepa kolondopili.’ nimba mana maniando lipa mundorumu. ‘Malone olionga nimba sendemba ulumuni olio manda molomolo aulkamo akisindepili.’ nimba yu olio mana-yomboma molemolona lipa mundorumu.
GAL 4:6 Pe Pulu Yemonga bolangoma molemolo-na yuni yunga Malonga Minimu olionga konopumanga sukundu ⸤‘Molopili.’ nimba⸥ lipa mundundorumu. Aku Minimu Pulu Yemondo “Tata. Nanga Lapa.” nilimú Minimu. ⸤Pe olionga konopumanga molopa “Tata; nanga Lapa.” nilimú kinia, pilipuli ‘Olio yunga bolangoma.’ nimbu pilielemolo.⸥
GAL 4:7 Pulu Yemone aku serimu-kulu kiniá mélemane u ono nokorumu kinia kanu mélemanga kendemande-yomboma moloringi mele naa molemele; Pulu Yemonga bolangoma molemele. Pe yunga bolangoma molemele-na yuni “Nanga taltolio mélema ono pe monge-mélema liengi simbú.” nirimu.
GAL 4:8 U Pulu Yemo naa pilku yunga yomboma naa molkole niringimuni, Pulu Yemo naa molorumu we-mélema ‘olionga pulu yema’ ningu liku anjiku popo toringi mélemanga kendemande kongono paa kála seko senderingi.
GAL 4:9 Aku-sipa na-kolo kiniá Pulu Yemo pilku imbi siku yunga yomboma molemele. Aku-sipa na-kolo sika akumu mólo. Nane i-sipu niembo: Pulu Yemone nimbale: “Ono na pilku imbi siku nanga yomboma molangi.” nirimu. Aku liemu kiniá ⸤aku siku⸥ molemele mele nambi semu-na munduku kelko bulu siku, enge naa peli ungu-manema, nambi semu-na kelko pilku molemeleye? ‘Kanu ulumane olio kelepa nokopili. Olio kanu ulumanga kendemande sendeli yomboma kelepo molomolo kinia papu.’ ningu pilielemeleye?
GAL 4:10 Juda yombomane koro senga senga wale senga koro molonge walema kinia, oli kondenga ke tomba walema kinia, kalia-ingi kondenga wendo ombá walema kinia, kere-langi nou lemba kinia pulu polko sukundu lingí walema kinia, kanu walema wendo ombá kinia ulu mare pilku senge mele Pulu Yemone ⸤Mosisi nimba sirimu kinia pilipale Isirele yomboma ungu-mane sirimumunga pilku liku selemele⸥ mele ⸤ono Karasinga Gallesia yomboma ‘Pulu Yemone olio kanopa peanga piliepili.’ ningu⸥ pilku liku selemele.
GAL 4:11 ⸤Aku siku selemelemonga⸥ ‘Nane ono kála sepo mane sirindu mele we serindunje. Ono-kinia kongono serindumu we mania pumbá. Na ono mane sirindu unguma munduku kelko u pilku seringi mele kelko pilku senge kinia kiri.’ nimbu na paa mini-wale mundukuru.
GAL 4:12 Ango-keme, nane ono paa tondolo mundupu mawa sepole, na u ⸤Mosisini ungu-mane sirimuma mundupu kelepo⸥ ono Juda yombo naa molko yombo-lupa moloringimane Mosisini ungu-mane sirimuma naa pilieringi mele molorundu kene kiniá na ⸤Karasinga ungumu pilipu⸥ molio mele ono aku siku pilku molangi. ⸤Na ono-kinia molorundu kinia⸥ onone na-kinia unguri seko naa kinjeringi.
GAL 4:13 Ono pilielemele, na kuru se torumumunga u kumbi lepo ono moloringina ombo semane peangamo topo sirindu.
GAL 4:14 Nanga kangimu enge naa nirimumunga ono umbuna sirindu-na-kolo onone na kanoko kiri pilku bulu naa siku, na munduku naa kelieringi. Pulu Yemone angello se ono molemelena lipa mundulka kinia “Pea molamili ou.” nilimolá mele, molo Karasi Yesusi yu olka kinia “Pea molamili ou.” nilimolá mele na aku siku “Pea molamili ou.” niringi.
GAL 4:15 Ou na-kinia konopu siku “Papu onu. Pea molamili ou.” niringi mele kiniá nambi selemoye? Nane paa sika nimbu sikiru: ‘U na ono kinia pea molorumulu kinia ⸤méle paa konopu lakoko mondoringi mélema na silimolá. Nanga mongo se kiri lelkanje ‘Na lipu tapondamili.’ ningu⸥ ononga mongo se akuku na silimolá.’ nimbu sikiru.
GAL 4:16 ⸤Aku liemu⸥ nane ono ungu sikama nimbu sikirumunga kiniá na ononga opa-toumu molioye?
GAL 4:17 ‘Kanu ⸤ye Mosisini ungu-mane sirimuma pilku sangi.’ ningu mane silimili⸥ yemane “Olionga unguma paa piliangi.” ningu tondolo munduku mane silimili-na-kolo aku selemele ulumu ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu naa selemele. ‘Ono ⸤na kinia nanga genupilima kinia⸥ kopu seko naa molangi.’ ningu pipi siku, ‘Ono-kinia mindi kopu seko molko ononga unguma mindi konopu kimbu siku pilku liku molangi.’ ningu aku siku tondolo munduku mane silimili.
GAL 4:18 Na ono-kinia naa molio kinia ye lupa marene ‘Ono lipu tapondamili.’ ningu tondolo munduku ‘Pulu liepili. Kopu sepo molamili.’ nilimolánje papu. Ye marene aku siku ongo alieli selemolánje papu-na-kolo ye marene ongo ‘Olionga unguma pilku liengi.’ ningu kolo toko tondolo mane silimili akumu kiri.
GAL 4:19 Nanga konopu mondolio bolangoma, amboma bolango mengendo mindili nolemele mele ‘Ono Karasi yu-mele molko yunga ungumu mindi pilku liku molangi.’ nimbu na aku sipu kelepo mindili nokoro yemo molopole,
GAL 4:20 ‘Na ono-kinia molopole ononga kumbikerema kanopo unguma kerena sumbi sipu nimbu silkanje papu. ⸤Pepá mindi topo mundukurumu laye-kolte manda mólo.⸥’ nimbu molopo, ⸤onone kiniá selemele mele pilipuli⸥ ‘Nane ono nambi sepo lipu tapondombonje.’ nimbu pilkirumunga ono paa kondo sepa umbuna sekemo.
GAL 4:21 Ono ‘⸤Juda yombomanga⸥ ungu-manemane olio nokopili.’ nilimili yomboma, kanu ungu-manemane nilimú mele ono naa pilielemeleye? Na ningu sieme.
GAL 4:22 ⸤Pulu Yemonga⸥ bokumuni nimbale: “Eporayamone kango talo merimu, se kongono we sendepa méle kaloli se naa lili kendemande-ambomone merimu; se mindili se naa nomba we molorumu ambomone merimu.” nilimú.
GAL 4:23 Kendemande-ambomone kango menderimumu bolangoma melemele mele aku sipa we menderimu. Aku-na-kolo we molorumu ambomone yunga kango menderimumu we naa menderimu. Pulu Yemone ‘Yuni kango se mendemba.’ nimba, nimba panjerimumunga kanu kangomo menderimu.
GAL 4:24 Kanu ambotolo Pulu Yemone ungu talo nimba panjipa mi lierimutolo mele manda manjiku, olone seringili ulu-tolonga ungu-iku se pelemo. ⸤Kendemande-⸥ ambo Aka yu Pulu Yemone ungu se mulú Sainaina nimba panjipa mi lierimu ungumu mele molemo. Kanu ungumu ⸤Pulu Yemone Mosisi sirimu⸥muni kongono kendemande yombo molonge bolangoma melemó.
GAL 4:25 Ambo Aka kinia kolea Arepia mulú Sainai pololemotolonga ungu-pulumu selumu. Kolea-awili Jerusalleme molemele yomboma ⸤Mosisini ungu-mane sirimumanga⸥ kongono kendemande sendeli yomboma mele molemelemonga Jerusalleme kiniá lemó akumu mulú Sainai polorumu mele aku sipala lemó. ⸤Jerusalleme akumu akuna molemele yombomanga anumu yu kongono kendemande sendeli ambomo mele kanumu.⸥
GAL 4:26 Aku-sipa na-kolo Jerusalleme se mulu-koleana lemómonga yomboma mindili se naa nongo we molemele. Aku Jerusalleme olio ⸤Karasinga yomboma⸥nga anumu.
GAL 4:27 Aku nikirumunga pulumu ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo kanu ungumu i-sipa: “Ambo-simbumu, bolango naa meleno ambomo, nu konopu siyo. ⸤Bolango mengendo konopu siku mindili nolemele mele bolango naa melenomonga⸥ mindili naa noleno ambomo, nu konopu peanga pepili konane ningu tondolo ru niyo. Ambo-simbumuni melemó bolangoma paa awisili, we-ambomanga bolangoma koltalo mele, akumunga paa konopu siku aku seyo.” nimba ungumu aku sipa bokuna molemo.
GAL 4:28 Ango-keme, ⸤Pulu Yemone Eporayamondo⸥ “Wendo ombá.” nimba, nimba panjerimu mele akumu wendo ombándo ⸤Eporayamone yunga kango⸥ Aisake merimu, aku sipa mele, kiniá ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia kepe ⸤Pulu Yemone “Wendo ombá.” nimba,⸥ nimba panjerimu ungumu wendo ombándo ⸤Pulu Yemonga⸥ bolangoma molemelela.
GAL 4:29 ⸤Eporayamonga kangotolo⸥ meringili kinia bolango we melemele mele meringi kangomone ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimunga tondolomone meringi kangomo sepa kinjipa mindili sirimu. Kiniá aku sipala ⸤Mosisini ungu-mane sirimumanga kendemande-yombomane Karasinga yomboma mindili silimili⸥.
GAL 4:30 Aku-sipa na-kolo kanu ambotolo kinia olonga kangotolo kinia Pulu Yemonga bokumuni nambolka nilimúye? ⸤I-sipa mele nilimú:⸥ ‘⸤Pulu Yemone Eporayamondo nimbale:⸥ “Kongono kendemande ambomonga malo kangomo kinia we molemo ambomonga malo kangomo kinia lapanga monge-mélema moke seko paa naa liengili kene kendemande-ambomo kinia malotolo kamu makorou.” ⸤nirimu⸥.’ nimba molemo kanumu.
GAL 4:31 Akumunga, ango-keme, olio kendemande-ambomonga bolangoma naa molemolo; ka-kongono naa sepa we molorumu ambomonga bolangoma molemolo.
GAL 5:1 ⸤Ka-kongono naa sepa we molorumu ambomonga bolangoma molemolomonga pulumu i-sipa:⸥ ‘⸤Mosisini u ungu-mane sirimumane olio naa nokopili.⸥ We manda molangi.’ nimba Karasini olio wendo liltimu. Akumunga, ‘Mélsene kelepa naa ambolopili; mélsenga kendemande-yomboma naa molopo, we mindi molamili.’ ningu tondolo munduku molangi.
GAL 5:2 Nanga unguma paa piliangi. Na Pollone onondo nimbuli: Ono ⸤Karasinga yema⸥ ononga kangi se ‘kopisiku wendo lindangi.’ níngi liemu Karasini ⸤‘yombomanga’ nimba lipa tapondorumu ulumuni⸥ ono kanga-kolte kepe paa unguri manda naa sembá.
GAL 5:3 Kelepo yemando pali sumbi sipu nikiru: ‘⸤Pulu Yemone na kanopa peanga piliepili kene⸥ kangi se kopisindangi.’ ningí yema ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane pali nokomba. ‘Kangi se kopisangi.’ nilimú ungu-manemo pilku liku selemele yemane kanu ungu-manema pali pilku senge aulkamo akisingí.
GAL 5:4 Ono ⸤Karasinga Gallesia yombomanga yombo mare⸥ ‘Pulu Yemone olio kanopale olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma’ nimba kanopili.’ ningu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma pilku liku selemele yomboma Karasi munduku kelko, yu-kinia seluna moloringi aulkamo pipi siringi; Pulu Yemone yomboma we kondo kololemo ulumuni ono naa nokolemo.
GAL 5:5 Aku-sipa na-kolo ‘⸤Mosisini ungu-mane sirimumane manda naa lipa tapondomba.’ nilimulu yomboma,⸥ Mini Kake Sélimuni ‘ ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolo ulumu tondolo pupili.’ nilimúmunga ‘pe yombo sumbi nilima sika molomolo.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo.
GAL 5:6 Karasi Yesusi kinia kopu sepo molemolo kinia yomboma kangi se kopisilimili molo kangi se naa kopisilimili aku ulumane unguri naa selemo. ⸤‘Yu sika olionga lipa tapondólimu.’ ningu⸥ kuru mondokole yomboma konopu mondolemele ulu kanumu mindi sika tondolo se pelemo.
GAL 5:7 ⸤‘Méle kalólimu liemili.’ ningu⸥ keru-kuru liku lisiku kondoringi. Pe kiniá yombo nawene omba ono ⸤Karasinga⸥ ungu sikamo pilku liku selemele aulkamo pipi silimúye?
GAL 5:8 Nawene ono kondi topa “Ungu sikamo munduku keleangi.” nimuye? Kiniá ono konopumuni pilielemele ulu akumu ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nimba mangilielemo ⸤Pulu⸥ Yemone ‘Aku siku piliangi.’ naa nilimú.
GAL 5:9 ⸤Piliame! Ungu-iku toko⸥ “Pellawa akoli méle isi pellawana mundulimili kinia isi paa kanga-koltene pellawa awisili akolemo.” ⸤nilimili kanumu. Ono kondi tolemo ye kolo tolimu aku sipa selemo. Yu ono-kinia molemomonga ono awisili yunga ungumu lombili pulimolá.⸥
GAL 5:10 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ ono sika senge mele tondolo mundupu kuru mondokoro. Ye-Awilimu kinia kopu sepo molemolomonga yuni ono lipa tapondomba kinia nane u ungu sikamo nimbu sirindu unguma ‘Sika.’ ninguli ‘ungu se lupa konopu kimbu naa singí.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro. Ye sene ono sepa sembambu sipa kondi tolemo akumu nawenje, na naa pilkiru-na-kolo aku selemomonga sika méle kaloli kirimu limba.
GAL 5:11 Ango-keme, ‘Pollone “Kangi se kopisangi.” nilimú.’ nilimili mele sika aku sipu nane niliu liemu nambi semu-na ⸤Juda yombomane⸥ na mindili silimiliye? ⸤Aku sipu nilkanje na mindili silimili aulka se naa lelka.⸥ Aku sipu nilkanje ⸤Karasi⸥ unju-perana ⸤olionga nimba kolondorumu mele nimbu siliu⸥ ungu akumu pilkuli ⸤Juda yombomane⸥ pilku kiri pilku ⸤na umbuna se naa silimolá⸥.
GAL 5:12 ‘Kanu yemane ono ⸤Karasinga yomboma⸥ ningu sembambu siku “ ⸤‘Pulu Yemonga yomboma molangi.’ ningu kangi se kopisiku wendo liengi.”⸥ nilimili yemane ononga kangi se kopisikuli ononga láka kamu limolanje papu.’ konopu lekero.
GAL 5:13 Nanga ango-keme, Pulu Yemone ‘Ungu-mane sene ono nokopa umbuna se naa sipa ono naa ambolopili paa we molangi.’ sika u nimba ono nimba taltorumu-na-kolo pe onone ninguli: ‘Manda, ungu-mane sene olio naa nokolemo, we molemolo kene u-we-konopumane ulu pilkimulu mele samili.’ ningu ulu-pulu-kirima naa sangi. ‘Ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu ono onono anju yando konopu mondoko onono anju yando liku tapondoko kongono sendangi.
GAL 5:14 Mosisini ungu-mane sirimu pelemomanga pali ungu-mane selumuni lipa sere lemó, akumu i-sipa: ‘Onono yu-mele-mele konopu mondoko, ononga kangima onono kondo kolko nokolemele mele aku sikula pulu lemó yomboma konopu mondoko nokoko molangi.’ nimba pelemo ungu-manemo.
GAL 5:15 Aku-sipa na-kolo onone onono anju yando irinale seko mumindili kolko angelema ningu, aku selko púngi liemu ‘Aku semolomonga olio pali molopo kinjimulú.’ ningu, pilku kondoko molangi.
GAL 5:16 Akumunga, nane onondo mane sipuli paa i-sipu nikiru: Ononga u-we-konopumane konopu mondolemele ulumane Mini ⸤Kake Séli⸥mu topa mania mundumba selemóla; Minimuni u-we-konopuma topa mania mundumbala selemo kene ‘Mini ⸤konopuna molemo⸥mone olio ambolopili.’ ningu molko, yunga unguma pilku, yuni “Saa.” nilimú mele pilku liku seko molayo. Aku sekole ononga u-we-konopumane pilku konopu mondoko selemele uluma kelko paa manda naa senge. Olone ‘I yombomo na pilipa molopili.’ ningu keru-kuru limbilimunga onone ‘Samili.’ konopu lemele mele manda naa selemele kene ‘Minimuni olio ambolopili.’ ningu, yunga unguma mindi pilku liku seko molangi.
GAL 5:18 Aku-sipa na-kolo Minimuni ono ambololemo, yuni nilimú unguma pilku liku seko molongi liemu ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane ono ka sipa enge nimba naa nokolemo.
GAL 5:19 We-konopu-umane pilku ulu selemelema ono pilielemele. Yombomane we-konopu-umane pilku ulu selemele uluma i-sipa: Wa ulu-kirinale seko, ambo yema anju yando kanoko yama ungu leko ‘ungu se samili.’ ningu konopu kimbú siku, amboma kinia yema kinia ungu-kirima mindi selko andoko, aku siku selemele uluma kinia;
GAL 5:20 ‘I mélema olionga pulu yema.’ ningu akuma anjiku popo toko kalko kuru koyoko, ala toko pindu toko, ‘Yombo topo kondamili.’ ningu neambo liku tomo ambolko kuru koyoko selemele, aku siku selemele uluma kinia; yomboma-kinia konopu kiri panjiku, opa-tou molko, irinale seko, ‘Nanga mélema nanu ambolambo. Yombo lupamane naa liengi!’ ningu paa ambolko kondoko, mumindili kolko, ‘Na mindi sepo kondopo, molopo kondolio.’ konopu leko, yombo lupamane selemele mele alieli kanoko kiri pilku “Seko kinjikinu.” ningu iri toko, yomboma-kinia ‘Konopu seluna pupili manda sere lepo naa molopo konopu seluna pupili naa molamili.’ ningu sungu siku,
GAL 5:21 yombo lupama molemele mele kepe ononga mélema yama mengo ‘Ono maloya.’ konopu leko, aku siku selemele uluma kinia; no tondolo awisili nongo amu toko, maku toko no-tondoloma nongo amu tokole ungu kirima ningu konane kirima ningu ulu kirima seko molko, aku siku selemele uluma kinia. Ulu kiri lupa lupa selemelema we-konopu-umane pilkuli selemele. Ono u liepi-liepi torundu mele kelepo liepi-liepi tokoro: aku siku seko molemele yomboma Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana naa pungu yunga mélema naa lingí.
GAL 5:22 Aku-sipa na-kolo Mini ⸤Kake Séli⸥muni konopumanga molopa ambololemo yombomane ulu selemelema i-sipa: Yomboma konopu mondoko, konopu siku molko, konopu pe nipili taka leko molko, olo taka lieli pepili molko, yomboma kondo kolko liku tapondoko, yombo mélema mólo tolemoma liku tapondoko mélema siku, ulu sikama mindi sumbi siku seko,
GAL 5:23 yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, ‘U-we-konopumuni pilierindu mele paa naa pilimbu.’ ningu munduku kelko taka leko molko, ulu peanga akuma seko molemele. Ulu peanga aku sipama ‘naa sangi.’ nimba ungu-mane se paa naa pelemo.
GAL 5:24 Yesusi Karasinga yombo molemelemane ononga u-we-konopuma ‘Kamu kolopa mania pupili.’ ningu koronga unju-perana uku toko panjeringi kinia kanu konopumane yakala kololemo uluma kinia, yakala kolko ‘Paa samili.’ nilimili uluma kinia, akuma pali unju-perana uku toko panjeringila. ⸤Unju-perana uku toko panjeringimunga kiniá kelko u-we-konopumane pilku ulu-pulu-kiri akuma senge aulka se naa lemó.⸥
GAL 5:25 Minimuni olio konde molopa kondoli ulu-pulumu silimú kene yuni ‘Seko molangi.’ nilimú mele pilipu lipu sepo molamili.
GAL 5:26 Oliolio olionga imbima we ambolopo paka naa topo, olionga yombomanga se ‘Mumindili kolopili.’ nimbu anju yando konopu naa lepo, yombo lupamanga mélema kinia uluma kinia yama membo ‘Ono maloya!’ nimbu yakala anju yando naa kolamili.
GAL 6:1 Ango-keme, ononga genu sene ulu-pulu-kiri se sembá kinia kanokole ono ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimú mele pilku liku molko kondolemele yombomane kanu yombomo ‘Konopu topele topa kelepa Pulu Yemo kinia manda molopili.’ ningu liku tapondongendo yu kondo kolko taka leko, liku tapondayo. Ono kepe yu-mele-mele ‘Na aku sipa kondi-ka sembá kinia i sekemo mele sembone naa sembone?’ ningu pilkuli kanu yombo ulu-kiri se sembamo iri naa toko taka leko liku tapondaa.
GAL 6:2 ‘Karasini ungu-mane sipa “Saa.” nirimu aku mele samili.’ ningu onone genalinga umbuna we wendo omba pemba uluma ono pea mendaa.
GAL 6:3 Yombo sene yu imbi ola naa molemo kinia ‘Na imbi ola molemo akumunga ⸤nanga genu naa lipu tapondombo⸥.’ konopu lemó yombomo yu yuyu kolo topale ‘yunga imbi sika ola molemo.’ nimba konopumuni pilielemo.
GAL 6:4 Aku sipa konopu lemba manda naa sembá kene yombomane yu-mele-mele konopu leko ulu selemelema manda manjiku apuruku ‘Nane imu sepo kondokoro molo imu sepo kinjikiruye?’ ningu ono onono yu-mele-mele piliangi. Yombo sene yuyu mindi kanopa pilipale sepa kondombamanga ‘Paa sekero.’ nimba manda kape nimba konopu simba. Akumu peanga. Yunga uluma kepe yombo lupamanga uluma kepe seluna sere lepa manda manjipa apurupa kanopale ‘Nanga peanga, ononga kiri.’ nimba apurumba akumu kiri.
GAL 6:5 Yomboma yu-mele-mele ulu selemelemonga umbuna wendo ombáma onono yu-mele-mele umbuna menge kene ⸤aku siku sangi⸥.
GAL 6:6 ⸤Karasinga⸥ unguma mane sili yombo senga ungumu pilku molemele yombomane kanu yombomo ‘Lipu tapondamili.’ ningu ononga méle peanga ⸤taltolemele⸥ma moke seko yu siengi.
GAL 6:7 ‘Nane ungu nimbu konopu lepo ulu sembóma Pulu Yemone naa kanomba.’ ningu pilku ononga onono konopumanga kolo toko naa piliayo. Yomboma Pulu Yemone naa pilipa naa kanomba senga manda lopi naa seko, Pulu Yemo manda kolo toko naa singí kanumu. Yombomane kalia-ingina méle-umbu mundulimilimanga mindi mélema tolemo inia toko yando limili aku mele, yombomane selemele mele yuni apurupa pilipale mare sepa kinjipa mare sepa peanga simba.
GAL 6:8 Méle kiri senga umbu kaliana panjilimolanje méle kiri se wendo olka inia toko limola mele aku sipa yombo sene yunga u-we-konopumuni pilipa konopu sipa selemo yombomo aku selemomonga kere-langi kiri purulimú mele aku sipa kanu yombomo yu mini pali molopa kinjimba. Yombo sene ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimú mele konopu sipa pilipa lipa selemo yombomo aku selemomonga kere-langi umbu peanga se mundulimú mele selemomonga Minimuni yu mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simba.
GAL 6:9 Yombomane kere-langi umbuma panjikuli, ‘Ombá.’ ningu siye naa kolko taka leko nokoko molemele mele olio aku sipu ulu peangama semolondo siye naa kolamili. Kere-langi umbu panjilimili kinia pe sika wendo omba kere-langi tolemo, liku nolemele mele olio ulu peangama semolondo tondolo mundupu sepo u we siye naa kolopo molomulu liemu pe Pulu Yemone pilimba walemo kinia sika yuni méle peangama simba limulú.
GAL 6:10 Akumunga, yomboma lipu tapondomolo aulka se mona lemba kinia kanopole ono pali lipu tapondamili. Aku-sipa na-kolo Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma kumbi lepo lipu tapondamili.
GAL 6:11 Kiniá i pepámo nanu ya topo imbi paa awili-sepo tokoro mele kanayo.
GAL 6:12 Yemane tondolo munduku ‘Kangi se kopisaa.’ nilimili ye kanumane ‘⸤Juda yombomane⸥ olio kanoko peanga piliangi.’ ninguli aku selemele. Ono pipili kolkole ‘ ‘Karasini sika ⸤olionga nimba⸥ unju-perana ⸤kolondorumu⸥.’ nimbu kuru mondolemolo mele ⸤Juda yombomane pilkuli⸥ pilku kiri pilku olio seko kinjiku mindili naa siengi.’ ningu aku selemele. We naa selemele.
GAL 6:13 Kangi kopisilimili yemane kepe ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimuma naa pilku liku selemele-na-kolo ‘⸤Juda yombomane⸥ olio semolo mele kanokole olio kape niengi.’ ninguli ono ⸤Karasinga Gallesia yomboma⸥ndo “Kangi se kopisangi.” nilimili.
GAL 6:14 ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ nane ‘Nanga imbi ola molopili.’ molo ‘Yombo senga imbi ola molopili.’ molo ‘Ulu senga imbi ola molopili.’ nimbuli paa kape naa nimbú. Ye-Awili Yesusi Karasi olionga nimba kolondorumu unju-peramo mindi na konopu sipu kape nimbu imbi ambolopo paka tondombo. Mélse lupa paa mólo! Yu unju-perana kolondorumu akumuni na ye kololimu mele moliomonga ma-koleamanga ulumane na unguri manda naa selemo; ma-kolea uluma kepe unju-perana kolopa pora sirimu none selemomonga nane kanu uluma naa konopu mondopo moliola.
GAL 6:15 ⸤Juda yombomane⸥ kangi se kopisilimili molo ⸤yombo-lupamane⸥ kangi se naa kopisilimili akumu unguri mólo. ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Olio yombo kondema molangi.’ nilimú aku ulumu mindi sika ungu se pelemo. ⸤Aku ulumu mindi Pulu Yemone kanopale yomboma kanopa imbi silimú.⸥
GAL 6:16 Ya nikiru mele ‘Sika.’ ningu pilku liku selemele yomboma ono Pulu Yemonga ⸤sika⸥ Isirele yomboma molemele. Kanu yomboma konopu pe nipili molangi; Pulu Yemone ono kondo kolopa, u seko kinjeringi mele mundupa kelepa ‘Pundu tangi.’ naa nipili.
GAL 6:17 Ungu se kamu niembo: Na Yesusinga ⸤kongonomo andopo senderindumunga⸥ na toringi úruma nanga kangina pelemo kene yombo sene na sepa kinjipa umbuna se naa sipili.
GAL 6:18 Ango-keme, olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ononga minima we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipa sika sepili. ⸤Aku pea nikuru.⸥
EPH 1:1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molopole i pepámo topo sikiru. Ono Pulu Yemonga yombo kake selima kolea-awili Epesasi molko, Yesusi Karasi ‘Sika’ ningu kuru mondoko siye naa kolko molemele yomboma i pepámo topo sikiru.
EPH 1:2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasi-tolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
EPH 1:3 ⸤Pulu Yemone⸥ mulu matolo u naa sepili Karasini pe olionga nimba sendemba mele pilipale olio ‘yombo kake seli yombo mongo liltingimunga mindili nonge ulu se naa peli yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu kene Pulu Yemo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapamo, kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Karasini olionga nimba senderimu, olio-kinia kopu sepa molemomonga Pulu Yemone olio sewi anjipa mulu-koleana yando olionga konopuma kinia minima kinia sewi anjipa ‘tondolo pumba manda pepili.’ nimba, méle peangama sipa mundorumu. ⸤Mulu matolo u naa sepili⸥ olio konopu mondopale
EPH 1:5 olio nimba taltopa ‘Yesusi olio lipa tapondombamonga ono nanga bolangoma sepo limbu.’ nirimu. ‘Konopu siembo kene aku sambo.’ nimba pilipa aku sipa nimba panjerimu.
EPH 1:6 ⸤Pulu Yemone yunga Malo⸥ pea konopu mondorumumu olionga nimba senderimumunga olio-kinia kopu sepa molemomonga Pulu Yemone olio olandopa we kondo kolopa we lipa tapondolemomonga Pulu Yemo yunga imbi ambolopo paka tondopo yu kape niemili.
EPH 1:7 Pulu Yemo we kondo kololi ulumu yu-kinia sengepea sepa pelemomone ⸤Yesusi⸥ olionga nimba yunga meme ondondopa kolorumu aku mememone olionga ulu-pulu-kirima ‘kamu mania pupili.’ nimba akuma siye kolopa, ka sipa ambolorumu aulkana wendo lipa ‘We manda molangi.’ nirimu-na aku sipu molemolo.
EPH 1:8 ⸤Pulu Yemone yunga we kondo kololi ulu peangamone olio aku sipa lipa tapondopa⸥ olio pilipa kondolimu kinia uluma pilipa apuroli ulu-pulumu kinia awisili pilipa lipa popenge sepa sirimu-na ⸤aku sipu molemolo⸥.
EPH 1:9 ⸤Mulu matolo u naa sepili⸥ Karasini olionga nimba sendembamonga Pulu Yemone olio-kinia konopu sipa sembá mele nimba panjerimumu lopi sepa perimu-na-kolo pe kiniá olio nimba para sirimu.
EPH 1:10 Ulu lupa lupama u wendo ombá kinia ‘Wendo ombá.’ nimba panjerimu ulumu wendo ombá walemo pilipale ‘Wendo opili.’ nimbá. ‘Ulu wendo opili.’ nimbá u lopi sepa perimu akumu i-sipa: ‘Mulu matolo serimu mélema kinia yandopa mélema pali aku mélemanga pali ye senga kelepa lipa sere lepa liepili. Karasi kanu mélemanga pali nokoli yemo molopili.’ nimbá.
EPH 1:11 Yuyu konopumuni pilipa mélema kinia uluma pali nimba taltopa ‘Nanga kongono sendangi.’ nimba u nimba panjerimu Pulu Yemone olio ⸤Juda yomboma⸥ kanu ye nokoli Karasimuni olionga nimba sendemba mele pilipale ⸤mulu matolo u naa sepili⸥ ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu.
EPH 1:12 Olio ⸤Juda yomboma⸥ u-pulu-pulu ⸤ ‘Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu sika ombá.’ nimbu nokopo molorumulu yombomane semolo uluma ‘we-yombomane kanokole Pulu Yemo paa ye awili tondolo olandopa pumba tondolo pa sélimu kanoko yu kape niengi.’ nimba ⸤Pulu Yemone aku sipa olio nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nirimu⸥.
EPH 1:13 Ono ⸤Juda yombo naa molemele yombo talape lupama⸥ kepe i ungu-sikamo pilku liltingi kinia Karasinga yomboma moloringila. Kanu ungumu Karasini ononga nimba senderimumuni Pulu Yemone ono lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomu ungumu. Karasi molorumu mele kepe ononga nimba senderimu mele kepe ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga ‘ ‘Olio sika Pulu Yemonga yomboma molemolo.’ ningu kanangi.’ nimba “Simbu.” nimba, nimba panjerimu Mini Kake Sélimu sirimu liltingi.
EPH 1:14 ⸤Yombo sene méle kou-mone awili-sepa pulimú mélse limbando “Mélemo u we taltondangi. Pe ombo kou pali kamu simbú.” nimba ‘ ‘Sika nikiru.’ nimba kuru mondopili.’ nimba kou mare u sipale mélemo sitoana we liepili anju pulimú mele aku sipa⸥ Mini Kake Séli liltimulu akumunga Pulu Yemone olio ‘pe monge-méle simbú’ nimba panjerimu méle peangama yunga yomboma sika simbando lipa ora silimú. ‘Pe sika simba limulú.’ nimbu kuru mondopole ‘Pulu Yemone olio yunga yomboma kamu limba kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga ulu-kiri sene olio kelepa manda naa ambolomba. Manda molomolo.’ nimbu kuru mondolemolo. Olionga nimba aku sendemba kinia kanopole ‘olio yu kape niemili.’ nimba sendemba kene yunga imbimu sika ambolopo paka tondopo yu kape niemili.
EPH 1:15 Akumunga, ono Ye-Awili Yesusi ‘Sika’ ningu kuru mondoko Pulu Yemonga yomboma pali konopu mondolemele mele u-pulu-pulu pilierindu kinia yandopa kiniá kepe
EPH 1:16 ono aku selemelemonga Pulu Yemondo alieli “Ange” nimbu, nane Pulu Yemo kinia ungu nimbu molopole ononga mawa sendelio.
EPH 1:17 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Pulu Yemo, yu tondolo pa sélimu pelemo Lapamo, nane alieli yu mawa sepole ‘Onone yu molemo mele paa olandopa olandopa piliangi kene pilipa kondolimu kinia ungumanga ungu-pulumu pilipa nimba para silimú tondolomo kinia pelemo Minimu ono sipili.’ nimbu mawa sendelio.
EPH 1:18 ‘Ononga konopumuni yunga ungumanga pulumu paa piliangi.’ nimbu yu-kinia ononga mawa sendeliola. Yuni ‘Ono mele-peangama simbú. Ono molko kondonge.’ nimba, nimba panjerimu mélema nokoko molemele akuma kinia, ‘Nanga yomboma monge-méle paa peangama simbú.’ nirimuma kinia, ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma yuni lipa tapondolemo tondolo paa olandopa olandopa pelemomo kinia, ‘mona liepili paa piliangi.’ nimbu aku sipu yu-kinia ononga mawa sendeliola. Kanu tondolomo olione manda naa manda manjilimulu tondolomo. Pulu Yemonga tondolo olandopa pelemo akumuni kongono tondolo mundupa selemo akumuni
EPH 1:20 Karasi kolorumu kinia Pulu Yemo yunga Lapane yu topa makisindipa yu ⸤ ‘imbi ola molopili.’ nimba⸥ mulu-koleana ⸤olando lipa ‘Mélema pea nokopo molambili.’ nimba⸥ yunga ki-lomekondo ‘molopili.’ nimba lipa mondorumu.
EPH 1:21 Mélema nokongendo tondolo pelemo kuruma kinia, mulu-koleana yombo namba molemo yombo awilima kinia, imbi paa olandopa molopa méle awisili nokolemelema kinia, enge nilima kinia, pali, akuma kiniá molemelema kepe pe mulu ma pora nimbá kinia imbi molomba yomboma kepe, Pulu Yemone yu kanu yombo awilimanga pali ye paa olandopamo lipa mondorumu.
EPH 1:22 Pulu Yemone ‘⸤Karasi⸥ yu mélemanga pali olandopa molopili. Mélema pali yunga kimbumuni kulupa molopili.’ nirimu. Aku nirimumunga Karasi yunga yombo talapemonga yu ye awili olandopamo molemóla.
EPH 1:23 Karasinga yombo talapemo yunga kangimu, yu kangimunga pengemo. Yunga yombo talape molemelena yu pumba molopa sengepea selemo. Yu yunga yombo talape molemelemanga pali yu pumba molopa manda sendelemo, yunga yombo talapemanga pali Karasi yu liku manda sendelemele. Karasi kinia yunga yombo-talapemo kinia ono lipa sere lepa yombo selumu mele molemele.
EPH 2:1 Ono ⸤Juda yombo naa molemelema⸥, ono seko kinjeringi uluma kinia, ulu-pulu-kirima kinia, perimumunga ono u yombo kololima moloringi.
EPH 2:2 Kanu walemanga ya ma-koleamanga ulu-pulu-kirima mindi seko, kuruma nokolemo yemo mindi lombili pungu pilku moloringi. Kiniá yombo mare Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli seko naa pilielemele yomboma kanu kurumanga ye nokolimuni tondolo mundupa nokopa ononga konopuna molemo.
EPH 2:3 Kanu yomboma kiniá molemele mele u olio yomboma pali seluna molopo, u-konopu-kiri pelimane yakala koloringi ulu-pulu-kirima mindi pilipu sepo, kanu konopumane kinia kangimane kinia yakala kolko ‘samili.’ niringi mele mindi pilipu lombili pumbu sepo molorumulu. U we-yomboma kinia aku sipu molorumulu mele ⸤we molemolánje⸥ Pulu Yemone we-yomboma ‘Mindili nongo pundu tangi.’ nimbá mele oliondo pea papu nilka.
EPH 2:4 Sika olio sepo kinjerimulumunga yombo kololima molorumulu-na-kolo Pulu Yemone ‘olio Karasi kinia pea kelko konde molangi’ nirimu. Sepo kinjerimulumunga Pulu Yemone “pundu taa.” nilka-na-kolo paa we kondo kololi ulumu pelemo Pulu Yemone olio paa konopu mondopale ‘olio Karasi kinia pea kelko konde molangi.’ nirimu. Pulu Yemonga we kondo kololi ulumuni mindi olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea konde molomolo aulkana lipa mondorumu.
EPH 2:6 Yesusi Karasini olionga nimba senderimumuni olio yunga yomboma molemolomonga Pulu Yemone Karasi topa makisinderimu kinia olio kinia pea topa makisindipa Pulu Yemo nokolemo mulu-koleana yu molopa mélema nokolemo polona ‘Karasi kinia pea molangi.’ nimba lipa mondorumu.
EPH 2:7 ‘Pe-pe-kepe yombo molongema na ⸤Pulu Yemo⸥ yomboma na-kinia paa olandopa olandopa we kondo kololi ulumu pelemo mele piliangi lipu ora siembo.’ nimba Pulu Yemone olio aku sipa Karasi Yesusini olionga nimba senderimumunga kondo kolopa sepa kondorumu.
EPH 2:8 ⸤Karasi molopa ononga nimba senderimu mele⸥ ‘Sika’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemonga we kondo kololimuni ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondorumu. Aku ulumu ono onono naa seringi, Pulu Yemone ono we sirimu.
EPH 2:9 Aku ulumu onone kongono seringimunga mele kalólimu naa liltingi. Akumunga i ulumu limú yombo sene ⸤ ‘Nanga kongono sendumunga i ulumu likiru.’ nimba⸥ yunga imbi yuyu manda ambolopa paka naa tomba.
EPH 2:10 Olio molemolo mele Pulu Yemone senderimu-na molemolo kanumu. ⸤Olio oliolio ulu se serimulumunga mólo.⸥ Karasi Yesusini olionga nimba senderimumuni Pulu Yemone olio yombo kondema sepa wamorumu. Olio ulu peangama Pulu Yemone koronga-u ‘sangi.’ nimba, nimba panjerimu mele ‘sangi’ nimba olio ‘aku siku yombo kondema molangi.’ nirimu.
EPH 2:11 Akumunga, Epesasi yomboma ono kelko ulu se konopumuni piliangi. Ono Juda yombomane naa meringi. Juda yomboma naa moloringimunga ono imbi leko “kangi kopiseli yomboma” nilimili yombomane onondo “kangi naa kopiseli yomboma” niringi. (Aku ulumu yemane ono onono kangikundu seringi ulumu mindi.) Akumu kiniá kelko piliangi.
EPH 2:12 U aku siku moloringi walemanga ono Karasi kinia pea seluna naa molko yu-mele-mele moloringi mele kiniá kelko piliaa. Aku walemanga ono Isirele yombo talapena sukundu onge aulka se naa lierimu, Pulu Yemone “yunga yomboma kinia sembó.” nimba, nimba panjipa mi lierimu ungu akumu ono-kinia naa perimula. Ononga ulu peanga se ‘pe wendo ombá.’ ningu konopu siku nokoko molonge ulu-pulu se naa pepa, ya ma-koleana Pulu Yemonga imbi pilku yu-kinia kopu seko molonge aulka se naa perimu mele kiniá piliaa.
EPH 2:13 Aku-sipa na-kolo kiniá ono u walte Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi yomboma Karasi yunga meme ondondorumumuni Karasi Yesusi yuni ono-kinia kopu sepa molopa ‘ono Pulu Yemo kinia nondoko molangi.’ nimba lipa sere lenderimu, yu-kinia seluna molemele.
EPH 2:14 Konopu seluna pupili molomolo ulu-pulumu Karasi yu-kinia pelemo yemo yuni Juda yomboma kinia ono we-yombo-lupama kinia opa-tou molorumulu ulu-pulumu topa mania mundupa, anju yando konopu kiri panjerimulu palamo akundupale ‘yombo talape talo sere leko talape selumu molangi.’ nirimu.
EPH 2:15 ⸤Pulu Yemone Mosisi⸥ ungu-mane sirimuma kinia, aku ungu-mane sipale “Saa.” nirimu unguma kinia, ungu-manemanga sukundu perimu unguma kinia, pali yunga kangimuni serimu ulumuni ‘kamu mania pupili kelepa uluri naa sepili.’ nirimumunga kanu palamo akundorumu. Yuni ‘molangi’ nimba pilipa aku serimu mele i-sipa: ‘Ono yombo talape talo nanga yombo talape selumu molangi.’ nimba lipa sere lenderimula. ‘Aku siku molkole ono konopu seluna pupili selu siku molangi.’ nimbale aku sipa serimula.
EPH 2:16 Yu unju-perana kolorumumuni kanu yombo talape talo u opa-tou moloringima ‘kamu kangi selumu molko, Pulu Yemonga yomboma molangi.’ nimba lipa sere lenderimu. Yu unju-perana kolorumumuni u opa-tou moloringi ulumu topa mania mundorumu.
EPH 2:17 Ono ⸤Juda yombo naa molko⸥ Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi yomboma kinia, ⸤Juda yombo⸥ Pulu Yemo kinia nondoko moloringi yomboma kinia, Karasi omba ono pali semane peanga se topa sipa nimbale: “Ono konopu seluna pupili selu siku molonge aulkamo akisindendu.” nirimu.
EPH 2:18 Yuni yombomanga nimba senderimumuni yu-mambele olio ⸤Juda yomboma kinia we-yombo-lupama kinia⸥ pali Mini selumuni lipa tapondopa aulka akisindilimúmunga Lapa molemona nondopo manda pulimulu.
EPH 2:19 ⸤Aku senderimu-na aku sipu molemolo⸥ akumunga kiniá ono yombo mare ma naa lepa yombo omba gili yomboma mele naa molemele. Ono Pulu Yemonga ⸤Juda⸥ yomboma kinia talape selumu molko, Pulu Yemonga yombo talape sikamo molko,
EPH 2:20 ⸤Pulu Yemo molemo ulkamo mele molemele.⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia, kanu yema kanu ulkamonga pongama; Karasi Yesusi yu kanu ulkamonga simumu.
EPH 2:21 Ulka simumuni pele kokeyama ingi sipa ambololemo kinia ulkamo tondolo pumba gilimú, aku ulka simumu Karasi yu. Pulu Yemone ulkamo pele kokeya sepa molemo, aku ulkamo kamu takomba kinia Ye-Awilimu yunga ulka kake sélimu gilimba.
EPH 2:22 Ono ⸤Karasini senderimumunga⸥ yu-kinia tapu toko molemele yomboma kepe ⸤Pulu Yemone⸥ lipa sere lendepa Pulu Yemo yunga ulkamo takolemo, aku ulkana Pulu Yemonga Minimu molemo, akumu Pulu Yemo molemo.
EPH 3:1 ⸤Karasini ‘yombo lupama kinia Juda yomboma kinia pea Pulu Yemonga yomboma molangi.’ nimba aku sipa yombo talape talo lipa sere lierimu⸥ akumunga na Pollo ⸤Pulu Yemo kinia ungu nimbu ononga mawa sendelio⸥. Ono we-yombo-lupama lipu tapondoliomonga na ka-ulkana peli yemo molopole, ⸤ononga mawa sendelio⸥.
EPH 3:2 ⸤Ungu se u pilkirumu niembo:⸥ ‘Pulu Yemone na-kinia ono-kinia serimu mele pilieringi.’ konopu lekero. Akumu i-sipa: Pulu Yemone ono we kondo kolorumumunga lipa tapondomba mele ‘Kamu piliangi.’ nimba na nimba taltorumu.
EPH 3:3 Akumu Pulu Yemone ulu sembá mele u lopi serimu akumu nando nimba para sirimu, akumu u wallo-kolte pepá topo nimbu sindu kanumu.
EPH 3:4 I pepá tokoromo kanokole pilingí kinia Pulu Yemone sembá mele lopi sepa perimumu Karasini serimumunga mona lierimu pilielio mele pilingí.
EPH 3:5 Ulu sembamo lopi sepa perimu kanumu u moloringi yomboma kepe yandopa yandopa moloringi yombomando kepe nimba para naa sirimu. ⸤Yombo mare mindi wallo-kolte nimba para sirimu.⸥ Kiniá mindi Yesusini ‘Nanga kongonomo sende- paa.’ nimba lipa mundorumu yema kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilku yomboma ningu silimili yomboma kinia, yunga yombo kake seli aku yombomando ⸤mindi⸥ Pulu Yemonga Minimuni nimba para silimú.
EPH 3:6 Kanu ulu u lopi serimumu kiniá para lemómo i-sipa: Karasi Yesusini yombomanga nimba senderimumuni semane peanga pelemo akumuni we-yombo-lupama kinia ⸤olio Juda yomboma⸥ kinia lipa sere lendepa ‘kangi selumu molangi.’ nimba, Pulu Yemone ‘yomboma-kinia sembó’ nimba panjerimu mele ⸤Juda yomboma kinia we-yomboma kinia⸥ pali selemóla.
EPH 3:7 Pulu Yemone we kondo kolopa yuni yuyu ‘na semane peangamo andopo topo siembo.’ nimba, nimba taltopa, ‘aku kongonomo sambo.’ nimba tondolomo na sirimu.
EPH 3:8 Pulu Yemonga yombo molemelemanga pali na paa maniandopa molio, aku-na-kolo Pulu Yemone na we kondo kolopale kongono i-sipa mele sirimu: “Juda yombo naa molemele yomboma semane peangamo toko siliku andou.” nirimu. Aku semane peangamo Karasinga méle-peanga, olione manda naa apurupu pilipu kambu manda naa tolemolo mélema.
EPH 3:9 Mulu matolo u naa sepili yuyu molopale Pulu Yemone “‘Sembó.’ nimba panjerimu ulumu kamu sembá mele ‘yomboma pali piliangi.’ ningu semane peangamo toko siliku andou.” nirimu. Mulu ma mélema pali serimu Pulu Yemone ‘Pe sembó.’ nimba panjerimu mele koronga-u yuyu pilipa yu-kinia lopi sepa perimu mele pe yombo se naa pilierimu kanumu kiniá nando “Yomboma piliangi ningu sindi-pu.” nirimu.
EPH 3:10 ‘Aku ungumu Karasinga yombo talapemo pilingí kinia mélema nokongendo tondolo pelemo kuru muluna molemelema kinia, mulu-koleana yombo namba molemo yombo awilima kinia, aku yombo tondolo awisili pelemomane Pulu Yemonga pilipa kondoli lupa lupa pelemoma pilingí kene.’ nimba ⸤nando “aku semane peangamo ningu siliku andou.” nirimu⸥.
EPH 3:11 Pulu Yemone ⸤aku sipa serimumu⸥ mulu ma u naa sepili paa koronga-u “Sembó.” nimba panjerimu mele olionga Ye-Awili Karasi Yesusini serimumunga ‘kamu wendo opili.’ nimba Pulu Yemone aku sipa serimu.
EPH 3:12 ⸤Karasi⸥ yu olionga nimba senderimumu ‘Sika.’ nimbu kuru mondopo yu-kinia kopu sepo molopole, olio Pulu Yemo kinia pumbu ungu nimulúndu pipili naa kolopo sumbi sipu manda pulimulu. Karasi yu-mambele olio Pulu Yemo molemona pulimulu aulkamo, akumunga yu molemona pumulú selemolo kinia mélsene olio pipi naa simba.
EPH 3:13 Akumunga, nane ono mawa sepo nimbuli: “Na ono lipu tapondombondo mindili nombo molio mele konopu awisili naa kimbu sikuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoko molemele mele pange naa sepili. Na mindili nolio ulumuni Pulu Yemo kinia pea kopu seko molemele mele lipa tapondolemomonga ⸤konopu siku molangi⸥.” nikiru.
EPH 3:14 ⸤U nimbú sendu akumu kiniá ya kamu nikiru.⸥ ⸤Pulu Yemone Juda yombo talapemo kepe we-yombo-lupama kepe olio pali “Sembó.” nimba panjerimu mele kiniá selemo ulumu pilipuli⸥ akumunga na ‘Olionga Lapamo ⸤kinia ungu nimbu ononga mawa sendambo.’ nimbu⸥ yunga kumbikerena komorongo langolio.
EPH 3:15 Pulu Yemonga yombo talape akumu mulu-koleana sukundu molemelema kinia, ya ma-koleana molemoloma kinia, pali ‘Yombo talape selumu.’ nimba yuni ononga imbi simba. Mulu-koleana yomboma kinia, ma-koleana yomboma kinia, anju yando “lapa” nilimili kanumu Pulu Yemo mélemanga pali lapa molemomonga pilku imbi “Lapa” ningu pilkuli akula nilimili.
EPH 3:16 Nane ⸤ ‘Lapamo-kinia ungu niembo.’ nimbu yu molemona komorongo langopole⸥ yu-kinia ungu nimbu mawa sepo nimbuli: ‘Yunga méle paa peanga taltolemomanga ‘Ononga konopuma enge nipili.’ nimba yunga tondolomo ono sipili.’ nimbu mawa sekero. Aku tondolomo yunga Minimu ⸤ono kinia molopale ono tondolo⸥ silimú kanumu.
EPH 3:17 ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondongemonga Karasi yu ononga konopumanga ‘yunga ulkamo’ nimba kamu alieli molopili.’ nimbu aku sipula ononga mawa sendelio. ‘Unju se ⸤tondolo mundupa gilimbando⸥ yunga pulkoniomo mana mania pulimú mele ono aku siku konopu mondoli ulu-pulumunga sukundu molko tondolo pupili molangi.’ ⸤nimbu mawa sendeliola.⸥
EPH 3:18 Aku siku molkole Karasini olio pali konopu mondolemo mele paa manda manjiku pilku kondonge tondolomo Pulu Yemonga yomboma pali kinia ono kinia pea pepili. Karasini olio pali konopu mondolemo akumu paa sulu sepa pumba paa pera topa paa olando sipa pumba paa maniando sipa pulimú mele pilingí tondolomo ono kinia pepili.
EPH 3:19 ‘Pulu Yemo yunga ulu-pulu peanga taltopa silimúma ononga konopumanga aku uluma pali sengepea sepa pepili.’ nimbu ‘Karasini konopu mondolemo ulu-pulu kanumu onone piliangi.’ nimbu ononga mawa sendeliola. Aku Karasini konopu mondolemo ulumu we-konopumuni mindi manda apurupu pilielemolo aulka se naa lemó.
EPH 3:20 Akumunga, ‘Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molopa mindi pupili.’ niemili. Pulu Yemo yunga tondolomone olionga konopumanga kongono selemomonga olione mawa semolo uluma kinia ‘Sambo.’ molo ‘Aku sipu molambo.’ molo aku sipu ulu lupa lupa konopumuni pilielemolo mele uluma pali yuni yunga tondolomone paa olandopa manda sembá yemo molemo, ⸤akumunga⸥ Karasinga yombo talapena sukundu molopo Karasi Yesusi pea olio kopu sepo molemolo yombomane kanu kongono selemo Pulu Yemonga imbimu ‘pe-pe-kepe paa kamu alieli paa olandopa molopa pupili.’ nimbu yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipa sepili.
EPH 4:1 Akumunga, na Ye-Awilimunga kongono serindumunga ka-ulkana pepo molio yemo, nane tondolo mundupu ono ungu-mane sipu nimbuli: Pulu Yemone onondo ‘Ono nanga yomboma molko nanga kongonomo sendangi wangi.’ nimba, nimba taltorumu-na ongo yunga yomboma moloringi mele molemele kene yuni kanopa peanga pilielemo uluma seko molaa.
EPH 4:2 Alieli ‘Nanga imbi ola naa molopili.’ ningu molko, yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, yombomane ono yando seko kinjingí kinia anju onone konopu mondoko pundu naa toko we siye kolko konopu awisili kimbu naa sieyo.
EPH 4:3 ‘Olio Karasinga yombo talape selumu molemolo yomboma konopu seluna pupili taka lepo molamili.’ ningu ‘Konopu seluna pupili.’ nilimú Minimuni ono ‘Ambolopili.’ ningu molaa.
EPH 4:4 ‘⸤Pulu Yemone⸥ oliondo ‘Yunga yomboma molangi waa.’ nirimumunga ⸤kolea-peangana pumbu molomolo⸥.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulu-selumu mindi, aku sipala olio yombo kangi selumu mele molemolo; Mini Kake Séli olionga konopumanga molemomo selumula;
EPH 4:5 olionga Ye-Awilimu selumula; kuru mondoli ulumu selumula; no lili ulu-pulumu selumula;
EPH 4:6 olionga pali Lapa Pulu Yemo selumula. Yu olio Karasinga yombomanga pali olandopa molemo; yu olio molemolomanga pali suku-singina molemo; yu olionga pali konopumanga molemo.
EPH 4:7 Pulu Yemo we kondo kololimunga Karasini olio sepo molomolo tondoloma moke sepa olio selu selu nimba awili sepa we sirimu.
EPH 4:8 Pulu Yemonga bokuna aku sipa nilimú kanumu. Yuni nimbale: “Yu paa muluna olandopa pumbá pumbale yunga opa-touma topa mundupa yombo awisili ka sipa memba pumbale ya mana yunga yomboma mélema we sirimu.” nirimu.
EPH 4:9 Yu ‘olandopa purumu’ nirimu akumu olando purumumunga lipa ora sirimuye? Mólo. U yu paa mana maniando purumumunga lipa ora sirimu.
EPH 4:10 Ye muluna paa olandopa purumu ye kanumu u mana maniando purumu yemo. ‘Mulu ma koleamanga pali molambo.’ nimba aku serimu.
EPH 4:11 Kanu yemone mindi ⸤mana⸥-yomboma tondoloma moke sepa we sirimu. Yombo mare “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundumbando ono aku kongonomo senge tondolomo sipa, mare nimba taltopa yuni ungu-umbu tondombama pilku yomboma ningu singí tondolomo sipa, mare nimba taltopa semane peangamo toko siliku andonge tondolomo sipa, mare Karasinga yombo talapemanga tapu-yema molko ⸤Pulu Yemone kanopa peanga pilimba mele⸥ mane singíma nimba taltopa aku senge tondolomo sirimu.
EPH 4:12 Karasini ‘Nanga yombo talapemo nanga kangimu enge nimba molopa kondopili kene Pulu Yemonga yomboma pali Karasinga kendemande-kongonomo seko molangi.’ nimba aku sipa tondoloma yunga yomboma moke sepa we sirimu.
EPH 4:13 Olio ⸤yunga yomboma⸥ ‘ ‘Sika’ nimbu kuru mondolemolomonga konopu seluna pupili molopo, Pulu Yemonga Malone konopu- muni pilipa molemo mele olio pali selu sipu pilipu kondopo, umbu-konopu enge nimba pepili mololipu pumbu, kamu Karasi molemo mele olio umbu-konopu pepili molamili.’ nimba aku serimu.
EPH 4:14 Aku sipu sepo molomolo kinia bolango kangama konopu naa pepili molemele mele naa molomolo. Nomuna poporome topa nona andoli sipi mare we topa memba andolemo mele ye mare kondi toko kolo tolemele yema ongo ono “I-siku sangi. I-siku sangi.” ningu mane silimili kinia we pilku konopuma topele-mapele toko lombili pulimili mele olio aku sipu naa semolo.
EPH 4:15 ⸤Kolo toli yemane ningí mele komu sendepo naa pilipuli⸥ Karasinga kangimu molemolo yombomane ‘Olio nokopa olionga penge molemo ye nokoli Karasimu molemo mele molamili.’ nimbu anju yando konopu mondopo ungu-sikama mindi nimbu molamili.
EPH 4:16 Yu kimbu ki kangi mélemanga pali nokolemo pengemo. Yuni bele pulkonio mélema pali ‘enge nipili.’ nimba tondolo mundundulimú. Akumunga, kangimunga mélema pali anju yando konopu mondopa lipa tapondolemo kinia kangimu olandopa olandopa tondolo pumba enge awili sepa pelemo.
EPH 4:17 Akumunga, Ye-Awilimuni ‘Ono nokopili.’ nimba na namba sirimumunga nane ono tondolo mundupu ungu se i-sipu nimbu sikiru: Karasinga yombo talapena ultukundu molemele yombomane seko molemele mele paa naa sangi. Kanu yomboma ⸤ ‘Pulu Yemonga unguma naa pilielemolo.’ nilimilimunga⸥ ononga konopuma mimi sipa naa pepa amu mele tolemele.
EPH 4:18 Kanu yomboma ono uluma pali naa pilku ononga konopuma pipi silimilimunga Pulu Yemo molopa selemo mele naa pilku, ononga pilipa kondolima simbulu tolemo akumunga ono Pulu Yemonga konde molopa kondolimunga ultukundu molemele.
EPH 4:19 Ulu selemelema pilku apuruku pipili kolonge ulu-pulumu ⸤mania purumu⸥ ono-kinia naa pelemomonga ono ulu kirimanga sukundu walu sumbi siku pungu, yomboma kanokole pipili kololemele ulu kalaro mololima konopu kimbu siku seko molemele.
EPH 4:20 ⸤Kanu yomboma sika aku selemele⸥-na-kolo ‘Karasinga ungumu mane sipu “Sangi.” nirimulu mele ono Epesasi yomboma pilieringi unguma lupa, ⸤kanu yombomane selemele mele lupa⸥.’ aku konopu lekero. ‘Ono Karasinga ungumu pilku liku yu-kinia kopu seko moloringi kinia Yesusi molemo mele kinia yu-kinia ungu sikamo pelemo mele kinia mane sirimulu pilieringi.’ konopu lekero. ⸤Ultu molemele yomboma selemele mele mane naa sirimulu.⸥
EPH 4:22 Ono senge mele ningu mane sirimulu mele i-sipa: “Ono u moloringi kinia ononga u-we-konopumane ulu-pulu-kirima yakala kolko seko kinjiku moloringi kanu konopuma munduku keleangi. Aku seringi ulumane ya ma-koleana molko kinjilimolá; kolkole kolea kirinala pungu mindili nongo molko kinjiku mindi pulimolámo.
EPH 4:23 Kanu u-we-konopuma munduku kelko ono konopu kondema pepili molangi.
EPH 4:24 ‘Pulu Yemo konopu pelemo mele olio konopu konde aku sipa pepili.’ ninguli Pulu Yemone ulu-pulu peanga sumbi nilima sepa paa kake sepili molemo mele aku siku molangi.” nimbu ungu-mane aku sipu sirimulu.
EPH 4:25 Akumunga, ⸤u-we-konopuma munduku kelko konopu kondema liku panjikuli⸥ ono ungu kolo toli ulu-pulumu munduku kelko, kangi selumunga kimbu-ki mélema gilimú mele aku sipu olio Karasinga yomboma pali konopu selumu pepili molemolo kene olionga pulu lemó yombomando ungu-sikama mindi ningu molangi.
EPH 4:26 Ono mumindili sembá kinia ‘Ulu-pulu-kiri se naa samili.’ ningu, pilku kondoko molangi. Ono mumindili kolko molangi ena pumu liemu
EPH 4:27 ono ‘⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone olio kamu kondi topili.’ ningu aku senge. Akumu manda naa sembá.
EPH 4:28 Mélema wa limili yomboma aku ulumu munduku kelko kiniá wa naa liku, kou-mone kongono sangi. Ononga kimane mélema wa naa likuli ningímuni, ‘Yombo mare méle mólo tombama lipu tapondopo mélema siemili.’ ninguli kanu wa noli yombomane ononga kimane kongono peangama sangi.
EPH 4:29 Ononga keremanga ‘Ungu kiri se wendo naa opili.’ niengi. Karasinga yombo konopu pange sembama kinia molko kinjingima kinia ono tondolo mundundumba unguma mindi niengi. Ungu mare kanu yomboma pilingí kinia ono lipa tapondomba unguma mindi niengi.
EPH 4:30 ‘Mini Kake Sélimuni ono yomboma ulu-pulu-kirimane kondi tolemo koleamonga pe kamu wendo pungu, ulu-pulu-kiri se naa pelemo, manda molonge koleana wangi kene ono iseli-u nokopa molopili.’ nimba Pulu Yemone Minimu sirimu aku Minimuni kanopa kiri pilipa konopu peanga naa lemba uluma naa sangi.
EPH 4:31 Yombo lupama kinia konopu kiri panjiku seko kinjiku, iri toko mumindili kolko, opa seko ungu-bulkundu nindiku, aku ulu-selemelemanga ulu-puluma toko mania mundangi.
EPH 4:32 Onone onono anju yando kondo kolko seko kondoko, Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba we siye kolorumu mele aku siku yombomane ono seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu we siye kolangi.
EPH 5:1 Akumunga, ono ⸤Pulu Yemone⸥ paa konopu mondolemo bolangoma molkole Pulu Yemo yu yuyu sepa molemo mele manda manjiku seko molko,
EPH 5:2 ono onono anju yando konopu mondoko mindi molangi. Karasini olio konopu mondopale olionga nimba kolali sepa kolondorumu aku siku yomboma konopu mondoko molangi. ⸤U kongi kinia mélema kalko Pulu Yemo popo toko siringi kinia⸥ munamo pilipa peanga pilipa liltimu mele Karasini olio konopu mondopa Pulu Yemo popo topa yunga kangi toringimu sirimu akumu aku sipa pilipa liltimu.
EPH 5:3 ⸤Ono Pulu Yemonga bolangoma molemele kene⸥ wa ulu-kirinale naa seko, yombo senga kangina ulu kalaro mololi uluma naa seko, méle taltolemele mélema ‘Manda naa sekemo.’ ningu yombo marenga mélema yama mengo ‘Na lipu taltamboa!’ ningu naa sangi. Aku ulumanga semane kanga-kolte kepe paa naa tangi. Pulu Yemonga yombo kake selima aku uluma senge molo semane tonge kinia manda naa sembá kene aku siku paa naa sangi.
EPH 5:4 Yomboma pilkuli pipili kolonge ungu kirima kepe naa ningu, marake seko ‘Yomboma tawe sangi.’ ningu semane kirima toko aku lawa seko unguma naa niengi. Aku sipa ungu kirima olio ⸤Karasinga yomboma⸥ nimulú kinia manda naa sembá. Aku unguma naa ningu, ⸤Pulu Yemone ono sepa kondolemomonga⸥ yu “Ange.” ningu molangi. Aku senge kinia peanga.
EPH 5:5 Ono paa i-siku mimi siku piliangi: Wa ulu-kirinale seko, yombo senga kangina ulu kalaro mololi uluma seko, méle taltolemele mélema ‘Manda naa sekemo.’ ningu yombo marenga mélema yama mengo ‘Na lipu taltamboa!’ nilimili yomboma Pulu Yemo kinia Karasitolo ye nokoli kingitolo molko nokolembele koleana pungu méle peangama lingí aulka se paa naa lemó. Mélema yama melemele yombomane we-mélemando ‘Olionga pulu yemo.’ ningu popo toko kape nilimili yomboma molemele. Akumu paa sika nikiru.
EPH 5:6 ‘Yombo sene olio ‘seko kinjikimili.’ nimba ungu-pulu se naa peli we-unguma kolo topa kondi tomba.’ ningu paa kanoko kondoko molaa. Aku siku selemele yomboma Pulu Yemone ‘Nanga ungumu pilku mokoli seko naa seko molemele.’ nimba ono-kinia lakopa mumindili kolopa paa mindili lipa simba kene ono kanoko kondoko molaa.
EPH 5:7 ⸤Pulu Yemone kanu yomboma paa mindili lipa simba⸥ kene ono-kinia kopu seko naala molangi.
EPH 5:8 U ono simbulu tolina moloringi-na-kolo kiniá Ye-Awilimunga yomboma molemelemonga pa selina molemele kanumu. Akumunga, pa sélimunga bolangoma selemele mele seko molangi.
EPH 5:9 (Pa sélimunga ulu-pulu akuma ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia ungu sikama kanumu.)
EPH 5:10 ‘Ye-Awilimuni kanopa konopu silimú uluma pilipu kondopo samili.’ ningu molangila.
EPH 5:11 Simbulu tolimunga ulu-puluma paa naa saa! Simbulu tolimunga ulu-puluma ono lipa tapondomba tondolo se naa pelemo kanumu. ⸤Simbulu toli-munga ulu-puluma naa seko,⸥ yombomando ‘Simbulu tolimunga ulu-puluma kiri.’ ningu, ningu singí kinia papu.
EPH 5:12 Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli seko naa selemele yombomane lopi seko konopu siku selemele mele nimbu simulundu kepe pipili kololemolá.
EPH 5:13 Aku-na-kolo pa sélimuni méle sepa mona lendelemoma pali ulumanga puluma pára lemó.
EPH 5:14 Pa sélimuni mélse sepa mona lendelemo kinia kanu mélema kepe pa selemo akumunga mélemanga puluma pára lemó. Akumu pilku konane senga ungu se toringi kanumu. Akumu i-sipa: “Yombo uru pélimu, nu ola moloyo. Lomboroko ola moloyo. Aku sení kinia Karasini nu molonina pa sendemba.” nilimú.
EPH 5:15 Akumunga, ono seko molonge mele kanoko kondoko molaa! Ono yombo pilipa kondoli naa peli yomboma mele naa andangi. Pilipa kondoli peli yomboma andoko molangi.
EPH 5:16 Kiniá molkomele walema yombomane seko kinjilimili kinjingí walema akumunga ono pilipa kondoli peli yomboma andoko molkole, ulu-peangama senge enama wendo wendo ombá kinia ‘Popenge sepo naa semolo kinia ulu marene omba pipi simba kene popenge sepo samili.’ ningu kanu ulu-peangama sumbi siku sangi.
EPH 5:17 Akumunga, ulu lawa seli uluma naa sangi. Ye-Awilimuni “Ono saa.” nilimú mele pilku kondokole aku siku sangi.
EPH 5:18 No awisili nongo amu naa tangi. Aku senge kinia ono onono sepa kinjimba uluma senge kene aku naa saa. Aku senge kinia kiri. ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu ononga konopuna ‘molopa manda sepili.’ niengi. Aku siku ningí kinia peanga.
EPH 5:19 ⸤Minimu ononga konopuna molopa sepili⸥ ono onono anju yando ⸤Pulu Yemonga⸥ yomboma-kinia ‘ungu niemili.’ ninguli Pulu Yemonga bokuna molemo konanema kinia, ono maku toko konane nilimili konanema kinia, Minimuni ononga konopuna nimbá pilingí konanema kinia, ningu; ‘Ye-Awilimu kape niemili.’ ningu kerena kepe konopumuni kepe konane ningu;
EPH 5:20 olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤ononga nimba sendepa aulka akisinderimumunga⸥ yu imbi leko alieli Lapa Pulu Yemondo mélemanga pali “Ange.” niengi.
EPH 5:21 ‘Karasi yu olionga Ye Nokoli Awilimu.’ ningu yunga ungumu liku awi siku molkole anju yando ⸤Pulu Yemonga⸥ yombomanga unguma kepe taka leko pilku liku molangi.
EPH 5:22 Ono ambomane Ye-Awilimunga ungumu taka leko pilku liku molemele mele ononga yemanga unguma taka leko pilku liku molangi.
EPH 5:23 Karasi yu yunga yombo talapemonga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo molopa, kanu yombo talapemo yunga kangimu yu kangimunga pengemo molopa yunga kangimu nokolemo, aku sipa yema ono ambomanga pengema akumunga ambomane aku siku sangi.
EPH 5:24 Karasinga yombo talapemone ‘Karasi nanga Ye-Awilimuni na nokolemo.’ nimba yunga ungumu taka lepa pilipa lipa molemo mele ambomane aku siku ononga yema ‘Olio nokangi.’ ningu ononga unguma pali alieli pilku liku molangi.
EPH 5:25 Ono yema, Karasini yunga yombo talapemo paa konopu mondopale yunga kolali sepa kolondorumu aku siku mele ononga amboma konopu mondangi.
EPH 5:26 ‘Yunga yombo talapemo Pulu Yemonga talape yunga manjipa kene kake sélimu molopili.’ nimba Karasini yunga kolali sepa kolondopa, yunga ungumuni kanu yombo talapemo kulumiye torumu.
EPH 5:27 ‘Yunga yombo talapemo yunga kangimu’ nimba ‘kalaro se naa molopa erili se naa sepa, aku sipa selu kepe naa sepa kangi paa kake sélimu gilipa Pulu Yemone kanopa kiri pilimba mélse naa giliepili nane nanu nanga ambo paa peangamo na nanu liembo.’ nimba aku sipa serimu.
EPH 5:28 Aku siku yemane ononga kangima konopu mondokole nokolemele mele ononga amboma konopu mondonge kinia peanga. Ye sene yunga ambomo konopu mondolemo akumu yu yuyu konopu mondolemo.
EPH 5:29 Yombo sene yunga kangimu kanopa kiri pilipa naa nokopa kondolemoye? Karasini yunga yombo talapemo nokopa kondolemo mele aku sipa yombo sene yunga kangimu nokolemo kanumu.
EPH 5:30 Olio Karasinga kimbu ki mongo mélema molemolo-na ⸤olio yunga yombo talapemo aku sipa nokopa kondolemo⸥.
EPH 5:31 ⸤ ‘Ye sene yunga ambomo konopu mondolemo akumu yunga kangimu konopu mondolemo.’ nikiru⸥ akumunga pulumu Pulu Yemonga bokuna i-sipa ungu se molemo: “⸤Pulu Yemone ambomo kinia yemo kinia aku sipa serimumunga⸥ ye sene anumu lapatolo mundupa kelepa yunga ambomo kinia peko olo kangi selumu mele molongele.” nimba molemo kanumu.
EPH 5:32 Aku ungumunga ungu-pulu tondolo se lopi mele selemo. Nane pilkiru, ‘Karasi kinia yunga yombo talapemo kinia akutolondo nirimu.’ konopu lekero.
EPH 5:33 Aku-na-kolo aku ungumunga sumbi sipa ungu-pulu se ononga molemóla. Ono yema yu-mele-mele konopu mondolemele mele ononga amboma aku siku konopu mondangi. Ambomane ononga yemane ningí unguma liku awi siku ono seko kondoko molangi.
EPH 6:1 Bolangoma, Pulu Yemone “Anupili lapalini ono nokangi.” nilimú kene aminieli lanielinga unguma pilku sengena panjiku sangi. Aku senge kinia papu.
EPH 6:2 Pulu Yemone u ungu-mane sirimu bokuna molemo mele i-sipa: “Aminieli lanieli kinia molko kondoko ononga unguma pilku liku sangi.” nilimú kanumu. Aku-na-kolo ungu-mane lupama we sirimu mele imu aku sipa we naa sirimu. I ungu-manemo sipale “Aku senge kinia nane sembó.” nimba, nimba panjerimu mele i-sipa:
EPH 6:3 “Ono ‘Ma-koleana molopo kondopo, kalia-ingi awisili konde molamili.’ ningu aku sangi.” nimba aku sipa olandopa nimba panjerimu.
EPH 6:4 Bolangomanga lapali, ononga bolangoma seko mumindili naa kondangi. Ono Ye-Awilimunga unguma mane siku nokoko kondangi.
EPH 6:5 Kongono we sendeli kendemande-yomboma, ono ononga kongono nokolemele mana-yemane ningí ungumu liku awi siku pipili kolko sangi. Ono konopu talo sepa pepili ononga kongono nokoli yemanga kongono naa sendangi. Onone Karasinga ungumu pilku liku selemele mele aku siku kongono nokoli yemanga unguma pilku liku sangi.
EPH 6:6 Ononga kongono nokoli yemane “Saa.” nilimili mele kanoko molangi ‘Sengena panjipu semolo kinia kape ningí.’ ningu aku siku mindi ningu pilkuli unguma sengena panjiku naa sangi. Onone ‘Karasinga kendemande-yomboma molopo yunga kongono sendelemolo.’ ningu pilku aku siku mele ononga kongono nokoli yemanga kongonoma sendengendo ‘Pulu Yemonga kongonoma’ konopumuni pilkuli kongonoma tondolo munduku sendangi.
EPH 6:7 ‘Yombomanga kongono mindi sendekemolo kene unguri molo.’ ningu kongono nokoli yemanga kongonoma naa sendangi. Kongono nokoli yemanga kongono kanumu Ye-Awilimunga kongono sendelemolá mele aku siku kongono nokoli ye kanumanga kongonoma konopu peanga pepili pilku liku popenge seko sendangi.
EPH 6:8 ‘Ye-Awilimuni kongono sendelemele yomboma kepe, we molemele yomboma kepe pali seko kondonge mele kanopale méle kalomba.’ ningu pilkuli ononga kongono nokoli yemanga kongonoma aku siku tondolo munduku sendangi.
EPH 6:9 Kongono nokoli yema, onone aku siku kongono we sendeli kendemande-yomboma seko kondangila. Mulu-koleana molemo yemo yu kendemande-yomboma kinia nokoli yema kinia ononga pali Nokoli Yemo. ‘Yuni yombomanga imbima kanopale ono naa apurulimú.’ ningu pilkuli onone ononga kongono we sendeli kendemande-yomboma seko mini-wale naa mundundangi.
EPH 6:10 Kiniá ungu se kamu niembo: ‘Olio enge olandopa-olandopa nipili molamili.’ ningu Ye-Awilimu kinia kopu seko molko ‘yunga enge awili-sepa pélimu olio liemili sipili.’ ningu molaa.
EPH 6:11 ‘⸤Kurumanga nokoli⸥ depelemone uluma kolo topa sepa olio kondi tolemo kene enge nimbu giliamili.’ ningu ono Pulu Yemone opa seli mulu-wambale silimúma pali liku pakoko molaa.
EPH 6:12 ⸤Mimi siku piliaa.⸥ Olio mana-yombo mongone kanolemoloma kinia opa naa selemolo. Mélema nokongendo tondolo pelemo kuruma kinia, namba molopa kolea lupa lupa nokolemele kuruma kinia, i ⸤mulu ma naa pora nilimú⸥ wale simbulu tolima ma-koleana nokolemele kuruma kinia, muluna ola molemele kuruma kinia, akuma kinia opa sepo molemolo.
EPH 6:13 Akumunga, Pulu Yemone opa seli méle silimúma pali liku pakoko ambolko molaa. Aku senge kinia umbuna walema wendo ombá kinia ono manda enge ningu gilku opa manda senge. Kanu-kinia wale mare opa welea pora naa nimba opa-touma welea toko mania naa mundukuli we naa molko opa-tapu sengendo enge ningu giliangila.
EPH 6:14 Akumunga, ‘Olio topa mania naa mundopili. Enge nimbu giliamili.’ ningu ungu-sikama kako toko, ulu sumbi nilima kapane seli wale-pakoli mele uluwikundu pakoko,
EPH 6:15 yomboma Pulu Yemo-kinia selu siku manda molonge semane peangamo toko siliku andonge kimbu-suma mondaa.
EPH 6:16 Aku mélema pakokole, ⸤ ‘Pulu Yemo sika. Yesusi Karasi sika. ‘Nanga’ nimba senderimumu⸥ sika.’ ningu kuru mondoli ulumu ‘ononga kuna-tapiyemo.’ ningu liku alieli ambolko molangi. Aku kuna-tapiyemone ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni mera sepe nomba pelimane ono tomba kinia sepemo manda toko ku mundungí.
EPH 6:17 Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo wanie kapane sélimu liku pakoko, Minimunga opa seli lu-pultamo liku ambolangi. Lu-pulta akumu Pulu Yemonga ungumu.
EPH 6:18 Minimuni ono tondolo simbamone alieli Pulu Yemo-kinia ungu niengi. Ono molongena ulu lupa-lupama pali wendo ombá kinia Pulu Yemo-kinia ungu lupa-lupa ningu mawa sangi. ‘Yuni yunga yomboma lipa tapondopili.’ ningu tangoli kepe ipulieli kepe alieli mimi siku pilku kanoko koro naa molko Pulu Yemo ononga mawa sendeko molangi.
EPH 6:19 ‘Pulu Yemone na lipa tapondopili.’ ningu nanga kepe yu mawa sendekole, ‘Na yomboma ungu nimbu simbú sembó kinia na mini-wale naa mundupu yomboma pipili naa kolopo semane peangamonga ungu-pulu lopi sepa pelemoma sumbi sipu nimbu para siembo kene Pulu Yemone nanga kerena omba molopa ungumu nimba sipili.’ niengi.
EPH 6:20 Kanu semane peangamo nando ‘Toko si-pu.’ nimba Pulu Yemone lipa mundorumu-na andopo topo siliumunga na ka-ulkana pelio. ‘Kanu semane peangamo Ye-Awilimuni nando ‘toko siliku andou.’ nimba kongono sirimu kene na yomboma pipili naa kolopo nimbu siembo.’ ningu Pulu Yemo mawa sendangi.
EPH 6:21 ⸤Ungu ninduma pora nikimu.⸥ Na kongono sepo, ungu nimbu, konopumuni pilipu, molio mele ye Tikikasini ono molemelena omba nimba simba. Tikikas yu nanga konopu mondolio genumu, Ye-Awilimunga kongonomo tondolo mundupa lipa tapondopa selemo yemone na molio mele nimba simba.
EPH 6:22 ‘ ‘Ono konopu peanga leko molangi.’ nimba olio molemolo mele ono nimba sipili.’ nimbu ono molemelena yu lipu mundukuru.
EPH 6:23 Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ‘Ono Karasinga yomboma konopu pe nipili molko, anju yando yomboma konopu mondoko, ‘Olone sika olio seko kondongele.’ ningu kuru mondoko molangi.’ niengili.
EPH 6:24 Yombo olionga Ye-Awili Yesusi Karasi konopu mondolemele mele siye naa kolko yu konopu mondoko mindi molemele yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
PHI 1:1 Olto Pollo Timotitolo, Karasi Yesusinga kongono sendeli kendemande-yetolone ono Pulu Yemonga yombo kake selima kolea-awili Pillipai molemelema i pepámo topo sikimbulu. Ono ungu pilieli yombo wema kinia, ononga tapu-yema kinia, Karasinga yombomanga kongono sendeli yema kinia, ono pali i pepámo topo sikimbulu.
PHI 1:2 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
PHI 1:3 Nane ono walte walte konopuni pilipuli nanga Pulu Yemo kinia “Ange.” niliu.
PHI 1:4 Na semane peangamo pulu polopo ono topo sirindu kinia kepe, yandopa yandopa kanu kongonomo selio kinia kepe, onone na liku tapondoringi mele liku tapondolemelemonga Pulu Yemo kinia ungu nimbu ononga mawa sendembondo konopu sipu mawa sendelio.
PHI 1:6 Nane pilipuli, ‘Pulu Yemone ononga konopuna kongono pulu polopa serimu kongono peangamo selepa pumba pumba, Karasi Yesusi yando omba olio limba walemonga kanu kongonomo sepa limba.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolio.
PHI 1:7 Na ono konopuni pilipu andopo molio-na na onondo konopu lelio mele papu lelio. Na ka-ulkana pelio kinia kepe, semane peangamo topo sipu “Yu paa sika semanemo yomboma paa pilku liengi.” nilipu andorundu kinia kepe, onone na liku tapondolemele-na na kinia ono kinia olio Pulu Yemone we kondo kolopa lipa tapondolemo.
PHI 1:8 “Karasi Yesusini ono kondo kolopa konopu mondolemo mele nane aku sipu ono kondo kolopo konopu mondopo yakala kolopo molio.” nikiru akumu sika nikiru. Pulu Yemone ungu nilkanje nane “Sika nikimu.” nilkala.
PHI 1:9 Nane Pulu Yemo ononga mawa sendelio mele i-sipa: “‘Onone ulu kiri peangama apuruku kondokole ulu peangama mindi pilku liku sangi.’ nimbu ono Pulu Yemo kinia Karasi-tolo pea olonga yomboma pea konopu mondolemele mele paa olandopa olandopa mondoko mololko pungu, ononga pilipa kondolima kinia ulu kiri peangama apuroli ulu-pulumu kinia ononga konopumanga pepa sengepea selepa pupili konopu mondoko molangi.” nimbu Pulu Yemo mawa sendelio. ‘Aku siku molonge kinia Karasi kelepa ombá walemo wendo ombá kinia ono konopu kake sepili molko yu kanopa peanga pilielemo ulu-puluma mindi ononga konopumanga pepili molko,
PHI 1:11 Yesusi Karasini ono-kinia kopu sepa molopa lipa tapondolemomonga yu kanopa sumbi nili uluma nimba kanolemo uluma mindi seko molonge. Ono aku siku seko molongemone Pulu Yemonga imbi ambolko paka tondoko yu kape ningí.’ nimbu aku sipu Pulu Yemo ononga mawa sendelio.
PHI 1:12 Ango-keme, na-kinia ulu umbuna wendo omu akumuni semane peangamo pipi naa simu. Na ka siringi ka-ulkana pelio ulumuni semane peangamo sepa tondolo mundundulimú.
PHI 1:13 Akumunga, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ulkamo nokolemele ami-yema kinia we-yomboma pali ‘Na Karasinga kongonomo sendeliomonga ka siringi ka-ulkana pelio.’ ningu kanolemele.
PHI 1:14 Na ka-ulkana peliomonga nanga genupili awisilini kanokole ‘Ye-Awilimuni olio sika lipa tapondomba.’ ningu pilku konopu tondolo pupili ⸤ ‘Yombomane olio mindili síngi liemu unguri mólo.’ ningu⸥ Pulu Yemonga ungumu pipili naa kolko tondolo munduku ningu siliku andolemele.
PHI 1:15 Sika ye marene ⸤na kolea awisilinga andopo ungumu nimbu sirindumunga yombo awisili kanu ungumu pilku limili mele⸥ kanoko kiri pilkuli ‘Pollonga imbimu mania pupili. Olionga imbima ola molopili.’ ningu Karasinga semanemo toko silimili-na-kolo marene konopu peanga pepili ⸤ ‘Karasinga imbimu ola molopili.’ ningu⸥ Karasinga semanemo toko silimili.
PHI 1:16 Nane ‘semane peangamo yu paa sika.’ nilipu andoliomonga ka-ulkana pelio mele kanokole na konopu mondolemelemonga Karasinga semanemo toko silimili;
PHI 1:17 aku-na-kolo ye marene konopu sumbi sipa naa pepili ononga imbima ‘ola molopili.’ ningu Karasinga semanemo toko silimili. ‘Na ka-ulkana pelio kinia umbuna mare olandopa siemili.’ ningu aku selemele.
PHI 1:18 Aku-sipa na-kolo ‘Na mindili nopili.’ ningu aku selemele mele uluri pelemoye? Ono konopu peanga pepili semanemo toko silimili molo konopu sumbi sipa naa pepili toko silimili akumu unguri mólo. Onone pali Karasinga semanemo yomboma toko silimilimunga na paa konopu sipu molio. ⸤Konopu sipu molombomonga ulu se pelemóla.⸥ Na pilipuli, ‘na ka-ulkana pepo mindili nolio kinia onone Pulu Yemo kinia nanga ningu mawa sendelemelemonga kepe, Yesusi Karasinga Minimu yu na-kinia molopa na lipa tapondolemomonga kepe, i ulutolonga na manda molombo.’ nimbu pilipuli konopu sipu molio mele molombo.
PHI 1:20 ‘Nane sambo.’ konopu lekero mele i-sipa: ‘Na selio mele kepe molio mele kepe akumunga pipili naa kolopo Karasinga kumbi-kerena gilimbu kinia paa peanga.’ nimbu yunga kongonomo tondolo mundupu selio. ‘Molombo kinia kepe molo kolombo kinia kepe nanga kangimuni Karasinga imbimu ambolopo paka tondorundu tondolio mele aku sipu tondombo.’ nimbu aku selio.
PHI 1:21 Na konde molio kinia Karasi nanga konopuna molemo pea kopu sepo molembolo akumu peangala; kolopole molombo mele paa olandopa.
PHI 1:22 Mana we molondu liemu nane nanga kongono peanga we lemómo manda sembó. Akumunga kolombomo kinia konde molombomo kinia kanu ulutolonga se sembó mele na pilipu sundupu lo liu.
PHI 1:23 Na konopu talo pelemo. Ma-koleamo mundupu kelepo Karasi molemona pumbu pea molombolondo na konopu sipu molio. Aku sendu liemu paa peanga.
PHI 1:24 Aku-sipa na-kolo kolondu liemu nane ono nambi sepo manda lipu tapondomboye? Pe ono nambi sengenje? Aku sipu nimbu pilipuli mana we molondu liemu paa peangala.
PHI 1:25 ‘Nane ono lipu tapondombo kinia ono Karasinga yomboma molko kondoko ‘yu sika’ ningu kuru mondoko konopu siku molonge.’ nimbu pilipuli ‘Na ono kinia pea ma-koleana sika molomolo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro.
PHI 1:26 ‘Pe na ono molongena kelepo yando ombo pea molomolo kinia onone Karasi Yesusinga imbimu ambolko paka tondoko molonge.’ nimbu pilipu ‘Sika aku sipu ono-kinia kelepo molombo.’ konopu lekero.
PHI 1:27 Aku-sipa na-kolo na ondu liemu kepe naa ondu liemu kepe unguri mólo. ‘We-yombomane olio kanokole ‘Sika Karasinga yomboma molemele.’ ningu piliangi.’ ningu Karasini yu lombili andolima molonge mele nimba sirimu mele ono aku siku molangi. Aku siku molonge ulumu olandopamo. Pe aku siku seko molangi ombo mongone kanondu liemu molo ono seko molemele mele semane se ka-ulkana molopole piliendu liemu ‘ono konopu seluna pupili tondolo munduku molko, ‘yomboma ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasi Yesusini yombomanga nimba senderimumunga molko kondonge mele⸥ ‘sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu semane peangamo toko siku,
PHI 1:28 ononga opa-tou yombomane ‘ono mini-wale mundangi.’ ningu ulu mare selemele kinia ‘Unguri mólo.’ ningu mini-wale naa munduku we gilimili mele piliambo.’ nimbu molio. Ononga opa-toumane ono mini-wale naa munduku we gilimili kinia kanokole ‘Ono opa-touma mindili nongo molko kinjingí-na-kolo ono Karasinga yomboma mindili nolemolá aulkana wendo ongo, molko kondonge aulkana pungí.’ ningu kanonge. Pulu Yemone ono lipa tapondopa opa-touma topa mania mundumbamonga aku siku ningu kanonge.
PHI 1:29 Pulu Yemone ono sepa kondopale ‘ ‘Karasi yu sika. Yu manjipa manda.’ ningu kuru mondangi.’ nilimú. ‘Karasinga imbimu ola molopili kene mindili nangi.’ nilimúla. ⸤Akumunga opa-toumane aku siku ningu kanonge.⸥
PHI 1:30 U na ⸤ ‘Yesusi Karasi yu sika.’ ⸥ nimbu kuru mondorundumunga opa-toumane na toko mania mundungí seringi kinia tondolo mundupu molopo mindili norundu mele ono Karasinga yombomane kanoringi, pe kiniá aku sipu molio mele pilielemelela. Kiniá ono mindili nolemele mele selu-sipala.
PHI 2:1 Ono Karasi pea kopu seko molemelemonga ono toembo toko molko, yuni konopu mondolemo ulumuni ono kundopili molko, ono onono Minimuni anju yando manda kopu seko molko, yombo lupama konopu mondoko kondo kolko, aku siku molongi liemu
PHI 2:2 na ‘Konopu awili-sepa sipa molopili.’ ningu ono konopu selumu pepili molko, onono anju yando konopu mondoko molko, ononga konopu seluna pupili molko, méle lupa lupama yu-mele-mele naa konopu mondoko molaa.
PHI 2:3 Ono ‘Na yombo awili se molambo. Nanga imbi ola molopili.’ ningu naa molaa. ‘Na kamakomo molio. Nanga imbi paa olandopa molemo.’ ningu pilku kara pungu naa molaa. Ono molonge mele i-sipa: ‘Yomboma awili mele molemele, na mania mele molio.’ ningu aku siku anju yando pilku molaa.
PHI 2:4 Ono onono yu-mele-mele konopumane pilku senge mele manjiku pilku naa molaa. Ononga yombomane ‘Samili.’ ningí mele molo umbuna pembama kepe pilku ⸤liku tapondoko⸥ molaa.
PHI 2:5 Karasi Yesusi mele molaa. Karasi Yesusi pilipa sepa molorumu mele ono aku siku pilku seko molongi liemu paa peanga.
PHI 2:6 Karasi Yesusi yu serimu mele i-sipa: Yu Pulu Yemo molorumu mele molorumu-na-kolo ‘Pulu Yemo molio mele kamu molambo.’ ni naa nirimu.
PHI 2:7 Yu Pulu Yemo molorumu mele mundupa kelepa ‘Kongono kendemande ye se molambo.’ nimba yu olio molemolo mele au lepa molorumu. Yu mana-ye se meringimu molorumu.
PHI 2:8 Yu mana-ye se molorumu kanoringi kanu-kinia ‘Na we-ye molambo.’ nimba molopa, Pulu Yemone “Sei.” nirimu uluma pali pilipa lipa serimu. “Nu kolani, unju-perana uku toko panjangi.” nirimu ungumu kepe mundupa naa kelepa pilipa lipa yu kolorumu.
PHI 2:9 Pe ⸤yu Pulu Yemonga unguma pali pilipa lipa serimumunga⸥ Pulu Yemone yu paa olandopa lipa mondopa, imbi se we-imbima pali topa mania mundupa paa olandopa molemo imbimu sirimu.
PHI 2:10 ‘Yesusinga imbimu pilkuli mulu-koleana sukundu molemele yomboma kinia mana molemele yomboma kinia mana mania pelemele yomboma kinia onone pali yunga imbi ambolko paka tondoko ‘Yu ye awilimu molopili, olio maniandopa molamili.’ ningu ⸤yunga kumbikerena⸥ komorongo toko pondoko,
PHI 2:11 Lapa Pulu Yemo imbi ambolko paka tondongendo “Yesusi Karasi yu Ye-Awilimu.” niengi.’ nimba Pulu Yemone Yesusi yu kanu imbimu sirimu.
PHI 2:12 Nanga pulu lemó yomboma, Karasi Yesusini aku serimu mele pilkuli nanga unguma u alieli pilku sengena panjiku seringi mele kiniá kepe sengena panjiku sangi. Na ono-kinia molopo “Saa.” nirindu kinia pilku liku seringi mele kiniá na ono-kinia naa molio kinia kepe nane “Saa.” niliu mele liku awi siku pilku liku seko molangi. Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimumunga yu-kinia pea konopu seluna pupili manda molemele mele ‘Aku sipu we molamili. Aku sipu molomolo mele mélsene pipi simbanje.’ ningu ⸤Pulu Yemonga kumbikerena⸥ pipili kolko mini-wale munduku ‘Pulu Yemone ‘We simbú.’ nirimu mélema paa liemili.’ ningu akuma lingí kongonomo kála-seko seko molangi.
PHI 2:13 Olio pilielemolo, Pulu Yemo ono-kinia molopa, yuni ‘Seko molangi.’ nimba konopu lemó mele ‘Sangi.’ nimba tondoloma sipa lipa tapondopa, ‘Sengendo yakala kolangi.’ nilimú kene aku siku seko molangi.
PHI 2:14 Pulu Yemone olio kotena “Seko kinjeringimunga mindili nangi.” nimbá ulu se naa pepili kanopa yombo kake selima mindi nimba kanopili. Kiniá yombo ulu peangama munduku kelko ulu kalaro mololima kinia ulu-pulu-kirima mindi selemele yomboma kinia pea molopo yunga bolangoma sumbi sipu molopo yuni olio kanopa ulu kalaro mololi uluma nimba naa kanopa ‘yombo sumbi nilima mindi molemele’ nimba kanopili.’ ninguli ono ulu selemelema pali sengendo ungu awisili ningu angelema naa ningu taka leko sangi. ‘Kanu yombo kirima konde mololi ulumu pelemo ungumu pilku liengi.’ ningu silimilimunga kanu yomboma molemelena sepe-llame mele molko pa sendelemele. Aku senge kinia Karasinga walemo wendo ombá kinia ono kanopole ‘Nane ono kinia kála sepo kongono selioma we naa selio. Nanga ungu tondolo mundupu niliuma mania naa pumu.’ nimbu kanopole na paa konopu sipu molombo.
PHI 2:17 Juda yombomane Pulu Yemo popo toko mélema kalko sikuli, mingi se no-waene molemomo liku Pulu Yemonga kumbikerena kamu ondoko munduku silimili mele onone ‘Yu sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia yunga kongonomo sendelemele kinia yu popo toko kalko silimili mele akumunga olandopa na ⸤Pollo⸥ ‘kolambo.’ ningu tonge kinia nanga mememo no-waene mele ondopa omba pumbanje. Aku liemu na konopu sipu, ono kinia pea paa konopu siliu.
PHI 2:18 ⸤Na-kinia aku sipa wendo omu liemu na ono-kinia konopu simbú,⸥ akumunga ono kepe konopu siku na kinia pea paa konopu silimili liemu peangala.
PHI 2:19 Ye-Awili Yesusini “E.” nimu liemu nane nondopo ‘Timoti ono molemelena opili.’ nimbú. ‘Yu kelepa yando ombale ono molemele mele na semane topa simba mele pilimbu kinia na konopu peanga pemba.’ nimbuli ‘Aku sambo.’ nimbu molio.
PHI 2:20 Timoti na-kinia kopu sepa molopa ‘Ono molko kondangi lipu tapondambo.’ nimba molemo mele yombo se lupa aku sipa naa molemo.
PHI 2:21 We-yomboma pali ‘Yesusi Karasi lipu tapondopo yunga kongonomo samili.’ naa ningu ononga mélema mindi konopu kimbu siku pilku molemele.
PHI 2:22 Aku-sipa na-kolo Timoti sepa kondolemo mele ono pilielemele. Kango sene yunga lapamo lipa tapondopa nokolemo mele yu-kinia olto semane peangamonga kongonomo pea kopu sepo selembolo.
PHI 2:23 Akumunga, ⸤ ‘Ono molemelena yu opili.’ nimbu lipu mundumbu sekero.⸥ ‘Opali talu na-kinia nambolka uluri wendo ombánje.’ nimbu nokokoro. Pe pilipuli, “Yu ono molemelena opili.” nimbu sumbi sipu lipu mundumbu.
PHI 2:24 ‘Na kepe Ye-Awilimuni na lipa tapondomba kinia nondopo ono ombo kanombo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondokoro.
PHI 2:25 Aku-sipa na-kolo kiniá iseli-u onone ‘Na lipa tapondopa nokopili.’ ningu liku mundoringi ye Epapodaitas ‘Ono molemelena kelepa opili paa lipu mundumbu.’ konopu lekero. Yu olionga genu, na kinia pea kopu sepo kongono sepo, ‘semane peangamo mania naa pupili.’ nimbu pea opa selembolo yemo.
PHI 2:26 ‘Ono kelepo kanamboa.’ nimba molopa, yu kuru torumu pilieringimunga yu konopu umbuna sepili molemóla.
PHI 2:27 Yu paa sika kuru torumu, yu pondeanga kamu kolorumu. ⸤Kamu kolka⸥-na-kolo Pulu Yemone yu kondo kolopa ‘Peanga lepa konde pupili.’ nirimu. Pulu Yemone yu mindi kondo naa kolorumu. ‘⸤Yu kolomba kinia⸥ na-kinia umbuna awilima olandopa olandopa ombá.’ nimba pilipale na kepe kondo kolopa yu sepa konde liltimu.
PHI 2:28 Akumunga, ‘Ono yu kelko kanokole ⸤ ‘Kuru pora nirimu lémo.’ ningu⸥ konopu siengi. Na konopu umbuna awili-sepa naala sepili kene “Ono molemelena yu opili.” nimbú kinia paa papu.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molkoro.
PHI 2:29 Akumunga, yu ombá kinia konopu siku ‘Papu okono.’ niengi. Yu yuyu umbuna se wendo ombá mele konopumuni naa pilipa, yuni Karasinga kongonomo mindi pilipa sepa molopale kolomba sepa, onone ‘Na lipa tapondopili.’ ningu kongono siringimu ‘sepo molambo.’ nimba yu kuru torumu kinia kepe pilie-kelie sepa we-kongono serimu kene ‘Yu pea Ye-Awilimunga yomboma molemolo.’ ningu ‘Ange.’ ningu konopu siku “Papu okono. Pea kopu sepo molamili.” ningu, yu molemo mele molemele yomboma liku awi siku ononga imbima ambolko paka tondangi.
PHI 3:1 Nanga ango-keme, i pepámo topo pora simbundu i-sipu nikiru: Ono Ye-Awilimu kinia ⸤kopu seko molemelemonga⸥ konopu siku molangi. U pepá se topo ⸤liepi-liepi topo⸥ nirindu mele kelepo pepá tombo kinia siye naa sembá. Aku sembó kinia ono lipa tapondomba ⸤kene kelepo niembo⸥:
PHI 3:2 Ye owá-palako mele molemelema kanoko kondoko molaa. Kanu yema ono seko kinjingí yema, kangimu kopisiku seko kinjilimili yema.
PHI 3:3 Olio Karasinga yomboma mindi paa sika kangi kopiseli Isirele yomboma molemolo. Olio Pulu Yemonga Minimuni lipa tapondolemomonga Pulu Yemo popo tolemolo yomboma molemolo. Karasi Yesusinga imbimu mindi ambolopo paka tondopo, ‘kangikundu unguri selemele akumu olio naa lipa tapondolemo.’ nimbu pilielemolo yomboma molemolo.
PHI 3:4 Kangikundu ulumane manda lipa tapondolkanje ‘Na Pulu Yemone uluri naa sembá. Molopo kondombo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopo pipili naa kolka. Yombo marene ‘Kangikundu unguri selemolomonga sika manda molomolo.’ ningu kuru mondolemele liemu nane kepe aku sipu manda ‘Sika.’ nimbu olandopa tondolo mundupu kuru mondombo.
PHI 3:5 Amane na merimu kinia wale yopoko-pakara omba purumu kinia engaki-sipamonga nanga kangi kopiseringi. Na Isirele ye sela, Isirelene merimu ye Benjaminini kalopa liltimu ye se; ama tatatolo Ipuru yombotolo, na Ipuru kangomola. Na Parisi ye se molopo Parisi yemane Pulu Yemonga ungu-manema pilku tondolo munduku selemele mele aku sipu pilipu paa serindu.
PHI 3:6 ‘Pulu Yemonga ungumu tondolo mundupu kuru mondopo sepo, yu paa lipu tapondambo.’ nimbu Karasinga yombo talapemo sepo kinjipu mindili sirindu. ⸤Na Karasinga yemo naa molopole⸥ Pulu Yemone “Saa.” nirimu ungu-manema pali paa mimi sipu pilipu lipu serindumunga ‘Nane ulu se lawa seko, seko kinjikinu.’ ningu paa naa kanoringi. ⸤Kangikundu aku sipu sepo molorundumunga kangikundu selemele mele uluri lipa tapondolkanje na paa sika lipa tapondolka.⸥
PHI 3:7 Aku-sipa na-kolo kiniá Karasinga yemo molopo yu lombili pumbu kongono sendembomonga ⸤Karasi na molorunduna naa opili⸥ u molorundu mele kinia serindu mele kinia ⸤paa olandopa lipa tapondolka uluma⸥ ‘Tondolo se naa pelemo. Unguri mólo. ⸤Aku sipu sepo molorundu uluma Pulu Yemone kanopa peanga pilimba ulu se naa pelemo.⸥’ nimbu pilielio.
PHI 3:8 Nane Juda yombomanga ulu-pulumando mindi naa nikiru. ‘Karasi Yesusi nanga Ye-Awilimu paa pilipu paa kopu sepo molembolo aku ulumu paa peanga.’ nimbu we-mélema kinia uluma yakala naa kolopo ‘unguri mólo’ nimbu mundupu kelepo yu mindi lombili puliu. ‘Karasi mindi ambolopo yunga unguma kuru mondopo lipu sepo, yu-kinia kopu sepo molambili.’ nimbu ‘we-uluma kere-langi purupa lupendi tolemo kinia toko eltolemele mélema mele lemó.’ nimbu pilipu molio. Kiniá nane ‘Ungu-manema pilipu lipu serindumunga na Pulu Yemone ‘na ye sumbi nili se.’ nimba kanolemo.’ nimbu naa pilielio. ⸤ ‘Na ye sumbi nili se molambo.’ nimbu aulka se lupa puliu.⸥ ‘Karasi ⸤kinia yuni ‘nanga’ nimba senderimumu kinia⸥ sika.’ nimbu kuru mondolio akumu mindi ye sumbi nílimu molio aulkamo akisindilimú. ‘Karasi sika’ ningu kuru mondolemele yomboma mindi Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo.
PHI 3:10 ‘Na Karasi molemo mele paa pilipu, yu-kinia paa kopu sepo konopu seluna pupili sere leko molambili.’ konopu lekero. ‘Karasi kolopa lomboropa ola molopale tondolo se liltimu aku tondolomone na molopo sembó mele paa lipa tapondopili. Yu kolombando mindili norumu mele na yu-kinia pea kopu sepo mindili nambo. Kolombando konopumuni pilipa molorumu mele na aku sipu molambo.
PHI 3:11 Pe kamu kolombo kinia yuni na “Lomboroko ola molou.” paa nipili.’ konopu lekero.
PHI 3:12 Aku-sipa na-kolo ‘Na i-sipu i-sipu molambo.’ nikiru akumu ‘u aku sipu molkoro.’ nimbuli naa nikiru. ‘Ye paa peanga ulu-pulu-kiri naa pélimu molio.’ naala nikiru. Karasini na ‘molopo kondambo.’ nimba na ambolorumumunga ‘na aku sipu ulu akumu paa ambolambo.’ nimbu kongono tondolo mundupu sepo molio.
PHI 3:13 Ango-keme, ‘Ulu akumu u ambolopo molio.’ nimbu naa pilkiru. Aku-na-kolo ulu se sika sepo molio, akumu i-sipa: Yombomane mélse singí kinia lingíndu ningu taltolemele ówana ‘Na u kumbi lepo lisipu pumbu liemboa.’ ningu keru-kuru liku lisilimili mele na aku sipu ‘Karasi Yesusini olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone ‘na konde molko kondoko mindi pani ou.’ nirimu ulumu paa liembo.’ nimbu na umbuna sipa ambololemo mélema wendo wendo lipu mundupu kelepo, mulu naa pilipu we méle lupama konopumuni naa pilipu ówa torumu ówana pumbúndu tondolo mundupu lisiliu.
PHI 3:15 Olio Karasinga yombo pilipa kondoli molemoloma pali aku sipu nimbu pilipu molomulu liemu papu. Molo ononga yombo marene i nikiru mele ‘Sika nikimu.’ ningu naa pilku konopu lupa liengi liemu ono konopumane sika ungu pilingí mele Pulu Yemone lipa sumbi sindimba.
PHI 3:16 Aku-sipa na-kolo ‘ulu peangama samili.’ iseli-u nimbu sepo molemolo mele mundupu naa kelepo paa kamu aku sipu tondolo mundupu sepo molamili.
PHI 3:17 Ango-keme, onone pali nane selio mele manda manjiku seko molangi. Olio sepo molemolo mele mimi siku manda manjiku seko molemele yomboma mimi siku kanoko molangi.
PHI 3:18 U wale awisili nane onondo nimbuli: “Yombo awisili Karasi kolorumu unju-peramo kinia opa-touma molemele. ⸤Kanu yombomane seko kinjilimili ulumane Karasi unju-perana olionga nimba kolondorumu tondolomo ‘unguri naa selemo.’ nilimili.⸥” nimbu sirindu akumu kiniá kelepo kola sepo ono nimbu sikiru.
PHI 3:19 Ono ‘kangikundu uluma ononga pulu yemo mele’ ningu pilielemelemonga alieli molko kinjiku mindi puli kolea kirina pungí. Ono pipili kololemolá uluma kape ningu ‘ulu peangama’ ningu, mana-mélema mindi konopu kimbu siku molemele.
PHI 3:20 Aku-na-kolo ‘olio mulu-koleana yomboma molemolo. Olio Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Ye, akumu Ye-Awili Yesusi Karasi, yu aku koleamo mundupa kelepa ombá.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo.
PHI 3:21 Kanu yemo ⸤omba olio lipale nimbámone⸥, yunga tondolo pelemomone yu mélema pali topa mania mundupa yu ye awilimu molomba tondolo akumuni olionga kangi kirima topele tondopa yunga kangi paa peanga olandopa pulimú mele olio kangima simba.
PHI 4:1 Akumunga, nanga ango-keme, na konopu mondopo ‘Paa ono kanamboa!’ nimbu kondo kolopo molio yomboma, na ono-kinia kongonomo serindumunga ono nanga méle kaloli namba peangamo molemelemonga konopu sipu molio yomboma, nanga pulu lemó yombo konopu mondolioma, Ye-Awili Karasini aku sipa ono-kinia manda sembá kene pilkuli ono Ye-Awilimu munduku naa kelko tondolo munduku ambolko molangi.
PHI 4:2 Ambo Yoria kinia Sindiketolo, Ye-Awilimunga yomboma ‘Molangi.’ nimba pelemo ungu-manemo mele olo aku siku Ye-Awilimunga ambotolo molembele kene ‘konopu seluna pupili molangili.’ nimbu olo paa mawa sekero.
PHI 4:3 Sisikosi, ‘⸤nunga imbimunga pulumu pilkuli⸥ kopu sepo pea kongono selembolo sikamo nuni ambotolo ⸤ ‘Konopu selu pupili taka leko molangili.’ ningu⸥ liku tapondani.’ nimbu mawa sekero. ‘Yombomane semane peangamo piliangi.’ ningu olo na-kinia pea kopu sepo kongono kála-sepo sepo molorumulu kene aku sani. Ye Killemene kepe yombo mare pea kopu sepo andopo kongono serimulula, aku yombomanga imbima konde molko mindi pungí yombomanga imbima molemo bokuna molemo.
PHI 4:4 ⸤Ono Pillipai yomboma,⸥ Ye-Awilimu kinia kopu seko molemele kene alieli konopu siku molaa. Kelepo nikiru. Konopu siku molaa.
PHI 4:5 Ye-Awilimu ono molemelena nondopa ombá sekemo kene onone ‘Yombomane seko kinjingí kinia ono popenge sepo iri topo tondolo mundupu mane naa sipu, yomboma taka lepo lipu tapondopo molemolo mele yombomane pali kanangi.’ ningu aku siku seko molaa.
PHI 4:6 Méle seluri kepe ono kele toko mini-wale naa mundaa. Ononga mélema kinia uluma kinia ononga konopuna umbuna pelemoma pali Pulu Yemo ningu para siku, yu-kinia ungu ningíndu mawa sekole yu-kinia “Ange.” ningu, aku siku seko molaa.
PHI 4:7 Aku senge kinia Pulu Yemone ono konopu pe nili silimú ulumu, kanumu yombomane pilkuli manda naa pilielemele, kanu pe nílimuni Karasi Yesusi kinia kopu seko molangi ononga konopuma nokomba.
PHI 4:8 Ungu se kamu niembo. Ango-keme, ulu paa peanga olandopa, yombomane kanokole konopu siku kape nilimili aku sipa uluma mindi konopu kimbu siku pilku molangi. Ulu sikama kinia, yombomane kanoko peanga pilielemele ulu sumbi nilima kinia, ulu kalaro naa mololi uluma kinia, yombomane pilku peanga pilielemele uluma kinia, kanoko “Seko kondokono.” nilimili uluma kinia, aku sipa uluma mindi konopu kimbu siku pilku molangi.
PHI 4:9 Nane ono mane siliu pilieringi mele kinia, ulu selioma pilku kanolemele mele kinia, aku uluma ono alieli seko molangi. Aku senge kinia ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemo ono-kinia molomba.
PHI 4:10 Na Ye-Awilimunga yemo molopole onone na kondo kolko liku tapondoringi mele talko kelko seringimunga paa konopu sikiru. U sika, ‘Lipu tapondamili.’ niringila na-kolo liku tapondonge aulka se naa lierimu.
PHI 4:11 Na mélema mólo tokomo-na naa nikiru. Ulu lupa lupa kiri peangama na-kinia wendo olemo kinia ‘Unguri mólo. Aku uluma mandala.’ nimbu konopu kimbu sipu pilipu naa molio.
PHI 4:12 Na wale mare méle mólo tolemo mele kepe, wale mare méle awisili ambololio mele kepe pilipu molio. ⸤Aku-na-kolo⸥ na kere-langi awisili lemó walema kepe gele lemó walema kepe, mélema mólo tolemo kinia kepe méle awisili taltolio kinia kepe, ulu kiri peanga aku sipama pali na-kinia wendo olemo kinia ‘Unguri mólo.’ nimbu konopu awisili kimbu naa siliu ulu-pulumu na pilielio.
PHI 4:13 ⸤Karasini⸥ na tondolo silimú aku tondolomone na uluma pali manda selio.
PHI 4:14 Akumu sika na-kolo ono na-kinia kopu sepo nanga umbunama talko meringi akumu papu.
PHI 4:15 Ono Pillipai yombomane pilielemele, nane u pulu polopo semane peangamo topo silipu andopole ono moloringina ombo topo sirindu pilieringi kinia pe ononga kolea Masedonia poropinji mundupu kelepo kolea lupa marenga purundu kinia onone mindi na liku tapondoko kou-mone mare siku mundoringi liltindu. We Karasinga yombo talape lupa marene naa siringi.
PHI 4:16 ⸤Kolea Masedonia poropinji u mundupu naa kelepo⸥ kolea-awili Tesallonaika pumbu molorundu kinia kepe ‘Na mélse mólo naa topili.’ ningu wale mare ono Pillipai yombomane liku tapondoko mélema siku mundoringila.
PHI 4:17 ‘Na mélema we siengi.’ nimbu mawa sepo naa nikiru. ‘Na liku tapondoko mélema we singímunga ⸤Pulu Yemone⸥ ono méle peangama olandopa simba lingí, aku-kinia na konopu simbú.’ nimbu aku sipu nikiru.
PHI 4:18 Akumunga, mélema pali síngimunga pepámo i topo sikiru. Mélema siringi liltindu akuma na mólo torumu mélemanga olandopa siringi liltindu. Kiniá onone méle siku mundoringi mélema Epapodaitasini mendepa orumu-na liltindumunga na méle paa awisili taltolio. Aku mélema síngi, olio Pulu Yemo popo topo méle kalopo silimuluma Pulu Yemone muna pilipa peanga pilipa limú mele aku sipa kanu mélema popo topa kaloli mélema mele yuni kanopa peanga pilielemo.
PHI 4:19 Karasi Yesusini ononga nimba senderimu, yunga yomboma molemelemonga, nanga Pulu Yemone méle peanga awisili taltolemo mélemanga mare ‘ono méle mólo tolemoma pali taltangi.’ nimba simba.
PHI 4:20 Alieli olionga Lapa Pulu Yemonga imbi ambolopo paka tondopo yu kape nimbu mololipu mindi pamili. Sika aku samili.
PHI 4:21 Ono Karasi Yesusinga yomboma pali nane “Ono manda molemeleye?” nikiru. Na kinia pea molemolo genupilimane kepe “Ono manda molemeleye?” nikimilila.
PHI 4:22 Pulu Yemonga yomboma pali, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbina Sisamonga ulkana pelemele yomboma kinia pea, onone “Ono manda molemeleye?” nikimilila.
PHI 4:23 Ye-Awili Yesusi Karasini ononga minima we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipa sepili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
COL 1:1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na kinia olionga ⸤Karasinga ungumu pilieli⸥ genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru.
COL 1:2 Ono Pulu Yemonga yombo kolea-awili Kollosi pelemele, ono Karasi kinia kopu seko molemele-na yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko ambolko molemele genupilima i pepámo topo sikiru. Olionga Lapa Pulu Yemone ono we kondo kolopa, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nipili.
COL 1:3 Oltone Pulu Yemo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa, yu-kinia ungu nimbu mawa sendelembolo kinia alieli “Ange.” nilimbulu.
COL 1:4 Ono Karasi Yesusi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele kinia, Pulu Yemonga yomboma pali konopu mondolemelemonga aku selembolo.
COL 1:5 Semane peanga, akumu ungu sikamo, ono moloringina orumu kinia, méle Pulu Yemone ‘ononga’ nimba, nimba taltopa mulu-koleana taltondorumu lemó, ‘Akumu sika.’ ningu pilku ‘Akumu paa liemili.’ ningu nokoko molemele. Pe aku nokoko molemele ulumuni ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia konopu mondolemele ulumu kinia ‘Ono liengi.’ nirimu. Ono u-pulu-pulu semane peangamo pilku Pulu Yemone ono we kondo kolorumu ungu sikama pilkuli akumunga pulumu paa pilku kondoringi kinia yandopa aku semane peangamone ono sepa kondopa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimú mele ma-koleamanga pali aku sipa ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimú.
COL 1:7 ⸤Pulu Yemone ono we kondo kolorumu semane peangamo⸥ ye Epaparasini ono u nimba sirimu-na pilieringi. Kanu yemo yu olio pea kopu sepo kendemande sepo molemolo yombomanga ye se, olio konopu mondolemolo yemo. Yu ‘olionga kongonomo sendambo.’ nimba Karasinga kongono sendélimu paa ambolopa kondopa siye naa kololemo yemo.
COL 1:8 Ononga konopumanga Mini molemomone ono lipa tapondorumu-na konopu mondolemele mele kepe Epaparas yuni olio nimba sirimu.
COL 1:9 Akumunga, ono-kinia aku sipa uluma wendo orumumunga u-pulu-pulu pilierimbulu kinia yandopa alieli Pulu Yemo kinia ononga nimbu mawa sendepole, “Pulu Yemone ‘Sangi.’ nimba pilipa molemo mele ono paa pilkuli, akumunga ungu-puluma paa piliangi kene Mini Kake Sélimu ononga konopumanga molopa pilipa kondolimu sipili.” nilimbulu.
COL 1:10 “Aku siku pilku seko molkole, Ye-Awilimuni ono kanopa peanga piliepili kene yunga yomboma seko molemele mele aku siku seko molko, ulu peanga lupa lupama awisili seko, Pulu Yemo molemo mele kinia, nilimú unguma kinia, pilku molemele mele paa olandopa pupili.” nimbu mawa sendelembolo.
COL 1:11 “Ono, umbuna pemba kinia mini-wale naa munduku, ‘Umbuna walema pora nimbá.’ ningu taka leko nokoko molangi kene Pulu Yemo tondolo paa olandopa pulimúmanga yuni ‘Ono enge nipili molangi.’ nimba ono tondolo lupa lupama sipili. ‘Yunga yombomanga’ nimba yu ye nokoli kingimu molopa nokolemo kolea pa sélimunga méle taltondolemoma ono Kollosi yombomanga kepe pea taltondolemo lingí aulkamo akisinderimu ye, akumu ononga Lapamo, yu-kinia paa konopu siku ‘Ange’ niengi.” nimbu Pulu Yemo ononga mawa sendelembolola.
COL 1:13 “Yuni olio lipa tapondopa simbulu tolimu yu kingimu molopa nokolemo tondolomonga wendo lipa, yunga konopu mondolemo Malone nokolemo tondolomonga sukundu lipa mondorumu kene ⸤aku siku sangi⸥.” nimbu mawa sendelembolo.
COL 1:14 Yunga Malo akumu (yunga meme ondondorumumuni) olionga ulu-pulu-kirima ‘Kamu mania pupili.’ nimba siye kolopa, olio ka sipa ambolorumu aulkana wendo lipa ‘We manda molangi.’ nirimu yemo.
COL 1:15 ⸤Pulu Yemonga Malo Karasi akumu⸥ Pulu Ye naa kanolemolomo none seli yemo. Pulu Yemo molemo mele Malo yu mona molemo kanolemolo. Mulu ma mélema u wendo naa opili yu u molorumu, mélemanga pali yu ye nokoli olandopamo molemo yemo.
COL 1:16 Malomo aku sipa yemo molemomonga pulumu i-sipa: Muluna gilimú mélema kinia mana lemó mélema kinia, kanolemolo mélema kinia naa kanolemolo mélema kinia, aku méle Pulu Yemone ‘Sepo wamambo.’ nirimu mélema pali Malonga kimuni serimu. Tondolo pelemo kuruma kinia, mulu-koleana yombo namba molemo yombo awilima kinia, imbi paa olandopa molopa méle awisili nokolemelema kinia, enge nilima kinia, aku méle paa enge nilima muluna kinia mulu-koleana kinia molemelema pali kepe méle mongone kanolemolo mélema pali pea yunga kimuni serimu. Mélema paa pali Malone mindi sepa wamorumu. ‘Aku mélema yunga mindi liepili. Yunga imbi ambolko paka tondangi.’ nimba aku mélema serimu akumunga yu aku sipa yemo molemo.
COL 1:17 Mélemanga pali yu kumbi lepa molorumu; mélema pali yunga engemone wendo orumu; pe kiniá Karasi yunga engemonela mélema pali wendo olemo.
COL 1:18 Karasinga talape yomboma yunga kangimu; Karasi yu kangimunga pengemo. Yu yunga kangimu konde molemomonga ulu-pulumu. Yu mélemanga pali kumbi lepa molemo yemo, ‘Yu mélemanga pali ye nokoli awilimu molopili.’ nimba ⸤yu kolorumu kinia⸥ Pulu Yemone yu topa makisinderimu-na yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo molemo.
COL 1:19 Pulu Yemo yuyu molopa selemo mele ‘aku sipa ulu-puluma Malo-kinia pepili.’ konopu lierimu-na Pulu Yemo yuyu sengepea sepa pelemo mele Malo-kinia aku sipa pelemo, ⸤Pulu Yemonga Malo, Lapa molemo mele molemo⸥.
COL 1:20 Pulu Yemone ‘Mulu ma mélema pali yu-kinia konopu seluna pupili, manda selu sipu molamili kene Malone aku sembá aulkamo akisindepili.’ nimba pilipale Karasinga mememo unju-perana ondorumumuni Pulu Yemone olio-kinia opa-tou molorumulu ulu-pulumu kamu topa mania mundorumu.
COL 1:21 Aku senderimu nikirumuni ono lipa sere lendelemo. U onone ulu-kirima seko ononga konopumane yu-kinia opa-tou moloringimunga Pulu Yemo kinia sulu seko moloringi.
COL 1:22 Aku-sipa na-kolo kiniá ⸤Malo Karasinga⸥ kangimu toringi kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ono yu-kinia ‘konopu seluna pupili nondoko ongo molangi.’ nirimu. ‘Ono yunga yombo kake selima molko, kalaro se naa pepa, yuni kanopa kiri pilielemo ulu se naa pepili yu molemona ongo molangi.’ nimbale aku serimu.
COL 1:23 Aku-sipa na-kolo ⸤Karasi⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele kuru mondoko, ‘Karasi ononga ulka simu mele.’ ningu yu tondolo munduku ambolko siye naa kolangi. Aku sengi liemu ⸤yuni molonge mele nikimu aku siku molonge⸥. Semane peangamo u-pulu-pulu pilieringi kinia ‘Sika.’ ningu kuru mondoko kanu semanemone wendo ombá mele kinia ono molonge mele kinia nilimú ‘aku sipa mele olio-kinia paa wendo opili.’ ningu konopu siku nokoko moloringi mele ulu umbuna se wendo ombá kinia siye kolonge kene mimi siku kanoko molaa. Kanu semane peangamo ma-koleamanga pali toko siringi, ono pilielemele semanemo. ⸤Karasini⸥ na Pollo ‘Kanu semane peangamonga kendemande-yemo molani.’ nirimu-na molio.
COL 1:24 Pe kiniá na ono lipu tapondombondo mindili noliomonga konopu sikiru. Karasinga kangimu, akumu yunga yombo talape kanumu, yuni ononga nimba lipa tapondopa mindili norumu mele mindili mare we pelemo akumu na yunga talapemo ‘lipu tapondambo.’ konopu lepo ⸤Karasi mindili norumu mele⸥ nanga kangina mindili nombo manda sendelio.
COL 1:25 Pulu Yemone ‘na Karasinga talape yombomanga kendemande-yemo molopili.’ nimba ononga nimbu lipu tapondombo kongono se sirimu. Aku kongonomo ‘Ono Pulu Yemone nilimú unguma sumbi siku pilku, akumunga ungu-puluma pali paa piliangi.’ nimbu, nimbu simbú kongonomo.
COL 1:26 Paa koronga-u walemanga pali Pulu Yemone i ungumu lopi serimu yomboma pali naa pilieringi, aku-na-kolo kiniá ‘yunga yomboma piliangi.’ nimba, nimba para silimú.
COL 1:27 I ungu lopi serimu ungu ‘akumu paa peanga olandopa, Juda yombo naa molko yombo-lupa molemelema paa manda lipa tapondomba mele yunga yombomane pali piliangi kene mona liepili.’ nimba, Pulu Yemone nimba para sirimu. Aku ungu lopi serimumu i-sipa: Karasi yu ono-kinia molemo. Yu ono-kinia molemomonga yuni ‘ono Pulu Yemo mulu-koleana tondoloma kinia pea pepili molemo akuna kopu sepo molamili lipu membo pumbú.’ nirimu-na pilkuli ‘Sika.’ ningu konopu siku nokoko molemele kanumu.
COL 1:28 I nikiru ye Karasi akumuni selemomo yomboma semane topo nimbu silimulu. ‘Ono Karasi kinia pea kopu seko molko yunga yombo konopu tondolo peli yombo yuma molonge kinia membo pumbu ⸤Pulu Yemo⸥ siemili.’ nimbu, pilipa kondoli pelemomone yomboma mimi sipu liepi-liepi topo mane silimulu.
COL 1:29 ‘Aku sambo.’ nimbu yuni na enge sipa tondolo mundupa lipa tapondolemo ulumane pali tondolo mundupu kála-sepo kongono selio.
COL 2:1 Ono kinia, Karasinga yombo talape LLadosia taono molemele yomboma kinia, koleamanga pali yombo na naa kanolemele yomboma kinia, ono ‘Paa lipu tapondambo.’ nimbu kála-sepo kongono sendelio mele ‘ono piliangi.’ konopu lekero.
COL 2:2 ‘ ‘Ono konopu tondolo pupili molko, anju yando konopu mondonge ulumuni ono lipa sere lendemba kinia ono ⸤Karasinga⸥ ulu-puluma pali mimi siku pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele kamu alieli-alieli aku siku olandopa pilku molangi.’ nimbu na paa kála selio. Aku siku pilkuli Pulu Yemonga ungu lopi sepa pelemomonga ono piliangila.’ nimbu na kála seliola. Aku lopi sepa pelemo ungumu Karasi yu.
COL 2:3 Pilipa kondoli ulu-puluma kinia, konopumane pilielemele ulu-puluma kinia, aku ulu-puluma Karasi yu-kinia lopi sepa pelemo. Akuma kou-mone mele bengena sengepea sepa lemó mele yu-kinia aku sipa pelemo.
COL 2:4 ‘Yombo marene onondo kolo toko ungu peanga mare ningu kondi tonge.’ nimbuli i ungumu ono nimbu sikiru.
COL 2:5 Na ono-kinia naa molio-na-kolo ‘ono-kinia molio.’ konopu lepo, ono kopu seko tondolo munduku kongonoma sumbi siku seko Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondoko siye naa kololemele mele nanga konopumuni kanopole lakopo konopu siliu.
COL 2:6 Pe kiniá ‘Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimu molopili, pea molamili konopumanga opili.’ niringi mele yu kinia pea kopu seko molangi.
COL 2:7 Unju se ⸤tondolo mundupa gilimbando⸥ yunga pulkonioma mana mania mundulimú, ulka se ⸤ ‘tondolo pumba giliepili.’ ningu⸥ simu enge nili se pololemele, ono ‘aku sipu tondolo mundupu giliamili.’ ningu unjumu mamo kinia kopu sepa gilipa ulkamo simu kinia kopu sepa gilimú mele ono Karasi kinia aku siku kopu seko gilku, olione ono mane sirimulu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele olandopa kuru mondokole, alieli Pulu Yemo kinia ‘Ange.’ niengi.
COL 2:8 ‘Yombo sene ‘yunga konopumuni pilielemo mele ono aku siku mele paa konopumane pilku molangi.’ nimba we-unguma kolo topa ono nimba simba.’ ningu kanoko kondoko molangi. Anda-kolepalimane u mane siringi yandopa pilieringi mele kinia, ma-koleamanga pali nokolemele kurumanga unguma kinia, kanu yombomane pilkuli ono ningu silimili. Karasinga konopumuni pilielemo unguma naa pilku ningu silimili.
COL 2:9 Karasi mana-ye au lierimu kinia Pulu Yemo yuyu molopa selemo mele aku sipa ulu-pulumu Karasi yunga kangina pepa sengepea selemo mele ono pilielemele kanumu.
COL 2:10 Akumunga, aku yemo Pulu Yemo molopa selemo ulumu yu-kinia pelemo akumu ono yu-kinia kopu seko molemele kinia Pulu Yemone ono kepe silimú ono-kinia sengepea sepa pelemóla. Kanu ye Karasimu yu muluna kuru enge nilima kepe, aku méle namba pelemo-na mélema nokolemelemanga pali, yu ye olandopamo molemo.
COL 2:11 Ono yu-kinia ongo kopu seko moloringi kinia kangi se kopisiku wendo lili ulu-pulumu ono sirimu liltingi. Aku kangi se kopiseli ungu sirimumu yombomane kangikundu selemele akumundu naa nirimu. Karasini senderimu ulumuni olio kangi se kopisipa wendo lili ulumu liltimulu, akumu olio ulu-pulu-kiri serimulumanga u-we-konopumanga tondoloma mania purumu. Aku ulumu kangi se kopisipa wendo lili ulu sikamo.
COL 2:12 Ono no linderingi kinia Karasi kinia pea ono ⸤koloringi⸥ óno seringi kanumu. Pe ono ‘Sika Pulu Yemone yunga tondolomone Karasi topa makisinderimu.’ ningu kuru mondoringimunga Karasi topa makisinderimu Pulu Yemone ono no liltingi kinia Karasi kinia pea topa makisinderimula.
COL 2:13 Ono u-we-konopuma pepili ulu-pulu-kirima seringi kinia kepe, ono Juda yomboma naa molko yombo-lupama moloringimunga Pulu Yemonga ungu-manemane ono naa nokorumu kepe, aku ulutolone ono topa kondorumu, yombo kololima mele moloringi, aku-na-kolo Pulu Yemone ‘Ono Karasi kinia pea konde molangi.’ nirimu. Yuni olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘Kamu mania pupili.’ nimba,
COL 2:14 Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema bokuna torumumane oliondo alieli ‘Seko kinjilimili.’ nilimú ungu-manema olio tondolo mundupa nokorumu tondolomo ‘Olio kotena unguri naa sendepili. Kamu mania pupili topo mania mundambo.’ nimbale ⸤Pulu Yemone⸥ aku ⸤ungu-mane⸥ma lipa ⸤Karasinga⸥ unju-perana pirimuni uku topa panjerimu.
COL 2:15 Mulúna kuru enge nilima kepe, aku méle namba pelemo-na mélema nokolemelema pali ononga tondoloma unju-perana ⸤kolorumumunga⸥ topa mania mundupa, ‘ ‘Kurumanga enge se naa pepa kamu mania purumu lémo.’ ningu kanangi.’ nimba ono lipa ora sirimu.
COL 2:16 ⸤Yuni aku serimu⸥ kene ‘Yombo sene olio kere-langi nombo no nombo wale kake selimanga uluma sepo, oli ke tolemo kinia uluma sepo, koro mololi wale Sambatemanga uluma sepo, aku ulumanga yombo sene semolo mele apurupa ungu-mane se naa nimba panjipa, iri topa “Seko kinjikimili.” ni naa nipili.’ niengi.
COL 2:17 Ulu akuma ‘Sangi.’ ningu u ungu-manema ningu panjeringi akuma pe wendo ombá ulu se manda manjiku aku uluma seringi. Aku ulumanga sika ulumu Karasi-kinia pelemo.
COL 2:18 Yombo se kaima sepa kanolemo mélema semane topa yu yuyu ‘Konopu siembo kene nanga imbi ola naa molopili molambo.’ nimba kolo topa, angellomanga imbima ambolopa paka tondopa kape nilimú yombo sene ‘Aku sipu seliomonga na nanu pilipa kondoli olandopa pelemo.’ nimba “Ono selemele mele seko kinjilimilimunga Pulu Yemone ono méle naa kalomba lingí.” nimbá kinia yunga ungumu naa piliangi. Kanu yombomo yu yuyu yunga u-we-konopumuni aku sipa pilipa yuyu imbi ambolopa paka tolemo.
COL 2:19 Kanu yombomo yu Karasi kinia sere leko naa molembele, lupa-lupa molembele. Olio Karasinga kangimu, yu kangimunga pengemo. Pengemone kimbu ki kangi mélemanga pali nokopa, bele pulkonio mélema pali ‘enge nipili.’ nimba kere-langi silimú, aku sipa mele Karasi olionga pengemone olio yunga kangimu yu-kinia lipu sere lepo molemolo kinia aku selemo. Aku selemomonga Pulu Yemonga engemone ⸤Karasinga⸥ kangimu sepa awi silimú.
COL 2:20 Ono Karasi kinia pea kolkole ma-koleana uluma kamu siye koloringi, seluna manda naa molongemonga nambi semu-na kiniá ono ya ma-koleana yomboma mele molko ma-koleana ungu-manema pilku liku seko molemeleye?
COL 2:21 Ungu-manemane ⸤kere-langi mare kinia no mare kinia akumando⸥ “Naa ambolaa!” nimba, “Naa naa!” nimba, “Kini simbi naa tondangila.” nilimú aku ungu-manema mele nambi semu-na pilku liku selemeleye?
COL 2:22 Aku ungu-manema pali mana-yombomane mindi konopumane pilku “I-siku saa. I-siku saa.” ningu ungu-mane silimilimunga aku ungu-manemane “Pilku saa.” nilimili mélema kinia ulu mare selemele kinia waltikele kamu kiri lepa mania pulimú. ⸤Kanu mélemane ono lipa tapondomba ulu se naa pelemo.⸥
COL 2:23 Kanu ungu-manemane ‘ ‘olio imbi naa molopili molamili.’ ningu, mélema kape ningu imbi ambolko paka tondoko, ‘olionga kangima mindili nopili.’ niengi.’ ningu ulu mare aku siku selemele mele kanokole ‘aku ungu-manema pilipa kondoli paa pepa peanga lemó.’ sika nimbu kanolemolo-na-kolo olio u-we-konopumuni ulu-kirima mindi pilipu ulu-pulu-kirima mindi yakala kololemo uluma ‘Topo mania mundamili.’ nimba lipa tapondomba ungu se kanu ungu-manema kinia paa naa pelemo.
COL 3:1 Pulu Yemone ono Karasi kinia pea topa makisinderimu kene Karasi wi ola Pulu Yemonga ki-lomekondo molemo koleamonga uluma mindi konopumane pilku yakala kolko molangi.
COL 3:2 Mulu-koleana mélema mindi paa konopu kimbu siku, ma-koleana mélema konopu naa kimbu siku molaa.
COL 3:3 Ono ⸤ononga u-we-konopuma kinia⸥ pea Karasi kinia kolkole yu pea ⸤lomboroko ola moloringi⸥ kiniá konde molemelemonga Karasi yu mulu-koleana Pulu Yemo kinia pea seluna kopu seko molembele naa kanolemolo mele ono aku siku olo kinia pea seluna kopu seko molko paa sika molonge mele u naa kanolemele kene ⸤aku siku mulu-koleana mélema mindi konopu kimbu siku molaa⸥.
COL 3:4 Ononga sika molemele ulu-pulumu Karasi yu, akumunga yu omba mona gilimba kinia ono yu kinia pea molko, tondolo pa selemo koleana yu ye awili olandopamo molopa méle tondoloma taltopa mélema nokolemo koleana yu kinia pea kopu seko molonge.
COL 3:5 Akumunga, ⸤ononga u-we-konopuma Karasi kinia pea kolkole yu pea lomboroko ola moloringi⸥ kene mana-ulu ononga konopumane pilkuli sengendo yakala kololemele uluma toko mania mundaa! Ulu akuma i-sipa: Wa ulu-kirinale seli ulu-pulumu kinia, we-mélema kinia kepe ulu-kirinale sengendo alieli konopu kimbu siku molemele ulu-pulumu kinia, ambomane ye peangama kanoko ‘Pea kopu sepo andolembolánje peanga.’ ningu yakala kolko, yemane amboma kanoko yakala kolko aku siku seli ulu-pulumu kinia, yombo lupamanga mélema yama meli ulu-pulumu kinia, aku uluma. Yombo lupamanga mélema yama melemele mele kinia, kuruma kinia pulu ye kolo tolima kinia popo toko kape nilimili mele kinia, aku ulutolo selu-sipa mele.
COL 3:6 Aku ulu-pulu-kirima selemelemonga Pulu Yemone yomboma mumindili kolopa tomba walemo yunga ungu-manema pilku mokoli selemele yomboma molemelena wendo ombá okomo.
COL 3:7 We-mana-yomboma seko molemele mele u ono Karasinga Kollosi yomboma kepe Karasi naa pilku molkole aku siku ulu-kirima mindi seko moloringi.
COL 3:8 Aku-sipa na-kolo kiniá ‘Aku uluma naa samili.’ ningu we siye kolaa. Yombo mumindili kololi ulu-pulumu kinia, yombo iri toli ulu-pulumu kinia, yombo pilku kiri pilieli ulu-pulumu kinia, ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi.’ ningu kolo toko ungu-bulkundu nindeli ulu-pulumu kinia, ‘Tawe sangi.’ ningu ungu kiri nili ulu-pulumu kinia, aku ulu-puluma siye kolaa.
COL 3:9 U-we-konopuma kinia aku konopumane pilku seringi uluma kinia siye kolko, ‘Yombo kondema molamili.’ ningu Karasi liltingimunga ono yombo kondema sepa wamorumu-Pulu Yemone ono konopu kondemo lipa panjinderimu, yandopa-yandopa ‘yu molemo mele ono olandopa-olandopa pilkuli aku siku molangi.’ nimba aku selemo kene anju yando kolo naa taa.
COL 3:11 ⸤Pulu Yemone yuyu yombo kondema pea pali sepa wamolemomonga⸥ olio yombo kondema mele molemolo yomboma selu-sipu molemolo. Juda yombo naa molemelema lupa, Juda yomboma lupa mólo; yombo kangi se kopiseli yomboma lupa, kangi se naa kopiseli yomboma lupa mólola; kewa yomboma lupa, umbu yomboma lupa mólola; ⸤yombo kamakoma lupa, yombo koropama lupa mólola;⸥ méle kalólimu naa liku kongono we sendeli kendemande yomboma lupa, we molemele yomboma lupa mólola. Karasi yu olionga pali olandopa molemo; yu olionga pali konopumanga molemo, akumunga olio yombo lupa lupa manda apurupu naa nimbu naa kanomolo. Olio pali selu-sipu molemolo.
COL 3:12 Akumunga, ono Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yombo konopu awili-sepa mondopa, ‘konopu kake sepa peli yomboma’ nimba kanolemo yomboma molemele kene yombo lupama kondo kolko liku tapondoko, ononga imbima ambolko paka naa toko, yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, olo taka lieli pepili molko, aku siku seko molangi.
COL 3:13 Ononga genu sene ono sepa kinjipa ulu sepa mumindili kondoli ulu se sembá kinia ono yundu ungu se naa ningu, siye kolangi. Ono Pulu Yemo seko kinjeringi ulu-pulu-kirima yu ‘Mania pupili.’ nimba we siye kolorumu mele ono aku siku seko kinjingí uluma ‘Mania pupili.’ ningu we siye kolangi.
COL 3:14 Aku-sipa na-kolo aku ulu-pulu peanga nikiru ulu-pulumanga pali konopu mondoli ulu-pulumu paa olandopa pelemo kene yomboma tondolo munduku konopu mondangi. Aku senge kinia aku siku ulu-pulu peanga lupama pali we sumbi siku seko paa manda selu siku molonge.
COL 3:15 Karasinga yomboma kinia konopu seluna pupili manda selu siku molopo konopu pe nili ulu-pulumu Karasini silimú aku ulu-pulumuni ‘Ono aku siku taka leko konopu peanga leko molangi.’ nimba omba nokopili. Kangi selumunga kimbu ki mélema lupa lupa gilimú-na-kolo kangi selumu mindi gilimú aku mele ono yomboma pali selu mele molemele. Ono aku siku molkole Pulu Yemone “Ono anju yando konopu seluna pupili manda selu siku molangi waa.” nirimu. Akumunga, Pulu Yemo-kinia alieli “Ange.” ningu molangi.
COL 3:16 Karasinga unguma ononga konopumanga paa sengepea sepa pepili molangi. Aku siku molkole ono pilipa kondolimu pepili onone yomboma ungu-mane siku, yomboma ulu kiri peangama pali senge mele ‘Pilku kondangi.’ ningu siku; Pulu Yemone ononga nimba senderimu sendelemomonga yu-kinia “Ange.” ningíndu Pulu Yemonga bokuna molemo konanema kinia, makuna sukundu konane nilimili konanema kinia, Mini Kake Sélimuni ononga konopumanga nimba silimú pilielemele konanema kinia, niengi.
COL 3:17 Ungu ningu uluma seko kongono senge ulu akuma pali sengendo ‘I ulumane Ye-Awili Yesusinga imbi ambolopo paka tondamili.’ ningu aku uluma seko, Lapa Pulu Yemo kinia “Ange.” ningíndu Ye-Awili Yesusi yuni ononga nimba senderimumunga Lapa Pulu Yemo kinia “Ange.” niengi.
COL 3:18 Ono amboma, ononga emenali yemanga unguma taka leko pilku liku molaa. Aku ulumu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo ulu-pulu se kene aku saa.
COL 3:19 Ono yema, ononga amboma konopu mondoko, amboma seko mumindili naa kondoko iri naa tangi.
COL 3:20 Bolangoma, ono aminieli lanielini ningí unguma pali alieli pilku sengena panjiku molko kondaa. Aku ulumu Ye-Awilimuni kanopa peanga pilielemo.
COL 3:21 Bolangomanga lapali, ononga bolangoma ‘Popenge seko mumindili naa kolko, nikimulu mele bulu siku siye naa kolangi.’ ningu taka leko ungu-manema siku popenge seko iri naa toko ungu-manema tondolo munduku naa siee.
COL 3:22 Méle kaloli se naa liku kongono we sendeli kendemande yomboma, ononga kongono nokolemele mana-yombomane ningí unguma pali pilku liku sangi. ‘Nokoli yomboma kanoko molangi kongono sepo kondombo kinia kanokole kape niengi.’ ningu kongono naa sangi. Ye-Awili ⸤Karasi⸥nga ungumu liku awi siku pilku liku selemele mele aku siku kongono nokoli yombomane “Saa.” ningí unguma pilku liku kongono konopu siku seko kondangi.
COL 3:23 Ono konopu talo-sepa pepili ononga kongono nokoli yombomanga kongono naa sendangi. Kongono sengema pali sengendo Ye-Awilimunga kongonomo sendelemolá mele aku siku kongono nokoli ye kanumanga kongonoma konopu peanga pepili tondolo munduku sendangi. ‘Mana-yombomanga kongonoma mindi sendekemolo, akumu unguri mólo.’ ningu kongono naa sangi.
COL 3:24 ‘Ye-Awilimuni pe yunga yomboma méle kalombando taltondolemo méle peangama olio simba.’ ningu pilkuli ⸤konopu peanga pepili kongono nokoli yemanga kongono tondolo munduku sendangi⸥. Karasinga kongono kendemande sendelemele; yu ononga Ye Nokoli Paa Awili kanumu.
COL 3:25 ‘Seko kinjingí yomboma pali seko kinjingímunga méle kalólimu lingí. Ye-Awilimuni ‘Yombo imbi molemoma lupa, imbi naa molemoma lupa.’ nimba kanopa apurupa méle naa kalomba. ⸤Selemolo mele kanopa apurupale méle kalomba⸥ kene,’ ningu kongono aku siku tondolo munduku sangi.
COL 4:1 Kongono nokoli yomboma, ononga kongono we sendeli kendemande yomboma taka leko nokoko seko kondoko, seko mini-wale naa mundundangi. ‘Olio kongono nokoli yombomanga kepe Nokoli Ye se mulu-koleana molemo.’ ningu pilkuli kongono we sendeli kendemande yomboma aku siku seko kondangi.
COL 4:2 Pulu Yemo kinia paa alieli ungu ningu siye naa kolko, ⸤Pulu Yemo kinia ungu ningíndu⸥ umbu-konopu pepili ⸤Pulu Yemo kinia ungu ningu⸥, Pulu Yemo kinia “Ange.” ningu molangi.
COL 4:3 Pulu Yemo kinia ungu ningu molkole olionga kepe mawa sendekole, “Olio yunga semane peangamo andopo topo siemili aulka se akisindepili.” niengi. Aku semanemo Karasinga semanemo, akumu u lopi sepa perimu kanumu. Aku semanemo topo siliumunga na ka-ulkana pelio.
COL 4:4 Pulu Yemo kinia nanga mawa sendekole “Karasinga semane lopi sepa perimumu yomboma paa sumbi siku piliangi nimbu para sipu kondambo.” niengi. ‘Na aku sipu kongono sambo.’ nimba Pulu Yemone sirimu ⸤kene aku sendangi⸥.
COL 4:5 Karasinga yombo talapena naa molko ultukundu molemele yomboma ono Karasinga yombo molemelemane kanoko kondoko aulka andoko, Karasinga ungumu kanu yomboma ningu singíndu aulkamo mimi siku kanoko, aulka se mona lemba kinia kanokole ungumu ono piliangi sumbi siku ningu siengi.
COL 4:6 Ono ungu ningu singíma alieli api mele songo sepili. Yomboma yakala kolko ‘Paa piliamiliya.’ ningu komu sendenge ungu peangama niengi. ‘Yombomane mangilingí kinia olione ungu peangama pundu topo niemili.’ ningu aku siku sangi.
COL 4:7 Olio paa konopu mondolemolo genu Tikikas ⸤ombá kinia⸥ na molio mele pali ono semane topa simba. Yu Ye-Awilimunga kongonomo paa sendepa siye naa kolopa, olio kinia pea kopu sepo selemolo yemo.
COL 4:8 Yu aku sipa olio kinia pea kopu sepo kongono selemolomonga ‘Olio molemolo mele ono piliangi. ‘Ono konopu tondolo pumba pe nipili molangi.’ nipili.’ nimbu nane yu ono molemelena lipu mundukuru.
COL 4:9 Ono Kollosi yombomanga ye Onesimasi, olionga konopu mondolemolo genumu kongono paa sepa kondopa siye naa kololemo yemo, yu Tikikas kinia pea lipu mundukuru. Ya olio molemolona ulu wendo olemoma pali ono ningu singilí.
COL 4:10 Na pea ka-ulkana pelembolo ye Arisitakasini “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Banapasinga pelepa Mako ⸤ya kopu sepo molemolo yemone⸥ “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumula. (Mako-kinia ono senge mele u nimbu mundorundu kanumu. Ono molongena omu liemu “Pea molamili ou.” niengi.)
COL 4:11 ⸤Ye se, yunga imbi⸥ Yesusi, aku yemo yunga imbi se “Jasitas” nilimili, aku yemone “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumula. Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa mélema nokombamonga nimbu siliu kongonomo na liku tapondoko pea selemele yombomanga aku yema mindi Juda yema. Kanu yemane ‘kongono tondolo mundupu sambo.’ ningu paa liku tapondolemele.
COL 4:12 Epaparas, ono Kollosi yombomanga ye se, yuni kepe “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumu. Yu Karasi Yesusinga kongonomo sendeli ye se molopa, Pulu Yemo kinia ungu nimbándo siye naa kolopa alieli ononga nimba tondolo mundupa mawa sendepale “Ono Karasinga yombo yuma molko, ‘Sika.’ ningu kuru mondoko molemele mele konopu topele-mapele naa toko Pulu Yemo kanopa peanga pilimba ulu “Saa.” nilimúma pilku liku sengendo tondolo munduku seko molangi.” nilimú.
COL 4:13 Yuni ononga kepe, LLadosia taono yombomanga kepe Irapollisi taono yombomanga kepe, ‘Ono lipu tapondambo.’ nimba paa kongonomo kála-sepa selemo ‘akumu ono paa piliangi.’ nimbu nikiru.
COL 4:14 Olionga konopu mondolemolo ye doketa LLukuni “Ono manda molemeleye?” nikimula. Ye Dimasini aku sipa nikimula.
COL 4:15 Olionga genu LLadosia taonona molemelema keme ambo Nimipa keme Karasinga yombo talape Nimipa yunga ulkana maku toko molemele yomboma keme “Ono manda molemeleye?” nindangi.
COL 4:16 Ono Kollosi yomboma i pepámo piliangi kambu tondoko pora singí kinia ‘Karasinga yombo talape LLadosia taonona molemelema kanoko piliangi.’ ningu liku mundangi. LLadosia yomboma pepá topo sindumu ‘Olio kanamili yando siengi.’ niengila.
COL 4:17 Akipasindu i-siku ningu siengi: “Nu Ye-Awilimunga kongono ‘Sendei.’ ningu siringimu paa pali tondolo munduku seko kondou.” niengi.
COL 4:18 Na Pollo nanu i pepámo topo “Ono manda molemeleye?” nikiru. Na ka-ulkana we pelio mele komu naa sindangi. ⸤Pulu Yemone⸥ ono we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
1TH 1:1 Pollo kinia Saillas kinia Timoti kinia olione ono Karasinga yombo talape kolea-awili Tesallonaika molemelema i pepámo topo sikimulu. Ono Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasi kinia kopu seko molemele yomboma, ⸤olone⸥ ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ ⸤niengili.⸥
1TH 1:2 Olio ⸤ono molemele mele pilipuli⸥ alieli Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimbu, yu-kinia ungu nimulúndu ononga kepe mawa sendelemolo.
1TH 1:3 Olionga Lapa Pulu Yemo ononga nimbu alieli mawa sendepo molomolondo ulu selemelemane ono ⸤Yesusinga semanemo “Sika.” ningu⸥ kuru mondolemele mele lipa ora sipa, yomboma kála seko liku tapondolemele ulumane konopu mondolemele mele lipa ora sipa, tondolo munduku molko siye naa kololemele ulumuni ono Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤ ‘Kelepa ombá.’ ningu⸥ konopu siku nokoko molemele mele lipa ora silimúmunga aku siku molemele mele pilipuli alieli ⸤ “Ange.” nilimulu⸥.
1TH 1:4 Ono olionga genupili Pulu Yemone konopu mondolemoma, Pulu Yemone ‘ono yunga yomboma molangi.’ nimba taltorumu mele olio pilipuli akumunga kepe “Ange.” nilimulu. Olione semane peangamo ono moloringina ombo topo sirimulu kinia ungumu yuyu mindi wendo orumu-na pilku naa moloringi. Aku semane peangamo topo sirimulu kinia yunga tondolomo kinia Mini Kake Sélimu kinia wendo orumu mele pilku kanoko, olione aku semanemo ‘Sika.’ nimbu kuru mondopole onondo tondolo mundupu nirimulu mele kepe pilku kanokole “Sika nikimili.” ningu kuru mondoringi-kulu kanopole ‘Pulu Yemone sika ono konopu mondopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu lémo.’ nimbu kanorumulu. Olio ono lipu tapondomolondo ono-kinia ombo molorumulu mele ono pilielemele.
1TH 1:6 Ono olio kinia Ye-Awilimu kinia molorumulu mele manda manjiku moloringi; ono-kinia umbuna awisili wendo orumu-na-kolo ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumu konopu siku pilku liltingi. Kanu konopu sili ulumu Mini Kake Sélimuni sirimu.
1TH 1:7 Aku seringimunga kolea Masedonia poropinji kinia Akaya poropinjitolonga ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringi yomboma molonge mele kolea-awili Tesallonaika yomboma onone liku ora siringi.
1TH 1:8 Ono ⸤Karasinga Tesallonaika yomboma⸥ moloringina Ye-Awilimunga ungumu Masedonia kinia Akaya poropinjitolonga yomboma moloringina purumu, pali pilieringi-na-kolo aku kolea pokorenga mindi naa purumu. Onone Pulu Yemo ‘Sika ⸤olionga Lipa Tapondolimu⸥.’ ningu kuru mondoringi semanemo koleamanga pali anju anju purumu pilieringi. Akumunga, ono ⸤Tesallonaika Karasinga yomboma⸥ molemele mele olione kelepo semane se topo simulú aulka se naa lemó.
1TH 1:9 Olio ono moloringina orumulu kinia ono-kinia uluma wendo orumu, onone seringi mele we-yomboma onono olio semane toko silimili akumunga ⸤kelepo yomboma ononga semanemo topo simulú aulka se naa lemó⸥. Ono ⸤Tesallonaika yombomane⸥ we-mélema popo toringi pulu ye kolo tolima munduku kelko konopu topele toko, konde molopa mindi puli Pulu Ye sikamo molorumuna puringi mele we-yombomane olio semane toko silimili. ‘Yunga kendemande-yomboma molamili.’ ningu molko,
1TH 1:10 Yunga Malo mulu-koleamo mundupa kelepa kelepa ombá.’ ningu konopu siku nokoko molongendo ⸤Pulu Ye Sikamo molorumuna puringi⸥ mele ⸤semanemo toko silimili⸥. Aku Malomo kolorumu kinia Pulu Ye Sika kanumuni topa makisinderimu yemo; akumu Yesusi, olio ⸤yunga yomboma⸥ lipa tapondolemomonga Pulu Yemo pe yomboma mumindili kolomba walemo wendo ombá kinia olionga unguri naa pemba yemo.
1TH 2:1 Ango-keme, ono moloringina ombo kongono serimulu kanumu we mania naa purumu ono pilielemele.
1TH 2:2 Ononga koleana u naa ombo kolea-awili Pillipai molorumulu kinia olionga kangikundu mindili siku olio ungu-taka tondoringi mele ono pilielemele. Aku-sipa na-kolo pe Tesallonaika orumulu kinia ‘Kongono naa sangi.’ ningu kongono semolo aulkamo pipi singí seringi kinia olionga Pulu Yemone olio lipa tapondorumu kinia pipili naa kolopo tondolo mundupu yunga semane peangamo ono topo sirimulu.
1TH 2:3 Olione onondo tondolo mundupu “Yesusi Karasi piliangi.” nimulúndu olione ungu mare lawa sepo pilipu naa nimbu, ‘Kalaro mololi uluma pea samili.’ nimbu konopu talo pepili unguma naa nimbu, ‘Ono aulka senga lupa pangi kene kondi tamili.’ nimbu kolo naa torumulu. Aku paa naa serimulu.
1TH 2:4 Pulu Yemone olio apurupa kanopale ‘Nanga semane peangamo manda sumbi siku toko singí.’ nimba kanopale “Ningu sindangi.” nirimu, akumunga ‘I-siku i-siku ningu siee.’ nilimú mele mindi alieli nilimulu. ‘Yombomane olio kanoko peanga pilku kape niengi.’ nimbu unguma andopo naa nimbu silimulu. ‘Olionga konopuma kanopa apurulimú-Pulu Yemone kanopa peanga piliepili.’ nimbu kongono selemolo.
1TH 2:5 ⸤Olio sumbi sipu serimulu mele⸥ ono pilielemele. Pulu Yemo mangilielemolánje yuni ‘Sika.’ nilkala. ‘Olio-kinia ulu se seko kondangi kene ono kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili.’ nimbu unguma naala nirimulu. ‘Ononga mélema olio siengi.’ nimbu unguma naala nirimulu. Kolo naa tokomolo ono pilielemele; Pulu Yemone pilielemóla.
1TH 2:6 Onone kepe ma-kolea lupamanga yombomane kepe olio kape niengi.’ nimbu Pulu Yemonga ungumu andopo naa nirimulu. Sika olio Karasini ‘Kongono sende-paa.’ nimba lipa mundorumu yema molorumulumunga ono lipu tapondopole umbuna lipu sipu ⸤ “Onone mélema siku olio nokaa.” ⸥ nimbu tondolo mundupu nilimolánje peanga.
1TH 2:7 Aku-na-kolo ⸤aku sipu naa nirimulu.⸥ Ono-kinia molopole ambomane ononga bolangoma taka leko nokoko ⸤ame siku⸥ molemele mele ono aku sipu nokorumulu.
1TH 2:8 Olio ono paa konopu mondopo kondo kolopole ‘Pulu Yemonga semane peangamo topo siemili.’ nimbu mindi naa serimulu; ‘Ono lipu tapondomolondo olio umbuna mare membo mindili nomulu liemu unguri molo.’ nimbu konopu sipu serimulula.
1TH 2:9 Ango-keme, ‘Olio ono-kinia molopole kongono semolondo kála sepo kongono serimulu mele ono pilkimili.’ konopu lekero. ‘Olione ono Pulu Yemonga semane peangamo topo sipu molomolo kinia ‘Onone olio nokoko kere-langi siengi.’ naa nimulú.’ nimbu ipulieli kepe tangoli kepe kongono serimulu. ⸤Aku kongonomo kou limulúndu kongono sepo, ono lipu tapondopo kongono sepo, peatolo lipu sere lepo serimulu.⸥
1TH 2:10 Ono Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma pea kopu sepo molorumulu kinia Pulu Yemone kanopa ‘ulu kake selima’ nimba kanolemo uluma kinia, yombomane ‘ulu sumbi nilima’ ningu kanolemele uluma kinia sepo, ulu se sepo naa kinjerimulu akumu ono pilielemele; Pulu Yemo pilielemóla. Olio “ulu se seko kinjeringi.” manda naa ningí.
1TH 2:11 Yemane ononga bolangoma nokoko seko kondolemele mele olione ono aku sipu serimulu akumu ono pilielemele.
1TH 2:12 Ono konopu tondolo pumba konopu peanga liepili molangi.’ nimbu, “‘Ye nokoli kingimu molopo kolea paa peanga, tondolo pa seli koleana molopo nokolio koleana ono pea molamili waa.’ nimba ono mangilielemo Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo mele mindi alieli seko molangi.” nimbu paa tondolo mundupu mane sirimulu.
1TH 2:13 Alieli Pulu Yemo-kinia “Ange.” nilimulu akumunga ulu se pea pelemo. ⸤Akumu i-sipa:⸥ Olio ono moloringina ombo Pulu Yemone olio ungu-umbu tondorumumu pilipuli nimbu sirimulu kinia mana-yombo sene ungu se nimba silimú kinia pilku limili mele mindi naa pilku liltingi. Pilkuli ‘Akumu Pulu Yemonga ungumu ningu sikimili.’ ninguli pilku liltingi. ⸤Akumu papu seringi.⸥ Aku ungumu paa sika Pulu Yemonga ungumu. Kanu ungumuni ono ⸤Karasi⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yombomanga konopumanga kongono selemo.
1TH 2:14 Ango-keme, ono-kinia ulu wendo orumu mele kolea Judia disiriki Pulu Yemonga yombo talape moloringima-kinia u aku sipa wendo orumula. Ono Tesallonaika yomboma ononga pulu lemó yombomane ‘Mindili nangi.’ ningu seko kinjeringi mele, Judia koleana Karasi Yesusi pea kopu seko molemele yombomanga pulu lemó Juda yombomane u aku siku kepe ‘Mindili nangi.’ ningu seko kinjeringi. Akumunga pilipuli ‘Ono ungu nimbu sirimulumu sika onone ‘Pulu Yemonga ungumu’ ningu, pilku liltingi.’ nimbu pilielemolo.
1TH 2:15 Juda yombomane u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema toko kondoko, pe Ye-Awili Yesusi toko kondoringi yombomane pe olio kepe mindili liku siku toko makororingi. Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo uluma seko, yomboma kinia pali opa-tou molemele.
1TH 2:16 Olio Pulu Yemone Juda yombo naa molemele yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondomba mele naa niemili.’ ningu, olio andopo kanu yombo lupama ungu nimbu simulú aulkamo pipi singí selemele. Aku selemelemonga ono ulu-pulu-kiri selemele mele alieli olandopa-olandopa paa pea pali selemele, akumunga, ulu-pulu-kiri awisili ono-kinia kamu pemba. Pe kiniá Pulu Yemonga mumindili kolomba walemo ono molemelena koronga kamu alieli-alieli omba lemó.
1TH 2:17 Aku-sipa na-kolo ango-keme, ⸤Juda yombomane⸥ olio toko makororingi kinia olio ono mundupu kelepo senga purumulu kinia sika olio ono kinia kopu sepo naa molemolo-na-kolo olionga konopumane ‘ono kinia kopu sepo molemolo.’ konopu lemolo. ⸤Lapalini bolangoma munduku kelko kolea suluna pungu molko ononga bolangoma konopu kimbu siku pilku molemele mele⸥ olione aku sipu ono mundupu kelepo pumbu laye-kolo mindi molopole, ono konopumuni pilipu molopo ‘Ono paa kanamiliya.’ nimbu omolondo aulka se kororumulu.
1TH 2:18 Olio ono molemelena omolo.’ nimbu serimulu. Na ⸤Pollo⸥ nanu kepe wale awisili kelepo ombó serindula, aku-na-kolo ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene ‘Mólo.’ nimba olio pipi sirimu.
1TH 2:19 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi kelepa ombá kinia méle nambolkarene olio ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ nimbá kinia yunga kumbikerena konopu sipu gilimuluye? Olione kongono tondolo mundupu sepo kondorumulu mele nambolka mélsene ‘lipa ora sipili.’ nimbu membo pumulúye? Ono lipu tapondorumulu yomboma mindi kape nimbu lipu ora simulú. Akumunga kepe ‘Ono molemelena wamili.’ nimbu serimulu.
1TH 2:20 Sika, ⸤olione ono lipu tapondorumulu kinia ono Karasinga yomboma molko uluma selemelemonga⸥ ono mindi kanopo olio konopu peanga pepili molopo, ono-kinia konopu silimulu.
1TH 3:1 Akumunga, ‘Ono nambi seko molemelenje.’ nimbu olio paa konopu awisili kimbu sipu ⸤ ‘Ungu se ningu mundungínje.’ nimbu⸥ nokopo molorumulu kinia ungu se naa ningu mundoringi-kulu siye serimumunga ‘⸤Saillas kinia⸥ olto ya kolea-awili Atenesi molambili.’ nimbu panjerimulu kinia
1TH 3:2 oltone Timoti “Ono molemelena pu.” nirimbulu. Timoti yu oltonga genu, pea kopu sepo Pulu Yemonga kongono sendepo Karasinga semane peangamo andopo topo silimulu yemo. “Yuni ono ‘enge ningu molko Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko paa ambolko molangi.’ nipili.” nimbu yu ono molemelena lipu mundorumbulu.
1TH 3:3 Ono mindili nongo umbuna melemelemonga konopu kimbu siku molongenje.’ nimbu aku serimbulu. ‘Karasinga yomboma aku siku umbunama menge.’ nimba Pulu Yemone nilimú mele ono pilielemele.
1TH 3:4 Olio ono-kinia pea molopole ono liepi-liepi topo nimbuli: “Olio paa sika mindili singí, olio-kinia umbuna awisili wendo ombá.” nirimulu kanumu sika aku sipa wendo orumu mele ono kanolemele.
1TH 3:5 Akumunga, ‘Ono nambi seko molemelenje.’ nimbu konopu kimbu sirindu mele siye serimu-kulu ‘Konopu kimbu sikiru mele mania pupili.’ nimbu nane Timoti ono moloringina lipu mundorundu. ‘Ono kuru mondoko molemelenje molo kondi tolemo yemone ono kondi torumu kinia ononga kuru mondoringi mele we aku siku kuru mondolemele molo aku siku seko moloringi ulumu munduku kelieringinje. Kongono kála-sepo serimulumu we mania purumunje, piliambo.’ nimbu yu lipu mundorundu.
1TH 3:6 Aku-sipa na-kolo kiniá mindi Timoti yando ombale ono ‘Sika’ ningu kuru mondoko yomboma konopu mondoko molemele mele semane peanga se omba topa simu. Alieli olio ono-kinia pea molorumulu mele onone konopu kimbu siku pilkuli paa konopu siku molemele mele nimba sipa, olione ‘Ono paa kanamiliya!’ nimbu molemolo mele ono aku sikula ‘Olio paa kanamiliya.’ ningu molemele mele nimba simu.
1TH 3:7 Akumunga, ango-keme, sika olio umbuna membo mindili nolemolo-na-kolo ono ‘Sika.’ ningu kuru mondoko molemele mele semanemo pilipuli konopu peanga pepili tondolo mundupu molemolo.
1TH 3:8 Ono Ye-Awilimu munduku naa kelko yu tondolo munduku ambolko molemelemonga pilipuli yombo konde pulimili mele kiniá paa manda molemolo.
1TH 3:9 Olio Pulu Yemo-kinia ungu nimbu molopo ono konopumuni pilipuli, ono seko molemelemonga paa awili sepo konopu sipu molemolo akumu nambi sepo Pulu Yemo-kinia manda “Ange.” nimulúye? Pulu Yemone aku sipa olio ‘konopu siemili.’ nilimúmunga yunga kumbikerena pumbu konopu lakopo sipu molemolomonga olione alieli yu-kinia “Ange.” nimulú manda naa sembá.
1TH 3:10 Ipulieli kepe tangoli kepe Pulu Yemo-kinia ungu nimbuli ‘Olio ono ombo kanamili. Aulka se akisindepili.’ nimbu paa tondolo mundupu mawa selemolo. ‘Ononga kuru mondolemele mele kamu kuru mondonge ungu se pilku naa molongi liemu aku mólo tolemo unguma ombo nimbu siemili.’ nimbu aku sipu mawa selemolo.
1TH 3:11 Kiniá Pulu Ye olionga Lapa akumu kinia olionga Ye-Awili Yesusi kinia olone olio ono molemelena ‘Wamili.’ ningu aulka se akisindengili.
1TH 3:12 Olione ono konopu paa awili sepo mondolemolo mele Ye-Awilimuni ‘Onone aku siku ononga Karasinga yomboma kinia we-yomboma kinia pali konopu paa olandopa olandopa mondangi.’ nipili.
1TH 3:13 Olionga Ye-Awili Yesusi yunga yombo kake selima kinia kelepa ombá walemonga ono Pulu Ye olionga Lapamo molombana pungu molonge kinia konopu kake sepa Pulu Yemone kanopa kiri pilipa kote sendemba ulu-pulu se konopuna naa pepili molonge kinia ‘yuni kanopili.’ nimba Ye-Awilimuni ononga konopuma tondolo mundundopili.
1TH 4:1 Ango-keme, ungu se kamu niembo. U ono mane sipu Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma senge mele u nimbu sirimulu. Aku siku sika seko molemele. Aku-na-kolo kiniá “Ono Ye-Awili Yesusinga yomboma molemelemonga aku uluma siye naa kolko seko molko mindi pangi.” nimbu tondolo mundupu mawa sekemolo.
1TH 4:2 Ye-Awili Yesusini olio ungu-umbu tondorumuma ono nimbu sirimulu ungu-manema ono pilielemele kanumu.
1TH 4:3 Pulu Yemone ‘Ono sangi.’ konopu lepa molemo mele i-sipa: Ono konopu kake sepili Pulu Yemonga yomboma manjiku molko, wa ulu-kirinale seli ulu-pulumu munduku keleangi.
1TH 4:4 Juda yomboma naa molko Pulu Yemo naa pilielemele yombomane anju-yando yomboma kanoko pea ulu-kirinale sengendo yakala kolko wa ulu-kirinale selemele aku mele aku uluma yakala kolko naa sangi. Ono yu-mele-mele ambo lingí molo ye pungíma ‘Ononga kangimu emenalinga manjipa giliepili.’ ningu ulu-peanga kake selima manjiku seko molaa.
1TH 4:6 Yema, ononga genali ‘Sepo naa kinjamili.’ ningu aku ulu-pulu-kirimu naa seko, ononga genalinga amboma kinia ‘Ulu-kirinale samili.’ ningu kondi naa tangi. ‘Nanga mólo, yunga.’ ningu yu-kinia ulu se naa sangi. Olione u ono nimbu sipu liepi-liepi torumulu mele paa sika nirimulu. “Aku ulu-pulu-kiri mele uluma senge yomboma Pulu Yemone aku sengemonga “Mindili nangi.” nimbá.” nimbu u liepi-liepi topo nirimulu kanumu.
1TH 4:7 Pulu Yemone “Ulu-pulu kalaro mololi aku sipama seko molangi waa.” ni naa nirimu. “Nanga yomboma manjiku molko ulu-pulu kake selima seko molangi waa.” nirimu.
1TH 4:8 Aku sipa nirimu-kulu ‘I ungu-manemo naa pilipu lipu semolo.’ ningu bulu silimili yomboma yombo se lupa bulu naa silimili; Mini Kake Sélimu ono silimú Pulu Yemo mindi bulu silimili.
1TH 4:9 ‘⸤Ono Karasinga yomboma⸥ ononga genupilima konopu mondangi niemili.’ nimbu pepá naa tomolo. Pulu Yemone ono anju yando konopu mondonge mele u ⸤ononga konopuna omba molopa⸥ mane sirimu kanumu, akumunga olione aku ungumunga pepá se naa tomulu liemu mandala.
1TH 4:10 Masedonia poropinji Karasinga yomboma pali kepe onone aku siku konopu mondolemelela kanumu. Aku-na-kolo ango-keme, onone aku ungumu selemele mele ‘olandopa olandopa sangi.’ nimbu tondolo mundupu mawa sekemolo.
1TH 4:11 Olione u ono mane sipuli “Taka leko molaa. Ono onono yu-mele-mele mindi kongono pilku saa. Ono onono yu-mele-mele kongono sekole kere-langima naa.” nirimulu mele ‘Paa aku sipu samili.’ ningu tondolo munduku seko molaa.
1TH 4:12 Aku sipu semolo kinia Karasinga yombo naa molko ultu molemele yombomane olio aku sipu semolo mele kanokole olio ‘yombo peanga’ ningu olionga ungumu pilingí. Olio yu-mele-mele mélse mólo naa tombala.’ ningu aku siku seko molangi.
1TH 4:13 Ango-keme, Karasinga yombo koloringimanga ungu se niemili. Kanu uru pelemele yomboma-kinia ⸤pe wendo ombá mele⸥ ono ⸤kiniá we molemele yomboma⸥ne mimi siku naa pilku molongi liemu olio pilkimulu manda naa sekemo. Karasi naa pilieli yombomanga yombo se kololemo kinia we-yombo kanuma kondo awili-seko kololemele mele ono Karasinga yomboma aku siku kondo awili-seko naa kolangi. We-yombomane pilkuli ‘Kolopole walte lomboropo ola molopo, olionga yomboma kinia kelepo seluna kopu sepo molomolo.’ ningu naa pilkuli aku siku kondo awili-seko kololemele kanumu.
1TH 4:14 Olio ⸤Karasinga yombomane⸥ ‘Yesusi kolopa lomboropa ola molorumu.’ nimbu kuru mondolemolo. Aku nimbu pilipuli ‘Yu serimu mele aku siku yombo ‘Yesusi ⸤sika nanga nimba kolali sepa kolondorumu. Kiniá pea molemolo.’ ningu⸥ kuru mondokole koloringi yomboma aku siku sengela.’ nimbu kuru mondolemolola. Kanu yomboma pe Pulu Yemone Yesusi-kinia pea kelepa yando memba ombá.
1TH 4:15 Kiniá Ye-Awilimuni yuyu nirimu ungu se ono nimbu siemili. Yuni nimbale: “Ye-Awilimu ⸤kelepa mania⸥ ombá kinia olio we konde molomolo yomboma u koloringi uru pelemele yomboma mundupu kelepo olio kumbi lepo naa pumulú. Paa mólo!” nirimu.
1TH 4:16 Ye-Awilimu mulu-koleana mundupa kelepa mania ombándo ombá kinia ungu tondolo se wendo omba, mulu-koleana angello awili nokoli sene ungu se nimba, Pulu Yemonga bikollomone ungu se nimba, Ye-Awilimu yuyu kanu unguma kinia mulu-koleana mania ombá. Ombá kinia Karasinga yomboma molkole kololemelema u lomboroko ola molonge.
1TH 4:17 Kanu-kinia olio we konde molomolo yomboma kinia koloringi yomboma kinia pea Ye-Awilimu yu ‘Kupana kanopo liemili.’ nimba olio olando limba, olio ola muluna pumbu yu kanopo limulú. Aku sipa wendo ombámonga olio Ye-Awilimu kinia pea kamu-alieli-alieli kopu sepo mololepo mindi pumulú.
1TH 4:18 Ulu akumu wendo ombá kene ononga yombo ⸤kondo kolongema⸥ ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ ningu “Kololemele yomboma pe konde molonge.” i nikiru mele anju yando ningu siee.
1TH 5:1 Aku-sipa na-kolo ango-keme, kalia-ingimu kepe enamo kepe Ye-Awilimu ombá wale akumanga ungumu ono pilielemelemonga nane aku walemonga ungu se pepá manda naa topo simbú.
1TH 5:2 Wa noli yombo se ombá walemo yombomane naa piliangi ipulieli lipa sinjipa olemo mele Ye-Awilimu ombá walemo aku sipala wendo ombámo ono paa pilielemele kanumu.
1TH 5:3 Yombomane ‘Olio konopu seluna pupili molopo mini-wale mundupu umbuna kolomolo ulu se wendo naa olemo. Molopo kondolemolo.’ ningí kinia yomboma kote sendepa “Seko kinjeringimunga mindili nangi.” nimbá ulu kanumu waltikele lipa sinjipa wendo ombá. Ambo se bolango membándo waltikele lipa sinjipa mindili nolemo, kanu mindilimu mundupa kelepa pumbá aulka se naa lemó. Aku siku mele ‘Konopu seluna pupili molemolo.’ ningí kanu yomboma kote sendepa “Seko kinjeringimunga mindili nangi.” nimbá ulumu waltikele lipa sinjipa wendo ombá, kanu-kinia yomboma kowa manda naa pungí.
1TH 5:4 Aku-sipa na-kolo ango-keme, ono simbulu tolina naa molemele-na ‘Wa noli yombo se ombá.’ ningu nokoko naa kanangi kiyongo nimba lipa sinjipa olemo kinia yomboma pungu-pungu nilimili mele ono aku siku naa senge. ‘Kanu walemo wendo ombá.’ ningu kanoko nokoko molangi wendo ombámonga ono-kinia umbuna se naa pemba.
1TH 5:5 Ono tangoli pa selina molemele yomboma; olio pea ipulieli simbulu tolina yomboma naa molemolo.
1TH 5:6 Aku sipu molemolo kene we-yomboma uru pelemele mele olio aku sipu uru naa peamili. Olio mongo makilipu umbu-konopu pepili molamili.
1TH 5:7 Uru pelemele yomboma ipulieli uru pelemele. No-tondolo nongo amu tolemele yomboma ipulieli no-tondolo nongo amu tolemele.
1TH 5:8 Aku-sipa na-kolo olio tangoli molemolo yomboma molemolo kene umbu-konopu pepili molamili. Ami-yema ono ‘olokondo naa tangi.’ ningu wale-pakoli kapane selima pakolemele mele olio aku sipu ⸤ ‘Yesusinga semanemo sika.’ ningu⸥ kuru mondoli ulumu kinia, konopu mondoli ulumu-tolo tondolo mundupu ambolamili. ‘Pengena naa tangi.’ ningu wanie kapane selima pakolemele mele olio aku sipu ‘Yesusini sika yunga yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkamo lipa mondolemo.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu paa ambolopo kondamili. ‘⸤Kurumanga nokoli Setenene olio sepa naa kinjepili kene molopo kondamili. Kondi toli ulu sene olio topa mania naa mundopili.’ nimbu aku samili.⸥
1TH 5:9 Pulu Yemone olio-kinia “‘mumindili kolopole paa mindili nongo molko kinjangi.’ niembo.” nimba olio nimba naa taltorumu kanumu. ‘Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondopili.’ nimba, nimba panjipa olio nimba taltorumu kene ‘Yesusini aku sipa lipa tapondomba.’ nimbu nokopo mololi ulu-pulumu tondolo mundupu ambolamili.
1TH 5:10 Olio ‘Pea kopu sepo molamili.’ nimba Yesusini olionga nimba kolali sepa kolondorumu. Olio aku sipa lipa tapondorumumunga ⸤ ‘Sika nanga nimba senderimu.’ ningu kuru mondolemele yombomanga yu ombá kinia⸥ olio yunga we molomolo yomboma kinia, kolko uru penge yomboma kinia, ⸤mulu-koleana ola pumbu⸥ yu pea molomolo.
1TH 5:11 ⸤Pe olio-kinia aku sipa wendo ombá⸥ kene kiniá selemele mele aku siku yu-mele-mele ‘Enge olandopa olandopa pupili ningu, konopu tondolo pupili.’ ningu anju yando niee.
1TH 5:12 Ango-keme, kiniá olione ono mawa sepo nikimulu: Ono nokolemele yema, Ye-Awilimuni yunga ‘Tesallonaika yombo talapemo nokangi.’ nimba, nimba taltorumu yema, ononga unguma liku awi siku molangi. Kanumane ono kinia pea molko kongono kála-seko seko, ‘Ono i-siku i-siku sangi.’ ningu mane silimili, ‘Kanu yemane olio nokokomele.’ ningu pilku ononga unguma liku awi siku molangi.
1TH 5:13 Onone kongono selemelemonga ‘Ono kape niemili.’ ningu ononga unguma paa taka leko pilku molko ono konopu mondangi. Ono genali kinia anju yando konopu seluna pupili molangi.
1TH 5:14 Ango-keme, olione ono tondolo mundupu mawa sekemolo: Kongono naa seko siye kolko we molemele yomboma ⸤ ‘Aku siku paa naa saa.’ ⸥ ningu liepi-liepi toko niengi. Pipili kololemele yomboma ‘Pipili naa kolko konopu enge nipili molangi.’ niengi. Pange selemo yomboma ⸤kondo kolko⸥ liku tapondangi. Ono yomboma-kinia taka leko molangi.
1TH 5:15 Yombo marene ono seko kinjingí kinia anju pundu toko seko naa kinjangi. Alieli genali kinia ultu molemele yomboma kinia ⸤kondo kolko⸥ ulu peangama mindi tondolo munduku seko molangi.
1TH 5:16 Alieli konopu siku molangi.
1TH 5:17 Alieli-alieli Pulu Yemo kinia ungu ningu mawa seko molangi.
1TH 5:18 Ono mindili nonge kinia kepe umbuna wendo ombá kinia kepe molko kondonge kinia kepe, aku siku ono-kinia ulu lupa lupama wendo ombá kinia Pulu Yemo kinia “Ange.” ningu molangi. Ono Karasi Yesusinga yombo molemelema Pulu Yemone ‘Aku siku sangi.’ nilimúmunga aku siku seko molangi.
1TH 5:19 Mini Kake Sélimunga sepemo toko naa kumundangi.
1TH 5:20 Pulu Yemonga ungu-umbu tondolemoma pilku yando ningu silimili unguma liku bulu naa siengi.
1TH 5:21 Uluma pali apuruku kanokole, peangama mindi ambolko,
1TH 5:22 ulu kirima pali munduku kelko óko liengi.
1TH 5:23 Ono konopu seluna pumba pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemo yuyu, yuni ononga mini kangima pali ‘Nanga manjipa kene kake sepa liepili.’ nipili. ‘Ye-Awili Yesusi Karasi kelepa ombá kinia ononga konopumu kepe minimu kepe kangimu kepe pali yuni “Mindili nangi.” nimbá mongo se naa pepili molangi.’ nipili.
1TH 5:24 Olio ‘yunga yomboma molangi.’ nimba mangilielemo yemone konopu topele naa topa “Sembó.” nilimú uluma aku sipa sika selemo-na olio-kinia paa sika aku sipa sembá.
1TH 5:25 Ango-keme, ⸤ ‘Pulu Yemone olio lipa tapondopili.’ ningu⸥ onone olionga mawa sendangi.
1TH 5:26 Karasinga yomboma “Olionga genupili.” ningu ki liku kangulangi.
1TH 5:27 Ye-Awilimuni ‘I kongonomo sani pu.’ nimba na lipa mundorumumunga nane ono paa tondolo mundupu nimbuli: “I pepá topo sikirumu genali pali piliangi kanoko ningu siengi.” nimbu nikiru.
1TH 5:28 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ono we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
2TH 1:1 Pollo kinia Saillas kinia Timoti kinia olione ono Karasinga yombo talape kolea-awili Tesallonaika molemelema i pepámo topo sikimulu. Pulu Yemo ono kinia olionga pea pali Lapamo kinia, Ye-Awili Yesusi Karasi kinia, pea kopu seko molemele yomboma, pepá topo sikimulu.
2TH 1:2 Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
2TH 1:3 Ango-keme, alieli ono nimbu pilipu konopu kimbu sipuli Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimulú mele mundupu keliemulu liemu kiri. Ono ⸤Karasi kinia yunga ungumu ‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele mele olandopa olandopa kuru mondoko, ono onono anju yando konopu mondolemele mele olandopa pulimú akumunga alieli Pulu Yemo-kinia “Ange.” nilimulu mele alieli aku sipu nimbu molomolo kinia peanga.
2TH 1:4 Onone aku siku selemelemonga Pulu Yemonga yombo talape kolea lupa lupa molemelemanga andopo, ono kape nimbu imbi ambolopo paka tondopo, yombomane ono umbuna silimili kinia ono mindili nolemele-na-kolo tondolo munduku molko Karasinga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele siye naa kolko, kiniá kepe ‘Akumu sika.’ ningu kuru mondoko molemele mele konopu sipu semane topo silimulu.
2TH 1:5 Ono seko molemele mele kanopole, ‘Pulu Yemone yomboma sumbi sipa apurulimú apurumba.’ nimbu kanolemolo. ⸤Ono ulu aku sipama wendo olemo⸥ akumunga Pulu Yemone ono pilipa apurupa kondopale Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana manda “Kamu sukundu wangi.” nimbá mele lipa ora silimú. Kiniá Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena molemelemonga mindili nolemele kanumu.
2TH 1:6 Pulu Yemone yomboma sumbi sipa apurulimú, akumunga ono mindili silimili yomboma yuni ‘Mindili nangi.’ nimba,
2TH 1:7 ono mindili nolemele yomboma kinia olio kinia pea ‘konopu peanga leko molangi.’ nimbá. Ye-Awili Yesusi yunga angello enge nilima kinia mulu-koleamo mundupa kelepa sepe awili-sepa nomba pembana omba mona gilimba kinia i ulumu wendo ombá.
2TH 1:8 ⸤Yu aku sipa ombale⸥ Pulu Yemo naa pilku kopu seko naa molko, Ye-Awili Yesusinga semane peangamo pilku liku sengena panjiku naa selemele yomboma ⸤aku selemelemonga⸥ pundu tombando “Mindili nangi.” nimbá.
2TH 1:9 Seko kinjilimilimunga pundu tomba mindili nonge mele i-sipa: Pulu Yemone “Ye-Awilimu molombana pungu naa molko, yunga tondolo paa olandopamonga pa tondolo-sepa selina ongo naa molko, paa anju pangi.” nimba makoropa, ono kamu topa mania mundumba, molko kinjiku mindi pungí.
2TH 1:10 ‘Yunga yombo kake selimane yu kape ningu, ‘yu sika’ ningu kuru mondolemele yombomane yunga imbi ambolko paka tondangi.’ nimba ombá walemonga kanu uluma wendo ombá. Olione ono ungu nimbu sirimuluma ‘Sika’ ningu kuru mondoringimunga ⸤yu ombá kinia⸥ onone kepe pea yu kape ningu imbi ambolko paka tondongela.
2TH 1:11 Akumunga, ‘Pulu Yemone “Ono nanga yomboma molangi waa.” nirimu-na moloringi mele kiniá ono kanopa peanga pilipa ‘ “Waa.” nirindu mele mania naa pupili.’ nipili.’ nimbu olione alieli Pulu Yemo-kinia ononga nimbu mawa sendelemolo. ‘Yunga tondolomone ono ‘ulu peangama samili.’ nilimili uluma ‘Sika sangi.’ nimba lipa tapondopa, ono ‘Yu sika.’ ningu kuru mondokole kongono selemele kongonoma ‘Peanga liepili. Seko kondangi.’ nipili.’ nimbu yu mawa sendelemolo.
2TH 1:12 ‘Aku sengemonga ⸤yombomane⸥ olionga Ye-Awili Yesusinga imbi ambolko paka tondonge kepe, yu ono-kinia molombamonga ononga imbi ola molombala.’ nimbuli aku sipu ononga nimbu Pulu Yemo mawa sendelemolo. Olionga Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolonga we kondo kololi ulumuni aku uluma paa sika wendo opili.
2TH 2:1 Ango-keme, olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ⸤kelepa yando⸥ omba olio lipa maku tomba aku ulutolo wendo ombámonga olio ungu se nimulú sekemolomo ‘ono komu sendeko molangi.’ nimbu nikimulu.
2TH 2:2 ‘Yombomane tondolo munduku ninguli “Ye-Awilimunga walemo koronga wendo omu.” ningí kinia ono konopu awisili kimbu siku mini-wale munduku pungu-pungu ningu naa molangi.’ nimbu ono tondolo mundupu mawa sekemolo. Kolo tokole “Pulu Yemone ungu-umbu tondomu ungu se piliendu nimbu siembo.” ninguli aku siku ningí kinia, molo “Pollone ungu se nimba mundomumu niembo.” ninguli aku siku ningí kinia, molo pepá toko sikuli “Na Pollone i pepámo topo sikiru.” ningí kinia, aku siku kolo toko ⸤ “Ye-Awilimunga Walemo koronga wendo omu.” ⸥ ningí kene ⸤unguri naa saa⸥.
2TH 2:3 ⸤Aku-na-kolo⸥ ‘Yombo sene aku sipa kolo topa kondi tomba.’ ningu ungu nimbáma naa pilku, ⸤ ‘Nikiru ungumu piliangi.’ nimba⸥ ulu mare sembá kinia naa kanangi. Kanu walemo u we wendo naa ombá. U yombo awisilini Pulu Yemo-kinia kara pungu ‘Yunga ungumu paa naa pilimulú.’ ningu bulu siku mokoli senge walemo u wendo ombá. ⸤Aku senge walemonga⸥ ye sene ungu-manema pulua topa paa sepa kinjimba yemo, Pulu Yemone u nimba taltopa “Kolea-kirina lipu mundumbu.” nimba, nimba panje-rimu yemo wendo omba mona molomba. ⸤Aku ulumu u wendo ombá, Ye-Awilimunga walemo pe wendo ombá.⸥
2TH 2:4 Kanu yemone yomboma ‘Olionga pulu yema’ ningu popo toko kape ningí pulu yema ‘Mania pupili.’ nimba, ‘Na aku pulu yemanga kolali sepo molopo nanga imbi mindi ambolko paka tondoko na mindi kape niengi.’ nimbá. ⸤Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelena sukundu⸥ Pulu Yemo molemo kisipina kepe pumba polo se lipa akuna molopa “Na nanu Pulu Yemo.” nimbá.
2TH 2:5 Kiniá ya nikiru mele u na ono-kinia molopole nimbu sirindu kanu unguma komu sindiku naa pilkimiliye?
2TH 2:6 Aku-sipa na-kolo kanu ulumu iseli-u wendo ombá aulkamo mélsene pipi silimú, aku mélemo ono pilielemele. ⸤Pulu Yemone⸥ yu wendo omba mona molomba wale nimba taltorumumu wendo ombá kinia akumu sika wendo omba mona molomba.
2TH 2:7 Yombomane ungu-manema pulua toko paa seko kinjilimili ulu-pulumu koronga kiyongo nimba pelemo kanumu. Aku-na-kolo pe wendo ombámo we kamu wendo omba mona naa molomba. ‘Iseli-u wendo omba mona naa molopili.’ nimba aulkamo pipi silimú yemo ⸤Pulu Yemone⸥ “Wendo pupili.” nimbá yu wendo pumbá kinia paa sepa kínjelimu kamu wendo omba mona molomba.
2TH 2:8 ⸤Aulkamo pipi silimú yemo wendo pumbá kinia⸥ ungu-manema pulua topa paa sepa kinjimba yemo popenge sepa mona gilimba. Mona gilimba kinia Ye-Awili Yesusini yunga kere-múlumuni yu topa mania mundupa, yu tondolo pa sélimu kinia ombá kanu pa sélimuni kanu yemo topa kondomba.
2TH 2:9 Ungu-manema pulua topa paa sepa kinjimba ye kanumu ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga tondolomo-kinia ombale, ⸤Setenenga⸥ ulu kolo tólimuni ulu-tondoloma sepa, yomboma kanokole mini-wale mundungí ulu lupa lupama sembá,
2TH 2:10 ⸤Setenene yu lipa tapondombamonga⸥ mindili nongo molko kinjingí aulkana pulimili yombomane ‘Sika’ ningu kuru mondonge ulu kolo topa kondi tomba ulu kiri lupa lupama sepa ungu kiri lupa lupama nimbá. Kanu yombomane ‘Ye-Awilimuni olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondopili.’ naa ningu ungu-sikamo konopu naa mondoko ‘Paa pilipu liemili.’ naa niringimunga kolea-kirina pungu mindili nongo molko kinjingí.
2TH 2:11 Akumunga, Pulu Yemone ‘kanu yombomane kolo toli ungumu ‘sika-ungumu’ niengi.’ nimba lo lingí tondolomo ono silimú.
2TH 2:12 Yuni aku selemomonga yombo ungu-sikamo naa pilku ulu-pulu-kirima mindi konopu siku selemele yomboma kote walemo wendo ombá kinia Pulu Yemone kote pilipa ono apurupa méle kalopa ‘Ono seko kinjeringimunga molko kinjangi.’ nimbá.
2TH 2:13 Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni konopu mondolemo ango-keme, Pulu Yemone ono lipa tapondopa, ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba ono u kumbi lepa nimba taltorumu. Minimunga tondolomone ono Pulu Yemonga yombo manjiku molko yombo kake selima molemele ulumu kinia, ungu-sikamo kuru mondolemele ulu akutolo pelemomonga Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu akumunga pilipu molopole olione alieli Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimbu molomulu liemu papu.
2TH 2:14 Olione ono semane peanga topo sirimulumuni Pulu Yemone ‘Ono aku siku yomboma molangi waa.’ nirimu. ‘Yomboma olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga tondolo pa sélimu kinia yunga tondolomo kinia seluna kopu seko molonge kinia, ono kinia pea seluna kopu seko molangi kene.’ nimba onondo aku sipa “Waa.” nirimu.
2TH 2:15 Olionga ango-keme, aku serimu kene tondolo munduku molko, olione ono⸤-kinia molopole⸥ Pulu Yemonga unguma nimbu sipu, ⸤pe⸥ pepá topo sipu, aku sipu mane sirimulu ungu-sika akuma munduku naa kelko tondolo munduku kuru mondoko molangi.
2TH 2:16 Pulu Ye olionga Lapa, olio konopu mondorumu yemone olio we kondo kolopale konopu tondolo pumba pora naa nimbá ulumu kinia, ⸤ ‘Pulu Yemone olio kinia ulu peangama sembá.’ nimbu⸥ tondolo mundupu konopu sipu nokopo molemolo ulumu kinia, silimú yemo kinia, olionga Ye-Awili Yesusi Karasi yu kinia olone
2TH 2:17 ono konopu tondolo pupili toembo toko enge ningu molkole alieli ulu peangama mindi seko ungu peangama mindi ningu molonge tondolomo siengili.
2TH 3:1 Manda, ango-keme, kiniá ungu se kamu niembo: Pulu Yemo-kinia ungu ningu olionga mawa sendekole i-siku niengi: “Ono Tesallonaika yomboma Ye-Awilimunga semanemo topo sirimulu kinia pilkuli ‘Ungu-peangamo. Yuni sika olionga nimba aku senderimu.’ ningu popenge seko pilku liltingi mele aku siku anju anju yomboma i ungumu pilingí aulkamo nondopa wendo opili. Ungumu pilkuli onone seringi mele akula sangi.” ningu mawa sendeko,
2TH 3:2 “Ye kirimane ulu kirima mindi seko, seko kinjiku molemele yema olio ulu se naa seko umbuna se naa siengi kene Pulu Yemone lipa tapondopili.” ningu mawa sendangila. Ono pilkimili, yombo awisilini ‘Ye-Awilimunga semane akumu sika.’ ningu kuru naa mondolemele kanumu. Akumunga aku siku Pulu Yemo kinia olionga ningu mawa sendangi.
2TH 3:3 ⸤Ye kirimane olio seko kinjingí selemele⸥-na-kolo Ye-Awilimu olio paa naa mundupa kelemba. ‘Ulu kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ono topa mania naa mundopili.’ nimba ono tondolo mundundupa nokopa molomba.
2TH 3:4 ‘Ono Ye-Awilimu kinia kopu seko molemelemonga olione “Sangi.” nilimulu mele kiniá seko kondoko molemele. Pe aku sikula sika seko mindi molonge.’ nimbu pilipu molemolo.
2TH 3:5 ‘Pulu Yemone yomboma konopu mondolemo mele kinia, ono konopu mondonge mele kinia, Karasini tondolo mundupa molopa siye naa kolopa molemo mele ono aku siku manda manjiku seko molonge mele kinia, Ye-Awilimuni mane sipa aulka se lipa ora sipili.’ nimbu yu mawa sekemolo.
2TH 3:6 Ango-keme, Ye-Awili Yesusi Karasinga imbi lepo ono tondolo mundupu nimbuli: Ononga genu sene ‘Kongono naa sembó.’ nimba siye kolopa, ono mane sirimulu mele aku sipa naa selemo yombomo pea seluna kopu seko paa naa molko ono anjupa molaa!
2TH 3:7 Ono pilkuli, ‘Olio selemolo mele ono aku siku manda manjiku senge kinia papu.’ ningu pilielemele. U ono kinia pea molorumulu kinia olio we naa molorumulu.
2TH 3:8 Yombo marene olio kere-langi siringi kinia kepe we naa norumulu. Topo topo lipuli norumulu. Ono kinia pea molorumulu kinia ‘Ono kinia pea molemolomonga ono umbuna se naa sepili.’ nimbu ipulieli kepe tangoli kepe olio tondolo mundupu ⸤Pulu Yemonga kongonomo semolondo kou-kongono serimulula, Pulu Yemonga kongono serimulula, akumunga⸥ olio paa kála sepo molorumulu.
2TH 3:9 “Olione ono lipu tapondolemolo kene olio pundu toko mélse siee.” nilimolánje papu nilimolá. Aku-na-kolo ‘Kongono selemolo mele kanokole ono aku siku manda manjiku seko we naa molangi.’ nimbu lipu ora simulundu aku sipu kála sepo kongono sepo we naa molorumulu.
2TH 3:10 Aku nikirumunga ungu se olio ono kinia pea molopole mane sirimulu kanumu ono pilielemele. Kanu ungu-manemo i-sipa: “Yombo se kongono naa semu liemu aku yu ga naa nopilila.” nirimulu kanumu.
2TH 3:11 ⸤Nambi semu-na olione aku sipu nikimuluye?⸥ Ononga yombo mare kongono sengendo ⸤sika kongono se naa seko,⸥ yombo mare ulu seko ungu nilimilima ‘Paa piliamili.’ ningu andoko mangilku pilku komu sendeko mindi molemele-na pilipuli aku sipu nikimulu.
2TH 3:12 Ye-Awili Yesusi Karasinga imbi lepole kanu yomboma senge mele i-sipu tondolo mundupu nikimulu: “Ono taka leko molko, ononga kere-langi nongendo ono onono kongono sekole kere-langi liku nangi.” nikimulu.
2TH 3:13 Aku-sipa na-kolo ango-keme, ono marendo i-sipu nikimulu: “Ono ulu peangama sengendo siye naa kolko, enge ningu saa!” nikimulu.
2TH 3:14 I pepá topo sikimulumunga sukundu ungu-mane sikimuluma yombo sene pilipa lipa sengena panjipa naa sepa molomu liemu onone kanokole ‘Yu aku sipa selemomonga pilipa pipili kolopili.’ ningu yu molombana ono naa pungu anju molangi.
2TH 3:15 Aku-sipa na-kolo ‘Onone ‘Aku yombomo olionga opa-toumu.’ konopu leangi.’ nimbu naa nikimulu. ‘Yu olionga genu kene yu sepa kinjemu mele piliepili.’ ningu liepi-liepi toko ningu molangi.
2TH 3:16 Ye-Awilimu, konopu seluna pumba konopu pe nipili ulu-pulumu pelemo yemo, yuni ‘Ulu lupa lupama wendo ombá kinia ono alieli konopu seluna pumba pe nipili molangi.’ nipili. Ye-Awilimu ono kinia pali kopu sepa molopili.
2TH 3:17 ⸤Nane pepá topo siliuma ye sene lipa tapondopa tondolemo⸥-na-kolo ‘Yombomane ‘I pepámo paa sika Pollo yuyu tomu lémo.’ ningu kanangi.’ nimbu ungumu kamu topo pora simbundu na nanu topo nanga imbimu tolio mele kiniá kepe i pepána topo
2TH 3:18 “Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini ono pali we kondo kolopa molopili molangi.” nikiru. ⸤Aku pea nikiru.⸥
1TI 1:1 Na Pollo, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo. Olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Linderimu Pulu Yemo kinia ‘Olio paa sika sepa kondomba.’ nimbu konopu sipu nokopo molemolo ye Karasi Yesusi kinia na ningu taltoko “I kongonomo sende-pu.” niringili-na aku sipu andopo nimbu siliu yemone
1TI 1:2 ⸤nu ‘Karasinga yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio,⸥ nu kinia olto Karasinga yetolo molembolomonga nu nanga kandi malo Timoti nu i pepámo topo sikiru. Lapa Pulu Yemo kinia olionga Ye-Awili Karasi Yesusitolone nu we kondo kolko seko kondoko, nuni wale marenga ulu mare seko kinjení kinia nu kondo kolko “Mindili nani.” naa ningu, ‘Nu konopu pe nipili taka leko molani.’ niengili.
1TI 1:3 Nane kolea Masedonia poropinji pumbúndu nu tondolo mundupu mawa sepole “Kolea-awili Epesasi molani.” nirindu mele kiniá nu kelepo mawa sepole “Akuna we molani.” nikiru. Ye marene akuna kolo toko ungu lupama mane siku molemele kene “Akuna we molko kanu yemando “Aku naa saa.” ni.” nimbu nu mawa sekero.
1TI 1:4 Kanu yemane ⸤Juda yombomanga⸥ kangema toko anda-kolepalimanga imbima sulu seko toko mindi molemele ungumane ononga konopuma topa bulu-balu sipa, ungumanga pulumu pilingindu we angelema mindi ningí aulkamo akisindipa, Pulu Yemonga ungu sikama pilingí aulkamo pipi silimú ⸤kene onondo “Aku naa saa.” ni.⸥ Kanu yemane mane silimili ungumane Pulu Yemo pilielemolo aulkamo naa akisindilimú. Pulu Yemonga ungumu kinia, yuni “Olio kinia sembó.” nimba, nimba panjerimu uluma kinia, ⸤Karasi Yesusi molopa olionga nimba senderimu mele⸥ ‘Akumu sika.’ nimbu kuru mondolemolo ulumuni mindi akutolo pilielemolo aulkamo akisindilimú.
1TI 1:5 “⸤Kanu yemane ningu kinjiku yomboma seko sembambu silimili yemando⸥ “Aku siku naa saa.” ni.” nikiru mele ‘Karasinga yomboma anju yando onono konopu mondoko molangi.’ nimbu “Kanu yemando aku siku ni.” nikiru. ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu paa sika selemele ulumu kinia, konopu kake seli ulumu kinia, konopumuni pilkuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu kiri se konopuna naa pelemo lémo.’ ningu pilieli ulumu kinia, aku sipa konopu peanga pepili yomboma anju yando onono konopu mondoli ulumundu nikiru.
1TI 1:6 Yombo mare aku sipa konopu peangama naa pepili molko kanu ulu peangama munduku kelkole we-unguma angelema ningu amu tolemele.
1TI 1:7 ‘⸤Mosisini Pulu Yemonga ungu-manema pilipale yando nimba sirimu⸥ ungu-manemanga mane sílima molamili.’ nilimili-na-kolo ungu-manemanga puluma naa pilku, tondolo munduku mane singíndu nilimili ungumanga puluma ono onono mimi siku naa pilielemele.
1TI 1:8 Olio pilielemolo, ‘Mosisini ungu-mane sirimuma sumbi sipu pilipu, aku ungu-manemanga ungu-pulumu mimi sipu pilipuli ulu akuma semolo kinia aku ungu-manema paa peanga.’ nimbu pilielemolo.
1TI 1:9 Pulu Yemone kanu ungu-manema simbando ‘Sumbi siku molemele yomboma pilku sangi.’ nimba naa sirimu.’ nimbu pilielemolola. Kanu ungu-manemane kongono mimi sipa selemo mele kanopole ‘Kanu ungu-manema peanga.’ nimbu pilielemolomonga ungu-pulumu i-sipa: Ungu-manema pulua toko kara pulimili yomboma kinia, Pulu Yemonga unguma liku bulu siku ulu-pulu kirima selemele yomboma kinia, Pulu Yemonga unguma naa pilku ‘ulu kake selima pilipu samili.’ naa nilimili yomboma kinia, yombomane ononga anupili lapali toko kondolemele yomboma kinia, yombo lupama toko kondolemele yomboma kinia, wa ulu-kirinale selemele ye-kangoma kinia ambo-wenepoma kinia yombo yuma pea, kolea-awili Sodomo yombomane yema onono ulu-kirinale seko amboma onono ulu-kirinale seringi mele selemele yomboma kinia, ‘Makete sepo kou liemili.’ ningu yomboma wa limili yomboma kinia, kolo tolemele yomboma kinia, kotena pungu ‘Sika nimulú.’ ningu panjikuli kolo tolemele yomboma kinia, Pulu Yemonga unguma pilipu ‘Karasinga yomboma seko molangi.’ nimbu mane silimulu ungu lupama pea pulua tongendo ulu-kirima selemele yomboma pali kinia, Mosisini sirimu ungu-manemane aku siku seko kinjiku molemele yomboma pali ‘nokopili.’ nimba Pulu Yemone ‘Aku ungu-manema pepili.’ nimba, nimba panjerimu. Pulu Yemonga unguma mane silimulu ungu-sika akuma Pulu Yemone na nimba taltopa “Andoko ningu si.” nirimu unguma kinia selu-sipa. Aku ungumu semane paa peanga olandopamo, imbi paa pelemo Pulu Yemonga semanemo.
1TI 1:12 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimuni i kongono sendeliomonga engemo sirimu yemo “Ange.” nikiru. Yuni na kanopa peanga pilipa ‘Nanga kongonomo mundupa naa kelepa manda sepa kondomba.’ nimba pilipale i kongono sendeliomo na sirimumunga yundu “Ange.” nikiru.
1TI 1:13 Sika u yunga imbimu lipu ungu-taka tondopo, yunga yomboma kinia opa-tou molopo kara pumbu mindili sipu topo kondombo serindu-na-kolo yu sika Pulu Yemonga Malo molopa Pulu Yemone ‘Olio nokopili.’ nimba mana lipa mundorumu ye Karasimu molorumu mele pilipu sundupuli, yunga semanemo toringi pilipuli “Kolo tokomele.” nimbu kuru naa mondorundu mele akumu sepo lawa serindumunga yuni kanopale na kondo kolopa ‘Mindili nambo.’ naa nirimu.
1TI 1:14 Na Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molorumbulu-kulu olionga Ye-Awilimuni na paa we kondo kolopale, ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondoli ulumu kinia konopu mondoli ulumu kinia na-kinia awisili pelemo kanu ulutolo Ye-Awilimuni sirimu.
1TI 1:15 ‘Olio ulu-pulu-kiri serimulu yomboma lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu kinia pea molopo kondomolo aulkana ‘lipu mondambo.’ nimba ⸤Pulu Yemone mana lipa mundorumu ye nokoli⸥ Karasi Yesusi mana mania orumu.’ aku ungumu paa sika ungumu, yombomane konopu talo naa pepili ‘Paa sika aku serimu.’ ningu paa tondolo munduku kuru mondonge kinia peanga. Aku semolo kinia paa sika ku naa pemolo. Ulu-pulu-kiri seringi selemele yombomanga na ulu-pulu-kiri serindu mele paa olandopa,
1TI 1:16 aku-na-kolo Karasi Yesusini ‘ ‘Yomboma konopu topele tangi.’ nimbu taka lepo nokopo molopo, molko kinjilimilimunga welea mumindili naa kolopo konopu tambu nipili mindi molio. ‘Nane sika manda lipa tapondomba.’ ningu pilingí yomboma sika kondo kolopo lipu tapondopo, konde molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbú ningu kanangi.’ nimbale yuni na ulu-pulu-kiri olandopa serindu yemo u kondo kolopa ‘Sepo kinjerindumunga mindili naa nambo.’ nimba lipa tapondorumu.
1TI 1:17 Alieli molopa mindi puli ye nokoli kingimu molopa, kolou naa kololemo yemo molopa, yombo sene naa kanolemo yemo molopa, yu selumu mindi sika Pulu Yemo molopa, aku sipa molemo Pulu Yemo yu mindi imbi ola molopa tondolo pepa, tondolo mundupa pa sepa, aku sipa pépa mindi pupili! Aku sipa mele paa sika sepili!
1TI 1:18 Nanga malo Timoti, Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilku yando ningu silimili Karasinga ye marene nu moloni mele u ningu siringi mele pilipuli ‘Nu paa aku siku sani.’ nimbu, nimbu sikiru. ⸤ ‘ ‘Yomboma seko kinjiku molangi.’ nilimili mélema mania pumba, Pulu Yemonga kongono sepo moliomo tondolo pupili kene⸥ tondolo mundupu opa paa sambo.’ ninguli nu sení mele u ningu siringi ungu akuma pilku liku sani. ‘⸤Karasi Yesusi⸥ sika.’ ningu kuru mondoleno mele munduku naa kelko, alieli konopumuni pilkuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu-kiri se nanga konopuna naa pelemo. Kongono selioma sepo kondolio lémo.’ ningu pilku molanila! Aku ulutolo ambolkole ‘Opa tondolo mundupu sambo.’ ningu nu sení mele u ningu siringi ungu akuma paa pilku liku seko molani. Yombo marene ‘Kanu ulutolo naa sembó kinia unguri mólo.’ niringimunga, nona andoli sipi se nona kou sene topa bultulimú kinia paa kiri lemó mele kanu yomboma aku siku mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi ulumu paa kamu kiri lierimu.
1TI 1:20 Aku seringi yombomanga ye Amenias kinia Allekesanda olo aku siku seringili-kulu ‘⸤kurumanga nokoli⸥ Setene molorumuna pangili.’ nimbu lipu mundorundu. ‘Aku siku molko kinjikuli Pulu Yemo ungu-taka tondoko yunga imbimu seko naa kinjingilí mele piliangili.’ nimbu aku sipu serindu.
1TI 2:1 Manda, nane ‘Ono sangi.’ nimbú ulumanga u kumbi lepo tondolo mundupu ‘Sangi.’ nimbu nikirumu i-sipa: Yombomanga pali Pulu Yemondo unguma nindiku, mawa sendeko, “Ono lipa tapondopili.” nindiku, “Ange, papu sendekeno.” nindangi.
1TI 2:2 Ono nokolemele ye nokoli kingima kinia gapomano-yomboma kinia kanumanga Pulu Yemo mawa sendangi. ‘Pulu Yemo kanopa peanga pilielemo uluma sepo molopo konopu kake sepili molopole olio konopu sere lepo taka lepo molamili.’ ninguli aku sangi.
1TI 2:3 Aku siku seko molonge kinia peanga; olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Linderimu Pulu Yemo kanopa konopu silimú.
1TI 2:4 ⸤Aku Lipa Tapondoli Pulu Yemo⸥ yuni ‘Yomboma pali mindili nolemolá aulkana wendo ongo na-kinia pea molko kondonge aulkana pungu, ungu-sikamo pilku ambolongi liemu papu.’ konopu lepa molemo ye kanumu.
1TI 2:5 Kanumunga ungu-pulumu i-sipa: Pulu Ye selumu mindi molemo; ye selumu mindi Pulu Yemo kinia olio mana-yomboma kinia olionga suku-singina yu molopa ‘Olio Pulu Yemo kinia anjupa molemele mele naa molangi. Yu kinia seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimba molemo, kanu yemo mana-ye Karasi Yesusi.
1TI 2:6 Kanu yemone ‘Mana-yomboma ulu-pulu-kiri selemelemonga Pulu Yemone ono naa topili mindili naa nangi. Ulu-pulu-kirimane ono kelepa ka sipa naa nokopili manda molangi kene na ononga nimbu kolali sepo kolondambo.’ nimba yombomanga pali aku senderimu. Aku sipa ⸤sendemba kinia aku sipu molomolo⸥ walemo wendo ombá u ningu siringi mele aku walemo Pulu Yemone nimba taltorumu walemo pe wendo orumu. Yesusini olionga nimba senderimumuni Pulu Yemo mana-yomboma lipa tapondomba mele nimba sirimu.
1TI 2:7 Karasini “Nanga ungumu pungu ningu sindiku, nanga kongonomo sende-pu.” nimba na lipa mundorumu akumunga pulumu ⸤Pulu Yemo kinia yomboma kinia seluna kopu seko molonge aulkamo akisindimbando kolorumu⸥ kanumu. Kolo naa tokoro. Paa sika nikiru. ‘Juda yombo naa molemele yombo-lupama ‘Sika.’ ningu kuru mondonge ulu-sikamo ono mane siengi.’ nimba na lipa mundorumu.
1TI 2:8 Aku kene kolea lupa lupamanga pali ⸤Karasinga yombomane Pulu Yemo popo toko kape ningíndu maku toko molonge kinia⸥ ‘Olionga kangi konopuma pali Pulu Yemonga.’ ningu konopu kake sepili molonge yema ‘Pulu Yemo-kinia ungu niemili.’ ninguli, mumindili kolko angelema ningí ulu se naa pepili ki ola munduku Pulu Yemo-kinia ungu niengi.
1TI 2:9 Ambomanga ungu se ya nikirula: ‘Olio kara pumbu mongo-kenge samili. Yemane olio kanoko yama meangi.’ ningu mulu-maminia peangama naa pakangi. Ononga penge-indima au siku lapisa langoko, kou-gollone seli mélema kinia kulumbu peanga kou-mone olandopa pulimúma kinia, akumane ononga kangima au siku mulu-maminia kou olandopa pulima pakoko, naa sangi. We-mulu-maminiama mindi pakangi.
1TI 2:10 ‘Yomboma olio kanoko peanga piliangi.’ ninguli ungu peangama mindi sangi. Aku uluma ‘Pulu Yemonga amboma molemolo.’ ningu yunga ungumu pilku molemele amboma au singí mele peangama. ⸤ ‘Mulu-maminia pakomolomane olio lipa tapondopili.’ naa niengi.⸥
1TI 2:11 ⸤Karasinga yombo maku toko molongena⸥ amboma taka leko molko unguma naa ningu, ⸤yemane⸥ mane singí unguma mimi siku pilku, unguma pilku liku awi siku molangi.
1TI 2:12 ‘Ambomane yema naa nokoko, Pulu Yemonga unguma mane naa siengi.’ niliu. Ungu naa ningu we taka leko molangi.
1TI 2:13 Pulu Yemone ye Atame u kumbi lepa sepa, pe ambo Ipu serimu. Pe ⸤kurumanga nokoli Setenene⸥ kolo topa kondi torumu unguma Atamene ‘Sika nikimu.’ nimba pilipa naa liltimu. Ambomone ‘⸤Wambiyemone⸥ sika nikimu.’ nimbale Pulu Yemone nirimu ungumu pulua topa ulu-pulu-kirimu serimu. Akumunga, amboma aku siku seko molangi.
1TI 2:15 Aku sika na-kolo amboma ‘⸤Karasi Yesusi molopa senderimu sendemba mele⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko alieli kuru mondoko mindi molko, alieli yomboma konopu mondoko, ‘Olio Pulu Yemonga amboma molamili.’ ningu yuni ulu kake selima nimba kanolemo uluma seko, ononga imbima toko mania munduku taka leko molkole, bolango menge kinia Pulu Yemone ‘Ono molko kondangi.’ nimba lipa tapondomba.
1TI 3:1 “Ye se yu ‘Karasinga yombo talapemonga tapu-yemo molopo nokondu liemu paa papu.’ nimba pilielemo akumu kongono paa peanga tondolomo konopu mondolemo.” nirimu yemone ungu paa sika se nirimu.
1TI 3:2 Akumunga, Karasinga yombomanga tapu-yemo molomba yemo yu ye paa sumbi nili ye se molopa, yombomane kanoko kiri pilingí ulu se yu-kinia naa peli yemo molopili. Tapu-ye molomba yemo yu ambo selumunga menu mindi molopili. Yu molopa kondopa, ulu peangama mindi konopu kimbu sipa, kimbu ki kangi konopu mélema yakala kolopa sembá mele mimi sipa nokopa, yombomane yu kanoko peanga pilku yunga unguma liku awi singí ulu peangama mindi sepa, yunga ulkana onge yomboma ‘Sukundu wangi.’ nimba nokopa kondopa, ⸤Pulu Yemonga unguma⸥ yomboma paa mimi siku pilingí mele sumbi sipa mane simba mele mimi sipa pilipa, aku sipa yemo molopili.
1TI 3:3 No nomba amu naa topa, yomboma-kinia mumindili kolopa opa naa sepa, yomboma kinia taka lepa molopa, irinale konopu sipa sembá yemo naa molopa, kou-mone olandopa konopu naa mondopili.
1TI 3:4 Yunga ambo bolangoma nokopa kondopa, yunga bolangoma yunga unguma taka leko pilku liku, liku awi siku molonge mele mane sipili.
1TI 3:5 (Ye sene yunga ambo bolangoma nokopa kondomba mele naa piliemu liemu Pulu Yemonga yombo talapemo nambi sepa ⸤ “Molko kondangi.” nimba⸥ nokombaye? ⸤Manda mólo.⸥ Akumu pilipuli ‘yunga ambo bolangoma nokomba mele u kanani.’ nimbu nikiru.)
1TI 3:6 Ye kokele Karasinga ye molombamo Karasinga yombo talapemonga tapu-ye se naa molopili. Aku sipa yemo tapu- yemo molopale kara pumbá kinia Pulu Yemone ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo kote sendepa “Kara purumumunga mindili nani.” nirimu mele yu aku sipa sembá kinia manda naa sembá ⸤kene wale mare awisili mele Karasinga yemo molopa umbu-konopu pemba kinia ‘Tapu-yemo molopili.’ nieni.⸥
1TI 3:7 Yu molomba mele ungu se pea nikirula. Tapu-ye molomba yemo ultu molonge yombomane yu kanoko peanga pilku ‘Yu ye peangamo.’ ningí yemo mindi tapu-yemo molopili. Yu tapu-yemo molomba kinia ultu molemele yombomane “Yu ye kirimu.” ningí kinia ultu-yombomane ningu kinjingí unguma ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone lipa tapu-yemonga melu lemba kinia kanu yemo molopa kinjimba.
1TI 3:8 Karasinga yombo talapemonga kongono sendeli ye molongema ono kepe aku siku mele molko kondangi: Yombomane ono kanoko peanga pilku ononga unguma liku awi siku, ‘ono olionga kongono sendeli yema molongi liemu papu.’ ningí uluma sekole kongono sengendo mimi siku pilku taka leko senge yema molko; konopuna ungu lupa pilku kerena ungu lupa ningu naa seko, yombo marendo ungu lupa ningu marendo topele toko ungu lupa ningu naa seko; no-tondolo awisili nongo amu naa toko, ‘⸤Karasinga⸥ yombomanga kongono sendepole kou-mone awisili limbu.’ ningí yema naa molangi.
1TI 3:9 ⸤Kanu yema⸥ olio Yesusi Karasini olionga nimba senderimu lipa tapondolemo mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma Pulu Yemone ungu lopi serimuma nimba para sirimu ungu-sikama paa ambolonge yema molangi. Onone ungu sikama ambolongendo konopumuni pilkuli ‘Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo ulu se konopuna naa pelemo. Kongono selioma sepo kondolio lémo.’ ningu pilkuli, ungu sikama ambolangi.
1TI 3:10 Molonge mele u manda manjiku kanokole, ono molko kondoko, yombomane kanoko kiri pilingí ulu se ono kinia naa pepili molongi liemu ‘⸤Karasinga⸥ yombo talapemonga kongono sendeli yema molangi.’ nieni.
1TI 3:11 Amboma kepe, aku siku mele yombomane kanoko kiri pilingí uluma naa seko, uluma senge mele mimi siku pilku taka leko seko molonge amboma molko, yombo senga ungu-bulkundu naa nindiku, molko kondoko, ononga kongonoma mimi siku pilku seko kondonge amboma molangi.
1TI 3:12 Karasinga yombo talapemonga kongono sendemba yemo yu ambo selumunga menu mindi molopili. Yunga ambo bolangoma nokopa kondopa, yunga bolangoma yunga unguma taka leko pilku liku, liku awi siku molonge mele mane sipa kondopili.
1TI 3:13 Yombo talapemonga kongono seko kondonge yema yombomane liku awi siku ononga imbima ambolko paka tondolemele; Karasi Yesusi ⸤ ‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele mele olandopa kuru mondokole, aku siku kuru mondolemele mele pipili naa kolko yomboma sumbi siku ningu silimilila.
1TI 3:14 I pepámo nu simbundu topo molopole ‘Nu kanambo.’ nimbu ‘Nu molenona nondopo paa wambo.’ konopu lepo molio.
1TI 3:15 Aku-na-kolo ‘Ulu sene na pipi simba kinia manda nondopo naa ombónje kene’ nimbuli ‘Pulu Yemonga yombo molemelema seko molonge mele piliani.’ nimbu i pepámo u topo sikiru. Aku yomboma konde molopa mindi puli Pulu Yemonga yombo talapemo. Aku talapemo ungu-sikamo lipa tapondopa tondolo pumba pepili nilimú talapemo. Ungu-sika akumu ulkamo mele, Pulu Yemonga yombo talape akumu ungu-sikamonga ulka-simu mele.
1TI 3:16 U Pulu Yemonga ungu se yuni mane sirimu ungu lopi serimumu kiniá mona nimba para sirimu aku ungumuni olio Pulu Yemonga yomboma molopo yuni kanopa peanga pilielemo uluma semolo mele lipa ora silimú aku ungumunga ulu-pulumu paa tondolomo, yombomane aku ungumunga pulumu manda toko mania naa mundungí. Aku ungu-pulumu i-sipa: Yu mana-ye se omba mona molorumu. Yu ulu-peangama sepa molopa kondorumu mele Minimuni lipa ora sirimu. Mulu-koleana angellomane yu kanoringi. Yunga semanemo ma-koleana pali ⸤yunga yombomane⸥ toko siliku andoringi. Yomboma kanu semanemo pilkuli ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi. Pulu Yemone yu mulu-koleana olando lipa, yu u ye tondolomo molorumu kolea tondolo pa selina memba pumba mondorumu.
1TI 4:1 ⸤Kiniá ulu mare wendo olemomonga ungu mare⸥ Mini Kake Sélimuni i-sipa mele sumbi sipa nimba para silimú: Mulu ma pora nimbá walemanga kolo toli kurumane ungu ningíma kinia, kuru marene mane singí unguma kinia, yombo marene pilkuli Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondonge mele munduku kelenge.
1TI 4:2 Kanu unguma ye topele-mapele tolimane kolo toko mane silimili. Kanu yemanga penge-kikimi naa pepa, ononga konopumuni naa pilku ulu-pulu-kiri selemele mele naa pilku molemele.
1TI 4:3 Kanu yemane mane siku ninguli: “Yema ambo naa liku amboma ye naa pangi.” ningu, kere-langi mare imbi sikuli “Aku kere-langima kalaro molemo kene mi leko naa naa!” nilimili. Aku-sipa na-kolo kere-langi akuma Pulu Yemone ‘Olio ‘Yesusi yu sika.’ nimbu kuru mondopo, ungu-sikama pilipu limulú yombomane nangi.’ nimba serimu. Aku kere-langima lipu Pulu Yemo-kinia “Ange.” nimbu nomolo kinia unguri mólo.
1TI 4:4 Pulu Yemone serimu mélema pali peanga kanumu. Pulu Yemonga ungumu kinia olione Pulu Yemo-kinia ungu nimulú ungutolone kere-langi kinia mélema pali Pulu Yemonga méle kake selima lemba akumunga kere-langi akuma munduku kelko naa nonge kinia manda mólo. Pulu Yemo-kinia “Ange.” ningu liku nonge kinia unguri naa sembá.
1TI 4:6 I nikiru mele ⸤Karasinga⸥ genupili ‘Aku siku sangi.’ ningu mane sini kinia, nu Karasi Yesusinga kongono sendeli ye peangamo moloni. Olio ungu peangama ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo unguma kinia, Karasinga ungu-puluma mane sirimuluma kinia, u kepe yandopa kepe pilku liku seko molenoma ⸤ ‘Nanga konopu minitolonga kere-langima.’ ningu⸥ pilku liku sení kinia nunga konopu minitolo tondolo mundupa pepili moloni.
1TI 4:7 ⸤Juda yombomanga⸥ aroma topa Pulu Yemonga ungumu topa mania mundumba selemo kange kirima tolemele akuma bulu siku, ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma mindi pilipu sambo.’ ningu aku uluma mimi siku pilku kondoko seko molou.
1TI 4:8 Sika ‘kangimu enge nipili.’ nimbu ulu mare selemolo kinia akumu peanga. Aku selemolo kinia kangimu sika enge nilimúmunga sika olio wallo-kolte lipa tapondolemo. Aku-na-kolo Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma mimi sipu pilipu semolo ulu akumu paa olandopa peangamo. Aku semolo ulumuni olio lipa tapondopa, kiniá ya mana molemolo mele kinia pe mulu-koleana molomolo mele kinia simbamonga akumu paa olandopa kene Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma mimi siku pilku seko molou.
1TI 4:9 I nikiru ungu akumu paa sika. Aku ungumu yombomane konopu talo sepa naa pepili ‘Paa sika.’ ningu kuru mondonge kinia papu.
1TI 4:10 Alieli konde molopa mindi puli Pulu Yemone yomboma pali Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo yuni paa sika olio ‘Yu sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana paa sika wendo limú. Aku selemomonga pilipuli, ‘Yuni olio lipa tapondopa sepa kondomba.’ nimbu nokopo molopole olio yunga kongonoma tondolo mundupu kála-sepo selemolo.
1TI 4:11 I ungu nikiruma pali ⸤andi Epesasi Karasinga yomboma pali⸥ ningu siku, ono seko molonge mele mane siku molou.
1TI 4:12 Nu sika ye-kangomo mindi, aku-na-kolo ‘Yombomane ‘Nu ye yumu mólo. Nu pilipa kondoli naa peli yemo.’ konopu leko nunga ungumu bulu singí aulka se naa liepili. Nunga ungumu pilku liengi.’ ningu moloyo. ‘ ‘⸤Karasi⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma na molopo sembó mele manda manjiku molko senge mele kanangi.’ ninguli ninimuni, ungu peangama ningí mele nu aku siku ningu, molko peanga senge mele nu aku siku selko andoko, yomboma konopu mondonge mele nu aku siku konopu mondoko; ⸤Karasinga unguma kinia yuni ‘yombomanga’ nimba senderimu sendelemo mele⸥ ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoko molonge mele aku siku seko; ulu peangama manjiku seko, Pulu Yemone ‘ulu kake selima’ nimba kanolemo uluma seko, konopu kimbu sikuli ninimuni; aku uluma seko molou.
1TI 4:13 Na u naa wambo nuni Pulu Yemonga bokuna ungu molemoma yomboma piliangi kambu toko, aku ungumanga ungu-puluma yomboma ningu siku, ⸤Karasinga yomboma seko molonge mele⸥ mane siku molani na wambo.
1TI 4:14 Karasinga yombo talapemonga tapu-yemane nu ambolko ⸤ “Pulu Yemone ‘Yunga kongonomo seko kondani.’ nimba lipa tapondopili.” niringi kinia⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu ye sene pilipale yando nu nimba sirimu kinia Pulu Yemone ‘nu kongono sani.’ nimba tondolo sirimu akumu nu munduku naa keliei.
1TI 4:15 Aku tondolomo ambolko kondoko kongonoma tondolo munduku sei. Aku kongonoma ambolko seko kondoko moloni mele yombomane pali kanangi.
1TI 4:16 Nu moloni mele kinia, nuni yomboma mane sini unguma kinia, aku ulutolo nokoko kondani. Siye naa kolko tondolo munduku aku siku sení kinia aku siku senimunga Pulu Yemone nu kepe nunga ungumu pilingí yomboma kepe pea lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondomba.
1TI 5:1 ⸤Kiniá Karasinga yombo talapena molemelema-kinia sení mele niembo:⸥ Ye-anda se iri naa tani. ⸤Sepa kinjimba kinia kanokole⸥ ‘Yu nanga lapamo.’ ningu taka leko mane sieni. Nunga genali nokolena mele aku siku kango-yema nokani.
1TI 5:2 Ambo yuma ‘Nanga anupilima.’ ningu, ambo-wenepoma ‘Nanga kemulupili.’ ningu aku sikula nokani. Aku-na-kolo ambo-wenepoma nokonindu ‘Na kinia ono kinia umbuna se wendo naa opili.’ ningu paa mimi siku kanoko nokou.
1TI 5:3 Ambo-wayama yombo marene ono liku naa tapondonge kanuma paa liku tapondoko nokani.
1TI 5:4 Aku-na-kolo ambo-waya se yunga bolangoma molo yunga bamupilima molongi liemu kanu yombomane ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu samili.’ ninguli u kumbi leko ononga yombo pulu lemóma nokoko, kanu yomboma ono bolangoma moloringi kinia anupilini ono nokoringimunga onone kiniá aku siku pundu toko kanu ambo-wayama liku tapondoko nokangi. Aku siku selemele uluma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemomonga aku siku sangi.
1TI 5:5 Ambo-waya se yu yombo sene nokomba yombo se naa molemomonga yu paa sika ambo-waya penge-akoli molemo ambo akumu ‘Pulu Yemone na sika lipa tapondopa nokomba.’ nimba pilipale, ipulieli tangoli kepe Pulu Yemo-kinia ungu nimba ‘Liku tapondou.’ nimba mawa sepa molemo. ⸤Kanu sili ambo-wayama liku tapondoko nokoni kinia peanga.⸥
1TI 5:6 Ambo-waya se yu yuyu konopumuni pilipa wapora topa uluma selemo ambo kanumu yu sika we molemo-na-kolo ambomo yombo kololimu mele molemo.
1TI 5:7 Kanu ambo-wayama kinia ononga yomboma kinia ‘Yombomane kanoko kiri pilingí uluma naa sangi.’ ningu ono aku siku mane sieni.
1TI 5:8 Yombo sene yunga anumu lapatolo kinia kemulupili genupili mélse mólo tolemo molo umbuna se pelemo kinia naa lipa tapondopa nokopa, yunga pulu lemó yombo wema kinia naa nokomu liemu aku selemo yombomo aku sipa selemomonga yu ⸤ ‘Karasi sika.’ nimba⸥ kuru mondolemo mele mundupa kelepa bulu sipa, paa sepa kinjilimú. Karasinga yombo naa molko ultu molemele yombomane seko kinjilimili mele maniandopa, kanu yombomone sepa kinjilimú mele olandopa.
1TI 5:9 ‘Karasinga yombo talapena molemele ambo-wayamanga imbima tamili.’ ninguli, ambo-waya mare, sika ambu leko, waltikele mindi ye pulima mindi ‘ambo-wayama’ ningu imbi tangi.
1TI 5:10 Kanu ambo-wayama onone u seringi mele piliangi. U ononga bolangoma kere-langi siku nokoko kondoko, yombo ponengema “Ulkana wangi.” ningu nokoko kondoko, Karasinga yombomanga kongono kendemande sendeko, umbuna pelemo yomboma liku tapondoko, aku siku ulu peangama tondolo munduku seko moloringi mele ningu singí pilingí ambo-wayamanga imbima mindi tangi.
1TI 5:11 Aku-sipa na-kolo ambo-waya kondema ‘Ambo-wayama.’ ningu imbi naa tangi. Ono Karasi konopu mondoko pilielemele mele ye se lupa konopu mondoko pilingí ulumuni topa mania mundumba kinia u kokele ambo-wayama molkole “Karasinga kongonomo manjipu sendepo molomolo.” ningu, ningu panjeringi mele munduku kelenge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono ‘Seko kinjeringi.’ nimbá kene ononga imbima ambo-wayamanga imbima kinia sere leko naa tangi.
1TI 5:13 Ulu se i-siku selemelela: Ono ‘yomboma kinia we-unguma nimbu kopu sepo molamili.’ ningu yombomanga ulkamanga andokole kongono naa seko siye kololi ulumu mindi pilku liku selemele. Aku mindi mólola. Yombomane ulu se selemele mele naa kanoko yombomanga anju anju we nindiku semane toko siliku andoko, yombo mare ulu seko ungu nilimilima ‘paa piliamili!’ ningu andoko mangilku pilku komu sendeko molemele. Yomboma ungu kiyongo-ningu nilimilima wa pilku anju pungu ningu silimili. Aku siku selemele mele olio kanopo kiri pilielemolo uluma ono andoko selemele.
1TI 5:14 Aku siku selemelemonga nane ambo-waya kondema senge mele i-sipu nikiru: “Ono kelko ye pungu, bolango mengo, ononga yema kinia bolangoma kinia nokangi.” nikiru. Aku senge kinia olionga opa-toumanga sene onone seko molonge ulu se kanokole olio Karasinga yombomanga bulkundu ungu kiri se nindingí aulka se naa lemba.
1TI 5:15 Mare u moloringi mele koronga munduku kelko bulu siku ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene lombili pulimili kene ⸤ ‘Wema aku siku konopu topele toko naa sangi.’ ningu ya nikiru mele sangi.⸥
1TI 5:16 Ambo se Karasi ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo ambo se yunga pulu lemó ambo mare ambo-wayama molemelema aku ambomo yuni ono lipa tapondopa nokopili. Karasinga yombo talapemone kanu ambo-wayama nokongendo umbuna se naa sepili. ‘Karasinga yombo talapemone ambo-waya sika penge-akolima mindi nokangi. Wema nokonge kongonomone penge-akolima nokonge aulkamo pipi simba.’ ningu aku siku sangi.
1TI 5:17 Karasinga yombo talapemo kinia, talapemonga mélema kinia, paa nokoko kondolemele tapu-yema we-yombomane olandopa kape ningu méle olandopa kalonge kinia papu. Pulu Yemonga ungumu ningu siku, yomboma mane silimili tapu-yema kepe paa sika aku siku méle kalonge kinia papu.
1TI 5:18 Pulu Yemonga bokuna aku sengemonga ungu se nimba molemo kene aku siku sangi. Aku ungumuni nimbale: “‘Rasi-witi mongoma wendo pupili.’ ningu kongi kaoma witi-unjuma andoko kulungí kinia ‘Ono witi mare naa nangi.’ ningu kerema pipi singí kinia manda naa sembá kene pipi naa siengi. ⸤Kongi kaoma witi nonge senge kinia ‘Ononga méle kalólimu papu nokomele.’ ningu siye kolangi.⸥” nimba aku sipa ungu se molemo. Ungu se molemóla, akumuni nimbale: “Kongono sendelemele yomboma papu méle kalolima lingí.” nimba molemóla.
1TI 5:19 Yombo sene nimbale: “Tapu-ye sene i-sipa sepa kinjemu.” nimbá kinia naa piliani. Yombo talo molo yopokone “Sika aku sipa semu. Olio mongomone kanomulu.” molo “Komumuni piliemulu.” ningí kinia mindi ‘Sika aku sipa semu lepomo.’ ningu piliani.
1TI 5:20 Tapu-ye marene ulu-pulu-kiri mare ⸤sika⸥ sengi liemu we-yomboma pilku molangi ono mane siku iri tani. ‘Ono mane siku iri toni kinia we-tapu-yema pilkuli pipili kolko ‘Olio aku sipu naa samili.’ niengi.’ ningu yomboma pilku molangi ono mane siku iri tani.
1TI 5:21 Nane nundu nimbú mele Pulu Yemo kinia Karasi Yesusi kinia Pulu Yemonga angelloma kinia akumane ‘Papu nikinu.’ ningu molangi. Nane nundu tondolo mundupu nimbuli: “Nuni “Sei.” nikiru mele paa aku siku sumbi siku sei.” nikiru. “Yomboma nokoko ‘Sangi.’ ninindu ono kinia pali selu siku nokani. ⸤Yombo mare konopu mondoni yomboma molo nunga pulu lemó yomboma manjiku taka leko nokoko, wema tondolo munduku nokoko, naa sani⸥.” nikiru.
1TI 5:22 Nuni ye se liku ‘Pulu Yemonga tapu-ye se molopili.’ ningu yu kini ambolko lisiku ningu naa mondou. Yema mimi siku kanoko apurukuli ningu mondou. Ningu mondoni ye marene pe ulu-pulu-kiri senge kinia nu ono kinia umbunama menge akumunga mimi siku kanoko tapu-yema ningu mondani. Ulu peangama manjiku seko, Pulu Yemone ‘Ulu kake selima.’ nimba kanolemo uluma seko, konopu kimbu siku moloyo.
1TI 5:23 (⸤Aku-sipa na-kolo ‘Sumbi sipu molambo.’ ningu⸥ umbu-no manjiku noleno mele pe aku siku naa sani. Nu kuru alieli topa nunga olona manda naa selemo kene ‘Kuru pora nimba kangi tondolo pupili.’ ningu no-waene kolte nani.)
1TI 5:24 ⸤Tapu-⸥ye marene ulu-pulu-kiri selemelema sumbi sipa para lemó akumunga kotena u naa pangi kote pilielemo yemone u seko kinjilimili mele sumbi sipa pilielemo; ye marene ulu-pulu-kiri lopi seko selemelema u sumbi sipa para naa lemba-na-kolo pe kotena mona lemba.
1TI 5:25 Aku sipala, yombo marene ulu peangama selemelema sumbi sipa mona lemó; marene selemelema lopi sepa pelemo, aku-na-kolo pe lopi sepa naa pemba. Pe akuma pali mona lemba.
1TI 6:1 ⸤Karasinga yema molemele⸥ yombo kendemande kongono we sendeli yombomane ‘Ononga kongono nokoli yombo akuma peangama.’ ningu ononga unguma pilku liku, liku awi siku molangi. ⸤ ‘Kongono nokoli yema kinia ultukundu molemele yombomane sepo kinjimulú mele kanokole⸥ Pulu Yemonga imbimu kinia, Karasinga unguma Pollo kinia ye mare kinia onone mane siringi unguma kinia, ungu-taka tondoko naa niengi.’ ningu aku siku taka leko kongono seko kondoko molangi.
1TI 6:2 Kendemande-yomboma ononga kongono nokoli yomboma Karasinga yomboma molemele kinia ‘Ono kinia olio kinia genupili molemolomonga ononga unguma pilipu naa limulú kinia unguri mólo.’ ningu ononga unguma bulu siku kongono sumbi siku naa senge kinia kiri. Aku siku paa naa sangi! ‘Kongono nokoli yomboma olionga genupilima. Ononga unguma pilipu lipu kongono sepo kondomolo kinia ono molko kondonge.’ ningu ononga kongono ningíma olandopa seko kondangi. Karasinga yombo naa molemele nokoli yombomanga unguma pilku liku kongono we selemele mele naa seko, olandopa seko kondangi. I nu mane sikiru mele ‘Yomboma paa aku siku sangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni.
1TI 6:3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga ungu akumu ungu-sikama mindi pelemo, kolo toli ungu se naa pelemo; akumu Pulu Yemone olio ‘I-siku i-siku seko molko kondangi.’ nimba mane silimú ungumu kinia, kanu unguma ye sene mundupa kelepa ungu se lupa kolo topa mane simu liemu
1TI 6:4 yu kara pumba yuyu pilielemo mele unguma mindi ‘Ungu peanga sikama.’ nimba kanu unguma mindi konopu mondopa ‘Na pilipa kondoli pelemo yemo molio.’ nimba pilielemo-na-kolo yu konopu naa pelemo, ungu selu kepe mimi sipa naa pilielemo. ‘Konopu siembo.’ nimba yu ungumanga pulumu yomboma kinia keru-kuru lipa angelema nilimú. Aku sipa selemo ulumane i-sipa uluma ‘Yomboma sangi.’ nilimú: Yombo marene anju yando imbi olandopa molemo yomboma kanokole ono kinia konopu kiri panjiku, yomboma kinia irinale seko, yombomanga ungu-bulkundu nindiku, yombo sene ungu se nilimú kinia molo ulu se selemo kinia konopu awisili kimbu siku,
1TI 6:5 alieli konopu sumbi sipa naa pelemo yomboma kinia irinale selemele. Aku siku selemele yema ungu-sikama konopuna naa pelemo. Ononga konopumuni pilkuli, ‘Pulu Yemonga kongono sendemolo kinia méle kande-kandema lipu kamakoma molomolo.’ konopu lemele.
1TI 6:6 Sika Pulu Yemonga kongono sendemba yombomo aku sipa sembamonga méle peanga awisili limba, na-kolo akumu i-sipa mele: Pulu Yemonga kongono sendeli yombo sene konopumuni pilipale ‘Nane Pulu Yemonga ungumu pilipu sepo molio. Méle taltokoroma manda sekemo.’ konopu lepa konopu pe nipili molomu liemu yu aku sipa molemomonga yu méle kande-kandema taltolemo none selemomonga yu molopa kondolemo.
1TI 6:7 Olio meringi kinia mélse naa meli we orumulu kanumu. Kelepo kolomolo kinia mélse naa meli we pumulúla.
1TI 6:8 Mulu-maminia kepe kere-langi kepe manda semu liemu konopu sipu pe nipili molamili.
1TI 6:9 Yombo sene ‘Na méle kande-kandema taltopo yombo kamakomo molambo.’ konopu lepale kanu sili mélema limba selemomonga ⸤kurumanga nokoli Setenene⸥ yu kondi tolemo kinia mélema limbando sepa kinjilimú. Kanu yemone aku sipa konopu lemó kanumu yunga konopuna melu mele lemó. Méle kande-kandema konopu kimbu sipale yu amu topa molopa kinjimba aulka kirina kamu pulimú.
1TI 6:10 Kou-mone konopu mondoli ulu akumu ulu-pulu-kiri awisili wendo olemomonga pulumu. Yombo marene ‘Kou-mone liemboa!’ ningu konopu paa olandopa kimbu sikuli ungu-sika kuru mondolemelemo munduku kelkole konopuna pilku kiri pilku konopuna sukundu mindili awisili nongo molemele.
1TI 6:11 Aku-sipa na-kolo nu Pulu Yemonga yemo kene ulu-pulu-kirima munduku kelko kowa punguli ⸤ulu-peanga i-silima mindi konopu kimbu siku seko molani:⸥ Ulu sumbi nilima kinia, Pulu Yemonga kongonomo kinia, kuru mondoli ulumu kinia, yomboma konopu mondoli ulumu kinia, ulu peangama senindu tondolo munduku ambolko munduku naa kelieli ulumu kinia, yombo sene nu sepa kinjimba kinia pundu naa toko, taka leko mololi ulumu kinia, ‘Aku sipa uluma mindi sepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani.
1TI 6:12 Yombo se méle kalólimu limbando yomboma kinia pea keru-kuru liku lisilimili kinia paa tondolo mundupa lisipa siye naa kololemo mele Karasinga ye ‘Sika.’ ningu kuru mondoleno yemo molenomonga paa aku siku ‘Méle kalólimu liembo.’ ningu keru-kuru paa liku tondolo munduku lisei! Nu ‘konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu paa lipu ambolambo!’ ningu tondolo munduku lisiku siye naa kolko molani. ‘Konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulu’ nikiru kanumu yombo awisili pilku molangi nuni ‘Sika.’ ningu kuru mondorunu mele ningu para sirinu kinia Pulu Yemone ‘Konde molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu simbú lieni.’ nimba nu u mangilierimu kanumundu nikiru.
1TI 6:13 Pulu Yemone mélema pali ‘Konde pupili.’ nilimú yemo kinia, Yesusi Karasi Pondiasi Paillatenga kumbikerena Yesusi Karasi yunga ungu-pulu sikamo pipili naa kolopa sumbi sipa nimba para sirimu yemo kinia, kanu Pulu Yemo kinia kanu Yesusi Karasi kinia pilku kanoko molangili i kongonomo nu paa sení mele nimbu sipu nimbuli:
1TI 6:14 ‘⸤Nu Pulu Yemonga kongonomo sendani.’ nimbu nu nimbu taltorumulu mele pilku⸥ Pulu Yemonga ungumu nokoko kondoko molou! ‘Aku ungumu yombomane kanoko kiri naa piliangi. Nane ungu se sembó kanoko kiri naala kanangi.’ ningu kalaro mololi uluma kinia ulu kirima kinia naa seko Pulu Yemonga kongonomo mindi seko kondoko molani. Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi mona yando ombá kene nu aku siku mele munduku naa kelko seko mindi molani.
1TI 6:15 Yu yando ombá walemo Pulu Yemone u nimba taltorumu aku walemonga “Pu.” nimbá kinia mona yando ombá. Aku sipa pilipa semba Pulu Yemo yu molopa kondoli ulu-pulumu pelemo yemo, olio nokolemele yombomanga engema maniandopa, yuni olio nokolemo engemo olandopa, ye nokoli kingimanga pali yu ye nokoli kingi awili olandopamo, yombo awilimanga yu ye awili olandopamo.
1TI 6:16 Kololi ulu-pulumunga yu mindi manda naa kolomba, alieli molopa mindi pulimú pumbá. Yu molemona pa awili-sepa selemomonga olio akuna manda sukundu naa pumulú. U yombo sene yu naa kanorumu. Kiniá yombo sene yu manda naala kanomba. Kanu Pulu Yemo yunga imbi olandopa molemomo kinia yunga tondolomo kinia alieli pepa mindi pupili. Aku sipa sepili.
1TI 6:17 Ya mana méle awisili taltolemele yombo kamakomando i-siku mane sieni: “Aku mélema kiri lemba kene kara naa pungu, ‘Méle awisili taltolemolomonga manda molomolo.’ naa niengi. ‘Olio konopu sipu molamili.’ nimba méle peanga awisili silimú simba Pulu Yemo ⸤ ‘Sika olio nokopa kondomba.’ ⸥ ningu pilku kuru mondoko nokoko molangi.” nieni.
1TI 6:18 Kanu yombo kamakomando i-siku mane sieni: “Yomboma liku tapondoko, ulu peanga awisili seko, méle taltolemele mélema konopu kimbu siku naa molko, mare yombo méle mólo tombama popenge seko moke seko siengi.” niyo.
1TI 6:19 “Aku senge kinia ono pe manda molonge ungumunga méle tondolo awisili taltonge kanu-kinia paa molko kondonge ulu-pulu sikamo liku ambolonge.” ningu aku siku onondo niyo.
1TI 6:20 Kango Timoti, Pulu Yemone nu kongono sirimumu mimi siku nokoko molou. Ma-koleamonga ungu wema, Pulu Yemone pilipa kiri pilielemo unguma kinia, kolo toli ungumane Pulu Yemonga ungumu topa mania mundumba selemo unguma kinia, naa pilku, bulu sieni. Aku ungumando kolo toko “Ononga pilipa kondoli pelemomane nimbu sikimulu.” nilimili kanumu.
1TI 6:21 Kanu unguma yombo marene ‘Sika unguma.’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemonga ungu-sikama u kuru mondoringi mele munduku kelko aulka lo liltingi kene ⸤nu kanu unguma bulu siku naa piliani.⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ono we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
2TI 1:1 Na Pollo, Pulu Yemone na nimba taltorumu-na Karasi Yesusini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo molio. ‘Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molemele yomboma konde molko kondoko mindi pungí mele ungumu andopa yomboma nimba sipili.’ nimba Pulu Yemone na nimba taltorumu.
2TI 1:2 Nane Timoti nu nanga malo konopu mondoliomo i pepámo topo sikiru. Lapa Pulu Yemo kinia olionga Ye-Awilimu Karasi Yesusitolone nu we kondo kolko seko kondoko, nuni wale marenga ulu mare seko kinjení kinia nu kondo kolko “Mindili nani.” naa ningu, ‘Nu konopu pe nipili taka leko molani.’ niengili.
2TI 1:3 Nanga anda-kolepalimane Pulu Yemonga ungu-manema pilku liku seringi mele na aku sipu ulu selioma konopumuni pilipuli ‘Se sepo kinjikiru.’ nimbu naa pilielio. ‘Selio mele Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo.’ nimbu pilielio. Aku kongonomo sendelio Pulu Yemo-kinia tangoli kepe ipulieli kepe ungu nimbu mawa sepo molopo, nuni seko moleno mele pilipu nunga mawa sendepole, yu-kinia “Ange.” niliu.
2TI 1:4 Nu u kola serinu mele kelepo pilipuli ‘Na konopu awili-sepo siembo. Nu kanamboa!’ konopu lelio.
2TI 1:5 Nu moleno mele pilipuli, nu Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoleno mele kelepo pilielio. ‘Kuru mondoleno mele kolo se naa toleno.’ nimbu pilkiru. Nu kuru mondoleno mele bami LLoisi kinia aminia Yunisitolo u pilieringili. ‘Olo kuru mondoringili mele nu aku siku kuru mondoleno.’ nimbu pilipuli ⸤Pulu Yemo kinia “Ange.” niliu⸥.
2TI 1:6 Nu aku siku pilku moleno mele pilipuli, nane nu ambolorundu kinia Pulu Yemone nu tondolo se we sirimu akumu yombomane ‘Sepe tondolo awili sepa nopili.’ ningu popo tolemele mele nu aku siku ‘Pulu Yemone tondolo sirimumu enge paa olandopa nipili.’ ningu aku tondolomone ‘nu alieli enge ningu kongono sani.’ nimbu nikiru.
2TI 1:7 Pulu Yemone olio pipili kololi ulu-pulumu naa sirimu. Tondolo puli ulu-pulumu kinia, konopu mondoli ulu-pulumu kinia, olio oliolio nokopo kondomolo ulu-pulumu sirimu kene ⸤aku siku kongonomo sani⸥.
2TI 1:8 Akumunga, olionga Ye-Awilimunga ungumu ⸤yomboma⸥ ningu sinindu ⸤ ‘Aku sembó kinia na mindili siku toko kondongenje.’ ningu⸥ mini-wale naa mundani. Na yunga kongonomo sendeliomonga ka-ulkana pelio akumu nu ⸤ ‘Aku siku ka singínje.’ ningu⸥ mini-wale naa mundani. ‘Na semane peangamo topo simbú kinia Pollo mindili silimili mindili nolemo mele na aku sipu mindili síngi mindili nondu liemu unguri molo.’ ningu kongono sani. Pe sika mindili síngi mindili nonu liemu Pulu Yemone nu tondolo silimúmuni nu tondolo munduku moloni.
2TI 1:9 ‘Tondolo mundupu molamili.’ nimba tondolo silimú Pulu Ye akumu olio lipa tapondopa kotena molopo mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondopa, olio nimba taltopa ‘Yunga yombo kake selima molangi waa.’ nirimu Pulu Yemo. Olio aku sipa lipa tapondopa nimba taltorumu akumu olione oliolio ungu se serimulumunga kanopale aku sipa naa senderimu. Yuni yuyu olio semolo mele pilipa nimba taltopa olio we kondo kolopale olio ‘Waa.’ nimba lipa tapondorumu. Paa koronga-u yuyu molopale yuni ‘Karasi Yesusini olionga nimba sendembamonga olio we kondo kolopo ⸤lipu tapondombo⸥.’ nirimu,
2TI 1:10 aku-na-kolo kiniá olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Karasi Yesusi mana omba olionga nimba senderumumunga Pulu Yemone olio we kondo kololemo mele mona wendo orumu. Lipa Tapondoli Ye Karasi Yesusini kololi ulumu kamu topa mania mundupa, yunga semane peangamo ⸤ ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu⸥ni naa kolopa konde molopa mindi puli ulu-pulumu limulú aulkamo wendo omba mona lierimu.
2TI 1:11 Kanu semane peangamonga Pulu Yemone na ⸤Pollo⸥ nimba taltopale, ‘I semane peangamo andoko ningu siku, Karasini lipa mundorumu ye se molko, yunga ungumu yomboma mane sini yemo molani.’ nirimu.
2TI 1:12 Na aku sipu kongono seliomonga na aku siku mindili silimili mindili nolio. Aku-sipa na-kolo na ‘Sika.’ nimbu kuru mondolio yemo sepa molemo mele pilipuli, na semane peangamo ‘Sika.’ nimbu kuru mondolio ulumu kinia, yunga kongono sirimu seliomo kinia, yuni mimi sipa nokombamonga kiri naa lepa we lepa mindi pupili mulu matolo pora nimbá walemo wendo ombámonga pilipuli na pipili kolopo konopu umbuna pepili naa molio.
2TI 1:13 ⸤Timoti⸥ nu Karasi Yesusini lipa tapondomba kinia nuni ‘Yu sika.’ ningu pilieleno mele kuru mondoko, Yesusi kinia yomboma kinia konopu mondokole nane unguma nu nimbu sipu, mane sipu, nirindu pilierinu mele mimi siku pilkuli aku siku mindi manda manjiku yomboma mane sieni.
2TI 1:14 Pulu Yemone nu semane peangamonga kongono sirimu akumu ‘Méle paa peangamo. Kou olandopa pulimú mélse mele.’ ningu nokoko kondani. Olionga konopuna Mini Kake Séli molemomone nu enge simbamone aku kongonomo mimi siku nokani.
2TI 1:15 Esia poropinji ⸤nu moleno⸥ koleana molemele ⸤Karasinga⸥ yomboma pali na munduku kelieringi mele nu pilieleno. Kanu yombomanga Pikillusi kinia Emekenesitolone na munduku kelieringilila.
2TI 1:16 Ye Onesiporas na ka-ulkana perindu kinia pipili naa kolopa, ‘Na konopu peanga liepili molambo.’ nimba wale awisili lipa tapondorumumunga Ye-Awilimuni yu kinia yunga yomboma kinia kondo kolopa lipa tapondopili.
2TI 1:17 ⸤Na ka-ulkana perindu kinia yuni na pipili naa kolorumu nikiru akumunga ungu se niembo:⸥ Yu kolea-awili Romo ombale na kála sepa koropa pe na molorunduna omba kanopa lenderimu.
2TI 1:18 Kote walemo wendo ombá kinia Ye-Awilimuni yu kondo kolopa sepa kondopili. Na kolea-awili Epesasi molorundu kinia kepe yuni na wale awisili lipa tapondorumu mele ⸤Timoti⸥ nu pilieleno kanumu.
2TI 2:1 Nanga kangomo, ⸤ ‘Pulu Yemone nu kongono sirimu akumu mimi siku nokani.’ nikiru⸥ akumunga, Karasi Yesusinga we kondo kololi ulumuni nu sepa tondolo mundundopili.
2TI 2:2 Kanu-kinia yombo awisili pilku molangi nane nu nimbu sirindu ungu kanuma Karasinga ungumu nokoko kondolemele yema, yomboma manda mane siku kondonge ye mare ningu sieni.
2TI 2:3 ‘Karasi Yesusinga opa seli ami-ye peangamo molio.’ ningu na mindili nolio mele mindili noni kinia ‘Unguri mólo.’ ningu tondolo munduku molani.
2TI 2:4 Ye se opa seli ami-ye se molopale, yu we-kongono lupa lupama konopumuni naa pilipa, yunga opa seli ye-awilimuni ‘yu selemo mele kanopa peanga piliepili.’ nimba aku kongonomo mindi tondolo mundupa pilipa molemo.
2TI 2:5 Aku sipala, yombo se yombo mare kinia pea keru-kuru liku aulka lisilimili yombomo yu ‘Lisambo.’ nimba keru-kuru liku liseli ungu-manema pilipale lisilimú. Ungu-manema naa pilipale lisemu liemu yu keru-kuru lipa lisilimúmunga méle kaloli se naa limú.
2TI 2:6 ⸤Aku sipala,⸥ yombo sene kalia kála-sepa sepa nokopa kondolemo yombomone kumbi lepa kere-langi awisili peangama paa limba.
2TI 2:7 Ya ⸤nundu⸥ nikiru ungumunga puluma Ye-Awilimuni nu lipa ora simba kene nikiru mele paa mimi siku pilku molou.
2TI 2:8 Yesusi, Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimu, yu ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitini kalopa liltimu yemo, kolopale lomboropa ola molorumu mele semane peangamo topo siliu, aku yemo ⸤molemo mele⸥ konopu kimbu siku molani.
2TI 2:9 Kanu semane peangamo nane topo silipu andoliomonga yombomane ‘Na Gapomano ungu-manema pulua topa sepa kinjeli yemo.’ ningu na umbuna awisili siku ka silimili mindili nolio-na-kolo Pulu Yemonga ungumu ka manda naa silimili.
2TI 2:10 Akumunga, ‘Pulu Yemone “Nanga yomboma molangi.” nimba, nimba taltorumu yomboma kepe Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molemelemonga pe mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondopili.’ nimbu na alieli ononga nimbu mindili awisili noliomo ‘Unguri mólo.’ nimbu taka lepo mindili nombo molio.
2TI 2:11 Ungu se, akumu paa sika mania naa pumbámonga olione ‘Aku ungumu sika.’ nimbu manda kuru mondolemolo ungu se, akumu i-sipa: ‘Karasi kinia pea kolomulu liemu yu konde molomba mele olio yu kinia pea konde molomolo;
2TI 2:12 olio mindili nomolo kinia tondolo mundupu molopo siye naa kolomulu liemu olio yu kinia pea ye nokoli kingima molopo mélema nokomolo; olione ⸤yombomando⸥ “Yesusi yu kanopo imbi naa silimulu. Yunga yomboma naa molemolo.” nímulu liemu yuni ⸤Lapando⸥ “I yomboma na kanopo imbi naa siliu. Ono nanga yomboma mólo.” nimbála.
2TI 2:13 Yuni yunga unguma topele naa tolemomonga ⸤olio u ‘Yu sika. Yunga ungumu sika.’ nimbuli pe konopu topele topo⸥ ‘Yu sika mólo. Yunga ungumu sika mólo.’ nímulu liemu yuni nilimú mele sika wendo olemo ombá.’ ⸤ungu akuma nimba molemo mele paa sika.⸥
2TI 2:14 ⸤Timoti,⸥ ‘Aku unguma yomboma alieli pilku molangi.’ ningu alieli ningu sieni. ‘Pulu Yemo pilku molou.’ ningu yu mangilkuli yombomando i-siku nieni: “Ono naa lipa tapondopa, angelema ningí ungumuni pilku molonge yomboma ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele topa mania mundulimú ungu lupa lupama angelema naa ningu molangi.” niyo.
2TI 2:15 ‘Pulu Yemone na kanopa peanga pilimba mele molambo. Yunga kumbikerena pipili naa kolopo molambo.’ ningu yu kanopa peanga pilimba kongonoma mindi tondolo munduku seko molko, aku ungu-sikamanga puluma mimi siku pilku sumbi siku mane silinu yemo molani.
2TI 2:16 Mana we-ungu lupa lupa nilimilima, Pulu Yemone pilipa kiri pilielemo unguma, naa pilku bulu sieni. Aku unguma pilkuli selemele yomboma Pulu Yemonga unguma bulu siku yu kanopa kiri pilielemo uluma selemele mele pe aku sikula olandopa seko mololko pungí kene ⸤paa komu naa sendeko molani⸥.
2TI 2:17 Kanu mane silimili unguma erili kanga selemo mele selemo. Erili kanga mele sepale pe kamu awi lepa kangi awisili nomba purupa lupendi topa pe kangi pali kamu topa kondolemo mele kanu mane silimili unguma anju anju pumba ‘Yomboma molko kinjangi.’ nilimú. Aku ungu-mane silimili yemanga ye talo Amenias kinia Pallitasitolo molembele.
2TI 2:18 Kanu yetolone ungu-sikama munduku kelko lo limbilí. Olone ninguli: “Olio koronga lomboropo ola molorumulumunga pe kangi pali lomboropo ola naa molomolo.” nilimbilí ungumuni yombo marene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele seko sembambu silimbilimunga ononga ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu mania pulimú.
2TI 2:19 Sika na-kolo ulka-simu se ye tondolo sene pololemo kinia we tondolo mundupa gilimú mele, Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga ungu-pulumu tondolo pumba, pora naa nilimú. Aku ulka-simu melemonga ola imbi se molemo, akumu i-sipa: “Ye-Awilimu yunga yomboma kanopa imbi silimú.” nimba molopa, “Yombo marene ‘Ye-Awilimu yu nanga Pulu Yemo.’ nilimili yombomane ulu-kirima pali munduku keleangi.” nimba molemóla.
2TI 2:20 Ulka-awili senga mingi kou-gollone selima kinia kou-sillipane selima kinia lepa, mingi unjuni selima kinia mane selima kinia lemóla. U nikiru mingima kou-mone olandopa pulimúmane kongono olandopa peangama seko, mingi pe nikiru kou-mone koltalo mele pulimú wemane we-kongonoma selemele. Mingi lupa-lupama aku sipa lemó.
2TI 2:21 Yombo sene ya yombo ningu kinjilimili ye kiri nikiruma mundupa keliemu liemu yu Pulu Yemonga mingi manjipa molopa, yunga mingi kake seli paa peanga se molopale, yuni kongono peangama manda sembando molombamonga yunga nokoli yemone yu ⸤mingi paa peangamo mele⸥ kongono peangama manda simba.
2TI 2:22 ⸤Sika nu kango-yemo na-kolo⸥ kango-yemane yakala kolko konopu siku selemele ulu-pulu-kirima ‘Aku sipu paa naa sambo.’ ningu popenge seko liku bulu siku kowa punguli ulu-peangama mindi konopu kimbu siku seko molani. Ulu sumbi nilima kinia, kuru mondoli uluma kinia, konopu mondoli uluma kinia, yomboma kinia taka leko mololi uluma kinia, ‘Aku uluma mindi paa sepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani. Yombo mare molko kondoko paa sika Ye-Awilimunga yomboma mindi molemele yomboma kinia aku siku uluma seko molani.
2TI 2:23 Konopu naa pelemo yemane aroma toko ‘Anju yando angelema niemili.’ nilimili yemanga unguma ‘Paa naa pilimbu.’ ningu bulu sieni. Ungu kanuma pilku nilimili yomboma kinia, ungu kanuma ningu silimili yomboma kinia, ungu kanumane ‘Irinale seko opanale sangi.’ nimba perelemo mele nu pilieleno.
2TI 2:24 Ye-Awilimunga kongono sendeli kendemande-yombomone mumindili kolopa ‘Angelema niemili.’ nimbá kinia manda naa sembá. Yuni i-sipa sepili: Yu yomboma kondo kolopa lipa tapondopa, unguma sumbi sipa mane simba tondolomo peli yemo molopa, yombomane yu-kinia mumindili kolko seko kinjingí kinia pundu naa topa siye kolopa,
2TI 2:25 yu uluma sepa ungu nimba silimú mele kanoko kiri pilku yu toko mania mundungí senge yomboma seko kinjilimili mele nimba para simbando taka lepa mane sipili. Yuni aku sembá kinia Pulu Yemone kanu yomboma lipa tapondopa, konopu topele toko, selemele mele pilku kiri pilku munduku kelko ungu-sikama tondolo munduku pilingí aulkamo akisindimbanje.
2TI 2:26 ⸤Kanu-kinia⸥ ononga umbu-konopu kelepa pepa pilipa kondoli pemba kinia u ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ‘Yunga yomboma molko yunga kongonoma sendangi.’ nimba kondi-ka sepa ka sirimu ka-ulkana mele peringi ka-ulkamo munduku kelko ultu pungu konopu peanga pepili manda molonge.
2TI 3:1 ⸤Kanu yema Setene munduku kelko, kelko umbu-konopu pepili molongenje⸥-na-kolo ⸤kiniá umbuna wendo olemomando⸥ nu i ungumu paa pilku molani: Walema pora nimbá sembá kinia ulu-umbuna awisili wendo ombá.
2TI 3:2 Kanu walemanga yombomane ono onono mindi konopu mondoko; kou-mone konopu mondoko; ononga imbima ambolko paka toko kara pungu; we-yomboma marake seko iri toko; anupili lapalinga unguma liku awi naa siku; ⸤ulu-peangamanga⸥ “Ange.” naa ningu; ‘ulu kake selima pilipu samili.’ naa ningu;
2TI 3:3 yomboma-kinia kondo naa kolko; yombomane ono seko kinjingí kinia siye naa kolko; ungu-bulkundu nindiku; ononga kangi nokoko naa kondokole, we yakala lemó uluma pilku, umbu-konopu naa pepili konopumuni ulu-kirima mindi pilku seko; owá-palakoma konopu naa pelemo kinia seko kinjilimili mele onone yomboma aku siku seko kinjiku; ulu-peangama kinia opa-tou molko;
2TI 3:4 onone ononga genupili yomboma ‘molko kinjangi!’ ningu ononga opa-touma kondi toko; ulu mare sengendo ‘I ulumu sembó kinia sepo kinjimbunje.’ molo ‘I ulumu sembó kinia yombo se umbuna simbunje.’ ningu naa pilku sumbi siku walu we seko; ono onono konopumuni pilkuli ‘Olio ye imbi ola molemo yomboma.’ ningu pilku; ononga kangikundu konopu singí uluma konopu mondoko Pulu Yemone nilimú mele pilku sengendo konopu naa mondoko;
2TI 3:5 Pulu Yemonga uluma kangikundu mindi ⸤kolo toko⸥ senge, konopuna sukundu ‘Pulu Yemonga tondolomone olio lipa naa tapondopili olio oliolio manda selemolo.’ ningu aku siku selemele. Aku siku seko molemele yema-kinia seluna kongono seko naa molko ononga unguma naa pilku bulu sieni.
2TI 3:6 Kanu yemanga marene ‘Ambo mare olionga unguma piliangi kondi tamili.’ ningu pungu mane singíndu yombomanga ulka marenga taka leko sukundu punguli ningímuni, aku ulkamanga molemele ambo mare ⸤Pulu Yemonga⸥ unguma mimi siku naa pilku, konopumane pilkuli ‘Ulu-pulu-kirima sepo ambo kirima molemolo.’ ningu pilku, ononga konopu mimi sipa naa pelemo kinia ulu lupa lupama sengendo konopu siku walu seko, yemane pali mane silimili unguma alieli komumane pilielemele-na-kolo ungu-sikama mindi mimi siku naa pilku limili ambo kanuma kondi tonge kinia kanu amboma ononga ungu ⸤kolo toli⸥ma pilku lingí.
2TI 3:8 U ye Janesi kinia Jambirisitolone ‘Mosisinga ungu nikimuma kolo tokomo. Isipi ye nokoli kingimu naa piliepili.’ ningu Mosisinga unguma kinia opa-tou moloringili mele seko kinjilimili ye nikirumane kepe aku siku ‘yomboma ungu-sikama naa piliangi.’ ningu ono ungu-sikama kinia opa-tou molemele. Ono konopu paa kirima pepili molkole konopuna kolo toli unguma mindi pilku, ungu-sikama mane singí ulu-pulu se naa pepili molemelemonga ononga kuru mondolemele ulumu paa lupa.
2TI 3:9 Aku-sipa na-kolo ungu-sikama-kinia opa-tou molemele yemane senge mele yombomane pali kanokole ningímuni, kanu yema amu mele toko senge mele sumbi siku kanongemonga ono seko kinjilimili mele tondolo awili sepa olandopa naa pumbá. U ye ⸤Janesi kinia Jambirisi⸥tolone seringili mele tondolo naa purumu mele aku sipa mele sembá.
2TI 3:10 ⸤Onone aku selemele senge⸥-na-kolo ⸤Timoti⸥ ⸤nu na ulu peanga lupa lupama selio mele⸥ pilku moleno. Nane yombo ungu mane sirindu mele kinia, nanu uluma sepo molorundu mele kinia, na ulu serindumanga pulumu kinia, Karasi ‘Sika.’ nimbu kuru mondorundu mele kinia, yomboma-kinia kara naa pumbu pangu nimbu taka lepo molorundu mele kinia, yomboma konopu mondorundu mele kinia, yombomane na seko kinjiku mindili siringi kinia kongonoma mundupu naa kelepo tondolo mundupu serindu mele kinia, nu pilieleno.
2TI 3:11 Na kolea Andiyoko kinia Akoniamo kinia LLisira kinia ⸤aku taonomanga andopo Pulu Yemonga kongonomo sendepo molorundu kinia⸥ na seko kinjiku mindili siku umbuna awisili siringi merindu mele nu pilieleno. Aku siku umbuna kiri awisili siringi paa mindili norundu kanumu. Aku-sipa na-kolo Ye-Awilimuni ‘Na iseli-u naa kolambo.’ nimba na lipa tapondorumu kinia manda molorundu.
2TI 3:12 Ungu se paa sika pelemo akumu i-sipa: Karasi Yesusi kinia pea kopu seko molkole ‘Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma manjipu sepo molamili.’ ningu aku siku seko molonge yomboma pali we-yombomane seko kinjiku mindili singí;
2TI 3:13 aku-na-kolo seko kinjiku, kolo toko ‘Ungu-sikama nikimulu.’ ningu mane singí yema olandopa olandopa seko kinjiku molko kinjingí. Onone yomboma anju kolo toko mane singí kinia kanu ungumane topele topa ono kondi tombala, kanu-kinia ono onono kanu ungu-koloma ‘Ungu-sikama.’ ningu pilingíla.
2TI 3:14 Aku-sipa na-kolo ⸤Timoti⸥ nu ungu-sikama pilku likuli ‘Akumu paa sika.’ ningu kuru mondorunu unguma ⸤Karasinga yombo peangamane⸥ nu kanu unguma mane siringi kene pilkuli ‘aku unguma ungu-sikama.’ ningu pilku tondolo munduku kuru mondoleno mele kamu mimi siku pilku kondoko molani.
2TI 3:15 Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane Karasi Yesusi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo mele nimba silimú unguma nu kango paa kangamo molkole pulu polko pilierinu ⸤kene ‘Sika.’ ningu kuru mondoleno mele kamu mimi siku pilku kondoko molani⸥.
2TI 3:16 Pulu Yemonga bokuna molemo unguma pali Pulu Yemonga Minimuni nimba sirimu-na pilkuli toringi. Aku ungumane yomboma lipa tapondolemo mele i-sipa: Aku ungumane olio ⸤Pulu Yemonga yomboma molomolo mele⸥ mane sipa, ⸤ulu-pulu-kiri selemoloma ‘naa samili.’ nimba⸥ mane sipa, ⸤ulu-pulu-kirima mundupu kelepo molopo kondomolo mele⸥ mane sipa, ⸤Pulu Yemone “Seko molaa.” nimba, ulu sumbi nilima nimba kanolemo uluma semolo mele⸥ mane silimú.
2TI 3:17 ‘Pulu Yemonga ⸤kongono sendelemolo⸥ yomboma yunga kongonoma sendemolomanga pilipa kondolima pepili kongono peangama sumbi sipu sepo kondomolomonga tondoloma olio-kinia pepili.’ nimba ⸤olio aku sipa mane silimú⸥.
2TI 4:1 ⸤Timoti,⸥ Pulu Yemo kinia Karasi Yesusitolone yombo kondema kinia kololima kinia ononga kote pilingilí yetolo kanoko molangili Karasi Yesusi omba mona molopa ye nokoli kingimu molopa mélema nokombamonga nane nundu i-sipu tondolo mundupu nikiru:
2TI 4:2 ⸤Karasinga⸥ unguma yomboma ningu sieni. Ningu sini kinia yomboma ungu pilingí kinia molo naa pilingí kinia kepe alieli unguma ningu siku munduku naa kelko, ‘Ononga ulu selemelema ‘Sepo kinjilimulu.’ ningu pilku konopu topele tangi.’ ningu mane siku, ulu-pulu-kiri selemelema naa sangi iri toko mane siku, ‘Ono Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma seko konopu tondolo pupili molangi.’ ningu mane sieni. Ono mane sinindu alieli pangu ningu taka leko mimi siku mane sieni.
2TI 4:3 Yomboma ungu-sikama ‘Naa pilimulú.’ ningu bulu siku komu pipi sikuli ningímuni, ono yakala kololemele ungu konopu siku pilingí unguma mane singí ye awisili ningu taltonge walemo pe wendo ombá kene ⸤ungu-sikama munduku naa kelko mane siku kondani⸥.
2TI 4:4 Ono ungu-sikamo bulu siku, kolo toko kange semane lupa lupa tongema mindi komu sendeko pilku molonge kene ⸤ungu-sikama munduku naa kelko mane siku kondani⸥.
2TI 4:5 Aku-sipa na-kolo nu, alieli umbu-konopu pepili unguma mimi siku apuruku kondoko pilkuli, mindili se noni molo umbuna se nu-kinia wendo omu liemu aku umbunama we mengo, ‘Yomboma semane peangamo paa pilku liku konopu topele tangi.’ ningu toko siliku andoko, Pulu Yemone ‘Nu nanga kendemande-yemo molani.’ nimba kongono sirimuma pali sani.
2TI 4:6 ⸤Na-kinia nondopa ungu se wendo ombá mele pilipuli nu aku siku sani nikiru.⸥ Na, u ⸤Isirele⸥ yombomane Pulu Yemo popo toko kongi mélema kaloringi polomonga puluna Pulu Yemo popo toko no-waene ondoko munduku yu siringi mele kiniá na kolombondo nanga kangimu Pulu Yemo popo topo simbú sekero. Na ma-koleamo mundupu kelepo pumbú walemo nondopa wendo ombá sekemo.
2TI 4:7 ⸤ ‘Méle peangama liembo.’ nimbu⸥ na tondolo mundupu keru-kuru lipu liserindu. ‘Lisiku pangi.’ ningu ówa toringina kamu pumbu pora sikiru. ⸤Karasinga⸥ unguma mundupu naa kelepo tondolo mundupu kuru mondopo liserindu.
2TI 4:8 Aku sipu sepo molorundumunga kiniá ⸤ulu selu mindi we pelemo.⸥ Ówana kamu okoromonga na méle kalomba méle peangamo taltopa molemo, kanu méle peangamo Ye-Awilimu, kote sumbi sipa pilielemo yemone nando “Nu ye sumbi nílimu.” nimbá kanumu. Na mindi mólola. Yuni ⸤yombomanga kote pilipa apurumba⸥ walemonga na kinia yu ombá mele ‘Paa kanamboa.’ ningu nokoko molemele yomboma kinia pea kanu méle peangamo simba.
2TI 4:9 Dimasini na mundupa kelepa purumu yemo yu mana-uluma olandopa konopu mondopale kolea-awili Tesallonaikando purumu. Ye Keresenje kolea Gallesia poropinji pumba, Taitasi kolea Dallemesia disiriki purumu. LLuku mindi ya na kinia pea molembolo kene nu na moliona aulka se paa korokole welea nondoko wani. Makone na kongono manda lipa tapondopa sembá kene yu opili liku mengo pea wangili.
2TI 4:12 ⸤Andi nu⸥ kolea-awili Epesasi ⸤molenona⸥ Tikikas “pu.” nimbu lipu mundorundu.
2TI 4:13 Oni kinia aulkana ongo kolea-awili Toroas ongole, ali-wale-pakoli kinia boku mare kinia kongimanga kangimane seli bokuma kepe, Kapasinga ulkana taltorundu lemó akuma liku mengo wani. Kongimanga kangimane seli boku ⸤paa peanga, kou awili sepa puli⸥ma paa naa komu sindiku paa liku mengo wani.
2TI 4:14 Allekesanda, kou-kapane mélema sepa wamoli yemo, yuni na paa sepa kinjerimu. Yuni ⸤na kinia⸥ sepa kinjerimumunga Ye-Awilimuni yu pundu tomba.
2TI 4:15 Yuni olionga ungu nilimuluma paa konopu naa mondopa aku unguma kinia opa-tou molopa ‘Mania pupili.’ nirimu kene ⸤nu aku sipa sepa kinjimba kene⸥ yu mimi siku kanoko molou!
2TI 4:16 Nanga kotemo pulu polko pilieringi kinia yombo sene na kote serindu mele naa lipa tapondorumu. Onone pali na munduku kelieringi. Pulu Yemone kanu yemane seko kinjeringimunga pundu naa topa siye kolopili.
2TI 4:17 ⸤Yemane na munduku kelieringi⸥-na-kolo Ye-Awilimu na kinia kopu sepa kotena gilipa na engemo sirimumunga kote-koleana Juda yombo naa molko yombo-lupama moloringi yomboma na semane peangamo topo sirindu kinia manda pilieringi. Na kotena enge naa silkanje ‘Lopa-posi llayonomane na toko nangi.’ nilimolá-na-kolo Ye-Awilimuni ‘Na naa kolambo.’ nimba lipa tapondorumu-na ⸤ya ka-ulkana⸥ we molio.
2TI 4:18 ‘Yu mindili nopili, sepo kinjamili.’ ningí walemanga pali Ye-Awilimuni na lipa tapondopa wendo lipale nimbámone, yu ye nokoli kingimu molopa nokolemo mulu-koleana ‘Na manda opili kene u mana molopa kondopili.’ nimbá. Alieli yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondolepo mindi pamili. Aku sipa paa sika sepili.
2TI 4:19 Ambo Pirisilla kinia yunga menu Akuwillatolo keme, Onesiporas yunga yomboma keme, “Pollone “Ono manda molemeleye?” nikimu.” nindani.
2TI 4:20 Ye Erasitas kolea-awili Korini we molemo. Toropimas kuru torumu-na kolea-awili Maillitas molopili mundupu kelepo orundu.
2TI 4:21 ‘Kolea ali selemo walema u wendo naa opili na moliona wambo.’ ningu aulka se tondolo munduku korokole wani. Yupullasi keme Pudenji keme LLainasi keme ⸤ambo⸥ Kollodia kinia ⸤olionga⸥ genupilima ⸤Karasinga⸥ yombomane pali “Nu manda molenoye?” nikimili.
2TI 4:22 Ye-Awilimu nunga minimu kinia molopili molani. Yuni ono we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
TIT 1:1 Na Pollo, Pulu Yemonga kongono sendeli kendemande- yemo, na Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pou.” nimba lipa mundorumu yemo. Yuni na lipa mundupale, “Pulu Yemone “Nanga yomboma molangi.” nimba, nimba taltorumu yomboma ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele olandopa tondolo munduku kuru mondoko, ungu-sikamone yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma pilku taka leko senge mele lipa ora silimú ungumu pilku kondangi liku tapondo-pou.” nimba na lipa mundorumu.
TIT 1:2 “‘Pulu Yemone alieli konde molko kondoko mindi pungí ulu simbamo nokoko molangi.’ ningu liku tapondani.” nirimu. Kanu ulumu waltikele kepe kolo paa naa tolemo Pulu Ye akumuni paa koronga-u yuyu molopale ‘Olio konde molopo kondopo mindi pumulú ulumu simbú.’ nimba, nimba panjerimu ulumu. Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika selemo yemo.
TIT 1:3 Pe yuyu nimba taltopa ‘Yombomane ungumu piliangi wendo opili.’ nirimu walemo wendo orumu kinia na nimba taltopa yunga ungumu “andoko ningu sindei.” nirimu. Aku nirimu Pulu Yemo, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo. ⸤Yuni na “Ungu kanumu andoko ningu si.” nirimu-na na ungu kanumu nimbu silipu andolio.⸥
TIT 1:4 Taitasi, nu kinia olto Karasinga yetolo molembolo ⸤nu ‘Karasinga yemo molko kondani.’ nimbu nane nu nokolio⸥monga nu nanga kandi-malomo moleno, nane i pepámo topo nu sikiru. Lapa Pulu Yemo kinia, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Karasi Yesusi kinia, olone nu we kondo kolko, ‘Nu konopu pe nipili taka leko molani.’ niengili.
TIT 1:5 Nu kinia pea kolea Kiriti kongono serimulumu ‘Nuni seko pora sieni. U nane nu “Sei.” nirindu mele nuni aku siku taonomanga pali andoko ‘Karasinga yombo talapema nokangi.’ ningu tapu-ye mare ningu mondani.’ nimbu “Akuna molou.” nimbu orundu.
TIT 1:6 Tapu-yema ningu mondonindu ono uluma seko molonge mele kanokole ningu mondani. Kanu yema yombomane kanoko kiri pilingí ulu se ono-kinia naa peli yema molonge. Ono ambo selu mindi lili yema molonge. Ononga bolangoma Karasi ⸤ ‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondoko, yombomane “I bolangoma ulu-kirima seko kara pulimili.” naa ningu, ononga anupili lapalinga unguma mokoli naa senge. Aku sili yema mindi tapu-yema molangi ningu mondani.
TIT 1:7 Karasinga yombo talapemanga tapu-yemane Pulu Yemonga kongonomo nokolemele kene yombomane kanoko kiri pilingí ulu se ono-kinia naa peli yema molangi. ‘Olio paa pilipa kondoli pelemo.’ yema ningu yomboma tondolo munduku nokoko, nondoko mumindili kolko, no tondolo nongendo ‘Awisili nombó kinia amu tombo.’ ningu naa pilku walu nongo, yomboma kinia opa seko, kou-mone kinia mélema yama mengo ‘Aku kongonomonga kou awisili limulú.’ ningu, aku siku molko kinjingí yema ‘Tapu-yema naa molangi.’ ningu ningu naa mondani.
TIT 1:8 Yombo ponenge olemelema nokoko kondoko, ulu peangama mindi sengendo konopu siku seko, we yakala kololi uluma bulu siku naa pilku umbu-konopu pepili konopumane ulu peangama mindi pilku seko, ulu sumbi nilima mindi seko, Pulu Yemonga ye kake selima molko, ono onono yu-mele-mele tondolo munduku nokoko kondolemele yema tapu-yema molangi.
TIT 1:9 Karasinga ungu-sika u mane sirimulu akumu tondolo munduku ambolongendo ambololemele yema mindi ‘tapu-yema molangi.’ ningu, ningu mondani. ‘Aku sipa molemo ye sene mindi yomboma manda lipa tapondopa, yombomane pilkuli ‘Sika Pulu Yemonga ungumu’ ningu kuru mondonge ungu-sikamo manda mane sipa, ungumu naa pilku “Kolo tolemele.” ningu enge nilimili yombomane pilku lawa selemele mele paa piliangi tondolo mundupa mane simba.’ ningu ‘Aku sili yema tapu-yema molangi.’ ningu, ningu mondani.
TIT 1:10 ⸤Karasinga yombo kolea Kiriti⸥ molemelemanga ye awisili kara pungu Pulu Yemonga sika unguma naa pilku “Kolo unguma.” ningu mokoli seko, yomboma kolo toko siku ungu awisili we nilimili. ⸤Juda yemane⸥ ‘Pulu Yemonga u ungu-manema pilipu kangi se kopisamili.’ nilimili yemanga awisili aku siku selemele kene ⸤mimi siku kanokole tapu-yema ningu mondani⸥.
TIT 1:11 Kanu yemane ningu kinjilimilimunga manga-umbu marenga ambo bolango yomboma pali ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele seko sembambu siku kelko ‘Sika.’ ningu kuru mondongendo perelemele kene “Kolo toko mane silimili mele naa niengi, mólo!” nieni. ‘Kou-mone liemili.’ ningu olio Karasinga yomboma manda naa semolo uluma ‘Sangi.’ ningu kondi toko ungu-mane silimili mele paa manda mólo.
TIT 1:12 Kanu kolea Kiriti yemanga pilipa kondoli perimu ye sene kepe u nimbale: “Kiriti yomboma alieli kolo toko, méle takarama mele yombo kirima molko, kere-langi awisili nongo kongono naa seko siye kolko we molemele.” nimba ononga ye sene nirimu kanumu.
TIT 1:13 Yuni aku sipa nirimu ungumu paa sika nirimu kene ne aku siku seko kinjilimili yema ‘ ‘Karasinga ungumu mindi sika.’ ningu kuru mondoko, kolo toli unguma munduku kelko naa piliangi.’ ningu tondolo munduku iri tani.
TIT 1:14 “Juda yombomanga kangema kinia, ‘Ungu-sikamo naa pilimulú.’ nilimili yemane ungu lupama mane silimili unguma kinia, naa pilku molangi.” tondolo munduku niyo.
TIT 1:15 Yombo mare kake sepili molemelemane kere-langi kinia mélema kake selima ningu kanokole limili. Aku-na-kolo ulu- pulu-kirimane kalaro mondondolemo yomboma, ‘Karasi sika.’ ningu kuru naa mondoko molemele yombomane kere-langi kinia mélema kalaro molemo ningu kanoko naa ambololemele. Kanu yemanga konopuma kepe konopumane uluma pilku apurulimili mele kepe kalaro mindi molopa kiri lemó.
TIT 1:16 Keremane ‘Pulu Yemo pilielemolo.’ nilimili-na-kolo ulu selemelemane ‘Pulu Yemo naa pilku yunga unguma pilku mokoli selemele.’ nimba lipa ora silimú. Kanu yema Pulu Yemone paa kanopa kiri pilielemo, Pulu Yemonga unguma naa pilku liku seko, ulu-peanga selu kepe manda naa selemele senge.
TIT 2:1 ⸤Kanu yemane aku siku seko kinjilimili⸥-na-kolo nuni Karasinga ungumu ‘Ungu-sikamo’ ningu kuru mondoko molemele yombomane pilkuli uluma seko molonge mele yomboma mane sieni.
TIT 2:2 Ye-andama ungu-mane siku ninguli: “Ono no awisili nongo amu naa toko, mimi siku konopu leko, we yakala kololi uluma bulu siku naa pilku umbu-konopu pepili konopumuni ulu-peangama mindi pilku seko, Pulu Yemonga ungumu ‘Sika.’ ningu kuru mondoko, munduku naa kelko, yomboma konopu mondoli ulumu paa ambolko, ono-kinia umbunama wendo ombá kinia tondolo munduku molangi.” nieni.
TIT 2:3 Aku sikula ambo-ambuma mane siku ninguli: “Pulu Yemonga unguma taka leko pilku yuni kanopa peanga pilielemo uluma seko molko, yombomanga ungu-bulkundu naa nindiku, ‘No tondolomane ono naa ambolopili.’ ningu molko, ⸤amboma kinia ononga bolangoma kinia⸥ ulu-peanga sengema mane siengi.” nieni.
TIT 2:4 Ambo-ambuma aku siku ulu peangama seko molongemonga ambo-yuma seko molonge mele manda mane siku ninguli: “Ononga yema kinia bolangoma kinia konopu mondoko,
TIT 2:5 we yakala kololi uluma bulu siku naa pilku umbu-konopu pepili konopumuni ulu peangama mindi pilku seko, we-yema kinia ulu-kirima naa seko, aku ulu-kirimanga konopu kepe naa leko, ononga ulkama nokoko kondoko, ononga yomboma nokoko kondoko, ononga yemanga unguma taka leko pilku liku seko, molangi.” ningí. ‘We-yombomane Pulu Yemonga unguma marake naa sangi.’ ningu ⸤ambo-ambumane⸥ aku siku sangi.
TIT 2:6 Kango-yema kepe aku siku mane siku ninguli: “Ononga konopuma kinia ulu sengema kinia lakoko nokoko kondangi.” tondolo munduku ningu,
TIT 2:7 nu nunu ungu selenoma ono kanoko manda manjiku senge ungu peangama mindi sani. ‘Yombomane na kape ningu kou-mone siengi.’ ningu mane naa si. ‘Unguma yomboma mane siembo.’ ninguli konopumuni pilku kondoko ungu sumbi nilima mindi ningu kolo naa toko, ‘Yomboma tawe sangi.’ ningu ungu-ururumi toko kara naa pani.
TIT 2:8 Ungu peanga sikama mindi ningu, yombomane pilkuli “Kolo tokomo.” ningí unguma naa nieni. ‘Olionga opa-toumane olio bulkundu manda nindingí aulka se naa liepili. Olio ningu kinjingí kinia pipili kolangi.’ ningu aku siku sumbi siku mane sieni.
TIT 2:9 Kou naa liku kongono we sendeli kendemande yomboma mane siku ninguli: “Ononga nokoli yemanga unguma taka leko pilku liku, onone kanoko peanga pilku konopu singí kongonoma mindi seko, ningí unguma mokoli naa seko ono-kinia angelema naa ningu,
TIT 2:10 ononga nokoli yemane ‘Nokaa.’ nilimili mélema kepe wa naa liku, ‘kongono yombomane kongono sumbi siku naa seko, mélema wa lingí.’ ningu konopu awisili kimbu naa singí uluma mindi sangi. ‘Sepo molemolo mele we-yombomane kanokole olio Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Pulu Yemonga semane peangamo kape ningu pilku liengi.’ ningu kongono sendeli kendemande yomboma aku siku seko molangi.” nieni.
TIT 2:11 Pulu Yemone olio yomboma pali we kondo kolorumu mele mona lierimu kanumu. Mona lepale, Pulu Yemone ‘Mana-yomboma mindili nolemolá aulkana wendo ongo, na-kinia pea molko kondonge aulkana pangi lipu tapondambo.’ nimba ⸤ ‘Yesusi ononga nimba kolondopili.’ nimba⸥ yu sirimu pilipuli Pulu Yemone aku sipa olio we kondo kolorumu mele pilierimulu.
TIT 2:12 Pulu Yemonga we kondo kololi ulu-pulumuni olio molopo kondomolo mele mane silimú. Kanu ulu-pulumuni olio Pulu Yemonga unguma lipu bulu sipu, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga unguma pilielemolo mele mundupu kelepo “Mólo!” nimulú mele mane sipa; olio oliolio konopumane pilielemolo ulu-kirima yakala naa kolopo siye kolopo, konopuma kinia ulu semoloma kinia lakopo nokopo kondopo, ulu-pulu peangama sepo sumbi sipu molopo Pulu Yemone kanopa peanga pilimba uluma mindi sepo molomolo mele mane silimú. Yesusi Karasi Olionga Pulu Ye Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo pa seli tondolomo kinia ombámonga olio ya mana konopu sipu nokopo molemolo kinia Pulu Yemonga we kondo kololi ulu-pulumuni “Sangi.” nimba mane silimú uluma sepo molomolo mele mane silimú.
TIT 2:14 ⸤Ombá kanu ye Yesusi Karasimuni⸥ ‘Yombo mare nanga yomboma molangi kene ulu-pulu kirima naa seko, ononga konopumanga ulu-pulu kirima naa pepa kake sepili molangi.’ nimba olionga pundu tondombando olionga nimba kolali sepa kolondopa yunga mememo ondondorumu. ‘Ulu-pulu peangama mindi sengendo konopu siku seko molonge yombo talape se wendo ongo, na nanu nokombo talapena ongo molangi.’ nimba yuni aku sipa senderimu.
TIT 2:15 Ungu aku sipama ⸤tapu seleno⸥ yomboma paa mane sieni. ‘Ononga tapu-yemo molio.’ ningu ‘⸤ungumu pilku ulu peangama seko molemele yomboma⸥ ulu peangama seko molko kondolemele mele munduku naa kelko konopu enge nipili molangi.’ tondolo munduku ningu; ⸤yombo ungumu naa pilku seko kinjilimili⸥ yomboma siye naa kolko iri toko ⸤ ‘Ulu akuma munduku kelko ulu-peangama mindi seko molangi.’ ningu⸥ tondolo munduku mane sieni. ‘Nunga ungu ninima pilku mokoli seko ungu-taka tondonge aulka se naa liepili. Nunga unguma yomboma pali piliangi.’ ningu sumbi siku molko unguma sumbi siku mane sieni.
TIT 3:1 Nuni yomboma kelko mane siku ninguli: “Ononga ye nokolima kinia gapomano yomboma kinia onone ungu ningíma taka leko pilku liku, liku awi siku seko molangi. Onone ungu ningíma munduku naa kelko, kongono singíma alieli sumbi siku seko kondoko,
TIT 3:2 yombo senga ungu-bulkundu naa nindiku, yomboma kinia tondolo munduku angelema naa ningu, yomboma kinia pangu ningu taka leko molko, ono ononga imbima liku ola naa munduku, yomboma pali liku awi siku molangi.” niyo!
TIT 3:3 Olio kepe u ulu kiri peangama konopu lepo apurupu kondopo naa molopo, olionga ye nokolimanga unguma pilipu mokoli sepo, ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenene olio kolo topa ungu nirimuma pilipu lipu amu topo ulu-kiri lupa lupama serimulu. Ulu-pulu-kiri akuma mindi semolondo kamelé akopo konopu sipu molorumulu. Yombo lupama sepo kinjipu ononga mélema kanopo yama membo molorumulu. Olio anju yando yomboma kinia kanopo kiri pilierimulu.
TIT 3:4 U olio aku sipu sepo kinjipu molorumulu-na-kolo kiniá olio Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Pulu Yemone ‘Yomboma nane ono we kondo kolopo ono we konopu mondopo selio mele kanangi.’ nimba
TIT 3:5 yuni olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondorumu. Olione ulu-pulu peanga mare serimulu-kulu kanopale yuni olio naa lipa tapondorumu. Ulu-pulu peanga selu kepe paa naa serimulu. Ulu-pulu kirima mindi sepo molamili yuni olio we kondo kolopale lipa tapondorumu. ⸤ ‘Yesusini senderimu akumu sika olionga nimba senderimu.’ nimbu kuru mondopole⸥ no liltimulu kinia kanopale Mini Kake Sélimuni olio ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nimba aku sendepa, ‘Ononga minima konde pangi.’ nimba aku senderimu. Pulu Yemo yuni olio aku sipa lipa tapondorumu.
TIT 3:6 Olio Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusi Karasimuni olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone Mini Kake Séli kanumu simbando konopu talo naa lepa olio paa awili sepa sumbi sipa sirimu.
TIT 3:7 Karasini olio we konopu mondopa kondo kolopa senderimu kanumunga Pulu Yemone olio kanopale olionga ulu-pulu-kirima siye kolopa ‘konopu sumbi nimba peli yomboma.’ nimba kanopa, ono ‘Sika konde molopo kondopo mindi pumulú.’ ningu kuru mondoko konopu siku nokoko kondoko molemele ulumu ‘paa sika wendo opili.’ nimba yuni Mini Kake Sélimu olio sirimu.
TIT 3:8 I ungu nikirumu paa sika. ‘ ‘Pulu Yemo yu sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane ulu peangama paa mimi siku pilku sangi.’ ningu i ungu nikiruma ‘yomboma paa pilku liku sangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni. Aku sipa uluma paa ulu peangama, akumane yomboma lipa tapondolemo uluma.
TIT 3:9 Aku-sipa na-kolo yombomane amu toko Karasinga unguma sumbi siku naa pilkuli ‘Ungu marenga puluma piliamili.’ ningu angelema we nilimili unguma kinia, anda-kolepalimanga imbima sulu seko toko silimili unguma kinia, yomboma-kinia we irinale selemele unguma kinia, ⸤Mosisini⸥ ungu-mane ⸤nimba sirimu⸥ma angelema we nilimili unguma kinia, aku ungumane ono molko kondonge mele naa lipa tapondolemomonga aku unguma bulu siku, aku siku nilimili yomboma-kinia irinale seko angelema naa nieni.
TIT 3:10 Yombo sene ungu-mane se simba molo ulu se sembamonga Karasinga yomboma konopu seluna pupili naa molongi liemu kanu yombomo mimi siku liepi-liepi toko mane siku ‘Semba mele mundupa kelepa sumbi sipa molopili.’ nieni. Pe kelko wale talo-siku aku siku liepi-liepi toko mane siku “Naa sei.” nini kinia naa piliemu liemu yu kamu munduku kelko bulu sieni.
TIT 3:11 Nuni pilieleno, ‘Nunga ungumu naa pilipa we aku sipa sembá yombo kanumu ulu-pulu-kirimane yunga konopumu sepa aroma tondomba, yuni sepa kinjimba mele yuyu kepe pilipale ‘Sepo kinjiliu.’ nimba pilimba.’ ningu pilieleno. Yuni ‘Selio mele keleambo.’ naa nimbámonga aku nikiru.
TIT 3:12 Nane ye Atemasi molo Tikikas nu molonina “Pu.” nimbu lipu mundumbu ombá kinia na Nikopollis taono molombona ‘Paa pambo.’ ningu aulka se kanoko liku paa lisiku wani. Kolea poporome topa ali sembá walemanga na akuna we molombo kene akuna wani.
TIT 3:13 Apollos kinia ungu-manema pilieli ye Sinasi kinia olo aulkana pungilí kinia mélse mólo naa topili kene paa liku tapondoni aulka se kanani.
TIT 3:14 Olionga ⸤Karasinga⸥ yombomane mimi siku pilku kondokole ‘Mélse mólo tomba yomboma kinia umbuna pemba yomboma kinia lipu tapondamili.’ ningu kongono peangama seko molangi. Ono we molko kongono peangama naa seko yomboma lipa tapondomba uluma naa seko molonge kinia kiri.
TIT 3:15 Na-kinia molemele yombomane pali “Nu manda molenoye?” ningu, ningu mundukumili. Karasini “Konopu mondaa.” nirimu mele olio aku siku konopu mondolemele yomboma nuni “Manda molemeleye?” nindani. ⸤Pulu Yemone⸥ ono pali we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
PHM 1:1 Na Pollo, Karasi Yesusinga kongono sendeliomonga ka-ulkana pelio yemo, na kinia olionga genu Timoti pea molopole i pepámo topo sikiru. Oltonga paa pulu lemó ye Pillimono, tapu topo kongono selemolo yemo, nu kinia, olionga kemulu Apia keme, olio pea kopu sepo opa seli ye Akipasi keme, Karasinga yombo talape Pillimono nunga ulkana maku tolemele yomboma kinia, ono i pepámo topo sikiru.
PHM 1:3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
PHM 1:4 Nanga pulu lemó ye ⸤Pillimono⸥, nu Ye-Awili Yesusi ⸤molopa, olionga nimba senderimu mele sendelemo akumu⸥ ‘Sika.’ ningu kuru mondoko, Pulu Yemonga yomboma pali konopu mondoko moleno mele pilipuli Pulu Yemo-kinia ungu nimbúndu alieli nunga mawa sendepo, nanga Pulu Yemo-kinia “Ange.” niliu.
PHM 1:6 Pulu Yemo-kinia nunga mawa sendepole, ‘Nu kinia olio ‘⸤Yesusi Karasi⸥ sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga konopu seluna pupili kopu sepo molemolo ulumuni nu paa pilipa kondolimu sipili. Aku pilipa kondolimu pemba kinia Karasinga méle peanga olio silimú limulúma kamu tondolo munduku piliani.’ niliu.
PHM 1:7 Ango, nuni Pulu Yemonga yomboma konopu mondokole konopu peanga pepili molonge unguma senderinu mele pilipuli na konopu sipu konopu paa tondolo pupili molio.
PHM 1:8 Nane nu ungu se ‘sei.’ nimbu mawa sembó sekero akumu nu kinia olto Karasinga yetolo molembolomonga ‘Nu paa sika sei.’ nimbu tondolo mundupu manda nilka-na-kolo ⸤nuni seleno mele nikiru aku siku molko Pulu Yemonga yomboma kondo kolko seleno⸥ akumunga
PHM 1:9 ⸤aku sipu naa nimbú⸥. Konopu mondoli ulumuni olto lipa sere lendepa ‘Seluna molambili.’ nilimú-na aku sipu molembolomonga nane ⸤‘Nu i-siku sei.’ nimbu tondolo mundupu naa nimbu, ‘Ungu se sani.’ nimbu⸥ nu taka lepo mawa sembó sekero. Sika na Pollo, na ye-andamo, Karasi Yesusinga kongono sendeliomonga ka-ulkana pelio, na aku sipu yemo moliomonga
PHM 1:10 nanga malo Onesimasinga mawa sendepole ‘nuni yu seko kondani.’ nikiru. Na ka-ulkana pepole yu mane sirindu kinia yu ⸤konopu topele topa⸥ ‘Sika.’ nimba kuru mondopa ⸤Karasinga yemo⸥ molorumu mele molemomonga kiniá yu nanga malo ⸤mele⸥, na yunga lapamo molio.
PHM 1:11 U sika yuni nunga kongono peanga se mimi sipa naa senderimu-na-kolo kiniá nu kinia olto pea yuni mimi sipa lipa tapondopa kongono sendemba yemo molemo.
PHM 1:12 Kiniá yu nu molenona “Kelko pu.” nikiru-na-kolo pukumu kinia na paa konopu umbuna sekemo.
PHM 1:13 Nane semane peangamo topo silipu andorundumunga ka siringi ka-ulkana pelio kinia Onesimasini nunga kolali sepa “Na liku tapondoko ka-ulkana nokani molou.” nilka na-kolo ‘nuni paa sika na liku tapondani kene nu molenona yu u naa opili. Yu pipi sipu nunga nimba na lipa tapondopili.’ nimbu we ta nimbu naa nimbú. ‘Nu nunu konopumuni pilkuli sani.’ nimbu ‘nu molenona yu opili.’ nikiru. ⸤Nu molenona ombá kinia yu pe molopa sembá mele nu nunu piliani.⸥
PHM 1:15 Pe nu molonina kelepa sukundu omba nu-kinia kamu-alieli molombando Onesimasi u wallo-kolte nu molenona mundupa kelepa kolea senga purumunje.
PHM 1:16 Aku-sipa na-kolo aku liemu yu nunga kongono we sendeli kendemande-yemo mindi molombando aku sipa ulumu wendo naa orumu. Yu sika nunga kongono we sendeli yemo molemo-na-kolo kiniá akumu mindi mólo. Kiniá nunga gena kepe molomba kinia nuni yu paa konopu mondonimunga aku sipa mele ulumu wendo orumunje. Nane Onesimasi paa konopu mondopo ‘Yu nanga paa sika kandi-genunje.’ konopu lelio. Pe yu kinia nu pea Ye-Awilimunga genungulutolo molongelemonga kepe, yu nunga gena molopa kendemande-kongonomo sendepa kondombamonga kepe, ‘nuni Onesimasi yu konopu mondoni mele olandopamo, nane yu konopu mondolio mele maniandopa.’ konopu lekero.
PHM 1:17 Akumunga, ‘Na nu kinia pea Karasinga kongonomo kopu-sepo selembolo.’ konopu leno liemu na olka kinia “Pea molambili ou.” nilina mele yu ombá kinia “Pea molambili ou.” nieni.
PHM 1:18 Yuni nu-kinia ungu se sepa kinjerimu liemu, molo yunga pundu se nu-kinia gilierimu liemu akuma Onesimasindu “Pundu tou.” naa ningu, siye kolani. Aku punduma pali nane tombo kene nanga imbi tondani.
PHM 1:19 Na Pollo, nanu aku punduma tombomonga nanga kimuni nanga imbimu i pepána tokoro. Aku-sipa na-kolo nu na-kinia pundu se gilimú, ‘aku pundumu naa nindu liemu nu we pilku moleno.’ konopu lekero. Nu na kinia pundu gilimú akumu, nane nu lipu tapondorundumunga nu konde molko kondoko mindi puni ungumu nu kinia pelemo kanumu.
PHM 1:20 Ano, ‘Ye-Awilimunga kongono se sendambo.’ ningu na liku tapondoko ungu peanga se sani. Olto Karasinga yetolo molembolomonga nuni na konopu peanga pepili ungu se sani.
PHM 1:21 Na paa mimi sipu pilkiru: ‘Nane “Sei.” nikiru ungumu nu paa pilku liku sení.’ konopu lepole i pepámo nu topo sikiru. ‘Nane nu “⸤Onesimasi kinia⸥ sani.” nimbu mawa sekero akumu nuni paa olandopa yu liku tapondoko sení.’ konopu lekero.
PHM 1:22 Na ungu se pea mawa sekerola: Na pilkirumu, ‘Onone Pulu Yemo kinia mawa selemele mele yuni pilipale ‘Na ono molemelena wambo.’ nimbá.’ konopu lekero. Akumunga ‘na nunga ulkana ombo pembo kene suluminia se seko wamoko taltondani.’ ⸤nimbu mawa sekero⸥.
PHM 1:23 Epaparas, yu Karasi Yesusinga kongono senderimumunga yu ka siringi, kiniá olto pea ka-ulkana kopu sepo pelembolomo, yuni “Nu manda molenoye?” nimba, nimba mundukumu.
PHM 1:24 Na kinia pea kopu sepo kongono selemolo ye Mako kinia Arisitakas kinia Dimasi kinia LLuku kinia onone “Nu manda molenoye?” nikimilila.
PHM 1:25 Ye-Awili Yesusi Karasini ononga minima we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
HEB 1:1 Paa u Pulu Yemone alieli olio Ipuru yombomanga anda- kolepalimando ‘Nanga unguma piliangi.’ nimba yunga ungumu pilku yando ningu siringi yema yuni ungu-umbu tondorumuma pilkuli olionga anda-kolepalima ningu siringi. ‘Yomboma paa piliangi.’ nimba lipa tapondorumu kinia kanu yemane ulu awisili liku ora siku seko ungu awisili ningu siringi.
HEB 1:2 Aku-sipa na-kolo pe kiniá ‘Yunga Malone olio yunga unguma nimba sindepili.’ nimba Pulu Yemone yu mana maniando lipa mundorumu. Kanu kangomo Pulu Yemone ‘Nanga mélema kamu yu simbú, lipa taltopa molomba.’ nirimu kangomo. Kanu kangomo yu Pulu Yemone u mulu ma mélema “Sambo.” nirimu mélema pali serimu yemola.
HEB 1:3 ⸤Enamo pa selemo mele aku sipa⸥ Malo pa selemo akumuni Pulu Yemonga pa tondolo mundupa selemo pa sélimu olio lipa ora silimú. Pulu Yemo molemo mele Malo aku sipa molemo. Malonga ungu tondolomone mélema pali manda molemele. Yuni ‘olionga ulu-pulu-kirima omba mania pupili, olio yombo kalaro naa mololima molangi.’ nimba kongono sepa pora sipale ⸤mélema pali nokombando⸥ mulu-koleana Ye Nokoli Kingi Awili Olandopamonga ki-lomekondo pumba molorumu molemo.
HEB 1:4 Aku serimu-na yunga imbi lepa ‘Nanga Malo’ nirimu aku imbimu paa olandopa purumu, mulu-koleana angellomando imbi lepa ‘Pulu Yemonga kongono sendeli yema’ nirimu aku imbimu paa maniandopa, aku sipa mele yu yuyu paa olandopa angelloma maniandopa.
HEB 1:5 Pulu Yemone nimbale: “Nu nanga Malo. Kiniá na nunga Lanie.” nirimu mele angello sendo walte aku sipa nirimuye? ⸤Mólo. Yunga Malondo mindi aku sipa nirimu.⸥ Molo yuni nimbale: “Na yunga Lapa molombo, yu nanga Malo molomba.” nirimu akumu angello sendo nirimuye? ⸤Mólola. Malondo mindi aku sipa nirimu.⸥
HEB 1:6 Yundu ungu se pea nirimula. Yunga kango-komolayemo mana lipa maniando mundupale Pulu Yemone yunga angellomando nimbale: “Kangomo popo toko kape ningu yunga imbi ambolko paka tondaa.” nirimu. Aku unguma pilipuli ‘Malo olandopa angelloma maniandopa.’ nimbu pilielemolo.
HEB 1:7 Angellomando Pulu Yemone nimbale: “Yunga angelloma poporomema mele molko, yunga kongono sendeli yema sepe mele molangi.” nilimú.
HEB 1:8 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone Malondo nimbale: “Pulu Yemo, nu alieli ye nokoli kingimu moleno mele molko mindi puni. Nuni ulu sumbi nilima seko yomboma nokoni.
HEB 1:9 Nuni ulu-pulu sumbi nilima manjiku konopu siku seleno. Ulu-pulu-kirima konopu naa mondoko paa naa seleno, akumunga nunga Pulu Yemone ‘Nu ye nokoli kingimu molko mélema pali nokani.’ nimba, nimba taltopale nunga pulu lemó yombomanga pali namba paa olandopamo nu sirimu. Nu aku sipa sepa kondorumumunga nu kinia nunga pulu lemó yomboma kinia konopu singí.” nirimu.
HEB 1:10 Pulu Yemone ⸤Malondo⸥ ungu se pea nimbale: “Ye-Awilimu, u-pulu-pulu nuni mamo seko, nunga kimuni nunu mulumu seko wamorunu.
HEB 1:11 Aku méletolo pora nimbá, aku-na-kolo nu alieli molko mindi pulinu. Mulu-maminiama pingi pumba sungu nimba kiri lemó mele mulu matolo aku sembá.
HEB 1:12 Yombomane wale-pakoli suluma toko eltongendo kimbulimili mele nuni mulu matolo aku siku kimboni; mulu-maminia se lupa panjingindu topele tolemele mele nuni aku siku aku méletolo topele toni. Aku-sipa na-kolo nu nunu aku siku topele naa toko, moleno mele alieli molko, anda naa leko, alieli molko mindi puni.” nirimu.
HEB 1:13 Pulu Yemone u walte nimbale: “‘Nunga opa-touma nuni nokani.’ nimbu pe ono topo mania mundundumbu kene iseli-u nu ⸤na kinia pea kopu sepo ye nokolitolo molopo mélema nokambili⸥ nanga ki-lomekondo ongo molani.” nirimu aku ungumu angellomando nirimuye?
HEB 1:14 ⸤Aku ungumu angellomando naa nirimu liemu⸥ angelloma nameleye? Angelloma mini mele molko Pulu Yemonga kongono sendeli yema molemele. Kanu angello yema Pulu Yemone yombo lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulu-pulumu lingí yomboma ‘Liku tapondoko nokangi paa.’ nimba lipa mundulimú yema molemele.
HEB 2:1 ⸤Manda, Malo sika angellomanga olandopa molemo⸥ akumunga, ⸤Pulu Yemone olio-kinia ungu peangama sembá mele Yesusini nimba sirimu⸥ sika u pilierimuluma siye kolopo naa pilipuli kamu mundupu kelemolo kene aku ungumu konopu kimbu sipu ambolopo molamili.
HEB 2:2 ⸤Pulu Yemone u olionga anda-kolepalima-kinia ungu nimba panjipa mi lierimu ungumuni ono nokorumu kinia⸥ Pulu Yemone olionga anda-kolepalima ⸤ungu-mane ‘Mosisini sipili.’ nimba⸥ ‘angellomane ⸤Mosisi ningu siee.’ nirimu kinia⸥ yunga ungu-mane niringi aku ungu-manema tondolo pumba perimu. Kanu ungu-manema naa pilku pulua toringi yomboma seko kinjeringimunga méle kalolima liltingi. Kiniá Pulu Yemone olio lipa tapondopa, ‘Mindili nolemolá ulkana wendo ongo na-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú ulu akumu paa olandopamo. Pe angellomane u ningu siringi unguma pulua toringi kinia mindili noringi liemu Pulu Yemone olio kiniá lipa tapondombando tapondolemo ulu Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yuni yuyu u kumbi lepa nimba sirimu aku ulu paa olandopamo mundupu keliemulu liemu pe olio ulu-pulu-kiri selemolomanga nambi sepo kowa pumbu mindili naa nomoloye? ⸤Kiniá Pulu Yemone olio-kinia ungu konde se nimba panjipa mi lierimumu pelemo walemanga⸥ Pulu Yemone olio lipa tapondoli kongonomo paa olandopa akumunga olio manda kowa paa naa pumulú. Pulu Yemone olio lipa tapondomba mele ungu akumu u kumbi lepa Ye-Awili ⸤Yesusi⸥ yuni yuyu nimba sirimu kinia pe aku ungu nirimumu pilieringi yemane yando oliondo ninguli: “I ungumu paa sika.” niringi.
HEB 2:4 Aku siku ningu molangi Pulu Yemone kepe ‘ ‘Malonga ungumu paa sika.’ ningu kuru mondangi.’ nimba kanu yema lipa tapondopa tondoloma sirimu kinia onone lipa ora sirimu ulu-tondoloma seringi. Pulu Yemone Mini Kake Sélimunga tondolomo lipa yuyu konopumuni pilipale kongono molo ungu lupa lupama senge tondoloma ungu ningu siringi yomboma moke sepa sirimu. ⸤Pe kanu ungu kondemo ‘Paa piliangi.’ nimba Pulu Yemone yuyu kanu ungu kondemo lipa tapondorumu liemu kanu ungumu pilku likuli munduku kelenge yomboma “Mindili nangi.” naa nimbáye?⸥
HEB 2:5 Ma konde se wendo ombámondo nikimulu aku mamo Pulu Yemone ‘nokangi.’ nirimu akumu angellomando naa nirimu.
HEB 2:6 Aku mólo. Pulu Yemonga bokuna ⸤yombomane ma pe wendo ombámo nokongema⸥ ungu se nimba sipa nimbale: “⸤Pulu Yemo,⸥ nuni olio yomboma nambolka mélema konopu lekole olio kanoko imbi silinuye? Mana-yombomane melemele yomboma nambi semu-na nuni kondo kolko nokolenoye?
HEB 2:7 ⸤Nuni yombomando ninindu:⸥ “‘Yomboma angellomanga laye-kolo maniandopa molangi.’ nimbú.” nirinu. ⸤Pe⸥ nuni ononga imbima ambolko paka tondoko, nambama siku,
HEB 2:8 ‘onone mélema pali nokangi.’ nirinu.” nimba molemo. Pulu Yemone ‘Mana-yombomane mélema pali nokangi.’ nirimu bokuna molemo liemu Pulu Yemone méle serimumanga seluri kepe ‘Onone naa nokangi.’ nirimu mélse paa naa lemó. Aku-sipa na-kolo ⸤‘yombomane mélema pali nokonge’ nilimú nimba molemo mele kiniá aku sipu nimbu naa kanolemolo.⸥ Kiniá ‘yombomane mélemanga mare naa nokolemele.’ nimbu kanolemolo.
HEB 2:9 ‘Aku sika na-kolo kiniá ⸤mana-ye selu sika⸥ yunga imbi kinia nambatolo mélemanga pali paa olandopa molkomo.’ nimbu kanolemolo. Akumu Yesusi. U Pulu Yemone olio we kondo kolopa ‘yu yomboma lipa tapondopa ononga pali kolali sepa mindili nomba kolondopili.’ nimba ‘yu angellomanga mania mele molopili.’ nirimu. Yu mindili nomba kolorumumunga Pulu Yemone yu mélemanga pali namba olandopa sipa yunga imbi ambolopa paka tondorumu nimbu kanolemolo.
HEB 2:10 Akumunga ungu se pea niembo: Pulu Yemone mélema pali serimu, yu mélemanga pali Pulu Yemo. Yuni yuyu pilipale mélema serimu, akuma kiniá nokolemo akumunga yuni yombo awisili nimba taltopa ‘Nanga bolangoma molko, na kinia pea kopu sepo molamili.’ nirimu kinia ono lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondorumu yemo ‘mindili nopili.’ nirimu akumu papu nirimu. Yu mindili norumumunga yu ye paa peanga sumbi nílimu molopa ono lipa tapondopa mulu-koleana pungí aulkamo lipa ora simbando memba pulimú.
HEB 2:11 ⸤Yuni Pulu Yemonga bolango awisili manda mulu-koleana memba pulimúmunga pulumu i-sipa:⸥ Yu kinia ono kinia yombo talape selumu. Ye sene yomboma lipa tapondopa ‘Pulu Yemone kanopa ‘yunga yombo kake selima’ nimba kanopili.’ nilimú yemo kinia kanu yemone yomboma lipa tapondolemo-na ono Pulu Yemone kanopa ‘nanga yombo kake selima’ nimba kanolemo yomboma kinia olionga Lapa selumu. Akumunga yuni onondo “Ango” nimbando pipili naa kololemo.
HEB 2:12 Akumunga u ungu se nimbale: “⸤Pulu Yemo,⸥ nu moleno mele nanga genupilindu nimbu simbú. Ono-kinia pea nu popo tomolondo maku topo molomolo kinia ono pilku molangi konane nimbu nu kape nimbú.” nirimu.
HEB 2:13 Akumunga kelepa walte yuni ungu se nimbale: “⸤Nanga genupilimane selemele mele⸥ nane ⸤aku sipu⸥ Pulu Yemone “Na nokombo.” nirimu mele ‘Sika sembá.’ nimbu pilipu taka lepo molombo.” nirimula. Akumunga ungu se pea nimbale: “Pulu Yemone na bolango sirimuma kinia pea molemolo.” nirimula.
HEB 2:14 Bolangomando ⸤‘Nanga genupilima’⸥ nirimu akumu mana-yombomando nirimu, akumunga, Yesusi yu ‘ono-mele molambo.’ nimba mana-ye au lepa molorumu. ‘Ononga nimbu kolondopole kololi ulu-pulumu nokolemo yemo topo mania mundambo.’ nimba aku sipa mana-ye au lepale kolorumu. Kololi ulu-pulumu nokolemo ye akumu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo.
HEB 2:15 ‘Kolongendo alieli konopu kimbu siku pipili kolko mindi molemele yomboma aku siku molemele aulkana wendo liembo.’ nimba Yesusi kolorumu. ⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ ‘Ono pipili kolangi.’ nilimú akumu ka-ulkana mele panjilimú.
HEB 2:16 ‘Yesusini aku sipa serimu akumu angelloma lipa tapondombando paa naa serimu.’ nimbu kanolemolo; ‘Eporayamone kalopa liltimu yomboma lipa tapondombando paa sika serimu.’ nimbu kanolemolo.
HEB 2:17 Akumunga, yunga genupilima mana molemele mele yu aku sipa mana molopa ono umbuna selemo molo mindili nolemele aku sipa uluma pali yu-kinia selu-sipa wendo naa olkanje manda mólo. Yu yombomanga kondo kolopa Pulu Yemo popo tondoli ye-awili olandopamo molopa Pulu Yemonga kumbikerena aku kongonomo tondolo mundupa ambolopa molomba aulka se lupa naa perimu. Yu Pulu Yemone ‘yombomanga ulu-pulu- kirima omba mania pupili.’ nimbá, yu-kinia konopu seluna pupili molonge kongonomo sembando aku sipa mana-ye se mindi omba molorumumunga kiniá aku kongonomo manda sepa molemo. Wenje manda naa sepa molka.
HEB 2:18 Yu-kinia kondi topa manda lieli ulu awisili wendo omba, mindili norumu akumunga, yomboma-kinia kondi topa manda lieli uluma wendo olemo kinia yuni manda ono lipa tapondolemo.
HEB 3:1 Ango-keme, na kinia pea Karasinga yombo molemelema, mulu-koleana molemo Pulu Yemone ono kepe nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi.’ nilimú yomboma, aku nikiru ungumu ungu-sikamo kene Yesusi molemo mele paa konopu kimbu siku molangi. Yu Pulu Yemone “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, akumu Pulu Yemo Popo Tondoli Ye Awili Olandopamola, aku yemo ‘Sika’ nimbu yu molemo mele yomboma semane topo silimulu akumu mimi siku piliangi.
HEB 3:2 U Mosisini Pulu Yemonga yomboma nokopale Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele pilipa sumbi sipa sepa ungu se siye naa kolorumu aku sipala Pulu Yemone Yesusi nimba taltopa kongono sipa “Sei.” nirimu mele pilipa lipa sengena panjipa serimu. ⸤Pulu Yemonga yomboma yunga ulkamo mele.⸥
HEB 3:3 Ye sene ulka takolemo aku ⸤ulka pulu⸥ yemo yunga imbi olandopa molemo, yu paa kape nilimili, ulkamo yunga imbi olandopa naa molemo, aku sipa mele i ye Yesusi ⸤Pulu Yemo kinia pea ulkamo takoringilimunga⸥ yunga imbimu ‘Paa ola molopili.’ ningu yu olandopa kape ningu, ye nokoli Mosisi ⸤ulkamonga ponga molo simu mele gilierimumunga⸥ yu mania mele kape níngi liemu papu.
HEB 3:4 Ulka se we wendo naa omba gilimú. Yombo sene ulka se takolemo kinia gilimú. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone mélema pali ‘giliepili’ nirimu-na gilimú.
HEB 3:5 ⸤Yesusi kinia Mosisi kinia lupa lupatolo mele⸥ ungu se pea ⸤i-sipala:⸥ Mosisi yu Pulu Yemonga kongono sendeli yemo molopa Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele paa pilipa lipa Pulu Yemo yunga ulkana kongono sembando siye naa kolopa kongono sepa mindi molorumu. Yunga kongono serimu i-sipa: Pulu Yemone pe nimba simba mele Mosisini u nimba sirimu.
HEB 3:6 ⸤Mosisi ulkana kongono kendemande sendeli yemo molorumu⸥- na-kolo Pulu Yemone pe lipa mundorumu ye nokoli Karasimu yu Pulu Yemonga Malo molopa yomboma Pulu Yemonga ulkamo moloringima yuni nokopa Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele paa pilipa lipa kongono sembando siye naa kolopa kongono sepa mindi molorumu. ‘Yesusini olio lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondorumulu mele mundupu naa kelepo, konopu tondolo pupili ‘Sika aku sembá.’ nimbu kuru mondopo pipili naa kolopo konopu sipu nokopo molomulu liemu olio yunga ulkamo molemolo. ⸤Olio kepe Pulu Yemonga yomboma molemolo.⸥
HEB 3:7 Pe kiniá ⸤olio Pulu Yemonga yomboma molemolo⸥monga Mini Kake Sélimuni nilimú mele piliamili. Yuni nimbale: “Pulu Yemone kiniá nikimu ungumu kiniá piliengi liemu
HEB 3:8 u ononga anda-kolepalimane kolea ku lielina ‘Pulu Yemone mumindili kolombanje?’ ningu kála seko ungu nirinduma ‘Paa naa pilimulú.’ ningu mokoli seringi mele naa sayo. Akuna kalia-ingi paono talo omba pupili ono kanoko molangi nane ⸤‘Ono lipu tapondambo’ nimbu⸥ ulu-tondolo mare serindu-na-kolo kanokole ‘Pulu Yemone olio unguri naa sembanje, kanopo kanamili.’ ningu nanga ungumu naa pilku mokoli seko, ‘na ono nokambo.’ naa niringi.
HEB 3:10 Akumunga, nane kanu yomboma-kinia paa mumindili kolopo nimbuli: “I yomboma nane ungu niliuma naa pilku mokoli seko ononga aulka nimbu taltorunduna naa pungu munduku kelielemele.” nirindu.
HEB 3:11 Ono-kinia mumindili kolopole mi lepo nimbuli: ‘Nane ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirindu ulu-pulumu ono paa naa lingí.’ nirindu.” nirimu.
HEB 3:12 Nanga ango-keme, ono yombo molemelemanga sene ⸤u olionga anda-kolepalimane aku seringi mele⸥ sembá kene kanoko kondoko molaa. Ononga yombo sene ‘Ulu-pulu-kirima sambo.’ nimba konopu kimbu sipa yu ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba⸥ kuru mondolemo mele mundupa kelepale yomboma tondolo mundupa nokolemo tondolomo pelemo Pulu Yemo bulu simba kene kanoko kondoko molaa.
HEB 3:13 Aku naa sekole ⸤i-siku sangi:⸥ ‘Ulu-pulu-kirimane olio kondi topa ‘Seko kinjangi.’ nimbá kene’ ningu ‘yomboma anju yando konopuma tondolo pupili.’ ningu liku tapondangi. Pulu Yemone “Kiniá” nirimu inia olakondo tondu akumu olione alieli “Kiniá unguma manda semolo. Kiniá manda kuru mondomolo.” nilimulu aku walemanga aku sipu nimbu pilipu anju yando yomboma ungu peangama nimbu siemili. ⸤Opali talu nambolka uluri wendo ombánje kene kiniá mindi aku samili.⸥
HEB 3:14 ⸤Aku nikirumunga pulumu⸥ i-sipa: Olio ‘Pulu Yemone sika lipa tapondomba.’ nimbu kuru mondorumulu mele aku sipu kamu paa tondolo mundupu kuru mondopo ambolopole kolomulu liemu Pulu Yemone mélema Karasi simba kinia Karasini ‘Yunga yomboma simbú.’ nimba panjerimu mélema olio moke sepa simbala akumunga ‘aku siku sangi.’ nikiru.
HEB 3:15 Aku mele inia olakondo tondu mele ⸤paa konopu kimbu siku molangi.⸥ Akumu i-sipa: “Pulu Yemone kiniá nikimu ungumu kiniá piliengi liemu u ononga anda-kolepalimane kara pungu ungu nirinduma ‘Paa naa pilimulú.’ ningu mokoli seringi mele naa saa.” nirimu kanumu.
HEB 3:16 Namelene u Pulu Yemone ungu nirimuma pilkuli ‘Naa pilimulú.’ ningu kála seringiye? Akumu Mosisini kolea Isipi mundupa kelepa memba ultu purumu aku yombomane aku siku naa seringiye?
HEB 3:17 Kalia-ingi paono talo omba pupili Pulu Yemone namele-kinia mumindili kolopa molorumuye? Ulu-pulu-kiri sekole kolea ku lielina koloringi ónoma akuna liepili siye koloringi yomboma-kinia ⸤ulu-pulu-kiri seringimunga⸥ mumindili kolorumu kanumu.
HEB 3:18 “Na Pulu Yemone ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirindu ulu-pulumu ono paa naa lingí.’ nirindu.” nirimu akumu namelendo nirimuye? Akumu yunga ungu ‘naa pilimulú.’ ningu mokoli seringi yombomando naa nirimuye?
HEB 3:19 Akumu pilipuli ‘Pulu Yemonga ungumu ‘ ‘Sika nikimu.’ nimbu kuru naa mondomolo.’ ningu moloringimunga Pulu Yemone “Konopu taka lepa pepili molangi.” nilka koleana u akuna pungí aulka se paa naa lierimu.’ nimbu pilielemolo kanumu.
HEB 4:1 Akumunga, Pulu Yemone ⸤olionga anda-kolepalimando ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nimbú koleana membo pambo.’ u nimba panjerimu ungumu,⸥ kiniá kepe we pelemo kene yuni ononga yombo se apurupa kanopale “‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirindu ulu-pulumu naa lipili.” nimbá kene pipili kolko molangi.
HEB 4:2 Nambi semu-na ⸤aku nimbu pipili kolamiliye?⸥ U olionga anda-kolepali ⸤Mosisini kolea Isipi mundupa kelepa memba ultu purumu⸥ kanu yomboma semane peangamo pilieringi, kiniá olio semane peangamo pilielemolola. Aku-sipa na-kolo kanu anda-kolepalima aku ungumu pilkuli ‘Pulu Yemone sika nikimu.’ ningu kuru naa mondoringimunga ungu pilieringimuni ono lipa naa tapondorumu, akumunga, ⸤‘Kiniá olio-kinia ulu aku sipa wendo ombá.’⸥ ningu pipili kolko molangi.
HEB 4:3 Olio Pulu Yemonga ‘Sembó’ nilimú mele ‘Sika sembá.’ nimbu kuru mondorumulu yomboma ⸤mindi⸥ kiniá sika Pulu Yemone ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nimbú.’ nirimu ulu-pulumu manda limulú. U Pulu Yemone nirimu mele aku sipa pelemóla. U yuni nimbale: “Ono-kinia mumindili kolopole mi lepo nimbuli: Nane ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirindu ulu-pulumu ono paa naa lingí.” nirimu. I ulumu u Mosisi naa molopili we perimu. U Pulu Yemone mulu ma mélema serimu aku kongonomo sepa pora sirimu kinia aku koro mololi ulu-pulumu perimu.
HEB 4:4 Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo mele pilipale ⸤‘Konopu taka lepa pepili mololi ulu-pulumu Mosisi naa molopili u perimu.’ nimbu pilielemolo.⸥ Bokuna molemo ungu akumuni wale yopoko-pakara sipamondo nimbale: ‘Wale se-pakara talo-pakara Pulu Yemone kongonoma sepa pora sipale wale yopoko-pakara sipamonga mulu pilipa koro molorumu.’ nimba molemo.
HEB 4:5 ⸤Koro molorumumunga⸥ ungu se pea nirimu akumu inia olakondo molemóla. Akumu i-sipa: “Nane ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirindu ulu-pulumu ono paa naa lingí.” nimba molemo.
HEB 4:6 Aku ungumuni olio lipa ora silimú mele i-sipa: Pulu Yemonga konopu taka lepa pepili mololi ulu-pulu u perimu akumu kiniá we pelemo akumunga kiniá yombo mare aku konopu taka lepa pepili molonge ulu-pulumu limili. Sika Mosisini memba purumu anda-kolepalima semane peangamo pilkuli kara pungu ungumu naa pilku likuli koro naa moloringi⸤-na-kolo kiniá yombo mare manda konopu taka lepa pepili molemele⸥.
HEB 4:7 U ono konopu taka lepa pepili koro naa moloringimunga kalia-ingi awisili omba pupili pe walte Pulu Yemone kelepa ⸤ye nokoli kingi⸥ Depitinga kerena kelepa “Kiniá” nirimu. Depitini u nirimu nindu kanumu i-sipa: “Pulu Yemone kiniá nikimu ungumu kiniá piliengi liemu kara pungu ‘Paa naa pilimulú.’ naa niengi.” nirimu kanumu. “Kiniá.” nirimu akumunga pulumu i-sipa: Pulu Yemone kelepa wale se nimba taltopale ‘I walemo konopu taka lepa pepili molonge walemo.’ nimba nirimu.
HEB 4:8 ⸤Mosisi kolorumu kinia⸥ Josua yu ⸤kolali sepa olionga anda- kolepalima nokorumu yemo⸥ yuni koro molonge ulu-pulumu ono sirimu kinia Pulu Yemone u onondo “‘Koro molangi.’ nimbú.” nimba panjerimu mele kamu pora nilkanje Pulu Yemone pe kelepa ⸤‘Koro molangi.’ nimbá⸥ wale sendo naa nilka.
HEB 4:9 Akumunga, Pulu Yemone yunga yombomando ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nilimú ulu-pulumu kiniá kepe we pelemo. Aku koro mololi ulu-pulumu Pulu Yemone mulu matolo kinia mélema sepa pora sipale wale yopoko- pakara sipamonga Sambate walena mulu pilipa koro molorumu aku sipa mele pelemo.
HEB 4:10 ⸤Aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nilimú ulu-pulumu limili yomboma Pulu Yemone yuyu kongonoma sepa pora sipale kamu koro molorumu mele aku siku ono yu-mele-mele Pulu Yemone “Saa.” nilimú kongonomo seko pora sikuli walemanga pali konopu taka lepa pepili molemele.
HEB 4:11 Akumunga, Pulu Yemone ‘ ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nimbú.’ nimba panjerimu ulu-pulumu ‘Lipuli konopu taka lepa pepili molamili.’ ninguli konopu taka lepa pepili molonge uluma mindi tondolo munduku seko siye naa kolayo. U anda-kolepalima ungu naa pilku kála sekole ‘Konopu taka lepa pepili molangi.’ nirimu mele koro naa moloringi mele olio aku sipu olionga anda-kolepalimane seringi mele naa samili. U aku sekole molko kinjeringi mele kiniá olio Karasinga yombomanga yombo se aku sipa sepale molopa kinjimba kinia manda naa sembá.
HEB 4:12 ⸤Nirimu mele sika aku sipa wendo orumu pilipuli⸥ ‘Pulu Yemone nirimu ungumu we naa molemo. Yunga ungumu konde molopa unguma sepa enge nilimú.’ nimbu pilielemolo. Kanu ungumu nee paa molemo, opa seli lu-pulta ekendo ekendo nee molemo akumu maniandopa, yu paa olandopa. Opa seli lu-pultamone belemo kinia kikimimu kinia sumbi sipa topa suru tolemo mele Pulu Yemonga ungumuni aku sipa minimu kinia konopumu kinia topa suru tolemo, akumunga olio konopu kimbu silimulu mele kinia, konopumuni pilipu ‘Semolo.’ konopu lemolo mele kinia, pali pilipa apurulimú.
HEB 4:13 Pulu Yemone méle serimumanga pali se ‘Pulu Yemone naa kanopili.’ ningu manda lopi naa senge. Yombo se mulu-maminiama naa panjipa we-we gilimú mele yunga kangina mélema mona gilimú manda sumbi sipu kanolemolo mele aku sipa mélema pali Pulu Yemonga kumbikerena mona lemó, aku Pulu Yemone olio ulu selemoloma pali pilipa apurumba.
HEB 4:14 Manda, ⸤u ungu se nindu akumu kiniá kamu niembo:⸥ Olionga mulu-koleana Pulu Yemo molemona purumu Pulu Yemo popo tondoli ye awili paa olandopa akumu ⸤olio u lipa tapondorumu ye⸥ Yesusi, Pulu Yemonga Malo. Kiniá ‘Yuni lipa tapondorumu, tapondolemo mele aku sipa sika sembala.’ nimbu kuru mondopole nimbu para silimulu mele siye naa kolopo aku sipu ingi sipu ambolopo molamili.
HEB 4:15 ⸤Kurumanga nokoli Setenene⸥ olio kondi tolemo kinia ‘Mólo!’ nimbu ulu- pulu-kirima topo mania mundumulúndu tondolo naa pupili molemolo kinia olionga popo tondoli ye awili olandopamone kanopa naa kondo kololemoye? Yu kanopa kondo kololemo. ⸤Setenene⸥ olio ulu lupa lupama pali kondi tolemo mele u aku sipa olionga popo tondoli ye awili olandopa Yesusi kondi torumu, aku-na-kolo kondi torumu kinia naa pilipa lipa ulu- pulu-kirimanga se naa serimu.
HEB 4:16 Akumunga, ⸤Setenene olio kondi tolemo mele u Yesusi kepe aku sipa kondi torumu mele pilipuli⸥ olio Pulu Yemo molemona pipili naa kolopo nondopo pumbu yunga kumbikerena yu-kinia ungu niemili. Setenene olio kondi tomba molo umbuna se pemba kinia ‘Pulu Yemo yu we kondo kololi ulu-pulumu pelemo yemo, olio kanopale kondo kolomba yemo, akumunga olio lipa tapondomba.’ nimbu aku sipu pipili naa kolopo yunga kumbikerena sumbi sipu pamili.
HEB 5:1 Walte waltenga ⸤Juda yombomanga ningu⸥ Pulu Yemo popo tondoli yemanga ye se ‘popo tondoli ye awili olandopamo molopili.’ ningu, kanoko ningu taltoko ‘kongono sepili.’ nilimili mele i-sipa: Pulu Yemone mana-yombomanga ye se nimba taltopale ‘yu Pulu Yemonga kumbikerena yunga kongono sendepa mana-yomboma lipa tapondopili.’ nilimú. Popo tondoli ye awili olandopamo yuni yomboma lipa tapondombando yombomane Pulu Yemondo ‘Ange’ ningu silimili méle lupa lupama yuni lipa Pulu Yemo sindipa, ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima mundupa keliepili.’ nimba kongi mélema Pulu Yemo popo topa kalondopa silimú.
HEB 5:2 Kanu popo tondoli ye awili olandopamo yu kepe mana-ye sela; Pulu Yemone “Saa.” nilimú unguma pilipa lipa sembando yu umbuna pelemóla, akumunga, yomboma Pulu Yemonga unguma pilku sundukuli yunga aulkana lo liku molemele yomboma kondo kolopa lipa tapondolemo. ⸤Yu yuyu kepe mana-ye se naa molopa Pulu Yemonga ungumu sembando umbuna naa pelkanje yuni yomboma kondo kolopa lipa tapondomba aulka se naa lelka.⸥
HEB 5:3 ⸤Wale marenga yu yuyu kepe Pulu Yemone yombomando ‘Saa.’ nirimu mele yuni naa selemóla⸥ akumunga yombomane ulu-pulu-kiri seringimanga popo tondopa mélema kalopa Pulu Yemo silimú aku mele ‘yunga ulu-pulu-kirima mundupa keliepili.’ nimba popo topa kalopa silimúla.
HEB 5:4 Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamonga ungu se pelemóla. Ye sene yuyu ‘Nanga imbimu ola molopili, popo tondoli ye awili olandopamo molambo.’ naa nilimú. U-pulu- pulu Pulu Yemone Erono nimba taltorumu mele aku sipa yandopa yandopa kepe nimba taltopa ‘Aku kongonomo sei.’ nilimú yemo mindi aku kongonomo selemo.
HEB 5:5 Aku sipa mele ⸤Pulu Yemone lipa mundorumu⸥ ye nokoli Karasimu yu kepe yuyu ‘Nanga imbi ola molopili kene popo tondoli ye awili olandopamo molambo.’ naa nirimu. Pulu Yemone ‘Yu imbi ola molopili.’ nimba nimbale: “Nu nanga Malo. Kiniá na nunga Lanie.” nirimu. ⸤‘Yu nimba taltopa ‘nanga kongono sendepa mélema nokondopili.’ nikiru mele yomboma piliangi.’ nimbale aku sipa nirimu kanumu.⸥
HEB 5:6 Boku senga Pulu Yemone ungu se pea nimbale: “Mellekisedeke molorumu mele nu nunu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye se alieli molko mindi puni.” nirimu.
HEB 5:7 ⸤Karasinga ungu se pea i-sipa:⸥ Yesusi ya ma-koleana molopale nirimumuni, Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele taka lepa pilipa lipa sepa ‘Yunga imbi mania molopili.’ nirimumunga yu kolomba aulkana manda wendo lindimba ⸤Pulu⸥ Yemo kinia ungu nimba tondolo mundupa mangilipa kola sepa mawa serimu kinia mawa serimu mele Pulu Yemone pilierimu.
HEB 5:8 Sika yu Pulu Yemonga Malo na-kolo yu mindili norumu akumuni yu Pulu Yemone “Sei.” nirimu unguma pilipa lipa sengena panjipa sembá mele pilierimu.
HEB 5:9 Aku sipa serimumunga yu Pulu Yemone “Sei.” nilimú unguma paa pilipa lipa popenge sepa pilipa lipa sepa, kongono simbama paa sepa kondomba yemo molopale, yunga ungumu pilku liku sengena panjiku selemele yomboma lipa tapondopa, ono mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo yemo molemo.
HEB 5:10 ⸤‘Aku sipa sepa molomba yemo molopili kene ‘Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molopili.’ niembo.’⸥ nimba Pulu Yemone yundu ‘Ye Mellekisedeke popo tondoli yemo molorumu mele nu aku siku popo tondoli ye awili olandopamo molani.’ nimba, nimba taltorumu.
HEB 5:11 Yesusi yu Mellekisedeke popo tondoli yemo molorumu mele popo tondoli ye awili olandopamo molemo mele ungu awisili we pelemo nimbúndu nane kepe perekero. I ungumunga ungu-pulumu ⸤paa tondolomo⸥. Nimbu silka-na-kolo ono ungu awisili nimbu siliuma pilingindu kala sekole naa pilielemelemonga i ungu nikirumunga ungu-pulumu ono nimbu simbú mele koropo kelkero.
HEB 5:12 Ono paa koronga-u Karasinga yomboma moloringi, akumunga kiniá ono Pulu Yemonga unguma mane sili yomboma molko yombo mare mane silimolá-na-kolo bolango kokele sukuli sengendo “A B D piliangi.” ningu mane silimili aku mele ono aku siku Pulu Yemonga u-pulu-pulu ungu-pulu u kumbi leko pilielemoláma naa pilielemelemonga yombo sene ‘Ono mane siembo.’ nimbale ⸤Pulu Yemone Karasi mana lipa mundorumu, yu olionga nimba kolali sepa kolondorumu⸥ ungu akuma mindi kelepa manda mane simba kinia pilingínje, ⸤ungu tondoloma manda mane naa simba. Naa pilielemolá⸥. Ono bolango pamema mele ame mindi nolemele, kere-langi tondoloma manda naa nolemele.
HEB 5:13 ⸤Karasinga⸥ yombo ame mindi nolemele akuma bolango pamema mindi molemele. Nambolka unguma selemele kinia Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanopa, nambolka unguma selemele kinia Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima naa molemele.’ nimba kanolemo aku ulumanga puluma mimi siku naa pilielemele akumunga ⸤‘ono bolango pamema mindi molemele.’ nikiru⸥.
HEB 5:14 Aku-sipa na-kolo kere-langi enge nili akuma yombo yumane mindi nolemele. Yombo mare mimi siku kanoko pilkuli ‘I ulu peangama, i ulu kirima.’ ningu apuruku pilku molemelema mindi kere-langi enge nilima manda nolemele.
HEB 6:1 Manda, ⸤Karasi olionga popo tondoli ye awili olandopamone olionga nimba manda sendembamonga⸥ ungu tondolo mare pilielemoloma we pelemo kene kokele Karasinga yomboma molorumulu kinia mane siringi pilierimulu A B D unguma mindi konopu kimbu sipu naa molamili. ‘U ningu siringi A B D unguma mindi kelepo piliamili mane siengi.’ níngi liemu i-siku mele selemele: Ulka takongendo ponga pololemele akumu mindi konopu kimbu siku molko, wale awisili ponga mindi pololemele-na-kolo ulkamo kamu naa takolemele mele ono A B D unguma mindi pilku molko, olandopa ungu tondoloma naa pilku molemele yombomane aku siku selemele. ⸤U kumbi leko ningu siringi ungu kanuma i-sipa mele:⸥ Konopu topele toko ⸤Pulu Yemonga ungumu ‘Sika’ ningu⸥ kuru mondolemele. Konde molko kondoko mindi puli ulu-pulumu naa pepa kololi ulu-pulumu mindi pelemo uluma pali liku bulu silimili unguma. No lingíndu no limilímunga ungu-pulu awisili nilimili. ‘Pulu Yemone sewi anjepili.’ ningu yombomanga pengena molo pendokona ola kini ambolongemonga unguma. ‘Yomboma kolkole lomboroko ola molonge.’ ningu ungu awisili ningu, Pulu Yemone mana-yomboma kote sendepa pilipale yombo mare ‘molko kondoko mindi pangi.’ nimba, yombo mare ‘molko kinjiku mindi pangi.’ nimbámonga ungu-mane silimili unguma. Aku ulumanga unguma mindi ningu pilku naa molangi. Yombo yuma ungu-manema pilielemele mele aku sipu pilipu molamili.
HEB 6:3 Manda, u kumbi leko mane siringi ungu akuma munduku kelko Pulu Yemone oliondo ‘Umbu-konopu peli yombo yuma molko ungu olandopa piliangi.’ nimu liemu aku sipu semolo.
HEB 6:4 ⸤‘Pulu Yemone “Manda.” nimu liemu semolo.’ nikiru⸥ akumunga ⸤pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemone Karasi lipa mundorumu kinia yuni omba senderimumunga pulumu pilku kondoko ‘Sika’ ningu kuru mondoko limili yomboma mulu-koleana méle we silimú mélema liku, yombo-lupama kinia pea Mini Kake Sélimu konopuna liku, Pulu Yemonga ungumu u pilku likuli ‘Aku ungumu paa peanga.’ ningu pilku, Pulu Yemonga tondolomone pe kolea pora nimbá walemonga ulu enge nilima sembá aku tondolomone kiniá ulu-tondoloma selemo uluma kanoko, aku uluma pali sekole kelko konopu topele toko ‘Naa pilimulú.’ ningu Karasi munduku keliengi liemu kelko manda konopu topele toko Karasinga unguma ‘Sika’ ningu kuru mondoko yando onge aulka se paa naa lemó. Yombo sene u “Sika.” nimba kuru mondopale pe kelepa mundupa kelemba aku ulumuni Pulu Yemonga Malo kelepa ‘kolopili.’ nimba unju-perana uku topa panjipa, ‘yombomane ⸤Pulu Yemonga Malo⸥ yu kanoko ungu-taka tondangi.’ nilimú.
HEB 6:7 ⸤Karasi munduku kelkole kelko konopu topele toko Karasinga yomboma kelko manda naa molongemonga ungu-iku se tambo:⸥ Lo tolemo kinia mana no awisili pumba, aku mana kalia selemele yombomane kere-langi manda liku nonge kere-langima omba kondolemo kinia Pulu Yemone aku sipa kanu mamo sepa kondolemomonga aku selemo.
HEB 6:8 Aku-sipa na-kolo ma senga siri-ka kinia era kiri lupa lupa olemo kinia kanu mamo ma kiri, Pulu Yemone ‘Kanu mamo lepa kinjepili.’ nimbá uluma selemo. Pe walte ma akumu sepene nombá.
HEB 6:9 Nanga paa pulu lemó ango-keme, ⸤Karasinga yomboma molkole pe yu munduku kelielemele yombomando⸥ aku sipu niliu-na-kolo ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥ ‘aku siku naa senge’ nimbu pilipu molio. ‘Ono ⸤ma peanga mele molko⸥ Pulu Yemone ono lipa tapondolemomonga ono mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pungí uluma seko molemele.’ nimbu kanolio.
HEB 6:10 Pulu Yemone ononga uluma pilipa sundupa naa apurulimú. Ulu sumbi nilima mindi selemo. Ononga kongono selemelema kinia, ono Pulu Yemo konopu mondongendo yunga yomboma liku tapondolemele mele kiniá kepe alieli selemele uluma kinia, kanopa kiri pilipa mundupa naa kelielemo. ⸤Pilipa mindi molemo.⸥
HEB 6:11 ‘Ono pali aku siku selemele mele tondolo munduku seko molko siye naa kolangi mana molonge walema pora nipili.’ nimbu paa konopu lelio. ‘Pe Pulu Yemone ‘Olio simbú.’ nirimu méle peangama sika limulú.’ ningu kuru mondolemele mele ‘mania naa pupili.’ ningu aku saa.
HEB 6:12 ‘Ono siye naa sepili.’ konopu lepo molio. ‘Yombo Pulu Yemo ‘Sika’ ningu kuru mondoko siye naa kolkole Pulu Yemone ‘yunga bolangoma monge-mélema simbú.’ nirimu mélema sirimu liltingi yomboma mele manda manjiku molangi.’ konopu lepo molio.
HEB 6:13 U Pulu Yemone ⸤olionga anda-kolepa⸥ Eporayamo-kinia ungu se nimba panjipale, ⸤paa olandopa molemo yombo senga imbi lepa⸥ mi lembando Pulu Yemo yu maniandopa yombo se paa olandopa se naa molorumumunga Pulu Yemo yuyu yunga imbi lepa mi lepale
HEB 6:14 nimbale: “Nane paa sika nikiru. Nane nu sewi anjipu, ‘Yombo awisili kalko lieni.’ nimbú.” nirimu.
HEB 6:15 Aku nirimumunga pilipale Eporayamo ⸤Pulu Yemone⸥ yu ‘méle simbú’ nimba panjerimumu ‘Pe sika sepa kondopale simba.’ nimba u siye naa kolopa we nokopa molopale sika liltimu.
HEB 6:16 Yombo sene ‘ ‘Paa sika nikimu.’ ningu piliangi.’ nimba yunga yombo se awili olandopa molemomo imbi lepa “Paa sika nikiru.” nimba mi lemó. ‘Yombomane yunga ungumu toko mania naa mundundangi.’ nimbale aku selemo.
HEB 6:17 Akumunga, aku sipa melela Pulu Yemone ‘ ‘Eporayamo-kinia nimbu panjikiru mele yuni kalopa limba yombomane paa pilku kondangi. Nane “Sembó.” nimbu panjiliu mele konopu topele naa topo paa sika selio.’ ningu kanangi.’ nimba ⸤yunga imbi yuyu lepa⸥ “Paa sika nikiru.” nimba mi lierimu.
HEB 6:18 Pulu Yemo yu ‘konopu topele naa tolemo, ono-kinia “Sembó.” nimbu panjikiru mele pe-pe-kepe ‘Sika sembá.’ ningu konopu kimbu siku molangi.’ nimba aku ulutolo serimu. ⸤Ulu se: Ungumu u nimba panjerimu. Ulu se: Ungumu nimba panjipale pe yunga imbi yuyu lepa ‘Paa sika sembó.’ nimba mi lierimu aku ulutolo serimu kanumu.⸥ Aku ulutolo Pulu Yemo konopu topele manda naa topa, kolo paa manda naa tolemo ulutolo. Akumu pilipuli ‘Pulu Yemone olio ‘simbú.’ nimba panjerimu mélema sika simba.’ nimbu pilipu ‘Umbuna se wendo naa opili, olio nokopili.’ nimbu Pulu Yemo molemona nondopo pulimulu yomboma olionga konopu tondolo pupili siye naa kolopo manda nokopo molomolo.
HEB 6:19 ⸤Aku ungumunga ungu-iku se topo siembo:⸥ ‘Nona andoli sipi se poporomene nona topa memba pumbá.’ ningu senga ka seko koyapo seko panjilimili. Aku sipa olionga minima nona andoli sipi-mele. ‘Pulu Yemone olio-kinia ‘sembó’ nilimú ungumu kolo naa topa sika selemo sembá.’ nimbu kuru mondolemolo ulu akumu minimanga ka mele senga ka selemo. Aku selemomonga yunga ungumu mundupu kelepo anju pumbu molopo naa kinjimulú. Aku kamo Pulu Yemo molemo suluminia paa kake selina, múlu awili sene pipi silimú, akuna sukundu pumba ka selemo.
HEB 6:20 Kanu suluminia paa kake selina ye se olionga nimba lipa tapondombando kumbi lepa sukundu purumu. Pumbale Mellekisedeke molorumu mele yu aku sipa alieli olionga nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo. Akumu Yesusi.
HEB 7:1 ⸤‘Karasi yu Mellekisedeke mele molemo.’ nikiru⸥ kanu ye Mellekisedeke yu kolea-awili Salleme yombomanga ye nokoli kingimu molopale, Pulu Ye Paa Olandopa Koleamanga Pali Nokorumumunga kongono sendembando yombomanga Pulu Yemo popo tondopa molorumula. U Eporayamo kolea senga pumba opa sepa ye nokoli kingi kisenga ami-yema topa mundupale ⸤ononga meringi mélema lipa memba⸥ kelepa ulkando ombá orumu kinia kanu ye Mellekisedeke kanumu yu omba aulkana kanopale ‘Pulu Yemone nu sewi anjepili.’ nirimu.
HEB 7:2 ⸤Yuni aku sipa Pulu Yemo-kinia ungu nimba Eporayamonga mawa senderimu kinia⸥ Eporayamone rureponga talo rureponga talo nimba merimu mélemanga pali selu selu nimba ⸤peangama⸥ wendo lipa Mellekisedeke sirimu. Mellekisedeke yunga imbimunga ungu-pulumu ‘ulu sumbi nilima selemo ye nokoli kingimu’. Yu nokorumu kolea-awili Sallemenga imbimunga ungu-pulumu ‘yomboma-kinia taka leko konopu seluna pupili mololi ulu-pulumu’ akumunga yemonga imbi talo-sipamo ‘Yomboma-Kinia Taka Leko Konopu Seluna Pupili Mololi Ulu-Pulumu Nokolemo Ye Nokoli Kingimu’.
HEB 7:3 Yunga ‘Semanemo bokuna tondorumu yemone yunga anumu lapatolonga imbitolo naa topa, yunga anda-kolepa senga imbimu kepe naa tondorumu. Yu meringi walemo kepe naa tondopa, kolorumu walemo kepe naa tondorumu. Yuni popo tondoli yemo molorumu mele walte mundupa kelierimu ungu se bokuna naa tondorumu naa pilielemolomonga yu Pulu Yemonga Malo alieli konde molopa mindi pulimú mele yu aku sipa mele molorumu.’ nimbu pilielemolo.
HEB 7:4 Mellekisedeke yu imbi paa olandopa molorumu mele piliayo. Olio yombo talape awisilinga pulu-pulu anda-kolepa paa awili Eporayamone opa sepale méle liltimumanga pali rureponga talo rureponga talo nimba mélemanga selu selu nimba wendo lipa yu sirimu.
HEB 7:5 ⸤U ye nokoli awili sene yunga yombomanga méle rureponga talo rureponga talo ningu taltoringimanga selu selu nimba yuni wendo liltimu-na-kolo Isirele yomboma laye-kolte lupa mele seringi.⸥ LLipaini kalopa liltimu ye mare Pulu Yemo popo tondoli yema moloringi, kanu yemanga ungu-mane se pelemo, akumu i-sipa mele: ‘Isirele yombomanga méle rureponga talo rureponga talo ningu taltonge mélemanga selu selu ningu wendo liku LLipai yema siengi.’ nimba pelemo. Mélema siringi yomboma-kinia LLipai yema-kinia genupili, ono pea pali Isirele yomboma Eporayamone kalopa liltimu-na-kolo LLipai yemane genupilinga mélema aku siku mare liltingi.
HEB 7:6 Mellekisedeke yu LLipaini kalopa liltimu ye se mólo, aku-na-kolo ⸤Eporayamone LLipai yomboma u naa kalopa lipili⸥ yunga méle rureponga talo rureponga talo nimba mélemanga pali selu selu nimba wendo lipa Mellekisedeke sirimu liltimu. Pulu Yemone kanu yemo ‘yu-kinia sembó.’ nimba panjerimu yemondo Mellekisedekene ‘Pulu Yemone sewi anjepili.’ nirimula.
HEB 7:7 Olio pilielemolo: ‘Ye sene ‘Pulu Yemone nu sewi anjepili.’ nilimú aku yemo yu ye olandopamo, ye sendo ‘Pulu Yemone nu sewi anjepili.’ nilimú ye akumu maniandopamo.’ nimbu pilielemolo. ⸤Aku liemu Mellekisedeke olandopa, Eporayamo maniandopamo.⸥
HEB 7:8 ⸤Akumunga ungu se pea pelemo mele i-sipa:⸥ LLipai yemane Isirele yombomanga méle rureponga talo rureponga talo ningu taltoringi mélemanga selu selu ningu liltingi yema koloringi, aku-na-kolo Eporayamonga méle rureponga talo rureponga talo nimba merimumanga selu selu nimba liltimu yemo Pulu Yemonga bokuna yu kolorumu ungu se nimba naa molemo, akumu pilielemolola.
HEB 7:9 ⸤Aku ungumunga⸥ olione ungu se pea i-sipu mele manda nilimolá: Eporayamone yunga méle rureponga talo rureponga talo nimba merimu mélemanga selu selu nimba lipa Mellekisedeke sirimu kinia ‘Pe LLipai yemane rureponga talo rureponga talo ningu taltoringi mélemanga selu selu ningu liltingi yema kalopa liltimu anda-kolepa LLipaini u yunga méle rureponga talo rureponga talo nimba taltorumu mélemangala Eporayamone selu selu nimba lipa Mellekisedeke sinderimu.’ aku nilimolá.
HEB 7:10 Sika LLipai u naa meringi-na-kolo LLipai yunga anda- kolepa Eporayamonga olona sukundu molopili Mellekisedekene Eporayamo aulkana kanorumu akumunga ⸤aku sipu nilimolá⸥.
HEB 7:11 ⸤Manda, akumu pilipu pora sipuli kiniá Yesusi Karasi molemo mele kelepo piliamili.⸥ U Mosisini Isirele yombomando Pulu Yemonga ungu-manema simbando ungu-mane se sipa nimbale: “LLipai yombomane Pulu Yemo popo tondoli kongonomo sangi.” nirimu. ‘Aku siku sangi.’ nirimu kinia kanu popo tondoli yemane kongono seringi mele manda serimu liemu “⸤U-pulu-pulu popo tondoli ye awili olandopa⸥ Eronone kalopa liltimu popo tondoli yema mele kiniá aku sipa ye se naa molopili. Mellekisedeke mele ye se kiniá molopili.” nirimu akumu nambi semu-na nirimuye? ⸤Kanu popo tondoli yemane yombomanga ningu senderingimunga yombomane ulu-pulu- kirima konopuna we perimu-kulu Pulu Yemonga kumbikerena manda naa puringimunga Pulu Yemone aku nirimu.⸥
HEB 7:12 Akumunga, Pulu Yemone yu popo tondoli yema topele tombando ungu-manemo kepe topele naa tomu liemu manda naa sembá. ⸤Akumunga, ungu-manemo sika topele torumu.⸥
HEB 7:13 Pulu Yemone ⸤‘popo tondoli ye awili olandopamo kolali sepa molopili.’⸥ nirimu kanu yemo ⸤yu Isirelenga malo LLipaini kalopa liltimu yombo talapemonga sukundu molorumu ye se mólo.⸥ Yu Isirelenga malo sene lupa kalopa liltimu yombo talapemonga sukundu molorumu ye se. Yunga genupili lapali kepe se Pulu Yemo popo toko kongi mélema kaloringi polona pungu kongono naa seringi.
HEB 7:14 Olio pilielemolo, olionga Ye-Awilimu ⸤Isirelenga malo⸥ Judane kalopa liltimu, aku yombomanga ‘se Pulu Yemo popo tondoli ye se molomba.’ nimba Mosisini u naa nirimu kanumu.
HEB 7:15 Kiniá ye konde se popo tondopa molemo paa mona lemo-na kanokomolo akumu ‘Mellekisedeke yu molorumu mele aku sipa yu popo tondoli ye se lupa, popo tondoringi LLipai ye akuma lupa.’ nimbu akumu manda sumbi sipu nimbu kanopole ⸤‘U Pulu Yemo popo toringi aulkamo maniandopa; kiniá olio Pulu Yemo popo tomolo aulka olandopamo wendo okomo.’ nimbu sumbi sipu kanokomolola.⸥
HEB 7:16 Kanu yemo ungu- manemone ‘LLipaini kalopa limba yema popo tondoli yema molangi.’ nirimu akumanga yu popo tondoli ye se naa molorumu, mólo. Aku-sipa na-kolo yu alieli konde molopa mindi pumbámonga tondolomo perimumunga yu popo tondoli ye se molorumu, yu toko mania mundungí aulka se mólo.
HEB 7:17 Pulu Yemone yundu u ungu se nirimu. Yuni nimbale: “Mellekisedeke molorumu mele nu nunu aku siku Pulu Yemo popo tondoli ye se alieli molko mindi puni.” nirimu.
HEB 7:18 ⸤Aku ungumuni olio i-sipa mele lipa ora silimú: ‘LLipai yemane ‘yombomanga’ ningu Pulu Yemo popo tondoko molangi.’ nirimu.⸥ Ungu-mane umu pange sepa olio lipa tapondomba enge se naa perimu-na Pulu Yemone ‘kanu ungu-manemo kamu mania pupili.’ nirimu, akumu lipa ora silimú.
HEB 7:19 ⸤Mosisini⸥ ungu-mane sirimumane Pulu Yemone yomboma kanopa ‘ulu-pulu-kirima konopuna naa peli yomboma’ nimba kanomba aulka se naa lierimu kanumu. Akumunga, ⸤kanu popo tondoli yemanga ungu-manemo topele topale⸥ Pulu Yemone aulka konde peanga se lupa akiserimu, akumu olandopa, u ungu-manemo maniandopa, aku aulka kondemonga pumbuli olio Pulu Yemo molemona nondopo manda pulimulu.
HEB 7:20 Akumunga ungu se pea i-sipa: ⸤Pulu Yemone ‘Yesusi kanu aulka kondemonga popo tondoli yemo molopili.’ nirimu⸥ akumu kepe we naa nirimu. Yu ‘aku popo tondoli yemo molopili.’ nimba “Paa sika nikiru.” nimba, nimba panjipa mi lierimu. U popo tondoli ye moloringima ‘aku siku seko molangi.’ nimba Pulu Yemone mi naa lierimu,
HEB 7:21 aku-na-kolo ‘Yesusi Pulu Yemo popo tondoli ye se molopili.’ nimba Pulu Yemone ⸤“Paa sika nikiru.” nimba⸥ mi lierimu. Yuni yundu nimba panjipale “Ye-Awilimuni yunga imbi yuyu lepa “Paa sika nikiru.” nimba mi lepale “Nu popo tondoli ye se moleno mele alieli aku siku molko mindi puni.” nimba panjipa mi lierimu. Yu pe konopu topele topa ungu se lupa paa naa nimbá.” nirimu.
HEB 7:22 Pulu Yemone Yesusi nimba taltopa yu-kinia aku sipa nimba panjipale ‘Paa sika nikiru.’ nimba mi lierimumunga Yesusi olionga popo tondoli yemone olionga nimba lipa tapondolemomonga Pulu Yemone olio-kinia nimba panjerimu ungu kondemo olandopa, ⸤u Isirele yomboma-kinia nimba panjerimu ungumu maniandopa⸥.
HEB 7:23 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa:⸥ U popo tondoringi yema alieli konde molko mindi naa pungu, alieli kolkole kelko mare kolali seko moloringi akumunga ono awisili moloringi,
HEB 7:24 aku-na-kolo Yesusi alieli konde molopa mindi pulimú-na yu kamu-alieli popo tondoli yemo molemo mele molomba. Yu olionga popo tondoli yemo molemo mele yombo sene ‘Naa sepili. Mania pupili.’ nimbá aulka se mólo. Akumunga alieli popo tondoli kongonomo mundupa naa kelepa, sepa mindi pumbá, ⸤ye sene yu manda topele naa tomba⸥.
HEB 7:25 Akumunga alieli konde molopa mindi pumbale ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopili.’ nimba alieli mawa sepa molemomonga yombo marene ninguli ‘Yesusini sika nanga nimba senderimu.’ ningu kuru mondoko yunga imbi mangilkuli Pulu Yemo molemona nondoko pulimili yombo akuma yuni ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo Pulu Yemo-kinia molko kondonge aulkana pangi.’ nimba alieli aku sipa manda lipa tapondolemo.
HEB 7:26 Popo tondoli ye awili olandopa aku sili sene olionga nimba sendelemo mele papu sendepa molemo. Yu Pulu Yemone kanopa ‘ye paa kake seli’ nimba pilielemo yemo molopa, ulu se sepa naa kinjipa, ulu-kiri se waltikele kepe ‘Sambo.’ konopu naa lepa, yombomane ulu-pulu-kiri seringi kinia ‘Na-kinia pea samili.’ nimba naa serimu, akumunga Pulu Yemo yuyu mulu- koleana paa olandopa molemona ‘molopili.’ nimba mondorumu.
HEB 7:27 U popo tondoringi ye awili olandopamane seringi mele selemo aulka se naa lemó. Onone walemanga alieli Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko singíndu u ‘ononga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ ningu mélema popo toko kalko sikuli, pe ‘yombomanga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ ningu mélema popo toko kalondoko siringi, aku-na-kolo Yesusini aku sipa naa selemo. Yu yuyu waltikele mindi Pulu Yemo popo topa yunga kangimu sirimu aku sipa ⸤‘Yombomanga ulu-pulu-kirima kamu mania pupili.’ nimba⸥ waltikele mindi Pulu Yemo popo topa kalondopa sirimu.
HEB 7:28 ⸤Aku nikiru ungumunga ungu se kelepo kamu niembo⸥: Ungu-mane se pelemomo pilku sengena panjiku sengendo ye ningu taltoko ‘popo tondoli ye awili olandopama molangi.’ nilimili ye enge naa pelima, aku-na-kolo Mosisini kanu ungu-mane sirimumu u wendo orumu, Pulu Yemone Malondo “Nu popo tondoli ye awili olandopamo molani.” nimba “Paa sika nikiru.” nimba, nimba panjipa mi lierimu ungu akumu pe wendo orumu. Kanu Malo ulu-pulu-kiri se paa naa sepa Pulu Yemone “Sei.” nirimu unguma paa pali pilipa lipa sumbi sipa serimu ye topele naa topa konopu tondolo pupili konde molopa mindi pumbá yemo molemo.
HEB 8:1 Nane ‘⸤Pulu Yemone nimba taltopa⸥ ‘Olionga popo tondoli yemo molopili.’ nirimu.’ nikiru akumunga ungu-pulumu i-sipa: Ye nindu kanu-sili ye se olionga popo tondoli ye awili olandopamo molemo kanumu ⸤mélema pali nokombando⸥ mulu-koleana Ye Nokoli Kingi Awili Olandopamo kolea nokopa molemo polomonga ki-lomekondo pumba molemo.
HEB 8:2 Akuna molopa yu mulu-koleana gilimú ⸤serele-ulkamonga⸥ suluminia paa kake sélimunga olionga nimba Pulu Yemo popo tondopa molemo. ⸤Yu aku kongonomo sendepa molemo⸥ serele-ulka akumu Pulu Yemo molemo serele-ulka sikamo. Akumu ye sene naa takorumu, Ye-Awilimu yuyu takorumu.
HEB 8:3 ⸤Yu mulu-koleana gilimú serele-ulkamonga suluminia akuna selemomonga pulumu i-sipa:⸥ Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamane ⸤Mosisini sirimu ungu-manemone nirimu mele pilkuli sengendo⸥ Pulu Yemo popo toko we-mélema kinia kongi méle kalolima kinia mengo ongo siringi, akumunga, ye Pulu Yemo popo tondoli ye nokoli awili olandopa ⸤pe orumu ye Yesusi⸥ nikiru akumuni Pulu Yemo popo topa ⸤meme peli⸥ mélse naa silkanje manda naa selka akumunga yuni kepe mélse popo topa sirimula.
HEB 8:4 Aku-na-kolo ma-koleana Pulu Yemo popo tondoli ye ungu-manemone nilimú mele pilkuli Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili yema molemelemonga kanu yemo yu ma-koleana molkanje Pulu Yemo popo tondoli ye se naa molka.
HEB 8:5 Kanu yemane popo tondoli kongono selemele akumu Pulu Yemo molemo mulu-koleana selemo kongonoma none sepa, mulu-koleamonga minimu mele none seko molemele. Akumunga, Pulu Yemo mana molomba serele-ulkamo Mosisini kokele takomba serimu kinia Pulu Yemone yu mane sipa nimbale: “Nane mulú Sainai ola Mosisi nu lipu ora sindu aku sipa mele mélema pali paa sumbi siku manda manjiku sani.” nirimu.
HEB 8:6 ⸤Akumu sika na-kolo⸥ kanu yemanga Pulu Yemo popo tondoli kongonomo paa maniandopa. Pulu Yemone Yesusindu ‘Sei.’ nimba sirimu popo tondoli kongonomo paa peanga olandopa. Yunga kongonomo olandopa selemomonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone olio-kinia ungu konde nimba panjipa mi lierimumu Yesusi awi-suku-singina gilipa ‘Pulu Yemo-kinia olio-kinia konopu seluna pupili molangi.’ nimba lipa tapondolemo yemone ‘kamu wendo opili.’ nimba senderimu, aku ungu kondemo olandopala. Ungu kondemone ‘olio simbú.’ nimba panjilimú aku mélema olandopa, ungu umuni ‘simbú.’ nirimu aku mélema maniandopa, akumunga, ungu kondemo olandopa.
HEB 8:7 Piliame! Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu-umunga tondolomo pelkanje Pulu Yemone kelepa ungu se naa nimba panjilka.
HEB 8:8 ⸤Ungu-umunga tondolomo pelkanje Pulu Yemone yomboma seringi mele kanopa kiri naa pilka.⸥ Aku-na-kolo yombomane seringi mele Pulu Yemone kanopa kiri pilipa nimbale: “Na Ye-Awili ⸤Yawe⸥ne ⸤onondo⸥ nimbuli: “⸤Piliaa!⸥ Nane Isirele yomboma-kinia Juda yomboma-kinia ungu konde se nimbu panjipu mi lembo walemo wendo ombá.
HEB 8:9 I ungu konde nikiru akumu u ononga anda-kolepalima kolea Isipi wendo lipu ultu membo orundu walemonga kanu yomboma-kinia nimbu panjipu mi lierindu mele selu-sipa mólo. Nane ono-kinia ungu nimbu panjipu mi lierindu ungumu naa pilieringimunga nane ‘Ono molko kinjangi.’ nimbu lipu bulu sirindu.
HEB 8:10 Isirelene kalopa liltimu yomboma-kinia kelepo sembó mele pe ungu konde se nimbu panjipu mi lembo, akumu i-sipa: ⸤‘Ono seko molonge kinia nane ono kanopo peanga pilimbu.’ nirindu mele ‘konopumuni pilku kondangi.’ nimbu⸥ nanga ungu-manema ononga konopuna pepili panjindipu, ‘Nanga ungu-manema konopu mondoko ‘Pilipu samili.’ ningu molangi.’ nimbu nane kanu ungu-manema boku mele ononga konopuna imbi tombo. Na mindi ono pilku popo tonge Pulu Yemo molombo, ono nane nokombo yomboma molonge.
HEB 8:11 Aku walema wendo ombá kinia yombo kamako imbi molombama kepe, koropa imbi naa molombama kepe, akumane pali ⸤‘Na Ye-Awilimu.’ ningu⸥ kanoko imbi singímunga yombomane ononga kandi pulu lemó yomboma kepe ulka kere-pongolo penge yomboma kepe ‘Ye-Awilimu molemo mele piliangi.’ naa nimulú. Ono pali na pilku pora singímunga kelko ningu naa singí.
HEB 8:12 Nane ono kondo kolopo onone seko kinjingí uluma mundupu kelendepo ononga ulu-pulu-kirima kelepo paa naa pilimbu.” nimbu na Pulu Ye Awilimuni nikiru.” nirimu.
HEB 8:13 Pulu Yemone pe olio-kinia nimba panjipa mi lierimu ungu akumu “Ungu kondemo” nirimu ungu akumuni u Isirele yomboma-kinia nimba panjipa mi lierimu ungu u akumu yuni ‘Kamu nondopa mania pumbá sekemo.’ nimba nirimu. Pe kiniá olio pilielemolo, méle u se kamu nondopa mania pumbá sekemo mele, akumu sika nondopa kamu pora nimbá.
HEB 9:1 ⸤‘Karasinga kongonomo kinia ungu kondemo kinia olandopa, popo tondoli ye umanga kongonomo kinia ungu umu kinia maniandopa.’ nindu kanumunga kiniá ungu mare pea niembo.⸥ U ⸤Pulu Yemone Isirele yomboma kinia⸥ nimba panjipa mi lierimu ungumuni Pulu Yemo popo toko kape ningí mele nirimu ungu-manema perimu, kanu ungu umunga Pulu Yemo popo toringi ulka se mana gilierimula.
HEB 9:2 Aku ulkamo serele-ulka se takoringi, akuna sukundu suluminia talo lierimu. Takokole, yunga suluminia kiyakondo lierimuna sepe-llame yopoko-pakara norumu mélemo kinia pellawa kaloli ‘Pulu Yemonga’ ningu taltoringi polomo kinia taltoringi, aku suluminiamo imbi leko ‘Suluminia Kake Sélimu’ niringi.
HEB 9:3 Anjukundu múlu awili sulu sene pipi sirimu akuna anjukundu Suluminia Paa Kake Sélimu lierimu.
HEB 9:4 Pulu Yemo popo tongendo méle muna tolima kaloringi polo kou-gollo kandoringimu kinia okolo kou-gollo kandoringimu kinia aku méletolo aku koleamonga méletolo lierimu. Aku okolona sukundu kere-langi mana perimu mingi se kinia, Erononga apulu-mingi ambolorumu kiri-kiri serimu apulumu kinia, Pulu Yemone Isirele yomboma kinia mi lierimu unguma kou-pará talonga imbi topa mondorumu koutolo kinia, akuma perimu.
HEB 9:5 Aku okolomonga pipina ola méle talo mulu- koleana angello none selitolo Pulu Yemonga tondolomo molorumuna lierimutolonga kongomane pipimu kunungu mele pakondorumu. Aku pipimu ‘Pulu Yemone yomboma kondo kolopa ononga ulu-pulu-kirima mundupa kelenderimu pipimu’ niringi. Aku-sipa na-kolo kiniá ena se naa pelemomonga aku mélemanga ungu awisili manda naa nimbú.
HEB 9:6 Aku siku ⸤serele-ulkamo kinia akuna sukundu suluminiatolo kinia⸥ seko wamoko mélema seko wamoko akuna sukundu taltoko pora siringi kinia popo tondoli yema pulu polko suluminia kiyakondo lierimuna alieli sukundu pungu Pulu Yemo popo tondoli kongonomo se-pu-pu seringi.
HEB 9:7 Aku-na-kolo popo tondoli ye awili olandopamo mindi anjukundu suluminia lierimuna sukundu purumu. Alieli naa purumula. Kalia-ingi senga senga waltikele mindi purumu. We naala purumu. Kongi méle se topale meme mare memba sukundu pumbale yuni ulu-pulu-kiri naa pilipa walu serimuma kinia yombomane ulu-pulu-kiri naa pilku walu seringima kinia konopumuni pilipa aku mememo Pulu Yemo popo topa sirimu.
HEB 9:8 ‘Popo tondoli ye awili olandopamo yu manjipa Suluminia Paa Kake Selina sukundu pupili.’ nimba ungu-mane se perimu aku ulumuni olio lipa ora silimú mele Mini Kake Sélimuni nimba silimú. Akumu i-sipa: U Pulu Yemo popo toringi serele-ulkamo we giliepili olio Pulu Yemo molemona manda pumulú aulka se naa lierimu mele Mini Kake Sélimuni nimba silimú.
HEB 9:9 Kanu serele-ulkana ulu seringimane olio kiniá molemoloma ungu se lipa ora silimú. Aku ulumuni olio lipa ora silimú mele i-sipa: U alieli Pulu Yemo popo toko we-mélema siku, kongi mélema kalko siringi akumane Pulu Yemo aku siku popo toringi yombomanga konopuna ulu-pulu-kiri perimuma kamu kulu naa tondorumu, we pilku mindi moloringi.
HEB 9:10 U Pulu Yemo popo toringi ungu-manemane kere-langi nongo, no nongo, kimbu ki kangima kulumiye tonge aku uluma mindi mane sirimu. Pulu Yemo yu ‘onone sumbi siku popo tonge kinia ono yombo konopu sumbi nilima nimba kanomba ulu kondema wendo ombámonga i ungu-mane yombomanga kangikundu senge mele sirimu ungu- manema iseli-u seko molangi.’ nirimu. ⸤Aku ulu u seringima manda naa serimu mele aku sipa olio kiniá lipa ora silimú.⸥
HEB 9:11 ⸤U aku sipa⸥ na-kolo kiniá Karasi yu Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo molemo, Pulu Yemone ‘méle peangama simbú.’ nirimu mélema yuni silimú. U Isirele yombomanga popo tondoli ye awili olandopamane kongi kera mélema kalko Pulu Yemonga kumbikerena pungu popo toringi serele-ulka akumu maniandopa; akuna seringi uluma maniandopala. Pe Karasi yu Pulu Yemo mulu-koleana molorumu koleana pumba popo to-porumu aku koleamo olandopa peangamo; akumu mulu-koleana gilimú serele-ulkamonga sukundu Karasi yu purumu aku serele-ulkamo mana-yombomane kini naa seringi, akumu mana lemó mélemanga mélse mólo.
HEB 9:12 Yu Pulu Yemo mulu-koleana molorumu Suluminia Paa Kake Sélina kamu waltikele sukundu purumu. Aku-na-kolo akuna pumbándo u mana serele-ulkamonga sukundu pungíndu seringi mele yu naa serimu. Onone kongi meme pokore kinia kongi kao walo pokore kinia toko memema mingi senga kolko akumu Pulu Yemonga kumbikerena mengo puringi mele aku sipa naa serimu, mólo. Yunga mememo mindi yuyu memba pumba waltikele mindi Pulu Yemo popo topa sirimu. Aku serimumunga ‘olio ulu-pulu-kirimane ka sipa nokolemo mele naa sepili.’ nimba yunga mememone mindili nolemolá aulkana wendo lipa Pulu Yemo kinia kamu kopu sepo manda molomolo aulka pumulúmu akisinderimu.
HEB 9:13 Pulu Yemone yombo kanopa ‘kangimanga kalaro molopili molemele’ nimba kanolemo yomboma ‘yuni kanopa ‘kake sepili molonge’ nimba kanopili.’ ninguli niringimuni, u kongi memema kinia kao peleama kinia toko memema kolko, kongi kao ambu kondoli, walo u naa lieli se toko ‘sepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kinia norumu kekumu liku, memena sukundu ondoko munduku taltokole, kanu yombomanga kangimanga tanda sinderingi kinia kanu yomboma kelepa kanorumu kinia kangikundu yombo kake selima nimba kanorumu-kulu ⸤Pulu Yemo kinia kelko manda moloringi⸥.
HEB 9:14 ⸤Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu ungu umunga uluma sengendo⸥ aku kongimanga mememane yomboma aku sipa lipa tapondorumu liemu pe Karasinga mememone kiniá paa olandopa manda lipa tapondolemo. Yu ulu-pulu-kiri se paa naa pepili alieli molopa mindi puli Mini Kake Sélimunga tondolomo yu-kinia molopili, yunga kangimu Pulu Yemo popo topa simbando yu kolorumu. Aku yemonga mememone olionga kangikundu mindi kulumiye naa tondolemo. ‘Yuni olio ulu-pulu-kiri selemolomonga kolea kirina pumbu molopo kinjipu mindi pulimolá ulu-pulu-kiri konopumuni pilielemoloma kulu tondolemomonga Pulu Yemone olio kanopa kiri pilimba ulu se konopuna naa pelemo.’ nimbu pilielemolo. Olione ‘Konde Mololi Pulu Yemonga unguma pilku liku yu kanopa peanga pilielemo uluma sangi.’ nimba aku serimu.
HEB 9:15 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa: Karasini olionga ulu-pulu- kirimanga kolali sepa mindili norumu-na olio pipili naa kolopo Pulu Yemonga kongonomo manda semolo⸥ akumunga yunga mememo ondondopa kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo Yesusini ‘Kamu wendo omba liepili.’ nirimu. Yombomanga nimba kolondorumu ulumuni ulu talo serimu. ⸤Se i-sipa:⸥ Pulu Yemone nimba panjipa mi lierimu ungu umu sungu siku yunga ungu-manema pilku mokoli seko ulu-pulu-kiri seringima Yesusini ‘Mania pupili. Pulu Yemo akuma siye kolopa, akumanga ono “Pundu tangi.” naa nipili. Aku seringimanga ono mini pali molko kinjiku mindi pungí aulkana wendo wangi.’ nimba ononga nimba kolali sepa mindili nomba kolopa yunga mememone ononga pundu tondorumu. ⸤Se i-sipa:⸥ Yunga mememo ondondopa kolorumumunga ungu umuni nokorumu yomboma Pulu Yemo pilku moloringimanga konopuma yunga mememone kamu kulumiye tondopale Yesusini yombomanga nimba senderimumuni olione ulu-pulu-kiri selemoloma omba mania pulimú, akuma Pulu Yemone kelepa naa pilipa molemo-na Pulu Yemo yuni nimba taltopa “Waa.” nilimú mele pilkuli olemele yomboma Pulu Yemo yuni molko kondoko mindi puli ulu-pulumu kinia méle peangama kinia “Nanga pulu lemba yomboma simbú.” nimba, nimba panjerimu akuma simba lingí.
HEB 9:16 ⸤Karasi kolorumumunga pulumu niembo:⸥ Ye sene ‘pe walte na kolombo kinia nanga méle taltolioma nanga bolangomane liengi!’ nimba pepá topa nimba panjilimú. Aku-na-kolo bolangomane kanu mélema we manda naa limili. Pe lapa kololemo kinia yombomane kanokole ‘Manda. Kiniá lapane ‘Moke seko liengi!’ nimba panjerimu mele kamu liengi!’ nilimili.
HEB 9:17 Ye sene ungu nimba panjilimú yemo we molemo kinia yunga ungu nimba panjilimúmu uluri manda naa selemo. Yemo kololemo kinia mindi ungu nimba panjilimú mele sika aku siku manda mélema limili.
HEB 9:18 Ulu-pulu akumu pilku seringi aku sipa, u Pulu Yemone ungu nimba panjipa mi lierimu mele ‘Wendo opili.’ ningu ⸤‘Mélse kolopili.’ ningu⸥ kongi méle se toko mememo ondoringi. ⸤Mélse naa kolkanje Pulu Yemone u nimba panjerimu mele wendo naa olka.⸥
HEB 9:19 ⸤I-siku mele seringi:⸥ Mosisini u ‘yomboma piliangi.’ nimba Pulu Yemonga ungu-manema pali nimba sipale kongi kao walo mare kinia kongi meme mare kinia topa memema mingina kolopa, no kinia topele-mapele topale, unju kanga isopo kola mare lipa sipisipi indi kondoli marene ka topale, memena sukundu mundupale Pulu Yemone sirimu ungu-manema molorumu bokuna kinia yombomanga kangina kinia tanda sipa kandondorumu.
HEB 9:20 Tanda sipa kandondopa molopa nimbale: “I mememo Pulu Yemone ono-kinia ungu nimba panjipa mi lierimu ungumu ‘Pilku seko molangi.’ nikimumu ‘ono-kinia wendo omba tondolo pupili.’ nilimú mememo.” nirimu. ⸤‘Mélse kolopili.’ nimba naa tolkanje Pulu Yemone nimba panjerimu ungumu kamu wendo naa omba tondolo naa pulka.⸥
HEB 9:21 Aku sipa mele Pulu Yemo popo toko kaloringi serele-ulkamo kinia serele-ulkana sukundu Pulu Yemo popo tongendo taltoringi mélema kinia pali ⸤‘Pulu Yemonga méle kake selima liepili.’ nimba Mosisini kongi méle topa meme mingi senga ondopa⸥ mememo tanda sipa kandorumula.
HEB 9:22 Pulu Yemonga ungu-mane se nimba perimu mele pilipale Mosisini aku serimu. Kanu ungu-manemo nimba molorumu mele i-sipa mele: ‘Méle awisili ‘Pulu Yemone kanopa ‘méle kake selima’ nimba kanopili.’ nimba mememane mindi manda sendemba. ‘Kongi senga mememo omba wendo pupili.’ ningu ‘Yu kolopili.’ ningu yunga nomi kari naa lenge kinia Pulu Yemone meme se omba naa pumbá kanopale mélsenga kalaro molo yombo senga ulu-pulu-kirima “Mania pupili. Kelepo naa kanombo.” manda naa nimbá.’ ungu-mane se aku sipa nimba pelemo.
HEB 9:23 Pulu Yemone “Mélemanga kalaroma mememane topa mania mundundopili.” nimba ungu-mane akumu sirimumunga mulu-koleana lierimu mélema kepe mana manda manjiku sengendo Pulu Yemone nimba sirimu mele pilkuli seringi kanu méle none seli mana lierimuma ‘Kake sepili.’ ningu kongimanga mememane aku uluma seringi. Aku-sipa na-kolo mulu-koleana lemó mélema, sika mélema lémo, aku mélema ‘Kake sepili.’ ningu kongimanga memema ondolemolá kinia manda kake naa sendelka. ⸤Karasi yunga mememo ondopale kolorumu aku⸥ meme peanga paa olandopamone mindi manda kake senderimu.
HEB 9:24 Karasi yu ⸤kolopa lomboropa ola molopale⸥ ya mana Pulu Yemonga suluminia none seli seringi lierimu suluminia akuna sukundu naa purumu. Yu ‘Paa sika suluminiamonga pambo.’ nimba sumbi sipa mulu-koleana mindi purumu, we senga lupa mólo. Akuna ‘olio lipu tapondambo.’ nimba Pulu Yemonga kumbikerena pumba molemo.
HEB 9:25 Ya mana-yombomanga nimba Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamo Pulu Yemo molemo Suluminia Paa Kake Sélina kalia-ingimanga pali walte walte nimba méle lupamanga memema memba sukundu pumba ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima we siye kolopili.’ nimba Pulu Yemo sirimu. Aku-sipa na-kolo ⸤ya mana Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone⸥ yombomanga nimba aku sipa alieli Suluminia Paa Kake Sélimunga sukundu meme se lupa memba pu-pu-pu serimu mele Yesusi Karasini aku sipa ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulu-koleana alieli pumba yunga mememo popo topa si-pu-pu sembando naa purumu.
HEB 9:26 Mana popo tondoli ye awili olandopamone serimu mele Karasini aku selkanje ⸤‘alieli mindili nambo.’ nimba⸥ Pulu Yemone u-pulu-pulu ma serimu kinia yuni pulu polopa mindili nomba pe yandopa yandopa mindili nomba mololepa pulka. Aku-sipa na-kolo aku naa serimu. Ma-kolea nondopa pora nimbá wale akumunga ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima we siye kolopa kamu naa pilipa molopili.’ nimba mana omba, waltikele mindi yunga mememo olionga nimba ondondopa Pulu Yemo popo topa sirimu.
HEB 9:27 Yomboma pali ya mana waltikele mindi kolkole pe kote sendepa pilimba koleana pungí ulu-pulumu pelemo. Aku ulu-pulumu paa sika pelemo mele ulu-pulu se lupa paa pelemóla. Akumu i-sipa: Karasini waltikele mindi ‘Yombo awisilinga ulu-pulu-kirima omba mania pupili.’ nimba yu yuyu ‘Waltikele tangi.’ nirimu. Pe wale talo-sipa kelepa ombá-na-kolo ‘Yombomanga ulu-pulu-kirima nane lipu membo kelepo kolondambo.’ nimba naa ombá. “Yu ombá.” ningu nokoko molemele yomboma ‘Ulu-pulu-kiri pelemo koleamo paa kamu munduku kelko kolea paa peangana pungu molko kondoko mindi pangi.’ nimba ono limbando ombá. Ulu-pulumu aku sipa pelemo. Yomboma kiniá kolkole pe kote sendemba koleana pungí akumu paa sika mele, aku sipa Karasi u olionga nimba senderimu pe omba sembá mele akumu paa sikala.
HEB 10:1 ⸤Karasi olionga nimba kolondorumumunga ungu se kelepo niembo.⸥ Nomuna kinia kariyápana kinia kanopole nilimulumuni, méle sikama naa kanopo mélemanga minima mindi gilimú kanolemolo. Mélemanga minima kinia mélemanga pikisa doro selemelema kinia akumane sika mélema molemo mele we lipa ora silimú, yu yuyu méle sika se mólo. Aku sipa, Mosisini yombomane Pulu Yemo popo tonge méle ungu-mane sirimuma pe ulu peanga se wendo ombámonga minimu mele mindi. Aku ungu-manema pilku seringi uluma paa sika mélema mele mólo. Akumunga ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ninguli aku ungu-manema pilkuli kongi mélema kalko Pulu Yemo siringimane yombomanga ulu-pulu-kirima kamu kulumiye naa tondopa, Pulu Yemone ono kamu kanopa ‘konopu peanga kake sepili molemele.’ nimba kanomba unguri naa sepa, ‘Onone “Pulu Yemo-kinia sepo kinjerimulu.” ningu konopumuni naa pilku molangi.’ nimba unguri naa serimumunga alieli kalia-ingimanga pali ono Pulu Yemo popo tongendo u-pulu- pulu seringi mele selu-siku mindi sengendo kongi mélema kalo-pu-pu seringi.
HEB 10:2 Aku siku seringi ulumane ononga konopuma kamu alieli- alieli kulumiye tondolkanje kelko kongi mélema kalolemoláye? Kamu-alieli-alieli kulumiye tolkanje waltikele Pulu Yemo popo toko kalko sikuli, ononga ulu-pulu-kirima mania pulka, kanu-kinia onone ‘Konopukundu umbuna se naa pepa, ulu- pulu-kirima we naa pelemomonga Pulu Yemone olio molopo kinjimulú ulu se naa sembá.’ ningu pilkuli kelko kongi méle mare naa kalko aku uluma munduku kelielemolá.
HEB 10:3 Aku-sipa na-kolo kongi kao peleama kinia kongi memema kinia toko kaloringimanga mememane ononga ulu-pulu-kirima kamu kulumiye manda naa tondorumumunga alieli ipulieli tangoli kalia-ingimanga pali Pulu Yemo kelko kongi mélema kalko punguli Pulu Yemonga ungu-manema pulua toringimunga ononga konopumanga ulu-pulu-kirima we pepa mindi purumu mele kelko pilieringi.
HEB 10:5 ⸤Pe kongi mélema toko Pulu Yemo popo toko kaloringimanga mememane yombomanga ulu-pulu-kirima konopuna perimuma manda kamu kulumiye naa tondorumu⸥-kulu pilipale Karasi ma-koleana ombá sepale nirimumuni, ⸤Pulu Yemondo⸥ nimbale: “Kongi méle toko nu kalko siringima kinia, méle nu we siringi mélema kinia, konopu naa mondokole nuni na “Yombomanga ningu ma-koleana kolondani pu.” ningu umbu-kangi se seko taltorunumu sikinu.
HEB 10:6 ‘Pulu Yemo kape niemili.’ ningu ‘Sepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kongi mélema kinia, ‘Ulu-pulu-kiri selemolomanga kalopo sikimulu.’ ningu kaloringi kongi mélema kinia, akuma nu kanoko kiri pilierinu.
HEB 10:7 Aku kongi méle kaloringima konopu naa mondorunumunga nane nimbuli: “Pulu Yemo, na ya molio kanuyo. Nuni nando “Sani pu.” nirinu mele ‘Sambo.’ nimbu ⸤nanga kangimu yombomanga nimbu nu popo topo simbú⸥ ombó sekero. Nane aku sipu sembó mele u bokuna toringi molemo kanumu.” nirindu.” nirimu.
HEB 10:8 ⸤Sika Pulu Yemone yuyu yombomando “Saa.” nimba ungu- mane sirimu mele pilkuli sengendo kongi mélema kalko yu siringi-na-kolo⸥ Karasini nirimu mele nikiru aku ungumunga u Karasini nimbale: “Kongi méle toko nu kalko siringima kinia, méle nu we siringi mélema kinia, ‘Sepene nomba pora sipili.’ ningu kaloringi kongi mélema kinia, ‘Ulu-pulu-kiri konopuna pelemomanga kalopo sikimulu.’ ningu kaloringi kongi mélema kinia, akuma kanokole nu konopu naa siku kanoko kiri pilierinula.” nirimu.
HEB 10:9 ⸤Kongi méle kaloringimunga aku sipa nimbale⸥ pe nimbale: “Na ya molio kanuyo. Nuni nando “Sani pu.” nirinu mele ‘Sambo.’ nimbu ombó sekero.” nirimu. ‘Pulu Yemo olio kanopa peanga piliepili.’ ningu yu u popo tongendo kongi mélema kaloringi ulu-pulumu ⸤Pulu Yemone⸥ topa mania mundupa, kiniá yu molemona nondopo manda pumulú aulkamonga ulu-pulu konde pe nirimumu ‘Kamu wendo omba tondolo mundupa pepili.’ nimba yuni Yesusi Karasindu “Sei.” nirimu mele pilipale omba serimu.
HEB 10:10 Pulu Yemone yundu “Sei.” nirimu ulumu pilipa lipale ⸤Yesusi Karasini⸥ ‘Sambo.’ nimba omba yunga kangimu waltikele mindi yuyu kamu Pulu Yemo popo topa sirimumunga ⸤Pulu Yemone kanopa peanga pilipale⸥ olionga ulu-pulu-kirima mundupa kelendepa ‘olio yunga yombo kake selima molangi.’ nirimu.
HEB 10:11 ⸤Akumunga ungu se pea i-sipa:⸥ Walemanga pali Pulu Yemo popo tondoli yema ola gilku popo tondoli kongono se-pu-pu selemele. Paa alieli ipulieli tangoli ola gilku ulu-pulu-kirima paa manda naa kulu tondolemo kongi mélema popo toko kalondoko silimili.
HEB 10:12 Aku-sipa na-kolo pe orumu Pulu Yemo popo tondoli ye kanumuni yombomanga pali alieli selemele senge ulu-pulu-kirima paa kamu manda kulu tondomba ungu se sendembando yuni kamu waltikele mindi yunga toringi kangimu Pulu Yemo popo topa sirimu kinia ⸤kongi mélema toko kalko Pulu Yemo siringi ulu-pulumu kamu mania purumu. Yu aku sepale imbi ola molopili Pulu Yemo kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo pumba molorumu. ⸤Mana Pulu Yemo popo tondoringi yemanga kongonomo pora naa nirimumunga alieli ola gilku popo toko mindi gilieringi-na-kolo Karasini waltikele mindi Pulu Yemo popo torumu kinia manda serimu-kulu we molorumu.⸥
HEB 10:13 Akuna molorumu mele kiniá yandopa Pulu Yemone Yesusi yunga opa-touma kamu topa mania mundumba walemo wendo ombámonga we nokopa molemo.
HEB 10:14 Yuni ‘Yombomanga ulu- pulu-kiri selemele konopumanga we pelemoma kamu mania pupili.’ nimba yombomanga nimba yuyu yunga meme waltikele ondondopa kolorumu aku ungumuni yombo konopuna kake sembá selemo yomboma Pulu Yemo kamu-alieli-alieli kanopa peanga pilimba ungumu senderimumunga kelepa ⸤Pulu Yemo pe mélse popo topa naa kalombamonga u molorumu mele kiniá we molemo⸥.
HEB 10:15 Yuni olionga nimba senderimumunga olio konopu kake sepili molomolo aku ungumundu Mini Kake Sélimuni ungu talo nilimú. U Mini Kake Sélimuni nimbale:
HEB 10:16 “Na Ye-Awilimuni nimbale: “Isirelene kalopa liltimu yomboma kinia kelepo sembó mele pe ungu konde nimbu panjipu mi lembo akumu i-sipa: ‘Nanga ungu-manema ⸤konopu mondoko ‘Pilipu samili.’ ningu molangi.’ nimbu⸥ ononga konopuna pepili panjindipu, ⸤‘Ono seko molonge kinia nane ono kanopo peanga pilimbu nirindu mele konopumuni pilku kondangi.’ nimbu⸥ nane kanu ungu-manema boku mele ononga konopuna imbi tombo.” nirimu.” yuni nilimú.
HEB 10:17 Aku nimbale ungu se pea nimbale: ‘ “Ononga ulu-pulu-kirima kinia ‘Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipu semolo.’ ningu pulua tolemele uluma kinia na kelepo naa pilimbu.” nirimu.’ nilimú.
HEB 10:18 Akumunga, Karasini olionga nimba senderimumunga Ye-Awilimuni olionga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolorumu-kulu kiniá olione ‘Olionga ulu-pulu-kirima mania pupili.’ nimbu kelepo kongi mélema topo kalopo yu popo topo simulú aulka se naa lemó.
HEB 10:19 Ango-keme, ‘Olio Pulu Yemo paa sika molemo kolea paa kake sélimunga sukundu pipili naa kolopo manda sumbi sipu pumbu yunga kumbikerena molomolo.’ ningu tondolo munduku kuru mondolemelemonga pulu pokore i-sipa: ⸤Se:⸥ ‘Yesusini olionga nimba yunga meme ondondomu mememone olionga ulu-pulu-kirima kamu omba wendo pulimúmunga kiniá yunga mememone olio Pulu Yemonga kumbikerena manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolo. ⸤Se:⸥ ‘Pulu Yemonga mana suluminia Paa Kake Sélimunga sukundu ‘We-yomboma naa pangi.’ ningu u kerepuluna mulu- maminia awili tondolo sene pipi siringi. Aku-na-kolo pe Yesusi yombomanga nimba kolondorumu kinia kanu mulu- maminiamo ⸤olakondo maniando sipa⸥ olá topa anju yando purumu. Yesusi toringi kinia yunga kangimu suku nirimu akumu Pulu Yemo yu paa sika molemona olio ⸤we-yomboma pali⸥ kiniá manda pumulú aulka kondemo. Yunga mana-kangimuni senderimumuni konopu konde pepili ulu peangama sepo molopo kondopo pumulú aulka kondemo lipa taltondorumumunga kepe, Pulu Yemonga kumbikerena kiniá manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolola. ⸤Se:⸥ ‘Kiniá olionga Pulu Yemo popo tondoli ye awili paa olandopamone Pulu Yemonga yomboma nokolemomonga kepe Pulu Yemonga kumbikerena kiniá pipili naa kolopo manda pumulú.’ nimbu kuru mondolemolola. Akumunga,
HEB 10:22 Pulu Yemo molemona nondopo pamolo. ‘Pulu Yemo molemona nondopo pamolo.’ nimbuli nimulúmuni, Karasini yunga mememo olionga konopumanga kandondorumu-muni olio ulu-pulu-kiri se konopuna naa pepa konopu peanga sepa pepili molopo, ⸤u popo tondoringi yemane no paa kake seli se lekole kangi peanga sepa giliepili Pulu Yemonga ulkana sukundu puringi mele⸥ olio aku sipu ulu peangama mindi sepo molopo kondopo, kolo toli ungu se konopuna naa pepili ‘Yuni kanopa peanga pilielemo uluma mindi samili.’ nimbu, ‘Yuni “Sembó.” nilimú mele paa sika sembá.’ nimbu kuru mondopole ⸤‘Pulu Yemone “Sembó.” nilimú mele sika sembá molo naa sembanje.’ nimbu konopu talo sepo kimbu naa sipu⸥ olio Pulu Yemo molemona pipili paa naa kolopo nondopo pumbu molamili.
HEB 10:23 “Ono-kinia sembó.” nimba panjerimu yemone kolo naa topa “Sembó.” nilimú mele sika selemo kene ono ‘Yu ‘olio-kinia sepo kondombo.’ nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu u kuru mondoringi mele siye naa kolko, ambolko kondoko likuli ‘yu paa sika omba sembá.’ ningu konopu siku nokoko molangi.
HEB 10:24 ‘Anju yando konopu mondoko liku tapondaa.’ ningí aulka se koroko pilku molaa.
HEB 10:25 Yombo mare genupili kinia liku maku naa toko ultu molemele aku mele naa saa. Ono Karasinga yomboma liku maku toko molkole anju yando yomboma ‘Konopuna tondolo pupili molko, ‘⸤Karasi yu⸥ sika.’ ningu kuru mondolemele mele aku siku ningu kuru mondoko molangi.’ niengi. Ye-Awilimuni yombomanga kote pilimba walemo nondopa wendo ombá sekemo pilkuli i “Sangi.” nikiru mele tondolo munduku seko molaa. ⸤Yesusini olionga nimba yunga toringi kangimu Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ ungu sikama pilku likuli kelko ‘Naa pilimulú. Ulu-pulu-kirima we sepo molamili.’ ningu munduku kelko ulu-pulu-kirima alieli seko mindi molongi liemu kelko ulu-pulu-kiri sengema kulu tondomba mele Pulu Yemo popo toko singí mélse paa naa lemó. ⸤Ungu sikamo pilku likuli kelko munduku kelielemelemonga⸥ ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia sepe paa awili nomba pelemomone yunga opa-touma nombá kinia olio pea nombá.’ ningu pilku pipili kolko mindi molonge akumunga, ‘Maku toko anju yando ononga yomboma ‘Konopu tondolo pupili.’ niee.’ nikiru.
HEB 10:28 Yombo sene Mosisini ungu-mane sirimuma ‘Naa pilipu sembó.’ nimba pulua torumu kinia ye talone molo yopokone kanoko ningu siringi kinia yu kondo naa kolko sumbi siku kamu toko kondoringi.
HEB 10:29 ⸤U aku sika seko kinjeringi yomboma aku siku mindili siringi⸥ liemu ‘yombo sene Pulu Yemonga Malo ‘Yu unguri mólo.’ nimba mundupa kelepa ⸤ungu-taka tondopa⸥, Pulu Yemone ungu konde nimba panjipa mi lierimu ungumu Karasinga mememone tondolo mundundorumu aku mememone kanu yombomo ‘Pulu Yemonga yombo konopu kake sélimu molopili.’ nirimu aku mememo ‘unguri mólo’ nimba ungu-taka tondopa, Pulu Yemone olio konopu mondopa lipa tapondolemo mele lipa ora silimú Mini Kake Sélimu ungu-taka tondolemo aku yombomo papu olandopa mindili nombá molo mólo.’ konopu lekemeleye?
HEB 10:30 Aku nikirumunga ungu talo i-sipa bokuna molemo: Se: Seko kinjilimilimanga pundu toli kongonomo nanga kongonomo. Nanu mindi pundu topo ono mindili simbú. ⸤Yombo se lupane aku naa sembá.⸥” nimba aku ungumu molemo. Se: “Ye-Awilimuni yunga yombomanga kotemo yuyu sendepa pilimba.” nimba aku ungumu molemóla. Aku ungutolo nirimu ⸤Pulu Yemo olio pilipuli ‘aku siku yunga Malo kinia Malonga mememo kinia Mini Kake Sélimu kinia seko kinjingí yomboma sika paa mindili nonge.’ nimbu pilielemolo.⸥
HEB 10:31 Konde molopa mindi puli Pulu Ye paa tondolo puli olandopamone yombo sendo mumindili kolopale ‘Mindili nani.’ nimbá liemu papu yu paa mini-wale mundumba. ⸤Aku kene maku topo anju yando yomboma ‘konopu tondolo pupili.’ niemili.⸥
HEB 10:32 Ono u Pulu Yemonga ungumu pulu-pulu pilkuli pilku liltingi kinia seringi mele kelko piliaa. Ono mindili siringi kinia we mindili nongo tondolo munduku molko Pulu Yemo munduku naa kelieringi.
HEB 10:33 Wale mare ono liku yombomanga kumbikerena anjiku ono ungu-taka tondoko ‘mindili nangi.’ niringi. Wale mare aku siku mindili noringi yomboma ono- kinia kopu seko molko liku tapondoringila.
HEB 10:34 Ka siringi ka-ulkana peringi yomboma onone kondo koloringi. ‘Ononga méle paa peanga alieli lepa mindi pumbá mélema we lemó.’ ningu pilkuli ‘Molko kinjangi.’ ningu ononga mana-mélema liltingi kinia ‘We liengi.’ ningu we siye kolko konopu siringi. Aku siku seringi walema kelko konopu liku munduku piliaa!
HEB 10:35 U aku siku seringi mele kelko pilkuli ‘Sika lipa tapondolemo. Sika aku sipu molomolo.’ ningu kuru mondoringi mele kiniá munduku naa keleangi. Tondolo munduku kuru mondoko molonge kinia akumunga, méle kaloli peangama ono awili seko lingí.
HEB 10:36 ‘Pulu Yemone olio “Saa.” nilimú mele semolo kinia yuni “Simbu.” nimba panjerimu méle peangama limulú.’ ningu pilkuli kuru mondolemele mele munduku naa kelko, seko mindi molangi. Munduku kelenge kinia naa lingí.
HEB 10:37 Ungu se pilipuli aku sipu nikiru. Aku ungumu i-sipa: ‘Wale koltalo mindi omba pumbá kinia “Ombó.” nirimu yemo sika ombá. Yu waltikele lisipa ombá.
HEB 10:38 “Nane ‘yombo sumbi nilima’ nimbu kanolio yomboma nane nimbu molio mele ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemonga konde molko kondoko mindi pungí. Aku-na-kolo kuru mondolemele mele munduku keliengi liemu na ono-kinia konopu naa simbú.” nirimu’ nimba aku sipa molemo.
HEB 10:39 Aku-sipa na-kolo olio yombo kuru mondolemele mele munduku kelkole kolea-kirina pulimili yombomanga yomboma naa molemolo. Olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo yomboma Pulu Yemone lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, ‘yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nilimú yomboma molemolo.
HEB 11:1 ⸤“Pulu Yemo ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo.”⸥ nikiru aku kuru mondólimunga ungu-pulumu i-sipa: Pulu Yemone olio “Simbu.” nimba panjerimu mélema ‘Paa sika limulú.’ nimbu kuru mondopo nokopo molemolo. Mélema mongone naa kanolemolo-na-kolo ‘Méle akuma paa sika lemó.’ nimbu kuru mondolemolo.
HEB 11:2 Yombo u moloringimane aku siku ‘Sika.’ ningu kuru mondoringimunga Pulu Yemone ono kanopa peanga pilipale ‘Seko kondokomele.’ nirimu.
HEB 11:3 Pulu Yemone nilimú mele olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolomonga ⸤Mosisini bokuna torumu mele pilipuli⸥ ‘Pulu Yemone mulu kinia ma kinia sembando “Wendo opili.” nirimu kinia ungumuni mulu matolo wendo orumu.’ nimbu kuru mondolemolo. ‘Akumunga, méle naa lierimu mélemane Pulu Yemone olio kanolemolo mélema sika serimu.’ nimbu kuru mondolemolo.
HEB 11:4 Epelene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone kanopa peanga pilierimu méle se Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu-na-kolo Kénene Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu mélema Pulu Yemone kanopa kiri pilierimu. Epelene Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘Epele ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu. Yuni Pulu Yemo popo topa kalopa sirimu mélema Pulu Yemone konopu mondopale “Papu sekeno.” nirimu. Aku ulumuni Pulu Yemone ‘Epele yu ye sumbi nílimu’ nimba kanorumu mele olio lipa ora sirimu. Epele u kolorumu-na-kolo ⸤yunga semanemo bokuna molemo-na⸥ yuni Pulu Yemo ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga olio kiniá ⸤Pulu Yemo manda popo tomolo mele⸥ ungu we nimba silimú.
HEB 11:5 Inokone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga naa kolorumu. Yu konde molopili Pulu Yemone yu lipa memba purumu. Pulu Yemone yu lipa memba purumu-kulu yombomane yu naa kanoko liltingi. Pulu Yemone Inoko lipa memba naa pupili Inokone Pulu Yemo kanopa peanga pilierimu uluma serimumunga Pulu Yemone aku serimu.
HEB 11:6 Yombo sene ‘Pulu Yemo popo topo kape niembo kene yu molemona nondopo pambo.’ nimbale, ‘Pulu Yemo sika molemo. Yu molemona pumbu “Seko kondoko liku tapondou.” nimbú kinia sika sepa kondopa lipa tapondomba.’ nimba kuru mondopale yunga kumbikerena manda pumbá. Aku sipa kuru naa mondomu liemu paa manda naa pumbá. Akumunga, Pulu Yemone nilimú mele ‘Sika.’ nimba kuru naa mondopale Pulu Yemone kanopa peanga pilimba ulu mare paa manda naa sembá.
HEB 11:7 Noane Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone yundu “‘Mana umbuna se wendo opili.’ nimbú sekero.” nirimu kinia pilipale, Noane ‘Sika nikimu.’ nimba ⸤Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele pilipa manda manjipa⸥ nona lemba sipi awili se sepa wamorumu. Pulu Yemone “sembó” nirimu mele sika u waltikele kepe yombomane naa kanoringi-na-kolo Noane ‘Sika nikimu.’ nimba kuru mondopale sipi se sepa wamorumu. Aku serimumunga no torumu kinia yu-kinia yunga yomboma-kinia manda moloringi-na-kolo we-yomboma kinia mélema pali none torumu. Yuni Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopale ⸤serimu⸥ ungumuni Pulu Yemone yomboma kanopa kiri pilipale tomba serimumu yomboma lipa ora sirimu. Aku sipa kuru mondorumumunga Pulu Yemone ‘yu ye sumbi nílimu’ nimba kanorumula.
HEB 11:8 Eporayamone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Pulu Yemone yundu “Nu moleno koleamo munduku kelko pe simbú koleana pu.” nirimu kinia pilipale kanu koleamo suluna lierimumunga u naa kanorumu- na-kolo ungumu pilipa lipa sengena panjipa we walu purumu.
HEB 11:9 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondorumumunga Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu koleana pumbale ye omba gilieli akuna kamu perimu. Sika ulka se kamu naa takopa, serele-ulka se takopa pelepa aku koleana andorumu. Pe anjupa Pulu Yemone Eporayamondo “Simbu.” nirimu koleamo Eporayamo yunga malo Aisake kinia Aisake yunga malo Jekopo kinia olondo aku sipala nirimu-kulu pilkuli olo kepe ⸤olonga yomboma kinia⸥ serele-ulka takoko peringi.
HEB 11:10 ‘Pulu Yemone yuyu pilipale kolea-awili senga kamu gilimba ulkama takopa pora sirimu koleana pe walte kamu pembo.’ nimba kuru mondopale Eporayamone ‘Iseli-u serele-ulkana pembo kinia mandala. Unguri molo.’ nimbale serele-ulkana perimu.
HEB 11:11 Eporayamo bolango membá kalia-ingima pora nirimu, yunga ambo Sera simbu perimu, aku-na-kolo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringilimunga Pulu Yemone olo tondolo sirimu kinia bolango meringili. ‘Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjilimú mele sika selemo. Kolo naa tolemo.’ ningu kuru mondokole meringili.
HEB 11:12 Akumunga, ye se anda lepa ye kololi mele molorumu yemo yombo paa awisilinga anda-kolepamo molorumu. Yombo kombokandi mele molo kou-okiya mele kambu paa manda naa tonge yomboma yuni kalopa liltimu.
HEB 11:13 Kanu yemane Pulu Yemo ‘Sika.’ ningu kuru mondoko mololko punguli koloringi. Ono ma-koleana u we molkole Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu mélema u naa liltingi. ‘Pe sika limulú.’ ningu konopumane pilieringi akumu suluna mele lierimu-na mongone-mele kanokole ‘Likimulu.’ ningu konopu siku molkole yombo moloringi kinia pipili naa kolko “Olio ya ma-koleana yombo ponenge lepo ombo gilimulu.” niringi.
HEB 11:14 Yombomane aku siku nilimili kinia pilipuli ‘Ononga kamu molonge kolea se koroko kanoko lingíndu nilimili.’ nimbu pilielemolo kanumu, akumunga ⸤‘kanu yema aku siku kuru mondoringi.’ nimbu pilielemolo⸥.
HEB 11:15 Kolea munduku kelko oringi koleana ‘kelepo pumulú.’ ningu pilielemolánje ono kelko manda pulimolá.
HEB 11:16 Aku-sipa na-kolo molko oringi kolea akumu kelko konopu kimbu siku naa molkole ‘kolea paa peanga olandopa se lupa akuna pamiliya.’ ningu pilieringi. Aku koleamo mulu-koleamo. Akumunga Pulu Yemone ‘⸤‘yu sika’ ningu kuru mondolemele⸥ yomboma akuna molangi.’ nimba kolea-awili ⸤peanga se⸥ sepa wamorumumunga kolea Kenane yomboma kanu yemane ononga Pulu Yemo molopa selemo mele ningu siringi kinia Pulu Yemo yu pipili naa kolorumu.
HEB 11:17 Pulu Yemone ‘Eporayamone “Sei.” nimbú mele sika pilipa lipa sembanje kanambo.’ nimba manda manjerimu kinia Eporayamone ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ nimba kuru mondopale yunga malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simba serimu. Sika u Pulu Yemone Eporayamondo nimba panjipa nimbale: “Nunga malo Aisakene kalopa limba yomboma mindi “Nuni kalko lini.” nimbu, nimbu panjerindu yomboma molonge.” nirimu-na-kolo aku pilipa ‘Sika nikimu. Sika aku sipa sembá.’ nimba kuru mondopale yunga malo selu mindi molorumumu aku sipa sembá serimu. ⸤Eporayamone Aisake kalomba serimu kinia Pulu Yemone “Mólo.” naa nilkanje sika kamu topa kalka⸥.
HEB 11:19 Eporayamone konopumuni pilipale, ‘⸤Aisake⸥ kolomba kinia Pulu Yemone ‘yu lomboropa ola molou.’ nimbá kinia manda konde molomba. ⸤Konde molopili manda ulkando membo pumbú.⸥’ nimba pilierimu. ⸤Pulu Yemone u “Nu kinia malo Aisake kinia sembó.” nimba panjerimu mele ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondopa malo konopu talo naa kimbu sipa topa kalomba serimu⸥ kinia Pulu Yemone “Mólo.” nirimumunga yunga kangomo kolopa lieli none serimu akumu kelepa konde molopili liltimu.
HEB 11:20 Aisakene Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu kolombando malo ⸤akiliu⸥ Jekopo kinia malo ⸤komolaye⸥ Isotolo ungu peanga tondolo se nimba sipale pe Pulu Yemone nokomba kinia seko molongele mele u nimba sirimu.
HEB 11:21 Jekopone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu paa anda lepa apulu ambolopa andorumumu ambolopa pi polopa ma kanopa Pulu Yemo kape nimba imbi ambolopa paka tondorumu. Kolomba sepale yunga malo ⸤konopu mondorumu⸥ Joseponga kango ⸤akiliumu kinia komomo⸥-tolo ungu peanga tondolo se nimba ⸤sipale pe Pulu Yemone olo nokomba kinia seko molongele mele nimba⸥ sirimu.
HEB 11:22 Josepone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Josepo yu nondopa kolomba sepale yunga Isirele yombomando nimbale: “⸤Ya kolea Isipi kamu naa molonge. Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleamo sika pe walte kamu simba akuna sika kamu pungu molonge kene⸥ ono pe kolea Isipi munduku kelko Pulu Yemone “Simbu.” nirimu koleana pungí sekole nanga ónomo ya naa liepili, mengo pungu aku koleana kamu óno sangi.” nirimu.
HEB 11:23 Mosisinga anumu lapatolone Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringilimunga Mosisi mengole yu oli yopoko lopi seringili. ‘Yu kango paa peanga.’ ningu kanoko ‘Pulu Yemone lipa tapondomba kango se lémo.’ ningu kanokole Isipi ye nokoli kingimuni yunga Isipi yomboma kinia ungu-mane sipa panjipale “Ipuru yomboma kango mengema pali toko kondangi.” nirimu mele pulua tongelendo pipili naa kolkole kangomo oli yopoko lopi seringili.
HEB 11:24 ⸤Pe Isipi ye nokoli kingimunga lemenuni Mosisi nona kanopa lipa ‘Nanga kangomo’ nimba nokorumu-na-kolo Mosisi yu Isipi ye nokoli kingimunga ulkana molopa awi lepale⸥ Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopale Na ⸤Pulu Yemonga Isirele yombomanga ye se molio akumunga na⸥ Isipi ye nokoli kingimunga lemenunga malo na naa molombo.” nirimu.
HEB 11:25 ⸤Isipi ye nokoli kingimunga ulkana⸥ konopu siku ulu-pulu-kirima seringi mele ‘wale mare pea samili.’ nimba naa pilipale ‘Pulu Yemonga yomboma umbuna melemele mele aku sipu meambo.’ nimba pilierimu.
HEB 11:26 Yuni konopumuni pilipale ‘Isipi koleana méle kande-kande awisili peangama nanga taltolkanje unguri mólo.’ nimba pilipale ‘Pulu Yemone “méle peanga simbú.” nirimu mélema pe limbu.’ nimba pilipale, ‘Pulu Yemone “‘Nanga yomboma nokopa kondomba.’ nimbu lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mindili singí nombá mele na aku sipu mindili nombó kinia paa peanga.’ nimba pilipa molorumu.
HEB 11:27 Mosisi Isipi mundupa kelepa purumu kinia Isipi ye nokoli kingimuni yu-kinia mumindili kolorumumunga pipili kolopa kowa naa purumu. Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga yu Isipi mundupa kelepa ⸤kolea ku lielina⸥ purumu. Yombomane mongone naa kanolemele yemo konopumuni mele kanopale yu Pulu Yemone ‘Sei.’ nirimu mele pilipa sembando siye naa kolopa tondolo mundupa serimu.
HEB 11:28 ⸤Isirele yomboma Isipi moloringi kinia⸥ Pulu Yemone Mosisindu nirimu mele Mosisini ‘Sika nikimu. Sika aku sembá.’ nimba kuru mondopale yuni Isirele yombomando nimbale: “Pulu Yemonga angellomone ononga kango-komolayema kinia kongimanga komolayema kinia ‘naa topa kondopili.’ ningu kongi sipisipi molo meme walo mare tokole memema kolko ulka kerepulumanga ape kandondangi. Naa senge kinia komolayema sika tomba.” nirimu. Pe yunga ungumu pilku likuli seringi kinia Pulu Yemonga angellomone ononga komolayema sika naa torumu.
HEB 11:29 Isirele yombomane ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Nomu Kondoli kumbulupa mamo we lierimu kinia nekendo puringi. Aku-na-kolo Isipi yemane Isirele yomboma tongendo akileko lombili puringi kinia nomo kelepa omba nunumu sipa ono lipa aki torumu kinia no wangoko koloringi.
HEB 11:30 Jeriko taono ⸤‘yomboma ononga opa-touma naa wangi.’ ningu⸥ kou-pala paa awili tondolo se seringi-na-kolo Isirele yombomane ⸤kokele kolea Kenane sukundu pungu Jeriko lierimuna pungu⸥ ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondokole, palana makaye seko pungu molangi wale yopoko-pakara omba purumu kinia yopoko-pakara akumunga kou-pala kanuma ungu-mangu torumu.
HEB 11:31 Wapora-ambo Reyapo Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ nimba kuru mondopa molorumumunga Isirele ye talone ‘Jeriko yomboma nambi selemelenje?’ ningu kanoko panjingilí oringili kinia yuni olo lipa tapondopa “Nanga ulkana sukundu wangili.” nimba lipa lopi sepa mondorumumunga Isirele yombomane ⸤Jeriko⸥ yombo Pulu Yemonga ungu naa pilku liltingi yomboma ongo toringi kinia yu naa toringi.
HEB 11:32 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Pulu Yemone yu ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi yombo kanuma lipa tapondorumu yombo marenga semanema pea tamboye? Tolkanje ena we pora nilka. ⸤Olionga anda-kolepali⸥ Gidiono, Barake, Samisono, Jepita, Depiti, Samuele keme, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema ono-keme, semane mare topo silka-na-kolo aku semanema topo simbú ena se naa lekemo.
HEB 11:33 Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga olionga anda-kolepali marene ye nokoli kingi marenga ami-yema kinia opa sekole onone nokoringi koleama toko kaloringi. Marene ‘Yomboma molko kondangi.’ ningu ulu sumbi nilima seko nokoringi. Marene Pulu Yemone “Ono sepo kondombo.” nimba panjerimu mele ono molangi sika wendo orumula. Marene ‘Lopa-posi llayonone olio naa nomba kondopili.’ ningu kerema pipi siringi.
HEB 11:34 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga yuni ono lipa tapondorumu-kulu⸥ marene sepe awili-sepa norumumu ‘Naa nopili.’ niringi. Marene ‘Opa seli lu-pultane naa toko kondangi.’ ningu kowa puringi. Mare u enge se naa perimu- na-kolo pe enge pepili moloringi. Mare opa sengendo paa ye enge nilima molko, ononga opa-tou ami-yema toko mundoringila.
HEB 11:35 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringimunga⸥ yombo mare koloringima kelko lomboroko ola moloringi kinia anupilini ⸤ono konde moloringi kinia⸥ kelko liltingila. Aku-sipa na-kolo mare ka siku ‘Mindili nongo kolangi.’ ningu kopene toko ninguli: “Onone ‘Pulu Yemonga ungumu mundupu kelemolo.’ ningí kinia ‘We pangi.’ nimulú.” niringi kinia ‘Kolomulu liemu kelepo lomboropo ola molopo, kamu paa konde molopo kondopo mindi pumulú.’ konopu lekole ononga opa-toumane niringi mele naa pilieringimunga toko kondoringi.
HEB 11:36 Mare ungu-taka tondoko ka-pultane tondolo toko, mare ka-sénene ka toko ka-ulkana panjeringila.
HEB 11:37 ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoko moloringi yombo⸥ mare ‘Kolangi.’ ningu kouni toringi; mare ⸤konde molangi⸥ so liku suku-singina kolomongo seringi; mare opa seli lu-pultane toko kondoringila. Mare mulu-maminia mólo torumu kinia kongi sipisipi molo mememanga kangima liku panjeringila. Mélema mólo topa paa koropa pupili moloringila. Mare mindili noringi. Mare yombomane seko kinjeringi.
HEB 11:38 Mare kolea ku lielimanga kinia, ma-pangimanga kinia, kou-kandemanga kinia, maiyangamanga pungu peleko andoringi. Kanu yomboma mindili siringi-na-kolo Pulu Yemo ‘Sika’ ningu kuru mondoko moloringi akumunga, mana we moloringi yomboma kinia, kanu yomboma kinia, pea seluna papu naa moloringi. ⸤Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi⸥ yombo kanuma ‘yombo kirima’ ninguli we-yombomane toko makororingi-na-kolo kanu yomboma kinia we-yomboma kinia selu-sipa mólo. Ono Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi, we-yomboma naa pilieringimunga ono we-yomboma kinia pea seluna papu naa moloringi.
HEB 11:39 Ya nikiru yombomane pali ‘Pulu Yemone “Sembó.” nirimu mele sika sembá.’ ningu kuru mondoko moloringimunga Pulu Yemone ono kanopa peanga pilierimu mele ‘Piliangi.’ nimba lipa ora sirimu. Akumu sika na-kolo ma-koleana molkole Pulu Yemone “Simbu.” nimba panjerimu mélema naa liltingi.
HEB 11:40 Pulu Yemone méle olandopa olandopa serimuma yuni nimba panjipa mi lierimu ungu umu pepili moloringi yomboma kinia, pe kiniá nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo pepili molemolo yomboma kinia, ‘pea pali waltikele simbú.’ nirimumunga ono u naa liltingi.
HEB 12:1 U yombo paa awisili aku siku Pulu Yemone nirimu mele ‘Sika’ ningu kuru mondokole seko kondoko moloringimunga aku sipu olio sepo kondomolo mele liku ora silimili kene kanopo pilipuli pe kiniá olio kepe aku sipu méle-peangama limulúndu Pulu Yemone ówa se topa taltorumu ówamonga ‘Lisiku pangi.’ nirimu-na pilipuli ‘Paa lisamili.’ nimbu olio lipa naa tapondolemo ulu lupa lupama mundupu kelepo, ulu-pulu-kirima kepe ‘Olio naa ambolopa pipi naa sipili.’ nimbu siye naa kolopo konopu tondolo pupili keru-kuru lipu lisamili.
HEB 12:2 ⸤Tondolo mundupu lisimulúndu⸥ olio kuru mondolemolo ulu-pulumunga pulu ye Yesusi mimi sipu kanolepo pamili. ‘Kuru mondopo, sepo kondopo, siye naa kololepo pumulú ulu-pulumu yula.’ nimbu yu ⸤sepa molorumu mele kinia molemo mele kinia nilimú mele ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo mele⸥ siye naa kolopo, pilipu pamili. Yuni serimu mele manda manjipu samili. Yu pilipale, ‘Pulu Yemone “Sei.” nilimú mele sepo kondombo kinia paa konopu sipu molopo kondombo.’ nimbale yu mindili nomba unju- perana kolorumu. We-yombomane unju-perana kololemele yomboma ‘yombo kirima’ nilimili-na-kolo Yesusi unju-perana uku toko panjingímunga pipili naa kolopa konopu awisili lipa naa mundupale akuna gilipa kolorumumunga kiniá ⸤mélema pali nokombando⸥ Pulu Yemo kolea nokopa molemo polomonga ki-lomekondo yu pumba molorumu ⸤molemo⸥.
HEB 12:3 ‘Olio siye naa sepili.’ ningu Yesusi serimu mele mimi siku piliayo. Ulu-pulu-kiri seli yombomane Yesusi-kinia mumindili kolko mindili siringi kinia yu tondolo mundupa molorumu mele mimi siku pilku molaa. Yu aku siku seringi kinia molorumu mele ningu kanokole ono sika konopu tondolo pupili molko, mini-wale naa munduku kuru mondolemele mele munduku naa kelenge.
HEB 12:4 Ono sika ulu-pulu-kirima seli yombomane ‘mindili nangi.’ ningu ono seko kinjilimili kinia tondolo munduku molemele-na- kolo selemele ulumuni ononga yombo se u topa naa kondorumu kanumu.
HEB 12:5 ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo⸥ ungu sene ‘ono tondolo munduku molangi.’ nimba ono ‘yunga bolangoma’ nimbale onondo nirimu ungumu komu sindengi lémo. Aku ungumuni nimbale: “Nanga bolangomo, Ye-Awilimuni yombo konopu mondolemoma ‘Molko kondangi.’ nimba mindili silimú. ‘Yunga bolangoma molangi.’ nilimú yombo akuma kopene tolemóla. Akumunga, Ye-Awilimuni ‘Nanga ungumu piliepili.’ nimbuli mindili simbú kinia ‘Akumu unguri mólo.’ naa ningu, yuni nu iri topa mane simba kinia umbuna awisili naa kolani.” nirimu.
HEB 12:7 ‘Pulu Yemo olionga Lapamone ‘olio yunga bolangoma.’ nimba aku selemo.’ ninguli mindili nonge molo umbuna se ono-kinia wendo ombá kinia ‘Pulu Yemone ‘yunga ungumu pilku sangi.’ nimba sekemo.’ ningu tondolo munduku molangi. Bolango se yunga lapane mane naa silimú bolango se molemoye? ⸤Mólo.⸥
HEB 12:8 (Bolangoma pali ononga lapalini ‘Molko kondangi.’ ningu kopene toko mane silimili) akumunga, Pulu Yemone ono ‘Molko kondangi.’ nimba mindili naa simu liemu ono wakangoma molemele, yunga bolango sikama naa molemele.
HEB 12:9 Imu piliangila: Olio bolangoma molorumulu kinia olionga ya mana lapalini ‘Molko kondangi.’ ningu mindili siku mane siringi kinia olione ononga unguma lipu awi sipu taka lepo molopo ‘Papu sekemele.’ nimbu molorumulu. Aku liemu olionga minima kinia konopuma kinia nokolemo Lapamone olio mane silimú kinia ‘Alieli konde molopo kondopo mindi pamili.’ nimbuli yunga ungumu paa olandopa pilipu lipu taka lepo molomulu liemu peangala.
HEB 12:10 Wale laye-kolo mele olionga lapalini olio ‘Molko kondangi.’ ninguli onono konopumane pilkuli mindili siku mane siringi, aku-na-kolo Pulu Yemone pilipa kondopa olio sumbi sipa mane silimú akumuni olio alieli paa lipa tapondolemo. Yu kake selemo mele olio ‘aku sipa kake sepili.’ nimbale aku selemo.
HEB 12:11 Olionga lapalini ‘Molko kondangi.’ ninguli olio mindili silimili kinia konopu naa sipu molemolo. Mindili nombole konopu kiri mindi panjipu molemolo. Aku-na-kolo u mane silimili kinia pilipu lipuli pe ulu sumbi nilima sepo konopu pe nipili taka lepo molemolo.
HEB 12:12 Akumunga, yomboma keru-kuru liku lisilimili kinia ononga kima enge naa nimba pange sepa maniando sipa we lemó kinia ola liku enge nipili we lisiku, ononga komorongoma limú kinia munduku naa kelko tondolo munduku we lisilimili mele ono aku siku sangi. Kangima molo konopuma pange sembá kinia tondolo pupili ola gilku kongono siye naa kolko tondolo munduku sangi.
HEB 12:13 ‘Kimbu kiri lemó yomboma ononga kimbuma kamu kiri naa liepili. Kelepa peanga liepili.’ ninguli ‘aulka sumbi nilina pangi’.
HEB 12:14 Yomboma-kinia konopu seluna pupili taka leko molko kondonge uluma tondolo munduku seko molko, ononga konopuma kinia kangima pali ‘Pulu Yemonga’ ningu Pulu Yemone kanopa ‘kake selemo’ nimba kanolemo uluma tondolo munduku seko molangi. Aku naa senge kinia Ye-Awilimu naa kanonge kene aku saa.
HEB 12:15 Ono mimi siku kanoko molonge mele i-sipa: Pulu Yemone ono we kondo kolopale lipa tapondorumu aulkamo ono yombo se mundupa kelemba kene mimi siku kanoko molaa. Unju se mongo kombili selima tolemo aku mongomanga se liku kere-langi kalolemelena sukundu mundulimili kinia kere-langima pali kombili selemo, aku sipa mele ononga yombo se molopa kinjimba kinia ono pali yu manda manjiku seko umbuna ono- kinia pepili molko Pulu Yemone ‘ono kalaro molopili molemele’ nimba kanomba kene mimi siku kanoko molangila.
HEB 12:16 Wa ulu-kirinale naa seko, Pulu Yemone ‘Ambo yema kangikundu ulu sangi.’ nirimu mele mindi pilku seko molangi. U Isone Pulu Yemo bulu sirimu mele aku siku naa sangila. Iso yu komomo molopale lapane monge-méle simbama ‘unguri mólo’ nimba genuni kere-langi se ‘nopili.’ nimba sirimu kinia ⸤gelene kolopa kere-langi lipa nombando⸥ lapane monge-méle simba serimuma pali genundu ‘Lieni!’ nirimu mele aku siku onone Pulu Yemo bulu siku aku naa saa.
HEB 12:17 ‘Iso yu sika Pulu Yemo bulu sirimu.’ nimbu pilielemolo mele i-sipa: Pe Iso lapa Aisakene kango akiliu Jekopo monge-mélema kamu sirimu kinia yu ‘paa liemboa.’ nirimu kinia ⸤Pulu Yemone⸥ “Mólo!” nirimu. Yuni lapando “Na molombo mele ungu peanga se ningu si.” nimba mawa sepa kola serimu-na-kolo u sepa kinjerimu mele mundupa kelepa, kelepa ulu peanga se sembá aulka se naa lierimu kanumu. ⸤Akumu pilkuli ungu-pulumu mimi siku piliaa.⸥
HEB 12:18 ⸤‘Ono mimi siku kanaa.’ nikirumunga ungu-pulu se i nikirula:⸥ Ono ⸤mulú⸥ senga oringi molemele mulúmu kinia u Isirele yomboma nondoko moloringi ⸤mulú Sainai⸥ kinia lupa lupatolo. Ono kiniá molemele mulú kanumu ⸤mongone kanoko⸥ kini ambolonge aulka se naa lemó. Isirele yomboma nondoko moloringi mulú Sainai akuna kuli-sepe mele awili-sepa nomba, kupa pombora toli awili sene aki topa, ilia paa awili-sepa sepa, simbulu paa awili-sepa topa, poporome tondolo mundupa topa, kariapá sepa, mulú torumu mele kanoko pilku moloringi.
HEB 12:19 Akuna bikollo se ungu paa tondolo mundupa nimba, yombo sene ungu tondolo mundupa nirimu pilkuli yomboma mini-wale munduku Mosisindu ninguli: “⸤Pulu Yemone⸥ oliondo kelepa ⸤sumbi sipa⸥ naa nipili.” niringi.
HEB 12:20 Ungu pilkuli mini-wale mundoringi akumu i-sipa: “⸤Yombo se molo⸥ kongi se kepe mulúna nondopa pumba olando pumbá sembá kinia kouni toko kondangi.” nirimumunga pilkuli mini-wale munduku aku siku Mosisindu niringi.
HEB 12:21 Ulu mare wendo orumu kanokole mini- wale mundoringi uluma Mosisi yu pilipa kanopale “Na kepe mini-wale mundupu pungu-pungu nikiru.” nirimu.
HEB 12:22 ⸤Isirele yomboma aku mulúna puringi⸥-na-kolo ono ⸤pepá topo sikiru yomboma Pulu Yemone pe nimba panjipa mi lierimu ungu kondemo pepili molemele yomboma ono Pulu Yemo molomu⸥ mulú Sainai none seli mulú senga naa oringi. Ono ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulú Sayono oringi. Akumu kolea- awili Jerusalleme. Aku kolea-awilimu konde molopa mindi puli Pulu Ye tondolo púlimu molemo kolea mulu-koleana lemó koleamo. Angello kambu manda naa tolima konopu siku maku toko molemelena ono oringila.
HEB 12:23 Akuna Pulu Yemonga yomboma, onondo “Nanga bolango komomo.” nilimú yomboma molemelena oringila, kanu yombomanga imbima mulu-koleana boku senga molemo yomboma. Yombomanga pali kote pilipa apuroli Pulu Yemo molemona oringila. ⸤Yesusi kolondorumu- munga⸥ Pulu Yemone kanopa ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanorumu yomboma koloringi kinia ‘mulu-koleana manda wangi.’ nirimu-na puringi molemelena oringi molemelela.
HEB 12:24 Ungu kondemo ‘kamu wendo opili.’ nimba serimu ye Yesusi molemona oringi molemelela. ‘Olionga ulu-pulu-kirima kinia kalaroma pali kamu mania pupili.’ nimba akuna memba pumba tanda sirimu mememo lemó koleana oringila. Aku mememo kinia u Kénene ‘Epele kolopili.’ nimba Epele torumu kinia yunga mememo omba purumu mememo-tolone ungu niringilitolo selu-sipa mele mólo. Akumunga, memetolo kepe selu-sipa mele mólola. Yesusinga mememone ungu nilimú akumu olandopa, akumunga yunga mememo olandopala. Aku mememo lemó koleana oringi.
HEB 12:25 ⸤Akumunga ono kanaa!⸥ Ungu nilimú yemonga ungumu paa mimi siku pilku molangi. Pulu Yemone u ya ma-koleana ⸤mulú Sainai molopale⸥ olionga anda-kolepalima ungu tondolo mare nimba sipa liepi-liepi torumu kinia ‘Naa pilielemolo.’ niringi kinia seko kinjeringimunga umbuna sirimu kinia ono kowa pungí aulka se naa lierimu. ⸤Mana moloringimunga aku sipa liemu⸥ kiniá Pulu Yemone mulu-koleana molopale ungu tondoloma oliondo yando nimba sipa liepi-liepi tolemo kinia ‘Naa pilimulú.’ nimbu bulu símulu liemu mindili simba kinia kowa pumulú aulka se lembaye? Paa naa lemba.
HEB 12:26 U ⸤Isirele yomboma mulú Sainai moloringi kinia Pulu Yemone⸥ ungu nirimu ungumuni ma lope-lope senderimu, aku-na-kolo kiniá yuni ungu se nimba panjipa nimbale: “Kelepo waltikele kamu ‘lope-lope sepili.’ nimbú akumu mamondo mindi naa nimbú. ‘Mamo kinia mulúmu kinia pea jimi-jimi sepili.’ nimbú kinia sembá.” nirimu.
HEB 12:27 Yuni “kelepo waltikele kamu ‘sepili.’ nimbú.” nirimu akumu i-sipa nimbá nirimu: ‘ ‘Mulúmu kinia mamo kinia méle serindumanga we lepa mindi pumbá mélema we liepili, pora nimbá mélema pora nipili.’ nimba mélema pali lope-lope sendemba kinia we lepa mindi pumbá mélema mindi lope-lope naa seli we lemba.’ aku sipa Pulu Yemone nirimu.
HEB 12:28 Pe kiniá ye nokoli kingimuni nokolemo koleamo jimi-jimi sepa pora naa nimbá koleana pulimulumunga ⸤Pulu Yemo kinia⸥ ‘Ange.’ niemili. “Sepene mélema nomba pora silimú mele.” olionga “Pulu Yemo sepe mélemo molemo.” akumunga, Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo paka tondopo kape nimulúndu yuni kanopa peanga pilielemo uluma sepo pipili kolopo ‘Yu ye paa awili olandopa tondolo púlimu.’ nimbu yunga ungumu taka lepo pilipuli, kanopa kiri pilielemo uluma naa sepo molamili.
HEB 13:1 ⸤Senge kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilimba ungu mare kamu niembo.⸥ Ono Karasinga yomboma ‘Nanga genupili’ ningu konopu anju yando mondoko molaa. ⸤Konopu mondokole i-siku sangi:⸥
HEB 13:2 Kolea suluna ⸤Karasinga⸥ yombo ponenge mare onge kinia munduku naa kelko ononga ulkando mengo pangi. U yombo marene aku seringi kinia ‘We-yombo mare nokokomolo.’ konopu lieringi-na-kolo mulu-koleana angelloma nokoringi kene ⸤aku siku saa⸥.
HEB 13:3 Karasinga yombo ka-ulkana pelemelema ono we molemele yombomane ‘Olio ono kinia pea ka-ulkana pelemolánje ‘Olionga yombomane olio ongo nokangi.’ nimbu pilielemolá.’ ningu pilkuli kanu ka-ulkana pelemele yomboma kondo kolko nokaa. Ononga opa-toumane ononga yombo mare seko kinjingí kinia ono we molemelemane ‘Opa-toumane olio aku siku seko kinjilimolá mele ono seko kinjikimili.’ ningu pilku kondo kolko nokaa.
HEB 13:4 Amboma ye pungu yema ambo liku selemele mele ‘akumu paa peanga’ ningu pilku molangi. Ambo yema onono seluna peangi. Ambo ye pulima kinia ye ambo lilima kinia wa ulu- pulu-kiri selemelema Pulu Yemone apurupa mindili lipa simba kene ambo yetolo onono seluna peangi.
HEB 13:5 Kou-monema kanoko yama naa mengo molaa. Pulu Yemone nimbale: “Nane ono paa mundupu naa kelepo anju paa naa pumbú. ‘Ono onono molangi nane naa nokombo.’ paa naa nimbú.” nirimu. Aku nirimumunga pilipuli “Ye-Awilimu nanga lipa tapondólimu; na mini-wale naa mundumbu. Yombo sene na-kinia nambolka ulu kiri se manda sembaye?” nimbu manda tondolo mundupu kuru mondolemolo kene méle taltolemelema ‘Manda taltolemolo.’ ningu pilku molaa.
HEB 13:7 Ono ⸤Karasinga yomboma,⸥ ono u nokoringi tapu-yemane u-pulu-pulu Pulu Yemonga ungu ningu siringi yema pilku molaa. Kanu yema molkole koloringi mele pilkuli ‘⸤Pulu Yemone lipa yando mundorumu ye nokoli Karasimu yu⸥ sika. ⸤Yuni sika olio lipa tapondolemo tapondomba.⸥’ ningu kuru mondoko moloringi mele pilkuli aku siku manda manjiku seko molangi.
HEB 13:8 Yesusi Karasi u molorumu mele kiniá kepe aku sipa we molemo, pe alieli topele naa topa aku sipa molopa mindi pumbá kanumu.
HEB 13:9 Akumunga, ⸤ononga u tapu-yemane mane siringi mele munduku naa kelkole ningímuni, ungu-mane uma pilku Pulu Yemo popo tolemele yemane⸥ kolo toko ungu lupa lupa ningu mane silimilima naa piliangi. ‘Aku ungumane olio Karasinga sika yomboma molomolo aulkamo ‘munduku keleangi.’ nimbá.’ ningu pilku aku unguma komu naa sendeko molaa. Pulu Yemone olio we kondo kololemo ulumuni olionga konopuma sepa tondolo mundundulimú kinia papu. ⸤Ye marene ungu-mane sikuli⸥ ‘Ono ‘Pulu Yemo-kinia konopu seluna pupili molamili.’ ningu kere-langi i-sipa i-sipama nangi.’ nilimili ungu-manema pilkuli kere-langi ‘Nangi.’ nilimilima nongi liemu aku senge ulumuni ononga konopuma sepa tondolo naa mundundumba. Aku ungu-manema pilkuli aku kere- langima nolemele yomboma aku kere-langimane unguri naa selemo.
HEB 13:10 U Pulu Yemone ‘na popo toko serele-ulkana sukundu kongi mélema kalaa.’ nirimu mele pilkuli Pulu Yemo popo toko kongi mélema kalko silimili yombomane olio ⸤Karasinga yomboma⸥ne Pulu Yemo popo tolemolo mele kopu seko manda pea naa senge.
HEB 13:11 ⸤U serele-ulkana seringi mele pilipale aku sipa mele sembando⸥ Pulu Yemo popo tondoli ye awili olandopamone ‘Pulu Yemone yombomanga ulu-pulu-kirima kanopa siye kolopili.’ nimba kongi senga mememo kolopa memba suluminia paa kake selina sukundu memba pumba ⸤Pulu Yemo⸥ sirimu, na-kolo aku kongimu yombo molko peringi koleamo munduku kelko ultu mengo pungu ‘Sepene nopili.’ ningu kaloringi.
HEB 13:12 U aku siku seringimunga Yesusi kepe ‘yunga mememone Pulu Yemone yomboma kanopa ‘kake selima’ nimba kanopili.’ nimba yombo molko peringi kolea-awilimunga pala ultukundu mindili norumu.
HEB 13:13 Akumunga, Yesusi pala ultukundu molemona lombili ultu pumbu ‘yu seko pipili kondoringi mele olio kepe yu pea seko pipili kondangi kopu sepo molamili.’ nimbu akuna pamili.
HEB 13:14 Ya mana olionga kolea lepa mindi pumbá kolea se naa lemó, kolea se pe wendo ombámo nokopo molemolo akumunga ⸤Pulu Yemo popo toli ulu uma mundupu kelepo ‘seko pipili kondongi liemu unguri mólo.’ nimbu Yesusi lombili pamili⸥.
HEB 13:15 ‘Yesusi ⸤olionga kolali sepa kolondorumu; yuni yuyu olionga Pulu Yemo popo tondopa sirimu⸥ kene’ pilipu, ‘Aku sipa serimumunga Pulu Yemo molemona manda pumulú.’ nimbu pilipuli ‘Pulu Yemo popo topo mélse kalopo siemili.’ nimbu Pulu Yemo alieli kape nimbu molamili. ‘Pulu Yemo paa awili olandopamo.’ nimbu yu popo tomolondo olionga keremane yu alieli kape niemili.
HEB 13:16 ⸤‘Pulu Yemo popo tamili.’ ninguli i-siku mele sangila:⸥ ‘Yomboma sepo kondamili.’ ningu liku tapondoko, méle mólo tomba yomboma ononga méle mare moke seko siengi. Pulu Yemo popo tongendo aku siku selemele uluma yuni kanopa peanga pilipa konopu silimú kene komu naa sindiku aku siku seko molaa.
HEB 13:17 Ononga nokoli yemane “Saa.” nilimili mele pilku liku seko taka leko molaa. Kanu yemane ‘pe Pulu Yemo kongono selemolo mele nimbu simulú kinia “Seko kondoringi.” nipili.’ ningu pilku ‘ono molko kondangi.’ ningu nokolemele. Akumunga ononga ningí unguma pilku liku, ‘Olio aku sipu kongono semolo kinia olionga nokoli yema konopu siku konopu umbuna naa pepili olio nokangi.’ ningu onone “Saa.” ningí mele seko molaa. Onone ononga nokoli yemanga unguma pilku liku naa seko anju púngi liemu nokoli yema konopuna umbuna se pemba aku ulumuni ono manda naa lipa tapondomba kene aku sangi.
HEB 13:18 Pulu Yemone olio lipa tapondopili mawa sendangi. Olio konopuni pilipuli ‘ulu se sepo kinjilimulu.’ nimbu naa pilipu, ‘Olio alieli sumbi sipu andamili.’ nimbu pilipu molemolomonga ⸤onone aku siku Pulu Yemo olionga mawa sendenge kinia pilimba⸥.
HEB 13:19 Ungu se pea ono tondolo mundupu mawa sekerola. Pulu Yemo-kinia ungu ninguli na ono molemelena paa nondopo kelepo wambo kene ‘Pulu Yemone na lipa tapondopili.’ ningu mawa sendangila.
HEB 13:20 ⸤Kiniá Pulu Yemo-kinia ononga mawa sendambo:⸥ ‘Konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú Pulu Yemone onone senge kinia kanopa peanga pilimba uluma manda senge tondolo paa peangama sipili. Yu olionga Ye-Awili Yesusi kolorumu kinia Pulu Yemone yunga yomboma-kinia ungu konde nimba panjipa mi lierimu ungumu yunga mememone ‘kamu pepa mindi pupili.’ nirimu kinia ‘kelepa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo. Yesusi Karasini olio lipa tapondolemo kene Pulu Yemo yu kanopa peanga pilimba uluma Pulu Yemo yuni olio- kinia sepili. Olionga Ye-Awili Yesusi yu kongi sipisipimanga tapu-ye enge nílimu. Yu alieli kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Aku sipu semolo kinia peanga.
HEB 13:22 Ango-keme, ‘nane ono i pepá topo sikiru akumu ungu wallo-kolte mindi tokoro kene akuna sukundu ‘Saa.’ nikiru mele siye naa sepili mimi siku pilku molaa.’ nimbu tondolo mundupu mawa sekero.
HEB 13:23 Nane ‘ono piliangi.’ nimbu i nikiru: Olionga genu Timoti kiniá ka-ulkana we naa pelemo, yu ultu mundoringi. Yu nondopa na moliona omu liemu olto pea ono molemelena ombolo.
HEB 13:24 Ono nokolemele yema kinia Pulu Yemonga yomboma pali “Manda molemeleye?” nindangi. Kolea Italli yombo ya ⸤molkorona oringi⸥ molemelemane ono Ipuru yombo Karasinga yombo molemelema “Manda molemeleye?” nikimilila.
HEB 13:25 ⸤Pulu Yemone⸥ ono pali we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
JAM 1:1 Na Jemisi, Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolonga kongono sendeli kendemande ye se, nane i pepámo topo, ⸤Isirele yombo⸥ talape rureponga yombo bulu-balu ningu kowa pungu ⸤kolea Judia disiriki ultukundu⸥ kolea lupa- lupamanga molemele yomboma topo sikiru. Ono manda molemeleye?
JAM 1:2 Nanga ango-keme, ‘ ‘Ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu manda pembane mania pumbane.’ nimba manda manjilimú umbunamane ononga konopuma sepa tondolo mundundulimú.’ ningu pilielemele kene ono topa mania mundumba sembá umbuna lupa lupama ono molemelena wendo ombá kinia ‘Papu wendo okomo.’ ningu konopu siengi.
JAM 1:4 Ono molko kondoko, kamu umbu-konopu pepili Pulu Yemonga yombo yuma molko, Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu peanga se ononga konopumanga mólo naa topili molangi kene alieli tondolo munduku umbunama meangi; konopu tondolo mundundoli uluma ono-kinia tondolo mundupa pepili.
JAM 1:5 Yombo se pilipa kondoli naa pemu liemu Pulu Yemo kinia ungu nimba mawa sepale “Pilipa kondoli se si.” nimbá kinia mélema mawa selemele kinia iri naa topa méle awisili pilipa lipa popenge sepa silimú Pulu Yemone sika simba.
JAM 1:6 Aku-sipa na-kolo kanu yombomo ‘Mawa sembó mele sika simba.’ nimba kuru mondopale mawa sepili. Konopu talo sepa kimbu silimú yombomo, poporomene unju mumu memba andolemo mele, yunga konopumu aku selemo kene ‘Simbane naa simbane. Lipa tapondombane naa tapondombane.’ nimba konopu talo sepa naa kimbu sipale ⸤mélema mawa sepili⸥.
JAM 1:7 Yombo se aku sipa konopu talo sepa pelemo yombomo yu konopu talo sepa pelemomonga yunga konopumu bulu-balu nimba, méle selu mindi konopumu pilipa ungu se sembá aulka se naa lemó kene ‘Ye-Awilimuni na mélse simba.’ nimba naa piliepili.
JAM 1:9 Ono ⸤Karasinga yombomanga⸥ genu se koropa pupili molopa imbi naa molemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ yu-kinia ungu peanga se sepa, ‘Imbi ola molopili.’ nimbá kene konopu sipili.
JAM 1:10 Aku-sipa na-kolo pellawa sindi se enge naa nimba nondopa tanda lemó mele yomboma aku siku kamu naa molko nondoko kololemele kene pilipale ⸤Karasinga⸥ yombo kamakomo ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu imbi naa molopa we-yombo mele molopili.’ nimbá kinia konopu sipili.
JAM 1:11 Ena paa kondolemo kinia era mélema topa kondolemo kinia pellawa sindi peanga tolemoma kolopa ole lepa mania pulimú. Aku sipala yombo se méle awisili taltolemo yombomo kou limba kongonomo sepa molopale kolomba.
JAM 1:12 Yombo se umbuna lupa lupama wendo olemo kinia aku umbunama memba tondolo mundupa molemo yombo akumu umbuna wendo olemomane yu topa mania naa mundulimúmunga Pulu Yemone alieli konopu peanga pepili molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu silimú, akumu yunga méle kalólimu limú kene umbuna lupa lupama wendo ombá kinia ‘Aku umbunama papu na-kinia wendo okomo.’ nimba konopu sipili. Kanu méle kalólimu koronga-u Pulu Yemone “Yu paa konopu mondonge yomboma aku sipu méle kalombo.” nimba, nimba panjerimu méle kalólimu.
JAM 1:13 Ulu sene yombo se ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ nimba ulu se manda manjimba kinia kanu yombomone ‘Pulu Yemone na ‘sepo kinjambo.’ nimba kondi tokomo.’ ni naa nipili. Ulu-pulu- kirimuni Pulu Yemondo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ manda naa nimbá. Nimbá mele Pulu Yemone pilimba aulka se paa naa pelemo. Pulu Yemone yombo sendo ‘Ulu-pulu-kiri se sei.’ paa manda naa nimbála kene ⸤aku siku naa niengi⸥.
JAM 1:14 Yomboma ononga konopumane aku ulu-pulu-kirima ‘sangi.’ nimba kondi tolemo kinia ononga konopu kiri akumane ‘Ulu-pulu-kirima sangi.’ nimba kondi topa ono kundulimú.
JAM 1:15 Kanu-kinia ambo se bolango mondopale melemó mele konopumuni yakala kolopale ulu-pulu-kiri se melemó. Kanu-kinia ulu-pulu-kirimu akopa pora sipale kololi ulu-pulumu melemó.
JAM 1:16 Nanga paa konopu mondolio ango-keme, ononga konopumane ‘Sika nikiru.’ ningu kolo toko ononga konopuma liku amu naa tondaa.
JAM 1:17 Méle peangama kinia ulu peangama kinia, aku sipa ulu paa peangama pali yando we naa limulú. Kanu mélema mulu-koleana wendo olemo. Muluna pa sendeli gilimuma sepa panjerimu Lapamone kanu méle paa peangama silimú. Muluna gilimú pa sendelima omba pulimú kinia kolea tangopa simbulu topa, unju kinia mélemanga minima gilimú mele topele-mapele toko pulimili mele kanu Pulu Yemo aku sipa topele-mapele naa topa, olio simbulu tondomba mele se yu-kinia paa naa pepa, konopu selumu mindi pepili molemo.
JAM 1:18 ⸤Kanu topele-mapele naa tolemo yemone⸥ ‘Olio yunga bolangoma molangi meambo.’ nimbale ‘Yunga semanemo, olio lipa tapondopa yomboma konde molonge tondolomo pelemo semane paa sikamone olio mendepili.’ nirimu. Yuni olio ‘mélema serindumanga pali kumbi leko molangi.’ nimba olio aku sipa merimu.
JAM 1:19 Paa nanga ango-keme, yombo sene ungu se nimbá kinia ‘Mimi sipu piliamili.’ ningu komu sendeko molko, ungu se nondoko pundu toko naa ningu, sumbi siku mumindili naa kolangi. Kanu ungumu yombomane pali paa mimi siku pilku konopumanga panjangi. Pulu Yemone ‘yomboma sumbi siku molonge kinia papu.’ konopu lepa kanolemo mele yombomanga mumindili kololi ulu akumuni ‘Aku siku molangi.’ nimba naa lipa tapondolemo kene nondoko mumindili naa kolangi.
JAM 1:21 Akumunga, ⸤‘Ga pupili.’ ningu era selemele mele⸥ ulu kalaro mololima kinia ulu kirima kinia selemelema pali ‘Na-kinia naa molopili.’ ningu munduku kelko, ⸤Pulu Yemone⸥ ungu u ononga konopumanga panjinderimu, aku ungumuni ono mini pali lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana manda wendo lipa Pulu Yemo kinia pea molko kondonge aulkana manda lipa mondomba akumu taka leko pilku liku molangi.
JAM 1:22 ⸤Pulu Yemonga⸥ ungumuni nilimú mele we komumane mindi naa piliangi. Pilkuli pilku liku sengena panjiku sangi. We komumane mindi pilkuli nilimú mele naa selemele liemu ono onono kolo toko ‘Peanga sepo molemolo.’ konopu lemele.
JAM 1:23 ⸤‘Aku sangi.’ nikirumunga ungu-pulu se i-sipa mele:⸥ Yombo sene ungumu we komumuni mindi pilipale, nilimú mele pilipa lipa naa semu liemu yu yombo sene ungu se selemo mele yu aku sipa manda manjipa selemo. Yombo se yunga kumbi-keremo kariyápana kanopale, pe yunga minimu kanopa pora sipale ⸤yu sumbi sipa molomba mele ungu se naa sepa⸥ anju pumba yu molemo mele popenge sepa komu sindipa naa pilielemo, aku sipa mele yombo nikirumuni aku selemo.
JAM 1:25 Aku-sipa na-kolo yombo sene, ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamo kariyápa mele mimi sipa kanopa siye naa kolopa molopa, nilimú mele komu naa sindipa pilipa lipa sepa molomu liemu kanu yombomone ulu selemomane yu sepa kondombamonga yu konopu peanga pepili molopa kondomba.
JAM 1:26 Yombo sene ‘Na Pulu Yemonga ungumu paa pilipu lipu yu popo topo kape nimbu kondopo molio.’ nimba pilipa molemo-na-kolo yunga alimbolomo nokopa naa kondomu liemu yuni yuyu kolo topa konopumuni mindi ‘Sika aku selio.’ nimba pilipa, yunga konopumu lipa amu tondolemo. Yu ‘Pulu Yemonga ungumu pilipu lipu, yu popo topo kape nimbú ungu-manema paa pilipu molio.’ nilimú ulu akumuni yu lipa tapondomba unguri naa selemo.
JAM 1:27 Olione ‘Pulu Yemonga yomboma molopo yu popo topo kape niemili.’ nimulú yombomane olionga Lapa Pulu Yemone ulu kake sepa kalaro naa molemo nimba kanolemo uluma semolo mele i-sipa: Anupili lapali kololemele bolango kolumuluma kinia, ambo wayama kinia, kála seko umbunama wendo opili molemelema ‘aku siku naa molangi.’ ningu nokoko, ‘Mana-yombomane ulu-pulu-kirima selemele mele naa senge. Kanu ulu-pulu-kirimane olio ulu se naa sepa, olio kalaro se naa mondopili.’ ningu molko kondolemele. ⸤Aku selemele yomboma olionga Lapa Pulu Yemone ‘yombo sumbi nilima molemele.’ nimba kanolemo.⸥
JAM 2:1 Nanga ango-keme, ono olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ye paa peanga imbi ola molopa tondolo púlimu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemane ⸤yomboma apuruku⸥ yombo se ⸤imbi ola mololimu⸥ liku tapondoko, yombo se ⸤imbi ola naa mololimu⸥ naa liku tapondoko, naa sangi.
JAM 2:2 Ye se mulu- maminia paa peangama panjipa kou-gollone seli ki-ongi se mondomba ye se kinia, ye koropa se mulu-maminia kirima panjimba ye se kinia, aku yetolo ono maku toko molongena ongele kinia kanokole
JAM 2:3 ye mulu-maminia peangama panjimba yemo ⸤kanoko peanga pilkuli⸥ paa nokoko “I polo peangana ongo molou.” ningu, ye koropamo ⸤kanoko kiri pilkuli⸥ yundu “Inia ongo ola giliei.” molo “Nanga kimbu munduliuna ongo mania molou.” níngi liemu
JAM 2:4 aku sengemonga ono konopu kiri pepili ono onono anju yando apuruku naa kinjilimiliye? Ono aku siku yomboma apurulimili mele onono konopumuni pilkuli ‘ ‘I yombomone na manda lipa tapondomba. Imuni na naa lipa tapondomba.’ nimbu kanopo apurupu kinjilimulu lémo.’ ningu naa pilielemeleye?
JAM 2:5 Paa nanga ango-keme, piliame! Pulu Yemone ‘Yombo mare nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltombando ya ma-koleana yombomane yomboma kanoko ‘yombo koropa pupili molemele.’ ningu kanolemele yombo kanuma Pulu Yemone nimba taltopale ‘Yombo kamako mele molangi.’ nimba ⸤onondo nimbale:⸥ “Onone ‘Yu sika.’ ningu olando siku kuru mondokole ‘Yombo na konopu mondonge yomboma nane ye nokoli kingimu molopo nokolio koleana na-kinia pea molamili.’ nimbu panjerindu akumu ono pea aku sipu molamili wangi.” koronga nilimú.
JAM 2:6 Aku-sipa na-kolo ⸤nanga ango-keme⸥ onone yombo koropama ‘Pipili kolangi.’ ningu seko kinjilimili. ⸤Ango-keme,⸥ yombo namelene ono kondi toko ononga mélema liku, mindili siku, ‘Kote sendamili waa.’ ningu, selemele yombo akuma nameleye? ⸤Ye koropamane aku selemeleye? Mólo!⸥ Ye kamakomane ono-kinia aku selemele kanumu.
JAM 2:7 Ono Yesusi Karasinga yomboma molemele kanu yemonga imbi peangamo namelene ungu-taka tondolemeleye? ⸤Ye koropamane aku selemeleye? Mólo!⸥ Ye kamakomane aku selemele kanumu.
JAM 2:8 Pulu Yemonga bokuna ungu-mane se sirimu paa olandopa molemo kanu ungu-manemo pilku liku sengena panjiku sengi liemu paa papu. Kanu ungu-manemone nimbale: “Onono yu-mele-mele konopu mondoko, ononga kangima onono kondo kolko nokolemele mele aku sikula pulu lemó yomboma konopu mondoko nokoko molangi.” nimba molemo ungu-mane kanumu pilku liku sengi liemu peanga.
JAM 2:9 Aku-sipa na-kolo yomboma kanoko apurukuli ‘Yu peanga. Lipu tapondambo. Yu kiri. Naa lipu tapondambo.’ níngi liemu ulu-pulu-kiri se selemele, akumunga ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemane ‘Nu ungu-mane se pulua tonu lémo.’ nimba lipa ora simba.
JAM 2:10 ⸤Aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Olio pilielemolo, “Ambo ye puli se molo ye ambo lili se yombo se lupa-kinia wa ulu-kirinale naa sangili.” nimba ungu-mane sirimu yemone “Yombo se toko naa kondangi.” nimba mane sirimu pilielemolola. Aku liemu nu wa ulu-kirinale naa sekole yombo se toko kondonu liemu ungu-manema pulua toli yombomo moleno. Akumunga, yombo se ungu-manema pali pilipa lipa selemo-na-kolo selu mindi pulua tomu liemu aku selemomonga ungu-manema pali pulua tolemo kanumu.
JAM 2:12 ⸤Ulu se sengendo molo ungu se ningíndu u i-siku ningu piliangi:⸥ ‘Ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamone nilimú mele pilipale Pulu Yemone olio uluma sepo unguma nimbu selemolo mele pilipa apurumba kene.’ pilkuli kanu ungu-manemo pilku uluma seko unguma ningu seko molemele mele pilku seko kondangi. Yombo sene yombo se kondo naa kolomu liemu pe Pulu Yemone kote pilipale yu kepe kondo naa kolombala. Yombo sene yombo se kondo kolomba yombomo Pulu Yemone yunga kote pilipale yu kepe kondo kolomba. Pulu Yemone aku sipa kote pilipa sembá kene pilkuli unguma ningu uluma senge mele pilku kondokole sangi.
JAM 2:14 Nanga ango-keme, yombo sene nimbale: “Na ‘⸤Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Yesusi Karasi⸥ sika.’ nimbu kuru mondolio.” nilimú-na-kolo ⸤‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane selemele mele⸥ ulu peangama naa selemo liemu yuni kuru mondolemo ulumuni yu lipa tapondolemoye? Yuni kuru mondolemo ulumuni yu mindili nolka aulkana wendo lipa Pulu Yemo kinia molopa kondomba aulkana manda lipa mondombaye? ⸤Ulu peangama naa selemo liemu paa manda mólo.⸥
JAM 2:15 Gena se mulu-maminia kiri se panjipa, kere-langi nombá se naa lemba kinia,
JAM 2:16 ononga yombo sene yu kere-langi kinia mulu-maminia mare naa sipa yundu nimbale: “Nu konopu pe nipili pungu, ali naa sepili mulu-maminia peanga se pakoko, olo sembá kere-langi mare nani pu.” nimu liemu aku sipa nimbámone yu sika lipa tapondombaye? ⸤Unguri manda naa sembá.⸥
JAM 2:17 ⸤Yombo sene yombo se naa lipa tapondopa kerena “Manda molani pu.” we nilimú kinia kanu yombomo naa lipa tapondopa unguri naa selemo⸥ aku sipala. Yombo sene ⸤‘Sika.’ nimba⸥ kuru mondopale ulu peangama naa semu liemu yunga kuru mondolemo ulumu méle kololimu mele; unguri manda naa sembá.
JAM 2:18 Aku-sipa na-kolo yombo sene ⸤nane ya nikirumu ‘Kolo tokomo.’ nimba nando⸥ nimbale: “Yombo marene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. Yombo marene ulu peangama seko yomboma liku tapondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. ⸤Ulu talo pea selu-sipamo. Yombo sene kanu ulutolonga ulu se mundupa kelepa se pilipale sembá kinia kanu ulu selumuni manda lipa tapondomba.⸥” nilkanje. ⸤Aku sipa nilka yombomondo nane pundu topo i-sipu nilka:⸥ “Nu ‘⸤Karasini⸥ sika ⸤“nanga” nimba senderimu sendelemo⸥.’ nimbu kuru mondolio mele lipu ora siembo.” ningu ulu peanga se naa senu liemu nu sika kuru mondoleno mele nane nambi sepo kanomboye? ⸤Manda naa kanombo.⸥ Na ulu peangama sepo yomboma lipu tapondombo ulumane ⸤‘Sika.’ nimbu⸥ kuru mondolio mele lipu ora simbú.
JAM 2:19 Nuni ‘Pulu Yemo selu mindi molemo.’ ningu kuru mondoleno. Akumu papu seleno. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ kurumane kepe aku siku kuru mondolemele. Pilkuli pungu-pungu ningu mini-wale mundulimili.
JAM 2:20 Aroma toli yombomo, we ‘Sika.’ ningu kuru mondoko ulu peangama naa seleno ulumuni uluri manda naa sembá mele ungu-pulumu piliani nimbu siemboye?
JAM 2:21 Olionga anda-kolepa Eporayamone ulu se serimu mele kanopale Pulu Yemone yunga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yemo.’ nimba kanorumu. Eporayamone yunga malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbando polona ola taltorumu kinia kanopale Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanorumu.
JAM 2:22 Mimi siku piliaa! Eporayamone ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu ulumu kinia ulu serimuma kinia manda selu sipa serimu kinia yuni serimu ulumane yunga ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu ulumu kamu sepa tondolo mundundorumu kanumu.
JAM 2:23 Aku sipa serimumunga Pulu Yemonga bokuna yundu ungu se nilimúmunga pulumu wendo orumu. Kanu ungumu i-sipa: ‘Pulu Yemone yu-kinia “Sembó.” nirimu mele Eporayamone ‘Sika sembá.’ nimba kuru mondorumumunga kanopale Pulu Yemone “Yu ye sumbi nílimu.” nimba kanorumu.’ Eporayamone aku serimumunga Pulu Yemone yundu ‘ “Nanga pulu lemó yemo.” nirimula.’ aku sipa molemo kanumu. ⸤Yombo sene nando ungu se aku sipa nilkanje nane aku sipu pundu topo nilka.⸥
JAM 2:24 ⸤Eporayamo kinia Pulu Yemo kinia olone seringili mele⸥ pilkuli, yombo sene we ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo kinia kanopale ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yunga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yombomo.’ nimbu kanolio.’ naa nilimú. Yombo se ⸤‘Sika.’ nimba kuru mondopale⸥ ulu peangama selemo kinia kanopale Pulu Yemone ‘Yunga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yombomo.’ nimbu kanolio.’ nilimú mele pilielemele.
JAM 2:25 Aku sipala, ⸤Josuane ye talo Jeriko taonona lipa mundorumu kinia⸥ ‘Yomboma nambi selemelenje.’ ningu kanoko panjingilí puringili kinia ambo-wapora Reyapone ‘Olo naa tangi.’ nimba lipa tapondopa ‘Ya lopi seko peangili.’ nimba nokopale, pe ‘Aulka senga lupa kelko yando wangili.’ nimba lipa mundorumu kinia aku sipa serimumunga kanopale ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu ambo sumbi nílimu.’ nimba kanorumu.
JAM 2:26 Yombo senga minimu kangimu mundupa kelepa pulimú kinia kangimu kololemo, aku sipa yombo sene ‘Sika.’ nimba kuru mondopale ulu peangama naa selemo kinia yunga kuru mondolemo ulumu kololemóla. ⸤Minimu kangimunga sukundu pelemo kangimu manda konde molemo mele aku sipa, ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia yomboma liku tapondonge ulu peangama kinia liku sere leko senge kinia manda sembá. Se seko se naa senge kinia manda naa sembá.⸥
JAM 3:1 Nanga ango-keme, ⸤Pulu Yemone yombomanga ulu selemelema apurupa pilimba kinia⸥ olio yomboma ⸤yunga unguma⸥ mane silimulu yemanga ulu selemoloma paa tondolo mundupa apurupa pilimba kene ononga ye mare awisilini ‘⸤Pulu Yemonga unguma⸥ yomboma mane siemili.’ naa niengi.
JAM 3:2 ⸤Aku nikirumunga pulumu niembo:⸥ Wale awisili olio ‘ulu ⸤peanga⸥ se semolo.’ konopu lepole naa selemolo; ‘Ulu kiri se naa semolo.’ konopu lepole selemolo. Aku sipa uluma olio yomboma kinia pali wendo olemo. Yombo sene waltikele kepe ungu kiri se naa nilimú liemu kanu yombomo yu yombo paa peangamo, yunga kangima pali manda nokopa kondomba.
JAM 3:3 Ungu nikirumunga pulumu i-sipa mele: Yombo sene ‘Kongi ose se nanga ungumu piliepili.’ nimba yunga kerena aini se panjindilimú kanu-kinia yuni ‘Osemo i-sipa pupili, i-sipa pupili.’ nimba ainimu lipa sumbi sindilimú kinia osemo aku sipa topele topa pulimú.
JAM 3:4 Nona andoli sipi selemo mele piliangila. Sipima paa méle awilima na-kolo poporomene kolea lupa marenga topa mundumba selemo kinia sipimanga sitiyama paa méle kangama na-kolo sipi kongono selemele yemane ‘Kolea senga pumulú.’ konopu lekole sitiyama ambolko pupú tolemele kinia ‘Pumulú.’ nilimili kolea akuna pulimú.
JAM 3:5 Aku sipa mele olionga alimbolomo kangimunga méle kangamo na-kolo yu yuyu kape nimba yunga imbi ambolopa paka tolemo. Sepe kanga sene kolea awisili kuli-sepe nolemo mele ono piliangi.
JAM 3:6 Alimbolomo sepe mélemola. Olionga kangimanga pali yu méle kangamo na-kolo yuni ulu-pulu-kiri awisili sepale kangima pali sepa kalaro mondopa, ⸤akumuni ungu nilimulu ungumane⸥ kuli-sepene koleamanga pali nolemo mele yomboma sepo kinjilimulu. Aku sepemo yu ⸤Pulu Yemone kurumanga nokoli Setene lipa mundumba⸥ sepe-koleana wendo omba kalolemo sepemo.
JAM 3:7 Yombomane kongi kinia kera kinia wambiye kinia takara méle lupama kinia nomu-kusana sukundu molemo mélema kinia aku méle lupa lupa awisili liku ‘Aku mélemane olionga nimulú unguma pilku sangi.’ ningu mane siku nokolemele,
JAM 3:8 aku-na-kolo yombo sene yunga alimbolomo aku sipa manda mane sipa naa nokolemo. Yu ulu-kiri sembando taka lepa naa pelemo mélemo; yomboma kololemele tomoma mele olionga alimbolona sengepea sepa pelemo.
JAM 3:9 Alimbolomane keremanga Ye-Awilimu olionga Lapamo kape nimbu imbi ambolopo paka tondolemolo; Pulu Yemone yu molemo mele aku sipa serimu yomboma alimbolomone kepe ‘Molko kinjangi.’ nimbu, nimbu kinjilimulu.
JAM 3:10 Kere seluna ⸤Pulu Yemo molo yombo se⸥ kape nimba imbi ambolopa paka tondolemo ungu peangama kinia, nimba kinjilimú ungu kirima kinia, wendo olemo. Nanga ango-keme, aku sipa ulumu ulu peanga se mólo.
JAM 3:11 Mana no selu pilkipa wendo olemona no peanga se kinia no kombili seli se kinia seluna wendo naa olemo.
JAM 3:12 Nanga ango-keme, unju piki se unju ollipi mongo manda tombaye? Molo unju waene se unju piki mongo manda tombaye? Aku sipa, no kombili seli senga no peanga se manda wendo naa ombá.
JAM 3:13 Ononga yombo se unguma mimi sipa pilipa, yombomanga uluma pilipa apurupa kondopa, pilipa kondoli pelemoye? Aku sipa selemo yombo se molomu liemu ‘Yombomane yu sika aku sipa yombomo molemo mele ningu kanangi.’ nimba yunga aulka andopa ulu sembama paa peanga liepili. Yu kara pumba yunga imbi ambolopa paka naa topa, konopumuni pilipa kondopa, pilipa kondoli pelemo ulu peangama mindi sepili. Aku sembá kinia yombomane kanokole ‘yu sika pilipa kondoli peli yombomo molemo.’ ningu kanonge.
JAM 3:14 Aku-sipa na-kolo yombo mare imbi ola molemo molo seko kondolemele molo ulu selemele mele kanokole ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa sangi. Olio aku sipu molemolánje papu.’ ningu ono-kinia konopu kiri panjiku mumindili kolongi liemu aku siku konopumane pilielemele mele ‘Sepo kondokomolo. Olio pilipa kondoli pelemo.’ ningu onono kape ningu imbi ambolko paka naa toko, aku siku kolo toko ungu sikama toko mania naa mundayo.
JAM 3:15 Aku sipa pilipa kondolimu mulu- koleana wendo naa olemo; ya ma-koleana wendo olemo. We-konopu-umanga ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu naa molorumuma perimu kanu konopumanga wendo olemo; aku sipa ulu wendo olemomanga lapamo ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo yu.
JAM 3:16 ⸤Aku ungu nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Yombo mare imbi ola molemo molo seko kondolemele molo ulu selemele mele kanokole ‘Aku siku naa molangi. Aku siku naa sangi. Olio aku sipu molemolánje papu.’ ningu ono-kinia konopu kiri panjiku mumindili kololemele uluma selemele yomboma molemele kinia ono molemelena yomboma konopu seluna pupili naa molko konopu lupa lupa pepili molko, marene ulu-pulu-kiri lupa lupama selemele akumunga ⸤‘kanu pilipa kondolimu mulu- koleana wendo naa olemo.’ nikiru⸥.
JAM 3:17 Aku-sipa na-kolo mulu-koleana wendo olemo pilipa kondoli akumu ⸤lupa⸥. Pulu Yemone pilipa kondolimu yomboma silimú kinia kanu yombomane i-siku selemele: Ulu kumbinamo ulu kake selima selemele. Ulu mare i-sipala: ‘Yomboma mindili naa siku ono-kinia konopu seluna pupili taka leko molko, yomboma-kinia kara naa pungu pangu ningu taka leko molko, ononga nokoli yemane ungu nilimilima mimi siku pilku seko, yombo mare umbuna pelemoma kondo kolko liku tapondoko, we yombo koropama molo kamakoma apurou naa apuruku yomboma kinia pali aku siku seko kondoko, kolo toko ‘Ulu peangama samili.’ naa ningu, ‘Semolo.’ nilimili mele sika selemele.
JAM 3:18 ‘Yomboma konopu seluna pupili.’ ningu uluma selemele yombomane kaliana kere-langi umbu mele mundulimili. Konopu seluna pupili uluma kaliana mundulimili kinia yomboma sumbi siku molko ulu peangama senge uluma kaliana wendo ombá.
JAM 4:1 Ono irinale seko, opa seko, selemele akumu pulu nambolkarenga aku selemeleye? Ononga konopumanga mélema kinia uluma kinia ‘Samili.’ konopu lemele ulu akumane ononga konopumanga sukundu angelema ningu opa-mele selemomonga onone konopu talo yopoko pepili aku siku selemele.
JAM 4:2 Mélse kanokole yakala kolko ‘Liemili.’ konopu lemele-na-kolo naa limili. Naa likuli yomboma toko kondolemele. Yombo senga mélema kanoko yama melemele-na-kolo aku mélema lingí aulka se naa lemómonga ⸤paa mumindili kolko⸥ lakoko irinale seko opa selemele. Ono ‘Pulu Yemone mélema sipili.’ ningu yu-kinia ungu ningu mélema mawa naa selemelemonga ⸤‘Liemili.’ nilimili mélema⸥ naa limili.
JAM 4:3 ‘Mélema liemili.’ ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa selemele akuma ‘Liemili.’ nilimili mele ononga konopuma Pulu Yemone kanopale mawa selemele mélema naa silimú. Ono onono ‘konopu sipu manda molamili.’ ningu mawa selemelemonga kanopale naa silimú.
JAM 4:4 Ambo sene yunga yemo mundupa kelepa wapora andopa tolemo mele ⸤ono pepá topo sikiru yomboma⸥ Pulu Yemo munduku kelko mélema yakala kololemele yomboma, ma-koleana uluma kinia mélema ‘pulu lemó.’ ningu kopu seko molemele yomboma aku siku molemelemonga Pulu Yemo kinia opa-tou mele molemele akumu ono naa pilielemeleye? Ma-koleana mélema kinia uluma kinia yakala kolko ‘olio-kinia pulu liepili kopu sepo molamili.’ nilimili yombomane aku siku nilimilimunga ‘Pulu Yemo kinia opa-tou molamili.’ nilimili.
JAM 4:5 Molo ‘Pulu Yemonga bokuna molemo ungumuni we nilimú.’ konopu lemeleye? Kanu ungumuni nimbale: “Olio yombomanga minima Pulu Yemone sirimumane ‘Yunga unguma mindi pilku, yunga kongonoma manjiku seko molangi. Ungu se lupa pilku liku senge kinia ⸤olio minimane⸥ paa kanopo kiri pilipu konopu kiri panjimulú.’ nilimili.” nimba molemo aku ungumu ‘We nilimú.’ konopu lekemeleye?
JAM 4:6 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone olio we kondo kolopale ⸤lipa tapondolemo⸥. Aku sipa selemomonga ungu se Pulu Yemonga bokuna nimba molemo. Akumu i-sipa: ‘Yombo se yunga imbimu yuyu ambolopa paka tolemomo Pulu Yemone yunga imbimu topa mania mundundupa naa lipa tapondolemo. Yombo se yuyu yunga imbimu topa mania mundulimúmu Pulu Yemone we kondo kolopa lipa tapondolemo.’ nimba molemo kanumu.
JAM 4:7 Akumunga, Pulu Yemo liku awi siku yunga unguma pilku molangi. Kondi tolemo depelemone ungu nimbáma paa naa pilku tondolo munduku liku bulu siengi. Aku senge kinia ono mundupa kelepa kowa pumbá.
JAM 4:8 ‘Pulu Yemo kinia kopu sepo molamili.’ ningu yu molemona nondoko wangi. Nondoko onge kinia ‘Ono-kinia kopu sepo molamili.’ nimba yu ono molongena nondopa ombá. Ono ulu-pulu-kiri selemele yombomane ⸤‘Pulu Yemo molemona nondopo pamili.’ ninguli⸥ yombo senga ki kalaro molemo kinia kulumiye tolemo mele ⸤ononga konopumanga onono pilielemele uluma kulumiye tangi⸥. Ono yombo konopu talo pepa, ⸤Pulu Yemo kinia ma-koleana mélema kinia konopu mondolemele⸥ yombomane ‘Konopuma kake sepili. We-mélema konopu kimbu sipu molemolo mele mania pupili.’ niengi.
JAM 4:9 ⸤Ono ulu selemelema⸥ kanoko kiri pilku, konopu umbuna sepa kamelé mindili sepili kola awisili seko molangi. Tawe selemele ulumu munduku kelko yombo senga pulu lemó yombo se kololemo kinia konopu kiri panjipa kola selemo mele aku siku sangi. Paa konopu siku molemele ulumu munduku kelko konopu paa umbuna pepili molangi.
JAM 4:10 Ye-Awilimunga kumbikerena ‘Yu ye awilimu. Olionga imbima mania molopili.’ ningu taka leko molangi. Aku senge kinia yuni ononga imbima ambolopa paka tondomba.
JAM 4:11 Ango-keme, anju yando ononga genali marenga ungu- bulkundu naa nindangi. Yombo sene yunga genu senga ungu-bulkundu nindipa, “Sepa kinjilimú yombo kirimu.” nilimú yombomone ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemanga kepe ungu-bulkundu nindipa, ‘Méle kirimu.’ nilimú. Ungu-manema apurupa ‘méle kirimu’ nilimú yombomo ungu-manema pilipa lipa naa sepa, ungu-manemanga pilipa apuroli yombomo mele molemo.
JAM 4:12 Ye selu mindi ungu-manema sipa panjipa, uluma pilipa apuroli yemo molemo, ⸤akumu Pulu Yemo⸥. Kanu yemo yombo mindili nolemolá aulkana pulimili yombo mare lipa tapondopa wendo lipa, yombo mare ‘Mindili nangi.’ nimba topa mania mundulimú yemola. Pe nu nambi selenomone nunga pulu lemó yombo senga uluma pilku apuruku ‘Sepa kinjilimú.’ nilinuye?
JAM 4:13 Kiniá ⸤nane ungu se nimbú sekeromo⸥ piliaa. Yombo marene ninguli: “Kiniá molo opali kolea-awili senga pumbu bisinisi se-pumulú. Akuna pumbu kalia-ingi selu bisinisi sepo kou-mone awisili limulú.” nilimili yomboma piliaa.
JAM 4:14 Opali ulu se wendo ombá kinia molonge mele ono naa pilielemele kanumu. Ononga konde mololi ulu akumu kondena sepe kalolemele kinia waltikele ilia wendo omba nondopa pora nilimú mele.
JAM 4:15 Akumunga aku siku naa ningu, i-siku niengi: “Ye-Awilimuni ‘Na aku siku sani.’ nimu liemu kolou naa kolopo konde molopole i ‘Sambo.’ nikiru mele sika sembó.” niengi.
JAM 4:16 Aku-na-kolo onone aku siku naa nilimili. Ono kara pungu onono kape ningu imbi ambolko paka toko “Kongono awili se semolo.” ningu yomboma ningu silimili. Aku siku ningu kape nilimili ulumu paa ulu kirimu.
JAM 4:17 Akumunga, yombo sene ulu peanga se konopumuni pilipa ‘Aku sipu sembó kinia papu.’ nimba pilipale pe naa semu liemu aku sipa selemo ulumu ulu-pulu-kiri se selemo.
JAM 5:1 Ono méle awisili taltolemele yomboma, onondo nimbú sekero ungumu piliayo. Ono molongena umbuna awili mare wendo ombá kene tondolo ru ningu kola saa!
JAM 5:2 Ononga méle awisili taltolemelema purupa lupendi topa, ononga mulu- maminia méle peangama luriniane nomba,
JAM 5:3 ononga kou- golloma kinia kou-sillipama kinia urolo tolemo. Kouma urolo tolemomonga onone seko kinjilimili mele mona lepa, kouma urolo tolemomone ononga kangina sepe mele nombá. Mulu ma nondopa pora nimbá sepili ono aku siku méle awisili sukundu sukundu liku we maku tolemele kene ⸤tondolo ru ningu kola sayo⸥.
JAM 5:4 Mimi siku piliaa. Ononga rasi-witima inia tondoringi kongono kendemande yema kolo toko mélema mimi siku naa kaloringimane tondolo munduku ninguli: “Olio seko kinjikimili.” ningu mangilielemele. Onone aku siku mangilieringi mele Ye-Awili Paa Tondolo Olandopa Pelimuni yunga komumuni pilipale ⸤onone kendemande-yema seko kinjeringimunga ono pundu tomba⸥.
JAM 5:5 Ya ma-koleana molkole méle lupa lupa peangama yakala kolko ‘Liemili.’ ningu topo toko liku taltoko konopu siku molko, molko kondoringi. ⸤Kongi toko nongendo ‘Kongi akopili.’ ningu kere-langi awisili nopili silimili mele⸥ ono kere-langi paa awisili nongo yombo kapoma molemele-na-kolo kiniá toko kondonge walemo wendo okomo.
JAM 5:6 Yombo mare ono-kinia karaye naa seko, ulu kiri se naa seko yombo sumbi nilima moloringi yomboma onone kote sendeko toko kondoringi. Kanu yomboma toko kondongendo amboloringi kinia “Naa tangi, mólo.” naa ningu we moloringi.
JAM 5:7 Akumunga, ango-keme, ⸤yombomane ono umbunama silimili kinia⸥ Ye-Awilimu u naa opili we-umbunama meaa. Yombo kalia selemelemane ‘ononga kaliana kere-langi peanga se wendo ombá, lipu nomolo.’ ningu nokolemele. ⸤Kere-langi umbu mundukuli⸥ ‘Lo omba ena sepa sembá kinia kere-langi ola omba nou lemba.’ ningu taka leko nokoko molemele mele ono pilielemele. Ono kepe, kalia selemo yombo sene kere-langi umbu panjipale ‘Langi wendo omba nou lemba kinia nombó.’ nimba taka lepa nokolemo mele aku siku ononga konopu tondolo pupili umbunama we mengo taka leko molangi. ‘Ye-Awilimu yando ombá walemo paa nondopa ombá sekemo kene’ ⸤ningu⸥ aku siku nokoko molangi.
JAM 5:9 Ango-keme, anju yando “⸤Pulu Yemonga⸥ yombomane ulu selemelemonga umbunama wendo-wendo olemo.” ningu iri toko ungu-bulkundu nindiku naa sangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ kotena naa giliamili.’ ningu aku siku naa sangi. Kote Pilimba Yemo nondopa okomo.
JAM 5:10 Ango-keme, Ye-Awilimuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane Ye-Awilimunga ungu ningu siringimunga ⸤opa-toumane⸥ ono seko kinjeringi kinia tondolo munduku umbunama taka leko meringi mele pilkuli aku siku manda manjiku sangi.
JAM 5:11 Ono pilielemele. ‘Yombo konopu tondolo pupili umbunama we mengo ⸤‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele⸥ munduku naa kelielemele yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana moleno.’ nimbu pilielemolo kanumu. ⸤U molorumu⸥ ye Jopo tondolo mundupa, yu-kinia umbuna wendo orumuma we memba molorumu kinia pe Ye-Awilimuni ‘Yu kelepa molopa kondopili.’ nimba ulu mare serimu mele semanemo ono pilielemelela. Olio pilielemolo, Ye-Awilimuni yomboma paa kondo kolopa, ulu selemelemanga pundu topa mindili silka-na-kolo we mundupa kelielemo kanumu.
JAM 5:12 Nanga ango-keme, ulu se kumbi leko senge mele i-sipa: Mulu-koleana molo ma-koleana molo mélsenga imbi leko “Paa sika nikiru,” ningu mi naa leangi. Ulu se “Semolo.” níngi liemu paa sika sangi. Ulu se “Naa semolo.” níngi liemu paa sika naa sangi. Kolo toko “E.” ningu ulu se naa senge molo kolo toko “Mólo.” ninguli ulu se senge kinia ⸤Pulu Yemonga kotena gilingí kinia⸥ ‘Seko kinjeringi kene mindili nangi.’ nimbá.
JAM 5:13 Ononga yombo se umbuna melemóye? Umbuna se melemó liemu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa sepili.
JAM 5:14 Ononga yombo se kuru tolemoye?
JAM 5:15 Kanu-kinia mangilimba yema ongole ‘Pulu Yemone sika sembá.’ ningu kuru mondokole yu mawa senge kinia Ye-Awilimuni ‘Yunga kurumu pora nipili.’ nimbá kinia yu kelepa manda molomba. Aku yombomo ulu-kiri mare semu liemu Ye-Awilimuni ‘Mania pupili.’ nimba siye kolombala.
JAM 5:16 Akumunga, ononga kuru tolemoma ‘pora nipili, peanga liepili.’ ninguli ono yu-mele-mele ononga ulu-pulu-kiri selemelema yombomando ningu para siengi, onone ononga ningu ⸤Pulu Yemo⸥ mawa sendangi. Aku senge kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Ono kelko manda molangi.’ nimbá. Yombo konopu sumbi nimba pélimuni yombo senga ⸤Pulu Yemo⸥ mawa sendelemo kinia yuni mawa sendelemo mele paa tondolo enge nimba yombomo paa manda lipa tapondolemo. ⸤Akumunga, aku siku Pulu Yemo-kinia yombomanga ningu mawa sendenge kinia pilipale aku sipa sendemba.⸥
JAM 5:17 ⸤Aku nikirumunga semane se tambo:⸥ ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yando nimba sirimu ye⸥ Illainja yu olio mele ye se molorumu. Aku-sipa na-kolo yuni ⸤Pulu Yemo-kinia⸥ tondolo mundupa mawa sepa “‘Lo naa opili.’ ni.” nirimu kinia kalia-ingi yopoko oli talo-pakara lo naa orumu.
JAM 5:18 Kelepa ⸤“Lo opili.” nimba⸥ mawa serimu kinia lo kelepa omba kaliana kere-langima kelepa wendo orumu. ⸤Kiniá kepe Pulu Yemo aku sipa yombomane mawa senge mele pilipale sembá.⸥
JAM 5:19 Nanga ango-keme, ononga yombo sene ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-sikamo mundupa kelepa ultu pumbá kinia ononga yombo sene yu kelepa yando límu liemu
JAM 5:20 ⸤sepa peanga sembá mele⸥ i-siku piliangi: Yombo sene ulu-pulu-kiri seli yombomo sepa kinjilimú aulkana pumbá kinia ⸤kanopale⸥ ‘Pulu Yemonga ungumu pilipa yunga talapena omba molopili.’ nimba lipa tapondopa yando limbamonga ulu-pulu-kiri seli yombo mini pali kolka aulkana kelepa limba. Aku sipa sembamonga ⸤Pulu Yemone⸥ ulu-pulu-kiri awisili mundupa kelendemba akumu mimi siku piliangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
1PE 1:1 Na Pita, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu ye sene i pepámo topo, Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yomboma sikiru. Ono ononga koleamo munduku kelko pungu, kolea Pondasi poropinji kinia Gallesia poropinji kinia Kapadosia poropinji kinia Esia poropinji kinia Bitinia poropinji kinia, aku koleamanga pali pungu yombo ponengema mele molemele yomboma topo sikiru.
1PE 1:2 I pepá topo sikiru yomboma ono u naa molangi Lapa Pulu Yemone ono u ‘Yunga yomboma molonge.’ nimba pilipa kanopa imbi sipale ‘Yunga yomboma.’ nimba, nimba taltorumumunga pe moloringi kinia Mini ⸤Kake Séli⸥muni ‘Ono Pulu Yemonga yombo kake selima molangi.’ nimba lipa tapondorumu. ‘Yesusi Karasinga ungumu pilku liku sengena panjiku molangi. Yunga mememone ono ⸤‘Pulu Yemonga kumbikerena konopu kake sepa pepili molangi.’ nimba⸥ kulumiye topili.’ nimba aku sipa lipa tapondorumu. Ono yombo aku siku molemelema i pepámo topo sikiru. ⸤Pulu Yemone⸥ ono we kondo kolopa sepa kondolemo mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú mele kinia, olandopa olandopa pupili.
1PE 1:3 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasinga Lapa Pulu Yemo kape nimbu yunga imbi ambolopo paka tondamili. Yuni olio ‘mindili nangi.’ nilka-na-kolo olio paa kondo kolopa “Naa tombo.” nimba mundupa kelepale ‘Yesusi Karasi yombo-óno-koleana lomboropa ola molopili.’ nirimu kanu ulumuni Pulu Yemone konde mololi ulu-pulu kondemo olio sirimu. ⸤Yombomane bolangoma melemele mele ono aku siku yombo kondema molemele.⸥ Aku konde mololi ulumuni olio sepa tondolo mundundulimúmunga ⸤‘Yuni ‘méle peangama simbú’ konopu lemóma pali⸥ sika simba.’ nimbu nokopo molemolo mele pora naa nimbá.
1PE 1:4 Olio ‘Monge-mélema simbú.’ nimba, nimba panjerimu mele akuma kiri naa lepa, kalaro se naa molopa, pora naa nimba alieli lepa mindi pumbá mele akuma Pulu Yemone “Mulu-koleana onge kinia simbú.” nimba taltondolemoma ‘Limulú.’ nimbu, konopu sipu nokopo molemolola.
1PE 1:5 “Ono simbú.” nilimú yomboma ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemelemonga Pulu Yemonga tondolomo, kuna-tapiye mele, akumuni ‘Ono molko kondangi.’ nimba nokolemo. Pe mulu matolo pora nimbá kinia ‘Lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molko kondonge koleana memba pumbá kanu ulumu wendo ombá kinia paa sika kamu liengi.’ nimba yunga tondolomone aku sipa iseli-u nokolemo.
1PE 1:6 Akumu pilkuli paa konopu siku molemele, aku-na-kolo kiniá wale laye-kolonga ono-kinia umbuna lupa lupama wendo olemo-na konopuna mindili nongo molemele.
1PE 1:7 Umbunama wendo olemomonga pulumu i-sipa: Pulu Yemone ‘Ono sika kuru mondolemele mele manda molo mólonje.’ nimba kanombando manda manjilimú. Ononga kuru mondoli ulu akumu olandopa; kou-gollo sika méle paa peanga kou-mone awili sepa pulimú-na-kolo akumu paa maniandopa. Kou-gollomo seko kinjilimili kinia pora nilimú-na-kolo ‘Yu sika kou-gollo molo mólonje, kanamili.’ ningu sepena manda manjiku kalolemele. ⸤Aku sipa mele,⸥ ono-kinia umbuna wendo olemomane ‘Ono sika ⸤Karasi⸥ kuru mondolemele molo mólonje?’ nimba manda manjipa kanopa, ‘Yesusi Karasi kelepa omba mona gilimba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono konopu sipa kape nimba imbi ambolopa paka tondopili.’ nimba iseli-u ononga kuru mondolemele ulumu aku sipa manda manjilimú.
1PE 1:8 ⸤Yesusi Karasi⸥ yu sika naa kanolemele-na-kolo yu konopu mondolemele. Kiniá yu sika naa kanolemele-na-kolo ‘Yu sika.’ ningu kuru mondoko paa konopu silimili. Aku konopu silimili mele ya mana konopu silimili mele mólo. Konopu silimili mele paa olandopa akumunga anju yombomando ningu singíndu perenge. Paa manda naa ningu singí.
1PE 1:9 Ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemelemonga pulu akumu Pulu Yemone ono mini pali lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, Pulu Yemo yu kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo, akumunga ⸤paa olandopa konopu silimili⸥.
1PE 1:10 Mindili nolemolá aulkana wendo lipa, molko kondonge aulkana lipa mondolemomonga ungu mare Pulu Yemone ungu- umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane u ⸤Karasi u naa opili⸥ ningu siringi. Pulu Yemone pe yomboma we kondo kolopa lipa tapondomba ulumundu u ningu siringi. Ningu sikuli, ‘I ulumu sewale wendo ombánje? ⸤Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli⸥ Karasimu mana omba mindili nombá ulumu kepe, aku sembá kinia ulu peanga olandopama wendo ombá mele uluma kepe, Karasinga Minimu ononga konopumanga sukundu molopale nimba sirimu ulu kanuma nambi sepa wendo ombánje.’ ningu ⸤Karasi u naa opili⸥ kanu yemane onono alieli konopu kimbu siku mangilku, ⸤akumunga pulumu⸥ paa mimi siku kororingi.
1PE 1:12 ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yemane yunga kongono senderingi aku kongonomo ‘ono onono lipa tapondomba kongonomo mólo.’ nimba, nimba para sirimu. ⸤Ulu pe wendo ombá u ningu siringi ulu akuma ono molangi wendo naa orumu.⸥ Ulu pe wendo ombá u ningu siringi ulu akuma ono kiniá molemele yomboma ‘ononga’ ningu, u ningu sinderingi. Yesusinga kongono-yemane ono kiniá molemele yomboma ningu silimili unguma Pulu Yemone u kanu yemando nimba sirimu. Kanu unguma ⸤pe⸥ kiniá mulu-koleana Mini Kake Séli lipa mundorumumunga tondolomone Karasinga ungumu andoko ningu silimili yemane semane peangamo toko siringi pilieringi unguma. Angellomane kepe ‘Ono ningu silimili ungumanga puluma paa piliamili!’ ningu molemele.
1PE 1:13 Akumunga, ononga konopuma ‘kongono tondolo mundupa sepili.’ ningu liku sumbi sindiku, ulu sengema mimi siku pilku kondoko seko, ‘Yesusi Karasi pe omba mona gilimba kinia ⸤Pulu Yemone⸥ ono sika we kondo kolopale sepa kondomba.’ ningu kuru mondoko nokoko molangi.
1PE 1:14 Unguma pilku liku sengena panjiku selemele bolangoma molko, u ono ⸤i ungumu naa pilku⸥ walu molkole ulu-kirima konopu mondoko pilku seringi mele kiniá aku siku pilku naa sangi.
1PE 1:15 Aku siku naa seko, “Ono nanga yomboma molangi wangi.” nimba mangilierimu yemo paa kake sepili ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia mindi selemo ulu-pulumu pelemo yemo molemo mele ono aku siku ‘Alieli Pulu Yemonga yomboma manjipu molamili.’ ningu ono onono Pulu Yemo siku, ⸤uluma pali sengendo⸥ ono kake sepili ⸤molko, ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia seko⸥ molangi.
1PE 1:16 Akumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga⸥ bokuna molemo, akumu i-sipa: ‘⸤Pulu Yemone nimbale:⸥ “Na ⸤ononga⸥ Pulu Yemo kake sepili ulu peangama kinia ulu sumbi nilima kinia mindi sepo molio kene ono ⸤aku siku⸥ ‘Nanga yomboma.’ ningu konopu kake sepili molko ulu sumbi nili peangama mindi seko molangi.” ⸤nirimu.⸥’ nimba bokuna molemo kanumu pilkuli ⸤aku siku seko molangi⸥.
1PE 1:17 Ono “Tata.” ningu Pulu Yemo mangilku yu-kinia ungu nilimili yemone yombomanga imbima pilipale onone ulu selemelema naa apurupa pilielemo. Yombomanga yu-mele-mele uluma apurumbando ononga imbima naa pilipale ono pali selu-sipa sumbi sipa apurulimú. Kanu “Tata.” nilimili yemo aku sipa yemo molemo kene ma-koleana molkole ‘I koleamo olionga sika pulu koleamo mólo. Ya ma-koleana yombo ponengema molemolo.’ ningu pilkuli ‘Yu ye paa awili olandopamo.’ ningu yunga unguma liku awi siku pilku molangi.
1PE 1:18 Yuni ononga nimbale senderimu mele pilkuli aku siku molangi. Ono pilielemele, ononga anda-kolenalima konopu kimbu naa siku walu moloringi mele ono yandopa yandopa aku siku moloringi mele ‘Munduku kelko, molko kondonge aulkana pangi.’ nimba ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa wendo liltimu akumu ‘Wendo liembo.’ nimbale kou-sillipa molo kou-gollo sene wendo naa liltimu.
1PE 1:19 Karasinga meme paa méle awili sene ⸤Pulu Yemone ono lipa tapondopa manda naa moloringi aulkana wendo liltimu⸥. Karasi yu erili molo úru se paa naa peli kongi sipisipi walo se, yunga mememone aku sipa serimu.
1PE 1:20 Pulu Yemone mulu matolo u naa sepale ‘⸤Karasi⸥ aku kongonomo sepili.’ nimba, nimba taltorumu yemo, kiniá molkomolo walema, ⸤Pulu Yemone yomboma kote pilimba walemo⸥ wendo ombá sekemo walemo-kinia pelemo walemanga yu ononga nimba lipa tapondombando mana mania omba mona molorumu.
1PE 1:21 Yuni ononga nimba senderimu mele pilkuli ‘Yu yombo óno-koleana topa makisindipale ‘Yunga imbimu paa ola molopili.’ nirimu Pulu Yemo sika.’ ningu kuru mondolemele. Aku serimumunga ono ‘Pulu Yemo mindi sika.’ ningu kuru mondoko, ‘Yuni “Pe sembó.” nimba, nimba panjerimu mele sika sembá.’ ningu konopu siku nokoko molemele.
1PE 1:22 Ono ungu sikama pilku liku sengena panjiku selemele aku ulumuni ononga konopuma kulumiye toringi, konopu kake sepili molemelemonga kolo toko ‘Genali konopu mondokomolo.’ naa ningu, sika konopu mondolemele kene kiniá genali kinia konopu paa tondolo munduku mondayo.
1PE 1:23 Kere-langi umbuma kaliana mundulimili kinia toko nimba wendo omba kere-langi konde pulimú mele ono aku sipa mele mélsene kelepa wale talo-sipa merimu-na yombo kondema molemele. Kere-langi umbu manda wendo naa omba, omba kiri lepa kololemo umbumuni ono naa merimu. Kere-langi umbu wendo omba molopa mindi pulimú akumuni ono wale talo-sipa merimu. Aku kere-langi umbumu Pulu Yemonga ungumu; akumu molopa mindi pumba konde mololi ungumu; akumuni ono wale talo-sipa merimu.
1PE 1:24 ⸤Aku ungumu pora naa nilimú mele ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo,⸥ akumu i-sipa: ‘Yomboma pali era mele, ono molko kondolemele pellawa sindi mele. Erama kololemo kinia pellawa sindima olé lepa mana mania pulimú
1PE 1:25 aku-na-kolo Ye-Awilimunga ungumu alieli lepa mindi pulimú pumbá.’ ⸤nimba aku sipa molemo.⸥ Aku ungumu ono semane peangamo toko siringi kanu ungumu.
1PE 2:1 ⸤Ono wale talo-sipa merimu konde molemele⸥ kene onone i-siku sangi: We-yomboma seko kinjilimili uluma kinia, konopumane lupa pilku liku kerena lupa kolo toko ningu topele-mapele toli uluma kinia, we-ulu lupa mare seko kolo toli uluma kinia, yomboma méle awisili taltoko molko kondolemele mele kanokole yama mengo konopu kiri panjeli uluma kinia, yombo senga ungu-bulkundu nindeli uluma kinia, ulu-kiri akuma pali munduku kelko toko makoraa.
1PE 2:2 Ye-Awilimuni ono kondo kolopa we sepa kondolemo mele kanga-kolte pilkuli pilku peanga pilieringi kene bolango pamema ame paa waka kololemele mele ono aku siku ame peangamo, méle kiri se naa peli ame, kanumu waka kolangi. Kanu amemo kangimunga mólo, minimunga amemo. Bolango pamema ame naa nongole awi naa leko molko kinjilimili mele aku siku ononga minima Pulu Yemonga ungumu naa nonge kinia minima manda naa pepa, tondolo naa pumbá.
1PE 2:4 Ono Karasi molemona wangi. Yu kou konde mololi mélemo. Yombomane ‘Yu kiri.’ ningu pilkuli toko makororingi-na-kolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Paa peanga.’ nimba kanopale nimba taltorumu.
1PE 2:5 Ono pea kou konde mololi melema molemele. Ulka mare kouni takolemele mele Pulu Yemone yunga Minimunga ulkamo takondombando ono nimba taltopa ulka takombamonga kou melema nilimú. Ono Pulu Yemonga popo tondoli yombo kake selima molemele. Popo tondoli yemane Pulu Yemo popo tongendo yuni kanopa peanga pilierimu mélema kalko yu siringi aku siku ono onono Pulu Yemo popo tongendo yu kanopa peanga pilimba mélema siengi. Kanu-kinia, Yesusi Karasini ononga nimba senderimumunga Pulu Yemo méle singíma Pulu Yemo yuni sika kanopa peanga pilipa limba.
1PE 2:6 Akumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo kanumu. Akumu i-sipa nilimú: “Nane kou-mulu paa peanga se, ‘ponga mele polko ‘Ulka enge nipili.’ ningu simu mele polangi.’ nimbu, nimbu taltorundu, kanu koumu paa olandopa mulu Sayono taltokoro. Kanu-kinia ‘Yu sika.’ ningu kuru mondonge yombomane pipili naa kolko konopu kiri naa panjingí.” nimba molemo.
1PE 2:7 Ono ‘Karasi sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane kanu kou-mulumu kanoko peanga pilielemele- na-kolo kuru naa mondolemele yombomane yu kanoko kiri pilielemele mele i-sipa: ‘Ulka takoringi yemane kanoko kiri pilku toko eltoringi kou kanumu kiniá kelepa ulka simu mele ulka enge sindeli kou awili peangamo.’ nimba molemo.
1PE 2:8 ⸤‘Sika.’ ningu kuru naa mondolemele yombo kanuma kinia, kanu koumu kinia,⸥ i-sipa mele: “Kanu koumu yu kou kanga se yombo se kululimú kinia koropele topa sepa a tondomba selemo kou se mele; yu kou awili sene yombo topa mania mundulimú kou se mele.” nimba molemo. Kanu yomboma Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli selemelemonga sepa a tondolemo. Pulu Yemone u aku sipa nimba panjerimu kanumu.
1PE 2:9 ⸤Kanu yomboma-kinia uluma aku sipa wendo olemo⸥-na-kolo ono ⸤‘Sika.’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma aku sipa mólo. Ono yuni nimba taltorumu yombo talapemo molko, ye nokoli kingimunga popo tondoli yomboma molko, yunga manjiku molongemonga yombo kake selima molko, paa sika Pulu Yemonga yomboma molemele. Yuni ‘Aku siku molangi.’ nimba ono nimba taltorumumunga pulumu i-sipa: Ono simbulu tolina moloringi kinia Pulu Yemone “Ono simbulu tolina wendo ongo nanga pa seli paa peangamonga sukundu waa.” nirimu, kanu Pulu Yemo yuni ⸤‘Na molopo kondolio mele kepe sepo peanga selio mele kepe yomboma piliangi⸥ kape ningu semane toko siengi.’ nimba ono ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu.
1PE 2:10 Ono u we-yomboma moloringi-na-kolo kiniá ono Pulu Yemonga yombo talapemo molemele. U yombomane seko kinjeringimunga Pulu Yemone kondo kolopa mindili naa lipa sipa siye kololi ulu se ono-kinia naa perimu-na-kolo pe yuni kondo kolopa ulu-pulu-kirima we siye kololi ulumu sirimu liltingi, kiniá ono-kinia pelemo.
1PE 2:11 Nanga pulu lemó yomboma, nane ono tondolo mundupu mawa sepole ya ma-koleana ono yombo omba gilielima mele, yombo ponenge mele molemelemonga ononga kangimane ‘ulu-kirima samili.’ nilimili mele paa liku bulu siengi. Kangina u-we-konopu pelemo konopumane yakala kololemo ulumane ononga minima ‘Topo mania mundamili.’ ningu alieli minima kinia opa selemele.
1PE 2:12 Ono ultukundu yomboma molongena ulu peangama mindi seko sumbi siku molangi. Ultu yombomane kiniá sika onondo “Seko kinjilimili yomboma molemele.” ningu ungu-bulkundu nindilimili-na-kolo ‘Olione ulu peangama semolo kinia kanokole pe Pulu Yemo yomboma molongena ombá walemonga kanu yombomane Pulu Yemonga imbimu ambolko paka tondangi.’ ningu aku siku ulu peangama seko sumbi siku molangi.
1PE 2:13 ‘Ye-Awilimunga imbimu ola molopili.’ ningu gapomano yemanga pali unguma liku awi siku pilku molangi. Ye nokoli kumbina kingimu kinia kepe, gapomano poraminisamo kinia peremiamo molo gaponamo kinia kingimuni nimba taltopa “Seko kinjilimili yomboma ‘Mindili nangi.’ ningu, seko kondolemele yombomanga imbima ambolko paka tondoko kape niengi pangi.” nimba koleamanga lipa mundulimúma kepe, kanu ye awilimanga pali unguma liku awi siku pilku molangi.
1PE 2:15 Ono ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia mumindili kolko seko kinjilimili yombo aromamane ⸤“Onone seko kinjikimili.” ningí⸥ ungu se naa pepili.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono ⸤Karasinga yomboma⸥ ulu peangama mindi seko molangi.’ konopu lemó, akumunga, ⸤ye awilimanga unguma aku siku pilku molangi⸥.
1PE 2:16 Ungu-mane sene nokopa ka naa silimú yomboma we molemele mele ono aku siku andoko molangi. Aku-sipa na-kolo ‘Ungu-mane sene olio naa nokolemomonga ulu-kirima semulu liemu unguri mólo.’ ningu ulu-kirima andoko naa sangi. ‘Olio Pulu Yemonga kongono kendemande yomboma.’ ningu yunga kongono kendemande yombomane selemele mele seko molangi.
1PE 2:17 Ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥ne yomboma pali seko kondoko, unguma liku awi siengi. ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele genalima konopu mondoko, Pulu Yemo pipili kolko liku awi siku, ye nokoli kingimunga imbimu ambolko paka tondangi.
1PE 2:18 Ono méle kalolima naa liku kongono we sendeli yomboma, ononga nokoli yombomane ungu ningíma taka leko pilku liku awi siku molangi. ‘Ono-kinia mumindili naa kolko taka leko nokolemele tapu-yombomanga unguma manjiku pilku liku sangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Ono mindili siku seko kinjilimili tapu-yombomane ningí unguma kepe pilku liku sangi.’ nimbu nikiru.
1PE 2:19 Aku nikirumu i-sipu pilipuli nikiru. Pulu Yemonga unguma pilku likuli seko kondonge kinia yombomane ono seko kinjiku seko mindili kondongi liemu ‘Manda, mindili nomolo kinia manda-na-kolo sepo naa kinjipu Pulu Yemonga ungu olandopamo kumbi lepo pilipu semolo.’ ningí kinia Pulu Yemone konopu simba.
1PE 2:20 Seko kinjingimunga mane siku seko mindili kondonge kinia konopu tondolo pupili molkole ‘Manda, olio sepo kinjemulumunga papu mindili sikimili kene we mindili namili.’ ningí kinia yombomane ono kape ningí kinia mandaye? Manda mólo. Papu mindili nonge. Aku-sipa na-kolo seko kondongemonga mindili singí kinia we mindili nongo pundu tou naa toko we siye kolongi liemu peanga. Aku senge kinia Pulu Yemone kanopa peanga pilipale ono sepa kondomba.
1PE 2:21 Ono mindili nangi.’ nimba Pulu Yemone ‘Ono nanga kongonomo sendangi waa.’ nimba ono mangilierimu. Karasi yu Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele sembando ononga nimba mindili nondorumu kanu ulumu ono aku siku manda manjiku senge mele lipa ora sirimu. ⸤Akumunga, Pulu Yemone “Saa.” nirimu nilimú ulu akuma ‘Samili.’ ninguli sengendo mindili nongi liemu manda.⸥
1PE 2:22 ⸤Karasi yu sepa molorumu mele Pulu Yemonga bokuna ungu se i-sipa nimba molemo:⸥ ‘Yuni ulu-pulu-kiri se naa serimu. Yuni waltikele kepe kolo topa ungu se paa naa nirimu pilieringi.’ ⸤nimba molemo kanumu.⸥
1PE 2:23 Yu ungu-taka tondoko iri toko seringi kinia yuni onondo ungu se pundu topa naa nirimu. Onone yu we mindili siringi-na-kolo yu ‘We mindili nambo.’ nimba ungu se naa nirimu. ‘Kote pilipa uluma pali sumbi sipa apurulimú Yemone yu seko kinjeringi yombomanga kote sendemba.’ nimba pilipa onone yu seringi mele siye kolorumu.
1PE 2:24 Yuni olionga ulu-pulu-kirima ‘Nangama.’ nimbale akuma yuyu memba unju-perana kolorumu. Aku serimumunga pulumu i-sipa: ‘⸤Yombo se kololemo kinia kelepa mana uluma manda naa selemo aku sipa mele⸥ olio yombo kololima mele molopole ulu-pulu-kirima semolo aulka se naa liepili. Kamu mundupu kelepo naa samili. ‘Pulu Yemone ulu sumbi nili nimba kanolemo uluma mindi semolondo yombo kondema molamili. Kanu uluma mindi samili.’ nimbu konopu kimbu sipu molamili.’ nimba yuni aku serimu. Yombomane yu toringimunga ono konde puringi.
1PE 2:25 Kongi sipisipi aulka lo limili mele ono aku siku aulka lo liltingi, aku-na-kolo pe kiniá kelko ononga minima nokopa tapu selemo ye ⸤Karasi⸥mu molemona yando oringi molemele.
1PE 3:1 ⸤‘Karasinga yombomane gapomano yombo awilimanga unguma pilku liku awi siku molko, kendemande- yombomane ononga yombo awilimanga unguma pilku ono liku awi siku molangi. Karasi yuni yuyu sepa molorumu mele pilkuli aku siku sangi.’ nikiru⸥ aku siku mele amboma ono ononga yemanga unguma pilku ono liku awi siku molangi. ‘Amboma ononga ye mare Pulu Yemonga ungumu pilku naa limilimane ononga ambomane ulu peanga sumbi nilima mindi seko, yemane ungu ningíma mimi siku pilku taka leko molonge mele kanokole konopu topele toko ‘Pulu Yemonga yema molamili.’ niengi.’ ninguli ono amboma aku siku seko molangi.
1PE 3:3 Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningu kangikundu ⸤mindi⸥ au siku pengema lapisa mengo, kou-gollone seli méle peangama nomina leko ononga mulu-wambalemanga moko toko mondoko, mulu-maminia peanga kou awili pulimúma pakoko, naa sangi.
1PE 3:4 ⸤‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ninguli⸥ méle paa peanga, kiri naa lembamane ononga konopumanga sukundu au siengi. Aku mélema ono konopu peanga pepa, konopu seluna pupili taka leko molonge ulumu. Aku ulumu kanopale Pulu Yemone ‘Méle paa peanga olandopamo.’ nimba kanolemo.
1PE 3:5 Koronga-u moloringi ambo marene ‘Pulu Yemone olio-kinia “Sembó.” nilimú mele sika sembá.’ ningu pilku nokoko moloringi ambo kake selimane ‘Olio au niemili.’ ninguli aku siku moloringi kene pilkuli aku siku molangi. Kanu ambomane ononga yemanga unguma pilku ono liku awi siku moloringi kanumu.
1PE 3:6 Ambo Serane ye Eporayamonga unguma pilipa lipa, yundu ‘Nanga nokoli ye awilimu.’ nirimu kanumu. Ono ambomane aku siku ⸤ononga yema kinia⸥ ulu peangama seko mélse pipili naa kolongi liemu ono Seranga lemenupili molemele.
1PE 3:7 Yema, ono aku siku ononga amboma kinia molongendo ‘Amboma molko kondangi.’ ningu ono konopumanga mimi siku pilku molko, ambomanga kangima enge se naa pelemo kene ono yemane amboma liku tapondangi. ‘⸤Pulu Yemone⸥ molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu ono yema mindi naa simba. Amboma simbala.’ ningu pilkuli amboma-kinia aku siku seko molangi. Ono yemane ‘Pulu Yemo kinia ungu nimbu méle mare mawa semolo kinia ulu sene olionga unguma pipi naa sipili.’ ningu ononga amboma-kinia aku siku sangi.
1PE 3:8 I pepá tokoromo topo pora siembo, ungu se pea kamu niembo.
1PE 3:9 Yando ono-kinia seko kinjingí kinia anju pundu toko seko naa kinjangi. Yando iri toko ungu kiri se ningí kinia anju pundu toko iri toko ungu kiri se ningu naa sangi. Yando ono seko kinjingí kinia anju ‘Sepo kondopo lipu tapondamili.’ ningu ‘Pulu Yemone nono sepa kondopa, ‘Ono konopu siku molko kondangi.’ nipili.’ ningu Pulu Yemo ononga ningu mawa sendangi. U Pulu Yemone “Ono lipu tapondopo sepo kondambo waa.” nirimu kene onone aku siku yomboma liku tapondoko seko kondaa.
1PE 3:10 Aku nikiru ungumunga ungu se ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo mele⸥ i-sipa: ‘Yombo sene ‘Na manda molopo, konopu sipu molambo.’ nimbale yu ‘Ungu kiri se naa nimbu, kolo naa tambo.’ nimba yunga keremo nokopilila.
1PE 3:11 Ulu-pulu-kirima mundupa kelepa bulu sipa ulu peangama sepilila. ‘Yomboma-kinia konopu seluna puli ulu-pulumu pepili.’ nimba aku ulumu tondolo mundupa koropa andopa molopale lipilila.
1PE 3:12 Aku ulu peangama nambi semu-na aku sipa sepiliye? Akumunga pulumu niembo. Ye-Awilimuni yombo ulu sumbi nilima seko molemele yomboma kanopa peanga pilipa, onone yu mawa seko ningí unguma alieli komu sendepa molemo, aku-na-kolo ulu-kirima selemele yomboma lipa bulu silimú kene yuni aku sipa sepili.’ nimba bokuna molemo kanumu.
1PE 3:13 Ungu peangama manjipu samili.’ ningu molonge kinia nawene ono mindili lipa simbaye? ⸤Yombo se mólo kanumu.⸥
1PE 3:14 Molo ulu sumbi nilima senge kinia kanumanga sika mindili nongo molongi liemu ono Pulu Yemone “Aku siku molongi kene konopu peanga pepili molko kondangi.” nimbá. Yombomane ono seko pipili kondonge sengi liemu ono pipili naa kolko ono konopu umbuna sepili naa molaa.
1PE 3:15 Ononga konopumanga ‘Karasi yu manjipa molopa, yunga ungumu manjipu pilipu lipu sepo molamili.’ ningu ‘Yu mindi olionga Ye-Awilimu molopili.’ ningu ⸤yu mindi pipili kolaa⸥. Kanu-kinia ono aku siku seko wale peanga wendo ombá walemo nokoko molonge kinia yombo sene kanopale, “Ono aku siku nambi semu-na seko molemeleye?” nimba mangilipa piliemu liemu onone anju ungu se pundu toko ononga ulu selemelemanga puluma ningu singí mele liku sumbi siku molaa. Aku-sipa na-kolo puluma ningu singíndu ungu tondolo munduku ningu seko pipili naa kondokole taka leko ningu liku sumbi siee.
1PE 3:16 Ononga konopumanga ‘Ulu-kiri se paa naa pepili.’ nieyo. Pe ono Karasi pilku ambolkole molko peanga selemele mele kanu ulumunga yombomane “Ono seko kinjilimili.” kolo toko ningu ononga ungu-bulkundu nindingí kinia ono ulu-kiri se naa pepili molonge-na kanu yomboma pipili kolonge.
1PE 3:17 Pulu Yemone ‘Olio mindili nangi.’ nimbámonga ulu peanga se sepole mindili nomulu liemu papu; olio ulu-kirima sepole mindili nomulu liemu kiri; aku kene ⸤aku siku konopu peanga pepili molangi⸥.
1PE 3:18 Karasi ⸤ye peanga se molopale mindili norumu mele⸥ piliangila. Yu ye sumbi nílimu molopale, ulu-kiri seli yombomanga kolali sepa kolondorumu kanumu. ‘Ononga ulu-pulu-kirima pali kamu mania pupili. Ono Pulu Yemo molemona pungu konopu seluna pupili seluna manda molangi.’ nimba Karasi waltikele kolondorumu. Pe ⸤yu yuyu molo yombo se lupa⸥ ulu-pulu-kirimanga nimba kelepa wale talo-sipa kolondomba aulka se paa naa lemó naa lemba. Yunga kangimu toko kondoringi kolorumu-na-kolo pe yunga minimuni yu lomboropa ola molopa mulu-koleana pumba molorumu mele molemo.
1PE 3:19 Yunga mini akumu ⸤kangi kolopa liepili⸥ ⸤yombo koloringimanga⸥ minima ka-ulkana moloringina pumba unguma nimba sirimu.
1PE 3:20 Kanu minima u Noa molorumu kinia Pulu Yemonga ungu nirimuma naa pilku, liku bulu siku moloringi ⸤yombomanga minima⸥. ⸤Yomboma ulu-kiri awisili seringi-na-kolo⸥ Pulu Yemone lisipa pundu naa torumu. Noane nona ola lemba sipimu sepa wamopa molopili ⸤‘Yomboma u naa tambo.’ nimba⸥ taka lepa nokopa molorumu. ⸤Pe Noane sipimu sepa pora sirimu kinia Pulu Yemone ‘No topa yomboma topa kondopili.’ nirimu kinia⸥ yombo engaki mindi none naa torumu. Aku yombo pokore mindi Pulu Yemone ‘Naa kolko konde pangi ⸤kene sipina sukundu pangi⸥.’ nimba lipa tapondopa nona wendo liltimu.
1PE 3:21 Kanu ⸤nona ‘yombo engaki naa kolangi.’ nimba⸥ lipa tapondopa wendo liltimu kanu nomone kiniá no limili ulu- pulumu lipa ora silimú. No limili nomone kangikundu unguri naa sepa, kangina kalaro molemoma kulumiye topa wendo naa lindilimú. No limilimuni ono i-siku nilimili: “Pulu Yemo, no likiru kanou. No likiru aku ulumuni na konopuna ulu-kiri se naa pelemo. Nu mawa sepo ‘Nanga konopu kamu peanga pepili kene liku tapondou.’ nikiru.” nilimili mele Pulu Yemone Noa wendo liltimu nomone lipa ora silimú. Pulu Yemone Yesusi Karasi yombo-óno-koleana topa makisinderimumunga no limilimuni ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo.
1PE 3:22 Aku yemo yu ⸤lomboropa ola molopale⸥ mulu-koleana purumu, kiniá yu ⸤imbi ola molopili⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo molopa, mulu-koleana angelloma kepe, mana-yombo awilima kepe, kuru enge nili awilima kepe, akumanga pali yu ye awilimu molopa nokolemo.
1PE 4:1 Akumunga, Karasi yunga kangina mindili nombale ⸤‘Unguri mólo.’ nimba⸥ siye kolorumu mele pilkuli ono kepe yuni konopumuni pilipa molorumu mele sangi. Yombo sene yunga kangina mindili nomba umbuna melemó yombomo ulu-pulu-kirima mundupa kelepa, kelepa naa selemo kene yuni konopumuni pilipa molorumu mele sangi.
1PE 4:2 Aku sepale kanu yombomone yu naa kolopa, kangimu kinia we molopale yunga konopu-umuni yakala kololemo ulu-kirima naa selemo. Yu Pulu Yemone “Seni kinia peanga.” nilimú uluma mindi ‘Sambo.’ nimba selemo.
1PE 4:3 Ultu molemele yombomane pilku selemele mele ono Karasinga yombomane u aku siku seringi. Aku uluma wale paa awisili u seko moloringi mele manda seko, munduku keleangi. ⸤Aku uluma i-sipa:⸥ Amboma kinia yema kinia andoko wapora toko ulu-kirinale seko kinjilimili ulumu kinia; ulu-kirima sengendo yakala kololemele ulumu kinia; no nongo amu tolemele ulumu kinia; liku maku toko no enge nili awisili nongo amu toko ulu kiri awisili selemele ulumu kinia; ⸤Pulu Yemone ungu-mane nimba panjerimuma liku bulu siku⸥ Pulu Yemone paa kanopa kiri pilipa ‘Kalaro mololi uluma.’ nimba kanolemo uluma sengendo we-mélema liku anjiku ‘olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kape nilimili ulumu kinia; ultukundu yombomane aku siku uluma selemele mele onone u aku siku wale awisili seringi.
1PE 4:4 Kiniá ono ultukundu yomboma kinia seluna molko kanu ulu-pulu-kiri awisili yakala kolko selemele mele naa seko molemelemonga kanokole ultukundu yombomane ‘U seringi mele naa selemele.’ ningu pungu-pungu ningu ono iri toko ungu-taka tondolemele.
1PE 4:5 Aku-sipa na-kolo konde molemele yombomanga kepe kololemele yombomanga kepe pe walte kote pilipa, onone ulu selemelema apurumbando molemo yemo kote pilimbando molombana gilingí, yuni aku siku seko kinjilimili yombomando “Nambi semu-na aku uluma seringiye?” nimbá kinia onone ulu selemelema yundu paa sika ningu singí.
1PE 4:6 Semane peangamo u koloringi yomboma kepe toko siringila, akumunga pulumu i-sipa: U-pulu-pulu yombotolone Pulu Yemonga ungumu pilku mokoli seko ulu-pulu-kiri seringili kinia Pulu Yemone yomboma pali “Mongo likimili kene mindili nangi.” nimbándo “Kololi ulu-pulumu yomboma-kinia pepili.” nirimu-na kololemele. Sika Pulu Yemone kanu “Mindili nangi.” nirimumunga yomboma kangina koloringi-na-kolo ⸤Pulu Yemonga ungumu pilku liku⸥ kangina kolkole Pulu Yemo konde molopa mindi pulimú mele yomboma ononga minima molko mindi pungí. ‘Akumu piliangi.’ ningu u koloringi yomboma kepe semane peangamo toko siringi.
1PE 4:7 Mana-mélema pali pora nimbá walemo nondopa wendo ombá sekemo. Nondopa wendo ombá sekemo kene ono umbu-konopu pepili molko kondoko, Pulu Yemo-kinia ungu ningu molangi.
1PE 4:8 Aku-sipa na-kolo aku ulumanga ulu olandopa se ono onono anju yando tondolo munduku konopu mondoko molayo. Yombo sene yombo se konopu mondolemo kinia yu konopu mondolemo yombomone yu-kinia wale marenga sepa kinjimba kinia yuni ‘Pundu tambo.’ naa nimba we mundupa kelemba kene yomboma paa lakoko konopu mondaa.
1PE 4:9 Ononga yombo se ononga ulka senga ombá kinia ono ulka pulu yombomane konopu kiri naa panjiku yu “Molamili ou.” ningu nokoko kondaa.
1PE 4:10 ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Kongonoma seko kondangi.’ nimba ono yu-mele-mele we kondo kolopa tondolo lupa lupama moke sepa we silimú kanu tondolomane ono anju yando liku tapondoko molaa. Pulu Yemone kongono kendemande sendeli yombo peangama molkole aku siku saa.
1PE 4:11 Yombo sene ungu nimba simba liemu Pulu Yemonga unguma mindi nimba sindepili. Yombo sene yombo marenga kongono sendemba liemu Pulu Yemone enge silimú engemone mindi sendepili. ‘Ulu semoloma pali yombomane kanokole Pulu Yemo kape ningu yunga imbi ambolko paka tondangi.’ ningu Yesusi Karasi pea kopu seko molkole aku uluma saa. ⸤Yomboma kinia mélema kinia pali⸥ yu imbi kamu alieli-alieli ola molopa mindi pumba, yunga tondolomo alieli pepa mindi pupili molemo. Aku sipa sika sepili.
1PE 4:12 Paa nanga ango-keme, ono manda manjilimú ulu umbuna sene, sepe mele, ono mindili silimú akumu ‘I ulumu nambi semu-na wendo olemoye? Olio Pulu Yemonga yomboma molemolo kanumu.’ ningu konopu kimbu naa siengi.
1PE 4:13 Karasi mindili norumu mele olio mindili nolemolomonga papu mindili nolemolo.’ ningu konopu siengi. ‘Yunga tondolo pa sélimu kinia imbi ola molopili ombá kinia olio konopu sipu kamelé peanga panjimulú.’ ningu aku siku konopu siku we mindili nongo molangi.
1PE 4:14 Ono Karasinga yomboma molemelemonga ungu-taka tondongi liemu peanga. Pa tondolo sepa peli Minimu, yu Pulu Yemonga Mini kanumu, ono-kinia molemomonga ono Pulu Yemone “Aku siku molongi kene konopu peanga pepili molko kondangi.” nimbá.
1PE 4:15 Ono mindili nongi liemu yombo toko kondonge molo mélse wa lingí molo gapomanomonga ungu-mane lupa lupama pulua toko ulu se seko kinjingí molo yombo senga kongono selemomo seko sembambu singímunga mindili naa nangi.
1PE 4:16 Aku-sipa na-kolo ono mindili singí yomboma molemelemonga mindili nongi liemu pipili naa kolangi. Ono ‘Karasinga yomboma molemele.’ ningu pilku Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondangi.
1PE 4:17 Pulu Yemone yomboma kote sendembando yunga yomboma kumbi lepa kote sendemba walemo u wendo omba pelemo kene ⸤konopu siku mindili nongo molangi⸥. Pe, ⸤Pulu Yemone⸥ olio aku sipa kumbi lepa kote sendepale ‘Aku siku mindili nangi.’ nimu liemu Pulu Yemonga semane peangamo liku bulu silimili yomboma kote pilipale nambi sembaye? ⸤Aku yomboma ‘Mindili awili seko nangi.’ nimbá lémo.⸥
1PE 4:18 ⸤Aku nikirumunga ungu se Pulu Yemonga bokuna molemo. Akumuni nimbale:⸥ “Yombo konopu sumbi sipa pepili molemelema mindili nolemolá aulkana wendo ongo molko kondonge aulkana pungíndu aku siku kála sengi liemu Pulu Yemo liku bulu siku ulu-pulu-kirima selemele yomboma nambi seko aulka kirina wendo ongeye? ⸤Ono aulka kirina pungu mindili awili seko nonge.⸥” ⸤nimba molemo kanumu.⸥
1PE 4:19 Akumunga, Pulu Yemone ‘Mindili nangi.’ nilimúmunga mindili nolemele yombomane ‘Mulu matolo kinia olio yomboma kinia sepa wamorumu Pulu Yemone “Sembó.” nimba, nimba panjilimú mele sika sepa, alieli olio nokopa kondopa siye naa kololemo.’ ninguli ononga konopu kangima kinia pali ‘Pulu Yemone nokopili.’ ningu yu siku, ulu peangama mindi seko molangi.
1PE 5:1 Ono-kinia molemele tapu-yema, ono tapu-ye molemele mele na kepe aku sipu tapu-yemola molio, na Karasi mindili norumu kinia kanorundu yemo, na ⸤Pulu Yemonga mulu-koleana⸥ tondolo pa seli nondopa mona lemba ulumu ⸤Karasinga yomboma⸥ kinia pea limulú ye sela, nane ono-kinia molemele tapu-yemando paa tondolo mundupu mawa sepo nimbuli:
1PE 5:2 Pulu Yemonga sipisipi ono nokolemelema mimi siku tapu seko nokangi. ⸤Pulu Yemone⸥ i kongono ‘Ono sangi.’ nimba sirimu akumu ‘ ‘Saa.’ nikimu kene samili.’ ningu konopu kiri panjiku we naa sangi. Konopu pe nipili sangi. ⸤Pulu Yemone ‘Sangi.’ nirimu⸥ kongono akumu ‘Kou-mone limulú.’ ningu naa sangi. ‘Yomboma paa lipu tapondopo nokamili.’ ningu paa konopu siku sangi.
1PE 5:3 ⸤Pulu Yemone⸥ “Ono nokangi.” nimba sirimu yomboma ‘Maniandopa molangi. Olionga imbima paa olandopa molopili.’ ningu ono mindili siku naa nokoko molangi. Ono nokolemele sipisipima molonge mele ono tapu-yema aku siku ulu peangama mindi seko molangi. ‘Onone kanokole manda manjiku sangi.’ ningu aku siku seko molaa.
1PE 5:4 ⸤Sipisipima aku siku nokoko molonge kinia⸥ Sipisipi Tapu-Ye Awilimu ombá kinia ono méle tondolo pa seli paa peangamo, alieli kiri naa lepa, we lepa mindi pumbá méle kalólimu lingí.
1PE 5:5 Kango-yema, aku siku mele ono ye yumanga unguma taka leko pilku ono liku awi siengi. ⸤Pulu Yemonga bokuna ungu se nimba molemo akumu i-sipa:⸥ ‘ “Na ye awilimu molio. Na pilipa kondoli pelemo yemo. Yombo lupama tondolo se naa pelemo.” ningu kara pungu ononga imbima we ambolko paka tolemele yomboma Pulu Yemone ‘Nanga opa-touma.’ nimba topa mania mundulimú, aku-na-kolo yombo onono “Na imbi naa molemo yombo kirimu. Yombo lupama pilipa kondolimu pelemomonga ononga unguma taka lepo pilipu molambo.” nilimili yomboma yuni we kondo kolopa sepa kondolemo.’ Aku sipa nimba molemo kene ono onono pali anju yando “Olio imbi naa molemo. Yomboma pilipu taka lepo molamili.” nieyo.
1PE 5:6 Aku sipa ungu se molemo kene ‘Pulu Yemo yu paa tondolo pepili yomboma nokolemo.’ ningu onone “Na ye awilimu naa molambo. Na imbi naa molopili.” ningu ono onono imbi toko mania munduku taka leko molaa. ‘Aku sipu semolo kinia yuyu pilimba wale senga olionga imbima ambolopa paka tondomba.’ ningu aku siku saa.
1PE 5:7 Yuni ono kondo kolopa nokopa molemo kene yu molemona pungu ononga konopumanga umbuna pembama kinia mini-wale pumbáma yundu ningu para siee.
1PE 5:8 Ono umbu-konopu pepili molko, alieli kanoko kondoko molaa. Lopa-posi llayono gele kolopale kongi se topa nombando andolemo mele aku sipa ononga opa-tou ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ‘Na yomboma ambolopo sepo kinjambo.’ nimba aku sembando andopa molemo kene aku siku molaa.
1PE 5:9 Pulu Yemone na alieli nokopa kondolemo. Pe kiniá kepe yuni na mundupa naa kelembala.’ ningu kuru mondoko molkole ‘Depelemo nanga opa-toumu, yuni na naa ambolopili.’ ningu yunga ungumu naa pilku, mokoli seko, yu toko anjupa anjaa. Ono pilkuli ‘Ya olio konopumanga umbuna sepili molemolo mele we ma-koleana pali molemele yombo olionga genupilima aku siku umbuna sepili molemelela.’ ningu pilkuli depelemo-kinia aku siku saa.
1PE 5:10 Kanu-kinia, ono wale kanga-kolte umbuna sepili molonge kinia Pulu Yemo yuni yuyu ono kelepa sukundu lipa anjipa, ‘Ono ⸤nanga yomboma molemele mele⸥ munduku naa kelko tondolo pupili molangi.’ nimbá. Pulu Yemo ono we kondo kolopale yuni pe ono yu pea ‘Kamu alieli-alieli tondolo pa sepa mindi púlimu kinia molio koleana pea molamili wangi.’ nimba ya mana maniando sirimu ye nokoli Karasi kanumuni olionga nimba senderimumunga Pulu Yemone oliondo aku sipa manda nimbá.
1PE 5:11 ⸤Yomboma kinia mélema kinia pali⸥ Pulu Yemo yuyu mindi kamu alieli-alieli tondolo pumba imbi ola molopa mindi pupili molemo. Aku sipa sika sepili.
1PE 5:12 I pepá ponjili topo sikirumu Saillasini tondokomo. ‘Yu kongonoma siye naa kolopa paa tondolo mundupa selemo genumu.’ nimbu pilipu molio. I pepá tokoromo ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kolopale lipa tapondolemo mele piliangi.’ nimbu tokoro. Pulu Yemone yomboma paa sika we kondo kolopa konopu mondolemomondo nikiru akumu ‘Paa sika.’ ningu kuru mondolemele mele munduku naa kelko, tondolo munduku molangi.
1PE 5:13 Karasinga yombo talape ⸤kolea-awili⸥ Bepillono molemelema, kanu yomboma-kinia ono ⸤pepá topo sikiru⸥ yomboma kinia Pulu Yemone u ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu, kanu Bepillono yombomane “Ono manda molemeleye?” ningu, ningu mundukumili. Nanga malo Makone “Ono manda molemeleye?” nimba, nimba mundukumula.
1PE 5:14 Ono onono anju yando kondo kolko kangulku “Manda molemeleye?” niengi. Ono Karasi kinia kopu seko molemele yomboma pali konopu pe nipili taka leko molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
2PE 1:1 Na Saimono Pita, Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-pu.” nimba lipa mundorumu yemo, na yunga kongono sendeli kendemande yemo molopole ⸤i pepámo topo sikiru⸥. Olionga Pulu Yemo, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusi, ⸤Pulu Yemone “Simbu.” nimba mana lipa mundorumu ye⸥ Karasimu, yuni uluma sumbi sipa selemomonga olio ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo ungu peangamo ono aku siku ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma, ono i pepámo topo sikiru.
2PE 1:2 Pulu Yemo kinia olionga Ye-Awili Yesusitolo pilku imbi silimilimunga olone ono paa we kondo kolko seko kondolembele mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimbilí mele kinia olandopa olandopa pupili.
2PE 1:3 Pulu Yemonga tondolomo Yesusi-kinia pelemo, aku tondolomone olio molopo kondopo Pulu Yemonga unguma mindi pilipu lipu semolo ulu-pulumu sirimu. Tondolo pa sélimu pepa, ulu peangamanga pulumu pelemo yemone olio “Nanga yomboma molangi waa.” nimba mangilierimu yemo pilipu imbi silimulumunga yunga tondolomone aku sipa ulu-pulumu sirimu.
2PE 1:4 Aku sipa molopa aku serimumunga yunga mélema olio ‘Simbu.’ nimba u nimba panjerimu méle paa tondolo puli peangama sirimu. ‘ “Simbu.” nimbu, nimbu panjerindu mélema simbú ono-kinia pemba kinia Pulu Yemo yu molemo mele ulu-pulumu ono-kinia pepili molko; mana-yombomanga konopumane mélema kanoko konopu mondoko paa molko kinjiku, ulu-kiri selemele uluma ono ⸤Pulu Yemonga yomboma⸥ aku siku seko molko naa kinjangi. ⸤Aku sili ulu-kirima liku bulu siku, Pulu Yemonga yomboma molko, molko kondangi⸥.’ nimba, yu “Simbu.” nirimu méle paa tondolo puli peangama sirimu.
2PE 1:5 Aku ⸤serimu-na ono aku siku molemele⸥ kene ono ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele aku siku kepe ungu peangama mindi paa mimi siku pilku tondolo munduku sangi. Pe tondolo munduku ungu peangama senge mele aku siku kepe ⸤Pulu Yemo kinia Yesusi Karasitolo molembele mele kinia nilimbilí unguma⸥ paa pilku kondangi.
2PE 1:6 Pe Pulu Yemo kinia Yesusi Karasitolo pilku kondolemele mele, aku siku kepe ono onono ulu-pulu-kirima yakala semba kinia ‘Paa naa samili.’ ningu onono kangimu nokoko kondoko ulu-kirima naa sangi. Pe onono kangimu nokoko kondoko ulu-kirima naa senge mele aku siku kepe ono-kinia umbunama wendo ombá kinia tondolo munduku molko taka leko umbunama meangi. Pe umbunama tondolo munduku taka leko menge mele aku siku kepe ‘Pulu Yemonga yomboma molemolo.’ ningu yunga unguma mindi pilku liku seko molangi.
2PE 1:7 Pe Pulu Yemonga yomboma molkole yu kanopa peanga pilielemo uluma senge mele aku siku kepe Karasinga yomboma ‘Olionga kandi genupilima.’ ningu konopu seluna pupili manda selu-siku molangi. Pe Karasinga yomboma ‘Pulu lemóma.’ ningu molonge mele aku siku kepe ⸤anju yando⸥ paa konopu mondoko molangi.
2PE 1:8 I ulu peangama tondolo munduku ambolko aku uluma ono-kinia tondolo pupili molongi liemu olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ono pilku imbi silimili mele olandopa olandopa kere-langi awisili mongo tomba. We mania naa pumbá kene ⸤aku siku uluma seko molangi⸥.
2PE 1:9 Aku-na-kolo ⸤Karasinga⸥ yombo se aku sipa ulu peangama naa sepa molemo yombomo yu mongo ki ri lemó yombo se sulu sepa lemó mélema naa kanopa, paa nondopa lemó mélema mindi kanolemo yombo aku sipa se molemo. Yuni ulu-pulu-kiri u serimuma ⸤Pulu Yemone⸥ kulumiye topa yunga konopu sepa kake senderimu mele kiniá komu sindipa naa pilielemo.
2PE 1:10 Akumunga, nanga ango-keme, ono Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi wangi.’ nimba mangilipa nimba taltorumu kene ‘Paa yunga yomboma molopo mindi pamili.’ ningu tondolo munduku molangi. Aku siku senge kinia ono umbuna sene topa mania naa mundumba, onone yu manda munduku naa kelenge.
2PE 1:11 ⸤Aku siku seko molonge kinia⸥ olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusi Karasimunga kolea, yu ye nokoli kingimu molopa nokopa mindi pumbá akuna “Molamili. Sukundu waa.” nimba konopu sipa kuna lipa taltondomba.
2PE 1:12 Akumunga, sika nane nikiru mele ono ungu sikamo pilku ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoringi mele kiniá we pilielemele-na-kolo ‘Aku unguma komu naa sindiku munduku naa keleangi.’ nimbu alieli nimbu simbundu kelepo nimbu sikiru.
2PE 1:13 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasini na nimba sirimumunga ‘Na wale laye- kolo nanga kangimu serele-ulka melena molopole, mundupu kelembo.’ nimbu pilipuli ‘Kiniá na i serele-ulkana we molopole ‘Ono u ungu pilieringima paa konopu kimbu siku molangi.’ nimbu nane kelepo nimbu siliu akumu papu selio.’ konopu lekero.
2PE 1:15 ‘Pe kepe, ⸤nanga kangimu mundupu kelepo⸥ pumbú kinia ono ungu nimbu siliuma kelko mimi siku pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu ono unguma mimi sipu nimbu sikiru mele tondolo mundupu nimbu simbú.
2PE 1:16 Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi yu paa tondolo pelemo mele kepe, yu pe kelepa yando ombá mele kepe, ono nimbu sirimulu kinia olione olionga konopuna pilipa kondoli pelemomone kange semanema sepo wamopole naa nimbu sirimulumunga ⸤Yesusi mana molorumu kinia pea molopole,⸥ tondolo pa sélimu yu-kinia molorumu mele mongone kanorumulu mele ono semane topo sirimulu. We naa nirimulu.
2PE 1:17 ⸤Olio kanopo molamili mulu⸥-kolea tondolo pa sélimu pelemo koleana ungu se wendo omba yundu nimbale: “I nanga paa konopu mondolio kangomo. Yu nane konopu sipu molio yemo.” nirimu kinia Lapa Pulu Yemone ‘Yunga imbimu paa ola molopili. Tondolo pa sélimu yu-kinia pepili.’ nirimu.
2PE 1:18 Olio yu-kinia Pulu Yemonga ma-pangina ola molorumulu kinia kanu ungumu mulu-koleana maniando orumu kinia olio pilierimulu kanumu.
2PE 1:19 Akumu kanopo pilipuli, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilkuli yando yomboma ningu siringi yemane ninguli ⸤bokuna toringi⸥ mele pilipuli ‘Paa sika niringi.’ nimbu kuru mondolemolo akumunga kanu yemanga unguma mimi siku pilkuli pilku língi liemu paa papu. ⸤Pilkuli pilku lingí kinia⸥ ono lipa tapondomba mele i-sipa: Ipulieli kolea simbulu tolemo kinia sepe-llame pa sendepa nomba molopili kolea tangolemo. ⸤Aku ye Pulu Yemonga unguma ningu moloringima ono sepe- llame mele. Pe⸥ kolea tangombando kombokandima pali kumbulupa, selu mindi kamu tondolo pa sepa gilimú mele aku sipa mele ⸤Yesusi⸥ kanu kombokandimu mele omba ‘olionga konopumanga sukundu omba giliepili.’ ningu kanu yemanga unguma iseli-u konopumanga pepili mimi siku pilku molangi.
2PE 1:20 Ono ungu awili se pilingímu i-sipa: Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yando yomboma ningu siringi ye kanumane Pulu Yemonga bokuna toringi unguma ono onono ungu-pulu se konopumane pilkuli bokuna naa toringi.
2PE 1:21 “Pulu Yemone ungu-umbu tondomu ungu se pilipu i-sipu i-sipu nikimulu. I-sipa i-sipa wendo ombá.” niringi ungu akumanga ungu selu kepe yemane onono ‘Ungu mare konopumane pilipuli yomboma nimbu siemili.’ naa niringi. Mini Kake Sélimuni ononga konopumanga sukundu molopale nimba sirimu mele pilkuli “Pulu Yemonga ungu se nikimulu.” ningu yomboma ningu siringi.
2PE 2:1 ⸤Sika u ye marene Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma mindi pilkuli yomboma sumbi siku ningu siringi⸥-na-kolo marene Pulu Yemone ungu-umbu tondolima naa pilku we kolo toko yomboma ningu siringila. Kiniá aku sipala ono molemelena ye marene ‘⸤Yesusi Karasinga unguma mane sikimulu.’ ningu⸥ kolo toko mane singí. Kanu kolo toko mane singí yemane ‘Ono kuru mondolemele mele munduku keleangi. Olio mane sikimulu unguma ‘Sika.’ ningu kuru mondangi.’ ningu kiyongo ningu ongo kolo toko kondi toko “⸤Pulu Yemo-kinia konopu seluna pupili kopu seko molongendo i-siku i-siku sangi.” ningu⸥ ungu paa lupa mare mane singí. Ye-Awilimuni ‘Ono kolea-kirina naa pangi.’ nimba ononga nimba kolondorumu, yunga mememone ono kelepa yando liltimu akumu kepe ‘Mólo.’ ningu bulu singí. Aku sengemonga ono onono popenge seko mindili nongo molko kinjingí aulkamo akisingí.
2PE 2:2 ⸤Karasinga⸥ yombo awisilini kanu yemane pipili naa kolko amboma-kinia andoko wapora toko senge mele manda manjiku senge. Aku sengemonga, yombo mare kanokole ungu sikamo pelemo semane peangamo marake mele seko ungu-taka tondonge.
2PE 2:3 Kanu mane sili yemane ‘Méle awisili lipu taltamili.’ ninguli ono onono konopumane pilingí semanema kolo toko, ono semane toko sikuli “Kou-mone mélema siee.” ningu pangu singí. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ aku senge mele Pulu Yemone koronga-u pilipale ono kote pilipa “Mindili nangi.” nimba, nimba panjerimu. ‘Ono mindili nonge.’ nirimu ungu kanumu mania naa purumu. We nokopa molemo.
2PE 2:4 ⸤‘Pulu Yemone kanu yema sika mindili simba.’ nimbu kuru mondolemolomonga pulumu i-sipa:⸥ U ⸤mulu-koleana⸥ angello marene ulu-pulu-kirima seringi kinia Pulu Yemone ono mundupa naa kelepa, ‘Kote walemo wendo ombá kinia kote sangi, u ka-ulka paa simbulu toli koleana nokoko molangi.’ nimba ka-sénene ka topa mindili nonge kolea-kirina lipa mundorumu kanumu.
2PE 2:5 Koronga-u moloringi yomboma kepe Pulu Yemonga ungumu naa pilku yu bulu siringi kinia mundupa naa kelierimu. ‘Ono kolangi none topili.’ nirimu kanumu. ⸤Aku-sipa na-kolo none yomboma torumu kinia⸥ Noane ‘Yomboma sumbi siku molangi.’ nimba yomboma mane sirimu ye kanumu kinia yunga yombo yopoko-pakara kinia ono Pulu Yemone ‘None naa topili.’ nimba lipa tapondorumumunga ono manda moloringi.
2PE 2:6 Kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolonga yomboma ‘Seko kinjikimili kene kolangi.’ nimba Pulu Yemone kanu koleatolo sepene topa kalorumu kinia kanu koleatolo sepe keku lierimu kanumu. ‘Yombomane na kolea Sodomo Gomoratolo topo kalorundu mele pilkuli nanga unguma naa pilku na bulu singí yomboma kinia aku sipu umbuna mare simbú mele piliangi.’ nimba aku serimu.
2PE 2:7 ⸤Kanu koleatolo sepene topa kalorumu kinia⸥ Pulu Yemone ye sumbi nili LLote mindi lipa tapondopa ‘Naa kolopili.’ nimba wendo liltimu kanumu. Yombomane ulu paa kirima seko wapora toli ulu lupa lupama seringi kinia LLote yu paa kanopa kiri pilipa paa kamelé umbuna kolorumumunga lipa tapondorumu.
2PE 2:8 (Kanu ye konopu sumbi nimba pélimu Sodomo molopa walemanga pali kanorumu kinia ⸤Sodomo yomboma⸥ alieli ungu-manema pulua toko paa ulu lupa lupama seko kinjeringi mele kanopale yu mini-wale mundupa konopu paa umbuna sepili molorumu.)
2PE 2:9 Ye-Awilimuni ⸤seko kinjeringi yomboma kinia yombo sumbi nilima kinia⸥ sika aku sipa mele serimu liemu yuni yunga ungumu pilku liku ulu peangama selemele yomboma-kinia umbuna wendo olemo kinia yuni ‘Umbuna naa sepili.’ nimba manda lipa tapondomba mele yuyu pilipa, ulu sumbi nilima naa seko, seko kinjilimili yomboma kote walemo wendo ombá kinia pundu tomba mele yuyu pilipa, aku walemo wendo ombándo kiniá kepe ono mindili lipa sipa molemo.
2PE 2:10 U-we-konopu-kirimuni yakala kololemo mele pilkuli yombo mare ambo molo ye mare kanoko ‘Ulu se selemolánje peanga.’ konopu leko, wapora toko ulu paa kalaro mololima seko, ‘⸤Pulu Yemo kinia namba pelemo yombo awilima kinia akumanga⸥ ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu liku bulu siku, aku selemele yomboma méle kaloli ki ri awisili olandopa simba lingí. Kanu yombo kirima ono molemelena andoko kála seko, ononga konopumane pilielemele uluma mindi andoko seko, mulu-koleana ⸤angello⸥ tondolo pulimú awilima kepe pipili naa kolko ungu-taka tondoko, selemele.
2PE 2:11 Kanu yema maniandopa, enge se naa pelemo, angelloma ono olandopa, enge paa pelemo, aku-na-kolo kanu yemane seko kinjilimili mele angellomane kepe Ye-Awilimunga kumbikerena kanu yemanga ungu-bulkundu nindiku ‘Paa seko kinjilimili.’ naa nilimili.
2PE 2:12 Aku-sipa na-kolo kanu yema, méle-takarama konopu naa pelemo mele, aku sipa konopu naa pelemo. Méle-takarama konopu kimbu naa silimili. Ulu se senge mele naa pilkuli walu selemele. Méle-takarama walu molko, waloma walu leko, yomboma molemelena walu andolemele kinia yombomane ono toko kondolemele aku sipa mele ⸤kolo toko mane sili⸥ ye kanumane ungu ningíma mimi siku pilku naa ningu, unguma ningu kinjilimili. Aku siku selemelemonga méle-takarama walu andolemele kinia yombomane ono toko kondoko mindili silimili mele ono yomboma kepe aku siku mindili nonge.
2PE 2:13 Kanu yemane yomboma seko kinjiku umbunama silimilimunga ono onono méle kalólimu lingíndu mindili nongela. Tangoli kepe ‘kere-langi awisili nombo no-tondolomo nombole konopu simulú.’ ninguli, ono ⸤pepá topo sikiru yomboma⸥-kinia kere-langi nongo no nongo, seko kalaro mondoko ononga imbima seko kinjiku, seko pipili kondolemele. ⸤Kanu yema aku siku kolo toli⸥ uluma selemele akumu konopu siku selemele.
2PE 2:14 Alieli amboma kanoko mongo-kenge seko ‘ono-kinia pea wa ulu-kirinale samili.’ ningu, aku ulu-kirima mindi seko molemele. Karasinga yombo mare tondolo munduku naa molemelema kondi toko “Olione selemolo mele pea samili.” ninguli ono-kinia ulu-pulu-kirima selemele. Ono mélema kanoko konopu mondolemele ulu akumu onono sukuli mele seringimunga kiniá yombomanga mélema ‘liemili.’ ningu konopu mondoko molemele. ⸤Pulu Yemone⸥ aku selemele yema “Paa molko kinjangi.” nimba, nimba panjerimu.
2PE 2:15 Kolo toko kondi tolemele kanu yema aulka sumbi nilse munduku kelko ono amu toko, ⸤ye⸥ Beo malo Bellame purumu aulkana lombili pulimili. Bellame yu ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumumu pilipa yomboma nimba sirimu ye se molorumu-na-kolo⸥ ulu-kiri se sepa kinjimbamonga kou-mone méle kalólimu singí limba akumu yakala kolopale ulu se sika sepa kinjerimu.
2PE 2:16 Kongi dongimane yomba mele ungu naa nilimili-na-kolo selu mindi, Bellame amu topa ulu se sepa kinjimba serimu kinia, ‘mundupa keliepili.’ nimba, Bellame yu pumbá aulkamo pipi sipa, yu iri topa yombo ungu nilimili mele ungu se nimba Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye kanumundu “Seko kinjikinu.” nirimu.
2PE 2:17 Kanu yema no pilkipa wendo omba kumbululimú mele ono aku silima. ⸤Yombomane ‘no namili.’ ningu no pilkipa wendo olemona pilku pulimili kinia kumbululimú-na manda naa nolemele.⸥ ⸤Kupa topa pombora tolemo kinia kanokole ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele-na-kolo⸥ poporomene kupama we topa memba pulimú mele kanu yema aku silima molemele. ⸤Aku sipa, yomboma lipa tapondomba ungu se kanu yema-kinia naa pelemo. Pulu Yemone⸥ aku yemanga kolea simbulu topa paa pombora tolina molonge koleamo sepa mimi serimu.
2PE 2:18 Onone ungu nilimili akuma aroma toko nilimili, kanu unguma tondolo se naa pelemo ungu wema. Ungu awisili kara pungu ningu, yomboma kondi toko “Ononga u-we-konopumu pepili kangimuni wapora andopa topa, ulu-kirima sembando yakala kololemo uluma sangi.” nilimili. Pulu Yemone “Naa sangi.” nilimú uluma ultukundu-yombomane selemele uluma yombo mare iseli mindi wendo ongo Karasinga ungumu ‘Sika.’ ningu molemele yomboma ‘Olionga unguma piliangi.’ ningu kondi tongendo aku selemele.
2PE 2:19 Seko kinjilimili ye kanumane onondo ninguli: “Olio selemolo mele manda manjiku senge kinia uluma pali ononga konopumane pilielemele mele manda senge. Yombo sene molo ungu sene ono naa nokomba.” nilimili-na-kolo ono onono ulu kalaro molemomane ono sepa kinjimba ulumanga kendemande- yema molemele, aku ulu kalaro molemo ulumane kanu yema gelu nimba nokolemo. Mélsene yombo se “Kongono kendemande sendei.” nimu liemu yu aku mélemonga kongono kendemande-yombomo molemo akumunga kanu yema aku siku kongono kendemande yema molko, ⸤‘We molemolo.’ konopu lemele mele sika we naa molemele.⸥
2PE 2:20 Yesusi Karasi, olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo, kanu yemane u pilkuli ‘Yu sika aku sipa yemo molemo.’ ningu kuru mondolemele ulumuni ‘Ma-koleana ulu-pulu-kirimane ono pipi sipa naa ambolopili. Kanu uluma munduku kelko wendo wangi.’ nimba lipa tapondorumumunga we manda molemele-na-kolo kelko sukundu púngi liemu ulu-pulu-kirimane ono ka singí kanu-kinia ono kamu paa molko kinjingí. U wendo naa wangi sika ka-ulkana mele molko, molko kinjeringi-na-kolo kelko sukundu púngi liemu paa kamu olandopa molko kinjingí.
2PE 2:21 ⸤Aku nikirumunga⸥ pulumu i-sipa: Yomboma sumbi siku molonge aulkamo kanoko ⸤sukundu ongole kelko ultu puringi⸥ ye kanumane yomboma sumbi siku molonge aulkamo u naa kanolemolánje papu. Kiniá aku aulkamo kanokole, ⸤Yesusinga⸥ ungu-mane nimbu sirimuluma pilku likuli munduku kelko liku bulu siringi liemu paa manda mólo.
2PE 2:22 Aku selemele yombomanga ungu-iku tondolo kanga talo sika pelemo. Akutolone nimbale: ⸤Se:⸥ ‘Owá sene meku topale anju pumba pe kelepa yuyu omba nolemo.’ ⸤Se:⸥ ‘Kongi se no lendelemele kinia pe kelepa olina pumba pepeke pelemo.’ nilimú kanutolondo nikiru.
2PE 3:1 Nanga konopu mondolio yomboma, i pepá tokoromo ononga topo mundundumbundu wale talo-sipu tokoro. Nane pilipuli i pepá tokoro mele nimbu siembo: Yesusi u mana naa opili koronga-u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ⸤Ye-Awilimu pe ombá mele⸥ ningu siringi bokuna molemo unguma kepe, pe kiniá Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane Ye-Awilimu olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Ye Yesusini ungu-manema ono nimba sirimuma pilkuli yando yomboma ningu siringi unguma kepe, onone kanu unguma u-pulu-pulu pilieringi mele ‘kelko pilku konopu kimbu siku molangi.’ nimbu pepá se u topo sirindula, kiniá imu kepe topo mundumbundu ungu-pulu selumu pilipuli i pepámo tokoro.
2PE 3:3 Ungu se u nimbú sekeromo mimi siku piliaa: ⸤Yesusi ombá kinia mulu matolo⸥ pora nimbá walemo nondopa wendo ombá walemanga yombo mare ongo onono ononga konopu leko ‘Paa samili.’ ningu pilingí ulu-kirima mindi senge yombo mare ono molongena ongo ungu-taka tondoko
2PE 3:4 ninguli: “Yesusi yu “Pe kelepo yando ombó.” nimba, sika nimba panjerimuye? Aku liemu kiniá sena molemoye? ⸤Olionga⸥ lapalima koloringi wale kinia kepe, yandopa yandopa kiniá wale kinia kepe, u-pulu-pulu mélema wendo ombale lierimu mele yandopa kiniá we aku sipa lepa mindi pulimú. Ulu se lupa wendo naa olemo.” ningí.
2PE 3:5 Aku-sipa na-kolo aku yombomane “Uluma u-pulu-pulu wendo orumu mele paa naa pilimulú.” ningu komuma pipi silimili. Pulu Yemone nirimu ungumuni mulúmu wendo omba, mamo nona wendo omba lierimu.
2PE 3:6 Kanu-kinia pe ⸤Pulu Yemone nirimu ungumuni⸥ u nona mamo wendo orumu kanu nomo kelepa molopa ola ombale mama pali aki topa, molo ringi mélema pali topa kondorumu.
2PE 3:7 Aku sipa mele Pulu Yemone “Pe sembó.” nirimu mele paa sika aku ungumuni sembá. Pulu Yemone yu liku bulu siku seko kinjilimili yombomanga kote sendepa ono “Mindili nangi.” nimbá walemo wendo ombámonga ‘Iseli-u mulu matolo we liepili.’ nilimú. ‘Kanu kote walemo wendo ombá kinia mulumu kinia mamo-tolo sepene nopili. Iseli-u we liepili.’ nirimumunga kiniá yunga ungu nirimumuni mulu matolo aku walemo wendo ombándo we nokoko lembele.
2PE 3:8 Nanga konopu mondolio yomboma, ulu selumu komu naa sindangi. Ye-Awilimuni pilipale, kalia-ingi wane tausini wale selu mele pilipa, wale selumu kalia-ingi wane tausini mele pilipa molemo kanumu komu naa sindayo.
2PE 3:9 Ye-Awilimuni ⸤“Ombó.” nimba,⸥ nimba panjerimu kanumunga yombo marene “Welea naa okomo.” ningu pilielemele. Aku-na-kolo yombomane ningu pilielemele mele yuni aku sipa nimba naa pilielemo. ‘Yombo mare ⸤ulu-pulu-kiri selemelema konopuna we pepili molemelemonga⸥ mindili nongo molko kinjingí koleana pungí, manda naa sembá. Ono kondo kolopole, ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele tangi kene ono molemelena welea naa pambo. U konopu topele tangi kene ya u we nokopo molambo.’ nimba pilipa welea naa olemo.
2PE 3:10 Aku-na-kolo Ye-Awilimu ombá walemo paa sika wendo ombá. ‘Wa noli ye se ombá.’ ningu nokoko naa molangi lipa sinjipa olemo mele aku sipa wendo ombá. Ombá kinia mulúmu sepe ungu nilimú mele sukuraka nimba pora nimba, Pulu Yemone méle kangamane mana lemó méle serimuma ⸤pali⸥ sepene nomba pora simba. Pe mamo kinia mana lemó mélema kinia pora nimbála.
2PE 3:11 ‘Kanu mélema pali aku sipa pora nimbá.’ ningu pilkuli kiniá ono nambolka yombo mele molonge kinia peangaye? Onone ‘Pulu Yemonga walemo ombá.’ ningu nokoko molkole ‘Paa welea opili.’ ningu ulu-pulu peangama kinia ‘Pulu Yemonga yomboma manjipu molamili.’ ningu yuni ulu kake selima nimba kanolemo uluma seko molangi. Pulu Yemonga Walemo wendo ombá kinia sepene mulumu nomba pora sipa, sepe paa kondolina Pulu Yemone méle kangamane mana lemó méle serimuma ⸤pali⸥ no lemba.
2PE 3:13 ⸤Sika aku sipa ulumu wendo ombá⸥-na-kolo olione pilipuli Pulu Yemone ⸤olionga⸥ “Mulu konde se kinia ma konde se kinia sendembo. Kanuna ulu sumbi nilima manjipa pemba.” nimba, nimba panjerimu. Kanu mulu ma kondetolo ‘wendo ombá.’ nimbu olio konopu sipu nokopo molemolo.
2PE 3:14 Akumunga, nanga konopu mondolio yomboma, ‘Aku sipa uluma wendo ombá.’ ningu konopu siku nokoko molemele kene ‘Yuni omba na kanomba kinia, na paa konopu kake sepili, mongo pemba ulu se paa naa pepili, yu pea paa seluna-seluna molambili, paa aku sipu molambo omba kanopili.’ ningu yu-mele-mele aku siku molko yu nokoko molaa.
2PE 3:15 Olionga Ye-Awilimu welea naa omba taka lepa molemo kanumunga pulumu ono pilku molangi. Yomboma lipa tapondopa, ‘Mindili nolemolá aulkana wendo ongo, yu-kinia pea molko kondonge aulkana pangi.’ nimba taka lepa nokopa molemo kanumu pilku molaa. Olionga konopu mondolemolo genu Pollo Pulu Yemone pilipa kondoli sirimumunga nane ya nikiru mele yuni aku sipa pepá topa sirimula.
2PE 3:16 Yuni koleamanga pali pepá topa sirimu akupokonga pali nane ya pepá topo ⸤‘Ye-Awilimu kelepa ombá.’⸥ nikiru mele selu-sipa mindi nirimu. Sika yunga pepána ungu tolemomanga pulu mare pilimulúndu kála sepo pilielemolo, kanu unguma pilipa kondoli naa pepa, tondolo munduku naa pilielemele yombomane lawa seko mane silimili, kanu yombomane Pulu Yemonga bokuna molemo ungu mare kepe yomboma lawa seko mane silimili. Aku selemelemonga ⸤Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia⸥ mindili awili seko nonge aulkamo ono onono akisilimili.
2PE 3:17 Akumunga, paa nanga pulu lemó yomboma, ⸤kanu yemane pe ono kondi tonge⸥ ulu aku sipama wendo ombá mele u pilku molemele kene mimi siku pilku kondoko molangi. ‘⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manema naa pilku, pulua toko kolo toli yemane olio kondi toko mane singíndu lawa seko unguma ningu singí kinia pilipuli kuru mondopo molemolo mele mundupu kelemolo. Akumu mania pumbá.’ ningu mimi siku pilku molaa.
2PE 3:18 Yesusi Karasi olionga Ye-Awilimu, olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Lili Yemo, ‘Yuni olio we kondo kolopa sepa kondolemo mele pilipu molemolo akumu olandopa-olandopa aku sipu pilipu molamili.’ ningu molko, yuni selemo mele kinia yu molemo mele kinia olandopa-olandopa tondolo munduku mimi siku pilku molangi. Imbi paa ola molemo yemonga imbimu kiniá kepe pe-pe alieli kepe yombomane ambolko paka tondoko molangi. Aku sipa sika sepili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
1JO 1:1 Konde molopa kondoli ulu-pulumu-kinia molemo yemo ono nimbu siemili. Yu u-pulu-pulu molorumu yemo; yu olio pilierimulu yemo; yu mongone kanorumulu yemo; yu neme-neme nimbu kanorumulu yemo; yu kini ambolorumulu yemo; akumu Pulu Yemonga Ungu Yesusindu nikimulu.
1JO 1:2 Konde molopa kondoli ulu-pulu kanumu wendo omba mona molorumu, olione yu kanopole paa sika kanorumulu mele nimbu sikimulu. Molopa mindi puli ulu-pulumu Lapa kinia molopale olio molorumuluna omba mona molorumu kanorumulu mele ono nimbu sikimulu.
1JO 1:3 Ono olio kinia pea kopu sepo molamili.’ nimbu olione kanopo pilierimulu mele ono kepe nimbu sikimulu. Kopu sepo molemolomonga pulu kanumu i-sipa: Olio Lapa kinia yunga Malo Yesusi Karasi kinia pea kopu sepo molemolo akumu.
1JO 1:4 Ono pea olio konopu kamu siemili.’ nimbu i ungumu nimbu pepána tokomolo.
1JO 1:5 Pulu Yemonga Malone olio nimba sirimu ungumu ono nimbu sikimulu akumu i-sipa: Pulu Yemo pa sélimu. Yu-kinia simbulu toli se paa naa pelemo. Ulu-pulu-kiri se kepe kalaro se kepe yu-kinia naa pepa, yu ye pilipa kondoli pepa kake sepa molopa kondoli yemo.
1JO 1:6 Olio ‘Pulu Yemo yu-kinia manda kopu sepo molemolo.’ nimbuli simbulu tolina andopo molomulu liemu kolo topo, “Selemolo.” nilimulu mele naa selemolo.
1JO 1:7 Aku-sipa na-kolo yu pa selina molemo mele olio pa selina andopo molomulu liemu olionga genupili kinia manda kopu sepo molemolo kinia yunga Malone yunga meme olionga nimba ondondorumumuni olio ulu-pulu-kiri selemolo konopuna pelemoma pali kulu tondolemo.
1JO 1:8 Olione nimbuli: “Ulu-pulu-kirima naa selemolo, se naa pelemo.” nímulu liemu kolo tolemolo, ungu sikama olio-kinia naa pelemo.
1JO 1:9 Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri selemolo semoloma nimbu para símulu liemu Sumbi Sipa Selemo Pulu Yemone “Sembó.” nimba panjerimu mele pilipale sembando olionga ulu-pulu-kirima nimbu para simulúma ‘Mania pupili.’ nimba siye kolopa, olionga konopuna kalaro mele molemo molombama kanopale ‘Kelepa kake sepili.’ nimba kulumiye tondolemo tondomba.
1JO 1:10 Aku-sipa na-kolo olione nimbuli: “Olione ulu-pulu-kiri se paa naa selemolo, paa naa serimulu.” nímulu liemu aku ungu nilimulumuni “Pulu Yemo yu kolo toli yemo.” nilimulu, yunga ungumu olio-kinia naa pelemo.
1JO 2:1 Nanga bolango-nanama, ‘Ono ulu-pulu-kirima naa sangi.’ nimbu i pepámo ono simbú tokoro. Aku-na-kolo ononga yombo sene ulu-pulu-kiri se semu liemu olionga nimba lipa tapondopa Lapanga kumbikerena mawa sendelemo yemo molemo. Akumu ulu sumbi nilima mindi seli ye Yesusi Karasi.
1JO 2:2 Yu “‘Ononga ulu-kiri selemelemanga Pulu Yemone ono naa topili. Ono kolea-kirina pungu molko kinjiku mindi naa pangi.’ nimbu, ‘Ononga ulu-pulu-kirima omba mania pupili.’ nimbu, nanga mememo ondondopa kolambo.” nirimu yemo. Olio Isirele yombomanga mindi mólola. Ma-koleana yombomanga pali ulu-pulu-kiri seringi selemelema ‘Pulu Yemone ‘Omba mania pupili. Pe kelepo naa pilipu molopole ono sepo naa kinjambo.’ nipili.’ nimba Karasi yu mana- yombomanga pali kolondorumu.
1JO 2:3 Karasini oliondo “Saa.” nirimu mele pilipu lipu semulu liemu ‘Yu paa sika kanopo pilipu molemolo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 2:4 Yombomane ‘Yu olio kanopo pilielemolo.’ ninguli yuni “Saa.” nirimu mele pilku liku naa selemele, kanu yomboma ono ungu kolo toli yomboma, yunga ungu-sikama konopuna naa pelemo.
1JO 2:5 Aku-sipa na-kolo yuni “Saa.” nirimuma pilku liku selemele yomboma paa kamu Pulu Yemo konopu mondoko kondolemele. ‘Olio yunga yomboma molopo yu pea kopu sepo molemolo.’ nilimili yomboma Pulu Yemone “Sei.” nirimu mele Yesusini pilipa lipa sepa molorumu mele onone aku siku Yesusini “Saa.” nilimú mele pilku liku seko molangi. Yesusi Pulu Yemonga unguma sepa molorumu aku mele Yesusinga ungu-manema pilipu lipu sepo molopole ‘Olio sika yunga yomboma molopo, sika yu pea kopu sepo molemolo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 2:7 Nanga pulu lemó yomboma, i pepá tokoro ungu-manemo konde se mólo. Akumu koronga-u Karasinga yomboma pulu polko molkole nirimulu pilieringi ungu-manemo.
1JO 2:8 Aku sika na-kolo kiniá i pepá tokorona ungu-mane konde se sikiru. I ungu-manemonga pulu yumu u Karasini sepa molorumu mele kanopo, yandopa ono seko molemele mele kanopole ‘Aku ungu-mane kondemo yu sika lémo.’ nimbu kanolemolo. Simbulu tolimu kamu pora nimbá sekemo, pa sélimu koronga wendo orumumu kiniá pa selemomonga ono aku siku molemele mele kanopo ‘Akumu ungu-mane sikamo.’ nimbu kanolemolo.
1JO 2:9 Yombo sene “Na pa selina molio.” nilimú-na-kolo yunga genupili kinia konopu kiri panjilimú akumunga yu simbulu tolina we molemo.
1JO 2:10 Yombo se yunga genupili konopu mondolemomo pa selina molemo, yu kelepa a tomba mélse pa selina naa lemó.
1JO 2:11 Aku-sipa na-kolo yombo se genupili kinia konopu kiri panjilimú yombomo simbulu tolina molopa, simbulu tólimuni yunga mongomo pipi silimú-na aulkama manda kanopa sumbi sipa naa pulimú.
1JO 2:12 Nanga bolangoma, Karasinga imbimu mangilieringimunga Pulu Yemone ononga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba siye kolorumumunga i pepámo ono topo sikiru.
1JO 2:13 Tata keme, i ye u-pulu-pulu molorumu kiniá we molemo yemo pilku imbi silimilimunga nane ono i pepámo topo sikiru. Kango-yema, onone ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥mu toko mania mundoringimunga nane ono i pepámo topo sikiru.
1JO 2:14 Bolango-nanama, Lapamo kanoko imbi silimilimunga i pepámo ono topo sikiru. Tata keme, i ye u molorumumu kiniá we molemomo pilku imbi silimilimunga i pepámo ono topo sikiru. Kango-yema, ono enge ningu, Pulu Yemonga ungumu ononga konopumanga pelemo, onone ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥mu toko mania mundoringimunga ono i pepámo topo sikiru.
1JO 2:15 Mana-uluma kinia mana-mélema kinia konopu naa mondoko, aku mélema konopu kimbu siku naa molangi. Yombo se mana-uluma konopu mondomu liemu kanu yombomone Lapa konopu mondolemo ulu-pulumu yu-kinia naa pelemo.
1JO 2:16 Aku nambi semu-na, mana-mélema pali, ulu-pulu-kiri selemele yombomane mélse kanoko “Liemboa!” molo “Samboa!” nimba konopu mondolemele mélema kinia, yombomane mongo-kenge selemele uluma kinia, mongo kondoko kála selemele uluma kinia, aku mana-uluma pali Lapa-kinia wendo naa olemo, ma-koleana mindi wendo olemo kene aku mana-uluma konopu naa mondangi.
1JO 2:17 Mamo kinia méle konopu mondolemele mélema pali pora nimbá-na-kolo yombo se Lapane “Sei.” nilimú mele pilipa lipa sengena panjipa sepa molemo yombomo alieli molopa kondopa mindi pumbá.
1JO 2:18 Nanga bolangoma, ma-kolea pora nimbá walemo kiniá wendo okomo. Karasinga opa-toumu ombá ono u pilieringi kanumu. Kiniá kepe Karasinga opa-tou awisili wendo olemele kanopole ‘Ma-koleamo nondopa pora nimbá sekemo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 2:19 Kanuma olio munduku kelko ultu puringi, aku-na-kolo u olio-kinia pea molorumulu kinia kanuma olionga yomboma sika naa moloringi. Ono sika olionga yomboma molemolánje olio-kinia pea we molemolá. Aku-sipa na-kolo olio munduku kelko puringi akumunga, kiniá lipu manjikimulu akumu olionga yombo mare mólo.
1JO 2:20 Aku-na-kolo Mini Kake Sélimu Karasini lipa mundorumu liltingi akumunga, kiniá ono pali sika uluma pilku apuruku kondolemele.
1JO 2:21 Ono ungu sikama naa pilielemele.’ nimbu i pepámo naa topo sikiru. ‘Ono ungu sikama pilielemele, aku ungumanga ungu kolo tolima wendo naa olemo.’ nimbu i pepámo tokoro.
1JO 2:22 Kolo toli yomboma nameleye? ‘Yesusi yu Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba taltorumu ye nokoli Karasimu mólo.’ nilimili yomboma ono kolo toli yomboma. Kanu yombomane Lapa kinia Malotolo “Mólo.” ningu liku bulu silimilimunga ono Karasinga opa-touma molemele.
1JO 2:23 Yombo sene Malo “Mólo.” nimba lipa bulu silimú yombomone Lapa kepe “Mólo.” nimba lipa bulu silimúla. Yombo sene Malo ‘Sika.’ nimba ‘Pea kopu sepo molambili.’ nilimú yombomone Lapa kepe ‘Sikala.’ nimba ‘Pea kopu sepo molambili.’ nilimúla.
1JO 2:24 Ono u pilieringi unguma ‘Konopuna paa kamu pepili.’ ningu konopumuni tondolo munduku pilku molangi. Aku siku sengi liemu ono Malo kinia Lapatolo kinia pea alieli kopu seko molonge.
1JO 2:25 Yuni olio “Simbu.” nirimumu i-sipa mele: “Ono alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbú.” nirimu.
1JO 2:26 Yombo marene ono kolo toko kondi tolemele aku yombomanga nane ono i pepámo topo sikiru. ⸤Akuma Karasinga opa-touma⸥.
1JO 2:27 Aku-na-kolo ono Karasini Mini Kake Sélimu sirimu liltingi akumu ono-kinia molemomonga, yombo sene ono ungu-mane simba ungu se mólo. Mini Kake Sélimuni ono uluma pali mane silimú. Aku ungu-mane silimúma kolo naa tolemo, ungu-sikama mindi. Akumunga, yuni ono mane silimú mele Karasi-kinia alieli kopu seko molangi.
1JO 2:28 Sika, nanga bolangoma, kiniá ono yu-kinia kopu seko molko mindi pangi. ‘Aku semolo kinia pe yu ombá kinia kanopole pipili naa kolopo yunga kumbi-kerena sumbi sipu pumbu ola gilimulu.’ ningu aku siku yu-kinia alieli kopu seko molangi.
1JO 2:29 Karasi ye paa sumbi nílimu.’ ningu pilkuli nilimilimuni, ulu sumbi nilima sepa molemo yombo se kanokole ‘Yu Pulu Yemone “Nanga bolango molani.” nirimu, yunga bolangomo molemo lémo.’ ningu pilielimelela.
1JO 3:1 Olionga Lapane olio paa konopu mondolemo mele kanayo. Olio konopu awili sepa mondopale nilimúmuni, yuni imbi lepa oliondo “Nanga bolangoma.” nilimú. Pe olio paa sika aku sipu molemolo. We-yombomane olio Karasinga yombomando ‘Pulu Yemonga bolangoma.’ ningu naa pilielemelemonga pulumu niembo. Onone u Yesusi kanokole ‘Yu Pulu Yemonga Malo.’ ningu naa pilieringi mele kiniá aku mele olio ‘Pulu Yemonga bolangoma.’ ningu naala pilielemele.
1JO 3:2 Nane konopu mondolio pulu lemó yomboma, kiniá olio Pulu Yemonga bolangoma molemolo-na-kolo pe olio molomolo mele iseli-u naa pilielemolo. Naa pilielemolo-na-kolo pe Karasi yando omba mona molomba kinia yu molemo mele kanopole nimulúmuni, ‘olio yu molemo mele aku sipu molomolo lémo.’ nimbu pilipu molemolo.
1JO 3:3 Yombomane “Yu ombá.” ningu yu nokoko molemelemane pali “Karasi yu konopu kake sepili molemo mele olio aku sipu molamili.” ningu ononga konopukundu kulumiye toko molemele.
1JO 3:4 Ulu-pulu-kiri selemele yombomane Pulu Yemonga ungu-manema pilku mokoli seko pulua tolemele. Ulu-pulu-kirimanga pulumu i-sipa: Pulu Yemonga ungu-manema pilku mokoli seko pulua tolemele aku ulumu ulu-pulu-kirimanga pulu akumu.
1JO 3:5 Karasini ‘Ulu-pulu-kirima mania pupili.’ nimba mana mania orumu ono pilielemele. Ulu-pulu-kiri seluri kepe yu-kinia paa naa pelemo.
1JO 3:6 Yu-kinia kopu seko molemele yomboma ulu-pulu-kirima seko mololeko naa pulimili. Yombo ulu-pulu-kirima seko mololeko pulimili yomboma Karasi naa kanoko naa pilielemele.
1JO 3:7 Nanga bolango-nanama, yombo sene ono kondi topa ultu memba pumbá kene nokoko kondoko molangi. Yombo se ulu sumbi nili uluma selemo yombomo Karasi ye sumbi nílimu molemo mele yu aku sipa molemóla.
1JO 3:8 U-pulu-pulu kepe kiniá kepe ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ulu-pulu-kirima serimu selemomonga kiniá ulu-pulu-kiri selemele yomboma depelemonga yomboma molemele. Pulu Yemonga Malone depelemonga kongonomo topa mania mundumbando mana omba kongono serimu.
1JO 3:9 Pulu Yemone merimu yombo yunga bolango molemo yombomo Pulu Yemo yu molemo mele ulu-pulumu aku yombomo kinia pelemomonga aku yombomone ulu-pulu-kirima manda alieli pilipa naa selemo sembá. Pulu Yemone aku yombomo merimu-na yuni ulu-pulu-kirima sepa molomba aulka se naa pelemo.
1JO 3:10 Akumunga yomboma kanopole, ‘I yombomo Pulu Yemonga bolangomo lémo. Imu depelemonga bolangomo lémo.’ nimbu manda kanopo apurulimulu. Yombo sene Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu-puluma naa selemo yombomo yu Pulu Yemone merimu bolango se mólo. Yombo sene yunga genumu kanopa konopu naa mondolemo yombomo yu Pulu Yemonga bolango se mólola.
1JO 3:11 U-pulu-pulu pilku moloringi mele yandopa yandopa kiniá pilku molemele ungumu i-sipa: Olio “Anju yando konopu mondangi.” nirimu ungu kanumu.
1JO 3:12 Ye Kénene serimu mele manda manjipu sepo naa molamili. Yu ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥munga ye se molopale nirimumuni, genu topa kondorumu. Nambi semu-na topa kondorumuye? Yu ulu kirima serimu, genu ulu kake selima serimu-kulu yu topa kondorumu kanumu.
1JO 3:13 Ango-keme, we-yombomane ono sika konopu kiri panjilimili-na-kolo “Nambi semu-na aku selemeleye?” ningu mangilku naa piliame. Aku siku seringi mele selemele senge mindi.
1JO 3:14 Olio genupili konopu mondopo molemolomonga olio kolomolo aulkamo mundupu kelepole, konde molopo kondopo mindi pumulú aulkana molemolo.’ nimbu pililemolo. Yombo genupili konopu naa mondopa molemo yombomo yu kololi aulkamonga molemo.
1JO 3:15 Yombo genu konopu kiri panjilimú yombomo yu yomboma topa kondoli yombomo. Akumunga pilipuli ‘Yomboma topa kondoli yombo se molopa kondopa mindi puli ulu-pulumu yunga konopuna naa pelemo.’ nimbu pilipu molemolo.
1JO 3:16 Konopu mondoli ulu-pulumu pilielemolo mele i-sipa: Yesusi Karasi yu olionga ‘Kolali sepo kolondambo.’ nimbale kolorumu. Akumu olio paa konopu mondopale we lipa tapondorumu. Pe kiniá akumu pilipuli olio ‘Genupilinga kolali sepo kolondamili.’ nilimolánje peanga.
1JO 3:17 Yombo sene mana-mélema taltopa molopale genu se mélse mólo tomba kinia kanopale kondo naa kolomu liemu Pulu Yemonga konopu mondoli ulu-pulumu yunga konopuna nambi sepa pelemoye? ⸤Naa pelemo.⸥
1JO 3:18 Bolango-nanama, “Na yomboma konopu mondopo molio.” nimbu keremone mindi nimbu naa molamili. Yomboma paa sika konopu mondomolondo ono kondo kolopo ononga uluma sendepo molamili.
1JO 3:19 Yomboma paa sika konopu mondopo kondo kolopo molomulu liemu ‘Olio ungu sikamo pilipu lipu molemolo lémo.’ nimbu pilielemolo. Kanu-kinia ulu se semolomondo olionga konopumane pilipuli ‘Aku sipu sekemolomo sepo kinjikimulu.’ konopu lepole nimulúmuni, kelepo nimbuli: ‘Olionga konopumane apurulimili mele maniandopa; Pulu Yemone mindi uluma pali mimi sipa pilipale yuni mindi ⸤olione selemolo⸥ uluma pilipa lipa apurulimú mele olandopa kene yomboma konopu mondopo kondo kolopole olio ungu-sika pelemo aulkana pumbu ulu selemolomando konopumane ‘Sepo kinjikimulu.’ nimbu pilielemolo mele naa pilipu, aku uluma konopu kimbu naa siemili.’ nimbuli nimulúmuni, mini-wale naa mundupu yunga kumbi-kerena pipili naa kolopo pumbu molomolo.
1JO 3:21 Nanga pulu lemó yomboma, olionga konopumane ‘I-siku i-siku sengima seko kinjengi.’ ni naa níngi liemu ‘Olio Pulu Yemone unguri naa sembá.’ nimbu pilipu yunga kumbi-kerena mini-wale paa naa mundupu we molomolo.
1JO 3:22 Kanu-kinia, yuni “Saa.” nirimu mele pilipu lipu sepo, yu kanopa peanga pilielemo unguma sepole yundu “Si.” nimbu mawa semolo mélema pali yuni simba limulú.
1JO 3:23 Yuni “Saa.” nirimu mele i-sipa: “Nanga Malo Yesusi Karasimunga imbimunga pulumu kinia molorumu mele kinia, yuni u serimu, kiniá manda sembá mele ‘Paa sika.’ ningu kuru mondoko, yuni ‘Onono anju yando konopu mondaa.’ nirimu mele aku siku saa.” nirimu.
1JO 3:24 Pulu Yemone “Saa.” nirimu mele pilku liku selemele yomboma pali ono Pulu Yemo-kinia kopu seko molemele, yu ono-kinia kopu sepa molemo. Yuni yunga Minimu olio sirimu akumunga ‘Yu olio-kinia kopu sepa molemo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 4:1 Nanga pulu lemó yomboma, “Pulu Yemonga Minimuni na ungu-umbu tondomuma pilipu ono nimbu sikiru.” ningu kolo toli yombo awisili molemele akumunga, yombo se omba aku sipa nimbá kinia ono sumbi siku ‘Sika lepomo.’ ningu yunga ungumu kuru naa mondangi. U ononga mololi ulu-puluma kanoko apurukuli ‘Sika Pulu Yemonga Minimuni nimba simu-na pilipale nikimunje molo kolo tokomonje?’ ningu kanangi.
1JO 4:2 Yombo sene konopumuni pilipa ungu nilimú ungumu ‘Sika Pulu Yemonga Minimuni yu ungu-umbu tondomunje apurupu piliamili.’ ningu i-siku kanoko piliangi: Yombo sene “Yesusi Karasi sika mana-ye se omba molorumu.” nimbá yombomo sika Pulu Yemonga Minimu yunga konopuna molopili nilimú. Aku-na-kolo yombo sene Yesusindu aku sipa naa nimbá kinia kanokole ‘Pulu Yemonga Minimu yunga konopuna naa molemo, kuru se yunga konopuna molemo.’ ningu pilingí. Kanu kurumu Karasi-kinia opa-toumu, akumunga kanu yombomo Karasi-kinia opa-toumu molemóla. U “Ombá.” niringi pilieringi opa-tou kanumu kiniá ma-koleana koronga omba molemo.
1JO 4:4 Nanga bolango-nanama, ononga konopuna molemo Minimu yunga tondolomo olandopa, we-mana-yomboma kinia molemo ⸤kurumanga nokoli⸥munga tondolomo maniandopa, akumunga ono Pulu Yemonga yomboma molko, “Pulu Yemonga ungu nimbu sikiru.” ningu kolo tolemele yomboma toko mania mundoringi.
1JO 4:5 Kanu yomboma we-mana-yomboma mindi, akumunga ononga ungu nilimilima mana-unguma mindi pilku nilimili, akumunga we-mana-yombomane ononga unguma pilku molemele.
1JO 4:6 Aku-sipa na-kolo olio Pulu Yemonga yomboma molemolo. Pulu Yemone konopumuni pilipa ulu selemoma paa pilielemele yombomane olione nilimulu unguma pilku molemele. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga yombo naa molemelemane olionga unguma naa pilku molemele. Akumunga, yombomane ungu nilimilima pilipuli ‘I yomboma Pulu Yemonga Minimuni ungu-sikama mindi nilimú Minimu konopuna molemo, i yomboma yunga konopuna kolo toli kurumu molemo lepomo.’ nimbu kanolemolo.
1JO 4:7 Na konopu mondolio pulu lemó yomboma, Pulu Yemone u-pulu-pulu olio konopu mondorumu kene olione oliolio anju yando aku sipu konopu mondamili. Konopu mondoko molko pulimili yomboma Pulu Yemonga bolangoma molko yu selemo mele pilku imbi silimili.
1JO 4:8 Konopu mondoli ulu-pulumu Pulu Yemo kinia mindi pepa wendo olemo-na yomboma konopu naa mondolemele yombomane Pulu Yemo selemo mele kepe, molemo mele kepe, imbimu kepe, naa pilielemele.
1JO 4:9 Pulu Yemone konopu mondolemo mele olio lipa ora sirimu mele i-sipa: Yunga Malo selu mindi molorumu, aku-na-kolo ‘Ono konde molko kondoko mindi pangi kene nanga kangomo ononga nimba kolali sepa kolondopili.’ nimba yuni akumu lipa ma-koleana olio yombo kirimanga nimba mundundorumu, aku sipa Pulu Yemone konopu mondolemo mele olio lipa ora sirimu.
1JO 4:10 Konopu mondoli ulu-pulumu i-sipa: Olione Pulu Yemo u konopu naa mondamili yuni olio we konopu mondopale nirimumuni, ‘Nanga kangomo yunga meme ondopa ononga nimba kolali sepa kolondombamonga ononga ulu-pulu-kiri seringi selemelema kamu mania pupili, kelepo naa piliambo.’ nimba, yuni yunga Malo ‘Olionga kolondopili.’ nimba olio sirimu kanumu.
1JO 4:11 Na konopu mondolio pulu lemóma, Pulu Yemone ⸤olio konopu mondopale yunga Malo olionga nimba sirimu⸥ aku sipa olio konopu mondorumu-kulu olione yombo lupama anju yando konopu mondolemolánje peanga.
1JO 4:12 Mana-yombo selurini kepe Pulu Yemo mongone naa kanoringi. Aku-na-kolo olione oliolio anju yando konopu mondomulu liemu Pulu Yemo olionga konopuna molemo, yuni olio konopu mondopa kondolemo mele olio oliolio aku sipu kamu konopu mondopo kondolemolo.
1JO 4:13 Yuni yunga Minimu olio sirimu-kulu pilipuli ‘Yu olio-kinia kopu sepa molemo olio yu-kinia kopu sepo molemolo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 4:14 Lapane “Mana-yombomane ulu-pulu-kiri selemelemonga ‘Mindili nangi.’ nimbú molko kinjingí kene molko naa kinjangi liku tapondani pu.” nimba yunga Malo lipa mundorumu olio mongone kanorumulu mele semanemo topo yomboma silimulu.
1JO 4:15 ‘Yesusi yu sika Pulu Yemonga Malo.’ ningu, ningu para singí yomboma Pulu Yemo ono-kinia kopu sepa molomba ono Pulu Yemo-kinia kopu seko molonge.
1JO 4:16 Aku pilipuli, Pulu Yemone olio konopu mondolemo pilipuli ‘Yuni sika olio paa konopu mondolemo mondomba.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondolemolo. Pulu Yemo yu konopu mondolimunga pulumu. Konopu mondolko andoko molemele yomboma Pulu Yemo pea kopu seko molemele, yu ono-kinia kopu sepa molemo.
1JO 4:17 Yesusi mana molopa yomboma konopu paa sika mondopa molorumu mele olio aku sipu molomolo kinia olio-kinia konopu paa mondopa kondolimunga ulu-pulumu pemba. Kanu-kinia konopu mondopa kondoli ulu-pulumu olio-kinia pemba kinia Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia olio pipili naa kolomolo, ‘Olio akumunga unguri mólo.’ nimbu tondolo mundupu kuru mondopo molemolo.
1JO 4:18 Konopu mondoli ulu-pulumu kinia pipili kololi ulu-pulumu kinia seluna naa pelembelemonga konopu mondopa kondolimuni pipili kololi ulu-pulumu makorolemomonga konopu mondoli ulu-pulumu pelemo yomboma Pulu Yemo kinia yomboma kinia konopu mondokole pipili naa kololemele naa kolonge. Yomboma ulu-pulu-kirima selemele kinia aku siku mongo limili kanu mongomanga pundu tongendo pipili kololemelela. Pipili kololemele yomboma ononga konopumanga konopu mondoli ulu-pulumu kamu naa pelemóla.
1JO 4:19 Pulu Yemone olio pulu-pulu konopu mondorumu-kulu kiniá olione yu kinia yombo pulu lemóma kinia konopu mondolemolo.
1JO 4:20 Yombo sene ‘Na Pulu Yemo konopu mondolio.’ nilimú-na-kolo yunga genu konopu kiri panjilimú kinia yu kolo toli yombomo mindi molemo. Yuni yunga genu mongone kanopale yu konopu naa mondolemo kinia yuni mongone naa kanolemo Pulu Yemo nambi sepa konopu mondombaye? ⸤Manda mólo.⸥
1JO 4:21 Pulu Yemone olio ungu-mane sirimu se i-sipa: ‘Yombo se Pulu Yemo konopu mondolemo yombomo yuni yunga genu konopu mondopilila!’ aku sipa ungu-mane se sipa panjerimu kanumu.
1JO 5:1 Pulu Yemone olio ‘Nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ u nimba taltorumu ye nokoli Karasi akumundu pe Yesusi kanu ye nokoli Karasimu omba molorumu.’ ningu kuru mondolemele yomboma Pulu Yemonga bolangoma molemele. Yombo sene ye se konopu mondolemo yombomone kanu yemonga bolangomo konopu mondolemóla.
1JO 5:2 Olione Pulu Yemo konopu mondopo, yuni “Saa.” nirimu uluma pilipu lipu selemolo.’ nimbu pilipuli ‘Olione yunga bolangoma konopu mondolemolo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 5:3 Pulu Yemo konopu mondomolondo yuni “Saa.” nirimu uluma pilipu lipu semolo. Yuni “Saa.” nirimu uluma semolondo kála naa sepo semolo.
1JO 5:4 Pulu Yemonga bolango molemele yomboma mana kondi tolemele uluma “Mólo!” ningu ulu-pulu-kirima toko mania mundukuli kelko naa selemele. ‘Pulu Yemonga Malo Yesusi olionga.’ nimbu kuru mondolemolomonga olione mana-ulu kanuma “Mólo!” nimbu topo mania mundulimulu.
1JO 5:5 Namelene mana ulu-pulu-kirima “Mólo!” ningu toko mania mundulimiliye? Olio ‘Yesusi yu Pulu Yemonga Malo nimbu kuru mondolemolo yombomane mindi kanu uluma “Mólo!” nimbu topo mania mundulimulu lémo.
1JO 5:6 Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu pe Yesusi orumu. Yesusi Karasi Pulu Yemonga Malo molopa no liltimula; Pulu Yemonga Malo molopa yunga mememo ‘ondondopili.’ nirimula. Yu Pulu Yemonga Malo molopa no liltimumu manjipa mólo. Pulu Yemonga Malo molopa no liltimula, meme ‘ondondopili.’ nimba kolorumula. Mini Kake Sélimu ungu- sikamanga pulumu molopale yuni “Yesusi yu sika Ye Nokoli Karasimu omba molorumu, yu sika Pulu Yemonga Malo.” nilimúmu paa sika nilimú.
1JO 5:7 Méle yopokone Yesusi Karasi omba molorumu mele lipa ora silimú.
1JO 5:8 Akuma Minimu kinia nomo kinia mememo kinia, aku yopokonga ungu-pulu selumu.
1JO 5:9 Mana-yombomane unguma ningu silimili kinia pilipuli ‘Sika lepomo.’ nimbu pilielemolo-na-kolo mana-yombomane ningu silimili unguma maniandopa. Pulu Yemone yuyu nimba silimú unguma olandopamonga yuni yunga Malo molemo mele nimba sirimu ungumu “Paa sika.” nimbu piliemulu liemu papu.
1JO 5:10 Akumunga, yombo sene ‘Pulu Yemonga Malo yu sika.’ nimba kuru mondolemo yombomo yunga konopumuni ‘Pulu Yemone aku nimba silimú unguma sika lémo.’ nimba kuru mondolemóla. Yombo sene ‘Pulu Yemone nilimú unguma sika mólo.’ nimba kuru naa mondolemo yombomone aku sipa nimba kuru naa mondolemomone ‘Pulu Yemo yu kolo tolemo yemo.’ nimba kuru mondolemo. Nambi semu-na, kanu yombomone Pulu Yemone yunga Malo molemo mele nimba silimú unguma ‘Kolo tokomo.’ nimba kuru naa mondolemo kinia aku sipa ‘Pulu Yemone nilimú unguma ungu-sikama mólo.’ nimba kuru naa mondolemóla.
1JO 5:11 Pulu Yemone nimba silimú ungumu i-sipa: Pulu Yemone olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu sirimu. Kanu molopa mindi puli ulu-pulumu yunga Malo-kinia pelemo.
1JO 5:12 Pulu Yemonga Malo-kinia kopu seko molemele yomboma aku konde molemele molonge ulu-pulumu ⸤Pulu Yemone sirimu kanumu⸥ ono-kinia pelemo. Pulu Yemonga Malo-kinia kopu seko naa molemele yomboma aku konde mololi ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo. Akumu Pulu Yemone nimba silimú ungumu.
1JO 5:13 Ono Pulu Yemonga Malonga imbi pilku yu molemo mele ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yomboma ‘ono ‘Alieli molko mindi pungí ulu-pulumu sika ono-kinia pelemo.’ ningu tondolo munduku piliangi.’ nimbu i pepámo ono topo sikiru.
1JO 5:14 Olio Pulu Yemonga kumbi-kerena pumbu ulu mare mawa semolondo tondolo mundupu kuru mondopole pumulú mele i-sipa: Pulu Yemo yuni ‘Wendo opili.’ nimba pilipa molemo mele pilipuli yu molemona pumbu mawa semolo kinia ‘yu paa sika olionga unguma pilimba.’ nimbu kuru mondopo olio pipili naa kolopo yunga kumbikerena sumbi sipu pulimulu.
1JO 5:15 Kanu-kinia ‘Olio yu mawa semolo mele sika pilimba.’ nimbu pilipuli u naa sipili ‘Mawa semolo kanu mélema olio sika koronga simu lipu pora símulu.’ nimbu kuru mondolemolola.
1JO 5:16 Karasinga yombo sene Karasinga yombo se ulu-pulu-kiri se sembá kanopale, aku ulu-pulu-kiri sembamonga yu kolomba ulu se naa pemu liemu ulu-pulu-kiri sembá mele kanomba yombomone kanu genunga Pulu Yemo mawa sendepili. Aku sembá kinia Pulu Yemone yu ‘kelepa konde molopili.’ nimbá. We-ulu-pulu-kirimando nikiru. Yombo sene ulu-pulu-kiri se sembamonga yu kolomba ulu-pulu se paa sika pelemo, yombo sene kanu ulu-pulu-kirimu sembá kinia ‘Kanu yombomonga Pulu Yemo mawa sendangi.’ nimbu naa nikiru.
1JO 5:17 Pulu Yemo kinia yomboma kinia sepo kinjilimulu uluma pali Pulu Yemone ‘Ulu-pulu-kirima.’ nilimú. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri mare yombomane selemele aku ulu-pulu-kirimanga yombo kolonge uluri naa pelemo. Aku-sipa na-kolo ulu-pulu-kiri selemelemanga mare, yomboma aku uluma selemelemonga kolonge uluri naa pelemo.
1JO 5:18 Olio pilielemolo, ‘Pulu Yemone merimu yunga bolango molemele yomboma ulu-pulu-kirima alieli seko naa molemele. Pulu Yemonga Malone kanu yomboma nokopa kondolemomonga ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ono kamu manda ambolopa mindili naa simba.’ aku nimbu pilielemolo.
1JO 5:19 Olio pilielemolo: ‘Sika ulu-kirimanga pali ulu-pulumu pelemo ⸤kuru⸥muni ma-koleana yombomanga ye nokoli molopa ono ambolopa nokolemo-na-kolo olio Pulu Yemonga bolangoma molemolo.’ nimbu pilielemolo.
1JO 5:20 Ulu se pilielemolola. Akumu i-sipa: ‘Olio ‘Sika-ye molemomo molopa konopumuni pilielemo mele piliangi.’ nimba Pulu Yemonga Malo omba olio pilipa kondoli sirimu. Olio sika-ye molemomo-kinia konopu seluna pupili kopu sepo molemolo, yunga Malo Yesusi Karasi yu-kinia kepe pea kopu sepo molemolola. I Pulu Yemo Pulu Ye Sikamo, alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo yemo.’ nimbu pilielemolola.
1JO 5:21 Nanga bolango-nanama, we-mélema anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema.’ ningu popo toko mélema kalko silimili méle akuma liku bulu siku ‘paa ambolopo popo naa tomolo.’ ningu molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
2JO 1:1 Na ⸤Karasinga yombomanga⸥ tapu-ye-andamone ⸤i pepámo topo⸥ Pulu Yemone nimba taltorumu ambomo kinia yunga bolangoma kinia sika konopu mondolio yomboma ⸤ono pepá topo mundukuru⸥. Nane mindi ono konopu naa mondolio. Ungu-sikama olio-kinia pelemo mele pe kepe pepa mindi pumbá akumunga ungu-sikama pilielemele yombomane pali ono konopu mondolemelela.
2JO 1:3 Ungu-sikamonga ulu-pulumu kinia konopu mondoli ulu-pulumu kinia olio-kinia pepili, Lapa Pulu Yemo kinia, yunga Malo Yesusi Karasi-tolone olio we kondo kolko seko kondoko, olione wale marenga ulu mare sepo kinjimulú kinia olio kondo kolko ‘Mindili nangi.’ naa ningu, ‘Olio konopu pe nipili taka leko molangi.’ ningilí.
2JO 1:4 Lapane olio “ungu-sikama pilku liku saa.” nirimu mele nunga bolango marene pilku liku seko molemele kinia kanopole na paa konopu sipu molio.
2JO 1:5 Ambo peangamo, ‘Olio oliolio anju yando konopu mondamili.’ nikiru akumu nane ungu-mane konde se pepá topo naa sikiru, mólo. Olio kokele Karasinga yomboma molopole pilierimulu ungu-manemo nimbu pepá topo sikiru.
2JO 1:6 Konopu mondomolo mele i-sipa: Olio yuni “Saa.” nirimu mele ungu-manema pilipu samili. Yuni “Saa.” nimba ungu-mane sirimu ono u-pulu-pulu pilieringi ungu-mane kanumu “Ono anju yando yomboma konopu mondoko molaa.” nirimu kanumu.
2JO 1:7 Kolo toko yombo kondi toko, ‘Yesusi Karasi mania omba mana-ye au lierimu.’ naa nilimili yombo awisili koleamanga pali andoko molemele. ⸤Akumunga ‘Olio oliolio anju yando yomboma konopu mondamili.’ nimbu pepá tokoro.⸥ Aku yomboma kolo toko yombo kondi tolemele yomboma, Karasi-kinia opa-touma molemele.
2JO 1:8 Ono ‘Méle limulú.’ ningu kongono kála-seko selemelema ‘Omba mania pumbá.’ ningu nokoko kondoko ingi siku ambolko molangi. Ono méle kaloli komindi simbama pali lingí kinia peanga.
2JO 1:9 Yombo se Karasinga unguma tondolo mundupa ambolopa naa molopa, ungu se lupa ‘piliambo.’ nimba pumu liemu Pulu Yemo yu-kinia pea kopu seko naa molembele. Yombo se Karasini ungu-mane silimú unguma tondolo mundupa ambolopa molomu liemu Lapa kinia Malotolo yu-kinia pea kopu seko molemele.
2JO 1:10 Yombo sene ‘Ungu se nimbu simbú okoro.’ nimbale i unguma mele naa nimba ungu se lupa nimba simu liemu yu ononga ulkamanga naa mengo pungu, “Nu okonoye?” ningu ki naa liengi.
2JO 1:11 Yombo sene “Nu okonoye?” nimba ki lipa “Papu okono.” nimbá yombomo ombá yombomone sepa kinjipa molomba yombomo lipa tapondopa yu pea selembele.
2JO 1:12 Nane ungu awisili pepá topo ono silka-na-kolo na ‘olio paa kamu konopu awili sepo sipu molamili kene ono molemelena ombo mongone kanopo ono-kinia ungu nimbu sipu molambo.’ nimbu pilipuli pepá naa toli siye kolkoro.
2JO 1:13 Nunga gena, Pulu Yemone ‘Nanga molopili.’ nimba, nimba taltorumu ambomonga bolangomane “Nu molou.” nilimili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
3JO 1:1 Na ⸤Karasinga yombomanga⸥ tapu-ye-andamone nanga genu peangamo, sika paa konopu mondolio ye Gayasi nu ⸤i pepámo topo sikiru⸥.
3JO 1:2 Nanga genu peangamo, nane ‘nunga minimu pepa kondolemo aku sipa nuni kongonoma senindu umbuna se wendo naa opili seko kondoko, nu kuru se naa topili molko kondani.’ konopu lekero.
3JO 1:3 Genupili ye mare ongo nando semane toko ninguli: “Nu sika-ungumu paa ambolko kondoko, nuni ungu-sikama paa pilku liku seko moleno.” niringi pilipuli na paa konopu sirindu.
3JO 1:4 Nanga bolangomane ungu-sikama pilku liku seko molemele mele pilipuli konopu siliu mele paa olandopa.
3JO 1:5 Nanga genu peangamo, ⸤olionga⸥ genupili nunga koleana olemelema sika paa ponenge leko olemele-na-kolo ono paa liku tapondoko nokoko molenomonga paa seko kondoleno.
3JO 1:6 Nuni ono konopu mondoko nokoleno mele onone Karasinga talape- yomboma ningu siringi. Nuni ‘Pulu Yemonga kongonomo sekero.’ konopu leko ‘Aulkana kere-langi nolko pangi.’ ningu liku tapondonu liemu peanga.
3JO 1:7 ‘We ultu molemele yombomane naa liku tapondangi.’ ningu kanu yema ono ‘Yomboma Yesusinga imbi paa piliangi.’ ningu ⸤ononga pulu-koleama munduku kelko⸥ andolemele.
3JO 1:8 Akumunga, olione kanu yema lipu tapondopo kere-langi sipu ‘Ulkamanga peangi.’ nilimulu kinia peanga. Onone ‘Ungu-sikamonga kongono selemelemonga lipu tapondamili.’ nimbu aku samili.
3JO 1:9 Karasinga yombo talapemo pepá se topo sirindu-na-kolo Diyotepasini yu ‘ononga ye-awilimu molombo.’ konopu lepa molemo yemone olionga unguma naa pilipa limú.
3JO 1:10 Akumunga, na ono molemelena ondu liemu yuni olionga ungu-bulkundu nindilimú mele nimbu para simbú. Akumu mindi mólo. Yuni genupili ponenge leko olemele kinia ‘Okomeleye?’ nimba ki naa lipa “Pea molamili.” naa nimba, yombo-ponenge olemelema “Pea pe-pamili waa.” nilimili kinia yuni “Naa mengo pangi. Mólo!” nimba, Karasinga yombo talape molemele ulkana makoropa pena pena selemo.
3JO 1:11 Nanga genu peangamo, ulu-kirima kanoko manda manjiku naa sei. Ulu-peangama mindi kanoko manda manjiku sani. Yombo se ulu-peangama selemo yombomo Pulu Yemonga yombomo molemo. Yombo se ulu-kirima selemo yombomone ‘Pulu Yemo-kinia kopu sepo molambili.’ u naa nimba yu molemo mele kuru naa mondorumu.
3JO 1:12 Yombomane ye Demitias ‘yu ye peangamo’ nilimili. Yuni sepa kondolemo mele ungu-sikamone lipa ora silimúla. Nane kepe ungu-sikama mindi niliu nu pilieleno yemo molio kanumu nane ‘Yu molopa kondolemo.’ niliula.
3JO 1:13 Na ungu awisili pepá topo silka-na-kolo ‘olto paa kamu konopu awili-sepo sipu molambili kene nu molenona ombo mongomone kanopo nu-kinia ungu nimbu sipu molambo.’ nimbu pilipuli pepá naa toli siye kolkoro.
3JO 1:15 Nu konopu pe nipili molani. Nunga yombo pulu lemomane “Nu molou.” nilimili. Nuni olionga yombo pulu lemó nu-kinia molemelema yu-mele-mele imbi leko “Olione ‘Ono molaa.’ nikimulu.” nieni. ⸤Aku pea nikiru.⸥
JUD 1:1 Na Jutu, Yesusi Karasinga kongonomo sendeli kendemande-ye se, na Jemisinga genuni i pepámo topo, ⸤Pulu Yemone⸥ “Nanga yomboma molangi waa.” nirimu yomboma, Lapa Pulu Yemone konopu mondopa, Yesusi Karasini nokolemo yomboma i pepámo topo sikiru.
JUD 1:2 ⸤Pulu Yemone⸥ onone wale marenga ulu mare seko kinjingí kinia ono kondo kolopa “Mindili nangi.” naa nimbá mele kinia, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ nilimú mele kinia, ono konopu mondopa molopa, anju yando konopu mondonge ulu-pulumu silimú mele kinia, olandopa olandopa pupili.
JUD 1:3 Paa nanga pulu lemó yomboma, i pepámo ono topo simbundu Pulu Yemone na kinia ono kinia olio lipa tapondopa, mindili nolemolá aulkana wendo lipa, yu-kinia pea molopo kondomolo aulkana lipa mondolemo mele ‘Pepá topo nimbu siembo.’ nimbu tondolo mundupu konopu liendu. Aku-sipa na-kolo kelepo pilipuli kiniá pepá topo ono nimbu simbú sekero akumu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu ⸤Pulu Yemone⸥ u yunga yomboma paa kamu waltikele sirimu kanumu ‘ ‘Mania naa pupili. Akumu yombo sene paa topele naa topili.’ ningu nokoko kondangi.’ nimbu ‘pepá se topo simbú.’ nimbu pilipuli i pepámo ya lisipu tombo tokoro.
JUD 1:4 Kanumunga pulumu i-sipa: Ono Karasinga yombo talapema molemelena ye mare kiyongo ningu ongo molemele, kanu yemando Pulu Yemone koronga-u nirimu, yunga bokuna molemo mele, nimbale: ‘Kanu yemanga kote walemo wendo ombá kinia “Seko kinjeringi kene kolea-kirina pungu molko kinjangi.” nimbú.’ nimba bokuna molemo kanumu. Ono Pulu Yemo liku bulu siku molko kinjiku, yunga unguma topele toko, ‘Yuni yomboma we kondo kolopa lipa tapondolemo semane peangamo mania pupili.’ ningu topele toko, aku semanemo munduku kelko kolali seko, ‘Pulu Yemone yomboma we kondo kololemomonga olio amboma kinia wa ulu-kirinale semolo kinia olio we kondo kolopa unguri naa sembá.’ ningu aku seko mindi molemele. Kanu yemane olionga Ye Awili Tondolo Olandopa Ye Nokoli Yesusi Karasimu liku bulu siku “Yu uluri mólo.” nilimilila. ⸤Kanu yema ono molemelena ongo molko aku siku selemelemonga pilipuli i pepámo tokoro.⸥
JUD 1:5 Ye-Awilimuni yunga ⸤Isirele⸥ yomboma lipa tapondopa ⸤mindili nongo moloringi⸥ kolea Isipi wendo lipa memba purumu akumu ono pilielemele-na-kolo ‘Kelko piliangi.’ nimbu pepá topo aku semanemo kelepo topo siembo. Ye-Awilimuni ono wendo lipa memba pumbale nirimumuni, pe ‘Yuni olio lipa tapondomba.’ ningu kuru naa mondoko ⸤yu liku bulu siringi⸥ yombo awisili topa kondorumu akumu ono pilielemele-na-kolo kelko piliangi.
JUD 1:6 Mulu-koleana angello mare Pulu Yemone ‘ono méle mare nokangi.’ nimba tondolo se sirimu mélema taka leko naa nokoko, moloringi koleamo munduku kelko anju puringi angellomanga semanemo pilielemele akumu kelko piliangila. Aku seringimunga Pulu Yemone ono ka sipa, lepa mindi pumbá ka-sénene ka topa, kolea paa simbulu tolina lipa sukundu mundorumu. Pulu Yemonga kote-wale awilimu wendo ombámonga nokoko molemele.
JUD 1:7 Kanu angellomane seko kinjeringi mele kolea-awili Sodomo Gomoratolo kinia, aku koleatolonga nondopa lierimu kolea mare kinia, kanu koleamanga moloringi yombomane aku siku seringila. Kanu yomboma andoko wapora toko, ambomane amboma kinia ulu-kirinale seko, yemane yema kinia ulu-kirinale seko, aku ulu paa kirima seringi kanumu. Kanu yomboma sepe alieli nomba pepa mindi pulimú sepemone topa kalorumu. Aku semanemo kelko piliangila. Ono seko kinjeringimunga ⸤Pulu Yemone⸥ mindili sirimu aku ulumuni ‘ ‘Olio manda manjipu semolo kinia Pulu Yemone olio aku sipa sepa kinjimba.’ ningu piliangi.’ nimba liepi-liepi tolemo.
JUD 1:8 Aku siku mele ⸤ono-kinia ne molemele⸥ yema ⸤ononga konopu seko sembambu sindingí selemele kanu yemane⸥ aku siku ulu kirimu selemele. Uru-kaima lupa lupa mare seko kanokole ono onono ononga kangikundu ulu kalaro mololima selemele. ‘⸤Pulu Yemo kinia namba pelemo yombo awilima kinia⸥ akumanga ungu-mane sene olio naa nokolemo.’ ningu liku bulu siku, mulu-koleana ⸤angello⸥ tondolo pulimú awilima ungu-taka tondolemelela.
JUD 1:9 Aku-sipa na-kolo ⸤kanu yemane angelloma ungu-taka tondolemele mele⸥ angellomanga ye nokoli awili Maikelene kepe naa serimu. Maikele kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo-tolone “Mosisinga ónomo liembili.” ningu aranale seringili kinia Maikelene yundu “Depelemo, nu seko kinjikinu mele nu iri topo ungu-taka tondambo.” nimba ⸤sembando paa pipili kolopa⸥ naa serimu. Yuni ⸤depelemondo⸥ nimbale: “Seko kinjikinumunga Ye-Awilimuni nu iri topa “Seko kinjikinu.” nipili!” nirimu.
JUD 1:10 ⸤Maikelene depelemo iri tombando pipili kolorumu⸥-na-kolo ne ⸤ono-kinia molemele⸥ yemane ungu marenga puluma pilku sundulimili unguma ‘Ungu kirima.’ ningu ungu-taka tondolemele. ⸤Ono méle-takaramane selemele mele selemele.⸥ Méle-takaramane ulu se sengendo konopu kimbú naa siku walu selemele. Aku siku konopu kimbú naa siku uluma walu andoko selemelemonga ono mélse molo yombo se topa kondomba aulkana pulimili kinia mindili nongo kololemele. Kanu yema aku sipa. Méle-takaramane ungu kanga-kolte pilkuli andoko selemele mele kanu yema onone-la ungu kanga-kolte mindi pilkuli walu uluma seko unguma nilimili akumunga ono mindili nonge aulkana pungíla.
JUD 1:11 Ono paa mindili nongo molko kinjingí! Kénene serimu mele ono aku siku selemele. ⸤Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye⸥ Bellamene sepa lawa serimu mele ono aku siku ⸤‘Yomboma lipu tapondopo kongonomo we samili.’ naa ningu,⸥ ‘Kou-mone liemili.’ ningu uluma selemele. U ⸤Pulu Yemone “Yomboma nokangili.” nimba Mosisi Eronotolo nimba taltopa tondolomo sirimu yetolonga⸥ unguma ye Korane “Naa pilimbu.” nimba siye kolorumu mele ne yema ⸤aku siku Pulu Yemo seko kinjilimilimunga⸥ Kora kinia, Kora-kinia seko kinjiku kála seringi yema kinia, akuma topa kondorumu mele ne yema kepe Pulu Yemone “Mindili nongo kolangi.” nimbála.
JUD 1:12 Erili se yombo senga kangina selemo kinia yombomo manda naa molemo, molo nona andoli sipi se nona pulimú kinia kou sene ne sipimu topa bultumbando nona mania pelemo, aku sipa mele, ono Karasinga yomboma anju yando konopu mondoko, seluna kere-langi nongo molemele kinia kanu ⸤kolo toli⸥ tapu-yema ono onono tapu seko, ono ⸤Karasinga yomboma⸥ molemelena pungu pea molko kalaro mololi uluma seko, ono onono molko kere-langi awisili kinia no awisili nongo sengendo pipili naa kolko we nolemele. ⸤Kupa topa pombora tolemo kinia kanokole ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele-na-kolo⸥ poporomene kupama we topa memba pulimú mele kanu yema aku silima molemele. Unju se mongo naa topa kololemo kinia pulu akuku eltolemele mele ono aku siku molemele. Ono wale talo-siku kololemele yema. ⸤Aku sipa yomboma lipa tapondomba ungu se kanu yema-kinia naa pelemo.⸥
JUD 1:13 Poporome tolemo kinia nomu-kusa bea lepa anju yando pulimú mele ono aku siku ulu-kirima sengendo pipili naa kolko we selemele. Noma meke-make melemó kinia yombomane kanolemele mele onone pipili naa kolko ulu-kirima selemele mele aku sipa mona lemó. Kombokandi mare ononga aulkana naa pungu aulka lupamanga andoko pulimilimunga ⸤Pulu Yemone⸥ kanu kombokandima kolea simbulu topa paa pombora tolemo kolea kiri se nimba taltopa ‘Pangi.’ nirimu kanu kombokandima mele ne yema aku siku molemelemonga akuna pungíla.
JUD 1:14 Inoko yu pulu-pulu anda-kolepa Atamenga moloringi yemanga yopoko-pakara sipamonga molorumu yemo, yu Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu ungu se pilipale kanu ⸤kolo toli⸥ yemando nimbale: “Kaname! Ye-Awilimu yunga ⸤angello⸥ kake seli tausini paa awisili-kinia okomo. Yu yombomanga pali kote sendepa, yunga ungumu naa pilku, liku bulu siku, yu kanopa kiri pilielemo uluma selemele yomboma kinia, yunga ungumu naa pilku ulu-pulu-kiri selemelemane yu ungu-taka tondoko ungu kirima tondolo munduku nilimili yomboma kinia “Ono seko kinjeringi ulumanga pundu toko mindili nangi.” nimbá.” nirimu.
JUD 1:16 Ulu ⸤peanga⸥ mare kanu yema-kinia wendo olemo kinia alieli konopu kiri panjiku “Ulu-kirima.” ningu “Seko kinjikimili.” ningu, aku siku ungu awisili nilimili. Ono onono konopumuni pilku ‘I-sipu semolo kinia konopu simulú.’ ningu pilielemele ulu-kirima mindi seko, ono kála seko ono onono kape ningu imbima ambolko paka toko, ‘Yombomane olio méle mare siengi.’ ningu kondi toko ningu pangu singíndu yomboma kape ningu “Ono yombo peangama.” nilimili.
JUD 1:17 Aku-sipa na-kolo paa nanga pulu lemó yomboma, olionga Ye-Awili Yesusi Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yemane u niringi ungu se pilieringi mele kelko piliangi. Pe wendo ombá mele u ningu sikuli
JUD 1:18 ono ⸤Karasinga yombomando⸥ ninguli: “⸤Yesusi kelepa ombá kinia mulu matolo pora nimbá⸥ walemo nondopa wendo ombá kanu walemanga ye mare ongo ⸤Pulu Yemonga unguma⸥ ungu-taka tondoko ⸤liku bulu siku⸥, ononga konopumuni pilingí uluma Pulu Yemone kanopa kiri pilimba uluma mindi seko, ⸤‘Sumbi sipu molamili.’ ningí yomboma⸥ ungu-taka tondoko, senge.” niringi kanumu kelko piliaa.
JUD 1:19 ⸤Yesusini lipa mundorumu yemane pe aku sipa yema wendo onge niringi mele⸥ kiniá kanu yema ono molemelena ongo molko, ono Karasinga talape yomboma toko bulu-balu siku ‘lupa lupa molangi.’ nilimili. Kanu yema ya ma-koleana we-yombomane pilku selemele mele mindi seko, Mini ⸤Kake Sélimu⸥ konopumanga naa molemo yema molemele.
JUD 1:20 Aku-sipa na-kolo nanga paa pulu lemó yomboma, ononga ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulu paa kake seli uluma Pulu Yemone yuyu sirimu akumuni onono tondolo paa olandopa pumbá uluma seko, Mini Kake Sélimu konopumanga molopa lipa tapondolemomonga ⸤Pulu Yemo⸥-kinia ungu niengi.
JUD 1:21 ‘Olionga Ye-Awili Yesusi Karasi omba ono kondo kolopa mindili silka uluma mundupa kelepa, ono alieli konde molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbando ombá.’ ningu nokoko molkole ‘Pulu Yemone ono konopu mondolemo mele paa kamu konopu mondopa mindi pupili.’ ningu mimi siku pilku, yu-kinia nondoko pungu molangi.
JUD 1:22 Yombo mare ‘Sika.’ ningu kuru mondoringi mele kelko konopu talo sepa pepili molemele yomboma kondo kolko ⸤liku tapondoko⸥,
JUD 1:23 yombo mare sepe-koleana pungí selemelema lisiku yando liengi! Yombo mare ⸤seko kinjingí kinia kanokole⸥ kondo kolko liku tapondangi. Liku tapondongendo ⸤‘Olione kepe mindili nomolo uluma semolo.’ ningu⸥ pipili kolko, ononga u-konopumane pilku seringi ulu-pulu-kirimane ononga mulu- maminiama kepe kalaro mondorumu kalaroma molemo mulu-maminiama paa kanoko kiri pilkuli, kanu méle kalaro molemo mélema ‘⸤Pulu Yemone kanopa kiri pilielemo mélema.’ ningu⸥ ambolongendo ‘Olio kalaro se mondomba.’ ningu kanu yomboma paa mimi siku kanoko liku tapondangi.
JUD 1:24 ‘Ono ulu-pulu-kiri sene naa ambolopa topa mania naa mundopili. Karasi tondolo munduku ambolko, munduku naa keleangi.’ nimba ono manda nokopa kondopa, pe yu “Mindili nangi.” nimbá ulu se konopumanga paa naa pepili konopu awisili siku molangi ono yu molemo kolea tondolo pa selina manda memba pumba,
JUD 1:25 aku sipa manda sembá Pulu Ye selumu mindi molemomone olionga Lipa Tapondopa Mindili Nolemolá Aulkana Wendo Limú Yemo yu, olionga Ye-Awili Yesusi Karasini olionga nimba senderimumunga aku sipa molemo Pulu Yemonga imbi paa ola molopa, mélemanga pali yu paa ye nokoli awili olandopamo molopa, yu tondolo awili-sepa pumba, namba pelemo yombomanga pali yu namba olandopa pepa, yu awili-sepa pa sélimu-kinia molopa, koronga-u mulu matolo naa liepili kepe yandopa kiniá kepe pe-pe kepe aku sipa molorumu mele we molopa mindi pulimú pumbámonga yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili. Sika aku sipa sepili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
REV 1:1 Pe wendo ombá mele Pulu Yemone ‘Yunga kendemande yomboma piliangi.’ nimba Yesusi Karasi lipa ora sirimu mele inia molemo. ‘Olio piliamili.’ nimba Yesusi Karasi yuni yunga angellomo na yunga kendemande ye Jono molorunduna lipa mundorumu.
REV 1:2 Nane kanorundu mele pali nimbu para sikiru. Pulu Yemonga unguma kinia, Yesusi Karasini “Pulu Yemone nilimú unguma sika-unguma.” nilimú mele kinia, lipu ora sikiru.
REV 1:3 Pe wendo ombá mele i bokuna nimba silimú unguma yomboma pilku molangi kanoko ningu singí yomboma kinia, bokuna molemo unguma pilkuli konopumanga mondoko pilingí yomboma kinia ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge. Ulu wendo ombá nilimúma nondopa wendo ombá akumunga, aku siku senge yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molonge.
REV 1:4 Ono kolea Esia poropinji Karasinga yombo talape yopoko-pakara molemelena na Jonone i pepámo topo sikiru. We kondo kololi ulu-pulumu kinia konopu pe nili ulu-pulumu-tolo ono-kinia pepili. U molorumu, kiniá molemo, pe ombá Pulu Yemone aku ulu-pulutolo sipili. Kanu yemo molopa koleama nokolemo koleana wendo olemele mini yopoko-pakarane aku ulu-pulutolo siengila.
REV 1:5 Yesusi Karasi, Pulu Yemonga unguma kolo naa topa sumbi sipa nimba silimú yemo, yombo kololima lomboroko ola molonge yombomanga yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo, ma-koleana pali molemele ye nokoli awilimanga ye nokolimu molopa nokolemo ye nokoli paa awilimu, yuni aku ulu-pulutolo ono sipilila. Olio konopu mondolemo yemo, yuni yunga meme ‘olionga’ nimba ondondorumu mememone olionga ulu-pulu-kirima ‘Mania pupili.’ nimba kulu tondopa,
REV 1:6 ‘Yunga Lapa Pulu Yemonga kongonomo sendangi.’ nimba ‘Olio yu-kinia mélema nokopo molopo, Pulu Yemo popo tondoli yomboma molangi.’ nirimu yemo, yunga imbimu alieli-alieli paa ola molopa, yomboma nokomba tondolomo yu-kinia kamu alieli-alieli pepa mindi pupili. Aku sipa wendo opili.
REV 1:7 Kaname! Yu kupana molopa ombá sepa molemo. Ombá kinia yombomane pali ononga mongomone kanonge. Yu toko kondoringi yombomane kanongela. Yu ombá kinia ma-koleana yomboma pali kola awili-seko senge. Sika aku sipa wendo ombá. Aku sipa sepili.
REV 1:8 Tondoloma pali yu-kinia pelemo Pulu Ye Awilimuni nimbale: “Na u kumbi lepo molorundu pe akilepo molombo yemo.” nikimu. Kanu Yemo yu kiniá molemo mele u molorumu, pe ombá yemo.
REV 1:9 Na ononga genu Jono, ono-kinia olio Yesusinga yomboma molemolomonga mindili nombo umbuna melemolo. Mindili molo umbuna se wendo olemo kinia ‘Olio mindilima we namili.’ nimbu tondolo mundupu molopo, olio Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa nokolemo talapena molemolo yomboma. Na Pulu Yemonga unguma yomboma nimbu sipu, Yesusinga semanemo topo siliumunga na ka siku nomu-kusana sukundu ma-kanga lemó akumu ‘Kolea Patemosi’ nilimili akuna ka siku mengo oringi molio.
REV 1:10 Ye-Awilimunga wale se wendo orumu kinia Mini Kake Sélimuni na molorunduna omba na ambolorumu kinia nanga bulkundu ungu tondolo se, bikollo mele, pilierindu.
REV 1:11 Aku ungu nirimumuni nimbale: “Nu mongone kanoni mele pepána tokole Karasinga talape yopoko-pakara, Epesasi kinia, Simena, Pekamame, Tayataira, Sadisi, Pilladepia, LLadosia kinia, aku taonomanga Karasinga yombo talape molemelemanga pepá toko mundani.” nirimu.
REV 1:12 ‘Nawene nikimunje?’ nimbu bulkundu topele topo kanorundu kinia kou-gollone seli sepe-llame yopoko-pakara lierimu kanorundu.
REV 1:13 Kanu sepe-llamema lierimu suku-singina ye se gilierimu, yu mana-ye none seli se, yu ye nokolimane selemele mele wale-pakoli sulu se pakopa kimbu aki topa, kou-gollone seli kako mele se uluwina lierimu.
REV 1:14 Yunga pengemo kinia penge-indi pali paa kake sélimu, yu kongi sipisipimanga indi kinia kalopora kinia akutolo kake selemo mele serimu. Yunga mongotolo sepe mele tondolo pa serimu.
REV 1:15 Yunga kimbutolo kou-kopa sepena kalolemele kinia tondolo pa selemo mele pa serimu. Yunga ungumu no topa ungu nilimú mele ungu nirimu.
REV 1:16 Yunga ki-lomekondo kombokandi yopoko-pakara ambolorumu. Opa seli lu-pulta ekendo ekendo pea nee mololimu yunga kerena perimu. Enane tondolo mongo takele selemo mele yunga kumbikeremo aku sipa none serimu.
REV 1:17 Nane yu kanorundu kinia na yombo kololi none sélimu yunga kumbikerena sumbi sipu tamalu perindu. Kanu-kinia yuni yunga ki-lomekondo na ambolopa nimbale: “Nu pipili naa kolou. Na Kumbina ⸤Ye⸥mo Pe Akilipa ⸤Ye⸥mo.
REV 1:18 Na Konde Mololi ⸤Ye⸥mo. U sika kolorundu-na-kolo kiniá na kamu konde molopo mindi púlimu molio kanumu. Na kololi ulu-pulumu kinia kololi yombomanga koleamo-tolonga kitolo ambololio.
REV 1:19 Akumunga, nu kanokono mele semanema pepána tani. Ulu kiniá wendo olemoma kinia pe wendo ombá uluma kinia pepána tani.
REV 1:20 Kombokandi yopoko-pakara kinia kou-gollone seli sepe-llame yopoko-pakara kinia kanonu akuma ungu-iku mele akumanga ungu-pulumu i-sipa: Kombokandi yopoko-pakara nanga ki-lomekondo ambolondu akuma na Karasinga yombo talape yopoko-pakaranga angelloma; sepe-llame yopoko-pakara akuma na Karasinga yombo talape yopoko-pakara.” ⸤nirimu.⸥
REV 2:1 ⸤Aku yemone aku nimbale pe nando nimbale:⸥ “Epesasi taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo pepá toko i-siku ningu mundou: “I ungu pepána tokoromo ye kombokandi yopoko-pakara ki-lomekondo ambolopa, kou-gollone seli sepe-llame yopoko-pakara lemóna andolemo yemone ‘aku angellomondo nieni.’ nimba, nimba mundukumu. Yuni nimbale:
REV 2:2 seleno mele pali na kanolio. Kongonomo tondolo munduku seko, umbunama wendo olemo kinia munduku naa kelko tondolo munduku molemele mele kanolio. Ulu-pulu-kiri selemele yema kanoko paa kiri pilku seluna andoko naa molemele mele kanoliola. Ye marene “Olio Yesusini lipa mundorumu yema molemolo.” nilimili-na-kolo kolo tolemele yema nuni ‘Sikanje.’ ningu apuruku pilku kanokole ‘Ono kolo tokomele.’ ningu kanoleno mele kanolio.
REV 2:3 Nanga imbimu ambololenomonga yombomane nu seko kinjilimili-na-kolo nu kanu umbunama we mengo nanga kongonomo siye naa kololeno akumu na kanolio.
REV 2:4 Akumu peanga-na-kolo nane nu-kinia ungu se pelemomo niembo: Nuni u pulu polko na mondoko pilkuli paa konopu mondorunu mele kiniá aku siku na konopu naa mondoleno.
REV 2:5 U-pulu-pulu na konopu mondoko nanga ungumu ambolorunu-na-kolo kiniá siye selemo mele pilku konopu topele toko, u serinu mele pilku kelko aku siku sani. Molo aku naa senu liemu nu molonina ombole nunga sepe-llamemo lemó koleana wendo limbu.
REV 2:6 Aku-sipa na-kolo ulu peanga se selenomone nu lipa tapondolemo: Nu ye Nikollasi lombili pulimili yombomane selemele uluma paa kanoko kiri pilieleno. Nane kepe Nikollasinga talape yombomane selemele uluma kanopo kiri pilieliola.
REV 2:7 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili. Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumbamo ‘Alieli molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unjumunga mongoma nopili.’ nimbú. Aku unjumu Pulu Yemonga kaliana gilimú.” ningu pepá toko Epesasi yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
REV 2:8 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Simena taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko mundani: “I ungu pepána tokoromo u kumbi lepa molorumu pe akilepa molomba yemonga ungumu. U kolorumu pe lomboropa ola molorumu we molemo aku ⸤ye⸥mone i ungumu nimba mundukumu. Yuni nimbale:
REV 2:9 “Ono mindili nongo koropa pupili molemele mele kanolio. ⸤Sika kangikundu koropa pupili molemele-na-kolo konopukundu kamakoma molemele.⸥ Yombo marene ‘Juda yomboma molemolo.’ nilimilimane ono-nga ungu-taka tondoko ungu-bulkundu nindilimili mele kanolio. Kanu yomboma paa sika Juda yomboma mólo. Ono ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga talapena molemele yomboma.
REV 2:10 Ono mindili nonge mele pilku mini-wale naa mundangi. ⸤Kurumanga nokoli⸥ depelemone ono yombomanga mare ‘Na munduku keleangi.’ nimba ka-ulkana panjimba kinia wale rureponga talo ono mindili nonge. Pe na munduku naa kelko nanga yomboma molkole kamu kolongi liemu nane ‘Ono méle kaloli siembo.’ nimbu alieli molko kondoko mindi pungí ulu-pulumu simbú.
REV 2:11 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili. Enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo ‘Yomboma wale talo-siku kolangi.’ nimbú kinia yu-kinia ulu se paa naa pemba.” ningu pepá toko Simena yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
REV 2:12 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Pekamame taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko mundani: “I ungu pepána tokoroma ye opa seli lu-pulta ekendo-ekendo nee molemomo taltopa molemo yemone aku angellomondo nimba mundukumu. Yuni nimbale:
REV 2:13 “Nu moleno koleamo na pilkiru. Nu ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene ye nokoli kingimu molopa nokolemo koleana moleno. Aku-sipa na-kolo na ambolko kondoko, na mondoko pilierinu mele ‘Naa piliambo.’ ningu na munduku naa kelierinu. Nanga unguma pipili naa kolopa yomboma nimba sirimu ye Andipasi ononga kolea Simena, Setene akuna nokopa molemo kolea kanuna toko kondoringi wale kinia kepe na munduku naa kelko ‘Karasi yu Ye-Awilimu mólo.’ ni naa nirinu.
REV 2:14 Aku-sipa na-kolo nane nu-kinia kanopo kiri pilielio ungu mare pelemo, akuma i-sipa: Nuni na Karasinga yombo nokoleno talapemonga ye mare ye Bellamene mane sirimu mele kuru mondoko pilku molemele. Bellamene ye nokoli kingi Bellake mane sirimu mele i-sipa: “Nuni ‘Isirele yomboma molko kinjangi!’ ningu ono kondi toko, we-mélema ‘Olionga pulu yema.’ ningu popo toko kalolemele kere-langima nongo, wa ulu-kirinale senge mele aulka se liku ora sieni.” nirimu.
REV 2:15 Aku sikula nu-kinia molemele yombo mare ye Nikollasi lombili pulimili yomboma unguma pilku limili mele aku siku unguma pilku likuli seko kinjiku molemele.
REV 2:16 Akumunga, nu akumu kanoko kiri pilku konopu topele tani. Naa senu liemu nane nu molonina ombo nanga opa seli lu-pulta kerena gilimúmuni nu-kinia ombo opa sembó.
REV 2:17 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili. Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo nane kere-langi mana lopi sepa lemómo simbú. Kou kake seli se, akumunga imbi konde se tombo molombamo, yombo se paa manda naa kanopa imbi simba, kou simbú limba yombomo mindi kanu imbi tombomo kanopa imbi simba.” ningu pepá toko Pekamame yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
REV 2:18 ⸤Kanu-kinia yemone kelepa nimbale:⸥ “Tayataira taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo pepá toko munduku i-siku nieni: “I ungu pepána tokoroma Pulu Yemonga Malo, sepe nolemo mele yunga mongomo tondolo pa sepa, kopa konde kariyápa mele mini-mana selemo mele aku sipa kimbu pa selemo ye akumuni nimba mundukumu. Yuni nimbale:
REV 2:19 “Nu ulu selenoma kanolio. Nu konopu mondoko, na kuru mondoko, nanga kongonomo sendeko, umbunama wendo olemo kinia tondolo munduku molko, nu u serinu mele maniandopa, kiniá seleno mele olandopa, akumu nane kanolio.
REV 2:20 Aku sika na-kolo nane nu kanopo kiri pilielio mele i-sipa: Kolo topa “Pulu Yemonga ungu-umbu tondolemoma pilipu nimbu siliu.” nilimú ambo Jesepele, yuni nanga kendemande-yomboma kondi topa mane sipa nimbale: “Wa ulu-kirinale seko, we-mélemando ‘Olionga pulu yema.’ ningu popo toko kere-langi kalolemele kere-langima nonge kinia papu.” nilimú kanu ambomo iri toko “Pu.” naa ningu we molopili siye kololeno.
REV 2:21 ‘Yu wapora tolemo mele kanopa kiri pilipa konopu topele topili.’ nimbu wale mare we molorundu-na-kolo yu ‘Konopu topele naa tombo.’ nimba sepa kinjerimu mele we sepa molemo.
REV 2:22 Akumunga, nane ‘Yu kuru awili-sepa topili.’ nimbú. Yu pea wa ulu-kirinale selemele yema yuni ulu selemoma kanoko kiri naa pilku konopu topele naa tongi liemu ‘Mindili awili-seko nangi.’ nimbúla.
REV 2:23 Yunga bolangoma paa topo kondombóla. Aku sembó kinia na Karasinga talape yombomane kanokole, ‘Yunga yombomane konopumanga pilielemele mele kepe ulu se sengendo konopu mondolemele mele kepe yuni apurupa kanopale, ononga ulu selemelemanga yu-mele-mele méle kalomba.’ ningu pilingí.
REV 2:24 Ono na Karasinga yombo mare Tayataira taonona molko, kanu ambomonga ungu nilimúma yombo marene “Aku unguma ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga ungu tondoloma.” nilimili aku unguma naa pilku limili yombomando ungu se nimbú sekero. Umbuna se pea ‘ono meangi.’ naa nimbú. I selu mindi niembo:
REV 2:25 Ono méle ambolkomelema tondolo munduku ambolko molangi na wambo.
REV 2:26 Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundupa, nane “Sei.” niliu unguma pilipa sepa molopili walemo pora nimbá kinia nane aku sembá yombomo ‘Yombo talapema nokopili.’ nimbu namba simbú.
REV 2:27 Tatane na ‘Yomboma nokambo.’ nimba namba sirimu mele yombo kanumu simbú kinia ‘yuni kanu yombo talapema tondolo mundupa nokomba. Mane selemele mingima kopene tondolo toko norupulu tolemele mele yuni aku sipa enge nimba nokomba.’
REV 2:28 Kombokandi kolea tangombando orili-u gilimú akumu kepe yu simbú.
REV 2:29 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliepili.” ningu pepá toko Tayataira yombomanga nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
REV 3:1 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Sadisi taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko mundani: “Pulu Yemonga mini yopoko-pakara kinia kombokandi yopoko-pakara kinia ambolopa molemo yemone ‘Pepá toko mundani.’ nimba, aku angellomondo nimba mundukumu. Yuni nimbale: “Nane nu uluma seleno mele pilipu kanolio. Yombomane ‘Nu konde moleno.’ nilimili-na-kolo nu kolko pora sirinu.
REV 3:2 Nu uru naa peli makilku ola molou. Ulu peanga kanga-kolte selenoma ‘kamu mania naa pupili.’ ningu aku uluma tondolo munduku kelko sei. Nuni seleno uluma nane kanolio kinia nanga Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo uluma aku sipu mele naa kanolio kene aku sei.
REV 3:3 Aku kene ungu u pilku liltinu unguma kelko konopu kimbu siku pilku, pilku liku sengena panjiku konopu topele tou. Molo kelko nu makilku ola naa molonu liemu na wa noli ye se olemo mele kiyongo nimbu nu molonina ombó. Ombó walemo nu naa pilku molani ombó.
REV 3:4 Aku-na-kolo nunga kolea Sadisi yombomanga mare ononga mulu-maminiamanga ‘kalaro naa molopili.’ niringi. Ono kanopo peanga pilielio uluma seko molemelemonga mulu-maminia kake selima simbú pakoko na kinia pea kopu sepo molomolo.
REV 3:5 Yombo se enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo ono mulu-maminia kake selima simbú pakonge mele aku sipa yu mulu-maminia kake sélimu simbú pakopa molombala, kanu yombomonga imbimu konde molko mindi pungí yombomanga imbima molemo bokuna pe-pe kepe paa kulu naa tondombo. Tata kinia yunga angelloma kinia ononga kumbikerena yunga imbimu lepo ‘Nanga yombomo.’ nimbú lémo.
REV 3:6 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliangi.” ningu pepá toko Sadisi yomboma nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
REV 3:7 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “Pilladepia taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo i-siku pepá toko munduku nieni: “Ye paa sika kake sepa, ulu-pulu sikamo yu-kinia pepa, u ye nokoli kingi Depitini yunga yomboma nokopa ‘Paa.’ nirimu kinia pungu, ‘Kongono i-siku saa.’ nirimu kinia seringi tondolomo yu-kinia perimu mele kanu yemo aku sipa tondolo pepili yunga talape yomboma nokopa yuni kuna wendo limú kinia yombo sene manda lloko naa tolemo, lloko tolemo kinia yombo sene manda ki naa limú, kanu yemone ungu se nimba mundupa nimbale:
REV 3:8 “Nane nu uluma seleno mele pilipu kanolio. Kána! Nu molenona ombo kuna se wendo lindu kanumu yombo sene manda pipi naa simba. Kanolio kinia nunga enge kanga-kolte mindi pelemo-na-kolo nanga ungumu munduku naa kelko, nanga imbimu seko naa kinjiku ‘Yu naa pilielio.’ naa nilinu.
REV 3:9 Yombo mare “Juda yomboma molemolo.” nilimili-na-kolo kolo tolemele. Ono Juda yomboma mólo, ono ⸤kurumanga nokoli⸥ Setenenga talape molemele yombo kanuma ‘Nunga kumbikerena ongo tamalu pekole ‘Nane nu sika konopu mondolemo.’ niengi.’ nimbú.
REV 3:10 Nane ‘Nu enge ningu nanga unguma munduku naa keliei.’ niliu mele seko molenomonga ulu-umbunama koleamanga pali wendo ombá kinia nane nu lipu tapondombo. ‘Mana-yomboma enge ningu molemelenje.’ nimba kanombando umbuna kanuma wendo ombá.
REV 3:11 Na nondopo ombó sekero kene nu ambololeno mélema tondolo munduku ambolko molou. Nunga méle kaloli taltondoliomo ‘yombo sene lupa naa lipili.’ ningu aku siku seko moloyo.
REV 3:12 Enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo nanga Pulu Yemonga ulka-tembelemonga ulka simu mele ‘giliepili.’ nimbú. Kanu-kinia yu kelepo ulkamo mundupa kelepa penando manda naa pumbá. Nanga Pulu Yemonga imbimu kinia, nanga Pulu Yemone kolea-awili Jerusalleme konde sembá Pulu Yemo molemo mulu-koleana lepa mania ombámonga imbimu kinia, nanga imbi kondemo kepe, aku imbi-poko nane yunga mambelena imbi topo mondombo.
REV 3:13 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliangi.” ningu pepá toko Pilladepia yomboma nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
REV 3:14 ⸤Yemone kelepa nimbale:⸥ “LLadosia taono Karasinga yombo talapemonga angellomondo pepá toko munduku i-siku nieni: “Ungu i pepána tokoroma ungu sikama mindi pelemo yemo, Pulu Yemonga unguma kolo naa topo sumbi sipu mindi nimbu siliu yemo, Pulu Yemone méle serimumanga pali pulumu, mélemanga pali nokolemo ye nokoli olandopamo, akumuni i unguma nundu nimba mundukumu. Yuni nimbale:
REV 3:15 “Ulu selenoma pali nane pilipu kanolio. Nu tondolo monda naa topa, tondolo mulu-mulu naa nimba, suku-singina mele moleno kanolio. ‘Nu kamu monda topili molenanje peanga. Molo nu kamu mulu-mulu nipili molenanje peangala.’ konopu lekero.
REV 3:16 Aku-sipa na-kolo nu tondolo monda naa topa, tondolo mulu-mulu naa nimba kuma-kuma liepili molenomonga nane nu meku topo eltombo sekero.
REV 3:17 Nuni ninguli: ‘Kou-mone kinia méle awisili taltopo molopo kamako molio. Mélse mólo naa tolemo.’ nilinu-na-kolo koropa pupili mindili nongo molko kinjiku, mélse naa panjiku we-we molko, mongotolo kiri liepili kolea naa kanoko moleno mele nu nunu ‘Molopo kinjikiru.’ ningu naa pilieleno. Yombomane yombo koropama kondo kololemele mele nu aku siku moleno.
REV 3:18 Sekole molko kondoni mele nimbu siembo: ‘Kamako leambo.’ ningu kou-gollo sepena kamu kalopa kake seli taltoliomo topo toko liku, ‘We-we naa andopo molambo. Pipili naa sepili.’ ningu mulu-maminia kake taltolioma pakani topo toko liku, ‘Kolea kanambo.’ ningu mongona kandoni marasene taltoliomo topo toko lieni.
REV 3:19 Yombo konopu mondolioma ‘Molko kondangi.’ nimbu mane sipu iri tolio kene nu konopu kimbu sikuli seko kinjilinu mele kanoko kiri pilku munduku kelko konopu topele taa!
REV 3:20 Kána! “Na sukundu wamboye?” nimbu kerepuluna mangilipu giliu. Yombo se nanga ungumu pilipa imbi sipale “Sukundu ou.” nimu liemu na sukundu ombo yu-kinia pea kopu sepo molopo, na pea ga nombo molombolo.
REV 3:21 U na enge nimbu opa-toumu topo mania mundorundu kinia Tata ye nokoli kingimu molopa kolea nokopa molorumu polona pumbu pea molorumbulu molembolo mele aku sipa enge nimba opa-toumu kamu topa mania mundumba yombomo na ye nokoli kingimu molopo koleama nokopo molio polona “Pea nokopo molambili ou.” nimbú.
REV 3:22 Yombo se komu gilimbamone Mini Kake Sélimuni Karasinga yombo talapemando nimba sikimu ungumu piliangi.” ningu pepá toko LLadosia yomboma nokolemo angellomo sieni.” nikiru.” ⸤nimba kanu yemone na Jonondo⸥ nirimu.
REV 4:1 Aku unguma pilipu pora sipuli pe kanorundu kinia mulu-koleana ulka nangapemo topa lierimu kanorundu. Kanu-kinia ungu u pilierindu kinia bikollo mele ungu nirimu akumuni nimbale: “Pe wendo ombá uluma nane nu lipu ora siembo inia olando ou.” nirimu.
REV 4:2 Aku nirimu kinia waltikele na molorunduna Mini Kake Sélimu omba na ambolorumu-na kanorundu kinia mulu-koleana ye nokoli kingimu molopa koleama nokolemo polo se lierimu, akuna ye se molorumu.
REV 4:3 Akuna ola molorumu yemo i-sipa mele molorumu: Kou-mone olandopa pulimú kou jasipa kinia kou kondoli konillianetolo pa selemo mele yu aku sipa pa serimu. Kou-mone olandopa pulimú kou kondili nili emera pa selemo mele mulúna-wambiye se kolomba-kaweya melemo aku sipa ye nokoli kingimunga polomo lipa makaye sendepa kanu kou emera mele tondolo pa sepa lierimu.
REV 4:4 Kanu ye nokoli kingimunga polona ye nokoli kingimanga polo towapu selu taltoko makaye seringi, aku polomanga ola ye nokoli towapu selu moloringi. Ono wale-pakoli kake selima pakoko, ye nokoli kingima wanie kou-gollone selima pakolemele mele wanie-karaonoma pakoko moloringi.
REV 4:5 Ye nokoli kingimunga polona kariapá sepa, ungu tondolo mundupa nimba, mulú torumu. Polomonga kumbina kiya yopoko-pakara norumu, akuma Pulu Yemonga Mini yopoko-pakara.
REV 4:6 Polomonga kumbina nomu-kusa molorumu akumu gallási none sepa paa kake serimu. Méle kise konde mololima kolea awi-suku-singina ye nokoli kingimunga polomonga liku kakapu seko moloringi, aku mélemanga bulkundu olokondo pali mongo awisili gilierimu.
REV 4:7 Aku mélemanga se lopa-posi llayono melemo, se kongi kao melemo, se yunga kumbikeremo yombo melemo, se muluna mangopa andolemo kera iliaka melemo aku siku mele moloringi.
REV 4:8 Konde mololi méle kise aku poko ononga yu-mele-mele pou talo-pakara nimba gilipa, mongo paa awisili kangimanga gilipa, poumanga pea olakondo kepe maniakondo kepe gilierimu. Ipulieli tangoli ono múlu naa pilku alieli-alieli ninguli: “Pulu Ye Olandopa Molopa Enge Nílimu yu paa kake sélimu, yu paa kake sélimu, yu paa kake sélimu, u molorumu, kiniá molemo, pe ombá yemo.” ningu molemele.
REV 4:9 Ye nokoli kingimunga polomonga molemo ye, alieli molopa mindi pulimú pumbá yemo yu konde mololi méle kisene alieli-alieli kape ningu imbi ambolko paka tondoko “Ange.” nilimili kinia
REV 4:10 ye nokoli towapu selu ono ne ye polona molemomonga kumbikerena mania pungu tamalu peko, kanu ye alieli konde molopa mindi pulimú pumbá yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoko, ononga ye nokoli kingi pakolemele wanie-karaono mele pakolemelema wendo liku yunga kumbikerena mania taltoko ninguli:
REV 4:11 “Olionga Ye-Awilimu, olionga Pulu Yemo, mélema pali nuni wengendeko serinu. Nunu konopumuni pilkuli nunga engemone mélema serinu kinia wendo oringi, nunga engemone mélema kinia wendo wendo ongo molemele, akumunga, yombomane pali “Nu Ye-Awilimuni seleno mele paa seleno.” ningu “Ange.” ningu “Nunga imbimu paa ola molemo. Nu ye nokoli paa awilimu molko mélema pali nokoleno nokoni tondolomo pelemo yemo.” ningu nu aku siku kape ningu molonge kinia peanga.” ningu, se-pu-pu seko molemele.
REV 5:1 Pe na kanorundu kinia ye nokoli kingimunga polona molorumu yemo yunga ki-lomekondo boku kimboli se lierimu kanorundu, akumunga olakondo maniakondo pea imbi mare molopa, wale yopoko-pakara wakaya leko tambu siringi.
REV 5:2 Kanorundu kinia angello enge nili se molorumu kanumuni tondolo ru nimba nimbale: “Yombo nawe molopa kondolemomone boku wakaya leko tambu siringima manda wendo limbaye?” nirimu.
REV 5:3 Aku-na-kolo mulu-koleana kepe mana kepe mana sukundu kepe yombo sene manda wendo lipa, sukundu imbi molorumuma manda kanomba yombo se molopa paa kondolemo yombo se naa molorumu.
REV 5:4 Kanu-kinia yombo molopa kondopale manda bokumu wendo lipa kanomba yombo se naa molorumumunga kanopole na kola awisili serindu.
REV 5:5 Kanu-kinia ye nokoli towapu selu moloringimanga sene nando nimbale: “Kola naa séa! Piliei! Juda Talapemonga Lopa-Posi LLayono, ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo, yuni enge nimba opa-toumu ⸤kamu⸥ topa mania mundorumu. Ye akumu molopa paa kondolemomone boku wakaya lieli yopoko-pakara manda wendo lipa sukundu kanomba.” nirimu.
REV 5:6 Kanu-kinia na kanorundu kinia Kongi Sipisipi Walo se ⸤gilierimu⸥ kanorundu. Yu kongi sipisipi toko kondoko taltolemele mele yu aku sipa molopa, yu ye nokoli kingi polona awi-suku-singina gilierimu. Méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu kinia yu liku sukundu munduku ono molko makaye seringi. Yunga pengena ola kongi kao ungú mele yopoko-pakara wendo omba gilipa, mongo yopoko-pakara gilierimu, kanu mongoma Pulu Yemo yunga mini yopoko-pakara yuni ma-koleamanga pali lipa mundorumu akuma.
REV 5:7 Kanu Kongi Sipisipi Walomo yu omba ye nokoli kingi polona molorumu yemonga ki-lomekondo lierimu bokumu liltimu.
REV 5:8 Liltimu kinia méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu kinia yunga kumbikerena mania pungu tamalu peringi. Ono yu-mele-mele gita mele mare ambolko, pellete kou-gollone seli, akuna paura kaloringi kinia muna paa torumu pauramo peke liepili amboloringi. Aku paurama Pulu Yemonga yombomanga pali Pulu Yemo popo toko mawa selemele unguma.
REV 5:9 Onone konane konde se ningu ninguli: “Nu toringi kinia yombo ungu lupa lupa lielima kinia, kangi lupa lupa gilielima kinia, talape lupa lupama kinia, kolea lupa lupa molemelema kinia, nunga mememone Pulu Yemo kinia kopu seko molonge aulkamo akisinderinu akumunga nuni boku manda liku wakaya lielima wendo lini.
REV 5:10 Nuni ‘Kanu yomboma olionga Pulu Yemonga kongonomo sendangi!’ ningu ‘Pulu Yemonga popo tondoli yombo Pulu Yemo ononga ye nokoli kingimu molopa ono nokomba yombo talapemo molangi!’ ningu serinu, akumunga ono ye nokoli kingima molko ma-koleana mélema nokoko molonge.” niringi.
REV 5:11 Pe kelepo kanorundu kinia angello paa awisili ungu niringi unguma pilierindu. Angelloma kambu tolemolánje tausini kelepo olandopa tausini nimbu, milliono kelepo olandopa milliono nilimolá. Akuma ye nokoli kingi polomo kinia méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu kinia liku kakapu seko sukundu munduku moloringi.
REV 5:12 Aku angellomane tondolo munduku ninguli: “Sipisipi Walo u toko kondoringimundu yombomane pali ninguli: “Yu yomboma nokomba tondolomo kinia yu kamako molomba méle peanga-peanga awisili kinia pilipa kondolimu kinia engemo kinia yu-kinia pepa manda sepa, yunga imbimu paa ola molopa, tondolo pa sélimu yu-kinia pelemo.” ningu yu ange ningu kape ningí kinia papu.” niringi.
REV 5:13 Kanu-kinia mulu-koleana molemele mélema kepe, mana molemele mélema kepe, mana sukundu molemele mélema kepe, nomu-kusana molemele mélema kepe, koleamanga pali molemele mélemane niringi mele pilierindu. Onone ninguli: “Ye nokoli kingi polona molemo yemo kinia Sipisipi Walomo kinia olondo “‘Molko kondangili!’ nimbu alieli kape nimbu imbimu paa olandopa molopa, tondolo pa sélimu kinia yomboma nokomba tondolomo kinia kamu alieli-alieli olo-kinia pepa mindi pulimú pumbá.” nimbu molamili!” niringi.
REV 5:14 Aku niringi kinia méle konde mololi kisene ninguli: “Paa aku sipa wendo opili!” niringi. Ye nokoli towapuni mania molko tamalu peko kape ningu olonga imbi ambolko paka tondoringi.
REV 6:1 Na kanopo molorundu kinia Sipisipi Walomone bokumu wakaya leko tambu siringi yopoko-pakara kanumanga se wendo liltimu. Kanu-kinia méle konde mololi kise kanumanga sene mulú tolemo mele tondolo mundupa ru nimba nimbale: “Ou.” nirimu.
REV 6:2 Kanu-kinia pilipuli kanorundu kinia kongi ose kake se molorumu. Aku osemonga bulu-mingina ola ye se molorumu kanumuni ele ambolorumu. Yomboma keru-kuru limili kinia se enge nilimúmu wanie pakondolemele mele yu aku siku wanie se siringi, pakopale, yu opa sepale enge nimbá engemo pepili pumba opa sepa yunga opa-touma topa mundumba purumu.
REV 6:3 Sipisipi Walomone bokumu wakaya leko tambu siringi talo-sipamo wendo liltimu kinia méle konde mololi kise kanumanga talo-sipamone “Ou.” nirimu.
REV 6:4 Kanu-kinia kongi ose paa kondoli se wendo orumu, aku osemonga bulu-mingina ola ye se molorumu, ‘Mana-yomboma opa naa seko we molemele wale peangama pora nipili. Yomboma opa seko anju yando yomboma toko kondoko, sangi.’ nimbá tondolomo siku, opa seli lu-pulta se siringi.
REV 6:5 Sipisipi Walomone bokumu wakaya leko tambu siringi yopoko-sipamo wendo liltimu kinia méle konde mololi kise kanumanga yopoko-sipamone “Ou.” nirimu. Kanorundu kinia kongi ose pombora se molorumu. Akumunga bulu-mingina ola ye se molorumu, kanumuni mélema manda manjilimili sikele se ambolorumu.
REV 6:6 Kanu-kinia méle konde mololi kise moloringi suku-singina yombo senga ungu mele se wendo orumu pilierindu, akumuni nimbale: “⸤Gele awili se lembamonga⸥ kere-langi peangamanga manda manjeli killokaram selu selu ningu ye sene wale senga kou-kongono sepale kou-mone limú aku sipa mele kou-mone pumbá mele manda manjiku, kere-langi wemanga killokaram yopoko yopoko ningu ye sene wale senga kou-kongono sepale kou-mone limú aku sipa mele kou-mone pumbá mele manda manjani. Aku-na-kolo wambola selemele unju ollipima kinia no-waene selemele unjuma kinia seko naa kinjani.” niringi.
REV 6:7 Sipisipi Walomone bokumu tambu sirimu wakaya kise-sipamo wendo liltimu kinia méle konde mololi kise kanumanga kise-sipamone “Ou.” nirimu.
REV 6:8 Kanorundu kinia kongi ose wandeya none seli se molorumu. Aku osemonga bulu-mingina ola molorumu yemonga imbimu Kololimu. Yombo Kololemelema Pulimili Koleamo yu pea oringili. ‘ ‘Mana-yombomanga pali yombo kisenga se kisenga se ningu kolangi.’ ningu ‘Mare opa seli lu-pultane tonge kinia kolko, mare gelene kamu kolko, mare kuru tomba kinia kolko, mare méle-takaramane nongo kondangi.’ niengili.’ ningu olo engemo siringi.
REV 6:9 Sipisipi Walomone bokumu tambu sirimu wakaya se-pakara sipamo wendo liltimu kinia yombo kololimanga minima Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polona mania moloringi kanorundu. Aku minima u ma-koleana molkole Pulu Yemonga ungumu ‘Sika ungumu.’ ningu kuru mondoko, ‘Yomboma aku ungumu piliangi.’ ningu andoko ningu siringi kinia ono toko kondoringi yombomanga minima.
REV 6:10 Onone tondolo ru ningu ninguli: “Ye Awili Tondolo Olandopamo, ye kake sepa ungu sikama pelemo yemo, wale nambi sepa omba pumbá kinia mana-yombo olio toko kondoringimanga kote pilkuli pundu tondoniye?” niringi.
REV 6:11 Aku niringi kinia yuni ono yu-mele-mele wale-pakoli kake selima sipa nimbale: “Laye-kolte nokoko molangi. Pe ononga opa-toumane ononga genali kongono pea seringi kiniá we seko molemele kanuma kamu toko kondonge kinia Pulu Yemone opa-toumanga kote pilipale pundu tondomba.” nirimu.
REV 6:12 Pe na kanopo molorundu kinia Sipisipi Walomone bokumu tambu sirimu wakaya talo-pakara sipamo wendo liltimu. Wendo liltimu kinia ma jimi-jimi paa awili se sepa, enamo paa pombora topa kolea pa naa sepa, olimu kondopa meme sepa,
REV 6:13 unju piki mongoma nou naa liepili poporome tondolo sepa tolemo kinia mania olemo mele kombokandima aku sipa mana mania oringi.
REV 6:14 Kunungu mele mulúmu kimbupa anju anju pumba kolea senga lepa, ma-pangima kinia kolea nomu-kusana lierimuma pumba senga lupa lierimu.
REV 6:15 Aku sipa uluma wendo orumu kinia ma-kolea ye nokoli kingima kinia, ye awili imbi molorumuma kinia, opa seli ami yemanga ye nokolima kinia, kamakoma kinia, ye enge nilima kinia, yombo kou naa liku kongono we seringi kendemande-yema kinia, we moloringi yomboma kinia, pali kou-kandemanga kepe ma-koyangamanga kepe kowa pungu lopi seko molkole niringimuni,
REV 6:16 ma-pangima kinia kou-mulu awilima kinia akumando ru ningu ninguli: “Ye nokoli kingi polona molemo yemone olio naa kanopa, Sipisipi Walomone olio-kinia mumindili kolopa “Mindili nangi.” nimbá ulumu wendo naa opili kene olio molemolona ongo aki taa.” ⸤niringi.⸥.
REV 6:17 Pulu Yemo kinia Sipisipi Walomo-tolonga mumindili walemo wendo okomomonga aku siku olio aki tangi. Aku walemo kinia yombo nawe mindili naa nomba we molombaye?” niringi.
REV 7:1 Akumu kanopole pe kelepo kanorundu kinia ma-kolea pundu kisenga angello kise gilku, mana tolemo poporome kise ‘Ma kinia nomu-kusa kinia unju kinia akumanga poporome naa topili.’ ningu ambolko gilieringi.
REV 7:2 Kanu-kinia kelepo angello se kanorundu, yu ena mundi olemokondo Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemone yunga yomboma kongilina semba mele yunga imbi molemomo memba orumu. Kanu angellomone angello kise ‘Ma kinia nomu-kusa kinia seko kinjangi.’ nimba engemo sirimu angellomando tondolo ru nimba nimbale:
REV 7:3 Mamo kepe nomu-kusamo kepe unjuma kepe u mélse seko naa kinjangi. U olionga Pulu Yemonga kendemande-yombo molemelemanga mambelena olio andopo ⸤‘Ono Pulu Yemonga yomboma ningu kanangi.’ nimbu⸥ kongilina samili. ⸤Pe kolea seko kinjangi.⸥” nirimu.
REV 7:4 Kanu-kinia yombo kongilina seringimanga kambu toringimu pilierindu. Isirelene kalopa liltimu yombo talape rureponga pali wane anderete poti po tausini kongilina seringi.
REV 7:5 Judane kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Rumbenene kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Getene kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko,
REV 7:6 Asane kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Napatallaini kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Manasane kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko,
REV 7:7 Simionone kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, LLipaini kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Isakane kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko,
REV 7:8 Sepullanone kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Josepone kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seko, Benjaminini kalopa liltimu yombo talapemonga tuwellepo tausini kongilina seringi. ⸤Yombo talape ima Pulu Yemonga kongilinamo liltingi yomboma.⸥
REV 7:9 Akumu kanopole, pe kelepo kanorundu mele i-sipa: Yombo paa awisili, yombo sene paa manda kambu naa tomba mele, moloringi kanorundu. Aku yomboma ono kolea lupa-lupa yomboma, talape lupa-lupa yomboma, kangi lupa-lupa gilieli yomboma, umbu-ungu lupa-lupa lieli yomboma moloringi. Ye nokoli kingi polona yakondo gilku, Sipisipi Walomonga kumbikerena gilieringi. Ono wale-pakoli kake seli suluma pakoko kipi-gomo ambolkole niringimuni,
REV 7:10 tondolo munduku ninguli: “Olione Pulu Yemo ye nokoli kingi polona molemo yemo yu kinia Sipisipi Walomo kinia olone olio liku tapondoringilimunga mindili naa nombo molopo kondolemolo.” niringi.
REV 7:11 Ye nokoli kingi polomo kinia, ye nokoli towapu kinia, méle konde mololi méle kise kinia, akuma sukuna molangi angelloma pali gilku liku makapu sekole ye nokoli kingi polona kumbikundu tamalu peko Pulu Yemo kape ningu
REV 7:12 ninguli: “Paa sika aku serimu. Kape nili ulumu kinia, tondolo pa seli ulumu kinia, pilipa kondoli pelemo ulumu kinia, ange nili ulumu kinia, imbimu paa olandopa mololi ulumu kinia, yu mélema pali nokomba tondolomo kinia, yu paa enge olandopa pelemo ulumu kinia, aku uluma pali yu-kinia mindi kamu pepa mindi pupili. Paa sika aku sipa sepili.” niringi.
REV 7:13 Kanu-kinia ye nokoli towapu selu kanumanga sene na mangilipa nimbale: “I yombo wale-pakoli kake seli sulu pakokomelema nameleye? Kolea sena molkole oringiye?” nirimu.
REV 7:14 Nane pundu topo yundu nimbuli: “Nanga awilimu, na naa pilkiru. Nu pilkinu.” nirindu. Yuni nimbale: “I yomboma ononga opa-toumane mindili siku umbuna awisili siringi walemanga mindili paa awili seko noringi yomboma. Ono ononga wale-pakoli suluma Sipisipi Walomonga mememone kulumiye toringi-na kake sekemo.
REV 7:15 Akumunga, “Ono Pulu Yemonga ye nokoli kingi polo kumbikundu gilku, yunga ulka suluminia paa kake selina ipulieli tangoli kongono senderingi. Ye nokoli kingi polona molemo yemo ono-kinia kopu sepa molopa ono nokomba.
REV 7:16 Pe-pe kepe ono kelko gelene naa kolko no nonowalene naa kolko, enane naa nomba, sepe molo mélsene ononga kangimu naa nopili molonge.
REV 7:17 Sipisipi Walomo ye nokoli kingi polona suku-singina molemomo yuni ‘ono nanga sipisipima’ nimba ono tapu sembamonga ono aku siku manda molko kondonge. ‘Ono no nangi.’ nimba konde molopa mindi puli no pikilimúmanga memba pumbá. Pulu Yemone ‘Ono kelko kola naa sangi.’ nimba kolama pali kulu tondomba.” nirimu.
REV 8:1 Sipisipi Walomone bokuna wakaya yopoko-pakara siku lieringimu wendo liltimu kinia ena-mongo selu mele mulu-koleana mélse paa ungu naa nirimu.
REV 8:2 Kanu-kinia pe kanorundu kinia angello yopoko-pakara Pulu Yemonga kumbikerena gilielemelema kanorundu, bikollo yopoko-pakara sirimu liltingi.
REV 8:3 Angello se lupa kou-gollone seli pellete, muna toli paura-kekuma kalko Pulu Yemo siringi pellete ambolorumu kanumu memba omba Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polona nondopa omba gilierimu. Kanu-kinia paura-keku kaloringi kinia muna paa torumu paura-keku awisili kanu angellomo sirimu. ‘ ‘Pulu Yemonga ningu paura-keku aku sipa muna tolemoma kaloringi polo kou-gollone seli, aku polomo ye nokoli kingi polona lierimumunga aku paura-kekumu kalopa Pulu Yemonga yombomane pali Pulu Yemo-kinia ungu ningu mawa seringi unguma Pulu Yemo yu piliepili.’ nimba paura-keku kanuma kalopa muna tombamo yu sipili.’ nimba aku paura awisili sirimu.
REV 8:4 Aku serimu kinia paura-keku kalorumumunga iliama kinia Pulu Yemonga yombomane Pulu Yemo-kinia ungu ningu mawa seringi unguma angellomo gilierimuna mundupa kelepa Pulu Yemo molorumuna purumu.
REV 8:5 Kanu-kinia angello kanumuni paura-keku kaloringi pelletemo lipa, Pulu Yemo mélema popo toko kaloringi polona sepe norumu sepe mare lipa pelletena mundupa peke sipale mana topa mundorumu kinia mulú topa kolea kariapá sepa ma jimi-jimi serimu.
REV 8:6 Kanu-kinia angello yopoko-pakara bikollo u siringi amboloringima ungu singí seringi.
REV 8:7 Angello sene kumbi lepa bikollo ungu sirimu kinia lo kopu-mongo kinia sepe kinia meme kinia waka-maka mana mania purumu. Kanu-kinia ma kinia unju kinia ówa topa yopoko sepa, ówa se ma kinia unju kinia pali sepene nomba, era kondema pali sepe norumu.
REV 8:8 Angello talo-sipamone bikollo ungu sirimu kinia ma-pangi paa awili se kuli-sepene nomba aki torumu none seli se nomu-kusana toko mundoringi kinia nomu-kusamo ówa topa yopoko serimu, ówa se meme au lepa,
REV 8:9 nomu-kusana moloringi mélema ówa topa yopoko serimu, ówa se koloringi, nomu-kusana sipi lierimuma ówa topa yopoko serimu, ówa se kiri lierimu.
REV 8:10 Angello yopoko-sipamone bikollo ambolorumumu ungu sirimu kinia kombokandi paa kapo se, paa kiya mele nomba, muluna mania omba noma ówa topa yopoko sepa, ówa senga yu nona sukundu purumu.
REV 8:11 Kombokandimu yunga imbimu ‘Kombili Sélimu’. Akumu nona sukundu purumu noma ówa topa yopoko sepa, ówa se kombili serimu. No kombili serimu akuma yombo awisili noringima koloringi.
REV 8:12 Angello bikollo ambolko gilieringimanga kise-sipamone yunga bikollo ambolorumumu ungu sirimu kinia ena kinia oli kinia kombokandima kinia yu-mele-mele yopoko yopoko ningu ówa toringi, ówa se kiri lepa simbulu topa pa naa serimu, akumunga tangoli ówa topa yopoko sepa ówa se kolea pa naa sepa, ipulieli ówa topa yopoko sepa, ówa se kolea pa naala serimu.
REV 8:13 Na kanopo molorundu kinia kera iliaka se muluna ola mangopa andopale tondolo ru nimba nimbale: “Mana molemele yomboma ono-kinia paa umbuna awili pokore wendo ombá, paa umbuna awili pokore wendo ombá, paa umbuna awili pokore wendo ombá. Angello yopoko ononga bikollo ungu naa sili we ambolko gilielemelema ungu singí kinia mini-wale mundungí umbuna paa awili pokore wendo ombá.” nirimu.
REV 9:1 Bikollo ambolko gilieringi angellomanga se-pakara sipamone yunga bikollomo ungu sirimu kinia kombokandi se muluna mundupa kelepa mana mania omba lierimumu kanorundu. Kanu kombokandimu mana mania komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga kerepulu kimu sirimu.
REV 9:2 Aku komurumunga kerepulumu omba ki liltimu kinia kuli-sepe nombale ilia selemo mele muruna paa awili sepa ilia wendo ombale ena kinia mulu kinia pipi sipa simbulu tondorumu.
REV 9:3 Kanu iliana sukundu kulkumba paa awisili wendo wendo ongo ma-koleana ongo moloringi. ‘Pilimu kerena tomo pelimuni yombo nolemo kinia mindili nolemele mele aku sipa aku kulkumbamanga alina tomo pelimuni yomboma topili.’ nirimu.
REV 9:4 Kulkumbamando nimbale: “Unju kepe era kepe mana gilimú mélemanga gomoma naa nangi. Pulu Yemonga kongilinamo yombo senga mambelena naa molomba yomboma mindi nangi.” nirimu.
REV 9:5 ‘Yomboma toko kondangi.’ nimba tondolomo naa sirimu. ‘Nonge kinia oli se-pakara mindili nongo molangi.’ nimba tondolomo sirimu. Kanu-kinia pilimumuni yombo tolemo kinia mindili nolemele mele kulkumbamane yombo toringi kinia yomboma aku siku mindili awili seko nongo moloringi. Aku-sipa na-kolo pilimumuni tolemo kinia mindili nolemele akumu kanga-kolte seko nolemele. Ne kulkumbamane toringi kinia paa mindili awili-seko noringi.
REV 9:6 Aku ulumu wendo ombá kinia mindili nonge yombomane “Paa kolamiliya!” ningí-na-kolo kololi ulu-pulumu kowa pumbá naa kolonge. Mindili nongo mindi molonge.
REV 9:7 Kulkumbama kanorundu kinia ami-yema opa sengendo kongi osena pulimili kongi ose none selima kanorundu. Kulkumbamanga pengena kou-gollone seli ye nokoli kingima pakolemele wanie mele pakoko, ononga kumbikerema yombo kumbikere none serimu.
REV 9:8 Ononga penge-indima paa sulu pumba, ononga ungúma lopa-posi llayono ungú none serimu.
REV 9:9 Ami-yema opa sengendo wale-pakoli kapane selima uluwina pakolemele mele kanu kulkumbamanga olona aku sipa none sepa, opa sengendo kongi osene karo kundupa lisipa omba pulimú kinia ungu nilimú mele aku sipa ononga pouma ungu nirimu.
REV 9:10 Kanu kulkumbamanga alina kale-nili mele gilipa yombomanga kangina tonge kinia tomomo alina pepale kangina sukundu pumbá kinia oli se-pakara mindili nongo molonge tomomo sirimu.
REV 9:11 Kulkumbama nokorumu ye nokoli kingimu komuru lepa mindi pumba pora naa nilimú komurumu nokolemo angello kirimu, kanumunga imbimu Ipuru unguna ‘Apadono’ ningu, Giriki-unguna ‘Apolliono’ nilimili. ⸤Aku ungutolonga pulumu ‘Mélema Pali Topa Kondolimu’.⸥
REV 9:12 ⸤Kera iliakamone “Umbuna yopoko wendo ombá.” nirimumunga⸥ umbuna se i pora nirimu. Talo we perimutolo pe wendo ombá serimu.
REV 9:13 Bikollo ambolko gilieringi angellomanga talo-pakara sipamone yunga bikollomo ungu sirimu kinia ungu se wendo orumu pilierindu. Paura-keku muna tolima kaloringi polo kou-gollone sélimu Pulu Yemonga kumbikerena lierimu akuna ola kongi kao ungú mele kise seko wamoko anjeringi akuna kanu ungumu wendo orumu pilierindu.
REV 9:14 Akumuni angello bikollo ambolorumumundu nimbale: “Angello kise no awili Yuperetis ka siku panjeringi akuma wendo liku mundou.” nirimu.
REV 9:15 Kanu-kinia ‘Kalia-ingi imunga, oli imunga, wale imu kinia, ena-mongo imunga yomboma ówa toko yopoko seko, ówa se toko kondangi.’ nimba, nimba taltopa ka sipa panjerimu angelloma wendo lipa mundorumu.
REV 9:16 Ami-ye kongi ose bulu-mingina ola moloringimanga kambumu pilierindu mele i-sipa: tu anderete milliono.
REV 9:17 Kongi osema kinia osemanga bulu-mingina moloringi yema kinia kanorundu mele i-sipa: ‘Uluwina mera naa molopili.’ ningu wale-pakoli kapane selima pakoringi akuma mare kondolima pakoko, mare muki selima pakoko, mare wandeya none selima pakoringi. Kongi osemanga pengema lopa-posi llayono pengema none sepa, sepe kinia ilia kinia kou-sallapa sepene noli kinia akuma ononga keremanga wendo orumu.
REV 9:18 Yomboma ówa toko yopoko sekole, kongi osemanga keremanga umbuna simba mele yopoko wendo orumumane ówa senga yomboma toko kondoringi.
REV 9:19 Kanu kongi osemanga engema ononga keremanga kinia alimanga pea perimu. Ononga alima yombo nomba kondoli kongi-ka-wambiye mele, akumanga pengemane yomboma toko mindili siringi.
REV 9:20 Umbuna wendo orumumane toko naa kondoringi we moloringi yomboma aku umbunama wendo orumu kinia kepe kini seko kinjeringi uluma kanoko kiri naa pilku konopu topele naa toringi. Kuruma popo toko, kou-gollo kinia kou-sillipa kinia kou-barase kinia kou kinia unju kinia akumane mélema kini seko wamoko anjiku, kanu méle mongomane naa kanoko ungu manda naa ningu aulka manda naa andoringi akuma ‘Olionga pulu yema’ ningu popo toringi mélema munduku naa kelieringi.
REV 9:21 Yombo toko kondoko, tomo ambolko, neambo liku, wa ulu-kirinale seko, mélema wa nongo, aku ulu seko kinjeringima kepe pali munduku kelko konopu topele naala toringi.
REV 10:1 Aku uluma pora nirimu kinia pe angello enge nili se mulu-koleana mania orumu kanorundu. Yu kupamo wale-pakoli mele pakopa, yunga pengena ola wambiye kolomba-kaweya lepa, yunga kumbikeremo ena mele pa sepa, yunga kimbutolo ulka simu sepene nomba peli none sepa gilierimu.
REV 10:2 Yu boku kanga kimboli se wendo lipa ambolopa gilierimu. Yunga kimbu lomekondo nomu-kusana kulupa, koyakondo mana kulupa,
REV 10:3 lopa-posi llayonone tondolo mundupa kalli nilimú mele aku sipa yuni tondolo mundupa ru nirimu. Tondolo ru nirimu kinia mulú yopoko-pakara tokole onono ungu mare niringi.
REV 10:4 Kanu-kinia mulú yopoko-pakara toko ungu niringi mele pilipuli bokuna tombo serindu kinia mulu-koleana ungu se wendo orumumu pilierindu. Akumuni nimbale: “Mulú yopoko-pakarane ungu níngi mele nunga konopuna mindi piliani. Bokuna imbi naa tou.” nirimu.
REV 10:5 Kanu-kinia angello kimbu se nomu-kusana kulupa se mana kulupa gilierimu u kanorundu kanumuni yunga ki-lomekondo mulu-koleana ola mundorumu.
REV 10:6 Alieli molopa mindi pulimú yemone mulúma sepa akuna méle lemóma sepa, mamo sepa mana-mélema sepa, nomu-kusamo sepa akuna molemele mélema serimu aku yemonga imbi lepa mi lepa nimbale: “Pulu Yemone “Sembó.” nirimu uluma kamu sembá walemo wendo okomo.
REV 10:7 Bikollo yopoko-pakara ambolko gilimili angellomanga yopoko-pakara sipamone yunga bikollomo ungu simba kanu walemanga Pulu Yemone u nimba para naa sipa lopi-sepa sepa panjerimu mele kamu wendo ombá. U yunga kendemande-yema yuni ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemando nirimu mele, aku sipa kamu wendo ombá.” nirimu.
REV 10:8 Kanu-kinia ungu u mulu-koleana wendo orumu pilierindumuni kelepa wale talo-sipa nirimu pilierindu kinia nimbale: “Nu pungu, angellomo nomu-kusana kinia mana kulupa gilipa boku kimbolimu wendo lipa kína ambololemomo pungu li-pou.” nirimu.
REV 10:9 Aku nirimu pilipuli angellomo gilierimuna pumbu “Boku kanga kimbolimu na si.” nirindu. Yuni nando nimbale: “Liku nou.” nirimu. “Noni kinia sika kerena pilimu-no mele songo sembá-na-kolo nongo merekendo mundoni kinia olona nombá.” nirimu.
REV 10:10 ⸤Aku nirimu kinia pilipuli⸥ angellomonga kína ambolorumu boku kangamo na lipu norundu. Norundu kinia pilimu-no mele songo serimu-na-kolo nombo merekendo mundorundu kinia na olona norumu.
REV 10:11 Kanu-kinia ungu sene nando nimbale: “Nane nu u ungu-umbu tondorunduma nuni pilku yomboma ningu sirinu mele kiniá kangi lupa lupa gilieli yomboma kinia, kolea lupa lupa molemele yomboma kinia, ungu lupa lupa lemele yomboma kinia, ye nokoli kingima kinia, ono pali uluma wendo ombá mele “kelko ningu si.” nimbú kinia kelko ningu sini.” nirimu.
REV 11:1 Manda manjeli koló pepena se na sipa nimbale: “Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembelemo kinia akuna mélema popo toko kalolemele polomo kinia akutolo pungu manda manjiku, akuna Pulu Yemo popo toko kape ningu imbi ambolko paka tondoko molemele yomboma kambu siliani pu.” ⸤nirimu.⸥
REV 11:2 Aku-na-kolo Pulu Yemonga ulka-tembele palana sukundu koleamo yombo talape lupama sirimulu kene akumu manda naa manjani. Kanu yomboma Pulu Yemonga kolea awili kake sélimunga kululiku andoko molangi oli paono talo kelepa talo omba pumbá.
REV 11:3 Nane nanga unguma andoko ningu sindingilí yetolo ‘Olo tondolo pupili.’ nimbu enge simbú kinia wale wane tausini tu anderete sikiti andoko nane ungu-umbu tondomboma pilku pe wendo ombá mele ningu siliku andongele. Yomboma kola-ulka molongendo méle pingi kirima pakolemele mele olo aku siku wale-pakoli pingi kirima pakoko yomboma nanga unguma ningu siliku andongele.” nirimu.
REV 11:4 I yetolo u Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Sekarayane “Unju ollipi talo kinia sepe-llame talo kinia ma-koleamo nokolemo Ye Nokoli Ye Awilimunga kumbikerena gilimbili.” nirimu akumu i yetolondo nirimu.
REV 11:5 Yombo sene kanu yetolo ulu se sepa kinjimba sembá kinia olonga kerena sepe wendo omba olonga opa-touma nomba kondomba. Yombo sene ‘Olo ulu se sepo kinjambo.’ nimbá yombomo yu paa sika aku sipa kolomba.
REV 11:6 Olo Pulu Yemonga ungu wendo ombá mele ningu siliku andongele kinia ‘Lo naa opili.’ ningu pipi singilí engemo olo-kinia pembala. Olone ‘Noma meme topili.’ ningilí engemo olo-kinia pembala. Olone ‘Mana we-yomboma ulu umbunama wendo opili.’ ningilí engemo pembala. Aku siku olone ‘Yomboma mindili simbulú.’ konopu lengele kinia manda mindili singilí.
REV 11:7 Olone Pulu Yemonga unguma andoko ningu siku pora singilí kinia méle-takara enge nili se komuru se paa lepa mindi pumba pora naa nilimúmunga wendo olemomo wendo omba olo molongelena ‘Tambo.’ nimba omba olo topa kondomba.
REV 11:8 Olonga ónotolo kolea-awili, u olonga Ye-Awilimu unjuna toringi kolorumu kolea paa awili akumunga aulka senga akuna we lemba. Aku koleamo imbi leko ungu-iku tokole ‘Sodomo’ ningu ‘Isipi’ nilimili.
REV 11:9 Yombo talape lupa lupama, ungu lupa lupa leko, kangi lupa lupa gilipa, kolea lupa lupa molonge yombomane olonga ónotolo neme-neme ningu kano-pu-pu senge-na-kolo marene ‘Óno samili.’ naa ningí. Aku seko molangi wale yopoko omba pumba kise-sipamo wendo ombá.
REV 11:10 Mana molonge yombomane olonga ónotolo kanokole konopu siku, kere-langi koyoko nongo, ononga pulu lemó yomboma mélema we siku mundungí. Kanu yetolone mana molonge yomboma u mindili liku singilímunga aku senge.
REV 11:11 Aku-sipa na-kolo wale yopoko omba pumba kise-sipamo wendo orumu kinia Pulu Yemone konde mololi popomo lipa mundorumu kinia yetolonga kangina sukundu purumu kinia olo konde molko ola gilieringili kinia yombomane kanokole paa pungu-pungu ningu mini-wale mundoringi.
REV 11:12 Kanu-kinia olone mulu-koleana ungu se tondolo mundupale nirimumu pilieringili. Kanumuni olondo nimbale: “Inia olando wale.” nirimu. Kanu-kinia olonga opa-touma kanoko giliangi olo kupa senga mulu-koleana olando puringili.
REV 11:13 Olando pungilí puringili kinia waltikele ma jimi-jimi tondolo mundupa serimu kinia kolea-awilimu ówa topa rureponga talo sepa, ówa senga ulka mélema pali topa kalorumu. Ma jimi-jimi serimumuni yombo sepen tausini topa kondorumu kinia yombo naa kolko we moloringimane paa pungu-pungu ningu mini-wale munduku mulu-koleana molemo Pulu Yemo kape ningu yunga imbi ambolko paka tondoringi.
REV 11:14 Ulu umbuna talo-sipamo pora nimu; yopoko-sipamo nondopa wendo ombá sekemo.
REV 11:15 Kanu-kinia pe angello yopoko-pakarane bikolloma amboloringimanga yopoko-pakara sipamone yunga bikollo ungu sirimu kinia mulu-koleana kere awisilinga ungu se tondolo mundupa wendo omba nimbale: “‘Ma-koleamo nanga.’ nimba u nokopa ye nokoli kingi awilimu molorumumunga kolali sepa olionga Ye-Awili ⸤Pulu Yemo⸥ kinia yuni ‘Yomboma nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu kinia olone ‘Kiniá oltonga.’ ningu olo kamu alieli-alieli kingitolo molko nokoko mindi molko pungilí.” nirimu.
REV 11:16 Kanu-kinia ye awili towapu Pulu Yemonga kumbikerena ononga ye nokoli kingi polomanga moloringi akuma mania pungu tamalu peko Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondokole
REV 11:17 ninguli: “Pulu Ye Awili, Tondoloma Pali Nu-Kinia Pelemo Yemo, u molorunu mele kiniá kepe molko mindi puli yemo, nuni kolea mélema pali nokoni ulu-pulu tondolo olandopamo likuli nu nunu ye nokoli kingimu kamu pulu polko molko mélema nokoni nokokono akumunga nu-kinia “Ange” nikimulu.
REV 11:18 Koleamanga pali we-yombomane nu-kinia paa mumindili koloringi-na-kolo kiniá nu yomboma-kinia mumindili kolko kote sendeko kamu toni walemo kamu wendo omu. Yombo kololima apuruku, nunga kendemande-yombo u nuni ungu-umbu tondorunuma pilku yomboma ningu siringi yomboma kinia nunga yombo kake selima kinia ‘Nu olionga ye awilimu.’ ningu nunga ungumu taka leko pilku sengena panjiku nunga imbi ambolko paka tondoringi yomboma kinia, yombo awilima kepe yombo imbi naa mololima kepe ⸤ono pali⸥ méle kaloli peangama siku, ma-koleamo seko kinjeringi yomboma seko kinjini walemo kiniá kamu wendo omu.” niringi.
REV 11:19 ⸤Ye nokoli towapu seluni ‘Pulu Yemo imbi ola molopili.’ ningu aku siku niringi⸥ kinia Pulu Yemo popo toko kalolemele ulka-tembele mulu-koleana sukundu gilierimu akumu kuna lipa lierimu, akuna sukundu Pulu Yemone mi lepa nimba panjerimu ungumu sukundu perimu okolomo mona lierimu kanorundu. Kanu-kinia kariapá sepa, ungu mare wendo omba, mulú kilkala nimba, ma jimi-jimi sepa, lo kopu-mongo awisili torumu.
REV 12:1 ⸤Kanu-kinia⸥ mulu-koleana sukundu ulu paa awili tondolo se ungu-pulu perimu ulu se wendo orumu. Akumu i-sipa: Ambo se molopa, enamo mulu mele pakopa, olimu yunga kimbumuni kulupa, pengena ambo nokoli kuwininga wanie-karaono se kombokandi rurepo akuna giliepili pakopa molorumu.
REV 12:2 Yunga olona bolango mondopale, membándo mindili paa awili sepa nomba perepa kalli nimba molorumu.
REV 12:3 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu ulu paa awili tondolo ungu-pulu perimu ulu se kelepa wendo orumula: Wambiye derekono paa awili kondoli se molopa, yunga penge yopoko-pakara gilipa, kongi kao ungú mele rureponga talo wendo omba, yunga pengemanga ye nokoli kingimunga wanie-karaono yopoko-pakara pakopa molorumu.
REV 12:4 Kombokandima ówa yopoko sepa topa, kanu wambiye derekonomo yunga álimuni kombokandi ówa se muluna ola topa mana mania mundorumu. Bolango membá serimu ambomonga kumbikerena gilipa kanu bolangomo ambomone membá kinia nombando nokopa gilierimu.
REV 12:5 Ambomone kango se merimu. Kanu kangomo ma-kolea yombo talapema pali paa tondolo mundupa nokopa molomba. Merimu kinia popenge seko liku kangulku Pulu Yemo kolea pali nokopa molorumu polona mengo puringi.
REV 12:6 Ambomo kolea ku lielimunga sukundu lisipa kowa pumba, kolea se Pulu Yemone u sepa wamondorumu kolea akuna purumu. Akuna Pulu Yemone “Yu wale wane tausini tu anderete kelepa sikiti molopili nokondangi.” nirimu.
REV 12:7 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu opa awili se wendo orumu. Mulu-koleana angello awili Maikele kinia yunga mulu-koleana we-angelloma kinia wambiye derekonomo molorumuna opa oringi. Derekonomo kinia yunga angelloma kinia kanokole opa seringi-na-kolo
REV 12:8 Maikelenga talapemone ono toko mundoringi akumunga pe derekonomo kinia yunga angelloma kinia mulu-koleana sukundu molonge kolea se naa lierimu.
REV 12:9 Derekono gelu nílimu yu koronga-u molorumu wambiyemo; yu “⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo” ningu; yu “Setene” nilimili yemo; yu mana-yomboma pali kondi topa peke tondopa “Aulka senga lupa pangi.” nilimú yemo. Kanumu toko mana mania mundoringi, yu kinia yunga angelloma kinia toko mana mania mundoringi.
REV 12:10 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu ungu tondolo se wendo orumu pilierindu. Aku ungumu ru nimba nimbale: “Olionga genupilima alieli ipulieli kepe tangoli kepe Pulu Yemonga kumbikerena kote sendelemo yemo kiniá mana mania toko mundongimunga Pulu Yemo yunga tondolo pelemomone ‘Setenene olio naa ambolopa sepa kinjipa mindili nolemolá koleana naa memba pupili.’ nimba, olio lipa tapondopa, yu paa sika ye nokoli kingimu molopa yu mélema pali nokopa molopa, yu Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimunga, méle nokomba namba pelemomone Karasimu yuni mélema pali nokopa kondomba walemo kiniá kamu wendo omu.
REV 12:11 Kongi Sipisipi Walomone meme ondondorumumu kinia Pulu Yemonga ungumu ningu siku seringimu kinia aku ulutolone olionga genupilima enge ningu opa-toumu toko mundoringi. Ono ‘mana molopo kondamili.’ ningu naa pilku, ‘opa-toumane toko kondongi liemu mandala.’ ningu pilieringimunga aku sipa engemo perimu kinia aku seringi.
REV 12:12 Akumunga, nu mulu-koleamo kinia akuna molemele yomboma kinia ono konopu siengi. Aku-sipa na-kolo nu mamo kinia nu nomu-kusamo kinia depelemo akuna mania purumumunga olo-kinia umbuna awili se wendo omu. ‘Pulu Yemone yu kamu topa mundumba enamo nondopa wendo ombá.’ nimba pilipa yu paa mumindili kolopa molemo.” nirimu.
REV 12:13 Wambiye derekonomo yu toko mana mania mundoringi kinia kanopale pe kango merimu ambomo andopa pulu sirimu.
REV 12:14 Aku-na-kolo ‘Yu wambiyemone naa topili.’ nimba kolea ku lieli sulu senga lierimuna yu kalia-ingi yopoko oli talo-pakara molopili nokonge kolea se Pulu Yemone sepa wamorumumu ‘yu akuna mangopa yu kowa pupili.’ nimba ambo kanumu kera iliaka pou awili talo sirimu.
REV 12:15 Yu kowa purumu kinia kanopale wambiyemone ‘Yu none topa memba pupili.’ nimba yunga kerena meku torumu kinia ambomo purumu aulkana no awili sepa topa pulu sirimu.
REV 12:16 Aku-na-kolo mamone ambomo lipa tapondopa ma awili sepa kengeya lepa wambiye derekonomone meku torumu nomo pali akuna omba mania purumu.
REV 12:17 Kanu-kinia wambiyemone aku serimu kanopale ambomo-kinia paa mumindili kolopale ambomonga bolango wema kinia opa sembá purumu. Ambomonga bolango kanuma Pulu Yemone “Saa.” nilimú ungu-manema pilku liku sengena panjiku seko, Yesusinga unguma ningu siku molemele yomboma.
REV 12:18 Wambiye derekonomo nomu-kusa kelona gilierimu.
REV 13:1 Pe nane kanorundu kinia méle-takara se nomu-kusana wendo orumu. Yu kongi-kao ungú mele rureponga talo gilipa, penge yopoko-pakara gilierimu. Yunga ungúmanga ye nokoli kingimanga wanie-karaono rureponga talo pakorumu. Yunga pengemanga yu-mele-mele imbi molorumu, kanu imbi yopoko-pakara Pulu Yemo marake sepa ungu-taka tondorumu unguma molorumu.
REV 13:2 Méle-takara kanorundu kanumu lopa-posi llepate mele, na-kolo yunga kimbuma lopa bea kimbu melemo, yunga keremo lopa-posi llayono kere melemo. Wambiye-derekonomone yu yuyu ye nokoli kingi molopa mélema nokorumu polomo kinia, yunga tondolomo kinia, mélema paa tondolo mundupa nokomba nambamo kinia, sirimu.
REV 13:3 Méle-takaramonga penge se ‘Yu kolopili.’ ningu toringi erili se perimu. Sika kolka-na-kolo yu toringi erilimu uru lierimu kinia konde purumu. Aku sipa konde purumu kanoko mini-wale mundukuli yomboma pali yu lombili puringi.
REV 13:4 Wambiye derekonomone aku méle-takaramo yu mélema nokorumu tondoloma sirimu-kulu yombomane ‘Wambiyemo olionga pulu yemo.’ ningu yu kape ningu imbi ambolko paka tondoringi. Méle-takaramo kepe akula seko yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningu ninguli: “Méle-takaramo mele nawe molemoye? Yu-kinia nawene manda omba opa sembaye?” niringi.
REV 13:5 Pulu Yemone ‘Oli tu paono tu méle-takaramo we aku sipa yu yuyu ye nokoli mele imbi ambolopa paka tondopa na marake sepa, mélema tondolo mundupa nokopa molopili.’ nimba siye kolorumu.
REV 13:6 Yu pulu polopa Pulu Yemo marake sepa yunga imbimu kinia yu molorumu koleamo kinia mulu-koleana moloringi yomboma kinia ungu-taka tondorumu.
REV 13:7 Setenene méle-takaramo ‘Pulu Yemonga yomboma kinia opa sepa enge nipili.’ nimba tondolomo sipa, yu ye nokoli kingimu molopa ma-koleana pali yombo talape lupa lupama kinia, ungu lupa lupa lieringi yomboma kinia, kangi lupa lupa gilieli yomboma kinia nokomba nambamo sirimu kinia Pulu Yemone “Mólo.” naa nimba, ‘Aku sepili.’ nimba siye kolorumu.
REV 13:8 Mana-yomboma u Pulu Yemone mulu ma naa sepili Sipisipi Walo toko kondoringimunga alieli molopa mindi puli bokuna imbi naa molorumu yombomane pali ‘Méle-takaramo olio nokolemo pulu yemo.’ ningu kape ningu imbi ambolko paka tondonge.
REV 13:9 Yombo se komu gilimbamone i ungumu mimi siku piliangi:
REV 13:10 Yombo se ‘Ka-ulkana pupili ka siemili.’ ningí kinia yu paa sika ka-ulkana pumbá. ⸤Pulu Yemone ungu se naa sembá.⸥ Yombo sene yombo se opa seli lu-pulta sene topa kondomu liemu yu opa seli lu-pulta sene toko kondongela. Aku sipa uluma wendo ombá kinia Pulu Yemonga yomboma ono ungu pilku ambololemelema munduku naa kelko ambolko kondoko molangi.
REV 13:11 Pe kanorundu kinia méle-takara se lupa mana wendo orumu. Ungú talo kongi sipisipi walo senga ungú gilimú mele gilierimu-na-kolo yunga ungu nirimumu wambiye derekono sene nilimú mele aku sipa nirimu.
REV 13:12 Akilepa orumu méle-takaramone u kumbi lepa orumu méle-takaramonga ye nokoli kingimu molopa mélema nokomba nambamo akilepa orumumuni lipa ambolopa kumbi lepa orumumu lipa tapondopa yuni mélema pali nokondopa; kumbi lepa orumu méle-takara, akumunga penge senga ‘Yu kolopili.’ ningu toringi erilimu uru lierimu-kulu konde purumu kanumu ‘Ma-koleana molemele yombomane pali ‘Yu ye-awilimu.’ ningu yunga imbi ambolko paka tondoko kape niengi.’ nimba aku kongonoma senderimu.
REV 13:13 Méle-takara talo-sipamone ulu-tondoloma mana-yombomane manda naa selemele uluma serimu. Se i-sipa: ‘Yomboma kanoko molangi mulu-koleana sepe se mana mania opili.’ nirimu.
REV 13:14 ‘U kumbi lepa orumu méle-takaramonga kongonoma sendepili.’ nimba akilepa orumu méle-takaramo tondoloma sirimu aku tondolomane yu kanu ulu-tondolo awisili sepa, yomboma kondi topa nimbale: “Méle-takara kumbi lepa orumumu, yu opa seli lu-pultane toringi kolka-na-kolo naa kolorumu akumu yu-mele mélse manda manjiku seko wamoko anjiku, yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningí mélemo saa.” nirimu.
REV 13:15 Méle-takara kumbi lierimu méle seko wamoko anjeringimu ‘Yombo-mele ungu nipili.’ nimba akilepa orumu méle-takaramone konde mololi múlumu popo topa sukundu mundorumu kinia Pulu Yemone ‘Aku manda, ungu nipili.’ nirimu kinia méle seko wamoringimuni ungu nirimu. Yombo marene méle seko wamoko anjeringimu ‘Kape nimbu imbi ambolopo paka naa tondomolo.’ niringi kinia ono topa kondorumu kinia Pulu Yemone kanopale ungu se naa sepa siye kolorumu.
REV 13:16 ‘Yomboma pali, kamakoma kinia koropama kinia, yombo nokolima kinia imbi naa mololima kinia, yombo marenga kendemande sendeko méle kaloli naa lili yomboma kinia, yombo we molko ononga konopumane pilku seringi yomboma kinia, ononga pali mambelena molo ki-lomekondo kongilina se kusi mele molopili tondangi.’ nirimu kinia tondoringi.
REV 13:17 Yombo senga mambelena molo ki-lomekondo kongilinamo naa molorumu yombomo yu bisinisi sepa kou-mone limba aulka se naa lepa, kere-langi kepe mélema topo topa limba aulka se naa lierimula. Kongilina akumu kumbi lepa orumu méle-takaramonga imbimu molo yunga imbimunga kambu sili nambamo.
REV 13:18 Mimi sipa konopu kimbu sipa pilimba yombomone imunga ungu-pulumu pilimbanje? Yombo imbimanga nambama mimi sipa kambu silimúmuni kanu méle-takaramonga nambamo mimi sipa kambu topa piliepili. Yunga nambamo ye senga nambamo. Yunga nambamo Sikis anderete Sikiti Sikis.
REV 14:1 Pe kelepo kanorundu kinia Kongi Sipisipi Walomo mulu Sayono ola gilipa, yombo mambelena yunga imbimu kinia yunga Lapanga imbimu-tolo molorumu yombo wane anderete poti po tausini yu pea gilieringi.
REV 14:2 Mulu-koleana ungu se wendo orumu pilierindu akumu no topa ungu tondolo nilimú mele, molo mulú kilkala tondolo nilimú mele, molo gitama tolemele ungu nilimú mele, aku sipa ungu se wendo orumu pilierindu.
REV 14:3 Ye nokoli kingi polomonga kumbikundu méle konde mololi kise kinia ye nokoli towapu selu kinia, ono moloringimanga kumbikerena onone konane konde se niringi. Yombo wane anderete poti po tausini u mana moloringi kinia Pulu Yemone ‘Lipu tapondambo.’ nimba Malonga mememone mindili nolemolá aulkana wendo linderimu aku yombomane mindi i konanemo manda pilku niringi. We-yombo sene aku konane niringimu manda naa pilieringi.
REV 14:4 Yombo wane anderete poti po tausini akuma ‘Pulu Yemone olio kanopale ‘Kake sepili molemele.’ nipili.’ ningu yuni kanopa kiri pilielemo uluma amboma kinia naa seringi. Kanuma Sipisipi Walomo pulimú koleamanga pali lombili pulimili. Olio Isirele yombomane kere-langi kumbi lepa nou lemóma lipuli Pulu Yemo ‘yunga’ nimbu silimulu mele ma-koleana ima Pulu Yemone lipa tapondopa Malonga mememone mindili nolemolá aulkana wendo lipa ‘Sipisipi Walomo kinia oltonga.’ nirimu.
REV 14:5 Ono kolo paa naa toringi. Pulu Yemone ono kanopale kalaro naa molopa kake selima nimba kanorumu.
REV 14:6 Angello se mulu awi-suku-singina mangopa andopa molorumu kanorundu. Yombo talape awilima kinia yombo talape kangama kinia, ungu lupa lupa lemelema kinia, yombo lupa lupama mana molemele yombo akuma pali kanu angellomone semane peanga alieli pepa mindi pumbá semanemo topa simbando mangopa andopale,
REV 14:7 ru nimba nimbale: “Pulu Yemone yomboma kote sendepa apurupa pilimba walemo kamu wendo omu kene yu pipili kolko yunga imbi ambolko paka tondaa. Mulumu kinia mamo kinia nomuma kinia no pilkipa wendo olemoma kinia pali serimu yemo popo toko kape niee.” nirimu.
REV 14:8 Kanu angellomo purumu kinia angello se omba nimbale: “Kolea-awili imbi paa ola molemo Bepillono kamu kiri liemu. Sika kamu kiri liemu. Kanu koleana moloringi yombomane we-koleamanga pali yombo talapema ‘Wa ulu-kirinale senge pelemo no-waene paa tondolomo nangi.’ nimba ta niringimunga aku koleamo kamu kiri liemu.” nirimu.
REV 14:9 Angello talo-sipamo purumu kinia angello se kelepa ombale tondolo mundupa nimbale: “Méle-takaramo kinia méle-takaramo yu-mele manda manjiku seko wamoko anjeringi mélemo kinia olonga imbi ambolko paka tondoko kape ningu, yunga imbimu ononga mambelena molo kína molomba yomboma
REV 14:10 ono kepe Pulu Yemone ono-kinia mumindili paa kolomba ulu-pulumu pelemo no-waenemo “nangi.” nimbá. ⸤Onone aku siku seko kinjingímunga⸥ yuni mumindili kolopa sembá pelemo no-waenemo no pange seli se kinia waka-maka yunga mumindili kolomba mingina naa mundupa, no-waenemo paa enge nipili kanu yomboma simba. Pulu Yemonga angello kake selima kinia Sipisipi Walomo kinia kanoko molangi kanu yomboma kou-sallapa sepe nombámone ono nombá kinia paa mindili nongo molonge.
REV 14:11 Ono mindili simba sepemonga iliamo pora naa nimba alieli ilia sepa mindi pemba. Méle-takaramo kinia yu none seli manda manjiku seko wamoringi mélemo kinia popo toko imbi ambolko paka tondonge, molo yunga imbimu mambelena molo kína molomba yomboma múlu naa pilku ipulieli tangoli mindili nongo mindi molonge.” nirimu.
REV 14:12 ⸤Aku ulumu wendo ombá kinia⸥ Pulu Yemonga yombo yuni “Saa.” nimba mane sirimu ungumu pilku liku sengena panjiku, Yesusi kuru mondolemele yomboma konopu tondolo pupili enge ningu molangi.
REV 14:13 Kanu-kinia na ungu se mulu-koleana wendo orumu pilierindu kinia nimbale: “Pepá toko i-siku nieni: ‘Kiniá kepe pe kepe Ye-Awilimunga yomboma molkole kololemele kolonge yomboma ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.’ ningu pepá tou.” nirimu. Minimuni kepe nimbale: “Sika, ono ‘Konopu peanga pepili molko kondangi.’ nilimú aulkana molemele. Ono ulu-pulu peanga selemelema Ye-Awilimuni pilipa molombamonga kála-seko selemele kongonoma munduku kelko sika múlu pilingí.” nirimu.
REV 14:14 Kanu-kinia kanorundu kinia kupa kake se torumu. Akuna ola ye se mania molorumu, akumu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Ye none sélimu molorumu. Yu ye nokoli kingimunga wanie-karaono kou-gollone seli se pakopa, kere-langi nou lielima kolomongo seko limili lu-pulta nee mololi se ambolorumu.
REV 14:15 Kanu-kinia angello se ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulka-tembele mulu-koleana gilierimu akuna wendo omba kupa polona ola molorumumundu ru nimba nimbale: “Kiniá ma-koleana kere-langima kamu nou liemu-na kamu kolomongo seko sukundu lingí walemo kamu wendo okomo kene nunga kere-langi kolomongo seli lu-pultamo liku kere-langima kolomongo seko li.” nirimu.
REV 14:16 Aku nirimu kinia pilipale kupa polona ola molorumu yemo mania pumba mana kere-langima kolomongo sepa sukundu liltimu.
REV 14:17 Kanu-kinia angello se ulka-tembele mulu-koleana gilierimu akuna wendo orumu. Yu kepe kere-langi nou lielima kolomongo selemele lu-pulta nee mololi se ambolorumula.
REV 14:18 Kanu-kinia angello se lupa, yu sepe nokorumu angellomo, yu Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polomo mundupa kelepa omba, angello lu-pultamo ambolorumumundu tondolo ru nimba nimbale: “Nunga lu-pulta nee mololimu likuli unju-waene tolemo mongoma polo tomu kene inia toko maku tou.” nirimu.
REV 14:19 Nirimu ungumu pilipale lu-pulta ambolorumu angellomo mania pumba mana waene-mongo polo torumuma inia topale, waene-no seko wamongendo kimbuni kulku nakele-makele selemele mele Pulu Yemone paa mumindili kolorumu ulumu perimumu lierimuna memba pumba sukundu mundorumu.
REV 14:20 Kolea-awilina ultukundu waene mongoma mingina kimbuni kulku nakele-makele seringi kinia mingina meme wendo omba manda manjeli tere anderete killomita mele omba pumba, olando olando omba kongi ose se ola gilierimu senga kumbina mele orumu.
REV 15:1 Kanu-kinia mulu-koleana sukundu ulu paa awili tondolo se kanopole konopu awisili kimbu sirindu. Akumu i-sipa: Yomboma-kinia kamu umbuna pemba mele angello yopoko-pakarane méle yopoko-pakara ambolko gilieringi. Akumunga pulumu i-sipa: Kanu umbunama pora nimbá kinia Pulu Yemone yomboma-kinia mumindili kolomba uluma kamu pora nimbá.
REV 15:2 Na kanorundu kinia nomu-kusa mololi none sepa se gallási kinia sepe kinia waka-maka peli none serimu. Aku nomúmunga kelona yombo mare gilieringi. Kanu yomboma méle-takaramo kinia, yu-mele manda manjiku seko wamoko anjeringi mélemo kinia, méle-takaramonga imbi manda manjipa perimu nambamo kinia, toko mania munduku enge niringi yomboma. Ono Pulu Yemonga gita melema ambolko nomú none sélimunga kelona gilkuli niringimuni,
REV 15:3 Pulu Yemonga kongono sendeli ye Mosisini konane nirimumu kinia Sipisipi Walomonga konanemo-tolo ningu ninguli: “Pulu Ye Awili Olandopamo nuni ulu selenoma pali paa olandopa, akuma kanopole konopu awisili kimbu silimulu. Yombomanga Pali Ye Nokoli Kingi Alieli Molopa Mindi Puli Yemo, nuni ulu paa sika sumbi siku selenoma mona lemó kanolemolo.
REV 15:4 Ye-Awilimu, nu mindi paa kake sepili moleno akumunga, yombo nawene nu pipili naa kolopa, nunga imbi ambolopa paka naa tondombaye? Nuni ulu sumbi siku selenoma pali mona wendo olemo kanolemele akumunga, ma-koleamanga pali yomboma nu molenona ongo nu popo toko kape ningí.” niringi.
REV 15:5 Pe mulu-koleana kelepo kanorundu kinia Pulu Yemo popo toringi serele-ulka-tembelena sukundu suluminia paa kake sélimu kuna lipa lierimu. Akuna sukundu Pulu Yemone nimba panjerimu unguma perimu suluminiamo kanumu. Akumu kuna lipa lierimu.
REV 15:6 Akuna yomboma umbuna singí mele yopoko-pakara angello yopoko-pakarane ambolko mengo wendo oringi. Akuma mulu-maminia paa kake sepa pa selima pakoko, kako kou-gollone selima toringi.
REV 15:7 Wendo oringi kinia méle konde mololi kise akumanga sene mingi kou-gollone seli yopoko-pakara, alieli konde molopa mindi puli Pulu Yemo yunga mumindili kololi uluma perimuma angello yopoko-pakara sirimu.
REV 15:8 Serele-ulka-tembele kake selina Pulu Yemonga imbi ola molopa tondolo pa sélimu kinia yunga tondolomo kinia akutolonga ilia sepa ulka kake sélimu si nirimu, akuna yombo se manda sukundu naa pumbá. Angello yopoko-pakara yomboma umbuna singí mele yopoko-pakara amboloringima u kamu umbunama yomboma siku pora singí kinia pe mindi yomboma serele-ulka-tembelena sukundu manda pungí, u mólo.
REV 16:1 Kanu-kinia pe nane ungu se Pulu Yemo popo toringi ulka-tembelemonga wendo orumu pilierindu. Akumuni angello yopoko-pakarando tondolo mundupa nimbale: “Ono pungu Pulu Yemonga mumindili kololimu pelemo mingi yopoko-pakara akuma mengo pungu mana ondo-paa.” nirimu.
REV 16:2 Kanu-kinia angello sene yunga mingi ambolorumumu memba pumba mana ondorumu kinia méle-takaramonga imbimu ononga kangina molopa, takaramo none seli se seko wamoko anjeringi mélemo popo toko kape niringi yombomanga kangina paa mindili sirimu erili kiri lupendi toli awisili serimu.
REV 16:3 Angello talo-sipamo yunga mingi ambolorumumu nomu-kusana memba pumba ondorumu kinia nomu-kusamo yombo kololi senga mememo mele au lierimu kinia nona moloringi mélema pali koloringi.
REV 16:4 Angello yopoko-sipamo yunga mingi ambolorumumu memba pumba no omba purumumanga kinia no pilkipa wendo orumumanga kinia ondorumu kinia noma pali meme au lierimu.
REV 16:5 Kanu-kinia noma nokorumu angellomone ungu se nirimumu pilierindu. Yuni nimbale: “Nu kiniá moleno, u molorunu, ye paa kake sélimu, nuni yombo seko kinjeringimanga kote pilku apuruku kondokole aku siku ono “Mindili nongo molko kinjangi.” ninumu papu senu.
REV 16:6 Aku yombomane nunga yomboma kinia nuni ungu-umbu tondorunuma pilku yomboma ningu siringi yomboma kinia toko kondoringi kinia meme omba purumumunga ‘Kiniá onone pundu toko meme nangi.’ ningu sikinu akumu ononga seko kinjeringimunga méle kaloli likimili akumu papu likimili.” nirimu.
REV 16:7 Kanu-kinia Pulu Yemo popo toko mélema kaloringi polona ungu se wendo omba nimbale: “Pulu Ye Awili Olandopamo, nuni sika nikinu. Nuni kote pilkuli yomboma selemele mele sumbi siku pilku apuruku kondoleno lémo.” nirimu.
REV 16:8 Angello kise-sipamone yunga mingi ambolorumumu memba pumba enana ondorumu kinia Pulu Yemone ‘Enana sepe tondolomone yomboma nopili.’ nirimu.
REV 16:9 Kanu-kinia enana sepe wendo omba paa kondorumumuni ‘Yomboma paa mindili nangi.’ nimba ono norumu-kulu onone Pulu Yemonga imbimu ungu-taka tondoko marake seringi. Aku ulu umbuna sirimu wendo orumuma Pulu Yemonga tondolomone ‘I uluma wendo opili.’ nirimu-na-kolo onone ‘konopu topele naa tomolo.’ ningu Pulu Yemonga imbimu ambolko paka naa tondoringi.
REV 16:10 Angello se-pakara sipamone mingi ambolorumumu memba pumba méle-takaramonga ye nokoli kingi molopa nokorumu polona ondorumu kinia yuni nokorumu koleama pali simbulu torumu. Yomboma paa mindili nongo ononga alimboloma kongilku nongo,
REV 16:11 ono mindili nongo erili sepa serimu akumanga pilkuli mulu-koleana molemo Pulu Yemonga imbimu ungu-taka tondoko marake seringi. Ononga ulu-pulu-kiri seringima ‘Mundupu naa kelepo konopu topele naa tomolo.’ niringi.
REV 16:12 Angello talo-pakara sipamone mingi ambolorumumu memba pumba no awili Yuperetis omba purumuna ondorumu kinia nomo kumbulupa ena mundi olemona moloringi ye nokoli kingi moloringima onge aulkamo akisinderimu.
REV 16:13 Kanu-kinia na kanorundu kinia wambiye derekonomo kinia, méle-takaramo kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilipa ungumu we kolo topa yando nimba sirimu yemo kinia, ononga keremanga kuru paa kanopo kiri pilierindu kuru, warekele none seli, yopoko wendo orumu.
REV 16:14 I kurumane ulu-tondoloma selemele, ononga kongonomo i-sipa: Pulu Ye Olandopamonga wale awilimunga ‘ma-koleamanga pali ye nokoli kingima sukundu sukundu ongo opa sangi wangi.’ ningu pungu liku maku tolemele.
REV 16:15 (“Piliame! ‘Wa noli ye se ombá.’ ningu naa pilku walu siku molemele kinia lipa sinjipa olemo mele na ono molongena aku sipu ombó. Yombo sene ‘Yu ombá kinia na we-we molopo pipili naa kolambo.’ nimba uru naa pepa makilipa kanopa, yunga mulu-maminiama pakopa molomba yombomo yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemo.” ⸤nirimu.⸥)
REV 16:16 Kanu-kinia kurumane ye nokoli kingima kolea senga liku maku toringi, aku koleamonga imbimu Ipuru unguna Amakedono.
REV 16:17 Angello yopoko-pakara sipamone mingi ambolorumumu muluna ondorumu kinia Pulu Yemonga ulka-tembele kake selina ye nokoli kingimunga polomonga ungu tondolo se wendo omba nimbale: “Kiniá pora nikimu.” nirimu.
REV 16:18 Aku nirimu kinia kariapá sepa, ungu mare wendo omba, mulu kilkala nimba, ma jimi-jimi awili se serimu. Ma jimi-jimi serimu akumu paa olandopa; u yomboma pulu-pulu ma-koleana moloringi kinia aku sipa se paa naa serimu.
REV 16:19 Aku serimu kinia kolea paa awili Bepillono ówa topa yopoko sepa, yombomanga kolea lierimumanga kolea-awilima kiri lepa pora sirimu. Pulu Yemone kolea paa awili Bepillono komu naa sindipale Pulu Yemo yunga mumindili paa kolorumumu perimu no-waene mingimu ‘yu pali nopili.’ nimba sirimu.
REV 16:20 Nomuna sukundu lierimu kolea kangama pali kowa puringi, koleama pali ma-pangi se kepe wendo naa orumu.
REV 16:21 Mulúna lo kopu-mongo awili-sepa topa yomboma torumu. Lo kopu-mongo akupokonga umbunamo rasi-beko talonga mele. Lo kopu-mongo olandopa torumumuni ono umbuna sirimu ono mindili noringimunga Pulu Yemonga imbimu ungu-taka tondoko marake seringi.
REV 17:1 ⸤Pulu Yemonga mumindili kololi uluma perimu⸥ mingi yopoko-pakara u ambolko moloringi angellomanga sene na molorunduna omba nimbale: “Ambo wapora toli awilimu, no awisili omba pulimúmanga ola molemomo, aku sipa selemomonga mindili singí limba mele lipu ora siembo ou.” nirimu.
REV 17:2 Mana moloringi ye nokoli kingima kinia yu-kinia wa ulu-kirinale seringi; we-yombo mana moloringima-kinia yu wa ulu-kirinale serimumunga no-waene nongo amu tolemele mele aku siku amu toringi.” nirimu.
REV 17:3 Kanu-kinia pe na molorunduna Minimu omba ambolorumu kinia angellomone na kolea ku lielina memba purumu kinia akuna ambo se méle-takara kondoli senga bulu-mingina molorumu kanorundu. Aku méle-takaramonga kangina imbi awisili molorumu, aku imbima Pulu Yemo marake seko ungu-taka tondoringi imbima molorumu. Aku mélemonga penge yopoko-pakara kinia ungú rureponga talo kinia gilierimu.
REV 17:4 Aku ambomo ambo kamako nokolima pakolemele mele wale-pakoli kondoli talo pakopa, kou-gollo kinia kou kangi lupa-lupa kololi kou-mone awili sepa pulimúma kinia kulumbu kake sepa kou-mone awili sepa pulimúma kinia akumane yu au nimba molorumu. Yu no-mingi kou-gollone seli se ambolorumu, aku mingimunga sukundu yu wa ulu-kirinale serimumunga méle paa kiri kalaro mololi awisili pepa peke lierimu.
REV 17:5 Yunga mambelena yunga imbi molorumu, aku imbimu ungu-iku se molorumu, akumu i-sipa: BEPILLONO PAA AWILIMU, WAPORA TOLEMELEMA KINIA’ MANA-YOMBOMANE ULU-PULU PAA KALARO MOLOLI KIRIMA SELEMELEMA KINIA ONONGA ANUMU nimba molorumu.
REV 17:6 Pulu Yemonga yomboma kinia, Yesusi kuru mondoko yunga unguma andoko yomboma ningu siringi yomboma kinia, aku siku seko moloringimunga kanu ambomone ono topa kondorumu. Yombo se no-tondolo nombale amu tolemo mele yuni ono torumumanga memema omba purumumunga yu paa konopu sipa amu mele torumu. Akumu kanopole paa mini-wale mundupu konopu awisili kimbu sirindu.
REV 17:7 Aku serindu kinia angellomone nimbale: “Nu nambi semu-na konopu awisili kimbu sikinuye? I ambomo kinia méle-takara penge yopoko-pakara kinia ungú rureponga talo kinia gilimúmuni ambomo memba pulimúmu akutolonga ungu-pulumu nu nimbu siembo.
REV 17:8 Méle-takara kanonumu u molorumu, kiniá naa molemo, pe komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga wendo omba yu kolomba aulkana pumbá. Mana-yombo mare, mamo u wendo naa opili Pulu Yemone konde molopa mindi puli bokuna imbi naa torumu naa molemo yombomane kanu méle-takaramo kanokole, u molorumu kiniá naa molemo-na-kolo kelepa wendo ombá kinia kanokole konopu awisili kimbu singí.
REV 17:9 Mimi siku konopu kimbu siku pilingí yombomane imunga ungu-pulumu pilingínje. Penge yopoko-pakara akuma ambomo mania molemo ma-pangi yopoko-pakara.
REV 17:10 Penge yopoko-pakara akumanga pulu talo-sipamo ye nokoli kingi yopoko-pakara. Aku kingimanga se-pakara koloringi; se kiniá we molemo; se u wendo naa oli. Aku-na-kolo yu wendo ombá kinia wale kanga-kolte mindi kolea nokopa molomba.
REV 17:11 Méle-takara u molorumu kiniá naa molemo akumu ye nokoli kingi engaki-ipamo. Yu kinia kingi yopoko-pakara kinia ono talape selumu, yu kolomba aulkana pulimú.
REV 17:12 Ungú rureponga talo kanonu akumu ye rureponga talo u ye nokoli kingi naa molko koleama naa nokolemelema. Aku-na-kolo pe méle-takaramo kinia pea ono ye nokoli kingi nambama likuli ena mongo selu mindi koleama nokonge.
REV 17:13 Kingima ononga konopu selu sipa pepili molkole, ononga tondoloma kinia kolea nokonge nambama kinia méle-takaramo singí.
REV 17:14 Ono Sipisipi Walomo kinia opa senge, aku-na-kolo Sipisipi Walomone ono topa mania mundumba. Yu ye awilimanga ye awili olandopamo, yu ye nokoli kingimanga kingi olandopamo molopa, yuni u nimba taltopa ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu-na yuni nilimú unguma tondolo munduku kuru mondoko lombili pulimili yomboma yu-kinia kopu seko puringi-na ono topa mania mundumba.” nirimu.
REV 17:15 Aku nimbale angellomone nando nimbale: “Nu no omba pumu kanonu, akumanga ola ambo wapora tolemomo ola molomu, aku noma yomboma kinia yombo talapema kinia yombo kangi lupa lupa gilimuma kinia yombo ungu lupa lupa lemele yomboma.
REV 17:16 Méle-takaramo kinia ungú rureponga talo kinia kanonu akumane ambo wapora tolemomo-kinia konopu kiri panjikuli, yu paa seko kinjiku ‘Yu we-we andopa molopili.’ ningu mulu-maminiama pali kulunduku, yunga kangina míndi mare toko nongo, ‘yu kamu sepene nopili.’ ningu kalonge.
REV 17:17 Pulu Yemone ‘Kingima yunga kongonomo sendangi.’ nimba ‘konopumuni pilku sangi.’ nimba pilierimu mele onone aku siku pilku ‘ono kinia méle-takaramo kinia konopu seluna pupili molamili.’ ningu ononga koleama nokonge nambama méle-takaramo singí. Ono aku siku seko molangi Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ u nimba panjerimu unguma wendo ombá. Kanu-kinia ononga kongonomo pora nimbá.
REV 17:18 Ambo kanonumu mana molemele ye nokoli kingima pali nokolemo kolea paa awilimu.” nirimu.
REV 18:1 U akumu kanopole nirindumuni, pe kelepo kanorundu kinia angello se mulu-koleana mania orumu. Akumu yu kolea nokomba namba paa awili se mondopa, yunga tondolo pa sélimuni ma-koleana pa senderimu.
REV 18:2 Yuni paa tondolo ru nimba nimbale: “Kolea-Awili Imbi Paa Olandopa Mololi Bepillono kamu kiri liemu. Kiri lepa pora simu. ⸤U yombo awisili akuna moloringi-na-kolo kiniá⸥ Setenenga kendemande-kuruma ‘Olionga koleamo.’ ningu akuna pelemele. Kuru kiri kalaro mololima kinia kera kalaro mololima kinia kanopo kiri pilielemolo kerama kinia akuna pelemele.
REV 18:3 ‘Kanu koleana yombo moloringimane we-koleamanga pali yombo talapema wa ulu-kirinale senge uluma pelemo no-waene paa tondolomo nangi.’ nimba ta nirimu noringimunga kamu kiri lierimu. Koleamanga pali ye nokoli kingimane kepe yu-kinia wa ulu-kirinale seringila. Mana topo-ropo toringi yemane kála seko méle kirima yakala koloringimunga ono yu-kinia topo-ropo toko kou-mone awisili liltingi.” nirimu.
REV 18:4 Kanu-kinia pe mulu-koleana ungu se lupa wendo orumu pilierindu kinia nimbale: “Nanga yomboma, aku koleamonga ulu-pulu-kirima lepa mulu-koleana ola olemo, aku koleamone sepa kinjerimu uluma Pulu Yemone pilipa molemo kene ono aku koleamo munduku kelko ultu wangi. ‘Yunga ulu-pulu-kiri selemo akuma pea kopu sepo naa samili. Ulu-pulu-kiri selemo akumanga Pulu Yemone umbuna simbama olio pea naa liemili.’ ningu wendo wangi.
REV 18:6 Yuni yando sepa kinjerimu akumunga onone anju aku siku yu pundu toko siengi. Yuni yando serimu akumunga onone anju sere leko pundu tangi. Yuni no enge nili mingi kapona sepa wamorumumu liku sere leko no enge nili olandopa púlimu yu nopili siengi.
REV 18:7 Yu yuyu u ‘molopo kondambo.’ nimba yunga imbi ambolopa paka topa kála sepa molorumu akumunga pundu toko yu mindili siku umbunama mepili siengi. Yuni konopuni pilipale “Na ambo nokoli kuwini molopo kuwininga polona molio. Na ambo wayere naa molio. Na waltikele kepe kola sepo kola-ulka naa molombo.” nimba pilielemo.
REV 18:8 Akumunga, ena selumunga yunga umbuna wendo ombáma wendo ombá. Yombo kolonge kuru awisili wendo omba, yombo awisili kola seko, kolea gele lemba. Sepene yu nomba pora simba. Yuni uluma aku sipa sepa kinjimbamonga yu kote sendepa pilielemo Pulu Ye Awilimu paa enge nili olandopa pelemo yemone yu apurupa mindili akuma simba.
REV 18:9 “Yu-kinia wa ulu-kirinale seko, mongo kondoko yu yakala kolorumu uluma pea yakala kolko seringi ye nokoli kingimane yu sepene nomba ilia wendo ombá kinia kanokole kola seko kola-ulkana wale awisili molonge.
REV 18:10 Yu mindili nombá mele kanokole paa mini-wale munduku paa sulu seko gilku ninguli: “Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu, kolea paa awili enge nili Bepillono! Ena-mongo selumunga mindi nunga seko kinjerinumunga uluma waltikele wendo okomo.” ningí.
REV 18:11 Mana topo-ropo tonge yema ononga topo-ropo toko kou-mone lingí mélema naa lingímunga ono kola seko wale awisili kola-ulka molonge.
REV 18:12 Topo-ropo toko taltonge mele akuma i-sipa: Kou-gollo kinia kou-sillipa kinia umbu-kou kou-mone awili sepa pulimúma kinia kulumbu kake kou-mone paa olandopa pulimúma kinia; múlu kake peangama kinia, múlu kondoli lupa-lupama kinia; unju lupa-lupa muna tolima kinia, méle lupa-lupa kongi ellepene ungúni seko wamonge mélema kinia, unju kou-mone awili sepa pulimane seko wamonge mélema kinia, kou-boronisi kinia kou-aini kinia kou puni-mana nilima kinia aku koumane seko wamonge mélema kinia, aku mélema taltoko,
REV 18:13 kangina ‘muna topili.’ ningu wambola seko wamoko kalolemele sinamono kinia sipási kinia, paura-keku kalolemele kinia muna tolemoma kinia, wambola lupa-lupa muna tolima kinia, no-waene kinia unju-ollipi wambola kinia, rasi-witi kinia, rasi-witimuni seko wamolemele pellawa kinia; kongi kao sipisipima kinia; kongi ose kinia osene kundulimú karoma kinia; kongono we sendenge kendemande molonge yombo, ‘konopu naa pepa kongi mele molemele.’ ningu mengo pungu kou-mone topo-ropo tonge yomboma kinia; aku méle taltongema pali yombomane kelko koleamanga lupa liku mengo ongo makete seko kou lingí aulkamo mania pumbámonga kola senge.
REV 18:14 Onone ninguli: ‘Nu méle peanga kou-mone olandopa pulimú mélema ‘paa liemboa!’ konopu lenoma mania pumu. Méle peanga kande-kandema nu yakala kolonuma kinia nunga au nilinu méle kou-mone olandopa pulimú peangama kinia kamu nu mundupa kelepa mania pumu. Mélema kelepa nu-kinia naa lemba kanoni.’ ningí.
REV 18:15 Aku mélema topo-ropo toko kou-mone awisili liku singí yemane sulu seko gilku yu mindili awili sepa nombá mele kanokole paa mini-wale mundungí. Kola seko kola-ulka molkole
REV 18:16 ru ningu ninguli: “Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu, ambo kamakoma pakoko molemele mele wale-pakoli kondoli pakopa, kou-gollo kinia kou kangi lupa-lupa kololi kou-mone awili sepa pulimúma kinia, kulumbu kake sepa kou-mone awili sepa pulimúma kinia akumane yu au nimba molorumu.
REV 18:17 Ena-mongo selumunga yuni kou-mone awili sepa purumu taltolemo mélema paa kamu kiri liemu.” ningí. “Nomu-kusana andoli sipi nokolemele yema kinia sipimanga kongono selemele yema kinia nona andoko topo-ropo toko kou-mone limili yomboma kinia aulka sulu seko gilkuli kanonge.
REV 18:18 Sepe nombámonga iliamo kanoko ninguli: “I kolea-awilimu none seli se lierimuye?” ningí.
REV 18:19 Ma-kungupu liku pakoko kola seko kola-ulka molkole ningímuni ru ningu ninguli: “Ai ya! Ai ya! Kolea imbi paa ola mololimu, sipi nomuna mengo andoko akuna kou-mone awili sepa taltorumu kou-mone awili seko liltingi koleamo! Ena-mongo selumunga aku koleamo kamu kiri liemu.” ningí.
REV 18:20 Mulu-koleana molemele yomboma kinia, Pulu Yemonga yomboma kinia Karasini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema kinia Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yomboma kinia i koleamone ono mindili sipa sepa kinjerimumunga Pulu Yemone apurupale yu mindili sipa sepa kinjikimumunga yu lepa kinjilimumunga konopu awili seko siee!” nirimu.
REV 18:21 Kanu-kinia angello paa enge nili sene kou paa awili se ola lipa nomu-kusana topa mania mundupa nimbale: “I sekeromo mele aku sipa ulu-tondolo wendo ombá sene kolea-awili imbi paa ola mololi kolea Bepillono topa kinjimba kinia yombomane i koleamo kelko naa kanonge.
REV 18:22 Gita toko, kolape-mingi langoko, bikollo ungu siku, konane ningu, aku siku ulu selemele unguma kelko kamu kelko naa pilingí. Ulka takoko méle seko wamolemele kongonomanga yomboma kelko kamu naa kanongela. ‘Pellawa samili.’ ningu kou awili sene rasi-witi kali lemele kinia ungu nilimú ungumu kelepa kamu naa nimbá naa pilingí.
REV 18:23 Nu koleamo kamu kelepa sepe-llame pa naa sembá. Ye se ambo limba molo ambo se ye pumbándo ungu nilimili mele nu koleamo kelko kamu naa pilingí. U nunga topo-ropo toringi yema koleamanga pali ye kamakoma moloringi. Nuni ma-koleana yomboma pali ambo konga mélema kolo toko kondi toko sirinu akumuni yombomane ulu-kiri awisili seringi.
REV 18:24 Pulu Yemone ungu-umbu tondorumu unguma pilku yomboma ningu siringi yomboma kinia Pulu Yemo yunga yomboma kinia yuni topa kondorumumanga memema yunga koleana lemó; ma-koleamanga pali toko kondoringi yombomanga memema kepe aku koleana lemó. Aku uluma pali wendo orumuma kolea Bepillonone sepa kinjerimumunga wendo orumu.” nirimu.
REV 19:1 Aku uluma pora nirimu kinia pe pilierindu kinia mulu-koleana yombo awisili ungu nilimili mele ungu se wendo orumu pilierindu. Akumane ru ningu ninguli: “Pulu Yemone uluma pali paa sika sumbi sipa apurupa selemo. Wapora topa imbi paa ola mololi ambomo yuni wapora toli uluma serimumuni ma-koleana yomboma ‘molko kinjangi!’ nirimumunga aku ulu serimuma Pulu Yemone pilipa apurupa ‘Yu mindili nopili.’ nirimu. Aku ambomone Pulu Yemonga kendemande-yomboma topa kondorumu aku yombomanga mememanga Pulu Yemone pundu tondopa ambomo mindili sirimu akumunga, Pulu Yemo yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili! Mindili nolemolá aulkana lipa tapondopa wendo lipa yu-kinia molko kondonge aulkana lipa mondolemo ulumu yu-kinia pepa, yunga imbi paa olandopa molopa, tondolo pa sélimu yu-kinia pepa yu mélema pali nokomba nambamo kinia engemo-tolo pelemo yemo.” niringi.
REV 19:3 Kelko ru ningu ninguli: “Yuni yu topa kalomumunga ilia alieli omba mindi pelemomonga Pulu Yemo kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili!” niringi.
REV 19:4 Ye nokoli towapu selu kinia, méle konde mololi kise kinia, ono ye nokoli kingi polona molemo Pulu Yemonga kumbikerena mania pungu tamalu peko, yu kape ningu imbi ambolko paka tondoko ninguli: “Aku sipa sepili. Pulu Yemo kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili!” niringi.
REV 19:5 Kanu-kinia ungu se ye nokoli kingi polona wendo omba nimbale: “Ono yunga kongono yombo kendemande molemelema pali, ‘Nu olionga ye awilimu.’ ningu pipili kolko yunga ungumu taka leko pilku selemele yombo awilima kepe imbi naa mololima kepe onone olionga Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondangi!” niringi.
REV 19:6 Pe kelepo pilierindu kinia ungu se, yombo awisilini ungu panjilimili mele ungu se, no awili sepa topale ungu nilimú mele molo mulú tondolo kilkala nilimú mele ungu se pilierindu. Akumane ru ningu ninguli: “Olionga Pulu Ye Awili Tondolo Pepa Namba Awili Olandopamo Lemó Yemo kamu ye nokoli kingimu molopa mélema pali nokolemomonga yu kape nimbu imbi ambolopo paka tondamili!
REV 19:7 Sipisipi Walomo ambo limba walemo kamu wendo okomo. Yu ambo limbamone ‘Na omba limba.’ nimba nokopa molemomonga olio konopu peanga pepili konopu sipu ‘Papu serimu.’ nimbu imbi ambolopo paka tondamili!
REV 19:8 Pulu Yemone ‘Mulu-maminia paa peanga tondolo pa sepa kake selima pakopili.’ nimba simu.” niringi. (Mulu-maminia peangamanga pulumu Pulu Yemonga yombomane ulu peanga selemele uluma yuni kanopa ‘ulu sumbi nilima’ nimba kanolemo uluma.)
REV 19:9 Kanu-kinia angellomone nando nimbale: “Ungu nimbúmu pepána imbi tani: ‘Sipisipi Walomo ambo limba kere-langi koyongena Pulu Yemone yombomando ‘Wangi.’ nimbá yomboma ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.’ aku mele pepána tou.” nirimu. Aku nimbale kelepa ungu se pea nimbale: “I unguma paa sika Pulu Yemonga ungu sikama.” nirimu.
REV 19:10 Aku nirimu kinia pilipuli angellomonga kumbikerena tamalu pepo kape nimbú serindu-na-kolo yuni nando nimbale: “Nu aku siku naa sei! Nunga genalimane Yesusinga unguma yomboma ningu silimilima kinia nu kinia na kinia olio pali Pulu Yemonga kendemande-yomboma molopo kongono sendelemolo kene nuni Pulu Yemo mindi popo toko kape nieni. Pulu Yemonga ungu nimbu silimulu akumunga pulumu Yesusinga unguma nimbu silimulu ulumu akumunga ‘nu kinia genali kinia na kinia olio peama yunga kendemande-yema molemolo.’ nikiru.” nirimu.
REV 19:11 Kanorundu kinia mulu-koleamo nangape toli lierimu kanorundu kinia kongi ose kake se gilierimu, akumunga bulu-mingina ola ye se molorumu, akumu imbi leko ‘Kongono Ambolopa Nokopa Kondopa Konopu Topele Naa Toli Yemo’ ningu, ‘Ungu Sikama Mindi Pelemo Yemo’ nilimili. Yu kote pilipa sumbi sipa apurupa we naa lipa tapondolemo. Yu we ‘Opa sambo.’ nimba naa selemo. Ungu-pulu se pelemo kinia pilipale selemo.
REV 19:12 Yunga mongotolo sepe mele tondolo pa sepa, ye nokoli kingima wanie-karaono pakolemele mele wanie-karaono awisili yunga pengena pakolemo. Yunga kangina imbi se molemo, aku imbimu yuyu pilielemo yombo sene lupa naa pilielemele.
REV 19:13 Yu mulu-maminia meme kaloli sulu se pakolemo. Yunga imbimu Pulu Yemonga Ungumu.
REV 19:14 Mulu-koleana amima kongi ose kakemanga molko yu lombili pungí puringi, akuma mulu-maminia kake paa peanga mare, kalaro naa mololima pakoringi.
REV 19:15 Yunga kerena ma-koleana yombo talapema pali tomba opa seli lu-pulta paa nee mololi se pelemo. ‘Yu yombomanga pali ye awilimu molopa yomboma paa tondolo mundupa nokopa molomba.’ Tondolo Puli Pulu Ye Olandopamonga mumindili paa olandopa kololi ulumu pelemo waene-mongoma kimbuni kulupa nakele-makele selemo.
REV 19:16 Yunga mulu-maminia sulu akuna kinia yunga porona kinia imbi se molemo, akumu i-sipa: YE NOKOLI KINGIMANGA YU YE NOKOLI KINGI PAA OLANDOPAMO; YE AWILIMANGA YU YE PAA AWILI OLANDOPAMO. nimba molemo.
REV 19:17 Kanorundu kinia enana sukundu angello se gilierimu, akumuni muluna mangoko andoringi keramando tondolo ru nimba nimbale: “Pulu Yemone kere-langi awili koyomumu nangi waa.” nirimu.
REV 19:18 “Ye nokoli kingimanga ⸤kolko lemele⸥ ónoma kepe, amimanga ye nokolimanga ónoma kepe, ye enge nilimanga ónoma kepe, osema kinia ononga bulu-mingina ola molko andolemele yema kinia ononga ónoma kepe, yombomanga pali we molemele yomboma kepe, kongonoma we sendeko méle kaloli naa limili kendemande-yombomanga kepe, imbi naa mololima kepe, imbi mololima kepe, ononga ónomanga míndima nangi waa.” nirimu.
REV 19:19 Kelepo kanorundu kinia méle-takaramo kinia mana ye nokoli kingima kinia kingimanga amima kinia onone ‘Kongi ose bulu-mingina ola molemo yemo kinia yunga amima kinia opa samili.’ ningu maku toringi.
REV 19:20 Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilipa ungumu we kolo topa yando nimba sirimu ye kanumu méle-takaramone lipa tapondorumu-na ulu-tondolo awisili serimu akumu kinia, méle-takaramo kinia, olo ambolko ka siringi. U ulu-tondolo serimu ulumane yombo méle-takaramonga kongilinamo ‘kangina molopili.’ ningu, yu none seli se seko wamoko anjeringimu popo toko kape niringi kanu yomboma kondi torumu. Yu kinia méle-takaramo kinia ka sikuli, kou-sallapa sepe nomba kondopa perimu muru paa awilimunga liku mania mundoringi.
REV 19:21 Kongi ose bulu-mingina ola molorumu yemonga kerena opa seli lu-pulta perimumuni wema pali topa kondorumu, kanu-kinia ononga ónomanga míndima keramane ongo nongo ono olo serimu.
REV 20:1 Kanorundu kinia mulu-koleana angello se, komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga kere-pulu kimu kinia ka-séne paa awili se kinia ambolopa memba, mania orumu.
REV 20:2 Aku angellomone wambiye derekonomo ambolopa lipa ‘Kalia-ingi wane tausini aku sipa molopili.’ nimba ka-sénene ka torumu. Aku wambiye derekonomo yu koronga-u molorumu kongi-ka-wambiyemo, yu ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo, yu Setene.
REV 20:3 Angellomone yu ambolopa lipa ka-senene ka topale yu mana mania komuru se paa lepa mindi pumba naa pora nilimúmunga topa mania mundupa, ‘Kalia-ingi wane tausini omba pupili yu kelepa wendo omba ma-koleana yombo talapema andopa kolo topa kondi naa topili.’ nimba kerepulumu pipi sipa lloko torumu. Kalia-ingi akuma pora nimbá kinia ‘Yu wendo omba laye-kolte andopili.’ ningu wendo liku mundungí.
REV 20:4 Ye nokoli kingi molemele poloma kanorundu, akumanga Pulu Yemone ‘Yomboma apurangi.’ nimba namba sirimu yomboma moloringi. Yombomane mana molko Yesusinga unguma andoko ningu siku, Pulu Yemonga ungumu kuru mondoko amboloringi-kulu ono nomima kari leko toko kondo-ringi, akumanga minima kanorundu. Ono méle-takaramo kinia méle-takaramo none seli mélse seko wamoko anjeringimu-tolo popo toko kape ningu imbi ambolko paka naa tondoko, méle-takaramonga kongilinamo ononga mambelena molo kína ‘Naa molopili.’ niringi yomboma kanorundu. Akuma lomboroko ola molko, kalia-ingi wane tausini Karasi kinia pea ye nokoli kingima molko mélema nokoringi.
REV 20:5 Yomboma pali lomboroko ola molongemonga ono kumbi leko lomboroko ola moloringi. (We-yombo koloringima aku yomboma kinia waltikele lomboroko ola naa moloringi. Kalia-ingi wane tausini pora nirimu kinia lomboroko ola moloringi.)
REV 20:6 Kumbi leko ola moloringi akuma Pulu Yemonga yombo kake selima, ono “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele. Yomboma wale talo-siku kolonge aku ulumuni ono unguri manda naa sembá. Ono Pulu Yemo kinia Karasitolo popo tondoli yomboma molko, Karasi kinia pea kalia-ingi wane tausini ye nokoli kingima molko mélema nokonge.
REV 20:7 Kalia-ingi wane tausini pora nimbá kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ Setene ka-ulkana wendo liku mundungí kinia
REV 20:8 ma-koleana pali molemele yomboma, Goko kinia Mekoko kinia kondi topa ‘Opa sangi wangi.’ nimba sukundu sukundu limba. Aku yomboma kou-okiya manda mele.
REV 20:9 Ma-koleana pali kimbu kongono seko ongo ongole, Pulu Yemonga yomboma moloringi koleamo, Pulu Yemo konopu mondolemo kolea-awilimu, liku kakapu seko tonge seringi-na-kolo mulu-koleana sepe se mania omba aku amima norumu.
REV 20:10 Kanu-kinia ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemone ono kolo topa sipa kondi torumu yemo, liku kou-sallapa sepe nomba kondopa perimu muru paa awilina, méle-takaramo kinia, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma naa pilipa ungumu we kolo topa yando nimba sirimu yemo kinia, olo u liku toko mania mundoringi muruna, yu liku toko mania mundoringila. Akuna ono ipulieli tangoli alieli mindili nongo mindi molonge.
REV 20:11 Kanu-kinia pe kanorundu kinia ye nokoli kingi senga polo kake seli awili se lierimu, akuna ye se molorumu kanorundu. Mamo kinia mulumu-tolo yu-kinia sere leko molonge kolea se naa lierimu-kulu yu molorumuna munduku kelko kowa puringi.
REV 20:12 Yombo koloringima pali, wema kinia imbi mololima kinia yu molorumu polomonga kumbikundu gilieringi kanorundu. Boku mare wendo lipa kanorumu. Pe boku se lipa kanorumu, akumu konde molopa mindi puli bokumu. Kanu-kinia bokumanga sukundu ononga ulu seringima kanopa apurupa kote pilierimu.
REV 20:13 Nomu-kusana koloringi yomboma lomboroko ola molko, yombo óno-koleana peringi yomboma kepe Yombo Kololemelemanga Minima Pulimili Koleana puringi yomboma kepe lomboroko ola molko kotena pungu gilieringi. Kanu-kinia ononga ulu seringimanga yombo selu selu nimba kote pilierimu.
REV 20:14 Kanu-kinia kololi ulu-pulumu kinia u kolkole minima moloringi murumu kinia akutolo sepe nomba perimu muru paa awilimunga topa mania mundorumu. I sepe nomba pelemo muru paa awilimu yomboma wale talo-siku kololemele ulumu.
REV 20:15 Kote pilimba yemone yombo senga imbimu konde molopa mindi puli bokuna naa molorumu kinia kanopale kanu yombomo sepe nomba perimu muru paa awilimunga topa mania mundorumu.
REV 21:1 Pe mulu konde se kinia ma konde se kinia kanorundu. Ma umu kinia mulu umu-tolo pora nimba, nomu-kusamo kamu naa molorumu.
REV 21:2 Kolea-awili kake seli, akumu Jerusalleme kondemo, Pulu Yemo molorumu mulu-koleana mundupa kelepa mania ombá orumu kanorundula. Ambo se ye pumbándo au nilimú mele yu aku sipa au nimba kondopa orumu.
REV 21:3 Pe pilierindu kinia ye nokoli kingi polona ungu se wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Kiniá Pulu Yemo molemo ulkamo ⸤omba⸥ yomboma molemelena gilimú, yu ono-kinia kopu sepa molomba. Ono yunga yomboma molonge, yu ononga Pulu Yemo molopa ono nokopa, ono-kinia molomba.
REV 21:4 Yuni ononga mongona kola sengema kulu tondomba. U uluma pora nirimu-na yomboma kelko kolou naa kolko, kola naa seko, kola-ulka naa molko, mindili naa nonge.” nirimu.
REV 21:5 Ye nokoli kingi polona molorumu yemone nimbale: “Nane mélema pali kondenga sekero.” nirimu. Pe kelepa nimbale: “I nikiru unguma ungu sikama, yombomane manda ‘Nane nikiru mele sika selemo.’ ningu pilingí unguma kene aku unguma pepána imbi tou.” nirimu.
REV 21:6 Nando kelepa nimbale: “Uluma pali wendo omba pora simu. Na U Kumbi Lepa Yemo, Pe Akilepa Yemo; na Mélemanga Pali Pulu Yemo, ‘Kongono Sembó.’ Konopu Lelioma Alieli Sepo Pora Siliu Yemo. Yombo se no nonowale selemo yombomo alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo no pilkipa wendo olemomo kou-mone naa lipu ‘We nou.’ nimbú.
REV 21:7 Yombo se enge nimba opa-toumu topa mania mundumbamo monge-mélema pali limba, na yunga Pulu Yemo molombo, yu nanga bolangomo molomba.
REV 21:8 Aku-sipa na-kolo yombo ‘Opa naa samili.’ ningu pipili kololemele yomboma kinia, ‘Na kolo tolemo.’ ningu pilku na kuru naa mondolemele yomboma kinia, ulu-pulu paa kirima selemele yomboma kinia, yombo toko kondolemele yomboma kinia, wa ulu-kirinale selemele yomboma kinia, tomo ambolko neambo liku kuru ala tolemele yomboma kinia, we-mélema anjiku ‘Olionga pulu yema. Olio nokolemele.’ ningu popo toko kape nilimili yomboma kinia, kolo tolemele yomboma kinia, aku siku selemele yomboma pali kou-sallapa sepe nomba kondopa pelemo muru paa awilimunga pungu molonge, akumu ononga molonge koleamo. Aku ulu ono-kinia wendo ombámo wale talo-siku kolonge ulumu.” nirimu.
REV 21:9 Kanu-kinia angello yopoko-pakara, kamu umbuna yopoko-pakara perimu mingima amboloringi kanumanga se na molorunduna omba nando nimbale: “Sipisipi Walomo Ambo Limbamo, yu kiniá ambo limba sekemomo, nu lipu ora siembo, kanani ou.” nirimu.
REV 21:10 Kanu-kinia Mini Kake Sélimuni na ambolorumu kinia angellomone na memba ma-pangi paa olandopa kou polorumu senga memba pumba mondopale, kolea-awili kake seli Jerusalleme Pulu Yemo molorumu mulu-koleana mundupa kelepa mania ombá orumumu na lipa ora sirimu.
REV 21:11 Jerusalleme pa serimumu Pulu Yemonga tondolo pa sélimuni pa sepa, umbu-kou se kou-mone paa olandopa puli se tondolo pa selemo mele, kou-jasipa mele, yu aku sipa tondolo pa sepa mini-mana sepa, paa kariyápa mele pa serimu.
REV 21:12 Aku kolea-awilimu kou-pala paa awili olana pepa, kerepulu rurepo lierimu. Angello rurepo aku kerepulu rurepomanga nokoko gilieringi. Kou-pala kunamanga Isirele yombo talape rurepo akumanga imbima selu selu nimba molorumu.
REV 21:13 Ena mundi olemokondo kerepulu yopoko lepa, ena pulimúkundu kerepulu yopoko lepa, wikindu kerepulu yopoko lepa, merekendo kerepulu yopoko lierimu.
REV 21:14 Kolea-awilimunga kou-palamonga kou awili rurepo mondoringi kou-polomanga ola Sipisipi Walomone u ‘Yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu ye rurepomanga imbima molorumu.
REV 21:15 Angello na-kinia ungu nirimumu mélema manda manjeli koló pepena kou-gollone seli méle se ambolorumu. Akumuni kolea-awilimu kinia kou-pala kerepuluma kinia kou-palamo kinia manda manjimbando ambolorumu.
REV 21:16 Koleamonga ekendo ekendo sululia-ponjilia naa sepa selu-sipa serimu. Kolea-awilimu winju sipa manda manjerimu kinia tu tausini po anderete killomita mele; pera topa manda manjerimu kinia aku sipala serimu; olando sipa manda manjerimu kinia selula serimu.
REV 21:17 Kou-palamo manda manjerimu kinia akumu mita tere paono tene mele. Angellomone mita manda manjerimumu mana-yombomane manda manjilimili aku sipa manda manjerimu.
REV 21:18 Palamo kou-jasipane seko, kolea-awilimu kou-gollo paa norupulu se naa pélimuni seringi, yu kariyápa mele pa serimu.
REV 21:19 Koleamonga pala-sipína kou lupa lupa peanga kou-mone olandopa pulimane au siringi. Pala-sipí kumbinamo kou peanga jasipa panjiku, sipí talo-sipamo kou peanga muki seli kou-sapaia panjiku, sipí yopoko-sipamo kou peanga kake seli kou-akete panjiku, sipí kise-sipamo kou peanga kondili nili kou-emera panjiku,
REV 21:20 sipí se-pakara sipamo kou peanga kondoli sepa kake sepa seli kou-saronikisi panjiku, sipí talo-pakara sipamo kou peanga kondoli kou-konilliane panjiku, sipí yopoko-pakara sipamo kou peanga kanie seli kou-kirisollaite panjiku, sipí engaki-sipamo kou peanga kondili nili se lupa sepa nili kou-berili panjiku, sipí rureponga selu sipamo kou peanga kanie se lupa sepa seli kou-topasi panjiku, sipí rureponga talo sipamo kou peanga kondili nimba kanie sepa seli kou-kirisoperesi panjiku, sipí rureponga yopoko sipamo kou peanga muki seli se lupa sepa seli kou-aiyasini panjiku, sipí rurepo sipamo kou peanga kondoli se lupa kou-ametisi panjeringi.
REV 21:21 Pala kuna rurepo kulumbu kake sepa kou-mone paa olandopa puli rurepo gilierimu. Kunama selu selu ningu kulumbu awili selu selu ningu seringi. Kolea-awilimunga aulka-barisima kou-gollo paa peanga norupulu se naa pelima mundoringi, aulka akuma kariyápa mele pa serimu.
REV 21:22 Kolea-awilimunga sukundu Pulu Yemo ongo popo tonge ulka-tembele se gilierimu naa kanorundu. Aku nambi semu-na, mana Pulu Yemo molorumuna ulka-tembelena pungu yu popo toko kaloringi-na-kolo aku kolea-awilimunga Pulu Ye Awili Tondolo Púlimu kinia Sipisipi Walomo-tolo moloringilimunga ulka-tembele se akuna naa gilierimu.
REV 21:23 Pulu Yemonga tondolo pa sélimuni koleamo pa sendelemo, Sipisipi Walomo koleamonga sepe-llame molorumumunga ena kepe oli kepe sene akuna pa naa sendelemo.
REV 21:24 Koleamanga pali yomboma kolea-awilimu pa sembamonga manda andoko molonge; mana ye nokoli kingima ononga méle kou olando pumbá kande-kandema aku koleana mengo onge.
REV 21:25 Aku koleamo simbulu naa tombamonga wale senga pala kunama pipi naa singí.
REV 21:26 Yombomane ononga méle kou-mone olandopa pumbá méle kande-kandema akuna sukundu mengo pungí.
REV 21:27 Aku-sipa na-kolo méle kalaro mololima kinia, yomboma seko pipili kondoli uluma selemele yomboma kinia, kolo tolemele yomboma kinia, akuma aku koleana sukundu paa naa pungí. Sipisipi Walomonga konde molopa mindi puli bokuna imbi molomba yomboma mindi akuna sukundu pungí.
REV 22:1 Kanu-kinia angellomone alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo no omba purumumu na lipa ora sirimu, akumu kariyápa mele pa serimu. Pulu Yemo kinia Sipisipi Walomo kinia olonga ye nokoli kingi polomonga no akumu wendo omba,
REV 22:2 kolea-awilimunga aulka-barisi suku-singina omba purumu. No ekendo ekendo kelotolonga alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unjumu gilierimu, akumu kalia-ingi senga senga wale rurepo nimba mongo tolemo, oli senga senga mongo tolemo. Unjumunga gomomane yombo kuru tolemoma sepa peanga silimú.
REV 22:3 Pulu Yemone mana umbuna sirimu mele umbuna paa selu kepe aku koleana naa pemba. Pulu Yemo kinia Sipisipi Walomo-tolonga ye nokoli kingi polomo aku koleana lemba, Pulu Yemonga kongono sendeli kendemande yombomane yu popo toko kape ningí.
REV 22:4 Onone yunga kumbikeremo kanonge, yunga imbimu ononga mambelena molomba.
REV 22:5 Aku koleana ipu naa lemba. Pulu Ye Awilimuni ono molongena pa sendembamonga ‘Ena sepili.’ molo ‘Sepe-llame kandamili.’ naa ningí. Ono yombo nokoli kingima alieli molko nokoko mindi pungí.
REV 22:6 Angellomone nando nimbale: “I unguma ungu sikama, yombomane manda ‘Yuni nikimu mele sika selemo.’ ningu kuru mondonge unguma. Ye-Awilimu, Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yombomanga minimanga Pulu Yemo, yuni ‘Yunga kendemande-yombomane uluma nondopa wendo ombá mele kanangi lipa ora sipili.’ nimba yunga angellomo lipa mundorumu.” nirimu.
REV 22:7 Yesusini nimbale: “Piliame! Na nondopo ombó.” nirimu. I bokuna nimba molemo ungu pe wendo ombáma pilipa lipa sengena panjipa sembá yombomo yu Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molomba.
REV 22:8 Na Jono, na i uluma pilipu kanorundu yemo. Pilipu kanopole na uluma lipa ora sirimu angellomo ‘Yu popo topo kape niembo.’ nimbu yunga kumbikerena tamalu perindu-na-kolo yuni nando nimbale: “Paa aku naa sei! Nunga genali Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yema kinia, i bokuna nimba molemo unguma pilku liku selemele yomboma kinia, nu kinia na kinia olio pali Pulu Yemonga kendemande-yomboma molopo kongono sendelemolo kene nuni Pulu Yemo yu mindi popo toko kape nieni.” nirimu.
REV 22:10 Aku nimba kelepa nando nimbale: “I bokuna ulu pe wendo ombá mele nimba molemo uluma nondopa kamu wendo ombá kene ‘Naa piliangi. Naa nimbu para siembo.’ ningu lopi naa sani.
REV 22:11 Yombo se sepa kinjilimú yombomo yu kamu sepa kinjipa molopili. Yombo se kalaro molopili molemo yombomo kamu kalaro molopili yombo akumu molopili. Yombo se sepa kondolemo yombomo kamu sepa kondopa molopili. Yombo se kake sepili molemo yombomo kamu kake sepili molopili.” nirimu.
REV 22:12 Yesusini nimbale: “Piliame! Na nondopo ombó sekero. Ombó kinia yomboma ononga ulu selemelemanga yu-mele-mele méle kalombondo méle kalombo mélema membo ombó.
REV 22:13 Na U Kumbi Lepo Molorundu Pe Akilepo Molombo ⸤Ye⸥mo; Na Kumbina ⸤Ye⸥mo Pe Akilipa ⸤Ye⸥mo; Na Mélemanga Pali Pulu Yemo, Na ‘Kongono Sembó.’ Konopu Lelioma Alieli Sepo Pora Siliu Yemo.
REV 22:14 “Yomboma ononga mulu-maminiama kulumiye tolemele yomboma aku selemelemonga ‘Alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unjumunga mongoma ongo nongo, kolea-awilimunga kou-pala kerepulumanga ongo sukundu paa.’ nimulúmunga kanu yomboma ono Pulu Yemone “Konopu peanga pepili molko kondangi.” nilimú aulkana molemele.
REV 22:15 Ulu-kirima mindi konopu kimbú siku molemele yomboma kinia, tomo ambolko neambo liku selemele yomboma kinia, wapora andoko selemelema kinia, yombo toko kondolemelema kinia, we-mélema anjiku ‘pulu yema’ ningu popo toko kape nilimili yomboma kinia, kolo toli uluma yakala kolko kolo toko selemelema kinia, kanu yomboma ono kolea-awilimunga kou-palamonga ultukundu molonge.
REV 22:16 Na Yesusi, nane ‘Nanga yombo talapema i unguma piliangi, pumba nimba sindepili.’ nimbu nanga angellomo ‘Nu pungu ningu si-pu.’ nimbu lipu mundorundu. Na ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yemo; yu nanga anda-kolepamo; orili-u kolea tangombando kombokandima pali kumbulupa, selu mindi kamu tondolo pa sepa gilimú akumu na.” nirimu.
REV 22:17 Minimu kinia ⸤Sipisipi Walomonga⸥ Ambo Limba Ambomo kinia olone ninguli: “Nu paa ou!” nilimbilí. I unguma pilimba yombomone “Nu paa ou!” nipili. No nonowale selemo yombomo opili. Yombo se ‘No nombo.’ konopu lemba yombomo kou-mone naa lipa we simba no, alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo nomo, omba nopili.
REV 22:18 I bokumunga pe wendo ombá mele nimba molemo unguma pilingí yombomando liepi-liepi topo nimbuli: “Yombo sene i bokuna sukundu molemo ungumanga ungu se sukundu mundupa nimu liemu i bokumunga ulu umbuna tondolo mare ‘wendo ombá’ nimba molemo ulu umbunama Pulu Yemone ‘aku yombomo-kinia wendo opili.’ nimbá.
REV 22:19 Molo yombo sene i bokumunga ulu pe wendo ombá nimba molemomanga ungu se naa nimba kulu topa wendo límu liemu Pulu Yemone yu mundupa kelepa, ‘Yu alieli konde molopa mindi puli ulu-pulumu pelemo unju i bokumuni nimba silimúmunga mongo mare naa nomba, kolea-awili kake seli i bokumuni nimba silimú koleana naa opili.’ nimbá.” nikiru.
REV 22:20 I uluma wendo ombá nimba silimú yemone nimbale: “Sika. Na nondopo ombó sekero.” nilimú. Paa aku sipa sepili! Ye-Awili Yesusi, paa oyo!
REV 22:21 Ye-Awili Yesusini Pulu Yemonga yomboma ⸤pali⸥ we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipa sepili! ⸤Aku pea.⸥
