GEN 1:1 Muuŋ, saawe imin maata kat, Maaron ighur sambam ve taan tomania gabua naol isov.
GEN 1:2 Saawe tana, nugh ŋginaaŋa mon, ve gabua eta igheen tuŋia ila niia soone. Yaa mon ta ipavon nugh, ve ndoroom tiina ikau nugh. Ve Maaron Avuvu ilala ilamlam izala te paavo.
GEN 1:3 Ra Maaron isaav ighe: “Ghazooŋa aat ivot.” Tauvene ghazooŋa ivot.
GEN 1:4 Maaron ighita ghazooŋa tawe poia, ve ivalaghi ila soghan pa ndoroom.
GEN 1:5 Ghazooŋa tana, i iwaato ighe “mataaz,” ve ndoroom i iwaato ighe “mboŋ.” Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin ee isov.
GEN 1:6 Maaron isaav muul ighe: “Gabua ariaaŋa eta aat ivot, leso ivalagh yaa imin ru. Sirivu igheen izaa saaŋa, ve sirivu igheen izi siiŋa.”
GEN 1:7 Tauvene gabua tawe ivot itaghon i tauu aliiŋa.
GEN 1:8 Gabua ariaaŋa tana, i iwaato ighe “sambam saamba.” Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin ru isov.
GEN 1:9 Maaron isaav muul ighe: “Yaa tau igheen ila sambam saamba na, aat ila ilup ghi ila niia eemon, ve nugh imamaas.” Tauvene gabua tawe ivot itaghon i tauu aliiŋa.
GEN 1:10 Nugh mamaasa tana, i iwaato ighe “taan.” Ve yaa tau ila ilup ghi ila niia eemon, ene i iwaato ighe “te.” Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:11 Maaron isaav muul ighe: “Ai maata maata, tomania waar, kikiliiŋ ve aniiŋ maata maata aat tivot pa taan, ve titum tizaa ve tiyanooŋ.”
GEN 1:12 Tauvene gabua naol isov tawe titum tizaa, itaghon i tauu aliiŋa. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:13 Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin tol isov.
GEN 1:14 Maaron isaav muul ighe: “Gabua siriv aat tivot ila sambam saamba. Leso tisul taan, ve tivalagh mboŋ ve mataaz, ve timin ilaal pa kaiyo, ndaman, ve saawe siriv paam.” Tauvene gabua naol tawe tivot itaghon i tauu aliiŋa.
GEN 1:16 Maaron ighur gabua tintiina ru tomania pitum. Gabua tiina kat ighaaz pa mataaz, ve gabua tau imuul mon na ighaaz pa mboŋ.
GEN 1:17 Maaron ighur gabua naol tana ila sambam saamba. Leso tisul taan pa mboŋ ve mataaz, ve tivalagh ndoroom ve ghazooŋa. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:19 Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin paaŋ isov.
GEN 1:20 Maaron isaav muul ighe: “Te aat ivon pa iigh tomania gabua maata maata tau matazi yaryaare na. Ve man naol tivot ve tiroov ila taitai saamba.”
GEN 1:21 Tauvene Maaron ighur gabua tintiina to te, tomania gabua maata maata tau tileep ila te ve yaa lolozi. Ve ighur man ta naol ne paam. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:22 Ve ighur poia tooni izaa toozi ighe: “Yam gabua tau aleep ila te ve yaa na, apoop ve amasa amin naol. Leso apavon te ve yaa. Ve yam man amasa amin naol ve aleep irau taan isov.”
GEN 1:23 Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin liim isov.
GEN 1:24 Maaron isaav muul ighe: “Taan aat ivon pa ŋgai maata maata to su ve nughei, tomania gabua geegeu tau tikakarau ila taan.” Tauvene gabua naol isov tawe tivot itaghon i tauu aliiŋa.
GEN 1:25 Maaron ighur ŋgai maata maata to su ve nughei, tomania gabua naol isov tau tikakarau ila taan. Ve Maaron ighita poia.
GEN 1:26 Ragha Maaron isaav muul ighe: “Iit aat tagharaat tamtamon timin iit tauun, leso tigham naghoon ve tiŋgin taan, ve iigh to te, man tau tirovroov ila taitai saamba, ŋgai maata maata, ve gabua naol isov tau tikakarau ila taan.”
GEN 1:27 Tauvene Maaron ighur tamtamon timin i tauu. Ighur zi tigham i tauu naagho. Ighur zitamoot ve zilivaa.
GEN 1:28 Ve Maaron ighur poia tooni izaa toozi, ve isaav pazi ighe: “Yam apoop ve amasa amin naol, leso apavon taan. Yam aat agham uratoini ve aŋgin poghania. Ve aŋgin iigh to te, man tau tirovroov ila taitai saamba, ve gabua matazi yaryaare naol tau tileep izi taan.”
GEN 1:29 Maaron isaav pazi muul ighe: “Aghita. Yau nagham saiŋ, aniiŋ, ve ai maata maata tau titum izi taan na anoŋazi timin lemim aniiŋ.
GEN 1:30 Ve ŋgai tau tileep izi taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba, ve gabua naol tau tilaghlaagh ve tikakarau ila taan na, yau nagham kikiliiŋ ve ai raua imin lezi aniiŋ.” Ve gabua tana ivot itaghon i tauu aliiŋa.
GEN 1:31 Maaron ighita gabua naol tau i ighur zi na, paghunazi kat. Mboŋ tana ila ve nughizau, ene uraat imin liim ve ee isov.
GEN 2:1 Ene eez tau Maaron ighur sambam, taan, ve gabua naol isov tivotiir.
GEN 2:2 Saawe tau imin liim ve ru, ene Maaron imariau. Pasaa, i ipasovuur uraat tooni naol isov wa.
GEN 2:3 Tauta Maaron ipakur saawe tau imin liim ve ru na, ve ighur poia tooni igheen izala, ve ighuru imin umbom patabuyaaŋ. Pasaa, saawe tana, i imariau pa uraat tooni tau ighur sambam, taan, ve gabua naol isov na.
GEN 2:4 Ene sinaiŋ tau isavia saawe tau Maaron Yoova ighur sambam saamba ve taan tomania gabua naol isov tivot.
GEN 2:5 Saawe tau Maaron Yoova ighur sambam ve taan, gabua eta itum soone. Ai itum soone, kikiliiŋ itum soone. Taan ŋginiiŋa mon. Pasaa, i igham uman izi taan soone, ve tamtamon eta ileep ila taan to igham uratoini soone.
GEN 2:6 Eemon yaa tau igheen ila taan loolo, tauta ivotvot ve ipapaluum taan.
GEN 2:7 Maaron Yoova ikor taan ila niima, ibuuda, ve igharaata imin tamtamon, ra iviv avuvu maata yaryaare ila uuzu, ve tamtamon tawe iburig maata iyaryaar.
GEN 2:8 Taan sirivu ee ta igheen ila pa aaz izaa pani, eeza Eden. Maaron Yoova ighur gabua popoia titum ila uum tawe loolo le paghuuna kat. Ra ighur tamtamon tau i tauu igharaata na ila ileep ta sewe.
GEN 2:9 Maaron Yoova ighur ai maata maata titum ila uum tana loolo. Ai tawe, popoia pa ghitooŋ, ve anoŋazi popoia pa ghaniiŋ paam. Ila bodbodaaŋ to uum, ai ru tiyozyooz. Ai ee, to igham ghiit taleep mataan yaryaare. Ve ai ite, ene to igham ghiit taghilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati.
GEN 2:10 Yaa ee ivot pa uum tana ve ipaluum taan. Yaa tawe ireer ve ivalaghi imin booga paaŋ.
GEN 2:11 Booga ee, eeza Pison. Ene ireer irau taan Avila isov. Taan Avila, gol popoia tomania maet popoia siriv tau timin kuaz na, tigheen ila taan loolo.
GEN 2:13 Ve booga ite imin ru, eeza Gion. Ene ireer irau taan Kus isov.
GEN 2:14 Ve booga ite imin tol, eeza Tigris. Ene ireer ila pa taan Asiria ziige tau igheen ila pa aaz izaa. Ve booga tau imin paaŋ, eeza Euprates.
GEN 2:15 Maaron Yoova igham tamtamon tana, ve ighuru ila uum Eden, leso iŋgini ve igham uratoini.
GEN 2:16 Ve isaav pani ighe: “Ai anoŋazi ta naol ne, yo irau ughan zi le tisov. Eemon ai tau irau igham ghom ughilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati, ai eemon tawe, ughan anooŋa sov. Pa saawe tau ighe ughani, yo aat umaat.”
GEN 2:18 Ra Maaron Yoova maata iŋgal ighe: “Tamtamon tane zigani ileep, ene poia mako. Yau aat naghur le iitete eta to iuule.”
GEN 2:19 Tauvene Maaron Yoova ikor taan ila niima, ibuuda, ve igharaat ŋgai maata maata tau tilaghlaagh ila taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba na. Le isov, ra ilup zi ve igham zi tila to tamtamon tana, leso ighita: Pale iwatoor ezazi mindai? Ve ezazi tau tamtamon tana iwaat zi na, ene imin gabua naol tawe ezazi.
GEN 2:20 I iwaat ŋgai maata maata to nughei ve su ezazi, ve iwaat man ezazi paam. Eemon gabua eta ighur pani leso imin iitete to iuule ne mako.
GEN 2:21 Tauvene Maaron Yoova igham tamoot igheen imaat, ve ipas raŋraaŋo sirivu ee ivot, ve ipoon mulin niia pa miiza.
GEN 2:22 Ra igham tamoot raŋraaŋo tawe, ve igharaata imin livaa, ve ighuru ila to tamoot.
GEN 2:23 Tamoot ighita livaa tana, ve isaav ighe: “Aa ŋgarig gha leg etag ee! Tuua, ene yau tuag. Ve miiza, ene yau mizag. Yau aat nawaato naghe ‘livaa.’ Pasaa, i ivot ila to yau tamoot.”
GEN 2:24 Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tivalupu zi timin eemon.
GEN 2:25 Saawe tana, tamoot yesuru azaawa tinizi ŋginaaŋa. Eemon mayazi pa tauzi mako.
GEN 3:1 Moot ilepleep izi uum paam. I le ŋgar tiina kat pa ghamuuŋ karom iliiv ŋgai naol isov tau Maaron Yoova ighur zi na. Saawe ee, i ighason livaa ighe: “Mindai? Ai anoŋazi naol tau tigheen ila uum loolo ne, Maaron Yoova iŋgalsekin gham ighe aghan zi sov. Ene onoon?”
GEN 3:2 Livaa iyol aliiŋa ighe: “Mako. Maaron isaav ighe: Ai naol tau tiyooz ila uum loolo ne, yei irau nighan anoŋazi le tisov.
GEN 3:3 Ai eemon geeg tau iyooz ila bodbodaaŋ to uum, tauta i iŋgalsekin ghei pani ighe nighani sov, ve nikisi sov. Pa ighe nighani, ma nikisi, ene aat nimaat.”
GEN 3:4 Moot isaav pani muul ighe: “Mako. Yamru irau amaat mako. Maaron iwatagh: Isaav ighe yamru aghan ai tawe anooŋa, ene aat matamim pakia ve ŋgar tsiam ighazooŋ, le amin i tauu, ve aghilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati.”
GEN 3:6 Livaa ighita ai anooŋa tawe paghuuna kat pa maata ve poia pa ghaniiŋ paam. I loolo pani kat pasaa, ighe ai anooŋa tana pale igham ŋgar tooni ighazooŋ. Tauvene ighamu gha ighani, ve igham sirivu pa azaawa gha aana ighan paam.
GEN 3:7 Yesuru tighani le isov, ra matazi pakia ve tighilaal tighe tinizi ŋginaaŋa. Tauvene yesuru tila tigham ai raua, gha tidagini, ve tipoon zi pani.
GEN 3:8 Ravrav izi gha nugh iluum, ra yesuru tilooŋ Maaron Yoova ilaghlaagh ila uum loolo. Tauvene tila tiyooŋ pani ila ai loolo.
GEN 3:9 Maaron ipaiyo tamoot ighe: “Ou, taum sindei?”
GEN 3:10 Tamoot iyol aliiŋa ighe: “Yau nalooŋ aghem luutu ila uum loolo, tauvene naroi payo ve nayooŋ. Pasaa, tinig ŋginaaŋa.”
GEN 3:11 Tauvene Maaron ighasoni ighe: “Sei isaav payo ighe tinim ŋginaaŋa? Ai tau yau naŋgalsekin ghom pani na, aat yo ughan anooŋa eta wa.”
GEN 3:12 Tamoot iyol Maaron aliiŋa ighe: “Yau mako. Livaa tau yo ugham payau ughe yeiru nileep na, tauta igham ai tawe anooŋa sirivu payau gha naghani.”
GEN 3:13 Tauvene Maaron Yoova isaav pa livaa aana ighe: “Yo ugham ŋgar tane pasaa?” Livaa iyol Maaron aliiŋa ighe: “Yau mako. Moot itombaan ghau, tauta naghani.”
GEN 3:14 Tauvene Maaron Yoova isaav pa moot ighe: “Yo ta umin puughu pa sosor tane. Tauta pataŋani tiina kat pale izaa tsio iliiv ŋgai naol isov to nughei ve su. Yo aat ukarau ila gargarim ve ughan ŋgaupup to taan ila ila le irau mateegh tsio.
GEN 3:15 Ve yau aat naghur koi isap yo ve livaa sosomim. Ve paaghu tsio ve paaghu tooni tauvene paam. Koi pale isap sosozi. Paaghu to livaa pale ivaghaaz valaghin dabam. Ve yo pale uŋaaŋ aaghe guubu.”
GEN 3:16 Ra Maaron isaav pa livaa ighe: “Yau aat naghur pataŋani payo tauvene: Isaav ighe yo apom, ene pale pataŋani tiina igham ghom. Ve saawe tau ighe upoop, na yo aat uyamaan yavyavuuŋ tiina kat. Eemon lolom pale igheen ariaaŋ ila to azuwam, ve uleep ila i saamba.”
GEN 3:17 Ra Maaron isaav pa tamoot ighe: “Yo ulooŋ azuwam aliiŋa, ve ughan ai anooŋa tau yau naŋgalsekin ghom pani na. Tauvene yau aat navaghamunia taan. Lepogham izi taan tane, yo aat ugham uraat tiina, ve uyamaan katin pataŋani, o ughita anooŋa.
GEN 3:18 Pasaa, oot sasaghati ve waar tuatua pale titum tizaa ve tivaghamunia uum tsio. Eemon yo pale ughan ila uum tana.
GEN 3:19 Tauvene yo pale urav taum pa uraat le ughun punitam, o ughita uraat tsio anooŋa ve ughan. Ve pataŋani tauvene aat ikiskis ghom le irau mateegh tsio. Pasaa, yau nagharaat ghom pa taan. Tauvene yo aat umuul ula umin taan.”
GEN 3:20 Tamoot iwaat azaawa eeza Eva. Pasaa, i pale imin eval tisov tau tileep taan ne tinazi.
GEN 3:21 Murei ra, Maaron Yoova igharaat ŋgai uuli imin nonoghiiŋa pa Adam yesuru azaawa, ve inonogh zi pani.
GEN 3:22 Ra Maaron Yoova isaav ighe: “Laak. Tamtamon ŋgar toozi ivot imin iit, ve tighilaal ŋgar poia ve ŋgar saghati wa. [Tauvene iit irau tapul zi tileep uum tane muul mako.] Pa ighe nimazi ila pa ai to igham zi tileep matazi yaryaare, ve tighani paam, ene pale tileep tauvene taghon taghon gha ila.”
GEN 3:23 Tauvene Maaron Yoova iziir zi pa uum Eden. Leso tila tigham uratoi taan tau yesuru tivot pani na.
GEN 3:24 I iziir zi gha tivot tila, ra ighur aŋela ariaŋazi siriv tila tiyooz ila uum ziige tau aaz izaa pani. Yes tiyozyooz tomania mbuzaagh ee tau yav ighanghan ila ve itortoor ghi. Leso tipoon eez tau ila pa ai to mataan yaryaare.
GEN 4:1 Murei ra, Adam yesuru azaawa tigheen ve Eva aapo. I ipoop naatu tamoot ve iwaat eeza Kain. Ve isaav ighe: “Maaron iuul ghau, tauta napoop natug tane.”
GEN 4:2 Tilepleep le murei ra, Eva ipoop Kain taazi Avel. Yesuru timin zolman, mako Avel iŋginŋgin sipsip, ve Kain ighamgham uraat pa uum.
GEN 4:3 Saawe ee, Kain igham aniiŋ anooŋa siriv tau ivot ila uum tooni na imin watooŋrau pa Yoova.
GEN 4:4 Ve Avel paam irav sipsip tooni natŋa aidabazŋa siriv, ve igham sirivu tau popoia kat na ila pa Yoova imin watooŋrau pani. Yoova loolo poia pa Avel tomania watooŋrau tooni.
GEN 4:5 Eemon Kain tomania watooŋrau tooni, ene Yoova irere pani. Tauta Kain aate yavyav kat le naagho isaghat.
GEN 4:6 Tauvene Yoova ighason Kain ighe: “Puughu mindai ta atem yavyav le naghom isaghat?
GEN 4:7 Isaav ighe yo ugham ŋgar duduuŋa, ene pale lolog poia payo ve tintinim. Eemon isaav ighe ugham ŋgar tau iduduuŋ mako, na uyamaan ghom. Pasaa, ŋgar saghati ileep ataman tsio aavo, ve isasaŋan ghom ighe igham ghom umin le. Tauvene yo aat uyooz ariaaŋ ve utatan ŋgar saghati tana izi.”
GEN 4:8 Murei ra Kain isaav pa taazi Avel ighe: “Ulam ituru tala talaghlaagh uum loolo.” Yesuru tila ta sewe, ra Kain iburig ve irav taazi Avel imaat.
GEN 4:9 Tauvene Yoova ighason Kain ighe: “Kain, tazim Avel ileep sindei?” Kain iyol aliiŋa ighe: “Yau nakankaan pani. Mindai, yau namin ŋginiiŋ to tazig?”
GEN 4:10 Ra Yoova isaav pani muul ighe: “Yo ugham ŋgar tane pasaa? Ulooŋ. Tazim siŋ tooni tau imaliŋ izi taan na, tauta iboboob izalam payau.
GEN 4:11 Yo urav tazim imaat, ve taan tane ighun siŋ tooni wa. Tauvene yau aat naghur pataŋani tane iŋarui ghom: Yo irau uleep muul izi taan tane mako.
GEN 4:12 Ve isaav ighe yo uvazogh aniiŋ izila taan to nugh ite paam, ene pale ughita anooŋa eta mako. Yo aat irau uleep tuŋia izi nugh eta mako. Pale uvalaghlaagh irau taan naol.”
GEN 4:13 Kain ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yoova ighe: “Atuya to sosor tsiau tau yo ughuru payau, ene pataŋani kat. Irau nabaado mako.
GEN 4:14 Ughita. Aazne yo uziir ghau pa taan tane ve nala naleep soghan payo. Ve ughe yau irau naleep tuŋia izi nugh eta mako. Pale navalaghlaagh irau taan naol, ve ighe ŋeer eta indeeŋ ghau, i pale irav ghau namaat.”
GEN 4:15 Eemon Yoova iyol aliiŋa muul ighe: “Mako. Isaav ighe ŋeer eta irav ghom umaat, ene pale nayat ŋeer tana sosor tooni irau pai liim ve ru.” Ra Yoova ighur ilaal ee izaa to Kain. Leso tamtamon tighita ve tiravu sov.
GEN 4:16 Kain ipul Yoova, ve ilaagh ila ivot taan sirivu ee, eeza Nod, ve ileep ta sewe. Taan tawe igheen uum Eden ziige ila pa aaz izaa.
GEN 4:17 Murei ra, Kain yesuru azaawa tigheen, ve livaa aapo ve ipoop naatu aidaaba, eeza Anok. Ra Kain igharaat nugh tiina ee, ve iwaat naatu Anok eeza pani.
GEN 4:18 Anok naatu Irad, Irad naatu Mehuyael, Mehuyael naatu Metusael, ve Metusael naatu Lamek.
GEN 4:19 Lamek ivai zilivaa ru. Ee eeza Ada, ve ite eeza Zila.
GEN 4:20 Lamek azaawa Ada ta ipoop Yabal. Yabal paaghu tooni, ene yes tau tilaghlaagh tomania ŋgai toozi, ve tilepleep ila balbaal tau tigharaata pa ŋgai uuli.
GEN 4:21 Yabal taazi, eeza Yubal. Paaghu tooni, ta tighagharaat mboi to vivuuŋ ve gabua siriv imin gita.
GEN 4:22 Lamek azaawa ite Zila ipoop Tuval-Kain. Tuval-Kain paaghu tooni, ta tighagharaat ain ve baras imin gabua siriv to uraat. Tuval-Kain liivu eeza Naama.
GEN 4:23 Saawe ee, Lamek isaav pa azauŋa ru ighe: “Ada yamru Zila, alooŋ aliŋag. Yau Lamek azuwagŋa ta yamru. Aghur taliŋamim pa saveeŋ tsiau. Ighe ŋeer eta irav ghau le siŋig izi, ene aat naravu imaat. Ve isaav ighe ŋeer paaghu eta iposai paŋag, ene pale naravu imaat paam.
GEN 4:24 Alooŋ. Ighe tamtamon eta irav Kain imaat, ene pale tiyatu irau pai liim ve ru. Eemon yau, isaav ighe tirav matin ghau, ene pale tiyatu irau pai tamoot tol saŋavul liim ve ru (77).”
GEN 4:25 Adam yesuru azaawa Eva tigheen muul, ve Eva aapo, ve ipoop tamoot ite. I iwaat eeza Set, ve isaav tauvene: “Kain irav taazi Avel gha imaat, tauta Maaron igham leg tamtamon ite tane, leso iyoli.”
GEN 4:26 Murei ra, Set yesuru azaawa tipoop tamoot ee, ve Set iwaat eeza Enos. Saawe tana, tamtamon tipaburigin ŋgar to suŋuuŋ pa Yoova.
GEN 5:1 Ene pitiiŋ to Adam ve paaghu tooni: Saawe tau Maaron ighur tamtamon, ighur zi timin i tauu.
GEN 5:2 Ighur tamoot ve livaa. Ve ighur poia tooni izaa toozi ve iwaat zi ighe “tamtamon.”
GEN 5:3 Adam ndaman tooni irau 130, ra yesuru azaawa tipoop natuzi ee. I igham taama naagho. Yesuru raratezi kat. Adam iwaat eeza ighe Set.
GEN 5:4 Set izi, ve Adam ileep muul irau ndaman 800, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:5 Tauvene Adam ileep irau ndaman 930, ra imaat.
GEN 5:6 Set ndaman tooni irau 105, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Enos.
GEN 5:7 Enos izi, ve Set ileep muul irau ndaman 807, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:8 Tauvene Set ileep irau ndaman 912, ra imaat.
GEN 5:9 Enos ndaman tooni irau 90, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Kenan.
GEN 5:10 Kenan izi, ve Enos ileep muul irau ndaman 815, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:11 Tauvene Enos ileep irau ndaman 905, ra imaat.
GEN 5:12 Kenan ndaman tooni irau 70, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Malalel.
GEN 5:13 Malalel izi, ve Kenan ileep muul irau ndaman 840, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:14 Tauvene Kenan ileep irau ndaman 910, ra imaat.
GEN 5:15 Malalel ndaman tooni irau 65, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Yared.
GEN 5:16 Yared izi, ve Malalel ileep muul irau ndaman 830, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:17 Tauvene Malalel ileep irau ndaman 895, ra imaat.
GEN 5:18 Yared ndaman tooni irau 162, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Enok.
GEN 5:19 Enok izi, ve Yared ileep muul irau ndaman 800, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:20 Tauvene Yared ileep irau ndaman 962, ra imaat.
GEN 5:21 Enok ndaman tooni irau 65, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Metusela.
GEN 5:22 Metusela izi, ve Enok ileep muul irau ndaman 300, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv. Enok lepoogh tomania laghooŋ tooni, i maata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon eez tooni irau saawe. Tauvene ileep irau ndaman 365, ra Maaron ighamu gha izala, ve tighita muul mako.
GEN 5:25 Metusela ndaman tooni irau 187, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba, eeza Lamek.
GEN 5:26 Lamek izi, ve Metusela ileep muul irau ndaman 782, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:27 Tauvene Metusela ileep irau ndaman 969, ra imaat.
GEN 5:28 Lamek ndaman tooni irau 182, ve yesuru azaawa tipoop natuzi aidaaba.
GEN 5:29 Lamek isaav ighe: “Maaron ivaghamunia taan, tauta nigham uraat tiina kat to niil lemai aniiŋ. Eemon natumai tane pale igham uleeŋ ivot payei pa uraat pataŋani tau nighamghamu pa nimamai ne.” Tauta iwaat naatu eeza Noa.
GEN 5:30 Noa izi, ve Lamek ileep muul irau ndaman 595, ve tipoop natuzŋa zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 5:31 Tauvene Lamek ileep irau ndaman 777, ra imaat.
GEN 5:32 Noa ndaman tooni 500, ra yesuru azaawa tipoop natuzŋa zitamoot tol, ezazi Sem, Ham, ve Yapet.
GEN 6:1 Saawe tau tamtamon timasa timin naol izi taan, Maaron natŋa tighita tamtamon natuzlivaŋa paghunazi kat. Tauvene tigham zi irau tauzi lolozi, ve tivai zi.
GEN 6:3 Yoova ighita gabua tana, ve isaav ighe: “Tamtamon, ene yes taan sorok. Avuvug irau ileep tomani zi, ve tileep matazi yaryaare le alok ne mako. Pale tileep irau ndaman ndiŋndiŋ ee tamoot ee (120) mon, ve saawe toozi isov ve timaat.”
GEN 6:4 Saawe tana ve ilam, tamtamon tau anoŋazi tintiina ve tapirizi kat tivot ve tileep izi taan. Tamazŋa, ene Maaron natŋa. Ve tinazŋa, ene tamtamon to taan natuzlivaŋa. Zeran tawe tileep muuŋ. Yes tapirizi tiina ve zeran to malmal, ve varuzi ilaan irau nugh.
GEN 6:5 Yoova ighita tamtamon tau tileep izi taan na, gabuazi isaghat kat, ve ŋgar toozi iyaryaaŋ pa ŋgar sasaghati mon irau saawe.
GEN 6:6 Tauvene loolo ipataŋan kat pa tamtamon tau i tauu ighur zi tizi taan na, ve isaav pa tauu ighe: “Wais, nagharaat zi mako, kanaŋ poia.
GEN 6:7 Tambaaŋo. Yau aat napasov tamtamon le tisov pa taan. Ve yes mon mako. Ŋgai, man, ve gabua naol isov tau tikakarau izi taan na paam, yau aat napasov zi pa taan ve tisov tilalez. Onoon, yau taug naghur zi. Eemon tigham ŋgar sasaghati naol. Tauta tigham ghau tinig imum pazi kat.”
GEN 6:8 Eemon Noa, Yoova ighita ighe i ŋeer poia, ve loolo pani.
GEN 6:9 Ene sinaiŋ to Noa tomania paaghu tooni. Saawe to Noa, i mon ta ŋeer duduuŋa, ve le sosor mako. Lepoogh to Noa tomania laghooŋ tooni, i maata iŋgalŋgal Maaron, ve itaghon eez tooni irau saawe.
GEN 6:10 Noa natŋa tol, ezazi Sem, Ham, ve Yapet.
GEN 6:11 Saawe tana, Maaron ighita ŋgar sasaghati kat ivot irau taan isov. Ve ŋgar to ghamuuŋ malmal paam, ivot tiina le irau nugh. Tauvene i ighita taan isaghat kat. Pasaa, tamtamon tisov tivaghamunia lepoogh toozi izi taan.
GEN 6:13 Tauvene Maaron isaav pa Noa ighe: “Ulooŋ. Yau naghita tamtamon tighamgham malmal irau taan isov. Tauta nagham ŋgar naghe napasov tamtamon pa taan. Yau pale navaghamun zi tomania taan ve gabua naol tau tileep ve tigheen izi taan na, le tisov tilalez.
GEN 6:14 Tauvene yo aat uvaghuz lem waaŋ eta. Ughita ai ariaŋazi, ve usap zi, leso uvaghuz waaŋ pani. Urav motmotin waaŋ loolo imin naol. Ve uŋgal zimir ila waaŋ loolo ve muuri paam. Leso te iloŋ ila sov.
GEN 6:15 Ene eez tau yo aat utaghoni: Malaua to waaŋ, uroova irau roov tamoot tol saŋavul ve liim (133 mita), ve tuuku tooni irau roov saŋavul ve ru (22 mita), ve loolo izala saaŋa ve izilam siiŋa, ene irau roov liim ve ru (13 mita).
GEN 6:16 Ve urau waaŋ ruuma. Eemon urav didiiŋ izala koŋia sov. Upul sooso rig. Leso yaghur tomania ghazooŋa itaghoni. Ve ughur ataman ila waaŋ ziige. Saawe tau yo uvaghuz waaŋ, ughur loolo imin sosoor tol: ee igheen siiŋa, ite igheen bodbodaaŋ, ve ite igheen saaŋa.
GEN 6:17 Ulooŋ. Yau naghe nagham yaa ivon toman tapiri tiina le itavtav taan. Leso irewaar gabua tau matazi yaryaare ne tisov tilalez. Gabua naol isov tau tileep izi taan, aat tisov timataar.
GEN 6:18 Eemon yau aat nambu saveeŋ ariaaŋ tomani ghom, leso tavalupu ghiit tamin eemon. Tauvene yo aat ugham azuwam, ve natumŋa tol toman azuazŋa, ve yamŋa aloŋ ala waaŋ loolo.
GEN 6:19 Ve uyau gabua maata maata tau matazi yaryaare na, ve asov aloŋ ala waaŋ loolo. Ugham ŋgai, man, ve gabua naol tau tikakarau ila taan paam. Ugham ruŋaruŋa, tamoot ve upin. Leso timaat sov.
GEN 6:21 Ve uyau aniiŋ maata maata ve ughuru iloŋ ila waaŋ loolo paam. Leso yam ve gabua naol tau yamŋa aleep ila waaŋ loolo na, lemim aniiŋ.”
GEN 6:22 Maaron isavia saveeŋ tana le isov, ra Noa ila ve igham uratoi gabua isov tau Maaron isavia pani na.
GEN 7:1 Murei ra, Yoova isaav pa Noa ighe: “Yau naghita tamtamon tau tileep pa saawe tane na, yo zigom ta duduŋam ila matag. Tauvene uburig, ugham azuwam toman natumŋa tol ve azuazŋa, ve yamŋa aloŋ ala waaŋ loolo.
GEN 7:2 Ve ŋgai maata maata tau popoiazi pa watooŋrau na, ugham zitamoot liim ve ru ve upin liim ve ru, tiloŋ tila waaŋ loolo. Ve gabua siriv tau popoiazi pa watooŋrau mako na, ugham ruŋruŋa, tamoot ee ve upin ee.
GEN 7:3 Ve ugham man maata maata tau tirovroov ila taitai saamba na paam. Ugham zitamoot liim ve ru, ve upin liim ve ru. Leso timaat sov, ve murei na tipoop, ve timasa timin naol, ve tirau taan muul.
GEN 7:4 Pasaa, mboŋ liim ve ru tane isov, mako nagham uman tiina izi taan le irau mboŋ tamoot ru. Leso napasov gabua matazi yaryaare naol isov tau naghur zi na, ve tisov pa taan.”
GEN 7:5 Yoova isavia saveeŋ tane le isov, ve Noa ila igham uratoi gabua isov tau Maaron isavia pani na.
GEN 7:6 Noa ndaman tooni irau 600, ra yaa ivon izi taan toman tapiri tiina.
GEN 7:7 Tauvene Noa yesuru azaawa, natŋa, ve raulivaŋa, tisov tiloŋ tila waaŋ loolo. Leso yaa ivaghamun zi sov, ve tileep poi.
GEN 7:8 Ve ŋgai maata maata tau popoiazi pa watooŋrau, tomania gabua naol tau irau tigham zi pa watooŋrau mako na, ve man tau tirovroov, tomania gabua naol tau tikakarau ila taan, ene ruŋruŋa, tamoot ve upin, tila tivot to Noa, ve yesŋa Noa tiloŋ tila waaŋ loolo itaghon saveeŋ tau Maaron isavia pani na.
GEN 7:10 Tiloŋ tila waaŋ loolo, ve tileep mboŋ liim ve ru le isov, ra yaa ivon toman tapiri tiina, le itav taan naol isov.
GEN 7:11 Tauvene indeeŋ Noa ndaman tooni irau 600, kaiyo imin ru, ve mboŋ imin saŋavul liim ve ru, ra taan aavo ikaak, ve yaa tiina tau igheen taan loolo na, bolokia izaa toman tapiri tiina. Ve sambam saamba tauvene paam. Aavo ikaak ve yaa tau igheen saaŋa na, izi toman tapiri tiina.
GEN 7:12 Tauvene uman tiina kat izi taan le irau mataaz tamoot ru ve mboŋ tamoot ru.
GEN 7:13 Saawe duduuŋ tana, Noa yesuru azaawa, ve natŋa tol, Sem, Ham ve Yapet, tomania azuwazŋa, tiloŋ tila waaŋ loolo.
GEN 7:14 Ve ŋgai maata maata to nughei ve su, tomania gabua maata maata tau tikakarau ila taan, ve man maata maata titaghon zi gha yesŋa tiloŋ tila waaŋ loolo.
GEN 7:15 Tauvene gabua naol isov tau matazi yaryaare na, ruŋruŋa, tamoot ve upin, tiloŋ tila waaŋ loolo itaghon Maaron aliiŋa. Ra Noa aana iloŋ ila ve Yoova tauu ipoon ataman to waaŋ.
GEN 7:17 Yaa ivon izaa le itavtav taan irau mboŋ tamoot ru, ve ipapot waaŋ gha izaa ipot.
GEN 7:18 Yaa izaa izaa le waaŋ imoghan.
GEN 7:19 Yaa izaa le ivon toman tapiri tiina kat le itavtav loloz tintiina naol isov.
GEN 7:20 Yaa ivon izala le iliiv loloz dabazi naol isov irau roov paaŋ (8 mita).
GEN 7:21 Tauvene gabua tau tilepleep izi taan na, timataar tisov. Ŋgai to nughei, ŋgai to su, man, ve gabua naol tau tikakarau ila taan na, tomania tamtamon paam timataar le tisov kat.
GEN 7:22 Gabua naol isov tau tileep izi taan ve tighamgham yaghur, tauta tisov tilalez.
GEN 7:23 Ene eez tau Maaron ipasovuur gabua naol isov pa taan. Tamtamon, ŋgai, gabua tau tikakarau ila taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba, eta ileep muul mako. Tisov tilalez. Eemon yes tau tileep tomania Noa ila waaŋ loolo na, yes mon ta tileep poi.
GEN 7:24 Tauvene yaa itav taan, ve ipot irau mboŋ 150 (kaiyo liim ma vene).
GEN 8:1 Eemon Maaron maata iŋgalŋgal Noa ve gabua naol isov to su ve nughei tau tileep tomania ila waaŋ loolo na. Tauvene igham yaghur ilaan izala yaa paavo to ivuvuur yaa leso imaak.
GEN 8:2 Ve taan aavo tau yaa ivotvot pani tomania sambam saamba aavo tau yaa izi pani na, tivool muul, ve uman imot.
GEN 8:3 Tauta yaa imaak poipoi irau mboŋ 150. Indeeŋ kaiyo imin liim ve ru, ve mboŋ imin saŋavul liim ve ru, waaŋ ilot izala loloz ee to taan Ararat daaba.
GEN 8:5 Yaa imaak izizi le kaiyo saŋavul, ve mboŋ imin maata, ra loloz dabazi peria.
GEN 8:6 Mboŋ tamoot ru paam ilam ila, ra Noa ikaak sooso rig tau papazoge ighuru pa yaghur itaghoni na, ve imbaaŋ man kool ee ila. Man tawe ivarovroov le yaa imaak kat.
GEN 8:8 Noa ighe iwatagh: Yaa imaak wa, ma soone? Tauvene imbaaŋ mbuun ee ila.
GEN 8:9 Eemon yaa imaak kat soone. Tauvene mbuun tawe irau indeeŋ niia poia eta to mariaoŋ mako, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Noa izuzuun niima ivot ila muuri, ve mbuun iroov ilam imbutur izala, ve Noa ighamu iloŋ ila waaŋ loolo muul.
GEN 8:10 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru isov, ra imbaaŋ mbuun iroov muul ila.
GEN 8:11 Ila irovroov le ravrav izi, ra iŋaaŋ ai oliv mbiila ee ila dadabu, ve iroov imuul ila pa waaŋ. Tauvene Noa iwatagh ighe yaa imaak wa.
GEN 8:12 Noa isaŋan le mboŋ liim ve ru muul isov, ra ipul mbuun iroov muul ila. Saawe tana, ila le imuul mako.
GEN 8:13 Tauvene indeeŋ Noa ndaman tooni irau 601, kaiyo imin maata ve mbooŋi imin maata, ene taan imamaas wa. Tauvene Noa ipas atov siriv pa waaŋ gha itiir nugh, ve ighita taan imamaas.
GEN 8:14 Indeeŋ kaiyo imin ru, ve mbooŋi imin tamoot ee liim ve ru, taan igorgor kat.
GEN 8:15 Tauvene Maaron isaav pa Noa ighe: “Yo tomania azuwam, natumŋa, ve rawamlivaŋa, apul waaŋ, ve avot ala muuri.
GEN 8:17 Ve ugham gabua matazi yaryaare naol tau yamŋa aleep ila waaŋ loolo na tivot tila muuri paam. Leso tilaagh irau taan ve timasa timin naol, ve tileep irau taan muul.”
GEN 8:18 Tauvene Noa yesuru azaawa, natŋa, ve raulivaŋa tipul waaŋ, ve tivot tila muuri.
GEN 8:19 Ve ŋgai maata maata, man, gabua naol isov tau tikakarau ila taan, ene tisov tighur zi ila sosoor toz toz, ve tipul waaŋ gha tivot muuri paam.
GEN 8:20 Ra Noa indou maet imin artaal pa Yoova. Ve ŋgai ve man tisov tau popoiazi pa watooŋrau na, i igham eŋaeŋa ve irav zi timaat. Ra ighur zi tizala artaal paavo gha yav ighan dodolin zi imin watooŋrau pa Yoova.
GEN 8:21 Yoova inuŋuz watooŋrau tawe vaazi poia kat, ve isaav ila loolo ighe: “Murei, yau aat irau navaghamunia taan pa sosor to tamtamon muul mako. Pasaa, yau nawatagh: Saawe tau yes geegeu ve ilam, ene ŋgar sasaghati igheen ariaaŋ ila lolozi. Tauvene yau aat irau navaghamunia gabua matazi yaryaare muul imin tau aazne naghamu ne mako.
GEN 8:22 Aazne ve ila, saawe to vazoghiiŋ aniiŋ, ve saawe to mariri, saawe to nugh iyauŋ, ve saawe to nugh ituntun, ragh ve yavaar, mboŋ ve mataaz. Gabua naol tana irau tisov ne mako. Pale tighengheen tauvene mon taghon taghon gha ila.”
GEN 9:1 Maaron ighur poia tooni izaa to Noa tomania natŋa, ve isaav pazi ighe: “Apoop, ve amasa amin naol, ve aleep irau taan muul.
GEN 9:2 Ŋgai maata maata tau tileep izi taan, tomania man, iigh, ve gabua soroksorok tau tikakarau ila taan, ene aat matazi izaa ve tiroi payam. Yau naghur zi tilat nimamim.
GEN 9:3 Muuŋ, naghur gabua tau titum ila taan timin aniiŋ payam. Ve aazne, yau napul gabua matazi yaryaare ta naol ne payam paam, leso aghan zi.”
GEN 9:4 Gabua eemon tau yau naŋgalsekin gham pani. Gabua miiza tau siŋ igheen ila na, yam aghani sov. Pasaa, siŋ ta imin puughu pa gabua tileep matazi yaryaare.
GEN 9:5 Tauvene isaav ighe ŋeer eta, ma ŋgai eta irav tamtamon imaat, yau Maaron naghur atuya pani tauvene: I aat imaat paam. Leso iyat siŋ tau i iliŋi na.
GEN 9:6 Tauvene ŋeer eta isaav ighe irav tamtamon ite imaat, ene pale i paam tiravu imaat. Leso iyat siŋ tau i iliŋ na. Pasaa, Maaron ighur tamtamon tigham i tauu naagho.
GEN 9:7 Ra Maaron isaav muul pa Noa toman natŋa ighe: “Yam apoop, ve amasa amin naol kat, ve aleep irau taan.
GEN 9:9 Ve alooŋ. Yau naghe nambu saveeŋ pa yam, ve paaghu tsiam tau pale tivot murei.
GEN 9:10 Ve yam mon mako. Gabua matazi yaryaare naol isov to nughei ve su tau tileep tomani gham ila waaŋ loolo, ve yamŋa avot ala muuri gha aazne aleep izi taan ne, saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane iŋarui zi paam.
GEN 9:11 Yau nambu saveeŋ ariaaŋ payam tauvene: Irau nagham yaa ivon muul toman tapiri tiina to navaghamunia gabua matazi yaryaare mako. Ve taan tauvene paam. Yaa irau ivaghamunia muul mako.”
GEN 9:12 Ve Maaron isaav muul ighe: “Taliŋbuuz tsiau tau igheen izala taitai, ene naghuru imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane. Saveeŋ tane, yau nambua tomani gham, ve gabua matazi yaryaare isov tau tileep tomani gham izi taan. Saveeŋ tane pale iyooz ariaaŋ taghon taghon gha ila. Tauvene taliŋbuuz pale imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tau yau nambua tomania gabua naol isov tau tileep izi taan.
GEN 9:14 Murei, isaav ighe yau naghur taitai iyooz tomania taliŋbuuz, ene aat matag iŋgal saveeŋ tau nambua tomani gham ve gabua matazi yaryaare isov. Saveeŋ mbuaaŋ tauvene: Yaa irau ivon le ivaghamun gham muul mako.
GEN 9:16 Tauvene taliŋbuuz ighe ivot tomania taitai, ene aat naghita, ve matag iŋgal saveeŋ tau nambua tomania gabua matazi yaryaare isov tau tileep izi taan. Saveeŋ tane pale iyooz tauvene taghon taghon gha ila.”
GEN 9:17 Tauvene Maaron isaav pa Noa ighe: “Taliŋbuuz, ene imin ilaal pa saveeŋ tau yau nambua tomania gabua matazi yaryaare isov tau tileep izi taan.”
GEN 9:18 Noa natŋa tol tau yesŋa tileep waaŋ loolo ve tivot muuri na, ezazi tauvene: Sem, Ham, ve Yapet. Ham naatu, ene Kanaan.
GEN 9:19 Eval tisov tau tileep izi taan, ene tivot ila to Noa natŋa tol tawe.
GEN 9:20 Noa, i ŋeer to ghamuuŋ uraat pa uum, ve i ta ivazogh vaen imin maata.
GEN 9:21 Saawe ee, i ighun vaen le iyamaan tauu mako, ve kawaal tooni imaruat. Tauvene igheen tiini ŋginaaŋa ila balbaal tooni loolo.
GEN 9:22 Noa naatu Ham, tau Kanaan taama na, ighita taama igheen tiini ŋginaaŋa, ve ivot ila muuri gha ipaes pa tooghŋa.
GEN 9:23 Eemon Sem yesuru Yapet tigham uuli ee, ve tisiki izala avarazi, ve tilaagh pa murizi tila, ve tipoon tamazi pani. Pasaa, lolozi pa tighita tamazi tiini ŋginaaŋa mako.
GEN 9:24 Saawe tau Noa iburig gha ŋgar tooni ighazooŋ, ilooŋ tighe naatu Ham ighita igheen tiini ŋginaaŋa.
GEN 9:25 Tauvene isaav pani ighe: “Pataŋani tane pale iŋarui Kanaan. I tomania paaghu tooni pale timin besooŋa sorok pa toŋvetaz toozi.”
GEN 9:26 Ve Noa ighur poia izaa to Sem gha Yapet tauvene: “Iit tapakur Yoova. I Maaron to Sem. Kanaan paaghu tooni pale timin uraata sorok pa paaghu to Sem. Ve Yapet paaghu tooni, Maaron pale igham zi timasa timin naol, ve izuur taan toozi ila imin tiina. Yesŋa Sem paaghu tooni pale tilup zi timin eemon. Eemon yes Kanaana pale timin uraata sorok pa Yapet paaghu tooni.”
GEN 9:28 Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ra Noa ileep muul irau ndaman 350. Tauvene ndaman tooni imin 950, ra imaat.
GEN 10:1 Ene pitiiŋ to Noa tomania natŋa ve paaghu toozi. Noa natŋa, ene: Sem, Ham, ve Yapet. Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ra paaghu toozi tivot tauvene:
GEN 10:2 Yapet natŋa, ene: Gomer, Magog, Madai, Yaban, Tubal, Mesek, ve Tiras.
GEN 10:3 Gomer natŋa, ene: Askenaz, Ripat, ve Togarma.
GEN 10:4 Yaban natŋa, ene: Elisa, Tarsis, Kitim, ve Dodanim.
GEN 10:5 Yes tane ta Yapet timŋa. Yes tivot timin naol, ve tila tileep irau nari ve sisi. Puughu toozi eŋaeŋa tila tileep irau nugh toz toz, ve tisavia tauzi aliŋazi.
GEN 10:6 Ham natŋa, ene: Kus, Isip, Put, ve Kanaan.
GEN 10:7 Ve Kus natŋa, ene: Seba, Avila, Sapta, Rama, ve Sapteka. Rama natŋa, ene: Siba ve Dedan.
GEN 10:8 Kus naatu ite, eeza Nimrot. Nimrot, eeza tiina kat pasaa, i irau kat pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Iliiv eval tiina to taan.
GEN 10:9 Ve i ŋeer to ilooŋ ŋgai sagsag. Tauvene murei, isaav ighe tipait ŋeer eta eeza, mako tiparim pani tauvene: ‘Ŋeer tane, Yoova igham le ŋgar tiina pa ilooŋ ŋgai sagsag imin Nimrot.’
GEN 10:10 Nimrot iŋgin taan sirivu tiina ee, eeza Sinar. Taan tawe, nugh tintiina tol tigheen ila, ezazi Babel, Erek, ve Akad.
GEN 10:11 Murei ra, Nimrot ipul taan to Babilon, ve ila pa taan sirivu to Asiria, ve ipaburigin nugh tintiina paaŋ, ezazi Ninive, Reobot-Ir, Kala, ve Resen. Nugh Resen, ene igheen bodbodaaŋ pa nugh tiina Ninive ve nugh Kala.
GEN 10:13 Isip natŋa, ene: Lud, Anam, Leap, Naptu, Patrus, Kaslu, ve Kaptor. Kaslu ta yes Pilistia tivot ila tooni.
GEN 10:15 Kanaan naatu aidaaba Sidon, ve tazŋa, ene: Het, Yebus, Amor, Girgas, Hiv, Aki, Sini, Arvad, Semar, ve Amat. Murei, ra paaghu to Kanaan timbiriis, ve tila tileep tirau nugh toz toz. Taan toozi ila imuul ta nugh Sidon, ve itaghon nari ila imuul nugh Gerar ve nugh Gaza. Ra imbutu iloŋ ila pa taan to nugh Sodom, Gomora, Adma, ve Seboim, le malmali ila ivool pa nugh Lasa. Ene taan to yes Kanaana.
GEN 10:20 Yes tana, ta tivot ila to Ham. Yes tivot timin naol, ve puughu toozi eŋaeŋa tila tileep irau nugh toz toz, ve tisavia aliŋazi ite ite.
GEN 10:21 Yapet toogha Sem natŋa timasa timin naol, ve timin puughu pa Eber.
GEN 10:22 Sem natŋa, ene: Elam, Asur, Apaksad, Lud, ve Aram.
GEN 10:23 Aram natŋa, ene: Uz, Ul, Geter, ve Mas.
GEN 10:24 Apaksad naatu Sela. Ve Sela naatu, Eber.
GEN 10:25 Eber natŋa ru. Ee eeza Peleg, ve ite eeza Yoktan. Saawe tau Peleg ileep izi taan, tamtamon to taan tivalagh tauzi, ve tila tileep lez lez. Tauta tiwaat eeza Peleg.
GEN 10:26 Yoktan natŋa, ene: Almodad, Selep, Azamavet, Yera, Adoram, Uzal, Dikla, Obal, Abimael, Seba, Opir, Avila, ve Yobab. Yes tisov tane Yoktan natŋa.
GEN 10:30 Taan toozi, nugh Mesa imin ŋgat pani, ve ila imuul loloz to taan Separ tau igheen ila pa aaz puughu.
GEN 10:31 Yes tana ta tivot ila to Sem. Yes tivot timin naol, ve puughu toozi eŋaeŋa tila tileep irau nugh toz toz, ve tisavia aliŋazi ite ite.
GEN 10:32 Yes tane, Noa natŋa paaghu toozi. Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ra timasa timin naol, ve tila tileep irau taan ta naol ne, ve timin puughu pa eval tisov to taan.
GEN 11:1 Muuŋ, tamtamon tau tileep izi taan na, tisov tisavia aliŋazi eemon, ve saveeŋ toozi raraate.
GEN 11:2 Yes tileep izi nugh eemon mako. Tizurzuur tiŋarui aaz puughu tila, le tivot taan duduuŋa ee tau igheen ila taan sirivu to Sinar, ve tighur niazi to lepoogh ta sewe.
GEN 11:3 Ra tivasavo zi tighe: “Laak! Iit aat tabuud taan ve tamozi ila yav. Leso iyaryaaŋ kat imin maet ve tagharaat ruum pani.” Tigham tauvene, ve lezi gabua ivot pa raoŋ ruum. Ve tigham gabua ite imin zimir to ikis maet tawe le tuŋia.
GEN 11:4 Ra tisaav tighe: “Laak! Iit aat tagharaat leen nugh tiina eta, ve tagharaat rumei tiina eta tau daaba izala lee ikis taitai. Leso ezaan imin tiina. Ve gabua ite. Uraat tiina tane pale ilup ghiit tamin eemon. Mako pale tambiriis ve taleep leen leen irau taan ta naol ne.”
GEN 11:5 Yes tigham gabua tane le isov, ra Yoova izilam ighe ighita nugh toozi tiina tawe ve rumei tau tirao izala le izala kat na.
GEN 11:6 I ighit zi ve isaav ighe: “Wai, tamtamon tilup zi timin eemon wa! Ve tisavia aliŋazi eemon, ve aazne tipaburigin uraat tiina tane paam. Murei, isaav ighe lolozi ighur pa uraat tintiina siriv, pale matazi sorok ve tighamu mon. Pasaa, gabua eta irau ipoon zi muul mako.
GEN 11:7 Tauvene iit aat tazila ve tatoor aliŋazi ila ite ite. Leso tivaloŋai aliŋazi muul sov.”
GEN 11:8 Eez tane ta Yoova igham zi tipul uraat igheen, ve ivarewai zi tila tileep irau taan isov.
GEN 11:9 Nugh tiina tawe, tiwaat eeza tighe ‘Babel.’ Pasaa, indeeŋ saawe tau tamtamon tisov to taan tilup zi izi nugh tana, Yoova itoor aliŋazi, ve ivarewai zi gha tighau tila tileep lez lez irau taan isov.
GEN 11:10 Ene pitiiŋ to Sem toman paaghu tooni: Yaa ivon toman tapiri tiina le isov, ve ndaman ru ilam ila, ra Sem naatu aidaaba Apaksad izi. Saawe tana, Sem ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee (100).
GEN 11:11 Apaksad izi, ve Sem ileep muul irau ndaman 500, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:12 Apaksad ndaman tooni irau 35, ve naatu aidaaba izi, eeza Sela.
GEN 11:13 Sela izi ve Apaksad ileep muul irau ndaman 403, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:14 Sela ndaman tooni irau 30, ve naatu aidaaba izi, eeza Eber.
GEN 11:15 Eber izi ve Sela ileep muul irau ndaman 403, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:16 Eber ndaman tooni irau 34, ve naatu aidaaba izi, eeza Peleg.
GEN 11:17 Peleg izi, ve Eber ileep muul irau ndaman 430, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:18 Peleg ndaman tooni irau 30, ve naatu aidaaba izi, eeza Reu.
GEN 11:19 Reu izi ve Peleg ileep muul irau ndaman 209, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:20 Reu ndaman tooni irau 32, ve naatu aidaaba izi, eeza Seruk.
GEN 11:21 Seruk izi ve Reu ileep muul irau ndaman 207, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:22 Seruk ndaman tooni irau 30, ve naatu aidaaba izi, eeza Naor.
GEN 11:23 Naor izi ve Seruk ileep muul irau ndaman 200, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:24 Naor ndaman tooni irau 29, ve naatu aidaaba izi, eeza Tera.
GEN 11:25 Tera izi ve Naor ileep muul irau ndaman 119, ve natŋa zitamoot ve zilivaa siriv tizi, ra imaat.
GEN 11:26 Tera ndaman tooni irau 70, ra natŋa tol tizi, ezazi Abram, Naor, ve Aran.
GEN 11:27 Ene sinaiŋ to Tera ve paaghu tooni: Tera natŋa, ene: Abram, Naor, ve Aran. Aran naatu Lot.
GEN 11:28 Tera ilepleep soone, ve naatu Aran imaat izi tauu nugh tooni Ur tau igheen izi taan sirivu to Kaldia.
GEN 11:29 Abram ivai Sarai, ve Naor ivai Milka. Milka yesuru Yiska tamazi Aran.
GEN 11:30 Sarai, i ipoop mako. Pasaa, i uupa
GEN 11:31 Murei ra, Tera igham naatu Abram, tiimbu Lot tau Aran naatu na, ve rauliva Sarai tau Abram azaawa na, ve tipul nugh Ur tau igheen ila taan sirivu to Kaldia na, ve tighe tila pa taan Kanaan. Eemon tila tivot nugh Aran, ve tizi tileep ta sewe.
GEN 11:32 Tera ndaman tooni irau 205, ra imaat izi ta sewe.
GEN 12:1 Saawe ee, Yoova ivot to Abram ve isaav pani ighe: “Abram, uburig, upul taan tsio ve tamam nugh tooni, tomania ziiri waaro tsio, ve ula. Yau aat natotoi ghom pa taan ee tau naghe uleep pani.
GEN 12:2 Yau aat nagham paaghu tsio tivot timin naol, ve poia tsiau izaa tsio, ve nagham ezam ivot imin tiina. Ve yo pale umin eez to poia tsiau izaa to tamtamon tisov.
GEN 12:3 Yes tau ighe tigham poghani ghom, ene pale poia tsiau izaa toozi. Ve yes tau tighur pataŋani payo, ene pale naghur pataŋani pazi. Ve yo pale umin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.”
GEN 12:4 Yoova isavia saveeŋ tane le isov, ve Abram itaghon aliiŋa, ve iburig gha ipul nugh Aran. Lot paam iburig ve ila tomania. Saawe tana, Abram ndaman tooni irau 75 wa.
GEN 12:5 Tauvene Abram igham azaawa Sarai, waagha Lot, ve yauyauŋ toozi tomania besooŋa tau tigham zi izi nugh Aran na, ve tiburig gha tila. Tilaghlaagh tila le tivot izi taan Kanaan.
GEN 12:6 Saawe tau tivot izi Kanaan, tilaagh tila le tivot izi nugh Sekem. Nugh tawe, ai tiina ee iyozyooz, eeza More. Saawe tana, yes Kanaana tilepleep izi nugh tawe.
GEN 12:7 Ra Yoova ivot to Abram ta sewe, ve isaav pani ighe: “Paaghu tsio to murei, yau pale nagham taan tane pazi.” Tauvene Abram indou maet izi nugh tawe imin artaal pa Yoova. Pasaa, Yoova ivot tooni izi ta sewe.
GEN 12:8 Ra Abram ipul Sekem, ve ilaagh taghon loloz le ila igharau Betel. Ra ighur niia to lepoogh izi bodbodaaŋ pa nugh Betel ve nugh Ai. Nugh Betel, ene igheen ila pa yavaar, ve nugh Ai igheen ila pa ragh. Abram igharaat artaal izi ta sewe, ve isuŋ pa Yoova ve ipakur eeza.
GEN 12:9 Ra Abram tomania tamtamon tooni tipaburigin laghooŋ toozi muul gha tila tivot taan sirivu to Negev tau igheen ila pa daudau puughu.
GEN 12:10 Tilepleep ta sewe, le pitool tiina kat ivot izi nugh tawe. Tauvene Abram tomania tamtamon tooni tighau tizila pa Isip. Tighe tila tileep ta sewe le pataŋani to pitool isov, o timuul tila.
GEN 12:11 Tila le tigharau Isip, ve Abram isaav pa azaawa Sarai ighe: “Ulooŋ. Yau nawatagh yo livaa paghunam kat.
GEN 12:12 Tauvene isaav ighe yes Isipa tighit ghom, ene pale tigham ŋgar tighe: ‘Ewe Abram azaawa.’ Mako tirav ghau namaat, ve yo uzi uleep tomani zi.
GEN 12:13 Tauvene saawe tau tala tavot, yo aat usaav pazi ughe yo livum yau. Leso yo ndamom payau, ve tigham poghani ghau, ve naleep poi.”
GEN 12:14 Saveeŋ to Abram tane, onoon. Saawe tau tila tivot Isip, yes Isipa tighita Sarai tighe i livaa paghuuna kat.
GEN 12:15 Tauvene yes daaba tau tiŋgin uraat to kinik na tighita, ve tila tisaav pa kinik tighe: “Aa kinik, yei nighita livaa poia ee ilepleep!” Ra tila tigham Sarai, ve tighuru ila ruum to kinik.
GEN 12:16 Sarai ndaamo pa Abram, tauta kinik igham poghania. I igham Abram le sipsip, mekmek, makau, doŋki, ve kamel, tomania besooŋa, zitamoot ve zilivaa siriv.
GEN 12:17 Eemon Yoova ivaghamunia kinik tomania zeran tau tileep ruum tooni na pa moroghooŋ sasaghati maata maata. Pasaa, i igham Abram azaawa Sarai.
GEN 12:18 Tauvene kinik ipoi Abram ilam, ve iyaoni ighe: “Yo ugham karom payau pasaa? Sarai ene yo azuwam! Mindai ta usaav ughe yo livum? Yau naghur ila aliŋam, tauta naghamu naghe imin azuwag. Aiyo, ugham azuwam, ve yamru aghau ala!”
GEN 12:20 Ra kinik isaav ariaaŋ pa yes uraata tooni ighe tiziir Abram yesuru azaawa timuul tila. Tauvene tigham Abram yesuru Sarai, ve besooŋa toozi, tomania gabua toozi naol isov, ve tila.
GEN 13:1 Abram yesuru azaawa, ve waagha Lot tigham gabua toozi, tipul Isip, ve timuul tila tivot taan sirivu to Negev.
GEN 13:2 Abram, i kuaz tauu kat. I le ŋgai ve maet silva ve gol katini.
GEN 13:3 I ipul taan sirivu to Negev, ve ilaagh muul. Ila ivot izi nugh ee, ve imariau ta sewe. Mako ipaburigin laghooŋ muul, ve ila ivot nugh ite. Ilaghlaagh tauvene le ila ivot izi nugh tau igheen bodbodaaŋ pa nugh Betel ve nugh Ai. Ra isuŋ pa Yoova izi ta sewe. Nugh tawe, ta muuŋ i ileep pani, ve igharaat artaal ee.
GEN 13:5 Abram waagha Lot tau yesuru tilaghlaagh na, i paam, ŋgai tooni katini, ve yes besooŋa tooni naol.
GEN 13:6 Tauvene yesuru irau tilup zi izi nugh eemon mako. Pasaa, yesuru lezi gabua katini, ve taan irau zi mako.
GEN 13:7 Tauta Lot besooŋa tooni ve Abram besooŋa tooni tiburig ve tivazorai zi. (Saawe tana, yes Kanaana ve yes Peresa tilepleep nugh tawe paam.)
GEN 13:8 Tauvene Abram isaav pa Lot ighe: “Ituru siŋ eemon. Tauvene lolog pa koi isap sosoon mako. Ve besooŋa toit paam, lolog pa koi isap sosozi mako.
GEN 13:9 Ughita. Taan tiina ighengheen. Yo aat upul ghau, ve ughita lem taan sirivu eta, leso uleep pani. Isaav ighe yo ula uleep ila pa tapir, o yau aat nala naleep ila pa ŋas. Ve ighe ula pa ŋas, o yau nala pa tapir.”
GEN 13:10 Tauvene Lot maata ila ve igabiiz nugh, ve ighita taan duduuŋa tau igheen yaa Yordan ziige ve ila imuul izi nugh Zoar. Taan tawe poia, ve le yaa katini imin uum to Maaron, ma taan to yes Isipa tau paghuuna kat. Pasaa, saawe tana, Yoova ivaghamunia nugh Sodom ve Gomora soone.
GEN 13:11 Tauvene Lot ipul Abram, ve ila ileep soghan. I ighe igham taan duduuŋa isov tau igheen ila yaa Yordan ziige na imin le. Tauvene iburig ve ilaagh ila pa taan ziige tau igheen ila pa aaz izaa.
GEN 13:12 Ve Abram, i ileep izi taan Kanaan. Lot izurzuur balbaal tooni izi taan duduuŋa tawe, ve ila ila le igharau nugh Sodom, ra ileep ta sewe.
GEN 13:13 Saawe tana, yes tamtamon to nugh Sodom tighamgham ŋgar sasaghati naol, le tisosor tiina ila Yoova maata.
GEN 13:14 Lot ipul Abram, ra Yoova isaav pa Abram ighe: “Uburig ve ugabiiz nugh. Matam ivot ila, iloŋ ila, ve matam izala ve izila.
GEN 13:15 Taan isov tau yo ughita ne, yau aat nagham pa yo tomania paaghu tsio tau murei pale tivot. Leso aleep pani taghon taghon gha ila.
GEN 13:16 Yau aat nagham paaghu tsio timasa timin naol imin ŋgaupup to taan. Tamtamon eta irau inin zi mako.
GEN 13:17 Tauvene uburig, ve ulaagh irau taan tane ve ughita. Pasaa, yau aat nagham taan isov tane imin lem.”
GEN 13:18 Tauvene Abram iburig, ve izurzuur balbaal tooni ila ila le ivot izi nugh Ebron. Ra ighur niia to lepoogh igharau ai tintiina siriv to Mamre, ve igharaat artaal pa Yoova ta sewe.
GEN 14:1 Saawe tana, Bera, i kinik to nugh Sodom. Birsa, i kinik to nugh Gomora. Sinap, i kinik to nugh Adma. Semeba, i kinik to nugh Zebo. Ve Kedorlaomer, i kinik to nugh Elam. Kedorlaomer iŋgin kinik paaŋ tawe tomania kinik to nugh Bela (eeza ite Zoar) irau ndaman saŋavul ve ru wa. Ve ndaman ite imin saŋavul ve tol, ene kinik liim tawe tiburig ve tizoor kinik Kedorlaomer aliiŋa. Tauvene ndaman imin saŋavul ve paaŋ, kinik Kedorlaomer imbaaŋ ila pa zeetŋa tol ve tilam. Ezazi tauvene: Amrapel, i kinik to nugh Sinar, Ariok, i kinik to nugh Elasa, ve Tidal, i kinik to nugh Goi. Kinik paaŋ tawe tomania zaaba toozi tila, ve yesŋa yes zeran to Repaim tigham malmal izi nugh Asterot-Karnaim le tiliiv zi. Ra tila pa nugh Am, ve yesŋa zeran to Zuzim tigham malmal le tiliiv zi paam. Ra tila pa taan duduuŋa to Kiriataim, ve yesŋa zeran to Enim tigham malmal le tiliiv zi. Mako tila pa taan Seir loloza, ve yesŋa zeran to Or tigham malmal le tiliiv zi, ve tinaan zi tila pa nugh El Paran, tau igheen igharau nugh ŋginaaŋa. Isov ra, timuul tila pa nugh Kades tau eeza ite En Mispat. Ve yesŋa zeran to Amalek, ve zeran to Amor tau tileep izi nugh Azezon Tamar na, tigham malmal le tiliiv zi paam. Kedorlaomer tomania zeetŋa tiliiv yes kinik tana le isov, ra kinik liim to Sodom, Gomora, Adma, Zebo, ve Bela tilup zi, ve tila pa taan duduuŋa tau eeza Sidim. Tileep ta sewe ve tisaŋan Kedorlaomer tomania zeetŋa leso yesŋa tigham malmal. Tipaburigin malmal ta sewe, ve Kedorlaomer tomania zeetŋa tiliiv kinik liim tawe.
GEN 14:10 Taan to Sidim le puura katini tau kolta igheen ila. Tauvene saawe tau kinik to Sodom ve kinik to Gomora tomania zaaba toozi tighau, tamtamon toozi siriv titaptap tizila taan puura tawe. Ve siriv tighau tizala pa loloz.
GEN 14:11 Malmal tana isov, ra Kedorlaomer tomania zeetŋa tila tiyau lezi aniiŋ, tomania gabua isov to nugh Sodom ve Gomora, ve tila.
GEN 14:12 Abram waagha Lot ilepleep izi nugh Sodom paam. Tauta tighamu tomania gabua tooni isov.
GEN 14:13 Eemon ŋeer ee ighau pa malmal, ve ila ivot to Abram tau Hibru tamazi na, ve ipaes pani pa ŋgar tau ivot na. Saawe tana, Abram ilepleep igharau nugh tau ai tintiina siriv tiyozyooz pani na. Ai tawe to ŋeer ee, eeza Mamre. I tamtamon to Amor, ve tazŋa ezazi Eskol ve Aner. Abram yesŋa zeran tol tawe, lupuuŋ toozi eemon.
GEN 14:14 Abram ilooŋ paesiiŋ tighe tigham waagha Lot gha tila, tauvene ipoi besooŋa tooni irau 318 tau zeran to malmal na, ve yesŋa tiburig gha tigham taghon kinik paaŋ tawe tila. Yes besooŋa tawe, saawe tau tinazŋa tipoop zi le timin zolman, yes tileep tomania Abram, ve i itotoi zi pa ŋgar to ghamuuŋ malmal. Tila le tizaa to kinik paaŋ tawe izi nugh Dan.
GEN 14:15 Tileep le mboŋ izi, ra Abram ivalagh zaaba tooni, ve tipaburigin malmal pa kinik paaŋ tawe le tiliiv zi. Tinaan zi tila tila le timalaaŋ pa nugh Damaskus, ve tila tivot nugh Oba.
GEN 14:16 Ra Abram igham mulin waagha Lot tomania gabua tooni, ve zilivaa ve tamtamon siriv tau kinik paaŋ tawe tiyau zi na, tomania gabua toozi tisov.
GEN 14:17 Abram iliiv Kedorlaomer tomania kinik siriv tana, ra imuul ilam, ve kinik to Sodom ilam izaa tooni izi taan duduuŋa tau eeza Save. (Taan tawe, eeza ite ‘Taan duduuŋa to yes kinik.’)
GEN 14:18 Kinik to nugh Salem paam, eeza Melkizedek, igham mberet tomania vaen ve ilam. Melkizedek, i ŋeer to watooŋrau, ve ibesbees pa Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na.
GEN 14:19 I ighur palotiiŋ izaa to Abram ve isaav pani ighe: “Abram, Maaron Tiina tau ighur sambam ve taan ve iliiv zimaronŋa tisov na, i tauu pale ighur poia tooni izaa tsio. Iit tapakuru. Pasaa, i ighur koiamŋa tila nimam gha uliiv zi wa.” Ra Abram iburig, ve ivalagh gabua naol isov tau i iyau zi ila to koiŋa na, irau ŋgun saŋavul, ve ighur ŋgun ee ila pa Melkizedek imin paitooŋ tooni.
GEN 14:21 Ra kinik to Sodom isaav pa Abram ighe: “Gabua naol tana, ugham zi timin lem. Eemon upul tamtamon tsiau tilam, ve yeŋa nila.”
GEN 14:22 Eemon Abram iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, vene mako. Yoova, i Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov ve ighur sambam ve taan. Yau nambu saveeŋ ariaaŋa ila i eeza tauvene:
GEN 14:23 Yau irau nagham gabua tsio ŋgiira rigta imin waar iimu, ma waar to zuzuuŋa to aghem ne mako. Mako kat. Gabua tau zaaba tsiau tighani, tauta ena. Ve zetagŋa tol tau titaghon ghau ve yeŋa nilam, Aner, Eskol, ve Mamre, ene yau leg saveeŋ eta pazi mako. Yes tauzi. Isaav ighe lolozi pa ghamuuŋ lezi gabua siriv, ene poia. Tighamu.” Abram isaav tauvene pasaa, iroi pa murei pale kinik to Sodom ipakur ghi ighe: “Yau ta nagham Abram ivot gha imin kuaz tauu.”
GEN 15:1 Gabua tana isov ve murei ra, Maaron ivot to Abram ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Abram, uroi sov. Yau aat navool tsio ve namin sigheu payo. Ve yo aat ugham lem atuya tiina kat.”
GEN 15:2 Eemon Abram iyol aliiŋa ighe: “O Yoova, Maaron tsiau, pale ugham saa payau? Ughita. Yau leg natug eta mako. Tauvene mbesooŋa tsiau Eliezer to nugh Damaskus aat igham niag, ve igham gabua tsiau isov imin le.”
GEN 15:3 Ve Abram iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Yo ugham leg paaghu eta mako. Tauvene besooŋa tsiau tau tiina ipoopa izi ruum tsiau na, aat igham niag ve iyooz pa gabua tsiau ta naol ne.”
GEN 15:4 Tauvene Yoova isaav pa Abram muul ighe: “Mako. Besooŋa tsio tana irau igham niam, ve iyooz pa gabua tsio mako. Yamru azuwam pale apoop lemim natumim ee. I pale igham niam, ve iyooz pa gabua tsio.”
GEN 15:5 Ra Maaron igham Abram gha tivot tila muuri, ve isaav pani ighe: “Matam izala ve ughita pitum tau tigheen izala sambam saamba we. Irau unin zi? Paaghu tsio pale timasa timin naol kat imin pitum tawe.”
GEN 15:6 Abram ilooŋ saveeŋ tane, ve ighur ila ighe Maaron saveeŋ tooni pale ighur anooŋa. Tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.
GEN 15:7 Ra Maaron isaav pani muul ighe: “Yau Yoova, Maaron tsio. Yau ta nagham ghom upul nugh tsio Ur tau igheen ila taan sirivu to yes Kaldia, leso nagham taan tane imin lem.”
GEN 15:8 Eemon Abram iyol aliiŋa ighe: “O Yoova, Maaron tsiau, pale ugham saa imin ilaal payau, leso nawatagh kat naghe: Taan tane pale imin leg motot?”
GEN 15:9 Tauvene Maaron isaav pani ighe: “Ugham makau upin ee tau ndaman tooni tol, mekmek upin ee tau ndaman tooni tol, ve sipsip tamoot ee tau ndaman tooni tol na, tomania mbuun ru tilam.”
GEN 15:10 Tauvene Abram ila iyau gabua tawe tisov tilam, ve irav zi timaat. Ra ipaal zi timin ru, ve iraar zi tizi. Ve man ru tawe, i irav zi paam. Eemon ipaal zi mako.
GEN 15:11 Ra manbog siriv tilam tighe tighan gabua tawe. Eemon Abram inaan zi.
GEN 15:12 Aaz ighe izila, ve Abram izi igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve ndoroom tiina kat izi ikauu, le roiŋ tiina ighamu.
GEN 15:13 Ra Maaron isaav pani ighe: “Mboŋ aazne, yau aat nasavia gabua tau murei pale ivot pa paaghu tsio. Yes pale tila tileep izi nugh ite timin loom. Nugh tawe tamtamona pale tigham zi timin besooŋa sorok, ve titatan zi ve tigham saghatin zi irau ndaman ndiŋndiŋ paaŋ (400).
GEN 15:14 Eemon murei, yau pale naghur atuya pa nugh tawe tamtamona. Ve paaghu tsio pale tiyauur lezi gabua naol to zeran tawe, ve tipul taan toozi, ve timuul tilam taan tane.
GEN 15:15 Eemon yo pale uleep poia mon le umin kooŋ kat, o umaat ve titavi ghom.
GEN 15:16 Tauvene paaghu tsio pale irau timuul tilam pa taan tane rekia mako. Pale tileep malau izi nugh tawe, le saas toozi tivot, o timuul tilam. Pasaa, yes Amora tau tilepleep taan tane, pale tighamgham sosor ila ila le saawe tau naghita sosor toozi imin tiina kat, o naghur atuya pazi, ve naziir zi tila. Leso paaghu tsio tigham taan tane imin lezi.”
GEN 15:17 Saawe tau aaz izila ve nugh ndoroom kat, uur ee tau yav mbuasa izazaa pani, tomania sul ee tau yav ighanghan ila na, tivot ve tilaghlaagh ila gabua tau Abram irav zi na sosozi.
GEN 15:18 Mboŋ tana, Yoova imbu saveeŋ tomania Abram ighe: “Taan isov tane, yau nagham pa paaghu tsio. Taan tsiam pale izi yaa to yes Isipa, ve ila imuul yaa tiina Euprates.
GEN 15:19 Taan tawe, ene to yes Kenia, Kenisa, Kadmona, Hita, Peresa, Repa, Amora, Kanaana, Girgasa, ve Yebusa.”
GEN 16:1 Abram azaawa Sarai, i ipoop Abram le naatu eta soone. Eemon i le besooŋa livaa ee to Isip, eeza Agar.
GEN 16:2 Saawe ee, Sarai isaav pa Abram ighe: “Ulooŋ. Yoova ipoon ghau, tauta napoop mako. Tauvene yo ula to besooŋa tsiau livaa Agar, ve yamru agheen. Ighe ugham tauvene, ene aat imin eez to nagham natugŋa tivot ila tooni.” Abram ilooŋ Sarai aliiŋa ve itaghoni.
GEN 16:3 Tauvene Sarai igham besooŋa tooni livaa tau Isip tinazi na, ve ighuru ila to Abram imin azaawa zazagheeŋ. Saawe tana, Abram ileep izi Kanaan irau ndaman saŋavul wa.
GEN 16:4 Abram yesuru Agar tigheen le Agar aapo. Saawe tau iwatagh ighe i aapo, ipakur tauu ve maata tatanin tiina tooni Sarai.
GEN 16:5 Tauvene Sarai izi ve isuk saveeŋ pa Abram ighe: “Pataŋani tau aazne izaa tsiau, ene yo umin puughu pani! Onoon, yau taug naghur besooŋa tsiau livaa ilat tsio. Eemon saawe tau iwatagh ighe i aapo, maata tatanin ghau kat. Maaron tauu pale igabiiz ghiit, ve ighur atuya iŋarui sei tau igham sosor!”
GEN 16:6 Abram iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Besooŋa tsio livaa tawe, i ileep ila taum nimam. Saa ŋgar tau yo ughe ugham pani, na ughamu mon.” Tauvene Sarai igham saghatin Agar, le Agar iburig gha ighau.
GEN 16:7 Agar ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa le ivot izi yaa ee, tau bolokbolokia izazaa igharau eez tau ila pa taan sirivu to Sur. I ila ivot ta sewe, ve Mbaŋooŋa to Yoova ivot tooni, ve ighasoni ighe:
GEN 16:8 “Agar, besooŋa livaa to Sarai, yo uleep sindei ta ulam? Ve ughe ula sindei?” Agar iyol aliiŋa ighe: “Yau naghau pa tiina tsiau Sarai.”
GEN 16:9 Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani muul ighe: “Umuul ula pa tiina tsio Sarai, ve uleep ila i saamba.
GEN 16:10 Yau pale nagham paaghu tsio timasa timin naol. Irau to tinin zi mako.”
GEN 16:11 Ve Mbaŋooŋa to Yoova isaav pani muul ighe: “Yo apom. Ve pale upoop natum tamoot. Yo aat uwaat eeza Ismael. Pa Maaron ilooŋ taŋiiz tsio wa.
GEN 16:12 Natum tana pale ivalaghlaagh imin ŋgai sagsag, ve ighur koi pa tamtamon tisov. Ve tamtamon tisov pale tighur koi pani paam. Tauvene i tomania toŋvetaz tooni, koi pale isap sosozi, ve tileep soghan soghan.”
GEN 16:13 Yoova isavsaav tomania Agar le isov, ra Agar igham ŋgar pa gabua tau ivot pani na, ve isaav ighe: “I tau ighitghit ghau irau saawe, tauta yau naghita izi sene.” Tauvene iwaat Yoova eeza ighe ‘El-Roi.’ Saveeŋ tane, puughu tauvene: ‘Maaron tau ighitghit ghau.’
GEN 16:14 Tauta tiwaat yaa naliu to nugh tawe tighe: ‘Yaa bolokbolokia to Maaron maata yaryaare tau ighitghit ghau.’ Yaa tawe igheen bodbodaaŋ pa nugh Kades ve nugh Bered.
GEN 16:15 Abram ndaman tooni 86, ve Agar ipoop Abram le naatu tamoot. Ve Abram iwaat eeza Ismael.
GEN 17:1 Abram ilepleep le ndaman tooni irau 99, ra Yoova ivot tooni muul, ve isaav pani ighe: “Yau Maaron Saksaki Tau Naliiv Zimaronŋa Tisov. Laghooŋ tsio, yo aat matam iŋgal ghau, ve utaghon ŋgar duduuŋa mon ila yau matag. Leso napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiau tomani ghom, ve ituru talup ghiit tamin eemon, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol.”
GEN 17:3 Abram ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe ve ighur naagho izila pa taan. Ra Maaron isaav pani muul ighe:
GEN 17:4 “Ulooŋ. Saveeŋ mbuaaŋ tsiau tomani ghom, ene vene: Yo pale umin nughmariŋ tamazi. Pasaa, yau pale nagham paaghu tsio tivot timin nugh nugh pughuzi. Tauvene aazne ve ila, yo aat ezam Abram muul mako. Ezam paaghu, ene Abaram.
GEN 17:6 Yau pale nagham paaghu tsio timasa timin naol, ve timin nugh nugh pughuzi. Ve siriv pale timin kinik.
GEN 17:7 Saveeŋ tau aazne nambua tomani ghom, murei pale napariaaŋa muul tomania natumŋa, timbumŋa, ve iseeŋga taghon taghon gha ila. Tauvene saveeŋ mbuaaŋ tane pale iyooz ariaaŋ tauvene le alok. Saveeŋ tauvene: Yau aat namin Maaron tsio, ve Maaron to paaghu tsio tau murei pale tivot.
GEN 17:8 Ve taan isov to Kanaan tau aazne uleep umin loom pani ne, yau pale nagham payo ve paaghu tsio tau murei pale tivot. Taan tane pale imin lemim to aleep pani taghon taghon gha ila. Ve yau pale namin Maaron to paaghu tsio.”
GEN 17:9 Maaron isaav muul pa Abaram ighe: “Yo tomania paaghu tsio aat matamim iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane ve ataghoni irau saawe. Ilaal to saveeŋ mbuaaŋ tane, ene vene: Yo tomania paaghu tsio zitamoot tisov tau pale tivot murei na, aat arav waromim.
GEN 17:11 Ulimim tau ipoon waromim maata na, arav motin zi. Leso imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tane pale igheen tauvene le alok. Tauvene aazne, ve taghon taghon gha ila, isaav ighe natumimŋa zitamoot tizi le mboŋizi imin liim ve tol, mako arav warozi. Ve besooŋa tsiam tau tinazŋa tipoop zi izi ruum tsiam, tomania besooŋa tsiam siriv tau aghol zi izi nugh ite ve agham zi tilam na, ene yes paam, arav warozi. Tauvene ilaal to saveeŋ mbuaaŋ tsiau aat igheen ilat tsiam taghon taghon gha ila.
GEN 17:14 “Isaav ighe tamoot eta, loolo pa tirav waaro mako, i aat irau ileep tomani gham muul mako. Aziire ila ileep soghan payam. Pasaa, i izoor saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane.”
GEN 17:15 Ra Maaron isaav muul pa Abaram ighe: “Yo irau uwaat azuwam eeza Sarai muul mako. Aazne ve ila, uwaat eeza Sara.
GEN 17:16 Pa poia tsiau pale ipaloti, leso ipoop lem natum tamoot eta. Ve paaghu tooni pale tivot timin katini, ve timin nugh nugh puughu toozi. Ve kinik siriv pale tivot ila toozi.”
GEN 17:17 Abaram ilooŋ saveeŋ tane, ra iput aaghe ve ighur naagho izila taan, eemon iŋiŋ ve loolo ighur ighe: “Wai, ene yau namin kooŋ wa. Isaav ighe ŋeer eta ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee (100), pale irau yesuru azaawa tipoop? Ve Sara paam, ndaman tooni irau tamoot paaŋ saŋavul (90). Pale irau ipoop?”
GEN 17:18 Tauvene Abaram isaav pa Maaron ighe: “Poia. Eemon natug Ismael ilepleep. Yau naghe poia tsio izaa tooni ve uŋgin ileep poi.”
GEN 17:19 Eemon Maaron iyol aliiŋa ighe: “Mako. Azuwam Sara tauu pale ipoop lem natum tamoot. Natum tawe, yo aat uwaat eeza Isak. Yau pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiau tomania i tauu ve paaghu tooni tau pale tivot murei na, ve iseeŋga taghon gha ila.
GEN 17:20 Eemon yo ughason ghau ughe matag pa Ismael paam, tauvene yau aat nagham tauvene. Poia tsiau pale izaa tooni, ve nagham paaghu tooni tivot timin naol, ve ezazi tintiina. Daaba saŋavul ve ru pale tivot ila tooni.
GEN 17:21 Saawe tane ighe ivot muul pa ndaman murei, mako Sara ipoop Isak. Ve natum tana, ta pale napariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiau ila tooni ve paaghu tooni paam.”
GEN 17:22 Maaron isavsaav tomania Abaram le isov, ra ipuli ve ila.
GEN 17:23 Aaz eemon tana, Abaram iburig gha irav yes zitamoot tooni tisov warozi itaghon Maaron aliiŋa. Irav naatu Ismael waaro, ve yes besooŋa tooni tisov warozi paam. Yes tau tinazŋa tipoop zi ila ruum tooni, tomania yes tau i ighol zi tilam na paam.
GEN 17:24 Tauvene Abaram ndaman tooni irau 99, ve naatu Ismael ndaman tooni irau saŋavul ve tol (13), ra tirav yesuru warozi. Ve saawe tana, tirav besooŋa tooni tisov warozi paam. Yes tau tinazŋa tipoop zi ila Abaram ruum tooni, tomania yes tau i ighol zi tilam na paam.
GEN 18:1 Murei ra, Yoova ila ivot to Abaram igharau ai tintiina to nugh Mamre. Saawe tana, zegmatuugh ve aaz ighaaz le nugh ituntun kat. Tauvene Abaram mboole izi balbaal tooni naagho ve ilepleep.
GEN 18:2 Abaram maata ila, le ighita zeran tol tiyozyooz. Tauvene rekia mon ila toozi, ve iput aaghe, ve naagho izila pa taan.
GEN 18:3 Ra isaav pa toozi ee ighe: “Tiina tsiau, yau besooŋa tsio. Ighe lolom payau, na usal payau sov.
GEN 18:4 Alam aleep tomani ghau ve amariau rig, o ala. Alam tala ai tawe ve mbolemim izi ila ai yavyaava, ve besooŋa tsiau tigham yaa rigta ilam to amin aghemim pani, ve tigham lemim aniiŋ rigta. Leso ipalot gham, ve alaagh muul. Pa alam avot to besooŋa tsiam wa.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Poia. Aat nitaghon aliŋam.”
GEN 18:6 Tauvene Abaram ilaagh rekia mon iloŋ ila balbaal tooni loolo, ve ipasul Sara ighe: “Ugham palawa poia, ve nimam rekia pa gharatooŋ mberet irau yes tol.”
GEN 18:7 Ra Abaram ilaan ila pa nugh tau makau tooni tileep pani na, ve igham makau naatu ee toman tumbuuŋa, ve ighuru ila to besooŋa tooni ee. Besooŋa tawe iravu, ve rekia mon igharaata ve ipamazozaini.
GEN 18:8 Le isov, ra Abaram igham makau miiza tawe, tomania tuz to makau, ve tuz siriv tau tigharaata imin sis na, ila pa zeran tol tawe gha tighan. Abaram iyozyooz tomani zi ila ai saamba, ve yes tighanghan.
GEN 18:9 Tighan le isov, ve tighason Abaram tighe: “Azuwam Sara ileep sindei?” Abaram iyol aliŋazi ighe: “I ilepleep balbaal loolo we.”
GEN 18:10 Toozi ee isaav pani ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo. Saawe tane ighe ivot muul pa ndaman murei, yau aat namuul nalam. Ve saawe tau nalam soone, azuwam Sara aat ipoop lem natum tamoot.” I isavsaav, ve Sara iyozyooz ila ŋeer tawe muuri izi balbaal aavo, ve ighurghur taliiŋa pa saveeŋ toozi.
GEN 18:11 Abaram gha Sara timin zikooŋ, ve Sara saawe tooni to popaaŋ isov wa.
GEN 18:12 Tauvene Sara ilooŋ tighe i pale ipoop, ve iŋiŋ ve isaav ila loolo ighe: “Wai, yeiru azuwag nimin zikooŋ ve tapirimai imbool wa. Pale lolomai pa nilup ghei pa ghenooŋ muul mindai?”
GEN 18:13 Tauvene Yoova ighason Abaram ighe: “Puughu mindai ta Sara iŋiŋ, ve isaav ighe i imin kooŋ wa, ve irau ipoop mako?
GEN 18:14 Yau Yoova. Gabua eta ikeek ghau mako. Tauvene saawe tane ivot muul pa ndaman murei, yau aat namuul nalam. Ve saawe tau nalam soone, azuwam Sara aat ipoop lem natum tamoot.”
GEN 18:15 Sara ilooŋ Yoova aliiŋa, ve iroi. Tauvene ipaisamun tauu ighe: “Wai, yau naŋiŋ mako!” Eemon Yoova isaav pani ighe: “Mako. Yo uŋiŋ.”
GEN 18:16 Ra zeran tol tana tighe tipaburigin laghooŋ muul. Tauvene Abaram paam ilaagh tomani zi ila ighe ighur zi. Tilaagh tila rig, ra tiyooz ve matazi izila pa nugh Sodom.
GEN 18:17 Yoova isaav pa tauu ighe: “Gabua tau naghe naghamu, pale naŋgooza pa Abaram, ma navotia pani? Mako. Aat navotia pani.
GEN 18:18 Pasaa murei, paaghu tooni pale timasa timin naol ve ezazi tintiina. Ve i pale imin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.
GEN 18:19 Yau taug nasiigho imin leg wa. Leso navotia ŋgar tsiau ila tooni, ve aana isakia ila to paaghu tooni tomania tamtamon tooni. Leso yes paam titaghon eez tsiau ve tigham ŋgar poia ve ŋgar duduuŋa, ve saveeŋ tau nambua tomania Abaram na anooŋa ivot.”
GEN 18:20 Ra Yoova isaav pa Abaram ighe: “Tamtamon to Sodom ve Gomora tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati kat. Ve sosor toozi vaaru tomania taŋiiz tiina to yes tau Sodom ve Gomora tighamgham saghatin zi na, ene izalam gha nalooŋa wa. Tauvene yau naghe nazila ve naghit zi. Leso nawatagh kat: Varuzi ve taŋiiz tiina tau izazalam gha naloŋlooŋa ne, ene onoon, ma mako?”
GEN 18:22 Tauvene Yoova zeetŋa ru tilaagh malmalizi tizila pa nugh Sodom. Ve Yoova izi iyooz rig tomania Abaram.
GEN 18:23 Abaram ila igharauu, ve ighasoni ighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon mindai? Pale uvaghamunia zeran duduŋazi tomania zeran sasaghati?
GEN 18:24 Isaav ighe zeran duduŋazi tamoot ru saŋavul (50) tileep izi nugh tawe, pale uvaghamunia nugh? Mako. Yo aat lolom isaghatin zi ve upul zi tileep. Pa zeran duduŋazi tawe ndamozi pa nugh.
GEN 18:25 Maaron, yo mon ta gabizooŋ tauu to tamtamon tisov to taan. Yo aat ugabiiz zi itaghon ŋgar duduuŋa. Ughita. Isaav ighe zeran duduŋazi tamoot ru saŋavul (50) tileep izi nugh tawe ve uvaghamunia nugh, ene pale urav tamtamon duduŋazi tomania yes sasaghatizi. Ighe ugham tauvene, pale iduduuŋ wa? Yo irau ughur atuya raraate pa zeran duduŋazi ve sasaghatizi mako.”
GEN 18:26 Maaron iyol Abaram aliiŋa tauvene: “Isaav ighe yau naghita zeran duduŋazi irau tamoot ru saŋavul (50) tileep izi nugh Sodom, yes aat ndamozi pa nugh tawe, ve irau navaghamun zi mako.”
GEN 18:27 Ra Abaram isaav muul ighe: “O Tiina tsiau, yau avav ve ŋgaupup sorok to taan. Irau nasaav tauvene mako. Eemon nasaav wa. Tauta aat naseeŋ saveeŋ tsiau muul.
GEN 18:28 Isaav ighe zeran duduŋazi irau tamoot ru geege liim (45) mon tileep izi nugh Sodom, ene pale mindai? Pale uvaghamunia nugh dodoli tawe? Pa ene zeran liim mon ta mako.” Maaron iyol aliiŋa ighe: “Mako. Isaav ighe naghita zeran duduŋazi tamoot ru geege liim (45), ene irau navaghamunia nugh tawe mako.”
GEN 18:29 Abaram iseeŋ ghasoniiŋ tooni muul ighe: “Ve isaav ighe zeran tamoot ru mon tileep, ene pale mindai?” Maaron iyol aliiŋa tauvene: “Isaav ighe naghita zeran duduŋazi tamoot ru tileep, ene irau navaghamunia nugh mako.”
GEN 18:30 Tauvene Abaram isaav muul ighe: “O Tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Yau naghe naghason ghom muul. Ighe ughita zeran duduŋazi tamoot ee saŋavul (30) mon tileep ta sewe, ene pale mindai?” Maaron iyol aliiŋa ighe: “Ene pale mako paam.”
GEN 18:31 Tauvene Abaram isaav muul ighe: “Tiina tsiau, yau nawatagh: Nakaria ghasoniiŋ ghom wa. Eemon ighe yo ughita zeran duduŋazi tamoot ee (20) mon tileep, pale mindai?” Maaron isaav pani ighe: “Ene aat mako paam.”
GEN 18:32 Ra Abaram isaav muul ighe: “O Tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Naghe naghason ghom pai eemon tane, ve isov. Isaav ighe ughita zeran duduŋazi saŋavul mon tileep, ene pale mindai?” Maaron iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe tamtamon duduŋazi saŋavul tileep nugh tawe, ene pale ndamozi pa nugh, ve irau navaghamunia mako.”
GEN 18:33 Yesuru tisavsaav le isov, ra Yoova ipuli ve ila, ve Abaram imuul ila pa nugh tau ilepleep pani.
GEN 19:1 Aŋela ru tana tilaagh tila le ravrav izi. Ra tila tivot izi nugh Sodom. Saawe tana, Lot ilepleep izi lupuuŋ niia tau igheen eez maata to nugh Sodom. Maata ila le ighita zeran ru tana tilam. Tauvene iburig ve iŋarui zi ila, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan,
GEN 19:2 ve isaav pazi ighe: “O zolman tsiau, yau besooŋa tsiam. Yamru alam tala pa ruum, ve agharaat taumim, ve amariau. Itiŋa taleep, pale mboŋoozo, o alaagh muul.” Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Mako. Mboŋ aazne, yeiru aat nileep sorok izi ta lupuuŋ niia ne.”
GEN 19:3 Eemon Lot isaav ariaaŋ pazi ighe tileep sorok izi muuri sov. Tauvene yesuru tilooŋ aliiŋa, ve titaghoni tiloŋ tila ruum tooni, leso Lot iŋgin zi ta sewe. Ra tigharaat mberet tau le yis mako na tomania aniiŋ popoia siriv, ve tigham pa yesuru gha tighan.
GEN 19:4 Yesuru tighan le isov, ra tighe tigheen. Malau mako ve yes zitamoot paghpaaghu tomania zolman to Sodom, tisov tilam tilivutin ruum to Lot,
GEN 19:5 ve tipoi izala pani tighe: “Zeran ru tau ravrav tilam tsio na, tileep sindei? Usaav pazi tivot tilam muuri, leso nimogheer pazi.”
GEN 19:6 Tauvene Lot ivot ila, ve ipoon ataman, ve isaav pazi ighe: “O zeran tsiau, lolog pa agham ŋgar saghati tauvene mako.
GEN 19:8 Aghita. Natug livaŋa ru ta tilepleep ne. Tamoot eta igheen tomani zi soone. Yau aat nagham zi tivot tilat tsiam. Ve saa ŋgar tau aghe agham pazi, na aghamu. Eemon agham gabua eta pa zeran ru tau tilam tileep tomani ghau ila ruum tsiau ne sov. Pa yesuru loomba. Tauvene yau aat naŋgin poghani zi le naghur zi timuul tila.”
GEN 19:9 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Ŋeer tane nugh tauu? I loom mon. Ve aazne, ighe imin tiina ve igabiiz ghiit?” Ra tisaav pani tighe: “Ughau ula pa ziige! Yei nighe nigham ŋgar saghati pa zeran ru tana. Ve yo pale nivaghamun ghom kat!” Ra tisipiir Lot ila ziige, ve tighe tirav valaghin ataman.
GEN 19:10 Eemon zeran ru tau tileep ruum loolo na, tikaak ataman, ve tikis Lot niima, ve tigherevu iloŋ ila ruum loolo, ve tipoon ataman.
GEN 19:11 Ra tigham yes tau tileep muuri we matazi ikumkuum. Tauvene titaŋtaaŋ ve tiil ataman. Tiil tiil le mako.
GEN 19:12 Ra zeran ru tana tisaav pa Lot tighe: “Mindai, lem zetamŋa siriv tau tileep izi nugh tane? Ugham natum livaŋa, rawamŋa, ve tamtamon tsio tisov tau tileep izi nugh tane, ve yamŋa aburig ta aazne, ve aghau!
GEN 19:13 Pa nugh tane vaaru saghati kat, tomania taŋiiz tiina to yes tau nugh tane tighamgham saghatin zi na, ene izala pa Yoova gha ilooŋa wa. Tauta aate yavyav kat pazi, ve imbaaŋ ghei nilam to nireu nugh tane ilale.”
GEN 19:14 Tauvene Lot ila to rauŋa ru tau tighe tivai natlivaŋa na, ve isaav pazi ighe: “Ai, rekia aburig ve apul nugh tane! Pa Yoova ighe ireua ilale!” Eemon yesuru tighur ila Lot aliiŋa mako. Tighe pa i igham saveeŋ mogheraaŋ pazi mon.
GEN 19:15 Nughizau ve aŋela ru tana tipasul Lot tighe: “Uburig rekia, ve ugham azuwam tomania natum livaŋa ru, ve apul nugh tane, ve aghau ala! Mako pale alalemim tomani zi. Pa paita Yoova ireu nugh tane pa sosor toozi.”
GEN 19:16 Eemon Lot izuar pa burigiiŋ. Tauvene zeran ru tana tikis Lot gha azaawa ve natlivaŋa ru nimazi, ve tigherev zi tivot tila soghan pa nugh. Pasaa, Yoova loolo isaghatin Lot ve ighe iuule.
GEN 19:17 Aŋela ru tana, toozi ee ipasul zi ighe: “Aŋguaaz taumim ve aghau rekia ala! Matamim imulmuul sov. Apul nugh raraate tane, ve aghau azala pa loloz. Ala aleep izi eez livuugha sov. Malmalimim ala! Mako pale Yoova ipasov gham tomania tamtamon to nugh tane.”
GEN 19:18 Eemon Lot isaav ighe: “Aa tiina tsiau, yau narao mako.
GEN 19:19 Onoon, yo lolom isaghav ghau kat ve lolom isaghatin ghau, tauta ugham mulin ghau ve naleep poi. Eemon loloz tawe igheen malau kat. Irau nazala rekia mako. Tauvene ighe nazuar pa laghooŋ, ve ureu nugh, pataŋani tawe aat igham ghau namaat paam.
GEN 19:20 Ughita nugh tawe. Igheen tataŋgan. Irau rekia mon ve nala navot. Ewe nugh tiina mako, marani mon. Ighe uyok payau ve nala ta sewe, pale naleep poi.”
GEN 19:21 Aŋela iyol aliiŋa ighe: “Poia. Yau nayok pa aliŋam. Nugh marani tawe, yau aat nareua mako.
GEN 19:22 Eemon yam alaagh rekia! Pa yau irau nagham gabua eta ivot soone, le ala avot nugh tawe.” Nugh marani tawe, eeza Zoar.
GEN 19:23 Saawe tau Lot ila ivot nugh Zoar, aaz izalam wa.
GEN 19:24 Ra Yoova igham yav tomania maet salfa tuntunu tau vaazi saghati kat na titaptap tizi, le ireu Sodom ve Gomora.
GEN 19:25 I ivaghamunia nugh tintiina ru tana, tomania taan raraate tau tigheen ila, ve tamtamon tisov tau tileep ila taan sirivu tawe, tomania gabua naol isov tau titum tizaa ta sewe, le tisaghat kat.
GEN 19:26 Saawe tau tighau, Lot azaawa ilaagh murei ve maata imuul, le rekia mon itoor ghi imin maet tetewai ve iyooz.
GEN 19:27 Mboŋoozo tana, Abaram iburig gha izala nugh mbua tau noor yesuru Yoova tileep pani ve tisavsaav na. I maata izila pa Sodom ve Gomora tomania taan raraate tau igheen siiŋa we, le ighita yav mbuasa imbuŋ izazaa le ikau taan sirivu tawe imin yav tiina ighan nugh.
GEN 19:29 Tauvene saawe tau Maaron ireu nugh tisov tau tigheen siiŋa ila taan raraate tawe, i maata iŋgal Abaram, tauta igham mulin Lot pa pataŋani tawe.
GEN 19:30 Lot loolo pa ileep malau izi nugh Zoar mako. Pasaa, iroi. Tauvene igham natlivaŋa ru, ve tighau tizala pa loloz, ve tileep ila maet puura ee loolo ta sewe imin niazi to lepoogh.
GEN 19:31 Tilepleep le saawe ee, livaa olman isaav pa tazliva ighe: “Ughita. Tamaan imin kooŋ tane. Ve tamoot eta ileep izi taan sirivu tane to ivai ghiit mako.
GEN 19:32 Tauvene ulooŋ. Ituru aat tapaghun tamaan pa vaen le ŋgar tooni ivaghamgham, mako tala tooni ve itiŋa tagheen. Tagham tauvene, o paaghu toit tivot ila tooni, ve siŋ toit iseeŋga taghon gha ila.”
GEN 19:33 Tauvene mboŋ tana, yesuru tipaghun tamazi pa yaa vaen, le ŋgar tooni ivaghamgham. Ra livaa olman ila ve yesuru taama tigheen. Ŋgar tau i ighamu na, taama iwataghi mako.
GEN 19:34 Nughizau, livaa olman isaav pa tazliva ighe: “Noor mboŋ, yeiru tamaan nigheen wa. Tauvene mboŋ aazne, ituru aat tapaghunu pa vaen muul, ve anam ula ve yamru agheen. Leso tagham paaghu toit tivot ila tooni, ve siŋ toit iseeŋga taghon gha ila.”
GEN 19:35 Tauvene mboŋ tana, yesuru tipaghun tamazi pa vaen muul, ra livaa muria aana ila gha yesuru taama tigheen. I paam, ŋgar tau ighamu na, taama iwataghi mako.
GEN 19:36 Eez tane, ta Lot natlivaŋa ru apozi ila to tamazi.
GEN 19:37 Livaa olman aapo ve ipoop tamoot, ve iwaat eeza Moap. Yes tau tiwaat zi tighe Moapa, ene tivot ila tooni.
GEN 19:38 Livaa muria ipoop tamoot paam, ve iwaat eeza Ben-Ami. Yes tau tiwaat zi tighe Amona, ene tivot ila tooni.
GEN 20:1 Abaram ipul nugh Mamre, ve ilaagh ila pa taan Negev, ve ighur niia to lepoogh izi bodbodaaŋ pa nugh Kades ve nugh Sur. Ileep malau rig izi ta sewe, ra iburig muul, ve ila ileep imin loom izi nugh Gerar.
GEN 20:2 Saawe tau Abaram ilepleep izi nugh Gerar, isavsaav pazi pa azaawa ighe: “Sara, ene yau livug.” Tauvene Abimelek, tau kinik to nugh Gerar na, imbaaŋ besooŋa tooni siriv tila, ve tigham Sara ila ruum tooni.
GEN 20:3 Eemon mboŋ ee, Maaron ivot tooni ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Abimelek, ulooŋ. Paita umaat! Pasaa, livaa tau ughamu na, i livaa vaivaiŋ.”
GEN 20:4 Eemon Abimelek ila igharau Sara soone. Tauvene iyol aliiŋa ighe: “Wai Maaron, pale urav zeran tau lezi sosor mako ne? Abaram tauu isaav payau ighe livaa tane, i liivu. Ve Sara paam isaav ighe i liivu Abaram. Tauvene nimag igham sosor eta mako. Yau nagham gabua tane tomania ŋgar duduuŋa mon. Pasaa, yau nawatagh zi mako.”
GEN 20:6 Maaron isaav pani muul ighe: “Yau nawatagh: Yo ugham gabua tane tomania ŋgar ŋgalaaŋa mon. Puughu tane, ta napul ghom ula ugharau Sara mako, ve napoon ghom pa ghamuuŋ sosor ila yau matag.
GEN 20:7 Aazne, rekia mon ve ughur Sara imuul ila to azaawa Abaram. Pa ŋeer tawe, i propet ee. I pale ighur ghom ila suŋuuŋ tooni, leso umaat sov. Eemon isaav ighe yo ughur Sara imuul ila to azaawa mako, ene pale yo tomania tamtamon tsio asov amataar.”
GEN 20:8 Mboŋoozo geeg, Abimelek iburig ve ipoi besooŋa tooni tisov tilam tilup zi, ve ipaes pazi pa saveeŋ isov tau Maaron isavia pani na. Yes tilooŋ saveeŋ tooni, le roiŋ tiina igham zi.
GEN 20:9 Ra Abimelek ipoi Abaram ilam, ve iyaoni ighe: “Puughu mindai ta ugham ŋgar tane payei? Rigmon kanaŋ nagham sosor tiina kat. Yau nagham saa sosor payo, ta ugham ghau tomania tamtamon tsiau nisosor tiina ila Maaron maata? Ŋgar tau yo ugham payau na, ene iduduuŋ mako.”
GEN 20:11 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Saawe tau yau nalam nugh tsio soone, matag iŋgal naghe: ‘Zeran to nugh tawe tiwatagh Maaron mako, ve tiroi pani mako. Pale tirav ghau namaat, ve tigham azuwag.’
GEN 20:12 Saveeŋ tau nasavia payo naghe Sara, i livug, ene onoon. Pasaa, yeiru tamamai eemon. Ve tiinmaiŋa ite ite. Tauta yau irau naghamu imin azuwag.
GEN 20:13 Muuŋ, saawe tau nalepleep tomania tamaŋ, Maaron isaav payau ighe napul nugh to tamaŋ, ve nala nalaghlaagh pa taan sirivu ite. Saawe tana, yau nasaav pa Sara tauvene: Isaav ighe lolom isaghav ghau kat ve ughe ugham poghani ghau, na nugh sindei tau ituru tala pani, ve ighe tighason ghom payau, mako usaav pazi ughe: ‘Abaram, ene yau livug.’”
GEN 20:14 Abaram isavsaav le isov, ra Abimelek igham le sipsip, mekmek, ve makau, tomania besooŋa siriv, ve ighur Sara imuul ila to Abram.
GEN 20:15 Ve isaav pa Abaram ighe: “Ughita. Taan tane, ene yau tsiau. Nugh sindei tau yo ughe uleep pani, ene poia mon. Saveeŋ eta mako.”
GEN 20:16 Ve Abimelek isaav pa Sara ighe: “Ughita. Yau nagham livum le maet silva irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000). Leso napaghazoŋai ezam ila yes tau yamŋa alaghlaagh na matazi, ve tiwatagh tighe yo lem sosor eta mako.”
GEN 20:17 Ra Abaram isuŋ pa Maaron, ve Maaron igharaat Abimelek yesuru azaawa tomania besooŋa tooni zilivaa. Leso tipoop muul. Pasaa, saawe tau Abimelek igham Abaram azaawa Sara ila ruum tooni ve ilam, zilivaa tisov tau tileep izi Abimelek ruum tooni na, ene Yoova ipoon zi pa popaaŋ.
GEN 21:1 Yoova maata iŋgal Sara, ve iuule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta Sara aapo, ve indeeŋ saawe tau Maaron ighuru pani pa popaaŋ na, i ipoop olman Abaram le naatu tamoot ee.
GEN 21:3 Abaram iwaat naatu tau Sara ipoopa na, eeza Isak.
GEN 21:4 Naatu tawe mbooŋi imin liim ve tol, ra Abaram irav waaro itaghon Maaron aliiŋa.
GEN 21:5 Saawe tau Sara ipoop Isak, Abaram ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee (100) wa.
GEN 21:6 Sara loolo poia kat, ve isaav ighe: “Maaron igham lolog poia ve naŋiŋ. Ve tamtamon tisov tau tilooŋ varug, ene pale yeŋa niŋiŋ ve tintinmai.”
GEN 21:7 Ve Sara isaav muul ighe: “Muuŋ, sei irau isaav pa Abaram ighe: ‘Azuwam Sara pale ipoop ve ipaghun tauu naatu?’ Mako. Eemon aazne, Abaram imin kooŋ wa, ve yau napoop le naatu tamoot ee.”
GEN 21:8 Tilepleep le saawe tau natuzi Isak ipul tuz, ra Abaram igham ghanghaniiŋ tiina pani.
GEN 21:9 Saawe tana, Agar tau Isip tinazi na naatu Ismael igham ŋalalaŋ, ve iŋiŋiŋ pa Sara naatu Isak. Sara ighita gabua tana, le irau loolo mako.
GEN 21:10 Tauvene isaav pa Abaram ighe: “Uziir besooŋa livaa tawe yesuru naatu tighau tila soghan! Besooŋa livaa tawe naatu irau ileep tomania natug Isak, ve tiyooz pa gabua tsio mako.”
GEN 21:11 Eemon Ismael, i Abaram naatu paam. Tauvene Abaram ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan kat.
GEN 21:12 Eemon Maaron isaav pani ighe: “Lolom ipataŋan pa besooŋa livaa yesuru naatu sov. Utaghon Sara ŋgar tooni. Pa paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak mon.
GEN 21:13 Eemon paaghu to besooŋa livaa naatu paam, yau pale nagham zi timasa timin eval. Pasaa, i paaghu tsio paam.”
GEN 21:14 Tauvene nughizau, mboŋoozo geeg, ve Abaram iburig gha igham Agar le mberet ve yaa tomania paatu imin tamaz, ve iiti izala avaara, ve ighur yesuru naatu Ismael gha tila. Yesuru tila ve tivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa to Ber-Seba.
GEN 21:15 Saawe tau yaa toozi isov, Agar ipul naatu Ismael izi ai marani ee puughu, ve ilaagh ila soghan rig pani. Ra mboole izi, ve itaŋ toman aliiŋa tiina. Pasaa, loolo pa ighita naatu imaat mako.
GEN 21:17 Maaron ilooŋ Agar naatu taŋiiz tooni, tauvene aŋela to Maaron ileep sambam, ve ipoi izilam pa Agar ighe: “Agar, mindai? Uroi sov. Natum tau ilepleep, ve itaŋtaŋ we, Maaron ilooŋ taŋiiz tooni wa.
GEN 21:18 Uburig ula, ve uiti izaa ve uŋgin poghania. Pa yau pale nagham paaghu tooni tivot timin naol ve ezazi tintiina.”
GEN 21:19 Ra Maaron igham Agar maata pakia, ve maata ila le ighita yaa taiŋ ee. Tauvene igham yaa paatu toozi ila itivu le ivon, ve imuul ila ipaghun naatu.
GEN 21:20 Maaron ileep tomania Ismael, ve itum le imin olman. Ismael ilepleep izi nugh ŋginaaŋa, ve i niima mamaan pa vaneghuuŋ gabua pa paneegh.
GEN 21:21 Ismael ilepleep izi nugh ŋginaaŋa Paran, ve tiina igham Isip tinazi ee pani gha ivaii.
GEN 21:22 Saawe tana, kinik Abimelek yesuru ŋeer tau iŋgin yes zaaba tooni na eeza Pikol, tila to Abaram, ve Abimelek isaav pani ighe: “Yau naghilaal naghe Maaron ileep tomani ghom pa gabua naol isov tau yo ughamu.
GEN 21:23 Tauvene aazne, yau naghe yo umbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ila Maaron maata tauvene: Yo irau ugham karom eta pa yau, ma natugŋa, ma paaghu tsiau tau pale tivot murei ne mako. Yo aat ugham poghani ghau ve tamtamon to taan tau uleep umin loom pani ne paam. Pasaa, yau nagham poghani ghom, ve lupuuŋ toit eemon.”
GEN 21:24 Abaram iyol Abimelek aliiŋa ighe: “Poia. Yau nambu saveeŋ ariaaŋa ila Maaron maata imin tau yo usaav na.”
GEN 21:25 Eemon Abaram le saveeŋ tomania Abimelek paam. Pasaa, yaa taiŋ ee tau besooŋa tooni titaii na, ene besooŋa to Abimelek tighamu imin lezi, ve tipoon besooŋa to Abaram pani.
GEN 21:26 Abaram ipaesia pataŋani tawe pa Abimelek, ve i iyol aliiŋa ighe: “Wai, saveeŋ tane, aazne mon ra nalooŋa. Mindai ta yo upaesia saveeŋ tane payau rekia mako? Ŋeer tau igham ŋgar tane, yau nawataghi mako.”
GEN 21:27 Ra Abaram igham sipsip tomania makau siriv pa Abimelek, ve yesuru timbu saveeŋ ariaaŋa to tilup zi timin eemon.
GEN 21:28 Ve Abaram ighur sipsip upin paghpaaghu liim ve ru paam tila soghan.
GEN 21:29 Tauvene Abimelek ighasoni ighe: “Puughu mindai ta yo ughur sipsip tawe tila soghan?”
GEN 21:30 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Yau naghe yo ugham sipsip tawe timin lem. Leso itotoi ighe yo uyok ughe yau natai yaa tawe.”
GEN 21:31 Tauta tiwaat nugh tawe eeza Ber-Seba. Pasaa, yesuru tileep ta sewe, ve timbu saveeŋ ariaaŋa to tilup zi timin eemon. Timbu saveeŋ izi Ber-Seba le isov, ra Abimelek yesuru Pikol timuul tila pa nugh toozi tau igheen ila taan sirivu to Pilistia.
GEN 21:33 Abaram iŋgun ai tamarisk ee izi Ber-Seba, ve ai tawe imin niia to suŋuuŋ. I ileep ta sewe, ve isuŋ pa Yoova, i Maaron tau ileep irau saawe.
GEN 21:34 Abaram ileep imin loom izi taan to yes Pilistia le malau.
GEN 22:1 Murei ra, Maaron itoov Abaram. Saawe ee, i ipoii ighe: “Abaram!” Abaram iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.”
GEN 22:2 Maaron isaav pani ighe: “Natum eemon Isak tau lolom igheen tooni kat na, yau naghe ughamu, ve yamru ala pa taan sirivu to Moria. Ala avot ta sewe, o azala pa loloz ee tau yau pale natotoia payo. Mako uravu imaat, ve ughuru izala yav gha ighan dodolini imin watooŋrau payau.”
GEN 22:3 Tauvene mboŋ le nughizau, ndoromroome soone, ve Abaram iburig, ve igharaat doŋki tooni pa laghooŋ ve ipaal ai to indavu pa watooŋrau. Ra iturwaaka, ve ighuru izala doŋki paavo. Ra igham naatu Isak tomania besooŋa tooni ru, ve yesŋa tiburig gha tila pa nugh tau Maaron isavia pani na.
GEN 22:4 Tilaagh irau mataaz ru, ve ite imin tol, ra Abaram maata ila, ve ighita nugh tau tighe tila pani na, igharau rig.
GEN 22:5 Tauvene isaav pa besooŋa tooni ru tawe ighe: “Yamru aleep ta sene tomania doŋki. Yeiru natug pale nizala nugh tawe ve nisuŋ le isov, o nimuul nizilam.”
GEN 22:6 Ra Abaram igham ai to ndavuuŋ yav pa watooŋrau, ve iiti ila naatu Isak avaara gha ibaado. Ve i igham yav tomania mbuzaagh ve yesuru tinau tizala.
GEN 22:7 Tilaghlaagh tila, ve Isak isaav pa taama Abaram ighe: “Wai tamaŋ!” Abaram iyol aliiŋa ighe: “Natug, mindai?” Ra Isak ighasoni ighe: “Iit tagham yav ve ai. Eemon sipsip sindei ta pale tagham watooŋrau pani?”
GEN 22:8 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Natug, Maaron tauu pale iuul ghiit ve igham leen sipsip eta pa watooŋrau.” Abaram isaav tauvene, ve yesuru tila.
GEN 22:9 Yesuru tilaagh tila tivot nugh tau Maaron isavia pa Abaram na, ve Abaram indou maet imin artaal, ve ighur ai izala paavo. Ra ikau naatu Isak pa waar, ve ighuru izala ai paavo.
GEN 22:10 Ra igham mbuzaagh ve iit niima izaa pa ŋgaliiŋ naatu.
GEN 22:11 Eemon Mbaŋooŋa to Yoova ileep sambam ve iboob izila pani ighe: “Abaram, Abaram!” Abaram iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.”
GEN 22:12 Mbaŋooŋa tawe isaav pani ighe: “Nimam itut natum sov. Ugham gabua eta pani sov! Aazne, yau nawatagh ghom kat: Yo uroi pa Maaron, ve utaghon katin ŋgar tooni. Pasaa, natum eemon tau lolom igheen tooni kat na, yo uŋguruuta pani mako.”
GEN 22:13 Ra Abaram maata izaa le ighita sipsip tamoot ee tau zooŋa ilot ila ai marani ee booga. Tauvene ila ighamu gha iyol naatu pani, ve indav yav gha ighan dodolini imin watooŋrau pa Maaron.
GEN 22:14 Abaram iwaat nugh tawe eeza ighe ‘Yoova pale iuul ghiit ve igham leen gabua.’ Tauta aazne paam, tamtamon tisavsaav tighe: “Yoova pale iuul ghiit ve igham leen gabua popoia izi loloz tooni.”
GEN 22:15 Mbaŋooŋa to Yoova ileep sambam, ve iboob izila pa Abaram muul ighe:
GEN 22:16 “Ene Yoova tauu aliiŋa ta ilat na. Yo ulooŋ i aliiŋa, ve uŋguruut natum eemon tana pani mako. Tauvene i imbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghom ila i tauu eeza tauvene:
GEN 22:17 Ighe: ‘Yau aat naghur poia tsiau tiina kat izaa tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol timin pitum to sambam saamba, ve sausau to nari. Ve paaghu tsio pale tiyooz ariaaŋ pa malmal le tiliiv koiazŋa, ve tigham nugh toozi imin lezi.
GEN 22:18 Pasaa, yo ulooŋ yau aliŋag. Tauvene paaghu tsio pale timin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.’”
GEN 22:19 Mbaŋooŋa to Yoova isavsaav le isov, ra Abaram yesuru naatu Isak timuul tizila to besooŋa tooni ru, ve yesŋa tiburig gha timuul tila pa nugh Ber-Seba, ve Abaram ighur niia to lepoogh ta sewe.
GEN 22:20 Murei ra, Abaram ilooŋ paesiiŋ tighe taazi Naor azaawa Milka ipoop natŋa siriv wa.
GEN 22:21 Ezazi tauvene: Uz (i aidaaba), tazŋa Bus, ve Kemuel tau Aram taama, ve Kesed, Aso, Pildas, Yidlap, ve muria kat, ene Betuel tau Rebeka taama. Yes liim ve tol tane, ta Abaram taazi Naor yesuru azaawa Milka natuzŋa.
GEN 22:24 Naor ivai livaa ite imin azaawa zazagheeŋ, eeza Reuma. Reuma ipoop natŋa paaŋ: Teba, Gaam, Taas, ve Maaka.
GEN 23:1 Sara ilepleep le ndaman tooni irau 127, ra saawe tooni isov ve imaat izi nugh Kiriat Arba tau igheen ila taan sirivu to Kanaan. (Kiriat Arba eeza ite Ebron). Tauvene Abaram loolo ipataŋan pa azaawa ve itaŋ pani.
GEN 23:3 Itaŋtaŋ le isov, ra iburig, ipul azaawa paata izi, ve ila isavsaav tomania yes Hita. Isaav pazi ighe:
GEN 23:4 “Aghita. Yau leg taan eta mako. Naleep namin loom ila yam sosomim. Mindai, irau aghita leg taan sirivu eta leso imin nugh to naghur azuwag paata ila?”
GEN 23:5 Yes Hita tiyol aliiŋa tighe: “Olman, yo ŋeer tiina ee tau uleep tomani ghei, ve nighilaal ghom nighe Maaron ileep tomani ghom. Ulooŋ, mateegha tsiei niazi katini. Ughita poia eta tau irau lolom, o ughur azuwam paata ila. Tamtamon tsiei eta irau iŋguruuta payo mako.”
GEN 23:7 Abaram ilooŋ saveeŋ toozi le loolo poia. Tauvene iburig ve itud pazi imin pakuruuŋ zi, ve isaav ighe:
GEN 23:8 “Poia. Isaav ighe yam ayok payau to naghur mateegh tsiau izi nugh tane, o ala to Zoar naatu Epron, ve aghasoni pa maet puura tau igheen izi taan tooni Makpela ziige na. Nugh tawe ta naghe nagholi imin leg, ve naghuru imin mateegha tsiei niazi. Atuya piiz tau i ighuru, ene aat naghol suvinia ila yam asov matamim.”
GEN 23:10 Abaram isavsaav tomania yes Hita izi lupuuŋ niia tau igheen eez maata, ve Epron tauu ilepleep paam. Tauvene iburig ve iyooz ila eval tiina matazi, ve iyol Abaram aliiŋa ighe:
GEN 23:11 “Tiina tsiau, ulooŋ. Yau lolog pa ughol taan tsiau tawe mako. Yau aat nagham payo sorok. Ve maet puura tau igheen ila taan tawe paam, aat nagham payo sorok ila eval tisov tane matazi. Ula utavia mateegh tsio ta sewe.”
GEN 23:12 Abaram ilooŋ saveeŋ tane, ve itud pazi muul imin pakuruuŋ zi, ve isaav pa Epron ila eval tisov matazi ighe:
GEN 23:13 “Ene poia. Eemon ughur taliŋam payau. Yau naghe naghol duduŋai taan tsio tawe. Tauvene taan atuya aat ilat nimam muuŋ, o nala natavia mateegh tsiau.”
GEN 23:14 Epron iyol Abaram aliiŋa ighe:
GEN 23:15 “Tiina tsiau, ulooŋ! Taan tawe atuya irau maet silva 400 ma vene. Eemon tambaaŋo paam. Ugholi pasaa? Ituru tavawataghi ghiit. Ula ve utavia azuwam.”
GEN 23:16 Abaram ilooŋ Epron aliiŋa, ve inin le maet silva irau 400 itaghon saveeŋ tau Epron isavia ila eval tawe matazi na.
GEN 23:17 Tauvene taan to Epron tau igheen izi Makpela igharau nugh Mamre, tomania maet puura ve ai tisov tau tiyooz ila taan tawe, ene Abaram ighol motin zi timin le. Ve yes Hita tisov tau tileep ila lupuuŋ tana, tilooŋ saveeŋ mbuaaŋ to yesuru, ve tighita pa matazi.
GEN 23:19 Ra Abaram ila ighur azaawa Sara paata iloŋ ila maet puura tau igheen ila taan Makpela igharau nugh Mamre izi taan Kanaan. (Nugh Mamre eeza ite Ebron.)
GEN 23:20 Tauvene taan tawe tomania maet puura tau igheen ila, ene yes Hita tipuli imin Abaram le, ve i ila igharaata imin mateegha tooni niazi.
GEN 24:1 Yoova ighur poia tooni izazaa to Abaram tomania gabua tooni ta naol ne, ve ila ila le Abaram imin kooŋ.
GEN 24:2 Saawe ee, Abaram isaav pa besooŋa tooni ee tau olman ve imuuŋ pa ŋginiiŋ gabua tooni naol isov na ighe: “Ulooŋ. Yau naghe yo ughur nimam ila ŋgoig ve umbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ila Maaron tau iŋgin sambam ve taan na eeza tauvene: Yes Kanaana tau itiŋa talepleep ne, yo irau ugham natuzlivaŋa eta pa natug Isak mako.
GEN 24:4 Yo aat umuul ula pa nugh tsiau ve ziiri waaro tsiau, ve ughita livaa eta, ve ughamu ilam. Leso ivai natug.”
GEN 24:5 Besooŋa tooni ighasoni ighe: “Isaav ighe livaa tawe tiini imum pa ipul nugh tooni ve ilam sene, ene pale nagham mindai? Pale namuul nalam nagham natum, ve naghuru ila ileep izi nugh tsio puughu tawe?”
GEN 24:6 Abaram iyol aliiŋa ighe: “Mako kat! Yo irau ughur natug imuul ila nugh tsiau puughu mako.
GEN 24:7 Pasaa, Maaron Yoova tau iŋgin sambam na, igham ghau napul ziiri waaro to tamaŋ ve nugh tsiau puughu, ve imbu saveeŋ ariaaŋa tomani ghau ighe i pale igham taan tane payau ve paaghu tsiau tau pale tivot murei. I tauu pale imbaaŋ aŋela tooni imuuŋ payo. Tauvene yo pale irau ugham livaa eta pa natug ta sewe.
GEN 24:8 Eemon isaav ighe livaa tana tiini imum pa yamru alam sene, ene saveeŋ mbuaaŋ tsio tane irau ikis ghom mako. Eemon matam iŋgal: Ugham natug imuul ila nugh tsiau puughu sov.”
GEN 24:9 Abaram isavsaav le isov, ra besooŋa tana ighur niima ila Abaram ŋgoi, ve imbu saveeŋ ariaaŋa pani ighe i aat igham uratoi tiina tooni aliiŋa.
GEN 24:10 Ra besooŋa tana igham kuaz maata maata to tiina tooni Abaram, ve ighuru izala kamel saŋavul pavozi, ve ipaburigin laghooŋ gha ila pa Naor nugh tooni tau igheen izi Mesopotamia.
GEN 24:11 Ilaghlaagh ila le ravrav ee, ila ivot, ve ighita yaa taiŋ ee igheen igharau nugh tawe. Tauvene igham kamel tooni tila tigharau yaa tawe ziige, gha timariau. Ravrav ta naol ne, zilivaa to nugh tawe tila titivtiv yaa ta sewe.
GEN 24:12 Besooŋa tana isuŋ ila loolo ighe: “O Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, aazne naghe utotoi poia tsio pa tiina tsiau, ve ugham uraat tsiau ighur anooŋa.
GEN 24:13 Aazne, yau nayozyooz igharau yaa taiŋ tane, ve ene saawe to zilivaa paghpaaghu to nughei tilam pa tivuuŋ yaa.
GEN 24:14 Tauvene yau aat nasaav pa livaa eta naghe: ‘Uit uur tsio izi, upaŋgeua, ve naghun leg yaa rigta.’ Ve isaav ighe i iyol aliŋag ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ pa kamel tsio paam.’ Ighe i iyol aliŋag tauvene, ene livaa tana tau yo taum usiigho pa besooŋa tsio Isak. Leso nawatagh naghe lolom isaghav tiina tsiau Abaram ve ughe uule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.”
GEN 24:15 I isuŋsuŋ soone, ve ighita livaa ee ibaad uur ila avaara, ve ilam peria. Livaa tawe eeza Rebeka. Taama Betuel, i Abaram taazi Naor gha Milka natuzliva.
GEN 24:16 Rebeka, i mbiu. Tamoot eta ila tooni soone. Ve i livaa paghuuna kat. I izila yaa taiŋ tawe gha itiv yaa ila uur tooni le isov, ve imuul izalam.
GEN 24:17 Ra besooŋa tana ilaan iŋaruini ila, ve isaav pani ighe: “Ai, irau naghun yaa rigta ila uur tsio?”
GEN 24:18 Rebeka iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, poia. Ughun lak!” Ve rekia mon iit uur tooni izi, ipaŋgeua, ve besooŋa tana ighun.
GEN 24:19 Ighun le isov, ve Rebeka isaav pani muul ighe: “Yau aat nativ yaa pa kamel tsio paam, leso tighun le irau zi.”
GEN 24:20 Tauvene rekia mon iliŋ yaa izila oon tau ŋgai tighunghun ila na, ve imuul izila pa tivuuŋ yaa. Ighamgham tauvene le kamel tisov tighun yaa.
GEN 24:21 Besooŋa le saveeŋ mako. Ineneeŋ mon, ve maata ilala pani ighe ighita: Pale Yoova igham laghooŋ tooni ighur anooŋa, ma mako?
GEN 24:22 Kamel tighun yaa le isov, ra iwaan ŋoor milmilia ee, ve mbi milmilia ru tau tigharaat zi pa gol na, ve igham pa Rebeka.
GEN 24:23 Ve ighasoni ighe: “Usaav ghazooŋa payau. Tamam sei? Mindai, irau yei nilat ruum tsiam, ve nileep tomani gham pa mboŋ?”
GEN 24:24 Rebeka iyol aliiŋa ighe: “Yau tamaŋ Betuel. Tibugŋa ta Naor gha Milka.
GEN 24:25 Ruum tsiei sooso tiina. Irau aleep tomani ghei. Ve aniiŋ katini to kamel paam ighengheen.”
GEN 24:26 Besooŋa tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, ve ipakur Yoova ighe:
GEN 24:27 “Yau napait Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav tiina tsiau ve iuluule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta igham pooz payau le nalam navot ruum to ziiri waaro tooni duduuŋ.”
GEN 24:28 Ra Rebeka ilaan imuul ila ruum to tiina, ve ipaes pazi pa gabua isov tana.
GEN 24:29 Rebeka liivu eeza Laban. I ighita ŋoor ve mbi milmilia tau Rebeka ighur zi ila uuzu ve niima na, ve ilooŋ paesiiŋ tooni, ra iburig ve ilaan ila pa yaa taiŋ ighe ighita ŋeer tana. Ila ivot, ve ighita besooŋa to Abaram iyozyooz tomania kamel tooni ta sewe.
GEN 24:31 Laban isaav pani ighe: “Poia to Yoova igheen tomani ghom. Mindai ta uyozyooz sorok izi sene? Ulam tala pa ruum. Niamim to ghenooŋ ve kamel niazi paam, nagharaat zi wa.”
GEN 24:32 Tauvene besooŋa tana igham kamel tooni ve yesŋa tila pa ruum to Laban. Tila tivot, ra Laban iyau yauyauŋ izi pa kamel, ve igharaat niazi, ve igham lezi kikiliiŋ ve aniiŋ. Ve igham yaa ila pa besooŋa to Abaram tomania uraata siriv tau yesŋa tilam na. Leso timin aghezi pani.
GEN 24:33 Ra tigharaat aniiŋ ve tighuru izi besooŋa to Abaram naagho. Leso ighan. Eemon i isaav pazi ighe: “Poia. Aniiŋ aat igheen o. Yau aat nasavia saveeŋ tsiau payam imin maata.” Laban iyol aliiŋa ighe: “Poia. Usaav lak.”
GEN 24:34 Besooŋa tana ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Yau besooŋa to Abaram.
GEN 24:35 Yoova ighur poia tiina izaa to tiina tsiau. Tauvene i eeza tiina, ve kuaz tauu kat. I le makau, sipsip, mekmek, doŋki, ve kamel katini kat. Ve i le maet gol ve silva katini, ve besooŋa zitamoot ve zilivaa katini paam.
GEN 24:36 Tiina tsiau azaawa Sara imin kooŋ, ra ipoop Abaram le naatu tamoot ee. Murei, naatu tawe pale iyooz pa gabua naol isov to taama.
GEN 24:37 Tiina tsiau isaav payau gha nambu saveeŋ ariaaŋa tomania tauvene: Yes Kanaana tau yeŋa nilepleep tomani zi we, irau nagham natuzlivaŋa eta pa naatu Isak mako.
GEN 24:38 I ighe nala pa tauu ziiri waaro tooni, ve nail livaa eta pa naatu.
GEN 24:39 Saawe tau naghe napaburigin laghooŋ tsiau, naghason tiina tsiau naghe: ‘Isaav ighe nandeeŋ livaa eta, ve tiini imum pa ilam tomani ghau, ene pale nagham mindai?’
GEN 24:40 I iyol aliŋag ighe: ‘Lepoogh tsiau tomania laghooŋ tsiau, yau matag iŋgalŋgal Yoova ve nataghon eez tooni irau saawe. I tauu pale imbaaŋ aŋela tooni ilat tomani ghom, ve iuul ghom. Leso uraat tsio ighur anooŋa. Tauvene yo aat ugham livaa eta to ziiri waaro to tamaŋŋa pa natug Isak.
GEN 24:41 Eemon isaav ighe ula uvot to ziiri waaro tsiau, ve tiyok payo mako, ene saveeŋ mbuaaŋ tane irau ikis ghom mako.’”
GEN 24:42 “Aiyo. Aazne ravrav, yau nalam navot izi yaa taiŋ to nugh tsiam tane, ve nasuŋ naghe: O Yoova, yo Maaron to tiina tsiau Abaram. Aazne, naghason ghom naghe ugham laghooŋ tsiau tane ighur anooŋa.
GEN 24:43 Ughita. Yau nayozyooz igharau yaa taiŋ tane. Isaav ighe livaa paaghu eta ilam pa tivuuŋ yaa, yau aat naghasoni tauvene: ‘Irau naghun yaa rigta ila uur tsio?’ Ve ighe i iyol aliŋag ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ pa kamel tsio paam.’ Ighe iyol aliŋag tauvene, ene livaa tana, ta yo taum usiigho pa tiina tsiau naatu Isak.”
GEN 24:45 “Nasuŋsuŋ soone, ve naghita Rebeka ibaad uur ila avaara ve ilam peria. I izila itiv yaa le isov, ve imuul izalam, ra yau nasaav pani naghe: ‘Ai, irau ugham yaa rigta ilam naghun?’
GEN 24:46 “Rekia mon ve i ighur uur tooni izi, ve isaav payau ighe: ‘Poia. Ughun lak. Ve yau aat nativ yaa pa kamel tsio paam.’ Tauvene yau naghun le isov, ve i itiv pa kamel tsiau paam, ve tisov tighun le irau zi.
GEN 24:47 “Ra naghasoni naghe: ‘Yo tamam sei?’ “I iyol aliŋag ighe: ‘Yau tamaŋ Betuel. Ve tibugŋa ta Naor gha Milka.’ Nalooŋ saveeŋ tane, ve naghur ŋoor ee ila uuzu, ve nazuz mbi ru ila niima.
GEN 24:48 Ra naput agheg, ve naghur naghog izila pa taan, ve napakur Yoova, Maaron to tiina tsiau Abaram, ve napaiti pa poia tooni. Pasaa, i igham pooz payau le nalam navot duduuŋ to tiina tsiau naatu Betuel natliva. Leso naghamu ila pa naatu Isak.
GEN 24:49 Tauvene aazne, isaav ighe lolomim isaghav tiina tsiau Abaram, ve aghe agham poghania itaghon eez to ziiri waaro, na asaav ghazooŋa payau gha nalooŋa. Ighe mako, pale nail eez ite paam.”
GEN 24:50 Laban yesuru Betuel tiyol aliiŋa tighe: “Gabua tane ivot ila to Yoova tauu. Tauta yeiru irau nisavia saveeŋ eta mako.
GEN 24:51 Rebeka ilepleep. Ughamu ve ala. Leso imin tiina tsio naatu azaawa itaghon Yoova aliŋa.”
GEN 24:52 Besooŋa to Abaram ilooŋ saveeŋ toozi, ve iput aaghe, ighur naagho izila pa taan, ve ipakur Yoova.
GEN 24:53 Ra iwaan kuaz milmilia siriv tau tigharaat zi pa gol ve silva na, tomania uuli popoia siriv, ve igham zi pa Rebeka. Ve Rebeka liivu Laban yesuru tiina paam, besooŋa tana igham lezi gabua popoia siriv tau atuyazi tintiina.
GEN 24:54 Ra tomania zeetŋa siriv tau yesŋa tilam na, tighan ma tighun le isov, ve tigheen. Mboŋoozo ra, mbesooŋa to Abaram iburig ve isaav pa Laban ighe: “Aiyo, yau naghe namuul nala pa tiina tsiau. Mindai, yam ayok?”
GEN 24:55 Eemon Rebeka liivu Laban ve tiina tiyol aliiŋa tighe: “Ee-e, ula rekia sov. Livaa paaghu ileep tomani ghei rig irau mboŋ saŋavul ma vene, o ala.”
GEN 24:56 Eemon besooŋa to Abaram iyol aliŋazi ighe: “Aŋguruut ghau sov. Ayok payau, ve namuul nala pa tiina tsiau. Pa Yoova ipaduduŋai ghau gha laghooŋ tsiau ighur anooŋa wa.”
GEN 24:57 Tauvene yesuru tisaav pani tighe: “Ighe vene, o tapoi Rebeka tauu ilam, ve taghasoni.”
GEN 24:58 Tauvene tipoi Rebeka ilam, ve tighasoni tighe: “Laak, lolom mindai? Yamru ŋeer tane aburig aazne ve ala, ma?” I iyol aliŋazi ighe: “Vee, yau naghe nala.”
GEN 24:59 Ra tighur Rebeka tomania besooŋa livaa tau iŋginŋgini na, ve yesŋa besooŋa to Abaram ve zeetŋa tau yesŋa tilam na, tipaburigin laghooŋ toozi.
GEN 24:60 Ve tighur poia to Maaron izaa to Rebeka tighe: “Livumai, yo aat umin tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tinazi. Ve paaghu tsio pale tiliiv koiazŋa, ve tigham taan toozi imin lezi.”
GEN 24:61 Ra Rebeka yesŋa besooŋa tooni zilivaa siriv tizaa kamel, ve tiburig gha tila. Ene eez tau besooŋa to Abaram igham Rebeka ve tila.
GEN 24:62 Saawe tana, Isak ipul taan sirivu tau yaa taiŋ Beer Lai Roi igheen pani na, ve imuul ila pa taan sirivu to Negev.
GEN 24:63 Ravrav ee, i ila ilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ve ighamgham ŋgar. Maata izaa le ighita kamel tilaagh tilam.
GEN 24:64 Rebeka paam, maata ila le ighita Isak. Tauvene rekia mon izi pa kamel tooni,
GEN 24:65 ve ighason besooŋa to Abaram ighe: “Saa ŋeer tau ilaagh ilam we?” Besooŋa iyol aliiŋa ighe: “Ewe tiina tsiau.” Tauvene Rebeka igham uuli sirivu ve ipoon naagho pani.
GEN 24:66 Isak ila ivot toozi, ve besooŋa tana ipaesia gabua isov tau ivot pani izi Mesopotamia na.
GEN 24:67 Ra Isak igham Rebeka imin azaawa, ve tileep ila balbaal to tiina Sara. Isak loolo igheen to Rebeka kat. Tauta irav Isak aate, ve loolo ipataŋan pa mateegh to tiina Sara muul mako.
GEN 25:1 Murei ra, Abaram ivai livaa ite eeza Ketura.
GEN 25:2 Ketura ipoop natŋa liim ve ee. Ezazi tauvene: Simran, Yoksan, Medan, Midian, Isbak, ve Sua.
GEN 25:3 Yoksan natŋa, ene: Seba ve Dedan. Dedan paaghu tooni, ene yes Asura, Letusa, ve Leuma.
GEN 25:4 Midian natŋa, ene: Epa, Eper, Anok, Abida, ve Elda. Yes tane, ta tivot ila to Abaram gha Ketura.
GEN 25:5 Abaram ipul gabua tooni naol isov ila to naatu Isak.
GEN 25:6 Eemon saawe tau Abaram ilepleep maata yaryaare soone, irei gabua tooni siriv pa natŋa zitamoot to Agar ve Ketura paam. Ra ighur zi tila pa taan sirivu tau igheen ila pa aaz puughu na. Leso tileep tigharau naatu Isak sov.
GEN 25:7 Abaram lepoogh tooni poia mon le imin kooŋ kat. Ndaman tooni irau 175, ra imaat, ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni tau timaat muuŋ na.
GEN 25:9 Abaram natŋa ru, Isak ve Ismael, tighur paata iloŋ ila maet puura tau igheen ila taan Makpela igharau nugh Mamre. Muuŋ, taan tawe to Zoar naatu Epron. Zoar, i Hit tamazi.
GEN 25:10 Abaram ighol taan tawe ila to yes Hita. Ve titavia Sara yesuru Abaram izi ta sewe.
GEN 25:11 Saawe tau Abaram imaat, poia to Maaron ila ivool to naatu Isak. Saawe tana, Isak ilepleep igharau yaa Beer Lai Roi.
GEN 25:12 Ene pitiiŋ to Abaram naatu Ismael tomania paaghu tooni. Agar, i besooŋa livaa to Sara. I Isip tinazi tau ipoop Abaram naatu Ismael. Ismael natŋa, ene: Nebaiot, Kedar, Adbel, Mipsam, Misma, Duma, Masa, Adad, Tamar, Yetur, Napis, ve Kedema.
GEN 25:16 Ismael natŋa paaghu toozi timasa timin naol, ve timin rumei saŋavul ve ru, ve tila tileep izi taan toz toz. Tauta tiwaat Ismael natŋa ezazi pa nugh ve taan toozi tawe. Ismael natŋa saŋavul ve ru tawe tisov timin daaba pa rumei toz toz.
GEN 25:17 Ismael ndaman tooni irau 137, ra imaat, ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni siriv tau timaat muuŋ na.
GEN 25:18 Ve paaghu tooni tila tileep ila taan sirivu tau igheen bodbodaaŋ pa taan Avila ve taan Sur. Taan tawe igharau yes Isipa taan toozi ziige, ve eez tiina tau ila pa Asiria. Ismael paaghu tooni tivalupu zi mako. Tilepleep soghan soghan pa tauzi.
GEN 25:19 Ene sinaiŋ to Abaram naatu Isak tomania paaghu tooni.
GEN 25:20 Ndaman to Isak irau tamoot ru (40), ra ivai Rebeka. Rebeka taama eeza Betuel. I puughu tooni ivot ila to Aram, ve ileep izi taan sirivu to Mesopotamia. Rebeka liivu eeza Laban.
GEN 25:21 Rebeka, i livaa uupa. Tauvene Isak isuŋ pa Yoova ve ighasoni ighe iuule. Yoova ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve iuul Rebeka gha aapo.
GEN 25:22 Rebeka iyamaan imin natŋa tipaparav ila aapo loolo. Tauvene isaav pa tauu ighe: “Wai, mindai ta pataŋani tane ivot payau ne?” Ra ila isuŋ pa Yoova, ve ighasoni to ipaghazoŋai pataŋani tawe puughu pani.
GEN 25:23 Yoova isaav pani ighe: “Tamtamon puughu toozi ru ta tileep ila apom loolo. Ŋgun ru pale tivot ilat tsio, ve tivalagh zi. Ŋgun ee pale tapiri iliiv ite. Ve ŋeer olman pale imin besooŋa pa ŋeer muria.”
GEN 25:24 Rebeka saawe tooni to popaaŋ ivot, ve ipoop zitamoot bogboogŋa ru.
GEN 25:25 Ŋeer olman tiini siŋsiŋai, ve bide ooro. Tauta tiwaat eeza Esau.
GEN 25:26 Ra taazi ikis toogha aaghe guubu ve aana izi. Tauvene tiwaat eeza Yakop. Saawe tau Rebeka ipoop geegeu ru tawe, Isak ndaman tooni irau tamoot tol (60).
GEN 25:27 Tilepleep le geegeu ru tana timin zolman. Esau, i ŋeer to laghlaghooŋ ila su ve iŋgalŋgal ŋgai sagsag. Ve Yakop, i ŋeer marowa, ve ighamgham uraat izi nughei mon.
GEN 25:28 Isak loolo igheen to Esau. Pasaa, i loolo pa ghaniiŋ ŋgai sagsag to su. Ve Rebeka, i loolo igheen to Yakop.
GEN 25:29 Saawe ee, Yakop igharaat sur poia, ve Esau ileep su gha ivot. I pitoola kat le tapiri isov.
GEN 25:30 Tauvene isaav pa Yakop ighe: “Aiss, yau pitool ghau le nasaghat kat. Sur siŋsiŋai tana, uzoov leg rigta ilam naghun!” (Tauta tiwaat Esau eeza ite tighe Edom.)
GEN 25:31 Eemon Yakop isaav pani ighe: “Poia. Eemon ituru taparavol pa niaan muuŋ, ve nagham niam namin ŋeer aidaaba, o nazoov lem sur.”
GEN 25:32 Esau iyol aliiŋa ighe: “Aiss, paita namaat tane. Niag to ŋeer aidaaba, ene kaut sorok. Iuul ghau mindai? Rekia ugham sur tana ilam naghun.”
GEN 25:33 Yakop isaav pani muul ighe: “Yo aat umbu saveeŋ tomani ghau muuŋ ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat, o nagham payo.” Tauvene Esau imbu saveeŋ tomania, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighe yesuru tiparavolia niazi, leso Yakop igham i niia gha imin ŋeer aidaaba.
GEN 25:34 I imbu saveeŋ tomania taazi le isov, ra Yakop igham le mberet tomania sur, gha ighan ma ighun, ve iburig gha ila. Ŋgar tau Esau ighamu na, ene itotoia ighe i maata veleghin niia to ŋeer aidaaba ighe ene kaut sorok.
GEN 26:1 Saawe siriv ilam ila, ra pitool tiina ivot muul izi taan sirivu to Kanaan, imin muuŋ ivot pa saawe to Abaram. Tauvene Isak iburig ighe ighau izila pa Isip. I ilaagh ila le ivot nugh Gerar. Nugh tawe igheen ila taan to yes Pilistia, ve kinik Abimelek iŋgin zi.
GEN 26:2 Isak ilepleep ta sewe, ve Yoova ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Uzila pa Isip sov. Uleep izi taan tau yau naghe yo uleep pani na.
GEN 26:3 Tauvene uleep umin loom izi ta sene. Yau aat naleep tomani ghom, ve naghur poia tsiau izaa tsio. Pasaa, yau naghe nagham taan isov tane payo ve paaghu tsio tau murei pale tivot. Leso nagham saveeŋ tau muuŋ nambua tomania Abaram na anooŋa ivot.
GEN 26:4 Yau aat nagham paaghu tsio tivot timin naol kat imin pitum to sambam saamba, ve nagham taan tane isov imin lezi. Ve paaghu tsio pale timin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.
GEN 26:5 Pasaa, tamam Abaram, i iloŋlooŋ aliŋag ve itaghon eez tsiau. Tutuuŋ tsiau, tomania saveeŋ isov tau yau naghuru pani ve avog iyaryaaŋ pani naghe itaghoni, ene i maata kisini ve itaghon duduŋaini.”
GEN 26:6 Tauta Isak izila Isip mako. I ileep mon izi nugh Gerar.
GEN 26:7 Tilepleep ta sewe, ve saawe tau zitamoot to nugh tawe tighason Isak pa azaawa, i iyol aliŋazi ighe: “Ene yau livug.” I isaav tauvene pasaa, Rebeka, i livaa paghuuna kat. Tauvene Isak iroi ighe pale tiravu imaat ve tigham azaawa.
GEN 26:8 Isak ileep malau rig izi nugh tawe. Saawe ee, Abimelek tau kinik to yes Pilistia na, ilepleep ruum loolo, ve maata ivot ila, le ighita Isak isaghav Rebeka.
GEN 26:9 Tauvene Abimelek ipoi Isak ilam, ve isaav pani: “Wai, livaa tana, yo azuwam! Puughu mindai ta yo usaav ughe yo livum?” Isak iyol aliiŋa ighe: “Yau naroi naghe pale arav ghau namaat ve agham azuwag. Tauta nasaav naghe ene livug.”
GEN 26:10 Tauvene Abimelek iyaoni ighe: “Wai, utombaan ghei tauvene pasaa? Imin ta zitamoot tsiei eta ila to azuwam, ene pale yo taum umin puughu pa sosor tau yei nighamu ne.”
GEN 26:11 Ra Abimelek isaav ariaaŋ pa tamtamon tooni tisov ighe: “Alooŋ! Isaav ighe tamtamon eta igham saghatin ŋeer tane, ma azaawa, ene i aat imaat.”
GEN 26:12 Ndaman tana, Isak ivazogh aniiŋ ila taan tawe le aniiŋ pugh eŋaeŋa anoŋazi tivot irau ndiŋndiŋ ee (100). Pasaa, Yoova ighur poia tiina izaa tooni.
GEN 26:13 Tauvene Isak le aniiŋ ve gabua katini, ve eeza tiina. Gabua tooni ivotvot, le i imin kuaz tauu kat.
GEN 26:14 I le sipsip, mekmek, ve makau katini. Ve besooŋa tooni paam, katini. Yes Pilistia tighita gabua tooni le ireu lolozi.
GEN 26:15 Tauta tilal mulin yaa taiŋ tisov tau muuŋ yes besooŋa to Abaram titai zi na.
GEN 26:16 Ra kinik Abimelek isaav pa Isak ighe: “Upul taan tsiei, ve ughau ula. Pa tapirim iliiv ghei wa.”
GEN 26:17 Tauvene Isak ipul zi, ve ila ivot taan raraate to Gerar, ve ighur niia to lepoogh izi ta sewe.
GEN 26:18 Ve yaa taiŋ tau muuŋ yes besooŋa to Abaram titai zi ve yes Pilistia tilal zi na, i itai mulin zi, ve iwaat ezazi tau muuŋ taama Abaram iwaat zi na.
GEN 26:19 Ra yes besooŋa tooni tila titai puura ite izi nugh tawe le yaa bolokia izaa.
GEN 26:20 Eemon yes ŋginiiŋ ŋgaia to nugh Gerar tomania yes ŋginiiŋ ŋgaia to Isak tivazorai zi pa yaa tawe. Yes Gerara avozi iyaryaaŋ tighe ene yaa toozi. Tauta Isak iwaat yaa taiŋ tana eeza Esek. Pasaa, tiŋooŋ pa yaa tawe.
GEN 26:21 Tauvene yes besooŋa to Isak tila titai yaa paaghu. Eemon zeran siriv tilam ve yesŋa besooŋa to Isak tiparzoor pa yaa tawe paam. Tauvene Isak iwaat yaa tana eeza Sitna.
GEN 26:22 Isak ipul nugh tawe, ve ila itai yaa ite muul imin tol. Yaa taiŋ tawe, le saveeŋa mako. Tauvene Isak iwaat eeza Reobot, ve isaav ighe: “Aa ŋgarig gha Yoova ighur sooso tiina pait to taleep pani! Ene pale taleep poia izi taan tane, ve tamasa tamin naol.”
GEN 26:23 Murei ra, Isak iburig muul, ve izala pa nugh Ber-Seba.
GEN 26:24 Ila ivot ta sewe, ve mboŋ, Yoova ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Yau Maaron to tamam Abaram. Uroi sov. Pa yau naleep tomani ghom. Tamam Abaram tau besooŋa tsiau na ndaamo payo, tauta yau aat naghur poia tsiau izaa tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol.”
GEN 26:25 Tauvene Isak indou maet imin artaal, ve isuŋ pa Yoova izi nugh tawe. Ve ighur niia to lepoogh ta sewe, ve besooŋa tooni titai yaa ite paam izi nugh tawe.
GEN 26:26 Murei ra, Abimelek ipul nugh Gerar, ve ilam ighe ighita Isak. I ilam tomania ŋeer ŋgara ee, eeza Ausat, ve daaba to yes zaaba tooni, eeza Pikol. Yes tol tilam tivot to Isak,
GEN 26:27 ve i ighason zi ighe: “Yam aghur koi payau, ve aziir ghau pa taan tsiam wa. Mindai ta alam payau muul?”
GEN 26:28 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighilaal nighe: Yoova ileep tomani ghom. Tauvene nighe itiŋa tambu saveeŋ ariaaŋa to tavalupu ghiit tamin eemon.
GEN 26:29 Ve nighe yo umbu saveeŋ payei ughe irau uvaghamun ghei mako. Ughita. Yei nigham saghatin ghom mako, ve nigham ŋgar popoia mon payo, le nighur ghom ula toman lolom poia. Ve aazne, poia to Yoova ighengheen tomani ghom.”
GEN 26:30 Tauvene Isak igharaat aniiŋ tiina, ve yesŋa tighanghan.
GEN 26:31 Mboŋ le nughizau, mboŋoozo geeg, ve tiburig gha tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi le iyaryaaŋ kat. Ra Isak ighur zi timuul tila pa nugh toozi toman lolozi poia.
GEN 26:32 Aaz eemon tana, besooŋa to Isak tilam ve tipaes pani tighe: “Tiina tsiei, puura tau yei nitaii na, nighita yaa bolokbolokia izaa pani!”
GEN 26:33 Tauvene Isak iwaat yaa tawe eeza Seba. Tauta tiwaat nugh tau igheen igharau yaa tawe eeza Ber-Seba. Eeza tane ighengheen soone.
GEN 26:34 Esau ndaman tooni irau tamoot ru (40), ra ivai Hit tinazi ru, ezazi Yudit, ve Basemat. Yudit, i Beri natliva. Ve Basemat, i Elon natliva.
GEN 26:35 Eemon loom tinazi ru tawe ŋgar toozi irau rawazi Isak ve rawazliva Rebeka lolozi mako. Tauta tigham lolozi ipataŋan kat.
GEN 27:1 Olman Isak imin kooŋ wa. Ve maata ikumkuum, le irau ighita nugh muul mako. Saawe ee, i ipoi naatu olman Esau ighe: “Natug!” Esau iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene. Saa?”
GEN 27:2 Ra olman Isak isaav pani ighe: “Ulooŋ. Yau namin kooŋ wa, ve nakankaan pa mateegh tsiau.
GEN 27:3 Tauvene ugham paneegh tsio, ve ula pa su gha uil leg aniiŋ ziigha.
GEN 27:4 Leso ugharaat leg sur poia tau lolog pani kat na, ve ughamu ilam naghun. Mako naghur poia to Maaron izaa tsio. O ighe namaat, na namaat lak.”
GEN 27:5 Isak yesuru naatu Esau tisavsaav, ve olman tinazi Rebeka taliiŋa isaut saveeŋ toozi. Tauvene Esau ila pa su ighe iil aniiŋ ziigha, ve Rebeka isaav pa naatu Yakop ighe: “Ŋgarig nalooŋ tamam isaav pa togham ighe:
GEN 27:7 ‘Esau, ugham aniiŋ ziigha eta to su ilam ve ugharaat leg sur poia tau lolog pani kat na, ve ughamu ilam naghun. Mako naghur palotiiŋ tsiau izaa tsio ila Maaron maata. O ighe namaat, na namaat lak.’
GEN 27:8 Tauvene natug, ulooŋ aliŋag, ve utaghon saveeŋ tsiau tane.
GEN 27:9 Ula nugh tau ŋgai toit tilepleep pani we, ve ughita mekmek paghpaaghu ruta tomania tumbuŋazi, ve ugham zi tilam. Yau aat nagharaat tamam le sur poia tau i loolo pani kat.
GEN 27:10 Leso ughamu ila pani gha ighun. Ve ighur poia to Maaron izaa tsio le isov, o imaat.”
GEN 27:11 Eemon Yakop iyol tiina aliiŋa ighe: “Tinaŋ, aliŋam poia. Eemon toghag Esau, i tiini ororomai. Ve yau mako.
GEN 27:12 Ighe tamaŋ itut ghau rig, ene pale ighilaal ghau, ve igham ŋgar ighe yau nagham mogheraaŋ pani. Mako ighur poia to Maaron izaa tsiau mako, ve ighur pataŋani izaa tsiau.”
GEN 27:13 Eemon tiina isaav pani ighe: “Natug, ugham ŋgar naol sov. Ulooŋ aliŋag tane, ve utaghoni. Ighe i ighur pataŋani izaa tsio, ene pale yau nabaad pataŋani tana. Ula ugham mekmek tilam.”
GEN 27:14 Tauvene Yakop iburig, ve ila igham mekmek ru tilam pa tiina. Rebeka niima rekrekia pa gharatooŋ sur poia tau Isak loolo pani na.
GEN 27:15 Le isov, ve ila igham nonoghiiŋa poia kat to naatu olman Esau tau igheen balbaal tooni loolo na, ve ighamu ila to Yakop, leso inonogh ghi pani.
GEN 27:16 Ra ikau mekmek uuli ila Yakop luua ve ila niima paam.
GEN 27:17 Ve igham sur tomania mberet tau i igharaata na, ve ighuru ila to Yakop.
GEN 27:18 Yakop ila to taama, ve ipoii ighe: “Tamaŋ, nalam wa!” Taama Isak ighe: “Natug, taug ene. Ve yo sei?”
GEN 27:19 Yakop isaav pani muul ighe: “Yau Esau, natum aidaaba. Sur tomania aniiŋ ziigha tau yo usaav payau pani na, tauta naghamu nalam. Uburig gha ughun, ve ughur poia to Maaron izaa tsiau.”
GEN 27:20 Isak ilooŋ saveeŋ tane, ve ighasoni ighe: “Wai, natug, mindai ta yo undeeŋ gabua rekia mon?” Yakop iyol aliiŋa ighe: “Maaron tsio Yoova iuul ghau. Tauta rekia mon ve nandeeŋa.”
GEN 27:21 Ra Isak isaav pani muul ighe: “Natug, ulam ugharau ghau, ve nataaŋ ghom. Leso nawatagh kat: Yo natug Esau, ma mako?”
GEN 27:22 Tauvene Yakop ila igharauu, ve taama itaaŋo, ra isaav pani ighe: “Aliŋam imin Yakop aliiŋa. Eemon nimam imin Esau niima.”
GEN 27:23 Isak ighilaal Yakop mako. Pasaa, niima ororomai imin toogha Esau. Tauvene Isak ighe ighur poia to Maaron izaa tooni. Eemon loolo ruru soone. Tauvene ighasoni muul ighe: “Onoon, natug Esau taum tane?” Yakop iyol aliiŋa ighe: “Vee, yau taug tane.”
GEN 27:25 Tauvene Isak isaav pani ighe: “Natug, ugham sur tana ilam. Lolog pa ghunuuŋ sur tau yo ugharaata tomania ziigha to su na. Naghun le isov, mako naghur poia to Maaron izaa tsio.” Tauvene Yakop igham sur ila to taama Isak gha ighun. Ve igham le yaa vaen paam ila ighun.
GEN 27:26 Taama Isak ighun le isov, ve isaav pani ighe: “Natug, ulam usaghav ghau.”
GEN 27:27 Tauvene Yakop ila isaghav taama. Isak inuŋuz Esau vaazi tau igheen ila nonoghiiŋa tooni, ve ighur poia to Maaron izaa to Yakop ighe: “Aa, natug tane vaazi, imin su tau poia to Maaron igheen pani na!
GEN 27:28 Maaron aat igham uwam tiina to sambam izi payo, ve ipabees taan tsio. Leso ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ ve vaen katini tivot payo.
GEN 27:29 Nugh nugh pale tibees payo. Ve taan siriv tamtamona pale tiput aghezi payo ve tipakur ghom. Yo pale umin tiina pa toŋvetaz tsio, ve tinam natŋa tiput aghezi payo. Tamtamon tisov tau tighur saveeŋ pataŋani izaa tsio, ene pale tauzi tindeeŋ pataŋani. Ve yes tau tighason Maaron to ighur poia tooni izaa tsio, ene pale poia tooni izaa toozi paam.”
GEN 27:30 Isak ighur poia to Maaron izaa to Yakop le isov, ra Yakop ipuli, ve ivot gha ila. Malau mako ve toogha Esau ileep su gha ivot.
GEN 27:31 I paam igharaat sur poia kat, ve ighamu ila pa taama, ve isaav pani ighe: “Tamaŋ, yau nagharaat sur tsio tomania ziigha to su, tauta naghamu ilam wa! Uburig gha ughun, ve ughur poia to Maaron izaa tsiau.”
GEN 27:32 Isak ilooŋ saveeŋ tooni, ve ighasoni ighe: “Wai, yo sei paam?” Esau iyol aliiŋa ighe: “Yau Esau, natum aidaaba.”
GEN 27:33 Isak ilooŋ saveeŋ tane le tiini irur kat, ve isaav pani ighe: “Waii, yo ulam soone, ve ŋeer ee igham sur tomania ziigha to su ilam gha naghun. Sei ne? Yau naghur poia to Maaron izaa tooni wa. Ve onoon kat, palotiiŋ tawe aat igheen tooni.”
GEN 27:34 Esau ilooŋ taama saveeŋ tooni, le loolo isaghat pa tauu, ve itaŋ tiina, ve itaŋ rarai taama ighe: “O tamaŋ, ughur poia to Maaron izaa tsiau paam!”
GEN 27:35 Eemon Isak isaav pani ighe: “Wai, palotiiŋ tau naghe nagham payo, tauta tazim ilam itombaan ghau gha ighamu ila wa!”
GEN 27:36 Tauvene Esau isaav ighe: “Oyais, ŋeer tawe, tiwaat eeza Yakop le iduduuŋ kat! Pasaa, i itombaan ghau pai ru wa! Muuŋ, itombaan ghau gha igham niag imin ŋeer aidaaba. Ve aazne, ium palotiiŋ tsiau paam.” Ra Esau ighason taama muul ighe: “Tamaŋ, mindai? Lem palotiiŋ eta payau mako?”
GEN 27:37 Isak iyol aliiŋa ighe: “Wai, yau naghur tazim imin tiina payo, ve naghur toŋvetaz tsiam tisov timin besooŋa pani wa. Ve naghason Maaron to igham aniiŋ ve vaen anoŋazi katini tivot pani, leso ileep poi. Tauvene natug, gabua eta igheen muul to nagham payo ne mako.”
GEN 27:38 Eemon Esau itaŋ rarai taama muul ighe: “Tamaŋ mindai? Palotiiŋ tsio eemon geeg tawe? Ite paam mako? O tamaŋ, ughur poia to Maaron izaa tsiau paam!” Ra Esau itaŋ muul toman aliiŋa tiina.
GEN 27:39 Taama Isak iyol aliiŋa ighe: “Nugh tsio to lepoogh, pale igheen malau pa taan ŋgoreeŋa, ve uwam to sambam irau izi payo mako.
GEN 27:40 Yo aat uparav pa mbuzaagh, o uleep poi. Ve yo pale umin besooŋa pa tazim. Eemon murei pale uzoor pooz tooni, ve irau iŋgin ghom muul mako.”
GEN 27:41 Esau ikis aatyavyav tooni pa Yakop ariaaŋ. Pasaa palotiiŋ tooni, tauta taama ighuru izaa to Yakop wa. Tauvene igham ŋgar ila loolo ighe: “Malau mako pale tamamai imaat. Moŋiiŋ tooni ighe isov, mako narav tazig Yakop imaat.”
GEN 27:42 Eemon titig Rebeka taliiŋa pa ŋgar tau Esau ighe ighamu. Tauvene ipoi Yakop ilam, ve isaav pani ighe: “Natug, ulooŋ. Togham Esau ighe irav ghom umaat, o loolo poia ve aate izi.
GEN 27:43 Tauvene ulooŋ aliŋag, ve uburig rekia mon, ve ughau ula pa livug Laban tau ileep izi nugh Aran we.
GEN 27:44 Ula uleep tomania le togham aate izi o.
GEN 27:45 Isaav ighe loolo iluum, ve loolo iveegh pa ŋgar tau ugham pani na, ene pale nambaaŋ ilat payo, o umuul ulam. Pasaa, yau naroi: Pale yamru aparav ve amaat pa saawe eemon.”
GEN 27:46 Ra Rebeka isaav pa Isak: “Oyai, rauaan livaŋa tau Hita tinazi ne, tinig imum pazi kat. Lolog pa Yakop ivai livaa eta to taan tane imin yes tane mako. Mako le mako kat. Ighe i igham tauvene, poia to namaat gha nala. Naleep pasaa?”
GEN 28:1 Tauvene Isak ipoi Yakop ilam, ve ighur poia to Maaron izaa tooni, ra aavo iyaryaaŋ pani ighe: “Yo irau uvai Kanaan tinazi eta mako kat.
GEN 28:2 Uburig ula pa taan sirivu to Mesopotamia, ve ula ruum to timbum Betuel, o uvai wagham Laban natliva eta.
GEN 28:3 Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, pale ighur poia tooni izaa tsio, ve igham paaghu tsio tivot timin naol, ve rumei katini tivot ilat tsio.
GEN 28:4 Poia tooni tau muuŋ izaa to Abaram na, aat izaa tsio ve paaghu tsio paam. Leso taan tau aazne uleep umin loom pani ne, imin lem. Pasaa, taan tane, Maaron ighuru imin timbum Abaram le.”
GEN 28:5 Isak isavsaav pa Yakop le isov, ra ighuru ila pa Mesopotamia. Leso ileep tomania waagha Laban tau Betuel naatu na. Laban tane, puughu tooni ivot ila to Aram.
GEN 28:6 Esau ilooŋ tighe Isak ighur poia to Maaron izaa to Yakop, ve ighuru ila pa Mesopotamia, leso ivai ta sewe. Ve aavo iyaryaaŋ pani ighe ivai Kanaan tinazi eta sov.
GEN 28:7 Esau ighita Yakop itaghon taama ma tiina aliŋazi ve ila pa Mesopotamia,
GEN 28:8 ra ighilaal ighe Kanaan tinazi ru tau i ivai zi na, taama Isak loolo pazi mako.
GEN 28:9 Tauvene Esau ipul taama ma tiina, ve ila to taama Ismael, ra ivai livaa ite, eeza Maalat. Maalat liivu eeza Nebaiot. Maalat ve Nebaiot, ene Ismael natŋa.
GEN 28:10 Yakop iburig, ipul nugh Ber-Seba, ve ighe ila pa nugh Aran.
GEN 28:11 I ilaagh ila le ivot nugh ee, ve mboŋ izi pani. Tauvene igham maet ee imin ali pani, ve izi igheen.
GEN 28:12 I iviv, ve ighita gabua ee imin ndeet tau iyooz izi taan, ve izala pa sambam. Ve yes aŋela to Maaron tiyesyes taghoni tizizi ve tizazaa.
GEN 28:13 Ra ighita Maaron tauu iyooz izi ziige, ve isaav pani ighe: “Yau Yoova. Yau Maaron to timbum Abaram, ve Maaron to Isak. Taan tau yo ugheen pani ne, ene yau aat nagham payo tomania paaghu tsio.
GEN 28:14 Paaghu tsio pale timasa timin naol imin ŋgaupup to taan, le tirau nugh. Siriv pale tila pa ragh puughu, ve siriv tila pa yavaar puughu, ve siriv tila pa daudau puughu, ve siriv tila pa kaagu puughu. Ve yo tomania paaghu tsio pale amin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.
GEN 28:15 Ulooŋ. Nugh sindei tau yo ula uleep pani, ene yau aat naleep tomani ghom ve matag payo. Ve murei, yau pale nagham ghom umuul ulam pa taan tane. Tauvene yau irau napul ghom mako. Pale naleep tomani ghom le nagham saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane anooŋa ivot payo.”
GEN 28:16 Ra Yakop iburig maata iyaryaar, ve isaav pa tauu ighe: “Wai, onoon kat, Yoova ileep izi nugh tane, ve yau nawataghi mako.”
GEN 28:17 Tauvene roiŋ tiina ighamu, ve isaav ighe: “Yau naroi kat. Pasaa, nugh tane patabuyaaŋ! Onoon kat, ene Maaron tauu niia. Ataman to nugh sambam igheen ta sene.”
GEN 28:18 Yakop izi igheen muul le nughizau. Ra iburig, igham maet tau iyalia imin ali na, ve ipayooze imin ilaal pa nugh tawe, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala paavo.
GEN 28:19 I iwaat nugh tana eeza Betel. Muuŋ, nugh tana eeza Lus.
GEN 28:20 Ra Yakop imbu saveeŋ ariaaŋ ila loolo tauvene: “Isaav ighe Maaron ileep tomani ghau, ve maata payau pa laghooŋ tsiau tane, ve igham leg aniiŋ toman nonoghiiŋa to nanonogh ghau pani, ve isaav ighe naleep poia mon le irau namuul nala pa ruum to tamaŋ, ene aat Yoova imin Maaron tsiau, ve nabees pani.
GEN 28:22 Maet tau napayooze ne, pale itotoi ighe nugh tane, ene Maaron niia.” Ra imbu saveeŋ tomania Maaron ighe: “Onoon kat, gabua naol isov tau yo ugham payau na, yau aat navalagh zi timin ŋgun saŋavul, ve naghur ŋgun ee ilat payo.”
GEN 29:1 Yakop ipaburigin laghooŋ tooni muul, ve ilaagh ila ivot nugh ee to yes tau taan toozi igheen ila pa aaz puughu na.
GEN 29:2 Maata ila le ighita sipsip ŋgun tol tighengheen tigharau yaa taiŋ ee. Pasaa, monmon tamtamon titivtiv yaa tawe ve tipapaghun sipsip toozi. Yaa taiŋ tawe, tipoon aavo pa maet babaaŋa.
GEN 29:3 Nugh tawe gabuazi tauvene: Isaav ighe ravrav izi, ve sipsip tisov tila tivot yaa tawe ziige, mako ŋginiiŋ ŋgaia tilam ve tizuur maet babaaŋa tana ighau ila soghan. Leso titiv yaa ve tipaghun sipsip. Le isov, mako tipoona muul.
GEN 29:4 Yakop iŋarui yes ŋginiiŋ ŋgaia tawe ila, ve ighason zi ighe: “Zeran tsiau, yam to saa nugh?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei to nugh Aran.”
GEN 29:5 Tauvene Yakop ighason zi muul ighe: “Yam awatagh Laban tau Naor tiimbu, ma mako?” Yes tighe: “Vee, yei niwataghi.”
GEN 29:6 Yakop ighason zi muul ighe: “Mindai, lepoogh tooni poia?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Vee, i ileep poia. Ughita. Natliva Rael tomania sipsip toozi, ta ŋgarig gha tilam we.”
GEN 29:7 Ra Yakop isaav pazi muul ighe: “Aghita. Ene aaz tiina, ve sipsip irau tiloŋ tila olol loolo soone. Agham yaa pazi ve tighun le isov, o agham zi timuul tila tighan kikiliiŋ.”
GEN 29:8 Eemon yes tisaav pani tighe: “Ee-e, vene mako. Yei aat nilepleep ve nisaŋan sipsip tisov tilam peria, o nizuur maet tane ila pa ziige, ve nitiv yaa gha nipaghun zi.”
GEN 29:9 Yakop tomania yes ŋginiiŋ ŋgaia tana tisavsaav soone, ve Rael igherev sipsip to taama gha tilam tivot. Pasaa, i ta monmon iŋginŋgin zi.
GEN 29:10 Yakop ighita waagha Laban natliva Rael tomania sipsip tooni, ve iburig ila pa yaa taiŋ tana, izuur maet babaaŋa ila soghan pa yaa aavo, ve itiv yaa pa sipsip gha tighun.
GEN 29:11 Yakop loolo poia kat pa ighita liivu. Tauta isaghavu ve itaŋ aliiŋa tiina.
GEN 29:12 Ve ivotia tauu pani ighe: “Yau tane ziiri waaro to tamam! Yau tinaŋ Rebeka.” Rael ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon ilaan ila peria to taama, ve ipaes pani.
GEN 29:13 Laban ilooŋ waagha Yakop vaaru, tauvene iburig ve ilaan ila ighe ighita. Ila ivot tooni, ve isaghavu toman tintini. Ve ighamu, gha yesuru timuul tila pa ruum. Ra Yakop ipaesia laghooŋ tooni gha Laban ilooŋa.
GEN 29:14 Yakop ipaes le isov, ve Laban isaav pani ighe: “Onoon kat, ituru siŋ eemon.”
GEN 29:15 Yakop ileep tomania Laban irau kaiyo ee, ra Laban izi ve isaav pani ighe: “Onoon, yo ziiri waaro tsiau duduuŋ. Eemon ugham uraat payau sorok, ene poia mako. Tauvene usaav ghazooŋa payau. Ughe nagham saa gabua imin lem atuya?”
GEN 29:16 Laban natlivaŋa ru. Olman eeza Lea, ve muria eeza Rael.
GEN 29:17 Lea naagho paghuuna geeg mako. Ve Rael, i livaa paghuuna kat.
GEN 29:18 Yakop loolo igheen to Rael. Tauvene isaav pa Laban ighe: “Yau naghe navai natumliva Rael. Isaav ighe yo uyok payau, o nagham uraat payo irau ndaman liim ve ru.”
GEN 29:19 Laban iyol aliiŋa ighe: “Yau lolog pa nagham Rael pa ŋeer ite paam mako. Isaav ighe nagham payo ve uvaii, ene poia kat. Tauvene uleep tomani ghau ve ugham uraat.”
GEN 29:20 Yakop igham uraat pa Laban irau ndaman liim ve ru, leso ivai Rael. Eemon i ighita ndaman liim ve ru tana imin saawe malau mako. Pasaa, loolo igheen to Rael kat.
GEN 29:21 Ndaman liim ve ru tana isov, ra Yakop isaav pa Laban ighe: “Saawe tau yo ughuru payau, tauta napasovu wa. Ugham livaa tana ilam gha navaii!”
GEN 29:22 Tauvene Laban igham marewaaŋ tiina, ve ipoi tamtamon tisov to nugh tawe tilam tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ.
GEN 29:23 Eemon mboŋ tana, i igham karom, ve ighur natliva olman Lea ila to Yakop ve yesuru tigheen.
GEN 29:24 Ve igham besooŋa tooni livaa ee, eeza Silpa pa Lea, leso ibesbees pani.
GEN 29:25 Mboŋoozo, Yakop iburig ve maata izi le ighilaal Lea ighengheen izi ziige! Tauvene ila isaav pa Laban: “Wai, ugham ŋgar tane payau pasaa? Yau nagham uraat payo leso navai Rael. Puughu mindai ta yo utombaan ghau?”
GEN 29:26 Laban iyol aliiŋa ighe: “Mako. Ta muuŋ ve ilam, tutuuŋ tsiei igheen tauvene: Livaa muria irau ivai imuuŋ pa livaa olman mako.
GEN 29:27 Tauvene yo uleep le irau ghanghaniiŋ to Lea isov, o naghur Rael paam ilat. Eemon yo aat ugham uraat payau irau ndaman liim ve ru muul.”
GEN 29:28 Yakop ilooŋ saveeŋ tane, ve itaghoni mon. Tauvene mboŋ liim ve ru to ghanghaniiŋ to vaiŋ tana, i ileep tomania Lea. Ra Laban ighur natliva Rael paam ila tooni.
GEN 29:29 Ve ighur besooŋa tooni livaa ite, eeza Bila, ila to Rael, leso ibesbees pani.
GEN 29:30 Tauvene Yakop yesuru Rael tigheen paam. Yakop loolo igheen to Rael kat. Eemon Lea, Yakop loolo pani kat mako. Yakop ileep tomania Laban, ve igham uraat pani irau ndaman liim ve ru muul.
GEN 29:31 Yoova ighita Yakop loolo pa Lea kat mako. Tauvene iuul Lea le aapo. Eemon Rael, i uupa.
GEN 29:32 Lea ipoop naatu aidaaba, ve isaav ighe: “Yoova ighita pataŋani tsiau, tauta igham leg natug tane. Aazne, aat azuwag loolo igheen tsiau.” Tauvene iwaat naatu tawe eeza Ruben.
GEN 29:33 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite. Tauvene isaav ighe: “Yoova ilooŋ taŋiiz tsiau, ve iwatagh ighe azuwag loolo igheen tsiau kat mako. Tauta igham leg natug ite tane.” Tauvene Lea iwaat naatu tawe eeza Simeon.
GEN 29:34 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin tol. Tauvene isaav ighe: “Aazne, aat azuwag loolo isaghav ghau rig. Pasaa, napoop le natŋa zitamoot tol wa.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Levi.
GEN 29:35 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin paaŋ. Tauvene isaav ighe: “Aazne, yau napakur Yoova.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Yuda. Lea ipoop Yuda, ra popaaŋ tooni imot, ve ileep le malau.
GEN 30:1 Rael ighita ighe i irau ipoop Yakop le naatu eta mako. Tauvene iriu toghliva, ve isaav pa Yakop ighe: “Ugham leg natug eta lak! Ighe mako, yau aat namaat!”
GEN 30:2 Yakop ilooŋ saveeŋ tane, le aate yavyav. Tauvene isaav pa Rael ighe: “Wai! Yau Maaron gha leso nagharaat apom ve upoop? Maaron tauu, ta ipoon apom.”
GEN 30:3 Rael isaav pani muul ighe: “Poia. Ughita. Besooŋa tsiau livaa Bila ilepleep. Ughamu ve yamru agheen. Leso ipoop leg natug eta.”
GEN 30:4 Tauvene Rael ighur besooŋa tooni livaa ila to Yakop ve yesuru tigheen.
GEN 30:5 Ra Bila aapo, ve ipoop Yakop le naatu tamoot ee.
GEN 30:6 Tauvene Rael isaav ighe: “Aa, ŋgarig gha Maaron igabiiz ghau ighe yau leg sosor eta mako. Pa i ilooŋ suŋuuŋ tsiau, ve igham leg natug tamoot tane.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Dan.
GEN 30:7 Tilepleep le Bila aapo muul, ve ipoop naatu ite imin ru.
GEN 30:8 Tauvene Rael isaav ighe: “Yeiru toghag liva nivatovai tapirimai ve naparav ariaaŋ le naliivo wa.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Naptali.
GEN 30:9 Lea ighita ighe saawe tooni to popaaŋ, ene isov. Tauvene ighur besooŋa tooni livaa Silpa ila to Yakop leso imin zazagheeŋ ite.
GEN 30:10 Ra Silpa aapo, ve ipoop Yakop le naatu ee. Tauvene Lea isaav ighe: “Ene gabua poia tau ivot payau!” Tauta iwaat naatu tawe eeza Gat.
GEN 30:12 Tilepleep le Silpa, tau besooŋa livaa to Lea na, ipoop Yakop le naatu tamoot ite imin ru.
GEN 30:13 Tauvene Lea isaav ighe: “Aazne, yau lolog poia kat! Ve yes zilivaa to nughei paam pale lolozi poia tomani ghau.” Tauta Lea iwaat naatu tawe eeza Aser.
GEN 30:14 Saawe ee tau tiluplup wit anooŋa, Ruben ilaghlaagh ila uum loolo, le ighita waar anooŋa siriv, ve iyau zi ila pa tiina Lea. Gabua tawe, yes tighur ila tighe ipazaagh zitamoot ve zilivaa, leso tigheen ve zilivaa apozi. Rael ighita, ve isaav pa Lea ighe: “Ai, kaut tau natum ighamu na, ugham leg siriv ilam!”
GEN 30:15 Eemon Lea iyol aliiŋa ighe: “Wai! Yo ugham azuwag ipul ghau wa. Ve aazne ughe ugham gabua to natug tane paam? Ene aat mako kat!” Tauvene Rael isaav pani muul ighe: “Poia. Ugham leg siriv. Ve mboŋ aazne, yau aat nasaav pa Yakop ilat yamru agheen imin gholiiŋ waar anooŋa tau natum ighamu ne atuya.”
GEN 30:16 Ravrav izi, ra Yakop imuul ilam nughei, ve Lea iŋaruini ila, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Mboŋ aazne, yo aat ulam tsiau. Pa yau naghol ghom pa waar anooŋa to natug wa.” Tauvene mboŋ tana, Yakop ila to Lea, ve yesuru tigheen.
GEN 30:17 Maaron ilooŋ suŋuuŋ to Lea, ve ighamu aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin liim.
GEN 30:18 Tauvene Lea isaav ighe: “Yau naghur besooŋa tsiau livaa ila to azuwag, tauta Maaron igham leg atuya poia tane.” Tauvene iwaat naatu tawe eeza Isakar.
GEN 30:19 Tilepleep le Lea aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite imin liim ve ee.
GEN 30:20 Ve isaav ighe: “Aazne, Maaron igham leg gabua poia ee. Tauvene azuwag aat loolo imuul payau ve ipakur ghau. Pasaa, yau napoop le natŋa liim ve ee wa.” Tauta iwaat naatu tawe eeza Zebulun.
GEN 30:21 Murei ra, Lea ipoop livaa ee, ve iwaat eeza Dina.
GEN 30:22 Ra Maaron maata iŋgal Rael paam, ve ilooŋ suŋuuŋ tooni. Tauvene iuul Rael gha aapo, ve ipoop naatu tamoot ee. Tauta Rael isaav ighe: “Aa, ŋgarig gha Yoova igham leg natug ve mayag isov!
GEN 30:24 Eemon naghe i igham leg natug tamoot ite paam, o poia.” Tauvene iwaat naatu tawe eeza Yosep.
GEN 30:25 Rael ipoop Yosep le isov, ra Yakop isaav pa Laban ighe: “Olman, naghe uyok payau, leso namuul nala pa nugh tsiau ve taan tsiau.
GEN 30:26 Yo uwatagh: Yau nakaria uraat payo wa. Tauvene upul azuwagŋa toman natugŋa leso niburig nila. Pa uraat tau nagham payo na, tauta naghol zi ilat tsio wa.”
GEN 30:27 Eemon Laban iyol aliiŋa ighe: “Wai waghag! Ituru taleep rig o. Pa yau naghe nasaav payo pa gabua ee. Gabua siriv tivot timin ilaal payau, ve naghilaal naghe yo ndamom payau, tauta poia to Maaron izaa tsiau ve leg gabua naol.
GEN 30:28 Tauvene naghe naŋguruut ghom uleep tomani ghau. Aiyo, usaav ghazooŋa payau. Lolom ughe nagham saa gabua imin lem atuya leso ituru taleep?”
GEN 30:29 Yakop iyol aliiŋa ighe: “Taum uwatagh wa. Yau nakaria uraat payo. Tauta ŋgai tsio timasa timin naol.
GEN 30:30 Muuŋ, lem ŋgai naol mako. Eemon yau nalam naleep tomani ghom, tauta ŋgai tsio timasa timin naol kat. Tauvene yau, tauta poia to Maaron tau izaa tsio. Pale ŋeez o nagham uraat to nauul azuwagŋa ve natugŋa?”
GEN 30:31 Tauvene Laban ighasoni muul ighe: “Yo ughe nagham lem saa?” Yakop iyol aliiŋa ighe: “Yo irau ugham leg gabua eta ta aazne mako. Ve mindai? Irau uyok payau ta aazne, ve nala nagham sipsip natŋa gabgabuai, ve mekmek galgaliiŋ tisov timin leg? Ene atuya tau yau lolog pani. Isaav ighe uyok pa aliŋag tane, o naleep ve naŋgin ŋgai tsio muul.
GEN 30:33 Ve murei, yo irau ulam ughita ŋgai tau tileep tomani ghau ne, leso uwatagh ughe yau ŋeer to umbuuŋ mako. Ene atuya tau yo ugham payau na. Ve isaav ighe ughita mekmek eta tau galgaliiŋ mako, ma sipsip eta tau gabgabuai mako tilaghlaagh tomania ŋgai tsiau, ene yo irau uwatagh ughe yau naumbu.”
GEN 30:34 Laban ilooŋ saveeŋ to Yakop, ve iyok pani ighe: “Poia. Aat nataghon aliŋam.”
GEN 30:35 Eemon Laban itaghon saveeŋ toozi mako. Pasaa, saawe tana, i iburig ila igham mekmek zitamoot tisov tau tinizi butbutuuŋ na, ve mekmek upin tisov tau galgaliiŋ na, ve sipsip natuzŋa tisov tau gabgabuai na. Ŋgai tisov tawe, i iŋguaaz zi tila to tauu natŋa, leso tiŋgin zi.
GEN 30:36 Toman natŋa tigham ŋgai tana, ve tilaagh irau mboŋ tol. Tilaghlaagh tila le tivot nugh ee, ra tileep ve tiŋgin ŋgai toozi izi ta sewe.” Ve Yakop ileep, ve iŋgin ŋgai siriv tau Laban ipul zi tizi tileep na.
GEN 30:37 Eemon Yakop igham ai booga mbitai siriv, ve iso ulizi le timin butbutuuŋ pisosooŋa.
GEN 30:38 Ra ipayooz zi tigharau oon tau ŋgai tighunghun yaa ila na. Pasaa, i iwatagh: ene saawe to ŋgai zitamoot tiip pa ŋgai upin. Tauvene saawe tau mekmek ve sipsip tilam pa ghunuuŋ yaa, tighita ai soaaŋ butbutuuŋ tawe, mako ŋgai zitamoot tiip pa ŋgai upin igharau ai tawe. Ve murei, saawe to popaaŋ, ene tipoop natuzŋa butbutuuŋ ve galgaliiŋ.
GEN 30:40 Yakop ighur natuzŋa tawe tileep soghan pa Laban ŋgai tooni, leso timin le. Ve sipsip tauvene paam. Saawe tau zitamoot tighe tiip pa ŋgai upin, Yakop ighur naghozi ila pa Laban mekmek tooni tau butbutuuŋ ve gabgabuai na, leso tipoop natuzŋa butbutuuŋ ve gabgabuai. I ighamgham tauvene, le ŋgai tooni timasa timin naol kat. Ve ighur zi tila tileep soghan pa Laban tooni.
GEN 30:41 Tauvene saawe tau ŋgai tumbuŋazi tighe tiip pa ŋgai upin, Yakop ipapayooz ai booga butbutuuŋ igharau oon tau ŋgai tighunghun yaa ila na.
GEN 30:42 Eemon saawe tau ŋgai koŋkoŋizi tighe tiip pa ŋgai upin, i ipaspas ai booga tawe tighau. Tauvene Yakop le ŋgai tumbuŋazi mon. Ve Laban tooni, ene koŋkoŋizi mon.
GEN 30:43 Eez tane ta Yakop imin kuaz tauu. I irau kat pa mekmek, sipsip, besooŋa tooni zilivaa ve zitamoot, kamel, ve doŋki.
GEN 31:1 Murei ra, tipaes pa Yakop tighe Laban natŋa tisavsaav tighe: “Yakop tawe, i iyauur gabua naol isov to tamaan timin le wa. Gabua tooni ta naol we, tisov tivot ila to tamaan mon.”
GEN 31:2 Ve Yakop ighita Laban paam, ighur dadabu pani. Loolo poia pani imin muuŋ mako.
GEN 31:3 Ra Maaron isaav pa Yakop ighe: “Uburig, ve umuul ula pa taan to tamamŋa ve timbumŋa, ve uleep tomani zi. Yau aat naleep tomani ghom ve matag payo.”
GEN 31:4 Tauvene Yakop imbaaŋ ila pa Rael gha Lea ighe tila tivot tooni izi nugh ziige tau i iŋginŋgin ŋgai pani na.
GEN 31:5 Yesuru tila tivot tooni, ve i isaav pazi ighe: “Alooŋ. Aazne, yau naghita tamamim loolo poia payau imin muuŋ mako. Eemon Maaron to tamaŋ ilepleep tomani ghau ve maata payau.
GEN 31:6 Yamru awatagh: Ndaman ndaman, yau narav taug pa uraat to tamamim. Ve saawe naol, i igham karom payau, ve itortoor aliiŋa pa atuya tsiau. Eemon Maaron ipoona, tauta i irau ivaghamun ghau kat mako.
GEN 31:8 Saawe tau tamamim isaav payau ighe: ‘Mekmek galgaliiŋ pale timin lem atuya’, mekmek tisov tipoop galgaliiŋ mon. Ve saawe tau i ighe: ‘Mekmek butbutuuŋ pale timin lem atuya’, ene mekmek tisov tipoop butbutuuŋ mon.
GEN 31:9 Eez tane, ta Maaron ipas ŋgai to tamamim, ve igham zi timin leg.
GEN 31:10 Saawe tau ŋgai tighe tipiraak, yau nagheen ve naghita vivuuŋ tauvene: Mekmek zitamoot tau tiip pa mekmek upin, ene butbutuuŋ ve galgaliiŋ mon.
GEN 31:11 Ra aŋela to Maaron ipoi ghau ighe: ‘Yakop!’ Ve yau nayok pa aliiŋa naghe: ‘Taug ene.’
GEN 31:12 “I isaav payau muul ighe: ‘Ŋgar isov tau Laban ighamgham payo na, yau naghita wa. Matam ila ve ughita. Mekmek zitamoot tau tiip pa mekmek upin, ewe butbutuuŋ ve galgaliiŋ mon.
GEN 31:13 ‘Maaron tau ivot payo izi nugh Betel, ene yau taug tane. Saawe tau uleep ta sewe, yo upayooz maet ve uliŋ ŋgoreeŋ izala paavo, ve umbu saveeŋ ariaaŋa payau. Yau nasaav payo: Uburig ta aazne, upul nugh tane, ve umuul ula pa nugh tau tinam ipoop ghom ve matam igheen pani na.’”
GEN 31:14 Yakop ipaes pazi le isov, ra Rael yesuru Lea tisaav pani tighe: “Tamamai, murei pale ipul gabua tooni eta imin lemai? Mako.
GEN 31:15 I maata iŋgal ghei muul mako. I ighit ghei nimin suumbu eta natŋa. Yo uvai ghei sorok mako. Ughol ghei wa. Ve atuya tiina tau yo ugham pani na, i tauu ighan suvinia wa. Yei nighita ŋgiira rigta mako.
GEN 31:16 Kuaz naol isov tau Maaron ipas zi pa tamamai, ene iit toman natuunŋa gabua toit mon. Poia, utaghon Maaron aliiŋa tau i isavia payo na.”
GEN 31:17 Tauvene Yakop iburig, ve iyauur ŋgai tooni tomania gabua tooni naol isov tau i igham zi izi Mesopotamia na. Ra ighur azauŋa tomania natŋa tizala kamel tooni pavozi, ve yesŋa tiburig gha tila pa Yakop taama Isak tau ilepleep izi Kanaan.
GEN 31:19 Saawe tana, Laban ileep nughei mako. I ila pa ravuuŋ sipsip tooni orozi. Tauvene Rael ila ium maaron karom anunuzi to taama Laban tau ighur zi to tiŋgin ruum tooni.
GEN 31:20 Yakop ipaesia burigiiŋ toozi pa Laban mako. Yes tiburig imin yoŋgaaŋ, ve tila.
GEN 31:21 Tauvene Yakop iyauur gabua tooni naol isov, ve yesŋa tamtamon tooni tisov tighau. Yes tila timbut yaa tiina Euprates ve tivool pa paaŋa ite, ve tilaagh tiŋarui taan sirivu Gileat loloza gha tila.
GEN 31:22 Mboŋ ru ila, ve ite imin tol, ra tamtamon siriv tipaes pa Laban tighe waagha Yakop ighau ila wa.
GEN 31:23 Tauvene Laban iburig, iyau ziiri waaro tooni siriv, ve yesŋa tilaan taghon zi. Titaghon zi tila tila le irau mboŋ liim ve ru. Ra tila tigharau zi izi taan sirivu to Gileat loloza.
GEN 31:24 Eemon mboŋ tana, Maaron ivot to Laban tau Aramea tamazi na ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Matam imomoos pa aliŋam. Usik saveeŋ ariaaŋa eta to uparoi Yakop sov.”
GEN 31:25 Yakop ighur niia to lepoogh izi nugh Gileat, ve yesŋa tamtamon tooni tileep ta sewe. Tauvene Laban tomania ziŋeera tilam tivot toozi, ve tighur niazi to lepoogh izi ta sewe paam.
GEN 31:26 Laban iburig ve iyaon Yakop ighe: “Ai, yo ugham ŋgar tane payau pasaa? Yo ugham karom payau, ve uŋguaaz natug livaŋa tighau payau imin yes zaaba tighamgham pa yes zilivaa to koiazŋa.
GEN 31:27 Mindai ta yo ughau imin yoŋgaaŋ payau? Imin ta usaav payau, kanaŋ nigham ghanghaniiŋ toman narogho, ve nighur gham ala toman lolomai poia. Eemon yo upaes payau mako. Tauta natak natug livaŋa tomania tibugŋa nimazi mako, ve apul ghau. Ŋgar tau ugham payau ne, ene iduduuŋ mako. Ugham ŋgar imin yes borauŋa!
GEN 31:29 Yau tapirig irau navaghamun gham. Eemon mboŋ, Maaron to tamam isaav payau ighe: ‘Matam imomoos pa aliŋam. Usik saveeŋ ariaaŋa eta to uparoi Yakop sov.’ Tauta tambaaŋo, aat ula.
GEN 31:30 Yau nawatagh: Ŋgar tsio iyaryaaŋ kat ughe umuul ula pa tamam ve nugh tsio. Tauta upul ghau. Eemon puughu mindai ta uum maaron tsiau anunuzi tau tiŋginŋgin ruum tsiau ne?”
GEN 31:31 Yakop iyol Laban aliiŋa ighe: “Yau naroi naghe yo aat uŋguruut natum livaŋa payau. Tauta naghau imin yoŋgaaŋ.
GEN 31:32 Eemon yau nakankaan pa maaron tsio anunuzi. Isaav ighe yo undeeŋ tamtamon eta tau ium zi, i aat imaat. Tauvene taum ulaagh, ve utiir gabua tsiei ta naol ne ila tamtamon toit tane matazi, ve uil zi. Isaav ighe undeeŋ gabua tsio eta, na ughamu.” Saawe tau Rael ium taama Laban maaron tooni anunuzi, Yakop ighita mako. Tauta ikankaan pani.
GEN 31:33 Tauvene Laban iburig, ve iloŋ ila Yakop balbaal tooni, Lea balbaal tooni, ve balbaal to yes besooŋa zilivaa ru, ve itiir gabua naol isov. Eemon indeeŋ maaron tooni anunuzi mako. Ra iloŋ ila balbaal to Rael paam ve iil gabua tooni.
GEN 31:34 Eemon Rael iŋgooz maaron karom anunuzi tawe iloŋ ila pepeel, ve ighuru ituuk ila kamel tooni ziige, ve mboole izala paavo. Tauvene Laban itirtiir gabua naol isov tau tigheen ila balbaal to Rael loolo na, le mako.
GEN 31:35 Ra Rael isaav pa taama ighe: “O tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Yau irau naburig mako. Pasaa, moroghooŋ to zilivaa igham ghau.” Tauta Laban iil iil le mako.
GEN 31:36 Ra Yakop aate yavyav kat, ve iyaon Laban ighe: “Yau namalaaŋ pa saa tutuuŋ, ve nagham saa sosor, ta atem yavyav ve utaghon ghau?
GEN 31:37 Aazne, yo utiir ve utaaŋ gabua tsiei naol isov. Isaav ighe undeeŋ gabua tsio eta, na ughuru ivot ghazooŋa ila tamtamon toit tisov tane matazi ve tighita, leso tigabiiz saveeŋ toit.
GEN 31:38 “Yau naleep tomani ghom irau ndaman tamoot ee (20) wa. Saawe isov tana, sipsip ve mekmek tsio popaaŋ toozi poia mon. Ve yau naghan sipsip tsio eta sorok mako.
GEN 31:39 Saawe tau gabua sagsag irav sipsip tsio eta ve ighani, yau nagham sipsip tawe ilat ve natotoia payo mako. Mako kat. Yau nayoli pa taug sipsip tsiau. Pasaa, yo avom iyaryaaŋ payau tauvene: Ighe gabua tsio eta ilale pa mataaz, ma mboŋ, ene aat yau taug nayoli.
GEN 31:40 Mataaz, aaz ighaaz katin ghau. Ve mboŋ, yauŋa igham ghau naŋgo tiina, ve naghenov matag rigta mako.
GEN 31:41 “Yau naleep tomani ghom ve nabesbees payo irau ndaman tamoot ee wa. Yau nagham uraat irau ndaman saŋavul ve paaŋ to nagham natum livaŋa ru. Ve nagham uraat payo irau ndaman liim ve ee muul, leso ugham leg sipsip ve mekmek. Ve saawe naol, yo utoor aliŋam pa atuya tsiau.
GEN 31:42 “Maaron to tibug Abaram, i Maaron tau tamaŋ Isak iroi pani ve ibesbees pani paam. Imin ta i ivool tsiau mako, kanaŋ yo ughur ghau nalam toman nimag ŋginaaŋa. Eemon Maaron ighita pataŋani tsiau ve uraat tiina tau nagham payo na. Tauta mboŋ ivot tsio ve iyaon ghom.”
GEN 31:43 Yakop isavsaav le isov, ra Laban iyol aliiŋa ighe: “Zilivaa tane, ene yau natug livaŋa. Ve yes geegeu tane, ene yau tibugŋa. Natug livaŋa ta tipoop zi. Ve sipsip tomania mekmek tisov tane, ene yau tsiau paam. Tauvene gabua naol isov tau aazne yo ughit zi ne, ene yau tsiau mon. Eemon aazne, pale nagham mindai pazi? Tambaaŋo, timin lem wa.
GEN 31:44 Tauvene aazne, yau naghe tambu saveeŋ ariaaŋ, leso talup loloon imin eemon. Ve tagham ŋgar eta, leso tapariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit ve mataan iŋgali.”
GEN 31:45 Tauta Yakop igham maet malaua ee, ve ipayooze imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ toozi.
GEN 31:46 Ra isaav pa zeran tooni ighe tila tindou maet siriv. Yes tila tindou zi le isov, ra tilup zi, ve tigham ghanghaniiŋ igharau maet ndouŋ tawe ziige.
GEN 31:47 Maet ndouŋ tana, Laban iwaat eeza ila yes Aramea aliŋazi ighe Yegar Saduta. Ve Yakop iwaat maet tana eeza Galet.
GEN 31:48 Laban isaav ighe: “Aazne, maet ndouŋ tane igheen ila ituru sosoon to ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toit.” Tauta tiwaat maet ndouŋ tana eeza Galet.
GEN 31:49 Ve tiwaat eeza ite Mizpa. Pasaa, Laban isaav tauvene: “Ituru aat tavaghito ghiit muul mako. Pale taleep soghan soghan pa tauun. Eemon Maaron tauu pale ighit ghiit irau saawe. Tauvene isaav ighe yo ureu saveeŋ mbuaaŋ toit, ve ugham sosor pa natug livaŋa, ma uvai livaa ite paam, na uyamaan ghom. Pa Maaron ilooŋ saveeŋ mbuaaŋ toit wa. Ve saa ŋgar tau iit taghamu imin ŋgozaaŋ, ve tamtamon tiwataghi mako, ene i ighita.”
GEN 31:51 Ve Laban isaav pa Yakop muul ighe: “Ughita maet ndouŋ ve maet payozeeŋ tau naghur zi tigheen ila sosoon ne.
GEN 31:52 Gabua ru tane pale tipei ŋgar toit. Leso mataan iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit. Saveeŋ tauvene: Ituru irau tamalaaŋ pa maet ndouŋ tane, ve yau nalat navaghamun ghom, ma yo ulam uvaghamun ghau ne mako.
GEN 31:53 Maaron to Abaram ve Maaron to Naor pale tighit ghiit ve tigabiiz ghiit. Isaav ighe toit eta igham sosor, ene aat tighur atuya pani.” Laban isavsaav le isov, ve Yakop aana iwaat Maaron tau taama Isak iroi ve ibesbees pani na eeza to ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi tawe.
GEN 31:54 Ra Yakop irav ŋgai ee, ve imozi izala loloz daaba imin watooŋrau pa Maaron. Ve ipoi ziiri waaro toozi tisov tilam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Tighanghan le isov, ra tigheen izi ta sewe pa mboŋ.
GEN 31:55 Mboŋoozo ndoroome, ve Laban iburig, itak natlivaŋa ve timŋa nimazi, ve ipalot zi pa saveeŋ siriv, ra ipul zi, ve imuul ila pa nugh tooni.
GEN 32:1 Laban ipul zi ve ila, ve Yakop paam ipaburigin laghooŋ tooni muul. Ilaagh ila le aŋela siriv to Maaron tivot tooni izi eez livuugha.
GEN 32:2 Yakop ighit zi, ve isaav ighe: “Wai! Ene zaaba to Maaron niazi to lepoogh.” Tauvene iwaat nugh tawe eeza Mahanaim.
GEN 32:3 Ra imbaaŋ tamtamon siriv ighe tigham aavo ve timuuŋ tila pa toogha Esau tau ilepleep izi taan sirivu to Seir. Taan tawe, eeza ite Edom.
GEN 32:4 I isaav ariaaŋ pazi ighe: “Yam ala avot to tiina tsiau Esau, mako asaav pani aghe: ‘Besooŋa tsio Yakop isaav tauvene: Yesuru waagha Laban tikaria lepoogh wa. Tauta aazne, i ighe imuul ilam.
GEN 32:5 I le makau, doŋki, sipsip, mekmek, ve besooŋa zitamoot ve zilivaa katini. Tauvene imbaaŋ ghei nilam to nipaes payo, leso ughamu toman lolom poia.’”
GEN 32:6 Yakop isavsaav pazi le isov, ve tila tighita Esau. Tighita le isov, ra timuul tila to Yakop ve tipaes pani tighe: “Yei nila nivot to togham, ta nimuul nilam. Ve ulooŋ! I tomania tamtamon tooni 400 tilaghlaagh tilam tighe tighit ghom.”
GEN 32:7 Yakop ilooŋ saveeŋ toozi, le roiŋ tiina ighamu ve igham ŋgar naol. Tauvene ivalagh tamtamon tooni tomania ŋgai tooni timin ŋgun ru.
GEN 32:8 Pasaa, maata iŋgal tauvene: “Isaav ighe Esau ilam, ve ipaburigin malmal ve irav ŋgun ee timaat, ene pale ŋgun ite irau tighau.”
GEN 32:9 Ra Yakop isuŋ pa Maaron ighe: “O Yoova, yo Maaron to tibug Abaram ve tamaŋ Isak. Ulooŋ. Muuŋ, yo taum usaav payau ughe namuul nala pa taan tsiau tomania ziiri waaro tsiau. Ve usaav ughe yo pale ugham poghani ghau ve naleep poia.
GEN 32:10 Maaron, yau besooŋa tsio. Muuŋ, saawe tau nambut yaa Yordan ve nala, yau leg gabua eta mako. Nakis titi mon ve nalaagh. Eemon yo lolom isaghav ghau, ve ugham poghani ghau kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Tauta aazne, namuul nalam tomania ŋgun tintiina ru tane. Yau poiag irau to ugham ŋgar tauvene payau mako.
GEN 32:11 O Maaron, yau naghason ghom. Ugham mulin ghau ila toghag Esau niima. Pa yau naroi pani kat. Pale ilam ve ipaburigin malmal payau tomania azuwagŋa ve natugŋa, ve irav ghei nisov nimatmaat.
GEN 32:12 Maaron, matam iŋgal saveeŋ tau umbua tomani ghau. Yo usaav payau ughe pale ugham poghani ghau, ve ugham paaghu tsiau timasa timin naol le irau tinin zi mako, imin sausau to te.”
GEN 32:13 Yakop isuŋ le isov, ve ileep izi nugh tawe pa mboŋ. Mboŋoozo ra, ivureer ŋgai siriv tila soghan ighe ipamuuŋ zi tila pa toogha Esau.
GEN 32:14 Ŋgai tauvene: Mekmek upin tamoot saŋavul (200), ve zitamoot tamoot ee (20). Sipsip upin tamoot saŋavul (200), ve zitamoot tamoot ee (20).
GEN 32:15 Kamel upin tamoot ee saŋavul (30) tomania natuzŋa. Makau upin tamoot ru (40), ve zitamoot saŋavul (10). Ve doŋki upin tamoot ee (20) ve zitamoot saŋavul (10).
GEN 32:16 Yakop ighur ŋgai tawe tila ŋgun ŋgun, ve ighur zi tila besooŋa tooni siriv nimazi, ve isaav pazi ighe: “Yam amuuŋ. Eemon alup gham pa laghooŋ sov. Alaagh soghan soghan pa taumim.”
GEN 32:17 Ve Yakop isaav ariaaŋ pa besooŋa tau ilaagh muŋgaaŋ na tauvene: “Isaav ighe toghag Esau ilam le izaa tsio, ve ighason ghom ighe: ‘Yo besooŋa to sei? Ve ula sindei? Ve ŋgai ŋgun tana to sei?’
GEN 32:18 Ighe i ighason ghom tauvene, o uyol aliiŋa ughe: ‘Ŋgai tane, to besooŋa tsio Yakop. I ighe igham zi sorok pa tiina tooni Esau. I tauu ilaghlaagh murei.’”
GEN 32:19 Yakop igham saveeŋ raraate pa besooŋa tooni tau imin ru na, ve ite tau imin tol, ve besooŋa tooni tisov tau matazi pa ŋgai ŋgun ŋgun tana ve tigham zi gha tila. Ve isaav pazi tauvene: “Yam ala azaa to toghag Esau, mako asavia saveeŋ raraate mon pani.
GEN 32:20 Ve asaav pani aghe: ‘Tiina, besooŋa tsio Yakop ilaghlaagh murei.’” Yakop igham tauvene pasaa, maata iŋgal ighe: “Yau aat nagham gabua naol tane imuuŋ ila pani sorok. Leso nagharaat loolo, ve saawe tau nala peria tooni, i aat loolo poia payau.”
GEN 32:21 Tauvene gabua naol tau Yakop ighe igham pa toogha na, i ipamuuŋ zi timuuŋ tila. Eemon i tauu ileep izi nugh tana pa mboŋ.
GEN 32:22 Mboŋ eemon tana, Yakop iburig, ve igham azauŋa tauu ru tomania azauŋa zazagheeŋ ru, ve natŋa saŋavul ve ee. Tila titaghon maghat to yaa Yabok ve tila tivool pa paaŋa ite.
GEN 32:23 I ila ighur zi tizi, ve imuul ila isaav pa besooŋa tooni tigham yauyauŋ tooni siriv, ve titaghon zi tila tivool. Ve i zigani ileep ta sewe pa mboŋ. Ilepleep, ve ŋeer ee ilam ve yesuru Yakop tivatovai tapirizi izi ta sewe le nughizau.
GEN 32:25 Ŋeer tawe ighita ighe i tapiri irau to iliiv Yakop mako. Tauvene irav Yakop ŋgoi le seŋgaaŋa imazugh.
GEN 32:26 Ra isaav pani ighe: “Upul ghau nala. Pa nughizau tane.” Eemon Yakop isaav pani ighe: “Mako. Yau aat nakiskis ghom tauvene le irau ughur palotiiŋ izaa tsiau, o napul ghom ula.”
GEN 32:27 Tauvene ŋeer tana ighasoni ighe: “Ezam sei?” Yakop iyol aliiŋa ighe: “Yau ezag Yakop.”
GEN 32:28 Ŋeer tana isaav pani muul ighe: “Yo aat ezam Yakop muul mako. Aat tiwaat ghom Israel. Pasaa, yamru Maaron ve tamtamon avatovai tapirimim le uliiv zi wa.”
GEN 32:29 Ra Yakop ighason ŋeer tana ighe: “Ezam sei?” Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Mindai ta yo ughason ghau pa ezag?” Ra ighur palotiiŋ izaa to Yakop, ve ipuli gha ila.
GEN 32:30 Yakop iburig ve isaav ighe: “Aazne, yau naghita Maaron naagho pa matag, eemon namaat mako.” Tauvene iwaat nugh tawe eeza Peniel.
GEN 32:31 Aaz izaa peria, ve Yakop ipul nugh Peniel, ve ilaagh sadiŋ sadiŋia gha ila. Pasaa, ŋgoi seŋgaaŋa imazugh.
GEN 32:32 Puughu tane, ta muuŋ ve ilam aazne, yes Israela irau tighan ŋgai miiza tau ipaak ila tuua to ŋgoi ne mako. Pasaa, ŋeer tawe irav Yakop ŋgoi le imazugh.
GEN 33:1 Yakop ilaagh ila, ve maata ila le ighita toogha Esau ilam tomania tamtamon tooni 400. Tauvene Yakop ivalagh natŋa to Lea, Rael, ve besooŋa tooni zilivaa ru.
GEN 33:2 I ighur besooŋa tooni zilivaa ru tomania natuzŋa timuuŋ, ve Lea tomania natŋa titaghon zi, ve Rael yesuru naatu Yosep tilaagh murei kat.
GEN 33:3 Ve Yakop tauu imuuŋ pazi, ve iŋarui toogha Esau ila. Ilaghlaagh ve iputput aaghe pani irau pai liim ve ru. I ighamgham tauvene, ve toogha ilaan ilam gha isaghavu ve yesuru titaŋ.
GEN 33:5 Ra Esau maata ila le ighita yes zilivaa tomania natuzŋa. Tauvene ighason Yakop ighe: “Ewe savunugha tau yamŋa alam ne?” Yakop iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, ewe yau besooŋa tsio natugŋa. Maaron igham zi payau itaghon poia tooni.” I isavsaav, ve besooŋa tooni zilivaa ru tomania natuzŋa tilam tivot, ve tiput aghezi pa Esau.
GEN 33:7 Ve Lea tomania natŋa tilam ve tiput aghezi pani. Ra Yosep yesuru tiina Rael tilaagh murei tilam, ve yes paam tiput aghezi pani.
GEN 33:8 Esau ighason Yakop muul ighe: “Laak, yes eval tau tilaagh tomania ŋgai ila ŋgun ŋgun gha tilam tivot tsiau ne, puughu mindai?” Yakop iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, yau nagham zi payo, leso ugham ghau toman lolom poia.”
GEN 33:9 Eemon Esau isaav pani ighe: “Wai tazig, yau narao pa gabua ta naol ne. Gabua tsio igheen pa taum.”
GEN 33:10 Eemon Yakop izoornugh ighe: “Ee-e toghag, isaav ighe lolom poia payau, na ughamuur gabua isov tau yau nagham zi payo na. Pasaa, yo utotoi ŋgar to Maaron payau, ve lolom isaghatin ghau ve ugham ghau toman lolom poia. Tauta naghita naghom, ene imin naghita Maaron naagho.
GEN 33:11 Tauvene ugham gabua tau nagham zi payo na. Pa Maaron igham poghani ghau ve igham leg gabua katini.” Yakop izoornugh, tauta Esau iyok pa ŋgar tooni, ve igham gabua tawe.
GEN 33:12 Ra Esau isaav ighe: “Poia, aburig gha itiŋa tala.”
GEN 33:13 Eemon Yakop isaav pani ighe: “Mako. Tiina tsiau, yo umuuŋ. Ughita. Geegeu tane, tapirizi irau tilaagh rekia mako. Ve sipsip ve mekmek tane tighunghun tuz soone, ve tikaria laghooŋ wa. Tapasul zi sov. Isaav ighe tagham zi tilaagh malau pa aaz eemon, ene aat tisov timatmaat.
GEN 33:14 Tauvene tiina tsiau, yo umuuŋ, ve yau tomania yes geegeu ve ŋgai pale nitaghon ghom. Pale nilaghlaagh poi taghon geegeu ve ŋgai tapirizi, le nilat peria tsio izi nugh Seir.”
GEN 33:15 Tauvene Esau iyok pa Yakop saveeŋ tooni ighe: “Poia. Ighe tauvene, yau aat napul tamtamon tsiau siriv tileep tomani ghom. Leso tiŋgin gham ve yamŋa alam.” Eemon Yakop iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, aliŋam poia. Eemon yo utotoi ŋgar popoia naol payau wa. Ugham ŋgar naol sov. Tamtamon tsiau tilepleep.”
GEN 33:16 Tauvene aaz eemon tana, Esau imuul ila pa Seir.
GEN 33:17 Eemon Yakop ila Seir mako. Ilaagh ila pa nugh ite, eeza Sukot. Ila ivot ta sewe, ve ipayooz le ruum ee, ve igharaat dur siriv pa ŋgai tooni paam. Tauta tiwaat nugh tawe eeza Sukot.
GEN 33:18 Saawe tau Yakop ipul taan sirivu to Mesopotamia, ve imuul ilam taan to Kanaan, i ighur niia to lepoogh igharau nugh Sekem.
GEN 33:19 Ve ighol taan tau i ilepleep pani na ila to yes ziiri waaro to Amor pa maet milmilia ndiŋndiŋ ee (100). (Amor, i Sekem taama).
GEN 33:20 Ve Yakop igharaat artaal ee izi ta sewe, ve iwaat eeza ighe El Eloe Israel.
GEN 34:1 Saawe ee, Yakop yesuru Lea natuzliva Dina ila ighe ighita zilivaa paghpaaghu siriv to nugh Sekem.
GEN 34:2 Amor tau daaba to nugh tawe, naatu Sekem ighita Dina, ve ila isaghavu ve imogheer pani. Amor, i Hep tamazi.
GEN 34:3 Sekem loolo pa Dina kat. Tauvene isavia saveeŋ popoia siriv pani, leso irav aate, ve ighamu loolo poia.
GEN 34:4 Ve isaav pa taama Amor ighe: “Tamaŋ, yau lolog pa livaa paaghu tawe kat. Ula to ziiri waaro tooni, ve yamŋa agharaat saveeŋ gha leso navaii.”
GEN 34:5 Yakop ilooŋ ŋgar mayaŋa tau Sekem igham pa natliva na, eemon isavia saveeŋ eta rekia mako. Pasaa, natŋa zitamoot tila nugh ite ve tigham uraat pa ŋginiiŋ ŋgai tooni ta sewe. Tauvene iyai ghi ve isaŋan zi.
GEN 34:6 I isasaŋan zi gha ilepleep, ve Sekem taama Amor ila ivot tooni ighe yesuru tigharaat saveeŋ.
GEN 34:7 Yakop natŋa tilooŋ ŋgar saghati tau Sekem igham pa livuzi na, ve timuul tilam tivot nughei. Lolozi poia mako. Atezi yavyav kat. Pasaa, lolozi pa ŋgar tawe ivot pazi mako. Tighita tighe Sekem igham mayaŋa tiina pa yes Israela.
GEN 34:8 Amor isaav pazi ighe: “Alooŋ. Natug Sekem, i itaŋ pa natumliva kat. Mindai, irau ayokia, ve ivai natug?
GEN 34:9 Yau naghita naghe ene poia to paaghu toit tivavai zi. Yei pale nivai natmimlivaŋa, ve yam avai natmailivaŋa.
GEN 34:10 Aghita. Taan tiina ighengheen. Yam taumim aghita lemim taan sirivu to aleep pani. Leso itiŋa tavalupu ghiit, ve taparavolia gabua toit ila ilam.”
GEN 34:11 Ra Sekem iburig ve isaav pa Dina taama Yakop tomania livŋa tauvene: “Isaav ighe lolomim tomania ŋgar tsiam ilam tsiau, saa gabua tau lolomim pani na, yau aat nagham payam.
GEN 34:12 Tauvene asavia livaa atuya payau. Izi, ma izaa, yau pale nagham payam. Eemon ayok payau to naghamu imin azuwag.”
GEN 34:13 Eemon Yakop natŋa atezi yavyav kat pa Sekem pa ŋgar mayaŋa tau i igham pa livuzi Dina na. Tauvene tisik saveeŋ sorok imin tombanooŋ Sekem gha taama Amor tighe:
GEN 34:14 “Vene mako. Tamoot tau ighe tirav waaro mako, ene irau niyok pani to ivai livumai mako. Pa igham mayaŋa payei.
GEN 34:15 Eez eemon ta ighengheen. Yam irau ataghon yei gabuamai, ve arav zitamoot tsiam tisov warozi le amin yei, o niyok pa saveeŋ tsiam,
GEN 34:16 ve niyok payam to itiŋa tavavai ghiit, ve nileep izi nugh tane, ve tavalupu ghiit tamin eemon.
GEN 34:17 Eemon isaav ighe yam ayok pa ravuuŋ waromim mako, ene aat nilat nigham livumai, ve nighau nila.”
GEN 34:18 Amor yesuru naatu Sekem tilooŋ saveeŋ tane, ve tiyok pani tighe ene ŋgar poia. Tauvene rekia mon, ve Sekem ipaburigin gabua tana saveeŋa. Pasaa, i loolo pa Yakop natliva kat. Sekem, ziiri waaro to taama tisov titandagh pani ve tiloŋlooŋ aliiŋa.
GEN 34:20 Tauvene Amor yesuru naatu Sekem tila pa nugh to lupuuŋ tau igharau eez maata na, ve tisaav pa yes zitamoot tisov to nugh Sekem tighe:
GEN 34:21 “Zeran tawe, zeran to marowa, ve tighe itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Iit taan toit tiina. Irau tapul sirivu pazi. Leso tilaghlaagh pani, ve tiraukol pa gabua toozi, ve itiŋa irau tavavai ghiit.
GEN 34:22 Eemon yes tiyooz ariaaŋ pa gabua eemon tane. Tighe tarav zitamoot toit tisov warozi le raraate imin yes, o tiyok pa tileep tomani ghiit, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon.
GEN 34:23 Ighe tataghon ŋgar toozi, ene pale imin eez pait to tagham ŋgai toozi, tomania yauyauŋ toozi tisov timin iit leen. Aiyo, yam taumim asaav. Mindai, tayok pa ŋgar toozi, ma mako?”
GEN 34:24 Yes to nughei tilooŋ saveeŋ to Sekem yesuru taama Amor, ve tiyok. Tauvene tirav zitamoot toozi tisov warozi.
GEN 34:25 Uraat to ravuuŋ warozi isov, ve mboŋ imin tol ve zitamoot to nugh Sekem tilepleep toman yavyavuuŋ tiina soone. Ra Yakop natŋa ru, Simeon ve Levi tau Dina livŋa na, tiburig toman mbuzaagh toozi, ve tiloŋ tila nugh Sekem. Yes to nughei tikankaan pa ŋgar tau yesuru tighe tighamu. Yesuru tila, ve tirav zitamoot tisov timataar.
GEN 34:26 Amor ve naatu Sekem paam, tirav yesuru pa mbuzaagh gha timaat. Ra tigham livuzi Dina, ve tipul ruum to Sekem, ve tighau tila.
GEN 34:27 Ra Yakop natŋa siriv anazi tiburig, ve tiloŋ tila nugh Sekem, ve tiyauur saveeŋ mariŋ to yes tau tirav zi timaat na, imin yatuuŋ ŋgar saghati tau tigham pa livuzi Dina na. Tigham makau, doŋki, ve sipsip toozi, tomania kuaz ve gabua toozi siriv tau igheen ruum loolo na. Gabua toozi tau igheen nughei, ve gabua to uum paam, eta igheen muul mako. Tiyauur zi le tisov. Ve tiyauur zilivaa toozi tomania natuzŋa paam.
GEN 34:30 Yes tigham ŋgar tana, tauta Yakop iyaon Simeon yesuru Levi ighe: “Yamru avaghamunia ezag wa. Yes Kanaana ve Peresa tau tilepleep taan sirivu tane pale tighit ghau tighe yau saghatig kat, ve tighur koi payau. Isaav ighe tilup zi ve tigham malmal pait, ene pale tirav ghiit tasov tamatmaat. Pasaa, iit eval mako.”
GEN 34:31 Eemon yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Livumai, i livaa eta to eez, ta ŋeer tawe igham ŋgar tauvene pani ne?”
GEN 35:1 Murei ra, Maaron isaav pa Yakop ighe: “Uburig uzala pa nugh Betel, ve uleep ta sewe. Ve ugharaat artaal eta payau. Yau Maaron tau navot tsio indeeŋ saawe tau yo ughau pa togham Esau.”
GEN 35:2 Tauvene Yakop isaav pa zeran tooni tomania tamtamon siriv tau yesŋa tilepleep na, ighe: “Yam asuruuv maaron tsiam anunuzi tisov tilalez, ve agharaat taumim leso aŋgalaaŋ ila Maaron maata, ve ayol gham pa nonoghiiŋa tsiam popoia.
GEN 35:3 Mako taburig ve tazala pa nugh Betel. Yau naghe nagharaat artaal pa Maaron izi ta sewe. Pasaa, saawe tau pataŋani igham ghau, i ilooŋ suŋuuŋ tsiau ve igham mulin ghau. Ve nugh sindei tau nala naleep pani na, i ileep tomani ghau ve maata payau.”
GEN 35:4 Tauvene tiyauur maaron karomŋa toozi anunuzi ve tigham zi tilam, ve tizugh padood tizi pa taliŋazi, ve tighur zi tila to Yakop. Ra i itavi zi ila ai tiina ee puughu. Ai tawe iyooz igharau nugh Sekem.
GEN 35:5 Ra tiburig gha tila. Tamtamon tisov tau tileep tigharau nugh Sekem na, Maaron igham roiŋ tiina ivot pazi. Tauvene toozi eta itaghon zi pa malmal mako.
GEN 35:6 Yakop tomania tamtamon tooni tisov tilaagh tila le tivot nugh Lus. Lus igheen ila taan sirivu to Kanaan. Eeza ite Betel.
GEN 35:7 Ra Yakop igharaat artaal ee, ve iwaat nugh tawe eeza El Betel. Pasaa, saawe tau i ighau pa toogha Esau, Maaron ivot tooni ta sewe.
GEN 35:8 Tileep ta sewe ve Debora, besooŋa livaa to Yakop tiina Rebeka imaat. Saawe tau Rebeka marani ve ilam, Debora iŋgini. Yes titavia izi ai tiina ee puughu tau iyooz igharau nugh tawe. Tauvene tiwaat ai tana eeza tighe “Ai to taŋiiz.”
GEN 35:9 Saawe tau Yakop ipul Mesopotamia, ve imuul ilam ivot taan to Kanaan, Maaron ivot tooni, ve ighur poia izaa tooni ighe: “Yo ezam Yakop. Eemon aazne ve ila, irau tiwaat ghom Yakop muul mako. Aat tiwaat ghom Israel.” Tauvene iwaat Yakop eeza paaghu Israel.
GEN 35:11 Ve Maaron iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau Maaron Saksaki Tau Naliiv Zimaronŋa Tisov. Paaghu tsio aat timasa timin naol, ve timin nugh nugh pughuzi. Ve kinik siriv pale tivot ila to paaghu tsio.
GEN 35:12 Taan tane, muuŋ nambu saveeŋ tomania Abaram ve Isak naghe pale nagham pazi. Ve aazne, nagham taan tane payo ve paaghu tsio tau pale tivot murei.”
GEN 35:13 Maaron isavsaav tomania Yakop le isov, ra ipuli, ve imuul izala.
GEN 35:14 Yakop ipayooz maet malaua ee izi nugh tau Maaron isavsaav pani na, leso imin ilaal pa nugh tawe. Ve iliŋ vaen izala maet tawe paavo imin watooŋrau, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala paavo paam.
GEN 35:15 Ve iwaat nugh tawe eeza Betel.
GEN 35:16 Ra Yakop tomania tamtamon tooni tipul Betel. Tilaagh tila tigharau nugh Eprata soone, ve Rael aapo yavyav ighe ipoop. Popaaŋ tooni ipataŋan kat.
GEN 35:17 Saawe tau yavyavuuŋ tiina kat ighamu, livaa tau ipapoopa na, isaav pani ighe: “Uroi sov! Ene upoop tamoot ite.”
GEN 35:18 Rael igharau ighe imaat, ra iyavaghan, ve iwaat naatu tawe eeza Benoni. Eemon Yakop itoor eeza muul ighe Benyamin.
GEN 35:19 Tauvene Rael imaat, ve titavia izi eez tau ila pa nugh Eprata na ziige. (Eprata, eeza ite Betelem.)
GEN 35:20 Ra Yakop ipayooz maet ee imin ilaal pa naal to Rael. Maet tawe iyozyooz soone.
GEN 35:21 Israel iburig muul, ve ilaagh ila ivot nugh ee. Nugh tawe, ruum daaba malaua ee iyozyooz, eeza Eder. Yakop ipul ruum tawe ve ila rig, ra ighur niia to lepoogh ta sewe.
GEN 35:22 Tilepleep izi nugh tawe, ve Ruben ila to Bila tau taama azaawa zazagheeŋ na, ve yesuru tigheen. Ŋgar tau ighamu na, taama Israel ilooŋ vaaru paam. Yakop natŋa zitamoot saŋavul ve ru tivot tauvene:
GEN 35:23 Lea ipoop Ruben, i Yakop naatu aidaaba, mako Simeon, Levi, Yuda, Isakar, ve Zebulun.
GEN 35:24 Rael ipoop Yosep yesuru Benyamin.
GEN 35:25 Bila tau besooŋa livaa to Rael na, i ipoop Dan yesuru Naptali.
GEN 35:26 Ve Silpa tau besooŋa livaa to Lea na, i ipoop Gat yesuru Aser. Saawe tau Yakop ilepleep izi Mesopotamia, tipoop natŋa tawe.
GEN 35:27 Yakop iburig muul, ve ila ivot to taama Isak izi nugh Mamre tau igharau nugh Kiriat Arba. (Kiriat Arba eeza ite Ebron. Nugh tawe, ta muuŋ Abaram yesuru Isak tileep timin loom pani.)
GEN 35:28 Isak ilepleep le imin kooŋ kat, ra imaat ve ila ileep tomania ziiri waaro tooni tau timaat muuŋ na. Ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee tamoot paaŋ (180), ra imaat ve natŋa ru, Esau gha Yakop, titavia.
GEN 36:1 Ene pitiiŋ to Esau tomania paaghu tooni. (Esau eeza ite Edom.)
GEN 36:2 Esau ivai Kanaan tinazi ru: Ada ve Oholibama. Ada, i Elon natliva. Elon, i Hit tamazi. Oholibama taama Ana, ve tiimbu Zibeon. Zibeon, i Ep tamazi.
GEN 36:3 Esau ivai Basemat paam. Basemat, i Ismael natliva, ve Nebaiot liivu.
GEN 36:4 Ada yesuru Esau tipoop Elipas, ve Basemat yesuru Esau tipoop Reuel.
GEN 36:5 Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Esau natŋa tawe, ta tipoop zi izi taan Kanaan.
GEN 36:6 Murei ra, Esau iburig igham azauŋa, natŋa, ve tamtamon tooni tisov tau tilepleep tomania, ve ŋgai ma yauyauŋ tooni naol isov tau i igham zi izi Kanaan na, ve ila ileep soghan pa taazi Yakop.
GEN 36:7 Pasaa, Yakop yesuru Esau ŋgai toozi katini, ve taan irau zi mako.
GEN 36:8 Tauvene Esau ila ileep izi taan sirivu to Seir loloza. (Esau eeza ite Edom.)
GEN 36:9 Ene pitiiŋ to Esau paaghu tooni. Esau imin puughu pa yes Edoma tau tileep izi taan sirivu to Seir loloza.
GEN 36:10 Esau natŋa tivot tauvene: Yesuru azaawa Ada tipoop Elipas, ve yesuru azaawa Basemat tipoop Reuel.
GEN 36:11 Esau naatu Elipas natŋa ene: Teman, Omar, Sepo, Gatam, ve Kenas.
GEN 36:12 Elipas ivai livaa ite paam imin azaawa zazagheeŋ, eeza Timna, ve i ipoop Amalek. Ene Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Ada.
GEN 36:13 Reuel natŋa, ene: Naat, Sera, Samma, ve Miza. Ene Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Basemat.
GEN 36:14 Esau azaawa ite Oholibama. I Ana natliva, ve Zibeon timliva. Yesuru Esau tipoop natuzŋa tol: Yeus, Yalam, ve Kora.
GEN 36:15 Esau paaghu tooni tawe tila tileep izi nugh toozi eŋaeŋa, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Esau naatu aidaaba Elipas natŋa, ene: Teman, Oman, Sepo, Kenas, Kora, Gatam, ve Amalek. Elipas paaghu tooni tawe tileep izi taan sirivu to Edom, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Ena Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Ada.
GEN 36:17 Esau naatu Reuel natŋa, ene: Naat, Zera, ve Samma. Yes paam tila tileep lez lez izi taan sirivu to Edom, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Ena Esau paaghu tooni tau tivot ila to azaawa Basemat.
GEN 36:18 Esau azaawa Oholibama ipoop Yeus, Yalam, ve Kora. Yes paam timin zimaronŋa pa rumei toz toz. Oholibama, i Ana natliva.
GEN 36:19 Tamtamon tisov tane, ene Esau paaghu tooni. Yes tisov timin zimaronŋa pa rumei toz toz.
GEN 36:20 Ŋeer ee ileep izi taan sirivu to Edom paam, eeza Seir. I Or tamazi. Seir natŋa, ene: Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, ve Disan. Yes tila tileep lez lez izi taan sirivu to Edom, ve timin zimaronŋa pa yes Ora.
GEN 36:22 Lotan natŋa zitamoot, ene Ori ve Omam. Ve Lotan liivu eeza Timna.
GEN 36:23 Sobal natŋa, ene: Alban, Manaat, Ebal, Sepo, ve Onam.
GEN 36:24 Zibeon natŋa, ene: Aya ve Ana. Ana tane, ta iŋginŋgin doŋki to taama izi nugh ŋginaaŋa, ve indeeŋ yaa tuntunu ee ta sewe.
GEN 36:25 Ana ipoop natŋa ru. Tamoot eeza Dison, ve livaa eeza Oholibama.
GEN 36:26 Dison natŋa, ene: Emdan, Esban, Itran, ve Keran.
GEN 36:27 Ezer natŋa, ene: Bilan, Zaaban, ve Akan.
GEN 36:28 Ve Disan natŋa, ene: Uz ve Aran.
GEN 36:29 Tauvene Or paaghu tooni tau tivot ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz, ene Lotan, Sobal, Zibeon, Ana, Dison, Ezer, ve Disan. Yes tana, ta tiŋgin yes Ora, ve tileep lez lez izi taan sirivu to Seir.
GEN 36:31 Muuŋ, saawe tau yes Israela lezi kinik eta soone, yes kinik tane tiŋgin taan sirivu to Edom.
GEN 36:32 Beor naatu Bela, i kinik tau iŋgin taan sirivu to Edom imin maata. Nugh tooni eeza Dinaaba.
GEN 36:33 Bela imaat, ve Zera naatu Yobab igham niia. Yobab nugh tooni Bosra.
GEN 36:34 Yobab imaat, ve Usam igham niia. Usam ilam pa taan sirivu to yes Temana.
GEN 36:35 Usam imaat, ve Bedat naatu Adad igham niia. Adad nugh tooni Abit. Yesŋa yes Midiana tiparav izi taan sirivu to Moap, le i iliiv zi.
GEN 36:36 Adad imaat, ve Samla igham niia. Samla nugh tooni Masereka.
GEN 36:37 Samla imaat, ve Saul igham niia. Saul nugh tooni Reobot. Nugh tawe igharau yaa tiina Euprates.
GEN 36:38 Saul imaat, ve Akbor naatu Bal-Anan igham niia.
GEN 36:39 Bal-Anan imaat, ra Adad igham niia. Adad nugh tooni Pau, ve azaawa eeza Meetabel. Meetabel tiina eeza Matret, ve timliva eeza Me-Zaab.
GEN 36:40 Tauvene Esau paaghu tooni tau tila tileep izi nugh toz toz, ve timin zimaronŋa pa rumei toz toz, ene Timna, Alba, Yetet, Oholibama, Ela, Pinon, Kenas, Teman, Mibzar, Magdiel, ve Iram. Yes tana, ta timin zimaronŋa pa yes Edoma, ve tiŋgin taan toz toz. Esau paaghu tooni tana, ta tivot ve timin puughu to yes Edoma.
GEN 37:1 Yakop ighur niia to lepoogh izi taan to Kanaan tau muuŋ taama Isak ileep imin loom pani na.
GEN 37:2 Ene sinaiŋ to Yakop tomania natŋa. Saawe tau Yakop naatu Yosep ndaman tooni irau saŋavul liim ve ru (17), yesŋa tooghŋa siriv tau Yakop azauŋa zazagheeŋa Bila gha Silpa natuzŋa na, tiŋginŋgin ŋgai toozi. Saawe siriv, ighe tooghŋa tigham gabua eta isosor, mako ila ipaes pa tamazi.
GEN 37:3 Yakop loolo pa Yosep iliiv natŋa tisov. Pasaa, i imin olman, ra azaawa Rael ipoopa. Tauvene Yakop igharaat Yosep le nonoghiiŋa malaua ee tau ŋgereeta paghuuna kat.
GEN 37:4 Yosep tooghŋa tighita tamazi loolo pa Yosep iliiv zi, tauvene ireu lolozi, ve tisavia saveeŋ poia eta pani mako.
GEN 37:5 Mboŋ ee, Yosep igheen le iviv. Ra ivotia vivuuŋ tooni pa tooghŋa ighe: “Ou, alooŋ vivuuŋ tsiau ee ne. Yau naviv tauvene: Iit talepleep izi uum, ve tagham uraat pa posaaŋ aniiŋ. Malau mako ve aniiŋ poos tsiau iburig iyooz duduuŋ, ve pospoos tsiam tisov tilam tiyooz tilivut tsiau, ve tiput aghezi pani.”
GEN 37:8 Yosep tooghŋa tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai! Yo upakur ghom pasaa! Yo ughe umin tiina payei ve uŋgin ghei?” Tauvene saveeŋ tau i isavia pa vivuuŋ tooni na, igham zi atezi yavyav kat pani.
GEN 37:9 Murei ra, i iviv muul. Ve ipaesia vivuuŋ tana paam pa tooghŋa ighe: “Ou, alooŋ vivuuŋ tsiau ite. Yau naviv tauvene: Anunug nayozyooz, ve aaz, kaiyo, ve pitum saŋavul ve ee tilam tiput aghezi payau.”
GEN 37:10 Yosep taama ve tooghŋa tilooŋ vivuuŋ tooni tawe, ve taama iyaoni ighe: “Wai! Saa vivuuŋ ee tauvene? Yo ughe yau gha tinam, tomania toghamŋa, ve tazim marani pale nisov nilam niput aghemai payo?”
GEN 37:11 Tauvene Yosep tooghŋa atezi yavyav pani kat ve tighur koi pani. Eemon taama Yakop maata kisin Yosep saveeŋ tooni, ve ighamgham ŋgar pa puughu.
GEN 37:12 Tilepleep le saawe ee, Yosep tooghŋa tila nugh Sekem ziige, leso matazi pa ŋgai to tamazi ta sewe.
GEN 37:13 Tauvene olman Israel isaav pa Yosep ighe: “Ulooŋ. Toghamŋa tiŋginŋgin ŋgai toit ta nugh Sekem ziige we. Yau naghe nambaaŋ ghom ula ugig zi.” Yosep iyol aliiŋa ighe: “Poia. Yau aat nala.”
GEN 37:14 Tauvene taama Israel isaav pani muul ighe: “Ula ughita toghamŋa ve ŋgai toit. Lepoogh toozi mindai? Tileep poi, ma mako? O, umuul ulam upaes payau.” Saawe tana, olman Israel tomania natŋa tilepleep taan raraate to Ebron. Tauvene Yosep ilaagh ila ivot nugh Sekem, ve iil tooghŋa.
GEN 37:15 I ilaghlaagh ila le ŋeer ee izaa tooni ve ighasoni ighe: “Aa, yo uil sei?”
GEN 37:16 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Yau nail toghagŋa tomania ŋgai tsiei. Isaav ighe yo ughit zi tileep pa ziige eta, o usavi zi payau.”
GEN 37:17 Ŋeer tawe isaav pani ighe: “Oyai, ulam rekia, kanaŋ ughit zi. Mako gha tipul nugh tane, ve tisakia tila wa. Eemon nalooŋ tighe tila pa nugh Dotan.” Tauvene Yosep itaghon tooghŋa ila, le indeeŋ zi izi nugh Dotan.
GEN 37:18 Ilaghlaagh malau soone, ve tooghŋa matazi ila le tighita. Tauvene tivasavo zi pa ravuuŋni imaat.
GEN 37:19 Tighe: “Aghita! Ŋeer tau ighita vivuuŋ naol, tauta ilam we!
GEN 37:20 Tala taravu imaat, ve tasiki izila puura to yaa taiŋ eta. Ighe tighason ghiit pani, o taghe: ‘Yei nikankaan pani. Aat ŋgai sagsag eta ighani wa.’ Mako taleep ve taghita: Vivuuŋ tooni pale ighur anooŋa mindai?”
GEN 37:21 Eemon Ruben ilooŋ saveeŋ toozi, ve ighe ipaghau Yosep pa nimazi. Tauvene isaav pazi ighe: “Mako. Taravu imaat sov.
GEN 37:22 Taumim aliŋ siŋ pani, ene poia mako. Aghita. Ene nugh ŋginaaŋa. Tasiki izila puura to yaa taiŋ tane. Taravu imaat sov.” Ruben isavia saveeŋ tane, pa ighe ipaghau Yosep pa tooghŋa. Leso murei na, ighuru imuul ila to tamazi.
GEN 37:23 Yosep ila peria toozi, ra tiburig, tisaghavu, ve tizuzuum nonoghiiŋa tooni malaua tau ŋgereeta paghuuna na, izi.
GEN 37:24 Ra tighamu tila, ve tisiki izila puura to yaa taiŋ tau Ruben isavia na. Puura tawe, loolo ŋginaaŋa. Yaa ipot ila mako.
GEN 37:25 Ruben ipul zi, ve ila ilaghlaagh malau rig, ve yes siriv mbolezi izi pa ghaniiŋ aniiŋ. Malau mako, matazi ila le tighita tamtamon siriv to Ismael tilam. Zeran tawe tilam pa taan sirivu to Gileat, ve tighe tizila Isip pa raukoliiŋ. Kamel toozi tighuuz gabua maata maata tau vazizi popoia ve atuyazi tintiina.
GEN 37:26 Yuda ighita zeran tana, ve isaav pa tooghŋa ve tazŋa ighe: “Aghita. Isaav ighe iit tarav taziin tane imaat ve taŋgooza, pale iuul ghiit mindai?
GEN 37:27 Tagholia ila to yes Ismaela tawe. Irau tauun taliŋ siŋ pani mako. Pasaa, i taziin, ve iit siŋ eemon.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisov tiyok pani.
GEN 37:28 Tauvene yes zeran to Midian tau tilaagh pa raukoliiŋ na, tila tivot toozi, ra Yosep tooghŋa tiyauu izaa pa puura tana, ve tigholia ila to yes Midiana pa maet silva irau tamoot ee. Ra yes Midiana tighamu, ve yesŋa tizila pa Isip.
GEN 37:29 Malau mako, ve Ruben imuul ilam peria puura to yaa taiŋ tana. I ighita taazi Yosep naagho mako, le loolo ipataŋan kat. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve ila isaav pa tazŋa ighe: “Wai, ŋeer marani ilale wa! Pale nagham mindai?”
GEN 37:31 Ra tiburig gha tirav mekmek naatu ee, ve tigham nonoghiiŋa to Yosep, ve tikumu pa siŋ to mekmek.
GEN 37:32 Ra tiburig gha timuul tila pa tamazi, ve tisaav pani tighe: “Tamamai, yei nindeeŋ nonoghiiŋa tane. Ughilaalo. To natum Yosep, ma to ŋeer ite paam?”
GEN 37:33 Tamazi ighilaal nonoghiiŋa tawe, ve isaav ighe: “Wai, ene natug raa, nonoghiiŋa tooni. Onoon kat, ŋgai sagsag eta aat iraŋgati gha ighani ila wa.”
GEN 37:34 Yakop loolo ipataŋan kat pa naatu Yosep. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve imoŋ pani ve itaŋtaŋ irau saawe malau.
GEN 37:35 Natŋa ve natlivaŋa tisov tila tooni, ve titoova to tirav aate. Eemon i ilooŋ zi mako. Itaŋtaŋ, ve isavsaav ighe: “Yau aat nataŋtaŋ pa natug tauvene le namaat ve nataghoni nazila nugh to mateegha paam.” Tauvene Yakop loolo iveghai naatu mako. Inoknok taŋiiz pani ve ilepleep.
GEN 37:36 Yes Midiana tila tivot Isip, ra anazi tigholia Yosep ila imin besooŋa sorok to ŋeer ee, eeza Potipar. Potipar, i uraata ee to kinik to Isip, ve i daaba to yes zaaba tau tiŋgin kinik ruum tooni.
GEN 38:1 Saawe tana, Yakop naatu Yuda ipul toŋvetaz tooni, ve ila ileep tomania ŋeer ee to nugh Adulam, eeza Ira.
GEN 38:2 Ilepleep ta sewe, ve ighita livaa ee ve loolo pani, tauvene ivaii. Livaa tawe, taama eeza Suwa. I to Israel mako. I to Kanaan. Yuda yesuru azaawa tigheen ve livaa aapo, ve ipoop naatu tamoot ee. Yuda iwaat eeza Er.
GEN 38:4 Murei ra, livaa aapo muul, ve ipoop naatu tamoot ite, ve iwaat eeza Onan.
GEN 38:5 Yesuru tilepleep izi nugh marani Kezib, ve azaawa ipoop naatu tamoot ite imin tol, ve iwaat eeza Sela.
GEN 38:6 Tilepleep le saawe tau Yuda naatu aidaaba Er ighe ivai, ra taama igham Kanaan tinazi ee pani, eeza Tamar.
GEN 38:7 Eemon Yoova ighita ighe Er, i ŋeer saghati ee. Tauvene iravu imaat.
GEN 38:8 Ra Yuda isaav pa naatu Onan ighe: “Yo aat utaghon tutuuŋ toit, ve uvai naar to togham. Leso yamru apoop togham tau imaat na le paaghu eta, ve eeza iyozyooz.”
GEN 38:9 Eemon Onan iwatagh: Isaav ighe tipoop, naatu tana irau igham i niia mako. Pale igham toogha niia. Tauvene saawe isov tau yesuru livaa tana tigheen, i ipulpul yaa tooni imamaliŋ izila taan. Leso igham paaghu eta pa toogha sov.
GEN 38:10 Yoova ighita ighe Onan ŋgar tooni tana poia mako. Tauvene Yoova irav Onan gha imaat paam.
GEN 38:11 Tauta Yuda isaav pa rauliva Tamar ighe: “Ughita. Azuwam imaat, ve yo umin naar. Umuul ula uleep to tamam, ve usaŋan natug Sela le imin olman irau vaiŋ, mako uvaii.” I isaav tauvene pasaa, iroi pa naatu Sela pale imaat paam imin tooghŋa ru. Tauvene ighur rauliva Tamar gha ila ileep to taama.
GEN 38:12 Tileep le saawe malau rig, ra Yuda azaawa tau Suwa natliva na, aana imaat. Yuda ilepleep le saawe tooni to moŋiiŋ isov, ra yesuru iitete Ira, tau to nugh Adulam na, tila pa nugh Timna tighe tighita yes uraata tooni. Yes tila tileep ta sewe pa ravuuŋ sipsip tooni orozi.
GEN 38:13 Saawe tana, Yuda naatu Sela irau vaiŋ wa. Eemon Tamar ighilaal ighe Yuda iyok pani to ivai naatu Sela mako. I ilooŋ tighe raawa Yuda ila nugh Timna pa ghitooŋ yes uraata tau tirav sipsip tooni orozi na. Tauvene izuzuum nonoghiiŋa tooni to moŋiiŋ izi, inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni ite, ve igham uuli sirivu gha ipoon naagho pani. Ra ila mboole izi eez maata to nugh Enaim igharau eez tiina tau ila pa nugh Timna, ve isaŋan raawa.
GEN 38:15 Malau mako ve raawa Yuda ilam peria. I ighita rauliva mboole izi eez ziige, eemon ighilaalo mako. Ighe pa i livaa eta to eez. Pasaa, Tamar ipoon naagho. Tauvene Yuda ila tooni, ve imbuura ighe: “Ai, irau ituru tala tagheen?” Tamar iyol aliiŋa ighe: “Poia. Eemon pale ugham leg saa imin atuya tsiau?”
GEN 38:17 Yuda isaav pani ighe: “Murei pale nayambaar mekmek naatu eta ilat payo.” Tamar iyok pa aliiŋa ighe: “Poia. Eemon yo aat ugham leg gabua tsio eta ta aazne imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tsio, ve nakisi le saawe tau ighe uyambaar mekmek ilam, o napamuul gabua tsio ilat.”
GEN 38:18 Yuda ighasoni ighe: “Wai, ighe tauvene, pale nagham lem saa?” Tamar iyol aliiŋa ighe: “Ugham leg gabua tau mosim igheen ila, tomania waara tau umbitu ila luam na, ve titi tsio tau ukiskisi na.” Tauvene Yuda igham gabua tol tawe pani, ve yesuru tila gha imogheer pani. Tauta Tamar aapo ila tooni.
GEN 38:19 Ra Tamar iburig ila, ve izuzuum uuli tau ipoon naagho pani na izi, inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni to moŋiiŋ muul, ve imuul ila pa nughei.
GEN 38:20 Murei ra, Yuda ighur mekmek naatu ee ila to iitete, ve imbaaŋo ila to livaa tawe. Leso igham mekmek tana pani, ve igham mulin gabua tooni tau i igham pani imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tooni na. Eemon i ila iilo le mako.
GEN 38:21 Tauvene ighason nugh tauŋa siriv ighe: “Ou, livaa to eez tau muuŋ ilepleep izi eez ziige tane na, ila mindai?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ee-e, livaa eta tauvene ileep sene mako.”
GEN 38:22 Tauvene i imuul ila, ve ipaes pa Yuda ighe: “Nala nail livaa tawe le mako. Ve naghason nugh tauŋa siriv, ve yes tighe livaa to eez eta ileep izi sewe mako.”
GEN 38:23 Tauvene Yuda isaav pani ighe: “Tambaaŋo paam. Ileple. Tanoknok ghasoniiŋ, pale tamtamon tiŋiŋ pait. Gabua tsiau tau livaa tawe igham zi na, igheen gha imin le. Pasaa, yau natoova to nayambaar le mekmek naatu, eemon yo undeeŋa mako.”
GEN 38:24 Kaiyo tol ilam ila, ra Tamar vaaru ivot, ve tipaes pa Yuda tighe: “Rawamliva ilaghlaagh sorok gha aapo wa.” Yuda ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha isaav ariaaŋ ighe: “Ala aghamu ivot ila muuri, andav yav, ve asiki ila yav ighani!”
GEN 38:25 Eemon saawe tau tigham Tamar tivot tila, i igham gabua tol tau raawa ipul zi tizi tooni na, ve iyambaar zi timuul tila pani tomania aliiŋa tauvene: “Yau apog sorok mako. Yau apog ila to ŋeer tau moosi tomania waara ve titi tooni tane. Taum ughita. To sei?”
GEN 38:26 Yuda ighita ve ighilaal tauu gabua tooni. Tauvene isaav ighe: “Onoon kat. Ene sosor to livaa tawe mako. Ene yau ta namin puughu pani. Pa imin ta nagham natug Sela pani gha ivaii, kanaŋ pataŋani tane irau ivot mako.” Tauvene tigham gabua eta pa Tamar mako. Ve murei, Yuda ila tooni muul mako.
GEN 38:27 Saawe tau Tamar ighe ipoop, tighilaal tighe bogboogŋa ru tileep ila aapo
GEN 38:28 I ipoop bogboogŋa tana, ve ee niima ivot peria. Tauvene livaa tau ipapoop Tamar na, imbit waar siŋsiŋai ila marani tawe niima, ve isaav ighe: “Ene ŋeer aidaaba tane.”
GEN 38:29 Eemon marani tana niima goroŋia imuul ila, ve malau mako iitete imuuŋ izi. Tauvene livaa tau ipapoop Tamar na isaav ighe: “Wai, yo ugiriŋ etam ite ila, ve uzoornugh gha uvot ulam!” Tauta tiwaat eeza Peres.
GEN 38:30 Ra iitete tau timbit waar siŋsiŋai ila niima na, aana izi. Ve tiwaat eeza Zera.
GEN 39:1 Yes Ismaela tigham Yosep gha tizila tivot Isip, ra tigholia imin besooŋa sorok ila to Potipar. Potipar, i uraata ee to kinik to Isip. I daaba to yes zaaba tau tiŋgin kinik ruum tooni.
GEN 39:2 Yoova ilepleep tomania Yosep, ve ighurghur poia tooni izazaa tooni. Tauvene uraat tooni tau i ighamghamu izi ruum to Potipar na, ilaan poia mon. Potipar ighita ighe Maaron ileep tomania Yosep, ve iuluule le uraat tooni isov ilaan poia. Tauvene Potipar loolo pani, ve ighuru imin ŋginiiŋ pa ruum tooni, tomania gabua tooni naol isov.
GEN 39:5 Saawe tana ve ila, Maaron ighur poia tooni izaa to Potipar, tomania ruum, ŋgai, uum, ve gabua tooni naol isov. Pasaa, Yosep ndaamo pani.
GEN 39:6 Tauvene Potipar ipul gabua tooni naol isov ila Yosep niima to iŋgin zi, ve maata ila pani muul mako. Aniiŋ tau i tauu ighani, tane mon ta Potipar iŋgini. Yosep, i ŋeer ee. Tumbuuŋ tooni tomania naagho, ene paghuuna kat.
GEN 39:7 Saawe ee, Potipar azaawa ighan maata pani, ighe itoova. Tauvene imbuura ighe yesuru tigheen.
GEN 39:8 Eemon Yosep ilooŋa mako, ve iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, vene mako. Pa tiina tsiau Potipar, i inumeer ghau kat. Tauta ipul gabua tooni naol isov tau tigheen ila ruum tooni loolo ne ila nimag, ve maata ila pani muul mako.
GEN 39:9 Yau namin daaba pa ruum tane imin i tauu. Ve yo mon, ta i iŋgalsekin ghau payo. Gabua ite paam mako. Pasaa, i azaawa yo. Isaav ighe nataghon aliŋam ve nagham ŋgar saghati tane, pale poia? Mako. Ene pale nagham sosor tiina ila Maaron maata.”
GEN 39:10 Saawe naol, Potipar azaawa inoknok mburaaŋ Yosep ighe yesuru tigheen. Eemon Yosep ilooŋa mako. Ve ila igharauu paam mako.
GEN 39:11 Tilepleep le saawe ee, Yosep iloŋ ila ruum loolo ighe igham uraat tooni. Ve saawe tana besooŋa ite paam ileep mako.
GEN 39:12 Tauvene Potipar azaawa ilaagh ŋaruini ila, ituuk pa nonoghiiŋa tooni, ve isaav pani ighe: “Aa, ulam gha ituru tagheen lak!” Eemon Yosep ipul nonoghiiŋa tooni tawe izi, ve ighau ivot ila muuri.
GEN 39:13 Potipar azaawa ighita Yosep ipul nonoghiiŋa tooni igheen ila i niima, ve ighau ivot ila pa muuri.
GEN 39:14 Tauvene iboob pa besooŋa siriv tilam, ve isaav pazi ighe: “Ai, aghita gabua tane! Azuwag igham Hibru tamazi tawe ilam ileep tomani ghiit, ve aazne i igham mayaŋa tiina kat pait. Pasaa, i ilam ighe imogheer payau. Eemon yau naboob aliŋag tiina, tauta iroi gha ipul nonoghiiŋa tooni tane izi, ve ighau ivot ila muuri.”
GEN 39:16 Ra ikis nonoghiiŋa to Yosep, ve isaŋan azaawa Potipar ilam.
GEN 39:17 Potipar ilam ivot, ve azaawa ipaes pani ighe: “Ai, Hibru tamazi tau yo ughamu ilam ileep tomani ghiit ne, i igham mayaŋa tiina kat pait. Pasaa, i ilam ighe imogheer payau.
GEN 39:18 Eemon yau naboob aliŋag tiina, tauta iroi, ve ipul nonoghiiŋa tooni tane izi, ve ighau ivot ila muuri.
GEN 39:19 Ene ŋgar tau besooŋa tsio tawe igham payau.” Potipar ilooŋ saveeŋ tooni, le aate yavyav kat.
GEN 39:20 Tauvene ikis Yosep, ve ighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Ruum tawe, yes tau tizorzoor kinik aliiŋa na, tizeev zi tiloŋ tila.
GEN 39:21 Yosep ilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Eemon Yoova ipuli mako. Ilepleep tomania, ve iuluule. Tauta daaba tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na loolo poia pa Yosep.
GEN 39:22 Ve ighuru to iŋgin zeetŋa siriv tau yesŋa tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Saa uraat tau ighe ivot, ene Yosep ighamgham pooz pani.
GEN 39:23 Daaba tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, ipul uraat isov ila Yosep niima, ve maata ila pani muul mako. Pasaa, Yoova ilepleep tomania Yosep. Tauvene uraat isov tau Yosep ighamu, ene ilaan poia mon.
GEN 40:1 Saawe siriv ilam ila, ra uraata ru to kinik to Isip tigham sosor pani. Uraata ru tawe, ee iŋgin yaa vaen to kinik, ve ite iŋgin uraat to moziiŋ mberet.
GEN 40:2 Yesuru tigham kinik aate yavyav kat. Tauvene i ighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ruum tawe, yes zaaba tau tiŋgin ruum to kinik na, daaba toozi maata pani. Ve Yosep ileep ila ruum tawe loolo paam.
GEN 40:4 Tauvene daaba tawe ighur Yosep to iŋgin zeran ru tana.
GEN 40:5 Uraata ru tana tilepleep le mboŋ ee, yesuru tiviv. Eemon vivuuŋ to yesuru, raratezi mako. Pughuzi ite ite.
GEN 40:6 Mboŋoozo, Yosep ila igig zi. I ighita naghozi, ve ighilaal ighe yesuru lezi pataŋani.
GEN 40:7 Tauvene ighason zi ighe: “Yau naghit gham naghomim poia mako. Mindai, lemim pataŋani eta?”
GEN 40:8 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Mboŋ, yeiru niviv. Eemon tamtamon eta ileep sene to ivotia vivuuŋ tsiei pughuzi ne mako.” Yosep isaav pazi ighe: “Saveeŋ tsiam, ene onoon. Maaron mon ta irau ivotia vivuuŋ puughu. Poia. Apaesia vivuuŋ tsiam payau ve nalooŋ zi.”
GEN 40:9 Tauvene uraata tau iŋgin yaa vaen to kinik na, isavia vivuuŋ tooni pa Yosep ighe: “Vivuuŋ tsiau tauvene: Yau naghita ai vaen ee iyooz ila naghog.
GEN 40:10 Ai tawe isalun izaa ve ighur booga tol. Ra rekia mon iruŋ gha anooŋa ivot ve ibulbuul.
GEN 40:11 Ra nagham siriv gha napiis suuru izila rubruub to kinik, ve naghamu nala, ve nazuzuuna ila to kinik.”
GEN 40:12 Yosep ilooŋ vivuuŋ tooni tawe, ve isaav pani ighe: “Vivuuŋ tsio, puughu tauvene: Ai vaen tau ighur booga tol, ene izaa to mboŋ tol.
GEN 40:13 Mboŋ tol ilam ila, mako tintinim. Pasaa, kinik pale loolo poia payo, ve igham ghom umuul ula pa uraat tsio. Tauvene yo aat uŋgin yaa vaen, ve ugham pani gha ighun imin muuŋ ughamghamu na.
GEN 40:14 Ve ulooŋ. Saawe tau lepoogh tsio poia muul, matam iŋgal ghau, ve usavia pataŋani tsiau tane pa kinik. Leso uul ghau, ve anag napul ruum to yavyavuuŋ tane, ve navot paam.
GEN 40:15 Pasaa, taug lolog ve nalam nugh tane mako. Yau naleep izi taan to yes Hibrua, ve timin umbuuŋ ghau. Tauta nalam sene. Ve nagham sosor eta ta sene paam mako. Tighur ghau naloŋ nalam ruum to yavyavuuŋ tane sorok.”
GEN 40:16 Uraata tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, ilooŋ Yosep ivotia iitete vivuuŋ tooni puughu le poia, tauvene aana isavia vivuuŋ tooni pa Yosep ighe: “Yau paam naghita vivuuŋ ee. Vivuuŋ tsiau, ene vene: Anunug nalup nakaral tol ve nagud zi. Nakaral tol tawe, mberet tizila le tivon.
GEN 40:17 Nakaral tau igheen saaŋa na, mberet maata maata to kinik tigheen ila loolo. Eemon man tiroov tilam, ve tighanghan mberet tawe le isov.”
GEN 40:18 Yosep ilooŋ vivuuŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Ai, vivuuŋ tsio tane, puughu tauvene. Nakaral tol, ene izaa to mboŋ tol.
GEN 40:19 Mboŋ tol ilam ila, mako kinik irav motin luam, ve tisaron patam izala ituuk ila ai. Mako man tiroov tilat, ve tighanghan mizam le isov.”
GEN 40:20 Saveeŋ to Yosep tane ighur anooŋa. Mboŋ tol ilam ila, ra tizaa pa saawe to kinik tiina ipoopa. Tauvene kinik igham marewaaŋ tiina, ve ipoi uraata tooni tisov tilam tilup zi pa ghanghaniiŋ. Ra imbaaŋ pa uraata tau iŋgin yaa vaen tooni na, tomania iitete tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, ighe yesuru tilam paam. Tilam peria, ra kinik ipayooz zi ila eval tiina matazi,
GEN 40:21 ve ighur ŋeer tau iŋgin yaa vaen na, imuul ila pa uraat tooni. Tauvene i ighur rubruub ila kinik niima imin muuŋ ighamghamu.
GEN 40:22 Eemon iitete tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, tiravu imaat ve tisaron paata izala ituuk ila ai. Tauvene gabua tau ivot na, ene iduduuŋ pa Yosep saveeŋ tooni.
GEN 40:23 Eemon ŋeer tau iŋgin yaa vaen to kinik na, maata iŋgal Yosep mako. Loolo iveegh pani kat.
GEN 41:1 Ndaman ru ilam ila, ra kinik to Isip ighita vivuuŋ. Iviv ighe anunu iyozyooz izi yaa Nil ziige, ve ighita makau liim ve ru tau paghunazi kat toman tumbuŋazi. Tileep yaa loolo gha tizaa, ve tighanghan pizpiiz ila yaa ziige.
GEN 41:3 Malau mako ve makau liim ve ru paam, tau koŋkoŋizi ve naghozi saghati, anazi tileep yaa loolo gha tizaa. Ra tiŋarui makau toman tumbuŋazi tawe tila, ve tiyooz tomani zi.
GEN 41:4 Makau koŋkoŋizi tawe tiburig ve tighan suvinia makau tau paghunazi toman tumbuŋazi na. Kinik iviv tauvene le isov, ve iburig gha maata iyaryaar.
GEN 41:5 Ra izi igheen muul, ve ighita vivuuŋ ite. Ighita yagoŋ anooŋa liim ve ru tivot ila aia eemon. Yagoŋ anooŋa tawe, popoia kat, tintiina, ve vonvonizi.
GEN 41:6 Malau mako ve yagoŋ anooŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anooŋa tawe, geegeu ve kapazi kat, ve tivaghamgham pa tumbuuŋ. Pasaa, yaghur tuntunu ta ilaagh ilam, ve irav zi le timalai.
GEN 41:7 Ra yagoŋ kapazi tawe tiburig ve titoon suvinia yagoŋ anooŋa tau vonvonizi na. Kinik iviv tauvene, ra iburig gha maata iyaryaar, ve isaav ighe: “Wai, yau aat naviv.”
GEN 41:8 Nughizau, ra kinik igham ŋgar naol pa vivuuŋ tooni ru tawe. Tauvene imbaaŋ ila pa zeran mura tomania zeran ŋgara to Isip tisov tilam. Yes tilam tivot tooni, ra isavia vivuuŋ tooni ru pazi gha tilooŋa, ve ighason zi ighe tivotia pughuzi pani. Eemon toozi eta irau ivotia mako.
GEN 41:9 Tighamgham ŋgar pa vivuuŋ tooni ve tilepleep, ve besooŋa tau iŋgin yaa vaen to kinik na, maata iŋgal Yosep. Tauvene iburig ve isaav pa kinik ighe: “O kinik, ŋgarig gha matag iŋgal sosor tsiau ee.
GEN 41:10 Muuŋ, yeiru besooŋa tsio tau iŋgin uraat to moziiŋ mberet na, nigham ghom atem yavyav rig. Tauvene yo ughur ghei niloŋ nila ruum to yavyavuuŋ tau daaba to yes zaaba iŋgini na.
GEN 41:11 Nilepleep ta sewe, ve mboŋ ee, yeiru niviv. Eemon vivuuŋ tsiei ru raratezi mako. Pughuzi ite ite.
GEN 41:12 Saawe tana, ŋeer paaghu ee to yes Hibrua ileep tomani ghei. I besooŋa to daaba to yes zaaba tau tiŋgin ruum tsio. Yeiru nisavia vivuuŋ tsiei ru pani, ve i ivotia pughuzi payei.
GEN 41:13 Le saveeŋ tooni ighur anooŋa. Yo ughur ghau namuul nalam pa uraat tsiau muul. Ve etag ite, ene yo uravu imaat, ve tisaron paata izala ituuk ila ai.”
GEN 41:14 Kinik ilooŋ saveeŋ tane, ve imbaaŋ uraata tooni tila ighe tigham Yosep ilam. Tauvene rekia mon tila tighamu ivot pa ruum to yavyavuuŋ. Yosep igharaat ghi le isov, ra ila ivot to kinik.
GEN 41:15 Kinik ighita, ve isaav pani ighe: “Yau naghita vivuuŋ ru, ve tamtamon eta irau ivotia pughuzi payau mako. Eemon tipaesi ghom payau tauvene: Isaav ighe ulooŋ vivuuŋ to tamtamon eta, yo irau uvotia puughu.”
GEN 41:16 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Yau taug narao mako. Eemon Maaron, i irau ivotia vivuuŋ tsio. Leso uwatagh eez to uleep poi.”
GEN 41:17 Tauvene kinik ipaesia vivuuŋ tooni pa Yosep ighe: “Yau naviv naghe anunug nayozyooz izi yaa Nil ziige,
GEN 41:18 ve naghita makau liim ve ru tau paghunazi kat toman tumbuŋazi, tileep yaa loolo gha tizaa, ve tighanghan pizpiiz ila yaa ziige.
GEN 41:19 Malau mako ve makau liim ve ru tau koŋkoŋizi ve naghozi saghati kat, anazi tileep yaa loolo gha tizaa. Ta muuŋ ve ilam, yau naghita makau saghati eta tauvene ileep izi taan Isip ne mako.
GEN 41:20 Makau koŋkoŋizi tawe, tiburig le tighan suvinia makau tau toman tumbuŋazi na.
GEN 41:21 Eemon tipasaria apozi rigta mako. Koŋkoŋizi raraate mon imin muuŋ. Tauvene tamtamon eta irau iwatagh ighe yes tighan makau tau toman tumbuŋazi ne mako. Yau naghita vivuuŋ tane le isov, ve naburig gha matag iyaryaar.
GEN 41:22 “Ra nazi nagheen, ve naviv muul. Naghita yagoŋ anooŋa liim ve ru tivot ila aia eemon. Yagoŋ anooŋa tawe, popoia kat ve vonvonizi.
GEN 41:23 Malau mako ve naghita yagoŋ anooŋa liim ve ru paam tivot. Yagoŋ anooŋa tawe, geegeu ve kapazi kat, ve tivaghamgham pa tumbuuŋ. Pasaa, yaghur tuntunu ilaagh ilam, ve irav zi le timalai.
GEN 41:24 Yagoŋ anooŋa kapazi tawe tiburig ve titoon suvinia yagoŋ anooŋa popoiazi le tisov. Naghita vivuuŋ ru tane, le nagham ŋgar naol. Tauta nambaaŋ ila pa yes mura tilam, ve nasavia vivuuŋ tsiau ru tane pazi. Eemon toozi eta irau ivotia pughuzi payau mako.”
GEN 41:25 Yosep ilooŋ vivuuŋ ru tawe, ve isaav pa kinik ighe: “Vivuuŋ tsio ru, pughuzi eemon. Ene Maaron itotoi ghom pa gabua tau i ighe ighamu ivot.
GEN 41:26 Makau liim ve ru tau paghunazi kat, ve yagoŋ anooŋa liim ve ru tau popoia na, pughuzi eemon. Ene izaa to ndaman liim ve ru.
GEN 41:27 Ve makau sasaghati liim ve ru tau koŋkoŋizi kat ve ughit zi tivot murei na, tomania yagoŋ anooŋa kapazi liim ve ru tau yaghur tuntunu ilaagh pa nugh ŋginaaŋa ilam ve irav zi gha timalai na, ene paam izaa to ndaman liim ve ru. Ndaman liim ve ru tana, pitool tiina pale ivot.
GEN 41:28 Gabua tane, ene imin tau nasaav payo. Maaron itotoi gabua tau i ighe ighamu ivot na payo.
GEN 41:29 “Ulooŋ. Ndaman liim ve ru tane, mariri tiina kat pale tivot irau taan isov to Isip, ve yam arau kat pa aniiŋ.
GEN 41:30 Ndaman liim ve ru tane isov, mako pitool tiina kat ivot, ve igheen irau ndaman liim ve ru muul. Pitool tawe pale ivaghamunia taan tsiam, ve tamtamon tisov to Isip pale lolozi iveegh pa saawe to mariri tiina tau muuŋ ivot na.
GEN 41:32 Maaron, ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe malau mako, pale igham gabua tane ivot. Tauta igham ghom ughita vivuuŋ ru tau pughuzi eemon.
GEN 41:33 “O kinik, yo irau ughita ŋeer eta tau ŋgar tooni poia ve irao pa gabizooŋ gabua. Leso ughuru imin ŋginiiŋ pa taan to Isip.
GEN 41:34 Ve yo aat ughur le palotiiŋa siriv paam. Leso tiuule pa uraat to ŋginiiŋ taan tiina to Isip. Ndaman liim ve ru to mariri tiina, yes aat tigoog aniiŋ siriv to iŋgin gham pa murei. Yes aat titaghon eez tauvene: Tindou aniiŋ imin ŋgun limliimŋa, mako tighurghur ŋgun eŋaeŋa ilala pa ruum siriv to lupuuŋ aniiŋ.
GEN 41:35 Tauvene ndaman liim ve ru to mariri tintiina, yes palotiiŋa tawe aat tigham naghom, ve tigogoog aniiŋ, tiluplupu ila nugh tintiina to Isip, ve tiŋgin poghania.
GEN 41:36 Leso aniiŋ tawe igheen ve isaŋan pa ndaman liim ve ru tau pitool tiina pale ivot izi Isip na. Isaav ighe ataghon ŋgar tauvene, ene yes Isipa irau pitool zi ve timatmaat mako.”
GEN 41:37 Kinik tomania zeran ŋgara tau tiŋgin uraat tooni na, tilooŋ Yosep saveeŋ tooni tana, ve tiyok pani.
GEN 41:38 Ra kinik iburig, ve isaav pazi ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, Maaron avuvu ileep tomania ve ighamgham pooz pani. Tail ŋeer ite paam, pale irau i tane? Aat mako.”
GEN 41:39 Ra isaav pa Yosep ighe: “Yo, ta Maaron ipaghazoŋai ghom pa gabua tane. Irau nandeeŋ ŋeer ite paam tau ŋgar tooni poia ve irao pa gabizooŋ gabua imin yo ne mako.
GEN 41:40 Tauvene yau aat naghur ghom umin ŋginiiŋ pa taan tsiau isov. Tamtamon tsiau tisov aat tilooŋ aliŋam, ve titaghoni. Ve yau kinik mon, ta yo uleep ila sambag. Ŋeer ite paam iŋgin ghom mako.”
GEN 41:41 Ra isaav pa Yosep muul ighe: “Aazne, yau naghur ghom umin ŋginiiŋ pa taan isov to Isip.”
GEN 41:42 Ve ipas ring tooni ta tauu moosi igheen ila na, ve ighuru ila Yosep niima ŋguruuŋa. Ve igham Yosep le nonoghiiŋa pisosooŋa tau poia kat na, gha inonogh ghi pani, ve ighur gabua imin namatabub tau tigharaata pa gol na ila Yosep luua.
GEN 41:43 Ra ipul karis tooni ite imin Yosep le, ve Yosep ilanlaan pani, ve yes uraata to kinik timuŋmuuŋ pani, ve tiboboob tighe: “Alooŋ! Tiina tsiam, tauta ilam ne! Yam asov aput aghemim pani!” Kinik igham tauvene leso eval tisov to Isip tiwatagh tighe i ighur Yosep imin ŋginiiŋ pa taan isov to Isip wa.
GEN 41:44 Ve kinik isaav pa Yosep ighe: “Ulooŋ. Yau kinik to Isip. Aazne ve ila, tamtamon to Isip irau tigham gabua eta sorok muul mako. Yo aat uyok pazi, o tighamu.”
GEN 41:45 Kinik iwaat Yosep eeza paaghu Zapenat-Panea. Ve igham ŋeer ee, eeza Potipera, natliva Asenat ila imin Yosep azaawa. Potipera tawe, i ŋeer to watooŋrau to nugh On. Saawe tau Yosep ndaman tooni irau tamoot ee saŋavul (30), i ipaburigin uraat tau kinik to Isip ighuru ila niima na. Tauvene ipul kinik, ve ilaghlaagh irau nugh nugh to Isip, ve ighitghit zi pa uraat toozi.
GEN 41:47 Ndaman liim ve ru to mariri tiina, aniiŋ tau ivot izi Isip na, sorok mako. Katini kat. Saawe tana, Yosep igogoog aniiŋ, ve iluplupu ilala ruum naol to lupuuŋ aniiŋ tau tiyooz izi nugh tintiina to Isip na. I ighamgham tauvene: Aniiŋ tau ighe itum igharau nugh tiina eta, ene uraata tooni tighuru iloŋ ila ruum to lupuuŋ aniiŋ to nugh tana.
GEN 41:49 Tauvene Yosep igogoog aniiŋ ve iluplupu le katini kat imin sausau to te, le irau tinini mako. Pasaa, aniiŋ katini kat.
GEN 41:50 Yosep azaawa Asenat, tau Potipera natliva na, ipoop Yosep le natŋa ru, ra pitool tiina ivot.
GEN 41:51 Yosep iwaat naatu aidaaba eeza Manase. Pasaa, igham ŋgar ighe: “Maaron igham ghau lolog iveghai pataŋani tsiau tomania ziiri waaro tsiau wa.”
GEN 41:52 Ve naatu muria, Yosep iwaat eeza Epraim. Pasaa, igham ŋgar ighe: “Yau nalepleep ta sene, ve pataŋani naol ivot payau. Eemon Maaron igham gabua popoia tivot ilam tsiau.”
GEN 41:53 Mariri tiina ivot izi Isip irau ndaman liim ve ru le isov, ra ndaman liim ve ru to pitool ivot itaghon Yosep saveeŋ tooni. Pitool tawe, tiina kat. Ivot irau nughmariŋ. Ve yes Isipa mon, ta lezi aniiŋ. Eemon murei ra, pitool tawe ivaghamun zi paam. Tauvene titaŋ rarai kinik pa lezi aniiŋ. Eemon i isaav pazi ighe: “Alam tsiau sov. Malmalimim ala to Yosep. Ve saa saveeŋ tau ighe i isavia payam, na alooŋa ve ataghoni mon.”
GEN 41:56 Pitool ivot imin tiina kat le irau nugh naol isov to Isip, ra Yosep ikaak ataman pa ruum to lupuuŋ aniiŋ, ve yes Isipa tila tighol lezi aniiŋ. Pasaa, pitool ivaghamunia tamtamon kat irau nugh naol isov to Isip.
GEN 41:57 Pitool ivot izi taan to Isip mon mako. Ivot irau taan naol isov le ivaghamun zi kat. Tauvene nughmariŋ tilala Isip ve tigholghol lezi aniiŋ ila to Yosep.
GEN 42:1 Yakop ilepleep izi taan Kanaan, ve ilooŋ tighe aniiŋ ighengheen izi Isip. Tauvene isaav pa natŋa ighe: “Ai, yam avamarari gham ve alepleep pasaa?
GEN 42:2 Yau nalooŋ tighe aniiŋ igheen izi Isip. Aburig gha azila aghol leen aniiŋ. Leso tamaat sov, ve taleep mataan iyaryaar.”
GEN 42:3 Tauvene Yosep tooghŋa saŋavul tigharaat zi pa laghooŋ, ve tiburig gha tizila pa Isip.
GEN 42:4 Eemon Yakop iŋguruut Yosep taazi Benyamin ileep. Pasaa, aate kania pani ighe yesŋa tila, ene pale gabua eta ivaghamunia izi eez livuugha.
GEN 42:5 Tauvene Yakop natŋa tomania nugh siriv tamtamonazi tilaagh tizila pa Isip pa gholiiŋ lezi aniiŋ. Pasaa, pitool tiina ivot izi taan Kanaan paam.
GEN 42:6 Saawe tana, Yosep imin ŋginiiŋ pa taan to Isip. Tauvene nugh nugh tau tilamlam Isip pa gholiiŋ lezi aniiŋ na tilala tooni. Tauta saawe tau Yosep tooghŋa tilam tivot Isip, yes paam tiŋaruini tila, ve tiput aghezi pani, ve tighur naghozi izila pa taan.
GEN 42:7 Yosep ighita tooghŋa, ve rekia mon ighilaal zi. Eemon ivotia tauu pazi mako. Igham tauu imin i ŋeer to nugh ite ve ikankaan pazi. Tauvene isaav ariaaŋ pazi imin ŋarooŋ zi ighe: “Ai, yam to saa nugh? Alam pasaa?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei to taan Kanaan. Nilam to nighol lemai aniiŋ.”
GEN 42:8 Yosep ighilaal tooghŋa. Eemon yes tighilaalo mako.
GEN 42:9 I maata iŋgal vivuuŋ tooni tau muuŋ ighita na, ve isaav pazi ighe: “Yam atoom. Yam zeran to padewaaŋ! Yam alam to apadeu pa taan tsiei. Leso awatagh ziige sindei tau tirao pa malmal mako.”
GEN 42:10 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, tiina tsiei, yei nilam pa ŋgar tauvena mako. Yei besooŋa tsio, nilam pa gholiiŋ lemai aniiŋ mon.
GEN 42:11 Yei tamtamon to padewaaŋ mako. Yei nisov tane, tamamai eemon. Yei zeran to karom mako. Avomai onoon mon.”
GEN 42:12 Yosep isaav pazi ighe: “Mako. Yam alam to apadeu pa taan tsiei. Leso awatagh ziige sindei tau tirao pa malmal mako.”
GEN 42:13 Yes tiyol aliiŋa tighe: “O tiina tsiei, yei tane, olman ee to Kanaan natŋa. Muuŋ, yei saŋavul ve ru. Eemon tazimai ee, ta ilale. Ve tazimai ite tau muria kat, i ileep tomania tamamai izi Kanaan.”
GEN 42:14 Yosep isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tauta nasavia payam wa. Yam zeran to padewaaŋ! Tauvene yau nasaav ariaaŋ payam ila kinik to Isip eeza tauvene:
GEN 42:15 Yau aat natoov gham, ve nakis gham aleep ta sene, le irau tazimim muria tau yam asavia na ilam ivot tsiau.
GEN 42:16 Tauvene ambaaŋ tamtamon tsiam eta imuul ila igham tazimim tawe ilam. Ve yam siriv, aat asov aloŋ ala ruum to yavyavuuŋ, ve aleep ve asaŋan zi le tilam tivot. Ene eez tau yau naghe natoov gham pani. Leso nawatagh: Saveeŋ tsiam onoon, ma karom? Ighe tazimim ilam ivot sene mako, ene yau nasaav ariaaŋ payam ila kinik eeza tauvene: Yam zeran to padewaaŋ!”
GEN 42:17 I isavsaav tomani zi le isov, ra ighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ve tileep irau mboŋ tol.
GEN 42:18 Mboŋ tol tana isov, ra Yosep ila igig zi, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yau tane, naroi pa Maaron ve naghe nataghon ŋgar tooni. Tauvene yau aat naghur lemim eez ite. Eez tane, ighe yam ataghoni, ene aat aleep poi.
GEN 42:19 Isaav ighe avomim onoon, ve agham karom payau mako, ene yau aat nakis tamtamon tsiam ee ileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve yam siriv avot ala, aghol lemim aniiŋ, ve aghamu amuul ala pa zeetmimŋa tau tilepleep toman pitool we.
GEN 42:20 Mako agham tazimim tau muria kat na, ve yamŋa amuul alam. Leso nawatagh naghe saveeŋ tsiam onoon, ve irau amaat mako.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve tiyok pani.
GEN 42:21 Ra tiburig ve tivasavo zi tighe: “Onoon kat. Sosor tau muuŋ tagham pa taziin, tauta aazne atuya izaa toit. Pa saawe tau taghur pataŋani pani, i itaŋ rarai ghiit ighe loloon isaghatini. Eemon iit talooŋa mako. Tauta aazne, pataŋani iŋarui ghiit.”
GEN 42:22 Tauvene Ruben isaav pazi ighe: “Laak, yau nasaav payam mako? Naghe agham sosor pa taziin sov. Eemon yam alooŋ ghau mako. Tauta aazne, siŋ tooni atuya izaa toit.”
GEN 42:23 Saawe tau tisavsaav, Yosep ineneeŋ, ve iloŋlooŋ zi. Eemon yes tiwataghi mako. Pasaa, i ighamgham imin i iwatagh aliŋazi mako, ve isavsaav pazi ila ŋeer ite tau itortoor saveeŋ ila yes aliŋazi.
GEN 42:24 I ilooŋ zi tisavsaav, le loolo isaghat, ve ighe itaŋ. Tauvene itoor ghi, ighur muuri ila pazi, ve itaŋ. Itaŋ le isov, ve itoor ghi naagho ila pazi, ve isavsaav tomani zi muul. Ra isaav pa yes zaaba gha tikau Simeon niima ila matazi, ve tighamu tila.
GEN 42:25 Yosep isaav pa yes besooŋa tooni ighe tinonogh aniiŋ ila tooghŋa nakaral toozi le tivoniir. Ve tipamuul yes eŋaeŋa maet toozi ila tauzi nakaral toozi. Ve tigham lezi aniiŋ imin tamaz pa eez paam. Tauvene yes besooŋa tila tigham uratoi Yosep aliiŋa.
GEN 42:26 Ra Yosep tooghŋa tipadid aniiŋ tomania yauyauŋ toozi izala doŋki toozi pavozi, ve tipaburigin laghooŋ toozi tighe timuul tila pa Kanaan.
GEN 42:27 Tilaghlaagh tila le mboŋ izi, tauvene tizi gha tigharaat niazi pa ghenooŋ. Toozi ee ikaak nakaral tooni aavo ighe igham doŋki tooni le aniiŋ. Maata izila le ighita maet tooni ighengheen.
GEN 42:28 Tauvene isaav pa yes siriv ighe: “Wai! Alam aghita gabua ee ne. Maet tsiau, tighur mulini ila nakaral tsiau loolo.” Yes tilooŋ aliiŋa, le tisov tirur ve roiŋ tiina igham zi, ve tighe: “Wai, mindai ta Maaron igham pait tauvene?”
GEN 42:29 Yes timuul tila tivot to tamazi Yakop izi Kanaan, ra tipaes pani pa gabua isov tau ivot pazi izi Isip na.
GEN 42:30 Tighe: “Wai tamamai, daaba tau iŋginŋgin taan to Isip we, i ŋeer poia mako. I isavia saveeŋ ariaaŋa imin ŋarooŋ ghei, ve ighe yei nila to nipadeu pa taan toozi.
GEN 42:31 Eemon yei nisaav pani nighe: ‘Ee-e, yei tane zeran to padewaaŋ mako. Yei zeran to saveeŋ onoon.
GEN 42:32 Yei nisov tane, tamamai eemon. Muuŋ, yei saŋavul ve ru. Eemon tazimai ee, ta ilale. Ve tazimai ite tau muria kat, ta ileep tomania tamamai izi Kanaan.’
GEN 42:33 “Yei nisaav pa daaba tawe tauvene, ve i iburig ve isaav payei ighe: ‘Yam aat apul tsiam ee izi ileep tomani ghau, ve yam siriv aghol lemim aniiŋ, ve aghamu ala pa zeetmimŋa tau tilepleep toman pitool we. Eemon saawe tau aghe amuul alam, matamim iŋgal tazimim tau muria kat na, ve yamŋa alam. Leso nawatagh naghe yam zeran to padewaaŋ mako, ve avomim onoon mon. Mako napul ŋeer tsiam tau ileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ne ivot, ve imuul ilat payam. Ve nayok payam to alaghlaagh izi nugh tane ve araraukol.’”
GEN 42:35 Tipaes pa tamazi le isov, ra tigham nakaral toozi tighe tiliŋ aniiŋ izi. Eemon matazi izila nakaral toozi lolozi, le yes eŋaeŋa tighita maet toozi igheen ila nakaral toz toz. Yesŋa tamazi tighita gabua tawe, le roiŋ tiina igham zi.
GEN 42:36 Ve tamazi Yakop isaav pazi ighe: “Yam agham ghau namin maanduat pa natugŋa ru tau tilalez wa. Yosep ilale kat, ve aazne Simeon aana. Ve ene aghe agham Benyamin paam. Aghita. Pataŋani naol ta izazaa tsiau!”
GEN 42:37 Tauvene Ruben isaav pani ighe: “Tamaŋ, ulooŋ. Yo irau unumeer ghau, ve upul Benyamin ila nimag gha yeiru nila. Yau aat naghamu imuul ilam payo. Ighe mako, yo aat urav natugŋa ru timaat timin atuya.”
GEN 42:38 Yakop iyol aliiŋa ighe: “Mako le mako kat! Natug tane irau ilat tomani gham mako. Pasaa, toogha Yosep, ta ilale wa. Ve aazne, i zigani kat. Yau namin kooŋ ve moom izaa payau wa. Ighe i ilat tomani gham, ve pataŋani eta ivot pani izi eez livuugha, ene pale lolog isaghat kat, ve namaat gha nazila nugh to mateegha.”
GEN 43:1 Saawe tana, pitool ivot imin tiina kat izi Kanaan.
GEN 43:2 Tauvene Yakop tomania tamtamon tooni tighanghan aniiŋ tau natŋa tighamu izi Isip na le isov, ra Yakop isaav pa natŋa ighe tizila muul Isip, ve tighol lezi aniiŋ.
GEN 43:3 Eemon Yuda isaav pani ighe: “Tamaŋ, ŋeer tawe imogheer saveeŋ mako. I isaav ariaaŋ payei ighe nigham tazimai tane ve yeŋa nila. Ighe mako, ene yei irau nila peria tooni muul mako.
GEN 43:4 Tauvene ighe yo uyokia Benyamin payei, ene aat nizila muul ve nighol lem aniiŋ.
GEN 43:5 Ve ighe mako, ene yei irau nila mako. Pasaa, daaba tawe isaav ariaaŋ payei. Ighe nigham tazimai gha yeŋa nila mako, ene irau nila peria tooni muul mako.”
GEN 43:6 Yakop ilooŋ saveeŋ tane, ve iyaon zi ighe: “Puughu mindai ta apaesia tazimim ila to daaba tawe? Ene agham pataŋani tiina kat payau!”
GEN 43:7 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ŋeer tawe ighason rarai ghei pa ziiri waaro tsiei ighe: ‘Tamamim ilepleep, ma imaat wa? Ve tazimim ite paam ilepleep, ma mako?’ Tauta yei niyol ghasoniiŋ tooni. Ve ŋgar tooni tau ighe yei nigham tazimai tane gha yeŋa nizila, ene yei nikankaan pani.”
GEN 43:8 Ra Yuda isaav pa taama Israel muul ighe: “Tamaŋ, uyokia ŋeer paaghu tane payau lak! Leso yeŋa nizila pa Isip, ve nighol leen aniiŋ. Mako pale pitool ghiit ve tasov tamatmaat. Yo tomania timbumŋa, ve yei paam.
GEN 43:9 Yau nambu saveeŋ ariaaŋa tomani ghom tauvene: Yau taug aat matag pani le irau naghuru imuul ilam tsio. Ve isaav ighe naghamu imuul ilam iyooz ila yo naghom mako, ene aat imin leg puughu, ve nabaad saveeŋ tooni le irau saawe tsiau isov ve namaat.
GEN 43:10 Ughita! Imin ta yo ukis ghei pa savsaveeŋ mako, kanaŋ nizila gha nimuul nizalam imin pai ru wa.”
GEN 43:11 Tauvene tamazi isaav pazi ighe: “Tambaaŋo. Ighe leen eez ite paam mako, o aghamu gha yamŋa ala. Ve agham gabua popoia siriv to taan tane imin naunauŋ tau vazizi popoia na, tomania ai anooŋa popoia, tok suuru, aŋar, ve gabua siriv paam, ve anonogh zi tila nakaral tsiam, ve aghamu ala. Leso agham pa daaba tawe ve arav aate.
GEN 43:12 Ve agham maet tsiam muŋgaana tau tipamuule izila nakaral tsiam lolozi na, tomania maet siriv paam, ve ala. Maet muŋgaana tawe, aghuru imuul ila pazi. Pa yes aat matazi ikankaan, tauta tighur maet tsiam izila nakaral tsiam lolozi muul.
GEN 43:13 Ve agham tazimim tane paam gha yamŋa aburig ve ala pa daaba tawe.
GEN 43:14 Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, pale igham ŋeer tawe loolo isaghatin gham, ve iyokia Simeon yesuru tazimim tane payam. Leso yamŋa amuul alam. Ve ighe mako, tambaaŋo. Namin maanduat lak.”
GEN 43:15 Tauvene yes tiburig, ve tigham gabua popoia siriv to tirav daaba to Isip aate, tomania maet muŋgaana ve paaghu siriv paam, ve yesŋa Benyamin tizila pa Isip. Tila tivot to Yosep ve tiyooz ila naagho, ve i ighita Benyamin ilam tomani zi paam. Tauvene isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ruum tooni na ighe: “Ugham zeran tane tila ruum tsiau, ve urav ŋgai eta, ve ugharaat lemai aniiŋ. Leso yeŋa nighan pa zegmatuugh.”
GEN 43:17 Tauvene besooŋa tawe itaghon Yosep aliiŋa, ve igham Yosep tooghŋa ve taazi tila pa ruum tooni.
GEN 43:18 Tila tivot ruum, le roiŋ tiina igham zi, ve lolozi bubu tighe: “Wai! Maet tau tipamuule izila nakaral toit, tauta aat saveeŋ igham ghiit. Aat puughu tane, ta tigham ghiit talam ruum tooni. Aazne, pale daaba tawe iburig ikis ghiit, ve igham ghiit tamin besooŋa tooni sorok, ve iyau doŋki toit paam timin le.”
GEN 43:19 Tauvene tila peria ataman aavo, ve tisaav pa besooŋa tau iŋgin Yosep ruum tooni na tighe:
GEN 43:20 “Tiina tsiei, yei lemai saveeŋ rig payo. Muuŋ, yei nilam sene, ve nighol lemai aniiŋ. Eemon saawe tau nimuul nila ve nimariau izi eez livuugha, nikaak nakaral tsiei, ve nighita maet tsiei isov ighenaar ila nakaral tsiei avozi. Yei nikankaan pa sei ta ipamuule. Tauvene nigham maet muŋgaana tawe nilam nighe nighuru imuul ilat. Ve nilam tomania maet tsiei siriv paam to nighol lemai aniiŋ pani.”
GEN 43:23 Eemon besooŋa tawe iyol aliŋazi ighe: “Ai, agham ŋgar naol sov. Atemim izi. Maet tsiam tau muuŋ aghamu alam aghol aniiŋ pani na, ene yau naghamu wa. Maaron tsiam tau yamŋa tamamim abesbees pani na, i tauu aat iŋgooz kuaz tana izila nakaral tsiam lolozi.” Yesŋa tisavsaav le isov, ra besooŋa tana ila igham Simeon ivot, ve ighuru ila toozi.
GEN 43:24 Ra igham zi tiloŋ tila ruum, ve igham yaa ilam timin aghezi, ve ipan doŋki toozi. Ve ipaes pazi ighe zegmatuugh, o yesŋa tiina tooni tighanghan. Tauvene yes tigharaat gabua popoia siriv tau tighe tigham pa Yosep na, ve tisaŋan.
GEN 43:26 Zegmatuugh, ra Yosep ilam peria ruum. Tooghŋa ve taazi tigham gabua popoia siriv tau tigham zi tilam na, ve tighur zi ila naagho, ra tiput aghezi pani, ve tighur naghozi izila pa taan.
GEN 43:27 Yosep ighason zi pa lepoogh toozi, ve ighason zi pa tamazi ighe: “Mindai, tamamim tau muuŋ apaesia payau na, i ileep poi, ma mako? Olman imaat, ma ilepleep?”
GEN 43:28 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Tiina tsiei, tamamai tau besooŋa tsio na, gabua eta ighamu mako. I ileep poi.” Ra tighur naghozi izila pa taan muul to tipakuru.
GEN 43:29 Yosep maata ila le ighita taazi Benyamin tau yesuru tinazi eemon na. Tauvene ighason zi ighe: “Tazimim tau muuŋ asavia payau na, tauta ena?” Ra isaav pani ighe: “Aa natug, poia to Maaron izaa tsio.”
GEN 43:30 I isaav tauvene, le loolo isaghat tiina pa taazi, ve rigmon kanaŋ itaŋ ila naghozi. Tauvene rekia mon ipul zi, ve iloŋ ila ruum loolo ite ve itaŋ.
GEN 43:31 Itaŋ le isov, ra imin naagho, ipariaaŋ tauu, ve ivot ila toozi muul, ve isaav pa yes besooŋa gha tigham aniiŋ ilam.
GEN 43:32 Saawe tau tigham aniiŋ ilam, tighur Yosep le izala boor tooni, ve tooghŋa ve taazi lezi izala boor ite. Ve yes Isipa tau yesŋa tighanghan na, aniiŋ toozi izala boor ite paam. Pasaa, yes Isipa lolozi pa ghanghaniiŋ tomania yes Hibrua mako.
GEN 43:33 Saawe tau yes besooŋa tighur Yosep tooghŋa ve taazi pa lepoogh, tighur zi mbolezi izi tipartaghon le raraate imin tau tinazŋa tipoop zi na. Ŋeer aidaaba imuuŋ, ve ila ila le imuul izi ŋeer tau muria kat. Tauvene Yosep tooghŋa ve taazi avozi ikaak, ve tivamarari zi.
GEN 43:34 Yosep ivureer aniiŋ popoia siriv ila tauu boor tooni, ve besooŋa tooni tighamu ila, gha tireii pa tooghŋa ve taazi. Eemon aniiŋ popoia tau tigham pa Benyamin na, ene iliiv kat pa tooghŋa toozi. Tiŋgal aniiŋ pani pai liim. Tauvene Yosep tomania tooghŋa ve taazi tighanghan ve tighunghun toman lolozi poia.
GEN 44:1 Yosep tomania tooghŋa ve taazi tighanghan le isov, ra i isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ruum tooni na ighe: “Unonogh aniiŋ izila nakaral toozi lolozi le tivoniir, ve ughur tamtamon eŋaeŋa maet toozi imuul izila nakaral toozi avozi.
GEN 44:2 Ve ugham rubruub tsiau tau tigharaata pa silva na, tomania maet to ŋeer muria, ve ughuru izila nakaral tooni aavo.” Tauvene besooŋa tawe ila igham gabua itaghon Yosep aliiŋa.
GEN 44:3 Tigheen le nughizau, ra yes besooŋa to Yosep tighur Yosep tooghŋa ve taazi tomania doŋki toozi gha timuul tila.
GEN 44:4 Yes tipul nugh tiina, ve tilaagh tila rig, ra Yosep isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ruum tooni na ighe: “Uburig ve ulaan taghon zi ula. Saawe tau uzaa toozi, usaav pazi ughe: ‘Ai, tiina tsiau itotoi ŋgar poia payam. Puughu mindai ta ayoli pa ŋgar saghati?
GEN 44:5 Yam aum rubruub tooni tau i ighunghun pani, ve ighitghita gabua tau murei pale ivot. Ŋgar tau aghamu na, ene saghati kat!’”
GEN 44:6 Yosep isavsaav pani le isov, ra besooŋa tawe iburig gha ilaan itaghon Yosep tooghŋa ve taazi ila, le izaa toozi. Ra isavia Yosep aliiŋa pazi.
GEN 44:7 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve tiyol aliiŋa tighe: “Wai tiina, yo ughit ghei mindai, ta ugham saveeŋ tauvene payei? Yei besooŋa tsio irau nigham ŋgar eta tauvena mako. Mako le mako kat!
GEN 44:8 Ughita. Saawe tau nimuul nila nivot taan Kanaan ve nikaak nakaral tsiei, yei nirur pa maet tsiei isov ighenaar izila nakaral tsiei avozi. Eemon maet tawe, nighamu imuul ilat wa. Tauvene pale nium silva ve gol ila ruum to tiina tsio loolo pasaa?
GEN 44:9 Tiina, ighe yo undeeŋ rubruub tawe igheen to yei tane eta, ene aat tamtamon tana imaat, ve yei siriv nimin besooŋa pa tiina tsio.”
GEN 44:10 Besooŋa tana iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tsiam poia. Eemon isaav ighe nandeeŋ rubruub tana igheen to tamtamon tsiam eta, ene i zigani ta pale imin besooŋa payau. Ve yam siriv, lemim saveeŋ mako. Irau ala.”
GEN 44:11 Tauvene rekia mon yes eŋaeŋa tisur nakaral toz toz izi taan, ve tikaak avozi. Leso besooŋa tana itiir zi.
GEN 44:12 I itiir to ŋeer olman imin maata, ve itaghoni ila ila le indeeŋ rubruub tana igheen ila ŋeer muria Benyamin nakaral tooni loolo.
GEN 44:13 Tooghŋa tighita gabua tana le atezi imot. Tauta tiraŋgat nonoghiiŋa toozi, ve tiit yauyauŋ toozi izala doŋki toozi pavozi muul, ve timuul tila pa nugh tiina.
GEN 44:14 Yosep ilepleep ruum tooni, ve isasaŋan zi. Yuda tomania tooghŋa ve tazŋa tilam peria tooni muul, ve titap tizi ila Yosep naagho, ve tighur naghozi izila pa taan.
GEN 44:15 Yosep isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta agham ŋgar tane? Yam akankaan payau? Tamtamon tau imin yau ne, i irau iwatagh gabua ŋgozaaŋa paam.”
GEN 44:16 Yuda iyol aliiŋa ighe: “Oo tiina tsiei, yei lemai saveeŋ mako. Pasaa, sosor tsiei ta igheen mataghare wa. Pale nisaav mindai? Pa aazne, Maaron tauu, ta itotoi sosor tsiei ivot ighazooŋ. Tauvene tiina, yei nisov aat nimin besooŋa payo, yeŋa tazimai tau rubruub tsio igheen tooni na.”
GEN 44:17 Eemon Yosep isaav pazi ighe: “Ee-e, irau nagham tauvene ne mako. Ŋeer tau rubruub tsiau igheen tooni na, i zigani mon ta aat ileep ve imin besooŋa payau. Ve yam siriv, amuul ala pa tamamim. Yau leg saveeŋ payam mako.”
GEN 44:18 Ra Yuda ila igharau Yosep, ve isaav pani ighe: “O tiina tsiau, yau besooŋa tsio. Yo ezam tiina imin kinik tauu. Eemon naghe nasavia saveeŋ tsiau rig payo. Atem raa, yavyav payau sov.
GEN 44:19 “Muuŋ, yo ughason ghei ughe: ‘Tamamim ilepleep? Ma lemim tazimim ite paam, ma mako?’
GEN 44:20 “Ve yei niyol ghasoniiŋ tsio nighe: ‘Vee. Tiina tsiei, tamamai yesuru tazimai muria, ta tilepleep we. Tazimai tawe, tamamai imin olman, ra tiina ipoopa. Ve tinamai tawe, i ipoop natŋa ru mon. Ŋeer olman, i imaat wa. Tauvene ŋeer muria mon ta ilepleep. Tamamai ipulpuli mako. Pasaa, i loolo igheen tooni kat.’
GEN 44:21 Tiina, yo ulooŋ saveeŋ tsiei tana, tauta usaav payei ughe nigham tazimai tane ilam, leso ughita pa taum matam.
GEN 44:22 “Ve yei niyol aliŋam nighe: ‘Tazimai tawe pale irau ipul tamamai ne mako. Pa ighe ipuli, ene pale tamamai loolo isaghat pani, ve imaat.
GEN 44:23 Eemon avom iyaryaaŋ payei ughe yei aat nigham tazimai tane gha yeŋa nimuul nilam. Ighe mako, ene irau nilam peria tsio muul mako.’
GEN 44:24 “Saawe tau nimuul nila nivot to tamamai, yei nipaesia aliŋam isov tana pani.
GEN 44:25 Nilepleep le murei ra, tamamai imbaaŋ ghei muul ighe nilam tsio, ve nighol lemai aniiŋ rigta.
GEN 44:26 Tauvene yei nisaav pani nighe: ‘Tamamai, yei irau nizila sorok mako. Pa ighe yeŋa tazimai nizila mako, ene aat irau nila nivot to daaba tawe mako. Tauvene uyokia tazimai payei, o nizila. Ve ighe uŋguruuta, ene aat nileep.’
GEN 44:27 “Tauvene tamamai tau besooŋa tsio na, isaav payei ighe: ‘Yam awatagh: Azuwag Rael ipoop leg natugŋa ru mon.
GEN 44:28 Ve ee ipul ghau alok wa. Aat gabua sagsag eta ighani ila wa. Pasaa, saawe tana ve ilam, yau naghita naagho muul mako.
GEN 44:29 Aghita. Yau namin kooŋ ve moom izaa payau wa. Isaav ighe yam agham natug tane gha ala, ve pataŋani eta ivot pani izi eeze, ene pale igham lolog isaghat kat ve namaat gha nazila nugh to mateegha.’ “Tamamai aliiŋa, tauta ene.
GEN 44:30 Tauvene tiina tsiau, ughita. Tamamai, raa, imin kooŋ ve moom izaa pani. Isaav ighe namuul nala tooni, ve i ighita tazimai tane naagho mako, ene aat loolo isaghat kat ve imaat. Pasaa, loolo igheen to naatu tane kat. Ve yei tane pale nimin puughu pa mateegh tooni.
GEN 44:32 Tiina tsiau, yau taug nambu saveeŋ ariaaŋa tomania tamamai naghe yau aat matag pa tazimai tane le irau naghamu imuul ila peria tooni. Ve ighe naghamu imuul ila mako, ene aat imin leg puughu, ve nabaad saveeŋ tooni ila tamamai maata le irau saawe tsiau isov ve namaat.
GEN 44:33 Tiina, mindai? Irau upul tazig marani tane tomania tooghŋa siriv timuul tila to tamamai? Ve yau aat nagham niia, ve naleep ta sene, ve namin besooŋa payo.
GEN 44:34 Pa ighe tazig tane ilam tomani ghau mako, pale namuul nala to tamaŋ mindai? Yau lolog pa naghita pataŋani tauvene izaa tooni mako.”
GEN 45:1 Yuda isavia saveeŋ tane, le Yosep irau ipariaaŋ tauu pa taŋiiz muul mako. Tauvene isaav aliiŋa tiina pa yes uraata tooni tau yesŋa tiyozyooz na, ighe: “Yam asov avot ala muuri!” Yes tivot tila, ve i tomania tooghŋa ve taazi zigazi tileep, ra ivotia tauu pazi.
GEN 45:2 I itaŋ toman aliiŋa tiina. Tauvene tamtamon siriv to Isip tau tileep tigharau zi na, tilooŋa ve tila tipaesia vaaru pa kinik.
GEN 45:3 Yosep isaav pa tooghŋa ve taazi ighe: “Yau Yosep! Taug tane! Onoon, tamaŋ ilepleep?” Eemon yes irau tiyol aliiŋa mako. Pasaa, tirur le toozi ilale.
GEN 45:4 Tauvene Yosep isaav pazi muul ighe: “Alam agharau ghau.” Yes tila tigharauu, ve i isaav pazi muul ighe: “Yau Yosep! Yau tazimim tau muuŋ yam agholi ghau nala to yes zeran to raukoliiŋ. Zeran tawe, ta tigham ghau nalam naleep izi Isip.
GEN 45:5 Eemon lolomim ipataŋan ve avasuku saveeŋ pa taumim sov. Onoon, yam agholi ghau. Tauta tigham ghau nalam naleep ta sene. Eemon yam agham ŋgar tana sorok mako. Maaron tauu, ta imbaaŋ ghau namuuŋ payam nalam. Leso nauul tamtamon katini ve timaat sov, ve nakis zi tileep matazi yaryaare.
GEN 45:6 Pitool tane igheen irau ndaman ru wa. Ve ndamana liim paam ighengheen naghoon soone. Ndaman liim tana, pale vazoghiiŋ aniiŋ mako, ve taitaiŋ mako paam.
GEN 45:7 “Maaron imbaaŋ ghau namuuŋ payam nalam to nauul gham, leso amaat sov. Tauta aazne, aleep poi. Ve murei paam, paaghu tsiam pale tileep poi, ve iseeŋga tauvene taghon taghon gha ila.
GEN 45:8 Tauvene yam ambaaŋ ghau nalam nugh tane mako. Maaron tauu, ta imbaaŋ ghau nalam. Ve i ighur ghau namin daaba pa kinik uraat tooni. Tauta aazne, naŋgin gabua tooni naol isov tomania taan isov to Isip.
GEN 45:9 “Yau naghe yam rekia amuul ala to tamaŋ, ve asavia aliŋag pani aghe: ‘Natum Yosep aliiŋa ilat payo ighe: ‘Maaron ighur ghau namin tiina, ve naŋgin taan dodoli to Isip. Yau naghe yo upul taan Kanaan, ve rekia mon uzilam tsiau. Uzuar sov.
GEN 45:10 Tauvene yamŋa natumŋa ve timbumŋa, asov aburig, ve ayau ŋgai tsiam tomania yauyauŋ tsiam naol isov, ve alam. Leso aleep agharau ghau izi taan sirivu to Gosen.
GEN 45:11 Pa pitool tiina tane, ndaman liim ighengheen soone. Eemon yau taug pale naŋgin gham pa aniiŋ. Tauvene yamŋa tamtamon tsio irau ambool pa gabua eta mako.’”
GEN 45:12 Ra Yosep isaav pazi muul ighe: “Yam asov aghit katin ghau wa. Ve tazig Benyamin paam, i ighit ghau. Yau Yosep. Taug ta nasavsaav tomani gham ne.
GEN 45:13 Tauvene yam ala ve asaav pa tamaŋ tauvene: ‘Natum Yosep eeza imin tiina kat izi taan Isip.’ Ve apaes pani pa gabua naol isov tau yam aghita izi nugh tane. Mako aghamu ve rekia mon amuul azilam tsiau.”
GEN 45:14 I isavsaav pazi le isov, ve yesuru taazi Benyamin tivasaghavu zi, ve titaŋ.
GEN 45:15 Ra Yosep isaghav tooghŋa tisov, ve yesŋa titaŋ. Titaŋ le isov, ra lolozi poia ve avozi ibees.
GEN 45:16 Saawe tau kinik to Isip yesŋa uraata tooni tilooŋ tighe toŋvetaz to Yosep tila tivot tooni, ene igham zi lolozi poia.
GEN 45:17 Tauvene kinik isaav pa Yosep ighe: “Usaav pa tazim ve toghamŋa to tipadid aniiŋ izala doŋki toozi, ve timuul tila pa taan Kanaan.
GEN 45:18 Mako tigham tamamim, tomania azuwazŋa ve natuzŋa, ve yesŋa timuul tilam tivot tsiau. Yau aat napul taan sirivu to Isip tau poia kat na imin lezi. Leso tileep poi, ve lezi aniiŋ popoia katini.
GEN 45:19 Ve usavia aliŋag pazi tauvene: Yes aat tigham karis siriv to Isip ve tila. Leso tighur tamamim tomania azuwazŋa ve natuzŋa tizaa, ve timuul tilam.
GEN 45:20 Isaav ighe tipul gabua toozi siriv izi Kanaan, na matazi ila pani sov. Pasaa, yau taug aat nayoli pa gabua popoia siriv to nugh tane.”
GEN 45:21 Yakop natŋa tila tigham uraat itaghon kinik aliiŋa le isov, ra Yosep igham lezi karis siriv, ve igham lezi tamaz paam.
GEN 45:22 Ve irei lezi nonoghiiŋa paghpaaghu le irau zi. Eemon Benyamin, Yosep igham le nonoghiiŋa paghpaaghu liim, ve maet silva irau ndiŋndiŋ tol (300).
GEN 45:23 Yosep ipadid gabua popoiazi to Isip izala doŋki zitamoot saŋavul pavozi, ve iyambaar zi ila pa taama Yakop. Ve iyambaar doŋki upin saŋavul tomania aniiŋ maata maata paam. Leso saawe tau timuul tilam, mako imin tamaz pa taama.
GEN 45:24 Ra Yosep ighur tooghŋa ve taazi tila. Ve isaav pazi ighe: “Ala ve akokook izi eez livuugha sov.”
GEN 45:25 Tauvene yes tipul taan to Isip, ve tilaagh tila tivot to tamazi Yakop izi Kanaan.
GEN 45:26 Ra tipaes pani tighe: “Tamamai, ulooŋ! Natum Yosep, i imaat mako. Ilepleep ta Isip we. Ve i imin tiina, ve iŋgin taan isov to Isip.” Yakop ilooŋ saveeŋ toozi, le irur ve ŋgar tooni imbool. Eemon ighur ila mako.
GEN 45:27 Ve saawe tau tipaesia Yosep aliiŋa pani, ve ighita karis tau Yosep iyambaar zi tila pazi leso tizaa ve tizila pa Isip na, tiini izaa ve loolo poia kat.
GEN 45:28 Tauvene isaav ighe: “Onoon kat. Ŋgarig gha naghur ila. Natug Yosep imaat mako. I ilepleep. Yau aat nala ve naghita pataghaaŋ. O ighe namaat, namaat lak!”
GEN 46:1 Tauvene Yakop iyau gabua tooni naol isov, ve toman natŋa ve timŋa tiburig gha tizila pa Isip. Tilaagh tila le tivot nugh Ber-Seba, ra i igham watooŋrau pa Maaron to taama Isak ta sewe.
GEN 46:2 Mboŋ tana, itandagh ighe Maaron ilam tooni, ve ipoii ighe: “Yakop, Yakop!” Yakop iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.”
GEN 46:3 Ra Maaron isaav pani ighe: “Yau Yoova. Yau Maaron to tamam Isak. Uroi pa uzila taan Isip sov. Pa yau aat nalat tomani ghom pa laghooŋ tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin eval kat ta sewe. Ve murei, yau aat nagham gham amuul alam taan tane. Ve saawe to mateegh tsio, natum Yosep tauu pale ileep zigem ve igharaat ghom.”
GEN 46:5 Tauvene Yakop tomania natŋa, timŋa, ve raulivaŋa tizaa karis tau kinik to Isip iyambaar zi pazi na, ve tipaburigin laghooŋ toozi muul. Tipul nugh Ber-Seba, ve tilaagh tomania ŋgai ve saveeŋ mariŋ toozi tau tigham zi izi Kanaan na, ve tizila pa Isip.
GEN 46:8 Yakop paaghu tooni tau yesŋa tizila pa Isip na ezazi tauvene:
GEN 46:9 Ruben, i Yakop naatu aidaaba. Ruben natŋa, ene: Anok, Palu, Ezron, ve Karmi.
GEN 46:10 Ve Simeon natŋa, ene: Yemuel, Yamim, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. Saul tiina, i Kanaan tinazi.
GEN 46:11 Levi natŋa, ene: Gerson, Koat, ve Merari.
GEN 46:12 Ve Yuda natŋa, ene: Er, Onan, Sela, Peres, ve Zera. Eemon Er yesuru Onan timaat izi Kanaan. Yuda naatu Peres, i ipoop natŋa zitamoot ru, ezazi Ezron gha Amul.
GEN 46:13 Isakar natŋa, ene: Tola, Pua, Yop, ve Simron.
GEN 46:14 Ve Zebulun natŋa, ene: Seret, Elon, ve Yalel.
GEN 46:15 Yakop yesuru azaawa Lea tilepleep izi taan sirivu to Mesopotamia, ve tipoop natuzŋa zitamoot tane tomania natuzliva Dina. Tauvene Lea natŋa ve timŋa, yes irau tamoot ee saŋavul ve tol (33).
GEN 46:16 Gat natŋa, ene: Zipion, Agi, Suni, Ezbon, Eri, Arodi, ve Areli.
GEN 46:17 Ve Aser natŋa, ene: Imna, Isva, Isvi, ve Beria. Ve livuzi eeza Sera. Aser naatu Beria natŋa, ene: Eber gha Malkiel.
GEN 46:18 Tamtamon saŋavul liim ve ee (16) tane, ene Lea besooŋa tooni livaa Silpa yesuru Yakop natuzŋa ve timbuzŋa. Silpa tane, Lea taama Laban igham pani imin besooŋa tooni.
GEN 46:19 Yakop yesuru azaawa Rael natuzŋa, ene: Yosep gha Benyamin.
GEN 46:20 Saawe tau Yosep ilepleep izi Isip, yesuru azaawa Asenat tipoop natuzŋa ru, ezazi Manase gha Epraim. Yosep azaawa Asenat, i Potipera natliva. Potipera, i ŋeer to watooŋrau to nugh On.
GEN 46:21 Benyamin natŋa, ene: Bela, Beker, Asbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Upim, ve Art.
GEN 46:22 Tamtamon saŋavul ve paaŋ (14) tane, ene Yakop yesuru azaawa Rael natuzŋa ve timbuzŋa.
GEN 46:23 Dan ipoop naatu eemon, eeza Usim.
GEN 46:24 Ve Naptali natŋa, ene: Yazil, Guni, Yezer, ve Silem.
GEN 46:25 Tamtamon liim ve ru tane, ene Rael besooŋa tooni livaa Bila yesuru Yakop natuzŋa ve timbuzŋa. Bila tane, Rael taama Laban igham pani imin besooŋa tooni.
GEN 46:26 Tauvene Yakop natŋa ve timŋa tau yesŋa tizila pa Isip na, yes irau tamoot tol liim ve ee (66). Ve raulivaŋa, ene tinin zi tomani zi mako.
GEN 46:27 Ve isaav ighe talup Yakop tauu, natŋa, ve timŋa, tomania Yosep ve natŋa ru tau yesuru azaawa Asenat tipoop zi izi Isip na, ene timin tamoot tol saŋavul (70). Yes tane ta tilup zi ve tileep izi Isip.
GEN 46:28 Yakop tomania natŋa ve timŋa tila tigharau Isip, ra imbaaŋ naatu Yuda imuuŋ ila, ve isavia varuzi pa Yosep ighe taama ilam ivot taan sirivu to Gosen wa.
GEN 46:29 Tauvene Yosep isaav pa uraata tooni gha tigharaat karis pani, ra izaa ve ila pa Gosen ighe ighita taama. Ila ivot tooni, ra isaghavu ve itaŋ pani le malau.
GEN 46:30 Ra Yakop isaav pani ighe: “Aa natug, yau naghe pa yo umaat wa. Eemon mako. Aazne, naghit ghom uleep matam yaryaare. Ighe namaat, namaat lak!”
GEN 46:31 Ra Yosep isaav pa tooghŋa ve taazi, tomania tamtamon toozi siriv tau yesŋa tilam na ighe: “Yau aat namuul nala to kinik, ve napaes pani naghe: ‘Tamaŋ, tazig ve toghagŋa tipul taan Kanaan, ve tilam tivot wa.
GEN 46:32 Yes zeran to ŋginiiŋ ŋgai. Tauvene tiyauur ŋgai tomania saveeŋ mariŋ toozi, ve tilam.’
GEN 46:33 Yau aat nala tooni ve nasaav pani tauvene. Ve alooŋ. Yes Isipa lolozi pa tilup zi tomania yes zeran to ŋginiiŋ ŋgai mako kat. Tauvene saawe tau kinik ipoi gham ala tooni, ve ighason gham pa uraat tsiam, yam asaav pani tauvene aghe: ‘O tiina tsiei, saawe tau yei kukuamai ve ilam aazne, yei tamtamon to ŋginiiŋ ŋgai imin timbumaiŋa.’ Ighe asaav pani tauvene, i pale iyok payam to aleep izi taan sirivu to Gosen tane.”
GEN 47:1 Yosep ila to kinik ve ipaes pani ighe: “O kinik, tamaŋ, tazig ve toghagŋa tipul taan Kanaan, ve tilam tivot Isip wa. Yes tilam tomania ŋgai ve saveeŋ mariŋ toozi, ve aazne tileep izi Gosen. Tauta nagham tamtamon toozi siriv tilam, leso ughit zi.”
GEN 47:2 Ra igham tooghŋa liim tila tiyooz ila kinik naagho.
GEN 47:3 Kinik ighit zi, ve ighason zi ighe: “Yam aghamgham saa uraat?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Tiina tsiei, yei zeran to ŋginiiŋ ŋgai imin timbumaiŋa.
GEN 47:4 Pitool tiina ivot izi taan Kanaan, ve nugh tawe le kikiliiŋ irau ŋgai tsiei tighan ne mako. Tauta nilam nighe nileep nimin loom izi nugh tsio tane. Tiina tsiei, mindai? Irau uyok payei to nileep izi taan sirivu to Gosen, ma mako?”
GEN 47:5 Kinik ilooŋ saveeŋ toozi, ve isaav pa Yosep ighe: “Aazne, taum tamam ve toŋvetaz tsio, tauta tilam tivot leso tileep tomani ghom.
GEN 47:6 Taan isov to Isip tau igheen ila yo nimam wa. Tauvene taum ughita taan sirivu eta tau poia kat, ve ughur zi tileep pani. Isaav ighe lolozi pa tileep izi taan Gosen, ene poia. Ve isaav ighe tamtamon toozi siriv tirau kat pa uraat to ŋginiiŋ ŋgai, o ughur zi to tiŋgin ŋgai tsiau paam.”
GEN 47:7 Ra Yosep igham taama Yakop ilam, ve ighuru iyooz ila kinik naagho paam, ve Yakop ighur poia to Maaron izaa tooni.
GEN 47:8 Le isov, ve kinik ighasoni ighe: “Aa olman tsiau, ndaman tsio irau piiz?”
GEN 47:9 Yakop iyol aliiŋa ighe: “Yau naleep namin loom izi taan irau ndaman ndiŋndiŋ ee tamoot ee saŋavul (130) wa. Ndaman tsiau katini imin to tibugŋa mako. Ve lepoogh tsiau poia mako. Pataŋani naol indeeŋ ghau.”
GEN 47:10 Yakop isavsaav pa kinik le isov, ve ighur poia to Maaron izaa tooni muul, ra ipuli, ve ivot ila.
GEN 47:11 Yosep ila igharaat lepoogh to taama, tooghŋa, ve taazi, tomania azuwazŋa ve natuzŋa itaghon kinik aliiŋa. I igham lezi taan sirivu poia kat tau igheen izi taan sirivu to Ramses.
GEN 47:12 Ve i tauu iŋgin taama tomania toŋvetaz tooni pa lezi aniiŋ, itaghon tamtamon piiz tau tileep ila ruum eŋaeŋa.
GEN 47:13 Saawe tana, pitool ivot tiina le tiina kat, ve ivaghamunia yes Isipa ve yes Kanaana le tisaghat kat. Pasaa, lezi aniiŋ rigta igheen muul mako.
GEN 47:14 Tauvene tilala to Yosep pa gholiiŋ lezi aniiŋ, ve i iyauyau maet toozi, ve ighurghuru ilala to kinik.
GEN 47:15 Tighamgham tauvene, le Yosep iyauur yes Isipa ve yes Kanaana maet toozi le isov kat. Ra yes Isipa tila to Yosep, ve titaŋ raraini tighe: “O tiina tsiei, maet tsiei raa, isov kat. Ugham lemai aniiŋ sorok! Ighe yo uul ghei mako, ene aat nisov nimataar izi naghom.”
GEN 47:16 Yosep iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe maet tsiam isov kat, o agham ŋgai tsiam tilam, ve aparavol pa lemim aniiŋ.”
GEN 47:17 Tauvene ndaman eemon tana, yes tighamgham ŋgai toozi maata maata tilala to Yosep, ve i ighamgham lezi aniiŋ, le iyau suvinia hos, doŋki, makau, sipsip, ve mekmek toozi tisov.
GEN 47:18 Ndaman tana ilam ila ve ndaman ite, ra yes Isipa timuul tila to Yosep, ve tisaav pani tighe: “O tiina tsiei, pataŋani tsiei, irau niŋgooza payo mako. Ughita. Pitool tane ighengheen soone. Eemon maet tsiei tomania ŋgai tsiei, tauta yo uyauur zi tisov wa. Ve lemai gabua eta muul to nigham payo ne mako. Yei taumai mon ta nilepleep, tomania taan tsiei.
GEN 47:19 Tiina tsiei, paita nisov nimatmaat izi naghom pa pitool. Tauvene ughol ghei tomania taan tsiei, ve ugham lemai aniiŋ to nighan, ve ugham lemai uuv, leso nitoov vazoghiiŋ zi. Yei nisov aat nimin besooŋa pa kinik, ve taan tsiei paam imin i le. Leso nimaat sov, ve nileep matamai yaryaare. Ighe yo uul ghei mako, ene pale nisov nimataar, ve taan tsiei igheen sorok.”
GEN 47:20 Tauvene Yosep ighol taan isov to yes Isipa gha imin kinik le. Pasaa, pitool ivaghamun zi le tisaghat kat. Tauta tamtamon tisov to Isip tigholia taan toozi isov ila pa kinik, ve timin besooŋa pani.
GEN 47:22 Eemon yes zeran to watooŋrau, yes tigholia taan toozi ila pa Yosep mako. Taan toozi igheen to tauzi. Pasaa, yes tilepleep ila kinik tauu niima.
GEN 47:23 Yes Isipa tau Yosep ighol taan toozi na, i isaav pazi ighe: “Aazne, yau naghol gham tomania taan tsiam, ve amin besooŋa to kinik wa. Tauvene yau aat nagham lemim aniiŋ uuve to vazoghiiŋ. Murei, isaav ighe aniiŋ anooŋa ivot, yam aat avalaghi imin ŋgun liim, ve aghur ŋgun ee imuul ila pa kinik, ve ŋgun paaŋ imin lemim. Aghan sirivu, ve sirivu igheen pa vazoghiiŋ.”
GEN 47:25 Yes tilooŋ Yosep saveeŋ tooni, ve tiyok pani tighe: “Tiina tsiei, yo ugham poghani ghei kat. Imin ta yo uul ghei mako, kanaŋ nisov nimataar. Tauvene yei aat nimin besooŋa pa kinik, ve nibees pani toman lolomai poia.”
GEN 47:26 Tauta Yosep ighur tutuuŋ ee pa yes Isipa tauvene: Murei, ighe mariri ivot, yes aat tilup aniiŋ, mako tivalaghi imin ŋgun liim, ve tighur ŋgun ee imuul ila pa kinik. Eemon yes zeran to watooŋrau, aniiŋ isov tau itumtum ila taan toozi, ene igheen to tauzi. Pasaa, kinik ighol taan toozi imin le mako. Tutuuŋ tane titataghoni soone.
GEN 47:27 Tauvene yes Israela tizila Isip, ve tila tileep izi taan sirivu to Gosen. Tileep ta sewe, ve tamtamon tomania gabua toozi timasa le timin naol kat.
GEN 47:28 Yakop ileep izi Isip irau ndaman saŋavul liim ve ru, le ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee, tamoot ru, ve liim ve ru (147).
GEN 47:29 Ra iyamaan ghi ighe saawe tooni to mateegh ilam igharau wa. Tauvene ipoi naatu Yosep ilam, ve isaav pani ighe: “O natug, saawe tau ighe namaat, yau naghe namuul nala nagheen izi taan tau tamaŋ ve tibugŋa tigheen pani we. Tauvene isaav ighe lolom igheen tsiau, na ughur nimam ila ŋgoig, ve umbu saveeŋ tomani ghau tauvene: Yo irau utavi ghau izi taan tane mako. Yo aat ugham patag ila Kanaan, ve utavi ghau ta sewe. Isaav ighe utaghon aliŋag tane, ene pale itotoi ighe lolom isaghav ghau kat, ve ugham ŋgar poia payau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.” Yosep iyol aliiŋa ighe: “Tamaŋ, ugham ŋgar naol sov. Yau aat nataghon aliŋam.”
GEN 47:31 Yakop isaav pani muul ighe: “Saveeŋ tau yo umbua tomani ghau na, yau naghe upariaaŋa ila Maaron maata le iyaryaaŋ kat.” Tauvene Yosep ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe. Ra Yakop ileep ila niia to ghenooŋ, ve itud ve ipait Maaron toman loolo poia.
GEN 48:1 Tilepleep ila, ve tipaes pa Yosep tighe: “Tamam imorooŋ.” Tauvene Yosep igham natŋa ru, Manase gha Epraim, ve yesŋa tila tighe tighita taama Yakop.
GEN 48:2 Tila peria, ve tamtamon siriv tipaes pa Yakop tighe: “Olman, natum Yosep ilam wa.” Olman Yakop ilooŋ saveeŋ tane, ve ipariaaŋ ghi, iburig mboole izi niia to ghenooŋ,
GEN 48:3 ve isaav pa Yosep ighe: “Ulooŋ. Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, ivot tsiau izi nugh Lus tau igheen ila taan to Kanaan, ve ighur poia tooni izaa tsiau, ve isaav payau ighe: ‘Yau aat nagham paaghu tsio timasa timin eval kat, ve rumei katini tivot ilat tsio. Ve yau aat nagham taan tane imin lezi. Leso tileep pani taghon taghon gha ila.’”
GEN 48:5 Yakop iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Natumŋa ru, Manase gha Epraim, yau nalam taan to Isip soone, ve yamru azuwam apoop zi izi sene. Yau naghe nagham zi timin leg ve tiyooz pa gabua tsiau raraate imin Ruben gha Simeon tau taug natugŋa duduuŋ na.
GEN 48:6 Ve isaav ighe yo upoop muul, ene aat timin yo taum lem, ve tileep ila toghazŋa ru Epraim gha Manase sambazi, ve tigham gabua ila toozi.
GEN 48:7 Saawe tau napul taan Mesopotamia, ve namuul nalam Kanaan le nagharau nugh Eprata, tinam Rael imaat izi eez livuugha, ve natavia ta sewe.” (Nugh Eprata, eeza ite Betelem.)
GEN 48:8 Yakop isavia saveeŋ tane le isov, ra maata ila le ikus Yosep natŋa ru. Tauvene ighasoni ighe: “Savunugha tana?”
GEN 48:9 Yosep iyol aliiŋa ighe: “Ene natugŋa ru tau Maaron igham zi payau izi ta sene.” Yakop ighilaal zi mako pasaa, i imin kooŋ kat, ve maata irau ighita nugh muul mako. Ra Yakop isaav pa Yosep muul ighe: “Ugham yesuru tilam tigharau ghau. Leso naghur poia to Maaron izaa toozi.” Tauvene Yosep igham natŋa ru tila tigharau timbuzi Yakop, ve i isaghav zi.
GEN 48:11 Ra isaav pa Yosep ighe: “Muuŋ, naghe irau naghita naghom muul mako. Eemon Maaron igham poghani ghau, tauta aazne naghit ghom, ve naghita natumŋa paam.”
GEN 48:12 Ra Yosep igham natŋa ru tila soghan rig pa taama, ve aana iput aaghe pa taama, ve ighur naagho izila pa taan.
GEN 48:13 Igham tauvene le isov, ra iburig iyooz, niima ŋas ikis naatu aidaaba Manase, ve ighuru ileep ila taama niima tapir, ve niima tapir ikis naatu Epraim, ve ighuru ileep ila taama niima ŋas.
GEN 48:14 Eemon Yakop iparavolia niima, le niima tapir izala ŋeer muria daaba, ve niima ŋas izala ŋeer olman daaba.
GEN 48:15 Ra ighur poia to Maaron izaa to Yosep tomania natŋa ighe: “O Maaron, yo Maaron to tibug Abaram yesuru tamaŋ Isak. Lepoogh tomania laghooŋ toozi, yesuru matazi iŋgalŋgal ghom ve titaghon eez tsio. Saawe tau tinaŋ ipoop ghau, ve ilam aazne, yo uŋginŋgin ghau, ve matam payau.
GEN 48:16 Ve uvot tsiau imin aŋela, ve ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau ta naol ne. Aazne, suŋuuŋ tsiau iŋarui ghom naghe ughur poia tsio izaa to geegeu ru tane. Leso paaghu toozi timasa timin naol izi taan, ve yeiru tamaŋ Isak ve tibug Abaram ezamai iseeŋga taghon taghon gha ila.”
GEN 48:17 Yosep ighita taama ighur niima tapir izala naatu muria Epraim daaba, le irau loolo mako. Tauvene iit taama niima tapir pa naatu muria, ve ighe ighuru ila naatu olman Manase daaba.
GEN 48:18 Ve isaav pa taama ighe: “Tamaŋ, ugham vena sov. Nimam tapir ila ŋeer olman daaba, o poia.”
GEN 48:19 Eemon Yakop ilooŋ Yosep aliiŋa mako. Isaav pani ighe: “Natug, ŋgar tau yau naghamu ne, nakankaan pani mako. Yau nawataghi. Natum Manase, paaghu tooni pale timasa timin naol, ve eeza imin tiina paam. Eemon taazi eeza pale iliivo. Pasaa, paaghu tooni pale timasa timin eval tiina kat, ve rumei katini aat tivot ila tooni.”
GEN 48:20 Tauvene saawe tana, Yakop ighur poia to Maaron izaa to Yosep natŋa ru, ve isaav pazi ighe: “Murei, isaav ighe yes Israela tighur poia to Maaron izaa to tamtamon, ene pale tiwaat ezamim tighe: ‘Maaron pale ighur poia tooni izaa tsiam imin igham pa Epraim gha Manase.’” Tauvene i iit Epraim eeza izaa le iliiv toogha Manase.
GEN 48:21 Yakop ighur poia to Maaron izaa to yesuru le isov, ra isaav pa Yosep muul ighe: “Ulooŋ. Saawe tsiau to mateegh ilam igharau wa. Eemon Maaron pale ileep tomani gham. Ve murei, i pale igham gham amuul ala pa taan to timbumimŋa ve tamamimŋa.
GEN 48:22 Ve ulooŋ. Muuŋ, yau nagham paneegh tomania mbuzaagh tsiau, ve yeŋa yes Amora niparav le naliiv zi. Tauta nagham nugh mbua Sekem imin leg. Yau naghe nait ezam iliiv toghamŋa ezazi. Tauvene aazne, yau aat napul taan tawe imin yo lem. Ve taan sirivu, ene pale napuli ila pa toghamŋa.”
GEN 49:1 Yakop isavsaav tomania Yosep le isov, ra ipoi natŋa siriv tilam, ve isaav pazi ighe: “Alam agharau ghau. Leso navotia gabua tau murei pale ivot payam.
GEN 49:2 Yam Yakop natŋa, tamamim Israel ta yau. Alam alup gham izi naghog, ve alooŋ saveeŋ tsiau.
GEN 49:3 Ruben, yo natug aidaaba. Saawe tau paghug ve tapirig ighengheen, yau napoop ghom imin maata. Tauta tapirig izaa tsio, ve ezam ve tapirim iliiv tazimŋa.
GEN 49:4 Eemon yo irau uŋgin taum mako. Yo umin yaa tau ivot toman tapiri tiina. Yo uroron pa tamam mako, ve upamayaŋin ghau. Pasaa, uzala niag to ghenooŋ, ve umogheer pa azuwag. Tauvene ezam irau imuuŋ pa tazimŋa muul mako.
GEN 49:5 Simeon yesuru taazi Levi, ŋgar toozi raraate. Yesuru zeran to ravuuŋ tamtamon sorok pa mbuzaagh toozi.
GEN 49:6 Tauvene lolog pa ŋgar toozi mako, ve lolog pa lupuuŋ tomani zi mako. Pasaa, yesuru atezi tuuku, ve tiravrav sorokin tamtamon timatmaat. Ve ŋgai paam, tivaghamun zi sorok.
GEN 49:7 Maaron tauu pale ighur pataŋani iŋarui zi. Pasaa, aatyavyav toozi, ene tiina kat. Irau lolozi isaghatin tamtamon rigta mako. Tauvene yau aat nareu zi tomania paaghu toozi le timbiriis tila tileep ila toŋvetaz toozi sosozi.
GEN 49:8 Yuda, toghamŋa ve tazimŋa pale tipait ezam. Pasaa, yo aat ukis koiamŋa luazi. Tauvene toghamŋa ve tazimŋa pale tiput aghezi payo, ve tipakur ghom.
GEN 49:9 Yuda, yo umin laion paaghu tau tapiri tiina ve tamtamon tiroiroi pani. Yo umin laion tau ighan ŋgai sagsag siriv le isov, ve izi igheen. Sei irau iroi mako ve imogheer pani? Mako.
GEN 49:10 Yuda tomania paaghu tooni pale tikis titi to kinik, ve tighamgham pooz ila le irau titi tawe tamtamona duduuŋ ilam ivot. Mako i tauu ikisi, ve nugh nugh tileep ila i saamba.
GEN 49:11 Yuda paaghu tooni pale tileep poia izi taan toozi, ve tirau kat pa lezi aniiŋ ve vaen, ve titum toman naghozi popoia. Irau timbool pa gabua eta mako.
GEN 49:13 Zebulun paaghu tooni pale tileep tigharau te, ve lezi aavo poia to waaŋ tilooŋ tila. Taan toozi pale ila imuul izi nugh Sidon.
GEN 49:14 Isakar paaghu tooni pale timin doŋki tau bide tapiri. Eemon i igheen sorok ila bodbodaaŋ to nakaral tau aniiŋ igheen ila. Pale tighita tighe taan toozi, ene poia to tileep pani ve tigham uraat. Tauvene yes pale tigham uraat tiina. Ve tamtamon toozi siriv pale timin besooŋa sorok, ve tigham uraat pataŋani.
GEN 49:16 Dan paaghu tooni pale timin rumei marani ee to yes Israela, ve tigham uraat pa gharatooŋ pataŋani to tamtamon. Yes eval mako. Eemon pale tivaghamunia koiazŋa imin moot saghati tau ileep eez ziige ve isasaŋan. Ighe tamtamon eta ilaan tomania hos tooni ilam, ene rekia mon iŋaaŋ hos aaghe, ve ŋeer tau ileep izala paavo na, itap izi taan.
GEN 49:18 O Yoova, yau nasaŋan ghom to ugham mulin ghau.
GEN 49:19 Gat paaghu tooni koiazŋa pale tilam tighe tireu zi. Eemon yes pale tiparav ariaaŋ, ve tinaan zi tighau tila.
GEN 49:20 Taan to Aser pale ŋgoreeŋa tiina, ve aniiŋ popoia maata maata tau kinik lolozi pani na, titum ila.
GEN 49:21 Naptali, paaghu tsio pale timin mekmek sagsag tau tilaghlaagh sorok titaghon tauzi lolozi, ve tipopoop natuzŋa tau paghunazi kat.
GEN 49:22 Yosep paaghu tooni pale timin ai vaen tau iyooz igharau yaa, ve booga titum tila soghan le tiliiv sirsiir, ve ighur anooŋa popoia katini.
GEN 49:23 Yosep koiŋa tipaburigin malmal pani, ve tinaano tighe tivaneghi gha imaat. Eemon tirao mako.
GEN 49:24 Pasaa, Maaron saksaki to Yakop, i ŋginiiŋ to yes Israela, ve imin niazi ariaaŋa to yoŋgaaŋ. Tauta Yosep niima tuŋia pa paneegh tooni, ve ivanegh rekrekia.
GEN 49:25 Yosep, Maaron to tamam aat iuul ghom. Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, pale ighur poia tooni izaa tsio tomania paaghu tsio, ve igham uman to sambam izi payam, ve igham yaa to taan loolo izaa payam paam. Ve ighur poia tooni izaa to zilivaa tsiam, leso tipoop natmimŋa katini.
GEN 49:26 Yo tamam yau. Poia tau Maaron ighuru izaa tsiau, ene tiina kat. Itav loloz tintiina tau tiyozyooz irau saawe. Iliiv poia tooni tau muuŋ izaa to tibugŋa. Poia tauvene pale izaa to Yosep tomania paaghu tooni, ve ipabood zi imin moghar ndamoonda izala dabazi. Pasaa, i imin daaba pa tooghŋa.
GEN 49:27 Benyamin, i imin ŋgavuun sagsag tau pitoola ve ilaghlaagh. Mboŋoozo ta naol ne, i ighanghan gabua tau i iravrav zi na. Ve ravrav isov, ivavalagh gabua tau i igham zi na, ve ireireii pa zeetŋa.”
GEN 49:28 Ene yes Israela rumei toozi saŋavul ve ru. Saawe tau tamazi Yakop ighe imaat, i ighur poia to Maaron izaa toozi. Ve saveeŋ tau i isavia pa natŋa, ene: iduduuŋ pa yes eŋaeŋa.
GEN 49:29 Yakop ighur poia to Maaron izaa to natŋa le isov, ra aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Yau naghe napul gham tane, ve nala naleep tomania ziiri waaro tsiau tau timaat wa. Saawe tau ighe namaat, yam agham ghau nala, ve aghur ghau naloŋ nala maet puura tau igheen izi taan Makpela. Leso nagheen tomania tamaŋ ve tibug. Maet puura tawe, muuŋ tibug Abaram igholi ila to Epron, i ŋeer to yes Hita. Igheen igharau nugh Mamre ta Kanaan we.
GEN 49:31 Pasaa, maet puura tawe, ta tighur Abaram yesuru azaawa Sara, ve Isak yesuru azaawa Rebeka tiloŋ tila. Ve yau naghur azuwag Lea aana iloŋ ila paam.
GEN 49:32 Tauvene maet puura tau Abaram igholi ila to yes Hita na, yau naghe aghur ghau naloŋ nala nagheen ta sewe paam.”
GEN 49:33 Olman Yakop ighur saveeŋ izi to natŋa le isov, ra iyoot aaghe izala niia to ghenooŋ, iyavaghan, ve imaat.
GEN 50:1 Yosep ighita taama Yakop imaat, ve itap izala paavo, isaghavu, ve itaŋ.
GEN 50:2 Itaŋ le isov, ra isaav pa yes besooŋa tooni tau tighamgham uratoi yes mateegha patazi na, gha tigharaat taama paata. Leso isaghat rekia sov, ve igheen malau. Tauvene yes tila ve tigham uratoi Yakop paata itaghon gabuazi, le irau mboŋ tamoot ru (40). Pasaa, uraat tawe ikis zi saawe malau tauvene. Yes Isipa paam titaŋ pa olman Yakop, ve tileep ila moŋiiŋ le irau mboŋ tamoot tol saŋavul (70).
GEN 50:4 Tilepleep le saawe to moŋiiŋ isov, ra Yosep isaav pa yes uraata tau tiŋgin kinik ruum tooni na ighe: “Isaav ighe lolomim payau, na agham naghog, ve ala asavia aliŋag pa kinik tauvene:
GEN 50:5 Saawe tau tamaŋ ileep maata yaryaare, i isaav payau gha nambu saveeŋ ariaaŋa pani ila Maaron maata tauvene: Saawe tau i imaat, yau aat nagham paata ila taan Kanaan, ve naghuru iloŋ ila maet puura tau i tauu igharaata ta sewe. Tauvene naghe naghason kinik. Irau iyok payau, ve nala natavia tamaŋ paata ta sewe? Natavia le isov, o namuul nalam.”
GEN 50:6 Kinik ilooŋ ghasoniiŋ tooni, ve iyok pani ighe: “Poia. Ula utavia tamam izi taan Kanaan itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio tau ugham pani na.”
GEN 50:7 Tauvene Yosep tomania tooghŋa, taazi, ve tamtamon toozi siriv tiburig, ve tigham tamazi Yakop paata tighe tila titavia izi taan Kanaan. Yes uraata to kinik tau tiŋginŋgin ruum tooni na, tomania yes daaba to Isip tisov tiburig tomani zi, ve yesŋa tila. Siriv tizaa hos, siriv tizaa karis, ve siriv tilaagh taan. Tauvene yes tau tilaagh tomania Yosep na, yes eval kat. Eemon Yosep tomania tooghŋa ve taazi tipul azuazŋa tomania natuzŋa ve ŋgai toozi tizi tileep izi taan Gosen.
GEN 50:10 Tilaagh tila le tivot nugh to losiiŋ wit tau igheen igharau nugh Atat izi yaa Yordan paaŋa ite. Ra tipaburigin taŋiiz muul pa Yakop, ve titaŋtaŋ tauvene le irau mboŋ liim ve ru. Titaŋ tiina kat.
GEN 50:11 Tauvene yes Kanaana tau tileep nugh tawe tilooŋ taŋiiz toozi, ve tighe: “Wai, ewe yes Isipa lolozi isaghat tiina kat, tauta titaŋtaŋ we.” Puughu tane ta tiwaat nugh tawe eeza ‘Abel Mizraim.’ Nugh tawe igheen ila yaa Yordan paaŋa ite.
GEN 50:12 Tauvene Yakop natŋa titaghon aliiŋa, ve tigham tamazi paata ila taan Kanaan, ve tighuru iloŋ ila maet puura tau igheen izi taan Makpela na. Taan tau maet puura tawe igheen ila na, muuŋ Abaram igholi ila to Epron, i ŋeer to yes Hita. Leso titavia mateegha toozi ta sewe. Maet puura tawe igheen igharau nugh Mamre.
GEN 50:14 Tighur Yakop paata iloŋ ila maet puura tawe le isov, ra Yosep tomania tooghŋa, taazi, ve yes eval tau tilaagh tomani zi na, timuul tizila pa Isip.
GEN 50:15 Yakop imaat, ra roiŋ igham Yosep tooghŋa ve tighe: “Aiss, tamaan imaat wa. Isaav ighe Yosep maata iŋgal ŋgar saghati tau muuŋ tagham pani na ve ighe iyatu, saa pale ivot pait? Pale tagham mindai?”
GEN 50:16 Tauvene aliŋazi ila pa Yosep tighe: “Tamaan imaat soone, ve ighur saveeŋ izi tsiei tauvene:
GEN 50:17 ‘Yam ala ve asavia aliŋag pa natug Yosep tauvene: Yo irau lolom isaghatin toghamŋa, ve upul sosor toozi, ve lolom iveghai ŋgar saghati tau tigham payo na.’ Tamaan isaav tauvene, tauta yei besooŋa to Maaron tau tamaan ibesbees pani na, nitaŋ rarai ghom nighe: Lolom isaghatin ghei, ve upul sosor tsiei.” Yosep ilooŋ saveeŋ toozi, ve itaŋ.
GEN 50:18 Ra tooghŋa tauzi tila tivot tooni, ve titap tizi ila naagho, ve tisaav pani tighe: “Ulooŋ. Yei tane pale nisov nimin besooŋa payo.”
GEN 50:19 Eemon Yosep isaav pazi ighe: “Yam aroi sov. Yau namin Maaron, leso naghur atuya payam? Mako.
GEN 50:20 Muuŋ, yam aghe avaghamun ghau. Eemon ŋgar tsiam saghati tana, Maaron itoora imin gabua poia. Ene eez tau i iuul tamtamon katini. Tauta timaat mako, ve aazne tileep matazi yaryaare.
GEN 50:21 Tauvene yam aroi sov. Yau taug aat naŋgin gham, tomania azuwamimŋa ve natmimŋa, ve nauul gham pa lemim aniiŋ ma saa gabua tau ambool pani.” Yosep isavia saveeŋ luuma tane pa tooghŋa, tauta irav atezi, ve lolozi poia muul.
GEN 50:22 Yosep tomania tooghŋa ve taazi tilepleep izi Isip, le Yosep ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee ve saŋavul (110).
GEN 50:23 I ighita timŋa ve gaabŋa to Epraim, ve ighita Manase naatu Makir natŋa paam, ve irarar pazi imin i tauu tooni.
GEN 50:24 Yosep iyamaan ghi ighe saawe tooni to mateegh igharau, ve isaav pa tooghŋa ve taazi ighe: “Saawe tsiau to mateegh igharau wa. Eemon Maaron tauu aat maata payam, ve iŋgin gham aleep poi. Ve murei, i pale igham gham apul nugh tane, ve amuul ala aleep izi taan Kanaan itaghon saveeŋ ariaaŋa tau i imbua tomania Abaram, Isak, ve Yakop.”
GEN 50:25 Ra aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Maaron aat maata payam ve iuul gham, leso apul nugh tane, ve amuul ala pa taan Kanaan. Saawe tana ighe ivot, mako agham tuag ve alaagh tomania.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve timbu saveeŋ pani tighe yes aat titaghon aliiŋa.
GEN 50:26 Tauvene Yosep ndaman tooni irau ndiŋndiŋ ee ve saŋavul (110), ra imaat. Yes Isipa tigharaat paata leso imbuuz sov, ve tizeeva ila ndawawa loolo ta Isip we.
EXO 1:1 Yes Israela tau yesŋa tamazi Yakop, ve azuwazŋa ma natuzŋa tizila pa Isip na ezazi tauvene: Ruben, Simeon, Levi, Yuda, Isakar, Zebulun, Benyamin, Dan, Naptali, Gat ve Aser. Yakop eeza ite ta Israel. Paaghu tooni tau yesŋa tizila Isip na, yes irau tamoot tol saŋavul (70). Ve naatu Yosep, i imuuŋ ila ileep pataghaaŋ wa.
EXO 1:6 Yosep imaat ve taazi tomania tooghŋa ve tamtamon toozi siriv tau yesŋa tizila Isip pa saawe tana na, tileep ta sewe le tisov timataar paam.
EXO 1:7 Eemon yes Israela tipopoop, ve paaghu toozi timasa le timin eval kat ve tipavon taan isov to yes Isipa. Tauvene tapirizi ighe iliiv zi.
EXO 1:8 Yes Israela tileep ta sewe irau ndaman ndaman, ra kinik paaghu ee ivot ve igham pooz izi Isip. Kinik paaghu tawe, i iwatagh Yosep uraat tooni rigta mako.
EXO 1:9 Tauvene isaav pa yes Isipa ighe: “O, aghit ghiit wa? Aazne, yes Israela timasa timin naol, ve paita tapirizi iliiv ghiit tane.
EXO 1:10 Tauvene iit aat tagham ŋgar poi, ve tail eez eta to tatatan tapirizi. Mako pale tivot timin eval kat ve tiliiv ghiit. Ve isaav ighe malmal eta iburig, ene pale tila tipaak koiaanŋa, ve tiparav tomani ghiit ve tiliiv ghiit, mako tipul taan toit ve tighau tila.”
EXO 1:11 Tauvene yes Isipa tigham yes Israela timin saghati pazi, ve tighur ŋginiiŋa ariaŋazi to tiŋgin zi. Yes ŋginiiŋa tawe tighur uraat pataŋani kat pazi, leso titatan zi. Tigham zi tipaburigin nugh paghpaaghu ru, leso tilup aniiŋ tomania gabua siriv to kinik ta sewe. Nugh ee, eeza Pitom, ve ite eeza Ramses.
EXO 1:12 Yes Isipa tigham saghatin yes Israela ve tighur uraat pataŋani naol pazi. Leso titatan zi ve tapirizi isov. Eemon tirao mako. Yes Israela tivotvot timin naol, ve tila tileep irau taan isov to yes Isipa. Tauvene yes Isipa tiroi pazi.
EXO 1:13 Tauta tiŋgal matazi pa uraat siriv paam tau pataŋani le pataŋani kat. Lolozi isaghatin zi rigta mako.
EXO 1:14 Tigham le yes Israela lepoghazi isaghat kat. Pasaa, tighurghur uraat pataŋani kat pazi. Tigham zi tigharaat brik ve tirau ruum, ve tigham uraat ariaaŋa pa uum paam. Ve saawe isov tau yes Israela tighamgham uraat, yes Isipa lolozi isaghatin zi rigta mako.
EXO 1:15 Ra kinik to Isip ipoi Hibru tinazi ru tilam. Ee eeza Sipra, ve ite eeza Pua. Yesuru lezi uraat to tipapoop zilivaa to yes Hibrua. Kinik isaav pazi ighe: “Alooŋ. Saawe tau apapoop yes Hibru tinazi, na aghita natuzŋa. Isaav ighe zitamoot, na arav zi timaat. Ve ighe zilivaa, o apul zi tileep.”
EXO 1:17 Eemon zilivaa ru tawe tiroi pa Maaron. Tauvene titaghon kinik aliiŋa mako, ve tipuliir geegeu zitamoot tileep.
EXO 1:18 Tauvene kinik ipoi yesuru timuul tilam, ve ighason zi ighe: “Puughu mindai ta yamru azoor aliŋag, ve apulpul geegeu zitamoot to yes Hibrua tileep?”
EXO 1:19 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yes Hibru tinazi, popaaŋ toozi imin yes Isip tinazi mako. Pasaa, yes zilivaa ariaŋazi, ve tipopoop rekia mon. Saawe tau yeiru nilaghlaagh soone, yes tipoop wa!”
EXO 1:20 Zilivaa ru tana tiroi pa Maaron ve titaghon ŋgar tooni. Tauvene i igham poghani zi le anazi tipoop lezi natuzŋa paam. Ve yes Israela tivotvot le timin eval le eval kat. Ve tapirizi paam ivot imin tiina kat.
EXO 1:22 Tauvene kinik isaav ariaaŋ pa eval tiina to Isip ighe: “Geegeu zitamoot tau Hibru tinazi tipoop zi na, asik zi tisov tizila yaa Nil. Ve ighe zilivaa, mako apul zi tileep.”
EXO 2:1 Saawe tana, tamoot ee ve livaa ee to Israel, yesuru tivai. Puughu toozi eemon, yes tivot ila to Levi.
EXO 2:2 Livaa aapo, ve ipoop tamoot. I ighita naatu poia kat. Tauvene iŋgooza ileep irau kaiyo tol le imin olman rig.
EXO 2:3 Ra irau iŋgooza muul mako. Tauvene igham ti tau tivavaii pa gabua imin pizpiiz, ve iŋgal gabua imin zimir ma bagil ila ipoon ti tawe puura puura, leso yaa iloŋ ila sov. Ra ipagheen naatu iloŋ ila, ve ighamu ila ighuru ila pizpiiz loolo tau itum itaghon yaa Nil ziige na.
EXO 2:4 Ŋeer marani liivu iyooŋ soghan, ve maata ilala pani ighe ighita: Saa gabua pale ivot pani.
EXO 2:5 Saawe duduuŋ tana, kinik to Isip natliva tomania besooŋa tooni zilivaa siriv, tizila pa yaa Nil, leso kinik natliva iririu. Tauvene besooŋa tooni zilivaa tilaghlaagh taghon yaa ziige, ve i iriririu. I maata ila le ighita ti tawe ipotpot ila pizpiiz loolo. Tauvene imbaaŋ besooŋa tooni livaa ee ila ighamu ilam.
EXO 2:6 Kinik natliva ikaak ti aavo, ve ighita ŋeer marani ighengheen ila loolo ve itaŋtaŋ. Tauvene loolo isaghatini, ve isaav ighe: “Alei, ene aat Hibru tinazi eta naatu!”
EXO 2:7 Rekia mon ve ŋeer marani liivu ilam peria toozi, ve ighason kinik natliva ighe: “Mindai? Irau nala nail livaa eta to yes Hibrua, ve naghamu ilam? Leso iŋgin marani tana payo, ve igham payamyam pani.”
EXO 2:8 Kinik natliva iyok pa ŋgar tooni ighe: “Poia kat. Ula.”
EXO 2:9 Tauvene i ila igham tiina duduuŋ, ve yesuru timuul tila to kinik natliva. Ra kinik natliva isaav pa ŋeer marani tiina ighe: “Ugham marani tane ula, ve uŋgini payau ve ugham payamyam pani. Pale nagharaat ghom.” Tauvene ŋeer marani tauu tiina ighamu ila, ve igham payamyam pani.
EXO 2:10 Ŋeer marani itum le imin olman rig, ra tiina ighuru imuul ila to kinik natliva, gha ighamu imin naatu. Kinik natliva iwaat marani tana eeza Mose. Pasaa, maata iŋgal ighe: “Marani tane, i ileep yaa ziige ve naghamu izaa.”
EXO 2:11 Mose itum le imin olman. Saawe ee, i ila ighe ighita zeetŋa Hibrua. Ila ivot toozi ve ighita uraat pataŋani tau tighamghamu na. Ve ighita ŋeer ee to Isip irav toŋvetaz tooni ee to Hibru.
EXO 2:12 Mose maata ines, le ighita tamtamon eta mako. Tauvene ila ivool to iitete, ve irav Isip tamazi tawe imaat. Ra ilal paata pa sausau, leso iŋgooza.
EXO 2:13 Mboŋ le nughizau, ra i ila ighe igig zeetŋa tawe muul. Ilaghlaagh ila le ighita Hibrua ru tipaparav. Tauvene ighason ŋeer tau igham sosor ve ipaburigin malmal na ighe: “Wai, urav sorokin etam ite pasaa?”
EXO 2:14 I iyol aliiŋa ighe: “Yo sei ighur ghom umin tiina to uŋgin ghei ve ugharaat pataŋani tsiei? Ma mindai? Yo ughe urav ghau namaat imin Isip tamazi tau noor uravu imaat na?” Mose ilooŋ saveeŋ tane ve maata iŋgal ighe: “Wai, ŋgar tau yau naghamu na, tamtamon aat tiwataghi wa.” Tauvene iroi ve ighau.
EXO 2:15 Saawe tau kinik to Isip ilooŋ Mose vaaru pa ŋgar tau ighamu na, iilo ighe iravu imaat. Eemon Mose ighau ila pa yes Midiana taan toozi wa. Ila ivot ta sewe, ve izi imariau igharau yaa taiŋ ee ziige.
EXO 2:16 Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep, eeza Reguel. [Reguel eeza ite Yetro.] I ighamgham uratoi watooŋrau to yes Midiana, ve natlivaŋa irau liim ve ru. Saawe tau Mose ileep igharau yaa tawe ziige, Reguel natlivaŋa tilam tighe titiv yaa ve tipaghun sipsip ve mekmek toozi.
EXO 2:17 Malau mako ve ŋginiiŋ ŋgaia siriv tilam tivot, ve tighe tiziir zilivaa tawe tighau. Eemon Mose iburig ivool toozi, ve ipaghun sipsip tomania mekmek toozi.
EXO 2:18 Ra zilivaa tana timuul tila pa tamazi Reguel. I ighit zi, ve ighason zi ighe: “Wai, mindai ta ŋgarig gha ala ve rekia mon amuul alam?”
EXO 2:19 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nila nivot yaa, ve ŋginiiŋ ŋgaia siriv tilam tighe tiziir ghei. Eemon ŋeer ee to Isip ivool tsiei, ve iuul ghei pa tivuuŋ yaa, ve ipaghun sipsip ve mekmek toit paam.”
EXO 2:20 Tamazi ilooŋ saveeŋ toozi, ve ighason zi ighe: “Wai, tauu sindei? Puughu mindai ta apuli ileep? Aghamu gha yamŋa alam mako? Rekia mon amuul ala, ve aghamu ilam. Leso itiŋa taghan.” Tauvene tila tigham Mose gha yesŋa timuul tilam.
EXO 2:21 Reguel ighe Mose ileep tomani zi. Tauvene Mose iyok pa ŋgar tooni, ve Reguel igham natliva ee pa Mose gha ivaii. Eeza Sipora.
EXO 2:22 Yesuru tileep le Sipora aapo, ve ipoop naatu tamoot, ve Mose iwaat eeza Gersom. Pasaa, maata iŋgal ighe: “Muuŋ, naleep namin loom ta sewe.”
EXO 2:23 Ndaman katini ilam ila, ra kinik to yes Isipa imaat. Eemon yes Isipa tighamgham saghatin yes Israela, ve tighurghur uraat pataŋani pazi soone. Tigham le matazi siŋ izaa. Tauvene yes Israela titaŋtaŋ ve tipasawal pa lezi uleeŋ.
EXO 2:24 Maaron ilooŋ taŋiiz toozi, ve maata iŋgal imuul ila pa saveeŋ tau muuŋ i imbua tomania timbuzŋa Abaram, Isak ve Yakop na.
EXO 2:25 I ighita yes Israela tileep ila pataŋani tiina loolo. Tauvene igham ŋgar tiina pazi.
EXO 3:1 Mose iŋginŋgin sipsip ve mekmek to raawa Yetro. Yetro, i ŋeer tau ighamgham uratoi watooŋrau to yes Midiana. Saawe ee, Mose igham sipsip ve mekmek to Yetro, ve ila pa nugh ŋginaaŋa. Ipul nugh tau monmon ilaghlaagh pani na, ve isakia laghooŋ ila ivot loloz Orep puughu. Loloz tawe, ene loloz patabuyaaŋ to Maaron. Eeza ite Sinai.
EXO 3:2 Mose ilepleep ta sewe, ve Mbaŋooŋa to Yoova ivot tooni imin yav ighan izala ai marani ee. Mose ighita yav tawe iyaryaar kat, eemon ighan ai mako.
EXO 3:3 Tauvene igham ŋgar naol ighe: “Wai, ewe saa kaut? Gabua tawe, ghitooŋa ite kat. Puughu mindai ta yav iyaryaar izala ai tawe, eemon ighani mako? Yau aat nala nagharauu, ve naghit poghania.”
EXO 3:4 Tauvene Mose ilaagh ŋarui ai tawe ila ighe ighit poghania. Eemon Yoova ileep ila ai tawe ve ighita Mose ilam, ra ipoii ighe: “Mose, Mose!” Mose iyok pa aliiŋa ighe: “Taug ene.”
EXO 3:5 Yoova isaav ila pani ighe: “Ulam ugharau sov! Uyooz ta sena, ve upas zuzuuŋa to aghem izi. Pa taan tau yo uyozyooz izala ne, ene patabuyaaŋ.
EXO 3:6 Yau Maaron to tamam. Ve yau Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.” Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon ipoon naagho. Pasaa, iroi pa ghitooŋ Maaron.
EXO 3:7 Yoova isaav pani muul ighe: “Tamtamon tsiau tau tileep izi Isip we, yau naghita pataŋani toozi wa. Yes daaba tau tiŋgin zi pa uraat na, tighamgham saghatin zi, le matazi siŋ izaa, ve titaŋ tiina. Eemon taŋiiz toozi, yau nalooŋa wa. Tauvene pataŋani toozi, yau nakankaan pani mako. Nawataghi le isov.
EXO 3:8 “Tauta aazne, nazilam to nagham mulin zi ila yes Isipa nimazi. Yau aat nagham zi tipul Isip, ve tila tileep izi taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Peresa, Hivia, ve Yebusa. Pasaa, taan tawe, sooso tiina ve ŋgoreeŋa tiina kat. Ve igham gabua isov titum poia.
EXO 3:9 Tauvene taŋiiz to Israela ilam ivot tsiau gha nalooŋa wa. Ve pataŋani tau yes Isipa tighurghuru pazi to titatan zi na, yau naghita wa.
EXO 3:10 Tauvene aazne, yau naghe nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip ve ughita kinik toozi, leso ugham tamtamon tsiau Israela tipul taan Isip ve tilam.”
EXO 3:11 Eemon Mose isaav pa Maaron ighe: “Wai! Yau saa ŋeer, ta irau nala nayooz ila kinik naagho, ve nagham yes Israela tipul Isip? Yau naghita naghe irau nagham uraat tauvene mako.”
EXO 3:12 Maaron isaav pani muul ighe: “Yau taug pale naleep tomani ghom ve napalot ghom. Tauvene yo aat ugham tamtamon tsiau Israel tipul Isip, ve yamŋa alam avot ta sene, ve asuŋ ve abees payau izi loloz tane puughu. Saawe tau gabua tana ighe ivot, mako uwatagh ughe yau taug ta nambaaŋ ghom.”
EXO 3:13 Mose iyol Maaron aliiŋa ighe: “Ene poia. Ve isaav ighe namuul nala, ve nasaav pa yes Israela naghe: ‘Maaron to timbuunŋa, ta imbaaŋ ghau nalam payam,’ yes aat tighason ghau tighe: ‘Saa Maaron tana. Eeza sei?’ Pale nayol ghasoniiŋ toozi mindai?”
EXO 3:14 Maaron isaav pani ighe: “YAU TAUG NALEPLEEP. Ene yau ezag ve gabuag. Tauvene usaav pa yes Israela ughe: ‘I TA ILEPLEEP’ tauta imbaaŋ ghau payam.”
EXO 3:15 Ve Maaron isaav pa Mose muul ighe: “Usaav pa yes Israela tauvene: ‘Yoova, Maaron to timbuunŋa Abaram, Isak, ve Yakop, ta imbaaŋ ghau nalam payam. I eeza “YAU TAUG NALEPLEEP.” ’ Ezag tane pale igheen le alok. Tauvene tamtamon tau pale tivot murei na, aat matazi iŋgal ezag tane taghon taghon gha ila.
EXO 3:16 “Tauvene yo ula ulup zolman to yes Israela, ve usaav pazi tauvene: ‘Yoova, Maaron tau timbuunŋa Abaram, Isak, ve Yakop tibesbees pani na, tauta ivot tsiau, ve aliiŋa ilat payam ighe: I maata payam irau saawe. Tauvene ŋgar sasaghati naol tau yes Isipa tighamgham payam na, i ighit zi wa.
EXO 3:17 Ve i isaav tauvene: Taan Isip tau aazne andeeŋ pataŋani tiina pani na, i aat igham gham apuli, ve ala aleep izi taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Peresa, Hivia, ve Yebusa. Taan tawe ŋgoreeŋa tiina ve igham gabua naol titum poi.’
EXO 3:18 “Tauvene yo ula usavia aliŋag tane pa zolman to yes Israela. Yes pale tilooŋ ghom. Mako ugham zi gha yamŋa ala avot to kinik to yes Isipa, ve asaav pani aghe: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, i ivot tsiei wa. Tauvene nighe yo uyok payei, leso nila nugh ŋginaaŋa ve nigham watooŋrau pani izi ta sewe. Pale nilaagh irau mboŋ tol, mako nila nivot.’
EXO 3:19 “Eemon yau nawatagh: Kinik to Isipa, i irau iyok payam rekia mako. Yau aat natotoi tapirig pani, o iyok payam.
EXO 3:20 Tauvene yau aat natotoi tapirig pa yes Isipa, ve nagham gabua ŋgeretazi tintiina tau matazi ite kat na tivot ila sosozi. Leso natatan tapirizi, ve kinik toozi ipul gham ala.
EXO 3:21 Saawe tau yam apaburigin laghooŋ, yau aat nagham yes Isipa lolozi payam, ve tirei lemim gabua siriv. Leso ala toman nimamim ŋginaaŋa sov.
EXO 3:22 Tauvene zilivaa tsiam tisov aat tila ve tighason yes Isip tinazi tau tileep tomani zi na, to tigham lezi nonoghiiŋa popoiazi tomania kuaz toozi siriv tau tigharaat zi pa gol ma silva. Yes pale tigham payam. Gabua toozi tawe pale tisov timin natmimŋa lezi to tinonogh zi pani. Tauvene yam aat ayauur gabua toozi le isov, o aburig ala.”
EXO 4:1 Yoova isavsaav le isov, ve Mose isaav pani ighe: “Poia. Eemon isaav ighe yes Israela tighur ila saveeŋ tsiau mako, ve tilooŋ ghau mako, ve tisaav payau tighe: ‘Waa, Yoova ivot tsio onoon, ma ugham karom?’ Ene pale nasaav pazi mindai?”
EXO 4:2 Tauvene Yoova ighasoni ighe: “Yo ukiskis saa tana?” Mose isaav pani ighe: “Ene titi tsiau.”
EXO 4:3 Yoova isaav pani muul ighe: “Usiki izi taan.” Tauvene Mose isik titi tooni izi taan, le itoor ghi imin moot. Mose ighita moot tawe, le irur pani, ve ighau ila soghan.
EXO 4:4 Yoova isaav pani muul ighe: “Nimam izi ukis iighu.” Saawe tau Mose niima izi ikis moot iighu, ene itoor ghi imin titi muul ila i niima.
EXO 4:5 Ra Yoova isaav pani ighe: “Ulooŋ. Saawe tau yo ula uvot to yes Israela, na ugham tauvene. Leso tighur ila tighe: Yau Yoova, Maaron to timbumimŋa Abaram, Isak ve Yakop, ta navot tsio, ve tilooŋ aliŋam.”
EXO 4:6 Ve Yoova isaav pani muul ighe: “Uzeev nimam iloŋ ila nonoghiiŋa tsio.” Mose igham tauvene, ve saawe tau ipas niima ivot, ighita kolekole igham niima le isaghat ve ipisosooŋ.
EXO 4:7 Yoova isaav pani muul ighe: “Uzeev nimam imuul iloŋ ila.” Tauvene Mose izeev niima iloŋ ila nonoghiiŋa tooni muul. Ve saawe tau ipasu ivot, ighita niima poia muul.
EXO 4:8 Ra Yoova isaav pani tauvene: “Isaav ighe yes Israela tighur ila saveeŋ tsio mako, na ugham gabua ŋgereeta ivot pa titi imin maata, leso itotoi ighe yau naleep tomani ghom. Ve isaav ighe tighur ila soone, na utotoi ite tana pazi, leso tighita ve tighur ila.
EXO 4:9 Ve isaav ighe gabua ŋgeretazi ru tana igham zi tighur ila saveeŋ tsio mako, na utiv yaa Nil rigta, ve uliŋi izi taan gorgori. Yaa tana pale imin siŋ.”
EXO 4:10 Ra Mose isaav pa Yoova ighe: “O Tiina, yau tane, ŋeer to savsaveeŋ mako. Muuŋ ve ilam, avog ipataŋan pa savsaveeŋ. Ve aazne paam, yo uvot tsiau ve usavsaav tomani ghau, eemon avog ipapataŋan soone.”
EXO 4:11 Tauvene Yoova isaav pani ighe: “Sei ighur tamtamon avozi? Ve sei igham tamtamon taliŋazi ipam, ve avozi ivool? Ve sei igham tamtamon tileep matazi yaryaare ve tighita nugh, ve igham matazi ikumkuum? Yau Yoova mon. Ite paam mako.
EXO 4:12 Tauvene aazne, uburig ve ula. Yau taug pale naleep tomani ghom, ve napariaaŋ ghom pa savsaveeŋ. Ve yau pale napaghazoŋai ŋgar tsio, leso uwatagh saa saveeŋ tau naghe usavia.”
EXO 4:13 Eemon Mose iyol Maaron aliiŋa ighe: “Aa Tiina tsiau, yau narao mako. Umbaaŋ tamtamon ite paam ila.”
EXO 4:14 Tauvene Yoova aate yavyav pa Mose, ve isaav pani ighe: “Ve mindai pa togham Aron? I siŋ to Levi paam. Yau nawataghi: I ŋeer to savsaveeŋ. Ulooŋ. I ilaagh taghon eez ilam ighe ighit ghom. Saawe tau ilam peria ve ighit ghom, i pale loolo poia kat.
EXO 4:15 Tauvene saa saveeŋ tau yau nasavia payo, na yo aat usavia pani gha ilooŋa. Mako i aana igham avom, ve ivotia aliŋam pa tamtamon. Yau taug pale napariaaŋ gham pa savsaveeŋ, ve napaghazoŋai gham pa saa ŋgar tau pale aghamu.
EXO 4:16 Tauvene Aron pale igham avom ve ivotia aliŋam pa eval tiina. Yamru pale ataghon ŋgar imin yau Maaron naghamgham pa yes propet tsiau. Pasaa, yo pale usavia aliŋam ila tooni, mako i aana isavia ila pa eval tiina.
EXO 4:17 “Ve matam iŋgal titi tsio paam. Ukisi ve ula. Pa yo pale ugham gabua ŋgeretazi siriv ivot pani. Gabua tana pale itotoi ighe yau naleep tomani ghom.”
EXO 4:18 Mose yesuru Yoova tisavsaav le isov, ra imuul ila to raawa Yetro, ve ighasoni ighe: “Olman, naghe namuul nala Isip ve nagig toŋvetaz tsiau. Tisov tilepleep, ma siriv timatmaat wa?” Raawa iyok pani ighe: “Poia. Ula toman lolom poia.”
EXO 4:19 Saawe tau Mose ileep izi Midian, Yoova isaav pani ighe: “Umuul ula pa Isip. Pa zeran tau muuŋ tighe tirav ghom umaat na, tisov timataar wa.”
EXO 4:20 Tauvene Mose igham azaawa tomania natŋa, ighur zi tizala doŋki, ve ikis titi to Maaron, ve tipaburigin laghooŋ toozi tighe tizila pa Isip.
EXO 4:21 Tilaghlaagh tila, ve Yoova isaav pani ighe: “Yau naghur tapirig izaa tsio, leso ugham gabua ŋgeretazi maata maata. Saawe tau yo ula uvot Isip, na ugham gabua ŋgeretazi tana tisov tivot ila kinik toozi naagho. Eemon yau aat nagham ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Leso ipul yam Israela ala rekia sov.
EXO 4:22 Murei, o uvotia aliŋag pani ughe: ‘Yoova isaav payo tauvene: “Tamtamon to Israel, yes timin natug aidaaba.
EXO 4:23 Yau nasaav payo wa naghe: ‘Upul natugŋa tilam, leso tibees payau ve tisuŋ payau.’ Eemon yo uzoor aliŋag, ve uŋguruut zi. Tauvene yau aat narav natum aidaaba imaat.’”
EXO 4:24 Mose yesuru azaawa ve natŋa tilaghlaagh tila le mboŋ izi, mako tigheen izi mariaoŋ niia ee. Saawe tana, Yoova ivot to Mose ve ighe iravu imaat.
EXO 4:25 Eemon Mose azaawa Sipora rekia mon igham gharghar ve irav motin naatu waaro uuli, ve ighuru ila Mose aaghe, ve isaav pani ighe: “Yo azuwag duduuŋ. Pasaa, siŋ izala pavom wa.”
EXO 4:26 Yoova ighita gabua tana, tauta irav Mose imaat mako, ve ipuli ileep. [Ra tipaburigin laghooŋ toozi muul gha tila.]
EXO 4:27 Mose toogha Aron ileep izi Isip, ve Yoova ila ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Uburig ula pa nugh ŋginaaŋa, mako ughita tazim Mose ta sewe.” Tauvene Aron iburig ila, ve izaa to Mose izi loloz to Maaron puughu. I ighita taazi Mose, le loolo poia kat ve iyaŋin pani.
EXO 4:28 Ra Mose ipaes pani pa saveeŋ isov tau Yoova imbaaŋo to ivotia na. Ve ipaesia gabua ŋgeretazi tau Yoova isaav pani to igham zi na paam.
EXO 4:29 Ra yesuru tilaagh muul. Tila tila le tivot Isip, ra tipoi zolman tisov to yes Israela tilam gha yesŋa tilup zi, ve Aron ipaes pazi pa saveeŋ isov tau Yoova isavia pa Mose na. Ve itotoi gabua ŋgeretazi siriv tana paam ila eval tiina matazi ve tighita, leso tighur ila tighe Yoova ileep tomani zi pa uraat toozi.
EXO 4:31 Tauvene eval tiina tighur ila saveeŋ toozi. Saawe tau eval tiina tilooŋ tighe Yoova ighita pataŋani toozi ve ighe iuul zi, yes tiput aghezi, ve tipait Maaron eeza.
EXO 5:1 Mose yesuru Aron tilup yes Israela le isov, ra tila tighita kinik to Isip, ve tisaav pani tighe: “O kinik, ulooŋ. Yoova, to Maaron to yei Israela na, aliiŋa ilat payo ighe: Upul tamtamon tooni tila pa nugh ŋginaaŋa. Leso tilup zi ta sewe, ve tigham suŋuuŋ tiina pani.”
EXO 5:2 Eemon kinik isaav pazi ighe: “Yoova, i sei, ta pale nalooŋ aliiŋa ve napul yam Israela ala? Yau nawatagh Yoova mako. Tauvene irau nalooŋ aliiŋa, ve napul yam Israela ala ne mako.”
EXO 5:3 Tauvene tisaav pani muul tighe: “O kinik, Yoova tau Maaron to yei Hibrua, i ivot tsiei wa. Tauvene nighe yo upul ghei nila pa nugh ŋginaaŋa. Leso nilup ghei pa suŋuuŋ izi ta sewe, ve nigham watooŋrau pani. Pale nilaagh irau mboŋ tol, o nila nivot. Isaav ighe nila tooni mako, i pale igham moroghooŋ saghati eta ivot payei ve ivaghamun ghei, ma igham malmal ivot ve tirav ghei pa mbuzaagh.”
EXO 5:4 Eemon kinik iyol aliŋazi ighe: “Puughu mindai ta yamru aghe agham tamtamon tipul uraat toozi? Rekia mon ve amuul ala pa uraat tsiam!
EXO 5:5 Aazne, yam loomba sorok amasa amin eval kat. Tauta yamru aghe agham zeetmimŋa tipul uraat toozi ne?”
EXO 5:6 Aaz eemon tana, kinik to Isip iburig ve isaav ariaaŋ pa tauu uraata tooni siriv tau tighurghur uraat pa yes Israela, tomania Israela siriv tau tiŋgin zetazŋa pa uraat na ighe: “Alooŋ. Wit ve bali ayazi tau Israela tikepu tomania pirpir ve tigharaat brik pani na, auul zi ve agham pazi muul sov. Aleep, ve tauzi tila tiil ve tighamu.
EXO 5:8 Eemon uraat tau aghuru pazi na, azuure izi sov. Igheen toman niia. Pasaa, yes tapirgomŋa kat. Tauta titaŋ rarai ghau tighe napul zi tila leso tigham watooŋrau pa Maaron toozi.
EXO 5:9 Tauvene yam aghur uraat pataŋani kat pazi. Leso tigham ŋgar pa saveeŋ karom muul sov.”
EXO 5:10 Kinik isavsaav tomani zi le isov, ra yes uraata tooni tawe yesŋa yes Israela tau tiŋginŋgin zetazŋa pa uraat na, tila tivot to eval tiina to Israel, ve tipaes pazi tighe: “Kinik aliiŋa ilat payam tauvene: I irau iuul gham pa wit ve bali ayazi muul mako.
EXO 5:11 Aazne ve ila, i ipul uraat tana ila yam taumim nimamim. Tauvene yam ala pa nugh sindei tau irau andeeŋ gabua ayazi pani, ve ayau lemim. Eemon uraat tau yei nighuru payam na, ene irau nizuure izi mako. Brik piiz tau yei nighuru payam na, yam aat agharaat zi le raraate imin tau muuŋ na.”
EXO 5:12 Tauvene yes Israela tiparmbiriis tirau taan isov to Isip, ve tiyauyau wit ve bali ayazi tau tirav motmotin zi. Leso tikepu tomania pirpir, ve tigharaat brik pani.
EXO 5:13 Ve yes daaba tau tighurghur uraat pazi na, tipasul zi tighe: “Ai, yam avaghamgham kat pa uraat! Mataaz ta naol ne, brik piiz tau yei nisaav payam to agharaat zi, na yam aat apasovuur zi, imin muuŋ, saawe tau yei niuluul gham pa gabua ayazi na.”
EXO 5:14 Ve yes daaba tawe tila to yes Israela tau tiŋginŋgin zetazŋa pa uraat na, gha tilosiir zi, ve tisaav pazi tighe: “Muuŋ, brik piiz tau yei nisaav payam to agharaat zi, na yam aghagharaat zi ve apapasov zi. Mindai ta noor ve aazne, ninin brik tsiam le imbool?”
EXO 5:15 Tauvene yes Israela tau tiŋgin zetazŋa pa uraat na, tila to kinik, ve titaŋ raraini tighe: “Tiina tsiei, yei besooŋa tsio. Puughu mindai ta ugham ŋgar tane payei?
EXO 5:16 Aazne, tilosiir ghei le naghomai isaghat. Pasaa, tighe yei nigham uraat irao mako. Ve sei imin puughu pani? Ene yes uraata tsio. Pasaa, yes tisaav pa yei besooŋa tsio tighe nigharaat brik raraate imin muuŋ. Eemon tiuul ghei pa gabua ayazi muul mako. Tauta nigharaat naol mako.”
EXO 5:17 Kinik iyaon zi ighe: “Yam tapirgomŋa le tapirgomŋa kat. Arau uraat mako. Tauta anoknok saveeŋ payau aghe napul gham ala, leso agham watooŋrau pa Maaron tsiam Yoova.
EXO 5:18 Eemon aat mako. Rekia mon amuul ala pa uraat tsiam. Irau tiuul gham pa gabua ayazi muul mako! Ve brik piiz tau tighuru payam to agharaat zi na, yam aat apasov zi.”
EXO 5:19 Yes tilooŋ saveeŋ tana, ve tighilaal tighe yes tileep ila pataŋani tiina loolo wa. Pasaa, kinik isaav pazi ighe: Brik piiz tau tighuru pazi to tigharaat zi na, irau tizuure izi mako. Yes aat tipasov zi kat.
EXO 5:20 Ra tipul kinik ve tivot tila, le tindeeŋ Mose gha Aron. Pasaa, yesuru tileep muuri ve tisasaŋan zi.
EXO 5:21 Tighit zi, ve tiyaon zi tighe: “Ŋgar tau agham payei na, Yoova ighita wa. Ve i tauu pale ighur atuya payam! Pasaa, yamru ta agham kinik tomania yes uraata tooni atezi yavyav kat payei. Yes tighit ghei tighe yei sasaghatmai kat. Aazne, yamru aghur mbuzaagh ila nimazi, leso tirav ghei nisov nimatmaat.”
EXO 5:22 Tauvene Mose imuul ila ve ighason Yoova ighe: “O Tiina, puughu mindai ta yo ugham pataŋani tiina tauvene ivot pa tamtamon tsio? Yo umbaaŋ ghau nalam sene pasaa?
EXO 5:23 Saawe imin maata tau yau nala navotia aliŋam pa kinik to Isip, ve ilam aazne, i ighurghur pataŋani naol pa yes Israela. Eemon yo uul zi rigta pa pataŋani toozi mako.”
EXO 6:1 Tauvene Yoova isaav pa Mose ighe: “Aazne, yo aat ughit katin ŋgar tau yau pale nagham pa kinik to Isip. Yau pale natotoi tapirig tiina pani, leso ipul yes Israela tila. I pale ighit katin yau tapirig le isov, o iziir gham aghau pa nugh tooni.”
EXO 6:2 Ve Maaron isaav pa Mose muul ighe: “Yau Yoova nalepleep.
EXO 6:3 Muuŋ, saawe tau navot to Abaram, Isak, ve Yakop, navotia taug pazi naghe: Yau Maaron Saksaki Tau Naliiv Zimaronŋa Tisov. Eemon ezag Yoova, ene navotia pazi mako.
EXO 6:4 Ve nambu saveeŋ tomani zi naghe yeŋa pale nivalupu ghei nimin eemon, ve nagham taan to yes Kanaana tau tileep timin loom pani na, imin lezi motot.
EXO 6:5 “Aazne, yes Israela titaŋ tiina pasaa, yes Isipa tighamgham saghatin zi, ve tighurghur pataŋani naol pazi. Eemon taŋiiz toozi, yau nalooŋa wa. Ve matag iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ tsiau.
EXO 6:6 “Tauvene yo aat ula ve uvotia aliŋag pa yes Israela ughe: ‘Yau Yoova nalepleep. Aazne, yam amin besooŋa pa yes Isipa, ve tapirizi itatan gham le lemim eez eta mako. Eemon yau aat nagham gabua ŋgeretazi tintiina siriv, leso nagham mulin gham ila yes Isipa nimazi. Pale natotoi tapirig tiina ivot ighazooŋ, ve naghur atuya iŋarui zi pa sosor toozi. Leso napas gham avot pa pataŋani tsiam.
EXO 6:7 Ve yau pale nagham gham amin tamtamon tsiau, ve yau Yoova namin Maaron tsiam. Ve yam pale awatagh katin ghau, ve aghazooŋ pa gabuag tomania ŋgar tsiau. Pasaa, uraat tau naghe nagham payam, ene pale ipaghazoŋai ŋgar tsiam payau. Onoon, aazne yes Isipa tapirizi itatan gham. Eemon yau aat nagham mulin gham ila nimazi, ve nagharaat eez payam, leso apul nugh toozi ve ala.
EXO 6:8 Muuŋ, yau nambu saveeŋ ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghe nagham taan to yes Kanaana pa Abaram, Isak, ve Yakop imin lezi motot. Tauvene yau pale nagham gham ala avot taan tawe, ve naghamu imin lemim kat, leso aleep pani taghon taghon gha ila. Pasaa, yau Yoova nalepleep.’”
EXO 6:9 Yoova isavia saveeŋ tane le isov, ra Mose ila ipaesia Yoova aliiŋa pa yes Israela. Eemon uraat pataŋani tau yes tighamghamu na, ene itatan zi le tapirizi isov kat. Tauvene lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ tooni mako.
EXO 6:10 Ra Yoova isaav pa Mose muul ighe: “Ula ughita kinik to Isip, ve usaav pani to iyok pa yes Israela, leso tipul taan tooni ve tila.”
EXO 6:12 Eemon Mose iyol Yoova aliiŋa ighe: “Yau ŋeer to savsaveeŋ mako. Isaav ighe yes Israela tilooŋ saveeŋ tsiau mako, ene pale kinik paam, irau ilooŋ ghau mako.”
EXO 6:13 Ra Yoova isaav pa Mose gha Aron ighe timuul tila to yes Israela ve kinik to Isip. Ve ighur uraat pa yesuru ighe tigham yes Israela tipul Isip ve tila.
EXO 6:14 Ene pitiiŋ to yes Israela timbuzŋa siriv. Yakop naatu aidaaba eeza Ruben. Ve Ruben natŋa, ene: Anok, Palu, Ezron, ve Karmi. Yes tana tivot timin eval, ve murei ra, tivalagh tauzi timin rumei paaŋ.
EXO 6:15 Yakop naatu Simeon natŋa, ene: Yemuel, Yamin, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. (Saul tiina, i Kanaan tinazi.) Yes tana ta tivot ila to Simeon le timin eval, ve murei ra, tivalagh tauzi timin rumei liim ve ee.
EXO 6:16 Yakop naatu Levi natŋa ezazi, ene: Gerson, Koat, ve Merari. Levi ileep irau ndaman 137, ra imaat.
EXO 6:17 Gerson natŋa, ene: Libni ve Simei.
EXO 6:18 Koat natŋa, ene: Amram, Izar, Ebron, ve Usiel. Koat ileep irau ndaman 133, ra imaat.
EXO 6:19 Merari natŋa, ene: Mali gha Musi. Yes tana ta tivot ila to Levi le timin eval, ve murei ra, tivalagh tauzi timin rumei rumei.
EXO 6:20 Amram ivai waghliva Yokopet. Ve Yokopet ipoop Aron yesuru Mose. Amram ileep irau ndaman 137, ra imaat.
EXO 6:21 Izar natŋa, ene: Kora, Nepek, ve Zikri.
EXO 6:22 Ve Usiel natŋa, ene: Misael, Elzapan, ve Sitri.
EXO 6:23 Aron ivai Eliseba tau Aminadap natliva, i Nason liivu. Eliseba yesuru Aron tipoop paaŋ: Nadap, Abiu, Eleasar, ve Itamar.
EXO 6:24 Kora natŋa, ene: Asir, Elkana, ve Abiasap. Kora natŋa tol tana tivot timin eval, ve murei ra, tivalagh tauzi timin rumei tol.
EXO 6:25 Aron naatu Eleasar ivai Putiel natliva, ve tipoop Pineas. Yes tane ta Levi paaghu tooni, ve timin daaba pa rumei toz toz.
EXO 6:26 Ene Aron yesuru Mose puughu toozi. Yoova ighur yesuru to timuuŋ pa yes Israela, ve tigham zi tipul Isip, ve tilaagh ila ŋgun ŋgun itaghon rumei toz toz, ve tila pa taan Kanaan. Ve yesuru, ta tisaav pa kinik to Isip tighe i iyok pazi leso tigham yes Israela tipul nugh Isip ve tila.
EXO 6:28 Saawe tau Mose ilepleep izi taan Isip, Yoova isaav pani ighe: “Yau Yoova nalepleep. Saveeŋ isov tau yau nasavia payo na, yo aat usavia pa kinik to yes Isipa leso ilooŋa.”
EXO 6:30 Eemon Mose isaav pa Yoova ighe: “Yau ŋeer to savsaveeŋ mako. Pale kinik ilooŋ ghau mindai?”
EXO 7:1 Yoova isaav pa Mose muul ighe: “Ulooŋ. Yau Maaron ta naghur ghom to ugham naghog, ve uyooz ila kinik to Isip naagho. Ve togham Aron pale imin propet tsio, ve ivotia aliŋam pa kinik.
EXO 7:2 Tauvene saa saveeŋ tau ighe yau nasavia payo, yo aat usavia pa Aron. Leso aana isavia aliŋag ila to kinik. I aat isaav pa kinik leso iyok pa yes Israela ve tipul nugh tooni.
EXO 7:3 Eemon yau aat nagham kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Leso leg sooso to natotoi tapirig izi taan to yes Isipa, ve nagham zi tighilaal tighe yau nalepleep. Pale nagham gabua ŋgeretazi naol tau ite kat.
EXO 7:4 Tauvene kinik to Isip irau ilooŋ gham rekia mako. Pale ikis gham rig. Eemon murei yau aat natotoi nimag pa yes Isipa, ve naghur pataŋani tintiina izaa toozi imin atuya pa sosor toozi. Mako nagham tamtamon tsiau Israela tipul taan to Isip ve tila. Pale tilaagh ila ŋgun ŋgun imin yes zaaba.
EXO 7:5 “Saawe tau natotoi tapirig ivot ighazooŋ pa yes Isipa, ve nagham yes Israela tipul nugh toozi, ene yes Isipa paam pale tighilaal tighe: Yau Yoova nalepleep, ve tighazooŋ pa gabuag tomania ŋgar tsiau.”
EXO 7:6 Yoova isavsaav le isov, ra Mose yesuru Aron tila ve titaghon duduŋai saveeŋ tau i ighuru pazi na.
EXO 7:7 Saawe tana, Mose ndaman tooni irau tamoot paaŋ (80). Ve Aron ndaman tooni irau tamoot paaŋ ve tol (83).
EXO 7:8 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighe:
EXO 7:9 “Alooŋ. Isaav ighe kinik to Isip isaav pa yamru to agham gabua ŋgereeta eta, na usaav pa Aron to igham titi tooni, ve isiki izi taan ila kinik naagho. Titi tooni pale imin moot.”
EXO 7:10 Tauvene yesuru tila tivot to kinik, ve titaghon duduŋai saveeŋ tau Yoova isavia pazi na. Aron isik titi tooni izi taan ila kinik tomania uraata tooni naghozi, le titi tooni imin moot.
EXO 7:11 Kinik ighita gabua tana, ve ipoi tamtamon ŋgara siriv tomania yes mura siriv to Isip tilam, ve yes paam tigham mur toozi le ivot raraate imin Aron ighamu.
EXO 7:12 Yes eŋaeŋa tisik titi toz toz tizi taan, ve titi toozi timin moot. Eemon titi to Aron tau imin moot na, itoon moot toozi tawe tisov.
EXO 7:13 Kinik ighita gabua ŋgereeta tana pa tauu maata. Eemon ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe izoor Mose yesuru Aron aliŋazi. Ŋgar tau i ighamu na, ene iduduuŋ kat pa saveeŋ tau muuŋ Yoova isavia pa yesuru na.
EXO 7:14 Murei ra, Yoova isaav pa Mose muul ighe: “Kinik to Isip, ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe i irau ipul yes Israela tila mako.
EXO 7:15 Bogzo mboŋoozo, i pale izila yaa Nil. Tauvene yo ugham titi tau imin moot na, ve umuuŋ uzila usaŋani izi yaa ziige. Saawe tau i ilat peria,
EXO 7:16 mako usaav pani ughe: ‘Yoova tau Maaron to yei Hibrua na, imbaaŋ ghau nalam ve nasavia aliiŋa payo wa. I ighe yo upul tamtamon tooni Israel tila, leso tibees pani ve tisuŋ pani izi nugh ŋginaaŋa. Eemon saawe tana ve ilam aazne, yo ulooŋ aliiŋa rigta mako.
EXO 7:17 Tauvene Yoova aliiŋa ilat payo muul ighe: I aat igham ŋgar ite paam. Leso uwatagh ughe i ilepleep, ve ughazooŋ pa gabua tomania ŋgar tooni. Ughita. Yau aat nalos yaa Nil pa titi tsiau tau nakiskisi ne, mako yaa Nil imin siŋ, ve iigh tau tileep ila yaa loolo ne tisov timataar. Ve yaa pale vaazi isaghat kat. Tauvene tamtamon to Isip pale lolozi pa ghunuuŋ muul mako.’”
EXO 7:19 Ve Yoova isaav muul pa Mose ighe: “Usaav pa togham Aron to igham titi tooni, ve itotoia iŋarui yaa tisov to yes Isipa. Yaa tintiina, ve yaa geegeu tau tirereer taghon uum lolozi na, yaa naliu, ve yaa toozi to ghunuuŋ tau ighenaar izila uur ve rubruub lolozi na paam. Yaa tawe pale tisov timin siŋ mon. Tauvene siŋ pale irau taan isov to Isip.”
EXO 7:20 Tauvene Mose yesuru Aron tila ve titaghon duduŋai saveeŋ tau Yoova isavia pazi na. Aron ila iyooz ila kinik to Isip tomania yes uraata tooni naghozi, ve iit titi tooni izaa, ra ilos yaa Nil pani, ve yaa Nil imin siŋ.
EXO 7:21 Tauvene iigh tau tileep ila yaa loolo na, tisov timataar le yaa vaazi. Yaa to yes Isipa, eta poia muul mako. Tisov timin siŋ mon. Tauvene yes Isipa irau tighun yaa Nil muul mako.
EXO 7:22 Eemon yes mura to Isip tiburig, ve anazi tigham mur toozi pa yaa, le ivot raraate imin tau Mose gha Aron tighamu na. Tauvene kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ muul, ve ilooŋ yesuru saveeŋ toozi mako. Ŋgar tau i ighamu, ene iduduuŋ kat pa saveeŋ tau Yoova isavia pa Mose gha Aron imin maata na.
EXO 7:23 Ra kinik itoor ghi, ve imuul ila pa ruum tooni, ve maata ila pa gabua tana muul mako.
EXO 7:24 Yes Isipa irau tighun yaa Nil muul mako. Tauvene titai puura katini itaghon yaa Nil ziige, leso titiv lezi yaa pa ghunuuŋ.
EXO 7:25 Yoova ivaghamunia yaa Nil, ve igheen tauvene irau mboŋ liim ve ru.
EXO 8:1 Mboŋ liim ve ru tana isov, ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Ula ughita kinik to Isip muul, ve usaav pani ughe: ‘Yoova aliiŋa ilat payo ighe: Upul tamtamon tooni Israel tila, leso tibees pani ve tisuŋ pani.
EXO 8:2 Isaav ighe yo uŋguruut zi, na uyamaan ghom. Pa i aat ivaghamunia taan dodoli to Isip pa gob.
EXO 8:3 Gob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ pale tivot ila yaa Nil, ve tipul yaa ve tiŋarui ruum tsio tilat. Mako tiloŋ tila ruum, ve tiyaat tizala niam to ghenooŋ paam. Ve tiloŋ tila ruum to uraata tsio, ve tiyaat tizala eval tiina to Isip pavozi paam. Ve gob pale tiloŋ tila niamim to naznazuuŋ, ve tiyaat tiloŋ tila uur to kepuuŋ mberet lolozi paam.
EXO 8:4 Tauvene yo yamŋa uraata tsio, ve eval tiina to Isip paam, gob pale tiyatyaat tizala pavomim.’” [Yoova isavsaav le isov, ra Mose ila ipaesia aliiŋa tana pa kinik. Eemon kinik ilooŋa mako.]
EXO 8:5 Tauvene Yoova isaav pa Mose muul ighe: “Usaav pa Aron to iit titi tooni izaa, ve itotoia iŋarui yaa tisov to Isip: Yaa tintiina, ve yaa geegeu tau tirereer taghon uum lolozi na, ve yaa naliu paam. Leso gob tivot pa yaa ta naol ne, ve tileep irau taan isov to Isip.”
EXO 8:6 Tauvene Aron iit titi tooni izaa, ve itotoia iŋarui yaa tisov to yes Isipa. Ra gob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot, le tileep irau taan isov to yes Isipa.
EXO 8:7 Eemon yes mura to Isip tigham mur toozi, ve yes paam tigham gob katini tivot izi taan to Isip.
EXO 8:8 Ra kinik to Isip ipoi Mose yesuru Aron tilam, ve isaav pazi ighe: “Yamru aghason Yoova to iziir gob tane tighau payau ve tamtamon tsiau paam! Leso napul yes Israela tila tigham watooŋrau pa Yoova.”
EXO 8:9 Mose isaav pani ighe: “Poia. Yo taum ughur saawe eta to nasuŋ pa Yoova. Leso loolo isaghatin ghom tomania yes uraata tsio, ve eval tiina to Isip, ve iziir gob tighawaar pa ruum tsiam. Eemon gob tau tileep yaa Nil ziige na, pale tileep mon ta sewe.”
EXO 8:10 Tauvene kinik isaav pani ighe: “Bogzo, o usuŋ.” Mose isaav pani ighe: “Poia. Pale nataghon aliŋam. Leso uwatagh kat ughe: Yoova, Maaron to yei Israela, i Maaron tauu. I raraate imin zimaronŋa siriv mako. Bogzo o, gob tisov tipul ghom tomania ruum tsio, ve tipul yes uraata tsio, ve eval tiina to Isip paam, ve tisov tighau tila. Eemon gob tau tileep yaa Nil ziige na, pale tileep mon ta sewe.”
EXO 8:12 Tauvene Mose yesuru Aron tipul kinik, ve timuul tila, ra Mose itaŋ rarai Yoova ighe gob tau iŋgal kinik maata pani na, iziir zi tighau tila.
EXO 8:13 Ve Yoova ilooŋ suŋuuŋ tooni. Tauvene gob tisov tau tileep ila ruum to yes Isipa lolozi, ve taghon ruum zigezi, ve ila uum lolozi na, tisov timataar.
EXO 8:14 Ra yes Isipa tindou zi ila ŋgun ŋgun, ve timbuzaar le vazizi ikau nugh.
EXO 8:15 Saawe tau kinik to Isip ighita pataŋani to gob isov, i isaav ighe: “Aa saleem! Aazne ra, nimariau!” Eemon ŋgar tooni iyaryaaŋ muul ighe izoor Yoova aliiŋa. Tauvene ilooŋ Mose yesuru Aron aliŋazi mako, ve iŋguruut yes Israela muul. Ŋgar tau i ighamu, ene iduduuŋ pa saveeŋ tau Yoova isavia pa Mose gha Aron na.
EXO 8:16 Saawe siriv ilam ila, ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Usaav pa Aron to igham titi tooni, ve ilos taan. Leso ŋgaupup irau taan isov to Isip imin suum.”
EXO 8:17 Tauvene yesuru titaghon Maaron aliiŋa. Saawe tau Aron igham titi tooni ve ilos taan pani, ŋgaupup isov to Isip imin suum ve tiŋut yes Isipa tomania ŋgai toozi le tisaghat kat. Ra yes mura anazi tighe titoov tapirizi leso tigham suum tivot. Eemon tirao mako.
EXO 8:19 Tauvene tila tipaes pa kinik tighe: “Wai, gabua tane ivot ila Maaron tauu niima.” Eemon kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe izoor Maaron aliiŋa. Tauvene ilooŋ Mose yesuru Aron mako. Ene iduduuŋ kat pa Yoova aliiŋa ta muuŋ isavia na.
EXO 8:20 Murei ra, Yoova isaav pa Mose ighe: “Bogzo ndoroome, ve uburig uzila yaa Nil ziige, ve usaŋan kinik to Isip. Ighe ilam ivot, mako uŋaruini ula, ve usaav pani ughe: Yoova aliiŋa ilat payo ighe: Upul tamtamon tooni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani.
EXO 8:21 Isaav ighe yo uŋguruut zi, na uyamaan ghom. Pa i aat imbaaŋ nimnim tintiina ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tilat, ve tiŋut ghom tomania yes uraata tsio, ve eval tiina to Isip paam. Nugh tsiam tomania ruum tsiam pale tivon pa nimnim tintiina.
EXO 8:22 Eemon i aat ipoon taan sirivu to Gosen tau tamtamon tooni Israel tileep ila na, ve nimnim eta irau ivot pazi mako. Leso yo uwatagh ughe i ileep izi taan tsio paam. Pasaa, i pale itaghon ŋgar ite ite pa tamtamon tooni ve tamtamon tsio. Bogzo, o igham gabua ŋgereeta tane ivot, leso itotoi tapiri payo.”
EXO 8:24 Tauvene Yoova itaghon aliiŋa tane, ve igham anooŋa ivot. I igham nimnim tintiina ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot. Nimnim tawe tiloŋ tila kinik ruum tooni, ve ruum to yes uraata tooni, ve tipavon taan dodoli to yes Isipa. Tivaghamunia yes Isipa le tisaghat kat.
EXO 8:25 Tauvene kinik imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tilam, ve isaav pazi ighe: “Irao lak! Yam Israela ala agham watooŋrau pa Maaron tsiam. Eemon ala nugh malau sov. Aleep tataŋgan izi taan to yei Isipa, ve agham uraat tana.”
EXO 8:26 Eemon Mose isaav pani ighe: “Vene mako. Isaav ighe nirav ŋgai tsiei imin watooŋrau pa Maaron tsiei Yoova ila yes Isipa matazi, ene pale irao ŋgar toozi mako, ve tiburig gha tirav ghei pa maet.
EXO 8:27 Tauvene nighe yo uyok payei, leso nila nugh ŋginaaŋa, ve nigham watooŋrau pa Maaron tsiei Yoova izi ta sewe itaghon saveeŋ tau i tauu ighuru payei na. Pale nilaagh irau mboŋ tol, o nila nivot.”
EXO 8:28 Kinik ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ighe: “Poia. Yau nayok. Yam irau ala nugh ŋginaaŋa ve agham watooŋrau pa Maaron tsiam Yoova. Eemon ala nugh malau sov. Ve matamim iŋgal ghau paam ila suŋuuŋ tsiam.”
EXO 8:29 Mose iyol aliiŋa ighe: “Ulooŋ. Yau naghe naburig nala tane. Saawe tau napul ghom ve nala, yau aat nasuŋ pa Yoova, leso bogzo iziir nimnim tane tighau payam. Yo tomania uraata tsio, ve eval tiina to Isip paam, nimnim pale tighawaar pa yam asov. Eemon kinik, yau nasaav payo: Ugham karom payei ve uŋguruut ghei muul sov. Upul ghei nila nigham watooŋrau pa Yoova.”
EXO 8:30 Ra Mose ipul kinik, ve ila isuŋ pa Yoova.
EXO 8:31 Yoova ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve iziir nimnim tisov tighawaar pa kinik tomania uraata tooni ve eval tiina to Isip, le nimnim eta ivot muul mako.
EXO 8:32 Eemon kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ muul ighe ikis yes Israela tileep. Tauta ipul zi tila mako.
EXO 9:1 Saawe siriv ilam ila, ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Ula to kinik to Isip, ve usaav pani ughe: Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliiŋa ilat payo ighe: Upul tamtamon tooni tila, leso tibees pani ve tisuŋ pani.
EXO 9:2 Isaav ighe yo uzoor saveeŋ, ve upul zi tila mako, ve unoknok ŋgurutaaŋ zi, na uyamaan ghom.
EXO 9:3 Pa Yoova pale itotoi tapiri payam, ve ighur moroghooŋ saghati kat pa ŋgai tsiam maata maata tau tilaghlaagh muuri na. Hos, doŋki, kamel, makau, sipsip, ve mekmek tsiam pale timatmaat.
EXO 9:4 Eemon ŋgai to yes Israela, eta irau imaat mako. Pasaa, Yoova pale igham ŋgar ite ite pa yes Israela ŋgai toozi ve yam Isipa ŋgai tsiam.
EXO 9:5 Ve Yoova ighur saawe ighe bogzo, o igham gabua tane ivot izi taan tane.”
EXO 9:6 Ve onoon, mboŋ nughizau, ra Yoova igham gabua tana anooŋa ivot le yes Isipa ŋgai toozi katini timatmaat. Eemon yes Israela, ŋgai toozi eta imaat mako.
EXO 9:7 Kinik to Isip imbaaŋ tamtamon siriv tila titiir nugh, ve yes tighita ŋgai to yes Isipa mon ta timatmaat. Ve Israela toozi, popoiazi mon. Eta imaat mako. Eemon gabua tawe ipaburigin ŋgar to kinik mako. Ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe iŋguruut yes Israela tileep. Tauta ipul zi tila mako.
EXO 9:8 Murei ra, Yoova isaav pa Mose yesuru Aron muul ighe: “Yamru ala nugh tau tipatuntun uur na, ve akor avav le nimamim ivon, o ala aghita kinik to Isip. Ala avot tooni, mako Mose iyooz ila kinik naagho ve itir avav izaa.
EXO 9:9 Avav tana pale imbiriis irau taan isov to yes Isipa. Ve saawe tau itap izala tamtamon ma ŋgai pavozi, ene pale sambor tomania mbotmboot sasaghati igham zi.”
EXO 9:10 Yoova isavsaav le isov, ra yesuru tila nugh tau tipatuntun uur na, ve tikor avav. Yesuru tila tiyooz ila kinik naagho, ve Mose itir avav izaa le imbiriis. Saawe tau itap izala tamtamon ve ŋgai pavozi, sambor tomania mbotmboot sasaghati igham zi.
EXO 9:11 Yes mura paam, sambor igham zi le tisaghat kat, raraate imin eval tiina to Isip. Tauvene tapirizi irau Mose mako.
EXO 9:12 Eemon Yoova igham kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauvene i ilooŋ Mose yesuru Aron mako. Ŋgar tau kinik ighamu, ene iduduuŋ pa Yoova aliiŋa tau muuŋ isavia pa Mose na.
EXO 9:13 Pataŋani to mbotmboot isov ve murei ra, Yoova isaav pa Mose ighe: “Bogzo mboŋoozo, o uburig ula ve usaŋan kinik to Isip. Saawe tau i ilam ivot, mako usaav pani ughe: Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliiŋa ilat payo ighe: Upul tamtamon tooni tila, leso tibees pani ve tisuŋ pani. Isaav ighe yo upul zi tila mako, na uyamaan ghom. Pa i aat iŋgal yo tomania uraata tsio ve eval tiina to Isip matamim pa pataŋani siriv tau tintiina kat. Leso yo uwatagh kat ughe: Maaron eta to taan raraate imin i mako.
EXO 9:15 Imin ta itotoi katin tapiri payo, kanaŋ ivaghamun ghom tomania tamtamon tsio pa moroghooŋ tiina, ve ipasov gham pa taan alok wa.
EXO 9:16 Eemon igham tauvene mako. Pasaa, i ighur ghom pa puughu tane: I ighe itotoi tapiri ivot le ighazooŋ payo, leso murei tamtamon tivotia vaaru irau taan isov.
EXO 9:17 “Aazne, yo upakur ghom, ve utatan tamtamon tooni, ve uŋguruut zi ughe tila sov.
EXO 9:18 Tauvene bogzo mboŋoozo, saawe tauvene, i aat igham ais paatu paatu titaptap tizi. Saawe tau timbumŋa tipaburigin Isip imin nugh paaghu, ve ilam aazne, ais paatu paatu tauvene titap tizi nugh tsiam pai eta soone.
EXO 9:19 Tauvene usaav pa uraata tsio tigham ŋgai tsio tomania gabua tsio tau tigheen muuri na, ve tighur zi tisov tiloŋ tila ruum, leso ruum ipoon zi. Gabua eta igheen muuri sov. Pa ais paatu paatu tau pale tizi ne, ene aat tiravuur gabua naol isov tau tileep muuri na le timatmaat.” [Yoova isavsaav pa Moses le isov, ra Mose ila ipaesia Yoova aliiŋa pa kinik.]
EXO 9:20 Yes uraata to kinik tau tighur ila Yoova aliiŋa ve tiroi pani na, rekia mon tighur ŋgai ve besooŋa toozi tisov tiloŋ tila ruum.
EXO 9:21 Eemon yes tau tighur ila mako na, tipul besooŋa ve ŋgai toozi tileep muuri.
EXO 9:22 Ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Uraraav nimam izaa, leso ais paatu paatu titaptap tizi irau taan isov to yes Isipa, ve tiravuur gabua isov tau tigheen muuri na: tamtamon, ŋgai, ve aniiŋ isov to uum paam.”
EXO 9:23 Tauvene Mose iit titi tooni izaa, ra Yoova igham nugh ighani milia, ve lalaav iŋgal izizi pa taan toman luutu tiina, ve ais paatu paatu titaptap tizi irau taan isov to yes Isipa.
EXO 9:24 Ais paatu paatu tintiina kat titap tizizi, ve nugh ighani milmilia le nugh isaghat kat. Saawe tau yes Isipa timbuzŋa tipaburigin Isip imin nugh paaghu ve ilam na, gabua tauvene ivot pa nugh toozi pai eta mako.
EXO 9:25 Tauvene ais paatu paatu titaptap tizi irau taan isov to yes Isipa, ve iravuur gabua tisov tau tileep ve tigheen izi muuri na: Tamtamon, ŋgai, ve aniiŋ isov to uum. Ve irav ai tisov paam le bogazi tipolpol. Tauvene gabua naol isov tisaghat.
EXO 9:26 Nugh eemon geeg ta ais izi pani mako. Ene taan sirivu to Gosen tau yes Israela tileep pani.
EXO 9:27 Tauvene kinik to Isip imbaaŋ pa Mose gha Aron tilam, ve isaav pazi ighe: “Irao lak! Aazne, naghilaal naghe nagham sosor wa. Yoova ŋgar tooni, ene iduduuŋ. Ve yau tomania tamtamon tsiau nisosor.
EXO 9:28 Tauvene yamru ala ve asuŋ pa Yoova. Pa ais paatu paatu ve lalaav tane ivaghamun ghei le nisaghat kat. Yau aat napul gham ala. Irau naŋguruut gham muul mako.”
EXO 9:29 Mose isaav pani ighe: “Poia. Yau aat napul nugh tiina ve navot nala muuri, o nararaav nimag izaa, ve nasuŋ pa Yoova. Leso irav motin lalaav, ve ais paatu paatu titap muul sov. Saawe tau gabua ru tana timot, yo aat uwatagh ughe: Taan naol isov tane, ene taan to Yoova.
EXO 9:30 Eemon yau nawatagh: Yo tomania uraata tsio aroi pa Yoova Maaron tsiei soone.”
EXO 9:31 Saawe tau ais paatu paatu tawe titaptap tizi, tirav aniiŋ bali ve gabua ite tau tighagharaat nonoghiiŋa tomania gabua siriv pani na, le tisaghatiir. Pasaa, bali itum izaa gha anooŋa ighe ivot, ve gabua ite tawe iruŋ.
EXO 9:32 Eemon aniiŋ wit tomania aniiŋ toozi ite tau tiwaato tighe ‘spelt’ na, tipaar soone. Tauta ais paatu paatu tana ivaghamun zi mako.
EXO 9:33 Mose ipul kinik, ve ivot ila pa nugh tiina ziige, ra iraraav niima izaa, ve isuŋ pa Yoova. Tauvene Yoova irav motin uman tomania lalaav ve ais paatu paatu, ve titap muul mako.
EXO 9:34 Eemon saawe tau kinik ighita uman tomania lalaav ve ais imot, i igham sosor muul. Yesŋa uraata tooni ŋgar toozi iyaryaaŋ muul tighe tiŋguruut yes Israela tileep. Lolozi pa tilooŋ Maaron aliiŋa mako.
EXO 9:35 Kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Tauta iŋguruut yes Israela muul. Ŋgar tau i ighamu, ene iduduuŋ kat pa Yoova aliiŋa ta Mose isavia na.
EXO 10:1 Murei ra, Yoova isaav pa Mose ighe: “Ula ughita kinik to Isip muul. Pa yau taug ta nagham i tomania uraata tooni ŋgar toozi iyaryaaŋ. Leso nagham gabua ŋgeretazi tintiina tivot ila sosozi, ve natotoi tapirig pazi.
EXO 10:2 Ve murei imin sinaiŋ pa yam Israela, leso asavia pa natmimŋa ve timbumimŋa, ve asaav pazi aghe: ‘Muuŋ, Yoova itotoi tapiri pa yes Isipa. I igham gabua ŋgeretazi tintiina tivot ila sosozi, ve ipamogherai zi le tivaghamgham kat.’ Ve yam asov pale awatagh aghe yau Yoova nalepleep, ve aghazooŋ pa gabuag tomania ŋgar tsiau.”
EXO 10:3 Yoova isavsaav le isov, ra Mose yesuru Aron tila tivot to kinik, ve tisaav pani tighe: “Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliiŋa ilat payo muul ighe: Yo ukaria zoraaŋ saveeŋ wa. Pale ŋeez o uput aghem pani ve uleep ila i saamba? Upul tamtamon tooni tila, leso tibees pani ve tisuŋ pani.
EXO 10:4 Isaav ighe uŋguruut zi muul, na uyamaan ghom. Pa bogzo mboŋoozo, i aat igham siis tivot, ve tivaghamunia nugh tsio.
EXO 10:5 Siis tau pale tivot, ene sorok mako. Pale tipavon taan tsiam le irau aghita sooso eta muul mako. Tauvene aniiŋ ŋgirŋgiira tau ais ivaghamunia mako na, siis pale tipasov zi le tisov kat. Ve ai isov tau titum ila uum tsiam lolozi na paam, siis pale tighan suvinia rauazi.
EXO 10:6 Yo yamŋa uraata tsio ve eval tiina to Isip paam, ruum tsiam pale tivon kat pa siis. Saawe imin maata tau timbumimŋa tilam tigham nugh tane, ve ilam aazne, aghita siis tauvene tivot pai eta soone.” Mose isavia saveeŋ tane le isov, ra itoor ghi ve ipul kinik, gha ivot ila pa muuri.
EXO 10:7 Yes uraata to kinik tisaav pani tighe: “O kinik, pai piiz ta yo ughe upul ŋeer tawe ighamgham pataŋani pait? Yo uwatagh mako? Nugh to Isip isaghat wa. Upul zitamoot to Israel tila tisuŋ pa Maaron toozi Yoova.”
EXO 10:8 Tauvene tila tigham Mose yesuru Aron timuul tilam, ve kinik isaav pazi ighe: “Aazne, yau nayok payam to ala asuŋ pa Maaron tsiam Yoova. Eemon naghe nawatagh: Savunugha kat ta pale tila?”
EXO 10:9 Mose iyol aliiŋa ighe: “Yei nisov pale nila. Zolman, geegeu, natmaiŋa zitamoot ve zilivaa, tomania sipsip, mekmek, ve makau tsiei tisov paam. Pa nighe nila nigham suŋuuŋ tiina pa Yoova.”
EXO 10:10 Tauvene kinik isaav pani muul ighe: “Yau nawatagh: Isaav ighe nayok payam to ala, ene aat Yoova ileep tomani gham ve poia tooni izaa tsiam. Eemon irau napul azuwamimŋa ve natmimŋa tila tomani gham ne mako. Mako le mako kat! Pa ŋgar saghati eta aat igheen ila lolomim.
EXO 10:11 Tauvene yam zitamoot mon irau ala ve asuŋ pa Yoova. Pa gabua tana, tauta yamru azonokai ghau pani.” I isavsaav pazi le isov, ra iziir Aron yesuru Mose tighau pa naagho, ve tivot tila muuri.
EXO 10:12 Ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Uit nimam izaa, ve utotoi iŋarui taan isov to yes Isipa. Leso siis ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot, ve tivaghamunia aniiŋ tomania gabua siriv tau titum ila taan toozi. Saa gabua tau ais ivaghamunia mako, ene pale siis tipasovu.”
EXO 10:13 Tauvene Mose iit titi tooni izaa, ve itotoi iŋarui taan isov to yes Isipa. Ra Yoova igham yaghur tiina ilaan pa taan ziige tau aaz izaa pani na, ve ilam. Yaghur ilaagh pa mataaz le ila mboŋ gha nughizau muul. Tauta ivuvuur siis tivot.
EXO 10:14 Siis tau tivot na, sorok mako. Katini kat. Ve tileep irau taan dodoli to Isip, ve tivaghamunia nugh toozi. Muuŋ ve ilam, siis tauvene tivot izi Isip pai eta soone. Ve murei paam, irau tivot muul mako.
EXO 10:15 Tauvene siis titav taan isov to yes Isipa, ve tigham taan gabgabuuŋ. Ve tighan suvinia gabua naol isov tau ais ivaghamun zi mako na le tisov kat. Tighan kikiliiŋ, saiŋ, aniiŋ, ai rauazi, ve anoŋazi paam. Taan isov to yes Isipa, gabua mbitai eta igheen muul mako.
EXO 10:16 Tauvene rekia mon kinik to Isip imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tilam, ve isaav pazi ighe: “Yau nagham sosor tiina kat pa Maaron tsiam Yoova, ve nagham sosor pa yamru paam.
EXO 10:17 Lolomim isaghatin ghau muul, ve apul sosor tsiau tane. Irau nagham sosor muul mako. Ve asuŋ Maaron tsiam Yoova to iziir pataŋani tane payei. Mako pale nisov nimataar.”
EXO 10:18 Tauvene Mose ipul kinik ileep, ve ila isuŋ pa Yoova.
EXO 10:19 Yoova ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve itoor yaghur gha ilaan pa aaz izila ve ilam toman tapiri, le ivuvuur siis tawe tisov tila pa Te Siŋsiŋai. Eta ileep muul izi Isip mako.
EXO 10:20 Eemon Yoova igham kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ muul. Tauvene ipul yes Israela tila mako.
EXO 10:21 Murei ra, Yoova isaav pa Mose ighe: “Uit nimam izaa, leso ndoroom tiina ikau Isip. Ndoroom tiina tau pale ivot na, ene maata ite. Pale igham yes Isipa titaŋtaaŋ imin yes tau matazi kumkuuma, ve tiyamaana poia mako.”
EXO 10:22 Tauvene Mose iit niima izaa, ve ndoroom tiina ikau Isip, le igheen irau mboŋ tol ve mataaz tol.
EXO 10:23 Ndoroom tiina tawe ivot le yes Isipa irau tivaghito zi mako. Tauvene mboŋ tol ve mataaz tol tana, yes irau tilaagh mako. Tileep ila ruum toozi mon. Eemon nugh tau yes Israela tileep pani na, ene ghazooŋa.
EXO 10:24 Tauvene kinik to Isip ipoi Mose imuul ilam, ve isaav pani ighe: “Yam Israela ala asuŋ pa Yoova. Tomania azuwamimŋa ve natmimŋa asov ala. Eemon yam aat apul makau, sipsip, ve mekmek tsiam tilepaar izi Isip.”
EXO 10:25 Eemon Mose isaav pani ighe: “Ee-e, vene mako. Yei aat niburig tomania ŋgai tsiei tisov. Irau nipul eta ileep mako. Pa yei taumai nikankaan pa saa gabua tau pale nigham zi timin watooŋrau pa Maaron tsiei Yoova. Tauvene yei aat niyauur zi tisov tila tomani ghei. Nila nivot nugh sindei tau Yoova ighe nileep pani ve nisuŋ, mako i tauu isaav payei pa saa gabua tau pale nigham zi timin watooŋrau pani. Gabua siriv, pale nimoz sirivu mon imin watooŋrau. Ve siriv, yav pale ighan dodolin zi.”
EXO 10:27 Eemon Yoova igham kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ muul. Tauvene loolo pa ipul yes Israela tila mako.
EXO 10:28 Ve iziir Mose ighe: “Ughau pa matag. Ve umuul ulam sene sov! Isaav ighe naghit ghom muul, yo aat umaat.”
EXO 10:29 Tauvene Mose iyol aliiŋa ighe: “Poia. Saveeŋ tauta usavia na. Irau ughita naghog muul mako.”
EXO 11:1 Murei ra, Yoova isaav pa Mose ighe: “Yau aat naŋgal kinik tomania eval tiina to Isip matazi pa pataŋani ite paam. Murei pa pataŋani tane, i pale iyok payam to ala. I pale iziir gham, ve ipasul gham ighe rekia ve asov ala. Irau tsiam eta ileep mako.
EXO 11:2 Tauvene aazne, yo ula ve usaav pa Israela tisov, zitamoot ve zilivaa, tauvene: Yes aat tila tighason yes Isipa tau tileep tigharau zi na, leso tigham lezi kuaz siriv tau tigharaat zi pa gol ma silva na.”
EXO 11:3 Yoova isaav tauvene pasaa, i igham yes Isipa lolozi poia pa yes Israela. Ve Mose paam, yes uraata to kinik tomania eval tiina to Isip tighita tighe i ŋeer tiina ee ve titandagh pani.
EXO 11:4 Tauvene Mose isaav pa kinik ighe: “Ulooŋ! Yoova aliiŋa ilat payo tauvene. Ighe: ‘Mboŋ anooŋa, yau aat nazilam ve nalaagh irau taan isov to Isip.
EXO 11:5 Ve natumimŋa aidabazŋa tisov pale timataar. Irau napul eta ileep mako. Ve yo tau ulepleep ila niam to ghamuuŋ pooz na, taum natum aidaaba pale imaat. Ve itaghon tauvene ila ila le yes besooŋa zilivaa tau lezi ezazi mako ve timumum wit imin palawa na natuzŋa paam. Tamtamon tisov to Isip natuzŋa aidabazŋa, tomania ŋgai toozi natŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, aat tisov timataar.
EXO 11:6 Tauvene taŋiiz tiina pale ivot irau taan isov to Isip. Muuŋ ve ilam, taŋiiz tiina tauvene ivot izi nugh tsiam pai eta soone. Ve murei paam, irau ivot muul mako.
EXO 11:7 Eemon yes Israela tomania ŋgai toozi tisov aat tileep poi. Ŋgavuun eta irau ipaŋal mako. Leso yo uwatagh kat ughe: Yau Yoova nagham ŋgar raraate pa tamtamon tsiau Israel ve yam Isipa mako. Naghamgham ŋgar ite ite.’”
EXO 11:8 Ve Mose isaav muul ighe: “O kinik, gabua tane ighe ivot, uraata tsio tane pale tisov tilam tiput aghezi payau, ve titaŋ rarai ghau tighe: ‘Yo tomania tamtamon tisov tau titaghon ghom na, apul ghei ve aghau ala!’ Murei pa gabua tana ivot, yau aat napul ghom.” Mose aate yavyav kat. Tauvene ipul kinik ileep, ve ivot ila muuri.
EXO 11:9 Ra Yoova isaav pani ighe: “Kinik to Isip irau ilooŋ aliŋam mako. Ve ene poia. Pasaa, ighur sooso payau, leso nagham gabua ŋgeretazi naol izi Isip.”
EXO 11:10 Tauvene Mose yesuru Aron tigham gabua ŋgeretazi naol ila kinik to Isip maata. Gabua tawe ite kat. Eemon Yoova igham kinik ŋgar tooni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauta iyok pa yes Israela to tipul taan tooni ve tila ne mako.
EXO 12:1 Mose yesuru Aron tilepleep izi taan to Isip, ve Yoova isaav pazi ighe:
EXO 12:2 “Kaiyo tane, ene iliiv kaiyo tisov. Pasaa, kaiyo tane, yau aat nagham gabua paaghu ivot payam. Tauvene yam Israela aat aghur kaiyo tane imuuŋ pa ndaman tsiam tisov.
EXO 12:3 Yamru ala alup Israela tisov, ve asaav pazi tauvene: Mboŋ imin saŋavul to kaiyo tane, mako zitamoot tisov aat timbit sipsip ma mekmek paghpaaghu eŋaeŋa irau ruum toz toz.
EXO 12:4 Yam eŋaeŋa aat agabiiz poghania sipsip tau ambit zi na: Tamtamon piiz kat ta irau tighani le tipasovu? Isaav ighe ruum eta tamtamona naol mako, ve tigham ŋgar tighe zigazi irau tighan suvinia sipsip toozi mako, yes aat tisaav pa zetazŋa tau tileep tigharau zi na tilam ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Leso tipasovu.
EXO 12:5 Yam aat aghita sipsip ma mekmek zitamoot tau popoiazi mon ve ndaman toozi eŋaeŋa, o ambit zi.
EXO 12:6 Aŋgin zi poi le mboŋ imin saŋavul ve paaŋ (14) to kaiyo tane, ve ravrav izi, saawe tau taghit sapirin ghiit, mako arav zi. Ve ruum sindei tau aleep ila na, agham gabua tau arav zi na siŋizi, ve akumu izala didiiŋaia to ataman. Ila ziige ru, ve izaa pa saaŋa paam. Leso imin ilaal pa yam tamtamon to Yoova tau alup gham pa ghanghaniiŋ ila ruum tana loolo.
EXO 12:8 “Mboŋ eemon tana, amoz sipsip tana izala yav, ve aghan tomania mberet tau le yis mako na, ve saiŋ papaii.
EXO 12:9 Sipsip miiza tau ighe mbitai ma nazuuŋ, na aghani sov. Aghan moziiŋ mon. Tauvene amoz sipsip anooŋa dodoli, tomania daaba, ve ŋgoi, ve kodkooda izala yav, ve aghan suvinia.
EXO 12:10 Apul sirivu igheen imin ŋaar sov. Isaav ighe aghan le apomim isuŋ, ve sirivu igheen, mako aghuru ila yav ighan suvinia le isov o nughizau.
EXO 12:11 Ve agharaat taumim pataghaaŋ pa laghooŋ. Akat nonoghiiŋa tsiam imin tuuku, aghur zuzuuŋa to aghemim, ve akis titi tsiam paam. Mako mbolemim izi pa ghanghaniiŋ. Eemon aghan rekia. Aniiŋ tana, ene aniiŋ to Pasova. Yam aat aghani, leso matamim iŋgal saawe tau yau Yoova nasal payam, ve nala narav yes Isipa natuzŋa timataar.
EXO 12:12 “Mboŋ tana, yau pale nalaagh irau taan isov to Isip, ve naravuur natuzŋa aidabazŋa, tomania ŋgai toozi natŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, le tisov timataar. Leso naghur atuya pa maaron karomŋa toozi, ve natatan tapirizi. Pasaa, yau Yoova nalepleep.
EXO 12:13 Tauvene siŋ tau akumu ila didiiŋaia to ataman to ruum tsiam, ene pale itotoi ruum tsiam payau. Saawe tau nalaghlaagh pa ravuuŋ yes Isipa, ve naghita siŋ tana, yau aat nasal payam ve navool pa ruum ite. Leso nakari gham sov.
EXO 12:14 “Saawe tane, ene saawe tiina ve patabuyaaŋ. Tauvene yam Israela yamŋa paaghu tsiam tau pale tivot murei na, aat apakur saawe tane, ve matamim iŋgalŋgali irau saawe. Yau naghur tutuuŋ payam tauvene: Ndaman isov, isaav ighe azaa pa saawe tane, na yam aat agham lupuuŋ tiina, ve asuŋ payau toman lolomim poia. Tutuuŋ tane pale iyaryaaŋ tauvene taghon taghon gha ila.
EXO 12:15 “Saawe to lupuuŋ tiina tane, isaav ighe lolomim pa ghaniiŋ mberet, na aghan mberet tau tighur yis ila mako na. Yam aat aghan mberet tauvene mon irau mboŋ liim ve ru. Tauvene saawe tau lupuuŋ tiina tane ighe ivot, yam aat agham yis isov tau igheen ila ruum tsiam lolozi na, ve asiki ilale. Apul rigta igheen sov. Mboŋ liim ve ru to lupuuŋ tiina tane, isaav ighe tsiam eta izoor saveeŋ ve ighan mberet tau tikepu tomania yis, na aziire ighau ila soghan pa yam Israela. Ilup ghi tomani gham muul sov.
EXO 12:16 Saawe imin maata tau lupuuŋ tiina tane iburig, ve saawe imin liim ve ru tau isov pani, na yam Israela aat asov alam alup gham ve agham suŋuuŋ tiina. Saawe ru tana, ene umbom patabuyaaŋ. Agham uraat eta sov. Eemon aniiŋ, o yam irau agharaata.
EXO 12:17 “Lupuuŋ tiina to mberet tau le yis mako na, ndaman isov, yam aat matamim iŋgali ve ataghoni. Pa saawe duduuŋ tane, ta yau nagham gham alaagh ila sosoor sosoor imin yes zaaba, ve apul taan to yes Isipa. Tauta naghur tutuuŋ ariaaŋa pa yam ve paaghu tsiam tau pale tivot murei na tauvene: Ndaman isov, yam aat matamim iŋgal saawe tane, ve alup gham ve agham suŋuuŋ tiina payau. Tutuuŋ tane aat igheen tauvene taghon taghon gha ila.
EXO 12:18 “Tauvene ndaman isov, kaiyo tau ivot imin maata na, mbooŋi imin saŋavul ve paaŋ (14), ve ravrav tooni, ene saawe tau lupuuŋ tiina tane iburig, ve ila isov pa ravrav to mboŋ imin tamoot ee ve geege ee (21). Mboŋ liim ve ru tana, isaav ighe aghan mberet, na aghan mberet tau tighur yis ila mako na. Tauvene saawe tana, yis eta igheen ruum tsiam lolozi sov. Isaav ighe taumim eta, ma loom eta tau ileep ila sosomim na izoor saveeŋ, ve ighan mberet tau tikepu tomania yis ila saawe tana loolo, na aziire ighau ila soghan pa yam Israela. Ilup ghi tomani gham muul sov.
EXO 12:20 Tauvene mboŋ liim ve ru tana, nugh sindei tau ighe yam aleep pani, na aghan gabua eta tau yis igheen ila na sov. Agharaat mberet tau le yis mako na mon.”
EXO 12:21 Yoova isavsaav tomania Mose le isov, ra Mose ila ve ilup zolmana tisov to Israel, ve isaav pazi ighe: “Ala rekia mon, ve apas lemim sipsip paghpaaghu irau ruum ruum, ve arav zi. Leso agharaat aniiŋ to Pasova.
EXO 12:22 Sipsip tana siŋizi, awatoa ila oon, ve agham ai ‘isop’ booga, ve azeeva ila siŋ tana. Mako akumu ila didiiŋaia to ataman tsiam. Ila ziige ru, ve izala pa saaŋa paam. Tsiam eta ivot ila muuri sov. Yam asov aleep ila ruum tsiam tsiam lolozi mon le nughizau.
EXO 12:23 Saawe tau Yoova izilam, ve ilaagh pa ravuuŋ yes Isipa natuzŋa ve gabua toozi, ighe ighita siŋ tana igheen ila didiiŋaia to ataman tsiam, i pale isal payam, ve ila ivool pa ruum ite. Irau ipul aŋela to ravuuŋ tamtamon iloŋ ilat ruum tsiam ve irav gham mako.
EXO 12:24 “Tutuuŋ tau aazne nasavi zi payam ne, ene ariaŋazi. Pale tighengheen tauvene le alok. Tauvene yamŋa paaghu tsiam tau pale tivot murei na matamim kisin zi, ve ataghon duduŋai zi taghon gha ila.
EXO 12:25 Saawe tau ala avot taan tau Yoova imbu saveeŋ ighe igham payam na, matamim iŋgalŋgal lupuuŋ tiina to Pasova, ve ataghon duduŋai ŋgara izi ta sewe. Apuli sov.
EXO 12:26 Ve saawe tau natmimŋa tighason gham pa lupuuŋ tane puughu, mako apaes pazi tauvene.
EXO 12:27 Aghe: ‘Iit tarav gabua tane imin watooŋrau pa Yoova. Leso tapaiti, ve mataan iŋgal saawe to Pasova tau Yoova isal pa ruum toit izi Isip, ve ipul ghiit taleep, ve ila irav yes Isipa natuzŋa.’” Yes Israela tilooŋ saveeŋ tana, ve tiput aghezi, ve tipait Yoova eeza.
EXO 12:28 Ra tila ve titaghon duduŋai tutuuŋ isov tau Yoova isavi zi pa Mose yesuru Aron na.
EXO 12:29 Yes tileep le mboŋ anooŋa, ra Yoova izilam, ve iravuur yes Isipa natuzŋa aidabazŋa tisov timataar. Ipul eta ileep mako. Kinik tau igham pooz pa taan Isip na naatu aidaaba, ve ila ila le yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo na natuzŋa aidabazŋa paam, tisov timataar. Ve Isipa ŋgai toozi paam. I iravuur natuzŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, le tisov timataar.
EXO 12:30 Tauvene mboŋ tana, kinik tomania uraata tooni ve eval tiina to Isip, tiburig le tighita natuzŋa tau timaat na. Ra taŋiiz tiina iburig irau ruum ruum. Pasaa, mateegh irau ruum to yes Isipa tisov.
EXO 12:31 Mboŋ tana, kinik imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tilam tooni, ve isaav pazi ighe: “Rekia mon ve aburig apul nugh tsiau, ve aghau ala! Ve yamru mon mako. Eval tiina to Israel paam. Yam asov ayau sipsip, mekmek, ve makau tsiam, ve ala agham suŋuuŋ pa Yoova itaghon ghasoniiŋ tsiam. Apul tamtamon tsiau, ve aghau ala! Ve aghason Maaron tsiam to igham poghani ghau.”
EXO 12:33 Yes Isipa tipasul yes Israela tighe tipul nugh toozi rekia mon. Pa tigham ŋgar tauvene: “Isaav ighe yes Israela tileep tomani ghiit, ene pale tasov tamatmaat.”
EXO 12:34 Ra yes Israela tigham oon toozi tau palawa igheen iloŋ ila na, ve tizunua zi pa uuli, leso tibaad zi ila avarazi. Palawa tawe, tikepu tomania yis soone.
EXO 12:35 Ve titaghon Mose aliiŋa ve tighason yes Isipa pa lezi kuaz maata maata tau tigharaat zi pa gol ma silva na, ve tighason zi pa lezi nonoghiiŋa paam.
EXO 12:36 Yoova igham yes Isipa lolozi poia pa yes Israela. Tauvene gabua isov tau yes Israela tighason zi pani, yes Isipa tigham pazi mon. Tauta yes Israela tipasov zi kat.
EXO 12:37 Tauvene yes Israela tiburig gha tipul nugh Ramses, ve tila tivot nugh ee eeza Sukot. Yes eval le eval kat. Zitamoot toozi tau tirao pa malmal, yes irau 600,000 ma vene. Ve yes zilivaa tomania natuzŋa, tinin zi mako.
EXO 12:38 Yes Israela lezi sipsip, mekmek, ve makau katini kat. Tauta tiyauur zi ve tilaagh tomani zi. Ve nugh nugh siriv tau Israela mako na tiburig tila tomani zi paam.
EXO 12:39 Tilaagh tila le tivot nugh ee, ra timariau. Tileep ta sewe, ve tigham palawa toozi tau tigharaata izi Isip na, ve timozi gha imin lezi tamaz. Palawa tawe, ŋginaaŋa. Tikepu tomania yis mako. Pasaa, saawe tau tiburig, yes Isipa tipasul zi. Tauta lezi saawe eta to tigharaat poghania tamaz toozi mako.
EXO 12:40 Yes Israela tileep izi Isip irau ndaman 430, ra tipul Isip ve tila.
EXO 12:41 Tauvene saawe duduuŋ tau ndaman 430 tana isov, ra yes Israela tisov tiburig, gha tipul Isip ve tila. Tilaagh ila ŋgun toz toz imin yes zaaba.
EXO 12:42 Mboŋ tawe ta Yoova maata iŋgal yes Israela, ve igham zi tipul Isip itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta ndaman isov, saawe to Pasova ighe ivot, yes Israela tisov aat timamaat ve matazi iŋgal gabua tau ivot pa mboŋ tana, ve tipait Yoova. Ŋgar tane aat igheen tauvene taghon gha ila.
EXO 12:43 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighe: “Ene tutuuŋ siriv tau iŋarui ghanghaniiŋ to Pasova. Nugh nugh tau ighe tilam tileep ila yam Israela sosomim na, toozi eta irau ighan sorokin aniiŋ to Pasova mako.
EXO 12:44 Ve isaav ighe agham tamtamon to nugh ite imin lemim uraata, ene i paam, irau ighan sorokin aniiŋ to Pasova mako. Eemon isaav ighe aghol tamtamon to nugh eta imin lemim besooŋa ve arav waaro, ene i irau ighan.
EXO 12:46 Isaav ighe alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova ila ruum eta loolo, na aghan suvinia sipsip tsiam ta sena. Agham miiza sirivu rigta ivot ila muuri sov. Ve tuua tauvene paam, aŋgoor eta sov.
EXO 12:47 Tamtamon to Israel tisov irau matazi iŋgalŋgal lupuuŋ tiina to Pasova ve titaghon duduŋai ŋgara.
EXO 12:48 “Isaav ighe ŋeer eta to nugh ite ilam ileep ila sosomim, ve ighe ileep tomani gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, na yam aat arav ŋeer tana tomania zeetŋa zitamoot tisov tau tileep ila ruum tooni na warozi. Leso aghit zi aghe yes raratezi imin yam Israela duduuŋ. Le isov o, yes irau tighan. Eemon sei tau ighe tirav waaro mako, ene irau ighan aniiŋ to Pasova mako.
EXO 12:49 Tutuuŋ tane aat igham pooz pa yam asov. Yes tau siŋ duduuŋ to Israel, ve yes loomba tau tileep ila sosomim na paam.”
EXO 12:50 Tauvene yes Israela tisov titaghon duduŋai tutuuŋ isov tau Yoova isavia pa Mose yesuru Aron na.
EXO 12:51 Ve saawe duduuŋ tana, Yoova igham zi tipul Isip. Tilaagh ila ŋgun toz toz, ve tila.
EXO 13:1 Yoova isaav pa Mose muul ighe:
EXO 13:2 “Yam Israela aat aghur natmimŋa aidabazŋa tomania ŋgai tsiam natŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na tisov timin yau leg.”
EXO 13:3 Mose isaav pa yes Israela ighe: “Matamim iŋgal saawe tane. Muuŋ, yam amin besooŋa sorok izi taan Isip. Eemon aazne, Yoova itotoi tapiri tiina, ve ipas gham ila yes Isipa nimazi gha apul nugh toozi wa. Tauta aazne amin besooŋa muul mako. Tauvene ndaman isov, saawe tane ighe ivot, na yam aghan gabua eta tau yis igheen ila na sov.
EXO 13:4 Matamim iŋgal kaiyo Abib tane. Pa kaiyo tane, ta yam apul taan to yes Isipa.
EXO 13:5 Muuŋ, Yoova imbu saveeŋ tomania timbumimŋa ighe i pale igham taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Hivia, ve Yebusa imin lemim. Taan tawe ŋgoreeŋa ve poia pa gabua naol titum pani. Tauvene murei, saawe tau Yoova igham gham ala avot ta sewe, na matamim iŋgal to ataghon ŋgar tauvene: Ndaman isov, ighe tazaa pa kaiyo Abib, na yam aat alup gham ve asuŋ pa Yoova. Mboŋ liim ve ru, yam aghan mberet tau le yis mako na mon. Ve mboŋ imin liim ve ru tau lupuuŋ tiina tana isov pani na, yam aat alup gham ve agham suŋuuŋ tiina, ve apait Yoova eeza toman lolomim poia.
EXO 13:7 Mboŋ liim ve ru tana, ighe aghan mberet, na aghan mberet tau le yis mako. Tauvene saawe tana, yis eta igheen ila yam Israela nugh tsiam loolo sov.
EXO 13:8 “Isaav ighe saawe to lupuuŋ tiina tane ivot, na yam eŋaeŋa apaesia puughu pa natmimŋa aghe: ‘Iit tataghon ŋgar tane, leso mataan iŋgalŋgal saawe tau Yoova igham uraat tiina pait, ve igham ghiit tapul Isip ve talam.’
EXO 13:9 “Lupuuŋ tiina tane pale imin ilaal tau igheen ila nimamim ve ndamomim, ve ipei mulin ŋgar tsiam pa saawe tau Yoova itotoi tapiri tiina, ve igham gham apul nugh to yes Isipa ve alam. Leso lolomim iveegh pani sov, ve avomim ibesbees pa saveeŋ tau i igham pait na irau saawe.
EXO 13:10 Tauvene Yoova ighur tutuuŋ payam tauvene: Ndaman isov, isaav ighe saawe to lupuuŋ tane ivot, na yam alup gham pa suŋuuŋ ve ataghon ŋgar tane.”
EXO 13:11 Mose isaav muul ighe: “Yoova pale igham gham ala avot izi taan Kanaan. Taan tawe, i ighe ipuli imin lemim motot, itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni ariaaŋa tau imbua tomania timbumimŋa. Saveeŋ tana iŋarui gham paam.
EXO 13:12 Saawe tau ala aleep izi taan tawe, yam aat ataghon ŋgar tauvene: Natmimŋa aidabazŋa, tomania ŋgai tsiam natŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, yam aat aghur zi tisov timin Yoova le. Tauvene ŋgai tsiam natŋa zitamoot tau tipoop zi imin maata na, arav zi tisov timataar imin watooŋrau pa Yoova.
EXO 13:13 Eemon doŋki natuzŋa zitamoot tau tipoop zi imin maata na, arav zi imin watooŋrau pa Yoova sov. Ayol zi pa sipsip, ve arav sipsip tana imin watooŋrau. Ve isaav ighe ayol zi pa sipsip mako, na aŋgoor luazi gha timaat. Ve natmimŋa aidabazŋa zitamoot tauvene paam. Ayol zi tisov pa sipsip ma gabua siriv, ve agham gabua tana pa Maaron imin watooŋrau.
EXO 13:14 “Murei, isaav ighe natmimŋa tighason gham pa ŋgar tane puughu, mako apaes pazi aghe: ‘Muuŋ, iit tamin besooŋa sorok izi Isip. Eemon Yoova itotoi tapiri tiina, ve igham ghiit tapul nugh tawe.
EXO 13:15 Saawe tana, kinik to yes Isipa, ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe tapul nugh tooni sov. Eemon Yoova iravuur yes Isipa natuzŋa aidabazŋa tomania ŋgai toozi natuzŋa tau tinazŋa tipoop zi imin maata na, le tisov timataar. Tauta aazne, ŋgai toit natŋa zitamoot tau tipoop zi imin maata na, iit tarav zi tisov timatmaat timin watooŋrau pa Yoova. Ve natuunŋa aidabazŋa timin Yoova le paam. Eemon tarav zi imin watooŋrau mako. Tayol zi pa sipsip ma gabua siriv, ve tagham gabua tana pa Yoova imin watooŋrau.
EXO 13:16 Ŋgar tane, ene imin ilaal tau igheen ila nimaan ve ndamoon ve ipei mulin ŋgar toit pa saawe tau Yoova itotoi tapiri tiina, ve igham ghiit tapul nugh to yes Isipa ve talam. Leso loloon iveegh pani sov, ve mataan iŋgalŋgali irau saawe.’”
EXO 13:17 Saawe tau kinik to Isip ipul yes Israela tila, Yoova imuuŋ ve itotoi eez pazi. Eemon i igham zi titaghon eez tuuku tau itaghon taan to yes Pilistia ne mako. Pasaa, igham ŋgar tauvene: “Isaav ighe yes Israela titaghon eez tuuku tawe, ve tizaa to koiazŋa rekia ve malmal iburig, ene pale titoor ŋgar toozi, ve tighau timuul tila pa Isip.”
EXO 13:18 Tauta i ipamuul zi tila titaghon eez malaua tau itaghon nugh ŋginaaŋa le ila ivot Te Siŋsiŋai. Saawe tau yes Israela tipul Isip, tigharaat zi pataghaaŋ pa malmal ve tilaagh. Ve Mose igham Yosep tuua ve tilaagh tomania. Pasaa, muuŋ kat, Yosep isaav pa yes Israela timbuzŋa tauvene: “Murei, Maaron pale igham mulin gham ve apul nugh to yes Isipa. Saawe tana ighe ivot, mako agham tuag ve alaagh tomania. Leso atavia izi Kanaan.” Ve yes Israela timbu saveeŋ ariaaŋ tomania Yosep tighe yes pale titaghon ŋgar tooni tana. Tauta Mose maata iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toozi tawe, ve itaghoni.
EXO 13:20 Yes Israela tipul nugh Sukot, ve tila tivot nugh ŋginaaŋa ziige, ra timariau izi nugh ee, eeza Etam.
EXO 13:21 Mataaz isov, Yoova ileep ila taitai loolo ve imuuŋ pazi, leso itotoi eez pazi. Taitai tawe malaua. Izaa ve izi. Ve mboŋ isov, i imin yav yaama tau ighan izaa ve isul, leso itotoi eez pazi. Tauvene yes irau tilaagh pa mboŋ ve mataaz.
EXO 13:22 Taitai ve yav yaama tawe tipulpul zi mako. Timuŋmuuŋ pazi pa mboŋ ve mataaz.
EXO 14:1 Ra Yoova isaav pa Mose ighe:
EXO 14:2 “Usaav pa yes Israela titoor zi, ve timuul tila tivot nari to nugh Pi Airot. Nugh tawe igheen nugh Migdol ziige tau igheen ila pa te, ve igharau nugh Bal Zepon. Tila tivot, mako tigharaat niazi izi ta sewe ve timariau.
EXO 14:3 Leso kinik to Isip igham ŋgar ighe yam asosor pa eez, ve avalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ve lemim eez eta to aghau mako.
EXO 14:4 Yau aat nagham ŋgar tooni iyaryaaŋ muul, leso itaghon gham. Saawe tau i ilam peria tsiam, yau aat natotoi tapirig pani, ve natatan i tomania zaaba tooni gha tisov tilalez. Leso nagham ezag ivot imin tiina, ve yes Isipa tighilaal tighe: Yau Yoova nalepleep.” Tauvene yes Israela titaghon saveeŋ tau Yoova isavia pazi na.
EXO 14:5 Saawe tau tipaes pa kinik to Isip tighe yes Israela tighawaar tila wa, i yesŋa uraata tooni titoor ŋgar toozi muul, ve tighe: “Wai, iit tagham ŋgar to borauŋa! Tapul yes Israela tila pasaa? Aazne, savunugha pale timin besooŋa pait?”
EXO 14:6 Tauvene kinik isaav, ve tigharaat hos tomania karis tooni to malmal. Ve iyau zaaba tooni to malmal, leso tila tomania.
EXO 14:7 Ve igham karis ariaŋazi to malmal tomania hos irau 600, ve tigham karis tomania hos siriv paam to yes Isipa, ve yes malmala tau tilandoov karis na. Ra tomania zaaba tooni tisov tiburig gha titaghon yes Israela tila.
EXO 14:8 Saawe tau yes Israela tipul Isip, lolozi poia kat, ve tigham ŋgar tighe Maaron toozi iliiv yes Isipa wa. Tauvene tilaagh toman pakuruuŋ. Eemon Yoova igham kinik to Isip ŋgar tooni iyaryaaŋ muul. Tauta iyau zaaba tooni, ve titaghon yes Israela gha tila.
EXO 14:9 Tauvene yes zaaba to Isip tigham karis tomania hos, ve yes malmala siriv gha titaghon yes Israela tila, le tivot toozi igharau niazi to mariaoŋ tau igheen izi nari to nugh Pi Airot ve nugh Bal Zepon.
EXO 14:10 Yes Israela matazi ila le tighita kinik to Isip tomania yes zaaba tooni tiŋarui zi tilam. Tauvene roiŋ tiina igham zi, ve titaŋ rarai Yoova to iuul zi.
EXO 14:11 Ve tiŋooŋ pa Mose tighe: “Ugham ghei nipul Isip pasaa? Mindai, naal to yes Isipa irau ghei mako, tauta ugherev ghei nilam nugh ŋginaaŋa tane, leso nimatmaat izi ta sene?
EXO 14:12 Ŋgar tane, ta niroi pani. Tauta saawe tau talepleep izi Isip, yei nisaav payo nighe: ‘Tambaaŋo. Upul ghei nileep, ve nigham uraat pa yes Isipa.’ Eemon yo ulooŋ ghei mako. Imin ta nileep izi Isip gha nibesbees pazi, kanaŋ poia. Eemon mako. Aazne, aat nisov nimataar izi nugh ŋginaaŋa tane.”
EXO 14:13 Eemon Mose irav motin saveeŋ toozi ighe: “Aroi sov. Ayooz ariaaŋ! Aazne, yam pale aghit katin Yoova uleeŋ tooni. Pasaa, i tauu pale ivool tsiam ve igham mulin gham. Yes Isipa tau aazne matamim ila pazi we, murei aat aghit zi muul mako.
EXO 14:14 Tauvene atemim izi ve aghur matamim mon. Pa Yoova tauu pale iparav payam.”
EXO 14:15 Ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Mindai ta yo utaŋ rarai ghau ne? Usaav pa yes Israela tiburig gha tila.
EXO 14:16 Mako uit titi tsio izaa, ve uzuzuuna ivot ila pa te. Leso te ivalagh ghi. Sirivu ila pa ŋas, ve sirivu ila pa tapir, ve ighur eez pa yes Israela, ve tilaagh ila taan mamaasa, ve tila tivool pa ziige ite.
EXO 14:17 Yau aat nagham yes Isipa ŋgar toozi iyaryaaŋ ve titaghon gham. Mako natotoi tapirig pa kinik to Isip tomania zaaba tooni tau tilaagh taan, ve yes tau tilandoov hos ve karis na, ve natatan zi le tisov kat. Leso nagham ezag ivot imin tiina, ve yes Isipa tighilaal tighe: Yau Yoova nalepleep.”
EXO 14:19 Ra aŋela to Maaron tau imuŋmuuŋ pa yes Israela na, ipul niia ta muŋgaaŋ we, ve imuul ila pa murizi. Ve taitai malaua tau imuŋmuuŋ pazi na paam, imuul ila iyooz izi murizi,
EXO 14:20 ve isap yes Israela ve yes Isipa sosozi. Mboŋ izi, ve taitai tawe ighur ndoroom tiina pa yes Isipa, ve ghazooŋa ila pa yes Israela. Tauvene mboŋ tana, yes Isipa irau tila tigharau yes Israela mako.
EXO 14:21 Ra Mose iit niima izaa, ve itotoi ila pa te, ve Yoova igham yaghur tiina ilaan pa taan ziige tau ila pa aaz izaa ve ilam. Yaghur ilaagh mboŋ mboŋ le nughizau, ve ivuvuur te le ivalagh ghi imin ru. Sirivu ila pa tapir, sirivu ila pa ŋas, ve taan mamaasa ivot. Te ziige ru tawe tiyooz duduuŋ imin didiiŋ, ve yes Israela tilaagh ila bodbodaaŋ. Tauvene tilaagh taghon taan mamaasa tawe, ve tila tivool pa ziige ite.
EXO 14:23 Ra zaaba tisov to Isip tomania hos ve karis toozi titaghon zi le tilam tivot izi bodbodaaŋ.
EXO 14:24 Aaz izaa rig, ve Yoova ileep ila taitai paatu malaua ve yav yaama loolo, ve maata izi pa yes Isipa, ra ikau ŋgar toozi le tivaghamgham.
EXO 14:25 Ve igham hos tomania karis toozi aghezi tiptipia, leso tizuar pa landooŋ. Ve igham karis aghezi paspas ve titaptap tizizi. Tauvene yes Isipa tisaav tighe: “Ee-e, tala sov! Tamuul! Ene Yoova tauu, ta ivool to yes Israela ve iparav tomani ghiit ne.”
EXO 14:26 Ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Uit nimam izaa, ve utotoi ila pa te. Leso te ila ivool muul, ve itav yes zaaba to Isip tawe tomania karis ve hos toozi, le tisov timataar.”
EXO 14:27 Tauvene aaz ipul te gha izaa rig, ra Mose iit niima muul izaa, ve itotoi ila pa te. Ra te ipol ilam ilup ghi muul. Yes Isipa tau titaghon yes Israela na, titoova to tighau timuul tila. Eemon tirao mako. Te itav zaaba to kinik tomania karis ve hos toozi, le tisov tilalez. Eta ileep mako. Eez tane, ta Yoova ipazalia zaaba tisov to Isip tizila te loolo gha timatmaat.
EXO 14:29 Eemon yes Israela tilaagh ila taan mamaasa tau igheen bodbodaaŋ to te na, le tila tivool pa ziige ite. Te ziige ru tawe tiyooz duduuŋ imin didiiŋ. Sirivu ila pa tapir ve sirivu ila pa ŋas.
EXO 14:30 Ene eez tau Yoova igham mulin yes Israela ila yes Isipa nimazi. Yes Isipa tau timaat na, yes Israela tighita patazi tivaghengheen taghon nari.
EXO 14:31 Onoon kat, Yoova itotoi tapiri tiina pa yes Isipa, ve yes Israela tighita pa matazi. Tauta tiroi pa Yoova, ve tighur ila tooni. Ve tighur ila to besooŋa tooni Mose paam.
EXO 15:1 Ra Mose tomania yes Israela timbou mbouŋ tane to tipait Yoova. “Yau aat nambou to napait Yoova. I eeza tiina le tiina kat. I iparav ariaaŋ le iliiv koiŋa. I isik hos toozi tomania yes tau tilandoov zi na tizila te loolo gha tilalez.
EXO 15:2 Yoova ipapalot ghau, tauvene nambou mbouŋ to napaiti. Yau irau nalaleg. Eemon i igham mulin ghau. I mon ta Maaron tsiau. Tauvene naghe napait eeza pa poia tooni. Muuŋ, tamaŋ ibesbees pani. Ve yau paam napakur eeza izala le izala kat.
EXO 15:3 Tiina tsiau, i ŋeer ariaaŋa to malmal. I eeza Yoova. I ilepleep irau saawe.
EXO 15:4 I isik kinik to Isip zaaba tooni tomania karis toozi tisov tizila te loolo gha tilalez. Ve yes daaba tau tirau kat pa ghamuuŋ malmal na, yes paam tighun te gha tisov timataar izi Te Siŋsiŋai.
EXO 15:5 Te itav zi ve tizal tizila imin maet. Tizila kat ta mazavan belbeluuŋa loolo we.
EXO 15:6 O Yoova, nimam tapir, ene tapiri tiina le tiina kat. Nimam tapir irav mbirisai koiamŋa le tilalez.
EXO 15:7 Yo ezam tiina kat. Uliiv gabua naol isov. Koiamŋa tau tiburig tighe tizoor ghom na, yo ureu mbirisai zi. Utotoi aatyavyav tsio pazi ve ivaghamun zi imin yav ighan kikiliiŋ gorgori.
EXO 15:8 Yo atem yavyav pazi kat. Tauta ugham yaghur tiina iburig ve ivalagh te. Sirivu ila pa ŋas, ve sirivu ila pa tapir. Ziige ru tawe tigud tizaa ve tiyooz duduuŋ ve imin didiiŋ. Te to mazavan iyooz le iyaryaaŋ.
EXO 15:9 Koiamaiŋa tigham tinizi tighe: ‘Yei aat nigham taghon yes Israela le nikis zi. Mako niyauur saveeŋ mariŋ toozi ve nireii irau ghei. Saa pataŋani tau nighe nigham pazi, ene aat nighamu mon. Tauvene yei pale nipas mbuzaagh tsiei, ve nitotoi tapirimai pazi, ve nireu mbirisai zi.’
EXO 15:10 Eemon Yoova, yo uviv avuvum imin yaghur ve ivuvuur te. Tauta itav zi le tisov tizal tizila mazavan loolo rekia mon imin maet tau pataŋani le pataŋani kat.
EXO 15:11 A Yoova, saa maaron ta irau ghom? Eta mako. Yo paghunam ve patabuyaaŋ kat. Ve ugham uraat tintiina tomania gabua ŋgeretazi. Tauta tamtamon tiroi payo, ve tipait ezam.
EXO 15:12 Yo urav koiamŋa pa nimam tapir, ve ugham taan aavo ikaak, ve itoon zi tisov.
EXO 15:13 Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Tauta uvool toozi, ve ugham mulin zi pa pataŋani toozi. Ve yo umuuŋ ve utotoi eez pazi. Tauvene yo aat uŋgin zi pa tapirim ve ugham pooz pazi le tila tivot izi niam patabuyaaŋ to lepoogh.
EXO 15:14 Yes nugh nugh tilooŋ uraat tsio vaaru, le tirur pani ve atezi iparav. Yes Pilistia, roiŋ tiina igham zi ve tisaŋeeŋ.
EXO 15:15 Ve daaba tisov to Edom paam, tiroi tiina. Yes pooza to Moap tilooŋ varum, le tinizi irur, ve lolozi bubu. Ve yes Kanaana tapirizi isov kat ve tinizi imatmaat.
EXO 15:16 O Yoova, yes tiwatagh: Tapirim, ene tiina kat. Tauta roiŋ tiina igham zi, ve atezi ipaparav. Yo taum ugham mulin yei Israela gha nimin lem motot. Tauvene nugh nugh tileep mon imin maet, ve timarar ghei, ve nimbut naghozi gha nila nigham taan tsiei. Irau tigham gabua eta payei mako.
EXO 15:17 O Yoova, yo ugham ghei nilam nileep poia izi loloz tsio. Loloz tane, ene niam patabuyaaŋ to lepoogh. Pasaa, yo upayooz rumei tsio izala.
EXO 15:18 Yoova, i kinik tiina kat. I pale igham pooz taghon gha ila.”
EXO 15:19 Tauvene Yoova ivalagh Te Siŋsiŋai, gha sirivu ila pa ŋas ve sirivu ila pa tapir, ve yes Israela titaghon taan mamaasa tau igheen bodbodaaŋ na, ve tila tivool pa ziige ite. Eemon saawe tau zaaba to kinik tomania hos ve karis toozi titaghon zi, Yoova igham te ila ivool muul, ve itav zi.
EXO 15:20 Aron liivu Miriam, i propet livaa ee. I igham kakaap tooni gha imuuŋ, ve zilivaa tisov to Israel anazi tigham kakaap toozi ve titaghoni, ve yesŋa tigham narogho.
EXO 15:21 Ve Miriam iit mbouŋ tane pazi ighe: “Ambou ve apait Yoova. I eeza tiina le tiina kat. I iparav ariaaŋ le iliiv koiŋa. Hos toozi tomania yes tau tilandoov zi na, i ipazali zi tizila te loolo gha tilalez.”
EXO 15:22 Murei ra, Mose isaav pa yes Israela gha tiburig tilaagh muul. Tipul nari to Te Siŋsiŋai, ve tilaagh tiloŋ tila pa nugh ŋginaaŋa tau tiwaato tighe ‘Sur.’ Tilaagh izi ta sewe irau mboŋ tol, eemon tindeeŋ yaa eta mako.
EXO 15:23 Ra tivot nugh marani ee, eeza Mara. Nugh tawe, yaa igheen. Eemon yaa tawe papaii. Tauvene yes Israela irau tighunu mako. Puughu tane ta tiwaat nugh tawe eeza tighe ‘Mara.’
EXO 15:24 Yes Israela tiburig ve tiŋooŋ pa Mose tighe: “Ai, ŋgarsuamai igorgor kat wa. Pale nighun saa?”
EXO 15:25 Tauvene Mose itaŋ rarai Yoova pa uleeŋ, ve Yoova itotoi ai sirivu ee pani. Mose igham ai tawe ve isiki izila yaa, ra yaa ipapa muul mako, ve yes irau tighun. Tilepleep ta sewe, ve Yoova ighur tutuuŋ siriv pazi ve ipaghazoŋai zi pa eez to titaghoni leso tilaagh duduuŋ ila i maata. I igham tauvene to itoov zi. Leso ighita: Pale titaghon duduŋai aliiŋa, ma mako?
EXO 15:26 I isaav pazi ighe: “Yau Yoova, Maaron tsiam. Alooŋ aliŋag ve ataghoni, ve agham ŋgar tau iduduuŋ mon ila yau matag. Isaav ighe aghur taliŋamim poi pa tutuuŋ tisov tau naghur zi na, ve ataghon duduŋai zi, ene yau irau naghur moroghooŋ saghati eta payam imin tau nagham pa yes Isipa ne mako. Pasaa, yau Yoova ta naghagharaat gham pa moroghooŋ tsiam gha tinimim popoia.”
EXO 15:27 Ra yes Israela tilaagh tila tivot nugh Elim. Nugh tawe, le taan puura saŋavul ve ru tau yaa ivotvot pazi. Ve ai det tamoot tol saŋavul (70) titum ta sewe paam. Ai tawe anoŋazi poia pa ghaniiŋ. Tauvene tighur niazi ta sewe ve timariau.
EXO 16:1 Murei ra, yes Israela tiburig gha tipul nugh Elim, ve tilaagh tila tivot nugh ŋginaaŋa tau eeza ‘Siin.’ Nugh tawe igheen bodbodaaŋ pa Elim ve Sinai. Saawe tau tipaburigin laghooŋ toozi izi Isip ve tilam tivot izi Siin, yes tilaagh irau kaiyo ee ve mboŋ saŋavul ve liim wa.
EXO 16:2 Tilepleep ta sewe, ve eval tiina to Israel tiŋooŋ pa Mose yesuru Aron muul tighe:
EXO 16:3 “Imin ta Yoova irav ghei nimaat izi Isip pataghaaŋ, kanaŋ poia! Pa saawe tau nileep izi sewe, lepoogh tsiei poia kat. Nidaag ghei nilepleep, ve nighanghan aniiŋ tiina tomania ziigha le apomai isuŋ. Mindai, yamru aghe arav ghei nimatmaat pa pitool, tauta agherev ghei nilam nugh ta ŋginaaŋa ne?”
EXO 16:4 Tauvene Yoova isaav pa Mose ighe: “Aazne ve ila, yau aat nagham aniiŋ itap sambam ve izilat payam. Mboŋoozo ta naol ne, pale itap sambam ve izilat. Tauvene isaav ighe yam ala ayau lemim, na ayau tiina sov. Ayau irau to aghan pa aaz eemon. Yau nagham tauvene to natoov gham. Leso naghita: Pale ataghon aliŋag, ma mako?
EXO 16:5 Isaav ighe uraat imin liim ve ee, na ayau tiina rig, irau aghan pa mataaz ru, ve anazu pataghaaŋ ve igheen.”
EXO 16:6 Tauvene Mose yesuru Aron tisaav pa tamtamon tisov to Israel tighe: “Yei nigham saa, ta atemim yavyav ve ayau avomim payei? Yei nisaav ta talam ne? Yam aŋooŋ payei, eemon Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tsiam wa. Tauvene ravrav izi, mako i igham ŋgar eta payam. Leso awatagh kat aghe i tauu, ta igham gham apul Isip ve alam sene. Ve nughizau, o itotoi tapiri ve poia tooni payam, ve aghita pa taumim matamim.”
EXO 16:8 Ra Mose isaav pazi muul ighe: “Yei sei, ta aŋooŋ payei? Saawe tau ayau avomim payei na, yam aŋooŋ payei mako. Aŋooŋ pa Yoova. Ve ŋoŋaaŋ tsiam tana, i ilooŋa wa. Tauvene ravrav izi, o i tauu pale igham lemim man to aghan. Ve mboŋoozo, mako igham lemim aniiŋ, leso aghan ve apomim isuŋ.”
EXO 16:9 Ra Mose isaav pa Aron ighe: “Ula usaav pa yes Israela tauvene: ‘Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tsiam wa. Tauvene yam asov alam alup gham ila Yoova naagho.’”
EXO 16:10 Aron isavsaav pa eval tiina to Israel, ve matazi ila pa nugh ŋginaaŋa, le tighita Yoova mbonari isul ila taitai loolo.
EXO 16:11 Ra Yoova isaav pa Mose ighe:
EXO 16:12 “Ŋoŋaaŋ to yes Israela, yau nalooŋa wa. Tauvene usaav pazi: Ravrav aaz izila goroŋia, o lezi aniiŋ ziigha izilat. Ve bogzo pale aniiŋ izilat, ve tighan le apozi isuŋ. Leso tiwatagh kat tauvene: Yau Yoova, Maaron tsiam, nalepleep.”
EXO 16:13 Yes Israela tileep le ravrav izi, ra man katini tivot le nugh tau tileep pani na ivon. Mboŋ le nughizau, ve uwam izi irau nugh tau tileep pani na.
EXO 16:14 Uwam imamaas, ve yes Israela tighita gabua pisosooŋa itav nugh toozi le ivool. Ghitooŋa imin iigh anavu.
EXO 16:15 Tighita gabua tawe, ve tikankaan pani. Tauvene tivaghasoni zi tighe: “Ene saa?” Mose isaav pazi ighe: “Ene aniiŋ tau Yoova igham payam pa ghaniiŋ.”
EXO 16:16 Ve i ighur tutuuŋ payam tauvene: Tamtamon piiz tau tilup zi ila balbaal eemon, na tipavon uur geegeu eŋaeŋa le irau zi. Atezi ipas pa yauŋ aniiŋ sov.
EXO 16:17 Tauvene yes Israela tila, ve tiyau lezi aniiŋ. Siriv tiyau tiina, ve siriv tiyau ŋgiira.
EXO 16:18 Eemon saawe tau titoov aniiŋ ve tighita piiz tau tiyauu, tighita yes tisov lezi aniiŋ irau zi. Tauvene yes tau tiyau tiina na, tighan le tipasovu. Avozi muuri rigta igheen mako. Ve yes tau tiyau ŋgiira mon na, tauvene paam. Timbool mako. Tighan le apozi isuŋ. Tauvene aniiŋ tau tiyau zi na, ene irau zi.
EXO 16:19 Mose isaav pazi ighe: “Aniiŋ tane, aghani le isov. Aghur siriv imin ŋaar pa bogzo sov.”
EXO 16:20 Eemon tamtamon siriv tizoor Mose aliiŋa, ve tighur aniiŋ siriv imin ŋaar. Ŋaar toozi tawe igheen le nughizau, ve iŋaraaŋ. Ve tighita motmoot igheen ila. Mose ighita ŋgar tau tighamu na, le aate yavyav kat.
EXO 16:21 Tauvene mboŋoozo ta naol ne, yes Israela tilala ve tiyauyau lezi aniiŋ irau zi. Ve aniiŋ sirivu tau tipuli izi igheen ila taan na, saawe tau aaz izalam gha nugh ituntun, ene ireer gha ilale.
EXO 16:22 Ve uraat imin liim ve ee, ene tiyau aniiŋ irau to tighan pa mataaz ru. Tauvene ŋginiiŋa to yes Israela tila tighita Mose, ve tipaesia gabua tana pani.
EXO 16:23 I isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yoova isaav tauvene: Bogzo, ene umbom patabuyaaŋ. Tauvene iit aat tamariau. Irau tagham uraat eta mako. Tauvene aazne, yam aat atartar pa lemim aniiŋ pataghaaŋ. Isaav ighe anazu, ma amozi, ene igheen to taumim. Aghan sirivu aazne, ve sirivu igheen pa bogzo.”
EXO 16:24 Tauvene yes Israela titaghon Mose aliiŋa, ve tighur aniiŋ toozi sirivu imin ŋaar. Mboŋ le nughizau, ra tighita ŋaar toozi tawe poia. Iŋaraaŋ mako, ve motmoot igheen ila mako.
EXO 16:25 Mose isaav pazi ighe: “Aazne, yam irau aghita aniiŋ eta igheen izala taan paavo mako. Pasaa, ene umbom patabuyaaŋ tau Yoova ighuru pait leso tamariau. Tauvene ŋaar tsiam tau noor aghuru na, ene aghani.
EXO 16:26 Uraat imin ee, ila imuul uraat imin liim ve ee, aniiŋ pale ivotvot tauvene, leso ayau lemim. Eemon saawe imin liim ve ru, ene aat mako. Pasaa, ene umbom patabuyaaŋ tau Yoova ighuru pait, leso tamariau.”
EXO 16:27 Eemon tamtamon siriv tizoor Mose aliiŋa. Saawe imin liim ve ru tau umbom patabuyaaŋ na, yes tila tighe tiyau lezi aniiŋ. Eemon matazi ines le mako.
EXO 16:28 Tauvene Yoova isaav pa Mose ighe: “Yam taliŋamim mako? Pale ŋeez o apul ŋgar tsiam to zoraaŋ saveeŋ, ve ataghon duduŋai saveeŋ tsiau tomania tutuuŋ tsiau?
EXO 16:29 Aghita. Yau naghur umbom patabuyaaŋ payam, leso imin lemim saawe to mariaoŋ. Tauvene wik ta naol ne, isaav ighe uraat imin liim ve ee, ene yau aat nagham lemim aniiŋ tau irao pa mataaz ru pataghaaŋ. Ve saawe tau imin liim ve ru na, yam asov aat aleep mon ila niamim. Ala nugh eta sov.”
EXO 16:30 Tauta saawe imin liim ve ru, yes Israela titaghon Maaron aliiŋa tana, ve timariau.
EXO 16:31 Aniiŋ tau Yoova igham pa yes Israela na, tiwaat eeza tighe ‘manna.’ Aniiŋ manna, ene pisosooŋa ve ghitooŋa imin gabua siriv uvezi. Ve ghaniiŋa poia kat, imin palawa tau tikepu tomania tok suuru.
EXO 16:32 Mose isaav pa yes Israela muul ighe: “Yoova isaav ariaaŋ pait ighe tagham uur ee, ve tapavoni pa aniiŋ manna tane, ve takisi igheen. Leso imin maatmur pa paaghu toit tau murei pale tivot na. Ighe tighita, yes pale tiwatagh: Saawe tau Yoova igham timbuzŋa tipul Isip ve tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa na, i ipanpan zi pa aniiŋ tauvene.”
EXO 16:33 Tauvene Mose isaav pa Aron ighe: “Ugham uur eta, ve ula upavoni pa aniiŋ manna. Le isov o, ughuru igheen izi Yoova naagho. Leso takisi igheen tauvene taghon taghon gha ila.”
EXO 16:34 Tauvene Aron itaghon saveeŋ tana, ve ighur manna siriv ila uur, ve tighuru igheen izi Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ imin maatmur.
EXO 16:35 Yes Israela tighanghan aniiŋ manna irau ndaman tamoot ru. Tileep ila manna mon le irau tila tivot taan Kanaan ziige. Ra aniiŋ tana izi muul mako.
EXO 17:1 Ra eval tiina to Israel tipaburigin laghooŋ toozi muul. Tipul nugh ŋginaaŋa tau eeza ‘Siin’ na, ve tilaghlaagh itaghon Yoova aliiŋa. Tighamgham tauvene le tila tivot nugh ee, eeza Repidim. Ra timariau izi ta sewe. Eemon nugh tawe, le yaa mako.
EXO 17:2 Tauvene tiŋooŋ pa Mose tighe: “Ughita lemai yaa gha nighun lak!” Mose iyol aliŋazi ighe: “Puughu mindai ta atemim yavyav ve aŋooŋ payau ne? Yam aghe atoov Yoova tapiri?”
EXO 17:3 Eemon Israela murun zi le tisaghat kat. Tauvene tiyau avozi pa Mose tighe: “Puughu mindai ta ugham ghei nipul Isip, ve ugherev ghei nilam nugh tane? Ughe yei tomania natmaiŋa ve ŋgai tsiei nisov nimatmaat pa yaa ta sene?”
EXO 17:4 Tauvene Mose itaŋ rarai Yoova ighe: “O Yoova, ughita. Paita tamtamon tane tirav ghau pa maet! Pale nagham mindai pazi?”
EXO 17:5 Yoova iyol Mose aliiŋa ighe: “Ugham zolmana siriv to yes Israela, ve yamŋa amuuŋ alam tsiau izi loloz Sinai puughu. Saawe tau ulam na, matam iŋgal titi tsio tau ulos yaa Nil pani na, ve ukisi. Yau aat naleep izala maet tiina ee paavo, ve nasaŋan gham. Yam alam avot, mako ugham titi tsio, ve ulos maet tau nalepleep izala na. Yaa pale ireer ivot pani, leso eval tiina to Israel tighun.” Tauvene Mose igham zolman siriv gha yesŋa tila, ve tighita Mose ilos maet tiina tawe pa titi tooni itaghon Yoova aliiŋa, ve yaa ireer ivot.
EXO 17:7 Nugh tawe, Mose iwaat eeza ighe ‘Masa’ ve ‘Meriba.’ Pasaa, saawe tau yes Israela tileep ta sewe, tiŋooŋ pani, ve titoov Yoova tighe: “I ileep tomani ghiit onoon, ma mako?”
EXO 17:8 Yes Israela tilepleep izi nugh Repidim, ve yes Amaleka tilam tighe tiparav tomani zi.
EXO 17:9 Tauvene Mose isaav pa Yosua ighe: “Uvureer tamtamon toit siriv tau tirao pa malmal, ve yamŋa agharaat gham. Leso bogzo ala aparav tomania yes Amaleka. Yau aat nakis titi to Maaron, ve nazala nayooz izala nugh mbua tawe.”
EXO 17:10 Tauvene Yosua itaghon Mose aliiŋa, ve igham yes Israela gha tila tiparav tomania yes Amaleka. Ve Mose yesuru Aron ve ŋeer ite, eeza Hur, yes tol tizala tiyooz ila nugh mbua.
EXO 17:11 Saawe tau Mose niima izaa, mako yes Israela tiliiv yes Amaleka. Eemon saawe tau niima ipaspas gha izi, mako yes Amaleka anazi tiliiv yes Israela.
EXO 17:12 Mose niima izaa ila ila le niima ipaspas kat. Tauvene Aron yesuru Hur tighita maet ee, ve tighur Mose mboole izala. Ra tiit niima ru izaa, ve ee ipalot niima tapir, ve ite ipalot ŋas. Tipaloti tuŋia, ve niima izazaa tauvene vene le aaz izila.
EXO 17:13 Tauta Yosua yesŋa yes Israela tiparav ariaaŋ pa mbuzaagh toozi, le tiliiv yes Amaleka.
EXO 17:14 Ra Yoova isaav pa Mose ighe: “Ulooŋ. Murei, yau aat napasov yes Amaleka pa taan le irau tamtamon matazi iŋgal zi muul mako. Aliŋag tane, uboode ila rau. Leso yes Israela matazi iŋgalŋgali taghon taghon gha ila. Ve usaav ariaaŋ pa Yosua, leso maata kisini paam.”
EXO 17:15 Yoova isavsaav le isov, ra Mose igharaat artaal ee, ve iwaat eeza ighe: ‘Yoova, i pilak tsiau.”
EXO 17:16 Ve Mose isaav muul ighe: “Yes Amaleka tigham tinizi ve titotoi nimazi pa Yoova. Tauvene i tauu pale iparav tomani zi taghon taghon gha ila.”
EXO 18:1 Mose raawa Yetro, i ŋeer tau ighamgham uratoi watooŋrau to yes Midiana. I ileep izi nugh tooni, ve ilooŋ Mose yesŋa tamtamon tooni Israela varuzi pa uraat tintiina naol tau Maaron igham pazi, ve eez tau Yoova igham zi tipul taan to yes Isipa.
EXO 18:2 Tauvene ighe ila ighita Mose. Saawe tana, Mose azaawa Sipora toman natŋa ru tilepleep tomania Yetro. Pasaa, Mose ighur zi tila tileep tomania alok rig wa. Tauvene saawe tau Yetro iburig ila pa ghitooŋ raawa, i igham zi ve yesŋa tila. Mose natŋa ru. Ee eeza Gersom, ve ite eeza Eliezer. Ezazi tane, lezi pughuzi. Saawe tau naatu aidaaba izi, Mose isaav ighe: “Muuŋ, naleep imin loom tau ipul tauu nugh tooni.” Tauvene iwaat naatu olman eeza Gersom. Ve saawe tau tipoop natuzi ite, Mose isaav ighe: “Maaron to tamaŋ iuul ghau ve ipaghau ghau pa kinik to Isip mbuzaagh tooni maata.” Tauta iwaat naatu muria eeza Eliezer.
EXO 18:5 Tauvene Yetro igham Mose azaawa tomania natŋa ru, ve yesŋa tila tivot to Mose izi nugh ŋginaaŋa tau igharau Maaron loloz tooni. Saawe tana, yes Israela timariau ta sewe.
EXO 18:6 Yetro imbaaŋ ila pa raawa Mose ighe: “Yau nagham azuwam tomania natumŋa ru, ve yeŋa nilam nivot wa.”
EXO 18:7 Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha ila ighe ighita raawa. Ila ivot toozi, ve iput aaghe pa Yetro. Ra iburig iyooz ve iyaŋin pani, ve tivaghasoni zi pa lepoghazi. Le isov, ra Mose igham zi gha tila pa balbaal tooni.
EXO 18:8 Mose ipaes pani pa pataŋani naol tau Yoova ighuru pa kinik tomania eval tiina to Isip, imin uleeŋ yes Israela. Ve ipaes pani paam pa pataŋani naol tau ivotvot pazi izi eez livuugha, ve eez tau Yoova igham mulin zi pa pataŋani toozi.
EXO 18:9 Yetro ilooŋ saveeŋ tooni, le loolo poia kat pa ŋgar popoia naol tau Yoova ighamgham pa yes Israela, ve eez tau igham mulin zi ila yes Isipa nimazi.
EXO 18:10 Tauvene isaav pa Mose ighe: “Yau napait Yoova pa poia tooni! Muuŋ, saawe tau yam aleep ila kinik to Isip tomania tamtamon tooni sambazi, yes titatan gham ve tigham saghatin gham kat. Eemon Yoova igham mulin gham ila nimazi wa. Tauvene aazne, yau naghilaal kat naghe: Yoova, i iliiv zimaronŋa tisov!”
EXO 18:12 Ra Mose raawa Yetro igham gabua siriv, ve irav zi timin watooŋrau pa Maaron. I indav dodolin ee, ve imoz siriv, leso tamtamon tighan ve yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon. Tauvene Yetro, Mose ve Aron tomania zolmana to Israela, tisov tilup zi ila Maaron naagho pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ.
EXO 18:13 Mboŋ nughizau, ra Mose ipaburigin uraat tooni to gharatooŋ pataŋani to tamtamon. Eval tiina tiyozyooz livutini, ve tisasaŋani pa gharatooŋ saveeŋ toozi mboŋoozo ila le ravrav izi.
EXO 18:14 Yetro ighita uraat tau raawa Mose ighamghamu to iuul yes Israela, ene tiina kat. Tauvene isaav pani ighe: “Wai, yo ugham saa uraat pa yes tamtamon tane? Mindai ta zigom ugharaat saveeŋ toozi? Ughita. Eval tiina tane tiyozyooz livutin ghom, ve tisasaŋan mboŋoozo le ravrav izi.”
EXO 18:15 Mose iyol aliiŋa ighe: “Tamtamon tighe tiwatagh ŋgar tau Maaron loolo pani, tauta tilam tsiau.
EXO 18:16 Ve isaav ighe tivazorai zi pa saveeŋ eta, ene tilam tsiau, leso nalooŋ pataŋani toozi ve nagharaata. Ve yau leg uraat to napaghazoŋai zi pa saveeŋ to Maaron ve tutuuŋ tooni paam.”
EXO 18:17 Tauvene raawa Yetro isaav pani ighe: “Ene poia. Eemon naghita eez tau yo utaghoni pa uraat tsio, ene pataŋani.
EXO 18:18 Pasaa, uraat tane, tiina kat. Zigom aat urao mako. Pale unoknoki tauvene le tapirim isov. Ve tamtamon paam, pale tisaŋan tisaŋan le saŋaniiŋ isooŋ zi.
EXO 18:19 “Ulooŋ. Yau naghe nauul ghom pa ŋgar siriv, leso uraat tane iraurau payo. Eez tau naghe nasavia payo ne, isaav ighe utaghoni, ene pale Maaron ileep tomani ghom, ve iuul ghom pa uraat tsio. Aiyo, isaav ighe tamtamon siriv tivazorai zi pa gabua eta, yo aat ugham naghozi, ve usavia pataŋani toozi ila pa Maaron. Ve saa saveeŋ tau ighe i isavia payo na, yo upaesia pazi.
EXO 18:20 Ve yo aat upaghazoŋai zi pa saveeŋ to Maaron ve tutuuŋ tooni. Ve upaduduuŋ zi, leso laghooŋ toozi poia ila Maaron maata, ve titaghon ŋgar tau Maaron ighe tighamu.
EXO 18:21 Ve yo aat ugabiiz poghania tamtamon tisov to Israel, ve uvureer tamtamon popoiazi siriv, leso tiuul ghom pa uraat to ŋginiiŋ eval tiina tane. Yes tau avozi karom, ma matazi aniiŋ na, ughur zi sov. Ughita yes tau avozi onoon, ve tiroi pa Maaron ve titaghon ŋgar tooni, o ughur zi to tiuul ghom pa uraat. Ughur siriv to tiŋgin tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000), siriv to tiŋgin ndiŋndiŋ ee (100), siriv to tiŋgin tamoot ru saŋavul (50), ve siriv to tiŋgin tamtamon saŋavul mon.
EXO 18:22 Uraat to gharatooŋ saveeŋ ve pataŋani to tamtamon, ene pale imin daaba tisov tana lezi uraat. Yes pale tigharaat saveeŋ raurauai, leso tiuul ghom pa uraat tane, ve iraurau payo. Eemon saveeŋ pataŋani, ene yes aat tipuli ilat yo nimam, leso taum ugharaata.
EXO 18:23 Ŋgar tane, Maaron ighe yo utaghoni. Isaav ighe ugham tauvene, ene aat uraat ipataŋan payo geeg mako. Ve tamtamon tisov tau tilam tomania pataŋani toozi na, pale timuul tila pa niazi toman lolozi poia.”
EXO 18:24 Mose ilooŋ raawa aliiŋa, ve itaghon ŋgar isov tau i isavia na.
EXO 18:25 I igabiiz tamtamon tisov to yes Israela, ve ivureer yes tau lezi ŋgar popoia ve tirau uraat to ghamuuŋ pooz na, ve ighur zi timin daaba, leso tiuule pa uraat to gharatooŋ saveeŋ. Siriv tiŋgin tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000), siriv tiŋgin ndiŋndiŋ ee (100), siriv tiŋgin tamoot ru saŋavul (50), ve siriv tiŋgin tamtamon saŋavul mon.
EXO 18:26 Tauvene mataaz ta naol ne, yes tiloŋlooŋ saveeŋ to tamtamon, ve tighagharaat pataŋani toozi ŋgiira ŋgiira. Eemon pataŋani tintiina, ene tipul zi ila Mose niima, leso tauu igharaat zi.
EXO 18:27 Yetro ileep rig tomania Mose, ra Mose ighuru imuul ila pa nugh tooni.
EXO 19:1 Yes Israela tiburig muul gha tipul nugh Repidim, ve tilaagh tila tivot nugh ŋginaaŋa Sinai. Laghooŋ toozi tau tipul Isip ve tilam na, igham kaiyo ru wa. Ve ite imin tol pani, mbooŋi imin maata, ra tila tivot loloz Sinai puughu, ve timariau izi ta sewe.
EXO 19:3 Mose ipul zi tileep, ve izala pa loloz, leso yesuru Maaron tisavsaav. Yoova ileep loloz daaba, ve iboob izila pani ighe: “Usaav pa yes Israela tau paaghu to Yakop na tauvene:
EXO 19:4 ‘Ŋgar tau yau nagham pa yes Isipa na, yam Israela aghita pa taumim matamim wa. Yam awatagh: Yau nabaad gham imin manbog ibaad natŋa izala baage, ve nagham gham alam avot tsiau izi ta sene.
EXO 19:5 Aazne, isaav ighe yam alooŋ aliŋag, ve matamim iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tsiau, ve ataghon duduŋai ŋgara, ene pale amin leg kat, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Onoon, taan isov tomania tamtamona, ene yau tsiau mon. Ve yam o, taug nasiigh gham, ve nagham gham amin leg motot. Yau naghe yam asov aleep ila pooz tsiau saamba, ve abees payau imin zeran to watooŋrau. Leso amin tamtamon tsiau patabuyaaŋa.’”
EXO 19:7 Yoova isavsaav le isov, ra Mose imuul izila to yes Israela. Ila ivot toozi, ve ipoi zolmana toozi tilam tilup zi, ve ipaesia Yoova aliiŋa isov tana pazi.
EXO 19:8 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve tisov tilup avozi tighe: “Poia, saveeŋ isov tau Yoova isavia na, yei aat nitaghoni.” Tauvene Mose imuul izala to Yoova, ve ipaesia yokiiŋ toozi pani.
EXO 19:9 Yoova isaav pani ighe: “Ulooŋ! Yau aat naleep ila taitai gabgabuai loolo ve nalat tsio, ve nasavsaav tomani ghom ve eval tiina tilooŋa. Leso tighur ila saveeŋ tsio ve titaghoni irau saawe.”
EXO 19:10 Mose ipaesia yes Israela aliŋazi pa Yoova le isov, ve Yoova isaav pani ighe: “Umuul uzila, ve usaav pazi tauvene: Aazne ve bogzo, yes aat timin oliŋazi, ve tigharaat zi gha leso tiŋgalaaŋ ila yau Yoova matag, ve tisaŋan. Pa ezau, mako yes Israela tisov tighit ghau nazilam ve naleep izala loloz Sinai daaba.
EXO 19:12 “Tauvene ughur bubuaaŋ ilivutin loloz puughu, leso tamtamon tileep soghan. Ve usaav ariaaŋ pazi leso tizala loloz sov, ve titut loloz puughu rigta sov. Isaav ighe tamtamon eta ilaagh ila le ivaghaaz loloz puughu, na aravu imaat.
EXO 19:13 Ve eez to ravuuŋ, ene aravu pa nimamim sov. Aleep soghan, ve aravu pa maet, ma avaneghi. Tauvene isaav ighe tamtamon eta, ma ŋgai eta itut loloz puughu, ene irau ileep mako. Yam aat aravu imaat. Saveeŋ tane pale iyooz tauvene le irau alooŋ tavuur itaŋ le malau, mako yam irau azala loloz.”
EXO 19:14 Yoova isavsaav le isov, ra Mose ipul loloz daaba, ve imuul izila to yes Israela, ve isaav pazi ighe timin nonoghiiŋa toozi ve tigharaat tauzi poi, gha leso tiŋgalaaŋ ila Yoova maata, ve tisaŋan.
EXO 19:15 Ve ipaes pazi ighe: “Aazne ve bogzo, yam aat agharaat taumim ve asaŋan. Agheen tomania zilivaa sov. Pa ezau, mako Yoova izilam.”
EXO 19:16 Tilepleep le mboŋ ru isov, ve mboŋoozo, ra taitai gabgabuai ilam itav loloz daaba. Ve nugh ighani milmilia, ve lalaav guruŋguruŋia. Ve gabua ee itaŋ imin tavuur, eemon luutu tiina kat. Tauvene yes Israela tisov tiroi le tapirizi isov.
EXO 19:17 Mose igham zi tipul nugh toozi to lepoogh, ve tila tiyooz tigharau loloz puughu, leso yesŋa Maaron tilup zi.
EXO 19:18 Ra Yoova izilam tomania yav tiina izala loloz Sinai daaba, ve mbuas tiina ikau loloz le tighita muul mako. Ve yogyoog tiina itok le loloz ilala ilamlam. Ve gabua tau itaŋtaŋ imin tavuur na, itaŋtaŋ ve izurzuur ilam ilam le luutu ivot imin tiina kat. Ra Mose isavsaav tomania Maaron. Ve saawe tau Maaron iyol saveeŋ tooni, aliiŋa imin lalaav luutu.
EXO 19:20 Tauvene Yoova izilam ileep izala loloz Sinai daaba, ve ipoi Mose ighe izala tooni ta sewe.
EXO 19:21 Tauvene Mose izala tooni, ve Yoova isaav pani ighe: “Umuul uzila, ve uveveen eval tiina tawe tauvene: Tizoornugh to tizalam tighit ghau sov. Pa ighe tizalam, ene pale tamtamon katini timatmaat.
EXO 19:22 Yes zeran to watooŋrau paam. Isaav ighe lolozi tighe tilam tigharau ghau, ene yes aat tigharaat tauzi le tiŋgalaaŋ kat. Le isov o, tilam tivot tsiau. Ighe tigharaat tauzi poi mako, ene pale ateg yavyav pazi, ve narav zi tilalez.”
EXO 19:23 Mose isaav pa Yoova ighe: “Tamtamon eta irau izalam loloz tane mako. Pasaa, yo taum usaav ariaaŋ payei ughe nighur bubuaaŋ ilivutin loloz puughu, leso tamtamon tighita loloz tane imin nugh patabuaaŋ ve tiroron pani.”
EXO 19:24 Yoova isaav pani muul ighe: “Poia. Umuul uzila ugham togham Aron, ve yamru mon azalam. Eemon yes zeran to watooŋrau tomania eval tiina to Israel tizoornugh to tizalam tighit ghau sov. Ighe tizalam, ene pale ateg yavyav pazi, ve narav zi tilalez.”
EXO 19:25 Yoova isavsaav le isov, ra Mose imuul izila, ve ipaesia aliiŋa pa yes Israela.
EXO 20:1 Maaron isavia saveeŋ isov tane iŋarui yes Israela eŋaeŋa ighe:
EXO 20:2 “Yau Yoova, Maaron tsio. Muuŋ, yo umin besooŋa sorok izi taan to Isip. Eemon yau nagham mulin ghom, tauta upul nugh to pataŋani tawe.
EXO 20:3 Yo aat ubees pa yau zigau. Ughur maaron ite paam imuuŋ payau ve ubees pani sov.
EXO 20:4 “Ve ugharaat gabua eta ve ughuru imin Maaron payo sov. Saa gabua tau tileep sambam, taan, ma te loolo na, ugharaat eta naagho, ve ughuru imin maaron payo, ve ubees pani sov.
EXO 20:5 Uput aghem pa gabua eta tauvene ve ubees pani sov. Pa yau Yoova mon, ta Maaron tsio. Matag pariuriu. Naghe tamtamon tsiau tibees pa yau zigau mon. Yes tau tighur koi payau, ene pale matag kisin sosor toozi, ve naghur atuya izaa to yes tauzi, tomania natuzŋa, timbuzŋa, ve gabazŋa. Eemon yes tau tighur lolozi payau ve titataghon tutuuŋ tsiau, ene pale lolog isaghav zi tomania paaghu toozi, ve poia tsiau izazaa toozi, taghon taghon gha ila.
EXO 20:7 “Yau Yoova, Maaron tsio. Uwaat sorokin ezag sov. Pa tamtamon tau ighe iwaat sorokin ezag, ma ipariaaŋ saveeŋ karom ila yau ezag, ene irau naghurghuru mako. Yau aat naghur atuya iŋaruini pa sosor tooni.
EXO 20:8 “Matam iŋgal umbom to Maaron ve upatab pani.
EXO 20:9 Tauvene uraat imin ee, ila imuul uraat imin liim ve ee, ene saawe to ugham uraat tsio. Ve saawe imin liim ve ru, na yo aat upul uraat tsio naol isov igheen, ve upatab pani. Pa ene umbom patabuyaaŋ to Yoova, Maaron tsio. Tauvene yo tomania natumŋa, besooŋa tsio, ŋgai tsio, ve yes loomba tau tileep tomani ghom na paam, yam asov aat apul uraat tsiam isov ighenaar, ve amariau.
EXO 20:11 Pasaa, saawe tau yau Yoova naghur sambam, taan, ve te, tomania gabua naol isov, nagham uraat irau mboŋ liim ve ee mon, ve napasovuur uraat tana. Ve saawe tau imin liim ve ru na, yau namariau. Tauta napakur saawe tana, ve naghuru imin umbom patabuyaaŋ, ve naghur poia tsiau igheen izala.
EXO 20:12 “Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi. Leso uleep malau izi taan tau yau Yoova, Maaron tsio, pale nagham payo.
EXO 20:13 “Urav tamtamon imaat sov.
EXO 20:14 “Ughur boog sov.
EXO 20:15 “Uum sov.
EXO 20:16 “Upariaaŋ saveeŋ karom to uvaghamunia etam ite sov.
EXO 20:17 “Lolom ighaar pa zetamŋa ruum toozi sov. “Ve lolom ighaar pa azuwazŋa, besooŋa, ŋgai, ma gabua toozi ite paam sov.”
EXO 20:18 Yes Israela tilooŋ lalaav luutu, ve tighita nugh ighani milmilia, ve tilooŋ gabua tau itaŋtaŋ imin tavuur na, ve tighita yav mbuasa gabgabuai ikau loloz, le tiroi ve tinizi irur. Tauvene tiyooz soghan pa loloz puughu,
EXO 20:19 ve tisaav pa Mose tighe: “Yo aat ugham Maaron aavo, ve upaesia aliiŋa payei. Pa yei niroi. Isaav ighe i tauu isavsaav tomani ghei, ene pale nisov nimataar!”
EXO 20:20 Mose isaav pazi ighe: “Aroi sov. Aazne, Maaron izilam itaghon eez tane, to itotoi tapiri payam leso awatagh katini ve aroi pani, ve agham sosor muul sov.”
EXO 20:21 Tauvene eval tiina to Israel tiyooz soghan pa loloz puughu, ve Mose zigani imuul izala, le ila igharau taitai gabgabuai tau Maaron ileep ila na.
EXO 20:22 Ra Yoova isaav pa Mose ighe ipaesia aliiŋa pa yes Israela tauvene: “Yam taumim aghita wa. Yau naleep sambam, ve aliŋag izilat payam.
EXO 20:23 Abees payau mon. Alup ghau tomania maaron karom eta sov. Tauvene agharaat maaron karom eta pa silva ma gol ve abees pani sov.
EXO 20:24 “Yam aat andou taan, ve agharaata imin artaal payau, leso agham watooŋrau tsiam izala. Sipsip ve makau tsiam tau arav zi timin watooŋrau na, aghur siriv tizala yav leso yav ighan dodolin zi. Ve siriv, amoz zi ve taumim aghan zi to itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Nugh sindei tau ighe yau naghuru payam to imin lemim suŋuuŋ niia, yam aat alup gham pa suŋuuŋ ve apait ezag izi ta sewe. Leso matamim iŋgal ghau, ve nalam naleep tomani gham, ve naghur poia tsiau izaa tsiam.
EXO 20:25 Ve isaav ighe andou maet imin artaal payau na, ayau maet tau dodoli mon. Maet tau ighe agharaata ve asap ziige na, aghamu pa artaal tsiau sov. Maet tauvene, ene poia pa artaal mako. Pasaa, ene nugh patabuyaaŋ.
EXO 20:26 Isaav ighe agharaat artaal eta, na izala geeg sov. Pa ighe ataghon ndeet azala, ene pale tighita mbolemim.”
EXO 21:1 Maaron iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Ene tutuuŋ siriv tau naghe usavia pa yes Israela. Leso ipaduduuŋ zi pa saa ŋgar tau pale titaghoni.
EXO 21:2 “Isaav ighe ughol Hibru tamazi eta imin lem besooŋa, i pale ibees payo irau ndaman liim ve ee. Ve isaav ighe ndaman imin liim ve ru, na yo aat upuli ila. Ve upoi pa lem atuya sov. Pa uraat tooni, tauta iyol mulin maet tau papazoge yo upuli pa gholiiŋni.
EXO 21:3 Isaav ighe muuŋ i ivai mako, ve yo ugholi imin lem, na saawe tau ighe upuli ila, yo aat upul zigani ila. Ve isaav ighe muuŋ i ivai, ve yo ughol yesuru azaawa timin lem, na yo aat upul yesuru tila.
EXO 21:4 Ve isaav ighe besooŋa eta daaba tooni igham livaa eta pani imin azaawa, ve livaa tana ipoop, saawe tau ighe besooŋa tamoot uraat tooni isov, ene aat zigani ila. Azaawa tomania natŋa pale tileep tomania daaba tooni.
EXO 21:5 Eemon isaav ighe besooŋa tana isaav ghazooŋa ighe: “Yau lolog igheen to daaba tsiau, azuwag, ve natugŋa. Irau napul zi tileep ve zigau nala mako.”
EXO 21:6 Ene pale daaba tooni ighamu gha yesuru tila tivot Maaron naagho ila nugh tau tisuŋsuŋ pani na, ve ipaak besooŋa tana taliiŋa ila ataman, ma didiiŋaia to ataman ziige. Mako igham kiruuŋ, ve irav purusai taliiŋa. Leso imin ilaal pani ighe murei, i irau ipul uraat mako. Pale ileep tomania daaba tooni, le irau saawe tooni to mateegh.
EXO 21:7 “Isaav ighe tamoot eta igholia natliva ila pa ŋeer ite to imin besooŋa pani, ene livaa tawe aat ileep tomania ŋeer tana. Isaav ighe murei daaba tooni ighe ipuli ila, ene irau itaghon ŋgar tau tighamgham pa yes besooŋa zitamoot ne mako.
EXO 21:8 Isaav ighe ŋeer tau igham livaa tana imin le na, loolo pani muul mako, ene i irau isakia gholiaaŋni ila nugh ite paam mako. I aat igholia imuul ila pa livaa tana tauu siŋ tooni. Pa saveeŋ mbuaaŋ tooni tomania livaa tana, i itaghoni mako.
EXO 21:9 Isaav ighe ŋeer tawe igham livaa tana pa naatu eta, i aat igham poghania imin ta i tauu natliva.
EXO 21:10 Ve isaav ighe ŋeer tawe ivai livaa tana, ve murei ivai livaa ite paam, i aat maata iŋgalŋgal livaa tau ighamu imin maata na pa le aniiŋ, ve oliiŋa, ve yesuru tiluplup zi pa ghenooŋ paam. Ipuli ileep sorok sov.
EXO 21:11 Isaav ighe i itaghon ŋgar tol tane mako, i aat ipul livaa tana ila. Ve irau ipoi pa le atuya mako.
EXO 21:12 “Isaav ighe tamtamon eta irav iitete imaat, na yam aat aravu imaat paam.
EXO 21:13 Eemon isaav ighe i iwaat ravuuŋni mako, na aravu sov. Pa yau Maaron ta napul pataŋani tana ivot. Tamtamon tauvene irau ighau ila pa nugh siriv to yoŋgaaŋ tau murei pale natotoia payam, leso ileep poia.
EXO 21:14 Eemon isaav ighe tamtamon eta aate yavyav pa iitete, ve iwaat ravuuŋni gha imaat, ve murei ighau ila pa artaal puughu, leso artaal ndaamo pani ve ileep poi, na aghuru sov. Ala asasaara ivot ila muuri, ve aravu imaat.
EXO 21:15 “Isaav ighe tamtamon eta irav taama, ma tiina, na aravu imaat.
EXO 21:16 “Ve isaav ighe ŋeer eta isan tamtamon ite, ve igholia ila to tamtamon ite paam, ma tauu ikisi imin le besooŋa, na aravu imaat.
EXO 21:17 “Isaav ighe tamtamon eta aate yavyav pa taama, ma tiina, ve isik saveeŋ saghati pazi, na aravu imaat.
EXO 21:18 “Isaav ighe zitamoot ru tiparav, ve ee irav katin iitete pa maet ma niima, le naagho isaghat. Eemon imaat mako. Imin narape mon. I tau iravu na, aat ighol iitete tana pa saawe tau i imin narape ve irau igham uraat mako. Ve i aat iŋgini ve ibees pani le tiini poia muul. Isaav ighe iitete tana ikis titi ve iburig ilaagh, ene isov. Sosor tooni, i igharaata wa.
EXO 21:20 “Isaav ighe tamtamon eta ilos besooŋa tooni tamoot ma livaa eta pa ai sirivu, ve besooŋa tooni imaat pataghaaŋ, na yam aat aghur atuya pa tamtamon tana.
EXO 21:21 Eemon isaav ighe besooŋa tooni imaat rekia mako, ve ileep mboŋ ee, ma ru, ra imaat, na aghur atuya pani sov. Pa besooŋa tawe, i ileep ila tamtamon tana niima.
EXO 21:22 “Isaav ighe livaa eta aapo, ve saawe tooni duduuŋ to popaaŋ soone. Ve ighe zitamoot siriv tiparav, ve toozi eta isik niima le irav sorokin livaa tana, ve murei ipoop le naatu imazugh, ve i tauu poia. Ene aat atuya piiz tau azaawa tomania yes pooza tighuru pa ŋeer tana, i aat igholi.
EXO 21:23 “Eemon isaav ighe livaa tau aapo na, igham saghat, na yam aat aghur atuya pa tamoot tana itaghon sosor tau i ighamu na. Tauvene isaav ighe i irav livaa tana imaat, na yam aat arav ŋeer tana imaat paam.
EXO 21:24 Ve ighe ivaghamunia maata, yam aat avaghamunia ŋeer tana maata. Ve ighe ivaghamunia liivo, ma niima, ma aaghe, na yam aat agham ŋgar raraate mon pani.
EXO 21:25 Ve isaav ighe i itun livaa tana pa yav, na yam aat anamim atun ŋeer tana paam. Ve ighe imbutu, ma iravu le tiini itiŋgal, na ataghon ŋgar eemon pa ŋeer tana.
EXO 21:26 “Isaav ighe tamtamon eta irav besooŋa tooni tamoot ma livaa eta le maata isaghat, ma liivo ipol, i aat ipuli ila. Irau imin besooŋa pani muul mako. Ene eez to igharaat sosor tooni.
EXO 21:28 “Isaav ighe makau tamoot eta iŋgal tamoot ma livaa eta pa zooŋa le imaat, na yam aat arav makau tana paam pa maet le imaat. Eemon aghani sov. Ve aghita makau taama aghe i imin puughu pa pataŋani tana sov.
EXO 21:29 Eemon isaav ighe makau eta monmon iŋgalŋgal tamtamon pa zooŋa, ve makau taama iwataghi wa. Eemon i iŋgin poghania makau tooni mako, ve igham tauvene muul pa tamtamon eta, na yam aat arav makau tana pa maet le imaat. Ve makau taama paam, yam aat aravu imaat.
EXO 21:30 Eemon isaav ighe i tau imaat na zeetŋa lolozi isaghatin makau taama, ve tiyok pani to igharaat sosor tooni, ene atuya piiz tau tighuru pani na, i aat igholi. Leso igham mulin tauu, ve imaat sov.
EXO 21:31 Isaav ighe makau eta ivaghamunia ŋeer marani, ma livaa marani eta, na yam aat ataghon ŋgar raraate mon.
EXO 21:32 Ve isaav ighe makau tamoot eta iŋgal besooŋa tamoot ma livaa eta pa zooŋa, na makau taama aat ighol maet silva tamoot ee saŋavul (30) ila pa daaba to besooŋa tana. Ve yam aat arav makau tana pa maet le imaat.
EXO 21:33 “Isaav ighe ŋeer eta itai puura ve ipoona mako, ma ireu gabua tau tipoon puura aavo pani na, ve ighe makau ma doŋki eta itap izila gha imaat, ene ŋeer tana aat igharaat ŋgai taama. Ve ŋgai aat igheen gha imin i tau igham sosor na le.
EXO 21:35 Isaav ighe makau to ŋeer eta ivaghamunia makau to iitete eta gha imaat, ene aat zeran ru tana tigholia makau tau poia na, ve tivalagh maeta. Ve makau tau imaat na, yesuru aat tipaalo bodbodaaŋ, ve ee igham le sirivu, ve ite igham sirivu.
EXO 21:36 Eemon isaav ighe makau tana monmon ighamgham tauvene, ve makau taama iŋgin poghania mako, ve igham tauvene muul, i aat iravol makau tau imaat na, pa tooni eta tau raraate, ve makau maate tana igheen imin le.
EXO 22:1 “Isaav ighe ŋeer eta ium makau ma sipsip eta, ve iravu gha ighani, ma igholia ila pa tamtamon ite, i aat iyol gabua tau iumbu na, ve igham siriv paam izala paavo. Leso igharaat sosor tooni. Isaav ighe ium makau, i aat iyoli ve igham makau paaŋ izala paavo. Ve ighe ium sipsip, i aat iyoli, ve igham sipsip tol izala paavo.
EXO 22:2 “Isaav ighe ŋeer umbuuŋa eta ireu ruum pa mboŋ ve iloŋ ila, ve tamtamon eta ighita gha iravu imaat, ene i le saveeŋ mako.
EXO 22:3 Eemon isaav ighe ŋeer eta irav umbuuŋa eta le imaat pa mataaz, ene i igham sosor. Tauvene yam aat aghur atuya pani imin monmon aghurghuru pa yes tau tirav tamtamon timaat na. “Isaav ighe tamtamon eta ium gabua, i aat igharaat gabua tau iumbu na ila to gabua tawe taama. Ve isaav ighe i irau igharaata mako, ene aat tigholia tamtamon tana ila imin besooŋa pa tamtamon siriv, ve tigham maeta ila pa gabua tawe taama.
EXO 22:4 “Isaav ighe ŋeer eta ium doŋki, ma makau, ma sipsip eta, ve ighe tindeeŋ gabua tawe imaat mako ve ilepleep ila ŋeer tana niima, i aat ipamuule, ve igham tauu tooni eta ila tomania, leso igharaat sosor tooni.
EXO 22:5 “Isaav ighe ŋeer eta ipul ŋgai tooni tila tivool pa uum to tamtamon ite ve tivaghamunia, i aat iyol aniiŋ ve vaen tau ŋgai tooni tivaghamunia na pa aniiŋ ve vaen popoiazi kat tau itum ila uum tooni.
EXO 22:6 Ve isaav ighe ŋeer eta itun nugh, ve yav ighan uum to tamtamon ite, ve ivaghamunia wit tooni paghpaaghu, ma wit matuugha tau ndouŋ na, i aat iyol suvinia wit tau yav ighani na.
EXO 22:7 “Isaav ighe ŋeer eta ipul maet tooni, ma yauyauŋ tooni siriv ila tamtamon ite niima to iŋgin zi. Ve ighe umbuuŋa eta ium gabua tawe ila ruum tooni, ve murei tindeeŋa, saa gabua tau i iumbu na, i aat ipamuule, ve ighur ite paam izala paavo to igharaat sosor tooni.
EXO 22:8 Eemon isaav ighe andeeŋ umbuuŋa tana mako, na yam aat agham ŋeer tau iŋgin gabua tana, ve ala apayooze ila Maaron naagho. Mako asuŋ pa Maaron, leso ipaghazoŋai ŋeer tana: I niima isosor pa gabua to iitete, ma mako?
EXO 22:9 “Ve isaav ighe tamtamon ru tivazorai zi pa makau, doŋki, sipsip, nonoghiiŋa, ma gabua ite paam. Ve ee ighe i tooni, ve ite ighe i tooni. Na agham yesuru gha ala avot Maaron naagho, ve tisavia saveeŋ toozi izi ta sewe. Mako asuŋ pa Maaron, leso itotoi sei tau igham sosor. I tau igham sosor na, aat ipamuul gabua tau tivazorai zi pani na ila pa iitete, ve ighur ite paam izala paavo to igharaat sosor tooni.
EXO 22:10 “Isaav ighe ŋeer eta ipul doŋki, makau, sipsip, ma ŋgai tooni ite paam ila iitete niima to iŋgini. Ve ighe gabua tana imaat, ma isaghat, ma umbuuŋa tiumbu, ve ighe tamtamon eta ighita gabua tana mako.
EXO 22:11 Ene aat gabua tana taama yesuru iitete tau iŋgin gabua tooni na, tila tiyooz ila Yoova naagho. Ve ighe i tau iŋgin gabua na, isaav ighe: ‘Onoon kat, Maaron ighit ghau ve nasaav: Yau nimag isosor pa gabua to etag ite tane mako.’ Saawe tau gabua tana taama ilooŋ saveeŋ ghazooŋa tauvene, ene aat le saveeŋ muul mako, ve i irau ighur maata pa iitete tana to iyol gabua tooni mako.
EXO 22:12 “Eemon isaav ighe iitete iŋgin poghania gabua tana mako, ve umbuuŋa tiumbu, i aat iyol gabua tau ilale na imuul ila pa gabua tana taama.
EXO 22:13 Ve isaav ighe gabua sagsag eta ighan ŋgai tana ve iraŋgati, ene aat ŋeer tau iŋgini na, igham sirivu ila, ve itotoia pa ŋgai tana taama. Leso iwatagh ighe iitete tana ium ŋgai tooni mako. Gabua sagsag eta ivaghamunia. Tauvene iitete tana irau iyoli mako. Pa i le sosor mako.
EXO 22:14 “Isaav ighe ŋeer eta ighason iitete pa bapolo tooni, leso iuule pa uraat. Ve ighe bapolo taama ileep mako, ve bapolo tawe imaat, ma gabua eta ivaghamunia, ene ŋeer tana aat iyoli.
EXO 22:15 Eemon isaav ighe bapolo taama ilepleep, ve pataŋani tauvene ivot, ene ŋeer tau igham bapolo tana pa uraat na irau iyoli mako. Ve isaav ighe igharaat bapolo taama pataghaaŋ wa, ve pataŋani tauvene ivot, ene paam, irau iyoli mako. Pa atuya tau i igholi imin maata na, tauta igharaata.
EXO 22:16 “Isaav ighe ŋeer eta igherev livaa mbiu eta tau tisiigho soone, ve imogheer pani, i aat ighol livaa tana ve ivaii.
EXO 22:17 Ve isaav ighe livaa taama iyok pazi to tivai mako, ene aat yesuru tivai mako. Eemon ŋeer tana aat igharaat livaa taama, raraate imin tau tigholghol zilivaa mbiu.
EXO 22:18 “Zilivaa tau tikis mur na, apul zi tileep sov. Arav zi timaat.
EXO 22:19 “Isaav ighe tamoot eta imogheer pa ŋgai livaa eta, ma livaa eta itotoi tauu pa ŋgai tamoot leso ŋgai imogheer pani, na aravu imaat.
EXO 22:20 “Yam aat agham watooŋrau pa Yoova mon. Isaav ighe tamtamon eta igham watooŋrau pa maaron karom eta, na aravu ilale.
EXO 22:21 “Loomba tau tileep ila sosomim na, yam agham saghatin zi, ma agham pataŋani pazi sov. Yam aat agham poghani zi. Pa matamim iŋgal: Muuŋ, yam aleep amin loom izi Isip.
EXO 22:22 Ve yes zinaara ve parooŋa tauvene paam. Agham saghatin zi sov.
EXO 22:23 Pa ighe agham tauvene pazi, ve titaŋ payau to nauul zi, yau aat nalooŋ taŋiiz toozi ve nauul zi.
EXO 22:24 Ve yau pale ateg yavyav kat payam, ve narav gham amatmaat pa mbuzaagh tsiau, ve azuwamimŋa timin zinaara, ve natumimŋa timin parooŋa.
EXO 22:25 “Isaav ighe tamtamon tsiau eta mbolaaŋ ighamu ve igham bun ilat tsio, na utaghon ŋgar imin yes zeran tau tighamgham maet pa tamtamon leso tigham lezi geege izala paavo na sov. Tauvene i tau igham bun ilat tsio na, isaav ighe murei iyatu, ene i aat iyat maet anooŋa mon tau yo ugham pani na. Upoi pa geege izala paavo sov.
EXO 22:26 Ve isaav ighe ugham nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ igheen tsio, leso maata iŋgal bun tooni ve iyatu, na ravrav ta naol ne, yo aat ugham nonoghiiŋa tooni imuul ila pani le isov, o mboŋ izi. Ve mboŋoozo, i aat ighamu imuul ilat.
EXO 22:27 Pa i le gabua ite paam to ikaukau ghi pani mako. Tauvene isaav ighe ukis nonoghiiŋa tooni pa mboŋ, ene pale ŋgoaaŋ ighamu, ve igheen poi mako. Ve isaav ighe i itaŋ rarai ghau to nauule, ene yau aat nalooŋ taŋiiz tooni. Pasaa, yes tau tileep ila pataŋani loolo na, yau lolog isasaghatin zi, ve nauluul zi.
EXO 22:28 “Uvelegh Maaron sov, ve usik saveeŋ saghati pa daaba eta tau iŋgin gham na sov.
EXO 22:29 Aniiŋ tomania vaen ve oliv tsio maata, uŋguruuta payau sov. Ughamu ilam payau. Ve natum tamoot aidaaba tauvene paam, upuli imin leg.
EXO 22:30 Ve makau ve sipsip tsio tau tinazŋa tipoop zi timin maata na paam. Upul zi tileep tomania tinazŋa irau mboŋ liim ve ru. Ve mboŋ imin liim ve tol, mako ugham zi tilam, ve urav zi timin watooŋrau payau.
EXO 22:31 Yam aat ataghon ŋgar patabuyaaŋ. Pa yau nagham gham amin leg wa. Tauvene ŋgai tau ighe gabua sagsag eta iraŋgati ve iravu imaat na, aghani sov. Asiki ila ŋgavuun tighani.”
EXO 23:1 “Isaav ighe ulooŋ gabua eta vaaru, na ulandoov saveeŋ tana rekrekia sov. Pa aat karom ma vene. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar saghati, ve tipayooze pa savsaveeŋ, na uvool tooni, ve usavia saveeŋ karom to uule sov.
EXO 23:2 “Isaav ighe eval tiina tilup zi to tigham ŋgar saghati eta, na upaak zi sov. Ve saawe to gharatooŋ saveeŋ, isaav ighe eval tiina tisavia saveeŋ karom to tikau saveeŋ, na yo ula tomani zi ve upariaaŋ karom toozi tawe sov. Yo aat usavia saveeŋ onoon mon.
EXO 23:3 “Isaav ighe tipayooz mbolaaŋa eta pa savsaveeŋ, na uvool tooni sorok sov. Ulooŋ poghania saveeŋ tooni puughu le isov, o ugabiiza itaghon ŋgar duduuŋa.
EXO 23:4 “Isaav ighe ughita makau ma doŋki to koiam eta ilaghlaagh muuri, na ughamu imuul ila pa tauŋa.
EXO 23:5 Ve isaav ighe ughita doŋki to koiam eta tau ibaad gabua pataŋani ve itap izi ighengheen, na upuli sov. Ula ve uul koiam tana ve yamru apaburigin doŋki tooni.
EXO 23:6 “Isaav ighe yo daaba to nugh, ve mbolaaŋa eta le pataŋani, ve ighuru ila nimam to ugharaata, na utatan saveeŋ tooni sov. Yo aat ulooŋ saveeŋ tooni, ve ugharaat poghania.
EXO 23:7 Ve isaav ighe tamtamon tiŋgal saveeŋ pa ŋeer eta, ve tipayooze sorok pa savsaveeŋ, na upaak zi pa saveeŋ toozi tawe sov. Uleep soghan pazi. Tamtamon duduuŋa tau le sosor eta mako, na uravu imaat sov. Pa yes tau tigham sosor tauvene, ene irau naghurghur zi mako. Pale naghur atuya pazi.
EXO 23:8 Isaav ighe tamtamon eta ighe ighol ghom leso uule pa karom tooni, na uyok pani sov. Pa ŋgar tauvene ikaukau ŋgar to tamtamon. Yes tau tighazooŋ pa ŋgar poia na paam, pale ikau ŋgar toozi. Tauvene saawe tau tigharaat saveeŋ, yes pale tivool to yes tau tighol zi na, ve tikau saveeŋ to yes tau titaghon ŋgar duduuŋa na.
EXO 23:9 “Ugham saghatin yes loomba sov. Pa muuŋ, yam paam aleep amin loom izi Isip. Tauvene pataŋani to yes loomba, taumim ayamaana wa.
EXO 23:10 “Uvavazogh aniiŋ ila taan tsio, ve uyauyauu le irau ndaman liim ve ee.
EXO 23:11 Ve ighe ndaman imin liim ve ru, na upul taan tana igheen imin zeŋam. Ndaman tana, yes mbolaaŋa tau tileep ila sosomim na, pale tila zeŋam tsio tana, ve tiil lezi nakapoŋa pa ghaniiŋ. Ve isaav ighe tipul aniiŋ siriv igheen, ene aat imin gabua sagsagŋa lezi. Ndaman isov tau imin liim ve ru na, yo aat utaghon ŋgar tauvene. Ve utaghon ŋgar raraate mon pa oliv ve vaen tsio paam.
EXO 23:12 “Uraat imin ee, ila imuul liim ve ee, ene saawe tsio to ugham uraat. Ve saawe imin liim ve ru, na yo aat upul uraat tsio naol isov igheen, ve umariau. Leso makau ve doŋki tsio, tomania yes besooŋa tau tinazŋa tipoop zi ila ruum tsio na, ve yes loomba tau yamŋa alepleep na, timariau ve vuvuŋazi ila.
EXO 23:13 “Saveeŋ isov tau yau nasavia payam na, matamim kisini ve ataghon duduŋaini. Ve asuŋ pa maaron karomŋa sov, ve ezazi ivot ila avomim rigta sov.
EXO 23:14 “Ndaman isov, lupuuŋ tintiina tol to suŋuuŋ pale tivot. Saawe toozi ighe ivot, mako yo yamŋa eval tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghau.
EXO 23:15 Lupuuŋ tau ivot imin maata, ene to Pasova. Ene pale ivot pa kaiyo Abib. Pasaa, kaiyo tana, ta nagham gham apul taan to yes Isipa ve avot. Saawe tana, yam aat alup gham pa suŋuuŋ, ve aghan mberet tau le yis mako na irau mboŋ liim ve ru, itaghon saveeŋ tau muuŋ yau naghuru payam na. “Tamtamon eta niima ŋginaaŋa, ve ilam ivot naghog to isuŋ payau sov.
EXO 23:16 “Lupuuŋ imin ru, ene Saawe to Aniiŋ Maata. Uvazogh aniiŋ ila uum tsio, ve usasaŋan le ighe aniiŋ maata imatuugh, mako lupuuŋ tiina tane ivot. Tauvene ulaagh tomania aniiŋ tsio maata ulam, ve yamŋa eval tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ. “Lupuuŋ imin tol, ene Saawe to Mariri. Ndaman igharau ighe isov, ve utai aniiŋ ila uum tsio, mako lupuuŋ tiina tane ivot. Tauvene yam asov aat alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghau pa mariri tau nagham payam na.
EXO 23:17 “Yau Yoova, Maaron tsiam. Tauvene ndaman ta naol ne, saawe tol tane tighe tivot, mako zitamoot tsiam tisov tilup zi ila naghog, ve tisuŋ payau.
EXO 23:18 “Isaav ighe urav gabua eta imin watooŋrau payau, na ulup gabua tau yis igheen ila na, tomania sov. Ve saawe tau yamŋa eval tiina alup gham pa suŋuuŋ ve ugham watooŋrau payau, na yav aat ighan suvinia watooŋrau tsio tana miiza tomania ŋgoreeŋa. Ŋgiira rigta igheen mboŋ nughizau sov.
EXO 23:19 “Yau Yoova, Maaron tsio. Aniiŋ tsio maata tau ivot ila taan tsio na, yo aat uvureer popoia mon ve ughamu ilam rumei tsiau. “Isaav ighe unaz mekmek naatu eta, na unazu tomania tuz to tiina sov.”
EXO 23:20 “Alooŋ! Yau aat nambaaŋ aŋela tsiau ilat, leso imuuŋ payam, ve iŋgin gham pa eez. I pale igham gham ala avot taan tau yau naghuru payam pataghaaŋ to aleep pani.
EXO 23:21 Aghur taliŋamim pani poi, ve alooŋ saveeŋ tooni. Azoor aliiŋa sov. Pa isaav ighe yam azoor aliiŋa, ene i irau ighurghur gham mako. Pale ighur pataŋani izaa tsiam. Pasaa, i igham yau naghog ve ezag igheen tooni.
EXO 23:22 “Eemon isaav ighe yam alooŋ aliiŋa, ve ataghon duduŋai saveeŋ isov tau yau nasavia, ene pale naghur koi pa yes tau tighur koi payam, ve naparav tomania yes tau tiparav tomani gham.
EXO 23:23 Tauvene aŋela tsiau tane pale imuuŋ payam, ve igham gham ala avot taan to yes Amora, Hita, Peresa, Kanaana, Hivia, ve Yebusa. Ve yau taug pale narav zi tilalez, leso agham taan toozi imin lemim.
EXO 23:24 “Saawe tau ala aleep izi taan Kanaan, ataghon zi pa ŋgar toozi sov. Tauvene aput aghemim pa maaron karomŋa toozi ve abees pazi sov. Arav mbirisai zi. Ve maet toozi patabuyaaŋa tau tiyozyooz ila nugh toozi to suŋuuŋ na, tauvene paam. Arav mbirisai zi le timbiriis ŋgiira ŋgiira.
EXO 23:25 “Yau Yoova, Maaron tsiam. Yam aat abees payau mon. Leso poia tsiau izazaa tsiam, ve nagham lemim aniiŋ ve yaa, ve naziir moroghooŋ ighau payam.
EXO 23:26 Ve zilivaa tsiam tisov, popaaŋ toozi pale poia mon. Eta irau iuup mako, ve marani eta tau igheen ila tiina aapo loolo na irau imazugh mako. Ve yau aat matag payam, leso aleep malau izi taan tau naghe nagham payam na. Irau amaat rekia mako.
EXO 23:27 “Saawe tau yam alaagh ala, yau taug pale namuuŋ payam, ve naghur roiŋ tiina ivot pa yes nugh nugh tau pale ala avot toozi. Leso nagham koiamimŋa ŋgar toozi ivaghamgham, ve tiroi payam ve tighau.
EXO 23:28 Ve yau pale nambaaŋ ŋgururuuv ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ timuuŋ payam. Leso tireu yes Hivia, Kanaana, ve Hita tighau.
EXO 23:29 Eemon irau naziir zi tisov tighau pa ndaman eemon mako. Pa ighe nagham tauvene, ene pale taan toozi igheen sorok, ve gabua sagsagŋa timasa timin naol izi nugh toozi, ve tivaghamun gham.
EXO 23:30 Tauvene yau aat naziir zi poipoi ve tila, le irau yam avot amin naol, mako agham taan toozi isov imin lemim.
EXO 23:31 “Taan tau naghe nagham payam na ziige ee, ene itaghon nari to Te Siŋsiŋai, le ila imuul izi nari to Te Mediterenian tau yes Pilistia tileep pani. Ve ziige ite, ene itaghon nugh ŋginaaŋa tau sausau mon, le ila imuul yaa Euprates. Yau pale naghur taan tawe tamtamona ila yam nimamim, leso aziir zi tighau, ve agham taan toozi imin lemim.
EXO 23:32 Tauvene yamŋa ambu saveeŋ to avalupu gham amin eemon sov. Ve maaron karomŋa toozi tauvene paam. Ambu saveeŋ tomani zi to yamŋa avalupu gham sov. Aleep soghan pazi.
EXO 23:33 Ve ayok pazi to tileep tomani gham ila taan tsiam tawe sov. Pale tiyes gham pa ŋgar toozi sasaghati, ve agham sosor ila yau matag. Ve aghita. Isaav ighe tigherev gham gha abees pa maaron karomŋa toozi ve asuŋ pazi, ene pale imin liis payam.”
EXO 24:1 Yoova isaav pa Mose ighe: “Yamru togham Aron, tomania natŋa ru Nadap gha Abiu, ve daaba tamoot tol saŋavul (70) to yes Israela azalam tsiau ta loloz daaba ne. Eemon alam agharau ghau geeg sov. Aleep soghan rig, ve aput aghemim, ve asuŋ payau.
EXO 24:2 Le isov o, yes siriv tileep ta sewe, ve yo zigom ulam ugharau ghau. Ve yes eval tiina to Israel tauvene paam. Tizalam tigharau ghau sov. Tileep soghan.”
EXO 24:3 Tauvene Mose imuul izila to yes Israela, ve ipaes pazi pa saveeŋ ve tutuuŋ isov tau Yoova isavia na. Isavsaav pazi le isov, ra tilup avozi tighe: “Saveeŋ naol tau Yoova isavia na, yei pale nitaghoni.”
EXO 24:4 Ra Mose ibood saveeŋ isov to Yoova ila rau. Mboŋ nughizau, ra Mose iburig, ve indou maet siriv izi loloz puughu imin artaal, ve ipayooz maet saŋavul ve ru imin ilaal pa rumei saŋavul ve ru to yes Israela.
EXO 24:5 Ra imbaaŋ geegeu toozi siriv tila tigham watooŋrau pa Yoova. Yes tigham gabua siriv ve tighur zi tizala yav gha ighan dodolin zi. Ve timoz makau paghpaaghu siriv ve tighan zi, leso yesŋa Yoova tivalupu zi timin eemon.
EXO 24:6 Mose iwato gabua tau tirav zi imin watooŋrau na siŋizi, ve iliŋ sirivu ila oon siriv lolozi, ve igham sirivu, ve itirtiri izala artaal.
EXO 24:7 Ra igham rau tau saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Yoova igheen ila na, iraraava, ve iwaato gha eval tiina tilooŋa. Tilooŋa le isov, ra tisaav tighe: “Saveeŋ isov tau Yoova isavia na, yei aat nitaghon duduŋaini.”
EXO 24:8 Ra Mose igham siŋ tau igheen ila oon lolozi na, ve itirtiri izala eval tiina pavozi, ve isaav pazi ighe: “Aazne, Yoova imbu saveeŋ tomani gham ve yamŋa avalupu gham amin eemon. Siŋ tane, ene to ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tsiam tomania Yoova. Lupuuŋ toit tomania Yoova, ene iyooz izala saveeŋ tau i igham pait. Isaav ighe tataghon duduŋaini, ene pale lupuuŋ toit tomania Yoova ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.”
EXO 24:9 Ra Mose igham Aron, Nadap, Abiu, ve daaba tamoot tol saŋavul (70) to yes Israela, ve yesŋa tizala pa loloz.
EXO 24:10 Tila tivot ta sewe, ra tighita Maaron to Israela. I iyooz izala gabua ee paavo. Gabua tawe babaaŋa, ve mazavaniiŋa imin sambam saamba.
EXO 24:11 Yes zolman to Israela tileep ila Maaron naagho ve tighan ma tighun izi ta sewe. Onoon kat, yes tighita Maaron. Eemon i ivaghamun zi mako.
EXO 24:12 Murei pa gabua tana, Yoova isaav pa Mose ighe: “Malmalim uzalam tsiau ta loloz daaba ne, ve uleep ta sene. Pa yau narav saveeŋ ve tutuuŋ tsiau ila maet babaŋazi wa. Leso ipaghazoŋai yes Israela pa ŋgar to titaghoni. Ve naghe naghur maet tane ila nimam.”
EXO 24:13 Tauvene Mose isaav pa yes daaba tana ighe: “Yam aleep ta sene, ve asaŋan yeiru Yosua. Aron yesuru Ur ta tilepleep ne. Isaav ighe lemim pataŋani eta, yesuru irau tigharaata.” Isavsaav pazi le isov, ra igham uleeŋa tooni Yosua gha yesuru tinau tizala rig. Ra Mose ipul Yosua izi, ve i zigani malmali izala pa loloz daaba ighe ighita Maaron.
EXO 24:15 Saawe tana, taitai izilam ikau loloz Sinai daaba.
EXO 24:16 Ve Yoova mbonari isul izala loloz daaba. Taitai tawe ikau loloz irau mboŋ liim ve ee. Eval tiina to Israel tau tileep siiŋa na, matazi izala pa loloz, ve tighita Yoova mbonari isul imin yav tiina ighanghan izala loloz daaba. Saawe imin liim ve ru, ra Yoova ileep taitai loolo, ve isaav izila pa Mose ighe izala pani.
EXO 24:18 Tauvene Mose izala loloz daaba kat, le iloŋ ila taitai loolo. Ve ileep ta sewe irau mboŋ tamoot ru.
EXO 32:1 Mose ileep malau izi loloz Sinai daaba. Tauvene yes Israela tisaŋani le mako, ra tila tilivut Aron, ve tisaav pani tighe: “Aron, ugharaat leen maaron eta! Leso imuuŋ pait ve iŋgin ghiit. Pa ŋeer tau igham gherev pait gha tapul taan to yes Isipa ve talam na, yei nikankaan pani. Gabua eta aat ivot pani wa.”
EXO 32:2 Aron ilooŋ saveeŋ toozi, ve isaav pazi ighe: “Poia. Yam ala agoog padood to azuwamimŋa ve natumimŋa tau tigharaat zi pa gol na, ve agham zi tilam.”
EXO 32:3 Tauvene eval tiina tizugh padood toozi pa taliŋazi, ve tigham zi ila to Aron.
EXO 32:4 Ra i igham gol toozi tawe, ve igharaata imin makau anunu. Eval tiina tighita makau anunu tawe, ve tisaav tighe: “A yam Israela, aghita. Ene maaron toit tau igham ghiit tapul Isip ve talam.”
EXO 32:5 Aron ighita ŋgar toozi tawe, ve igharaat artaal ee ila gabua tawe naagho, ve isaav pazi ighe: “Bogzo, aat talup ghiit pa suŋuuŋ, ve tapait Yoova!”
EXO 32:6 Mboŋ le nughizau, ra eval tiina tiburig, ve tiyau gabua toozi siriv tila, leso tigham watooŋrau pa maaron toozi tawe. Watooŋrau siriv, yav ighan dodolin zi. Ve tigham siriv, leso yesŋa maaron toozi tawe tivalupu zi timin eemon. Ra mbolezi izi pa ghanghaniiŋ. Tighanghan ma tighunghun, ve malau mako tipaburigin narogho, ve mogheraaŋ tomania ŋgar sasaghati naol ivot.
EXO 32:7 Tighamgham tauvene, ve Yoova isaav pa Mose ighe: “Ai, rekia mon uzila! Pa tamtamon tsio tau ugham zi tipul Isip ve yamŋa alam na, ŋgar toozi isaghat ve tivaghamgham. Eez tau avog iyaryaaŋ pazi naghe titaghoni, ene tipuli wa. Ulooŋ. Tigharaat lezi makau anunu, ve tiput aghezi pani, ve tigham watooŋrau pani. Ve tisavsaav tighe: ‘Yam Israela, aghita. Maaron toit tau igham ghiit tapul Isip ve talam, tauta ene!’
EXO 32:9 Zeran tawe, yau nawatagh zi wa. Matazi zoraaŋ saveeŋ kat.
EXO 32:10 Tauvene ateg yavyav pazi kat, ve aazne naghe napasov zi tilalez. Ve yo uŋgalsekin ghau sov. Pa naghe naghur yo tomania paaghu tsio agham niazi. Yau aat nagham gham amasa amin naol, ve ezamim tintiina.”
EXO 32:11 Eemon Mose itoova to irav Maaron tooni Yoova aate. Ighe: “Aa Yoova, puughu mindai ta atem yavyav kat pa tamtamon tsio? Yo taum ta utotoi tapirim ve ugham gabua ŋgeretazi tintiina, tauta ugham zi tipul Isip ve tilam.
EXO 32:12 Isaav ighe yo uvaghamun zi, ene pale yes Isipa tisaav tighe: ‘Laak, Maaron to yes Israela ighe ivaghamun zi ve ipasov zi pa taan. Tauta itombaan zi, ve igham zi tipul ghiit, ve tila nugh tau bide loloza, leso iravuur zi ta sewe.’ Tauvene uvaghamun zi sov. Onoon, atem yavyav kat. Eemon utatan atem, ve utoor ŋgar tsio. Lolom imuul pa tamtamon tsio, ve ukari zi sov.
EXO 32:13 “Matam iŋgal besooŋa tsio Abaram, Isak, ve Yakop. Muuŋ, yo umbu saveeŋ tomani zi, ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat ughe: Yo aat ugham paaghu toozi timasa timin naol imin pitum to sambam saamba. Ve ugham taan Kanaan isov imin lezi motot, leso tileep pani taghon taghon gha ila.”
EXO 32:14 Onoon, Yoova ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe ivaghamunia yes Israela. Eemon Mose isuŋ ariaaŋ, tauta Yoova itatan aate, ve itoor ŋgar tooni gha irav tamtamon tooni mako.
EXO 32:15 Ra Mose igham maet babaaŋa ru tau Maaron iŋgeret tutuuŋ tooni ila na, ve imuul izila to yes Israela. Maet ru tawe, Maaron tauu igharaat zi, ve iŋgeret tutuuŋ tooni ila. Ve bodeeŋ igheen ila zigezi ru. Tutuuŋ tawe, ene to ipariaaŋ yes Israela, leso matazi kisin saveeŋ tau yesŋa Maaron timbua na, ve titaghon eez tooni.
EXO 32:17 Yosua tau uleeŋa to Mose na, isasaŋani izi loloz livuugha. Mose izila ivot tooni, ve yesuru malmalizi tizila. Tigharau nugh tau eval tiina tilepleep pani na, ra Yosua ilooŋ oroor tiina. Tauvene isaav pa Mose ighe: “Wai, ewe aat malmal eta?”
EXO 32:18 Eemon Mose isaav pani ighe: “Mako. Oroor tawe imin pakuruuŋ to yes zaaba tau tiliiv malmal ne mako. Ve imin taŋiiz to zaaba tau koiazŋa tiliiv zi na mako paam. Mbouŋ tau nalooŋa we, tamtamon aat tintinizi pa gabua eta.”
EXO 32:19 Mose ivot toozi ta loloz puughu we, ve ighit zi titortor livutin makau anunu, le aate yavyav kat ve isik maet babaaŋa ru tau ikiskis zi na, tizi taan, le tivavaal ŋgiira ŋgiira.
EXO 32:20 Ra ila igham makau anunu tana, ve isiki izala yav ighani, ve itutu ila le imbiriis imin avav. Ra, itiri izila yaa, ve isaav ariaaŋ pa yes Israela gha tighunu.
EXO 32:21 Ra iyaon Aron ighe: “Laak, zeran tane tigham mindai payo, ta ulooŋ zi, ve ugherev zi gha tigham sosor tiina tane?”
EXO 32:22 Aron iyol aliiŋa ighe: “Wai, tiina tsiau, atem yavyav payau sov. Yo uwatagh: Zeran tane, monmon lolozi ipapazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol.
EXO 32:23 Yes tisaav payau tighe: ‘Ugharaat leen maaron eta lak! Leso imuuŋ pait ve iŋgin ghiit. Pa ŋeer tau igham gherev pait gha tapul taan to yes Isipa ve talam ne, yei nikankaan pani. Gabua eta aat ivot pani wa.’
EXO 32:24 Yes tisaav payau tauvene, tauta nasaav pazi naghe: ‘Poia. Sei tau ighe ipabood tauu pa gol na, izughu, ve ighamu ilam.’ Tauvene yes tila tiyauur gol toozi ilam tsiau, ve nasuruuv zi tizala yav, ve rekia mon makau anunu ivot!”
EXO 32:25 Mose ighita ighe Aron iŋgin poghania yes Israela mako, ve ipul zi tivaghamgham, tauta tigham ŋgar sasaghati naol. Tauvene iroi: Isaav ighe koiazŋa tilam ve tighit zi, ene pale tivelegh zi ve tiŋiŋ pazi.
EXO 32:26 Tauta ila iyooz ila eez maata, ve iboob ighe: “Alooŋ! Sei tau ighe itaghon Yoova, na ilam tsiau!” Tauvene yes to rumei Levi tisov tila tilup zi ila Mose naagho,
EXO 32:27 ve Mose isaav pazi ighe: “Yoova tau Maaron to iit Israela, aliiŋa ilat payam ighe agham mbuzaagh tsiam, ve alaagh taghon nugh loolo, ve arav yes tau tiput aghezi pa gabua tana, le tisov timataar. Ighe toŋvetaz tsiam, ma zeetmimŋa, ma yes tau tileep tigharau gham na, aghurghur zi sov. Mbuzaagh ighaniir zi mon.”
EXO 32:28 Tauvene yes Levia titaghon Mose aliiŋa, ve saawe tana tirav zitamoot irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tol (3,000) pa mbuzaagh gha timataar.
EXO 32:29 Ra Mose isaav pazi ighe: “Yam rumei to Levi, alooŋ. Onoon, ene ipataŋan pa yam arav natumimŋa ve toŋvetaz tsiam timaat. Eemon yam aghurghur zi mako, ve ataghon duduŋai Yoova aliiŋa. Tauta aazne, i igham gham amin uraata tooni, ve ighur poia tooni izaa tsiam.”
EXO 32:30 Mboŋ nughizau, ra Mose isaav pa eval tiina ighe: “Alooŋ! Sosor tau yam aghamu na, ene tiina le tiina kat. Eemon yau aat namuul nazala to Yoova, ve natoova to nagharaat saveeŋ tomania, ve naghita: Pale irau ilooŋ ghau, ve ipul sosor tsiam tane, ma mako?”
EXO 32:31 Tauvene Mose imuul izala to Yoova, ve isaav pani ighe: “O Yoova, eval tiina tawe tigham sosor tiina kat payo. Pasaa, tigharaat lezi maaron karom pa gol.
EXO 32:32 Eemon aazne, naghason ghom to lolom isaghatin zi, ve upul sosor toozi. Ighe mako, o yau ezag tau uboode ila rau tsio na, umusu ighau paam.”
EXO 32:33 Yoova iyol aliiŋa ighe: “Ena aat mako. Tamtamon tau ighe izoor ghau ve igham sosor payau, i tana ta pale namus eeza ighau pa rau tsiau.
EXO 32:34 Tauvene uburig umuul uzila toozi, ve ugham zi gha yamŋa ala pa nugh tau muuŋ nasavia payam na. Aŋela tsiau pale imuuŋ payam, ve yamŋa ala. Eemon murei, yau aat naghur atuya pazi pa sosor toozi.”
EXO 32:35 Tauta murei, Yoova igham moroghooŋ saghati ivot pazi, ve iyat ŋgar toozi tau tizoornugh pa Aron gha igharaat lezi makau anunu imin maaron karom.
EXO 33:1 Ra Yoova isaav muul pa Mose ighe: “Yo yamŋa yes Israela tau ugham zi tipul Isip ve alam na, aburig apul nugh tane, ve alaagh muul ala pa taan Kanaan. Pa muuŋ, yau nambu saveeŋ tomania Abaram, Isak, ve Yakop, ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghe yau aat nagham taan tawe pa paaghu toozi.
EXO 33:2 Yau aat nambaaŋ aŋela tsiau ee imuuŋ payam, to iziir taan tawe tamtamona tighau. Ene yes Kanaana, Amora, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa.
EXO 33:3 Leso agham taan toozi imin lemim, ve aleep pani. Taan tawe ŋgoreeŋa tiina, ve gabua naol titum poi pani. Eemon yau taug irau itiŋa tala mako. Pasaa, yam matamim zoraaŋ saveeŋ. Isaav ighe itiŋa tala ve agham ŋgar saghati ite paam izi eez livuugha, ene pale apas ateg, mako napasov gham asov ta sewe.”
EXO 33:4 Eval tiina tilooŋ saveeŋ ariaaŋa tane, le lolozi ipataŋan kat ve titaŋ tiina. Titiik tauzi muul mako. Tipul tauzi imin timoŋ.
EXO 33:5 Pasaa, Yoova isaav pa Mose ighe: “Usaav pa yes Israela tauvene: ‘Yam matamim zoraaŋ saveeŋ. Irau itiŋa tala mako. Pa ighe naleep tomani gham pa sooso ŋgiira rigta mon, ve apas ateg muul, ene aat napasov gham. Tauvene gabua tsiam popoia naol tau atiik taumim pani na, azuzuum zi tisov tizi, o matag iŋgal saa ŋgar ta pale nagham payam.’”
EXO 33:6 Tauvene saawe tau yes Israela tipul loloz Sinai, ve ilam, yes titiik tauzi pa gabua popoia muul mako.
EXO 33:7 Saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ve ighe timariau izi eez livuugha, mako Mose ipayooz balbaal ee ila soghan pa balbaal siriv. Balbaal tawe, tiwaato tighe ‘Balbaal to lupuuŋ.’ Tamtamon tisov tau tighe tighason Yoova pa gabua eta na, tilala ta sewe, ve tighurghur aliŋazi ila to Mose leso aana isavia ila to Yoova.
EXO 33:8 Saawe isov tau Mose ighe ilaagh ila pa balbaal tana, eval tiina tisov tiburig, tiyooz irau balbaal toz toz naghozi, ve matazi itaghoni le iloŋ ila balbaal loolo. Mako taitai izuur izilam gha ipoon balbaal naagho, ve Mose yesuru Yoova tisavsaav.
EXO 33:10 Saawe tau eval tiina tighita taitai tawe izilam gha ipoon balbaal naagho, tiput aghezi, ve tisuŋ irau balbaal toz toz.
EXO 33:11 Ve Yoova yesuru Mose tivaghito zi, ve tisavsaav imin tamtamon ru avozi ibesbees. Tisavsaav le isov, mako Mose ivot, ve imuul ila pa Israela niazi to lepoogh. Eemon Yosua tau Nun naatu na, ipulpul balbaal tana mako. Iŋginŋgini irau saawe. Yosua, i ŋeer paaghu ve imin uleeŋa to Mose.
EXO 33:12 Tilepleep le saawe ee, ra Mose isaav pa Yoova ighe: “Laak, yo usaav payau ughe nagherev eval tiina tane gha yeŋa nila pa taan Kanaan. Ve ughe tinim irav ilam tsiau ve ugham ghau namin etam duduuŋ. Eemon sei tau yo ughe umbaaŋo ilam tomani ghau to iuul ghau, ene yo upaghazoŋai ghau pani soone.
EXO 33:13 Isaav ighe onoon tinim irav ilam tsiau, na upaduduuŋ ghau pa ŋgar tomania eez tsio. Leso nawatagh katin ghom, ve laghooŋ tsiau poia ila yo matam. Aa Yoova, matam iŋgal eval tiina tawe paam. Pa yes tamtamon tsio. Yo taum usiigh zi timin lem.”
EXO 33:14 Yoova iyol aliiŋa ighe: “Ugham ŋgar naol sov. Yau taug pale nalat tomani ghom, leso nagham ghom atem izi ve umariau.”
EXO 33:15 Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani ighe: “Ene poia to ulam tomani ghei. Pa ighe yo taum ulam tomani ghei mako, yei irau nipul nugh tane mako. Aat nileep mon ta sene.
EXO 33:16 Pa ighe ulam tomani ghei mako, ene pale saa gabua igham tamtamon tighilaal tighe yo lolom payei, ve poia tsio ighengheen tomani ghei? Mako. Eemon isaav ighe ulam tomani ghei, ene pale yes tiwatagh tighe yo usiigh ghei nimin lem, ve yo taum upet ghei nivot soghan pa nughmariŋ to taan.”
EXO 33:17 Tauvene Yoova isaav pa Mose ighe: “Poia. Gabua tau yo ughason ghau pani na, yau aat naghamu. Pasaa, tinig irav ilat tsio, ve nagham ghom umin etag duduuŋ.”
EXO 33:18 Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason Maaron muul ighe: “Aa Yoova, ighe tauvene, na utotoi taum tomania tapirim ve poia tsio payau, ve naghit katin ghom!”
EXO 33:19 Yoova iyol aliiŋa ighe: “Yau aat natotoi suvinia poia tsiau payo, ve navotia ezag Yoova tomania gabuag ila naghom. Isaav ighe lolog poia pa tamtamon eta ve naghe nagham poghania, ene aat nagham poghania. Ve isaav ighe lolog isaghatin tamtamon eta ve lolog pa uleeŋni, ene aat nauule.
EXO 33:20 Eemon yo irau ughita naghog mako. Pa ighe tamtamon eta ighit katin ghau, i irau ileep mako. Pale imaat.
EXO 33:21 Ughita nugh ee ta igheen zigeg ne. Ulam uyooz izala maet paavo tane.
EXO 33:22 Saawe tau nalam ve naghe natotoi taug tomania tapirig ve poia tsiau payo, ene pale naghur ghom uloŋ ula maet puura tane, ve napoon ghom pa nimag, le irau nasal payo gha nala.
EXO 33:23 Mako nimag ighau, ve ughita ndumeg. Eemon naghog, tamtamon eta irau ighita mako.”
EXO 34:1 Ra Yoova isaav pa Mose muul ighe: “Ugharaat maet babaaŋa ru, le raraate imin tau papazoge nagharaat zi ve usik zi tizi gha tivavaal na. Leso naŋgeret saveeŋ raraate imin tau muuŋ naŋgeret zi na.
EXO 34:2 Ugharaat zi pataghaaŋ, leso bogzo, mboŋoozo, mako ugham zi, ve uzalam uvot tsiau ta loloz tane daaba.
EXO 34:3 Tamtamon ite paam ilam tomani ghom sov. Ve lolog pa naghita tamtamon eta ilaghlaagh taghon loloz ziige mako. Ve ŋgai tauvene paam. Tilaagh tigharau loloz puughu sov.”
EXO 34:4 Yoova isavsaav le isov, ra Mose ila igharaat maet babaŋazi ru, le raratezi imin tau papazoge Yoova igham pani na. Mboŋ nughizau ta ndoromroome soone, ve Mose iburig, igham maet ru tawe, ve inau izala pa loloz Sinai daaba itaghon Yoova aliiŋa.
EXO 34:5 Ra Yoova ileep iloŋ ila taitai loolo, ve izilam iyooz igharau Mose, ve ivotia tauu eeza ve gabua.
EXO 34:6 I ilaagh imbut Mose naagho, ve isaav ighe: “Yau Yoova. Ezag tauta ene: Yoova. Yau Maaron tau lolog isasaghatin besooŋa tsiau, ve naghamgham poghani zi. Ateg yavyav rekrekia mako. Poia tsiau, ene tiina kat. Lolog isaghav tamtamon tsiau ariaaŋ ve nauluul zi, ve nataghon saveeŋ mbuaaŋ tsiau irau saawe. Ŋgar tau lolog isaghav tamtamon tsiau ve nauluul zi, ene natotoia pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ. Ve ŋgar toozi to zoraaŋ saveeŋ, tomania ŋgar toozi siriv tau isapir pa tutuuŋ tsiau na, sosor toozi naol tawe, monmon yau nareureu zi. Eemon yes tau lezi sosor na, yau naleleel zi mako. Naghurghur atuya pa yes tauzi, tomania natuzŋa, timbuzŋa, ve gabazŋa.”
EXO 34:8 Mose ilooŋ saveeŋ tane, le rekia mon iput aaghe, naagho izila taan, ve isuŋ.
EXO 34:9 Ighe: “Aa Yoova, isaav ighe lolom poia payau, ve ughe ugham poghani ghau, na ulam tomani ghei ve itiŋa tala. Onoon, eval tiina tawe, dabazi ariaaŋa, ve tiloŋlooŋ saveeŋ mako. Eemon lolom isaghatin ghei, ve ureu sosor tsiei. Ŋgar tsiei naol tau isapir pa tutuuŋ tsio na, ureu zi tilalez. Ve ugham ghei nimin lem kat.”
EXO 34:10 Mose isavsaav le isov, ra Yoova isaav pani ighe: “Aazne, yau naghe nambu saveeŋ tomania yam Israela, leso itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon muul. Yau aat nagham gabua ŋgeretazi tintiina ila tamtamon tsio tisov matazi. Uraat tau naghe nagham zi, ene pale ite kat. Muuŋ ve ilam, nughmariŋ tau tileep irau taan isov na, tighita gabua eta tauvene pai eta soone. Tauvene nugh nugh tau tileep tigharau na, isaav ighe tighit zi, ene pale roiŋ tiina igham zi.
EXO 34:11 Tutuuŋ tau aazne naghuru payam ne, yam asov aat matamim kisini, ve ataghon duduŋaini. Leso namuuŋ payam ve naziir yes Amora, Kanaana, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa tau tileep izi taan Kanaan na, tisov taghawaar.
EXO 34:12 Eemon matamim imomoos poi pa taumim. Yamŋa taan tawe tamtamona ambu saveeŋ to avalupu gham sov. Aleep soghan pazi. Pa isaav ighe yamŋa avalupu gham, ene pale timin liis payam, ve tigherev gham pa ghamuuŋ ŋgar saghati.
EXO 34:13 “Tauvene alup gham tomani zi sov. Ve gabua toozi naol isov to suŋuuŋ, ene areu mbirisai zi. Artaal toozi, tomania maet toozi patabuyaaŋa tau tipayooz zi igharau niazi to suŋuuŋ na, arav valaghin zi. Ve ai tau tiluplup zi ila sambazi ve tipait maaron livaa toozi Asera na, nakavasi ighan zi tizi.
EXO 34:14 Yam abees pa maaron ite paam sov. Pa yau Yoova ta Maaron tsiam. Matag pariuriu, ve naghe yam abees pa yau mon. Tauta tiwatwaat ezag tighe ‘I tau maata pariuriu.’
EXO 34:15 “Tauvene ambu saveeŋ tomania taan tawe tamtamona to avalupu gham sov. Pa isaav ighe yes tigham watooŋrau pa maaron karomŋa toozi, ve tilup zi pa ghanghaniiŋ, ve tipoi gham to ala tomani zi, ene aat yamŋa aghan aniiŋ to watooŋrau toozi tawe. Ve isaav ighe agham tauvene, yam amin maaron karomŋa toozi tawe lezi, ve aghur murimim payau.
EXO 34:16 Natumimŋa tauvene paam. Tivai zeran tawe natuzlivaŋa sov. Pa isaav ighe zilivaa tawe tibees pa maaron karomŋa toozi, ene pale tigherev natumimŋa to tila tibees pa maaron karomŋa tawe, ve tighur murizi payau.
EXO 34:17 “Agham ain, gol, ma silva, ve agharaat gabua eta imin maaron payam to apakuru sov.
EXO 34:18 Ve matamim iŋgal lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na. Yam apul Isip pa kaiyo Abib. Tauvene ndaman isov, ighe tazaa pa kaiyo tana, yam aat alup gham pa ghaniiŋ mberet tau le yis mako na irau mboŋ liim ve ru itaghon aliŋag.
EXO 34:19 “Natmimŋa zitamoot tau aidabazŋa na, tomania ŋgai tsiam natŋa tau tipoop zi imin maata na, ene tisov timin leg mon. Tauvene ŋgai tsiam natŋa zitamoot tau tipoop zi imin maata na, arav zi tisov timataar timin watooŋrau payau.
EXO 34:20 Eemon doŋki natŋa tau tipoop zi imin maata na, arav zi timin watooŋrau payau sov. Aravol zi pa sipsip, ve arav zi timin watooŋrau payau. Leso agham mulin doŋki tsiam. Ve isaav ighe aravol zi mako, na arav polin luazi timaat. Ve natmimŋa aidabazŋa tauvene paam. Aravol zi pa sipsip, leso agham mulin zi. “Tamtamon eta niima ŋginaaŋa, ve ilam ivot naghog to isuŋ payau sov.
EXO 34:21 “Uraat imin ee, ila imuul uraat imin liim ve ee, yam aat agham lemim uraat. Eemon saawe imin liim ve ru, yam agham uraat sov. Amariau. Saawe to vazoghiiŋ ve taitaiŋ paam, yam aat matamim iŋgal saawe tana ve amariau.
EXO 34:22 “Ndaman isov, saawe to Pasova ighe isov, ve wik liim ve ru ilam ila ve aniiŋ wit maata ivot, mako yam asov alup gham pa suŋuuŋ. Ve isaav ighe ndaman igharau ighe isov, ve saawe to mariri ivot, na yam asov alup gham pa suŋuuŋ muul.
EXO 34:23 Yau Yoova tau Tiina to yam Israela. Tauvene ndaman isov, isaav ighe tazaa pa saawe tintiina tol tane, mako zitamoot tsiam tisov aat tilam tilup zi ila naghog, ve tisuŋ payau.
EXO 34:24 “Yau pale namuuŋ payam ve naziir tamtamon tisov tighau pa taan tau naghe nagham payam na, leso imin lemim motot. Ve yau aat naseeŋ taan tsiam imin tiina. Isaav ighe saawe tintiina tol tane tivot, ve yam asov apul nugh tsiam tsiam, ve alam alup gham ila naghog pa suŋuuŋ, na agham ŋgar naol pa taan tsiam sov. Pa tamtamon eta irau loolo ipazaagha pa ghamuuŋni sorok mako.
EXO 34:25 “Siŋ to watooŋrau tau yam aghe agham payau na, alupu tomania mberet tau yis igheen ila na sov. Ve saawe tau alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, ve arav gabua siriv imin watooŋrau, na apul sirivu igheen le nughizau sov. Ighe sirivu igheen, aghuru ila yav ighan suvinia le isov, o nughizau.
EXO 34:26 “Aniiŋ maata tau ivot ila taan tsiam na, yam aat avureer popoia mon, ve agham zi tilam rumei to Maaron tsiam Yoova. “Isaav ighe anaz mekmek naatu eta, na anazu tomania tuz to tiina sov.”
EXO 34:27 Yoova isaav muul pa Mose ighe: “Saveeŋ tsiau isov tane, taum ubodeer zi. Pa saveeŋ tau itiŋa tambua to tavalupu ghiit tamin eemon, ene iyooz izala saveeŋ tane.”
EXO 34:28 Mose ileep tomania Yoova izi loloz daaba irau mboŋ tamoot ru (40). Saawe tana, i ileep sorok. Ighan aniiŋ eta mako, ve ighun yaa mako. Ve iŋgeret tutuuŋ saŋavul ila maet babaŋazi ru. Tutuuŋ tawe isavia eez to titaghoni, leso lupuuŋ toozi tomania Maaron igheen tuŋia.
EXO 34:29 Mose igham maet babaŋazi ru tau tutuuŋ saŋavul igheen ila na, ve imuul izila. Maet ru tawe, to ipalot yes Israela, leso matazi kisin saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Yoova ve titaghon duduŋaini. Saawe tau Mose ipul loloz Sinai daaba ve izila, naagho isul tiina kat. Eemon i tauu iwataghi mako. Naagho isul pasaa, yesuru Yoova tilup zi ve tisavsaav.
EXO 34:30 Mose ila ivot to yes Israela, ve Aron tomania eval tiina tighita naagho isul. Tauvene tiroi pani, le tila tigharauu mako.
EXO 34:31 Eemon i ipoi zi ighe tilam, tauta Aron igham yes daaba to Israel, ve yesŋa tila to Mose. Ra Mose isavsaav tomani zi.
EXO 34:32 Le isov, ra eval tiina anazi tilam tigharauu, ve i ipaesia saveeŋ isov tau Yoova isavia pani izi loloz Sinai daaba na, ve aavo iyaryaaŋ pazi leso titaghon duduŋai saveeŋ tana.
EXO 34:33 Isavsaav pazi le isov, ra ipoon naagho pa uuli.
EXO 34:34 Eemon saawe isov tau ighe iloŋ ila balbaal to Yoova, mako igham uuli tawe izi pa naagho, ve yesuru Yoova tisavsaav. Tisavsaav le isov, mako ivot ila muuri, ve ipaesia saveeŋ tau Yoova isavia pani na pa yes Israela gha tilooŋa.
EXO 34:35 Saawe tau i ivot ila muuri, mako yes Israela tighitghita naagho isul. Tauta Mose iponpoon naagho, ve ilepleep le saawe tau ighe imuul iloŋ ila balbaal, mako igham uuli tawe izi pa naagho, ve yesuru Yoova tisavsaav.
EXO 40:1 Ra Yoova isaav pa Mose ighe:
EXO 40:2 “Ndaman tau naghoon ne, kaiyo tau imuuŋ pani, ve saawe imin maata, mako upayooz balbaal patabuyaaŋ. Leso imin niag to lepoogh, ve itiŋa taluplup ghiit iloŋ ila pa savsaveeŋ. Ugham tauvene:
EXO 40:3 Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ tau tutuuŋ tsiau igheen ila loolo na, ughuru imuuŋ iloŋ ila balbaal loolo ta muŋgaaŋ we. Tutuuŋ tana isavia eez to ataghoni leso lupuuŋ toit igheen tuŋia. Mako udaad uuli tiina ila balbaal loolo to ipoon bokis tawe. Balbaal loolo tiina tau igheen potla na ene patabuyaaŋ. Ve loolo marani tau bokis tana igheen pani na, ene patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat.
EXO 40:4 “Udaad uuli le isov, mako ughur boor to mberet patabuyaaŋ iloŋ ila balbaal loolo tiina tau igheen potla na, ve ughur mberet patabuyaaŋ izala. “Le isov, mako upayooz lam aia iloŋ ila, ve ughur lam liim ve ru ila niazi.
EXO 40:5 “Mako ugham artaal gol marani to tunuuŋ gabua tau vazizi popoia na, ve ughuru iloŋ ila balbaal loolo tiina izaŋar Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ. Uyauur saveeŋ mariŋ to balbaal loolo iloŋ ila le isov, mako udaad uuli tiina ite gha ipoon balbaal naagho.
EXO 40:6 “Mako ughur artaal tiina to watooŋrau igheen soghan rig pa balbaal naagho,
EXO 40:7 ve ughur oon tiina to ririwaaŋ igheen bodbodaaŋ pa balbaal naagho ve artaal tiina, ve uliŋ yaa ila loolo.
EXO 40:8 Mako udaad uuli mamalaua ilivutin balbaal, ve udaad uuli ariaaŋa ila sirsiir aavo imin ataman pani.
EXO 40:9 “Upasov uraat naol tana le isov, mako ugham ŋgoreeŋ, ve uliŋi izala balbaal tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen iloŋ ila loolo na, leso ughur zi timin leg. Gabua isov tana, ena patabuyaaŋ.
EXO 40:10 Le isov, mako uliŋ ŋgoreeŋ izala artaal tiina to watooŋrau, tomania saveeŋ mariŋ to uraat, ve oon to ririwaaŋ, tomania boor tau oon tana igheen izala paavo na paam. Leso ughur zi timin leg. Artaal tana, ene patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat.
EXO 40:12 “Upasov uraat naol tana le isov, mako ugham Aron tomania natŋa zitamoot tilam tigharau ataman aavo to balbaal patabuyaaŋ, ve urughuuz zi.
EXO 40:13 Urughuuz zi le isov, mako unonogh Aron pa nonoghiiŋa tooni patabuyaaŋ to uraat, ve uliŋ ŋgoreeŋ izala daaba to ughuru imin leg. Leso imin ŋeer to watooŋrau ve ibesbees payau.
EXO 40:14 Mako ugham natŋa anazi tilam, ve unonogh zi pa nonoghiiŋa toozi to uraat paam.
EXO 40:15 Ve uliŋ ŋgoreeŋ izala dabazi imin ugham pa tamazi. Leso timin zeran to watooŋrau ve tibees payau. Yesŋa paaghu toozi tau murei pale tivot na, aat tikis uraat tane, taghon taghon gha ila.”
EXO 40:16 Yoova isavsaav le isov, ra Mose ipaburigin uraat. I igham uratoi gabua naol isov tawe itaghon saveeŋ tau Yoova isavia pani na.
EXO 40:17 Tauvene saawe tau yes Israela tivool pa ndaman paaghu, saawe imin maata to kaiyo tau imuuŋ pa ndaman tana na, tipayooz balbaal patabuyaaŋ to Yoova.
EXO 40:18 Tipayooz rir, mako tighur didiiŋaia izala pavozi. Ve tizeev sandiiŋ itaghon puura tau kiriiŋ pataghaaŋ ila didiiŋaia na, leso ikis didiiŋaia tiyooz tuŋia. Ve tipayooz rir mamalaua paaŋ ila pa balbaal naagho, ve tiraraav uuli tintiina siriv izala balbaal paavo, itaghon Yoova aliiŋa tau isavia ila to Mose na.
EXO 40:20 Ra Mose igham maet ru tau tutuuŋ to Yoova igheen ila na, ve ighur zi ila Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ loolo. Maet ru tawe, ene to ipalot yes Israela, leso matazi kisin saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Yoova ve titaghoni. Ve Mose izeev siŋ ru itaghon niazi tau igheen Bokis To Saveeŋ Mbuaaŋ ziige leso tibaado. Ve ipagud bokis aavo. Bokis aavo tawe, ene tiwaato tighe ‘Nugh To Rewaaŋ Sosor.’
EXO 40:21 Ra Mose ighur Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ iloŋ ila balbaal loolo, ve idaad uuli tiina ee, leso ipoona itaghon Yoova aliiŋa.
EXO 40:22 Le isov, ra ighur boor to mberet patabuyaaŋ iloŋ ila balbaal loolo tiina tau igheen potla na. Igheen ila ziige ila pa kaagu. Ve ighur mberet patabuyaaŋ izala, leso igheen ila Yoova naagho, itaghon Yoova aliiŋa tau isavia pani na.
EXO 40:24 Ra igham lam aia iloŋ ila balbaal loolo tiina, ve ipayooze ila ziige tau ila pa daudau, ve itoora le izaŋar boor to mberet patabuyaaŋ.
EXO 40:25 Ve iraar lam liim ve ru izala, leso tisul ila Yoova naagho, itaghon Yoova aliiŋa tau isavia pani na.
EXO 40:26 Ra ighur artaal gol marani to tunuuŋ gabua tau vaazi poia na ila igharau uuli tiina tau iŋgat balbaal loolo.
EXO 40:27 Ve itun gabua tau vaazi popoia izala, itaghon Yoova aliiŋa tau isavia pani na.
EXO 40:28 Mose igharaat balbaal tomania gabua naol isov tau tigheen iloŋ ila na le isov, ra idaad uuli tiina gha ipoon ataman aavo, ve igham uraat to muuri.
EXO 40:29 Ighur artaal igharau sirsiir to balbaal patabuyaaŋ atamana, ve igham watooŋrau siriv itaghon Yoova aliiŋa tau isavia pani na. I indav ŋgai siriv izala artaal, ve indav aniiŋ wit siriv imin watooŋrau paam.
EXO 40:30 Le isov, ra ighur oon tiina igheen bodbodaaŋ pa balbaal naagho ve artaal tiina, ve iliŋ yaa ila loolo. Leso saawe tau i tauu, ma Aron, ma Aron natŋa tiloŋ tila balbaal loolo, ma tigharau artaal, mako timin nimazi ve aghezi pa yaa tawe.
EXO 40:33 Igham uraat tana le isov, ra idaad uuli mamalaua ilivutin balbaal tomania artaal tiina imin sirsiir, ve idaad uuli ariaaŋa ee imin ataman to sirsiir tawe. Tauvene uraat naol isov tau Yoova isavia na, Mose igham uratoini le isov.
EXO 40:34 Ra taitai tau Yoova ileep ila na, izilam le itav balbaal patabuyaaŋ, ve Yoova mbonari isul toman tapiri tiina irau balbaal loolo. Tauvene Mose irau iloŋ ila mako.
EXO 40:36 Saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, matazi ilala pa taitai tawe. Isaav ighe ipul balbaal patabuyaaŋ paavo ve izuur ila, ene yes paam tiburig, tiyauyau, ve tilaagh titaghoni. Ve isaav ighe iyooz tuŋia izala balbaal paavo, ene irau tilaagh mako. Tileep ve tisasaŋan le tighita taitai izuur muul, mako tiburig tilaagh.
EXO 40:38 Tauvene saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, matazi ilala pa taitai tawe ve titataghoni. Ighe mataaz, mako tisov tighita taitai tau Yoova ileep ila na, iyozyooz izala balbaal patabuyaaŋ paavo. Ve ighe mboŋ, mako tighita taitai tawe isul imin yav.
RUT 1:1 Muuŋ kat, yes Israela lezi kinik mako, ve tamtamon toozi siriv timin daaba pazi ve tiŋgin zi. Saawe ee, pitool tiina ivot. Saawe tana, ŋeer ee ilepleep, eeza Elimelek, ve azaawa eeza Naimi. Ve natuzŋa zitamoot ru, ee eeza Malon, ve ite eeza Kilion. Rumei toozi Eprata. Nugh toozi, ene Betelem tau igheen ila taan sirivu to Yuda. Saawe tau pitool tiina tana ivot, Elimelek yesuru azaawa ve natuzŋa ru tipul Betelem, ve tila tileep izi taan sirivu to Moap. Tilepleep ta sewe irau ndaman siriv.
RUT 1:3 Ra Elimelek imaat, ve Naimi tomania natŋa ru tana, yes mon tileep.
RUT 1:4 Naimi natŋa tivai Moap tinazi ru. Ee eeza Opa, ve ite eeza Rut. Yes tileep ta sewe irau ndaman saŋavul, ra Malon yesuru Kilion anazi timaat. Tauvene Naimi imin naar ve imin kakam. Le azaawa mako, ve le natŋa paam mako.
RUT 1:6 Naimi ilepleep izi Moap, ve ilooŋ tighe Yoova iuul tamtamon tooni Israela gha igham mariri tiina ivot pazi. Tauvene Naimi tomania raulivaŋa ru tiburig tipul taan to Moap, ve tighe timuul tila pa nugh puughu to Naimi.
RUT 1:7 Tipul nugh tau tilepleep pani na, ve titaghon eez tau ila pa taan sirivu to Yuda.
RUT 1:8 Tilaghlaagh tila ve Naimi isaav pa raulivaŋa ru ighe: “Aa, yamru amuul ala pa tinamimŋa ve aleep tomani zi. Yamru tane lolomim isaghav ghau tomania zeran toit tau timaat ne, ve agham poghani ghei kat. Tauvene yau nasuŋ Yoova naghe i igham poghani gham paam.
RUT 1:9 I tauu pale iuul gham ve avai muul. Leso azuwamimŋa matazi payam ve aleep poia.” Naimi isavia saveeŋ tane le isov, ve tomania raulivaŋa tivasaghavu zi ve titaŋ tiina. Titaŋtaŋ le isov, ra raulivaŋa tisaav pani tighe: “Mako. Itiŋa tala pa ziiri waaro tsio.”
RUT 1:11 Eemon Naimi iyol aliŋazi ighe: “Natuglivaŋa, yamru amuul ala pa nugh tsiam. Azoornugh aghe itiŋa tala pasaa? Aghita. Yau irau napoop zitamoot ruta muul to tivai gham ne mako.
RUT 1:12 Amuul ala pa nugh tsiam. Pa yau namin olman tinazi wa. Irau navai muul mako. Isaav ighe yau navai pa mboŋ ta aazne ve napoop zitamoot ru,
RUT 1:13 irau yamru alepleep ve asasaŋan zi le timin zolman, o avai zi? Mako. Aa natuglivaŋa, yau lolog isaghat kat. Pasaa, pataŋani tiina tau Yoova igham payau, ene izaa tsiam paam.”
RUT 1:14 Yesuru tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tipaburigin taŋiiz muul. Titaŋtaŋ le isov, ra Opa isaghav rauliva, ve ipul zi, ve imuul ila pa nugh tooni. Eemon Rut loolo isaghav rauliva Naimi kat. Tauta loolo pa ipuli mako.
RUT 1:15 Tauvene Naimi isaav pani muul ighe: “Ughita! Tazimliva imuul ila pa tamtamon tooni ve maaron tooni wa. Utaghoni ula.”
RUT 1:16 Eemon Rut iyol aliiŋa ighe: “Uzoornugh ughe napul ghom pasaa? Yau irau napul ghom ve namuul nala mako. Nugh sindei tau yo ughe ula pani, yau aat nala paam. Ve nugh tau yo uleep pani, ene yau aat naleep pani paam. Tamtamon tsio, ene yau tamtamon tsiau paam. Ve Maaron tsio, ene Maaron tsiau paam.
RUT 1:17 Saa nugh tau yo uleep pani ve umaat, ene yau paam aat namaat ve titavi ghau tomani ghom izi ta sena. Saveeŋ isov tau yau nasavia ne, isaav ighe nataghoni mako, ene aat Yoova tauu ighur atuya izaa tsiau. Tauvene mateegh mon ta pale irav motin ghiit.”
RUT 1:18 Naimi ighita ighe Rut ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe yesuru tila. Tauvene i le saveeŋ eta muul mako, ve iyok pani gha yesuru tila.
RUT 1:19 Yesuru tilaagh tila le tivot nugh Betelem. Eval tiina to Betelem tighit zi ve tisaŋeeŋ pazi. Ve zilivaa siriv tighason tighe: “Wai, aghita. Ewe Naimi?”
RUT 1:20 Eemon Naimi iyol aliŋazi ighe: “Yam awaat ezag Naimi muul sov. Awaat ezag ‘Mara.’ Pa Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, igham lepoogh tsiau isaghat kat.
RUT 1:21 Saawe tau yau napul nugh tane ve nala, narao pa gabua ta naol ne. Eemon aazne, Yoova igham ghau namuul nalam toman nimag ŋginaaŋa. Tauta naghe awaat ezag Naimi sov. Pa Maaron Saksaki Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na ighur pataŋani tiina izaa tsiau ve ivaghamun ghau.”
RUT 1:22 Ene sinaiŋ to Naimi tau ipul taan to yes Moapa, ve yesuru rauliva Rut tau Moap tinazi na, timuul tila pa Betelem. Saawe tana, ene saawe to tiyau aniiŋ bali anooŋa.
RUT 2:1 Ŋeer ee ilepleep Betelem, eeza Boas. Yesuru Naimi azaawa Elimelek, siŋ eemon. Boas, i kuaz tauu, ve eval tiina titandagh pani tighe i eeza tiina.
RUT 2:2 Saawe ee, Rut isaav pa Naimi ighe: “Ene saawe to ravuuŋ aniiŋ bali. Mindai, irau nala nataghon yes uraata siriv ve isaav ighe lolozi isaghatin ghau, o nayau leen bali siriv tau titaptap tizi?” Naimi iyol aliiŋa ighe: “Natugliva, ene poia. Ula.”
RUT 2:3 Tauvene Rut ila uum bali ee, ve itaghon yes uraata, ve iyau le bali. I iwatagh uum tawe taama mako. Eemon i ila le iduduuŋ pa uum bali to Boas. Boas yesuru Elimelek, yes siŋ eemon.
RUT 2:4 Malau mako ve Boas ipul Betelem ve ila ighe ighita yes uraata tooni. I ila ivot toozi, ve isaav pazi ighe: “Yoova ileep tomani gham.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Poia to Yoova izaa tsio.”
RUT 2:5 Ra Boas ighason besooŋa tooni tau iŋginŋgin yes uraata na ighe: “Saa livaa paaghu tawe? I ileep to sei?”
RUT 2:6 Besooŋa tana iyol aliiŋa ighe: “Ewe Moap tinazi tau ipul nugh tooni ve yesuru Naimi tilam.
RUT 2:7 I ighason ghau ighe irau ila itaghon yes uraata ve iyau le bali siriv tau titaptap izi taan na. Tauta nayok pani. Ta mboŋoozo kat ve ilam, i inoknok ghamuuŋ uraat. Tauta ŋgarig gha ila yavyaav ve imariau.”
RUT 2:8 Boas ilooŋ saveeŋ tane, ve ila isaav pa Rut ighe: “Natugliva, ulooŋ. Yo irau upul uum tane, ve ula uum bali to ŋeer ite paam mako. Uleep ta sene mon, ve yamŋa uraata tsiau zilivaa agham uraat.
RUT 2:9 Matam ila pa uraata tsiau mon. Isaav ighe tiburig muul pa ravuuŋ bali sindei, mako ula utaghon zi. Yau naŋgalsekin uraata tsiau wa. Irau tigham saghatin ghom mako. Ve isaav ighe murun ghom, na ula ughun yaa tau besooŋa titivu izila yaa paatu gha ighengheen we.”
RUT 2:10 Rut ilooŋ saveeŋ tane, ve iput aaghe, naagho izila pa taan, ve isaav pa Boas ighe: “Wai, yau loom tinazi. Mindai ta yo ugham ŋgar tiina payau ve ughe ugham poghani ghau?”
RUT 2:11 Boas iyol aliiŋa ighe: “Yau nalooŋ varum wa. Saawe tau azuwam imaat ve ilam, yo ugham poghania rawam livaa kat. Ve yo upul tamam, tinam, taan tsio ve nugh tsio, ve ulam uleep tomania tamtamon tau muuŋ yo uwatagh zi mako.
RUT 2:12 Yo ulam uleep ta sene, leso Yoova tau Maaron to yes Israela na, maata payo ve uyooŋ ila niima saamba. I iwatagh ŋgar poia tau yo ughamu na. Tauvene i aat igham lem atuya poia kat, ve igham poghani ghom.”
RUT 2:13 Rut iyol Boas aliiŋa ighe: “Tiina tsiau, yo ugham poghani ghau kat. Yau livaa sorok. Yau namin uraata tsio zilivaa tawe ne mako. Eemon lolom isaghatin ghau, ve usavia saveeŋ popoia payau. Tauta ugham lolog poia kat.”
RUT 2:14 Saawe to tighan aniiŋ, Boas ipoi Rut ighe: “Ai, ulam ugham lem mberet siriv, ve uzeeva ila sur loolo, ve ughan.” Tauvene Rut yesŋa yes uraata mbolezi izi, ve Boas igham bali mazooza siriv pani. Rut ighamu ve ighani le aapo isuŋ, ve aniiŋ tooni sirivu igheen.
RUT 2:15 Tighan le isov, ve Rut imuul ila pa uraat. Boas isaav ariaaŋ pa yes uraata tooni ighe: “Isaav ighe Rut iyau bali ila le igharau pa bali poos eta, na ayau avomim pani sov. Apuli ve iyau.
RUT 2:16 Ve saawe tau apoos bali, na apas siriv ve asuruuv zi tizi taan. Leso i ilat iyau zi. Ve matamim iŋgal: Ayau avomim pani sov.”
RUT 2:17 Tauvene Rut iyauyau bali le ravrav izi. Ra indou zi, ve ilos zi gha anoŋazi timburur tizi, ve ikor zi ila nakaral loolo.
RUT 2:18 Ra igudu ve imuul ila pa nughei, gha itotoia pa rauliva. Ve aniiŋ mazooza tau i ighani ve sirivu igheen na, i igham pani paam.
RUT 2:19 Tauvene Naimi ighasoni ighe: “Laak, aazne yo uyau bali tane izi sindei? Yo ugham uraat ila uum to sei? Ŋeer tau maata iŋgal ghom ve iuul ghom na, poia to Yoova aat izaa tooni.” Rut iyol aliiŋa ighe: “Aazne, yau nagham uraat ila uum to ŋeer ee, eeza Boas.”
RUT 2:20 Tauvene Naimi isaav pani ighe: “Yoova pale ighur poia tooni izaa to Boas ve igham poghania! Ŋgar to Yoova tau loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi, ene isov mako. Saawe isov, i maata iŋgalŋgal yes mateegha ve iit tau talepleep ne paam.” Ve Naimi isaav muul ighe: “Ŋeer tawe, yesuru Elimelek toŋvetaz. Yesuru siŋ eemon. I aat iyooz pait ve iuul ghiit pa pataŋani toit.”
RUT 2:21 Ra Rut isaav muul ighe: “Ve gabua ite. Boas isaav payau ighe irau yeŋa uraata tooni zilivaa nighamgham uraat tauvene le saawe to bali isov.”
RUT 2:22 Naimi isaav pa Rut ighe: “Natugliva, ughita. Ene poia kat. Yamŋa uraata zilivaa to Boas aghamgham uraat ila uum tooni mon. Ula pa uum to ŋeer ite paam sov. Pa undeeŋ pataŋani ma vene.”
RUT 2:23 Tauvene Rut yesŋa uraata zilivaa to Boas tighamgham uraat le saawe to ravuuŋ bali ve wit isov. Saawe tana, Rut ileep tomania rauliva. Ipuli mako.
RUT 3:1 Tilepleep le saawe ee, Naimi isaav pa Rut ighe: “Natugliva, yau naghe nail lem ŋeer eta leso iŋgin ghom ve uleep poi.
RUT 3:2 Ulooŋ. Boas, tau yamŋa uraata tooni zilivaa aghamgham uraat na, i yesuru rawam Elimelek siŋ eemon. Mboŋ aazne, i pale igham uraat izi nugh to tiriiŋ bali.
RUT 3:3 Tauvene ula uririu, ve ugham naunauŋ vaazi poia ila tinim, ve unonogh ghom pa nonoghiiŋa poia eta. Ugharaat ghom le isov, mako ula ughita Boas izi nugh to tiriiŋ bali. Eemon ula utotoi taum pani rekia sov. Ulepleep ve matam ilala pani.
RUT 3:4 Saawe tau i igham uraat tooni isov, ve ighan ma ighun le isov ve ighe igheen, mako matam kisin nugh tooni to ghenooŋ. Usaŋani le igheen loolo iveegh, mako ula uit kaukauŋa pa aaghe izaa, ve ugheen izi aaghe puughu. Ve ighe i isavia saveeŋ eta payo, mako ulooŋ aliiŋa ve utaghoni.”
RUT 3:5 Rut iyol aliiŋa ighe: “Poia. Saveeŋ isov tau yo usavia ne, pale nataghoni.”
RUT 3:6 Tauvene Rut iburig, ve izila pa nugh to tiriiŋ bali, ve igham gabua isov imin tau rauliva isaav pani.
RUT 3:7 Boas ighan ma ighun le isov, ra loolo poia kat, ve ila igheen izi bali ndouŋ ziige. Ra Rut ipas ghi poipoi ila gha iit kaukauŋa pa Boas aaghe izaa, ve izi igheen ta Boas aaghe puughu.
RUT 3:8 Boas ighengheen le mboŋ anooŋa, ra irur iburig ve ighe itoor ghi, le ighita livaa ee ighengheen izi aaghe puughu! Tauvene ighasoni ighe:
RUT 3:9 “Aa, yo sei?” Rut iyol aliiŋa ighe: “Tiina, ene yau, besooŋa tsio Rut. Irau yo utir kaukauŋa tsio maata izala pavog? Pa yamru Elimelek siŋ eemon. Tauvene yo aat uyooz payau ve uul ghau.”
RUT 3:10 Boas isaav pani ighe: “Natugliva, poia to Yoova pale izaa tsio. Ŋgar tau yo ughamu ne, ene itaghon katin ŋgar to loloon isaghav ziiri waaro toit. Ve iliiv ŋgar popoia siriv tau yo ughamgham pa rawamliva Naimi. Pasaa, zitamoot paghpaaghu katini tilepleep. Siriv kuaz tauŋa, ve siriv mbolaaŋa. Eemon yo ugham ŋgar pa toozi eta mako. Yo uŋarui ghau pasaa, yau ziiri waaro to azuwam.
RUT 3:11 Natugliva, uroi ve ugham ŋgar naol sov. Gabua isov tau yo ughason ghau pani na, yau aat naghamu. Pasaa, tamtamon to nugh tane tisov tiwatagh tighe yo livaa poiam kat.
RUT 3:12 Saveeŋ tsio, ene onoon. Yau yeiru azuwam tau imaat na, puughu tsiei eemon. Tauvene yau irau nayooz payo ve nauul ghom. Eemon puughu tsiau soghan rig. Ve ŋeer ite ilepleep. Puughu tooni igharau kat pa azuwam.
RUT 3:13 Uleep ta sene le nughizau. Mboŋoozo, yau pale nala napalooŋ ŋeer tawe: Pale itaghon ŋgar to toŋvetaz ve iuul ghom, ma mako? Ighe gabua ighur poi, ene poia. Ve ighe mako, yau taug pale nayooz payo ve nauul ghom. Saveeŋ tane, yau nambua iyaryaaŋ ila Yoova tau Maaron maata yaryaare na maata. Aiyo, yo aat ugheen ta sene le nughizau, o ula.”
RUT 3:14 Tauvene Rut igheen izi Boas aaghe puughu le nughizau. Mboŋoozo, ta ndoroome soone, ve i iburig ighe imuul ila pa nughei. Leso tamtamon eta ighita sov. Pasaa, Boas isaav pani ighe: “Yau lolog pa tamtamon tiwatagh tighe yo ulam tsiau izi nugh to uraat ne mako.”
RUT 3:15 Ve Boas isaav pani ighe: “Ugham nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ ve uraraava.” Tauvene Rut iraraav nonoghiiŋa tooni, ve Boas ikor bali anooŋa izila le ivon. Ra iiti izala Rut daaba, ve i igudu gha imuul ila pa nughei.
RUT 3:16 Rut ila ivot to rauliva, ve i ighasoni ighe: “Natugliva, taum tana? Mindai?” Ra Rut ipaesia gabua isov tau Boas igham pani.
RUT 3:17 Ve isaav muul ighe: “Ughita. I igham leen bali anooŋa tane paam. Pasaa, loolo pa nimag ŋginaaŋa ve namuul nalam tsio sov.”
RUT 3:18 Naimi ilooŋ saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Natugliva, atem izi. Uleep ve taghita saa ŋgar tau pale ivot. Aazne, Boas irau mboole izi mako lee igharaat saveeŋ tane gha iduduuŋ.”
RUT 4:1 Saawe tana, Boas malmali ila nugh to lupuuŋ tau igheen igharau eez maata na, ve mboole izi ta sewe. Malau mako ve ŋeer tau Boas isavia pa Rut na, ilam. Ŋeer tawe, yesuru Elimelek siŋ eemon. Boas ighita, ve isaav ila pani ighe: “Ai toghag, ulam mbolem izi. Pa yau leg saveeŋ payo.” I ilooŋ aliiŋa, ve ila mboole izi.
RUT 4:2 Ra Boas ila iyau zolman saŋavul to nugh Betelem tilam, ve isaav pazi ighe: “Alam mbolemim izi ta sene.” Tauvene zeran tawe tila mbolezi izi tomania.
RUT 4:3 Ra Boas ipaburigin saveeŋ pa toogha tana ighe: “Ughita. Naimi ta ŋgarig ipul taan to yes Moapa ve imuul ilam na, i ighe igholia taan to ziiri waaro toit Elimelek.
RUT 4:4 Tauta nasaav payo pani. Ighe lolom pa taan tawe, na ugholi ila yes zolman ve tamtamon siriv tau itiŋa talepleep ne matazi. Pa puughu tsio igharau kat pa Elimelek, ve yau nataghon ghom. Tamtamon ite paam mako. Tauvene yo irau ughol taan tooni. Ve isaav ighe lolom pa taan tawe mako, usaav ghazooŋa payau ve nalooŋa. Leso nagholi.” Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Poia. Pale nagholi.”
RUT 4:5 Tauvene Boas isaav pani muul ighe: “Poia. Isaav ighe ughol taan tawe ila to Naimi, na yo aat ugham naar Rut, tau Moap tinazi na paam imin azuwam, ve uŋgini. Leso taan tawe tauŋa tau timaat na, ezazi iyozyooz pa taan toozi.”
RUT 4:6 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ighe: “Ee-e, yau irau nagholi mako. Onoon, yau irau nayooz pa Naimi ve nauule. Eemon irau nasakia taan ma gabua tsiau siriv ila pa ŋeer ite natŋa mako. Tambaaŋo, yau naleep, ve yo ugholi.”
RUT 4:7 (Muuŋ, yes Israela gabuazi tauvene: Isaav ighe tighol taan eta, ma tiparavol pa gabua siriv, ene toozi ee ipas zuzuuŋa to aaghe izi, ve ighamu ila to iitete tau yesuru tiparavolia gabua toozi na. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi.)
RUT 4:8 Tauvene Boas toogha tau irau iyooz pa Naimi na, isaav pani ighe: “Yo taum ughol taan tawe.” Ve ipas zuzuuŋa to aaghe gha igham pa Boas.
RUT 4:9 Ra Boas isaav pa yes zolman ve tamtamon siriv tau tileep tomani zi na ighe: “Aazne, yam aghita pa matamim wa. Gabua isov to Elimelek toman natŋa ru Malon gha Kilion, ene yau aat nagholi ila to Naimi.
RUT 4:10 Ve Moap tinazi Rut tau Malon naar tooni, i paam, yau aat naghamu imin azuwag. Leso Elimelek ve natŋa ru tau timaat na, ezazi iyozyooz pa taan toozi, ve toŋvetaz toozi tomania nugh toozi puughu paam matazi kisin ezazi taghon taghon gha ila. Aazne, yam asov aghita pa matamim.”
RUT 4:11 Yes zolman ve tamtamon siriv tau yesŋa tilepleep nugh to lupuuŋ tawe tighe: “Onoon! Yei nighita pa matamai wa. Azuwam paaghu tawe, ighe ilat ruum tsio, ene Yoova pale iuule ve ipoop tamtamon naol imin muuŋ igham pa timbuun livaŋa ru, Rael gha Lea, tau tipoop iit Israela puughu toit. Ve yo pale umin tiina izi Eprata, ve lem ezam tiina izi Betelem.
RUT 4:12 Yoova pale igham azuwam paaghu tana ipoop lem natumŋa katini. Leso ziiri waaro tsio timasa timin naol imin Yuda gha Tamar natuzi Peres paaghu tooni.”
RUT 4:13 Tauvene Boas igham Rut gha imin azaawa. Yoova iuul Rut gha aapo, ve ipoop naatu tamoot ee.
RUT 4:14 Tauvene Betelem tinazi tisaav pa Naimi tighe: “Tapait Yoova eeza! Pa i ipul ghom uleep sorok mako. Aazne, igham lem timbum poia ee. Murei, marani tane ighe imin olman, i aat iyooz payo ve maata payo. Ve yes Israela pale tighita tighe i eeza tiina.
RUT 4:15 Rawamliva Rut loolo igheen tsio kat. Onoon, yo lem natum tamoot eta muul mako. Ve isaav ighe yo lem natumŋa zitamoot liim ve ru, yes irau tiuul ghom imin rawamliva tane mako. Ughita. Aazne, i ipoop lem timbum poia ee. Murei, saawe tau umin kooŋ, yo aat uleep ila timbum tane niima, ve lepoogh tsio pale poia kat.”
RUT 4:16 Ra Naimi iburig gha imbaraar marani tana, ve igham payamyam pani.
RUT 4:17 Tauvene Betelem tinazi tisaav tighe: “A ŋgarig gha Naimi igham le paaghu ee wa.” Ve tiwaat marani tana eeza Obet. Obet tane ta naatu Yesi. Ve Yesi naatu, ene kinik David.
RUT 4:18 Ene pitiiŋ to Peres paaghu tooni: Peres naatu, ene Ezron, Ezron naatu Ram, Ram naatu Aminadap, Aminadap naatu Nason, Nason naatu Salmon, Salmon naatu Boas, Boas naatu Obet, Obet naatu Yesi, ve Yesi naatu, ene David, tau imin kinik tiina to Israel.
PSA 1:1 Sei ta poia to Maaron izazaa tooni ve tintini? Ene ŋeer tau izorzor zeran sasaghatizi ŋgar toozi. Ve yes tau tisosor pa eez to Maaron na, i itaghon ŋgar toozi mako. Ve zeran tau tivevelegh Maaron paam, i ipaak zi mako.
PSA 1:2 Saveeŋ to Maaron tomania tutuuŋ tooni, ene ighamu loolo poia le poia kat. Ve ighamgham ŋgar pani irau mboŋ ve mataaz.
PSA 1:3 Tamtamon tauvene, i imin ai tau tivazoghi igharau yaa tau irereer. Saawe tooni to iyanooŋ, ene aat anooŋa popoia. Ve saawe to aaz tiina, raua irau imalai mako. Tamtamon tauvene, uraat tooni isov ilaan poia mon.
PSA 1:4 Eemon zeran sasaghatizi, lepoogh toozi tauvene mako. Yes timin pen tau ighe yaghur izaa, mako ivuvuura gha ilale.
PSA 1:5 Tauvene saawe tau Maaron igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, zeran sasaghatizi pale lezi saveeŋ mako, ve titud mon. Zeran to ghamuuŋ sosor irau tileep tomania tamtamon duduŋazi ila lupuuŋ toozi ne mako.
PSA 1:6 Tauvene tamtamon duduŋazi, Maaron maata pazi, ve iŋginŋgin zi pa laghooŋ toozi. Eemon zeran tau titaghon eez saghati na, yes pale tilalez.
PSA 2:1 Puughu mindai ta nugh nugh timbu saveeŋ tighe tipaburigin malmal? Tamtamon tiliil eez to tigham taliiŋzizi pasaa? Ŋgar toozi tawe, tighamu sorok. Irau ighur mako.
PSA 2:2 Yes kinik to taan tigham aghezi tighe tigham malmal. Ve yes pooza tilup zi, ve tiil eez to tizoor Yoova ŋgar tooni ve titatan ŋeer tau i ighuru imin kinik.
PSA 2:3 Yes tighe: “Aiyo! Takuup ravraav tomania sen toozi tau tikau ghiit pani ne, ve tasik zi tila. Leso tiŋgin ghiit muul sov.”
PSA 2:4 Eemon Yoova, i ileep ila niia to ghamuuŋ pooz izi nugh sambam, ve iŋiŋ pazi. Ve maata veleghin ŋgar toozi.
PSA 2:5 Ra isaav ariaaŋ pazi toman aate yavyav, ve iparoi zi toman naagho isaghat.
PSA 2:6 Ighe: “Yau naghur tamtamon tsiau ee igham naghog ve imin kinik. I ileep izi loloz tsiau patabuyaaŋ Zion, ve ighamgham pooz.”
PSA 2:7 Kinik to iit Israela isaav tauvene: “Yau aat navotia saveeŋ tau Yoova imbua tomani ghau. I isaav payau ighe: ‘Yau natug yo. Yo tamam ta yau. Aazne, yau naghur ghom pa uraat.
PSA 2:8 Ughason ghau, o yau nagham nughmariŋ timin lem. Tamtamon tau tileep irau taan ziige ta naol ne pale timin lem, ve uŋgin zi.
PSA 2:9 Pooz tsio pale ariaaŋa kat, imin titi to kinik tau tigharaata pa ain na. Yo aat urav matin kinik tisov tapirizi, imin uur tau tiravu le imbiriis ŋanŋania.’”
PSA 2:10 Tauvene, yam kinik asov agham ŋgar poi. Ve yam pooza to taan, alooŋ saveeŋ ve ayamaan gham.
PSA 2:11 Aroi pa Yoova ve abees pani. Atandagh pani ve apaiti toman tintinmim.
PSA 2:12 Aput aghemim pa Naatu, ve aleep ila i saamba. Mako pale Maaron aate yavyav payam, ve iburig ireu gham gha asov alalemim. Pasaa, i aate tuuku. Eemon yes tau tiyooŋ ila tooni na, poia tooni pale izaa toozi, ve tileep toman tintinizi.
PSA 3:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau David ighau pa naatu Absalom. O Yoova, yau koiagŋa katini. Eval tiina kat tiburig tighe tivaghamun ghau.
PSA 3:2 Yes tisavsaav payau tighe: “Maaron ipul muuri pani wa. Irau iuule muul mako.”
PSA 3:3 Eemon Yoova, yo umin sigheu payau ve upoon ghau. Yau tinig izaa pasaa, yo ugham ezag imin tiina, ve upalot ghau le naliiv koiagŋa.
PSA 3:4 Yau nataŋ rarai Yoova toman aliŋag tiina naghe iuul ghau. Ve i ileep izi loloz tooni patabuyaaŋ, ve ilooŋ ghau.
PSA 3:5 Tauvene yau nazi le nagheen kat. Pasaa, Yoova tauu iŋgin ghau pa ghenooŋ tsiau le naburig muul.
PSA 3:6 Isaav ighe koiagŋa ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000) tilivut ghau to tigham malmal payau, ene yau irau naroi pazi mako.
PSA 3:7 O Yoova, rekia mon uburig gha uul ghau! Urav koiagŋa azezi le livozi ipolpol. Ve urav matin tapirizi le isov kat.
PSA 3:8 Yoova, yo mon ta irau ugham mulin ghau. Ughur poia tsio izaa to tamtamon tsio tisov, leso tintinizi ve tileep poi.
PSA 4:1 Mbouŋ to David Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane O Maaron, yau nataŋ rarai ghom. Lolom isaghatin ghau, ve ulooŋ suŋuuŋ tsiau. Pasaa, pataŋani igham ghau ve leg eez mako. Upas ghau navot pa pataŋani tane. Leso upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe ŋgar tsiau iduduuŋ ila yo matam.
PSA 4:2 Oyai, yam tamtamon tau atatan ghau ve avaghamunia ezag na, ŋeez o apul ŋgar tsiam tana? Yam aghur lolomim pa ŋgar soroksorok tau le anooŋa mako na, ve ataghon ŋgar karom. Ŋeez o apuli?
PSA 4:3 Yam awatagh: Yes tau lolozi isaghav Yoova ariaaŋ ve titaghon eez tooni na, i isiigh zi timin i tauu le wa. Tauvene saawe tau yau nataŋ raraini, i aat ighur taliiŋa payau.
PSA 4:4 Aroi pa Maaron, ve agham sosor muul sov. Saawe tau yam aleep ila niamim to ghenooŋ, aneneeŋ, ve matamim iŋgal taumim, ve agham ŋgar poi pa saveeŋ tane.
PSA 4:5 Anumeer Yoova ve agham watooŋrau pani toman lolomim. Leso watooŋrau tsiam iduduuŋ ila i maata.
PSA 4:6 Tamtamon naol tipasawal tighe: “Oyai, ŋeez o tagham lepoogh poia!” Eemon yau naghe: “Yoova, lolom poia payei, ve utotoi taum payei.”
PSA 4:7 Yo ugham ghau tintinig ve lolog poia kat, iliiv yes tau aniiŋ ve vaen anooŋa katini tivotvot ila uum toozi.
PSA 4:8 Tauvene yau ateg izi ve nazi nagheen le lolog iveegh. Irau naroi mako. Pasaa, Yoova, yo taum matam payau ve uŋgin ghau naleep poi.
PSA 5:1 Mbouŋ to David O Yoova, ughur taliŋam pa aliŋag, ve ulooŋ taŋiiz tsiau tane.
PSA 5:2 Yo kinik tsiau ve Maaron tsiau. Saawe isov, suŋuuŋ tsiau iŋaŋarui ghom. Tauvene ughur taliŋam pa taŋiiz tsiau tane ve uul ghau.
PSA 5:3 Yoova, mboŋoozo ta naol ne, yo uloŋlooŋ avog lutluutu. Ighe nughizau, yau naghurghur ghasoniiŋ tsiau iŋarui ghom, ve naghur matag payo to uul ghau.
PSA 5:4 Maaron, yo lolom pa ŋgar saghati mako kat. Zeran sasaghatizi irau tileep tomani ghom mako.
PSA 5:5 Ve zeran pakuruuŋa irau tiyooz ila yo naghom mako. Pasaa, yo ughurghur koi pa tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar saghati.
PSA 5:6 Yes tau avozi karom na, yo ureu zi tilalez. Ve zeran tombanooŋa ve yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon na, yo lolom pazi rigta mako kat.
PSA 5:7 Eemon yo lolom isaghav ghau ariaaŋ ve uluul ghau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Tauta yau irau naloŋ nalat rumei tsio. Yau naroron payo, ve naput agheg payo ila rumei tsio patabuyaaŋ.
PSA 5:8 O Yoova, ŋgar tsio, ene iduduuŋ mon. Ugham pooz payau, ve upaghazoŋai ghau pa eez tsio, leso nataghon duduŋaini. Pa koiagŋa tighe tivaghamun ghau.
PSA 5:9 Saveeŋ onoon eta irau ivot ila avozi ne mako. Lolozi isaghav ŋgar saghati mon to tivaghamun tamtamon. Yamazi itortoor saveeŋ. Avozi imin naal tau aavo ikakaak. Tisasavia saveeŋ ŋgoreeŋ naol to titombaan tamtamon ve tivaghamun zi.
PSA 5:10 O Maaron, uvotia sosor toozi ivot ighazooŋ, ve ughur atuya pazi. Ŋgar sasaghati tau tighamghamu na, upamuule ila pa tauzi ve ivaghamun zi. Saawe isov, yes timamalaaŋ pa tutuuŋ tsio. Tauvene uziir zi tilalez. Pa yes tizorzoor ghom, ve tighamgham taliiŋzizi.
PSA 5:11 Eemon tamtamon tisov tau tiyooŋ ilat tsio, ene aat tintinizi. Yes pale timbou toman lolozi poia irau saawe. Yes tau lolozi igheen tsio na, uvool toozi ve upoon zi. Leso lolozi poia kat ve tipait ghom.
PSA 5:12 O Yoova, poia tsio izazaa to yes tau titaghon duduŋai saveeŋ tsio. Yo lolom pazi ve poia tsio imin sigheu pazi.
PSA 6:1 Mbouŋ to David Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane O Yoova, uyaon ghau toman atem yavyav sov. Ve isaav ighe yo ughur pataŋani iŋarui ghau to upaduduuŋ ghau, na ughamu toman atem yavyav kat sov.
PSA 6:2 Yoova, yau besooŋa tsio. Lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak! Pa tapirig isov wa. O Maaron, ugham ghau tinig poia. Pa tuag isov iyavyav.
PSA 6:3 Yoova, lolog ipataŋan kat. Pale upul ghau tauvene ila ila le ŋeez o isov?
PSA 6:4 Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Tauvene matam iŋgal ghau muul, ve upas ghau navot pa pataŋani tane. Ugham mulin ghau lak.
PSA 6:5 Pa mateegha irau matazi iŋgal ghom muul mako. Sei ta pale ighengheen ila naal ve ipait ghom? Mako.
PSA 6:6 Yau nayakyak le tapirig isov. Mboŋ ta naol ne, nataŋtaŋ le matag suuru ipot ila moogh tsiau.
PSA 6:7 Lolog ipataŋan kat ve nataŋ tiina le matag isarsar. Pasaa, koiagŋa katini.
PSA 6:8 Yam zeran tau aghamgham ŋgar sasaghati na, asov aghau payau! Pa taŋiiz tsiau, Yoova ilooŋa wa.
PSA 6:9 Yau nataŋ rarai Yoova pa uleeŋ, ve i ilooŋ suŋuuŋ tsiau. Ghasoniiŋ tsiau, i aat iyok pani.
PSA 6:10 Pale igham koiagŋa tisov tiroi tiina ve mayazi. Yes pale tivaghamgham, ve titoor zi rekia mon, ve titud mon ve tila.
PSA 7:1 Mbouŋ to David Ŋeer ee, eeza Kus. Puughu tooni ivot ila to Benyamin. I iŋgal saveeŋ sorok pa David, ve David imbou mbouŋ tane Yoova, yo Maaron tsiau. Yau nayooŋ ilat tsio. Zeran sasaghati tigham taghon ghau tighe tivaghamun ghau. Uul ghau ve ugham mulin ghau ila nimazi.
PSA 7:2 Ighe mako, yes pale tirav ghau, ve tivaghamun ghau imin laion iraŋgat tamtamon, le ŋgiira ŋgiira. Pasaa, leg etag eta to igham mulin ghau ne mako.
PSA 7:3 O Yoova, Maaron tsiau, zeran tau tighe tigham saghatin ghau, yau nagham sosor eta pazi mako.
PSA 7:4 Tamtamon tau yeŋa nimbu saveeŋ to nivalupu ghei nimin eemon na, yau nagham ŋgar saghati eta pazi mako. Ve yes tau tighur koi payau sorok na, yau naum gabua toozi eta mako.
PSA 7:5 Isaav ighe yau nagham sosor tauvene, ene poia pa koiagŋa tigham taghon ghau ve tikis ghau, ve tivaghaaz ghau ila taan ve nagheen ila ŋgaupup.
PSA 7:6 Yoova, uburig toman atem yavyav, ve ureu koiagŋa. Pa atezi yavyav kat payau. Maaron tsiau, uburig rekia mon ve uul ghau. Ughur atuya iŋarui koiagŋa pa ŋgar tau yes tighamu na.
PSA 7:7 Uyau tamtamon tisov tilam tilup zi ila yo naghom. Uleep ila niam to ghamuuŋ pooz izi nugh sambam, ve ugham pooz pazi.
PSA 7:8 Yoova, yo ugabiiz tamtamon to nugh nugh, ve ughur atuya pazi. Ugabiiz ghau ve upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi, leso tiwatagh tighe yau ŋeer duduŋag, ve gabuag tomania ŋgar tsiau isov, ene poia mon.
PSA 7:9 Maaron, ŋgar tau yo ughamghamu na, ene iduduuŋ mon. Ve yo uwatagh katin tamtamon lolozi ve ŋgar toozi. Zeran sasaghati tau tighamgham malmal na, upasov ŋgar toozi saghati tawe. Ve upalot zeran duduŋazi, leso tiyooz ariaaŋ.
PSA 7:10 Maaron, yo mon ta umin sigheu payau. Yes tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, yo ugham mulin zi pa pataŋani toozi.
PSA 7:11 Maaron, gabizooŋ tsio, ene iduduuŋ mon. Saawe isov, yo utotoi aatyavyav tsio pa zeran sasaghati.
PSA 7:12 Tamtamon tau ighe titoor ŋgar toozi mako, ene pale Maaron ipot mbuzaagh ve iyool paneegh tooni to ighur atuya pazi.
PSA 7:13 I igharaat zaab tooni pataghaaŋ to irav zi. Ve igharaat paneegh tooni natŋa toman yav, leso ivanegh zi.
PSA 7:14 Zeran sasaghati timin livaa tau aapo ve ighe ipoop. Pasaa, lolozi ivon pa ŋgar sasaghati naol tau tighe tigham pa tamtamon. Ve murei, mako anooŋa to ŋgar tau igheen ila lolozi na ivot ighazooŋ. Ene karom naol to tivaghamunia tamtamon.
PSA 7:15 Ŋeer tau ighe itai puura pa tamtamon eta, ene pale tauu itap izila puura tana.
PSA 7:16 Ŋgar saghati tau i ighe igham pa tamtamon, ene pale imuul pa tauu. Ve malmal tau i ighe igham pazi, ene pale ivaghamunia i tauu.
PSA 7:17 Yau lolog poia pa Yoova, ve napakuru pa ŋgar tooni duduuŋa. Yau nambou mbouŋ to napait i eeza. Pa Yoova, i Maaron tiina kat tau iliiv zimaronŋa tisov.
PSA 8:1 O Yoova, Tiina tsiei, yo utotoi ezam tiina irau taan isov. Yo upabood taum pa mbonarim tau tiina kat. Iliiv gabua isov to sambam saamba.
PSA 8:2 Yo ughur yes geegeu ve yes tau siŋsiŋaiŋazi to tipait ezam ve titotoi tapirim. Leso ugham koiamŋa tineneeŋ, ve upoon yes zeran to taliiŋzizi avozi.
PSA 8:3 Matag izala pa sambam saamba, ve naghita nimam muuri ighengheen. Yau naghita kaiyo ve pitum tau yo taum ughur zi tila niazi na,
PSA 8:4 ve naghe: “Yei tamtamon to taan, nimin saa kaut poia, ta yo matam iŋgalŋgal ghei? Mindai ta yo matam payei?
PSA 8:5 Yo ughur ghei nizi rigmon pa yes aŋela ve yo taum. Ve upakur ghei, ve ugham ezamai ivot imin tiina.
PSA 8:6 Yo ughur ghei to niŋgin yo nimam muuri, ve ughur gabua isov ila yei sambamai:
PSA 8:7 Ŋgai maata maata to nughei, ve gabua tisov tau tileep izi su,
PSA 8:8 man tisov tau tirovroov ila taitai saamba, ve iigh tisov tau tilaghlaagh ila te loolo.
PSA 8:9 O Yoova, Tiina tsiei, yo utotoi ezam tiina irau taan isov.
PSA 9:1 Mbouŋ to David. Paesiiŋ ila pa ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na tauvene: Mbouŋ tane aliiŋa ‘Almut Laben’ (o ‘Mateegh to naatu.’) O Yoova, yau napait ghom pa poia tsio toman lolog isov. Ve naghe navotia uraat ŋgeretazi tau yo ughamgham zi na. Uraat tana, maata ite. Tamtamon tighita le ŋgar toozi imbool.
PSA 9:2 Yau lolog poia kat ve tintinig payo. Yo Maaron tiina tau uliiv zimaronŋa tisov. Tauvene yau aat nambou ve napait yo ezam.
PSA 9:3 Saawe tau koiagŋa tighit katin tapirim, yes titoor zi ve tighe tighau. Eemon titaptap tizi le tisov timataar.
PSA 9:4 Yo uleep ila niam to ghamuuŋ pooz, ve ugagabiiz tamtamon. Ve gabizooŋ tsio, ene iduduuŋ mon. Yo ughit ghau ughe ŋgar tsiau ene iduduuŋ. Tauta uul ghau pa saveeŋ tsiau.
PSA 9:5 Yo uyaon nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, ve ureu tamtamon sasaghatizi gha tilalez. Yo umus ezazi ilale wa. Irau tamtamon matazi iŋgal zi muul ne mako.
PSA 9:6 Koiagŋa tisaghat wa. Pale tileep tauvene taghon taghon gha ila. Ve nugh toozi paam, yo ureu mbirisai zi le tisov tilalez. Tauvene tamtamon pale lolozi iveghai zi kat.
PSA 9:7 Yoova ileep ila niia to ghamuuŋ pooz ve iŋginŋgin gabua irau saawe. I igharaat niia tawe ve isasaŋan pa gabizooŋ tamtamon.
PSA 9:8 I igagabiiz tamtamon tisov to taan, ve ighagharaat pataŋani toozi itaghon ŋgar duduuŋa. Ve igham pooz pa nughmariŋ itaghon ŋgar raraate mon.
PSA 9:9 Yoova imin ruum ariaaŋa to ipoon yes tau koiazŋa tighur pataŋani pazi na. Ighe pataŋani ivot, mako i imin lezi nugh to yoŋgaaŋ.
PSA 9:10 Yoova, yes tau tiwatagh katin ghom na, tinumeer ghom. Pasaa, zeran tau tizuari zi payo, yo irau ughur murim pazi mako.
PSA 9:11 Ambou mbouŋ to apakur Yoova. I ileep izi nugh Zion, ve ighamgham pooz. Uraat tintiina tau i ighamgham zi na, avotia varuzi le irau nughmariŋ.
PSA 9:12 Yes tau tiliŋ siŋ pa tamtamon na, Yoova irau ighurghur zi mako. Pale iyat ŋgar toozi tawe. Ve tamtamon tau tinumeera ve tibadbaad pataŋani na, i irau loolo iveghai taŋiiz toozi mako. I pale iuul zi.
PSA 9:13 O Yoova, ughita pataŋani tau koiagŋa tigham payau ne! Yes tivaghamun ghau kat le naghe namaat. Lolom isaghatin ghau, ve upas ghau navot pa pataŋani tane.
PSA 9:14 Leso nayooz ila ataman to nugh Zion, ve nasavia uraat tintiina tisov tau yo ughamgham zi payau. Ve napait ghom toman tintinig. Pasaa, yo ta ugham mulin ghau.
PSA 9:15 Nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, titai puura leso tikis tamtamon. Eemon tauzi titap tizila. Puugh tau tiraaro pa saghavuuŋ tamtamon na, ene tauzi tighoon ila.
PSA 9:16 Yoova igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi itaghon ŋgar duduuŋa. Leso itotoi tauu pa tamtamon ve tiwataghi. Liis tau zeran sasaghati tighuru na, iliis tauzi.
PSA 9:17 Zeran sasaghati ve nugh nugh tau tighur murizi pa Maaron, yes pale tisov timaat gha tizila mateegha niazi.
PSA 9:18 Eemon yes mbolaaŋa tau tirau gabua eta mako na, Maaron irau loolo iveegh pazi ne mako. Ve yes tau tibadbaad pataŋani ve tighurghur matazi pa uleeŋ to Maaron na, i irau ipul zi tileep saghat le alok ne mako. I pale iuul zi.
PSA 9:19 Yoova, ughita. Tamtamon sorok to taan tigham aghezi payo. Upul zi tigham taliiŋzizi sov. Utatan zi. Upayooz yes nugh nugh ila yo naghom, ugabiiz zi, ve ughur atuya pazi.
PSA 9:20 O Yoova, ugham ŋgar eta pazi. Leso tiroi payo, ve tiwatagh tighe yes tamtamon sorok to taan mon. Tapirizi irau ghom mako.
PSA 10:1 O Yoova, mindai ta uyooz soghan payau ve uul ghau mako? Mindai ta naleep ila pataŋani loolo, ve uyooŋ payau ne?
PSA 10:2 Zeran sasaghati tipapait tauzi, ve tinanaan yes mbolaaŋa tau tirau gabua eta mako na. Eemon ŋgar toozi saghati tau matazi iŋgali na, ene pale imuul pa tauzi ve ivaghamun zi.
PSA 10:3 Zeran sasaghati tipakur zi pa ŋgar saghati tau tighamghamu. Monmon tighamgham ŋgar to tigham lezi gabua katini, ve tisiksik saveeŋ sosor pa Yoova, ve tiveleghi.
PSA 10:4 Zeran sasaghati tawe, tipakur tauzi pa ŋgar toozi. Tauta lolozi pa tiwatagh Maaron mako. Ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe: “Maaron irau ighur pataŋani payau mako. Pa Maaron eta ileep mako.”
PSA 10:5 Ve saawe isov, uraat toozi ilaan poia mon. Tauta tinizi izaa, ve tigham ŋgar pa saawe tau Maaron pale igabiiz zi ve ighur atuya pazi ne mako. Ve matazi veleghin koiazŋa kat.
PSA 10:6 Ve matazi iŋgal tighe: “Gabua eta irau igham ghei nirur ne mako. Ve pataŋani eta irau ivot payei paam mako. Yei aat nileep poia mon taghon taghon gha ila.”
PSA 10:7 Saveeŋ sasaghati naol, tomania karom, ve paroiŋ ivotvot ila avozi irau saawe. Saawe tau tisavia ŋgar sasaghati ve pataŋani tau tighe tigham pa tamtamon, ene igham zi lolozi poia kat imin tighan aniiŋ poia.
PSA 10:8 Yes tiyoŋyooŋ ila nugh ziige, ve tisasaŋan pa tamtamon popoiazi. Tiŋgooz tauzi ve matazi inesnes pa yes tau tirau malmal mako na. Leso tisaghav zi, ve tirav zi timaat.
PSA 10:9 Yes tiyoŋyooŋ ve tisasaŋan imin laion tau ileep ila su loolo ve maata ivotvot. Tisasaŋan, leso tisaghav yes tau tirau malmal mako na. Ighe tisaghav zi ila puugh toozi, ene tikis zi ve tigherev zi tila.
PSA 10:10 Tauvene tineneeŋ ve tisasaŋan pa saghavuuŋ zi. Saawe tau ighe eta peria, mako tisaghavu.
PSA 10:11 Ve matazi iŋgal tighe: “Maaron maata ilam payei mako. Ŋgar tau yei nighamu, ene i irau ighita mako, ve iwataghi mako.”
PSA 10:12 Oyai, Yoova, uburig utotoi tapirim pazi lak! Maaron tsiei, yes tau tinumeer ghom ve tibadbaad pataŋani na, lolom iveegh pazi sov.
PSA 10:13 Maaron, mindai ta yo upul zeran sasaghati tivelegh ghom? Yes tisavsaav ila lolozi tighe: “Ŋgar tau yei nighamu ne, Maaron irau ipayooz ghei pa savsaveeŋ mako.”
PSA 10:14 Eemon Maaron, yo ughita gabua isov tau tighamu na. Ŋgar sasaghati ve pataŋani maata maata tau yes tigham pa tamtamon na, yo uwatagh zi tisov ve igheen ila yo nimam. Pasaa, yes mbolaaŋa tau tirau gabua eta mako na, tighur tauzi ila yo nimam ve tinumeer ghom. Yo taum ta umin uleeŋa pa yes parooŋa.
PSA 10:15 Ve zeran sasaghati tau tighamgham taliiŋzizi na, urav matin tapirizi. Uyat ŋgar toozi sasaghati. Leso ivot muul sov.
PSA 10:16 Yoova, i kinik tiina tau ighamgham pooz ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Nugh nugh tau tiwataghi mako ve tileep ila taan tooni na, i pale ipasov zi le tisov kat.
PSA 10:17 O Yoova, yes tau tinumeer ghom ve tibadbaad pataŋani na, yo uwatagh lolozi wa. Yo aat ughur taliŋam pa taŋiiz toozi, ve upalot zi.
PSA 10:18 Yes parooŋa ve yes tau koiazŋa tighur pataŋani pazi na, yo taum uyooz pazi ve uul zi, ve ughur atuya pa koiazŋa. Leso tamtamon sorok to taan tiparoi nugh muul sov.
PSA 11:1 Mbouŋ to David Yau nanumeer Yoova ve nayooŋ ila tooni. Mindai ta asaav saveeŋ to borauŋa payau aghe: “Ughau uzala pa loloz, imin man tau iroi ve ighau izala na.
PSA 11:2 Ughita! Zeran sasaghati tiyooŋ ila ndoroom loolo, ve tiyool paneegh toozi, tighur paneegh naatu ila ool, ve tisasaŋan tighe tivanegh yes tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na.”
PSA 11:3 Oyai, ŋgar ve tutuuŋ naol tau timin puughu pa lepoogh poia na, aazne tamtamon tivaghamunia le isaghat wa. Tauvene ŋeer duduuŋa pale igham mindai?
PSA 11:4 Eemon Yoova, i ileep iloŋ ila rumei tooni patabuyaaŋ. I kinik to sambam tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz. Ve maata ighita tamtamon tisov, ve igagabiiz ŋgar toozi.
PSA 11:5 Yoova igagabiiz tamtamon duduŋazi ve yes sasaghatizi paam. Leso iwatagh ŋgar toozi. Yes tau lolozi pa ŋgar to ravuuŋ tamtamon na, i loolo pazi rigta mako. Ighur koi pazi.
PSA 11:6 Tauvene i pale igham yav ŋgilaaŋi tomania maet salfa tuntunu tau vaazi saghati na titap tizi, ve tivaghamunia zeran sasaghatizi. Ve igham yaghur tuntunu kat ilam, leso ivaghamun zi. Ene atuya toozi.
PSA 11:7 Pasaa, Yoova itataghon ŋgar duduuŋa mon. Tauvene i loolo pa yes tau tighamgham ŋgar duduuŋa. Yes tau titaghon ŋgar poia na, ene pale tileep tomania, ve tighita naagho.
PSA 12:1 Mbouŋ to David O Yoova, uul ghei lak! Pa tamtamon tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ ve titaghon eez tsio na, tisov wa. Yes tau avozi onoon na, eta ileep tomani ghei muul mako.
PSA 12:2 Tamtamon tisov tighamgham karom, ve tisasavia saveeŋ tau le anooŋa mako pa zetazŋa. Yamazi itortoor saveeŋ naol. Saveeŋ tau ivotvot ila avozi, ene poia. Eemon ŋgar tau igheen ila lolozi, ene ite.
PSA 12:3 Yoova, zeran tau tisasavia saveeŋ ŋgoreeŋ pa tamtamon to tigham lolozi na, upoon avozi. Yes tipapakur tauzi tighe: “Sei ta imin daaba payei ve iŋgin ghei? Yei avomai maata. Saa ŋgar tau ighe nisavia, ene aat tamtamon titaghoni mon.” O Yoova, ugham zi tineneeŋ.
PSA 12:5 Tauvene Yoova isaav ighe: “Yes mbolaaŋa tau tirau gabua eta mako, ve yes tau koiazŋa tivaghamun zi na, yau nalooŋ taŋiiz toozi wa. Yes tipasawal pa lepoogh poia. Tauvene aazne, yau aat naburig ve nauul zi. Yau aat nagham mulin zi ila koiazŋa nimazi, ve nauul zi tileep poi.”
PSA 12:6 Yoova saveeŋ tooni, ene onoon mon. Karom eta igheen ila loolo mako. Saveeŋ tooni, ene imin silva tau tighuru izala yav pai liim ve ru, leso muun ighau pani le iŋgalaaŋ kat. Tauvene iit irau taghur ila saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 12:7 Onoon, aazne zeran sasaghati tipapakur zi ve tilaagh irau nugh nugh. Ve eval tiina tipapait ŋgar saghati. Eemon Yoova, yo matam payei, ve uŋgin ghei nileep poi. Ve uponpoon ghei pa zeran tauvene irau saawe.
PSA 13:1 Mbouŋ to David Oyai Yoova, pataŋani tiina tane ikis ghau malau wa. Ŋeez o uul ghau? Pale lolom iveegh payau taghon taghon gha ila? Mindai ta uŋgooz naghom payau? Ŋeez o matam ilam payau muul?
PSA 13:2 Saawe isov yau naghamgham ŋgar naol pa pataŋani tsiau, mboŋ ve mataaz lolog isaghat naghe nataŋ. Pale koiagŋa tiliiv ghau taghon taghon gha ila? Ŋeez o ulam uul ghau?
PSA 13:3 Yoova, Maaron tsiau, matam ilam payau, ve ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau tane. Uul ghau ve ugham tapirig ivot muul. Mako pale pataŋani tane itatan ghau gha namaat, ve koiagŋa tipakur tauzi tighe tiliiv ghau. Isaav ighe yau natap ve nagham saghat, ene pale koiagŋa tighita ve tintinizi.
PSA 13:5 Eemon yau nanumeer ghom. Pasaa, yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Yau lolog poia kat. Pasaa, yau nawatagh: Yo pale ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau tane.
PSA 13:6 Tauvene yau aat nambou mbouŋ ve napait Yoova eeza. Pasaa, i igham poghani ghau kat.
PSA 14:1 Mbouŋ to David Yes kankanooŋa tau lolozi iveegh pa Maaron na, tigham ŋgar ila lolozi tighe: “Maaron eta ileep mako.” Zeran tauvene, Maaron loolo pazi mako kat. Pasaa, Ŋgar toozi isaghat wa. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati naol. Eta igham ŋgar poia mako.
PSA 14:2 Yoova ileep izi sambam, ve maata izizi pa tamtamon to taan. I ighe ighita: Toozi eta pale ighilaalo, ma mako? Ve eta izuari ghi leso iwatagh Maaron? Mako.
PSA 14:3 Tisov tipul eez tooni ve tisaghat wa. Eta igham ŋgar poia mako. Mako le mako kat.
PSA 14:4 Tauvene Yoova igham ŋgar naol ighe: “Yes tau tinoknok ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, lezi ghilalooŋ, ma mako? Ŋeez o ŋgar toozi ivot? Saawe isov, yes titombaan tamtamon tsiau ve tipasov gabua toozi le isov kat, imin yes tau tighan aniiŋ popoia, ve tipasovu. Matazi iŋgal ghau ve tisuŋ payau mako.”
PSA 14:5 Eemon murei, roiŋ tiina kat pale igham zi. Pasaa, Maaron pale ivool to tamtamon duduŋazi tau titaghon eez tooni.
PSA 14:6 Yes mbolaaŋa tau tirau gabua eta mako na, yam zeran sasaghati aponpoon eez pazi. Tauta ŋgar toozi le anooŋa mako. Eemon Yoova tauu pale imin lezi niazi to yoŋgaaŋ.
PSA 14:7 Oyai, Maaron tau ileep izi nugh Zion na iuul yes Israela, ve ipas zi tivot pa pataŋani toozi, o poi! Isaav ighe Yoova iuul tamtamon tooni ve tileep poia muul, ene pale tintinizi. Onoon kat, Yakop paaghu tooni pale lolozi poia le poia kat.
PSA 15:1 Mbouŋ to David Yoova, sei ta irau ileep tomani ghom ila niam patabuyaaŋ to suŋuuŋ? Ve sei irau ileep izi loloz tsio patabuyaaŋ Zion, ve isuŋ payo?
PSA 15:2 Tamtamon tau le sosor eta mako, ve laghooŋ tooni poia mon. I ighamgham ŋgar duduuŋa ve isasavia saveeŋ onoon mon toman loolo.
PSA 15:3 I ivaghamunia tamtamon ezazi mako, ve igham ŋgar saghati eta pa zeetŋa mako. I iŋgal saveeŋ pa toŋvetaz tooni mako, ve isinai zi mako.
PSA 15:4 Zeran sasaghati tau Maaron ighur muuri pazi na, i paam ighur muuri pazi. Ve yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, i ipapait zi. Saa saveeŋ tau i imbua, ene irau loolo iveghaini mako. Ighe ipataŋan pani pa taghoniiŋni, ene poia. Eemon i aat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 15:5 Ve isaav ighe zeetŋa tigham bun ila tooni, saawe to tiyatu, yes tiyat maet duduuŋ tau tighamu na. I irau ipoi pa maet geege ite paam izala paavo mako. Ve isaav ighe tamtamon tighe tigholi, leso iŋgal saveeŋ pa yes tau lezi sosor mako, ene i irau iyok pazi mako. Yes tau titaghon ŋgar naol tane, ene aat tiyooz ariaaŋ. Gabua eta irau igham zi tirur ne mako.
PSA 16:1 Mbouŋ to David O Maaron, umin sigheu payau ve uŋgin ghau naleep poi. Pasaa, yau nanumeer ghom ve nayooŋ ilat tsio.
PSA 16:2 Yau nasaav pa Yoova: “Yo Tiina tsiau. Isaav ighe naleep soghan payo, ene irau nandeeŋ gabua poia eta mako.”
PSA 16:3 Tamtamon patabuyaaŋa to Yoova tau tilepleep izi taan, yes popoiazi kat. Isaav ighe naleep tomani zi, yes tigham lolog poia le poia kat.
PSA 16:4 Eemon zeran tau tibesbees pa maaron karomŋa na, pataŋani naol pale izazaa toozi. Yau irau napaak zi pa watooŋrau toozi mako. Ve avog irau itut maaron toozi ezazi rigta mako.
PSA 16:5 Yau naghita Yoova naghe i imin taan poia ee tau tipuli payau to naleep ila. Irau nambool pa gabua eta mako. Pasaa, yau naleep ila i niima.
PSA 16:6 Gabua naol tau yau nagham zi ilat tsio, ene popoiazi mon. Onoon kat, lepoogh tsiau tau Yoova igham payau ne, ene poia kat. Imin naleep ila taan paghuuna ee tau tipuli payau.
PSA 16:7 Yau napait Yoova pa poia tooni. Pasaa, i ighamgham pooz payau, leso nataghon eez poia. Mboŋ paam, ŋgar tau i ighuru ila lolog ne, itotoi eez payau.
PSA 16:8 Saawe isov, matag iŋgalŋgal naghe Yoova ileep tomani ghau. I ilepleep ila zigeg tapir ve ipapalot ghau. Tauvene gabua eta irau igham ghau narur ne mako.
PSA 16:9 Tauta tintinig ve lolog poia kat. Irau naroi mako. Pasaa, yo aat uŋgin ghau naleep poi.
PSA 16:10 Irau ughur murim payau, ve upul ghau namaat gha nazila mateegha niazi ne mako. Pasaa, yau tamtamon tsio. Lolog isaghav ghom ariaaŋ, ve nataghon eez tsio. Irau upul patag imbuuz ila naal loolo ne mako.
PSA 16:11 Yo utotoi eez to lepoogh poia payau. Isaav ighe naleep tomani ghom, ene pale lolog poia le poia kat. Ighe naleep ila nimam tapir, ene aat nayamaan poia tsio taghon taghon gha ila.
PSA 17:1 Mbouŋ to David O Yoova, ulooŋ taŋiiz tsiau tane, ve uul ghau. Upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe yau ŋeer duduŋag. Leso tiwatagh tighe yau nagham sosor eta mako. Yau nasuŋ ghom ila avog uuli mon mako. Nasuŋ ghom toman lolog. Tauvene ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau.
PSA 17:2 Yo ughita gabua naol isov, ve yo uwatagh ughe yau nataghon ŋgar tau iduduuŋ ila yo matam. Tauvene uvool tsiau ve upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe yau nagham sosor eta mako.
PSA 17:3 Yo ugabiiz poghani ghau, ve utoov ghau. Ve ulam utiir ghau pa mboŋ paam. Tauta uwatagh katin lolog. Yo ugabiiz katin ghau, ve ughita ŋgar saghati eta igheen ila lolog mako. Pa ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe avog igham sosor eta sov.
PSA 17:4 Yau nataghon ŋgar tau zeran siriv tighamghamu ne mako. Pasaa, matag kisin saveeŋ tsio. Tauvene zeran sasaghati tau tighamgham malmal na, yau napaghau taug pa eez toozi.
PSA 17:5 Saawe isov, nataghon eez tsio mon. Agheg isapir pani rigta mako.
PSA 17:6 O Maaron, yau nawatagh: Saawe isov, yo uloŋlooŋ suŋuuŋ tsiau. Tauvene nataŋ rarai ghom naghe uul ghau. Ughur taliŋam payau, ve ulooŋ aliŋag tane.
PSA 17:7 Yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Tauvene ugham uraat ŋgeretazi tintiina to uul ghau. Yes tau tiyooŋ ilat tsio na, nimam tapir aat igham mulin zi ila koiazŋa nimazi, ve tileep poi.
PSA 17:8 Uŋgin poghani ghau imin yo uŋgin taum matam. Upoon ghau imin tatareek ipagud natŋa.
PSA 17:9 Pa zeran sasaghati tizuari zi tighe tivaghamun ghau. Koiagŋa tilivutin ghau, ve tighe tirav ghau namaat.
PSA 17:10 Lolozi isaghatin tamtamon mako. Ve tipapait tauzi ezazi toman aliŋazi tiina.
PSA 17:11 Yes titaghon ghau tilam gha tilivutin ghau wa. Ve tidaad matazi payau tighe tisik ghau nazi taan.
PSA 17:12 Yes timin laion tau pitoola ve ighe iraŋgat gabua leso ighani. Yes timin laion paaghu tau iyooŋ ila su loolo ve isasaŋan.
PSA 17:13 Yoova, uburig urav koiagŋa lak! Uyooz umin sigheu payau, upoon zi, ve utatan tapirizi. Ukas zi pa mbuzaagh tsio, ve ugham mulin ghau pa zeran sasaghati tane. Leso naleep poi.
PSA 17:14 Zeran tawe tigham ŋgar tighe gabua to taan, ene gabua tauu. Utotoi nimam pazi, ve ugham mulin ghau ila nimazi. Atuya tau yo ughe ugham pazi na, upasovu pataghaaŋ. Leso tiyamaana kat! Ve ugham tauvene pa natuzŋa ve iseeŋga ila izaa to timbuzŋa paam.
PSA 17:15 Eemon yau ŋeer duduŋag. Tauvene yau aat naghita naghom. Saawe tau naburig, yau aat naleep ila yo naghom, ve nayamaan naghe: Aa, gabua ta nazuari ghau pani, tauta naghamu wa!
PSA 18:1 Mbouŋ to David, besooŋa to Yoova. Saawe tau Yoova igham mulin David ila Saul ve koiŋa tisov nimazi, i imbou mbouŋ tane pa Yoova. O Yoova, yau lolog igheen tsio kat, ve naghamgham tapirig ilat tsio.
PSA 18:2 Yoova iponpoon ghau pa koiagŋa imin maetaaz tau izala kat. Ve i imin ruum ariaaŋa pa nayooŋ ila loolo. Saawe isov, i ighamgham mulin ghau pa pataŋani tsiau. Maaron tsiau iponpoon ghau pa zaab imin maet tintiina, ve yau nayoŋyooŋ ila tooni. I imin sigheu payau, ve i Uleeŋa tsiau ariaaŋa. I imin didiiŋ ariaaŋa tau ilivut ghau.
PSA 18:3 Iit aat tapait Yoova eeza! Yau napoii pa uleeŋ, ve i igham mulin ghau ila koiagŋa nimazi.
PSA 18:4 Liis to mateegh, rigmon kanaŋ iliis ghau. Pataŋani naol titatan ghau imin dibom tintiina tipol izala pavog.
PSA 18:5 Ve ravraav ariaaŋa to mateegh ikaukau ghau, ve rigmon kanaŋ igherev ghau nazila mateegha niazi. Tauvene liis to mateegh, naghita igheen ila naghog.
PSA 18:6 Saawe tau naleep ila pataŋani tawe loolo, yau napoi Yoova pa uleeŋ. Nataŋ rarai Maaron tsiau naghe ilam iuul ghau. Taŋiiz tsiau iŋaruini, ve ighur taliiŋa pani. I ileep ila rumei tooni loolo, ve ilooŋ aliŋag.
PSA 18:7 Tauvene igham yogyoog itok taan le taan katkatia, ve loloz tisov pughuzi irur paam. Pasaa, i aate yavyav kat.
PSA 18:8 Mbuas ivot pa uuzu puura, ve yav yaama tomania ŋgilaaŋi ivot pa aavo, ve ighan suvinia gabua.
PSA 18:9 Ra sambam saamba ikaak, ve i iyooz izala taitai gabgabuai, ve izilam.
PSA 18:10 I ileep izala aŋela tooni ariaaŋa nduume, ve iroov ilam. Yaghur ibaado, ve ikaleel gha ilam.
PSA 18:11 I ipoon tauu pa ndoroom, leso imin le niia to yoŋgaaŋ. Taitai gabgabuai ikauu, ve iŋgooz tauu ila loolo.
PSA 18:12 I ileep ta sewe toman mbonari tiina, ve igham nugh ighani milmilia. Tauta lalaav iŋgalŋgal izi, ve ais paatu paatu tomania yav ŋgilaaŋi titaptap tizi pa taan.
PSA 18:13 Yoova ileep izi sambam, ve isaav toman aliiŋa tiina kat, imin lalaav luutu. Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na aliiŋa ivot. Ve yav ŋgilaaŋi tomania ais paatu titaptap tizi.
PSA 18:14 I igham lalaav iŋgal koiŋa imin paneegh natŋa tooni. Tauta roiŋ tiina igham zi, ve tighawaar mbiriis.
PSA 18:15 Yoova, saawe tau yo utotoi aatyavyav tsio pazi, yaghur tiina ivot pa uzum, ve ivuvuur te ila soghan, le sausau ivot ighazooŋ. Ve taan puughu tau igheen izila siiŋa kat na ivot peria. Gabua eta ipoona muul mako.
PSA 18:16 Ra Yoova ileep saaŋa, ve izuzuun niima izilam ikis ghau, ve indai ghau nazaa pa mazavan belbeluuŋa loolo.
PSA 18:17 Koiagŋa tapirizi tiina, ve yau narau zi mako. Yes tighur koi payau kat. Eemon Yoova iuul ghau, ve ipas ghau ila nimazi.
PSA 18:18 Saawe tau naleep ila pataŋani loolo, yes tipaburigin malmal payau. Eemon Yoova ipoon ghau ve ipalot ghau.
PSA 18:19 I ipas ghau navot pa pataŋani tsiau, ve ighur ghau nala naleep izi nugh poia. Pasaa, i loolo payau kat. Tauta igham mulin ghau ve naleep poi.
PSA 18:20 Yau nataghon ŋgar tau iduduuŋ ila Yoova maata. Tauta i loolo payau ve igham poghani ghau. Nimag igham sosor eta mako. Tauta i igham leg atuya poia.
PSA 18:21 Pasaa, saawe isov, yau nataghon eez to Yoova. Irau nagham ŋgar saghati ve naghur murig pa Maaron tsiau ne mako.
PSA 18:22 Pasaa, matag kisin tutuuŋ tooni tisov. Tutuuŋ tooni tau tigheen pataghaaŋ na, naghur murig pazi mako.
PSA 18:23 Tauta leg sosor eta ila i maata mako. Yau naŋgin taug poi, tauta nagham gabua eta isosor mako.
PSA 18:24 Yau naghamgham ŋgar duduuŋa ve ŋgar ŋgalaaŋa mon ila Yoova maata. Tauta i loolo payau ve igham leg atuya poia.
PSA 18:25 Yoova, isaav ighe tamtamon eta loolo isaghav ghom ariaaŋ ve itaghon eez tsio, yo pale lolom isaghavu paam ve uule irau saawe. Tamtamon tau ighe le sosor eta mako ve ŋgar tooni isov popoia mon, ene pale yo upamuul ŋgar poia pani paam.
PSA 18:26 Ve isaav ighe ŋeer eta ighamgham ŋgar ŋgalaaŋa mon, ene pale yo paam ugham ŋgar ŋgalaaŋa pani. Eemon yes tau lezi ŋgar tiina pa ghamuuŋ karom ve ŋgar saghati, na yo lem eez naol to uyat ŋgar toozi tawe.
PSA 18:27 Tamtamon tau titatan tauzi na, yo ughamgham mulin zi pa pataŋani toozi. Eemon yes tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom na, yo utatan zi tizi timin kaut sorok.
PSA 18:28 Yoova, Maaron tsiau, yo ugham ghazooŋa tsio isul ghau, ve uziir ndoroom ighau payau, leso naleep poi.
PSA 18:29 Yo upapalot ghau. Tauta yau irau naparav tomania koiagŋa le naliiv zi. Maaron tsiau ilepleep tomani ghau. Tauvene yau irau nayaat maloŋon didiiŋ ariaaŋa tau ilivut koiagŋa nugh toozi, ve naloŋ nala.
PSA 18:30 Maaron eez tooni, ene poia le poia kat. Ve saveeŋ tooni, ene onoon mon. Irau taghur ila kat. Tamtamon tisov tau tiyooŋ ila tooni na, i imin sigheu pazi.
PSA 18:31 Yoova mon ta Maaron tauu. Ite paam mako. I mon ta iponpoon ghiit imin maet tiina.
PSA 18:32 I ipapalot ghau pa tauu tapiri, tauta nayooz tuŋia. Ve i iŋginŋgin ghau pa laghooŋ tsiau, ve itotoi eez payau.
PSA 18:33 I igham agheg tuŋia ila taan, ve nalaan ariaaŋ imin mekmek sagsag. Tauvene saawe tau nalaagh ila nugh sapsapu, irau agheg pusukia ve natap mako.
PSA 18:34 I itotoi ŋgar to ghamuuŋ malmal payau, ve ipalot nimag. Tauta yau irau nadaad paneegh ariaaŋa tau tigharaata pa mbaras.
PSA 18:35 Yoova, yo umin sigheu payau, ve ugham mulin ghau ila koiagŋa nimazi. Ve nimam tapir, tauta ipapalot ghau. Yo uluul ghau, tauta ezag imin tiina.
PSA 18:36 Yo ugharaat poghania agheg niia. Tauta agheg pusukia mako, ve nayooz tuŋia pa ghamuuŋ malmal.
PSA 18:37 Yau nalaan taghon koiagŋa nala le nazaa toozi. Ve naravuur zi le tisov kat. Eta ileep muul mako.
PSA 18:38 Yau narav zi le tisov titaptap tizi agheg puughu. Eta irau iburig muul to igham malmal payau ne mako.
PSA 18:39 Pasaa, yo upapalot ghau pa taum tapirim. Tauta nayooz ariaaŋ pa malmal. Yo ughur koiagŋa tila nimag ve naliiv zi.
PSA 18:40 Yo ugham zi titoor zi, ve tighau tila. Yes tau tighur koi payau ne, yau napasov zi le tisov kat.
PSA 18:41 Yes tipoi pa uleeŋ. Eemon eta iuul zi mako. Taŋiiz toozi iŋarui Yoova paam. Eemon i ilooŋ zi mako.
PSA 18:42 Yau narav mbirisai zi, le timin ŋgaupup tau yaghur ivuvuura gha ilale. Ve navaghaaz zi imin tiiŋ tau igheen ila eeze.
PSA 18:43 Saawe tau tamtamon tiburig ve tizoor aliŋag, yo uvool tsiau, ve ugham mulin ghau ila nimazi. Ve ughur ghau namin daaba pa nugh nugh. Tamtamon to taan siriv tau yau nawatagh zi mako na, aazne tileep ila sambag ve tibesbees payau.
PSA 18:44 Ighe tilooŋ aliŋag, ene rekia mon ve titaghoni. Nugh nugh tilam ve tiput aghezi payau toman roiŋ tiina.
PSA 18:45 Pasaa, tighilaal tighe tirau gabua eta mako. Tauvene roiŋ tiina igham zi, ve tipul ruum toozi ariaŋazi tau tiyoŋyooŋ ila lolozi na, ve tilam tsiau.
PSA 18:46 Onoon kat, Yoova ilepleep! I iponpoon ghau imin maet tiina. I Uleeŋa tsiau. Tauvene yau napakuru ve napait eeza.
PSA 18:47 I ivool tsiau, ve iyat ŋgar sasaghati tau koiagŋa tigham payau na. Ve ighur nughmariŋ tileep ila yau sambag.
PSA 18:48 I ipas ghau ila koiagŋa nimazi, ve iuul ghau le naliiv zi. I igham mulin ghau ila yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon na nimazi.
PSA 18:49 Tauvene Yoova, yau aat nayoor ezam ila tamtamon to nugh nugh sosozi, ve nambou to napait ghom.
PSA 18:50 Yoova iuluul yes tau i ighur zi timin kinik. Tauta tilivliiv malmal tintiina. I tauu ighur David to igham pooz. Tauvene loolo isaghavu, ve pale ighur poia tooni izazaa to David tomania paaghu tooni taghon taghon gha ila.
PSA 19:1 Mbouŋ to David Gabua naol isov tau tighenaar ila sambam saamba na titotoi ghiit tighe Maaron eeza tiina. Gabua ta saaŋa we, ene i niima muuri. Tauta titotoi Maaron tapiri tomania ŋgar ve poia tooni pait.
PSA 19:2 Mataaz ta naol ne, tisavsaav pait. Ve mboŋ ta naol ne, tipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni.
PSA 19:3 Yes lezi avozi to tisavsaav mako. Irau talooŋ avozi luutu mako.
PSA 19:4 Eemon aliŋazi ila irau taan isov. Saveeŋ toozi ila irau taan ziige ta naol ne. Maaron ighur aaz le niia ila sambam saamba to igheen pani.
PSA 19:5 Aaz pisikia izaa imin ŋeer tau ivai paaghu, ve ipul ruum tooni ve ivot toman tintini. Ve imin tamtamon to landooŋ tau igharaat ghi to ilaan toman loolo poia.
PSA 19:6 Aaz izaa pa taan ziige ee, ve imalaaŋ ila izi pa ziige ite. Ve gabua eta irau iyooŋ pa maata ne mako.
PSA 19:7 Saveeŋ isov tau Yoova igham pait, ene poia kat ve iduduuŋ mon. Ve ipariaaŋ ghiit ve igham tapiriin ivot muul. Eez tau Yoova ighuru pa tamtamon tooni na, igheen tuŋia tauvene. Irau itoora muul mako. Ve ipaghazoŋai yes tau lezi ŋgar tiina mako na, le ŋgar toozi ivot.
PSA 19:8 Tutuuŋ naol tau Yoova ighur zi pait, ene duduŋazi mon, ve tigham ghiit loloon poia kat. Tutuuŋ to Yoova imin ghazooŋa pait, ve igham ghiit taghilaal.
PSA 19:9 Ŋgar to taroi pa Yoova ve tataghon ŋgar tooni, ene poia. Ŋgar tauvene, ene iŋgalaaŋ ila i maata, ve igheen tauvene taghon taghon gha ila. Ve gabizooŋ to Yoova, ene iduduuŋ ve onoon mon.
PSA 19:10 Tamtamon tighita maet gol tighe ene gabua tiina, ve lolozi pani. Eemon Yoova saveeŋ tooni iliiv kat pa gol katini tau ŋgalaŋazi na. Ve tok suuru tauvene paam, poia ve imonmoon ila avoon. Eemon Yoova saveeŋ tooni, ene poia kat le iliiv tok suuru.
PSA 19:11 Yoova, yau besooŋa tsio. Saveeŋ tsio ipaghau ghau pa pataŋani naol. Yes tau titaghon saveeŋ tsio, ene aat tigham lezi atuya tiina.
PSA 19:12 Sei irau ighilaal sosor tooni isov? Mako. O Yoova, sosor naol tau naghilaal zi mako ve nagham zi na, lolom isaghatin ghau ve upul zi.
PSA 19:13 Yau besooŋa tsio. Sosor tau naghilaal zi na, upaghau ghau pazi. Pa lolog pa ŋgar tauvene igham pooz payau mako. Leso nagham sosor tiina eta sov, ve ŋgar tsiau iduduuŋ ila yo matam.
PSA 19:14 Tauvene yau naghe le saveeŋ tau ivot ila avog, ve ŋgar tau igheen ila lolog ne, isov iduduuŋ ila yo matam, ve igham ghom lolom poia. O Yoova, yo Uleeŋa tsiau ve uponpoon ghau imin maet tiina.
PSA 20:1 Mbouŋ to David Saawe tau ighe yo uleep ila pataŋani loolo, Yoova pale ilooŋ suŋuuŋ tsio ve iuul ghom. Maaron to Yakop, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. I pale imin sigheu payo ve iŋgin ghom uleep poi.
PSA 20:2 Maaron ileep ila rumei tooni patabuyaaŋ izi loloz Zion. I pale iuul ghom ve ipalot ghom.
PSA 20:3 I aat maata iŋgal watooŋrau tsio tisov. Irau loolo iveegh pazi mako. Watooŋrau tsio tau yav ighan dodolin zi, ene tighamu loolo poia.
PSA 20:4 Ve gabua tau yo lolom pani na, i aat igham payo. Ve ŋgar isov tau lolom ighur ughe ugham zi na, i pale igham anooŋa ivot.
PSA 20:5 Murei, saawe tau yo uliiv koiamŋa, yei pale lolomai poia kat ve nisir. Pale nigham pilak tsiei ve nisik zi ilala ilamlam, ve nipait Maaron toit eeza toman tintinmai. Gabua naol isov tau yo ughason Yoova pani na, i pale ilooŋ ghom ve igham payo.
PSA 20:6 Ŋgarig gha nawatagh: Yoova pale iuul kinik tau i tauu ighuru pa uraat na. I pale ileep izi nugh tooni patabuyaaŋ sambam, ve ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve ipaloti pa tauu tapiri. Leso iliiv koiŋa tisov.
PSA 20:7 Zeran siriv tinumeer karis toozi to malmal, ve siriv tipakur zi pa hos toozi. Eemon yei ninumeer Maaron tsiei Yoova. I eeza tiina pa tapiri ve poia tooni.
PSA 20:8 Tauvene koiamaiŋa pale aghezi pusukia ve titaptap. Eemon yei pale niburig ve niyooz tuŋia pa malmal.
PSA 20:9 O Yoova, ughur taliŋam pa taŋiiz tsiei tane, ve uul kinik tsiei. Leso iliiv koiŋa.
PSA 21:1 Mbouŋ to David O Yoova, kinik tsiei loolo poia kat. Pasaa, yo upaloti pa taum tapirim. Yo uule pa malmal le iliiv koiŋa. Tauta tintini kat.
PSA 21:2 Gabua tau i loolo pani ve ighason ghom pani na, yo uŋguruuta mako. Yo ugham pani wa.
PSA 21:3 Yo ula uvot tooni, ve upakuru pa gabua popoia naol. Ve ughur moghar ndamoonda milmilia izala daaba. Moghar tawe, tigharaata pa gol tau poia kat.
PSA 21:4 I ighason ghom to uŋgini poi ila saawe to malmal, leso imaat sov, ve ileep poia taghon taghon gha ila. Ve yo ulooŋ suŋuuŋ tooni.
PSA 21:5 Yo uule gha iliiv malmal, tauta eeza ivot imin tiina. Ve upaboode pa tapirim ve poia tsio. Tauta vaaru ilaan irau nugh nugh, ve tamtamon tipaiti tighe i eeza tiina kat.
PSA 21:6 Onoon kat, poia tsio pale izazaa tooni taghon taghon gha ila. Ve yo uleep tomania. Tauta loolo poia le poia kat.
PSA 21:7 Kinik tsiei inumeer Yoova. Tauvene gabua eta irau ighamu itap ne mako. Pasaa, Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, loolo isaghavu ariaaŋ, ve iuluule itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 21:8 O kinik, nimam pale ikisiir koiamŋa tisov. Yes tau tighur koi payo na, nimam tapir pale isaghav zi.
PSA 21:9 Saawe tau utotoi tapirim ivot ighazooŋ, yo pale uvaghamun zi kat imin yav tiina ighan gabua. Onoon kat, aatyavyav to Yoova pale izaa toozi, ve yav tooni ighaniir zi.
PSA 21:10 Natuzŋa paam, yo pale uravuur zi, ve upasov zi pa taan. Tauvene murei, paaghu toozi eta irau ileep muul mako.
PSA 21:11 Onoon, yes tiil eez payo, ve timbu saveeŋ tighe tivaghamun ghom. Eemon ŋgar toozi saghati tawe irau ighur anooŋa mako.
PSA 21:12 Saawe tau tighita yo ughur paneegh naatu iŋarui zi, yes pale tiroi ve tighau tila.
PSA 21:13 Yoova, uburig ve utotoi tapirim ivot ighazooŋ. Leso nimbou ve nipait ezam pa tapirim.
PSA 22:1 Mbouŋ to David Maaron tsiau, Maaron tsiau, puughu mindai ta ughur murim payau? Pataŋani tsiau igham ghau nataŋ tiina. Puughu mindai ta yo uul ghau mako, ve uleep soghan payau?
PSA 22:2 Maaron tsiau, mataaz ta naol ne, nataŋ rarai ghom. Eemon yo usavia leg saveeŋ eta mako. Ve mboŋ tauvene paam. Namariau mako. Nanoknok taŋiiz.
PSA 22:3 Eemon Maaron, yau nawatagh: Yo patabuyaaŋ. Yo uleep ila niam to ghamuuŋ pooz, ve yes Israela tipapait ghom.
PSA 22:4 Muuŋ ve ilam, timbumaiŋa tinumeer ghom. Yes tighur ilat tsio, ve yo upas zi tivot pa pataŋani toozi.
PSA 22:5 Saawe tau titaŋ rarai ghom, yo ugham mulin zi pa pataŋani toozi. Yes tinumeer ghom, ve yo uul zi. Tauvene tighur matazi payo sorok mako.
PSA 22:6 Eemon yau, tamtamon tighit ghau tighe yau tamtamon mako. Matazi tatanin ghau, ve tivelegh ghau tighe yau kaut sorok imin motmoot to taan lolo.
PSA 22:7 Tamtamon tisov tau tighit ghau ne, titurun luazi payau ve tighe: ‘Aa, ughita wa?” Ve tiŋiŋ payau, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ naol payau.
PSA 22:8 Tisavsaav payau tighe: “Yo ughe unumeer Yoova? Poia. Ighe tauvene, o taleep ve taghita. Isaav ighe i loolo payo kat, i aat iuul ghom, ve igham mulin ghom pa pataŋani tsio.”
PSA 22:9 Eemon Yoova, yo ta ughur ghau navot poi ila tinaŋ aapo. Ve saawe tau naghunghun tuz, yo urarar payau poi.
PSA 22:10 Saawe tau tinaŋ ipoop ghau, tighur ghau nalat namin yo lem, leso uŋgin ghau. Tauta saawe tawe ve ilam, yau nanumeer ghom naghe yo Maaron tsiau.
PSA 22:11 Tauvene uleep soghan payau sov. Pa aazne, pataŋani tiina ighe ivot payau. Ve leg tamtamon eta to iuul ghau mako.
PSA 22:12 Ughita. Koiagŋa katini tilam tilivutin ghau. Tapirizi tiina imin makau zitamoot to Basan tau bide tapirizi na.
PSA 22:13 Yes timin laion tau tikakaak avozi ve livozi imasis ilam payau. Ve lolozi ŋuria tighe tiraŋgat ghau ve tighan ghau.
PSA 22:14 Tauvene tapirig isov kat, imin yaa tau igheen ila uur loolo ve tiliŋi ilale. Tuag tisov goloŋia. Tauvene nayamaan taug naghe irau nagham gabua eta mako. Ve roiŋ tiina igham ghau ve lolog imin waar mbuaaŋ. Naghe paita namaat tane.
PSA 22:15 Ŋgarsuag igorgor kat. Yo upul ghau ve nagheen ila ŋgaupup loolo ve naghe paita namaat tane.
PSA 22:16 Koiagŋa katini tilam tilivutin ghau imin ŋgavuun umbaal ve tivaraŋgatin agheg ma nimag.
PSA 22:17 Ve tuag isov peria. Tauvene koiagŋa tiyooz ve timarar ghau, ve lolozi poia kat. Pasaa, nasaghat wa.
PSA 22:18 Yes tighe pa namaat wa. Tauta tighe tivalagh nonoghiiŋa tsiau tomania gabua tsiau siriv irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso tighita sei ta pale igham saa gabua.
PSA 22:19 Yoova, uleep soghan payau sov. Uleeŋa tsiau, ulam rekia ve uul ghau!
PSA 22:20 Upoon ghau pa mbuzaagh to mateegh. Upaghau ghau pa ŋgavuun sasaghati tane. Mako pale tivaghamun ghau.
PSA 22:21 Ugham mulin ghau pa laion tane aavo, ve upasali ghau pa makau sagsagŋa tane zoŋazi. Aa, ŋgarig gha naghita naghe yo ulooŋ ghau!
PSA 22:22 Tauvene yau aat navotia gabua tau yo ugham payau ne pa zetagŋa. Saawe tau tamtamon tsio tilup zi pa suŋuuŋ, yau aat nala tomani zi ve nayoor ezam.
PSA 22:23 Yam tau aroi pa Yoova ve ataghon ŋgar tooni na, apakuru. Yam siŋ to Yakop, apait Yoova eeza pa tapiri ve poia tooni. Yam Israela asov, aroron ve aroi pani.
PSA 22:24 Pa yes tau tibadbaad pataŋani ve tighur matazi pa Yoova na, i irau ighita pataŋani toozi imin kaut sorok ne mako. Pale iuul zi. Irau ivelegh zi, ma ighur muuri pazi ne mako. Tauvene saawe tau titaŋ raraini pa lezi uleeŋ, i aat ilooŋ taŋiiz toozi ve iuul zi.
PSA 22:25 Yoova, isaav ighe tamtamon tsio tilup zi pa suŋuuŋ tiina, yau aat nayoor ezam ila naghozi, ve napait ghom pa ŋgar tau yo ugham payau na. Yau pale nataghon saveeŋ mbuaaŋ tsiau, ve nagham watooŋrau payo ila yes tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio na matazi.
PSA 22:26 Watooŋrau tau nagham pa paitooŋ Yoova na, yes mbolaaŋa pale tighan sirivu, le apozi isuŋ. Ve yes tau tizuari zi pa Yoova na, pale tipaiti. I tauu pale igham poghani zi ve tileep poia taghon taghon gha ila.
PSA 22:27 Tamtamon irau taan ziige ta naol ne pale matazi iŋgal Yoova, ve titoor ŋgar toozi imuul ila pani. Nughmariŋ pale tisov tiput aghezi pani ve tipaiti.
PSA 22:28 Pasaa, Yoova, i kinik tiina. I iŋgin tamtamon tisov to taan, ve ighamgham pooz pazi.
PSA 22:29 Tauvene kuaz puughu to taan tau tipapakur tauzi na, pale tisov tiput aghezi pani ve tipaiti. Ve ila ila le yes tau tigharau tighe timaat ve timin ŋgaupup na, yes paam pale tiput aghezi pani ve tipaiti.
PSA 22:30 Paaghu toit pale tibees pa Yoova. Yes tau tivot murei na, pale tilooŋ Yoova vaaru.
PSA 22:31 Yes tau tipoop zi murei na, ene pale tisavia ŋgar duduuŋa to Yoova pazi, ve tipaes pazi pa eez tau i igham mulin tamtamon tooni.
PSA 23:1 Mbouŋ to David Yoova, i ŋginiiŋ tsiau poia. Irau nambool pa gabua eta mako.
PSA 23:2 I ighegherev ghau nala pa kikiliiŋ popoia tau igheen yaa naliu ziige na. Leso naghan, naghun yaa luuma, ve namariau.
PSA 23:3 I igham tapirig ivot muul, ve ipaduduuŋ ghau le nataghon eez tau iduduuŋ ila i maata. Leso ipaghazoŋai eeza tiina ivot ighazooŋ.
PSA 23:4 Yoova, ighe nalaagh ila nugh sapsapu to mateegh, ve ndoroom tiina ikau ghau, ene irau naroi mako. Pasaa, yo uleep tomani ghau. Yau naghit ghom ukis zaab tsio tomania titi to upaduduuŋ sipsip pani, tauvene ateg izi.
PSA 23:5 Yau nalam namin loom payo, ve yo upakur ghau kat. Yo ugham marewaaŋ tiina payau ila koiagŋa matazi. Ve uliŋ ŋgoreeŋ izala dabag, ve ugham poghani ghau kat.
PSA 23:6 Onoon kat, saawe isov tau naleep izi taan, yo lolom isaghav ghau, ve poia tsio izazaa tsiau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Rumei tsio aat imin niag to lepoogh le irau saawe tsiau isov.
PSA 24:1 Mbouŋ to David Taan tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila, ene to Yoova. Nugh tisov tomania tamtamon tau tilepaar ila, ene i tooni mon.
PSA 24:2 Pasaa, i ta ighur taan ipot izala te paavo. Ve ipariaaŋ taan puughu igheen tuŋia izila te loolo ta siiŋa geeg.
PSA 24:3 Sei irau izala loloz to Yoova ve isuŋ pani? Ve sei irau iloŋ ila rumei tooni patabuyaaŋ ve iyooz ila i naagho?
PSA 24:4 Tamtamon tauvene: I igham sosor eta mako. Ve ŋgar isov tau igheen ila loolo na, ene iŋgalaaŋ mon. I ipait maaron karomŋa mako, ve iwaat Maaron eeza sorok to ipalot saveeŋ karom mako.
PSA 24:5 Tamtamon tauvene, poia to Yoova aat izaa tooni. Maaron tau Uleeŋa tooni na, pale igham mulini ve ileep poi, ve ipaghazoŋaini ighe i ŋeer duduuŋa.
PSA 24:6 Zeran tauvene tizuari zi pa Maaron. Yes tighe tila tivot to Maaron to Yakop naagho, ve tisuŋ pani.
PSA 24:7 O yam ataman, akaak ve tinimim izaa. Yam ataman to muuŋ geeg, tinimim izaa, ve akaak le akaak kat. Leso sooso irau kinik tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na itaghoni iloŋ ila.
PSA 24:8 Laak, kinik tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na, ene sei? Ene Yoova. I saksaki, ve tapiri tiina. Ve i irau kat pa ghamuuŋ malmal.
PSA 24:9 O yam ataman, akaak ve tinimim izaa. Yam ataman to muuŋ geeg, tinimim izaa, ve akaak le akaak kat. Leso sooso irau kinik tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na itaghoni iloŋ ila.
PSA 24:10 Laak, kinik tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na, ene sei? Ene Yoova. I Maaron saksaki, ve iŋgin gabua naol isov. Onoon kat, i kinik tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni.
PSA 25:1 Mbouŋ to David O Yoova, naghur taug nalat tsio, ve nasuŋ payo.
PSA 25:2 Maaron tsiau, yau nanumeer ghom. Upul koiagŋa titatan ghau sov. Pale tipakur zi tighe tiliiv ghau, ve tigham ghau mayag.
PSA 25:3 Tamtamon tisov tau tisaŋan ghom pa uleeŋ na, irau tighur matazi payo sorok ve mayazi ne mako. Eemon yes tau tighur murizi payo na, yes pale mayazi.
PSA 25:4 Yoova, utotoi eez tsio payau. Upaghazoŋai ŋgar tsiau pani, leso nataghon duduŋaini.
PSA 25:5 Ugham pooz payau, leso laghooŋ tsiau iduduuŋ pa saveeŋ tsio. Ve upaghazoŋai ghau pa ŋgar tsio. Pasaa, yo Maaron tsiau ve Uleeŋa tsiau. Mboŋoozo ila le ravrav izi, yau naghurghur matag payo.
PSA 25:6 Yoova, muuŋ ve ilam, yo lolom isaghatin tamtamon ve uluul zi. Ve lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve poia tsio izazaa toozi. Matam iŋgal ŋgar tsio tana.
PSA 25:7 Sosor ve ŋgar to taliiŋzizi tau yau kukuag ve naghamgham zi na, matam iŋgal zi sov. Yoova, yo poiam, ve lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Tauvene matam iŋgal ghau ve uul ghau!
PSA 25:8 Yoova ŋgar tooni, ene poia ve iduduuŋ mon. Tauvene zeran tau tisapir pa ŋgar tooni na, i ipapaduduuŋ zi pa eez tooni.
PSA 25:9 Ve yes tau titatan tauzi ve tinumeer Maaron mon na, i ighegherev zi ve itotoi eez tooni pazi, leso titaghon ŋgar duduuŋa.
PSA 25:10 Yes tau matazi kisin saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Yoova, ve titaghon eez tau i ighuru pa tamtamon tooni na, i loolo isaghav zi ariaaŋ ve iuluul zi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 25:11 O Yoova, yau nagham sosor katini kat. Eemon yo ezam tiina pa ŋgar tsio tau lolom isasaghatin yei tamtamon. Tauvene ureu sosor tsiau.
PSA 25:12 Tamtamon tisov tau tiroi pa Yoova ve tighe titaghon ŋgar tooni na, i pale itotoi eez pazi. Leso tiwatagh eez sindei tau yes aat titaghoni.
PSA 25:13 Zeran tauvene, lepoogh toozi pale poia kat. Ve natuzŋa paam, pale tileep poia izi taan tau Yoova igham pa tamtamon tooni.
PSA 25:14 Yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, timin i zeetŋa duduuŋ. Tauvene i ivovotia ŋgar tooni yoŋgaaŋa pazi, ve ipaghazoŋai zi pa eez to yesŋa tivalupu zi timin eemon itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 25:15 Saawe isov, yau naghurghur matag pa Yoova naghe i aat iuul ghau. I pale ipas agheg pa liis tau koiagŋa tighuru payau ne.
PSA 25:16 Yoova, yau besooŋa tsio. Tauvene matam imuul ilam payau. Lolom isaghatin ghau, ve uul ghau pa pataŋani tsiau. Pa yau zigau kat. Leg etag eta to iuul ghau pa pataŋani tsiau tane mako.
PSA 25:17 Lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasaa, yau leg eez eta mako. Upas ghau navot pa pataŋani tsiau tane loolo.
PSA 25:18 Ughita pataŋani ve saghatiiŋ tiina tau ivot payau ne, ve uul ghau. Ve ureu sosor tsiau tisov tilalez.
PSA 25:19 Ughita. Koiagŋa, yes eval. Ve atezi yavyav payau kat. Tighe le tivaghamun ghau.
PSA 25:20 Eemon yau nanumeer ghom naghe yo aat ugham mulin ghau ila koiagŋa nimazi, ve uŋgin ghau naleep poi. Yau nayooŋ ilat tsio. Tauvene upul zi tiliiv ghau sov. Ighe mako, pale mayag.
PSA 25:21 Yoova, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nataghon ŋgar popoia tau iduduuŋ mon ila yo matam. Tauvene yo aat upoon ghau pa gabua sasaghati ta naol ne. Pasaa, yau naghurghur matag pa uleeŋ tsio.
PSA 25:22 O Maaron, upas tamtamon tsio Israel tivot pa pataŋani toozi naol isov.
PSA 26:1 Mbouŋ to David O Yoova, yau naghe yo upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe yau ŋeer duduŋag. Pasaa, laghooŋ tsiau, yau nataghon ŋgar duduuŋa mon. Ve naghur ilat tsio ariaaŋ. Lolog ruru payo mako.
PSA 26:2 Yoova, ugabiiz ghau, ve utoov ghau. Utiir poghania lolog ve ŋgar tsiau, ve ughita: Naduduuŋ ila yo matam, ma mako?
PSA 26:3 Monmon matag iŋgalŋgal ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Yo utaghon saveeŋ tsio irau saawe. Gabuam tana ipapalot ghau pa laghooŋ tsiau, tauta nataghon eez tsio.
PSA 26:4 Yau yeŋa zeran karomŋa niluplup ghei mako. Yes tau tipamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na, yau napaak zi mako.
PSA 26:5 Yau naghur koi pa yes tau tighamgham ŋgar sasaghati, ve naleep soghan pazi. Isaav ighe zeran sasaghati tilup zi, ene irau naleep tomani zi mako.
PSA 26:6 O Yoova, yau nataghon ŋgar duduuŋa mon. Tauta namin nimag, leso itotoi ighe yau leg sosor eta mako. Ve nalaagh livutin artaal tau tighamgham watooŋrau payo izala na, ve nasuŋsuŋ payo.
PSA 26:7 Yau aat nambou mbouŋ toman lolog poia ve napait ghom, ve navotia uraat tsio ŋgeretazi tau maata ite kat na.
PSA 26:8 Yoova, yau lolog pa rumei tsio kat. Pa ene niam to lepoogh. Yo utotoi tapirim ve mbonarim tomania poia tsio ivotvot ta sewe.
PSA 26:9 Yes tau tisosor pa eez tsio na, upasov ghau tomani zi sov. Ve yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon na, urav ghau namaat tomani zi sov.
PSA 26:10 Zeran tauvene, nimazi igharghaar pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Ve isaav ighe tighol zi to tigham ŋgar saghati eta, ene aat tiyok mon ve tighamu.
PSA 26:11 Eemon laghooŋ tsiau, yau nataghon ŋgar duduuŋa mon. O Yoova, yau besooŋa tsio. Lolom isaghatin ghau ve ugham mulin ghau.
PSA 26:12 Yau nayooz tuŋia ila taan duduuŋa. Irau natap mako. Tauvene saawe tau tamtamon tsio tilup zi pa suŋuuŋ, yau aat nala tomani zi, ve napait ghom pa poia tsio.
PSA 27:1 Mbouŋ to David Yoova imin ghazooŋa payau, ve i Uleeŋa tsiau. Pale naroi pa sei? Mako. Pasaa, yau nanumeer Yoova. I imin ruum ariaaŋa to nayooŋ ila loolo. Tauta naroi pa gabua eta mako.
PSA 27:2 Isaav ighe zeran sasaghati tipaburigin malmal payau, ve koiagŋa tighe tikari ghau, ene pale Yoova igham aghezi ilot, ve titap.
PSA 27:3 Isaav ighe zaaba katini tilam tilivutin ghau to tigham malmal, ene irau lolog bubu ve naroi pazi mako. Isaav ighe malmal iburig ve koiagŋa tiŋarui ghau tilam, yau aat nanumeer Maaron ve nayooz ariaaŋ.
PSA 27:4 Gabua eemon geeg ta yau lolog pani kat. Tauta naghe naghason Yoova pani. Saawe isov tau naleep izi taan, yau naghe le naleep toman Yoova ila rumei tooni loolo, ve naghita poia tooni. Yau naghe naleep ila rumei tooni loolo, leso naghasoni to itotoi tauu ve ŋgar tooni payau.
PSA 27:5 Isaav ighe pataŋani tiina eta ivot payau, i aat iŋgin ghau naleep poi ila niima saamba. I pale iŋgooz ghau ila rumei tooni loolo. Ve i pale isur ghau nazala maetaaz ta saaŋa we, leso koiagŋa tigham gabua eta payau sov.
PSA 27:6 Onoon, aazne, koiagŋa timeke tilam tilivutin ghau. Eemon naroi mako. Pasaa, Yoova pale iuul ghau ve naliiv zi. Tauvene nayoor eeza toman tintinig. Nagham watooŋrau pani ila rumei tooni loolo, ve nambou ve narav gita to napait eeza.
PSA 27:7 Yoova, ighe nataŋ rarai ghom pa uleeŋ, na ulooŋ taŋiiz tsiau. Lolom isaghatin ghau ve uul ghau. Pa yau besooŋa tsio.
PSA 27:8 Yo usaav payau ughe: “Ulam usuŋ payau, leso natotoi taug payo.” Tauta lolog naghe nalat tsio, ve upatooŋ taum payau.
PSA 27:9 Yau besooŋa tsio. Uŋgooz naghom payau sov. Atem yavyav ve umbuzir payau sov. Maaron, muuŋ ve ilam, yo mon ta Uleeŋa tsiau. Tauvene upul ghau, ve ughur murim payau sov.
PSA 27:10 Isaav ighe tamaŋ ve tinaŋ tighur murizi payau, ene pale Yoova tauu igham ghau ve iŋgin ghau.
PSA 27:11 Yoova, upaghazoŋai ghau pa eez tsio. Umuuŋ payau ve utotoi ghau pa eez duduuŋa. Pa koiagŋa katini tisasaŋan ghau.
PSA 27:12 Upul ghau nala nimazi sov! Pa yes tiŋgalŋgal saveeŋ karom naol payau, ve tighamgham saveeŋ paroiŋ payau.
PSA 27:13 Eemon yau naghur ila naghe yes irau tivaghamun ghau mako. Yau aat naleep matag yaryaare, ve naghita poia to Yoova.
PSA 27:14 Tauvene yo tau ughur ila to Yoova na, yau nasaav payo naghe: “Unumeer Yoova, ve ughur matam pani. Uroi sov. Lolom eemon, uyooz ariaaŋ, ve usaŋan pa uleeŋ tooni.”
PSA 28:1 Mbouŋ to David Yoova, yo uponpoon ghau pa koiagŋa imin maet tiina. Tauvene taŋiiz tsiau ilat payo. Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau tane ve uul ghau lak! Ighe ulooŋ ghau mako, ve uneneeŋ mon, ene pale namin yes tau timaat gha tizila puura to yes mateegha.
PSA 28:2 Aazne, yau nait nimag izaa iŋarui rumei tsio loolo tau patabuyaaŋ kat na, ve nataŋ rarai ghom pa uleeŋ. Ulooŋ taŋiiz tsiau tane ve lolom isaghatin ghau. Pa yau besooŋa tsio.
PSA 28:3 Saawe tau yo ughur atuya pa zeran sasaghati, na ugherev ghau nala tomani zi sov. Yes tau tinoknok ghamuuŋ sosor na, nalaleg tomani zi sov. Zeran tawe tisasavia saveeŋ poia pa zetazŋa tighe lolozi pazi. Eemon ŋgar tau igheen ila lolozi na, ene ite. Tighe tivaghamun zi.
PSA 28:4 Yes tikaria ghamuuŋ sosor wa. Tauvene ughur atuya pazi ve uŋgal matazi. Leso uyat ŋgar toozi saghati tawe. Ugham tauvene, o iduduuŋ. Pasaa, ŋgar tau tighamghamu na, poia mako.
PSA 28:5 Uraat tintiina tau Yoova niima ighamgham zi na, yes tigham ŋgar pani mako. Tauvene i pale ireu mbirisai zi gha tilalez kat, imin ruum tau tireu mbirisaini, ve irau tirao muul mako.
PSA 28:6 Yau napait Yoova pa poia tooni. Pasaa, yau nataŋ raraini to iuul ghau, ve i ilooŋ taŋiiz tsiau.
PSA 28:7 Yau naghamgham tapirig ila to Yoova, ve i imin sigheu payau. Yau naghur ila tooni ariaaŋ ila lolog, ve i iuluul ghau. Tauvene lolog poia le poia kat, ve napait eeza pa poia tooni ila mbouŋ.
PSA 28:8 Yoova tamtamon tooni tighamgham tapirizi ila tooni. Ve kinik tau Yoova tauu ighuru pa uraat tooni na, i iuluule ve iponpoona pa koiŋa imin didiiŋ ariaaŋa.
PSA 28:9 Yoova, tamtamon tsio timin lem motot. Ugham mulin zi pa pataŋani toozi, ve ughur poia tsio izaa toozi. Matam pa sipsip tsio, ve uŋgin zi poi. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 29:1 Mbouŋ to David Yam aŋela ariaŋamim to sambam, apakur Yoova. Apait eeza pa tapiri ve poia tooni.
PSA 29:2 Apait Yoova! Pa i eeza tiina kat. I ipabood tauu pa ŋgar tooni patabuyaaŋ. Tauvene aput aghemim pani ve apaiti.
PSA 29:3 Yoova aliiŋa ila irau te ziige ta naol ne. Maaron tau eeza tiina na aliiŋa, ene imin lalaav luutu. Yoova isaav toman aliiŋa tiina izala te paavo.
PSA 29:4 Yoova aliiŋa, ene tapiri tiina. Aliiŋa itotoia ighe i eeza tiina kat.
PSA 29:5 Yoova aliiŋa iŋgalŋgal valaghin ai mezepur tintiina to Lebanon. Aliiŋa iŋgalŋgal mbirisai zi.
PSA 29:6 Yoova aliiŋa itok loloz tintiina to Lebanon, le tiyatyaat imin makau natŋa paghpaaghu tau tintinizi. Ve itok loloz Ermon, le iyatyaat imin bapolo sagsagŋa natuzŋa tau tintinizi.
PSA 29:7 Yoova aliiŋa igham nugh ighani milia, ve yav ighan.
PSA 29:8 Ve itok taan to nugh ŋginaaŋa le irur. Igham nugh ŋginaaŋa to Kades katkatia ilala ilamlam.
PSA 29:9 Yoova aliiŋa igham mekmek sagsagŋa tau apozi na, tirur le tipoop pataghaaŋ. Ve igham ai raua tisov timburur tizi. Tauvene tamtamon tisov tau tilup zi pa suŋuuŋ ila rumei tooni loolo na, tisaav toman aliŋazi tiina tighe: “Tapait Yoova eeza. Pa i tapiri tiina kat!”
PSA 29:10 Muuŋ, yaa ivot toman tapiri ve itav taan. Saawe tana, Yoova ileep ila niia to ghamuuŋ pooz ve iŋgin gabua. Ve aazne paam, i kinik tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz. Pooz tooni pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 29:11 Yoova ighamgham tapiri pa tamtamon tooni. I pale ighur poia tooni izazaa toozi, ve iŋgin zi tileep poi toman lolozi luuma.
PSA 30:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau tigharaat Rumei Tiina ve tighuru imin Maaron le O Yoova, yau napait ezam. Pasaa, saawe tau naleep ila pataŋani tiina loolo, yo ugham mulin ghau, ve uit ghau nazaa muul. Imin ta yo upul ghau namaat, kanaŋ koiagŋa lolozi poia ve tipakur zi tighe tiliiv ghau.
PSA 30:2 O Yoova, Maaron tsiau, yau nataŋ rarai ghom to uul ghau. Ve yo upasov moroghooŋ tsiau, ve tinig poia wa.
PSA 30:3 Rigmon kanaŋ namaat gha nazila mateegha niazi. Eemon yo uul ghau, tauta naburig muul, ve aazne naleep poi.
PSA 30:4 Yam tamtamon to Yoova tau lolomim isaghavu ariaaŋ ve ataghon eez tooni na, apaiti ila mbouŋ tsiam. Yoova, i patabuyaaŋ. Tapiri ve ŋgar tooni, ene ite kat. Tauvene lolomim poia pani ve apait eeza pa poia tooni.
PSA 30:5 Aatyavyav tooni ighengheen malau mako. Igheen rig, ve isov. Eemon poia tooni, ene izazaa toit irau saawe tau taleep izi taan. Isaav ighe tataŋ pa mboŋ, ene pale mboŋoozo, i igham ghiit loloon poia muul.
PSA 30:6 Saawe tau lepoogh tsiau poia mon, yau nasaav naghe: “Pataŋani eta irau ivot payau ve itok ghau ne mako.”
PSA 30:7 Pasaa, yo ughamgham poghani ghau ve upapalot ghau. Tauta napakur taug naghe yau aat naleep tuŋia tauvene irau saawe, imin loloz tintiina. Eemon saawe tau yo uŋgooz naghom payau, roiŋ tiina igham ghau le nasaŋeeŋ.
PSA 30:8 Saawe tana, napoi ghom ve nataŋ rarai ghom naghe lolom isaghatin ghau ve uul ghau. Yau nasaav payo naghe:
PSA 30:9 “O Yoova, isaav ighe namaat gha nazila mateegha niazi, ene pale mateegh tsiau imin saa poia? Ughita. Mateegha tau tizila taan loolo gha timin ŋgaupup na, toozi eta irau ipait ghom? Ma toozi eta irau ivotia ŋgar tsio tau utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio? Mako.
PSA 30:10 Tauvene Yoova, ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane. Lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak! Pa yau besooŋa tsio.”
PSA 30:11 Aa ŋgarig gha upasov taŋiiz tsiau! Tauvene yau aat tintinig ve nator. Yo upasov pataŋani tsiau, ve uzuzuum uuli to moŋiiŋ izi pa tinig. Yo ugham ghau lolog poia kat, ve naleep ila poia tsio loolo.
PSA 30:12 Tauvene irau naneneeŋ mako. Yau aat nambou ve napait ezam toman lolog isov. Yoova, yo Maaron tsiau. Yau aat napait ghom pa poia tsio ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 31:1 Mbouŋ to David O Yoova, yau nanumeer ghom ve nayooŋ ilat tsio. Upul koiagŋa titatan ghau sov. Pa ighe tiliiv ghau, ene pale mayag. Ŋgar tsio iduduuŋ. Tauvene ugham mulin ghau.
PSA 31:2 Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau, ve rekia uul ghau! Yo Uleeŋa tsiau ariaaŋa. Yo uponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Ve umin ruum ariaaŋa to nayooŋ ila loolo. Leso gabua eta ivaghamun ghau sov, ve naleep poi.
PSA 31:3 Onoon kat. Yo Uleeŋa tsiau ariaaŋa. Yo uponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Ve umin ruum ariaaŋa to nayooŋ ila loolo. Umuuŋ payau ve utotoi eez payau, leso upaghazoŋai ezam tiina ivot ighazooŋ.
PSA 31:4 Ughita liis tau koiagŋa tighuru payau na, ve upasali ghau pani. Pa yo ta umin niag to yoŋgaaŋ.
PSA 31:5 Yoova, yo Maaron tau utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Aazne, yau naghur taug ila nimam. Ugham mulin ghau pa pataŋani tane.
PSA 31:6 Yau nanumeer Yoova mon. Tauvene yes tau tighurghur gabua soroksorok imin maaron pazi ve tibesbees pazi, na yau naghurghur koi pazi.
PSA 31:7 Yau tintinig ve lolog poia payo. Pasaa, yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Saawe tau lolog ipataŋan kat, ve ateg ipaparav, yo ughita pataŋani tsiau ve uul ghau.
PSA 31:8 Yo upul ghau nala koiagŋa nimazi mako. Yo upas ghau navot pa pataŋani tsiau, ve ughur ghau naleep poia ila nugh ghazooŋa.
PSA 31:9 Yoova, yau besooŋa tsio. Lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak! Pa aazne, pataŋani tiina igham ghau le lolog ipataŋan. Yau nataŋ tiina le matag isarsar, ve tapirig isov kat.
PSA 31:10 Lolog ipataŋan kat ve nayakyak irau saawe. Pataŋani tane aat iŋgoor saawe tsiau ilam tuuku. Igham ghau nayamaan taug naghe tapirig isov. Yau nakoŋkoŋ kat le tuag isov peria.
PSA 31:11 Koiagŋa tisov tigham ŋalalaŋ payau. Ve yes tau tileep tigharau ghau ne paam, tipaŋiŋizai ghau. Zetagŋa lolozi pa tilam tigharau ghau mako. Ve yes tau tighit ghau izi eeze na, tiroi ve tilaagh eez ziige ite.
PSA 31:12 Tamtamon matazi iŋgal ghau muul mako. Tighit ghau imin ta namaat wa. Yau namin uur tau ivavaal ve tisiki ilale.
PSA 31:13 Yau nalooŋ eval tiina tivakamunai zi payau. Koiagŋa tilup zi ve tiil eez to tirav ghau namaat. Tauvene pataŋani naol ilivutin ghau le roiŋ tiina igham ghau.
PSA 31:14 Eemon Yoova, yau nanumeer ghom. Tauta nasaav payo naghe: “Yo mon ta Maaron tsiau.”
PSA 31:15 Saawe tau naleep izi taan, saa gabua ma ŋgar tau ighe ivot payau, ene yau naleep ila yo nimam. Upas ghau ila koiagŋa nimazi, ve upoon ghau pa yes tau tighamgham lilin ghau ne.
PSA 31:16 Yau besooŋa tsio. Lolom poia payau ve ugham poghani ghau. Yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Tauvene ugham mulin ghau pa pataŋani tane.
PSA 31:17 Yoova, yau nataŋ rarai ghom to uul ghau. Upul koiagŋa tiliiv ghau ve tipamayaŋin ghau sov. Utatan zeran sasaghati tawe tapirizi, leso mayazi. Ve usik zi tizila mateegha niazi, leso tineneeŋ.
PSA 31:18 Upoon avozi. Pa yes zeran to karom. Tipapait tauzi, ve tivevelegh tamtamon duduŋazi, ve tisiksik saveeŋ sasaghati naol pazi.
PSA 31:19 O Yoova, poia tsio, ene tiina le tiina kat. Yes tau tiroi payo ve titaghon eez tsio na, yo ughur lezi gabua popoia katini isasaŋan zi. Yes tau tinumeer ghom ve tiyoŋyooŋ ilat tsio na, yo pale ugham poghani zi ila eval tiina matazi.
PSA 31:20 Yo uŋgooz zi ila zigem. Tauvene koiazŋa tau tiliil eez pa ravuuŋ zi timaat na, irau tigham gabua eta pazi mako. Yo uŋgin zi tileep poi ila nimam saamba. Tauvene saveeŋ sasaghati tau koiazŋa tisiksiki pazi na, irau ivaghamun zi mako.
PSA 31:21 Yau napait Yoova pa poia tooni. Pasaa, loolo isaghav ghau ariaaŋ, ve igham ŋgar poia kat payau. Saawe tau koiagŋa tilivutin ghau to tigham malmal payau, i iuul ghau.
PSA 31:22 Imin maata yau naroi naghe Yoova aat iziir ghau naghau pa maata wa. Eemon mako. Yau nataŋ raraini to iuul ghau, ve i ilooŋ taŋiiz tsiau, ve igham mulin ghau pa pataŋani tsiau.
PSA 31:23 Yam tamtamon to Yoova tau lolomim isaghavu ariaaŋ ve ataghon eez tooni na, aghur lolomim pani kat. Yes tau titaghon i aliiŋa na, i pale iŋgin zi tileep poi. Eemon yes tau tiveleghi ve tipapait tauzi na, i pale ighur atuya pazi, ve iyat katin ŋgar toozi tawe.
PSA 31:24 Tauvene yam tau anumeer Yoova ve aghurghur matamim pani na, aroi sov. Apariaaŋ taumim, ve ayooz ariaaŋ!
PSA 32:1 Mbouŋ to David Tamtamon tau ighe izoor Maaron aliiŋa ve isosor pa eez tooni, ighe Maaron ireu sosor tooni ilale, i aat tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni.
PSA 32:2 Onoon kat, tamtamon tau ighe ŋgar to karom eta igheen ila loolo mako, ve Yoova ighita ighe i le sosor eta mako, i aat tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni.
PSA 32:3 Saawe tau naŋgooz sosor tsiau, tuag tisov tiparyavyav le tapirig isov. Ve nayakyak irau mboŋ ve mataaz.
PSA 32:4 O Yoova, onoon kat, saawe tana, nayamaan katin nimam irau mboŋ ve mataaz. Tauta igham ghau tapirig isov kat imin yaa tau aaz ighaaz le imaak.
PSA 32:5 Naleep le mako, ra navotia sosor tsiau payo. Ŋgar tsiau saghati, naŋgooza muul mako. Saawe tana, yau naghe: “Ŋgar tsiau to zoraaŋ Yoova aliiŋa, yau aat navotia ila tooni.” Tauvene navotia sosor tsiau payo, ve ureua ilale.
PSA 32:6 Tauvene tamtamon tisov tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ ve titaghon eez tsio na, isaav ighe pataŋani eta igham zi, ene yes aat tisuŋ payo. Isaav ighe pataŋani tiina kat ivot pazi imin yaa tau ivot toman tapiri, yo pale uul zi, leso pataŋani itatan zi sov.
PSA 32:7 Maaron, yo umin niag to yoŋgaaŋ. Yo uponpoon ghau pa pataŋani naol isov, ve ugham mulin ghau. Tauta eval tiina tau tilivut ghau ne, timbou ve tipait ezam toman aliŋazi tiina.
PSA 32:8 Ve Yoova isaav payau ighe: “Yau aat napaghazoŋai ŋgar tsio, ve natotoi ghom pa eez to utaghoni. Yau aat matag payo, ve napaduduuŋ ghom pa ŋgar poia.
PSA 32:9 Tauvene ugham ŋgar poi. Dabam iyaryaaŋ imin hos ma doŋki sov. Yes lezi ŋgar mako. Tauta tamtamon tighurghur ain sirivu tomania waar ila avozi, leso tipaduduuŋ zi pa laghooŋ, ve titaghon ŋgar toozi.”
PSA 32:10 Zeran sasaghati, pataŋani naol pale igham zi. Ve yes tau tinumeer Yoova na, i pale loolo isaghav zi ariaaŋ, ve tileep ila poia tooni loolo.
PSA 32:11 Yam zeran tau ataghon ŋgar duduuŋa, lolomim poia ve tintinmim pa poia to Yoova. Yam tau ŋgar poia igheen ariaaŋ ila lolomim na, asov lolomim poia pa Yoova ve ayoor eeza toman aliŋamim tiina!
PSA 33:1 Yam tau ataghon ŋgar duduuŋa na, lolomim poia pa Yoova, ve ayoor eeza toman aliŋamim tiina. Yam tau aghamgham ŋgar poia na, apait Yoova eeza, o iduduuŋ.
PSA 33:2 Arav ambam ve gita, ve apakur Yoova. Arav gabua maata maata, ve apaiti ila mbouŋ tau aliiŋa poia na.
PSA 33:3 Ambou mbouŋ paaghu pani, ve arav poghania ambam ve gita. Leso mbouŋ tsiam paghuuna. Ambou tiina, ve apaiti toman lolomim poia!
PSA 33:4 Pa saveeŋ to Yoova, ene onoon ve iduduuŋ mon. Uraat naol tau ighamgham zi na, ene itotoia ighe i itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 33:5 I loolo pa ŋgar duduuŋa ve ŋgar to gharatooŋ pataŋani to tamtamon le iduduuŋ. Ve loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ ve iuluul zi. Ŋgar tane, i itotoia irau taan isov.
PSA 33:6 Muuŋ, saveeŋ to Yoova mon, tauta gabua to sambam saamba tisov tivot. Aavo isaav, ve aaz, kaiyo, ve pitum tisov tivot ila sambam saamba.
PSA 33:7 I igham te ila ilup ghi ila niia eemon. Mazavan tau muuŋ geeg itav taan na, ene i ighur poghania ila niia.
PSA 33:8 Yam tau aleep irau taan na, aroi pa Yoova ve ataghon ŋgar tooni. Yam nughmariŋ, aroi pani ve apakuru.
PSA 33:9 Pa i isaav mon, ve sambam ve taan tivot itaghon i tauu aliiŋa. I isaav ariaaŋ, ve gabua tisov tivot ve tigheen tuŋia ila niazi niazi.
PSA 33:10 Nugh nugh matazi iŋgal ŋgar katini tighe tigham zi. Eemon Yoova iponpoon eez pazi. Tauta ŋgar toozi tawe imin kaut sorok, ve le anooŋa mako.
PSA 33:11 Eemon Yoova, isaav ighe maata iŋgal ŋgar eta, ene pale ŋgar tana iyooz tauvene irau saawe. Saa ŋgar tau ighe loolo ighur pani, ene pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 33:12 Yes Israela Maaron toozi, ene Yoova. Tauta tintinizi pa poia tooni tau izazaa toozi. I tauu isiigh zi, ve igham zi timin le motot.
PSA 33:13 Yoova ileep izi sambam, ve maata izizi pa eval tiina to taan.
PSA 33:14 I ileep ila niia to ghamuuŋ pooz, ve ighitghita tamtamon tisov tau tileep izi taan.
PSA 33:15 I ta ighurghur ŋgar ila tamtamon eŋaeŋa lolozi. Ve ŋgar naol tau tamtamon tighamgham zi na, i iwatagh zi tisov.
PSA 33:16 Isaav ighe kinik eta le zaaba katini, irau zaaba tana zigazi tiliiv pa malmal mako. Zaaba ariaŋazi paam. Irau tauzi tapirizi ve tiliiv koiazŋa mako.
PSA 33:17 Ve hos tau zaaba tilandoov zi pa malmal na, tauvene paam. Isaav ighe tighur matazi pazi to tiuul zi ve tiliiv koiazŋa, ene aat tighur matazi pazi sorok. Onoon, hos tapirizi. Eemon irau tiuul zi mako.
PSA 33:18 Onoon kat, yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, i maata pazi. Yes tau tinumeer Yoova tighe i loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ ve iuluul zi na, i iŋgin zi tileep poi.
PSA 33:19 I iuluul zi, ve igham mulin zi pa pataŋani toozi. Leso tileep poi. Ve isaav ighe pitool tiina ivot, i aat iuul zi, ve igham lezi aniiŋ ve tileep poi.
PSA 33:20 Tauvene iit tanumeer Yoova ve taghur mataan pani. Pasaa, i Uleeŋa toit, ve imin sigheu pait.
PSA 33:21 I mon, tauta loloon poia kat ve tintiniin. I patabuyaaŋ ve eeza tiina. Tauta taghur ila tooni ariaaŋ.
PSA 33:22 Yoova, yei nighur matamai payo to uul ghei. Ughur poia tsio izaa tsiei itaghon ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi.
PSA 34:1 Mbouŋ to David Muuŋ, David ileep tomania Abimelek ve igham karom imin ŋgar tooni ivaghamgham. Tauvene Abimelek iziire ila. Mbouŋ tane iŋarui saawe tana Yau aat napait Yoova pa poia tooni irau saawe. Irau naneneeŋ mako. Monmon avog pale ipapaiti.
PSA 34:2 Yau lolog poia pa Yoova, ve napakuru pa ŋgar popoia tau i igham payau na. Yes tau tinumeer Yoova ve tibadbaad pataŋani na, irau tilooŋ aliŋag tane, leso lolozi poia paam.
PSA 34:3 Yam alam itiŋa talup ghiit, ve tapakur Yoova. Itiŋa tapait eeza. Pasaa, i eeza tiina le tiina kat.
PSA 34:4 Suŋuuŋ tsiau iŋarui Yoova, ve i ilooŋ ghau. Tauta igham mulin ghau pa gabua naol isov tau naroiroi pazi na.
PSA 34:5 Yes tau tighur matazi pani to iuul zi, ene pale lolozi poia ve tintinizi. I aat iuul zi. Irau tighur matazi pani sorok ve mayazi ne mako.
PSA 34:6 Muuŋ, pataŋani tiina igham ghau. Tauvene nataŋ rarai Yoova to iuul ghau. Ve i ilooŋ suŋuuŋ tsiau, ve igham mulin ghau pa pataŋani tsiau naol isov.
PSA 34:7 Yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, aŋela tooni ilepleep tomani zi, ve iŋginŋgin zi. I ighamgham mulin zi pa pataŋani toozi.
PSA 34:8 Yoova, i poia kat. Taumim atoova ve aghita. Yes tau tinumeera ve tiyoŋyooŋ ila tooni na, poia tooni izazaa toozi, le lolozi poia kat.
PSA 34:9 Yam tamtamon patabuyaaŋa to Yoova, aroi pani ve ataghon ŋgar tooni. Pa yes tau tighamgham tauvene, irau timbool pa gabua eta mako.
PSA 34:10 Laion paghpaaghu, tapirizi tiina. Eemon saawe siriv, lezi aniiŋ mako ve pitool zi. Ve yes tau tizuari zi pa Yoova, ene irau timbool pa gabua poia eta mako.
PSA 34:11 Natugŋa, alam alooŋ saveeŋ tsiau tane. Yau naghe napaghazoŋai gham pa eez to aroi pa Yoova ve ataghon ŋgar tooni.
PSA 34:12 Mindai, yo ughe uleep poia, ve uleep malau izi taan toman lolom poia?
PSA 34:13 Ighe tauvene, o uŋgin poghania avom. Saveeŋ saghati, ma karom eta ivot ila avom sov.
PSA 34:14 Ve ughur murim pa ŋgar saghati, ve ugham ŋgar poia mon. Uzuari ghom pa taghoniiŋ ŋgar luuma, ve uil eez to yamŋa tamtamon avalupu gham ve aleep poia.
PSA 34:15 Tamtamon duduŋazi, Yoova maata pazi, ve ighurghur taliiŋa pa taŋiiz toozi.
PSA 34:16 Eemon zeran sasaghati, i ighurghur koi pazi. I pale ipasov zi pa taan le tisov kat. Murei pale tamtamon matazi iŋgal zi muul mako.
PSA 34:17 Saawe tau tamtamon duduŋazi titaŋ rarai Yoova pa uleeŋ, i iloŋlooŋ zi ve ighamgham mulin zi pa pataŋani toozi naol isov.
PSA 34:18 Yes tau pataŋani igham zi le lolozi isaghat kat na, Yoova ileep igharau zi. Tamtamon tau ighe pataŋani itatani le tapiri isov, ene pale Yoova iuule.
PSA 34:19 Onoon, tamtamon duduŋazi, pataŋani naol ivotvot pazi. Eemon Yoova pale igham mulin zi pa pataŋani toozi ta naol ne.
PSA 34:20 I pale iŋgin poghani zi kat. Irau tuazi eta ipol mako.
PSA 34:21 Eemon yes tau tizorzoor Yoova aliiŋa na, ŋgar toozi sasaghati pale imuul pa tauzi, ve irav zi timaat. Yes tau tighurghur koi pa tamtamon duduŋazi, ene pale Yoova ighur atuya pazi, leso iyat ŋgar toozi tawe.
PSA 34:22 Yoova ighamgham mulin besooŋa tooni pa pataŋani toozi, leso tileep poia. Yes tau tinumeera ve tiyoŋyooŋ ila tooni na, i irau ighur atuya pazi mako.
PSA 35:1 Mbouŋ to David O Yoova, uul ghau ve utatan koiagŋa tau aazne yeŋa nivazorai ghei ve tiŋoŋooŋ payau ne. Yes tau tighe tigham malmal payau ne, uvool tsiau ve uparav tomani zi.
PSA 35:2 Unonogh ghom pa gabua tsio to malmal, ve ukis sigheu tsio, ve uburig ulam uul ghau.
PSA 35:3 Upas iiz ve zaab tsio, ve upoon ghau pa yes tau tigham lilin ghau ne. Yau naghe nalooŋ ghom usaav payau ughe: “Yau Uleeŋa tsio. Yau aat nauul ghom.”
PSA 35:4 Yoova, yes tau tighe tirav ghau namaat ne, utatan tapirizi, ve ugham zi mayazi ve tighau tila. Yes tau tiil eez to tivaghamun ghau ne, ugham ŋgar toozi ivaghamgham, ve timuul tila toman mayazi.
PSA 35:5 Yoova, naghe aŋela tsio inaan zi gha tighawaar, imin yaghur ivuvuur ŋgaupup.
PSA 35:6 Aŋela tsio tawe igham taghon zi, ve tilaan ila ndoroom loolo taghon eez tau pusukpusukia na, o poi!
PSA 35:7 Pasaa, yau nagham sosor eta pazi mako. Eemon yes tiraar puugh tighe tisaghav ghau. Ve titai puura tau izila kat, leso natap nazila.
PSA 35:8 Yoova, upateeŋ zi pa saghatiiŋ tiina eta. Ugham zi tighoon ila tauzi puugh toozi. Ve ugham zi titaptap tizila puura tau titaii payau na. Leso saghatiiŋ igham zi le tisaghat kat!
PSA 35:9 Yoova, ighe ugham tauvene, ene pale lolog poia kat payo, ve tintinig pa uleeŋ tau ugham payau.
PSA 35:10 Yau aat napait ezam toman lolog, ve naghe: “Yoova, sei ta imin yo? Eta mako! Pasaa, yes tau tapirizi imbool na, yo ugham mulin zi ila yes tau tapirizi tiina na nimazi. Yes mbolaaŋa ve yes tau tileep ila pataŋani loolo na, yo aat uvool toozi, ve ugham mulin zi ila umbuuŋa nimazi.”
PSA 35:11 Tamtamon naol tiburig ve tiŋgal saveeŋ karom payau tighe tivaghamun ghau. Eemon saveeŋ ŋgaliiŋ tau tinoknok ghasoniiŋ ghau pani ne, ene yau nakankaan pani.
PSA 35:12 Yau nagham ŋgar poia pazi. Eemon yes tipamuul ŋgar saghati payau. Tauta lolog ipataŋan kat.
PSA 35:13 Eemon saawe tau yes timorooŋ le tisaghat, lolog ipataŋan pazi, ve nagharaat taug mako. Ve naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ, ve naghur zi ila suŋuuŋ tsiau. Eemon suŋuuŋ tsiau tane, yo ugham anooŋa ivot mako. Tauta lolog ipataŋan kat, ve nataŋ pazi imin zetagŋa, ma toŋvetaz tsiau duduuŋ. Ve nalaagh matag izaa mako. Natudtud ve nataŋtaŋ, imin ŋeer tau loolo ipataŋan pa tiina imaat.
PSA 35:15 Eemon saawe tau pataŋani igham ghau gha naleep saghat, yes lolozi poia, ve tilup zi to tivaghamun ghau. Yes tau tighe tigham malmal payau ne, yau nawatagh zi mako. Nakankaan pa ŋgar toozi. Yes tinoknok ŋgaliiŋ saveeŋ payau.
PSA 35:16 Ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ naol payau. Atezi yavyav payau kat, ve tiŋaaŋ maripazi tighe le tikari ghau.
PSA 35:17 Yoova, puughu mindai ta umamarar zi ve tighamgham ŋgar tauvene payau? Pale ŋeez o uul ghau? Yes timin laion tau tisasaŋan pa raŋgatiiŋ ghau. Tauvene ugham mulin ghau ila nimazi, leso naleep poi.
PSA 35:18 Ve ighe uul ghau, mako saawe tau tamtamon tsio tilup zi pa suŋuuŋ, yau aat nala tomani zi, ve napait ghom toman lolog poia. Pale napait varum ila eval tiina tawe naghozi.
PSA 35:19 Koiagŋa, muuŋ yeŋa lupuuŋ tsiei eemon. Eemon aazne, tighur koi payau sorok. Tauvene uul ghau lak! Mako pale tiliiv ghau ve tipakur zi. Ve tighan matazi payau, ve tighe: “Aa, ŋeer ta ivaghamgham wa!” O Yoova, ŋgar tauvene ivot sov!
PSA 35:20 Yes tisavia saveeŋ luuma eta to tilup tamtamon ve tileep poi ne mako. Tiŋgalŋgal saveeŋ naol pa tamtamon marowa to taan tane.
PSA 35:21 Ve aliŋazi izazaa sorok, ve tisavsaav ila matag tighe: “Aa, ŋgarig gha nighit ghom!”
PSA 35:22 Yoova, ŋgar toozi sasaghati ta naol ne, yo ughit zi wa. Uneneeŋ pazi sov! Tiina tsiau, uleep soghan payau sov.
PSA 35:23 Maaron, yo Tiina tsiau. Uburig ve uvool tsiau. Uyooz payau, ve utatan zi.
PSA 35:24 Yoova, Maaron tsiau, ŋgar tsio iduduuŋ mon. Tauvene uyooz payau, ve upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe yau leg sosor eta mako. Uul ghau. Mako pale koiagŋa tipakur zi pa pataŋani tau igham ghau ne.
PSA 35:25 Mako lolozi poia ve tisaav tighe: “Aa, isov! Ŋgar tau taghe tagham pani, tauta ivot pani gha isaghat wa!”
PSA 35:26 Yoova, yes tau tipakur zi pa pataŋani tau igham ghau ne, ugham zi tivaghamgham, ve tighau tila toman mayazi. Yes tau tivelegh ghau ve tipapait tauzi na, upamayaŋin zi le mayazi kat.
PSA 35:27 Eemon yes tau tighe yo uul ghau ve upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe yau leg sosor eta mako na, yes pale lolozi poia ve tintinizi, ve tiyoor ezam toman aliŋazi tiina. Ve tisavsaav tighe: “Yoova eeza tiina kat! Isaav ighe besooŋa tooni ileep poi, ene pale i paam loolo poia.”
PSA 35:28 Tauvene mboŋoozo ila le ravrav izi, avog pale ivotia ŋgar duduuŋa tau yo ughamghamu na, ve napapait ghom.
PSA 36:1 Mbouŋ to David, besooŋa to Yoova Ŋgar to zoraaŋ Maaron aliiŋa tau igheen ila zeran sasaghati lolozi, ene isavsaav pazi, ve ighamgham pooz pazi. Tauta matazi iŋgal Maaron mako, ve tiroi pani mako.
PSA 36:2 Sosor toozi tawe, ikau ŋgar toozi. Tauta tipapakur tauzi, ve matazi iŋgal sorok tighe Maaron ighita sosor toozi mako, ve irau ighur atuya pazi mako.
PSA 36:3 Saveeŋ karom ve saveeŋ sasaghati mon ta ivotvot ila avozi. Ŋgar tau iuul ghiit to taleep poia, ene tipuli wa. Tauta tigham ŋgar poia eta mako.
PSA 36:4 Ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Tighe le tigham ŋgar saghati mon. Mboŋ ta naol ne, tighengheen ila moogh toozi, ve matazi iŋgalŋgal pa saa ŋgar saghati tau pale tighamu. Eez saghati tawe, lolozi pa tipuli mako.
PSA 36:5 Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi irau saawe. Ŋgar tsio tana, ene tiina le tiina kat. Izala le ikis sambam saamba. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tsio paam. Izala le ikis taitai.
PSA 36:6 Ŋgar tsio duduuŋa, ene imin loloz tintiina. Ve ŋgar tsio tau ugabiiz tamtamon itaghon ŋgar duduuŋa ve ughur atuya pazi, ene paam tiina kat, imin mazavan belbeluuŋa tau izila le izila kat. Yoova, yo uŋgin tamtamon ve gabua maata maata to su ve nughei, ve uluul zi, tauta tileep poi.
PSA 36:7 Maaron, gabuam tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi, ene gabua tauu. Tamtamon tisov tiyooŋ ila nimam saamba, imin tatareek natŋa tiyooŋ ila tinazi baage saamba.
PSA 36:8 Rumei tsio, ene ivon pa gabua popoia maata maata. Tauvene tamtamon tighan le isooŋ zi. Poia tsio izazaa toozi imin yaa tiina tau irereer. Yo upaghun zi pani, ve tiyamaana poia kat.
PSA 36:9 Yo ta umin puughu pa gabua naol isov tau tileep matazi yaryaare. Ve ghazooŋa tsio isul ghei, tauta matamai ighazooŋ.
PSA 36:10 Yoova, lolom isaghav yes tau tiwatagh ghom. Yes tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, utotoi poia tsio pazi, ve uul zi itaghon ŋgar tsio duduuŋa.
PSA 36:11 Tauvene yes tau tipapait tauzi ezazi ve tivelegh tamtamon tsio na, upul zi titatan ghau sov. Ve upul zeran sasaghati tinaan ghau sov.
PSA 36:12 Aghita. Yes tau tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, tauta Maaron irav zi titaptap tizi, le patazi tivaghengheen izala taan paavo. Irau tiburig muul mako.
PSA 37:1 Mbouŋ to David Zeran sasaghati tau aazne tipapakur zi na, ugham ŋgar naol pazi sov. Ve yes to ghamuuŋ sosor na, lolom ighaar pa gabua toozi sov.
PSA 37:2 Pale tileep rig, mako tisaghat imin kikiliiŋ tau aaz ighaazo gha imalai. Pale timin gabua raua tau mbitaizi, ve tigorgor gha titaptap tizizi.
PSA 37:3 Unumeer Yoova, ve ugham ŋgar poia mon. Leso gabua eta ivaghamun ghom sov, ve uleep poia izi taan tau i igham pa tamtamon tooni na.
PSA 37:4 Lolom poia pa Yoova tauu. I pale igham gabua ivot payo itaghon yo lolom.
PSA 37:5 Saa ŋgar tau yo ughe ughamu na, unumeer Yoova, ve ughur taum ila i niima. I pale iuul ghom, ve itotoi ghom pa eez to utaghoni.
PSA 37:6 I pale igham ŋgar tsio duduuŋa igheen ghazooŋa kat ila tamtamon matazi, imin aaz mbonari. Tauvene tamtamon pale tighilaal tighe yo lem sosor eta mako, ve ŋgar tsio poia mon.
PSA 37:7 Isaav ighe uraat to zeran sasaghati ilaan poia, ve tiyau lezi gabua naol ila eez saghati, na ugham ŋgar naol pazi sov. Atem izi, ve usaŋan Yoova. I tauu pale ighur atuya pazi.
PSA 37:8 Tauvene atem yavyav ve ugham ŋgar naol sov. Uyai ghom ve utatan atem. Mako pale aate yavyav tsio tana igherev ghom, ve ugham sosor.
PSA 37:9 Pasaa, Yoova pale ipasov zeran sasaghati gha tilalez. Eemon yes tau tinumeer Yoova ve tighur matazi pani na, pale tileep poia ila taan tau i igham pa tamtamon tooni.
PSA 37:10 Malau mako pale zeran sasaghati tisov tilalez. Isaav ighe uil naghozi, ene pale irau ughit zi muul mako.
PSA 37:11 Eemon yes tau titatan tauzi ezazi ve tinumeer Yoova, yes pale tileep poia ila taan tau i igham pa tamtamon tooni. I pale igham zi tileep poia kat toman tintinizi.
PSA 37:12 Zeran sasaghati tilup zi ve tiil eez to tivaghamunia tamtamon duduŋazi. Atezi yavyav kat ve tiŋaaŋ maripazi ila pazi.
PSA 37:13 Eemon Yoova, i iŋiŋ pazi. Pasaa, i iwatagh: Malau mako pale saawe toozi ivot gha tilalez.
PSA 37:14 Zeran sasaghati tipas mbuzaagh toozi to tirav yes mbolaaŋa tau tirau gabua eta mako na. Ve tidaad paneegh toozi to tivanegh zi. Tighe tirav yes tau titaghon eez duduuŋa na.
PSA 37:15 Eemon Yoova pale ipamuul mbuzaagh toozi imuul pa tauzi. Ve paneegh toozi pale ipolpol.
PSA 37:16 Isaav ighe tamtamon duduuŋa eta le gabua ŋgiira mon, ene irau. Lepoogh tooni pale poia iliiv zeran sasaghati naol tau lezi gabua katini.
PSA 37:17 Pasaa, Yoova pale ipasov zeran sasaghati tapirizi. Eemon i ipapalot tamtamon duduŋazi, ve iŋgin zi tileep poi.
PSA 37:18 Yes tau lezi sosor ila Maaron maata mako na, Yoova iwatagh lepoogh toozi, ve maata pazi. Ve gabua tau i igham pazi motot na, ene pale igheen toozi taghon taghon gha ila.
PSA 37:19 Saawe tau ighe pataŋani ivot, yes pale tileep poi. Isaav ighe pitool ivot, ene pale tirau kat pa aniiŋ.
PSA 37:20 Eemon zeran sasaghati pale tisov tilalez. Yoova koiŋa pale timatmaat imin manman ruuŋgu tau timalai ve timburur tizi. Pale tisov imin yav mbuasa tau imbuŋ izaa, ve imbiriis gha ilale.
PSA 37:21 Zeran sasaghati tighamgham bun, ve tiyatu mako. Eemon tamtamon duduŋazi, yes tireirei gabua toozi pa yes mbolaaŋa.
PSA 37:22 Yes tau poia to Yoova izazaa toozi na, pale tileep poia ila taan tau i igham pa tamtamon tooni. Eemon yes tau aatyavyav tooni igheen toozi na, i pale ipasov zi gha tilalez.
PSA 37:23 Yes tau titaghon eez to Yoova na, tighamu loolo poia kat. Ve i pale itotoi eez pazi, ve ipalot zi pa laghooŋ toozi.
PSA 37:24 Tamtamon tauvene, isaav ighe aaghe ilot pa gabua eta, ene irau itap mako. Pasaa, Yoova ikiskis niima ve ipapaloti.
PSA 37:25 Saawe tau yau kukuag gha ilam aazne namin kooŋ ne, yau naghita Yoova ighur muuri pa tamtamon duduŋazi pai eta soone. Ve naghita toozi eta naatu pitoola, ve isuŋsuŋ tamtamon pa le aniiŋ soone.
PSA 37:26 Tamtamon duduŋazi matazi reiŋ gabua, ve tiyokyok pa tamtamon to tigham bun ila toozi. Ve natuzŋa paam timin eez to tamazŋa tighita poia to Yoova izaa to tamtamon.
PSA 37:27 Ughur murim pa ŋgar saghati, ve ugham ŋgar poia mon. Leso uleep poi ila taan tau Yoova igham payo na taghon taghon gha ila.
PSA 37:28 Pasaa, Yoova loolo pa ŋgar duduuŋa. Tauvene tamtamon tooni tau lolozi isaghavu ariaaŋ ve titaghon eez tooni na, i irau ighur muuri pazi mako. I pale iŋgin poghani zi taghon taghon gha ila. Eemon zeran sasaghati natuzŋa, i pale ipasov zi gha tilalez.
PSA 37:29 Zeran duduŋazi pale tigham taan tau Yoova igham pa tamtamon tooni na, ve tileep poia ta sewe irau saawe.
PSA 37:30 Saveeŋ tau ivotvot ila tamtamon duduŋazi avozi, ene ŋgar poia igheen ila. Yes tisasavia ŋgar duduuŋa mon.
PSA 37:31 Tutuuŋ to Maaron toozi igheen ariaaŋ ila lolozi ve ŋgar toozi. Tauta irau titap mako.
PSA 37:32 Zeran sasaghati tighamgham lilin tamtamon duduŋazi. Tizuari zi tighe le tirav zi timaat.
PSA 37:33 Eemon Yoova ivolvool to tamtamon tooni. Irau ipul zi tileep ila koiazŋa nimazi ne mako. Ve isaav ighe tamtamon tipayooz zi pa savsaveeŋ, ene pale Yoova tauu iyooz ila murizi, ve ipaghazoŋai zi ighe lezi sosor mako.
PSA 37:34 Tauvene atem izi, ughur matam pa Yoova, ve utaghon duduŋai eez tooni. Leso ipakur ghom, ve ezam pa taan tau i igham pa tamtamon tooni na. Ve yo pale ughita Yoova ivaghamunia zeran sasaghati gha tilalez.
PSA 37:35 Muuŋ, yau nawatagh ŋeer saghati ee. Saawe isov, i ipaparoi tamtamon, ve itatan zi le tileep saghat. Ŋeer tawe tapiri tiina kat. I imin ai mezepur tiina to Lebanon. Eemon murei, nalaagh izi nugh tooni, ve naghita ŋeer tana ileep muul mako. Nail naagho le mako. Aat ila mindai?
PSA 37:37 Matam ila pa yes tau lezi sosor mako, ve ugham ŋgar pa yes tau ŋgar toozi popoia mon na, ve ughita saa ŋgar ta ivotvot pazi. Ŋeer marowa tau ilup tamtamon timin eemon ve iuluul zi to tileep poia, i tomania paaghu tooni pale tileep poia taghon taghon gha ila.
PSA 37:38 Eemon yes to zoraaŋ Maaron aliiŋa, Yoova pale irav zi tisov timatmaat. Ve paaghu toozi paam. I pale ipasov zi le tisov.
PSA 37:39 Yoova, i Uleeŋa to tamtamon duduŋazi. Isaav ighe pataŋani ivot pazi, i pale imin lezi niazi to yoŋgaaŋ.
PSA 37:40 I iuluul zi, ve ipaspas zi pa pataŋani toozi. I ighamgham mulin zi ila zeran sasaghati nimazi, ve tileep poi. Pasaa, yes tiŋaruini tila, leso tiyooŋ ila tooni.
PSA 38:1 Mbouŋ to David Saawe tau tamtamon tigham watooŋrau ve tighason Maaron to maata iŋgal zi, timbou mbouŋ tane O Yoova, uyaon ghau toman atem yavyav sov. Ve isaav ighe upaduduuŋ ghau, na uŋgal matag sov.
PSA 38:2 Yo uvanegh ghau pa paneegh tsio natŋa, ve nimam itatan katin ghau.
PSA 38:3 Atem yavyav payau kat. Tauta tinig isov isaghat wa. Anoŋag sirivu eta igheen poi mako. Sosor tsiau, tauta tuag isov iyavyav gha nasaghat.
PSA 38:4 Pataŋani to sosor tsiau itatan ghau kat imin dibom tintiina tipolpol izala pavog. Tauta igham pataŋani tiina payau le irau nabaado mako.
PSA 38:5 Yau nagham ŋgar imin yes borauŋa ve nazoor aliŋam. Tauta aazne, mbotmboot toman nanagh tau vaazi saghati ne igham ghau.
PSA 38:6 Yavyavuuŋ tiina igham ghau, ve natudtud ve nayakyak. Tauvene mboŋoozo ila le rabrab izi, lolog ipataŋan ve nataŋtaŋ.
PSA 38:7 Tinig ituntun kat, ve anoŋag isov isaghat wa. Anoŋag sirivu eta igheen poi mako.
PSA 38:8 Moroghooŋ tane iŋgoor katin ghau le tapirig isov kat. Tauvene lolog ipataŋan ve nayakyak.
PSA 38:9 Yoova, yo uwatagh: Yau naghe yo uul ghau leso tinig poia. Yau lolog ipataŋan ve nataŋtaŋ. Gabua tane iyooŋ payo mako.
PSA 38:10 Aazne, ateg ipaparav ve tapirig imbool. Tauvene naghog poia muul mako.
PSA 38:11 Zetagŋa ve yes tau ruum toozi igharau ghau ne, tighita moroghooŋ tsiau tane, le tileep soghan payau. Tigharau ghau muul mako. Ve ziiri waaro tsiau tauvene paam. Tilam tigig ghau rigta mako.
PSA 38:12 Koiagŋa tau tizuari zi pa ravuuŋ ghau namaat na, tighur liis katini payau. Mboŋoozo ila le ravrav izi, yes tisavsaav pa eez to tivaghamun ghau, Lolozi ighurghur pa eez yoŋgaaŋa to tikari ghau.
PSA 38:13 Eemon matag ila pa saveeŋ toozi tawe mako. Yau naneneeŋ mon imin tamtamon tau aavo ve taliiŋa ivool, ve irau isavsaav mako, ve iloŋlooŋ saveeŋ mako.
PSA 38:14 Onoon kat, yau namin tamtamon tau taliiŋa ivool ve iloŋlooŋ saveeŋ mako, ve irau iyol saveeŋ eta mako.
PSA 38:15 O Yoova, Maaron tsiau, yau naghur matag payo ve nasaŋan ghom. Yau nanumeer ghom naghe yo pale ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane ve uul ghau.
PSA 38:16 Maaron, upul pataŋani tane iliiv ghau sov. Pa ighe natap, ene pale koiagŋa tintinizi, ve tipakur tauzi tighe tiliiv ghau.
PSA 38:17 Ughita. Yavyavuuŋ tane ipul ghau rigta mako. Moroghooŋ tane irav matin tapirig le naghe natap.
PSA 38:18 Onoon, yau nazoor aliŋam. Tauta aazne, lolog ipataŋan ve navotia sosor tsiau payo.
PSA 38:19 Koiagŋa, yes eval kat, ve tapirizi tiina. Ŋgar tau tigham payau ne, iduduuŋ mako. Pasaa, yau nagham sosor eta pazi mako. Yes tighur koi payau sorok.
PSA 38:20 Ŋgar popoia tau muuŋ yau naghamgham pazi na, aazne tiyoli pa ŋgar saghati. Yes tighurghur koi payau pasaa, yau nazuari ghau pa ŋgar poia mon.
PSA 38:21 O Yoova, ughur murim payau sov. Maaron tsiau, uleep soghan payau sov.
PSA 38:22 Yoova, yo ta Uleeŋa tsiau. Ulam rekia, ve uul ghau!
PSA 39:1 Mbouŋ to David David itoor mbouŋ tane pa Yedutun, i ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ Yau nasaav pa taug naghe: “Yau aat naŋgin taug poi. Leso avog isosor sov. Isaav ighe naleep tomania zeran sasaghati, yau aat naŋgin avog poi.”
PSA 39:2 Tauvene napoon avog, ve nasavia saveeŋ eta mako. Nayai ghau, ve naneneeŋ mon. Eemon nagham ŋgar naol ila ila le lolog ipazaagh ghau naghe nasaav.
PSA 39:3 Pasaa, nagham ŋgar naol kat, le ateg basbasuuŋ. Tauta irau naneneeŋ muul mako, ve naghason Maaron naghe:
PSA 39:4 “Yoova, upaghazoŋai ghau. Ndaman tsiau piiz ta ighengheen soone? Pale ŋeez o namaat ve nasov pa taan? Uul ghau leso naghilaal naghe: Malau mako pale lepoogh tsiau to taan isov.
PSA 39:5 Yo ughur leg saawe tuuku mon to naleep izi taan. Saawe to lepoogh tsiau izi taan, ene imin gabua sorok ila yo matam. Onoon kat, tamtamon tisov to taan lepoogh toozi, ene imin avuvuun tau ivot ila avoon. Tileep rig ve tisov. Irau taghit zi muul mako.
PSA 39:6 Tamtamon tilaghlaagh pa uraat naol. Eemon lepoogh toozi, ene tuuku imin ai yavyaava tau ighe aaz izila, ene taghita muul mako. Matazi imin naol, ve tilala tilamlam pa uraat tighe tindou lezi gabua katini. Eemon tirav tauzi sorok. Pasaa, tikankaan pa sei ta pale ighamuur gabua toozi tawe.
PSA 39:7 Yoova, saa gabua ta pale naghur matag pani to iuul ghau? Gabua eta mako. Yau naghur matag payo mon.
PSA 39:8 Yau nazoor aliŋam ve nagham sosor. Upul sosor tsiau isov, ve ugham mulin ghau pa pataŋani to sosor tsiau. Mako pale yes kankanooŋa tau tiwatagh ghom mako na tisik saveeŋ veleghiiŋ payau.
PSA 39:9 Aazne, yau naneneeŋ mon. Irau saveeŋ eta ivot ila avog mako. Pasaa, yo taum ta ugham pataŋani tane ivot payau.
PSA 39:10 Maaron, uŋgal matag irao! Nimam ighanghan ghau le tapirig isov wa.
PSA 39:11 Isaav ighe tamtamon tigham ŋgar saghati, na yo uyaon zi ve uloslos zi to upaduduuŋ zi. Ve gabua toozi popoia tau lolozi pani kat na, yo uvavaghamunia imin up ivaghamunia uuli. Ene imin tau yau nasavia ila wa. Yei tamtamon to taan nimin kaut sorok. Nileep rigmon ve nisov, imin avuvumai tau ivotvot ila avomai ne.
PSA 39:12 Yoova, upoon taliŋam pa taŋiiz tsiau sov. Ughur taliŋam payau, ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau. Pa saawe tsiau to naleep izi taan, ene malau mako. Saawe tuuku tau naleep izi taan tane, yau naleep namin loom payo, raraate imin tibugŋa tisov.
PSA 39:13 Lolom isaghatin ghau ve upul ghau. Uŋgal matag irao. Leso saawe tuuku tau naleep izi taan ne, naleep toman lolog poia, mako namaat ve nasov pa taan.”
PSA 40:1 Mbouŋ to David Saawe tau pataŋani igham ghau, ateg izi ve nasaŋan Yoova. Ve i ighur taliiŋa pa taŋiiz tsiau, ve iuul ghau.
PSA 40:2 Muuŋ, lepoogh tsiau imin yau naleep ila puura to yes mateegha loolo. Eemon Yoova indai ghau nazaa. Agheg brusia ila tiiŋ tiina, ve naghe pale nazal nazila. Eemon i ipas ghau nazaa, ve ighur ghau nayooz ila taan ariaaŋa.
PSA 40:3 Ve ipaburigin ghau ve nambou mbouŋ paaghu. Ene mbouŋ to tapait Maaron toit eeza. Ŋgar tau Yoova igham payau na, pale igham eval tiina tighilaal. Tauvene yes pale tiroi, ve tighur ila tooni.
PSA 40:4 Tamtamon tau ighe inumeer Yoova, ene pale tintini ve poia to Yoova izazaa tooni. Tamtamon tauvene, i ipaak yes tau tipapait tauzi ezazi ne mako. Ve yes tau tipul eez to Maaron, ve tibesbees pa maaron karomŋa na, i ileep soghan pazi.
PSA 40:5 Yoova, yo Maaron tsiau. Eta irau ghom mako. Pasaa, yo ughamgham uraat ŋgeretazi naol to uul ghei. Uraat tana, maata ite kat. Ve lolom ighur pa ŋgar popoia naol tau ughe ugham payei. Isaav ighe natoova to nanin zi tisov ve nasavi zi, ene aat narao mako.
PSA 40:6 Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau payo, tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ payo imin paitooŋ, ene yo lolom pani mako. Ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, tomania ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ene paam, yo ughur matam pani mako. Yo ugham taliŋag ikaak, leso nalooŋ aliŋam.
PSA 40:7 Tauta nasaav payo naghe: “Maaron, yau taug ene. Nataghon saveeŋ tau tiboode iŋarui ghau ila rau tsio, tauta nalam.”
PSA 40:8 Maaron tsiau, isaav ighe nataghon duduŋai yo lolom, ene igham ghau lolog poia le poia kat. Pasaa, tutuuŋ tau yo ugham payei na, igheen ariaaŋ ila lolog.
PSA 40:9 Yoova, yo uwatagh: Uleeŋ ve ŋgar tsio duduuŋa, yau naneneeŋ pani mako. Saawe tau eval tiina tilup zi pa suŋuuŋ, nasasavia varum pazi.
PSA 40:10 Onoon kat, uleeŋ ve ŋgar duduuŋa tau utotoia payau na, yau naŋgooza igheen to taug mon mako. Ve gabuam tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi, ene paam, naŋgooza pa tamtamon tsio mako. Saawe tau tilup zi pa suŋuuŋ, yau nasasavia gabuam tana pazi. Ŋgar tsio tau uluul tamtamon itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio, ene navovotia pazi.
PSA 40:11 Yoova, matam kisin sosor tsiau sov. Lolom isaghatin ghau ve upul sosor tsiau. Ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio, ene aat imin sigheu payau.
PSA 40:12 Ughita. Aazne, pataŋani naol tilivutin ghau. Irau nanin zi mako. Ŋgar tsiau sasaghati atuya, tauta iŋarui ghau ne. Tauvene naghita naghe leg eez eta muul mako. Sosor tsiau, katini kat. Iliiv dabag rau. Tauvene naroi ve tapirig isov kat.
PSA 40:13 O Yoova, lolom isaghatin ghau ve ugham mulin ghau pa pataŋani tane! Ulam rekia mon ve uul ghau!
PSA 40:14 Yes tau tiliil eez to tirav ghau namaat na, utatan zi ve ugham ŋgar toozi ivaghamgham, leso mayazi. Ve yes tau tighita pataŋani tsiau tane ve tintinizi pani na paam. Upamuul zi tila toman mayazi.
PSA 40:15 Ve yes tau tisavsaav payau tighe: “Aa, ughita wa? Ŋgar tau nighe ivot payo, tauta ivot wa!” Zeran tauvene, utatan zi ve ugham zi tivaghamgham. Leso mayazi pa ŋgar tau tighamu na.
PSA 40:16 Eemon tamtamon tisov tau tizuari zi tighe le tiwatagh katin ghom na, yes aat lolozi poia ve tintinizi payo. Ve yes tau lolozi pa uleeŋ tsio, ene pale lolozi poia kat, ve monmon tisavsaav tighe: “Tapait Yoova. Pa i eeza tiina le tiina kat.”
PSA 40:17 Yoova, matam ilam payau lak! Pa pataŋani tane itatan ghau le tapirig imbool. Narau gabua eta muul mako. Yo mon ta irau uul ghau ve ugham mulin ghau. Maaron tsiau, uzuar sov. Ulam rekia mon ve uul ghau!
PSA 41:1 Mbouŋ to David Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgalŋgal yes mbolaaŋa ve iuluul zi, ene pale poia to Yoova izazaa tooni ve tintini. Ve isaav ighe pataŋani eta ivot pani, ene pale Yoova iuule.
PSA 41:2 Yoova tauu pale imin sigheu pani ve iŋgini. Leso imaat sov, ve ileep poia. I pale ileep izi taan tau Yoova igham pa tamtamon tooni na, ve poia to Yoova izazaa tooni. Yoova irau ipuli ila koiŋa nimazi mako.
PSA 41:3 Ve isaav ighe i imorooŋ ve ighengheen, ene pale Yoova tauu iŋgini, ve ipasov moroghooŋ tooni.
PSA 41:4 Yau nasaav naghe: “Yoova, yau nagham sosor payo wa. Lolom isaghatin ghau ve upasov moroghooŋ tsiau. Pa yau besooŋa tsio.”
PSA 41:5 Koiagŋa tisasavia saveeŋ sasaghati iŋarui ghau tighe: “Ŋeer tawe, ŋeez o imaat leso eeza ilale ve loloon iveegh pani?”
PSA 41:6 Ve saawe tau tamtamon tilam tigig ghau, tisavia saveeŋ toman lolozi mako. Yes tilam to tigig ghau pa moroghooŋ tsiau mon. Ve saawe tau timuul tila, tisasavia varug sorok irau nugh tighe: “Paita imaat.”
PSA 41:7 Yes tau tighur koi payau ne, tisov tighe le nasaghat kat. Tauvene tikakamuun payau tighe:
PSA 41:8 “Aa, ŋeer tawe, moroghooŋ saghati kat ighamu. Irau maata pakia ve iburig muul ne mako. Paita imaat.”
PSA 41:9 Ve etag ite tau nanumeera kat naghe yeiru lupuuŋ tsiei eemon, ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ na, i paam ighur muuri payau, ve imin koiag.
PSA 41:10 Yoova, lolom isaghatin ghau ve uul ghau. Pa yau besooŋa tsio. Upasov moroghooŋ tsiau ve ugham tinig poia muul. Leso nayat ŋgar saghati tau koiagŋa tigham payau ne.
PSA 41:11 Yoova, aazne yau nawatagh naghe yo lolom poia payau. Pasaa, koiagŋa titatan ghau mako. Tauvene irau aliŋazi izaa sorok tighe yes tiliiv ghau ne mako.
PSA 41:12 Yau nataghon ŋgar duduuŋa mon. Tauta yo upalot ghau ve nayooz ariaaŋ. Ve yo pale ugham ghau naleep tomani ghom taghon taghon gha ila.
PSA 41:13 Tapait Yoova pa poia tooni! I Maaron to iit Israela. Tapait eeza ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon le onoon kat.
PSA 42:1 Mbouŋ to yes Kora Maaron, yau naghe le naleep nagharau ghom, o poia. Eemon aazne, naleep malau payo. Tauvene napasawal payo imin ŋgai sagsag tau murunu, ve iliil yaa tau irereer leso ighun.
PSA 42:2 Yoova, yo Maaron tau uleep matam yaryaare. Yau lolog payo kat imin tamtamon tau murun matini, ve iliil yaa pa ghunuuŋ. Pale ŋeez o nalat peria tsio muul, ve nayooz ila naghom ve nasuŋ payo?
PSA 42:3 Mboŋoozo ila le ravrav izi, tamtamon tinoknok veleghiiŋ ghau tighe: “Maaron tsio ileep sindei?” Saveeŋ toozi tawe igham ghau nataŋtaŋ ve naghunghun matag suuru irau mboŋ ve mataaz.
PSA 42:4 Yau matag iŋgal imuul ila pa ŋgar tau muuŋ naghamghamu na, tauta navotia lolog ila to Yoova. Saawe tana, yau namuŋmuuŋ pa eval tiina, ve yeŋa nizazala pa Maaron rumei tooni, leso nilup ghei pa suŋuuŋ. Yei nimboumbou toman lolomai poia kat, ve niyoryoor Maaron eeza pa poia tooni.
PSA 42:5 Tauta naghason taug naghe mindai ta aazne lolog isaghat? Lolog ipataŋan ve nagham ŋgar naol pasaa? Yau aat naghur ila to Maaron ariaaŋ, ve naghur matag pani. Pasaa, i Maaron tsiau ve Uleeŋa tsiau. Tauvene yau aat napaiti muul.
PSA 42:6 Onoon, aazne lolog ipataŋan kat, ve napasawal payo. Pasaa, naleep nagharau ghom mako. Yau naleep izi yaa Yordan daaba tau igheen izi loloz Ermon ziige tau ila pa loloz Mizar. Eemon yau aat matag iŋgal imuul ila pa ŋgar tsio.
PSA 42:7 Pataŋani tau yo upuli ivot payau ne, ene itatan ghau kat. Ene imin yaa tau irereer toman luutu tiina na, iyatyaat izala pavog ve imbelmbeluut ghau. Ve imin dibom tintiina to mazavan tipolpol izala pavog.
PSA 42:8 Eemon mataaz ta naol ne, Yoova loolo isaghav ghau ve iuluul ghau. Tauvene mboŋ ta naol, yau namboumbou to napakuru. Suŋŋuuŋ tsiau iŋaŋarui Maaron. Pasaa, i ta iŋgin lepoogh tsiau.
PSA 42:9 Maaron, i Volaaŋa tsiau ariaaŋa. I iponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Tauvene naghasoni naghe: “Puughu mindai ta lolom iveegh payau? Mindai ta upul koiagŋa titatan ghau, ve tigham ghau lolog isaghat?”
PSA 42:10 Saawe isov koiagŋa tisasavia saveeŋ veleghiiŋ payau. Ve tinoknok ghasoniiŋ ghau tighe: “Maaron tsio ileep sindei?” Saveeŋ toozi tawe iŋgalŋgal ghau imin iiz.
PSA 42:11 Tauta naghason taug naghe mindai ta lolog isaghat? Lolog ipataŋan ve nagham ŋgar naol pasaa? Yau aat naghur ila to Maaron ariaaŋ ve naghur matag pani. Pasaa, i Maaron tsiau ve Uleeŋa tsiau. Tauvene yau aat napaiti muul.
PSA 43:1 Maaron, yes tau matazi iŋgalŋgal ghom mako na, tighamgham pataŋani payau. Uyooz payau, ve upaghazoŋai ghau ila matazi ughe yau nagham sosor eta mako. Upas ghau ila zeran karomŋa ve zeran sasaghati tane nimazi.
PSA 43:2 Pa yo Maaron tsiau, ve yau nayooŋ ilat tsio. Puughu mindai ta ughur murim payau? Mindai ta upul koiagŋa titatan ghau, ve tigham ghau lolog isaghat?
PSA 43:3 Naghe ugham ghazooŋa tsio isul ghau ve upaghazoŋai ghau pa saveeŋ tsio onoon. Pasaa, gabua ru tawe pale titotoi eez payau ve tigham pooz payau, leso nazala pa niam to lepoogh tau igheen izi loloz tsio patabuyaaŋ daaba.
PSA 43:4 Mako naŋarui artaal tsio, ve nayooz ila naghom ve napait ghom. Pasaa, yo Maaron tsiau, ve yo ta ugham ghau lolog poia kat. Tauvene yau aat narav gita, ve nambou to napait ezam. Pasaa, yo Maaron tsiau.
PSA 43:5 Tauta naghason taug muul naghe mindai ta aazne lolog isaghat? Lolog ipataŋan ve nagham ŋgar naol pasaa? Yau aat naghur ila to Maaron ariaaŋ, ve naghur matag pani. Pasaa, i Maaron tsiau ve Uleeŋa tsiau. Tauvene yau aat napaiti muul.
PSA 44:1 Mbouŋ to yes Kora Maaron, muuŋ saawe to timbumaiŋa, yo ughamgham uraat tintiina pazi. Tauta tisisinaia ilam ilam le aazne, yei nilooŋa pa taumai taliŋamai paam.
PSA 44:2 Yes nugh nugh tau muuŋ tileep izi taan tane, ila taum tapirim, yo uziir zi tighau tila, ve upalepoghai timbumaiŋa tileep izi taan tane gha imin lezi motot. Yo utatan yes Kanaana le tapirizi isov kat, ve ugham timbumaiŋa tileep poia izi taan tane.
PSA 44:3 Onoon, timbumaiŋa tigham malmal pa taan tane. Eemon tauzi tapirizi ve mbuzaagh toozi igham zi tiliiv koiazŋa ne mako. Yo uleep tomani zi ve matam pazi, ve utotoi tapirim pa koiazŋa ve uparav tomani zi. Tauta timbumaiŋa tiliiv zi, ve tigham taan toozi imin lezi. Pasaa, yo lolom pazi kat.
PSA 44:4 Yoova, yo kinik tsiau ve Maaron tsiau. Yo usaav ariaaŋ ughe yei Israela tau siŋ to Yakop pale niliiv koiamaiŋa.
PSA 44:5 Ila yo tapirim, yei nitatan koiamaiŋa. Yei nighur ilat tsio, ve suŋuuŋ tsiei iŋaŋarui ghom. Tauta yo uul ghei, ve nirav zi ve nivaghaaz zi ila aghemai saamba.
PSA 44:6 Yau nanumeer paneegh tsiau mako. Ve mbuzaagh tsiau paam, ene irau igham mulin ghau mako.
PSA 44:7 Yo mon ta uluul ghei, ve ughamgham mulin ghei ila koiamaiŋa nimazi. Yo ugham zi tivaghamgham, ve tighau tila toman mayazi.
PSA 44:8 Maaron, yo uluul ghei, tauta monmon nipapakur ghom, ve lolomai poia payo. Yei aat nipait ezam taghon taghon gha ila.
PSA 44:9 Eemon aazne, yo ughur murim payei, ve upaak zaaba tsiei muul mako. Ve upul koiamaiŋa tiliiv ghei le mayamai kat.
PSA 44:10 Yo ugham ghei tapirimai imbool. Tauta nipul malmal ve nighawaar, ve koiamaiŋa tiyauur gabua tsiei isov.
PSA 44:11 Yo ughur ghei nila nimazi, imin sipsip tau timbit zi pa ravuuŋ zi. Ve ureu ghei nimbiriis irau nugh nugh.
PSA 44:12 Yei tamtamon tsio. Eemon aazne, ugholia ghei nila koiamaiŋa nimazi gha nimin besooŋa pazi. Ve ugham gabua tiina eta ila nimazi mako. Yo ughur atuyamai izi geeg, imin yei kaut sorok.
PSA 44:13 Yes tau tileep tigharau ghei na, tighita ŋgar tau yo ugham payei, le tiŋiŋ ve tigham ŋalalaŋ payei.
PSA 44:14 Yes nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, tighit ghei nimin mogheraaŋ. Ve tiŋiŋiŋ payei, ve tililiit dabazi.
PSA 44:15 Saawe isov, mboŋoozo ila le ravrav izi, tamtamon tipapamayaŋin ghau. Tauvene matag izaa mako. Mayag, ve natudtud mon.
PSA 44:16 Pasaa, tamtamon tighita ŋgar tau koiagŋa tiyoli payau na, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ ve saveeŋ mayaŋa naol payau.
PSA 44:17 Yau nagham ŋgar naol naghe puughu mindai ta yo upul pataŋani naol tane ivot payei? Pasaa, yei lolomai iveghai ghom mako. Ve saveeŋ tau nimbua tomani ghom na, yei nireua mako.
PSA 44:18 Yei nighur murimai payo mako. Ve laghooŋ tsiei, nisosor pa eez tsio mako.
PSA 44:19 Eemon yo uvaghamun ghei kat, le nugh tsiei ŋginaaŋa imin gabua sagsagŋa niazi to lepoogh. Lepoogh tsiei, ene imin ndoroom tiina ikau ghei.
PSA 44:20 Maaron tsiei, yo uwatagh: Lolomai iveghai ghom mako, ve nisuŋ pa maaron karom eta mako. Imin ta nigham ŋgar tauvene, kanaŋ yo uwataghi. Pasaa, ŋgar ŋgozaaŋa isov tau igheen ila lolomai ne, eta iyooŋ payo mako.
PSA 44:22 Yei nibesbees pa yo mon. Tauta mboŋoozo ila le ravrav izi, koiamaiŋa tiravrav ghei nimatmaat. Tighit ghei nimin sipsip tau timbit zi pa ravuuŋ zi.
PSA 44:23 Yoova, ugheen irao! Uburig! Ugham ŋgar eta to uul ghei lak! Pale ughur murim payei tauvene taghon taghon gha ila?
PSA 44:24 Puughu mindai ta uŋgooz naghom payei? Ughita. Koiamaiŋa titatan ghei gha nisaghat wa. Pataŋani tiina tau nibadbaado ne, lolom iveegh pani sov!
PSA 44:25 Aazne, koiamaiŋa titatan ghei kat. Tauvene nitap nizi taan ve nigheen ila ŋgaupup loolo.
PSA 44:26 Maaron, uburig! Ulam uul ghei lak! Yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Tauvene upas ghei nivot pa pataŋani tane.
PSA 45:1 Mbouŋ to yes Kora Ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na aat isaav pa tamtamon to timbouia itaghon aliiŋa ‘manman ruuŋgu pisosooŋa.’ Ene mbouŋ to tamoot ve livaa tau lolozi pa tauzi Lolog ipazaagh ghau pa saveeŋ popoia, tauta natoor mbouŋ tane iŋarui kinik. Avog raurau pa toraaŋ mbouŋ, imin ŋeer tau niima poia pa bodeeŋ.
PSA 45:2 O kinik, yo paghunam kat uliiv tamtamon tisov. Ve saveeŋ popoia tau ivotvot ila avom, ene igham poghania tamtamon. Tauvene poia to Maaron aat igheen tomani ghom irau saawe.
PSA 45:3 Yo ariaŋam ve urau kat pa ghamuuŋ malmal. Ezam tiina, ve upabood taum le paghunam kat. Ugham mbuzaagh tsio, ve ugharaat ghom pa malmal.
PSA 45:4 Yo ezam tiina kat. Uzaa hos tsio, ve ula uparav tomania koiamŋa le uliiv zi. Uparav ariaaŋ pa saveeŋ onoon, ŋgar to tatatan tauun, ve ŋgar duduuŋa. Nimam tapir pale igham uraat tintiina. Leso koiamŋa tighita ve tiroi.
PSA 45:5 Kinik tsiei, paneegh tsio natŋa matazi kat. Tauta tiŋgal koiamŋa le tiyamaan katini. Tauvene yes nugh nugh pale tilam ve titaptap izi aghem saamba.
PSA 45:6 Maaron, pooz tsio irau isov ne mako. Pale uleep ila niam to ghamuuŋ pooz irau saawe. Ŋgar duduuŋa tau ughamgham pa tamtamon na, ene imin ilaal pa pooz tsio.
PSA 45:7 Pasaa, yo lolom pa ŋgar duduuŋa, ve ughurghur koi pa ŋgar saghati. Tauvene Maaron tsio ipakur ghom le uliiv zetamŋa siriv, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pavom to ighur ghom umin kinik. Tauta igham ghom lolom poia le poia kat.
PSA 45:8 Nonoghiiŋa tsio mamalaua, ene tighur naunauŋ vaazi popoia maata maata ila. Ruum tsio, tipaboode pa gabua popoia tau tigharaat zi pa gabua zoŋazi. Yes to ravuuŋ gita ve gabua siriv tau lutuzi popoia na, tileep tomani ghom ila ruum tsio loolo, ve mbouŋ toozi igham ghom lolom poia kat.
PSA 45:9 Zilivaa tau lezi ezazi na tilam tileep tomani ghom ila ruum tsio paam. Ve toozi siriv, ene kinik natuzlivaŋa. Livaa paaghu tau iyooz ila pa nimam tapir ve ughe uvaii, i garwaat. I itiik tauu pa gabua popoia le paghuuna kat. Gabua tawe, tigharaat zi pa gol poia kat tau ilam pa taan sirivu to Opir na.
PSA 45:10 Natugliva, yo ughe uvai kinik. Tauvene ughur taliŋam poi ve ulooŋ aliŋag tane. Ugham ŋgar pa tamtamon tsio ve ziiri waaro tsio muul sov.
PSA 45:11 Yo paghunam kat. Pale usan kinik aate. I ta imin tiina tsio. Tauvene yo aat ulooŋ aliiŋa ve uleep ila i saamba.
PSA 45:12 Tamtamon to nugh Tiro pale tigham lem gabua popoia katini. Yes tau kuaz tauŋa kat na, pale tigham lem gabua popoia maata maata. Leso matam iŋgal zi ve lolom poia pazi.
PSA 45:13 Livaa garwaat tau ighe ivai kinik na, ileep ila ruum tooni loolo. I paghuuna le paghuuna kat. Nonoghiiŋa tooni, ene tisaii pa teret tau tigharaata pa gol.
PSA 45:14 I inonogh ghi pa nonoghiiŋa tau ŋgeretazi popoia na, ve tighamu ila to kinik. Yesŋa zeetŋa zilivaa paghpaaghu tilaagh tila.
PSA 45:15 Tamtamon tintinizi, ve tigherev zi toman lolozi poia, gha tiloŋ tila ruum to kinik.
PSA 45:16 O kinik, yo pale upoop natumŋa zitamoot katini, leso tiyol timbuzŋa. Ve yo pale ughur zi to tigham pooz pa nughmariŋ.
PSA 45:17 Mbouŋ tsiau tane, tamtamon pale timbouia, ve matazi iŋgal ezam taghon taghon gha ila. Tauvene nughmariŋ pale tipait ezam irau saawe.
PSA 46:1 Mbouŋ to yes Kora Maaron imin niaan ariaaŋa to yoŋgaaŋ, ve ipapalot ghiit. Isaav ighe pataŋani eta ivot pait, i pale ileep zigeen ve iuul ghiit.
PSA 46:2 Tauvene irau taroi mako. Isaav ighe yogyoog itok taan, ve loloz tipolpol tizila te loolo,
PSA 46:3 ve te isaghat gha dibom tipaparav, ve tisasabur loloz puughu le loloz tirurur, ene poia. Irau tasaŋeeŋ mako.
PSA 46:4 Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, nugh tooni patabuyaaŋ, i le yaa tau monmon irereer. Yaa tawe igham tamtamon to nugh tooni tileep poia toman tintinizi.
PSA 46:5 Maaron ilepleep ila nugh tawe ve iŋginŋgini. Tauvene gabua eta irau itok nugh tawe mako. Isaav ighe pataŋani eta ivot pazi, Maaron irau isaŋan le mboŋoozo mako. Pale iuul zi rekia mon.
PSA 46:6 Nugh nugh, roiŋ tiina igham zi ve tisaŋeeŋ. Kinik to taan tapirizi isov, le nugh toozi tivaghamgham. Ve Maaron isaav aliiŋa tiina imin lalaav luutu, le taan ituntun ve ireer imin yaa.
PSA 46:7 Yoova, i Maaron saksaki ve iŋgin gabua naol isov. I ileep tomani ghiit irau saawe. Maaron to Yakop imin niaan ariaaŋa to yoŋgaaŋ.
PSA 46:8 Alam aghita uraat tintiina tau Yoova igham zi na. Uraat tooni igham tamtamon tiroi ve avozi ikaak.
PSA 46:9 I ipapasov malmal irau taan ziige ta naol ne. Ve iŋgoor polpolin paneegh ve iiz, ve isan sigheu to malmal, ve isuruuv zi tizala yav.
PSA 46:10 I isaav pa tamtamon ighe: “Aparav irao! Atemim izi, ve aghilaal ghau. Yau mon ta Maaron. Nughmariŋ pale tipait ghau, ve ezag imin tiina irau taan isov.”
PSA 46:11 Yoova, i Maaron saksaki ve iŋgin gabua naol isov. I ileep tomani ghiit irau saawe. Maaron to Yakop imin niaan ariaaŋa to yoŋgaaŋ.
PSA 47:1 Mbouŋ to yes Kora Yam nughmariŋ, tintinmim ve aposai nimamim! Yam asov ayoor Maaron eeza, ve ambou mbouŋ to apakuru!
PSA 47:2 Pa Yoova, i Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov. Aroi pani ve ataghon ŋgar tooni. Onoon kat, i kinik tiina. Tamtamon tisov to taan tileep ila i saamba.
PSA 47:3 I itatan nugh nugh, ve ighur zi tileep ila sambamai. Yes tau tiwataghi mako na, i irav zi tizi, ve nivaghaaz zi ila aghemai saamba.
PSA 47:4 Iit siŋ to Yakop, Yoova loolo igheen toit kat. Tauta irav motin taan sirivu, ve igham pait imin leen motot. Iit tintiniin ve tapakur ghiit pa taan tau i igham pait.
PSA 47:5 Maaron izala niia to ghamuuŋ pooz ve ileep ta sewe. Tauvene tavuur itaŋtaŋ, ve tamtamon tisirsir toman lolozi poia.
PSA 47:6 Ambou, ambou! Ambou ve apakur Maaron! Ambou ve apait kinik toit eeza!
PSA 47:7 Pa Maaron, i kinik tiina. Tamtamon tisov to taan tileep ila i saamba. Tauvene ambou mbouŋ to apakuru!
PSA 47:8 Maaron ileep ila niia patabuyaaŋ to ghamuuŋ pooz, ve iŋginŋgin nughmariŋ. Tamtamon tisov tileep ila i saamba.
PSA 47:9 Daaba to nugh nugh tilup tomania iit tau tabesbees pa Maaron to Abaram na, ve itiŋa tapait eeza. Pasaa, pooza tisov to taan tileep ila i niima. Tapait eeza izala le izala kat.
PSA 48:1 Mbouŋ to yes Kora Yoova eeza tiina kat. Tauvene iit tau taleep ila nugh tooni ne, aat tapait eeza izala le izala kat. Nugh tooni, ene igheen izala loloz tooni patabuyaaŋ Zion. Loloz tawe, ene paghuuna ve izala kat. Tamtamon tisov to taan lolozi poia pa loloz Zion ve tipaiti. Pasaa, ene Maaron tauu niia to lepoogh. Nugh to kinik tiina igheen ta sewe.
PSA 48:3 Tamtamon tiwatagh: Maaron iponpoon nugh tooni imin didiiŋ ariaaŋa. I ilepleep ta sewe ve imin sigheu pazi. Tauta tamtamon to nugh tawe tileep poia.
PSA 48:4 Kinik siriv tilup zi tighe tigham malmal pa Maaron nugh tooni. Eemon saawe tau tilam tighita, yes tirur pani, ve tiroi, ve tighau tila.
PSA 48:6 Roiŋ tiina igham zi le tisaŋeeŋ imin zilivaa tau apozi iyavyav pa popaaŋ. Ve yo uvaghamun zi le tisaghat kat, imin waaŋ tintiina to nugh Tarsis tau tighaughau tila, ve ragh izaa le irav mbirisai zi.
PSA 48:8 Yoova, i Maaron tsiei saksaki ve iŋgin gabua naol isov. Muuŋ, niloŋlooŋ uraat tooni tintiina varuzi mon. Eemon aazne, nileep ila nugh tooni, ve i igham uraat tauvene ivot muul, le nighit katini pa taumai matamai. Maaron ipapalot nugh tooni. Tauvene nugh tawe pale iyooz ariaaŋ taghon taghon gha ila.
PSA 48:9 Maaron, yei nileep ila rumei tsio loolo, ve matamai iŋgalŋgal gabuam tau lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi.
PSA 48:10 Maaron, varum ilaan irau taan ziige ta naol ne. Tauta nughmariŋ tipapait ezam. Yo utotoi tapirim, leso upalot ŋgar duduuŋa.
PSA 48:11 Gabizooŋ tsio, ene iduduuŋ mon. Tauvene tamtamon tisov to nugh Zion, tomania nugh nugh to Yudea lolozi poia kat ve tintinizi.
PSA 48:12 Yam aburig ve alaghlaagh ila nugh Zion loolo. Ala aghita didiiŋ ariaaŋa tau ilivut nugh na.
PSA 48:13 Anin ruum dabazi mamalaua tau yes zaaba tiyozyooz ila to tiyeel koiazŋa. Ve matamim ila pa ruum ariaŋazi to zaaba tiyooŋ ila ve tigham malmal. Leso yam aat asavia nugh tane pa paaghu tsiam tau pale tivot murei.
PSA 48:14 Pale asaav pazi tauvene: “Maaron toit tane, i ariaaŋa imin nugh Zion. I ileep irau saawe. Ve i pale imuuŋ pait, ve itotoi eez pait taghon taghon gha ila.”
PSA 49:1 Mbouŋ to yes Kora Yam nughmariŋ, alooŋ saveeŋ tsiau tane. Yam tamtamon tau aleep irau taan na, aghur taliŋamim payau poi. Yam tau lemim ezamim mako, ve yam tau ezamim tintiina na paam. Ve yam tau kuaz tauŋa, ve yam mbolaaŋa paam. Yam asov alooŋ poghania aliŋag tane.
PSA 49:3 Pa avog pale ivotia ŋgar popoia siriv tau igheen ila lolog ne. Saveeŋ tsiau tane irau ipaburigin ŋgar tsiam, leso aghilaal ŋgar poia.
PSA 49:4 Yau naghe nasavia saveeŋ palelaaŋ siriv payam. Le isov o, narav gita ve napaghazoŋai puughu payam.
PSA 49:5 Isaav ighe saawe saghati eta ivot, ve zeran sasaghati tomania zeran karomŋa tilivutin ghau to tivaghamun ghau, ene irau naroi mako.
PSA 49:6 Onoon, yes tindoundou lezi gabua katini. Tauta tinumeer gabua toozi tawe, ve tipakur zi pani.
PSA 49:7 Eemon gabua toozi tawe irau igham mulin zi pa mateegh mako. Pasaa, tamtamon eta irau ighol Maaron leso ipaghau mateegh pani ve lepoogh tooni to taan iseeŋga taghon gha ila ne mako. Ŋgar tauvene, tapuli ileple. Pa lepoogh tauvene, atuya ite kat.
PSA 49:9 Tauvene kuaz toit eta irau ipoon ghiit pa mateegh mako. Gabua eta to taan irau igham ghiit taleep le alok ne mako. Mako kat!
PSA 49:10 Iit taghita yes ŋgara timatmaat raraate imin yes kankanooŋa tau lezi ŋgar mako na. Ve saawe tau timaat, yes pale tipuliir gabua toozi naol isov izi ileple, ve gabua tawe imin tamtamon siriv lezi.
PSA 49:11 Saawe tau tileep matazi yaryaare, yes ezazi tintiina. Pasaa, lezi taan tiina ve gabua katini. Eemon saawe tau timaat, naal toozi imin lezi niazi irau saawe.
PSA 49:12 Tauvene isaav ighe tamtamon eta eeza tiina, ve le gabua popoia katini, ene poia. Eemon gabua tooni irau ipaghau mateegh pani ne mako. Pale ileep rigmon, ve isov. Pale imaat gha ilale, raraate imin ŋgavuun ve ŋgai.
PSA 49:13 Ene eez to yes tau tigham ŋgar to borauŋa ve tipakur zi pa gabua toozi. Aghita ŋgar tau ivotvot pazi ve yes tau titaghon zi pa ŋgar toozi, o aghilaal.
PSA 49:14 Yes timin sipsip tau timbit zi pa ravuuŋ zi. Mateegh pale imin ŋginiiŋ pazi, ve igherev zi gha tizila mateegha niazi, ve patazi imbuuz ta sewe. Ve mboŋoozo, mako zeran duduŋazi pale tighit zi ve lolozi poia.
PSA 49:15 Eemon yau, nugh to mateegha le tapiri to ikis ghau mako. Pasaa, Maaron pale igham mulin ghau pa mateegh. I pale ipas ghau pa mateegh, ve igham ghau nala yeiru nileep.
PSA 49:16 Tauvene isaav ighe tamtamon eta indoundou le kuaz, ve gabua popoia katini ivon ila ruum tooni, na ugham ŋgar naol pani sov.
PSA 49:17 Pa saawe tau i imaat, i irau ikis gabua tooni eta ve ila ne mako. Gabua popoia naol tau i eeza tiina pani na, irau ila tomania mako.
PSA 49:18 Saawe tau tamtamon tana ileep maata yaryaare, i ileep poia toman tintini. Ve eval tiina tipait eeza pasaa, tighita tighe i irao. Eemon i pale imaat, ve ileep tomania timŋa ila ndoroom loolo. Yes to nugh tawe irau tighita ghazooŋa muul mako.
PSA 49:20 Tauvene tamtamon tau ighe eeza tiina ve le gabua katini, ene poia. Eemon i ighilaal mako. Murei, i pale imaat gha ilale, raraate imin ŋgavuun ve ŋgai.
PSA 50:1 Mbouŋ to Asap Yoova, i Maaron saksaki. Aliiŋa ilat pa yam tamtamon to taan. I ipoi gham ighe yam asov alam alup gham ila naagho. Yam tau aleep ila pa aaz izaa, ve yam tau aleep ila pa aaz izila na paam.
PSA 50:2 Nugh Zion, ene paghuuna le paghuuna kat. Maaron ileep ta sewe, ve mbonari isul ivot.
PSA 50:3 Maaron toit ighe ilam tane. Irau ineneeŋ muul mako. Yav ighan imuuŋ pani, ve yaghur tiina toman uman ilivuti.
PSA 50:4 I ipoi sambam ve taan ighe tilam, leso tighita igabiiz tamtamon tooni ve ighur atuya pazi.
PSA 50:5 Ve isaav ighe: “Tamtamon tsiau tau lolozi isaghav ghau ve titaghon ŋgar tsiau na, ayau zi tisov tilam tilup zi ila naghog. Ene yes tau tigham watooŋrau payo, ve timbu saveeŋ tomani ghau tighe yeŋa nivalupu ghei nimin eemon.”
PSA 50:6 Maaron igagabiiz tamtamon ve ighurghur atuya pazi. Ve gabua to sambam saamba tipaghazoŋaini tighe gabizooŋ tooni, ene iduduuŋ mon.
PSA 50:7 “Yam tamtamon tsiau Israel, alooŋ saveeŋ tau naghe nasavia payam. Pasaa, yau ta Maaron tsiam. Aazne, yau aat nasaav ila matamim, ve navotia sosor tsiam.
PSA 50:8 Watooŋrau tau aghamgham zi payau ne, yau nayaon gham pani mako. Monmon naghit gham aghurghur watooŋrau izala artaal, leso yav ighan dodolin zi. Ene poia.
PSA 50:9 Eemon yau irau nagham makau, ma mekmek tau tileep ila olol tsiam loolo ne mako.
PSA 50:10 Pasaa, yau nambool pa gabua eta mako. Gabua naol isov tau tilaghlaagh ila su loolo, ve makau tau tileep irau loloz ta naol ne, ene tsiau mon.
PSA 50:11 Ve man tau tirovroov ila taitai saamba na, yau nawatagh zi tisov ve naŋgin zi. Ve gabua naol isov tau tilaghlaagh ila regh loolo na paam, ene yau tsiau.
PSA 50:12 Isaav ighe pitool ghau, ene irau nasaav payam mako. Pasaa, taan tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila na, ene yau tsiau mon.
PSA 50:13 Mindai, yam aghe yau naghanghan makau miiza, ma naghunghun mekmek siiŋi? Mako.
PSA 50:14 Watooŋrau tau yau lolog pani, ene tauvene: Lolomim poia payau, ve apait ghau pa poia tsiau. Ve saveeŋ tau ambua tomania Maaron tsiam tau ileep saaŋa le saaŋa kat na, agham uratoini le anooŋa ivot.
PSA 50:15 Ve isaav ighe pataŋani igham gham, na ataŋ rarai ghau pa uleeŋ. Leso nagham mulin gham, ve apait ezag pa tapirig ve poia tsiau.”
PSA 50:16 Eemon yes zeran sasaghati, Maaron isaav pazi ighe: “Tutuuŋ tsiau tau naghur zi pataghaaŋ na, yam awatwaat zi sorok pasaa? Ve puughu mindai ta asasavia saveeŋ tau nambua tomania tamtamon tsiau ne?”
PSA 50:17 Pa saawe tau yau napaduduuŋ gham, yam ambuzir pa aliŋag. Ve azorzoor saveeŋ tsiau ve aveleghi imin kaut sorok.
PSA 50:18 Isaav ighe aghita umbuuŋa eta, na yam lolomim poia pani, ve aghamu imin etamim. Ve yes tau tighurghur boog na, yam apaak zi ve yamŋa alaghlaagh.
PSA 50:19 Saveeŋ sasaghati ve karom naol, ta ivotvot ila avomim.
PSA 50:20 Yam aŋgalŋgal saveeŋ pa ziiri waaro tsiam, ve avavaghamunia toŋvetaz tsiam ezazi.
PSA 50:21 Mindai, yam aghamgham tauvene ve aghita naneneeŋ, tauta aghe yau nayok pa ŋgar tsiam tana? Yam aghe itiŋa rarateen? Mako! Tauta aazne, yau nayaon gham, ve nasaav ila matamim, ve navotia sosor tsiam ivot ighazooŋ.
PSA 50:22 Tauvene yam tau lolomim iveghveegh payau na, ayamaan gham! Mako pale naburig, ve navaghamun gham kat. Ve eta irau ipas gham ila nimag mako.
PSA 50:23 Tauvene lolomim poia payau, ve apait ghau pa poia tsiau. Pa watooŋrau tauvene, tauta igham ezag imin tiina. Tamtamon tau maata iŋgal tauu pa laghooŋ tooni, ene pale natotoi uleeŋ tsiau pani, ve nagham mulini.
PSA 51:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau David igham sosor tiina ve propet Natan ila iyaoni [2Sam 12:1+] O Maaron, yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Tauvene lolom isaghatin ghau ve upul sosor tsiau. Yau nazoor aliŋam. Eemon poia tsio, ene tiina kat, ve lolom isaghatin tamtamon tsio kat. Tauvene ureu sosor tsiau isov ilale.
PSA 51:2 Yau nasosor pa eez tsio, ve nagham ŋgar saghati ila yo matam. Urughuuz ghau, ve ugham ghau naŋgalaaŋ ila yo matam muul. Ureu sosor tsiau isov ilale.
PSA 51:3 Pa yau naghilaal sosor tsiau wa. Yau nazoor aliŋam ve nasosor pa eez tsio. Saawe isov, sosor tsiau ighengheen tomani ghau, ve matag iŋgalŋgali.
PSA 51:4 Sosor tau naghamu ne, ene iŋarui ghom mon. Yau nagham ŋgar saghati ila yo matam. Tauvene isaav ighe uvotia sosor tsiau ivot ighazooŋ, ene iduduuŋ. Onoon kat, isaav ighe ugabiiz ghau ve ughur atuya payau, ene sosor mako.
PSA 51:5 Saawe tau tinaŋ ipoop ghau ve ilam, yau nasosor pa eez tsio. Saawe tau tinaŋ inaam ghi payau, saghati ikis ghau pataghaaŋ wa.
PSA 51:6 Maaron, yo ughe yau nataghon saveeŋ onoon toman lolog. Tauvene taum upaghazoŋai ghau pa ŋgar popoia. Leso nakisi tuŋia ila lolog.
PSA 51:7 Ureu sosor tsiau isov ilale. Leso naŋgalaaŋ ila yo matam. Urughuuz ghau le naŋgalaaŋ kat imin taitai pisosooŋa.
PSA 51:8 Yau naghe nalooŋ ghom usaav ughe yo ureu sosor tsiau wa. Leso tintinig ve lolog poia muul. Yo ughur pataŋani tiina kat iŋarui ghau pa sosor tsiau. Uul ghau, leso tintinig muul.
PSA 51:9 Ŋgar tsiau naol tau isosor pa eez tsio na, matam ila pani muul sov. Ureu sosor tsiau isov ilale.
PSA 51:10 Maaron, ugham ŋgar ŋgalaaŋa ivot ila lolog, ve upalot ghau. Leso nayooz tuŋia muul ve nataghon duduŋai ŋgar tsio.
PSA 51:11 Uziir ghau pa naghom sov. Ve usan Avuvum Patabuyaaŋ ighau payau sov.
PSA 51:12 Muuŋ, yo ugham mulin ghau le lolog poia kat. Aazne, naghe ugham tauvene payau muul. Upaburigin ghau, leso matag loŋloŋai payo irau saawe.
PSA 51:13 Ighe ugham tauvene, yau aat napaduduuŋ yes tau tizorzoor aliŋam, ve yes tau tighamgham sosor na, pale titoor ŋgar toozi imuul ilat payo.
PSA 51:14 Maaron, sosor tsiau to naliŋ siŋ, ene tiina kat. Irau to namaat pani. Eemon yo Maaron tsiau ve Uleeŋa tsiau. Tauvene ugham mulin ghau, ve ureu sosor tsiau ilale. Leso lolog poia kat, ve nambou toman aliŋag tiina, ve napait ezam pa ŋgar tsio duduuŋa.
PSA 51:15 Yau mayag pa sosor tsiau, ve naneneeŋ mon. Tauvene ureu sosor tsiau ilale. Leso avog pakia, ve napait ezam.
PSA 51:16 Maaron, yo lolom pa nagham ŋgai imin watooŋrau payo mako. Watooŋrau tau yav ighan dodolini na paam. Imin ta igham ghom lolom poia, kanaŋ naghamu. Eemon yo lolom pa ŋgar tauvene kat mako.
PSA 51:17 Watooŋrau tau yo lolom pani na, ene tauvene: Yau aat natatan taug, ve lolog ipataŋan pa sosor tsiau. Ene watooŋrau tauu. Tamtamon tau ighe itatan tauu, ve loolo ipataŋan pa sosor tooni, ene yo irau ughur murim pani mako.
PSA 51:18 Maaron, ugham poghania nugh Zion itaghon taum lolom. Ugharaat mulin didiiŋ ariaaŋa tau ilivut Yerusalem na, le izaa iyooz muul.
PSA 51:19 Leso nigham watooŋrau tau iduduuŋ ila yo matam. Pale niyau makau tilam, ve nighur zi izala artaal tsio ve yav ighan dodolin zi. Leso ughita ve lolom poia kat.
PSA 52:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau Doeg tau Edom tamazi na ila ipaes pa Saul ighe David ileep tomania Ahimelek Yo ŋeer ariaŋam, mindai ta aliŋam izazaa, ve upakur ghom pa ŋgar saghati tau ugham pa Maaron tamtamon tooni? Poia, ughamu lak! Eemon saawe isov, Maaron loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi. Ŋgar tooni tawe irau isov ne mako.
PSA 52:2 Yo ŋeer to karom! Monmon, uiliil eez to uvaghamunia tamtamon. Ve saveeŋ isov tau ivotvot ila avom, ene imin gharghar tau maata kat.
PSA 52:3 Ŋgar poia ve saveeŋ onoon, yo lolom pani mako. Ve ŋgar saghati ve saveeŋ karom, yo lolom pani kat.
PSA 52:4 Yo avom karom. Ve saveeŋ sasaghati naol tau ivaghamunia tamtamon na, yo lolom pani kat.
PSA 52:5 Tauvene Maaron pale ivaghamun ghom le usaghat kat. Irau uburig muul mako. I pale iloŋ ila ruum tsio loolo, ve isasaar ghom uvot ula muuri, mako ipas ghom ila yes tau matazi yaryaare na sosozi, ve isik ghom uzila nugh to mateegha.
PSA 52:6 Ŋgar tau Maaron pale igham payo na, ighe zeran duduŋazi tighita, ene pale tiroi. Mako tiŋiŋ payo, ve tisaav tighe:
PSA 52:7 “Aghita. Ene ŋeer tau loolo pa igham uleeŋ ila to Maaron ve iyooŋ ila tooni mako. I kuaz tauu kat. Ve inumeer gabua tooni naol tawe toman ŋgar tooni saghati ighe pale ighamu ileep poi.”
PSA 52:8 Eemon yau pale nayooz tuŋia ve naleep malau izi taan, imin ai oliv tau iyooz iloŋ ila Rumei to Maaron sirsiira. Pasaa, yau nanumeer Maaron naghe i pale loolo isaghav tamtamon tooni ve iuul zi taghon taghon gha ila.
PSA 52:9 Maaron, yau lolog poia kat pa ŋgar tau yo ughamu na. Tauvene yau aat napait ghom pa poia tsio taghon taghon gha ila. Ve napait ezam ila yes tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ na matazi, ve nasavi ghom pazi naghe: Yo poiam le poiam kat.
PSA 53:1 Mbouŋ to David Yes kankanooŋa tau tiwatagh Maaron mako na, tigham ŋgar ila lolozi tighe: “Maaron eta ileep mako.” Zeran tauvene, Maaron loolo pazi mako kat. Pasaa, ŋgar toozi isaghat wa. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati naol. Eta igham ŋgar poia mako.
PSA 53:2 Maaron ileep izi sambam, ve maata izizi pa tamtamon. I ighe ighita: Toozi eta ighilaalo, ve izuari ghi ighe le iwatagh katini, ma mako?
PSA 53:3 Eemon tisov tipul murizi pani, ve tisaghat wa. Toozi eta igham ŋgar poia mako. Mako le mako kat.
PSA 53:4 Tauvene Maaron igham ŋgar naol ighe: “Zeran tau tinoknok ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, lezi ghilalooŋ ma mako? Saawe isov, yes tipapasov tamtamon tsiau, le gabua toozi isov kat, imin yes tau luazi itaŋ pa ghaniiŋ aniiŋ popoia, ve tighan suvinia. Ve matazi iŋgal ghau ve tisuŋ payau mako.”
PSA 53:5 Zeran tauvene aat tiyamaan zi. Pasaa murei, roiŋ tiina kat pale igham zi. Muuŋ, tiroi tauvene mako. Eemon tipaburigin malmal payam, tauta Maaron pale irav zi timatmaat, ve tuazi igheen imin ŋgiriis. Tauvene yam pale aliiv zi, ve mayazi. Pasaa, Maaron ighur muuri pazi kat.
PSA 53:6 Oyai, Maaron tau ileep izi nugh Zion na, iuul yes Israela ve igham mulin zi pa pataŋani toozi, o poi! Isaav ighe Maaron iuul tamtamon tooni, ve tileep poia muul, ene pale tintinizi. Onoon kat, Yakop paaghu tooni pale lolozi poia le poia kat.
PSA 54:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau tamtamon to nugh Zip tila to Saul, ve tipaes pani tighe David iyoŋyooŋ ila sosozi. Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane O Maaron, yo ezam tiina pa tapirim ve poia tsio. Uvool tsiau ve upas ghau navot pa pataŋani tsiau tane! Utotoi tapirim pa koiagŋa, ve ugham mulin ghau ila nimazi. Leso upaghazoŋai ghau ila tamtamon matazi ughe yau nagham sosor eta mako.
PSA 54:2 Maaron, ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau. Ulooŋ aliŋag tane ve uul ghau.
PSA 54:3 Pa zeran sasaghati to nugh malau tilam tipaburigin malmal payau. Yes tau tizuari zi pa ravuuŋ ghau namaat ne, tamtamon tiroi pazi. Pasaa, lolozi isaghatin tamtamon rigta mako. Yes tipapakur tauzi, ve matazi iŋgal Maaron mako.
PSA 54:4 Eemon Maaron, i Uleeŋa tsiau. Yau naleep ila Tiina tsiau niima, tauta aazne naleep matag yaryaare.
PSA 54:5 Ŋgar saghati tau koiagŋa tigham payau ne, upamuule ila pa tauzi. Upasov zi le tisov kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 54:6 Yoova, yo poiam kat! Tauvene lolog poia payo, ve naghe nagham watooŋrau to napait ezam.
PSA 54:7 Pasaa, yo uul ghau ve upas ghau navot pa pataŋani tsiau naol isov. Yo utatan koiagŋa ila taug matag, ve naliiv zi wa.
PSA 55:1 Mbouŋ to David Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane O Maaron, ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau. Yau nataŋ rarai ghom: Lolom isaghatin ghau ve uul ghau. Uŋgooz naghom payau sov.
PSA 55:2 Ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau. Pa pataŋani naol igham ghau le isooŋ ghau kat. Tauta lolog bubu ve tapirig isov.
PSA 55:3 Koiagŋa aliŋazi izazaa, ve tigham saveeŋ paroiŋ payau. Zeran sasaghati tawe tigham pataŋani tiina payau tighe titatan ghau. Atezi yavyav payau, ve tighur koi payau kat.
PSA 55:4 Paita namaat tane. Tauvene ateg ipaparav, ve naroi kat.
PSA 55:5 Roiŋ tiina igham ghau le tinig irur, ve punitag izi.
PSA 55:6 Tauvene napasawal naghe: “Oyai, leg bageg imin mbuun, o poi! Leso naroov naghau nala nugh malau, ve namariau.
PSA 55:7 Pale nala nala le nala nugh ŋginaaŋa ta malau geeg we, ve nail niag poia eta to naleep pani.
PSA 55:8 Onoon kat, imin ta leg bageg imin man, kanaŋ rekia mon naghau nala ve nail niag eta to yoŋgaaŋ. Leso naleep ta sewe, ve nasaŋan le pataŋani tane isov. Pasaa, ene imin naleep ila uman ve yaghur tiina loolo.”
PSA 55:9 Tiina tsiau, ukau zeran sasaghati tawe saveeŋ toozi, leso ighur anooŋa sov. Ve upasov zi gha tilalez. Pa yau naghita ŋgar to ghamuuŋ malmal ve zoraaŋ saveeŋ ivon kat ila nugh tiina tane loolo.
PSA 55:10 Mboŋ ve mataaz, ŋgar tauvene ivotvot ila nugh loolo. Nugh tane ivon kat pa ŋgar sasaghati naol ve pataŋani.
PSA 55:11 Onoon kat, tamtamon tivaghamunia lepoogh to nugh le isaghat kat. Tamtamon to nugh tane, isaav ighe tilup zi izi maaran to tigharaat saveeŋ, ma tiraukol, ene monmon titatan zetazŋa ve titombaan zi, leso tium gabua toozi. Ŋgar toozi tawe, tipulpuli mako.
PSA 55:12 Imin ta koiag eta ivelegh ghau, kanaŋ poia. Pataŋani tauvene, yau irau nabaado. Ve imin ta tamtamon ite paam tau ighur koi payau na, maata tatanin ghau, kanaŋ poia. Pasaa, tamtamon tauvene, yau irau nayooŋ pani.
PSA 55:13 Eemon mako. Ena yo ta muuŋ, naghit ghom naghe ituru ŋgar toit eemon. Ve naghe pa yo ŋeer tsiau, ve etag duduuŋ.
PSA 55:14 Ve tinig irav ilat tsio, ve naghita ituru lupuuŋ toit poia. Ve muuŋ, itiŋa eval tiina taluplup ghiit pa suŋuuŋ ila Maaron rumei tooni loolo. Eemon aazne, yo uzi gha umin koiag.
PSA 55:15 Maaron, koiagŋa lolozi ve ruum toozi, ene ivon pa ŋgar sasaghati naol. Upateeŋ zi pa mateegh, o poia. Naghe tileep matazi yaryaare ve tizila nugh to mateegha.
PSA 55:16 Tauvene yau aat napoi Maaron to iuul ghau. Yau nawatagh: Yoova pale igham mulin ghau pa pataŋani tsiau.
PSA 55:17 Saawe isov, yau nataŋ raraini pa mboŋoozo, zegmatuugh, ve ravrav, ve navotia pataŋani tsiau pani. Ve i pale ilooŋ aliŋag, ve iuul ghau.
PSA 55:18 Onoon, koiagŋa katini tilup zi tighe tigham malmal payau, ve titatan ghau. Eemon Maaron pale ipas ghau ila nimazi, ve naleep poi.
PSA 55:19 I pale ilooŋ suŋuuŋ tsiau, ve itatan zi. Pasaa, muuŋ geeg ve ilam, i ilepleep ila niia to ghamuuŋ pooz. Ve itortoor ŋgar tooni mako. Tauvene yes tau tiroi pani mako, ve ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe tizoor i aliiŋa na, i pale itatan zi.
PSA 55:20 Etag tau muuŋ yeiru niluplup ghei na, ighita saveeŋ mbuaaŋ tooni imin kaut sorok. Tauta ireu saveeŋ tooni, ve igham malmal pa zeetŋa tau muuŋ yesŋa lupuuŋ toozi eemon na.
PSA 55:21 Saveeŋ tooni, ene poia ve ŋgoreeŋa kat. Eemon ila loolo, i ighe igham malmal. Talooŋ saveeŋ tooni tawe, ve taghe pa i ighe igham loloon poia. Eemon mako. Saveeŋ tau ivot ila aavo na, iŋgal tamtamon imin mbuzaagh.
PSA 55:22 Saa gabua ma pataŋani tau ighe ivot payo na, ughur zi tila Yoova niima. I pale ipariaaŋ ghom, ve ikis ghom uleep poi. Pasaa, i maata iŋgalŋgal zeran duduŋazi. Irau ipul zi titap pa tovaaŋ eta ne mako.
PSA 55:23 Eemon zeran karomŋa, ve yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon na, Maaron, yo pale urav motin saawe toozi tuuku, ve usik zi tizila nugh to mateegha. Ve yau, o nanumeer ghom naghe pale uul ghau.
PSA 56:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau yes Pilistia tikis David izi nugh Gat. Aliiŋa tauvene: ‘Mbuun tau ileep nugh malau ve ineneeŋ mon.’ O Maaron, yau besooŋa tsio. Lolom isaghatin ghau, ve uul ghau lak! Pa koiagŋa tinanaan ghau ne. Mboŋ ve mataaz, tamtamon tizuari zi tighe le titatan ghau.
PSA 56:2 Saawe isov, yes tau tiŋgalŋgal saveeŋ payau ne, tighamgham lilin ghau tighe tirav ghau namaat. Yes tau tighamgham malmal payau ne, eval kat.
PSA 56:3 Maaron, yo Maaron Tiina Tau Uliiv Zimaronŋa Tisov. Saawe tau roiŋ tiina igham ghau, yau aat nanumeer ghom.
PSA 56:4 Yau napakur Maaron pa saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve naghur ila tooni ariaaŋ. Irau naroi mako. Pasaa, tamtamon to taan tapirizi igheen sindei, leso tivaghamun ghau? Mako.
PSA 56:5 Saveeŋ tsiau, ene poia. Eemon saawe isov, ta mboŋoozo ila le ravrav izi, koiagŋa titortoor aliŋag muul imin saveeŋ saghati. Ve tiliil eez tighe le tivaghamun ghau.
PSA 56:6 Tilup zi ve tipapadeu pa laghooŋ tsiau, ve tisasaŋan tighe tirav ghau namaat.
PSA 56:7 Maaron, puughu mindai ta upul zeran sasaghati tawe tileep? Uyat ŋgar toozi tawe lak! Utotoi aatyavyav tsio pazi, ve utatan zi, leso tapirizi isov kat!
PSA 56:8 Yo uwatagh: Yau nabaad pataŋani naol ve nataŋtaŋ. Eemon pataŋani tsiau isov, yo ubood zi ila rau tsio wa. Ve naghe matag suuru paam, uwatoa ila yaa paatu tsio, ve ughuru igheen. Leso matam iŋgalŋgal ŋgar ma pataŋani tau ivotvot payau ne.
PSA 56:9 Maaron, yau nawatagh: Yo uvolvool tsiau. Tauvene saawe tau ighe nataŋ rarai ghom pa uleeŋ, yo pale uul ghau, ve ugham koiagŋa titoor zi, ve tighau muul tila.
PSA 56:10 Tauvene yau napakur Maaron pa saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve naghur ila tooni ariaaŋ. Irau naroi mako. Pasaa, tamtamon to taan tapirizi igheen sindei, leso tivaghamun ghau? Mako.
PSA 56:12 Maaron, yau naghe nagham watooŋrau payo itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsiau. Pasaa, yo uul ghau ve ugham lolog poia kat. Tauvene yau aat nagham watooŋrau, ve napait ghom pa poia tsio.
PSA 56:13 Pasaa, yo ugham mulin ghau pa mateegh, ve uul ghau le naliiv koiagŋa. Tauta yes irau tigham ghau natap mako. Yo ugham tauvene, leso naghilaal naghe yo uleep tomani ghau pa lepoogh ve laghooŋ tsiau, ve ghazooŋa tsio isul ghau ve naleep poi.
PSA 57:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau David ighau pa Saul, ve iyooŋ ila maet puura. Paesiiŋ ila pa ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na tauvene: Mbouŋ tane aliiŋa, ene: ‘Ureua sov.’ O Maaron, yau besooŋa tsio. Lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak! Yau naŋarui ghom naghe nayooŋ ilat tsio. Upoon ghau imin tatareek ipagud natŋa ila baage saamba, le irau pataŋani tane isov. Pa aazne, lepoogh tsiau, ene imin naleep ila uman ma yaghur tiina loolo.
PSA 57:2 Yau nataŋ rarai Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, naghe iuul ghau. Pasaa, ŋgar tooni ighurghur anooŋa. Saa ŋgar tau i ighe ivot payau, ene aat ivot.
PSA 57:3 I pale ileep izi sambam, ve igham uleeŋ payau, ve igham mulin ghau. Pale iyooz payau, ve itatan koiagŋa tau tinanaan ghau ne. Pasaa, i loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi, ve saawe isov itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
PSA 57:4 Koiagŋa tilivutin ghau wa. Yes timin laion tau luazi isaghat pa ghaniiŋ tamtamon. Livozi maata kat imin paneegh natŋa ve iiz. Ve yamazi paam, maata kat imin mbuzaagh to malmal.
PSA 57:5 Maaron, ugham ilaal eta ivot ila sambam saamba. Leso tamtamon tighita ve tighilaal ghom tighe yo ezam tiina kat. Ve utotoi tapirim ve poia tsio le irau taan isov paam!
PSA 57:6 Pataŋani tane itatan ghau kat. Pasaa, koiagŋa tiraar puugh payau tighe tisaghav ghau. Ve titai puura ila eez tsiau, leso natap nazila. Eemon mako. Tauzi titap tizila.
PSA 57:7 Maaron, lolog ruru payo mako. Lolog isaghav ghom ariaaŋ. Tauvene yau aat nambou ve narav gita to napakur ghom.
PSA 57:8 Lolog ighur naghe nughitun, o naburig, ve nagharaat taug, ve narav ambam tsiau ve gita ila ila le aaz pisikia izaa.
PSA 57:9 Tiina tsiau, yau aat napait ghom pa poia tsio ila tamtamon to nugh nugh matazi. Pale yeŋa tamtamon to nughmariŋ nilup ghei pa suŋuuŋ, ve nait mbouŋ to napait ghom.
PSA 57:10 O Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi. Ŋgar tsio tana, ene tiina le tiina kat. Izala izala le ikis sambam. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tsio tauvene paam. Izala le ikis taitai.
PSA 57:11 Maaron, ugham gabua eta ivot ila sambam saamba imin ilaal pa tamtamon. Leso tighita, ve tipait ezam izala le izala kat. Ve utotoi tapirim ve poia tsio irau taan isov!
PSA 58:1 Mbouŋ to David Paesiiŋ ila pa ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na tauvene: Mbouŋ tane aliiŋa, ene: ‘Ureua sov.’ Yam daaba, alooŋ. Ŋgar tau yam asasavia na, ene iduduuŋ? Ve isaav ighe agabiiz saveeŋ to tamtamon ve aghur atuya pazi, yam ataghon ŋgar duduuŋa? Mako kat!
PSA 58:2 Lolomim ariaaŋ pa ŋgar saghati mon, ve avavaghamunia tamtamon irau nugh nugh.
PSA 58:3 Zeran sasaghati, saawe isov, tisosor pa eez poia. Saawe tau tinazŋa tipoop zi ve ilam, avozi karom, ve tisosor pa Maaron eez tooni.
PSA 58:4 Saveeŋ tau ivotvot ila avozi na, ene ivavaghamunia tamtamon imin moot saghati. Ve isaav ighe tatoova to tapaduduuŋ zi, ene irau tilooŋ ghiit mako. Pasaa, tipoon taliŋazi. Yes timin moot to malmal tau taliŋazi puura mako. Tauvene isaav ighe moot tawe taama iviv pirai, leso ighamu loolo poia ve imogheer, i irau ilooŋ pirai luutu mako.
PSA 58:6 O Maaron, zeran tawe timin laion paghpaaghu tau matazi ghamuuŋ malmal. Arav polpolin livozi, ve apas zi! Leso tivaghamun tamtamon sov.
PSA 58:7 Upasov zi gha tilalez, imin yaa tau ireer ila le imaak. Uvaghaaz zi ila aghem saamba imin tamtamon tivaghaaz kikiliiŋ le igorgor.
PSA 58:8 Ugham zi timin golgool tau timaat ve timbuuz. Naghe timin geegeu tau tinazŋa tipoop zi ve timin siŋ mon. Irau tileep ve tighita aaz mako.
PSA 58:9 Maaron pale rekia mon iŋgoor saawe toozi tuuku, imin gabua gorgori tau yav ighani rekia. Aatyavyav tooni pale izaa toozi, ve ipasov zi gha tilalez, imin pen tau yaghur ivuvuura ila.
PSA 58:10 Isaav ighe tamtamon duduŋazi tighita Maaron ighur atuya pa zeran sasaghati ve iyat ŋgar toozi, ene pale lolozi poia. Zeran sasaghati siŋ toozi pale ireer izi ve ipot izala taan paavo, ve tamtamon duduŋazi tilaagh ila.
PSA 58:11 Mako tamtamon tisaav tighe: “Onoon kat, Maaron ilepleep, ve igagabiiz tamtamon to taan, ve ighurghur atuya pazi. Ve yes tau titaghon ŋgar duduuŋa na, i ighamgham lezi atuya popoia.”
PSA 59:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau kinik Saul imbaaŋ uraata tooni siriv tila ruum to David, to tipadeu pani ve tiravu imaat. Paesiiŋ ila pa ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na tauvene: Mbouŋ tane aliiŋa, ene: ‘Ureua sov.’ Maaron tsiau, uul ghau ve upas ghau ila koiagŋa nimazi. Ughur ghau nazaa saaŋa, ve matam payau. Leso koiagŋa tivaghamun ghau sov.
PSA 59:2 Ugham mulin ghau, ve upas ghau ila zeran sasaghati tane nimazi. Pa yes zeran to liŋiiŋ siŋ.
PSA 59:3 Maaron, ughita! Yes tau tapirizi tiina na, tilup zi ve tigham lilin ghau tighe tirav ghau namaat. Yes lolozi isaghatin tamtamon mako. Ve yau leg sosor eta mako. Nazoor saveeŋ eta mako, ve nagham ŋgar saghati eta mako. Eemon aazne, tigharaat tauzi tighe tigham malmal payau. Maaron, uburig uvool tsiau, ve ughit zi!
PSA 59:5 Yoova, yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yo mon ta Maaron to Israel. Yes nugh nugh tau aazne tighur koi payau ne, muuŋ lupuuŋ tsiei eemon. Ve aazne tighur koi payau. Uburig ve ughur atuya pazi. Ughurghur zi sov! Pa yes zeran sasaghatizi, ve avozi karom.
PSA 59:6 Ravrav ta naol ne, koiagŋa tilamlam, ve tilaghlaagh ila nugh loolo. Tiŋaaŋ maripazi ve lolozi ŋurŋuria imin ŋgavuun tau ighe ighan tamtamon.
PSA 59:7 Ughita. Saveeŋ sasaghati mon ta ivotvot ila avozi. Yamazi, ene imin mbuzaagh maata. Ve tisavsaav tighe: “Sei pale ilooŋ ghei?”
PSA 59:8 Eemon Yoova, yo ughit zi, ve uŋiŋ pazi. Yes nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, yo uvelegh zi ve ughe tirau saa?
PSA 59:9 Maaron, yau naghamgham tapirig ilat tsio. Tauvene naghurghur matag payo, ve nasasaŋan mon. Koiagŋa irau tigham gabua eta payau mako. Pasaa, yo uponpoon ghau pazi imin maetaaz tau izala kat.
PSA 59:10 Maaron tsiau, yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Yo aat ulam tomani ghau, ve utatan koiagŋa, ve naghita pa taug matag.
PSA 59:11 Eemon urav zi timaat rekia sov. Upul zi tileep toman pataŋani. Leso tamtamon tsiau matazi kisin ŋgar tsio tau ughurghur atuya pa zeran sasaghatizi. Maaron, yo umin sigheu payei. Utatan zi pa tapirim le tivaghamgham, ve ureu zi le timbiriis tilalez lez.
PSA 59:12 Pa saveeŋ tau ivotvot ila avozi na, poia mako. Monmon avozi isosor. Yes tighamgham karom pa tamtamon, ve tisiksik saveeŋ sasaghati naol pazi. Eemon ŋgar toozi tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom, ene pale imin liis pazi.
PSA 59:13 Tauvene utotoi aatyavyav tsio pazi, ve uvaghamun zi. Maaron, upasov zi le tisov kat. Leso tamtamon irau taan ziige ta naol ne, tighilaal ghom tighe yo ughamgham pooz pa yei tau Yakop paaghu tooni ne.
PSA 59:14 Ravrav ta naol ne, koiagŋa tilamlam, ve tilaghlaagh ila nugh loolo. Tiŋaaŋ maripazi, ve lolozi ŋurŋuria imin ŋgavuun tau ighe ighan tamtamon.
PSA 59:15 Yes timin ŋgavuun tau tilaghlaagh ve tiliil aniiŋ. Ve isaav ighe tighan irao mako, ene aat tinoknok taŋiiz.
PSA 59:16 Eemon yau aat nambou, ve napait ezam pa tapirim tiina. Mboŋoozo ta naol ne, yau aat nambou ve napait ghom pa ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Pasaa, yo uponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Isaav ighe pataŋani ivot payau, yo pale umin didiiŋ ariaaŋa payau, leso nayooŋ ila.
PSA 59:17 Maaron, yau naghamgham tapirig ilat tsio. Tauvene nambou ve napait ezam. Maaron tsiau, yo uponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Ve yo lolom isaghav ghau, ve uluul ghau irau saawe.
PSA 60:1 Mbouŋ to David Timbou mbouŋ tane to tipaduduuŋ tamtamon. Mbouŋ tane iŋarui saawe tau David yesŋa yes Aramea, ve Mesopotamia, ve yes Soba tigham malmal, ve Yoab imuul ila ve irav yes Edoma 12,000 izi nugh duduuŋa tau sol igheen ila. Maaron, yo atem yavyav payei, ve ughur murim payei. Tauta koiamaiŋa tireu mbirisai didiiŋ ariaaŋa tau ilivut nugh tsiei ne, ve tiloŋ tilam. Tiina tsiei, matam imuul ilam payei, ve ugham lepoogh tsiei poia muul.
PSA 60:2 Malmal tau ivot ne, ene imin ugham taan tsiei irur le ivavaal, ve aavo ikaak. Nugh tsiei isaghat wa. Tauvene nitaŋ rarai ghom nighe ugharaat mulin nugh tsiei. Mako pale nisaghat le nisaghat kat.
PSA 60:3 Yei tamtamon tsio. Eemon yo ugham pataŋani tiina kat ivot payei. Nighita saawe tane saghati kat. Aatyavyav tsio izaa tsiei, le igham ghei nivaghamgham imin upaghun ghei pa yaa ariaaŋa.
PSA 60:4 Saawe tau saghatiiŋ tane ighe ivot payei, yo utotoi pilak tsio pa yei tau niroi payo ve nitaghon ŋgar tsio. Leso niŋarui ghom nilat, ve upoon ghei pa koiamaiŋa.
PSA 60:5 Maaron, yei niwatagh: Yo lolom igheen tsiei kat. Ulooŋ suŋuuŋ tsiei tane, ve utotoi tapirim ve uul ghei. Ugham mulin ghei pa pataŋani tane.
PSA 60:6 Muuŋ, Maaron ileep nugh tooni patabuyaaŋ, ve isaav ighe: “Yau naparav le naliiv koiagŋa wa. Tauta tintinig ve navalagh taan Sekem ve nugh duduuŋa to Sukot, ve nareii irau tamtamon tsiau.
PSA 60:7 Taan sirivu to Gileat, ve taan to yes Manase paam, ene yau tsiau. Rumei to yes Epraima timin hat ariaaŋa to napoon dabag pa malmal. Ve rumei to yes Yuda timin titi tau nakisi imin ilaal pa pooz tsiau.
PSA 60:8 Taan sirivu to yes Moapa, ene imin oon tsiau to ririwaaŋ. Ve taan sirivu to yes Edoma, ene nugh tau nasik zuzuuŋa to agheg izala. Ve yes Pilistia, yau naparav tomani zi le naliiv zi. Tauta tintinig ve nasir.”
PSA 60:9 Sei irau igham ghau naliiv koiagŋa ve naloŋ nala nugh toozi tau didiiŋ ariaaŋa ilivuti na? Sei pale imuuŋ payau, ve igherev ghau nala navot taan sirivu to yes Edoma? Ite paam mako. Yo mon.
PSA 60:10 Eemon Maaron, aazne yo ughur murim payei, ve upaak zaaba tsiei muul mako.
PSA 60:11 Maaron, uul ghei, leso niliiv koiamaiŋa. Pa uleeŋ tau nighamghamu ila to tamtamon, ene irao mako. Ene kaut sorok.
PSA 60:12 Eemon isaav ighe Maaron ilam tomani ghei, ene aat niliiv zi. I irau itatan zi le tapirizi isov kat.
PSA 61:1 Mbouŋ to David Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane O Maaron, ulooŋ taŋiiz tsiau. Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau.
PSA 61:2 Pa aazne, yau naleep malau kat pa nugh tsiau, ve roiŋ tiina igham ghau le tapirig isov. Tauvene napoi ghom naghe uul ghau. Ugham ghau nazala maetaaz ta saaŋa we. Leso gabua eta ivaghamun ghau sov, ve naleep poia.
PSA 61:3 Pa yo ta umin niag to yoŋgaaŋ. Yo uponpoon ghau pa koiagŋa imin ruum ariaaŋa tau daaba malaua na.
PSA 61:4 Yau naŋuzuuv naghe le naleep ila balbaal tsio loolo, ve namin loom payo irau saawe. Yau naghe nalat tsio ve upoon ghau imin tatareek ipagud natŋa ila baage saamba.
PSA 61:5 Maaron, saveeŋ tau nambua tomani ghom na, yo ulooŋa wa. Yes tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio na, yo ughamgham gabua popoia pazi imin lezi motot. Gabua tawe, yo ugham payau paam.
PSA 61:6 O Maaron, useeŋ saawe to kinik tsiei. Nighe i ileep tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 61:7 Nighe i ileep ila niia to ghamuuŋ pooz ila naghom, ve igham pooz irau saawe. Yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Ve saawe isov, utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Tauvene matam pa kinik tsiei, ve uŋgini ileep poi.
PSA 61:8 Isaav ighe yo ugham tauvene, yau aat nambou to napait ezam irau saawe. Ve mataaz ta naol ne, yau pale nagham uratoi saveeŋ tau nambua tomani ghom na, leso anooŋa ivot.
PSA 62:1 Mbouŋ to David Timbou mbouŋ tane itaghon ŋgar to Yedutun, i ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ Yau lolog bubu mako. Ateg izi, ve nasaŋan Maaron to iuul ghau. Pasaa, yau nawatagh: I mon ta irau igham mulin ghau pa pataŋani tsiau.
PSA 62:2 Onoon kat, i mon ta Uleeŋa tsiau ariaaŋa. I iponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat, ve imin ruum ariaaŋa to nayooŋ ila loolo. Tauvene gabua eta irau ivaghamun ghau mako.
PSA 62:3 Yam tau aghe avaghamun ghau ne, ŋeez o apul ŋgar tsiam saghati tana? Yam asov azuari gham pa ravuuŋ ghau pasaa? Aghita. Tapirig isov wa. Yau namin olol muŋgaana tau puughu imbuuz ve ighe imatit.
PSA 62:4 Yau leg ezag. Tauta ireu lolomim ve azuari gham aghe atatan ghau nazi. Yam zeran to karom kat! Agham karom, o lolomim poia. Yam asavsaav ila avomim uuli aghe Maaron ighur poia tooni izaa tsiau. Ve lolomim, aghe Maaron ivaghamun ghau.
PSA 62:5 Eemon yau lolog bubu mako. Ateg izi ve nasaŋan Maaron to iuul ghau. Yau naghurghur matag pani mon.
PSA 62:6 Onoon kat, i mon ta Uleeŋa tsiau. I iponpoon ghau pa koiagŋa imin maetaaz tau izala kat, ve imin ruum ariaaŋa to nayooŋ ila loolo. Tauvene gabua eta irau igham ghau narur ne mako.
PSA 62:7 Yau nanumeer Maaron naghe i pale igham mulin ghau pa pataŋani tsiau, ve igham ezag ivot imin tiina. Irau naroi mako. Pasaa, i ta imin niag to yoŋgaaŋ, ve iponpoon ghau imin maetaaz ariaaŋa.
PSA 62:8 Yam tamtamon to Maaron, anumeera irau saawe. Avotia lolomim pani, ve asavia pataŋani tsiam isov ila tooni. Pa i ta imin niaan to yoŋgaaŋ.
PSA 62:9 Tamtamon tisov timin kaut sorok. Yes tau lezi ezazi mako, ve yes tau ezazi tintiina na paam. Tileep rigmon ve tisov, imin avuvuun tau ivotvot ila avoon ne. Irau tanumeer zi mako. Isaav ighe tagabiiz zi poi, ene tirau gabua eta mako. Pasaa, tomania uraat ve gabua toozi rekia mon tilalez imin avuvuun tau ivotvot ila avoon ne.
PSA 62:10 Tauvene ŋgar to ghamuuŋ malmal leso tayau leen gabua to tamtamon, anumeera sov. Ve ŋgar to umbuuŋ paam, aghur matamim pani to igham gham aleep poia na sov. Ve isaav ighe maet ma kuaz tsiam ivot imin naol, na aghur lolomim pani sov.
PSA 62:11 Saawe naol, yau nalooŋ Maaron isaav ighe i mon ta le tapiri tiina.
PSA 62:12 Tiina tsiei, yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi irau saawe. Ve yo ughurghur atuya pa tamtamon tisov itaghon ŋgar toz toz.
PSA 63:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau David ileep izi nugh ŋginaaŋa to Yudea O Maaron, yo Maaron tsiau. Mboŋoozo geeg, suŋuuŋ tsiau iŋarui ghom naghe ulam uleep zigege. Yau napasawal naghe le nalat nagharau ghom, o poi. Pasaa, aazne naleep soghan payo. Yau lolog payo kat, imin ŋeer tau ilaghlaagh ila nugh tau le yaa mako na, ve murun matini.
PSA 63:2 Pasaa, matag iŋgal imuul ila pa saawe tau naghit ghom ila rumei tsio patabuyaaŋ loolo, ve naghit katin tapirim tomania mbonarim.
PSA 63:3 Lepoghag to taan, ene poia. Eemon naghita naghe ŋgar to lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi, ene gabua tau poia le poia kat. Tauvene yau aat nayoor ezam ve napait ghom.
PSA 63:4 Pale napait ezam pa poia tsio ila ila le lepoogh tsiau to taan isov. Pale nait nimag izaa, ve nasuŋ payo.
PSA 63:5 Pasaa, yo ugham lolog poia kat, imin naleep ila ghanghaniiŋ, ve naghan aniiŋ tau poia ve ŋgoreeŋa kat le isooŋ ghau kat. Tauta lolog poia kat, ve nambou mbouŋ to napait ghom.
PSA 63:6 Saawe tau nazi nagheen, matag iŋgalŋgal ghom. Naghamgham ŋgar payo mboŋ ila le nughizau.
PSA 63:7 Pasaa, yo ta Uleeŋa tsiau. Yau naleep poi ila nimam saamba imin tatareek natŋa tiyooŋ ila baage saamba. Tauta namboumbou toman tintinig.
PSA 63:8 Yau lolog isaghav ghom kat, ve nimam tapir ipapalot ghau.
PSA 63:9 Yes tau tizuari zi pa ravuuŋ ghau namaat na, tauzi pale timaat ve tizila nugh to mateegha.
PSA 63:10 Pale mbuzaagh ighan zi gha timatmaat, ve ŋgavuun sagsagŋa tighan patazi.
PSA 63:11 Eemon kinik tsiei, Maaron pale iuule ve ighamu loolo poia kat. Ve tamtamon tisov tau tiwaat Maaron eeza to tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi ve titaghoni na, yes paam pale tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Eemon yes tau avozi karom na, Maaron pale ipoon avozi.
PSA 64:1 Mbouŋ to David O Maaron, yau nataŋ rarai ghom naghe uul ghau. Ulooŋ aliŋag tane, ve upoon ghau pa koiagŋa. Pasaa, yes tigham ghau naroi kat.
PSA 64:2 Zeran sasaghati tilup zi ve tiliil eez to tivaghamun ghau. Upaghau ghau pazi: Mako pale tivaghamun ghau.
PSA 64:3 Saveeŋ tau tisiksiki payau ne, poia mako. Yamazi, ene imin mbuzaagh tau tipoti le maata kat. Saveeŋ tau tiŋgalŋgali payau ne, ene imin paneegh natŋa tau tikum gabua lilia ila.
PSA 64:4 Yes tiyoŋyooŋ, ve tisasaŋan yes tau lezi sosor mako na. Ve saawe tau tilam peria, mako rekia ve tivanegh zi. Pasaa, yes tiroi pa gabua eta mako.
PSA 64:5 Yes tipapazaagh tauzi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati. Ve tivasavo zi pa nugh sindei tau pale tiŋgooz liis toozi pani ve tisaghav tamtamon. Ve tighe: “Ŋgar tau taghe taghamu ne, sei pale iwataghi?”
PSA 64:6 Yes tiil eez pa ŋgar saghati tau tighe tighamu, ve tipait tauzi tighe: “Yei nirau kat pa ŋgar! Tauvene ŋgar to nighe nighamu, ene pale ighur.” Oyai, iit tamtamon, taŋgooz ŋgar sasaghati naol ila loloon!
PSA 64:7 Eemon Maaron pale ivanegh zi pa paneegh tooni natŋa. Pale rekia mon ve ivaghamun zi.
PSA 64:8 Saveeŋ sasaghati tau ivotvot ila avozi, ene pale imuul pa tauzi ve ivaghamun zi. Ŋgar tau Maaron pale igham pazi na, pale tamtamon tighita, ve tililiit dabazi pazi ve tivelegh zi.
PSA 64:9 Ŋgar tau Maaron igham pazi na, ene pale igham tamtamon tisov tiroi, ve tigham ŋgar tiina pani, ve tisavia vaaru.
PSA 64:10 Tauvene zeran duduŋazi pale lolozi poia pa Yoova, ve tiyooŋ ila tooni. Yes tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, pale tipaiti toman tintinizi.
PSA 65:1 Mbouŋ to David Maaron, yei pale nilat nugh Zion ve nipait ghom, ve nigham uratoi saveeŋ tau nimbua tomani ghom. Ŋgar tauvene, ene iduduuŋ.
PSA 65:2 Pasaa, yo uloŋlooŋ suŋuuŋ to tamtamon ve uluul zi. Tamtamon tisov to taan aat tilat tilup zi ila naghom, ve tipait ghom.
PSA 65:3 Ighe ŋgar to zoraaŋ saveeŋ ve ŋgar sasaghati ikau ghei ve itatan ghei kat, yo ureu sosor tsiei.
PSA 65:4 Yes tau yo usiigh zi timin lem, ve ugham zi tilat tileep tigharau ghom ila sirsiir to rumei tsio loolo, ene pale lolozi poia kat ve poia tsio izazaa toozi. Yei nighe le nileep ila sirsiir to rumei tsio patabuyaaŋ loolo. Pasaa, rumei tsio, ene ivon pa gabua popoia naol. Tauvene saawe tau nileep sewe, ene igham ghei lolomai poia le poia kat, ve niyamaan nighe nirao wa.
PSA 65:5 O Maaron, yo Uleeŋa tsiei. Yo uloŋlooŋ suŋuuŋ tsiei, ve ughamgham uraat ŋgeretazi tintiina. Tamtamon tighit zi le tiroi. Ugham mulin ghei itaghon ŋgar tsio duduuŋa. Tamtamon tau tileep irau taan tiina ve yes tau tileep irau sisi paam, tisov tinumeer ghom ve tighurghur matazi payo pa uleeŋ.
PSA 65:6 Tapirim ilivut ghom imin nonoghiiŋa tsio. Ila yo tapirim, ugham loloz tisov tivot, ve tiyooz tuŋia ila niazi niazi.
PSA 65:7 Isaav ighe te isaghat, ve dibom ipolpol toman luutu tiina, yo irau ughamu aate izi. Ve tamtamon tauvene paam. Isaav ighe tipaburigin malmal toman oroor tiina, yo irau upasov malmal toozi, ve ugham zi atezi izi.
PSA 65:8 Tamtamon tau tileep irau taan ziige ta naol ne, tighita gabua ŋgeretazi tintiina tau yo ughamgham zi na, le roiŋ tiina igham zi. Yes tau tileep ila pa aaz izaa, ve yes tau tileep ila pa aaz izila na paam, yo ugham zi lolozi poia kat. Tauvene tiyoor ezam toman aliŋazi tiina.
PSA 65:9 Yo ta uŋgin taan, ve ugham uman izizi, leso taan ibees. Ve yo ta ugham taan ŋgoreeŋa tiina ivotvot. Yaa to Maaron, ene ivon ve irereer tauvene. Irau imaak mako. Yo ugharaat taan itaghon taum ŋgar tsio. Leso aniiŋ katini ivot pa tamtamon.
PSA 65:10 Yo ugham uman izizi, leso ser ibees, ve aniiŋ anooŋa katini ivotvot. Yo ututur taan le ibees kat. Ve poia tsio, tauta igham aniiŋ itum poi izaa.
PSA 65:11 Yo poiam kat. Pasaa, ndaman tane, ugham mariri tiina ivot payei. Aniiŋ tau itum ila uum tsiei, ene ipaboode imin moghar ndamoonda to yes kinik. Nugh sindei tau ighe yo ula pani, ene gabua popoia katini tivotvot.
PSA 65:12 Yo ugham kikiliiŋ popoia titum ila nugh ŋginaaŋa, leso ŋgai maata maata tighan. Ve uum popoia tau tigheen izala loloz na, ene upabood zi le paghunazi kat. Tauta loloz ta naol ne lolozi poia ve tintinizi.
PSA 65:13 Nugh tau kikiliiŋ igheen ila na, makau ve sipsip tivon ila. Ve aniiŋ katini titumtum ila nugh raapa. Tauvene tamtamon lolozi poia, ve timbou ve tiyoor ezam toman aliŋazi tiina.
PSA 66:1 Yam tau aleep irau taan isov na, lolomim poia pa Maaron, ve ayoor eeza toman aliŋamim tiina.
PSA 66:2 Ambou ve apait eeza pa tapiri ve poia tooni. Apakuru kat, pa i eeza tiina.
PSA 66:3 Asaav pa Maaron aghe: “Uraat tintiina tau yo ughamgham zi na, tamtamon tighit zi le tiroi. Pasaa, tapirim tiina le tiina kat. Tauta koiamŋa tiroi payo kat, ve tiput aghezi ila naghom, ve titaŋ rarai ghom tighe lolom isaghatin zi.
PSA 66:4 Ve yes mon mako. Tamtamon tau tileep irau taan isov, pale tiput aghezi payo, ve timbou ve tipakur ghom. Lolozi poia kat ve timbou to tipait ezam.”
PSA 66:5 Alam aghita uraat tau Maaron ighamu na. I igham uraat tintiina to iuul tamtamon. Uraat tawe itotoi katin tapiri. Tauta tamtamon tighita, le roiŋ tiina igham zi.
PSA 66:6 Muuŋ, i ivalagh te le sirivu ila pa ŋas, sirivu ila pa tapir, ve taan mamaasa ivot. Tauta timbuunŋa tilaagh taghoni, ve tila tivool pa ziige ite. Tauvene iit loloon poia ve tintiniin pa ŋgar tau i igham pazi ta sewe.
PSA 66:7 I tapiri tiina kat. Pale igham pooz taghon taghon gha ila. Saawe isov, i maata pa tamtamon to nughmariŋ, ve igagabiiz zi. Tauvene yam to zoraaŋ saveeŋ, azoor pooz tooni muul sov. Aleep ila i saamba.
PSA 66:8 Yam nugh nugh, apait Maaron tsiei pa poia tooni. Apakuru toman aliŋamim tiina, leso tamtamon tilooŋ paitooŋ tsiam.
PSA 66:9 Pa i ta ikiskis ghiit taleep mataan yaryaare. Ve i iŋginŋgin ghiit, tauta tatap mako, ve tayooz tuŋia.
PSA 66:10 Onoon kat, Maaron yo utoov ghei pa pataŋani siriv to ugham ghei niŋgalaaŋ ila yo matam, imin silva tau tighuru ila yav, leso yav ighani gha muun ighau, ve iŋgalaaŋ kat.
PSA 66:11 Yo ugham ghei nighoon ila puugh tsio, ve ughur pataŋani tiina kat izaa tsiei.
PSA 66:12 Yo upul koiamaiŋa tiliiv ghei, ve karis toozi to malmal tilaan izala pavomai. Pataŋani tsiei, ene imin nilaagh ila yav tau ighanghan na loolo, ve nilaagh ila yaa tau ivon le tapiri tiina. Eemon yo upas ghei nivot pa pataŋani tsiei, ve ugham ghei nileep poia, ve nirau kat pa gabua naol.
PSA 66:13 Saawe tau naleep ila pataŋani loolo, yau nasaav payo naghe: “Isaav ighe yo uul ghau, yau aat nagham watooŋrau payo.” Tauta aazne, nataghon saveeŋ mbuaaŋ tsiau tana, ve nalam rumei tsio naghe naghur watooŋrau tsiau izala artaal, leso yav ighan dodolini.
PSA 66:15 Yau aat nagham gabua tumbuŋazi, ve narav zi timin watooŋrau payo, ve yav ighan zi le tisov. Yav pale ighan sipsip tsiau zitamoot, ve vazizi poia izalat payo. Ve tane mon mako. Pale nagham watooŋrau pa makau ve mekmek paam.
PSA 66:16 Yam tau aroi pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni na, asov alam ve alooŋ saveeŋ tsiau tane. Yau naghe navotia uraat tiina tau i igham payau.
PSA 66:17 Yau nataŋ raraini pa uleeŋ, ve avog ipaiti paam.
PSA 66:18 Saawe tana, imin ta nakis ŋgar saghati eta igheen ila lolog, kanaŋ Ŋeer Tiina irau ilooŋ suŋuuŋ tsiau mako.
PSA 66:19 Eemon i ighur taliiŋa payau, ve ilooŋ suŋuuŋ tsiau.
PSA 66:20 Tauta napait Maaron pa poia tooni. Pasaa, i imbuzir pa suŋuuŋ tsiau mako, ve ipas poia tooni payau mako. Ŋgar tooni tau loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi, tauta itotoia payau.
PSA 67:1 Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane. Timbou mbouŋ tane to tapakur Maaron Maaron igham poghani ghiit ve ighur poia tooni izaa toit. I pale loolo poia pait, ve ghazooŋa tooni isul ghiit.
PSA 67:2 Leso tamtamon tau tileep irau taan na tiwatagh ŋgar tooni, ve nughmariŋ tighilaalo tighe i mon ta irau igham mulin zi.
PSA 67:3 Maaron, nighe tamtamon to nugh nugh tipakur ghom. Nughmariŋ tipait ezam, o poi!
PSA 67:4 Nighe tamtamon to nugh nugh lolozi poia ve timbou toman tintinizi to tipakur ghom. Pasaa, yo ugagabiiz tamtamon, ve ughagharaat pataŋani toozi itaghon ŋgar duduuŋa. Ve yo ta ughamgham pooz pa nughmariŋ tau tileep irau taan isov.
PSA 67:5 Maaron, nighe tamtamon to nugh nugh tipakur ghom. Nughmariŋ tipait ezam, o poi!
PSA 67:6 Mariri poia ivot ila taan toit wa. Poia to Maaron toit pale igheen tomani ghiit tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 67:7 Onoon kat, Maaron ighur poia tooni izaa toit. Leso tamtamon tau tileep irau taan ziige ta naol ne tiroi pani, ve titaghon ŋgar tooni.
PSA 68:1 Mbouŋ to David Maaron aat iburig ve ireu mbirisai koiŋa. Yes tau tighur koi pani, i pale iziir zi tighau pa naagho.
PSA 68:2 I aat ipasov zi le tisov kat, imin yav mbuasa tau izaa, ve yaghur ivuvuura gha ilale. Isaav ighe zeran sasaghati tileep ila Maaron naagho, i pale ivaghamun zi gha tilalez, imin bagil tau igheen igharau yav ziige, ve yav ighamu ireer ila, le isov.
PSA 68:3 Eemon zeran duduŋazi, yes pale lolozi poia kat. Pale tileep ila Maaron naagho, ve tiyoor eeza toman tintinizi.
PSA 68:4 Ambou pa Maaron. Ambou ve apait eeza, ve agharaat eez pani. I Ŋeer tau ileep ila taitai paavo, ve ilandoova. I eeza Yoova. Alup gham ila naagho, ve tintinmim pani.
PSA 68:5 Maaron ileep ila niia patabuyaaŋ, ve iŋginŋgin yes parooŋa imin tamazi. I ivolvool to yes zinaara ve iyozyooz pazi.
PSA 68:6 Yes tau zigazi tileep, ene pale Maaron igham tamtamon siriv timin zetazŋa, leso yesŋa tilup zi ve tileep. Ve yes tau koiazŋa tizeev zi sorok tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ na, i ipaspas zi tivot, ve imuuŋ pazi, ve ighegherev zi tila, leso tigham lepoogh poia. Tauvene yes timbou toman tintinizi, ve titaghoni gha tila. Eemon yes tau tighamgham taliiŋzizi na, pale tileep saghat ila taan gorgori tau le yaa mako na.
PSA 68:7 Maaron, saawe tau yo umuuŋ pa tamtamon tsio Israela, ve yamŋa alaagh izi nugh ŋginaaŋa na, yogyoog itok taan, ve uman tiina itap sambam saamba gha izi. Maaron to Israel, nugh tsio to ghamuuŋ pooz, ene loloz Sinai. Yo utotoi taum uvot ughazooŋ ta sewe.
PSA 68:9 Maaron, taan tau yo ugham pa tamtamon tsio na, isaav ighe aaz tiina ve igorgor, na yo ughamgham uman tiina izizi to ipabees taan, leso gabua titum muul.
PSA 68:10 Tamtamon tsio tigham taan tane imin lezi nugh to lepoogh. Yei mbolaaŋa. Lemai gabua eta mako. Eemon Maaron, yo poia puughu. Tauta ugham taan tane payei, leso iuul ghei.
PSA 68:11 Ŋeer Tiina ivotia malmal vaaru ighe i iliiv koiŋa wa. Tauvene zilivaa eval tilaan tila, ve tibobaini tighe:
PSA 68:12 “Ou alooŋ! Yes kinik tomania zaaba toozi tila wa. Tisov tighawaar wa! Tauta zaaba toit tiyau gabua to koiaanŋa tilam, ve tigham pa zilivaa tau tileep nughei we, leso tivarei zi.
PSA 68:13 Zilivaa tsiei tipabood zi pa silva ma gol le paghunazi kat, imin mbunumoor tau tigharaata pa silva, ve tipaak gol milmilia ila baage. Puughu mindai ta yam siriv ala pa malmal mako, ve aleep sorok nughei tomania sipsip?”
PSA 68:14 Saawe tau Maaron saksaki ireu mbirisai yes kinik, i igham ais paatu paatu titaptap tizi ila loloz Zalmon. Tauta inaan zi gha tighawaar.
PSA 68:15 Loloz to nugh Basan, ene tiina ve daaba izala kat, ve le mbua ve sapsapu katini. Daaba izala kat, tauta i le eeza.
PSA 68:16 Loloz to nugh Basan, yo lem mbua naol. Puughu mindai ta ughita Maaron igham loloz Zion imin niia to lepoogh, ve ireu lolom? Tauta lolom isaghat pani ne? Onoon kat, i pale ileep izi loloz tane taghon taghon gha ila.
PSA 68:17 Ŋeer Tiina ipul loloz Sinai, ve ilaagh tomania karis tooni ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to malmal, le tila tivot niia patabuyaaŋ ta Zion we.
PSA 68:18 Maaron, yo ugherev koiamŋa katini tau uliiv zi na, gha titaghon ghom ve yamŋa azala loloz tsio daaba ta saaŋa we. Tamtamon tigham lem gabua popoia maata maata. Yes tau tizorzoor aliŋam na paam, tiput aghezi payo, ve tigham lem gabua. Onoon kat, Maaron toit Yoova, monmon i ilepleep izi loloz tooni tane.
PSA 68:19 Tapait Ŋeer Tiina pa poia tooni! Saawe isov, i iuluul ghiit pa badooŋ pataŋani toit. Maaron toit, i Maaron tau ighamgham mulin ghiit pa pataŋani toit.
PSA 68:20 Maaron toit, i Maaron to uleeŋ. Onoon kat, Maaron toit Yoova, i ighamgham mulin ghiit. Tauta tamaat mako, ve taleep poi.
PSA 68:21 Maaron pale irav valaghin koiŋa dabazi. Yes tau titaghon eez saghati ve tighamgham sosor na, i pale irav mbirisai dabazi rubruuba, le tisov timataar.
PSA 68:22 Ŋeer Tiina isaav ighe: “Koiagŋa irau tighau mako. Isaav ighe tileep izi loloz to nugh Basan, ma tileep siiŋa kat izila mazavan, ene aat nagham zi tisov timuul tilam.
PSA 68:23 Siŋizi pale ireer izi, ve ipot ila taan paavo, leso awai ila. Ve ŋgavuun tsiam pale tighunu, le isooŋ zi.”
PSA 68:24 Maaron, yo kinik tsiau. Yo uliiv koiamŋa wa. Tauta aazne, ulam toman lolom poia, ve uloŋ ula rumei tsio patabuyaaŋ ila eval tiina matazi. Yo umuuŋ, ve tamtamon tsio titaghon ghom gha yamŋa aloŋ ala.
PSA 68:25 Yes to mbouŋ timuuŋ, ve zilivaa paghpaaghu tau titoktok kakaap na titaghon zi. Ve yes to ravuuŋ ambam, ve vivuuŋ mboi ve tavuur ma gabua siriv paam tilaagh murei.
PSA 68:26 Yam Israela tau avot ila to Yakop na, alup gham ila Maaron naagho ve apaiti pa poia tooni. Yam asov apait Yoova eeza!
PSA 68:27 Aghita. Rumei to Benyamin tau eval mako na, timuuŋ. Mako yes daaba to Yuda tomania tamtamon toozi titaghon zi. Ve yes daaba to Sebulun ve Naptali tilaagh murei.
PSA 68:28 Maaron, yo usaav ariaaŋ pataghaaŋ ughe yei Israela aat lemai tapirimai tiina ve niyooz ariaaŋ. Utotoi tapirim payei muul, imin muuŋ utotoia payei.
PSA 68:29 Yes kinik to taan pale tilam tivot Yerusalem, ve tigham lem gabua popoia iloŋ ila rumei tsio patabuyaaŋ.
PSA 68:30 Yes Isipa tilepleep ila pizpiiz loolo ta yaa Nil ziige we imin poghai. Ve yes kinik to nugh siriv tilaghlaagh tomania zaaba toozi timin makau umbaal tau tiketkeet tomania natuzŋa. Uyaon koiamaiŋa tawe, leso tiput aghezi payo, ve tighur maet silva toozi imin lem to tipakur ghom. Nugh nugh tau lolozi pa ghamuuŋ malmal na, ureu mbirisai zi.
PSA 68:31 Kinik to yes Isipa pale imbaaŋ uraata tooni tilam Yerusalem, leso yeŋa nisavsaav pa lupuuŋ tsiei. Ve yes to Etiopia paam, pale rekia tiit nimazi izaa, ve tisuŋ pa Maaron.
PSA 68:32 Yam kinik to taan tomania tamtamon tsiam, ambou pa Maaron. Ambou mbouŋ pani ve apakuru.
PSA 68:33 I Ŋeer tau ileep izala taitai paavo, ve ilandoova ila sambam saamba tau igheen muuŋ geeg ve ilam. Alooŋ. I isavsaav toman tapiri tiina. Aliiŋa luutu tiina imin lalaav.
PSA 68:34 Tauvene yam avotia Maaron tapiri. I kinik tiina tau ighamgham pooz pa iit Israela, ve itotoi tapiri ivotvot ila sambam saamba.
PSA 68:35 Maaron to iit Israela, i ilepleep iloŋ ila rumei tooni patabuyaaŋ ve itotoi tapiri. Tauvene tamtamon tighita ve tiroi. I ireirei tapiri pa tamtamon tooni ve ipapalot zi. Tapait Maaron pa poia tooni!
PSA 69:1 Mbouŋ to David Ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na aat isaav pa tamtamon to timbou mbouŋ tane itaghon aliiŋa tauvene: ‘manman ruuŋgu pisosooŋa.’ O Maaron, uul ghau lak! Pa yaa ivon izalam imuul luag gha naghe nazal tane.
PSA 69:2 Aazne, agheg brusia ila tiiŋ tiina. Leg taan ariaaŋa eta to nayooz izala ne mako. Yau naleep izila mazavan loolo. Lepoogh tsiau ta aazne, ene imin yaa ivot toman tapiri, ve izugh ghau gha nalaleg.
PSA 69:3 Maaron, yau nasaghat wa. Taŋiiz tsiau iŋaŋarui ghom le aliŋag imarmaar. Yau naghurghur matag payo naghe yo pale uul ghau. Eemon mako. Tauta tapirig isov.
PSA 69:4 Tamtamon tau tighurghur koi payau ne, yes eval le eval kat. Tiliiv dabag raua. Irau nanin zi mako. Koiagŋa tau tighe tivaghamun ghau na, tapirizi tiina, ve tiŋgalŋgal saveeŋ karom naol payau. Yau naum gabua toozi eta mako. Eemon tisavsaav payau tighe napamuul gabua toozi. Pale napamuul saa?
PSA 69:5 Maaron, yo uwatagh: Yau nagham ŋgar sasaghati naol imin yes borauŋa. Sosor tsiau ta naol ne, eta iyooŋ payo mako.
PSA 69:6 Yoova, yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Uul ghau lak! Mako pale nagham mayaŋa pa yes tau tinumeer ghom ve tighurghur matazi payo na. Maaron to Israel, yau nagham ŋgar tiina pa yes tau tizuari zi tighe le tiwatagh katin ghom. Isaav ighe yo uul ghau pa pataŋani tsiau tane mako, ene pale mayazi.
PSA 69:7 Yau nabesbees payo, tauta tamtamon tisiksik saveeŋ veleghiiŋ payau. Yes tigham ghau mayag ve natudtud mon.
PSA 69:8 Taug siŋ tsiau tighit ghau imin yau ŋeer suumbu. Ve toŋvetaz tsiau duduuŋ tau tinamai eemon na, tighur murizi payau imin yau to nugh ite.
PSA 69:9 Ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le nagharaat rumei tsio. Eemon ŋgar tane, ta aazne imin puughu pa nabaad pataŋani tiina imin yav ighan ghau. Yes tau tivelegh ghom na, tivelegh ghau paam.
PSA 69:10 Saawe tau natatan taug, ve naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ, tamtamon matazi veleghin ghau.
PSA 69:11 Ve saawe tau lolog ipataŋan, ve nagharaat taug mako, ve nanonogh ghau pa uuli to moŋiiŋ, tiŋiŋ payau.
PSA 69:12 Yes tau tiluplup zi ila maaran aate na, tisisinai ghau. Ve yes ghunuuŋa timboumbou ghau imin ŋalalaŋ.
PSA 69:13 Eemon suŋuuŋ tsiau iŋaŋarui ghom mon. Yoova, poia tsio, ene tiina le tiina kat. Lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak! Lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi irau saawe. Tauvene saawe sindei tau ughita poia, na ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau.
PSA 69:14 Upas ghau navot pa pataŋani tiina tane. Mako pale agheg brusia ila tiiŋ ve malmalig nazila! Ugham mulin ghau ila koiagŋa nimazi. Uit ghau nazaa pa mazavan loolo.
PSA 69:15 Uul ghau. Mako pale yaa ivot toman tapiri ve izugh ghau, ve igherev ghau gha nalaleg! Ughita. Paita nazal nazila mazavan loolo tane. Aazne, yau naleep izila puura to yes mateegha, ve aavo ighe ivool tane. Upas ghau navot.
PSA 69:16 Yoova, yo poiam. Lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi irau saawe. Tauvene ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane ve uul ghau. Yo lolom isaghatin ghei kat. Tauvene matam imuul ilam payau.
PSA 69:17 Yau besooŋa tsio. Uŋgooz naghom payau sov. Pa aazne naleep ila pataŋani tiina loolo. Tauvene ulooŋ suŋuuŋ tsiau, ve uul ghau rekia.
PSA 69:18 Ulam uyooz ila zigeg, ve uul ghau. Ugham mulin ghau ila koiagŋa nimazi.
PSA 69:19 Ŋgar tau koiagŋa tighamgham payau ne, yo uwataghi wa. Yes tivevelegh ghau, ve tipamayaŋin ghau, ve tivaghamunia ezag kat.
PSA 69:20 Saveeŋ veleghiiŋ tau tisiksiki payau, ene igham lolog ipataŋan kat. Naghita naghe irau poiag muul mako. Yau naghe pale tamtamon lolozi isaghatin ghau, ve tilam tirav ateg. Eemon mako. Eta ilam peria tsiau mako.
PSA 69:21 Saawe tau pitool ghau, koiagŋa tighur gabua lilia ila aniiŋ tsiau. Ve saawe tau murun ghau, tigham leg vaen papaii.
PSA 69:22 Tauvene suŋuuŋ tsiau iŋarui ghom naghe: Saawe tau koiagŋa yesŋa zetazŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ, na ugham boor tau aniiŋ toozi igheen izala na, imin liis pazi ve ivaghamun zi.
PSA 69:23 Ugham matazi ikumkuum, leso tighita nugh muul sov. Ve ugham tapirizi isov, ve aghezi imatmaat.
PSA 69:24 Naghe uŋgal matazi ve tiyamaan katin aatyavyav tsio. Aatyavyav tsio tana izaa toozi ve ivaghamun zi kat, o poi!
PSA 69:25 Upasov zi le nugh toozi balim. Balbaal toozi ta naol ne, tamtamon eta ileep ila muul sov.
PSA 69:26 Pasaa, tamtamon tau yo ulosi ve ughur pataŋani pani na, zeran sasaghati tawe tighur pataŋani izaa tooni muul, ve tisisinaii pa pataŋani tau ivot pani na.
PSA 69:27 Sosor to zeran tawe, lolom iveegh pani sov. Matam kisini, ve ughur atuya pazi le tiyamaana kat! Ughurghur zi sov.
PSA 69:28 Umus ezazi pa rau to lepoogh maata yaryaare. Rau tau zeran duduŋazi ezazi igheen ila na, yes tawe ezazi ila tomani zi sov.
PSA 69:29 O Maaron, aazne nabaad pataŋani ve nayamaan yavyavuuŋ tiina. Tauvene ulam uul ghau. Uŋguaaz ghau nazala saaŋa. Leso naleep poi.
PSA 69:30 Yau aat nambou ve napait Maaron eeza. Pasaa, i igham ghau lolog poia kat. Tauvene yau naghe napakuru.
PSA 69:31 Ŋgar tauvene, ene igham Yoova loolo poia kat le iliiv makau katini tau tighamgham zi pa watooŋrau na.
PSA 69:32 Yes tau tinumeer Maaron ve tibadbaad pataŋani na, isaav ighe tighita Maaron iuul ghau, ene pale tintinizi. Ve yes tau tizuzuari zi pa Maaron na paam. Ighe tighita uleeŋ tau i igham payau ne, ene pale ipalot zi.
PSA 69:33 Pasaa, yes tau tibadbaad pataŋani ve tinumeer Yoova na, i iloŋlooŋ suŋuuŋ toozi. Tamtamon tooni tau tileep ila koiazŋa nimazi na, i irau loolo iveegh pazi mako.
PSA 69:34 Sambam saamba, taan, ve te, tomania gabua naol isov tau tilepaar ila na, yam asov apait Maaron.
PSA 69:35 Pa i pale igham mulin nugh Zion, ve ipaburigin nugh tisov to Yudea muul. Leso tamtamon tooni timuul tila ta sewe, ve tigham mulin taan toozi, ve tileep ila.
PSA 69:36 Ve murei, taan toozi pale izi pa paaghu toozi, ve tighamu imin lezi, ve tileep ila. Tauvene yes tau lolozi igheen to Maaron na, pale tileep poia izi ta sewe.
PSA 70:1 Mbouŋ to David Paesiiŋ ila pa ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na tauvene: Saawe tau tamtamon tigham watooŋrau ve tighason Maaron to maata iŋgal zi, timbou mbouŋ tane O Maaron, upas ghau navot pa pataŋani tsiau tane. Yoova, ulam uul ghau rekia lak!
PSA 70:2 Yes tau tigham lilin ghau ne, ukau ŋgar toozi. Leso ŋgar toozi ivaghamgham, ve tighau tila toman mayazi. Ve yes tau tighita pataŋani tsiau tane ve lolozi poia pani na, yes paam, upamuul zi tila toman mayazi.
PSA 70:3 Zeran tawe tipaŋiŋizai ghau tighe: “Aa! Saghatiiŋ tau taghe ivot pani, tauta ivot wa!” Tauvene utatan zi, ve ugham zi mayazi ve tighau tila.
PSA 70:4 Eemon tamtamon tisov tau tizuzuari zi payo na, yes pale tintinizi ve lolozi poia payo. Yes tau lolozi pa uleeŋ tsio kat, ene pale monmon tisavsaav tighe: “Maaron, i eeza tiina le tiina kat!”
PSA 70:5 Yoova, pataŋani tane itatan ghau le tapirig isov kat. Narau gabua eta muul mako. Ve yo mon ta Uleeŋa tsiau. Yau naghur matag payo to upas ghau navot pa pataŋani tane. Tauvene uzuar sov. Rekia ulam uul ghau!
PSA 71:1 Yoova, yau nanumeer ghom ve nayooŋ ilat tsio. Upul koiagŋa titatan ghau sov. Pa ighe tiliiv ghau, ene pale mayag.
PSA 71:2 Yo utataghon ŋgar duduuŋa. Tauvene uul ghau ve upas ghau navot pa pataŋani tsiau tane. Ughur taliŋam payau ve uul ghau lak.
PSA 71:3 Yo Uleeŋa tsiau ariaaŋa. Uponpoon ghau pa koiagŋa imin maetaaz tau izala kat. Ve umin ruum ariaaŋa to nayooŋ ila loolo. Saawe isov, yau irau naŋarui ghom, leso gabua eta ivaghamun ghau sov, ve naleep poia. Aliŋam ilam pataghaaŋ wa ughe yo pale ugham mulin ghau.
PSA 71:4 Maaron tsiau, ugham mulin ghau ila zeran sasaghati nimazi. Pa yes zeran to sosor, ve lolozi isaghatin tamtamon eta mako. Isaav ighe tikis ghau, ene pale tivaghamun ghau kat.
PSA 71:5 Yoova, yau naghurghur matag payo to uul ghau. Tiina tsiau, saawe tau kukuag ve ilam, yau nanumeer ghom.
PSA 71:6 Saawe tau naleep ila tinaŋ aapo ve ilam, yau naleep ila yo nimam. Tauvene saawe tau tinaŋ ipoop ghau, yo uŋgin ghau. Tauta monmon napapait ghom pa poia tsio.
PSA 71:7 Eval tiina tigham ŋgar naol payau. Pasaa, tighita ŋgar tau ivotvot payau ne, le tighilaal katin ghom. Yo umin niag ariaaŋa to yoŋgaaŋ.
PSA 71:8 Tauvene mboŋoozo ila le ravrav izi, lolog poia kat payo, ve avog ipapait ezam pa tapirim ve poia tsio.
PSA 71:9 Aazne, namin kooŋ wa. Eemon ughit ghau namin gabua saghati tau tamtamon tisiki ilale na sov. Tapirig imbool wa. Ughur murim payau sov.
PSA 71:10 Pa koiagŋa tilup zi, ve tiliil eez pa ravuuŋ ghau namaat. Saawe tau tiyoŋyooŋ ve tisasaŋan pa ravuuŋ ghau, tisavsaav tighe:
PSA 71:11 “Aa, Maaron ighur muuri pani wa! Tataghoni ve takisi. Pa i le tamtamon eta to iuule mako.”
PSA 71:12 O Maaron, uleep soghan payau sov! Maaron tsiau, rekia ulam uul ghau!
PSA 71:13 Koiagŋa tau tiŋgalŋgal saveeŋ payau na, ugham zi mayazi, ve urav zi le tisov. Yes tau tighe tivaghamun ghau na, utatan zi, ve ugham zi mayazi kat.
PSA 71:14 Eemon yau aat naghur matag payo irau saawe, ve nasaŋan ghom to uul ghau. Yau naghe napait ghom le napait ghom kat.
PSA 71:15 Avog pale ivovotia ŋgar tsio duduuŋa pa tamtamon. Mboŋoozo ila le ravrav izi, yau aat nasasavia uraat tintiina tau yo ughamgham zi pa uleeŋ tamtamon. Uraat tawe, isaav ighe natoova to nanin zi, ene aat narao mako.
PSA 71:16 Yoova, yo utotoi tapirim ila uraat tintiina. Tauvene yau aat nala ve navotia uraat tsio tana pa tamtamon leso matazi iŋgali. Naghe nasavia ŋgar duduuŋa tau yo ughamghamu na. Lolog pa nasavia gabua ite paam mako. Naghe nasavia ŋgar tsio duduuŋa mon.
PSA 71:17 Saawe tau kukuag ve ilam aazne, yo upaghazoŋai ghau pa ŋgar tsio. Tauta navovotia uraat tsio ŋgeretazi pa tamtamon. Uraat tawe, maata ite.
PSA 71:18 O Maaron, aazne namin kooŋ, ve moom igham dabag wa. Eemon ughur murim payau sov! Uleep tomani ghau le irau navotia tapirim ve uraat tsio tintiina pa natmaiŋa, timbumaiŋa, ve iseeŋga taghon gha ila.
PSA 71:19 Maaron, tapirim ve ŋgar tsio duduuŋa, ene tiina le tiina kat. Izala izala le ikis sambam. Ve uraat naol tau yo ughamgham zi na, tauvene paam. Ene tintiina kat. Sei irau ghom? Eta mako.
PSA 71:20 Onoon, yo upul pataŋani naol ivot ve ivaghamun ghau. Eemon yo pale ugham ghau naleep poia muul. Paita namaat gha nazila naal tane. Eemon yo pale ugham mulin ghau. Irau namaat mako.
PSA 71:21 Ve yo pale upakur ghau, ve ugham ezag ivot imin tiina, ve urav ateg, leso lolog poia muul.
PSA 71:22 Tauvene yau aat narav gita ve napait ezam. Pasaa, yo utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Maaron tsiau, yo Maaron patabuyaaŋ to yes Israela. Yau aat narav gita tsiau, ve nambou mbouŋ to napait ghom.
PSA 71:23 Pale avog iyoor ezam toman lolog poia kat, ve nambou to napait ghom. Pale napakur ghom toman lolog. Pasaa, yo ta ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau.
PSA 71:24 Tauvene saawe isov, mboŋoozo ila le ravrav izi, yau aat nasavia ŋgar tsio duduuŋa. Pasaa, yes tau tighe tivaghamun ghau na, yo utatan zi le tapirizi isov, ve upamuul zi tila toman mayazi.
PSA 72:1 Mbouŋ to Solomon O Maaron, upaduduuŋ kinik tsiei, ve uule to itaghon ŋgar tsio duduuŋa. Leso iyooz pa tamtamon tsio, ve igharaat pataŋani toozi le iduduuŋ.
PSA 72:2 Ve igabiiz poghania tamtamon tsio, ve igharaat saveeŋ toozi itaghon ŋgar duduuŋa. Ve iyooz pa yes mbolaaŋa ve yes tau lezi ezazi mako na, ve iuul zi pa pataŋani toozi.
PSA 72:3 Nighe lepoogh poia ivot irau loloz tisov to nugh tane. Ve nugh mbua mbua tighita anooŋa to ŋgar duduuŋa.
PSA 72:4 Ugham kinik tsiei iyooz pa yes tau lezi ezazi mako na, ve iparav pazi ariaaŋ. Ve yes tau mbolaaŋ igham zi na, i aat iuul zi. Eemon yes tau titatan tamtamon ve tighurghur pataŋani pazi na, i aat itatan zi le tapirizi isov kat, o poia.
PSA 72:5 Maaron, tamtamon tsio pale tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio taghon taghon gha ila, imin aaz ve kaiyo tau tigheen irau saawe.
PSA 72:6 Nighe kinik tsiei iuul tamtamon tileep poi, imin uman tau itap izi ila uum, ve ipabees taan, ve igham aniiŋ itum poi.
PSA 72:7 Saawe tau i iŋgin ghei, nighe ŋgar duduuŋa ve ŋgar luuma ivotvot imin tiina. Leso tamtamon tileep poi ila ila le saawe isov, ve taghita kaiyo muul mako.
PSA 72:8 Kinik tsiei aat iŋgin nugh tiina kat. Te ziige ee pale imin ŋgat pani, ve ila ivool pa te ziige ite. Ve yaa Euprates pale imin ŋgat pani, ve ila ila le irau taan ziige ta naol ne.
PSA 72:9 Yes tau tileep izi nugh ŋginaaŋa na, pale tilam ve tiput aghezi pani. Ve koiŋa pale titap tizi ila naagho ve tipel zi ila ŋgaupup. Pasaa, tirau gabua eta muul mako.
PSA 72:10 Ve yes kinik to Tarsis tomania yes kinik tau tileep irau sisi tisov na pale tilam ve tigham gabua popoia siriv pa kinik tsiei to tipakuru. Yes kinik tau tiŋgin taan sirivu to Arabia ve Etiopia paam, pale tilam ve tigham gabua popoia pani. Leso titotoi tighe yes pale tileep ila i saamba.
PSA 72:11 Nighe kinik tisov tilam tiput aghezi pa kinik tsiei, ve tileep ila i saamba. Nughmariŋ tibees pani, o poia
PSA 72:12 Pasaa, saawe tau yes mbolaaŋa tipoii pa uleeŋ, i ilooŋ taŋiiz toozi. Ve yes tau tileep saghat ve lezi uleeŋa eta mako na, i iuluul zi pa pataŋani toozi.
PSA 72:13 I loolo isaghatin yes mbolaaŋa ve yes tau tapirizi imbool na, ve ighamgham mulin zi pa pataŋani toozi. Leso tileep poi.
PSA 72:14 Isaav ighe tamtamon titatan zi ve tivaghamun zi, i iyozyooz pazi, ve ighamgham mulin zi ila koiazŋa tawe nimazi. Pasaa, i loolo pazi kat. Tauvene irau imarar zi ve siŋ toozi imaliŋ sorok ne mako.
PSA 72:15 Maaron, upalot kinik tsiei, leso ileep malau izi taan. Ve yes Arabia aat tigham le maet gol tau ŋgalaaŋa kat. Ve saawe isov, tamtamon aat tighur kinik tsiei ila suŋuuŋ toozi, ve tighason Maaron to ipaloti ve ighur poia tooni izaa tooni.
PSA 72:16 Maaron, ugham aniiŋ katini ivot ila taan tsiei le irao uum tsiei ta loloz we. Ve wit anooŋa katini ivot ve ayazi kalkalia ilala ilamlam, imin yes Lebanon toozi. Ve tamtamon tauvene paam. Nugh tsiei tisov aat timasa timin naol, imin kikiliiŋ tau isaas le itav taan.
PSA 72:17 Kinik tsiei eeza pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. Eeza tiina pale igheen irau saawe isov, imin aaz tau monmon ighazghaaz. Pasaa, i pale imin eez pa nughmariŋ, leso poia to Maaron izaa toozi. Nugh nugh pale tighita kinik tsiei ve tipaiti tighe poia to Maaron igheen tomani.
PSA 72:18 Tapait Yoova! I Maaron to iit Israela! I mon ta ighamgham uraat ŋgeretazi tintiina. Uraat tana, maata ite.
PSA 72:19 Tapait eeza pa tapiri ve poia tooni irau saawe! Tamtamon tau tileep irau taan na, pale tighilaalo tighe i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Onoon le onoon kat!
PSA 72:20 Suŋuuŋ to Yesi naatu David, tauta ilam imuul ta sene.
PSA 73:1 Mbouŋ to Asap Onoon kat, Maaron ighamgham ŋgar poia pa yes Israela. Yes tau ŋgar ŋgalaaŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, i igham poghani zi kat.
PSA 73:2 Eemon yau, saawe ee agheg pusukia, ve rigmon kanaŋ natap. Onoon kat, saawe tana, rigmon kanaŋ napul ghuruuŋ ila tsiau.
PSA 73:3 Pasaa, naghita zeran sasaghati tau tipapait tauzi ve tivelegh Maaron na, lepoogh toozi poia kat. Tauvene nagham ŋgar pa gabua tane, le irau lolog mako.
PSA 73:4 Yes titum le tinizi poia kat. Lezi pataŋani mako, ve tileep poia mon ila le irau mateegh toozi.
PSA 73:5 Pataŋani naol to taan tau ighamgham tamtamon siriv na, igham zi mako. Yes lezi pataŋani eta mako.
PSA 73:6 Ŋgar to pakuruuŋ tauzi, ene titotoia ivot ighazooŋ ila tamtamon matazi, imin namatabub tau tamtamon tighuru ila luazi. Ve ŋgar toozi to ghamuuŋ malmal, yes tipulpuli mako, imin nonoghiiŋa tau monmon tinonogh zi pani.
PSA 73:7 Lepoogh toozi, poia mon. Tauvene titum kat. Lolozi ivon pa ŋgar sasaghati naol, ve monmon tiliil eez to tivaghamun tamtamon.
PSA 73:8 Monmon tivevelegh tamtamon, ve tisiksik saveeŋ sasaghati pazi. Ve tipapait tauzi ezazi, ve tiparoi tamtamon tighe yes pale titatan zi.
PSA 73:9 Yes tipakur tauzi, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa Maaron to sambam. Ve zetazŋa tau tileep izi taan ne, zeran tawe matazi veleghin zi, ve tighe titatan zi.
PSA 73:10 Yes tigherev tamtamon to Maaron paam, gha titaghon zi pa ŋgar toozi tawe. Eval tiina tighe le tiloŋlooŋ saveeŋ toozi.
PSA 73:11 Zeran sasaghati tawe tisavsaav tighe: “Ah, Maaron tau ileep saaŋa kat na, i le ŋgar? Ŋgar tau nighamghamu ne, Maaron iwataghi mako.”
PSA 73:12 Aghita. Zeran sasaghati, lepoogh toozi tauvene. Lezi pataŋani eta mako, ve tindoundou lezi gabua katini.
PSA 73:13 Muuŋ, yau nagham ŋgar tauvene pa lepoogh toozi. Tauta nasaav pa taug naghe: “Yau tane, nazuari ghau naghe le leg sosor eta sov, ve ŋgar ŋgalaaŋa mon igheen ila lolog. Eemon ŋgar tau nataghoni ne, anooŋa eta mako. Naghamghamu sorok.
PSA 73:14 Pasaa saawe isov, ta mboŋoozo ila le ravrav izi, Maaron ighurghur pataŋani payau. Mboŋoozo ta naol ne, i iloslos ghau.”
PSA 73:15 Maaron, ŋgar tsiau saghati tane, imin ta nasavia ivot ighazooŋ gha tamtamon tilooŋa, kanaŋ nagham karom pa tamtamon tsio, ve nakau ŋgar toozi. Tauta igheen to taug mon.
PSA 73:16 Yau nagham ŋgar naol pa lepoogh poia to zeran sasaghati, ve nail puughu. Eemon narao mako. Tauta igham lolog ipataŋan kat.
PSA 73:17 Murei ra, naloŋ nala rumei patabuyaaŋ to Maaron ve nasuŋ. Saawe tana ra, naghilaal ve ŋgar tsiau ivot pa gabua tau murei pale ivot pa zeran sasaghati.
PSA 73:18 Onoon kat, yo pale ugham zi tilaagh ila eez tau pusukpusukia. Leso ugham zi titap, ve saghatiiŋ tiina igham zi.
PSA 73:19 Pale upasov zi rekia mon, ve ureu mbirisai zi gha tilalez. Ve mateegh toozi, pale toman roiŋ tiina.
PSA 73:20 Maaron, isaav ighe yo uburig ve uvaghamun zi, ene pale upasov zi kat. Eta irau ileep muul mako. Pale timin gabua tau taghita ila vivuuŋ, ve mboŋoozo taburig loloon iveegh pani.
PSA 73:21 Saawe tau nagham ŋgar pa zeran sasaghati, ene ireu lolog ve igham ghau ateg yavyav. Ve ŋgar tsiau ikaukau, ve navaghamgham. Yau namin ŋgai sagsag tau le ŋgar payo mako.
PSA 73:23 Eemon yo upul ghau mako. Monmon ulepleep tomani ghau, ve ukis nimag tapir, ve upalot ghau.
PSA 73:24 Yo ugham pooz payau, leso nataghon ŋgar tsio. Ve murei, yo pale upakur ghau, ve ugham ghau nalat naleep tomani ghom ila mbonarim loolo.
PSA 73:25 Yau nagham ŋgar pa gabua eta to nugh sambam mako. Yo mon ta nagham ŋgar payo. Yo ulepleep tomani ghau, tauvene nail saa gabua muul izi taan? Mako. Pasaa, yo mon ta urao.
PSA 73:26 Isaav ighe tapirig isov, ve ŋgar tsiau imbool, ene pale Maaron ipalot ghau. Tauvene yau naghita Maaron naghe i gabua tauu. Yau naghamgham tapirig ila tooni, ve naleep ila tooni imin taan poia ee tau tipuli payau to naleep ila.
PSA 73:27 Yes tau lolozi igheen soghan payo, ene pale tilalez. Ve yes tau tighur murizi payo na, yo pale upasov zi.
PSA 73:28 Eemon yau, saawe tau naleep nagharau ghom, nayamaan naghe ene poia kat. Yoova, yo Maaron tsiau. Yau nanumeer ghom ve nayooŋ ilat tsio. Yau naghe navotia uraat tisov tau ughamgham zi na pa tamtamon.
PSA 74:1 Mbouŋ to Asap O Maaron, mindai ta ughur murim payei kat? Pale upul ghei nileep tauvene taghon taghon gha ila? Yei sipsip tsio, ve yo ŋginiiŋ tsiei. Puughu mindai ta atem yavyav kat payei tauvene?
PSA 74:2 Yei tamtamon tsio. Muuŋ, yo usiigh timbumaiŋa timin lem kat, ve uyozyooz pazi, ve ughamgham mulin zi pa pataŋani toozi. Tauvene matam iŋgal ghei muul. Ve matam iŋgal niam to lepoogh tau igheen izi loloz Zion na paam.
PSA 74:3 Taum ulam ve ulaagh ila nugh loolo ve ughita. Isaghat wa! Irau poia muul mako. Koiamaiŋa tireu mbirisai rumei tsio patabuyaaŋ, ve tivaghamunia gabua naol isov tau tigheen ila loolo na.
PSA 74:4 Nugh tau muuŋ itiŋa taluplup ghiit iloŋ ila na, koiamŋa tiloŋ tila ve tighamu imin lezi, ve tisir toman aliŋazi tiina. Ve tipayooz pilak toozi iloŋ ila, leso itotoi ighe tiliiv ghei wa.
PSA 74:5 Yes tivaghamunia Rumei Tiina imin yes tau tigham nakavasi toozi gha tila su to tiŋgor ai. Ai popoiazi naol tau tisap gabua anunuzi ila to tipabood rumei tsio na, tigham nakavasi gha tipalpaal zi, ve tiravrav berekai zi pa hama toozi tintiina.
PSA 74:7 Ve titun rumei tsio patabuyaaŋ, le yav ighan suvinia. Tauvene taum niam to lepoogh tau ezam ighengheen ila na, tivaghamunia imin gabua sorok, le isaghat kat.
PSA 74:8 Yes tighe titatan ghei ve tivaghamun ghei kat. Tauvene nugh tisov to taan tsiei tau tamtamon tiluplup zi ila ve tisuŋsuŋ payo na, titunuur zi le tisov.
PSA 74:9 Aazne, yei nighita gabua eta tau itotoi ighe yo ulepleep tomani ghei ne mako. Ve propet eta ileep muul to ipaghazoŋai ghei pa ŋgar tsio ne mako. Ve tsiei eta iwatagh mako: Pale ŋeez o, pataŋani tane isov?
PSA 74:10 Maaron, aazne koiamaiŋa tiŋiŋiŋ payo, ve tivevelegh ezam. Mindai, pale upul zi tigham tauvene taghon taghon gha ila?
PSA 74:11 Puughu mindai ta ughur nimam ila murim, ve umamarar ghei mon? Irau uul ghei mako?
PSA 74:12 Maaron, muuŋ ve ilam, yo kinik tsiei ve Uleeŋa tsiei. Ve yo ughamgham uraat tintiina izi taan to uul ghei.
PSA 74:13 Muuŋ, taum tapirim ta uvalagh te gha sirivu ila pa ŋas, ve sirivu ila pa tapir. Ve gabua sasaghati siriv tau tilepleep ila te loolo na, yo urav valaghin dabazi.
PSA 74:14 Leviatan paam, gabua saghati tiina tau ilepleep ila te loolo na, yo urav valaghin daaba ta naol ne, ve ugham anooŋa, ve upan gabua sagsagŋa tau tileep nugh ŋginaaŋa na pani.
PSA 74:15 Nugh siriv, yo ugham yaa ivotvot pa taan ve irereer. Ve yaa tintiina to nugh siriv tau tirereer irau saawe na, yo ugham zi timakmaak.
PSA 74:16 Yo ta ughur mboŋ ve mataaz, ve uŋginŋgin zi. Ve yo ughur aaz ve kaiyo tigheen ila niazi.
PSA 74:17 Yo ughur taan seŋgaaŋa, ve ughur saawe to nugh tuntunu, ve saawe to nugh yauŋa.
PSA 74:18 Yoova, matam iŋgal saveeŋ veleghiiŋ tau koiamŋa tisiksiki payo na. Aazne, yes kankanooŋa tau tiwatagh ghom mako na, tivavaghamunia ezam, ve tighit ghom umin kaut sorok.
PSA 74:19 Koiamaiŋa ŋgar toozi imin gabua sagsagŋa. Lolozi isaghatin tamtamon eta mako. Ve yei tamtamon tsio tapirimai irau gabua eta mako Tauvene upul ghei nila nimazi sov. Lolom iveegh payei sov. Pa yes titatan ghei le nileep saghat kat.
PSA 74:20 Muuŋ, yo umbu saveeŋ tomani ghei ughe yo pale umin Maaron tsiei, ve yei nimin tamtamon tsio. Matam iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tsio tana, ve uul ghei. Ughita. Aazne, taan tsiei ivon pa zeran sasaghati tau tiyoŋyooŋ ila ndoroom loolo, ve tisasaŋan pa liŋiiŋ siŋ pa tamtamon.
PSA 74:21 Upul zeran sasaghati titatan tamtamon ve tipamayaŋin zi sov. Uul yes mbolaaŋa ve yes tau tileep saghat na. Leso tipait ezam.
PSA 74:22 Maaron, yei tamtamon tsio. Uburig ve uyooz payei lak! Koiamŋa tipapakur tauzi toman aliŋazi tiina. Mataaz ta naol ne, mboŋoozo ila le ravrav izi, yes kankanooŋa tau tiwatagh ghom mako na, tighamgham oroor tiina ve tivevelegh ghom. Lolom iveegh sov. Matam iŋgal ŋgar tau tighamghamu na, ve ughur atuya pazi.
PSA 75:1 Mbouŋ to Asap Paesiiŋ ila pa ŋeer tau imuŋmuuŋ pa mbouŋ na tauvene: Mbouŋ tane aliiŋa ‘Uvaghamunia sov’ Maaron, yei lolomai poia payo, ve nipakur ghom pa poia tsio. Pasaa, monmon yo ulepleep ugharau ghei. Tauvene yei nipapait ezam, ve nivovotia uraat ŋgeretazi tau ughamgham zi na.
PSA 75:2 Ve Maaron isaav ighe: “Yau taug naghur saawe to nagabiiz tamtamon ve naghur atuya pazi. Ve gabizooŋ tsiau, ene pale iduduuŋ mon.
PSA 75:3 Isaav ighe yogyoog itok taan ve tamtamon tisov tisaŋeeŋ, yau aat nakis taan puughu, leso igheen tuŋia.
PSA 75:4 Yes tau tipapait tauzi ezazi na, yau nasaav pazi naghe: ‘Apait taumim irao!’ Ve nasaav pa zeran sasaghati naghe: ‘Tapirimim igheen sindei? Apait tapirimim irao!
PSA 75:5 Tauvene apakur taumim sov, ve asik saveeŋ veleghiiŋ payau sov!’”
PSA 75:6 Pa tamtamon to aaz izaa, ma tamtamon to aaz izila, ma tamtamon to nugh siriv paam, ene irau tigham tamtamon eta eeza ivot imin tiina ne mako.
PSA 75:7 Maaron mon ta igham tamtamon ezazi ivot imin tiina. Pasaa, i ta igagabiiz tamtamon ve ighurghur atuya pazi. Tamtamon siriv, i itatan zi. Ve siriv, i ipakur zi le ezazi tintiina.
PSA 75:8 Yoova ikis rubruub ee ila niima. Rubruub tawe ivon pa vaen ariaaŋa. Vaen tawe, ene aatyavyav tooni. Zeran sasaghati tau tileep izi taan ne, i pale iliŋ vaen tawe, ve ipaghun zi pani, le tisov tighunu le isov. Rabrab tau igheen ila rubruub mboole na, pale tighunu paam.
PSA 75:9 Eemon yau navovotia uraat tintiina to Yoova irau saawe. Pale namboumbou mbouŋ, ve napapait Maaron to Yakop eeza.
PSA 75:10 Pasaa, i isaav ighe: “Zeran sasaghati, yau aat napasov tapirizi. Ve zeran duduŋazi, yau aat napakur zi ve napalot zi, leso tapirizi ivot imin tiina.”
PSA 76:1 Mbouŋ to Asap Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to tirav gita ve timbou mbouŋ tane Yes tau tileep izi taan sirivu to Yuda na, tiwatagh Maaron. Ve yes tau tileep ila taan sirivu to Israel na, tipakuru paam, pa i eeza tiina.
PSA 76:2 Rumei to Maaron igheen izi Yerusalem. Ve loloz Zion, ene Maaron niia to lepoogh.
PSA 76:3 Saawe tau koiŋa tigham malmal pani ta sewe, i iŋgoor polpolin paneegh natŋa tau yav ighanghan ila matazi na, tomania mbuzaagh toozi, ve irav valaghin sigheu toozi. Tauvene gabua toozi to malmal, i ivaghamun zi le tisov.
PSA 76:4 O Maaron, yo mbonarim tiina. Yo paghunam ve ezam tiina kat. Uliiv loloz tintiina tau tigheen irau saawe.
PSA 76:5 Koiamaiŋa, zeran ariaŋazi. Tiroiroi mako. Eemon yo uparav tomani zi le uliiv zi. Tauta tamtamon tsio tila tiyau gabua toozi to malmal isov imin lez. Yo urav koiamŋa tisov timataar, ve patazi tivaghengheen ila taan. Onoon, yes zeran ariaŋazi. Tirau kat pa ghamuuŋ malmal. Eemon irau tigham gabua eta mako.
PSA 76:6 Maaron to Yakop, yo uparoi zi ve uyaon zi, le yes tau tilandoov hos tomania karis tisov titaptap tizi le timatmaat.
PSA 76:7 O Maaron, yo mon ta tamtamon tisov tiroiroi payo. Pa ighe atem yavyav, sei irau iyooz ila naghom?
PSA 76:8 Yes tau koiazŋa tighamgham pataŋani pazi ve titatan zi na, yo uyooz pazi, ve ugham mulin zi tisov. Yo uleep sambam, ve aliŋam izilam ve usavia atuya tau pale ughuru pa koiazŋa na. Ve saawe tau ughur atuya tana pazi, tamtamon tisov to taan tighita, le roiŋ igham zi, ve tineneeŋ mon.
PSA 76:10 Onoon kat. Aatyavyav to tamtamon paam, ene irau imin eez to utotoi tapirim. Tauta tamtamon tipait ghom. Ve yes tau aatyavyav tsio ivaghamun zi mako na, yes pale tilivutin ghom, leso tisuŋ payo ve tipait ghom.
PSA 76:11 Yam tau ambu saveeŋ aghe agham gabua pa Maaron tsiam Yoova na, matamim iŋgal saveeŋ tsiam ve ataghoni. Ve yam nugh nugh tau aleep agharau na, tauvene paam. Agham gabua tsiam popoia siriv ilam pa Ŋeer tau tamtamon tiroiroi pani.
PSA 76:12 Yes pooza tau tinumeer tauzi tapirizi na, Maaron itatan zi. Tauta yes kinik to taan tiroiroi pani.
PSA 77:1 Mbouŋ to Asap Ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ na, aat isaav pa tamtamon to timbou mbouŋ tane itaghon aliiŋa ‘Yedutun’ Yau nataŋ rarai Maaron. Taŋiiz tsiau iŋaruini naghe ighur taliiŋa pa suŋuuŋ tsiau tane, ve iuul ghau.
PSA 77:2 Saawe tau naleep ila pataŋani tiina loolo, yau nazuari ghau naghe le nagham uleeŋ ila to Maaron. Mboŋ ve mataaz, naitiit nimag izaa, ve nasuŋsuŋ pani. Irau namariau mako. Eemon gabua eta irau irav ateg mako.
PSA 77:3 Yau matag iŋgalŋgal Maaron, ve lolog isaghat ve nataŋ. Naghamgham ŋgar naol. Tauta lolog ipataŋan ve tapirig isov.
PSA 77:4 Mboŋ ta naol ne, Maaron ipul ghau nagheen poi mako. Lolog ipataŋan kat le irau nasavia saveeŋ eta mako. Naneneeŋ mon.
PSA 77:5 Pasaa, matag iŋgal imuul ila pa ndaman katini tau ila wa. Ve naŋuzuuv ŋgar tau muuŋ Maaron ighamgham pa tamtamon tooni.
PSA 77:6 Tauvene mboŋ ta naol ne, nagham ŋgar tiina ila lolog, ve matag iŋgalŋgal naghe:
PSA 77:7 “Mindai, pale Maaron ighur muuri payei, ve ipul ghei nileep saghat taghon taghon gha ila? Irau loolo poia payei muul mako?
PSA 77:8 Ŋgar to loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi, ene isov wa? Ve saveeŋ katini tau i imbua tomani ghei na, pale izi imin kaut sorok taghon taghon gha ila?
PSA 77:9 Ma Maaron aate yavyav kat, le ighamu loolo iveghai poia tooni? Tauta loolo isaghatin ghei muul mako ne?”
PSA 77:10 Nagham ŋgar tauvene, tauta nasaav pa taug naghe: “Lolog ipataŋan kat pasaa, Maaron tau ileep saaŋa le saaŋa kat na, itoor ŋgar tooni wa. Taghita tapiri ilam ilam le aazne, taghita muul mako.”
PSA 77:11 Yoova, yau aat matag iŋgal imuul ila pa uraat tsio tintiina, ve gabua ŋgeretazi tau muuŋ ughamgham zi na.
PSA 77:12 Yau aat matag iŋgal uraat tsio ariaŋazi ta naol ne, ve nagham ŋgar pazi poi.
PSA 77:13 O Maaron, yo ughamgham ŋgar patabuyaaŋ mon. Ŋgar tsio ve gabuam, ene maata ite kat. Maaron ite paam eeza tiina imin yo ne mako.
PSA 77:14 Yo Maaron tau ughamgham gabua ŋgeretazi tintiina. Utotoi tapirim ivot ighazooŋ ila nugh nugh matazi gha tighit katini wa.
PSA 77:15 Yakop ve Yosep paaghu toozi, ene tamtamon tsio. Muuŋ, ila taum tapirim, yo upas yes Israela tivot pa pataŋani toozi wa.
PSA 77:16 O Maaron, saawe tau yaa tintiina tighit ghom, roiŋ tiina igham zi. Ve te tau igheen izila siiŋa we, iroi paam, ve imbelmbeluut ghi ilala ilamlam.
PSA 77:17 Saawe tana, taitai gabgabuuŋ ve uman tiina izi. Ve lalaav lutluutu tiina, ve ighani milmilia ilala ilamlam.
PSA 77:18 Yo ugham yaghur tiini ililiit, ve lalaav lutluutu tiina kat. Ve nugh ighani milia, ve mbonari isul nugh. Ve yogyoog itok taan gha ilala ilamlam.
PSA 77:19 Eez tsio imbut te ve ila pa ziige ite. Yo uvalagh mazavan, le sirivu ila pa ŋas, ve sirivu ila pa tapir, ve ulaagh ila bodbodaaŋ. Eemon tighita aghem niia mako.
PSA 77:20 Yo umuuŋ pa tamtamon tsio imin ŋginiiŋ to sipsip. Ve ughur Mose yesuru Aron tigham naghom, ve tigherev zi gha tila.
PSA 78:1 Mbouŋ to Asap Yam tamtamon tsiau, aghur taliŋamim pa saveeŋ tau naghe napaduduuŋ gham pani ne. Saveeŋ tau naghe nasavia payam ne, yam asov alooŋ poghania.
PSA 78:2 Yau pale nakaak avog, ve nasavia saveeŋ palelaaŋ siriv payam. Pale nasavia gabua siriv tau muuŋ tivot na. Gabua tawe, pughuzi iyooŋ.
PSA 78:3 Sinaiŋ tane, timbuunŋa tisavia payei gha nilooŋa, tauta niwataghi.
PSA 78:4 Muuŋ, Yoova itotoi tapiri ivot ighazooŋ. I igham gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina ivotvot. Tauta tamtamon tipait eeza pa tapiri ve poia tooni. Uraat tooni tawe, irau taŋgooza pa natuunŋa mako. Iit aat tasavia pazi. Leso paaghu toit tau murei pale tivot na, tiwataghi paam.
PSA 78:5 Eez to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, muuŋ i ivotia pa timbuunŋa tau Yakop paaghu tooni na. I isavia tutuuŋ tooni pa yes Israela, ve isaav ariaaŋ pa timbuunŋa ighe tipaduduuŋ natuzŋa pani.
PSA 78:6 Leso yes paam tiwataghi, ve anazi tisavia pa natuzŋa, ve iseeŋga tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 78:7 Tauvene paaghu toozi irau lolozi iveegh pa uraat tintiina tau Maaron igham zi ne mako. Ve yes pale tinumeera, ve matazi iŋgal tutuuŋ tooni, ve titaghoni.
PSA 78:8 Leso tigham ŋgar imin timbuzŋa sov. Pasaa timbuzŋa, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Lolozi pa titoor ŋgar toozi mako. Monmon tighamgham taliiŋzizi ve tizorzoor Maaron aliiŋa. Lolozi ikisi tuŋia mako. Ve saveeŋ tau yesŋa Maaron timbua na, titaghoni mako.
PSA 78:9 Paaghu to Epraim, yes tirao pa vaneghuuŋ pa paneegh. Eemon saawe tau malmal iburig, tiroi ve tighawaar.
PSA 78:10 Ve saveeŋ tau yesŋa Maaron timbua na, matazi kisini ve titaghoni mako. Laghooŋ toozi, lolozi pa taghoniiŋ tutuuŋ tooni mako.
PSA 78:11 Ve uraat tintiina tomania gabua ŋgeretazi tau muuŋ Maaron igham zi ila matazi na, yes lolozi iveghaini kat.
PSA 78:12 Saawe tau timbuzŋa tileep izi Isip, Maaron igham gabua ŋgeretazi tintiina izi taan raraate to Zoan, ve tighita pa tauzi matazi.
PSA 78:13 Ve saawe tau tila tivot Te Siŋsiŋai, i ivalagh te, le sirivu ila pa ŋas, ve sirivu ila pa tapir. I igham te iyooz imin didiiŋ. Tauta eez ivot pazi, ve titaghoni tila tivool pa ziige ite.
PSA 78:14 Mataaz, i igham taitai ivot, leso itotoi eez pazi. Ve mboŋ, i igham yav ivot, leso imuuŋ pazi ve titaghoni.
PSA 78:15 Saawe tau tileep izi nugh ŋginaaŋa, Maaron irav valaghin maet, ve igham yaa ivot pani. I igham yaa ireer tiina, leso tighun.
PSA 78:16 Onoon kat, i igham yaa katini tivot ila maet, ve tireer tizi le timin yaa tintiina.
PSA 78:17 Eemon yes tinoknok ghamuuŋ sosor pa Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na. Saawe tau tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, tizorzoor aliiŋa.
PSA 78:18 Yes titovtoov Maaron tapiri. Tauta tisaav pani tighe igham lezi aniiŋ tau luazi itaŋtaŋ pani na.
PSA 78:19 Ve tivelegh Maaron tighe: “Laak, Maaron tapiri irau igham lemai aniiŋ izi nugh ŋginaaŋa tane? Onoon, i irav valaghin maet, ve yaa tiina iyaat ivot toman tapiri ve ireer izi. Eemon irau igham tamtamon tooni lezi aniiŋ toman ziigha?”
PSA 78:21 Yoova ilooŋ saveeŋ toozi tawe, le ipas aate. Tauvene igham yav izi ighan Yakop paaghu tooni. Aate yavyav kat pa yes Israela, ve ivaghamun zi.
PSA 78:22 Pasaa, yes tighur ila tooni mako. Tinumeer tighe tapiri irau iuul zi ne mako.
PSA 78:23 Tauvene Maaron isaav ariaaŋ, ve ataman to sambam saamba ikaak,
PSA 78:24 ve igham aniiŋ manna izi pazi. I igham aniiŋ to sambam pazi leso tighan.
PSA 78:25 Onoon kat, tamtamon tighan aniiŋ to yes aŋela. Maaron igham lezi aniiŋ katini, ve tighan le isooŋ zi.
PSA 78:26 Ra ipaburigin yaghur kaaguragh ilam. Tauu tapiri igham yaghur tiina izaa pa ragh puughu.
PSA 78:27 Ve igham man umbaal tiroov tilam, ve titaptap tizi nugh tau tilepleep pani na. Man tawe, sorok mako kat. Yes timin sausau to nari.
PSA 78:28 Maaron igham zi titaptap tizi nugh tau tamtamon tooni tilepleep pani na, le tilivutin balbaal toozi.
PSA 78:29 Tauvene yes Israela tighan le isooŋ zi. Pa gabua tau luazi itaŋ pani, tauta i igham pazi.
PSA 78:30 Yes Israela tighanghan man tawe le tipasovu soone ve Maaron aatyavyav tooni izaa toozi, ve irav tamtamon toozi ariaŋazi gha timatmaat. Geegeu toozi paghpaaghu tau popoiazi kat na, i ipasov zi.
PSA 78:32 Yes Israela tighita gabua naol isov tawe. Eemon tinoknok ghamuuŋ sosor soone. Tikaria ghitooŋ gabua ŋgeretazi. Eemon tighur ila to Maaron mako.
PSA 78:33 Tauta i iŋgoor saawe toozi tuuku. Lepoogh toozi isov rekia mon imin yaghuraan tau ivotvot ila avoon. Mateegh ipateeŋ zi, le roiŋ tiina igham zi.
PSA 78:34 Onoon, saawe tau Maaron irav tamtamon toozi siriv, rekia mon ve eval tiina tighilaal, ve titoor ŋgar toozi imuul ila pani, ve tisuŋ pani ariaaŋ tighe loolo isaghatin zi ve ireu sosor toozi.
PSA 78:35 Ve matazi iŋgal muul tighe: Maaron, i iponpoon zi imin maetaaz tau izala kat. Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, i ta Uleeŋa toozi.
PSA 78:36 Eemon tipaiti pa avozi uuli mon. Saveeŋ tau ivotvot ila avozi na, tisavia toman lolozi mako. Tigham karom.
PSA 78:37 Lolozi ikis Maaron ariaaŋ mako. Ve saveeŋ tau yesŋa Maaron timbua na, matazi kisini ve titaghoni mako.
PSA 78:38 Eemon Maaron loolo isasaghatin zi, ve ireureu sosor toozi. Tauta ivaghamun zi kat mako. Onoon, saawe naol, i aate yavyav pazi kat. Eemon iyai ghi, ve itatan aatyavyav tooni.
PSA 78:39 Pasaa, maata iŋgal ighe: Yes to taan mon. Tapirizi tiina mako. Tileep rig, ve tilalez, imin yaghur tau talooŋ luutu ilam, ve isov.
PSA 78:40 Saawe tau tileep izi nugh ŋginaaŋa, tizoor Maaron aliiŋa pai katini. Yes tilaghlaagh ila nugh tau sausau mon, ve tighamgham Maaron loolo ipataŋan.
PSA 78:41 Maaron Patabuyaaŋ to yes Israela, yes tinoknok tovaaŋni. Tauta tipas aate, le aate yavyav kat.
PSA 78:42 Yes lolozi iveghveegh pa Maaron tapiri. Matazi iŋgal saawe tau i igham mulin zi ila koiazŋa nimazi na mako.
PSA 78:43 Muuŋ, i igham gabua ŋgeretazi katini ivotvot izi Isip to itotoi tapiri pazi. I ighamgham uraat tintiina izi taan raraate to Zoan. Uraat tawe, tamtamon tighita le ŋgar toozi imbool.
PSA 78:44 I itoor yaa tintiina to yes Isipa timin siŋ. Tauvene yes Isipa lezi yaa eta to ghunuuŋ mako.
PSA 78:45 Ve igham nimnim tintiina tau tiŋutŋut tamtamon na tivot izi nugh toozi, ve tiŋut zi le tisaghat kat. Ve igham gob katini tivot le tivaghamun zi paam.
PSA 78:46 Ve igham siis tivot le titav nugh toozi, ve tighan aniiŋ toozi. Uum tau tighun punitazi pani na, siis tighaniir gabua to uum tawe le isov.
PSA 78:47 Ve igham ais paatu paatu titaptap tizi, le ivaghamunia ai vaen toozi. Ve uman tiina tomania ais izi le ivaghamunia ai fik toozi paam.
PSA 78:48 I igham ais paatu paatu titaptap tizi, ve irav makau toozi timatmaat. Ve igham lalaav iŋgalŋgal sipsip toozi.
PSA 78:49 Maaron aate yavyav le yavyav kat. Loolo basbasuuŋ, ve irau aate izi muul mako. Tauta ighur yes Isipa muul mako, ve aatyavyav tooni izaa toozi kat. I imbaaŋ aŋela tooni eval tila tivaghamun zi pa moroghooŋ saghati.
PSA 78:51 I irav yes Isipa natuzŋa aidabazŋa, le tisov timataar. Natuzŋa tau tipoop zi imin maata, tauta tisov. Eta ileep muul mako.
PSA 78:52 Ra igham tamtamon tooni tipul Isip. I imuuŋ pazi imin ŋginiiŋ to sipsip, ve yesŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa.
PSA 78:53 I imuŋmuuŋ pazi ve iŋginŋgin zi. Tauvene tiroi pa gabua eta mako, ve tileep poia mon. Eemon koiazŋa, te itav zi, le tisov timataar ila te loolo.
PSA 78:54 I igherev zi tila tigharau taan tooni patabuyaaŋ ziige, ve loloz tau i iparav pani ve ighamu imin le na.
PSA 78:55 Ve iziir nugh nugh tau tileep ila taan tawe na tighawaar, leso tamtamon tooni tila tigham taan toozi imin lezi motot. Ve irei taan tawe tomania ruum tau tighenaar ila na, le irau rumei rumei to yes Israela, ve tighamu imin lezi to tileep ila.
PSA 78:56 Eemon tizi ve titoov Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na muul. Tizorzoor aliiŋa, ve eez tau i ighuru pazi na, titaghoni mako. Yes tamtamon tooni. Eemon tighur murizi pani, ve tireu saveeŋ mbuaaŋ tau timbua tomania Maaron na raraate imin timbuzŋa. Tauvene i irau inumeer zi mako. Yes timin paneegh tau ool ipas pani, ve le uraat mako.
PSA 78:58 Maaron iriu zi pasaa, tighagharaat maaron karomŋa anunuzi. Yes tiluplup zi izala nugh mbua ta naol ne, ve tisuŋsuŋ pa maaron karomŋa. Tauta tipas Maaron aate.
PSA 78:59 Maaron ighita ŋgar toozi tawe, le aate yavyav ve ighur muuri pazi kat.
PSA 78:60 Saawe tana, i ipul balbaal tooni patabuyaaŋ tau igheen izi nugh Silo na, izi ileple. Niia to lepoogh tau igheen ila tamtamon tooni sosozi na, i ileep ila muul mako.
PSA 78:61 Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ tau imin ilaal pa tapiri ve mbonari na, i ipuli ila yes Israela koiazŋa nimazi.
PSA 78:62 Aate yavyav kat pa tamtamon tooni. Tauvene ipul zi tila koiazŋa nimazi ve timbut zi pa mbuzaagh, le geegeu toozi paghpaaghu timataar. Zilivaa toozi paghpaaghu irau timbou mbouŋ to vaiŋ muul mako. Pasaa, zitamoot tileep ve tivai zi muul mako.
PSA 78:64 Zeran to watooŋrau paam, mbuzaagh ighan zi gha timatmaat. Ve azuwazŋa zilivaa tau tileep timin zinaara na, irau titaŋ pazi mako.
PSA 78:65 Ra Maaron igham ŋgar imin tamtamon tau igheen gha iburig. I imin tamtamon ariaaŋa to malmal tau ighun le ivaghamgham. Mako maata pakia ve iburig ila igham malmal muul.
PSA 78:66 I itatan koiŋa, ve tighau tila toman mayazi. Mayaŋa tawe pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 78:67 Maaron ighur muuri pa Yosep paaghu tooni. Ve niia to lepoogh paam, igheen tomani zi muul mako. Irau igham yes Epraima pa uraat tiina eta muul mako.
PSA 78:68 Ve isiigh rumei to Yuda, leso tigham pooz pa tamtamon tooni. Ve igham loloz Zion imin i le. Loloz tawe, i loolo pani kat.
PSA 78:69 I irau rumei tooni patabuyaaŋ izala, leso imin niia to lepoogh. Rumei tawe iyaryaaŋ kat imin sambam. Pale iyooz tuŋia tauvene taghon taghon gha ila, imin taan tau i ighuru na.
PSA 78:70 Ve i isiigh besooŋa tooni David to imin kinik. David iŋginŋgin sipsip ila olol loolo, ve Maaron ighuru pa uraat tooni.
PSA 78:71 I maata pa sipsip tinazŋa tomania natuzŋa tau tighunghun tuz na, ve Maaron ighamu imin ŋginiiŋ to yes Israela tau Yakop paaghu tooni na.
PSA 78:72 Tauvene David iŋgin zi itaghon ŋgar duduuŋa, ve igham pooz pazi poi.
PSA 79:1 Mbouŋ to Asap O Maaron, aazne nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, tilam taan tsio tane, ve tighe tighamu imin lezi. Yes tivaghamunia rumei tsio patabuyaaŋ le isaghat, ve tireu mbirisai nugh tiina Yerusalem.
PSA 79:2 Yes tirav besooŋa tsio timatmaat, ve tipul patazi tivaghengheen taghon taan paavo, leso man tighan zi. Tamtamon tsio tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ ve titaghon eez tsio, tauta mizazi imin gabua sagsagŋa lezi to tighani.
PSA 79:3 Koiamaiŋa tirav tamtamon tsiei katini, ve siŋ toozi ireer imin yaa irau Yerusalem loolo. Ve tsiei eta ileep to itavi zi mako.
PSA 79:4 Tauvene nugh nugh tau tileep tigharau ghei ne, tighit ghei, ve tighamgham ŋalalaŋ payei. Yes tiŋiŋiŋ payei, ve tivevelegh ghei kat.
PSA 79:5 O Yoova, pale ŋeez o lolom imuul ilam payei? Pale uriuriu ghei, ve aatyavyav tsio ighanghan ghei imin yav irau saawe? Pale aatyavyav tsio izazaa tsiei tauvene taghon taghon gha ila?
PSA 79:6 Ugham aatyavyav tsio izaa to nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, ve tiyamaan katini. Ughur atuya iŋarui yes tau tisuŋsuŋ payo mako na, o poia.
PSA 79:7 Pasaa, yei tau Yakop paaghu tooni na, tiravuur ghei nisov. Ve tivaghamunia taan tane, le nugh tsiei ŋginaaŋa.
PSA 79:8 Sosor tau muuŋ timbumaiŋa tighamgham zi na, ughur atuya izaa tsiei sov. Lolom isaghatin ghei, ve rekia ulam uul ghei. Pa aazne, saghatiiŋ tiina ivot payei gha nisaghat wa.
PSA 79:9 O Maaron, yo ta Uleeŋa tsiei. Uul ghei lak! Leso eval tipait ezam pa tapirim ve poia tsio. Upas ghei nivot pa pataŋani tane, ve ureu sosor tsiei. Pasaa, gabuam tauvene. Tauta tamtamon tipapait ezam.
PSA 79:10 Maaron, isaav ighe uul ghei mako, ene pale nugh nugh tisavia saveeŋ veleghiiŋ payei tighe: “Laak, Maaron tsiam ileep sindei?” Maaron, yes tau tiliŋliŋ siŋ pa besooŋa tsio na, uyat ŋgar toozi tawe, ve nighita. Leso nugh nugh tiwatagh tighe yo ughurghur atuya pa ŋgar saghati.
PSA 79:11 Ulooŋ taŋiiz to yes tau tileep ila koiazŋa nimazi na. Yes tau koiazŋa tighe tirav zi timaat na, ugham mulin zi. Pa yo tapirim tiina kat.
PSA 79:12 O Maaron, nugh nugh tisiksik saveeŋ veleghiiŋ payo. Ŋgar toozi tawe, uyatu le uyat katini.
PSA 79:13 Ighe ugham tauvene, ene pale yei tamtamon tsio lolomai poia payo, ve nipait ezam pa poia tsio irau saawe. Pale nisinai uraat tsio taghon taghon gha ila. Pasaa, yei sipsip tsio, ve yo ŋginiiŋ tsiei.
PSA 80:1 Mbouŋ to Asap O Maaron, yo ŋginiiŋ to yei Israela, ve yei sipsip tsio. Yo ta umuŋmuuŋ pa yei paaghu to Yosep. Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiei tane. Yo uleep ila niam to ghamuuŋ pooz tau igheen izala aŋela ariaŋazi avarazi na. Utotoi mbonarim ivot ighazooŋ payei.
PSA 80:2 Yo saksakim ve ariaŋam. Uburig ve utotoi tapirim ila Epraim, Benyamin, ve Manase paaghu toozi matazi. Ulam uul ghei.
PSA 80:3 O Maaron, uul ghei ve upalot ghei. Lolom poia payei, ve ugham poghani ghei. Leso nileep poia muul.
PSA 80:4 O Yoova, yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yei tamtamon tsio. Eemon atem yavyav payei, ve ulooŋ suŋuuŋ tsiei mako. Pale ŋeez o aatyavyav tsio isov?
PSA 80:5 Yo ugham ghei nibaad pataŋani tiina le isooŋ katin ghei. Tauvene nitaŋ tiina, ve nighun matamai suuru imin lemai yaa.
PSA 80:6 Yo ughur murim payei. Tauvene nugh nugh tau tileep tigharau ghei ne, tivazorai zi pa taan tsiei tighe tighamu imin lezi. Ve koiamaiŋa tivevelegh ghei, ve tiŋiŋiŋ payei.
PSA 80:7 Yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Uul ghei ve upalot ghei. Lolom poia payei, ve ugham poghani ghei. Leso nileep poia muul.
PSA 80:8 Muuŋ, ai vaen ee iyooz ila taan to yes Isipa. Yo usuru, ve ughamu ilam ta sene, ve uziir nugh tane tamtamona tighau, ve uvazoghi ila taan toozi.
PSA 80:9 Ve uzavaan puughu, leso itum poi. Tauvene waria izila taan loolo kat, ve booga titum tila mamalau, le titav taan tane isov.
PSA 80:10 Ai vaen tane itum izaa izaa, le itav loloz to nugh tane, ve imin yavyaav pazi. Ve ai mezepur tintiina tiyooz ila saamba paam.
PSA 80:11 Booga siriv tiraraav zi tila le tivot nari to te Mediterenian. Ve siriv tiraraav zi tila le peria yaa tiina Euprates.
PSA 80:12 Mindai ta aazne ureu didiiŋ tau muuŋ ilivutin uum vaen tsio na? Ughita. Tamtamon tau tilaghlaagh sorok na, tisov tilam tiloŋ tila ve tiyumyum anooŋa.
PSA 80:13 Ve ŋgai sagsag tisusus puughu ve tivavaghaaza, ve gabua naol to su tighanghan anooŋa.
PSA 80:14 O Maaron, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Matam imuul ilam payei. Uleep sambam ve matam izilam ughita ai vaen tau nimam tapir ivazoghi na. Isaghat wa! Tauvene ulam ugharaata! Leso itum poi muul.
PSA 80:16 Aazne, koiamŋa tiŋgor ai vaen tsio izi, ve tisuruuva izala yav. Ughit zi ve uyaon zi, ve upasov zi gha tilalez!
PSA 80:17 Eemon tamtamon tsio tau ileep ila nimam tapir na, uŋgin poghania ila nimam saamba. Kinik tsiei tau yo taum usiigho ve ughuru pa uraat na, matam pani ve upaloti, leso igham uraat payo.
PSA 80:18 Ighe ugham tauvene, ene yei aat irau nighur murimai payo muul mako. Tauvene uul ghei nileep poia muul. Leso nibees payo ve nipait ezam.
PSA 80:19 O Yoova, yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Uul ghei ve upalot ghei. Lolom poia payei, ve ugham poghani ghei. Leso nileep poia muul.
PSA 81:1 Mbouŋ to Asap Lolomim poia pa Maaron, ve ambou pani. Pa iit taghamgham tapiriin ila tooni. Tintinmim pa Maaron to Yakop, ve ayoor eeza toman aliŋamim tiina.
PSA 81:2 Ait mbouŋ ve ambou. Ve atok kakaap, ve arav gita ve gabua siriv, leso agham mbouŋ paghuuna.
PSA 81:3 Saawe to kaiyo izaa paaghu, ve saawe to kaiyo dodoliiŋ, ene saawe to talup ghiit ve tasuŋ. Tauvene aviv tavuur ve apaburigin suŋuuŋ.
PSA 81:4 Pa ŋgar tauvene, ene itaghon tutuuŋ tau Maaron ighuru pa iit Israela alok wa. Maaron to Yakop ighe tataghon tutuuŋ tane.
PSA 81:5 Saawe tau i igham malmal pa yes Isipa, i isaav pa iit Israela to tataghon tutuuŋ tane, leso itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Yau nalooŋ ŋeer ee aliiŋa ilam. Ta muuŋ ve ilam, nalooŋ aliiŋa tauvene mako. Isaav ighe:
PSA 81:6 “Yau ta nazugh yauyauŋ pataŋani izi pa avaramim, ve nagham gham amariau pa badooŋ gabua.
PSA 81:7 Muuŋ, yam aleep ila pataŋani tiina loolo, ve ataŋ rarai ghau to nauul gham. Ve yau nalooŋ taŋiiz tsiam, ve napas gham avot pa pataŋani tsiam. Yau nayooŋ ila taitai gabgabuai tau lalaav lutluutu ivotvot pani na, ve nayol aliŋamim. Ve yau natoov gham izi yaa ziige to nugh Meriba.
PSA 81:8 Yam tamtamon tsiau, alooŋ saveeŋ ariaaŋa tau naghe nasavia payam ne. Yam Israela, aghur taliŋamim pa aliŋag tane ve ataghoni, o poi!
PSA 81:9 Maaron ite paam ileep ila sosomim ve abees pani sov. Yau mon, o abees payau. Tauvene aput aghemim pa maaron karomŋa to nugh siriv sov.
PSA 81:10 Pa yau Yoova ta Maaron tsiam. Yau ta nagham gham apul Isip. Yau nasaav payam naghe: Akaak avomim tiina. Leso napavoni pa gabua popoia.
PSA 81:11 Eemon tamtamon tsiau tilooŋ aliŋag mako. Yes Israela timbuzir payau.
PSA 81:12 Ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ mako. Tauta napul zi titaghon tauzi ŋgar toozi.
PSA 81:13 Yau napasawal naghe le tamtamon tsiau tilooŋ aliŋag, ve titaghon eez tsiau!
PSA 81:14 Leso rekia mon ve koiazŋa tiyamaan nimag, ve natatan zi.
PSA 81:15 Yes tau tighurghur koi payau na, pale tilam titap izi naghog toman roiŋ tiina. Ve atuya tau pale izaa toozi, ene aat ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 81:16 Eemon yam Israela, pale napan gham pa aniiŋ popoia, ve napaghun gham pa tok to su suuru le isooŋ gham.”
PSA 82:1 Mbouŋ to Asap Maaron ileep ila niia to ghamuuŋ pooz, ve yes daaba to nugh sambam tilup zi ila naagho. I ipayooz zimaronŋa pa savsaveeŋ, ve igabiiz zi pa uraat toozi. Ighe:
PSA 82:2 “Yam tane, eez tsiam to ghamuuŋ pooz, iduduuŋ mako. Pale ŋeez o apul ŋgar tana? Saawe tau daaba to taan tigharaat saveeŋ to tamtamon, yam apul zi tivolvool to zeran sasaghati.
PSA 82:3 Yam aat apaburigin zi, leso tigharaat saveeŋ to yes tau tapirizi imbool ve yes parooŋa, le iduduuŋ mon. Ve tiyooz pa yes tau tileep ila pataŋani loolo, ve yes tau lezi uleeŋ eta mako na, ve tiuul zi pa pataŋani toozi.
PSA 82:4 Tauvene yes tau tapirizi imbool, ve yes mbolaaŋa, yam irau matamim pazi, ve agham mulin zi ila zeran sasaghati nimazi.
PSA 82:5 Eemon yam aghamgham tauvene mako. Lemim ghilalooŋ mako. Ŋgar tsiam ivot soone. Laghooŋ tsiam, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Tauta ŋgar ve tutuuŋ naol tau timin puughu pa lepoogh poia izi taan na, yam avaghamunia le isaghat kat.
PSA 82:6 Onoon, muuŋ yau nawaat gham naghe ‘zimaronŋa.’ Ve nasaav payam naghe: ‘Yam asov amin Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na natŋa.’
PSA 82:7 Eemon yam pale asov amatmaat raraate imin eval tiina to taan. Pale atap imin yes daaba to taan, ve lemim ezamim muul mako.”
PSA 82:8 O Maaron, uburig ve ughur atuya pa zeran sasaghati tau tileep izi taan na. Pasaa, nughmariŋ to taan tomania gabua toozi, ene yo tsio mon.
PSA 83:1 Mbouŋ to Asap O Maaron, mindai ta avom luutu mako ve uneneeŋ mon? Mindai ta uput nimam ve ulepleep sorok?
PSA 83:2 Ughita. Koiamŋa tighe tipaburigin malmal. Yes tau tighurghur koi payo na, tipakur tauzi ve tighamgham aghezi payo.
PSA 83:3 Tamtamon tsio tau lolom pazi kat na, koiamŋa tawe tilup zi, ve tiil eez to tivaghamun zi.
PSA 83:4 Tighe: “Alam tala ve tapasov yes Israela le tisov kat. Leso ezazi igheen muul sov, ve tamtamon lolozi iveegh pazi.”
PSA 83:5 Onoon kat, koiamŋa tawe tilup lolozi ve ŋgar toozi imin eemon, ve timbu saveeŋ tighe tigham malmal payo ve tivaghamunia tamtamon tsio. Yes tamtamon to nugh tane:
PSA 83:6 Yes Edoma tomania Ismael paaghu tooni, ve yes Moapa tomania yes Agri,
PSA 83:7 ve yes to taan sirivu to Gebal tomania yes Amona ve Amaleka, ve yes Pilistia ve tamtamon to nugh Tiro.
PSA 83:8 Ve yes Asiria paam tau zeran ariaŋazi to malmal na, tivool to yes Amona ve Moapa tau Lot paaghu tooni na, leso tiuul zi pa malmal.
PSA 83:9 Tauvene yei nitaŋ rarai ghom nighe ugham ŋgar raraate pa yes tawe imin tau muuŋ ugham pa yes Midiana, ve murei ugham pa Sisera yesuru Yabin izi yaa Kison na.
PSA 83:10 Saawe tana, yo urav zi timataar izi nugh Endor, ve patazi tivaghengheen taghon taan paavo gha timbuzaar.
PSA 83:11 Yes daaba to koiamaiŋa, ugham ŋgar raraate pazi imin tau muuŋ ugham pa Oreb yesuru Zeeb na. Ve yes pooza toozi tauvene paam. Utatan zi imin tau muuŋ utatan Zeba yesuru Zalmuna na.
PSA 83:12 Zeran ru tawe, muuŋ tisaav tighe: “Maaron taan tooni, le kikiliiŋ popoia. Tala taghamu imin leen.”
PSA 83:13 Maaron tsiau, ureu zi le timbiriis imin ŋgaupup ve rabrab tau yaghur ivuvuura gha ilale.
PSA 83:14 Uvaghamun zi imin yav tau ighan suvinia regh, ve imin yav tau ighan izala loloz, le ipasov su.
PSA 83:15 Ugham uman tiina izi, ve yaghur tiina izaa, leso tiroi ve tighau.
PSA 83:16 O Yoova, utatan zi. Leso mayazi kat, ve tighilaal tighe yo ezam tiina, ve tisuŋ payo.
PSA 83:17 Ugham zi tivaghamgham, ve tileep toman mayazi taghon taghon gha ila. Upamayaŋin zi, ve upasov zi.
PSA 83:18 Leso tighilaal tighe: Yoova, yo mon ta ezam tiina. Yo Maaron Tiina Tau Uliiv Zimaronŋa Tisov, ve uŋgin taan isov.
PSA 84:1 Mbouŋ to yes Kora O Yoova, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yau lolog pa rumei tsio kat. Pa ene paghuuna kat ve imin niam to lepoogh.
PSA 84:2 Yau napasawal naghe le naleep ila sirsiir to rumei tsio loolo, o poia. Maaron, yo uleep matam yaryaare irau saawe. Tauvene lolog ve ŋgar tsiau isov iŋaŋarui ghom, ve lolog poia kat ve namboumbou payo.
PSA 84:3 Yoova, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yo kinik tsiau ve Maaron tsiau. Man tau tileep ila sirsiir to rumei tsio loolo na, lolozi poia kat. Ve maetbooga tiraurau rumazi ila rumei tsio loolo, leso tileep tigharau artaal tsio, ve tipoop natuzŋa ta sewe.
PSA 84:4 Yes tau tilepleep ila rumei tsio loolo na, poia tsio izazaa toozi ve lolozi poia kat. Tauta timboumbou ve tipapait ghom.
PSA 84:5 Yes tau tighamgham tapirizi ilat tsio na, poia tsio izazaa toozi ve lolozi poia kat. Lolozi iyaryaaŋ tighe le titaghon eez tau ila pa loloz Zion na, leso tisuŋ payo izi ta sewe.
PSA 84:6 Saawe tau tilaagh ila taan raraate tau le yaa mako na, yaa katini bolokbolokia ila taan ve tizazaa. Maaron igham uman izi pa taan tawe, tauta yaa ipot irau nugh.
PSA 84:7 Tauvene tamtamon tooni tapirizi ivotvot, ve tilaghlaagh taghon eez, le tila tivot Maaron naagho izi loloz Zion.
PSA 84:8 O Yoova, yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane. Maaron to Yakop, ughur taliŋam payau.
PSA 84:9 Maaron, suŋuuŋ tsiei iŋarui ghom pa kinik tsiei tau yo taum usiigho na. Matam pani ve ughur poia tsio izaa tooni. Pa i ta imin sigheu payei.
PSA 84:10 Isaav ighe yau naleep ila sirsiir to rumei tsio loolo pa aaz eemon geeg, ene igham ghau lolog poia iliiv saawe ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tau naleep izi nugh siriv. Yau lolog pa naleep tomania zeran sasaghati ila ruum toozi mako. Yau naghe le naleep ataman aavo to Maaron tsiau rumei tooni, o poia.
PSA 84:11 Maaron toit Yoova, ghazooŋa tooni isul ghiit imin aaz, ve i imin sigheu pait. I ighamgham poghani ghiit, ve igham ezaan ivot imin tiina. Yes tau laghooŋ toozi iduduuŋ ila maata na, i irau iŋguruut gabua poia eta pazi mako.
PSA 84:12 O Yoova, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yes tau tinumeer ghom na, poia tsio izazaa toozi ve lolozi poia kat.
PSA 85:1 Ene mbouŋ to ŋeer tau imuuŋ pa mbouŋ Mbouŋ to yes Kora O Yoova, muuŋ yo ughamgham poghania nugh tsio. Yei tau Yakop paaghu tooni ne, saawe tau nileep ila pataŋani loolo, yo uul ghei ve ugham ghei nileep poia muul.
PSA 85:2 Ve saawe tau tamtamon tsio tigham sosor, yo upul sosor toozi. Ŋgar toozi tau isosor ila yo matam na, yo ureua isov ilale.
PSA 85:3 Yo utatan aatyavyav tsio, ve lolom iluum pazi muul.
PSA 85:4 Ve aazne, nitaŋ rarai ghom muul. Maaron, yo Uleeŋa tsiei. Matam imuul payei ve uul ghei, leso nileep poia muul. Atem yavyav payei muul sov.
PSA 85:5 Mindai, pale aatyavyav tsio izazaa tsiei irau saawe? Pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila?
PSA 85:6 Yei tamtamon tsio. Tauvene matam imuul ilam payei, ve upaburigin ghei muul. Leso lolomai poia payo, ve nipait ghom.
PSA 85:7 O Yoova, lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Utotoi ŋgar tana payei muul, ve ugham mulin ghei. Leso nileep poi.
PSA 85:8 Yau aat naghur taliŋag poi pa saveeŋ tau Maaron ighe ivotia pa tamtamon tooni. Pasaa, yau nawatagh: Yoova pale isavia saveeŋ luuma pait. Tamtamon tooni tau lolozi isaghavu ariaaŋ ve titaghon eez tooni na, i pale iuul zi, leso tileep poia muul. Eemon yes aat tiyamaan zi. Ŋgar to borauŋa tau muuŋ tighamghamu na, tighamu muul sov.
PSA 85:9 Onoon kat. Yes tau tiroi pa Maaron ve titaghon ŋgar tooni na, i ilepleep igharau zi ve isasaŋan pa uleeŋ zi. I aat ileep tomani ghiit, ve itotoi tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ izi taan tsiei tane
PSA 85:10 Maaron loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ ve iuluul zi, ve yes titaghon tutuuŋ tooni. Tauta yesŋa tilup zi timin eemon. Yes titaghon ŋgar duduuŋa, ve i igham zi tileep poia toman lolozi luuma. Tauta lupuuŋ toozi eemon.
PSA 85:11 Ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ onoon, ene ivotvot izi taan. Ve Maaron ileep izi sambam, ve maata pait itaghon ŋgar tooni duduuŋa.
PSA 85:12 Onoon kat, Yoova pale igham lemai gabua popoia. I pale igham mariri poia ivot ila taan tsiei.
PSA 85:13 Ŋgar duduuŋa, ta imuŋmuuŋ pani, ve ighagharaat eez pani to ilam.
PSA 86:1 Mbouŋ to David O Yoova, ughur taliŋam payau. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau. Pa yau naleep ila pataŋani loolo ve nailiil eez.
PSA 86:2 Yau besooŋa tsio, ve nanumeer ghom. Lolog isaghav ghom, ve nataghon eez tsio. Yo Maaron tsiau. Tauvene uvool tsiau, ve ugham mulin ghau. Mako pale namaat.
PSA 86:3 Tiina tsiau, lolom isaghatin ghau ve uul ghau! Pa saawe isov, ta mboŋoozo ila le ravrav izi, taŋiiz tsiau iŋaŋarui ghom.
PSA 86:4 Yoova, yau besooŋa tsio. Yau nasuŋ payo toman lolog. Ugham lolog poia muul.
PSA 86:5 Tiina tsiau, yo poiam kat, ve upulpul sosor to tamtamon. Tamtamon tisov tau tisuŋsuŋ payo na, lolom isaghav zi ariaaŋ, ve uluul zi.
PSA 86:6 Tiina tsiau, ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau. Ulooŋ taŋiiz tsiau tane ve uul ghau. Pa yau besooŋa tsio.
PSA 86:7 Saawe tau naleep ila pataŋani loolo, yau nataŋ rarai ghom. Pasaa, yau nawatagh: Yo aat ulooŋ suŋuuŋ tsiau ve uul ghau.
PSA 86:8 Tiina tsiau, yo mon ta Maaron tauu. Maaron ite paam raraate imin yo mako. Eta irau igham uraat tintiina imin yo ne mako.
PSA 86:9 Yoova, yo ughur tamtamon tisov tileep irau nugh toz toz. Nughmariŋ pale tilam tiput aghezi payo, ve tipait ezam pa tapirim ve poia tsio.
PSA 86:10 Pasaa, yo ezam tiina, ve ughamgham gabua ŋgeretazi tintiina. Tauvene yo mon ta Maaron tauu.
PSA 86:11 O Yoova, utotoi eez tsio payau Leso laghooŋ tsiau iduduuŋ mon itaghon saveeŋ tsio onoon. Ve ugham ghau naghur lolog isov iŋarui ghom. Leso naroi payo, ve nataghon aliŋam.
PSA 86:12 O Tiina, yo Maaron tsiau. Yau lolog poia payo, ve napakur ghom toman lolog isov. Yau aat napait ezam pa tapirim ve poia tsio irau saawe.
PSA 86:13 Pasaa, yo lolom isaghav ghau ariaaŋ ve uluul ghau. Muuŋ, rigmon kanaŋ nazila mateegha niazi. Eemon yo ugham mulin ghau, tauta namaat mako.
PSA 86:14 O Maaron, ughita. Aazne, zeran sasaghati tiburig tighe tivaghamun ghau. Yes to taliiŋzizi tilup zi, ve tighe tirav ghau namaat. Lolozi isaghatin tamtamon eta mako, ve matazi iŋgal ghom rigta mako.
PSA 86:15 Tiina, yo Maaron tau lolom isasaghatin ghei, ve ughamgham poghani ghei. Atem yavyav rekrekia mako. Poia tsio, ene tiina kat. Yo lolom isaghav ghei ariaaŋ ve uluul ghei, ve utaghon saveeŋ tsio irau saawe.
PSA 86:16 Tauvene matam imuul ilam payau, ve lolom isaghatin ghau. Upalot ghau. Pa yau besooŋa tsio. Yau nabesbees payo imin tinaŋ ibesbees payo. Tauvene ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau tane.
PSA 86:17 O Yoova, ugham ŋgar eta leso itotoi ighe yo lolom poia payau. Pasaa, ighe yo uul ghau, ve ugham ghau ateg izi, ene pale koiagŋa tighita tighe onoon yo lolom payau. Mako mayazi ve tineneeŋ.
PSA 87:1 Mbouŋ to yes Kora Yoova tauu ipayooz nugh tooni izi loloz tooni patabuyaaŋ.
PSA 87:2 I loolo pa nugh Zion kat iliiv nugh naol tau Yakop paaghu tooni tileep ila na.
PSA 87:3 O Yerusalem, yo Maaron nugh tooni. Tauta tamtamon tipait varum kat.
PSA 87:4 Maaron isaav ighe: “Yes Isipa ve Babilona pale tiwatagh ghau, ve nawaat zi ‘tamtamon tsiau.’ Ve yau aat nasaav pa yes Pilistia, yes to nugh Tiro, ve yes to Etiopia paam tauvene: ‘Yam amin Yerusalem tamtamona, raraate imin yes tau tipoop zi izi ta sene.’”
PSA 87:5 Onoon kat, pale tisavia nugh Zion tighe: “Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na igham tamtamon to nughmariŋ timin Yerusalem tamtamona. Nugh tawe, i tauu ipayooze.”
PSA 87:6 Tauvene saawe tau Yoova ibood tamtamon tooni ezazi ila rau, i pale ibood saveeŋ to ipaghazoŋai nughmariŋ tawe ighe: “Yes nugh tauu to Yerusalem.”
PSA 87:7 Tauvene tamtamon pale timboumbou, ve titortor toman lolozi poia, ve tisaav tighe: “A Yerusalem, yo umin puura tau yaa bolokbolokia pani. Pasaa, yo, tauta gabua popoia katini ivotvot payei!”
PSA 88:1 Mbouŋ to yes Kora Heman, tau paaghu to Ezra na itoor mbouŋ tane Yoova, yo Maaron tsiau ve Uleeŋa tsiau. Mataaz ta naol ne, nataŋtaŋ toman aliŋag tiina iŋarui ghom naghe uul ghau. Ve mboŋ paam, nalam naleep ila naghom, ve nasuŋsuŋ payo.
PSA 88:2 Ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane. Ughur taliŋam pa taŋiiz tsiau, ve uul ghau.
PSA 88:3 Pa pataŋani naol itatan ghau, ve naghita naghe naleep ila naal aavo wa.
PSA 88:4 Tamtamon tighit ghau tighe paita namaat ve nazila nugh to mateegha tane. Pa tapirig isov kat wa.
PSA 88:5 Tamtamon tighit ghau imin namaat wa. Tauta lolozi iveegh payau, ve zigau naleep. Yau namin zeran tau tirav zi timatmaat, ve tisuruuv patazi izila naal. Ve namin yes mateegha tau yo lolom iveghai zi ve irau uul zi muul mako.
PSA 88:6 Yo ughur ghau nazila puura to mateegha tau izila le izila kat. Naleep siiŋa kat ila ndoroom loolo.
PSA 88:7 Aatyavyav tsio itatan ghau kat, imin dibom tintiina tipolpol izala pavog ve titavtav ghau.
PSA 88:8 Yo ugham zetagŋa timoghaagh payau. Lolozi pa tighit ghau mako. Pasaa, ŋgar tau ugham payau ne, ene igham zi tighit ghau namin gabua saghati. Lepoogh tsiau, ene imin naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve leg eez to navot mako.
PSA 88:9 Yoova, mataaz ta naol ne, yau naitiit nimag izazaa, ve nataŋtaŋ rarai ghom to uul ghau. Lolog ipataŋan kat, ve nataŋ tiina le matag isarsar.
PSA 88:10 Laak, yo ugham gabua ŋgereeta eta pa yes mateegha leso uul zi? Ma mateegha irau tiburig ve tipait ezam? Mako.
PSA 88:11 Ve yes tau tigheen ila naal loolo na, tisasavia ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi? Ma yes tau tileep ila nugh to saghatiiŋ na, tisavsaav pa ŋgar tsio to utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio? Mako.
PSA 88:12 Ve yes tau tileep ila ndoroom loolo na, tiwatagh gabua ŋgeretazi tau ughamgham zi ne? Ma mateegha tau tamtamon lolozi iveghai zi na, matazi iŋgalŋgal ŋgar tsio duduuŋa? Mako kat!
PSA 88:13 Eemon yau, o nataŋtaŋ payo naghe uul ghau. Yoova, mboŋoozo ta naol ne, suŋuuŋ tsiau iŋaŋarui ghom.
PSA 88:14 Yoova, mindai ta ughur murim payau, ve uŋgooz naghom payau?
PSA 88:15 Saawe tau kukuag ve ilam, nabadbaad pataŋani tiina, ve nalepleep ila naal aavo. Yo ughurghur pataŋani payau, ve upaparoi ghau imin koiam yau. Tauta lolog ipataŋan kat, ve naghita naghe narau gabua eta muul mako.
PSA 88:16 Pasaa, aatyavyav tsio itatan ghau kat. Yo uvaghamun ghau le naroi kat.
PSA 88:17 Saawe isov ta mboŋoozo ila le ravrav izi, lepoogh tsiau, ene imin dibom ipol toman tapiri, ve rigmon kanaŋ izugh ghau gha nalaleg. Pataŋani naol tilivutin ghau, ve leg eez to napaghau taug mako.
PSA 88:18 Yo ugham zetagŋa ve toŋvetaz tsiau timoghaagh payau. Yes tau muuŋ yeŋa lupuuŋ tsiei eemon na, tigharau ghau muul mako. Aazne, ndoroom tiina ikau ghau.
PSA 89:1 Mbouŋ tane to Etan, i Ezra paaghu tooni O Yoova, yau aat nambou ve napait ghom irau saawe. Pasaa, yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Ve ŋgar tsio to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tsio tauvene paam. Avog pale ivovotia pa tamtamon ta aazne ve iseeŋga taghon gha ila.
PSA 89:2 Pale navoti ghom pa tamtamon naghe: Ŋgar tau lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi, ene pale ighengheen tauvene le alok. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tsio paam, ene igheen tuŋia irau saawe, imin sambam saamba.
PSA 89:3 Muuŋ, yo usaav ughe: “Yau nasiigh besooŋa tsiau David ve nambu saveeŋ tomania. Saveeŋ tane, napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghe: ‘Yau pale napalot paaghu tsio, ve naghur zi timin kinik irau saawe. Yes pale tileep ila niam to ghamuuŋ pooz, ve tiŋgin yes Israela taghon taghon gha ila.’”
PSA 89:5 Yoova, yes aŋela patabuyaaŋa tiluplup zi izi sambam, ve tipapait ezam pa gabua ŋgeretazi tau ughamgham zi na. Yes tipapakur ghom pasaa, yo utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 89:6 Yoova, sei ta irau ghom? Yes tau tileep izi sambam na, yo uliiv zi tisov. Aŋela eta irau ghom mako.
PSA 89:7 Saawe tau yes daaba to aŋela patabuyaaŋa tilup zi pa savsaveeŋ izi nugh sambam, yes tiyooz livutin ghom toman roiŋ tiina, ve tipakur ghom. Pasaa, yo tapirim tiina ve uliiv zi kat.
PSA 89:8 Yoova, yo Maaron saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Sei tapiri tiina kat imin yo? Eta mako. Ve yo utortoor ŋgar tsio mako. Saawe isov, utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 89:9 Yo ta uŋgin te. Isaav ighe yaghur tiina izaa ve ipei dibom tintiina, yo irau ugham dibom imaat, ve taun izi.
PSA 89:10 Muuŋ geeg, yo urav valaghin Rahab daaba gha imaat. Nimam pataŋani. Tauta urav matin koiamŋa, ve ureu mbirisai zi tighawaar.
PSA 89:11 Sambam ve taan, ene yo tsio. Pasaa, yo ta ughur zi tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila.
PSA 89:12 Yo ughur taan tau igheen ila pa ragh, ve ila imuul yavaar puughu. Loloz Tabor ve loloz Hermon timboumbou toman lolozi poia ve tipait ezam.
PSA 89:13 Yo saksakim ve tapirim tiina. Nimam tapir, ene saghati. Tauta urav koiamŋa ve uliiv zi.
PSA 89:14 Ŋgar duduuŋa tomania ŋgar to gabizooŋ tamtamon itaghon ŋgar duduuŋa, tauta imin puughu pa pooz tsio. Ve ŋgar isov tau ughamgham zi na, itotoi ighe: Yo lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi, ve utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 89:15 Yes tau tilup zi pa suŋuuŋ toman lolozi poia ve tiyoryoor ezam na, tilaghlaagh ila ghazooŋa tsio, ve poia tsio izazaa toozi.
PSA 89:16 Yes tiwatagh ghom tomania ŋgar tsio. Tauvene saawe isov, ta mboŋoozo ila le ravrav izi, lolozi poia kat, ve tipapait ezam pa ŋgar tsio duduuŋa.
PSA 89:17 Yei nigham tapirimai ilat tsio, tauta tinimai izaa ve ezamai imin tiina. Poia tsio, tauta igham tapirimai ivot le niliiv koiamaiŋa.
PSA 89:18 Yoova, yo usiigh ŋeer tau imin sigheu payei. I ta iponpoon koiamaiŋa. Maaron patabuyaaŋ to yei Israela, yo ughur lemai kinik to igham pooz payei.
PSA 89:19 Yes tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ ve titaghon eez tsio na, muuŋ geeg, yo upaghazoŋai zi pa ŋgar tau ughe ughamu. Yo usaav pazi ila tandaghiiŋ ughe: “Zaaba ariaaŋa ee ilepleep ila sosomim. Yau taug nasiigho ve naghuru imin kinik. Tauta nauule ve nagham eeza ivot imin tiina.
PSA 89:20 Yau naghita besooŋa tsiau David, i irao. Tauta naliŋ ŋgoreeŋ tsiau patabuyaaŋ izala daaba, ve naghuru pa uraat.
PSA 89:21 I pale ileep ila yau nimag, ve napaloti irau saawe.
PSA 89:22 Tauvene koiŋa irau tiliivo mako, ve zeran sasaghati irau titatani mako.
PSA 89:23 Pasaa, yau taug pale namuuŋ pani, ve natatan koiŋa le tapirizi isov. Yes tau tighur koi pani na, yau aat narav zi tisov timataar.
PSA 89:24 Yau aat nataghon saveeŋ mbuaaŋ tau nagham pani na, ve lolog isaghavu ariaaŋ, ve naghur poia tsiau izazaa tooni. Pale naleep tomania ve napaloti, leso tapiri ivot imin tiina ve iliiv koiŋa. Tauvene eeza pale imin tiina kat.
PSA 89:25 Yau aat nagham eval tiina tileep ila i saamba. Yes tau tileep izi nari to Te Mediterenian, ve ila imuul yaa Euprates ziige.
PSA 89:26 I pale isaav payau ighe: ‘Yau Tamaŋ yo. Yo ta Maaron tsiau, ve Uleeŋa tsiau ariaaŋa. Yo uponpoon ghau pa koiagŋa imin maet tiina.’
PSA 89:27 Ve yau pale naghamu imin natug aidaaba. Tauvene i pale eeza tiina kat le iliiv kinik tisov.
PSA 89:28 Pale lolog isaghavu ariaaŋ ve nauule irau saawe. Ve saveeŋ tau nambua pani na, tauvene paam. Pale igheen ariaaŋ tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 89:29 Ziiri waaro tooni irau isov mako. Pale naŋgin paaghu tooni, ve tileep poi taghon taghon gha ila imin sambam saamba. Pale tileep ila David niia to ghamuuŋ pooz, ve tiŋgin yes Israela irau saawe.
PSA 89:30 Eemon isaav ighe paaghu tooni tighur murizi pa saveeŋ tsiau, ve laghooŋ toozi isapir pa tutuuŋ tau naghuru na,
PSA 89:31 ma tivelegh tutuuŋ tsiau tau igheen pataghaaŋ na imin kaut sorok, ve timalaaŋ pa tutuuŋ tsiau ŋgara,
PSA 89:32 ene pale naŋgal matazi pa ŋgar toozi to zoraaŋ saveeŋ, ve nalos matin zi pa sosor toozi.
PSA 89:33 Eemon ŋgar tau lolog isaghav David ve paaghu tooni ve nauluul zi, ene irau napuli mako. Pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. Ve saveeŋ tau nambua pani na, irau nareua mako. Saveeŋ tau ivot ila taug avog, ene irau natoora mako.
PSA 89:35 Pasaa, yau Maaron patabuyaaŋ. Tauvene saveeŋ mbuaaŋ tsiau tau napariaaŋa le iyaryaaŋ kat, ene pale igheen tauvene taghon taghon gha ila. Irau natombaan David mako.
PSA 89:36 Paaghu tooni irau tisov mako. Siŋ toozi pale iparseeŋ taghon taghon gha ila. Pale matag pazi ve pooz toozi iyaryaaŋ imin aaz, ve ighengheen tauvene.
PSA 89:37 Pooz toozi pale tuŋia irau saawe imin kaiyo. Kaiyo tau igheen ila sambam saamba, ene imin ilaal ighe saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane, ene onoon.”
PSA 89:38 Yoova, muuŋ yo umbu saveeŋ ariaaŋa tauvene pa David ve paaghu tooni. Eemon aazne, atem yavyav kat pa kinik tsiei tau taum usiigho ve ughuru pa uraat na. Yo lolom pani muul mako, ve ughur murim pani kat.
PSA 89:39 Saveeŋ mbuaaŋ tau muuŋ ugham pa besooŋa tsio na, aazne yo ureua wa. Ve uzugh moghar ndamoonda tooni izi pa daaba, ve usiki ila ŋgaupup.
PSA 89:40 Didiiŋ ariaaŋa tau ilivutin nugh tooni na, yo ureu mbirisaini izi. Ve uvaghamunia ruum tooni ariaŋazi paam, le tisov timbiriis.
PSA 89:41 Tauvene tamtamon tisov tau tilala tilamlam na, tiyumyum gabua tooni. Ve yes nugh nugh tau tileep tigharauu na, tiveveleghi ve tighamgham ŋalalaŋ pani.
PSA 89:42 Yoova, yo taum upalot kinik tsiei koiŋa ve tiparav ariaaŋ le tiliivo. Tauta tisov lolozi poia ve tipakur zi.
PSA 89:43 Saawe tau kinik tsiei igham malmal, yo upaloti mako, ve upamuul mbuzaagh tooni maata imuul pa tauu.
PSA 89:44 Tauvene gabua tooni popoia tau i eeza tiina pani na, yo uwalaav zi pani, ve ureu niia to ghamuuŋ pooz izi taan.
PSA 89:45 I ŋeer paaghu. Eemon yo ugham koiŋa tiliivo, tauta igharaat tauu mako ve ipul tauu. Taghita imin kooŋ.
PSA 89:46 O Yoova, pale ŋeez o matam ilam payei muul? Mindai, pale uŋgooz naghom payei, ve aatyavyav tsio izazaa tsiei taghon taghon gha ila?
PSA 89:47 Yoova, matam iŋgal: Yei tamtamon to taan nileep malau mako. Onoon, yo taum ughur ghei. Eemon, pale nisov nimataar nimin kaut sorok.
PSA 89:48 Sei irau imaat mako, ve ileep maata yaryaare taghon taghon gha ila? Ma sei irau ipasalia tauu pa mateegh? Eta mako.
PSA 89:49 Yoova, muuŋ yo umbu saveeŋ pa David ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat ughe yo pale lolom isaghavu ve uule irau saawe. Eemon aazne, poia tsio tana igheen sindei? Mindai ta utaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio muul mako?
PSA 89:50 O Yoova, yau besooŋa tsio. Matam iŋgal ghau ve uul ghau lak! Pa aazne, nugh nugh tipamayaŋin ghau, ve tivevelegh ghau le lolog isaghat kat.
PSA 89:51 Yoova, yo taum usiigh ghau ve ughur ghau namin kinik. Ughita. Nugh sindei tau nala pani, ene koiamŋa tipaŋiŋizai ghau, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ payau.
PSA 89:52 Tapait Yoova pa poia tooni irau saawe. Onoon le onoon kat!
PSA 90:1 Suŋuuŋ to Mose, i Maaron tamtamon tooni O Tiina, muuŋ ve ilam, yo umin niamai to lepoogh.
PSA 90:2 Yo Maaron tau uleep irau saawe. Muuŋ geeg, saawe tau ugham taan ve loloz tivot soone, yo ulepleep. Ve yo pale ulepleep tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 90:3 Yo ugham yei tamtamon to nimaat nimin ŋgaupup. Yo usaav payei ughe yei aat nimaat ve nizila nimin taan muul.
PSA 90:4 Yo ughita ughe ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000), ene saawe tuuku mon. Ila ŋgar tsio, ene imin noor ve ilam aazne. Ve imin saawe tuuku to mboŋ tau yes zaaba tiyooz, ve timamaat.
PSA 90:5 Yo upasov lepoghamai, imin tamtamon igheen ve iviv, ve isov. Yei nimin manman tau ighe aaz izaa, ene ruuŋgu iravalagh ve ghitooŋa poia. Ve ighe ravrav izi, ene imalai ve itap.
PSA 90:7 Aatyavyav tsio, ene ipapasov ghei. Lolom basbasuuŋ pa sosor tsiei ve ughurghur atuya payei. Tauta roiŋ tiina igham ghei.
PSA 90:8 Pasaa, ŋgar tsiei isov tau isapir pa ŋgar tsio, ene yo matam kisin zi. Sosor tsiei tau ŋgozaaŋ na, tisov tigheen ghazooŋa ila yo matam. Eta iyooŋ mako.
PSA 90:9 Tauvene saawe isov tau nileep izi taan ne, aatyavyav tsio izazaa tsiei. Tauta nileep saawe tuuku mon, mako yaghuramai isov, ve nimaat.
PSA 90:10 Nileep irau ndaman tamoot tol saŋavul (70) mon, ve nimaat. Ve ighe tapirimai irao, o nileep irau ndaman tamoot paaŋ (80) ma vene. Ve ndaman tsiei ta naol ne, niravrav ghei pa uraat, ve nibadbaad pataŋani. Saawe saghati, ve saawe poia paam. Nighamgham tauvene ila le rekia mon nizaa pa saawe tsiei, mako nisov.
PSA 90:11 Maaron, sei ighilaal katin aatyavyav tsio tapiri? Aatyavyav tsio tau iŋaŋarui ghei ne, sei ighazooŋ pani, leso iroi payo ve itaghon aliŋam? Eta mako.
PSA 90:12 Tauvene ugham ghei nighilaal nighe lepoogh tsiei to taan, ene tuuku kat. Leso ŋgar tsiei ivot, ve nighilaal eez to nileep poia.
PSA 90:13 O Yoova, ŋeez o utoor ŋgar tsio ve matam ilam payei muul? Lolom isaghatin ghei ve uul ghei. Pa yei besooŋa tsio.
PSA 90:14 Mboŋoozo ta naol ne, nighe upavon ghei pa poia tsio, ve utotoi ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Leso lolomai poia ve tintinmai, ve nimboumbou ila le saawe tsiei isov.
PSA 90:15 Ugham saawe poia ivot. Leso lolomai poia, ve iyat ndaman katini tau ughurghur pataŋani payei ve nileep saghat na.
PSA 90:16 Yei besooŋa tsio nighe nighit ghom ugham uraat tintiina tivot muul. Ve paaghu tsiei tau pale tivot murei na paam, nighe utotoi tapirim pazi tomania poia tsio tau ezam tiina pani na, ve tighita.
PSA 90:17 Yoova, yo Maaron tsiei. Lolom poia payei ve ughur poia tsio izaa tsiei. Leso uraat tau nighamghamu pa nimamai ne ilaan poia. Upalot uraat tsiei. Leso ighur anooŋa.
PSA 91:1 Ighe tamtamon eta iyooŋ ila to Maaron Ariaŋa Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, i pale ileep poi ila i saamba.
PSA 91:2 I irau isaav pa Yoova ighe: “Maaron tsiau, yau nanumeer ghom. Yoova, yo umin niag to yoŋgaaŋ, ve uponpoon ghau pa koiagŋa imin didiiŋ ariaaŋa.”
PSA 91:3 Onoon kat, i pale ipasalia aghem pa liis tau koiamŋa tighuru payo. Ve ipaghau moroghooŋ saghati payo.
PSA 91:4 I pale iŋgin ghom ila niima saamba imin tatareek ipagud natŋa ila baage saamba. Yes tau tiyooŋ ila tooni na, pale tileep poi. Pasaa, i itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Ŋgar tana pale imin sigheu payo, ve ipoon ghom pa gabua sasaghati.
PSA 91:5 Tauvene yo irau uroi pa gabua sasaghati to mboŋ mako. Ve mataaz paam, irau uroi pa koiamŋa paneegh toozi natŋa mako.
PSA 91:6 Tauvene moroghooŋ sasaghati tau ighamgham tamtamon pa mboŋ, ve pataŋani tau iravrav zi pa mataaz na, yo irau uroi pazi mako.
PSA 91:7 Isaav ighe tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) timatmaat ve titaptap ila zigem, ma tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000) tau tilivut ghom na timataar, na uroi sov. Pa gabua saghati eta irau ilam igharau ghom mako.
PSA 91:8 Atuya tau izaa to zeran sasaghati na, yo pale ulepleep, ve ughit katini pa taum matam.
PSA 91:9 Pasaa, yo uyoŋyooŋ ila to Yoova, ve i imin niam to lepoogh. Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na iŋginŋgin ghom, tauta uleep poi ila i saamba.
PSA 91:10 Tauvene gabua saghati eta irau ivaghamun ghom mako, ve moroghooŋ saghati eta irau igharau niam to lepoogh mako.
PSA 91:11 Pasaa, Maaron pale imbaaŋ aŋela tooni to tiŋgin ghom. Nugh sindei tau ighe yo ula pani, yes pale matazi payo.
PSA 91:12 Yes pale tikis ghom pa nimazi, ve tipalot ghom. Leso utut aghem ila maet sov.
PSA 91:13 Isaav ighe utut laion paaghu, ma uvaghaaz moot saghati eta, ene irau tigham gabua eta payo mako.
PSA 91:14 Pasaa, Yoova isaav ighe: “Yes tau lolozi isaghav ghau ve titaghon eez tsiau na, yau aat napas zi tivot pa pataŋani toozi. Ve yau aat naghur zi tizala saaŋa ve matag pazi. Leso gabua eta ivaghamun zi sov. Pasaa, yes tiwatagh ghau, ve lolozi igheen ilam tsiau.
PSA 91:15 Isaav ighe titaŋ rarai ghau, yau aat nalooŋ zi. Saawe tau tileep ila pataŋani loolo, yau aat naleep tomani zi. Pale nauul zi, ve napakur zi.
PSA 91:16 Yau pale naseeŋ saawe toozi ila malau, leso tileep toman lolozi poia. Ve natotoi uleeŋ tsiau ivot ighazooŋ pazi.”
PSA 92:1 Mbouŋ to umbom patabuyaaŋ Yoova, yo Maaron Tau Uliiv Zimaronŋa Tisov. Isaav ighe yau napakur ghom pa poia tsio, ve nambou to napait ezam, ene igham lolog poia.
PSA 92:2 Mboŋoozo ta naol ne, navovotia ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi. Ve mboŋ, yau navovotia gabuam tau utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Ŋgar tauvene igham lolog poia kat.
PSA 92:3 Yau naravrav gita ve kulele, ve namboumbou to napakur ghom.
PSA 92:4 Pasaa, Yoova, uraat tsio igham lolog poia kat. Matag ilala pa gabua naol tau nimam igharaat zi na, ve nambou toman tintinig.
PSA 92:5 Yoova, uraat tau yo ughamgham zi, ene tintiina kat. Ve ŋgar tsio paam, puughu ariaaŋa. Ila le ila kat. Tauvene nagham ŋgar pani, eemon narao mako.
PSA 92:6 Eemon yes kankanooŋa tighilaal mako. Ŋgar toozi imin borauŋa. Tauta pataŋani tau pale ivot pa zeran sasaghati na, yes tigham ŋgar pani mako.
PSA 92:7 Onoon, aazne, zeran sasaghati tivot timin naol imin oot sasaghati tau isaas le itav taan. Ve yes tau tinoknok ghamuuŋ sosor na, taghita taghe lepoogh toozi, ene poia kat. Eemon murei, yo pale upasov zi, le tisov kat.
PSA 92:8 O Yoova, yo uleep saaŋa, ve ughamgham pooz irau saawe.
PSA 92:9 Onoon kat, koiamŋa tau tighamgham ŋgar saghati na, yo pale ureu mbirisai zi gha tisov tilalez.
PSA 92:10 Eemon yau, yo upakur ghau, ve ugham tapirig ivot tiina imin makau sagsag. Ve poia tsio izazaa tsiau, imin tiliŋ ŋgoreeŋ poia izala pavog.
PSA 92:11 Yo utatan koiagŋa ve naghit katin saghatiiŋ toozi. Yo uvaghamunia zeran sasaghatizi tawe, ve nalooŋ katin taŋiiz toozi.
PSA 92:12 Eemon zeran duduŋazi pale tileep poia, ve ŋgar popoia katini ivotvot ila sosozi imin niu tau irav kat. Ve irau tisaghat mako. Pale tiyooz tuŋia ve tileep malau, imin ai mezepur tintiina to Lebanon.
PSA 92:13 Yes timin ai tau tivazogh zi ila rumei patabuyaaŋ to Yoova ziige. Pale tileep poia iloŋ ila Maaron toit rumei tooni sirsiira.
PSA 92:14 Ve saawe tau timin zikooŋ, tapirizi ighengheen soone, ve tighamgham ŋgar popoia ivotvot, imin ai paghpaaghu tau anoŋazi katini.
PSA 92:15 Ve tivovotia saveeŋ tauvene tighe: “Yoova iponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Sosor eta igheen tooni mako. Ŋgar tooni isov, ene iduduuŋ mon.”
PSA 93:1 Yoova, i kinik tiina tau ighamgham pooz pa gabua naol isov. Mbonari tomania tapiri, tauta ilivuti imin nonoghiiŋa tooni. Muuŋ geeg, i ighur taan le puughu iyaryaaŋ kat. Tauta gabua eta irau izuure mako.
PSA 93:2 Yoova, muuŋ geeg, saawe tau ughur gabua eta ivot soone, yo uleep pataghaaŋ wa. Saawe tawe ve ilam, pooz tsio igheen ariaaŋ.
PSA 93:3 Yoova, te iburig toman tapiri ighe ireu nugh, ve luutu tiina imin lalaav. Dibom ipol ve ighel taan toman luutu tiina.
PSA 93:4 Eemon Yoova, yo saksakim. Yo uleep saaŋa, ve ughamgham pooz pa gabua naol isov. Te tau luutu tiina imin lalaav na, yo tapirim iliivo. Ve dibom tauvene paam, tapirim iliiv zi.
PSA 93:5 O Yoova, eez tau yo ughuru pa tamtamon tsio leso yamŋa avalupu gham amin eemon, ene igheen tuŋia tauvene irau saawe. Irau utoora mako. Ŋgar patabuyaaŋ pale ipabood rumei tsio taghon taghon gha ila.
PSA 94:1 O Yoova, yo Maaron tau uyatyat ŋgar saghati to tamtamon. Utotoi ŋgar tsio duduuŋa ivot ighazooŋ, ve ughur atuya pa zeran sasaghati.
PSA 94:2 Pa yo ta ugagabiiz tamtamon tisov to taan ve ughurghur atuya pazi. Tauvene uburig gha ughur atuya iŋarui yes tau tipapakur tauzi na. Upamuul ŋgar toozi sasaghati imuul ila pa tauzi, o iduduuŋ.
PSA 94:3 O Yoova, zeran sasaghati tighamgham tinizi, ve lolozi poia pa ŋgar tau tighamghamu we. Pale ŋeez o upasov ŋgar toozi tawe?
PSA 94:4 Yes tau tighamgham ŋgar saghati na, saveeŋ pakuruuŋ naol ivotvot ila avozi. Aliŋazi izazaa, ve tipapait tauzi pa ŋgar toozi tighe yes tirao.
PSA 94:5 Yoova, ughita. Yes tighamgham saghatin tamtamon tsio. Yes tau yo ugham zi timin lem na, zeran tawe tighamgham pataŋani tiina pazi.
PSA 94:6 Ve tiravrav zinaara ve yes parooŋa timatmaat. Ve loomba tau tileep tomani ghei izi nugh tsiei ne, tirav zi paam.
PSA 94:7 Ve matazi veleghin ghom tighe: “Ah, Yoova ighit ghiit? Ŋgar tau taghamghamu ne, Maaron to Yakop irau maata ila pani mako.”
PSA 94:8 Yam zeran sasaghatmim, lemim ŋgar mako imin borauŋa! Pale ŋeez o ŋgar tsiam ivot ve aghilaal?
PSA 94:9 Maaron ta igharaat taliŋamim. Irau ilooŋ saveeŋ tsiam mako? Ve i ta igharaat matamim. Irau ighit gham mako?
PSA 94:10 I ighurghur pataŋani pa tamtamon to nughmariŋ, leso ipaduduuŋ zi. Pale ighurghur gham? Ve i ta ighamgham tamtamon lezi ŋgar. Mindai, aghe i le ŋgar mako?
PSA 94:11 Ŋgar naol tau igheen ila iit tamtamon loloon na, Yoova iwataghiir zi tisov. Ve i iwatagh: Ŋgar toit katini, pale anooŋa mako. Ene isov rekia mon imin yaghuraan tau ivotvot ila avoon.
PSA 94:12 Yoova, tamtamon tau ighe yo ughur pataŋani pani to upaduduuŋa, ve upaghazoŋaini pa tutuuŋ tsio, ene aat poia tsio tau izaa tooni, ve loolo poia kat.
PSA 94:13 Tamtamon tauvene, isaav ighe ileep ila pataŋani, yo pale uule. Leso aate izi, ve isasaŋan le irau titai puura pa yes zeran sasaghati ve titap tizila.
PSA 94:14 Yoova irau ighur muuri pa tamtamon tooni ne mako. Yes tau i igham zi timin le na, loolo iveghai zi mako.
PSA 94:15 Ve i pale ipaduduuŋ yes pooza, leso tigharaat pataŋani to tamtamon itaghon ŋgar duduuŋa. Ve tamtamon tisov tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, yes pale tipalot ŋgar tauvene paam.
PSA 94:16 Isaav ighe tamtamon tigham saghatin ghau, sei pale iyooz payau ve iuul ghau? Ve sei ta iponpoon ghau pa zeran sasaghatizi? Ite paam mako. Yoova mon.
PSA 94:17 Imin ta Yoova iuul ghau mako, kanaŋ namaat rekia mon gha nala nugh tau le oroora mako na.
PSA 94:18 Yoova, saawe tau naghe pale natap pa ghuruuŋ ila tsiau, ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ariaaŋ ve uluul zi na, tauta ipalot ghau gha nayooz tuŋia.
PSA 94:19 Ve saawe tau lolog ipataŋan ve nagham ŋgar naol, yo urav ateg, ve ugham lolog poia muul.
PSA 94:20 Yes pooza sasaghati tau tighurghur tutuuŋ naol to tivaghamunia tamtamon na, yo irau upaak zi pa ŋgar toozi tawe mako.
PSA 94:21 Yes tilup zi ve timbu saveeŋ to tivaghamunia zeran duduŋazi. Ve yes tau lezi sosor mako na, yes pooza tawe tighur saveeŋ tighe yes aat timaat.
PSA 94:22 Eemon Yoova, i imin didiiŋ ariaaŋa payau, leso nayooŋ ila. Maaron tsiau iponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat.
PSA 94:23 I pale ipamuul ŋgar sasaghati to zeran tawe imuul pa tauzi ve ivaghamun zi. I pale ipasov zi tomania ŋgar toozi sasaghati tawe. Yoova tau Maaron toit, pale ipasov zi le tisov kat.
PSA 95:1 Alam tambou ve tapakur Yoova. Tintiniin, ve tayoor eeza. Pa i Uleeŋa toit ariaaŋa tau iponpoon ghiit pa koiaanŋa imin maet tiina.
PSA 95:2 Alam tala tayooz ila naagho, ve tapakuru pa poia tooni. Aliŋaan izaa, ve tambou toman tintiniin, ve tapaiti.
PSA 95:3 Pasaa, Yoova, i Maaron tiina. I kinik tiina kat tau iliiv zimaronŋa tisov.
PSA 95:4 Gabua naol isov to taan tigheen ila i niima. Taan puughu ta siiŋa we, le izala loloz daaba paam, ene i iŋginiir zi tisov.
PSA 95:5 Te tomania taan, ene gabua tooni mon. Pasaa, i niima ta ighur zi.
PSA 95:6 Yam alam talup ghiit ve tasuŋ pa Yoova. Tatud pani ve taput agheen ve tapakuru. Pasaa, i ta ighur ghiit.
PSA 95:7 I Maaron toit, ve iit sipsip tooni. I iŋginŋgin ghiit ve maata pait. Taleep ila i niima, ve i tauu ipanpan ghiit. Aazne, ighe yam alooŋ Yoova aliiŋa ve ataghoni, o poia.
PSA 95:8 I isaav payam ighe: “Apoon lolomim payau ve agham taliiŋzizi imin muuŋ timbumimŋa tighamu izi nugh ŋginaaŋa to Meriba ve Masa na sov.
PSA 95:9 Saawe tana, yau nagham uraat tintiina ila sosozi, ve tighita pa tauzi matazi wa. Eemon tighur ilam tsiau mako. Ve tinoknok tovaaŋ ghau.
PSA 95:10 Tauta lolog pazi mako kat irau ndaman tamoot ru. Ve nasaav naghe: ‘Zeran tawe, lolozi pa titaghon ŋgar tsiau mako. Monmon tisosor pa eez tsiau.’
PSA 95:11 Tauta nasaav ariaaŋ pazi toman ateg yavyav, ve napariaaŋ saveeŋ tsiau naghe: ‘Onoon kat. Nugh to mariaoŋ tau yau naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako le mako kat!’”
PSA 96:1 Ambou mbouŋ paaghu pa Yoova! Yam tamtamon tau aleep irau taan na, ambou pa Yoova.
PSA 96:2 Ambou mbouŋ pani, ve apait eeza pa poia tooni. Uraat tintiina tau i ighamgham zi to iuul ghiit na, saawe isov asasavi zi.
PSA 96:3 Avotia eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni irau nugh naol isov. Ve uraat tooni ŋgeretazi tau maata ite na, asavi zi ila irau nughmariŋ.
PSA 96:4 Pasaa, Yoova, i eeza tiina kat. Tauvene iit aat tapait vaaru le tapaiti kat, ve taroi pani iliiv zimaronŋa tisov.
PSA 96:5 Pasaa, zimaronŋa tisov tau nugh nugh tibesbees pazi na, ene maaron karomŋa mon. Ve Yoova, i Maaron tauu ta ighur sambam tomania gabua naol isov.
PSA 96:6 I eeza tiina kat ve mbonari ilivuti. Tapiri ve poia tooni ipavon rumei tooni loolo, ve ipaboode le paghuuna kat.
PSA 96:7 Tauvene yam tamtamon to nughmariŋ, ŋgar tsiam ivot ve aghilaal Yoova! Ŋgar tsiam pakia ve apakuru. Pa i le eeza, ve tapiri tiina kat.
PSA 96:8 I eeza tiina le tiina kat. Tauvene yam apaiti, o iduduuŋ. Alam tomania paitooŋ tsiam, ve aloŋ ala sirsiir to rumei tooni loolo.
PSA 96:9 Yoova ipabood tauu pa ŋgar tooni patabuyaaŋ. Tauvene aput aghemim pani ve apaiti. Yam tamtamon to taan, asov aroi pani, ve atatan taumim ila naagho.
PSA 96:10 Asaav pa nughmariŋ aghe: “Yoova, i kinik tiina tau iŋgin gabua naol isov! Muuŋ, i ighur taan le puughu iyaryaaŋ kat. Tauta gabua eta irau izuure mako. I pale igabiiz nughmariŋ, ve ighur atuya pazi. Ve gabizooŋ tooni, ene iduduuŋ mon.”
PSA 96:11 Yam gabua to sambam ve taan, lolomim poia ve tintinmim. Ve te tomania gabua naol isov tau tileep ila loolo na paam, aliŋamim izaa tiina ve apait Yoova.
PSA 96:12 Ve uum tomania gabua naol isov tau titum ila loolo na, lolomim poia ve tintinmim. Ve ai tomania gabua naol isov to su loolo paam, aliŋamim izaa, ve ayoor Yoova eeza.
PSA 96:13 Pasaa, i ighe ilam. Leso igabiiz tamtamon tisov to taan ve ighur atuya pazi. I pale iŋgin tamtamon tisov to taan, ve igabiiz zi. Ve gabizooŋ tooni, ene iduduuŋ ve onoon mon.
PSA 97:1 Yoova, i kinik tiina tau iŋgin gabua naol isov. Tauvene yam tamtamon tau aleep irau taan na, lolomim poia. Ve yam sisia tauvene paam, tintinmim.
PSA 97:2 I iŋgozŋgooz tauu ila taitai gabgabuai, ve ndoroom ikaui. Ŋgar duduuŋa tomania ŋgar to uleeŋ, tauta imin puughu pa pooz tooni.
PSA 97:3 I igham yav ighan imuuŋ pani, ve ighaniir koiŋa tisov.
PSA 97:4 I igham nugh ighani milmilia irau taan. Tauvene taan ighita, le irur.
PSA 97:5 Yoova, i tiina tau iŋgin taan isov. Saawe tau i ilam ve itotoi tapiri, loloz tisov tireer ve timbiriis ila i naagho.
PSA 97:6 Gabua naol tau tighenaar ila sambam saamba na, tipaghazoŋai Yoova tighe ŋgar tooni iduduuŋ mon. Nughmariŋ tighita gabua tawe, ve tighilaal tighe Yoova, i eeza tiina.
PSA 97:7 Tamtamon tisov tau tibesbees pa maaron karomŋa anunuzi na, Yoova igham zi mayazi. Pasaa, maaron karomŋa toozi tirau gabua eta mako. Maaron toozi tawe pale tisov tiput aghezi pa Yoova ve tipakuru.
PSA 97:8 Maaron, yes to Zion tilooŋ varum pa uraat tau yo ughamghamu na, le lolozi poia. Ve nugh nugh to Yuda paam, tisov tintinizi. Pasaa, yo uyozyooz pa tamtamon tsio, ve uluul zi pa pataŋani toozi.
PSA 97:9 Yoova, yo Maaron Tiina. Tamtamon tisov to taan tileep ila yo sambam. Yo ezam tiina le tiina kat. Uliiv zimaronŋa tisov.
PSA 97:10 Yoova loolo pa yes tau tighurghur koi pa ŋgar saghati. Tamtamon tooni tau lolozi isaghavu ariaaŋ, ve titaghon eez tooni na, i imin sigheu pazi, leso gabua eta ivaghamun zi sov. Ve ighamgham mulin zi ila zeran sasaghati nimazi.
PSA 97:11 I ighurghur ghazooŋa pa zeran duduŋazi. Yes tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, i igham zi lolozi poia kat.
PSA 97:12 Yam zeran duduŋamim, tintinmim pa Yoova! Apaiti pa poia tooni, ve apakur eeza patabuyaaŋ!
PSA 98:1 Ambou mbouŋ paaghu pa Yoova! Pa gabua ŋgeretazi tau i ighamgham zi na, maata ite kat. Niima tapir iparav ariaaŋ le iliiv koiŋa wa. I itotoi tapiri patabuyaaŋ, ve igham mulin tamtamon tooni.
PSA 98:2 Yoova ivotia uleeŋ tiina tau i igham pa tamtamon tooni. I itotoi ŋgar tooni duduuŋa ila nughmariŋ matazi gha tighit katini wa.
PSA 98:3 Saveeŋ tau i imbua tomania yes Israela na, i maata iŋgalŋgali ve itataghoni. Tauta loolo isaghav zi ariaaŋ ve iuluul zi. Maaron toit iparav ariaaŋ gha igham mulin ghiit ila nughmariŋ matazi, ve tighita wa.
PSA 98:4 Yam nughmariŋ asov lolomim poia pa Yoova ve ayoor eeza. Tintinmim pani, ve ait mbouŋ to apakuru.
PSA 98:5 Arav ambam tomania gita, ve ambou to apait Yoova! Arav ambam tomania gita le luutu poia, ve apakuru.
PSA 98:6 Yoova, i kinik tiina. Aviv tavuur tomania trampet ila naagho, ve ayoor eeza toman tintinmim.
PSA 98:7 Te tomania gabua naol isov tau aleep ila loolo na, aliŋamim izaa ve apait Yoova! Ve taan tomania tamtamona ve gabua naol isov tau aleep ila na paam. Aliŋamim izaa ve apaiti!
PSA 98:8 Ve yaa paam, asov aposai nimamim pani ve apakuru. Ve yam loloz asov alup avomim, ve ambou toman lolomim poia izi Yoova naagho, ve ayoor eeza.
PSA 98:9 Pa i ighe ilam. Leso igabiiz tamtamon tisov to taan ve ighur atuya pazi. I pale igabiiz nughmariŋ to taan. Ve gabizooŋ tooni, ene iduduuŋ mon.
PSA 99:1 Yoova, i kinik tiina tau iŋgin gabua naol isov. Yam nughmariŋ asov aroi pani ve tinimim irur. I ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen izala aŋela ariaŋazi avarazi na. Tapiri igham taan irur ve ilala ilamlam imin yogyoog itoktok.
PSA 99:2 Yoova ilepleep izi nugh tooni Zion. Eeza tomania tapiri, ene tiina kat. Nughmariŋ tisov tileep ila i saamba.
PSA 99:3 Yoova, yo ezam tiina, ve tapirim paam, tiina kat. Ve yo patabuyaaŋ. Tauta tamtamon tisov aat tiroi payo ve tipait ezam.
PSA 99:4 Yo kinik saksakim ve ariaŋam, ve lolom pa ŋgar duduuŋa kat. Yo ta umin puughu pa ŋgar duduuŋa. Yo upapalot ŋgar duduuŋa, le igheen ariaaŋ ila yes Israela sosozi, ve uluul zi pa pataŋani toozi.
PSA 99:5 Tapait Yoova, i Maaron toit. Tala taput agheen ila niia to ghamuuŋ pooz naagho ve tapakuru. Pa i patabuyaaŋ.
PSA 99:6 Muuŋ, Mose gha Aron timin zeran to watooŋrau. Yes tau titaŋ rarai Maaron pa uleeŋ na, propet Samuel, i toozi ee paam. Ve Yoova ilooŋ suŋuuŋ toozi, ve iuul yes Israela.
PSA 99:7 Saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, Yoova ileep ila taitai loolo, ve isavsaav pazi. I ighur tutuuŋ pazi, leso yesŋa tivalupu zi timin eemon. Ve matazi kisin tutuuŋ tawe tomania tutuuŋ siriv tau i igham pazi na, ve titaghon zi.
PSA 99:8 Yoova, yo Maaron tsiei. Yo uloŋlooŋ suŋuuŋ to tamtamon tsio, ve upulpul sosor toozi. Eemon ughurghur atuya pa sosor toozi paam.
PSA 99:9 Tapait Yoova, i Maaron toit. Taput agheen pani izi loloz tooni patabuyaaŋ, ve tapakuru. Pasaa, Maaron toit Yoova, i patabuyaaŋ.
PSA 100:1 Mbouŋ to tapait Maaron pa poia tooni Yam tamtamon to aleep irau taan isov, tintinmim pa Yoova, ve apaiti toman aliŋamim tiina.
PSA 100:2 Abesbees pani toman lolomim poia. Alam alup gham ila i naagho, ve amboumbou pani.
PSA 100:3 Lolomim iveegh pa Yoova sov. Aghilaal aghe: I mon ta Maaron tauu. I ta ighur ghiit, ve iit tamtamon tooni. Iit sipsip tooni. Tauta maata pait ve iŋginŋgin ghiit.
PSA 100:4 Lolomim poia pani ve ataghon ataman to Rumei Tiina gha aloŋ ala. Apaiti ve aloŋ ala sirsiir tooni loolo. Lolomim poia pani ve apakur eeza pa poia tooni.
PSA 100:5 Pasaa, Yoova, ŋgar tooni poia mon. I loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ, ve iuluul zi irau saawe. Ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, taghon taghon gha ila.
PSA 101:1 Mbouŋ to David O Yoova, yau nambou mbouŋ tane to napait ghom. Pasaa, yo utaghon ŋgar duduuŋa mon. Ve lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 101:2 Yau naghe le ŋgar tsiau isov iduduuŋ mon ila yo matam. Tauvene yau aat nataghon ŋgar duduuŋa mon ila ruum tsiau, ve nagham pooz pa tamtamon tsiau itaghon ŋgar duduuŋa tsio. Ve ŋeez o ulam uul ghau?
PSA 101:3 Yau irau nayok pa gabua saghati eta igheen ila naghog mako. Ve yes tau tisosor pa eez tsio na, yau naghurghur koi pazi ve nazirziir zi tighaughau. Irau tipaak ghau mako.
PSA 101:4 Yau aat naleep soghan pa ŋgar karom. Ŋgar tauvene, eta irau igheen tsiau mako. Ve ŋgar saghati tauvene paam, irau matag ila pani mako.
PSA 101:5 Yes tau tiŋgalŋgal saveeŋ pa zetazŋa imin ŋgozaaŋ na, yau aat navaghamun zi, leso napoon avozi. Ve yes tau tipakur tauzi tighe ezazi tintiina, ve tivelegh zetazŋa ve titatan zi, ene irau napul zi tileep mako.
PSA 101:6 Eemon taan tane tamtamona tau avozi onoon ve titaghon eez tsio na, yau nailiil zi naghe tilam tileep tomani ghau. Ve yes tau laghooŋ toozi iduduuŋ mon, ene pale nagham zi timin besooŋa tsiau, ve tiuul ghau pa uraat.
PSA 101:7 Eemon zeran karomŋa irau tileep tomani ghau ila ruum tsiau ne mako. Isaav ighe ŋeer eta aavo karom, ene irau iyooz ila yau naghog mako.
PSA 101:8 Mboŋoozo ta naol ne, yau aat navaghamunia tamtamon sasaghatizi tisov tau tileep izi taan tane. Yes tau tighamgham ŋgar saghati, ene aat naziir zi tighau pa Yoova nugh tooni.
PSA 102:1 Ene suŋuuŋ to ŋeer tau ibaad pataŋani tiina le tapiri isov kat. Tauvene isavia loolo ve itaŋ rarai Maaron to iuule O Yoova, taŋiiz tsiau ilat payo. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane ve uul ghau.
PSA 102:2 Uŋgooz naghom payau sov. Pa yau naleep ila pataŋani tiina loolo. Ighe poiŋ tsiau ilat, na ughur taliŋam payau. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau ve rekia mon uul ghau.
PSA 102:3 Paita namaat tane. Lepoogh tsiau, ene imin yav mbuasa tau imbuŋ izaa, ve imbiriis gha ilale. Tinig ituntun kat, ve tuag isov iparyavyav.
PSA 102:4 Yau namin kikiliiŋ tau tamtamon tivaghaaza gha igorgor. Tauvene lolog pa ghaniiŋ aniiŋ muul mako.
PSA 102:5 Yau nayamaan yavyavuuŋ ve nayak tiina. Ve nakoŋkoŋ le nakoŋkoŋ kat.
PSA 102:6 Yau naghita naghe zigau kat. Yau namin man to mboŋ tau zigani ileep izi nugh ŋginaaŋa, ma ileep izi nugh tau muuŋ tamtamon tilepleep pani ve tipuli gha isaghat na.
PSA 102:7 Yau irau nagheen mako. Namamaat le nughizau. Yau raa zigau kat. Namin man ta zigani ileep izala ruum paavo.
PSA 102:8 Saawe isov, mboŋoozo ila le ravrav izi, koiagŋa tisiksik saveeŋ veleghiiŋ payau ve tiŋiŋiŋ payau. Ve isaav ighe tighur saghatiiŋ pa tamtamon eta, ene tiwatwaat sorokin yau ezag tighe: Pataŋani tau igham ghau ne, ene pale igham tamtamon tana paam.
PSA 102:9 Yo atem yavyav payau kat. Tauta usik ghau nala ziige imin pen. Avav imin leg aniiŋ, ve matag suuru imin leg yaa to ghunuuŋ.
PSA 102:11 Lepoogh tsiau to taan, ene imin aaz izila ve yavyaava ilam. Tapirig isov imin kikiliiŋ tau raua imalai ve igorgor.
PSA 102:12 Eemon Yoova, yo kinik tau ulepleep ila niam to ghamuuŋ pooz. Muuŋ, aazne, ve taghon gha ila. Tauvene tamtamon paaghu tau murei pale tivot na, yes pale tiwatagh tighe ezam tiina ighengheen tauvene, taghon gha ila.
PSA 102:13 Yo lolom isaghatin nugh tsio Zion. Tauvene yo pale uburig ve uule. Pasaa, saawe to ughur poia tsio izaa tooni, tauta ivot wa.
PSA 102:14 Onoon, tireu mbirisai nugh Zion gha gabua naol isov imbiriis ilale wa. Maet popoiazi tau tirau ruum pani na, ene tisik zi tila soghan soghan imin gabua sorok. Eemon besooŋa tsio lolozi pa nugh tawe kat. Tauta tighita gabua tana, le lolozi isaghat kat.
PSA 102:15 Eemon murei, Yoova pale igharaat mulin nugh Zion, ve itotoi tauu tomania tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ. Mako yes to nugh nugh tomania kinik toz toz tighilaal tighe Yoova eeza tiina pa tapiri ve poia tooni, ve tiroi pani, ve tileep ila i saamba.
PSA 102:17 Tamtamon tooni tau tileep sorok kat na, i irau imbuzir pa taŋiiz toozi ne mako. I pale ilooŋ suŋuuŋ toozi ve iuul zi.
PSA 102:18 Gabua tau Yoova ighamu na, uboode ila rau. Leso tamtamon tooni tau murei pale tivot na, tiwataghi ve tipait eeza. Ubood saveeŋ tauvene:
PSA 102:19 Yoova ilepleep izi nugh tooni patabuyaaŋ, ve maata ilala ilamlam. I ileep izi sambam, ve maata izizi pa taan.
PSA 102:20 Tauvene yes tau tileep ila koiazŋa nimazi ve tiyakyak na, i iloŋlooŋ taŋiiz toozi ve iuluul zi. Ve yes tau tisaŋan saawe to koiazŋa tirav zi timaat na, i ipaghau zi pa mateegh.
PSA 102:21 Leso murei, yes nugh nugh tomania kinik toz toz tilam tilup zi pa suŋuuŋ izi Yerusalem, ve tivotia Yoova vaaru. Yes pale tipait eeza izi loloz tooni Zion.
PSA 102:23 Yau namin olman kat soone. Eemon aazne Yoova igham ghau tapirig isov, ve iŋgoor saawe tsiau tuuku.
PSA 102:24 Tauvene nasaav pani naghe: “Maaron tsiau, ugham ghau rekia sov. Pa namin kooŋ soone! Ve yo, o lepoogh tsio ighengheen tauvene taghon gha ila.
PSA 102:25 Yoova, muuŋ geeg, yo ugharaat taan puughu le tuŋia. Ve sambam saamba paam, ene nimam muuri.
PSA 102:26 Eemon murei, sambam saamba ve taan pale tisaghat gha tilalez, imin uuli muŋgaana tau perekperekia na. Tauvene yo pale usik zi tilalez, ve uyol zi pa sambam saamba paaghu ve taan paaghu. Eemon yo ulepleep tauvene. Utortoor gabuam ve ŋgar tsio mako, ve saawe tsio irau isov mako.
PSA 102:28 Yei tau nibesbees payo ne, yo pale uŋgin natmaiŋa ve tileep poia. Ve paaghu toozi tau tivot murei na paam, yo pale ugham zi tiyooz ariaaŋ, ve tileep poia ila yo naghom irau saawe.”
PSA 103:1 Mbouŋ to David Yau nasaav pa taug naghe yau aat napait Yoova pa poia tooni. Onoon kat, ila lolog ve ŋgar tsiau isov, yau aat napakur Yoova eeza patabuyaaŋ.
PSA 103:2 Nayol aliŋag muul. Yau aat napait Yoova pa poia tooni. Ŋgar ve gabua popoiazi naol tau i ighamgham zi payau ne, irau lolog iveegh pa eta ne mako.
PSA 103:3 I irewaar sosor tsiau, ve ipasovuur moroghooŋ tsiau naol isov.
PSA 103:4 I igham mulin ghau pa mateegh. Tauta namaat mako. I igham ghau lolog poia kat imin tamtamon tau tighuru imin kinik. Pasaa, ŋgar tooni tau loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ ve iuluul zi, ene i itotoia payau paam.
PSA 103:5 Lepoogh tsiau to taan, i ighamgham leg gabua popoiazi maata maata le narao kat. Ve igham ghau namin paaghu muul, le tapirig tiina imin manbog.
PSA 103:6 Ŋgar tau Yoova ighamghamu, ene iduduuŋ mon. Tauvene tamtamon tisov tau koiazŋa titatan zi ve tigham saghatin zi na, i iyozyooz pazi, ve iuluul zi pa pataŋani toozi.
PSA 103:7 Muuŋ, Yoova ivotia gabua ve ŋgar tooni pa Mose. Ve itotoi uraat tintiina toman tapiri ila yes Israela matazi.
PSA 103:8 Yoova loolo isasaghatin ghiit, ve ighamgham poghani ghiit. Irau aate yavyav rekrekia mako. Poia tooni, ene tiina kat. I loolo isaghav ghiit ariaaŋ, ve iuluul ghiit irau saawe. Ve monmon itaghon saveeŋ tooni.
PSA 103:9 Onoon, pai siriv, i iŋgal mataan pa sosor toit. Eemon igham tauvene monmon mako. Ve irau ikis aatyavyav tooni le malau ne mako. Igheen rig, ve isov.
PSA 103:10 Onoon, isaav ighe tagham ŋgar tau isapir pa tutuuŋ tooni, ene Maaron irau iyat sosor toit ve ighur atuya pait. Eemon i ighamgham tauvene mako.
PSA 103:11 Yes tau tiroi pani ve titaghon ŋgar tooni na, Yoova loolo isaghav zi, ve poia tooni tiina izazaa toozi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Loolo poia tana, ene tiina kat, imin sooso to taan ve izala pa sambam.
PSA 103:12 Ve sosor toit tau tazorzoor Maaron aliiŋa ne, ene Yoova ipaghau zi tila malau kat pait, irau sooso to taan ziige tau ila pa aaz izaa, ve ila pa aaz izila.
PSA 103:13 Yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, i loolo isasaghatin zi, imin tamaanŋa lolozi isasaghatin ghiit.
PSA 103:14 Pasaa, i tauu ta igharaat ghiit. Tauta monmon maata iŋgalŋgal ighe: Iit tamin ŋgaupup mon.
PSA 103:15 Lepoogh to iit tamtamon to taan, ene malau mako. Taleep rig, ve talaleen imin kikiliiŋ. Iit tamin manman ruuŋgu. Mboŋoozo, isaav ighe aaz izaa, ene iravalagh. Ve ravrav izi, ene imalai.
PSA 103:16 Ve ighe yaghur ivuvuura, ene pale itap izi, ve niia ŋginaaŋa. Taghita muul mako.
PSA 103:17 Eemon yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, i loolo isaghav zi ve iuluul zi irau saawe. Aazne ve taghon taghon gha ila. Ve natuzŋa ve timbuzŋa paam. I itotoi ŋgar duduuŋa pazi ve iseeŋga taghon gha ila. Tauvene yes tau matazi kisin saveeŋ tau yesŋa Maaron timbua, ve matazi iŋgal tutuuŋ tooni ve titaghoni na, i pale loolo isaghav zi, ve iuul zi taghon gha ila.
PSA 103:19 Yoova ighur niia to ghamuuŋ pooz igheen tuŋia izi sambam. I kinik tau ighamgham pooz pa gabua naol isov.
PSA 103:20 Tauvene yam aŋela to Yoova, yam asov apaiti pa poia tooni. Yam aŋela ariaŋamim tau aloŋlooŋ Yoova aliiŋa ve atataghoni na, apakuru.
PSA 103:21 Yam zaaba to sambam tau abesbees pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni na, apait Yoova pa poia tooni!
PSA 103:22 Yam gabua to sambam ve taan tau Yoova igharaat gham ve aleep ila i saamba na, yam asov apaiti pa poia tooni. Ve yau paam, aat napait Yoova pa poia tooni.
PSA 104:1 Yau nasaav pa taug naghe yau aat napait Yoova pa poia tooni. O Yoova, Maaron tsiau, yo ezam tiina kat. Tapirim tiina tomania mbonarim, ve gabuam naol isov tau ezam tiina pani na, ene ipabood ghom imin nonoghiiŋa to yes kinik. Muuŋ geeg, yo ugharaat sambam saamba imin niam to lepoogh irau moogh balbaala tau tamtamon tiraraava leso tileep ila saamba.
PSA 104:3 Ve upayooz ruum tsio izala yaa tau igheen ila sambam saamba na paavo. Yo ugham taitai imin lem karis, leso uyooz izala paavo ve ughau. Tauvene yaghur ibaad ghom, ve ughaughau ila sambam saamba.
PSA 104:4 Yo ugham yaghur imin lem mbaŋooŋa. Ve yav yaama, ene imin lem besooŋa.
PSA 104:5 Muuŋ, yo ughur taan iyooz tuŋia ila puughu. Tauta irau izuur mako. Ighengheen tauvene.
PSA 104:6 Saawe tana, ugham te itav taan tomania loloz naol isov.
PSA 104:7 Ra aliŋam izaa, ve uyaon te gha ighau. Aliŋam tapiri tiina imin lalaav luutu. Tauta te ilooŋ ghom, ve rekia mon ighau ila ilup ghi ila ziige ee, ve taan peria.
PSA 104:8 Tauvene te imaak, ve loloz peria, ve imaak izi izi le nugh rapazi peria paam. Tauta aazne, yaa ve te tigheen duduuŋ ila niazi niazi tau yo taum ughuru pazi na.
PSA 104:9 Ve yo ughur ŋgat pa te ve taan. Leso te itav taan ve ireu nugh muul sov. Ŋgat tawe, te irau imalaaŋ pani mako.
PSA 104:10 Yo ugham yaa tivot ila taan puura tau tighenaar taghon loloz zigezi, ve tireer taghon sariipa tizila pa nugh duduŋazi.
PSA 104:11 Yaa tawe tighenaar, leso gabua naol to su tighun. Doŋki sagsagŋa paam. Isaav ighe murun zi, ene pale tighunu le isooŋ zi.
PSA 104:12 Man tirau rumazi ila ai tau tiyooz ila yaa zigezi na bogazi, ve tileep ila ve titaŋtaŋ.
PSA 104:13 Yo uleep ila niam ta saaŋa we, ve ugham uman izizi ila loloz. Uraat tsio tana, tauta igham taan ŋgoreeŋa ivot ve gabua popoia naol titum poi.
PSA 104:14 Yo ugham kikiliiŋ itum, leso makau, sipsip ve gabua siriv paam tighan. Ve ughur gabua maata maata to iuul tamtamon paam. Leso tivazogh zi ve tigham uratoi zi. Yo ugham aniiŋ anooŋa ivotvot ila taan.
PSA 104:15 Ve ughur ai vaen, leso tamtamon tigharaata ve tighun suuru, ve igham zi lolozi poia. Ve ugham ai oliv pazi paam. Leso tigham ŋgoreeŋa, ve tisop tinizi ma naghozi pani, le milmilia. Ve ugham aniiŋ maata maata pazi, ve tighani to ipalot zi.
PSA 104:16 Yoova, ai tsio mezepur tau uvazogh zi izi Lebanon na, yo uŋgin zi poi, ve ugham uman izizi pazi. Tauta aazne tizaa timin tintiina.
PSA 104:17 Ai tawe, man tirau rumazi izala bogazi. Ve man ŋgau, o tighagharaat rumazi ila ai tau imin yar na bogazi.
PSA 104:18 Loloz mamalaua dabazi, ene mekmek sagsagŋa niazi to lepoogh. Ve gabua siriv tau imin momot, ma uzuuv ma vene, ene tiyoŋyooŋ iloŋ ila maet tintiina sosozi izala loloz.
PSA 104:19 Yo ughur kaiyo to iŋgat saawe to ndaman. Ve aaz, ene iwatagh saawe sindei to izaa, ve saawe sindei to izila.
PSA 104:20 Yo ugham mboŋ izi le nugh ndoroom, leso gabua sagsagŋa to su tilaagh.
PSA 104:21 Tauvene laion paghpaaghu aliŋazi izazaa ve tilaghlaagh, ve tiliil lezi gabua to tighan. Ve Maaron tau igham pazi.
PSA 104:22 Saawe tau aaz izaa, mako timuul tila pa niazi to ghenooŋ, ve tizi tigheen.
PSA 104:23 Mako tamtamon anazi tivot tila pa ghamuuŋ uraat. Tighamgham uraat ila ila le ravrav izi.
PSA 104:24 O Yoova, yo ughur gabua maata maata. Ve gabua naol tau yo ugharaat zi na, titotoi ghom tighe ŋgar tsio tiina le tiina kat. Taan ivon kat pa gabua ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tau yo ugharaat zi na.
PSA 104:25 Ve nagham ŋgar pa te paam. Ene tiina kat. Ve gabua ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tau matazi yaryaare na tileep ila. Siriv tintiina, ve siriv geegeu. Gabua tawe, tanin zi, ene aat tarao mako.
PSA 104:26 Waaŋ tiravraav ila te paavo, ve Leviatan ilaghlaagh ila te loolo. Gabua tana, tiina le tiina kat. Muuŋ geeg, yo ugharaata, leso imomogheer ila te.
PSA 104:27 Gabua naol tawe tighurghur matazi payo to ugham lezi aniiŋ. Saawe tau pitool zi, yo taum upanpan zi.
PSA 104:28 Yes tilepaar ila yo nimam. Isaav ighe ugham aniiŋ pazi, yes pale tighamu. Ighe ukaak nimam to upan zi, ene pale tighan gabua popoia le apozi isuŋ.
PSA 104:29 Ve isaav ighe uŋgooz naghom pazi, ene pale tiroi ve tivaghamgham. Ve isaav ighe upas avuvuzi ighau, ene pale timatmaat ve timin ŋgaupup muul.
PSA 104:30 Gabua naol tau tileep izi taan ne, yo uviv Avuvum ila pazi, tauta tileep matazi yaryaare. Ve saawe tau timaat, yo ugham paaghu toozi tivot izi taan, leso tigham niazi.
PSA 104:31 Yoova eeza tiina aat igheen taghon taghon gha ila. Ve i loolo poia pa gabua naol tau i igharaat zi na.
PSA 104:32 I tapiri tiina kat. Isaav ighe maata izi pa taan, ene pale taan irur. Ve isaav ighe itut loloz eta, ene pale yav ighan loloz tana.
PSA 104:33 Tauvene saawe tau naleep matag yaryaare, yau aat nambou mbouŋ to napait Yoova. Pale lolog poia pani, ve napakuru pa mbouŋ ila ila le lepoogh tsiau to taan isov.
PSA 104:34 Yoova igham ghau lolog poia kat. Tauvene saawe tau naleep ve naghamgham ŋgar pani, naghe i ighit ghau ve loolo poia pa ŋgar tsiau.
PSA 104:35 Eemon zeran sasaghatizi tau tighamgham sosor ila Yoova maata na, poia to i ipasov zi pa taan gha tilalez. Ve yau ene, nasaav pa taug naghe yau aat napait Yoova pa poia tooni. Aleluia! Tapait Yoova!
PSA 105:1 Apait Yoova pa poia tooni, ve avotia eeza tiina. Asavia ŋgar tau i ighamghamu na irau nugh nugh, leso tiwataghi.
PSA 105:2 Ambou pani. Ambou ve apakuru. Avotia uraat tooni ŋgeretazi ta naol ne. Uraat tana, maata ite kat.
PSA 105:3 Yoova, i eeza patabuyaaŋ. Apaiti toman lolomim poia. Yes tau tizuari zi pani, ene pale lolozi poia kat ve tintinizi.
PSA 105:4 Suŋuuŋ tsiam iŋarui Yoova. Leso ipalot gham pa tapiri. Azuari gham to ala aleep ila naagho irau saawe.
PSA 105:5 Yam tau avot ila to Maaron besooŋa tooni Abaram, yam siŋ to Yakop tau Maaron isiigh gham amin i le na, matamim iŋgal gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina tau Yoova ighamgham zi na. Uraat tooni tawe maata ite kat. Ve matamim iŋgal saawe naol tau i igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi na.
PSA 105:7 Yoova, i mon ta Maaron toit. Uraat to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi, ene i itotoia irau taan isov.
PSA 105:8 I monmon maata iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve itataghoni. Tutuuŋ tau Maaron isavia na, pale iyaryaaŋ tauvene, ve anooŋa ivotvot taghon taghon gha ila.
PSA 105:9 Muuŋ, i imbu saveeŋ tomania Abaram ighe yesuru tivalupu zi timin eemon. Ra ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tawe ila to Isak le iyaryaaŋ kat.
PSA 105:10 Murei, ra ipariaaŋ saveeŋ tana muul ila to Yakop, ighe saveeŋ tane aat iyaryaaŋ taghon taghon gha ila. Ve isaav pa Yakop ighe: “Yau pale nagham taan Kanaan imin lem. Taan tana pale imin yo yamŋa paaghu tsio lemim motot.”
PSA 105:12 Saawe tana, yes eval mako. Ŋgiira mon. Ve tileep timin loom pa taan tane.
PSA 105:13 Laghooŋ toozi, titaghon ŋgar tauvene: Tileep rig izi nugh ee, mako tiburig muul ve tila tileep izi nugh ite. Tila tivot nugh to kinik ee ve tileep tomani zi. Le isov, o tipul zi, ve tila tivot to kinik ite, ve tileep tomani zi.
PSA 105:14 Laghooŋ toozi, ene Maaron tauu iŋginŋgini. I ipul tamtamon to nugh eta titatan zi ve tigham saghatin zi ne mako. I maata iŋgalŋgal zi, tauta iyaon kinik siriv ighe: “Yes tau nasiigh zi ve naghur zi timin uraata tsiau na, abugil zi sov! Pasaa, yes tana, yau naghur zi timin propet tsiau. Tauvene avaghamun zi sov.”
PSA 105:16 Murei, ra Yoova igham pitool tiina ivot izi taan Kanaan. Saawe tana, Yakop tomania natŋa lezi aniiŋ mako kat.
PSA 105:17 Eemon Yoova imbaaŋ toozi ee imuuŋ pazi ila Isip. Ene Yosep tau tigholia ila gha imin mbesooŋa sorok.
PSA 105:18 Yes Isipa tizeeva iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ve tikau aaghe pa sen, ve tighur ain liliita ila luua.
PSA 105:19 Yoova itovtoov Yosep tauvene, le irau Yosep ivotia gabua siriv pa yes Isipa, le saveeŋ tooni anooŋa ivot. Tauvene saveeŋ tau Yoova isavia pani, ene ipaghazoŋai Yosep ighe i igham sosor mako, ve ŋgar tooni iduduuŋ.
PSA 105:20 Ra kinik to yes Isipa tau iŋgin nugh naol na, imbaaŋ ila ighe tipul Yosep ivot pa ruum to yavyavuuŋ.
PSA 105:21 Ve ighur Yosep imin daaba to Isip, ve ipuliir ruum tooni tomania gabua tooni naol isov ila i niima, leso iŋgin zi.
PSA 105:22 Tauta Yosep imin daaba pa yes tau tighamgham uraat pa kinik na. I ipaduduuŋ yes tau tiuluul kinik pa ŋgar na, ve ipaghazoŋai zi pa ŋgar poia.
PSA 105:23 Eez tane ta yes Israela tau siŋ to Yakop na tila tivot izi Isip, ve tileep timin loom ila taan to Ham.
PSA 105:24 Yoova ipapalot zi, tauta tivot timin eval, le tapirizi iliiv koiazŋa.
PSA 105:25 Ra i itoor ŋgar to yes Isipa, ve tighur koi pa tamtamon tooni. Tauvene tiil eez to titombaan besooŋa tooni ve tigham saghatin zi.
PSA 105:26 Tauta Yoova imbaaŋ besooŋa tooni ru, Mose gha Aron, leso tiuul yes Israela. Aron tane, Yoova tauu ighuru to igham uraat tooni.
PSA 105:27 Maaron ighe itotoi tapiri pa yes Isipa. Tauta ipalot Mose gha Aron, ve tigham gabua ŋgeretazi naol ve uraat tintiina ila yes Isipa sosozi. Uraat tau ivot izi taan to Ham, ene maata ite kat.
PSA 105:28 Yoova igham ndoroom tiina ikau taan to yes Isipa. Pasaa, yes tizoor aliiŋa, ve tiŋguruut tamtamon tooni.
PSA 105:29 Ve i itoor yaa toozi isov imin siŋ, le iigh tisov timatmaat.
PSA 105:30 Ra igham gob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot le taan toozi ivon pazi. Ruum loolo to kinik tauu, ene ivon pa gob paam.
PSA 105:31 Ve Yoova isaav, ve lasom tomania suum katini tivot, le tirau taan to yes Isipa.
PSA 105:32 Ve saawe tau uman ighe izi, ene uman izi mako. Yoova igham ais paatu paatu izi le ivaghamunia nugh. Ve igham nugh ighani milia, ve lalaav iŋgalŋgal gabua irau taan toozi isov.
PSA 105:33 Tauta ivaghamunia ai vaen tomania ai fik toozi, ve iŋgal ai siriv tipolpol paam.
PSA 105:34 Ra isaav, ve siis tivot le katini kat. Tanin zi, aat tarao mako.
PSA 105:35 Ve tighan aniiŋ tau yes Isipa tivazogh zi na raua tomania gabua siriv tau titum ila taan toozi na le isov kat.
PSA 105:36 Murei ra, Yoova iravuur natuzŋa aidabazŋa timataar irau taan toozi isov. Natuzŋa tau tipoop zi imin maata, tauta tisov.
PSA 105:37 Ra Yoova igham yes Israela tipul Isip, ve tivot tila. Saawe tau tiburig, tighamuur gol to yes Isipa tomania silva toozi, ve tila tomania. Ve laghooŋ toozi, tilaagh toman tapirizi. Toozi eta tapiri isov ve itap mako.
PSA 105:38 Saawe tau yes Israela tipul Isip ve tila, yes Isipa lolozi poia kat. Pasaa, yes Israela tau timin puughu pa pataŋani tau ivotvot pazi ne. Tauta roiŋ tiina igham zi.
PSA 105:39 Mataaz, Yoova igham taitai ivot gha ipoon aaz maata pa yes Israela. Ve mboŋ, i igham yav tiina ighan le isul nugh.
PSA 105:40 Saawe tau tighasoni pa lezi aniiŋ, i igham man kayau katini tivot, ve igham aniiŋ katini sambam ve izilam pazi. Tauvene tighamu gha tighan le apozi isuŋ.
PSA 105:41 Yoova igham maet ivavaal le aavo ikaak, ve yaa prisia toman tapiri ivot. Yaa tawe ireer tiina izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako na.
PSA 105:42 Yoova igham gabua naol tana pasaa, maata iŋgalŋgal saveeŋ tooni patabuyaaŋ tau imbua tomania besooŋa tooni Abaram.
PSA 105:43 Tauvene Yoova igherev tamtamon tooni Israel tau i tauu isiigh zi na, gha tipul Isip. Timboumbou ve tilolool toman lolozi poia ve tila.
PSA 105:44 Murei, ra i igham taan to nugh siriv pazi. Tauvene nugh tawe uraat toozi anooŋa, imin ruum, uum, ai, ve gabua toozi siriv paam, tauta isov imin yes Israela lezi.
PSA 105:45 Yoova igham tauvene pazi, leso tikis saveeŋ tooni tuŋia, ve matazi kisin tutuuŋ tooni ve titaghoni. Aleluia! Tapait Yoova!
PSA 106:1 Aleluia! Tapait Yoova pa poia tooni toman loloon poia. Pasaa, i poia kat. I loolo isaghav tamtamon tooni, ve iuluul zi irau saawe.
PSA 106:2 Sei irau isavia uraat tintiina tau Yoova ighamgham zi na? Ve sei irau ipaiti pa ŋgar popoia naol tau i ighamgham zi na ve ipasov zi? Eta irao mako.
PSA 106:3 Yes tau tighagharaat pataŋani to tamtamon ve titaghon ŋgar duduuŋa irau saawe, ene pale lolozi poia kat, ve poia to Maaron izazaa toozi.
PSA 106:4 O Yoova, saawe tau ugham poghania tamtamon tsio ve ugham mulin zi pa pataŋani toozi, na matam iŋgal ghau ve uul ghau paam. Maaron, yo taum usiigh yes Israela timin lem motot. Yes tamtamon tsio. Tauvene naghe taug naghit zi tileep poi. Leso yeŋa nilup ghei toman tintiinmai ve nipait ghom.
PSA 106:6 Yei nisosor wa. Nisosor pa eez tsio, raraate imin timbumaiŋa. Yei nighamgham ŋgar saghati. Ŋgar tsiei iduduuŋ ila yo matam mako.
PSA 106:7 Saawe tau timbumaiŋa tileep izi Isip na, yo ugham gabua ŋgeretazi tintiina ivotvot. Eemon tighilaal zi mako. Saawe naol, yo utotoi poia tsio pazi, itaghon ŋgar tsio tau lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Eemon yes tigham ŋgar pa uleeŋ tsio tana mako. Saawe tau tila tivot Te Siŋsiŋai, tizoor aliŋam, ve tighur murizi payo.
PSA 106:8 Eemon Yoova, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni, ve ighe igham zi tighilaal katin tapiri. Tauta igham mulin zi.
PSA 106:9 Saawe tana, i isaav ariaaŋ pa Te Siŋsiŋai le ivalagh ghi imin ru. Sirivu ila pa tapir, sirivu ila pa ŋas, ve taan mamaasa ivot. Ra igherev yes Israela, ve tilaagh ila maghat tau igheen izila siiŋa kat na, gha tila tivool pa ziige ite.
PSA 106:10 Tauvene i igham mulin zi ila koiazŋa nimazi. I iyooz pazi, ve iuul zi. Tauta yes tau tighur koi pazi na irau tivaghamun zi mako.
PSA 106:11 Saawe tana, te itav koiazŋa le tisov timataar. Eta ileep muul mako.
PSA 106:12 Maaron igham tauvene, tauta yes Israela tighur ila saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve timbou mbouŋ to tipaiti.
PSA 106:13 Eemon rekia mon ve lolozi iveegh pa gabua ŋgeretazi tau i igham zi na. Yes tisaŋan Maaron to ivotia ŋgar tooni pazi ne mako. Tigham gabua itaghon tauzi ŋgar toozi.
PSA 106:14 Saawe tau tilepleep izi nugh ŋginaaŋa, luazi itaŋ tighe le tighan aniiŋ popoia imin tau muuŋ tighanghani izi Isip. Tauvene titoov Yoova tapiri izi nugh ŋginaaŋa.
PSA 106:15 Ve Maaron ilooŋ taŋiiz toozi ve igham lezi gabua tau tighason pani na. Eemon i igham moroghooŋ saghati ivot le ivaghamun zi paam.
PSA 106:16 Saawe tau tilepleep ila niazi to lepoogh izi nugh ŋginaaŋa, tamtamon toozi siriv tiburig ve tiŋooŋ pa Mose yesuru toogha Aron tau Yoova besooŋa tooni patabuyaaŋ na. Tighe tigham uraat raraate imin yesuru, o poia.
PSA 106:17 Tauvene taan ikaak, ve Datan gha Abiram tomania ziiri waaro toozi tisov titaptap tizila, ve taan aavo ila ivool muul.
PSA 106:18 Ra yav ivot, ve ighan tamtamon siriv tau titaghon zi pa ŋgar toozi tawe. Zeran sasaghati tawe, yav yaama ighaniir zi le tisov.
PSA 106:19 Saawe tau yes Israela tilepleep izi loloz Sinai puughu, tigham gol ve tigharaat makau naatu tamoot anunu, ve tiput aghezi pani ve tipakuru.
PSA 106:20 Tauvene Maaron toozi tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na, yes tighur murizi pani. Ve tighur gabua tau ighanghan kikiliiŋ na anunu igham Maaron niia.
PSA 106:21 Onoon kat, Maaron toozi tau igham uraat tintiina ivotvot izi Isip ve igham mulin zi na, lolozi iveghaini kat.
PSA 106:22 I igham gabua ŋgeretazi tintiina izi taan to yes Isipa, ve igham uraat tintiina izi Te Siŋsiŋai ziige paam. Uraat tawe, tamtamon tighit zi le roiŋ tiina igham zi. Eemon yes Israela tigham ŋgar pa gabua tana mako.
PSA 106:23 Tauvene Maaron ighe ivaghamun zi le tisov. Eemon besooŋa tooni Mose tau i tauu isiigho na, iyooz ila Maaron naagho imin sigheu pa yes Israela. Tauta itatan Maaron aatyavyav tooni, ve Maaron ivaghamunia tamtamon tooni mako.
PSA 106:24 Saawe tau yes Israela tigharau taan Kanaan, yes tirere pa taan poia tau Yoova ighe igham pazi na. Pasaa, tighur ila saveeŋ mbuaaŋ tooni mako.
PSA 106:25 Yes lolozi pa loŋaaŋ Yoova aliiŋa mako. Tilepleep iloŋ ila balbaal toozi, ve lolozi ŋurŋuria pa Maaron.
PSA 106:26 Tauta Yoova niima izaa, ve imbu saveeŋ ariaaŋ ighe: I pale irav zi tisov timataar izi nugh ŋginaaŋa, ve ivarewai paaghu toozi gha timbiriis tirau nugh nugh.
PSA 106:28 Murei, ra yes Israela tila tivot loloz Peor. Saawe tana, tipaak yes tau tibesbees pa maaron karom Baal. Pasaa, aniiŋ tau zeran tawe tigham pa maaron maate toozi tawe, yes Israela tighani paam.
PSA 106:29 Ŋgar tau tighamu na, ipas Yoova aate, le aate yavyav kat. Tauta igham moroghooŋ saghati ivot pazi.
PSA 106:30 Tauvene Pineas iburig ve irav tamtamon ru tau tizoor Maaron aliiŋa na gha timatmaat. Ra moroghooŋ saghati tawe isov.
PSA 106:31 Ŋgar tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa. Ve Maaron pale maata iŋgalŋgali tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 106:32 Yes Israela tila tivot yaa Meriba, ve tigham Yoova aate yavyav muul. Saawe tana, tigham pataŋani pa Mose paam.
PSA 106:33 Pasaa, yes tizoora kat le tipas aate. Tauta igham ŋgar poi mako, ve isik aliiŋa isosor.
PSA 106:34 Saawe tau tiloŋ tila taan Kanaan, Yoova isaav ariaaŋ pazi ighe tirav yes tau tileep ta sewe na, tisov timataar. Eemon titaghon Yoova aliiŋa mako.
PSA 106:35 Yesŋa Kanaana tiluplup zi, ve titaghon ŋgar toozi.
PSA 106:36 Yes tibesbees pa maaron karomŋa toozi, ve ŋgar tawe imin liis pazi.
PSA 106:37 Ve tigham tauzi natuzŋa zitamoot ve zilivaa, gha tirav zi timaat, imin watooŋrau pa avuvu sasaghati.
PSA 106:38 Onoon kat, natuzŋa zitamoot ve zilivaa tau lezi sosor eta mako na, ene yes tirav zi timaat imin watooŋrau pa maaron karomŋa to yes Kanaana. Siŋ toozi tau imaliŋ na, ivaghamunia taan toozi le isaghat ila Maaron maata.
PSA 106:39 Ŋgar tau tighamu na, igham zi tisaghat kat ila Yoova maata. Yes tighur murizi pani, imin livaa tau ipul azaawa ve ila ighurghur boog.
PSA 106:40 Ŋgar tau tamtamon tooni Israela tighamu na, ene igham Yoova aate yavyav kat, ve loolo pazi mako le mako kat.
PSA 106:41 Tauta ipul zi tila nugh nugh nimazi. Yes tileep ila koiazŋa sambazi ve anazi tiŋgin zi.
PSA 106:42 Koiazŋa tawe tighur pataŋani naol pazi, ve titatan zi pa tapirizi, ve tigham zi timin besooŋa toozi.
PSA 106:43 Pai katini, Yoova ipas yes Israela pa pataŋani toozi. Eemon tighilaal uleeŋ tooni mako, ve tizorzoor aliiŋa, ve titaghon tauzi ŋgar toozi. Ŋgar toozi saghati tawe igham zi tivaghamgham.
PSA 106:44 Eemon Yoova ighita pataŋani toozi, ve ilooŋ taŋiiz toozi.
PSA 106:45 Pasaa, maata iŋgal saveeŋ tau imbua tomania timbuzŋa na, ve loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi. Tauta itatan aatyavyav tooni, ve igham yes tau tikiskis yes Israela na lolozi isaghatin zi ve tigham poghani zi.
PSA 106:47 O Yoova, Maaron tsiei, ugham mulin ghei ila koiamaiŋa nimazi! Ughita. Aazne, nileep irau nugh nugh. Uyau ghei, ve ulup ghei ila taan tsiei muul. Leso lolomai poia payo, ve nipait ezam patabuyaaŋ. Ve matamai iŋgal yo ezam ve tapirim tiina irau saawe.
PSA 106:48 Iit tapait Yoova pa poia tooni. I Maaron to iit Israela. Tapaiti ta aazne, ve taghon taghon gha ila! Ve eval tiina aat tisaav tighe: “Onoon kat.” Aleluia! Tapait Yoova!
PSA 107:1 Lolomim poia pa Yoova ve apaiti. Pasaa, i poia kat. Loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ, ve iuluul zi irau saawe.
PSA 107:2 Yes tau Yoova igham mulin zi ila koiazŋa nimazi na, irau tisavia saveeŋ tane. Pasaa, i iyooz pazi ve ipas zi tivot pa pataŋani toozi, ve igham zi tileep poi.
PSA 107:3 Muuŋ, koiazŋa tigham zi tila tileep irau nugh nugh. Siriv tileep ila pa nugh tau aaz izazaa pani, ve siriv tileep ila pa nugh tau aaz izila. Siriv tileep ila pa ragh puughu, ve siriv tileep ila pa yavaar puughu. Eemon Yoova iyau zi timuul tilam pa tauzi nugh toozi.
PSA 107:4 Tamtamon siriv, tivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako na. Ve tiliil eez tighe tila nugh eta, leso tileep ta sewe. Eemon tindeeŋ eez eta mako.
PSA 107:5 Pitool zi, ve murun zi, le tapirizi isov.
PSA 107:6 Tauvene tileep saghat. Eemon saawe tau titaŋ rarai Yoova pa uleeŋ, i iuul zi pa pataŋani toozi tawe.
PSA 107:7 Ve itotoi zi pa eez tau duduuŋa ve tuuku. Tauta titaghoni ve rekia tila tivot nugh poia ve tileep ta sewe.
PSA 107:8 Tauvene yes irau lolozi poia pa Yoova ve tipaiti pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav iit tamtamon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat ŋgeretazi to iuul iit tamtamon.
PSA 107:9 Yes tau murun zi, i ighamgham yaa pazi to tighun ve isooŋ zi. Ve yes tau pitool zi, i irao zi pa gabua popoia le tirau kat.
PSA 107:10 Tamtamon siriv, yes tileep ila ndoroom tiina loolo, ve rigmon kanaŋ timaat. Yes tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve ravraav tomania sen ighan nimazi ma aghezi le tisaghat kat.
PSA 107:11 Pasaa, tizorzoor Maaron aliiŋa. Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, yes tivevelegh saveeŋ tooni imin kaut sorok.
PSA 107:12 Tauta i ighur uraat pataŋani kat izaa toozi, leso itatan zi. Yes irau tilaagh duduuŋ mako, ve titaptap tizizi. Pasaa, tibadbaad gabua pataŋani. Ve lezi tamtamon eta to iuul zi mako.
PSA 107:13 Tauvene tileep saghat. Eemon saawe tau titaŋ rarai Yoova pa uleeŋ, i iuul zi pa pataŋani toozi tawe.
PSA 107:14 I ipas zi tivot pa ndoroom tiina tawe loolo, ve igham zi tivot tila ghazooŋa. Ve ikuup motin ravraav tomania sen pa nimazi ma aghezi.
PSA 107:15 Tauvene yes irau lolozi poia pa Yoova ve tipaiti pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav iit tamtamon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat ŋgeretazi to iuul iit tamtamon.
PSA 107:16 Ataman ariaŋazi to ruum to yavyavuuŋ tau tigharaat zi pa mbaras na, i irav valaghin zi. Ve ain ariaŋazi tau tipapalot ataman na, i iŋgoor polpolin zi.
PSA 107:17 Tamtamon siriv, yes tighamgham ŋgar to borauŋa ve tinoknok zoraaŋ saveeŋ. Yes tighamgham sosor, tauvene timorooŋ ve yavyavuuŋ tiina igham zi.
PSA 107:18 Lolozi pa ghaniiŋ aniiŋ eta mako. Isaav ighe tighita aniiŋ eta, ene pale atezi inaunau ve tilulu. Tauvene tileep ila naal aavo wa.
PSA 107:19 Yes tileep saghat. Eemon saawe tau titaŋ rarai Yoova pa uleeŋ, i iuul zi pa pataŋani toozi tawe.
PSA 107:20 I isaav, ve tinizi popoia muul. Muuŋ, tileep ila naal aavo. Ve i igham mulin zi pa mateegh.
PSA 107:21 Tauvene yes irau lolozi poia pa Yoova ve tipaiti pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav iit tamtamon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat ŋgeretazi to iuul iit tamtamon.
PSA 107:22 Tauvene yes aat lolozi poia pa uraat tintiina tau i igham pazi na, ve tigham watooŋrau pani. Ve timbou toman aliŋazi tiina to tipakuru, ve tisavia uraat tooni tawe.
PSA 107:23 Tamtamon siriv, yes tizaa waaŋ, ve tiraav tila nugh malau to tiraukol.
PSA 107:24 Yes tighit katin Yoova tapiri, ve uraat tintiina tau i ighamghamu ila te paavo.
PSA 107:25 Pasaa, i isaav ariaaŋ, ve yaghur tiina izaa, le ipei dibom tintiina.
PSA 107:26 Dibom tintiina tawe iit waaŋ toozi izala kat, ve ipuli izi le rigmon kanaŋ izal izila mazavan tiina loolo. Tauvene roiŋ tiina igham zi le tapirizi isov.
PSA 107:27 Ve tivataptap imin tamtamon tau ighun gha ivaghamgham. Yes to te tiwatagh ghamuuŋ pooz. Eemon tirau gabua eta mako.
PSA 107:28 Tauvene tileep saghat. Eemon saawe tau titaŋ rarai Yoova pa uleeŋ, i iuul zi pa pataŋani toozi tawe.
PSA 107:29 I igham yaghur aate izi, ve dibom imaat.
PSA 107:30 Yes tighita taun izi, le lolozi poia. Ve Yoova igham zi tila tilooŋ nugh tau tighe tila pani na.
PSA 107:31 Tauvene yes irau lolozi poia pa Yoova ve tipaiti pa poia tooni. Pasaa, i loolo isaghav iit tamtamon ve iuluul ghiit. Ve ighamgham uraat ŋgeretazi to iuul iit tamtamon.
PSA 107:32 Tauvene isaav ighe eval tiina tilup zi pa suŋuuŋ, zeran tawe aat tila tomani zi ve tiyoor Yoova eeza. Ve saawe tau yes ŋginiiŋa tilup zi, zeran tawe aat tipait Yoova eeza ila naghozi paam.
PSA 107:33 Yoova irau igham yaa tintiina timaak le tigorgor kat, imin nugh tau le yaa mako na. Ve yaa tau tivotvot ila taan loolo na paam, i irau ipoon zi le taan loolo igorgor.
PSA 107:34 Isaav ighe nugh eta tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, i irau ivaghamunia taan toozi tau ŋgoreeŋa tiina na, leso isaghat, ve gabua eta itum ila muul mako.
PSA 107:35 Ve isaav ighe nugh eta le yaa mako, i irau igham yaa ivot pani, ve ireer tiina. Taan tau loolo gorgori na, i irau igham yaa ivot pani.
PSA 107:36 Yes tau pitool zi na, i igham zi tila tileep ila taan poia tawe, ve tighamu imin lezi nugh to lepoogh.
PSA 107:37 Tauvene yes tivazogh aniiŋ ve vaen ila, le tighita anooŋa katini tivot.
PSA 107:38 Yoova ighur poia tooni izazaa toozi, tauta timasa timin eval. Ve maata pa makau, mekmek, ve sipsip toozi paam, le timasa timin naol.
PSA 107:39 Isaav ighe tamtamon to Maaron koiazŋa titatan zi le tapirizi isov, ve tigham saghatin zi le tileep saghat toman lolozi ipataŋan,
PSA 107:40 ene pale Yoova iuul zi, ve itatan daaba to koiazŋa tawe. Pale igham zi tivaghamgham, ve tivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau eez eta igheen ila mako.
PSA 107:41 Eemon yes tau tileep ila pataŋani loolo ve mbolaaŋ igham zi na, i ipaghau zi pa pataŋani toozi, ve maata pazi le timasa timin eval.
PSA 107:42 Ŋgar tooni tawe, zeran duduŋazi tighita, le lolozi poia kat. Ve zeran sasaghati tisov lezi saveeŋ eta muul mako. Saveeŋ toozi isov.
PSA 107:43 Tamtamon tau ighe le ŋgar, i aat igham ŋgar poi pa gabua tane, ve maata iŋgalŋgal ŋgar to Yoova tau loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi.
PSA 108:1 Mbouŋ to David Maaron, lolog ruru payo mako. Lolog isaghav ghom, ve naghur ilat tsiam ariaaŋ. Tauvene nasaav pa taug naghe: “Uburig ve umbou to upait Maaron!”
PSA 108:2 Lolog ighur naghe nughitun, o naburig, ve nagharaat taug, ve naravrav ambam tomania gita ila ila le aaz pisikia izaa.
PSA 108:3 Tiina tsiau, yau aat napait ghom pa poia tsio ila tamtamon to nugh nugh matazi. Pale yeŋa tamtamon to nughmariŋ nilup ghei pa suŋuuŋ, ve nait mbouŋ to napait ghom.
PSA 108:4 O Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi. Ŋgar tsio tana, ene tiina le tiina kat. Izala izala le ikis sambam. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tsio tauvene paam. Izala le ikis taitai.
PSA 108:5 Maaron, eval tiina aat tipait ezam izala le izala kat, iliv sambam saamba. Ve tipakur ghom pa tapirim ve poia tsio irau taan isov!
PSA 108:6 Maaron, yei tamtamon tsio. Lolom igheen tsiei kat. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve utotoi tapirim ve uul ghei. Ugham mulin ghei pa pataŋani tane.
PSA 108:7 Muuŋ, Maaron ileep izi nugh tooni patabuyaaŋ, ve isaav ighe: “Yau naparav le naliiv koiagŋa wa. Tauta lolog poia ve navalagh taan Sekem ve nugh duduuŋa to Sukot, ve nareii irau tamtamon tsiau.
PSA 108:8 Taan sirivu to Gileat, ve taan to yes Manase paam, ene yau tsiau. Yes Epraima timin hat ariaaŋa to ipoon dabag pa malmal. Ve yes Yuda timin titi tau nakisi imin ilaal pa pooz tsiau.
PSA 108:9 Taan sirivu to Moap, ene imin oon tsiau to ririwaaŋ. Ve taan sirivu to Edoma, ene nugh tau nasik zuzuuŋa to agheg pani. Ve yes Pilistia, yau naparav tomani zi le naliiv zi. Tauta tintinig ve aliŋag izaa.”
PSA 108:10 Sei irau igham ghau naliiv koiagŋa ve naloŋ nala nugh toozi tau didiiŋ ariaaŋa ilivuti na? Sei pale imuuŋ payau, ve igherev ghau nala navot taan sirivu to yes Edom?
PSA 108:11 Ite paam mako. Yo mon. Eemon Maaron, aazne yo ughur murim payei, ve upaak zaaba tsiei muul mako.
PSA 108:12 Maaron, uul ghei, leso niliiv koiamaiŋa. Pasaa, uleeŋ tau nighamghamu ila to tamtamon, ene anooŋa mako.
PSA 108:13 Eemon isaav ighe Maaron ilam tomani ghei, ene aat niliiv zi. I irau itatan zi, le tapirizi isov kat.
PSA 109:1 Mbouŋ to David O Maaron, saawe isov yau napapait ghom. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau. Uneneeŋ sov!
PSA 109:2 Pasaa, zeran sasaghati tau avozi karom na, tighurghur koi payau, ve tiŋgalŋgal saveeŋ karom naol payau.
PSA 109:3 Koiagŋa tawe tisiksik saveeŋ sasaghati payau, ve tivaghamunia ezag sorok.
PSA 109:4 Muuŋ, yau lolog pazi, ve naghamgham ŋgar poia pazi. Eemon tiyat ŋgar poia ta nagham pazi na pa ŋgar saghati, ve tiŋgalŋgal saveeŋ naol payau. Eemon yau ŋeer to suŋuuŋ.
PSA 109:5 Ŋgar poia tau yau naghamgham pazi na, yes tiyatu pa ŋgar saghati. Yau lolog pazi. Eemon yes tighur koi payau, ve tighe:
PSA 109:6 “Taghur tamtamon saghati eta iyooz ila ziige to iŋgal saveeŋ pani. Leso saawe tau tipayooze pa savsaveeŋ, tighita tighe i isosor, ve tighur atuya pani. Ve nighe suŋuuŋ tooni paam, ene isosor ila Maaron maata.
PSA 109:8 Ŋeer tawe ileep malau izi taan sov. Tamtamon ite paam aat igham niia ve igham uraat tooni, o poia.
PSA 109:9 Azaawa pale imin naar, ve natŋa timin parooŋa.
PSA 109:10 Pale tireu natŋa ruum toozi tizi, ve tinaan zi tighawaar. Leso tivaghamgham, tivalaghlaagh, ve tisuŋsuŋ lezi gabua.
PSA 109:11 Isaav ighe ŋeer tawe igham bun ila to tamtamon eta, ene pale tamtamon tana ilam ve iyauur gabua tooni isov imin le. Gabua tau i ighun punita pani na, zeran to nugh ite pale tilam ve tighamuur zi.
PSA 109:12 Tamtamon eta igham poghania ŋeer tawe sov. Ve natŋa tau timin parooŋa na, tamtamon eta loolo isaghatin zi ve iuul zi sov.
PSA 109:13 Natŋa timataar le tisov, o poia. Leso ŋeer tawe eeza igheen muul sov, ve tamtamon lolozi iveegh pani.
PSA 109:14 Ŋgar saghati to timŋa, tamtamon pale tisavia pa Yoova, leso maata iŋgalŋgali. Ve sosor to tiina paam, Yoova ireua sov.
PSA 109:15 Tauvene sosor to ŋeer tawe tomania ziiri waaro tooni, Yoova pale maata iŋgalŋgali irau saawe, ve ipasovuur zi pa taan. Leso tamtamon lolozi iveghai zi kat.
PSA 109:16 Pasaa, ŋeer tawe maata iŋgal ve igham ŋgar poia eta pa tamtamon mako. Yes mbolaaŋa ve yes tau tileep ila pataŋani loolo na, i ighamgham saghatin zi, ve iravrav zi timatmaat.
PSA 109:17 Ŋgar to avoon saghati pa tamtamon, i loolo pani kat. Eemon saveeŋ tooni saghati tawe pale imuul pa tauu, ve ivaghamunia. Ŋgar to tasuŋ Maaron leso ighur poia tooni izaa to tamtamon, ŋeer tawe loolo pani mako. Tauvene poia to Maaron pale igheen malau pani.
PSA 109:18 Ŋgar to avoon saghati pa tamtamon, i ipulpuli mako. Ene imin nonoghiiŋa tau i loolo pani kat, ve inonogh ghi pani irau saawe. Eemon saveeŋ tooni saghati tawe pale imuul pa tauu, ve izila loolo imin yaa, ve ila irau tuua ta naol ne imin ŋgoreeŋ, ve ivaghamunia.
PSA 109:19 Saveeŋ tooni saghati tawe, pale imuul pa tauu ve ikauu, imin kawaal tau i ikawaala ila ŋgaali ve ipuusa pa puus irau saawe.”
PSA 109:20 O Yoova, saveeŋ sasaghati tau koiagŋa tiŋgalŋgali payau ne, upamuule ila pa tauzi. Leso uyat ŋgar toozi tawe.
PSA 109:21 Yoova, yo Maaron tsiau. Ezam tiina pa poia tsio ve uleeŋ tsio. Yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi irau saawe. Tauvene uyooz payau, ve upas ghau navot pa pataŋani tsiau tane.
PSA 109:22 Pasaa, aazne naleep saghat, ve leg eez eta mako. Tauvene ateg ipaparav ve lolog isaghat kat.
PSA 109:23 Yau namin gabua yavyaava tau ighe aaz izila, mako taghita muul mako. Yau namin siis tau yaghur ivuvuura gha ila.
PSA 109:24 Yau naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ alok wa. Tauvene nakoŋkoŋ, ve tuag isov peria, ve agheg imatmaat.
PSA 109:25 Isaav ighe koiagŋa tighit ghau, ene tivevelegh ghau ve tiŋiŋiŋ payau. Ve titurun luazi payau ve tighe: “Aa, ughita wa?”
PSA 109:26 Yoova, yo Maaron tsiau. Uul ghau lak! Ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau tane. Pasaa, lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi.
PSA 109:27 Ugham koiagŋa tiwatagh yo nimam. Utotoi tapirim pazi ve tighit katini pa matazi. Leso tighilaal tighe yo ta Volaaŋa tsiau.
PSA 109:28 Onoon, yes avozi saghati payau. Eemon yo pale ughur poia tsio izaa tsiau. Isaav ighe koiagŋa tipaburigin malmal payau, yo pale utatan zi, ve upamuul zi tila toman mayazi. Leso ugham besooŋa tsio loolo poia ve tintini.
PSA 109:29 Tauvene yes tau tiŋgalŋgal saveeŋ payau ne, ugham zi tivaghamgham, ve tighau tila toman mayazi. Mayaŋa tana pale imin lezi nonoghiiŋa to tinonogh zi pani irau saawe.
PSA 109:30 Eemon yau aat lolog poia kat pa Yoova, ve avog ipaiti pa poia tooni toman aliŋag tiina. Saawe tau yeŋa eval tiina nilup ghei pa suŋuuŋ, yau aat nayoor eeza.
PSA 109:31 Pasaa, yes tau tileep ila pataŋani loolo ve titaŋ raraini pa uleeŋ na, i iyozyooz zigezi to iuul zi. Ve yes tau koiazŋa tiŋgalŋgal saveeŋ pazi ve tighe tirav zi timaat na, i igham mulin zi.
PSA 110:1 Mbouŋ to David Yoova isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir, le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.”
PSA 110:2 O kinik, aazne yo ulepleep izi nugh Zion, ve Yoova igham titi to kinik payo to ipapalot ghom. Tauta tapirim tiina ve pooz tsio ila irau nugh nugh. Yoova isaav payo ighe: “Utatan koiamŋa tau tilivutin ghom na, ve ugham zi tileep ila sambam.”
PSA 110:3 Isaav ighe uburig ughe ula pa malmal, tamtamon tsio ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ pale lolozi ipazaagh zi tighe tilat gha yamŋa ala. Isaav ighe aaz pisikia izaa, geegeu tsio tau tirao pa malmal na, pale timeke tilat, ve tileep tirau loloz patabuyaaŋa tau tilivutin Yerusalem na, imin uwam to mboŋoozo itav kikiliiŋ.
PSA 110:4 Yoova imbu saveeŋ tomani ghom, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Irau itoor ŋgar tooni mako. Isaav payo ighe: “Yo ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek. Ve yo aat uleep tauvene taghon taghon gha ila.”
PSA 110:5 Maaron ileep ila pa nimam tapir ve ipapalot ghom. Saawe to aatyavyav tooni ighe ivot, i pale ipaburigin malmal ve iravuur yes kinik tisov.
PSA 110:6 Pale ighur atuya pa nugh nugh, ve irav zi timataar le patazi tizi tivaghengheen ila taan. Tauvene yes pooza tau tileep irau taan na, i pale iravuur zi le tisov.
PSA 110:7 Ve kinik tsiei, i pale ighun yaa tau ireer igharau eez ziige na, le tapiri ivot muul. Tauvene i pale iliiv malmal, ve tiini izaa.
PSA 111:1 Aleluia, tapait Yoova! Isaav ighe zeran duduŋazi tilup zi pa suŋuuŋ, yau aat nala tomani zi, ve napakur Yoova toman lolog isov.
PSA 111:2 Pasaa, Yoova ighamgham uraat tintiina. Tauvene yes tau lolozi pa uraat tooni kat na, tighamgham ŋgar pa uraat tooni irau saawe tighe le tiwatagh katini.
PSA 111:3 Uraat tooni itotoi ighe i tapiri tiina ve poia kat. Tauta tamtamon titandagh pani. Ŋgar tooni duduuŋa pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 111:4 I ipaburigin ŋgar toit, leso mataan kisin uraat tooni ŋgeretazi. I loolo isasaghatin tamtamon tooni, ve ighamgham poghani zi.
PSA 111:5 Yes tau tiroi pani ve titaghon ŋgar tooni na, i ighamgham lezi aniiŋ. Ve saveeŋ tau yesŋa tamtamon tooni timbua to tivalupu zi timin eemon na, i maata iŋgalŋgali ve itataghoni irau saawe.
PSA 111:6 Muuŋ, i igham uraat tintiina ila tamtamon tooni matazi, leso itotoi tapiri pazi. Saawe tana, i igham taan to nugh nugh imin lezi to tileep ila.
PSA 111:7 Uraat naol tau i igham zi na, ene itotoia ighe i itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve ŋgar tooni iduduuŋ mon. Tauvene tutuuŋ isov tau i ighur zi na, iit aat taghur ila ve tataghon duduŋai zi.
PSA 111:8 Tutuuŋ naol tawe pale iyaryaaŋ tauvene taghon taghon gha ila. Yoova ighur tutuuŋ tawe itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni ve ŋgar duduuŋa.
PSA 111:9 Muuŋ, i ipas tamtamon tooni tivot pa pataŋani toozi. Ve saawe tau yesŋa timbu saveeŋ to tivalupu zi timin eemon, aavo iyaryaaŋ pazi ighe titaghon saveeŋ mbuaaŋ toozi tawe ŋgara irau saawe. I tapiri tiina ve eeza patabuyaaŋ kat. Tauta taroi pani, ve tataghon ŋgar tooni.
PSA 111:10 Ŋgar to taroi pa Yoova ve tataghon ŋgar tooni, ene imin puughu pa ŋgar poia. Yes tau titaghon saveeŋ tooni na, tiwatagh eez to tigham lepoogh poia. Tauvene iit aat tapakuru irau saawe!
PSA 112:1 Aleluia, tapait Yoova! Ŋeer tau ighe iroi pa Yoova ve itaghon ŋgar tooni, ve tutuuŋ to Yoova ighamu loolo poia, ene aat tintini ve poia to Maaron izazaa tooni.
PSA 112:2 Ve paaghu tooni pale timin zeran tau ezazi tintiina. Tauvene yes tau tiduduuŋ ila Maaron maata na, tamtamon to taan tane pale titandagh pa paaghu toozi ve poia to Maaron izazaa toozi.
PSA 112:3 Zeran duduŋazi, ruum toozi ivon kat pa kuaz ve gabua popoia katini. Ve ŋgar toozi duduuŋa pale igheen ariaaŋ tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 112:4 Isaav ighe ŋeer duduuŋa eta ileep ndoroom tiina loolo, ene pale ghazooŋa to Maaron isulu. Tamtamon tauvene, loolo isasaghatin tamtamon, ve ighamgham poghani zi, ve itotoi ŋgar duduuŋa pazi.
PSA 112:5 Tamtamon tau ighe maata reiŋ gabua, ve iyokia gabua tooni pa uleeŋ tamtamon, ve itaghon ŋgar duduuŋa mon pa uraat tooni, ene pale ileep poia.
PSA 112:6 Tamtamon duduuŋa tauvene, tovaaŋ eta irau ighamu itap ne mako. Ve tamtamon pale matazi iŋgalŋgali pa ŋgar poia tooni tawe taghon taghon gha ila.
PSA 112:7 Isaav ighe ilooŋ gabua saghati eta vaaru, i irau iroi mako. Pasaa, inumeer Yoova ve ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat.
PSA 112:8 Tauvene roiŋ irau ighamu mako. Iyozyooz ariaaŋ, le ighita Maaron itatan koiŋa.
PSA 112:9 I maata iŋgalŋgal yes mbolaaŋa, ve ireirei gabua pazi. Ŋgar tooni duduuŋa pale igheen ariaaŋ tauvene taghon taghon gha ila. Tauvene eeza pale imin tiina, ve tamtamon titandagh pani.
PSA 112:10 Zeran sasaghati tighita ŋgar tau ivotvot pani na, le atezi yavyav ve tiŋaaŋ maripazi pani. Eemon irau tigham ŋgar eta pani mako. Pale saghatiiŋ ivot pazi ve tilalez. Tauvene gabua popoia tau tighurghur matazi pani na, ene irau ivot pazi mako.
PSA 113:1 Aleluia, tapait Yoova! Yam besooŋa to Yoova, apakuru, ve apait eeza.
PSA 113:2 Apait Yoova pa poia tooni ta aazne, ve taghon taghon gha ila!
PSA 113:3 Yam tau aleep ila pa aaz izaa, ve ila pa yam tau aleep ila pa aaz izila, apait Yoova eeza!
PSA 113:4 Yoova ileep saaŋa kat, ve nughmariŋ tileep ila i saamba. Eeza ve tapiri iliiv gabua naol isov to sambam.
PSA 113:5 Sei ta irao Maaron tsiei Yoova? Eta imin i mako. I ilepleep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen saaŋa kat.
PSA 113:6 Tauvene i aat maata izila le izila kat ta siiŋa geeg we, o ighita gabua to sambam saamba ve taan.
PSA 113:7 Eemon yes tau lezi ezazi mako, ve yes mbolaaŋa tau monmon tilala nugh to sikiiŋ pen ve tiliil lezi aniiŋ na, i loolo iveghai zi mako. I ipapakur zi ve iuluul zi, leso tileep poi toman tintinizi. Tauvene yes irau tileep tomania yes daaba tau tighamgham pooz pa tamtamon.
PSA 113:9 Ve yes zilivaa tau upazi na, i ighamgham lezi niazi popoia to lepoogh, ve ighamgham lezi natuzŋa. Tauvene tileep tomania natuzŋa tawe, ve lolozi poia kat. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 114:1 Muuŋ, Israela tipul Isip ve tila. Yakop paaghu tooni tipul tamtamon tau aliŋazi ite na, ve tivot.
PSA 114:2 Indeeŋ tana, yes Yuda timin Yoova niia patabuyaaŋ to lepoogh. Ve yes Israela, tileep ila i niima ve iŋgin zi.
PSA 114:3 Saawe tau Te Siŋsiŋai ighita Yoova tamtamon tooni tilam, i iroi ve ighau. Ve yaa Yordan ighit zi, le ipamuule iloŋ ila ve ipot imin yaa naliu.
PSA 114:4 Ve loloz tauvene paam. Yogyoog itok le tiyatyaat imin mekmek. Ve nugh mbua mbua tiyatyaat imin sipsip natŋa.
PSA 114:5 O te, saa gabua ivot payo, ta ughau? Ve yaa Yordan, puughu mindai ta utoor ghom ve umuul uzala?
PSA 114:6 Ve yam loloz ve nugh mbua mbua, ayatyaat pasaa?
PSA 114:7 O taan, uyamaan ghom! Malau mako pale Yoova ilam. Paita Maaron to Yakop ilam, ve itotoi tapiri payo.
PSA 114:8 I ta igham yaa ivot ila maet, ve izi ipot imin yaa naliu. Onoon kat, i igham yaa ivot ila maet ariaaŋa, ve ireer izi.
PSA 115:1 O Yoova, yei lolomai pa tamtamon tipait ezamai mako. Tipait yo ezam pa tapirim ve poia tsio, o poi. Pasaa, lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi, ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio irau saawe. Tauvene utotoi tapirim ve uul ghei.
PSA 115:2 Mako pale nugh nugh tivelegh ghom, ve tisaav payei tighe: “Aa, Maaron tsiam ileep sindei?”
PSA 115:3 Eemon yei niwatagh: Maaron tsiei, i ileep izi sambam. Ve saa ŋgar tau i ighe ighamu, ene ighamu mon.
PSA 115:4 Nugh nugh tighagharaat maaron toozi pa silva ma gol. Maaron karomŋa tawe, tamtamon tigharaat zi pa nimazi.
PSA 115:5 Yes lezi avozi. Eemon tisavsaav mako. Ve lezi matazi. Eemon tighita nugh mako.
PSA 115:6 Yes lezi taliŋazi. Eemon tilooŋ saveeŋ mako. Ve lezi uzuzi. Eemon tinuŋuz gabua eta vaazi mako.
PSA 115:7 Yes lezi aghezi. Eemon irau tilaagh mako. Ve lezi nimazi. Eemon irau tikis gabua eta ve tiyamaana mako. Onoon kat, saveeŋ ma taŋiiz eta ivot pa avozi mako.
PSA 115:8 Tamtamon tau tighagharaat maaron karomŋa tauvene ve tinumeer zi, ene tisov timin maaron toozi tawe. Tirau gabua eta mako.
PSA 115:9 Yam eval tiina to Israel, anumeer Yoova. Pasaa, i ta Uleeŋa tsiam, ve imin sigheu payam.
PSA 115:10 Ve yam to watooŋrau tau avot ila to Aron na paam, anumeer Yoova! Pasaa, i ta Uleeŋa tsiam, ve imin sigheu payam.
PSA 115:11 Tauvene yam tau aroi pa Yoova ve ataghon ŋgar tooni na, yam asov anumeera. Pasaa, i ta Uleeŋa tsiam, ve imin sigheu payam.
PSA 115:12 Yoova maata iŋgalŋgal ghei. Ve i pale ighur poia tooni izaa tsiei. Pale ighur poia tooni izaa to yes to watooŋrau tau tivot ila to Aron na, ve ighur poia tooni izaa to eval tiina to Israel paam.
PSA 115:13 Tauvene yes tau tiroi pani ve titaghon ŋgar tooni na, i pale ighur poia tooni izaa toozi tisov. Yes tau lezi ezazi mako, ve yes tau ezazi tintiina na paam.
PSA 115:14 Yoova pale igham gham tomania paaghu tsiam amasa amin naol.
PSA 115:15 Yoova ta ighur sambam ve taan. I pale ighur poia tooni izaa tsiam.
PSA 115:16 Sambam, ene Yoova nugh tooni. Ve taan, ene i igham pa iit tamtamon to taleep ila.
PSA 115:17 Yes tau timaat gha tizila mateegha niazi na, eta aavo luutu mako. Tineneeŋ mon. Irau tipait Yoova muul mako.
PSA 115:18 Eemon iit tau taleep mataan yaryaare, o loloon poia pa Yoova, ve tapaiti pa poia tooni. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 116:1 Yau lolog igheen to Yoova kat pasaa, i ilooŋ taŋiiz tsiau. Yau nataŋ raraini pa uleeŋ, ve i ighur taliiŋa payau ve iuul ghau. Tauvene saawe tau naleep izi taan, suŋuuŋ tsiau aat iŋaruini irau saawe.
PSA 116:3 Liis to mateegh, rigmon kanaŋ igham ghau. Ravraav to mateegh ikaukau ghau, ve ighe igherev ghau nazila nugh to mateegha. Tauvene igham lolog ipataŋan, ve roiŋ tiina igham ghau.
PSA 116:4 Tauta nataŋ rarai Yoova naghe: “O Yoova, paita namaat tane. Uul ghau lak!”
PSA 116:5 Yoova loolo isasaghatin ghiit, ve ighamgham poghani ghiit. Ŋgar tooni, ene iduduuŋ mon.
PSA 116:6 Yes tau irau tiuul tauzi mako na, Yoova tauu iŋgin zi, ve iuluul zi. Imin yau. Saawe tau pataŋani itatan ghau le tapirig imbool, i ilam ve igham mulin ghau.
PSA 116:7 Tauta aazne, ateg izi ve lolog poia muul. Pasaa, Yoova igham poghani ghau kat.
PSA 116:8 Onoon kat, i igham mulin ghau pa mateegh, ve ipasov taŋiiz tsiau. Ve i ta ikiskis ghau. Tauta natap mako, ve aazne naleep matag yaryaare. Ve laghooŋ tsiau, nazuari ghau naghe le nataghon ŋgar tau iduduuŋ ila Yoova maata.
PSA 116:10 Muuŋ, yau nasaav pa taug naghe: “Pataŋani tiina igham ghau le naleep saghat.” Eemon nakis ghuruuŋ ila tsiau tuŋia.
PSA 116:11 Pataŋani tawe igham ghau nail eez. Tauvene nasik saveeŋ sorok naghe: “Tamtamon tisov, avozi karom mon. Irau nanumeer eta mako.”
PSA 116:12 Pale nagham saa pa Yoova to nayat ŋgar popoia maata maata tau i ighamgham zi payau ne?
PSA 116:13 Yau aat nagham rubruub vaen, ve naliŋi izala watooŋrau tsiau paavo to napaiti, ve nasuŋ pani toman lolog poia. Pasaa, i igham mulin ghau pa pataŋani tsiau.
PSA 116:14 Tauvene saawe tau Yoova tamtamon tooni tilup zi pa suŋuuŋ, yau aat nataghon saveeŋ tau nambua pani na, ve nagham uratoini ila matazi.
PSA 116:15 Yes tau lolozi isaghav Yoova ariaaŋ ve titaghon eez tooni na, i loolo igheen toozi kat. Tauvene i irau ighita mateegh to toozi eta imin kaut sorok ne mako.
PSA 116:16 O Yoova, yau besooŋa tsio. Nabesbees payo imin muuŋ tinaŋ ibesbees payo. Muuŋ, naleep saghat imin tikau ghau pa ravraav. Eemon yo upoola payau, tauta aazne naleep poi.
PSA 116:17 Tauvene yau aat nagham watooŋrau payo, ve nasuŋ payo toman lolog poia, ve napait ghom.
PSA 116:18 Saawe tau Yoova tamtamon tooni tizala Yerusalem, ve tilup zi pa suŋuuŋ iloŋ ila sirsiir to rumei tooni loolo, yau aat nataghon saveeŋ mbuaaŋ tsiau tane, ve nagham uratoini ila matazi. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 117:1 Yam tamtamon to nugh nugh, apait Yoova! Yam tau aleep irau taan na, asov ayoor eeza.
PSA 117:2 Pasaa, poia tooni, ene tiina le tiina kat. I loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi irau saawe. Ve ŋgar to taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni paam, ighengheen tauvene, taghon taghon gha ila. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 118:1 Lolomim poia pa Yoova ve apaiti! Pasaa, i poia kat. I loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi.
PSA 118:2 Yam eval tiina to Israel, alup avomim ve asaav aghe: “I loolo isaghav tamtamon tooni, ve iuluul zi.”
PSA 118:3 Ve yam to watooŋrau tau avot ila to Aron na paam, asaav aghe: “I loolo isaghav tamtamon tooni, ve iuluul zi.”
PSA 118:4 Tauvene yam tau aroi pa Yoova ve ataghon ŋgar tooni na, asov asaav aghe: “I loolo isaghav tamtamon tooni, ve iuluul zi.”
PSA 118:5 Muuŋ, yau naleep ila pataŋani tiina loolo ve leg eez mako. Tauvene nataŋ rarai Yoova pa uleeŋ. Ve i ilooŋ aliŋag, ve ipas ghau navot pa pataŋani tsiau. Tauta aazne naleep ila nugh ghazooŋa.
PSA 118:6 Isaav ighe Yoova ileep zigeg, yau irau naroi mako. Pasaa, tamtamon pale tigham saa payau?
PSA 118:7 Yoova ivool tsiau, ve iuluul ghau. I aat itatan koiagŋa ila matag, ve naliiv zi.
PSA 118:8 Iit tanumeer tamtamon to taan sov. Tanumeer Yoova ve tayooŋ ila tooni, o poia.
PSA 118:9 Yes daaba tau tighamgham pooz na paam, tanumeer zi sov. Tanumeer Yoova ve tayooŋ ila tooni, o poia.
PSA 118:10 Muuŋ, nugh nugh tilam tilivutin ghau tighe tigham malmal payau. Eemon Yoova, tauta napasov zi.
PSA 118:11 Tiŋarui ghau tilam, ve tilivutin ghau, le leg sooso eta to naghau mako. Eemon Yoova, tauta napasov zi.
PSA 118:12 Yes timorau ghau imin ŋgururuuv. Eemon Yoova, tauta napasov zi, le tapirizi isov. Yes timin yav tau ighan regh gha iyaryaar, ve rekia mon imaat.
PSA 118:13 Yes tipaburigin malmal payau, ve rigmon kanaŋ titatan ghau. Eemon Yoova iuul ghau, tauta tivaghamun ghau mako.
PSA 118:14 Pasaa, i Uleeŋa tsiau ariaaŋa. Yau naghamgham tapirig ila tooni, ve i imin sigheu payau. Tauta nambou mbouŋ to napait eeza.
PSA 118:15 Alooŋ. Zeran duduŋazi tilepleep ila balbaal toz toz, ve tiyoryoor Yoova eeza toman lolozi poia. Pasaa, i iliiv koiazŋa wa. Tisavsaav tighe: “Yoova niima tapir, ene pataŋani.
PSA 118:16 Niima iparav ariaaŋ kat. I igharaat ghi pa malmal, ve iparav le iliiv koiŋa!”
PSA 118:17 Yau irau namaat soone. Pale naleep matag yaryaare. Leso navotia uraat tintiina tau Yoova ighamgham zi.
PSA 118:18 Onoon, i ilos katin ghau. Eemon ipul ghau namaat mako.
PSA 118:19 Tauvene akaak ataman to zeran duduŋazi payau. Leso nataghoni naloŋ nala, ve napait Yoova pa ŋgar tau i igham payau na.
PSA 118:20 Ene ataman to Yoova. Yes tau tiduduuŋ ila i maata, o titaghoni tiloŋ tila.
PSA 118:21 Yoova, yo ulooŋ suŋuuŋ tsiau, ve ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau. Tauvene lolog poia payo ve napait ghom.
PSA 118:22 Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale, tauta imin puughu pa ruum, leso ipaloti ve ruum iyooz ariaaŋ izala paavo.
PSA 118:23 Maaron tauu igham gabua tane ivot. Ve yei nighita imin gabua ŋgereeta ee ila matamai.
PSA 118:24 Saawe ta aazne, Yoova ighuru. Tauvene tintiniin ve loloon poia pani.
PSA 118:25 O Yoova, lolom isaghatin ghei ve ugham mulin ghei! Uul ghei, leso gabua naol isov ivot poi payei.
PSA 118:26 Ŋeer tane ilam pa Yoova eeza. Tauvene poia to Yoova aat izaa tooni. Yei tau nileep ila Yoova rumei tooni loolo na, nighasoni nighe ighur poia tooni izaa tsiam.
PSA 118:27 Yoova, i Maaron tauu! I igham poghani ghiit, ve ghazooŋa tooni isul ghiit. Akis tuum raua ve ala alivutin artaal ve apakuru.
PSA 118:28 Yo Maaron tsiau. Yau lolog poia payo ve napait ghom pa poia tsio. Onoon kat, yo ta Maaron tsiau. Tauvene yau aat nayoor ezam.
PSA 118:29 Apait Yoova pa poia tooni toman lolomim poia. Pasaa, i poia kat. I loolo isaghav tamtamon tooni, ve iuluul zi irau saawe.
PSA 119:1 Yes tau tighamgham sosor mako, ve laghooŋ toozi iduduuŋ mon itaghon saveeŋ to Yoova, ene aat poia tooni izazaa toozi ve tintinizi.
PSA 119:2 Yes tau matazi kisin eez tau Maaron ighuru pa tamtamon tooni na, ve titaghoni irau saawe, ve tighur lolozi isov iŋarui Maaron, ve tizuari zi to tiwataghi kat, ve yes tau tighamgham sosor mako, ve laghooŋ toozi, titaghon Maaron eez tooni, ene pale tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.
PSA 119:4 Yoova, yo ughe nitaghon tutuuŋ tsio eŋaeŋa ŋgara le nitaghoni kat.
PSA 119:5 Tutuuŋ tsio tau tigheen pataghaaŋ na, yau naghe le nayaryaaŋ pa taghoniiŋ zi.
PSA 119:6 Pa ighe matag iŋgalŋgal tutuuŋ tsio tisov, ene irau mayag ila eval tiina matazi mako.
PSA 119:7 Eez tsio to gabizooŋ gabua, ene iduduuŋ mon. Isaav ighe upaghazoŋai ghau pani, ene aat lolog poia payo, ve napait ghom toman lolog ŋgalaaŋa.
PSA 119:8 Tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, yau aat matag kisin zi ve nataghon zi irau saawe. Tauvene ughur murim payau sov.
PSA 119:9 Isaav ighe ŋeer paaghu eta maata iŋgal tauu ve ighe laghooŋ tooni iŋgalaaŋ mon ila yo matam, ene pale igham saa? I aat maata iŋgal aliŋam ve itaghoni.
PSA 119:10 Yau naghur lolog isov iŋarui ghom, ve nazuari ghau naghe le nawatagh katin ghom. Tauvene upul ghau nasapir pa tutuuŋ tsio sov.
PSA 119:11 Yau naghita aliŋam imin gabua tauu. Tauvene naghur poghania ila lolog. Leso ipalot ghau, ve nagham sosor payo sov.
PSA 119:12 O Yoova, yau napait ghom pa poia tsio. Upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:13 Tutuuŋ tsio naol tau yo uvoti zi na, avog pale isavi zi le tisov.
PSA 119:14 Eez tau yo ughuru payei na, saawe tau nataghoni, ene igham lolog poia kat, imin yes tau tipakur zi pa kuaz to taan.
PSA 119:15 Matag itaghon tutuuŋ tsio eŋaeŋa ŋgara naghe le naghazooŋ pazi. Ve matag iŋgalŋgal eez tsio irau saawe.
PSA 119:16 Tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, tigham lolog poia le poia kat. Irau lolog iveegh pa aliŋam mako.
PSA 119:17 O Yoova, yau besooŋa tsio. Utotoi poia tsio payau. Leso naleep poia, ve nataghon aliŋam irau saawe.
PSA 119:18 Upaghazoŋai ŋgar tsiau, leso naghilaal ŋgar popoia naol tau tighenaar ila saveeŋ tsio loolo na.
PSA 119:19 Taan tane, ene nugh tsiau duduuŋ mako. Yau naleep namin loom pani mon. Tauvene ugham ghau naghazooŋ pa tutuuŋ tsio naol ŋgara.
PSA 119:20 Saawe isov, yau napasawal naghe le utotoi ghau pa eez tsio to gabizooŋ gabua, o poi!
PSA 119:21 Yes tau tivelegh ghom ve tipapait tauzi na, yo uyaonyaon zi, ve aatyavyav tsio izazaa toozi. Pasaa, tisasapir pa tutuuŋ tsio.
PSA 119:22 Ve yau, o matag kisin eez tau yo ughuru payei na, ve nataghoni irau saawe. Tauvene saveeŋ veleghiiŋ ve mayaŋa tau tisiksik zi payau ne, upaghau zi payau.
PSA 119:23 Yes daaba tau tighamgham pooz na paam, tilup zi ve tiliil eez tighe tivaghamun ghau. Eemon yau besooŋa tsio. Tauvene yau aat matag itaghon tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, ve nagham ŋgar pazi poi.
PSA 119:24 Eez tau yo ughuru payei, ene igham ghau lolog poia le poia kat. Ve ipaduduuŋ ghau, leso nawatagh saa ŋgar tau pale nataghoni.
PSA 119:25 Yau tapirig isov, ve rigmon kanaŋ namaat ve nagheen ila ŋgaupup. Upaburigin ghau, ve ugham tapirig ivot muul itaghon saveeŋ tsio.
PSA 119:26 Ŋgar isov tau naghamgham zi, ene yau navoti zi payo. Tauta ulooŋ suŋuuŋ tsiau ve uul ghau. Upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:27 Tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, upaghazoŋai ghau pa eez to taghoniiŋ zi. Ve yau aat matag itaghon uraat tsio ŋgeretazi, ve nagham ŋgar pazi poi.
PSA 119:28 Yau lolog ipataŋan le tapirig isov. Upalot ghau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:29 Uul ghau to naleep soghan pa ŋgar karom. Saveeŋ tsio, ene imin eez to poia tsio izaa tsiau.
PSA 119:30 Yau lolog ighur naghe yau aat nataghon eez to saveeŋ onoon. Ve matag iŋgalŋgal eez tsio to gabizooŋ gabua.
PSA 119:31 O Yoova, eez tau yo ughuru payei na, yau nakisi igheen tuŋia ila lolog. Tauvene upul ghau sov! Pale mayag.
PSA 119:32 Yo upaghazoŋai ghau pa gabua katini. Tauta tinig izaa pa taghoniiŋ eez to tutuuŋ tsio.
PSA 119:33 O Yoova, tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, upaghazoŋai ghau pa eez to taghoniiŋ zi. Leso matag kisin zi, ve nataghon zi ila ila le saawe tsiau isov.
PSA 119:34 Upaghazoŋai ghau pa saveeŋ tsio ŋgara. Leso matag kisini, ve nataghoni toman lolog irau saawe.
PSA 119:35 Umuuŋ ve utotoi eez payau, leso nataghon tutuuŋ tsio. Pa eez tana, ta igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:36 Upaburigin lolog, leso nataghon eez tau yo ughuru payei na, ve nagham ŋgar pa ndouŋ leg kuaz to taan sov.
PSA 119:37 Upaghau matag pa gabua soroksorok to taan tau anoŋazi mako na, ve upalot ghau to nataghon eez tsio. Leso naleep poi.
PSA 119:38 Yau besooŋa tsio. Tauvene matam iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tsio, ve ugham anooŋa ivot payau. Saveeŋ tsio tana iŋarui tamtamon tisov tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio.
PSA 119:39 Saveeŋ saghati tau koiagŋa tisiksiki payau na, ene igham ghau naroi. Pa isaav ighe tamtamon tighur ila saveeŋ toozi tawe, ene pale mayag. Tauvene utatan saveeŋ toozi, leso tamtamon tighur ila sov. Pasaa, eez tsio to gabizooŋ tamtamon, ene iduduuŋ mon.
PSA 119:40 O Yoova, yau naghe nataghon tutuuŋ tisov tau yo ughur zi na. Tauvene utaghon ŋgar tsio duduuŋa, ve ugham ghau naleep poia muul.
PSA 119:41 O Yoova, yau nawatagh: Yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Utotoi ŋgar tana payau paam, o poi. Tauvene ugham mulin ghau pa pataŋani tsiau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:42 Leso yau irau nayol saveeŋ veleghiiŋ tau tisiksiki payau na. Pasaa, yau naghur ila saveeŋ tsio.
PSA 119:43 Yau naghurghur matag pa gabizooŋ tsio. Tauvene uul ghau lak! Leso avog ivotia gabuam tau avom onoon ve utataghon saveeŋ tsio irau saawe.
PSA 119:44 Yau aat nataghon saveeŋ tsio irau saawe. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 119:45 Tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, yau nazuari ghau pa taghoniiŋ zi. Tauvene gabua eta irau ipoon eez payau mako.
PSA 119:46 Eez tau yo ughuru payei na, yau aat navotia ila yes kinik naghozi paam. Pa yau naroi, ma mayag pa tamtamon eta mako.
PSA 119:47 Tutuuŋ tsio ta naol ne, tigham lolog poia le poia kat. Tauta lolog pazi kat.
PSA 119:48 Yau lolog pa tutuuŋ tsio ta naol ne, ve napatab pazi. Tauvene nait nimag izaa, ve napait ghom pa tutuuŋ tsio. Tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, matag itaghon zi naghe nagham ŋgar pazi poi.
PSA 119:49 Yau besooŋa tsio. Matam iŋgalŋgal saveeŋ tau umbua tomani ghau na. Pa saveeŋ tsio tawe ipapalot ghau to naghur matag payo, ve nasaŋan uleeŋ tsio.
PSA 119:50 Isaav ighe pataŋani igham ghau, ene pale saveeŋ tsio iuul ghau to naleep poia. Ŋgar tane, ta irav ateg le ateg izi.
PSA 119:51 Yes tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom na, monmon tivevelegh ghau paam. Eemon yau naghur murig pa saveeŋ tsio mako.
PSA 119:52 O Yoova, yau matag iŋgalŋgal saawe naol tau muuŋ ugabiiz tamtamon ve ughur atuya pazi. Tauta ipalot ghau, ve igham ateg izi.
PSA 119:53 Isaav ighe naghita zeran sasaghati tighur murizi pa saveeŋ tsio, ene igham ghau ateg yavyav kat.
PSA 119:54 Taan tane, yau naleep pani namin loom mon, ve natoor mbouŋ katini pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:55 Yoova, matag iŋgalŋgal ghom pa mboŋ paam, ve nataghon saveeŋ tsio.
PSA 119:56 Yau gabuag tauvene: Tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, matag kisin zi ve nataghon zi irau saawe.
PSA 119:57 Yoova, yau naghit ghom naghe yo gabua tauu. Yau naleep ilat tsio imin taan poia ee tau tipuli payau to naleep ila. Yau nambu saveeŋ payo naghe yau aat nataghon aliŋam.
PSA 119:58 Taŋiiz tsiau iŋarui ghom toman lolog: Lolom isaghatin ghau, ve ughur poia tsio izaa tsiau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:59 Yau nagabiiz laghooŋ tsiau naghe ene iduduuŋ mako. Tauta natoor ŋgar tsiau, ve naghe nataghon eez tau yo ughuru payei.
PSA 119:60 Ve irau nasaŋan mako. Yau aat rekia mon ve nataghon tutuuŋ tsio.
PSA 119:61 Zeran sasaghati tighur liis naol to tikis ghau. Eemon irau lolog iveegh pa tutuuŋ tsio mako.
PSA 119:62 Yau naburig pa mboŋ anooŋa, ve napait ghom. Pasaa, eez tsio to gabizooŋ gabua, ene iduduuŋ mon.
PSA 119:63 Yes tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio na, yau lolog pazi ve nagham zi timin zetagŋa.
PSA 119:64 O Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Ŋgar tsio tana, yo utotoia irau taan isov. Upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, leso nawatagh zi kat.
PSA 119:65 O Yoova, yau besooŋa tsio. Yo ughamgham poghani ghau kat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:66 Yau naghur ila naghe tutuuŋ tsio ta naol ne, ene popoia mon. Tauvene upaghazoŋai ghau pa ŋgar poia ve eez to gabizooŋ poghania gabua.
PSA 119:67 Muuŋ, yau nasosor pa eez tsio. Eemon yo ulos ghau ve upaduduuŋ ghau, tauta aazne matag kisin aliŋam ve nataghoni.
PSA 119:68 Yo poiam kat. Ve ŋgar tau ughamgham zi na paam, ene popoia mon. Upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:69 Yes tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom na, tiŋgalŋgal saveeŋ karom payau ve tivaghamunia ezag. Eemon matag kisin tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, ve nataghon zi toman lolog.
PSA 119:70 Zeran tawe lezi ghilalooŋ rigta mako. Eemon yau, saveeŋ tsio igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:71 Pataŋani tau muuŋ igham ghau, ene poia. Pasaa, ipaduduuŋ ghau, ve ipaburigin ŋgar tsiau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:72 Saveeŋ tau ivot ila avom na, yau naghita imin gabua tauu. Iliiv maet silva ma gol ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.
PSA 119:73 Taum nimam igharaat ghau, ta navot. Tauvene upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio ta naol ne, leso nagham ŋgar pazi poi.
PSA 119:74 Yes tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio, isaav ighe tighit ghau, ene pale lolozi poia. Pasaa, yau naghur ila saveeŋ mbuaaŋ tsio, ve naghurghur matag naghe naghita anooŋa ivot.
PSA 119:75 O Yoova, yau nawatagh: Eez tsio to gabizooŋ tamtamon, ene iduduuŋ mon. Ve yo utaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio irau saawe. Tauta ulos ghau to upaduduuŋ ghau.
PSA 119:76 Yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Utotoi ŋgar tauvene payau paam itaghon saveeŋ tau yo umbua payau na. Leso urav ateg, ve upalot ghau. Pa yau besooŋa tsio.
PSA 119:77 Lolom isaghatin ghau, ve uul ghau to naleep poi. Pasaa, saveeŋ tsio, tauta igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:78 Yes tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom na, tinoknok ŋgaliiŋ saveeŋ karom payau. Utatan zi ve ugham zi mayazi. Eemon yau, o matag itaghon tutuuŋ naol tau yo ughur zi na naghe nagham ŋgar pazi poi.
PSA 119:79 Yes tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio, o tilam payau ve yeŋa nilup ghei. Pa zeran tauvene tiwatagh eez tau yo ughuru pa tamtamon tsio.
PSA 119:80 Yau naghe ŋgar tau igheen ila lolog ne, eta isosor sov, ve nataghon duduŋai tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na. Leso mayag sov.
PSA 119:81 O Yoova, yau nakaria saŋaniiŋ pa uleeŋ tsio, le tapirig isov kat. Eemon yau naghur ila naghe aliŋam pale ighur anooŋa.
PSA 119:82 Yau naghurghur matag naghe naghita saveeŋ mbuaaŋ tsio ighur anooŋa. Eemon nasaŋan le mako. Pale ŋeez o uul ghau ve ateg izi?
PSA 119:83 Yau nasaghat ve tamtamon lolozi iveghai ghau wa. Tighit ghau namin pen. Eemon tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, lolog iveegh pazi mako.
PSA 119:84 Yau besooŋa tsio. Puughu mindai ta yo umamarar koiagŋa, ve tighamgham pataŋani payau? Pale ŋeez o ugabiiz zi, ve ughur atuya pazi?
PSA 119:85 Ughita. Yes tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom na, titai puura payau tighe natap nazila. Zeran tawe titaghon saveeŋ tsio mako.
PSA 119:86 Tutuuŋ tsio tisov, ene popoiazi mon. Tauvene yei irau ninumeer zi to tipaduduuŋ ghei. Aazne, tamtamon tighur pataŋani payau sorok. Tauvene uul ghau lak!
PSA 119:87 Pasaa, malau mako pale tipasov lepoogh tsiau to taan. Eemon tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, yau naghur murig pazi mako.
PSA 119:88 Yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Tauvene uŋgin ghau naleep poi. Leso matag kisin eez tau yo ughuru payei na, ve nataghoni irau saawe. Eez tana, taum avom isavia.
PSA 119:89 O Yoova, saveeŋ tsio pale iyaryaaŋ izi sambam, ve ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 119:90 Tamtamon tipopoop, ve paaghu toozi tivotvot taghon taghon gha ila. Ve gabuam tau avom onoon ve utataghon saveeŋ tsio na paam. Ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. Yo ta ughur taan igheen tuŋia ila niia. Irau izuur mako.
PSA 119:91 Muuŋ le ilam aazne, gabua naol isov tigheen tuŋia ila niazi niazi itaghon saveeŋ tau yo usavia na. Ve gabua naol isov, ene timin besooŋa tsio.
PSA 119:92 Saveeŋ tsio igham lolog poia le poia kat. Imin ta mako, kanaŋ pataŋani tsiau igham ghau nalaleg.
PSA 119:93 Tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, irau lolog iveegh pa eta mako. Mako le mako kat. Pasaa saveeŋ tsio, tauta igham ghau vuvuŋag ila ve naleep poia muul.
PSA 119:94 Yau namin lem wa. Tauvene ugham mulin ghau lak! Pasaa, yau nazuari ghau pa taghoniiŋ tutuuŋ naol tau yo ughur zi na.
PSA 119:95 Aazne, zeran sasaghati tighamgham lilin ghau tighe tirav ghau namaat. Eemon matag iŋgalŋgal eez tau yo ughuru payei.
PSA 119:96 Yau naghita gabua eta tau ivot geeg ne mako. Gabua ta naol ne, tisov timuul mon. Eemon tutuuŋ tsio, o irao kat. Ene puughu tiina, ve poia le poia kat.
PSA 119:97 Yau lolog pa saveeŋ tsio kat! Tauvene saawe ta naol ne, mboŋoozo ila le ravrav izi, matag itaghoni ve naghamgham ŋgar pani.
PSA 119:98 Tutuuŋ tsio igheen ila ŋgar tsiau irau saawe. Tauta ŋgar tsiau iliiv koiagŋa ŋgar toozi.
PSA 119:99 Ŋgar tsiau iliiv yes ŋgara tau tipaduduuŋ ghau ne paam. Pasaa, matag itaghon eez tau yo ughuru payei na, ve naghamgham ŋgar pani.
PSA 119:100 Ve ŋgar tsiau iliiv zolmana ŋgar toozi paam. Pasaa, tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, matag kisin zi, ve nataghon zi irau saawe.
PSA 119:101 Yau napaghau taug pa eez sasaghati ta naol ne, leso nataghon aliŋam.
PSA 119:102 Yau naghur murig pa tutuuŋ tsio duduŋazi mako. Pasaa, yo taum ta upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tana.
PSA 119:103 Tok suuru, ene poia pa ghunuuŋ. Eemon saveeŋ tsio, ene poia le poia kat. Iliiv tok suuru.
PSA 119:104 Tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, ene tiuul ghau pa ghilalooŋ ŋgar poia. Tauta naghur koi pa ŋgar karom naol isov. Mako pale igherev ghau to napul eez tsio.
PSA 119:105 Saveeŋ tsio, ene imin lam tau isul ghau. Ve imin ghazooŋa payau, leso nalaagh taghon eez tsio.
PSA 119:106 Gabizooŋ tsio, ene iduduuŋ mon. Tauta nambu saveeŋ payo ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghe yau aat nataghon eez tsio to gabizooŋ gabua.
PSA 119:107 O Yoova, pataŋani tiina kat igham ghau le naleep saghat. Uul ghau to naleep poi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:108 Yau lolog poia payo ve napait ghom pa poia tsio. Naghe paitooŋ tsiau tane imin watooŋrau poia ila matam. Upaghazoŋai ghau pa eez tsio to gabizooŋ gabua.
PSA 119:109 Monmon yau nalepleep ila naal aavo. Eemon lolog iveegh pa saveeŋ tsio mako.
PSA 119:110 Onoon, zeran sasaghati tighur liis payau. Eemon tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, yau nasapir pazi mako.
PSA 119:111 Eez tau yo ughuru payei, ene gabua poia tau yo ugham payau. Yau aat nakiskisi tauvene taghon taghon gha ila. Pasaa, igham ghau lolog poia le poia kat.
PSA 119:112 Tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe yau aat nataghon zi le irau saawe tsiau isov.
PSA 119:113 Yes tau tibees payo toman lolozi eemon mako ve ŋgar toozi ru na, yau lolog pazi mako. Eemon saveeŋ tsio, yau lolog pani kat.
PSA 119:114 Yo umin niag to yoŋgaaŋ, ve umin sigheu payau. Tauvene naghur ila saveeŋ tsio, ve naghurghur matag naghe naghita anooŋa ivot.
PSA 119:115 Yam zeran tau aghamgham ŋgar saghati na, aghau payau! Pasaa, yau naghe nataghon tutuuŋ to Maaron tsiau.
PSA 119:116 O Yoova, upalot ghau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio. Leso nayooz ariaaŋ ve naleep poia. Isaav ighe naghur matag payo sorok, ene pale mayag.
PSA 119:117 Ukis ghau tuŋia. Leso naleep poi, ve matag kisin tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, ve nataghon zi irau saawe.
PSA 119:118 Tamtamon tisov tau tisapir pa tutuuŋ tsio na, yo ughur murim pazi. Ŋgar toozi karom, ene itotoi zi ighe yes tipul eez tsio wa.
PSA 119:119 Zeran sasaghati tau tileep izi taan na, yo ughit zi timin pen ve usik zi tilalez. Tauta lolog isaghav eez tau yo ughuru payei.
PSA 119:120 Yau nagham ŋgar payo, le roiŋ tiina igham ghau ve tinig irur. Ve ŋgar tsio tau monmon ugagabiiz tamtamon ve ughur atuya pazi, ene paam igham ghau naroi.
PSA 119:121 Yau nagham ŋgar popoia ve ŋgar duduuŋa mon. Tauvene upul ghau nala koiagŋa nimazi sov.
PSA 119:122 Yau besooŋa tsio. Tauvene uyooz payau ve uul ghau. Leso naleep poi. Yes tau tipapait tauzi ve tivelegh ghom na, upul zi tigham saghatin ghau sov.
PSA 119:123 Yau naghurghur matag pa uleeŋ tsio. Ve nakaria saŋaniiŋ wa. Pale ŋeez o uul ghau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio?
PSA 119:124 Yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Utotoi ŋgar tana payau paam. Pa yau besooŋa tsio. Ve upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:125 Yau besooŋa tsio. Tauvene upaghazoŋai ghau, leso naghilaal ŋgar poia, ve nawatagh katin eez tau yo ughuru payei na.
PSA 119:126 O Yoova, aazne tamtamon tizorzoor saveeŋ tsio. Uburig ve ugham ŋgar eta pazi lak!
PSA 119:127 Onoon kat, yau lolog pa tutuuŋ tsio ta naol ne iliiv gol. Gol tau ŋgalaaŋa ve poia kat na paam, naghita naghe tutuuŋ tsio iliivo.
PSA 119:128 Tauvene tutuuŋ naol tau yo ughur zi, tauta ipaduduuŋ ghau pa laghooŋ tsiau. Ve naghur koi pa eez naol tau tigherev ghau to naghur murig payo.
PSA 119:129 Eez tau yo ughuru payei, ene poia le poia kat. Tauvene matag kisini ve nataghoni irau saawe.
PSA 119:130 Isaav ighe tipaghazoŋai saveeŋ tsio puughu pa tamtamon, ene imin ghazooŋa pazi. Ve yes tau ŋgar toozi tiina mako na, saveeŋ tsio igham ŋgar toozi ivot, leso tighilaal ŋgar poia.
PSA 119:131 Yau lolog pa tutuuŋ tsio kat, imin tamtamon tau murunu le isaghat kat.
PSA 119:132 Matam ilam payau, ve ugham poghani ghau. Pasaa, yes tau lolozi igheen tsio ve tipapait ezam na, yo ughamgham tauvene pazi.
PSA 119:133 Upaduduuŋ ghau, leso laghooŋ tsiau iduduuŋ itaghon saveeŋ tsio. Ve upul ŋgar saghati eta iliiv ghau sov.
PSA 119:134 Yes tau tighamgham pataŋani payau to titatan ghau na, ugham mulin ghau ila nimazi. Leso nataghon tutuuŋ naol tau yo ughur zi na.
PSA 119:135 O Yoova, yau besooŋa tsio. Naghe lolom poia payau ve ugham poghani ghau. Ve upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na.
PSA 119:136 Yau nataŋtaŋ, ve matag suuru irereer izizi imin yaa. Pasaa, tamtamon titaghon saveeŋ tsio irao soone.
PSA 119:137 Yoova, yo duduŋam kat. Ve gabizooŋ tsio paam, ene iduduuŋ mon.
PSA 119:138 Eez tau yo ughuru payei, ene iduduuŋ mon. Tauvene yei irau ninumeera to ipaduduuŋ ghei.
PSA 119:139 Ŋgar tsiau iyaryaaŋ kat naghe tamtamon tisov titaghon aliŋam. Eemon koiagŋa lolozi iveghaini. Tauta tigham ghau ateg yavyav kat.
PSA 119:140 Yau besooŋa tsio. Lolog isaghav saveeŋ tsio, ve nanumeera kat. Pasaa, natoova le naghita naghe ene onoon.
PSA 119:141 Onoon, yau ŋeer sorok ve tamtamon matazi izi payau. Eemon tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, lolog iveegh pazi mako.
PSA 119:142 Ŋgar tsio duduuŋa pale ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. Ve saveeŋ tsio, ene onoon mon. Tauvene irau naghur ila, ve nanumeera kat.
PSA 119:143 Onoon, pataŋani naol itatan ghau, ve igham ghau lolog ipataŋan kat. Eemon tutuuŋ tsio, ene igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:144 Eez tau yo ughuru payei, ene iduduuŋ mon, ve ighengheen tauvene irau saawe. Upaghazoŋai ghau pani, leso naleep poi.
PSA 119:145 O Yoova, yau nataŋ rarai ghom toman lolog. Ulooŋ suŋuuŋ tsiau ve uul ghau. Leso matag kisin tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, ve nataghon zi.
PSA 119:146 Taŋiiz tsiau iŋarui ghom. Upas ghau navot pa pataŋani tsiau tane. Leso matag kisin eez tau yo ughuru payei na, ve nataghoni irau saawe.
PSA 119:147 Yau naghur ila saveeŋ mbuaaŋ tsio, ve naghurghur matag naghe naghita anooŋa ivot. Tauvene aaz izaa soone, ve yau naburig nataŋ rarai ghom to uul ghau.
PSA 119:148 Ve mboŋ ta naol ne paam, yau namamaat. Leso matag itaghon saveeŋ tsio, ve nagham ŋgar pani poi.
PSA 119:149 O Yoova, yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi. Tauvene ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau naleep poi. Pasaa, gabizooŋ tsio, ene iduduuŋ mon.
PSA 119:150 Aazne, zeran sasaghati tilam tigharau ghau tighe tivaghamun ghau. Ŋgar toozi igheen malau kat pa saveeŋ tsio.
PSA 119:151 Eemon Yoova, yo uleep zigeg. Ve tutuuŋ tsio ta naol ne, ene irau nanumeer zi to tipaduduuŋ ghau.
PSA 119:152 Ta muuŋ ve ilam, yau naghilaal naghe eez tau yo ughuru payei, yo ughe igheen tauvene irau saawe.
PSA 119:153 Yoova, ughita pataŋani tsiau tane, ve upaghau ghau pani. Pasaa, lolog iveghai saveeŋ tsio mako.
PSA 119:154 Aazne, tamtamon tipayooz ghau sorok pa savsaveeŋ. Tauvene uyooz payau ve uul ghau naleep poi itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:155 Zeran sasaghati, yo uluul zi mako. Pasaa, tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na, yes tigham ŋgar pa taghoniiŋ zi mako.
PSA 119:156 O Yoova, yes tau tileep ila pataŋani loolo na, lolom isaghatin zi kat. Tauvene uul ghau naleep poi itaghon ŋgar tsio duduuŋa.
PSA 119:157 Pasaa, koiagŋa tau tighamgham pataŋani payau ne, yes eval kat. Eemon eez tau yo ughuru payei na, yau nasapir pani mako.
PSA 119:158 Yau naghita yes tau tighur murizi payo na, le irau lolog mako kat. Pasaa, yes titaghon tutuuŋ tsio mako.
PSA 119:159 O Yoova, ughita. Tutuuŋ naol tau yo ughur zi na, yau lolog isaghav zi kat. Uul ghau naleep poi. Pasaa, yo lolom isaghav tamtamon tsio ve uluul zi.
PSA 119:160 Saveeŋ tsio puughu ene vene: Yo avom onoon ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio irau saawe. Ve tutuuŋ tsio ta naol ne, ene tiduduuŋ mon, ve tigheen tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 119:161 Yes daaba to taan tighurghur pataŋani payau sorok. Eemon yau naroi pazi mako. Saveeŋ tsio mon ta naroi pani.
PSA 119:162 Saveeŋ tsio igham ghau lolog poia le poia kat, imin tamtamon tau ilaagh ila le indeeŋ le gabua poia eez.
PSA 119:163 Ŋgar karom naol isov, ene lolog pazi mako kat ve naghur koi pazi. Eemon saveeŋ tsio, o lolog isaghavu kat.
PSA 119:164 Mataaz ta naol ne, napapait ghom pai liim ve ru. Pasaa, gabizooŋ tsio, ene iduduuŋ mon.
PSA 119:165 Yes tau lolozi isaghav saveeŋ tsio, ene pale tileep poia kat. Ve gabua eta irau igham zi titap ne mako.
PSA 119:166 O Yoova, yau nataghon tutuuŋ tsio ta naol ne, ve naghurghur matag pa uleeŋ tsio.
PSA 119:167 Eez tau yo ughuru payei na, yau lolog isaghavu kat. Tauta matag kisini, ve nataghoni irau saawe.
PSA 119:168 Yau nataghon eez tana tomania tutuuŋ naol tau yo ughur zi na. Pasaa, ŋgar isov tau yau naghamgham zi ne, yo ughitoor zi isov.
PSA 119:169 O Yoova, ulooŋ taŋiiz tsiau tane. Ugham ghau naghilaal ŋgar poia itaghon saveeŋ tsio.
PSA 119:170 Ughur taliŋam pa suŋuuŋ tsiau, ve upas ghau navot pa pataŋani tsiau itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.
PSA 119:171 Yo upaghazoŋai ghau pa tutuuŋ tsio naol tau tigheen pataghaaŋ na. Tauvene avog aat ipait ghom kat.
PSA 119:172 Yau aat nambou mbouŋ tau iŋarui saveeŋ tsio. Pasaa, tutuuŋ tsio ta naol ne, ene iduduuŋ mon.
PSA 119:173 Nimam isaŋan pa uleeŋ ghau. Pasaa, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nataghon tutuuŋ naol tau yo ughur zi na.
PSA 119:174 O Yoova, yau napasawal pa uleeŋ tsio. Ve saveeŋ tsio, ta igham lolog poia le poia kat.
PSA 119:175 Upul ghau naleep matag iyaryaar, leso napait ghom. Tutuuŋ tsio aat iuul ghau to naleep poia.
PSA 119:176 Yau besooŋa tsio. Eemon aazne nasosor pa eez tsio ve navalaghlaagh imin sipsip tau ighau ila ve ilale. Tauvene uil ghau, ve ugham ghau namuul nalam. Pasaa, yau lolog iveegh pa tutuuŋ tsio mako.
PSA 120:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Yau naleep ila pataŋani loolo, ve nataŋ rarai Yoova pa uleeŋ, ve i ilooŋ suŋuuŋ tsiau.
PSA 120:2 O Yoova, yes tau avozi karom, ve yamazi itortoor saveeŋ na, upaghau ghau pazi.
PSA 120:3 Yam tau yamamim itortoor saveeŋ na, mindai? Yam aghe awatagh saa ŋgar tau pale Yoova igham payam, ve atuya tau pale iŋarui gham?
PSA 120:4 Ene poia. Alooŋ. I pale ivanegh gham pa paneegh tooni natŋa tau matazi kat. Ve yav ŋgilaaŋi tau siŋsiŋaaŋ kat na pale ighan gham. Atuya tsiam, tauta ena!
PSA 120:5 Oyai, yes tau aazne naleep namin loom ila sosozi ne, lezi ŋgar mako imin kankanooŋa to nugh Mesek ve Kedar.
PSA 120:6 Zeran to nugh tawe, lolozi pa ŋgar luuma mako kat. Ve yau nakaria lepoogh tomani zi, le isooŋ ghau wa.
PSA 120:7 Yau lolog pa ŋgar luuma, ve naghe yeŋa nivalupu ghei nimin eemon. Eemon yes lolozi ipapazaagh zi pa ghamuuŋ malmal irau saawe.
PSA 121:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Matag izala pa loloz naghe naghita: Uleeŋ pale ilam payau mindai?
PSA 121:2 Yoova mon ta pale nagham uleeŋ ila tooni. I ta ighur sambam ve taan.
PSA 121:3 I aat maata payo. Irau ipul ghom aghem pusukia ve utap mako. Ŋginiiŋ tsio imamaat irau saawe.
PSA 121:4 Onoon kat, ŋginiiŋ to iit Israela, ighe maata ighengheen, ene irau igheen mako. Imamaat irau saawe.
PSA 121:5 Yoova maata payo ve iŋgin ghom, leso uleep poi. I ileep ila zigem, ve imin yavyaav payo to ipoon ghom pa aaz.
PSA 121:6 Tauvene mataaz, aaz irau ighaaz katin ghom mako. Ve mboŋ, kaiyo irau ivaghamun ghom mako.
PSA 121:7 Yoova aat maata payo, ve ipoon ghom pa gabua sasaghati naol isov. I tauu pale iŋgin ghom uleep poi.
PSA 121:8 I pale maata pa laghooŋ tsio ve lepoogh tsio. Tauvene saawe tau upul ruum ve uvot ula, le umuul uloŋ ulam, i pale ileep tomani ghom, ve iŋgin ghom uleep poi. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 122:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Mbouŋ to David Saawe tau tisaav payau tighe: “Uburig ve itiŋa tazala pa Yoova rumei tooni!” Saveeŋ toozi tawe igham ghau lolog poia kat.
PSA 122:2 Ve aazne, nilam niloŋ nila Yerusalem loolo, ve niyooz nigharau didiiŋ ariaaŋa tau ilivut Yerusalem na atamana.
PSA 122:3 Yerusalem, ene nugh paghuuna. Tigharaata le ivot kat. Gabua naol isov tigheen duduuŋ mon.
PSA 122:4 Iit tamtamon to Yoova monmon tazazalam sene pa suŋuuŋ. Rumei rumei to Israela tisov tizazala pa Yerusalem to tipait Yoova eeza pa poia tooni, itaghon tutuuŋ tau i tauu ighuru pazi na.
PSA 122:5 Pasaa, kinik tsiei tau tivot ila to David na, niazi to ghamuuŋ pooz igheen nugh tane. Ve tighagharaat pataŋani to tamtamon paam izi ta sene.
PSA 122:6 Suŋuuŋ tsiam iŋarui Yoova, ve aghasoni to igham tamtamon to Yerusalem tileep poia toman lolozi luuma! Asuŋ pani aghe: “Yes tau lolozi pa Yerusalem na, upaghau pataŋani pazi. Leso tiroi sov, ve tileep poia mon.
PSA 122:7 Ve yes tau tileep iloŋ ila didiiŋ ariaaŋa to Yerusalem loolo na, ugham zi tileep poia toman lolozi luuma. Ve kinik tomania yes uraata tau tileep ila ruum tooni na paam. Upoon zi pa pataŋani naol isov. Leso tiroi sov, ve tileep poia mon.”
PSA 122:8 Yau matag iŋgal toŋvetaz tsiau ve zetagŋa. Tauta nasaav pa nugh tiina Yerusalem naghe: “Maaron pale igham ghom uleep poia toman lolom luuma.”
PSA 122:9 Ve nagham ŋgar pa Maaron toit Yoova rumei tooni paam. Tauta suŋuuŋ tsiau iŋaruini naghe i tauu aat igham gabua naol isov ivot poia mon payo.
PSA 123:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ O Yoova, yo uleep ila niam to ghamuuŋ pooz izi sambam. Tauvene naghur matag payo ve nanumeer ghom.
PSA 123:2 Yoova, yo Maaron tsiei. Ninumeer ghom pa gabua ta naol ne, imin besooŋa zitamoot ve zilivaa tau tinumeer daaba toozi. Tauvene yei aat nighur matamai payo pa uleeŋ, le irau lolom isaghatin ghei ve uul ghei.
PSA 123:3 O Yoova, yei besooŋa tsio. Lolom isaghatin ghei, ve uul ghei lak! Ughita. Aazne, koiamaiŋa matazi tatanin ghei, ve tinoknok veleghiiŋ ghei le isooŋ ghei kat! Zeran tawe, lepoghazi poia kat. Timbool pa gabua eta mako. Tauta tiroi payo mako, ve tinumeer tauzi tighe yes tirau kat. Ugham ŋgar eta pazi lak!
PSA 124:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Mbouŋ to David “Imin ta Yoova ivool toit mako, kanaŋ tagham saghat.” Yam eval tiina to Israel irau asaav tauvene:
PSA 124:2 “Saawe tau koiaanŋa tipaburigin malmal pait, imin ta Yoova ivool toit mako, kanaŋ tipasov ghiit. Pasaa, atezi yavyav pait kat.
PSA 124:4 Pataŋani tawe, ene imin yaa ivot toman tapiri ve izugh ghiit tala ve imbeluut ghiit. Ve ene imin lulu iloŋ, ve igherev ghiit tala gha taghun te.”
PSA 124:6 Eemon Yoova ipul ghiit tala koiaanŋa nimazi to tivaghamun ghiit mako. Tauvene tapaiti pa poia tooni!
PSA 124:7 Saawe tana, iit tamin man tau liis ighamu. Eemon Yoova ipas ghiit pa liis tawe, ve taghau.
PSA 124:8 Yoova ta ighur sambam ve taan. I mon ta Uleeŋa toit.
PSA 125:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Yes tau tinumeer Yoova na, tiyooz tuŋia imin loloz Zion. Loloz tawe, ighe gabua eta itoki, ene irau irur mako. Iyooz tuŋia tauvene taghon taghon gha ila.
PSA 125:2 Loloz katini tilivut Yerusalem. Yoova tauvene paam. I imin didiiŋ ariaaŋa tau ilivut tamtamon tooni. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 125:3 Taan tau Maaron igham pa tamtamon tooni duduŋazi na, i irau ipul zeran sasaghati tigham pooz pani irau saawe ne mako. I pale itatan zi. Pa ighe mako, ene pale tigherev zeran duduŋazi ve tigham sosor paam.
PSA 125:4 O Yoova, tamtamon popoia tau ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila lolozi na, ugham poghani zi.
PSA 125:5 Eemon yes tau tighur murizi pa eez tsio, ve titaghon eez tau iduduuŋ mako na, uziir zi tomania zeran sasaghati tisov tighau tila. O Yoova, ugham yes Israela tileep poia toman lolozi luuma!
PSA 126:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Muuŋ, nugh Zion isaghat kat. Ve saawe tau Yoova iuul ghiit gha taleep poia muul, ene igham loloon poia kat. Eemon taghur ila kat mako. Taghe pa ene vivuuŋ mon.
PSA 126:2 Saawe tana, tintiniin ve taŋiŋ kat. Loloon poia ve tasir toman aliŋaan tiina. Ŋgar tau Yoova igham pait na, nugh nugh tighita ve tisaav tighe: “Wai, Yoova igham uraat tintiina pa yes Israela!”
PSA 126:3 Ene onoon. Yoova igham uraat tintiina kat pait. Tauta loloon poia kat.
PSA 126:4 Eemon Yoova, aazne nisaghat muul. Tauvene nighason ghom nighe uul ghei, leso nileep poia muul, imin uman tau izi ve igham yaa to Negev tau timaak na, tireer muul.
PSA 126:5 Yes tau titaŋtaŋ, ve tivazogh aniiŋ, ene pale murei tilup aniiŋ toozi anooŋa, ve tisir toman lolozi poia.
PSA 126:6 Onoon kat. Yes tau titaŋtaŋ ve tibadbaad aniiŋ uvezi tila pa vazoghiiŋ na, ene pale murei tibaad aniiŋ anooŋa, ve tisirsir toman lolozi poia, ve timuul tila pa nughei.
PSA 127:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Mbouŋ to Solomon Yes to raoŋ ruum, isaav ighe Yoova ileep tomani zi pa uraat toozi mako, ene pale tirav tauzi sorok. Ve yes tau timamaat ve tiŋgin nugh pa mboŋ na paam. Isaav ighe Yoova iŋgin nugh toozi tawe mako, ene pale timamaat sorok.
PSA 127:2 Isaav ighe monmon ugham ŋgar naol ughe: “Pale leg aniiŋ ma gabua irao, ma mako?” Ve upaburigin uraat pa mboŋoozo geeg, ve ukiskisi ila ila le mboŋ anooŋa, ene urav taum sorok. Pa poia tooni, tauta igham uraat toit ighurghur anooŋa ivotvot. Tauvene yes tau Maaron loolo igheen toozi na, lolozi bubu mako, ve tigheen poi pa mboŋ.
PSA 127:3 Ve natuunŋa tau tapoop zi na paam, Yoova ighe igham poghani ghiit, tauta igham zi pait itaghon tauu poia tooni.
PSA 127:4 Isaav ighe ŋeer paaghu eta azaawa ipoop le zitamoot siriv, ene natŋa tawe pale tiyooz pani imin paneegh natŋa to yes zaaba.
PSA 127:5 Tauvene tamtamon tau le natŋa zitamoot katini, ene pale tintini pa poia to Yoova tau izaa tooni na. Ve murei, isaav ighe yesŋa koiŋa tivazorai zi pa savsaveeŋ izi maaran, ene koiŋa irau titatani ve tipamayaŋini mako. Pa natŋa tawe pale tiyooz pani, ve tiuule pa savsaveeŋ.
PSA 128:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Yes tau tiroi pa Yoova ve titaghon eez tooni na, poia to Yoova pale izaa toozi ve tintinizi.
PSA 128:2 Isaav ighe ugham tauvene, ene pale poia to Yoova izaa tsio, ve uleep poia toman tintinim. Uraat tau ughamu pa nimam na, pale ughita anooŋa ivot, ve lem aniiŋ ma gabua katini.
PSA 128:3 Ve azuwam tau iŋginŋgin ruum tsio na, pale ipoop lem geegeu katini, imin ai vaen tau anooŋa ivot katini. Tauvene saawe ta yamŋa natumŋa alup gham pa ghanghaniiŋ, yes pale tileep livutin ghom, imin ai oliv salunu tau titum livutin puughu.
PSA 128:4 Tauvene tamtamon tau ighe iroi pa Yoova ve itaghon ŋgar tooni, ene poia to Yoova tauvene pale izaa tooni.
PSA 128:5 Yoova ilepleep izi nugh Zion. I aat ighur poia tooni izaa tsio. Ve saawe isov tau uleep izi taan, yo pale ughita Yerusalem igheen poi.
PSA 128:6 Ve yo pale uleep malau izi taan, le ughita timbumŋa. Yoova aat igham yes Israela tileep poia toman lolozi luuma. Onoon.
PSA 129:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ “Saawe tau kukuag ve ilam, koiagŋa tighurghur pataŋani naol payau.” Yam eval tiina to Israel, eŋaeŋa asov asaav tauvene:
PSA 129:2 “Onoon kat. Saawe tau kukuag ve ilam na, koiagŋa tighurghur pataŋani naol payau. Eemon titatan ghau mako.
PSA 129:3 Yes tiloslos ghau le ndumeg itamboroos. Tivaghamun ghau le ndumeg imin taan tau tigheli pa vazoghiiŋ aniiŋ na.”
PSA 129:4 Eemon Yoova ŋgar tooni, ene iduduuŋ mon. Tauta igham mulin ghau ila zeran sasaghati tawe nimazi, ve namin besooŋa sorok pazi muul mako.
PSA 129:5 Tamtamon tisov tau tighurghur koi pa nugh Zion na, Yoova pale ipamuul zi tila toman mayazi.
PSA 129:6 Yes pale timin kikiliiŋ tau itum izala ruum paavo. Itum izaa tiina soone, ve igorgor. Kikiliiŋ tauvene, tamtamon irau tilupu ve tipoosa imin tighamgham pa aniiŋ wit ne mako. Tipuli gha izi ileple.
PSA 129:8 Isaav ighe tamtamon tilaagh tila le tizaa to Zion koiŋa izi eeze, ene irau to tipalot zi pa Yoova eeza mako. Irau tisaav pazi tighe: “Ila Yoova eeza, yei nisaav payam: Poia tooni aat izaa tsiam.” Vene mako.
PSA 130:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ O Yoova, aazne naleep ila pataŋani tiina loolo, imin nazal nazila mazavan! Tauvene nataŋ rarai ghom.
PSA 130:2 Tiina tsiau, ughur taliŋam pa taŋiiz tsiau. Lolom isaghatin ghau, ve ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane.
PSA 130:3 Yoova, isaav ighe matam kisin sosor tsiei, sei irau iyooz ila naghom? Eta mako.
PSA 130:4 Eemon yo poia puughu, ve ureureu sosor tsiei. Leso niroi payo, ve nitaghon ŋgar tsio.
PSA 130:5 Yau nanumeer Yoova ve naghurghur matag pani naghe ŋeez o iuul ghau? Yau naghur ila saveeŋ mbuaaŋ tooni, tauta nasaŋan pa uleeŋ tau pale ivot.
PSA 130:6 Yau nasaŋan Yoova to iuul ghau. Naghur matag pani imin yes tau tiŋginŋgin nugh pa mboŋ na, tighur matazi pa nughizau. Isaav ighe tighita aaz pisikia izaa, ene igham zi lolozi poia.
PSA 130:7 O yam Israela, anumeer Yoova ve aghur matamim pani pa uleeŋ. Pasaa, i loolo isaghav tamtamon tooni ve iuluul zi. Isaav ighe igham mulin ghiit pa pataŋani toit, ene pale iuul katin ghiit.
PSA 130:8 Onoon kat, i pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit, ve ireu sosor toit isov ilale.
PSA 131:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Mbouŋ to David O Yoova, ŋgar pakuruuŋ eta igheen ila lolog mako, ve matag izi pa zetagŋa mako, ve nazuari ghau to namin tiina, paam mako. Tauvene ŋgar ve uraat tintiina tau narao mako na, nazazain taug pazi mako.
PSA 131:2 Yau naghilaal Maaron. Tauta lolog bubu mako. Lolog iraurau, ve ateg izi, imin ŋeer marani tau tiina imbaraara le loolo poia.
PSA 131:3 O yam Israela, anumeer Yoova, ve aghur matamim pani pa uleeŋ. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 132:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ O Yoova, matam iŋgal David pa pataŋani naol tau i ibadbaad zi na.
PSA 132:2 Muuŋ, David imbu saveeŋ ariaaŋa tomania Yoova tau Maaron saksaki to Yakop na. Ve ipariaaŋ saveeŋ tawe le iyaryaaŋ kat.
PSA 132:3 Ighe: “Yau irau naloŋ nala ruum tsiau, ve nala niag to ghenooŋ soone.
PSA 132:4 Irau namariau, ve nagheen lolog iveegh soone.
PSA 132:5 Le irau nandeeŋ nugh eta pa Yoova. Ŋgar tsiau iyaryaaŋ kat naghe nail nugh eta, leso imin Maaron saksaki to Yakop niia to lepoogh, o ateg izi!”
PSA 132:6 Saawe tau yei nileep izi taan sirivu to Eprata yei nilooŋ Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ vaaru. Tauvene nila le nighita igheen igharau nugh Yar.
PSA 132:7 Murei ra, tisakia ila Yerusalem. Tauvene nisaav nighe: “Taburig tala pa Maaron niia to lepoogh ta Yerusalem we. Tala tagharau niia to ghamuuŋ pooz, ve taput agheen pani, ve tapakuru.”
PSA 132:8 O Yoova, uburig toman Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ, ve ula pa niam to mariaoŋ. Bokis tawe ta imin ilaal pa tapirim.
PSA 132:9 Yei nighe ŋgar duduuŋa igheen ariaaŋ ila to zeran tsio to watooŋrau, imin nonoghiiŋa tau monmon tinonogh zi pani. Ve yes tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ ve titaghon eez tsio na, nighe tiyoor ezam toman lolozi poia.
PSA 132:10 O Yoova, matam iŋgal besooŋa tsio David. I ndaamo payei, tauta nighe ulooŋ suŋuuŋ tsiei tane. Paaghu tooni tau yo ughuru imin kinik payei na, ughur murim pani sov.
PSA 132:11 Muuŋ, Yoova imbu saveeŋ ariaaŋa tomania David, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Tauvene irau ireua mako. Isaav ighe: “Yau aat naghur paaghu tsio eta imin kinik, leso igham niam, ve ileep ila niam to ghamuuŋ pooz.
PSA 132:12 Ve isaav ighe paaghu tsio matazi kisin saveeŋ mbuaaŋ tsiau ve titaghon tutuuŋ tsiau, ene pale naghur paaghu toozi paam timin kinik, ve tileep ila niam to ghamuuŋ pooz ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Tutuuŋ tana, yau taug pale napaghazoŋai ŋgara pazi.”
PSA 132:13 Yoova isiigh nugh Zion, ve ighamu imin le wa. Nugh tane, ta i loolo pani ighe ileep ila.
PSA 132:14 Tauta i isaav ighe: “Nugh tane pale imin niag to lepoogh irau saawe. Niag to ghamuuŋ pooz aat igheen ta sene. Pasaa, lolog pa nugh tane kat.”
PSA 132:15 Yau aat nagham poghania yes to Zion, ve poia tsiau tiina izaa toozi. Leso tirau kat pa gabua naol. Ve nagham aniiŋ pa yes mbolaaŋa toozi, ve tighan le apozi isuŋ.
PSA 132:16 Ve yes to watooŋrau tau tileep izi Zion na, yau aat napalot zi pa uraat toozi. Leso timin eez pa uleeŋ tsiau ila pa tamtamon. Tauvene tamtamon to Zion tau lolozi isaghav ghau ariaaŋ ve titaghon eez tsiau na, pale lolozi poia ve tiyoor ezag toman aliŋazi tiina.
PSA 132:17 Paaghu to David tau naghuru imin kinik ve ileep izi nugh tane na, yau aat nagham eeza ve tapiri ivot imin tiina. Kinik tau yau taug nasiigho ve naghuru pa uraat na, yau aat napalot paaghu tooni, ve tigham pooz taghon taghon gha ila, imin lam tau iyaryaar irau saawe.
PSA 132:18 Yau pale natatan kinik koiŋa, ve monmon tilepleep toman mayazi. Eemon yes tau tilepleep ila i saamba na, yau aat napalot zi, ve nagham zi tileep poia kat. Leso lepoogh toozi poia tawe imin pabodeeŋ kinik.
PSA 133:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Mbouŋ to David Isaav ighe tamtamon to Maaron tilup lolozi imin eemon itaghon ŋgar to toŋvetaz, ene pale paghuuna, ve igham loloon poia kat.
PSA 133:2 Ene imin ŋgoreeŋ vaazi poia tau tiliŋi izala Aron daaba, ve ireer izi itaghon aaze ooro, le itaghon nonoghiiŋa tooni gha izila.
PSA 133:3 Ŋgar to loloon eemon, ene imin uwam tiina izi pa loloz tau tigharau nugh Zion, raraate imin uwam tau izizi ila loloz Ermon. Onoon kat, ighe yes to nugh Zion tilup lolozi imin eemon, ene pale Yoova ighur poia tooni izaa toozi. Ene lepoogh poia tau iseeŋga taghon taghon gha ila.
PSA 134:1 Mbouŋ to yes tau tizala Yerusalem pa suŋuuŋ Yam besooŋa to Yoova tau abesbees pani ila rumei tooni loolo pa mboŋ na, asov alam ve apaiti pa poia tooni.
PSA 134:2 Naghomim iŋarui nugh tau patabuyaaŋ kat na, ve ait nimamim izaa, ve apait Yoova pa poia tooni!
PSA 134:3 Yoova ighur sambam ve taan. Ve i ilepleep izi nugh Zion. I tauu aat ighur poia tooni izaa tsiam. Onoon.
PSA 135:1 Aleluia, tapait Yoova! Yam besooŋa to Yoova, apait eeza ve apakuru. Yam tau abesbees pani ila rumei tooni loolo, ve yam tau aleep muuri igharau rumei ziige na paam.
PSA 135:3 Apait Yoova! Pasaa, i poia le poia kat. I eeza tiina pa ŋgar paghuuna tau ighamghamu na. Tauvene apait eeza ila mbouŋ.
PSA 135:4 Muuŋ, Yoova isiigh Yakop, ve ighamu imin le. Tauta ighita iit Israela ighe iit tamtamon tooni kat.
PSA 135:5 Yau nawatagh: Yoova, i eeza tiina kat. Maaron toit iliiv zimaronŋa tisov.
PSA 135:6 Isaav ighe Yoova loolo pa ghamuuŋ ŋgar eta izi sambam, ma izi taan, ma ila te paavo, ma izila te loolo, ene ighamu mon. Pasaa, gabua eta irau ikeeka mako.
PSA 135:7 I ta igham taitai indoundou ghi ila yaghur puughu. Ve igham uman izizi, ve igham nugh ighani milia. I ikakaak ruum tooni tau yaghur igheen iloŋ ila na atamana, leso ivot ve ilaan irau taan.
PSA 135:8 Muuŋ, i irav yes Isipa natuzŋa aidabazŋa tomania ŋgai toozi tau tipoop zi imin maata na le tisov timataar.
PSA 135:9 I igham gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina izi Isip, le ivaghamun kinik toozi tomania uraata tooni tisov.
PSA 135:10 Saawe tau yes Israela tiloŋ tila taan to yes Kanaana, i irav tamtamon to nugh nugh timatmaat. Kinik tau tapirizi tiina na paam, i irav zi timatmaat.
PSA 135:11 I irav Sihon tau kinik to yes Amora, Og tau kinik to Basan, ve kinik tisov to nugh nugh to Kanaan.
PSA 135:12 Ve igham taan toozi imin yes Israela lezi motot. Leso tamtamon tooni tileep pani taghon taghon gha ila.
PSA 135:13 O Yoova, ezam tiina pale ighengheen tauvene irau saawe! Tamtamon pale matazi iŋgalŋgal uraat tsio, ve tivotia varum taghon taghon gha ila.
PSA 135:14 Pasaa, Yoova iyozyooz pa tamtamon tooni, ve ighurghur atuya pa yes tau tigham saghatin zi na. I loolo isasaghatin besooŋa tooni, ve iuluul zi.
PSA 135:15 Nugh nugh tigharaat maaron toozi pa silva ma gol. Maaron karomŋa tawe, tamtamon tigharaat zi pa nimazi.
PSA 135:16 Yes lezi avozi. Eemon irau tisavsaav mako. Ve lezi matazi. Eemon tighita nugh mako.
PSA 135:17 Yes lezi taliŋazi. Eemon tilooŋ saveeŋ mako. Ve yaghur eta ivot pa uzuzi mako. Pasaa, yes gabua matazi yaryaare mako.
PSA 135:18 Yes tau tighagharaat maaron karomŋa, ve tinumeer zi na, tisov timin maaron toozi tawe. Tirau gabua eta mako.
PSA 135:19 Yam eval tiina to Israel, apait Yoova pa poia tooni! Ve yam zeran to watooŋrau tau avot ila to Aron na, apait Yoova pa poia tooni!
PSA 135:20 Ve yam rumei Levi tau auluul uraat to rumei na paam, apait Yoova pa poia tooni! Tauvene yam tau aroi pa Yoova ve ataghon ŋgar tooni na, asov apaiti pa poia tooni.
PSA 135:21 Yoova niia to lepoogh igheen izi Yerusalem. Tauvene yam tau aleep izi nugh Zion na, apaiti pa poia tooni! Aleluia, tapait Yoova!
PSA 136:1 Lolomim poia pa Yoova ve apaiti. Pasaa, i poia le poia kat.
PSA 136:2 Lolomim poia pa Maaron ve apaiti. Pasaa, i iliiv zimaronŋa tisov.
PSA 136:3 Lolomim poia pani ve apaiti. Pasaa, i Maaron tiina tau iliiv zimaronŋa tisov.
PSA 136:4 I mon ta ighamgham gabua ŋgeretazi tau tintiina kat.
PSA 136:5 Muuŋ, i ighur gabua naol isov tau tighenaar ila sambam saamba. Uraat tooni tawe, ighamu toman ŋgar le ivot kat.
PSA 136:6 I ighur taan izala te paavo.
PSA 136:7 Ve ighur gabua tintiina tigheen ila sambam saamba to tigham nugh ighazooŋ.
PSA 136:8 I ighur aaz, leso ighaaz pa mataaz.
PSA 136:9 Ve ighur kaiyo ve pitum, leso tisul pa mboŋ.
PSA 136:10 I ta iravuur yes Isipa natuzŋa aidabazŋa.
PSA 136:11 Ve igham yes Israela tipul yes Isipa ve tivot.
PSA 136:12 Saawe tana, i itotoi tapiri tiina ivot ighazooŋ.
PSA 136:13 I ivalagh te, gha sirivu ila pa ŋas, ve sirivu ila pa tapir, le taan gorgori ivot.
PSA 136:14 Ve igherev yes Israela, gha tilaagh ila taan mamaasa tau igheen bodbodaaŋ to te na, ve tila tivool ziige ite.
PSA 136:15 Ve igham Te Siŋsiŋai itav kinik to yes Isipa tomania zaaba tooni, le tisov tighun te gha timataar.
PSA 136:16 I imuŋmuuŋ pa tamtamon tooni gha yesŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa.
PSA 136:17 Ve irav kinik tau tapirizi tiina na timatmaat.
PSA 136:18 Kinik tau ezazi tintiina na, i irav zi timatmaat.
PSA 136:19 I irav Amora kinik toozi Sihon imaat.
PSA 136:20 Ve irav Og tau kinik to Basan na paam.
PSA 136:21 Ve igham taan toozi imin yes Israela lezi motot.
PSA 136:22 Igham taan tawe pa yes Israela tau besooŋa tooni na, leso tileep pani taghon taghon gha ila.
PSA 136:23 Saawe tau koiaanŋa titatan ghiit le tavaghamgham, Maaron loolo iveegh pait mako.
PSA 136:24 Igham mulin ghiit ila koiaanŋa nimazi.
PSA 136:25 I ta ipanpan iit tamtamon tomania gabua naol isov.
PSA 136:26 Tauvene lolomim poia pa Maaron to sambam, ve apaiti pa poia tooni!
PSA 137:1 Yei mbolemai izi ila yaa to yes Babilona zigezi, ve niŋuzuuv ila pa nugh Zion, le lolomai isaghat ve nitaŋ.
PSA 137:2 Tauvene nisaron gita tsiei tizala tituuk ila ai bogazi. Pasaa, lolomai pa ravuuŋ zi muul mako.
PSA 137:3 Koiamaiŋa tau tigham ghei nilam nileep nugh toozi na, tighe nimbou mbouŋ siriv, leso tilooŋa ve igham lolozi poia. Tisaav payei tighe: “Ou, ambou mbouŋ tsiam eta to nugh Zion gha nilooŋa lak!”
PSA 137:4 Eemon aazne, yei nileep nimin loom pa taan ite. Pale nimbou mbouŋ pa Yoova izi nugh tane mindai?
PSA 137:5 O Yerusalem, isaav ighe lolog iveegh payo, Yoova tauu aat ivaghamunia nimag tapir, leso narav gita muul sov.
PSA 137:6 Onoon kat, isaav ighe matag iŋgal Yerusalem muul mako, ve tintinig pa gabua ite paam iliiv Yerusalem, Yoova tauu aat ivaghamun avog, leso nambou muul sov.
PSA 137:7 O Yoova, matam iŋgal ŋgar saghati to yes Edoma, ve uyatu. Pasaa, saawe tau koiamaiŋa tireu Yerusalem, yes Edoma tintinizi ve tisaav tighe: “Iya, poia kat pa areu Yerusalem. Areu mbirisaini izi!”
PSA 137:8 O nugh Babilon, yo uvaghamunia nugh katini, tauvene yo paam pale usaghat. Tamtamon tau ighe iyat ŋgar tau yo ugham payei na, ene pale tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni!
PSA 137:9 Ve yes tau tikis natumimŋa geegeu ve tilos zi izala maet paavo na, tauvene paam. Poia to Maaron pale izaa toozi ve tintinizi.
PSA 138:1 Mbouŋ to David O Yoova, yau lolog poia payo, ve napait ghom toman lolog. Isaav ighe nambou mbouŋ to napakur ghom, ve zimaronŋa siriv tighit ghau, ene poia!
PSA 138:2 Naghog iŋarui rumei tsio patabuyaaŋ, ve naput agheg payo. Yau napait ezam pa poia tsio toman lolog poia. Pasaa, yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi, ve utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio irau saawe. Yo upait ezam tomania saveeŋ tsio iliiv gabua naol isov.
PSA 138:3 Saawe tau nataŋ rarai ghom pa uleeŋ, yo ulooŋ suŋuuŋ tsiau, ve ugham tapirig ivot muul ve nayooz ariaaŋ.
PSA 138:4 O Yoova, saveeŋ tau ivot ila avom na, kinik to taan tilooŋa wa. Tauvene pale tisov lolozi poia payo, ve tipait ghom.
PSA 138:5 Pale timbou ve tipait ghom pa ŋgar tau yo ughamghamu na, ve tighe: “Yoova eeza tiina kat pa tapiri ve poia tooni.”
PSA 138:6 Ene onoon. Yoova eeza tiina, ve ileep saaŋa kat. Eemon yes tau lezi ezazi mako na, i maata pazi ve iuluul zi. Ve yes tau tiveleghi ve tipapait tauzi ezazi na, irau tiyooŋ pani mako. I iwataghiir zi wa. Pasaa, i maata malaua.
PSA 138:7 Isaav ighe pataŋani naol ilivut ghau, yo aat uul ghau naleep poi. Isaav ighe koiagŋa atezi yavyav payau kat, ve tighe tivaghamun ghau, ene nimam tapir pale irav zi, ve ugham mulin ghau ila nimazi.
PSA 138:8 O Yoova, saa ŋgar tau lolom ughe ivot payau, ene aat ivot itaghon ŋgar tsio. Pasaa, yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi irau saawe. Tauvene ughur murim payau sov. Pasaa yau ene, yo nimam muuri.
PSA 139:1 Mbouŋ to David Yoova, yo ugabiiz poghania lolog, ve uwatagh katin ghau.
PSA 139:2 Isaav ighe mboleg izi pa mariaoŋ, ma naburig nala pa uraat, na yo uwatagh ghau wa. Ighe yau naleep malau payo, na yo uwatagh ŋgar tsiau isov. Pasaa, yo matam malaua.
PSA 139:3 Saawe tau nalaagh nala pa nugh eta, ma naghe nazi nagheen, na yo ughitghit ghau ve ugagabiiz ghau. Tauvene ŋgar naol tau naghamgham zi na, yo uwatagh zi tisov.
PSA 139:4 Yoova, saveeŋ tau ighengheen ila lolog, ve nasavia ivot soone, ene paam, yo uwataghi wa.
PSA 139:5 Yo umuŋmuuŋ payau, ve ulaghlaagh murei payau. Ve nimam ikiskis ghau, ve ipapalot ghau.
PSA 139:6 Yau nagham ŋgar pa ŋgar tsio tana, le narao mako. Pasaa, ŋgar tsio, ene ite. Iliiv ghau kat.
PSA 139:7 Isaav ighe yau naghau payo, pale nala sindei? Irau nayooŋ pa matam mako.
PSA 139:8 Isaav ighe nazala pa sambam, yo ulepleep ta sewe. Ve ighe nagheen ila nugh to mateegha, yo ulepleep ta sewe paam.
PSA 139:9 Isaav ighe naroov nala pa nugh tau aaz izaa pani, ma naghur niag to lepoogh ila te ziige ite tau aaz izila pani,
PSA 139:10 ene paam, yo ulepleep tomani ghau. Ve nimam tapir aat ikis ghau, ve ipaduduuŋ ghau pa laghooŋ.
PSA 139:11 Ve ighe naghason ndoroom to ilam ikau ghau, ma nasaav pa ghazooŋa tau isul livutin ghau to imin ndoroom, ene paam irau iŋgooz ghau pa matam mako.
PSA 139:12 Pasaa, ndoroom irau ipoon gabua eta pa matam mako. Mboŋ, yo ughita gabua isov tigheen ghazooŋa raraate imin ughit zi pa mataaz. Tauvene ndoroom ve ghazooŋa, ene raratezi mon ila yo matam.
PSA 139:13 Yo ta ughur gabuaŋag naol isov, ve ulup zi timin eemon iloŋ ila tinaŋ aapo loolo.
PSA 139:14 Yau nawatagh kat: Uraat tsio ta naol ne, popoiazi ve ite kat. Tauta naroi payo, ve napait ghom.
PSA 139:15 Saawe tau naleep imin yoŋgaaŋ ila tinaŋ aapo loolo, yo ughita tuag titum ve tivaseŋgai zi. Gabua tau ivot payau pa saawe tana, eta iyooŋ pa matam mako.
PSA 139:16 Tauvene saawe tau tinaŋ inaam ghi payau, yo ughit ghau wa. Ve saawe to lepoghag izi taan, tomania saa gabua tau pale ivot payau, ene lolom ighur pani, ve tiboode ila rau tsio pataghaaŋ, ra tinaŋ ipoop ghau.
PSA 139:17 Aa Maaron, ŋgar tsio tiina ve paghuuna kat! Yau nazuari ghau naghe le nawatagh katin ŋgar tsio. Eemon narao mako. Pasaa, yo matam iŋgal gabua katini kat.
PSA 139:18 Isaav ighe natoova to nanin zi, ene narao mako. Tiliiv sausau to nari. Mboŋ, matag iŋgalŋgal ghom tauvene ila le nughizau, ra naburig ve naghilaal naghe yo ulepleep tomani ghau.
PSA 139:19 O Maaron, yau naghe yo urav zeran sasaghati tisov timataar, o poia! Ve yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon na, upaghau zi tila soghan payau.
PSA 139:20 Koiamŋa tawe, tighamgham ŋgar sasaghati naol ila yo ezam. Tiwatwaat ezam sorok to tipariaaŋ karom toozi.
PSA 139:21 O Yoova, yes tau tighurghur koi payo na, yau paam naghurghur koi pazi. Ve yes tau tizorzoor ghom na, lolog pazi rigta mako.
PSA 139:22 Yau naghurghur koi pazi, ve naghit zi timin koiagŋa kat.
PSA 139:23 O Maaron, ugabiiz lolog ve ŋgar tsiau. Utoov ghau, leso uwatagh katin ŋgar tau igheen ila lolog ne. Utiir poghani ghau ve ughita: Ŋgar saghati eta igheen ila lolog, ma mako?
PSA 139:24 Isaav ighe yau nasosor pa eez tsio, na upaduduuŋ ghau. Leso nataghon duduŋaini, ve naleep poia taghon taghon gha ila. Eez tawe, igheen ta muuŋ ve ilam.
PSA 140:1 Mbouŋ to David O Yoova, ugham mulin ghau ila zeran sasaghati nimazi. Upoon ghau pa yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon. Mako pale tivaghamun ghau.
PSA 140:2 Monmon lolozi ighurghur pa ghamuuŋ ŋgar saghati, ve tipapazaagh tamtamon pa ghamuuŋ malmal.
PSA 140:3 Avozi poia mako. Saveeŋ tau tisiksiki na, ene ivavaghamunia tamtamon kat, imin moot saghati ighan tamtamon.
PSA 140:4 O Yoova, uvool tsiau, ve uŋgin ghau. Leso zeran sasaghati tikis ghau sov. Yes tau tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon na, tiliil eez to tigham ghau natap. Umin sigheu payau, leso tivaghamun ghau sov.
PSA 140:5 Yes tau tipapait tauzi ve matazi veleghin ghom, tauta tighur liis itaghon eez ziige to tikis ghau. Yes tiraar puugh toozi ila eez tau nalaghlaagh pani ne tighe tisaghav ghau.
PSA 140:6 Yau nasaav pa Yoova naghe: “Yo Maaron tsiau.” Ughur taliŋam pa taŋiiz tsiau tane, ve uul ghau.
PSA 140:7 O Yoova, Tiina tsiau, yo Uleeŋa tsiau ariaaŋa. Saawe tau naleep ila malmal loolo, yo ta umin sigheu payau.
PSA 140:8 Yoova, zeran sasaghati tilup zi, ve tiliil eez to tivaghamun ghau. Upoon eez pazi, leso ŋgar toozi saghati tawe ighur mako. Upul zi tiliiv ghau sov. Pale tipakur tauzi.
PSA 140:9 Yes tilivutin ghau, ve tipakur zi tighe tiliiv ghau. Saveeŋ sasaghati tau ivotvot ila avozi na, ighamgham pataŋani payau. Upamuul saveeŋ tawe imuul ila pa tauzi, leso ivaghamun zi.
PSA 140:10 Ugham yav ŋgilaaŋi itaptap izala pavozi ve ighan zi. Ve usuruuv zi tizila puura to mateegha tau izila le izila kat na. Leso tizaa muul sov.
PSA 140:11 Yes tau tiŋgalŋgal saveeŋ pa tamtamon na, uziir zi tighau pa taan tsiei. Yau naghe pataŋani igham taghon yes tau tighamgham malmal na, ve ipasov zi rekia mon.
PSA 140:12 Yoova, yau nawatagh: Yes mbolaaŋa ve yes tau tibadbaad pataŋani ve tighur matazi payo na, yo aat uyooz pazi, ve uul zi pa pataŋani toozi.
PSA 140:13 Onoon kat, zeran duduŋazi pale lolozi poia payo ve tipait ezam, ve tileep ila naghom irau saawe.
PSA 141:1 Mbouŋ to David O Yoova, yau nataŋ rarai ghom naghe uul ghau rekia! Ughur taliŋam payau ve ulooŋ aliŋag.
PSA 141:2 Yau nait nimag izaa pa suŋuuŋ, ve naghe yo ughita suŋuuŋ tsiau tane imin naunauŋ vaazi poia tau titunu ila naghom, ve imin watooŋrau tau tighamghamu pa ravrav.
PSA 141:3 Yoova, uŋgin poghania avog ve yamag. Leso saveeŋ saghati eta ivot ila avog sov.
PSA 141:4 Ve upul ghau lolog ighaar pa ŋgar saghati eta sov. Pa aat napaak zeran sasaghati pa ŋgar toozi ma vene. Upalot ghau nayooz ariaaŋ. Mako pale nala tomani zi pa ghanghaniiŋ toozi ma vene.
PSA 141:5 Isaav ighe ŋeer duduuŋa eta ilos ghau, ma iyaon ghau to ipaduduuŋ ghau, ene itotoi ighe i loolo payau. Ŋgar tauvene, irau ateg yavyav pani mako. Ene igham ghau lolog poia kat imin tiliŋ ŋgoreeŋ poia izala dabag. Eemon zeran sasaghati, monmon suŋuuŋ tsiau iŋaŋarui ghom naghe utatan ŋgar toozi tawe.
PSA 141:6 Saawe tau tighur atuya iŋarui zeran sasaghati, ve tisuruuv zi tizila nugh sapsapu, ene pale tighilaal tighe: Saveeŋ tau muuŋ nasasavia pazi to napaduduuŋ zi, ene saveeŋ poia ve saveeŋ onoon.
PSA 141:7 Zeran tawe, irau titavi zi mako. Pale tigham tuazi, ve tivasuruvai zi itaghon nugh to mateegha, imin ai tau tipaalo le izi imin ŋgiriis.
PSA 141:8 Maaron tsiau Yoova, yau naghur matag payo pa uleeŋ, ve nayooŋ ilat tsio. Upul ghau nasaghat sov.
PSA 141:9 Upaghau agheg pa liis tau zeran sasaghati tighuru payau, ve upasali ghau pa puugh tau tiraaro payau na.
PSA 141:10 Ugham zeran tawe tighoon ila tauzi puugh toozi. Ve uul ghau, leso puugh toozi tawe ikis ghau sov, ve naleep poi.
PSA 142:1 Mbouŋ to David Mbouŋ tane iŋarui saawe tau David iyooŋ ila maet puura loolo Yau nataŋ rarai Yoova toman aliŋag tiina. Taŋiiz tsiau iŋaruini naghe loolo isaghatin ghau ve iuul ghau. Pasaa, yau besooŋa tooni.
PSA 142:2 Yau navotia pataŋani tsiau ila pani. Gabua tau igham ghau lolog isaghat, ene nasavia pani.
PSA 142:3 Isaav ighe lolog ipataŋan kat ve tapirig imbool, ene yo uwatagh lepoghag wa. Eez tau yau nataghoni, ene koiagŋa tighur liis toozi ila wa.
PSA 142:4 Matag izi pa zigeg, eemon naghita eta to iuul ghau mako. Ve leg nugh eta to yoŋgaaŋ mako. Ve tamtamon eta maata iŋgal ghau mako paam.
PSA 142:5 Yoova, yau nataŋ rarai ghom pa uleeŋ. Ve nanumeer ghom naghe yo ta umin niag to yoŋgaaŋ. Saawe tau naleep izi taan, yau naleep ilat tsio imin taan poia ee tau tipuli payau to naleep ila. Irau nambool pa gabua eta mako.
PSA 142:6 Ughur taliŋam pa taŋiiz tsiau tane. Pasaa, aazne pataŋani itatan ghau kat. Koiagŋa tau tighurghur pataŋani payau na, tapirizi iliiv ghau kat. Tauvene ugham mulin ghau ila nimazi.
PSA 142:7 Lepoogh tsiau, ene imin naleep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ve leg eez eta to navot mako. Tauvene upas ghau navot pa pataŋani tane. Leso napait ezam. Isaav ighe ugham poghani ghau ve uul ghau, ene pale tamtamon tsio duduŋazi tilam tilivutin ghau ve napait ezam toman lolog poia ila matazi.
PSA 143:1 Mbouŋ to David O Yoova, ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane. Ughur taliŋam pa taŋiiz tsiau, ve lolom isaghatin ghau. Yo utataghon saveeŋ mbuaaŋ tsio, ve ughamgham ŋgar duduuŋa mon. Tauvene ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau.
PSA 143:2 Yau besooŋa tsio. Upayooz ghau pa savsaveeŋ sov. Pasaa, tamtamon eta duduuŋa ila matam mako. Yei nisov zeran to sosor.
PSA 143:3 Ughita. Koiag igham taghon ghau, le ikis ghau ve itatan matin ghau. I igham ghau naleep ila ndoroom tiina loolo, imin yes tau timaat muuŋ geeg wa.
PSA 143:4 Tauvene lolog ipataŋan, ve roiŋ igham ghau, le tapirig isov. Pasaa, leg eez eta muul mako.
PSA 143:5 Tauta matag iŋgal muul pa gabua tau muuŋ tivot na. Yau naghamgham ŋgar pa uraat tintiina naol tau yo ugham zi pa nimam na.
PSA 143:6 Ve nait nimag izaa ve nasuŋ payo. Yau lolog payo kat, imin ŋeer tau ilaghlaagh ila nugh tau le yaa mako na, ve murun matini.
PSA 143:7 O Yoova, ulooŋ suŋuuŋ tsiau tane, ve uul ghau rekia. Pasaa, lolog ipataŋan, ve tapirig isov kat. Uŋgooz naghom payau sov. Matam ilam payau lak! Mako pale namaat ve nala naleep ila mateegha nugh toozi.
PSA 143:8 Yoova, yau nanumeer ghom. Yau naghe mboŋoozo nalooŋ ghom usaav payau ughe: “Yau lolog isaghav ghom.” Ve naghe taum utotoi ghau pa eez tau ughe nataghoni. Pasaa, yau lolog payo, ve naghur matag payo to uul ghau.
PSA 143:9 Yoova, yau nayooŋ ilat tsio, leso naleep poi. Ugham mulin ghau ila koiagŋa nimazi.
PSA 143:10 Yo mon ta Maaron tsiau. Upaduduuŋ ghau, leso nataghon duduŋai ŋgar tau yo lolom pani. Avuvum poia pale igham pooz payau. Leso laghooŋ tsiau itaghon eez duduuŋa.
PSA 143:11 Yoova, yo ezam tiina pa poia tsio. Tauvene uul ghau to naleep matag yaryaare. Utaghon ŋgar tsio duduuŋa, ve upas ghau navot pa pataŋani tane.
PSA 143:12 Yo lolom isaghav tamtamon tsio, ve uluul zi irau saawe. Tauvene urav koiagŋa le tisov timataar. Yes tau tighurghur koi payau na, upasov zi. Pa yau besooŋa tsio.
PSA 144:1 Mbouŋ to David Yau napait Yoova pa poia tooni. I Uleeŋa tsiau ariaaŋa tau iponpoon ghau imin maet tiina. I itotoi ghau pa eez to ghamuuŋ malmal, ve igham nimag mamaan pa paravuuz.
PSA 144:2 I loolo isaghav ghau ve iuluul ghau. I imin ruum ariaaŋa to nayooŋ iloŋ ila loolo, ve iponpoon ghau imin maetaaz tau izala kat. Ve ighamgham mulin ghau ila koiagŋa nimazi, ve imin sigheu payau, leso nayooŋ ila tooni. I itatan tamtamon to nugh nugh, tauta tileep ila yau sambag.
PSA 144:3 Yei tamtamon to taan, nimin saa kaut poia, ta matam iŋgalŋgal ghei? Ve mindai ta ughamgham ŋgar tiina payei?
PSA 144:4 Yei tamtamon, lepoogh tsiei to taan, ene imin yaghur. Nileep rig, ve nisov. Lepoogh tsiei, ene tuuku imin ai yavyaava tau ighe aaz izila, ene irau tighita muul mako.
PSA 144:5 O Yoova, ukaak sambam saamba ve uzilam. Utut loloz, ve ugham yav iburig tomania mbuasa.
PSA 144:6 Ugham lalaav iŋgal koiagŋa ve ireu zi. Uvaneghia paneegh tsio natŋa iŋarui zi, leso tighau tila.
PSA 144:7 Pataŋani tau aazne igham ghau ne, ene imin yaa ivot toman tapiri ve ighe izugh ghau gha nalaleg. Tauvene uzuzuun nimam izi, ve undai ghau nazaa. Uul ghau, ve ugham mulin ghau ila nugh nugh tau tighur koi payau ne nimazi.
PSA 144:8 Zeran tawe, avozi karom. Yes tiit nimazi tapir izaa, ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi tighe: “Onoon sambam.” Eemon titaghon saveeŋ toozi mako.
PSA 144:9 O Maaron, yau aat nambou mbouŋ paaghu payo. Pale narav gita, ve nambou to napait ghom.
PSA 144:10 Pasaa, yo uluul yes kinik to yei Israela. Tauta tiliiv pa malmal. Muuŋ, yo ugham mulin besooŋa tsio David.
PSA 144:11 Upaghau mbuzaagh maata payau, ve ugham mulin ghau ila yes nugh nugh tau tighur koi payau ne nimazi. Zeran tawe, avozi karom. Yes tiit nimazi tapir izaa ve tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi tighe: “Onoon sambam.” Eemon titaghon saveeŋ toozi mako.
PSA 144:12 Maaron, ughur poia tsio izaa tsiei. Leso natmaiŋa paghpaaghu titum poi imin ai tau itum poi izaa izaa le imin tiina kat. Ve ugham natmailivaŋa paghunazi kat imin rir to kinik ruum tooni tau ŋgeretazi popoia na.
PSA 144:13 Ugham aniiŋ katini ivot ila uum tsiei, leso ruum tsiei to ghuruuŋ aniiŋ tivon pa aniiŋ maata maata. Ve ugham sipsip ve mekmek tsiei timasa timin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.
PSA 144:14 Ve makau tsiei paam. Moroghooŋ eta igham zi sov. Ugham zi titum poi ve tipoop poia, leso timin naol. Uŋgin nugh tsiei. Leso tamtamon tireu sirsiir tsiei, ve tiŋguaaz tamtamon tsiei sov. Ve nilooŋ taŋiiz eta izi maaran tsiei sov.
PSA 144:15 Tamtamon tau ighe ŋgar tauvene ivot pazi, ene pale lolozi poia kat. Tauvene yes tau Maaron toozi Yoova na, pale lolozi poia. Pasaa, poia tooni tauvene pale izazaa toozi.
PSA 145:1 Mbouŋ to tapait Maaron Mbouŋ to David O Maaron, yo kinik tsiau. Yau aat nayoor ghom, ve napait ezam pa poia tsio. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 145:2 Onoon kat, saawe isov, yau aat napakur ghom pa poia tsio. Pale napait ezam ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 145:3 Yoova eeza tiina kat. Isaav ighe tapaiti, ene iduduuŋ. Tapiri tomania ŋgar ve poia tooni, ene tiina le tiina kat. Ighe tagham ŋgar pani, ene aat tarao mako.
PSA 145:4 Uraat ariaŋazi ve ŋgar popoia tau ughamgham zi na, tamtamon pale tisavia vaaru pa natuzŋa, ve natuzŋa pale anazi tisavia pa paaghu toozi, ve iseeŋga tauvene gha ila.
PSA 145:5 Pale tipait ezam, ve tisavia mbonarim tiina tau ipabood ghom na. Ve uraat tsio ŋgeretazi tau maata ite kat na, yau monmon naghamgam ŋgar pani.
PSA 145:6 Yo utotoi tapirim ila uraat tsio ariaŋazi tau igham tamtamon tiroi. Tauta pale tisavia vaaru. Ve uraat tsio tintiina, yau aat nasinaia.
PSA 145:7 Poia tsio, ene tiina kat. Tauvene tamtamon pale matazi iŋgalŋgali ve tivovotia vaaru. Pale timbou toman lolozi poia, ve tipait ghom pa ŋgar tsio duduuŋa.
PSA 145:8 Yoova ighamgham poghani ghiit, ve loolo isasaghatin ghiit. I aate yavyav rekrekia mako. Poia tooni, ene tiina kat. I loolo isaghav ghiit ariaaŋ, ve iuluul ghiit irau saawe.
PSA 145:9 Yoova ighamgham ŋgar poia pa tamtamon tisov. Ve loolo isasaghatin gabua naol isov tau i ighur zi na.
PSA 145:10 O Yoova, gabua naol isov tau yo ughur zi na, pale tisov lolozi poia payo ve tipait ghom. Ve tamtamon tsio tau lolozi isaghav ghom ariaaŋ na, yes pale tipait ghom pa poia tsio.
PSA 145:11 Pale tisavia pooz tsio tighe ene gabua tiina ve poia. Ve tivotia varum tighe yo tapirim tiina le tiina kat.
PSA 145:12 Leso tamtamon tisov tiwatagh uraat tsio tintiina tau itotoi tapirim. Ve tighilaal tighe pooz tsio, ene gabua tiina ve paghuuna kat.
PSA 145:13 Pooz tsio ighengheen tauvene irau saawe. Gabua naol isov pale tileep ila yo sambam, ve uŋgin zi taghon taghon gha ila. Yoova itataghon saveeŋ tooni isov. Ve uraat tooni ta naol ne, titotoi tighe i loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ ve iuluul zi.
PSA 145:14 Yes tau aghezi pusukia ve tighe titap, i ikiskis zi tuŋia. Ve tamtamon tisov tau pataŋani itatan zi na, i iuul zi, ve iit zi tizaa.
PSA 145:15 Gabua isov tau matazi yaryaare na, matazi ilatlat payo. Saawe tau pitool zi, yo ugham lezi aniiŋ. Yo ukaak nimam ve upan zi, ve tisov tighan le apozi isuŋ.
PSA 145:17 Ŋgar isov tau Yoova ighamgham zi na, ene iduduuŋ mon, ve itotoi ighe i loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ ve iuluul zi.
PSA 145:18 Tamtamon tisov tau ighe titaŋ raraini pa uleeŋ toman lolozi, ene i ileep igharau zi ve iuluul zi.
PSA 145:19 Ve yes tau tiroi pani ve titaghon ŋgar tooni na, isaav ighe lolozi pa gabua eta ve tighasoni pani, ene i aat ilooŋ zi ve igham gabua tana pazi. I iloŋlooŋ taŋiiz toozi, ve iuluul zi.
PSA 145:20 Tauvene yes tau lolozi igheen tooni na, i maata pazi ve imin sigheu pazi. Eemon zeran sasaghati, i aat ivaghamun zi tisov tilalez.
PSA 145:21 Avog pale ipait Yoova. Ve gabua naol isov tau i ighur zi na paam, aat tisov tipait eeza patabuyaaŋ. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PSA 146:1 Aleluia, tapait Yoova! Yau naghe napakur Yoova toman lolog!
PSA 146:2 Saawe isov tau naleep izi taan, yau aat napait Yoova. Pale namboumbou pa Maaron tsiau, ve napapakuru tauvene ila ila le irau saawe tsiau isov.
PSA 146:3 Anumeer yes daaba ve pooza sov. Yes tamtamon to taan mon. Irau tigham mulin gham pa pataŋani tsiam mako.
PSA 146:4 Saawe tau avuvuzi isov ve timaat, yes aat timuul tizila taan. Mako ŋgar tau muuŋ matazi iŋgali tighe tighamu na, imin kaut sorok. Irau ighur anooŋa mako.
PSA 146:5 Eemon tamtamon tau ighe inumeer Maaron to Yakop, ve ighamgham uleeŋ ila tooni, i aat loolo poia. Pasaa, yes tau tinumeer Maaron toozi Yoova ve tighurghur matazi pani pa uleeŋ, ene aat poia to Maaron izazaa toozi.
PSA 146:6 Yoova ighur sambam, taan, ve te, tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila na. Ve saveeŋ mbuaaŋ tooni isov, i pale maata iŋgali ve itaghoni irau saawe.
PSA 146:7 Yes tau koiazŋa titatan zi na, Yoova iyozyooz pazi ve iuluul zi pa pataŋani toozi. Ve yes tau pitool igham zi na, i ighamgham lezi aniiŋ. Ve yes tau tileep ila koiazŋa nimazi na, i ighamgham mulin zi.
PSA 146:8 Yes tau matazi kumkuuma na, i igham zi tighita nugh. Ve yes tau pataŋani itatan zi na, i iuul zi, ve iit zi tizaa. Yoova loolo ighengheen to zeran duduŋazi.
PSA 146:9 I maata pa yes to nugh ite, ve iŋginŋgin yes parooŋa ve zinaara pa lepoogh toozi. Eemon iponpoon eez pa zeran sasaghati.
PSA 146:10 Yoova pale igham pooz irau saawe. Yam tamtamon to nugh Zion, pooz to Maaron tsiam pale ighengheen tauvene iseeŋga iseeŋga gha ila. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 147:1 Aleluia, tapait Yoova! Onoon kat. Isaav ighe tambou pa Maaron toit ve tapakuru, ene poia kat. Pa ŋgar tauvene, ene iduduuŋ, ve igham ghiit loloon poia.
PSA 147:2 Yoova ighamgham uraat to igharaat mulin Yerusalem. Ve yes Israela tau koiazŋa tigham zi tila tileep irau nugh nugh na, i iyauyau zi timuul tilam.
PSA 147:3 Tamtamon tau pataŋani ivot pazi le ireu lolozi kat, na i iravrav atezi, ve igharaat pataŋani toozi leso lolozi poia.
PSA 147:4 Muuŋ geeg, loolo ighur pa pitum piiz tau pale ighur zi tivot. Ve i tauu iwaat pitum eŋaeŋa ezazi le tisov.
PSA 147:5 Tiina toit, i saksaki ve eeza tiina. Ve ŋgar tooni tauvene paam, ene tiina le tiina kat. Ighe tail puughu, ene aat tarao mako.
PSA 147:6 Yes tau titatan tauzi ve tibadbaad pataŋani na, Yoova iuluul zi leso tileep poia. Eemon zeran sasaghati, i itatan zi ve ivaghaaz zi tizila taan.
PSA 147:7 Ambou toman tintinmim, ve apait Yoova pa poia tooni. Arav gita, ve apakur Maaron toit.
PSA 147:8 I igham taitai itav sambam saamba, ve igham uman izi to ipabees taan, ve igham kikiliiŋ itum izala loloz.
PSA 147:9 I ipanpan gabua maata maata to su. Isaav ighe man kool natŋa titaŋ pa aniiŋ, ene i ta igham aniiŋ pazi.
PSA 147:10 Tamtamon lolozi poia ve tinumeer hos tau bide tapirizi, ve yes zaaba tau tiyooz ariaaŋ pa malmal. Eemon gabua tauvene irau igham Yoova loolo poia ve tintini ne mako.
PSA 147:11 Tamtamon tau tiroi pani ve titaghon ŋgar tooni, tauta tighamu loolo poia. I tintini pa yes tau tinumeera tighe i loolo isaghav tamtamon tooni ve iuul zi.
PSA 147:12 Yam Yerusalema, apakur Yoova! Yam tamtamon to Zion, apait Maaron tsiam.
PSA 147:13 Pasaa, ataman to didiiŋ tau ilivut nugh tsiam na, i ipariaaŋ zi le tuŋia. Ve ighurghur poia tooni izazaa tsiam.
PSA 147:14 I iŋginŋgin nugh tsiam, tauta aleep poia. Ve ighamgham lemim aniiŋ wit tau popoia kat. Tauta aghan le isooŋ gham.
PSA 147:15 Isaav ighe i loolo pa gabua eta ivot izi taan, ene aliiŋa izilam ve gabua tana ivot. Saveeŋ tooni ilaan ve igham uraat rekia mon.
PSA 147:16 I igham naghavghavu izi ikau nugh le ipisosooŋ imin sipsip ooro. Ve igham uwam izi le itav taan imin avav.
PSA 147:17 I igham ais paatu paatu titaptap tizi taan. Isaav ighe i igham nugh iyauŋ kat, sei ta pale ileep muuri? Eta mako.
PSA 147:18 Ra isaav, ve ais tawe ireer muul itaghon i aliiŋa. I igham yaghur tooni tuntunu ilaan, ve yaa tireer muul.
PSA 147:19 Muuŋ, i ivotia saveeŋ tooni ila to Yakop, ve ipaghazoŋai yes Israela pa tutuuŋ tooni tomania eez tooni to gabizooŋ gabua.
PSA 147:20 I igham ŋgar tana pa nugh ite paam mako. Tauta tikankaan pa tutuuŋ tooni ŋgara. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 148:1 Aleluia, tapait Yoova! Yam to sambam, apait Yoova! Yam tau aleep saaŋa kat na, apaiti!
PSA 148:2 Yam aŋela tooni asov apaiti! Ve yam zaaba to sambam paam, asov apaiti!
PSA 148:3 Aaz ve kaiyo, apaiti! Ve yam pitum tau araŋ ila sambam saamba na paam, apaiti.
PSA 148:4 Sambam tau igheen saaŋa le saaŋa kat na, upaiti! Ve yaa tau igheen izala saaŋa na paam, upaiti!
PSA 148:5 Gabua tawe tisov tipait Yoova eeza, o poia. Pasaa i isaav, ve yes tivot itaghon i tauu aliiŋa.
PSA 148:6 I ighur zi tigheen ila niazi niazi, leso tigheen ta sewe taghon taghon gha ila. Saveeŋ tau i isavia iŋarui zi na, ene igheen pataghaaŋ. Irau tizoora mako.
PSA 148:7 Yam gabua tau aleep izi taan na, apait Yoova! Ve yam gabua to te loolo tau tapirimim tintiina ve aleep mazavan na paam, apaiti!
PSA 148:8 Lalaav waaro, tomania ais, naghavghavu, uwam, ve yaghur tiini tau avotvot itaghon Yoova aliiŋa na, yam asov apaiti!
PSA 148:9 Yam loloz ve nugh mbua, ve yam wal tau anoŋamim popoia, ve ai to su paam, asov apaiti!
PSA 148:10 Ve yam ŋgai to nughei, ve gabua sagsagŋa to su, gabua tau akakarau ila taan, ve man tau arovroov na, apaiti!
PSA 148:11 Yam kinik, pooza, ve daaba, tomania yam tamtamon to nughmariŋ, asov apait Yoova!
PSA 148:12 Yam zitamoot ve zilivaa paghpaaghu, tomania zikooŋa ve yam geegeu paam, apaiti!
PSA 148:13 Yam asov aat apait Yoova eeza. Pa i mon ta eeza tiina le tiina kat iliiv gabua naol isov. Pooz tooni tomania tapiri ve poia tooni iliiv gabua naol isov to sambam ve taan.
PSA 148:14 I ipalot tamtamon tooni, tauta aazne tiyooz ariaaŋ. Tamtamon tooni tau lolozi isaghavu ariaaŋ ve titaghon eez tooni na, i ipakur zi ve igham varuzi imin tiina. Pa i loolo igheen kat to yes Israela. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 149:1 Aleluia, tapait Yoova! Ambou mbouŋ paaghu pa Yoova. Yam tau lolomim isaghavu ariaaŋ ve ataghon eez tooni na, alup gham pa suŋuuŋ, ve apaiti!
PSA 149:2 Yam Israela, lolomim poia pani. Pa i ta ighur gham. Yam tamtamon to Zion, tintinmim pa kinik tsiam.
PSA 149:3 Ator ve apait Yoova eeza. Atok kakaap, ve arav gita to apakuru.
PSA 149:4 Pa Yoova tintini kat pa tamtamon tooni. Yes tau titatan tauzi ve tinumeera na, i ipapakur zi, ve ighamgham mulin zi pa pataŋani toozi.
PSA 149:5 I igham zi tiliiv koiazŋa. Tauvene yes tau lolozi isaghav Yoova ve titaghon ŋgar tooni na, lolozi poia ve tintinizi. Saawe tau tigheen ila niazi to ghenooŋ, timboumbou ve tipapaiti.
PSA 149:6 Yes tipapait Maaron eeza izala kat. Paitooŋ toozi ighengheen ila avozi irau saawe. Ve tikis mbuzaagh maata ru ila nimazi.
PSA 149:7 Leso tighur atuya pa nugh nugh tau tighamgham sosor ila Maaron maata na, ve tiyat ŋgar toozi saghati.
PSA 149:8 Pale tikis kinik to nugh nugh tomania pooza toozi, ve tikau zi pa sen ariaŋazi.
PSA 149:9 Leso tighur atuya pazi itaghon saveeŋ tau tiboode pataghaaŋ na. Ene eez tau Yoova ipakur yes tau lolozi isaghavu ve titaghon ŋgar tooni. Aleluia, tapait Yoova!
PSA 150:1 Aleluia, tapait Yoova! Apait Maaron ila rumei tooni patabuyaaŋ loolo! Apaiti ila niia ariaaŋa ta sambam we!
PSA 150:2 Apaiti pa uraat ariaŋazi tau i ighamgham zi ne. Apaiti pa i eeza tiina iliiv gabua naol isov.
PSA 150:3 Aviv tavuur ve apaiti. Arav ambam ve gita ve apaiti.
PSA 150:4 Atok kakaap ve ator, ve apaiti. Aviv pirai ve arav kulele, ve apaiti.
PSA 150:5 Aŋgal ŋgiraam, ve apaiti. Ve isaav ighe aŋgali, na aŋgal toman tapirimim, leso luutu tiina!
PSA 150:6 Yam gabua tau aleep matamim yaryaare na, asov apait Yoova! Aleluia, tapait Yoova!
JON 1:1 Ŋeer ee, eeza Yona. I Amitai naatu. Saawe ee, Yoova aliiŋa ila pani ighe:
JON 1:2 “Uburig ula pa nugh tiina Ninive, ve uvotia aliŋag pazi. Usaav pazi ughe: Ŋgar toozi sasaghati, yau Yoova naghit zi isov. Tauvene yau aat naghur atuya pazi pa sosor toozi.”
JON 1:3 Eemon Yona itaaru, ve loolo pa ila Ninive mako. Tauvene ighe iyooŋ pa Yoova ve ighau ila pa nugh malau ee eeza Tarsis. Tauvene ilaagh izila nari le ila peria nugh Yoppa. Ra ighita waaŋ ee tau ighe ila pa nugh Tarsis. I ighol waaŋ atuya le isov, ra izaa waaŋ tawe, leso ighau pa Yoova gha ila.
JON 1:4 Tiraav gha tila, ve Yoova igham yaghur tiina iburig le ipei dibom izaa toman tapiri. Ve rigmon kanaŋ waaŋ imbiriis.
JON 1:5 Tauvene roiŋ tiina igham uraata to waaŋ, ve yes eŋaeŋa titaŋ rarai maaron toz toz, leso tiuul zi. Eemon te isaghat le isaghat kat. Tauta tisik yauyauŋ isov ila pa te, leso waaŋ iraurau. Yona, i ikankaan pa pataŋani tau ivot ne. Pasaa, izila waaŋ loolo ta siiŋa we, ve izi igheen le loolo iveegh kat.
JON 1:6 Tauvene ŋeer to ghamuuŋ pooz pa waaŋ izila tooni, ve isaav pani ighe: “Wai, ukaria ghenooŋ wa! Uburig ve anam utoov utaŋ rarai maaron tsio ve taghita! Pale irau iuul ghiit ma mako. Pa paita talaleen tane.”
JON 1:7 Ra yes uraata to waaŋ tivasavo zi tighe: “Ai! Iit aat tapayooz mbuur, leso taghita sei kat ta imin puughu pa pataŋani tane!” Tauvene tipayooz mbuur le mbuur itotoi ighe Yona ta imin puughu pa pataŋani tane.
JON 1:8 Tauvene tighasoni tighe: “Usaav ghazooŋa payei lak! Puughu mindai ta pataŋani tane ivot pait? Ve yo ulaagh pa saa uraat? Yo to saa nugh? Uleep sindei ta ulam?”
JON 1:9 Tauvene Yona iyol aliŋazi ighe: “Yau to Hibru. Nabesbees pa Yoova. I Maaron to sambam tau ighur te ve taan. Eemon naghau pani ta nalam.” Tilooŋ saveeŋ tane, le roiŋ tiina igham zi. Tauvene tisaav pani tighe: “Wai, yo ugham sosor tiina kat!
JON 1:11 Pale nigham mindai payo, leso te imaat ve taun izi pait?” Pasaa, te isaghat le isaghat kat.
JON 1:12 Yona iyol aliŋazi ighe: “Ait ghau ve asik ghau nazila pa te. Leso taun izi. Pasaa, ene yau sosor tsiau, tauta pataŋani tane ivot.”
JON 1:13 Yes uraata to waaŋ lolozi pa tisiki izila te rekia mako. Tighe ileep, ve titoov goraaŋ, leso tilooŋ tila pa taan. Tigoor tigoor, eemon tirao mako. Pasaa, nugh isaghat le isaghat kat.
JON 1:14 Tauvene tighe tisik Yona izila pa te. Eemon tiroi pa tigham tauvene. Tauta titaŋ rarai Yoova tighe: “O Yoova, isaav ighe nisik ŋeer tane izila te gha imaat, na uvaghamun ghei nimaat sov. Ughit ghei ughe yei nigham sosor sov. Pa yei lolomai pa ravuuŋ ŋeer tane mako. Yo ta ugham gabua tane ivot itaghon taum lolom ve ŋgar tsio.”
JON 1:15 Ra tikis Yona ve tisiki izila te, ve rekia mon yaghur tomania dibom isov, ve taun izi.
JON 1:16 Yes uraata to waaŋ tighita gabua tana, le tiroi kat pa Yoova. Ve tigham watooŋrau pani, tomania saveeŋ mbuaaŋ ariaaŋa siriv paam.
JON 1:17 Ra Yoova imbaaŋ iigh tiina ee ila ve itoon Yona. Tauvene Yona ileep ila iigh aapo loolo irau mboŋ tol.
JON 2:1 Yona ilepleep ila iigh tiina aapo loolo, ve isuŋ pa Maaron tooni Yoova ighe:
JON 2:2 “Saawe tau nalepleep ila pataŋani tiina loolo, yau nataŋ rarai Yoova. Ve i ilooŋ aliŋag ve iuul ghau. Yoova, yau nalepleep ila nugh to yes mateegha, ve taŋiiz tsiau iŋarui ghom naghe uul ghau. Ve yo ulooŋ taŋiiz tsiau.
JON 2:3 Yo upazalia ghau le nazila mazavan ta siiŋa kat we. Ve te itavtav ghau, ve waŋaar igherev ghau nala nalam, ve dibom tsio tintiina ipol izala pavog.
JON 2:4 Yau nagham ŋgar naghe yo aat uziir ghau pa naghom wa. Eemon yau naghur ila naghe yau aat naghita rumei tsio patabuyaaŋ muul.
JON 2:5 Dibom ipol izala pavog ve itav ghau, ve waŋaar to te loolo imbeluut ghau. Ve pon aniiŋa ikaukau dabag.
JON 2:6 Yau nazila loloz puughu ta siiŋa we. Nugh saghati tawe ikis ghau le nagham ŋgar naghe irau nazaa muul mako. Eemon Maaron tsiau Yoova, yo undai ghau nazaa. Tauta namaat gha nazila mateegha niazi mako, ve aazne naleep matag iyaryaar.
JON 2:7 “Yoova, saawe tau tapirig ighe isov, yau matag iŋgal ghom ve suŋuuŋ tsiau iŋarui ghom. Ve yo ulepleep ila rumei tsio patabuyaaŋ loolo, ve ulooŋ ghau.
JON 2:8 “Yes tau tibesbees pa maaron karomŋa na, tighur murizi pa Maaron poia tooni. Tauta irau tighita anooŋa eta mako.
JON 2:9 “Eemon yau lolog poia pa uleeŋ tsio. Tauvene nambou to napakur ghom, ve nagham watooŋrau payo. Ve gabua naol isov tau nambu saveeŋ to naghamu, yau aat naghamu. Yoova, yo mon ta Uleeŋa tsiau.”
JON 2:10 Ra Yoova isaav pa iigh tiina tawe gha ila iluaar Yona izi nari.
JON 3:1 Ra Yoova aliiŋa ilam muul pa Yona imin pai ru. Isaav pani ighe: “Uburig, ve ula pa nugh tiina Ninive, ve uvotia aliŋag tau yau nasavia payo na pazi.”
JON 3:3 Tauvene Yona itaghon Yoova aliiŋa ve iburig gha ila pa Ninive. Ninive, ene nugh tiina kat. Isaav ighe tala taliiv pa nugh ziige ite, ene pale talaagh mataaz tol ma vene.
JON 3:4 Yona ila peria ve iloŋ ila nugh tiina. Ilaagh irau aaz ee, ve ibobai Yoova aliiŋa tauvene: “Mboŋ tamoot ru tane ighe isov, Yoova aat ireu nugh Ninive le imbiriis.”
JON 3:5 Yes Ninivea tilooŋ saveeŋ tawe, le tighur ila to Maaron. Yes tighilaal sosor toozi ve lolozi ipataŋan pani. Tauvene tighur saveeŋ tighe yes tisov aat tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ, ve tinonogh zi pa nonoghiiŋa to moŋiiŋ. Yes tau ezazi tintiina ve itaghon taghon izi pa yes tau ezazi mako na paam.
JON 3:6 Kinik to Ninive ilooŋ Yona vaaru, ve i paam ipul niia to ghamuuŋ pooz, ve izuzuum nonoghiiŋa tooni poia izi, ve inonogh ghi pa uuli to moŋiiŋ, ra mboole izi ila ŋgaupup loolo.
JON 3:7 Ve aliiŋa ila pa yes Ninivea ighe: “Yau kinik yeŋa daaba tsiau nighur tutuuŋ ariaaŋa tauvene: Iit tamtamon tasov aat taŋgun tauun pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ yaa. Ve ŋgai toit tauvene paam. Makau, sipsip, ve ŋgai maata maata ta naol ne, tilaagh sov, tighan ve tighun sov. Tasov taleep sorok tauvene.
JON 3:8 Ve iit tamtamon tomania ŋgai toit aat tatav ghiit pa uuli to moŋiiŋ, ve iit eŋaeŋa tataŋ rarai Maaron ariaaŋ. Ve taghur muriin pa ŋgar toit sasaghati, ve tapul taliiŋzizi toit tomania ŋgar to ravuuŋ tamtamon ileple.
JON 3:9 Ve taghita. Maaron pale itoor ŋgar tooni, ma mako? Isaav ighe i itatan aatyavyav tooni, ve loolo isaghatin ghiit, ene aat tamaat mako.”
JON 3:10 Maaron ighita yes Ninivea tipul ŋgar toozi sasaghati ve titoor gabuazi, tauta loolo isaghatin zi, ve ivaghamun zi mako. Atuya tau muuŋ i ighe ighuru pazi na, ighamu mako.
JON 4:1 Yona ighita gabua tau ivot na, le irau loolo mako. Aate yavyav kat pasaa, Yoova loolo isaghatin yes Ninivea ve irav zi mako.
JON 4:2 Tauvene isuŋ pa Yoova ighe: “O Yoova, saawe tau nalepleep izi nugh tsiau soone, yau nawatagh wa. Yo pale ugham tauvene. Tauta naghe naghau rekia mon nala pa nugh Tarsis. Pasaa, yau nawatagh: Yo Maaron tau lolom isasaghatin tamtamon, ve ughamgham poghani zi. Atem yavyav rekrekia mako. Yo lolom isaghav tamtamon, ve ughe ughur poia tsio izaa toozi. Tauvene isaav ighe tamtamon tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, yo irau ughur atuya pazi mako.
JON 4:3 Tauvene Yoova, naghe poia to namaat ve ugham ghau nalat ta aazne. Lolog pa naleep muul mako.”
JON 4:4 Eemon Yoova iyol aliiŋa ighe: “Yona, ughita. Aatyavyav tsio tana iduduuŋ?”
JON 4:5 Eemon Yona isavia saveeŋ eta mako. Ineneeŋ mon. Ve ipul nugh tiina, ve ivot ila muuri, ve ila ileep Ninive ziige tau ila pa aaz izaa na. Ra ipayooz le dur izi ta sewe, leso ileep ila saamba ve imariau. Ve isasaŋan ighe ighita saa gabua ta pale ivot pa nugh tiina Ninive.
JON 4:6 Mako Maaron igham waar ee itum izaa, leso imin yavyaav pa Yona ve ipoona pa aaz. Yona ighita waar tawe, le loolo poia kat.
JON 4:7 Eemon mboŋ le nughizau, ra Maaron imbaaŋ motmoot tighan waar tana le igorgor.
JON 4:8 Saawe tau aaz izaa, Maaron igham yaghur kaaguragh izaa toman tuntunu. Ve aaz ighaaz Yona daaba, le tapiri isov, ve ipasawal ighe le imaat o poi. Tauvene isaav ighe: “Lolog pa naleep muul mako. Namaat, o poi!”
JON 4:9 Eemon Maaron isaav pani ighe: “Waar tana igorgor, tauta igham atem yavyav ve uŋooŋ ne? Ughita. Ŋoŋaaŋ tsio tane, ene iduduuŋ?” Tauta Yona iyol aliiŋa ighe: “Vee, aatyavyav tsiau, ene iduduuŋ. Tauta naghe namaat, o poi.”
JON 4:10 Tauvene Yoova isaav pani muul ighe: “Waar tana, itum izaa ve imin tiina pa mboŋ eemon. Ve mboŋ ite ila nughizau, ene igorgor. Yo ugham uratoini mako. I tauu ta itum izaa. Eemon yo lolom isaghatin waar tana sorok, ve ugham ŋgar tiina pani.
JON 4:11 Yau lolog saghatin yes Ninivea, eemon yo uŋooŋ ve ughe ŋgar tsiau iduduuŋ mako. Ughita. Ninive, ene nugh tiina kat, ve tamtamona eval le eval kat tiliiv 120,000. Yes lezi ghilalooŋ mako. Ŋgar toozi imin yes geegeu tau irau tighilaal ŋgar saghati ma ŋgar poia mako. Ve ŋgai toozi paam, katini. Mindai, irau nagham ŋgar pazi ve lolog saghatin zi mako?”
MAT 1:1 Ene pitiiŋ to Yesu Krisi puughu tooni. Yesu, i siŋ to kinik David, ve David i siŋ to Abaram.
MAT 1:2 Yesu puughu tooni tau Abaram ve ilam imuul izi David, ezazi tauvene: Abaram naatu Isak, Isak naatu Yakop, ve Yakop natŋa, ene: Yuda tomania tooghŋa ve tazŋa.
MAT 1:3 Yuda yesuru Tamar tipoop natuzŋa bogboog ru. Ee eeza Peres, ve ite eeza Sera. Peres naatu Ezron, ve Ezron naatu Ram.
MAT 1:4 Ram naatu Aminadap, Aminadap naatu Nason, ve Nason naatu Salmon.
MAT 1:5 Salmon yesuru Reap tipoop Boas, ve Boas yesuru azaawa Rut tipoop Obet. Obet naatu Yesi,
MAT 1:6 ve Yesi naatu, ene kinik David. David ivai Uraia azaawa Batseba, ve yesuru tipoop Solomon.
MAT 1:7 Solomon naatu Reoboam, Reoboam naatu Abia, ve Abia naatu Asa.
MAT 1:8 Asa naatu Yosapat, Yosapat naatu Yoram, ve Yoram natu Usia,
MAT 1:9 Usia naatu Yotam, Yotam naatu Aas, ve Aas naatu Esekia.
MAT 1:10 Esekia naatu Manase. Manase naatu Amon, ve Amon naatu Yosia.
MAT 1:11 Yosia natŋa, ene: Yekonia ve tazŋa siriv. Saawe tana, yes Babilona tilam tireu nugh tintiina isov to yes Yuda, ve tiyau zi gha tigherev zi tila tivot nugh toozi tau igheen malau kat.
MAT 1:12 Saawe tau yes Israela tilepleep izi Babilon, Yekonia yesuru azaawa tipoop Sealtiel, ve Sealtiel yesuru azaawa tipoop Zerubabel.
MAT 1:13 Zerubabel naatu Abiut, Abiut naatu Eliakim, ve Eliakim naatu Azor.
MAT 1:14 Azor naatu Sadok, Sadok naatu Akim, ve Akim naatu Eliut.
MAT 1:15 Eliut naatu Eleasar, Eleasar naatu Matan, ve Matan naatu Yakop.
MAT 1:16 Yakop naatu Yosep. Yosep azaawa Maria ta ipoop Yesu, i ta tiwaato tighe Krisi na.
MAT 1:17 Tauvene Abaram naatu Isak, Isak naatu Yakop, ve paaghu toozi tiparseeŋ tauvene taghon taghon le David ivot imin saŋavul ve paaŋ (14). Ve indeeŋ saawe to David, le ila imuul saawe tau yes Babilona tiyau yes Yuda ve tigham zi tila Babilon, paaghu to David tiparseeŋ irau saŋavul ve paaŋ (14) muul. Ve saawe tau yes Yuda tipul Babilon ve timuul tila tauzi nugh toozi, le ila imuul saawe tau Krisi tiina ipoopa na, paaghu to David tiparseeŋ irau saŋavul ve paaŋ (14) muul.
MAT 1:18 Sinaiŋ to Yesu Krisi tiina ipoopa, ene vene: Tiina Maria, tisiigho pa ŋeer ee, eeza Yosep. Eemon yesuru tilup zi soone, ve tighilaal tighe Maria aapo. Gabua tana ivot ila Avuvu Patabuyaaŋ tapiri.
MAT 1:19 Yosep, i ŋeer duduuŋa ee, ve loolo pa igham Maria vaaru ivot ighazooŋ mako. Tauvene maata iŋgal ighe irav motin vaiŋ toozi imin ŋgozaaŋ.
MAT 1:20 Ighamgham ŋgar soone, ve Maaron aŋela tooni ivot tooni ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Yosep, yo siŋ to David, uroi pa ghamuuŋ Maria imin azuwam sov. Pa tamtamon tau igheen ila i aapo na, ene ivot ila Avuvu Patabuyaaŋ tapiri.
MAT 1:21 I pale ipoop tamoot. Ve yo aat uwaat eeza Yesu. Pa i pale igham mulin tamtamon tooni pa pataŋani to sosor toozi.”
MAT 1:22 Gabua isov tana itaghon saveeŋ tau muuŋ Maaron isavia ila propet tooni ee aavo na. Saveeŋ tauvene:
MAT 1:23 “Aghita. Livaa mbiu ee pale aapo, ve ipoop naatu tamoot. Pale tiwaat eeza Imanuel.”
MAT 1:24 Tauvene Yosep igheen le nughizau, ra iburig ve itaghon saveeŋ tau aŋela to Maaron isavia pani na, ve igham Maria imin azaawa.
MAT 1:25 Eemon igharauu mako le i ipoop naatu tamoot tawe. Ve Yosep iwaat marani tana eeza Yesu.
MAT 2:1 Saawe tau kinik Erod ighamgham pooz pa yes Israela, Yesu tiina Maria ipoopa izi nugh Betelem tau igheen izi taan sirivu to Yudea. Murei ra, zeran siriv tau lezi ŋgar tintiina pa pitum na, tilaagh tila tivot Yerusalem. Zeran tawe, nugh toozi igheen malau kat ila pa aaz puughu.
MAT 2:2 Yes tilam tivot Yerusalem, ve tighason tighe: “Kinik to yes Yuda tau tiina ipoopa na, ileep sindei? Pa yei nileep izi nugh tsiei ta aaz puughu we, ve nighita pitum paaghu ee imin ilaal pani. Tauta nilam nighe nighita, ve niput aghemai pani, ve nipakuru.”
MAT 2:3 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane le irur ve igham ŋgar naol. Ve eval tiina to Yerusalem tisov tirur, ve tigham ŋgar naol paam.
MAT 2:4 Tauvene Erod ipoi yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara siriv to tutuuŋ tilam tilup zi, ve ighason zi ighe: “Laak, Mesia, pale tiina ipoopa izi sindei?”
MAT 2:5 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Pale ipoopa izi nugh Betelem tau igheen taan sirivu to Yudea na. Pa muuŋ, propet ee ibood saveeŋa tauvene:
MAT 2:6 ‘Nugh Betelem tau ugheen taan sirivu to Yudea na, yo nugh sorok mako. Varum pale iliiv nugh tintiina tau tighamgham pooz pa Yudea. Pasaa, ŋeer tiina ee pale ivot ilat tsio. I pale iŋgin tamtamon tsiau Israel, ve igham pooz pazi.’”
MAT 2:7 Erod isavsaav tomani zi le isov, ra ipoi yes ŋgara to aaz puughu imin yoŋgaaŋ tilam, ve ighason zi poi pa saawe sindei kat tau tighita pitum tawe ivot.
MAT 2:8 Ra imbaaŋ zi tila pa nugh Betelem ighe: “Ala ail marani tawe le ighe andeeŋa, o amuul alam apaes payau. Leso yau paam nala naghita, ve naput agheg pani, ve napakuru.”
MAT 2:9 Erod isavsaav tomani zi le isov, ra tiburig gha tila. Ve pitum tau muuŋ tighita izi nugh toozi na, ila imuuŋ pazi, ve titaghoni gha tila. Yes tighita pitum tawe muul, ve lolozi poia kat. Pitum tana ila le iyooz duduuŋ ila ruum tau ŋeer marani ighengheen pani na paavo.
MAT 2:11 Tila tivot ta sewe, ve tiloŋ tila ruum loolo, ve tighita ŋeer marani yesuru tiina Maria. Tiput aghezi pani ve tipakuru, ra tikaak pepelazi, ve tiwaan kuaz siriv tau atuyazi tintiina, ve tigham pani imin pakuruuŋni. Tigham maet gol, ve naunauŋ siriv tau vazizi popoia kat.
MAT 2:12 Murei ra, Maaron ivot toozi ila vivuuŋ, ve iŋgalsekin zi ighe timuul tila to kinik Erod sov. Tauvene titaghon eez ite, ve timuul tila pa nugh toozi.
MAT 2:13 Yes ŋgara to aaz puughu tiburig gha tila, ve malau mako, Maaron imbaaŋ aŋela tooni ee ila ivot to Yosep ila vivuuŋ, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Erod ighe iil ŋeer marani tane, leso iravu imaat. Tauvene yo aat uburig, ugham ŋeer marani yesuru tiina, ve aghau ala pa Isip. Ala aleep ta sewe, le irau yau nasaav payo muul.”
MAT 2:14 Tauvene Yosep iburig pa mboŋ, ve igham ŋeer marani yesuru tiina, ve tighau tila pa Isip.
MAT 2:15 Tilepleep ta sewe le Erod imaat. Tauta saveeŋ tau Maaron ivotia ila propet tooni ee aavo na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: “Natug ileep izi Isip, ve napoii imuul ilam.”
MAT 2:16 Erod isaŋan yes ŋgara to aaz puughu le mako, ra ighilaal ighe yes aat titombaana. Tauvene aate yavyav kat. Ve maata iŋgal saveeŋ tau yes ŋgara to aaz puughu tisavia pa saawe tau tighita pitum ivot, tauvene imbaaŋ zaaba tooni siriv tila nugh Betelem ve nugh siriv tau tigharau na. Tila tivot ta sewe, ve tirav natuzŋa zitamoot tisov tau ndaman toozi ruŋruŋa ve izi.
MAT 2:17 Tauvene Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Yeremia ivotia na, anooŋa ivot. Saveeŋ tauvene:
MAT 2:18 Taŋiiz tiina pale ivot izi nugh Rama. Rael pale itaŋ tiina pa natŋa. Pasaa, tirav zi tisov timataar. Eta ileep muul mako. Tauvene titoova to tirav Rael aate, eemon tirao mako.
MAT 2:19 Yosep yesuru Maria ve natuzi Yesu tilepleep izi Isip le Erod imaat. Ra aŋela ee to Maaron ila ivot to Yosep ila vivuuŋ,
MAT 2:20 ve isaav pani ighe: “Uburig, ugham ŋeer marani yesuru tiina, ve amuul ala pa taan to Israel. Pa yes tau tiil eez pa ravuuŋ marani tana imaat na, ene tisov timataar wa.”
MAT 2:21 Tauvene Yosep iburig, igham ŋeer marani yesuru tiina, ve timuul tila pa taan to Israel.
MAT 2:22 Eemon Yosep ilooŋ tighe Erod naatu Arkelaus igham taama niia, ve imin kinik pa taan sirivu to Yudea. Tauvene iroi pa ila ileep izi Yudea. Ve gabua ite, Maaron ivot tooni ila vivuuŋ, ve iveveena ighe tileep izi Yudea sov. Tauvene Yosep ipaghau ŋeer marani yesuru tiina tila taan sirivu to Galilaia.
MAT 2:23 Tila tivot ta sewe, ve tileep izi nugh Nasaret. Tauta Maaron aliiŋa tau propet tooni tivotia na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: Tamtamon pale tiwaato tighe ‘Ŋeer to Nasaret.’
MAT 3:1 Saawe tau ŋeer rughuzaaŋa Yoan ipaburigin uraat tooni, i ila ivot nugh ŋginaaŋa to Yudea, ve ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ighe:
MAT 3:2 “Apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam imuul ila pa Maaron! Pa malau mako pale pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ.”
MAT 3:3 Yoan tawe ta muuŋ propet Isaia isavia saveeŋ siriv iŋaruini ighe: “Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe: ‘Agharaat eez pa Ŋeer Tiina. Apaduduŋai eez ta naol ne pani le tiduduuŋ.’”
MAT 3:4 Yoan inonogh ghi pa uuli tau tigharaata pa kamel ooro, ve ipuus ŋgaali pa puus tau tigharaata pa ŋgai uuli. Ve ighanghan siis, ve ighunghun tok suuru.
MAT 3:5 Eval tiina to Yerusalem, yesŋa nugh naol to Yudea tomania taan sirivu tau igharau yaa Yordan na, tilala tooni izi yaa Yordan.
MAT 3:6 Yes tivovotia sosor toozi ila tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe.
MAT 3:7 Zeran tutuuŋa ve Sadusi katini tila tooni paam tighe i irughuuz zi. Eemon Yoan ighit zi, ve isaav pazi ighe: “Yam moot sasaghati natŋa! Sei imbaaŋ payam ighe alam ta sene? Mindai, yam aghe aŋguaaz taumim pa aatyavyav to Maaron tau ighe ivot ne?
MAT 3:8 Isaav ighe onoon yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron, na atotoi anooŋa tooni popoia siriv ivot gha taghita.
MAT 3:9 Yam aghe Abaram paaghu tooni yam. Eemon anumeer tana sov. Pa yau nasaav payam: Maaron, i irau isaav pa maet tane, ve tiburig timin Abaram paaghu tooni.
MAT 3:10 Alooŋ. Nakavasi to Maaron igheen ila ai pughuzi ve isaŋan wa. Ai tisov tau anoŋazi popoia mako, ene aat nakavasi ighan zi tizi, ve tisik zi tizala yav ighan zi.
MAT 3:11 Yau narughuuz gham pa yaa imin ilaal payam ighe yam atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron wa. Eemon ŋeer ee aat ilam murei payau. I tapiri tiina. Iliiv ghau kat. Uraat sorok imin badooŋ zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani mako. I pale igham Avuvu Patabuyaaŋ payam tomania yav.
MAT 3:12 Gabua to tiriiŋ wit, ta i ikisi ila niima ve isasaŋan. Pasaa, i pale igabiiz tamtamon, ve ivureer zi imin ŋeer tau ilos wit tooni ve itiri izaa. Leso yaghur ivuvuur wit uuli ilale, ve wit anooŋa timburur tizi. Wit anooŋa tawe, i pale ighur poghania ila ruum to aniiŋ. Eemon wit uuli, i pale ikori ila yav ighani. Yav tawe, irau tirav matini mako. Ighanghan irau saawe.”
MAT 3:13 Saawe tana, Yesu ipul taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila ivot yaa Yordan, leso Yoan irughuuza.
MAT 3:14 Eemon Yoan iyok pani rekia mako. Isaav pani ighe: “Yo ulam tsiau pasaa? Yo urughuuz ghau, o iduduuŋ.”
MAT 3:15 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako. Aazne, yo aat utaghon imin tau nasaav ne. Pa iit aat tataghon suvinia ŋgar duduuŋa, ve tagham anooŋa tooni ivot, o poia.” Tauvene Yoan ilooŋ Yesu aliiŋa, ve irughuuza.
MAT 3:16 Yesu ipul yaa ve izaa, ve saawe duduuŋ tana, sambam ikaak, ve i ighita Maaron Avuvu izilam imin mbuun, ve izala paavo.
MAT 3:17 Ra saveeŋ sambam izilam ighe: “Ŋeer tana, ene yau taug Natug eemon. Yau lolog igheen tooni, ve igham ghau lolog poia kat.”
MAT 4:1 Murei ra, Maaron Avuvu ipaburigin Yesu gha ila ivot nugh ŋginaaŋa. Leso Ŋeer Saghati itoova.
MAT 4:2 Yesu ilepleep ta sewe, ve iŋgun tauu pa ghaniiŋ aniiŋ le irau mboŋ tamoot ru. Saawe tana, i ighan aniiŋ eta mako, le pitoola kat.
MAT 4:3 Ra Ŋeer To Watiiŋ ivot tooni, ve isaav pani ighe: “Laak, isaav ighe yo Maaron Naatu, na usaav pa maet tane, ve tivot timin lem aniiŋ.”
MAT 4:4 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: ‘Aniiŋ mon irau igham tamtamon tileep poi ne mako. Saveeŋ isov tau ivot ila Maaron aavo, tauta igham zi tileep poia.’”
MAT 4:5 Ra Ŋeer Saghati ighamu gha tila pa nugh patabuyaaŋ Yerusalem, ve tizala tiyooz ila Rumei Tiina paavo tau igheen saaŋa kat.
MAT 4:6 Ve isaav pani ighe: “Isaav ighe onoon yo Maaron Naatu, na uleep ta sene, ve uyatov ghom uzila. Pa Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: ‘I pale imbaaŋ aŋela tooni to tiŋgin ghom. Yes pale tikis ghom, ve tipalot ghom. Leso maet ikaria aghem sov.’”
MAT 4:7 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eemon Maaron aliiŋa ziiri ite tau tiboode na isaav tauvene: ‘Utoov Tiina tsio Maaron tapiri sov.’”
MAT 4:8 Tauvene Ŋeer Saghati igham Yesu muul, ve tizala loloz tiina ee tau daaba izala kat, ve itotoi nugh naol isov tau kinik to taan tiŋgin zi, tomania gabua toozi popoia ve tintiina tau tipakur zi pani na, ve isaav pani ighe:
MAT 4:9 “Laak, isaav ighe yo uput aghem payau ve upakur ghau, yau aat napuliir gabua tawe tisov timin lem.”
MAT 4:10 Eemon Yesu iziire ighe: “Sadan, yo ughau ula! Pa Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: ‘Uput aghem pa Tiina tsio Maaron mon, ve ubees pa i zigani.’”
MAT 4:11 Tauvene Ŋeer Saghati ipuli, ve aŋela siriv tilam ve tiuule.
MAT 4:12 Yesu ilooŋ Yoan vaaru tighe Erod ighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, tauvene imuul ila pa taan sirivu to Galilaia.
MAT 4:13 Eemon ila ileep izi nugh puughu tooni Nasaret muul mako. Ipuli, ve ila ileep izi nugh Kapernaum tau igheen igharau nari to yaa naliu Galilaia. Nugh tawe igheen ila taan sirivu to yes Zebuluna ve yes Naptalia.
MAT 4:14 Tauvene Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Isaia ivotia na, anooŋa ivot. Saveeŋ tauvene:
MAT 4:15 Yam tamtamon tau aleep izi taan to yes Zebuluna ve Naptalia igharau eez tiina tau izila pa te na, tomania yam tamtamon tau aleep yaa Yordan paaŋa tau igheen ila pa aaz puughu na, alooŋ saveeŋ tane. Yam Galilaia tau aleep tomania nugh nugh tau Yuda mako na, saveeŋ tane ilat payam. Tamtamon tau tilepleep ila ndoroom loolo na, tighita ghazooŋa tiina. Ve yes tau ndoroom to mateegh ikau zi na, ghazooŋa to Maaron isul zi.
MAT 4:17 Saawe tana, Yesu ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ vaaru poia. I isavsaav pa tamtamon ighe: “Apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam imuul ila pa Maaron! Pa saawe to pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa!”
MAT 4:18 Saawe ee, Yesu ilaghlaagh taghon nari to yaa naliu Galilaia, ve ighita zeran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Ee, eeza Simon (tau eeza ite Petrus). Ve ite eeza Andreas. I Simon taazi.
MAT 4:19 Yesu isaav ila pazi ighe: “Ai, yamru alam ataghon ghau. Leso natotoi eez to ghamuuŋ tamtamon payam.”
MAT 4:20 Rekia mon yesuru tipul puugh toozi izi ileple, ve titaghon Yesu gha yesŋa tila.
MAT 4:21 Tilaagh tila rig, ve Yesu ighita Zebedi natŋa ru, Yakobus gha Yoan, yesŋa tamazi tilepleep izala waaŋ, ve tiyaim puugh toozi. Yesu isaav ila pazi ighe tilam titaghoni.
MAT 4:22 Tauvene yesuru paam, rekia mon tipul tamazi ileep tomania waaŋ toozi, ve tila titaghon Yesu gha yesŋa tila.
MAT 4:23 Yesu ilaagh irau nugh nugh to Galilaia, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi. I ivovotia vaaru poia pa pooz to nugh sambam, ve ighagharaat zi pa moroghooŋ maata maata.
MAT 4:24 Yesu vaaru ilaan ila irau taan sirivu to Siria paam. Tauvene tamtamon tiyauyau moroghooŋa toozi tisov tila tooni. Yes tau moroghooŋ maata maata tomania yavyavuuŋ tiina igham zi, yes tau avuvu sasaghati tizeev zi, yes tau borau izazaa pazi gha titaptap tizizi, ve yes narapeŋa paam. Yesu igharaat zi tisov tinizi poia.
MAT 4:25 Tauvene eval tiina to Galilaia, ve eval tiina to taan sirivu to Dekapolis, tomania yes Yerusalema, ve yes to Yudea, ve nugh siriv tau tigheen tigharau yaa Yordan ziige ila pa aaz puughu na paam, timeke tila tooni, ve titaghoni gha yesŋa tilaghlaagh.
MAT 5:1 Yesu ighita eval tiina kat titaghoni tilam, tauvene izala loloz ee ziige, ve mboole izi ta sewe. Ra mbiwa tooni tila tooni,
MAT 5:2 ve i ipaduduuŋ zi ighe:
MAT 5:3 “Zeran tau tighilaal ila lolozi tighe timbool pa ŋgar to Maaron, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, yes tileep ila pooz to nugh sambam loolo wa.
MAT 5:4 Yes tau lolozi ipataŋan ve titaŋ, ene yes paam aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, i pale irav atezi, ve igham zi lolozi poia.
MAT 5:5 Yes tau atezi maate ve titatan tauzi ezazi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, murei Maaron pale igham taan isov imin lezi motot.
MAT 5:6 Yes tau pitool zi ve murun zi pa ŋgar duduuŋa to Maaron, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, gabua tau lolozi pani na, Maaron tauu pale igham pazi le irau lolozi.
MAT 5:7 Yes tau lolozi isaghatin tamtamon ve tiuluul zi pa pataŋani toozi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, yes paam, Maaron pale loolo isaghatin zi ve iuul zi.
MAT 5:8 Yes tau lolozi ŋgalaaŋa, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, yes pale tighit katin Maaron.
MAT 5:9 Yes tau tighamgham uraat pa ravuuŋ motin malmal ve tilup tamtamon timin eemon, ene yes irau tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, Maaron pale iwaat zi ighe tauu natŋa.
MAT 5:10 Ve yes tau titaghon ŋgar duduuŋa to Maaron, ve tamtamon tighurghur pataŋani pazi, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Pasaa, yes tileep ila pooz to nugh sambam loolo wa.
MAT 5:11 “Yam tau ataghon ghau, ve tamtamon tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tighur pataŋani, ve tiŋgal saveeŋ sasaghati naol payam na, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam.
MAT 5:12 Tintinmim ve lolomim poia kat. Pa ŋgar tau muuŋ tigham pa yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa na, tauta aazne tigham payam paam. Tauvene atuya tsiam tiina igheen izi nugh sambam ve isasaŋan gham.”
MAT 5:13 Yesu isaav muul ighe: “Yam amin te to taan. Eemon isaav ighe te tapiri isov, ve tetei muul mako, ene pale tagharaata mindai? Mako. Te tauvene, le uraat muul mako. Tauvene tisiki ilale, ve tamtamon tivaghaaza imin kaut sorok.
MAT 5:14 Ve yam amin yaryarooŋa to taan. Pasaa, yam atotoi ghazooŋa to Maaron pa tamtamon. Iit tawatagh: Isaav ighe nugh eta igheen izala nugh mbua, ene irau iyooŋ mako.
MAT 5:15 Isaav ighe tamtamon titun lam, pale tipagudu pa uur? Mako. Pale tisaroni izaa ituuk. Leso mbonari isul tamtamon tisov tau tileep ila ruum loolo na.
MAT 5:16 Yam tauvene paam. Ghazooŋa to Maaron tau igheen tsiam na, aŋgooza sov. Atotoia ivot ighazooŋ. Leso tamtamon tighita ŋgar popoia tau yam aghamgham zi na, ve tipakur Tamamim tau ileep sambam.”
MAT 5:17 Yesu isaav muul ighe: “Mindai, yam aghe yau nalam to nareu tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propet? Mako. Yau nalam to nagham ŋgar tauvene mako. Yau nalam to napaghazoŋai saveeŋ toozi, ve nagham anooŋa ivot.
MAT 5:18 Yau nasaav payam kat. Sambam ve taan pale tilalez. Eemon tutuuŋ to Maaron ziiri ŋgiira rigta irau ilale mako. Mako le mako kat. Ighengheen tauvene mon le irau Maaron ipasovuur uraat tooni naol isov.
MAT 5:19 Tauvene isaav ighe tamtamon eta maata veleghin tutuuŋ ziiri rigta, ve isaav pa tamtamon siriv to tigham tauvene paam, ene aat tighita tighe i ŋeer sorok kat izi nugh sambam. Ve tamtamon tau ighe itaghon duduŋai tutuuŋ naol isov, ve ipaghazoŋai tamtamon pani, ene aat tighita tighe i eeza tiina kat izi nugh sambam.
MAT 5:20 “Yau nasaav payam: Isaav ighe yam aduduuŋ ila Maaron maata mako, ene aat irau aloŋ ala nugh sambam mako. Yam aat aduduuŋ kat ila i maata, le aliiv yes zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ, o aloŋ ala.”
MAT 5:21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tau muuŋ Maaron isavia pa timbuunŋa na, ene yam alooŋa wa. Ighe: ‘Urav tamtamon imaat sov. Ŋeer eta ighe irav tamtamon imaat, ene aat tipayooze pa savsaveeŋ ve tighur atuya pani.’
MAT 5:22 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe tamtamon eta ighur koi pa iitete eta, ene i paam pale tipayooze pa savsaveeŋ ve tighur atuya pani. Ve isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ veleghiiŋ pa iitete eta ighe: ‘Yo dabam ŋginaaŋa. Lem ŋgar mako!’ ene aat tipayooze ila lupuuŋ to yes pooza naghozi to tighur atuya pani paam. Ve isaav ighe ŋeer eta maata veleghin iitete eta, ve isaav pani ighe: ‘Yo lem ŋgar mako kat! Uwatagh Maaron rigta mako!’ ene iyamaan ghi. Pa yes tau tigham ŋgar tauvene, pale tila nugh saghati, ve yav ighan zi.
MAT 5:23 “Tauvene isaav ighe yo ula artaal to ugham watooŋrau, ve matam iŋgal etam eta tau i le savsaveeŋ tomani ghom,
MAT 5:24 na upul watooŋrau tsio tana izi igheen artaal puughu, ve ula tooni, ve yamru agharaat lolomim le isov, o mako umuul ula ve ugham uratoi watooŋrau tsio tana.
MAT 5:25 “Ve isaav ighe tamtamon eta ighe ipayooz ghom pa savsaveeŋ, na usaŋan sov. Saawe tau yamru alaghlaagh ala pa nugh to gharatooŋ saveeŋ, na rekia mon utoova to ugharaat saveeŋ tomania, le loolo poia. Mako pale ighur ghom ula to daaba to gharatooŋ saveeŋ, ve daaba tawe ighur ghom ula uraata tooni niima, ve aana ighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ.
MAT 5:26 Onoon kat, yau nasaav payo. Yo irau uvot rekia ne mako. Pale ulepleep ta sewe lee irau upasov atuya tau tighuru payo na le isov kat.
MAT 5:27 “Tutuuŋ ee tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Ughur boog sov.’
MAT 5:28 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe ŋeer eta ighita livaa eta, ve loolo ighaar pani, ene pale Maaron ighita ighe ŋeer tana ivaghamunia tutuuŋ to vaiŋ ila loolo wa.
MAT 5:29 Tauvene isaav ighe matam tau igheen ila pa nimam tapir ighegherev ghom pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, na poia to upeii, ve usiki ilale. Mako pale ighegherev ghom, ve murei tisik anoŋam dodoli ila nugh saghati.
MAT 5:30 Nimam tapir tauvene paam. Isaav ighe ighegherev ghom pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Mako pale ighegherev ghom, ve murei tisik anoŋam dodoli ila nugh saghati.
MAT 5:31 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Isaav ighe ŋeer eta ighe irav motin vaiŋ tooni ve iziir azaawa, i aat ibood azaawa le rau eta, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa.’
MAT 5:32 Eemon yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe ŋeer eta azaawa ighur boog mako, ve ŋeer tana iziir sorokini, ene i aat iyamaan ghi. Pale imin puughu pa azaawa imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Pa ighe livaa tana ila ve ivai tamoot paaghu, ene aat Maaron ighita ighe yesuru tamoot paaghu tana timalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Eemon isaav ighe livaa eta ighur boog, ene azaawa irau irav motin vaiŋ toozi.
MAT 5:33 “Tutuuŋ ite tau Maaron isavia pa timbuunŋa ve yam paam alooŋa wa, ene tauvene: ‘Uwaat Maaron eeza to upariaaŋ saveeŋ karom sov. Ve isaav ighe umbu saveeŋ tomania Maaron le iyaryaaŋ, na ureua sov. Matam iŋgal saveeŋ tsio, ve utaghoni le anooŋa tooni ivot.’
MAT 5:34 Eemon yau nasaav payam tauvene: Awaat gabua eta eeza to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Tauvene awaat Maaron eeza to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Ve sambam, taan, ve Yerusalem paam, awaat ezazi to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Pa sambam, ene Maaron niia to ghamuuŋ pooz. Ve taan, ene nugh to i ighur aaghe izala. Ve Yerusalem, ene Kinik Tiina nugh tooni.
MAT 5:36 Dabamim paam, awaato to apariaaŋ saveeŋ tsiam sov. Pa yam irau agham dabamim raua gabgabuai eta, ma moom eta izaa ne mako.
MAT 5:37 Yam irau asaav mon aghe: ‘Vee’ o ‘Mako.’ Ene irau. Pa isaav ighe yam awaat gabua siriv ezazi to apariaaŋ saveeŋ tsiam, ene ŋgar tauvene ilam pa Ŋeer Saghati.
MAT 5:38 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Isaav ighe yo uvaghamunia etam ite maata, ene aat tivaghamunia yo matam paam. Ve isaav ighe urav etam ite le liivo eta ipol, ene aat tirav ghom paam ve livom ipol. Leso iyat ŋgar tau ughamu na.
MAT 5:39 Eemon yau nasaav payam tauvene: Ŋgar saghati tau tamtamon tigham payam, na ayatu sov. Ayokia taumim mon. Tauvene isaav ighe ŋeer eta iposai paŋam ila pa tapir, na uyol niima sov. Utoor ghom, ve iposai paŋam ite paam.
MAT 5:40 Ve isaav ighe ŋeer eta ipayooz ghom pa savsaveeŋ ve ighe igham nonoghiiŋa tsio eta, na uyau avom pani sov. Upuli ila pani, ve ugham le nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ paam.
MAT 5:41 Isaav ighe ŋeer eta isaav ariaaŋ payo ighe yo aat uule pa badooŋ yauyauŋ tooni irau sooso malau rig, na ubaado ula le umalaaŋ pa sooso tawe, ve usakia laghooŋ ula rig muul.
MAT 5:42 Ve isaav ighe tamtamon eta ighason ghom pa le gabua, na ugham pani mon. Ve isaav ighe ŋeer eta ighason ghom ighe uyokia gabua tsio eta pani to igham uraat pani, na uŋguruuta sov. Uyokia pani mon.
MAT 5:43 “Tutuuŋ ite tau tisavia gha alooŋa wa, ene tauvene: ‘Lolom pa zetamŋa ve ugham poghani zi, ve ughur koi pa koiamŋa.’
MAT 5:44 Eemon yau nasaav payam naghe: Yam aat ataghon ŋgar ite tauvene: Lolomim pa koiamimŋa ve agham poghani zi. Ve isaav ighe tamtamon tighur pataŋani payam pasaa, yam ataghon ghau, na aghur zi ila suŋuuŋ tsiam.
MAT 5:45 Leso ataghon ŋgar to Tamamim Maaron tau ileep sambam. Pasaa, i itotoi poia tooni pa tamtamon tisov. Igham aaz tooni ighaaz pa zeran popoiazi, ve yes tau sasaghatizi paam. Ve igham uman izizi pa zeran duduŋazi, ve yes tau ŋgar toozi iduduuŋ mako na paam.
MAT 5:46 Isaav ighe lolomim pa yes tau lolozi payam na mon, ene pale agham lemim atuya poia mindai? Mako. Pa ŋgar tauvene, zeran sasaghatizi tau tiyauyau takes na tighamghamu paam.
MAT 5:47 Ve isaav ighe agham toŋvetaz tsiam mon toman lolomim poia, ene pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pa ŋgar tauvene, yes tau tiwatagh Maaron mako na tighamghamu paam.
MAT 5:48 Tauvene yam aat azuari gham le ŋgar tsiam isov iduduuŋ ve poia mon imin Tamamim Maaron tau ileep sambam.”
MAT 6:1 Yesu isaav pazi muul ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim. Ŋgar popoia tau yam aghe agham zi na, atotoi zi ila tamtamon matazi to tighita ve tipait gham pani sov. Pa ighe agham tauvene, Tamamim tau ileep sambam we, pale irau igham lemim atuya poia eta mako.
MAT 6:2 “Tauvene isaav ighe yo uul yes mbolaaŋa, na ubobaini sov. Pa ene ŋgar to yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi. Saa uleeŋ tau ighe tigham pa tamtamon, ene yes tibobaini iloŋ ila rumei, ve izi maaran aate paam. Leso tamtamon tipakur zi. Yau nasaav payam kat: Atuya toozi, tauta tighamu pataghaaŋ wa!
MAT 6:3 “Eemon isaav ighe yo uul yes mbolaaŋa, na ughamu imin ŋgozaaŋ. Ighe nimam tapir igham uratoini, na nimam ŋas iwataghi sov. Leso Tamam tau ileep sambam iyol nimam. Pasaa, gabua naol isov tau ŋgozaaŋa na, i ighitoor zi wa.”
MAT 6:5 Yesu isaav muul ighe: “Saawe tau ighe asuŋ, na ataghon ŋgar imin yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na sov. Pa yes tighe le tiyooz ila rumei loolo, ma izi maaran aate, ve tigham suŋuuŋ toozi ila tamtamon matazi. Leso tighit zi ve tipait zi. Yau nasaav payam kat: Atuya toozi, tauta tighamu pataghaaŋ wa!
MAT 6:6 Eemon isaav ighe yo usuŋ, na uloŋ ula ruum tsio loolo, upoon ataman, ve usuŋ pa Tamam Maaron tau tamtamon tighitghita mako na. I pale ilooŋ suŋuuŋ tsio, ve igham lem atuya poia. Pasaa, gabua isov tau ŋgozaaŋa na, i ighitoor zi isov.
MAT 6:7 “Ve saawe tau ighe asuŋ, na ayau avomim ve ayoot suŋuuŋ tsiam ila malau sov. Pa ene ŋgar to yes nugh nugh tau tikankaan pa Maaron. Yes tigham ŋgar tauvene: Ighe tigham suŋuuŋ malaua, ene pale maaron toozi ilooŋ zi ve iuul zi.
MAT 6:8 Eemon yam ataghon zi pa ŋgar toozi sov. Pa saawe tau aghason Tamamim Maaron pa gabua eta soone, i iwatagh mbolaaŋ tsiam wa.
MAT 6:9 Tauvene saawe tau yam aghe asuŋ, na asaav tauvene: ‘Tamamai tau uleep sambam, ugham tamtamon tipatab pa yo ezam.
MAT 6:10 Pooz tsio ilam irau nugh le isov. Ugham tamtamon titaghon lolom izi taan, imin titaghoni izi sambam.
MAT 6:11 Ugham aniiŋ to aazne payei.
MAT 6:12 Upul sosor tsiei, imin yei nipul sosor tau tamtamon tigham payei.
MAT 6:13 Upul tovaaŋ ivot payei sov. Uvool tsiei ve upaghau ghei pa gabua sasaghati naol isov.’
MAT 6:14 “Alooŋ. Isaav ighe yam apul sosor to tamtamon, ene aat Tamamim tau ileep sambam we ireu sosor tsiam paam.
MAT 6:15 Ve isaav ighe apul sosor to tamtamon mako, ene aat sosor tsiam paam, Tamamim Maaron irau ireua mako.
MAT 6:16 “Isaav ighe yam aŋgun taumim pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, na agham naghomim isaghat ve atudtud imin yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na sov. Yes tighamgham tauvene, leso tamtamon tighit zi ve tipait zi pa ŋgar toozi tawe. Yau nasaav payam kat: Atuya toozi, tauta tighamu wa.
MAT 6:17 Eemon isaav ighe yo uŋgun taum pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, na utotoia ivot ighazooŋ sov. Umin naghom, ve ugharaat taum le naghom poia.
MAT 6:18 Leso tamtamon tighilaal ŋgar tau ughamu na sov. Ve Tamam Maaron tau tamtamon tighitghita mako na, i mon aat ighit ghom, ve igham lem atuya poia. Pasaa, gabua naol isov tau ŋgozaaŋa na, i ighitoor zi wa.
MAT 6:19 “Azuari gham pa ndouŋ lemim kuaz izi taan sov. Pa gabua to taan, up ve asiir pale tivaghamunia, ve yes umbuuŋa aat tireu ruum tsiam, ve tiloŋ tila tium siriv.
MAT 6:20 Yam aat azuari gham pa ndouŋ lemim kuaz tauu to nugh sambam. Pa kuaz to nugh tawe, up ve asiir irau ivaghamunia mako, ve umbuuŋa paam irau tireu ruum ve tiloŋ tila tiumbu mako.
MAT 6:21 Tauvene azuari gham pa nugh tawe. Pa nugh tau yo ughita ughe kuaz tsio igheen pani, ene aat lolom iyaryaaŋ pani.
MAT 6:22 “Mataan, ene imin lam tau igheen ila anoŋaan. Pasaa, taghita ghazooŋa pani. Tauvene isaav ighe matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, ene itotoi ighe ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa.
MAT 6:23 Eemon isaav ighe matam ikumkuum, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron mako, ene itotoi ighe ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. Tauvene uyamaan ghom. Mako pale unumeer sorok ughe ghazooŋa to Maaron igheen ila lolom wa. Eemon lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom soone. Ndoroom tauvene, ene tiina kat. Iliiv ndoroom siriv.
MAT 6:24 “Ŋeer eta irau ibees pa daaba ru mako. Pale ighur loolo pa ee, ve loolo isaghavu kat. Ve ite, ene pale ighur loolo pani geeg mako ve maata veleghini. Tauvene yam irau abees poi pa Maaron tomania kuaz to taan mako.”
MAT 6:25 Yesu isaav muul ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Lolomim bubu pa lepoogh tsiam to taan sov. Agham ŋgar naol pa lemim aniiŋ to ghaniiŋ, ma yaa to ghunuuŋ, ma nonoghiiŋa to anonogh gham pani na sov. Onoon, aniiŋ ve nonoghiiŋa, ene iuul ghiit pa lepoogh to taan. Eemon gabua tauvene irau iuul ghiit to tagham lepoogh poia ila to Maaron ne mako.
MAT 6:26 Matamim izala pa man tau tirovroov ila taitai saamba we. Yes tivazogh aniiŋ mako, ve titai aniiŋ anooŋa, ve tighuru iloŋ ila balbaal mako. Eemon yes tileep poia. Pasaa, Tamamim tau ileep sambam, i tauu ipanpan zi. Ve yam, Maaron ighit gham ighe yam, o gabua tauu. Aliiv kat pa man ta naol ne.
MAT 6:27 Ve mindai? Isaav ighe tsiam eta igham ŋgar naol pa lepoogh tooni to taan, ve iil eez to iseeŋ saawe tooni le malau rig, pale irao? Ene aat mako.
MAT 6:28 “Ve puughu mindai ta lolomim bubu pa lemim nonoghiiŋa? Aghita manman tau tiyozyooz we. Titum mindai? Tauzi tigham uraat, ma tigharaat lezi nonoghiiŋa eta? Mako.
MAT 6:29 Eemon yau nasaav payam. Muuŋ, kinik Solomon, i eeza tiina kat, ve inonogh ghi pa nonoghiiŋa tau popoiazi kat. Eemon nonoghiiŋa tooni eta ŋgereeta poia irau manman tawe ruŋguzi mako.
MAT 6:30 Ve aghita kikiliiŋ tau ruŋguzi popoiazi we. Ene kaut sorok. Aazne, ighengheen. Ve bogzo, pale tiravu ve tizaare ila yav ighani. Eemon Maaron ipabood kikiliiŋ tawe le paghuuna kat. Laak, isaav ighe i maata iŋgal gabua sorok tauvene, i pale maata iŋgal gham paam ve igham lemim nonoghiiŋa. Oyai, ghuruuŋ ila tsiam ŋgiira rigmon kat!
MAT 6:31 “Tauvene lolomim bubu ve aghe: ‘Wai, lemai yaa to ghunuuŋ ve aniiŋ to ghaniiŋ sindei? Ve lemai nonoghiiŋa sindei to ninonogh ghei pani?’ Agham vene sov.
MAT 6:32 Pa gabua tauvene, nugh nugh tau tiwatagh Maaron mako na tiravrav tauzi pa ghamuuŋ zi. Tamamim tau ileep sambam, i iwatagh mbolaaŋ tsiam. [Tauvene i pale iuul gham.]
MAT 6:33 Imin maata, yam aat azuari gham to ataghon pooz to Maaron, ve aduduuŋ ila i maata. O i tauu maata iŋgal gham pa gabua naol tana paam.
MAT 6:34 Tauvene lolomim bubu pa pataŋani to bogzo sov. Pa gabua to bogzo, ene gabua to bogzo. Yam agham ŋgar pa pataŋani to aazne mon. Ene irao.
MAT 7:1 “Agabiiz tamtamon aghe yes sasaghatizi rekia sov. Pa ighe yam agham tauvene, ene pale Maaron igabiiz gham paam ighe yam zeran sasaghatmim.
MAT 7:2 Saa eez tau yam ataghoni pa gabizooŋ tamtamon, ene pale Maaron itaghon eez raraate mon pa gabizooŋ gham paam. Ve saa ŋgar tau yam agham pa tamtamon, ene pale ŋgar eemon tana imuul pa yam taumim.
MAT 7:3 Mindai ta yo rekia mon matam ila pa rabrab tau igheen ila etam ite maata? Eemon ai sirivu tiina tau igheen ila taum matam na, uyamaana mako.
MAT 7:4 Isaav ighe ai sirivu tiina igheen ila matam, mindai ta usaav pa etam ite ughe: ‘O, rabrab tau igheen ila matam na, yau irau nauul ghom ve natapaara izi.’
MAT 7:5 Yo ŋeer to karom! Upamir taum pa ghuruuŋ ila tsio! Ai sirivu tiina tau igheen ila taum matam na, upasu izi imin maata. Leso ughit poghania rabrab tau igheen ila etam ite maata na, ve utapaara izi.
MAT 7:6 “Asik sorokin gabua patabuyaaŋ ila pa ŋgavuun sov. Pa yes pale titoor zi muul, ve tighan gham. Kuaz anooŋa to sambam tau Maaron igham payam na tauvene paam. Asik sorokini ila pa ŋgai sov. Pa yes pale tivaghaaza imin kaut sorok.”
MAT 7:7 Yesu isaav muul ighe: “Aghason, o aghamu. Ailo, o andeeŋa. Aseŋ ataman, o ataman ikaak payam.
MAT 7:8 Pasaa, tamtamon tisov tau tighason, ene aat tighamu. Ve isaav ighe ŋeer eta iilo, ene aat indeeŋa. Ve ighe iseŋ ataman, ene aat ataman ikaak pani.
MAT 7:9 “Mindai, isaav ighe tamtamon tsiam eta naatu ighason taama pa aniiŋ, pale taama igham maet pani? Mako.
MAT 7:10 Ma isaav ighe i ighason taama pa iigh, pale taama igham moot pani? Ene paam mako.
MAT 7:11 Aghita. Yam zeran to ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Eemon aghamgham gabua popoiazi mon pa natumimŋa. Ve Tamamim tau ileep sambam, poia tooni, ene iliiv gham kat. Tauvene tamtamon tisov tau tighasoni pa gabua poia eta na, i aat ilooŋ zi, ve igham gabua tana pazi.
MAT 7:12 “Tauvene saa ŋgar tau aghe tamtamon tigham payam, na yam aat agham ŋgar raraate tauvene pazi paam. Pa tutuuŋ to Maaron, tomania saveeŋ isov to yes propet, ene ŋgara tauvene.”
MAT 7:13 Yesu isaav muul ighe: “Yam ataghon ataman marani ve aloŋ ala. Pa eez to tataghoni ve talaleen, ene raurauai, ve atamana tiina. Tauvene eval tiina titaghoni.
MAT 7:14 Eemon eez to tataghoni ve tagham lepoogh poia ila to Maaron, ene ŋgupuuŋ ve atamana marani. Ve ipataŋan pa tamtamon titaghoni. Tauta tamtamon eŋaeŋa mon tindeeŋa gha titaghoni.
MAT 7:15 “Matamim imomoos poi pa propet karomŋa. Yes pale tilat tsiam, ve tisavia saveeŋ ŋgoreeŋ naol payam to tigham lolomim. Pale tipamir tauzi timin sipsip tauu to Maaron. Eemon ŋgar tau igheen ila lolozi na, ene imin ŋgavuun sagsag. Pasaa, lolozi ivon pa ŋgar sasaghati naol tau pale ivaghamun gham.
MAT 7:16 Yam pale irau aghilaal zi. Pasaa, ŋgar tau tighamghamu na, pale itotoi zi tivot tighazooŋ payam. Mindai, waar tuatua irau ighur anooŋa poia eta to taghamu ve taghani? Mako.
MAT 7:17 Ai tauvene paam. Ai isov tau popoiazi, ene pale anoŋazi popoia. Ve ai sasaghati, ene pale anoŋazi sasaghati.
MAT 7:18 Ai poia irau ighur anooŋa saghati mako. Ve ai saghati irau ighur anooŋa poia mako.
MAT 7:19 Ai tisov tau tighurghur anoŋazi popoia mako, ene pale tiŋgor zi, ve tisik zi tizala yav ighan zi.
MAT 7:20 Tauvene ŋgar ve uraat tau yes propet karomŋa tighamghamu na, ene pale ipaghazoŋai zi le tighazooŋ payam.
MAT 7:21 “Yes tau tipoi ghau tighe ‘Tiina, Tiina’, ene irau tisov tiloŋ tila nugh sambam mako. Yes tau titaghon Tamaŋ tau ileep sambam we ŋgar tooni, ene yes tana mon ta pale tiloŋ tila.
MAT 7:22 Tauvene Mboŋ Murei ighe ivot, ene pale tamtamon katini tiburig ve tisaav payau tighe: ‘Tiina tsiei, muuŋ yei nigham uraat naol pa yo ezam. Nigham avom ve nivovotia aliŋam pa tamtamon imin yes propet. Ve nizirziir avuvu sasaghati pa yo ezam, ve nigham gabua ŋgeretazi tintiina tivot pa yo ezam paam.’
MAT 7:23 Eemon yau aat nasaav ghazooŋa pazi tauvene: ‘Yam zeran to amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron. Yau nawatagh gham rigta mako. Yam asov aghau ala soghan payau!’”
MAT 7:24 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tauvene tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tsiau tane ve titaghoni, ene yes timin tamtamon ŋgara ee tau irau ruum ariaaŋa izala mboŋar paavo.
MAT 7:25 Tauvene saawe tau uman tiina izi, ve yaa ivot toman tapiri, ve yaghur tiina iburig gha itok ruum tooni, ruum ipol mako. Pasaa, mboŋar ipaloti ve iyooz tuŋia.
MAT 7:26 “Ve tamtamon tisov tau tiloŋlooŋ saveeŋ tsiau, ve titaghoni mako, ene yes timin ŋeer ee tau le ŋgar mako ve irau ruum tooni sorok izala sausau paavo.
MAT 7:27 Tauvene saawe tau uman tiina izi, ve yaa ivot toman tapiri, ve yaghur tiina iburig gha itok ruum tooni, ruum ipol izila taan le imbiriis.”
MAT 7:28 Yesu ivotia mos tana le isov, ve eval tiina tau tiloŋlooŋa na, tirur pa ŋgar tooni.
MAT 7:29 Pasaa, i ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa imin zeran toozi tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ na mako. Saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene.
MAT 8:1 Yesu ipul loloz tawe, ve imuul izila. Ve eval tiina titaghoni gha yesŋa tila.
MAT 8:2 Malau mako ve ŋeer ee tau kolekole ighamu na, iŋarui Yesu ila, iput aaghe izi naagho, ve isaav pani ighe: “Aa tiina tsiau, isaav ighe lolom pa uleeŋ ghau, yo irau ugharaat ghau tinig poia. Leso naŋgalaaŋ ila Maaron maata.”
MAT 8:3 Yesu niima ila ikisi, ve isaav pani ighe: “Poia. Yau aat nauul ghom. Leso uŋgalaaŋ ila Maaron maata. Aiyo, tinim poia!” I isaav tauvene, ve rekia mon kolekole ighau pa ŋeer tana le tiini poia.
MAT 8:4 Ra Yesu isaav pani muul ighe: “Ulooŋ. Usavia gabua tane vaaru pa tamtamon eta sov. Malmalim ula, ve utotoi taum pa ŋeer eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ tau Mose isavia na. Leso upaghazoŋai taum pa tamtamon, ve tiwatagh tighe tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.”
MAT 8:5 Yesu ilaagh iloŋ ila pa nugh Kapernaum, ve daaba ee ilaagh ŋaruini ila. Daaba tawe iŋgin zaaba to Rom irau ndiŋndiŋ ee (100). I ila ivot to Yesu, ve itaŋ raraini ighe:
MAT 8:6 “Tiina, besooŋa tsiau ee, moroghooŋ ighamu tomania yavyavuuŋ tiina le tapiri isov kat. Irau ilaagh mako. Ighengheen ruum.”
MAT 8:7 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Poia. Yau aat nalat ve nauule. Leso tiini poia muul.”
MAT 8:8 Eemon daaba tana iŋgalsekini ighe: “Tiina, yau poiag irau to uloŋ ula ruum tsiau mako. Eemon yau naghur ilat tsio tauvene: Isaav ighe usaav mon, ene aat besooŋa tsiau tiini poia.
MAT 8:9 Pasaa, yau nawatagh pa taug. Yau paam naleep ila daaba tsiau sambazi, ve tighur ghau to naŋgin yes zaaba tau tileep ila sambag. Tauvene isaav ighe nasaav pa zaaba tsiau eta naghe: ‘Ula!’ ene aat ila. Ve ighe nasaav pa ite: ‘Ulam!’ ene aat ilam. Ve ighe nasaav pa besooŋa tsiau eta naghe: ‘Ugham uraat tane!’ Ene aat igham uraat tana itaghon aliŋag.”
MAT 8:10 Yesu ilooŋ saveeŋ tooni, le irur pani. Tauvene isaav pa yes tau titaghoni na ighe: “Yau nasaav payam kat. Yau naghita tamtamon eta to Israel tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat imin ŋeer tane ne mako.
MAT 8:11 Yau nasaav payam kat: Murei, saawe tau pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ, ene pale tamtamon katini tilam pa nugh naol, ve tiloŋ tila Maaron nugh tooni, ve mbolezi izi tomania Abaram, Isak, ve Yakop pa marewaaŋ tiina to Maaron. Yes to aaz puughu, le ila imuul aaz izila.
MAT 8:12 Eemon tamtamon katini tau Maaron ipoi zi imin maata to tileep ila pooz tooni loolo, ene aat tiziir zi tila tileep ndoroom loolo, ve yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia, ve tilepleep.”
MAT 8:13 Ra Yesu isaav muul pa daaba tana ighe: “Umuul ula pa ruum tsio. Gabua aat ivot itaghon ghuruuŋ ila tsio.” Saawe duduuŋ tana, besooŋa to daaba tana tiini poia.
MAT 8:14 Yesu ipaburigin laghooŋ tooni muul, ve ila pa Petrus ruum tooni. Iloŋ ila ruum, ve ighita Petrus rauliva imorooŋ toman tiini iyes kat ve ighengheen.
MAT 8:15 Tauvene ila ikis olman tinazi niima, ve moroghooŋ tooni isov. Ra olman tinazi iburig toman tiini poia, ve ila igharaat Yesu le aniiŋ.
MAT 8:16 Tilepleep le ravrav izi, ra tamtamon tiyauur zetazŋa katini tau avuvu sasaghati tizeev zi na tila to Yesu, leso iuul zi. Yesu isavsaav mon, ve avuvu sasaghati tawe tighawaar pazi. Ve yes moroghooŋa paam, i igharaat zi tisov tinizi poia.
MAT 8:17 Tauvene Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Isaia ivotia na, anooŋa ivot. Saveeŋ tauvene: “Pataŋani toit naol tau igham ghiit tapiriin isov, tauta i ibaad zi tisov. Ve igharaat ghiit pa moroghooŋ toit paam.”
MAT 8:18 Yesu ighita eval tiina tilam tilivutini, tauvene isaav pa mbiwa tooni ighe tigham waaŋ, ve tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite.
MAT 8:19 Eemon ŋeer ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, iŋaruini ila, ve isaav pani ighe: “Mos puughu, nugh sindei tau yo ughe ula pani, yau aat nataghon ghom ve ituru tala.”
MAT 8:20 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ŋgavuun sagsagŋa lezi niazi ila taan puura. Ve man tau tirovroov ila taitai saamba, lezi rumazi izala ai. Eemon Tamtamon Naatu, i le niia eta to ghenooŋ mako.”
MAT 8:21 Ra ŋeer ite, i mbiwa tooni, aana isaav pani ighe: “Tiina, mindai? Irau upul ghau namuul nala naleep tomania tamaŋ? Ve nasaŋani le imaat gha natavia, o nalat nataghon ghom?”
MAT 8:22 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako. Yes tau lezi ghilalooŋ pa Maaron mako ve titaghon eez to mateegh na, yes irau titavia mateegha. Eemon yo aat ulam utaghon ghau.”
MAT 8:23 Yesu isavsaav le isov, ra izaa waaŋ. Mbiwa tooni tila tizaa paam, ve yesŋa tivot tila.
MAT 8:24 Yesu izi igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve yaghur tiina kat izaa le ipei dibom tintiina, ve rigmon kanaŋ waaŋ imarum.
MAT 8:25 Tauvene mbiwa tooni tila tivaaŋo, ve tisaav pani tighe: “Tiina, uburig uul ghiit lak! Paita tamarum gha talaleen tane!”
MAT 8:26 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam aroi pasaa? Ghuruuŋ ila tsiam tiina mako!” Ra iburig gha isaav ariaaŋ pa yaghur ve dibom imin yaoniiŋ zi, le taun tiina izi.
MAT 8:27 Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana, le tirur ve ŋgar toozi imbool. Ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane sei kat, ta yaghur ma dibom paam tilooŋ aliiŋa ve titaghoni?”
MAT 8:28 Yesu tomania mbiwa tooni tiraav tila tilooŋ nari to yes Gadara tau igheen ila yaa naliu Galilaia ziige ite. Nugh tawe, zeran ru tilepleep. Yesuru, avuvu sasaghati katini tizeev zi, ve monmon tilepleep iloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal pa mateegha. Ŋgar toozi ikaukau kat. Isaav ighe tighita tamtamon eta, mako rekia mon tiburig gha tiravu. Tauvene tamtamon tilala ta sewe mako. Yesuru tighita Yesu, ve tipul niazi ta maet puura we, ve tilaagh ŋaruini tila,
MAT 8:29 ve tiboob tighe: “Ai Maaron Naatu, yo ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Saawe to yo ughur yavyavuuŋ payei, ene soone. Upasul pasaa?”
MAT 8:30 Ŋgai umbaal tiina ee tighanghan soghan rig pa nugh tau yes tiyozyooz pani na.
MAT 8:31 Tauvene avuvu sasaghati tawe titaŋ rarai Yesu tauvene: “Isaav ighe yo uziir ghei, na ughur ghei niŋarui ŋgai tawe. Leso nizeev ghei niloŋ nila lolozi.”
MAT 8:32 Yesu isaav pazi ighe: “Ala lak!” Tauvene avuvu sasaghati tipul zeran ru tana, ve tiŋarui ŋgai umbaal tawe tila le tizeev zi tiloŋ tila lolozi. Rekia mon ŋgai tawe tisov tilaan taghon sariipa tizila, ve tiyaat tizila yaa loolo, gha tighun yaa le tisov timatmaat.
MAT 8:33 Yes tau tiŋginŋgin ŋgai na tighita gabua tana, ve tighau tila pa nugh toozi, ve tipaesia gabua isov tau ivot pa ŋgai toozi ve zeran ru tau muuŋ avuvu sasaghati tizevzeev zi na.
MAT 8:34 Tauvene tamtamon tisov to nugh tawe tivot tila to Yesu, ve titaŋ raraini tighe ipul nugh toozi, ve ila pa nugh ite paam.
MAT 9:1 Yesu tomania mbiwa tooni tizaa waaŋ muul, ve tiraav tila tivool pa Kapernaum, ene nugh tau Yesu ilepleep pani.
MAT 9:2 Tila tilooŋ ta sewe, ve malau mako, zeran siriv tibaad ŋeer narape ee izala boor ve tilam tighe Yesu iuule. Ŋeer tawe, aaghe imaat, ve irau ilaagh mako. Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tawe ighe: “Tazig, uroi sov. Sosor tsio, yau nareua wa.”
MAT 9:3 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam. Tilooŋ Yesu aliiŋa ziiri rig tane, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane ivelegh Maaron. Maaron mon, o isaav tauvene.”
MAT 9:4 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim?
MAT 9:5 Saa saveeŋ ta raurauai payau to nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋeer tane naghe: ‘Sosor tsio, yau nareua wa’, ma naghe: ‘Yo uburig ve ulaagh’? Eemon yau naghe yam awatagh kat tauvene: Tamtamon Naatu, i eeza pa rewaaŋ sosor to tamtamon izi taan.” Ra isaav pa narape tana ighe: “Uburig, ugham moogh tsio, ve umuul ula pa ruum.”
MAT 9:7 I isaav tauvene, ve ŋeer tana iburig, ipul zi, ve imuul ila pa ruum tooni.
MAT 9:8 Eval tiina tawe tighita gabua ŋgereeta tana, le roiŋ tiina igham zi, ve tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Pasaa, i ighur tapiri izaa to tamtamon, leso tigham uraat tauvene izi taan.
MAT 9:9 Yesu ipul nugh tawe, ve ilaagh ila rig le ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Matayu. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” Tauvene Matayu iburig, ve itaghon Yesu gha yesŋa tila.
MAT 9:10 Murei ra, Matayu igham ghanghaniiŋ izi ruum tooni. Yesu tomania mbiwa tooni tila tileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, Matayu zeetŋa katini to yauŋ takes, tomania zeran naol to ghamuuŋ sosor tilam paam, ve yesŋa tilup zi ta sewe.
MAT 9:11 Zeran tutuuŋa siriv tighit zi, ve tighason mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta tiina tsiam, yesŋa zeran to yauŋ takes, ve zeran to ghamuuŋ sosor tilup zi pa ghanghaniiŋ?”
MAT 9:12 Yesu ilooŋ saveeŋ toozi tana, ve isaav pazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon o, i le uraat pazi.
MAT 9:13 Yam irau ala ve agham ŋgar poi pa Maaron aliiŋa ziiri tane puughu: ‘Yau lolog pa watooŋrau soroksorok mako. Yau naghe yam lolomim isaghatin tamtamon ve auul zi.’ Alooŋ. Yau tane nalam pa poiŋ tamtamon duduŋazi mako. Nalam to napoi yes to ghamuuŋ sosor.”
MAT 9:14 Saawe tana, ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera siriv tiŋarui Yesu tila, ve tisaav pani tighe: “Saawe naol, yei niŋgunŋgun taumai pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve zeran tutuuŋa tighamgham tauvene paam. Puughu mindai ta mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako?”
MAT 9:15 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi tauvene: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu, ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale zeetŋa lolozi ipataŋan? Mako. Pa etazi ite tau ivai paaghu na, ileep tomani zi. Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
MAT 9:16 Yesu isaav muul ighe: “Uuli muŋgaana tau perekia na, ene irau tisai uuli paaghu izala paavo to ipoona ne mako. Pasaa, uuli paaghu tawe pale ighoghoov uuli muŋgaana tana, mako ivaputu ghi le isaghat kat.
MAT 9:17 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila vaen paatu muŋgaana tau tigharaata pa mekmek uuli ne mako. Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat. Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia. Leso vaen tomania paatu igheen poi.”
MAT 9:18 Yesu isavsaav tomania Yoan ziŋeera tana, ve malau mako, daaba ee iŋaruini ila, iput aaghe izi Yesu aaghe puughu, ve itaŋ raraini ighe: “Tiina tsiau, natugliva, ŋgarig gha imaat. Eemon isaav ighe yo ulam ruum tsiau ve ughur nimam izala paavo, i aat iburig muul.”
MAT 9:19 Tauvene Yesu iburig, ve yesŋa mbiwa tooni titaghon ŋeer tawe tila.
MAT 9:20 Tilaghlaagh tila, ve livaa ee itaghon zi paam. I, moroghooŋ to zilivaa ighamu irau ndaman saŋavul ve ru wa. Tauvene maata iŋgal ighe: “Isaav ighe natut nonoghiiŋa tooni rigta, ene aat moroghooŋ tsiau tane isov, ve tinig poia.” Tauta izuari ghi ila ila le itut Yesu nonoghiiŋa tooni maata.
MAT 9:22 Yesu itoor ghi, ve maata imuul le ighita livaa tawe, ra isaav pani ighe: “Livug, uroi sov. Lolom poia. Pa ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha tinim poia wa.” Saawe duduuŋ tana, moroghooŋ tooni isov, ve tiini poia.
MAT 9:23 Ra malmalizi tila tivot ruum to daaba tana. Tiloŋ tila, ve Yesu ighita tamtamon siriv tiviv mbouŋ to taŋizŋiiz ila pirai. Ve eval tiina tighamgham oroor tiina, ve tiloŋloŋ tivotvot pa ruum.
MAT 9:24 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Yam asov aghau avot ala muuri. Livaa marani imaat mako. Ewe igheen mon.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tiŋiŋ pani.
MAT 9:25 Yesu iziir zi tisov tivot tila muuri, ve iloŋ ila ruum loolo, ra ikis livaa marani niima, ve rekia mon maata iyaryaar ve iburig.
MAT 9:26 Murei, gabua tana vaaru ilaan irau taan sirivu tawe.
MAT 9:27 Yesu ipul nugh tawe, ve isakia laghooŋ tooni muul ila, ve matazi kumkuuma ru titaghoni tilam, ve tiboboob tighe: “O, David Naatu, lolom raa, isaghatin ghei ve uul ghei lak!”
MAT 9:28 Yesu iloŋ ila ruum tau i ilepleep pani na, ve matazi kumkuuma ru tawe tila tooni, ve i ighason zi ighe: “Mindai? Yamru aghur ilam tsiau aghe yau irau nagharaat matamim?” Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Vee. Tiina, yeiru nighur ilat tsio.”
MAT 9:29 Tauvene Yesu niima ila itut matazi, ve isaav pazi ighe: “Gabua aat ivot pa yamru itaghon ghuruuŋ ila tsiam.”
MAT 9:30 Yesu isavia saveeŋ tane, ve rekia mon matazi pakia ve tighita nugh. Ra iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe: “Alooŋ. Avotia gabua tane vaaru pa tamtamon eta sov.”
MAT 9:31 Eemon mako. Saawe tau tipuli ve tila, yesuru tipaesia gabua tana vaaru le irau taan sirivu tawe isov.
MAT 9:32 Zeran ru tana tipul Yesu gha tila, ve malau mako tamtamon siriv tigham ŋeer ite paam ila to Yesu. I, avuvu saghati ighamu aavo ivool.
MAT 9:33 Yesu iziir avuvu saghati tawe ighau pani, ragha ŋeer tana aavo pakia ve isavsaav. Eval tiina tau tileep ve tighita gabua ŋgereeta tana, tirur pani le ŋgar toozi imbool. Ve tisaav tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, iit Israela taghita gabua eta tauvene ivot izi nugh toit mako.”
MAT 9:34 Eemon zeran tutuuŋa siriv tisaav tighe: “Ewe, daaba to avuvu sasaghati ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.”
MAT 9:35 Yesu ilaghlaagh irau nugh tintiina ve geegeu, ve ivovotia vaaru poia pa tamtamon pa pooz to nugh sambam. I ipapaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve igharaat zi pa moroghooŋ maata maata paam le tisov tinizi poia.
MAT 9:36 I ighita eval tiina le loolo isaghatin zi. Pasaa, pataŋani naol itatan zi le tapirizi isov, ve tivaghamgham imin sipsip tau lezi ŋginiiŋ mako.
MAT 9:37 Tauvene isaav pa mbiwa tooni ighe: “Aniiŋ katini timatuugh wa. Eemon uraata to lupuuŋ aniiŋ, eval mako. Eŋaeŋa mon.
MAT 9:38 Tauvene aghason uum Taama tau iŋginŋgin uraat to lupuuŋ aniiŋ na. Leso imbaaŋ uraata siriv muul tila pa uraat to lupuuŋ aniiŋ tooni.”
MAT 10:1 Murei ra, Yesu ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve irei tapiri irau zi, leso tigharaat moroghooŋ maata maata. Ve ighur avuvu sasaghati tisov tileep ila sambazi, leso tiziir zi tighau pa tamtamon.
MAT 10:2 Mbaŋooŋa tooni saŋavul ve ru tawe, ezazi tauvene: Ŋeer tau imuuŋ pazi, ene Simon tau tiwaat eeza ite tighe Petrus, yesuru taazi Andreas, Zebedi natŋa ru, Yakobus yesuru taazi Yoan,
MAT 10:3 Pilip gha Patoromai, Tomas gha Matayu tau ŋeer to yauŋ takes na, Yakobus ite tau Alpai naatu na yesuru Tadeus,
MAT 10:4 Simon ite tau iyooz tomania yes Selot, ve Yudas Iskariot tau murei ighur Yesu ila koiŋa nimazi.
MAT 10:5 Saawe tau Yesu imbaaŋ mbiwa tooni saŋavul ve ru pa uraat, isaav pazi ighe: “Yam ala pa taan to yes tau Yuda mako na sov, ve aloŋ ala nugh eta to yes Samaria sov.
MAT 10:6 Ala to yes Israela mon. Pa yes tileep imin sipsip tau tisapir pa Maaron eez tooni ve tisagsag.
MAT 10:7 Saawe tau yam ala, mako avotia vaaru poia pazi aghe: ‘Saawe to pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa.’
MAT 10:8 Agharaat moroghooŋa, ve apaburigin mateegha. Yes tau kolekole igham zi na, agharaat zi tinizi poia muul. Ve aziir avuvu sasaghati tighau pa tamtamon. Tapiri tau yau nareii payam na, yam agholi mako. Yau nagham payam sorok. Yam tauvene paam. Saa uleeŋ tau ighe agham pa tamtamon na, apoi pa atuya sov. Agham pazi sorok.
MAT 10:9 Saawe tau ala, na alaagh tomania gabua naol sov. Tauvene maet eta igheen ila lugluug tsiam sov.
MAT 10:10 Ve agham pepeel, zuzuuŋa to aghemim, ve titi sov. Nonoghiiŋa tsiam paam, agham ru sov. Ee mon tau igheen ila tinimim, ene irau. Pa ighe ŋeer eta igham uraat, ve tamtamon tiuule pa aniiŋ ma gabua siriv, ene iduduuŋ.
MAT 10:11 “Isaav ighe ala avot nugh tiina ma marani eta, na aghason zi pa tamtamon toozi eta tau ŋgar tooni poia irau to igham uraata to Maaron tileep tomania. Aleep tomania ŋeer tana le apul nugh tawe ve ala.
MAT 10:12 Isaav ighe aloŋ ala ruum eta, na agham saveeŋ palotiiŋ pa ruum tana tamtamona tauvene: ‘Maaron aat iŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma.’
MAT 10:13 Isaav ighe ŋgar toozi poia ve tigham gham toman lolozi poia, ene pale luuma to Maaron tau asavia na igheen toozi. Ve isaav ighe ŋgar toozi poia mako, ve tizor gham tomania mos to Maaron, ene aat palotiiŋ tsiam imuul pa taumim.
MAT 10:14 Isaav ighe tamtamon eta loolo pa ghamuuŋ gham mako, ve ilooŋ saveeŋ tsiam mako, na apul ruum tana, ve aghatuun aghemim ve ŋgaupup to nugh toozi izi, o apul zi ve ala.
MAT 10:15 Onoon kat, yau nasaav payam: Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, pataŋani tiina kat pale iŋarui nugh tawe tamtamona le iliiv pataŋani tau muuŋ ivot pa nugh Sodom ve Gomora.
MAT 10:16 “Alooŋ. Yau nambaaŋ gham ala amin sipsip tau tileep ila ŋgavuun sagsag sosozi. Tauvene saawe isov, yam aat agham ŋgar poi itaghon ŋgar to moot. Ve ŋgar saghati eta igheen tsiam sov. Ataghon ŋgar tau iduduuŋ mon ila Maaron maata imin man mbunumoor.
MAT 10:17 Matamim imomoos pa tamtamon. Pa yes Yuda pale tipayooz gham pa savsaveeŋ ila daaba toozi naghozi, ve tilos gham iloŋ ila rumei toozi.
MAT 10:18 Ve nugh nugh tau tighur koi payau na, pale tigherev gham ala, ve tipayooz gham pa savsaveeŋ ila yes pooza to taan ve kinik naghozi pasaa, yam ataghon ghau. Gabua tau ivot payam pa saawe tana, ene pale imin eez payam to avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tsiau ila yes pooza tana naghozi, ve eval tiina tau Yuda mako na naghozi paam.
MAT 10:19 Isaav ighe tikis gham ve tighur gham ila yes daaba nimazi pa savsaveeŋ, na lolomim bubu ve ail ŋgar ma saveeŋ to asavia pazi sov. Pa saawe tau tipayooz gham pa savsaveeŋ, Maaron tauu pale ipaghazoŋai gham pa saa saveeŋ tau i ighe yam asavia.
MAT 10:20 Tauvene yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tsiam mako. Tamamim Maaron Avuvu pale ivotia aliiŋa ila yam avomim.
MAT 10:21 “Isaav ighe saawe tana ivot, tamtamon pale tighur toŋvetaz toozi ila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat. Ve zolman pale tigham ŋgar raraate mon pa natuzŋa. Ve geegeu pale tighur koi pa tamazŋa ve tinazŋa paam, ve tighur zi tila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat.
MAT 10:22 Tamtamon tisov pale tighur koi payam pasaa, yam avotia yau ezag ve ataghon ghau. Eemon tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ ve ikis ghuruuŋ ila tooni tuŋia le saawe tooni isov, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poia.
MAT 10:23 Isaav ighe yam aleep izi nugh eta, ve yes tighur pataŋani payam, na apul zi, ve aghau ala pa nugh ite. Yau nasaav payam kat: Uraat tsiam to votiaaŋ mos irau nugh nugh to Israel, yam pale apasovu soone, ve Tamtamon Naatu imuul ilam.
MAT 10:24 “Ŋeer paaghu eta irau iliiv paduduŋaaŋ tooni ne mako. Ve besooŋa tauvene paam. Irau iliiv tiina tooni ne mako.
MAT 10:25 Isaav ighe mbiwa eta ibaad pataŋani imin paduduŋaaŋ tooni, ene poia. Ve isaav ighe besooŋa eta ibaad pataŋani imin tiina tooni, ene poia paam. Aghita. Yau tiina tsiam. Eemon tivaghamunia ezag tighe yau Belsebul. Ve ighe tigham tauvene payau, ene pale tivaghamunia yam tau alepleep ila lupuuŋ tsiau na ezamim kat.”
MAT 10:26 Yesu isaav muul ighe: “Tauvene yam aroi pa tamtamon sov. Pa gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau zunuaaŋ na, ene pale tipool zi, leso tigheen ghazooŋa. Ve ŋgar tau ŋgozaaŋ na, ene pale ivot mataghare, ve eval tiina tiwataghi.
MAT 10:27 Tauvene saveeŋ tau yau nasavia payam ila ndoroom loolo imin ŋgozaaŋ ne, yam avotia pa mataaz. Ve saveeŋ tau tikamuun payam pani ne, yam ayooz izala ruum tsiam pavozi ve abobaini, leso eval tiina tilooŋa.
MAT 10:28 Yes tau tighe tirav gham amaat na, aroi pazi sov. Onoon, yes irau tivaghamunia anoŋamim ve tirav gham amaat. Eemon irau tigham gabua eta pa anunumim mako. Yam aat aroi pa Maaron mon. Pa i irau ivaghamunia tamtamon anoŋazi tomania anunuzi paam ila nugh saghati.
MAT 10:29 “Aghita. Man niuruuŋgu, ene man sorok. Irau taghol ru pa maet siŋsiŋai eemon. Eemon Tamamim Maaron irau loolo iveegh pa eta mako. Ighe i iyok mako, ene niuruuŋgu eta irau imaat ve itap izi taan ne mako.
MAT 10:30 Ve yam ndamomim ve aliiv kat pa man niuruuŋgu ta katini ne. Ve i iwatagh katin gham. Dabamim raua paam, i ininiir zi tisov. Tauvene yam aroi sov. I pale maata iŋgalŋgal gham.
MAT 10:32 “Eval tisov tau tisaav ghazooŋa ila tamtamon matazi tighe yes timin leg ve titaghon ghau, ene aat yau paam nasaav ghazooŋa ila Tamaŋ tau ileep sambam we naagho naghe yes timin leg wa.
MAT 10:33 Eemon isaav ighe ŋeer eta ipaisamun tauu ila tamtamon matazi ighe i tamtamon tsiau mako, ene pale yau paam napaisamuna ila Tamaŋ tau ileep sambam we naagho.
MAT 10:34 “Mindai, yam aghe yau nalam to napasovuur malmal naol isov to taan, ve nalup tamtamon timin eemon? Mako. Yau pale namin puughu pa tamtamon tivarewai zi, ve tileep soghan soghan pa tauzi, imin mbuzaagh irav motin gabua imin sirivu ru. Yau nalam to nagham
MAT 10:35 natuzŋa zitamoot tomania tamazŋa tileep soghan soghan pa tauzi. Ve natuzlivaŋa tomania tinazŋa, ve zilivaa tomania rawazlivaŋa tauvene paam. Pale tileep soghan soghan pa tauzi.
MAT 10:36 Ve yes tau tilup zi ila ruum eemon na, pale tivaghuru koi pa tauzi.
MAT 10:37 “Isaav ighe tamtamon eta loolo pa taama ma tiina iliiv ghau, ene i poia irau to imin leg mako. Ve isaav ighe ŋeer eta loolo pa natŋa iliiv ghau, ene i paam poia irau to imin leg mako.
MAT 10:38 Ve isaav ighe ŋeer eta ibaad ai pambarooŋ tooni mako, ve itaghon ghau mako, ene i poia irau to imin leg mako.
MAT 10:39 Isaav ighe tamtamon eta izuari ghi pa ghamuuŋ lepoogh poia to taan mon, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau, ene pale igham lepoogh poia ila to Maaron.”
MAT 10:40 Yesu isaav pazi muul tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta igham gham toman loolo poia, ene igham ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene igham Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.
MAT 10:41 Tauvene isaav ighe ŋeer eta i propet, ve tamtamon eta ighamu toman loolo poia, ene i aat igham le atuya poia raraate imin propet tana. Ve isaav ighe ŋeer eta itaghon ŋgar duduuŋa, ve tamtamon eta ighamu toman loolo poia, ene i aat igham le atuya poia raraate imin Maaron ighamgham pa zeran duduŋazi.
MAT 10:42 Onoon kat, yau nasaav payam: Yes geegeu tau timin leg ve titaghon ghau ne, ighe tamtamon eta igham yaa yauŋa rigta pa toozi eta, ene irau Maaron loolo iveegh pani mako. I aat igham atuya poia pani.”
MAT 11:1 Yesu ipaduduuŋ mbiwa tooni saŋavul ve ru le isov, ra ipul nugh tawe, ve ila pa nugh tintiina siriv ta sewe, leso ivotia Maaron aliiŋa pazi, ve ipaghazoŋai zi pani.
MAT 11:2 Saawe tana, ŋeer rughuzaaŋa Yoan ilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve iloŋlooŋ Krisi vaaru pa uraat naol tau i ighamgham zi na. Tauvene imbaaŋ ziŋeera siriv tila to Yesu, leso tighasoni pa uraat tooni.
MAT 11:3 Yes tila tivot tooni, ve tighasoni tighe: “Mindai, Uleeŋa tau pale Maaron imbaaŋo ilam na, ene yo taum tane, ma nisaŋan ŋeer ite paam?”
MAT 11:4 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ve uraat tau aghitghita na, amuul ala to Yoan, ve apaesia pani.
MAT 11:5 Asaav pani tauvene: Matazi kumkuuma tighita nugh, ve narapeŋa tiburig tilaagh. Yes tau kolekole igham zi na, tinizi poia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Taliŋazi paamu tilooŋ saveeŋ, mateegha tiburig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ vaaru poia.
MAT 11:6 Ve tamtamon tau ighe ighita uraat tsiau ve irere ghau mako, ene aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni.”
MAT 11:7 Yoan ziŋeera tana tipul Yesu ve tila, ra Yesu isavia Yoan pa eval tiina tau yesŋa tilepleep na ighe: “Laak, saawe tau yam ala nugh ŋginaaŋa, aghe aghita saa kaut? Pispiiz tau yaghur iravu ila ilam? Ma ala aghe aghita ŋeer eta tau inonogh ghi pa uuli poia? Mako. Aghita. Yes tau tinonogh zi pa uuli tau ŋgeretazi popoia na, tilepleep ila nugh tauvene mako. Yes tileep ila ruum tintiina to yes kinik.
MAT 11:9 Tauvene yam aghe aghita saa kat ta sewe? Yam aat ala to aghita propet to Maaron, ne? Ve ene onoon. Yoan, i propet ee. Eemon yau nasaav payam: I igham uraat siriv paam tau iliiv yes propet.
MAT 11:10 I ŋeer tau muuŋ tibood saveeŋ iŋaruini tighe: ‘Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo. I pale ivotia aliŋag pa tamtamon, ve igharaat eez payo.’
MAT 11:11 “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tisov tau tinazŋa tipoop zi izi taan ne, eta eeza iliiv Yoan mako. Eemon isaav ighe ŋeer sorok eta ileep iloŋ ila pooz to nugh sambam ve ighita anooŋa tooni, ene pale ighit katin poia to Maaron le iliiv Yoan.
MAT 11:12 Saawe tau Yoan ipaburigin uraat tooni le ilam aazne, pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ toman tapiri tiina. Tauvene zeran ariaŋazi tizuari zi tighe le tiloŋ tila pooz to nugh sambam loolo. Eemon tamtamon siriv tizuari zi tighe tigham malmal pani ve titatani.
MAT 11:13 Tutuuŋ to Mose toman saveeŋ isov to yes propet, ene ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron ŋgar tooni le ilam imuul saawe to Yoan. Ra pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ kat.
MAT 11:14 Isaav ighe lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ toozi, ene aat aghilaal aghe saveeŋ tau muuŋ tisavia tighe murei propet Ilia pale imuul ilam, ene izaa to Yoan.
MAT 11:15 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tsiau tane ve igham ŋgar pani poi.”
MAT 11:16 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi paam ighe: “Tamtamon to aazne, gabuazi mindai? Pale nasavi zi izaa to saa? Yes timin ziŋer geegeu tau tirourou taghon maaran aate, ve tiboboob ila pa zetazŋa siriv tighe:
MAT 11:17 ‘Yei nirav ambam payam, eemon ator mako. Ve nimbou taŋizŋiiz, eemon lolomim isaghat ve ataŋ mako.’
MAT 11:18 “Aghita. Saawe tau Yoan ilam ve igham uraat tooni, i iŋgunŋgun tauu pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemon tamtamon lolozi pani mako, ve tighe avuvu saghati izeeva.
MAT 11:19 Ve saawe tau Tamtamon Naatu ilam ve igham uraat tooni, i ighanghan ve ighunghun. Eemon i paam, tamtamon lolozi pani mako, ve tighe: ‘Aghita. Ŋeer tawe ipaak yes zeran to ghamuuŋ sosor ve yes tau tiyauyau takes, ve yesŋa tiluplup zi pa ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ.’ Eemon uraat tau aazne ivotvot itaghon ŋgar to Maaron, ene itotoi ighe ŋgar tooni iduduuŋ mon.”
MAT 11:20 Yesu igham gabua ŋgeretazi naol izi nugh siriv wa. Eemon yes titoor ŋgar toozi ila pa Maaron mako. Tauvene i iburig ve iyaon zi ighe:
MAT 11:21 “Oyai, yam tamtamon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasaa, yau nagham gabua ŋgeretazi tintiina naol tivot izi nugh tsiam. Eemon yam atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron soone. Imin ta nugh Tiro ve Sidon tau tikankaan pa Maaron na, tighita gabua tauvene, kanaŋ lolozi ipataŋan pa sosor toozi, ve tinonogh zi pa nonoghiiŋa to moŋiiŋ, ve mbolezi izi ila ŋgaupup loolo, ve titoor ŋgar toozi alok wa.
MAT 11:22 Tauvene yau nasaav payam. Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh ru tana. Eemon yam, pale aghita atuya tiina kat pa sosor tsiam.
MAT 11:23 “Ve yam tamtamon to nugh Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghe Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa nugh sambam? Mako kat! Yam pale azila nugh saghati tau mateegha niazi na. Pasaa, yam akaria ghitooŋ gabua ŋgeretazi tintiina wa. Imin ta muuŋ, tamtamon to nugh Sodom tighita gabua tauvene, kanaŋ titoor ŋgar toozi, ve tilalez mako, ve aazne nugh toozi ighengheen soone.
MAT 11:24 Tauvene yau nasaav payam. Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh Sodom. Eemon yam, pale agham atuya tiina kat pa sosor tsiam!”
MAT 11:25 Saawe tana, Yesu isuŋ ighe: “O Tamaŋ, yo Tiina tau uŋgin sambam ve taan. Yau napait ghom toman lolog poia. Pasaa, yes tau lezi ŋgar tintiina ve tighazooŋ pa gabua naol na, yo uŋgooz uraat tsiau tane puughu pazi. Ve upaghazoŋaini pa yes tau tigham ŋgar pa ezazi mako, ve tinumeer ghom imin geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa.
MAT 11:26 O Tamaŋ, yo utaghon taum lolom ve poia tsio, tauta ugham tauvene.”
MAT 11:27 Ra Yesu isaav muul ighe: “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov ila nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Taama Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Naatu mon, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani. Yes mon ta tiwataghi.”
MAT 11:28 Ra Yesu isaav muul ighe: “Yam zeran tau arav taumim pa uraat le tapirimim isov, ve yam tau abaad pataŋani naol na, yam asov alam tsiau. Leso naghur mariaoŋ payam ve tapirimim ivot muul.
MAT 11:29 Yam apaak ghau, ve agham ŋgar ilam tsiau. Pa yau ŋeer marowa ve mosmosig. Yau aat napalot gham, ve nagham pooz payam, ve itiŋa talaagh raraate, imin bapolo ru tau tikap zi pa ai. Leso nagham gham amariau ve tapirimim ivot muul.
MAT 11:30 Isaav ighe yam apaak ghau ve itiŋa talaagh raraate, ene aat ipataŋan payam mako. Ve uraat tau yau naghe naghuru izaa tsiam, ene pale ayamaana raurauai kat.”
MAT 12:1 Murei, umbom patabuyaaŋ ee ivot, ve Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi. Saawe tana, mbiwa tooni pitool zi. Tauvene tiŋgoor wit anooŋa siriv gha tighan.
MAT 12:2 Zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tighit zi, ve tisaav pa Yesu tighe: “Ughita! Aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron! Ŋgar tau mbiwa tsio tighamu ne, ene isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ.”
MAT 12:3 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Sinaiŋ muŋgaana tau isavia saawe tau kinik David yesŋa zeetŋa siriv pitool zi na, yam awaato, ma mako? Saawe tana, David iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuyaaŋ tau tighuru ila Maaron naagho na. Mberet tawe le ŋgalsekiiŋa tauvene: Tamtamon sorok irau tighani mako. Yes zeran to watooŋrau mon, o tighani. Eemon David igham mberet tana gha ighani, ve irei sirivu pa ziŋeera gha tighan paam.
MAT 12:5 Ve saveeŋ to tutuuŋ tau isavia uraat to yes zeran to watooŋrau na paam, yam awaato ma mako? Umbom patabuyaaŋ isov to Maaron, yes timariau mako. Tighamgham uraat iloŋ ila Rumei Tiina loolo, imin tighamghamu pa saawe siriv. Tauvene yes paam timalaaŋ pa tutuuŋ to saawe patabuyaaŋ. Eemon lezi sosor eta ila Maaron maata pa ŋgar tana mako.
MAT 12:6 Ve yau nasaav payam kat: Gabua tau aazne ivot ne, ene iliiv kat pa Rumei Tiina to Maaron.
MAT 12:7 “Maaron saveeŋ tooni ziiri ee isaav tauvene: ‘Yau lolog pa watooŋrau tsiam mako. Yau naghe lolomim isaghatin tamtamon ve auul zi.’ Imin ta yam aghazooŋ pa saveeŋ tane puughu, kanaŋ irau aŋgal saveeŋ payei sorok mako. Yei nigham sosor eta mako.
MAT 12:8 Pasaa, Tamtamon Naatu, i Tiina tau iŋgin umbom patabuyaaŋ.”
MAT 12:9 Yesu ipul uum to wit tawe, ve ilaagh ila ivot nughei, ve iloŋ ila rumei toozi.
MAT 12:10 Ŋeer ee ilepleep tomani zi. I niima ee imaat. Tamtamon siriv tau tileep tomani zi na, tighe tiwat Yesu, leso imalaaŋ pa tutuuŋ, ve imin le puughu to tipayooze pa savsaveeŋ. Tauvene tighasoni tighe: “Laak, isaav ighe tagharaat yes moroghooŋa ila saawe to umbom patabuyaaŋ, pale iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron, ma mako?”
MAT 12:11 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Mindai, isaav ighe tsiam eta sipsip tooni itap izila taan puura ila saawe to umbom patabuyaaŋ, pale ipuli igheen? Mako. I pale rekia mon ila ve ighamu izaa.
MAT 12:12 Ve iit tamtamon taliiv kat pa sipsip. Tauvene isaav ighe tauul tamtamon ve tagham poghani zi ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron.”
MAT 12:13 Ra isaav pa ŋeer tau niima isaghat na ighe: “Uyoot nimam iduduuŋ.” Tauvene ŋeer tana iyoot niima, le poia muul imin niima ite.
MAT 12:14 Tauta zeran tutuuŋa tau tileep tomani zi na, tiburig tivot tila muuri, ve tilup zi, ve tiil eez pa ravuuŋ Yesu imaat.
MAT 12:15 Yesu iwatagh zeran tutuuŋa tana ŋgar toozi wa. Tauvene ipul nugh tawe ve ila. Ve eval tiina titaghoni gha yesŋa tila. Yesu igharaat moroghooŋa toozi le tisov tinizi poia.
MAT 12:16 Eemon i iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia vaaru ivot ighazooŋ sov.
MAT 12:17 Tauvene Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Isaia ivotia na, anooŋa ivot. Saveeŋ tauvene:
MAT 12:18 “Aghita besooŋa tsiau tana. Yau taug nasiigho ve naghuru pa uraat tsiau. Yau lolog igheen tooni, ve igham ghau lolog poia kat. Yau aat nagham Avuvug pani, ve i pale ivotia ŋgar duduuŋa pa nugh nugh tau Yuda mako.
MAT 12:19 I ŋeer marowa. Irau iboob aliiŋa tiina, ve yesŋa tamtamon tivazorai zi pa savsaveeŋ ne mako. Ve i irau aliiŋa izaa ila maaran ne mako.
MAT 12:20 Pispiiz tau imaleleev na, i irau iŋgoora mako. Ve lam tau iyaryaar poi mako ve ighe imaat na, i irau ivivu imaat mako. Ve i aat ighamgham tauvene le irau ŋgar duduuŋa to Maaron iliiv ŋgar sasaghati isov.
MAT 12:21 Tauvene vaaru pale ilaan irau taan isov, ve nugh nugh tau Yuda mako na tighur matazi pani, ve tisaŋan saawe to i igham zi tileep poia.”
MAT 12:22 Murei ra, tigham ŋeer ee ila to Yesu. Ŋeer tawe, avuvu saghati izeeva, ve ighamu maata ikumkuum ve aavo ivool. Yesu igharaata le aavo pakia gha isavsaav, ve maata ighita nugh.
MAT 12:23 Eval tiina tighita gabua ŋgereeta tana, le tisov tirur pani ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane aat David Naatu taa?”
MAT 12:24 Zeran tutuuŋa siriv tau tileep tomani zi na, tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Ewe Belsebul tau daaba to avuvu sasaghati na ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.”
MAT 12:25 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Isaav ighe kinik eta tomania tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene pale nugh toozi isaghat kat, ve tamtamon tileep pani muul mako. Ve nugh eta, ma ruum eta, tauvene paam. Isaav ighe tamtamona tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene irau tiyooz ariaaŋ mako.
MAT 12:26 Tauvene isaav ighe Sadan ighur koi pa tauu tamtamon tooni ve izirziir zi, ene pale pooz tooni iyaryaaŋ mindai? Mako.
MAT 12:27 Laak, yam aghe yau nazirziir avuvu sasaghati pa Belsebul tapiri. Ighe tauvene, mindai pa ziŋeramim tau tizirziiri avuvu sasaghati na? Sei ipalot zi pa ŋgar toozi tawe? Ŋgar tau yes tighamu, ene itotoi ighe ŋgar tsiam iduduuŋ mako.
MAT 12:28 Eemon isaav ighe Maaron Avuvu ipalot ghau ve nazirziir avuvu sasaghati pa tamtamon, ene itotoi ighe pooz to Maaron ilam peria tsiam wa.
MAT 12:29 “Mindai, tamtamon eta irau ireu ruum to ŋeer ariaaŋa eta, ve iloŋ ila iyau sorokin gabua tooni? Mako. I aat itatan ŋeer ariaaŋa tana tapiri ve ikauu pa ravraav le isov, o iyauur gabua naol isov tau tigheen iloŋ ila ruum tooni loolo.
MAT 12:30 “Isaav ighe tamtamon eta ipaak ghau mako, ene i imin yau koiag. Ve ighe tamtamon eta iuul ghau pa lupuuŋ tamtamon mako, ene pale ireu zi gha timbiriis tila soghan payau.
MAT 12:31 “Tauvene yau nasaav payam: Sosor isov to tamtamon, ve saveeŋ sasaghati naol tau tisiki pa Maaron, ene Maaron irau ireua pazi. Eemon isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati iŋarui Avuvu Patabuyaaŋ ve ivelegh uraat tooni, ene sosor tauvene, Maaron irau ireua mako. Ta aazne, ve saawe to Mboŋ Murei paam, i irau ireua mako.
MAT 12:32 Tauvene isaav ighe ŋeer eta isavia saveeŋ saghati iŋarui Tamtamon Naatu, ene Maaron irau ireu sosor tooni. Eemon isaav ighe ŋeer eta isavia saveeŋ saghati iŋarui Avuvu Patabuyaaŋ tomania uraat tooni, ene sosor tauvene, Maaron aat irau ireua mako. Aazne, ve saawe to Mboŋ Murei paam, i irau ireua mako.”
MAT 12:33 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe azavaan ai puughu, ene pale itum poia, ve ighur anooŋa popoia. Ve ighe azavaana mako ve avaghamunia, ene pale anooŋa isaghat paam. Pasaa, ai anooŋa ta itotoi ai tana poia ma saghati.”
MAT 12:34 Yam tane, moot saghati natŋa! Lolomim ivon pa ŋgar sasaghati naol. Tauta saveeŋ poia eta irau ivot ila avomim mako. Pasaa, ŋgar tau loloon ivon pani, tauta ivotvot ila avoon.
MAT 12:35 Tamtamon popoiazi tipapavon lolozi pa ŋgar popoia. Tauvene tighamgham ŋgar popoia ivotvot. Ve zeran sasaghatizi tipapavon lolozi pa ŋgar sasaghati. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati ivotvot.
MAT 12:36 “Yau nasaav payam kat. Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon, i pale ighason zi pa saveeŋ soroksorok isov tau tisasavia na.
MAT 12:37 Tauvene saveeŋ to yo taum pale imin puughu payo. Isaav ighe saveeŋ tsio poia, ene pale Maaron ighit ghom ighe yo ududuuŋ ila maata. Ve isaav ighe saveeŋ tsio poia mako, ene pale i ighit ghom ighe yo ŋeer saghatim, ve ighur atuya payo.”
MAT 12:38 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra zeran tutuuŋa ve ŋgara siriv to tutuuŋ tisaav pani tighe: “Mos puughu, yei nighe yo ugham gabua ŋgereeta eta imin ilaal payei. Leso niwatagh nighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tsio.”
MAT 12:39 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyais, yam zeran to aazne, yam sasaghatmim kat! Aghur murimim pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Yam azuari gham aghe le aghita gabua ŋgereeta eta imin ilaal payam, o aghur ila. Ve gabua eemon geeg ta pale Maaron itotoia imin ilaal payam. Ite paam mako. Ene gabua imin muuŋ ivot pa propet Yona.
MAT 12:40 I ileep iloŋ ila iigh tiina aapo irau mboŋ tol. Ŋgar raraate pale ivot pa Tamtamon Naatu paam. Pasaa, i pale igheen ila taan loolo irau mboŋ tol.
MAT 12:41 “Muuŋ, yes Ninivea tilooŋ saveeŋ tau Yona ivotia na, ve rekia mon tighilaal ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa ŋgar tau Yona ighamu na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, ene pale yes Ninivea tiburig tomania yam zeran to aazne, mako tivotia sosor tsiam ivot ighazooŋ.
MAT 12:42 “Garwaat tinazi tau muuŋ igham pooz pa taan sirivu tau igheen malau kat ila pa daudau puughu na tauvene paam. I ilaagh malau kat ilam ighe ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa Solomon na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, livaa tawe pale iburig tomania yam zeran to aazne, mako ivotia sosor tsiam ivot ighazooŋ.”
MAT 12:43 Yesu isaav pazi muul tauvene: “Isaav ighe avuvu saghati ipul tamtamon eta ve ighau ila, ene pale ivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako na, ve iil le niia to ileep pani ve imariau.
MAT 12:44 Isaav ighe iil le mako, ene pale ighe: ‘Yau aat namuul nala nagig niag muŋgaana tau napuli ve nalam ne!’ Tauvene i aat imuul ila. Ighe ila ivot ve ighita niia muŋgaana tana ŋginaaŋa, ve tizaar ruum loolo, ve tipaboode le paghuuna kat,
MAT 12:45 ene pale ila iyau zeetŋa liim ve ru paam tau tiliivo pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, ve yesŋa timuul tilam tizeev tamtamon tana, ve tileep le tileep kat. Irau tipuli muul mako. Tauvene i pale isaghat kat. Muuŋ, lepoogh tooni poia rig. Ve aazne, isaghat le isaghat kat. Ŋgar raraate mon pale ivot pa zeran sasaghati to aazne.”
MAT 12:46 Yesu isavsaav, ve tiina tomania tazŋa tilam tivot. Yes tiyooz izi muuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighe tighita ve yesŋa tisavsaav.
MAT 12:47 Tauvene ŋeer ee ila ipaes pani ighe: “Ou, tinam tomania tazimŋa tilam tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom ve tisavsaav tomani ghom.”
MAT 12:48 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tinaŋ sei ve tazigŋa savunugha?”
MAT 12:49 Ra itotoi ila pa mbiwa tooni, ve isaav pa ŋeer tawe ighe: “Ene yau tinaŋŋa ve tazigŋa.
MAT 12:50 Pasaa, sei tau ighe itaghon Tamaŋ tau ileep sambam ŋgar tooni, ene imin yau tazig, livug, ve tinaŋ.”
MAT 13:1 Aaz eemon tana, Yesu ipul ruum, ve ivot gha izila pa yaa naliu Galilaia, ve mboole izi nari.
MAT 13:2 Ve eval tiina kat tila tilivuti tighe tilooŋ saveeŋ tooni. Tauvene i izaa waaŋ ee ve tiparuuze ivot ila rig pa nari. Ra mboole izi, ve ivotia Maaron aliiŋa pazi. Eval tiina tawe tiyozyooz izi nari, ve tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni.
MAT 13:3 Yesu ipaghazoŋai zi pa gabua naol ila saveeŋ palelaaŋ. I isaav pazi ighe: “Alooŋ. Pai ee, ŋeer ee igham wit uuve, ve ila uum tooni ighe isuruuv zi.
MAT 13:4 Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene man tiroov tila ve tighan suvinia.
MAT 13:5 Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa.
MAT 13:6 Eemon saawe tau aaz ighaaz ve taan ituntun, wit tawe rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, wariazi tizila geeg mako.
MAT 13:7 Ve uuv siriv timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le timatmaat.
MAT 13:8 Eemon uuv siriv titap tizala taan poia. Tauvene titum poi tizaa, ve anoŋazi katini. Siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30).”
MAT 13:9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ve ipariaaŋa ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
MAT 13:10 Murei ra, mbiwa tooni tila tooni, ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yo usavsaav pa tamtamon ila saveeŋ palelaaŋ mon?”
MAT 13:11 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai ŋgar tana payam. Ve tamtamon siriv, i igham tauvene pazi mako.
MAT 13:12 Pasaa, tamtamon tau ighe iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iuule ve iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Leso tamtamon tana irau kat pa ŋgar popoia. Eemon isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa rigta, ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni rigmon tana pani, ve i ileep sorok.
MAT 13:13 Puughu tau nasavsaav pazi ila saveeŋ palelaaŋ, ene vene: ‘Matazi tighitghita gabua, eemon tighilaal puughu mako. Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon tigham ŋgar pani mako.’
MAT 13:14 “Ŋgar tau yes tighamu, ene iduduuŋ kat pa Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Isaia ivotia na. Saveeŋ tauvene: ‘Yam aat aloŋlooŋ saveeŋ. Eemon ŋgar tsiam irau ivot pani ne mako. Ve matamim aghitghita gabua. Eemon irau aghilaal puughu mako.
MAT 13:15 Pasaa, zeran tane, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Lolozi pa ghilalooŋ gabua mako. Tinizi imum pa loŋaaŋ saveeŋ. Ve tiponpoon matazi, leso tighilaal gabua tau ivotvot ne puughu sov. Ve imin ta yes lolozi pa tigham ŋgar, kanaŋ tighilaal gabua tau matazi tighita ve taliŋazi tilooŋa na, ve tighazooŋ pa puughu, ve titoor ŋgar toozi. Leso nauul zi ve nareu sosor toozi.’”
MAT 13:16 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauvene yam tane, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pa gabua tau matamim aghita, ve taliŋamim alooŋa na, yam aghazooŋ pa puughu.
MAT 13:17 Yau nasaav payam kat. Muuŋ, propet naol tomania zeran duduŋazi katini tighe le tighita gabua naol tau aazne yam aghit zi ne. Eemon tighit zi mako. Ve tighe le tilooŋ saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne. Eemon tilooŋa mako.”
MAT 13:18 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Saveeŋ palelaaŋ to suruvaaŋ wit uuve, ene puughu tauvene:
MAT 13:19 Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ pa pooz to nugh sambam, eemon ŋgar toozi ighazooŋ pani mako. Tauvene Ŋeer Saghati ila ve isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi.
MAT 13:20 Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve rekia mon tighamu toman lolozi poia kat.
MAT 13:21 Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila taan loolo geeg mako. Tauvene tiyooz tuŋia mako. Isaav ighe tamtamon tigham saghatin zi, ma pataŋani ite paam ivot pazi pasaa, titaghon Maaron aliiŋa, ene rekia mon ve tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron.
MAT 13:22 Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron. Eemon pataŋani naol to taan, tomania kuaz ve gabua popoia tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako.
MAT 13:23 Ve uuv siriv tau ŋeer tana isuruuv zi ila taan poia, ene izaa to yes tau tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tighazooŋ pani. Tauvene ghuruuŋ ila toozi ighur anooŋa popoia katini. Siriv, anoŋazi ivot irau ndiŋndiŋ ee (100), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30).”
MAT 13:24 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau isuruuv wit uvezi popoia ila uum tooni.
MAT 13:25 Eemon saawe tau eval tiina tigheen le lolozi iveegh, ŋeer tawe koia ila isuruuv wit olia uvezi iloŋ ila wit lolozi, ve ighau ila. Wit olia tawe, ghitooŋa raraate imin wit tauu. Eemon ene oot saghati.
MAT 13:26 Saawe tau wit itum izaa gha ighur anooŋa, ra tighilaal wit olia tana.
MAT 13:27 Tauvene yes besooŋa to uum tauu tila tooni, ve tipaes pani tighe: ‘Wai, tiina, ŋgarig gha nighilaal wit olia tau itum tomania wit tsio! Ilaagh mindai ta itum ta sewe? Pa yo usuruuv wit uvezi popoia mon.’
MAT 13:28 “I iyol aliŋazi ighe: ‘Koiag eta aat igham ŋgar tane.’ Tauvene besooŋa tooni tighasoni muul tighe: ‘Mindai, pale nila nikuruv wit olia tawe, ve nisik zi tilalez?’
MAT 13:29 “Eemon i iyol aliŋazi ighe: ‘Aiss, agham vene sov! Pale akuruv wit popoia siriv tomani zi ma vene.
MAT 13:30 Apul zi tigheen tomania wit tauu le saawe to mariri ivot, o nasaav pa uraata tsiau to tila tikuruv wit olia tawe, ve tiyau zi tila tilup zi, leso tisik zi tila yav. Mako tindou poghania wit tauu anoŋazi, ve tighur zi iloŋ ila ruum tsiau to aniiŋ.’”
MAT 13:31 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin mastet uuve tau ŋeer ee ighamu, ve ila isuruuva ila uum tooni.
MAT 13:32 Mastet uuve, ene geegeu kat. Gabua isov uvezi tintiina tiliivo. Eemon saawe tau itum izaa, ene itum tiina ve ghitooŋa imin ai. Iliiv saiŋ isov to uum. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, tila tirau rumazi izala booga.”
MAT 13:33 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pazi ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin yis rig tau livaa ee ikepu tomania palawa tiina. Yis rigmon tana iloŋ ila irau palawa tawe loolo le ipasaria.”
MAT 13:34 Ŋgar isov tana, Yesu isavia pa eval tiina ila saveeŋ palelaaŋ mon. I isavia saveeŋ eta ighazooŋ pazi mako. Saawe isov, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ mon.
MAT 13:35 Tauvene Maaron aliiŋa tau propet ee ivotia na ighur anooŋa. Isaav ighe: Avog pale ikaak, ve nasavia saveeŋ palelaaŋ. Ŋgar siriv tau iyooŋ indeeŋ saawe tau Maaron ighur sambam ve taan, ve ilam imuul aazne, yau aat nasavi zi tivot tighazooŋ.
MAT 13:36 Yesu ipul eval tiina, ve iloŋ ila ruum, ra mbiwa tooni tila tooni, ve tighasoni tighe: “Saveeŋ palelaaŋ to wit olia tau yo usavia na, irau upaghazoŋai puughu payei?”
MAT 13:37 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau isuruuv wit uvezi popoia, ene Tamtamon Naatu.
MAT 13:38 Ve uum tooni, ene izaa to taan naol isov. Uuv popoia, ene izaa to yes tau titaghon pooz to nugh sambam. Ve wit olia, ene izaa to yes tau titaghon ŋgar to Ŋeer Saghati.
MAT 13:39 Uum tauu koia tau isuruuv wit olia uvezi, ene Ŋeer Saghati. Saawe to mariri, ene taan saawe. Ve yes uraata tau tila tindou aniiŋ wit anooŋa, ene yes aŋela.
MAT 13:40 Taan saawe ighe ivot, ene pale ŋgar raraate mon ivot pa zeran sasaghati imin yes uraata tigham pa wit olia tawe. Pale tiyau zi tila tilup zi, ve yav ighan zi.
MAT 13:41 Pasaa, Tamtamon Naatu pale imbaaŋ aŋela tooni tila tiyau tamtamon tisov tau timin watiiŋ pa zetazŋa, tomania tamtamon tisov tau timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron na, ve tighur zi tila soghan pa yes tau titaghon pooz tooni.
MAT 13:42 Mako tisik zi tizala yav tiina ighan zi. Yes pale tilepleep ta sewe, ve tiyakyak toman livozi kikikia.
MAT 13:43 Eemon zeran tau titaghon ŋgar duduuŋa na, yes pale tileep poia izi nugh to Tamazi Maaron, ve mbonarizi tiina imin aaz. Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
MAT 13:44 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau ilaagh ila le ighita kuaz paghuuna ee tau tiŋgooza ila uum loolo. I ighita kuaz tawe, ve isakia ŋgozaaŋni muul. Ra ila toman tintini, igholia gabua tooni naol isov, ve igham maeta gha ighol motin taan tawe. Leso kuaz tana imin le motot.”
MAT 13:45 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer to raukoliiŋ tau ilaghlaagh ve iliil ŋgool maata popoia.
MAT 13:46 I ighita ŋgool maata ee tau poia kat ve atuya tiina. Tauvene ila igholia gabua tooni naol isov, ve igham maeta gha ighol ŋgool maata eemon tana.”
MAT 13:47 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin puugh tau tigherevu ila te gha iigh maata maata tila tighoon ila.
MAT 13:48 Saawe tau puugh ivon pa iigh, yes uraata tigherevu iloŋ ila nari, mbolezi izi, ve tipit iigh popoiazi pa puugh, ve tinonogh zi tila nakaral siriv. Eemon iigh sasaghati, ene tisuruuv zi tila soghan.
MAT 13:49 Taan saawe ighe ivot, ene pale ŋgar raraate mon ivot. Yes aŋela pale tipul nugh sambam, ve tizilam gha tipas tamtamon sasaghatizi ila zeran duduŋazi sosozi,
MAT 13:50 ve tisik zi tila yav tiina. Yes pale tileep ta sewe, ve tiyakyak toman livozi kikikia.”
MAT 13:51 Yesu isavia saveeŋ tana le isov, ra ighason mbiwa tooni ighe: “Mindai, saveeŋ isov tane, puughu ighazooŋ payam, ma mako?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Vee, yei nighazooŋ pani wa.”
MAT 13:52 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauvene yes ŋgara to tutuuŋ tau tighazooŋ pa pooz to nugh sambam ve titaghoni, ene yes tisov timin ruum tauu ta ipaspas kuaz paghpaaghu ve muŋganazi pa katkaat tooni.”
MAT 13:53 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ naol tana le isov, ra iburig, ipul nugh tawe, ve imuul ila pa nugh tooni puughu. I ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, le tirur pa ŋgar tooni, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane igham ŋgar tiina tane sindei? Ve igham tapiri to ghamuuŋ gabua ŋgeretazi tintiina tauvene izi sindei?
MAT 13:55 Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? Taama, i ŋeer to raoŋ ruum. Tiina Maria. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yosep, Simon, ve Yudas.
MAT 13:56 Ve livŋa, ta tilepleep tomani ghiit ne. Ŋeer tane igham tapiri ve ŋgar tiina tane izi sindei?”
MAT 13:57 Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako. Tauta Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi veleghini. Eemon isaav ighe i ila nugh ite, ene aat titandagh pani ve tipait eeza.”
MAT 13:58 Tauvene Yesu igham gabua ŋgeretazi tintiina naol izi ta sewe mako. Pasaa, yes tighur ila tooni mako.
MAT 14:1 Saawe tana, Erod, daaba tau iŋgin taan sirivu to Galilaia na, ilooŋ Yesu vaaru pa uraat tau i ighamghamu na, le igham ŋgar naol.
MAT 14:2 Tauvene isaav pa uraata tooni siriv ighe: “Ewe aat ŋeer rughuzaaŋa Yoan. I imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta tapiri tiina igheen tooni, ve ighamgham gabua ŋgeretazi.”
MAT 14:3 Erod isaav tauvene pasaa, maata iŋgal ŋgar tau i igham pa Yoan na. Ŋgar tauvene: Muuŋ, Erod isan toogha Pilip azaawa Erodias ve ivaii. Saawe tana, Yoan ilala tooni, ve inoknok saveeŋ pani ighe: “Ŋgar tau yo ugham pa livaa tana, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron mako.” Tauta Erod isaav gha tikis Yoan, tikauu pa ravraav, ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
MAT 14:5 Erod ighe irav Yoan imaat. Eemon iroi pa eval tiina pasaa, yes tighur ila tighe Yoan, i propet to Maaron.
MAT 14:6 Tilepleep le tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod yesŋa zeetŋa siriv tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, azaawa Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi le isan Erod aate.
MAT 14:7 Tauvene Erod iburig gha isik aliiŋa pani ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!” Ra ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe le iyaryaaŋ kat.
MAT 14:8 Livaa paaghu tiina igharaat saveeŋ pani wa. Tauta isaav pa Erod ighe: “Yau naghe yo urav motin ŋeer rughuzaaŋa Yoan luua, ughur daaba ila oon loolo, ve ughamu ilam payau ta sene.”
MAT 14:9 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan. Eemon irau itoor aliiŋa muul mako. Pasaa, imbu saveeŋ ariaaŋ pani ila zeetŋa tau yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na matazi wa. Tauvene imbaaŋ zaaba tooni ee ila ruum to yavyavuuŋ, ve irav motin Yoan luua.
MAT 14:11 Ra ighur daaba ila oon loolo, ve ighamu ilam, ve izuzuuna ila pa livaa paaghu. Mako i aana isakia ila to tiina Erodias.
MAT 14:12 Yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata gha tila titavia. Ra tila tipaes pa Yesu.
MAT 14:13 Yesu ilooŋ mateegh to Yoan vaaru, ve ipul Nasaret, izaa waaŋ, ve iraav ila le ilooŋ nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigani ileep. Eemon eval tiina tilooŋ vaaru, ve tipul nugh toz toz, ve tilaagh taan gha titaghoni tila.
MAT 14:14 Tauvene saawe tau Yesu ilooŋ taan ve iyaat izi pa waaŋ, i ighita eval tiina kat tilup zi ve tilepleep. I ighit zi le loolo isaghatin zi, ve igharaat moroghooŋa toozi.
MAT 14:15 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Ughita. Ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa. Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ.”
MAT 14:16 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Yes lezi puughu eta to tipul ghiit ve tighau tila ne mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi ve tighan.”
MAT 14:17 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, iit leen aniiŋ naol mako. Ughita. Ene mberet liim, ve iigh ru mon.”
MAT 14:18 Yesu isaav pa mbiwa tooni muul ighe: “Agham mberet tomania iigh tana ilam.”
MAT 14:19 Ra isaav pa eval tiina mbolezi izi ila kikiliiŋ paavo, ve igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tomania iigh, ve ighur zi ila mbiwa tooni nimazi, ve anazi tila tireii pa eval tiina.
MAT 14:20 Tisov tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigoog zi, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
MAT 14:21 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene. Ve zilivaa tomania natuzŋa, ene tinin zi mako.
MAT 14:22 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, ve timuuŋ tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz.
MAT 14:23 I ighur zi tila, ra zigani izala pa loloz, leso ileep ta sewe, ve isuŋ. Zigani ilepleep ta sewe le mboŋ izi.
MAT 14:24 Saawe tana, waaŋ to mbiwa tooni ighaughau ila le tivot bodbodaaŋ to yaa naliu. Tigharau taan soone. Pasaa, tisoop yaghur tomania dibom.
MAT 14:25 Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo gha iŋarui zi ila.
MAT 14:26 Mbiwa tooni matazi ila, le tighita Yesu ilaghlaagh izala yaa paavo iŋarui zi ilam. Tighita le toz ilale. Ve tiboob tighe: “Wai, ewe mariaam eta ta ilam ne!” Tauvene roiŋ tiina igham zi, ve tisaŋeeŋ saghat.
MAT 14:27 Eemon Yesu rekia mon ve isaav pazi ighe: “Ai, aroi sov! Atemim izi. Ene yau!”
MAT 14:28 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Tiina, ighe yo taum tana, o usaav, ve nalaagh izala yaa paavo ve nalat.”
MAT 14:29 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Poia, ulam lak!” Tauvene Petrus izi pa waaŋ, ve ilaagh izala yaa paavo gha iŋarui Yesu ila.
MAT 14:30 Eemon ighita yaghur toman dibom tintiina, le iroi ve ighe izal. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: “Tiina, uul ghau lak!”
MAT 14:31 Rekia mon Yesu niima ila ikis Petrus, ve isaav pani ighe: “Yo tane, ghuruuŋ ila tsio ŋgiira rigmon kat. Lolom ruru pasaa?”
MAT 14:32 Ra yesuru tila tizaa waaŋ. Saawe tana, yaghur ma dibom imaat.
MAT 14:33 Tauvene zetazŋa tau tileep waaŋ paavo na, tiput aghezi pa Yesu ve tipaiti tighe: “Onoon kat, yo Maaron Naatu!”
MAT 14:34 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret.
MAT 14:35 Zitamoot to nugh tawe tighita Yesu ve tighilaalo. Tauvene timbaaŋ ila pa nugh tisov tau tigharau na, tighe tiyau moroghooŋa toozi, ve tigham zi tilam.
MAT 14:36 Tauvene yes tilam toman moroghooŋa toozi, ve titaŋ rarai Yesu tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, i igham zi tinizi poia.
MAT 15:1 Saawe tana, zeran tutuuŋa siriv tomania zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tipul Yerusalem, ve tila tivot to Yesu, ve tighasoni tighe:
MAT 15:2 “Muuŋ ve ilam aazne, iit Yuda tabesbees pa Maaron itaghon tutuuŋ tau timbuunŋa titaghoni. Puughu mindai ta mbiwa tsio timalaaŋ pa tutuuŋ tawe? Ughita. Yes timin nimazi mako, ve rekia mon tigham aniiŋ gha tighan.”
MAT 15:3 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ve yam paam, puughu mindai ta apariaaŋ katin tutuuŋ to timbumimŋa, ve amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron?
MAT 15:4 Aghita. Maaron ighur tutuuŋ tauvene: ‘Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi.’ Ve ‘isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati pa taama ma tiina, i aat imaat.’
MAT 15:5 “Eemon yam asavsaav tauvene: ‘Ighe tamtamon eta le gabua to iuul taama ma tiina pani, eemon igham pazi mako, ve isaav pazi ighe: ‘O, gabua tane, yau irau nagham payam mako. Pa ene nawaat Maaron pani wa.’ Ighe tamtamon eta igham tauvene, ve murei itoor ŋgar tooni ve ighe igham gabua tana pa taama ma tiina imin pakuruuŋ zi, na yam aŋgalsekini aghe i igham tauvene sov. Tauvene tutuuŋ tau timbumimŋa tigham payam ve aazne ataghoni, ene igham gham atatan Maaron saveeŋ tooni izi imin kaut sorok.
MAT 15:7 Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Muuŋ, propet Isaia ivotia Maaron aliiŋa ziiri ee tau iduduuŋ kat pa ŋgar tau yam aghamghamu na. Isaav tauvene:
MAT 15:8 ‘Zeran tane tipapait ghau sorok pa avozi uuli mon. Eemon lolozi, ene igheen malau kat payau.
MAT 15:9 Saveeŋ ve tutuuŋ katini tau tipaduduuŋ tamtamon pani, ene itaghon ŋgar tsiau mako. Itaghon ŋgar to tamtamon mon. Tauta suŋuuŋ ve besooŋ toozi tau monmon tighamgham payau ne, imin kaut sorok, ve le anooŋa mako.’”
MAT 15:10 Yesu isavsaav tomani zi le isov, ra ipoi eval tiina tilam, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ saveeŋ tane, ve agham ŋgar pani poi.
MAT 15:11 Gabua tau iloŋ ila tamtamon avozi ve izila apozi, eta irau igham zi tisaghat ila Maaron maata ne mako. Ŋgar sasaghati tau igheen ila tamtamon lolozi ve tisavia ivot pa avozi, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata.”
MAT 15:12 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra mbiwa tooni tila tipaes pani tighe: “Yo uwatagh, ma mako? Zeran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tsio tana le irau lolozi mako.”
MAT 15:13 Eemon Yesu iyol aliŋazi ighe: “Matamim ila pazi sov. Gabua naol isov tau Tamaŋ tau ileep sambam ivazogh zi mako, ene pale tikuruv zi tomania wariazi, ve tisik zi tilalez. Zeran tawe, yes timin tamtamon matazi kumkuuma tau tighe titotoi eez pa zetazŋa siriv tau matazi kumkuuma paam. Eemon isaav ighe ŋeer eta tau maata kumkuuma na, igherev iitete ite tau maata kumkuuma paam ve itotoi eez pani, ene pale yesuru ve titap tizila puura.”
MAT 15:15 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason Yesu ighe: “Irau upaghazoŋai saveeŋ palelaaŋ tsio tane puughu payei?”
MAT 15:16 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Wai, yam paam lemim ŋgar mako?
MAT 15:17 Aghilaal soone? Gabua naol isov tau iloŋ ila tamtamon avozi, ene izila pa apozi mon, ve malau mako timbeghazi gha ilale.
MAT 15:18 Eemon saveeŋ tau tisavia ivot ila avozi, ene itotoi ŋgar saghati tau igheen ila lolozi. Ŋgar toozi tawe, ta igham zi tisaghat ila Maaron maata.
MAT 15:19 Pasaa, ŋgar sasaghati tau igheen ila tamtamon lolozi, tauta ipapaburigin zi gha tigham ŋgar sasaghati naol imin: tirav tamtamon timaat, tivaghamunia vaiŋ, tighur boog, tium, tipariaaŋ saveeŋ karom, ve tisik saveeŋ saghati pa zetazŋa ve Maaron paam.
MAT 15:20 Ŋgar sasaghati tauvene, ta igham tamtamon tisaghat ila Maaron maata. Tauta isaav ighe tamtamon eta imin niima mako, ve igham aniiŋ gha ighan, ene irau ighamu isaghat ila Maaron maata mako.”
MAT 15:21 Yesu ipaburigin laghooŋ tooni muul, ipul nugh tawe, ve ilaagh ila ivot taan sirivu tau nugh tintiina ru, Tiro ve Sidon, tigheen ila.
MAT 15:22 Malau mako ve Kanaan tinazi ee to nugh tawe iŋarui Yesu ila, ve itaŋ raraini toman aliiŋa tiina ighe: “Tiina, yo David Naatu. Lolom raa, isaghatin ghau ve uul ghau! Pa avuvu saghati izeev natugliva le isaghat kat.”
MAT 15:23 Eemon Yesu iyol aliiŋa rigta mako. Ineneeŋ mon. Livaa tawe inoknok ghasoniiŋni. Tauvene mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Livaa tau ipoipoi ve itataghon ghiit ne, uziire ila!”
MAT 15:24 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau nalam pa tamtamon tooni to Israel mon. Pasaa, yes timin sipsip tau tighau pa ŋginiiŋ toozi, ve tila tisagsag pa su loolo.”
MAT 15:25 I isavsaav, ve livaa tana iŋaruini ila igharau, iput aaghe izi Yesu naagho, ve isaav pani muul ighe: “Tiina, uul ghau lak!”
MAT 15:26 Yesu isaav pani tauvene: “Isaav ighe tasan aniiŋ to yes geegeu, ve tasiki rekia mon ila ŋgavuun tighani, ene iduduuŋ mako.”
MAT 15:27 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, aliŋam poia. Eemon ŋgavuun paam tisasaŋan. Isaav ighe ŋgavuun tauŋa tighanghan, ve aniiŋ ŋgirŋgiira titaptap izi taan, ene imin ŋgavuun lezi to tighan.”
MAT 15:28 Yesu ilooŋ saveeŋ tana, ve isaav pani muul ighe: “Aa livaa, ghuruuŋ ila tsio tiina kat! Tauvene gabua tau yo lolom pani, ene aat ivot payo.” Saawe duduuŋ tana, avuvu saghati ighau pa livaa tana natliva ve tiini poia.
MAT 15:29 Yesu ipul nugh tawe, ve ila ivot yaa naliu Galilaia muul. Ra ilaagh itaghon nari gha izala pa loloz ee, ve mboole izi ta sewe.
MAT 15:30 Malau mako ve eval tiina kat tiyau moroghooŋa toozi katini gha tila tooni. Siriv narape, siriv matazi ikumkuum, siriv avozi ivool, ve moroghooŋa siriv paam. Zetazŋa tighur zi tizi Yesu aaghe puughu, ve i igharaat zi tisov tinizi poia.
MAT 15:31 Eval tiina tighita gabua ŋgereeta tawe le tirur pani. Pasaa, tighita yes tau avozi ivool na, tisavsaav. Ve yes narapeŋa tinizi poia muul ve tilaghlaagh. Ve yes tau matazi ikumkuum na, matazi poia ve tighita nugh. Tauvene tipakur Maaron to Israel pa tapiri ve poia tooni.
MAT 15:32 Yesu tomania eval tiina tana tilepleep, ve ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe: “Yau lolog isaghatin eval tiina tane. Pasaa, itiŋa takaria lepoogh gha mboŋ imin tol wa. Ve lezi aniiŋ eta to tighan mako. Yau lolog pa naziir zi tila toman pitool zi mako. Pale tapirizi isov, ve matazi ililiit izi eez livuugha.”
MAT 15:33 Mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Wai, ene taleep nugh ŋginaaŋa. Pale tagham aniiŋ sindei tau irau eval tiina tane?”
MAT 15:34 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Mberet tsiam piiz ighengheen?” Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Liim ve ru. Ve iigh geegeu siriv paam.”
MAT 15:35 Ra Yesu isaav pa eval tiina mbolezi izi taan,
MAT 15:36 ve igham mberet liim ve ru tomania iigh siriv tawe, ve ipait Maaron pani. Isuŋ le isov ra iteeva, ve ighuru ila to mbiwa tooni, ve anazi tighamu tila, ve tireii pa eval tiina.
MAT 15:37 Yes tisov tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral tintiina liim ve ru le tivoniir.
MAT 15:38 Eval tiina tau tighan aniiŋ tana, zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) ma vene. Ve zilivaa tomania natuzŋa, tinin zi mako.
MAT 15:39 Tighan le isov, ve Yesu ighur zi timuul tila pa nugh toz toz. Ra yesŋa mbiwa tooni tipul loloz, ve tizila muul nari gha tizaa waaŋ toozi, ve tiraav tila tivool pa taan sirivu to Magadan.
MAT 16:1 Yesu tomania mbiwa tooni tileep ta sewe, ve zeran tutuuŋa tomania Sadusi siriv tiŋaruini tila tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe i igham gabua ŋgereeta eta imin ilaal pazi. Leso tiwatagh tighe Maaron to sambam ileep tomania pa uraat tooni.
MAT 16:2 Yesu iyol aliŋazi tauvene: “Isaav ighe ravrav izi ve yam aghita taitai siŋsiŋaaŋ, ene aat asaav aghe: ‘O, ene pale nugh poia.’
MAT 16:3 Ve isaav ighe nughizau ve aghita taitai gabgabuuŋ, ene aat asaav aghe: ‘O, aazne, pale nugh isaghat ve uman.’ Puughu mindai ta yam irau agabiiz nugh, eemon gabua naol tau aazne tivotvot ve timin ilaal payam ne, yam aghilaal pughuzi mako?
MAT 16:4 Oyais, yam zeran to aazne, sasaghatmim kat! Yam aghur murimim pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Yam azuari gham aghe le aghita gabua ŋgereeta eta imin ilaal payam, o aghur ila. Ve ilaal eemon geeg ta pale Maaron itotoia payam. Ite paam mako. Ene ilaal imin muuŋ ivot pa saawe to propet Yona na.” Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ipul zi tileep, ve ila.
MAT 16:5 Saawe tau Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool pa yaa naliu ziige ite, mbiwa tooni tighilaal tighe yes lolozi iveegh, ve tigham mberet eta imin lezi tamaz mako.
MAT 16:6 Eemon Yesu, i igham ŋgar pa zeran tutuuŋa ve yes Sadusi ŋgar toozi. Tauvene iveveen mbiwa tooni ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim ve ayamaan gham pa yis to zeran tutuuŋa ve yes Sadusi.”
MAT 16:7 Eemon mbiwa tooni tighilaal saveeŋ tooni puughu mako. Tauvene tivasavo zi tighe: “I aat isaav pait pasaa, loloon iveegh ve tagham leen mberet eta imin tamaz mako.”
MAT 16:8 Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi muul ighe: “Oyai, ghuruuŋ ila tsiam ŋgiira rigmon kat! Mindai ta ayauyau avomim pa mberet ne?
MAT 16:9 Aghilaal ghau soone? Gabua ŋgeretazi naol tau yau nagham zi na, lolomim iveghai zi wa? Saawe tau napan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) pa mberet liim mon, yam agoog aniiŋ siriv siriv irau nakaral piiz?
MAT 16:10 Ve saawe tau napan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) pa mberet liim ve ru, yam agoog aniiŋ siriv siriv irau nakaral tintiina piiz?
MAT 16:11 Puughu mindai ta yam aghilaal saveeŋ tsiau puughu mako. Yau nasavia mberet mako. Yau nasaav payam naghe: ‘Matamim imomoos ve ayamaan gham pa yis to zeran tutuuŋa ve yes Sadusi.’”
MAT 16:12 Ra ŋgar toozi ivot, ve tighilaal tighe Yesu isavia yis to mberet mako. I isavia ŋgar sasaghati siriv tau zeran tutuuŋa ve Sadusi tivovotia pa tamtamon.
MAT 16:13 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila le tivot taan sirivu tau igharau nugh Sisarea Pilipai. Ra ighason zi ighe: “Laak, tamtamon tigham ŋgar pa Tamtamon Naatu tighe i sei?”
MAT 16:14 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Zeran siriv tighe yo ŋeer rughuzaaŋa Yoan, siriv tighe yo propet Ilia, siriv tighe yo propet Yeremia, ve siriv tighe yo propet ite paam.”
MAT 16:15 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve yam taumim, aghe yau sei?”
MAT 16:16 Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Yo Mesia, ve yo Maaron maata yaryaare tauu Naatu.”
MAT 16:17 Yesu iyol Petrus aliiŋa ighe: “Simon, Yona naatu, tintinim pa poia to Maaron tau izaa tsio! Pa saveeŋ tau ŋgarig usavia ne, tamtamon eta to taan ipaghazoŋaini payo mako. Tamaŋ tau ileep sambam ipaghazoŋaini payo, tauta usavia ivot.
MAT 16:18 Yau nasaav payo: Yo ezam Petrus. Yau aat napayooz lupuuŋ tsiau iyooz izala mboŋar ariaaŋa tane. Leso iyooz ariaaŋ, ve mateegh tapiri irau itatani mako.
MAT 16:19 Yau aat naghur ghom uŋgin ataman to nugh sambam. Leso umin eez pa tamtamon to tiloŋ tila lupuuŋ tsiau ve titaghon pooz to nugh sambam. Isaav ighe yo uŋgalsek pa ŋgar eta izi taan, ene aat ŋgalsekiiŋ raraate tauvene ivot izi nugh sambam. Ve isaav ighe uyok pa ŋgar eta izi taan, ene aat yokiiŋ raraate tauvene ivot izi nugh sambam paam.”
MAT 16:20 Yesu isavsaav pa Petrus le isov, ra iŋgalsekin mbiwa tooni ariaaŋ ighe tivotia vaaru pa tamtamon eta tighe i Mesia sov.
MAT 16:21 Saawe tana ve ila, Yesu isavsaav ghazooŋa pa mbiwa tooni ighe i aat ila pa Yerusalem, ve yes pooza tomania yes daaba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ tighur pataŋani naol pani tomania yavyavuuŋ tiina, ve tiravu imaat itaghon Taama Maaron ŋgar tooni. Eemon mboŋ imin tol, Maaron pale ipaburigini pa mateegh.
MAT 16:22 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve igham Yesu ila ziige, ve iyaoni ighe: “Tiina, vene mako. Gabua tauvene irau ivot payo mako. Mako le mako kat!”
MAT 16:23 Eemon Yesu itoor ghi, ve isaav pa Petrus ighe: “Sadan, ughau ula pa murig! Upoon ghau pa eez tau Maaron ighuru payau ne sov. Ŋgar tsio itaghon Maaron ŋgar tooni mako. Yo utaghon ŋgar to tamtamon mon.”
MAT 16:24 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta ighe imin leg ve itaghon eez tsiau, i aat itatan tauu, ibaad ai pambarooŋ tooni, ve ilam itaghon ghau.
MAT 16:25 Pa ighe tamtamon eta iil eez pa tauu leso ileep poia izi taan, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron.
MAT 16:26 Isaav ighe tamtamon eta igham gabua popoiazi naol isov to taan, eemon i tauu anunu ilale, ene pale gabua naol tana tiuule mindai? Mako. Pale tamtamon tana igham saa gabua ve iravol anunu pani? Mako kat.
MAT 16:27 Saawe to Tamtamon Naatu imuul ilam tomania aŋela tooni, ve itotoi Taama Maaron mbonari ve tapiri ivot ighazooŋ, i pale ighur atuya pa tamtamon eŋaeŋa tisov itaghon ŋgar toozi tau muuŋ tighamghamu izi taan.
MAT 16:28 Yau nasaav payam kat: Tamtamon siriv tau itiŋa tayozyooz ne, aat timaat soone ve tighita Tamtamon Naatu ilam ve itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.”
MAT 17:1 Mboŋ liim ve ee ilam ila, ra Yesu igham Petrus, Yakobus, ve taazi Yoan, ve yes paaŋ mon tizala loloz ee tau daaba izala kat. Leso zigazi tileep.
MAT 17:2 Tilepleep ta sewe, ve Yesu tiini itoora ila yes tol matazi, le naagho isul toman mbonari tiina kat imin aaz maata. Ve nonoghiiŋa tooni paam, ipisosooŋ kat ve mbonari tiina.
MAT 17:3 Malau mako ve mbiwa tooni tol tawe tighita Mose yesuru propet Ilia tivot gha yesŋa Yesu tisavsaav.
MAT 17:4 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Tiina, taleep izi sene, kanaŋ poia kat. Ighe lolom tauvene, o narau balbaal tol ta sene. Ee payo, ee pa Mose, ve ee pa Ilia.”
MAT 17:5 Petrus isavsaav soone, ve taitai tau milmilia, izi le ikau zi. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa ivot ila taitai tawe loolo ighe: “Ena yau taug natug tau lolog igheen tooni, ve igham ghau lolog poia kat. Alooŋ aliiŋa ve ataghoni.”
MAT 17:6 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le roiŋ tiina kat igham zi. Tauvene tiput aghezi izi taan ve tiŋgooz matazi.
MAT 17:7 Eemon Yesu ila ikis zi, ve isaav pazi ighe: “Aroi sov. Aburig.”
MAT 17:8 Ra matazi izaa, eemon tighita tamtamon eta muul mako. Yesu zigani ta ileep tomani zi.
MAT 17:9 Yes tipul loloz, ve saawe tau tilaghlaagh gha tizila, Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe: “Gabua tau ŋgarig aghita na, avotia pa tamtamon rekia sov. Igheen tsiam mon le saawe tau Tamtamon Naatu iburig pa mateegh, mako avotia.”
MAT 17:10 Ra mbiwa tooni tana tighason Yesu tighe: “Puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe propet Ilia aat imuul ilam imin maata, mako Mesia tauu ilam?”
MAT 17:11 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ toozi tana, ene iduduuŋ. Ilia aat ilam imin maata, ve igharaat mulin ŋgar naol isov tau isaghat ne.
MAT 17:12 Ve yau nasaav payam: Ilia, i ilam wa. Eemon tamtamon tighilaalo mako. Tauta tighur pataŋani naol pani itaghon tauzi lolozi. Ve Tamtamon Naatu tauvene paam. Malau mako pale, aana ibaad pataŋani, ve iyamaan yavyavuuŋ tiina ila tamtamon nimazi.”
MAT 17:13 Yesu isaav tauvene, ra ŋgar toozi ivot ve tighilaal tighe i isavia saveeŋ tana izaa to ŋeer rughuzaaŋa Yoan.
MAT 17:14 Yesu tomania mbiwa tooni tol tana timuul tila tivot to eval tiina, ra ŋeer ee iŋarui Yesu ila, iput aaghe pani,
MAT 17:15 ve isaav pani ighe: “Tiina, lolom isaghatin natug ve uule lak! Pa ighe borau izaa pani, ene ivaghamunia le isaghat kat. Saawe siriv, ighamu itaptap izala yav, ve saawe siriv itap izila yaa loolo.
MAT 17:16 Tauvene yau naghamu ila to mbiwa tsio naghe tiuule, gha leso tiini poia. Eemon titoova, le tirao mako.”
MAT 17:17 Yesu isaav pazi imin mbuziriiŋ ighe: “Oyai, yam tamtamon to aazne, aghur ila mako, ve ŋgar tsiam ikaukau kat. Itiŋa takaria lepoogh wa. Tauvene naghe pa ŋgar tsiam ivot ve aghilaal rig. Eemon mako. Monmon yam aghamgham pataŋani payau. Pale ŋeez o namariau? Poia, agham ŋeer marani tana ilam.”
MAT 17:18 Tauvene tighamu ila tooni, ve i iyaon avuvu saghati tawe, ve iziire ighau pani. Saawe duduuŋ tana, ŋeer marani tiini poia.
MAT 17:19 Murei ra, mbiwa to Yesu tila tooni, ve yes mon tileep ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yei irau niziir avuvu saghati tawe mako?”
MAT 17:20 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Puughu tauvene: Ghuruuŋ ila tsiam tiina mako. Yau nasaav payam kat. Isaav ighe ghuruuŋ ila tsiam ŋgiira rigmon imin mastet uuve, ene aat gabua eta ikeek gham mako. Yam pale irau asaav pa loloz tane tauvene: ‘Upul niam, ve ula sewe.’ Ve loloz tane pale ilooŋ aliŋamim, ve ipul niia ve ila.”
MAT 17:22 Yesu tomania mbiwa tooni tila tilup zi izi Galilaia, ve i isaav pazi ighe: “Malau mako pale tighur Tamtamon Naatu ila koiŋa nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni,
MAT 17:23 leso tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, Maaron aat ipaburigini pa mateegh.” Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le lolozi ipataŋan kat.
MAT 17:24 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila tivot nugh Kapernaum, ve zeran siriv to yauŋ takes pa Rumei Tiina tiŋarui Petrus tila, ve tighasoni tighe: “Mindai, paduduŋaaŋ tsiam isiksik takes pa Rumei Tiina, ma mako?”
MAT 17:25 Petrus iyol aliŋazi ighe: “Vee, i isiksik paam.” Murei ra, imuul ila pa ruum, ve Yesu rekia mon isoop ghasoniiŋni ighe: “Simon, yo ugham ŋgar mindai? Savunugha tau tisiksik takes ila pa yes kinik to taan? Tauzi natuzŋa, ma zeran siriv?”
MAT 17:26 Petrus ighe: “Zeran siriv.” Yesu isaav pani muul: “Ighe tauvene, kinik tauu natŋa lezi puughu eta to tisik takes ne mako.
MAT 17:27 Eemon tavaghamunia zeran tawe lolozi sov. Tasik lak. Tauvene ula ve usik yaav tsio izila yaa naliu. Iigh tau ughoona imin maata na, maet silva ee pale igheen ila aavo. Ughamu ula, ve usiki imin ituru abuun.”
MAT 18:1 Saawe tana, mbiwa to Yesu tila tooni, ve tighasoni tighe: “Yes tau titaghon pooz to nugh sambam na, sei ta eeza tiina kat?”
MAT 18:2 Yesu ipoi ŋeer marani ee ilam, ipayooze ila sosozi, ve isaav pazi ighe:
MAT 18:3 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe yam atoor ŋgar tsiam imin geegeu ŋgar toozi mako, yam aat irau ataghon pooz to Maaron ve aloŋ ala nugh sambam mako.
MAT 18:4 Pasaa, sei tau ighe itatan tauu eeza imin ŋeer marani tane, ene i eeza tiina kat iliiv tamtamon tisov tau titaghon pooz to nugh sambam.
MAT 18:5 Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani eta tauvene, ve iuule pa yau ezag, ene igham ghau paam.”
MAT 18:6 Yesu isaav muul ighe: “Yes geegeu tau tighur ilam tsiau ne, isaav ighe tamtamon eta imin watiiŋ pa toozi eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i raa, ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila mazavan belbeluuŋa loolo gha ilale.
MAT 18:7 Tamtamon to taan tau timin watiiŋ pa zetazŋa na, tikaria tauzi wa. Onoon, tovaaŋ naol aat ivotvot, ve ipaburigin tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati, ve igham zi titap pa ghuruuŋ ila toozi. Eemon tamtamon tau ighe imin watiiŋ pa iitete, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa.
MAT 18:8 “Isaav ighe nimam ma aghem eta ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe nimam ru ve aghem ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila yav tau ighanghan irau saawe.
MAT 18:9 Ve matam tauvene paam. Isaav ighe matam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to upeii ve usiki ilale. Onoon, yo pale matam piind ee. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe matam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani.”
MAT 18:10 Yesu isaav pazi muul ighe: “Matamim iŋgal poi. Yes geegeu tauvene, matamim veleghin eta sov! Pa yau nasaav payam: Yes aŋela toozi tilepleep ila Tamaŋ Maaron naagho izi sambam irau saawe.”
MAT 18:12 Yesu isaav muul ighe: “Laak, yam agham ŋgar mindai? Isaav ighe ŋeer eta, i le sipsip ndiŋndiŋ ee (100), ve toozi eta ipas ivot gha ilale, ene pale tamtamon tana igham mindai? I pale ipul sipsip tooni tamoot paaŋ saŋavul liim ve paaŋ (99) tana tizi loloz ziige, ve ila iil i tau ilale na.
MAT 18:13 Ve yau nasaav payam. I pale iliilo le ighe indeeŋa, ene aat loolo poia kat pa sipsip eemon tana le iliiv sipsip tooni siriv tau tilalez mako na.
MAT 18:14 Ve Tamamim tau ileep sambam, ŋgar tooni raraate. I loolo pa geegeu tsiau tane eta ilale mako.”
MAT 18:15 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe toŋvetaz tsio eta igham sosor payo, na ula tooni, ve yamru mon aleep, ve upaghazoŋaini pa sosor tooni, leso ighilaalo. Isaav ighe i ilooŋ aliŋam, ene poia. Pasaa, yo ugham mulin toŋvetaz tsio gha yamru avalupu gham muul.
MAT 18:16 Eemon isaav ighe i ilooŋ ghom mako, o ula ugham tamtamon ruta ma eta, ve yamŋa ala atoov saveeŋ pani muul. Leso saa saveeŋ tau ighe i isavia, na yes tilooŋa paam. Ve isaav ighe murei, apaesia aliiŋa pa tamtamon siriv, yes aat tighur ila saveeŋ tsiam pasaa, yam zeran ru ma tol, ta apariaaŋ saveeŋ tana.
MAT 18:17 Ve isaav ighe i ilooŋ gham mako, na apaesia saveeŋ tooni iloŋ ila lupuuŋ to Maaron. Leso yes paam anazi tilooŋa ve titiir saveeŋ tooni. Ve isaav ighe tamtamon tana imbuzir pa lupuuŋ to Maaron paam, o apul murimim pani, ve ileep imin yes zeran to yauŋ takes ve yes tau tiwatagh Maaron mako na.
MAT 18:18 “Yau nasaav payam kat: Isaav ighe yam aŋgalsek pa ŋgar eta izi taan, ene aat ŋgalsekiiŋ raraate tauvene ivot izi sambam. Ve isaav ighe ayok pa ŋgar eta izi taan, ene aat yokiiŋ raraate tauvene ivot izi sambam paam.
MAT 18:19 “Ve yau nasaav payam muul tauvene: Isaav ighe tamtamon tsiam ruta ma tolta tilup lolozi ve tighason Tamaŋ tau ileep sambam pa gabua eta, i aat ilooŋ suŋuuŋ toozi, ve igham anooŋa ivot.
MAT 18:20 Pa isaav ighe tamtamon ruta, ma tolta tilup zi pa yau ezag, yau aat naleep tomani zi.”
MAT 18:21 Ra Petrus ila igharau Yesu ve ighasoni ighe: “Tiina, isaav ighe toŋvetaz tsiau eta ighamgham sosor payau, ene pale napul sosor tooni irau pai piiz? Pai liim ve ru, pale irao?”
MAT 18:22 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako, liim ve ru, ene irao mako. Unini sov. Ighe yo upul sosor tooni irau pai tamoot tol saŋavul liim ve ru (77), ene paam irao mako.
MAT 18:23 Alooŋ. Pooz to nugh sambam, ene imin kinik ee. I ighe igabiiz yes besooŋa tau tiŋginŋgin maet tooni na. Leso iwatagh: Yes tiŋgin poghania maet tooni, ma mako?
MAT 18:24 I ipaburigin uraat to gabizooŋ zi, ve tigham besooŋa tooni ee ila ivot tooni. Ŋeer tawe, bun tooni tiina le tiina kat. Tanini, aat tazaa pani mako.
MAT 18:25 Besooŋa tana, i le maet irau to iyat bun tooni mako. Tauvene kinik isaav ariaaŋ ighe tigholia ŋeer tana tomania azaawa, natŋa, ve gabua tooni naol isov. Leso tigham maeta ve tiyat bun tooni sirivu.
MAT 18:26 Besooŋa tana ilooŋ saveeŋ to kinik, ve iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: ‘Aa kinik tsiau, utatan atem, ve ughur sooso malau rig payau. Leso nayol bun tsiau isov ilat tsio.’
MAT 18:27 Tauvene kinik loolo isaghatini, ve ipul bun tooni tomania sosor tooni, ve ipuli ila.
MAT 18:28 “Besooŋa tana ivot ila muuri, ve izaa to iitete ite tau besooŋa to kinik paam. Iitete tawe, i igham bun tiina rig ila tooni. Bun tooni irau denari ndiŋndiŋ ee (100). I izaa to iitete tana, ve niima ila igigin luua, ve isaav pani ighe: ‘Ai, yo aat uyat bun tsio rekia mon!’
MAT 18:29 “Tauvene iitete tana iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: ‘Aa ŋeer tsiau, utatan atem ve ughur sooso malau rig payau. Leso nayat bun tsiau ilat tsio.’
MAT 18:30 Eemon i ilooŋa mako. Ŋgar tooni iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav gha tighur iitete tana iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Leso ilepleep ta sewe le irau iyat suvinia bun tooni.
MAT 18:31 “Eemon besooŋa siriv to kinik tighita ŋgar tau i ighamu na, le irau lolozi mako. Lolozi ipataŋan kat. Tauvene tila to tiina toozi, ve tipaes pani.
MAT 18:32 Kinik ilooŋ saveeŋ toozi tana, ve rekia mon ipoi ŋeer tawe ilam, ve isaav pani ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati kat! Yo utaŋ rarai ghau, tauta lolog isaghatin ghom, ve napul bun tsio isov.
MAT 18:33 Ŋgar tau nagham payo na, yo paam irau utaghon ŋgar raraate ve lolom isaghatin etam ite. Puughu mindai ta ugham tauvene mako?’
MAT 18:34 Tauvene kinik aate yavyav kat, ve aana ighur besooŋa tana ila uraata tooni siriv nimazi, leso tighur yavyavuuŋ tiina pani lee irau iyat suvinia bun tooni.”
MAT 18:35 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Ighe toŋvetaz tsiam eta igham sosor payam, na yam aat lolomim isaghatini ve apul sosor tooni toman lolomim. Ighe agham tauvene mako, ene pale Tamaŋ tau ileep sambam, igham ŋgar raraate mon payam imin kinik tawe igham pa besooŋa tooni.”
MAT 19:1 Yesu isavia saveeŋ tana le isov, ra ipul taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila le ivot taan sirivu to Yudea tau igheen ila pa yaa Yordan ziige ite.
MAT 19:2 Ve eval tiina kat tikeet taghoni gha yesŋa tila. Tilepleep ta sewe, ve i igharaat moroghooŋa toozi le tinizi poia.
MAT 19:3 Zeran tutuuŋa siriv tila tivot tooni tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai? Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni pa puughu eta, ve iziir azaawa, ene iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
MAT 19:4 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Yam awaat saveeŋ to Maaron, ma mako? Saveeŋ tooni isaav tauvene: Indeeŋ saawe imin maata kat tau Maaron ighur sambam ve taan, i ighur tamtamon. Ighur tamoot ve livaa.
MAT 19:5 Ve Maaron isaav ighe: ‘Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tilup zi timin eemon.’
MAT 19:6 Muuŋ, yesuru tileep lez lez. Ve saawe tau tivai, timin tamtamon eemon. Tauvene yesuru irau tileep lez lez muul mako. Pa tivalupu zi timin eemon wa. Yes tau Maaron tauu ilup zi timin eemon na, tamtamon eta irau ivalagh zi muul mako.”
MAT 19:7 Tauvene zeran tutuuŋa tawe tighasoni muul: “Ighe tauvene, puughu mindai ta Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: ‘Ŋeer eta ighe irav motin vaiŋ tooni, i aat ibood livaa le rau eta imin paesiiŋ, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa. Mako iziire ila.’”
MAT 19:8 Yesu iyol aliŋazi muul ighe: “Saveeŋ tsiam onoon. Ve Mose iyok payam ighe yam irau arav motin vaiŋ tsiam ve aziir azuwamimŋa tila pasaa, ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim. Eemon indeeŋ saawe imin maata tau Maaron ighur zitamoot ve zilivaa, ŋgar tauvene igheen mako.
MAT 19:9 Tauvene yau nasaav payam: Tamoot eta irau irav motin vaiŋ tooni sorok ne mako. Puughu eemon geeg tauvene: Isaav ighe azaawa ighur boog, ene tamoot tana irau irav motin vaiŋ toozi. Eemon isaav ighe i irav motin vaiŋ toozi pa puughu ite paam, ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.”
MAT 19:10 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, isaav ighe Maaron ighur tutuuŋ ariaaŋa tauvene pa vaivaiŋa tomania azuwazŋa, na poia to tamtamon tivai sov!”
MAT 19:11 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tsiam poia. Eemon tamtamon tisov irau titaghoni mako. Yes tau Maaron ighur zi pa lepoogh tauvena, yes mon ta irau titaghoni.
MAT 19:12 Tamtamon tau tivai mako, ene yes lezi puughu naol. Tamtamon siriv, tinazŋa tipoop zi toman pataŋani siriv. Tauta igham zi irau tivai mako. Ve siriv, tamtamon tipaal zi, leso tigham ŋgar pa vaiŋ sov. Ve tamtamon siriv tigham ŋgar tiina pa pooz to nugh sambam, tauvene lolozi pa vaiŋ mako. Tauvene sei tau ighe iyamaan tauu ighe i irau itaghon saveeŋ tane, ene poia to itaghoni.”
MAT 19:13 Tamtamon tigham natuzŋa tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi, ve isuŋ Maaron to ipalot zi. Eemon mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi.
MAT 19:14 Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov! Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.”
MAT 19:15 Yesu ighur niima izala geegeu tawe pavozi, ve ighur poia to Maaron izaa toozi, ra ipul nugh tawe ve ila.
MAT 19:16 Yesu ilaghlaagh ila, ve ŋeer ee iŋaruini ilam, ve ighasoni ighe: “Mos puughu, pale nagham saa ŋgar poia, leso naleep matag yaryaare le alok?”
MAT 19:17 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughason ghau tauvene? Maaron mon ta poia. Isaav ighe lolom pa uloŋ ula nugh tooni ve uleep matam yaryaare, na matam kisin tutuuŋ tooni tisov, ve utaghon duduŋai zi.”
MAT 19:18 Tauvene ŋeer tawe ighason Yesu muul ighe: “Saa tutuuŋ?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tutuuŋ tauvene: ‘Urav tamtamon imaat sov, ughur boog sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov.
MAT 19:19 Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi. Ve lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’”
MAT 19:20 Ŋeer paaghu tana ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai, mos puughu, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov. Saa ŋgar muul ta yau nambool pani ne?”
MAT 19:21 Tauvene Yesu isaav pani muul tauvene: “Isaav ighe yo lolom pa ŋgar tsio ve gabuam isov iduduuŋ mon ila Maaron maata, na ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.”
MAT 19:22 Ŋeer paaghu tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig, ipul Yesu ve ila toman loolo ipataŋan. Pasaa, i kuaz tauu kat.
MAT 19:23 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron, ve tiloŋ tila nugh sambam.
MAT 19:24 Yau nasaav payam muul. Isaav ighe kamel eta itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron, ve tiloŋ tila nugh sambam, ene pale tirao mako kat.”
MAT 19:25 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le tirur tiina ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tighasoni tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
MAT 19:26 Yesu maata ila pazi, ve isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon tauzi titoova, ene aat tirao mako. Eemon Maaron, gabua eta irau ikeeka mako.”
MAT 19:27 Yesu isaav tauvene, ve Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Yei tane, nipul gabua tsiei naol isov izi ileple, ve nilam nitaghon ghom. Saa anooŋa ta pale ivot payei?”
MAT 19:28 Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Saawe tau Maaron igharaat gabua naol isov timin paaghu, ve Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz toman mbonari ve tapiri tiina, yam tau ataghon ghau ne, pale aleep ila niamim to ghamuuŋ pooz irau saŋavul ve ru, ve aŋgin rumei saŋavul ve ru to yes Israela.
MAT 19:29 Ve tamtamon tisov tau tigham ŋgar pa yau ezag, ve tipul ruum toozi, toŋvetaz toozi, tamazŋa ve tinazŋa, natuzŋa, ma uum toozi, ene pale poia tiina to Maaron izazaa toozi, le iyol gabua tisov tau tipul zi na, irau ndiŋndiŋ ee (100). Ve yes pale tileep matazi yaryaare le alok.
MAT 19:30 Eemon tamtamon katini tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau aazne tileep murei geeg, ene pale anazi tila timuuŋ.”
MAT 20:1 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tane ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin taan tauu ee. Mboŋoozo ndoroome, ve i iburig gha ila iil tamtamon siriv to tigham uratoi uum vaen tooni.
MAT 20:2 I ighita tamtamon siriv, ve imbu saveeŋ tomani zi tauvene: Ighe tigham uraat pa mboŋoozo ila le ravrav izi, ene aat ighol zi pa maet denari ee. Igharaat saveeŋ tomani zi le isov, ve tila pa uraat.
MAT 20:3 I ilepleep le aaz izalam rig, ra ila igig maaran muul, ve ighita tamtamon siriv tiyozyooz sorok.
MAT 20:4 Tauvene isaav pazi ighe: ‘Ai, ighe lemim uraat mako, na ala agham uraat pa uum vaen tsiau. Ve yau aat nagham lemim atuya iduduuŋ pa uraat tsiam.’
MAT 20:5 Tauvene yes paam tila tigham uraat. Aaz izalam zegmatuugh, ra i ila igig maaran muul, ve isain le tamtamon siriv paam. Ve ileep le aaz ivool, ra igham ŋgar raraate mon.
MAT 20:6 Ravrav izi, ve imuul ila maaran, ve ighita tamtamon siriv tiyozyooz soone. Tauvene ighason zi ighe: ‘Ai, mindai ta yam ayozyooz sorok mboŋoozo gha ilam ravrav izi ne? Lemim uraat mako?’
MAT 20:7 Yes tiyol aliiŋa tighe: ‘Vee, eta igham ghei pa uraat mako.’ Tauvene isaav pazi ighe: ‘O ighe vene, na ala agham uraat pa uum vaen tsiau.’
MAT 20:8 “Ravrav izi geeg ve uraat isov, ra uum vaen taama ipoi besooŋa tooni tau iŋgin yes uraata na ilam, ve isaav pani ighe: ‘Upoi yes uraata tawe tilam, ve urei atuya toozi irau zi. Upamuuŋ yes tau tilam murei geeg na, ve ureii ila ila le upasovu ila to yes tau tilam mboŋoozo geeg na.’
MAT 20:9 Tauvene besooŋa tooni tawe ila iyau yes uraata tilam, ve ighol zi pa uraat toozi. Yes tau tilam murei geeg ve tigham uraat ŋgiira rigmon na, i igham lezi maet denari ee le irau zi.
MAT 20:10 Tauvene yes tau timuuŋ tilam pa mboŋoozo na, tinumeer tighe atuya toozi aat izala rig le iliiv zetazŋa siriv. Eemon mako. Yes paam tigham maet denari eŋaeŋa irau zi pa uraat toozi, raraate imin zetazŋa siriv.
MAT 20:11 Tauvene saawe tau tigham atuya toozi, lolozi ŋuria ve tiŋooŋ pa uum vaen taama tighe:
MAT 20:12 ‘Wai, yes tau tilam murei geeg ne, tigham uraat ŋgiira rigmon kat. Ve yei tane, aaz ighaaz matin ghei, ve nigham uraat pataŋani kat ta mboŋoozo geeg lee ilam ravrav izi. Mindai ta yo ughol zi raraate imin yei ne?’
MAT 20:13 “Tauvene uum vaen taama isaav pa toozi ee ighe: ‘Ŋeer tsiau, yau nagham sosor eta payo mako. Atuya tau muuŋ ituru tambu saveeŋ gha uyok pani, tauta nagham payo.
MAT 20:14 Ugham atuya tsio ve ula. Ve ulooŋ. Isaav ighe yau lolog pa nagham poghania yes tau tilam murei geeg ve nagham lezi atuya raraate imin nagham payo, ene yau gabua tsiau.
MAT 20:15 Saa ŋgar tau naghe nagham pa gabua tsiau, ene igheen to yau taug. Ma mindai? Yo ughita nagham poghania tamtamon, tauta uŋooŋ ne?’”
MAT 20:16 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tauvene yes tau timuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau tileep murei geeg, ene pale tila timuuŋ.”
MAT 20:17 Yesu tomania mbiwa tooni ve tamtamon siriv paam tilaagh taghon eez tau ila pa Yerusalem. Yesu igham mbiwa tooni saŋavul ve ru, ve ipet zi tila soghan, ra isaav pazi ighe:
MAT 20:18 “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Tala tavot, pale tighur Tamtamon Naatu ila daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve yes pale tipayooze pa savsaveeŋ, ve tighur atuya pani tighe i aat imaat.
MAT 20:19 Mako tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi. Leso anazi tipaŋiŋizaini, ve tilosi pa waar tuatua, ve tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat. Eemon mboŋ imin tol, Taama Maaron pale ipaburigini pa mateegh.”
MAT 20:20 Yesu isavia mateegh tooni le isov, ra Zebedi azaawa tomania natŋa ru tila tooni, ve tinazi iput aaghe izi Yesu naagho ighe ighasoni pa gabua ee.
MAT 20:21 Tauvene Yesu ighasoni ighe: “Yo lolom pa saa gabua?” I iyol aliiŋa ighe: “Yau naghe murei, saawe tau yo utotoi pooz tsio ivot ighazooŋ ve uleep izi nugh tsio, na ughur natugŋa ru tane tileep ila yo zigem. Ee ileep ila nimam tapir, ve ite ileep ila pa ŋas.”
MAT 20:22 Yesu iyol saveeŋ to tinazi ighe: “Gabua tau yamru aghason ghau pani na, awatagh pataŋani tooni mako. Aghita. Rubruub tau yau aat naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam?”
MAT 20:23 Yakobus ve Yoan tiyol aliiŋa tighe: “Vee, yeiru irau nighun ila.” Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon, rubruub tsiau, yamru pale aghun ila paam. Eemon gabua tau aghason ghau pani ne, yau naŋgini mako. Ene igheen to Tamaŋ Maaron. Sei ta pale ileep pa nimag tapir ve sei ileep pa ŋas, ene i tauu ighur zi pataghaaŋ wa.”
MAT 20:24 Zetazŋa saŋavul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ toozi le irau lolozi mako.
MAT 20:25 Tauvene Yesu ipoi zi tilam, ve isaav pazi ighe: “Ŋgar to nugh nugh tau Yuda mako na, yam awataghi wa. Yes daaba tau tiŋginŋgin zi na, tipapait tauzi ezazi, ve titatan yes tau tileep ila sambazi. Ve tamtamon toozi siriv tau ezazi tintiina na, titaghon ŋgar raraate mon. Monmon titotoi tapirizi pa yes tau tileep ila sambazi na ve titatan zi.
MAT 20:26 Eemon ŋgar tauvene igheen tsiam sov. Isaav ighe tsiam eta ighe eeza imin tiina ila sosomim, na i aat itatan tauu eeza izi, ve imin besooŋa payam.
MAT 20:27 Ve isaav ighe tsiam eta ighe imuuŋ pa yam asov, na i aat itatan tauu eeza izi kat le imin besooŋa sorok payam.
MAT 20:28 Leso itaghon Tamtamon Naatu ŋgar tooni. Aghita. I ilam to tamtamon tibees pani ne mako. I ilam imin besooŋa to iuul tamtamon, ve iyoki tauu gha imaat pa eval tiina. Leso ighol atuya to sosor toozi, ve ipas zi pa saghati tapiri.”
MAT 20:29 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh Yeriko, ve eval tiina kat titaghon zi gha yesŋa tila.
MAT 20:30 Tilaagh tila le tizaa to zeran ru tau matazi kumkuuma. Mbolezi izi eez ziige, ve tilepleep. Yesuru tilooŋ tighe Yesu ilam le ighe isaliv zi. Tauvene tiboob aliŋazi tiina tighe: “Aa Tiina tsiei, David Naatu, lolom isaghatin ghei, ve uul ghei lak!”
MAT 20:31 Eval tiina tilooŋ zi, ve tiyaon zi tighe tineneeŋ. Eemon mako. Yesuru titaŋ rarai Yesu muul toman aliŋazi tiina kat tighe: “Aa tiina tsiei, David Naatu, lolom, raa, isaghatin ghei, ve uul ghei lak!”
MAT 20:32 Tauvene Yesu aaghe tuŋia, ve ipoi zi tilam, ve ighason zi ighe: “Aiyo, yamru aghe nagham mindai payam?”
MAT 20:33 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Tiina tsiei, yeiru nighe yo ugharaat matamai. Leso nighita nugh.”
MAT 20:34 Yesu ighit zi le loolo isaghatin zi. Tauvene niima ila ikis matazi, ve rekia mon matazi poia gha tighita nugh. Ra yesuru paam titaghon Yesu ve yesŋa tila.
MAT 21:1 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila gha tigharau Yerusalem wa. Tila tigharau nugh Betpage tau igheen ila loloz Oliv ziige, ra Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru ighe:
MAT 21:2 “Yamru amuuŋ azala nugh tawe. Ala avot, pale aghita doŋki ee tau timbitu iyozyooz, ve naatu iyozyooz tomania. Apool zi, ve agham zi tizilam payau.
MAT 21:3 Isaav ighe tamtamon eta ighit gham, ve ighason gham pa ŋgar tau aghamu, na asaav pani aghe: ‘Tiina tsiei, i le uraat pazi.’ I pale rekia mon iyoki zi payam.”
MAT 21:4 Tauta Maaron aliiŋa tau muuŋ propet tooni ee ivotia na ighur anooŋa. Saveeŋ tana isaav ighe:
MAT 21:5 “Asaav pa tamtamon to Zion aghe: ‘Aghita kinik tsiam tau ilat na. I ŋeer marowa, ve itatan tauu eeza. Tauta mboole izala doŋki ve ilat. Mboole izala doŋki paaghu ee ve ilat.’”
MAT 21:6 Tauvene mbiwa tooni ru tawe timuuŋ tila, ve titaghon saveeŋ tau Yesu isavia pazi na.
MAT 21:7 Yesuru tigham doŋki tawe tomania naatu, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot tooni, ra tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, titir zi izala doŋki naatu tana paavo, ve Yesu iyaat izala ve mboole izi.
MAT 21:8 Ra eval tiina tau tilaagh tomani zi na, tizavar nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ taghon eez to tipakuru. Ve tamtamon toozi siriv tila timbut gabua imin tuum raua, ve tigham zi tilam ve tiraar zi taghon eez paam.
MAT 21:9 Ve tamtamon siriv timuuŋ pa Yesu, ve siriv tilaagh murei, ve tipaiti toman aliŋazi tiina tighe: “Hosana! Tapakur David Naatu. Ŋeer tane ilam pa Ŋeer Tiina eeza. Poia to Maaron aat izaa tooni ve ipaloti. Hosana! Tapait Maaron tau ileep saaŋa le saaŋa kat na eeza!”
MAT 21:10 Yesu iloŋ ila Yerusalem, ve yes Yerusalema tisov tisaŋeeŋ ve tivaghasoni zi tighe: “Saa ŋeer tawe?”
MAT 21:11 Ve eval tiina tau tilaagh tomania Yesu na, tiyol aliŋazi tighe: “Ene Yesu, propet to nugh Nasaret tau igheen izi Galilaia.”
MAT 21:12 Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ireu yes tau tiraraukol ta sewe, ve iziir zi tisov tighau tivot tila muuri. Ve itoor boor to yes zeran to paravoliaaŋ maet, tomania paŋ to yes tau tiraraukol pa man mbuun na, le saveeŋ mariŋ toozi iparŋgiriiz izi taan.
MAT 21:13 Ve isaav pazi ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: ‘Pale tiwaat rumei tsiau tighe ‘suŋuuŋ niia.’ Eemon yam aghamu imin nugh tau umbuuŋa tiyoŋyooŋ ila.’”
MAT 21:14 Yesu ilepleep izi Rumei Tiina naagho, ve matazi kumkuuma ve narapeŋa siriv tila tooni, ve i igharaat zi le tinizi poia.
MAT 21:15 Tauvene geegeu tau tileep Rumei Tiina naagho na paam, tiboboob aliŋazi tiina tighe: “Hosana! Tapakur David Naatu!” Yes daaba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ tighita gabua ŋgeretazi tau Yesu ighamgham zi na, ve tilooŋ saveeŋ to geegeu tawe, le irau lolozi mako.
MAT 21:16 Tauvene tisaav pa Yesu tighe: “Ai, saveeŋ tau tibobaini we, yo ulooŋa, ma mako?” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Vee, yau nalooŋa wa. Ve mindai, yam awaat saveeŋ to Maaron rigta, ma mako? Pa saveeŋ tooni ziiri ee isaav tauvene: ‘Maaron, yo ughur geegeu to tipait yo ezam! Yes tau zolman rig, ve yes tau tighunghun tuz na paam!’”
MAT 21:17 Yesu isavsaav pazi le isov, ra ipul zi, ve ilaagh ivot pa nugh tiina Yerusalem gha imuul ila pa nugh Betania. Mboŋ izi, ve ileep ta sewe.
MAT 21:18 Mboŋ le nughizau, ra Yesu ighe imuul ila pa nugh tiina Yerusalem. Ilaghlaagh ila ve iyamaan ghi ighe i pitoola.
MAT 21:19 Maata ila le ighita ai fik ee iyooz izi eez ziige. Tauvene iŋaruini ila ighe igham anooŋa siriv gha ighan. Eemon ila le ighita ai tawe le anooŋa eta mako. Raua mon. Tauvene isaav pa ai tana ighe: “Aazne ve ila, yo irau uyanooŋ muul mako.” I isavia saveeŋ tane, ve rekia mon ai tana raua imalai, ve igorgor.
MAT 21:20 Mbiwa tooni tighita kaut ŋgereeta tana le tirur pani ve ŋgar toozi imbool. Ve tisaav tighe: “Wai, mindai ta ai tane rekia mon raua imalai ve igorgor?”
MAT 21:21 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe lolomim ru mako, ve aghur ila ariaaŋ, yam paam irau agham gabua imin tau yau nagham pa ai tane. Ve tane mon mako. Yam aat irau agham gabua tintiina siriv paam. Isaav ighe yam asaav pa loloz tane aghe: ‘Uburig, ve usik taum ula te,’ ene aat gabua tana ivot itaghon aliŋamim.
MAT 21:22 Onoon kat, isaav ighe yam aghur ila to Maaron toman lolomim eemon, ve aghasoni pa gabua eta, i pale igham gabua tana ivot payam.”
MAT 21:23 Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo muul, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. Tauvene yes daaba to watooŋrau tomania pooza siriv tilup zi ve tila tivot tooni, ve tighasoni tighe: “Laak, uraat tau ughamghamu na, yo ezam pani mindai? Ve sei kat ta ighur ghom pa uraat tane?”
MAT 21:24 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ghasoniiŋ tsiam poia. Eemon yau leg ghasoniiŋ ee payam paam. Isaav ighe ayol ghasoniiŋ tsiau, ene aat yau nayol tsiam paam, ve navotia puughu tau yau ezag pa uraat tsiau.
MAT 21:25 Aiyo, asaav payau. Yoan tau muuŋ irurughuuz tamtamon na, uraat tooni puughu mindai? I itaghon ŋgar to nugh sambam, ma itaghon ŋgar to tamtamon?” Yes tiyol aliiŋa rekia mako. Tivasavo zi tighe: “Wai, ene pale tasaav mindai? Ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to nugh sambam’, i pale isaav pait: ‘Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aghur ila saveeŋ tooni mako?’
MAT 21:26 Ve ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtamon’, iit aat tayamaan ghiit pa eval tiina tane. Pasaa, tisov tighur ila tighe Yoan, i propet tauu to Maaron. Ighe tareu lolozi, pale tigham ŋgar eta.”
MAT 21:27 Tauvene tiyol ghasoniiŋ to Yesu tighe: “Ii, yei nikankaan pani.” Tauta Yesu aana isaav pazi: “Ighe tauvene, yau paam, aat irau nayol ghasoniiŋ tsiam, ve navotia puughu tau ezag pa uraat tsiau tane ne mako.”
MAT 21:28 Yesu isaav muul pa yes daaba to watooŋrau tomania pooza tana ighe: “Laak, yam agham ŋgar mindai? Pai ee, ŋeer ee tomania natŋa ru tilepleep. I ila to naatu olman, ve isaav pani ighe: ‘Natug, yau naghe aazne yo ula ugham uraat ila vaen tsiau loolo.’
MAT 21:29 Naatu olman tawe imbuzir pani ighe: ‘Ah, yau tinig imum.’ Eemon murei ra, i itoor ŋgar tooni, ve ila igham uraat tana.
MAT 21:30 Tamazi ila to naatu muria paam, ve isavia saveeŋ raraate mon pani. Ve naatu tawe iyok sorok ve isaav ighe: ‘Tamaŋ, ene poia. Yau aat nataghon aliŋam.’ Eemon i ila igham uraat mako.
MAT 21:31 Laak, natŋa ru tana, sindei ta itaghon taama ŋgar tooni?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Naatu olman.” Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam kat. Zeran sasaghatizi to yauŋ takes tomania zilivaa to eez, tauta timuŋmuuŋ payam gha timuuŋ tiloŋ tila Maaron pooz tooni loolo.
MAT 21:32 Pasaa, saawe tau Yoan ilam ve ipaghazoŋai gham pa eez duduuŋa to Maaron, yam aghur ila saveeŋ tooni mako. Eemon zeran sasaghatizi to yauŋ takes, tomania zilivaa to eez, yes tighur ila saveeŋ tooni, ve rekia mon tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Ve yam aghita ŋgar tau tighamu na, eemon atoor ŋgar tsiam ve aghur ila Yoan saveeŋ tooni mako.”
MAT 21:33 Yesu isaav pazi muul ighe: “Aghur taliŋamim ve alooŋ saveeŋ palelaaŋ ite tane. Pai ee, taan tauŋa ee igharaat taan tooni, ve ivazogh vaen ila. Mako ikau olol ilivutini, ve itai puura ee imin nugh to pisooŋ vaen. Ve irau balbaal aaghe malaua. Leso yes uraata tileep izala saaŋa, ve matazi ilala pa uum vaen tawe ve tiŋgini. I igharaat gabua naol le isov, ra ipul uum vaen tooni ila uraata siriv nimazi. Leso tigham uratoini, ve saawe to yauŋ vaen anooŋa, mako tivalaghi gha sirivu imin i le, ve sirivu imin yes lezi. I igharaat saveeŋ tomani zi le isov, ra iburig, ipul nugh tooni, ve ila ileep malau izi nugh ite.
MAT 21:34 “Ilepleep izi ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot. Ra imbaaŋ besooŋa tooni siriv tila to yes uraata tawe. Leso tigig zi ve tigham vaen anooŋa tau tighuru pa uum tauŋa na.
MAT 21:35 Eemon saawe tau besooŋa tooni tila peria toozi, yes uraata tawe tikis zi. Besooŋa ee, tiravu le naagho isaghat. Ve ite, tiravu imaat. Ve ite imin tol, ene tiravu pa maet.
MAT 21:36 Tauvene uum vaen tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni siriv muul tila. Yes eval rig. Tiliiv zetazŋa tau i imbaaŋ zi imin maata. Eemon yes paam, uraata tana tigham ŋgar raraate pazi.
MAT 21:37 “Murei ra, uum tauŋa imbaaŋ naatu aana ila pazi. Pasaa, igham ŋgar ighe tauu naatu ila, o tiroron pani ve tilooŋ aliiŋa.
MAT 21:38 Eemon saawe tau yes uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu, tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat. Leso gabua tau i eeza pani ne, taghamu imin leen.’
MAT 21:39 Tauvene tila gha tikisi, tigherevu ivot ila soghan pa uum vaen, ve tiravu imaat.”
MAT 21:40 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason zi ighe: “Yam agham ŋgar mindai? Isaav ighe uum vaen tauŋa ila ivot to yes uraata tawe, ene pale igham mindai pazi?”
MAT 21:41 Yes tiyol aliiŋa tighe: “I aat irav zi tisov timataar. Ve mateegh toozi pale poia mako. Toman yavyavuuŋ tiina. Mako ighur uum vaen tooni ila tamtamon siriv nimazi to tiŋgini. Leso saawe to yauŋ vaen anooŋa, tighur vaen anooŋa siriv ila pani.”
MAT 21:42 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, yam awaato rigta, ma mako? Saveeŋ tawe isaav ighe: ‘Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale, tauta imin puughu pa ruum iyooz ve ipaloti. Leso ruum iyooz ariaaŋ izala paavo. Maaron tauu igham ŋgar tane ivot. Ve yei nighita imin gabua ŋgereeta ee ila matamai.’”
MAT 21:43 Ra Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta itap ve irav ghi izala maet tawe, ene pale tuua ipolpol. Ve isaav ighe maet tana itap izala tamtamon eta paavo, ene pale imbiriis le ŋanŋania. Tauvene yau nasaav payam kat: Maaron aat iwalaav pooz to nugh sambam payam, ve ighuru ila tamtamon siriv nimazi. Leso tigham uratoini le anooŋa ivot.”
MAT 21:45 Yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa tana tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tane, ve tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi.
MAT 21:46 Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina. Pasaa, yes tighita Yesu tighe i propet to Maaron.
MAT 22:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite pa yes daaba tana ighe:
MAT 22:2 “Pooz to nugh sambam, ene imin kinik ee tau ighe igham ghanghaniiŋ tiina pa vaiŋ to naatu.
MAT 22:3 Tauvene isain tamtamon katini ighe tilam tighita vaiŋ tau pale ivot. I itartar pa gabua naol le isov, ra imbaaŋ besooŋa tooni siriv tila pa yauŋ yes tau poiŋ tooni igham zi na. Eemon tila le zeran tawe lolozi pa tila mako.
MAT 22:4 “Tauvene kinik imbaaŋ besooŋa tooni siriv muul tila, ve isaav pazi ighe: ‘Zeran tau yau nasain zi na, yam ala ve asavia aliŋag pazi tauvene: Yau natartar pa aniiŋ to ghanghaniiŋ isov wa. Ve narav makau toman tumbuŋazi siriv paam. Tauvene nagharaat gabua naol isov, ve nasaŋan zi mon. Rekia tilam pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tane.’ [Tauvene yes besooŋa tana tila, ve tipaesia kinik aliiŋa pa zeran tawe.]
MAT 22:5 Eemon yes matazi veleghin poiŋ to kinik imin kaut sorok, ve tiburig tiparghaughau pa uraat toz toz. Ee ila igham uraat pa uum tooni, ite ila pa uraat tooni to raukoliiŋ,
MAT 22:6 ve siriv tikis yes besooŋa to kinik, ve tipamayaŋin zi, ve tirav zi timatmaat.
MAT 22:7 “Ŋgar tau tighamu na, ipas kinik aate, le aate yavyav kat. Tauvene imbaaŋ zaaba tooni tila, ve tiravuur yes tau tirav besooŋa tooni na, le tisov timataar, ve titun nugh toozi paam.
MAT 22:8 Murei ra, i ipoi besooŋa tooni siriv tilam, ve isaav pazi ighe: ‘Wais, aniiŋ to natug vaiŋ tooni, natartar pani wa. Eemon zeran tau nasain zi na, yes popoiazi irau to tilam pa ghanghaniiŋ tane ne mako.
MAT 22:9 Tauvene yam amuul ala, ve ayooz irau eez booga booga ta naol ne. Ve sei ma sei tau ighe aghit zi, na asain zi tisov tilam pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tane.’
MAT 22:10 “Tauvene yes besooŋa tana tila tirau eez ta naol ne, ve tiyauur tamtamon tisov tau tindeeŋ zi na tilam, le ruum to vaiŋ tana loolo ivon kat. Tigham zeran popoiazi, ve yes sasaghatizi paam.
MAT 22:11 “Ra kinik iloŋ ila ruum to vaiŋ, ighe ighita yes tau tilam pa ghanghaniiŋ na. Maata ila le ighita ŋeer ee ilepleep. I ighur nonoghiiŋa poia to vaiŋ mako, ve ilam sorok.
MAT 22:12 Tauvene kinik ighasoni ighe: ‘Ŋeer tsiau, mindai ta unonogh ghom pa nonoghiiŋa to vaiŋ mako, ve uloŋ ulam ta sene? [Yo matam izi payau?]’ Ŋeer tawe, le saveeŋ mako.
MAT 22:13 Tauvene kinik isaav pa uraata tooni siriv ighe: ‘Akau aaghe toman niima, ve asiki ivot ila pa muuri ta ndoroom tiina we. Yes tau tileep izi nugh tawe, ene yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia.’”
MAT 22:14 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Poiŋ to Maaron, ene ila pa eval tiina. Eemon tamtamon eŋaeŋa, ta i igham zi timin i tauu le.”
MAT 22:15 Murei ra, zeran tutuuŋa siriv tila tilup zi ve tiil eez pa Yesu. Yes tighe titombaana pa savsaveeŋ, ve ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tipayooze pa savsaveeŋ.
MAT 22:16 Tauvene timbaaŋ ziŋerazi siriv tomania Erod ziŋeera siriv tila to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Yo ŋeer to saveeŋ onoon mon. Isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov ene onoon mon. Ve isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi.
MAT 22:17 Tauvene usaav ghazooŋ payei. Ugham ŋgar mindai? Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
MAT 22:18 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi saghati wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim sorok pa ghuruuŋ ila tsiam! Puughu mindai ta aghe atoov ghau?
MAT 22:19 Maet tau tasiksiki pa takes na, atotoi eta ve naghita.” Tauvene tigham maet denari ee ila tooni,
MAT 22:20 ve ighason zi ighe: “Laak, sei anunu ve eeza tane?”
MAT 22:21 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.” Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.”
MAT 22:22 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani. Tauvene tipul Yesu, ve tighau.
MAT 22:23 Yes Sadusi tisavsaav tighe yes mateegha irau tiburig mako. Saawe eemon tana, Sadusi siriv tila to Yesu,
MAT 22:24 ve tighasoni tighe: “Mos puughu, muuŋ Mose isaav tauvene: ‘Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa livaa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni.’
MAT 22:25 Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tileep tomani ghei. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le natu mako ve imaat. Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tawe ve ivaii.
MAT 22:26 Eemon taazi tawe paam le naatu mako ve imaat. Ŋgar raraate tane ivot pa tazizŋa ila ila le tisov timaat.
MAT 22:27 Murei ra, naar tana paam, aana imaat.
MAT 22:28 Laak, saawe to Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
MAT 22:29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyai, yam tane awatagh Maaron tapiri ve saveeŋ tooni rigta mako. Tauta ŋgar tsiam ikau.
MAT 22:30 Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene tamtamon irau tivai muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela tau tileep izi nugh sambam.
MAT 22:31 Aiyo, yau naghe naghason gham pa burigiiŋ to yes mateegha. Mindai, Maaron aliiŋa ziiri ee isaav payam ighe: ‘Yau Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ “Yam awaat saveeŋ tawe, ma mako? Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare.”
MAT 22:33 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani, ve ŋgar toozi imbool.
MAT 22:34 Zeran tutuuŋa tilooŋ tighe Yesu igham yes Sadusi tilil pa savsaveeŋ, tauvene tilup zi ve tila to Yesu,
MAT 22:35 ve tamtamon toozi ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, aana itoov ghasoniiŋ Yesu ighe:
MAT 22:36 “Mos puughu, tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?”
MAT 22:37 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani.
MAT 22:38 “Tutuuŋ tane ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov.
MAT 22:39 Ve tutuuŋ tiina ite tau imin ru pani, ene ŋgara igharau rig. ‘Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’
MAT 22:40 “Saveeŋ to Mose ve yes propet, ene isov ighenaar ila tutuuŋ ru tane lolozi.”
MAT 22:41 Zeran tutuuŋa tana tilup zi gha tilepleep, ve Yesu aana ighason zi ighe:
MAT 22:42 “Laak, yam agham ŋgar mindai pa Mesia? Pale ivot ila siŋ to sei?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “I aat ivot ila siŋ to Kinik David.”
MAT 22:43 Tauvene Yesu ighason zi muul: “Ighe tauvene, puughu mindai ta Maaron Avuvu ipaburigin David, ve i iwaat Mesia ighe ‘Tiina tooni’?
MAT 22:44 Pa muuŋ, David isaav tauvene: ‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir le irau natatan koiamŋa, ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’
MAT 22:45 “Isaav ighe David tauu iwaat Mesia ighe ‘tiina tooni’, pale Mesia ivot ila siŋ to David mindai?”
MAT 22:46 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tineneeŋ. Ŋeer eta irau iyol Yesu saveeŋ tooni mako. Tauvene saawe tana ve ila, tamtamon eta ighasoni pa saveeŋ eta muul mako. Pasaa, tiroi pani.
MAT 23:1 Murei ra, Yesu isaav pa eval tiina tomania mbiwa tooni ighe:
MAT 23:2 “Zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tikis saveeŋ to Mose, ve tigham Mose niia to anazi tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
MAT 23:3 Tauvene saveeŋ isov tau tipaduduuŋ gham pani na, matamim kisini ve ataghoni. Eemon ŋgar tau tighamghamu na, ataghoni sov. Pa saveeŋ naol tau tipaduduuŋ tamtamon pani na, tauzi titaghoni mako.
MAT 23:4 Yes tiseeŋ Maaron tutuuŋ tooni pa tutuuŋ katini itaghon tauzi ŋgar toozi, ve avozi iyaryaaŋ pa tamtamon leso titaghon zi. Tauta tigham pataŋani tintiina pa tamtamon imin ai posaaŋ tau ipataŋan kat pa badooŋ. Eemon lolozi pa tiuul zi rigta pa badooŋ ne mako.
MAT 23:5 Ŋgar naol isov tau yes tighamgham zi na, ene to tamtamon tighit zi ve tipait ezazi mon. Aghita. Gabua toozi tau saveeŋ siriv to Maaron igheen iloŋ ila ve tipoos zi ila ndamozi ve nimazi, ene tintiina kat. Iliiv tamtamon siriv toozi. Ve nonoghiiŋa tau tinonogh zi pani na, tauvene paam. Mbuuru mamalaua. Leso tamtamon tighita ve tipakur zi.
MAT 23:6 Isaav ighe tila pa ghanghaniiŋ, ma tiloŋ tila rumei, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na.
MAT 23:7 Ve isaav ighe tilaagh ila maaran aate, ene tighe tamtamon tighit zi ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi, ve tipoi zi tighe ‘Rabi’ (o ‘Paduduŋaaŋ’).
MAT 23:8 “Eemon yam tau ataghon ghau ne, tamtamon tipoi gham tighe ‘Paduduŋaaŋ’ sov. Pa paduduŋaaŋ tsiam eemon kat, ene yau. Tauvene yam avaghito gham aghe yam raratemim mon. Pa yam asov amin toŋvetaz.
MAT 23:9 Ve apakur tamtamon eta to taan ve apoii aghe ‘tamamim’ sov. Pa Tamamim eemon, ene Maaron tau ileep sambam.
MAT 23:10 Ve tipoi gham tighe ‘daaba tsiei’ sov. Pa daaba tsiam eemon, ene Mesia.
MAT 23:11 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ighe eeza imin tiina kat ila yam lolomim, i aat itatan tauu eeza, ve imin besooŋa payam.
MAT 23:12 Pa tamtamon tau ighe ipakur tauu eeza, ene pale titatan eeza izi. Ve isaav ighe tamtamon eta itatan tauu eeza, ene pale tipait eeza imin tiina.”
MAT 23:13 Yesu isaav muul ighe: “Yam zeran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam. Yam taumim ataghon pooz to nugh sambam mako. Ve yes tau tizuari zi tighe titaghoni ve tiloŋ tila nugh sambam na, yam aponpoon eez pazi.
MAT 23:15 “Yam zeran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Pasaa, yam alaghlaagh taan, ve aravraav irau nugh naol isov, leso ayau lemim tamtamon ve titaghon gham pa ŋgar tsiam. Ve isaav ighe agham ŋeer eemon geeg, ene aghita aghe uraat tsiam ighur anooŋa wa. Eemon yes zeran tau agham zi timin lemim na, ayes zi pa ŋgar tsiam sasaghati, le tiliiv gham kat. Tauvene murei yamŋa pale asov ala nugh saghati.
MAT 23:16 “Akaria taumim wa! Yam matamim kumkuuma. Eemon aghe atotoi eez to Maaron pa tamtamon. Yam akaukau tamtamon ŋgar toozi. Pasaa, asavsaav pazi tauvene: ‘Isaav ighe tamtamon eta iwaat Rumei Tiina eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene saveeŋ tana imin yaghur sorok. Iyaryaaŋ mako. Ve ighe iwaat maet gol tau igheen ila Rumei Tiina loolo na eeza, ene aat saveeŋ tooni iyaryaaŋ kat. Irau itoor aliiŋa muul mako.’
MAT 23:17 Yam matamim kumkuuma, ve lemim ŋgar mako kat! Saa kaut ta gabua tiina kat ila Maaron maata? Rumei tooni, ma maet gol tau igheen ila rumei loolo na? Maet gol, ene gabua tiina mako. Rumei to Maaron, ta igham maet tawe imin gabua patabuyaaŋ ila Maaron maata.
MAT 23:18 Ve yam asavsaav paam tauvene: ‘Tamtamon eta ighe iwaat artaal eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene aat saveeŋ tooni tana imin yaghur sorok. Iyaryaaŋ mako. Eemon isaav ighe i iwaat gabua tau igham pa watooŋrau na eeza, ene aat saveeŋ tooni iyaryaaŋ kat. Irau itoor aliiŋa muul mako.
MAT 23:19 Yam matamim kumkuuma! Saa kaut ta gabua tiina kat ila Maaron maata? Gabua tau tamtamon tigham pa watooŋrau na, ma artaal? Gabua tau tamtamon tigham pa watooŋrau, ene gabua tiina mako. Artaal, tauta igham gabua toozi imin gabua patabuyaaŋ to Maaron.
MAT 23:20 Tauvene isaav ighe tamtamon eta iwaat artaal eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene ilup artaal tomania gabua isov tau tigheen izala.
MAT 23:21 Ve isaav ighe tamtamon eta iwaat Rumei Tiina eeza to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene imin i iwaat Maaron eeza paam. Pasaa, Rumei Tiina, ene Maaron niia.
MAT 23:22 Ve isaav ighe tamtamon eta iwaat nugh sambam to ipariaaŋ saveeŋ tooni, ene imin i iwaat Maaron niia to ghamuuŋ pooz, ve Maaron eeza paam. Pasaa, Maaron ilepleep ila niia ta sewe.
MAT 23:23 “Yam zeran tutuuŋa ve yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Onoon, saiŋ soroksorok tau aghagharaat sur pani, ene matamim iŋgalŋgal pa valaghiiŋ zi timin ŋgun saŋavul, ve aghamgham ŋgun eŋaeŋa pa Maaron. Ene poia. Ŋgar tana, apuli sov. Eemon tutuuŋ tau tintiina kat ila Maaron maata, ene lolomim iveghveegh pazi! Tutuuŋ tauvene: ‘Ugabiiz poghania pataŋani to tamtamon ve ugharaata le iduduuŋ’, ‘lolom isaghatin tamtamon ve uul zi’, ve ‘usavia saveeŋ onoon mon ve utaghon saveeŋ mbuaaŋ tsio.’ Tutuuŋ tauvene, yam aat ataghon zi paam, o poia.
MAT 23:24 Yam matamim kumkuuma! Eemon aghe atotoi eez to Maaron pa tamtamon. Yam amin tamtamon tau ramraam itap izila rubruub tooni loolo ve itapaara ilale. Eemon kamel tau gabua tiina kat na, i ighita mako, ve itoona mon.
MAT 23:25 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Yam amin tamtamon tau imin rubruub le muuri iŋgalaaŋ kat. Eemon loolo, ene tiŋtiŋai. Pasaa, ŋgar tau yam aghamgham zi ila tamtamon matazi, ena agharaat zi le popoia kat. Eemon lolomim, ene ivon pa ŋgar to umbuuŋ, ve matamim aniiŋ, ve matamim iŋgalŋgal pa taumim mon.
MAT 23:26 Yam zeran tutuuŋa, matamim kumkuuma! Yam aat agharaat lolomim le iŋgalaaŋ imin maata. Leso ŋgar tau aghamghamu ila tamtamon matazi na iŋgalaaŋ paam.
MAT 23:27 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Yam amin naal pavozi tau tamtamon tigharaat zi le paghunazi kat. Eemon lolozi, ene tivoniir pa mateegha tuazi ve gabua mbuzazi naol.
MAT 23:28 Yam raratemim imin gabua tawe. Pasaa, ŋgar tau yam aghamu ila tamtamon matazi, ene tamtamon tighita ve tighe pa yam zeran duduŋamim ila Maaron maata. Eemon lolomim ivon pa karom tomania ŋgar naol tau isapir pa tutuuŋ to Maaron.
MAT 23:29 “Yam ŋgara to tutuuŋ ve yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Yam zeran to apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Matamim iŋgal ila pa yes propet ve zeran duduŋazi tau muuŋ timbumimŋa tighur koi pazi ve tiravuur zi timatmaat na. Zeran tawe, ta aazne yam agharaat naal toozi pavozi, ve apabood zi le paghunazi kat imin pakuruuŋ zi.
MAT 23:30 Ve asavsaav tauvene: ‘Imin ta yei nileep pa saawe tawe, kanaŋ ŋgar saghati tau timbumaiŋa tigham pa yes propet na, yei irau nitaghoni mako.’
MAT 23:31 Tauvene yam avotia taumim. Zeran tau muuŋ tiravrav yes propet timatmaat na, paaghu toozi ta yam!
MAT 23:32 Poia. Apasov uraat to timbumimŋa tana le isov kat!
MAT 23:33 “Yam moot saghati! Yam moot sasaghati natŋa! Pale apaghau taumim pa Maaron aatyavyav tooni mindai? Mako. I aat ighur atuya payam, ve isik gham azila nugh saghati.
MAT 23:34 Tauvene yau nasaav payam kat tauvene: Yau aat nambaaŋ yes propet, tomania zeran tau lezi ŋgar popoia, ve zeran ŋgara to tutuuŋ tilat payam. Tamtamon toozi siriv, yam pale arav zi timaat. Ve siriv, arav zi tizala ai pambarooŋ. Ve siriv, alos zi iloŋ ila rumei tsiam, ve aghur pataŋani maata maata pazi, ve anaan zi taghon nugh nugh gha tila.
MAT 23:35 Tauvene atuya tau pale izaa tsiam, ene tiina le tiina kat. Pasaa, zeran duduŋazi to taan tisov tau tamtamon tiliŋ siŋ pazi na, siŋ toozi atuya pale izaa tsiam. Muuŋ, Avel i ŋeer duduuŋa. Eemon toogha Kain iravu imaat. Saawe tana, ve taghon ilam le saawe tau arav Barakia naatu Sakaria imaat izi bodbodaaŋ to artaal ve Rumei Tiina. Zeran duduŋazi tisov tane, siŋ toozi atuya pale izaa tsiam.
MAT 23:36 Onoon kat, yau nasaav payam: Ŋgar sasaghati isov tana atuya pale izaa to yam zeran to aazne.”
MAT 23:37 Ra Yesu isaav muul toman loolo ipataŋan ighe: “Aa Yerusalem, Yerusalem, yo nugh tau uravrav propet to Maaron timatmaat. Ve yes uraata tau i imbaaŋ zi tilat payo na, yo uravrav zi pa maet gha timatmaat. Saawe naol, yau naghe nalup tamtamon tsio tilam tsiau. Leso napagud zi imin tatareek ipagud natŋa pa baage. Eemon yes lolozi pa ŋgar tauvene mako.
MAT 23:38 Tauvene Maaron pale ipul rumei tsio igheen sorok, ve le tamtamona mako.
MAT 23:39 Ve yau nasaav payo: Yo aat ughit ghau muul mako le irau ŋgar to tamtamon tsio ivot ve tisaav aghe: ‘Poia to Maaron izaa to ŋeer tane ve ipaloti. Pa i igham Maaron naagho ta ilam.’”
MAT 24:1 Yesu ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri, ra mbiwa tooni tila tooni, ve titotoi Rumei Tiina tomania ruum siriv tau tiyooz tigharau na pani.
MAT 24:2 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Aazne, yam aghita Rumei Tiina tomania ruum popoiazi tau tiyozyooz we? Onoon kat, yau nasaav payam. Murei pale tireu mbirisai zi tisov tizi. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo mako.”
MAT 24:3 Yes tilaagh tizala loloz Oliv, ra Yesu mboole izi ta sewe. Tomania mbiwa tooni zigazi tilepleep, ve tisaav pani tighe: “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ tau usavia pa rewaaŋ Rumei Tiina na, ŋeez o gabua tana ivot? Ve isaav ighe muleeŋ tsio tomania taan saawe igharau, pale saa gabua imin ilaal pani?”
MAT 24:4 Yesu isaav pazi ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim! Mako pale tamtamon eta igherev gham ve apul eez tsiau.
MAT 24:5 Pasaa, murei, tamtamon naol pale tilam ve tiwaat sorokin yau ezag, ve tighe: ‘Yau tane, Mesia.’ Ve tamtamon katini pale tighur ila karom toozi tawe, ve tipul eez tsiau.
MAT 24:6 Yam pale alooŋ malmal tintiina varuzi. Ve aloŋlooŋ saveeŋ yaghur tighe malmal tintiina pale tivot. Eemon asaŋeeŋ sov. Pa gabua tauvene aat ivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon taan saawe, ene soone.
MAT 24:7 Tauvene nugh tintiina siriv pale tigham malmal tomania nugh tintiina siriv, ve kinik siriv pale tigham malmal tomania kinik to nugh siriv. Pitool pale ivot izi nugh siriv, ve yogyoog itok taan siriv.
MAT 24:8 Pataŋani isov tana, ene imin yavyavuuŋ tau zilivaa tiyamaana imin maata. Le isov, o tipoop.
MAT 24:9 “Saawe tana ighe ivot, ene pale tamtamon tikis gham, ve tighur pataŋani naol payam, ve tirav tsiam siriv timaat. Ve nughmariŋ pale tighur koi payam. Pasaa, yam avotia yau ezag, ve ataghon ghau
MAT 24:10 Tauvene saawe tana, tamtamon katini tau tighur ilam tsiau na, pale tighur murizi payau, ve tivaghuru koi pa tauzi, ve tivaghuru zi ila yes daaba nimazi, leso tighur yavyavuuŋ pazi.
MAT 24:11 Ve propet karomŋa naol pale tiburig, ve titoom tighe yes tivotia Maaron aliiŋa, ve tigherev eval tiina gha tipul eez to Maaron.
MAT 24:12 Ŋgar saghati pale ivot imin tiina. Tauvene tamtamon naol pale tighur murizi pa Maaron. Ve ŋgar to ghuruuŋ loloon pa Maaron ve tamtamon, ene pale izi izi le isov.
MAT 24:13 Eemon tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ, ve ikis ghuruuŋ ila tooni tuŋia, le irau saawe tooni isov, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poi.
MAT 24:14 Vaaru poia tau isavia pooz to nugh sambam, ene pale tivotia irau taan naol isov. Leso nughmariŋ tilooŋa, ve tighur ila saveeŋ tsiau. Omako taan saawe ivot.”
MAT 24:15 Yesu isaav muul ighe: “Murei, yam pale aghita gabua saghati kat iyooz iloŋ ila Rumei Patabuyaaŋ to Maaron ve ivaghamunia. Mako tipul nugh tawe ileple. Saveeŋa, propet Daniel ivotia muuŋ wa. (Yo sei tau ighe uwaat saveeŋ tane, na ugham ŋgar pani poi.)
MAT 24:16 Isaav ighe gabua tana ivot, tamtamon tau tileep izi taan sirivu to Yudea na, yes aat rekia mon ve tighawaar tizala pa loloz.
MAT 24:17 Ve isaav ighe ŋeer eta ilepleep ila nugh to lepoogh ta ruum paavo we, ene irau izila muul ruum loolo to igham gabua tooni siriv mako. Izi le ighau malmali ila.
MAT 24:18 Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tana ivot, ene i paam. Irau imuul ila igham nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ mako. Ighau mon gha ila.
MAT 24:19 Saawe tana ighe ivot, zilivaa tau apozi ve yes payamyamŋa, ene tikaria tauzi wa. Pasaa, ipataŋan pazi pa ghaoŋ.
MAT 24:20 Tauvene yam asuŋ Maaron. Leso ighur saawe to pataŋani tana ila saawe to nugh yauŋa, ma umbom patabuyaaŋ sov, ve ighur sooso payam to aghau.
MAT 24:21 Pa pataŋani to saawe tana pale tiina le tiina kat. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan le ilam aazne, pataŋani tauvene ivot pai eta soone. Ve murei paam, irau ivot muul mako.
MAT 24:22 Isaav ighe Maaron iŋgoor saawe to pataŋani tana tuuku mako, ene aat tamtamon eta irau ileep mako. Tisov tilalez. Eemon i igham ŋgar pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na. Tauvene i aat iŋgoor saawe tana tuuku.
MAT 24:23 “Saawe tana, ighe tamtamon eta isaav payam ighe: ‘Aghita. Mesia tauta ene!’ ma isaav ighe: ‘I ileep izi sewe!’, na aghur ila saveeŋ tooni sov.
MAT 24:24 Pa zeran karomŋa pale tiburig, ve siriv titoom tighe yes Mesia. Ve siriv pale titoom tighe yes tivotia Maaron aliiŋa. Ve yes pale tigham gabua ŋgeretazi tomania ilaal tintiina siriv tivot paam. Leso tigherev tamtamon gha tipul eez to Maaron. Yes tau Maaron isiigh zi timin i tauu le na paam. Zeran karomŋa tawe pale titoova to tigherev zi, leso tipul eez to Maaron.
MAT 24:25 Alooŋ! Gabua isov tana tivot soone, ve yau nasavi zi payam pataghaaŋ. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim.
MAT 24:26 Isaav ighe tisaav payam tighe: ‘Alooŋ. Mesia ila ileep izi nugh ŋginaaŋa!’ na yam ala toozi sov. Ve ighe tisaav tighe: ‘I ileep ila ruum tawe loolo!’ na aghur ila saveeŋ toozi sov.
MAT 24:27 Pa saawe tau Tamtamon Naatu ilam ve itotoi tapiri ivot ighazooŋ, ene pale tamtamon tisov tighita. I pale izilam imin nugh ighani milia ila sambam saamba ziige to aaz izaa, ve ila ivool ziige ite to aaz izila.
MAT 24:28 “Nugh tau ighe uri igheen pani, ene irau iyooŋ mako. Pasaa, man kool pale tiroov tila ve tilup zi ta sewe to tighani.
MAT 24:29 “Pataŋani to saawe tana tivotiir le isov, mako aaz irau ighaaz muul mako, ve nugh ndoroom. Ve kaiyo paam pale isul muul mako. Pitum to sambam saamba pale tipul niazi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale ivatoki gabua siriv to sambam saamba tau tapirizi tiina na le tirur.
MAT 24:30 Mako gabua ee pale ivot izala sambam saamba imin ilaal pa Tamtamon Naatu muleeŋ tooni. Ve tamtamon tisov to taan pale matazi izala ve tighita Tamtamon Naatu ileep ila taitai to sambam paavo, ve izilam toman tapiri ve mbonari tiina kat. Tauvene yes pale tiroi ve titaŋ tiina.
MAT 24:31 Mako tavuur to Maaron itaŋ tiina, ve Tamtamon Naatu imbaaŋ aŋela tooni tila tirau taan ziige paaŋ. Leso tiyauur yes tau i isiigh zi timin le na, ve tigham zi tila tooni. Pale tila pa ragh puughu, daudau puughu, yavaar puughu, ve kaagu puughu.”
MAT 24:32 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighe booga mbitai ve mbiila paghpaaghu tivot, na aghilaal aghe saawe to aaz ighe ilam tane.
MAT 24:33 Gabua tau nasavi zi ne, ene ŋgara raraate mon. Isaav ighe aghita gabua naol tane tivotvot, mako awatagh aghe saawe to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene ilam igharau wa, imin tamtamon tau iyooz ila ataman aavo.
MAT 24:34 Onoon kat, yau nasaav payam: Yes to saawe tane pale timaat soone, ve tighita gabua tana tisov tivotiir.
MAT 24:35 Sambam saamba ve taan pale tilalez. Eemon saveeŋ tsiau ziiri eta irau ilale ne mako.
MAT 24:36 “Saawe duduuŋ to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene tamtamon eta iwataghi mako, aŋela tau tileep sambam we tiwataghi mako, ve Naatu paam, iwataghi mako. Taama Maaron mon, ta iwataghi.
MAT 24:37 Saawe tau muleeŋ to Tamtamon Naatu ilam igharau, ene pale tamtamon titaghon ŋgar tau muuŋ tighamu ila saawe to Noa na. Saawe tana, tamtamon lolozi iveghai tauzi kat. Tighilaal pataŋani tau ighe ivot na mako. Tauvene tighanghan, tighunghun, ve tivavavai zi ila ila le saawe duduuŋ tau Noa iloŋ ila waaŋ loolo. Ra Maaron igham yaa ivot toman tapiri tiina le itav taan, ve iravuur tamtamon tisov tilalez. Saawe to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene pale ŋgar raraate mon ivot.
MAT 24:40 Saawe tana, ighe zitamoot ru tighamgham uraat ila uum, ene pale tigham ee, ve tipul ee ileep.
MAT 24:41 Ve ighe zilivaa ru tilup zi pa uraat to gharatooŋ aniiŋ, ene pale tigham ee, ve tipul ee ileep.
MAT 24:42 Tauvene amamaat ariaaŋ! Pa saawe duduuŋ to Tiina tsiam muleeŋ tooni, ene yam awataghi mako.
MAT 24:43 Agham ŋgar poi. Isaav ighe ruum taama eta iwatagh saawe duduuŋ tau umbuuŋa eta ighe ilam, ene irau igheen mako. I aat imamaat, ve iŋgin ruum tooni poi. Mako pale umbuuŋa tana ireu ruum tooni, ve iloŋ ila ium gabua tooni.
MAT 24:44 Yam tauvene paam. Agharaat gham pataghaaŋ, ve asasaŋan. Pa Tamtamon Naatu pale ilam pa saawe eta tau yam awataghi mako, ve ipaperekin gham.”
MAT 24:45 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe besooŋa eta ŋgar tooni poia, ve tiini ibees pa uraat tau tighuru ila niima, ene pale tiina tooni ighuru imin daaba. Leso iŋgin ruum tooni tomania besooŋa tooni siriv, ve igham lezi aniiŋ ila saawe tau tiina tooni ighuru na.
MAT 24:46 Besooŋa tau ighe tiina tooni ila pa nugh ite, ve imuul ilam le ighita besooŋa tana igham katin uraat tooni, ene aat tintini pa poia tau pale izaa tooni.
MAT 24:47 Onoon kat, yau nasaav payam: Tiina tooni pale ighuru imin daaba, ve iŋginiir gabua tooni naol isov.
MAT 24:48 “Eemon isaav ighe i besooŋa saghati, ve loolo ighur ighe: ‘Ah, tiina tsiau irau imuul ilam soone.’
MAT 24:49 Tauvene iburig gha irav sorokin zeetŋa siriv, ve ipakpaak yes zeran to ghunuuŋ ve yesŋa tighanghan ve tighunghun. Besooŋa tana aat iyamaan ghi.
MAT 24:50 Pasaa, tiina tooni pale imuul ilam ipaperekini pa saawe eta tau i iwataghi mako.
MAT 24:51 Mako ilosi matini le uuli imotmot, ve isiki izila nugh saghati. Leso ileep ta sewe tomania yes tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi na, ve yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia, ve tilepleep.”
MAT 25:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe: “Saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam ve itotoi pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ, ene pale ŋgara imin zilivaa paghpaaghu saŋavul tau tisaŋan ŋeer ee tau ighe ivai. Tauvene tigham lam toozi ve tila tisaŋani izi eez livuugha. Leso tighur yesuru azaawa tila ruum toozi.
MAT 25:2 Zilivaa tawe, liim lezi ŋgar mako, ve liim lezi ŋgar. Yes tau lezi ŋgar mako na, tigham lam toozi ve tila, eemon tikis ŋgoreeŋ siriv pa lam toozi mako. Ve yes tau lezi ŋgar na, titartar poi. Pasaa, tipavon lam toozi, ve tikis ŋgoreeŋ siriv toman patuzi nanarin tauzi.
MAT 25:5 Ŋeer tau ivai na, ila ivot toozi rekia mako. Tauvene zilivaa saŋavul tana matazi ighengheen, ve tizi tigheen le lolozi iveegh.
MAT 25:6 “Tighengheen le mboŋ anooŋa, ra tilooŋ bobaaŋ tighe: ‘Ou, ŋeer tau ivai paaghu na, ilam wa! Aburig alam aghita!’
MAT 25:7 Tauvene zilivaa tana tiburig, ve tipuleel lam toozi izaa gha ighan tiina.
MAT 25:8 Ra yes tau lezi ŋgar mako na, tisaav pa zetazŋa tau lezi ŋgar na tighe: ‘Ai, auul ghei pa ŋgoreeŋ rigta lak! Pa lam tsiei ighe imaat tane.’
MAT 25:9 “Eemon yes tau lezi ŋgar na, tiyol aliŋazi tighe: ‘Ee-e, ŋgoreeŋ tane irau ghiit mako. Ene irau yei taumai mon. Yam ala to yes tau tiraraukol pa ŋgoreeŋ na, ve aghol lemim.’
MAT 25:10 Tauvene zilivaa tau lezi ŋgar mako na tiburig gha tila pa gholiiŋ lezi ŋgoreeŋ. Malau mako ve ŋeer tau ivai paaghu na ilam ivot. Tauvene yes zilivaa liim tau lezi ŋgar ve titartar poi na, titaghoni gha yesŋa tila. Tila peria ruum, ve tiloŋ tila pa ghanghaniiŋ to vaiŋ. Ra tipoon ataman ila ivool.
MAT 25:11 “Murei ra, zilivaa liim tau lezi ŋgar mako na, anazi tilam tipit ataman, ve tisaav tighe: ‘Tiina, Tiina, ukaak ataman payei lak!’
MAT 25:12 “Eemon ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: ‘Yam savunugha? Onoon kat, yau nasaav payam. Yau nawatagh gham mako.’”
MAT 25:13 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ra isaav pazi muul ighe: “Tauvene yam aat amamaat ariaaŋ. Pa saawe duduuŋ to Tiina tsiam muleeŋ tooni, ene yam awataghi mako.”
MAT 25:14 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to nugh sambam, ene imin ŋeer ee tau ighe iburig gha ila pa nugh malau. Tauvene ipoi besooŋa tooni tilam, ve ighur gabua tooni siriv ila nimazi, leso tiŋgini ve tigham uratoini.
MAT 25:15 Maet tau i ighuru ila nimazi na, itaghon gabizooŋ tooni pa ŋgar ve uraat toz toz. I ighur maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) pa besooŋa ee. Ve ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) ila to besooŋa ite. Ve ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) ila to besooŋa tooni ite imin tol. Ra ipul zi, ve ila.
MAT 25:16 “Besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) na, rekia mon ipaburigin uraat pa maet tawe. I iraraukol pani ve igham ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) muul izala paavo le imin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000).
MAT 25:17 Besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) na, tauvene paam. Igham uratoi maet tawe le igham ndiŋndiŋ ru muul izala paavo gha imin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000).
MAT 25:18 Eemon besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) na, ila itai puura, ve iŋgooz maet to tiina tooni izila.
MAT 25:19 “Tilepleep le malau rig, ra tiina toozi imuul ila, ve ipoi zi tilam. Leso tivotia uraat toozi, ve i iwatagh: Maet tau muuŋ i ireii pazi na, tigham uratoini le anooŋa piiz ivot wa.
MAT 25:20 Besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) na, ikis ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000), ve ila ighuru ila to tiina tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, ughita. Maet tsio ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) tau upuli ila nimag, tauta nagham uratoini gha nagham ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim muul izala paavo.’
MAT 25:21 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tooni, ve ipaiti ighe: ‘Paghuuna, yo uraata poia ee! Pasaa, yo utaghon ŋgar tsiau ve uŋgin poghania gabua ŋgirŋgiira tau napul zi ila nimam na, ve ugham uratoi zi. Tauvene yau aat naghur ghom to uŋgin uraat tintiina siriv. Ulam uleep tomani ghau ve itiŋa tintiniin.’
MAT 25:22 “Ra besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) na, aana ila ivot tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, ughita. Maet tsio ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru tau upuli ila nimag, tauta nagham uratoini gha nagham ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru muul izala paavo.’
MAT 25:23 “Tiina tooni isaav pani ighe: ‘Paghuuna, yo uraata poia ee! Pasaa, yo uŋgin poghania gabua ŋgirŋgiira tau napul zi ila nimam na, ve ugham uratoi zi. Tauvene yau aat naghur ghom to uŋgin uraat tintiina siriv. Ulam uleep tomani ghau ve itiŋa tintiniin.’
MAT 25:24 “Murei ra, besooŋa tau igham maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) na, aana ila ivot tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina, yau nawatagh ghom wa. Yo ughamgham ariaaŋa pa tamtamon. Irau lolom isaghatin zi rigta mako. Ve ulepleep sorok ve tamtamon tighamgham uratoi ghom. Taum uvazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, yo uyauyau sorokini imin lem.
MAT 25:25 Tauta naroi payo, ve nala naŋgooz maet tsio izila taan. Ene, maet tsio ilat.’
MAT 25:26 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati ee, ve tapirgom tamazi! Yo ughe yau nalepleep sorok ve tamtamon siriv tighamgham uratoi ghau. Ve ughe navazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, nayauyau sorokini imin leg.
MAT 25:27 Ighe tauvene, puughu mindai ta ughur maet tsiau tane iloŋ ila ruum to maet mako? Imin ta yo ugham tauvene, kanaŋ saawe tau namuul nalam navot, nagham maet tsiau anooŋa tomania geege izala paavo.’
MAT 25:28 Ra tiina tooni isaav pa zeran siriv tau tileep tigharau na ighe: ‘Maet ndiŋndiŋ ee tau ŋeer tane ikisi ne, awalaava pani, ve aghuru ila to iitete tau ikis maet ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul (10,000) na!
MAT 25:29 Pa tamtamon tisov tau lezi gabua ve tigham uratoini, ene pale tigham lezi siriv muul izala paavo le tirau kat. Eemon isaav ighe tamtamon eta le gabua ŋgiira mon, ve igham uratoini mako, ene pale tigham mulin gabua tana, ve i ileep sorok.
MAT 25:30 Aiyo, besooŋa saghati tane, i irau gabua eta mako. Aghamu ivot ila muuri, ve asiki ila ta ndoroom tiina loolo we. Yes tau tileep ta sewe, yavyavuuŋ tiina igham zi, ve tiyakyak toman livozi kikikia ve tilepleep.’”
MAT 25:31 Yesu isaav muul ighe: “Murei, Tamtamon Naatu pale imuul ilam tomania yes aŋela tisov, ve itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ toman tapiri ve mbonari tiina. Saawe tana ighe ivot, i pale ileep ila niia to ghamuuŋ pooz toman mbonari tiina, ve igabiiz tamtamon. Pasaa, i kinik.
MAT 25:32 Mako aŋela tiyauur tamtamon tisov to nughmariŋ tila tiyooz ila i naagho, ve ivureer zi timin ŋgun ru, imin ŋginiiŋ ŋgaia ivureer ŋgai tooni. Sipsip tila soghan, ve mekmek tila soghan.
MAT 25:33 I pale ighur sipsip tila tileep pa niima tapir, ve mekmek tileep pa niima ŋas.
MAT 25:34 “Mako kinik isaav pa yes tau tileep pa niima tapir na ighe: ‘Yam zeran tau poia to Tamaŋ Maaron igheen tomani gham na, alam aloŋ ala nugh tooni, ve agham lepoogh poia tau ezamim pani na. Muuŋ geeg, saawe tau i ighur sambam ve taan soone, i igharaat nugh tane payam.
MAT 25:35 Pa saawe tau yau pitool ghau, yam agham leg aniiŋ. Ve murun ghau, yam agham leg yaa to naghun. Ve naleep namin loom, yam agham ghau nalat ruum tsiam ve aŋgin ghau.
MAT 25:36 Ve nambool pa nonoghiiŋa, yam agham leg nonoghiiŋa to nanonogh ghau pani. Ve namorooŋ, yam alam aŋgin ghau. Ve saawe tau tighur ghau naloŋ nala ruum to yavyavuuŋ, yam alam agig ghau.’
MAT 25:37 “Mako yes zeran duduŋazi tawe pale tighasoni tighe: ‘Wai Tiina, yei nighit ghom ve nigham ŋgar tauvene payo ŋeez? Yo ughe saawe tau pitool ghom, yei nigham lem aniiŋ. Ve murun ghom, yei nigham lem yaa to ughun.
MAT 25:38 Ve uleep umin loom, yei nigham ghom ulam uleep ruum tsiei ve niŋgin ghom. Ve umbool pa nonoghiiŋa, yei nigham lem nonoghiiŋa.
MAT 25:39 Ve saawe tau nighita yo umorooŋ, ma tighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ loolo, yei nilat nigig ghom. Yei nigham tauvene payo ŋeez?’
MAT 25:40 “Ve kinik tana pale iyol aliŋazi ighe: ‘Yau nasaav payam kat tauvene: Saa ŋgar poia tau muuŋ yam agham pa tazigŋa, yau naghita naghe yam agham payau paam. Yes tau lezi ezazi mako kat paam. Isaav ighe muuŋ auul toozi eta, yau naghita naghe yam agham ŋgar tana payau paam.’
MAT 25:41 “Isavsaav pazi le isov, mako itoor ghi maata ila pa yes tau tiyozyooz pa niima ŋas na, ve isaav pazi ighe: ‘Yam zeran sasaghatmim kat. Tamaŋ Maaron aatyavyav tooni aat izaa tsiam. Aghau payau, ve azila ta yav we. Yav tawe, tigharaata pa Sadan tomania aŋela tooni, ve ighanghan irau saawe. Irau imaat mako.
MAT 25:42 Pa saawe tau pitool ghau, yam agham leg aniiŋ mako. Ve murun ghau, yam agham leg yaa mako.
MAT 25:43 Ve naleep namin loom, yam agham ghau nalat ruum tsiam mako. Ve nambool pa nonoghiiŋa, yam agham leg nonoghiiŋa mako. Ve saawe tau namorooŋ, ma naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, yam alam aŋgin ghau mako.’
MAT 25:44 “Mako yes anazi tiyol aliiŋa tighe: ‘Wai Tiina, yo ughe saawe tau pitool ghom, murun ghom, uleep umin loom, umbool pa nonoghiiŋa, umorooŋ, ma uleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, yei niuul ghom mako. Ŋeez yei nigham tauvene payo?’
MAT 25:45 “Ve kinik tana pale iyol aliŋazi ighe: ‘Yau nasaav payam kat: Isaav ighe muuŋ tamtamon tsiau eta tau le eeza mako kat, ilepleep, ve yam auule mako ve aghur murimim pani, ene yau naghita naghe yam agham ŋgar tauvene payau paam.’”
MAT 25:46 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Zeran sasaghati tauvene, Maaron pale iziir zi tighau tila, leso tigham atuya toozi. Atuya toozi tawe irau isov mako. Pale iseeŋga taghon taghon gha ila. Eemon yes zeran duduŋazi, i pale igham zi tila tileep matazi yaryaare le alok.”
MAT 26:1 Yesu isavia saveeŋ naol tana le isov, ra isaav pa mbiwa tooni muul ighe:
MAT 26:2 “Yam awatagh: Mboŋ ru isov, mako tazaa pa saawe to lupuuŋ tiina to Pasova. Ve Tamtamon Naatu, aat tighamu ve tighuru ila koiŋa nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni, leso tiravu izala ai pambarooŋ.”
MAT 26:3 Saawe tana, yes daaba to watooŋrau tomania yes pooza siriv tilup zi ila ruum to Kaiapas loolo, ve tivasavo zi pa eez to tikis Yesu imin yoŋgaaŋ, leso tiravu imaat. Kaiapas, i daaba tau imuuŋ pa yes to watooŋrau.
MAT 26:5 Yes tisaav tighe: “Iit irau takisi pa saawe to lupuuŋ tiina tane mako. Pa ighe tagham tauvene, ene pale tareu eval tiina lolozi, ve tipaburigin malmal.”
MAT 26:6 Ŋeer ee to nugh Betania, eeza Simon. I, muuŋ kolekole ighamu. Yesu tomania mbiwa tooni tila ruum tooni, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ, ve livaa ee igham ŋgoreeŋ paatu paghuuna ee tau ŋgoreeŋ igheen ila, ve ilam iliŋi izala Yesu daaba. Ŋgoreeŋ tawe, vaazi poia ve atuya tiina kat.
MAT 26:8 Mbiwa tooni tighita ŋgar tau livaa tawe ighamu na, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pani tighe: “Wai, ivaghamunia ŋgoreeŋ tawe pasaa?
MAT 26:9 Gabua tawe, atuya tiina kat. Imin ta tagholia, kanaŋ tagham maet tiina kat, leso tauul yes mbolaaŋa pani.”
MAT 26:10 Eemon Yesu iwatagh saveeŋ toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Ayau avomim pa livaa tane pasaa? Ŋgar tau i igham payau, ene paghuuna.
MAT 26:11 Yes mbolaaŋa pale yamŋa alepleep irau saawe. Eemon yau, malau mako pale napul gham, ve irau naleep tomani gham muul mako.
MAT 26:12 Ŋgoreeŋ tau livaa tane iliŋi izala pavog, ene imin igharaat ghau pataghaaŋ pa mateegh tsiau.
MAT 26:13 Tauvene yau nasaav payam kat: Murei, tamtamon pale tila tivotia vaaru poia irau taan isov. Ve nugh sindei tau tivotia vaaru poia pazi, ene pale tisavia ŋgar tau livaa tane igham payau. Leso tamtamon matazi kisini.”
MAT 26:14 Mbiwa to Yesu saŋavul ve ru, toozi ee, eeza Yudas Iskariot. Saawe tana, i ila to yes daaba to watooŋrau,
MAT 26:15 ve ighason zi ighe: “Laak, isaav ighe yau naghur Yesu ila nimamim, pale agham leg saa?” Tauvene tigham le maet silva irau tamoot ee saŋavul (30).
MAT 26:16 Tauta saawe tana ve ila, Yudas isasaŋan. Ighe saawe poia eta ivot, o ighur Yesu ila nimazi.
MAT 26:17 Tilepleep le saawe imin maata to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na ivot. Tauvene mbiwa to Yesu tila tooni, ve tighasoni tighe: “Yo ughe nigharaat aniiŋ to Pasova payo izi sindei?”
MAT 26:18 Yesu isaav pazi ighe: “Yam aloŋ ala Yerusalem, mako aghita ŋeer ee ilepleep. Asaav pani aghe: ‘Paduduŋaaŋ toit isaav ighe: Saawe tsiau ilam igharau wa. Ve naghe yeŋa mbiwa tsiau nilup ghei ila ruum tsio loolo pa ghanghaniiŋ to Pasova.’”
MAT 26:19 Tauvene mbiwa tooni titaghon aliiŋa, ve tila tigharaat aniiŋ to Pasova izi ta sewe.
MAT 26:20 Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru tilup zi, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova.
MAT 26:21 Yes tighanghan, ve Yesu isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Yam tane, tsiam eta pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.”
MAT 26:22 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi ipataŋan kat. Tauvene yes eŋaeŋa tisaav pani tighe: “Wai, Tiina, pale nagham ŋgar tauvene payo wa? Yau irau nagham tauvene mako.”
MAT 26:23 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau yeiru nizeev mberet izila rubruub eemon, ene i ta pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.
MAT 26:24 Tauvene Tamtamon Naatu aat ila gha tiravu imaat itaghon saveeŋ tau tiboode pani pataghaaŋ wa. Ve ŋeer tau pale ighuru ila koiŋa nimazi na, i ikaria tauu wa! Imin ta tiina ipoopa mako, kanaŋ poia!”
MAT 26:25 Ra Yudas, ŋeer tau ighe ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, aana ighason Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, saveeŋ tau usavia na, iŋarui ghau, ma?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta yo usavia na.”
MAT 26:26 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ra iteeva, ve ireii irau mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Aghamu ve aghani. Ene yau mizag.”
MAT 26:27 Ra igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila pazi. Ve isaav pazi ighe: “Yam asov aghamu ve aghun ila.
MAT 26:28 Ene yau siŋig tau pale imaliŋ pa tamtamon katini. Leso ireu sosor toozi, ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron ve tamtamon tivalupu zi timin eemon.
MAT 26:29 Yau nasaav payam kat: Yau aat naghun vaen muul mako, le irau saawe paaghu ivot, ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, o itiŋa taghun.”
MAT 26:30 Tighanghan le isov, ve timbou mbouŋ ee to tipakur Maaron, ra tipul ruum, tivot tila muuri, ve tizala pa loloz Oliv.
MAT 26:31 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot loloz Oliv, ra isaav pazi ighe: “Mboŋ aazne, yam asov pale atap pa ghuruuŋ ila tsiam, ve aghur murimim payau. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: ‘Yau aat narav ŋginiiŋ to sipsip, o sipsip tiparghaughau.’
MAT 26:32 “Eemon murei, saawe tau Tamaŋ Maaron ipaburigin ghau pa mateegh, yau aat namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.”
MAT 26:33 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ariaaŋ pa Yesu ighe: “Ene aat yes siriv. Ve yau irau natap, ve naghur murig payo ne mako. Mako le mako kat!”
MAT 26:34 Yesu isaav pani ighe: “Aa Petrus, yau nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol le isov, o tatareek itaŋ.”
MAT 26:35 Tauvene Petrus isaav pani muul ighe: “Sei isaav! Isaav ighe tirav ghau namaat tomani ghom, ene poia. Tirav ghau lak! Eemon irau napaisamun yo ezam mako.” Ve mbiwa tooni tisov tisavia saveeŋ raraate mon.
MAT 26:36 Ra Yesu igham mbiwa tooni gha yesŋa tilaagh tila tivot nugh ee, eeza Getsemane. Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Mbolemim izi ta sene, ve yau nala nasuŋ izi sewe.”
MAT 26:37 Ra igham Petrus, ve Zebedi natŋa ru, gha yesŋa tila soghan rig. Saawe tana, Yesu loolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani tau pale ivot pani.
MAT 26:38 Tauvene isaav pazi ighe: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rigmon kanaŋ namaat. Yam aleep ta sene, ve amamaat tomani ghau.”
MAT 26:39 Ra ilaagh ila rig, itap izi ve naagho izila pa taan, ve isuŋ pa Maaron ighe: “O Tamaŋ, isaav ighe yo irau upasalia rubruub tane payau, na ugham tauvene. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.”
MAT 26:40 I isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni tol tana, ve ighit zi tighengheen. Tauvene isaav pa Petrus ighe: “Mindai, yam irau amamaat tomani ghau rigta mako?
MAT 26:41 Yam amamaat ariaaŋ ve asuŋ pa Maaron. Mako pale tovaaŋ ivot payam, ve rekia mon atap ve apul ghuruuŋ ila tsiam. Onoon, loloon taghe le tataghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar to uliin iyaryaaŋ ila loloon, tauta igham ghiit tapiriin imbool.”
MAT 26:42 Yesu isavsaav pazi le isov, ra ipul zi, ve ila isuŋ muul imin pai ru ighe: “Tamaŋ, ighe yo irau upasalia rubruub tane payau mako, ene poia. Yau aat naghamu ve naghun ila. Utaghon taum lolom.”
MAT 26:43 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen. Pasaa, matazi irav zi pa ghenooŋ.
MAT 26:44 Tauvene ipul zi, ve ila isuŋ muul imin pai tol. Ve itaghon suŋuuŋ raraate mon.
MAT 26:45 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Wai, aghengheen soone? Ene saawe to auul tinimim mako. Aburig lak! Saawe to tighur Tamtamon Naatu ila zeran sasaghatizi nimazi, tauta ivot wa.
MAT 26:46 Aburig ve tala. Aghita. Ŋeer tau ighe ighur ghau nala koiagŋa nimazi, tauta ilam peria wa.”
MAT 26:47 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tilam peria. (Mbiwa saŋavul ve ru, i toozi ee.) Eval tiina tawe, yes daaba to watooŋrau tomania pooza siriv to yes Yuda timbaaŋ zi. Yes tikis mbuzaagh ma zaab le irau zi.
MAT 26:48 Yudas igharaat saveeŋ pazi pataghaaŋ wa ighe: “Tala peria ve ighe aghita nasaghav ŋeer eta ve nayaŋin pani, ene i tauu tana. Akisi. Yau aat naghur ilaal tauvene payam, leso aghilaal ŋeer tawe.”
MAT 26:49 Tauvene saawe tau tila tivot toozi, Yudas iŋarui Yesu ila, ve isaav pani ighe: “Paduduŋaaŋ, mboŋ poia!” Ra isaghavu ve iyaŋin pani.
MAT 26:50 Yesu isaav pani ighe: “Ŋeer tsiau, uraat tau ulam pani ne, ughamu lak.” I isavia saveeŋ tane le isov, ra eval tiina tana tikisi.
MAT 26:51 Tauvene yes tau tileep tomania Yesu na, tamtamon toozi ee ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap ŋeer ee taliiŋa. Ŋeer tawe, i besooŋa to daaba tau imuuŋ pa yes to watooŋrau.
MAT 26:52 Eemon Yesu isaav pa ŋeer tau ighe imbut tamtamon tana ighe: “Ai, atem izi ve uzeev mbuzaagh tsio imuul ila niia. Pa tamtamon tisov tau tiparav pa mbuzaagh, ene pale mbuzaagh ighan zi timaat.
MAT 26:53 Yo ugham ŋgar mindai? Ughe yau irau napoi Tamaŋ Maaron to iuul ghau mako? Isaav ighe yau nasaav pani, i aat rekia mon imbaaŋ aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ iliiv 72,000 tizilam to tiuul ghau.
MAT 26:54 Eemon isaav ighe yau nagham tauvene, pale Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na ighur anooŋa mindai?”
MAT 26:55 Ra Yesu isaav pa eval tiina tana ighe: “Mindai ta alaagh toman mbuzaagh ma zaab ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal? Saawe naol, yau napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa izi Rumei Tiina naagho. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako?
MAT 26:56 Poia. Akis ghau lak. Gabua isov tau ivot ne, ene itaghon Maaron aliiŋa tau yes propet tivotia ve tiboode pataghaaŋ na. Leso saveeŋ tawe ighur anooŋa.” Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tisov tipuli, ve tighawaar.
MAT 26:57 Zeran tau tikis Yesu na, tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila ruum to Kaiapas. Kaiapas, i daaba tau imuuŋ pa yes to watooŋrau. Yes ŋgara to tutuuŋ tomania pooza siriv to yes Yuda tilup zi ta sewe ve tisasaŋan.
MAT 26:58 Petrus ipaspas ghi poipoi, ve itaghon Yesu gha tila. Eemon ilaagh malau rig pasaa, iroi. Tauvene vene le ila peria sirsiir to ruum tawe. Ra iloŋ ila sirsiir loolo, ve mboole izi tomania uraata siriv to daaba to watooŋrau. Leso ighita saa ŋgar tau pale ivot pa Yesu.
MAT 26:59 Yes daaba to watooŋrau tomania tamtamon tisov to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, titoova to tiil tamtamon siriv to tipariaaŋ saveeŋ karom tighe yes tighita Yesu igham sosor. Leso imin puughu pani to tiravu imaat.
MAT 26:60 Eemon ŋgar toozi ighur mako. Onoon, tamtamon katini tipariaaŋ saveeŋ karom tighe yes tighita Yesu igham sosor. Eemon saveeŋ toozi raraate mako. Tisavia saveeŋ maata ite ite. Ra zeran ru tiburig, ve tisaav tighe:
MAT 26:61 “Yei nilooŋ ŋeer tane isaav ighe: ‘Yau irau nareu Rumei Tiina to Maaron izi, ve napayooze muul pa mboŋ tol mon.’”
MAT 26:62 Tauvene daaba to watooŋrau iburig iyooz, ve isaav pa Yesu ighe: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighe tilooŋ ghom usavia saveeŋ tauvene. Mindai, irau uyol saveeŋ toozi, ma mako?”
MAT 26:63 Eemon Yesu isaav mako. Ineneeŋ mon. Tauvene daaba to watooŋrau isaav pani muul ighe: “Yau nasaav payo ila Maaron maata yaryaare eeza: Yo aat usaav ghazooŋa payei. Yo Mesia ve Maaron Naatu?”
MAT 26:64 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta yo usavia na. Ve yau nasaav ghazooŋa payam tauvene: Murei, yam pale aghita: Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen ila Maaron saksaki niima tapir. Ve i pale ileep ila taitai to sambam, ve imuul izilam.”
MAT 26:65 Daaba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tane le ireu loolo. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve isaav ighe: “Isov wa! Tail tamtamon ite paam to ipariaaŋ saveeŋ muul pasaa? Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila i tauu aavo wa. I isavia saveeŋ veleghiiŋ pa Maaron.
MAT 26:66 Laak, agham ŋgar pani mindai?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “I isosor wa. Tamtamon tauvene irau ileep mako. I aat imaat!”
MAT 26:67 Ra tamtamon toozi siriv tiburig gha tivuragh naagho, tiravu, tiposaii, ve tipaŋiŋizaini tighe: “Yo Mesia ve propet ne? Na usaav payei: Sei ta irav ghom ne?”
MAT 26:69 Saawe tau yes daaba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus mboole izi muuri ila sirsiir loolo. Livaa paaghu ee tau ibesbees pa daaba to watooŋrau na ila tooni, ve isaav pani ighe: “Ai, yo paam ulaghlaagh tomania Yesu to Galilaia.”
MAT 26:70 Eemon Petrus ipaisamun tauu ila yes tawe matazi ighe: “Wai, saveeŋ tau yo usavia ne, yau nawataghi mako.”
MAT 26:71 Ra ipul niia tawe, ve izuur ivot igharau sirsiir aavo. Malau mako ve besooŋa livaa ite, aana ilam le ighita Petrus, ve isaav pa tamtamon siriv tau tiyooz tigharauu na, ighe: “Ai aghita! Ŋeer tane, i ilaghlaagh tomania Yesu to Nasaret.”
MAT 26:72 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul, ve ipariaaŋ saveeŋ tooni ighe: “Ee-e, onoon sambam, ŋeer tawe, yau nawataghi mako.”
MAT 26:73 Tilepleep rig, ra tamtamon siriv tau tiyooz tigharau Petrus na, tiŋaruini tila, ve tisaav pani tighe: “Onoon kat, yo tane, toozi ee paam. Yei nighilaal ghom pa aliŋam. Yo to Galilaia.”
MAT 26:74 Tauvene Petrus iburig ve aavo iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon sambam, ŋeer tawe, yau nawataghi rigta mako kat. Ighe natoom, Maaron tauu pale ivaghamun ghau!” Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ.
MAT 26:75 Tauvene Petrus maata iŋgal Yesu aliiŋa tau ighe: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol, o tatareek itaŋ.” Tauvene ivot ila muuri, ve itaŋ tiina toman loolo isaghat kat.
MAT 27:1 Mboŋoozo geeg, yes daaba to watooŋrau tomania pooza tisov to yes Yuda tilup zi, ve tivasavo zi pa eez to tirav Yesu imaat.
MAT 27:2 Tauvene tikau niima, ve tighamu tila tighuru ila to Piladus. Piladus, i gavana to Rom tau iŋgin taan sirivu to Yudea.
MAT 27:3 Yudas, ŋeer tau ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, ilooŋ tighe yes daaba timbu saveeŋ to tirav Yesu imaat. Tauvene loolo ipataŋan kat, ve igham maet silva tamoot ee saŋavul (30) tau tigham pani na, ve ila ighe ipamuule. I ila ivot to yes daaba to watooŋrau ve yes pooza, ve isaav pazi ighe:
MAT 27:4 “Enes, maet tsiam tane. Yau nagham sosor tiina kat. Pasaa, ŋeer tau le sosor eta mako, tauta naghur sorokini ila nimamim, ve aazne pale aravu imaat.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ah, ena yo taum kaut tsio. Yei lemai saveeŋ eta pani mako.”
MAT 27:5 Tauvene Yudas isuruuv maet tawe izi Rumei Tiina naagho, ra ivot ila muuri, ve iliis luua gha imaat.
MAT 27:6 Yes daaba to watooŋrau tiyau maet tana muul, ve tisaav tighe: “Maet tane, ene siŋ to tamtamon atuya. Isaav ighe taghuru ila pepeel to Rumei Tiina, ene aat iduduuŋ pa tutuuŋ mako.”
MAT 27:7 Tauvene tivasavo zi pani ila le timbu saveeŋ tighe tigham maet tana, ve tighol taan sirivu tau tiwaato tighe ‘taan to ravuuŋ uur.’ Ve tighuru imin nugh to loomba titavia mateegha toozi ila.
MAT 27:8 Tauta tiwaat taan sirivu tawe eeza ‘Taan to siŋ.’ Eeza tana ighengheen le ilam aazne.
MAT 27:9 Tauvene Maaron aliiŋa tau muuŋ propet Yeremia ivotia na ighur anooŋa. Saveeŋ tana isaav ighe: “Yes Israela tighur maet silva tamoot ee saŋavul (30) imin tamtamon tane atuya. Maet tana, tighamu ve tighol taan sirivu to ravuuŋ uur pani itaghon saveeŋ tau Maaron isavia payau na.”
MAT 27:11 Yes Yuda tigham Yesu ila, ve tipayooze ila Piladus tau gavana to Yudea na naagho, ra Piladus ighasoni ighe: “Mindai, yo kinik to yes Yuda?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.”
MAT 27:12 Ra yes daaba to watooŋrau tomania yes pooza tiburig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu. Eemon i iyol saveeŋ toozi eta mako. Ineneeŋ mon.
MAT 27:13 Tauvene Piladus isaav pani muul ighe: “Yo ulooŋ zi, ma mako? Yes tiŋgal saveeŋ naol payo.”
MAT 27:14 Eemon Yesu iyol Piladus aliiŋa mako. Saveeŋ naol tau tiŋgali pani na, i iyol eta mako. Ineneeŋ mon. Tauvene Piladus igham ŋgar naol.
MAT 27:15 Ndaman ta naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene gavana to Yudea ighamgham tauvene: Yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, isaav ighe eval tiina lolozi pa toozi eta ivot, i aat ipuli ivot.
MAT 27:16 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, eeza Barabas. Vaaru ilaan irau nugh isov.
MAT 27:17 Tauvene eval tiina tila tilup zi ila Piladus naagho, ve i ighason zi ighe: “Yam aghe napul sei ilat? Barabas, ma Yesu tau tiwaato tighe i Mesia na?”
MAT 27:18 Piladus isaav tauvene pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tigham Yesu ilam, ve tighuru ila niima pasaa, tighita tamtamon katini tipaiti pa uraat tooni ve titaghoni. Tauta ireu yes daaba tawe lolozi ve tighur koi pani.
MAT 27:19 Piladus ilepleep ila niia to gharatooŋ saveeŋ, ve azaawa aliiŋa ila pani ighe: “Ŋeer duduuŋa tana, ugham gabua eta pani sov. Pa mboŋ, yau naghita vivuuŋ ee tau iŋaruini, le igham ghau naroi, ve lolog ipataŋan kat.”
MAT 27:20 Eemon yes daaba to watooŋrau tomania yes pooza tipazaagh eval tiina gha tighason Piladus tighe ipul Barabas ivot ila, ve irav Yesu imaat.
MAT 27:21 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Zeran ru tau tilepleep ne, sei kat ta yam aghe napuli ivot ilat?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Barabas!”
MAT 27:22 Tauvene Piladus ighason zi muul: “Ighe tauvene, pale nagham mindai pa Yesu tau tiwaato tighe i Mesia?” Yes tisov tilup avozi tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
MAT 27:23 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Pasaa? I igham saa sosor?” Eemon azezi katitiiŋ pa bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
MAT 27:24 Piladus ighilaal ighe yes irau tilooŋ aliiŋa mako. Ve iroi ighe malau mako pale malmal tiina iburig. Tauvene igham yaa, ve imin niima ila eval tiina matazi. Ra isaav pazi ighe: “Aghita. Ŋeer tane, ighe siŋ tooni imaliŋ gha imaat, ene yam ta amin puughu pa mateegh tooni. Yau mako.”
MAT 27:25 Eval tiina tiyol aliiŋa tighe: “Poia. Siŋ tooni atuya izaa tsiei toman natmaiŋa lak!”
MAT 27:26 Tauvene Piladus ipul Barabas ivot ila toozi. Ve isaav gha tilos Yesu. Ra ighuru ila zaaba tooni nimazi. Leso tighamu tila, ve tiravu izala ai pambarooŋ.
MAT 27:27 Yes zaaba tawe tigham Yesu gha tiloŋ tila gavana ruum tooni loolo, ra tipoi zetazŋa tisov tilam tilup zi, ve tiyooz livutin Yesu, ve tipamogheraini imin i kinik.
MAT 27:28 Tizuzuum nonoghiiŋa tooni izi, ve tinonoghi pa uuli siŋsiŋai ee,
MAT 27:29 ra tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda. Mako tighur toon ila Yesu niima tapir imin titi to kinik, ve tiput aghezi pani, ve tipamogheraini tighe: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipakur ghom!”
MAT 27:30 Ve tiŋazuvu, ve tigham toon gha tiloslos daaba pani.
MAT 27:31 Tipaŋiŋizaini le isov, ra tizuzuum uuli siŋsiŋai tawe izi pani, ve tinonoghi pa tauu nonoghiiŋa tooni muul, ve tighamu tila, leso tiravu izala ai pambarooŋ.
MAT 27:32 Yes tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon eez tila, le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. Yes zaaba tighita, ve tisasaara ilam, ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara gha aana ibaado,
MAT 27:33 ve tila tivot nugh ee, eeza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ puughu tauvene: ‘Nugh tau ghitooŋa imin tamtamon daaba rubruuba.’)
MAT 27:34 Yes zaaba tighe tigham Yesu le vaen tau titoora tomania marasin papaii, leso iuule pa yavyavuuŋ tooni. I itoova, eemon loolo pa ghunuuŋni mako.
MAT 27:35 Yes tirav Yesu izala ai pambarooŋ, ra tigham nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv, tighe tirei irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei ta pale igham saa gabua.
MAT 27:36 Tirei gabua tooni le isov, ra mbolezi izi ta sewe, ve matazi pani.
MAT 27:37 Tigham ndiu sirivu tau tibood mateegh tooni puughu ila na, ve tiravu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: “Ene Yesu, kinik to yes Yuda.”
MAT 27:38 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, tirav tamtamon ru paam. Ee, tipayooze ila pa Yesu niima tapir, ve ite ila pa ŋas. Yesuru zeran to taliiŋzizi ve ghamuuŋ malmal.
MAT 27:39 Saawe tau Yesu ituktuuk ila ai pambarooŋ, eval tiina tilala tilamlam. Matazi izazala pa Yesu, titurun luazi pani imin veleghiiŋni, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe:
MAT 27:40 “Aa, ughita wa! Yo ta ughe ureu Rumei Tiina izi, ve mboŋ imin tol, o upayooze muul. Poia. Uul taum lak! Ighe onoon yo Maaron Naatu, na uzi pa ai pambarooŋ tsio tana.”
MAT 27:41 Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ ve pooza siriv tiveleghi paam tighe:
MAT 27:42 “I iuluul tamtamon naol. Irau iuul tauu mako? I ighe i kinik to iit Israela. Poia. Isaav ighe ipul ai pambarooŋ tooni ve izilam taan, o taghur ila tooni.
MAT 27:43 I inumeer Maaron, ve ighe i Maaron Naatu. Poia. Isaav ighe Maaron loolo pani, o iuule ta aazne!”
MAT 27:44 Ve zeran sasaghati ru tau tirav zi izala ai pambarooŋ igharau Yesu na, yesuru paam tisiksik saveeŋ veleghiiŋ raraate mon pani.
MAT 27:45 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok).
MAT 27:46 Ra Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Eli, Eli, lema sabaktani?” Saveeŋ tane, puughu tauvene: “Maaron tsiau, Maaron tsiau, puughu mindai ta ughur murim payau?”
MAT 27:47 Tamtamon siriv tau tiyozyooz tigharau Yesu na, tilooŋ sapirin saveeŋ tooni, ve tisaav tighe: “Alooŋ. Ipoi propet Ilia.”
MAT 27:48 Tauvene tamtamon toozi ee rekia mon ilaan ila igham spans, ve izeeva izila uur ee tau vaen igheen ila. Ra ikauu ila ai malaua, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso igholooma.
MAT 27:49 I igham tauvene, ve yes siriv tisaav pani tighe: “Uleep o, ve taghita. Pale Ilia ilam ve igham mulini pa pataŋani tooni, ma mako?”
MAT 27:50 Yesu iboob muul toman aliiŋa tiina, ra ipul avuvu ila, ve imaat.
MAT 27:51 Saawe duduuŋ tana, uuli tiina tau ituktuuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat ta saaŋa we, ve malmali izila siiŋa, le imin ru. Ve yogyoog tiina itok taan, le taan irur ve maet tintiina tivavaal.
MAT 27:52 Ve tamtamon patabuyaaŋa katini to Maaron tau timaat muuŋ na, naal toozi tikaak, ve Maaron ipaburigin zi pa mateegh.
MAT 27:53 Yes tipul naal toz toz ve tilepleep le saawe tau Maaron ipaburigin Yesu pa mateegh, ra tiloŋ tila nugh patabuyaaŋ Yerusalem, ve tamtamon katini tighit zi.
MAT 27:54 Yes zaaba tau tiŋginŋgin Yesu na, yesŋa daaba toozi tighita yogyoog tana ve gabua siriv tau tivot pa saawe tana, le roiŋ tiina kat igham zi. Ve tisaav tighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i Maaron Naatu.”
MAT 27:55 Zilivaa katini tau tibesbees pa Yesu na, yesŋa Yesu tilaagh Galilaia ve tilam. Yes paam tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na.
MAT 27:56 Zilivaa tawe, toozi tol, ene Maria to nugh Magdala, ve Maria ite tau Yakobus gha Yosep tinazi na, ve Zebedi azaawa tau Yakobus gha Yoan tinazi na.
MAT 27:57 Ravrav izi, ra kuaz tauu ee ila ivot, eeza Yosep. I to nugh Arimatea, ve i Yesu ziŋeera ee paam. I ila to Piladus, ve ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. Tauvene Piladus isaav pa zaaba siriv gha tila tigham Yesu paata, ve tighuru ila Yosep niima.
MAT 27:59 Yosep tomania zeran siriv tigham Yesu paata, tizunua pa uuli pisosooŋa tau ŋgalaaŋa kat.
MAT 27:60 Ra tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila maet puura paaghu ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Maet puura tawe, ene to Yosep tauu. Ra tipatambulia maet tiina ee ila ipoon puura tana aavo. Tipasov uraat tana le isov, ra tipul nugh tawe, ve timuul tila.
MAT 27:61 Saawe tau tigham uraat tana, Maria to Magdala yesuru Maria ite, mbolezi izi soghan rig, ve matazi ilala pazi.
MAT 27:62 Saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ isov, ve nughizau, ra yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa siriv tila to Piladus, ve tisaav pani tighe:
MAT 27:63 “Tiina tsiei, yei matamai iŋgal saveeŋ ziiri ee tau aavo karom tawe isavia. Saawe tau ileep maata yaryaare, i isavsaav ighe: ‘Yau aat namaat. Ve mboŋ imin tol, mako naburig muul.’
MAT 27:64 Tauvene yei nighe yo ughur zaaba tsio siriv tila tiŋgin poghania naal tau paata igheen ila na le irau mboŋ tol tane isov. Mako pale mbiwa tooni tila tium paata, ve tiŋgooza ila pa nugh ite, ve titombaan tamtamon tighe i iburig muul pa mateegh. Ve karom toozi tana pale iliiv saveeŋ karom naol tau i isavi zi imin maata na, mako ikau ŋgar to tamtamon gha tivaghamgham kat.”
MAT 27:65 Piladus iyok pa ŋgar toozi ighe: “Poia. Zaaba siriv tilepleep. Yamŋa ala, ve saa ŋgar tau aghe ataghoni pa ponaaŋ naal tawe aavo, na aghamu mon.”
MAT 27:66 Tauvene tipul Piladus, ve yesŋa zaaba tawe tila to tiŋgin Yesu paata. Yes tiwawaar maet tiina tau ipoon naal aavo na le tuŋia kat. Leso tamtamon eta iloŋ ila sov. Ra tighur zaaba siriv to tiŋgini.
MAT 28:1 Umbom patabuyaaŋ isov, ve saawe imin maata to wik tana mboŋoozo geeg, ve Maria to Magdala yesuru Maria ite tila tighe tigig naal to Yesu.
MAT 28:2 Malau mako ve aŋela ee to Ŋeer Tiina ipul sambam ve izilam, ve yogyoog tiina kat itok taan. Aŋela tawe ipatambulia maet tiina tau ipoon naal aavo na ighau ila ziige, ve mboole izala paavo.
MAT 28:3 I tiini milmilia, ve nonoghiiŋa tooni pisosooŋa kat.
MAT 28:4 Zaaba tau tiŋginŋgin nugh tawe, tighita aŋela tana, le tirur tiina ve roiŋ tiina igham zi, ve titap tizi tigheen imin mateegha.
MAT 28:5 Ra aŋela isaav pa zilivaa ru tawe ighe: “Yamru aroi sov! Yau nawatagh: Yam aghe aghita Yesu tau tiravu izala ai pambarooŋ na paata, tauta alam.
MAT 28:6 Eemon i ileep ta sene muul mako. Pasaa, Maaron ipaburigini pa mateegh wa, itaghon saveeŋ tau muuŋ i tauu isavia na. Alam aghita nugh tau paata igheen pani na.
MAT 28:7 Aghita le isov, mako rekia mon alaan ala apaesia gabua tane vaaru pa mbiwa tooni aghe: ‘Maaron ipaburigini pa mateegh wa! I pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, o aghita izi ta sewe.’ Saveeŋ, tauta napaesia payam gha alooŋa wa.”
MAT 28:8 Tauvene rekia mon ve zilivaa ru tana tipul naal, ve tilaan tila tighe tipaesia gabua tana vaaru pa mbiwa tooni. Tilanlaan toman tintinizi ve lolozi poia le poia kat. Eemon roiŋ igham zi paam.
MAT 28:9 Malau mako ve Yesu tauu ivot toozi, ve isaav pazi ighe: “Yamru, mboŋoozo poia!” Yesuru tiŋaruini tila, ve tiput aghezi pani, tisaghav aaghe, ve tipakuru.
MAT 28:10 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Yamru aroi sov! Ala ve asaav pa tazigŋa tila pa Galilaia. Tila tivot ta sewe, o tighit ghau.”
MAT 28:11 Tauvene zilivaa ru tana tipul naal, ve titaghon eez gha tila. Ve yes zaaba tau tiŋginŋgin Yesu naal tooni na, tamtamon toozi siriv tiloŋ tila Yerusalem paam, ve tipaes pa yes daaba to watooŋrau pa gabua naol tau ivot pazi na.
MAT 28:12 Tauvene yes daaba to watooŋrau tomania yes pooza tilup zi, ve tiil eez pa saveeŋ to zaaba tawe. Tisavsaav ila ila le tizaa pa ŋgar ee. Tighe tigham zaaba tana lezi maet tiina, leso tipoon avozi. Ve tiŋgalsekin zi ariaaŋ tighe:
MAT 28:13 “Apaesia saveeŋ tane pa tamtamon eta sov. Asaav mon tauvene: ‘Mboŋ, yei nigheen le lolomai iveegh kat. Tauvene ŋeer tawe ziŋeera tilam tium paata, gha tighamu tila.’
MAT 28:14 Isaav ighe gavana toit ilooŋ gabua tane vaaru, ene yei taumai aat nigharaat saveeŋ pani. Leso lemim savsaveeŋ sov.”
MAT 28:15 Tauvene zaaba tigham maet tawe ve tila, ve titaghon saveeŋ isov tau yes daaba tisavia pazi na. Tauta sinaiŋ tawe ilaan irau yes Yuda taghon gha ilam aazne.
MAT 28:16 Mbiwa saŋavul ve ee (11) to Yesu tila tivot Galilaia, ve tilup zi izi loloz ee itaghon saveeŋ tau Yesu isavia pazi na.
MAT 28:17 Tighita Yesu izi ta sewe, ve tiput aghezi pani ve tipakuru. Eemon tamtamon toozi siriv lolozi ruru.
MAT 28:18 Tauvene Yesu iŋarui zi ila, ve isaav pazi ighe: “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov to sambam ve taan ila yau sambag wa, ve yau ezag pa ŋginiiŋ zi.
MAT 28:19 Tauvene yam ala arau nugh naol isov, ve agham tamtamon tisov timin ziŋerag ve titaghon ŋgar tsiau. Arughuuz zi ila Maaron eeza, Taama, Naatu ve Avuvu Patabuyaaŋ. Ve tutuuŋ naol isov tau yau nasavi zi payam na, apaghazoŋai zi pazi. Leso matazi kisin zi ve titaghon zi. Ve alooŋ. Yau aat naleep tomani gham irau saawe, le ila taan saawe.”
MAR 1:1 Ene vaaru poia to Yesu Krisi, i Maaron Naatu. Saveeŋa tau imuuŋ, ene vene: Uraat tooni iburig itaghon Maaron aliiŋa tau propet Isaia ivotia ve tiboode na. Isaav ighe: “Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo. I pale ivotia aliŋag pa tamtamon ve igharaat eez payo.
MAR 1:3 Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe: ‘Agharaat eez pa Ŋeer Tiina! Apaduduŋai eez pani le iduduuŋ.’”
MAR 1:4 Saveeŋ tane ighur anooŋa izaa to ŋeer rughuzaaŋa Yoan. Pasaa, i ila ivot nugh ŋginaaŋa, ve ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ighe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi imuul ila pa Maaron ve tigham yaa. Leso Maaron ireu sosor toozi.
MAR 1:5 Eval tiina to taan sirivu to Yudea, yesŋa Yerusalema tisov timeke tilala tooni izi yaa Yordan, ve tivovotia sosor toozi ila tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe.
MAR 1:6 Yoan inonogh ghi pa uuli tau tigharaata pa kamel ooro, ve ipuus ŋgaali pa puus tau tigharaata pa ŋgai uuli. Ve ighanghan siis, ve ighunghun tok suuru.
MAR 1:7 I ivovotia saveeŋ pa tamtamon tauvene ighe: “Ŋeer ee aat ilam murei payau. I tapiri tiina. Iliiv ghau kat. Uraat sorok imin naput agheg pani ve napool waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani ne mako.
MAR 1:8 Yau narughuuz gham pa yaa. Eemon i pale igham Avuvu Patabuyaaŋ payam.”
MAR 1:9 Saawe tana, Yesu ipul nugh Nasaret tau igheen taan sirivu to Galilaia, ve ilaagh ila ivot to Yoan izi yaa Yordan, ve Yoan irughuuza ta sewe.
MAR 1:10 Yesu ipul yaa ve izaa, ve saawe duduuŋ tana, maata izala le ighita sambam ikaak, ve Maaron Avuvu izilam imin mbuun, ve izala paavo.
MAR 1:11 Ra saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Yau natug yo. Yau lolog igheen tsio, ve yo ugham ghau lolog poia kat.”
MAR 1:12 Yesu igham yaa le isov, ve rekia mon Maaron Avuvu ipaburigini gha ipul yaa Yordan, ve ila ivot nugh ŋginaaŋa.
MAR 1:13 I ileep ta sewe tomania gabua to su irau mboŋ tamoot ru. Saawe tana, Sadan itovtoova. Eemon yes aŋela tilepleep tomania ve tiuluule.
MAR 1:14 Yoan ighamgham uraat tooni, le tikisi ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Ra Yesu ila ivot taan sirivu to Galilaia muul, ve ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ vaaru poia to Maaron.
MAR 1:15 I isavsaav pa tamtamon ighe: “Alooŋ! Saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa. Apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, atoor ŋgar tsiam imuul ila pa Maaron, ve aghur ila vaaru poia!”
MAR 1:16 Saawe ee, Yesu ilaghlaagh taghon nari to yaa naliu Galilaia, ve ighita zeran ru to ghamuuŋ iigh tiwaswaas. Ee, eeza Simon, ve ite eeza Andreas. I Simon taazi.
MAR 1:17 Yesu isaav ila pazi ighe: “Ai, yamru alam ataghon ghau. Leso natotoi eez to ghamuuŋ tamtamon payam.”
MAR 1:18 Rekia mon yesuru tipul puugh toozi izi ileple, ve titaghon Yesu gha yesŋa tila.
MAR 1:19 Tilaghlaagh tila rig, ve Yesu ighita Zebedi natŋa ru, Yakobus ve Yoan, tilepleep izala waaŋ ve tiyaim puugh toozi.
MAR 1:20 Yesu rekia mon isaav ila pazi ighe tilam titaghoni. Tauvene yesuru paam tipul tamazi tomania uraata tooni tileep izala waaŋ, ve tila titaghon Yesu gha yesŋa tila.
MAR 1:21 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot nugh Kapernaum, ve tileep ta sewe le umbom patabuyaaŋ ivot. Ra Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
MAR 1:22 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le tirur pa ŋgar tooni. Pasaa, i ipaduduuŋ tamtamon imin zeran ŋgara siriv to tutuuŋ mako. Saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene.
MAR 1:23 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep tomani zi ila rumei loolo. I, avuvu saghati izeeva. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe:
MAR 1:24 “Aii, Yesu to Nasaret, ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Ma ulam ughe uvaghamun ghei? Yau nawatagh ghom wa. Yo ŋeer patabuyaaŋ to Maaron.”
MAR 1:25 Eemon Yesu iyaoni ighe: “Ai, yo uneneeŋ. Upuli ve ughau ula!”
MAR 1:26 I isaav tauvene, ve avuvu saghati ivatoki ŋeer tawe, iyak saghat, ve ipuli ve ila.
MAR 1:27 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur pa Maaron tapiri, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ene gabua mindai? Ene ŋgar paaghu ee. Ŋeer tane, i le eeza ve tapiri. Aghita. Avuvu sasaghatizi paam tileep ila i saamba. Pasaa, i isaav ariaaŋ pazi, ve tiloŋlooŋ aliiŋa gha tighaughau tila.”
MAR 1:28 Puughu tane ta Yesu vaaru ilaan rekia mon le irau taan sirivu to Galilaia.
MAR 1:29 Yesu ipul rumei tana, ve yesŋa Yakobus gha Yoan malmalizi tila pa Petrus yesuru Andreas ruum toozi. Tiloŋ tila ruum loolo, ve tipaes pa Yesu tighe Simon rauliva imorooŋ le tiini iyes gha ighengheen we.
MAR 1:31 Tauvene Yesu ila ikis olman tinazi niima, ve iiti iburig, le moroghooŋ tooni isov. Ra olman tinazi ila igharaat lezi aniiŋ.
MAR 1:32 Tilepleep le ravrav izi gha aaz izila, ra tamtamon tiyauur zetazŋa tisov tau timorooŋ, ma avuvu sasaghati tizeev zi na tila to Yesu, leso iuul zi.
MAR 1:33 Nugh tawe tamtamona tisov tila tirou izi ruum tau Yesu ileep pani na naagho.
MAR 1:34 Yesu igharaat tamtamon katini pa moroghooŋ toozi maata maata, ve iziir avuvu sasaghati naol pazi paam. Avuvu sasaghati tawe tiwataghi wa. Tauvene i iŋgalsekin zi ighe tisavia saveeŋ eta sov.
MAR 1:35 Mboŋoozo, ndoroome geeg, ve Yesu iburig gha ipul ruum, ve ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa ee. Ra zigani ileep ta sewe ve isuŋ.
MAR 1:36 Eemon Simon tomania zeetŋa siriv tila tiilo.
MAR 1:37 Tila tindeeŋa, ve tipaes pani tighe: “Eval tiina tiliil ghom we!”
MAR 1:38 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Iit aat tala pa nugh siriv tau tataŋgan ne. Leso navotia saveeŋ pazi paam. Pasaa, yau nalam pa uraat tane.”
MAR 1:39 Tauta Yesu ilaagh irau nugh nugh to Galilaia, ve ivovotia Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve izirziir avuvu sasaghati gha tighaughau pa tamtamon.
MAR 1:40 Ŋeer ee, kolekole ighamu. I iŋarui Yesu ila, iput aaghe izi naagho, ve itaŋ raraini ighe: “Isaav ighe lolom pa uleeŋ ghau, yo irau ugharaat ghau tinig poia ve ugham ghau naŋgalaaŋ ila Maaron maata.”
MAR 1:41 Yesu loolo isaghatini, tauvene niima ila ikisi, ve isaav pani ighe: “Poia, yau aat nauul ghom. Aiyo, tinim poia ve uŋgalaaŋ!”
MAR 1:42 I isaav tauvene, ve rekia mon kolekole ighau pa ŋeer tana le tiini poia.
MAR 1:43 Ra Yesu imbaaŋo ila ve isaav ariaaŋ pani ighe: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Eemon usavia gabua tane vaaru pa tamtamon eta sov. Malmalim ula, ve utotoi taum pa ŋeer eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ tau Mose isavia na. Leso upaghazoŋai taum pa tamtamon, ve tiwatagh tighe tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.”
MAR 1:45 Eemon ŋeer tana itaghon Yesu aliiŋa mako. I ila ve ipaesia gabua tau ivot pani na vaaru pa eval tiina. Tauvene Yesu irau ilaagh ila tamtamon matazi muul mako, ve iloŋ ila nugh eta mako. Zigani ilepleep izi nugh ŋginaaŋa. Eemon tamtamon to nugh nugh tilala tooni.
MAR 2:1 Mboŋ siriv ilam ila, ra Yesu imuul ila pa Kapernaum, nugh tau i ilepleep pani na. Tamtamon tilooŋ Yesu vaaru tighe i imuul ila ileep izi ruum tooni,
MAR 2:2 tauvene eval tiina tila ve tipavon ruum le ivon kat. Ataman puughu paam, tipoona le sooso mako. Yesu ivovotia Maaron aliiŋa pazi, ve zeran paaŋ tibaad ŋeer narape ee tilam tighe Yesu iuule. Ŋeer tawe, aaghe imaat. Irau ilaagh mako.
MAR 2:4 Zeran paaŋ tana titoova to tiloŋ tila tigharau Yesu. Eemon tirao mako. Pasaa, eval tiina tipoon zi. Tauvene tigham narape tana, ve titaghon ndeet tizala pa ruum paavo. Ra tipas atov siriv ighau, ve titughu tomania moogh tau i igheen izala na iŋarui Yesu izila, le igheen izi naagho.
MAR 2:5 Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tana ighe: “Tazig, sosor tsio, yau nareua wa.”
MAR 2:6 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi ta sewe paam. Yes tilooŋ Yesu aliiŋa ziiri rig tane, ve tigham ŋgar naol ila lolozi tighe:
MAR 2:7 “Wai, puughu mindai ta ŋeer tane isaav tauvene? I ivelegh Maaron! Tamtamon eta irau ireu sosor mako. Maaron mon, o ireu sosor.”
MAR 2:8 Yesu rekia mon ighilaal ŋgar toozi ila loolo. Tauvene ighason zi ighe: “Puughu mindai ta yam agham ŋgar naol ila lolomim?
MAR 2:9 Saa saveeŋ ta raurauai payau to nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa narape tane naghe: ‘Sosor tsio, yau nareua wa’, ma naghe: ‘Yo uburig, ugham moogh tsio, ve ulaagh’?
MAR 2:10 Eemon yau naghe yam awatagh kat tauvene: Tamtamon Naatu, i eeza pa rewaaŋ sosor to tamtamon izi taan.” Ra isaav pa narape tana ighe:
MAR 2:11 “Yau nasaav payo: Uburig, ugham moogh tsio, ve umuul ula pa ruum.”
MAR 2:12 I isaav tauvene, ve eval tiina tawe tisov timarar narape tana, ve rekia mon i iburig iyooz, igham moogh tooni, ve ivot gha ila. Yes tighita gabua ŋgereeta tana, ve tisov tirur pa Maaron tapiri, ve tipait eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, iit taghita gabua tauvene pai eta soone.”
MAR 2:13 Yesu ipul nugh tawe, ve indari izila nari to yaa Galilaia muul. Eval tiina tila tooni, ve i ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
MAR 2:14 Ra ilaagh muul ila, le ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Levi. I Alpeus naatu. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” Tauvene Levi iburig, ve itaghoni gha yesuru tila.
MAR 2:15 Murei ra, Levi igham ghanghaniiŋ izi ruum tooni. Yesu tomania mbiwa tooni tila tileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Saawe tana, Levi zeetŋa katini to yauŋ takes, tomania tamtamon naol to ghamuuŋ sosor tilam paam ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. Pasaa, tamtamon tauvene, katini titaghon Yesu.
MAR 2:16 Zeran tutuuŋa siriv tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ na, tighita Yesu tomania zeran to ghamuuŋ sosor ve yes to yauŋ takes tilup zi pa ghanghaniiŋ, ve tighason mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta tiina tsiam yesŋa zeran to yauŋ takes ve yes to ghamuuŋ sosor tilup zi pa ghanghaniiŋ?”
MAR 2:17 Yesu ilooŋ saveeŋ toozi, ve isaav pazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon, o i le uraat pazi. Yau tauvene paam. Nalam pa poiŋ tamtamon duduŋazi mako. Nalam to napoi yes to ghamuuŋ sosor.”
MAR 2:18 Ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera ve zeran tutuuŋa ziŋerazi, saawe naol tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tauvene saawe ee, zeran siriv tiŋarui Yesu tila, ve tighasoni tighe: “Yoan ziŋeera ve zeran tutuuŋa ziŋerazi, saawe naol, tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ. Puughu mindai ta mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako?”
MAR 2:19 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi tauvene: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale zeetŋa lolozi ipataŋan ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ? Mako. Pa etazi ite tau ivai paaghu na ilepleep tomani zi.
MAR 2:20 Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
MAR 2:21 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite ighe: “Uuli muŋgaana tau perekia na, ene irau tisai uuli paaghu rigta izala paavo to ipoona ne mako. Pasaa, uuli paaghu tawe pale ighoghoov uuli muŋgaana tana, mako ivaputu ghi le isaghat kat.
MAR 2:22 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila paatu muŋgaana tau tigharaata pa mekmek uuli ne mako. Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat. Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia.”
MAR 2:23 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi, ve mbiwa tooni tiŋgoor wit anooŋa siriv gha tighan.
MAR 2:24 Tauvene zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tighason Yesu tighe: “Ughita! Puughu mindai ta mbiwa tsio tigham ŋgar tana? Aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. Ŋgar tau tighamu ne, ene isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ.”
MAR 2:25 Yesu isaav pazi ighe: “Sinaiŋ tau isavia saawe tau kinik David yesŋa zeetŋa siriv timbool pa aniiŋ ve pitool zi na, yam awaato rigta, ma mako? Sinaiŋ tana isaav tauvene: Saawe tau Abiata i daaba to watooŋrau, David iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuyaaŋ tau tighuru ila Maaron naagho na. Mberet tawe le ŋgalsekiiŋa tauvene: Tamtamon sorok irau tighani mako. Yes zeran to watooŋrau mon, o tighani. Eemon David igham mberet tana gha ighani, ve irei sirivu pa ziŋeera gha tighan paam.”
MAR 2:27 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Maaron ighur umbom patabuyaaŋ to iuul tamtamon. Ighur tamtamon to timin besooŋa pa umbom patabuyaaŋ mako.
MAR 2:28 Tauvene Tamtamon Naatu, i Tiina tau iŋgin umbom patabuyaaŋ.”
MAR 3:1 Tileep le umbom patabuyaaŋ ite ivot, ra Yesu iloŋ ila rumei ee. Ve ŋeer ee ilepleep tomani zi. I niima ee imaat.
MAR 3:2 Zeran tutuuŋa siriv tilepleep tomani zi paam. Yes tighe tipayooz Yesu pa savsaveeŋ. Tauvene timarari tighe tighita: Pale igharaat moroghooŋa eta ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ma mako?
MAR 3:3 Yesu isaav pa ŋeer tau niima imaat na ighe: “Ulam uyooz izi sene.”
MAR 3:4 Ra ighason zeran tutuuŋa tawe ighe: “Laak, ŋgar sindei tau yam aghita aghe iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtamon ve tagham poghani zi pa saawe to umbom patabuyaaŋ, ma tagham saghatin zi? Tagham mulin zi pa pataŋani toozi, ma tarav zi timaat?” Yesu isavia saveeŋ tane le tineneeŋ mon. Irau tiyol saveeŋ tooni mako.
MAR 3:5 Tauvene Yesu maata ila pazi toman aatyavyav. Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat, ve lolozi isaghatin ŋeer tana rigta mako. Eemon loolo ipataŋan pazi paam. Ra isaav pa ŋeer tau niima isaghat na ighe: “Uyoot nimam iduduuŋ.” Tauvene ŋeer tana iyoot niima le niima poia muul.
MAR 3:6 Tauta zeran tutuuŋa tau tileep tomani zi na, tiburig tivot tila muuri, ve yesŋa zeran siriv tau tipakpaak Erod pa ŋgar tooni na, tilup zi ve tiil eez pa ravuuŋ Yesu imaat.
MAR 3:7 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh tawe, ve tizila muul pa yaa naliu Galilaia. Ve eval tiina kat to Galilaia titaghon zi gha yesŋa tila. Ve yes mon mako. Tamtamon katini to Yudea, Yerusalem, ve Idumea, tomania tamtamon naol to nugh siriv tau tigheen ila pa yaa Yordan ziige ite na tila tomani zi. Ve taan sirivu to nugh Tiro ve Sidon tamtamona paam, tilooŋ Yesu vaaru pa gabua naol tau i ighamgham zi na, tauvene tisov tila tighe tighita.
MAR 3:9 Eval tiina tila tilivutin Yesu. Tauvene i isaav pa mbiwa tooni ighe tigham waaŋ eta ilam isaŋan pani. Ighe tamtamon tigiriŋi, o izaa waaŋ ve ila ipot soghan.
MAR 3:10 Pasaa, Yesu igharaat moroghooŋa katini gha tinizi poia wa. Tauvene tamtamon tisov tau timorooŋ na, tivagiriŋi zi tighe le titutu rigta.
MAR 3:11 Ve yes tau avuvu sasaghati tizeev zi na, saawe isov tau tighita Yesu, titaptap tizi Yesu aaghe puughu, ve tiboboob aliŋazi tiina tighe: “Yo Maaron Naatu!”
MAR 3:12 Eemon Yesu iyaon zi, ve iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia eeza ighazooŋ sov.
MAR 3:13 Murei ra, Yesu izala pa loloz ee, ve ipoi tamtamon siriv tau i loolo pazi na, tilam tooni.
MAR 3:14 Ve ighur tamtamon saŋavul ve ru timin mbiwa tooni. Leso tileep tomania, ve murei pale imbaaŋ zi tila pa votiaaŋ vaaru poia. Ve irei tapiri irau zi, ve ighur avuvu sasaghati tisov tileep ila sambazi. Leso tiziir zi tighau.
MAR 3:16 Zeran saŋavul ve ru tawe, ezazi tauvene: Simon (i, Yesu iwaat eeza ite ighe Petrus),
MAR 3:17 ve Zebedi natŋa ru, Yakobus gha taazi Yoan. (Zeran ru tane, Yesu iwaat zi ighe ‘Boanerges.’ Ezazi tane, puughu tauvene: ‘Lalaav natŋa.’)
MAR 3:18 Ve Andreas, Pilip, Patoromai, Matayu, Tomas, Yakobus ite tau Alpai naatu na, Tadeus, Simon ite tau iyooz tomania yes Selot,
MAR 3:19 ve Yudas Iskariot tau murei ighur Yesu ila koiŋa nimazi.
MAR 3:20 Yesu tomania mbiwa tooni timuul tila pa ruum, ve eval tiina tilam tilivut zi muul. Tauvene lezi saawe eta to ghaniiŋ mako.
MAR 3:21 Yesu ziiri waaro tooni siriv tilooŋ vaaru pa gabua naol tau i ighamgham zi na, ve tila tighe tikisi ve tighamu tila. Pasaa, tighe i daaba ikaukau.
MAR 3:22 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep Yerusalem tilam, ve tiŋgal saveeŋ pani tighe: “Aa, ewe Belsebul tau daaba to avuvu sasaghati na izeeva ve ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.”
MAR 3:23 Tauvene Yesu ipoi zi tilam, ve isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe: “Mindai, pale Sadan ighur koi pa tauu zeetŋa ve iziir zi tighau? Mako.
MAR 3:24 Isaav ighe kinik eta tomania tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene irau tiyooz ariaaŋ mako.
MAR 3:25 Ve ruum paam. Isaav ighe tamtamona tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene irau tiyooz ariaaŋ mako.
MAR 3:26 Sadan tauvene paam. Isaav ighe iburig ve igham malmal pa tauu zeetŋa, ma tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi, ene irau iyooz ariaaŋ muul mako. Tapiri ighe isov.
MAR 3:27 “Tamtamon eta irau ireu ruum to ŋeer ariaaŋa eta, ve iloŋ ila iyau sorokin gabua tooni ne mako. I aat itatan ŋeer ariaaŋa tana tapiri ve ikauu pa ravraav le isov, o iyauur gabua naol isov tau tigheen iloŋ ila ruum tooni loolo.
MAR 3:28 Onoon kat yau nasaav payam: Sosor isov to tamtamon, ve saveeŋ sasaghati naol isov tau tisiki pa Maaron, ene Maaron irau ireua pazi.
MAR 3:29 Eemon isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati iŋarui Avuvu Patabuyaaŋ tomania uraat tooni, ene sosor tauvene, Maaron irau ireua mako. Pale igheen taghon taghon gha ila.”
MAR 3:30 Yesu isavia saveeŋ naol tana pazi pasaa, yes tighe avuvu saghati izeeva.
MAR 3:31 Saawe tana, Yesu tiina tomania tazŋa tilam tivot. Yes tiyooz muuri, ve timbaaŋ pa Yesu tighe ivot ila toozi.
MAR 3:32 Saawe tana, eval tiina tirou livutin Yesu. Yes tisaav pani tighe: “Ou, tinam tomania tazimŋa tilam tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom.”
MAR 3:33 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tinaŋ sei, ve tazigŋa savunugha?”
MAR 3:34 Ra maata ila pa eval tiina tau tilivuti na, ve isaav pazi ighe: “Ene yau tinaŋŋa ve tazigŋa.
MAR 3:35 Pa sei tau ighe itaghon Maaron loolo, ene imin yau tazig, livug, ve tinaŋ.”
MAR 4:1 Yesu ila ivot yaa naliu ziige, ve ipaburigin uraat tooni muul to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Saawe tana, eval tiina kat tila tilivuti tighe tilooŋ saveeŋ tooni. Tauvene i izaa waaŋ ee, ve tiparuuze ivot ila rig pa nari. Ra mboole izi, ve ivotia Maaron aliiŋa pazi. Eval tiina tawe tileep izi nari ve tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni.
MAR 4:2 Yesu ipaghazoŋai zi pa gabua naol ila saveeŋ palelaaŋ. I isaav pazi ighe:
MAR 4:3 “Alooŋ. Pai ee, ŋeer ee igham wit uuve, ve ila uum tooni ighe isuruuv zi.
MAR 4:4 Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene man tiroov tila ve tighan suvinia.
MAR 4:5 Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa.
MAR 4:6 Eemon saawe tau aaz ighaaz ve taan ituntun, wit tawe rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, wariazi tizila geeg mako.
MAR 4:7 Ve uuv siriv timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le anoŋazi mako.
MAR 4:8 “Eemon uuv siriv titap tizala taan poia. Tauvene tipaar tizaa le titum poi, ve anoŋazi katini. Siriv anoŋazi irau tamoot ee saŋavul (30), siriv anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100).”
MAR 4:9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ra ipariaaŋa ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane, ve igham ŋgar pani poi!”
MAR 4:10 Eval tiina tana tipul zi ve tila, ve murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru ve zeran siriv, yes mon tileep. Yes tighasoni pa saveeŋ palelaaŋ tooni puughu,
MAR 4:11 ve Yesu isaav pazi ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai ŋgar tana payam. Ve yes tau tileep ila pooz tooni loolo mako na, tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ mon. [Pasaa, lolozi ivool wa.]
MAR 4:12 Tauta aat matazi tighitghita gabua, eemon irau tighilaal puughu mako. Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon irau tigham ŋgar pani mako. Ve imin ta tighilaal gabua puughu ve tigham ŋgar pani, kanaŋ titoor ŋgar toozi, ve Maaron ireu sosor toozi.”
MAR 4:13 Yesu isaav pazi muul: “Isaav ighe aghazooŋ pa saveeŋ palelaaŋ tane puughu mako, ene pale awatagh saveeŋ palelaaŋ siriv pughuzi mindai?
MAR 4:14 Wit uuve tau ŋeer tana isuruuv zi, ene izaa to Maaron saveeŋ tooni.
MAR 4:15 “Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, eemon rekia mon Sadan ila ve isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi.
MAR 4:16 “Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve rekia mon tighamu toman lolozi poia kat.
MAR 4:17 Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila kat taan loolo mako. Tauvene tiyooz tuŋia mako. Isaav ighe tamtamon tigham saghatin zi, ma pataŋani ite paam ivot pazi pasaa, titaghon Maaron aliiŋa, ene rekia mon ve tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron.
MAR 4:18 “Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron.
MAR 4:19 Eemon pataŋani naol to taan, tomania kuaz ve gabua popoia siriv tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako.
MAR 4:20 “Ve uuv siriv tau ŋeer tana isuruuv zi ila taan poia, ene izaa to yes tau tilooŋ saveeŋ to Maaron, ve tighamu toman lolozi poia. Tauvene ghuruuŋ ila toozi ighur anooŋa popoia katini. Siriv, anoŋazi ivot irau tamoot ee saŋavul (30), siriv, anoŋazi irau tamoot tol (60), ve siriv anoŋazi irau ndiŋndiŋ ee (100).”
MAR 4:21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Laak, isaav ighe tamtamon tigham lam eta ilam, pale tipagudu pa oon, ma tighuru ila boor saamba? Mako. Pale tisaroni izaa ituuk.
MAR 4:22 Tauvene gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene pale tipaghazoŋai zi leso tigheen ghazooŋa. Ve ŋgar isov tau yoŋgaaŋ, ene pale tivot mataghare.
MAR 4:23 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
MAR 4:24 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Aghur taliŋamim pa saveeŋ tau aloŋlooŋa ne, ve agham ŋgar pani poi. Pa saa ŋgar tau ighe yam agham pa saveeŋ tane, ene aat Maaron igham payam paam. Isaav ighe azuari gham to agham ŋgar pani poi ve ataghoni, ene pale Maaron iuul gham ve igham lemim ŋgar siriv paam.
MAR 4:25 Pa ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Eemon isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron aliiŋa rigta ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni rigmon tana pani, ve ileep sorok.”
MAR 4:26 Yesu isaav pazi muul ighe: “Pooz to Maaron ŋgara, ene imin ŋeer ee tau igham wit uuve, ve ila isuruuv zi ila uum, ve isasaŋan.
MAR 4:27 Mboŋ mataaz, i ighengheen, ve iburig ila ighamgham uraat tooni siriv. Eez to wit itum izaa pani, ene i iwataghi mako. Taan tauu, ta igham wit tawe itum. Tauvene parazi tigig pa taan imin maata, ra rauazi tivot, ve tighur anoŋazi.
MAR 4:29 Saawe tau wit imatuugh, ŋeer tana rekia mon ila toman mbuzaagh, ve irav motmotin zi. Pasaa, saawe to mariri, tauta ivot wa.”
MAR 4:30 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale tasavia izaa to saa?
MAR 4:31 Ene imin mastet uuve. Mastet uuve, ene geegeu kat. Gabua isov to taan uvezi tintiina tiliivo.
MAR 4:32 Eemon isaav ighe tasuruuv mastet uuve ila taan, ene pale itum izaa tiina ve ghitooŋa imin ai. Iliiv saiŋ isov to uum. Ve ighur booga tintiina paam. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, yes irau tirau rumazi izala booga, leso tiyooŋ ila yavyaav.”
MAR 4:33 Yesu ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ila saveeŋ palelaaŋ katini tauvene. Leso irauraua pazi to tilooŋa ve tigham ŋgar pani.
MAR 4:34 Tauvene saawe isov tau i ivotia mos pa eval tiina, isavsaav ila saveeŋ palelaaŋ mon. Eemon saawe tau yesŋa mbiwa tooni mon tileep, i ipaghazoŋai saveeŋ isov puughu leso ighazooŋ pazi.
MAR 4:35 Aaz eemon tana, Yesu tomania mbiwa tooni tilepleep le ravrav izi, ra i isaav pazi ighe: “Aiyo, tala tavool pa yaa naliu ziige ite.”
MAR 4:36 Tauvene tipul eval tiina tileep, ve mbiwa tooni tizaa waaŋ tau Yesu ileep izala na, ve tivot tila. Waaŋ siriv tila tomani zi paam.
MAR 4:37 Yesu izi igheen ta waaŋ mboole we, ve iwat daaba pa ali, ve igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve yaghur tiina kat izaa, le ipei dibom tintiina. Ereman iloŋ ila waaŋ loolo, ve rigmon kanaŋ timarum. Tauvene mbiwa tooni tivaaŋo, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, uburig lak! Paita tamarum gha talaleen tane! Yo ugham ŋgar pait, ma mako?”
MAR 4:39 Yesu iburig gha isaav ariaaŋ pa yaghur imin yaoniiŋni. Ra isaav pa dibom ighe: “Ai, irao! Atem izi!” Rekia mon yaghur imaat, ve taun tiina izi.
MAR 4:40 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Yam aroi pasaa? Aghur ila soone?”
MAR 4:41 Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana, le roiŋ tiina kat igham zi. Ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane sei kat, ta yaghur ve dibom paam tilooŋ aliiŋa ve titaghoni ne?”
MAR 5:1 Yesu tomania mbiwa tooni tiraav tila tilooŋ nari to yes Gerasa tau igheen ila yaa naliu Galilaia ziige ite.
MAR 5:2 Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep. I, avuvu sasaghati katini tizeeva, ve monmon ilepleep iloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal pa mateegha. Saawe tau Yesu iyaat izi pa waaŋ, ŋeer tawe ipul niia ta maet puura we, ve ilaagh ŋaruini ila. Ŋeer tana, saawe naol, tikauu pa ravraav toman sen. Eemon ikupkuup motmotin zi, ve ighaughau ila. Pasaa, i tapiri tiina kat. Tauvene tamtamon eta irau ikisi ve ikauu muul mako. Ve tamtamon eta irau ighamu aate izi ne mako.
MAR 5:5 Mboŋ mataaz, ivalaghlaagh taghon loloz, ve iloŋloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal. Ve saawe isov, iboboob sorok, ve ighoghorot tauu pa maet tau lezi matazi na.
MAR 5:6 I ighita Yesu ta soghan we, ve ilaan ŋaruini ila, ve itap izi Yesu naagho.
MAR 5:7 Yesu isaav pani ighe: “Avuvu saghati, ughau pani!” Tauvene avuvu saghati tawe iboob aliiŋa tiina kat ila ŋeer tana aavo ighe: “Aii, Yesu! Yo Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na Naatu. Ulam sene pasaa? Yau nambaaŋ payo ta ulam ne? Yau nataŋ rarai ghom ila Maaron eeza, ughur yavyavuuŋ payau sov!”
MAR 5:9 Yesu ighasoni ighe: “Ezam sei?” I iyol aliiŋa ighe: “Yau ezag Legion (o Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ). Pasaa, yei eval kat.”
MAR 5:10 Ra avuvu saghati tana itaŋ rarai Yesu ariaaŋ ighe iziir zi tighau pa taan sirivu tawe sov.
MAR 5:11 Nugh tawe, ŋgai umbaal tiina ee tilepleep izi loloz ziige, ve tighanghan.
MAR 5:12 Tauvene avuvu sasaghati tau tizeev ŋeer tana na titaŋ rarai Yesu tighe: “Ughur ghei niŋarui ŋgai tawe. Upul ghei niloŋ nila lolozi.”
MAR 5:13 Yesu iyok pazi, tauvene tipul ŋeer tana, ve tiŋarui ŋgai tawe tila le tizeev zi tiloŋ tila lolozi. Ra ŋgai tawe tilaan taghon sariipa tizila, ve tiyaat tizila yaa loolo gha tighun yaa le tisov timatmaat. Ŋgai tau timaat na, irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ru (2,000) ma vene.
MAR 5:14 Yes tau tiŋginŋgin ŋgai na, tighita gabua tana, ve tighau tila tipaesia vaaru izi nugh toozi ve nugh siriv tau tigharau zi na paam. Tauvene tamtamon tisov tila tighe tighita gabua tau ivot na. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋeer tau muuŋ avuvu sasaghati katini tizeeva na, ŋgar tooni poia ivot wa. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa, ve mboole izi ilepleep. Tauvene roiŋ tiina igham zi.
MAR 5:16 Ra yes tau tileep ve tighita gabua tau ivot pa ŋeer tana ve ŋgai na, tipaesia gabua tana.
MAR 5:17 Eval tiina tilooŋ saveeŋ toozi, ve titaŋ rarai Yesu tighe ipul nugh toozi, ve ila pa nugh ite paam.
MAR 5:18 Tauvene Yesu imuul ila izaa waaŋ ve yesŋa mbiwa tooni tighe tivot tila. Saawe tana, ŋeer tau muuŋ avuvu sasaghati katini tizevzeeva na ilam, ve ighason Yesu ariaaŋ ighe iyok pani ve yesŋa tila.
MAR 5:19 Eemon Yesu iyok pani mako. Isaav pani ighe: “Umuul ula pa nugh tsio, ve usavia uraat tiina tau Maaron igham payo na vaaru pa zetamŋa. Pa Maaron loolo isaghatin ghom ve iuul ghom uleep poia.”
MAR 5:20 Tauvene ŋeer tana imuul ila, ve ivotia uraat tiina tau Yesu igham pani na vaaru irau nugh nugh tau tigheen ila taan sirivu to Dekapolis na. Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa Maaron tapiri le ŋgar toozi imbool.
MAR 5:21 Yesu tomania mbiwa tooni tigham waaŋ, ve timuul tila pa yaa naliu ziige ite. Saawe tau tila tilooŋ, eval tiina kat tila tilivut Yesu izi nari.
MAR 5:22 Ra daaba ee, eeza Yairus, ila ivot. I yesŋa zeran siriv tiŋginŋgin nugh tawe rumei toozi. I ighita Yesu, ve itap izi Yesu aaghe puughu,
MAR 5:23 ve itaŋ raraini ighe: “Tiina tsiau, natug livaa igharau ighe imaat. Ulam tala ruum tsiau ve ughur nimam izala paavo. Leso imaat sov, ve tiini poia muul.”
MAR 5:24 Tauvene Yesu itaghoni gha yesuru tila. Tilaghlaagh tila, ve eval tiina tikeet taghon zi. Yes tivavagiriŋi zi le tigiriŋ Yesu paam.
MAR 5:25 Livaa ee ilaagh tomani zi paam. I, moroghooŋ to zilivaa ikisi irau ndaman saŋavul ve ru wa.
MAR 5:26 Uraata katini to gharatooŋ moroghooŋa titoova to tiuule, ve i iyamaan yavyavuuŋ tiina ila nimazi, ve ipul maet tooni isov pa gholiiŋ zi. Eemon eta irau iuule mako. Mako kat. Yes titoova, eemon tigham le moroghooŋ tooni isaghat kat.
MAR 5:27 Livaa tawe ilooŋ Yesu vaaru wa. Tauvene maata iŋgal ighe: “Isaav ighe natut nonoghiiŋa tooni rigta, ene aat moroghooŋ tsiau tane isov, ve tinig poia.” Tauta ila itaghon eval tiina tawe, ve izuari ghi ila ila le itut Yesu nonoghiiŋa tooni.
MAR 5:29 Saawe duduuŋ tana, siŋ imot pani, ve iyamaan tauu ighe tiini poia wa.
MAR 5:30 Ve Yesu paam, rekia mon iyamaan tauu ighe tapiri to uleeŋ igham tamtamon eta wa. Tauvene itoor ghi, ve maata imuul pa eval tiina, ve ighason zi ighe: “Ai, sei itut nonoghiiŋa tsiau?”
MAR 5:31 Mbiwa tooni tiyol aliiŋa tighe: “Mindai ta ughason ughe sei ikis ghom? Ughita. Ene eval tiina tilivut ghom ve tivagiriŋi zi. Eta aat itut ghom.”
MAR 5:32 Eemon Yesu maata ines ighe ighita sei kat ta igham ŋgar tana.
MAR 5:33 Livaa tana iwatagh gabua tau ivot pani na. Tauvene roiŋ tiina ighamu le tiini irur, ve ila iput aaghe izi Yesu naagho. Ra ivotia gabua isov tau ivot pani na.
MAR 5:34 Yesu isaav pani ighe: “Livug, ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha tinim poia wa. Ula toman lolom poia.”
MAR 5:35 Yesu isavsaav soone, ve zeran siriv tileep Yairus ruum tooni gha tilam, ve tipaes pani tighe: “Olman, ugherev sorokin mos puughu tane ilam pasaa? Natum livaa raa, imaat wa.”
MAR 5:36 Eemon Yesu taliiŋa irav saveeŋ toozi. Tauvene isaav pa Yairus ighe: “Uroi sov. Ukis ghuruuŋ ila tsio ariaaŋ.”
MAR 5:37 Ra iŋgalsekin eval tiina ighe tila tomania sov. Ve igham Petrus, Yakobus, ve taazi Yoan, gha yes mon tila.
MAR 5:38 Tila tivot ruum to Yairus, ve Yesu ighita tamtamon titaŋtaŋ pa livaa marani toman oroor tiina, ve tiloŋloŋ tivotvot pa ruum loolo.
MAR 5:39 Tauvene iloŋ ila ruum loolo, ve isaav pazi ighe: “Mindai ta yam ataŋtaŋ ve aghamgham oroor tiina? Livaa marani imaat mako. Ene i igheen.”
MAR 5:40 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tiŋiŋ pani. Yesu iziir zi tisov tivot tila muuri, ra igham livaa marani taama gha tiina, tomania mbiwa tooni tol tana, ve yesŋa tiloŋ tila ruum loolo tau livaa marani igheen pani na.
MAR 5:41 Yesu ikis niima, ve isaav pani ighe: “Talita kum!” Saveeŋ tane, puughu tauvene: “Livaa marani, yau nasaav payo: Uburig!”
MAR 5:42 Rekia mon maata iyaryaar, ve iburig ilaagh. Livaa marani tana, ndaman tooni irau saŋavul ve ru. Tamtamon tighita gabua ŋgereeta tana, le tirur ve ŋgar toozi imbool.
MAR 5:43 Eemon Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tisavia gabua tana vaaru pa tamtamon eta sov. Ra isaav pa livaa marani taama gha tiina ighe tigham aniiŋ ilam gha ighan.
MAR 6:1 Yesu ipul nugh tawe, ve imuul ila pa nugh tooni puughu. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tila.
MAR 6:2 Saawe to umbom patabuyaaŋ, Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. Tamtamon katini tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa ŋgar tooni, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane igham ŋgar ve tapiri tiina tane izi sindei? Ŋgar popoia tau i isasavia ne, ighamu ila to sei? Ve puughu mindai ta uraat ŋgeretazi tintiina tivotvot ila i niima?
MAR 6:3 Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? I ŋeer to raoŋ ruum. Maria naatu. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon. Ve livŋa tisov, ta tilepleep tomani ghiit ne.” Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako.
MAR 6:4 Tauta Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tomania ziiri waaro tooni, ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi veleghini. Eemon isaav ighe i ila nugh ite, ene aat titandagh pani ve tipait eeza.”
MAR 6:5 Tauvene Yesu irau igham gabua ŋgereeta tiina eta izi ta sewe mako. I ighur niima izala moroghooŋa eŋaeŋa mon pavozi gha tinizi poia.
MAR 6:6 Ve i igham ŋgar naol pa nugh tooni puughu: Mindai ta tighur ila tooni mako? Tauvene Yesu iburig, ipul nugh tooni puughu, ve ilaghlaagh irau nugh nugh, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
MAR 6:7 Ra ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve ighur zi ruŋruŋa, leso tila pa uraat. Ve irei tapiri irau zi, ve ighur avuvu sasaghati tileep ila sambazi. Leso tiziir zi tighau pa tamtamon.
MAR 6:8 Ve isaav pazi tauvene: Saawe tau tila, yes irau tilaagh tomania gabua naol mako. Tighur zuzuuŋa to aghezi, ve tikis titi mon. Irau tigham gabua imin aniiŋ ve pepeel mako, ve maet eta irau igheen ila lugluug toozi mako. Nonoghiiŋa toozi paam, irau tigham ru mako. Ee mon tau igheen ila tinizi, ene irao.
MAR 6:10 Ve Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe ala avot nugh eta, ruum sindei tau ighe tighur gham pani, na aleep ila ruum tana mon le apul nugh tawe ve ala.
MAR 6:11 Ve isaav ighe nugh eta lolozi pa ghamuuŋ gham mako, ve tizor gham tomania saveeŋ tsiam, na aghatuun aghemim, ve ŋgaupup to nugh toozi izi, o apul nugh tawe ve ala. Leso imin ilaal pazi pa sosor toozi.”
MAR 6:12 Yesu isavsaav pazi le isov, ra tila ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve tisaav pazi tighe: “Yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron.”
MAR 6:13 Ve tiziir avuvu sasaghati katini tighaughau, ve timus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katini pavozi, ve tisuŋ Maaron pazi le tinizi poia muul.
MAR 6:14 Saawe tana, Yesu vaaru ilaan irau nugh naol, ve kinik Erod ilooŋa paam. Tamtamon siriv tighe: “Ewe aat ŋeer rughuzaaŋa Yoan. I imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta tapiri tiina igheen tooni, ve ighamgham gabua ŋgeretazi.”
MAR 6:15 Ve tamtamon siriv tighe: “Mako. I aat propet Ilia tau imuul ilam.” Ve siriv tighe: “Mako, i aat igham uraat imin propet muŋganazi siriv.”
MAR 6:16 Saawe tau Erod ilooŋ Yesu vaaru, i isaav pa tauu ighe: “Ewe aat Yoan. Ŋeer tau narav motin luua na, tauta Maaron ipaburigini pa mateegh.”
MAR 6:17 I isaav tauvene pasaa, maata iŋgal ŋgar tau i igham pa Yoan na. Ŋgar tauvene: Muuŋ, Erod isan toogha Pilip azaawa Erodias ve ivaii. Saawe tana, Yoan ilala tooni, ve inoknok saveeŋ pani ighe: “Ŋgar tau ugham pa togham azaawa na, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron mako.” Yoan saveeŋ tooni tane igham Erod azaawa aate yavyav. Tauvene iliil eez to iravu imaat. Eemon irao mako. Tauta Erod imbaaŋ tamtamon siriv tila tikis Yoan, ve tikauu, ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, leso igham azaawa loolo poia.
MAR 6:20 Erod iwatagh ighe Yoan, i ŋeer patabuyaaŋ, ve ŋeer duduuŋa ee ila Maaron maata. Tauvene iroi pani. Saawe tau Yoan isavsaav pani, saveeŋ tooni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemon Erod ighe le iloŋlooŋ saveeŋ tooni. Tauta saawe tau Yoan ileep ila ruum to yavyavuuŋ, Erod ighamgham poghania.
MAR 6:21 Tilepleep le saawe poia ee ivot pa Erodias to irav Yoan imaat. Tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daaba tau tiŋginŋgin uraat tooni na, ve yes daaba to malmal, tomania daaba siriv to Galilaia paam tilam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ.
MAR 6:22 Saawe tana, Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi, le isan Erod tomania zeetŋa tawe atezi. Tauvene Erod isik aliiŋa pani ighe: “Aa enes, saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!”
MAR 6:23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tana le iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo. Isaav ighe yo ughe navalagh gabua naol isov tau naŋginiir zi ne, ve nagham lem sirivu, ene poia paam!”
MAR 6:24 Erod isavia saveeŋ tane le isov, ra livaa paaghu ivot ila muuri, ve ighason tiina ighe: “Mindai, pale naghasoni pa saa kaut?” Tiina isaav pani ighe: “Ughasoni pa Yoan tau ŋeer rughuzaaŋa na daaba.”
MAR 6:25 Tauvene livaa paaghu rekia mon ila to kinik Erod muul, ve isaav pani ighe: “Yau naghe ughur ŋeer rughuzaaŋa Yoan daaba ila oon, ve ughamu ilam payau ta aazne.”
MAR 6:26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane le loolo ipataŋan kat. Eemon irau itoor aliiŋa muul mako. Pasaa, imbu saveeŋ ariaaŋ pani ila zeetŋa tau yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na matazi wa.
MAR 6:27 Tauvene rekia mon imbaaŋ zaaba tooni ee ighe ila irav motin Yoan luua, ve igham daaba ilam. Zaaba tawe itaghon Erod aliiŋa, ve ila irav motin Yoan luua. Ra ighur daaba ila oon loolo, ve ighamu ilam, ve izuzuuna ila pa livaa paaghu. Mako i aana isakia ila to tiina.
MAR 6:29 Murei ra, yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata, ve tila tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaat imin naal pa mateegha.
MAR 6:30 Yesu mbaŋooŋa tooni tigham uraat le isov, ra timuul tilam tivot tooni, ve tipaes pani pa uraat isov tau tighamu, tomania saveeŋ isov tau tipaduduuŋ tamtamon pani na.
MAR 6:31 Saawe tana, tamtamon katini tilala tilamlam, le Yesu tomania mbiwa tooni lezi sooso eta to timariau ve tighan aniiŋ ne mako. Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Aiyo, aburig ve tala pa nugh ŋginaaŋa eta. Leso zigaan taleep ve tamariau.”
MAR 6:32 Tauvene tigham waaŋ tighe tila pa nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigazi tileep ta sewe ve timariau.
MAR 6:33 Eemon eval tiina tighit zi tiraav tila, ve tighilaal zi pa ghaoŋ toozi. Tauvene tamtamon to nugh naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu tomania mbiwa tooni tighaughau soone, ve eval tiina tawe timuuŋ tila tivot nugh tau Yesu tomania mbiwa tooni tighe tila pani na, gha tisasaŋan.
MAR 6:34 Malau mako ve Yesu tomania mbiwa tooni tilam tilooŋ. Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ighita eval tiina tana le loolo isaghatin zi. Pasaa, yes tileep imin sipsip tau lezi ŋginiiŋ mako. Tauvene i ipaburigin saveeŋ tooni ve ipaghazoŋai zi pa gabua naol.
MAR 6:35 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Laak, ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa.
MAR 6:36 Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ ve tighan.”
MAR 6:37 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi to tighan.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yo ughe yei nila nighol aniiŋ pa eval tiina tane? Isaav ighe nighol aniiŋ irau maet denari 200, pale irao zi wa?”
MAR 6:38 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ala aghita. Lemim mberet piiz ighengheen?” Yes tila tighita le isov, ra timuul tilam ve tipaes pani tighe: “Iit leen mberet liim, ve iigh ru.”
MAR 6:39 Ra Yesu isaav pazi ighe tighur eval tiina tana ila ŋgun ŋgun, ve tisaav pazi leso mbolezi izala kikiliiŋ popoia tawe paavo. Tauvene titaghon Yesu aliiŋa, ve mbolezi izi ila ŋgun ŋgun. Ŋgun siriv irau tamtamon ndiŋndiŋ ee (100), ve ŋgun siriv irau tamoot ru saŋavul (50).
MAR 6:41 Ra Yesu igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, ve maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tana, ve ighuru ila mbiwa tooni nimazi, leso anazi tila tireii pa tamtamon. I igham ŋgar raraate pa iigh ru tana paam, gha eval tiina tighan.
MAR 6:42 Tauvene tisov tighan le apozi isuŋ.
MAR 6:43 Ve mberet tomania iigh tau tighan ve sirivu izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
MAR 6:44 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon, irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene.
MAR 6:45 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, leso timuuŋ tila tivool pa nugh Betsaida tau igheen ila yaa naliu ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz.
MAR 6:46 I ighur zi tila, ra izala pa loloz, leso ileep ta sewe ve isuŋ.
MAR 6:47 Waaŋ tau mbiwa tooni tizaa gha tila na ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to yaa naliu, ra mboŋ izi pazi. Saawe tana, Yesu zigani ileep izi taan.
MAR 6:48 Maata ila le ighita pataŋani ivot pa mbiwa tooni. Pasaa, yes tisoop yaghur ve tila. Tauvene tigham uraat tiina pa goraaŋ. Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo iŋarui zi ila le ighe isaliv zi.
MAR 6:49 Mbiwa tooni matazi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala yaa paavo gha ilam. Yes tisov tighita, ve tighe pa mariaam. Tauvene roiŋ tiina igham zi ve tisaŋeeŋ saghat. Eemon Yesu rekia mon ve isaav pazi ighe: “Ai, aroi sov. Atemim izi. Ene yau.”
MAR 6:51 Ra ila izaa waaŋ tomani zi. Saawe tana, yaghur ma dibom isov. Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana le tirur ve ŋgar toozi imbool.
MAR 6:52 Pasaa, gabua ŋgereeta tau Yesu igham pa mberet na, igham ŋgar toozi ivot soone. Lezi ghilalooŋ mako pasaa, lolozi iyaryaaŋ kat.
MAR 6:53 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool pa yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret, ve timbit waaŋ toozi ta sewe.
MAR 6:54 Saawe tau tiyaat tizi pa waaŋ, eval tiina rekia mon ve tighilaal Yesu.
MAR 6:55 Tauvene tilaan tila ve tipaesia vaaru irau nugh tisov tau tigharau na. Tauvene saawe tau tamtamon tilooŋ tighe Yesu ila ivot nugh eta, mako tibadbaad moroghooŋa toozi izala boor, ve tiŋaruini tila, leso iuul zi.
MAR 6:56 Yesu ilaghlaagh irau nugh tintiina, nugh geegeu, ve taghon ziige ziige paam. Saawe tau i ila ivot nugh eta, mako tiyau moroghooŋa toozi tila maaran, ve titaŋ raraini tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta mon, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, Yesu tapiri igham zi tinizi popoia.
MAR 7:1 Zeran tutuuŋa tomania Yuda siriv paam tibesbees pa Maaron itaghon tutuuŋ tau timbuzŋa titaghoni muuŋ ve ilam. Ŋgar toozi tauvene: Irau tighan aniiŋ rekia mako. Timin nimazi itaghon tutuuŋ toozi, le tiŋgalaaŋ ila Maaron maata, o tighan. Ve tutuuŋ toozi ite isaav tauvene: Ighe tila nugh to raukoliiŋ ve timuul tilam, ene yes aat titir yaa izala pavozi ve timin muun ilale. Leso tiŋgalaaŋ muul, ve tighan aniiŋ. Yes lezi tutuuŋ naol tauvene. Tutuuŋ siriv iŋarui miniiŋ uur ve rubruub, ve tutuuŋ siriv iŋarui gabua siriv paam. Zeran tutuuŋa siriv tomania ŋgara siriv to tutuuŋ tipul Yerusalem, ve tila tileep tomania Yesu. Yes tighita mbiwa tooni titaghon tutuuŋ toozi to miniiŋ nimazi mako, ve rekia mon tighan aniiŋ. Tauvene tighit zi le irau lolozi mako. Pasaa, mbiwa tooni nimazi iŋgalaaŋ mako, ve tigham aniiŋ gha tighan.
MAR 7:5 Tauvene tighason Yesu tighe: “Ughita. Mbiwa tsio tana nimazi iŋgalaaŋ mako ve tighan aniiŋ. Puughu mindai ta titaghon tutuuŋ to timbuunŋa mako?”
MAR 7:6 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Muuŋ, propet Isaia ivotia Maaron aliiŋa ziiri ee tau iduduuŋ kat pa ŋgar tau yam aghamghamu na. Isaav tauvene: ‘Zeran tane tipapait ghau sorok pa avozi uuli mon. Eemon lolozi, ene igheen malau kat payau.
MAR 7:7 Saveeŋ ve tutuuŋ katini tau tipaduduuŋ tamtamon pani, ene itaghon ŋgar tsiau mako. Itaghon ŋgar to tamtamon mon. Tauta suŋuuŋ ve besooŋ toozi tau monmon tighamgham payau ne, ene imin kaut sorok, ve le anooŋa mako.’”
MAR 7:8 Ve Yesu isaav pazi muul ighe: “Tutuuŋ tau Maaron tauu ighuru, ene yam apuli wa. Ve tutuuŋ tau tamtamon tighuru, tauta yam akisi tuŋia, ve ataghoni.”
MAR 7:9 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Yam aghur murimim pa tutuuŋ to Maaron, ve apuli izi ileple. Leso apariaaŋ tutuuŋ to timbumimŋa, ve ataghoni. Ŋgar tauvene, yam arau kat pani!
MAR 7:10 Aghita. Tutuuŋ to Mose isaav tauvene: ‘Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi.’ Ve ‘isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati pa taama ma tiina, i aat imaat.’
MAR 7:11 Eemon yam asavsaav tauvene: ‘Ighe tamtamon eta le gabua to iuul taama ma tiina pani, eemon igham pazi mako, ve isaav pazi ighe: ‘O, gabua tane, yau irau nagham payam mako. Pa ene nawaat Maaron eeza pani wa.’ Ighe tamtamon eta igham tauvene, ve murei itoor ŋgar tooni ve ighe igham gabua tana pa taama ma tiina, na yam aŋgalsekini aghe i igham tauvene sov.
MAR 7:13 Tauvene tutuuŋ tau timbumimŋa tigham payam ve aazne ataghoni, ene igham gham atatan Maaron saveeŋ tooni izi imin kaut sorok. Ve ŋgar tsiam naol tau aghamgham zi ne, ene raratezi mon.”
MAR 7:14 Yesu isavsaav tomani zi le isov, ra ipoi eval tiina tilam tooni muul, ve isaav pazi ighe: “Yam asov alooŋ saveeŋ tsiau tane, ve agham ŋgar pani poi.
MAR 7:15 Gabua tau tamtamon tighamu ve tighani gha izila apozi, eta irau igham zi tisaghat ila Maaron maata ne mako. Ŋgar sasaghati tau igheen ila lolozi ve ivotvot, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata.”
MAR 7:17 Yesu ipul eval tiina tawe tileep muuri, ve iloŋ ila pa ruum, ra mbiwa tooni tighasoni pa saveeŋ tooni puughu.
MAR 7:18 I isaav pazi ighe: “Wai, yam paam lemim ŋgar mako? Aghilaal soone? Gabua naol isov tau tamtamon tigham zi ve tighan zi gha izila apozi, eta irau igham zi tisaghat ila Maaron maata ne mako.
MAR 7:19 Pasaa, gabua tauvene igham gabua eta pa lolozi mako. Izila pa apozi mon, ve malau mako timbeghazi gha ilale.” Yesu saveeŋ tooni tane ipaghazoŋai ghiit ighe gabua naol isov poia to taghani. Eta irau igham ghiit tasaghat ila Maaron maata mako.
MAR 7:20 Ve Yesu isaav muul ighe: “Ŋgar sasaghati tau igheen ila tamtamon lolozi ve ivotvot, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata.
MAR 7:21 Pasaa, ŋgar sasaghati tau igheen ila tamtamon lolozi ve ivotvot, tauta ipapaburigin zi gha matazi iŋgal ŋgar sasaghati naol imin: tighur boog, tium, tirav tamtamon timaat, tivaghamunia vaiŋ, matazi aniiŋ, tigham taliiŋzizi, tigham karom, matazi saghati imin ŋgavuun ve ŋgai, tighur koi pa zetazŋa tau lezi gabua katini, tisik saveeŋ saghati pa zetazŋa ve Maaron paam, tipait tauzi ezazi, ve tigham ŋgar sasaghati siriv paam imin yes tau tikankaan pa Maaron.
MAR 7:23 Ŋgar sasaghati naol tane tau ighengheen ila tamtamon lolozi ve ivotvot, tauta igham zi tisaghat ila Maaron maata.”
MAR 7:24 Yesu ipaburigin laghooŋ tooni muul, ipul nugh tawe, ve ilaagh ila ivot taan sirivu tau nugh tiina Tiro igheen pani. Ra iloŋ ila ruum ee to nugh tawe ve ileep. I loolo pa tamtamon tiwatagh ruum tau i ileep pani ne mako. Eemon mako. Pasaa, tamtamon tighita wa.
MAR 7:25 Livaa ee to nugh tawe, avuvu saghati izeev natliva marani. Livaa tawe, i Yuda mako. I Grik tinazi to taan Ponisia tau igheen ila taan sirivu to Siria. I ilooŋ Yesu vaaru, ve rekia mon iŋarui Yesu ila, itap izi Yesu aaghe puughu, ve itaŋ raraini ighe iziir avuvu saghati tawe ighau pa natliva.
MAR 7:27 Yesu isaav pani tauvene: “Isaav ighe tasan aniiŋ to yes geegeu, ve tasiki rekia mon ila ŋgavuun tighani, ene iduduuŋ mako. Yes geegeu tighan imin maata le apozi isuŋ, o tasik aniiŋ sirivu ila pa ŋgavuun.”
MAR 7:28 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, aliŋam poia. Eemon ŋgavuun paam tisasaŋan. Isaav ighe yes geegeu tighanghan, ve aniiŋ ŋgirŋgiira itaptap izi taan, ene imin ŋgavuun lezi to tighan.”
MAR 7:29 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani muul ighe: “Yo upat aliŋag le iduduuŋ kat. Tauvene umuul ula pa ruum toman lolom poia. Pa avuvu saghati ighau pa natumliva wa.”
MAR 7:30 Tauvene livaa tana imuul ila pa ruum, ve ighita natliva ighengheen izala niia to ghenooŋ. Avuvu saghati ighau pani ve tiini poia wa.
MAR 7:31 Yesu ipul taan sirivu to Tiro, ve isakia laghooŋ tooni ila ivot nugh Sidon. Ra ilivut imuul ilam, ve imbut taan sirivu to Dekapolis, ve ila ivot yaa naliu Galilaia muul.
MAR 7:32 I ilepleep ta sewe, ve tigham ŋeer ee ila tooni. Ŋeer tawe, taliiŋa paamu ve irau isavia saveeŋ eta ighazooŋ mako. Tauvene titaŋ rarai Yesu tighe ighur niima izala ŋeer tana paavo, leso tiini poia.
MAR 7:33 Yesu ighamu ve yesuru tila soghan rig pa eval tiina, ra izeev niima ŋguruuŋa ru iloŋ ila ŋeer tana taliiŋa. Le isov, mako iŋazuv ila niima, ve ighur niima ila ŋeer tana yaama.
MAR 7:34 Ra maata izaa pa sambam, iyavaghan, ve isaav pani ighe: “Epata!” (Saveeŋ tane, puughu tauvene: ‘Ukaak!’)
MAR 7:35 Rekia mon ve ŋeer tana taliiŋa tomania aavo pakia, ve isaav aliiŋa ivot ighazooŋ.
MAR 7:36 Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia gabua ŋgereeta tana vaaru pa tamtamon eta sov. Eemon mako. Onoon, i iŋgalsekin zi pai katini. Eemon yes tinoknok votiaaŋ gabua tana vaaru taghon gha ila.
MAR 7:37 Tamtamon tisov tau tilooŋ gabua tana vaaru, tirur tiina kat le ŋgar toozi imbool, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane, i irau kat. Gabua naol isov tau i ighamgham zi na, ene popoia mon. Aghita. Yes tau taliŋazi paamu, ve yes tau avozi ivool na paam, i igham zi tiloŋlooŋ saveeŋ ve tisavsaav.”
MAR 8:1 Saawe tana, eval tiina kat tila tilup zi toman Yesu muul, ve yesŋa tilepleep le aniiŋ toozi isov. Tauvene Yesu ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe:
MAR 8:2 “Yau lolog isaghatin eval tiina tane. Pasaa, itiŋa takaria lepoogh gha mboŋ imin tol wa. Ve lezi aniiŋ eta to tighan mako.
MAR 8:3 Isaav ighe naziir zi tila toman pitool zi, ene pale tapirizi isov ve matazi ililiit izi eez livuugha. Pasaa, tamtamon toozi siriv tilaagh nugh malau tilam.”
MAR 8:4 Mbiwa tooni tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ene taleep nugh ŋginaaŋa. Pale tagham aniiŋ sindei ve tagham pa eval tiina tane?”
MAR 8:5 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Mberet tsiam piiz ighengheen?” Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Liim ve ru.”
MAR 8:6 Ra Yesu isaav pa eval tiina mbolezi izi taan, ve igham mberet liim ve ru tawe, ve ipait Maaron pani. Le isov, ra iteeva, ve ighuru ila to mbiwa tooni. Leso anazi tila tireii pa eval tiina. Tauvene tighamu tila, ve tireii pazi.
MAR 8:7 Yes lezi iigh geegeu siriv paam. Yesu ipait Maaron pa iigh tana, ra isaav pazi tila tireii pa tamtamon.
MAR 8:8 Eval tiina tawe tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral tintiina liim ve ru le tivoniir.
MAR 8:9 Eval tiina tau tighan aniiŋ tana, yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) ma vene. Tighan le isov, ra Yesu ighur zi timuul tila pa nugh toz toz, ve rekia mon tomania mbiwa tooni tizila muul pa nari gha tizaa waaŋ toozi, ve tiraav tila tivool pa taan sirivu to Dalmanuta.
MAR 8:11 Yesu ileep ta sewe, ve zeran tutuuŋa siriv tiŋaruini tila tighe titoova. Yesŋa Yesu tivazorai zi, ve tizoornugh tighe i igham gabua ŋgereeta imin ilaal pazi. Leso tiwatagh tighe Maaron to sambam ileep tomania pa uraat tooni.
MAR 8:12 Yesu isaav pazi imin mbuziriiŋ ighe: “Oyais, puughu mindai ta zeran to aazne tizuari zi pa ghitooŋ ilaal? Yau nasaav payam kat: Maaron irau itotoi gabua eta imin ilaal pazi ne mako. Mako kat.”
MAR 8:13 Ra ipul zi tileep, ve izila nari gha izaa waaŋ muul, ve yesŋa mbiwa tooni timuul tila tivool pa yaa naliu ziige ite.
MAR 8:14 Mbiwa tooni lolozi iveegh ve tigham lezi tamaz mako. Tigham mberet eemon geeg ta igheen izi waaŋ.
MAR 8:15 Yes tighaughau tila, ve Yesu maata iŋgal pa ŋgar sasaghati to Erod ve yes zeran tutuuŋa. Tauvene iveveen mbiwa tooni ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim, ve ayamaan gham pa yis to Erod ve yes zeran tutuuŋa!”
MAR 8:16 Eemon mbiwa tooni tighilaal saveeŋ tooni puughu mako. Tauvene ayazi iŋgal zi sorok ve tivasavo zi tighe: “I aat isaav pait pasaa, loloon iveegh ve tagham leen mberet mako.”
MAR 8:17 Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi muul ighe: “Yam ayau avomim pa mberet pasaa? Aghilaal ghau soone? Lolomim aat iyaryaaŋ kat, tauta aghazooŋ payau soone.
MAR 8:18 Yam lemim matamim ve taliŋamim. Mindai ta aghita gabua mako, ve alooŋ saveeŋ mako? Lolomim iveegh wa? Saawe tau nateev mberet liim mon pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) na, yam agoog aniiŋ siriv siriv, ve apavon nakaral piiz?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Saŋavul ve ru.”
MAR 8:20 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve saawe tau nateev mberet liim ve ru pa tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) na, yam agoog aniiŋ siriv siriv ve apavon nakaral piiz?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Liim ve ru.”
MAR 8:21 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Mindai? Ŋgar tsiam ighazooŋ soone?”
MAR 8:22 Yesu tomania mbiwa tooni tila tilooŋ nugh Betsaida, ve tamtamon siriv tigham ŋeer maata kumkuuma ee ilam tooni, ve titaŋ rarai Yesu tighe ighur niima izala ŋeer tawe paavo ve igharaat maata.
MAR 8:23 Tauvene Yesu ikis maata kumkuuma tana niima, ve igherevu gha yesuru tila tivot nugh ziige. Yesuru tiyooz ta sewe, ve Yesu ighur ŋazuuva ila ŋeer tana maata, ve niima ru izala paavo. Ra ighasoni ighe: “Mindai, ughita gabua eta, ma mako?”
MAR 8:24 Ŋeer tana maata ila, ve isaav pani ighe: “Vee! Yau naghita tamtamon siriv tilaghlaagh. Eemon naghit poghani zi mako. Ghitoŋazi imin ai ma vene.”
MAR 8:25 Tauvene Yesu ighur niima ila ikis ŋeer tana maata muul. Ŋeer tana itughtugh maata ila ila le maata pakia, ve ighita gabua naol isov ighazooŋ.
MAR 8:26 Ra Yesu isaav pani ighe: “Umuul ula pa nughei sov. Malmalim ula pa ruum tsio.”
MAR 8:27 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh Betsaida, ve tighe tila pa nugh geegeu siriv tau tigharau nugh tiina Sisarea Pilipai. Tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu ighason zi ighe: “Laak, tamtamon tigham ŋgar tighe yau sei?”
MAR 8:28 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Zeran siriv tighe yo ŋeer rughuzaaŋa Yoan, ve siriv tighe yo propet Ilia, ve siriv tighe yo propet ite paam.”
MAR 8:29 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve yam taumim, aghe yau sei?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Yo Mesia.”
MAR 8:30 Petrus isavsaav le isov, ra Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia saveeŋ tana pa tamtamon eta sov.
MAR 8:31 Saawe tana, Yesu iburig ve ipaghazoŋai tauu pa mbiwa tooni ighe: “Tamtamon Naatu, i aat ibaad pataŋani naol, ve yavyavuuŋ tiina ighamu itaghon Taama Maaron ŋgar tooni. Ve yes pooza tomania yes daaba to watooŋrau, ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizori, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.”
MAR 8:32 Yesu isaav ghazooŋa pazi. Tauvene Petrus ighamu ila ziige, ve iyaoni.
MAR 8:33 Eemon Yesu itoor ghi, maata imuul pa mbiwa tooni siriv, ve iyaon Petrus ighe: “Sadan, ughau ula pa murig! Ŋgar tsio itaghon Maaron ŋgar tooni mako. Yo utaghon ŋgar to tamtamon mon.”
MAR 8:34 Ra Yesu ipoi eval tiina tilam tilup zi tomania mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ighe imin leg ve itaghon eez tsiau, i aat itatan tauu, ibaad ai pambarooŋ tooni, ve ilam itaghon ghau.
MAR 8:35 Pa ighe tamtamon eta iil eez pa tauu leso ileep poia izi taan, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau ve uraat to vaaru poia, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron.
MAR 8:36 Isaav ighe tamtamon eta igham gabua popoiazi naol isov to taan, eemon tauu anunu ilale, ene pale gabua naol tawe tiuule mindai? Mako.
MAR 8:37 Pale tamtamon tana igham saa gabua ve iravol anunu pani? Mako kat.”
MAR 8:38 “Tamtamon to aazne, yes sasaghatizi kat. Tighur murizi pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Isaav ighe tsiam eta maaya payau ve saveeŋ tsiau, ve ipaisamun ghau ila yes tane matazi, ene pale saawe to Tamtamon Naatu imuul ilam tomania aŋela tooni patabuyaaŋa, ve itotoi Taama Maaron mbonari ve tapiri ivot ighazooŋ, i pale ipaisamun tamtamon tana eeza paam.”
MAR 9:1 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam kat. Tamtamon siriv tau itiŋa tayozyooz ne, aat timaat soone, ve tighita Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ toman tapiri tiina.”
MAR 9:2 Mboŋ liim ve ee ilam ila, ra Yesu igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, gha yes paaŋ tizala loloz ee tau daaba izala kat. Leso zigazi tileep. Tilepleep ta sewe, ve Yesu tiini itoora ila yes tol matazi.
MAR 9:3 Ve nonoghiiŋa tooni paam, ipisosooŋ kat ve milmilia. Tamtamon eta to taan irau igham kawaal ipisosooŋ kat tauvene ne mako.
MAR 9:4 Tilepleep ve tighita Ilia yesuru Mose tivot gha yesŋa Yesu tisavsaav.
MAR 9:5 Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, taleep ta sene, kanaŋ poia kat. Mindai, pale nirau balbaal tol? Ee payo, ee pa Mose, ve ee pa Ilia?”
MAR 9:6 Aliiŋa tane, i igham ŋgar poi ve isavia mako. Isaav sorok. Pasaa, tomania zeetŋa ru tiroi kat.
MAR 9:7 Malau mako na, taitai izi le ikau zi. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa ivot ila taitai tawe loolo ighe: “Ena yau taug Natug tau lolog igheen tooni kat. Alooŋ aliiŋa ve ataghoni!”
MAR 9:8 Rekia mon mbiwa tooni matazi ines. Ve tighita tamtamon eta muul mako. Yesu zigani ta ileep tomani zi.
MAR 9:9 Yes tipul loloz, ve saawe tau tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe gabua tau tighita izi loloz daaba na, tivotia pa tamtamon rekia sov. Igheen toozi mon le saawe tau Tamtamon Naatu iburig pa mateegh, mako tisavia.
MAR 9:10 Tauvene gabua tana igheen to tauzi mon. Ve tigham ŋgar naol pa saveeŋ tau Yesu isavia pa burigiiŋ tooni tighe: “Saveeŋ tane, puughu mindai?”
MAR 9:11 Ra mbiwa tooni tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe propet Ilia aat imuul ilam imin maata, o Mesia tauu ilam?”
MAR 9:12 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ toozi tana, ene iduduuŋ. Ilia aat ilam imin maata, ve igharaat mulin gabua naol tau isaghat ne. Ve yau nasaav payam: Ilia, i ilam wa. Ve matamim iŋgal ŋgar tau tamtamon tigham pani na. Yes tighur pataŋani naol pani irau tauzi lolozi itaghon saveeŋ muŋgaana tau igheen pataghaaŋ na. Ve ighe tauvene, pale mindai pa Maaron aliiŋa tau tiboode iŋarui Tamtamon Naatu na? Saveeŋ tana isaav tauvene: I aat ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni, ve yavyavuuŋ tiina ighamu, ve tamtamon tiveleghi ve tizori.”
MAR 9:14 Yesu tomania mbiwa tooni tol tana timuul tila tivot to zetazŋa siriv, ve tighita eval tiina tila tilivutin zi. Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam, ve yesŋa tivavazorai zi pa savsaveeŋ.
MAR 9:15 Eval tiina tawe tighita Yesu, le tisov tirur tiina, ve rekia mon tilaan ŋaruini tila, ve tighamu toman lolozi poia.
MAR 9:16 Yesu ighason zi ighe: “Yamŋa zeran tane avazorai gham pa saa?”
MAR 9:17 Ŋeer ee tau ileep ila eval tiina tana lolozi na, iyol ghasoniiŋ to Yesu ighe: “Mos puughu, avuvu saghati izeev natug tane ve ighamu aavo ivool. Tauta naghamu ilam payo leso uule.
MAR 9:18 Saawe isov tau avuvu saghati izaa pani, ene isiki izila taan, ve liivo kikikia, ambeera izizi, ve tuua ipardaŋdaŋ. Tauvene naghason mbiwa tsio naghe tiziir avuvu saghati tane ighau pani. Eemon titoova, le tirao mako.”
MAR 9:19 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pazi ighe: “Oyai, yam tamtamon to aazne aghur ila mako kat. Itiŋa takaria lepoogh wa. Tauvene naghe pa ŋgar tsiam ivot ve aghilaal rig. Eemon mako. Monmon yam aghamgham pataŋani payau. Pale ŋeez o namariau? Poia, agham ŋeer marani tana ilam.”
MAR 9:20 Tauvene tighamu ila tooni. Saawe tau avuvu saghati tawe ighita Yesu, rekia mon izaa pa ŋeer marani le itap izi taan, ve itatambul toman tuua ipardaŋdaŋ, ve ambeera izizi.
MAR 9:21 Tauvene Yesu ighason taama ighe: “Pataŋani tane ighamu alok wa, ma ŋgarig gha ighamu?” Taama iyol aliiŋa ighe: “Saawe tau i kukua geeg ve ilam, gabua tane ighamghamu.
MAR 9:22 Gabua tane, poia mako. Ighe le ivaghamunia kat. Saawe naol, ighamu itaptap izala yav. Ve saawe siriv, ighamu itap izila yaa loolo. Tauvene isaav ighe yo urao, o lolom isaghatin ghei, ve uul ghei.”
MAR 9:23 Yesu isaav pani ighe: “Wai, mindai ta yo usaav ughe: ‘Isaav ighe yo urao, o uul ghei.’ Ene igheen ila ghuruuŋ ila tsio mon. Tamtamon tau ighe ighur ila, ene aat gabua eta ikeeka mako.”
MAR 9:24 Tauvene ŋeer marani taama rekia mon ve itaŋ rarai Yesu ighe: “Yau naghur ila. Eemon ghuruuŋ ila tsiau, ene irao mako. Uul ghau lak!”
MAR 9:25 Yesu ighita eval tiina tilaan tiŋarui zi tilam, tauvene iyaon avuvu saghati tana, ve iziire ighe: “Yo tau uvaghamunia ŋeer marani tane gha aavo ivool ve taliiŋa ipam na, yau nasaav payo: Upuli ve ughau ula! Uzeeva muul sov!”
MAR 9:26 Isaav tauvene, ve avuvu saghati iyak saghat, ve ivatoktokin ŋeer marani gha itap izi taan. Ra ipuli, ve ighau. Saawe tau ipuli, ŋeer marani maata ililiit ve ivamatmaat. Tauvene eval tiina tighita ve tighe: “Waii, a imaat wa!”
MAR 9:27 Eemon Yesu ikis niima, ve iiti iburig iyooz.
MAR 9:28 Ra Yesu imuul ila pa ruum. Yesŋa mbiwa tooni mon tilepleep, ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yei irau niziir avuvu saghati tawe mako?”
MAR 9:29 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Tasuŋ, o irau taziir gabua tauvene. Eez ite paam mako.”
MAR 9:30 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh tawe, ve timbut taan sirivu to Galilaia. Yes tilaagh imin yoŋgaaŋ, leso tamtamon tiwatagh laghooŋ toozi sov. Pasaa, Yesu ighe ipaghazoŋai mbiwa tooni mon pa ŋgar tau pale ivot pani. I isaav pazi ighe: “Tamtamon Naatu, pale tighuru ila koiŋa nimazi, leso tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i aat iburig pa mateegh.”
MAR 9:32 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tikankaan pa puughu. Eemon tiroi pa ghasoniiŋ Yesu.
MAR 9:33 Yes tilaagh tila tivot Kapernaum ve tiloŋ tila ruum loolo, ra Yesu ighason mbiwa tooni ighe: “Laak, saawe tau talaghlaagh taghon eez talam, yam avasavo gham pa saa?”
MAR 9:34 Yes tineneeŋ mon. Pasaa, tivasavo zi pa toozi sei ta eeza tiina iliiv zi tisov.
MAR 9:35 Tauvene Yesu mboole izi, ve ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve isaav pazi ighe: “Tamtamon tau ighe eeza imin tiina iliiv zeetŋa tisov, i aat itatan tauu eeza izi kat imin yes tau lezi ezazi mako na, ve ibees pa tamtamon tisov.”
MAR 9:36 Ra Yesu igham ŋeer marani ee, ipayooze ila sosozi, ra iiti izaa ibaado, ve isaav pa mbiwa tooni muul ighe:
MAR 9:37 “Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani eta tauvene, ve iuule pa yau ezag, ene i igham ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene igham zigau mako. I igham Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.”
MAR 9:38 Yoan iburig ve isaav pa Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, yei nighita ŋeer ee izirziir avuvu sasaghati ila yo ezam. Eemon i itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tane mako. Tauvene yei niŋgalsekini nighe igham tauvene sov.”
MAR 9:39 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ai, yam agham vene sov! Pa tamtamon tau ighe igham gabua ŋgereeta tiina eta pa yau ezag, ene i irau rekia mon itoor ŋgar tooni, ve isavia saveeŋ saghati payau ne mako.
MAR 9:40 Alooŋ. Tamtamon tau ighe ighur koi pait mako, ene i imin etaan ve irau iuul ghiit.
MAR 9:41 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ighe yam tamtamon to Krisi, ve igham lemim yaa rigta ila rubruub to aghun, ene irau Maaron loolo iveegh pani mako. I aat igham tamtamon tana le atuya poia.”
MAR 9:42 Yesu isaav muul ighe: “Yes geegeu tau tighur ilam tsiau ne, isaav ighe tamtamon eta iwat toozi eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila te loolo gha ilale.
MAR 9:43 “Isaav ighe nimam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe nimam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani irau saawe. Yav tawe, irau imaat mako.
MAR 9:45 “Ve isaav ighe aghem ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Ve ighe aghem ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani irau saawe.
MAR 9:47 “Ve matam tauvene paam. Isaav ighe matam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to upeii ve usiki ilale. Onoon, yo pale matam piind ee. Eemon murei, yo pale uloŋ ula uleep Maaron nugh tooni. Ve ighe matam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani.
MAR 9:48 Motmoot to nugh tawe timatmaat mako. Tighanghan tamtamon irau saawe. Ve yav to nugh tawe paam. Irau tirav matini mako. Ighanghan irau saawe.
MAR 9:49 “Yes to watooŋrau tighurghur te izala watooŋrau paavo, leso iŋgalaaŋ ila Maaron maata. Mako yav ighani. Ŋgar tauvene pale ivot pa tamtamon tisov.
MAR 9:50 “Te, ene gabua poia. Eemon isaav ighe tapiri isov, ve tetei muul mako, ene pale tagharaata mindai? Mako. Yam irau amin te poia, ve atotoi ŋgar luuma to Maaron pa tamtamon. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon, ve aleep poi.”
MAR 10:1 Yesu iburig muul, ipul nugh tawe, ve ilaagh ila ivot taan sirivu to Yudea tau igheen ila pa yaa Yordan ziige ite. Ilepleep ta sewe, ve eval tiina timeke tila tooni muul. Tauvene i ipaghazoŋai zi muul pa Maaron aliiŋa itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na.
MAR 10:2 Zeran tutuuŋa siriv tila tooni tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai? Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni, ve iziir azaawa, ene iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
MAR 10:3 Yesu ighason zi ighe: “Tutuuŋ tau Mose ighuru payam na, isaav mindai?”
MAR 10:4 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mose iyok ighe zitamoot irau tirav motin vaiŋ toozi. Eemon isaav ighe tamoot eta ighe iziir azaawa, i aat ibood livaa le rau eta imin paesiiŋ, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa. Mako iziire ila.”
MAR 10:5 Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tsiam tana, ene onoon. Ve Mose ibood tutuuŋ tauvene payam pasaa, ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim.
MAR 10:6 Eemon indeeŋ saawe imin maata kat tau Maaron ighur sambam ve taan na, i ighur tamtamon. Ighur tamoot ve livaa.
MAR 10:7 Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tilup zi timin eemon.
MAR 10:8 Muuŋ, yesuru tileep lez lez. Ve saawe to tivai, timin tamtamon eemon. Tauvene yesuru irau tileep lez lez muul mako. Pa tivalupu zi timin eemon wa.
MAR 10:9 Ve yes tau Maaron tauu ilup zi timin eemon na, tamtamon eta ivalagh zi muul sov.”
MAR 10:10 Yesu tomania mbiwa tooni timuul tila ruum, ra tighasoni muul pa saveeŋ tana.
MAR 10:11 Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni, ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ, ve igham sosor pa azaawa muŋgaana.
MAR 10:12 Ve livaa tauvene paam. Isaav ighe irav motin vaiŋ tooni, ve ivai tamoot paaghu, ene i imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.”
MAR 10:13 Tamtamon tighamgham natuzŋa tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi ve ipalot zi. Eemon mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi.
MAR 10:14 Yesu ighita ŋgar tau tighamu na, le irau loolo mako. Tauvene isaav pazi ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov. Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.
MAR 10:15 Yau nasaav payam kat: Isaav ighe tamtamon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara imin geegeu tane mako, i aat irau iloŋ ila nugh tooni ne mako.”
MAR 10:16 Yesu isavsaav le isov, ra igham yes geegeu tawe, ibaad zi, ve niima izala pavozi, ve ighur poia to Maaron izaa toozi.
MAR 10:17 Yesu ighe ipaburigin laghooŋ tooni muul. Eemon ŋeer ee ilaan ŋaruini ila, iput aaghe izi Yesu naagho, ve ighasoni ighe: “Mos puughu, yo poiam. Pale nagham mindai, leso naleep matag yaryaare le alok?”
MAR 10:18 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughe yau poiag? Maaron mon ta poia. Ite paam mako.
MAR 10:19 Tutuuŋ ta naol ne, yo uwatagh zi wa: ‘Urav tamtamon imaat sov, ughur boog sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov, uvatombanoi tamtamon to uum gabua toozi sov, ve matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi.’”
MAR 10:20 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai, mos puughu, saawe tau kukuag ve ilam aazne, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov.”
MAR 10:21 Yesu ighita ŋeer tana le loolo pani. Tauvene isaav pani muul ighe: “Poia. Ve ŋgar ee ta yo ughamu soone. Ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.”
MAR 10:22 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig, ipul Yesu ve ila toman loolo ipataŋan. Pasaa, i kuaz tauu kat.
MAR 10:23 Ra Yesu itoor ghi maata ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni.”
MAR 10:24 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tirur pani. Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Aa geegeu tsiau, ipataŋan kat pa tamtamon to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni!
MAR 10:25 Aghita. Isaav ighe kamel eta itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni, ene pale tirao mako kat.”
MAR 10:26 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tirur tiina ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tighasoni tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
MAR 10:27 Yesu maata ila pazi, ve isaav tauvene: “Isaav ighe tamtamon tauzi titoova, ene aat tirao mako. Eemon Maaron, gabua eta irau ikeeka mako. Tauvene isaav ighe i igham mulin zi, ene pale tileep poi.”
MAR 10:28 Yesu isaav tauvene, ve Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Yei tane nipul gabua tsiei naol isov izi ileple, ve nilam nitaghon ghom.”
MAR 10:29 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar payau tomania vaaru poia, ve ipul ruum tooni, toŋvetaz tooni, tiina taama, natŋa, ma uum tooni,
MAR 10:30 ene pale poia tiina to Maaron izaa tooni le iyol gabua tisov tau tamtamon tana ipul zi na irau ndiŋndiŋ ee (100). Pasaa, saawe tau i ileep izi taan, Maaron pale igham le ruum, toŋvetaz, natŋa, tiinŋa, ve uum katini. Eemon tamtamon pale tighur pataŋani pa tamtamon tana paam pasaa, i itaghon ghau ve ivotia varug. Ve saawe to Mboŋ Murei ighe ivot, i pale ileep maata yaryaare le alok.
MAR 10:31 “Eemon tamtamon katini tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau aazne tileep murei geeg, ene pale anazi tila timuuŋ.”
MAR 10:32 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh taghon eez tau ila pa Yerusalem. Yesu imuuŋ, ve yes titaghoni. Mbiwa tooni ŋgar toozi ivaghamgham. Ve yes tau tilaagh tomani zi na, roiŋ igham zi. Yesu igham mbiwa tooni saŋavul ve ru tila soghan, ra isaav pazi muul pa gabua tau pale ivot pani.
MAR 10:33 Ighe: “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Tala tavot, pale tighur Tamtamon Naatu ila daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve yes pale tipayooze pa savsaveeŋ, ve tighur atuya pani tighe i aat imaat. Mako tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi.
MAR 10:34 Ve anazi tipaŋiŋizaini, tiŋazuvu, ve tilosi pa waar tuatua, ra tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.”
MAR 10:35 Yesu isavia mateegh tooni le isov, ra Zebedi natŋa ru, Yakobus gha Yoan, tila tigharau Yesu, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, gabua ee ta yeiru lolomai pani kat. Tauvene nighe nighason ghom pani. Irau ugham payei?”
MAR 10:36 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Yamru aghe yau nagham saa payam?”
MAR 10:37 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighe murei, saawe tau uleep toman mbonarim tiina izi nugh sambam, na ugham ghei nileep ila yo zigem. Ee ileep ila pa nimam tapir, ve ite ileep ila pa ŋas.”
MAR 10:38 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Gabua tau yamru aghason ghau pani na, yam awatagh pataŋani tooni mako. Aghita. Rubruub tau yau aat naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam? Ve pataŋani tiina tau pale igham ghau ne, yamru irau aghamu paam?”
MAR 10:39 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Vee, yeiru irau nighun ila.” Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon, rubruub tau yau aat naghun ila, yamru pale aghun ila paam. Ve pataŋani tau yau aat naghamu, ene pale igham yamru paam.
MAR 10:40 Eemon gabua tau yamru aghason ghau pani na, yau naŋgini mako. Ene igheen to Tamaŋ Maaron. Sei ta pale ileep pa nimag tapir, ve sei ta pale ileep pa ŋas, ene i tauu ighur zi pataghaaŋ wa.”
MAR 10:41 Zetazŋa saŋavul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ toozi, le irau lolozi mako.
MAR 10:42 Tauvene Yesu ipoi zi tilam, ve isaav pazi ighe: “Ŋgar to nugh nugh tau Yuda mako na, yam awataghi wa. Yes daaba tau tiŋginŋgin zi na, tipapait tauzi ezazi, ve titatan yes tau tileep ila sambazi. Ve tamtamon toozi siriv tau ezazi tintiina na, titaghon ŋgar raraate mon. Saawe naol, titotoi tapirizi pa yes tau tileep ila sambazi na, ve titatan zi.
MAR 10:43 Eemon ŋgar tauvene igheen tsiam sov. Isaav ighe tsiam eta ighe eeza imin tiina ila yam sosomim, na i aat itatan tauu eeza, ve imin besooŋa payam.
MAR 10:44 Ve isaav ighe tsiam eta ighe imuuŋ pa yam asov, na i aat itatan tauu eeza izi kat le imin besooŋa sorok pa tamtamon tisov.
MAR 10:45 Leso itaghon Tamtamon Naatu ŋgar tooni. Pa i ilam to tamtamon tibees pani ne mako. I ilam imin besooŋa to iuul tamtamon, ve iyoki tauu gha imaat pa tamtamon katini. Leso ighol atuya to sosor toozi, ve ipas zi pa saghati tapiri.”
MAR 10:46 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot nugh Yeriko. Ra tisakia laghooŋ toozi muul, ve yesŋa eval tiina tipul nugh, ve tilaagh tila le tizaa to ŋeer maata kumkuuma ee, eeza Bartimeus. I Timeus naatu. Mboole izi eez ziige ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua.
MAR 10:47 I ilooŋ tighe ŋeer tau ilam ne, i Yesu to Nasaret. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: “Aa Yesu, David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
MAR 10:48 Tamtamon katini tilooŋa, ve tiyaoni tighe ineneeŋ. Eemon mako. I itaŋ rarai Yesu muul toman aliiŋa tiina kat ighe: “O David Naatu, lolom raa, isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
MAR 10:49 Tauvene Yesu iyooz, ve isaav ila pa tamtamon siriv ighe: “Asaav pani ilam.” Tauvene tipoi maata kumkuuma tawe tighe: “Aa, lolom poia, ve uburig. Pa i ipoi ghom ighe ula tooni.”
MAR 10:50 Ŋeer tana itir nonoghiiŋa tooni malaua izi, ve iburig gha ila to Yesu.
MAR 10:51 Ila ivot, ra Yesu ighasoni ighe: “Aiyo, ughe nagham mindai payo?” Maata kumkuuma tana iyol aliiŋa ighe: “Aa mos puughu, yau naghe yo ugharaat matag. Leso naghita nugh.”
MAR 10:52 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Ula lak! Ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha matam poia wa.” Rekia mon ŋeer tana maata poia gha ighita nugh. Ra itaghon Yesu ve yesŋa tilaagh taghon eez gha tila.
MAR 11:1 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila le tigharau Yerusalem, ve tivot nugh ru, Betpage ve Betania, tau tigheen ila loloz Oliv ziige. Ra Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru ighe:
MAR 11:2 “Yamru amuuŋ azala nugh tawe. Ala avot, pale aghita doŋki paaghu ee tau timbitu iyozyooz. Ŋeer eta mboole izala paavo pai eta soone. Apoola, ve aghamu izilam.
MAR 11:3 Isaav ighe tamtamon eta ighason gham ighe: ‘Puughu mindai ta yamru agham tauvene?’ o asaav pani aghe: ‘Tiina tsiei le uraat pani. I pale rekia mon ve ipamuule ilat.’”
MAR 11:4 Tauvene yesuru timuuŋ tila tivot nugh tawe, ve tighita doŋki paaghu ee iyozyooz. Doŋki tawe, timbitu ila eez ziige igharau ataman to ruum ee. Yesuru tipoola,
MAR 11:5 ve zeran siriv tau tiyozyooz ta sewe tighason zi tighe: “Ai, yamru agham saa? Puughu mindai ta apool sorokin doŋki tana?”
MAR 11:6 Yesuru tiyol aliŋazi imin tau Yesu isaav pazi. Ra zeran tawe tiyokia doŋki tana pazi,
MAR 11:7 ve yesuru tighamu, ve timuul tizila pa Yesu. Tila tivot tooni, ra tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, titir zi izala doŋki paavo, ve Yesu izala ve mboole izi.
MAR 11:8 Ra eval tiina tau tilaagh tomani zi na, tizavar nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ taghon eez to tipakuru. Ve tamtamon siriv tila timbut gabua imin tuum raua itaghon eez ziige, ve tigham zi tilam tisik zi taghon eez paam.
MAR 11:9 Ve tamtamon siriv timuuŋ pa Yesu, ve siriv tilaagh murei, ve tipaiti toman aliŋazi tiina tighe: “Hosana! Ŋeer tane ilam pa Ŋeer Tiina eeza. Poia to Maaron aat izaa tooni ve ipaloti!
MAR 11:10 Tamtamon tau aazne ilam ne, pale imin kinik, ve igham pooz imin muuŋ timbuun David ighamu. Poia to Maaron aat izaa tooni ve ipaloti. Hosana! Tapait Maaron tau ileep saaŋa le saaŋa kat na eeza!”
MAR 11:11 Yesu ila ivot Yerusalem, ra iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo. Iyozyooz ta sewe, ve maata ilala pa gabua, ve ighita ŋgar naol tau tamtamon tighamgham zi ila rumei loolo. Eemon igharau ighe mboŋ izi. Tauvene yesŋa mbiwa tooni saŋavul ve ru tipul Yerusalem, ve timuul tila pa nugh Betania.
MAR 11:12 Mboŋ nughizau, ra Yesu tomania mbiwa tooni tiburig gha tipul nugh Betania, ve tighe timuul tila pa Yerusalem. Tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu iyamaan ghi ighe i pitoola.
MAR 11:13 Maata ila le ighita ai fik ee iyooz soghan. Tauvene iŋaruini ila ighe igham anooŋa siriv gha ighan. Eemon ila le ighita ai tawe le anooŋa eta mako. Raua mon. Pasaa, saawe tana, ene saawe to ai fik tiyanooŋ soone.
MAR 11:14 Tauvene isaav pa ai tana ighe: “Aazne ve ila, yo aat anoŋam muul to tamtamon tighani ne mako.” Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tilooŋa paam.
MAR 11:15 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot Yerusalem, ra Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, le ighita tamtamon tiraraukol ta sewe. Tauvene ighe iziir zi tighau tivot tila pa muuri. I itoor boor to yes zeran to paravoliaaŋ maet, tomania paŋ to yes tau tiraraukol pa man mbuun na, le saveeŋ mariŋ toozi iparŋgiriiz izi taan.
MAR 11:16 Ve yes tau tibadbaad gabua toozi, ve tilala tilamlam ila sirsiir loolo to Rumei Tiina na, i iŋgalsekin zi ighe tigham tauvene muul sov.
MAR 11:17 Ra ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa ighe: “Yam awatagh mako? Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: ‘Pale tiwaat rumei tsiau tighe ‘suŋuuŋ niia to nughmariŋ.’ Eemon yam aghamu imin nugh tau umbuuŋa tiyoŋyooŋ ila.’”
MAR 11:18 Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tane, ve tiburig gha tiil eez pa ravuuŋ Yesu imaat. Pasaa, eval tiina tirur pa saveeŋ tooni ve titaghoni wa. Tauvene yes daaba tiroi pani.
MAR 11:19 Ravrav izi, ra Yesu tomania mbiwa tooni tipul Yerusalem, ve tivot tila.
MAR 11:20 Nughizau, ra Yesu tomania mbiwa tooni tiburig gha tilaagh taghon eez muul tila. Tila le tighita ai fik tau Yesu isavia saveeŋ pataŋani iŋaruini na, igorgor izala ta unduuva ve izila waria paam.
MAR 11:21 Tauvene Petrus maata iŋgal Yesu aliiŋa, ve isaav pani ighe: “Paduduŋaaŋ, ughita! Ai fik tau noor usavia saveeŋ pataŋani iŋaruini na, igorgor wa!”
MAR 11:22 Yesu iyol Petrus aliiŋa, ve isaav pazi ighe: “Yam irau aghur ila to Maaron. Yau nasaav payam kat: Isaav ighe tamtamon eta isaav pa loloz tane ighe: ‘Uburig, ve usik taum ula te.’ Ve ighe loolo ru mako, ve ighur ila ighe saveeŋ tooni pale ighur anooŋa, ene pale Maaron igham gabua tana ivot.
MAR 11:24 Tauvene yau nasaav payam. Isaav ighe yam aghason Maaron pa gabua eta, ve aghur ila aghe i pale igham gabua tana ivot, i aat ighamu ivot payam.
MAR 11:25 “Isaav ighe yam ayooz pa suŋuuŋ, ve lemim pataŋani tomania etamim eta, na apul sosor tooni tana. Le isov o asuŋ. Leso Tamamim tau ileep sambam we, ireu sosor tsiam paam.
MAR 11:26 [Eemon isaav ighe yam apul sosor to zeetmimŋa mako, ene aat sosor tsiam paam, Tamamim tau ileep sambam we, ireua mako.]”
MAR 11:27 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot Yerusalem muul, ve Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ilaghlaagh ta sewe. Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara siriv to tutuuŋ ve pooza siriv tilup zi ve tila tivot tooni, ve tighasoni tighe:
MAR 11:28 “Laak, uraat tau yo ughamghamu na, yo ezam pani mindai? Ve sei kat ta ighur ghom pa uraat tane?”
MAR 11:29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ghasoniiŋ tsiam poia. Eemon yau leg ghasoniiŋ ee payam paam. Isaav ighe ayol ghasoniiŋ tsiau, ene aat yau nayol tsiam paam, ve navotia puughu ta yau ezag pa uraat tsiau.
MAR 11:30 Aiyo, asaav payau. Yoan tau muuŋ irurughuuz tamtamon na, uraat tooni puughu mindai? I itaghon ŋgar to nugh sambam, ma itaghon ŋgar to tamtamon?”
MAR 11:31 Yes tiyol aliiŋa rekia mako. Tivasavo zi tighe: “Wai, ene pale tasaav mindai? Ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to nugh sambam,’ i pale isaav pait: ‘Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aghur ila saveeŋ tooni mako?’
MAR 11:32 Ve ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtamon,’ pale poia?” Tisaav tauvene pasaa, tamtamon tisov tighur ila tighe Yoan i propet tauu. Tauvene yes tiroi, ve tiyol ghasoniiŋ to Yesu tighe: “Ii, yei nikankaan pani.” Tauta Yesu aana isaav pazi: “Ighe tauvene, yau paam, aat irau nayol ghasoniiŋ tsiam, ve navotia puughu tau yau ezag pa uraat tsiau tane ne mako.”
MAR 12:1 Yesu isaav muul pa yes daaba to yes Yuda ila saveeŋ palelaaŋ ighe: “Pai ee, ŋeer ee igharaat taan tooni ve ivazogh vaen ila. Mako ikau olol livutini, ve itai puura ee imin nugh to pisooŋ vaen, ve irau balbaal aaghe malaua. Leso yes uraata tileep izala saaŋa, ve matazi ilala pa uum vaen ve tiŋgini. I igharaat gabua naol le isov, ra ipul uum vaen tooni ila uraata siriv nimazi. Leso tigham uratoini, ve saawe to yauŋ vaen anooŋa, mako tivalaghi gha sirivu imin i le, ve sirivu imin yes lezi. I igharaat saveeŋ tomani zi le isov, ra iburig, ipul nugh tooni, ve ila ileep malau izi nugh ite.
MAR 12:2 “Ileep ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot, ra imbaaŋ besooŋa tooni ee ila to yes uraata tawe. Leso igig zi, ve igham vaen anooŋa siriv tau tighuru pa uum tauŋa na.
MAR 12:3 Eemon saawe tau besooŋa tana ila peria toozi, tikisi ve tilosi. Ra tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila.
MAR 12:4 Tauvene uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite ila. Eemon i paam, tiravu izala daaba, ve tipamayaŋini.
MAR 12:5 Ra uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite imin tol aana ila. I ila ivot toozi, ve tiravu imaat. Ve besooŋa tooni siriv, tauvene paam. Tirav siriv le naghozi isaghat, ve siriv, tirav zi timatmaat.
MAR 12:6 “Besooŋa tooni tisov titoova le mako, ve ŋeer eemon ta ilepleep. Ene i tauu naatu tau i loolo igheen tooni kat. Tauvene imbaaŋ naatu tana ila. Pasaa, igham ŋgar tauvene: ‘Ighe taug natug ila, ene aat tiroron pani ve tilooŋ aliiŋa.’
MAR 12:7 Eemon saawe tau yes uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu, tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat. Leso gabua tau i eeza pani ne, taghamu imin leen!’
MAR 12:8 Tauvene tila gha tikisi, ve tiravu imaat. Ra tisur paata izaa, ve tila tisiki ila pa muuri.”
MAR 12:9 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason zi ighe: “Yam agham ŋgar mindai? Pale uum vaen tauŋa igham mindai pa yes uraata tawe? I pale ilam ve irav zi tisov timataar, ve ighur uum vaen tooni ila tamtamon siriv nimazi, leso tiŋgini.”
MAR 12:10 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, yam awaato, ma mako? Saveeŋ tawe isaav ighe: ‘Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini, ve tisiki ilale, tauta imin puughu pa ruum iyooz ve ipaloti. Leso ruum iyooz ariaaŋ izala paavo.
MAR 12:11 Maaron tauu igham ŋgar tane ivot. Ve yei nighita imin gabua ŋgereeta ee ila matamai.’”
MAR 12:12 Yes daaba tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tane, ve tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi. Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina, tauta tipuli, ve tighau tila.
MAR 12:13 Murei ra, daaba to yes Yuda timbaaŋ zeran tutuuŋa tomania Erod ziŋeera siriv tila to Yesu. Yes tighe titombaana pa savsaveeŋ, ve ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tipayooze pa savsaveeŋ.
MAR 12:14 Tauvene tila tivot tooni, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Yo ŋeer to saveeŋ onoon mon. Isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov, ene onoon mon. Tauvene usaav ghazooŋ payei. Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako? Tasik, ma ileple?”
MAR 12:15 Eemon Yesu iwatagh karom toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta yam aghe atoov ghau? Maet tau tasiksiki pa takes na, agham eta ilam naghita.”
MAR 12:16 Tauvene tigham maet denari ee ila tooni, ve ighason zi ighe: “Laak, sei anunu ve eeza tane?” Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.”
MAR 12:17 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.” Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le tirur pani.
MAR 12:18 Yes Sadusi tisavsaav tighe yes mateegha irau tiburig mako. Tauvene Sadusi siriv tila to Yesu, ve tighasoni tighe: “Mos puughu, muuŋ Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni.
MAR 12:20 “Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tilepleep. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le naatu mako, ve imaat.
MAR 12:21 Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tawe ve ivaii. Eemon taazi tawe paam, le naatu mako, ve imaat. Ra tazizi ite tau imin tol na, ŋgar raraate ivot pani paam. Le naatu mako, ve imaat.
MAR 12:22 Tighamgham tauvene le yes liim ve ru tivai livaa eemon tana, ve timatmaat le tisov. Ve lezi natuzŋa mako. Murei ra, naar tana paam, aana imaat.
MAR 12:23 Laak, saawe to Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
MAR 12:24 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyai, yam tane awatagh Maaron tapiri ve saveeŋ tooni rigta mako. Tauta ŋgar tsiam ikau.
MAR 12:25 Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene tamtamon irau tivai muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela tau tileep izi nugh sambam.
MAR 12:26 Aiyo, yau naghe naghason gham pa burigiiŋ to yes mateegha. Mindai, saveeŋ ziiri ee tau Mose iboode na, isavia saawe tau Maaron ivot tooni imin yav ighanghan ila ai marani. Yam awaat saveeŋ tawe, ma mako? Saawe tana, Maaron isaav pani ighe: ‘Yau Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ “Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare. Tauvene ŋgar tsiam isapir kat.”
MAR 12:28 Ŋeer ŋgara ee to tutuuŋ ilam ve ilooŋ Yesu tomania yes Sadusi tivazorai zi pa savsaveeŋ. I ilooŋ saveeŋ to Yesu, ve ighita ighe Yesu iyol duduŋai ghasoniiŋ toozi. Tauvene aana ighason Yesu ighe: “Tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?”
MAR 12:29 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Tutuuŋ tau tiina kat iliiv tutuuŋ tisov, ene vene: ‘O yam Israela alooŋ! Tiina toit Maaron, i mon ta Maaron tauu.
MAR 12:30 Tauvene lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani.’
MAR 12:31 “Ve tutuuŋ tiina ite tau imin ru pani, ene vene: ‘Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.’ Tutuuŋ eta iliiv tutuuŋ ru tane mako.”
MAR 12:32 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Mos puughu, saveeŋ tsio, ene iduduuŋ kat. Saveeŋ tau usavia, ene onoon mon. Pasaa, Ŋeer Tiina mon ta Maaron tauu. Maaron ite paam mako.
MAR 12:33 Tauvene isaav ighe iit taghur loloon tomania ŋgar toit ve tapiriin isov ila pani, ve taghur loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi imin loloon pa tauun, ene gabua tiina kat. Iliiv gabua naol isov tau taghur zi izala artaal leso yav ighan dodolin zi, tomania watooŋrau siriv tau taghamgham zi ne.”
MAR 12:34 Yesu ighita ighe ŋeer tana iyol saveeŋ toman ŋgar poia, tauvene isaav pani ighe: “Yo uleep malau pa pooz to Maaron mako.” Saawe tana ve ila, tamtamon tighason Yesu pa saveeŋ eta muul mako. Pasaa, tiroi pa saveeŋ tooni.
MAR 12:35 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ighason zi ighe: “Laak, puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe Mesia pale ivot ila to kinik David paaghu tooni?
MAR 12:36 Pa muuŋ, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin David, ve isaav tauvene: ‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir, le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’
MAR 12:37 “Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?” Eval tiina tau tiloŋlooŋ Yesu saveeŋ tooni, tintinizi ve lolozi poia kat.
MAR 12:38 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, ve isaav pazi ighe: “Matamim imomoos pa yes zeran ŋgara to tutuuŋ! Yes tighe tinonogh zi pa nonoghiiŋa toozi mamalaua, ve tilaghlaagh taghon maaran aate. Leso tamtamon tighit zi, ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi.
MAR 12:39 Ve isaav ighe tiloŋ tila rumei, ma tila pa ghanghaniiŋ, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na.
MAR 12:40 Yes titotombaan zinaara ve tigham ruum toozi tomania saveeŋ mariŋ toozi imin lezi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ toozi le malaua kat. Leso tamtamon tighit zi tighe yes zeran patabuyaaŋa. Tauvene atuya tau murei pale izaa toozi, ene tiina le tiina kat.”
MAR 12:41 Yesu mboole izi Rumei Tiina naagho igharau nugh tau tamtamon tighurghur paitooŋ toozi ila na, ve maata ilala pa eval tiina tau tila pa ghuruuŋ paitooŋ toozi. Kuaz tauŋa katini tila, ve tighur maet tintiina ila.
MAR 12:42 Ra naar mbolaaŋa ee paam, aana ila ve ighur maet siŋsiŋai geegeu ru ila.
MAR 12:43 Yesu ighita gabua tana, ve ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Naar tawe, i livaa mbolaaŋa. Eemon maet tau i ighuru we, ene iliiv maet tau tamtamon tisov tighuru na.
MAR 12:44 Pasaa, yes tisov lezi maet tiina ighengheen, ve tighur ŋgiira mon. Ve naar tawe, mbolaaŋ ighamu. Eemon maet tooni rig to iŋgini pa lepoogh tooni, tauta ighuru isov ila.”
MAR 13:1 Yesu ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri, ra mbiwa tooni ee isaav pani ighe: “Paduduŋaaŋ, ughita. Tirau katin rumei poia ee we pa maet popoia maata maata! Ve ruum siriv tau tiyooz tigharau we paam, paghunazi kat.”
MAR 13:2 Eemon Yesu isaav pani ighe: “Aazne, ughita ruum tintiina tau tiyozyooz we? Yau nasaav payo: Murei pale tireu mbirisai zi tisov tizi. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo mako.”
MAR 13:3 Yes tilaagh tizala loloz Oliv, ra Yesu mboole izi ta sewe, ve maata ila pa Rumei Tiina tau iyozyooz we. Petrus, Yakobus, Yoan, ve Andreas tila tooni, ve yes mon tileep tomania, ra tisaav pani tighe:
MAR 13:4 “Usaav ghazooŋa payei. Saveeŋ tau usavia pa rewaaŋ Rumei Tiina na, ŋeez o gabua tana ivot? Ve isaav ighe saawe to gabua naol isov tana igharau ighe ivot, pale saa gabua imin ilaal pani?”
MAR 13:5 Yesu isaav pazi ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale tamtamon eta igherev gham, ve apul eez tsiau.
MAR 13:6 Pasaa, murei, tamtamon naol pale tilam ve tiwaat sorokin ezag, ve tighe: ‘Ŋeer tau yam asasaŋani, ene yau taug tane.’ Ve tamtamon katini pale tighur ila karom toozi tawe, ve tipul eez tsiau.
MAR 13:7 “Isaav ighe yam alooŋ malmal tintiina varuzi, ma alooŋ saveeŋ yaghur tighe malmal tintiina pale tivot, na asaŋeeŋ sov. Pa gabua tauvene aat ivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon taan saawe, ene soone.
MAR 13:8 Tauvene nugh tintiina pale tigham malmal tomania nugh tintiina siriv. Ve kinik siriv pale tigham malmal tomania kinik to nugh siriv. Ve yogyoog pale itok taan siriv, ve pitool ivot izi nugh siriv. Pataŋani naol tana, ene imin yavyavuuŋ tau zilivaa tiyamaana imin maata. Le isov, o tipoop.
MAR 13:9 “Matamim imomoos poi pa taumim. Pa yes Yuda pale tipayooz gham pa savsaveeŋ ila daaba toozi naghozi, ve tilos gham iloŋ ila rumei toozi. Ve nugh nugh tau tighur koi payau na, pale tipayooz gham pa savsaveeŋ paam ila yes pooza to taan ve kinik naghozi pasaa, yam ataghon ghau. Gabua tau ivot payam pa saawe tana, ene pale imin eez payam to avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tsiau ila yes pooza tawe naghozi.
MAR 13:10 Ve vaaru poia, aat tivotia irau nughmariŋ itaghon Maaron ŋgar tooni. Le isov o taan saawe ivot.
MAR 13:11 “Isaav ighe tikis gham ve tighur gham ila yes daaba nimazi pa savsaveeŋ, na lolomim bubu ve ail ŋgar, ma saveeŋ to asavia pazi sov. Saawe tau tipayooz gham pa savsaveeŋ, saa ŋgar tau ighe ivot payam na, asavia mon. Pa Maaron tauu pale ipaghazoŋai gham pa saa saveeŋ tau i ighe yam asavia. Tauvene yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tsiam mako. Ene pale Avuvu Patabuyaaŋ ivotia aliiŋa ila yam avomim.
MAR 13:12 “Saawe tana ighe ivot, tamtamon pale tighur toŋvetaz toozi ila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat. Ve zolman pale tigham ŋgar raraate mon pa natuzŋa. Ve geegeu pale tighur koi pa tamazŋa ve tinazŋa paam, ve tighur zi tila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat.
MAR 13:13 Tamtamon tisov pale tighur koi payam. Pasaa, yam avotia yau ezag, ve ataghon ghau. Eemon tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ ve ikis ghuruuŋ ila tooni tuŋia le irau saawe tooni isov, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poi.”
MAR 13:14 Yesu isaav muul ighe: “Murei, yam pale aghita tamtamon tipayooz gabua saghati kat iloŋ ila nugh patabuyaaŋ to tivaghamunia. Nugh tawe, gabua tauvene irau iloŋ ila mako. Eemon pale tipayooze izaa iyooz ta sewe, mako tipul nugh tawe ileple. (Yo sei tau uwaat saveeŋ tane, na ugham ŋgar pani poi.) Isaav ighe gabua tana ivot, tamtamon tau tileep izi taan sirivu to Yudea na, yes aat rekia mon tighawaar tizala pa loloz.
MAR 13:15 Tauvene isaav ighe ŋeer eta ilepleep ila nugh to lepoogh ta ruum paavo we, ene irau izila muul ruum loolo to igham gabua tooni eta ne mako. Izi le ighau malmali ila.
MAR 13:16 Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham uraat ila uum, ve pataŋani tana ivot, ene i paam. Irau imuul ila igham nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ mako. Ighau mon gha ila.
MAR 13:17 Saawe tana ighe ivot, zilivaa tau apozi, ve yes payamyamŋa, ene tikaria tauzi wa. Pasaa, ipataŋan pazi pa ghaoŋ.
MAR 13:18 Tauvene yam asuŋ Maaron. Leso ighur saawe to pataŋani tana ila saawe to nugh yauŋa sov, ve ighur sooso payam to aghau.
MAR 13:19 Pa pataŋani to saawe tana, pale tiina le tiina kat. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan gha ilam aazne, pataŋani tauvene ivot pai eta soone. Ve murei paam, irau ivot muul mako.
MAR 13:20 Isaav ighe Maaron iŋgoor saawe to pataŋani tana tuuku mako, ene aat tamtamon eta irau ileep mako. Tisov tilalez. Eemon i igham ŋgar pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na. Tauta iŋgoor saawe tana imin tuuku wa.
MAR 13:21 “Saawe tana, ighe tamtamon eta isaav payam ighe: ‘Aghita. Mesia tauta ene!’ ma isaav ighe: ‘I ileep izi sewe!’ na aghur ila saveeŋ tooni sov.
MAR 13:22 Pasaa, zeran karomŋa pale tiburig, ve siriv titoom tighe yes Mesia. Ve siriv pale titoom tighe yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa. Ve yes pale tigham gabua ŋgeretazi tomania ilaal siriv tivot paam. Leso tigherev tamtamon gha tipul eez to Maaron. Yes tau Maaron isiigh zi timin i le na paam, isaav ighe zeran karomŋa tawe tirao, ene pale titoova to tigherev zi, leso tipul eez to Maaron.
MAR 13:23 “Alooŋ. Gabua naol tane tivot soone, ve yau nasavi zi payam pataghaaŋ. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim.
MAR 13:24 “Isaav ighe pataŋani to saawe tana tivotiir le isov, ene pale aaz ighaaz muul mako, ve nugh ndoroom. Ve kaiyo paam, pale isul muul mako.
MAR 13:25 Pitum to sambam saamba pale tipul niazi, ve titaptap tizi. Ve Maaron pale ivatoki gabua siriv to sambam saamba tau tapirizi tiina na le tirur.
MAR 13:26 Mako tamtamon matazi izala le tighita Tamtamon Naatu ileep ila taitai loolo, ve izilam toman tapiri ve mbonari tiina kat.
MAR 13:27 Ve i aat imbaaŋ aŋela tooni tila tirau taan ziige paaŋ. Leso tiyauur yes tau i isiigh zi timin le na, ve tigham zi tila tooni. Pale tila pa ragh puughu, daudau puughu, yavaar puughu, ve kaagu puughu.”
MAR 13:28 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Agham ŋgar pa ai fik. Ighe booga mbitai ve mbiila paghpaaghu tivot, na aghilaal aghe saawe to aaz ighe ilam tane.
MAR 13:29 Gabua tau nasavi zi ne, ene ŋgara raraate mon. Isaav ighe aghita gabua naol tane tivotvot, mako awatagh aghe: Saawe to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene ilam igharau wa, imin tamtamon tau iyooz ila ataman aavo.
MAR 13:30 Onoon kat, yau nasaav payam: Yes to saawe tane pale timaat soone, ve tighita gabua tana tisov tivotiir.
MAR 13:31 Sambam saamba ve taan pale tilalez. Eemon saveeŋ tsiau ziiri eta irau ilale ne mako.”
MAR 13:32 Yesu isaav muul ighe: “Saawe duduuŋ to Tamtamon Naatu muleeŋ tooni, ene tamtamon eta iwataghi mako. Aŋela tau tileep sambam we tiwataghi mako, ve Naatu paam, iwataghi mako. Taama Maaron mon, ta iwataghi.
MAR 13:33 “Tauvene matamim imomoos poi pa taumim ve amamaat ariaaŋ. Pa saawe tana, yam awataghi mako.
MAR 13:34 Pale ivot imin ŋeer ee tau ighe iburig gha ila pa nugh malau. Tauvene ighur uraat irau besooŋa tooni, ve ipul ruum tomania gabua tooni siriv ila nimazi, leso tiŋgini. Ve isaav pa besooŋa tooni tau iŋgin ataman na ighe ighur maata pani ve isaŋani. Ighur uraat pazi le isov, ra ipul zi, ve ila.
MAR 13:35 “Tauvene yau nasaav payam. Amamaat ariaaŋ. Pa saawe duduuŋ to ruum tauŋa muleeŋ tooni, ene yam awataghi mako. Pale ilam pa ravrave geeg, mboŋ anooŋa, nugh itun, ma mboŋoozo, ene yam awataghi mako.
MAR 13:36 Tauvene yam amamaat ariaaŋ. Mako pale aghengheen, ve i ilat gha ipaperekin gham.
MAR 13:37 Tauvene saveeŋ tau yau nasavia payam, ene ila pa tamtamon tisov paam: Amamaat ariaaŋ.”
MAR 14:1 Mboŋ ru isov, mako tizaa pa saawe to Pasova tomania lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tilup zi pa suŋuuŋ ve tighan mberet tau le yis mako na. Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tighe tirav Yesu imaat. Tauvene tilup zi, ve tiil eez to tikisi imin yoŋgaaŋ.
MAR 14:2 Tisaav tighe: “Iit irau takisi pa saawe to lupuuŋ tiina tane mako. Pa ighe tagham tauvene, ene pale tareu eval tiina lolozi, ve tipaburigin malmal.”
MAR 14:3 Ŋeer ee to nugh Betania, eeza Simon. I, muuŋ kolekole ighamu. Yesu tomania mbiwa tooni tila ruum tooni ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ, ve livaa ee igham ŋgoreeŋ paatu paghuuna ee tau ŋgoreeŋ igheen ila na, ve ilam. Ŋgoreeŋ tawe, vaazi poia, ve atuya tiina kat. Tigharaata pa gabua tau tiwaat eeza tighe ‘nard.’ I igham ŋgoreeŋ paatu tawe, ve iseŋ polin aavo, ra iliŋi izala Yesu daaba.
MAR 14:4 Tamtamon toozi siriv tighita ŋgar tau i ighamu na, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pa livaa tana tighe: “Wai, i ivaghamunia ŋgoreeŋ tawe pasaa?
MAR 14:5 Gabua tawe, atuya tiina kat. Imin ta tagholia, kanaŋ tagham maet tiina kat irau 300 denari ma vene, leso tauul yes mbolaaŋa pani!” Tauvene tiyaon livaa tana.
MAR 14:6 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ayau avomim pani pasaa? Apuli ileep. Ŋgar tau i igham payau, ene paghuuna.
MAR 14:7 Yes mbolaaŋa pale yamŋa alepleep irau saawe. Tauvene saawe sindei tau yam aghe auul zi, ene irau auul zi. Eemon yau, malau mako pale napul gham. Irau naleep tomani gham muul mako.
MAR 14:8 Ŋgar tau livaa tane irau igham payau, tauta ighamu wa. Ŋgoreeŋ tau i iliŋi izala pavog, ene imin i igharaat ghau pataghaaŋ pa mateegh tsiau.
MAR 14:9 Tauvene yau nasaav payam kat: Murei, tamtamon pale tila tivotia vaaru poia irau taan isov. Ve nugh sindei tau tivotia vaaru poia pazi, ene pale tisavia ŋgar tau livaa tane igham payau. Leso tamtamon matazi kisini.”
MAR 14:10 Mbiwa to Yesu saŋavul ve ru, toozi ee, eeza Yudas Iskariot. Saawe tana, i ila to yes daaba to watooŋrau, ve isaav pazi ighe i pale ighur Yesu ila nimazi.
MAR 14:11 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le lolozi poia kat, ve yesŋa timbu saveeŋ tighe pale tigham le maet siriv. Timbu saveeŋ le isov, ra Yudas ila ve isasaŋan. Ighe saawe poia eta ivot, o ighur Yesu ila nimazi.
MAR 14:12 Tilepleep le saawe imin maata to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na ivot. Saawe tana, yes Yuda tiravrav sipsip natŋa pa ghanghaniiŋ to Pasova. Tauvene mbiwa tooni tighason Yesu tighe: “Yo ughe nila nigharaat aniiŋ to Pasova payo izi sindei?”
MAR 14:13 Tauvene Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru tila, ve isaav pazi ighe: “Yamru aloŋ ala nugh tiina Yerusalem, mako aghita ŋeer ee ibaad uur to yaa, ve ilaagh ŋarui gham ilat.
MAR 14:14 Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sindei tau ighe i iloŋ ila, yamru ataghoni aloŋ ala. Ve asaav pa ruum tauŋa aghe: ‘Paduduŋaaŋ toit ighason ghom ighe: Ruum loolo tau yo ughuru pani na, igheen sindei? Pa i ighe yesŋa mbiwa tooni tilup zi ta sene pa ghanghaniiŋ to Pasova.’
MAR 14:15 Ŋeer tana pale itotoi ruum loolo tiina ee payam. Igheen izala saaŋa. Nugh to lepoogh ve ghanghaniiŋ, ene gharatooŋ wa. Yamru agharaat leen aniiŋ izi ta sewe.”
MAR 14:16 Yesu isavsaav pazi le isov, ra mbiwa tooni tawe tiburig gha tiloŋ tila Yerusalem, ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa. Tauvene tigharaat aniiŋ to Pasova izi ta sewe.
MAR 14:17 Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru tila tivot ruum tawe, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova.
MAR 14:18 Yes tighanghan, ve Yesu isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Yam tane, tsiam ee tau aazne ighanghan tomani ghau ne, pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.”
MAR 14:19 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi ipataŋan. Tauvene yes eŋaeŋa tisaav pani tighe: “Wai, pale nagham ŋgar tauvene payo wa? Yau irau nagham tauvene mako.”
MAR 14:20 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam saŋavul ve ru tane, tsiam ee tau yeiru nizeev mberet izila rubruub eemon, ene i ta pale igham ŋgar tane.
MAR 14:21 Tauvene Tamtamon Naatu aat ila gha tiravu imaat itaghon saveeŋa tau tiboode pataghaaŋ wa. Ve ŋeer tau pale ighuru ila koiŋa nimazi na, ikaria tauu wa! Imin ta tiina ipoopa mako, kanaŋ poia!”
MAR 14:22 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ra iteeva, ve ireii irau mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Aghamu. Ene yau mizag.”
MAR 14:23 Ra igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila pazi, ve yes tisov tighun ila. Ve isaav pazi ighe:
MAR 14:24 “Ene yau siŋig tau pale imaliŋ pa tamtamon katini. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron ve tamtamon tivalupu zi timin eemon.
MAR 14:25 Yau nasaav payam kat: Yau aat naghun vaen muul mako, le irau saawe paaghu ivot ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, o naghun.”
MAR 14:26 Tighanghan le isov, ve timbou mbouŋ ee to tipakur Maaron, ra tivot tila muuri, ve tizala pa loloz Oliv.
MAR 14:27 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot loloz Oliv, ra isaav pazi ighe: “Mboŋ aazne, yam asov pale atap pa ghuruuŋ ila tsiam, ve aghur murimim payau. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav tauvene: ‘Yau aat narav ŋginiiŋ to sipsip ve sipsip tiparghaughau.’
MAR 14:28 “Eemon murei, saawe tau Tamaŋ Maaron ipaburigin ghau pa mateegh, yau aat namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.”
MAR 14:29 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ariaaŋ pa Yesu ighe: “Ene aat yes siriv. Ve yau irau natap ve naghur murig payo ne mako.”
MAR 14:30 Yesu isaav pani ighe: “Aa Petrus, yau nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol le isov, o tatareek itaŋ muul imin pai ru.”
MAR 14:31 Tauvene Petrus isaav ariaaŋ muul ighe: “Sei isaav! Isaav ighe tirav ghau namaat tomani ghom, ene poia. Tirav ghau lak! Eemon irau napaisamun yo ezam mako.” Ve mbiwa tooni tisov tisavia saveeŋ raraate mon.
MAR 14:32 Ra Yesu igham mbiwa tooni gha yesŋa tilaagh tila tivot nugh ee, eeza Getsemane. Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Mbolemim izi ta sene, ve yau nala nasuŋ izi sewe.”
MAR 14:33 Ra igham Petrus, Yakobus, ve Yoan gha yesŋa tila soghan rig. Saawe tana, Yesu loolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani tau pale ivot pani.
MAR 14:34 Tauvene isaav pazi ighe: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rigmon kanaŋ namaat. Yam aleep izi ta sene ve amamaat ariaaŋ.”
MAR 14:35 Ra ilaagh ila rig, itap izi taan, ve ighason Maaron ighe irau to ipasalia pataŋani tana pani, ma mako? Pasaa, Yesu iwatagh: Saawe to pataŋani izaa tooni, tauta ivot wa.
MAR 14:36 Ve isaav ighe: “Abba, Tamaŋ, gabua eta ikeek ghom mako. Yau naghe upasalia rubruub tane payau. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.”
MAR 14:37 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni tol tana, ve ighit zi tighengheen. Tauvene isaav pa Petrus ighe: “Simon, yo ugheen? Mindai, irau umamaat rigta mako?
MAR 14:38 Yam amamaat ariaaŋ ve asuŋ. Mako pale tovaaŋ ivot payam, ve rekia mon atap ve apul ghuruuŋ ila tsiam. Onoon, loloon taghe le tataghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar to uliin iyaryaaŋ ila loloon, tauta igham ghiit tapiriin imbool.”
MAR 14:39 Yesu isavsaav pazi le isov, ra ipul zi, ve ila isuŋ muul itaghon suŋuuŋ tau papazoge ighamu na.
MAR 14:40 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen soone. Pasaa, matazi irav zi kat pa ghenooŋ. Tauvene matazi iŋgal saveeŋ eta to tisavia pani ne mako.
MAR 14:41 Yesu ila isuŋ muul imin pai tol, ra imuul ila, ve isaav pazi ighe: “Wai, yam aghengheen soone? Irao lak! Ene saawe to auul tinimim mako. Pa saawe to tighur Tamtamon Naatu ila zeran sasaghati nimazi, tauta ivot wa.
MAR 14:42 Aburig gha tala. Aghita. Ŋeer tau ighe ighur ghau nala koiagŋa nimazi, tauta ilam peria wa!”
MAR 14:43 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tilam peria. (Mbiwa saŋavul ve ru, i toozi ee.) Eval tiina tawe, yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve pooza siriv to yes Yuda timbaaŋ zi. Yes tikis mbuzaagh ma zaab le irau zi.
MAR 14:44 Yudas igharaat saveeŋ pazi pataghaaŋ ighe: “Tala peria ve ighe aghita nasaghav ŋeer eta ve nayaŋin pani, ene i tauu. Akisi, zaaba tiŋgin poghania, ve aghamu ala. Yau aat naghur ilaal tauvene payam, leso aghilaal ŋeer tawe.”
MAR 14:45 Tauvene saawe tau tila tivot toozi, Yudas rekia mon iŋarui Yesu ila, ve isaav pani ighe: “Aa Paduduŋaaŋ!” ve isaghavu ve iyaŋin pani.
MAR 14:46 Ra eval tiina tana tikis Yesu.
MAR 14:47 Tauvene yes tau tiyooz tomania Yesu na, toozi ee ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap motin ŋeer ee taliiŋa. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni.
MAR 14:48 Ra Yesu isaav pa eval tiina tana ighe: “Mindai ta alaagh toman mbuzaagh ma zaab, ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal?
MAR 14:49 Saawe naol, itiŋa talepleep izi Rumei Tiina naagho, ve napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako? Poia. Akis ghau lak. Leso Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na ighur anooŋa.”
MAR 14:50 Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tisov tipuli, ve tighawaar.
MAR 14:51 Ŋeer paaghu ee itaghon Yesu gha yesŋa tila tivot nugh tawe. I ikawaal uuli mon. Yes zaaba tighe tikisi paam.
MAR 14:52 Eemon tigham sapirini, ve tikis uuli tooni mon. Tauvene kambaŋmbaŋi, ve ilaan ighau gha ila.
MAR 14:53 Yes tigham Yesu tila, ve tighuru iloŋ ila ruum to daaba tau imuuŋ pa yes to watooŋrau. Daaba tisov to watooŋrau, tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tilup zi ta sewe ve tisasaŋan.
MAR 14:54 Petrus ipaspas ghi poipoi, ve itaghon Yesu gha ila. Eemon ilaagh malau rig, pasaa iroi. Tauvene vene le ila peria sirsiir to ruum tawe. Ra iloŋ ila sirsiir loolo, ve mboole izi tomania uraata siriv to daaba to watooŋrau ila yav ziige, ve yav ilavlaavo.
MAR 14:55 Yes daaba to watooŋrau tomania tamtamon tisov to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, titoova to tiil tamtamon siriv to tipariaaŋ saveeŋ tighe yes tighita Yesu igham sosor. Leso imin puughu pani to tiravu imaat. Eemon ŋgar toozi ighur mako.
MAR 14:56 Onoon, tamtamon katini tipariaaŋ saveeŋ karom tighe yes tighita Yesu igham sosor. Eemon saveeŋ toozi raraate mako. Tisavia saveeŋ maata ite ite.
MAR 14:57 Ra zeran siriv tiburig, ve tiŋgal saveeŋ pani tighe:
MAR 14:58 “Yei nilooŋ ŋeer tane isaav ighe: ‘Rumei Tiina tau tamtamon tirao pa nimazi na, yau aat nareua izi, ve napayooz rumei ite pa mboŋ tol mon. Rumei tana, tamtamon pale tirao pa nimazi mako.’”
MAR 14:59 Eemon yes paam, aliŋazi raraate mako. Saveeŋ toozi maata ite ite.
MAR 14:60 Tauvene daaba to watooŋrau iburig iyooz ila yes pooza tawe naghozi, ve isaav pa Yesu ighe: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighe tilooŋ ghom usavia saveeŋ tauvene. Mindai, irau uyol saveeŋ toozi, ma mako?”
MAR 14:61 Eemon Yesu iyol saveeŋ eta mako. Ineneeŋ mon. Tauvene daaba to watooŋrau ighasoni muul ighe: “Usaav ghazooŋa payei lak. Yo Mesia? Maaron tau tamtamon tipapaiti pa poia tooni na, Naatu yo?”
MAR 14:62 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Vee! Taug tane. Ve murei, yam pale aghita: ‘Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen ila Maaron saksaki niima tapir. Ve i pale ileep ila taitai to sambam, ve imuul izilam.’”
MAR 14:63 Daaba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tana le ireu loolo. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve isaav ighe: “Isov wa! Tail tamtamon ite paam to ipariaaŋ saveeŋ muul pasaa?
MAR 14:64 Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila i tauu aavo wa. I isavia saveeŋ veleghiiŋ pa Maaron. Laak, yam agham ŋgar pani mindai?” Yes tisov tilup avozi, ve tisaav tighe: “I isosor wa. Tamtamon tauvene irau ileep mako. I aat imaat.”
MAR 14:65 Ra tamtamon toozi siriv tiburig gha tiŋazuvu, tikau maata, tiravu, ve tipaŋiŋizaini tighe: “Yo propet, ne? Na uvotia Maaron aliiŋa payei!” Ra yes uraata siriv to Rumei Tiina anazi tighamu, ve tiposai naagho paam.
MAR 14:66 Saawe tau yes daaba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus ilepleep igharau yav tau tindavu ila sirsiir loolo na, ve yav ilavlaavo. Livaa paaghu ee tau ibesbees pa daaba to watooŋrau na ilam ve itugh maata pa Petrus, ve isaav ighe: “Ai, yo tane, ulaghlaagh tomania Yesu to Nasaret paam.”
MAR 14:68 Eemon Petrus ipaisamun tauu ighe: “Wai, saveeŋ tau yo usavia ne, yau nawataghi mako. Nakankaan pani.” Ra ipul niia tawe, ve izuur ivot igharau sirsiir aavo. Saawe tana, tatareek itaŋ.
MAR 14:69 Besooŋa livaa tawe maata ila le ighita Petrus muul. Tauvene isaav pa yes tau tiyozyooz tigharauu na ighe: “Ai, aghita! Ŋeer tane, i toozi ee paam.”
MAR 14:70 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul. Tilepleep rig, ra yes tau tiyooz tigharau Petrus na, anazi tisaav pani tighe: “Onoon kat. Yo tane, toozi ee paam. Pasaa, yo to Galilaia.”
MAR 14:71 Tauvene Petrus iburig, ve aavo iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon sambam, ŋeer tau yam asasavia na, yau nawataghi rigta mako kat. Ighe natoom, Maaron tauu pale ivaghamun ghau!”
MAR 14:72 Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ muul imin pai ru. Tauvene Petrus maata iŋgal Yesu aliiŋa tau ighe: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol, o tatareek itaŋ muul imin pai ru.” Tauvene Petrus loolo isaghat kat, ve itaŋ tiina.
MAR 15:1 Mboŋoozo geeg, yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ, ve daaba siriv to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, tisov tilup zi, ve tivasavo zi pa saa ŋgar ta pale tigham pa Yesu. Le isov, ra tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu tila tighuru ila Piladus niima.
MAR 15:2 Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane kinik to yes Yuda?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.”
MAR 15:3 Ra yes daaba to watooŋrau tiburig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu.
MAR 15:4 Tauvene Piladus ighasoni muul ighe: “Mindai, yo irau uyol saveeŋ toozi, ma mako? Ughita. Yes tiŋgal saveeŋ naol payo.”
MAR 15:5 Eemon Yesu isavia saveeŋ eta muul mako. Ineneeŋ mon. Tauvene Piladus igham ŋgar naol.
MAR 15:6 Ndaman ta naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene Piladus ighamgham tauvene: Yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, isaav ighe eval tiina tighasoni to ipul toozi eta ivot, ene i aat ipuli ivot.
MAR 15:7 Saawe tana, ŋeer ee, eeza Barabas, yesŋa zeran siriv paam tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Pasaa, saawe tau eval tiina tipaburigin malmal to tiziir gavman to Rom, Barabas tomania zeetŋa tawe tirav tamtamon siriv timaat.
MAR 15:8 Tauvene eval tiina tila to Piladus, ve tighasoni tighe ipul tamtamon toozi eta ivot itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na.
MAR 15:9 Piladus iyol aliŋazi ighe: “Mindai? Yam aghe yau napul kinik to yam Yuda ilat payam?”
MAR 15:10 Piladus isaav tauvene pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tigham Yesu ilam, ve tighuru ila niima pasaa, tighita tamtamon katini tipaiti pa uraat tooni ve titaghoni. Tauta ireu yes daaba tawe lolozi ve tighur koi pani.
MAR 15:11 Eemon yes daaba to watooŋrau tipazaagh eval tiina, leso tiyok pa Piladus aliiŋa sov, ve tighasoni to ipul Barabas ivot ila.
MAR 15:12 Tauvene Piladus ighason zi muul: “Ighe tauvene, pale nagham mindai pa ŋeer tau yam awaato aghe i kinik to yam Yuda?”
MAR 15:13 Yes tiboob muul toman aliŋazi tiina tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
MAR 15:14 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Pasaa? I igham saa sosor?” Eemon tinoknok bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
MAR 15:15 Piladus ighe igham eval tiina tawe lolozi poia. Tauvene ilooŋ aliŋazi, ve ipul Barabas ivot ila toozi. Ve isaav gha tilos Yesu. Ra ighuru ila zaaba tooni siriv nimazi. Leso tighamu tila ve tiravu izala ai pambarooŋ.
MAR 15:16 Yes zaaba tawe tigham Yesu gha tiloŋ tila gavana ruum tooni loolo, ra tipoi zetazŋa tisov tilam tilup zi, ve tipamogherai Yesu imin i kinik.
MAR 15:17 Tigham uuli ee tau ŋgereeta imin aindan, ve tisiki izala Yesu avaara. Ve tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda. Ra tisaav pani tighe: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipakur ghom!”
MAR 15:19 Ve tigham toon gha tiloslos daaba pani, tiŋazuvu, ve tiput aghezi pani imin pakuruuŋni.
MAR 15:20 Tipaŋiŋizaini le isov, ra tizuzuum uuli tau ŋgereeta imin aindan na izi pani, ve tinonoghi pa tauu uuli tooni muul, ve tighamu tila, leso tiravu izala ai pambarooŋ.
MAR 15:21 Yes tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon eez tila, le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. I Aleksander ve Rupus tamazi. I ileep Yerusalem ziige, ve ighe iloŋ ila pa nugh tiina. Yes zaaba tighita, ve tikisi ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara gha aana ibaado, ve tila tivot nugh ee, eeza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ puughu tauvene: Nugh tau ghitooŋa imin tamtamon daaba rubruuba.)
MAR 15:23 Zaaba tana tighe tigham Yesu le vaen tau titoora tomania marasin, leso iuule pa yavyavuuŋ tooni. Eemon i loolo pa ghunuuŋni mako.
MAR 15:24 Yes tiravu izala ai pambarooŋ, ra tigham Yesu nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv, ve tighe tirei zi irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua.
MAR 15:25 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, aaz anunu igham liim ve paaŋ.
MAR 15:26 Tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: ‘Kinik to yes Yuda.’
MAR 15:27 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, tirav tamtamon ru paam. Ee, tipayooze ila pa Yesu niima tapir, ve ite ila pa ŋas. Yesuru zeran to taliiŋzizi ve ghamuuŋ malmal.
MAR 15:29 Saawe tau Yesu ituktuuk ila ai pambarooŋ, eval tiina tilala tilamlam. Ve titurun luazi imin veleghiiŋni, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Aa, ughita wa! Yo ta ughe ureu Rumei Tiina izi, ve mboŋ imin tol, o upayooze muul.
MAR 15:30 Poia. Uul taum ve uzi pa ai pambarooŋ tsio!”
MAR 15:31 Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ tiveleghi paam. Tivasavo zi tighe: “I iuluul tamtamon naol, eemon irau iuul tauu mako.
MAR 15:32 I ighe i Mesia ve kinik to iit Israela. Poia. Taleep ve taghita. Ighe ipul ai pambarooŋ tooni gha izilam taan, o taghur ila tooni!” Zeran ru tau tirav zi izala ai pambarooŋ igharau Yesu na, yesuru paam tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani.
MAR 15:33 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok).
MAR 15:34 Ra Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Eloi, Eloi lema sabaktani!” Saveeŋ tane, puughu tauvene: ‘Maaron tsiau, Maaron tsiau! Puughu mindai ta ughur murim payau?’
MAR 15:35 Tamtamon siriv tau tiyozyooz tigharau Yesu na, tilooŋ sapirin saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Alooŋ! Ipoi propet Ilia.”
MAR 15:36 Tauvene tamtamon toozi ee ilaan ila igham spans, ve izeeva izila uur ee tau vaen igheen ila. Ra ikauu ila ai malaua ee, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso igholooma. Ve isaav ighe: “Aleep ve taghita. Pale Ilia ilam iuule ve ighamu izi, ma mako?”
MAR 15:37 Ra Yesu iboob muul toman aliiŋa tiina, ve iyavaghan gha imaat.
MAR 15:38 Saawe duduuŋ tana, uuli tiina tau ituuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat ta saaŋa we, ve malmali izila siiŋa, le imin ru.
MAR 15:39 Daaba to yes zaaba iyozyooz ila Yesu naagho, ve ighita Yesu imaat. I ighita mateegh tooni, ite kat. Tauvene isaav ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i Maaron Naatu.”
MAR 15:40 Zilivaa siriv tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na. Zilivaa tawe, toozi tol, ene Maria to nugh Magdala, ve Maria ite tau Yakobus marani ve Yosep tinazi na, ve Salome.
MAR 15:41 Saawe tau Yesu ighamgham uraat izi Galilaia, zilivaa tana titaghoni ve tibesbees pani. Ve zilivaa naol tau yesŋa Yesu tilaagh tila pa Yerusalem na, yes paam tileep tomani zi.
MAR 15:42 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ tau ighe ivot. Ve ravrav izi wa.
MAR 15:43 Tauvene ŋeer ee to nugh Arimatea, eeza Yosep, ipariaaŋ ghi ve ila to Piladus gha ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. Yosep, i ŋeer ee tau eval tiina titandagh pani, ve tipapait eeza. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Israela. Ve ighurghur maata pa saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.
MAR 15:44 Saawe tau Yosep ipaes pa Piladus ighe Yesu imaat wa, Piladus igham ŋgar naol ighe: “Yesu imaat onoon, ma mako?” Tauvene ipoi daaba to yes zaaba tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ na ilam, ve ighasoni ighe: “Yesu imaat kusia wa, ma soone?”
MAR 15:45 Daaba tawe ipaes pani ighe Yesu imaat wa. Tauvene Piladus iyokia Yesu paata pa Yosep.
MAR 15:46 Yosep ighol uuli pisosooŋa ee, ve ighamu ila. Ve yesŋa zeran siriv tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli tawe. Ra tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Ve tipatambulia maet tiina ee ila ipoon puura aavo.
MAR 15:47 Maria to Magdala yesuru Maria ite tau Yose tiina na tileep tomani zi paam. Tauvene yesuru tila tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na.
MAR 16:1 Umbom patabuyaaŋ isov, ra Maria to Magdala yesuru Maria ite tau Yakobus tiina, ve Salome, yes tol tila tighol naunauŋ tomania ŋgoreeŋ tau vaazi popoia na, tighe tighamu tila, ve tiliŋi izala Yesu paata.
MAR 16:2 Tauvene saawe imin maata to wik tana, mboŋoozo tau aaz ighe izaa, ve yes tol tiburig gha tila pa naal to Yesu.
MAR 16:3 Tilaghlaagh tila, ve tivasavo zi tighe: “Sei pale iuul ghiit, ve ipatambulia maet tiina ighau pa naal aavo?”
MAR 16:4 Tila tivot, ve matazi ila le tighita maet tiina tau ipoon naal aavo na igheen ila niia muul mako. Tipatambulia ighau ila ziige wa.
MAR 16:5 Tauvene zilivaa tawe tiloŋ tila naal loolo, le tighita ŋeer paaghu ee mboole izi ziige ila pa tapir. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa pisosooŋa. Yes tighita, le tirur ve ŋgar toozi imbool.
MAR 16:6 Ŋeer tawe isaav pazi ighe: “Yam agham ŋgar naol sov. Yau nawatagh: Yam alam aghe aghita Yesu to Nasaret tau tiravu izala ai pambarooŋ na paata. Eemon i ileep ta sene muul mako. Maaron ipaburigini pa mateegh wa! Aghita niia tau tighur paata igheen ila ne.
MAR 16:7 Alooŋ. Yam ala ve apaesia gabua tane vaaru pa mbiwa tooni. Ve matamim iŋgal Petrus, ve apaes pani paam. Asaav pazi aghe: Yesu pale imuuŋ ila Galilaia. Ataghoni ala, o aghita izi ta sewe itaghon saveeŋ tau muuŋ i isavia payam.”
MAR 16:8 I isavsaav pazi le isov, ra zilivaa tana tipul naal, ve tivot tila muuri, ve tighau tila toman roiŋ tiina. Pasaa, gabua tau ivot pazi na, igham zi tirur le ŋgar toozi imbool. Tauvene tisavia gabua tana vaaru pa tamtamon eta mako.
MAR 16:9 Saawe imin maata to wik tana (Sande), mboŋoozo geeg, ve Yesu iburig pa mateegh. Ra ila ivot to Maria to Magdala imin maata. I livaa tau muuŋ Yesu iziir avuvu sasaghati liim ve ru tighau pani.
MAR 16:10 Maria ighita le isov, ra ila ipaes pa yes tau muuŋ tilaghlaagh tomania Yesu na. Pasaa, yes tileep toman lolozi ipataŋan ve titaŋtaŋ pani.
MAR 16:11 I isaav pazi ighe: “Yesu, i iburig pa mateegh, ve ileep maata yaryaare. Yau naghita pa taug matag.” Eemon yes tighur ila saveeŋ tooni mako.
MAR 16:12 Murei ra, mbiwa ru to Yesu tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaghlaagh taghon eez tila, ve Yesu ivot toozi. Eemon tighilaalo rekia mako. Pasaa, naagho ite rig.
MAR 16:13 Saawe tau tighilaalo, timuul tila ve tipaesia gabua tana vaaru pa mbiwa tooni siriv. Eemon saveeŋ toozi paam, zetazŋa tighur ila mako.
MAR 16:14 Murei ra, mbiwa tooni saŋavul ve ee tilup zi pa ghanghaniiŋ ve tilepleep. Malau mako ve Yesu tauu ivot toozi, ve iyaon zi. Pasaa, i iburig pa mateegh, ve tamtamon siriv tighita, ve tisavia vaaru pazi wa. Eemon ŋgar toozi iyaryaaŋ, ve tighur ila mako.
MAR 16:15 Ve Yesu isaav pazi ighe: “Ala arau nughmariŋ, ve avotia vaaru poia pa tamtamon tisov to taan.
MAR 16:16 Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, ve igham yaa, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poi. Eemon yes tau tighur ila mako, Maaron pale ighur atuya pazi ve tilalez.
MAR 16:17 Yes tau tighur ilam tsiau, ene pale nagham lezi tapiri to tigham gabua ŋgeretazi tivot. Gabua tauvene: Pale tiziir avuvu sasaghati tighau ila yau ezag, ve tisavsaav ila nugh nugh aliŋazi tau tiwataghi mako.
MAR 16:18 Ve isaav ighe tikis moot saghati eta, ma tighun kaut lilia eta, ene aat irau ivaghamun zi mako. Ve isaav ighe tighur nimazi izala moroghooŋa pavozi, ve tighason Maaron to iuul zi, i aat igham zi tinizi poia muul.”
MAR 16:19 Tiina toit Yesu isavsaav pa mbiwa tooni le isov, ra Taama Maaron ighamu imuul izala pa sambam, ve mboole izi ila i niima tapir.
MAR 16:20 Ra mbiwa tooni tila tivotia vaaru poia irau nugh naol isov. Ve Tiina toit ileep tomani zi pa uraat toozi, ve igham gabua ŋgeretazi ivot ila nimazi. Tauta ipariaaŋ saveeŋ tau tivotia na, ve tamtamon tighur ila tighe saveeŋ tana, ene saveeŋ onoon.
LUK 1:1 O tiina tsiau Teopilus, Maaron igham uraat tiina ivot ila iit sosoon itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Saawe tau uraat tawe ivot imin maata ve ilam na, zeran siriv tilepleep, ve tighita pa matazi. Tauta tipariaaŋ uraat tana saveeŋa ve tigham uratoini. Zeran tawe tisinai poi payei pa uraat tana. Leso niwataghi paam. Ve tamtamon katini titoova to tibood duduŋai sinaiŋ tana ila rau.
LUK 1:3 Yau tauvene paam. Saawe malau rig, nazuari ghau leso nawatagh katin uraat naol tana ila ta puughu ve ilam. Ve nabood sinaiŋ tana ila rau itaghon duduŋai gabua tau ivot na. Tauta aazne nayambaara ilat payo. Leso yo uwatagh ughe saveeŋ tau tipaduduuŋ ghom pani na, ene onoon mon.
LUK 1:5 Saawe tau kinik Erod iŋgin taan sirivu to Yudea, ŋeer ee to watooŋrau ilepleep, eeza Sakaria. I ileep ila ŋgun to Abia pa uraat to watooŋrau. Azaawa eeza Elisabet. I paam siŋ to Aron.
LUK 1:6 Yesuru tamtamon duduŋazi. Lezi sosor eta ila Maaron maata mako. Saawe isov, matazi kisin tutuuŋ to Ŋeer Tiina tomania tutuuŋ ŋgara, ve titaghon duduŋaini.
LUK 1:7 Eemon yesuru lezi natuzi eta mako. Pasaa, Elisabet, i uupa. Ve yesuru timin zolmana wa.
LUK 1:8 Saawe ee, Sakaria tomania zeetŋa siriv tau tileep ila ŋgun to Abia na, anazi tila tigham uraat ila Maaron naagho ila Rumei Tiina loolo. Zeran to watooŋrau, gabuazi tauvene: Saawe toozi to uraat ighe ivot, mako tipayooz mbuur. Leso itotoi sei tau pale ila itun naunauŋ tau vaazi poia na ila Maaron naagho. Saawe tana, tipayooz mbuur le Sakaria eeza ivot.
LUK 1:10 Tauvene saawe to tunuuŋ naunauŋ, i ileep ila Rumei Tiina loolo, ve igham uraat tana, ve eval tiina tileep muuri ve tisuŋsuŋ.
LUK 1:11 Sakaria ighamgham uraat, ve malau mako ve aŋela ee to Ŋeer Tiina ivot tooni, ve iyooz ila artaal ziige tau ila pa niima tapir.
LUK 1:12 Sakaria ighita aŋela tawe le irur ve roiŋ tiina ighamu.
LUK 1:13 Eemon aŋela isaav pani ighe: “Sakaria, uroi sov. Suŋuuŋ tsio, Maaron ilooŋa wa. Azuwam Elisabet pale aapo ve ipoop tamoot. Ve yo aat uwaat eeza Yoan.
LUK 1:14 I pale igham ghom tintinim ve lolom poia kat. Ve yo mon mako. Saawe tau tiina ipoopa, eval tiina pale tintinizi ve lolozi poia pani paam.
LUK 1:15 Pasaa, i pale eeza tiina ila Maaron maata. I irau ighun vaen ma yaa ariaaŋa mako. Ve saawe tau i ilepleep ila tiina aapo loolo ve ila, Avuvu Patabuyaaŋ pale izeeva.
LUK 1:16 I pale igham tamtamon katini to Israel titoor ŋgar toozi imuul ila pa Tiina toozi Maaron.
LUK 1:17 Ŋgar tooni ve tapiri pale imin propet Ilia. Ve i pale imuuŋ pa Ŋeer Tiina, ve igharaat eez pani. Pale itoor zolmana ŋgar toozi imuul ila pa natuzŋa, leso tilup lolozi imin eemon. Ve igham yes zeran to taliiŋzizi titoor ŋgar toozi, ve titaghon ŋgar poia imin tamtamon duduŋazi. Leso igham tamtamon tigharaat tauzi ve tisaŋan saawe tau Ŋeer Tiina igham mulin zi.”
LUK 1:18 Sakaria ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason aŋela ighe: “Saa gabua pale imin ilaal payau leso nawatagh naghe saveeŋ tsio pale ighur anooŋa? Ughita, yau namin kooŋ ve azuwag imin olman tinazi wa.”
LUK 1:19 Aŋela iyol aliiŋa ighe: “Yau Gabriel. Monmon nayozyooz ila Maaron naagho. I tauu imbaaŋ ghau nalam to nasavia gabua poia tane vaaru payo.
LUK 1:20 Ve ulooŋ. Saveeŋ tsiau tane pale ighur anooŋa ivot itaghon saawe tau Maaron ighuru na. Eemon yo ughur ila mako. Tauvene avom pale ivool, ve irau usaav mako, lee saveeŋ tane ighur anooŋa.”
LUK 1:21 Sakaria ileep malau ila Rumei Tiina loolo. Tauvene eval tiina tau tileep muuri na tisaŋani le mako, ve tigham ŋgar naol pani.
LUK 1:22 Saawe tau ivot ilam toozi, i irau isavia saveeŋ eta pazi mako. Itotoi pa niima mon. Pasaa, aavo ivool. Tauta tighilaal tighe gabua eta aat ivot pani ila rumei loolo.
LUK 1:23 Sakaria ilepleep le saawe tooni to uraat isov, ve imuul ila pa nugh tooni.
LUK 1:24 Murei ra, azaawa Elisabet aapo. I ileep ila ruum loolo irau kaiyo liim imin ŋgozaaŋ tauu.
LUK 1:25 Ve maata iŋgal ighe: “Ŋeer Tiina ighita pataŋani tsiau, tauta loolo isaghatin ghau ve iuul ghau le aazne igham mayag ipit ila tamtamon matazi.”
LUK 1:26 Elisabet kaiyo tooni irau liim ve ee, ragha Maaron imbaaŋ aŋela Gabriel ila nugh Nasaret tau igheen taan sirivu to Galilaia.
LUK 1:27 Gabriel ila ivot to livaa mbiu ee, eeza Maria. I, tisiigho pa ŋeer ee wa, eeza Yosep. Yosep puughu tooni ivot ila to kinik David.
LUK 1:28 Gabriel ila ivot to Maria, ve isaav pani ighe: “Maria, aaz poia! Ŋeer Tiina loolo payo, ve ipakur ghom, ve ileep tomani ghom.”
LUK 1:29 Maria ilooŋ saveeŋ tane le irur ve igham ŋgar naol ighe saveeŋ poia tau aŋela isavia pani na, puughu mindai?
LUK 1:30 Tauvene aŋela isaav pani muul ighe: “Maria, uroi sov. Pa Maaron loolo payo ve igham poghani ghom.
LUK 1:31 Ulooŋ. Yo pale apom, ve upoop tamoot. Natum tana, yo aat uwaat eeza Yesu.
LUK 1:32 I pale eeza tiina kat, ve tiwaato tighe Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na Naatu. Tiina toit Maaron pale ighuru to igham pooz imin tiimbu David.
LUK 1:33 Ve pooz tooni irau isov ne mako. I pale iŋgin Yakop paaghu tooni taghon taghon gha ila.”
LUK 1:34 Aŋela isavsaav le isov, ra Maria ighasoni ighe: “Saveeŋ tsio tane pale anooŋa ivot mindai? Pasaa, yau livaa mbiu. Yeiru ŋeer eta nilup ghei soone.”
LUK 1:35 Aŋela iyol aliiŋa ighe: “Avuvu Patabuyaaŋ tomania Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na tapiri pale izaa tsio. Tauvene marani tau yo upoopa na, i pale patabuyaaŋ, ve tiwaato tighe ‘Maaron Naatu.’
LUK 1:36 Ve ulooŋ. Waghamliva Elisabet tau imin olman tinazi ve muuŋ tiwatwaato tighe uupa na, i paam aapo, ve kaiyo tooni liim ve ee wa.
LUK 1:37 Pasaa, Maaron, gabua eta irau ikeeka mako.”
LUK 1:38 Tauvene Maria isaav pani muul ighe: “Poia. Yau besooŋa livaa to Ŋeer Tiina. I irau igham gabua ivot payau itaghon aliŋam.” Maria isavia saveeŋ tane le isov, ra aŋela ipuli, ve ila.
LUK 1:39 Saawe tana, Maria iburig ve ilaagh rekia mon ila ivot Sakaria gha Elisabet nugh toozi. Nugh tawe igheen ila taan sirivu to Yudea izala loloz.
LUK 1:40 Ila peria, ve malmali iloŋ ila ruum to Sakaria, ve igham ‘aaz poia’ pa Elisabet.
LUK 1:41 Elisabet ilooŋ Maria aliiŋa, ve naatu ipuul ve iyaat ila aapo loolo. Ra Avuvu Patabuyaaŋ ipavon Elisabet, ve ipaburigini gha isaav aliiŋa tiina ighe: “Maria, Maaron ipakur ghom ve ighur poia tooni tiina izaa tsio le uliiv zilivaa tisov. Ve natum tau apom pani na, Maaron pale ipakuru ve ighur poia tooni izaa tooni.
LUK 1:43 Yau sei, ta Maaron tsiau tiina ilam igig ghau?
LUK 1:44 Saawe duduuŋ tau nalooŋ ugham ‘aaz poia’ payau, natug tau ileep ila apog loolo ne, ipuul toman tintini.
LUK 1:45 Poia to Ŋeer Tiina aat izaa tsio. Pasaa, yo ughur ila ughe saveeŋ tau i isavia payo na, ene pale anooŋa ivot.”
LUK 1:46 Ra Maria ipait Maaron eeza tauvene: “Yau napait Ŋeer Tiina toman lolog. Pasaa, i eeza tiina kat. Maaron i Uleeŋa tsiau tau igham mulin ghau. Tauvene lolog poia kat pani.
LUK 1:48 Yau besooŋa livaa tooni sorok. Leg ezag mako. Eemon i maata iŋgalŋgal ghau ve igham poghani ghau. Tauvene aazne ve ila, tamtamon pale tisavia poia to Maaron tau izaa tsiau ne.
LUK 1:49 Pasaa, Maaron saksaki igham uraat tintiina payau. I eeza patabuyaaŋ.
LUK 1:50 Tamtamon tau tiroi pani ve titaghon ŋgar tooni na, i loolo isaghatin zi, ve iuluul zi. Ighamgham tauvene pa tamtamon to aazne, ve taghon taghon gha ila.
LUK 1:51 Maaron niima ighamgham uraat tintiina, leso itotoi tapiri ivot ighazooŋ. Tamtamon tau tipapait tauzi ezazi tighe yes tirao na, i ireu zi tighawaar.
LUK 1:52 Ve yes daaba tau tapirizi tiina na, i izirziir zi pa niazi to ghamuuŋ pooz, ve itatan zi tizi timin kaut sorok. Eemon tamtamon tau lezi ezazi mako na, i ipakur zi.
LUK 1:53 Ve yes tau pitool zi na, i igham gabua popoia pazi, ve tighan le isooŋ zi. Eemon kuaz tauŋa, i iziir zi tighau tila toman nimazi ŋginaaŋa mon.
LUK 1:54 Muuŋ, i imbu saveeŋ tomania timbuunŋa tauvene: I pale loolo isaghatin Abaram ve paaghu tooni, ve iuul zi taghon taghon gha ila. Tauta aazne, maata iŋgal besooŋa tooni Israel, ve iuul zi.”
LUK 1:56 Maria ileep tomania Elisabet irau kaiyo tol ma vene, ra iburig imuul ila pa nugh tooni.
LUK 1:57 Elisabet saawe tooni to popaaŋ ivot, ve ipoop tamoot.
LUK 1:58 Ziiri waaro tooni tomania zeetŋa siriv tau ruum toozi igharau na, tilooŋ Elisabet vaaru tighe Ŋeer Tiina loolo isaghatini ve igham uleeŋ tiina pani. Tauta yesŋa Elisabet lolozi poia.
LUK 1:59 Tileep le mboŋ imin liim ve tol, ra zetazŋa tilam pa uraat to ravuuŋ marani tana waaro. Ve tighe tiwaat taama Sakaria eeza pani.
LUK 1:60 Eemon tiina isaav pazi ighe: “Mako! Tawaat eeza Yoan.”
LUK 1:61 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ene poia. Eemon ziiri waaro tsio eta eeza tauvene mako.”
LUK 1:62 Tauta titotoi pa taama tighe tighita pale iwaat eeza sei?
LUK 1:63 Sakaria itotoi pazi gha tigham taper ilam, ve ibood saveeŋ tauvene: “I eeza Yoan.” Yes tau tileep tomani zi na, tighita gabua tana le tisov tirur.
LUK 1:64 Rekia mon Sakaria aavo pakia, yaama ibees, ve ipait Maaron eeza pa poia tooni.
LUK 1:65 Tauvene roiŋ tiina igham tamtamon tisov tau tileep tigharau zi na. Ve tisavia gabua isov tana vaaru irau taan sirivu to Yudea loloza.
LUK 1:66 Tamtamon tisov tau tilooŋ gabua tana vaaru, tigham ŋgar naol, ve tivasavo zi tighe: “Wai, marani tawe, murei pale igham saa?” Pasaa, tighilaal tighe i ileep ila Ŋeer Tiina niima wa.
LUK 1:67 Ra Avuvu Patabuyaaŋ izeev Yoan taama Sakaria, ve i ivotia Maaron aliiŋa imin propet ighe:
LUK 1:68 “Iit tapait Maaron pa poia tooni! I Tiina to iit Israela. Pasaa, i ilam to iuul tamtamon tooni, leso igham mulin zi pa pataŋani toozi.
LUK 1:69 I ighur leen Uleeŋa ariaaŋa ee. Leso igham mulin ghiit pa pataŋani toit, itaghon saveeŋ tau muuŋ i ivotia ila yes propet tooni patabuyaaŋa avozi. Uleeŋa tawe ivot ila siŋ to besooŋa tooni David.
LUK 1:71 I pale igham mulin ghiit ila koiaanŋa nimazi. Leso taleep ila yes tau tighur koi pait na sambazi muul sov.
LUK 1:72 Muuŋ, Maaron imbu saveeŋ tomania timbuun Abaram, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ighe: Yesuru pale tivalupu zi timin eemon. Ve i pale loolo isaghatin Abaram tomania paaghu tooni, ve iuul zi pa pataŋani toozi taghon taghon gha ila. Tauta maata iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tooni patabuyaaŋ tawe,
LUK 1:74 ve igham mulin ghiit ila koiaanŋa nimazi. Leso taroi muul sov, ve tabees pani toman loloon poia,
LUK 1:75 ve tataghon ŋgar tau patabuyaaŋ ve iduduuŋ mon ila i maata, le irau saawe toit to taan isov.”
LUK 1:76 Ra Sakaria isaav pa naatu ighe: “Natug, yo pale tiwaat ghom tighe propet to Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov. Pasaa, yo pale umuuŋ pa Ŋeer Tiina, ve ugharaat eez pani.
LUK 1:77 Yo pale upaghazoŋai Maaron tamtamon tooni, leso tiwatagh eez tau i pale igham mulin zi ve ireu sosor toozi.
LUK 1:78 Pasaa, Maaron toit, i loolo igheen toit ve loolo isaghatin ghiit kat. Tauvene ghazooŋa to sambam pale izilam pait imin aaz isinaar izaa pa mboŋoozo.
LUK 1:79 Yes tau ndoroom ikau zi ve tileep ila mateegh yavyaava na, ghazooŋa tawe pale isul zi ve ipaghazoŋai zi. Leso tataghon duduŋai eez to Maaron, ve taleep poia ila tooni.”
LUK 1:80 Yoan itum imin olman, ve Maaron Avuvu tapiri igheen tooni ve ipaloti. I ila ileep izi nugh ŋginaaŋa le irau saawe tau ipaburigin uraat tooni ila yes Israela matazi.
LUK 2:1 Elisabet ipoop Yoan ve saawe siriv ilam ila, ra Augustus tau kinik tiina to Rom na ighur saveeŋ pa nugh naol isov tau tileep ila i saamba na, ighe tila tighur ezazi.
LUK 2:2 Saawe tana, tipaburigin uraat to ghamuuŋ tamtamon ezazi ivot imin maata. Uraat tawe ivot indeeŋ Kirinius igham pooz pa taan sirivu to Siria.
LUK 2:3 Tauvene tamtamon tisov timuul tila pa nugh toz toz puughu, leso tighur ezazi.
LUK 2:4 Yosep puughu tooni ivot ila to kinik David. Tauvene igham Maria, livaa tau tisiigho pani na, ve yesuru tipul nugh Nasaret tau igheen ila taan sirivu to Galilaia na, ve tilaagh tila peria taan sirivu to Yudea. Ra malmalizi tila tivot nugh to kinik David, eeza Betelem. Leso tighur ezazi. Saawe tana, Maria i aapo.
LUK 2:6 Tilepleep ta sewe, ve Maria saawe tooni to popaaŋ ivot.
LUK 2:7 Tauvene ipoop naatu aidaaba, ve ikaukauu pa uuli, ve ipagheena igheen ila ŋgai niazi to ghanghaniiŋ. Yes tileep ta sewe pasaa, ruum to loomba tisov tivoniir.
LUK 2:8 Mboŋ tana, ŋginiiŋa siriv to sipsip tileep izi nugh Betelem ziige, ve tiŋginŋgin sipsip toozi.
LUK 2:9 Malau mako, aŋela to Ŋeer Tiina izilam gha iyooz ila naghozi, ve Ŋeer Tiina mbonari isul livutin zi. Tauvene roiŋ tiina kat igham zi.
LUK 2:10 Eemon aŋela tawe isaav pazi ighe: “Yam aroi sov. Alooŋ. Yau nalam to napaesia vaaru poia payam. Vaaru poia tane pale igham tamtamon tisov lolozi poia le poia kat.
LUK 2:11 Pasaa, mboŋ aazne, Uleeŋa tsiam, tiina ipoopa izi nugh to David wa. I Mesia, ve Tiina tsiam.
LUK 2:12 Gabua tane pale itotoia payam: Ala, pale aghita marani ee tau tikaukauu pa uuli, ve tipagheena igheen ila ŋgai niazi to ghanghaniiŋ.”
LUK 2:13 Malau mako aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ to nugh sambam timeke tizilam, gha tilup zi tomania aŋela tana, ve tipait Maaron eeza tighe:
LUK 2:14 “Tapait Maaron tau ileep saaŋa le saaŋa kat na eeza pa tapiri ve poia tooni. Mboŋ aazne, luuma to Maaron izilam taan. Tauvene yes tau Maaron loolo poia pazi, ene pale luuma tooni izaa toozi ve tileep poi.”
LUK 2:15 Yes aŋela tipul zi, ve timuul tizala pa sambam, ra yes ŋginiiŋa to sipsip tana tivasavo zi tighe: “Aiyo, taburig, ve tala pa Betelem. Leso taghita gabua tau Ŋeer Tiina ipaesia pait ne.”
LUK 2:16 Tauvene tilaan rekia tila, ve tindeeŋ Maria yesuru Yosep, ve marani tana. I ighengheen ila ŋgai niazi to ghanghaniiŋ.
LUK 2:17 Tighita le isov, ra tipaesia saveeŋ tau aŋela isavia pazi pa marani tana.
LUK 2:18 Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ toozi na, tirur ve tigham ŋgar naol.
LUK 2:19 Ve Maria ikis saveeŋ tana isov igheen ila loolo ve ighamgham ŋgar pani.
LUK 2:20 Ra yes ŋginiiŋa to sipsip timuul tila. Tilaghlaagh, ve tipapait Maaron eeza pa gabua naol isov tau tilooŋa ve tighita. Pasaa, gabua tana ivot itaghon duduŋai saveeŋ tau aŋela isavia pazi na.
LUK 2:21 Tilepleep ve mboŋ liim ve tol ilam ila, ra uraat to ravuuŋ natuzi waaro ivot, ve tiwaat eeza Yesu. Eeza tane, Maria aapo soone, ve aŋela iwaato pataghaaŋ wa.
LUK 2:22 Maria gha Yosep tileep le saawe toozi ivot to tigharaat tauzi le tiŋgalaaŋ muul ila Maaron maata itaghon tutuuŋ to Mose. Ra tigham ŋeer marani tana, ve tizala Yerusalem. Leso tighuru imin Ŋeer Tiina le, itaghon saveeŋ tau tiboode ila Ŋeer Tiina tutuuŋ tooni. Isaav tauvene ighe: “Natmimŋa aidabazŋa, aghur zi tisov timin Maaron le.”
LUK 2:24 Tauvene yesuru tila tighur marani tana imin Ŋeer Tiina le, ve tirav mbuun ru imin watooŋrau itaghon tutuuŋ to Ŋeer Tiina tau ighe: “Arav mbuun ru, ma mbunumoor paghpaaghu ru imin watooŋrau.”
LUK 2:25 Ŋeer ee ileep izi Yerusalem, eeza Simeon. I ŋeer duduuŋa ila Maaron maata. Saawe isov, i maata iŋgalŋgal Maaron ve itaghon ŋgar tooni. I ighurghur maata pa saawe to Maaron igham mulin yes Israela ve tileep poia muul. Ve Avuvu Patabuyaaŋ ileep tomania.
LUK 2:26 Avuvu Patabuyaaŋ ipaghazoŋaini wa, ighe: I pale ighita Mesia to Maaron le isov, o imaat.
LUK 2:27 Tauvene Yesu taama gha tiina tighamu tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo tighe tigham ŋgar tau tutuuŋ isavia na pani. Ve saawe duduuŋ tana, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin Simeon paam gha iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo.
LUK 2:28 I ighita ŋeer marani, ve ila iiti izaa imbaraara, ve ipait Maaron eeza ighe:
LUK 2:29 “O Tiina, yau besooŋa tsio. Ŋgarig gha ateg izi. Aazne, ighe yo ugham ghau napul taan ve nalat, yau aat nalat toman lolog poia. Pasaa, saveeŋ tau yo umbua payau na, ighur anooŋa ivot wa.
LUK 2:30 Eez tau yo pale ugham mulin tamtamon pani na, yo utotoia payau gha naghita pa matag wa. Eez tane, yo taum ugharaata ila nughmariŋ matazi.
LUK 2:32 I pale imin ghazooŋa pa yes tau Yuda mako na, ve ipaghazoŋai zi payo. Ve igham tamtamon tsio Israel ezazi ivot imin tiina paam.”
LUK 2:33 Yesu taama gha tiina tilooŋ saveeŋ tau Simeon isavia pa Yesu na, le tigham ŋgar naol.
LUK 2:34 Ra Simeon ighur poia to Maaron izaa toozi, ve isaav pa Yesu tiina Maria ighe: “Ulooŋ. Ŋeer marani tane, Maaron ighuru pa valaghiiŋ tamtamon katini to Israel. Siriv pale tizori ve titap gha tilalez. Ve siriv, i pale igham zi tiburig tiyooz. Pasaa, i pale igham ŋgar tau igheen ila tamtamon lolozi na ivot ighazooŋ. Eemon tamtamon katini pale tizori. Ve ŋgar tau pale ivot pani na, yo pale uyamaana imin mbuzaagh maata iŋgal atem.”
LUK 2:36 Propet livaa ee ileep ila sirsiir to Rumei Tiina loolo paam, eeza Anna. Taama eeza Panuel, ve puughu tooni ivot ila to Aser. I imin kooŋ wa. Muuŋ, i ivai. Eemon yesuru azaawa tileep irau ndaman liim ve ru mon, ra azaawa imaat, ve i izi imin naar.
LUK 2:37 I ilepleep le ndaman tooni irau tamoot paaŋ geege paaŋ (84). I ipulpul Rumei Tiina mako. Saawe isov, mboŋ ve mataaz, ibesbees pa Maaron ta sewe. Ve iŋgunŋgun tauu pa ghaniiŋ aniiŋ ve isuŋsuŋ.
LUK 2:38 Yosep yesuru Maria ve natuzi tilepleep ila sirsiir to Rumei Tiina loolo soone, ve Anna aana ilam ivot toozi, ve ipait Maaron eeza, ve ipaesia ŋeer marani pa yes eval tau tighurghur matazi pa saawe to Maaron igham mulin tamtamon to Yerusalem pa pataŋani toozi.
LUK 2:39 Yosep gha Maria tigham uratoi gabua naol tau tutuuŋ to Ŋeer Tiina isavia na le isov, ra timuul tila pa nugh toozi Nasaret tau igheen ila taan sirivu to Galilaia.
LUK 2:40 Natuzi itum imin olman rig ve tapiri ivot. Ve ŋgar tooni paam, ivot imin tiina ve ŋgar popoia katini igheen tooni. Ve poia to Maaron igheen tomania.
LUK 2:41 Ndaman isov, Yesu taama gha tiina tilala Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova.
LUK 2:42 Saawe tau Yesu ndaman tooni imin saŋavul ve ru, tighamu gha yesŋa tizala Yerusalem titaghon ŋgar tau monmon tighamghamu na.
LUK 2:43 Lupuuŋ tawe isov, ra Yosep yesuru Maria tipaburigin laghooŋ toozi tighe timuul tila pa nugh toozi. Eemon Yesu izi ileep Yerusalem. Ve taama gha tiina tiwataghi mako. Matazi iŋgal sorok tighe i yesŋa tamtamon siriv timuuŋ tila wa. Tilaagh tila le ravrav izi, ra tiilo. Tauvene tilaagh irau zetazŋa, ve tighason zi pani.
LUK 2:45 Eemon tindeeŋa mako. Tauvene timuul tila pa Yerusalem, leso tiilo ta sewe.
LUK 2:46 Tiilo le irau mboŋ tol ila, ra tindeeŋa ileep ila sirsiir to Rumei Tiina loolo. I yesŋa zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tilepleep, ve i iloŋlooŋ zi, ve ighaghason zi pa saveeŋ siriv.
LUK 2:47 Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa ŋgar tooni ve saveeŋ tau i iyoli pa zeran ŋgara tawe.
LUK 2:48 Taama gha tiina tighita le tirur. Ve tiina ila isaav pani ighe: “Wai natug, mindai ta yo ugham ŋgar tauvene payei? Yeiru tamam atemai iparav payo kat, ve nikaria ilooŋ ghom.”
LUK 2:49 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ne? Yamru ail ghau pasaa? Awatagh mako? Yau aat naleep ila Tamaŋ ruum tooni.”
LUK 2:50 Eemon yesuru tighilaal saveeŋ tau i isavia pazi na puughu mako.
LUK 2:51 Ra yesŋa tiburig, ve timuul tila pa Nasaret. I monmon maata loŋloŋai pazi. Ve tiina ighur saveeŋ tomania gabua isov tau ivot pa naatu na ila loolo, ve ighamgham ŋgar pani.
LUK 2:52 Yesu itum imin olman, ve ŋgar tooni imatuugh pa ŋgar popoia to Maaron. Tauvene Maaron loolo poia pani. Ve tamtamon paam, lolozi poia pani.
LUK 3:1 Tiberius imin kinik to Rom, ve igham pooz irau ndaman saŋavul ve paaŋ, ve ite imin liim pani, ene Pontius Piladus iŋgin taan sirivu to Yudea, ve Erod iŋgin taan sirivu to Galilaia, ve toogha Pilip iŋgin taan sirivu to Iturea ve Trakonitis, ve Lisanius iŋgin taan sirivu to Abilene.
LUK 3:2 Ve Anas yesuru Kaiapas timin daaba pa yes zeran to watooŋrau. Saawe tana, Yoan tau Sakaria naatu na, ilepleep izi nugh ŋginaaŋa, ve Maaron aliiŋa ilam pani.
LUK 3:3 Tauvene iburig ilaagh irau nugh naol tau tigheen tigharau yaa Yordan ziige na, ve ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon ighe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi imuul ila pa Maaron ve tigham yaa. Leso Maaron ireu sosor toozi.
LUK 3:4 Ŋgar tau Yoan ighamu, ene itaghon saveeŋ tau igheen ila rau to propet Isaia na. Isaav tauvene: Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe: “Agharaat eez pa Ŋeer Tiina. Apaduduŋai eez ta naol ne pani le tiduduuŋ.
LUK 3:5 Nugh naol isov tau ŋgolopa ŋgolopa na, apavon zi le tizaa raraate. Ve loloz tomania nugh mbua tisov, aghel zi le tizi raraate. Eez tau kookakooka na, agharaat zi le tiduduuŋ. Ve eez naol tau tisaghat na, agharaat zi le popoia.
LUK 3:6 Leso tamtamon tisov to taan tighit katin uraat tau Maaron pale ighamu leso igham mulin zi.”
LUK 3:7 Eval tiina tilala to Yoan tighe i igham yaa pazi. Eemon Yoan isaav pazi ighe: “Yam tane, moot sasaghati natŋa! Sei imbaaŋ payam, ta alam sene? Mindai, yam aghe aŋguaaz taumim pa aatyavyav to Maaron tau ighe ivot ne?
LUK 3:8 Isaav ighe onoon yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron, na atotoi anooŋa tooni popoia siriv ivot gha taghita. Yam aghe Abaram paaghu tooni yam. Eemon anumeer gabua tana sov. Pa yau nasaav payam: Maaron, i irau isaav pa maet tane, ve tiburig timin Abaram paaghu tooni.
LUK 3:9 Alooŋ. Nakavasi to Maaron igheen ila ai pughuzi ve isaŋan wa. Ai tisov tau anoŋazi popoia mako, ene aat nakavasi ighan zi tizi, ve tisik zi tizala yav ighan zi.”
LUK 3:10 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tana, ve tighason Yoan tighe: “Wai, ighe tauvene, pale nigham mindai?”
LUK 3:11 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Tamtamon tau le nonoghiiŋa ru, o igham ee pa iitete tau i le mako na. Ve tamtamon tau le aniiŋ na, i aat itaghon ŋgar raraate mon.”
LUK 3:12 Zeran siriv to yauŋ takes tila to Yoan paam tighe irughuuz zi. Ve tighasoni tighe: “Mos puughu, yei tane pale nigham mindai?”
LUK 3:13 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Saawe tau ighe ayau takes, na ataghon imin tau daaba to gavman tisaav payam na. Apoi pa maet siriv izala paavo sov.”
LUK 3:14 Ra zaaba siriv anazi tilam, ve tighasoni tighe: “Ve yei tane, pale nigham mindai?” Yoan iyol aliŋazi ighe: “Agham saghatin tamtamon sov. Ve aparoi zi, ve atombaan zi pa umbuuŋ maet toozi sov. Atuya tsiam tau tigham payam na, ena irau. Aghamu ve lolomim poia pani.”
LUK 3:15 Saawe tana, eval tiina tighur matazi pa Mesia tighe malau mako pale ilam ivot. Tauvene tighita uraat to Yoan, ve tigham ŋgar ila lolozi tighe: “Mesia aat tauta ene, ma?”
LUK 3:16 Tauvene Yoan isaav ghazooŋa pazi ighe: “Yau narughuuz gham pa yaa. Eemon ŋeer ee aat ilam murei payau. I tapiri tiina. Iliiv ghau kat. Uraat sorok imin polaaŋ waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam yau poiag irau to nagham pani mako. I pale igham Avuvu Patabuyaaŋ payam tomania yav.
LUK 3:17 Gabua to tiriiŋ wit, ta i ikisi ila niima ve isasaŋan. Pasaa, i pale igabiiz tamtamon ve ivureer zi imin ŋeer tau ilos wit tooni ve itiri izaa. Leso yaghur ivuvuur wit uuli ilale, ve wit anooŋa timburur tizi. Wit anooŋa tawe, i pale ighur poghania ila ruum to aniiŋ. Eemon wit uuli, i pale ikori ila yav ighani. Yav tawe, irau tirav matini mako. Ighanghan irau saawe.”
LUK 3:18 Tauvene Yoan ivovotia vaaru poia pa tamtamon, ve ipalot zi pa saveeŋ siriv paam, leso titoor ŋgar toozi.
LUK 3:19 Murei, Yoan iyaon Erod tau daaba to taan sirivu to Galilaia na. Pasaa, Erod isan toogha azaawa Erodias ve ivaii, ve igham ŋgar sasaghati siriv paam.
LUK 3:20 Tauta Erod iseeŋ ŋgar tooni saghati muul, ve ighur Yoan iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
LUK 3:21 Saawe tau eval tiina tigham yaa, Yesu paam ila tomani zi ighe igham yaa. Saawe tau igham yaa ve isuŋsuŋ, sambam ikaak, ve Avuvu Patabuyaaŋ izilam imin mbuun gha izala paavo. Ra saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Yau natug eemon ta yo. Yau lolog igheen tsio, ve yo ugham ghau lolog poia kat.”
LUK 3:23 Yesu ndaman tooni irau tamoot ee saŋavul (30), ve i ipaburigin uraat tooni. Tamtamon tigham ŋgar tighe i Yosep naatu. Yosep tane, i Eli naatu.
LUK 3:24 Eli, i Matat naatu. Matat, i Levi naatu. Levi, i Melki naatu. Melki, i Yanai naatu. Yanai, i Yosep naatu.
LUK 3:25 Yosep, i Matatias naatu. Matatias, i Amos naatu. Amos, i Naum naatu. Naum, i Esli naatu. Esli, i Nagai naatu.
LUK 3:26 Nagai, i Maat naatu. Maat, i Matatias naatu. Matatias, i Semein naatu. Semein, i Yosek naatu. Yosek, i Yoda naatu.
LUK 3:27 Yoda, i Yoanan naatu. Yoanan, i Resa naatu. Resa, i Zerubabel naatu. Zerubabel, i Sealtiel naatu. Sealtiel, i Neri naatu.
LUK 3:28 Neri, i Melki naatu. Melki, i Adi naatu. Adi, i Kosam naatu. Kosam, i Elmadam naatu. Elmadam, i Er naatu.
LUK 3:29 Er, i Yosua naatu. Yosua, i Elieser naatu. Elieser, i Yorim naatu. Yorim, i Matat naatu. Matat, i Levi naatu.
LUK 3:30 Levi, i Simeon naatu. Simeon, i Yuda naatu. Yuda, i Yosep naatu. Yosep, i Yonam naatu. Yonam, i Eliakim naatu.
LUK 3:31 Eliakim, i Melea naatu. Melea, i Mena naatu. Mena, i Matata naatu. Matata, i Natan naatu. Natan, i David naatu.
LUK 3:32 David, i Yesi naatu. Yesi, i Obet naatu. Obet, i Boas naatu. Boas, i Salmon naatu. Salmon, i Nason naatu.
LUK 3:33 Nason, i Aminadap naatu. Aminadap, i Admin naatu. Admin, i Arni naatu. Arni, i Ezron naatu. Ezron, i Peres naatu. Peres, i Yuda naatu.
LUK 3:34 Yuda, i Yakop naatu. Yakop, i Isak naatu. Isak, i Abaram naatu. Abaram, i Tera naatu. Tera, i Naor naatu.
LUK 3:35 Naor, i Serug naatu. Serug, i Reu naatu. Reu, i Peleg naatu. Peleg, i Eber naatu. Eber, i Sela naatu.
LUK 3:36 Sela, i Kainan naatu. Kainan, i Arpaksad naatu. Arpaksad, i Sem naatu. Sem, i Noa naatu. Noa, i Lamek naatu.
LUK 3:37 Lamek, i Metusela naatu. Metusela, i Enok naatu. Enok, i Yared naatu. Yared, i Malalel naatu. Malalel, i Kenan naatu.
LUK 3:38 Kenan, i Enos naatu. Enos, i Set naatu. Set, i Adam naatu. Ve Adam, i Maaron naatu.
LUK 4:1 Avuvu Patabuyaaŋ izeev Yesu, ve i ipul yaa Yordan ve imuul ila. Ila ivot nugh ŋginaaŋa ve ileep ta sewe irau mboŋ tamoot ru. Saawe tana, Avuvu Patabuyaaŋ igham pooz pani pa laghooŋ tooni, ve Ŋeer Saghati ivotvot tooni, ve itovtoova. Mboŋ tamoot ru tana isov, ve Yesu pitoola kat. Pasaa, saawe isov tana, i ighan aniiŋ eta mako.
LUK 4:3 Ra Ŋeer Saghati isaav pani ighe: “Laak, isaav ighe yo Maaron Naatu, na usaav pa maet tane, ve imin lem aniiŋ.”
LUK 4:4 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: ‘Aniiŋ mon irau igham tamtamon tileep poi ne mako.’”
LUK 4:5 Ra Sadan ighamu ve tizala nugh ee tau igheen saaŋa kat, ve rekia mon itotoi nugh naol isov tau kinik to taan tiŋginŋgin zi na pani,
LUK 4:6 ve isaav pani ighe: “Ughita. Gabua popoia ve tintiina tawe tau tamtamon tipakur zi ve tighamgham ezazi pani na, ene Maaron ipul zi tisov tighenaar ila yau nimag wa. Tauvene sei tau yau naghe nagham gabua tawe pani, ene irau nagham pani mon. Ve yo taum. Isaav ighe uput aghem payau ve upakur ghau, yau aat napuliir gabua naol tawe tisov timin lem, leso uŋgin zi.”
LUK 4:8 Eemon Yesu iyol aliiŋa ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ite tau tiboode na isaav tauvene: ‘Uput aghem pa Tiina tsio Maaron mon, ve ubees pa i zigani.’”
LUK 4:9 Ra Sadan ighamu muul gha tila Yerusalem, ve tizala tiyooz ila Rumei Tiina paavo tau igheen saaŋa kat na, ve isaav pani tauvene: “Isaav ighe onoon yo Maaron Naatu, na uleep ta sene, ve uyatov ghom uzila.
LUK 4:10 Pa Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: ‘I pale imbaaŋ aŋela tooni to tiŋgin ghom. Yes pale tikis ghom, ve tipalot ghom. Leso maet ikaria aghem sov.’”
LUK 4:12 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eemon Maaron aliiŋa ziiri ite isaav tauvene: ‘Utoov Tiina tsio Maaron tapiri sov.’”
LUK 4:13 Tauvene Sadan itoov Yesu pa eez maata maata le mako, ra ipuli, ve ila isaŋan pa saawe ite paam.
LUK 4:14 Yesu imuul ila pa Galilaia ve Avuvu Patabuyaaŋ tapiri tiina igheen tooni. Tauvene vaaru ilaan irau taan sirivu tawe.
LUK 4:15 I ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa irau nugh nugh ila rumei toozi lolozi. Ve tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tipait eeza.
LUK 4:16 Yesu imuul ila pa nugh tooni puughu Nasaret tau i itum pani gha imin olman. Ilepleep le umbom patabuyaaŋ ivot, ra itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na, ve iloŋ ila rumei toozi, leso isuŋ tomani zi. I iburig iyooz, leso iwaat Maaron aliiŋa pazi.
LUK 4:17 Tizuzuun rau to propet Isaia ila tooni, ve i iraraava ve maata itaghoni izi le indeeŋ saveeŋ ziiri ee tau isaav ighe:
LUK 4:18 “Maaron Avuvu ileep tomani ghau. Pasaa, i ighur ghau to navotia vaaru poia pa yes mbolaaŋa. Ve imbaaŋ ghau nalam to nasaav pa yes tau tileep ila koiazŋa nimazi na tauvene: ‘Avot ala! Yam aleep ila koiamimŋa nimazi muul mako.’ Ve yes tau matazi kumkuuma na, Maaron ighe yau nasaav pazi tauvene: ‘Matamim pakia ve aghita nugh.’ Ve yes tau koiazŋa titatan zi ve tighurghur pataŋani pazi na, Maaron imbaaŋ ghau nalam to nagham mulin zi. Ve i ighe navotia saveeŋ pa tamtamon tauvene: Saawe to Ŋeer Tiina itotoi poia tooni ivot ighazooŋ, tauta ivot wa.”
LUK 4:20 Yesu iwaat saveeŋ tane le isov, ra ilulun rau tana muul, ve ighuru ila to ŋeer tau iŋgin rumei, ve mboole izi, leso ivotia mos pazi. Tamtamon tisov tau tilepleep na, matazi ila pani,
LUK 4:21 ve i ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Saveeŋ tau aazne alooŋa, ene ighur anooŋa ivot wa.”
LUK 4:22 Tamtamon tisov tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa saveeŋ popoia tau ivot ila aavo na, ve tipaiti. Eemon tighe: “Wai, ŋeer tane, Yosep naatu. Mindai ta i irau isavia saveeŋ tauvene?”
LUK 4:23 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Yau nawatagh: Yam pale asik saveeŋ ziiri ee tau monmon ivotvot ila tamtamon avozi na payau aghe: ‘Dokta, matam iŋgal ve ugharaat taum imin maata.’ Yei nilooŋ tighe yo ughamgham gabua tintiina izi nugh Kapernaum. Mindai ta ugham zi izi nugh tsio puughu tane mako?”
LUK 4:24 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau nasaav payam kat. Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tighamu mako.
LUK 4:25 Eemon yau nasaav payam kat: Saawe to propet Ilia, uman izi rigta mako kat irau ndaman tol ve sirivu, le pitool tiina ivot irau nugh. Saawe tana, zinaara katini to Israel tilepleep.
LUK 4:26 Eemon Maaron imbaaŋ Ilia ila to iuul toozi eta mako. Imbaaŋo ila pa naar ee to nugh Zarepat tau igheen ila taan sirivu to Sidon.
LUK 4:27 Ve saawe to propet Elisa tauvene paam. Kolekole igham tamtamon katini to Israel. Eemon Elisa iuul toozi eta mako. Naeman tau ŋeer to taan sirivu to Siria na, i mon ta Elisa iuule le tiini poia.”
LUK 4:28 Yes tau tileep ila rumei tana loolo na, tilooŋ saveeŋ tane, le ireu lolozi.
LUK 4:29 Tauvene tiburig gha tiziir Yesu pa nugh toozi, ve tighamu tila tivot maetaaz tau iyooz ila nugh ziige, leso tisipiira izila. (Nugh toozi igheen izala loloz.)
LUK 4:30 Eemon mako. I ipas ghi ila sosozi, ve ighau gha ila.
LUK 4:31 Yesu izila ivot nugh Kapernaum to Galilaia, ve ileep tomani zi. Saawe to umbom patabuyaaŋ, i ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
LUK 4:32 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le tirur pa ŋgar tooni. Pasaa, saveeŋ tooni, toman tapiri. Ve isavsaav imin tamtamon tau i le eeza pa uraat tauvene.
LUK 4:33 Saawe tana, ŋeer ee ilepleep tomani izi ila rumei loolo. I, avuvu saghati izeeva. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe:
LUK 4:34 “Aii, Yesu to Nasaret, ulam sene pasaa? Yei nimbaaŋ payo? Ma ulam ughe uvaghamun ghei? Yau nawatagh ghom wa. Yo ŋeer patabuyaaŋ to Maaron.”
LUK 4:35 Eemon Yesu iyaoni ighe: “Ai! Yo uneneeŋ! Upuli ve ughau ula!” I isaav tauvene, ve avuvu saghati isik ŋeer tawe izila taan ila eval tiina naghozi. Eemon ivaghamunia mako. Ipuli ve ighau ila.
LUK 4:36 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur ve tivasavo zi tighe: “Wai, saveeŋ tane, gabua mindai? Ŋeer tane, i le eeza ve tapiri. Aghita. Avuvu sasaghatizi tileep ila i saamba. Pasaa, i isavsaav pazi, ve tiloŋlooŋ aliiŋa gha tighau tila.”
LUK 4:37 Puughu tane ta Yesu vaaru ilaan irau nugh tisov to taan sirivu tawe.
LUK 4:38 Yesu ipul rumei tana, ve malmali ila Simon ruum tooni, ve iloŋ ila. Simon rauliva imorooŋ le tiini iyes kat gha ighengheen. Tauvene tighason Yesu tighe iuule.
LUK 4:39 Yesu ila iyooz igharau olman tinazi ziige, ve iyaon moroghooŋ tawe. Rekia mon ve moroghooŋ ighau, ve tiini poia. Ra olman tinazi iburig gha ila igharaat lezi aniiŋ.
LUK 4:40 Tilepleep le aaz izila, ra tamtamon tiyauur zetazŋa tisov tau moroghooŋ maata maata igham zi na tilam to Yesu, leso iuul zi. I ighur niima izala tamtamon eŋaeŋa pavozi, ve igharaat zi le tisov tinizi poia.
LUK 4:41 Avuvu sasaghati paam. Tipul tamtamon katini ve tighau tila, ve tiboboob tighe: “Yo Maaron Naatu!” Pasaa, yes tiwatagh tighe i Mesia. Eemon i iyaon zi, ve isaav ariaaŋ pazi ighe: “Aneneeŋ!”
LUK 4:42 Mboŋ le nughizau, ra Yesu iburig gha ipul ruum, ve ilaagh ila pa nugh ŋginaaŋa ee ighe zigani ileep ta sewe. Eemon mako. Eval tiina tiilo ve titaghoni tilam. Tilam peria tooni, ve tiŋguruuta tighe ileep tomani zi.
LUK 4:43 Eemon i isaav pazi ighe: “Yau aat nala ve navotia saveeŋ pa pooz to nugh sambam izi nugh siriv paam. Pasaa, Maaron imbaaŋ ghau nalam pa uraat tane.”
LUK 4:44 Tauta Yesu ilaagh irau taan sirivu to Yudea, ve ivovotia Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi.
LUK 5:1 Saawe ee, Yesu iyozyooz izi nari to yaa naliu Genesaret, ve eval tiina tilam tilivuti ve tivagiriŋi zi tighe le tilooŋ Maaron aliiŋa.
LUK 5:2 Yesu maata ila le ighita waaŋ ru tau titataan zi tizaa. Uraata to waaŋ tawe, yes zeran to ghamuuŋ iigh. Yes tipul waaŋ ve tila tiyaim puugh toozi.
LUK 5:3 Waaŋ ru tawe, ee to Simon. Yesu ila izaa waaŋ tana, ve isaav pa Simon ighe: “Ulam uzuur waaŋ ivot rig.” Tauvene Simon izaa ve igham waaŋ ivot ila rig, ra Yesu mboole izi, ve ipaghazoŋai eval tiina pa Maaron aliiŋa.
LUK 5:4 Isavsaav le isov, ra isaav pa Simon ighe: “Tavot tala mazavan, ve araar puugh tsiam izila, mako agham lemim iigh.”
LUK 5:5 Simon iyol aliiŋa ighe: “Wai tiina, yei nikaria uraat mboŋ gha ilam nughizau, ve nigham iigh eta mako. Eemon yo usaav, tauta aat naraar puugh izila muul.”
LUK 5:6 Tauvene yes titaghon Yesu aliiŋa, le iigh katini tighoon ila puugh toozi ve rigmon kanaŋ puugh perekia.
LUK 5:7 Tauvene tikiyav zetazŋa siriv tau tileep ila waaŋ ite na, leso tilam tiuul zi. Yes tilam ve tipit iigh tau tighoon ila puugh na, ve tizila waaŋ ru tana le rigmon kanaŋ timarum.
LUK 5:8 Simon Petrus ighita gabua tana, le itap izi Yesu aaghe puughu, ve isaav pani ighe: “Tiina, upul ghau ve ula! Pa yau ŋeer to ghamuuŋ sosor.”
LUK 5:9 I isaav tauvene pasaa, yesŋa zeetŋa tau tileep izala waaŋ na, tirur pa iigh katini tau tigham zi na. Tighita gabua tana imin gabua ŋgereeta ee. Ve yes mon mako. Zebedi natŋa ru Yakobus gha Yoan tau yesŋa Petrus tiluplup zi pa uraat na, yesuru tirur pa gabua tana paam. Eemon Yesu isaav pa Petrus ighe: “Uroi sov. Aazne ve ila, yo pale ugham tamtamon tauvene.”
LUK 5:11 Ra tiloŋ tila tigud waaŋ toozi tizaa, ve tipuliir gabua toozi naol isov tizi tileplez, ve titaghon Yesu gha yesŋa tila.
LUK 5:12 Saawe ee, Yesu ilepleep izi nugh ee, ve ŋeer ee ilam. Kolekole ighamu le tiini isov isaghat. I ighita Yesu, le itap izi aaghe puughu, ve ighur naagho izila pa taan, ra itaŋ raraini ighe: “Oyai, tiina tsiau, isaav ighe lolom pa uleeŋ ghau, yo irau ugharaat ghau tinig poia. Leso naŋgalaaŋ ila Maaron maata.”
LUK 5:13 Yesu niima ikisi, ve isaav pani ighe: “Poia. Yau aat nauul ghom. Leso uŋgalaaŋ ila Maaron maata. Aiyo, tinim poia!” I isaav tauvene, ve rekia mon kolekole ighau pa ŋeer tana le tiini poia.
LUK 5:14 Ra Yesu iŋgalsekini ighe isavia gabua tana vaaru pa tamtamon eta sov. Ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Aazne, tinim poia wa. Tauvene malmalim ula, ve utotoi taum pa ŋeer eta to watooŋrau, ve ugham watooŋrau pa Maaron itaghon tutuuŋ tau Mose isavia na. Leso upaghazoŋai taum pa tamtamon, ve tiwatagh tighe tinim poia ve uŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.”
LUK 5:15 Eemon mako. Yesu vaaru ilanlaan ila le irau nugh. Tauvene eval tiina kat tilala tighe tilooŋ saveeŋ tooni, ve i igharaat moroghooŋ toozi.
LUK 5:16 Tauta saawe siriv, i ilala pa nugh ŋginaaŋa. Leso zigani ileep ve isuŋ.
LUK 5:17 Saawe ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, ve zeran tutuuŋa tomania ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam. Zeran tawe, siriv tileep nugh naol to Galilaia ve tilam, siriv tileep taan sirivu to Yudea ve tilam, ve siriv tileep Yerusalem ve tilam. Maaron tapiri ighengheen tomania Yesu, tauvene i irau igharaat yes moroghooŋa le tinizi poia.
LUK 5:18 Yesu isavsaav ve malau mako na, zeran siriv tibaad ŋeer narape ee izala boor gha tilam. Ŋeer tawe, aaghe imaat. Irau ilaagh mako. Yes tiil eez tighe tighamu tiloŋ tila ve tighuru izi Yesu naagho.
LUK 5:19 Eemon eval tiina tipoon zi. Tauvene tigham narape tana, ve titaghon ndeet tizala pa ruum paavo. Ra tipas atov siriv ighau, ve titughu tomania moogh tooni iŋarui Yesu izila, le igheen izi naagho.
LUK 5:20 Yesu ighita zeran tana ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ kat. Tauvene isaav pa narape tana ighe: “Ŋeer tsiau, sosor tsio, yau nareua wa.”
LUK 5:21 Zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tane, ve tigham ŋgar naol, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane, i sei ta ivelegh Maaron tauvene? Tamtamon eta irau ireu sosor mako. Maaron mon, o irau ireu sosor.”
LUK 5:22 Yesu ighilaal ŋgar toozi wa. Tauvene ighason zi ighe: “Puughu mindai ta yam agham ŋgar naol ila lolomim?
LUK 5:23 Saa saveeŋ ta raurauai payau to nasavia, leso yam aghur ila? Nasaav pa ŋeer tane naghe: ‘Sosor tsio, yau nareua wa’, ma nasaav pani naghe: ‘Yo uburig ve ulaagh.’ Eemon yau naghe yam awatagh kat tauvene: Tamtamon Naatu, i eeza pa rewaaŋ sosor to tamtamon izi taan.” Ra isaav pa narape tana ighe: “Yau nasaav payo: Uburig, ugham moogh tsio, ve umuul ula pa ruum.”
LUK 5:25 Rekia mon ŋeer tana iburig iyooz ila eval tiina matazi, igham moogh tooni, ve ipapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni, ve imuul ila pa ruum tooni.
LUK 5:26 Yes tau tighita gabua ŋgereeta tana, tisov tirur pa Maaron tapiri, ve roiŋ tiina igham zi, ve tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Wai, gabua tau aazne taghita, ene ite kat!”
LUK 5:27 Yesu igharaat narape tana le isov, ra ipul nugh tawe, ve ilaagh ila rig, ve ighita ŋeer ee to yauŋ takes ilepleep ila niia to uraat, eeza Levi. Yesu isaav pani ighe: “Yo ulam, utaghon ghau!”
LUK 5:28 Tauvene Levi iburig, ipul gabua tooni naol isov izi ileple, ve itaghon Yesu gha yesuru tila.
LUK 5:29 Murei ra, Levi igham ghanghaniiŋ tiina pa Yesu izi ruum tooni. Saawe tana, Levi zeetŋa katini to yauŋ takes tomania tamtamon siriv tilam tileep tomani zi paam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ.
LUK 5:30 Zeran tutuuŋa siriv tomania zetazŋa siriv tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ na, tighita gabua tana, ve tiyau avozi pa mbiwa to Yesu tighe: “Wai, mindai ta yamŋa zeran to ghamuuŋ takes, ve yes to ghamuuŋ sosor alup gham pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ?”
LUK 5:31 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yes tau tinizi poia na, dokta le uraat pazi mako. Yes moroghooŋa mon o, i le uraat pazi.
LUK 5:32 Yau tauvene paam. Nalam pa poiŋ tamtamon duduŋazi mako. Nalam to napoi yes to ghamuuŋ sosor. Leso tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron.”
LUK 5:33 Tamtamon siriv tisaav pa Yesu tighe: “Saawe naol, ŋeer rughuzaaŋa Yoan ziŋeera, tiŋgunŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve zeran tutuuŋa ziŋerazi tighamgham tauvene paam. Eemon mbiwa tsio titaghon ŋgar tauvene mako. Saawe isov, tighanghan ve tighunghun.”
LUK 5:34 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Isaav ighe ŋeer eta ivai paaghu, ve yesŋa zeetŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ to vaiŋ tooni, pale irau agham zi lolozi ipataŋan ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ? Mako.
LUK 5:35 Eemon murei, saawe eta pale ivot, o tikis vaiŋ paaghu tana, ve tighamu ipul zeetŋa gha ila. Saawe tana, zeetŋa pale lolozi ipataŋan, ve tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ.”
LUK 5:36 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi paam ighe: “Tamtamon eta irau iraŋgat uuli tooni paaghu, ve isaii izala uuli tooni muŋgaana tau perekia na mako. Pa ighe igham tauvene, ene pale ivaghamunia uuli paaghu. Ve gabua ite. Uuli paaghu, ene raraate pa uuli muŋgaana mako.
LUK 5:37 Vaen tauvene paam. Irau tiliŋ vaen paaghu izila vaen paatu muŋgaana ne mako. Pasaa, vaen paaghu pale ipasaria paatu muŋgaana le diŋia ve perekia. Mako vaen imaliŋ, ve paatu paam isaghat.
LUK 5:38 Tauvene vaen paaghu izila patuzi paghpaaghu, o poia.
LUK 5:39 Eemon yes tau tighunghun vaen muŋgaana na, lolozi pa vaen paaghu mako. Pale tirere pani ve tighe: ‘Ee-e, taghun vaen muŋgaana, o poia.’”
LUK 6:1 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu tomania mbiwa tooni tilaghlaagh ila uum to wit lolozi. Ve mbiwa tooni tiŋgoor wit anooŋa siriv ve tilugluuga, leso uuli ighau ve tighan anooŋa.
LUK 6:2 Tauvene zeran tutuuŋa siriv tau tileep tigharau zi na, tisaav pazi tighe: “Ai, aazne, ene saawe to uraat mako. Ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. Puughu mindai ta yam agham ŋgar tau isapir pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ?”
LUK 6:3 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Sinaiŋ muŋgaana tau isavia saawe tau kinik David yesŋa zeetŋa siriv pitool zi na, yam awaato, ma mako?
LUK 6:4 Saawe tana, David iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to Maaron, ve igham mberet patabuyaaŋ tau tighuru ila Maaron naagho na. Mberet tawe le ŋgalsekiiŋa tauvene: Tamtamon sorok irau tighani mako. Yes zeran to watooŋrau mon, o tighani. Eemon David igham mberet tawe gha ighani, ve irei siriv pa ziŋeera gha tighan paam.”
LUK 6:5 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Tamtamon Naatu, i Tiina tau iŋgin umbom patabuyaaŋ to Maaron.”
LUK 6:6 Tileep le umbom patabuyaaŋ ite ivot, ra Yesu iloŋ ila rumei ee, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. Ve ŋeer ee ilepleep tomani zi. I niima tapir imaat.
LUK 6:7 Ŋgara siriv to tutuuŋ tomania zeran tutuuŋa siriv tilepleep tomani zi paam. Yes tighe tipayooz Yesu pa savsaveeŋ. Tauvene timarari tighe tighita: Pale i igharaat moroghooŋa eta ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ma mako?
LUK 6:8 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pa ŋeer tau niima imaat na ighe: “Ulam uyooz izi sene.” Ŋeer tana ilooŋ Yesu aliiŋa, ve iburig ila iyooz igharauu.
LUK 6:9 Ra Yesu ighason zi ighe: “Laak. Ŋgar sindei tau yam aghita aghe iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron? Tauul tamtamon ve tagham poghani zi pa saawe to umbom patabuyaaŋ, ma tagham saghatin zi? Tagham mulin zi pa pataŋani toozi, ma tavaghamun zi?”
LUK 6:10 Yesu maata ila pazi tisov, ra isaav pa ŋeer tau niima isaghat na ighe: “Uyoot nimam iduduuŋ.” Tauvene ŋeer tana iyoot niima le niima poia muul.
LUK 6:11 Zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tawe tighita gabua tana le ipas atezi. Tauvene tivasavo zi tighe pale tigham mindai pa Yesu.
LUK 6:12 Saawe tana, Yesu izala pa loloz ee ighe isuŋ. Mboŋ tana, isuŋsuŋ ila le nughizau.
LUK 6:13 Ra ipoi yes tau titaghoni na tilam tilup zi, ve ighur tamtamon toozi saŋavul ve ru timin mbaŋooŋa tooni.
LUK 6:14 Zeran saŋavul ve ru tawe, ezazi tauvene: Simon (i, Yesu iwaat eeza ite ighe Petrus) yesuru taazi Andreas, Yakobus gha Yoan, Pilip, Patoromai,
LUK 6:15 Matayu, Tomas, Yakobus ite tau Alpai naatu na, Simon ite tau tiwaato tighe Selot,
LUK 6:16 Yudas tau Yakobus naatu, ve Yudas Iskariot tau murei ighur Yesu ila koiŋa nimazi.
LUK 6:17 Yesu tomania mbiwa tooni tipul loloz tawe, ve tizila le tivot nugh raraate ee, ve tiyooz ta sewe. Yesu ziŋeera katini, tomania eval tiina kat tila tileep tomani zi paam. Eval tiina tawe to nugh naol to Yudea ve Yerusalem, ve yes to nari tau tileep tigharau nugh Tiro ve Sidon na paam.
LUK 6:18 Tilam tighe tilooŋ Yesu saveeŋ tooni, ve igharaat moroghooŋ toozi. Ve yes tau avuvu sasaghati tivaghamun zi na, i izirziir avuvu sasaghati pazi le tinizi poia.
LUK 6:19 Eval tiina tau tilivuti na, tisov tizuari zi tighe le titutu rigta. Pasaa, tighilaal tighe tapiri to gharatooŋ yes moroghooŋa ivotvot ila tooni, ve ighagharaat moroghooŋa tisov tinizi poia.
LUK 6:20 Yesu maata ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yam mbolaaŋa, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pasaa, yam aleep ila Maaron pooz tooni loolo wa.
LUK 6:21 Yam tau aazne pitool gham na, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pasaa, gabua tau ambool pani na, Maaron pale igham payam le irau lolomim. Yam tau lolomim ipataŋan ve ataŋ na, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pa murei, yam pale lolomim poia kat ve aŋiŋ.
LUK 6:22 “Ve yam tau ataghon Tamtamon Naatu, ve tighur koi payam, ve tiziir gham pa lupuuŋ toozi, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tivaghamunia ezamim na, yam paam, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam.
LUK 6:23 Lolomim poia kat ve ayaat toman tintinmim. Pasaa, atuya tsiam tiina igheen izi nugh sambam ve isasaŋan gham. Ŋgar tau aazne tigham payam na, muuŋ timbuzŋa tigham pa yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa na paam.
LUK 6:24 “Oyai, yam tau kuaz tauŋa na, akaria taumim wa. Onoon, aazne lemim gabua tau igham gham lolomim poia. Eemon gabua tauu to murei, yam ezamim pani mako.
LUK 6:25 Yam tau aazne arau kat pa aniiŋ ve gabua naol na, akaria taumim wa. Pa murei, yam pale ambool ve pitool gham. Yam tau aazne aŋiŋiŋ na, akaria taumim wa. Pa murei, yam pale lolomim ipataŋan ve ataŋ.
LUK 6:26 Ve yam tau aazne tamtamon tisov tipapait gham na, yam paam, akaria taumim wa. Pa muuŋ, timbumimŋa tighamgham tauvene pa propet karomŋa tau titoom tighe tivotia Maaron aliiŋa.”
LUK 6:27 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam tau aloŋlooŋ ghau ne, yau nasaav payam tauvene: Lolomim pa koiamimŋa. Tamtamon tisov tau tighur koi payam na, agham poghani zi.
LUK 6:28 Yes tau tisik saveeŋ saghati payam na, asuŋ Maaron to igham poghani zi. Ve yes tau tigham saghatin gham na, aghur zi ila suŋuuŋ tsiam.
LUK 6:29 Isaav ighe ŋeer eta iposai paŋam, na uyol niima sov. Utoor ghom ve iposai ziige ite paam. Ve isaav ighe ŋeer eta igham nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ, na upuli igham nonoghiiŋa ite tau unonogh ghom pani na paam.
LUK 6:30 Isaav ighe tamtamon eta ighason ghom pa le gabua, na ugham pani mon. Ve isaav ighe ŋeer eta igham gabua tsio eta ila, na ughasoni to ipamuule sov. Upuli imin le.
LUK 6:31 Saa ŋgar tau aghe tamtamon tigham payam, na yam aat agham ŋgar raraate tauvene pazi paam.
LUK 6:32 “Isaav ighe lolomim pa yes tau lolozi payam na mon, pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pasaa, ŋgar tauvene, yes zeran to ghamuuŋ sosor tighamghamu paam.
LUK 6:33 Ve isaav ighe agham poghania yes tau tighamgham poghani gham na mon, pale aliiv tamtamon siriv mindai? Mako. Pasaa, ŋgar tauvene, yes zeran to ghamuuŋ sosor tighamghamu paam.
LUK 6:34 Ve isaav ighe agagabiiz yes tau tighe tigham bun ilat tsiam, ve yes tau awatagh zi aghe yes pale tiyat duduŋai bun toozi, na ayok pazi to tigham bun. [Eemon yes tau awatagh zi aghe yes irau tiyatu rekia mako, ene irau agham pazi mako.] Isaav ighe aghamgham tauvene, ene pale aliiv tamtamon siriv mindai? Pasaa, ŋgar tauvene, zeran to ghamuuŋ sosor tighamghamu paam. Tauvene yam ataghon ŋgar tane sov.
LUK 6:35 Yam aat ataghon ŋgar ite tauvene: Lolomim pa koiamimŋa, ve agham poghani zi. Agham gabua pazi toman lolomim poia. Ve aghur matamim pazi to tiyat gabua tsiam sov. Leso agham lemim atuya tiina, ve amin Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na natŋa. Pasaa, yes zeran sasaghatizi, ve yes tau tighita poia tooni imin kaut sorok ve lolozi iveghveegh pani na, i ighamgham poghani zi paam.
LUK 6:36 Tauvene lolomim isaghatin tamtamon ve auul zi, imin Tamamim Maaron loolo isaghatin zi ve iuluul zi.”
LUK 6:37 Yesu isaav muul ighe: “Agabiiz tamtamon aghe yes sasaghatizi rekia sov. Ve aghur pataŋani iŋarui zi pa sosor toozi rekia sov. Pa ighe yam agham tauvene, ene pale Maaron igham ŋgar raraate payam paam. Yam aat apul zeetmimŋa sosor toozi. Leso Maaron ipul sosor tsiam paam.
LUK 6:38 Auul, o aghita uleeŋ ilat payam paam. Poia tau izaa tsiam, ene pale tiina le tiina kat. Pale imin tau tipavon nakaral le ivon kat ve imaliŋ. Pasaa, saa uleeŋ tau yam agham pa tamtamon, ene pale ŋgar eemon imuul pa yam taumim.”
LUK 6:39 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi paam, ighe: “Mindai, ŋeer eta tau maata kumkuuma na, irau igherev iitete tau maata kumkuuma paam, ve itotoi eez pani? Mako. Ene pale yesuru ve titap tizila puura.
LUK 6:40 Ŋeer paaghu eta irau iliiv paduduŋaaŋ tooni ne mako. Eemon isaav ighe igham ŋgar to paduduŋaaŋ tooni isov imin le, ene pale yesuru ŋgar toozi raraate.
LUK 6:41 Mindai ta yo rekia mon matam ila pa rabrab tau igheen ila etam ite maata? Eemon ai sirivu tiina tau igheen ila taum matam na, uyamaana mako.
LUK 6:42 Isaav ighe ai sirivu tiina igheen ila matam ve ughilaalo mako, mindai ta usaav pa etam ite ughe: ‘O, rabrab tau igheen ila matam na, yau irau nauul ghom ve natapaara izi.’ Yo ŋeer to karom! Upamir taum pa ghuruuŋ ila tsio! Ai sirivu tiina tau igheen ila taum matam na, upasu izi imin maata. Leso ughit poghania rabrab tau igheen ila etam ite maata na, ve utapaara izi.”
LUK 6:43 Yesu isaav muul ighe: “Ai poia irau ighur anooŋa saghati mako. Ve ai saghati irau ighur anooŋa poia mako.
LUK 6:44 Tauvene ai anooŋa ta itotoi ai: Ene ai poia, ma saghati? Mindai, waar tuatua irau ighur anooŋa poia eta, leso tawidi? Mako.
LUK 6:45 Tamtamon tauvene paam. Zeran popoiazi tipapavon lolozi pa ŋgar popoia. Tauvene tighamgham ŋgar popoia ivotvot. Ve zeran sasaghatizi tipapavon lolozi pa ŋgar sasaghati. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati ivotvot. Pasaa, ŋgar tau loloon ivon pani, tauta ivotvot ila avoon.
LUK 6:46 “Mindai ta yam awatwaat ghau aghe: ‘Tiina tsiau, Tiina tsiau’, eemon ataghon saveeŋ tsiau mako?
LUK 6:47 Yau aat napaghazoŋai gham pa ŋgar tsiam tane. Tamtamon tisov tau tilam tsiau, ve tilooŋ saveeŋ tsiau ve titaghoni,
LUK 6:48 ene yes timin ŋeer tau irau ruum. I ighelia ruum rira tizila le koŋia kat ila mboŋar tau igheen ila taan loolo na paavo. Tauvene saawe tau uman tiina izi, ve yaa ivot toman tapiri le itok ruum tooni, ruum katia mako. Pasaa, ŋeer tana irau ruum ariaaŋa.
LUK 6:49 Eemon tamtamon tau ighe iloŋlooŋ saveeŋ tsiau, ve itaghoni mako, ene i imin ŋeer tau ighelia ruum rira tizila tuŋia mako. Tauvene saawe tau uman tiina izi, ve yaa ivot toman tapiri le itok ruum tooni, rekia mon ruum imatit izila ve imbiriis gha ilale.”
LUK 7:1 Yesu ivotia saveeŋ tana pa tamtamon le isov, ra iburig gha iloŋ ila pa nugh Kapernaum.
LUK 7:2 Daaba ee to Rom ilepleep ta sewe. I iŋgin zaaba irau ndiŋndiŋ ee (100). Ve i le besooŋa ee, tau i loolo pani kat. Besooŋa tawe, moroghooŋ tiina ighamu le igharau ighe imaat.
LUK 7:3 Saawe tau daaba tana ilooŋ tighe Yesu ilam, i imbaaŋ zolmana siriv to yes Yuda tila pani. Leso tighasoni to ilam igharaat besooŋa tooni.
LUK 7:4 Tauvene tila tivot to Yesu, ve titaŋ raraini tighe: “Aa tiina tsiei, nighe yo uul ŋeer tawe, o poi. Pasaa, i ŋeer poia ee.
LUK 7:5 I loolo igheen to iit Yuda, ve irau lemai rumei paam.”
LUK 7:6 Tauvene Yesu ila tomani zi gha yesŋa tila. Tila le tigharau ruum, ve daaba tana imbaaŋ ziŋeera siriv tila tivot to Yesu, ve tisavia aliiŋa pani tighe: “Tiina, daaba tsiei aliiŋa ilat payo ighe: ‘Ukari ghom pa laghooŋ sov. Pa yau poiag irau to uloŋ ulam ruum tsiau mako.
LUK 7:7 Ve yau poiag irau to nalat peria tsio ne mako. Eemon yau naghur ilat tsio tauvene: Isaav ighe usaav mon, ene aat besooŋa tsiau tiini poia.
LUK 7:8 Pasaa, yau nawatagh pa taug. Yau paam naleep ila daaba tsiau sambazi, ve tighur ghau to naŋgin yes zaaba tau tileep ila yau sambag ne. Tauvene isaav ighe nasaav pa zaaba tsiau eta naghe: “Ula!”, ene aat ila. Ve ighe nasaav pa ite: “Ulam!”, ene aat ilam. Ve ighe nasaav pa besooŋa tsiau eta naghe: “Ugham uraat tane.” Ene aat igham uraat tana itaghon aliŋag.’”
LUK 7:9 Yesu ilooŋ daaba tana aliiŋa le irur pani. Ra itoor ghi, maata imuul pa eval tiina tau titaghoni na, ve isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Yau naghita tamtamon eta to Israel tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat imin daaba tawe ne mako.”
LUK 7:10 Ra zeran tau daaba tana imbaaŋ zi na, timuul tila pa ruum, le tighita besooŋa tawe tiini poia.
LUK 7:11 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tiburig gha tila pa nugh ee, eeza Nain. Ve eval tiina titaghon zi gha yesŋa tila.
LUK 7:12 Tila tigharau ataman to didiiŋ tiina tau ilivut nugh tawe, ve tizaa to tamtamon siriv tau tibaad mateegh ee ve tivot. Ŋeer paaghu tau imaat na, naar ee naatu eemon kat. Tauvene eval tiina to nugh tawe tilaagh tomania naar tawe, gha yesŋa tila.
LUK 7:13 Tiina Yesu ighita naar tana, le loolo isaghatini. Tauvene isaav pani ighe: “Olman tinazi, utaŋ sov!”
LUK 7:14 Ra iŋarui mateegh tana ila, ve ikis boor. Tauvene yes tau tibadbaad mateegh na aghezi tuŋia. Ve Yesu isaav ighe: “Ŋeer paaghu, yau nasaav payo: Uburig!”
LUK 7:15 Rekia mon mateegh tana iburig, mboole izi, ve aavo pakia ve isavsaav. Ra Yesu ikis niima, ve ighuru ila to tiina.
LUK 7:16 Tamtamon tighita gabua tana, le roiŋ tiina igham zi tisov, ve tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Onoon kat, aazne propet tiina ee ilam ileep tomani ghiit wa. Maaron maata iŋgal tamtamon tooni, tauta ilam to iuul zi!”
LUK 7:17 Tauvene Yesu vaaru pa gabua tane ilaan irau nugh nugh to yes Yuda, ve ila pa nugh tisov tau tigheen tigharau taan toozi na paam.
LUK 7:18 Yoan ziŋeera siriv tila, ve tipaes pa Yoan pa gabua naol tau Yesu ighamgham zi na. Tauvene Yoan ipoi ziŋeera ru tilam,
LUK 7:19 ve imbaaŋ zi ighe tila to Tiina toit Yesu ve tighasoni tauvene: “Uleeŋa tau pale Maaron imbaaŋo ilam na, ene yo taum tane, ma nisaŋan ŋeer ite paam?”
LUK 7:20 Tauvene yesuru tila tivot to Yesu, ve tisaav pani tighe: “Ŋeer rughuzaaŋa Yoan imbaaŋ ghei nilam to nighason ghom: Uleeŋa tau pale Maaron imbaaŋo ilam na, ene yo taum tane, ma nisaŋan ŋeer ite paam?”
LUK 7:21 Saawe tana, Yesu igharaat tamtamon katini tau moroghooŋ sasaghati maata maata ivaghamun zi na, le tinizi poia. Ve izirziir avuvu sasaghatizi tighaughau pa tamtamon. Ve yes tau matazi kumkuuma na, i igharaat matazi le tighita nugh.
LUK 7:22 Tauvene iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Uraat tau yamru aghita ve saveeŋ tau alooŋa ne, amuul ala, ve apaesia pa Yoan. Asaav pani tauvene: Matazi kumkuuma tighita nugh, ve narapeŋa tiburig tilaagh. Yes tau kolekole igham zi na, tinizi poia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Taliŋazi paamu tilooŋ saveeŋ, mateegha tiburig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ vaaru poia.
LUK 7:23 Ve tamtamon tau ighe ighita uraat tsiau, ve irere ghau mako, ene pale tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni.”
LUK 7:24 Yoan mbaŋooŋa tooni tana tipul Yesu ve tila, ra Yesu isavia Yoan pa eval tiina tau yesŋa tilepleep na ighe: “Laak, saawe tau yam ala nugh ŋginaaŋa na, aghe aghita saa? Pispiiz raua tau yaghur iravu ila ilam? Ma ala aghe aghita ŋeer eta tau inonogh ghi pa uuli popoia? Mako. Aghita. Yes tau tinonogh zi pa uuli tau ŋgeretazi popoia, ve tigham lepoogh poia kat na, tileep izi nugh tauvene mako. Yes tileep ila ruum tintiina to yes kinik.
LUK 7:26 Tauvene yam ala aghe aghita saa kat ta sewe? Yam aat ala to aghita propet to Maaron, ne? Ve ene onoon. Yoan, i propet ee. Eemon yau nasaav payam: Yoan, i propet mon mako. I igham uraat siriv paam tau iliiv yes propet.
LUK 7:27 I ŋeer ta muuŋ tibood saveeŋ iŋaruini tauvene: ‘Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo. I pale ivotia aliŋag pa tamtamon, ve igharaat eez payo.’
LUK 7:28 Yau nasaav payam: Tamtamon tisov tau tinazŋa tipoop zi izi taan ne, eta eeza iliiv Yoan mako. Eemon isaav ighe ŋeer sorok eta ileep ila pooz to Maaron loolo ve ighita anooŋa tooni, ene pale ighit katin poia to Maaron le iliiv Yoan.”
LUK 7:29 (Eval tiina tomania zeran siriv to yauŋ takes paam, tilooŋ saveeŋ tane, ve tiyok pani tighe: “Maaron ŋgar tooni, ene iduduuŋ.” Tisaav tauvene pasaa, tighur ila Yoan saveeŋ tooni, ve tigham yaa wa.
LUK 7:30 Eemon zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tizor eez tau Maaron ighuru pazi. Tauta tigham yaa ila to Yoan mako.)
LUK 7:31 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Tamtamon to aazne, gabuazi mindai? Pale nasavi zi izaa to saa?
LUK 7:32 Yes timin ziŋer geegeu tau tirou taghon maaran aate, ve tiboboob ila pa zetazŋa tighe: ‘Yei nirav ambam payam, eemon ator mako. Ve nimbou taŋizŋiiz, eemon lolomim isaghat ve ataŋ mako.’
LUK 7:33 “Aghita. Saawe tau ŋeer rughuzaaŋa Yoan ilam ve igham uraat tooni, i iŋgunŋgun tauu pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemon yam lolomim pani mako, ve aghe avuvu saghati izeeva.
LUK 7:34 Ve saawe tau Tamtamon Naatu ilam ve igham uraat tooni, i ighanghan ve ighunghun. Eemon i paam, yam lolomim pani mako, ve aghe: ‘Aghita. Ewe ŋeer tau ipaak yes zeran to ghamuuŋ sosor ve yes tau tiyauyau takes na, ve yesŋa tiluplup zi pa ghaniiŋ ve ghunuuŋ.’
LUK 7:35 Eemon yes tau titaghon ŋgar poia to Maaron na, tipaghazoŋai ŋgar tawe tighe ene iduduuŋ mon.”
LUK 7:36 Zeran tutuuŋa toozi ee, eeza Simon, isain Yesu ighe ila ruum tooni pa ghanghaniiŋ. Tauvene Yesu ila ve mboole izi tomani zi, ve tighanghan.
LUK 7:37 Livaa ee to nugh tawe, i livaa to ghamuuŋ sosor. I ilooŋ tighe Yesu ilepleep ila ruum to ŋeer tutuuŋa tana pa ghanghaniiŋ. Tauvene rekia mon igham ŋgoreeŋ, ve ila ighe ighita Yesu. Ŋgoreeŋ tawe, vaazi poia ve atuya tiina, ve igheen ila paatu paghuuna loolo.
LUK 7:38 I ila ivot, ve iput ghi izi Yesu muuri igharau aaghe, ve itaŋtaŋ. I isaghav Yesu aaghe, ve maata suuru itaptap izala, ve imusmusu pa daaba raua. Ve igham ŋgoreeŋ tana gha iliŋi izala Yesu aaghe.
LUK 7:39 Ŋeer tutuuŋa tau isain Yesu pa ghanghaniiŋ na, ighita ŋgar tau livaa tana ighamu, ve igham ŋgar ila loolo ighe: “Wai, isaav ighe onoon ŋeer tane propet tauu to Maaron, kanaŋ ighilaal ighe livaa tau ikiskisi ne, i livaa to sosor.”
LUK 7:40 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Simon, yau leg saveeŋ rig naghe nasavia payo.” Simon iyol aliiŋa ighe: “Poia. Mos puughu, usaav lak!”
LUK 7:41 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pani ighe: “Saawe ee, zeran ru tila to ŋeer ee, ve tigham bun ila tooni. Ee igham maet denari ndiŋndiŋ liim (500), ve ite igham pius liim (50).
LUK 7:42 Eemon murei, yesuru irau tiyat bun toozi mako. Tauvene ŋeer tau igham maet pazi na, loolo isaghatin zi, ve ipul bun toozi. Laak, zeran ru tane, sei ta pale ighur loolo kat pa ŋeer tawe iliiv iitete?”
LUK 7:43 Simon iyol aliiŋa ighe: “Aat i tau igham bun tiina, ve ŋeer tana ipul bun tooni na.” Yesu isaav pani ighe: “Aliŋam tana iduduuŋ.”
LUK 7:44 Ra itoor ghi, maata ila pa livaa tana, ve isaav pa Simon muul ighe: “Matam ilam pa livaa tane. Yo usain ghau pa ghanghaniiŋ, tauta nalam ruum tsio. Eemon ugham leg yaa to namin agheg mako. Ve ughita livaa tane. I imin agheg pa maata suuru, ve imusu pa daaba raua.
LUK 7:45 Ve saawe tau naloŋ nalam ruum tsio, yo uyaŋin payau rigta mako. Eemon livaa tane, i ikaria yaŋiniiŋ pa agheg. Ipuli mako.
LUK 7:46 Ve yo uliŋ ŋgoreeŋ rigta izala dabag mako. Eemon i iliŋ ŋgoreeŋ tau vaazi poia na izala agheg.
LUK 7:47 “Tauvene yau nasaav payo. Onoon, livaa tane igham sosor naol. Eemon sosor tooni ta katini ne, yau nareu zi tisov. Tauta i loolo payau kat. Eemon isaav ighe ŋeer eta inumeer ighe i le sosor ŋgiira mon to Maaron ireua, ene pale loolo payau geeg mako.”
LUK 7:48 Yesu isavsaav pa Simon le isov, ra isaav pa livaa tana ighe: “Sosor tsio ta naol ne, yau nareu zi tisov wa.”
LUK 7:49 Yes tau tileep tomania Yesu pa ghanghaniiŋ tana, tilooŋ saveeŋ tooni le tigham ŋgar naol, ve tivasavo zi tighe: “Ŋeer tane, i sei ta ighe ireu sosor to tamtamon paam?”
LUK 7:50 Ve Yesu isaav pa livaa tana muul ighe: “Ghuruuŋ ila tsio, tauta igham mulin ghom wa. Ula toman lolom poia.”
LUK 8:1 Yesu ipaburigin laghooŋ tooni muul, ve ilaagh irau nugh tintiina ve geegeu, ve ivovotia vaaru poia pa pooz to Maaron. Mbiwa tooni saŋavul ve ru,
LUK 8:2 tomania zilivaa siriv tilaagh tomania. Zilivaa tawe, muuŋ Yesu iziir avuvu sasaghati tighau pazi ve igharaat zi pa moroghooŋ toozi. Toozi ee, ene Maria to nugh Magdala. Muuŋ, Yesu iziir avuvu sasaghati liim ve ru tighau pani.
LUK 8:3 Ve Yoana tau azaawa Kuza iŋgin uraat siriv to Erod na, ve Susana, tomania zilivaa siriv paam. Yes tiuluul Yesu tomania mbiwa tooni pa lezi aniiŋ ve gabua siriv paam.
LUK 8:4 Saawe ee, eval tiina kat to nugh nugh tila to Yesu, ve i isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe:
LUK 8:5 “Pai ee, ŋeer ee igham wit uuve, ve ila uum tooni ighe isuruuv zi. Saawe tau isusuruuv uuv tawe, siriv timburur tizi eez. Tauvene tamtamon tivaghaaza, ve man tiroov tila ve tighan suvinia.
LUK 8:6 Ve siriv timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa, ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo. Tauvene rekia mon titum tizaa. Eemon malau mako rauazi timalai ve timatmaat. Pasaa, taan tawe loolo gorgori. Yaa mako.
LUK 8:7 Ve uuv siriv, timburur ila waar tuatua lolozi. Tauvene waar tawe titum tomania wit tizaa, ve tinduruv zi le timatmaat.
LUK 8:8 Eemon uuv siriv titaptap tizala taan poia. Tauvene titum poi tizaa, ve tisov anoŋazi katini irau ndiŋndiŋ ee (100).” Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane le isov, ra isaav aliiŋa tiina ighe: “Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane ve igham ŋgar pani poi.”
LUK 8:9 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tane, ve tighasoni pa puughu.
LUK 8:10 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yam, Maaron igham poghani gham, ve ipaghazoŋai pooz tooni ŋgara le ighazooŋ payam. Ve tamtamon siriv, yes tiloŋlooŋ mos ila saveeŋ palelaaŋ mon. [Pasaa, lolozi ivool wa.] ‘Tauta aat matazi tighitghita gabua, eemon irau tighilaal puughu mako. Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon irau tigham ŋgar pani mako.’”
LUK 8:11 Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ palelaaŋ tane, puughu tauvene: Wit uuve, ene izaa to Maaron saveeŋ tooni.
LUK 8:12 Uuv siriv tau timburur tizi eez, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, eemon rekia mon Sadan ila gha isan saveeŋ tawe ighau pa lolozi. Leso tighur ila to Maaron sov. Pa ighe tighur ila tooni, ene pale igham mulin zi.
LUK 8:13 Ve uuv siriv tau timburur izi nugh tau mboŋar tiina igheen siiŋa ve taan ŋgiira mon igheen izala paavo, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ Maaron aliiŋa, ve tighamu toman lolozi poia kat. Eemon saveeŋ tawe igheen tuŋia ila lolozi mako. Yes timin aniiŋ tau waria izila taan loolo geeg mako. Tauvene tighur ila saawe tuuku mon, ve isaav ighe tovaaŋ eta ivot pazi, ene rekia mon titap ve tighur murizi pa Maaron.
LUK 8:14 Ve uuv siriv tau timburur ila waar tuatua lolozi, ene izaa to tamtamon tau tilooŋ saveeŋ to Maaron, eemon pataŋani naol to taan lepoogha, tomania kuaz ve gabua popoia maata maata tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene ikau ŋgar toozi. Tauvene saveeŋ tau igheen ila lolozi na, ighur anooŋa poia eta ivot mako. Yes timin uuv ta itum izaa eemon anooŋa imatuugh mako.
LUK 8:15 Ve uuv siriv tau titap tizala taan poia, ene izaa to yes tau ŋgar toozi poia ve lolozi eemon ila pa Maaron. Tauvene tilooŋ saveeŋ tooni, ve tikisi ariaaŋ ila lolozi, ve ghuruuŋ ila toozi ighurghur anooŋa popoia.”
LUK 8:16 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe tamtamon eta itun lam, pale ipagudu pa oon, ma ighuru ila boor saamba? Mako. Pale isaroni izaa ituuk. Leso mbonari isul tamtamon tau tiloŋ tila ruum loolo na.
LUK 8:17 Tauvene gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene pale tivoti zi le tighazooŋ. Ve ŋgar isov tau yoŋgaaŋ na, ene pale tivot mataghare le eval tiina tiwatagh zi.
LUK 8:18 Tauvene aghur taliŋamim ve agham ŋgar poi pa saveeŋ tau aloŋlooŋa na. Pa tamtamon tau ighe iwatagh Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene pale Maaron iuule ve iseeŋ ŋgar tooni pa ŋgar siriv muul. Eemon isaav ighe tamtamon eta inumeer sorok ighe i iwatagh Maaron aliiŋa, ve itaghoni mako, ene pale Maaron iwalaav ŋgar tooni tana pani, ve i ileep sorok.”
LUK 8:19 Saawe tana, Yesu tiina ve tazŋa tilam tighe tighita. Eemon eval tiina tilivuti ve tipoon zi.
LUK 8:20 Tauvene tipaes pani tighe: “Ou, tinam tomania tazimŋa tilam tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom.”
LUK 8:21 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tinaŋ ve tazigŋa, ene yes tau tilooŋ Maaron saveeŋ tooni ve titaghoni.”
LUK 8:22 Saawe ee, Yesu tomania mbiwa tooni tizaa waaŋ, ve isaav pazi ighe: “Aiyo, tala tavool pa yaa naliu ziige ite.” Tauvene tivot tila.
LUK 8:23 Tiraav tila, ve Yesu izi igheen le loolo iveegh kat. Malau mako ve yaghur tiina izaa le ipei dibom tintiina. Ereman ivon ila waaŋ loolo, le rigmon kanaŋ timarum gha tilalez.
LUK 8:24 Tauvene mbiwa tooni tila tivaaŋ Yesu, ve tisaav pani tighe: “Tiina, Tiina, uburig lak! Paita tamarum gha talaleen tane!” Yesu iburig ve iyaon yaghur ve dibom, le yaghur imot ve dibom imaat, ve taun izi.
LUK 8:25 Ra isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ghuruuŋ ila tsiam igheen sindei?” Mbiwa tooni tighita gabua tana, le roiŋ tiina igham zi ve ŋgar toozi imbool. Ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane sei kat, ta isaav pa yaghur ve dibom, ve tilooŋ aliiŋa ve titaghoni?”
LUK 8:26 Yesu tomania mbiwa tooni tiraav tila tilooŋ nari to yes Gerasa tau igheen ila yaa naliu Galilaia ziige ite.
LUK 8:27 Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ŋeer ee to nugh tawe ilaagh ŋaruini ila. I, avuvu sasaghati katini tizeeva le ŋgar tooni ikaukau kat. Tauvene muuŋ ve ilam, i inonogh ghi pa uuli eta mako. Ilaghlaagh tiini ŋginaaŋa. Ve ileep ila ruum eta mako. Ilepleep iloŋ ila maet puura siriv tau tigharaat zi timin naal pa mateegha.
LUK 8:28 I ighita Yesu, le iyak saghat, ve itap izi Yesu naagho. Yesu isaav ariaaŋ pa avuvu saghati tau izeev ŋeer tana ighe ipuli ve ighau ila. Eemon i iboob aliiŋa tiina ighe: “Aii Yesu! Yo Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na Naatu. Ulam sene pasaa? Yau nambaaŋ payo? Yau nataŋ rarai ghom. Ughur yavyavuuŋ payau sov!” Ŋeer tana, saawe naol tau avuvu saghati tawe ipazaagha, tamtamon titoova to tikauu pa ravraav toman sen. Leso ileep le aate izi. Eemon gabua eta irau ikisi ne mako. I ikuup motmotin ravraav ve sen tana tizi, ve avuvu saghati ipazaagha gha ighau ila pa nugh ŋginaaŋa muul.
LUK 8:30 Yesu ighasoni ighe: “Ezam sei?” I iyol aliiŋa ighe: “Yau ezag ‘Legion’ (o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’).” I isaav tauvene pasaa, avuvu sasaghati tau tizeeva na, yes eval kat.
LUK 8:31 Ra titaŋ rarai Yesu muul tighe iziir zi tila tileep puura saghati tau le puughu mako na sov.
LUK 8:32 Nugh tawe, ŋgai umbaal tiina ee tilepleep izi loloz ziige ve tighanghan. Tauvene avuvu sasaghati tau tizeev ŋeer tana na titaŋ rarai Yesu tighe iyok pazi, leso tizeev zi tiloŋ tila ŋgai tawe lolozi.
LUK 8:33 Yesu iyok pazi, tauvene tipul ŋeer tana, ve tiŋarui ŋgai tawe tila, le tizeev zi tiloŋ tila lolozi. Ra ŋgai tawe tilaan taghon sariipa tizila, ve tiyaat tizila yaa loolo, gha tighun yaa le tisov timataar.
LUK 8:34 Yes tau tiŋginŋgin ŋgai na, tighita gabua tana, ve tighau tila tipaesia vaaru izi nugh toozi ve nugh siriv tau tigharau zi na paam.
LUK 8:35 Tauvene tamtamon tisov tila tighe tighita gabua tau ivot na. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋeer tau avuvu sasaghati tipuli na, ŋgar tooni poia ivot wa. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa ee, ve mboole izi igharau Yesu aaghe. Tauvene roiŋ tiina igham zi.
LUK 8:36 Ra yes tau tighita gabua tau ivot na tipaes pa eval tiina pa eez tau Yesu igharaat ŋeer tana, ve iziir avuvu sasaghati tighau pani.
LUK 8:37 Eval tiina to nugh Gerasa ve nugh siriv tau tigheen tigharau na, tilooŋ paesiiŋ toozi tana, le roiŋ tiina kat igham zi. Tauvene tighason Yesu tighe ipul zi, ve ila pa nugh ite paam. Tauvene Yesu tomania mbiwa tooni tipul zi, ve tizaa waaŋ toozi tighe timuul tila.
LUK 8:38 Ve ŋeer tau avuvu sasaghati tipuli na, ilam ighason Yesu ariaaŋ ighe iyok pani, ve yesŋa tila. Eemon Yesu iziire ighe:
LUK 8:39 “Mako. Umuul ula pa nugh tsio, ve usavia uraat tiina tau Maaron igham payo na.” Tauvene ŋeer tana imuul ila, ve ivotia uraat tiina tau Yesu igham pani na vaaru le irau nugh.
LUK 8:40 Yesu tomania mbiwa tooni tigham waaŋ, ve timuul tila pa yaa naliu ziige tau papazoge tileep pani na. Eval tiina tileep ta sewe ve tisasaŋani. Tauvene tighita ilam peria, ve tighamu toman lolozi poia.
LUK 8:41 Malau mako ve daaba ee tau iŋgin rumei toozi na, ilam ivot toozi paam. Eeza Yairus. I itap izi Yesu aaghe puughu, ve itaŋ raraini ighe yesuru tila ruum tooni.
LUK 8:42 Pasaa, natliva imorooŋ le ighe imaat. I natliva eemon kat. Ve ndaman tooni irau saŋavul ve ru. Tauvene Yesu itaghoni gha tila. Tilaagh tila, ve eval tiina titaghon zi ve tivavagiriŋi zi ila le tigiriŋ Yesu paam.
LUK 8:43 Livaa ee ilaagh tomani zi paam. I, moroghooŋ to zilivaa ikisi irau ndaman saŋavul ve ru wa. I ipul maet tooni isov pa gholiiŋ yes uraata to gharatooŋ moroghooŋa. Eemon eta irau iuule mako.
LUK 8:44 I itaghon Yesu ila ila le itut Yesu nonoghiiŋa tooni aavo ziige, ve rekia mon siŋ imot pani le tiini poia muul.
LUK 8:45 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Ai, sei itut ghau?” Yes tisov tiyol aliiŋa tighe: “Yei mako.” Ve Petrus isaav pani ighe: “Tiina, ughita. Ene eval tiina tilivut ghom ve tivagiriŋi zi. Tauta eta itut ghom.”
LUK 8:46 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Mako. Toozi eta aat itut ghau. Pasaa, nayamaan naghe tapirig to uleeŋ igham tamtamon eta wa.”
LUK 8:47 Livaa tawe ighilaal ighe irau iŋgooz tauu muul mako. Tauvene roiŋ ighamu le tiini irur, ve ila itap izi Yesu naagho. Ra ivotia puughu tau i itut Yesu na ila eval tiina tana matazi. Ve ipaes pazi paam pa Yesu tapiri tau iuule le rekia mon moroghooŋ tooni isov.
LUK 8:48 Yesu ilooŋ saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Livug, ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha tinim poia wa. Ula toman lolom poia.”
LUK 8:49 Yesu isavsaav soone, ve ŋeer ee ileep Yairus ruum tooni gha ilam, ve ipaes pa Yairus ighe: “Olman, ugherev sorokin mos puughu tana ilam sov. Pa natum livaa imaat wa.”
LUK 8:50 Yesu ilooŋ saveeŋ tana, ve isaav pa Yairus ighe: “Uroi sov. Ukis ghuruuŋ ila tsio ariaaŋ, o natum livaa iburig muul.”
LUK 8:51 Tila peria ruum, ve Yesu iŋgalsekin tamtamon ighe eta iloŋ ila ruum loolo tomani zi sov. Ra igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, tomania livaa marani taama ve tiina, ve yes mon tiloŋ tila.
LUK 8:52 Saawe tana, eval tiina tau tileep muuri na titaŋtaŋ pa livaa marani toman oroor tiina. Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Yam ataŋ sov. Livaa marani imaat mako. I igheen mon.”
LUK 8:53 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tiŋiŋ pani. Pasaa, yes tiwatagh: Livaa marani imaat wa.
LUK 8:54 Eemon Yesu ila ikis niima, ve isaav pani toman aliiŋa tiina ighe: “Livaa marani, uburig!”
LUK 8:55 Rekia mon livaa marani avuvu imuul ilam, ve iburig. Ra Yesu isaav pazi ighe: “Agham le aniiŋ ilam gha ighan.”
LUK 8:56 Livaa marani taama ve tiina tighita kaut ŋgereeta tana le ŋgar toozi imbool. Ve Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tisavia gabua tau ivot na vaaru pa tamtamon eta sov.
LUK 9:1 Murei ra, Yesu ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam tilup zi, ve irei tapiri irau zi, leso tigharaat moroghooŋ maata maata. Ve ighur avuvu sasaghati tisov tileep ila sambazi, leso tiziir zi tighau pa tamtamon.
LUK 9:2 Ve imbaaŋ zi tila ighe tivotia pooz to Maaron pa tamtamon, ve tigharaat yes moroghooŋa le tinizi poia.
LUK 9:3 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe tau ala, na alaagh tomania gabua naol sov. Tauvene akis gabua eta imin titi, pepeel, aniiŋ, ma maet sov. Ve nonoghiiŋa tsiam paam, agham ru sov. Ee mon ta igheen ila tinimim, ene irao.
LUK 9:4 Isaav ighe ala avot nugh eta, ruum sindei tau ighe tighur gham pani, na aleep ila ruum tana mon le irau apul nugh tawe ve ala.
LUK 9:5 Ve isaav ighe nugh eta lolozi pa ghamuuŋ gham mako ve tizor gham, na aghatuun aghemim ve ŋgaupup toozi izi, o apul nugh toozi ve ala. Leso imin ilaal pazi pa sosor toozi.”
LUK 9:6 Yesu isavsaav pazi le isov, ra tipuli, ve tila tilaagh irau nugh nugh, ve tivovotia vaaru poia pa tamtamon. Ve nugh sindei tau tila pani na, tigharaat moroghooŋa toozi paam.
LUK 9:7 Erod, i daaba tau iŋgin taan sirivu to Galilaia. Ilooŋ Yesu vaaru pa uraat tau i ighamghamu na, le igham ŋgar naol. Pasaa, tamtamon siriv tisavsaav tighe Yesu, i ŋeer rughuzaaŋa Yoan tau imaat na, ve Maaron ipaburigini pa mateegh.
LUK 9:8 Ve tamtamon siriv tighe i propet Ilia tau ivot muul. Ve siriv tighe Yesu, i propet muŋganazi ee tau imaat alok wa, ve aazne iburig muul gha ilam.
LUK 9:9 Tauta Erod isaav pa tauu ighe: “Yoan, yau narav motin luua wa. Ewe sei kat tau naloŋlooŋ vaaru tighe i ighamgham gabua ŋgeretazi ivotvot?” Tauvene iliil eez ighe le ighita Yesu.
LUK 9:10 Yesu mbaŋooŋa tooni tila tigham uraat le isov, ra timuul tilam tivot tooni, ve tipaes pani pa uraat tau tighamu na. Yesu igham zi gha yesŋa tipul eval tiina, ve tila pa taan sirivu tau igheen igharau nugh Betsaida. Leso zigazi tileep.
LUK 9:11 Eemon eval tiina tilooŋ varuzi, ve titaghon zi tila. Yesu ighit zi, ve igham zi toman loolo poia, ve isavsaav pazi pa pooz to Maaron, ve igharaat moroghooŋa toozi le tinizi poia.
LUK 9:12 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni saŋavul ve ru tana tila tisaav pani tighe: “Ughita. Ene taleep izi nugh ŋginaaŋa. Usaav pa eval tiina tane gha tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tiil lezi aniiŋ ve nugh to ghenooŋ.”
LUK 9:13 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, iit leen aniiŋ naol mako. Ughita. Ene mberet liim, ve iigh ru mon. Pale irau eval tiina tane wa? Ma mindai? Ughe nila nighol aniiŋ siriv paam pazi?”
LUK 9:14 Tisaav tauvene pasaa, eval tiina tawe, zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene. Yesu isaav pazi muul ighe: “Avalagh tamtamon ila ŋgun ŋgun, ve asaav pazi mbolezi izi. Aghur tamtamon irau tamoot ru saŋavul (50) ila ŋgun eŋaeŋa.”
LUK 9:15 Tauvene titaghon Yesu aliiŋa, ve tila tighur eval tiina tana ila ŋgun ŋgun, ve mbolezi izi.
LUK 9:16 Ra Yesu igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, ve maata izala pa sambam ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tomania iigh ru tana, ve ighur zi ila mbiwa tooni nimazi, ve anazi tila tireii pa eval tiina tawe.
LUK 9:17 Tisov tighan le apozi isuŋ. Ve avozi muuri tau izi na, tigoog zi, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
LUK 9:18 Saawe ee, Yesu tomania mbiwa tooni zigazi tileep, ve i isuŋsuŋ. Isuŋ le isov, ve ighason zi ighe: “Laak, tamtamon tigham ŋgar payau tighe yau sei?”
LUK 9:19 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Zeran siriv tighe yo ŋeer rughuzaaŋa Yoan, siriv tighe yo propet Ilia, ve siriv tighe propet muŋganazi tau timaat alok wa, yo toozi ee tau iburig pa mateegh gha ilam.”
LUK 9:20 Yesu ighason zi muul ighe: “Ve yam taumim, aghe yau sei?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Yo Mesia. Maaron ighur ghom to ugham mulin tamtamon tooni itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.”
LUK 9:21 Petrus isavsaav le isov, ra Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe tivotia saveeŋ tana pa tamtamon eta sov.
LUK 9:22 Saawe tana, Yesu isaav ghazooŋa pa mbiwa tooni ighe: “Tamtamon Naatu, i aat ibaad pataŋani naol, ve yavyavuuŋ tiina ighamu itaghon Taama Maaron ŋgar tooni. Ve yes pooza tomania daaba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ pale tizori, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, Maaron pale ipaburigini pa mateegh.”
LUK 9:23 Yesu isaav pa tamtamon tisov tau yesŋa tilepleep na ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ighe imin leg ve itaghon eez tsiau, i aat itatan tauu, ibaad ai pambarooŋ tooni irau saawe, ve ilam itaghon ghau.
LUK 9:24 Pa ighe tamtamon eta iil eez pa tauu leso ileep poia izi taan, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron.
LUK 9:25 Isaav ighe tamtamon eta igham gabua popoiazi naol isov to taan, eemon i tauu ilale, ene pale gabua naol tana tiuule mindai? Mako.
LUK 9:26 “Isaav ighe tamtamon eta maaya payau ve saveeŋ tsiau, ve ipaisamun ghau, saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam, ve itotoi yesuru Taama Maaron, ve aŋela tooni patabuyaaŋa tapirizi ve mbonarizi ivot ighazooŋ, ene pale i maaya pa tamtamon tana paam, ve ipaisamuna.
LUK 9:27 “Ve alooŋ. Yau nasaav payam kat. Tamtamon siriv tau itiŋa tayozyooz ne, aat timaat soone, ve tighita Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.”
LUK 9:28 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ve mboŋ liim ve tol ilam ila, ra igham Petrus, Yoan, ve Yakobus, ve yes paaŋ mon tizala loloz ee. Leso isuŋ ta sewe.
LUK 9:29 I isuŋsuŋ, ve naagho itoora, ve nonoghiiŋa tooni paam ipisosooŋ le isul toman mbonari tiina.
LUK 9:30 Malau mako ve zeran ru, Mose gha Ilia, tivot tooni toman mbonarizi tiina, ve yesŋa Yesu tisavsaav pa uraat tau i pale ighamu izi Yerusalem, ve eez to i igham mulin tamtamon, ve ipul taan gha imuul izala pa sambam.
LUK 9:32 Eemon Petrus tomania zeetŋa ru tigheen le lolozi iveegh kat. Saawe tau tiburig gha matazi ighazooŋ, ra tighita Yesu mbonari, ve zeran ru tau tiyozyooz tomania.
LUK 9:33 Tilepleep le zeran ru tawe tighe tipul Yesu, ve Petrus isaav ila pa Yesu ighe: “Tiina, taleep ta sene, poia kat. Mindai, pale nirau balbaal tol? Ee payo, ee pa Mose, ve ee pa Ilia.” Aliiŋa tane, i igham ŋgar poi ve isaav mako. Isiki sorok.
LUK 9:34 Petrus isavsaav, ve taitai izi le ikau zi. Tauvene roiŋ tiina igham zi.
LUK 9:35 Ra tilooŋ Maaron aliiŋa ivot ila taitai tawe loolo ighe: “Ena yau natug. Yau taug nasiigho ve naghuru pa uraat tsiau wa. Alooŋ aliiŋa, ve ataghoni!”
LUK 9:36 Saveeŋ tane isov, ve matazi ila le tighita Yesu zigani. Gabua tau tighita na, tisavia pa tamtamon eta rekia mako. Igheen toozi mon le murei ra, tivotia.
LUK 9:37 Yesu tomania mbiwa tooni tol tana tileep mboŋ nughizau, ra tipul loloz, ve timuul tizila le tizaa to eval tiina kat tau tiŋarui zi tilam.
LUK 9:38 Ŋeer ee tau ileep ila eval tiina tawe sosozi na, iboob ila pa Yesu ighe: “Mos puughu, yau nataŋ rarai ghom: Ulam ughita natug tane ve uule lak! I natug eemon, ve avuvu saghati izeeva. Ighe izaa pani, ene rekia mon iyak tiina, itap izila taan, tuua ipardaŋdaŋ, ve ambeera izi. Gabua tane ivavaghamunia le isaghat kat. Ve ipulpuli mako.
LUK 9:40 Yau nataŋ rarai mbiwa tsio naghe tiziir avuvu saghati tane ighau pani. Eemon titoova, le tirao mako.”
LUK 9:41 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Oyai, yam tamtamon to aazne, aghur ila mako, ve ŋgar tsiam ikaukau kat. Itiŋa takaria lepoogh wa. Tauvene naghe pa ŋgar tsiam ivot ve aghilaal rig. Eemon mako. Monmon yam agham pataŋani payau. Pale ŋeez o namariau? Poia. Ugham natum ilam.”
LUK 9:42 Ŋeer marani iŋarui Yesu ilam, ve avuvu saghati tawe izaa pani, ve isiki izila taan, ve igham tuua ipardaŋdaŋ. Tauvene Yesu iyaon avuvu saghati ighau ve igharaat ŋeer marani gha tiini poia, ra ighuru imuul ila to taama.
LUK 9:43 Yes tau tighita kaut ŋgereeta tana, tisov tirur pa Maaron tapiri, le ŋgar toozi imbool. Tamtamon tighita uraat ŋgeretazi naol tau Yesu ighamgham zi na, ve tisov avozi ikaak. Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe:
LUK 9:44 “Yam aghur taliŋamim poi pa saveeŋ tane. Tamtamon Naatu, pale tighuru ila koiŋa nimazi.”
LUK 9:45 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, eemon tighazooŋ pani mako. Tikankaan pani. Pasaa, puughu iyooŋ pazi. Eemon tighason Yesu pa saveeŋ tooni puughu mako. Pasaa tiroi.
LUK 9:46 Saawe ee, mbiwa tooni tivazorai zi pa toozi sei ta eeza tiina iliiv zi tisov.
LUK 9:47 Yesu iwatagh ŋgar tau igheen ila lolozi wa. Tauvene igham ŋeer marani ee ilam, ipayooze ila ziige,
LUK 9:48 ve isaav pazi ighe: “Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani tane ve iuule pa yau ezag, ene i igham ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene i igham Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam. Pasaa, yes tau tileep ila yam sosomim, ve tamtamon matazi veleghin zi tighe lezi ezazi mako, ene Maaron ighit zi ighe ezazi tintiina.”
LUK 9:49 Yoan ilooŋ saveeŋ tana, ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yei nighita ŋeer ee izirziir avuvu sasaghati ila yo ezam. Eemon i itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tane mako. Tauvene yei niŋgalsekini nighe igham tauvene sov.”
LUK 9:50 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ai, yam agham vene sov. Pa tamtamon tau ighe ighur koi payam mako, ene imin etamim ve irau iuul gham.”
LUK 9:51 Yesu saawe tooni tau Maaron ighe ighamu imuul izala pa nugh sambam, ene ilam igharau wa. Tauvene ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe izala pa Yerusalem.
LUK 9:52 I imbaaŋ tamtamon siriv timuuŋ tila pa nugh ee to Samaria, leso tigharaat eez pani.
LUK 9:53 Eemon tamtamon to nugh tawe tilooŋ Yesu ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe izala pa Yerusalem, tauvene lolozi pa ghamuuŋni mako.
LUK 9:54 Mbiwa tooni ru, Yakobus gha Yoan, tighita gabua tana le irau lolozi mako. Tauvene tighason Yesu tighe: “Tiina, ughe nigham mindai? Pale nighason Maaron, leso igham yav sambam ve izilam, gha ighan tamtamon tawe?”
LUK 9:55 Eemon Yesu itoor ghi ve iyaon zi.
LUK 9:56 Ra tipaburigin laghooŋ toozi muul, ve tila pa nugh ite.
LUK 9:57 Yes tilaghlaagh taghon eez tila, ve ŋeer ee isaav pa Yesu ighe: “Nugh sindei tau yo ughe ula pani, yau aat nataghon ghom ve ituru tala.”
LUK 9:58 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ŋgavuun sagsagŋa lezi niazi ila taan puura. Ve man tau tirovroov ila taitai saamba, lezi rumazi izala ai. Eemon Tamtamon Naatu, i le niia to ghenooŋ mako.”
LUK 9:59 Ra Yesu isaav pa ŋeer ite ighe: “Ulam utaghon ghau.” Eemon ŋeer tawe iyol aliiŋa ighe: “Tiina, mindai? Irau upul ghau namuul nala naleep tomania tamaŋ? Ve nasaŋani le imaat gha natavia, o nalat nataghon ghom?”
LUK 9:60 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako. Yes tau lezi ghilalooŋ pa Maaron mako ve titaghon eez to mateegh na, yes irau titavia mateegha. Eemon yo aat ula uvotia pooz to Maaron pa tamtamon.”
LUK 9:61 Ra ŋeer ite, aana ilam ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau naghe nataghon ghom. Ve mindai? Irau upul ghau namuul nala pa nugh tsiau ve yeŋa zetagŋa nileep rig? Ve nakis nimazi le isov, o nalat nataghon ghom.”
LUK 9:62 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Mako. Tamtamon eta ighe igham pooz pa waaŋ ve maata imulmuul, ene irau igham uratoi pooz to Maaron mako.”
LUK 10:1 Murei ra, Tiina toit Yesu ighur tamtamon tamoot tol saŋavul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ zi ighe tilaagh ruŋruŋa, ve timuuŋ tila pa nugh naol isov tau i ighe ila pazi na, ve tigharaat eez pani.
LUK 10:2 Ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Aniiŋ katini timatuugh wa. Eemon uraata to lupuuŋ aniiŋ, yes eval mako. Tauvene aghason Uum Taama tau iŋginŋgin uraat to lupuuŋ aniiŋ na. Leso imbaaŋ uraata siriv muul tila pa uraat to lupuuŋ aniiŋ tooni.
LUK 10:3 Ala. Yau nambaaŋ gham ala amin sipsip natŋa tau tileep ila ŋgavuun sagsagŋa sosozi. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim.
LUK 10:4 Saawe tau ala, na alaagh tomania gabua naol imin lugluug, pepeel, ma zuzuuŋa to aghemim sov. Ve isaav ighe azaa to ŋeer eta izi eez livuugha, na asavsaav tomania sov. Matamim pa laghooŋ mon, ve malmalimim ala.
LUK 10:5 “Ruum sindei tau aloŋ ala, na asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tana tamtamona imin maata aghe: ‘Maaron aat igham gham aleep poia toman lolomim luuma.’
LUK 10:6 Isaav ighe ruum tana taama, i ŋeer to ŋgar luuma, ene pale luuma to Maaron tau asavia na igheen tooni. Ve ighe mako, ene pale palotiiŋ tsiam imuul pa taumim.
LUK 10:7 Ruum sindei tau papazoge tighur gham aleep pani na, aleep ta sena mon. Asakia ala ruum ite paam sov. Ve saa aniiŋ ma yaa tau tigham payam, na arere sov. Aghan ve aghun mon. Pa yes uraata irau tigham lezi atuya.
LUK 10:8 Tauvene isaav ighe yam aloŋ ala pa nugh eta, ve tigham gham toman lolozi poia, ve tigham lemim aniiŋ, na arere sov. Aghan mon.
LUK 10:9 Agharaat moroghooŋa to nugh tana le tinizi poia, ve asaav pazi tauvene: ‘Pooz to Maaron, ene ilam igharau gham wa!’
LUK 10:10 Eemon isaav ighe yam ala avot nugh eta, ve lolozi pa ghamuuŋ gham mako, na ala ayooz maaran aate, ve aghatuun aghemim, ve asaav pazi aghe: ‘Aghita. Aazne, yei nighatuun aghemai, leso ŋgaupup to nugh tsiam izi. Ene imin ilaal payam pa sosor tsiam. Yam irau awatagh kat tauvene: Pooz to Maaron ilam igharau gham wa.’”
LUK 10:12 Yau nasaav payam kat: Saawe to Mboŋ Murei, pataŋani tiina kat pale iŋarui nugh tana tamtamona le iliiv pataŋani tau pale ivot pa yes tamtamon to Sodom.
LUK 10:13 “Oyai, yam tamtamon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasaa, yau nagham gabua ŋgeretazi tintiina naol tivot izi nugh tsiam. Eemon atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron soone. Imin ta nugh Tiro ve Sidon tau tikankaan pa Maaron na, tighita gabua tauvene, kanaŋ lolozi ipataŋan pa sosor toozi, ve tinonogh zi pa nonoghiiŋa to moŋiiŋ, ve mbolezi izi ila ŋgaupup loolo, ve titoor ŋgar toozi alok wa.
LUK 10:14 Tauvene yau nasaav payam: Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh ru tana. Eemon yam, pale agham atuya tiina kat pa sosor tsiam.
LUK 10:15 Ve yam tamtamon to nugh Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghe Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa nugh sambam? Mako kat! Yam pale azila nugh saghati to yes mateegha.”
LUK 10:16 Yesu isaav muul pa mbiwa tooni ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ aliŋamim, ene i ilooŋ ghau paam. Ve ighe tamtamon eta izor gham, ene i izor ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta izor ghau, ene i izor Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.”
LUK 10:17 Yes tamoot tol saŋavul ve ru (72) tau Yesu imbaaŋ zi pa uraat na, tila tilaagh pa uraat toozi le isov, ra timuul tila, ve tisaav pani toman tintinizi tighe: “Tiina, uraat tsiei ilaan poi, ve avuvu sasaghati paam tileep ila sambamai. Saawe tau niziir zi ila yo ezam, yes tilooŋ ghei ve tighau.”
LUK 10:18 Yesu isaav pazi ighe: “Yau naghita Sadan itap sambam ve izilam pa taan imin nugh ighani milia.
LUK 10:19 Alooŋ. Yau nagham lemim tapirimim to avaghaaz moot sasaghati tomania mboolmamalau (o skorpion), ve atatan koiaan Sadan tapiri le isov. Ve gabua eta irau ivaghamun gham ne mako.
LUK 10:20 Eemon yam tintinmim pa avuvu sasaghati tau tileep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim na sov. Tintinmim pasaa, tibood ezamim ila rau to nugh sambam wa.”
LUK 10:21 Saawe duduuŋ tana, Avuvu Patabuyaaŋ igham Yesu loolo poia le poia kat. Tauvene isaav ighe: “O Tamaŋ, yo Tiina tau uŋgin sambam ve taan. Yau napait ghom toman lolog poia. Pasaa, yes tau lezi ŋgar tintiina ve tighazooŋ pa gabua naol na, yo uŋgooz uraat tsiau tane puughu pazi. Ve upaghazoŋaini pa yes tau titatan tauzi ezazi, ve tinumeer ghom imin yes geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa. Aa Tamaŋ, yo utaghon taum lolom ve poia tsio, tauta ugham tauvene.
LUK 10:22 “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov tilam nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Tamaŋ Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Tauu Naatu, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani na, yes mon ta tiwataghi.”
LUK 10:23 Ra Yesu itoor ghi, naagho ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yam tau aghita uraat tsiau ne, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam!
LUK 10:24 Pa yau nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighe le tighita gabua tau yam aghita. Eemon yes tighita mako. Ve tighe le tilooŋ saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne. Eemon tilooŋa mako.”
LUK 10:25 Saawe tana ŋeer ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, iburig ve ighe itoov Yesu. Tauvene ighasoni ighe: “Mos puughu, pale nagham mindai, gha leso naleep matag yaryaare le alok?”
LUK 10:26 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tau igheen ila tutuuŋ na, yo uwaato ve ugham ŋgar pani mindai?”
LUK 10:27 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani. Ve lolom pa zetamŋa ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.”
LUK 10:28 Yesu ilooŋ saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Saveeŋ tsio, ene iduduuŋ. Ugham tauvene, o ugham lepoogh poia ila to Maaron, ve uleep matam yaryaare le alok.”
LUK 10:29 Eemon ŋeer tana ighe ipaghazoŋai tauu ighe i ŋeer duduuŋa. Tauvene ighason Yesu muul ighe: “Zetagŋa savunugha ta yo ughe yau naghur lolog pazi na?”
LUK 10:30 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Pai ee, ŋeer ee ileep Yerusalem, ve ighe izila pa nugh Yeriko. I ilaghlaagh taghon eez ila, ve malau mako umbuuŋa siriv tivot tooni, gha tiravu tiravu le naagho isaghat kat. Rigmon kanaŋ imaat. Ve tiyauur nonoghiiŋa tomania gabua tooni isov. Ra tipuli izi, ve tighau tila.
LUK 10:31 “Malau mako ve ŋeer ee to watooŋrau itaghon eez tawe ilam, le ighita ŋeer tana ighengheen izi eeze. Eemon iuule mako. Isalivu, ve malmali taghon eez ziige gha ila.
LUK 10:32 I ilam ila, ve uraata ee to Rumei Tiina aana ilam, ve ighita ŋeer tana ighengheen. Eemon i paam, iuule mako, ve isalivu, ve malmali taghon eez ziige gha ila.
LUK 10:33 “Ra Samaria tamazi ee, aana ilam peria nugh tau ŋeer tana ighengheen pani na. I ighita, le loolo isaghatini kat, ve ighe iuule.
LUK 10:34 Tauvene ilaagh ŋaruini ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ tomania vaen izala zaab aav niia, ve ikauu. Ra iiti izala doŋki tooni paavo, ve ighamu ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini ta sewe.
LUK 10:35 Mboŋ nughizau, ra iwaan maet denari ru ila lugluug tooni, ighur zi ila to ŋeer tau iŋgin ruum tawe, ve isaav pani ighe: ‘Nagham maet tane payo, leso uŋgin poghania ŋeer tane. Ve isaav ighe irao mako, yo uule pa maet tsio le irau namuul nalam. Mako nayol mulin maet tsio.’”
LUK 10:36 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason ŋeer ŋgara to tutuuŋ tana ighe: “Laak, yo ugham ŋgar mindai pa zeran tol tana? Sei ta imin ŋeer tau yes umbuuŋa tiravu na, iitete?”
LUK 10:37 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “I tau loolo isaghatini ve iuule na.” Tauvene Yesu isaav pani: “Tauta ena. Ula ve utaghon ŋgar raraate mon.”
LUK 10:38 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh taghon eez tila le tivot nugh ee. Livaa ee to nugh tawe, eeza Marta. I igham Yesu gha tila ruum tooni.
LUK 10:39 Marta tazliva, eeza Maria. Maria mboole izi igharau Yesu aaghe puughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ tooni.
LUK 10:40 Eemon Marta maata imin naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba toozi. Tauvene ila to Yesu, ve isaav pani ighe: “Tiina, yo ugham ŋgar payau, ma mako? Ughita. Tazigliva ipul ghau, ve zigau naghamgham uraat. Usaav pani ilam iuul ghau lak!”
LUK 10:41 Eemon Tiina toit Yesu iyol aliiŋa ighe: “Aa Marta, yo matam imin naol pa uraat, tauta lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol.
LUK 10:42 Yo aat ugham ŋgar pa gabua ee mon. Pa ene irao. Tazimliva Maria igabiiz poi. Tauta izuari ghi pa gabua tau poia le poia kat. Ve gabua tane, eta irau iwalaava pani ne mako.”
LUK 11:1 Saawe ee, Yesu isuŋsuŋ izi nugh ee. Isuŋ le isov, ra mbiwa tooni ee isaav pani ighe: “Tiina, yei nighe upaduduuŋ ghei pa eez to suŋuuŋ imin Yoan ipaduduuŋ ziŋeera.”
LUK 11:2 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe tau yam aghe asuŋ, na asaav tauvene: ‘Tamamai, ugham tamtamon tisov tipatab pa yo ezam. Pooz tsio ilam irau nugh le isov.
LUK 11:3 Ugham aniiŋ to aazne payei.
LUK 11:4 Upul sosor tsiei. Pasaa, tamtamon tisov tau tigham sosor payei na, yei nipul sosor toozi paam. Upul tovaaŋ ivot payei sov.’”
LUK 11:5 Yesu isaav pazi muul tauvene: “Isaav ighe tsiam eta loom tooni ilam pa mboŋ anooŋa, ve le aniiŋ eta to igham pani mako, ene pale igham mindai? I aat ila to iitete eta, ve ighasoni ighe: ‘Ou, etag ite, ugham leg mberet tol ilam. Leso naghamu ila pa loom tsiau. Pasaa, i ileep nugh malau ilam, ve yau leg aniiŋ eta to nagham pani mako. Pale nayoli murei.’
LUK 11:7 “Ve ighe iitete tau ileep ruum loolo na, imbuzir pani ighe: ‘Ah, uparara ghau pasaa! Yau napoon ataman ila ivool, ve toman natugŋa nigheen wa. Irau naburig ve nauul ghom mako.’”
LUK 11:8 Ve Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Mindai? Ighe iitete iyol aliiŋa tauvene, pale ŋeer tana ipuli? Mako. I aat inoknok ghasoniiŋni. Ve yau nasaav payam. Iitete tana pale ilooŋ aliiŋa, ve iburig gha igham gabua naol isov tau ŋeer tana imbool pani na. Onoon, i maata iŋgal ighe ŋeer tana i eeta ve iuule ne mako. Pale iuule pasaa, ŋeer tana maaya mako ve inoknok ghasoniiŋni.”
LUK 11:9 Ra Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Aghason, o aghamu. Ailo, o andeeŋa. Aseŋ ataman, o ataman ikaak payam.
LUK 11:10 “Pasaa, tamtamon tisov tau tighason, ene aat tighamu. Ve isaav ighe tiilo, ene aat tindeeŋa. Ve ighe tiseŋseŋ ataman, ene aat ataman ikaak pazi.
LUK 11:11 Mindai? Isaav ighe tamtamon tsiam eta naatu ighason taama pa iigh, pale taama igham moot pani?
LUK 11:12 Ma isaav ighe i ighason taama pa man atoli, pale taama igham araraaŋ pani? Ene aat mako.
LUK 11:13 Aghita. Yam zeran to ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Eemon aghamgham gabua popoiazi mon pa natmimŋa. Ve Tamamim tau ileep sambam, poia tooni, ene iliiv gham kat. Tauvene tamtamon tisov tau tighasoni pa Avuvu Patabuyaaŋ na, i aat ilooŋ zi, ve igham pazi.”
LUK 11:14 Ŋeer ee, avuvu saghati izeeva ve ighamu aavo ivool. Yesu iziir avuvu saghati tawe ighau pani, ragha ŋeer tana aavo pakia ve isavsaav. Yes tau tileep ve tighita kaut ŋgereeta tana, tirur pani ve ŋgar toozi imbool.
LUK 11:15 Eemon tamtamon toozi siriv tisaav tighe: “Ewe Belsebul tau daaba to avuvu sasaghati na ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.”
LUK 11:16 Ve tamtamon siriv tighe titoov Yesu. Tauvene tizoornugh tighe i igham gabua ŋgereeta eta imin ilaal pazi. Leso tiwatagh tighe Maaron to sambam ileep tomania pa uraat tooni.
LUK 11:17 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Isaav ighe kinik eta tomania tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene pale nugh toozi isaghat kat, ve tamtamon tileep pani muul mako. Ve ruum paam. Isaav ighe tamtamona tivaghuru koi pa tauzi ve tivavalaghi zi, ene pale tireu mbirisai ruum toozi, ve lupuuŋ toozi isaghat.
LUK 11:18 “Sadan tauvene paam. Isaav ighe tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivavalaghi zi, ene pale pooz tooni iyaryaaŋ mindai? Mako. Laak, yam aghe yau nazirziir avuvu sasaghati pa Belsebul tapiri.
LUK 11:19 Ighe tauvene, mindai pa ziŋeramim tau tizirziir avuvu sasaghati na? Sei ipalot zi pa ŋgar toozi tawe? Ŋgar tau yes tighamu, ene itotoi ighe ŋgar tsiam iduduuŋ mako.
LUK 11:20 Eemon isaav ighe yau nazirziir avuvu sasaghati pa Maaron tapiri, ene itotoi ighe pooz to Maaron ilam peria tsiam wa.
LUK 11:21 “Isaav ighe ŋeer ariaaŋa eta igharaat ghi pa malmal, ve iyooz ariaaŋ pa ŋginiiŋ ruum tooni, ene pale gabua tooni naol isov tighenaar poi.
LUK 11:22 Eemon isaav ighe tamtamon eta tau tapiri iliiv ŋeer ariaaŋa tana ila peria tooni, ve igham malmal le iliivo, ene pale iyauur gabua naol isov to malmal tau ŋeer ariaaŋa tana inumeer zi na, tomania gabua tooni siriv, ve irei zi pa zeetŋa.
LUK 11:23 “Isaav ighe tamtamon eta ipaak ghau mako, ene i imin koiag. Ve ighe ŋeer eta iuul ghau pa lupuuŋ tamtamon mako, ene pale ireu zi timbiriis.”
LUK 11:24 Yesu isaav pazi muul ighe: “Isaav ighe avuvu saghati ipul ŋeer eta ve ighau ila, ene pale ivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako na, ve iil le niia to ileep pani ve imariau. Isaav ighe iil le mako, ene pale isaav pa tauu ighe: ‘Yau aat namuul nala nagig niag muŋgaana tau napuli ve nalam ne!’ Tauvene i aat imuul ila. Ighe ila ivot ve ighita tizaar ruum loolo, ve tigharaata le paghuuna kat,
LUK 11:26 ene pale ila iyau zeetŋa liim ve ru paam tau tiliivo pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, ve yesŋa timuul tilam tizeev tamtamon tana, ve tileep le tileep kat. Irau tipuli muul mako. Tauvene i pale isaghat kat. Muuŋ, lepoogh tooni poia rig. Ve aazne, isaghat le isaghat kat!”
LUK 11:27 Yesu isavia saveeŋ tane, ve livaa ee tau ileep ila eval tiina sosozi na, iboob ila pani ighe: “Livaa tau ipoop ghom ve igham payamyam payo na, i aat tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni.”
LUK 11:28 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon yes tau tilooŋ Maaron aliiŋa ve titaghoni, ene aat tintinizi kat pa poia to Maaron tau izaa toozi.”
LUK 11:29 Saawe tana, tamtamon katini tila to Yesu. Tauvene i isaav pazi ighe: “Zeran to aazne, sasaghatizi kat. Pasaa, tizuari zi tighe le tighita gabua ŋgereeta eta imin ilaal pazi, o tighur ila. Ve gabua eemon geeg ta pale Maaron itotoia imin ilaal pazi. Ite paam mako. Ene gabua imin muuŋ ivot pa saawe to propet Yona.
LUK 11:30 Yona tomania saveeŋ tooni imin ilaal pa tamtamon to Ninive. Tamtamon Naatu tauvene paam. Pale imin ilaal pa zeran to aazne.
LUK 11:31 “Muuŋ, garwaat tinazi tau igham pooz pa taan sirivu tau igheen ila pa daudau puughu na ilaagh malau kat ilam to ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa Solomon na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, livaa tawe pale iburig tomania yam zeran to aazne, mako ivotia sosor tsiam ivot ighazooŋ.
LUK 11:32 “Yes Ninivea tauvene paam. Muuŋ, tilooŋ saveeŋ tau Yona ivotia na, ve rekia mon tighilaal ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa ŋgar tau Yona ighamu na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, yes Ninivea pale tiburig tomania yam zeran to aazne, mako Maaron isees matamim.”
LUK 11:33 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe tamtamon eta itun lam, pale iŋgooza ma ipagudu pa uur? Mako. Pale isaroni izaa ituuk. Leso mbonari igham nugh ighazooŋ pa yes tau tiloŋ tila ruum na.
LUK 11:34 Mataan, ene imin lam tau igheen ila anoŋaan. Pasaa, taghita ghazooŋa pani. Tauvene isaav ighe matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, ene itotoi ighe ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. Eemon isaav ighe matam ikumkuum, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron mako, ene itotoi ighe ŋgar to ndoroom ivon ila lolom.
LUK 11:35 Tauvene uyamaan ghom. Mako pale unumeer sorok ughe ghazooŋa to Maaron igheen ila lolom wa. Eemon mako. Lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom soone.
LUK 11:36 Ighe ndoroom rigta ipaak anoŋam sirivu eta mako, ve anoŋam isov itaghon ŋgar to ghazooŋa mon, ene pale gabuam isov itotoi ghazooŋa to Maaron raraate imin lam mbonari igham nugh ighazooŋ.”
LUK 11:37 Yesu isavsaav, ve ŋeer ee to tutuuŋ ighasoni ighe yesuru tila ruum tooni ve tighan. Tauvene tiloŋ tila ruum tooni, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ.
LUK 11:38 Ŋeer tawe ighita Yesu itaghon tutuuŋ toozi to miniiŋ nimazi mako, ve igham aniiŋ gha ighan mon. Tauvene irur ve igham ŋgar naol.
LUK 11:39 Tiina toit Yesu isaav pani ighe: “Yam zeran tutuuŋa amin tamtamon tau imin rubruub le muuri iŋgalaaŋ kat. Eemon loolo, ene tiŋtiŋai. Pasaa, ŋgar tau yam aghamgham zi ila tamtamon matazi, ene agharaat zi le popoia kat. Eemon lolomim, ene ivon pa ŋgar to umbuuŋ ve ŋgar sasaghati maata maata.
LUK 11:40 Yam lemim ŋgar mako! Mindai, Maaron ighur gabua tau tigheen ghazooŋa mon, ve ighur gabua lolozi mako?
LUK 11:41 Eemon isaav ighe lolomim isaghatin yes mbolaaŋa ve arei gabua tsiam siriv pazi, ene pale ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ, ve gabua eta irau igham gham asaghat ila Maaron maata mako.
LUK 11:42 “Yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Onoon, saiŋ soroksorok tau aghagharaat sur pani na, yam matamim iŋgalŋgal pa valaghiiŋ zi timin ŋgun saŋavul, ve aghamgham ŋgun eŋaeŋa pa Maaron. Ene poia. Ŋgar tana, apuli sov. Eemon tutuuŋ tau tintiina kat ila Maaron maata na, lolomim iveghveegh pazi. Tutuuŋ tauvene: ‘Ugabiiz poghania pataŋani to tamtamon, ve ugharaata le iduduuŋ,’ ve ‘Lolom pa Maaron.’ Tutuuŋ tauvene, yam ataghon zi paam, o poia.
LUK 11:43 “Yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Pa saawe tau aloŋ ala rumei, yam aghe le aleep ila paŋ popoiazi mon tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na. Ve isaav ighe alaagh ila maaran aate, na aghe tamtamon tighit gham, ve tisavia saveeŋ popoia payam imin pakuruuŋ gham.
LUK 11:44 Onoon kat, yam akaria taumim wa! Yam amin naal tau tamtamon tiwatagh zi mako, tauvene tighe pa nugh poia mon ve tilaghlaagh izala pavozi.”
LUK 11:45 Ra ŋeer ŋgara ee to tutuuŋ, iburig ve iyol Yesu aliiŋa ighe: “Mos puughu, saveeŋ tau yo usiki na, ene imin yo uvelegh ghei paam!”
LUK 11:46 Yesu isaav pani ighe: “Yam ŋgara to tutuuŋ paam, akaria taumim wa! Pasaa, yam aseeŋ Maaron tutuuŋ tooni pa tutuuŋ naol itaghon taumim ŋgar tsiam. Tauta agham pataŋani tintiina pa tamtamon imin ai posaaŋ tau pataŋani kat pa badooŋ. Eemon yam aghur nimamim ŋguruuŋa eta to iuul zi pa badooŋ ne mako.
LUK 11:47 “Yam akaria taumim wa! Agham ŋgar pa yes propet tau muuŋ timbumimŋa tighur koi pazi ve tiravuur zi timatmaat. Zeran tawe ta aazne yam agharaat naal toozi pavozi le paghunazi kat. Ŋgar tsiam tana itotoi ighe yam paam ayok pa ŋgar sasaghati tau timbumimŋa tighamgham zi na aghe ene ŋgar poia.
LUK 11:49 Puughu tane, ta Maaron ivotia ŋgar tooni ighe: ‘Yau aat nambaaŋ yes propet tomania mbaŋooŋa tsiau tila pa zeran tawe. Eemon yes pale tighur koi pazi, ve tirav siriv timatmaat, ve tighur pataŋani naol pa siriv, ve tinaan zi taghon nugh nugh gha tila.’
LUK 11:50 Tauvene atuya tau pale izaa to tamtamon to aazne, ene aat tiina kat. Pasaa, propet tisov tau tamtamon tirav zi timatmaat na, siŋ toozi atuya pale izaa toozi. Yau nasaav payam kat. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan, ilam mateegh to Avel, ve taghon taghon ilam le mateegh to propet Sakaria tau ileep iloŋ ila Rumei Tiina loolo igharau artaal ve tiravu imaat na, tamtamon to aazne siŋ toozi aat imaliŋ imin yatuuŋ siŋ to yes tisov tawe.
LUK 11:52 “Yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Pasaa, ki tau ikaak ataman pa tamtamon leso tiwatagh katin Maaron, ta yam aŋguaaza pazi. Yam taumim aloŋ ala mako. Ve yes tau tizuari zi tighe tiwatagh katin Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni na, yam aponpoon eez pazi.”
LUK 11:53 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra iburig ve ivot ila muuri. Zeran tutuuŋa tomania yes ŋgara to tutuuŋ tana atezi yavyav pani kat. Tauvene saawe tana ve ila, tinoknok ghasoniiŋni pa gabua maata maata, ve tisasaŋan. Tighe i isavia saveeŋ eta isosor, o imin le puughu to tikisi.
LUK 12:1 Saawe tana, tamtamon eval le eval kat tilam tighe tilooŋ Yesu saveeŋ tooni. Yes tilam tilup zi le lezi sooso mako, tivavagiriŋi zi. Yesu ipaburigin saveeŋ tooni, ve iveveen mbiwa tooni imin maata ighe: “Ayamaan gham pa yis to zeran tutuuŋa. Ene yau nasavia gabuazi tau tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi.
LUK 12:2 Alooŋ. Gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau zunuaaŋ, ene pale tipool zi, leso tigheen ghazooŋa. Ve ŋgar tau ŋgozaaŋ na, ene pale ivot mataghare.
LUK 12:3 Tauvene saveeŋ tau yam asavia ila ndoroom loolo imin ŋgozaaŋ, ene pale ivot pa mataaz le eval tiina tilooŋa. Ve saveeŋ tau yam akamuun pani ila ruum loolo, ene pale tamtamon tiyooz izala ruum toozi pavozi ve tibobaini.
LUK 12:4 “Aa zetagŋa, yau nasaav payam. Yes tau tighe tirav gham amaat na, aroi pazi sov. Pa ighe tirav gham amaat, ene isov tana. Tivaghamunia anoŋamim mon. Murei, irau tigham gabua eta payam muul mako.
LUK 12:5 Tauvene yau nasaav payam: Aroi pa Maaron mon. Pa i tapiri tiina, ve yam aleep ila i niima. Isaav ighe loolo pa ravuuŋ tamtamon eta imaat, ene i irau isik tamtamon tana anunu izila nugh saghati paam. Tauta nasaav payam: Aroi pa Maaron mon.
LUK 12:6 “Aghita. Man niuruuŋgu, ene man sorok. Irau taghol liim pa maet siŋsiŋai ru mon. Eemon Maaron irau loolo iveegh pa eta mako.
LUK 12:7 Ve yam ndamomim ve aliiv kat pa niuruuŋgu ta katini ne. Ve i iwatagh katin gham. Dabamim raua paam, i ininiir zi tisov. Tauvene yam aroi sov. I pale maata iŋgal gham.”
LUK 12:8 Yesu isaav muul ighe: “Yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa ila tamtamon matazi ighe i imin leg ve itaghon ghau, ene pale Tamtamon Naatu paam, isaav ghazooŋa ila Maaron aŋela tooni matazi ighe tamtamon tana imin i le wa.
LUK 12:9 Eemon, isaav ighe ŋeer eta ipaisamun tauu ila tamtamon matazi ighe i tamtamon tsiau mako, ene pale Tamtamon Naatu ipaisamuna paam ila Maaron aŋela tooni matazi.
LUK 12:10 “Isaav ighe tamtamon eta isik saveeŋ saghati iŋarui Tamtamon Naatu, ene sosor tooni tana, Maaron irau ireua pani. Eemon isaav ighe isik saveeŋ saghati iŋarui Avuvu Patabuyaaŋ ve ivelegh uraat tooni, ene sosor tauvene, Maaron irau ireua mako.
LUK 12:11 “Isaav ighe tikis gham, ve tipayooz gham iloŋ ila rumei, ma tipayooz gham ila yes pooza ve yes daaba to nugh naghozi, na lolomim bubu ve ail ŋgar ve saveeŋ to asavia pazi na sov.
LUK 12:12 Pa saawe tau tipayooz gham pa savsaveeŋ, Avuvu Patabuyaaŋ tauu pale ipaghazoŋai gham pa saa saveeŋ tau Maaron ighe yam asavia.”
LUK 12:13 Ŋeer ee ileep ila eval tiina sosozi, ve isaav pa Yesu ighe: “Mos puughu, usaav pa toghag, leso ivalagh gabua tau tamamai ipul zi payei na, ve igham leg siriv.”
LUK 12:14 Eemon Yesu isaav pani ighe: “Wai, ŋeer tsiau, sei ighur ghau to nagharaat saveeŋ tsiam ve navalagh gabua tsiam?”
LUK 12:15 Ra Yesu isaav pa eval tiina ighe: “Matamim izaa ve ayamaan gham pa ŋgar to loloon ighaar pa gabua maata maata to taan. Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta i le gabua katini to taan, gabua tawe mon irau ighamu ileep poia ne mako.”
LUK 12:16 Ra i isavia saveeŋ palelaaŋ pazi ighe: “Pai ee, kuaz tauu ee, taan tooni ŋgoreeŋa tiina. Tauvene gabua isov tau i ivazogh zi na, titum tizaa le anoŋazi katini.
LUK 12:17 I ighita anoŋazi tawe, ve igham ŋgar ighe: ‘Wai, pale nagham mindai pa aniiŋ tsiau tane? Naghur zi sindei? Pa balbaal tsiau tirao mako.’
LUK 12:18 Ra ŋgar ee ivot pani: ‘Aa, ŋgarig gha matag iŋgal ŋgar ee! Yau aat nareu balbaal tsiau muŋganazi tizi, ve narau paghpaaghu ve tintiina. Leso naghur aniiŋ tsiau tomania gabua tsiau naol isov tiloŋ tila.
LUK 12:19 Isov, mako nasaav pa taug naghe: Aa, ŋgarig gha narao kat! Gabua popoia naol tau nandou zi ne, ene aat iuul ghau irau ndaman katini. Aazne ve ila, yau aat namariau, ve naghan ma naghun, ve naleep toman lolog poia mon.’
LUK 12:20 “Eemon Maaron isaav pani ighe: ‘Aa, yo borau! Lem ŋgar mako kat! Mboŋ aazne, yo aat umaat. Ve sei pale ighamuur gabua tsio tau undou zi na?’”
LUK 12:21 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Ŋgar raraate mon pale ivot pa tamtamon tisov tau tindou lezi kuaz to taan, eemon timbool pa ŋgar popoia tau Maaron loolo pani na.”
LUK 12:22 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul, ve isaav pa mbiwa tooni ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Lolomim bubu pa lepoogh tsiam to taan sov. Agham ŋgar naol pa lemim aniiŋ to ghaniiŋ, ma nonoghiiŋa to anonogh gham pani na sov. Onoon, aniiŋ ve nonoghiiŋa iuul ghiit pa lepoogh to taan. Eemon gabua tauvene irau iuul ghiit to tagham lepoogh poia ila to Maaron ne mako. Ve lepoogh tawe, ta gabua tauu.
LUK 12:24 Agham ŋgar pa man kool. Yes tivazogh aniiŋ mako, ve tiyau aniiŋ anooŋa mako. Ve lezi balbaal to ndouŋ aniiŋ toozi iloŋ ila ne mako. Maaron tauu ipanpan zi. Ve yam, Maaron ighit gham ighe yam, o gabua tauu. Aliiv kat pa man ta naol ne.
LUK 12:25 Mindai? Isaav ighe tsiam eta igham ŋgar naol pa lepoogh tooni to taan, ve iil eez to iseeŋ saawe tooni le malau rig, pale irao? Ene aat mako.
LUK 12:26 Isaav ighe yam irau agham gabua ŋgiira tana mako, puughu mindai ta lolomim bubu, ve agham ŋgar naol pa gabua siriv to taan imin aniiŋ ma nonoghiiŋa?
LUK 12:27 “Aghita manman tau tiyozyooz we. Titum mindai? Tauzi tigham uraat, ma tigharaat lezi nonoghiiŋa eta to tinonogh zi pani? Mako. Eemon yau nasaav payam. Muuŋ, kinik Solomon, i eeza tiina kat, ve inonogh ghi pa nonoghiiŋa tau popoiazi kat. Eemon nonoghiiŋa tooni eta ŋgereeta poia irau manman tawe ruŋguzi mako.
LUK 12:28 Ve aghita kikiliiŋ tau ruŋguzi popoiazi we. Ene kaut sorok. Aazne, ighengheen. Ve bogzo pale tiravu ve tizaare ila yav ighani. Eemon Maaron tauu ipabood kikiliiŋ tawe le paghuuna kat. Laak, isaav ighe i maata iŋgalŋgal gabua sorok tauvene, i pale maata iŋgal gham paam, ve igham lemim nonoghiiŋa. Oyai, ghuruuŋ ila tsiam ŋgiira rigmon kat!
LUK 12:29 Tauvene lolomim bubu ve arav taumim pa ghamuuŋ aniiŋ to ghaniiŋ ve yaa to ghunuuŋ na sov.
LUK 12:30 Pa gabua tauvene, ta nughmariŋ to taan tau tiwatagh Maaron mako na tiravrav tauzi pa ghamuuŋ zi. Tamamim Maaron iwatagh: Isaav ighe yam ambool pa gabua tauvene, irau aleep poia ne mako. [Tauvene i pale iuul gham.]
LUK 12:31 Yam aat azuari gham pa taghoniiŋ pooz tooni imin maata. O i tauu maata iŋgal gham pa gabua naol tana paam.”
LUK 12:32 Yesu isaav muul ighe: “O yam sipsip to Maaron, onoon yam eval mako. Eemon aroi sov. Pa Tamamim Maaron loolo poia payam, ve ighe igham gham aleep ila pooz tooni loolo leso aghita anooŋa tooni.
LUK 12:33 Tauvene agholia gabua tsiam, ve arei maeta pa yes mbolaaŋa. Ene eez to agharaat lemim lugluug tau irau isaghat mako, ve andou lemim kuaz izi nugh sambam. Kuaz to nugh tawe irau isov mako. Igheen irau saawe. Umbuuŋa irau tiumbu mako, ve up paam irau ivaghamunia mako.
LUK 12:34 [Tauvene azuari gham pa nugh tawe.] Pa nugh tau yam aghita aghe kuaz tsiam igheen pani, ene aat lolomim iyaryaaŋ pani.”
LUK 12:35 Yesu isaav muul ighe: “Yam agharaat gham pataghaaŋ, ve matamim iŋgal lam tsiam ighan irau saawe, ve asasaŋan.
LUK 12:36 Ataghon ŋgar to yes besooŋa tau tiina toozi ileep ila marewaaŋ to vaiŋ, ve ighe imuul ilam. Yes tighurghur matazi ve tisasaŋani. Leso saawe tau ighe i imuul ilam peria ve iseŋ ataman, ene aat rekia mon ve tikaak ataman pani.
LUK 12:37 Yau nasaav payam kat. Yes besooŋa tau tiina toozi imuul ilam, ve ighit zi tighurghur matazi ve tisasaŋani, ene pale tintinizi pa poia tau pale izaa toozi. Pasaa, tiina toozi pale igharaat ghi pa ŋgaliiŋ aniiŋ, mako isaav pazi mbolezi izi, ve i tauu ilam ve iŋgal lezi aniiŋ, ve ibees pazi.
LUK 12:38 “Isaav ighe tiina toozi ilam pa mboŋ anooŋa, ma nugh itun, ve ighit zi tighurghur matazi ve tisasaŋani, ene pale tintinizi pa poia tau pale izaa toozi.
LUK 12:39 “Agham ŋgar poi. Isaav ighe ruum taama eta iwatagh saawe duduuŋ tau umbuuŋa eta ighe ilam, ene irau igheen mako. Pale imamaat ve iŋgin ruum tooni poi. Mako pale umbuuŋa tana ireu ruum tooni, ve iloŋ ila ium gabua tooni.
LUK 12:40 Yam tauvene paam. Agharaat gham pataghaaŋ ve asasaŋan. Pa Tamtamon Naatu pale ilam pa saawe eta tau yam awataghi mako, ve ipaperekin gham.”
LUK 12:41 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra Petrus ighasoni ighe: “Tiina, mindai? Saveeŋ palelaaŋ tsio tana iŋarui ghei, ma ila pa tamtamon tisov?”
LUK 12:42 Tiina toit Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe besooŋa eta ŋgar tooni poia, ve tiini ibees pa uraat tau tighuru ila niima, ene pale tiina tooni ighuru imin daaba. Leso iŋgin ruum tooni tomania besooŋa tooni siriv, ve igham lezi aniiŋ ila saawe tau tiina tooni ighuru.
LUK 12:43 Besooŋa tau ighe tiina tooni ila pa nugh ite, ve imuul ilam le ighita besooŋa tana igham katin uraat tooni, ene aat tintini pa poia tau pale izaa tooni.
LUK 12:44 Onoon kat, yau nasaav payam. Tiina tooni pale ighuru imin daaba, ve iŋginiir gabua tooni naol isov.
LUK 12:45 “Eemon isaav ighe besooŋa eta loolo ighur ighe: ‘Ah, tiina tsiau irau rekia imuul ilam soone.’ Tauvene iburig gha irav sorokin zeetŋa siriv, zitamoot ve zilivaa. Ve ighanghan ve ighunghun le ivaghamgham. Besooŋa tana aat iyamaan ghi.
LUK 12:46 Pasaa, tiina tooni pale imuul ilam ipaperekin besooŋa tana pa saawe eta tau i iwataghi mako. Mako ilos matini le uuli imotmot, ve isiki izila nugh saghati. Leso ileep ta sewe tomania yes tau matazi iŋgal uraat toozi mako, ve tizorzoor i aliiŋa.
LUK 12:47 “Tauvene besooŋa tau iwatagh ŋgar tau tiina tooni loolo pani na, eemon igharaat ghi pa uraat mako, ve itaghon ŋgar to tiina tooni mako, ene pale tilos matini.
LUK 12:48 Eemon besooŋa tau ighe ikankaan pa ŋgar to tiina tooni, ve isosor pa gabua siriv, ene pale tiina tooni loolo kuruŋia pani ve ilosi kat mako. Pasaa, tamtamon tisov tau Maaron igham lezi gabua katini, ene pale ighur maata pazi to tigham uratoi gabua tawe, leso anoŋazi katini tivot. Ve isaav ighe Maaron inumeer ŋeer eta, ve ighur gabua tiina ila niima to iŋgini, ene pale Maaron ighur maata pani to igham anooŋa tiina ivot.”
LUK 12:49 Yesu isaav muul ighe: “Yau nalam to nasik yav izi taan. Ve naghe yav tana iyaryaar, o poia!
LUK 12:50 Eemon pataŋani tiina aat igham ghau imin maata. Le isov, o gabua tana ivot. Tauvene yau aat naleep toman lolog ipataŋan ve napasov uraat tana le isov.
LUK 12:51 Mindai? Yam aghe pa yau nalam to napasovuur malmal isov to taan, ve nalup tamtamon timin eemon? Mako. Yau nasaav payam. Yau pale namin puughu pa tamtamon tivarewai zi, ve tileep soghan soghan pa tauzi.
LUK 12:52 Saawe tane ve ila, toŋvetaz irau tivalupu zi timin eemon muul mako. Ighe yes liim, ve tilup zi ila ruum eemon, ene pale tivavalaghi zi, ve tol tileep ila ziige ee, ve ru ila ziige ite.
LUK 12:53 Ve tamazŋa ve tinazŋa toman natuzŋa pale tivavalaghi zi ve tileep soghan soghan pa tauzi paam. Ve zilivaa tomania rauaz livaŋa tauvene paam, pale tileep soghan soghan pa tauzi.”
LUK 12:54 Yesu isaav pa eval tiina tauvene: “Isaav ighe yam aghita taitai iyooz ila ragh puughu, ene aat rekia mon asaav aghe: ‘O, uman ighe ilam tane.’ Le onoon, uman ilam.
LUK 12:55 Ve isaav ighe yaghur ilaagh yavaar ilam, ene asavsaav aghe: ‘O, ene aat nugh ituntun.’ Le onoon, gabua ivot imin tau yam asavia.
LUK 12:56 Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Puughu mindai ta yam irau agabiiz nugh, eemon gabua tau ivotvot pa saawe tane, yam aghilaal puughu mako.”
LUK 12:57 Yesu isaav muul ighe: “Ŋgar duduuŋa, yam awataghi wa. Puughu mindai ta agabiiz poi mako?
LUK 12:58 Isaav ighe tamtamon eta ighe ipayooz ghom pa savsaveeŋ, na usaŋan sov. Saawe tau yamru alaghlaagh ala pa nugh to gharatooŋ saveeŋ, na rekia mon utoova to ugharaat saveeŋ tsio tomania ŋeer tana le loolo poia. Mako pale igherev ghom ula to daaba to gharatooŋ saveeŋ, ve daaba tawe ighur ghom ula uraata tooni niima, ve aana ighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ.
LUK 12:59 Onoon kat, yau nasaav payo. Yo irau uvot rekia ne mako. Pale ulepleep ta sewe le irau upasov atuya tau tighuru payo na le isov kat.”
LUK 13:1 Saawe tana, tamtamon siriv tau tileep tomani zi na, tipaesia zeran siriv to Galilaia varuzi pa Yesu. Tighe saawe tau zeran tawe tigham watooŋrau pa Maaron, Piladus irav zi timatmaat, ve siŋ toozi imaliŋ tomania siŋ to gabua tau tirav zi timin watooŋrau na.
LUK 13:2 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam agham ŋgar mindai pa zeran tawe? Aghe tiliiv tamtamon tisov to Galilaia pa ghamuuŋ sosor, tauta pataŋani tawe ivot pazi ne?
LUK 13:3 Mako kat! Ve yau nasaav payam: Isaav ighe atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron mako, na yam asov pale alalemim raraate imin zeran tawe.
LUK 13:4 Ve yes saŋavul liim ve tol (18) tau tileep igharau yaa naliu Siloam, ve ruum tau daaba malaua na ipol izala pavozi, ve irav zi timatmaat na, yam agham ŋgar pazi mindai? Aghe sosor toozi iliiv tamtamon tisov tau tileep Yerusalem we, tauta pataŋani tawe ivot pazi ne?
LUK 13:5 Mako kat! Ve yau nasaav payam: Isaav ighe atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron mako, na yam pale asov alalemim raraate imin zeran tawe.”
LUK 13:6 Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ pazi ighe: “Pai ee, ŋeer ee ivazogh ai fik ila vaen tooni loolo. Ai tawe itum izaa ve murei ra, ŋeer tana ila ilaghova. Ighe anooŋa, o igham le siriv. Eemon ila le ighita anooŋa eta mako.
LUK 13:7 Tauvene isaav pa uraata tooni tau iŋgin vaen na ighe: ‘Ulooŋ. Yau nalala nalamlam pa yauŋ ai tane anooŋa irau ndaman tol wa. Eemon naghita anooŋa eta mako. Uŋgori ighau! Ipasov sorokin taan ŋgoreeŋa pasaa?’
LUK 13:8 “Eemon uraata tooni iyol aliiŋa ighe: ‘Wai, tiina tsiau, uvaghamunia ai pasaa? Upuli igheen pa ndaman tane, ve nakep taan tomania ŋgai taae, ve naghuru ila ai puughu.
LUK 13:9 Ve taghita pa ndaman murei. Ighe iyanooŋ, o poia. Ve ighe mako, o taŋgori ighau.’”
LUK 13:10 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei.
LUK 13:11 Livaa ee ileep tomani zi paam. I, avuvu saghati iravrav matin tapiri ve ivaghamunia le nduume ikook irau ndaman saŋavul liim ve tol (18) wa. Tauvene irau iyooz duduuŋ mako.
LUK 13:12 Yesu ighita, ve ipoii ilam, gha isaav pani ighe: “Livaa, moroghooŋ tsio irau ikis ghom muul mako.”
LUK 13:13 Ra ighur niima izala paavo, ve rekia mon livaa tawe tiini poia gha iyooz duduuŋ, ve ipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni.
LUK 13:14 Eemon ŋeer tau iŋgin rumei na, ighita gabua tana le irau loolo mako. Pasaa, Yesu igharaat livaa tana pa saawe to umbom patabuyaaŋ. Tauvene ŋeer tana iyaon yes tau tileep iloŋ ila rumei na ighe: “Ai, wik ta naol ne, iit leen saawe liim ve ee to uraat. Isaav ighe lolomim pa ŋeer tane igharaat moroghooŋ tsiam, na alam pa saawe to uraat. Alam pa saawe to umbom patabuyaaŋ sov!”
LUK 13:15 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yam zeran to karom. Apapamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam! Umbom patabuyaaŋ ta naol ne, yam asov apaspas makau ve doŋki tsiam, ve agham zi tila tighunghun yaa.
LUK 13:16 Ve aghita livaa tane. I Abaram paaghu tooni. Eemon Sadan ikisi irau ndaman saŋavul liim ve tol (18) wa. Tauvene isaav ighe yau nauule ve nagham mulini pa pataŋani tooni ila saawe to umbom patabuyaaŋ, ene iduduuŋ. Ma yam agham ŋgar mindai?”
LUK 13:17 Yesu isavia saveeŋ tane, le koiŋa tisov mayazi. Eemon eval tiina tisov tintinizi. Pasaa, tighita gabua tintiina tau Yesu ighamgham zi na, le tighilaal tapiri ve poia tooni.
LUK 13:18 Ra Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale nasavia izaa to saa?
LUK 13:19 Ene imin mastet uuve tau ŋeer ee ighamu ila, ve isuruuva ila uum tooni. Murei ra, uuv marani tawe itum izaa tiina ve ghitooŋa imin ai, ve ighur booga naol. Tauvene man tau tirovroov ila taitai saamba na, tirau rumazi izala booga.”
LUK 13:20 Yesu isaav muul ighe: “Pooz to Maaron, ene ŋgara mindai? Pale nasavia izaa to saa?
LUK 13:21 Ene imin yis rig tau livaa ee ikepu tomania palawa tiina. Yis rigmon tana iloŋ ila irau palawa tawe loolo le ipasaria.”
LUK 13:22 Yesu ighe izala pa Yerusalem. Tauvene itaghon eez ila ve ighe peria nugh marani ma nugh tiina eta, mako ivotia Maaron aliiŋa pazi. Ighamgham tauvene taghon taghon gha ila.
LUK 13:23 Ŋeer ee iburig ve ighasoni ighe: “Tiina, mindai? Tamtamon tau pale Maaron igham mulin zi ve tileep poia na, yes eval, ma eŋaeŋa mon?”
LUK 13:24 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Eez to tataghon pooz to Maaron ve taloŋ tala nugh tooni, ene atamana tiina mako. Marani kat. Tauvene azuari gham to aloŋ ala. Pa tamtamon eval pale titoova to tiloŋ tila, eemon tirao mako.
LUK 13:25 “Tauvene agham ŋgar poi. Murei, ruum tauŋa pale iburig, ve ipoon ataman. Ve ighe ayozyooz muuri, ve aseŋseŋ ataman ve ataŋ raraini aghe: ‘Tiina, ukaak ataman payei lak!’ Ene pale iyol aliŋamim ighe: ‘Yam savunugha? Yau nakankaan payam. Alaagh mindai ta alam?’
LUK 13:26 “Mako yam ayol aliiŋa aghe: ‘Wai, tiina tsiei, muuŋ taluplup ghiit pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ, ve yo upaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tsiei. Lolom iveegh payei?’
LUK 13:27 “Eemon i pale isaav payam ighe: ‘Yam savunugha? Yau nasaav payam wa. Yau nakankaan payam. Yam zeran to ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Asov aghau ala soghan payau!’”
LUK 13:28 “Tauvene yam pale lolomim isaghat kat, ve ayakyak toman livomim kikikia. Pasaa, aghita Abaram, Isak, ve Yakop, tomania propet tisov tilup zi tomania Maaron izi nugh tooni. Eemon yam o tisik gham avot ala muuri.
LUK 13:29 Saawe tana ighe ivot, ene pale nughmariŋ tilam tilup zi izi Maaron nugh tooni, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ. Yes to ragh puughu, yavaar puughu, daudau puughu, ve kaagu puughu.
LUK 13:30 “Ve alooŋ. Zeran siriv tau aazne tileep murei geeg, ene pale tila timuuŋ. Ve zeran siriv tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale anazi tizi tileep murei geeg.”
LUK 13:31 Saawe duduuŋ tana, zeran tutuuŋa siriv tilam ve tipaes pa Yesu tighe: “Ulooŋ. Upul nugh tane, ve ughau ula pa nugh ite paam! Pa Erod ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe irav ghom umaat.”
LUK 13:32 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tawe, i irau saa? I imin ŋgavuun sagsag tau geegeu. Yam ala asavia aliŋag pani tauvene: ‘Ulooŋ. Aazne ve bogzo, yau aat nazirziir avuvu sasaghati ve naghagharaat moroghooŋa. Ve ezau, o naparwai uraat tsiau le isov kat.’
LUK 13:33 Tauvene aazne, bogzo, ve ezau, yau aat nataghon eez tau Maaron ighuru payau na. Pasaa, irau tirav propet eta to Maaron izi nugh ite paam mako. Tiravu imaat izi Yerusalem, o iduduuŋ.”
LUK 13:34 Ra Yesu isaav muul toman loolo ipataŋan ighe: “O Yerusalem, Yerusalem, yo nugh tau uravrav propet to Maaron timatmaat. Ve yes uraata tau i imbaaŋ zi tilat payo na, yo uravrav zi pa maet gha timatmaat. Saawe naol, yau naghe nalup tamtamon tsio tilam tsiau. Leso napagud zi imin tatareek ipagud natŋa pa baage. Eemon yes lolozi pa tilam mako.
LUK 13:35 Tauvene Maaron pale ipul rumei tsio igheen sorok ve le tamtamona mako. Ve yau nasaav payo: Yo aat ughit ghau muul mako, le irau ŋgar to tamtamon tsio ivot, ve tisaav tighe: ‘Poia to Maaron izaa to ŋeer tane ve ipaloti. Pa i igham Maaron naagho ta ilam!’”
LUK 14:1 Umbom patabuyaaŋ ee, Yesu ila ruum to ŋeer ee pa ghanghaniiŋ. Ŋeer tawe, i daaba ee to zeran tutuuŋa. Saawe tana, tamtamon siriv tau tileep tomani zi na, matazi ilala pa Yesu tighe tighita pale igham saa ŋgar?
LUK 14:2 Malau mako ve ŋeer ee iburig iyooz ila Yesu naagho. I, sariiŋ tiina ighamu.
LUK 14:3 Tauvene Yesu ighason ila pa zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ ighe: “Laak, yam agham ŋgar mindai? Isaav ighe tagharaat yes moroghooŋa pa saawe to umbom patabuyaaŋ, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron, ma mako?”
LUK 14:4 Yes tisavia saveeŋ eta mako. Tineneeŋ mon. Tauvene Yesu niima ila ikis ŋeer tana, igharaata le tiini poia, ve isaav pani gha ila.
LUK 14:5 Ra ighason zi muul ighe: “Mindai, saawe to umbom patabuyaaŋ, isaav ighe tsiam eta naatu, ma makau tooni itap izila puura to yaa, pale ipuli igheen? Mako. I pale rekia mon ila ve ighamu izaa.”
LUK 14:6 Yes tilooŋ saveeŋ tane le tilil pa savsaveeŋ. Tauvene tineneeŋ mon.
LUK 14:7 Tamtamon siriv tau tisain zi tilam pa ghanghaniiŋ tana na, tizazain tauzi tighe tileep ila paŋ popoiazi tau tighuru pa yes tau ezazi tintiina na. Yesu ighita ŋgar tana, ve isavia saveeŋ palelaaŋ pazi tauvene:
LUK 14:8 “Isaav ighe ŋeer eta isain ghom pa ghanghaniiŋ to vaiŋ, na mbolem izi sorok ila paŋ tau tighuru pa yes tau ezazi tintiina na sov. Pa ighe ghanghaniiŋ taama isain ŋeer eta tau eeza tiina iliiv ghom na ilam paam,
LUK 14:9 ene pale ghanghaniiŋ taama ilat, ve isaav payo ighe: ‘Enes, uburig upul paŋ tane, ve ŋeer tawe ilam mboole izi.’ Ene pale uburig toman mayam tiina, ve umuul ula uleep paŋ ta murei geeg we.
LUK 14:10 Tauvene isaav ighe tisain ghom pa ghanghaniiŋ eta, na upakur ghom ve ula mbolem izi muŋgaaŋ sov. Ula mbolem izi ila paŋ tau igheen murei geeg. Pa ighe ghanghaniiŋ taama ilam, ve isaav payo ighe: ‘Etag ite, uburig ulam mbolem izi muŋgaaŋ igharau ghau.’ Ighe i igham tauvene, ene imin ipakur ghom ila eval tiina tau yamŋa aghanghan na naghozi.
LUK 14:11 Pa tamtamon tau ighe ipakur tauu eeza, ene pale titatan eeza izi. Ve isaav ighe tamtamon eta itatan tauu eeza, ene pale tipakuru, ve eeza imin tiina.”
LUK 14:12 Ra Yesu isaav pa ŋeer tau isaini ilam pa ghanghaniiŋ tana ighe: “Isaav ighe ugham ghanghaniiŋ, na upoi zetamŋa, toŋvetaz tsio, ziiri waaro tsio, ma yes kuaz tauŋa tau tileep tigharau ghom na sov. Pa murei, yes pale tisain ghom pa ghanghaniiŋ tomani zi ve tiyol mulin nimam. Ene atuya tsio.
LUK 14:13 Tauvene isaav ighe yo ugham ghanghaniiŋ, na upoi yes tau irau tigham ghanghaniiŋ mako na, imin yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes tau matazi kumkuuma na. Leso poia to Maaron izaa tsio, ve saawe tau i ipaburigin tamtamon duduŋazi pa mateegh, ene pale i tauu iyol nimam, ve igham lem atuya poia.”
LUK 14:15 Yes tau yesŋa Yesu tilup zi pa ghanghaniiŋ ila boor eemon na, tamtamon toozi ee ilooŋ Yesu saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Yes tau tiloŋ tila Maaron nugh tooni pa ghanghaniiŋ ta sewe, ene pale tintinizi pa poia to Maaron tau pale izaa toozi.”
LUK 14:16 Yesu iyol aliiŋa pa saveeŋ palelaaŋ tane ighe: “Pai ee, ŋeer ee ighe igham ghanghaniiŋ tiina. Tauvene isain tamtamon katini ighe tilam pa ghanghaniiŋ tana.
LUK 14:17 Saawe tau ghanghaniiŋ ighe ivot, i imbaaŋ besooŋa tooni ee imuul ila, leso isaav pa yes tau poiŋ to tiina tooni igham zi na ighe: ‘Ai, yam alam rekia! Pa tigharaat gabua tisov wa.’
LUK 14:18 “Eemon yes tisov tinizi imum. Tauvene tipalele saveeŋ, leso tila pa ghanghaniiŋ tawe sov. Ŋeer tau besooŋa tana ila ivot tooni imin maata na, isaav pani ighe: ‘Poia, irau to nalat. Eemon leg uraat rig. Yau naghol taan sirivu ee, ve aazne naghe nala naghita.’
LUK 14:19 Ŋeer ite imin ru aana isaav pani ighe: ‘Poia, irau to nalat. Eemon naghol bapolo saŋavul, ve aazne naghe nala natoov zi pa uraat.’
LUK 14:20 Ve ŋeer ite imin tol aana isaav pani ighe: ‘Yau ŋgarig gha navai. Tauvene irau nalat mako.’
LUK 14:21 “Besooŋa tana imuul ila to tiina tooni, ve ipaesia aliŋazi pani. Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tooni le aate yavyav kat, ve isaav pani: ‘Ighe tauvene, na rekia mon umuul ula, ve ulaagh taghon eez tintiina ve geegeu to nugh, ve uyau yes mbolaaŋa, yes narapeŋa, ve yes tau matazi kumkuuma na, ve yamŋa alam.’
LUK 14:22 “Tauvene besooŋa tana imuul ila ve igham uratoi tiina tooni aliiŋa. Le isov, ra imuul ilam, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, aliŋam tau yo usavia na, tauta nagham uratoini le isov. Eemon ruum to ghanghaniiŋ, sooso ighengheen soone.’
LUK 14:23 “Tiina tooni iyol aliiŋa: ‘Ighe tauvene, na upul nugh tane ve ula ulaagh taghon eez ve uum zigezi, ve umbuur ariaaŋ pa tamtamon, ve yamŋa alam. Leso tipavon ruum tsiau le ivon kat.
LUK 14:24 Yau nasaav payam. Yes tau poiŋ tsiau igham zi ve tinizi imum na, toozi eta irau aavo itut aniiŋ tsiau mako le mako kat!’”
LUK 14:25 Eval tiina titaghon Yesu gha yesŋa tilaghlaagh. Yesu itoor ghi ve isaav pazi ighe:
LUK 14:26 “Isaav ighe tamtamon eta loolo pa taama, tiina, azaawa, natŋa, toŋvetaz tooni, ma tauu lepoogh tooni iliiv ghau, ene irau imin ziŋerag ve itaghon ghau ne mako.
LUK 14:27 Ve isaav ighe ŋeer eta ibaad ai pambarooŋ tooni ve itaghon ghau mako, ene i paam, irau imin ziŋerag mako.
LUK 14:28 “Isaav ighe tsiam eta igham ŋgar pa raoŋ ruum tau daaba malaua na, i aat ileep ve inin poghania maet tooni imin maata. Pale irau ipasov ruum, ma mako? Isaav ighe maet tooni irau, ene aat ipaburigin uraat.
LUK 14:29 Pa ighe ipaburigin uraat to raoŋ ruum, ve ipasovu mako, ene pale tamtamon tisov tau tighita uraat tooni, tiŋiŋ pani ve tiveleghi tighe: ‘Wai, ŋeer tawe igham tiini pa raoŋ ruum tiina na. Ipasovu wa?’
LUK 14:31 “Ve kinik tau ighe igham malmal pa kinik ite, ene pale itaghon ŋgar raraate mon. Ighe i le zaaba 10,000 mon, ve kinik ite le zaaba 20,000. Ene aat igabiiz zaaba tooni imin maata, ve igham ŋgar poi: Irau tigham malmal pa kinik ite tawe, ma mako?
LUK 14:32 Ighe mako, saawe tau kinik tawe ilaghlaagh malau soone, i aat imbaaŋ uraata siriv tila to tigharaat saveeŋ, leso malmal ivot sov.”
LUK 14:33 Ra Yesu iparwai saveeŋ tooni ighe: “Yam tauvene paam. Isaav ighe tsiam eta ighur muuri pa gabua tooni naol isov mako, ene irau imin ziŋerag ve itaghon ghau ne mako.”
LUK 14:34 Yesu isaav muul ighe: “Te, ene gabua poia. Eemon isaav ighe tapiri isov ve tetei muul mako, ene pale tagharaata mindai? Mako.
LUK 14:35 Te tauvene, le uraat muul mako. Irau takep tomania ŋgai taae to igham taan ŋgoreeŋa ne mako. Tauvene tisiki ilale. Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane, ve igham ŋgar pani poi.”
LUK 15:1 Saawe ee, tamtamon siriv to yauŋ takes, tomania zeran siriv to ghamuuŋ sosor tila to Yesu tighe tilooŋ saveeŋ tooni.
LUK 15:2 Zeran tutuuŋa siriv tomania ŋgara siriv to tutuuŋ tighit zi, ve tiyau avozi pa Yesu tighe: “Wai, ŋeer tawe, mindai ta igham zeran to ghamuuŋ sosor toman loolo poia, ve yesŋa tiluplup zi pa ghanghaniiŋ?”
LUK 15:3 Tauvene Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe:
LUK 15:4 “Isaav ighe tsiam eta le sipsip ndiŋndiŋ ee (100), ve iŋginŋgin zi izi nugh ŋginaaŋa, ve eta ilale, ene pale igham mindai? I pale ipul sipsip tooni tamoot paaŋ saŋavul liim ve paaŋ (99) tana tileep, ve ila iil sipsip tooni tau ilale na, le irau indeeŋa.
LUK 15:5 Saawe tau ighe indeeŋa, ene aat iiti izala avaara,
LUK 15:6 ve ibaado imuul ila pa nugh tooni toman tintini. Mako ipoi zeetŋa ve yes tau tileep tigharauu na tilam, ve isaav pazi ighe: ‘Alam, itiŋa loloon poia ve tintiniin! Pa sipsip tsiau tau ilale na, nandeeŋa wa!’
LUK 15:7 “Yau nasaav payam. Isaav ighe ŋeer eta to ghamuuŋ sosor ipul ŋgar tooni saghati ileple, ve itoor ŋgar tooni ila pa Maaron, ene yes to nugh sambam tighamgham tauvene paam. Lolozi poia kat, ve tintinizi pa ŋeer eemon tana iliiv zeran tamoot paaŋ saŋavul liim ve paaŋ (99) tau tinumeer tighe tiduduuŋ ila Maaron maata ve lezi puughu eta to titoor ŋgar toozi mako.”
LUK 15:8 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe livaa eta le maet silva saŋavul, ve eta ilale, ene pale igham mindai? I pale itun lam, ve izaar ruum loolo, ve maata ines poi pa maet tana le irau indeeŋa.
LUK 15:9 Saawe tau ighe indeeŋa, i pale ipoi zeetŋa ve yes tau tileep tigharauu na tilam, ve isaav pazi ighe: ‘Alei, alam itiŋa loloon poia ve tintiniin. Pa maet tsiau tau ilale na, nandeeŋa wa.’
LUK 15:10 “Yau nasaav payam: Isaav ighe ŋeer eta to ghamuuŋ sosor ipul ŋgar tooni saghati ileple, ve itoor ŋgar tooni ila pa Maaron, ene ŋgar raraate ivotvot ila aŋela to Maaron sosozi paam. Yes lolozi poia kat, ve tintinizi pa ŋeer eemon tana.”
LUK 15:11 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite paam pazi ighe: “Saawe ee, ŋeer ee ilepleep. I natŋa ru.
LUK 15:12 Tilepleep ve ŋeer muria iburig, ve isaav pa taama ighe: ‘Tamaŋ, yau naghe yo uvalagh gabua tsio, ve saa gabua tau yo ughe upuli imin leg, na ugham payau pataghaaŋ.’ Taama itaghon aliiŋa, ve ivalagh gabua tooni imin ru, ve ighur sirivu ila pa ŋeer muria, ve sirivu igheen pa ŋeer olman.
LUK 15:13 “Saawe siriv ilam ila, ra naatu muria iyau gabua tooni naol isov, ve iburig tomania gha ila pa nugh malau. Ila ivot ta sewe, ra isuruuv maet tooni pa gabua soroksorok naol le maet isov. Malau mako ve pitool tiina ivot izi nugh tawe. Tauta mbolaaŋ igham ŋeer tana le lepoogha poia mako.
LUK 15:15 Tauvene ila ighason nugh tauŋa ee pa uraat. I iyok pani, ve imbaaŋo ila pa ŋginiiŋ ŋgai tooni.
LUK 15:16 I pitoola kat. Eemon eta igham le aniiŋ mako. Tauvene ighe le ighan ŋgai aniiŋ toozi siriv. Eemon aniiŋ tawe paam, eta igham pani mako.
LUK 15:17 “I ilepleep ila le ighilaal ighe i isosor wa. Ra ipasawal muul pa lepoogh tooni ta muuŋ na ighe: ‘Oyai, uraata to tamaŋ tighanghan le apozi isuŋ, ve aniiŋ sirivu izi igheen. Ve yau tane, aazne namaat pa pitool.
LUK 15:18 Tambaaŋo. Yau aat namuul nala pa tamaŋ. Saawe tau nala navot tooni, ene aat nasaav pani naghe: Tamaŋ, yau nagham sosor pa Maaron to sambam, ve nagham sosor payo paam.
LUK 15:19 Yau poiag mako. Tauvene irau uwaat ghau ughe natum muul sov. Mindai, irau uyok ve namin uraata payo?’
LUK 15:20 “I igharaat ŋgar tooni le isov, ra imuul ila pa taama. Ilaghlaagh malau soone, ve taama maata ila le ighita. Rekia mon ighilaalo ve loolo isaghatini. Tauvene ilaan ila isaghavu, ve itaŋ pani.
LUK 15:21 Ra naatu isaav pani ighe: ‘Tamaŋ, yau nagham sosor pa Maaron to sambam, ve nagham sosor payo paam. Yau poiag mako. Tauvene irau uwaat ghau natum muul mako.’
LUK 15:22 “Eemon taama irav motin saveeŋ tooni, ve isaav pa yes besooŋa tooni ighe: ‘Ai, yam rekia ala agham nonoghiiŋa malaua tau paghuuna kat na ilam, ve anonogh natug tane pani. Ve agham ring, ve aghuru ila niima ŋguruuŋa, ve azeev zuzuuŋa ila aaghe.
LUK 15:23 Ve yam siriv ala agham makau naatu toman tumbuuŋa tau naghuru pa ghanghaniiŋ na, ve aravu. Leso tagham ghanghaniiŋ pa natug tane toman tintiniin.
LUK 15:24 Pasaa, iit taghe pa i imaat wa. Eemon mako. Maata yaryaare, ve imuul ilam ivot. Taghe pa i ilale wa. Eemon mako. Aazne, taghita muul.’ Tauvene besooŋa tooni tila tigham uraat itaghon olman aliiŋa. Ra tilup zi pa ghanghaniiŋ toman tintinizi.
LUK 15:25 “Malau mako ve naatu olman aana ileep uum gha ilam. Ilaagh ilam igharau ruum, ve ilooŋ oroor tiina. Ambam itaŋtaŋ ve tighamgham narogho.
LUK 15:26 Tauvene ipoi besooŋa ee ilam, ve ighasoni ighe: ‘Ai, ewe tigham saa?’
LUK 15:27 “Besooŋa tana iyol aliiŋa ighe: ‘Taghe pa tazim imaat wa. Eemon mako. Imuul ilam toman tiini poia! Tauta tamam loolo poia kat, ve irav makau naatu tau ighuru pa ghanghaniiŋ na gha tighanghan pani.’
LUK 15:28 “Naatu olman ilooŋ saveeŋ tane, le irau loolo mako ve aate yavyav kat. Tauta loolo pa iloŋ ila ruum mako. Tauvene taama ivot ila tooni, ve itoova to irav aate.
LUK 15:29 Eemon i isaav pa taama ighe: ‘Tamaŋ, ndaman katini, yau naleep tomani ghom, ve nakaria uraat payo. Nazoor aliŋam rigta mako. Eemon aaz eta, yo upakur ghau pa gabua eta mako. Mako kat. Imin ta ugham leg mekmek naatu eta to yeŋa zetagŋa nighanghan toman tintiinmai, kanaŋ lolog poia rig. Eemon mako.
LUK 15:30 Ve natum tawe, i ila ve yesŋa zilivaa to eez tivaghamunia gabua tsio le isov. Eemon saawe tau imuul ilam, yo urav makau naatu poia tau taghuru pa ghanghaniiŋ na pani!’
LUK 15:31 “Taama iyol aliiŋa ighe: ‘O natug, saawe isov, ituru talepleep. Ve gabua tsiau ta naol ne, ene yo tsio.
LUK 15:32 Ughita. Iit taghe pa tazim imaat wa. Eemon ileep maata yaryaare. Ve taghe pa ilale wa. Eemon aazne, ilam peria ve taghita muul. Tauvene isaav ighe tagham ghanghaniiŋ pani toman tintiniin, ene iduduuŋ.’”
LUK 16:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa mbiwa tooni ighe: “Pai ee, kuaz tauu ee ilepleep. I le uraata ee tau iŋginŋgin gabua tooni. Eemon zeran siriv tilam ve tiŋgal saveeŋ pa uraata tooni tawe tighe i isusuruuv maet tomania gabua siriv to tiina tooni soroksorok.
LUK 16:2 Tauvene kuaz tauu tana ipoii ilam, ve isaav pani ighe: ‘Yo ugham uraat mindai? Pasaa, nakaria loŋaaŋ saveeŋ tsio wa. Yo ula rekia ve ubood uraat tsio ta ughamghamu na saveeŋa ila rau, ve ughamu ilam naghita. Pa yo aat usov pa uraat tane. Irau uŋgin gabua tsiau muul mako.’
LUK 16:3 “Uraata tooni ilooŋ saveeŋ tane, ve iil ŋgar ighe: ‘Wai, tiina tsiau ighe ipasov ghau pa uraat to ŋginiiŋ gabua tooni. Pale nagham mindai? Tapirig irau to nagham uraat pataŋani imin mbutuuŋ taan ne mako. Ve mayag paam pa suŋuuŋ tamtamon pa leg gabua.’
LUK 16:4 Tauvene ilepleep le ŋgar ee ivot pani, ve isaav ighe: ‘Aa! Ŋgarig gha matag iŋgal ŋgar ee! Isaav ighe nagham tauvene, ene pale tamtamon lolozi poia payau, ve saawe tau tiina tsiau ipasov ghau pa uraat, tamtamon siriv pale tigham ghau nala ruum toozi, ve naleep ila nimazi.’
LUK 16:5 “Ra i ipoi yes tau lezi bun igheen ila to tiina tooni na, ve eŋaeŋa tilam tooni. I tau ila ivot tooni imin maata na, uraata tana ighasoni ighe: ‘Ai, usaav: Bun tsio piiz igheen ila to tiina tsiau?’
LUK 16:6 “Ŋeer tawe iyol aliiŋa ighe: ‘Ŋgoreeŋ tau igheen ila patuzi tintiina irau ndiŋndiŋ ee (100).’ “Uraata tana isaav pani ighe: ‘Yau aat nazuure izi rig. Enes, ugham rau tau bun tsio igheen ila na, mbolem izi, ve rekia mon ubood tamoot ru saŋavul (50) mon. Ve sirivu ileple.’
LUK 16:7 “Ra ŋeer ite aana ila ivot tooni, ve uraata tana ighasoni ighe: ‘Aiyo, usaav: Bun tsio piiz?’ “I iyol aliiŋa ighe: ‘Bek ndiŋndiŋ ee (100) tau tivoniir pa aniiŋ wit.’ “Uraata tana isaav pani ighe: ‘Enes, ugham rau tau bun tsio igheen ila na, ve ubood bek wit tamoot paaŋ (80) mon.’”
LUK 16:8 Ra Yesu isaav muul ighe: “Onoon, ŋgar tau uraata tana ighamu na, iduduuŋ mako. Eemon saawe tau tiina tooni ilooŋ vaaru, i ipait uraata tana eeza. Pasaa, i igham ŋgar pa pataŋani tau ighe ivot pani, ve iil eez pa tauu leso murei ileep poia. “Tamtamon tau titaghon ŋgar to taan na, tiliiv yes tau titaghon ŋgar to ghazooŋa. Pasaa, yes tiwatagh katin saa ŋgar to taan tau yes irau tighamu, leso tileep poia izi taan. Ve titaghon ŋgar tawe. Eemon yes tau tiwatagh ŋgar to ghazooŋa na, titaghoni irao mako.
LUK 16:9 “Yau nasaav payam: Ail eez pa taumim, leso murei aleep poia. Maet to taan tau imin puughu pa ŋgar sasaghati naol na, yam areii pa tamtamon. Leso lolozi poia payam. Ve murei, saawe tau maet to taan isov, ene pale tigham gham ala aleep poia ila ruum tsiam izi nugh sambam taghon taghon gha ila.
LUK 16:10 “Isaav ighe tamtamon eta iŋgin poghania gabua ŋgiira tau tighuru ila niima, ene pale iŋgin poghania gabua tiina paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar tau iduduuŋ mako pa gabua ŋgiira, ene pale igham ŋgar raraate mon pa gabua tiina paam.
LUK 16:11 Maet to taan, gabua tauu mako. Ve imin puughu pa ŋgar sasaghati naol. Tauvene isaav ighe yam aŋgin poghania maet itaghon Maaron ŋgar tooni mako, ene pale ighur gabua tauu to sambam ila nimamim mindai? Ene aat mako.
LUK 16:12 Onoon kat, isaav ighe tighur gabua ila nimamim ve aŋgin poghania mako, ene pale sei igham gabua imin lemim kat?
LUK 16:13 “Besooŋa eta irau ibees poi pa daaba ru mako. Pale ighur loolo pa ee, ve loolo isaghavu kat. Ve ite, ene pale ighur loolo pani geeg mako, ve maata veleghini. Tauvene yam irau abees poi pa Maaron tomania kuaz to taan ne mako.”
LUK 16:14 Zeran tutuuŋa tighur lolozi kat pa maet. Yes tilooŋ saveeŋ isov tana, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ naol pa Yesu.
LUK 16:15 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Yam aghamgham ŋgar naol ila tamtamon matazi, leso tighit gham tighe yam zeran duduŋamim. Eemon Maaron iwatagh lolomim wa. Ve alooŋ! Gabua tau tamtamon tighita tighe gabua tiina, ene Maaron ighita ighe gabua saghati kat.”
LUK 16:16 Yesu isaav muul ighe: “Tutuuŋ to Mose ve saveeŋ to yes propet itotoi tamtamon pa eez to Maaron le ilam imuul saawe to ŋeer rughuzaaŋa Yoan. Eemon saawe tana ve ilam, tamtamon tivovotia vaaru poia pa pooz to Maaron, ve eval tiina tizuari zi tighe le tiloŋ tila pooz tooni loolo.
LUK 16:17 “Sambam ve taan, ene iraurau pa Maaron to ipasov zi. Eemon tutuuŋ tooni ziiri ŋgiira rigta irau ilale ne mako. Mako le mako kat.
LUK 16:18 “Isaav ighe ŋeer eta iziir azaawa ila ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ. Ve isaav ighe ŋeer eta ivai livaa eta tau azaawa iziire na, ene i paam imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.”
LUK 16:19 Yesu isaav muul ighe: “Pai ee, kuaz tauu ee ilepleep. Lepoogh tooni poia kat. Monmon inonogh ghi pa nonoghiiŋa popoiazi mon tau ŋgeretazi imin aindan ve atuyazi tintiina kat. Ve saawe isov, ighanghan aniiŋ popoia mon, ve ilepleep toman tintini.
LUK 16:20 Mbolaaŋa ee ilepleep igharau kuaz tauu tawe. Eeza Lasarus. I narape, ve tiini isov mbotmboot. Monmon tisursuru ila, ve tighuru izi igharau kuaz tauu tana ataman tooni aavo.
LUK 16:21 Lasarus pitoola kat. Tauvene ighe le ighan aniiŋ ŋgirŋgiira tau itaptap pa kuaz tauu boor tooni na. Saawe tau ilepleep ta sewe, ŋgavuun tilamlam ve tindadamoz mbotmboota.
LUK 16:22 “I ilepleep toman pataŋani tauvene le imaat. Ra aŋela tighamu ve tighuru ileep ila nugh poia igharau Abaram ziige. Murei ra, kuaz tauu aana imaat ve titavia.
LUK 16:23 “I izila nugh saghati to mateegha, ve iyamaan yavyavuuŋ tiina kat. Maata izala le ighita Abaram yesuru Lasarus tilepleep malau kat.
LUK 16:24 Tauvene iboob ila pa Abaram ighe: ‘Oyai, tamaŋ Abaram, lolom raa, isaghatin ghau ve umbaaŋ Lasarus ilam. Leso izeev niima ŋguruuŋa izila yaa, ve ipaluum yamag rigta. Pasaa, yau naleep ila yav tane loolo, ve yavyavuuŋ tiina kat igham ghau.’
LUK 16:25 “Eemon Abaram iyol aliiŋa ighe: ‘Oo natug, matam iŋgal lepoogh tsio tau muuŋ ughamu izi taan na. Saawe tana, yo uleep poia mon, ve Lasarus ileep saghat. Tauta aazne, aate izi ve igham lepoogh poia izi nugh tane, ve yo uyamaan yavyavuuŋ tiina ta sena.
LUK 16:26 Ve gabua ite. Ughita. Maaron ighur sapsapu tiina tane isap sosoon. Leso tamtamon eta to sene ighe ilat tsiam, ene aat irau ilat mako. Ve yam tauvene paam. Tsiam eta irau ilam iliv ta sene mako.’
LUK 16:27 “Kuaz tauu ilooŋ saveeŋ tane, ve itaŋ rarai Abaram muul ighe: ‘O tamaŋ, ighe tauvene, na umbaaŋ Lasarus imuul ila pa tamaŋ ruum tooni,
LUK 16:28 ve iveveen tazigŋa liim tau tilepleep we, leso titoor ŋgar toozi. Mako pale yes paam titaghon ghau tilam pa nugh to yavyavuuŋ tane.’
LUK 16:29 “Abaram iyol aliiŋa ighe: ‘Saveeŋ to Mose ve yes propet, ene tiwataghi wa. Yes irau tilooŋa ve titaghoni.’
LUK 16:30 “Kuaz tauu isaav pani muul ighe: ‘Tamaŋ Abaram, ŋgar tsio tana poia. Eemon irau ighur mako. Ve isaav ighe mateegha eta iburig gha ila ivot toozi ve ipaes pazi, ene aat tighur ila saveeŋ tooni, ve titoor ŋgar toozi.’
LUK 16:31 “Abaram iyol aliiŋa ighe: ‘Mako. Ighe tilooŋ Mose tomania yes propet aliŋazi mako, ene pale tamtamon tau iburig pa mateegh na paam, irau igham zi tighur ila mako.’”
LUK 17:1 Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Tovaaŋ maata maata pale ivot pa tamtamon, ve igham zi titap pa ghuruuŋ ila toozi. Eemon tamtamon tau ighe imin watiiŋ pa marani eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila te gha ilale. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim!
LUK 17:3 “Isaav ighe toŋvetaz tsio eta igham sosor, na ula tooni ve usaav duduuŋ pani pa sosor tooni. Isaav ighe ilooŋ ghom ve itoor ŋgar tooni, o upul sosor tooni, ve lolom iveegh pani.
LUK 17:4 Isaav ighe i igham sosor payo pai liim ve ru pa aaz eemon, ve ilatlat tsio ve isavsaav payo ighe: ‘Yau naghilaal sosor tsiau, ve natoor ŋgar tsiau wa.’ Na yo paam, upul sosor tooni ve lolom iveegh pani.”
LUK 17:5 Mbaŋooŋa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Tiina, ighe tauvene, na ugham ghuruuŋ ila tsiei ivot imin tiina.”
LUK 17:6 Yesu isaav pazi: “Isaav ighe ghuruuŋ ila tsiam ŋgiira rigmon imin mastet uuve, na yam pale irau asaav pa ai tiina tane aghe: ‘Ukuul taum uzaa, ve ula upayooz taum ila te loolo.’ Ve ai tane pale itaghon aliŋamim.”
LUK 17:7 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe tsiam eta isaav pa besooŋa tooni ve ila imbut uum, ma iŋgin sipsip tooni, ve ravrav besooŋa tawe imuul ila pa ruum, ene pale isaav mindai pa besooŋa tana? Pale rekia mon isaav pani ighe: ‘Ulam, mbolem izi, ve ughan?’
LUK 17:8 Ene aat mako. Pale isaav pani tauvene: ‘Yo ula ugharaat aniiŋ payau le isov, mako ugharaat ghom, ve umuul ulam ubees payau le irau naghan ma naghun isov. O anam mbolem izi, ve ughan ma ughun.’
LUK 17:9 “Ve mindai? Isaav ighe besooŋa tooni ilooŋ aliiŋa ve igham uraat tana isov, pale tiina tooni ipakuru? Mako. Pasaa, ene i uraat tooni.
LUK 17:10 Yam tauvene paam. Isaav ighe agham gabua isov tau Maaron isavia payam to agham zi, na asaav mon aghe: ‘Yei besooŋa to Maaron. Nigham gabua poia eta irau to tipakur ghei pani ne mako. Uraat tau i ighuru ila nimamai, tauta nighamu.’”
LUK 17:11 Yesu ilaagh taghon eez tau ila pa Yerusalem, le ila ivot bodbodaaŋ pa Samaria ve Galilaia.
LUK 17:12 I iloŋ ila nugh ee tau igheen sewe, ve izaa to zeran saŋavul tau moroghooŋ kolekole igham zi. Tauvene tiyooz malau, ve tiboob ila pani tighe: “Yesu, tiina tsiei, lolom isaghatin ghei ve uul ghei lak!”
LUK 17:14 Yesu ighit zi, ve isaav pazi ighe: “Yam ala atotoi taumim pa yes zeran to watooŋrau.” Tauvene tipuli ve tila. Tilaagh taghon eez tila, ve Maaron tapiri igham zi tinizi poia le tiŋgalaaŋ ila i maata.
LUK 17:15 Toozi ee ighilaal ighe Maaron iuule ta tiini poia. Tauvene ipapait Maaron eeza toman aliiŋa tiina, ve imuul ila pa Yesu.
LUK 17:16 Ila ivot tooni, ve itap izi Yesu aaghe puughu, ve ighur naagho izila pa taan, ve ipaiti toman loolo poia. Ŋeer tawe, i Yuda mako. I to Samaria.
LUK 17:17 Yesu ighita ŋeer tana, ve isaav ighe: “Wai, yau naghe pa nagharaat tamtamon saŋavul tinizi poia. Liim ve paaŋ tileep sindei?
LUK 17:18 Ŋeer tane, i Yuda mako. Puughu mindai ta i zigani imuul ilam ve ipait Maaron eeza, ve yes siriv mako?”
LUK 17:19 Ra Yesu isaav pa ŋeer tana ighe: “Uburig ve ula toman lolom poia. Ghuruuŋ ila tsio, tauta igham ghom tinim poia, ve Maaron igham mulin ghom wa.”
LUK 17:20 Saawe ee, zeran tutuuŋa siriv tighason Yesu tighe: “Pale ŋeez, o pooz to Maaron ivot ighazooŋ?” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Pooz to Maaron ivot toman ilaal tiina eta tau tamtamon irau tighita pa matazi ne mako.
LUK 17:21 Tauvene tamtamon irau tisaav tighe: ‘Aghita. Pooz to Maaron igheen sene,’ o ‘igheen sewe,’ ene mako. Pasaa, pooz to Maaron, ene gabua tau ivot ila lolomim.”
LUK 17:22 Ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Murei, saawe saghati kat pale ivot, ve yam apasul aghe le aghita Tamtamon Naatu itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ rigta, o poia. Eemon yam irau aghita rekia mako.
LUK 17:23 Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. Pa zeran siriv pale tisaav payam tighe: ‘Aghita. I tauu ta ewe!’, ma tighe: ‘I tauu ta ene!’ Eemon yam ala ataghon zi sov.
LUK 17:24 Pa saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam ve itotoi tapiri ivot ighazooŋ, ene pale tamtamon tisov tighita. I pale izilam imin nugh ighani milia ila sambam saamba ziige ee ve ila ivool ziige ite.
LUK 17:25 Eemon gabua tana irau ivot rekia soone. Pasaa, imin maata, Tamtamon Naatu aat ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni, ve tamtamon to aazne tizori.
LUK 17:26 “Saawe tau muleeŋ to Tamtamon Naatu ighe ilam igharau, ene pale tamtamon titaghon ŋgar tau muuŋ tighamu ila saawe to Noa na.
LUK 17:27 Saawe tana, tamtamon lolozi iveghai tauzi kat. Tighilaal pataŋani tau ighe ivot na mako. Tighanghan, tighunghun, ve tivavavai zi ila ila le saawe duduuŋ tau Noa iloŋ ila waaŋ loolo. Ra Maaron igham yaa ivot toman tapiri tiina le itav taan, ve iravuur tamtamon tisov tilalez.
LUK 17:28 “Ve tamtamon pale titaghon ŋgar tau tighamu ila saawe to Lot na. Saawe tana paam, tamtamon tighilaal pataŋani tau ighe ivot pazi na mako. Tighanghan, tighunghun, tiraraukol pa gabua toozi, tivavazogh aniiŋ, tiraurau ruum, ila ila le
LUK 17:29 saawe tau Lot ipul nugh Sodom ve ighau ila. Ra Maaron igham yav tomania maet salfa tuntunu tau vaazi saghati kat na, titaptap ila sambam saamba tizi, ve iravuur zi tisov tilalez.
LUK 17:30 Saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam ve itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ, ene pale ŋgar raraate mon ivot.
LUK 17:31 “Saawe tana ighe ivot, ve ŋeer eta ilepleep ila nugh to lepoogh ta ruum paavo we, ene irau izila muul ruum loolo to igham gabua tooni siriv mako. Izi le ighau malmali ila. Ve isaav ighe ŋeer eta ileep uum tooni ve ighamgham uraat, ene i paam. Irau imuul ila pa ruum tooni mako. Ighau malmali ila.
LUK 17:32 Tauvene matamim ila pa gabua tsiam sov. Matamim iŋgal pataŋani tau muuŋ ivot pa Lot azaawa na.
LUK 17:33 Isaav ighe tamtamon eta iil eez pa tauu leso ileep poia izi taan, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau, ene pale igham lepoogh poia ila to Maaron.
LUK 17:34 “Yau nasaav payam. Saawe tana ighe ivot, ve tamtamon ru tilup zi pa ghenooŋ ila niazi eemon, ene pale tigham ee, ve tipul ee ileep.
LUK 17:35 Ve isaav ighe zilivaa ru tilup zi pa uraat to gharatooŋ aniiŋ, ene pale ŋgar raraate mon ivot pazi. Pale tigham ee, ve tipul ee ileep.”
LUK 17:37 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tighasoni tighe: “Tiina, gabua tau yo usavia na, pale ivot izi sindei?” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Nugh tau ighe uri igheen pani, ene irau iyooŋ mako. Pasaa, man kool pale tiroov tila, ve tilup zi ta sewe to tighani.”
LUK 18:1 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa mbiwa tooni to ipalot zi. Leso tinizi imum pa suŋuuŋ sov, ve tisuŋ pa Maaron irau saawe.
LUK 18:2 I isaav pazi ighe: “Nugh ee, daaba toozi to gharatooŋ saveeŋ iroi pa Maaron mako, ve igham ŋgar pa tamtamon eta mako.
LUK 18:3 Nugh tawe, naar ee ilepleep. Monmon i ilala to daaba tana, ve itaŋtaŋ raraini ighe: ‘Ŋgar tau koiag igham payau, ene iduduuŋ mako. Uul ghau ve ugharaat saveeŋ tsiau itaghon ŋgar duduuŋa.’
LUK 18:4 “Saawe malau, daaba tana imbuzir pa uleeŋ naar tana. Eemon i inoknoki tauvene le murei ra, daaba tana isaav pa tauu ighe: ‘Yau tane naroi pa Maaron mako. Ve tamtamon paam, nagham ŋgar pazi mako.
LUK 18:5 Eemon naar tane igham pararaiŋ payau ila ila le tinig imum pani kat. Tambaaŋo. Yau aat nauule ve nagharaat saveeŋ tooni. Mako pale inoknok ghau tauvene.’”
LUK 18:6 Ra Tiina toit Yesu isaav muul ighe: “Alooŋ saveeŋ to daaba saghati tana wa?
LUK 18:7 Isaav ighe tamtamon tauvene ilooŋ naar tana aliiŋa ve igharaat pataŋani tooni, ene pale Maaron igham mindai pa yes tau i tauu isiigh zi timin le na? Isaav ighe koiazŋa tigham sosor pazi, ve yes titaŋ raraini pa mboŋ ve mataaz, pale izuar pa uleeŋ zi? Ene aat mako.
LUK 18:8 Yau nasaav payam: I pale iuul zi pa pataŋani toozi rekia mon, ve igharaat saveeŋ toozi itaghon ŋgar duduuŋa. Eemon saawe tau Tamtamon Naatu imuul ilam, pale ighita yes tau tileep izi taan na tighur ila tooni, ma mako?”
LUK 18:9 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane iŋarui zeran siriv tau tinumeer tauzi tighe yes mon tiduduuŋ ila Maaron maata, ve matazi veleghin zetazŋa siriv.
LUK 18:10 “Pai ee, zeran ru tila Rumei Tiina tighe tisuŋ. Ee, ene ŋeer tutuuŋa. Ve ite, i ŋeer to yauŋ takes.
LUK 18:11 Ŋeer to tutuuŋ ila iyooz, ve isuŋ ila loolo ighe: ‘Aa Maaron, yau napakur ghom toman lolog poia. Pasaa, yau tane namin tamtamon siriv mako. Yau naum mako, naghur boog mako, ve ŋgar tau iduduuŋ ila yo matam na yau nasapir pani rigta mako. Ŋeer to yauŋ takes tane paam, yau namin i mako.
LUK 18:12 Wik ta naol ne, yau naŋgun taug pa ghaniiŋ aniiŋ pai ru itaghon suŋuuŋ ŋgara. Ve monmon navalagh gabua isov tau nagham zi na timin ŋgun saŋavul, ve naghur ŋgun eŋaeŋa ilat payo.’
LUK 18:13 “I isuŋsuŋ, ve ŋeer to yauŋ takes iyooz soghan. Maata izaa mako. Itud, ve iposai gargari toman taŋiiz. Pasaa, loolo ipataŋan pa sosor tooni. Tauvene isaav mon ighe: ‘Oo Maaron, yau tane, ŋeer to ghamuuŋ sosor. Lolom isaghatin ghau, ve ureu sosor tsiau ilale!’”
LUK 18:14 Ra Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Yau nasaav payam. Saawe tau ŋeer to yauŋ takes tana ivot gha ila pa ruum tooni, Maaron ighita ighe i mon ta ŋeer duduuŋa. Ve iitete tawe, ene mako. Pasaa, tamtamon tisov tau tipait tauzi, ene pale Maaron itatan zi. Ve isaav ighe tamtamon eta itatan tauu eeza, ene pale Maaron ipaiti.”
LUK 18:15 Tamtamon tigham natuzŋa geegeu paam tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi ve ipalot zi. Mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi.
LUK 18:16 Eemon Yesu ipoi geegeu tawe timuul tilam, ve isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov! Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane.”
LUK 18:17 Yau nasaav payam kat. Isaav ighe tamtamon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara imin geegeu tane mako, i aat irau iloŋ ila nugh tooni ne mako.
LUK 18:18 Daaba ee to yes Yuda ighason Yesu ighe: “Mos puughu, yo poiam. Pale nagham mindai, leso naleep matag yaryaare le alok?”
LUK 18:19 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughe yau poiag? Maaron mon ta poia. Ite paam mako.
LUK 18:20 Tutuuŋ ta naol ne, yo uwatagh zi wa: ‘Ughur boog sov, urav tamtamon imaat sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov, ve matam loŋloŋai pa tamam gha tinam ve utandagh pazi.’”
LUK 18:21 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai mos puughu, saawe tau kukuag ve ilam aazne, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov.”
LUK 18:22 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pani muul ighe: “Poia. Ve ŋgar ee ta yo ughamu soone. Ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.”
LUK 18:23 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, le loolo ipataŋan kat. Pasaa, i kuaz tauu kat.
LUK 18:24 Yesu ighita ŋeer tana loolo ipataŋan, ve isaav ighe: “Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni.
LUK 18:25 Aghita. Isaav ighe kamel itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni, ene pale tirao mako kat.”
LUK 18:26 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tighason Yesu tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
LUK 18:27 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Gabua tau tamtamon irau tighamu mako, ene irau Maaron ighamu. Pasaa, gabua eta irau ikeek Maaron mako.”
LUK 18:28 Tauvene Petrus isaav pa Yesu ighe: “Ughita. Yei tane nipul nugh tsiei tomania gabua tsiei naol isov ileple, ve nilam nitaghon ghom.”
LUK 18:29 Yesu isaav pazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar pa pooz to Maaron, ve ipul ruum tooni, azaawa, toŋvetaz tooni, tiina taama, ma natŋa,
LUK 18:30 ene pale Maaron iyol gabua tau tamtamon tana ipul zi na pai katini. Pasaa, saawe tau i ileep izi taan, poia tiina to Maaron pale izazaa tooni le iliiv kat pa gabua tooni tisov tawe. Ve saawe to Mboŋ Murei ighe ivot, i pale ileep maata yaryaare le alok.”
LUK 18:31 Ra Yesu ipet mbiwa tooni saŋavul ve ru tila soghan, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Ve saveeŋ isov tau yes propet tiboode izaa to Tamtamon Naatu na, ene pale anooŋa ivot.
LUK 18:32 Pale tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi, ve tipamogheraini, tipamayaŋini, ve tiŋazuvu.
LUK 18:33 Mako tilosi pa waar tuatua, ve tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.”
LUK 18:34 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tana, eemon tighazooŋ pa puughu rigta mako. Pasaa, puughu iyooŋ pazi. Tauta tikankaan pa Yesu saveeŋ tooni.
LUK 18:35 Yesu ilaagh ila le igharau nugh Yeriko, ve izaa to ŋeer maata kumkuuma ee. I mboole izi ila eez ziige, ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua.
LUK 18:36 Ŋeer tawe ilooŋ eval tiina tilam le tighe tisal pani. Tauvene ighason zi ighe: “Ou, ene mindai?”
LUK 18:37 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, Yesu to Nasaret ilam gha ila we.”
LUK 18:38 Tauvene i iboob aliiŋa tiina ighe: “Yesu, David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
LUK 18:39 Yes tau tilaagh timuuŋ na, tiyaon ŋeer tana tighe ineneeŋ. Eemon i itaŋ rarai Yesu muul toman aliiŋa tiina kat ighe: “Aa David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
LUK 18:40 Tauvene Yesu aaghe tuŋia, ve isaav pa tamtamon siriv ighe: “Akis ŋeer tana niima ve aghamu ilam.” Ŋeer tana ilam igharauu, ve Yesu ighasoni ighe:
LUK 18:41 “Aiyo, ughe nagham mindai payo?” I iyol aliiŋa ighe: “Aa tiina tsiau, naghe yo ugharaat matag. Leso naghita nugh.”
LUK 18:42 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Matam poia ve ughita nugh lak! Ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha matam poia wa.”
LUK 18:43 Rekia mon, ŋeer tana maata poia gha ighita nugh. Tauvene ipapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni, ve itaghon Yesu gha yesŋa tila. Ve eval tiina tau tilepleep ve tighita kaut ŋgereeta tana na, tisov tipait Maaron eeza paam.
LUK 19:1 Yesu iloŋ ila nugh Yeriko, ve ilaagh taghon nugh loolo gha ila.
LUK 19:2 Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep, eeza Sakaius. I zeran to yauŋ takes daaba toozi ee, ve i kuaz tauu kat.
LUK 19:3 Sakaius izuari ghi ighe le ighita Yesu i saa ŋeer. Eemon irao mako. Pasaa, aaghe tuuku ve eval tiina tipoona.
LUK 19:4 Eemon ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe ighita Yesu. Tauvene ilaan imuuŋ ila, ve ighita ai fik ee tau iyooz igharau eez tau Yesu itaghoni na, ve iip izala, ve isaŋan.
LUK 19:5 Yesu ilaagh ila le ivot ai tawe puughu. Ra maata izala pa Sakaius, ve isaav pani ighe: “Sakaius, rekia mon ve uzilam! Pa aazne, yau aat naleep tomani ghom ila ruum tsio.”
LUK 19:6 Sakaius ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon izi, ve igham Yesu toman loolo poia kat, ve yesuru tila pa ruum tooni.
LUK 19:7 Eemon eval tiina tighita yesuru tila le irau lolozi mako ve tiyau avozi tighe: “Wai, ŋeer tawe, i ŋeer to ghamuuŋ sosor. Yesu ila ileep ruum tooni pasaa?”
LUK 19:8 Yesuru tila tivot ruum, ra Sakaius iyooz ila Yesu naagho, ve isaav pani ighe: “Tiina, ulooŋ! Aazne, yau aat navalagh gabua tsiau isov imin ŋgun ru, ve narei ŋgun ee pa yes mbolaaŋa. Ve isaav ighe muuŋ yau natombaan ŋeer eta ve naum gabua tooni, ene aat nayol gabua tawe, ve nagham le tol paam izala paavo.”
LUK 19:9 I isaav tauvene, ve Yesu isaav ighe: “Aazne, Maaron igham mulin yes to ruum tane wa. Pa ŋeer tane, i Abaram paaghu tooni paam.
LUK 19:10 Tamtamon Naatu, i ilam pa ilooŋ tamtamon tau tisapir pa Maaron eez tooni, leso igham mulin zi.”
LUK 19:11 Saawe tana, Yesu ila igharau Yerusalem wa. Tauvene yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na, tighe pai ta Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ. Tauta Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi.
LUK 19:12 “Pai ee, ŋeer ee ilepleep. Tomania ziiri waaro tooni ezazi tintiina. I ighe ila nugh malau, leso daaba to nugh tawe tighuru imin kinik pa tauu nugh tooni. Le isov, o imuul ila.
LUK 19:13 Tauvene ipoi besooŋa tooni saŋavul tilam, ve irei maet mina eŋaeŋa le irau zi. Ra isaav pazi ighe: ‘Alooŋ. Yau naghe nala tane. Maet ta nareii irau gham wa. Tauvene saawe tau naleep soghan payam, yam araukol pani ve agham anooŋa tooni ivot.’ Isavsaav tomani zi le isov, ra iburig ve ila.
LUK 19:14 “Eemon ŋeer tawe, tamtamon to nugh tooni tighur koi pani. Tauvene timbaaŋ tamtamon siriv titaghoni tila, leso tigham avozi ve tisavsaav tomania yes daaba to nugh tawe. Tila tivot ta sewe, ve tisaav pazi tighe: ‘Ŋeer tane, yei lolomai pani mako kat. Yam aghuru to iŋgin ghei sov.’
LUK 19:15 “Eemon daaba tawe tilooŋ zi mako, ve tighur ŋeer tana imin kinik. Ra i iburig gha imuul ila pa tauu nugh tooni. Ila peria, ve ipoi besooŋa tooni tilam. Leso tivotia uraat toozi ve iwatagh: Maet tau i ireii pazi na, tiraukol pani ve tigham geege piiz izala paavo.
LUK 19:16 “Besooŋa tau ilam ivot imin maata na, ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, maet mina ee tau yo upuli ila nimag, ene naraukol pani le ivot irau saŋavul.’
LUK 19:17 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tooni, ve ipaiti ighe: ‘Iya, yo uraata poia ee! Pasaa, yo utaghon ŋgar tsiau ve uŋgin poghania uraat ŋgiira tau naghuru ila nimam na. Tauvene yau aat naghur ghom to uŋgin nugh tintiina saŋavul.’
LUK 19:18 “Ra besooŋa ite imin ru, aana ilam ve ipaes pani ighe: ‘Tiina tsiau, maet tsio mina ee tau yo upuli ila nimag, ene nagham uratoini le ivot irau liim.’
LUK 19:19 “Tiina tooni isaav pani ighe: ‘Yau aat naghur ghom to uŋgin nugh tintiina liim.’
LUK 19:20 “Ra besooŋa tooni ite imin tol, aana ila ivot tooni, ve ipaes pani ighe: ‘Tiina, maet tsio mina ee, tauta enes. Yau nazunua pa uuli sirivu, ve naŋgooza ighengheen.
LUK 19:21 Pasaa, yau naroi payo. Yo ughamgham ariaaŋa pa tamtamon. Irau lolom isaghatin zi rigta mako. Ve ulepleep sorok ve tamtamon tighamgham uratoi ghom. Pasaa, gabua tau tamtamon siriv tighuru igheen na, yo ughamu imin lem. Ve taum uvazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, yo uyauyau sorokini imin lem.’
LUK 19:22 “Tiina tooni ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ila maata ighe: ‘Yo tane, besooŋa saghati ee! Saveeŋ tau ivot ila taum avom, tauta aat imin puughu payo to naghur atuya iŋarui ghom. Yo ughe yau naghamgham ariaaŋa pa tamtamon, ve irau lolog isaghatin zi rigta mako. Ve ughe yau nalepleep sorok ve tamtamon tighamgham uratoi ghau. Pasaa, gabua tau tamtamon siriv tighuru igheen na, yau naghamu imin leg. Ve taug navazogh aniiŋ mako. Eemon saawe to lupuuŋ aniiŋ, yau nayauyau sorokini imin leg.
LUK 19:23 Ighe tauvene, puughu mindai ta ughur maet tsiau iloŋ ila ruum to maet mako? Imin ta yo ugham tauvene, kanaŋ saawe tau namuul nalam, nagham maet tsiau anooŋa tomania geege izala paavo.’
LUK 19:24 “Ra tiina tooni isaav pa zeran siriv tau tiyooz tigharau na ighe: ‘Maet mina ee tau ŋeer tane ikisi ne, awalaava pani ve aghamu ila to iitete tau ikis maet mina saŋavul na.’
LUK 19:25 “Yes tiyol aliiŋa tighe: ‘Wai tiina, i ikis maet saŋavul wa.’
LUK 19:26 “Eemon kinik isaav pazi ighe: ‘Mako. Yau nasaav payam: Tamtamon tisov tau lezi gabua ve tigham uratoini, ene pale tigham lezi siriv muul izala paavo. Eemon isaav ighe tamtamon eta le gabua ŋgiira mon, ve igham uratoini mako, ene pale tigham mulin gabua tana, ve i ileep sorok.
LUK 19:27 Aiyo, yes tau tighur koi payau ve lolozi pa tileep ila sambag mako na, agham zi tilam, ve arav zi tisov timatmaat ila naghog.’”
LUK 19:28 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tana le isov, ra ipaburigin laghooŋ tooni muul. I imuuŋ, ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tilaagh taghon eez tila tighe tizala pa Yerusalem.
LUK 19:29 Tila tivot nugh ru, Betpage ve Betania, tau tigheen ila loloz Oliv ziige, ra Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru ighe:
LUK 19:30 “Yamru amuuŋ azala nugh tawe. Ala avot, pale aghita doŋki paaghu ee tau timbitu iyozyooz. Ŋeer eta mboole izala paavo pai eta soone. Apoola, ve aghamu izilam sene.
LUK 19:31 Isaav ighe tamtamon eta ighason gham ighe: ‘Puughu mindai ta yamru apool doŋki tana?’ na asaav pani tauvene: ‘Tiina tsiei le uraat pani.’”
LUK 19:32 Tauvene mbaŋooŋa tooni ru tawe tila ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa.
LUK 19:33 Saawe tau tighe tipool waar pa doŋki, tauŋa tighason zi tighe: “Yamru apoola pasaa?”
LUK 19:34 Yesuru tiyol aliŋazi tighe: “Tiina tsiei, i le uraat pani.”
LUK 19:35 Ra tigham doŋki tawe, ve timuul tila pa Yesu. Tila tivot tooni, ve tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, titir zi izala doŋki paavo, ra tiuul Yesu ve izala mboole izi.
LUK 19:36 Tauvene i ileep izala doŋki paavo, ve itaghon eez ila. Yes tau tilaagh tomani zi na paam, tizavar nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ taghon eez to tipakuru.
LUK 19:37 Tilaagh taghon eez tila le tivot loloz Oliv daaba, ra tindari muul tizila. Saawe tana, Yesu ziŋeera tau tilaghlaagh tomania na, tisov tiburig ve tipait Maaron eeza toman aliŋazi tiina. Pasaa, lolozi poia kat pa gabua ŋgeretazi tintiina naol tau tighit zi na. Tiboob tighe:
LUK 19:38 “Ŋeer tane, i kinik tau ilam pa Ŋeer Tiina eeza. Poia to Maaron aat izaa tooni ve ipaloti! Aazne, ŋgar luuma ivot ve koi isap itiŋa Maaron to sambam sosoon muul mako. Tapait Maaron tau ileep saaŋa le saaŋa kat na eeza pa tapiri ve poia tooni.”
LUK 19:39 Zeran tutuuŋa siriv tilaagh tomania eval tiina tana paam. Tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pa Yesu tighe: “Mos puughu, usaav pa mbiwa tsio tineneeŋ!”
LUK 19:40 Eemon Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nasaav payam: Isaav ighe zeran tane tineneeŋ, ene aat maet tiburig ve tipakur Maaron toman aliŋazi tiina.”
LUK 19:41 Yesu ilaagh ila le igharau Yerusalem, ra maata izala pa nugh, ve itaŋ pani. Ve isaav ighe: “O nugh Yerusalem, naghe aazne yo ughilaal eez to yamŋa Maaron avalupu gham amin eemon ve luuma tooni izaa tsio, o poi. Eemon eez tane ighazooŋ payo soone.
LUK 19:43 Tauvene saawe eta pale ivot, mako koiamŋa tilam tilivutin ghom, ve tindou taan ila didiiŋ ariaaŋa tau ilivutin nugh tsio ziige imin ndeet pazi. Leso titaghoni, ve tiloŋ tilat nugh tsio loolo. Ve lem eez eta to ughau pazi mako.
LUK 19:44 Tauvene yes pale tirav ghom tomania natumŋa, ve tireu mbirisai nugh tsio. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo mako. Pasaa, saawe tau Maaron ilam pa uleeŋ ghom, yo ughilaalo mako.”
LUK 19:45 Yesu iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ireu yes tau tiraraukol ta sewe, ve iziir zi tighau tivot tila muuri.
LUK 19:46 Ve isaav pazi ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: ‘Rumei tsiau, ene suŋuuŋ niia.’ Eemon yam aghamu imin nugh tau yes umbuuŋa tiyoŋyooŋ ila!”
LUK 19:47 Saawe tana ve ila, Yesu imariau mako. Mataaz ta naol ne, i ilepleep izi Rumei Tiina naagho, ve ipapaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Tauvene yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tiil eez pa ravuuŋni imaat.
LUK 19:48 Eemon lezi eez mako. Pasaa, monmon eval tiina tilivutini tighe le tiloŋlooŋ saveeŋ tooni.
LUK 20:1 Saawe ee, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila Rumei Tiina naagho, ve ivotia vaaru poia pazi. Tauvene yes daaba to watooŋrau, tomania ŋgara siriv to tutuuŋ ve pooza siriv tilup zi ve tila tivot tooni,
LUK 20:2 ve tighasoni tighe: “Laak, usaav ghazooŋa payei. Uraat tau yo ughamghamu na, ezam pani mindai? Ve sei kat ta ighur ghom pa uraat tane?”
LUK 20:3 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Ghasoniiŋ tsiam poia. Eemon yau leg ghasoniiŋ ee payam paam.
LUK 20:4 Aiyo, asaav payau. Yoan tau muuŋ irurughuuz tamtamon na, uraat tooni puughu mindai? I itaghon ŋgar to nugh sambam, ma itaghon ŋgar to tamtamon?”
LUK 20:5 Yes tiyol aliiŋa rekia mako. Tivasavo zi tighe: “Wai, ene pale tasaav mindai? Ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to nugh sambam,’ i pale isaav pait: ‘Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aghur ila saveeŋ tooni mako?’
LUK 20:6 Ve ighe tasaav taghe: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtamon’, ene pale eval tiina tane tisov tiburig ve tirav ghiit pa maet. Pasaa, yes tighur ila ariaaŋ tighe: Yoan, i propet to Maaron.”
LUK 20:7 Tauvene yes tiyol ghasoniiŋ to Yesu tighe tikankaan pa Yoan uraat tooni puughu.
LUK 20:8 Tauta Yesu aana isaav pazi: “Ighe tauvene, yau paam, aat irau nayol ghasoniiŋ tsiam, ve navotia puughu tau yau ezag pa uraat tsiau tane ne mako.”
LUK 20:9 Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pa eval tiina ighe: “Pai ee, ŋeer ee igharaat taan tooni, ve ivazogh vaen ila. Ra ipul uum vaen tooni ila uraata siriv nimazi. Leso tigham uratoini, ve saawe to yauŋ vaen anooŋa, mako tivalaghi gha sirivu imin i le, ve sirivu imin yes lezi. I igharaat saveeŋ tomani zi le isov, ra iburig, ipul nugh tooni, ve ila ileep malau izi nugh ite.
LUK 20:10 Ilepleep izi ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot, ra imbaaŋ besooŋa tooni ee ila to yes uraata tawe. Leso igig zi, ve igham vaen anooŋa siriv tau tighuru pa uum tauŋa na. Eemon saawe tau besooŋa tana ila peria toozi, yes tiburig gha tiravu, ve tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila.
LUK 20:11 Tauvene uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite ila. Eemon i paam, tiravu, tipamayaŋini, ve tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila.
LUK 20:12 Ra uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite imin tol aana ila. I paam, tirav matini le ighun siŋ, ve tiziire imuul ila.
LUK 20:13 “Murei ra, uum vaen tauŋa isaav ighe: ‘Wai, ene pale nagham mindai? Yau aat nambaaŋ taug natug tau lolog igheen tooni kat ne ila. Isaav ighe i ila, ene aat tiroron pani, ve tilooŋ aliiŋa.’
LUK 20:14 “Tauvene imbaaŋ tauu naatu ila. Eemon saawe tau uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat! Leso gabua tau i eeza pani na, taghamu imin leen.’
LUK 20:15 Tauvene tila gha tikisi, tigherevu ivot ila soghan pa uum vaen, ve tiravu imaat.” Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason zi ighe: “Yam agham ŋgar mindai? Pale uum vaen tauŋa igham mindai pa yes uraata tawe?
LUK 20:16 I aat ilam ve irav zi tisov timataar, ve ighur uum vaen tooni ila zeran siriv nimazi, leso tiŋgini.” Eval tiina tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Wai, usaav vene sov!”
LUK 20:17 Yesu maata ila pazi, ve isaav ighe: “Ene pale mindai pa Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na? Isaav ighe: ‘Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale na, tauta imin puughu pa ruum iyooz ve ipaloti. Leso ruum iyooz ariaaŋ izala paavo.’
LUK 20:18 Tamtamon tisov tau ighe titap ve tirav tauzi izala maet tawe, ene pale tuazi ipolpol. Ve isaav ighe maet tana itap izala tamtamon eta paavo, ene pale imbiriis le ŋanŋania.”
LUK 20:19 Ŋgara siriv to tutuuŋ, tomania yes daaba to watooŋrau tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi. Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina, tauta tipuli ileep.
LUK 20:20 Yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa tana matazi itataghon Yesu. Tauvene timbaaŋ zeran siriv, leso tipadeu pani. Zeran tawe tigham tauzi imin yes zeran to taghoniiŋ ŋgar duduuŋa. Yes tila leso titombaan Yesu pa savsaveeŋ. Ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tikisi, ve tighuru ila gavana to Rom niima.
LUK 20:21 Tauvene tila tivot to Yesu, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Saveeŋ tsio tomania ŋgar isov tau yo upaduduuŋ tamtamon pani, ene iduduuŋ mon. Ve isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov, ene onoon mon.
LUK 20:22 Tauvene usaav ghazooŋ payei. Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
LUK 20:23 Eemon Yesu iwatagh karom toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe:
LUK 20:24 “Maet tau tasiksiki pa takes na, atotoi eta ve naghita. Laak, sei anunu ve eeza tane?” Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Ena kinik tiina to Rom.”
LUK 20:25 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.”
LUK 20:26 Tauvene yes titoova to tiwati gha leso isik aliiŋa eta isosor ila eval tiina matazi. Eemon tirao mako. Tilooŋ saveeŋ tooni tane, le tirur pani ve tineneeŋ mon.
LUK 20:27 Yes Sadusi tisavsaav tighe mateegha irau tiburig mako. Tauvene Sadusi siriv tila to Yesu, ve tighasoni tighe:
LUK 20:28 “Mos puughu, muuŋ Mose ibood tutuuŋ pait tauvene: Ighe ŋeer eta ivai, ve yesuru azaawa lezi natuzi eta mako, ve tamoot imaat, ene aat taazi ivai naar tooni. Leso livaa ipoop, ve natuzi tana iyol taama olman tau imaat na, ve iyooz pa gabua tooni.
LUK 20:29 “Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tilepleep. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le naatu mako, ve imaat.
LUK 20:30 Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tooni ve ivaii. Eemon taazi tawe paam, le naatu mako ve imaat.
LUK 20:31 Ra tazizi ite tau imin tol na, aana igham naar tawe ve ivaii. Tighamgham tauvene le yes liim ve ru tivai livaa eemon tana, ve tisov timaat. Ve lezi natuzŋa mako.
LUK 20:32 Murei ra, naar tana paam, aana imaat.
LUK 20:33 Laak, saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
LUK 20:34 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Tamtamon to saawe tane tivaivai.
LUK 20:35 Eemon saawe paaghu tau pale ivot murei, yes tau Maaron ighit zi ighe yes popoiazi irau to tiburig pa mateegh ve tileep tomania, ene yes irau tivai muul mako. Pasaa, irau timaat muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela. Zeran tauvene, burigiiŋ toozi itotoi zi ighe yes Maaron natŋa.
LUK 20:37 Ve burigiiŋ to yes mateegha, ene Mose paam ivotia saveeŋa alok wa. Pasaa, saawe tau Maaron ivot tooni imin yav tau ighanghan ila ai marani, i iwaat Ŋeer Tiina ighe i Maaron to Abaram, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.
LUK 20:38 Maaron, i Maaron to yes mateegha mako. I Maaron to yes tau tileep matazi yaryaare. Ve i tauu ta imin puughu pa lepoogh to tamtamon tisov.”
LUK 20:39 Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisaav pani tighe: “Mos puughu, saveeŋ tsio tana iduduuŋ mon.”
LUK 20:40 Tauvene saawe tana ve ila, tamtamon tighason Yesu pa gabua eta muul mako. Pasaa, tiroi pa saveeŋ tooni.
LUK 20:41 Ra Yesu aana ighason zi ighe: “Puughu mindai ta tighe Mesia pale ivot ila to kinik David siŋ tooni?
LUK 20:42 Pa muuŋ, David tauu ibood saveeŋ ila rau to Mbouŋ To Suŋuuŋ ighe: ‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir,
LUK 20:43 le irau natatan koiamŋa, ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’
LUK 20:44 Aghita. David tauu iwaat Mesia ighe ‘tiina tooni.’ Eemon Mesia, i siŋ to David. Gabua tane, ŋgara mindai?”
LUK 20:45 Eval tiina tilepleep, ve tilooŋ Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe:
LUK 20:46 “Matamim imomoos pa yes zeran ŋgara to tutuuŋ. Yes tighe tinonogh zi pa nonoghiiŋa toozi mamalaua, ve tilaghlaagh taghon maaran aate. Leso tamtamon tighit zi ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi. Ve isaav ighe tiloŋ tila rumei, ma tila pa ghanghaniiŋ, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na.
LUK 20:47 Yes titotombaan yes zinaara ve tigham ruum toozi tomania saveeŋ mariŋ toozi imin lezi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ toozi le malaua kat. Leso tamtamon tighit zi tighe yes zeran patabuyaaŋa. Tauvene atuya tau pale izaa toozi, ene tiina le tiina kat.”
LUK 21:1 Yesu ileep izi Rumei Tiina naagho igharau nugh tau tamtamon tighurghur paitooŋ toozi ila na, ve ighita kuaz tauŋa siriv tila ve tighur paitooŋ toozi.
LUK 21:2 Ra ighita naar mbolaaŋa ee paam, aana ighur maet siŋsiŋai geegeu ru ila.
LUK 21:3 Yesu ighita gabua tana, ve isaav ighe: “Yau nasaav payam kat. Naar tawe, i livaa mbolaaŋa. Eemon maet tau i ighuru we, ene iliiv maet tau tamtamon tisov tighuru na.
LUK 21:4 Pasaa, yes tisov lezi maet tiina ighengheen, ve tighur ŋgiira mon. Ve naar tawe, mbolaaŋ ighamu. Eemon maet tooni rig to iŋgini pa lepoogh tooni, tauta ighuru isov ila.”
LUK 21:5 Tamtamon siriv tiyoor Rumei Tiina tighe: “Aighat, rumei poia ee ne! Tipaboode pa maet paghunazi maata maata tomania gabua popoia tau tamtamon tighur zi tila pa Maaron na, le paghuuna kat.”
LUK 21:6 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Alooŋ. Gabua naol isov tau aazne yam aghit zi ne, saawe eta pale ivot, o tireu mbirisai zi tisov tizi. Irau tipul maet eta igheen izala maet ite paavo muul mako.”
LUK 21:7 Tauvene tighason Yesu tighe: “Mos puughu, saveeŋ tau yo usavia pa rewaaŋ Rumei Tiina na, ŋeez o gabua tane ivot? Ve saa gabua pale imin ilaal pani?”
LUK 21:8 Yesu isaav pazi ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim! Mako pale tamtamon tigherev gham ve apul eez tsiau. Pasaa, murei, tamtamon naol pale tilam ve tiwatwaat sorokin ezag tighe: ‘Ŋeer tau yam asasaŋani, ene yau taug tane.’ Ve yes pale tisaav payam tighe: ‘Taan saawe, ene ilam igharau wa.’ Eemon yam ataghon zi sov.
LUK 21:9 Ve isaav ighe yam alooŋ malmal tintiina varuzi, ma alooŋ tighe tamtamon tipaburigin malmal pa tauzi ila nugh loolo, na aroi ve asaŋeeŋ sov. Pa gabua tauvene aat ivot imin maata itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon taan saawe, ene soone.”
LUK 21:10 Yesu isaav muul ighe: “Nugh tintiina pale tigham malmal tomania nugh tintiina siriv, ve kinik siriv pale tigham malmal tomania kinik to nugh siriv.
LUK 21:11 Yogyoog tintiina pale titok taan, ve pitool tomania moroghooŋ sasaghati tivot izi nugh siriv ve tivaghamunia tamtamon. Ve ilaal tintiina pale tivot izala sambam saamba ve gabua maata maata ivotvot. Tauvene roiŋ tiina kat pale igham tamtamon.
LUK 21:12 “Eemon gabua isov tawe pale tivot soone, ve yes tau tighur koi payau na tikis gham ve tighur pataŋani naol payam. Yes Yuda pale tipayooz gham iloŋ ila rumei toozi, ve tizeev gham aloŋ ala ruum to yavyavuuŋ. Ve tamtamon pale tipayooz gham ila yes daaba to taan ve kinik naghozi paam. Pasaa, yam ataghon ghau ve avovotia yau ezag.
LUK 21:13 Gabua tau ivot payam pa saawe tana, ene pale imin eez payam to avotia varug pazi ve apariaaŋ saveeŋ tsiau.
LUK 21:14 Tauvene agharaat ŋgar tsiam pataghaaŋ: Isaav ighe tikis gham, na lolomim bubu ve agham ŋgar naol pa ravuuŋ aliŋazi sov.
LUK 21:15 Pa yau taug pale nagham lemim ŋgar poia ve napaghazoŋai gham pa saveeŋ to asavia. Tauvene saveeŋ tau ivot ila avomim, ene koiamimŋa pale irau tizoora, ma titatani ne mako.
LUK 21:16 Saawe tana, tamamimŋa tomania tinamimŋa, toŋvetaz tsiam, ziiri waaro tsiam, ve zeetmimŋa, yes paam pale tighur gham ila koiamimŋa nimazi, ve tirav tamtamon tsiam siriv timatmaat.
LUK 21:17 Tamtamon tisov pale tighur koi payam. Pasaa, yam avotia yau ezag, ve ataghon ghau.
LUK 21:18 Eemon aroi sov. Pa Maaron tauu pale maata payam ve iŋgin gham aleep poi. Tauvene dabamim raua eta irau ilale mako.
LUK 21:19 Tauvene ayooz ariaaŋ, ve akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, leso Maaron igham mulin gham, ve aleep matamim yaryaare le alok.”
LUK 21:20 Yesu isaav muul ighe: “Murei, yam pale aghita zaaba katini tilam tiyooz livutin Yerusalem. Gabua tana ighe ivot, na yam awatagh: Saawe to tireu Yerusalem ve tamtamon tipuli ileple, ene ilam igharau wa.
LUK 21:21 Isaav ighe gabua tana ivot, tamtamon tau tileep izi taan sirivu to Yudea na, yes aat rekia mon ve tighawaar tizala pa loloz. Ve yes tau tileep Yerusalem loolo na, aat tipuli ve tighau tila. Ve yes tau tileep Yerusalem ziige paam, irau tiloŋ tila Yerusalem muul mako. Tighau mon gha tila.
LUK 21:22 Pasaa saawe tana, Maaron pale iyat sosor to yes Yuda itaghon aliiŋa isov tau tiboode na.
LUK 21:23 Saawe tana ighe ivot, zilivaa tau apozi, ve yes payamyamŋa, ene tikaria tauzi wa. Pasaa, ipataŋan pazi pa ghaoŋ. Saawe tana, aatyavyav to Maaron pale izaa to taan tane tamtamona, ve pataŋani tiina kat igham zi.
LUK 21:24 Tamtamon siriv, pale timbut zi pa mbuzaagh gha timaat. Ve siriv, ene pale koiazŋa tiyau zi tila tileep irau nugh nugh. Ve nugh nugh tau Yuda mako na, pale tigham Yerusalem imin lezi, ve tileep pani ve tiŋgini le irau saawe tau Maaron ighuru pazi na isov, mako tipuli.
LUK 21:25 “Murei pale gabua siriv tivot pa aaz, kaiyo, ve pitum timin ilaal pa tamtamon, ve pataŋani tintiina pale tivot izi taan. Te pale isaghat, ve ipei dibom toman luutu tiina kat. Tauvene tamtamon ŋgar toozi pale ivaghamgham ve tisaŋeeŋ.
LUK 21:26 Ve Maaron pale ivatoki gabua siriv to sambam saamba tau tapirizi tiina na le tirur. Tauvene tamtamon pale lolozi bubu, ve roiŋ tiina igham zi le tapirizi isov. Pasaa, tighilaal tighe malau mako pale pataŋani tiina kat ivot izi taan.
LUK 21:27 Mako tamtamon matazi izala le tighita Tamtamon Naatu ileep ila taitai loolo, ve izilam toman tapiri ve mbonari tiina kat.
LUK 21:28 Isaav ighe yam aghita gabua siriv tana tivotvot, na ayooz tuŋia toman lolomim poia, ve aghur matamim. Pa saawe to Maaron igham mulin gham pa pataŋani tsiam, ene ilam igharau wa.”
LUK 21:29 Ra Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi ighe: “Matamim ila pa ai fik ve ai siriv paam, ve agham ŋgar pazi.
LUK 21:30 Isaav ighe aghita mbilazi paghpaaghu tivot, na aghilaal aghe saawe to aaz ighe ilam tane.
LUK 21:31 Gabua tau nasavi zi ne, ene ŋgara raraate mon. Isaav ighe aghita gabua naol tana tivotvot, mako awatagh aghe: Saawe to Maaron itotoi pooz tooni toman tapiri ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa.
LUK 21:32 “Onoon kat, yau nasaav payam: Yes to saawe tane pale timaat soone, ve tighita gabua tana tisov tivotiir.
LUK 21:33 Sambam saamba ve taan pale tilalez. Eemon saveeŋ tsiau ziiri eta irau ilale ne mako.”
LUK 21:34 Yesu isaav muul ighe: “Matamim imomoos poi pa taumim ve amamaat ariaaŋ. Mako pale apul taumim pa ŋgar soroksorok, imin ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ, ve agham ŋgar naol pa lepoghamim to taan. Mako itatan ghuruuŋ ila tsiam, ve saawe to Tamtamon Naatu imuul ilam, ene pale ipaperekin gham imin liis ikis gham.
LUK 21:35 Pasaa, saawe tana pale ivot pa tamtamon tisov tau tileep izi taan. Eta irau ighau pani ne mako.
LUK 21:36 Tauvene amamaat ariaaŋ irau saawe, ve asuŋ Maaron to ipalot gham. Leso ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani naol tana, ve saawe tau ayooz ila Tamtamon Naatu naagho, na aroi mako, ve ayooz toman tintinmim.”
LUK 21:37 Mataaz ta naol ne, Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila Rumei Tiina naagho. Ve ravrav, imuul izala pa loloz Oliv, ve ileep ta sewe pa mboŋ.
LUK 21:38 Tauvene mboŋoozo ta naol ne, ndoromroome ve tamtamon tisov tilala Rumei Tiina, leso tilooŋ Yesu saveeŋ tooni.
LUK 22:1 Saawe to lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tilup zi pa suŋuuŋ ve tighan mberet tau le yis mako na, ene ilam igharau wa. Saawe tana, tiwaato tighe ‘Pasova.’
LUK 22:2 Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tiroi pa eval tiina tau titaghon Yesu na. Tighe pale tipaburigin malmal ma vene. Tauvene tiil eez to tikis Yesu ve tiravu imaat.
LUK 22:3 Saawe tana, Sadan izeev Yudas Iskariot. Mbiwa to Yesu saŋavul ve ru, i toozi ee.
LUK 22:4 Tauvene i ila to yes daaba to watooŋrau ve ŋginiiŋa to Rumei Tiina, ve yesŋa tivasavo zi pa eez sindei tau i pale ighur Yesu ila nimazi.
LUK 22:5 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le lolozi poia kat, ve yesŋa timbu saveeŋ tighe pale tigham le maet siriv.
LUK 22:6 Yudas iyok pa saveeŋ toozi, ve ila isasaŋan. Ighe saawe poia eta ivot, ve eval tiina tileep tomania Yesu mako, o ighuru ila nimazi.
LUK 22:7 Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na ivot. Mataaz tana, ene saawe to tirav sipsip natŋa pa ghanghaniiŋ to Pasova itaghon tutuuŋ to Maaron.
LUK 22:8 Tauvene Yesu imbaaŋ Petrus yesuru Yoan ighe: “Yamru amuuŋ ala ve agharaat leen aniiŋ to Pasova. Leso ravrav na, talup ghiit pa ghanghaniiŋ.”
LUK 22:9 Yesuru tighasoni tighe: “Yo ughe nila nigharaata izi sindei?”
LUK 22:10 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yamru aloŋ ala nugh tiina Yerusalem, mako aghita ŋeer ee ibaad uur to yaa, ve ilaagh ŋarui gham ilat. Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sindei tau ighe i iloŋ ila, yamru ataghoni aloŋ ala.
LUK 22:11 Ve asaav pa ruum tawe taama aghe: ‘Paduduŋaaŋ toit ighason ghom ighe: Ruum loolo tau yo ughuru pa yes loomba na, igheen sindei? Pa i ighe tomania mbiwa tooni tilup zi ta sene pa ghanghaniiŋ to Pasova.’
LUK 22:12 Ŋeer tana pale itotoi ruum loolo tiina ee payam. Igheen izala saaŋa. Nugh to lepoogh ve ghanghaniiŋ, ene tigharaata wa. Yamru agharaat leen aniiŋ izi ta sewe.”
LUK 22:13 Yesu isavsaav pazi le isov, ra yesuru tipuli, ve tiloŋ tila Yerusalem, ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa. Tauvene tigharaat aniiŋ to Pasova izi ta sewe.
LUK 22:14 Ravrav izi, ve saawe to Pasova ivot, ra Yesu tomania mbaŋooŋa tooni tilup zi, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ.
LUK 22:15 I isaav pazi ighe: “Ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe itiŋa talup ghiit pa ghanghaniiŋ to Pasova tane le isov, o nagham yavyavuuŋ.
LUK 22:16 Ve yau nasaav payam: Irau naghan aniiŋ to Pasova muul mako le Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ ve Pasova anooŋa tooni ivot.”
LUK 22:17 Ra Yesu igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila pazi. Ve isaav pazi ighe: “Aghamu ve aghun le irau gham.
LUK 22:18 Yau nasaav payam: Yau aat naghun vaen muul mako le irau Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.”
LUK 22:19 Ra igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve ireii irau zi. Ve isaav pazi ighe: “Ene yau mizag. Yau aat napul taug ve namaat payam. Ŋgar tau naghamu ne, matamim kisini ve ataghoni. Leso matamim iŋgal ghau.”
LUK 22:20 Tighan le isov, ra Yesu itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighamu ve isaav ighe: “Rubruub tane, ene siŋig tau pale imaliŋ payam ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron ve tamtamon tivalupu zi timin eemon.
LUK 22:21 Eemon alooŋ. Tsiam ee tau ilepleep tomani ghiit pa ghanghaniiŋ ne, pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.
LUK 22:22 Onoon, Tamtamon Naatu, i aat itaghon eez tau Maaron ighuru pani na. Eemon ŋeer tau pale ighuru ila koiŋa nimazi, ene ikaria tauu wa.”
LUK 22:23 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tigham ŋgar naol ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, iit tane, sei pale igham tauvene?”
LUK 22:24 Ra mbiwa tooni tivazorai zi pa toozi sei ta eeza tiina iliiv zi tisov.
LUK 22:25 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ŋgar to nugh nugh tau Yuda mako na, yam awataghi wa. Kinik toozi tipapait tauzi ezazi, ve monmon titotoi tapirizi pa yes tau tileep ila sambazi na, ve titatan zi. Ve daaba siriv tau tiŋginŋgin zi na, tighe tamtamon tipait zi pa uleeŋ tau tighamgham pazi na.
LUK 22:26 Eemon ŋgar tauvene igheen tsiam sov. Tamtamon tau ighe eeza tiina kat iliiv yam asov na, i aat itatan tauu eeza, ve igham uraat payam imin tazmimŋa geegeu. Ve ŋeer tau ighe imuuŋ payam na, i aat ibees payam.
LUK 22:27 Laak, sei ta eeza tiina? Ŋeer tau mboole izi ve ighanghan, ma ŋeer tau iŋgalŋgal aniiŋ ve ibesbees pani ne? Ene i ta mboole izi ve ighanghan. Ve aghita. Yau naleep tomani gham, ve nabesbees payam.”
LUK 22:28 “Onoon, tovaaŋ naol ivot payau. Eemon yam apul ghau mako. Ayozyooz tomani ghau le ilam aazne.
LUK 22:29 Tauvene yau aat naghur gham pa uraat to ghamuuŋ pooz, imin Tamaŋ ighur ghau to nagham pooz. Leso murei aleep ila niamim to ghamuuŋ pooz izi nugh tsiau, ve aŋgin rumei saŋavul ve ru to yes Israela. Ve itiŋa pale talup ghiit ila boor tsiau, ve taghanghan ve taghunghun.”
LUK 22:31 Ra Yesu isaav pa Simon Petrus ighe: “Oo Simon Simon, uyamaan ghom wa! Sadan izuari ghi ighe igham gham amin le. Tauvene i pale itoov ghuruuŋ ila tsiam imin ŋeer tau ilos wit tooni ve itiri izaa, leso ivalagh anooŋa ila soghan, ve uuli ila soghan.
LUK 22:32 Eemon yau naghur ghom ila suŋuuŋ tsiau wa: Leso utap pa ghuruuŋ ila tsio sov. Ve saawe tau yo utoor ŋgar tsio ve umuul, yo aat upalot toŋvetaz tsio.”
LUK 22:33 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau irau napul ghom mako. Isaav ighe tighur ghom uloŋ ula ruum to yavyavuuŋ, ene aat ituru tala. Ve isaav ighe tirav ghom umaat, ene aat yau paam, tirav ghau namaat tomani ghom!”
LUK 22:34 Tauvene Yesu iyol aliiŋa ighe: “Aa Petrus, nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol, o tatareek itaŋ.”
LUK 22:35 Ra Yesu ighason mbiwa tooni ighe: “Laak, muuŋ saawe tau nambaaŋ gham ala pa uraat na, yau nasaav payam naghe: Yam alaagh tomania lugluug, pepeel, ma zuzuuŋa to aghemim sov. Ve mindai? Saawe tana, yam ambool pa gabua eta?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mako. Yei nimbool pa gabua eta mako.”
LUK 22:36 Yesu isaav pazi muul ighe: “Aazne, ene saawe ite. Isaav ighe lemim lugluug, na aghamu tomania pepeel, ve alaagh tomania. Ve ighe lemim mbuzaagh mako, na ala agholia nonoghiiŋa tsiam to ŋgoaaŋ, mako agham maeta, ve ala aghol lemim mbuzaagh.
LUK 22:37 Pasaa, Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na isaav ighe: ‘Yes tighita tighe i tamtamon saghati ee tau imalaaŋ pa tutuuŋ.’ Mboŋ aazne, saveeŋ tane aat ighur anooŋa ivot payau itaghon Maaron ŋgar tooni. Pasaa, saveeŋ naol tau tiboode izaa tsiau na, anooŋa ighe ivot tane.”
LUK 22:38 Mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, ughita. Mbuzaagh ru tane.” Yesu isaav pazi ighe: “Ena irau.”
LUK 22:39 Ra Yesu ipul nugh tiina Yerusalem, ve izala pa loloz Oliv itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tizala.
LUK 22:40 Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Yam aleep ta sene ve asuŋ Maaron. Leso atap pa tovaaŋ sov.”
LUK 22:41 Ra ipul zi tizi tileep, ve ilaagh ila soghan rig, ve iput aaghe ve isuŋ.
LUK 22:42 Ighe: “O Tamaŋ, ighe lolom tauvene, na upasalia rubruub tane payau. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.”
LUK 22:43 Saawe tau Yesu isuŋsuŋ, aŋela ee to sambam izilam ve ipaloti.
LUK 22:44 Yesu loolo ipataŋan kat le punita tomania siŋ toŋtoŋia izi taan. Tauvene isuŋ ariaaŋ kat.
LUK 22:45 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen. Pasaa, lolozi ipataŋan kat.
LUK 22:46 Tauvene isaav pazi ighe: “Wai, yam agheen pasaa? Aburig ve asuŋ Maaron. Mako pale tovaaŋ ivot payam ve atap.”
LUK 22:47 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tila tivot tooni. (Mbiwa saŋavul ve ru, Yudas, i toozi ee.) I iŋarui Yesu ila ighe iyaŋin pani.
LUK 22:48 Yesu isaav pani ighe: “Yudas, mindai? Yo ughe uyaŋin pa Tamtamon Naatu, gha leso ughuru ila koiŋa nimazi?”
LUK 22:49 Mbiwa tau tiyozyooz tomania Yesu na, tighilaal gabua tau pale ivot. Tauvene tighasoni tighe: “Tiina, mindai? Pale nipas mbuzaagh ve nirav zi?”
LUK 22:50 Ra toozi ee, ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap motin ŋeer ee taliiŋa, ziige ila pa tapir. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni.
LUK 22:51 Eemon Yesu isaav ighe: “Ai, irao! Apul zi tigham ŋgar tane.” Ra igham besooŋa tana taliiŋa, ve ipaako ila niia le poia muul.
LUK 22:52 Ra Yesu isaav pa yes zeran to watooŋrau tomania ŋginiiŋa to Rumei Tiina, ve pooza siriv tau tilam pa kisiiŋni na ighe: “Mindai ta alaagh tomania mbuzaagh ma zaab, ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal?
LUK 22:53 Saawe naol, itiŋa talepleep izi Rumei Tiina naagho. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako? Poia. Akis ghau lak. Mboŋ aazne, ene saawe tsiam. Pa ŋgar to ndoroom igham uraat toman tapiri.”
LUK 22:54 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra tikisi, ve tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila daaba to watooŋrau ruum tooni. Petrus itaghon zi, eemon ilaagh soghan rig gha ila.
LUK 22:55 Tamtamon siriv tindav yav izi sirsiir to ruum tawe loolo, ve mbolezi izi ila yav ziige. Tauvene Petrus ila ve mboole izi tomani zi.
LUK 22:56 Malau mako ve besooŋa livaa paaghu ee ila le ighita Petrus mboole izi yav ziige. Tauvene itugh maata pani, ve isaav ighe: “Ou, ŋeer tane ilaghlaagh tomania Yesu paam.”
LUK 22:57 Eemon Petrus ipaisamun tauu ighe: “Wai livaa, ŋeer tawe, yau nawataghi mako.”
LUK 22:58 Tileep rig, ve ŋeer ite ilam le aana ighilaal Petrus. Tauvene isaav pani ighe: “Ai, yo tane, toozi ee paam!” Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ee-e ŋeer tsiau, yau mako.”
LUK 22:59 Tileep rig, ra ŋeer ite iburig gha aana aavo iyaryaaŋ ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i ilaghlaagh tomania Yesu. Pa i paam to Galilaia.”
LUK 22:60 Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai ŋeer tsiau, saveeŋ tau yo usavia na, yau nawataghi rigta mako.” Petrus isavsaav soone, ve tatareek itaŋ.
LUK 22:61 Saawe duduuŋ tana, Yesu itoor ghi, ve maata imuul ila pa Petrus. Petrus ighita, ve maata iŋgal saveeŋ tau Yesu isavia pani na. Saveeŋ tauvene: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ghau pai tol le isov, o tatareek itaŋ.”
LUK 22:62 Tauvene Petrus iburig ivot ila muuri, ve itaŋ tiina toman loolo isaghat kat.
LUK 22:63 Yes tau tikiskis Yesu na, tiravravu, ve tipamogheraini.
LUK 22:64 Tipoos maata pa uuli ve tighasoni tighe: “Yo propet, ne? Poia. Usaav lak! Sei ta irav ghom ne?”
LUK 22:65 Yes tiveleghi ve tisik saveeŋ sasaghati naol pani.
LUK 22:66 Tilepleep le nughizau, ra ŋginiiŋa to yes Yuda tilup zi izi niazi to lupuuŋ. Yes daaba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ paam tileep ila lupuuŋ tawe loolo. Ra tigham Yesu ila ivot toozi ve tipayooze ila naghozi, ve yes pooza tawe tisaav pani tighe:
LUK 22:67 “Isaav ighe yo Mesia, na usaav ghazooŋa payei!” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe yau nasaav tauvene payam, yam irau aghur ila aliŋag mako. Ve isaav ighe naghason gham pa gabua eta, yam irau ayol aliŋag mako.
LUK 22:69 Eemon aazne ve ila, Tamtamon Naatu pale ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen ila Maaron saksaki niima tapir.”
LUK 22:70 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisov tilup avozi ve tighasoni muul tighe: “Mindai, yo ughe yo Maaron Naatu?” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saveeŋ tauta taumim asavia na.”
LUK 22:71 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Isov wa! Tail tamtamon ite paam to ipariaaŋ saveeŋ muul pasaa? Aazne, talooŋ katin saveeŋ ila i tauu aavo wa.”
LUK 23:1 Tauvene yes daaba tana tisov tiburig gha tigham Yesu tila, ve tipayooze ila Piladus naagho.
LUK 23:2 Ra tiŋgal saveeŋ pani tighe: “Yei nighita ŋeer tane monmon ikau tamtamon tsiei ŋgar toozi, ve ipapazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. I iŋgalsekin zi pa sikiiŋ takes ila pa kinik tiina to Rom paam. Ve ipapakur tauu ighe i Mesia ve kinik. Tauta nighamu ilam.”
LUK 23:3 Tauvene Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane, kinik to yes Yuda?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.”
LUK 23:4 Tauvene Piladus isaav pa yes daaba to watooŋrau tomania eval tiina ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, i le sosor eta mako.”
LUK 23:5 Eemon yes daaba tana avozi iyaryaaŋ tighe: “Ŋeer tana ilaghlaagh irau taan isov to Yudea, ve ikaukau ŋgar to tamtamon pa saveeŋ tooni, ve ipapazaagh zi, leso tizoor gavman to Rom aliiŋa. I ipaburigin uraat tooni izi taan sirivu to Galilaia, ve taghon taghon gha aazne ilam ivot izi sene.”
LUK 23:6 Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason zi ighe: “O, ŋeer tane to Galilaia?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Vee, i to Galilaia.”
LUK 23:7 Piladus ilooŋ tighe Yesu ilam pa nugh tau Erod iŋgini na, tauta isakia Yesu ila to Erod, leso itiir saveeŋ tooni. Pasaa saawe tana, Erod ilepleep izi Yerusalem paam.
LUK 23:8 Saawe malau, Erod iloŋlooŋ Yesu vaaru, eemon ighita rigta mako. I ighe le ighita Yesu igham gabua ŋgereeta eta. Tauta saawe tau tigham Yesu ila ivot tooni, Erod loolo poia kat, ve igham ghasoniiŋ naol pani. Eemon Yesu iyol aliiŋa rigta mako. Ineneeŋ mon.
LUK 23:10 Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tau tiyozyooz tigharau Yesu na, avozi iyaryaaŋ ve tiŋgal saveeŋ naol pani.
LUK 23:11 Ve Erod tomania zaaba tooni tiveleghi ve tipamogheraini. Tigham nonoghiiŋa poia ee imin tau kinik tinonogh zi pani na, ve tinonoghi pani. Ra tighamu ve tighuru imuul ila to Piladus.
LUK 23:12 Muuŋ, koi isap Erod yesuru Piladus sosozi. Eemon saawe tana, yesuru tivalupu zi timin eemon.
LUK 23:13 Tauvene tigham Yesu imuul ila to Piladus, ve Piladus ipoi yes daaba to watooŋrau ve daaba siriv tomania eval tiina tilam tilup zi,
LUK 23:14 ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yam agham ŋeer tane ilam, ve asaav aghe i ikaukau ŋgar to tamtamon tsiam, ve ipapazaagh zi, leso tizoor gavman to Rom aliiŋa. Eemon yau natiir saveeŋ tooni ila yam asov matamim, ve nandeeŋ sosor tooni eta imin tau yam asavia ne mako.
LUK 23:15 Ve Erod paam indeeŋ sosor tooni eta mako. Tauta tighamu imuul ilam. Tauvene aghita. Ŋeer tane, i igham sosor tiina eta irau to taravu imaat ne mako.
LUK 23:16 Tauvene yau aat nalosi mon, ve napuli ilat.” [Ndaman isov, saawe to lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene gavana to Rom aat ipul yes tau tilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo na, toozi ee ivot.]
LUK 23:18 Eemon yes tisov tilup avozi, ve tiboob tighe: “Ŋeer tana ileep sov. Uravu imaat, ve upul Barabas ilam payei.”
LUK 23:19 Barabas tane, muuŋ ipazaagh tamtamon gha tigham malmal izi Yerusalem to tiziir gavman to Rom. Ve irav tamtamon imaat paam. Tauta tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
LUK 23:20 Piladus ighe ipul Yesu ila. Tauvene itoov saveeŋ pazi muul.
LUK 23:21 Eemon tinoknok bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ! Uravu izala ai pambarooŋ!”
LUK 23:22 Tauvene Piladus isaav pazi muul imin pai tol ighe: “Narav sorokin ŋeer tane pasaa? I igham saa sosor? Yau naghita naghe i igham sosor eta irau to imaat pani ne mako. Tauvene yau aat nalosi mon, ve napuli ilat.”
LUK 23:23 Eemon tiyok pa saveeŋ tooni mako. Azezi katitiiŋ pa bobaaŋ tighe Piladus irav Yesu izala ai pambarooŋ. Piladus itoova to irav atezi. Eemon irao mako. Pasaa, avozi iyaryaaŋ kat.
LUK 23:24 Tauvene i ilooŋ zi, ve ipul ŋeer tau eval tiina lolozi pani na, ivot pa ruum to yavyavuuŋ. I ŋeer tau muuŋ ipazaagh tamtamon gha tigham malmal to tiziir gavman to Rom, ve irav tamtamon imaat. Eemon Yesu, Piladus itaghon eval tiina lolozi, ve ighuru ila zaaba siriv nimazi.
LUK 23:26 Tauvene zaaba tigham Yesu gha yesŋa tilaagh tila le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. I ileep Yerusalem ziige, ve ighe iloŋ ila pa nugh tiina. Zaaba tighita, ve tikisi ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara, gha aana ibaado, ve itaghon Yesu gha tila.
LUK 23:27 Eval tiina kat titaghon zi gha yesŋa tila. Zilivaa siriv tau tilaghlaagh tomani zi na, lolozi isaghatin Yesu. Tauvene titaŋtaŋ pani.
LUK 23:28 Yesu maata imuul pazi, ve isaav ighe: “Yam Yerusalem tinazi, ataŋ payau sov. Ataŋ pa taumim ve natumimŋa.
LUK 23:29 Pa yau nasaav payam. Murei, saawe saghati kat pale ivot, ve apasawal aghe: ‘Oyai, aazne zilivaa tau upazi, ve yes tau tipoop soone, ve yes tau payamyamŋa mako na, irau lolozi poia.’
LUK 23:30 Saawe tana ighe ivot, tamtamon pale tisaav ila pa loloz tighe: ‘Apol alam atav ghei lak!’ Ve tisaav pa nugh mbua mbua tighe: ‘Azala pavomai ve alal ghei lak!’
LUK 23:31 Aghita. Aazne tigham ŋgar tane pa ai mbitai tau iyozyooz tomania raua. Ighe tauvene, pale saa gabua ivot pa ai gorgori?”
LUK 23:32 Yes zaaba tigham zeran sasaghati ru gha yesŋa tila paam. Leso tirav zi timaat tomania Yesu.
LUK 23:33 Tila tivot nugh ee tau tiwaat eeza tighe ‘Tamtamon Daaba Rubruuba’, ra tirav Yesu tomania zeran ru tawe tizala ai pambarooŋ toz toz, ve tipayooz zi tizaa. Ee ituuk ila pa Yesu niima tapir, ve ite ituuk ila pa ŋas.
LUK 23:34 Tituktuuk, ve Yesu isaav ighe: “O Tamaŋ, ureu sosor toozi. Pa ŋgar tau tighamu ne, yes tighilaalo mako.” Ra zaaba tigham nonoghiiŋa to Yesu tomania gabua tooni siriv tighe tireii irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua.
LUK 23:35 Eval tiina tiyozyooz ve timarar gabua tau ivotvot na. Ve yes daaba to Yuda paam tiyozyooz ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa Yesu tighe: “I iuluul tamtamon naol. Isaav ighe onoon i Mesia, ve Maaron ighuru pa uraat tooni, na iuul tauu lak!”
LUK 23:36 Yes zaaba paam tipaŋiŋizaini. Ve tila tigharauu ve tigham vaen maŋiŋi gha tizuzuuna izala pani to ighunu.
LUK 23:37 Ve tisaav pani tighe: “Isaav ighe yo kinik to yes Yuda, na uul taum lak!”
LUK 23:38 Ve tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav tauvene: “Ene kinik to yes Yuda.”
LUK 23:39 Zeran sasaghati ru tau tituktuuk izala ai pambarooŋ na paam, toozi ee isik saveeŋ veleghiiŋ pa Yesu ighe: “Yo Mesia ne? Ighe tauvene, na uul taum ve yeiru paam!”
LUK 23:40 Eemon iitete iyaoni ighe: “Ai, yo uroi pa Maaron mako? Tigabiiz ghom tighe yo ugham sosor tiina. Tauta aazne yo aat umaat raraate imin ŋeer tane.
LUK 23:41 Pataŋani tau igham ghiit ne, ene iduduuŋ. Pasaa, ene sosor toit atuya. Eemon ŋeer tane, i igham sosor eta mako.”
LUK 23:42 Ra isaav pa Yesu ighe: “O Yesu, saawe tau yo ulam ve utotoi pooz tsio tomania tapirim ivot ighazooŋ, na matam iŋgal ghau!”
LUK 23:43 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo: Aazne, ituru aat taleep izi nugh tau paghuuna le paghuuna kat.”
LUK 23:44 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok). Ra uuli tiina tau ituktuuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat imin ru.
LUK 23:46 Ve Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Tamaŋ, ene naghur taug ila yo nimam.” Isaav tauvene le isov, ve iyavaghan gha imaat.
LUK 23:47 Daaba to yes zaaba ighita gabua tau ivot na, ve ipait Maaron eeza, ve isaav ighe: “Onoon kat. Ŋeer tane, i ŋeer duduuŋa. I igham sosor eta mako.”
LUK 23:48 Eval tiina tau tilup zi gha tilam pa marariiŋ gabua tau ivot na, tighita gabua naol tana, le lolozi ipataŋan kat. Tauvene tiposai gargarizi ve titaŋtaŋ, ve timuul tila pa ruum toz toz.
LUK 23:49 Yesu zeetŋa tisov, tomania yes zilivaa tau titaghoni ve yesŋa tilaagh Galilaia gha tilam na, tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na.
LUK 23:50 Yuda ee ilepleep, eeza Yosep. I to nugh Arimatea tau igheen ila taan sirivu to Yudea na. I ŋeer duduuŋa ee, ve ŋgar tooni poia. I ighurghur maata pa saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ. Ve i ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Yuda na. Eemon ŋgar tau tigham pa Yesu na, i iyok pani mako.
LUK 23:52 Tauvene ila to Piladus, ve ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani.
LUK 23:53 Piladus iyok pani, tauvene Yosep tomania zeran siriv tila tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli pisosooŋa. Ra tighamu tila ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Puura tawe, tighur mateegh eta iloŋ ila soone.
LUK 23:54 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ. Ve ravrav izi wa. Tauvene paita tizaa pa umbom patabuyaaŋ leso timariau.
LUK 23:55 Zilivaa tau yesŋa Yesu tilaagh Galilaia gha tilam Yerusalem na, titaghon Yosep tila. Yes tighe tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na, ve tighita igheen mindai.
LUK 23:56 Tighita le isov, ve timuul tila pa niazi to lepoogh, ve tigharaat naunauŋ ve ŋgoreeŋ tau vaazi popoia na pa Yesu paata. Ra saawe to umbom patabuyaaŋ ivot. Tauvene timariau itaghon tutuuŋ to Maaron.
LUK 24:1 Umbom patabuyaaŋ isov, ve saawe imin maata to wik tana, mboŋoozo geeg, ve zilivaa tawe tigham naunauŋ ve ŋgoreeŋ tau tigharaat zi na, ve tila pa naal to Yesu.
LUK 24:2 Tila tivot ta sewe, le tighita maet tiina tau ipoon naal aavo na, igheen ila niia muul mako. Tipatambulia ighau ila ziige wa.
LUK 24:3 Tauvene tiloŋ tila, eemon tighita Yesu paata mako.
LUK 24:4 Tauta tigham ŋgar naol. Malau mako ve zeran ru tivot, ve tiyooz ila naghozi. Yesuru nonoghiiŋa toozi milmilia kat.
LUK 24:5 Yes zilivaa tighit zi le roiŋ tiina igham zi. Tauvene tiput aghezi, ve tighur naghozi ila taan. Eemon zeran ru tawe tisaav pazi tighe: “Yam alam ail ŋeer tau maata yaryaare ila mateegha niazi pasaa? I ileep ta sene muul mako. I iburig wa! Matamim iŋgal. Saawe tau i ileep tomani gham izi Galilaia na, isaav payam ighe:
LUK 24:7 ‘Tamtamon Naatu, aat tighuru ila zeran sasaghati nimazi, ve tiravu imaat izala ai pambarooŋ itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon mboŋ imin tol, Maaron pale ipaburigini pa mateegh.’”
LUK 24:8 Yes zilivaa tilooŋ saveeŋ tane, ve matazi iŋgal Yesu aliiŋa.
LUK 24:9 Ra tipul naal, ve timuul tila tipaesia gabua isov tana pa mbiwa saŋavul ve ee, tomania zeran siriv paam.
LUK 24:10 Zilivaa tawe, ene Maria to Magdala, Yoana, Maria ite tau Yakobus tiina na, ve zilivaa siriv paam. Yes tane ta tipaesia gabua isov tana pa yes mbaŋooŋa. Eemon yes tighur ila saveeŋ toozi mako. Tighe pa dabazi ikaukau ve tisaav sorok.
LUK 24:12 Eemon Petrus iburig gha ilaan ila pa naal to Yesu. Ila ivot ta sewe, ra itugh ghi izi, ve igig iloŋ ila pa naal loolo, le ighita uuli siriv siriv tau tikau Yesu paata pani na, gabua tawe mon ta ighengheen. Tauvene ipul naal ve ila, ve ighamgham ŋgar pa gabua tau ivot na.
LUK 24:13 Aaz eemon tana, Yesu ziŋeera ru tighe tila pa nugh Emaus. Nugh tawe igheen malau rig pa Yerusalem (irau 11 kilomita ma vene).
LUK 24:14 Yesuru tilaghlaagh, ve tivasavo zi pa gabua naol tau ivot na.
LUK 24:15 Tisavsaav, ve malau mako na, Yesu tauu ivot toozi, ve yesŋa tilup zi pa laghooŋ gha tila.
LUK 24:16 Eemon gabua eta ipoon matazi, tauta tighilaalo mako.
LUK 24:17 Yesu ighason zi ighe: “Ou, yamru alaghlaagh, ve avasavo gham pa saa?” I isaav tauvene, ve yesuru tiyooz. Matazi izaa mako. Titud mon. Pasaa, lolozi ipataŋan kat.
LUK 24:18 Ra ee, eeza Kleopas, iyol Yesu aliiŋa ighe: “Wai, gabua tau noor mon ivot na, tamtamon tisov tau tileep Yerusalem we tiwataghi le isov. Yo aat loom eta, tauta ukankaan ne?”
LUK 24:19 Tauvene i ighason zi muul ighe: “Saa gabua?” Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Yei nisavsaav pa ŋgar tau tigham pa Yesu to Nasaret na. Eval tiina tighita tighe i propet tiina ee ila Maaron maata. Pa saveeŋ ve uraat tooni, ene toman tapiri.
LUK 24:20 Tauvene nighe pa i aat Uleeŋa tau pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit. Eemon mako. Yes daaba to watooŋrau tomania pooza toit tighuru ila Roma nimazi leso tiravu imaat. Tauta tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat. Gabua tane ivot pani mboŋ tol ila wa.
LUK 24:22 “Ve ŋgarig mboŋoozo, ndoroome geeg, ve gabua ite ivot. Zilivaa tsiei siriv tigham ghei nirur tiina le ŋgar tsiei imbool. Pasaa, tila naal tooni, eemon tighita Yesu paata igheen muul mako. Ve tighita aŋela tivot toozi, ve tisaav pazi tighe: ‘Yesu ileep maata yaryaare.’ Tauvene timuul tilam, ve tipaesia gabua tana payei.
LUK 24:24 Ra zeran tsiei siriv anazi tila tighe tighita naal. Tila tivot, ve tighita Yesu paata mako. Ve gabua isov ighengheen raraate imin zilivaa tisavia.”
LUK 24:25 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Wai, yam lemim ŋgar mako! Maaron aliiŋa isov tau yes propet tivotia na, puughu mindai ta yam aghur ila mako?
LUK 24:26 Saveeŋ igheen pataghaaŋ wa: Mesia aat iyamaan yavyavuuŋ tiina, ve ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni, o eeza tiina ivot ighazooŋ, ve izala ileep izi nugh sambam toman tapiri ve mbonari tiina.”
LUK 24:27 Ra Yesu ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa isov tau tiboode izaa tooni na. Ipaburigin saveeŋ tooni pa saveeŋ to Mose, ve itaghon ila ila le ipasovu ila saveeŋ isov to yes propet.
LUK 24:28 Tilaghlaagh tila le tigharau nugh tau yesuru tighe tila pani na. Ra Yesu itoom gha ighe malmali ila.
LUK 24:29 Eemon yesuru tiŋguruuta tighe: “Aiss, ula sov. Mboŋ izi wa. Umuul ulam ve itiŋa taleep.” Tauvene Yesu ila tomani zi, ve yesŋa tileep.
LUK 24:30 Tilepleep le saawe tau mbolezi izi pa ghanghaniiŋ, ra Yesu igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve igham pazi.
LUK 24:31 Igham tauvene, ra matazi pakia ve tighilaalo. Eemon i iyaŋgovai ghi le tighita muul mako.
LUK 24:32 Yesuru tivasavo zi tighe: “Onoon kat. Saawe tau talaghlaagh taghon eez talam, i iwakaav ŋgar toit pa Maaron aliiŋa tau tiboode na, le saveeŋ tooni tawe ipazaagh katin ghiit le loloon poia kat.”
LUK 24:33 Saawe duduuŋ tana, yesuru tiburig, ve rekia mon timuul tila pa Yerusalem. Tila tivot ta sewe, ve tindeeŋ mbiwa saŋavul ve ee tomania zetazŋa siriv tilup zi gha tilepleep.
LUK 24:34 Yes tau tilup zi na, tisaav pa yesuru tighe: “Onoon kat. Tiina toit iburig pa mateegh, ve ivot to Simon wa!”
LUK 24:35 Ra yesuru anazi tipaesia gabua tau ivot pazi izi eez livuugha na. Ve tisaav pazi tighe: “Saawe tau Yesu ileep tomani ghei ve iteev mberet na, yeiru nighilaalo.”
LUK 24:36 Yes tisavsaav pa gabua tana, ve malau mako na, Yesu tauu ivot gha iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Luuma to Maaron igheen tomani gham.”
LUK 24:37 Yes tighita le tirur, ve roiŋ tiina igham zi. Tighe pa i mariaam.
LUK 24:38 Eemon Yesu isaav pazi muul ighe: “Wai, puughu mindai ta yam aroi ve lolomim ruru payau, ve ŋgar tsiam imin naol?
LUK 24:39 Aghita nimag ve agheg. Ene yau taug tane. Alam akis ghau ve aghita. Mariaam le miiza ve tuua imin yau? Mako.” I isavsaav pazi, ve itotoi niima ve aaghe pazi.
LUK 24:41 Yes tintinizi kat. Eemon lolozi ruru soone. Pasaa, gabua tau tighita na, igham ŋgar toozi imbool. Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Mindai, lemim aniiŋ eta to naghani, ma mako?”
LUK 24:42 Tauvene tigham iigh mazooza sirivu pani, ve tisov timarari ve ighan.
LUK 24:44 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Matamim iŋgal aliŋag tau muuŋ itiŋa talepleep ve nasavia payam na: Saveeŋ isov tau tiboode izaa tsiau na, ene aat ighur anooŋa ivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Saveeŋ tau igheen ila Mose tutuuŋ tooni, saveeŋ to yes propet, ve saveeŋ tau igheen ila mbouŋ to iit Israela na paam.”
LUK 24:45 I isaav tauvene, ra iwakaav ŋgar toozi pa Maaron aliiŋa tau tiboode na. Leso tighazooŋ kat pa puughu.
LUK 24:46 Ve isaav pazi muul ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: Mesia aat iyamaan yavyavuuŋ, ve tiravu imaat itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve mboŋ imin tol, i aat iburig pa mateegh.
LUK 24:47 Mako tivotia saveeŋ pa tamtamon ila i eeza tighe: Yes aat titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve tighur ila to Mesia. Leso i ndaamo pazi, ve Maaron ireu sosor toozi. Uraat tane, yam aat apaburigini izi Yerusalem imin maata, mako aseeŋga ila le irau nughmariŋ.
LUK 24:48 Yam aghit katin gabua isov tau ivot payau na pa matamim. Tauvene lemim uraat to ala ve avotia varug, leso apariaaŋ saveeŋ tsiau.
LUK 24:49 Eemon ala rekia sov. Yau pale nambaaŋ Avuvu Patabuyaaŋ izilam itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Tamaŋ Maaron. Tauvene aleep Yerusalem ve asaŋan le tapiri sambam ve izilam izala pavomim, o ala.”
LUK 24:50 Ra Yesu igham mbiwa tooni gha tila pa nugh Betania. Tila peria ta sewe, ra iit niima izaa ve ighur poia to Maaron izaa toozi.
LUK 24:51 Niima izazaa pavozi soone, ve Taama Maaron ighamu ipul zi gha izala pa sambam.
LUK 24:52 Yes tiput aghezi ve tipakuru le isov, ra timuul tila pa Yerusalem toman lolozi poia kat.
LUK 24:53 Saawe tana ve ila, tiluplup zi pa suŋuuŋ ila Rumei Tiina naagho, ve tipapait Maaron eeza pa poia tooni.
JOH 1:1 Muuŋ geeg, saawe tau sambam ve taan tivot soone, ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron na ilepleep. I ileep tomania Maaron, ve i Maaron.
JOH 1:2 Tauvene saawe tau imin maata kat, i ilepleep tomania Maaron.
JOH 1:3 Maaron ighur gabua tisov tivot ila i niima. Gabua eta ivot ila eez ite paam mako.
JOH 1:4 I tauu ta imin puughu pa lepoogh to gabua tisov. Ve lepoogh tooni izi taan, tauta imin ghazooŋa pa tamtamon.
JOH 1:5 Ghazooŋa tawe isul ila ndoroom loolo, ve ndoroom tapiri irau itatani mako.
JOH 1:6 Maaron imbaaŋ ŋeer ee ilam, eeza Yoan.
JOH 1:7 I ilam to ipariaaŋ saveeŋ to ghazooŋa tana. Leso igham tamtamon tisov tighur ila tooni.
JOH 1:8 Yoan, i ghazooŋa tana mako. I ilam to ipariaaŋ saveeŋ to ŋeer ta ghazooŋa tauu. Leso tamtamon tighur ila tooni.
JOH 1:9 Tauvene ghazooŋa tauu, ta isul tamtamon tisov ve ipaghazoŋai zi pa Maaron, tauta izilam taan.
JOH 1:10 Onoon, gabua naol isov to taan tivot ila i niima. Eemon saawe tau i izilam ve ileep izi taan, yes tau titaghon taan ŋgara na tighilaalo mako.
JOH 1:11 I ila ivot tauu nugh tooni, eemon tamtamon tooni paam tighamu mako. Tizori.
JOH 1:12 Eemon tamtamon tisov tau tighur ila tooni ve tighamu imin Tiina toozi, ene i igham lezi ezazi to timin Maaron natŋa.
JOH 1:13 Zeran tawe, siŋ to tamazŋa ma tinazŋa igham zi timin Maaron natŋa mako. Yes timin Maaron natŋa itaghon ŋeer eta to taan ŋgar tooni ma loolo mako. Maaron tauu igham zi timin i natŋa.
JOH 1:14 Aghita. Ŋeer tau ipaghazoŋai saveeŋ onoon ve ŋgar to Maaron pait, tauta imin tamtamon ve ilam gha ileep ila sosoon. I itotoi Maaron tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, ve yei nighita pa matamai. Tauta nighilaalo nighe i Maaron tauu Naatu eemon tau ileep to Taama Maaron ve ilam. Poia to Maaron tomania ŋgar tooni tau isasavia saveeŋ onoon mon, ene ivon ila to Naatu tawe.
JOH 1:15 Yoan ipariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni, ve isaav pazi toman aliiŋa tiina ighe: “Muuŋ, yau nasaav payam naghe: ‘Ŋeer ee pale ilam murei payau. I eeza iliiv ghau kat. Pasaa, saawe tau navot soone, i ileep muuŋ wa.’ Ene ŋeer tauta ene.”
JOH 1:16 Onoon kat. Ŋgar popoia kat ivon ila to Maaron Naatu, ve i irei poia tooni pa iit tasov. Tauvene poia to Maaron tau aazne izaa toit ne, ene iliiv kat pa poia tau muuŋ i itotoia pa tamtamon.
JOH 1:17 Onoon, Maaron ivotia tutuuŋ tooni pait ila Mose aavo. Eemon Yesu Krisi, tauta imin eez pa poia to Maaron izaa toit, ve ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ onoon.
JOH 1:18 Tamtamon eta to taan ighit katin Maaron naagho pai eta soone. Naatu mon, tauta itotoi Maaron naagho ve ŋgar tooni pait. Pasaa, i Maaron, ve ileep Taama ziige, ve Taama loolo igheen tooni kat.
JOH 1:19 Saawe ee, daaba to yes Yuda tau tileep Yerusalem na, timbaaŋ zeran siriv to watooŋrau tomania ŋginiiŋa siriv to Rumei Tiina tila to Yoan, ve tighasoni tighe: “Laak, yo saa ŋeer, ta ughamgham uraat tane?” Yoan isaav ghazooŋa pazi ighe: “Yau tane, Mesia mako.”
JOH 1:21 Tauvene yes tighasoni muul tighe: “Ighe tauvene, na yo aat propet Ilia taa?” I iyol aliŋazi ighe: “Mako.” Tauvene tighasoni muul tighe: “Wai, ighe vene, na yo aat propet tiina tau nisasaŋani ne?” Eemon i iyol aliŋazi muul ighe: “Mako.”
JOH 1:22 Tauvene tighasoni muul tighe: “Wai, ighe tauvene, na yo sei kat? Upaghazoŋai taum payei lak! Leso nipaesi ghom poi pa yes tau timbaaŋ ghei gha nilam ne.”
JOH 1:23 Tauvene Yoan isaav pazi ighe: “Yau ŋeer tau muuŋ propet Isaia isavia na ighe: Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe: ‘Apaduduŋai eez pa Ŋeer Tiina le iduduuŋ.’”
JOH 1:24 Yes tau tila tighita Yoan na, zeran tutuuŋa siriv tila tomani zi paam. Tilooŋ Yoan aliiŋa tane, ve tighasoni muul tighe: “Isaav ighe yo Mesia mako, ve yo Ilia mako, ve yo propet tiina tau nisasaŋani ne mako, puughu mindai ta ururughuuz tamtamon?”
JOH 1:26 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Ene yau narurughuuz tamtamon pa yaa. Eemon ŋeer ee ilepleep ila sosomim, ve yam aghilaalo mako. I ilam murei payau, eemon iliiv ghau kat. Uraat sorok imin polaaŋ waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani mako.”
JOH 1:28 Gabua tane ivot izi nugh Betania tau igheen yaa Yordan ziige ite. Pasaa, Yoan irurughuuz tamtamon izi ta sewe.
JOH 1:29 Mboŋ le nughizau muul, ve Yoan ighita Yesu ilaagh ŋaruini ilam. Tauvene isaav ighe: “Aghita. Ewe sipsip to Maaron. I ilam pa rewaaŋ sosor to tamtamon to taan.
JOH 1:30 Ŋeer tane, ta muuŋ nasavia payam naghe: ‘Ŋeer ee pale ilam murei payau. Eemon i iliiv ghau kat. Pasaa, i ileep muuŋ wa, ra yau navot.’
JOH 1:31 Muuŋ, yau paam naghilaalo mako. Eemon yau nalam to narughuuz tamtamon pa yaa, leso nagharaat eez pani, ve navotia pa yes Israela.”
JOH 1:32 Yoan ipariaaŋ zi to tighur ila to Yesu ighe: “Taug naghita Maaron Avuvu izilam imin man mbuun, ve ileep izala paavo.
JOH 1:33 Muuŋ, yau paam naghilaalo mako. Eemon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam pa rughuzaaŋ tamtamon na, isaav payau ighe: ‘Saawe eta, yo pale ughita Avuvu Patabuyaaŋ izilam, ve ileep ila to ŋeer eta. Ŋeer tana, ta pale irei Avuvu Patabuyaaŋ pa tamtamon.’
JOH 1:34 Ve alooŋ. Yau naghit katin gabua tana pa taug matag wa. Tauta nasaav ghazooŋa payam. Yau naghur ila naghe ŋeer tane, i Maaron tauu Naatu.”
JOH 1:35 Mboŋ le nughizau, ve Yoan iyozyooz muul tomania mbiwa tooni ru.
JOH 1:36 Yoan maata ila le ighita Yesu ilaagh ila. Tauvene isaav pazi ighe: “Aghita. Ewe sipsip to Maaron.”
JOH 1:37 Mbiwa tooni ru tawe tilooŋ Yoan isaav tauvene, ve yesuru tipul Yoan, ve tila titaghon Yesu.
JOH 1:38 Yesu maata imuul, ve ighit zi titaghoni tilam. Tauvene ighason zi ighe: “Yamru ail saa?” Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Rabi, yo ulepleep sindei?” (Saveeŋ ‘rabi’, puughu tauvene: ‘Paduduŋaaŋ.’)
JOH 1:39 Yesu isaav pazi ighe: “Yamru alam tomani ghau, o aghita.” Tauvene yesŋa tila tighita ruum tau i ileep pani na. Saawe tana, ravrav izi wa. Aaz anunu igham paaŋ ma vene. Yesuru tileep tomania Yesu le mboŋ izi.
JOH 1:40 Zeran ru tau tilooŋ Yoan aliiŋa ve titaghon Yesu na, ee ene Andreas tau Simon Petrus taazi na.
JOH 1:41 Tilepleep le isov, ra Andreas iburig, ve malmali ila iil toogha Simon imin maata. Ila indeeŋa, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Yei nighita Mesia wa.” (Saveeŋ ‘Mesia’ ve ‘Krisi’, ene pughuzi eemon.)
JOH 1:42 Tauvene Andreas igham toogha Simon, ve yesuru tila to Yesu. Yesu ighita Simon, ve isaav pani ighe: “Yo Simon, Yoan naatu. Murei pale tiwaat ezam tighe Kepas.” (Eez ‘Kepas’, yes Grika tiwaato ila aliŋazi tighe ‘Petrus.’)
JOH 1:43 Mboŋ nughizau muul, ra Yesu maata iŋgal ighe ila pa taan sirivu to Galilaia. Ilaagh ila le izaa to ŋeer ee, eeza Pilip, ve isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.”
JOH 1:44 Pilip nugh tooni, ene Betsaida. Pilip, Andreas, ve Simon, yes tol, nugh toozi eemon.
JOH 1:45 Ra Pilip ila iil iitete Natanael le indeeŋa, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Ŋeer tau muuŋ Mose ibood saveeŋa ila tutuuŋ tooni, ve propet siriv tibood saveeŋ izaa tooni paam, tauta aazne nighita wa! I eeza Yesu. I ŋeer to nugh Nasaret, ve taama eeza Yosep.”
JOH 1:46 Eemon Natanael isaav pani ighe: “Wai, gabua poia eta irau ivot ila nugh Nasaret?” Pilip iyol aliiŋa ighe: “Ulam tala, ve taum ughita pa matam!” Tauvene tiburig gha tila.
JOH 1:47 Yesu ighita Natanael iŋaruini ilam, ve isaav ighe: “Aghita. Ŋeer tau ilam ne, ene Israel tauu. Ŋgar karom eta igheen ila loolo mako.”
JOH 1:48 Tauvene Natanael ighason Yesu ighe: “Yo uwatagh ghau mindai?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Pilip isavi ghau payo soone, ve yau naghit ghom ulepleep ila ai fik saamba.”
JOH 1:49 Natanael ilooŋ saveeŋ tane, ve ighe: “Rabi, yo Maaron Naatu. Yo mon ta kinik to Israel.”
JOH 1:50 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Natanael, mindai? Saveeŋ tsiau tau naghe naghit ghom uleep izi ai fik saamba, tauta igham ghom ughur ilam tsiau ne? Ulooŋ. Murei, yo pale ughita gabua tintiina siriv tau tiliiv gabua tane.”
JOH 1:51 Ve Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Murei, yam pale aghita sambam ikaak, ve aŋela to Maaron tiyesyes taghon Tamtamon Naatu tizizi ve tizazaa.”
JOH 2:1 Mboŋ ru ilam ila, ve ite imin tol pani, ra vaiŋ to ŋeer ee ivot izi nugh Kana tau igheen izi taan sirivu to Galilaia. Yesu tiina ila ta sewe pa ghitooŋ vaiŋ tawe. Ve tisain Yesu tomania mbiwa tooni to tila paam.
JOH 2:3 Marewaaŋ to vaiŋ tana ivot gha tighanghan ma tighunghun ila ila le vaen isov. Tauvene Yesu tiina isaav pani ighe: “Ughita. Vaen toozi isov wa.”
JOH 2:4 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tinaŋ, yo usaav payau pasaa? Ene gabua to ituru mako. Pasaa, saawe to natotoi taug navot naghazooŋ, ene soone.”
JOH 2:5 Ra tiina isaav pa yes besooŋa ighe: “Alooŋ! Isaav ighe i isaav payam to agham gabua eta, na ataghon aliiŋa mon.”
JOH 2:6 Ruum to ghanghaniiŋ, tipayooz uur tintiina liim ve ee tau tigharaat zi pa maet na, ve titiv yaa iloŋ ila, leso timin nimazi ma aghezi ve gabua siriv, le tiŋgalaaŋ itaghon tutuuŋ to yes Yuda. Uur eŋaeŋa lolozi, ene irau titiv yaa 20 ma 30 galon iloŋ ila.
JOH 2:7 Yesu isaav pa yes besooŋa tawe ighe: “Aiyo, ativ yaa ila uur tane le tisov tivon.” Tauvene tilooŋ aliiŋa, ve titiv yaa ila uur tawe le tivoniir.
JOH 2:8 Ra i isaav pazi muul ighe: “Azov rigta, ve aghamu ila pa ŋeer tau iŋginŋgin aniiŋ to vaiŋ tane, ve itoova.” Tauvene yes titaghon aliiŋa, ve tizov rig, ve tighamu ila to ŋeer tau iŋginŋgin aniiŋ to vaiŋ.
JOH 2:9 Saawe tau i itoova, yaa tawe itoora imin vaen wa. I ikankaan pa vaen tawe ilaagh mindai ta ilam. (Eemon besooŋa tau titiv yaa tana na, yes tiwataghi.) Tauvene ŋeer tana ipoi i tau ivai paaghu na ilam,
JOH 2:10 ve isaav pani ighe: “Saawe tau ghanghaniiŋ tauvene ivot, ene tipapamuuŋ vaen popoia ila pa tamtamon gha tighun muuŋ. Ve isaav ighe isooŋ zi mako, ene aat tigham vaen tau poia geeg mako na ivot, leso tighun. Eemon yo ugham tauvene mako. Uŋguruut vaen poia ighengheen le ŋgarig gha ughamu ivot.”
JOH 2:11 Gabua tana ivot izi nugh Kana to Galilaia. Ene gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu imin maata, leso itotoi tauu pa tamtamon ve tighilaal tighe i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Mbiwa tooni tighita gabua tana ve tighur ila tooni.
JOH 2:12 Ghanghaniiŋ to vaiŋ tana isov, ra Yesu yesŋa tiina, tazŋa, ve mbiwa tooni tizila pa nugh Kapernaum, ve tileep mboŋ siriv izi ta sewe.
JOH 2:13 Saawe to Pasova, lupuuŋ tiina to yes Yuda, ilam igharau wa. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem.
JOH 2:14 I iloŋ ila sirsiir loolo to Rumei Tiina, ve ighita tamtamon tiraraukol pa makau, sipsip, ve man mbuun ta sewe. Ve ighita zeran to paravoliaaŋ maet paam, mbolezi izi ve tighamgham uraat toozi.
JOH 2:15 Tauvene igharaat ravraav imin toon, ve inaan zeran to raukoliiŋ tawe tomania sipsip ve makau toozi, gha tisov tighau tivot pa Rumei Tiina. Ve itoor boor to zeran to paravoliaaŋ maet paam, le maet toozi iparŋgiriiz izi taan.
JOH 2:16 Ve isaav pa yes tau tiraraukol pa man mbuun na ighe: “Ayau gabua tsiam tane, ve aghau avot ala! Agham Tamaŋ Rumei tooni imin nugh to raukoliiŋ sov!”
JOH 2:17 Tauvene mbiwa tooni matazi iŋgal Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene ighe: ‘Ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le nagharaat mulin rumei tsio. Eemon imin puughu pa nabaad pataŋani tiina imin yav ighan ghau.’
JOH 2:18 Daaba to yes Yuda tighita ŋgar tau Yesu ighamu na, ve tisaav pani tighe: “Pale utotoi saa imin ilaal payei, leso niwatagh nighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tau aazne ughamu ne?”
JOH 2:19 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe yam areu rumei tane izi, yau aat napayooze muul pa mboŋ tol mon.”
JOH 2:20 Tauvene daaba to yes Yuda tighe: “Wai, yo saa ŋeer? Rumei Tiina tane, tigham uraat pa raoŋni irau ndaman tamoot ru liim ve ee (46)! Ve yo ughe yo irau upayooz mulini pa mboŋ tol mon?”
JOH 2:21 Eemon rumei tau Yesu isavia na, ene i tauu. Pasaa, i ta imin Rumei to Maaron.
JOH 2:22 Tauvene saawe tau i iburig pa mateegh, mbiwa tooni matazi iŋgal imuul ila pa aliiŋa tane, ve tighur ila tighe saveeŋ tane, ene onoon. Ve tighur ila Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na paam.
JOH 2:23 Saawe to lupuuŋ tiina to Pasova tana, Yesu ilepleep izi Yerusalem, ve igham gabua ŋgeretazi katini tau itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Tauvene eval tiina tighita ve tighur ila tooni.
JOH 2:24 Eemon Yesu ighur ila toozi mako. Pasaa, i iwatagh katin tamtamon tisov lolozi ve ŋgar toozi.
JOH 2:25 I le puughu eta to ighason pa ŋgar tau tamtamon tighamghamu ne mako. Pasaa, i iwatagh saa ŋgar tau igheen ila tamtamon tisov lolozi.
JOH 3:1 Ŋeer tutuuŋa ee ilepleep, eeza Nikodemus. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Yuda.
JOH 3:2 Mboŋ ee, i ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Maaron imbaaŋ ghom ulam to upaghazoŋai tamtamon pa saveeŋ tooni. Pasaa, yo ughamgham gabua ŋgeretazi naol tau itotoi ighe Maaron ileep tomani ghom pa uraat tsio. Tamtamon tau ighe Maaron ileep tomania mako, ene irau igham gabua ŋgeretazi imin yo mako.”
JOH 3:3 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo tauvene: Isaav ighe tapiri to nugh sambam igham tamtamon eta imin paaghu mako, i aat irau ighilaal pooz to Maaron ve ighita anooŋa tooni ne mako.”
JOH 3:4 Tauvene Nikodemus ighasoni ighe: “Wai, ighe tamtamon eta imin olman wa, pale irau imin paaghu muul mindai? Pale iloŋ ila tiina aapo, ve ipoopa muul imin pai ru?”
JOH 3:5 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau nasaav payo: Onoon kat, isaav ighe tamtamon eta imin paaghu ila yaa ve uraat to Maaron Avuvu mako, i aat irau itaghon pooz to Maaron ve iloŋ ila nugh tooni ne mako.
JOH 3:6 Zeran tau titaghon ŋgar to taan ne, tighamgham tauvene pasaa, tamazŋa ve tinazŋa tau tipoop zi, yes to taan. Eemon tamtamon tau Maaron Avuvu itoor zi timin paaghu, yes titaghon ŋgar to Maaron Avuvu.
JOH 3:7 Saveeŋ tau nasavia payo naghe: ‘Tapiri to nugh sambam aat igham gham amin paaghu’ na, urur ve ugham ŋgar naol pani sov.
JOH 3:8 Ugham ŋgar pa yaghur. Yo irau ughita mako, ve uŋgini mako. Yaghur ilaagh mindai ilam, ma ilaagh mindai ila, ene yo uwataghi mako. I ilaghlaagh itaghon tauu eez tooni, ve uloŋlooŋ luutu mon. Uraat tau Maaron Avuvu ighamghamu ila tamtamon lolozi, leso igham zi timin paaghu, ene ŋgara raraate mon.”
JOH 3:9 Nikodemus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason Yesu muul ighe: “Wai, gabua tau yo usavia na, pale ivot mindai?”
JOH 3:10 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Wai, yes Israela tighit ghom tighe yo ezam tiina pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Mindai ta yo ughazooŋ pa gabua tane mako?
JOH 3:11 Onoon kat, yau nasaav payo. Gabua tau yei nighita pa taumai matamai ve niwatagh katini, tauta nisavia ve nipariaaŋ saveeŋa. Leso tamtamon tighur ila. Eemon yam Yuda aghur ila saveeŋ tsiei mako.
JOH 3:12 Yau nasavsaav payam pa gabua tau ivotvot izi taan, eemon yam aghur ila mako. Tauvene isaav ighe nasavia gabua to nugh sambam payam, pale aghur ila mindai? Ene aat mako.
JOH 3:13 Tamtamon eta to taan izala nugh sambam ve ighita gabua ta sewe leso ivotia pa tamtamon ne mako. Tamtamon Naatu tau ileep sambam ve izilam na, i mon ta irau isavia gabua tana.
JOH 3:14 “Muuŋ, saawe tau yes Israela tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, Mose igharaat moot anunu, isaroni ila ai, ve ipayooze izaa iyooz. Ŋgar raraate mon pale ivot pa Tamtamon Naatu. Pale tighuru ila ai, ve tipayooze izaa iyooz itaghon Maaron ŋgar tooni. Leso sei tau ighe ighur ila tooni, ene i aat igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila.
JOH 3:16 “Pasaa, Maaron loolo igheen kat to tamtamon to taan. Tauta ipul Naatu eemon izilam taan gha imaat pazi. Leso tamtamon tisov tau tighur ila tooni na, tilalez sov, ve tigham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila.
JOH 3:17 Onoon kat, Maaron imbaaŋ Naatu izilam taan to igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi ne mako. I imbaaŋo izilam to igham mulin zi.
JOH 3:18 Tamtamon tau ighe ighur ila to Maaron Naatu, ene Maaron irau igabiiza ve ighur atuya pani mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ighur ila tooni mako, ene i imin tamtamon tau tigabiiza tighe i isosor wa, ve isaŋan mon to igham atuya tooni. Pasaa, i ighur ila to Maaron Naatu eemon mako.
JOH 3:19 “Puughu tau Maaron ighur atuya pa tamtamon, ene vene: Ghazooŋa tooni izilam taan wa. Eemon tamtamon lolozi pani mako, ve tizori. Ve lolozi pa ŋgar to ndoroom mon. Pasaa, ŋgar isov tau tighamgham zi, ene sasaghati mon.
JOH 3:20 Tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar saghati na, tighurghur koi pa ghazooŋa to Maaron, ve tileep soghan pani. Pasaa, tiroi tighe: Ghazooŋa tooni pale itotoi sosor toozi ivot ighazooŋ.
JOH 3:21 Eemon yes tau titaghon saveeŋ onoon ŋgara na, tiŋarui ghazooŋa to Maaron. Leso ipaghazoŋai zi pa ŋgar popoia tau tighamgham zi na, ve tiwatagh tighe ŋgar toozi tawe, Maaron ileep tomani zi ve ipalot zi, tauta tighamu.”
JOH 3:22 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tipul Yerusalem, ve tila tileep saawe siriv izi taan sirivu to Yudea, ve tirurughuuz tamtamon izi ta sewe.
JOH 3:23 Yoan paam, irurughuuz tamtamon izi nugh Aenon tau igheen igharau nugh Salim. Pasaa, nugh tawe le yaa katini. Tauvene tamtamon tilala tooni, ve i irurughuuz zi ta sewe.
JOH 3:24 Saawe tana, Erod ighur Yoan iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ soone.
JOH 3:25 Saawe ee, mbiwa siriv to Yoan yesŋa Yuda ee, tivazorai zi pa eez sindei tau pale titaghoni pa ririwaaŋ gha leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata.
JOH 3:26 Tauvene tila to Yoan, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, ughita. Ŋeer tau muuŋ yamru alepleep izi yaa Yordan ziige ite ve yo upariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni, tauta aazne tamtamon tisov tilala tooni, gha irurughuuz zi we.”
JOH 3:27 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Ene poia. Agham ŋgar naol sov. Tamtamon eta irau igham uraat tauvene sorok mako. Maaron to sambam ipaloti, tauta i irau igham tauvene.
JOH 3:28 Muuŋ, itiŋa talepleep, ve yam taumim alooŋ ghau nasaav naghe: ‘Yau Mesia mako. Maaron imbaaŋ ghau namuuŋ nalam to nagharaat eez pani mon.’”
JOH 3:29 Ra Yoan isavia saveeŋ palelaaŋ tane izaa to i tauu ve Yesu ighe: “Isaav ighe vaiŋ eta ivot, ve tamoot ilam pa ghamuuŋ livaa, ve iitete tau imuuŋ pa uraat to vaiŋ na ilooŋ aliiŋa, ene ighamu loolo poia kat. Onoon, i irau igham livaa tana mako. Pasaa, livaa tana, i to iitete. Eemon i aat loolo poia kat. Pasaa, uraat tooni ighur anooŋa wa. Yau tauvene paam. Lolog poia le poia kat pasaa, uraat tsiau ighur anooŋa wa.
JOH 3:30 I eeza aat imin tiina. Ve yau ezag aat izi ve naleep ila i saamba.”
JOH 3:31 Tamtamon to taan, i isavia gabua to taan mon. Pasaa, i ivot izi taan. Ve i tau ileep sambam ve izilam na, iliiv tamtamon tisov.
JOH 3:32 Gabua tau ŋeer to sambam tawe ighita ve ilooŋa, tauta isavia. Eemon tamtamon tighur ila saveeŋ tooni mako.
JOH 3:33 Ve isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tooni ve ighur ila, ene itotoi ighe i ighur ila ighe Maaron saveeŋ tooni, ene onoon.
JOH 3:34 Ŋeer tau Maaron imbaaŋo izilam na, i ivovotia Maaron tauu aliiŋa. Pasaa, Avuvu tau Maaron ireii pani na, i igham ŋgiira ŋgiira pani mako. Ipul suvinia ila tooni.
JOH 3:35 Taama Maaron loolo igheen to Naatu kat, ve ipul gabua naol isov ila i niima wa.
JOH 3:36 Tauvene tamtamon tau ighe ighur ila to Maaron Naatu, ene igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. Eemon yes tau tizoor Maaron Naatu aliiŋa, ene irau tigham lepoogh tawe mako. Mako kat. Aatyavyav to Maaron pale izazaa toozi taghon taghon gha ila.
JOH 4:1 Saawe tana, zeran tutuuŋa tilooŋ tighe Yesu iyau tamtamon katini timin ziŋeera, ve irughuuz zi le tiliiv Yoan ziŋeera. Eemon Yesu tauu irughuuz tamtamon mako. Mbiwa tooni mon ta tighamgham uraat tana. Yesu iwatagh ighe zeran tutuuŋa tilooŋ uraat tooni vaaru wa. Tauvene ipul taan sirivu to Yudea, ve ighe imuul ila pa Galilaia.
JOH 4:4 Eez tau i itaghoni, ene imbut taan sirivu to Samaria, ve ila ivot izi Galilaia.
JOH 4:5 Tauvene i ilaagh ila le ivot nugh ee to Samaria, eeza Sikar. Nugh tawe igheen igharau taan sirivu tau muuŋ Yakop igham pa naatu Yosep.
JOH 4:6 Yaa taiŋ ee tau muuŋ Yakop itaii na, igheen nugh ziige. Yesu ilaagh malau le laghooŋ isooŋa. Tauvene ila mboole izi yaa taiŋ ziige, ve imariau. Saawe tana, zegmatuugh.
JOH 4:7 Yesu idaagi ilepleep, ve mbiwa tooni tila nughei pa gholiiŋ lezi aniiŋ. Malau mako ve Samaria tinazi ee ilam ighe itiv le yaa. Yesu ighita, ve isaav pani ighe: “Livaa, irau ugham leg yaa rigta ilam naghun?”
JOH 4:9 Livaa tawe iyol aliiŋa ighe: “Wai, yo Yuda tamazi, ve yau Samaria tinazi. Mindai ta ughason ghau ughe nagham lem yaa?” I isaav tauvene pasaa, yes Yuda ve yes Samaria tivavalupu zi mako.
JOH 4:10 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Imin ta yo uwatagh gabua poia tau Maaron ighe igham payo ve ughilaal ŋeer tau ighason ghom pa yaa, kanaŋ ughasoni, ve i gham lem yaa rereere to igham ghom uleep matam yaryaare le alok.”
JOH 4:11 Tauvene livaa tana isaav pani muul ighe: “Olman, yo lem yaa paatu eta mako. Ve puura tane, yaa igheen izila siiŋa kat. Yaa rereere tau usavia na, pale ughamu sindei?
JOH 4:12 Yo uwatagh: Timbuun Yakop itai yaa tane payei alok wa. Ve i tauu tomania natŋa, ve makau ve sipsip tooni tighunghun yaa tane. Mindai, yo ughe uliiv Yakop, tauta ughe ugham leg yaa ite paam ne?”
JOH 4:13 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Tamtamon tisov tau tighun yaa tane, ene pale murun zi muul.
JOH 4:14 Eemon isaav ighe tamtamon eta ighun yaa tau yau naghe nagham pani, i aat irau murunu muul mako. Pasaa, yaa tau yau nagham pani, ene pale ivotvot le ivon ila loolo. Tauvene tamtamon tana pale igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila.”
JOH 4:15 Livaa tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai olman, ugham yaa tana payau lak! Leso murei murun ghau muul sov, ve nala nalam pa tivuuŋ yaa ta sene muul sov.”
JOH 4:16 Ra Yesu isaav pani ighe: “Aiyo. Ula ugham azuwam, ve yamru amuul alam.”
JOH 4:17 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Yau leg azuwag mako.” Yesu iyol saveeŋ tooni ighe: “Aliŋam tau yo ughe lem azuwam mako, ena iduduuŋ.
JOH 4:18 Eemon yo uvai zitamoot liim wa. Ve ŋeer tau aazne yo uleep tomania na, ena yo azuwam tauu mako. Tauvene aliŋam tana, ena onoon.”
JOH 4:19 Livaa tana ilooŋ saveeŋ tane, ve ŋgar tooni pakia. Tauvene isaav pa Yesu ighe: “Olman, ŋgarig gha naghilaal ghom. Yo aat propet ee to Maaron.
JOH 4:20 Enes, yau leg ghasoniiŋ ee payo. Ta muuŋ ve ilam, yei Samaria timbumaiŋa tiluplup zi pa suŋuuŋ izala loloz tawe. Ve aazne paam, nitaghon ŋgar tana. Eemon yam Yuda aghe tamtamon aat tisuŋ pa Maaron izi nugh Yerusalem mon. Laak, nugh sindei ta poia pa suŋuuŋ?”
JOH 4:21 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Olman tinazi, ughur ila saveeŋ tsiau tane. Saawe eta pale ivot, mako yam agham ŋgar pa nugh eta to suŋuuŋ imin loloz tawe, ma Yerusalem muul mako. Nugh sindei tau ighe aleep pani ve asuŋ, ene poia mon.
JOH 4:22 Yam tamtamon to Samaria awatagh katin Maaron tau asuŋsuŋ pani ne mako. Ve yei Yuda niwataghi. Pasaa, yei nimin eez to Maaron igham mulin tamtamon.
JOH 4:23 Ve ulooŋ. Saawe tana pale ivot. Ighe ivot tane. Saawe tana, tamtamon pale tigham suŋuuŋ tauu pa Tamaan Maaron. Yes pale tisuŋ pani toman lolozi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu. Tamaan Maaron izuari ghi ighe le tamtamon tisuŋ pani itaghon eez tauvene.
JOH 4:24 Maaron, i Avuvu. Tauvene tamtamon tau tighe tisuŋ pani, ene yes aat tisuŋ pani toman lolozi itaghon saveeŋ onoon ve pooz to Maaron Avuvu.”
JOH 4:25 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra livaa tana isaav pani ighe: “Yau nawatagh: Mesia pale ilam. Ve saawe tau i ilam ivot, i aat ipaghazoŋai ghei pa gabua ta naol ne.” (Saveeŋ ‘Mesia’, yes Grika tiwaato ila aliŋazi tighe: ‘Krisi.’)
JOH 4:26 Tauvene Yesu isaav ghazooŋa pani ighe: “Mesia tau usavia na, ene yau taug tane, yau tau nasavsaav tomani ghom ne.”
JOH 4:27 Yesu isavsaav pani, ve mbiwa tooni timuul tilam tivot. Yes tighita Yesu yesuru livaa tana tisavsaav, le tigham ŋgar naol. Eemon eta ighasoni pa puughu tau i isavsaav tomania livaa tana mako.
JOH 4:28 Ra livaa tana ipul yaa paatu tooni izi, ve imuul ila pa nughei, ve ipaes pa tamtamon ighe:
JOH 4:29 “Ou, yam alam tala aghita ŋeer ee tau ilepleep we. Ŋgar isov tau naghamgham zi muuŋ ve ilam aazne, i ivoti zi payau le tisov. I aat Mesia taa?”
JOH 4:30 Tauta eval tiina tipul nugh, ve tikeet tila tighe tighita Yesu.
JOH 4:31 Saawe tau livaa tana ipul Yesu ve imuul ila pa nughei, mbiwa tooni tisaav pa Yesu tighe: “Paduduŋaaŋ, ugham lem aniiŋ gha ughan.”
JOH 4:32 Eemon i isaav pazi ighe: “Mako. Aniiŋ tsiau to ghaniiŋ, ene ighengheen. Eemon yam awataghi mako.”
JOH 4:33 Tauvene mbiwa tooni tivasavo zi tighe: “Mindai, tamtamon eta igham le aniiŋ wa?”
JOH 4:34 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Yau aat nataghon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo, ve naparwai uraat tooni le isov kat. Aniiŋ tsiau, tauta ene.
JOH 4:35 Yam asavsaav tauvene: ‘Kaiyo paaŋ isov, mako mariri ivot.’ Eemon yau nasaav payam: Ena ila matini. Matamim ila pa uum. Aniiŋ isov imatuugh, ve saawe to lupuuŋ zi, tauta ivot wa.
JOH 4:36 Tauvene aazne, yes to lupuuŋ aniiŋ tisaŋan muul mako. Tindoundou aniiŋ anooŋa, ve tighamgham lezi atuya. Tauta yesŋa yes to vazoghiiŋ aniiŋ lolozi poia ve tintinizi. Pasaa, uraat toozi ighur anooŋa wa. Anooŋa tauvene: Tighegherev tamtamon tila pa Maaron, leso tileep matazi yaryaare le alok.
JOH 4:37 Ŋgar tana iduduuŋ pa saveeŋ tau monmon tasasavia ne: ‘Ŋeer ee ivazogh, ve ite indou anooŋa.’
JOH 4:38 Yau nambaaŋ gham ala pa lupuuŋ aniiŋ anooŋa tau taumim avazoghi mako. Zeran siriv tigham uratoini le tighun punitazi pani. Uraat toozi anooŋa, tauta aazne yam ala aghamu.”
JOH 4:39 Tamtamon katini to Samaria tau tilepleep izi nugh tawe tilooŋ saveeŋ to livaa tana, ve tighur ila to Yesu. Pasaa, i ivotia ŋgar tau Yesu igham pani na, ve isaav pazi ighe: “Ŋgar isov tau yau naghamgham zi muuŋ ve ilam aazne, tauta i ivoti zi payau.”
JOH 4:40 Tauvene yes Samaria tawe tila tivot to Yesu, ve tiŋguruuta tighe i ileep tomani zi. Tauvene i ileep mboŋ ru ta sewe.
JOH 4:41 Tauta tamtamon katini to nugh tawe tighur ila tooni. Pasaa, tilooŋ saveeŋ ila i tauu aavo.
JOH 4:42 Ve tisaav pa livaa tawe tighe: “Papazoge yei nilooŋ saveeŋ tsio mon, ve nighur ila to ŋeer tane. Ve aazne, taumai nilooŋ saveeŋ ila i tauu aavo. Tauta niwatagh nighe onoon kat, ŋeer tane, i Uleeŋa tau pale igham mulin eval tiina to taan.”
JOH 4:43 Yesu yesŋa yes Samaria tileep mboŋ ru isov, ra iburig muul gha ila pa Galilaia.
JOH 4:44 (I tauu isaav pataghaaŋ wa ighe: “Propet eta irau le eeza izi tauu nugh tooni mako.”)
JOH 4:45 I ila ivot Galilaia, ve yes Galilaia tighamu toman lolozi poia. Pasaa, saawe to lupuuŋ tiina to Pasova, yes paam tila Yerusalem, ve tighita uraat naol ta i igham zi ta sewe.
JOH 4:46 Yesu ila ivot muul izi nugh Kana tau igheen izi Galilaia na. Muuŋ, i itoor yaa imin vaen ta sewe. Yesu ilepleep ta sewe, ve uraata ee to kinik tau ileep izi nugh Kapernaum na, ilooŋ tighe Yesu ipul Yudea ve ilam ivot Galilaia wa. Uraata tawe naatu, moroghooŋ tiina ighamu ve ighengheen. Tauvene i ipul Kapernaum, ve ila ighe ighita Yesu. Ila ivot tooni, ve itaŋ raraini ighe izila Kapernaum ve igharaat naatu. Pasaa, moroghooŋ tiina ighamu le igharau ighe imaat.
JOH 4:48 Yesu isaav pani ighe: “Wai, yam aghe le aghita gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina tau itotoi ighe Maaron ileep tomani ghau pa uraat tsiau, o aghur ila. Ve ighe mako, ene irau aghur ila mako.”
JOH 4:49 Uraata tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, rekia ulam gha tazila. Mako pale natug imaat.”
JOH 4:50 Yesu isaav pani ighe: “Ula! Natum irau imaat mako. I pale tiini poia.” Tauvene uraata tana ighur ila Yesu aliiŋa ve ila.
JOH 4:51 Ilaagh muul izila, ve besooŋa tooni siriv tilam tizaa tooni izi eez livuugha, ve tipaes pani tighe: “Olman, natum imaat mako. Poia wa!”
JOH 4:52 Tauvene i ighason zi pa saawe sindei kat ta naatu maata pakia. Yes tipaes pani tighe: “Noor, aaz itap ivool ve tiini iluum gha maata pakia.”
JOH 4:53 Tauvene ŋeer marani tana taama maata iŋgal: Saawe duduuŋ tana, Yesu isaav pani ighe: “Ula. Natum irau imaat mako. I pale tiini poia.” Tauvene i tomania ziŋeera tau tileep tomania ila ruum tooni na, tisov tighur ila to Yesu.
JOH 4:54 Ene gabua ŋgereeta ite imin ru tau Yesu ighamu imin ilaal pa tamtamon. Saawe tau i ipul taan sirivu to Yudea ve imuul ila Galilaia, i igham gabua tawe.
JOH 5:1 Murei ra, saawe tiina ee to yes Yuda tilup zi pa suŋuuŋ ighe ivot. Tauvene Yesu izala pa Yerusalem.
JOH 5:2 Yaa naliu ee igheen igharau didiiŋ tiina tau ilivut Yerusalem na. Tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe Betesda. Yaa tawe igheen igharau ataman aavo tau tiwaato tighe ‘Ataman to Sipsip.’ Ve tirau balbaal liim tiyooz tilivutin yaa aaze.
JOH 5:3 Monmon moroghooŋa katini tighengheen ila balbaal tawe lolozi. Siriv matazi kumkuuma, siriv aghezi isaghat, ve siriv aghezi imaat wa. Irau tilaagh mako.
JOH 5:4 [Tilepleep ta sewe ve tisasaŋan le ighe yaa itariigh, mako rekia mon tila tiyaat tizila. Pasaa, saawe eŋaeŋa, aŋela to Maaron izilam, ve igham yaa itariigh. Ve sei tau ighe iyaat izila imin maata, ene aat moroghooŋ tooni isov, ve tiini poia.]
JOH 5:5 Ŋeer ee ilepleep yaa tawe ziige. I moroghooŋ ikisi irau ndaman tamoot ee saŋavul liim ve tol (38) wa.
JOH 5:6 Yesu ighita ŋeer tawe ighengheen, ve iwatagh ighe i imorooŋ alok wa. Tauvene ighasoni ighe: “Mindai? Lolom pa tinim poia?”
JOH 5:7 Narape tana iyol aliiŋa ighe: “A ŋeer tsiau, isaav ighe yaa itariigh, yau leg etag eta to iuul ghau ve ighur ghau nazila yaa mako. Ve saawe isov tau taug natoova to nazila, tamtamon siriv timuuŋ payau gha tizila.”
JOH 5:8 Yesu isaav pani ighe: “Uburig uyooz, uput moogh tsio, ve ulaagh.”
JOH 5:9 Rekia mon ve ŋeer tana tiini poia. Tauvene iburig, iput moogh tooni, ibaado, ve ilaagh ila. Eemon saawe tana, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron.
JOH 5:10 Tauvene daaba to yes Yuda tighita ŋeer tana, ve tiyaoni tighe: “Ai, aazne ene umbom patabuyaaŋ to Maaron! Ubaad moogh tsio ve ulaagh pasaa? Tutuuŋ iŋgalsek pa ŋgar tauvene.”
JOH 5:11 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “Yau taug mako. Ŋeer tau igharaat ghau gha tinig poia, tauta isaav payau ighe: ‘Uput moogh tsio, ughamu, ve ulaagh.’”
JOH 5:12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Sei isaav payo tauvene?”
JOH 5:13 Eemon ŋeer tana ikankaan pa sei tau igharaata gha tiini poia. Pasaa, Yesu ileep ta sewe muul mako. I ipas ghi ila eval tiina sosozi, gha ila wa.
JOH 5:14 Murei ra, Yesu ila indeeŋ ŋeer tana izi Rumei Tiina ziige, ve isaav pani ighe: “Ughita. Aazne tinim poia wa. Yau nasaav payo: Ugham sosor muul sov. Isaav ighe unoknok ghamuuŋ sosor, ene aat pataŋani tiina kat igham ghom le iliiv pataŋani tau muuŋ igham ghom.”
JOH 5:15 Yesu isavsaav pani le isov, ra ŋeer tana ipuli, ve ila ipaes pa daaba to yes Yuda ighe: “Ŋeer tau igharaat ghau, ene Yesu.”
JOH 5:16 Tauvene daaba to yes Yuda tiburig gha tiil eez to tighur pataŋani pa Yesu. Pasaa, i ighamgham uraat tauvene ila saawe to umbom patabuyaaŋ.
JOH 5:17 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ta muuŋ ve ilam, Tamaŋ ighamgham uraat tooni irau saawe. Tauta yau paam naghamgham uraat tauvene.”
JOH 5:18 Saveeŋ tooni tane ireu daaba tana lolozi. Tauvene ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe le tiravu imaat. Pasaa, tighita tighe i imamalaaŋ pa tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ. Ve ŋgarig igham sosor ite paam izala paavo. Pasaa, i isaav ighe i taama Maaron. Tauvene tighita tighe i ipakur tauu ighe i raraate imin Maaron.
JOH 5:19 Tauvene Yesu isaav pa daaba to yes Yuda ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Maaron Naatu irau igham gabua eta itaghon tauu ŋgar tooni ne mako. Mako kat. I ighita Taama igham saa ŋgar, ene i itaghoni mon. Tauvene saa ŋgar tau Taama ighamghamu, ene Naatu ighamu paam.
JOH 5:20 Taama loolo igheen to Naatu kat. Tauvene uraat naol tau ighamgham zi na, i itotoi zi pa Naatu. Ve murei, i pale itotoi uraat tintiina siriv tau tiliiv uraat tau ŋgarig ivot ne pani. Tauvene yam pale aghit zi, le arur pazi ve ŋgar tsiam imbool.
JOH 5:21 Taama Maaron, i ipaburigin yes mateegha ve tileep matazi yaryaare. Naatu tauvene paam. Isaav ighe loolo pa tamtamon eta, i aat ighamu ileep poia.
JOH 5:22 Uraat to gabizooŋ tamtamon tauvene paam. Taama Maaron igabiiz tamtamon eta ve ighur atuya pani mako. Uraat tana, i ipuli isov ila Naatu niima.
JOH 5:23 Leso tamtamon tisov tighita Naatu tighe i le eeza, ve titandagh pani raraate imin titandagh pa Taama Maaron. Ve isaav ighe tamtamon eta itandagh pa Maaron Naatu mako, ene itandagh pa Maaron mako paam. Pasaa, i ta imbaaŋ Naatu izilam taan.
JOH 5:24 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tsiau ve itaghoni, ve ighur ila to Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene le alok. Tamtamon tauvene, yau irau nagabiiza ve naghur atuya pani mako. Pasaa, i ipul eez to mateegh wa, ve aazne itaghon eez to ileep maata yaryaare le alok.
JOH 5:25 Onoon kat, yau nasaav payam: Malau mako pale saawe paaghu ivot. Aazne, ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, yes tau titaghon eez to mateegh na, pale tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa. Ve tamtamon tisov tau ighe tilooŋ aliiŋa ve titaghoni, ene aat tigham lepoogh poia ila to Maaron.
JOH 5:26 Maaron tauu imin puughu pa tauu lepoogh tooni. Ve i ighur tapiri tawe ila to Naatu, tauta Naatu paam imin puughu pa tauu lepoogh tooni.
JOH 5:27 Ve Taama ighur uraat to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi ila Naatu niima paam. Pasaa, i Tamtamon Naatu.
JOH 5:28 Yam arur pa saveeŋ tane sov. Murei, saawe eta pale ivot, o mateegha tisov tau tigheen naal loolo na, tilooŋ Maaron Naatu aliiŋa,
JOH 5:29 ve tiburig, tipul naal toozi, ve tivot. Yes tau muuŋ tighamgham ŋgar popoia na, pale tiburig ve tileep matazi yaryaare le alok. Eemon yes tau muuŋ tighamgham ŋgar sasaghati na, pale tiburig ve tigham atuya to sosor toozi.
JOH 5:30 “Yau irau nagham gabua eta itaghon taug lolog ve ŋgar tsiau ne mako. Saveeŋ tau naloŋlooŋa ila to Tamaŋ Maaron, tauta ighamgham pooz payau pa gabizooŋ tsiau. Tauvene isaav ighe nagabiiz tamtamon, ene pale gabizooŋ tsiau iduduuŋ mon. Pasaa, yau nataghon taug lolog mako. Nataghon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo.”
JOH 5:31 Yesu isaav muul tauvene: “Isaav ighe yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau, ene irao mako. Saveeŋ tauvene, yam irau aghur ila aghe ene onoon ne mako.
JOH 5:32 Eemon Ŋeer ite ta ipariaaŋ saveeŋ tsiau. [Ene Tamaŋ Maaron.] Ve yau nawatagh: Saveeŋ tau i isasavia payau, ene onoon mon.
JOH 5:33 “Ve ŋeer ite paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Saawe tau yam ambaaŋ tamtamon tsiam siriv tila to ŋeer rughuzaaŋa Yoan, i ivotia saveeŋ onoon pazi, ve ipariaaŋ zi to tighur ilam tsiau.
JOH 5:34 Yau taug naghur matag pa tamtamon eta to ipalot saveeŋ tsiau ne mako. Eemon nasavia saveeŋ tane to nauul gham, leso aghur ilam tsiau, ve Maaron igham mulin gham.
JOH 5:35 Yoan, i imin yaryarooŋa tau ighan ve isul tamtamon. Ve saawe rigmon tau i ileep tomani gham, yam tintinmim ve lolomim poia pa ghazooŋa tooni.
JOH 5:36 “Eemon yau leg gabua ite paam tau ipariaaŋ saveeŋ tsiau ve iliiv saveeŋ to Yoan. Ene uraat naol tau Tamaŋ ighur zi tilam nimag, leso nagham zi ve napasov zi. Uraat naol tau naghamgham zi ne, ene tipaghazoŋai ghau tighe: Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam.
JOH 5:37 “Tauvene Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne, i ipariaaŋ saveeŋ tsiau wa. Eemon muuŋ ve ilam, yam alooŋ aliiŋa rigta mako, ve aghita naagho pai eta soone.
JOH 5:38 Ve saveeŋ tooni paam igheen tuŋia ila lolomim mako. Pasaa, Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau nazilam taan, eemon yam aghur ilam tsiau mako.
JOH 5:39 Yam anumeer aghe Maaron saveeŋ tooni pale itotoi gham pa eez to aleep matamim yaryaare le alok. Tauta monmon awatwaat saveeŋ tooni, ve azuari gham aghe le awatagh katin puughu. Ve mos ziiri ta naol ne tipariaaŋ saveeŋ tsiau.
JOH 5:40 Yau naghe yam alam tsiau, leso agham lepoogh poia ila to Maaron. Eemon yam lolomim pa ŋgar tauvene mako.
JOH 5:41 “Isaav ighe tamtamon tipait ghau, ma tipait ghau mako, ene matag ila pa gabua tauvene mako.
JOH 5:42 Eemon yam, yau nawatagh gham wa. Yam aghur lolomim pa Maaron rigta mako.
JOH 5:43 Pasaa, yau nagham Tamaŋ Maaron naagho ta nalam. Eemon yam agham ghau mako, ve azor ghau. Ve isaav ighe ŋeer eta itaghon tauu ŋgar tooni ve ilam, na yam rekia mon aghamu toman lolomim poia, ve aghur ila saveeŋ tooni.
JOH 5:44 Pale irau aghur ila to Maaron mindai? Mako. Pasaa, monmon yam azuzuari gham aghe le zeetmimŋa tipait gham. Eemon paitooŋ tauu tau ilam pa Maaron na, yam azuari gham pani mako.
JOH 5:45 Mindai, yam aghe yau pale napayooz gham pa savsaveeŋ ila Tamaŋ Maaron naagho? Mako. Mose, ŋeer tau yam anumeera aghe tutuuŋ tooni pale igham gham aleep poia, ene i ta pale ipayooz gham.
JOH 5:46 Imin ta yam aghur ila saveeŋ tooni, kanaŋ aghur ilam tsiau paam. Pasaa, saveeŋ naol tau i iboode na, ene izaa tsiau.
JOH 5:47 Eemon yam aghur ila saveeŋ tau i iboode na mako. Tauta pale aghur ila saveeŋ tsiau mindai?”
JOH 6:1 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tigham waaŋ gha tila tivool pa yaa naliu Galilaia ziige ite. Yaa tawe, eeza ite Tiberias.
JOH 6:2 Tila tilooŋ ta sewe, ve eval tiina kat titaghoni gha yesŋa tila. Pasaa, tighita gabua ŋgeretazi naol tau i ighamgham zi pa yes moroghooŋa.
JOH 6:3 Yesu yesŋa mbiwa tooni tizala nugh mbua ee, ve mbolezi izi gha tilepleep.
JOH 6:4 Pasova, saawe tiina to yes Yuda tau tiluplup zi pa suŋuuŋ na, ilam igharau wa.
JOH 6:5 Yesu mboole izi gha ilepleep, ve maata ila le ighita eval tiina tikeet ŋaruini tilam. Tauvene ighason Pilip ighe: “Pale taghol aniiŋ sindei ve tapan eval tiina tane?”
JOH 6:6 Saveeŋ tane, i isavia imin tovaaŋ Pilip. Eemon i tauu iwatagh saa ŋgar tau i ighe ighamu.
JOH 6:7 Pilip iyol aliiŋa ighe: “Wai, ene eval tiina kat! Isaav ighe taghol lezi aniiŋ ŋgiira rigta to titatan atezi pani pa maet denari ndiŋndiŋ ru (200) pale irau?”
JOH 6:8 Ra mbiwa tooni ite, Andreas, i Simon Petrus taazi, isaav pa Yesu ighe:
JOH 6:9 “Tiina, ŋeer marani tane, i le mberet bali liim, ve iigh geegeu ru. Eemon tamtamon tane eval kat. Aniiŋ ŋgiira tauvene pale irau zi mindai?”
JOH 6:10 Nugh tau tileep pani na, le kikiliiŋ popoia. Tauvene Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ala asaav pa eval tiina tawe mbolezi izi.” Tauvene yes eval tiina tana mbolezi izi, ra Yesu igham mberet tawe gha ipait Maaron pani, ve ireii pazi. Mako igham ŋgar raraate mon pa iigh. Tauvene eval tiina tana tighan le isooŋ zi. Eval tawe, yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000).
JOH 6:12 Tamtamon tisov tighan le apozi isuŋ, ra Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Yam ala agoog avozi muuri tau izi na. Takaria aniiŋ sov.” Tauvene tila tigoog avozi muuri tawe ila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir.
JOH 6:14 Eval tiina tighita gabua ŋgereeta tau Yesu ighamu to itotoi tauu pazi na, le tivasavo zi tighe: “Onoon kat, propet tiina tau tisavia tighe Maaron pale imbaaŋo izilam taan, tauta ene!”
JOH 6:15 Tauvene tiburig tighe tikisi ve tighuru imin kinik pazi pataghaaŋ. Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene ipul zi, ve ighau izala muul pa loloz, leso zigani ileep ta sewe.
JOH 6:16 Mbiwa to Yesu tilepleep le ravrav izi, ra tizila nari,
JOH 6:17 ve tizaa waaŋ, leso tiraav tila tivool pa nugh Kapernaum tau igheen yaa naliu ziige ite. Saawe tana mboŋ izi wa. Eemon Yesu izilam toozi soone.
JOH 6:18 Tivot gha tila ve malau mako, yaghur tiina iburig le ipei dibom tintiina.
JOH 6:19 Tauvene tapirizi pa goraaŋ le tila tivot bodbodaaŋ to yaa naliu. Ra matazi ila le tighita Yesu ilaghlaagh ila yaa paavo iŋarui zi ilam le igharau zi. Tighita le roiŋ tiina igham zi.
JOH 6:20 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Aroi sov! Ene yau.”
JOH 6:21 Ra lolozi poia, ve tighe tighamu izaa waaŋ. Eemon rekia mon ve tila tilooŋ nari to nugh tau tighe tila pani na.
JOH 6:22 Eval tiina tau tilepleep izi yaa naliu ziige ite na, tisaŋan Yesu mboŋ le nughizau. Tauvene tigham ŋgar naol. Pa noor, tighita waaŋ eemon tau ipotpot. Tauta mbiwa tooni tighamu gha tila. Ve Yesu ila tomani zi mako. Mbiwa tooni mon ta tila. Eval tiina tawe tisasaŋan ta sewe le tighita waaŋ geegeu siriv to nugh Tiberias tilam tigharau nugh tau noor Yesu ileep pani, ve ipait Maaron pa aniiŋ ve igham pa eval tiina gha tighan na.
JOH 6:24 Zeran tawe tighita Yesu tomania mbiwa tooni naghozi mako, tauvene tizaa waaŋ geegeu tawe, ve yesŋa waaŋ tauŋa tiraav tila tivool pa Kapernaum. Leso tiil Yesu ta sewe.
JOH 6:25 Eval tiina tana tilam tilooŋ yaa naliu ziige ite, ve tindeeŋ Yesu ta sewe. Tauvene tighasoni tighe: “Mos puughu, ulam sene ŋeez?”
JOH 6:26 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat yau nasaav payam: Yau nagham gabua ŋgeretazi naol to natotoi taug payam. Eemon yam agham ŋgar pa gabua tau aghita na, ve ail ghau alam ne mako. Yam ataghon ghau alam pasaa, aghan katin aniiŋ le apomim isuŋ!
JOH 6:27 Alooŋ. Aniiŋ tau isasaghat rekrekia na, arav taumim pani sov. Yam aat azuari gham pa aniiŋ tau pale igham gham aleep matamim yaryaare le alok. Aniiŋ tawe, Tamtamon Naatu irau igham payam. Pasaa, Taama Maaron igham gabua ŋgereeta imin ilaal pani, tauta itotoia ighe i eeza pa ghamuuŋ uraat tauvene.”
JOH 6:28 Tauvene yes tighasoni tighe: “Ighe vene, pale nigham mindai, leso nigham uraat tau Maaron loolo pani?”
JOH 6:29 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Uraat tau Maaron ighe yam aghamu, ene vene: Yam aat aghur ila to ŋeer tau i imbaaŋo ilam.”
JOH 6:30 Tauvene yes tighasoni muul tighe: “Ighe vene, pale ugham saa gabua ivot imin ilaal payei, leso nighita ve nighur ila saveeŋ tsio? Ughita. Yei nighur ila saveeŋ to Mose pasaa, muuŋ saawe tau timbumaiŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, i igham aniiŋ manna pazi, ve tighanghan. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Isaav ighe: ‘I igham aniiŋ to sambam izi pazi ve tighan.’”
JOH 6:32 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Yam aghe Mose igham aniiŋ to sambam izi pa timbumimŋa gha tighan. Ene mako. Pasaa, aniiŋ tauu ta ipul sambam ve izilam, tauta aazne Tamaŋ Maaron igham payam.
JOH 6:33 Aniiŋ tauu tau Maaron igham payam, ene ŋeer tau ipul sambam ve izilam, leso igham tamtamon to taan tileep poia ila to Maaron.”
JOH 6:34 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani muul tighe: “Wai tiina, ighe tauvene, na ugham aniiŋ tawe payei irau saawe!”
JOH 6:35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau taug aniiŋ tau igham tamtamon tileep matazi yaryaare. Isaav ighe tamtamon eta ilam tsiau, i aat pitoola muul mako. Ve isaav ighe ŋeer eta ighur ilam tsiau, i aat murunu muul mako.
JOH 6:36 Yau nasaav payam wa. Onoon, yam aghita ghau toman uraat tsiau. Eemon aghur ilam tsiau mako.
JOH 6:37 Ve yes tau Tamaŋ Maaron igham zi timin leg na, yes tisov pale tilam tsiau. Ve tamtamon tau ighe ilam tsiau, ene yau irau naziire mako. Mako le mako kat.
JOH 6:38 “Yau naleep sambam ve nazilam taan to nagham gabua eta itaghon taug lolog ne mako. Yau nazilam to nataghon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne loolo.
JOH 6:39 Ve i loolo ighe yes tau i igham zi timin leg na, irau napul eta ilale mako. Mako kat. I ighe saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh.
JOH 6:40 Pasaa, Tamaŋ Maaron loolo tauvene: Tamtamon tisov tau ighe tighilaal Naatu ve tighur ila tooni na, i ighe tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. Tauvene Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh gha tiburig matazi iyaryaar.”
JOH 6:41 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane le irau lolozi mako ve tiyau avozi pani. Pasaa, Yesu isaav pazi ighe: “Aniiŋ tauu ta ipul sambam ve izilam, ene yau.”
JOH 6:42 Ve tiveleghi tighe: “Ŋeer tane, i Yosep naatu Yesu. Iit tawatagh taama gha tiina. Mindai ta aazne isaav ighe i ipul sambam ve izilam?”
JOH 6:43 Tauvene Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam lolomim ŋurŋuria pasaa?
JOH 6:44 Tamtamon eta irau ilam tsiau sorok ne mako. Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i aat ipazaagh loolo ve igherevu, o ilam tsiau. Tamtamon tauvene, saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigini pa mateegh.
JOH 6:45 “Saveeŋ tau yes propet tiboode na, ziiri ee igheen. Isaav ighe: ‘Maaron pale ipaghazoŋai tamtamon tisov pa ŋgar tooni.’ Tamtamon tisov tau tiloŋlooŋ Tamaŋ aliiŋa ve tighamgham ŋgar ila tooni, ene aat tilam tsiau.
JOH 6:46 Tamtamon eta to taan ighita Tamaŋ Maaron pai eta soone. I tau ileep to Maaron ve ilam, i mon ta ighita.
JOH 6:47 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, ene i igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila.
JOH 6:48 Yau taug ta aniiŋ to lepoogh maata yaryaare.
JOH 6:49 Onoon, muuŋ timbumimŋa tighanghan aniiŋ manna izi nugh ŋginaaŋa. Eemon yes tisov timataar.
JOH 6:50 Ve aniiŋ tau yau nasavia ne, ene ipul sambam ve izilam. Leso yes tau ighe tighani na timaat gha tilalez sov, ve tileep matazi yaryaare le alok.
JOH 6:51 Aniiŋ tau ipul sambam ve izilam, ve igham tamtamon tileep matazi yaryaare, ene yau. Isaav ighe tamtamon eta ighan aniiŋ tane, i aat ileep maata yaryaare le alok. Aniiŋ tau nasasavia ne, ene yau mizag. Pasaa, yau aat napul taug namaat pa tamtamon to taan, leso tigham lepoogh poia ila to Maaron.”
JOH 6:52 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane, le irau lolozi mako kat. Tauvene tivazorai zi tighe: “Wai, ŋeer tane ighe igham miiza pait ve taghani? Pale gabua tane ivot mindai?”
JOH 6:53 Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe aghan Tamtamon Naatu miiza mako, ve aghun siŋ tooni mako, yam aat irau agham lepoogh poia ila to Maaron mako.
JOH 6:54 Eemon yes tau tighan mizag ve tighun siŋig, ene tigham lepoogh poia ila to Maaron itaghon itaghon gha ila. Ve saawe to Mboŋ Murei, yau aat napaburigin zi pa mateegh.
JOH 6:55 Pasaa, mizag, ene aniiŋ tauu. Ve siŋig, ene yaa tauu to ghunuuŋ.
JOH 6:56 Isaav ighe tamtamon eta ighan mizag ve ighun siŋig, ene aat yeiru nivalupu ghei nimin eemon, ve i ileep ilam tsiau, ve yau naleep ila tooni.
JOH 6:57 “Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i lepoogh maata yaryaare puughu, ve yau naleep ila tooni. Ve tamtamon tau ighe ighanghan ghau ve ighamgham tapiri ilam tsiau na, tauvene paam. I aat igham lepoogh poia ilam tsiau.
JOH 6:58 Aniiŋ tau ileep sambam ve izi, ene aniiŋ maata ite pa aniiŋ manna tau muuŋ timbumimŋa tighanghani izi nugh ŋginaaŋa na. Pasaa, yes tau tighan manna tawe, tisov timataar wa. Eemon tamtamon tau ighan aniiŋ tau yau nasavia na, i aat ileep maata yaryaare le alok.”
JOH 6:59 Yesu ileep izi nugh Kapernaum, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa iloŋ ila rumei toozi, ve isavia saveeŋ tane pazi.
JOH 6:60 Yesu ziŋeera katini tilooŋ saveeŋ tooni tana, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pani tighe: “Wai, saveeŋ tane pataŋani kat! Sei pale ilooŋa ve ighur ila?” Eemon Yesu iwatagh ighe yes tiyau avozi pa aliiŋa tau i isavia na. Tauvene isaav pazi ighe: “Mindai, yam arere ghau pa saveeŋ tsiau tane, tauta aghe apul ghau ne?
JOH 6:62 Ighe tauvene, ve murei yam aghita Tamtamon Naatu imuul izala pa nugh tau muuŋ i ileep pani na, ene pale agham ŋgar mindai?
JOH 6:63 Maaron Avuvu mon ta irau igham lepoogh poia to anunuun ivot. Gabua tau tamtamon to taan tighamu ila tauzi tapirizi ma ŋgar toozi na, eta irau iuul zi to tigham lepoogh tawe ne mako. Saveeŋ tau yau nasavia payam, tauta imin eez payam to agham Maaron Avuvu ve aleep poia ila to Maaron.
JOH 6:64 Eemon tamtamon siriv tau tileep ila yam sosomim na, tighur ila mako.” Yesu isavia saveeŋ tane pasaa, saawe tau i ipaburigin uraat tooni ve ilam ne, i iwatagh yes tau tighur ila tooni mako. Ve ŋeer tau murei pale ighuru ila koiŋa nimazi na paam, Yesu iwataghi.
JOH 6:65 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Puughu tane, ta yau nasaav payam pataghaaŋ naghe: ‘Tamtamon eta irau ilam tsiau sorok ne mako. Tamaŋ Maaron aat iuule ve igherevu, o ilam tsiau.’”
JOH 6:66 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra tamtamon katini tau muuŋ titaghoni na, timoghaagh pani, ve tilaagh tomania muul mako.
JOH 6:67 Tauvene Yesu ighason mbiwa tooni saŋavul ve ru ighe: “Mindai, yam paam aghe apul ghau ve aghau?”
JOH 6:68 Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Tiina, nighau pale nila to sei? Pa saveeŋ to lepoogh maata yaryaare, ene igheen tsio.
JOH 6:69 Yei nighilaal ghom wa, ve nighur ilat tsio nighe yo ŋeer patabuyaaŋ tauu ta Maaron imbaaŋ ghom ulam.”
JOH 6:70 Tauvene Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam saŋavul ve ru tane, yau taug nisiigh gham amin leg. Eemon tamtamon tsiam ee, i imin Ŋeer Saghati le wa.”
JOH 6:71 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to Yudas tau Simon Iskariot naatu. Onoon, mbiwa saŋavul ve ru tooni, Yudas, i toozi ee. Eemon murei, i ighur Yesu ila koiŋa nimazi.
JOH 7:1 Murei pa tane, Yesu loolo pa laghooŋ izi Yudea muul mako. Pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tau tileep izi sewe na tiliil eez to tiravu imaat. Tauvene ilaghlaagh izi Galilaia mon.
JOH 7:2 Saawe tana, lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ilam igharau. Lupuuŋ tawe, to matazi iŋgal saawe tau timbuzŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa ve tilepleep ila dur mon.
JOH 7:3 Tauvene Yesu tazŋa tisaav pani tighe: “Ah, upul sene, ve ula pa Yudea. Leso ziŋeram siriv tau tilepleep ta sewe tighita uraat tau yo ughamgham zi ne paam.
JOH 7:4 Isaav ighe ŋeer eta ighe vaaru ilaan irau nugh, ene irau igham uraat tooni imin ŋgozaaŋ mako. Tauvene isaav ighe yo ugham uraat tauvene, yo aat utotoi naghom pa eval tiina to taan.”
JOH 7:5 Onoon, ene Yesu tazŋa duduuŋ. Eemon yes paam tighur ila tooni soone. Tauta tisaav pani tauvene.
JOH 7:6 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Saawe sindei ta yam aghe ala, ene poia mon. Eemon saawe tsiau to nala, ene soone.
JOH 7:7 Tamtamon to taan lezi puughu eta to tighur koi payam mako. Eemon yau, o tighurghur koi payau. Pasaa, ŋgar sasaghati naol tau tighamgham zi na, yau navoti zi le tighazooŋ.
JOH 7:8 Tauvene yam mon azala pa lupuuŋ tiina tawe. Yau aat nalat mako. Pale naleep. Pa saawe tsiau to nazala, ene soone.”
JOH 7:9 Yesu isaav pazi tauvene, ve ileep izi Galilaia.
JOH 7:10 Tauvene Yesu tazŋa tizala pa lupuuŋ tiina tana. Murei ra, i paam aana iburig ve itaghon zi gha izala. Eemon ilaagh ghazooŋa mako. Ilaagh imin yoŋgaaŋ mon, ve ila ivot.
JOH 7:11 Daaba to yes Yuda tau tileep pa lupuuŋ tiina tawe tiil Yesu, ve tivaghasoni zi tighe: “Ŋeer tawe ileep sindei?”
JOH 7:12 Ve eval tiina tivazorai zi pani paam. Siriv tighe: “I ŋeer poia.” Ve siriv tighe: “Mako, i ivatombanoi eval tiina le tisosor pa eez to Maaron.”
JOH 7:13 Eemon saveeŋ tau tisasavia pa Yesu na, tisavia ivot ighazooŋ mako. Pasaa, tiroi pa daaba to yes Yuda.
JOH 7:14 Tilam bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tana, ra Yesu ilam peria, ve malmali izala pa Rumei Tiina, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
JOH 7:15 Daaba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni le ŋgar toozi imbool. Ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane, ŋeer ŋgara eta igham ŋgar pani mako. Mindai ta i le ŋgar tiina tauvene?”
JOH 7:16 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe tau napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa, saveeŋ tau navovotia payam ne, ene yau saveeŋ tsiau mako. Ene saveeŋ to Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne.
JOH 7:17 Isaav ighe tamtamon eta ighe itaghon Maaron loolo, i aat ighilaal: Saveeŋ tau yau napaduduuŋ gham pani ne, ene ilam pa Maaron, ma nasavia itaghon taug ŋgar tsiau?
JOH 7:18 Isaav ighe tamtamon eta isasavia saveeŋ itaghon tauu ŋgar tooni, ene taghilaal taghe i ighamgham pa tauu eeza mon. Eemon isaav ighe tamtamon eta izuari ghi pa pakuruuŋ I tau imbaaŋo ilam na eeza, ene i aavo onoon, ve ŋgar tooni iduduuŋ mon. Karom eta igheen ila loolo mako.
JOH 7:19 Muuŋ, Mose igham tutuuŋ pa timbumimŋa. Eemon tsiam eta itaghon duduŋaini mako. Mindai ta aazne azuari gham aghe arav ghau namaat?”
JOH 7:20 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, sei ighe irav ghom umaat? Avuvu saghati eta aat izeev ghom, tauta ŋgar tsio ivaghamgham.”
JOH 7:21 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nagham uraat ŋgereeta eemon geeg tane, ve yam asov arur pani ve agham ŋgar naol.
JOH 7:22 Aghita. Muuŋ, Mose ighur tutuuŋ payam pa ŋgar to ravuuŋ geegeu warozi. Eemon i ipaburigin ŋgar tawe mako. Timbumimŋa Abaram, Isak, ve Yakop, ta tipaburigini. Murei ra, Mose isavia ŋgar tana tutuuŋa payam. Yam aghe ataghon tutuuŋ tooni tana, tauta aravrav natumimŋa warozi. Eemon saawe siriv, yam aat agham uraat tana ila umbom patabuyaaŋ to Maaron. Mako pale amalaaŋ pa tutuuŋ to Mose. Laak, isaav ighe yam taumim aghamgham tauvene, mindai ta atemim yavyav payau? Yau nalam pa ghamuuŋ uraat to uleeŋ. Tauta nagharaat narape ee tiini isov poia ila saawe to umbom patabuyaaŋ.
JOH 7:24 Yam agabiiz gabua paavo mon sov. Aleep ve agabiiz poghania loolo tooni paam. Leso gabizooŋ tsiam iduduuŋ.”
JOH 7:25 Tamtamon siriv to Yerusalem tilooŋ Yesu saveeŋ tooni tana ve tisaav tighe: “Mindai, ŋeer tau daaba toit tizuari zi pa ravuuŋni, tauta ene?
JOH 7:26 Aghita. Aazne, i isavsaav ila eval tiina matazi. Eemon daaba toit tisavia saveeŋ eta pani mako. Tineneeŋ mon. Mindai, yes aat tiwataghi tighe i Mesia taa?
JOH 7:27 Eemon ŋeer tane, iit tawatagh nugh tau i ilam pani. Ve saawe tau Mesia tauu ilam, tamtamon eta pale irau iwatagh nugh sindei tau i ilam pani ne mako.”
JOH 7:28 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi Rumei Tiina naagho, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Mindai, yam agham ŋgar aghe awatagh ghau, ve awatagh nugh tau nalam pani ne? Alooŋ. Yau nataghon taug lolog ve nalam ne mako. Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam. I aavo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Yam awataghi mako.
JOH 7:29 Eemon yau o nawataghi. Pasaa, naleep tooni ve i imbaaŋ ghau, ta nalam.”
JOH 7:30 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tana, ve tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon eta niima itutu mako. Pasaa, saawe tooni ivot soone.
JOH 7:31 Tamtamon katini tau tileep ila eval tiina sosozi ve tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na, tighur ila tooni ve tisaav tighe: “Mesia tau tasasaŋani ne, isaav ighe ilam, pale irau iliiv ŋeer tane pa ghamuuŋ gabua ŋgeretazi? Mako. I tauta ene.”
JOH 7:32 Zeran tutuuŋa tilooŋ eval tiina tivakamunai zi pa Yesu tighe i Mesia. Tauvene yesŋa yes daaba to watooŋrau timbaaŋ uraata siriv to Rumei Tiina tila to tikisi.
JOH 7:33 Yesu isaav pazi ighe: “Yau aat itiŋa taleep rig, mako napul gham, ve namuul nala pa Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne.
JOH 7:34 Murei, yam pale azuari gham pa ilooŋ ghau. Eemon irau andeeŋ ghau mako. Pasaa, nugh tau yau nala pani, ene yam irau ala pani mako.”
JOH 7:35 Tauvene daaba to yes Yuda tivaghasoni zi tighe: “Ŋeer tane pale ila sindei kat gha leso iit taghita muul mako? Ma i ighe ila to zetaanŋa siriv tau tila tileep ila yes Grika sosozi we, leso ipaghazoŋai yes Grika paam pa Maaron aliiŋa?
JOH 7:36 Saveeŋ tooni tane, puughu mindai? Pa i isaav pait ighe: ‘Yam aat azuari gham pa ilooŋ ghau. Eemon irau andeeŋ ghau mako. Ve nugh tau yau nala pani ne, yam irau ala pani mako.’”
JOH 7:37 Saawe tau lupuuŋ tana ighe isov, ene saawe tiina kat to tilup zi pa suŋuuŋ. Saawe tana, Yesu iburig, ve isaav aliiŋa tiina tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta murunu, o ilam tsiau. Yau aat nagham le yaa to ighun.
JOH 7:38 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: Tamtamon tauvene, yaa to lepoogh maata yaryaare pale ivon ila loolo ve ireer ivot.”
JOH 7:39 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to Maaron Avuvu. Murei, i igham Avuvu tawe pa tamtamon tisov tau tighur ila tooni. Eemon saawe tau i isavia saveeŋ tane, eval tiina tigham Avuvu Patabuyaaŋ soone. Pasaa, saawe to Yesu itotoi eeza tiina ivot ighazooŋ, ene ilam soone.
JOH 7:40 Eval tiina tilooŋ Yesu aliiŋa tana, ve tamtamon siriv tiburig ve tisaav tighe: “Onoon kat, propet tiina tau tasasaŋani ne, tauta ene!”
JOH 7:41 Ve siriv tighe: “Mako. Ŋeer tane, i Mesia.” Ve siriv tizoor zi tighe: “Aghita. Mesia irau ivot izi taan sirivu to Galilaia? Ene aat mako.
JOH 7:42 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe Mesia pale ivot ila ziiri waaro to David, ve tipoopa izi David nugh tooni Betelem.”
JOH 7:43 Tauvene eval tiina tawe tigham ŋgar maata maata pa Yesu le tivalagh tauzi.
JOH 7:44 Siriv tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tamtamon eta niima itutu mako.
JOH 7:45 Tauvene yes uraata tau timbaaŋ zi tila pa kisiiŋ Yesu na, timuul tila sorok to yes daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa. Daaba tawe tighit zi, ve tighason zi tighe: “Mindai ta akis ŋeer tawe ve aghamu gha yamŋa alam mako?”
JOH 7:46 Yes uraata tana tiyol aliŋazi tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, tamtamon eta isavsaav imin ŋeer tawe mako.”
JOH 7:47 Tauvene zeran tutuuŋa tana tiyaon zi tighe: “Wai, karom tooni ikau ŋgar tsiam paam?
JOH 7:48 Aghita. Daaba toit ma zeran tutuuŋa, toozi eta ighur ila to ŋeer tawe? Mako.
JOH 7:49 Ewe eval tiina tau tikankaan pa tutuuŋ to Mose, tauta tighur ila tooni. Ve tambaaŋ zi paam. Murei, aatyavyav to Maaron pale izaa toozi.”
JOH 7:50 Yes daaba tana, tamtamon toozi ee tau yesŋa tilepleep na, eeza Nikodemus. I ŋeer tau muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav na. I isaav pazi ighe:
JOH 7:51 “Ou, tutuuŋ toit isaav mindai? Irau tasaav sorok taghe tamtamon eta igham sosor? Mako. Iit aat talooŋ saveeŋ tooni, ve tagabiiz poghania ŋgar tau i ighamghamu na, o taghur atuya pani.”
JOH 7:52 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ighe vene, na yo paam aat to Galilaia taa? Utiir poghania Maaron saveeŋ tooni ve ugham ŋgar pani poi. Propet eta irau ivot izi taan sirivu to Galilaia ne mako.”
JOH 7:53 Ra yes tisov tighau tila pa ruum toz toz.
JOH 8:1 Yesu ipul Yerusalem, ve izala pa loloz Oliv, ve ileep ta sewe pa mboŋ.
JOH 8:2 Mboŋoozo ndoromroome, ve i imuul ila gha iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina. Ve eval tiina tilam tilivuti. Tauvene i mboole izi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
JOH 8:3 I isavsaav pazi, ve yes ŋgara to tutuuŋ tomania zeran tutuuŋa siriv tigham livaa ee, gha tila tivot tooni. Livaa tawe ighur boog, ve tamtamon siriv tighita. Tauta tikisi ve tighamu ila to Yesu. Ra tipayooze ila eval tiina matazi, ve tisaav pa Yesu tighe: “Mos puughu, ughita livaa tane. I ighur boog, ve tamtamon siriv tighita.
JOH 8:5 Mose ighur tutuuŋ ariaaŋa pait ighe: Livaa tauvene, iit aat taravu pa maet gha imaat. Ve yo ughe mindai?”
JOH 8:6 Yes tisavia saveeŋ tane imin tovaaŋni. Ighe i isavia saveeŋ eta isosor, mako imin le puughu to tipayooze pa savsaveeŋ. Eemon Yesu iyol aliŋazi rekia mako. Izi imbutur, ve ibodbood ila taan pa niima ŋguruuŋa.
JOH 8:7 Yes tinoknok ghasoniiŋni. Tauvene maata izaa, ve isaav pazi tauvene: “Tsiam eta, ighe le sosor eta mako, o igham maet ve irav livaa tane imin maata.”
JOH 8:8 Ra maata izi muul, ve ibodbood pa niima ŋguruuŋa ila taan.
JOH 8:9 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve eŋaeŋa tipaspas gha tighawaar. Zolmana timuuŋ, ve yes paghpaaghu titaghon zi gha tisov tighau tila. Tauvene livaa tana zigani iyozyooz ila Yesu naagho.
JOH 8:10 Yesu iburig iyooz, ve ighasoni ighe: “Livaa, yes tau tigham ghom ulam na, tila mindai? Eta ileep to ighur atuya payo mako?”
JOH 8:11 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, eta ileep sene muul mako. Tisov tighawaar tila wa.” Yesu isaav pani muul: “Ighe tauvene, yau paam irau naghur atuya payo mako. Ula. Eemon matam iŋgal. Murei, ugham sosor muul sov.”
JOH 8:12 Yesu isaav ila pa eval tiina muul ighe: “Yau taug ta ghazooŋa to taan. Isaav ighe tamtamon eta itaghon ghau, i aat ilaagh ila ndoroom loolo muul mako. Ghazooŋa to Maaron pale igheen tooni, ve igham lepoogh poia ilam tsiau.”
JOH 8:13 Zeran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Ughita. Aazne, yo usavia taum, ve upariaaŋ taum saveeŋ tsio leso tamtamon tighur ilat tsio. Eemon lem gabua eta to ipalot saveeŋ tsio leso nighur ila ne mako. Saveeŋ tauvene, pale nighur ila mindai?”
JOH 8:14 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon, yau nasavia taug ve napariaaŋ taug saveeŋ tsiau, leso tamtamon tighur ilam tsiau. Ve saveeŋ tsiau, ene onoon. Yam irau aghur ila. Pasaa, yau nawatagh nugh tau naleep pani gha nalam ne, ve aat namuul nala pani. Eemon yam awatagh nugh tawe mako.
JOH 8:15 Gabizooŋ tsiam, ene itaghon ŋgar to tamtamon. Eemon yau nagabiiz tamtamon imin yam mako.
JOH 8:16 Ve isaav ighe nagabiiz tamtamon eta, ene gabizooŋ tsiau aat iduduuŋ. Pasaa, zigau nagabiiz tamtamon eta mako. Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, yeiru nilup ghei pa uraat tana.
JOH 8:17 Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila tutuuŋ tsiam na isaav tauvene: ‘Isaav ighe tamtamon ru tipariaaŋ saveeŋ eta, ve tisavia saveeŋ raraate, ene irau taghur ila taghe saveeŋ tana, ene onoon.’
JOH 8:18 Aazne, yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau. Eemon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Tauvene yam irau aghur ila.”
JOH 8:19 Tauta tighasoni tighe: “Tamam ileep sindei?” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam awatagh ghau mako. Tauta awatagh Tamaŋ mako. Ve imin ta awatagh ghau, kanaŋ awatagh Tamaŋ paam.”
JOH 8:20 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tau tisiksik maet pa uraat to Rumei Tiina, ve isavia saveeŋ tane. Eemon tamtamon eta ikisi mako. Pasaa, saawe tooni ivot soone.
JOH 8:21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau pale napul gham ve nala, ve yam ail ghau. Eemon irau aghit ghau mako. Pasaa, nugh tau yau pale nala pani, ene yam irau ala pani mako. Tauvene yam pale amatmaat tomania sosor tsiam gha alalemim.”
JOH 8:22 Daaba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane, ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, i isaav ighe nugh tau i pale ila pani, ene iit irau tala pani mako. Saveeŋ tooni tane, puughu mindai? Ma i ighe ila irav tauu imaat?”
JOH 8:23 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Yam to siiŋa. Ve yau to saaŋa. Yam to taan, tauta ataghon ŋgar to taan. Ve yau to taan mako.
JOH 8:24 Puughu tane ta nasaav payam naghe yam pale amatmaat tomania sosor tsiam gha alalemim. Pasaa, yam aat aghur ila aghe I tau eeza YAU NALEPLEEP, ene yau taug tane. Ve isaav ighe aghur ilam tsiau mako, yam aat amatmaat tomania sosor tsiam, gha alalemim.”
JOH 8:25 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tighasoni muul tighe: “Yo sei kat? Usavia taum poi.” Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saawe tau napaburigin uraat tsiau ve ilam, yau navovotia taug payam.
JOH 8:26 Yau naghita ŋgar tsiam naol isosor. Tauvene leg saveeŋ naol to nasavia payam, ve yau irau naghur atuya payam pa sosor tsiam. Eemon irau nagham tauvene mako. Pasaa Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne, i aavo onoon. Ve saveeŋ tau naloŋlooŋa ila tooni, tauta navovotia pa yam tamtamon to taan.”
JOH 8:27 Saveeŋ tane, i isavia izaa to Taama Maaron. Eemon yes tighilaal saveeŋ tooni puughu mako.
JOH 8:28 Tauvene Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Saawe tau yam apayooz Tamtamon Naatu izaa, ene pale ŋgar tsiam ivot, ve aghilaal aghe: Maaron tau eeza YAU NALEPLEEP, ene yau taug tane. Ve awatagh aghe yau nagham gabua eta itaghon taug ŋgar tsiau mako. Saveeŋ tau nalooŋa ila to Tamaŋ, tauta navovotia pa tamtamon.
JOH 8:29 Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne, irau ipul ghau mako. I ilepleep tomani ghau. Pasaa saawe isov, yau nataghon ŋgar tau i loolo pani.”
JOH 8:30 Yesu isasavia saveeŋ tane, ve tamtamon katini tau tiloŋlooŋa na tighur ila tooni.
JOH 8:31 Ra Yesu isaav pa Yuda siriv tau tighur ila tooni na tauvene: “Isaav ighe akis saveeŋ tsiau tuŋia ve ataghoni, ene aat amin ziŋerag duduuŋ.
JOH 8:32 Ve yam pale awatagh katin saveeŋ onoon, ve saveeŋ tawe ipas gham avot pa saghati tapiri. Leso amin besooŋa sorok muul sov.”
JOH 8:33 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yei tane Abaram paaghu tooni. Yei nimin besooŋa sorok pa tamtamon eta pai eta soone. Mindai ta yo usaav ughe yei aat nimin besooŋa sorok muul mako?”
JOH 8:34 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Tamtamon tisov tau tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, ene timin besooŋa sorok pa ŋgar saghati. Pasaa, ŋgar tawe ta ighamgham pooz pazi.
JOH 8:35 Besooŋa eta irau ileep tomania ruum taama taghon taghon gha ila ne mako. Naatu mon ta ileep tomania irau saawe.
JOH 8:36 Tauvene isaav ighe Maaron Naatu ipas gham avot pa saghati tapiri, i aat ipas gham kat. Leso saghati iŋgin gham muul sov.
JOH 8:37 Onoon, yam paaghu to Abaram. Eemon saveeŋ tsiau le niia eta to igheen ila lolomim mako. Tauta aazne, azuari gham aghe le arav ghau namaat.
JOH 8:38 Gabua tau yeiru Tamaŋ nileep ve naghita, tauta nasasavia payam. Ve yam tauvene paam. Ŋgar tau yam aloŋlooŋa ila to tamamim, tauta aghamghamu.”
JOH 8:39 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei timbumai ta Abaram.” Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Imin ta yam Abaram paaghu tooni duduuŋ, kanaŋ ataghon ŋgar tau muuŋ i ighamghamu.
JOH 8:40 Eemon yam asapir pa ŋgar tooni. Aghita. Aazne, yau navotia saveeŋ onoon tau nalooŋa ila to Tamaŋ Maaron na payam. Eemon ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe le arav ghau namaat. Abaram, i igham ŋgar tauvene mako.
JOH 8:41 Ene yam ataghon tamamim ŋgar tooni.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei tane, Abaram paaghu tooni duduuŋ. Ve Tamamai eemon ta Maaron. Tiinmaiŋa tipoop ghei sorok mako.”
JOH 8:42 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Imin ta yam Maaron natŋa duduuŋ, kanaŋ lolomim payau. Pasaa, yau naleep tooni ta nalam. Yau nataghon taug lolog ve nalam mako. I imbaaŋ ghau ta nalam.
JOH 8:43 Mindai ta ŋgar tsiam ivot pa saveeŋ tsiau soone? Taliŋamim aat ivool wa. Tauta yam irau to alooŋ saveeŋ tsiau mako.
JOH 8:44 Alooŋ wa! Yam tamamim ta Sadan! Tauta aghe le ataghon katin ŋgar tau i loolo pani. Saawe imin maata ve ilam, i ŋeer to ravuuŋ tamtamon timatmaat. Ve i itaghon saveeŋ onoon mako. Pasaa, saveeŋ onoon eta igheen tooni mako. I karom tamazi. Saawe isov, i isasavia saveeŋ karom tau ighengheen ila loolo na. Ve i ta imin puughu pa saveeŋ karom ta naol ne.
JOH 8:45 Saveeŋ isov tau yau nasasavia payam, ene onoon mon. Eemon yam lolomim pa saveeŋ onoon mako, tauta aghur ila saveeŋ tsiau mako.
JOH 8:46 Ma mindai? Isaav ighe tsiam eta ighit ghau nagham sosor eta, na ivotia lak! Ve isaav ighe leg sosor eta mako, ve nasasavia saveeŋ onoon mon payam, mindai ta aghur ila saveeŋ tsiau mako?
JOH 8:47 Sei tau ighe imin Maaron le, ene iloŋlooŋ Maaron aliiŋa ve itaghoni. Eemon yam tamtamon to Maaron mako. Tauta alooŋ aliiŋa mako.”
JOH 8:48 Yesu isavia saveeŋ tane, ve yes Yuda tiyol aliiŋa tighe: “Wai, saveeŋ tauta nisavia ila wa. Yo ukankaan pa Maaron imin yes Samaria. Yo, avuvu saghati izeev ghom!”
JOH 8:49 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau, avuvu saghati eta izeev ghau mako. Ŋgar tau yau naghamghamu, ene to napait Tamaŋ Maaron eeza. Eemon yam avelegh ghau.
JOH 8:50 Yau nagham pa taug ezag mako. Eemon Ŋeer ee izuari ghi ighe igham ezag imin tiina, ene Tamaŋ Maaron. Ve uraat to gabizooŋ gabua ve ghuruuŋ atuya, ene igheen ila i tauu niima.
JOH 8:51 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta maata kisin saveeŋ tsiau ve itaghoni, i aat irau imaat gha ilale ne mako. Mako kat.”
JOH 8:52 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Aa, ŋgarig gha niwatagh katin ghom. Yo tane, avuvu saghati izeev ghom! Pasaa, Abaram tomania propet tisov timataar tila wa. Eemon yo usaav tauvene: Ighe tamtamon eta maata kisin saveeŋ tsio ve itaghoni, i aat irau imaat gha ilale ne mako.
JOH 8:53 Timbumai Abaram, i imaat wa. Ve yes propet paam timataar wa. Yo saa ŋeer? Yo ughe uliiv Abaram? Usavia taum poi!”
JOH 8:54 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe napait taug ezag, ene aat saveeŋ tsiau ighur mako. Paitooŋ tauvene, ene kaut sorok. Eemon Tamaŋ tau yam awatwaato aghe Maaron tsiam na, i tauu ta ipait ghau ve igham ezag imin tiina.
JOH 8:55 Yam awataghi rigta mako. Eemon yau o nawataghi. Tauta naloŋlooŋ aliiŋa, ve nataghoni. Isaav ighe nasaav naghe nawataghi mako, ene aat nagham karom imin yam.
JOH 8:56 Muuŋ, timbumim Abaram ighita saawe tsiau to navot izi taan. I iwatagh gabua tau pale ivot pa saawe tane, tauta tintini ve loolo poia kat.”
JOH 8:57 Tauvene yes Yuda tana tiyol Yesu aliiŋa tighe: “Wai, ndaman tsio tamoot ru saŋavul (50) soone. Ve yo upakur taum ughe ughita Abaram!”
JOH 8:58 Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Abaram ivot soone, ve YAU NALEPLEEP.”
JOH 8:59 Saveeŋ tooni tane ipas yes Yuda tana atezi. Tauvene tikor maet tighe tiravu pataghaaŋ. Eemon i iŋguaaz tauu, ve ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri.
JOH 9:1 Yesu ilaagh ila le ighita ŋeer ee tau maata kumkuuma. I, tiina ipoopa tauveve.
JOH 9:2 Mbiwa tooni tighita ŋeer tawe, ve tighason Yesu tighe: “Paduduŋaaŋ, puughu mindai ta ŋeer tane tiina ipoopa maata kumkuuma? I tauu sosor tooni, ma tiina gha taama sosor toozi?”
JOH 9:3 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Ŋeer tane igham sosor mako, ve taama gha tiina paam tigham sosor mako. Pataŋani tane ivot pani, leso Maaron iuule ve itotoi tapiri ve uraat tooni ivot ighazooŋ.
JOH 9:4 Aazne, ene saawe to mataaz ve taleep ila ghazooŋa. Tauvene iit aat tagham uraat to Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne. Pasaa, saawe to ndoroom, ene ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, ene aat tamtamon eta irau igham uraat muul mako.
JOH 9:5 Saawe tau nalepleep izi taan, yau taug ta namin ghazooŋa pa tamtamon to taan.”
JOH 9:6 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, mako ikor taan rig ila niima ve iŋazuv ila, ra ikepu ve imusu ila ŋeer tana maata.
JOH 9:7 Ra isaav pani ighe: “Ula yaa naliu Siloam, ve umin matam.” (Yaa tawe eeza, puughu tauvene: ‘Mbaŋooŋ.’) Tauvene ŋeer tana itaghon Yesu aliiŋa, ve ila imin maata. Saawe tau ipul yaa tawe ve imuul ilam, maata poia ve ighita nugh.
JOH 9:8 Zeetŋa siriv tau ruum toozi igharau, ve yes tau muuŋ tighita ŋeer tana isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua na, tighita ŋeer tana, le tirur pani tighe: “Wai, ŋeer maata kumkuuma tau muuŋ ilepleep ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua na, tauu ta ene?”
JOH 9:9 Siriv tighe: “Vee! I tauu ta ene.” Ve siriv tighe: “Mako. Ene aat ŋeer ite paam tau yesuru naghozi raraate.” Ve ŋeer tana iyolyol aliiŋa ighe: “Mako. Yau taug tane!”
JOH 9:10 Tauvene tighasoni tighe: “Wai, mindai ta matam poia gha ughita nugh?”
JOH 9:11 I iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau eeza Yesu na, i ikep taan tomania ŋazuuva, ve imusu ila matag, ve isaav payau ighe: ‘Ula yaa naliu Siloam, ve umin matam.’ Tauvene nataghon saveeŋ tooni ve nala namin matag, ve rekia mon matag poia gha naghita nugh.”
JOH 9:12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Ŋeer tawe, tauu sindei?” I isaav pazi ighe: “Ii, yau nakankaan pani.”
JOH 9:13 Ra tigham ŋeer tana gha tila to zeran tutuuŋa siriv.
JOH 9:14 Pasaa, saawe tau Yesu igharaat maata, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron.
JOH 9:15 Tauvene zeran tutuuŋa tawe anazi tighason ŋeer tana tighe: “Saa gabua ivot payo, ta matam poia ne?” I isaav pazi ighe: “Ŋeer tau eeza Yesu na, ikep taan tomania ŋazuuva, ve imusu ila matag, ra nala namini. Tauta aazne, matag poia gha naghita nugh.”
JOH 9:16 Zeran tutuuŋa tana tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tamtamon toozi siriv tisaav tighe: “Iit tawatagh: Ŋeer tawe, Maaron imbaaŋo ilam mako. Pasaa, i itaghon tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ mako.” Ve siriv tighe: “Mako. I ighamgham gabua ŋgeretazi katini tau itotoia ighe Maaron ileep tomania. Isaav ighe i tamtamon saghati, ene irau to igham tauvene ne mako.” Tauta tivalagh tauzi.
JOH 9:17 Tauvene tighason ŋeer tau Yesu igharaat maata na muul tighe: “Laak, yo tau i igharaat matam na, ugham ŋgar pani mindai?” I iyol aliŋazi ighe: “I aat propet ee to Maaron.”
JOH 9:18 Onoon, ŋeer tana, tiina ipoopa maata kumkuuma, ve Yesu igharaat maata. Eemon zeran tutuuŋa tana tighur ila mako. Tauvene tipoi taama yesuru tiina tilam paam,
JOH 9:19 ve tighason zi tighe: “Laak, natumim tau yamru aghe apoopa maata kumkuuma na, tauta ene? Mindai ta aazne maata poia gha ighita nugh?”
JOH 9:20 Taama gha tiina tiyol aliŋazi tighe: “Ŋeer tane, yeiru niwataghi. Ene natumai. Ve niwatagh nighe nipoopa maata kumkuuma.
JOH 9:21 Eemon eez tau aazne maata poia, ve sei tau igharaat maata, ene nikankaan pani. I kukua mako. I olman. Aghasoni, o tauu ipaesi ghi payam.”
JOH 9:22 Yesuru tisaav tauvene pasaa, tiroi pa daaba to yes Yuda. Pasaa, yes timbu saveeŋ wa tighe: Isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa ighe i ighur ila ighe Yesu i Mesia, ene aat tiziire pa lupuuŋ toozi, ve ila ileep muuri. [Irau ilup ghi tomani zi pa suŋuuŋ ma uraat toozi siriv muul mako.]
JOH 9:23 Tauta taama gha tiina tisaav pazi tighe: “I kukua mako. I olman. Taumim aghasoni.”
JOH 9:24 Tauvene tipoi ŋeer tana imuul ilam, ve tisaav ariaaŋ pani tighe: “Yo aat upait Maaron eeza ve usavia saveeŋ onoon payei ila i maata. Yei niwatagh: Yesu tawe, i ŋeer to ghamuuŋ sosor!”
JOH 9:25 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “I ŋeer to ghamuuŋ sosor, ma ŋeer poia, yau nawatagh tana mako. Ve gabua eemon tau yau nawataghi, ene vene: Muuŋ, matag ikumkuum. Ve aazne, matag poia gha naghita nugh.”
JOH 9:26 Tauvene tighasoni muul tighe: “I igham mindai payo? Igharaat matam mindai?”
JOH 9:27 I iyol aliŋazi ighe: “Wai, saveeŋ ta nasavia payam wa. Eemon yam alooŋ ghau mako. Puughu mindai ta anoknok ghasoniiŋ ghau pa gabua tane? Yam paam aghe le amin ziŋeera?”
JOH 9:28 Tilooŋ aliiŋa tane le igham zi atezi yavyav kat. Tauvene tisik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Yo ta ŋeer tawe ziŋeera. Eemon yei o nitaghon ŋgar to Mose.
JOH 9:29 Pasaa, yei niwatagh: Mose ivotia saveeŋ tau ilooŋa ila Maaron tauu aavo. Eemon ŋeer tawe, yei nikankaan pani ve uraat tooni. Ileep sindei ta ilam?”
JOH 9:30 Ŋeer tau muuŋ maata ikumkuum na, iyol aliŋazi ighe: “Wai, nalooŋ saveeŋ tsiam le narur pani! Ŋeer tawe igharaat matag, ve yam aghe akankaan pani ve uraat tooni, ve aghason aghe ileep sindei ta ilam?
JOH 9:31 Iit tawatagh: Maaron ilooŋ yes tau tighamgham sosor ne mako. I iloŋlooŋ yes tau matazi iŋgalŋgali, ve titaghon aliiŋa.
JOH 9:32 Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan tivot, ve ilam aazne, iit talooŋ ŋeer eta vaaru pa gharatooŋ tamtamon tau tiina ipoopa maata kumkuuma ne mako. Aazne mon, ra gabua tauvene ivot.
JOH 9:33 Isaav ighe Maaron imbaaŋ ŋeer tawe mako, i aat irau igham gabua ŋgereeta eta tauvene mako.”
JOH 9:34 Saveeŋ tooni tane ireu lolozi kat. Tauvene tisik saveeŋ pani tighe: “Ai, yo tane, saawe tau tinam ipoop ghom ve ilam aazne, ulepleep iloŋ ila ŋgar saghati loolo. Ve yo ughe upaghazoŋai ghei pa Maaron aliiŋa?” Tisaav pani tauvene, ra tiziire ighau.
JOH 9:35 Yesu ilooŋ ŋeer tana vaaru tighe yes Yuda tiziire ighau. Tauvene ila indeeŋa, ve ighasoni ighe: “Mindai? Yo ughur ila to Tamtamon Naatu, ma mako?”
JOH 9:36 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, Tamtamon Naatu tawe sei? Upaghazoŋai ghau pani, leso naghur ila tooni.”
JOH 9:37 Yesu isaav pani ighe: “Yo ughita wa. Taug ta ituru tasavsaav ne.”
JOH 9:38 Ŋeer tana isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau naghur ilat tsio.” Ra iput aaghe pani ve ipakuru.
JOH 9:39 Yesu isaav muul ighe: “Yau nazilam taan to napaghazoŋai tamtamon, leso tighilaal tauzi. Yes tau tighilaal tighe matazi ikumkuum ve tikankaan pa Maaron ŋgar tooni, ene pale matazi pakia ve tighazooŋ pani. Ve yes tau tinumeer sorok tighe matazi pakia ve tighazooŋ pa Maaron, ene pale matazi ikumkuum ve ndoroom ikau zi le tisaghat kat.”
JOH 9:40 Yesu isavsaav, ve zeran tutuuŋa siriv tau tiyozyooz tigharauu na tilooŋa. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai, yo ughe yei tane matamai ikumkuum?”
JOH 9:41 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe matamim ikumkuum ve akankaan pa Maaron ŋgar tooni, ene aat lemim sosor mako. Eemon yam aghe matamim pakia ve aghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. Tauta aazne, alepleep tomania sosor tsiam soone.”
JOH 10:1 Yesu isaav muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tau ighe iloŋ ila olol to sipsip, i aat itaghon ataman, ve iloŋ ila. Ve isaav ighe tamtamon eta itaghon ataman mako, ve imalaaŋ pa olol gha iloŋ ila, ene i umbuuŋa ve ŋeer tau ighe ivaghamunia sipsip.
JOH 10:2 Eemon ŋeer tau itaghon olol atamana, ve iloŋ ila, i ŋginiiŋ tauu to sipsip.
JOH 10:3 Tauvene ŋginiiŋ to olol atamana pale ikaak ataman pani, ve i iloŋ ila. Yes sipsip tooni tighilaal aliiŋa. Tauvene i ipoipoi eŋaeŋa ezazi, ve igherev zi tivot tila.
JOH 10:4 Isaav ighe iyauur zi tisov tivot tila muuri, i aat imuuŋ pazi, ve tikeet taghoni gha yesŋa tilaagh tila. Pasaa, tighilaal aliiŋa.
JOH 10:5 Eemon isaav ighe ŋeer ite paam ipoi zi, ene irau titaghoni mako. Pale tighau pani. Pasaa, tighilaal aliiŋa mako.”
JOH 10:6 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi, eemon yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na tighilaal puughu mako.
JOH 10:7 Tauvene isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Olol atamana tau sipsip tivotvot ve tiloŋloŋ pani, ene yau taug.
JOH 10:8 Tamtamon tisov tau timuuŋ payau ve tilam na, yes umbuuŋa, ve zeran tau tivaghamunia sipsip. Eemon sipsip tilooŋ aliŋazi mako.
JOH 10:9 Yau taug ta olol atamana. Tauvene isaav ighe tamtamon eta iŋarui ghau ilam ve iloŋ ila olol loolo, ene yau aat nagham mulini gha ileep poia. Ve i aat ivotvot ve iloŋloŋ, leso igham le aniiŋ popoia.
JOH 10:10 Ŋeer to umbuuŋ, i ilam to ivaghamunia sipsip mon. I iyumyum zi, ireureu zi, ve iravrav zi timatmaat. Eemon yau nalam to nagham sipsip tsiau tileep poia le poia kat.
JOH 10:11 “Yau taug ta ŋginiiŋ poia to sipsip. Pasaa, ŋginiiŋ poia, i aat ipul tauu gha imaat pa sipsip tooni.
JOH 10:12 Eemon tamtamon tau iŋgin sipsip to tamtamon ite, i ŋginiiŋ tauu to sipsip mako. Ighamgham uraat pa le atuya mon. Tauvene i pale ighur loolo pa sipsip geeg mako. Pasaa, i sipsip taama mako. Isaav ighe ighita ŋgavuun sagsag eta ilam, i pale ipul sipsip tileep, ve ighau. Tauvene ŋgavuun sagsag pale ighan zi, ve ireu zi gha timbiriis.
JOH 10:14 “Yau taug ta ŋginiiŋ poia to sipsip. Yeŋa sipsip tsiau nivawataghi ghei imin yeiru Tamaŋ Maaron nivawataghi ghei. Ve yau aat napul taug gha namaat pa sipsip tsiau. Leso nagham mulin zi gha tileep poi.
JOH 10:16 Eemon yau leg sipsip siriv paam. Yes to olol tane mako. Yau leg uraat to nayau zi tilam titaghon ghau paam. Yes pale tilooŋ aliŋag, ve yesŋa sipsip tsiau siriv tivalupu zi timin lupuuŋ eemon, ve lezi ŋginiiŋ eemon.
JOH 10:17 “Tamaŋ Maaron loolo igheen tsiau kat. Pasaa, yau pale napul taug gha namaat. Leso naburig pa mateegh ve naleep matag yaryaare muul.
JOH 10:18 Tamtamon eta to taan irau irav ghau namaat sorok ne mako. Nayoki taug, o irav ghau namaat. Pasaa, yau tapirig irau to nayoki taug gha namaat, ve tapirig irau to naburig matag iyaryaar muul, itaghon saveeŋ tau Tamaŋ isavia payau na.”
JOH 10:19 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni tane, le tivavalaghi zi muul.
JOH 10:20 Tauta toozi katini tighe: “Ŋeer tane, talooŋ saveeŋ tooni pasaa? I avuvu saghati izeeva, tauta ŋgar tooni ivaghamgham!”
JOH 10:21 Eemon tamtamon siriv tighe: “Ŋeer tau avuvu saghati izeeva, ene irau isavia saveeŋ tauvene mako. Ve aghita. Avuvu saghati eta irau igharaat tamtamon maata kumkuuma gha ighita nugh? Mako.”
JOH 10:22 Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ivot. Lupuuŋ tawe to matazi iŋgal saawe tau tigharaat mulin Rumei Tiina, ve tighuru imin Maaron le. Saawe tana, ene saawe to nugh yauŋa.
JOH 10:23 Yesu ilaghlaagh ila ruum to lepoogh tau Solomon irao ila Rumei Tiina ziige na loolo,
JOH 10:24 ve daaba siriv to yes Yuda tilam tilivuti, ve tisaav pani tighe: “Yei nikaria saŋaniiŋ ghom wa. Pale ŋeez o uvotia taum? Isaav ighe onoon yo Mesia, na usaav ghazooŋa payei lak!”
JOH 10:25 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nasaav payam wa. Eemon yam aghur ila saveeŋ tsiau mako. Uraat naol tau naghamgham zi ila Tamaŋ eeza, ene ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Eemon yam sipsip tsiau mako, tauta aghur ilam tsiau mako.
JOH 10:27 Sipsip tsiau, ene yes tau tiloŋlooŋ aliŋag. Yau nawatagh zi tisov, ve yes titaghon ghau.
JOH 10:28 Yau nagham lezi lepoogh poia tau iseeŋga taghon taghon gha ila. Tauvene yes irau timaat gha tilalez ne mako. Pale tileep le alok. Ve tamtamon eta irau isan zi ila nimag mako.
JOH 10:29 Pasaa, Tamaŋ tau ighur zi timin leg na, tapiri iliiv gabua naol isov. Tauvene tamtamon eta irau isan zi ila i niima ne mako.
JOH 10:30 Yau ve Tamaŋ, yeiru eemon.”
JOH 10:31 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni ziiri tane, ve tiburig tigham maet, ve tighe tiravu imaat pataghaaŋ.
JOH 10:32 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Yau nagham uraat popoia naol ila matamim itaghon ŋgar to Tamaŋ. Saa uraat isosor, ta aghe arav ghau pa maet?”
JOH 10:33 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighe nirav ghom umaat pa uraat popoia tau ughamgham zi na mako. Nighe nirav ghom umaat pasaa, yo tamtamon sorok to taan. Eemon upakur taum ughe yamru Maaron raratemim. Tauvene yo uvelegh Maaron ve uvaghamunia eeza.”
JOH 10:34 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam awatagh mako? Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila tutuuŋ tsiam na, isaav tauvene: Maaron isaav pa daaba siriv ighe: ‘Yau nasaav payam: Yam zimaronŋa.’ Daaba tawe, yes tamtamon to taan. Eemon Maaron aliiŋa tau iŋarui zi na, iwaat zi ighe yes zimaronŋa. Ve iit tawatagh: Maaron aliiŋa tau tiboode na, irau toraaŋni mako. Igheen tauvene.
JOH 10:36 Eemon yau, Tamaŋ Maaron ighur ghau to nagham uraat patabuyaaŋ tane, ve imbaaŋ ghau nazilam taan. Tauvene isaav ighe nawaat taug naghe yau Maaron Naatu, puughu mindai ta yam aghe yau navelegh Maaron ve navaghamunia eeza?
JOH 10:37 Isaav ighe yau naghamgham Tamaŋ uraat tooni mako, na aghur ilam tsiau sov.
JOH 10:38 Eemon isaav ighe naghamgham uraat tooni, na yam aat aghur ilam tsiau. Tauvene isaav ighe saveeŋ tsiau igham gham aghur ila mako, na aghita uraat tau naghamgham zi ne, ve aghur ila. Leso ŋgar tsiam ivot ve aghilaal aghe: Yau naleep ila to Tamaŋ, ve Tamaŋ ileep ilam tsiau.”
JOH 10:39 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve titoova to tikisi muul. Eemon i ighau pazi gha ila.
JOH 10:40 Ilaagh ila imbut yaa Yordan, ve ila ivot muul nugh tau muuŋ Yoan ileep pani ve irurughuuz tamtamon na. Yesu ilepleep ta sewe,
JOH 10:41 ve eval tiina tila tivot tooni, ve tivasavo zi tighe: “Yoan igham gabua ŋgereeta eta mako. Eemon saveeŋ isov tau i isavia pa ŋeer tane, ene onoon mon.”
JOH 10:42 Tauvene tamtamon katini tau tilepleep ta sewe na, tighur ila tooni.
JOH 11:1 Ŋeer ee to nugh Betania, moroghooŋ tiina ighamu. Eeza Lasarus. Livŋa ru tilepleep izi nugh tawe paam. Ee eeza Marta, ve ite eeza Maria. Maria tane, ta muuŋ iliŋ ŋgoreeŋ vaazi poia izala Yesu aaghe, ve imusu pa daaba raua.
JOH 11:3 Saawe tau Lasarus imorooŋ, livŋa ru tawe timbaaŋ ila pa Yesu tighe: “Tiina, livumai Lasarus tau yo lolom igheen tooni kat na, i imorooŋ le isaghat kat.”
JOH 11:4 Yesu ilooŋ paesiiŋ tane, ve isaav ighe: “Moroghooŋ tawe ivot to igham Lasarus imaat ne mako. Pale imin eez to Maaron itotoi tapiri ve poia tooni. Leso tamtamon tipait eeza ve tipait Naatu eeza paam.”
JOH 11:5 Yesu loolo igheen to Marta gha tazliva Maria ve livuzi Lasarus kat.
JOH 11:6 Eemon saawe tau ilooŋ tighe Lasarus imorooŋ, i rekia iburig ipul nugh tau ilepleep pani ne mako. Ilepleep ta sewe le mboŋ ru paam.
JOH 11:7 Ra isaav pa mbiwa tooni ighe: “Aiyo, iit aat taburig ve tamuul tala pa Yudea.”
JOH 11:8 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, Paduduŋaaŋ, ŋgarig mon ta yes Yuda to nugh tawe tighe tirav ghom pa maet gha umaat. Mindai ta aazne ughe umuul ula ta sewe?”
JOH 11:9 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Mindai, tamtamon eta irau ipasulai saawe to mataaz ila imin tuuku? Mako. Mboŋoozo ila le ravrav izi, ene mataaz dodoli to tagham uraat. Tamtamon eta ighe ilaagh pa mataaz, ene irau itut aaghe ve itap ne mako. Pasaa, i ighita ghazooŋa to taan.
JOH 11:10 Eemon isaav ighe tamtamon eta ilaagh ila ndoroom loolo, ene pale itut aaghe ve itap. Pasaa, ghazooŋa igheen ila tooni mako.”
JOH 11:11 Yesu isaav tauvene, ve iseeŋ aliiŋa ighe: “Etaan ite Lasarus igheen wa. Tauvene yau aat nala, leso navaaŋo iburig muul.”
JOH 11:12 Mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, isaav ighe Lasarus igheen poi, ene i aat maata pakia wa.”
JOH 11:13 Yesu iwatagh: Lasarus imaat wa. Eemon isavia saveeŋ palelaaŋ, tauta mbiwa tooni tikankaan pa saveeŋ tooni puughu, ve tighe pa Lasarus igheen mon.
JOH 11:14 Tauta Yesu isaav ghazooŋa pazi ighe: “Lazarus igheen mako. I imaat kusia. Eemon poia pa naleep tomania mako ve imaat. Pasaa, gabua tau pale ivot ne, ene aat iuul gham ve ipariaaŋ ghuruuŋ ila tsiam. Aiyo, aburig gha tala taghita.”
JOH 11:16 Tomas, tau eeza ite Didimus na, isaav pa zeetŋa ighe: “Tambaaŋo. Aburig gha itiŋa tala. Leso iit tasov tamaat raraate tomania tiina toit.”
JOH 11:17 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh tila tigharau nugh Betania, ve tilooŋ tighe Lasarus paata igheen ila naal loolo irau mboŋ paaŋ wa.
JOH 11:18 Nugh Betania, ene igheen igharau nugh tiina Yerusalem, irau kilomita tol ma vene.
JOH 11:19 Tauvene yes Yuda katini tilam tileep tomania Marta gha Maria pa moŋiiŋ toozi tawe leso tirav atezi.
JOH 11:20 Saawe tau Marta ilooŋ tighe Yesu ilam igharau nugh Betania, i iburig ila ighe ighita. Eemon Maria, i ileep izi ruum.
JOH 11:21 Marta ila ivot to Yesu, ve isaav pani ighe: “O Tiina, imin ta yo uleep ta sene, kanaŋ livug irau imaat mako.
JOH 11:22 Eemon yau nawatagh: Aazne, saa gabua tau ighe yo ughason Maaron pani, i aat ilooŋ ghom ve igham payo.”
JOH 11:23 Yesu isaav pani ighe: “Livum aat iburig muul.”
JOH 11:24 Marta iyol aliiŋa ighe: “Yau nawatagh. Saawe to Mboŋ Murei, Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livug iburig paam.”
JOH 11:25 Yesu isaav pani muul ighe: “Ulooŋ. Yau taug ta namin puughu pa burigiiŋ to yes mateegha ve lepoogh to tamtamon tileep matazi yaryaare. Tamtamon eta ighe ighur ilam tsiau ve imaat, ene mateegh irau ikisi mako. I aat iburig muul, ve ileep maata yaryaare le alok.
JOH 11:26 Tamtamon tisov tau tighur ilam tsiau ve tigham lepoogh poia ila to Maaron, yes irau timaat gha tilalez ne mako. Pale tileep matazi yaryaare le alok. Yo ughur ila saveeŋ tsiau tane, ma mako?”
JOH 11:27 Marta iyol aliiŋa ighe: “Vee. Tiina, yau naghur ila kat naghe yo Mesia. Yo Maaron Naatu. I imbaaŋ ghom tauta uzilam taan.”
JOH 11:28 Marta yesuru Yesu tisavsaav le isov, ra Marta imuul ila ruum, ve ikamuun pa tazliva Maria ighe: “Ulooŋ. Paduduŋaaŋ toit ilam ivot wa. Ve i ighe yo ula ughita.”
JOH 11:29 Maria ilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon iburig ila ighe ighita Yesu.
JOH 11:30 Saawe tana, Yesu ilam peria nughei soone. Ilepleep izi nugh ziige tau papazoge Marta ila ivot tooni na.
JOH 11:31 Yuda siriv tau yesŋa Maria tilepleep ila ruum loolo pa ravuuŋ aate na, tighita Maria iburig, ipul ruum, ve ila. Tauvene tighe pa i ila pa naal to Lasarus, leso itaŋ pani. Tauvene titaghoni tila.
JOH 11:32 Maria ila ivot to Yesu, ve iput aaghe izi Yesu aaghe puughu, ve isaav pani ighe: “O Tiina, imin ta yo ulepleep ta sene, kanaŋ livug irau imaat mako.”
JOH 11:33 Yesu ighita Maria yesŋa Yuda siriv tau tilam tomania na titaŋtaŋ, le loolo ipataŋan kat.
JOH 11:34 I ighason zi ighe: “Yam aghur Lasarus paata izi sindei?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Tiina, ulam tala ve ughita.”
JOH 11:35 Ra Yesu itaŋ.
JOH 11:36 Tauvene Yuda siriv tau yesŋa tiyozyooz na, tisaav tighe: “Aghita. I aat loolo igheen to Lasarus kat.”
JOH 11:37 Eemon tamtamon toozi siriv tivasavo zi tighe: “Ŋeer tane igharaat ŋeer ee tau maata kumkuuma. Mindai ta iuul Lasarus mako? Imin ta iuule, kanaŋ Lasarus irau imaat mako.”
JOH 11:38 Yesu loolo ipataŋan kat pa mateegh to Lasarus. Tauvene ilaagh ŋarui maet puura tau Lasarus paata igheen pani na. Puura tawe, tigharaata imin naal, ve tigham maet tiina ee gha tipoon aavo.
JOH 11:39 Yesu ila ivot naal aavo, ve isaav pazi ighe: “Apatambulia maet ighau pa naal aavo.” Mateegh tana liivu Marta isaav pa Yesu ighe: “Wai Tiina, vene mako. Yei nighuru igheen ta sewe mboŋ paaŋ wa. Takaako, pale vaazi.”
JOH 11:40 Yesu isaav pani ighe: “Marta, matam iŋgal saveeŋ tsiau, ma mako? Yau nasaav payo wa. Isaav ighe ughur ila, ene aat ughita Maaron itotoi tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ.”
JOH 11:41 Tauvene tipatambulia maet tiina ighau pa puura aavo, ve Yesu maata izala pa sambam, ve isaav ighe: “O Tamaŋ, yau lolog poia payo pasaa, suŋuuŋ tsiau, yo ulooŋa wa.
JOH 11:42 Yau nawatagh: Saawe isov, yo uloŋlooŋ suŋuuŋ tsiau. Eemon yau nagham ŋgar pa eval tiina tau yeŋa niyozyooz ne, naghe le yes tighur ila tighe: Yo taum umbaaŋ ghau ta nalam. Tauta nasavia saveeŋ tane.”
JOH 11:43 I isavia saveeŋ tane le isov, ra iboob aliiŋa tiina ighe: “Lasarus, uvot ulam!”
JOH 11:44 Rekia mon Lasarus iburig, ve ivot. Eemon uuli siriv siriv tau tikaukauu pani na, ene ighenaar ila tiini soone. Tauvene i ivot ila muuri, ra Yesu isaav pazi ighe: “Apool uuli siriv siriv tawe ighau pa naagho, niima, ve aaghe. Leso ilaagh poi.”
JOH 11:45 Yes Yuda tau tilam tileep tomania Maria na, tighita kaut ŋgereeta tau Yesu ighamu, le katini tighur ila tooni.
JOH 11:46 Eemon tamtamon toozi siriv tila to zeran tutuuŋa, ve tipaesia gabua tana vaaru pazi.
JOH 11:47 Tauvene daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa tila tilup zi tomania pooza siriv to yes Yuda, ve tivasavo zi tighe: “Ŋeer tawe ighamgham gabua ŋgeretazi katini tau itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Pale tagham mindai?
JOH 11:48 Isaav ighe tapuli ve ighamgham tauvene, ene pale tamtamon tisov tighur ila tooni ve titaghoni. Mako yes Roma tilam, ve tireu mbirisai Rumei Tiina toit patabuyaaŋ, ve tivarewai ghiit paam le irau tauun taŋgin nugh toit muul mako.”
JOH 11:49 Tilup zi gha tilepleep, ve tamtamon toozi ee, eeza Kaiapas, i daaba to watooŋrau pa ndaman tana, iburig ve isaav pazi ighe: “Yam tane, lemim ŋgar mako!
JOH 11:50 Agham mindai ta avaghamgham tauvene? Yam aghilaal mako? Poia pa ŋeer eemon igham eval tiina niazi ve imaat pazi. Mako pale iit Yuda tasov tamataar.”
JOH 11:51 Saveeŋ tane, Kaiapas isavia sorok itaghon tauu ŋgar tooni mako. Maaron igham pooz pani, tauta isavia. Pasaa, ndaman tana, Kaiapas, i daaba to watooŋrau. Tauta ivotia Maaron aliiŋa pazi, ve ighe Yesu pale igham yes Yuda niazi ve imaat pazi.
JOH 11:52 Eemon Yesu imaat pa yes Yuda mon mako. I imaat pa Maaron natŋa tisov tau tileep irau nugh nugh. Leso ilup zi timin lupuuŋ eemon.
JOH 11:53 Tauvene saawe tana ve ila, daaba to yes Yuda tiliil eez pa ravuuŋ Yesu imaat.
JOH 11:54 Tauta i ilaagh ghazooŋa ila yes Yuda matazi muul mako. I ipul zi, ve ila pa nugh Epraim tau igheen nugh ŋginaaŋa ziige, ve yesŋa mbiwa tooni tilepleep izi ta sewe.
JOH 11:55 Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tiwaato tighe Pasova na, igharau. Tauvene eval tiina to nugh nugh tizazala pa Yerusalem. Tighe tigharaat tauzi gha tiŋgalaaŋ ila Maaron maata le isov, o lupuuŋ tiina tana ivot.
JOH 11:56 Tamtamon tilepleep ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve matazi inesnes Yesu, ve tivasavo zi tighe: “Ou, agham ŋgar mindai? Ŋeer tawe pale ilam pa lupuuŋ tiina tane, ma mako?”
JOH 11:57 Saawe tana, yes daaba to watooŋrau tomania zeran tutuuŋa tighur saveeŋ ariaaŋa pa eval tiina tauvene: Isaav ighe tamtamon eta iwatagh nugh tau Yesu ileep pani na, rekia mon ve ipaes pazi. Leso tila tikisi.
JOH 12:1 Mboŋ liim ve ee ighengheen soone, mako uraat to Pasova ivot. Saawe tana, Yesu ila ivot Lazarus nugh tooni Betania. Lasarus, i ŋeer tau imaat ve Yesu ipaburigini pa mateegh na.
JOH 12:2 Yesu tomania mbiwa tooni tileep izi ta sewe, ve zeetŋa siriv to nugh tawe tigham ghanghaniiŋ pani. Marta igham uraat pa gharatooŋ lezi aniiŋ, ve Lasarus ileep tomani zi pa ghanghaniiŋ tana paam.
JOH 12:3 Tauvene yes tighanghan, ve Maria igham ŋgoreeŋ tau vaazi poia ve atuya tiina kat ilam, ve iliŋi izala Yesu aaghe. Ra imusu pa daaba raua. Ŋgoreeŋ tawe vaazi ivot le ikau ruum loolo.
JOH 12:4 Yudas Iskariot, i mbiwa to Yesu tau murei ighuru ila koiŋa nimazi. I ighita gabua tana, ve iburig gha isaav ighe:
JOH 12:5 “Wai, livaa ne, ivaghamunia ŋgoreeŋ tane sorok pasaa! Imin ta tagholia, kanaŋ tagham maet tiina pani, irau 300 denari ma vene. Leso tagham pa yes mbolaaŋa.”
JOH 12:6 Saveeŋ tane, i maata iŋgal yes mbolaaŋa, ve isavia mako. Isaav sorok. Pasaa, i ŋeer to umbuuŋ. I iŋgin lugluug toozi, ve saawe siriv niima kaukauia pa maet toozi siriv.
JOH 12:7 Yudas isaav tauvene, ve Yesu isaav pani ighe: “Uyau avom pani pasaa? Upuli. I ikis ŋgoreeŋ tane to igharaat ghau pa saawe to namaat ve titavi ghau.
JOH 12:8 Yes mbolaaŋa pale yamŋa alepleep irau saawe. Ve yau irau itiŋa talepleep irau saawe mako.”
JOH 12:9 Eval tiina tilooŋ tighe Yesu ilepleep izi nugh Betania, ve timeke tila tighe tighita. Ve tighe tighita Lasarus paam. Pasaa, tilooŋ vaaru tighe i imaat ve Yesu ipaburigini pa mateegh.
JOH 12:10 Tauvene yes daaba to watooŋrau tilup zi, ve timbu saveeŋ tighe tirav Lasarus imaat paam.
JOH 12:11 Pasaa, Yuda katini tau tilooŋ Lasarus vaaru na, timoghaagh pa daaba toozi tawe, ve tighur ila to Yesu.
JOH 12:12 Mboŋ le nughizau, ra eval tiina tau tila tileep izi Yerusalem pa lupuuŋ tiina to Pasova na, tilooŋ Yesu vaaru tighe i ighe izala pa Yerusalem.
JOH 12:13 Tauvene tigham gabua imin tuum raua, ve tivot tila tighe tighita. Saawe tau tighita, tipaburigin bobaaŋ ve tiyoor eeza tighe: “Hosana! Tapakur Maaron toit! Poia to Maaron aat izaa to ŋeer tane. Pasaa, i ilam pa Ŋeer Tiina eeza, ve i kinik to iit Israela!”
JOH 12:14 Yesu igham doŋki paaghu ee ve mboole izala, ve ilam itaghon Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene:
JOH 12:15 “Yam tamtamon to nugh Zion, aroi sov. Aghita kinik tsiam tau ilat na! I mboole izala doŋki paaghu ee, ve ilat.”
JOH 12:16 Saawe tau gabua tana ivot, mbiwa to Yesu tighilaal puughu mako. Eemon murei, saawe tau i imaat gha iburig muul, ve eeza tiina ivot ighazooŋ, ra matazi iŋgal gabua tana, ve tighilaal tighe Maaron aliiŋa tana, tiboode izaa to Yesu.
JOH 12:17 Puughu tau eval tiina timeke tila tighita Yesu, ene vene: Saawe tau i ipoi Lasarus gha iburig ve ilaagh ivot pa naal, eval tiina tileep ve tighita gabua ŋgereeta tana. Tauvene murei, tila ve tipaesia gabua tana vaaru pa tamtamon, ve tipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni tighe gabua tana itotoia ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni.
JOH 12:19 Zeran tutuuŋa siriv tighita eval tiina tawe yesŋa Yesu tilaghlaagh ve tiyoryoor eeza, tauta tivasavo zi tighe: “Oyai, aghita! Iit tarao mako. Tamtamon to taan tisov tila titaghoni wa!”
JOH 12:20 Yes tau tizala Yerusalem to tisuŋ pa Maaron ila lupuuŋ tiina to Pasova na, Grika siriv tileep ila lolozi paam.
JOH 12:21 Yes tila to Pilip, (i ŋeer to nugh Betsaida tau igheen Galilaia na), ve tisaav pani tighe: “Olman, yei nighe le nighita Yesu.”
JOH 12:22 Tauvene Pilip ila ipaesia aliŋazi pa Andreas, mako yesuru tila tipaes pa Yesu.
JOH 12:23 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe to Tamtamon Naatu itotoi eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, tauta ivot wa.
JOH 12:24 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe wit uuve izila taan loolo mako, ene irau paaghu eta izaa pani mako. Ene pale uuv tana mon igheen. Eemon isaav ighe uuv tana izila taan loolo ve uuli imbuuz gha ilale, ene aat paaghu tooni izaa, ve ighur anooŋa katini.
JOH 12:25 Isaav ighe tamtamon eta loolo pa ghamuuŋ lepoogh poia to taan mon, ene pale tauu ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta ighur muuri pa taan lepoogha, i aat igham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila.
JOH 12:26 Isaav ighe tamtamon eta ibees payau, i aat itaghon ghau. Tamtamon tauvene, pale ileep tomani ghau izi nugh tau yau pale nala naleep pani. Ve tamtamon tau ighe ibesbees payau, ene aat Tamaŋ ipakuru.”
JOH 12:27 Yesu isaav muul ighe: “Aazne, lolog ipataŋan kat ve nagham ŋgar naol. Pasaa, saawe tsiau to mateegh, ene ilam igharau wa. Pale nasaav mindai? Pale naghe: ‘Tamaŋ, upasali ghau pa pataŋani tiina tau ighe ivot payau ne?’ Mako, irau nasaav tauvene mako. Pa puughu tane ta yau nazilam taan.
JOH 12:28 O Tamaŋ, gabua tau pale ivot payau ne, yau naghe imin eez to utotoi tapirim ve poia tsio ivot ighazooŋ pa tamtamon. Leso tipait ezam.” Yesu isavia saveeŋ tane, ra saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Yau natotoi tapirig tomania poia tsiau pa tamtamon wa. Ve yau pale natotoia pazi muul. Leso tighilaal ghau tighe yau ezag tiina.”
JOH 12:29 Eval tiina tau yesŋa Yesu tilepleep na, tilooŋ saveeŋ tane, ve siriv tighe pa lalaav luutu. Ve siriv tighe: “Mako. Aŋela eta aat isavsaav pani.”
JOH 12:30 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Saveeŋ tau luutu izilam ne, ene to iuul ghau mako. Ene to iuul gham.
JOH 12:31 Aazne, tazaa pa saawe to Maaron ipaghazoŋai ŋgar saghati to tamtamon to taan ivot ighazooŋ, ve ighur atuya pazi, ve iziir daaba tau iŋginŋgin taan ne ighau.
JOH 12:32 Aazne, yau naleep izi taan. Eemon murei, saawe tau tiit ghau nazaa, ene pale nagherev tamtamon tisov tilam tsiau.”
JOH 12:33 Yesu isavia saveeŋ tane to ivotia eez tau pale imaat pani.
JOH 12:34 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tana, ve tiyol aliiŋa tighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na, saveeŋ ziiri ee isaav tauvene: Mesia pale ileep maata yaryaare le alok. Ighe tauvene, puughu mindai ta yo ughe Tamtamon Naatu aat tiiti izaa? Tamtamon Naatu tau yo usavia na, ene sei?”
JOH 12:35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Aazne, ghazooŋa to Maaron ileep tomani gham. Eemon malau mako pale ipul gham. Tauvene saawe tau ghazooŋa tooni ilepleep tomani gham, alaghlaagh ila ghazooŋa tawe loolo. Leso ndoroom ikau gham sov. Tamtamon tau ighe ilaghlaagh ila ndoroom loolo, ene aat ikankaan pa nugh sindei tau pale ila pani.
JOH 12:36 Tauvene saawe tau ghazooŋa to Maaron ilepleep tomani gham soone, aghur ila tooni pataghaaŋ. Leso amin tamtamon to ghazooŋa.” Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ipul zi, ve ila iyooŋ pazi.
JOH 12:37 Onoon, Yesu igham gabua ŋgeretazi naol ila yes Yuda matazi, leso itotoi tauu pazi ve tighilaal tighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Eemon tighur ila tooni mako.
JOH 12:38 Ŋgar tau tighamu na, ene itaghon saveeŋ tau muuŋ propet Isaia iboode na. Isaav tauvene: “O Maaron, yei nivotia aliŋam pazi, ve sei ighur ila? Ve saawe tau utotoi tapirim ivot ighazooŋ pazi, sei ighilaalo? Mako.”
JOH 12:39 Yes irau tighur ila to Yesu mako. Ve Isaia ipaghazoŋai ghiit pa puughu. Pasaa, saveeŋ ziiri ite tau i iboode na isaav ighe:
JOH 12:40 “Maaron tauu igham ŋgar toozi iyaryaaŋ kat ve ipoon matazi. Tauta matazi irau tighita gabua tau Maaron ighamu ne mako, ve lezi ghilalooŋ ila lolozi mako. Ve lolozi imuul payau mako, ve tiyok payau to nagharaat mulin zi mako.”
JOH 12:41 Isaia isavia saveeŋ tane pasaa, muuŋ i ighita Yesu tapiri ve poia tooni tomania uraat tiina tau murei pale ighamu na ila tandaghiiŋ. Tauta ighilaal ighe Yesu eeza tiina.
JOH 12:42 Onoon, pooza katini to yes Yuda tighur ila to Yesu. Eemon tivotia ghuruuŋ ila toozi ivot ighazooŋ mako. Pasaa, tiroi tighe zeran tutuuŋa pale tiziir zi pa lupuuŋ toozi, ve irau yesŋa tilup zi pa suŋuuŋ muul mako.
JOH 12:43 Zeran tawe, lolozi pa pakuruuŋ to tamtamon iliiv pakuruuŋ tau ilam pa Maaron na.
JOH 12:44 Murei ra, Yesu iburig ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Tamtamon tau ighe ighur ilam tsiau, ene ighur ilam tsiau mon mako. I ighur ila to Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.
JOH 12:45 Tamtamon tau ighe ighit ghau, ene ighita Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.
JOH 12:46 Yau nazilam taan to namin ghazooŋa pa tamtamon. Leso tamtamon tisov tau tighur ilam tsiau ne, tileep ila ndoroom loolo muul sov.
JOH 12:47 “Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ saveeŋ tsiau, ve itaghoni mako, ene irau nagabiiza ve naghur atuya pani mako. Pasaa, yau nazilam taan to nagabiiz tamtamon to taan ve naghur atuya pazi ne mako. Nalam to nagham mulin zi.
JOH 12:48 Ve alooŋ! Tamtamon tisov tau tizor ghau, ve lolozi pa ghamuuŋ saveeŋ tsiau mako na, saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igabiiz zi itaghon saveeŋ tau yau nasavia na, ve ighur atuya pazi.
JOH 12:49 Pasaa, yau nasavia saveeŋ eta itaghon taug ŋgar tsiau mako. Yau nataghon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne ŋgar tooni. Saveeŋ tau i tauu ighuru payau to nasavia, tauta nasasavia payam.
JOH 12:50 Ve yau nawatagh: Tutuuŋ tooni tau i ighuru ilam tsiau to navotia, ene imin eez to tamtamon tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila. Tauvene saveeŋ tau yau nasasavia ne, ene nataghon duduŋai saveeŋ tau Tamaŋ isavia payau.”
JOH 13:1 Saawe to lupuuŋ tiina to Pasova igharau ighe ivot. Yesu iwatagh: Saawe tooni to ipul taan ve imuul izala pa Taama, ene ilam igharau wa. Muuŋ ve ilam, i ighur loolo kat pa tamtamon tooni tau tileep izi taan. Ŋgar tawe, i itaghoni ila ila le saawe to mateegh tooni, ra itotoia ivot ighazooŋ kat.
JOH 13:2 Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni tilup zi pa ghanghaniiŋ. Yudas tau Simon Iskariot naatu, Ŋeer Saghati ipazaagh loolo wa, leso ighur Yesu ila koiŋa nimazi.
JOH 13:3 Yesu iwatagh: Taama Maaron ighur gabua naol isov ila niima wa. Ve i ileep tooni ta izilam, ve pale imuul izala tooni.
JOH 13:4 Tauvene Yesu ipul ghaniiŋ, ve iburig gha izuzuum nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ izi, ve igham uuli ee to musuuŋ gha ipoosa ila ŋgaali.
JOH 13:5 Ra iliŋ yaa izila oon, ve ipaburigin uraat to miniiŋ mbiwa tooni aghezi. Saawe tau iminmin aghezi, imus zi paam pa uuli tau ipoosa ila ŋgaali na.
JOH 13:6 Iminmin aghezi ila ila le ivot to Simon Petrus. Ra Simon isaav pani ighe: “Wai Tiina, yo ughe umin agheg?”
JOH 13:7 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ŋgar tau yau naghamu ne, aazne yo ughilaal puughu mako. Eemon murei pale ughazooŋ pani.”
JOH 13:8 Petrus izoora ighe: “Aazne ve murei paam, yo irau umin agheg mako. Mako le mako kat!” Yesu isaav pani muul ighe: “Isaav ighe namin aghem mako, yo tamtamon tsiau mako.”
JOH 13:9 Simon Petrus iyol aliiŋa ighe: “O Tiina, ighe tauvene, na umin agheg mon sov. Umin nimag ve dabag paam!”
JOH 13:10 Yesu isaav pani ighe: “Tamtamon tau ighe iririu wa, i le puughu eta to iririu muul mako. Pasaa, tiini isov iŋgalaaŋ wa. Tauvene i aat imin aaghe mon. Yam tane aŋgalaaŋ wa. Eemon yam asov mako.”
JOH 13:11 Yesu isavia saveeŋ tane pasaa, ŋeer tau ighe ighuru ila koiŋa nimazi na, i iwataghi wa. Tauta isaav pazi ighe: “Yam asov aŋgalaaŋ mako.”
JOH 13:12 Yesu imin mbiwa tooni aghezi le isov, ra inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni muul, ve imuul ila pa niia gha mboole izi, ve ighason zi ighe: “Laak, ŋgar tau ŋgarig nagham payam na, awatagh puughu, ma mako?
JOH 13:13 Yam awatwaat ghau aghe yau paduduŋaaŋ ve tiina tsiam. Saveeŋ tsiam tana, ene onoon. Isaav ighe awaat ghau tauvene, ene iduduuŋ.
JOH 13:14 Aghita. Yau Tiina ve paduduŋaaŋ tsiam. Eemon namin aghemim. Isaav ighe yau nagham tauvene, na yam paam aat agham ŋgar raraate mon pa taumim.
JOH 13:15 Yau nagham ŋgar tane imin totoyaaŋ payam. Leso aghita, ve ataghon ŋgar raraate imin yau nagham payam na.
JOH 13:16 Yau nasaav payam. Onoon kat, besooŋa eta irau iliiv tiina tooni ne mako. Ve mbaŋooŋa eta irau iliiv ŋeer tau imbaaŋo ne mako.
JOH 13:17 Ŋgar tau naghamu ne, yam aghazooŋ pa puughu wa. Isaav ighe ataghoni, ene aat tintinmim, ve poia to Maaron izaa tsiam.
JOH 13:18 “Saveeŋ tane, yau nasavia izaa to yam asov mako. Yam tau nasiigh gham amin leg na, yau nawatagh katin gham. Tamtamon tsiam ee, i ipaak ghau mako. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, aat ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: ‘Etag ite tau yeiru lupuuŋ tsiei eemon ve niluplup ghei pa ghanghaniiŋ, tauta imin koiag.’
JOH 13:19 Aghita. Gabua tane ivot soone, ve aazne yau navotia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau ivot, yam aghur ila aghe YAU TAUG TA NALEPLEEP.
JOH 13:20 Onoon kat yau nasaav payam: Yes tau yau nambaaŋ zi tila pa uraat na, isaav ighe tamtamon eta igham zi toman loolo poia, ene i igham ghau. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene i igham Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.”
JOH 13:21 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra loolo ipataŋan kat, ve isaav ghazooŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tsiam ee pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.”
JOH 13:22 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tivamarari zi. Pasaa, tikankaan: Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui sei?
JOH 13:23 Saawe tana, mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ileep Yesu ziige.
JOH 13:24 Tauvene Simon Petrus daaba katia pani ighe ighason Yesu pa saveeŋ tau i isavia na. Iŋarui sei?
JOH 13:25 Tauta mbiwa tawe indaleel pa Yesu, ve ighasoni ighe: “Tiina, yo usaav pa sei?”
JOH 13:26 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau aat nazeev mberet tane ila sur, ve nagham pa tamtamon toit ee. Ŋeer tane ta yau nasavia.” Ra igham mberet sirivu, izeeva ila sur, ve igham pa Yudas tau Simon Iskariot naatu na.
JOH 13:27 Yudas ipaes mberet tawe, ra Sadan izeeva. Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Ŋgar tau yo ughe ughamu, na ughamu rekia mon.”
JOH 13:28 Yes tau tilup zi pa ghanghaniiŋ na, toozi eta ighilaal puughu tau Yesu isavia saveeŋ tane pa Yudas ne mako.
JOH 13:29 Siriv tigham ŋgar tighe Yesu imbaaŋo pa gholiiŋ gabua siriv pa lupuuŋ tiina tana, ma imbaaŋo ila pa reiŋ gabua siriv pa yes mbolaaŋa. Pasaa, Yudas iŋgin lugluug toozi.
JOH 13:30 Tauvene Yudas igham mberet sirivu tana, ve rekia mon iburig gha ivot ila pa muuri. Saawe tana, ndoroom izi wa.
JOH 13:31 Yudas ipul zi, ve ivot ila muuri, ra Yesu isaav pazi ighe: “Saawe to Tamtamon Naatu itotoi eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, tauta ivot wa. Ve gabua tau pale ivot pani, ene aat ipaghazoŋai Taama Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni paam. Leso tamtamon tipakur Taama Maaron eeza. Ve Taama Maaron tauvene paam. Pale ipaghazoŋai Naatu eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni. Leso tamtamon tipakur Naatu eeza. Malau mako, ve gabua tane pale ivot.
JOH 13:33 “Aa geegeu tsiau, yau aat naleep tomani gham rig mon, ve aghit ghau muul mako. Pale napul gham ve ail naghog. Tauvene saveeŋ tau muuŋ nasavia pa yes Yuda, tauta aazne nasavia payam paam. Saveeŋ tauvene: ‘Nugh tau yau naghe nala pani ne, yam irau ala pani mako.’
JOH 13:34 Alooŋ. Aazne, yau nasavia tutuuŋ paaghu payam tauvene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham. Lolomim pa taumim kat, imin yau lolog igheen tsiam.
JOH 13:35 Isaav ighe lolomim pa taumim kat, ene aat tamtamon tighilaal gham tighe yam ziŋerag duduuŋ.”
JOH 13:36 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra Petrus ighasoni ighe: “Tiina, nugh sindei ta yo ughe ula pani?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Nugh tau yau nala pani ne, yo irau utaghon ghau ulam ta aazne ne mako. Eemon murei, yo pale utaghon ghau ulam.”
JOH 13:37 Tauvene Petrus ighasoni muul ighe: “Tiina, puughu mindai ta yo ughe yau irau nataghon ghom ta aazne mako? Yau irau napul taug ve namaat payo.”
JOH 13:38 Yesu isaav pani muul ighe: “Aliŋam tana, pale onoon wa? Yo irau upul taum ve umaat payau? Yau nasaav payo: Onoon kat, mboŋ aazne, yo pale upaisamun ezag pai tol le isov, o tatareek itaŋ.”
JOH 14:1 Yesu isaav pa mbiwa tooni ighe: “Lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol sov. Aghur ila to Maaron, ve aghur ilam tsiau paam.
JOH 14:2 Tamaŋ ruum tooni, le sooso katini to lepoogh. Imin ta le sooso katini mako, ene irau nasaav payam tauvene mako. Yau aat namuuŋ nala, ve nagharaat lemim niamim to lepoogh izi ta sewe. Ighe nagharaata le isov, ene aat namuul nalam, ve nagham gham alam tsiau. Leso aleep tomani ghau izi nugh tau yau naleep pani na.
JOH 14:4 Eez to nugh tau yau naghe nala pani, ene yam awataghi wa.”
JOH 14:5 Tomas ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Tiina, nugh tau yo ughe ula pani na, yei nikankaan pani. Pale niwatagh eez to nila pa nugh tana mindai?”
JOH 14:6 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Yau taug ta eez. Yau natotoi katin gham pa Maaron ve saveeŋ tooni onoon, ve namin puughu pa lepoogh maata yaryaare. Eez eemon to tamtamon titaghoni ve tila pa Tamaŋ, ene yau. Ite paam mako.
JOH 14:7 Isaav ighe awatagh katin ghau, ene pale awatagh Tamaŋ paam. Aazne ve ila, yam awataghi. Pasaa, aghita wa.”
JOH 14:8 Tauvene Pilip isaav pani ighe: “Tiina, utotoi Tamam tana payei, o nighazooŋ pani ve atemai izi.”
JOH 14:9 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Wai Pilip, itiŋa takaria lepoogh wa! Ve yo ughilaal ghau soone? Tamtamon tau ighe ighit ghau, ene ighita Tamaŋ. Mindai ta ughason ghau ughe natotoi Tamaŋ payam?
JOH 14:10 Yo ughur ila soone? Yau naleep ila to Tamaŋ, ve i ileep ilam tsiau. Saveeŋ tau yau nasasavia payam ne, ene nataghon taug ŋgar tsiau mako. Tamaŋ tau ileep ilam tsiau, tauta ighamgham uraat tooni ila yau nimag.
JOH 14:11 Yau naleep ila to Tamaŋ, ve i ileep ilam tsiau. Saveeŋ tane, yam irau aghur ila. Ve isaav ighe aghur ila mako, na agham ŋgar pa uraat tintiina tau yau nagham zi tivot na. Leso ipalot gham, ve aghur ilam tsiau.
JOH 14:12 “Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta ighur ilam tsiau, i pale igham uraat tintiina imin yau naghamgham zi ne. Ve i pale igham uraat tintiina siriv paam le tiliiv uraat tsiau. Pasaa, paita napul taan, ve namuul nala pa Tamaŋ.
JOH 14:13 Saa gabua tau ighe yam aghason Tamaŋ Maaron pani ila yau ezag, ene yau pale naghamu ivot. Leso napaghazoŋai Tamaŋ eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni.
JOH 14:14 Tauvene saa gabua tau ighe yam aghason pani ila yau ezag, ene yau pale naghamu.
JOH 14:15 “Isaav ighe lolomim igheen tsiau, yam pale matamim kisin tutuuŋ tsiau, ve ataghon zi.
JOH 14:16 Ve yau pale naghason Tamaŋ to imbaaŋ Palotiiŋa ite paam izilam payam. Leso ileep tomani gham irau saawe, ve ipalot gham.
JOH 14:17 Palotiiŋa tawe, ene Maaron Avuvu. I pale ipaghazoŋai gham pa saveeŋ onoon to Maaron. Pasaa, i isasavia saveeŋ onoon. Tamtamon tau titaghon taan ŋgara na, yes irau tighamu mako. Pasaa, tighita mako, ve tiwataghi mako. Eemon yam o, awataghi. Pasaa, i ilepleep tomani gham. Ve murei, i pale ileep tuŋia ila lolomim.
JOH 14:18 “Yau irau napul gham aleep sorok imin yes parooŋa ne mako. Yau aat namuul nalam tsiam.
JOH 14:19 Yes tau titaghon taan ŋgara na, malau mako pale tighit ghau muul mako. Eemon yam pale aghit ghau. Pasaa, yau aat naburig muul ve naleep matag yaryaare. Tauvene yam paam pale agham lepoogh poia ilam tsiau, ve aleep matamim yaryaare.
JOH 14:20 Saawe tana, yam pale aghilaal aghe yau naleep ila to Tamaŋ, ve yam aleep ilam tsiau, ve yau naleep ilat tsiam. Iit tasov tavalupu ghiit tamin eemon.
JOH 14:21 Tamtamon tau ighe maata kisin tutuuŋ tsiau ve itaghon zi, ene i ta loolo igheen tsiau. Tamtamon tauvene, Tamaŋ pale loolo igheen tooni, ve yau paam lolog igheen tooni, ve natotoi taug pani.”
JOH 14:22 Yesu isaav tauvene, ve Yudas ite (tau Yudas Iskariot mako na) ighasoni ighe: “Tiina, mindai ta yo ughe utotoi taum pa yei mon, ve eval tiina to taan mako?”
JOH 14:23 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta loolo igheen tsiau, ene pale maata kisin saveeŋ tsiau ve itaghoni. Tamtamon tauvene, Tamaŋ pale loolo igheen tooni, ve yeiru Tamaŋ nila tooni, ve nighamu imin niamai to lepoogh.
JOH 14:24 Eemon tamtamon tau ighe loolo igheen tsiau mako, ene pale loolo iveegh pa saveeŋ tsiau ve itaghoni mako. Saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne, ene taug saveeŋ tsiau mako. Ene Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne saveeŋ tooni.
JOH 14:25 “Aazne, itiŋa talepleep, ve nasavia saveeŋ tane payam.
JOH 14:26 Eemon malau mako pale napul gham ve Tamaŋ imbaaŋ lemim Palotiiŋa ite paam izilam ila yau ezag. Ene Avuvu Patabuyaaŋ. I pale igham naghog, ve ipaghazoŋai ŋgar tsiam pa gabua naol isov, ve ipei ŋgar tsiam pa saveeŋ naol isov tau yau nasavia payam na. Leso matamim kisini.
JOH 14:27 “Yau aat napul gham tane. Tauvene naghe napul luuma tsiau igheen tomani gham, leso aleep poia toman lolomim luuma. Lepoogh poia tau naghe nagham payam, ene raraate imin lepoogh poia tau tamtamon to taan tighamghamu ne mako. Tauvene lolomim bubu sov, ve aroi sov.
JOH 14:28 Yam alooŋ ghau naghe: ‘Yau pale napul gham, ve nala. Eemon murei, yau pale namuul nalam payam.’ Isaav ighe lolomim igheen tsiau, ene aat tintinmim. Pasaa, Tamaŋ tau iliiv ghau ne, yau naghe namuul nala tooni.
JOH 14:29 Saveeŋ isov tane, yau nasavia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau anooŋa tooni ivot, yam aat matamim iŋgal aliŋag, ve aghur ilam tsiau.
JOH 14:30 Saveeŋ tau nasasavia payam ne, irau naseeŋga ila malau geeg mako. Pasaa, ŋginiiŋ to taan tane ilam igharau wa. I tapiri irau ghau mako, ve yau naleep ila i saamba mako.
JOH 14:31 Eemon yau aat nataghon duduŋai saveeŋ isov tau Tamaŋ ighuru payau na, ve pataŋani ivot payau itaghon ŋgar tooni. Leso tamtamon to taan tiwatagh tighe yau lolog igheen to Tamaŋ. Aiyo, aburig gha tapul nugh tane, ve tala.”
JOH 15:1 Yesu isaav muul ighe: “Yau taug ta vaen tauu. Ve Tamaŋ, i ŋginiiŋ to uum vaen.
JOH 15:2 Yes tau tipaak tuŋia ilam tsiau, ene timin ai vaen booga. Booga tisov tau anoŋazi ivot poi mako, ene Tamaŋ ipook zi tizi. Ve booga tisov tau anoŋazi ivot poi, ene i irav motmotin matazi ve ighagharaat zi, leso tiŋgalaaŋ ve anoŋazi katini ivot.
JOH 15:3 Yam tane, saveeŋ tau nasavia payam, tauta igharaat gham gha aŋgalaaŋ wa.
JOH 15:4 Yam irau apaak tuŋia ilam tsiau, ve yau napaak tuŋia ilat tsiam. Agham ŋgar pa vaen booga. Isaav ighe igheen soghan pa ai livuugha, pale ai booga tawe ighur anooŋa? Mako. Ai booga irau ipaak tuŋia ila ai livuugha, o anooŋa ivot. Ve yam tauvene paam. Isaav ighe apaak tuŋia ilam tsiau mako, ene irau ghuruuŋ ila tsiam ighur anooŋa poia eta mako.
JOH 15:5 “Yau taug ta ai vaen, ve yam amin vaen booga. Tamtamon tau ighe ipaak tuŋia ilam tsiau, ve yau napaak tuŋia ila tooni, ene aat ghuruuŋ ila tooni ighur anooŋa popoia katini. Ve isaav ighe aleep soghan payau, ene irau agham gabua poia eta ivot mako.
JOH 15:6 Tamtamon tau ighe ipaak ilam tsiau mako, ene i imin ai booga gorgori tau timbutu, ve tisiki ila. Ai booga tauvene, ene pale murei tindou zi, ve tisik zi tisov tizala yav ighan zi.
JOH 15:7 Isaav ighe apaak tuŋia ilam tsiau, ve saveeŋ tsiau igheen tuŋia ila lolomim ve ataghoni, yam irau aghason Tamaŋ Maaron pa saa gabua tau lolomim pani na, ve i pale igham gabua tana ivot payam.
JOH 15:8 Isaav ighe ghuruuŋ ila tsiam ighur anooŋa popoia katini, ene aat apaghazoŋai Tamaŋ Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni, ve atotoi taumim paam aghe yam ziŋerag.
JOH 15:9 Yau lolog igheen tsiam raraate imin Tamaŋ loolo igheen tsiau. Matamim kisin ŋgar tsiau tane, ve aleep iloŋ ila irau saawe.
JOH 15:10 Isaav ighe matamim kisin tutuuŋ tsiau ve ataghon zi, ene aat awatagh kat aghe yau lolog igheen tsiam, ve aleep iloŋ ila ŋgar tsiau tane irau saawe. Imin yau. Matag kisin Tamaŋ tutuuŋ tooni ta naol ne, ve nataghon zi. Tauta nawatagh naghe i loolo igheen tsiau, ve naleep iloŋ ila ŋgar tooni tana irau saawe.
JOH 15:11 “Yau nasavia saveeŋ tane payam, leso lolomim poia le poia kat imin yau.
JOH 15:12 Tutuuŋ tau nasavia payam, ene vene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham, raraate imin yau lolog payam ve nagham poghani gham.
JOH 15:13 Isaav ighe tamtamon eta ibaad pataŋani pa zeetŋa, ve ipul tauu gha imaat pazi, ene itotoia ighe i loolo igheen toozi kat. Ŋgar tauvene iliiv eez naol isov to loloon pa zetaanŋa.
JOH 15:14 Isaav ighe ataghon tutuuŋ tau naghuru payam, yam pale atotoi taumim aghe yau zetagŋa duduuŋ ta yam.
JOH 15:15 Besooŋa eta iwatagh katin uraat tau tiina tooni ighamghamu ne mako. Eemon yam o, awataghi. Pasaa, saveeŋ isov tau nalooŋa ila to Tamaŋ, tauta navotia payam gha alooŋa wa. Tauvene yau irau nawaat gham besooŋa muul mako. Yau aat nawaat gham naghe zetagŋa duduuŋ.
JOH 15:16 Yam taumim lolomim ve alam ataghon ghau mako. Yau taug ta nasiigh gham amin leg, ve naghur gham to ala ve agham uraat. Uraat tau aghamu, ene pale ighur anooŋa, ve anooŋa tana igheen taghon gha ila. Isaav ighe yam agham tauvene, ve aghason Tamaŋ pa gabua eta ila yau ezag, i pale ilooŋ gham ve igham payam.
JOH 15:17 Tauvene yau naghur tutuuŋ payam tauvene: Lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham.”
JOH 15:18 Yesu isaav pazi muul ighe: “Isaav ighe yes tau titaghon taan ŋgara na tighur koi payam, na matamim iŋgal: Ŋgar toozi tawe, paaghu mako. Yes tighur koi payau muuŋ, tauta tighur koi payam paam.
JOH 15:19 Zeran tau titaghon ŋgar to taan na, imin ta yam apaak zi pa ŋgar toozi ve yamŋa raratemim, kanaŋ lolozi payam. Eemon mako. Pasaa, yau napas gham avot ila sosozi gha amin leg, ve apul ŋgar to taan wa. Tauta yes tighurghur koi payam.
JOH 15:20 Matamim iŋgal saveeŋ tau yau nasavia payam: Besooŋa eta irau iliiv tiina tooni ne mako. Tauvene yes tau tighur pataŋani payau, ene pale tighur pataŋani payam paam. Ve yes tau matazi kisin saveeŋ tsiau ve titaghoni, ene pale matazi kisin saveeŋ tsiam paam ve titaghoni.
JOH 15:21 Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, yes tau titaghon ŋgar to taan tiwataghi rigta mako. Tauta yes pale tigham ŋgar tauvene payam. Pasaa, yam amin leg, ve ataghon ghau.
JOH 15:22 Imin ta yau nalam ve navotia saveeŋ pazi mako, kanaŋ lezi sosor ila Maaron maata mako. Eemon yau nalam gha navotia saveeŋ tooni pazi wa. Tauta, aazne, yes irau tipasakaal tauzi muul mako. Sosor toozi igheen ghazooŋa wa.
JOH 15:23 Tamtamon tau ighe ighur koi payau, ene ighur koi pa Tamaŋ paam.
JOH 15:24 Uraat tintiina tau nagham zi ila matazi na, ŋeer eta igham uraat tauvene pai eta soone. Imin ta nagham uraat tane mako, kanaŋ lezi sosor ila Maaron maata mako. Eemon yau nagham uraat tane ve tighita wa. Ve tighurghur koi pa yeiru Tamaŋ soone. Tauta lezi sosor ila Maaron maata.
JOH 15:25 Ŋgar tau tigham payau na, ene itaghon saveeŋ tau muuŋ tiboode ila tutuuŋ toozi. Isaav ighe: ‘Yes tighur koi payau sorok.’”
JOH 15:26 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Palotiiŋa tau pale ilam, i ileep to Tamaŋ. Ve yau aat nambaaŋo izilam payam. I Maaron tauu Avuvu tau ivot ila tooni ve izilam. I isasavia saveeŋ onoon mon. Ve i pale ipariaaŋ saveeŋ tsiau, leso tamtamon tighur ilam tsiau.
JOH 15:27 Ve yam paam pale apariaaŋ saveeŋ tsiau. Pasaa, saawe tau napaburigin uraat tsiau le ilam aazne, yam alepleep tomani ghau.
JOH 16:1 “Saveeŋ isov tane, yau nasavia payam to ipalot gham. Leso atap ve apul ghuruuŋ ila tsiam sov.
JOH 16:2 Alooŋ. Murei, yes Yuda pale tiziir gham pa rumei toozi, ve irau yamŋa alup gham pa suŋuuŋ muul mako. Saawe tana, isaav ighe toozi eta irav tsiam eta imaat, i pale igham ŋgar ighe ibees poi pa Maaron.
JOH 16:3 Tamtamon pale tigham ŋgar tana payam pasaa, tikankaan pa Tamaŋ Maaron, ve tikankaan payau paam.
JOH 16:4 Saveeŋ tane, yau nasavia payam pataghaaŋ. Leso saawe tau pataŋani tana ivot payam, matamim iŋgal aliŋag tane, ve ayooz ariaaŋ. “Muuŋ, yau nasavia saveeŋ tane payam mako. Pasaa, taug nalepleep tomani gham.
JOH 16:5 Ve aazne, naghe napul gham, ve namuul nala pa Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne. Eemon tsiam eta ighason ghau pa nugh tau naghe nala pani ne mako.
JOH 16:6 Onoon, saveeŋ tau nasavia payam ne, aat igham gham lolomim ipataŋan kat.
JOH 16:7 Eemon yau nasaav payam: Onoon kat, isaav ighe napul gham ve nala, ene pale poia payam. Pa ighe napul gham mako, ene aat Maaron Avuvu irau izilam payam mako. Ve ighe nala, ene pale nambaaŋ Palotiiŋa tawe izilam payam, leso iuul gham.
JOH 16:8 Saawe tau ilam, i aat igham tamtamon to taan tighilaal sosor toozi ve ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata, ve tighilaal tighe murei pale Maaron igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi.
JOH 16:9 Sosor toozi, ene vene: Tighur ilam tsiau mako.
JOH 16:10 Ve saawe tau yau namuul nala to Tamaŋ, ve aghit ghau muul mako, ene aat tamtamon tighilaal tighe yau nagham ŋgar duduuŋa ila Maaron maata.
JOH 16:11 Ve uraat to gabizooŋ ve ghuruuŋ atuya pa tamtamon, ene pale ivot. Pasaa, ŋginiiŋ to yes tau titaghon taan ŋgara na, Maaron igabiiza ighe i isosor wa. Tauvene i isasaŋan mon pa saawe to Maaron ighur atuya pani.
JOH 16:12 “Yau leg saveeŋ naol to nasavia payam. Eemon irau nasavia ta aazne mako. Pale ipataŋan payam.
JOH 16:13 Eemon Maaron Avuvu, i ipaghazoŋai saveeŋ onoon to Maaron puughu. Saawe tau ilam, i pale ipaduduuŋ gham, leso aghazooŋ kat pa saveeŋ isov tau onoon na. Pasaa, i irau isavia saveeŋ eta itaghon tauu ŋgar tooni mako. Saa saveeŋ tau ilooŋa ila to Tamaŋ, tauta i pale ivotia. Ve i pale ipaghazoŋai gham pa gabua siriv tau pale ivot murei.
JOH 16:14 Saa ŋgar ma saveeŋ tau i ighamu ilam tsiau, i pale ivotia payam. Leso aghazooŋ kat payau ve aghilaal ghau aghe ezag tiina pa tapirig ve poia tsiau.
JOH 16:15 Tamaŋ ŋgar tooni ve tapiri, tomania gabua tooni naol isov, ene igheen tsiau paam. Tauta nasaav payam naghe: ‘Saa ŋgar ma saveeŋ tau Maaron Avuvu ighamu ilam tsiau, i pale ivotia payam.’”
JOH 16:16 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Malau mako pale ail naghog. Ve tala rig, mako aghit ghau muul.”
JOH 16:17 Tauvene mbiwa tooni siriv tivasavo zi tighe: “Wai, saveeŋ tooni tane, puughu mindai? I isaav pait ighe, malau mako pale tail naagho. Ve tala rig, mako taghita muul. Ve isaav paam ighe i pale ila to Taama.
JOH 16:18 Aliiŋa ziiri rig tau ighe: ‘malau mako’, ene puughu mindai? Iit takankaan pa saveeŋ tooni tane. I isavia saa?”
JOH 16:19 Yesu ighilaal ŋgar toozi ighe yes tighe tighasoni pa saveeŋ tooni puughu. Tauvene isaav pazi ighe: “Mindai, aliŋag ziiri tau naghe: ‘Malau mako pale ail naghog, ve tala rig, mako aghit ghau muul,’ tane ta avaghasoni gham pani ne?
JOH 16:20 Onoon kat, yau nasaav payam. Yam pale lolomim ipataŋan kat ve agham taŋiiz tiina. Ve yes tau titaghon taan ŋgara na, ene pale tintinizi. Eemon tala rig, mako lolomim ipataŋan muul mako, ve anamim tintinmim imin livaa tau ipoop. Onoon, saawe to popaaŋ, i iyamaan yavyavuuŋ tiina. Eemon saawe tau ipoop tamtamon izi, i pale loolo poia kat pa naatu paaghu tana, ve loolo iveegh pa yavyavuuŋ tau ighamu na.
JOH 16:22 “Yam tauvene paam. Aazne, lolomim ipataŋan kat. Eemon yau aat nalam naghit gham muul. Saawe tana ighe ivot, yam pale lolomim poia le poia kat. Ve lolomim poia tana, tamtamon eta irau iwalaava payam mako.
JOH 16:23 Saawe tana ve ila, yam pale aghason ghau pa gabua eta puughu muul mako. Pasaa, ŋgar tsiam pale ighazooŋ. Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe aghason Tamaŋ pa gabua eta ila yau ezag, i aat igham payam.
JOH 16:24 Muuŋ ve ilam aazne, yam aghason Maaron pa gabua eta ila yau ezag soone. Ve yau nasaav payam: Aghasoni, o igham payam. Leso lolomim poia le poia kat.
JOH 16:25 “Saveeŋ naol tane, yau nasavia payam ila saveeŋ palelaaŋ. Eemon saawe tsiau ighe ivot, ene yau irau nasavia saveeŋ eta payam ila saveeŋ palelaaŋ muul mako. Yau aat nasaav ghazooŋa, ve napaghazoŋai gham pa Tamaŋ.
JOH 16:26 Saawe tana, yam taumim pale aghur ghasoniiŋ tsiam iŋarui Tamaŋ ila yau ezag. Lemim puughu eta to nagham avomim, ve naghur ghasoniiŋ tsiam ila pani ne mako.
JOH 16:27 Pasaa, Tamaŋ iwatagh: Yam lolomim igheen tsiau, ve aghur ilam tsiau aghe: Yau naleep tooni, ta nalam. Tauta loolo igheen tsiam, ve ighe igham poghani gham.
JOH 16:28 Onoon kat, yau naleep to Tamaŋ, ta nazilam taan. Ve aazne, saawe to napul taan, ve namuul nazala tooni, ene ilam igharau wa.”
JOH 16:29 Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tisaav pani tighe: “Tiina, aazne yo usavsaav ila saveeŋ palelaaŋ muul mako. Usaav ghazooŋa kat payei.
JOH 16:30 Tauvene yei nighilaal nighe yo uwatagh gabua naol isov. Pasaa, saawe tau tamtamon tighason ghom soone, ve yo uwatagh ghasoniiŋ toozi wa. Tauta nighur ilat tsio nighe yo uleep to Maaron, ta uzilam.”
JOH 16:31 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon? Ŋgarig gha aghur ila?
JOH 16:32 Alooŋ, saawe tsiau ilam igharau wa. Ighe ivot tane. Tauvene tamtamon pale tinaan gham le asov aparmbiriis ala lemim lemim, ve apul ghau naleep. Eemon yau zigau naleep mako. Pasaa, Tamaŋ ilepleep tomani ghau.
JOH 16:33 Saveeŋ tane, yau nasavia payam, leso apaak tuŋia ilam tsiau, ve luuma tsiau igheen tomani gham. Onoon, saawe tau aleep izi taan, pataŋani pale igham gham. Eemon aroi sov. Lolomim poia ve ayooz ariaaŋ! Pa taan tapiri, yau natatani wa.”
JOH 17:1 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra maata izala pa sambam, ve isuŋ ighe: “O Tamaŋ, saawe tsiau, tauta ivot wa. Upaghazoŋai tamtamon pa Natum, ve ugham zi tighilaal tapiri ve poia tooni. Leso i ipaghazoŋai zi payo, ve tighilaal ghom paam tighe yo ezam tiina pa tapirim ve poia tsio.
JOH 17:2 Yo ughur tamtamon tisov tileep ila Natum saamba wa. Leso yes tau yo ughur zi timin i le na, tisov tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila.
JOH 17:3 Yo mon ta Maaron tauu. Ve lepoogh poia tau tamtamon tighamu ilat tsio, ene ŋgara tauvene: Yes tiwatagh katin ghom, ve Natum Yesu Krisi tau umbaaŋo izilam taan ne. Tamtamon tauvene, ene pale tileep poia ilat tsio taghon taghon gha ila.
JOH 17:4 Uraat naol isov tau ughur zi ila nimag na, yau napasovuur zi tisov wa. Tauta napaghazoŋai ezam tiina tomania tapirim ve poia tsio izi taan.
JOH 17:5 O Tamaŋ, muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone, yau naleep toman mbonarig ve ezag tiina ila naghom. Tauvene aazne, yau naghe ugham ghau namuul nalat tsio, ve naleep toman mbonarig ve ezag tiina imin muuŋ.
JOH 17:6 “O Tamaŋ, yo upas zeran siriv tivot ila tamtamon to taan sosozi, ve ugham zi timin leg, ve yau napaghazoŋai zi pa ezam tomania ŋgar tsio ve gabuam wa. Yes tamtamon tsio. Eemon yo ugham zi timin leg, ve matazi kisin saveeŋ tsio ve titaghoni.
JOH 17:7 Aazne, yes tiwatagh tighe: Gabua naol isov tau yo ugham zi payau, ene tivot ilat tsio.
JOH 17:8 Pasaa, saveeŋ isov tau yo ughuru ilam tsiau, ene anag nasavia pazi gha tighamu imin lezi wa. Tauta aazne, tighur ilam tsiau, ve tiwatagh tighe: Yau naleep tsio, ve yo umbaaŋ ghau ta nalam.
JOH 17:9 “Tamaŋ, suŋuuŋ tsiau tane iŋarui ghom pa zeran tane pasaa, yes tamtamon tsio, ve yo ughur zi timin leg wa. Ve yes tau titaghon taan ŋgara na, yau naghur zi ila suŋuuŋ tsiau tane mako.
JOH 17:10 Tamtamon tsiau tomania gabua tsiau ta naol ne, ene yo tsio. Ve tamtamon tsio tomania gabua tsio naol isov, ene yau tsiau. Zeran tsiau tane tipaghazoŋai ezag tiina tomania tapirig ve poia tsiau wa.
JOH 17:11 Yau irau naleep tomani zi muul mako. Pale napul zi tileep izi taan. Pasaa, naghe nalat payo tane. O Tamaŋ, yo patabuyaaŋ. Uŋgin poghani zi, ve umin sigheu pazi. Leso tikis ezam tomania ŋgar tsio ariaaŋ, ve lupuuŋ toozi eemon imin ituru.
JOH 17:12 Tapirim tomania ŋgar tsio tau ezam tiina pani na, yo ugham payau paam. Tauvene saawe tau nalepleep tomani zi, yau naŋgin zi ila yo ezam, ve namin sigheu pazi. Tauta toozi eta ilale mako, ve aazne tikiskis ezam tomania ŋgar tsio ariaaŋ. Ŋeer tau eeza igheen pataghaaŋ to ilale, i mon ta ilale. Leso saveeŋ tsio tau tiboode na, ighur anooŋa.
JOH 17:13 “Eemon naghe napul zeran tane tileep, ve nalat payo tane. Tauvene saawe tau yeŋa nilepleep izi taan soone, ve nasavia saveeŋ isov tane pazi pataghaaŋ. Leso lolozi poia le poia kat imin yau.
JOH 17:14 Zeran tane, yau navotia saveeŋ tsio pazi gha tighamu wa. Tauvene yes to taan muul mako, imin yau to taan mako. Puughu tane ta yes tau titaghon taan ŋgara na, tighurghur koi pazi.
JOH 17:15 Yau naghason ghom to upas zi tivot soghan pa yes tau titaghon taan ŋgara ne mako. Yau naghe umin sigheu pazi, ve upoon zi pa Ŋeer Saghati.
JOH 17:16 Pa zeran tane, yes to taan mako, raraate imin yau to taan mako.
JOH 17:17 “Saveeŋ tsio, ene saveeŋ onoon mon. Upalot saveeŋ tsio igheen ariaaŋ ila lolozi. Leso timin tamtamon tsio patabuyaaŋa, ve titaghon katin ŋgar tsio.
JOH 17:18 Yau nambaaŋ zi tila to tileep ila tamtamon to taan sosozi, ve tigham uratoi zi, raraate imin yo umbaaŋ ghau nazilam to naleep ila tamtamon to taan sosozi.
JOH 17:19 Aazne, yau napul taug ila yo nimam, ve naghe napasov uraat tau ughuru payau na. Leso nauul zi, ve saveeŋ tsio onoon igham uratoi zi gha timin tamtamon tsio patabuyaaŋa ve titaghon katin ŋgar tsio.
JOH 17:20 “Suŋuuŋ tsiau tane iŋarui ghom pa zeran tane mon mako. Yau nasuŋ ghom pa yes tau murei pale tilooŋ saveeŋ toozi, ve tighur ilam tsiau na paam.
JOH 17:21 Tamaŋ, ulup zi tisov timin eemon, ve ugham zi tileep tuŋia ilam toit, imin yau naleep ilat tsio, ve yo uleep ilam tsiau, ve lupuuŋ toit eemon. Leso tamtamon to taan tighilaal tighe yo umbaaŋ ghau ta nalam.
JOH 17:22 Tapirim ve poia tsio tau ezam tiina pani na, ene yo ugham payau, ve yau napaghazoŋai zi pani wa. Leso tivalupu zi timin eemon, raraate imin ituru.
JOH 17:23 Yau aat naleep ila toozi, ve yo uleep ilam tsiau. Leso tivalupu zi timin eemon kat. Isaav ighe ŋgar tauvene ivot, ene pale tamtamon to taan tighilaal tighe yo umbaaŋ ghau ta nazilam, ve lolom igheen to yes tau tighur ilam tsiau na, raraate imin lolom igheen tsiau.
JOH 17:24 “Tamaŋ, yes tau yo ugham zi timin leg na, yau naghe tilam tileep tomani ghau izi nugh tsiau, ve tighit katin mbonarig, tomania tapirig, ve poia tsiau. Saawe tau yo ughur gabua eta ivot soone ve ilam, yo lolom igheen tsiau. Tauta ugham taum mbonarim, tomania tapirim ve poia tsio payau.
JOH 17:25 O Tamaŋ, yo duduŋam kat. Yes tau titaghon taan ŋgara na, tiwatagh ghom mako. Eemon yau, o nawatagh katin ghom. Ve zeran tane tighilaal tighe yo umbaaŋ ghau ta nalam.
JOH 17:26 Ezam tiina tomania gabuam ve ŋgar tsio, yau napaghazoŋai zi pani wa. Ve yau aat naghamgham tauvene le tighazooŋ pani kat. Leso lolozi pa tauzi imin yo lolom payau, ve naleep ila toozi ve yeŋa nilup ghei nimin eemon.”
JOH 18:1 Yesu ipasov suŋuuŋ tooni le isov, ra toman mbiwa tooni tipul nugh tiina Yerusalem, ve tizila timbut yaa Kidron, ve tinau tizala pa oliv loolo tau igheen ila loloz ziige.
JOH 18:2 Nugh tawe, Yudas, ŋeer tau ighe ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, iwataghi paam. Pasaa, Yesu tomania mbiwa tooni monmon tiluplup zi ta sewe.
JOH 18:3 Tauvene Yudas igham zaaba siriv to Rom tomania uraata siriv tau yes daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa timbaaŋ zi na, ve yesŋa tila pa nugh tawe. Tikis lam ve sul tomania zaab to malmal, ve tilaagh tila.
JOH 18:4 Ŋgar isov tau pale ivot pani na, Yesu iwataghi wa. Tauvene ipul oliv loolo tawe, ve ilaagh ŋarui zi ila, ve ighason zi ighe: “Yam ail sei?”
JOH 18:5 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Yei niil Yesu to Nasaret.” Yudas tau ighur Yesu ila koiŋa nimazi na, i paam iyozyooz tomani zi. Yesu isaav pazi ighe: “YAU TAUG TA NALEPLEEP.”
JOH 18:6 Saawe tau i isaav pazi tauvene, yes tirur ve tizuur timuul, le titaptap tizi taan.
JOH 18:7 Ra Yesu ighason zi muul ighe: “Yam ail sei?” Ve yes tighe: “Yei niil Yesu to Nasaret.”
JOH 18:8 I isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam wa. TAUG TA NALEPLEEP. Isaav ighe yam aghe agham ghau, ene poia. Eemon apul zeran tane tila.”
JOH 18:9 I isaav pazi tauvene, leso saveeŋ tooni tau muuŋ i isavia na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: ‘Yes tau yo ugham zi payau na, napul toozi eta ilale mako.’
JOH 18:10 Saawe tana Simon Petrus ikis mbuzaagh. Tauvene ipasu izaa, ve isap motin ŋeer ee taliiŋa ziige ila pa tapir. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni. Eeza Malkus.
JOH 18:11 Yesu isaav pa Petrus ighe: “Ai! Uzeev mbuzaagh tsio tana imuul ila niia. Mindai, rubruub tau Tamaŋ igham payau ne, pale irau naghun ila mako?”
JOH 18:12 Ra yes zaaba to Rom tomania daaba toozi ve yes uraata tau yes Yuda timbaaŋ zi tila na, tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu ila to Anas imin maata, leso ilooŋ saveeŋ tooni. Ndaman tana, Anas raawa Kaiapas, i daaba to watooŋrau.
JOH 18:14 Kaiapas tane, ta muuŋ isaav pa pooza to yes Yuda ighe: “Poia pa ŋeer eemon igham eval tiina niazi ve imaat pazi. Mako pale tamtamon tisov timatmaat gha tilalez.”
JOH 18:15 Simon Petrus yesuru mbiwa ite titaghon Yesu le tila tivot daaba to watooŋrau ruum tooni. Mbiwa tawe, daaba to watooŋrau iwataghi. Tauvene i itaghon Yesu gha yesuru tiloŋ tila didiiŋ tau ilivut ruum na loolo.
JOH 18:16 Eemon Petrus, i ileep muuri igharau ataman aavo. Tauvene mbiwa ite tana ivot muul, ve isaav pa livaa tau iŋginŋgin ataman na to igham Petrus iloŋ ila paam.
JOH 18:17 Tauta livaa tawe ighason Petrus ighe: “Yo mbiwa ee to ŋeer tawe paam?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ee-e, yau mbiwa tooni mako.”
JOH 18:18 Saawe tana, nugh iyauŋ. Tauvene yes besooŋa tomania uraata siriv tindav yav gha ilavlaav zi ve tilepleep. Ve Petrus paam ila iyozyooz tomani zi, ve yav ilavlaavo.
JOH 18:19 Anas tau daaba muŋgaana to yes to watooŋrau na ighason Yesu pa mbiwa tooni, ve saveeŋ tau ivovotia pa tamtamon.
JOH 18:20 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tsiau, yau naŋgooza mako. Nasasavia ghazooŋ ila eval tiina matazi. Saawe naol, yau napaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tau iit Yuda taluplup ghiit pani, imin rumei to nugh nugh, ve Rumei Tiina naagho.
JOH 18:21 Yo ughason ghau pa saveeŋ tsiau pasaa? Ughason yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tsiau na. Pa yes tiwatagh saveeŋ tau nasasavia na.”
JOH 18:22 Yesu isavia saveeŋ tane, ve uraata ee tau iyooz igharauu na, iposai paaŋa, ve isaav pani ighe: “Ai, uyol daaba to watooŋrau saveeŋ tooni tauvena pasaa? Uroron pani mako?”
JOH 18:23 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe aliŋag eta isosor, na uvotia. Ve ighe saveeŋ tsiau iduduuŋ, puughu mindai ta yo uposai sorokin ghau ne?”
JOH 18:24 Yesu isaav tauvene, ra Anas ipuli, ve isaav gha tighamu ila to Kaipas tau daaba to watooŋrau. Ve ravraav tau tikau Yesu niima pani na, ighengheen, ve i ilaghlaagh tomania.
JOH 18:25 Petrus, iyozyooz ila yav ziige ve yav ilavlaavo. Tauvene yes tau yesŋa Petrus tilepleep izi yav ziige na, tighasoni tighe: “Yo paam, aat mbiwa tooni ee?” Petrus ipaisamun tauu ighe: “Ee-e, yau mbiwa tooni mako.”
JOH 18:26 Ŋeer tau Petrus isap motin taliiŋa na, ziiri waaro tooni ee, i besooŋa to Kaiapas. I iburig ve isaav pa Petrus ighe: “Wai, yo tane ta naghit ghom yamŋa ayozyooz izi oliv loolo na!”
JOH 18:27 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul. Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ.
JOH 18:28 Mboŋoozo geeg, daaba to yes Yuda tigham Yesu gha tipul ruum to Kaiapas, ve tighamu tila pa ruum tiina to Piladus tau gavana to Rom na. Eemon tiloŋ tila ruum tooni loolo mako. Tileep muuri. Pasaa, Piladus, i Yuda mako. Ve saawe to Pasova ilam igharau wa. Tauvene tiroi: Isaav ighe tiloŋ tila ruum tooni loolo, ene pale igham zi tisaghat ila Maaron maata, ve irau tighan aniiŋ to Pasova mako.
JOH 18:29 Tauvene Piladus ivot ila toozi, ve ighason zi ighe: “Ŋeer tane igham saa sosor, ta aghamu ilam ne?”
JOH 18:30 Yes tiyol ghasoniiŋ tooni tighe: “Wai, isaav ighe i ŋeer poia, pale nighamu ilam payo? Mako. I ŋeer saghati ee. Tauta nighamu ilam.”
JOH 18:31 Tauvene Piladus isaav pazi muul: “Ighe tauvene, aghamu ala, ve taumim agharaat saveeŋ tooni itaghon tutuuŋ tsiam.” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Ene poia. Eemon yam Roma tutuuŋ tsiam iŋgalsekin ghei pa ravuuŋ tamtamon imaat.”
JOH 18:32 Muuŋ, Yesu isavia eez tau i pale imaat pani. Yes tisaav tauvene tauta Yesu aliiŋa tana ighur anooŋa.
JOH 18:33 Tauvene Piladus imuul iloŋ ila ruum loolo, ve isaav gha tigham Yesu iloŋ ila tooni. Ra ighasoni ighe: “Mindai, yo tane, kinik to yes Yuda?”
JOH 18:34 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ghasoniiŋ tsio tana, ivot ila taum ŋgar tsio, ma tamtamon siriv tipaesi ghau payo, tauta ughason ghau ne?”
JOH 18:35 Piladus isaav pani muul ighe: “Mindai, yau to Yuda? Ene taum tamtamon tsio, tomania yes daaba to watooŋrau, ta tighur ghom ila nimag. Tauvene usaav ghazooŋa payau lak. Yo ugham saa sosor, ta tigham ghom ulam?”
JOH 18:36 Yesu isaav pani ighe: “Gabua tau yau naghamgham pooz pani, ene to taan mako. Imin ta yau kinik itaghon ŋgar to taan, kanaŋ uraata tsiau tivool tsiau ve tigham malmal. Leso yes Yuda irau tikis ghau mako. Eemon imin yau nasavia ila wa. Gabua tau yau naghamgham pooz pani, ene to taan mako.”
JOH 18:37 Piladus ilooŋ saveeŋ tooni, ve ighasoni muul ighe: “Ighe tauvene, na yo aat kinik taa?” Yesu iyol aliiŋa ighe: “Ene onoon. Saveeŋ tauta taum usavia na. Eemon yau kinik imin yo ugham ŋgar pani ne mako. Yau nazilam taan to napariaaŋ tamtamon to tighur ila saveeŋ onoon. Tinaŋ ipoop ghau pa puughu tane. Tauvene tamtamon tisov tau lolozi pa taghoniiŋ saveeŋ onoon, ene aat tilooŋ aliŋag ve titaghoni.”
JOH 18:38 Tauta Piladus ighasoni muul ighe: “Saveeŋ onoon, ene saa?” Piladus isavsaav tomania Yesu le isov, ra ivot ila pa muuri muul, ve isaav pa yes Yuda ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, i le sosor eta mako.
JOH 18:39 Aghita. Yam gabuamim tauvene: Tamtamon tsiam tau tileep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ na, ighe saawe to Pasova ivot, yau aat napul toozi ee ivot ilat payam. Mindai, aghe napul kinik to yam Yuda tane ilat?”
JOH 18:40 Yes tiboob toman aliŋazi tiina tighe: “Yei lolomai pa ŋeer tana mako! Upul Barabas ilam!” Barabas tawe, i ighamgham malmal leso iziir gavman to Rom.
JOH 19:1 Tauvene Piladus isaav pa zaaba tooni gha tigham Yesu ve tilosi.
JOH 19:2 Ve tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda to yes kinik. Ve tisik nonoghiiŋa ŋgereeta imin dagilgil izala paavo. Ra tamtamon toozi eŋaeŋa tilaagh tila tiyooz ila naagho, ve tisaav pani tighe: “Aa, kinik to yes Yuda, mboŋoozo poia! Yei nipakur ghom!” ve tipoposaii.
JOH 19:4 Tighamgham tauvene, ve Piladus ivot ila muuri, ve isaav pa eval tiina ighe: “Aghita. Yau aat nagham ŋeer tawe ivot ilam payam. Leso awatagh aghe yau naghita naghe i le sosor eta mako.”
JOH 19:5 Tauvene Piladus igham Yesu ivot ila muuri. Waar tuatua igheen ila daaba, ve nonoghiiŋa ŋgereeta imin dagilgil igheen ila tiini. Ra Piladus isaav pa eval tiina ighe: “Aghita! Tamtamon tauta ene!”
JOH 19:6 Yes daaba to watooŋrau tomania uraata siriv to Rumei Tiina tighita Yesu, ve tiboob tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ! Uravu izala ai pambarooŋ!” Eemon Piladus isaav pazi ighe: “Yam taumim aghamu ala, ve aravu izala ai pambarooŋ. Pa yau naghita naghe i le sosor eta mako.”
JOH 19:7 Yes Yuda tiyol aliiŋa tighe: “Yei lemai tutuuŋ. Ve tutuuŋ tsiei isaav ighe: Tamtamon tauvene, i aat imaat. Pasaa, ipakur tauu ighe i Maaron Naatu.”
JOH 19:8 Piladus ilooŋ saveeŋ toozi tane le roiŋ tiina ighamu.
JOH 19:9 Tauvene iloŋ ila ruum loolo muul, ve ighason Yesu ighe: “Yo saa ŋeer? Ulaagh mindai ta ulam?” Eemon Yesu iyol aliiŋa mako. Ineneeŋ mon.
JOH 19:10 Tauvene Piladus ighasoni muul ighe: “Puughu mindai ta uyol aliŋag mako? Yo ukankaan payau? Aazne, yo uleep ila yau nimag. Yau leg tapirig to napul ghom ula, ve leg tapirig to nasaav, ve tirav ghom izala ai pambarooŋ.”
JOH 19:11 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Isaav ighe Maaron to sambam ipul ghau ila nimam mako, ene aat yo lem tapirim to ugham gabua eta payau mako. Tauvene ŋeer tau ighur ghau ila nimam na, sosor tooni iliiv sosor tsio.”
JOH 19:12 Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ra iil eez to ipul Yesu ila. Eemon yes Yuda tiboob ila pani tighe: “Isaav ighe yo upul ŋeer tana ila, na yo kinik tiina to Rom eeta mako. Pasaa, tamtamon tisov tau tipakur tauzi tighe yes kinik, ene tizoor kinik tiina to Rom pooz tooni.”
JOH 19:13 Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ve igham Yesu gha yesuru tivot tila muuri, ra Piladus mboole ila niia to gharatooŋ saveeŋ. Niia tawe igheen nugh tau tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe ‘Gabata’ (‘Gabata’ puughu tauvene: nugh tau tiraar maet babaŋazi ila imin nugh to lepoogh.)
JOH 19:14 Saawe tana, ene saawe to gharatooŋ aniiŋ ma gabua pa Pasova. Ve aaz izalam zegmatuugh wa. Piladus isaav pa yes Yuda ighe: “Aghita. Kinik tsiam tane!”
JOH 19:15 Eemon tiboob ila pani tighe: “Mako. Ŋeer tana ileep sov! Ughamu ila, ve uravu imaat. Uravu izala ai pambarooŋ!” Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Lolomim mindai, aghe yau narav kinik tsiam tane izala ai pambarooŋ?” Yes daaba to watooŋrau tiyol aliiŋa tighe: “Yei lemai kinik ite paam mako. Kinik tiina to Rom, i mon ta kinik tsiei.”
JOH 19:16 Tauvene Piladus ilooŋ aliŋazi, ve ipul Yesu ila zaaba tooni nimazi. Leso tiravu izala ai pambarooŋ.
JOH 19:17 Tauvene tigham Yesu ila, ve tauu ibaad ai pambarooŋ tooni. Tipul nugh tiina Yerusalem gha tivot tila muuri, ra tinau pa nugh mbua ee, eeza ‘Daaba rubruuba.’ Tiwaat nugh tawe eeza ila saveeŋ Hibru tighe ‘Golgata.’
JOH 19:18 Tila tivot ta sewe, ra tirav Yesu toman zeran ru paam ila ai pambarooŋ. Ra tipayooz ai pambarooŋ to Yesu ila bodbodaaŋ, ve zeran ru tawe, ee ila pa ŋas, ve ite ila pa tapir.
JOH 19:19 Ve titaghon saveeŋ to Piladus, ve tibood mateegh tooni puughu ila ndiu sirivu ee, ra tiravu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: “Yesu to Nasaret, kinik to yes Yuda.”
JOH 19:20 Saveeŋ tane, tiboode ila saveeŋ Hibru, Roma aliŋazi, ve yes Grika aliŋazi paam. Nugh tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ pani na, ene igheen igharau Yerusalem. Tauvene yes Yuda eval tilam tighita saveeŋ tana, ve tiwaato.
JOH 19:21 Tauta yes daaba to watooŋrau tila to Piladus, ve tisaav pani tighe: “Yo ubood ughe ‘kinik to yes Yuda’ sov. Yo aat ubood saveeŋ tauvene: ‘Ŋeer tane isaav ighe i kinik to yes Yuda.’”
JOH 19:22 Eemon Piladus iyol aliŋazi ighe: “Mako. Saveeŋ tau naboode na, ene aat igheen tauvene.”
JOH 19:23 Zaaba tana tirav Yesu izala ai pambarooŋ le isov, ra tigham nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv paam ve tivalagh zi imin paaŋ, ve tirei irau zi. Eemon nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ, ene saiŋ mako.
JOH 19:24 Tauvene zaaba tana tivasavo zi tighe: “Nonoghiiŋa to ŋgoaaŋ tane, taraŋgati sov. Igheen tauvene, ve tapayooz mbuur ve taghita: Sei pale ighamu?” Tauvene Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Isaav tauvene: “Yes tirei nonoghiiŋa tsiau tomania gabua siriv irau zi. Ve nonoghiiŋa tsiau to ŋgoaaŋ, ene tipayooz mbuur pani. Leso tighita sei ta pale ighamu.” Ŋgar tau zaaba tighamu na, ene iduduuŋ pa saveeŋ tane.
JOH 19:25 Yesu tiina Maria yesuru tazliva, ve Maria ite tau Klopas azaawa na, ve Maria ite to nugh Magdala, ve mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, yes tiyozyooz igharau ai pambarooŋ tooni puughu. Yesu maata izi le ighita tiina yesuru mbiwa tooni tawe tiyozyooz. Tauvene isaav pa tiina ighe: “Tinaŋ, ughita. Ena yo natum.”
JOH 19:27 Ve isaav pa mbiwa tooni ighe: “Ughita. Ena yo tinam.” Tauta saawe tana ve ila, mbiwa tana igham Yesu tiina ila ruum tooni, ve iŋgini.
JOH 19:28 Yesu isavsaav pa tiina ve mbiwa tooni tana le isov, ra iwatagh ighe i ipasovuur uraat tooni naol isov wa. Tauvene isaav ighe: “Yau murun ghau!” Saveeŋ tane, i isavia leso Maaron aliiŋa tau tiboode na ighur anooŋa.
JOH 19:29 Uur ee tomania vaen maŋiŋi igheen igharau. Tauvene tigham gabua tau ighogholoom yaa na, ve tizeeva izila vaen tawe. Ra tighurumu ila ai isop booga ve tizuzuuna izala pa Yesu aavo.
JOH 19:30 Yesu igholoom vaen tana le isov, ve isaav ighe: “Uraat tsiau, ene isov tane.” Ra iŋgoor luua, ipul avuvu ila, ve imaat.
JOH 19:31 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ tau ighe ivot. Umbom tana, ene patabuyaaŋ kat. Tauvene daaba to yes Yuda tila to Piladus, ve tighasoni tighe i isaav ila pa yes zaaba gha tirav polin yes tau tituktuuk ila ai pambarooŋ na aghezi. Leso timaat rekia, ve tizugh zi tizi, gha tila titavi zi. Le isov, o umbom patabuyaaŋ ivot.
JOH 19:32 Tauvene zaaba tila, ve tirav polin zeran ru tau tirav zi tomania Yesu na aghezi.
JOH 19:33 Tirav polin yesuru aghezi le isov, ra tila pa Yesu aana. Eemon tighita i imaat wa. Tauta tirav polin aaghe mako.
JOH 19:34 Eemon zaaba ee igham iiz, ve ighurum Yesu raŋraaŋo saamba. Ve rekia mon siŋ tomania yaa imaliŋ.
JOH 19:35 Ŋeer tau ighita gabua tawe pa tauu maata, tauta isavia. Ve i iwatagh: Saveeŋ tooni, ene onoon. Pasaa, i ighit katin gabua tana. Tauta ipariaaŋ saveeŋa, leso yam paam aghur ila.
JOH 19:36 Gabua tane tivot pa Yesu, leso Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: “Irau tuua eta ipol mako.”
JOH 19:37 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene: “Pale matazi ila pa ŋeer tau tighurumu na.”
JOH 19:38 Gabua tana tivotiir le isov, ra Yosep to nugh Arimatea ila ighason Piladus ighe iyokia Yesu paata pani, leso ighamu ila ve ighuru iloŋ ila naal. Yosep tawe, i mbiwa ee to Yesu. Eemon ivotia ghuruuŋ ila tooni ivot ighazooŋ mako. Pasaa, iroi pa yes Yuda. Piladus iyok pani, tauvene i ila pa ghamuuŋ Yesu paata.
JOH 19:39 Ve Nikodemus tau muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav pa mboŋ na, i paam ila tomania Yosep. I igham ŋgoreeŋ tiina tau vaazi poia na, ve ilam. Ŋgoreeŋ tawe, pataŋani tooni tiina, irau 30 kilogram ma vene.
JOH 19:40 Yesuru tila tigham Yesu paata, ve tila tigharaata itaghon yes Yuda gabuazi tau monmon tighamgham pa mateegha toozi. Tisop ŋgoreeŋ tana sirivu izala Yesu paata, ve sirivu ila uuli ve tikaukauu.
JOH 19:41 Nugh tau tirav Yesu pani na, nugh paghuuna ee igheen igharau. Ve maet puura paaghu ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha na, igheen ta sewe. Puura tawe, tighur mateegh eta iloŋ ila soone.
JOH 19:42 Saawe tana, ene saawe to yes Yuda titartar pa umbom patabuyaaŋ. Ve ravrav izi gha paita umbom patabuyaaŋ ivot. Maet puura tana igheen igharau. Tauvene tigham Yesu paata, ve tighuru iloŋ ila.
JOH 20:1 Umbom patabuyaaŋ isov, ve saawe imin maata to wik tana, mboŋoozo, ndoroome geeg, ve Maria to Magdala ila ighe igig naal to Yesu. Ila ivot maet puura tau tighur Yesu paata pani na, ve ighita maet tiina tau ipoon naal aavo na, tipatambulia ighau wa.
JOH 20:2 Tauvene ilaan imuul ila to Simon Petrus ve mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ve ipaes pazi ighe: “Nugh eta tipas Tiina toit paata pa naal, ve tighamu ila wa! Ve yei nikankaan pani. Tighuru sindei?”
JOH 20:3 Tauvene Petrus yesuru mbiwa ite tawe tiburig tila pa naal.
JOH 20:4 Yesuru tilaan tila, ve mbiwa ite tana ilaan rekia imuuŋ pa Petrus gha ila ivot naal aavo imin maata.
JOH 20:5 Ra itugh ghi izi, ve igig iloŋ ila pa naal loolo, ve ighita uuli siriv siriv tau tikau Yesu paata pani na, ighengheen ila niia. Eemon i iloŋ ila naal loolo mako.
JOH 20:6 Malau mako, Simon Petrus aana ilam peria, ve malmali iloŋ ila naal loolo. I paam ighita uuli siriv siriv tau tikau Yesu paata pani na, ighengheen.
JOH 20:7 Ve ighita uuli tau tikau Yesu daaba pani na, igheen tomania uuli siriv siriv tawe mako. Ene polaaŋni izi igheen soghan.
JOH 20:8 Ra mbiwa ite tau ila ivot naal aavo imin maata na, aana itaghon Petrus iloŋ ila. I ighita gabua naol tana, ve ighur ila.
JOH 20:9 Onoon, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav tauvene: Mesia aat imaat ve iburig pa mateegh itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar toozi ighazooŋ pa saveeŋ tana puughu soone.
JOH 20:10 Yesuru tighita gabua tana le isov, ra tipul naal, ve timuul tila pa niazi to lepoogh.
JOH 20:11 Maria to Magdala imuul ila ivot naal aavo, gha iyozyooz ve itaŋtaŋ. Ve itugh ghi izi, ve igig iloŋ ila pa naal loolo
JOH 20:12 le ighita aŋela ru tilepleep. Yesuru tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve mbolezi izi nugh tau tighur Yesu paata pani na. Ee ileep ila pa daaba, ve ite ileep ila pa aaghe.
JOH 20:13 Aŋela ru tawe tighasoni tighe: “Livaa, yo utaŋtaŋ pasaa?” I iyol aliŋazi ighe: “Wai, tigham Tiina tsiau paata ila wa. Ve yau nakankaan pani. Tighuru sindei?”
JOH 20:14 Ra itoor ghi, maata imuul, ve ighita Yesu tauu iyozyooz. Eemon ighilaalo mako.
JOH 20:15 Yesu ighasoni ighe: “Livaa, utaŋ pasaa? Uil sei?” Maria ighe pa i uraata eta tau iŋgin nugh tawe. Tauvene isaav pani ighe: “Olman, isaav ighe yo ugham Tiina tsiau paata ila nugh eta, na upaes payau: Ughuru sindei? Leso nala naghamu.”
JOH 20:16 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Maria.” I isaav tauvene, ra Maria ighilaalo ighe ene Yesu tauta ene. Tauvene itoor ghi naagho ila pani, ve isaav pani ila saveeŋ Hibru ighe: “Raboni!” Saveeŋ tane, puughu vene: ‘Paduduŋaaŋ tsiau.’
JOH 20:17 Yesu isaav pani muul ighe: “Usaghav ghau sov. Pa saawe to nazala to Tamaŋ, ene soone. Umuul ula to tazigŋa, ve upaes pazi tauvene: Yau pale namuul nazala to Tamaŋ. I, yam Tamamim paam. Ve i Maaron tsiau, ve Maaron tsiam paam.”
JOH 20:18 Tauvene Maria to nugh Magdala ila ivot to yes mbiwa, ve ipaes pazi ighe: “Yau naghita Tiina toit pa taug matag wa!” Ra ipaesia Yesu aliiŋa pazi gha tilooŋa.
JOH 20:19 Saawe eemon tana, ravrav tooni, yes mbiwa to Yesu tilup zi iloŋ ila ruum ee loolo ve tipoon ataman le tuŋia kat. Pasaa, tiroi pa yes Yuda. Malau mako na, Yesu ivot iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Luuma to Maaron igheen tomani gham.”
JOH 20:20 Ra itotoi niima ve raŋraaŋo saamba pazi. Yes tighita Tiina toozi, ve lolozi poia le poia kat.
JOH 20:21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Luuma to Maaron igheen tomani gham. Aazne, yau nambaaŋ gham ala, imin Tamaŋ imbaaŋ ghau nalam ne.”
JOH 20:22 Ra iviv avuvu ila pazi, ve isaav pazi ighe: “Agham Avuvu Patabuyaaŋ irau gham.
JOH 20:23 Isaav ighe yam apul sosor to tamtamon eta, ene Maaron paam ireu sosor tooni. Ve tamtamon tau ighe apul sosor tooni mako, ene Maaron paam irau ireu sosor tooni mako.”
JOH 20:24 Saawe tau Yesu ivot to mbiwa tooni, tamtamon toozi ee, eeza Tomas, ileep tomani zi mako. Tomas tawe, eeza ite Didimus.
JOH 20:25 Tauvene murei, ra tipaes pani tighe: “Yei nighita Tiina toit wa!” Eemon Tomas iyol aliŋazi ighe: “Ah, isaav ighe taug matag naghita kiruuŋ niia tau igheen ila niima na, ve nazeev nimag ŋguruuŋa itaghon kiruuŋ niia tawe, ve nazeev nimag iloŋ ila iiz niia ta raŋraaŋo saamba na, ene aat naghur ila. Ve ighe mako, ene irau naghur ila saveeŋ tsiam tana mako!”
JOH 20:26 Mboŋ liim ve ru ilam ila, ra mbiwa tooni tilup zi muul iloŋ ila ruum tau tilepleep pani na. Saawe tana, Tomas ileep tomani zi paam. Yes tiponaar ataman tisov tivolaar le tuŋia. Malau mako, Yesu ivot iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Luuma to Maaron ileep tomani gham.”
JOH 20:27 Ra isaav pa Tomas ighe: “Ulam ugharau, ve ughita nimag, uzeev nimam ŋguruuŋa itaghon kiruuŋ niia, ve uzeev nimam iloŋ ila iiz niia tau igheen raŋraŋog saamba ne. Yo lolom ruru irao! Ughur ila!”
JOH 20:28 Tomas iyol aliiŋa ighe: “Yo Tiina tsiau, ve Maaron tsiau!”
JOH 20:29 Yesu isaav pani muul ighe: “Yo ughit ghau pa taum matam, tauta ughur ilam tsiau. Ve yes tau tighit ghau pa matazi mako, ve tighur ilam tsiau, ene yes aat tintinizi pa poia to Maaron tau pale izaa toozi.”
JOH 20:30 Yesu igham gabua ŋgeretazi katini ila mbiwa tooni matazi, leso itotoi tauu pazi ve tighilaal tighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Eemon saveeŋa siriv igheen ila rau tane mako.
JOH 20:31 Ve saveeŋ isov tau igheen ila rau tane, ene to ipaghazoŋai ŋgar tsiam ve igham gham aghur ila to Yesu aghe i Mesia ve Maaron tauu Naatu. Leso i ndaamo payam ve agham lepoogh poia ila to Maaron.
JOH 21:1 Murei ra, Yesu ila ivot to mbiwa tooni muul izi nari to yaa naliu Tiberias. Ila ivot toozi itaghon eez tauvene.
JOH 21:2 Simon Petrus, Tomas tau eeza ite Didimus na, Natanael to nugh Kana tau igheen izi Galilaia na, ve Zebedi natŋa ru, tomania mbiwa ru paam yesŋa tilepleep.
JOH 21:3 Simon Petrus iburig, ve isaav pa zeetŋa tawe ighe: “Yau naghe navot nala nasik puugh.” Zeetŋa tana tisaav pani tighe: “Yei paam, itiŋa tavot tala.” Tauvene yes tisov tila tizaa waaŋ, ve tivot tila. Mboŋ tana, tiwaswaas le nughizau. Eemon tigham iigh eta mako.
JOH 21:4 Ndoroome geeg, ve matazi iloŋ ila le tighita Yesu iyozyooz izi nari. Eemon tighilaalo mako.
JOH 21:5 Yesu iboob ila pazi ighe: “Ou geegeu, agham iigh eta, ma mako?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Waii, nigham eta mako kat.”
JOH 21:6 Tauvene i iboob ila pazi muul ighe: “Ighe vene, o asik puugh ila pa waaŋ ziige tau igheen ila pa tapir na. O agham iigh.” Tauvene tisik puugh toozi izila muul. Saawe tau tighe tiyauu izaa, titoova le tirao mako. Pasaa, iigh katini tighoon ila puugh le ivon kat.
JOH 21:7 Mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, ighita gabua tana, ve isaav pa Petrus ighe: “Ewe aat Tiina toit!” Saawe tana, Simon Petrus izuzuum nonoghiiŋa tooni to ŋgoaaŋ izi, ve ighamgham uraat. I ilooŋ saveeŋ tana, ve rekia mon inonogh ghi muul, ve iyaat izila yaa, gha iwai iloŋ ila pa nari.
JOH 21:8 Yes tipot tigharau nari, irau 100 mita ma vene. Tauvene mbiwa siriv tau tileep ila waaŋ na, tigherev puugh tomania iigh, ve titaghon Petrus gha tiloŋ tila pa nari.
JOH 21:9 Tilooŋ kurukia ve tiyaat tizi, ve tighita mberet tomania iigh ighengheen izala yav ŋgilaaŋi.
JOH 21:10 Yesu isaav pazi ighe: “Iigh tau ŋgarig gha agham zi na, agham siriv ilam imoz.”
JOH 21:11 Tauvene Simon Petrus ivot muul ila gha izala waaŋ, ve igherev puugh tomania iigh ilooŋ ilam taan. Iigh tighoon tila puugh le ivon kat. Eemon imotmot mako. Iigh geegeu mako. Tintinazi mon. Tinin zi le irau ndiŋndiŋ ee, aavo tamoot ru saŋavul, ve geege tol (153).
JOH 21:12 Yesu isaav pazi muul ighe: “Mboŋoozo wa. Alam aghan lemim aniiŋ.” I isaav tauvene, ve niima ila pa mberet tomania iigh tawe, ve ireii pazi. Mbiwa tooni eta aavo pakia gha ighasoni ighe: “Yo sei?” ene mako. Tiroi pa ghasoniiŋni. Pasaa, tighilaalo tighe i Tiina toozi.
JOH 21:14 Yesu iburig pa mateegh, ve ivot to mbiwa tooni pai ru ila wa. Ve ite tane imin tol pani.
JOH 21:15 Yes tighan le isov, ra Yesu ighason Simon Petrus ighe: “Aa Simon, Yoan naatu, mindai? Yo lolom payau kat iliiv zetamŋa siriv tane, ma mako?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Vee! Tiina, yo uwatagh, yau lolog payo.” Yesu isaav pani ighe: “Upan sipsip tsiau paghpaaghu.”
JOH 21:16 Ra Yesu ighasoni muul imin pai ru ighe: “Aa Simon, Yoan naatu, yo lolom payau kat, ma mako?” Petrus iyol aliiŋa ighe: “Vee! Tiina, yo uwatagh: Yau lolog payo.” Yesu isaav pani ighe: “Uŋgin poghania sipsip tsiau.”
JOH 21:17 Ra Yesu ighasoni muul imin pai tol ighe: “Aa Simon, Yoan naatu, yo lolom payau, ma mako?” Petrus ilooŋ Yesu igham ghasoniiŋ tana pani imin pai tol, le loolo ipataŋan. Tauvene iyol aliiŋa ighe: “Vee! Tiina, yo uwatagh gabua naol isov. Yo uwatagh, yau lolog payo.” Yesu isaav pani ighe: “Upan sipsip tsiau.
JOH 21:18 Onoon kat, yau nasaav payo: Saawe tau yo paghum, taum ukat kawaal tsio izaa ve upuus ghom. Ve nugh sindei tau yo ughe ula pani, na ula mon. Eemon murei, saawe tau umin kooŋ, ene pale uraraav nimam, ve ŋeer ite ikat kawaal tsio izaa ve ipuus ghom. Ve nugh tau yo ughe ula pani mako, i pale igham ghom ula pani.”
JOH 21:19 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to eez tau Petrus pale imaat, ve ipaghazoŋai Maaron eeza tiina. Ve Yesu isaav pani muul ighe: “Utaghon ghau!”
JOH 21:20 Petrus yesuru Yesu tilaagh tila, ve Petrus itoor ghi, ve maata imuul le ighita mbiwa tau Yesu loolo igheen tooni kat na, itaghon zi gha ilam. Muuŋ, saawe tau tilup zi pa ghanghaniiŋ to Pasova, ŋeer tawe ta ipaak Yesu, ve ighasoni pa sei ta pale ighuru ila koiŋa nimazi.
JOH 21:21 Petrus ighita mbiwa tana, ve ighason Yesu pani ighe: “Tiina, mindai pa i tau ilam ne?”
JOH 21:22 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Matam ila pani sov. Isaav ighe yau naghe i ileep le irau namuul nalam, ene yo gabua tsio mako. Ene igheen to yau taug. Yo aat matam iŋgal taum, ve utaghon ghau.”
JOH 21:23 Yesu isaav pani tauvene, tauta murei ra saveeŋ ilaan le irau yes toŋvetaz naol tau tighur ila to Krisi na, ve tighe pa mbiwa tooni tau i loolo igheen tooni kat na, irau imaat mako. Eemon Yesu isaav tauvene mako. Isaav mon tauvene: “Ighe yau naghe i ileep le irau namuul nalam, ene yo gabua tsio mako.”
JOH 21:24 Mbiwa tawe, ta ighit katin gabua isov tana, ve ibodeer zi ila rau tane. Leso ipariaaŋ saveeŋ to Yesu, ve tamtamon tighur ila tooni. Ve yei niwatagh: Saveeŋ tooni, ene onoon kat.
JOH 21:25 Yesu igham uraat katini. Eemon tibood zi tisov ila rau mako. Tibood eŋaeŋa mon. Ve imin ta tibood uraat tooni isov ila rau, kanaŋ rau tana ivot imin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ le ipavon taan isov, ve siriv lezi niazi mako!
ACT 1:1 O Teopilus, uraat naol tau Yesu ighamu imin maata, tomania saveeŋ isov tau i ipaduduuŋ tamtamon pani, tauta igheen ila rau tau naboode ilat payo imin maata na. Saveeŋ tomania uraat tooni tawe ilam ilam le Maaron ighamu imuul izala pa sambam. Yesu imaat ve iburig muul, ve mboŋ tamoot ru tau itaghoni na, i ila ivotvot to yes mbaŋooŋa tooni tau i tauu isiigh zi timin le na, ve itotoi tauu pazi ila eez maata maata. Leso tiwatagh kat tighe i iburig pa mateegh, ve ileep maata yaryaare. Saawe tana, ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, i ipaghazoŋai ŋgar toozi pa tutuuŋ tooni siriv. Ve isavsaav pazi pa pooz to Maaron.
ACT 1:4 Saawe ee, Yesu tomania mbaŋooŋa tooni tilepleep, ve Yesu isaav pazi ighe: “Apul Yerusalem rekia sov. Aleep ve asaŋan pa gabua tau Tamaŋ ighe igham payam itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni na. Gabua tawe, yau nasavia payam ve alooŋ saveeŋa wa.
ACT 1:5 ‘Yoan, i irughuuz tamtamon pa yaa. Eemon yam, malau mako pale Maaron igham Avuvu Patabuyaaŋ payam.’”
ACT 1:6 Ra mbaŋooŋa tooni tau tilepleep tomania na, tighasoni tighe: “Tiina, mindai? Saawe tau ughe ugharaat mulin lepoogh to yei Israela leso taumai niŋgin nugh tsiei, tauta ene?”
ACT 1:7 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saawe to gabua tauvene, yam irau awataghi mako. Ene igheen to Tamaŋ mon. I ta ighur saawe to gabua naol isov tivot.
ACT 1:8 Ve alooŋ. Saawe tau Avuvu Patabuyaaŋ izilam gha izala pavomim, yam pale agham tapirimim tiina ila tooni. Leso ayooz ariaaŋ pa votiaaŋ varug ve apariaaŋ saveeŋ tsiau. Pale agham uraat tane izi Yerusalem imin maata. Le isov, o alaagh irau taan isov to Yudea, ve ala pa Samaria, ve alaagh irau nugh isov to taan.”
ACT 1:9 Yesu isavsaav pazi le isov, ra Maaron indae ila matazi gha imuul izala pa sambam, le taitai ipoona ve tighita muul mako.
ACT 1:10 Matazi itaghoni gha izala, ve malau mako zeran ru tivot toozi gha yesŋa tiyozyooz. Nonoghiiŋa toozi pisosooŋa mon. Yesuru tisaav pazi tighe:
ACT 1:11 “Yam zeran to Galilaia, puughu mindai ta ayozyooz ve matamim izazala pa sambam? Alooŋ. Yesu tawe, aazne Maaron ighamu gha ipul gham, ve imuul izala pa sambam. Eemon murei, i pale imuul izilam raraate imin tau aazne aghita izala na.”
ACT 1:12 Ra mbiwa tooni tipul loloz Oliv, ve timuul tila pa Yerusalem. Loloz tawe igharau Yerusalem, irau 1 kilomita ma vene.
ACT 1:13 Yes tilaagh tila tivot Yerusalem, ve malmalizi tizala pa niazi to lepoogh tau igheen ruum loolo saaŋa na. Zeran tawe, ene Petrus yesuru Yoan, Yakobus, Andreas, Pilip gha Tomas, Patoromai gha Matayu, ve Yakobus ite tau Alapai naatu na, ve Simon (i to yes Selot) ve Yudas tau Yakobus naatu na. Saawe isov, yesŋa Yesu tiina Maria tomania tazŋa ve zilivaa siriv, lolozi eemon ve tiluplup zi pa suŋuuŋ.
ACT 1:15 Saawe ee, yes tau tighur ila to Yesu na, tilup zi. Yes irau ndiŋndiŋ ee ve tamoot ee (120) ma vene. Petrus iburig iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe:
ACT 1:16 “Yam toŋvetaz, muuŋ, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin kinik David gha ivotia Maaron aliiŋa tau iŋarui gabua tau ivot pa Yudas na. Saveeŋa igheen ila Maaron aliiŋa tau tiboode na, ve aazne anooŋa ivot wa. Pasaa, Maaron aliiŋa isov aat ighur anooŋa ivot itaghon i tauu ŋgar tooni. Yam awatagh: Yesu igham Yudas imin mbiwa tooni, ve itiŋa taluplup ghiit ve tabesbees pa uraat to Maaron. Eemon murei, Yudas ilaagh tomania Yesu koiŋa, ve itotoia pazi, tauta tikisi.
ACT 1:18 Ŋgar tau Yudas ighamu na, iduduuŋ mako. Eemon tigham le atuya, ve ighol le taan sirivu ee pani. Eemon ila itap izala taan tawe, le aapo ivavaal ve kodkooda ivot.
ACT 1:19 Gabua tana vaaru ilaan irau tamtamon tisov to Yerusalem gha tilooŋa. Puughu tane ta tiwaat taan tawe ila aliŋazi tighe: ‘Akeldama.’ (Eez Akeldama puughu, ene vene: ‘Taan to siŋ.’)
ACT 1:20 “Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila Mbouŋ To Yes Israela, isaav tauvene: ‘Niia to lepoogh pale ŋginaaŋa. Tamtamon eta irau ileep ta sewe muul mako.’ “Ve Maaron aliiŋa ziiri ite isaav tauvene: ‘Tamtamon ite paam aat igham niia ve igham uraat tooni to ŋginiiŋ.’
ACT 1:21 “Tauvene tamtamon eta aat igham Yudas niia. Leso yeŋa nipariaaŋ burigiiŋ to Yesu saveeŋa. Taghita tamtamon toit eta tau ipaak ghiit ve itiŋa Yesu talaghlaagh pa saawe tau ŋeer rughuzaaŋa Yoan ighamgham uraat tooni na, ve ilam le indeeŋ saawe tau Maaron indai Yesu gha ipul ghiit ve imuul izala pa sambam.”
ACT 1:23 Petrus isavia saveeŋ tane le isov, ra tipayooz zeran ru: Yosep Barsabas tau eeza ite Yastus na, ve Matias.
ACT 1:24 Tipayooz yesuru, ve tisuŋ pa Maaron tighe: “O Tiina tsiei, yo uwatagh tamtamon tisov lolozi. Tauvene zeran ru tane, utotoi sei ta yo ughe ughuru igham Yudas niia. Leso imin mbaŋooŋa tsio ve igham uraat tsio tane. Pasaa, Yudas, i ighur muuri pa uraat tsio, ve imaat gha ila nugh tau yo ughuru pani pataghaaŋ na.”
ACT 1:26 Tisuŋ le isov, ra tipayooz mbuur le itotoi Matias. Tauta Matias igham Yudas niia, ve iŋgaltarezai mbaŋooŋa saŋavul ve ee gha timin saŋavul ve ru muul.
ACT 2:1 Tizaa pa saawe to Pentekos, ve yes tau tighur ila to Yesu na, tilup zi ila niazi eemon ve tilepleep.
ACT 2:2 Malau mako ve tilooŋ gabua luutu imin yaghur tiina kat ipul sambam ve izilam le irau ruum loolo tau tilepleep pani na.
ACT 2:3 Ra tighita gabua imin yav yaama ivot ve ivalagh ghi le irau yes tisov pavozi.
ACT 2:4 Ve Avuvu Patabuyaaŋ ipavon zi tisov, ve ipaburigin zi gha tisavsaav ila nugh nugh aliŋazi.
ACT 2:5 Saawe tana, Yuda katini tau tileep irau nugh mariŋ na, tilam tilup zi izi Yerusalem paam. Zeran tawe matazi iŋgalŋgal Maaron, ve titaghon ŋgar tooni.
ACT 2:6 Gabua tau ivot na, eval tiina tilooŋ luutu. Tauvene tisov tilam tighe tighita. Eemon tilooŋ saveeŋ to yes tau Avuvu Patabuyaaŋ ipavon zi na, le ŋgar toozi imbool. Pasaa, yes eŋaeŋa tisov tilooŋ saveeŋ ila tauzi aliŋazi duduuŋ.
ACT 2:7 Tauta avozi ikaak, ve tiil gabua tana ŋgara tighe: “Wai, yes tau tisavsaav ne, yes tisov to Galilaia.
ACT 2:8 Mindai ta iit eŋaeŋa tasov talooŋ zi tisavsaav ila aliŋaan duduuŋ? Aghita. Saveeŋ tau tisasavia we, ene imin tamtamon to nugh toit duduuŋ tisavsaav.
ACT 2:9 Iit tane tasov to nugh eemon mako. Iit siriv to taan sirivu to Partia, Midia, ve Elam. Ve siriv to Mesopotamia, Yudea, ve Kapadosia. Siriv to Pontus ve Asia,
ACT 2:10 ve siriv to Pirigia, Pampilia, Isip, ve taan sirivu to Libia tau igheen igharau Sairini na, ve siriv to sisi Krit, ve siriv to taan sirivu to Arabia. Iit loomba siriv taleep Rom ve talam paam. Tamtamon toit siriv, yes Yuda tauu. Ve iit siriv, Yuda mako. Eemon tatoor ŋgar toit ila pa Maaron ve tataghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi. Eemon saveeŋ tau zeran tawe tisasavia pa uraat ariaŋazi to Maaron, ene iit eŋaeŋa tasov talooŋa ila tauun aliŋaan duduuŋ.”
ACT 2:12 Tauvene yes eval tana tisov avozi ikaak, ve tigham ŋgar naol. Ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, gabua tane, puughu mindai?”
ACT 2:13 Eemon tamtamon siriv tiŋiŋ pa yes tau tighur ila to Yesu na tighe: “Ewe aat tighun vaen tiina, tauta tivayau avozi.”
ACT 2:14 Petrus iyozyooz tomania zeetŋa saŋavul ve ee. I isaav pa eval tiina tana toman aliiŋa tiina ighe: “Yam tamtamon to Yuda, ve yam siriv tau alam aleep izi Yerusalem paam, asov aghur taliŋamim payau poi. Leso napaghazoŋai gham pa gabua tau ivot ne puughu ve aghazooŋ pani.
ACT 2:15 Mindai, yam aghe tamtamon tane tighun tiina le ŋgar toozi ivaghamgham? Mako. Aghita. Ŋgarig gha mboŋoozo. Aaz izalam geeg soone. Sei ighunghun pa saawe tauvene?
ACT 2:16 Alooŋ. Gabua tau ŋgarig ivot ne, ene itaghon Maaron aliiŋa tau muuŋ i ivotia ila propet Yoel aavo. Ighe:
ACT 2:17 ‘Maaron isaav tauvene: “Saawe murei ighe ivot, yau pale narei Avuvug irau tamtamon tisov. Mako natmimŋa zitamoot ve zilivaa timin propet, ve tivotia aliŋag pa tamtamon. Tauvene zitamoot tsiam paghpaaghu pale tighita gabua siriv ila tandaghiiŋ. Ve zikooŋa tsiam pale tighita gabua siriv ila vivuuŋ.
ACT 2:18 Yau pale narei Avuvug irau besooŋa tsiau tisov. Yes zitamoot ve zilivaa paam. Leso timin propet, ve tivotia aliŋag pa tamtamon.
ACT 2:19 Ve yau pale nagham gabua ŋgeretazi tintiina siriv tivot ila sambam saamba, ve nagham gabua ŋgeretazi tivot izi taan paam, leso natotoi taug pa tamtamon. Siŋ pale imaliŋ, ve yav ighan nugh, ve mbuasa tiina izaa le ikau nugh.
ACT 2:20 Aaz pale ighaaz muul mako, ve nugh ndoroom. Ve kaiyo pale siŋsiŋaaŋ. Mako saawe tiina to Ŋeer Tiina ivot, ve itotoi tapiri ve mbonari ivot ighazooŋ.
ACT 2:21 Saawe tana ighe ivot, tamtamon tisov tau titaŋ rarai Maaron pa uleeŋ, ene pale igham mulin zi, ve tileep poi.” ’
ACT 2:22 “Tauvene yam zitamoot to Israel, aghur taliŋamim poi pa saveeŋ tsiau tane. Yam awatagh: Yesu to Nasaret igham uraat ariaŋazi ve gabua ŋgeretazi tintiina ila sosomim to itotoi tauu payam. Uraat naol tau Maaron igham zi tivot ila Yesu niima, ene eez tau Maaron ipaghazoŋaini ighe i imbaaŋo ta ilam.
ACT 2:23 Ŋgar tau ivot pa Yesu na, Maaron igham ŋgar pani alok wa. I ighur Yesu ila nimamim itaghon tauu ŋgar tooni. Tauta akisi ve aghuru ila yes Roma tau tikankaan pa tutuuŋ tooni na nimazi, ve anazi tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat.
ACT 2:24 Eemon Maaron igham mulini pa yavyavuuŋ to mateegh, ve ipaburigini. Pasaa, mateegh irau to ikisi ne mako.
ACT 2:25 Muuŋ, kinik David isavia saveeŋ siriv tau iduduuŋ kat pa Yesu. Ighe: ‘Saawe isov, yau naghita Maaron ilepleep naghoge. I ilepleep ila zigeg tapir ve ipapalot ghau. Tauvene gabua eta irau igham ghau narur ne mako.
ACT 2:26 Tauta lolog poia kat, ve napakuru ila avog toman tintinig. Onoon, yau pale namaat. Pasaa, yau tamtamon to taan. Eemon lolog ruru mako. Tauta naleep ve naghur matag pa uleeŋ tsio mon.
ACT 2:27 Pasaa, yo irau ughur murim payau ve upul ghau namaat gha nazila mateegha niazi ne mako. Yau tamtamon tsio patabuyaaŋ. Tauvene yo irau upul ghau namaat ve patag imbuuz ila naal loolo ne mako.
ACT 2:28 Yo utotoi ghau pa eez to lepoogh poia. Isaav ighe naleep tomani ghom, yo pale ugham ghau lolog poia le poia kat.’
ACT 2:29 “Aiyo, yam toŋvetaz, yau nasaav ghazooŋa payam: Timbuun David, i imaat gha titavia alok wa. Indeeŋ saawe tawe ve ilam aazne, naal tooni ighengheen tomani ghiit izi nugh tane.
ACT 2:30 Eemon David, i propet to Maaron. Ve i iwatagh ighe Maaron imbu saveeŋ tomania, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat ighe i pale ighur paaghu tooni eta imin kinik. Leso aana igham pooz imin i tauu.
ACT 2:31 Maaron ipaghazoŋai David pa gabua siriv tau murei pale ivot. Tauta i isavia burigiiŋ to Mesia, ve ighe Maaron irau ighur muuri pani ve ipuli imaat gha izila mateegha nugh toozi ne mako. Ve irau paata imbuuz ila naal loolo ne mako.
ACT 2:32 “Yesu tau aazne nasasavia ne, Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Ve yei nisov tane nighita pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni.
ACT 2:33 Ve Taama Maaron ighamu izala pa sambam, ve ighuru ileep ila niima tapir, ve igham Avuvu Patabuyaaŋ pani. Tauta aazne, Yesu aana isakia Avuvu tawe ilam irau ghei itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Avuvu tane, tauta imin puughu pa gabua tau aazne aghita ve alooŋa.
ACT 2:34 Timbuun David, i izala sambam imin Yesu mako. Eemon i isavia gabua tau murei ivot pa Yesu na ighe: ‘Maaron isaav pa Tiina tsiau ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir,
ACT 2:35 le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” ’
ACT 2:36 Ra Petrus aavo iyaryaaŋ pazi ighe: “Tauvene yam Israela asov irau awatagh kat tauvene: Yesu tau yam aravu izala ai pambarooŋ gha imaat, tauta Maaron ighuru imin Tiina ve Mesia.”
ACT 2:37 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tane le iŋgal zi. Tauvene tighason Petrus tomania mbaŋooŋa siriv tighe: “Wai, toghmaiŋa, ighe tauvene, pale nigham mindai?”
ACT 2:38 Petrus iyol aliŋazi ighe: “Yam asov irau apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron, ve agham yaa ila Yesu Krisi eeza. Leso Maaron ireu sosor tsiam ilale, ve irei Avuvu Patabuyaaŋ payam.
ACT 2:39 Saveeŋ mbuaaŋ tane ilat pa yam Israela tomania natmimŋa, ve tamtamon tisov to nugh nugh tau tileep malau na paam. Pasaa, saveeŋ tane iŋarui tamtamon tisov tau Tiina toit Maaron ipoi zi to timin le.”
ACT 2:40 Petrus isavia saveeŋ tane mon mako. I isaav ariaaŋ pazi pa saveeŋ siriv siriv paam. Pa ighe igham zi titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Tauvene isaav pazi ighe: “Ataŋ rarai Maaron, leso igham mulin gham! Mako pale alalemim tomania zeran sasaghati tau tileep pa saawe tane.”
ACT 2:41 Saawe tana, tamtamon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tol (3,000) ma vene tighur ila Petrus aliiŋa, ve tigham yaa. Tauvene yes paam tiloŋ tila lupuuŋ to Krisi.
ACT 2:42 Yes tau tighur ila to Krisi na, monmon tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tau yes mbaŋooŋa tipaduduuŋ zi pani na, ve tighamgham ŋgar pani poi. Ve tivavaule zi, ve tiluplup zi pa suŋuuŋ tomania ghanghaniiŋ.
ACT 2:43 Maaron igham gabua ŋgeretazi naol tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimazi. Tauvene tamtamon tisov tau tighita Maaron tapiri na, roiŋ tiina igham zi.
ACT 2:44 Yes tau tighur ila to Yesu na, tisov lolozi eemon, ve tivavaule zi. Eta iŋguruut gabua tooni mako. Tighita gabua toozi isov tighe ene gabua to eval tisov.
ACT 2:45 Tauvene tigholgholia taan ma gabua toozi siriv, ve tighamgham maeta pa yes tau mbolaaŋ igham zi na. Tauta tisov lezi gabua le irau zi.
ACT 2:46 Mataaz ta naol ne, lolozi ve ŋgar toozi eemon, ve tiluplup zi ila Rumei Tiina naagho. Ve tiluplup zi pa suŋuuŋ tomania ghanghaniiŋ ila ruum toz toz paam. Saawe tau tilup zi pa ghanghaniiŋ, lolozi poia ve tipapait Maaron eeza. Tauta tamtamon tisov tighit zi ve lolozi poia pazi. Ve saawe isov, Tiina toit Yesu ighamgham uraat ila tamtamon siriv lolozi to igham mulin zi. Tauta tighur ila to Yesu, ve tiŋgaltarezai yes tau tighur ila imin maata na, le timin eval kat.
ACT 3:1 Saawe ee, aaz anunu igham tol, ve suŋuuŋ to ravrav ighe ivot. Tauvene Petrus yesuru Yoan tizala pa Rumei Tiina.
ACT 3:2 Yesuru tila le tizaa to ŋeer narape ee tau tibaado gha tilam. Ŋeer tawe, tiina ipoopa aaghe saghati. Tauvene monmon tighurghuru igharau sirsiir to Rumei Tiina atamana tau tiwaato tighe ‘Ataman Paghuuna.’ Leso ileep ta sewe, ve isuŋ le gabua ila to yes tau tighe tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo na.
ACT 3:3 I ighita Petrus yesuru Yoan tilam le tighe tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ra isuŋ yesuru ighe tiuule.
ACT 3:4 Yesuru matazi ila pani, ve Petrus isaav pani ighe: “Matam ilam!”
ACT 3:5 Tauvene ŋeer tawe ighur maata pa yesuru ighe aat tigham le gabua eta.
ACT 3:6 Eemon Petrus isaav pani ighe: “Yau leg maet silva ma gol eta mako. Eemon gabua tau igheen tsiau ne, tauta aat nagham payo. Yau nasaav payo: Ila Yesu Krisi to Nasaret eeza, uburig ve ulaagh!”
ACT 3:7 Ra ikis ŋeer tana niima tapir ighe iiti iburig. Rekia mon ve ŋeer tana aaghe seŋgaaŋa poia. Tauvene purukia iburig iyooz ve ilaagh. Ra iyatyaat toman tintini, ve ipapait Maaron eeza, ve itaghon Petrus yesuru Yoan, gha tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo.
ACT 3:9 Tamtamon tisov tau tighita ŋeer tana ilaghlaagh ve ipapait Maaron eeza,
ACT 3:10 yes tighilaalo tighe i ta monmon ilepleep igharau Ataman Paghuuna, ve isuŋsuŋ pa le gabua na. Tauvene tirur pa gabua ŋgereeta tau ivot pani na le avozi ikaak.
ACT 3:11 Ŋeer tana ikiskis Petrus yesuru Yoan, ve malau mako ve eval tiina tilaan tilam tivot toozi izi ruum to lepoogh tau Solomon irao ila Rumei Tiina ziige na. Pasaa, tirur pa gabua ŋgereeta tau ivot na le ŋgar toozi imbool.
ACT 3:12 Petrus ighit zi, ve isaav pazi ighe: “O yam Israela, puughu mindai ta arur pa gabua tane ve adaad matamim payei? Yam aghe yeiru lemai tapirimai tiina, ma nitaghon katin Maaron ŋgar tooni, tauta nigham ŋeer tane ilaagh ne? Mako.
ACT 3:13 Maaron to timbuunŋa, i Maaron to Abaram, Isak ve Yakop. I ta igham besooŋa tooni Yesu izala pa sambam, ve aazne igham gabua tane to ipaghazonai Yesu ighe i eeza tiina. Yam awatagh: Taumim aghur Yesu ila Piladus niima. Ve saawe tau Piladus ilooŋ saveeŋ tooni ve ighe ipuli ilat payam, yam azori.
ACT 3:14 Aghita. Yesu, i ŋeer patabuyaaŋ ve duduuŋa. Eemon lolomim pani mako ve azori. Ve ŋeer tau irav tamtamon imaat, tauta yam azoornugh aghe le Piladus ipuli ilat payam.
ACT 3:15 Tauvene ŋeer tau imin puughu pa lepoogh maata yaryaare, tauta yam aravu imaat. Eemon Maaron ipaburigini pa mateegh, ve yei tane nighit katini pa matamai. Tauta aazne, nipariaaŋ saveeŋa, leso aghur ila tooni.
ACT 3:16 Etaan tane, yam awatagh pataŋani tooni. Yesu eeza ve tapiri mon, tauta igham ŋeer tane tapiri ivot ve tiini poia. Gabua ite paam mako. Yesu ipaburigin ghei gha nighur ila tooni ariaaŋ. Ve ghuruuŋ ila tsiei tau iŋarui Yesu, tauta iuul ŋeer tane gha tiini poia, ve aazne iyooz ila naghomim.
ACT 3:17 “Yam toŋvetaz, yau nawatagh: Yamŋa daaba tsiam aghilaal Yesu mako, tauta agham ŋgar saghati pani.
ACT 3:18 Ve alooŋ. Muuŋ, Maaron ivotia aliiŋa ila propet tooni tisov avozi ighe Mesia tooni aat ibaad pataŋani ve iyamaan yavyavuuŋ tiina. Ŋgar tau yam agham pa Yesu, ene eez tau Maaron aliiŋa tawe anooŋa ivot.
ACT 3:19 Tauvene yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam imuul ila pa Maaron. Leso Maaron ireu sosor tsiam isov ilale, ve Tiina toit ileep tomani gham ve ipariaaŋ gham pa tauu tapiri. Ve i pale imbaaŋ Yesu imuul ilam. I Mesia tau Maaron tauu ighuru to igham mulin gham.
ACT 3:21 I aat ileep izi nugh sambam ve isasaŋan le irau saawe tau Maaron igharaat mulin gabua naol isov, itaghon saveeŋ tau muuŋ i ivotia ila propet tooni patabuyaaŋa avozi.
ACT 3:22 Muuŋ, Mose ibood saveeŋ siriv tau izaa to Yesu ighe: ‘Tiina tsiam Maaron pale ighur tamtamon tsiam eta imin propet, ve ivotia Maaron aliiŋa payam imin yau. Tauvene saa saveeŋ tau ighe i isavia, yam aat alooŋa ve ataghoni.
ACT 3:23 Ve isaav ighe tamtamon eta ilooŋ aliiŋa mako ve izoor saveeŋ tooni, ene pale Maaron ivaghamunia gha ilale. Leso iziire ighau pa tamtamon tooni Israel.’
ACT 3:24 “Tauvene aghita. Saawe to propet Samuel ve ilam, propet tisov to Maaron tisavia gabua tau ivot pa saawe tane.
ACT 3:25 Yam paaghu to yes propet. Saveeŋ toozi, ene iŋarui gham. Ve saveeŋ tau Maaron imbua tomania timbuunŋa na, tauvene paam. Iŋarui gham. Matamim iŋgal saveeŋ tau Maaron isavia pa Abaram na. Ighe: ‘Paaghu tsio pale timin eez to poia tsiau izaa to nughmariŋ to taan.’
ACT 3:26 “Tauvene aghita. Saawe tau Maaron ighur uraat ila besooŋa tooni Yesu niima, i imbaaŋo ilat payam imin maata. Leso igham gham atoor ŋgar tsiam, ve yam eŋaeŋa asov apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve poia tooni izaa tsiam.”
ACT 4:1 Petrus yesuru Yoan tisavsaav pa tamtamon soone, ve zeran siriv to watooŋrau, ve daaba to yes uraata tau tiŋginŋgin Rumei Tiina na, tomania Sadusi siriv tiŋarui zi tilam.
ACT 4:2 Yes tilam toman atezi yavyav pasaa, yesuru tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ve tivovotia saveeŋ pazi tighe: Yes tau tipaak Yesu ve tileep ila tooni na, Maaron pale ipaburigin zi pa mateegh.
ACT 4:3 Saawe tana, ravrav izi wa. Tauvene tikis yesuru, ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Leso tileep ta sewe le nughizau, mako titiir saveeŋ toozi.
ACT 4:4 Yes tau tilooŋ saveeŋ to yesuru na, katini titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Yesu. Tauvene tiŋgaltarezai yes tau muŋganazi na le timin eval kat. Yes zitamoot mon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene.
ACT 4:5 Mboŋ nughizau, ra pooza to yes Yuda, tomania ŋginiiŋa toozi, ve zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tilup zi izi Yerusalem.
ACT 4:6 Ve Anas tau daaba muŋgaana to watooŋrau, tomania Kaiapas tau igham Anas niia na, Yoan, Aleksander, ve Anas ziiri waaro tooni siriv, yes tisov tileep ila lupuuŋ tawe paam.
ACT 4:7 Tilup zi ve tilepleep, ve tigham Petrus yesuru Yoan tilam, tipayooz zi ila naghozi, ve tighason zi tighe: “Ai, gabua tau noor ivot na, yamru agham tapirimim mindai, ta agham gabua tana ivot? Ve agham uraat tana ila sei eeza?”
ACT 4:8 Avuvu Patabuyaaŋ izeev Petrus, ve i isaav pazi ighe: “Yam pooza ve yam ŋginiiŋa, mindai?
ACT 4:9 Aazne, aghe aghason ghei pa uraat poia tau ivot pa ŋeer narape tane, ve eez tau i tiini poia, tauta agham ghei nilam ne?
ACT 4:10 Poia. Yau naghe yamŋa Israela asov awatagh kat tauvene: Yesu Krisi to Nasaret tau yam aravu izala ai pambarooŋ gha imaat, ve Maaron ipaburigini pa mateegh na, ila i eeza ve tapiri, tauta ŋeer tau aazne iyozyooz ila naghomim ne tiini poia.
ACT 4:11 Yesu tane ta muuŋ tibood saveeŋ izaa tooni tighe: ‘Maet tau yam zeran to raoŋ ruum matamim veleghini ve asiki ilale na, tauta imin puughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyooz ariaaŋ izala paavo.’
ACT 4:12 Yesu mon ta Maaron ighuru imin Uleeŋa toit. Tamtamon ite paam to taan le eeza pa uraat tauvene mako. Ila i eeza mon, tauta Maaron igham mulin ghiit pa pataŋani to sosor toit ve taleep poi.”
ACT 4:13 Yes daaba tawe tiwatagh: Petrus gha Yoan, yesuru tamtamon to nughei mon. Tila skul tiina eta mako. Eemon tighita yesuru tiroi mako, ve tiyooz ariaaŋ kat pa savsaveeŋ. Tauvene tigham ŋgar naol pazi, ve tighilaal yesuru tighe muuŋ, yesŋa Yesu tilaghlaagh.
ACT 4:14 Ve tighita narape tau yesuru tighamu aaghe poia na, yesŋa tiyozyooz. Tauvene tiliil pa savsaveeŋ.
ACT 4:15 Tauta tiziir Petrus yesuru Yoan pa lupuuŋ toozi gha tivot tila muuri, ve yes mon tivasavo zi.
ACT 4:16 Tighe: “Laak, pale tagham mindai pa yesuru? Pa gabua ŋgereeta tiina tau tighamu, ene itotoi Maaron tapiri ivot mataghare kat, ve eval tiina tau tileep Yerusalem ne, tisov tiwataghi wa. Tauvene isaav ighe tatoova to tatatan saveeŋ to yesuru taghe karom, ene irau tamtamon tilooŋ ghiit mako.
ACT 4:17 Eemon iit aat tarav matin saveeŋ tane. Mako pale vaaru ilaan ila gha tamtamon tisov tiwataghi. Tauvene taŋgalsekin zi ariaaŋ. Leso tivotia saveeŋ pa tamtamon ila ŋeer tawe eeza muul sov.”
ACT 4:18 Tivasavo zi le isov, ra tipoi mbaŋooŋa ru tana tiloŋ tilam muul, ve tisaav ariaaŋ pazi tighe tisavia saveeŋ eta pa tamtamon ila Yesu eeza, ma tipaduduuŋ zi pani muul sov.
ACT 4:19 Eemon yesuru tiyol aliŋazi tighe: “Yam taumim agabiiz: Ŋgar sindei tau iduduuŋ ila Maaron maata? Pale nilooŋ yam aliŋamim ve nitaghoni, ma nitaghon Maaron aliiŋa?
ACT 4:20 Pa gabua tiina tau yeiru nighita ve nilooŋa na, ene irau nineneeŋ pani mako. Aat nisavsavia mon tauvene.”
ACT 4:21 Yesuru tisaav tauvene, ve yes daaba tana tigham saveeŋ paroiŋ pazi muul. Ra tipul zi tila. Yes tighe tiŋgal yesuru matazi. Eemon tirao mako. Pasaa, narape tau gabua ŋgereeta tawe ivot pani na, ndaman tooni iliiv tamoot ru (40) wa. Tauvene gabua tau ivot na, igham eval tiina tisov tipapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni.
ACT 4:23 Yes daaba tana tipul Petrus yesuru Yoan tila, ve malmalizi tila to zetazŋa, ve tipaesia saveeŋ tau yes daaba to watooŋrau ve yes ŋginiiŋa tisavia pazi na.
ACT 4:24 Zetazŋa tilooŋ paesiiŋ toozi, ve tisov tilup lolozi imin eemon, ve titaŋ rarai Maaron tighe: “Tiina tsiei, yo ughur sambam, taan, ve te, tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila na, ve uŋgin zi.
ACT 4:25 Muuŋ, Avuvum Patabuyaaŋ ipaburigin timbumai David tau besooŋa tsio na, gha isaav tauvene: ‘Puughu mindai ta nugh nugh atezi yavyav ve tighe tipaburigin malmal? Tamtamon matazi iŋgal ŋgar naol tau le anooŋa mako na pasaa?
ACT 4:26 Yes kinik to taan tigham aghezi pa malmal. Yes pooza tilup zi, ve tiil eez to tizoor Maaron tomania Mesia tooni ve tighe titatan zi.’
ACT 4:27 “Saveeŋ tane, tauta aazne, anooŋa ivot wa. Pasaa, yo taum ughur Yesu, tau besooŋa tsio patabuyaaŋ, imin Mesia. Eemon Erod yesuru Piladus tomania yes tau Yuda mako na, ve eval tiina to Israel, tilup zi izi nugh tiina tane, ve tiil eez to tizoor saveeŋ tooni ve tighe titatani. Tauta tiravu imaat.
ACT 4:28 Eemon ŋgar tau tigham pani, ene itaghon taum ŋgar tsio. Muuŋ ughe: ila taum tapirim, yo pale ugham gabua tane ivot.
ACT 4:29 O Maaron, saveeŋ paroiŋ tau tighamgham payei ne, yo uwataghi wa. Tauvene yei tau nimin besooŋa tsio ne, nitaŋ rarai ghom nighe upalot ghei. Leso niroi sov, ve niyooz ariaaŋ pa votiaaŋ saveeŋ tsio.
ACT 4:30 Utotoi tapirim ivot ighazooŋ, ugharaat yes moroghooŋa le tinizi poia, ve ugham gabua ŋgeretazi tintiina tivot ila besooŋa tsio patabuyaaŋ Yesu eeza, leso imin ilaal pa tamtamon ve tighur ila tooni.”
ACT 4:31 Tisuŋ le isov, ra Maaron tapiri itok nugh tau tilup zi pani na, le irur imin yogyoog itok. Ve Avuvu Patabuyaaŋ izeev zi tisov. Tauta tiroi mako, ve tiyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Maaron aliiŋa pa tamtamon.
ACT 4:32 Yes tau tighur ila to Yesu na, tisov lolozi ve ŋgar toozi eemon, ve tivaule zi. Toozi eta iŋguruut gabua tooni ve isaav ighe ene gabua to tauu mon ne mako. Tighita gabua toozi naol isov tighe ene gabua to eval tisov.
ACT 4:33 Ve yes mbaŋooŋa tipapariaaŋ saveeŋ pa burigiiŋ to Tiina toit Yesu, leso tamtamon tighur ila tooni. Ve uraat toozi ilanlaan toman tapiri. Tauta Maaron poia tooni tiina ighengheen tomani zi tisov.
ACT 4:34 Tamtamon toozi eta imbool pa gabua eta mako. Pasaa, yes tau lezi taan ma ruum na, tigholgholia gabua toozi, ve tighamgham maeta,
ACT 4:35 ve tighurghuru ila to yes mbaŋooŋa. Mako anazi tireii pa yes tau mbolaaŋ igham zi na.
ACT 4:36 Tauta ŋeer ee to sisi Saiprus, eeza Yosep, i paam igholia taan tooni, ve igham maeta, ve ighuru ila to yes mbaŋooŋa. Yosep puughu tooni ivot ila to Levi. Ve yes mbaŋooŋa titoor eeza, ve tiwaato tighe Banabas. (Eez Banabas, puughu tauvene: ‘Ŋeer to palotiiŋ tamtamon.’)
ACT 5:1 Ŋeer toozi ee, eeza Ananias. Ve azaawa eeza Sapira. Yesuru paam tigholia taan toozi sirivu ee.
ACT 5:2 Eemon Ananias igham karom. Pasaa, itatan taan tawe maeta siriv igheen, ve igham sirivu mon gha ighuru ila to yes mbaŋooŋa. Eemon isaav pazi ighe taan tooni maeta, tauta isov ila toozi. Karom tau i ighamu na, azaawa Sapira iwataghi paam.
ACT 5:3 Tauvene Petrus isaav pani ighe: “Wai, Ananias, puughu mindai ta upul Ŋeer Saghati izeev ghom ve utatan maet siriv? Ŋgar tau ughamu na, ene ugham karom pa Avuvu Patabuyaaŋ.
ACT 5:4 Saawe tau ugholia taan tsio soone, ena yo gabua tsio. Ve saawe tau ugholia, saa ŋgar tau matam iŋgali ughe upul maet tana pani, ene igheen to yo taum. Mindai ta lolom ipazaagh ghom pa ŋgar saghati tane? Aazne, ugham karom pa yei tamtamon mako. Yo ugham karom pa Maaron!”
ACT 5:5 Ananias ilooŋ saveeŋ tane, ve itap izi le imaat kusia. Tauvene tamtamon tisov tau tilooŋ gabua tana vaaru na, roiŋ tiina igham zi.
ACT 5:6 Ra geegeu paghpaaghu siriv tilam gha tizun Ananias paata pa uuli, ve tibaado tila titavia.
ACT 5:7 Tileep malau rig (irau aua tol ma vene), ra Ananias azaawa Sapira aana iloŋ ilam. Eemon gabua tau ivot pa Ananias na, i iwataghi mako.
ACT 5:8 I iloŋ ila, ve Petrus ighasoni ighe: “Aiyo, usaav ghazooŋa payau. Taan tau yamru azuwam agholia na, atuya tauta ene?” I iyol aliiŋa ighe: “Vee, atuya tauta ena mon.”
ACT 5:9 Tauvene Petrus isaav pani muul ighe: “Mindai ta yamru azuwam alup lolomim ve aghe atoov Maaron Avuvu? Ulooŋ. Yes tau tila titavia azuwam na, tauta ŋgarig gha timuul tilam tiyozyooz ataman aavo we. Ve yo paam, pale tibaad ghom uvot ula.”
ACT 5:10 Rekia mon ve livaa aana, itap izi Petrus aaghe puughu gha imaat kusia. Geegeu paghpaaghu tau titavia Ananias na, tiloŋ tilam, ve tighita Sapira paam imaat gha ighengheen. Tauvene tisuru izaa, gha tibaado tila titavia izi azaawa ziige.
ACT 5:11 Gabua tana ivot le roiŋ tiina igham tamtamon tisov tau tileep ila lupuuŋ to Krisi na. Ve yes mon mako. Tamtamon tisov tau tilooŋ yesuru varuzi na tiroi paam.
ACT 5:12 Saawe tana, Maaron igham gabua ŋgeretazi katini tivotvot ila yes mbaŋooŋa nimazi. Leso imin ilaal pa tamtamon, ve tighur ila. Ve yes tau tighur ila to Yesu na, lolozi eemon, ve monmon tiluplup zi ila ruum to lepoogh tau Solomon irao ila Rumei Tiina ziige na.
ACT 5:13 Tamtamon tipaak zi sorok mako. Pa tiroi. Eemon eval tiina titandagh pazi, ve tipapait varuzi.
ACT 5:14 Saawe tana, tamtamon paghpaaghu katini tighur ila. Tauta timin Tiina toit Yesu le, ve tiŋgaltarezai yes tau muŋganazi na, le timin eval le eval kat. Yes zitamoot ve zilivaa paam.
ACT 5:15 Gabua ŋgeretazi tau yes mbaŋooŋa tighamgham zi na, vaaru ilaan irau nugh nugh. Tauvene monmon tamtamon tibadbaad moroghooŋa toozi tilala, ve tighurghur zi ila eez ziige, ve tisasaŋan. Siriv tigheen izala boor, ve siriv tigheen izala moogh. Pasaa, tinumeer tighe saawe tau Petrus ilaagh iŋarui zi ilam, ve ighe yavyaava rigta izala pavozi, ene aat igham zi tinizi poia.
ACT 5:16 Nugh siriv tau tigheen tigharau Yerusalem na, paam. Tighamgham moroghooŋa toozi tomania tamtamon toozi siriv tau avuvu sasaghati tivaghamun zi na, tilala Yerusalem, ve tiŋaŋarui yes mbaŋooŋa. Ve yes mbaŋooŋa tiuul zi gha tisov tinizi poia.
ACT 5:17 Daaba to watooŋrau, tomania zeetŋa Sadusi tau tipakpaako na, tighita uraat to yes mbaŋooŋa ilaan toman tapiri, le ireu lolozi ve atezi yavyav kat.
ACT 5:18 Tauvene tila tikis zi, ve tizeev zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ.
ACT 5:19 Eemon mboŋ tana, aŋela ee to Maaron ivot toozi, ve ikaak ataman to ruum to yavyavuuŋ, ve igham zi tivot tila pa muuri.
ACT 5:20 Ra isaav pazi ighe: “Yam ala ayooz ila Rumei Tiina naagho, ve avotia lepoogh paaghu tane ŋgara isov pa tamtamon, leso tighazooŋ pani.”
ACT 5:21 Tauvene nughizau, ra titaghon aŋela aliiŋa, ve tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve tipaburigin uraat toozi to tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. Saawe eemon tana, daaba to watooŋrau tomania zeetŋa siriv tipoi yes pooza to Israel tilam tilup zi, ve timbaaŋ uraata toozi siriv tila ruum to yavyavuuŋ, leso tigham yes mbaŋooŋa tilam.
ACT 5:22 Eemon tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ve tiil zi le mako. Tauvene timuul tila to yes pooza, ve tipaes pazi tighe:
ACT 5:23 “Alooŋ. Saawe tau nila peria ruum to yavyavuuŋ, nighita ataman tisov tipoon zi le tuŋia kat. Ve yes tau tiŋginŋgin ataman na, tiyozyooz. Eemon nikaak ataman ve niloŋ nila, le nirur pa ruum loolo ŋginaaŋa. Tamtamon eta ileep mako.”
ACT 5:24 Daaba to yes uraata tau tiŋginŋgin Rumei Tiina na tomania daaba to watooŋrau tilooŋ paesiiŋ tane le ŋgar toozi ivaghamgham ve tighe: “Wai, ighe tauvene, saa paam pale ivot?”
ACT 5:25 Malau mako ve ŋeer ite aana ilam, ve ipaes pazi ighe: “Ou, yam alepleep? Zeran tau azeev zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ na, tiyozyooz ila Rumei Tiina naagho, ve tipapaduduuŋ tamtamon we!”
ACT 5:26 Daaba to yes uraata tau tiŋginŋgin Rumei Tiina na ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha iyau tamtamon tooni, ve tila tighe tikis zi muul. Eemon saawe tau tivot toozi, tigham saghatin zi mako. Tikis zi poi. Pasaa, tiroi pa eval tiina tawe pale tiburig ve tirav zi pa maet.
ACT 5:27 Tauvene tikis yes mbaŋooŋa, ve tigham zi timuul tila, ve tipayooz zi ila lupuuŋ tiina tana naghozi. Ra daaba to watooŋrau iyaon zi ighe:
ACT 5:28 “Awaat ŋeer tawe eeza irao! Yam taliŋamim mako? Yei niŋgalsekin gham ariaaŋ wa: Apaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa ila ŋeer tawe eeza sov. Eemon yam asasavia vaaru le tamtamon tisov to Yerusalem tiwataghi wa. Mindai, yam aghe asuk payei pa mateegh tooni?”
ACT 5:29 Petrus yesŋa mbaŋooŋa siriv tiyol aliiŋa tighe: “Yei irau nitaghon sorokin saveeŋ to tamtamon eta to taan mako. Saveeŋ tau iduduuŋ pa Maaron ŋgar tooni, o nitaghoni.
ACT 5:30 Alooŋ. Yesu tau yam aravu izala ai pambarooŋ gha imaat na, Maaron to timbuunŋa ipaburigini pa mateegh wa.
ACT 5:31 Ve ighamu izala pa sambam, ve ighuru ileep ila i tauu niima tapir. Tauta ipaghazoŋaini ighe i eeza tiina. Taama Maaron ighuru imin Daaba pait, ve i Uleeŋa toit. I irau igham iit Israela tatoor ŋgar toit ila pa Maaron, ve ireu sosor toit isov ilale.
ACT 5:32 Gabua isov tau ivot pani na, yei nighita pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋa, leso tamtamon tighur ila tooni. Ve yei mon mako. Avuvu Patabuyaaŋ tau Maaron igham pa tamtamon tisov tau titaghon ŋgar tooni na, i paam ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni.”
ACT 5:33 Yes tau tileep ila lupuuŋ tawe, tilooŋ saveeŋ tane, le ipas atezi ve tighe tirav zi timaat pataghaaŋ.
ACT 5:34 Eemon ŋeer tutuuŋa ee ileep ila lupuuŋ tana loolo, eeza Gamaliel. I paduduŋaaŋ ee to tutuuŋ, ve tamtamon tisov titandagh pani. I iburig iyooz, ve isaav pazi ighe: “Ai, agham zeran tane tivot tila muuri o.”
ACT 5:35 Tauvene tigham yes mbaŋooŋa tivot tila muuri le isov, ra Gamaliel isaav pa yes tau tileep ila lupuuŋ na ighe: “Yam tamtamon to Israel, alooŋ. Agham gabua eta pa zeran tawe rekia sov. Aleep ve agham ŋgar poi.
ACT 5:36 Matamim iŋgal ŋgar tau muuŋ ivot pa Teudas na. I iburig, ve ipakur tauu ighe i ŋeer ariaaŋa ee. Ve iyau le tamtamon ndiŋndiŋ paaŋ (400) gha titaghoni. Eemon saawe tau tiravu imaat, ziŋeera tisov tighawaar, ve anooŋa eta ivot mako.
ACT 5:37 Murei pa tane, saawe tau gavman to Rom tigham tamtamon ezazi, Yudas to Galilaia aana iburig, ve ipazaagh tamtamon gha titaghoni tighe tiziir gavman to Rom. Eemon i paam, tiravu imaat, ve ziŋeera tisov tighawaar.
ACT 5:38 Tauvene aazne, yau naghe nauul ŋgar tsiam. Zeran tawe, agham gabua eta pazi sov. Apul zi tileep. Pa takankaan pa ŋgar ve uraat toozi puughu. Isaav ighe ivot ila tauzi ŋgar toozi, ene aat ighur anooŋa eta mako.
ACT 5:39 Eemon isaav ighe Maaron imin puughu pani, ve yam atoova to atatan zi, ene aat arao mako. Tauvene ayamaan gham. Pa aat aparav tomania Maaron.”
ACT 5:40 Gamaliel saveeŋ tooni igham zi atezi izi rig. Tauvene tipoi yes mbaŋooŋa tiloŋ tilam muul, ve tilosiir zi, ve tiŋgalsekin zi ariaaŋ tighe tivotia saveeŋ pa tamtamon ila Yesu eeza muul sov. Ra tipul zi tila.
ACT 5:41 Yes mbaŋooŋa tipul lupuuŋ tiina tana, ve tila toman lolozi poia kat ve tintinizi. Pasaa, Maaron ighit zi ighe yes popoiazi irau to tibaad pataŋani ve mayaŋa pa Krisi eeza.
ACT 5:42 Mataaz ta naol ne, yes mbaŋooŋa tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila Rumei Tiina naagho, ve ila ruum aavo aavo paam. Ve tivovotia Yesu vaaru pa tamtamon tighe i Mesia. Uraat toozi tawe, tipuli mako.
ACT 6:1 Saawe tana, yes tau titaghon Yesu na tivot timin eval. Eemon pataŋani ee ivot ila sosozi. Yes Yuda tau tisavsaav Grika aliŋazi na, tiyau avozi pa zetazŋa tau tisavsaav ila saveeŋ Hibru na tighe: Mataaz ta naol ne, saawe tau tirei uleeŋ siriv pa yes mbolaaŋa, matazi iŋgal yes Grika zinaara toozi kat mako.
ACT 6:2 Tauvene yes mbaŋooŋa saŋavul ve ru tipoi tamtamon tisov tau titaghon Yesu na tilam tilup zi, ve tisaav pazi tighe: “Yam toŋvetaz, aghita. Isaav ighe yei mbaŋooŋa nigham uraat pa reiŋ aniiŋ ve nipul uraat to votiaaŋ Maaron aliiŋa, ene iduduuŋ mako.
ACT 6:3 Tauvene yam atiir taumim, ve aghur lemim tamtamon liim ve ru tau varuzi tomania ŋgar toozi popoia, ve ŋgar to Avuvu Patabuyaaŋ ivon ila lolozi. Leso nipul uraat to reiŋ aniiŋ ila nimazi.
ACT 6:4 Ve yei aat nileep duduuŋ ila suŋuuŋ mon, ve uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa.”
ACT 6:5 Eval tiina tilooŋ saveeŋ toozi tane, ve tisov tiyok pani. Tauvene tighur Stepanus (i ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat, ve ŋgar to Avuvu Patabuyaaŋ ivon ila loolo), ve Pilip gha Prokorus, Nikanor, Timon, Parmenas, ve Nikolas to nugh Antiok. Nikolas tane, i Yuda tauu mako. Eemon itoor ŋgar tooni ila pa Maaron, ve itaghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi.
ACT 6:6 Tigham zeran liim ve ru tawe tilam tiyooz ila yes mbaŋooŋa naghozi, ra mbaŋooŋa tighur nimazi izala pavozi, ve tighason Maaron to ipalot zi, ve tighur zi pa uraat.
ACT 6:7 Saawe tana, Maaron saveeŋ tooni ilaan toman tapiri irau nugh nugh. Tauvene Yesu ziŋeera tivot timin eval le eval kat izi Yerusalem. Ve yes zeran to watooŋrau tauvene paam. Tamtamon toozi katini titoor ŋgar toozi, ve tighur ila to Krisi ve titaghon eez tooni.
ACT 6:8 Stepanus, i ŋeer ee tau Maaron tapiri ve poia tooni ipavoni kat. Tauvene i ighamgham gabua ŋgeretazi tintiina tivotvot ila tamtamon sosozi. Gabua tawe timin ilaal pani tighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni.
ACT 6:9 Yuda siriv, muuŋ timin besooŋa sorok. Eemon tipas zi pa uraat toozi, ve ŋgarig timin besooŋa pa tamtamon muul mako. Tiŋgin tauzi. Yes tipaburigin lupuuŋ ee, ve tiwaat eeza tighe ‘Lupuuŋ to yes tau timin besooŋa muul mako.’ Lupuuŋ tawe tamtamona siriv tiburig, ve yesŋa Stepanus tivazorai zi pa savsaveeŋ. Zeran tawe, siriv to nugh Sairini, siriv to Aleksandria, siriv to taan sirivu to Silisia, ve siriv to taan sirivu to Asia.
ACT 6:10 Eemon yes tirau Stepanus mako. Pasaa, i le ŋgar tiina, ve Avuvu Patabuyaaŋ ipapalot saveeŋ tooni.
ACT 6:11 Tauvene tiil eez pani, ve tipazaagh tamtamon siriv gha tiŋgal saveeŋ pani tighe: “Yei nilooŋ ŋeer tane isik saveeŋ veleghiiŋ pa Mose ve Maaron.”
ACT 6:12 Tisaav tauvene, le tipazaagh eval tiina to yes Yuda, tomania ŋginiiŋa toozi ve yes ŋgara to tutuuŋ. Tauvene tiburig tila tikis Stepanus, ve tigherevu iloŋ ila lupuuŋ to yes daaba to yes Yuda, ve tipayooze ila naghozi.
ACT 6:13 Ra tiyau zeran karomŋa siriv tilam, gha tipayooz zi ila lupuuŋ tawe naghozi paam, ve yes karomŋa tawe tiŋgal saveeŋ pa Stepanus tighe: “Ŋeer tane, saawe isov, isasavia saveeŋ veleghiiŋ iŋarui rumei patabuyaaŋ to Maaron ve tutuuŋ to Mose.
ACT 6:14 Yei nilooŋa ighe Yesu to Nasaret pale ireu Rumei Tiina tane izi. Ve tutuuŋ tau Mose igham pait ve tataghoni ta muuŋ ve ilam ne paam, i pale itoora.”
ACT 6:15 Yes tau tileep ila lupuuŋ tana tilooŋ saveeŋ tane, le tisov tidaad matazi pa Stepanus, ve tighita naagho isul imin aŋela.
ACT 7:1 Ra daaba to watooŋrau ighason Stepanus ighe: “Laak, saveeŋ tau tisavia ne, ene onoon?”
ACT 7:2 Stepanus iyol aliiŋa ighe: “Yam tamaŋŋa ve toŋvetaz tsiau, alooŋ saveeŋ tsiau tane ve agham ŋgar pani poi. Muuŋ kat, saawe tau timbuun Abaram ila ileep izi nugh Aran soone, ve ilepleep izi taan sirivu to Mesopotamia na, Maaron toit tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na ivot tooni,
ACT 7:3 ve isaav pani ighe: ‘Uburig, upul taan tsio tomania ziiri waaro tsio, ve ula pa taan tau yau naghe natotoia payo na.’
ACT 7:4 “Tauvene Abaram ipul Mesopotamia tau taan to yes Kaldia na, ve ila ivot nugh Aran, ve ighur niia to lepoogh ta sewe. Taama Tera imaat, ve murei ra, Maaron ipaburigin Abaram muul gha ilaagh ilam ivot taan tau aazne iit talepleep pani ne.
ACT 7:5 Maaron igham taan rigta imin Abaram le motot ne mako. Eemon saawe tau Abaram le naatu eta soone, Maaron imbu saveeŋ tomania ighe i pale igham taan tane pani ve paaghu tooni tau pale tivot murei na paam. Leso imin lezi motot.
ACT 7:6 Ve Maaron ipaghazoŋai Abaram pa gabua siriv tau pale ivot murei na ighe: ‘Paaghu tsio pale tila tileep timin loom izi taan ite. Ve taan tawe tamtamona pale tigham zi timin besooŋa sorok, ve tigham saghatin zi irau ndaman ndiŋndiŋ paaŋ (400).
ACT 7:7 Eemon murei, yau aat naghur atuya iŋarui taan tawe tamtamona pa ŋgar toozi saghati, ve nagham paaghu tsio tipul taan tawe, ve timuul tilam. Leso tisuŋ ve tibees payau izi ta sene.’
ACT 7:8 “Ra Maaron isaav pa Abaram ighe ŋgar to ravuuŋ zitamoot warozi pale imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ to yesuru. Tauvene saawe tau Abaram azaawa ipoop Isak, ve mbooŋi imin liim ve tol, ra taama irav waaro. Murei ra, Isak yesuru azaawa tipoop Yakop, ve Yakop tomania azauŋa tipoop natuzŋa saŋavul ve ru tau iit Israela tavot ila toozi na.
ACT 7:9 “Yakop natŋa tighita tamazi loolo pa tazizi Yosep kat, le ireu lolozi. Tauta tigholia ila to tamtamon siriv, ve anazi tighamu ila Isip, ve imin besooŋa sorok izi ta sewe. Eemon Maaron ileep tomania,
ACT 7:10 ve igham mulini pa pataŋani tooni naol isov. Saawe tau tigham Yosep ila iyooz ila kinik to Isip naagho, Maaron igham kinik loolo pani, ve ighilaalo ighe i le ŋgar tiina. Tauta ighuru to igham pooz pa ruum tooni tomania gabua tooni naol isov, ve taan dodoli to Isip paam.
ACT 7:11 “Malau mako ve pitool tiina ivot irau taan isov to Isip ve Kanaan, ve igham zi tileep saghat kat. Iit Israela timbuunŋa paam, tiil lezi aniiŋ le mako.
ACT 7:12 Eemon saawe tau Yakop ilooŋ tighe aniiŋ wit ighengheen izi Isip, i imbaaŋ natŋa tila tighol lezi aniiŋ, ve timuul tilam pa tamazi. Ene laghooŋ tau tighamu imin maata.
ACT 7:13 Tilepleep le aniiŋ toozi isov, ra tizila Isip muul imin pai ru. Saawe tana, Yosep ivotia tauu pa tooghŋa ve taazi. Ve kinik to Isip paam ilooŋ tighe, Yosep ziiri waaro tooni siriv ta tilam tilepleep.
ACT 7:14 Ra Yosep imbaaŋ ila pa taama Yakop ighe yesŋa tamtamon tooni tisov tiyauyau, ve tizilam tooni. Tamtamon tau tiburig gha tizila Isip na, yes irau tamoot tol saŋavul ve liim (75).
ACT 7:15 Tauvene Yakop tomania tamtamon tooni tizila Isip, ve yesŋa natŋa tisov timataar izi ta sewe.
ACT 7:16 Eemon titavi zi izi Isip mako. Tigham patazi, ve timuul tila pa nugh Sekem, ra tighur zi tiloŋ tila maet puura to Amor natŋa tau Abaram igholi pa maet silva siriv na.
ACT 7:17 “Saveeŋ tau Maaron imbua tomania Abaram na, saawe ilam igharau pa anooŋa ivot. Ve saawe tana, timbuunŋa tau tileep izi Isip na, timasa timin eval le eval kat.
ACT 7:18 Ra kinik paaghu aana igham pooz pa Isip. Kinik tawe ilooŋ Yosep vaaru pa uraat tooni rigta mako.
ACT 7:19 I ivatombanoi timbuunŋa, ve igham saghatin zi kat. Ve isaav ariaaŋ pazi ighe natuzŋa paghpaaghu tau ŋgarig gha tipoop zi na, yes aat tipul zi tileplez. Leso timatmaat.
ACT 7:20 “Saawe tana, Mose tiina ipoopa. Maaron ighita i paghuuna kat ve loolo pani. Tiina gha taama tigham payamyam pani izi ruum toozi irau kaiyo tol,
ACT 7:21 le ŋeer marani imin olman rig ve irau tiŋgooza muul mako. Ra tighamu tila ve tipuli izi yaa Nil ziige. Eemon kinik natliva ilaagh ila le ighita. Tauta ighamu imin le, ve iŋgini imin i tauu naatu.
ACT 7:22 Mose itum le imin olman, ve tipaghazoŋaini pa ŋgar naol isov to yes Isipa. I ŋeer ariaaŋa ee. Ve saveeŋ tooni paam, toman tapiri.
ACT 7:23 “I ilepleep le ndaman tooni irau tamoot ru (40), ra loolo ipaburigini ighe ila igig yes Israela tau siŋ tooni na.
ACT 7:24 Eemon saawe tau ila ivot toozi, i ighita Isip ee igham saghatin ŋeer ee to Israel. Tauvene ilaan ila ivool to ŋeer tawe, ve irav Isip tamazi tawe gha imaat imin yatuuŋ sosor tooni.
ACT 7:25 Mose maata iŋgal ighe tamtamon tooni Israel aat tighilaal tighe Maaron ighuru to igham mulin zi pa pataŋani toozi. Eemon ŋgar toozi ivot pa gabua tana soone.
ACT 7:26 “Mboŋ le nughizau, ra Mose imuul ila le ighita Israela ru anazi tiparav. Tauvene itoova to irav motin malmal ve ilup zi. Ve isaav pazi ighe: ‘Wai, yamru toŋvetaz! Avaghamun gham pasaa?’
ACT 7:27 “Eemon ŋeer tau ipaburigin malmal na, iburig gha isipiir Mose ighau, ve isaav pani ighe: ‘Ai, yo sei ighur ghom ighe umin ŋginiiŋ payei, ta ughe ugharaat saveeŋ tsiei?
ACT 7:28 Mindai, yo ughe urav ghau namaat imin Isip tamazi tau noor uravu imaat na?’
ACT 7:29 Mose ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha ighau ila ivot taan sirivu to yes Midiana. I ileep imin loom ta sewe le ivai, ve yesuru azaawa tipoop natuzŋa zitamoot ru.
ACT 7:30 “Ndaman tamoot ru (40) paam ilam ila, ra aŋela ee ila ivot tooni izi nugh ŋginaaŋa tau igheen igharau loloz Sinai na. Ivot pani imin yav tau ighanghan izala ai marani ee.
ACT 7:31 Mose maata ila ighita gabua tana, le irur ve igham ŋgar naol. Tauvene ila igharau ai tawe ighe ighit poghania. Eemon ilooŋ Ŋeer Tiina aliiŋa ivot ila yav tawe ighe:
ACT 7:32 ‘Yau Maaron to timbumŋa. Yau Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.’ Mose ilooŋ saveeŋ tane, le irur ve iŋgooz naagho. Pasaa, iroi pa ghitooŋ Maaron.
ACT 7:33 “Maaron isaav pani muul ighe: ‘Upas zuzuuŋa to aghem izi. Pa taan tau uyozyooz ila ne, ene patabuyaaŋ.
ACT 7:34 Ulooŋ. Tamtamon tsiau Israel tau tileep Isip we, yau naghita pataŋani toozi wa. Yes Isipa tighamgham saghatin zi, le matazi siŋ izaa ve titaŋ tiina. Eemon taŋiiz toozi, yau nalooŋa wa. Tauta nazilam to napas zi tivot pa pataŋani toozi tawe. Aazne, yau naghe nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip. Tauvene uburig ve ula.’
ACT 7:35 “Aghita. Mose tau muuŋ tizori ve tighe: ‘Ai, sei ighur ghom umin ŋginiiŋ to ugabiiz ghei ve ugharaat saveeŋ tsiei?’ Ŋeer eemon tana, ta Maaron imbaaŋ aŋela ila ivot tooni imin yav tau ighan izala ai marani na. Ve ighuru to iŋgin yes Israela, ve ipas zi tivot pa pataŋani toozi.
ACT 7:36 Ve i ta igherev zi gha tipul taan to yes Isipa, ve igham gabua ŋgeretazi tintiina imin ilaal pazi izi Isip, Te Siŋsiŋai, ve izi nugh ŋginaaŋa paam irau ndaman tamoot ru (40).
ACT 7:37 Mose tane, tauta isaav pa yes Israela ighe: ‘Maaron pale ipaburigin tamtamon tsiam eta, ve ighuru imin propet, leso ivotia Maaron aliiŋa payam imin yau.’
ACT 7:38 “Mose tomania eval tiina to Israel, ta timin lupuuŋ to Maaron izi nugh ŋginaaŋa. I ta isavsaav tomania aŋela izi loloz Sinai, ve igham saveeŋ maata yaryaare ila to Maaron, ve ipaesia pa timbuunŋa. Saveeŋ tawe, tauta iit Israela takiskisi gha ilam aazne.
ACT 7:39 “Eemon timbuunŋa tighur murizi pani ve lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ tooni mako. Ve tipasawal muul ila pa lepoogh toozi tau muuŋ tileep izi Isip na.
ACT 7:40 Tauvene tiburig ve tisaav pa Aron tighe: ‘Ugharaat leen maaron siriv! Leso timuuŋ pait ve tiŋgin ghiit. Pa ŋeer tau igham gherev pait gha tapul taan to Isip ve talam na, yei nikankaan pani. Aat gabua eta ivot pani wa.’
ACT 7:41 “Tauta tigharaat maaron karom ee tau taghita imin makau naatu, ve tigham watooŋrau pani. Tauvene gabua tau tauzi tigharaata pa nimazi, yes tipaiti toman tintinizi.
ACT 7:42 Tauvene murei, Maaron ighur muuri pazi, ve ipul zi titaghon tauzi ŋgar toozi. Tauta tibees pa gabua tau tigheen ila sambam saamba imin aaz, kaiyo, ve pitum siriv. Saveeŋa igheen ila rau to yes propet. Ighe: ‘O yam Israela, ndaman tamoot ru (40) tau alaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, yam aghamgham watooŋrau pa makau ve sipsip. Watooŋrau naol tana, agham eta payau? Mako kat!
ACT 7:43 Ve saawe tana, yam abaad balbaal to Molek tomania pitum Repan anunu tau maaron karom tsiam na, ve alaghlaagh tomania. Maaron karomŋa tana, taumim agharaat zi to aput aghemim pazi ve apakur zi. Tauvene yau aat nareu gham, ve naziir gham malmalimim ala aleep izi Babilon ziige ite.’
ACT 7:44 “Saawe tau timbuunŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, yes tilaghlaagh tomania balbaal patabuyaaŋ. Balbaal tawe, saveeŋ mbuaaŋ toozi tomania Maaron igheen iloŋ ila. Saawe tau tirau balbaal tana, Maaron aavo iyaryaaŋ pa Mose ighe i aat itaghon duduŋai balbaal ŋgereeta tau ighita izala loloz Sinai na.
ACT 7:45 Timbuunŋa tilaagh tomania balbaal tana ila ila le tighuru ivool to paaghu toozi. Ra anazi tilaagh tomania tila tila le tivot taan Kanaan. Saawe tana, Maaron ireu yes nugh nugh tau tileep izi Kanaan na tighawaar, ve Yosua igham yes Israela tiloŋ tilam tigham taan tane imin lezi. Balbaal patabuyaaŋ tana ighengheen le saawe to kinik David.
ACT 7:46 David, Maaron loolo pani kat. Tauvene i ighason Maaron ighe iyok pani, o irau Maaron to Yakop le rumei duduuŋ. Leso imin niia to lepoogh.
ACT 7:47 Eemon David irau rumei eta mako. Naatu Solomon ta irau rumei.
ACT 7:48 “Ve Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov na, i ileep iloŋ ila rumei eta tau tamtamon tirao pa nimazi ne mako. Pasaa, propet ee ivotia Maaron aliiŋa ighe:
ACT 7:49 ‘Sambam, ene yau niag to ghamuuŋ pooz. Ve taan, ene nugh tau naghur agheg izala. Tauvene ruum savaaŋa muul ta aghe arao payau? Ve saa nugh muul ta aghe aghuru payau to naleep pani?
ACT 7:50 Mako. Pasaa, taug nagharaat gabua isov tana pa nimag.’”
ACT 7:51 Ra Stepanus isaav pa yes tau tipayooze pa savsaveeŋ na ighe: “Yam zeran to zoraaŋ saveeŋ. Ŋgar tsiam iyaryaaŋ kat imin yes tau tiwatagh Maaron mako! Ŋgar saghati tau igheen ila lolomim na, Maaron irav motini soone. Ve taliŋamim ivool kat. Saawe isov, yam azorzoor Avuvu Patabuyaaŋ ŋgar tooni, imin muuŋ timbumimŋa tighamghamu.
ACT 7:52 Aghita. Muuŋ, timbumimŋa tipul propet eta ileep? Mako. Saawe isov, tighamgham saghatin zi. Ve yes tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa tighe i pale imbaaŋ Mesia ilam na, timbumimŋa tirav zi tisov timataar. Ve saawe tau ŋeer duduuŋa tawe tauu ilam, yam ataghon ŋgar raraate. Azi gha aghuru ila koiŋa nimazi, ve tiravu imaat.
ACT 7:53 Onoon, tutuuŋ to Maaron tau aŋela timin eez pani gha izilam na, yam aghamu wa. Eemon ataghoni mako.”
ACT 7:54 Tilooŋ Stepanus saveeŋ tooni tawe, le atezi yavyav kat, ve tiŋaaŋ maripazi pani tighe le tiravu imaat.
ACT 7:55 Eemon Stepanus, Avuvu Patabuyaaŋ ipavon katini, ve maata izala pa sambam le ighita Maaron mbonari, ve ighita Yesu iyozyooz ila Taama Maaron niima tapir.
ACT 7:56 Tauvene isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yau naghita sambam ikaak, ve Tamtamon Naatu iyozyooz ila Maaron niima tapir!”
ACT 7:57 Tilooŋ saveeŋ ziiri rig tane, le bobaaŋ tomania siriiŋ tiina izaa, ve tipoon taliŋazi, ve tilaan tiŋarui Stepanus tila,
ACT 7:58 gha tighamu, ve tisasaara ivot ila nugh tiina ziige, ra tiburig gha tiravu pa maet. Yes tau tipariaaŋ saveeŋ tighe Stepanus igham sosor na, tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ izi, ve tila tighur zi ila ŋeer paaghu ee aaghe puughu, eeza Saul.
ACT 7:59 Tiravrav Stepanus pa maet, ve i isuŋ ighe: “O Tiina Yesu, ugham anunug.”
ACT 7:60 Ra aaghe daaba izi taan, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “O Tiina, sosor tau tigham payau ne, uyatu sov. Ureua pazi.” Isaav tauvene, ve itap izi gha imaat.
ACT 8:1 Saawe tau tirav Stepanus imaat, Saul ileep ve iyok pa ŋgar tau tighamu na. Saawe tana ve ila, yes Yuda tiburig gha tighur pataŋani tiina kat iŋarui lupuuŋ to Krisi tau tileep izi Yerusalem na. Tigham saghatin zi kat. Tauvene tisov tighawaar mbiriis irau taan sirivu to Yudea ve Samaria. Ve yes mbaŋooŋa mon ta tileep izi Yerusalem.
ACT 8:2 Saawe tau Stepanus imaat, tamtamon siriv tau matazi iŋgalŋgal Maaron na tigham paata ve titavia toman taŋiiz tiina.
ACT 8:3 Eemon Saul ighe ivaghamunia lupuuŋ to Krisi ve ipasov zi kat. Tauvene ilaghlaagh taghon ruum aavo aavo, ve isasaar Krisi tamtamon tooni, ve ighurghur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Yes zitamoot ve zilivaa paam.
ACT 8:4 Yes tau tiparghaughau na, tilaagh irau nugh naol. Ve nugh sindei tau tila tileep pani, ene tivotia vaaru poia pazi.
ACT 8:5 Tauta Pilip paam, izila nugh tiina ee to Samaria, ve ivotia Krisi vaaru izi ta sewe.
ACT 8:6 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni, ve tighita gabua ŋgeretazi tau i ighamgham zi imin ilaal pazi na, le tisov tighur taliŋazi poi pa saveeŋ tooni.
ACT 8:7 Pasaa, avuvu sasaghati tiyakyak, ve tighaughau pa tamtamon katini. Ve narapeŋa katini tinizi poia.
ACT 8:8 Tauvene tamtamon to nugh tawe tintinizi ve lolozi poia kat.
ACT 8:9 Nugh tawe, mur tamazi ee ilepleep, eeza Simon. Muuŋ ve ilam, i ipapait tauu eeza ighe i ŋeer tiina ee. Eval tiina to Samaria tighita mur tooni anooŋa le tirur pani ve avozi ikaak.
ACT 8:10 Tauvene tamtamon tisov lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ tooni. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Ve tisavsaav tighe: “Wai, ŋeer tane, tapiri tiina kat imin Maaron tauu.”
ACT 8:11 Pasaa, mur tau monmon ighamghamu na, tamtamon tighita le ŋgar toozi imbool. Tauta tighurghur taliŋazi pa saveeŋ tooni irau saawe.
ACT 8:12 Eemon saawe tau Pilip ivotia vaaru poia pa pooz to Maaron ve ipaghazoŋai zi pa Yesu Krisi, tamtamon katini tighur ila ve tigham yaa. Yes zitamoot ve zilivaa paam.
ACT 8:13 Simon paam, ighur ila ve igham yaa. Saawe tana ve ila, i ipakpaak Pilip, ve ighita gabua ŋgeretazi tintiina tau Pilip ighamgham zi na. Gabua tana itotoi ighe Maaron ileep tomania pa uraat tooni. Tauvene Simon ighit zi le aavo ikaak.
ACT 8:14 Yes mbaŋooŋa tau tilepleep Yerusalem na, tilooŋ yes Samaria varuzi tighe tigham Maaron saveeŋ tooni gha tighur ila wa. Tauvene timbaaŋ Petrus yesuru Yoan tizila, leso tighit zi.
ACT 8:15 Yesuru tila tivot toozi, ve tighason Maaron to irei Avuvu Patabuyaaŋ pa yes to Samaria tau ŋgarig gha tighur ila na.
ACT 8:16 Pasaa, tamtamon toozi eta igham Avuvu Patabuyaaŋ soone. Yes tigham yaa mon ila Tiina toit Yesu eeza.
ACT 8:17 Tauvene Petrus yesuru Yoan tighur nimazi izala pavozi to tipalot zi, ve tigham Avuvu Patabuyaaŋ.
ACT 8:18 Simon tau mur tamazi na, i ighita yes mbaŋooŋa tighurghur nimazi izazala tamtamon pavozi ve tigham Avuvu Patabuyaaŋ. Tauvene izuzuun maet siriv ila pazi, ve isaav ighe:
ACT 8:19 “Ai, yau naghe yam agham leg tapirimim tana paam. Leso sei tau ighe naghur nimag izala paavo, ene i aat igham Avuvu Patabuyaaŋ.”
ACT 8:20 Eemon Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai Simon, gabua tau Maaron ireii pait sorok ne, yo ughe ugholi pa maet? Yo aat ulalem tomania maet silva tsio tana!
ACT 8:21 Yo irau itiŋa talup ghiit pa uraat tsiei tane mako. Pa lolom tomania ŋgar tsio, ene iduduuŋ ila Maaron maata mako.
ACT 8:22 Tauvene upul ŋgar tsio saghati tana ileple, utoor ŋgar tsio ila pa Maaron, ve usuŋu ve ughasoni: Irau loolo saghatin ghom ve ireu sosor tsio tau igheen ila lolom na, ma mako?
ACT 8:23 Pa yau naghilaal ghom wa. Ŋgar saghati ikau ghom, ve lolom ighaar kat pa tapiri tau igheen tsiei ne. Tauta ivaghamun ghom imin gabua lilia.”
ACT 8:24 Simon ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pazi ighe: “Wai, ighe vene, na yamru aghason Maaron payau! Leso pataŋani tau asavia na, ivot payau sov.”
ACT 8:25 Petrus yesuru Yoan tivotia saveeŋ to Tiina toit pa yes Samaria, ve tipalot zi to tighur ila tooni. Le isov, ra timuul tizala pa Yerusalem. Yesuru tilaghlaagh, ve tivovotia vaaru poia pa nugh siriv to Samaria tau tighenaar taghon eez ziige. Tighamgham tauvene le tila tivot Yerusalem.
ACT 8:26 Ra aŋela ee to Ŋeer Tiina ila ivot to Pilip, ve isaav pani ighe: “Uburig ve ulaagh uzila le uvot eez tiina to Yerusalem tau imbut nugh ŋginaaŋa ve ila peria nugh Gaza.”
ACT 8:27 Pilip ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig gha ila. Ila peria eez livuugha, ve izaa to ŋeer ee to Etiopia. Ŋeer tawe, eeza tiina pasaa, i iŋgin kuaz naol isov to garwaat tinazi Kandake. Kandake, i iŋgin taan sirivu to Etiopia.
ACT 8:28 Ŋeer tawe izala Yerusalem pa suŋuuŋ, ve suŋuuŋ tana isov wa. Tauvene igham karis tooni, ve ighe imuul ila pa nugh tooni. Karis ilanlaan, ve i iwatwaat saveeŋ tau muuŋ propet Isaia iboode na.
ACT 8:29 Pilip ila le ighita, ve Avuvu Patabuyaaŋ isaav pani ighe: “Uŋarui karis tawe ula, ve ulaagh tomania.”
ACT 8:30 Tauvene Pilip ilaan ŋaruini ila. Ila igharauu, ve ilooŋ ŋeer tawe iwatwaat saveeŋ to propet Isaia. Tauvene Pilip ighasoni ighe: “Ai, saveeŋ tau uwatwaato na, yo uwatagh puughu, ma mako?”
ACT 8:31 I iyol aliiŋa ighe: “Wai, pale nawatagh puughu mindai? Tamtamon eta ipaghazoŋai ghau pani, o naghazooŋ pani.” Ra isaav pa Pilip ighe: “Uzalam mbolem izi tomani ghau.”
ACT 8:32 Saveeŋ ziiri tau ŋeer tawe iwatwaato na, isaav tauvene: “I imin sipsip tau tigherevu ila pa ravuuŋni. Ve tuŋia mon ve ineneeŋ imin sipsip paaghu tau tikapis ooro. Isavia saveeŋ eta mako.
ACT 8:33 Tipamayaŋini ve tipayooze pa savsaveeŋ. Eemon gabizooŋ toozi iduduuŋ mako. Sei pale isinai pa paaghu tooni? Mako. Pasaa, lepoogh tooni izi taan, ene tiŋgoora tuuku mon.”
ACT 8:34 Daaba to Etiopia iwaat saveeŋ tane, ra isaav pa Pilip ighe: “Naghason ghom pa saveeŋ ziiri tane. Propet tau ibood saveeŋ tane, isavia tauu, ma isavia ŋeer ite paam?”
ACT 8:35 Tauvene Pilip ipaburigin saveeŋ tooni itaghon saveeŋ ziiri tau ŋeer tawe iwaato na, ve iseeŋga pa saveeŋ siriv, ve ivotia vaaru poia to Yesu pani.
ACT 8:36 Yesuru titaghon eez tila le peria yaa ee. Tauvene daaba tana iburig ve ighason Pilip ighe: “Ughita. Yaa ee tane. Irau nagham yaa, ma gabua eta ipoon eez payau?”
ACT 8:37 Pilip iyol aliiŋa tauvene: “Isaav ighe yo ughur ila to Yesu Krisi toman lolom, tauta ena. Yo irau ugham yaa!” I iyol Pilip aliiŋa ighe: “Vee, yau naghur ila naghe Yesu Krisi, i Maaron naatu.”
ACT 8:38 Tauvene isaav pa ŋeer tau ilandoov karis na ighe: “Ukis karis iyooz.” Ra yesuru Pilip tizi pa karis ve tizila yaa, ve Pilip irughuuza.
ACT 8:39 Saawe tau tipul yaa ve tizaa muul, Maaron Avuvu indai Pilip, le daaba tana ighita muul mako. Daaba tana ipaburigin laghooŋ tooni muul, ve ilaagh taghon eez ila toman loolo poia kat.
ACT 8:40 Ve Pilip ila ivot izi nugh Asdot, ve ilaghlaagh irau nugh naol isov to taan sirivu tawe, ve ivovotia vaaru poia pazi le ila ivot nugh Sisarea.
ACT 9:1 Saawe tana, Saul ipariaaŋ uraat tooni to ghuruuŋ pataŋani iŋarui yes tau titaghon Yesu. I isasavia saveeŋ paroiŋ pazi, ve izuari ghi ighe le irav zi timatmaat. Ighamgham tauvene ila, ve maata iŋgal ighe i aat ila nugh Damaskus paam, ve iil zitamoot ve zilivaa tau titaghon eez to Yesu izi ta sewe. Leso ikis zi ve ikau nimazi, ve igham zi tila Yerusalem, ve ipayooz zi pa savsaveeŋ. Tauvene ila ighita daaba to watooŋrau, ve ighasoni ighe ibood le rau siriv imin paesiiŋ pa uraat tooni. Leso itotoi zi pa lupuuŋ to yes Yuda tau tileep izi Damaskus we.
ACT 9:3 Tauvene Saul iburig tomania tamtamon tooni siriv gha tipul Yerusalem, ve tila pa Damaskus. Tilaghlaagh tila le tigharau Damaskus, ra mbonari tiina igheen sambam ve izilam, le isul livutin Saul. Tauvene itap izi taan, ra ilooŋ ŋeer ee aliiŋa. Isaav pani ighe: “Saul, Saul, puughu mindai ta unoknok ghuruuŋ pataŋani payau?”
ACT 9:5 Saul ighasoni ighe: “Tiina, yo sei?” Ŋeer tawe iyol aliiŋa ighe: “Yau Yesu. Yau taug ta unoknok ghuruuŋ pataŋani payau ne.
ACT 9:6 Uburig ve uloŋ ula nugh tiina. Mako tisaav payo pa saa ŋgar tau yo aat ughamu.”
ACT 9:7 Yes tau tilaagh tomania Saul na, tiyooz ve avozi ikaak. Pasaa, tiloŋlooŋ ŋeer ee aliiŋa, eemon tighita tamtamon eta mako.
ACT 9:8 Ra Saul iburig iyooz ve maata pakia. Eemon ighita nugh mako. Tauvene tikis niima, ve tiloŋ tila pa nugh Damaskus.
ACT 9:9 Saul maata ikumkuum irau mboŋ tol. Saawe tana, i ighan aniiŋ mako, ve ighun yaa mako.
ACT 9:10 Nugh Damaskus, ŋeer ee tau itaghon Yesu na, ilepleep. Eeza Ananias. Tiina toit Yesu ivot tooni ila tandaghiiŋ ve ipoii ighe: “Ananias!” Ananias iyok pani ighe: “Tiina, taug ene.”
ACT 9:11 Ra Tiina toit isaav pani ighe: “Uburig uvot ula, ve utaghon eez tau tiwaato tighe ‘Eez Duduuŋa’ na, ve uloŋ ula ruum to Yudas. Mako ughason pa ŋeer ee to nugh Tarsus, eeza Saul. Pa i ilepleep ta sewe, ve isuŋsuŋ.
ACT 9:12 I paam itandagh ve ighita ŋeer ee, eeza Ananias, iloŋ ila tooni, ve ighur niima izala paavo. Leso maata poia ve ighita nugh muul.”
ACT 9:13 Ananias iyol aliiŋa ighe: “Wai Tiina, ŋeer tawe, eval tiina tisavia vaaru gha nalooŋa wa. Tamtamon tsio patabuyaaŋa tau tileep Yerusalem we, i ighamgham ŋgar sasaghati naol pazi.
ACT 9:14 Ve aazne, yes daaba to watooŋrau tiyok pani to igham ŋgar raraate izi nugh tane paam. Yei tau nisuŋsuŋ ve niwatwaat yo ezam ne, i ighe ikis ghei nisov, ve igham ghei nila.”
ACT 9:15 Eemon Tiina toit isaav pani muul ighe: “Mako. Ula. Pa ŋeer tawe, yau taug nasiigho wa to imin uraata tsiau ariaaŋa ee. I pale ivotia varug ila nugh nugh naghozi. Yes tau Yuda mako na, ve yes kinik, ve yes Israela paam.
ACT 9:16 Yau taug pale napaghazoŋaini pa pataŋani naol tau i aat ibaad zi pa yau ezag.”
ACT 9:17 Tauvene Ananias iburig, ve ilaagh ila ivot ruum to Yudas, ve iloŋ ila. Ila peria to Saul, ra ighur niima izala Saul paavo, ve isaav pani ighe: “Tazig Saul, Tiina toit Yesu tau ivot tsio izi eeze, i ighe yo ughita nugh muul, ve Avuvu Patabuyaaŋ izeev ghom. Tauta imbaaŋ ghau nalam.”
ACT 9:18 I isaav tauvene, ve rekia mon gabua imin iigh anavu tau ipoon Saul maata na itap izi, ve ighita nugh muul. Ra iburig, ve igham yaa pataghaaŋ.
ACT 9:19 Ra ighan aniiŋ, ve tapiri ivot muul, ve ileep mboŋ siriv izi Damaskus tomania Yesu ziŋeera.
ACT 9:20 Saul isasaŋan mako. Rekia mon ve ipaburigin uraat tooni to votiaaŋ Yesu vaaru. I iloŋloŋ ila lupuuŋ niazi to yes Yuda, ve ivovotia Yesu vaaru pazi ighe i Maaron Naatu.
ACT 9:21 Yes tau tilooŋa na, tisov tirur pa saveeŋ tooni ve avozi ikaak. Ve tisaav tighe: “Wai, ewe ŋeer tau ireureu yes tau tisuŋsuŋ ila Yesu eeza izi Yerusalem na. Mindai ta aazne itoor ŋgar tooni muul? Iit taghe pa i ilam pa kisiiŋ yes to nugh tane tau titaghon Yesu na. Leso igham zi tila Yerusalem, ve ipayooz zi pa savsaveeŋ ila yes daaba to watooŋrau naghozi. Eemon mako.”
ACT 9:22 Maaron ipapalot Saul, tauvene uraat tooni to votiaaŋ mos ilanlaan toman tapiri le tapiri kat. I igham yes Yuda tau tileep Damaskus na, tilil pa savsaveeŋ. Pasaa, saveeŋ tooni ipaghazoŋai Yesu ighe onoon kat, i Mesia.
ACT 9:23 Yes Yuda tileep le malau rig, ra tilup zi ve timbu saveeŋ tighe tirav Saul imaat.
ACT 9:24 Tauvene mboŋ ve mataaz, tisasaŋan izi didiiŋ ariaaŋa tau ilivut Damaskus na atamana tighe tirav Saul imaat. Eemon tamtamon siriv tipaes pani pa ŋgar toozi tawe.
ACT 9:25 Tauvene mboŋ ee, Saul ziŋeera siriv tighuru iloŋ ila nakaral ee loolo, ve tipalivu ila iliv pa didiiŋ ariaaŋa to nugh muuri, ve titughu izila, gha ighau ila.
ACT 9:26 Saul ila ivot Yerusalem, ve itoova to ilup tomania yes tau titaghon Yesu na. Eemon yes tisov tiroi pani. Pasaa, tighur ila tighe i itoor ŋgar tooni ve itaghon Yesu ne soone.
ACT 9:27 Eemon Banabas, i imin Saul eeta, ve ighamu ila to yes mbaŋooŋa, ve ipaes pazi ighe: “Saul ighita Tiina toit wa. I ivot tooni izi eez livuugha ve isavsaav tomania. Ra Saul ila Damaskus, ve iyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Yesu vaaru izi ta sewe. Iroi mako.”
ACT 9:28 Yes tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi poia pa Saul, ve tighamu gha yesŋa tilup zi. Saawe tana, Saul ilaghlaagh taghon Yerusalem loolo, ve ivovotia Yesu vaaru. I iroi mako. Iyooz ariaaŋ kat.
ACT 9:29 Yesŋa yes Yuda tau tisavsaav Grika aliŋazi na tivavazorai zi pa savsaveeŋ paam. Tauvene tilup zi ve timbu saveeŋ tighe tiravu imaat.
ACT 9:30 Eemon toŋvetaz siriv to Krisi tilooŋ saveeŋ toozi, ve tiŋguaaz Saul izila pa nugh Sisarea. Ra tipaghaua izaa waaŋ, ve iraav ila pa nugh tooni Tarsus.
ACT 9:31 Tauvene lupuuŋ to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Yudea, Galilaia, ve Samaria na, tileep poia. Pataŋani ivot pazi muul mako. Ve Maaron iseeŋ ŋgar toozi pa ŋgar popoia siriv, ve Avuvu Patabuyaaŋ ipapalot zi. Tauta tiroron pa Tiina toit, ve titaghon eez tooni, ve lupuuŋ toozi ivot imin tiina.
ACT 9:32 Petrus ilaghlaagh ve igigig lupuuŋ to Krisi tau tileep irau nugh nugh. Saawe ee, i izila igig Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa siriv tau tileep izi nugh Lidda.
ACT 9:33 Ila peria le izaa to ŋeer narape ee tau aaghe imaat, eeza Aineas. I irau ilaagh mako. Ighengheen mon. Moroghooŋ tooni tawe ikisi irau ndaman liim ve tol wa.
ACT 9:34 Petrus ighita, ve isaav pani ighe: “Aineas, aazne Yesu Krisi igharaat ghom tinim poia. Uburig ve uput moogh tsio.” Isaav tauvene, ve rekia mon Aineas iburig.
ACT 9:35 Tamtamon to nugh Lidda ve nugh Saron tighita Aineas tiini poia muul, le tisov titoor ŋgar toozi ila pa Tiina Yesu, ve tighur ila tooni.
ACT 9:36 Livaa ee tau itaghon Yesu na ilepleep izi nugh Yoppa. I eeza Tapita. (Tiwaat eeza ila Grik aliŋazi tighe ‘Dorkas.’) Saawe isov, i ighamgham ŋgar popoia, ve iuluul yes mbolaaŋa.
ACT 9:37 Saawe tana, i imorooŋ le imaat. Tauvene tigharaat paata, ve tisuru izala ruum loolo saaŋa.
ACT 9:38 Nugh Lidda igharau Yoppa. Tauvene yes to nugh Yoppa tau titaghon Yesu na tilooŋ Petrus vaaru tighe i ilam ileep izi nugh Lidda, ve timbaaŋ tamtamon ru tilaan tila pani. Yesuru tila tivot, ve titaŋ raraini tighe: “Aa olman, uburig rekia ve itiŋa tala. Pa pataŋani ee ivot payei.”
ACT 9:39 Tauvene Petrus iburig gha yesŋa tila. Tila peria nugh Yoppa, ve tigham Petrus malmali izala ruum loolo saaŋa tau olman tinazi paata igheen pani na. Yes zinaara tisov to nugh tawe tila tiyooz tigharau Petrus, ve titaŋtaŋ, ve titotoi nonoghiiŋa tau muuŋ Dorkas isai zi ve igham pazi na.
ACT 9:40 Petrus iziir zi tisov tivot tila muuri, ra iput aaghe ve isuŋ. Isuŋ le isov, ra itoor naagho ila pa olman tinazi paata, ve isaav pani ighe: “Tapita, uburig!” Rekia mon ve olman tinazi maata pakia le ighita Petrus, ve iburig gha mboole izi.
ACT 9:41 Petrus ikis niima, ve iiti iburig iyooz. Ra ipoi yes zinaara tomania Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tilam, ve itotoi Tapita pazi. Leso tiwatagh tighe i iburig pa mateegh gha ilepleep.
ACT 9:42 Gabua ŋgereeta tana vaaru ilaan irau nugh Yoppa. Tauvene tamtamon katini titoor ŋgar toozi ila pa Tiina toit Yesu ve tighur ila tooni.
ACT 9:43 Petrus ileep malau rig izi Yoppa. I ileep tomania Simon tau ŋeer to gharatooŋ gabua siriv pa ŋgai uuli na.
ACT 10:1 Daaba ee ilepleep izi nugh Sisarea, eeza Konili. I iŋgin zaaba to Rom irau ndiŋndiŋ ee (100) tau tilam pa taan Itali. Tauta tiwaat zaaba tawe tighe ‘Ŋgun to Itali.’
ACT 10:2 Konili, i Yuda mako. Eemon yesŋa tamtamon tisov tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ. I iuluul yes Yuda tau mbolaaŋ igham zi na, ve isuŋsuŋ pa Maaron irau saawe.
ACT 10:3 Saawe ee, ravrav izi, aaz anunu igham tol ma vene, ve Konili itandagh ighe ighita aŋela ee to Maaron ivot ghazooŋa kat, ve iŋaruini ilam, ve ipoii ighe: “Konili.”
ACT 10:4 Konili idaad maata pani, ve roiŋ tiina kat ighamu. Ra ighason aŋela tawe ighe: “Tiina tsiau, mindai?” Aŋela iyol aliiŋa ighe: “Suŋuuŋ tsio tomania uleeŋ popoia tau ughamgham pa yes mbolaaŋa na, Maaron ighita, ve loolo poia pani imin watooŋrau poia.
ACT 10:5 Ulooŋ. Ŋeer ee ilepleep izi nugh Yoppa, eeza Simon Petrus. Umbaaŋ tamtamon siriv tila tighamu ilam.
ACT 10:6 I ileep to Simon ite tau ŋeer to gharatooŋ gabua pa ŋgai uuli na. Ruum tooni iyooz igharau nari.”
ACT 10:7 Aŋela isavsaav pani le isov, ra ipuli ve ila. Konili ipoi besooŋa tooni ru tau tighamgham uraat ila ruum tooni loolo, ve zaaba tooni ee tau monmon ilepleep tomania ve ighamgham uraat pani na. Zaaba tawe maata iŋgalŋgal Maaron.
ACT 10:8 Konili ipaes pazi pa gabua isov tau ivot pani na le isov, ra imbaaŋ zi tila pa nugh Yoppa.
ACT 10:9 Mboŋ le nughizau ve aaz izalam zegmatuugh ma vene, ra zeran tol tawe tila tigharau nugh Yoppa. Saawe tana, Petrus izala ruum paavo ighe isuŋ.
ACT 10:10 Isuŋsuŋ ila le iyamaan ghi ighe pitoola. Saawe tau tighagharaat aniiŋ, i isasaŋan ila le tandaghiiŋ ee ivot pani.
ACT 10:11 Maata izala le ighita sambam ikaak, ve gabua ee imin uuli tiina. Uuli tawe imin timbit maata paaŋ ve titughu izilam pa taan.
ACT 10:12 Ve gabua maata maata tileep ila uuli tawe loolo: Ŋgai maata maata, ve gabua tau tikakarau ila taan, ve man naol tau tirovroov ila taitai saamba na paam.
ACT 10:13 Malau mako ve Petrus ilooŋ saveeŋ ilam pani ighe: “Petrus, uburig, urav zi, ve ughan zi.”
ACT 10:14 Petrus iyol aliiŋa ighe: “Wai Tiina, irau naghan zi mako. Pa gabua siriv tawe, ene tiŋgalaaŋ ila matam mako, ve tutuuŋ iŋgalsek pa ghaniiŋ zi. Ta muuŋ ve ilam, avog itut gabua eta tauvene mako.”
ACT 10:15 Ra saveeŋ ilam pani muul ighe: “Gabua tau Maaron ighamu iŋgalaaŋ wa, yo ughe saghati sov.”
ACT 10:16 Gabua tana ivot pai tol le isov, ra rekia mon ve tiyau gabua tawe imuul izala pa sambam.
ACT 10:17 Saawe tau Petrus ighita tandaghiiŋ tana, zeran tol tau Konili imbaaŋ zi na, tila tivot nugh Yoppa, ve tighason pa Simon ruum tooni. Petrus ighamgham ŋgar pa tandaghiiŋ tana puughu, ve zeran tol tana tila tiyooz ila ruum naagho,
ACT 10:18 ve tighason pani toman aliŋazi tiina tighe: “Ou, Simon tau eeza ite Petrus na, ileep ta sene, ma mako?”
ACT 10:19 Petrus ighamgham ŋgar pa tandaghiiŋ tana puughu soone, ve Maaron Avuvu isaav pani ighe: “Simon, ulooŋ. Zeran tol tiyozyooz muuri we. Tighe tighit ghom.
ACT 10:20 Uburig uzila toozi, ve yamŋa ala. Ugham ŋgar naol sov. Pa yau taug ta nambaaŋ zi tilam payo.”
ACT 10:21 Tauvene Petrus izila toozi, ve isaav pazi ighe: “Yau taug tane. Alam ail ghau pasaa? Lemim savsaveeŋ payau?”
ACT 10:22 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Daaba tsiei Konili tau iŋgin zaaba ndiŋndiŋ ee (100) na, i imbaaŋ ghei payo, ta nilam. I ŋeer duduuŋa ee, ve iroron pa Maaron ve itaghon ŋgar tooni. Tauvene Yuda tisov tipaiti. Noor mon, tandaghiiŋ ee ivot pani. I ighita aŋela patabuyaaŋ ee ivot tooni, ve isaav pani ighe i aat imbaaŋ payo ula ruum tooni. Leso igham saveeŋ siriv ila yo avom.”
ACT 10:23 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve igham loomba tana tiloŋ tila ruum, ve yesŋa tileep pa mboŋ. Nughizau, ra Petrus yesŋa zeran tol tana tiburig gha tila. Tamtamon siriv to Krisi tau tileep izi nugh Yoppa na tila tomani zi paam.
ACT 10:24 Tilaagh tila le tigheen izi eez livuugha. Mboŋoozo, ra tila tivot nugh Sisarea. Konili iyau ziiri waaro tooni tomania zeetŋa siriv tilam tilup zi izi ruum tooni, ve tisasaŋan zi.
ACT 10:25 Saawe tau Petrus ighe iloŋ ila pa ruum, Konili ilaagh ŋaruini ilam, ve iput aaghe izi Petrus aaghe puughu ve ipakuru.
ACT 10:26 Eemon Petrus iŋgalsekini ighe: “Wai, ugham vene sov! Uburig uyooz! Yau tamtamon raraate imin yo.” Ve iiti iburig.
ACT 10:27 Ra yesuru tisavsaav, ve tiloŋ tila pa ruum loolo. Petrus ighita eval tiina tau tilup zi gha tilepleep na, ve isaav pazi ighe: “Yam awatagh. Yei Yuda, lemai tutuuŋ ariaaŋa tau iŋgalsekin ghei ighe: Yes tau Yuda mako na, irau nila toozi, ma nilup tomani zi ne mako. Yei aat nileep soghan pazi. Eemon Maaron ipaghazonai ŋgar tsiau ve aazne naghilaal wa. Irau naghe tamtamon eta isaghat ila Maaron maata ne mako.
ACT 10:29 Tauta mbaŋooŋ tsiam ilam, ve nambuzir mako. Yau naburig nalam. Aiyo, naghe naghason gham. Puughu mindai ta ambaaŋ payau?”
ACT 10:30 Ra Konili aana isaav ighe: “Wai, wariiz, aaz anunu igham tol ma vene imin aazne, ve nasuŋsuŋ izi ruum tsiau. Malau mako ve naghita ŋeer ee ivot. Nonoghiiŋa tooni milmilia kat. I ilam iyooz ila naghog, ve isaav payau ighe:
ACT 10:31 ‘Konili, suŋuuŋ tsio, Maaron ilooŋa wa. Ve uleeŋ tau ughamgham pa yes mbolaaŋa na, i maata iŋgalŋgali.
ACT 10:32 Tauvene umbaaŋ tamtamon siriv tila pa nugh Yoppa, ve tigham Simon tau eeza ite Petrus na ilam. I ilepleep tomania Simon ite tau ŋeer to gharatooŋ gabua pa ŋgai uuli na. Ruum tooni iyooz igharau nari.’
ACT 10:33 Aŋela isaav payau tauvene, tauta rekia mon ve nambaaŋ uraata tsiau tol tilat payo. Poia kat pa ulooŋ aliŋag ve ulam. Yei nisov nilam nilup ghei ta sene ila Maaron maata nighe nilooŋ saveeŋ isov tau Ŋeer Tiina isavia payo na. Aiyo, uvotia payei gha nilooŋa.”
ACT 10:34 Petrus ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Aa, ŋgarig gha ŋgar tsiau ighazooŋ. Onoon kat. Maaron ivool to tamtamon eta mako. I igham ŋgar raraate pa tamtamon tisov.
ACT 10:35 I ighur loolo pa nughmariŋ tisov. Tauvene sei tau ighe iroron pani ve itaghon ŋgar tau iduduuŋ ila maata, ene pale Maaron loolo poia pani.
ACT 10:36 Onoon, vaaru poia tau isavia eez to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon ve luuma tooni izaa toit, ene Maaron ighuru ilam to yei Israela imin maata. Eez tawe, ene uraat to Yesu Krisi. I Tiina to iit tasov.
ACT 10:37 “Uraat tiina tau ivot irau taan isov to yei Israela na, yam aat alooŋ vaaru rigta wa. Saawe tau ŋeer rughuzaaŋa Yoan ivovotia saveeŋ pa tamtamon ighe tigham yaa, Yesu to Nasaret ipaburigin uraat tooni izi Galilaia. I, Maaron ileep tomania. I ighuru pa uraat tooni, ve izeeva pa Avuvu Patabuyaaŋ, ve igham le tapiri tiina. Tauta Yesu ilaagh irau nugh naol, ve igham uraat popoia, ve igharaat tamtamon tisov tau Ŋeer Saghati ivaghamun zi na.
ACT 10:39 “Uraat naol isov tau i ighamu izi taan sirivu to Yudea ve Yerusalem na, yei mbaŋooŋa nighit katini pa matamai. Tauta nivovotia saveeŋa, leso nipariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni. Uraat tooni tawe, tauta imin puughu pa tamtamon atezi yavyav pani, ve tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat.
ACT 10:40 Eemon mboŋ imin tol, ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta itotoi tauu ivot ighazooŋ ila tamtamon siriv matazi
ACT 10:41 Saawe tau iburig pa mateegh, i ila ivot to eval mako. Yei mon, ta i ivot tsiei gha nighita. Ve yeŋa nilup ghei pa ghanghaniiŋ. Pasaa, Maaron isiigh ghei pataghaaŋ to nighita uraat tooni ve nipariaaŋ saveeŋa.
ACT 10:42 Ve ighur uraat payei to nivotia saveeŋ pa tamtamon tauvene: I ighur Yesu to igabiiz tamtamon tisov, ve ighur atuya pazi. Yes tau matazi yaryaare, ve yes mateegha paam.
ACT 10:43 Propet tisov tipariaaŋ saveeŋ tooni tighe tamtamon tisov tau tighur ila tooni na, ila i eeza, Maaron pale ireu sosor toozi ilale.”
ACT 10:44 Petrus ivovotia Maaron aliiŋa pazi soone, ve Avuvu Patabuyaaŋ izilam gha izeev tamtamon tisov tau tiloŋlooŋ saveeŋ na.
ACT 10:45 Yuda siriv tau tighur ila to Krisi na, yesŋa Petrus tilam. Tilooŋ yes tawe tisavsaav ila nugh nugh aliŋazi ve tipapait Maaron eeza, le tisov tirur ve avozi ikaak. Pasaa, Maaron irei Avuvu Patabuyaaŋ pa yes tau Yuda mako na.
ACT 10:47 Ra Petrus iburig ve isaav ighe: “Sei irau iŋgalsekin zeran tane pa ghamuuŋ yaa? Mako. Pa yes tigham Avuvu Patabuyaaŋ wa raraate imin iit.”
ACT 10:48 Tauvene Petrus aavo iyaryaaŋ pazi ighe yes aat tigham yaa ila Yesu Krisi eeza. Tigham yaa le isov, ra tiŋguruut Petrus gha yesŋa tileep rig ta sewe.
ACT 11:1 Mbaŋooŋa siriv tomania yes toŋvetaz to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Yudea na, tilooŋ tighe yes tau Yuda mako na, tilooŋ Maaron saveeŋ tooni gha tighur ila wa.
ACT 11:2 Tauvene saawe tau Petrus imuul izala Yerusalem, yes tau tiyooz ariaaŋ pa tutuuŋ to Mose ve ravuuŋ tamtamon warozi na, tiyau avozi pani.
ACT 11:3 Tighe: “Petrus, nilooŋ tighe yo ula uleep tomania yes tau Yuda mako na, ve yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ. Puughu mindai ta yo ugham tauvene?”
ACT 11:4 Tauvene Petrus ipaes pazi poi pa gabua naol tau ivot pani na, ighe:
ACT 11:5 “Alooŋ. Yau naleep izi nugh Yoppa ve nasuŋsuŋ, ve tandaghiiŋ ee ivot payau. Matag izala le naghita gabua ee imin uuli tiina. Uuli tawe timbit maata paaŋ, ve titughu ta sambam we ve izilam. Izi izi le iduduuŋ ila naghog.
ACT 11:6 Nagig iloŋ ila uuli tawe loolo, ve naghita gabua maata maata. Ŋgai maata maata, ve gabua siriv tau tikakarau ila taan, ve man tau tirovroov ila taitai saamba na paam.
ACT 11:7 Ra nalooŋ saveeŋ ilam payau ighe: ‘Petrus, uburig, urav zi, ve ughan zi.’
ACT 11:8 “Yau nayol aliiŋa naghe: ‘Wai Tiina, irau naghan zi mako. Pa gabua siriv tawe tiŋgalaaŋ ila matam mako, ve tutuuŋ iŋgalsek pa ghaniiŋ zi. Ta muuŋ ve ilam, avog itut gabua eta tauvene mako.’
ACT 11:9 “Ra saveeŋ sambam ve izilam muul ighe: ‘Gabua tau Maaron ighamu iŋgalaaŋ wa, yo ughe saghati sov.’
ACT 11:10 Gabua tana ivot payau irau pai tol le isov, ra tiyau gabua isov tawe imuul izala pa sambam.
ACT 11:11 “Saawe duduuŋ tana, tamtamon tol to nugh Sisarea tau timbaaŋ zi payau na, tilam tiyooz ila ruum tau nalepleep pani na, naagho.
ACT 11:12 Avuvu Patabuyaaŋ isaav payau ighe nagham ŋgar naol sov, ve nala tomani zi gha yeŋa nila. Tauvene yeŋa toŋvetaz liim ve ee tane, niburig gha nila. Nilaagh nila nivot nugh Sisarea, ve malmalimai niloŋ nila Konili ruum tooni.
ACT 11:13 Ra i ipaes payei ighe i ighita aŋela ee ivot gha iyooz ila ruum tooni loolo, ve isaav pani ighe: ‘Umbaaŋ tamtamon siriv tila pa nugh Yoppa ve tigham Simon tau eeza ite Petrus na ilam.
ACT 11:14 I pale isavia lem savsaveeŋ siriv tau pale imin eez payo to Maaron igham mulin ghom ve uleep poi. Ve yo mon mako. Tamtamon tisov tau tileep tomani ghom ila ruum tsio na paam, Maaron pale igham mulin zi.’
ACT 11:15 “I ipaesia gabua tana payau le isov, ra anag napaburigin saveeŋ tsiau. Malau mako, Avuvu Patabuyaaŋ izilam le izeev zi raraate imin tau papazoge igham pait ila saawe to Pentekos na.
ACT 11:16 Ra matag iŋgal imuul ila pa Tiina toit aliiŋa tau ighe: ‘Yoan irughuuz tamtamon pa yaa mon. Eemon yam tane, Maaron aat igham Avuvu Patabuyaaŋ payam.’
ACT 11:17 Aghita. Saawe tau iit taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron irei Avuvu Patabuyaaŋ pait. Ve aazne, i itaghon ŋgar raraate pa zeran tawe. Gabua tane ilam pa Maaron tauu. Tauvene yau sei, ta irau napoon uraat tooni?”
ACT 11:18 Tilooŋ saveeŋ tana, ra atezi izi, ve lezi saveeŋ muul mako. Ve tipait Maaron eeza tighe: “Onoon kat, aazne, Maaron ighe igham poghania yes tau Yuda mako na paam. Tauta ipaburigin zi gha titoor ŋgar toozi ila pani. Leso tigham lepoogh poia ila tooni.”
ACT 11:19 Saawe tau tirav Stepanus imaat ve ilam, yes Yuda tighurghur pataŋani pa yes tau titaghon eez to Krisi. Tauta tighawaar mbiriis irau nugh nugh. Siriv tila pa taan sirivu to Ponisia, siriv tivot tila sisi Saiprus, ve siriv tila nugh Antiok. Saawe tau tilaghlaagh, yes tivovotia Maaron aliiŋa. Eemon tivotia pa tamtamon tisov mako. Tivotia pa yes Yuda mon.
ACT 11:20 Eemon tamtamon toozi siriv to sisi Saiprus ve taan sirivu to Sairini, yes tila pa nugh tiina Antiok, ve tivotia Tiina toit Yesu Krisi vaaru pa yes Grika tau tileep izi ta sewe.
ACT 11:21 Ve Maaron tapiri ighengheen tomani zi. Tauvene eval tiina to nugh Antiok titoor ŋgar toozi ila pa Tiina toit, ve tighur ila tooni.
ACT 11:22 Varuzi ilaan ila ivot Yerusalem, ve lupuuŋ to Krisi tilooŋa, tauta timbaaŋ Banabas ila nugh Antiok, leso ighit zi.
ACT 11:23 Ila ivot toozi, ve ighita poia to Maaron tau igheen tomani zi na, le ighamu loolo poia kat. Ve ipalot zi ighe lolozi isaghav Tiina toit ve tikisi ariaaŋ taghon gha ila.
ACT 11:24 Banabas, i ŋeer poia. Ŋgar to Avuvu Patabuyaaŋ ivon ila loolo, ve ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat. Saawe tana, eval tiina kat titoor ŋgar toozi ila pa Tiina toit Krisi ve timin le.
ACT 11:25 Tauvene Banabas ila nugh Tarsus to iil Saul. Ila ivot tooni, ra ighamu gha yesuru timuul tila pa Antiok.
ACT 11:26 Ndaman dodoli ee, Banabas yesuru Saul tileep tomania lupuuŋ to Krisi izi sewe, ve tipaghazoŋai eval tiina pa Krisi saveeŋ tooni. Yes Antioka tau titaghon Krisi na, tauta tamtamon tipoi zi tighe ‘Kristen’ imin maata.
ACT 11:27 Saawe tana, propet siriv tileep Yerusalem, ve tizila nugh Antiok.
ACT 11:28 Tamtamon toozi ee, eeza Agabus. Maaron Avuvu ipaburigini ve ivotia Maaron aliiŋa pazi ighe pitool tiina pale ivot irau taan isov. (Pitool tawe ivot indeeŋ saawe tau Klodias imin kinik tiina to Rom ve iŋgin nugh.)
ACT 11:29 Yes tau titaghon Yesu na, tilooŋ saveeŋ tana, ve timbu saveeŋ to tighur nimazi imin uleeŋ yes toŋvetaz to Krisi tau tileep izi Yudea we. Tighita saa gabua ta irau tigham pazi, ene tighuru ila mon.
ACT 11:30 Tilup gabua le isov, ra tighuru ila to Banabas yesuru Saul, ve tighamu ila pa yes ŋginiiŋa tau tileep izi Yerusalem.
ACT 12:1 Saawe tana, kinik Erod iburig, ve ikis tamtamon siriv tau tileep iloŋ ila lupuuŋ to Krisi na. Leso ighur yavyavuuŋ pazi.
ACT 12:2 Ve isaav gha tigham Yakobus tau Yoan toogha na, ve tirav motin luua pa mbuzaagh gha imaat.
ACT 12:3 I ighita ŋgar tau ighamu na, ene igham yes Yuda lolozi poia. Tauvene ikis Petrus paam. Gabua tana ivot indeeŋ saawe to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na.
ACT 12:4 Tauvene Erod ikis Petrus, ve ighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ. Ve ighuru ila zaaba saŋavul liim ve ee (16) nimazi to tiŋgini. Zaaba tawe tivalagh zi timin ŋgun paaŋ, ve ŋgun paaŋ tana tivayoli zi pa uraat to ŋginiiŋ Petrus. Tamtamon paaŋ tileep ila ŋgun eŋaeŋa. Erod maata iŋgal ighe saawe tau lupuuŋ tiina to Pasova isov, mako igham Petrus, ve ipayooze pa savsaveeŋ ila eval tiina matazi.
ACT 12:5 Tauvene tikis Petrus ileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Eemon lupuuŋ to Krisi tisuŋsuŋ ariaaŋ tighe Maaron iuule.
ACT 12:6 Tilepleep le mboŋ ee, Petrus ighengheen ila zaaba ru sosozi. I, tikauu pa sen ru. Ve zaaba siriv tiyozyooz ila ataman aavo, ve tiŋginŋgin ruum to yavyavuuŋ. Erod maata iŋgal ighe mboŋ tane le nughizau, mako igham Petrus ivot pa ruum to yavyavuuŋ, ve ipayooze pa savsaveeŋ.
ACT 12:7 Malau mako ve aŋela to Maaron ivot le mbonari isul iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Aŋela ivaaŋ Petrus, ve isaav pani ighe: “Ai, uburig rekia!” I isavsaav, ve sen tau tikau Petrus niima pani na, timazugh tizi.
ACT 12:8 Aŋela isaav pani muul ighe: “Ugharaat ghom pa laghooŋ, ve ughur zuzuuŋa to aghem.” Petrus igharaat ghi le isov, ra aŋela isaav pani muul ighe: “Utav ghom pa nonoghiiŋa tsio to ŋgoaaŋ, ve utaghon ghau.”
ACT 12:9 Tauvene Petrus itaghoni gha yesuru tila. Eemon igham ŋgar ighe ŋgar tau aŋela igham pani na, ene ivot pani onoon mako. Ighe pa ighita tandaghiiŋ mon.
ACT 12:10 Yesuru tila tisaliv zaaba ŋgun ee, ve tila tisaliv ŋgun ite, ra tila tivot ataman ariaaŋa tau igheen ila pa muuri. Tilaagh ŋaruini tila, ve ataman tauu ikaak sorok, ve yesuru malmalizi tivot tila. Tipul ruum to yavyavuuŋ, ve titaghon eez tila rig, ra aŋela ipuli ve ila.
ACT 12:11 Ra Petrus ŋgar tooni ivot, ve isaav pa tauu ighe: “Onoon kat, ŋgarig gha naghilaal: Maaron imbaaŋ aŋela tooni ilam to ipas ghau ila Erod niima, ve ŋgar sasaghati naol tau yes Yuda tighe tigham payau.”
ACT 12:12 Saawe tau Petrus ighilaal gabua tana, malmali ila pa ruum to Maria, tau Yoan Markus tiina na. Ruum tana, yes eval tila tilup zi ila loolo, ve tisuŋsuŋ.
ACT 12:13 Petrus ila iseŋ ataman, ve besooŋa livaa ee, eeza Roda, ila ighe ikaak ataman.
ACT 12:14 Eemon saawe tau ighilaal Petrus aliiŋa, i loolo poia le poia kat. Tauta loolo iveegh pa kakooŋ ataman, ve ilaan muul iloŋ ila, ve ipaes pa eval tiina ighe: “Alei, Petrus tauu ta iyozyooz ila ataman aavo we!”
ACT 12:15 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ŋgar tsio ivaghamgham!” Eemon i aavo iyaryaaŋ ighe: “Mako, i tauu ta iyozyooz muuri we.” Tauvene yes tisaav pani tighe: “Ewe aat aŋela tooni taa?”
ACT 12:16 Petrus iyozyooz muuri, ve inoknok seŋiiŋ ataman. Tauvene tila tikaak ataman, ve tighita le tirur pani.
ACT 12:17 Eemon i itatan niima pazi leso tineneeŋ. Ra ipaes pazi pa eez tau Tiina toit Yesu ighamu ivot pa ruum to yavyavuuŋ. Ipaes pazi le isov, ve isaav pazi ighe tila tipaes pa Yakobus ve toŋvetaz siriv to Krisi pa gabua tau ivot pani na. Ra ipul zi, ve ila pa nugh ite.
ACT 12:18 Mboŋ tana le nughizau, ve yes zaaba tirur ve tigham ŋgar naol pa ghaoŋ to Petrus.
ACT 12:19 Erod ilooŋ paesiiŋ tighe Petrus ileep ruum to yavyavuuŋ loolo muul mako. Tauvene isaav pa zaaba tooni ighe tila tiilo. Eemon tiilo le mako. Tauvene Erod ighason rarai yes tau tiŋgin Petrus na. Ighason zi le mako, ra isaav gha tigham zi tila, ve tirav zi timaat. Murei ra, Erod iburig, ipul taan sirivu to Yudea, ve izila nugh Sisarea, ve ileep rig ta sewe.
ACT 12:20 Saawe tana, Erod aate yavyav kat pa nugh tintiina ru, Tiro ve Sidon. Nugh ru tawe, monmon tighamgham aniiŋ ila nugh to Erod. Tauvene tilup zi, ve timbaaŋ tamtamon toozi siriv tila pa Erod, leso tigharaat saveeŋ pani. Tila tivot, ve malmalizi tila to Blastus tau iŋgin kinik ruum tooni na, ve tigham loolo, leso iuul zi pa savsaveeŋ. Ra tila to Erod tauu, ve yesŋa tigharaat saveeŋ, leso tivalupu zi muul. Tisavsaav tomania le isov, ra i ighur saawe pazi to timuul tilam, ve isavia loolo pazi.
ACT 12:21 Tisaŋan le saawe tana ivot, ra timuul tilam to Erod. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa tooni to kinik, ve mboole izala boor to gharatooŋ saveeŋ, ve ipaburigin saveeŋ tooni.
ACT 12:22 Yes tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tiboboob tighe: “Tamtamon eta to taan aliiŋa tauvene mako. Ewe aat maaron taa!”
ACT 12:23 Tipapait Erod tauvene ila ila le aŋela to Maaron iravu gha itap izi. Pasaa, imin ta Erod isaav pazi gha tipait Maaron, kanaŋ poia. Eemon mako. I iyok pa paitooŋ toozi tawe. Tauta moroghooŋ tiina ighamu, ve motmoot tighan loolo gha imaat.
ACT 12:24 Saawe tana, Maaron saveeŋ tooni ilanlaan toman tapiri tiina irau nugh nugh.
ACT 12:25 Banabas yesuru Saul tighur yambaar to yes Antioka ila yes Yerusalema nimazi le isov, ra tigham Yoan Markus gha yesŋa timuul tila pa Antiok.
ACT 13:1 Yes Antioka tau titaghon Krisi na, propet siriv tomania paduduŋaaŋa siriv tileep iloŋ ila lupuuŋ toozi. Ezazi tauvene: Banabas, Simeon tau tiwaato tighe ‘Gabgab’, Lusius to Sairini, Manaen (i yesuru Erod tau igham pooz pa nugh na tumbuuŋ eemon), ve Saul.
ACT 13:2 Saawe ee, tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara. Tisuŋsuŋ ila le Avuvu Patabuyaaŋ isaav pazi ighe: “Aghur Banabas yesuru Saul tivot, leso tigham uraat tau napoi zi pani na.”
ACT 13:3 Tauvene tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ ve tisuŋ, ve tighur nimazi izala yesuru pavozi imin palotiiŋ zi le isov, ra tighur zi tila.
ACT 13:4 Ene eez tau Avuvu Patabuyaaŋ ighur Banabas ve Saul pa uraat. Yesuru tila tivot nugh Selusia, ve tigham waaŋ ta sewe, ve tiraav tila pa sisi Saiprus.
ACT 13:5 Tilooŋ nugh Salamis, ve tivovotia Maaron aliiŋa pa yes Yuda ila rumei toozi. Yoan Markus ila tomani zi paam to iuul zi.
ACT 13:6 Tilaagh taan tila tivot sisi ziige ite, ve tila peria nugh tiina Papos, le tizaa to mur tamazi ee ta sewe, eeza Bar-Yesu. I Yuda tamazi, ve i propet karom ee.
ACT 13:7 Saawe naol, i ipakpaak Sergius Paulus tau iŋginŋgin sisi tawe. Sergius Paulus, i ŋeer ŋgara ee, ve ighe le ilooŋ Maaron aliiŋa. Tauvene imbaaŋ ila pa Banabas yesuru Saul ighe tilam tooni.
ACT 13:8 Bar-Yesu eeza ite Elimas. Eez tane, puughu tauvene: ‘mur tamazi.’ I itovtoova to itatan yesuru saveeŋ toozi, ve iŋgarum Sergius Paulus loolo, leso ighur ila to Krisi sov.
ACT 13:9 Eemon Avuvu Patabuyaaŋ izeev Saul, tau tiwaat eeza ite Paulus na, ve maata deŋia pa mur tamazi tawe,
ACT 13:10 ve isaav ariaaŋ pani ighe: “Ai, yo tane, ŋeer saghati ee! Ŋeer Saghati naatu yo! Yo ughurghur koi pa ŋgar duduuŋa naol isov, ve lolom ivon pa ŋgar sasaghati ve ŋgar karom naol! Ŋeez o upul ŋgar tsio tau ukaukau tamtamon ŋgar toozi ve upapaghau zi pa eez duduuŋa to Maaron?
ACT 13:11 Aazne, yo pale ughit katin Maaron niima. I aat igham matam ikumkuum, ve irau ughita nugh muul mako. Ve pale uleep tauvene saawe malau rig!” Paulus isaav tauvene, ve rekia mon gabua imin naghavghavu tomania ndoroom ikau mur tamazi tana maata. Tauvene ivalaghlaagh, ve iliil tamtamon siriv to tiuule ighe tikis niima ve tipaduduuŋa pa eez.
ACT 13:12 Daaba to sisi tawe ighita gabua tau ivot na, le irur pa saveeŋ to Tiina Yesu tapiri ve ŋgar tooni imbool. Tauvene ighur ila kat.
ACT 13:13 Paulus tomania zeetŋa tigham waaŋ izi nugh Papos, ve tiraav tila tivool pa taan tiina. Ra tilaagh tila tivot nugh Perga tau igheen ila taan sirivu to Pampilia. Tileep ta sewe, ve Yoan Markus ipul zi, ve ighau imuul ila pa Yerusalem.
ACT 13:14 Paulus yesuru Banabas tipul nugh Perga, ve tizala pa nugh Antiok tau igheen ila taan sirivu to Pisidia. Tilepleep ta sewe le saawe to umbom patabuyaaŋ, ra tiloŋ tila rumei to yes Yuda, ve mbolezi izi tomani zi pa suŋuuŋ.
ACT 13:15 Tamtamon siriv to lupuuŋ tawe tiwaat saveeŋ siriv tau igheen ila tutuuŋ to Mose, ve saveeŋ siriv to yes propet le isov, ra yes ŋginiiŋa to lupuuŋ tana tighason ila pa Paulus yesuru Banabas tighe: “Aiyo, yam toŋvetaz ru, ighe lemim savsaveeŋ siriv to apalot lupuuŋ tane, o asaav.”
ACT 13:16 Paulus iburig iyooz, ve itatan niima pazi, leso tineneeŋ ve tighur taliŋazi pani. Ra ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “Yam zitamoot to Israel, ve yam siriv tau aroron pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni na, aghur taliŋamim payau poi.
ACT 13:17 Iit Israela, muuŋ Maaron toit isiigh timbuunŋa timin i tauu le. Ve saawe tau tila tileep timin loom izi Isip, i igham zi timasa timin naol. Ra itotoi tapiri pa yes Isipa, ve igherev timbuunŋa gha tipul taan to yes Isipa ve tivot.
ACT 13:18 Yes tileep izi nugh ŋginaaŋa irau ndaman tamoot ru (40), ve monmon tizorzoor Maaron aliiŋa ve tighamgham ŋgar tau irau i loolo mako na. Eemon i iyai ghi, ve iŋgin zi pa laghooŋ toozi.
ACT 13:19 Yes tilaagh tila tivot taan sirivu to Kanaan, ra i ireu tamtamon to nugh tintiina liim ve ru, ve igham taan toozi imin yes Israela lezi motot.
ACT 13:20 Uraat isov tana igham ndaman 450. “Murei ra, Maaron ighur lezi daaba siriv. Leso tiŋgin zi ve tighagharaat saveeŋ toozi. Ilam ilam le indeeŋ saawe to propet Samuel,
ACT 13:21 ra tighason Maaron to igham lezi kinik eta. Tauvene i ighur Kis naatu Saul imin kinik pazi. Saul puughu tooni ivot ila to Benyamin. I iŋgin Israel irau ndaman tamoot ru (40).
ACT 13:22 Eemon murei, ra Maaron izughuia izi, ve ighur David aana imin kinik. Maaron ipaesia David ŋgar tooni ighe: ‘David tau Yesi naatu na, yau naghita wa. Yeiru lolomai eemon. I aat itaghon duduŋai ŋgar tsiau pa gabua naol isov.’
ACT 13:23 “Aazne, Maaron ighur ŋeer ee imin Uleeŋa pa yes Israela itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. I ivot ila siŋ to David. Eeza Yesu.
ACT 13:24 Yesu ipaburigin uraat tooni soone, ve ŋeer rughuzaaŋa Yoan imuuŋ pani, ve ivovotia saveeŋ pa yes Israela ighe tisov tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve tigham yaa.
ACT 13:25 Saawe igharau to Yoan ipasov uraat tooni, ra ighason tamtamon ighe: ‘Yam agham ŋgar aghe yau sei? Aghe yau Mesia tau asasaŋani na? Mako. Ŋeer ee pale ilam murei payau. I iliiv ghau kat. Uraat sorok imin polaaŋ waar pa zuzuuŋa to aaghe, ene yau poiag irau to nagham pani mako.’”
ACT 13:26 Ra Paulus isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, yam tau Abaram paaghu tooni, ve yam siriv tau aroron pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni na paam, alooŋ. Maaron aliiŋa tau isavia eez tau i igham mulin tamtamon, ene iŋarui ghiit.
ACT 13:27 Eemon eval tiina to Yerusalem tomania yes daaba toozi tighilaal Yesu mako. Onoon, umbom patabuyaaŋ isov, yes tiwatwaat saveeŋ to yes propet. Eemon tighilaal saveeŋ tawe puughu mako. Yesu, i le puughu eta to imaat pani ne mako. Eemon saawe tau yes daaba titiir saveeŋ tooni, tighita tighe i igham sosor tiina, ve tighason Piladus to iravu imaat. Ŋgar tau tighamu, ene iduduuŋ pa Maaron aliiŋa tau muuŋ yes propet tivotia. Saveeŋ toozi tawe, aazne anooŋa ivot wa.
ACT 13:29 Saveeŋ tau yes propet tiboode izaa to Yesu na, yes Yuda titaghon suvinia le isov, ra tamtamon siriv tighamu izi pa ai pambarooŋ, ve tigham paata tila gha tighuru iloŋ ila maet puura tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha.
ACT 13:30 Eemon Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ileep saawe malau rig izi taan. Saawe tana, i ila ivotvot to yes tau muuŋ yesŋa tilaagh izi Galilaia ve tila tivot Yerusalem na. Zeran tawe, tauta aazne tivovotia saveeŋ tooni pa eval tiina to iit Israela, ve tipariaaŋ zi to tighur ila tooni.
ACT 13:32 Yei nilam to nivotia vaaru poia tane payam: Maaron ipaburigin Yesu pa mateegh wa. Tauvene saveeŋ tau muuŋ i imbua tomania timbuunŋa na, tauta aazne anooŋa ivot pa iit tau paaghu toozi ne! Saveeŋa igheen ila mbouŋ to suŋuuŋ tau imin ru. Ighe: ‘Yau natug yo. Yo tamam ta yau. Aazne, yau naghur ghom pa uraat.’
ACT 13:34 “Tauvene Yesu, Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Ve i irau imuul izila naal gha imbuuz ne mako. Saveeŋa igheen tauvene: ‘Yau nambu saveeŋ ariaaŋ tomani gham naghe yau aat nagham lemim gabua popoia ve patabuyaaŋa imin muuŋ nagham pa David na.’
ACT 13:35 Ve saveeŋ ziiri ite isaav ighe: ‘Yo irau upul besooŋa tsio patabuyaaŋ imbuuz ila naal loolo ne mako.’
ACT 13:36 “Iit tawatagh: Saawe tau kinik David ileep izi taan, i ibesbees pa Maaron itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve saawe tau imaat, titavia tomania timŋa, ve paata imbuuz ila naal loolo.
ACT 13:37 Eemon ŋeer tau Maaron ipaburigini pa mateegh na, paata imbuuz mako.
ACT 13:38 “Tauvene yam toŋvetaz, alooŋ! Yei nivotia saveeŋ payam leso awatagh kat tauvene: Tutuuŋ to Mose, ene irau ipas ghiit kat pa pataŋani to sosor toit ne mako. Eemon ila Yesu uraat tooni, Maaron ireu sosor toit kat. Tamtamon tisov tau tighur ila to Yesu na, i aat ipas zi pa saghati tapiri, ve ireu sosor toozi isov ilale, leso tiduduuŋ ila Maaron maata.
ACT 13:40 “Tauvene yam ayamaan gham. Uleeŋa tau Maaron imbaaŋo pait ne, azori sov. Pa ighe agham tauvene, ene aat gabua tau yes propet tisavia na ivot payam. Saveeŋa igheen tauvene:
ACT 13:41 ‘Yam tamtamon to veleghiiŋ Maaron, alooŋ! Pataŋani tau naghe naghuru izaa tsiam pa saawe tane, ene aat maata ite. Yam pale aghita, ve arur pani le ŋgar tsiam imbool, ve alalemim. Ighe gabua tauvene ivot pa tamtamon siriv ve alooŋ vaaru mon, ene irau aghur ila mako.’”
ACT 13:42 Paulus isavsaav le isov, ra yesuru Banabas tipul rumei tana, ve tivot tila muuri. Tamtamon to lupuuŋ tana tiburig, ve tighason zi ariaaŋ tighe umbom patabuyaaŋ ite ighe ivot, mako yesuru timuul tilam, ve tila saveeŋ tana loolo muul.
ACT 13:43 Lupuuŋ toozi isov gha tamtamon tighawaar, ve eval tiina titaghon Banabas yesuru Paulus gha yesŋa tila. Siriv, yes Yuda duduuŋ. Ve siriv, ene yes tau titoor zi timin Yuda ve titaghon eez to Maaron. Yesuru tisavsaav tomani zi, ve tipalot zi tighe lolozi isaghav Maaron ve tiyooz tuŋia ila poia tooni.
ACT 13:44 Tilepleep le umbom patabuyaaŋ ivot muul, ra tamtamon tisov to nugh tana tila tilup zi pa loŋaaŋ saveeŋ to Tiina toit.
ACT 13:45 Yes Yuda tighita eval tiina kat timeke tila tighe tilooŋ Paulus yesuru Banabas saveeŋ toozi. Tauta ŋuŋuaaŋ tiina ivot pazi, ve tiburig gha yesŋa Paulus tivazorai zi, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ naol pani.
ACT 13:46 Eemon Paulus yesuru Banabas tiroi mako. Tiyooz ariaaŋ, ve tisaav ghazooŋa pazi tighe: “Maaron ighe ipamuuŋ gham pa saveeŋ tooni. Eemon yam azori. Ŋgar tau aghamu na, ene imin agabiiz taumim aghe yam aat irau to agham lepoogh to mataan yaryaare ne mako. Tauvene aazne ve ila, yei aat nipul gham aleplemim, ve nila pa yes tau Yuda mako na.
ACT 13:47 Pasaa, Ŋeer Tiina aavo iyaryaaŋ payei ighe: ‘Yau naghur ghom umin ghazooŋa pa yes nugh nugh tau Yuda mako na. Naghe ulandoov saveeŋ tsiau ila pa tamtamon irau taan ziige ta naol ne, leso tiwatagh eez to nagham mulin zi.’”
ACT 13:48 Yes tau Yuda mako na, tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi poia kat ve tipait Maaron pa saveeŋ tooni tau tilooŋa na. Ve tamtamon tisov tau Maaron isiigh zi to tigham lepoogh to mataan yaryaare na, yes tighur ila.
ACT 13:49 Tauvene Maaron saveeŋ tooni ilaan toman tapiri irau taan sirivu tawe.
ACT 13:50 Eemon yes Yuda tiŋgarum yes daaba to nugh tana tomania zilivaa siriv tau ezazi tintiina ve titaghon yes Yuda pa suŋuuŋ toozi na lolozi. Tauvene yes daaba ve zilivaa tawe anazi tipazaagh eval tiina, ve tighur pataŋani pa yesuru, ve tinaan zi tighau pa nugh toozi.
ACT 13:51 Saawe tau yesuru tipul nugh Antiok, tighatuun aghezi gha ŋgaupup to nugh tana izi. Leso imin ilaal pazi pa sosor toozi. Ra tilaagh tila tivot nugh Ikonium.
ACT 13:52 Ve yes Antioka tau titaghon Yesu na, Avuvu Patabuyaaŋ izeev zi tisov, ve tileep toman lolozi poia kat.
ACT 14:1 Paulus yesuru Banabas tila tivot nugh Ikonium, ve titaghon ŋgar tau tighamu izi Antiok na. Yesuru tiloŋ tila lupuuŋ niia to yes Yuda, ve tivotia mos pazi. Saveeŋ to yesuru iŋgal eval tiina lolozi, le titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Yesu. Yes Yuda, ve yes Grika paam.
ACT 14:2 Eemon yes Yuda tau tighur ila to Krisi mako, tiŋgarum yes tau Yuda mako na lolozi, le titoor ŋgar toozi muul, ve tighur koi pa yes toŋvetaz to Krisi.
ACT 14:3 Tauvene Paulus gha Banabas tileep malau izi ta sewe. Yesuru tiroi mako. Tinumeer Maaron, ve tiyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Tiina toit vaaru. Ve i tauu ipalot zi, ve igham gabua ŋgeretazi naol tivot ila yesuru nimazi. Leso itotoi ighe i ileep tomani zi pa uraat toozi, ve tamtamon tighur ila saveeŋ tau tisasavia pa poia tooni.
ACT 14:4 Tamtamon to nugh tawe tighita yesuru uraat toozi, le tivalagh tauzi timin ru. Siriv titaghon yes Yuda, ve siriv tila tivool to mbaŋooŋa ru tana.
ACT 14:5 Ra Yuda siriv, ve yes tau Yuda mako na paam, tomania daaba toozi, tilup ŋgar toozi imin eemon, ve timbu saveeŋ tighe tighur pataŋani pazi ila eval tiina matazi, ve tirav zi pa maet.
ACT 14:6 Eemon yesuru tilooŋ saveeŋ to gabua tau tighe tigham pazi na. Tauvene tighau tila pa taan sirivu to Likonia, ve tileep izi nugh Listara ve nugh Derbe, ve nugh geegeu siriv tau tigheen tigharau.
ACT 14:7 Yesuru tileep izi ta sewe, ve tivovotia vaaru poia pazi.
ACT 14:8 Ŋeer narape ee ileep izi nugh Listara. Saawe tau tiina ipoopa, aaghe isaghat ve izi. Tauta muuŋ ve ilam, irau ilaagh mako.
ACT 14:9 Paulus isavsaav, ve ŋeer tawe ighurghur taliiŋa pa saveeŋ tooni. Paulus imarari, ve ighilaalo ighe ghuruuŋ ila tooni irau to Maaron ighamu tiini poia.
ACT 14:10 Tauvene isaav pani toman aliiŋa tiina ighe: “Ai, uburig uyooz.” Ve ŋeer tana rekia mon iburig ve ilaagh.
ACT 14:11 Eval tiina tighita Paulus igham gabua ŋgereeta tana, le tiboob ila tauzi aliŋazi Likonia tighe: “Wai, aazne, maaron toit ru, tauta titoor zi timin tamtamon, ve tizilam toit.”
ACT 14:12 Ra tiwaat Banabas tighe i Zeus, ve tiwaat Paulus tighe i Ermes. Pasaa, yes tighita Paulus imuŋmuuŋ pa savsaveeŋ.
ACT 14:13 Rumei to maaron toozi Zeus iyozyooz igharau ataman to didiiŋ ariaaŋa tau ilivutin nugh tawe. Tauvene ŋeer to watooŋrau tau iŋgin rumei tawe, yesŋa eval tiina tigham makau siriv, ve tipabood zi pa manman, ra tila pa ataman tana, tighe tirav makau tawe timin watooŋrau pa yesuru.
ACT 14:14 Tipaesia ŋgar tau tighe tighamu na pa yesuru le ireu lolozi. Tauvene tiraŋgat nonoghiiŋa toozi, ve tilaan tiloŋ tila eval tiina tawe lolozi,
ACT 14:15 ve tiboob tighe: “Wai, zeran tsiei, agham vene sov! Yeiru tamtamon to taan raraate imin yam. Yei nilam to nivotia vaaru poia payam. Alooŋ. Maaron tsiam tau abesbees pazi na, irau tigham anooŋa eta mako. Aghur murimim pazi, ve apul zi tileplez. Ve aghur ila to Maaron tau ileep maata yaryaare irau saawe. Pa i ta ighur sambam, taan, ve te, tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila na.
ACT 14:16 Muuŋ, saawe to timbuunŋa ve ilam, i ipul nugh nugh titaghon tauzi ŋgar toozi.
ACT 14:17 Eemon Maaron tauu, i iyooŋ pait mako. Saawe isov, i ighamgham poghani ghiit, leso tawatagh taghe i ilepleep. I ighamgham lemim uman tau itap sambam ve izilam, ve ighamgham mariri ivotvot. Leso lemim aniiŋ katini, ve lolomim poia.”
ACT 14:18 Yesuru tisavia saveeŋ tane imin ŋgalsekiiŋ eval tiina tawe. Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe le tigham watooŋrau eta pa yesuru.
ACT 14:19 Yesuru tilepleep izi ta sewe, ve Yuda siriv to Ikonium ve Antiok tilam ve tiŋgarum eval tiina lolozi. Tauvene titoor ŋgar toozi, ve tighur koi pa Paulus, ve tiburig tiravu pa maet. Ra tisasaara ivot ila nugh ziige, ve tipuli izi. Pasaa, tighe pa imaat wa.
ACT 14:20 Eemon zeetŋa siriv tau titaghon Yesu na, tila tiyooz livutini, ve i iburig, ve yesŋa timuul tiloŋ tila pa nughei. Mboŋ le nughizau, ra yesuru Banabas tiburig, ve tila pa nugh Derbe.
ACT 14:21 Paulus yesuru Banabas tila tivot nugh Derbe, ve tivotia vaaru poia izi ta sewe, le tamtamon katini timin Yesu ziŋeera ve titaghon ŋgar tooni. Ra tipamuul laghooŋ toozi, ve timuul tila pa nugh Listara, tila Ikonium, ve tila tivot nugh Antiok to Pisidia.
ACT 14:22 Yesuru tipapalot Yesu ziŋeera, ve avozi iyaryaaŋ pazi tighe tikis ghuruuŋ ila toozi tuŋia. Ve tisavsaav pazi tighe: “Iit aat tabaad pataŋani naol, o tataghon pooz to Maaron ve taloŋ tala nugh tooni sambam.”
ACT 14:23 Yesuru tighur tamtamon siriv timin ŋginiiŋa pa lupuuŋ to Krisi irau nugh nugh. Saawe tau tighur zi, tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ ve tisuŋ, mako tighur zi tila Tiina Yesu tau tighur ila tooni na niima, leso iŋgin zi.
ACT 14:24 Ra yesuru tilaagh timbut taan sirivu to Pisidia, ve tila peria taan sirivu to Pampilia.
ACT 14:25 Tivotia Maaron aliiŋa izi nugh Perga, ve malmalizi tizila nugh Atalia.
ACT 14:26 Yesuru tigham waaŋ ta sewe, ve tiraav timuul tila pa Antiok tau igheen izi taan sirivu to Siria. Pasaa, saawe tau tighe tipaburigin laghooŋ toozi, yes toŋvetaz to Krisi tau tileep izi ta sewe, tauta tighur yesuru tila Maaron niima, leso ighur poia tooni izaa toozi ve ipalot zi pa uraat. Tauvene saawe tau tipasov uraat tana, mako yesuru timuul tila pa ghitooŋ zi.
ACT 14:27 Yesuru tila tivot Antiok, ra tipoi lupuuŋ to Krisi tilam tilup zi, ve tipaes pazi pa uraat naol isov tau Maaron igham zi tivot ila nimazi. Ve tipaes pazi tighe Maaron igharaat eez pa yes tau Yuda mako na, tauta tighur ila to Yesu wa.
ACT 14:28 Ra yesuru tileep malau rig tomania zetazŋa izi Antiok.
ACT 15:1 Murei ra, Yuda siriv tau tighur ila to Yesu na tileep Yudea, ve tila pa nugh Antiok, ve tisaav pa yes toŋvetaz to Krisi tighe: “Alooŋ. Yam tau Yuda mako na, aat tirav waromim itaghon tutuuŋ to Mose. Ighe mako, ene aat Maaron irau igham mulin gham mako.”
ACT 15:2 Paulus yesuru Banabas tilooŋ saveeŋ toozi, le ireu lolozi. Tauvene yesŋa zeran tawe tivazorai zi. Tisavsaav le mako, ra timbu saveeŋ tighe timbaaŋ Paulus yesuru Banabas tomania zetazŋa siriv to Antiok tizala Yerusalem. Leso tighita yes mbaŋooŋa siriv tomania yes ŋginiiŋa ta sewe, ve tigharaat saveeŋ tane.
ACT 15:3 Tauvene lupuuŋ to Krisi tigharaat eez pazi, ve tighur zi tila. Tilaghlaagh taghon eez tau imbut taan sirivu to Ponisia ve Samaria, ve tipapaes pa toŋvetaz to Krisi taghon nugh nugh tighe: Yes tau Yuda mako na, katini titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Yesu wa. Zetazŋa tilooŋ paesiiŋ toozi, le igham zi lolozi poia kat.
ACT 15:4 Tila tivot Yerusalem, ve lupuuŋ to Krisi tomania ŋginiiŋa toozi ve yes mbaŋooŋa tigham zi toman lolozi poia. Ra Paulus yesuru Banabas tipaes pazi pa uraat naol isov tau Maaron igham zi tivot ila nimazi.
ACT 15:5 Eemon zeran tutuuŋa siriv tau tighur ila to Yesu na, tilooŋ saveeŋ toozi, ve tiburig gha tisaav tighe: “Yes tau Yuda mako na, isaav ighe tighur ila to Yesu, iit aat tarav warozi ve tapariaaŋ zi to titaghon tutuuŋ to Mose, o poia.”
ACT 15:6 Tauvene yes mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa tilup zi, ve titiir saveeŋ to zeran tutuuŋa tawe.
ACT 15:7 Tivasavo zi ila ila, ra Petrus aana iburig ve isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, yam awatagh. Muuŋ, Maaron isiigh ghau ila sosomim, ve imbaaŋ ghau nala to yes tau Yuda mako na. Tauta tilooŋ vaaru poia ila yau avog, ve tighur ila.
ACT 15:8 Maaron iwatagh iit tamtamon loloon. Tauta igham Avuvu Patabuyaaŋ pazi raraate imin papazoge igham pait. Leso igham ghiit taghilaal taghe i loolo pazi ve ighe igham zi timin i le paam.
ACT 15:9 I igham ŋgar ite ite mako. Itaghon ŋgar raraate mon pa iit, ve yes paam. Pasaa, i igham lolozi iŋgalaaŋ itaghon ghuruuŋ ila toozi.
ACT 15:10 Tauvene puughu mindai ta aazne yam aghe atoov Maaron ve azoor ŋgar tooni? Ighe aghur pataŋani izaa to yes tau Yuda mako ve titaghon Yesu, ene pale agham Maaron aate yavyav. Aghita. Saawe to timbuunŋa ve ilam aazne, iit Yuda irau tataghon duduŋai Mose tutuuŋ tooni ne mako. Pasaa, ene ipataŋan.
ACT 15:11 Yam awatagh: Iit taghur ila taghe: Poia to Tiina toit Yesu, tauta imin eez pait to Maaron igham mulin ghiit. Ve i ighur eez raraate mon pazi paam. Eez ite paam mako.”
ACT 15:12 Petrus isavsaav le isov, ve eval tiina to lupuuŋ tana tineneeŋ mon. Ra tighur taliŋazi pa Banabas yesuru Paulus, ve anazi tipaesia gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina tau Maaron igham zi tivot ila nimazi na, saawe tau tileep ila yes tau Yuda mako na sosozi.
ACT 15:13 Tisavsaav le isov, ra Yakobus aana iburig, ve isaav pa eval tiina ighe: “Yam toŋvetaz, aghur taliŋamim, pa anag naghe nasaav.
ACT 15:14 Maaron ighe iyau tamtamon to nugh nugh timin le, leso igham eeza ivot imin tiina. Ŋgarig gha Simon ipaesia saawe imin maata tau Maaron igham tamtamon siriv tau Yuda mako na timin le.
ACT 15:15 Ve yes propet tisavia ŋgar raraate mon. Pasaa, Maaron aliiŋa siriv tau tiboode na isaav ighe:
ACT 15:16 ‘Aazne, saghatiiŋ tiina ivot pa ziiri waaro to David ve ivaghamun zi. Yes timin ruum tau tireu mbirisaini. Eemon murei, yau aat nauul zi, leso tiyooz ariaaŋ ve tigham pooz muul.
ACT 15:17 Ve tamtamon siriv to nugh nugh tauvene paam. Yau aat napaburigin yes tau nasiigh zi timin leg na, leso tizuari zi to tiwatagh katin ghau.
ACT 15:18 Saveeŋ tane, ene Maaron aliiŋa. I tauu ivotia alok wa.’”
ACT 15:19 Ra Yakobus iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Yau naghita naghe yes tau Yuda mako, ve aazne titoor ŋgar toozi gha tighur ila to Maaron na, iit irau tagham pataŋani pazi mako.
ACT 15:20 Tauvene iit aat tabood lezi rau eta, ve tasaav ghazooŋa pazi pa saa tutuuŋ tau pale titaghon zi. Tutuuŋ tauvene: Aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani, ene yes tighani sov. Pa aniiŋ tauvene pale igham zi tisaghat ila Maaron maata. Ve tighur boog sov. Ve tighun gabua siŋizi sov. Ve tighan gabua mizazi tau siŋ ighengheen ila na sov.
ACT 15:21 Tauvene yes aat titaghon tutuuŋ tane. Leso tireu yes Yuda lolozi sov. Pa muuŋ ve ilam, tivovotia tutuuŋ to Mose irau nugh nugh. Ve umbom patabuyaaŋ isov, tiwatwaat tutuuŋ tawe ila yes Yuda rumei toozi lolozi.”
ACT 15:22 Yes mbaŋooŋa tomania yes ŋginiiŋa ve zetazŋa tisov tau tileep iloŋ ila lupuuŋ to Krisi na, tilooŋ Yakobus saveeŋ tooni, ve tighita tighe poia to titaghoni. Tauvene tighur tamtamon toozi ru tau timuŋmuuŋ pa lupuuŋ toozi na, Yudas tau eeza ite Barsabas, ve Silas. Leso tigham naghozi, ve yesŋa Paulus gha Banabas tila pa Antiok.
ACT 15:23 Ve tibood saveeŋ tawe ila rau, ve tighuru ila toozi, leso tikisi ve tila tomania. Rau toozi isaav tauvene: “Yei mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa, nibood rau tane ilat pa yam toŋvetaz to Krisi tau Yuda mako na, tau aleep izi Antiok, ve taan sirivu to Siria ve Silisia na. Yam toŋvetaz, aaz poia tsiei ilat pa yam asov.
ACT 15:24 “Yei nilooŋ tighe tamtamon tsiei siriv tilat, ve tisavia saveeŋ siriv tau igham lolomim ipataŋan ve agham ŋgar naol. Eemon yei nimbaaŋ zeran tawe mako. Yes titaghon tauzi ŋgar toozi ve tilat.
ACT 15:25 Tauvene yei nilup ghei, ve nivasavo ghei pa pataŋani tane le nivot pa ŋgar eemon. Tauta nighur tamtamon tsiei siriv tigham naghomai, ve nimbaaŋ zi tilat. Ve Banabas yesuru Paulus, tamtamon toit ru tau lolomai igheen toozi kat na, tilat tomani zi paam.
ACT 15:26 Yesuru tiroi mako, ve tirei tauzi pa uraat to votiaaŋ Tiina toit Yesu Krisi vaaru.
ACT 15:27 Tauvene yei nighur rau tane ila to Yudas gha Silas ve nimbaaŋ zi tilat. Ve yesuru pale tipaesia aliŋamai ila avozi paam.
ACT 15:28 Avuvu Patabuyaaŋ igham pooz payei le nighita nighe irau nighur tutuuŋ naol payam mako. Pa aat igham pataŋani payam. Tauvene yei aat nisavia gabua tintiina mon tau nighe ataghon zi.
ACT 15:29 Aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na, aghani sov. Ve aghun gabua siŋizi sov. Ve aghur boog sov. Ve aghan gabua mizazi tau siŋ ighengheen ila na sov. Isaav ighe aleep soghan pa ŋgar tauvene, ene aat ataghon ŋgar poia. Saveeŋ tsiei ilam imuul ta sene. Yam aleep toman lolomim poia.”
ACT 15:30 Yes paaŋ tau timbaaŋ zi na, tila tivot Antiok, ra tipoi Krisi ziŋeera tilam tilup zi, ve tighur rau tana ila toozi.
ACT 15:31 Yes Antioka tiwaato, ve tilooŋ saveeŋ palotiiŋ tau igheen ila rau loolo na, le lolozi poia kat.
ACT 15:32 Yudas gha Silas, yesuru propet paam. Tauvene tisavia saveeŋ popoia naol pa yes Antioka to tipalot ghuruuŋ ila toozi. Leso tiyooz ariaaŋ.
ACT 15:33 Yesuru tileep tomani zi malau rig, ra yes Antioka tighur zi tila toman lolozi poia, ve timuul tila pa zetazŋa tau timbaaŋ zi tilam.
ACT 15:35 Paulus yesuru Banabas tileep malau rig izi Antiok. Ve yesŋa zeran siriv tivovotia saveeŋ to Tiina toit pa tamtamon, ve tipaghazoŋai zi pani.
ACT 15:36 Saawe siriv ilam ila, ra Paulus isaav pa Banabas ighe: “Aiyo, ituru tataghon agheen niia muul, ve tataghon nugh tau tavotia saveeŋ to Tiina toit Yesu pazi na. Ve tagig yes toŋvetaz ve taghita lepoogh toozi mindai.”
ACT 15:37 Saawe tana, Banabas ighe igham Yoan Markus gha yesŋa tila.
ACT 15:38 Eemon Paulus loolo pa Markus ilaagh tomani zi muul mako. Pasaa muuŋ, saawe tau tilaagh pa uraat to votiaaŋ vaaru poia, Yoan Markus ila tomani zi paam. Eemon i ipul zi tileep izi Pampilia, ve ighau pazi, ve yesŋa tilaagh pa uraat muul mako.
ACT 15:39 Yesuru tivazorai zi ila ila le tivapuli zi. Tauvene Banabas igham Yoan Markus, gha yesuru tigham waaŋ, ve tiraav tila pa sisi Saiprus.
ACT 15:40 Ve Paulus igham Silas ighe yesuru tilaagh. Tauvene yes toŋvetaz to Krisi tighur yesuru tila Tiina toit niima, ve tisuŋ Maaron to ighur poia tooni izaa toozi.
ACT 15:41 Ra Paulus yesuru Silas tiburig gha tilaagh irau taan sirivu to Siria ve Silisia, ve Paulus ipalot lupuuŋ to Krisi irau nugh nugh izi ta sewe.
ACT 16:1 Paulus yesuru Silas tila tivot nugh Derbe, ra tisakia tila pa nugh Listara. Nugh tawe, ŋeer ee tau itaghon Yesu ilepleep, eeza Timoti. Tiina, i Yuda tinazi tau ighur ila to Yesu. Ve taama, i Grik tamazi.
ACT 16:2 Yes toŋvetaz to Krisi tau tileep nugh Listara ve nugh Ikonium na, tisov tipait Timoti vaaru tighe i ŋeer poia.
ACT 16:3 Tauvene Paulus ighe ighamu, leso yesŋa tilaagh pa uraat. Eemon Yuda katini tau tileep ta sewe, tiwatagh tighe Timoti taama, i Grik tamazi. Tauvene Paulus irav Timoti waaro. Leso yes Yuda tiyau avozi pani sov.
ACT 16:4 Ra Paulus gha Silas, ve Timoti tipaburigin laghooŋ toozi muul, ve tilaagh irau nugh nugh, ve tipaesia yes mbaŋooŋa ve ŋginiiŋa tau tileep izi Yerusalem na aliŋazi pazi. Leso tiwatagh saa ŋgar tau daaba tawe tighuru pa yes tau Yuda mako na to titaghoni.
ACT 16:5 Saveeŋ toozi ipalot lupuuŋ to Krisi irau nugh nugh le ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Ve saawe isov tamtamon paghpaaghu tiloŋloŋ tila tomani zi. Tauta lupuuŋ to Krisi tivot timin tintiina irau nugh nugh.
ACT 16:6 Paulus tomania zeetŋa tilaagh timbut taan sirivu to Galesia ve Pirigia. Eemon tila pa taan sirivu to Asia mako. Pasaa, Avuvu Patabuyaaŋ ipoon zi ighe tivotia Maaron aliiŋa ta sewe sov.
ACT 16:7 Tilaagh tila tivot taan to Misia ziige, ve tighe tivool pa taan sirivu to Bitinia. Eemon Yesu Avuvu iyok pazi to tila nugh tawe mako.
ACT 16:8 Tauvene tilaagh timbut taan sirivu to Misia, ve tizila tivot nugh Troas tau igheen izi nari.
ACT 16:9 Ve mboŋ, tandaghiiŋ ee ivot pa Paulus. I ighita ŋeer ee to Masedonia iyozyooz, ve ipoipoi ighe: “Paulus, uraav ulam uvool pa Masedonia, leso uul ghei.”
ACT 16:10 Paulus ighita tandaghiiŋ tana le isov, ve rekia mon yeŋa niburig, ve niil eez to nila nivool pa taan sirivu to Masedonia. Pasaa, nighilaal gabua tau ivot na nighe: Ene Maaron tauu ipoi ghei to nivotia vaaru poia pa tamtamon ta sewe.
ACT 16:11 Tauvene yei nizaa waaŋ izi Troas, ve nighau duduuŋ nila nivot sisi Samotres. Mboŋ le nughizau, ra niraav muul nila, le nilooŋ nugh Neapolis tau igheen taan tiina.
ACT 16:12 Ra nilaagh taan, ve niloŋ nila pa Pilipai. Pilipai, ene nugh tiina ee to taan sirivu to Masedonia. Yes Roma tipaburigin nugh tawe ila taan to yes Grika. Nila nivot ta sewe, ve nileep irau mboŋ siriv le isov,
ACT 16:13 ra umbom patabuyaaŋ to Maaron ivot. Tauvene nipul nugh tiina, ve nivot nila yaa tau igheen ila nugh ziige. Pasaa, yei nigham ŋgar nighe yes Yuda aat tiluplup zi pa suŋuuŋ izi ta sewe. Le onoon. Nila peria, ve nighita zilivaa siriv tilup zi ta sewe. Ra mbolemai izi, ve yeŋa nivasavo ghei pa Maaron aliiŋa.
ACT 16:14 Yes zilivaa tawe, toozi ee, eeza Lidia. I to nugh Tiatira. Ve irauraukol pa uuli popoiazi tau ŋgeretazi imin dagilgil. I Yuda tinazi mako. Eemon ighur ila to Maaron ve itaghon eez tooni, ve tomania yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ. Saawe tau i ilooŋ Paulus saveeŋ tooni, Maaron igham uraat ila loolo le ighur ila Paulus aliiŋa.
ACT 16:15 Tauvene i tauu ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, tigham yaa. Le isov, ra isaav payei tauvene: “Isaav ighe yam aghit ghau aghe yau naghur ila kat to Tiina toit, o alam ruum tsiau, ve aleep tomani ghau.” I isaav ariaaŋ payei, tauvene nilooŋ aliiŋa, ve nila ruum tooni.
ACT 16:16 Saawe ee, yei nighe nimuul nila pa suŋuuŋ niia tau igheen yaa ziige na. Nila le nizaa to besooŋa livaa ee. I, avuvu saghati izeeva le irau ivotia gabua siriv tau murei pale tivot. Tauvene yes daaba tooni tiyauyau maet tiina ila uraat tooni tawe.
ACT 16:17 I ighita yeŋa Paulus, tauvene itaghon ghei ve iboboob ighe: “Ai, aghita. Zeran tane, yes besooŋa to Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov. Yes tilam to tivotia eez to Maaron igham mulin gham, ve aleep poi.”
ACT 16:18 Mataaz ta naol ne, i inoknok bobaaŋ mon le Paulus tiini imum pani kat. Tauta saawe ee, itoor ghi, ve iyaon avuvu saghati tawe ighe: “Ai! Yau nasaav ariaaŋ payo ila Yesu Krisi eeza: Upul livaa tana, ve ughau ula!” Saawe duduuŋ tana, avuvu saghati ipul livaa tawe, ve ighau.
ACT 16:19 Tauvene yes daaba to livaa tana atezi yavyav kat pa Paulus yesuru Silas. Pasaa, yes tighita eez toozi to ghamuuŋ maet, ene ivool wa. Tauvene tikis yesuru, ve tisasaar zi tila maaran, leso tipayooz zi ila yes pooza to nugh naghozi.
ACT 16:20 Tigham zi tila, ve tipayooz zi ila yes pooza naghozi, ra tiŋgal saveeŋ pazi tighe: “Zeran tane, yes Yuda. Tilam nugh toit, ve tigherev pataŋani naol ivotvot ila nugh loolo.
ACT 16:21 Ve yesuru timalaaŋ pa tutuuŋ toit Roma paam. Pasaa, tipapazaagh tamtamon to tigham ŋgar siriv tau tutuuŋ toit iŋgalsekin ghiit pani na.”
ACT 16:22 Eval tiina tau tilam pa lupuuŋ na, tilooŋ saveeŋ toozi, le anazi atezi yavyav pa yesuru, ve tiŋgal saveeŋ pazi paam. Tauvene yes pooza to nugh tisaav gha tiraŋgat nonoghiiŋa to yesuru, ve timbaaŋ tamtamon siriv to tigham toon ve tilos zi.
ACT 16:23 Tilos katin zi le naghozi isaghat. Ra tigham zi tila, ve tisik zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve tisaav ariaaŋ pa ŋeer tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, tighe i aat iŋgin poghani zi.
ACT 16:24 Ŋeer tawe ilooŋ aliŋazi, ve isasaar zi tiloŋ tila ruum loolo tau igheen looŋa kat. Ra ikapis aghezi pa ai tintiina ru, ve ikau ai tawe matazi le tuŋia.
ACT 16:25 Paulus gha Silas tilepleep le mboŋ anooŋa. Yesuru tisuŋsuŋ ve timboumbou mbouŋ to tipakur Maaron, ve zeran siriv tau tileep tomani zi iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ loolo na, tighurghur taliŋazi pazi.
ACT 16:26 Malau mako ve yogyoog tiina kat itok taan le ivatoki ruum to yavyavuuŋ tawe, ve ataman tisov tikaak. Ve sen tau tikau tamtamon pani na, tisov timazugh tizi.
ACT 16:27 Ŋeer tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, irur iburig, ve maata ila le ighita ataman tisov tikaak. Tauvene ighe pa tamtamon tisov tighawaar tila wa. Tauta ipas mbuzaagh tooni, ve ighe ighurum tauu imaat.
ACT 16:28 Eemon rekia mon Paulus iboob ila pani ighe: “Ai, ukaria taum sov! Yei nisov nilepleep ne. Tsiei eta ighau mako.”
ACT 16:29 Ŋeer tana iboob ila, ve tigham yaryarooŋa ilam. Ra ilaan iloŋ ila toman roiŋ tiina, ve itap izi Paulus gha Silas aghezi puughu.
ACT 16:30 Ra iburig muul ve igham zi tivot tila muuri, ve ighason zi ighe: “Zolman tsiau ru, pale nagham mindai, leso Maaron igham mulin ghau ve naleep poi?”
ACT 16:31 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Ughur ila to Tiina tsiei Yesu, leso igham mulin ghom tomania yes tau tileep ila ruum tsio na paam.”
ACT 16:32 Ra ŋeer tana iyau yes tau tileep tomania ila ruum tooni na tilam, ve Paulus yesuru Silas tivotia saveeŋ to Tiina toit pazi.
ACT 16:33 Mboŋ eemon tana, i igham yesuru tila, ve imin mbotozi. Le isov, ra rekia mon i tomania yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, tisov tigham yaa.
ACT 16:34 Ra igham Paulus gha Silas tiloŋ tila ruum tooni loolo, ve igham lezi aniiŋ. I loolo poia kat. Pasaa, yesŋa zeetŋa tisov tau tileep tomania ila ruum tooni na, tighur ila to Maaron wa.
ACT 16:35 Nughizau, ra yes pooza to nugh timbaaŋ tataliiŋ siriv tila to ŋeer tau iŋgin ruum to yavyavuuŋ na, ve tisaav pani tighe: “Zeran ru tana, upul zi tila.”
ACT 16:36 Tauvene i ila ve ipaesia yes tataliiŋ aliŋazi pa Paulus ighe: “Yes pooza timbaaŋ ghau nalam tighe yau napul gham ala. Tauvene yamru avot ala toman lolomim poia.”
ACT 16:37 Eemon Paulus isaav pani ighe: “Mako kat! Yes pooza to nugh tane timalaaŋ pa tutuuŋ to Rom wa. Pasaa, yeiru tamtamon to Rom. Eemon yes titiir poghania saveeŋ tsiei mako, ve tilos sorokin ghei ila eval tiina matazi, ve tizeev ghei niloŋ nila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve aazne, tighe tiziir ghei imin yoŋgaaŋ? Ene aat mako! Tauzi tilam, o tigham ghei nivot nila.”
ACT 16:38 Tauvene yes tataliiŋ timuul tila, ve tipaesia Paulus aliiŋa pa yes pooza. Saawe tau yes pooza tilooŋ tighe Paulus gha Silas, yesuru tamtamon to Rom, roiŋ tiina igham zi.
ACT 16:39 Tauvene tauzi tila, ve tirav yesuru atezi, ve tighason zi to tipul sosor toozi. Ra tigham zi tivot tila muuri, ve tighason zi to tipul nugh toozi ve tila.
ACT 16:40 Yesuru tipul ruum to yavyavuuŋ, ve tiŋarui Lidia ruum tooni tila. Tila peria ve yesŋa yes toŋvetaz to Krisi tilup zi ta sewe. Ve tipalot zi pa saveeŋ siriv le isov, ra tipul zi ve tila.
ACT 17:1 Paulus tomania zeetŋa tilaagh tila tivot nugh Ampipolis, ve tisakia muul tila nugh Apolonia. Ra tilaagh muul tila tivot nugh Tesalonika. Nugh tawe, yes Yuda rumei toozi ee ighengheen.
ACT 17:2 Paulus yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. Tauvene umbom patabuyaaŋ tol, i ila rumei tawe, ve yesŋa yes Yuda tivasavo zi pa Maaron aliiŋa tau tiboode na.
ACT 17:3 I ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa, leso tighilaal tighe: Mesia, i aat iyamaan yavyavuuŋ ve imaat, mako iburig pa mateegh itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve isaav pazi muul ighe: “Yesu tau navovotia vaaru payam ne, i ta Mesia.”
ACT 17:4 Yuda siriv tilooŋ saveeŋ tane, ve tighur ila. Tauvene tila tilup zi tomania Paulus gha Silas ve titaghon eez to Yesu. Ve yes mon mako. Yes Grika eval tau matazi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ, tomania zilivaa siriv tau ezazi tintiina na, yes paam tighur ila to Yesu, ve titaghon eez tooni.
ACT 17:5 Eemon yes Yuda tighita eval tiina titaghon Paulus gha Silas, le ireu lolozi. Tauvene tila maaran, ve tiyau zeran sasaghati siriv tau tirourou sorok taghon maaran na, ve yesŋa zeran tawe tilup zi, ve tipazaagh eval tiina to nugh, leso tipaburigin malmal iŋarui yesuru. Malau mako, oroor tiina iburig, ve tikeet ŋarui Yason ruum tooni tila. Tila tivot ruum, ra tirav valaghin ataman, ve tiloŋ tila tiil Paulus yesuru Silas. Tighe tigham zi tivot, leso tipayooz zi ila eval tiina naghozi.
ACT 17:6 Eemon tiil zi le mako. Tauvene tigham Yason tomania toŋvetaz siriv to Krisi, ve tisasaar zi tila, ve tipayooz zi ila yes daaba to nugh naghozi. Ra tiboob tighe: “Zeran tau Yason igham zi tila tileep ruum tooni na, tilaghlaagh irau taan isov, ve tipapazaagh tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Ve aazne, tilam tivot toit wa. Zeran tawe tizorzoor kinik tiina to Rom tutuuŋ tooni. Pasaa, tisavsaav tighe kinik ite ilepleep, eeza Yesu.”
ACT 17:8 Eval tiina tomania yes daaba to nugh tilooŋ saveeŋ tane, le ireu lolozi ve oroor tiina iburig muul.
ACT 17:9 Tauvene yes daaba to nugh tisaav pa Yason tomania zeetŋa tighe tighur maet siriv izi tikisi. Leso tiroi, ve tigham pataŋani ivot pa nugh muul sov. Maet tawe, ŋgara tauvene: Isaav ighe tigham sosor ite paam muul mako, ene murei pale tigham mulini. Yason tomania zeetŋa tighur maet tana ila toozi le isov, ra yes daaba tipul zi tila.
ACT 17:10 Paulus gha Silas tileep le mboŋ izi, ra yes toŋvetaz to Krisi rekia mon tipaghau zi tila pa nugh Berea. Tila tivot ta sewe, ve tiŋarui yes Yuda rumei toozi.
ACT 17:11 Yes Yuda to nugh Berea, ŋgar toozi poia kat. Tiliiv yes Yuda to nugh Tesalonika. Pasaa, tighe le tilooŋ katin saveeŋ tau Paulus ivovotia na. Ve mataaz ta naol ne, tigagabiiz saveeŋ tooni tomania Maaron aliiŋa tau tiboode na. Leso tiwatagh: Saveeŋ tooni iduduuŋ, ma mako?
ACT 17:12 Tauta Yuda katini titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Yesu. Ve Grika katini tau ezazi tintiina na, tighur ila paam. Yes zilivaa ve zitamoot.
ACT 17:13 Eemon yes Yuda to nugh Tesalonika tilooŋ Paulus vaaru tighe i ivovotia Maaron aliiŋa izi nugh Berea. Tauvene tiburig gha titaghon zi tila, ve tikau eval tiina to Berea ŋgar toozi, ve tipazaagh zi, leso tigham malmal pani.
ACT 17:14 Tauvene yes toŋvetaz to Krisi rekia mon tiŋguaaz Paulus tizila nari, ve Silas yesuru Timoti mon tileep izi Berea.
ACT 17:15 Yes tau tiŋguaaz Paulus na, tiŋgini le tila tivot nugh tiina Atens. Tila peria, ra Paulus isaav pazi ighe: “Amuul ala, mako asaav pa Silas ve Timoti rekia mon titaghon ghau tilam.” Tauvene tipul Atens ve timuul tila.
ACT 17:16 Saawe tau Paulus isaŋan Silas ve Timoti izi Atens, ilaghlaagh taghon nugh loolo, ve ighita nugh ivon pa maaron karomŋa anunuzi, le irau loolo mako kat.
ACT 17:17 Tauvene iloŋloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ve yesŋa yes Yuda ve zeran siriv tau matazi iŋgalŋgal Maaron ve yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ na, tivavasavo zi pa Maaron aliiŋa. Ve mataaz ta naol ne, i ilala maaran aate, ve isavsaav tomania yes tau tileep izi sewe.
ACT 17:18 Tamtamon katini to nugh Atens titaghon ŋgar to yes zeran ŋgara to muuŋ. Lupuuŋ toozi tintiina ru, tiwaat ezazi tighe ‘Epikurian’, ve ‘Stoik.’ Epikurian siriv tomania Stoik siriv tilooŋ Paulus ivotia Yesu vaaru ve burigiiŋ to yes mateegha, ve tiburig gha yesŋa Paulus tiparzoor pa savsaveeŋ. Tamtamon toozi siriv tisaav tighe: “Aghita. Borau tawe iyau aavo pasaa? Saveeŋ tau isasavia we, i tauu ighazooŋ pani mako. Aat ighamu ila zeran siriv avozi.” Ve tamtamon siriv tisaav tighe: “Mako. I aat isavia nugh siriv maaron toozi, leso igherev ghiit to tataghon zi.”
ACT 17:19 Tauvene tighamu tila pa lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiluplup zi izala nugh mbua Areopagus na, ve tisaav pani tighe: “Laak, ŋgar paaghu tau yo uvovotia pa tamtamon na, usavia payei gha nilooŋa. Leso nighazooŋ pani.
ACT 17:20 Pa ŋgar tau yo usasavia na, yei nilooŋa imin paaghu payei. Tauvene nighe usavia muul. Leso nighazooŋ kat pa puughu.”
ACT 17:21 Tisaav tauvene pasaa, tamtamon tisov to Atens tomania yes loomba tau tila tileep tomani zi na, lezi uraat ite paam mako. Tilepleep ve tighurghur taliŋazi pa saa ŋgar ma saveeŋ paaghu tau tamtamon tisavia ivot, mako tivasavo zi pani.
ACT 17:22 Paulus iburig ve iyooz ila bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tawe, ve isaav pazi ighe: “Yam zitamoot to Atens, yau nawatagh: Yam azuari gham aghe le abees kat pa zimaronŋa tsiam. Ŋgar tsiam, yau naghita wa.
ACT 17:23 Pasaa, saawe tau nalaagh taghon nugh tane loolo, yau naghita maaron tsiam maata maata anunuzi tau asuŋsuŋ pazi na. Ve naghita artaal ee tau tibood saveeŋ izala paavo tauvene: ‘Artaal tane, ene to maaron tau yei niwataghi mako.’ Laak, Maaron tau yam awataghi mako ve abesbees pani na, tauta aazne naghe navotia payam.
ACT 17:24 “I Maaron tau ighur sambam ve taan, tomania gabua naol isov. Ve i Tiina tau iŋgin sambam ve taan. I ileep iloŋ ila rumei to suŋuuŋ tau tamtamon tirau zi pa nimazi ne mako.
ACT 17:25 Ve imbool pa gabua eta gha leso iit tamtamon taghur nimaan pa uleeŋni ne mako. I tauu ta igham iit tasov leen avuvuun, ve igham ghiit taleep mataan yaryaare. Ve gabua toit naol isov, ene i ta igham pait.
ACT 17:26 “Muuŋ geeg, i ighur tamtamon eemon. Ve igham iit nughmariŋ to taan tasov tavot ila to tamtamon eemon tawe, ve ighur ghiit taleep irau taan isov. I tauu ighur tamtamon tileep irau nugh toz toz, ve ighur ŋgat pa taan toozi. Ve ighur saawe pazi pa lepoogh izi nugh toz toz.
ACT 17:27 “Maaron igham tauvene, leso ipaburigin ghiit to tazuari ghiit pa ilooŋni. Onoon, i ileep malau pait mako. Eemon saawe tau tailo, iit tamin yes matazi kumkuuma tau titaŋtaaŋ pa gabua.
ACT 17:28 Lepoogh toit ve saa ŋgar tau ighe taghamu, ene i ileep tomani ghiit. Ve i ta ighur ghiit tauvene. Ene imin tamtamon tsiam ŋgara ee isavia ila mbouŋ tooni alok wa. Ighe: ‘Iit tasov Maaron natŋa.’
ACT 17:29 “Aiyo, isaav ighe Maaron natŋa iit, ene irau tagham ŋgar taghe Maaron, i imin gabua anunuzi tau tamtamon tigharaat zi pa gol, silva, ve maet siriv ne mako. Pasaa, Maaron tauu, i imin maaron karomŋa anunuzi tau tamtamon tigharaat zi pa nimazi itaghon tauzi ŋgar toozi ne mako.
ACT 17:30 “Muuŋ, tamtamon matazi dodoli, ve tikankaan pa Maaron. Tauta loolo kuruŋia pazi, ve maata ila pa sosor toozi geeg mako. Eemon aazne, i isaav ariaaŋ pa nughmariŋ ighe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pani.
ACT 17:31 Pasaa, i tauu ighur saawe ee pataghaaŋ wa. Saawe tana ighe ivot, i pale igabiiz tamtamon tisov to taan, ve ighur atuya pazi. Ve gabizooŋ tooni, ene pale iduduuŋ mon. Uraat to gabizooŋ tawe, i ipuli ila ŋeer ee niima. Ŋeer tawe, Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Leso iit tawatagh taghe i eeza pa uraat tana.”
ACT 17:32 Saawe tau tilooŋ Paulus aavo ila pa burigiiŋ to Yesu pa mateegh, tamtamon toozi siriv tiŋiŋ, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ pani. Eemon siriv tisaav pani tighe: “Yei nighe saawe ite paam, o usavia saveeŋ tane payei gha nilooŋa muul.”
ACT 17:33 Paulus isavsaav tomani zi le isov, ra ipul zi ve ila.
ACT 17:34 Tamtamon siriv tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tighur ila to Krisi ve tila tomania. Toozi ee, eeza Dionisis. Yes daaba tau tiluplup zi izala nugh mbua Areopagus na, i toozi ee. Ve livaa ee, eeza Damaris, i paam tomania tamtamon siriv tighur ila.
ACT 18:1 Murei ra, Paulus ipul Atens, ve ilaagh ila ivot nugh tiina Korin.
ACT 18:2 Ilepleep ta sewe, ve ighita Yuda ee, eeza Akwila. I to taan sirivu to Pontus, ve azaawa eeza Prisila. Muuŋ, yesuru tileep izi taan sirivu to Itali. Eemon Klodias, tau kinik to Rom na, isaav ariaaŋ ighe yes Yuda tau tileep izi nugh tiina Rom na, tisov tipul Rom, ve tighau tila. Tauta Akwila yesuru Prisila tighau tila ve ŋgarig tileep izi Korin.
ACT 18:3 Paulus ila ileep tomani zi, ve yesŋa tilup zi pa uraat. Pasaa, uraat tau yesuru tighamghamu na, ene i uraat tooni paam. Yes tighagharaat ŋgai uuli ve tisaii, leso tamtamon tidaado imin balbaal (o haus sel).
ACT 18:4 Umbom patabuyaaŋ ta naol ne, Paulus iloŋloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ve yesŋa yes Yuda ve yes Grika tivasavo zi pa Maaron aliiŋa. Pasaa, i ighe ipaburigin ŋgar toozi, leso tighur ila to Yesu.
ACT 18:5 Murei ra, Silas gha Timoti tipul Masedonia, ve anazi tilam tivot Korin. Tila peria to Paulus, ra i ipul uraat tooni to saiŋ ŋgai uuli, ve ileep ila uraat to votiaaŋ mos mon. I ivovotia Yesu saveeŋ tooni pa yes Yuda, leso tighur ila tighe Yesu, i Mesia.
ACT 18:6 Eemon yes tizorzoor Paulus aliiŋa, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ naol pani. Tauvene itir ŋgaupup izi pa nonoghiiŋa tooni imin ilaal pazi pa sosor toozi, ve isaav pazi ighe: “Poia. Isaav ighe Maaron ighur atuya payam gha alalemim, ene puughu to taumim. Yau mako. Aazne ve ila, yau aat napul gham aleep, ve nala navotia Maaron aliiŋa pa yes tau Yuda mako na.”
ACT 18:7 Tauvene Paulus ipul zi, ve ila ileep tomania ŋeer ee, eeza Titius Yastus. I Yuda mako. Eemon ighur ila to Maaron ve itaghon eez tooni, ve yesŋa yes Yuda tiluplup zi pa suŋuuŋ. Ruum tooni igharau yes Yuda rumei toozi.
ACT 18:8 Daaba tau iŋgin rumei toozi tawe, eeza Krispus. Yesŋa yes tau tilepleep tomania ila ruum tooni na, tisov tighur ila to Tiina toit. Ve yes mon mako. Eval tiina to Korin tau tilooŋ Paulus saveeŋ tooni na, tighur ila to Yesu, ve tigham yaa.
ACT 18:9 Mboŋ ee, Tiina toit Yesu ivot to Paulus ila tandaghiiŋ, ve isaav pani ighe: “Uroi ve uneneeŋ sov. Uyooz ariaaŋ pa savsaveeŋ.
ACT 18:10 Eta irau ivaghamun ghom mako. Pasaa, yau naleep tomani ghom. Ve tamtamon tsiau katini tileep izi nugh tane.”
ACT 18:11 Tauta Paulus ileep izi nugh Korin irau ndaman ee ve kaiyo liim ve ee, ve ipapaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa.
ACT 18:12 Ighamgham tauvene le saawe tau Galio iŋgin taan sirivu to Akaia, ra yes Yuda tilup lolozi imin eemon ve tighe tiŋgalsekin Paulus pa savsaveeŋ tau i ivovotia na. Tauvene tighamu tila nugh to gharatooŋ saveeŋ, ve tipayooze ila Galio naagho,
ACT 18:13 ve tisaav pani tighe: “Ŋeer tane ikaukau tamtamon ŋgar toozi, ve ighegherev zi ighe tisuŋ pa Maaron itaghon eez paaghu tau isapir pa tutuuŋ na.”
ACT 18:14 Paulus ighe isavia saveeŋ tooni, eemon Galio rekia mon irav motin saveeŋ tooni, ve isaav pa yes Yuda ighe: “Yam Yuda alooŋ. Imin ta ŋeer tane imalaaŋ pa tutuuŋ ve igham sosor tiina eta, kanaŋ irau nalooŋ gham, ve itiŋa tagharaat saveeŋ tsiam.
ACT 18:15 Eemon aazne, yamŋa avazorai gham pa savsaveeŋ siriv, ve tamtamon ezazi, ve yam taumim tutuuŋ tsiam. Irau nagharaat saveeŋ tauvene ne mako. Taumim ala ve agharaata.”
ACT 18:16 Ra iziir zi tivot tila muuri.
ACT 18:17 Eval tiina tighit zi, ve tiburig tikis Sostenes izi nugh to gharatooŋ saveeŋ tawe, ve tiravu pataghaaŋ. Pasaa, i ta iŋgin yes Yuda to Korin rumei toozi. Eval tiina tiravu le naagho isaghat, eemon Galio maata ila pazi mako.
ACT 18:18 Paulus ileep malau rig izi nugh Korin tomania yes toŋvetaz to Krisi, ra itak nimazi, ve ipul zi. Prisila gha Akwila tila tomania, le tila tivot nugh Kenkria. Tila tivot ta sewe, ra tikot Paulus daaba raua imin ilaal pa saveeŋ tau i imbua tomania Maaron na. Ra yes tol tigham waaŋ tighe tiraav tila pa taan sirivu to Siria.
ACT 18:19 Tiraav tila le tilooŋ nugh Epesus, ra Paulus ipul yesuru tizi tileep ta sewe. I malmali iloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ve yesŋa Yuda tivasavo zi pa Maaron aliiŋa. Yes Yuda tiŋguruuta tighe i ileep tomani zi rig. Eemon i ipasul. Tauvene itak nimazi, ve isaav pazi tauvene: “Isaav ighe Maaron loolo ighe namuul, ene aat namuul nalam.” Isaav pazi tauvene, ra ila izaa waaŋ gha tipul Epesus ve tivot, ve tiraav tila pa Sisarea.
ACT 18:22 Paulus iraav ila ilooŋ nugh Sisarea, ve malmali izala pa Yerusalem. Ila igig lupuuŋ to Krisi ta sewe, ve yesŋa tisavsaav rig, ra izila pa nugh Antiok.
ACT 18:23 Paulus ileep malau rig izi Antiok, ra ipaburigin laghooŋ muul, ve ilaagh irau taan sirivu to Galesia ve Pirigia, ve ipapalot Yesu ziŋeera.
ACT 18:24 Saawe tana, Yuda ee ila ivot nugh Epesus, eeza Apolos. I to nugh tiina Aleksandria. I le ŋgar tiina, ve i ŋeer to savsaveeŋ. Ve iwatagh katin Maaron aliiŋa tau tiboode na.
ACT 18:25 I, tipaghazoŋaini pa eez to Tiina toit Yesu wa. Ve loolo ipazaagha pa votiaaŋ Maaron aliiŋa. Saawe tau ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, saveeŋ tooni isapir mako. Iduduuŋ mon. I iloŋloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ve iyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Yesu vaaru. Iroi mako. Eemon eez tau Yoan itaghoni pa ghamuuŋ yaa, tane mon ta i iwataghi. Eez ite paam mako. Tauvene saawe tau Prisila gha Akwila tilooŋa, tighamu tila ruum toozi, ve tipaghazoŋaini pa eez to Maaron, leso ighazooŋ pani kat.
ACT 18:27 Murei ra, Apolos maata iŋgal ighe iraav ila ivool taan sirivu to Akaia, leso ivotia mos izi ta sewe paam. Yes toŋvetaz to Krisi tau tileep izi Epesus na, tipaloti pa ŋgar tau i ighe ighamu na, ve tibood rau ee ila pa yes to Akaia tau titaghon Yesu na. Leso saawe tau Apolos ila peria toozi, tighamu toman lolozi poia. Tauvene Apolos ila ivot Akaia, ve iuul katin yes tau Maaron igham zi tighur ila to Krisi itaghon tauu poia tooni.
ACT 18:28 Pasaa, i iyooz ariaaŋ kat pa savsaveeŋ, ve ivovotia Maaron aliiŋa tau tiboode na puughu pa tamtamon, leso tighilaal tighe Yesu, i Mesia. Tauta i itatan saveeŋ to yes Yuda ila eval tiina matazi.
ACT 19:1 Saawe tau Apolos ilepleep izi nugh Korin, Paulus ilaghlaagh irau nugh nugh tau tigheen taghon loloz. Le isov, ra indari izila pa nugh Epesus. Ilepleep ta sewe, ve indeeŋ Yesu ziŋeera siriv.
ACT 19:2 I ighason zi ighe: “Mindai, saawe tau aghur ila to Yesu, yam agham Avuvu Patabuyaaŋ, ma mako?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mako. Avuvu Patabuyaaŋ tau yo usavia na, yei nilooŋ saveeŋa rigta mako.”
ACT 19:3 Paulus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason zi muul: “Ighe tauvene, agham yaa itaghon saa eez?” Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nigham yaa itaghon eez to ŋeer rughuzaaŋa Yoan.”
ACT 19:4 Paulus isaav pazi muul ighe: “Muuŋ, Yoan irughuuz tamtamon imin ilaal pazi ighe yes titoor ŋgar toozi ve tighe titaghon ŋgar paaghu. Ve i isaav pazi ighe tighur ila to ŋeer ite tau pale ilam murei pani na. Ene Yesu.”
ACT 19:5 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon tigham yaa ila Tiina toit Yesu eeza.
ACT 19:6 Ra Paulus ighur niima izala pavozi, ve Avuvu Patabuyaaŋ izeev zi tisov. Tauvene tisaav ila nugh nugh aliŋazi, ve tivotia Maaron aliiŋa imin propet.
ACT 19:7 Zitamoot tawe irau saŋavul ve ru.
ACT 19:8 Paulus ileep izi Epesus irau kaiyo tol. Saawe tana, i iloŋloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ve yesŋa tivavasavo zi pa pooz to Maaron. I iroi mako. Aavo iyaryaaŋ, ve isavsaav ghazooŋa pazi. Pa ighe igham zi titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Yesu.
ACT 19:9 Eemon tamtamon toozi siriv, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Tauta tighur ila mako, ve tisik saveeŋ sasaghati naol pa eez to Tiina toit Yesu ila eval tiina matazi. Tauvene Paulus ipul zi, ve igham Yesu ziŋeera tila soghan. Ve mataaz ta naol ne, yesŋa tiluplup zi ila Tiranus ruum tooni to ghamuuŋ ŋgar, ve tivasavo zi pa Maaron aliiŋa.
ACT 19:10 Paulus itaghon ŋgar tana irau ndaman ru. Tauta saveeŋ to Tiina toit ilaan irau tamtamon tisov to taan sirivu to Asia gha tilooŋa. Yes Yuda ve Grika paam.
ACT 19:11 Maaron itotoi tapiri ve igham gabua ŋgeretazi maata maata tivotvot ila Paulus niima. Gabua tawe, tamtamon tighit zi imin paaghu pazi.
ACT 19:12 Isaav ighe tigham gabua rigta to Paulus imin uuli tooni to musuuŋ punita, ma uuli tooni siriv, ve tighuru izala yes moroghooŋa pavozi, ene rekia mon tinizi poia. Ve yes tau avuvu sasaghati tizevzeev zi na paam, avuvu sasaghati tipul zi, ve tighau tila.
ACT 19:13 Yuda siriv tilaghlaagh irau nugh nugh ve tizirziir avuvu sasaghati pa tamtamon imin lezi uraat. Yes paam titoova to tiwaat Yesu eeza, leso ipalot zi pa uraat tau tighamghamu na. Tisavsaav pa avuvu sasaghati tighe: “Yesu tau Paulus ivovotia vaaru na, yau nayooz ila i eeza, ve nasaav ariaaŋ payam naghe aghau ala!”
ACT 19:14 Yuda ee, i daaba to watooŋrau. Eeza Skeva. Natŋa zitamoot liim ve ru tighamgham tauvene paam.
ACT 19:15 Saawe ee, titoova to tiziir avuvu saghati pa ŋeer ee. Eemon avuvu saghati tawe iyol aliŋazi ighe: “Yesu, yau nawataghi. Ve Paulus, naloŋlooŋ vaaru. Eemon yam savunugha?”
ACT 19:16 Ra ŋeer tau avuvu saghati izeeva na, iyaat izala pavozi, ve irav zi le naghozi isaghat kat, ve ivaraŋgatin nonoghiiŋa toozi paam. Pasaa, tapiri iliiv zi tisov. Tauvene tipul ruum loolo, ve tilaan kambaŋmbaŋizi, ve tivot tila muuri.
ACT 19:17 Gabua tana vaaru ilaan irau tamtamon tisov to nugh Epesus. Yes Yuda ve yes Grika paam. Tauvene tamtamon tisov tirur ve roiŋ tiina igham zi, ve tipait Tiina toit Yesu eeza.
ACT 19:18 Ve tamtamon katini tau tighur ila to Yesu na, tilam ve tivotia ŋgar sasaghati naol tau muuŋ tighamgham zi na, ila eval tiina matazi.
ACT 19:19 Yes mura katini tilam paam tomania rau toozi tau var ma mur saveeŋa ighenaar ila na, ve tindou zi ila eval tiina naghozi, ve tighur yav pazi. Rau tawe, tinin atuyazi le irau maet silva 50,000.
ACT 19:20 Tauta saveeŋ to Tiina toit Yesu ilaan irau nugh toman tapiri tiina.
ACT 19:21 Gabua naol tana tivot le isov, ra Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin Paulus gha loolo ighur ighe ilaagh irau taan sirivu to Masedonia ve Akaia. Le isov, o ila pa Yerusalem. Ve maata iŋgal paam ighe: “Yau nala Yerusalem, mako nala naghita Rom. [Leso navotia vaaru poia izi ta sewe.]”
ACT 19:22 Tauvene imbaaŋ uleeŋa tooni ru, Timoti gha Erastus, timuuŋ tila Masedonia. Ve i tauu ileep rig izi Asia.
ACT 19:23 Saawe tana, eez to Tiina toit Yesu imin puughu pa malmal tiina ivot izi nugh Epesus.
ACT 19:24 Ŋeer ee ilepleep. Eeza Demitrius. I ŋeer to gharatooŋ gabua pa silva. Yesŋa uraata tooni tighagharaat gabua geegeu katini tau ghitoŋazi imin Artemis rumei tooni, leso tamtamon tighol zi. Uraat toozi tawe, yes tighamgham maet tiina pani.
ACT 19:25 Tauvene Demitrius ipoi uraata tooni, tomania tamtamon siriv tau uraat toozi eemon na, tilam tilup zi, ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yam awatagh: Uraat toit tane, iit taghamgham katin maet pani.
ACT 19:26 Paulus tawe, yam taumim aghita ve alooŋa wa. I isavsaav ighe zimaronŋa anunuzi tau tamtamon tigharaat zi pa nimazi na, ene Maaron tauu mako. Tauta ikau eval tiina to Epesus ŋgar toozi, le tighur murizi pa zimaronŋa toit wa. Ve iit Epesus mon mako. Eval tiina tau tileep irau taan isov to Asia na, tighur ila saveeŋ tooni wa.
ACT 19:27 Tauvene tayamaan ghiit. Malau mako pale taleep ila pataŋani tiina loolo. Pasaa, ŋeer tawe pale igham eval tiina matazi veleghin uraat toit. Ve tane mon mako. Pale igham tamtamon tivelegh maaron livaa toit Artemis tau eeza tiina na, rumei tooni paam imin kaut sorok. Ve Artemis tau aazne eval tiina to Asia ve taan naol isov tisuŋsuŋ pani na, saveeŋ to ŋeer tawe pale itatan eeza, ve tamtamon matazi veleghini tighe i Maaron tauu mako.”
ACT 19:28 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tane le atezi yavyav kat. Tauvene tipaburigin bobaaŋ tighe: “Iit Epesus, Maaron toit Artemis. I eeza tiina kat!”
ACT 19:29 Malau mako ve oroor tiina kat iburig irau nugh loolo. Yes Epesus atezi yavyav kat, ve tiparlanlaan tila le tighita Gaius gha Aristarkus, zeran ru to Masedonia tau tilaghlaagh tomania Paulus. Tauvene tikis zi, ve tisasaar zi tila pa nugh toozi to lupuuŋ.
ACT 19:30 Paulus ighe ivot ila eval tiina tawe naghozi paam, ve isavsaav pazi. Eemon zeetŋa siriv tau titaghon Yesu na, tiŋgalsekini tighe ila sov.
ACT 19:31 Daaba siriv to Asia, ene Paulus zeetŋa. Tauvene yes paam tiveveena tighe ila pa nugh to lupuuŋ tawe sov.
ACT 19:32 Eval tiina tau tila tilup zi na, tiwatagh oroor tawe puughu mako. Tizazain tauzi sorok. Tauvene kankanooŋ ivot pazi, ve tiboboob pa saveeŋ maata maata. Siriv tisaav pa gabua ite, siriv tisaav pa gabua ite.
ACT 19:33 Yes Yuda tiroi pa tauzi, tauvene tisipiir tamtamon toozi ee, eeza Aleksander ila iyooz ila eval tiina matazi. Leso igham avozi ve ipaghazoŋai eval tiina ighe yes Yuda tigham sosor eta mako. Eemon tamtamon siriv tighita, ve tighe pa i ta ipaburigin oroor tana. Tauvene tiboob ila pani tighe ipaesia oroor tana puughu pazi. Aleksander itatan niima pazi, leso oroor imot, ve isaav.
ACT 19:34 Eemon saawe tau tighilaalo tighe i Yuda, tilup avozi, ve tipaburigin bobaaŋ muul tighe: “Maaron to iit Epesus, ene Artemis. I eeza tiina kat!” Tinoknok bobaaŋ tauvene le malau rig.
ACT 19:35 Ra daaba to Epesus tau iŋgin uraat to bodeeŋ rau na, iburig iŋaar zi ighe tineneeŋ, ve isaav pazi ighe: “Yam nugh tauŋa to Epesus, alooŋ. Tamtamon tisov tiwatagh tighe iit to nugh Epesus taŋgin maaron Artemis tau eeza tiina na rumei tooni, tomania anunu tau itap sambam ve izilam taan.
ACT 19:36 Tamtamon eta irau izoor ghiit pa gabua tane mako. Tauvene lolomim ipazaagh gham rekia sov. Atemim izi, ve agabiiz poghania saveeŋ.
ACT 19:37 Zeran tau yam agham zi tilam ne, yes tium gabua eta ila rumei toit loolo mako. Ve tisik saveeŋ veleghiiŋ eta pa maaron livaa toit Artemis mako.
ACT 19:38 Isaav ighe Demitrius tomania uraata tooni lezi saveeŋ pa ŋeer eta, nugh to gharatooŋ saveeŋ ighengheen. Yes irau tila ta sewe, ve yesŋa yes daaba tigharaat saveeŋ toozi.
ACT 19:39 Ve isaav ighe yam lemim saveeŋ siriv paam to asavia, na ataghon tutuuŋ toit, ve aghuru ila lupuuŋ tiina to nugh niima. Leso tigharaata.
ACT 19:40 Aazne, iit tasosor wa. Tauvene yau naroi. Isaav ighe gavman to Rom tilooŋ oroor tane vaaru, ene pale tighita tighe iit tagham malmal, ve tighur atuya pait. Isaav ighe tighason ghiit pa oroor tane puughu, pale tasaav mindai? Pasaa, oroor tane le puughu mako.”
ACT 19:41 I isavsaav le isov, ra iziir zi gha tighau tila.
ACT 20:1 Oroor tiina tawe isov, ra Paulus ipoi Yesu ziŋeera tilam tilup zi, ve ipalot zi pa savsaveeŋ siriv. Le isov, ra itak nimazi, ve iburig ila pa taan sirivu to Masedonia.
ACT 20:2 Ilaagh irau taan sirivu tawe, ve ipapalot yes tau titaghon Yesu na, le ila ivot taan sirivu to yes Grika.
ACT 20:3 I ileep izi ta sewe irau kaiyo tol le isov, ra igham ŋgar ighe igham waaŋ, ve iraav ila pa taan sirivu to Siria. Eemon tipaes pani tighe yes Yuda timbu saveeŋ pa ravuuŋni imaat. Tauvene itoor ŋgar tooni, ve imuul ila pa Masedonia.
ACT 20:4 Tamtamon siriv tau yesŋa Paulus tila na, ene Pirus naatu Sopater, i to nugh Berea, Aristarkus gha Sekundus, yesuru to nugh Tesalonika, Gaius i to nugh Derbe, Timoti, ve Tikikus gha Tropimus, yesuru to taan sirivu to Asia.
ACT 20:5 Yes timuuŋ tila, ve tisaŋan ghei izi nugh Troas.
ACT 20:6 Yei siriv nileep izi nugh Pilipai le saawe to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na isov. Ra nizila nari, ve nizaa waaŋ nila. Nileep te paavo irau mboŋ liim, ra nilooŋ nugh Troas, ve nindeeŋ zeetmaiŋa liim ve ru ta sewe. Yeŋa nileep izi Troas irau mboŋ liim ve ru.
ACT 20:7 Saawe imin maata (o Sande) to wik tana, yeŋa zeetmaiŋa to nugh Troas nilup ghei pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ iloŋ ila ruum ee loolo tau igheen saaŋa. Yes titun lam katini, ve yesŋa Paulus tivasavo zi pa Maaron aliiŋa ila le mboŋ anooŋa. Pasaa, Paulus ighe nughizau, mako ipul zi, ve ila.
ACT 20:9 Ŋeer paaghu ee ilepleep tomani zi, eeza Yutikus. Mboole izala sooso to ghamuuŋ yaghur (windua), ve ighurghur taliiŋa pa saveeŋ. Paulus ikis saveeŋ malau kat. Saawe tau isavsaav, Yutikus igheen le loolo iveegh ve itap pa muuri. Itap ta ruum loolo imin tol pani we ve izila taan. Tauvene rekia mon tilaan tizila tighe tighamu. Tisuru izaa, eemon imaat wa.
ACT 20:10 Tauvene Paulus izila taan, itugh ghi izi ve isaghav Yutikus, ra isaav pazi ighe: “Lolomim ipataŋan sov. I iburig wa. Imaat mako.”
ACT 20:11 Paulus imuul izala pa ruum loolo tau tilepleep pani na, ve iteev mberet gha yesŋa tighan. Isavsaav tomani zi le nughizau, ra ipul zi, ve iburig gha ila.
ACT 20:12 Ve ŋeer paaghu tau imaat ve iburig muul na, tighamu tila pa ruum tooni toman lolozi poia kat.
ACT 20:13 Paulus ighe ilaagh taan. Tauvene isaav payei ighe nigham waaŋ, ve nimuuŋ nila nisaŋani izi nugh Asos le ilam ivot, o yeŋa niraav muul. Tauta yei nigham waaŋ gha niraav, ve i ilaagh taan.
ACT 20:14 I ilam peria Asos, ra yeŋa niraav nila nilooŋ nugh Mitilene.
ACT 20:15 Nivot muul nila ve nighaughau le mboŋ nughizau, ra matamai ilooŋ pa sisi Kios ve malmalimai. Nighaughau nila le mboŋ nughizau muul, ra nila nivool sisi tiina Samos. Nipot ta sewe le nughizau, ra malmalimai nila nilooŋ taan tiina, ve nipot izi nugh Miletus.
ACT 20:16 Paulus ipasul ighe rekia ila ivot Yerusalem. Leso ighita lupuuŋ tiina to Pentekos izi sewe. Tauvene loolo pa waaŋ iloŋ ila nugh Epesus mako. Pasaa, iroi: Pale tikisi ileep malau muul izi taan sirivu to Asia.
ACT 20:17 Tauvene Paulus ileep izi nugh Miletus, ve imbaaŋ ila pa lupuuŋ to Krisi tau tileep izi Epesus na ighe ŋginiiŋa toozi tilam pani.
ACT 20:18 Yes tila tivot, ve i isaav pazi ighe: “Alooŋ. Saawe imin maata kat tau yau nalam navot taan sirivu to Asia, ve ilam le aazne, ŋgar tau yau naghamghamu ila sosomim na, yam aghita ve awataghi wa.
ACT 20:19 Saawe naol, lolog ipataŋan ve nataŋ. Pasaa, yes Yuda monmon tiliil eez to titatan ghau, ve tighurghur pataŋani naol izazaa tsiau. Eemon yau nayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve nagham ŋgar pa ezag mako, ve nabesbees pa Tiina toit Yesu.
ACT 20:20 Ve yam awatagh: Saveeŋ isov tau irau iuul gham, tauta nasavia payam le isov. Yau naroi mako, ve naŋgooz saveeŋ eta payam mako. Yau nasavsaav ghazooŋa payam ila eval tiina matazi, ve ilala ruum tsiam tsiam paam.
ACT 20:21 Saawe isov, nasavsaav ariaaŋ pa yes Yuda ve yes Grika paam naghe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve tighur ila to Tiina toit Yesu.
ACT 20:22 “Eemon aazne, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin ghau ighe yau aat nala pa Yerusalem. Ve nakankaan: Pale saa gabua ivot payau izi sewe?
ACT 20:23 Eemon nugh isov tau nala pazi ne, Avuvu Patabuyaaŋ isavsaav payau ighe ruum to yavyavuuŋ tomania pataŋani naol tisasaŋan ghau ta sewe.
ACT 20:24 Ve yau naghita naghe lepoghag to taan, ene gabua tiina mako. Isaav ighe tirav ghau namaat, ene kaut sorok. Eemon yau aat nataghon duduŋai eez tau Tiina toit Yesu Krisi ighuru payau na le napasovu. Ve uraat tau i tauu ighuru ila nimag na paam, naghe napasovu le isov kat. Uraat tauvene: Yau aat nayooz ariaaŋ ve napariaaŋ saveeŋ to vaaru poia. Leso tamtamon tiwatagh eez tau poia to Maaron izazaa to iit tamtamon sasaghatiin.
ACT 20:25 “Aghita. Muuŋ, yau naleep ila sosomim, ve navovotia pooz to Maaron payam. Ve aazne, nawatagh naghe tsiam eta aat irau ighita naghog muul mako.
ACT 20:26 Tauvene aazne, nasaav ghazooŋa payam tauvene: Mboŋ Murei, isaav ighe tsiam eta ilale, ene yau sosor tsiau mako.
ACT 20:27 Pasaa, yau naroron payam mako, ve naŋgooz saveeŋ eta payam mako. Ŋgar isov tau Maaron ighe yam ataghoni, tauta nasavia payam le isov.
ACT 20:28 “Matamim imomoos poi pa taumim, ve aŋgin poghania sipsip tisov to Maaron tau Avuvu Patabuyaaŋ ighur gham amin ŋginiiŋ pazi na. Yam irau aŋgin poghania lupuuŋ to Maaron. Pa siŋ to tauu Naatu imaliŋ pazi, ve i igham zi timin le wa.
ACT 20:29 Yau nawatagh. Saawe tau napul gham ve nala, ene pale zeran karomŋa siriv tilam tizool gham, ve tivaghamunia Maaron sipsip tooni imin ŋgavuun sagsagŋa.
ACT 20:30 Ve yam taumim paam, tamtamon tsiam siriv pale tiburig, ve tikau Maaron saveeŋ tooni. Leso tigherev yam tau aazne ataghon Yesu na gha apul saveeŋ onoon ileple, ve ataghon zi pa ŋgar toozi.
ACT 20:31 Tauvene ayamaan gham pazi. Matamim iŋgal ndaman tol tau itiŋa talepleep na. Saawe tana, yau napul gham pa savsaveeŋ mako. Mboŋ ve mataaz, yau napaduduuŋ gham asov. Lolog igheen tsiam kat, tauta nasavsaav payam toman taŋiiz.
ACT 20:32 “Aazne, naghur gham ala Maaron tauu niima, ve nasaav payam naghe: Matamim iŋgal Maaron aliiŋa tau isavia poia tooni tau izazaa to iit tamtamon sasaghatiin na. Pa saveeŋ tawe irau ipalot gham, ve iseeŋ ŋgar tsiam. Leso yamŋa zeran tooni patabuyaaŋa asov agham gabua popoia naol isov tau Maaron ighe igham pait.
ACT 20:33 Saawe tau itiŋa talepleep, lolog ighaar pa silva, gol, ma nonoghiiŋa to tamtamon eta mako.
ACT 20:34 Ve taumim awatagh: Taug nimag iyaryaaŋ pa ghamuuŋ uraat. Tauta nauul taug, ve zetagŋa tau tilepleep tomani ghau na paam.
ACT 20:35 Nagham tauvene to natotoi gham pa eez to tagham uraat ariaaŋ. Leso leen gabua to tauul yes tau tirau uraat mako na. Iit irau mataan iŋgal Tiina toit Yesu aliiŋa tau isaav tauvene: ‘Yes tau matazi reiŋ, ene pale poia tiina to Maaron izaa toozi, ve lolozi poia iliiv yes tau tamtamon tigham lezi gabua na.’”
ACT 20:36 Paulus isavsaav le isov, ra iput aaghe daaba izi taan ve yesŋa tisuŋ.
ACT 20:37 Tisuŋ le isov, ra tiburig tila tisaghavu, ve yesŋa titaŋ tiina.
ACT 20:38 Pasaa, aliiŋa ziiri rig tau ighe yes aat irau tighita naagho muul mako, tauta igham zi lolozi isaghat. Titaŋ le isov, ra tighamu tila leso tighuru izaa waaŋ.
ACT 21:1 Yeŋa yes ŋginiiŋa to Epesus nivataki nimamai le isov, ra nizaa waaŋ. Tiravia lai izala, ve niraav duduuŋ nila sisi Kos. Mboŋ le nughizau, ra niraav muul nila pa sisi Rodos. Ra niraav muul nila, ve nilooŋ nugh Patara.
ACT 21:2 Nilooŋ Patara, ve nindeeŋ waaŋ ite tau ighe imbut te ila ivool taan sirivu to Ponisia. Tauvene nizaa waaŋ tawe, ve niraav muul.
ACT 21:3 Nighaughau nila le matamai ilooŋ pa sisi Saiprus. Igheen pa nimamai ŋas. Niravu imuul pa murimai, ve nighau duduuŋ pa taan tiina Siria. Nila le nilooŋ nugh Tiro. Pasaa, tighe tighur yauyauŋ siriv izi ta sewe.
ACT 21:4 Nizi nileep ta sewe, ve nila nighita Yesu ziŋeera siriv to nugh tawe. Tauvene nila nileep tomani zi irau mboŋ liim ve ru. Pataŋani tau pale ivot pa Paulus na, Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pazi wa. Tauvene tighe tiŋguruuta, leso izala Yerusalem sov. Eemon Paulus ilooŋ aliŋazi mako.
ACT 21:5 Yeŋa nileep le saawe tau waaŋ ighe iraav muul, ra zeran tawe, tomania azuwazŋa ve natuzŋa tisov tighur ghei. Yeŋa nipul nughei, ve nizila peria nari, ra niput aghemai izala sausau paavo, ve nisuŋ.
ACT 21:6 Nisuŋ le isov, ra nivataki nimamai, ve nizaa waaŋ, ve yes timuul tila pa nughei.
ACT 21:7 Nipul Tiro, ve niraav muul nila nilooŋ nugh Tolemais. Yei nila nigig toŋvetaz siriv to Krisi tau tileep izi ta sewe, ve nileep tomani zi pa mboŋ eemon.
ACT 21:8 Nughizau, ra nipul zi, ve niraav muul nila nilooŋ nugh Sisarea, ve malmalimai nila ruum to Pilip. I ŋeer to votiaaŋ vaaru poia pa yes tau tighur ila to Krisi mako. Zeran liim ve ru tau muuŋ tighur zi to tiuul yes mbaŋooŋa pa uraat siriv na, i toozi ee.
ACT 21:9 I natlivaŋa paaŋ tau tivai soone. Maaron irei tapiri pazi ve tivovotia aliiŋa pa tamtamon imin propet.
ACT 21:10 Yei nileep izi nugh Sisarea mboŋ siriv, ra ŋeer ee ileep Yudea ve izilam, eeza Agabus. I paam ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet.
ACT 21:11 Ilam peria tsiei, ra ipool puus to Paulus pa ŋgaali, ve ighamu gha ikau i tauu niima ma aaghe pani, ve isaav ighe: “Avuvu Patabuyaaŋ isaav tauvene: Ŋgar raraate mon pale ivot pa puus tane tauŋa. Pasaa, yes Yuda tau tileep Yerusalem we pale tikau niima ma aaghe, ve tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi.”
ACT 21:12 Yei nilooŋ saveeŋ tooni le yeŋa zeetmaiŋa to nugh tawe lolomai ipataŋan ve nitaŋ rarai Paulus nighe izala Yerusalem sov.
ACT 21:13 Eemon i isaav payei ighe: “Taŋiiz tsiam tane, gabua mindai? Aghe agham ghau lolog isaghatin gham, leso natoor ŋgar tsiau, ve nazi naleep? Ene aat mako. Yau nasaŋan mon pa badooŋ pataŋani. Isaav ighe nala Yerusalem ve tikau nimag ma agheg, tikau ghau lak! Ve isaav ighe tirav ghau namaat izi ta sewe ve mateegh tsiau ipait Tiina toit Yesu eeza, ene poia. Tirav ghau lak.”
ACT 21:14 Yei nisaav ariaaŋ pani, eemon ilooŋ ghei mako. Pasaa, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe ila. Tauvene nipul saveeŋ pani, ve nisaav nighe: “Poia, gabua aat ivot itaghon Tiina toit loolo.”
ACT 21:15 Murei ra, nigharaat gabua tsiei pa laghooŋ, ve niburig gha nizala pa Yerusalem.
ACT 21:16 Yesu ziŋeera siriv to nugh Sisarea tilaagh tomani ghei paam. Yei nila peria Yerusalem, ve tigham ghei nila ruum to Nason, ve nileep tomania. Nason, i to sisi Saiprus. Yesu ziŋeera tau titaghoni imin maata na, i toozi ee.
ACT 21:17 Saawe tau nila nivot Yerusalem, yes toŋvetaz to Krisi tigham ghei toman lolozi poia.
ACT 21:18 Nileep mboŋ le nughizau, ra yeŋa Paulus nila nighita Yakobus. Ve ŋginiiŋa tisov to lupuuŋ to Krisi tilam tileep tomani ghei paam.
ACT 21:19 Paulus igham aaz poia pazi, ra ipaes pa gabua naol isov tau Maaron igham zi tivot ila i niima, saawe tau igham uraat pa yes tau Yuda mako na.
ACT 21:20 Yes tilooŋ saveeŋ tooni, le tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Ra tisaav pani tighe: “Toghamai, paesiiŋ tsio poia. Eemon ughita. Yes Yuda eval le eval kat tighur ila to Yesu wa. Ve yes tisov tizuari zi tighe le titaghon duduŋai tutuuŋ to Mose.
ACT 21:21 Varum ilam gha tilooŋa wa. Pasaa, zeran siriv tikau saveeŋ tsio tighe yes Yuda tau tileep ila yes tau Yuda mako na sosozi, yo usavsaav pazi ughe tighur murizi pa tutuuŋ to Mose. Ve uŋgalsekin zi pa ravuuŋ natuzŋa warozi, ve ughe titaghon iit Yuda gabuaan muul sov.
ACT 21:22 Tauvene pale tagham mindai, leso tarav motin saveeŋ toozi tawe? Pasaa, tamtamon aat tilooŋ varum tighe yo ulam wa.
ACT 21:23 “Tauvene, yo aat utaghon saveeŋ tsiei tane. Tamtamon tsiei paaŋ tilepleep. Yes timbu saveeŋ tomania Maaron wa.
ACT 21:24 Ugham zi, ve yamŋa ala agharaat taumim, leso aŋgalaaŋ ila Maaron maata. Mako uul zi, ve ughol lezi gabua siriv, leso tigham watooŋrau pani, ve tiin dabazi. Ighe ugham tauvene, ene pale tamtamon tisov to nugh tane tighilaal tighe varum tau tiloŋlooŋa na, ene karom, ve tiwatagh tighe yo utataghon tutuuŋ to Mose soone.
ACT 21:25 “Ve nugh nugh tau Yuda mako ve tighur ila to Tiina toit na, yei niyambaar rau ila pazi wa. Rau tawe, nipaesia saveeŋ tau lupuuŋ toit imbua na. Nighe: Aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na, tighani sov. Ve tighun ŋgai siiŋi sov. Ve gabua tau ighe tipuleel luua gha imaat, ene paam tighani sov. Ve tighur boog sov.”
ACT 21:26 Tileep mboŋ le nughizau, ra Paulus igham zeran paaŋ tawe, ve yesŋa tila tipaburigin uraat to gharatooŋ tauzi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. I iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ila ighita yes zeran to watooŋrau, ve isavtarai zi pa saawe sindei tau pale tipasov uraat to gharatooŋ tauzi, ve tigham watooŋrau toz toz.
ACT 21:27 Uraat to gharatooŋ tauzi leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata, ene ikis zi irau mboŋ liim ve ru. Saawe tana igharau ighe isov, ve Yuda siriv tau tileep Asia ve tilam Yerusalem na, tighita Paulus ilepleep iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo. Tauvene tila tikisi, ve tipazaagh eval tiina to tighur koi pani.
ACT 21:28 Tiboboob tighe: “Ai, yam zeran to Israel, alam auul ghei! Ŋeer tauta ene. I tane ta aloŋlooŋ vaaru tighe ilaghlaagh irau nugh nugh, ve ivovotia saveeŋ pa tamtamon tisov, leso tivelegh ghiit tomania tutuuŋ toit, ve Rumei Patabuyaaŋ tane paam. Ve aazne, i igham sosor tiina ite muul. Pasaa, igherev Grika siriv tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo. Tauta tivaghamunia nugh patabuyaaŋ tane gha isaghat ila Maaron maata wa.”
ACT 21:29 Yes tisaav tauvene pasaa, muuŋ tighita Tropimus to nugh Epesus yesuru Paulus tilaghlaagh ila Yerusalem loolo. Tauvene tigham ŋgar sorok tighe Paulus ighamu gha yesuru tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo.
ACT 21:30 Tamtamon tilooŋ saveeŋ toozi tawe, le yes Yerusalema tisov tiburig, tiparlanlaan tiloŋ tila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve tikis Paulus gha tisasaara tivot tila pa muuri. Ra rekia mon tipoon ataman to rumei ila ivool.
ACT 21:31 Tizuari zi tighe le tiravu imaat. Eemon saveeŋ ilaan ila igham daaba tau iŋgin zaaba tisov to Rom tau tilepleep Yerusalem na tighe: “Yes Yerusalema tisov tileep ila malmal tiina loolo!”
ACT 21:32 Tauvene daaba tawe rekia mon iyau zaaba siriv tomania daaba toozi, ve tilaan tizila pa nugh tau malmal iburig pani na. Yes Yuda tiravrav Paulus le tighita daaba tana tomania zaaba tooni tilam peria, ra tipuli.
ACT 21:33 Daaba tana ilam ivot toozi, ve isaav pa zaaba tooni gha tikis Paulus, ve tikau niima pa sen ru. Ra ighason yes Yuda ighe: “Ene sei? I igham saa sosor ta yam aravu ne?”
ACT 21:34 Eval tiina tau tilepleep ve tiboboob na, tisasavia saveeŋ maata ite ite. Tauvene daaba tana irau igham saveeŋ ghazooŋa eta pa malmal tana puughu mako. Pasaa, oroor tiina matini. Tauvene isaav ila pa yes zaaba tooni ighe tiŋguaaz Paulus iloŋ ila ruum toozi loolo.
ACT 21:35 Yes zaaba tigham Paulus gha tila ndeet puughu, ra tisuru izaa tibaado. Pasaa, tighita tighe eval tiina tiyaryaaŋ tighe le tirav Paulus imaat.
ACT 21:36 Eval tiina titaghon zi tila, ve tiboboob tighe: “Ileep sov. Aravu imaat!”
ACT 21:37 Yes zaaba tigham Paulus tighe tiloŋ tila pa ruum toozi loolo, ve Paulus isaav ila pa daaba toozi ighe: “Mindai, irau nasavsaav tomani ghom rig?” Daaba tana iyol aliiŋa ighe: “Wai! Yo uwatagh Grika aliŋazi?
ACT 21:38 Yau naghe pa yo Isip tamazi tau wariiz mon ipazaagh tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ paaŋ (4,000) gha tigham malmal tiina, ve igherev zi tila nugh ŋginaaŋa. Yes zeran popoiazi mako. Tiyoŋyooŋ ila eval tiina lolozi ve tiravrav tamtamon pa mbuzaagh.”
ACT 21:39 Paulus isaav pani ighe: “Mako, yau Yuda. Nugh tsiau puughu, ene Tarsus tau nugh tiina ee to Silisia na. Yau naghe naghason ghom. Irau uyok payau ve nasavsaav rig pa eval tiina tawe?”
ACT 21:40 Daaba tana iyok pani, tauvene Paulus iburig iyooz izala ndeet, ve itatan niima pazi. Leso oroor imot, ve isavia saveeŋ tooni. Eval tiina tighita le tineneeŋ. Ra Paulus ipaburigin saveeŋ tooni ila tauzi aliŋazi Hibru.
ACT 22:1 Paulus isaav pazi ighe: “Yam tamaŋŋa ve toŋvetaz tsiau, aghur taliŋamim payau. Pa yau naghe nasavia puughu tau nataghon eez paaghu tane. Leso aghilaal aghe yau nagham sosor eta mako.”
ACT 22:2 Yes tilooŋ Paulus isaav pazi ila aliŋazi duduuŋ Hibru, le tineneeŋ kat.
ACT 22:3 Paulus isaav muul ighe: “Yau Yuda. Tipoop ghau izi nugh Tarsus tau igheen taan sirivu to Silisia. Saawe tau yau kukuag, tigham ghau nalam ta sene. Naleep izi nugh tane le namin olman. Tutuuŋ to timbuunŋa, olman Gamaliel ipaghazoŋai ghau pani le isov. Ve yau nazuari ghau naghe le nataghon duduŋai ŋgar isov tau Maaron loolo pani na, raraate imin aazne yam asov azuari gham pa taghoniiŋni.
ACT 22:4 Yes tau titaghon eez paaghu tane, muuŋ yau naghurghur pataŋani pazi ve nagham saghatin zi kat. Tamtamon toozi siriv, narav zi timatmaat. Ve siriv, nagherev zi tila, ve naghur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Yes zitamoot, ve zilivaa paam.
ACT 22:5 Daaba to watooŋrau tomania ŋginiiŋa tisov tau tileep ila lupuuŋ tiina to pooza toit, yes tiwatagh ŋgar tau muuŋ naghamghamu. Yes irau tipariaaŋ saveeŋ tsiau tane. Muuŋ, yau naghe nakis yes tau titaghon eez paaghu tane izi nugh Damaskus, ve nagham zi tilam Yerusalem, leso tighur yavyavuuŋ pazi. Tauvene naghason yes daaba toit gha tibood saveeŋ yokiiŋ payau ila rau siriv. Leso nagham zi nala, ve natotoi zi pa yes toŋvetaz toit tau tileep izi Damaskus, ve tiwatagh tighe yau ezag pa uraat tauvene.
ACT 22:6 “Tauvene naburig ve nala. Nalaagh nala le nagharau nugh Damaskus. Aaz izalam imin zegmatuugh ma vene. Malau mako ve mbonari tiina kat igheen sambam ve izilam, le isul livutin ghau.
ACT 22:7 Tauvene natap nazi taan, ve nalooŋ saveeŋ ilam payau ighe: ‘Saul, Saul, puughu mindai ta unoknok ghuruuŋ pataŋani payau?’
ACT 22:8 Yau nayol aliiŋa naghe: ‘Tiina, yo sei?’ Ve i isaav payau ighe: ‘Yau Yesu to Nasaret. Yau ta yo ughurghur pataŋani payau ne.’
ACT 22:9 Zetagŋa tau yeŋa nilaghlaagh na tighita mbonari tawe paam. Eemon tilooŋ ŋeer tau isavsaav payau na aliiŋa mako.
ACT 22:10 “Yau naghasoni naghe: ‘Tiina, ughe nagham mindai?’ I iyol aliŋag ighe: ‘Uburig ve uloŋ ula nugh Damaskus. Mako tipaes payo pa uraat naol isov tau naghe naghuru ila nimam.’
ACT 22:11 Mbonari tana isul tiina kat le igham matag ikumkuum. Tauvene zetagŋa tilam tikis nimag, ve tipalele ghau gha niloŋ nila nugh Damaskus.
ACT 22:12 “Nugh tawe, ŋeer ee ilepleep, eeza Ananias. I maata iŋgalŋgal Maaron, ve izuari ghi ighe le itaghon duduŋai tutuuŋ tooni. Tauvene Yuda tisov to nugh Damaskus tipapait eeza tighe i ŋeer poia ee.
ACT 22:13 I iŋarui ghau ilam, iyooz zigeg, ve isaav payau ighe: ‘Tazig Saul, matam poia ve ughita nugh!’ Saawe duduuŋ tana, matag poia, ve naghita Ananias iyozyooz.
ACT 22:14 Ra isaav payau ighe: ‘Maaron to timbuunŋa, i tauu isiigh ghom wa. Leso igham ghom ughazooŋ pa loolo ve ŋgar tooni. Tauta ughit katin Ŋeer To Ŋgar Duduuŋa, ve ulooŋ saveeŋ ila i tauu aavo.
ACT 22:15 Gabua tau ulooŋa ve ughita pa taum matam na, yo aat usavia irau nughmariŋ. Leso upariaaŋ Yesu saveeŋ tooni, ve tamtamon tighur ila tooni.
ACT 22:16 Tauvene usaŋan saa muul? Uburig ta aazne, ugham yaa, ve ughason Yesu. Leso ireu sosor tsio ilale, ve igham ghom uŋgalaaŋ ila Maaron maata.’
ACT 22:17 “Murei ra, namuul nalam Yerusalem, ve nalepleep ta sene le saawe ee, naloŋ nala sirsiir to Rumei Tiina loolo, leso nasuŋ. Nasuŋsuŋ ila, le tandaghiiŋ ee ivot payau.
ACT 22:18 Naghita Yesu isaav payau ighe: ‘Uburig rekia mon, upul Yerusalem, ve ughau. Pa ighe yo upariaaŋ saveeŋ tsiau izi ta sene, yes irau tilooŋ ghom mako.’
ACT 22:19 “Yau nasaav pani naghe: ‘Tiina, tamtamon to nugh tane tiwatagh tighe: Muuŋ, yau nalaghlaagh irau rumei toozi, ve naghurghur yes tau tighur ilat tsio na tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ve naloslos zi.
ACT 22:20 Ve saawe tau Stepanus ivotia saveeŋ tsio, ve tiliŋ siŋ pani gha imaat, yau nayok pa ŋgar tana. Tauta nayooz tomania yes tau tiravu na, ve naŋgin nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ.’
ACT 22:21 “Eemon Tiina tsiau isaav payau ighe: ‘Uburig ve ula. Yau naghe nambaaŋ ghom ula pa nugh malau. Leso ugham uratoi yes tau Yuda mako na.’”
ACT 22:22 Eval tiina tighur taliŋazi pa Paulus ila ila le tilooŋ aliiŋa ighe Maaron imbaaŋo ila pa yes tau Yuda mako na. Ra tiboob muul tighe: “Ah, aravu imaat ila! Ileep ne, i poia eta? Tamtamon tauvene ileep sov!”
ACT 22:23 Yes tiboboob, ve tizuzuum nonoghiiŋa toozi to ŋgoaaŋ gha tisuruuv zi tizi, ra tikor taan, ve tisuruuva izazaa.
ACT 22:24 Tauvene tiina to yes zaaba isaav pa zaaba tooni ighe tigham Paulus gha tiloŋ tila ruum toozi loolo, ve tilosi le irau i ivotia puughu tau eval tiina atezi yavyav kat ve tiboboob pani tauvene.
ACT 22:25 Tauvene tiloŋ tila ve tipagheena izi, ve tikau niima ila ai, leso tilosi. Eemon Paulus ighason daaba to yes zaaba tau iyooz igharau na ighe: “Mindai, isaav ighe tamtamon eta, i to Rom, ve yes daaba to gharatooŋ saveeŋ titiir saveeŋ tooni soone, ve yam alos sorokini, pale iduduuŋ pa tutuuŋ to Rom?”
ACT 22:26 Daaba tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve ila ipaes pa daaba toozi tau iŋgin zaaba tisov na ighe: “Uyamaan ghiit wa? Pa ŋeer tawe, i to Rom. Pale ugham saa ŋgar pani?”
ACT 22:27 Daaba tana ilooŋ paesiiŋ tooni, ra i tauu ila ighason Paulus ighe: “Ai, usaav ghazooŋa payau. Onoon? Yo to Rom?” Paulus iyol aliiŋa ighe: “Vee. Yau to Rom.”
ACT 22:28 Daaba tana isaav pani ighe: “Yau napul maet tiina kat, tauta namin tamtamon to Rom.” Paulus isaav pani muul ighe: “Ena yo. Ve yau napul maet eta mako. Pasaa, saawe tau tipoop ghau, yau to Rom.”
ACT 22:29 Yes zaaba tau tighe tilos Paulus na, tilooŋ saveeŋ tane, ve rekia mon tipuli. Ve daaba toozi paam iroi pa tauu. Pasaa, Paulus, i tamtamon to Rom. Eemon daaba tana isaav gha tikau niima ma aaghe sorok.
ACT 22:30 Daaba tau iŋgin zaaba tisov na ighe iwatagh kat: Paulus igham saa ŋgar ta yes Yuda tighita tighe isosor. Leso ighazooŋ pa saveeŋ tooni puughu. Tauvene tileep mboŋ nughizau, ra isaav gha tipool sen tau tikau Paulus pani na, ve ipoi yes daaba to watooŋrau tomania pooza tisov to yes Yuda tilam tilup zi, ve igham Paulus ilam gha ipayooze ila naghozi.
ACT 23:1 Paulus maata deŋia pa yes daaba tau tileep ila lupuuŋ tawe, ve isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, yau nayamaan taug naghe ta muuŋ ve ilam aazne, laghooŋ tsiau, ene nataghon ŋgar ŋgalaaŋa mon ila Maaron maata.”
ACT 23:2 Daaba to watooŋrau, eeza Ananias, ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa yes tau tiyooz tigharau Paulus na, ve tiposai Paulus aavo.
ACT 23:3 Tauvene Paulus isaav pani ighe: “Yo, Maaron pale irav ghom paam! Yo umin didiiŋ mbuuza, tau tikumu pa ko, leso tamtamon tighita tighe poia. Mbolem izi ta sena to ugabiiz ghau itaghon tutuuŋ toit. Eemon yo taum umalaaŋ pa tutuuŋ wa. Pasaa, usaav pazi gha tiposai sorokin ghau.”
ACT 23:4 Tamtamon siriv tau tiyooz tigharau Paulus na, tisaav pani tighe: “Wai, daaba to watooŋrau, i uraata to Maaron. Mindai ta uroron pani mako, ve uveleghi?”
ACT 23:5 Paulus iyol aliŋazi ighe: “Yam toŋvetaz, yau naghilaalo naghe i daaba to watooŋrau mako. Imin ta naghilaalo, kanaŋ irau nasik saveeŋ tauvene pani mako. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: ‘Asik saveeŋ saghati pa daaba tsiam eta sov.’”
ACT 23:6 Paulus iwatagh: Yes tau tileep ila lupuuŋ tana, siriv, ene yes Sadusi, ve siriv, ene zeran tutuuŋa. Tauvene isaav pazi toman aliiŋa tiina ighe: “Yam toŋvetaz, alooŋ. Yau tane, ŋeer tutuuŋa ee paam. Ve tamaŋ gha tinaŋ ve tibugŋa paam, yes zeran tutuuŋa. Yau naghur matag pa burigiiŋ to yes mateegha, tauta aazne tipayooz ghau pa savsaveeŋ.”
ACT 23:7 Paulus isik saveeŋ tane, le ireu zi ve parzoraaŋ tiina iburig ila sosozi. Pasaa, yes Sadusi tighur ila tighe: Yes mateegha irau tiburig muul mako. Ve tighe aŋela eta ileep mako, ve avuvu eta ileep mako. Eemon yes zeran tutuuŋa tighur ila gabua isov tana.
ACT 23:9 Tauvene oroor tiina iburig, ve tivazorai zi ila ila le, tamtamon ŋgara siriv to yes zeran tutuuŋa tiburig tiyooz, ve tisaav ariaaŋ tighe: “Yei nighita nighe ŋeer tane, i igham sosor eta mako. Takankaan. Aat avuvu eta, ma aŋela eta isavsaav pani.”
ACT 23:10 Daaba tau iŋgin zaaba tisov to Rom na ighita saveeŋ toozi iparav kat. Tauvene iroi ighe tivatukai Paulus ila ilam, ene pale tiraŋgati ve imaat. Tauvene isaav pa zaaba tooni, ve tila tiŋguaaz Paulus ighau pa yes daaba tana, ve tighamu tiloŋ tila ruum toozi loolo muul.
ACT 23:11 Mboŋ tana, Tiina toit Yesu ivot to Paulus, iyooz igharauu, ve isaav pani ighe: “Paulus, uroi sov. Uyooz ariaaŋ. Pa varug tau uvotia izi Yerusalem na, yo aat uvotia izi Rom paam.”
ACT 23:12 Tileep le nughizau, ra Yuda siriv tilup zi, ve tiil eez pa ravuuŋ Paulus. Yes timbu saveeŋ ariaaŋ ila Maaron maata tighe: Yes aat irau tighan aniiŋ mako, ve tighun yaa mako, le irau tirav Paulus imaat.
ACT 23:13 Zeran tau timbu saveeŋ pa ravuuŋ Paulus na, yes irau tamoot ru ve geege.
ACT 23:14 Tauvene tiburig tila to yes daaba to watooŋrau ve yes ŋginiiŋa, ve tipaesia ŋgar toozi pazi tighe: “Yei tane nimbu saveeŋ ariaaŋa ila Maaron maata wa. Nighe aazne ve ila, avomai aat itut aniiŋ eta mako, le irau nirav Paulus imaat.
ACT 23:15 Tauvene yamŋa daaba toit siriv ala to daaba tau iŋgin yes zaaba to Rom na, ve atombaana tauvene aghe: ‘Yei nighe ugham Paulus izilam payei. Leso nighason poghania pa saveeŋ tooni puughu ve nighazooŋ pani kat.’ Yam agham tauvene, ve yei aat nisaŋani izi eez livuugha. Saawe tau ilam peria tsiei, mako niravu imaat. Leso ilat ivot tsiam sov.”
ACT 23:16 Eemon Paulus waagha taliiŋa irav saveeŋ mbuaaŋ toozi tawe. Tauvene ila ivot ruum to yes zaaba, ve iloŋ ila ighita waagha, ve ipaesia saveeŋ tana pani.
ACT 23:17 Paulus ilooŋ saveeŋ tooni, ve imbaaŋ ila pa daaba ee to yes zaaba ilam, ve isaav pani ighe: “Ugham ŋeer paaghu tane ila to daaba tsiam tau iŋgin yam zaaba asov na. Pa i le saveeŋ rig pani.”
ACT 23:18 Tauvene daaba tawe igham Paulus waagha ila to daaba tooni, ve isaav pani ighe: “Paulus tau nikisi ilepleep tomani ghei ne, imbaaŋ payau, tauta nala tooni. Ve ighason ghau ighe nagham ŋeer paaghu tane ilam ighit ghom. Pasaa, i le saveeŋ rig payo.”
ACT 23:19 Tauvene daaba tooni ikis Paulus waagha niima, ve yesuru tila ziige, ra ighasoni ighe: “Aiyo, saa saveeŋ tau ughe usavia payau ne?”
ACT 23:20 Paulus waagha isaav pani ighe: “Yes Yuda timbu saveeŋ tighe tilam tighason ghom, leso bogzo, mako ugham Paulus, ve yamru azila pa daaba to yes Yuda lupuuŋ toozi. Saawe tau tilam, yes pale tigham karom payo tighe i tauu aat ila toozi, leso tighasoni poi pa saveeŋ tooni ve tighazooŋ pa puughu.
ACT 23:21 Eemon ulooŋ zi sov. Pa tamtamon toozi irau tamoot ru ve geege pale tisaŋan pa ravuuŋni izi eez livuugha. Yes timbu saveeŋ ariaaŋa ila Maaron maata tighe aat irau tighan aniiŋ mako, ve tighun yaa mako le irau tirav Paulus imaat. Yes tighurghur matazi payo ve tisasaŋan. Isaav ighe ulooŋ zi, ene aat tigham ŋgar tana.”
ACT 23:22 Daaba tana ilooŋ saveeŋ tooni, ve iŋgalsekini ighe: “Saveeŋ tau yo usavia payau ne, upaesia pa ite paam sov.” Isavsaav pani le isov, ra ipuli gha ila.
ACT 23:23 Daaba tana iburig, ve ipoi daaba ru to yes zaaba tilam, ve isaav pazi ighe: “Ala ayau yes zaaba irau ndiŋndiŋ ru (200), tomania zaaba tamoot tol saŋavul (70) tau tilalandoov hos na. Ve agham yes zaaba to kisiiŋ iiz paam, irau ndiŋndiŋ ru (200). Ve agharaat hos siriv pa Paulus paam. Mboŋ aazne, aaz anunu ighe igham liim ve paaŋ, mako agham Paulus, ve yamŋa aburig azila pa nugh Sisarea. Aŋgin poghania le ila ivot to gavana toit Feliks.”
ACT 23:25 I isavsaav tomani zi le isov, ra ibood paesiiŋ ila rau tauvene:
ACT 23:26 “O gavana Feliks, tiina tsiau. Yau Klodias Lisius nagham aaz poia payo.
ACT 23:27 “Ŋeer tau ilat na, yes Yuda tikisi, ve rigmon kanaŋ tiravu imaat. Eemon yau nalooŋ tighe i to Rom, tauvene nala tomania zaaba tsiau, ve nigham mulini ve niŋguaaza pazi.
ACT 23:28 Yau naghe nawatagh: I igham saa ŋgar tau Yuda tighita tighe isosor. Tauvene naghamu ila, ve napayooze ila daaba to yes Yuda naghozi.
ACT 23:29 Yau naleep, ve nalooŋ saveeŋ toozi iparav ila ilam, ve naghita naghe i igham sosor tiina eta irau to taghuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ma taravu imaat ne mako. Yes tivazorai zi pa tauzi tutuuŋ toozi mon.
ACT 23:30 Murei ra, tipaes payau tighe Yuda siriv tigham lilini tighe tiravu imaat. Tauta rekia mon napaghaua ilat. Leso anam utiir saveeŋ tooni. Ve nasaav pa yes tau tighe tipayooze pa savsaveeŋ na naghe tizilat tsio ta sena, o tivotia sosor tooni ila naghom. Aiyo, saveeŋ tsiau, tauta ilam imuul ta sene. Uleep toman lolom poia.”
ACT 23:31 Tauvene mboŋ tana, yes zaaba titaghon saveeŋ to tiina toozi, ve tigham Paulus gha yesŋa tila tivot nugh Antipatris.
ACT 23:32 Tileep ta sewe le nughizau, ra yes zaaba tau tilaagh taan na, timuul tila pa niazi ta Yerusalem we.
ACT 23:33 Ve yes tau tilandoov hos na, tigham Paulus gha malmalizi tila tivot nugh Sisarea. Tila peria, ra tizuzuun rau to Klodias ila to gavana Feliks, ve tighur Paulus ila niima.
ACT 23:34 Feliks iwaat rau tau Klodias iboode na le isov, ra ighason Paulus ighe: “Nugh tsio igheen taan sirivu sindei?” Paulus ipaes pani ighe: “Yau nalam pa taan sirivu to Silisia.”
ACT 23:35 Feliks isaav pani ighe: “Poia. Uleep le irau yes tau tighe tipayooz ghom pa savsaveeŋ na tilam tivot, o nalooŋ saveeŋ tsiam.” Ra isaav pa zaaba siriv ighe tigham Paulus tila ruum tiina tau muuŋ Erod irao na, ve tiŋgini ta sewe.
ACT 24:1 Mboŋ liim ilam ila, ra Ananias tau daaba to watooŋrau, yesŋa ŋginiiŋa siriv to yes Yuda tizila pa Sisarea tighe tipayooz Paulus ila gavana Feliks naagho. Ŋeer ŋgara ee tau iwatagh katin tutuuŋ to Rom na, ilaagh tomani zi paam, leso igham avozi ve iuul zi pa savsaveeŋ. Eeza Tertulus.
ACT 24:2 Tauvene timbaaŋ pa Paulus iloŋ ilam, ra Tertulus ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “O tiina tsiei Feliks, yei lolomai poia kat payo. Pasaa, ŋginiiŋ tsio, ene poia kat. Gabua naol tau muuŋ tisaghat, ene yo ugharaat zi wa. Tauvene saawe malau tau uŋgin ghei, lepoogh tsiei poia kat. Tauta yei nisov irau nugh nugh lolomai poia payo ve nipapait ghom.
ACT 24:4 Eemon irau naseeŋ saveeŋ tsiau malau geeg mako. Pale umbuzir pa aliŋag. Yo ŋeer poiam. Tauvene naghason ghom: Irau ulooŋ saveeŋ tsiei tuuku tane?
ACT 24:5 “Yei nighita ŋeer tane nighe ŋgar tooni poia mako. I imin moroghooŋ saghati. Pasaa, i ipapaburigin parzoraaŋ ve malmal tintiina ila yes Yuda sosozi irau taan naol isov. Yo uwatagh: Yes tau titaghon Yesu to Nasaret na, tipet tauzi tila soghan pa yes Yuda ve tipaburigin lupuuŋ paaghu wa. Tauta yes eval tirere pazi. Ve ŋeer tane, i imuŋmuuŋ pa lupuuŋ toozi.
ACT 24:6 Ve itoova to ivaghamunia Rumei Tiina paam, leso ighamu isaghat ila Maaron maata. Tauta nikisi. Yei nighe taumai nipayooze, ve nitiir saveeŋ tooni itaghon tutuuŋ tsiei.
ACT 24:7 Eemon Lisius tau iŋgin zaaba tisov to Yerusalem na, ilam ireu ghei, ve isandi ila nimamai, ve iŋguaaza ila. Ra isaav payei ighe nilam nighit ghom, ve nisaav ghazooŋa payo pa sosor tooni.
ACT 24:8 Tauvene poia to taum ughason poghania ŋeer tane pa saveeŋ tooni. Leso ughilaal ughe saveeŋ isov tau yei nisavia pa sosor tooni ne, ene onoon mon.”
ACT 24:9 Tertulus isavia saveeŋ tane le isov, ra Yuda siriv anazi tiburig ve tipariaaŋ saveeŋ tooni tighe saveeŋ isov tau i isavia na, ene onoon mon.
ACT 24:10 Ra Feliks itotoi ila pa Paulus, leso aana isaav. Tauvene Paulus ipaburigin saveeŋ tooni ighe: “O gavana Feliks, yau nawatagh: Ndaman ndaman ta yo ukaria gharatooŋ yei Yuda saveeŋ tsiei wa. Tauvene lolog poia pa nayooz ila naghom, ve napaghazoŋai taug. Leso uwatagh ughe yau nagham sosor eta mako.
ACT 24:11 Saveeŋ tane, pataŋani mako. Isaav ighe yo ughason tamtamon pani, ene pale tisaav payo tauvene: Wariiz mon, mboŋ saŋavul ve ru tau ila wa, yau nazala pa Yerusalem pa suŋuuŋ.
ACT 24:12 Yeiru tamtamon eta niparzoor iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo mako. Ve napazaagh tamtamon pa gabua eta iloŋ ila yes Yuda rumei toozi, ma ila nugh tiina loolo, ene mako paam. Yes tau aazne tiŋgal saveeŋ payau ne, toozi eta ighit ghau nagham tauvene ne mako.
ACT 24:13 Tauvene saveeŋ ŋgaliiŋ toozi tau iŋarui ghau ne, ene tauzi tisaav. Ve lezi gabua eta tau ipalot saveeŋ toozi ve itotoia ighe ene onoon ne mako. Tisaav sorok.
ACT 24:14 “Eemon saveeŋ toozi ziiri ee, ene yau nayok pani. Yau nasaav ghazooŋa payo: Yau nabesbees pa Maaron to timbumaiŋa itaghon eez to Krisi tau yes tirere pani na. Eemon ŋgar isov tau itaghon tutuuŋ to Mose, tomania saveeŋ isov tau igheen ila rau to yes propet, ene yau naghur ila.
ACT 24:15 Yeŋa yes zeran tane, ŋgar tsiei eemon. Pasaa, nisov nighur matamai pa saawe tau Maaron pale ipaburigin yes mateegha. Yes zeran duduŋazi, ve yes sasaghatizi paam.
ACT 24:16 Tauta saawe isov, yau nazuari ghau naghe le lolog tomania ŋgar tsiau isov iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata, ve tamtamon matazi paam.
ACT 24:17 “Yau nala naleep irau nugh nugh ndaman siriv wa. Tauta namuul nalam taug nugh tsiau, leso naghita tamtamon tsiau ve naghur uleeŋ siriv pa yes mbolaaŋa. Ve naghe nagham watooŋrau siriv pa Maaron paam.
ACT 24:18 Yau naghe nagham uratoi gabua tana, tauta naloŋ nala sirsiir to Rumei Tiina loolo. Saawe tau tighit ghau izi sewe, yau nagharaat taug gha naŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. Ve eval tileep tomani ghau mako, ve napaburigin oroor mako.
ACT 24:19 Eemon Yuda siriv tau tileep taan sirivu to Asia ve tilam na, tighit ghau ve tipaburigin pataŋani tane. Tauta isaav ighe zeran tawe tighita tighe yau nagham sosor eta, o poia pa tauzi tilam tiyooz ila yo naghom, ve tisavia payo.
ACT 24:20 Ve isaav ighe mako, ene yes tau yeŋa niyozyooz ne, tauzi irau tisaav ghazooŋa payo. Saawe tau tipayooz ghau pa savsaveeŋ ila daaba to yes Yuda lupuuŋ toozi na, tindeeŋ saa sosor kat tau yau naghamu ne?
ACT 24:21 Aat saveeŋ tsiau ziiri ee, ta ireu lolozi. Saawe tau nayozyooz ila sosozi, naboob naghe: ‘Yau naghur matag pa burigiiŋ to yes mateegha, tauta aazne tipayooz ghau pa savsaveeŋ ila naghomim!’”
ACT 24:22 Feliks, i ighazooŋ kat pa ŋgar to yes tau titaghon eez to Yesu. Tauvene Paulus isavsaav le isov, ra Feliks irav motin saveeŋ toozi ighe: “Poia. Saveeŋ aat imuul tauvene, ve tasaŋan Lisius tau daaba to yes zaaba to Yerusalem na. Tauu izilam, o nagabiiz saveeŋ tsiam, ve nagharaata.”
ACT 24:23 Ra isaav pa daaba to yes zaaba ighe ighur Paulus iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ve iŋgin poghania. Eemon ighur pataŋani pani sov, ve ipuli ilaagh ve ileep sorok ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Ve isaav ighe Paulus zeetŋa tilam to tiuule pa le aniiŋ ma gabua siriv, na iŋgalsekin zi sov.
ACT 24:24 Mboŋ siriv ilam ila, ra Feliks yesuru azaawa Drusila tilam. Drusila, i Yuda tinazi. Feliks imbaaŋ ila pa Paulus ighe ilam ve yesŋa tisavsaav. Paulus ilam ivot toozi, ve aavo ila pa eez to taghur ila to Yesu Krisi, ve yesuru tiloŋlooŋa.
ACT 24:25 Paulus ipaghazoŋai Feliks pa ŋgar duduuŋa, ŋgar to ŋginiiŋ tauun poi, ve gabizooŋ ve ghuruuŋ atuya tau pale Mboŋ Murei ivot. Feliks ilooŋ saveeŋ tana le iroi. Tauvene irav motin saveeŋ ighe: “Poia. Imuul ta sene. Umuul ula, ve naghita saawe poia eta, o nambaaŋ payo umuul ulam, ve tavasavo ghiit muul.”
ACT 24:26 Feliks ighur maata ighe Paulus igham le maet siriv imin gholiiŋni, leso ipuli ila. Tauvene saawe naol imbaŋmbaaŋ pani ilamlam, ve yesuru tisavsaav.
ACT 24:27 Ndaman ru isov, ra Feliks isov pa uraat, ve Porsius Festus igham niia. Feliks ighe igham yes Yuda lolozi poia pani, tauvene ipul Paulus ileep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
ACT 25:1 Festus tau gavana paaghu to Yudea na, ila ivot nugh Sisarea, ve ipaburigin uraat tooni. Ileep ta sewe irau mboŋ tol, ra izala pa Yerusalem.
ACT 25:2 Yes daaba to watooŋrau yesŋa zolmana siriv to Yuda tila to Festus, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Paulus, ve tighason Festus ariaaŋ tighe:
ACT 25:3 “Mindai, irau uul ghei, ve ugham Paulus imuul izalam Yerusalem?” Tighasoni tauvene pasaa, yes timbu saveeŋ pa ravuuŋni izi eez livuugha.
ACT 25:4 Eemon Festus iyol aliŋazi ighe: “Paulus tikisi ileep izi Sisarea. Ve yau, malau mako pale nazila.
ACT 25:5 Isaav ighe yam aghita aghe i igham sosor, poia to daaba tsiam siriv tiburig tomani ghau, ve yeŋa nizila. Leso tipayooze pa savsaveeŋ izi ta sewe.”
ACT 25:6 Festus ileep tomania yes Yuda izi Yerusalem irau mboŋ liim ve tol ma saŋavul ma vene, ra iburig ve imuul izila nugh Sisarea. Mboŋ le nughizau, ra ila mboole izi nugh to gharatooŋ saveeŋ, ve imbaaŋ ila ighe tigham Paulus ilam.
ACT 25:7 Paulus ilam ivot, ra yes Yuda tau tileep Yerusalem ve tizilam na, tiyooz livutini, ve tiŋgal saveeŋ naol pani. Tighe i ighamgham ŋgar sasaghati kat. Eemon lezi gabua eta tau ipalot saveeŋ toozi ve itotoia ighe ene onoon ne mako. Tisaav sorok.
ACT 25:8 Tisavsaav le isov, ra Paulus aana iyol saveeŋ toozi ighe: “Yau namalaaŋ pa tutuuŋ eta to yes Yuda mako, ve nagham sosor eta pa Rumei Tiina mako. Ve kinik tiina to Rom paam, nagham sosor eta pani mako.”
ACT 25:9 Festus ighe igham yes Yuda lolozi poia. Tauvene ighason Paulus ighe: “Mindai, irau uzala Yerusalem, ve nalooŋ saveeŋ tane muul izi sewe?”
ACT 25:10 Eemon Paulus iyol aliiŋa ighe: “Mako. Yo mon ta kinik tiina to Rom ighur ghom pa uraat to gharatooŋ saveeŋ. Tauta aazne, nayooz ila naghom izi nugh tane, leso ugharaat saveeŋ tsiau. Ve yo uwatagh wa: Yau nagham sosor eta pa yes Yuda mako.
ACT 25:11 Eemon isaav ighe ughit ghau ughe nagham sosor tiina eta irau to namaat pani, na urav ghau namaat! Yau naroi pa atuya tsiau mako. Eemon isaav ighe saveeŋ ŋgaliiŋ tau tigham payau ne onoon mako, ene ŋeer eta irau ighur ghau nala nimazi ne mako. Poia. Ighe vene, yau naghe nala naghita kinik tiina to Rom, leso tauu ilooŋ saveeŋ tsiau.”
ACT 25:12 Festus ilooŋ saveeŋ tane, ve yesŋa zeran ŋgara tooni siriv tivasavo zi pani. Le isov, ra isaav pa Paulus ighe: “Yo ughe kinik tiina to Rom ilooŋ saveeŋ tsio. Poia, ula ughita.”
ACT 25:13 Festus, i gavana paaghu. Tauvene mboŋ siriv ilam ila, ra kinik Agripa yesuru liivu Benis tila tivot Sisarea tighe tighita.
ACT 25:14 Yesuru tileep malau rig izi Sisarea, tauvene Festus ipaesia Paulus saveeŋ tooni pa Agripa ighe: “Ŋeer ee, Feliks ighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, ve ilepleep soone. Eeza Paulus.
ACT 25:15 Saawe tau nazala Yerusalem, yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋginiiŋa to yes Yuda tilam tighit ghau, ve tiŋgal saveeŋ naol pani. Ve tighason ghau ariaaŋ tighe natiir saveeŋ tooni, ve naghur atuya pani.
ACT 25:16 Eemon yau nayol aliŋazi naghe: ‘Yei Roma gabuamai tauvene mako. Irau nighur tamtamon eta ila koiŋa nimazi sorok ne mako. Isaav ighe tamtamon siriv tiŋgal saveeŋ pa ŋeer eta, i yesŋa yes tau tiŋgal saveeŋ pani na, aat tilup zi ila nugh eemon, ve nighur sooso pa ŋeer tana, leso ipoon tauu pa saveeŋ toozi.’
ACT 25:17 “Nasaav pazi tauvene, ve murei, ra yeŋa zeran tawe nizilam Sisarea. Nilam nivot ve naghur saawe mako. Mboŋ le nughizau, ra yeŋa nila gha mboleg izi ila niag to gharatooŋ saveeŋ, ve nambaaŋ ila pa Paulus gha ilam.
ACT 25:18 Yes tau tipayooze pa savsaveeŋ na, tiburig tiyooz ve tivotia sosor tooni. Yau naghe pa tisavia sosor tiina eta.
ACT 25:19 Eemon mako. Yesŋa tivazorai zi pa suŋuuŋ toozi ŋgara, ve ŋeer ee tau imaat ila wa, eeza Yesu. Ene Paulus aavo iyaryaaŋ ighe i ileep maata yaryaare.
ACT 25:20 Nalooŋ saveeŋ toozi le nakankaan. Nagham ŋgar naghe: ‘Pale naghazooŋ pa saveeŋ tane puughu mindai?’ Tauvene naghason Paulus naghe: ‘Mindai, irau uzala Yerusalem, ve nalooŋ saveeŋ tane muul izi ta sewe?’
ACT 25:21 Eemon i iyok mako. Ighason ghau ariaaŋ ighe ila Rom, o kinik tiina itiir saveeŋ tooni. Ve ighason paam ighe yes zaaba tiŋgin poghania le ila ivot ta sewe. Tauvene yau nasaav pa yes zaaba naghe tikisi ileep ta sene le irau nandeeŋ eez eta, mako naghuru ila pa kinik tiina to Rom.”
ACT 25:22 Kinik Agripa ilooŋ saveeŋ tana, ve isaav pa Festus ighe: “Yau naghe taug nalooŋ ŋeer tawe saveeŋ tooni paam.” Festus isaav pani ighe: “Poia. Bogzo, o ulooŋa.”
ACT 25:23 Mboŋ le nughizau, ra kinik Agripa yesuru liivu Benis tila tomania yes zolman to nugh ve yes daaba to yes zaaba, gha tiloŋ tila ruum loolo to lupuuŋ, ve tilup zi ta sewe. Tigham mogheraaŋ siriv imin pakuruuŋ Agripa yesuru Benis le isov, ra Festus imbaaŋ ila ighe tigham Paulus ilam.
ACT 25:24 Paulus ilam ivot, ve Festus isaav ighe: “Kinik Agripa, ve yam asov tau alam aleep tomani ghei ne, aghita ŋeer tane! Yes Yuda tisov tighason ghau pani izi Yerusalem ve izi sene paam. Ve azezi katitiiŋ pa bobaaŋ tighe i ileep sov. Naravu imaat.
ACT 25:25 Eemon nalooŋ saveeŋ tooni, ve naghita naghe i igham sosor tiina eta irau to naravu imaat ne mako. Ve i tauu ighason ghau ighe ila ighita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ tooni. Tauvene yau nayok pa aliiŋa, ve aat naghuru ila.
ACT 25:26 Eemon nakankaan pa saa saveeŋ tau pale naboode ila rau imin paesiiŋ pani, leso tiina toit ighazooŋ pa saveeŋ tooni puughu. Kinik Agripa, puughu tane ta naghamu ilam iyooz ila yo tomania tamtamon tisov tane naghomim. Naghe tasov talooŋ saveeŋ tooni le isov, mako yam auul ghau pa ŋgar siriv, ve naboode ila rau.
ACT 25:27 Pasaa, ŋgar tsiau tauvene. Isaav ighe ŋeer eta ileep ila ruum to yavyavuuŋ, ve taghuru ila to kinik tiina to Rom, i aat ila tomania rau eta tau ipaesia sosor tooni, o poia. Ighe paesiiŋ eta mako, ve taghur sorokini ila, ene ŋgar to borauŋa.”
ACT 26:1 Tauvene kinik Agripa isaav pa Paulus ighe: “Aiyo, yo anam usavia saveeŋ tsio.” Paulus itatan niima pazi ve ipaburigin saveeŋ tooni. Ighe ipaghazoŋai tauu, leso tighilaalo tighe i le sosor mako:
ACT 26:2 “O kinik Agripa, yo uwatagh katin yei Yuda gabuamai. Ve saa saveeŋ tau nivazorai ghei pani, ene yo ughazooŋ pani. Tauvene aazne, yau lolog poia pasaa, nalam nayooz ila yo naghom to napaghazoŋai taug. Leso uwatagh ughe yau nagham sosor eta mako, ve saveeŋ naol tau yes Yuda tisiki payau ne, ene karom mon. Yau naghason ghom: Irau ughur taliŋam poi pa aliŋag? Pa saveeŋ tsiau, ene malaua rig. Pale tinim iŋgal.
ACT 26:4 “Ŋgar tsiau ve gabuag tau kukuag ve ilam aazne, ene Yuda tisov tiwataghi. Ŋgar tau naghamu izi taug nugh tsiau Tarsus, ve izi Yerusalem paam na, yes tikankaan pani mako.
ACT 26:5 Yes Yuda tiwatagh katin ghau. Muuŋ ve ilam, yau ŋeer tutuuŋa ee. Lupuuŋ tsiei, nizuari ghei kat nighe le nitaghon duduŋai tutuuŋ tisov to Maaron. Besooŋ tsiei, ene niliiv Yuda tisov. Isaav ighe zetagŋa tane lolozi pa uleeŋ ghau, ene tauzi irau tipariaaŋ saveeŋ tsiau tane.
ACT 26:6 Saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tomania timbumaiŋa, yau naghurghur matag pa saawe to anooŋa tooni ivot. Tauta aazne, tipayooz ghau pa savsaveeŋ ta sene.
ACT 26:7 Yei Yuda rumei tsiei saŋavul ve ru nighurghur matamai pa saveeŋ mbuaaŋ tawe, ve suŋuuŋ tsiei iŋaŋarui Maaron irau mboŋ mataaz to igham anooŋa tooni ivot. O kinik, yau paam naghur matag pa saveeŋ mbuaaŋ tana, tauta yes Yuda tiŋgal saveeŋ naol payau.
ACT 26:8 Puughu mindai ta yam siriv aghita aghe Maaron irau ipaburigin yes mateegha mako?
ACT 26:9 “Muuŋ, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe yau aat nataghon ŋgar maata maata to navaghamunia Yesu to Nasaret eeza, ve natatan saveeŋ tooni.
ACT 26:10 Yau nagham tapirig ila to yes daaba to watooŋrau, ve nagham tauvene izi Yerusalem imin maata. Nakis Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa katini, ve naghur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Ve saawe tau yes daaba timbu saveeŋ pa ravuuŋ zi timatmaat, yau paam nayok pa ŋgar toozi, ve naghe ene poia to tirav zi.
ACT 26:11 Monmon, yau nalaghlaagh irau yes Yuda rumei toozi, ve naghurghur pataŋani pazi. Ve naghamgham ariaaŋ pazi naghe le tighur murizi pa Yesu, ve tisik saveeŋ saghati pani, o poia. Yau ateg yavyav pazi kat. Tauvene nalala nugh nugh ta malau we paam. Leso nakis tamtamon toozi tau tighur ila to Yesu na, ve nagham ŋgar raraate mon pazi.”
ACT 26:12 Paulus iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Tauta saawe ee, nagham tapirig ila to yes daaba to watooŋrau, ve timbaaŋ ghau nala nugh Damaskus, leso nagham ŋgar raraate mon izi sewe.
ACT 26:13 “Nalaagh taghon eez nala le aaz anunu izalam imin zegmatuugh. Ra mbonari tiina kat igheen sambam ve izilam le isul livutin ghau, ve yes tau tilaagh tomani ghau na paam. Mbonari tawe, tapiri iliiv aaz maata.
ACT 26:14 Yei nisov nitap nizi taan, ve nalooŋ ŋeer ee aliiŋa. Isaav payau ila saveeŋ Hibru ighe: ‘Saul, Saul, puughu mindai ta yo unoknok ghuruuŋ pataŋani payau. Ŋgar tsio tau uzorzoor ghau ne, tauta ivaghamunia taum. Yo umin bapolo tau isosor pa eez ve tiŋgal ziige pa ai maata, leso tipaduduuŋa.’
ACT 26:15 “Tauvene yau naghasoni naghe: ‘Tiina, yo sei?’ “Tiina iyol aliŋag ighe: ‘Yau Yesu. Yau ta yo unoknok ghuruuŋ pataŋani payau ne.
ACT 26:16 Uburig uyooz. Yau navot tsio to naghur ghom umin uraata tsiau. Gabua tau aazne ughita, tomania gabua siriv tau murei pale navoti zi payo na, yo aat uvoti zi pa tamtamon, leso upariaaŋ zi to tighur ilam tsiau.
ACT 26:17 Isaav ighe yes Yuda ve yes tau Yuda mako na titoova to tivaghamun ghom, yau pale napas ghom uvot pa nimazi ve naŋgin ghom. Yau aat nambaaŋ ghom pa yes tau Yuda mako na.
ACT 26:18 Ve yo aat upaghazoŋai ŋgar toozi payau. Leso titoor ŋgar toozi, ve tighur murizi pa Sadan tapiri ve ŋgar sasaghati to ndoroom, ve tiŋarui Maaron ve ghazooŋa tooni. Ighe tigham tauvene, ene aat nareu sosor toozi ilale. Ve saawe tau Maaron irei gabua popoia pa tamtamon tooni patabuyaaŋa, ene pale yes lezi abuzi paam. Pasaa, tighur ilam tsiau ve timin i le wa.’
ACT 26:19 “O kinik Agripa, gabua tau yau naghita, ene ilaagh sambam ve izilam. Tauvene irau nazoora mako.
ACT 26:20 Tauta navotia saveeŋa izi nugh Damaskus imin maata, ra navotia izi Yerusalem, ve irau taan sirivu to Yudea. Murei, ra navotia pa yes tau Yuda mako na paam. Yau nasavsaav pa tamtamon naghe tipul ŋgar toozi sasaghati isov ileple, ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve titaghon ŋgar poia. Leso titotoi tauzi tighe yes titoor ŋgar toozi wa.
ACT 26:21 Puughu tane ta yes Yuda tikis ghau iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve tighe tirav ghau namaat.
ACT 26:22 Eemon muuŋ ve ilam, Maaron iuluul ghau. Tauta aazne, naleep matag yaryaare, ve nayooz ila naghomim. Yau napariaaŋ Yesu saveeŋ tooni ila tamtamon tisov matazi, leso nagham zi tighur ila to Yesu. Yes tau lezi ezazi mako, ve yes tau ezazi tintiina na paam. Ve saveeŋ tau nasasavia ne, paaghu mako. Gabua tau muuŋ Mose ve yes propet tisavia tighe murei pale ivot, tauta nasavia. Pa muuŋ, tisaav tighe:
ACT 26:23 Mesia aat iyamaan yavyavuuŋ ve imaat, ve iburig pa mateegh imin maata. Mako ivotia ghazooŋa to Maaron pa tamtamon. Yes Israela, ve nugh nugh tau Yuda mako na paam.”
ACT 26:24 Paulus ipasov saveeŋ tooni soone, ve Festus isaav pani toman aliiŋa tiina ighe: “Paulus, ŋgar tsio ikaukau! Tipaduduuŋ katin ghom pa ŋgar naol, tauta dabam ivaghamgham!”
ACT 26:25 Eemon Paulus iyol aliiŋa ighe: “Tiina tsiau Festus, dabag ivaghamgham mako. Yau nasavia saveeŋ onoon mon tomania ŋgar.
ACT 26:26 Gabua tau nasavi zi ne, kinik Agripa iwataghiir zi wa. Eta iyooŋ pa maata ma taliiŋa mako. Pasaa, gabua tane ŋgozaaŋ mako. Tauta naroi mako, ve nasaav ghazooŋa pani.
ACT 26:27 O kinik Agripa, yo ughur ila saveeŋ to yes propet, ma mako? Yau nawatagh naghe yo ughur ila.”
ACT 26:28 Kinik Agripa iyol aliiŋa ighe: “Wai Paulus, ene mindai? Ughe rekia mon ugham ghau namin Krisi le ta aazne?”
ACT 26:29 Paulus isaav pani: “Ighe aazne, ma saawe ite paam, ene poia mon. Ve yau naghe le Maaron igham ghom tomania tamtamon tisov tau aazne tiloŋlooŋ saveeŋ tsiau ne paam, atoor ŋgar tsiam ve ataghon ŋgar tau yau nataghoni, o poia. Eemon tikau aghemim ma nimamim pa sen, ve tighur gham aloŋ ala ruum to yavyavuuŋ imin yau sov.”
ACT 26:30 Paulus isavsaav le isov, ra kinik Agripa tomania gavana Festus, Benis, ve tamtamon tisov tau tileep tomani zi na, tiburig tivot tila muuri, ve tivasavo zi tighe: “Ŋeer tawe igham sosor eta irau to taravu imaat, ma taghuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ ne mako.”
ACT 26:32 Ve Agripa isaav pa Festus ighe: “Izi le ŋeer tawe izoornugh ighe kinik tiina to Rom itiir saveeŋ tooni, tauta aat ila tooni. Imin mako, kanaŋ tapuli ila.”
ACT 27:1 Yes timbu saveeŋ to tighur ghei nizaa waaŋ, leso niraav nila pa Itali. Tauvene tigham Paulus yesŋa tamtamon siriv tau tileep tomania iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ na, ve tighur zi tila daaba ee niima, eeza Yulius. I iŋgin zaaba to Rom irau ndiŋndiŋ ee (100). Tomania zaaba tooni tileep iloŋ ila zaaba 600 tau kinik tiina to Rom tauu zaaba tooni.
ACT 27:2 Waaŋ ee to nugh Adramitium ighe iraav ila pa nugh siriv tau tigheen taghon nari to Asia. Yei nizaa waaŋ tawe, ra tiravia lai izaa ve nivot. Aristarkus paam izaa tomani ghei. I to nugh Tesalonika tau igheen taan sirivu to Masedonia.
ACT 27:3 Mboŋ le nughizau, ve nighau nila nilooŋ nugh Sidon. Yulius igham poghania Paulus, ve ipuli ila igig zeetŋa siriv tau tileep izi ta sewe. Leso tiuule pa le aniiŋ ve gabua siriv.
ACT 27:4 Yei nipul Sidon ve niraav muul, eemon yaghur isoop ghei. Tauvene nimbutu looŋa, leso nipapoon pa sisi Saiprus.
ACT 27:5 Nighau potla taghon nari to Silisia ve Pampilia, le malmalimai nila nilooŋ nugh Mira tau igheen taan sirivu to Lisia.
ACT 27:6 Nilooŋ ta sewe, ve Yulius tau daaba to yes zaaba na, ighita waaŋ ee to nugh Aleksandria tau ighe iraav ila pa Itali. Tauvene isaki ghei nila nivool pa waaŋ tawe.
ACT 27:7 Yei nivot, ve yaghur irav pa naghomai ilam. Tauvene irau nighau rekia mako. Yes uraata to waaŋ tigham uraat ariaaŋ, ve nighau poipoi irau mboŋ siriv le nila nigharau nugh Nidus. Eemon yaghur isoop ghei kat le irau nighau duduuŋ muul mako. Tauvene titoor waaŋ, ve naghomai iŋgal sisi Krit, leso nipapoon pa yaghur. Nighau nila le nigharau ŋorŋoor ee to Krit, eeza Salmone.
ACT 27:8 Yes uraata to waaŋ tigham uraat ariaaŋ le nipaliv ghei pa ŋorŋoor, ra nighau poipoi taghon sisi ziige, le nila nilooŋ nugh marani ee, eeza ‘Aavo Poia.’ Igheen igharau nugh tiina Lasea.
ACT 27:9 Raveeŋ tsiei tau niraav nilam na, igham saawe malau. Saawe tau nilooŋ aavo tawe, saawe to yes Yuda tiŋgun tauzi pa ghaniiŋ aniiŋ, ene isov wa, ve saawe to karaz ighe ivot. Tauvene Paulus isaav pazi ighe:
ACT 27:10 “Zeran tsiau, alooŋ. Yau naghita naghe iit aat tayamaan ghiit. Isaav ighe taraav muul, ene pale tandeeŋ pataŋani tiina ila te paavo. Pale waaŋ imbiriis, ve yauyauŋ isov ilale, ve iit paam pale tasov tamatmaat.”
ACT 27:11 Eemon daaba to yes zaaba ighur ila Paulus aliiŋa mako. I itaghon ŋgar to ŋeer tau ighamgham pooz na ve waaŋ tauŋa.
ACT 27:12 Yei nigham ŋgar nighe: Saawe tau yaghur tiina iburig, aavo tawe pale poia pa potiiŋ mako. Tauvene yes eval tiyok tighe nisakia ghaoŋ muul nila niliv aavo ite tau izaŋar ila pa daudau, eeza Finiks. Leso nipot izi ta sewe ve nisaŋan yaghur itoora, o niraav muul. Pa aavo tana poia pa potiiŋ.
ACT 27:13 Nileep ta sewe le daudau avuvu ilaan. Tauvene yes uraata to waaŋ tighe pa saawe poia to raveeŋ. Yes tiyau padewaaŋ (o aŋga) izaa, ra tiravia lai ve nivot. Yei nighaughau taghon taan nila, le
ACT 27:14 malau mako ve kaagu iyaat maloŋon sisi toman tapiri ve ilam, le izaban lai.
ACT 27:15 Tauvene uraata to waaŋ titoova to tipaduduuŋ waaŋ naagho, leso nimbul niloŋ nila. Eemon tirao mako. Tauvene tipul waaŋ ve ighau taghon yaghur.
ACT 27:16 Nighau nila le nipapoon pa sisi marani ee muuri, eeza Kauda. Ra nigham uraat ariaaŋ pa yauŋ waaŋ marani tau nigherevu na ilam igharau waaŋ tiina ziige.
ACT 27:17 Waaŋ marani ilam ipaak, ra niyauu izalam, ve yes uraata to waaŋ tipoosa ila waaŋ tiina le tuŋia. Le isov, ra tigham uraat pa waaŋ tiina. Tigham ravraav siriv, tipaliv zi tilivut waaŋ tiina, ve tipoos zi tuŋia, leso ipalot waaŋ. Yes tiroi pa yaghur ivuvuur zi tila, mako tizala maghat tiina tau igheen igharau Aprika na, eeza Sirti. Tauvene tirav lai izi, ve titugh gabua siriv izila te loolo, leso ikis waaŋ, ve tighau poipoi.
ACT 27:18 Nugh isaghat le isaghat kat, ve dibom ivatoki waaŋ ila ilam. Tauvene nughizau, ra tisuruuv yauyauŋ siriv izila pa te.
ACT 27:19 Mboŋ le nughizau muul, ra roiŋ tiina igham yes uraata to waaŋ le tisaŋeeŋ kat. Tauvene nimazi ila pa gabua siriv to waaŋ paam, ve tisuruuv zi tizila pa te.
ACT 27:20 Yei nileep te paavo saawe malau, ve nimomoghan. Mboŋ ve mataaz, nugh isaghat kat le irau nighita aaz ve pitum mako. Ve dibom irav katin ghei. Tauvene nigham ŋgar nighe yei irau nileep mako. Pale nisov nilalemai.
ACT 27:21 Saawe malau tana, tamtamon tighan aniiŋ mako. Tauvene Paulus iburig iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Yam zeran tsiau, imin ta yam alooŋ saveeŋ tsiau ve tapul Krit sov, kanaŋ irau pataŋani tane ivot pait mako, ve yauyauŋ toit eta irau ilale mako.
ACT 27:22 Eemon tambaaŋo paam. Yau naghe napalot gham tauvene. Yam aroi sov. Pa toit eta irau ilale mako. Waaŋ mon ta pale imbiriis.
ACT 27:23 Pasaa, noor mboŋ, Maaron tsiau tau nabesbees pani ne, imbaaŋ aŋela tooni ee ilam iyooz izi zigeg, ve isaav payau ighe:
ACT 27:24 ‘Paulus, uroi sov. Yo aat ula uvot to kinik tiina to Rom itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ tsio wa. Tauvene i pale maata pa yes tau yamŋa araav ne, leso toozi eta ilale sov.’”
ACT 27:25 Ra Paulus iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Aroi sov. Lolomim poia. Pa yau naghur ila to Maaron naghe gabua aat ivot imin tau i isavia payau ne.
ACT 27:26 Eemon iit pale tazala maghat to sisi eta.”
ACT 27:27 Mboŋ imin saŋavul ve paaŋ, ve yaghur ivuvuur ghei gha nimomoghan ila mazavan to Te Mediterenian. Mboŋ anooŋa, ra yes uraata to waaŋ tighilaal tighe nigharau taan wa.
ACT 27:28 Tauvene tigham ravraav to tovaaŋ maghat, titughu izila, ve tighita sooso to te paavo ve izila koŋia sausau, ene irau 40 mita. Nimomoghan nila, ra titoova muul, ve tighita maghat izalam irau 30 mita wa.
ACT 27:29 Yes tiroi tighe waaŋ pale irav ghi izala maet tintiina tau tigheen ila te loolo. Tauvene tila waaŋ mboole, ve tizuur padewaaŋ (o aŋga) tintiina paaŋ tizila pa te. Leso ikis waaŋ ipot tuŋia ta sewe. Ve tipasul tighe rekia gha nughizau!
ACT 27:30 Yes uraata to waaŋ tiil eez tighe tighau. Tauvene tila waaŋ naagho, ve titoom pa sikiiŋ padewaaŋ. Ve mako. Titugh waaŋ marani izila pa te, leso tizaa ve tighau.
ACT 27:31 Eemon Paulus ighit zi, ve ighilaal ŋgar toozi. Tauvene isaav pa yes zaaba tomania daaba toozi ighe: “Aghit ghiit wa? Isaav ighe yes uraata to waaŋ tawe tipul ghiit ve tighau, tsiam eta irau poia mako. Pale asov amatmaat.”
ACT 27:32 Tauvene yes zaaba tila tirav motin ravraav pa waaŋ marani gha itap izila te, ve imoghan ilale.
ACT 27:33 Mboŋoozo ndoromroome soone, ve Paulus ipalot zi ighe tighan aniiŋ, o poi. I isaav pazi ighe: “Aghita. Iit taleep ila pataŋani tane loolo, ve roiŋ igham gham le aleep toman apomim ŋginaaŋa irau mboŋ saŋavul ve paaŋ (14) wa.
ACT 27:34 Yau naghe napalot gham: Agham aniiŋ gha aghan, leso ipalot gham ve amaat ila pataŋani tane loolo sov. Agham ŋgar naol sov. Pa tsiam eta irau igham saghat mako. Iit tasov pale popoiaan mon.”
ACT 27:35 Isavsaav pazi le isov, ra igham mberet, ipakur Maaron pani ila eval tiina matazi, ve iteev sirivu, gha ighan.
ACT 27:36 Eval tiina tighita Paulus ighan, tauta ipalot zi gha anazi tighan paam.
ACT 27:37 Yei tau nileep ila waaŋ ne, yei irau ndiŋndiŋ ru, tamoot tol, saŋavul, liim ve ee (276).
ACT 27:38 Yauyauŋ tiina tau waaŋ ighuuza na, ene wit mon. Tauvene tisov tighan le apozi isuŋ, ra tila tisuruuv wit isov izila pa te. Leso waaŋ iraurau, ve imoghan iloŋ ila pa taan.
ACT 27:39 Nughizau, ra yes uraata to waaŋ matazi iloŋ ila le tighita nari. Eemon tighilaal nugh mako. Ve tighita aavo gomoloon ee tau le sausau poia. Tauvene tigham ŋgar tighe tipaduduuŋ waaŋ leso nighau duduuŋ niloŋ nila ta sewe.
ACT 27:40 Yes tiburig gha tirav motmotin ravraav pa padewaaŋ tisov tau tikis waaŋ na. Ve tipool ravraav pa waaŋ pooza ru, ve tizeev zi tizila te. Ra tiravia lai tiina izala, ve yaghur izabani, ve niraav niŋarui aavo tawe niloŋ nila.
ACT 27:41 Nighaughau nila le waaŋ naagho ikokrak izala maghat, ve mboole mon ta kausia. Tauta dibom iravu iravu le imbiriis.
ACT 27:42 Zeran siriv tau yeŋa niraav na, yes zaaba tikis zi to tighur zi tila daaba to gavman nimazi. Yes zaaba tiroi tighe zeran tawe pale tiwai tiloŋ tila taan, mako tighau tila. Tauvene tiburig ve tighe tiravuur zi tisov timatmaat.
ACT 27:43 Eemon daaba to yes zaaba ighe iuul Paulus, leso imaat sov. Tauvene iŋgalsekin zaaba tooni ighe tigham ŋgar tauvene sov. Ra isaav pa yes tau tiwatagh waeŋ na ighe: “Yam ayaat muuŋ azila, ve awai aloŋ ala pa nari.”
ACT 27:44 Ve yes tau tiwatagh waeŋ mako na, i isaav pazi ighe tighita lezi waaŋ ndiua, ma gabuaaŋa siriv siriv, mako tikis zi ila, ve tiwai tiloŋ tila pa nari. Yei nigham tauvene, tauta nisov niloŋ nila nari. Eta igham saghat mako.
ACT 28:1 Yei niloŋ nila nari, ve tipaes payei tighe sisi tana eeza Malta.
ACT 28:2 Yes nugh tauŋa ŋgar toozi poia le poia kat. Yes tigham poghani ghei kat. Saawe tana, uman izi le nugh iyauŋ. Tauvene tindav yav, ve tipoi ghei tighe nila yav ilaav ghei.
ACT 28:3 Paulus ila ikor ai siriv ilam, ve ighe indou zi izala yav. Eemon moot saghati ee ileep ila ai tawe sosozi. Saawe tau iyamaan yav tuntunu, sookia ivot le iŋaaŋ Paulus niima, ve liivo kikia pa niima.
ACT 28:4 Yes nugh tauŋa tighita moot tawe ituuk ila Paulus niima, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane aat irav tamtamon eta imaat. Onoon, te iravu imaat mako. Eemon maaron livaa toit tau iyatyat duduŋai ŋgar sasaghati to tamtamon na irau ipuli ileep maata yaryaare mako. Tauta pataŋani tane ivot pani.”
ACT 28:5 Eemon Paulus itir niima le itapaar moot tana izala yav, ve gabua eta ivot pani mako.
ACT 28:6 Yes nugh tauŋa tighur matazi tighe pale Paulus niima isarsar, ma itap izi gha imaat. Eemon tisaŋan le malau, ve gabua eta ivot pani mako. Tauvene titoor ŋgar toozi, ve tisaav tighe: “Wai, i aat maaron eta taa?”
ACT 28:7 Daaba to sisi tawe, eeza Publius. Taan tooni igheen igharau nugh tau yei nilooŋ pani. I igham ghei toman loolo poia, ve nila nileep tomania ila ruum tooni irau mboŋ tol. I iŋgin poghani ghei kat.
ACT 28:8 Publius taama, moroghooŋ tiina ighamu gha ighengheen. Tiini iyes, ve imbeghaz siŋ. Tauvene Paulus iloŋ ila tooni, ve ighason Maaron to iuule. Ra ighur niima izala paavo, ve tiini poia muul.
ACT 28:9 Yes nugh tauŋa tighita kaut ŋgereeta tana, le moroghooŋa toozi tisov tiŋarui Paulus tilam, ve i iuul zi tisov gha tinizi poia.
ACT 28:10 Tauvene yes tipakur ghei kat, ve tigham lemai gabua katini. Ve saawe tau nitartar pa raveeŋ muul, saa gabua tau nimbool pani na, yes tiuul ghei pani.
ACT 28:11 Saawe tau karaz tiina iburig ve ilam, yaghur ilil waaŋ ee to nugh Aleksandria le ipot izi sisi Malta. Waaŋ tawe naagho, tisap maaron toozi Zeus natŋa ru anunuzi ila. Yei nileep ta sewe irau kaiyo tol, le saawe tau yaghur aate izi, ra nizaa waaŋ tana, ve nipaburigin raveeŋ tsiei muul.
ACT 28:12 Nighaughau nila le nilooŋ nugh Sirakius, ve nipot izi ta sewe irau mboŋ tol.
ACT 28:13 Mako nipul Sirakius, ve nivot muul, gha niraav nila nilooŋ nugh Regium. Nipot izi sewe le mboŋ nughizau, ra daudau iburig. Tauvene nipul Regium, ve niraav muul nila. Nighau irau mboŋ ru, ra nilooŋ nugh Puteoli, ve raveeŋ tsiei isov.
ACT 28:14 Nilooŋ ta sewe, ve nindeeŋ toŋvetaz siriv to Krisi. Yes tighit ghei, ve tigham ghei nila nileep tomani zi irau mboŋ liim ve ru. Ra nipaburigin laghooŋ tsiei to nila pa nugh tiina Rom.
ACT 28:15 Toŋvetaz siriv to Krisi tau tileep izi Rom we tilooŋ varumai wa. Tauvene tiburig tilam tighe tighit ghei. Siriv tindeeŋ ghei izi maaran to nugh Apius. Ve siriv tindeeŋ ghei izi nugh tau tiwaat eeza: ‘Ruum tol to yes loomba.’ Paulus ighit zi tilam, le loolo poia, ve ipait Maaron pa poia tooni. Pasaa, laghooŋ toozi tau tilam na, imin palotiiŋni.
ACT 28:16 Yei nilaagh nila le nivot nugh tiina Rom, ve tiyok pa Paulus to zigani ileep ila ruum ee, tomania zaaba ee to iŋgini.
ACT 28:17 Mboŋ tol ilam ila, ra Paulus imbaaŋ ila pa ŋginiiŋa to yes Yuda tau tileep izi Rom na ighe tila tooni. Yes tila tilup zi, ve i isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, alooŋ. Yau nagham ŋgar eta to navaghamunia tamtamon toit Yuda mako, ve namalaaŋ pa tutuuŋ eta to timbuunŋa ne mako. Eemon tikis ghau sorok izi Yerusalem, ve tighur ghau ila yes Roma nimazi.
ACT 28:18 Ve saawe tau yes Roma titiir saveeŋ tsiau, yes tighita tighe yau nagham sosor eta irau to tirav ghau namaat ne mako. Tauvene tighe tipul ghau nala.
ACT 28:19 Eemon yes Yuda tizoor zi pa ŋgar tana, ve naghita naghe leg eez eta muul mako. Tauta nasaav pazi naghe: ‘Yau naghe nala naghita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ tsiau.’ Eemon yau nalam pa ŋgaliiŋ saveeŋ pa taug tamtamon tsiau ne mako.
ACT 28:20 Puughu tane ta napoi gham alam. Leso naghit gham, ve nasaav ghazooŋa payam tauvene: Aazne tikau ghau pa sen tane pasaa, yau nabesbees pa Mesia tau iit Israela tasov taghurghur mataan pani ne.”
ACT 28:21 Yes tisaav pani tighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon zetaanŋa tau tileep izi Yudea we, tibood rau eta ilam to tipaesi ghom payei ne mako. Ve tamtamon eta ileep Yudea ve ilam gha isavia varum payei, ma isik aliiŋa saghati eta iŋarui ghom, ene paam mako.
ACT 28:22 Ve poia pa taum ulam peria wa. Leso nilooŋ katin ŋgar tsio ila taum avom. Pasaa, yei niwatagh mon tauvene: Nughmariŋ tiyauyau avozi pa lupuuŋ tsiam paaghu tane tighe ŋgar tsiam siriv isosor.”
ACT 28:23 Ra tighur saawe ite to yesŋa Paulus tilup zi muul pa savsaveeŋ. Tileep le saawe to lupuuŋ tana ivot, ra mboŋoozo kat ve eval tiina kat tila pa ruum tau Paulus ilepleep ila na. I ipaghazoŋai zi pa pooz to Maaron ŋgara, ve ivotia tutuuŋ to Mose tomania yes propet aliŋazi, leso ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni, ve igham zi tighur ila tooni. I ikiskis saveeŋ ila ila le mboŋ izi.
ACT 28:24 Tamtamon siriv tilooŋ saveeŋ tooni, ve tighur ila tighe ene onoon. Eemon yes siriv, tighur ila mako.
ACT 28:25 Tauvene tiparzoor pa savsaveeŋ ila le mako, ve tighe tighawaar. Eemon Paulus isik aliiŋa rig pazi ighe: “Saveeŋ ziiri ee tau Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pa timbuunŋa ila propet Isaia aavo na, ene iduduuŋ kat pa ŋgar tsiam. Pasaa, i isaav ighe:
ACT 28:26 ‘Ula to yes zeran tawe ve usaav pazi tauvene: “Yam pale aloŋlooŋ saveeŋ. Eemon irau aghazooŋ pani mako. Ve yam pale aghitghita gabua. Eemon irau aghilaal puughu mako.”
ACT 28:27 Pasaa, zeran tawe, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat. Taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ mako. Ve tiponpoon matazi paam, leso tighita gabua sov. Ve imin ta lolozi pa ghitooŋ gabua ve loŋaaŋ saveeŋ, kanaŋ tighilaal, ve titoor ŋgar toozi imuul ilam payau, leso nauul zi tileep poia muul.’”
ACT 28:28 Paulus isaav pazi muul ighe: “Tauvene yau naghe yam awatagh kat tauvene: Yam Yuda azor eez tau Maaron igham mulin iit tamtamon pani. Tauta i isakia vaaru ila irau nugh nugh tau Yuda mako na. Ve yes pale tilooŋa, ve tighur ila.”
ACT 28:30 Paulus ileep izi Rom irau ndaman dodoli ru. Ruum tau i ileep ila na, i tauu igholgholi ila to ruum tauŋa. Tamtamon tisov tau tilamlam pa gigiiŋni na, i igham zi toman loolo poia.
ACT 28:31 I iroi mako. Iyooz ariaaŋ pa votiaaŋ pooz to Maaron, ve ipapaghazoŋai tamtamon pa Tiina toit Yesu Krisi saveeŋ tooni. Ve tamtamon eta iŋgalsekini pa uraat tooni tawe mako.
ROM 1:1 Yau Paulus nabood rau tane. Yau besooŋa to Yesu Krisi. I tauu isiigh ghau namin le, ve ipoi ghau namin mbaŋooŋa tooni, leso navotia vaaru poia to Maaron.
ROM 1:2 Vaaru poia tane itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau muuŋ Maaron ivotia ila yes propet tooni avozi, ve tiboode ila rau patabuyaaŋ na.
ROM 1:3 Vaaru poia tane isavia Maaron Naatu Yesu Krisi. I Tiina toit. I izilam taan ve imin tamtamon, ve i siŋ to kinik David. Avuvu Patabuyaaŋ ipaghazoŋai ghiit pani ighe burigiiŋ tooni ila mateegh, tauta itotoia ighe i Maaron Naatu, ve tapiri tiina kat.
ROM 1:5 Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa tooni itaghon tauu poia tooni. Leso nagham nughmariŋ tau Yuda mako na tighur ila tooni, ve titaghon aliiŋa, ve tipaghazoŋaini tighe i eeza tiina.
ROM 1:6 Nugh nugh tau tighur ila to Krisi ve titaghon i aliiŋa na, yam Roma aleep ila lolozi paam. Pasaa, Maaron ipoi gham amin Yesu Krisi le wa.
ROM 1:7 Tauta nabood rau tane ilat pa yam Roma asov tau Maaron loolo igheen tsiam, ve ipoi gham gha amin tamtamon tooni patabuyaaŋa. Poia tomania luuma to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam. Onoon.
ROM 1:8 Saveeŋ tsiau tau ilat payam imin maata, ene vene: Ghuruuŋ ila tsiam, tamtamon tisasavia vaaru irau nugh naol isov. Tauta saawe tau matag iŋgal gham, lolog poia pa Maaron tsiau, ve napakuru ila Yesu eeza.
ROM 1:9 Yau nabesbees pa Maaron toman lolog, ve navovotia vaaru poia to Naatu. I tauu ighit ghau ve iwatagh: Saveeŋ tau naghe nasavia ne, ene onoon. Yau naghurghur gham ila suŋuuŋ tsiau irau saawe, ve naghaghasoni naghe ighur leg eez eta to nalat naghit gham. Ve isaav ighe i loolo tauvene, ene aat nalat.
ROM 1:11 Pasaa, yau naghe naghit gham, o poi. Leso napalot gham pa ŋgar ve tapiri tau Avuvu Patabuyaaŋ igham payau ne, ve ayooz ariaaŋ.
ROM 1:12 Yau naghe napalot gham, ve yam paam apalot ghau. Leso itiŋa tavapaloti ghiit pa ghuruuŋ ila toit.
ROM 1:13 Yam toŋvetaz, yau naghe yam awatagh: Saawe naol, yau naghamgham ŋgar naghe le nalat naghit gham. Pasaa, naghe uraat tsiau ighur anooŋa popoia siriv ivot ila yam sosomim paam, imin nugh siriv to yes tau Yuda mako na. Eemon saawe isov tau naghe naburig, gabua siriv tiponpoon eez payau. Tauta nalat mako.
ROM 1:14 Yau naghita naghe yau leg uraat to nauul tamtamon tisov. Yes Grika, ve yes kankanooŋa tau tivot soone na paam. Ve yes tau lezi ŋgar tintiina, ve yes tau lezi ŋgar mako na paam.
ROM 1:15 Tauta lolog ipazaagh ghau naghe navotia vaaru poia pa yam Roma paam, o poi.
ROM 1:16 Yau mayag pa vaaru poia mako. Pasaa, Maaron tapiri igheen ila. Tapiri tawe ta igham mulin tamtamon tisov tau tighur ila to Krisi. Yes Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam.
ROM 1:17 Vaaru poia ipaghazoŋai ghiit pa eez tau Maaron igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve igham ghiit taduduuŋ ila i maata. Ene eez to ghuruuŋ ila. Eez ite paam mako. Tamtamon tau ighe ighur ila to Krisi, ene aat Maaron ighita ighe iduduuŋ ila i maata. Ene imin Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav: “Tamtamon tau ighe ighur ila, ene aat iduduuŋ ila Maaron maata ve igham lepoogh poia ila tooni.”
ROM 1:18 Tamtamon tisov tau matazi iŋgal Maaron mako, ve tighamgham ŋgar sasaghati tau iduduuŋ mako, ve titatan saveeŋ onoon, ene Maaron tau ileep sambam na, itotoi aatyavyav tooni pazi, ve ighurghur atuya izaa toozi.
ROM 1:19 Ve ŋgar tooni tane, ene iduduuŋ. Pasaa, i itotoi tauu pazi gha tighazooŋ pa ŋgar tooni siriv wa. Onoon, tamtamon tighita Maaron pa matazi mako. Eemon saawe tau i ighur sambam ve taan ve ilam, yes tighitghita gabua naol tau i ighur zi na. Gabua tawe tipaghazoŋai tamtamon pani tighe i Maaron tauu, ve le tapiri tiina tau igheen irau saawe. Tauvene tamtamon irau tipasakaal tauzi mako.
ROM 1:21 Pasaa, yes tiwatagh: Maaron ilepleep. Eemon tiroron pani mako. Matazi veleghini imin kaut sorok. Ve lolozi poia pani ve tipakuru pa gabua popoia naol tau i ighamgham pazi na mako. Tauta gabua naol tau lezi anoŋazi mako na ikau ŋgar toozi le tivaghamgham. Ŋgar toozi ighazooŋ mako imin tileep ila ndoroom loolo.
ROM 1:22 Tauzi tighe yes lezi ŋgar tiina. Eemon mako. Ŋgar toozi ivaghamgham imin yes borauŋa.
ROM 1:23 Pasaa, Maaron tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni, ve ileep irau saawe na, yes tibees pani mako. Tighur murizi pani. Ve tizi gha tigharaat lezi gabua anunuzi tau imin man, ŋgai, moot, pariiv, ve tamtamon tau tileep rig ve timaat na anunuzi, ve tibesbees pazi. Tighur gabua soroksorok tawe timin maaron pazi.
ROM 1:24 Puughu tane ta Maaron ipul zi titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ighaar pani na, ve ŋgar mayaŋa naol to uliin tau iŋgalaaŋ mako na, ivotvot ila sosozi.
ROM 1:25 Saveeŋ onoon tau isavia Maaron tauu na, yes tipuli ileple, ve titaghon ŋgar karom. Ve gabua tau Maaron ighur zi tivot na, yes tighur zi timin maaron ve tibesbees pazi. Eemon iit aat tapait Maaron pa poia tooni irau saawe. Pasaa, i ta ighur gabua naol isov gha tivot. Onoon.
ROM 1:26 Tauvene yes tighur murizi pa Maaron, ve i ipul zi titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ighaar pani. Tauta tighamgham ŋgar mayaŋa naol tau iduduuŋ mako na. Zilivaa tipul vaiŋ ŋgara duduuŋ tau Maaron ighuru na, ve tigham borau pa zetazŋa zilivaa.
ROM 1:27 Ve yes zitamoot tauvene paam. Tipul ŋgar to vaiŋ zilivaa tau Maaron ighuru na, ve lolozi ighaar pa zetazŋa zitamoot, ve tigham borau pa mbolezi, ve tigham ŋgar mayaŋa naol. Tauvene tisosor pa eez to Maaron, ve pataŋani tau ivot pazi ve ivaghamun zi, ene iyat sosor toozi tawe.
ROM 1:28 Yes lolozi iveegh kat pa Maaron, tauta ipul zi tila pa naghozi mon. Tauvene lezi ghilalooŋ muul mako, ve tighamgham ŋgar sasaghati naol tau iduduuŋ mako.
ROM 1:29 Lolozi ivon kat pa ŋgar sasaghati maata maata tau iduduuŋ mako. Matazi gabua, tighurghur koi pa tamtamon, lolozi ighaar kat pa gabua to zetazŋa, ve tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon. Ve tivavazorai zi, tighamgham karom, lolozi tighe le tivaghamunia tamtamon, ve tisisinai zetazŋa.
ROM 1:30 Yes tiŋgalŋgal saveeŋ pa zetazŋa, tighurghur koi pa Maaron, tipapakur tauzi, tivevelegh zetazŋa, tipapait tauzi ezazi, tipeipei ŋgar sasaghati paghpaaghu, ve tizorzoor tamazŋa ma tinazŋa aliŋazi.
ROM 1:31 Yes lezi ŋgar mako. Timin yes borauŋa. Ve tireureu saveeŋ mbuaaŋ toozi, tighur lolozi pa ziiri waaro toozi mako, ve lolozi isaghatin tamtamon mako.
ROM 1:32 Eemon yes tiwatagh: Maaron isaav pataghaaŋ wa ighe yes tau tighamgham ŋgar tauvene, ene poia to timaat gha tilalez. Eemon mako. Tinoknoki soone. Ve isaav ighe zetazŋa siriv titaghon zi pa ŋgar toozi saghati tawe, ene igham zi lolozi poia ve tipait zi.
ROM 2:1 Aiyo, yo sei ta ugagabiiz tamtamon ve ughe yes sasaghatizi na, yau leg saveeŋ payo paam. Pasaa, ŋgar tau yes tighamghamu na, yo ughamghamu paam. Tauvene saveeŋ tau usiki pazi na, ene imuul pa taum. Ve yo irau upasakaal taum mako. Pasaa, yo ughamgham sosor raraate imin yes.
ROM 2:2 Iit tawatagh: Yes tau tighamgham ŋgar sasaghati tauvene na, Maaron pale ighur atuya pazi. Ve ighe i igham tauvene, ene iduduuŋ.
ROM 2:3 Ughita. Yo ugagabiiz tamtamon ve ughe yes sasaghatizi. Eemon taum utaghon ŋgar raraate imin yes tighamghamu. Mindai, ughe Maaron pale ighurghur ghom? Mako kat! I aat igabiiz ghom ve ighur atuya payo paam.
ROM 2:4 Ughita. Maaron itotoi poia tooni tiina kat payo. Pasaa, i itatan aate, ve ighur atuya payo rekia mako. Mindai, matam veleghin poia tooni tawe? Ughilaal, ma mako? I igham tauvene, leso igham gherev payo, ve utoor ŋgar tsio.
ROM 2:5 Eemon ŋgar tsio iyaryaaŋ kat, ve lolom pa utoora mako. Ŋgar tau yo ughamghamu na, ene imin undoundou lem atuya pa saghati tsio. Mboŋ Murei, Maaron pale itotoi aatyavyav tooni ivot ighazooŋ, ve ighur atuya iyat duduŋai tamtamon eŋaeŋa sosor toozi. Saawe tana, aatyavyav tooni pale iŋarui ghom pa sosor tsio.
ROM 2:6 Maaron pale ighur atuya pa tamtamon eŋaeŋa itaghon ŋgar toz toz.
ROM 2:7 Tauvene yes tau tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani ve tighamgham ŋgar popoia, ve tizuari zi tighe le Maaron tauu ipait zi ve tileep tomania ila mbonari loolo irau saawe, ene yes aat tigham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila.
ROM 2:8 Eemon yes tau titaghon saveeŋ onoon mako, ve matazi iŋgal tauzi mon, ve tighamgham ŋgar tau iduduuŋ mako na, Maaron aatyavyav tooni tiina pale izaa toozi, ve ighur pataŋani pazi.
ROM 2:9 Tauvene tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar sasaghati, ene pale pataŋani tiina tomania yavyavuuŋ igham zi. Pale igham yes Yuda imin maata, o yes tau Yuda mako anazi.
ROM 2:10 Eemon tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar popoia, ene pale Maaron ipait zi, ve yesŋa tivalupu zi timin eemon, ve tileep poia ila mbonari loolo. I pale igham tauvene pa yes Yuda imin maata, o yes tau Yuda mako na anazi.
ROM 2:11 Pasaa, Maaron ivool to tamtamon eta mako. I ighamgham ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov.
ROM 2:12 Onoon, yes tau Yuda mako na tikankaan pa tutuuŋ to Mose. Eemon isaav ighe tisosor ila Maaron maata, i pale ighur atuya pazi gha tilalez. Ve yes Yuda tileep ila tutuuŋ to Mose saamba, ve tutuuŋ tawe ighamgham pooz pazi. Tauvene Maaron pale igabiiz zi itaghon tutuuŋ tana.
ROM 2:13 Ve tayamaan ghiit. Pa loŋaaŋ tutuuŋ mon irau igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata ne mako. Iit aat tataghon tutuuŋ, o taduduuŋ ila i maata.
ROM 2:14 Onoon, nugh nugh tau Yuda mako na, tiwatagh tutuuŋ to Mose mako. Eemon muuŋ ve ilam, yes paam lezi ghilalooŋ igheen ila lolozi. Ghilalooŋ toozi tawe ta ighamgham pooz pazi imin tutuuŋ.
ROM 2:15 Ghilalooŋ toozi tawe itotoi ighe Maaron ibood tutuuŋ tooni ila lolozi wa. Tauta saawe tau tigham ŋgar saghati eta, tauzi tiyamaan tighe tigham sosor. Ve saawe tau tigham ŋgar poia, tiyamaan tighe lezi sosor mako.
ROM 2:16 Vaaru poia tau yau navovotia na, isaav tauvene: Saawe to Mboŋ Murei, Yesu Krisi pale igham uraat to gabizooŋ tau Taama Maaron ighuru ila niima na. Saawe tana, ŋgar ŋgozaaŋa isov to tamtamon pale ivot ighazooŋ, ve i ighur atuya pazi.
ROM 2:17 Yo sei tau uwaat taum ughe yo Yuda, na yau leg saveeŋ payo paam. Pasaa, yo unumeer tutuuŋ to Mose ughe igham ghom ududuuŋ ila Maaron maata, ve upapait taum ughe yo uwatagh katin Maaron.
ROM 2:18 Ŋgar tau Maaron loolo pani na, yo uwataghi. Ve gabua tau poia kat iliiv gabua naol isov, ene tutuuŋ ipaghazoŋai ghom pani gha ughilaalo wa.
ROM 2:19 Yo ugham ŋgar ughe ŋgar popoia ve saveeŋ onoon tau igheen ila tutuuŋ to Mose na, yo ughazooŋ pani wa. Tauta unumeer ughe yo irau utotoi eez pa yes tau matazi kumkuuma na, ve umin ghazooŋa pa yes tau tileep ila ndoroom loolo. Ve ughe upaduduuŋ yes kankanooŋa, ve upaghazoŋai yes tau ŋgar toozi ŋgaala soone na.
ROM 2:21 Laak, yo tau ughe upaduduuŋ tamtamon siriv na, puughu mindai ta upaduduuŋ taum mako? Ughita. Yo uvovotia saveeŋ pa tamtamon ughe tium sov. Ve mindai pa yo taum? Uyumyum, ma mako?
ROM 2:22 Ve usavsaav pa tamtamon ughe tighur boog sov. Taum ughurghur boog, ma mako? Ve ughe lolom pa maaron karomŋa rigta mako kat. Mindai, uum gabua eta to rumei toozi, ma mako?
ROM 2:23 Yo tau upapait taum ughe uwatagh katin tutuuŋ to Maaron na, mindai? Taum umalaaŋ pa tutuuŋ tawe rigta mako? Pa ighe umalaaŋ pani, ene yo uvaghamunia Maaron eeza.
ROM 2:24 Ŋgar tau ughamu na, tibood saveeŋa pataghaaŋ wa. Tighe: “Ŋgar tau yam aghamu na, ene imin puughu pa nugh nugh tau Yuda mako na tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa Maaron.”
ROM 2:25 Isaav ighe utaghon duduŋai tutuuŋ to Maaron, ene aat ŋgar to ravuuŋ warom iuul ghom. Ve isaav ighe umamalaaŋ pa tutuuŋ tooni, ene aat uraat to ravuuŋ warom imin kaut sorok, ve Maaron ighit ghom ighe yo raratem imin yes tau tirav warozi mako na.
ROM 2:26 Ve isaav ighe ŋeer eta tirav waaro mako, eemon maata kisin tutuuŋ to Maaron ve itaghoni, ene aat Maaron ighita ighe i iduduuŋ ila i maata raraate imin yes tau tirav warozi na.
ROM 2:27 Onoon, tutuuŋ tau tiboode na, yam Yuda awataghi, ve tirav waromim wa. Eemon isaav ighe amamalaaŋ pa tutuuŋ, na ayamaan gham. Pa yes tau tirav warozi mako, eemon matazi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni na, yes aat tipaghazoŋai sosor tsiam ivot ighazooŋ, ve Maaron ighur atuya tiina payam.
ROM 2:28 Isaav ighe tamtamon eta ipamir tauu ighe i Yuda, eemon itaghon Maaron ŋgar tooni mako, ene i Yuda tauu mako. Pasaa, ŋgar tauu to yes Yuda, ene gabua to loloon. Ve uraat to ravuuŋ tamtamon warozi tauvene paam. Ene gabua to uliin mon mako. Ene gabua to loloon. Maaron Avuvu igham ŋgar muŋgaana ilale, ve igham ŋgar paaghu ivot ila loloon. Gabua tauvene, tutuuŋ tau tiboode na irau igham pait mako. Tamtamon tau ighe gabua tauvene ivot pani, i aat igham ŋgar pa pakuruuŋ to tamtamon mako. I aat izuari ghi pa pakuruuŋ tau ilam pa Maaron mon.
ROM 3:1 Saveeŋ tsiau tane aat ipaburigin ghasoniiŋ tauvene: Mindai, yes Yuda lezi gabua eta to igham zi tiliiv tamtamon siriv, ma mako? Ve uraat to ravuuŋ warozi paam, iuul zi mindai?
ROM 3:2 Aghita. Maaron iuul yes Yuda ila eez maata maata. Gabua tiina kat tau i igham pazi, ene i ighur saveeŋ tooni ila nimazi to tiŋgini.
ROM 3:3 Onoon, saveeŋ tau timbua tomania Maaron na, tamtamon toozi siriv titaghoni mako. Ve mindai? Ŋgar toozi tawe irau igham Maaron paam ireu saveeŋ mbuaaŋ tooni?
ROM 3:4 Mako kat! Isaav ighe tamtamon tisov tigham karom, tigham karom lak! Eemon Maaron saveeŋ tooni, ene onoon mon, ve i itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni irau saawe. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Tighe: “Maaron, saveeŋ isov tau usasavia na, tamtamon tighilaalo tighe ene iduduuŋ mon. Ve isaav ighe koiamŋa tipayooz ghom pa savsaveeŋ, ene aat uliiv zi.”
ROM 3:5 Yau nawatagh. Zeran siriv tau titaghon ŋgar to taan na, pale tikau saveeŋ tighe: “Isaav ighe sosor toit ipaghazoŋai ŋgar duduuŋa to Maaron, puughu mindai ta i aate yavyav pait ve ighur atuya pa sosor toit? Ŋgar tooni tawe, iduduuŋ mako. Pa ighe iit tagham sosor mako, ene aat i le eez eta to itotoi ŋgar tooni duduuŋa ivot ighazooŋ mako.
ROM 3:6 Ŋgar tauvene irau mako kat! Isaav ighe Maaron itaghon ŋgar duduuŋa mako, pale igabiiz tamtamon tau tileep izi taan ne mindai?
ROM 3:7 Ve tamtamon ite pale iŋooŋ pa Maaron sorok ighe: “Ŋgar karom tau yau naghamu ne, ene iuul Maaron. Pasaa, ipaghazoŋai ŋgar tooni tau i aavo onoon na ivot ighazooŋ. Ve gabua tane ta igham tamtamon tipait eeza. Ve ighe tauvene, puughu mindai ta i igabiiz ghau ighe yau nagham sosor, ve ighur atuya payau?”
ROM 3:8 Ŋgar tauvene, ene imin saveeŋ to yes tau ŋgar toozi ivaghamgham tighe: Iit tagham ŋgar sasaghati o poia. Leso Maaron ireua pait ve igham eeza tiina pa poia tooni. Yau nawatagh: Zeran siriv tiŋgalŋgal saveeŋ payau sorok tighe yau navovotia saveeŋ tauvene pa tamtamon. Zeran tawe, Maaron tauu pale ighur atuya pazi. Ve isaav ighe i igham tauvene, ene aat iduduuŋ.
ROM 3:9 Tauvene pale tasaav mindai? Yei Yuda niliiv yes tau Yuda mako na? Mako kat! Pasaa, yau navotia sosor toit ivot ighazooŋ wa. Iit tasov taleep ila saghati loolo. Yes Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam.
ROM 3:10 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Tighe: “Tamtamon eta iduduuŋ ila Maaron maata mako.
ROM 3:11 Ve tamtamon eta le ghilalooŋ mako. Eta izuari ghi pa Maaron mako.
ROM 3:12 Pasaa, tamtamon tisov tipul eez tooni wa. Tauta tivaghamgham, ve irau tigham uraat poia eta mako. Toozi eta igham ŋgar poia mako. Tisov tisaghat mon.
ROM 3:13 Saveeŋ mbuuza tau ivotvot ila avozi na, ene imin naal tau aavo ikakaak. Avozi karom, ve saveeŋ toozi ivavaghamunia tamtamon imin moot saghati. Pasaa, saveeŋ sasaghati naol ivotvot ila avozi.
ROM 3:14 Tauvene avozi poia mako. Monmon tisiksik saveeŋ sasaghati to tivaghamunia tamtamon.
ROM 3:15 Saawe isov, tighe le tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon.
ROM 3:16 Yes titaghon eez to tivaghamunia tamtamon ve tighur pataŋani pazi.
ROM 3:17 Tauvene eez to tavalupu ghiit tamin eemon ve taleep toman loloon luuma, ene yes tiwataghi rigta mako.
ROM 3:18 Ve Maaron paam, tiroi pani mako, matazi iŋgali rigta mako.”
ROM 3:19 Iit tawatagh: Saveeŋ isov tau igheen ila tutuuŋ to Mose na, ene iŋarui yes Yuda tau tileep ila tutuuŋ tawe saamba. Eemon yes titaghon duduŋai tutuuŋ tana mako. Tauvene iit tamtamon tasov tau taleep izi taan ne, tutuuŋ to Maaron igheen to ipoon avoon ve ipaburigin ŋgar toit. Leso taghilaal sosor toit, ve tawatagh taghe Maaron pale ighur atuya pait.
ROM 3:20 Tauvene ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, ene irau imin eez pa tamtamon eta to iduduuŋ ila Maaron maata ne mako. Mako le mako kat. Tutuuŋ igheen to ipaburigin ŋgar toit, leso taghilaal sosor toit.
ROM 3:21 Ve aazne, Maaron ivotia eez paaghu to igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve igham ghiit taduduuŋ ila i maata. Eez tane, ene to taghoniiŋ tutuuŋ mako. Eemon tutuuŋ ve saveeŋ tau muuŋ yes propet tisavia na, isavsaav pa eez tane.
ROM 3:22 Eez tane, ene eez to ghuruuŋ ila. Tamtamon tisov tau tighur ila to Yesu Krisi na, Maaron pale ighit zi ighe tiduduuŋ ila i maata. Yes Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam. Pasaa, tamtamon eta iliiv iitete mako. Iit tasov rarateen mon. Tasov tasosor wa. Pasaa, tataghon Maaron gabua ve ŋgar tooni irao mako. Ŋgar ve lepoogh toit, ene itotoia ighe i eeza tiina ne mako.
ROM 3:24 Eemon poia to Maaron iliiv kat. Tauta loolo isaghatin ghiit, ve ighur leen eez ite to taduduuŋ ila maata. Eez tane ivot ila tauun poia toit eta mako. Ene ivot ila uraat to Yesu Krisi. I ibaad sosor toit atuya, ve ipas ghiit tavot pa saghati tapiri.
ROM 3:25 Maaron ighur Krisi to imaat imin watooŋrau, leso siŋ tooni ireu sosor to tamtamon ve itatan aatyavyav to Maaron. Tauvene yes tau tighur ila tooni na, i aat ireu sosor toozi isov ilale. Yes tau muuŋ tigham sosor na paam, Maaron loolo isaghatin zi, tauta ivaghamun zi mako ve ipul zi tileep. Ŋgar tooni tawe, ene iduduuŋ. Pasaa, i iwatagh ighe murei Naatu pale ibaad sosor toozi atuya.
ROM 3:26 Ve aazne tauvene paam. Isaav ighe Maaron loolo isaghatin yes tau tighur ila to Krisi na, ve ireu sosor toozi, ve igham zi tiduduuŋ ila i maata, ene iduduuŋ. Pasaa, Krisi ibaad sosor toozi atuya wa.
ROM 3:27 Ve ighe tauvene, sei irau ipait tauu ighe ŋgar tau i ighamghamu, ene poia ila Maaron maata? Mako. Paitooŋ tauvene irau ivot muul mako. Pasaa, iit tataghon duduŋai tutuuŋ, o tapait tauun. Eemon aazne, iit tataghon eez to tutuuŋ muul mako. Tataghon eez to ghuruuŋ ila.
ROM 3:28 Pasaa, iit tawatagh: Ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, ene irau igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata mako. Ghuruuŋ ila toit, tauta imin eez pait ve taduduuŋ ila i maata.
ROM 3:29 Mindai, Maaron i Maaron to yes Yuda mon? Mako. I Maaron to yes tau Yuda mako na paam.
ROM 3:30 Pasaa, Maaron eemon ta ilepleep. Ve i ighur eez eemon pa tamtamon tisov to tiduduuŋ ila i maata. Yes tau tirav warozi na, ve yes tau tirav warozi mako na paam. Eez eemon to tiduduuŋ ila Maaron maata, ene ghuruuŋ ila toozi.
ROM 3:31 Mindai? Isaav ighe tapakur ghuruuŋ ila toit imin gabua tiina, pale igham ghiit mataan veleghin tutuuŋ to Maaron imin kaut sorok? Mako kat! Ghuruuŋ ila toit, ene ipaburigin ghiit pa taghoniiŋ duduŋai tutuuŋ ŋgara.
ROM 4:1 Aiyo, iit mataan iŋgal ila pa Abaram tau yei Yuda nivot ila tooni na. Pale tasaav mindai pani?
ROM 4:2 I igham ŋgar popoia ve itaghon duduŋai tutuuŋ to Maaron, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa? Mako. Pa ighe tauvene, kanaŋ i irau ipait tauu ila Maaron maata.
ROM 4:3 Eemon Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: “Abaram ighur ila to Maaron, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.”
ROM 4:4 Isaav ighe tamtamon eta igham uraat, ve tigham le atuya, ene taghita taghe atuya tana tigham pani sorok mako. Ene tigholi pa uraat tooni.
ROM 4:5 Ve tamtamon tau ighe inumeer ŋgar ve uraat popoia tau i ighamu na mako, ve ighur ila ighe Maaron mon irau igham iit tamtamon sasaghatiin taduduuŋ ila i maata, ene tamtamon tauvene, ta Maaron pale ighita ghuruuŋ ila tooni, ve iwaato ighe i ŋeer duduuŋa.
ROM 4:6 Kinik David paam isavia saveeŋ raraate ighe: Yes tau uraat ve ŋgar toozi poia ila Maaron maata mako, eemon i ighit zi ighe tiduduuŋ ila maata na, yes pale tintinizi pa poia tooni tau izaa toozi. Pasaa, saveeŋ tooni ziiri ee isaav tauvene:
ROM 4:7 “Isaav ighe tamtamon eta izoor Maaron aliiŋa ve isosor pa eez tooni, ve Maaron loolo isaghatini ve ireu sosor tooni, ene aat tamtamon tana tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni.
ROM 4:8 Onoon kat, isaav ighe Maaron ipul sosor to tamtamon eta, ve maata iŋgali muul mako, ene aat tamtamon tana tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni.”
ROM 4:9 Ve savunugha ta poia to Maaron izaa toozi? Yes Yuda mon tau tirav warozi na, ma nugh nugh tau tirav warozi mako na paam? Mataan iŋgal imuul ila pa Abaram. Yei nisavia wa: Ghuruuŋ ila tooni, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa ee.
ROM 4:10 Laak, saawe sindei ta Maaron iwaat Abaram ighe i ŋeer duduuŋa? Tirav waaro le isov, ra Maaron isaav pani tauvene? Mako. Maaron iwaato ighe i ŋeer duduuŋa imin maata. Ve murei, ra tirav waaro.
ROM 4:11 Tauvene saawe tau tirav waaro soone, ghuruuŋ ila tooni ighamu iduduuŋ ila Maaron maata. Ve murei ra, tirav waaro. Maaron isavia ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi pa Abaram imin ilaal pa ghuruuŋ ila tooni, leso ipaloti ve iwatagh kat ighe i iduduuŋ ila Maaron maata. Tauvene yes tau tirav warozi mako, ve tighur ila, ve Maaron ighit zi ighe tiduduuŋ ila maata na, tisov timin Abaram paaghu tooni.
ROM 4:12 Ve yes tau tirav warozi na paam. Ighe titaghon ŋgar to tamaan Abaram, ve tighur ila to Maaron imin Abaram ighur ila tooni indeeŋ saawe tau tirav waaro soone, ene pale timin Abaram paaghu tooni.
ROM 4:13 Muuŋ, Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram ve paaghu tooni ighe i pale igham taan isov imin lezi. Laak, Abaram itaghon duduŋai tutuuŋ to Maaron, tauta i isavia saveeŋ tane pani ne? Mako. Maaron isavia saveeŋ tane pani pasaa, Abaram ighur ila tooni, ve ghuruuŋ ila tooni ighamu iduduuŋ ila i maata.
ROM 4:14 Isaav ighe yes tau titaghon duduŋai tutuuŋ, yes mon ta pale tighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa, ene pale ighur anooŋa mindai? Mako. Pale imin kaut sorok. Ve ghuruuŋ ila toit tauvene paam. Imin kaut sorok.
ROM 4:15 Pasaa, tamtamon eta itaghon duduŋai tutuuŋ mako. Iit tasov tamamalaaŋ pani. Tauta tutuuŋ imin puughu pa aatyavyav to Maaron izazaa toit. Ve imin ta tutuuŋ igheen mako, kanaŋ irau tamalaaŋ pani mako, ve leen sosor ila Maaron maata mako.
ROM 4:16 Tauta Maaron igham poghani ghiit, ve ighur leen eez ite to taghita saveeŋ mbuaaŋ tooni anooŋa. Ene ghuruuŋ ila toit. Pasaa, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe le saveeŋ mbuaaŋ tooni ighur anooŋa pa Abaram paaghu tooni tisov. Yes Yuda tau titaghon tutuuŋ to Mose na, ve yes tau Yuda mako tau titaghon Abaram pa ghuruuŋ ila tooni na paam. Pasaa, iit tasov tau taghur ila to Krisi na, Abaram imin tamaan.
ROM 4:17 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Tighe: “Yau naghur ghom leso umin eval tiina to nugh nugh tamazi.” Aazne, saveeŋ tane ighur anooŋa pa iit tamtamon tau taghur ila to Krisi. Pasaa, Maaron ighit ghiit ighe iit tamin Abaram paaghu tooni. Abaram itotoi ghiit pa eez to ghuruuŋ ila. Pasaa, i ighur ila to Maaron ighe i irau ipaburigin yes mateegha. Ve ighur ila ighe Maaron isaav mon, ve gabua tau muuŋ tigheen mako na, tivot.
ROM 4:18 Muuŋ, Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram ighe: “Paaghu tsio pale timasa timin ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.” Abaram iwatagh: Saveeŋ tawe irau ighur anooŋa ivot ila tamtamon tapirizi mako. Eemon i ighur ila kat ighe Maaron tapiri pale igham gabua tawe ivot. Tauta ighurghur maata pani. Ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ tauvene, tauta imin eval tiina to nugh nugh tamazi.
ROM 4:19 Saawe tana, Abaram iwatagh: I imin kooŋ, ve tapiri imbool wa. Pasaa, ndaman tooni igharau pa ndiŋndiŋ ee (100). Ve Sara paam imin olman tinazi. Saawe tooni to popaaŋ isov wa. Eemon Abaram iyooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tooni.
ROM 4:20 Ve loolo ruru pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron mako. Ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauta itotoi Maaron eeza tiina ivot ighazooŋ.
ROM 4:21 Pasaa, Abaram ighur ila kat tauvene: Isaav ighe Maaron imbu saveeŋ pa gabua eta, ene i tapiri irau igham anooŋa ivot.
ROM 4:22 Abaram ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ tauvene, tauta “Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa ee.”
ROM 4:23 Saveeŋ ziiri tane, tiboode pa Abaram mon mako. Ene iŋarui ghiit paam. Pa ighe iit taghur ila to Maaron tau ipaburigin Tiina toit Yesu pa mateegh, ene i aat ighit ghiit ighe iit paam taduduuŋ ila i maata.
ROM 4:25 Pasaa, sosor toit, tauta Maaron ipul Yesu ila tamtamon nimazi, gha tiravu imaat. Ve i ireu sosor toit, ve igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata. Tauta Maaron ipaburigini pa mateegh.
ROM 5:1 Tauvene, iit tau taghur ila to Krisi, taduduuŋ ila Maaron maata wa. Ve Tiina toit Yesu Krisi irav motin koi tau muuŋ isap itiŋa Maaron sosoon na. I imin eez pait, tauta aazne itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon wa.
ROM 5:2 Krisi ndaamo pait, tauta iit tau taghur ila tooni ne, irau tala tagharau Maaron, ve taleep ila poia tooni loolo. Ve loloon poia ve tintiniin pasaa, iit taghurghur mataan pa saawe to i igham ghiit tala taleep tomania ila mbonari loolo izi nugh sambam.
ROM 5:3 Ve tane mon mako. Loloon poia ve tintiniin pa pataŋani naol tau tivotvot pait ne paam. Pasaa, iit tawatagh: Pataŋani toit ipariaaŋ ghiit, leso tayooz ariaaŋ.
ROM 5:4 Ve isaav ighe tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ene pale Maaron ighit ghiit ighe iit tarao. Ve ighe tauvene, ene irau taghur mataan pa lepoogh poia tau i pale igham pait.
ROM 5:5 Ve iit irau taghur mataan pani sorok ne mako. I pale igham lepoogh poia tawe pait. Pasaa, i igham Avuvu Patabuyaaŋ pait wa. Ve Avuvu tawe ipavon ghiit pa poia to Maaron tauta tayamaan ila loloon taghe Maaron loolo igheen toit kat.
ROM 5:6 Aghita. Muuŋ, iit mataan iŋgal Maaron mako, ve leen tapiriin irau to tauul tauun mako. Eemon indeeŋ saawe duduuŋ tau Maaron tauu ighuru na, Yesu Krisi imaat pa iit tamtamon sasaghatiin.
ROM 5:7 Tamtamon eŋaeŋa aat irau tiyoki tauzi ve timaat pa tamtamon ite. Ve irau tigham tauvene pa tamtamon soroksorok mako. Ŋeer tau ŋgar tooni iduduuŋ ve poia kat, o yes irau tiyoki tauzi ve timaat pani.
ROM 5:8 Eemon Maaron ŋgar tooni ite. Saawe tau ŋgar to ghamuuŋ sosor ikiskis ghiit soone, Krisi imaat pait. Ŋgar tooni tawe itotoi ighe Maaron loolo igheen toit kat.
ROM 5:9 Ve ighe tauvene, iit tawatagh kat taghe: Krisi pale igham mulin ghiit pa aatyavyav to Maaron tau pale ivot pa Mboŋ Murei na paam. Pa aazne, siŋ tooni igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata wa.
ROM 5:10 Aghita. Muuŋ, itiŋa Maaron tavaghuru koi pa tauun. Eemon mateegh to Naatu irav motin koi tawe, tauta aazne itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon wa. Ve ighe tauvene, iit tawatagh kat taghe: Naatu tau iburig muul pa mateegh ve ileep maata yaryaare irau saawe na, i pale igham mulin ghiit pa aatyavyav to Maaron.
ROM 5:11 Ve tane mon mako. Iit tintiniin pa Maaron, ve tapaiti ila Tiina toit Yesu Krisi eeza. Pasaa, Krisi imin eez pait, tauta aazne, itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon wa.
ROM 5:12 Iit tawatagh: Muuŋ, ŋeer eemon igham sosor, tauta ŋgar saghati ivot le irau taan isov. Sosor tooni, tauta igham tamtamon tisov tisaghat. Ve i ta imin puughu pa mateegh ivot le irau tamtamon tisov.
ROM 5:13 Saawe to Adam, ve ilam imuul saawe tau Maaron isavia tutuuŋ tooni pa yes Israela, tamtamon tau tileep izi taan na tighamgham sosor. Onoon, tigham sosor imin Adam mako. Pasaa, saawe tana, yes lezi ŋgalsekiiŋ eta imin Adam mako. Tauvene tutuuŋ tau timalaaŋ pani na, tighazooŋ pani mako. Ve tamtamon tau ighe ikankaan pa tutuuŋ, ene Maaron irau maata kisin sosor tooni mako. Eemon saawe tana, tamtamon tisov tileep ila mateegh saamba, ve timatmaat. Pasaa, yes tileep iloŋ ila Adam sosor tooni loolo. Tauvene Adam imin ilaal pa Ŋeer tau ilam murei.
ROM 5:15 Pasaa, Adam, i ŋeer eemon. Ve saawe tau izoor Maaron aliiŋa ve igham sosor, ene imin puughu pa mateegh igham tamtamon tisov. Yesu Krisi tauvene paam. I ŋeer eemon. Ve ila uraat tooni, poia tiina to Maaron izaa to eval tiina sorok, ve ireu sosor toozi. Tauvene poia tau Maaron itotoia pait, ve pataŋani tau ivot ila sosor to Adam, ene raratezi mako. Pasaa, sosor eemon geeg to Adam, ta ivaghamunia iit tasov, ve imin puughu pa Maaron ighur atuya pait. Eemon tamtamon tigham sosor katini ilam ilam le saawe to Yesu, ra Maaron igham poghani ghiit sorok itaghon tauu poia tooni, ve igham ghiit taduduuŋ ila i maata.
ROM 5:17 Tauvene muuŋ, Adam izoor Maaron aliiŋa, tauta imin puughu pa tamtamon tisov tileep ila mateegh saamba ve timatmaat. Eemon poia to Maaron, ene tiina le tiina kat. Ve ŋeer eemon ta imin eez pait tauta poia to Maaron izaa toit, ene Yesu Krisi. Tauvene yes tau tigham poia to Maaron ila tooni, ve i igham zi tiduduuŋ ila Maaron maata, ene aat tigham lepoogh poia ila tooni, ve tigham pooz imin kinik le alok.
ROM 5:18 Tauvene onoon, Adam, i tamtamon eemon. Ve saawe tau izoor Maaron aliiŋa, ve imalaaŋ pa tutuuŋ tooni, sosor tooni tawe, tauta imin puughu pa Maaron ighur atuya pa tamtamon tisov. Krisi tauvene paam. I ŋeer eemon. Ve itaghon katin ŋgar duduuŋa, tauta igham eval tiina tiduduuŋ ila Maaron maata, ve tigham lepoogh poia ila tooni.
ROM 5:20 Maaron igham tutuuŋ pait, leso saghati toit ivot ighazooŋ, ve taghilaal taghe iit zeran to ghamuuŋ sosor. Onoon kat, iit tamtamon, sosor toit tiina. Eemon poia to Maaron, ene tiina le tiina kat. Iliiv sosor toit. Ro 3:20, 7:7+
ROM 5:21 Tauvene muuŋ, iit taleep ila ŋgar saghati saamba ve ŋgar saghati ighamgham pooz pait. Tauta igham mateegh ivot pait. Eemon aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata wa. Tauta taleep ila poia to Maaron saamba, ve poia tooni ighamgham pooz pait. Leso tagham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila.
ROM 6:1 Aiyo, isaav ighe Maaron loolo isaghatin ghiit ve ireu sosor toit itaghon tauu poia tooni, ene pale tasaav mindai? Pale tanoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, leso poia tooni tiina izaa toit?
ROM 6:2 Mako kat! Iit tau taghur ila to Krisi ne, tapul ŋgar saghati wa, imin yes mateegha. Pale tataghon eez saghati muul mindai?
ROM 6:3 Yam awatagh mako? Saawe tau tagham yaa, itiŋa Yesu Krisi tavalupu ghiit tamin eemon ve tapaako pa mateegh tooni.
ROM 6:4 Onoon kat, saawe tau tagham yaa, ene imin tamaat, ve titavi ghiit tomania Krisi. Leso laghooŋ tomania lepoogh toit imin paaghu, raraate imin Krisi imaat, ve Taama Maaron tapiri ipaburigini pa mateegh.
ROM 6:5 Isaav ighe tapaak Krisi pa mateegh tooni, ve lepoogh toit muŋgaana isov, ene aat tapaako pa burigiiŋ tooni paam, ve tagham lepoogh paaghu imin i igham lepoogh paaghu.
ROM 6:6 Iit tawatagh: Loloon muŋgaana, ene tiravu tomania Yesu izala ai pambarooŋ wa. Leso ŋgar saghati tau ipapazaagh ghiit ne tapiri isov, ve tamin besooŋa pani muul sov.
ROM 6:7 Tamtamon tau ighe imaat wa, ene ŋgar saghati tapiri irau ikisi muul mako.
ROM 6:8 Tauta iit taghur ila tauvene: Isaav ighe tapaak Krisi pa mateegh tooni, ene aat itiŋa Krisi taleep mataan yaryaare paam.
ROM 6:9 Iit tawatagh: Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa, ve irau imaat muul mako. Tauta mateegh iŋgini muul mako.
ROM 6:10 Pasaa, i imaat pa sosor toit pai eemon, ve isov. Irau imaat muul mako. Ve aazne, i ileep to igham uraat itaghon Maaron loolo ve ŋgar tooni.
ROM 6:11 Yam tauvene paam. Agham ŋgar aghe: “Yei tau nipaak Yesu Krisi ne, nipul ŋgar saghati wa. Yei nimin yes mateegha tau irau tigham ŋgar saghati eta muul mako. Ve aazne, nileep to nigham uraat itaghon Maaron loolo ve ŋgar tooni.”
ROM 6:12 Yam awatagh: Murei, yam pale amaat. Tauvene apul ŋgar saghati igham pooz payam sov. Pale igherev gham ve ataghon ŋgar saghati tau lolomim ighaar pani na.
ROM 6:13 Aŋgin poghania anoŋamim siriv siriv, imin matamim, avomim, nimamim ma vene. Apul zi timin besooŋa pa ŋgar saghati muul sov. Muuŋ, yam aleep imin yes mateegha. Ve aazne, Maaron ipaburigin gham gha agham lepoogh paaghu ila tooni wa. Tauvene aghur taumim amin i le kat. Ve aghur anoŋamim siriv siriv tana tisov timin i le paam, leso timin besooŋa pa ŋgar duduuŋa.
ROM 6:14 Pasaa, yam aleep ila tutuuŋ saamba muul mako. Yam aleep ila poia to Maaron saamba. Tauvene ŋgar saghati irau igham pooz payam muul mako.
ROM 6:15 Mindai? Isaav ighe iit taleep ila tutuuŋ saamba muul mako, ve taleep ila poia to Maaron saamba, pale mataan sorok pa ghamuuŋ ŋgar saghati? Mako kat!
ROM 6:16 Yam awatagh mako? Isaav ighe aghur taumim ila tamtamon eta saamba, ve ataghon ŋgar tooni, ene yam amin besooŋa tooni. Isaav ighe amin besooŋa pa ŋgar saghati, ene pale igherev gham pa mateegh ve alalemim. Eemon isaav ighe amin besooŋa pa Maaron, ve ataghon ŋgar tooni, ene aat igherev gham pa ghamuuŋ ŋgar tau iduduuŋ ila i maata.
ROM 6:17 Muuŋ, yam amin besooŋa pa ŋgar saghati ve ŋgar tawe ighamgham pooz payam. Eemon iit tapakur Maaron! Pasaa, saawe tau tipaghazoŋai gham pa saveeŋ to Krisi, ve tighur gham aleep ila saveeŋ tawe saamba, yam aghur ila, ve aghe ataghon duduŋaini toman lolomim.
ROM 6:18 Saawe tana, Krisi ipas gham pa ŋgar saghati tapiri, ve amin besooŋa pa ŋgar duduuŋa.
ROM 6:19 Aazne, nasavia eez to Krisi izaa to ŋgar tau yes besooŋa tighamghamu na, leso iraurau payam to agham ŋgar pani. Aghita. Muuŋ, yam apul anoŋamim siriv siriv timin besooŋa pa ŋgar saghati. Tauta amalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve agham ŋgar naol tau iŋgalaaŋ mako. Ve aazne, yam aat ataghon ŋgar raraate, ve apul anoŋamim siriv siriv tisov timin besooŋa pa ŋgar duduuŋa to Maaron. Leso amin i le kat, ve ataghon ŋgar patabuyaaŋ mon.
ROM 6:20 Saawe tau yam amin besooŋa pa ŋgar saghati, ŋgar duduuŋa igham pooz payam mako.
ROM 6:21 Mindai? Ŋgar tau aghamu pa saawe tana, igham anooŋa poia eta ivot payam? Mako kat. Aazne, matamim iŋgal imuul ila pani, ve mayamim. Pasaa, ŋgar tauvene pale igham ghiit tamaat gha talaleen.
ROM 6:22 Eemon aazne, Maaron ipas gham pa ŋgar saghati tapiri, ve ŋgar tawe igham pooz payam muul mako. Ve yam amin besooŋa to Maaron wa. Tauta aghita anooŋa poia tauvene: Yam amin Maaron le kat, ve ataghon ŋgar patabuyaaŋ. Ve murei, yam pale agham lepoogh poia ila tooni taghon taghon gha ila.
ROM 6:23 Ŋgar saghati atuya, ene mateegh. Eemon iit tau tapaak Tiina toit Yesu Krisi ne, Maaron igham poghani ghiit, ve igham leen lepoogh poia tau pale iseeŋga taghon taghon gha ila.
ROM 7:1 Yam toŋvetaz, tutuuŋ ŋgara, yam awataghi wa. Tutuuŋ iŋgin yes tau tileep matazi yaryaare mon. Ve yes mateegha, ene tutuuŋ le saveeŋ eta pazi mako.
ROM 7:2 Imin zilivaa vaivaiŋa. Tutuuŋ isaav ighe: Yes aat tileep tomania azuwazŋa le azuwazŋa timaat. Eemon saawe tau azuwazŋa timaat, tutuuŋ to vaiŋ iŋgin zi muul mako.
ROM 7:3 Tauvene isaav ighe livaa eta azaawa ilepleep, ve livaa tana ipuli, ve ila igham tamoot paaghu, ene pale tiwaato tighe i livaa to ghuruuŋ boog. Ve isaav ighe azaawa imaat, ve livaa tana ila ivai muul, ene irau tiwaato tauvene mako. Pasaa, mateegh to azaawa irav motin vaiŋ toozi, ve tutuuŋ to vaiŋ iŋgini muul mako.
ROM 7:4 Yam toŋvetaz, ŋgar raraate mon ta ivot payam paam. Pasaa, yam tau apaak Krisi pa mateegh tooni na, aazne aleep ila eez to tutuuŋ muul mako, ve amin tamtamon ite le wa. Ene ŋeer tau Maaron ipaburigini pa mateegh, leso tagham ŋgar popoia ivot pa Maaron.
ROM 7:5 Muuŋ, saawe tau loloon muŋgaana ighamgham pooz pait, tutuuŋ ipapazaagh ghiit pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Tauta anoŋaan siriv siriv imin mataan, avoon, nimaan, ma vene, tighamgham ŋgar sasaghati naol. Ŋgar tauvene ta igham ghiit tamaat.
ROM 7:6 Ve aazne, iit tapaak Krisi pa mateegh tooni. Tauta i ipas ghiit pa eez to taghoniiŋ tutuuŋ. Eez muŋgaana to tutuuŋ tau tiboode na, iit tamin besooŋa pani muul mako. Tapuli wa. Ve aazne tabesbees pa Maaron itaghon eez paaghu to Avuvu Patabuyaaŋ.
ROM 7:7 Ighe tauvene, pale tasaav mindai? Tutuuŋ, ene gabua saghati? Mako kat! Tutuuŋ, ene gabua poia. Isaav ighe tutuuŋ igheen mako, pale naghilaal sosor tsiau mindai? Imin ŋgar to loloon ighaar pa gabua to tamtamon. Tutuuŋ to Maaron isaav ighe: “Lolom ighaar pa zetamŋa gabua toozi sov.” Tauta yau naghilaal naghe ŋgar tauvene isosor. Ve imin ta tutuuŋ tane igheen mako, kanaŋ nakankaan pa ŋgar tane.
ROM 7:8 Eemon tutuuŋ tane imin eez pa ŋgar saghati, tauta ipazaagh ghau gha lolog ighaar pa gabua naol. Ve imin ta tutuuŋ tauvene igheen mako, kanaŋ ŋgar saghati tapiri isov.
ROM 7:9 Tauvene saawe tau nakankaan pa tutuuŋ to Maaron, yau naleep poia. Ve saawe tau tutuuŋ ivot ve naghazooŋ pani, ene ipaburigin ŋgar saghati ila lolog.
ROM 7:10 Tauta igham ghau naleep soghan pa Maaron, ve irav ghau namaat. Aghita. Tutuuŋ tau Maaron ighuru leso tagham lepoogh poia, tauta igham mateegh ivot payau.
ROM 7:11 Pasaa, tutuuŋ tawe imin eez pa ŋgar saghati, tauta itombaan ghau, ve irav ghau namaat.
ROM 7:12 Eemon tutuuŋ, ene gabua patabuyaaŋ. Ve ŋgar tau tutuuŋ isavia na paam. Ene patabuyaaŋ, duduuŋa, ve poia.
ROM 7:13 Mindai, gabua poia tawe, ta irav ghau namaat ne? Mako kat! Ŋgar saghati ta irav ghau namaat. Aghita. Tutuuŋ tau gabua poia, ene imin eez to ŋgar saghati irav ghau namaat. Pasaa, ŋgar saghati igherev ghau gha namalaaŋ pa tutuuŋ. Tauta imin puughu pa Maaron ighur atuya payau gha namaat. Ene itotoi ighe ŋgar saghati, ene gabua saghati le saghati kat.
ROM 7:14 Iit tawatagh: Tutuuŋ, ene itaghon ŋgar to Maaron Avuvu. Eemon yau tamtamon to taan, ve lolog muŋgaana ighengheen tomani ghau soone. Tauta lepoghag ta aazne, ene imin ŋgar saghati ighol ghau gha namin besooŋa pani.
ROM 7:15 Yau nakankaan pa ŋgar tau naghamghamu ne. Pasaa, ŋgar tau naghe nataghoni, ene naghamu mako. Ve ŋgar tau lolog pani mako kat ne, tauta naghamghamu.
ROM 7:16 Ŋgar saghati tau naghamghamu ne, isaav ighe lolog pani mako, ene itotoi ghau ighe taug nayok pa tutuuŋ to Maaron naghe ene gabua poia.
ROM 7:17 Tauvene ŋgar saghati tau naghamghamu ne, taug lolog ve naghamu mako. Ŋgar saghati tau igheen ila lolog, tauta ipapazaagh ghau gha naghamghamu.
ROM 7:18 Yau nawatagh: Ŋgar poia eta igheen ila lolog mako. Ene nasavia lolog muŋgaana. Pasaa, lolog naghe le nagham ŋgar popoia mon. Eemon narao mako.
ROM 7:19 Ŋgar popoia tau naghe nagham zi, ene nagham zi mako. Ve ŋgar sasaghati tau lolog pazi mako kat, tauta naghamgham zi.
ROM 7:20 Ŋgar sasaghati tau naghamgham zi ne, isaav ighe lolog pa ghamuuŋ zi mako, ene itotoi ighe taug lolog ve nagham zi mako. Ŋgar saghati tau igheen ila lolog, tauta ipapazaagh ghau gha naghamgham zi.
ROM 7:21 Yau naghita ŋgar tane ivotvot payau. Saawe tau naghe nagham ŋgar poia eta, ŋgar saghati ighengheen ila loolo.
ROM 7:22 Yau lolog pa Maaron tutuuŋ tooni kat, ve naghe le nataghon duduŋaini.
ROM 7:23 Eemon naghilaal ŋgar ite igheen ila lolog paam, ve ighamgham pooz pa anoŋag siriv siriv imin matag, avog, nimag, ma vene. Ŋgar tane tomania tutuuŋ to Maaron tau ŋgar tsiau iyaryaaŋ pani ne, tipaparav irau saawe. Ŋgar saghati tane ikis katin ghau ve ighamgham pooz payau. Irau ipul ghau mako.
ROM 7:24 Oyai, nakaria taug wa. Atuya to ŋgar saghati tane, ene mateegh! Sei ta pale ipas ghau pa pataŋani tane?
ROM 7:25 Yau lolog poia pa Maaron ve napaiti pa poia tooni. Pasaa, ila Tiina toit Yesu Krisi uraat tooni, i pale iuul ghau. Tauvene ŋgar tsiau naghe namin besooŋa pa Maaron, ve nataghon tutuuŋ tooni. Eemon lolog muŋgaana tapiri tiina, tauta namin besooŋa pa ŋgar saghati.
ROM 8:1 Saveeŋ naol tau nasavia ila wa, ene puughu tauvene: Iit tau tapaak Yesu Krisi ne, aazne leen puughu eta to Maaron ighur atuya pait mako. Pasaa, Maaron Avuvu tau taghamgham lepoogh poia ila tooni na, tapiri ipas ghiit pa ŋgar saghati ve mateegh tapiri wa.
ROM 8:3 Tutuuŋ, ene irau ipas ghiit tavot pa ŋgar saghati ve mateegh tapiri, ve igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata ne mako. Pasaa, loloon muŋgaana, ene iravrav matin tapiriin. Eemon gabua tau tutuuŋ irau ighamu mako, tauta Maaron tauu ighamu. Pasaa, i imbaaŋ tauu Naatu izilam taan, gha igham lepoogh imin iit tamtamon sasaghatiin, ve tiini igham yavyavuuŋ, ve imaat imin watooŋrau to ireu sosor toit.
ROM 8:4 Leso tagham ŋgar duduuŋa tau tutuuŋ isavia na. Ene yau nasavia iit tamtamon tau tataghon ŋgar to loloon muŋgaana mako, ve tataghon pooz to Maaron Avuvu.
ROM 8:5 Tamtamon tau titaghon lolozi muŋgaana na, matazi iŋgalŋgal ŋgar sasaghati to lolozi muŋgaana mon. Eemon yes tau titaghon pooz to Maaron Avuvu na, matazi iŋgalŋgal gabua ve ŋgar to Maaron Avuvu.
ROM 8:6 Yes tau matazi ilala pa ŋgar to lolozi muŋgaana na, titaghon eez to mateegh. Ve yes tau matazi ilala pa gabua ve ŋgar to Maaron Avuvu na, tigham lepoogh poia ila to Maaron, ve tileep toman lolozi luuma.
ROM 8:7 Isaav ighe tamtamon eta ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe itaghon loolo muŋgaana, ene i ighur koi pa Maaron. Tamtamon tauvene loolo pa ileep ila tutuuŋ to Maaron saamba mako. Isaav ighe itoova to itaghoni, ene aat irao mako.
ROM 8:8 Tauvene yes tau titaghon lolozi muŋgaana, ene irau tigham Maaron loolo poia ne mako. Mako le mako kat.
ROM 8:9 Eemon yam ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana muul mako. Pa isaav ighe onoon Maaron Avuvu ileep ila lolomim, i pale igham pooz payam. Ve tamtamon tau ighe Krisi Avuvu ileep ila loolo mako, ene i tamtamon to Krisi mako.
ROM 8:10 Onoon, sosor toit ta imin puughu pa iit tasov tamatmaat. Eemon isaav ighe Krisi ileep ila lolomim, yam aat agham lepoogh poia ila to Avuvu Patabuyaaŋ. Pasaa, Krisi igham gham aduduuŋ ila Maaron maata wa.
ROM 8:11 Ve isaav ighe Maaron toit tau ipaburigin Yesu Krisi pa mateegh na, Avuvu ileep ila lolomim, i pale ipaburigin gham paam pa mateegh ila Avuvu tawe tapiri, ve aleep matamim yaryaare toman anoŋamim paaghu.
ROM 8:12 Tauvene yam toŋvetaz to Krisi, yam lemim puughu eta to ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana muul mako. Yam aat ataghon ŋgar to Avuvu Patabuyaaŋ.
ROM 8:13 Pa ighe ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana, ene pale amatmaat gha alalemim. Ve isaav ighe agham tapirimim ila to Avuvu Patabuyaaŋ ve aravrav matin ŋgar sasaghati to lolomim muŋgaana, ene pale agham lepoogh poia ila to Maaron.
ROM 8:14 Pasaa, tamtamon tisov tau titaghon pooz to Maaron Avuvu, ta timin Maaron natŋa.
ROM 8:15 Avuvu tau Maaron igham payam na, i irau igham gham amin yes besooŋa sorok tau tiroiroi pa daaba toozi ne mako. I Avuvu tau igham ghiit tamin Maaron natŋa. Ve i ta igham ghiit tapoi Maaron taghe: “Abba! Tamaŋ!”
ROM 8:16 Tauvene Avuvu Patabuyaaŋ tauu isavsaav pait ila loloon, ve ipariaaŋ ghiit to taghur ila taghe iit Maaron natŋa.
ROM 8:17 Isaav ighe iit Maaron natŋa, ene ezaan pa ghamuuŋ gabua popoiazi naol tau Tamaan Maaron ighe irei zi pa tamtamon tooni. Ve iit mon mako. Itiŋa Krisi pale tagham gabua tawe. Eemon iit aat tabaad pataŋani pa Krisi eeza, o murei itiŋa Krisi taleep poia ila mbonari loolo izi nugh sambam.
ROM 8:18 Pataŋani naol tau aazne tivotvot ne, yau naghit zi naghe ene kaut sorok. Pasaa, saawe tau Maaron itotoi mbonari tomania tapiri ve poia tooni pait izi nugh sambam, gabua tawe pale iliiv kat pa pataŋani toit naol isov.
ROM 8:19 Aazne, gabua naol isov tau Maaron ighur zi na, tipasawal ve tighurghur matazi pa Maaron tighe le rekia mon ve tighit katin saawe to i ipavotvotin natŋa tivot mataghare.
ROM 8:20 Aazne taghita gabua naol tau Maaron ighur zi na, tileep poi mako. Tisasaghat rekia, ve uraat toozi ilaan duduuŋ itaghon Maaron ŋgar tooni mako. Gabua tawe titaghon tauzi lolozi ve tigham tauvene mako. Maaron tauu ipul zi tila saghati niima, tauta saghatiiŋ ivot pazi. Eemon i igham ŋgar pazi paam ighe murei, i pale igham mulin zi, ve ipas zi tivot pa saghati tapiri. Leso timin paghpaaghu, ve tileep poia ila mbonari loolo imin iit tau tamin i natŋa.
ROM 8:22 Iit tawatagh: Muuŋ ve ilam aazne, gabua naol isov tau Maaron ighur zi na, tiyamaan yavyavuuŋ ve tiyakyak imin livaa tau ighe ipoop.
ROM 8:23 Ve yes mon mako. Iit paam. Onoon, Maaron igham tauu Avuvu pait wa. Ene imin puughu pa gabua popoia naol tau murei pale tagham zi na. Eemon aazne, taleep toman pataŋani ve tataŋtaŋ, ve tasaŋan saawe to Maaron ipas ghiit pa saghati tapiri, ve igham leen anoŋaan paaghu. Saawe tana ighe ivot, mako i ipavotvotin ghiit ighe: “Ene yau natugŋa.”
ROM 8:24 Onoon, Maaron igham mulin ghiit wa. Eemon taghit katin anooŋa soone. Tauta aazne, taghurghur mataan pani ve talepleep. Ve imin ta anooŋa ivot wa, kanaŋ irau taghur mataan pani muul mako. Pa ighe gabua eta ivot, sei pale ighur maata pani muul?
ROM 8:25 Lepoogh poia tau taghurghur mataan pani ne, iit taghit katini soone. Eemon iit tawatagh: Maaron pale igham pait. Tauta tayooz ariaaŋ, ve tasasaŋan mon.
ROM 8:26 Onoon, iit tamtamon to taan, tapiriin imbool. Ve saawe naol, takankaan: Pale tasuŋ mindai, leso suŋuuŋ toit iduduuŋ pa Maaron ŋgar tooni. Ve ŋgar siriv tau igheen ila loloon ne, ene ipataŋan pa tasavia ila suŋuuŋ toit. Eemon Avuvu Patabuyaaŋ iuluul ghiit, ve ipapaduduuŋ suŋuuŋ toit iŋaŋarui Tamaan Maaron.
ROM 8:27 Maaron itirtiir iit tasov loloon, ve iwatagh Avuvu Patabuyaaŋ ŋgar tooni paam. I iwatagh: Saawe tau Avuvu Patabuyaaŋ ighur iit tamtamon to Maaron ila suŋuuŋ tooni, i isuŋsuŋ itaghon Maaron loolo.
ROM 8:28 Iit tawatagh: Gabua naol isov tau tivotvot ne, Maaron itortoor zi timin gabua popoia pa yes tau lolozi igheen tooni. Ene yes tau i ipoi zi timin le itaghon tauu ŋgar tooni.
ROM 8:29 Pasaa, yes ta i tauu isiigh zi pataghaaŋ, tauta ŋgar tooni iyaryaaŋ pazi ighe igham uratoi zi, lee tigham katin ŋgar to Naatu Yesu Krisi. Leso i imin aidaaba, ve imuuŋ pa tazŋa ve livŋa katini tawe.
ROM 8:30 Ve yes ta Maaron ŋgar tooni iyaryaaŋ pazi, tauta ipoi zi timin le. Ve yes tau ipoi zi timin le, tauta igham zi tiduduuŋ ila i maata. Ve yes tau igham zi tiduduuŋ ila maata na, i aat ikis zi tileep tuŋia ila tooni ila ila le igham zi tila tileep tomania ila mbonari loolo izi nugh sambam.
ROM 8:31 Laak, isaav ighe Maaron igham tauvene pait, pale tasaav mindai? Ighe i tauu ivool toit, sei irau ivaghamun ghiit? Mako.
ROM 8:32 Aghita. Maaron iŋguruut tauu Naatu pait mako. I ipuli izilam taan, ve igham niaan gha imaat pait. Ighe tauvene, Maaron pale igham leen gabua tooni popoia ta naol ne, raraate imin igham Naatu pait.
ROM 8:33 Ve iit tamtamon tau Maaron isiigh ghiit tamin i le na, sei pale ipayooz ghiit pa savsaveeŋ? Mako. Pasaa, Maaron tauu igham ghiit taduduuŋ ila i maata wa.
ROM 8:34 Ve sei pale ighur atuya pait pa sosor toit? Mako. Pasaa, Yesu Krisi imaat pa sosor toit, ve Maaron ipaburigini pa mateegh wa. Ve aazne, i ilepleep ila Maaron niima tapir, ve suŋuuŋ tooni iŋaŋarui Taama pait.
ROM 8:35 Aghita. Krisi loolo igheen toit kat. Tauvene saa gabua irau irav motin ghiit pani? Mako. Pataŋani maata maata tau tivotvot pait imin taleep saghat, ma tamtamon tighur pataŋani pait pasaa tataghon Krisi, ma pitool ghiit, ma mbolaaŋ igham ghiit, ma tirav ghiit pa mbuzaagh, ma saghatiiŋ ite paam, gabua eta tauvene irau irav motin ghiit pa Krisi mako.
ROM 8:36 Onoon, pataŋani naol tane tivotvot pait. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Yei nimin lem wa. Tauta saawe isov, tiravrav sorokin ghei gha nimatmaat. Yes tighit ghei nimin sipsip tau timbit zi pa ravuuŋ zi.”
ROM 8:37 Eemon pataŋani naol tane irau tivaghamun ghiit mako. Pasaa, Krisi loolo igheen toit kat, ve igham ghiit taliiv zi.
ROM 8:38 Tauvene yau naghur ila kat tauvene: Iit tau tapaak Tiina toit Yesu Krisi ne, Maaron loolo igheen toit kat, ve gabua eta irau irav motin ghiit pani mako. Mateegh, ma lepoghaan to taan, aŋela eta, avuvu saghati eta, gabua tau lezi tapirizi tiina, ŋgar tau aazne ivotvot ne, ŋgar tau murei pale ivot na, gabua tau tileep saaŋa, ma gabua tau tileep siiŋa kat, gabua tisov tau Maaron ighur zi na, eta irau irav motin ghiit pa Maaron toit tau ighur loolo pait kat ne mako. Mako le mako kat.
ROM 9:1 Saveeŋ tau yau naghe nasavia, ene karom mako. Ene saveeŋ onoon, ve nasavia toman lolog. Pasaa, yau tamtamon to Krisi. Ve Avuvu Patabuyaaŋ tau ighamgham pooz payau ne, i igham ghau nayamaan ila lolog naghe saveeŋ tane, ene onoon mon.
ROM 9:2 Saawe isov, yau naleep toman lolog ipataŋan kat ve nataŋtaŋ pa yes Israela. Pasaa, yes tamtamon tsiau, ve puughu tsiei eemon. Tauvene lolog iyaryaaŋ kat naghe Maaron igham mulin zi, o poi. Isaav ighe Maaron irau ipasalia aatyavyav tooni pazi, ve ighuru izaa tsiau, ene poia mon. Ve ighe eez ite paam to iuul zi mako, ene yau irau nayoki taug, ve Maaron irav motin ghau pa Krisi gha nalaleg.
ROM 9:4 Yes Israela, Maaron igham gabua popoia naol pazi. I igham zi timin i natŋa. Ve muuŋ, i ilepleep ila sosozi, ve itotoi tapiri ve poia tooni pazi. Pai katini, Maaron imbu saveeŋ tomani zi leso tivalupu zi timin eemon. Yes ta tigham tutuuŋ tooni. Ve Maaron itotoi suŋuuŋ ŋgara pazi leso titaghoni ila rumei loolo, ve imbu saveeŋ tomani zi pa gabua naol.
ROM 9:5 Yes tivot ila to timbuzŋa Abaram, Isak, ve Yakop. Ve siŋ toozi tawe iseeŋga ilam ilam le aazne Krisi ivot ila toozi. Krisi, i Maaron, ve gabua naol isov tileep ila i saamba. Tauvene iit aat tapait eeza irau saawe. Onoon.
ROM 9:6 Onoon, aazne Israela katini tighur ila to Krisi mako. Tauvene pale tasaav mindai pa saveeŋ tau Maaron imbua tomania timbuzŋa na, saveeŋ tawe imin yaghur sorok? Mako. Pasaa, tamtamon tau tivot ila to yes Israela na, tisov timin Israela duduuŋ mako.
ROM 9:7 Ve Abaram paaghu tooni tauvene paam. Yes tau tivot ila to Abaram na, tisov timin paaghu tooni duduuŋ mako. Pa muuŋ, Maaron isaav pa Abaram ighe: “Paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak mon.”
ROM 9:8 Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Yes tau tivot ila siŋ to Abaram na, tisov timin Maaron natŋa mako. Yes tau tivot itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, ene yes mon ta i ighit zi ighe i natŋa.
ROM 9:9 Pa muuŋ, Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram ighe: “Ndaman murei, saawe raraate tauvene, azuwam Sara pale ipoop lem natum tamoot le isov, o yau namuul nalam.”
ROM 9:10 Ve tane mon mako. Matamim iŋgal imuul ila pa timbumai Isak ve azaawa Rebeka paam. Rebeka ipoop bogboog.
ROM 9:11 Saawe tau ipoop natŋa ru tawe soone, Maaron isaav pani ighe: “Murei, natum aidaaba pale imin besooŋa pa ŋeer muria.” Saawe tau Maaron isavia saveeŋ tane, geegeu ru tana tigham ŋgar poia eta ma saghati eta soone. Maaron igham ŋgar tane, leso itotoi eez tau i isiigh le tamtamon. Pa ighe i isiigh tamtamon eta imin le, ene puughu igheen ila tamtamon tana tauu ŋgar tooni, ma uraat tooni eta ne mako. Maaron itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni, ve igham tamtamon tana imin le.
ROM 9:13 Ve Maaron saveeŋ tooni ziiri ite isavia ŋgar raraate mon. Ighe: “Yau lolog igheen to Yakop ve naghamu pa uraat tsiau. Ve Esau, yau matag ila pani mako. Napuli ileep.”
ROM 9:14 Ighe tauvene, pale tasaav mindai? Maaron ŋgar tooni iduduuŋ mako? Tagham ŋgar tauvene sov.
ROM 9:15 Pa aghita. Muuŋ, Maaron isaav pa Mose ighe: “Ŋgar to lolog isaghatin tamtamon, ene igheen to yau taug. Isaav ighe ateg waaro tamtamon eta, ve naghe nareu sosor tooni, ene aat nagham tauvene. Ve isaav ighe lolog isaghatin tamtamon eta ve lolog pa uleeŋni, ene aat nauule.”
ROM 9:16 Tauvene Maaron ighita tamtamon lolozi ve ŋgar tau tizuari zi pani, ve igham zi timin le ne mako. Isaav ighe loolo isaghatin tamtamon eta ve isiigho imin le, ene i itaghon tauu loolo.
ROM 9:17 Ve Maaron aliiŋa ziiri ite tau tiboode na, isaav tauvene: Muuŋ, Maaron isaav pa kinik to yes Isipa ighe: “Yau taug naghur ghom umin kinik, leso umin eez payau to natotoi tapirig ivot ighazooŋ, ve murei tivotia varug irau taan isov.”
ROM 9:18 Tauvene Maaron itataghon tauu loolo. Isaav ighe loolo pa uleeŋ tamtamon eta, ene aat loolo isaghatini ve ireu sosor tooni. Ve ighe loolo pa igham tamtamon eta ŋgar tooni iyaryaaŋ kat, leso izoor i aliiŋa, ene i irau igham tauvene paam.
ROM 9:19 Tamtamon tsiam eta pale ighason ghau ighe: “Wai, isaav ighe Maaron ighamgham tauvene, puughu mindai ta i ighe iit leen sosor pa ŋgar sasaghati tau taghamgham zi ne? Isaav ighe i loolo pa ŋgar eta ivot, sei irau izoora pa ŋgar tooni tana?”
ROM 9:20 Ve yau aat nayol ghasoniiŋ tooni tauvene: “Yo saa ŋeer ta ughe urere Maaron pa ŋgar tooni? Mindai, uur eta irau isaav pa tamtamon tau ibuuda na ighe: ‘Puughu mindai ta yo ugharaat ghau tauvene?’” Ene aat mako.
ROM 9:21 Tamtamon to ravuuŋ uur ighagharaat zi itaghon tauu loolo. Pasaa, i eeza pa uraat tawe. Tauvene saawe tau i ibuud taan, i irau irav uur siriv pa uraat tintiina. Ve uur siriv, i irav zi pa uraat soroksorok.
ROM 9:22 Maaron ighamgham tauvene paam. I ighe ipaghazoŋai tamtamon pa tapiri, ve itotoi aatyavyav tooni pa ŋgar saghati. Tauta ighur tamtamon siriv, leso aatyavyav tooni izaa toozi gha tilalez. Eemon i ivaghamun zi rekia mako. I itatan aate, ve isasaŋan zi.
ROM 9:23 Ve i ighe ipaghazoŋai tamtamon pa eeza tiina tomania poia tooni paam. Tauta tamtamon siriv, i ighur zi, leso loolo isaghatin zi ve igham zi tila tileep tomania ila mbonari loolo.
ROM 9:24 Ene nasavia iit tau Maaron ipoi ghiit tamin le na. Iit Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam.
ROM 9:25 Saveeŋa, propet Hosea isavia muuŋ wa. Ighe: “Yes tau tamtamon tsiau mako na, yau aat nawaat zi naghe ‘tamtamon tsiau.’ Ve yes tau muuŋ lolog igheen toozi mako na, yau aat nasaav pazi naghe: ‘Yau lolog igheen tsiam.’
ROM 9:26 Ve nugh tau muuŋ tamtamon tileep pani, ve Maaron isaav pazi ighe: ‘Yam tamtamon tsiau mako,’ nugh tawe tamtamona, ta pale tiwaat zi tighe Maaron maata yaryaare natŋa.”
ROM 9:27 Propet Isaia paam ivotia saveeŋ iŋarui yes Israela ighe: “Onoon, yes Israela, tamtamon toozi ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ imin sausau to te. Eemon tamtamon toozi tau yau pale nagham mulin zi na, yes naol mako. Eŋaeŋa mon.”
ROM 9:28 Pasaa, Maaron irau isaŋan mako. Atuya tau i ighe ighuru pa tamtamon to taan na, i aat igham uratoini rekia mon, ve ighuru isov izaa toozi.
ROM 9:29 Ene itaghon saveeŋ ziiri ite tau propet Isaia ivotia na ighe: “Imin ta Maaron saksaki ighurghur tamtamon toit siriv mako, kanaŋ iit tasov talaleen imin yes Sodoma ve Gomora.”
ROM 9:30 Tauvene pale tasaav mindai? Nugh nugh tau muuŋ tizuari zi to tiduduuŋ ila Maaron maata mako, tauta aazne tighur ila to Krisi, ve i igham zi tiduduuŋ ila Maaron maata wa.
ROM 9:31 Eemon yes Yuda tau tizuzuari zi tighe le titaghon duduŋai tutuuŋ to Mose, leso tiduduuŋ ila Maaron maata na, titoova le tirao mako.
ROM 9:32 Pasaa, lolozi pa taghoniiŋ eez to ghuruuŋ ila mako, ve tighe uraat ve ŋgar popoia tau tighamgham zi na, pale igham zi tiduduuŋ ila Maaron maata. Tauta timin tamtamon tau itut aaghe ila maet, ve itap.
ROM 9:33 Ŋgar tau tighamu na, saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Isaav tauvene: “Aghita. Yau naghur maet ee igheen izi loloz Zion. Maet tawe, tamtamon siriv pale titut aghezi ila, ve titaptap. Eemon tamtamon tisov tau tighur ila tooni, ene pale tighita ghuruuŋ ila toozi anooŋa. Eta irau ighur maata pani sorok ne mako.”
ROM 10:1 Yam toŋvetaz, yau nagham ŋgar tiina kat pa yes Israela naghe le Maaron igham mulin zi, o poi. Tauta saawe isov, suŋuuŋ tsiau iŋaŋarui Maaron pazi.
ROM 10:2 Yau nawatagh katin zi, tauvene yau irau nasavia gabuazi. Onoon, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe le titaghon duduŋai eez to Maaron. Eemon tighazooŋ kat pa Maaron loolo ve ŋgar tooni mako. Tauta tisosor pa eez tooni.
ROM 10:3 Pasaa, eez tau Maaron igham ghiit taduduuŋ ila i maata, ene tighilaalo soone. Tauta tizor eez tooni tawe, ve tiyooz ila eez to taghoniiŋ tutuuŋ tighe ŋgar tawe pale igham zi tiduduuŋ ila Maaron maata.
ROM 10:4 Eemon Krisi igham tutuuŋ to Mose anooŋa ivot wa. Tauvene eez to taghoniiŋ tutuuŋ ilam imuul izi tooni. Pasaa, tamtamon tisov tau tighur ila tooni na, timin tamtamon duduŋazi ila Maaron maata.
ROM 10:5 Eez to taghoniiŋ tutuuŋ leso taduduuŋ ila Maaron maata, ene ipataŋan. Muuŋ, Mose ibood saveeŋa ighe: “Tamtamon tau ighe itaghon duduŋai tutuuŋ, ene aat ileep poia.”
ROM 10:6 Ve eez to taghur ila, leso taduduuŋ ila Maaron maata, ene raurauai. Pasaa, isaav pait tauvene: “Yo usaav ila lolom ughe: ‘Sei irau izala nugh sambam?’ Vene sov. Pa Maaron imbaaŋ Krisi izilam taan wa. Yo ughe ughamu imuul izilam pasaa?
ROM 10:7 Ve usaav ughe: ‘Sei irau izila nugh to mateegha, ve ipaburigin Krisi?’ Vene paam sov. Pa Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. Yo ughe upaburigini muul pasaa?”
ROM 10:8 Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: “Maaron saveeŋ tooni igheen malau pait mako. Pasaa, igheen ila avoon ve loloon wa.” Laak, saa saveeŋ? Ene saveeŋ tau yei nivovotia pa eez to ghuruuŋ ila.
ROM 10:9 Saveeŋ tawe isaav pait tauvene: Isaav ighe taum avom uvotia ghuruuŋ ila tsio ila eval tiina matazi ve ughe: “Yesu, i Tiina tsiau,” ve ighe lolom ighur ila ughe Maaron ipaburigini pa mateegh wa, ene aat Maaron igham mulin ghom, ve uleep poia.
ROM 10:10 Pa ighe loloon ighur ila, ene aat Krisi igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata. Ve isaav ighe tauun avoon tavotia ghuruuŋ ila toit ila eval tiina matazi, ene aat Maaron igham mulin ghiit ve taleep poi.
ROM 10:11 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: “Tamtamon tisov tau tighur ila tooni, ene pale tighita ghuruuŋ ila toozi anooŋa ve Maaron igham mulin zi. Eta irau ighur maata pani sorok ne mako.”
ROM 10:12 Saveeŋ tane iŋarui tamtamon tisov. Yes Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam. Pasaa, Maaron eemon ilepleep. I Tiina to iit tasov. Ve i ighurghur poia tooni tiina izazaa to tamtamon tisov tau tighasoni pa uleeŋ.
ROM 10:13 Pasaa, Maaron aliiŋa isaav ighe: “Tamtamon tisov tau tighason Maaron pa uleeŋ na, i aat igham mulin zi ve tileep poi.”
ROM 10:14 Eemon isaav ighe tamtamon tighur ila to Maaron mako, ene pale tighasoni pa uleeŋ mindai? Ve isaav ighe tilooŋ vaaru mako, pale tighur ila tooni mindai? Ve isaav ighe lezi tamtamon eta to ivotia mos pazi mako, ene pale tilooŋ Maaron vaaru mindai?
ROM 10:15 Ve isaav ighe timbaaŋ yes uraata tila mako, pale tivotia mos pa tamtamon mindai? Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: “Tamtamon tighita yes tau tilaghovai vaaru poia ilam na, le igham zi lolozi poia.”
ROM 10:16 Eemon yes Israela tisov titaghon saveeŋ to vaaru poia mako. Eŋaeŋa mon. Saveeŋa, Isaia isavia muuŋ wa. Ighe: “Tiina, sei ighur ila saveeŋ tau yei nivotia pazi ne?”
ROM 10:17 Tauvene Maaron aliiŋa ta taloŋlooŋa, tauta ipaburigin ghiit to taghur ila. Ve saawe tau tivotia Krisi vaaru, tamtamon tilooŋ saveeŋ tooni.
ROM 10:18 Ighe tauvene, pale tasaav mindai pa yes Israela? Tilooŋ vaaru poia soone? Mako. Yes tilooŋa wa. Pasaa, Maaron aliiŋa isaav ighe: “Aliŋazi ila irau taan isov, ve saveeŋ toozi ilaan irau nughmariŋ.”
ROM 10:19 Ma mindai? Yes Israela tilooŋ saveeŋ tawe, ve tikankaan pa puughu? Mako. Yes irau tighazooŋ pani. Aghita. Muuŋ, Mose isaav ighe: “Yes nugh nugh tau lezi ezazi mako ve lezi ŋgar mako na, yau aat nagham zi timin leg. Ve poia tsiau tau izaa toozi, ene pale igham gham atemim yavyav, ve aŋooŋ pazi.”
ROM 10:20 Ve propet Isaia isaav ghazooŋa kat ighe: “Tamtamon tau tizuari zi payau mako na, yes tana ta tindeeŋ ghau. Ve yes tau tighason payau mako, tauta natotoi taug pazi.”
ROM 10:21 Eemon yes Israela, Isaia isavia saveeŋ iŋarui zi ighe: “Yam tau taliŋamim puura mako ve azorzoor aliŋag na, saawe isov yau nararaav nimag ve nasasaŋan gham to amuul alam payau. Eemon mako.”
ROM 11:1 Ighe tauvene, pale tasaav mindai? Maaron ighur muuri pa tamtamon tooni? Mako kat! Aghita. Yau tamtamon to Israel. Yau paaghu to Abaram, ve puughu tsiau ivot ila to Benyamin.
ROM 11:2 Maaron irau ighur muuri pa yes Israela mako. Pasaa, i tauu isiigh zi timin le wa. Matamim iŋgal imuul ila pa sinaiŋ to propet Ilia. Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: Ilia ivotia sosor to yes Israela ila to Maaron, ve itaŋ raraini ighe:
ROM 11:3 “O Tiina, yes tiravuur propet tsio tisov timatmaat wa. Ve artaal tau tigharaat zi payo na, tauvene paam. Tirewaar zi tisov timbiriis. Tauvene aazne, yau zigau kat ta naleep. Ve tizuari zi pa ravuuŋ ghau paam.”
ROM 11:4 Ve Maaron iyol Ilia aliiŋa ighe: “Mako. Aazne, yau leg tamtamon irau 7,000 tau nakis zi gha tiyozyooz ariaaŋ. Tauta tiput aghezi pa maaron karom Baal mako.”
ROM 11:5 Aazne, ŋgar raraate ivot muul. Maaron isiigh yes Israela siriv timin le itaghon i tauu loolo ve poia tooni. Tauta tighur ila to Krisi.
ROM 11:6 Zeran tawe, Maaron igham zi timin le itaghon uraat ve ŋgar popoia tau tighamgham zi ne mako. I itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve igham zi. Ve imin ta i igham zi timin le itaghon uraat ve ŋgar toozi popoia, kanaŋ poia tooni tawe, imin poia tauu mako.
ROM 11:7 Ighe tauvene, pale tasaav mindai? Gabua tau yes Israela tizuari zi pani na, eval tiina tighamu mako. Tamtamon toozi eŋaeŋa ta Maaron tauu isiigh zi timin le na, yes mon ta tighamu. Ve yes siriv, i ipul zi titaghon tauzi ŋgar toozi. Tauta ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe tizoor saveeŋ tooni.
ROM 11:8 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Maaron igham zi lolozi iveghai tauzi imin tamtamon tau igheen le loolo iveegh kat. Tauta matazi tighita gabua, eemon tighilaal puughu mako. Ve taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ, eemon titaghoni mako. Ve ŋgar toozi tawe isov soone. Iseeŋga iseeŋga gha ilam aazne.”
ROM 11:9 David paam isavia saveeŋ iŋarui zi ighe: “Boor tau aniiŋ toozi igheen izala na, aat imin liis pazi, ve imin maet tau titut aghezi ila ve titap. Leso iyat sosor toozi.
ROM 11:10 Matazi aat ikumkuum, ve tighilaal mako. Ve yes pale tibaad pataŋani tiina le ndumezi ikook, ve tileep tauvene le alok.”
ROM 11:11 Yes Israela tau tighur ila to Krisi mako na, timin tamtamon tau itut aaghe ila maet, ve itap. Ve mindai, pale tileep tauvene taghon taghon gha ila? Mako. Pale tiburig muul. Onoon, aazne tisosor pa eez to Maaron. Eemon ŋgar tau tighamu na, ene imin eez pa Maaron to igham mulin nugh nugh tau Yuda mako na. Leso yes Israela tighita ŋgar poia tau i igham pazi na, ve lolozi ighaar pani kat, ve timuul tila pani.
ROM 11:12 Saawe tau yes Israela tisosor pa eez to Maaron ve tighur murizi pani, ene imin eez to poia tiina to Maaron izaa to eval tiina to taan. Pasaa, saawe tana, poia tooni iŋarui eval tiina tau Yuda mako na. Ve ighe tauvene, iit tawatagh: Isaav ighe yes Israela tisov titoor ŋgar toozi imuul ila pa Maaron, ene pale poia tooni tiina kat izaa to tamtamon tisov le iliiv poia tooni tau muuŋ izaa toozi na.
ROM 11:13 Aiyo, yau naghe nasavia saveeŋ siriv iŋarui yam tau Yuda mako na. Pasaa, Maaron imbaaŋ ghau to nagham uratoi gham. Ve yau naghita naghe uraat tsiau tane, ene uraat tiina, ve uraat tauu. Tauvene naghe naghamu kat, leso ighur anooŋa popoia ivot.
ROM 11:14 Pa ighe uraat tsiau ighur anooŋa popoia siriv tivot ila sosomim, ene pale zetagŋa Israela tighita ve lolozi pani, ve tamtamon toozi siriv pale titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve igham mulin zi.
ROM 11:15 Aghita. Saawe tau yes Israela tizoor Maaron ŋgar tooni, ve i ighur muuri pazi, ene imin eez to eval tiina to taan yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon. Tauvene murei, isaav ighe Maaron igham mulin yes Israela paam ve yesŋa tivalupu zi muul timin eemon, ene imin burigiiŋ to yes mateegha.
ROM 11:16 Saawe tau tigharaat mberet, ighe tipamuuŋ Maaron pa sirivu imin maata, ene aat mberet isov tana imin Maaron le. Ve ai oliv tauvene paam. Isaav ighe waria imin Maaron le, ene aat booga paam tisov timin Maaron le.
ROM 11:17 Yes Israela timin ai oliv pazoogh. Ve yam tau Yuda mako na, amin oliv sagsag bogazi. Aazne, ene imin Maaron isoop oliv pazoogh tana booga siriv tizi, ve ighur gham ala apaak ila niazi. Tauta aazne, atum tomania oliv pazoogh tana booga siriv, ve yamŋa aghamgham taan ŋgoreeŋa ila waria.
ROM 11:18 Eemon apakur taumim sorok aghe: “Yei popoiamai ve niliiv oliv booga siriv tau Maaron isoop zi tizi na.” Agham ŋgar tauvene sov. Matamim iŋgal. Yam ai booga mon. Ai waria ighamgham tapiri ilat tsiam mako. Yam aghamgham tapirimim ila ai waria.
ROM 11:19 Ve yam siriv pale aburig ve asaav aghe: “Oliv booga tawe, Maaron isoop zi tizi, leso yei nila nigham niazi.”
ROM 11:20 Saveeŋ tsiam tana, ene iduduuŋ. Eemon Maaron isoop zi sorok mako. I isoop zi tizi pasaa, yes tighur ila tooni mako. Ve aazne, yam agham niazi pasaa, ayooz ariaaŋ ve akis ghuruuŋ ila tsiam. Eemon apakur taumim sov. Yam aat aroi.
ROM 11:21 Pa ighe Maaron ighurghur oliv tauu booga mako, ene aat yam paam, i irau ighurghur gham mako.
ROM 11:22 Tauvene matamim iŋgal poi. Onoon, Maaron i poia puughu. Eemon i irau ileel ghiit mako. Yes Israela tau tighur murizi pani ve titap na, i ileleel zi mako. Ve yam, i igham poghani gham. Eemon yam aat akis poia tooni ariaaŋ, ve aleep iloŋ ila. Ighe mako, i aat isoop gham azi paam.
ROM 11:23 Ve murei, isaav ighe yes Israela titoor ŋgar toozi, ve tighur ila to Krisi, ene aat Maaron ipaak zi tila niazi muul. Pasaa, i tapiri irau to igham tauvene.
ROM 11:24 Aghita. Yam tau Yuda mako na, amin oliv sagsag. Yam avot ila oliv pazoogh mako. Eemon Maaron igham uratoi gham, tauta aazne apaak ila oliv pazoogh tana gha amin booga. Isaav ighe Maaron igham tauvene payam, onoon kat, oliv pazoogh bogazi tau i isoop zi tizi na, i aat ipaak mulin zi tila niazi.
ROM 11:25 Yam toŋvetaz, yau naghe navotia gabua yoŋgaaŋa ee payam. Leso apakur gham sorok sov. Onoon, aazne Maaron ipul yes Israela siriv titaghon tauzi ŋgar toozi. Tauta ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe tizoor saveeŋ tooni. Eemon i irau ipul zi tileep tauvene le alok ne mako. Pale tilepleep tauvene le i iyau nugh nugh tamtamonazi tau i isiigh zi pataghaaŋ na tisov timin le,
ROM 11:26 mako igham mulin yes Israela tisov paam. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa: “Uleeŋa pale ileep loloz Zion ve ilam. Ve i pale igham Yakop paaghu tooni tipul ŋgar toozi saghati ileple, ve matazi iŋgal Maaron muul.
ROM 11:27 Ve yau aat naghur lezi eez paaghu to nareu sosor toozi, leso yeŋa nivalupu ghei muul nimin eemon.”
ROM 11:28 Aazne, yes Israela tau tighur ila vaaru poia mako na, koi isap yesŋa Maaron sosozi. Ve ene imin eez to poia to Maaron izaa to nugh nugh tau Yuda mako na. Eemon Maaron loolo ighengheen to yes Israela soone. Pasaa, timbuzŋa Abaram, Isak, ve Yakop, ta ndamozi pazi. Ve gabua ite paam, i tauu isiigh zi timin i le wa.
ROM 11:29 Isaav ighe Maaron ipoi tamtamon eta imin le, ve igham gabua poia eta pani, ene i irau itoor ŋgar tooni muul mako. Tauvene irau ighur muuri pa tamtamon tana, ve igham mulin gabua tawe ne mako.
ROM 11:30 Aghita. Muuŋ, yam tau Yuda mako na, azorzoor Maaron ŋgar tooni. Ve aazne, yes Yuda anazi tighamgham tauvene. Eemon ŋgar tau tighamu na, tauta imin eez payam, gha Maaron loolo isaghatin gham, ve ireu sosor tsiam.
ROM 11:31 Tauvene aazne, yes Israela tizorzoor Maaron ŋgar tooni. Eemon murei, poia tooni tau i loolo isaghatin yam tau Yuda mako na, ve ireu sosor tsiam, ene pale ipaburigin ŋgar toozi. Leso yes paam titoor ŋgar toozi, ve Maaron loolo isaghatin zi, ve ireu sosor toozi.
ROM 11:32 Pasaa, Maaron ipul ŋgar to zoraaŋ saveeŋ ikau iit tasov. Leso iit tasov leen eez eemon to tala tooni. Ene poia tooni tau i loolo isaghatin ghiit ve ireu sosor toit. Eez ite paam mako.
ROM 11:33 Onoon kat, Maaron, i ŋgar puughu. Ŋgar tooni, ene ila le ila kat, imin mazavan belbeluuŋa. Pasaa, i iwataghiir gabua naol isov. Sei irau iwatagh katin ŋgar tooni ve eez tau i itaghoni ne? Ighe tatoova to tagham ŋgar pani, ene pale ŋgar toit imbool.
ROM 11:34 “Pasaa, sei iwatagh Ŋeer Tiina ŋgar tooni? Ve sei irau iuule pa ŋgar?
ROM 11:35 Ve sei igham Maaron le gabua, leso murei iyol mulini? Mako.”
ROM 11:36 Pasaa, i tauu ta imin gabua naol isov puughu. Ve gabua naol isov tiyaryaaŋ ila tooni, ve tileep leso tipaghazoŋai i eeza. Tauvene iit aat tapaiti irau saawe. Onoon.
ROM 12:1 Tauvene yam toŋvetaz, aghita. Maaron loolo isaghatin ghiit ve igham mulin ghiit wa. Puughu tane ta naghe napariaaŋ gham to aghur anoŋamim ila pa Maaron imin watooŋrau maata yaryaare. Watooŋrau tauvene, ene patabuyaaŋ ila i maata, ve ighamu loolo poia kat. Ighe tabees pa Maaron itaghon eez tauvene, ene iduduuŋ.
ROM 12:2 Yes tau titaghon taan ŋgara na, yam apaak zi pa ŋgar toozi muul sov. Apul Maaron itoor ŋgar tsiam ve gabuamim imin paaghu kat. Leso aghilaal ŋgar tau Maaron loolo pani na. Ene ŋgar tau poia kat, ve iduduuŋ mon, ve ighamu loolo poia.
ROM 12:3 Maaron ighur ghau namin uraata tooni itaghon tauu loolo ve poia tooni. Tauvene yau naghe napariaaŋ gham asov tauvene: Agham ŋgar sorok aghe yam popoiamim aliiv zeetmimŋa sov. Yam aat agabiiz poghania taumim: Maaron igham gham aghur ila ariaaŋ ve ataghon katin ghuruuŋ ila tsiam ŋgara, ma mako?
ROM 12:4 Iit tamtamon anoŋaan siriv siriv katini: Agheen, nimaan, avoon, mataan, ve gabua siriv paam. Ve anoŋaan siriv siriv tana, lezi uraat ite ite.
ROM 12:5 Iit tau tapaak Krisi ne, tauvene paam. Iit tamin Krisi niima, aaghe, ve anooŋa siriv siriv paam tau tilup zi timin eemon.
ROM 12:6 Maaron irei uraat ve tapiri maata maata le irau ghiit, itaghon tauu loolo ve poia tooni. Tauvene iit aat tagham uraat toit toit. Isaav ighe Maaron ighur ŋeer eta imin propet, ŋeer tana aat ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon itaghon ghuruuŋ ila tooni.
ROM 12:7 Isaav ighe Maaron igham ŋeer eta le ŋgar pa uraat to uleeŋ tamtamon, i aat itaghon duduŋai ŋgar to uleeŋ. Ve isaav ighe eta le uraat to ipaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa, i aat ipaduduuŋ zi kat.
ROM 12:8 Ve isaav ighe eta le ŋgar pa uraat to palotiiŋ tamtamon, i aat ipalot zi. Ve ighe eta le uraat to reiŋ gabua pa yes mbolaaŋa, i aat iuul zi kat, ve irei gabua tooni toman loolo poia. Isaav ighe eta le ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, i aat maata izaa pa uraat tooni, ve ighamu kat. Ve ighe eta le ŋgar pa uraat to uleeŋ yes tau pataŋani igham zi na, i aat iuul zi toman loolo poia.
ROM 12:9 Isaav ighe yam aghur lolomim pa tamtamon, na agham karom sov. Aghur lolomim pazi kat, ve atotoi anooŋa ivot. Yam aat aghur koi pa ŋgar saghati ve aleep soghan pani. Ve ŋgar poia, o akisi tuŋia.
ROM 12:10 Yam amin toŋvetaz to Krisi wa. Tauvene lolomim pa taumim kat ve avaghamu poghani gham. Agham ŋgar pa taumim ezamim sov. Apait zeetmimŋa pa ŋgar popoia tau yes tighamghamu na.
ROM 12:11 Besooŋ tau agham pa Ŋeer Tiina, na arogroog matamim sov. Apul Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin gham, leso matamim izaa pa uraat tsiam, ve aghamu toman lolomim.
ROM 12:12 Yam awatagh: Murei, Maaron pale igham mulin ghiit ve taleep poia. Matamim iŋgal gabua tane ve aghur matamim pani irau saawe. Leso igham gham lolomim poia. Ve ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve asuŋ irau saawe. Apul suŋuuŋ sov.
ROM 12:13 Isaav ighe mbolaaŋ igham Maaron tamtamon tooni, na auul zi. Ve isaav ighe loomba tilat, na agham zi toman lolomim poia, ve aŋgin poghani zi.
ROM 12:14 Isaav ighe tamtamon tighur pataŋani payam pasaa, ataghon Krisi, na yam aghur saghati izaa toozi sov. Asuŋ Maaron to igham poghani zi.
ROM 12:15 Yes tau tintinizi na, yam ala tintinmim tomani zi. Ve yes tau lezi pataŋani ve titaŋ na, yam ala ataŋ tomani zi.
ROM 12:16 Yam asov alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon. Apakur taumim, ve apaak yes tau ezazi tintiina mon na sov. Yam aat alup gham tomania yes tau lezi ezazi mako na. Ve apait taumim pa ŋgar tsiam sov.
ROM 12:17 Isaav ighe tamtamon tigham ŋgar saghati payam, na ayatu pa ŋgar saghati sov. Atoova to ataghon ŋgar tau iduduuŋ mon ila eval tiina matazi.
ROM 12:18 Ve atoova to alup gham tomania tamtamon tisov amin eemon. Tauvene saa ŋgar tau yam irau aghamu to ilup gham na, aghamu.
ROM 12:19 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Nayol saveeŋ tsiau muul. Ŋgar saghati tau tamtamon tigham payam na, ayatu sov. Apuli ila Maaron niima. I tauu pale ighur pataŋani iŋarui zi. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: “Yau leg uraat to naghur atuya pa ŋgar saghati. Taug pale nayatu.”
ROM 12:20 Tauvene ayat ŋgar saghati sov. Agham poghania koiamimŋa. Pa Maaron aliiŋa ziiri ite isaav tauvene: “Isaav ighe koiam eta pitoola, ugham le aniiŋ. Ve ighe murunu, ugham le yaa. Leso ughamu ighilaal sosor tooni, ve maaya.”
ROM 12:21 Tauvene apul ŋgar saghati itatan gham sov. Yam aat atatan ŋgar saghati pa ŋgar poia.
ROM 13:1 Tamtamon tisov aat tileep ila yes pooza to taan tau tiŋginŋgin ghiit ne sambazi. Pa pooza eta to taan iyooz sorok mako. Maaron tauu ighur uraat tawe ila nimazi.
ROM 13:2 Tauvene isaav ighe tamtamon eta izoor yes pooza to taan, ene i izoor Maaron. Pasaa, Maaron ta ighur zi pa uraat toozi. Tauvene isaav ighe tamtamon eta izoor zi, i aat igham atuya pa ŋgar tooni tana.
ROM 13:3 Laak, savunugha ta tiroiroi pa yes pooza to taan? Yes tau tighamgham ŋgar poia? Mako. Yes tau tighamgham ŋgar sasaghati, ta tiroiroi pazi. Tauvene isaav ighe yo lolom pa yes pooza to taan tighur pataŋani payo mako, na ugham ŋgar poia mon. Leso uroi sov, ve yes pooza tipait ghom.
ROM 13:4 Pasaa, pooza to taan, ene yes besooŋa to Maaron. Yes tileep to tiuul ghom, leso uleep poi. Eemon isaav ighe yo ughamgham ŋgar saghati, na uyamaan ghom. Pa yes tikis mbuzaagh sorok mako. Yes ezazi pa ghuruuŋ atuya pa tamtamon tau tighamgham ŋgar saghati na, leso titotoi aatyavyav to Maaron pazi. Ve yes irau tileleel ghom mako.
ROM 13:5 Tauvene iit tasov aat taleep ila yes pooza sambazi, ve talooŋ aliŋazi. Pa ighe tazoor zi, ene pale Maaron aate yavyav pait, ve yes tigham i naagho ve tighur atuya pait. Ve gabua ite. Isaav ighe tazoor zi, ene pale tauun tayamaan ila loloon taghe iit tagham sosor ila Maaron maata.
ROM 13:6 Puughu tane ta yam aat asik takes paam. Pa yes pooza, ene yes besooŋa to Maaron. Saawe isov, yes timamaat pa uraat tau Maaron ighuru ila nimazi na.
ROM 13:7 Tauvene saa gabua tau yam aat agham pa yes pooza, na aghamu. Ighe tipoi gham pa takes ma saa gabua, na agham pazi. Ve yes tau lezi ezazi, na yam atandagh pazi ve apakur zi. Pa ighe agham pazi tauvene, ene iduduuŋ.
ROM 13:8 Isaav ighe agham bun, na apuli igheen malau sov. Rekia ve ayatu. Eemon iit tasov leen bun tiina ee ighengheen. Tayatu, aat tarao mako. Bun toit, ene vene: Iit aat loloon pa tamtamon tisov ve tagham poghani zi. Pa ŋeer tau ighe loolo pa tamtamon ve igham poghani zi, ene i itotoi tutuuŋ anooŋa ivot.
ROM 13:9 Pasaa, tutuuŋ ta naol ne imin “Ughur boog sov,” “Urav tamtamon imaat sov,” “Uum sov,” “Lolom ighaar pa zetamŋa gabua toozi sov,” ve tutuuŋ siriv paam, ene tisov tighenaar ila tutuuŋ eemon tane loolo: “Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.”
ROM 13:10 Ighe loloon pa tamtamon, ene iit irau tagham sosor eta pazi mako. Tauta isaav ighe iit loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene aat tagham ŋgar to tutuuŋ anooŋa ivot.
ROM 13:11 Tauvene yam aat ataghon ŋgar tane. Pasaa, yam aghilaal saawe tane wa. Tauvene agheen irao. Aburig! Pa saawe to Maaron igham mulin ghiit, ene ilam igharau wa. Saawe tau iit taghur ila imin maata na, saawe tana ighengheen malau soone. Eemon aazne, ilam igharau wa.
ROM 13:12 Aghita. Mboŋ ighe isov, ve nughizau tane. Tauvene tapul ŋgar to ndoroom isov ileple, ve tanonogh ghiit pa ŋgar to ghazooŋa imin zaaba tigharaat zi pa yauyauŋ to malmal.
ROM 13:13 Iit aat tataghon ŋgar to ghazooŋa imin tamtamon tau tilaagh pa mataaz. Ve ŋgar to talup ghiit pa ghunuuŋ ve ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol, ŋgar to ghuruuŋ boog, ŋgar to mataan saghati imin ŋgavuun, ŋgar to parzoraaŋ, ve ŋgar to ŋuŋuaaŋ tomania ŋgar sasaghati siriv paam, ene tagham zi muul sov.
ROM 13:14 Yam aat agham ŋgar to Tiina toit Yesu Krisi imin lemim nonoghiiŋa. Ve ŋgar sasaghati tau lolomim muŋgaana ipapazaagh gham pani na, ail eez pa taghoniiŋni sov.
ROM 14:1 Isaav ighe tamtamon eta ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ geeg mako, ve ighe ilat tomani gham pa suŋuuŋ, na ayok pani, ve aghamu toman lolomim poia. Ayau avomim pani pa ŋgar tooni siriv tau ite rig pa ŋgar tsiam na sov.
ROM 14:2 Tamtamon siriv tighur ila tighe yes irau tighan gabua naol isov. Ve tamtamon siriv, ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ geeg mako, ve tigham ŋgar tighe: Isaav ighe tighan gabua mizazi, ene pale igham zi tiŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Tauta tighanghan aniiŋ ve saiŋ mon.
ROM 14:3 Yes tau irau tighan gabua naol isov na, tivelegh zetazŋa tau tiroi pa ghaniiŋ gabua siriv na sov. Ve yes tau tiroi pa ghaniiŋ gabua siriv na paam. Tighita zetazŋa tau tighan gabua naol isov na, ve tighe yes tisosor sov. Pa yes paam, Maaron igham zi timin i le.
ROM 14:4 Ve yo sei ta ughe ugabiiz Ŋeer Tiina besooŋa tooni pa ŋgar tau tighamghamu na? Maaron tauu pale igabiiz zi. Isaav ighe ighit zi ighe tiduduuŋ, ma tisosor, ene i kaut tooni. Eemon i aat ighit zi ighe tiduduuŋ. Pasaa, i irau ipalot zi, leso tiyooz ariaaŋ ve titaghon ŋgar tooni.
ROM 14:5 Ve tamtamon siriv, yes tighita tighe saawe ee to suŋuuŋ, ene patabuyaaŋ iliiv saawe siriv. Ve tamtamon siriv tighita tighe saawe ta naol ne, ene raratezi mon ila Maaron maata. Ene poia. Tamtamon eŋaeŋa irau tigham ŋgar poi pa gabua tane, ve saa ŋgar tau tighita tighe ene iduduuŋ, o titaghoni.
ROM 14:6 Yes tau tipatab pa saawe eta na, tighamgham tauvene to tipakur Ŋeer Tiina. Ve yes tau tighanghan gabua naol isov na, yes paam tipakur Ŋeer Tiina. Pasaa, saawe tau tighan, yes lolozi poia pani, ve tipaiti pa gabua tau i igham pazi na. Ve yes tau tighanghan gabua siriv mako na, yes paam matazi iŋgal Maaron. Tauta tighamgham tauvene, ve tipapaiti pa poia tooni toman lolozi poia.
ROM 14:7 Pasaa, lepoghaan, ene gabua to iit tauun mako. Ve mateegh toit paam, ene gabua to iit tauun mako.
ROM 14:8 Isaav ighe taleep, ene taleep to tabees pa Ŋeer Tiina, ve tapait eeza. Ve isaav ighe tamaat, ene taleep ila i niima. Tauvene isaav ighe taleep, ma tamaat, ene iit tooni mon.
ROM 14:9 Pasaa, Krisi imaat ve iburig muul, leso imin tiina pa tamtamon tisov. Yes mateegha, ve yes tau tileep matazi yaryaare na paam.
ROM 14:10 Tauvene puughu mindai ta yo ughe ugabiiz toŋvetaz tsio to Krisi, ve matam veleghin zi? Yo uwatagh mako? Murei, iit tasov pale tayooz ila Maaron naagho. Leso igabiiz ghiit, ve ighur atuya pait.
ROM 14:11 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa tauvene: “Yau Maaron tau naleep le alok. Ve avog iyaryaaŋ naghe: Tamtamon tisov aat tiput aghezi payau ve tipait ghau, ve tisaav ghazooŋa tighe yau Maaron tauu.”
ROM 14:12 Tauvene iit eŋaeŋa tasov pale tayooz ila Maaron naagho, ve tavotia ŋgar tau taghamu izi taan na ila tooni.
ROM 14:13 Tauvene iit tagabiiz zetaanŋa ve tavelegh zi muul sov. Ve tagham ŋgar eta to tagham yes toŋvetaz to Krisi titap pa ghuruuŋ ila toozi, ma tapoon eez pazi pa Krisi sov.
ROM 14:14 Pasaa, Tiina toit Yesu ipaghazoŋai ŋgar tsiau le nawatagh kat tauvene: Gabua naol isov tau taghanghan zi na, tisov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Eta saghati mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe gabua eta iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako, na iyamaan ghi. Pa ighe ighan gabua tana, ene i igham sosor.
ROM 14:15 Tauvene isaav yo ughan gabua eta ila toŋvetaz tsio maata, le ureu loolo, ene yo utaghon ŋgar to loloon pa tamtamon mako. Gabua tauvene, ughani sov. Pale uvaghamunia toŋvetaz tsio tau Krisi imaat pani na.
ROM 14:16 Tauvene isaav ighe yam agham ŋgar aghe gabua naol isov, ene popoia pa ghaniiŋ, ene poia. Eemon ayamaan gham. Pa aat aghan gabua tau zeetmimŋa siriv tirere pani na, mako tiyau avozi payam.
ROM 14:17 Isaav ighe tataghon pooz to Maaron, ene aat tagham ŋgar tiina pa saa gabua tau poia pa ghaniiŋ ma ghunuuŋ ne mako. Pasaa, pooz to Maaron ŋgara, ene vene: Tataghon ŋgar duduuŋa, itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham ghiit taleep toman loloon poia kat ve loloon luuma.
ROM 14:18 Tamtamon tau ighe ibees pa Krisi itaghon eez tauvene, ene aat Maaron loolo poia pani, ve tamtamon paam tiyok pani tighe ŋgar tooni poia.
ROM 14:19 Iit aat tazuari ghiit pa ghamuuŋ ŋgar tau igham tamtamon tisov tileep poi toman lolozi luuma, ve tavapaloti ghiit pa ŋgar popoia siriv.
ROM 14:20 Tauvene yam avazorai gham pa gabua to ghaniiŋ sov. Pa aat avaghamunia uraat to Maaron. Onoon, gabua naol isov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata, ve poia to taghan zi. Eemon isaav ighe tamtamon eta ighan gabua eta, ve igham iitete itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i igham ŋgar saghati.
ROM 14:21 Tauvene isaav ighe yo matam iŋgal ughe ughan gabua miiza, ma ughun vaen, ma ugham ŋgar ite paam tau irau igham toŋvetaz tsio eta itap pa ghuruuŋ ila tooni, na poia to upul ŋgar tana.
ROM 14:22 Gabua tauvene, isaav ighe yo ughur ila ughe poia, ma saghati, ene kaut to yamru Maaron. Isaav ighe tamtamon eta iyamaan ila loolo ighe ŋgar tau i itaghoni na, Maaron le saveeŋ pani mako, ene pale tintini.
ROM 14:23 Eemon isaav ighe tamtamon eta loolo ruru pa gabua eta ve ighani, ene i igham sosor. Pasaa, i ighur ila ve igham ŋgar tana mako. Ve saa ŋgar tau iit taghamu itaghon ghuruuŋ ila toit mako, ene isosor.
ROM 15:1 Iit tau ghuruuŋ ila toit iyaryaaŋ ne, irau tataghon tauun loloon mako. Iit aat mataan iŋgal yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, ve tatatan tauun, ve tataghon ŋgar tau irau lolozi ve ŋgar toozi, ve tatoova to tapalot zi.
ROM 15:2 Tauvene iit tasov aat tataghon ŋgar tau iuul zetaanŋa na, ve tapalot zi pa ŋgar popoia. Leso tapariaaŋ ghuruuŋ ila toozi.
ROM 15:3 Agham ŋgar pa Krisi. I igham ŋgar pa tauu mako. Ŋgar tooni itaghon Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na. Isaav tauvene: “O Maaron, saveeŋ veleghiiŋ tau tisiki payo na, ene izaa tsiau paam.”
ROM 15:4 Maaron aliiŋa isov tau muuŋ tiboode na, ene igheen to ipaduduuŋ ghiit, ve ipalot ghiit. Leso loloon ruru sov, ve tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve taghur mataan pa saawe to Maaron igham mulin ghiit.
ROM 15:5 Maaron toit ipapalot ghiit, leso tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. I tauu pale igham gham alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon itaghon ŋgar to Yesu Krisi.
ROM 15:6 Leso yam asov lolomim eemon, ve alup avomim, ve apait Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron pa tapiri ve poia tooni. Onoon.
ROM 15:7 Krisi loolo poia payam, ve igham gham amin le wa. Tauvene yam paam, lolomim poia pa taumim ve avaghamu poghani gham. Leso apaghazoŋai Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni.
ROM 15:8 Pa yau nasaav payam: Krisi imin besooŋa pa yes Yuda, ve igham uraat itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau Maaron isavia pa timbuzŋa na. Leso anooŋa ivot, ve ipaghazoŋai Maaron ighe saveeŋ tooni, ene onoon mon.
ROM 15:9 Ve igham nugh nugh tau Yuda mako na tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Pasaa, i loolo isaghatin zi, ve ireu sosor toozi. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Yau aat napait ghom ila nugh nugh tau Yuda mako na sosozi, ve nambou mbouŋ to napakur yo ezam.”
ROM 15:10 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene: “Yam nugh nugh tau Yuda mako na, asov alup gham tomania Maaron tamtamon tooni, ve tintinmim pani.”
ROM 15:11 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene: “Yam tau Yuda mako na, asov apakur Maaron. Yam nugh nugh tau aleep irau taan na, asov ayoor eeza.”
ROM 15:12 Propet Isaia paam isavia gabua tane ighe: “Paaghu ee to Yesi pale ivot gha imin kinik, ve igham pooz pa nugh naol isov. Nugh nugh tau Yuda mako na, pale tinumeera, ve tighur matazi pa saawe to i iuul zi tileep poi.”
ROM 15:13 Maaron tau iit taghurghur mataan pani ne, pale igham yam tau aghur ila tooni na lolomim poia kat, ve aleep poia toman lolomim luuma. Ve Avuvu Patabuyaaŋ tapiri ipalot gham. Leso lolomim ruru sov, ve anumeer Maaron kat, ve asaŋan saawe to i igham mulin ghiit ve taleep poi. Onoon.
ROM 15:14 Yam toŋvetaz, yau nawatagh: Ŋgar poia ivon ila lolomim, ve aghazooŋ kat pa Maaron aliiŋa. Tauvene yam asov irau apaduduuŋ zeetmimŋa pa saveeŋ tooni.
ROM 15:15 Yau nawatagh: Ŋgar siriv tau nabood zi ila rau tane, ene ariaŋazi. Eemon nasavi zi ighazooŋ payam. Leso napaburigin ŋgar tsiam muul, ve matamim kisin zi. Pasaa, yau namin ŋeer to watooŋrau. Maaron ighur ghau namin besooŋa to Yesu Krisi itaghon tauu loolo ve poia tooni. Ve ighur uraat ila nimag to navotia vaaru poia tooni pa nugh nugh tau Yuda mako na. Leso titoor ŋgar toozi ve tighur ila to Krisi, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham uratoi zi le titaghon ŋgar patabuyaaŋ. Mako naghur zi tila pa Maaron timin watooŋrau tau ighamu loolo poia kat.
ROM 15:17 Yesu Krisi ileep tomani ghau pa uraat to Maaron tau naghamghamu ne. Tauta napakur ghau pa uraat tsiau tane.
ROM 15:18 Yau irau avog ila pa saveeŋ ma uraat ite paam ne mako. Uraat tau Krisi ighamu ivot ila nimag, tane mon ta pale nasavia. I tauu ipapalot saveeŋ tsiau ve uraat tsiau. Tauta uraat tsiau ighur anooŋa, ve nugh nugh tau Yuda mako na titoor ŋgar toozi, ve titaghon ŋgar to Krisi.
ROM 15:19 Avuvu Patabuyaaŋ tapiri igheen tsiau, ve saawe tau navotia mos, i ighamgham gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina ivotvot imin ilaal pa tamtamon leso tiwatagh tighe Maaron ileep tomani ghau pa uraat tsiau. Yau napaburigin uraat izi Yerusalem imin maata. Ra nataghon taan nala nala le navot izi taan sirivu to Ilirikum. Nugh tawe tisov tilooŋ katin vaaru poia to Yesu Krisi wa.
ROM 15:20 Pasaa, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nugh sindei tau tilooŋ Krisi vaaru soone, o nala navotia vaaru poia pazi. Yau lolog pa narau ruum izala rir tau tamtamon ite ighelia ne mako. Naghe taug naghelia rir, ve narau ruum izala, o poia.
ROM 15:21 Eez tau nataghoni pa uraat tsiau, saveeŋa igheen ila Maaron aliiŋa tau tiboode na. Isaav tauvene: “Tamtamon tau tilooŋ vaaru soone, ene pale tighita. Ve yes tau tilooŋ saveeŋ tooni soone, ene pale tilooŋa ve tiwataghi.”
ROM 15:22 Saawe naol, yau naghe nalat naghit gham. Eemon uraat tsiau to votiaaŋ vaaru poia ikiskis ghau, tauta nalat mako.
ROM 15:23 Eemon aazne, naghita naghe yes to taan sirivu tane, yau leg uraat eta pazi muul mako. Ve nagham ŋgar naghe nala pa taan sirivu to Spen ve navotia vaaru poia izi ta sewe. Tauvene yau aat nalat nagig gham, ve naleep tomani gham rig le isov, o auul ghau pa laghooŋ tsiau, ve naburig muul nala pa Spen. Pasaa, ndaman katini, matag iŋgalŋgal naghe nalat naghit gham, o poi.
ROM 15:25 Eemon yau aat nala Yerusalem muuŋ to nauul Maaron tamtamon tooni ta sewe le isov, o nalat navot tsiam.
ROM 15:26 Pasaa, yes to Masedonia ve Akaia lolozi ipazaagh zi gha tigoog maet siriv imin abuzi, ve tighuru ila nimag wa. Tighe naghamu nala, ve nagham pa Maaron tamtamon tooni tau tileep toman mbolaaŋ izi Yerusalem na.
ROM 15:27 Ŋgar tane, tauzi lolozi ve tighamu. Ve ene iduduuŋ. Pasaa, yes Yuda timin eez pa yes tau Yuda mako na gha tigham gabua popoia katini tau iuul zi pa lepoogh to anunuzi. Tauvene isaav ighe yes tau Yuda mako na, matazi iŋgal yes Yuda pa gabua popoia siriv to taan ve tiuul zi pani, ene poia.
ROM 15:28 Tauvene yau naghe napasov uraat tane, ve naghur maet tau tigooga na ila yes Yerusalema nimazi le isov, mako nalat naghit gham, ve nala pa Spen.
ROM 15:29 Yau nawatagh: Saawe tau nalat peria tsiam, ene pale poia tiina kat to Krisi izaa tsiam.
ROM 15:30 Yam toŋvetaz, itiŋa taghur ila to Tiina toit Yesu Krisi, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham ghiit loloon pa tauun. Tauvene yau naghason gham naghe asuŋ Maaron ariaaŋ, leso imin sigheu payau pa yes to Yudea tau tighur ila mako na. Ve iuul ghau pa uraat tau naghe naghamu izi Yerusalem to nauul tamtamon tooni. Leso ilaan poi, ve igham zi lolozi poia. Tauvene aghur ghau ila suŋuuŋ tsiam. Leso itiŋa tazuari ghiit pa ghamuuŋ uraat to Yesu Krisi.
ROM 15:32 Ve murei, isaav ighe Maaron loolo ighe nalat, ene pale nalat naghit gham toman lolog poia ve namariau. Pale naleep tomani gham rig, ve itiŋa tavapaloti ghiit, o nala.
ROM 15:33 Maaron, i igham ghiit taleep poia toman loloon luuma. I tauu pale ileep tomani gham asov. Onoon.
ROM 16:1 Yau naghe napaes payam pa livuun Fibe. I livaa poia ee tau iuluul lupuuŋ to Krisi izi nugh Kenkria. Iuluul eval tiina, ve iuluul ghau paam. Tauvene saawe tau ilat tsiam, aghamu toman lolomim poia, ve yamŋa aleep. Ve isaav ighe i le pataŋani eta, o auule. Pa iit tamtamon to Maaron irau tataghon ŋgar tauvene.
ROM 16:3 Agham aaz poia tsiau ila pa Prisila yesuru azaawa Akwila tau yeŋa niluplup ghei pa uraat to Yesu Krisi na.
ROM 16:4 Yesuru tirei tauzi payau, ve rigmon kanaŋ timaat. Tauvene lolog poia kat pazi ve napait zi. Ve yau mon mako. Lupuuŋ tisov to yes tau Yuda mako na, lolozi poia pazi ve tipait zi paam.
ROM 16:5 Ve lupuuŋ to Krisi tau tiluplup zi iloŋ ila yesuru ruum toozi na paam, agham aaz poia tsiau ila pazi. Ve aaz poia tsiau ila pa Epenetus paam. Yau lolog igheen tooni kat, ve i ŋeer tau imuuŋ pa tamtamon tisov to Asia, ve ighur ila to Krisi imin maata.
ROM 16:6 Agham aaz poia tsiau ila pa Maria. Yau nawatagh: I igham uraat tiina ila sosomim to iuul gham.
ROM 16:7 Ve aaz poia tsiau ila pa Andronikus yesuru Yunias. Yesuru toŋvetaz tsiau, ve muuŋ yeŋa nileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Tamtamon tighit zi tighe yesuru mbaŋooŋa popoia kat to Krisi ve tiliiv mbaŋooŋa siriv. Ve yesuru timin Krisi le imin maata, ra yau anag.
ROM 16:8 Agham aaz poia tsiau ila pa Ampliatus paam. Pa Tiina toit ilup ghei, tauta lolog igheen tooni kat.
ROM 16:9 Ve aaz poia tsiau ila pa etaan Urbanus tau itiŋa taluplup ghiit pa uraat to Krisi na, ve ila pa etag ite Stakis paam. Pa yau lolog igheen tooni kat.
ROM 16:10 Agham aaz poia tsiau ila pa Apeles. I ŋeer poia ee tau itaghon katin ŋgar to Krisi. Ŋgar ve uraat tau ighamu na, ene itotoia ighe i irao. Ve aaz poia tsiau ila pa zetaanŋa tau tileep tomania Aristobulus ila ruum tooni na paam.
ROM 16:11 Agham aaz poia tsiau ila pa toŋvetaz tsiau Erodion. Ve aaz poia tsiau ila pa Narsisus tomania tamtamon tooni tau timin Tiina toit Yesu le na paam.
ROM 16:12 Agham aaz poia tsiau ila pa Tripena yesuru Triposa. Pa zilivaa ru tana, yesuru tirav tauzi kat pa uraat to Tiina toit. Ve aaz poia tsiau ila pa Persis paam. I livaa ite tau igham uraat maata maata pa Tiina toit. Tauta lolog igheen tooni kat.
ROM 16:13 Agham aaz poia tsiau ila pa Rupus yesuru tiina paam. Rupus, Tiina toit Krisi isiigho imin le wa. Ve naghita tiina imin yau tinaŋ paam.
ROM 16:14 Ve agham aaz poia tsiau ila pa Asinkritus, Pelegon, Ermes, Patorobas, Ermas, ve toŋvetaz siriv to Krisi tau yesŋa tilepleep na paam.
ROM 16:15 Ve aaz poia tsiau ila pa Pilologus, Yulia, Nereus yesuru liivu, ve Olimpas, tomania tamtamon tisov to Maaron tau yesŋa tilepleep na paam.
ROM 16:16 Yam asov amin toŋvetaz to Krisi wa. Tauvene lolomim poia pa taumim ve avataki nimamim. Lupuuŋ to Krisi tau tileep irau taan sirivu tane, tisov tigham aaz poia toozi payam paam.
ROM 16:17 Yam toŋvetaz, ayamaan gham pa yes tau tizorzoor saveeŋ tau tipaduduuŋ gham pani na, ve tireureu lupuuŋ tsiam, ve tighamgham tamtamon titap pa ghuruuŋ ila toozi. Zeran tauvena, aleep soghan pazi.
ROM 16:18 Pa yes tibees pa Tiina toit Krisi mako. Titaghon ŋgar to ulizi mon. Saveeŋ toozi, ene ŋgoreeŋa kat. Tauta ighamgham tamtamon tau lezi ghilalooŋ mako na lolozi, ve titaptap pa ghuruuŋ ila toozi.
ROM 16:19 Yam, tipaesia varumim irau nugh tighe ataghon duduŋai Krisi saveeŋ tooni. Tauta agham ghau lolog poia kat. Ve naghe ŋgar saghati eta igheen tomani gham sov. Ve ŋgar popoia, o aghilaalo ve akisi.
ROM 16:20 Maaron toit, i igham ghiit taleep poia toman loloon luuma. Malau mako pale iuul gham, leso atatan Sadan tapiri ve avaghaaza ila aghemim saamba. Poia to Tiina toit Yesu Krisi igheen tomani gham.
ROM 16:21 Timoti, tau yeiru niluplup ghei pa uraat to Krisi ne, igham aaz poia payam. Ve toŋvetaz tsiau tol, Lusius, Yason, ve Sosipater, aaz poia toozi ilat payam paam.
ROM 16:22 Ve yau Tertius paam, nagham aaz poia tsiau ilat payam ila Tiina toit eeza. Paulus isavsaav, ve yau nabodbood saveeŋ tooni ila rau tane.
ROM 16:23 Gaius paam igham aaz poia tooni ilat payam. I ta igham ghau naleep tomania ila ruum tooni. I iŋgin poghani ghau tomania tamtamon tisov to Krisi tau tiluplup zi pa suŋuuŋ ila ruum tooni na. Ve Erastus tau iŋgin maet to nugh tane, yesuru toŋvetaz toit Kwartus tigham aaz poia toozi payam paam.
ROM 16:24 Poia to Tiina toit Yesu Krisi aat izaa tsiam. Onoon.
ROM 16:25 Vaaru poia to Yesu Krisi tau yau navovotia ne, Maaron pale ipalot gham pani, leso ayooz ariaaŋ. Onoon, muuŋ geeg ve ilam, vaaru poia tane ivot ighazooŋ mako.
ROM 16:26 Eemon yes propet tibood saveeŋa. Ve aazne, Maaron maata yaryaare tau ileep le alok na, ivotia ighazooŋ wa. Ve i isaav ariaaŋ ighe saveeŋ tane ila irau nughmariŋ. Leso tighur ila to Krisi, ve titaghon saveeŋ tooni.
ROM 16:27 Maaron ite paam mako. I zigani. Ve ŋgar tooni, ene tiina le tiina kat. Tauvene iit aat tapaiti pa tapiri ve poia tooni ila Yesu Krisi eeza taghon taghon gha ila. Onoon.
1CO 1:1 Yau Paulus. Maaron ipoi ghau namin le, ve ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon i tauu loolo. Yeiru toŋvetaz toit Sostenes nibood rau tane ilat pa yam tau aleep ila lupuuŋ to Maaron izi nugh Korin na. Yam apaak Yesu Krisi ve aleep ila tooni, tauta amin tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. I ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar patabuyaaŋ imin i tauu. Ve yam mon mako. I igham tauvene pa tamtamon tisov to nughmariŋ tau tisuŋsuŋ ila Tiina toit Yesu Krisi eeza na. I tiina toozi, ve tiina toit paam.
1CO 1:3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
1CO 1:4 Saawe isov, yau napait Maaron payam toman lolog poia. Pasaa, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur poia tooni tiina izaa tsiam.
1CO 1:5 Yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, Maaron Avuvu irei ŋgar popoia maata maata katini payam. Tauta aghazooŋ pa ŋgar popoia naol, ve avovotia Maaron aliiŋa ila eez maata maata.
1CO 1:6 Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila sosomim. Tauta aghilaal aghe saveeŋ to Krisi tau nisavia payam na, ene onoon, ve akisi ariaaŋ.
1CO 1:7 Tauvene aazne, ambool pa tapiri, ma ŋgar poia eta tau Maaron Avuvu ireii pait ne mako. Ve asasaŋan aghe le aghita saawe to Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam ve Maaron itotoia ivot ighazooŋ.
1CO 1:8 Maaron tauu pale ipalot gham, ve igham gham ayooz ariaaŋ le azaa pa saawe tau i ighuru payam na. Leso saawe tau Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam, i aat ighit gham ighe lemim sosor eta mako.
1CO 1:9 Iit irau tanumeer Maaron. Pasaa, i itataghon saveeŋ tooni irau saawe. Ve ipoi gham gha yamŋa Naatu Yesu Krisi avalupu gham amin eemon wa.
1CO 1:10 Yam toŋvetaz, yau naghe napalot gham ila Tiina toit Yesu Krisi eeza tauvene: Avarewai gham sov. Yam asov alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon, ve azuari gham pa taghoniiŋ ŋgar eemon.
1CO 1:11 Yam toŋvetaz, yau nasavia saveeŋ tane pasaa, Kloe tamtamon tooni siriv tilam, ve tipaesia varumim payau tighe parzoraaŋ naol ivotvot ila sosomim.
1CO 1:12 Ene nasavia ŋgar tsiam tau avavalaghi gham, ve yam siriv asavsaav aghe: “Yau nataghon Paulus,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Apolos,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Petrus,” ve yam siriv aghe: “Yau nataghon Krisi.” Ŋgar tana, yam asov aghamghamu.
1CO 1:13 Mindai, yam aghe avalagh Krisi imin ŋgiira ŋgiira? Ma aghe yau Paulus nagham niamim, ve tirav ghau izala ai pambarooŋ payam? Ma yam agham yaa pa yau ezag? Mako.
1CO 1:14 Yau napait Maaron toman lolog poia pasaa, nagham yaa pa yam eval mako. Nagham yaa pa Krispus ve Gaius mon.
1CO 1:15 Tauvene tamtamon eta irau isaav ighe: “Yei tane nigham yaa pa Paulus eeza.” Vene mako.
1CO 1:16 O, ŋgarig gha matag iŋgal. Yau nagham yaa pa Stepanas ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na paam. Ve yam siriv, lolog iveegh. Nagham yaa payam, ma mako?
1CO 1:17 Puughu tau yau nagham yaa pa yam eval mako, ene vene: Krisi imbaaŋ ghau to nagham yaa pa tamtamon mako. I imbaaŋ ghau to navotia vaaru poia. Ve i ighe saawe tau navotia vaaru poia, yau irau nasaav imin yes ŋgara to taan tau tighamgham pa tauzi ezazi ne mako. Pa ighe nagham tauvene, ene pale narav matin ai pambarooŋ to Krisi tapiri, ve tamtamon tighita ai pambarooŋ tooni imin kaut sorok.
1CO 1:18 Onoon, saveeŋ tau isavia mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ, yes tau titaghon eez to tilalez na, tighita tighe ene saveeŋ to yes kankanooŋa. Eemon iit tau Maaron ighamgham uratoi ghiit to igham mulin ghiit ne, taghilaal taghe: Saveeŋ tawe, Maaron tapiri igheen ila.
1CO 1:19 Saveeŋa, Maaron isavia gha tiboode pataghaaŋ wa. Ighe: “Zeran ŋgara to taan, yau aat navaghamunia ŋgar toozi le tivaghamgham. Yes tau tighe tighazooŋ kat pa ŋgar tintiina na, yau pale nagham ŋgar toozi imin kaut sorok, ve le anooŋa mako.”
1CO 1:20 Ighe vene, pale tasaav mindai pa yes ŋgara to taan, ve yes tau lezi ŋgar tintiina pa tutuuŋ to Mose, ve yes tau aazne tivavazorai zi pa savsaveeŋ ma ŋgar ne? Pale tapait zi? Mako. Pasaa, ŋgar tau tamtamon to taan tipapakur tauzi pani na, ene Maaron ipaghazoŋaini ighe ene ŋgar to yes kankanooŋa.
1CO 1:21 Maaron, i ŋgar tooni tiina, ve ighita ighe poia to ipoon eez pa tamtamon to taan, leso tipait tauzi ezazi sov. Tauta yes ŋgara to taan ŋgar toozi irau iuul zi to tiwatagh Maaron mako. Maaron ighe itaghon eez ite to igham mulin tamtamon. Ene saveeŋ to Krisi tau nivovotia ne. Onoon, yes tau titaghon taan ŋgara na, tighita saveeŋ tane tighe ene saveeŋ to yes kankanooŋa. Eemon yes tau tighur ila saveeŋ tane, Maaron pale igham mulin zi.
1CO 1:22 Yes Yuda tizoornugh tighe tighita gabua ŋgeretazi ivotvot imin ilaal pazi, o tighur ila. Ve yes Grika tizuari zi pa loŋaaŋ saveeŋ to yes ŋgara to taan tau tighita tighe le puughu tiina.
1CO 1:23 Eemon yei nivovotia saveeŋ pa mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ. Saveeŋ tane, saawe tau yes Yuda tilooŋa, tirere pani ve tighur ila mako. Ve saawe tau yes Grika tilooŋa, tiveleghi tighe ene saveeŋ to yes kankanooŋa.
1CO 1:24 Eemon yes tau Maaron ipoi zi timin le na, yes Yuda ve Grika paam, yes tighilaal tighe Krisi, i itotoi Maaron tapiri ve ŋgar tooni ivot ighazooŋ pait.
1CO 1:25 Onoon, yes tau titaghon taan ŋgara na, tivelegh Maaron ŋgar tooni tighe ene ŋgar to yes kankanooŋa. Eemon mako. Ŋgar tooni tiina. Iliiv kat pa ŋgar to iit tamtamon. Ve uraat tau Maaron ighamu na, tauvene paam. Tamtamon tiveleghi imin kaut sorok, ve tighita tighe le tapiri mako. Eemon uraat tawe, tapiri tiina kat. Iliiv iit tamtamon tapiriin.
1CO 1:26 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa taumim. Saawe tau Maaron ipoi gham amin le na, gabuamim mindai? Zeran tau titaghon ŋgar to taan na, tighita tamtamon tsiam katini tighe lezi ŋgar tiina mako. Ve tighe lezi ezazi ve tapirizi to tigham gabua eta mako, ve ziiri waaro toozi paam, lezi ezazi mako.
1CO 1:27 Tauvene aghita. Yes tau tamtamon to taan tivelegh zi tighe lezi ŋgar mako imin kankanooŋa, tauta Maaron igham zi timin le, leso ipamayaŋin zeran ŋgara to taan. Ve yes tau tamtamon to taan tighit zi tighe tapirizi imbool, tauta Maaron igham zi timin le, leso ipamayaŋin yes tau tapirizi tiina na.
1CO 1:28 Ve yes tau lezi ezazi mako, ve tamtamon to taan matazi veleghin zi, ve tighit zi timin kaut sorok, tauta Maaron igham zi timin le. Leso ipaghazoŋai yes tau ezazi tintiina na ighe ezazi tawe, ene kaut sorok. Pasaa, i loolo pa tamtamon eta ipait tauu eeza ila i maata mako.
1CO 1:30 Maaron tauu ta igham gham apaak Yesu Krisi ve aleep ila tooni. I ighur Yesu Krisi to ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni leso taleep poia. Ve Krisi ta igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata, ve igham ghiit tamin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve ipas ghiit pa saghati tapiri, leso tamin besooŋa pani muul sov.
1CO 1:31 Tauvene tataghon saveeŋ tau tiboode pataghaaŋ na: “Tamtamon tau loolo pa ŋgar to pakuruuŋ, na i aat ipakur Ŋeer Tiina pa ŋgar tau i ighamghamu.”
1CO 2:1 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal. Saawe tau nalat gha navotia Maaron aliiŋa payam, yau nasavia saveeŋ puughu ariaaŋa imin yes ŋgara to taan tau tighamgham pa tauzi ezazi na mako. Yau nasavia saveeŋ raurauai payam, leso aghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. Ŋgar tawe, muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ wa.
1CO 2:2 Pasaa, saawe tau nalat gha naleep tomani gham, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nasavia Yesu Krisi vaaru mon, ve mateegh tooni izala ai pambarooŋ.
1CO 2:3 Saawe tau naleep tomani gham, roiŋ tiina igham ghau le tinig irur, ve nayamaan naghe tapirig imbool.
1CO 2:4 Ve saawe tau navotia vaaru poia payam, yau nasavsaav imin yes ŋgara to taan to nagham lolomim ne mako. Eemon Maaron Avuvu igham uraat toman tapiri ila lolomim. Tauta itotoi ighe saveeŋ tau nasavia payam na, ene saveeŋ onoon.
1CO 2:5 Nataghon eez tauvene, leso tamtamon ŋgar toozi imin puughu pa ghuruuŋ ila tsiam sov. Naghe Maaron tauu tapiri imin puughu pani, o poia.
1CO 2:6 Eemon yes tau ŋgar toozi imatuugh pa Maaron ve saveeŋ tooni na, yei nisavsaav pazi pa ŋgar tiina to Maaron tau muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ. Muuŋ geeg, saawe tau sambam ve taan tivot soone, i igharaat eez pataghaaŋ wa, leso igham ghiit tala taleep tomania ila mbonari loolo. Ŋgar tooni tawe, ite kat pa ŋgar tau yes ŋgara to taan tisasavia pa saawe tane. Ve yes tau tighamgham pooz pa saawe tane tikankaan pani paam. Yes pooza tawe, murei Maaron pale itatan zi timin kaut sorok.
1CO 2:8 Toozi eta ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni mako. Ve imin ta tighazooŋ pani, kanaŋ irau tirav Tiina toit Yesu tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni na izala ai pambarooŋ mako.
1CO 2:9 Ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron tau nisavsavia ne, tibood saveeŋa pataghaaŋ tighe: “Maaron igharaat gabua popoiazi naol pa yes tau lolozi igheen tooni na. Gabua tawe, ite kat. Tamtamon eta ighit zi pa maata, ma ilooŋ varuzi pa taliiŋa soone. Ve tamtamon eta irau igham ŋgar pazi paam mako.”
1CO 2:10 Eemon iit, o Maaron ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni yoŋgaaŋa tana ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ wa. Maaron Avuvu ighita gabua naol isov. Ŋgar yoŋgaaŋa kat tau igheen ila Maaron loolo na paam, Avuvu ighita.
1CO 2:11 Laak, sei iwatagh katin tamtamon ite loolo? Mako. I tauu mon ta iwataghi. Maaron tauvene paam. Tauu Avuvu mon, ta iwatagh katin loolo. Ite paam mako.
1CO 2:12 Avuvu tau iit taghamu na, i itaghon ŋgar to taan mako. I ivot ila to Maaron tauu. Maaron igham Avuvu pait, leso tawatagh gabua popoia tau i irei zi pait itaghon tauu loolo ve poia tooni na.
1CO 2:13 Tauvene yei nisavsaav pa gabua tane. Ve ŋgar tau nisasavia ne, yei nighamu ila to yes ŋgara to taan mako. Maaron tauu Avuvu, ta ipaghazoŋai ghei pani, ve ighamgham pooz pa saveeŋ isov tau nisasavia ne. Tauvene saveeŋ onoon tau Maaron Avuvu isavia payei, tauta nipaghazoŋai puughu pa yes tau titaghon ŋgar to Maaron Avuvu.
1CO 2:14 Isaav ighe ŋeer eta itaghon ŋgar to tamtamon mon, i pale izor ŋgar tau ilam pa Maaron Avuvu na, ve ighita ŋgar tawe imin ŋgar to yes kankanooŋa. Irau ighazooŋ pani mako. Pasaa, Maaron Avuvu iuul ghiit, o tagabiiz poghania ŋgar tana, ve taghazooŋ pani.
1CO 2:15 Tamtamon tau ighe itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, ene irau igabiiz poghania gabua naol isov ve ighilaal: saa ta poia, ve saa ta saghati. Tamtamon tauvene, yes tau titaghon taan ŋgara na, irau tigabiiza mako.
1CO 2:16 Pale tigabiiza mindai? Mako. Pasaa, saveeŋ igheen pataghaaŋ ighe: “Sei iwatagh katin ŋgar to Maaron, ve irau ipaghazoŋaini pa ŋgar siriv? Mako.” Eemon iit, o ŋgar to Krisi igheen toit.
1CO 3:1 Yam toŋvetaz, muuŋ yau irau nasaav payam imin nasavsaav pa yes tau titaghon ŋgar to Maaron Avuvu na mako. Pasaa, saawe tana, yam akis Krisi tuŋia ila ŋgar tsiam soone. Ŋgar tsiam ŋgaala imin geegeu, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana.
1CO 3:2 Tauta nagham aniiŋ ariaaŋa payam mako. Napaghun gham pa tuz mon. Pasaa, saawe tana, yam irau aghan aniiŋ ariaaŋa mako. Ve aazne paam, naghit gham arao soone.
1CO 3:3 Aghita. Parzoraaŋ naol ivotvot ila sosomim ve ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe atatan zeetmimŋa, ve agham zi titaghon ŋgar tsiam mon. Ene itotoi ighe yam atataghon lolomim muŋgaana soone. Laghooŋ tsiam, ene imin yes tau titaghon taan ŋgara.
1CO 3:4 Pasaa, yam siriv aghe: “Yau nataghon Paulus,” ve siriv aghe: “Yau nataghon Apolos,” Ŋgar tsiam tana, ene itotoi ighe yam ataghon tamtamon to taan ŋgar toozi.
1CO 3:5 Laak, Apolos, ene sei? Ve yau Paulus, sei? Yeiru besooŋa mon to Tiina toit Yesu Krisi. Yei nigham uratoi gham, tauta aghur ila tooni. Onoon, i ighur lemai uraat ite ite. Eemon yeiru nigham uraat pa Ŋeer eemon.
1CO 3:6 Uraat tsiau, ene imin navazogh aniiŋ ila uum. Ve Apolos uraat tooni, ene imin igham uratoi uum ve igham yaa gha itutur aniiŋ. Eemon Maaron ta igham aniiŋ itum izaa.
1CO 3:7 Ŋeer tau ivazogh aniiŋ, ve ŋeer tau igham yaa ve itutur aniiŋ na, yesuru lezi ezazi mako. Maaron mon ta i le eeza. Pasaa, i ta igham aniiŋ itum ve anooŋa ivot.
1CO 3:8 Tauvene ŋeer tau ivazogh aniiŋ, ve ŋeer tau ighamgham yaa ve itutur aniiŋ na, uraat toozi, ene puughu eemon. Ve murei, Tiina toozi pale igham lezi atuya iduduuŋ pa uraat toz toz.
1CO 3:9 Tauvene yeiru Apolos nilup ghei ve nigham uraat tau Maaron ighuru ila nimamai. Ve lupuuŋ tsiam, ene imin uum to Maaron ve ruum tau i ilepleep ila.
1CO 3:10 Poia to Maaron izaa tsiau, ve i igham pooz pa uraat tsiau. Tauta namin ŋeer tau iwatagh katin uraat to raoŋ ruum, ve imuŋmuuŋ pani. Uraat tau naghamu ila sosomim, ene imin napayooz rir imin puughu pa Maaron ruum tooni. Ve aazne, tamtamon siriv anazi tiseeŋ uraat to raoŋ ruum tawe. Sei tau ighe igham uraat pa raoŋ ruum na, i aat igham ŋgar poi ve irau poghania ruum anooŋa izala rir tawe itaghon ruum taama ŋgar tooni.
1CO 3:11 Tamtamon eta irau ipayooz gabua ite paam imin rir pa ruum tawe mako. Yesu mon ta imin rir pani. Ve rir tana, yau napayooze wa.
1CO 3:12 Yes tau tirau ruum anooŋa na, siriv tirao pa malimooŋ ariaŋazi imin gol, silva, ve maet popoiazi siriv. Ve siriv tirao pa malimooŋ tau ariaŋazi mako imin ai, regh, ve gabua siriv.
1CO 3:13 Tala tala le ighe tazaa pa saawe to gabizooŋ ivot, mako yes tau tirau ruum na, uraat toozi anooŋa ivot ighazooŋ. Gabizooŋ tawe ŋgara, ene imin tamtamon tighur gabua ila yav, leso titoova ve tighita: Ene gabua ariaaŋa, ma gabua sorok? Ighe tirau ruum pa malimooŋ ariaaŋa, ene pale yav tawe irau ighani mako. Eemon ighe tirau ruum pa malimooŋ tau ariaaŋa mako, ene pale yav ighan uraat toozi gha ilale.
1CO 3:14 Tamtamon tau ighe irau ruum to Maaron pa malimooŋ ariaaŋa, ene gabizooŋ to Maaron irau igham gabua eta pa uraat tooni mako. Tauvene saawe tau gabizooŋ tana isov, ene aat uraat tooni anooŋa tawe ighengheen, ve Maaron igham le atuya poia.
1CO 3:15 Eemon isaav ighe tamtamon eta irau ruum to Maaron pa malimooŋ soroksorok, ene pale yav ighan uraat tooni, ve le anooŋa mako. Onoon, i tauu pale ileep poi. Eemon i imin ŋeer tau yav ighan suvinia ruum tooni, ve ighau ivot ila muuri toman niima ŋginaaŋa.
1CO 3:16 Yam awatagh mako? Lupuuŋ tsiam, ene imin Maaron rumei tooni patabuyaaŋ tau i ilepleep iloŋ ila. Ve Maaron Avuvu ilepleep tomani gham ila lupuuŋ tsiam loolo.
1CO 3:17 Tauvene ayamaan gham. Pasaa, lupuuŋ tsiam, tauta imin rumei to Maaron. Ve rumei tana, ene gabua tooni patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe tamtamon eta ivaghamunia, ene i paam, Maaron pale ivaghamunia.
1CO 3:18 Yam agham karom pa taumim sov. Isaav ighe tsiam eta ighe i irau kat pa ŋgar to taan tau aazne tamtamon tizuar zi pani ne, i aat ighur muuri pa ŋgar tawe, ve itaghon ŋgar to Krisi tau tamtamon to taan tighita imin ŋgar to yes kankanooŋa. Leso ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, ve eez to ileep poia.
1CO 3:19 Pasaa, ŋgar naol tau tamtamon to taan tipakur zi pani, ene Maaron ighita ighe ene ŋgar to yes kankanooŋa. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Zeran ŋgara to taan titaghon ŋgar naol tighe pale iuul zi to tileep poia. Eemon ŋgar toozi tawe pale imin liis pazi, gha leso Maaron ikis zi.”
1CO 3:20 Ve saveeŋ ziiri ite isaav ighe: “Maaron iwatagh: Ŋgar naol tau zeran ŋgara to taan tivavazorai zi pani na, ene le anooŋa mako.”
1CO 3:21 Tauvene ŋgar to pakuruuŋ tamtamon ezazi, yam apuli ileple. Pa gabua isov, ene yam tsiam. Maaron ighur zi to iuul gham.
1CO 3:22 Paulus, Apolos, Petrus, taan tane, lepoogh tsiam, mateegh tsiam, gabua tau aazne tighengheen, ve gabua tau pale ivot murei na paam. Gabua isov tawe, ene tsiam mon.
1CO 3:23 Ve yam to Krisi. Ve Krisi, i to Maaron.
1CO 4:1 Tauvene tamtamon irau tigham ŋgar pa yei uraata tauvene: Yei besooŋa to Krisi. I inumeer ghei, ve ighur saveeŋ tooni ilam tsiei leso niŋgini. Saveeŋ tane isavia Maaron ŋgar tooni tau muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ.
1CO 4:2 Besooŋa tau ighe tiina tooni inumeera ve ighur gabua ila niima to iŋgini, ene i aat iŋgin poghania gabua tana itaghon ŋgar to tiina tooni.
1CO 4:3 Tauvene isaav ighe yam, ma tamtamon siriv agabiiz ghau aghe yau poiag, ma saghatig, ene nagham ŋgar pa tana geeg mako. Ve irau nagabiiz taug naghe yau poiag, ma saghatig, ene paam mako.
1CO 4:4 Onoon, yau naghe uraat tsiau, nagham sosor eta mako. Eemon irau nanumeer sorok naghe ŋgar tsiau isov iduduuŋ ne mako. Naleep ve nasaŋan gabizooŋ to Tiina toit tau murei pale ivot, o i tauu igabiiz ghau.
1CO 4:5 Yam tauvene paam. Rekia agabiiz tamtamon ve aghe yes sasaghatizi, ma popoiazi sov. Aleep ve asaŋan saawe to Tiina toit Yesu imuul ilam. Pa saawe tana ighe ivot, i pale ivotia gabua tisov tau tiyooŋ ila ndoroom, tomania ŋgar isov tau igheen ŋgozaaŋ ila tamtamon lolozi na, ivot ighazooŋ. Mako Maaron tauu ipait tamtamon eŋaeŋa itaghon ŋgar toz toz.
1CO 4:6 Yam toŋvetaz, saveeŋ isov tane, yau nasavia izaa to yau gha Apolos, leso nauul gham ve agham ŋgar poi pa yei tau nipaduduuŋ gham pa Maaron aliiŋa ne. Yam irau agham ŋgar ilam tsiei. Leso yam tau apapait tamtamon ee pa ŋgar tooni ve matamim veleghin ite na, apul ŋgar tsiam tana ileple. Pa ighe agham tauvene, yam amalaaŋ pa Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na.
1CO 4:7 Laak, yo tau upakur taum na, sei igham ghom uliiv zetamŋa? Ve saa gabua ta yo ughamu ivot ila taum tapirim? Mako. Gabua tsio tisov tomania saa ŋgar poia tau igheen tsio, ena yo ughamu ila to Maaron. Ighe tauvene, puughu mindai ta ugham tinim ve upakur taum imin ŋgar tomania gabua tsio ivot ila to yo taum?
1CO 4:8 Aa yam Korin, arao kat! Ail saa gabua muul? Pa yam asavsaav aghe: Maaron tapiri, yam agham katini wa. Ve aghe aghazooŋ kat pa ŋgar tooni. Ve aghe yam amin kinik wa. Aleep ila tamtamon eta saamba muul mako. Eemon yei o, soone. Ve imin ta saveeŋ tsiam tana onoon, kanaŋ poia. Leso itiŋa tamin kinik ve tagham pooz. Eemon mako.
1CO 4:9 Yau naghita naghe Maaron ighur yei mbaŋooŋa nileep murei geeg. Yei nimin yes tau tighe tirav zi timaat, ve tigherev zi tila pa nugh to mogheraaŋ, leso tirav zi ila eval tiina matazi. Ve yes tau timamarar ghei ne, tamtamon to taan mon mako. Yes aŋela paam.
1CO 4:10 Yei mbaŋooŋa nizuari ghei pa taghoniiŋ Krisi, ve tamtamon tighit ghei tighe nivaghamgham imin yes kankanooŋa. Eemon yam o, aghe Krisi igham gham arau kat pa ŋgar! Yei tapirimai imbool, ve lemai ezamai mako. Eemon yam, o aghe tapirimim tintiina ve ezamim tintiina. Yam arao kat!
1CO 4:11 Muuŋ ve ilam, pitool ghei ve murun ghei. Ve nonoghiiŋa tsiei perekperekia. Tamtamon tighamgham saghatin ghei, ve taumai lemai ruum to lepoogh mako.
1CO 4:12 Yei nighamgham uraat ariaaŋ pa nimamai, leso niuul taumai. Ighe tamtamon tisik saveeŋ saghati payei, yei nighason Maaron to ighur poia tooni izaa toozi. Tamtamon tighurghur pataŋani payei pasaa, nitaghon Krisi, eemon niyooz ariaaŋ ve nibaado.
1CO 4:13 Tamtamon tiŋgalŋgal saveeŋ payei, eemon yei niyol saveeŋ toozi pa saveeŋ poia. Tauta muuŋ ve ilam, tamtamon tivelegh ghei kat ve tighit ghei tighe yei sasaghatmai imin pen ve buzbuz to taan.
1CO 4:14 Saveeŋ tane, yau naboode payam to napamayaŋin gham mako. Yau lolog igheen tsiam, ve naghit gham naghe yau natugŋa yam. Tauta naghe napaduduuŋ gham.
1CO 4:15 Pa ighe yam lemim tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) tau tiŋgin gham ve tipaghazoŋai gham pa eez to Krisi, ene poia. Eemon tamamimŋa naol mako. Tamamim eemon ta yau. Pasaa, saawe tau navotia vaaru poia payam, ve aghur ila to Yesu Krisi, yau namin tamamim.
1CO 4:16 Tauta naghe napalot gham, leso ataghon ŋgar tsiau.
1CO 4:17 Puughu tane ta nambaaŋ Timoti ilat. I, yau nanumeera ve lolog igheen tooni kat. Yau naghita imin natug duduuŋ. I ighur ila to Tiina toit ariaaŋ, ve igham uraat itaghon Krisi ŋgar tooni. I pale ipei ŋgar tsiam muul pa eez tau yau naleep tuŋia ila to Krisi ve nataghon ŋgar tooni. Eez tane, yau napaduduuŋ lupuuŋ to Krisi pani irau nugh nugh.
1CO 4:18 Yau nawatagh: Tsiam siriv matazi iŋgal tighe yau irau nalat naghit gham muul mako. Tauta tipakur tauzi ve tizorzoor saveeŋ.
1CO 4:19 Eemon malau mako pale nalat peria tsiam, isaav ighe Tiina toit loolo tauvene. Pa naghe naghita yes tau tipapakur tauzi ve tizorzoor saveeŋ na, leso nawatagh: Tisavsaav sorok, ma tigham uraat toman Maaron tapiri?
1CO 4:20 Pasaa, pooz to Maaron, ene saveeŋ mon mako. Ene Maaron tauu tapiri to izaa to tamtamon.
1CO 4:21 Mindai? Yam aghe nagham saa ŋgar payam? Aghe nalat tomania toon ve nalos gham, ma nalat tomania ŋgar marowa ve ŋgar to loloon pa tauun?
1CO 5:1 Aiyo, yau naghe napaduduuŋ gham pa ŋgar siriv tau ivotvot ta sena. Tipaesia varumim tighe ŋgar saghati to ghuruuŋ boog ivotvot ila sosomim. Ve tisaav tighe tsiam ee ivai tauu taama azaawa. Aghita. Yes kankanooŋa tau tiwatagh Maaron mako na, yes irau tigham ŋgar saghati tauvene mako.
1CO 5:2 Eemon yam apuli gha ilepleep. Agham ŋgar eta pani mako. Mindai ta apakur taumim aghe yam arau kat pa Maaron ŋgar tooni? Imin ta yam awatagh katin ŋgar tooni, kanaŋ lolomim ipataŋan pa ŋgar tau ŋeer tana ighamu na, ve aziire pa lupuuŋ tsiam.
1CO 5:3 Onoon, yau taug naleep tomani gham mako. Eemon ŋgar tsiau, ene ighengheen tsiam, ve Maaron Avuvu ilup ghiit le imin ta itiŋa talepleep. Ŋeer tau igham ŋgar saghati tana, atuya tau pale izaa tooni, ene nagham ŋgar pani wa.
1CO 5:4 Tauvene yau nasaav payam tauvene: Yam aat alup gham ila Tiina toit Yesu Krisi eeza, ve ila uraat to Maaron Avuvu, yau pale naleep tomani gham paam, ve Tiina toit Yesu tapiri izaa tsiam. Mako aziir ŋeer tawe pa lupuuŋ tsiam, ve aghuru ila Sadan niima, ve iyamaan katin pataŋani to lepoogh tauvene. Leso itoor ŋgar tooni, ve ipul ŋgar to loolo muŋgaana ileple, ve saawe to Tiina toit Yesu imuul ilam, i aat igham mulin ŋeer tana, ve ileep poi.
1CO 5:6 Ŋgar tsiam tau apakur taumim ve aghe arau kat pa Maaron ŋgar tooni, ene poia mako. Yam awataghi mako? Yis ŋgiira mon, ene irau igham uraat pa palawa tiina ve ipasaria.
1CO 5:7 Tauvene asik yis tsiam muŋgaana isov ilale. Leso lupuuŋ tsiam imin mberet paaghu tau le yis mako. Yau nawatagh: Yam amin mberet paaghu tau le yis mako na wa. Pasaa, Krisi, i imin sipsip toit to Pasova tau tiravu imaat imin watooŋrau, leso ireu sosor toit.
1CO 5:8 Tauvene iit aat tataghon ŋgar to Pasova irau saawe. Ŋgar saghati to loloon muŋgaana, iit aat tapuli ileple, imin yes tau tilup zi pa Pasova na, tisik yis toozi muŋgaana ilale. Ve tapait Maaron toman tintiniin, tagham ŋgar ŋgalaaŋa mon, ve tataghon saveeŋ onoon toman loloon. Leso tamin mberet paaghu tau le yis mako na, ve tataghon duduŋai ŋgar to Pasova.
1CO 5:9 Yau nabood rau ee ilat payam, ve nasaav payam tauvene: Yes tau tighurghur boog na, aleep soghan pazi.
1CO 5:10 Saveeŋ tsiau tawe, ene iŋarui eval tiina to taan tau tighurghur boog ne mako. [Ene iŋarui yes tau tighur ila to Krisi ve tighamgham ŋgar tana.] Pa ighe yam aghe aleep soghan pa tamtamon tisov to taan tau tighurghur boog, ma matazi gabua, ma titombaan tamtamon leso tigham sorokin gabua toozi, ma tibesbees pa maaron karomŋa, na yam aat apul taan tane!
1CO 5:11 Tauvene saveeŋ tau naboode payam na, ŋgara tauvene: Ighe tamtamon eta isaav ighe i toŋvetaz to Krisi, eemon ighurghur boog, ma maata gabua, ma ibesbees pa maaron karomŋa, ma ivevelegh tamtamon ve isiksik saveeŋ sasaghati pazi, ma ighunghun le daaba ikaukau, ma itombaan tamtamon leso igham sorokin gabua toozi, na tamtamon tauvene, agharauu sov. Aleep soghan pani. Ghanghaniiŋ paam, yamŋa alup gham sov.
1CO 5:12 Yes tau tileep iloŋ ila lupuuŋ to Krisi mako na, yau leg uraat to nagabiiz zi mako. Maaron tauu pale igabiiz zi. Eemon yes tau tileep iloŋ ila lupuuŋ tooni na, iit aat tagabiiz zi pa ŋgar toozi. Tauvene yam aat ataghon saveeŋ to Maaron tane: “Isaav ighe tamtamon saghati eta ileep ila sosomim, na yam aziire ighau.”
1CO 6:1 Isaav ighe tsiam eta iitete igham sosor pani, na puughu mindai ta i ipayooze ila yes daaba to taan tau tiwatagh Maaron mako na naghozi? Ŋgar tsiam tana, mayamim pani mako? Yam awatagh: Zeran tauvene, ŋgar toozi iduduuŋ ila Maaron maata mako. Tauvene yam aghur pataŋani tsiam ila tamtamon to Maaron nimazi to tigharaata, o poia.
1CO 6:2 Yam awatagh mako? Saawe to Mboŋ Murei, iit tamtamon to Maaron pale tauule pa uraat to gabizooŋ tamtamon to taan. Ighe tauvene, puughu mindai ta yam irau agharaat pataŋani ŋgiira ŋgiira tau aazne tivotvot ila sosomim ne mako? Ve iit pale tagabiiz yes aŋela paam. Ighe tauvene, iit irau tagharaat pataŋani to taan. Pa ene gabua tiina mako.
1CO 6:4 Yes daaba to taan lezi ezazi ila lupuuŋ to Krisi loolo mako. Puughu mindai ta yam aghurghur pataŋani tsiam to taan ila zeran tauvene nimazi to tigharaata?
1CO 6:5 Nabood saveeŋ tane payam, leso mayamim pa ŋgar tau aghamghamu na. Mindai, tsiam eta le ŋgar irau to igharaat toŋvetaz to Krisi saveeŋ toozi mako?
1CO 6:6 Eemon yam ataghon eez tauvene mako. Yam apapayooz toŋvetaz tsiam tau tighur ila to Krisi na, ila yes daaba to taan tau tighur ila mako na naghozi. Ŋgar tsiam tana itotoi ighe yam atap wa. Mindai, ighe toŋvetaz tsiam eta itombaan gham to igham sorokin gabua tsiam, ma igham sosor ite paam payam, irau apul sosor tooni mako?
1CO 6:8 Eemon yam ataghon eez tauvene mako. Pasaa, toŋvetaz tsiam tau yamŋa aleep ila lupuuŋ to Krisi loolo na, tauta agham sosor pazi, ve atombaan zi to ayau sorokin gabua toozi.
1CO 6:9 Yam awatagh mako? Isaav ighe tamtamon eta inoknok ghamuuŋ ŋgar tau iduduuŋ mako, i irau itaghon Maaron pooz tooni ve iloŋ ila nugh tooni ne mako. Tauvene agham karom pa taumim sov. Yes tau matazi saghati imin ŋgavuun, yes tau tibesbees pa maaron karomŋa, yes tau tighurghur boog, zitamoot tau timomogheer pa zetazŋa zitamoot siriv,
1CO 6:10 yes umbuuŋa, yes tau matazi gabua, yes ghunuuŋa, yes tau matazi izi pa zetazŋa ve tisiksik saveeŋ sasaghati pazi, ve yes tau titombaan tamtamon to tigham sorokin gabua toozi, tamtamon tisov tau tighamgham tauvene, yes aat irau titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni ne mako.
1CO 6:11 Muuŋ, yam siriv ataghon ŋgar tauvene paam. Eemon aazne, ila uraat to Yesu Krisi, Maaron Avuvu igham uratoi gham. Tauta Maaron igham gham aŋgalaaŋ, ve amin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve aduduuŋ ila i maata wa.
1CO 6:12 Yam siriv asavsaav aghe: “Yau irau nagham ŋgar ta naol ne. Gabua eta le ŋgalsekiiŋa mako.” Ene poia. Eemon ŋgar isov irau iuul ghiit mako. Ve gabua ite paam. Yau lolog pa gabua saghati eta igham pooz payau ve namin besooŋa pani mako.
1CO 6:13 Ve yam siriv asavsaav aghe: “Aniiŋ, ene gabua to apoon. Ve apoon igheen to aniiŋ izila. Ve murei, Maaron pale ipasov gabua ru tana.” Ene onoon. Eemon anoŋaan igheen to igham ŋgar saghati imin ŋgavuun mako. Anoŋaan igheen to ibees pa Ŋeer Tiina. Ve Ŋeer Tiina igham ŋgar tiina pa anoŋaan.
1CO 6:14 Aghita. Maaron ipaburigin Tiina toit Yesu pa mateegh wa. Ve murei, Maaron tapiri pale ipaburigin ghiit paam pa mateegh ve igham leen anoŋaan paaghu.
1CO 6:15 Yam awatagh mako? Anoŋamim, ene Krisi anooŋa siriv siriv. Mindai, isaav ighe tagham Krisi anooŋa sirivu ve talupu tomania livaa to eez, pale poia? Mako kat!
1CO 6:16 Yam awatagh mako? Isaav ighe tamoot eta ipaak anooŋa ila livaa to eez anooŋa, ene yesuru tivalupu zi timin eemon. Saveeŋa igheen pataghaaŋ wa: “Yesuru pale tivalupu zi timin eemon.”
1CO 6:17 Eemon tamtamon tau imin Tiina toit le na, ila uraat to Maaron Avuvu, yesuru Krisi tivalupu zi timin eemon. Mindai, tamtamon tauvene irau ilup ghi tomania livaa to eez muul? Ene aat mako.
1CO 6:18 Tauvene ŋgar to mataan saghati imin ŋgavuun, yam aleep soghan pani. Pa ŋgar tane imin sosor siriv mako. Sosor toit siriv tiŋarui tauun anoŋaan mako. Eemon tamtamon tau ighe igham ŋgar tane, ene igham sosor pa tauu anooŋa.
1CO 6:19 Yam awatagh mako? Anoŋamim, ene imin rumei to Avuvu Patabuyaaŋ ileep iloŋ ila. Pasaa, Maaron igham Avuvu payam, ve aazne i ileep ila lolomim. Tauvene yam aŋgin taumim muul mako.
1CO 6:20 Maaron ighol gham pa gabua tau atuya tiina kat gha amin i le wa. Tauvene saa ŋgar tau ighe aghamu pa anoŋamim, na aghamu to apaghazoŋai Maaron eeza tiina tomania tapiri ve poia tooni.
1CO 7:1 Aiyo, naghe nayol saveeŋ siriv tau aboode ila rau tsiam na. Yam asaav tauvene: “Isaav ighe tamoot eta itut livaa eta mako, ene poia.”
1CO 7:2 Eemon ŋgar to ghuruuŋ boog, ene ivot imin tiina. Tauvene isaav ighe tamoot eta yesuru azaawa tileep soghan pa tauzi, ve tiluplup zi pa ghenooŋ mako, ene poia mako. Poia to yesuru tilup zi.
1CO 7:3 Vaivaiŋa aat titaghon vaiŋ ŋgara. Isaav ighe livaa eta ighason azaawa ighe yesuru tigheen, ene tamoot aat iyok pani. Ve tamoot tauvene paam. Isaav ighe ighason azaawa ighe yesuru tigheen, ene livaa aat iyok pani.
1CO 7:4 Livaa iŋgin tauu anooŋa mako. Azaawa tamoot ta iŋgini. Ve tamoot tauvene paam. I iŋgin tauu anooŋa mako. Azaawa livaa ta iŋgini.
1CO 7:5 Tauvene yam vaivaiŋa aŋguruut taumim sov. Eemon isaav ighe yamru azuwam aghe asapaar pa taumim, leso apul sooso rig pa suŋuuŋ, ene poia. Eemon murei, yamru aat avalupu gham muul. Mako pale irau atatan ghaara tsiam mako, ve Sadan iwat gham gha atap.
1CO 7:6 Saveeŋ tau nasavia pa saparooŋ ne, nasavia to nagham ŋgar payam mon. Ve napariaaŋa imin tutuuŋ to ataghoni ne mako.
1CO 7:7 Yau naghe le tamtamon tisov tivai mako imin yau, o poia. Eemon Maaron ighur leen lepoogh maata maata. Tauta siriv tivai, ve siriv tivai mako. Ve saa lepoogh tau i igham pait, ene poia tooni pale igheen tomani ghiit.
1CO 7:8 Aiyo, yam osa ve zinaara, yau nasaav payam tauvene: Isaav ighe avai muul mako, ve aleep imin yau, ene poia.
1CO 7:9 Eemon isaav ighe yam irau atatan ghaara tsiam mako, na avai lak. Mako pale ghaara tsiam ipazaagh gham ve agham sosor.
1CO 7:10 Ve yam vaivaiŋa, yau naghur tutuuŋ tane payam: Livaa eta irau ipul azaawa ve irav motin vaiŋ tooni mako. Saveeŋ tane, ene yau taug saveeŋ tsiau mako. Ene Tiina toit tauu aliiŋa.
1CO 7:11 Ve isaav ighe livaa eta ipul azaawa ve irav motin vaiŋ toozi, ene i irau ivai muul mako. Ileep mon. Ve ighe mako, i aat imuul ila pa azaawa muŋgaana, ve yesuru tilup zi muul toman lolozi eemon. Ve yes zitamoot tauvene paam. Tiziir azuwazŋa sov.
1CO 7:12 Ve yam siriv tau azuwamimŋa tighur ila to Krisi mako na, yau nasaav payam tauvene. Isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi azaawa ighur ila mako, ve livaa iyok pa lepoogh toozi tawe, ene tamoot tana irau irav motin vaiŋ toozi mako. Saveeŋ tane, ene Tiina toit aliiŋa mako. Ene yau ŋgar tsiau.
1CO 7:13 Ve isaav ighe livaa eta azaawa ighur ila to Krisi mako, ve tamoot iyok pa lepoogh toozi tawe, ene livaa tana paam irau irav motin vaiŋ toozi mako.
1CO 7:14 Pasaa, livaa ma tamoot tau ighe ighur ila, ene i imin eez pa azaawa tau ighur ila mako na, leso imin Maaron le. Imin ta mako, kanaŋ natmimŋa tisaghat ila Maaron maata. Eemon mako. Yes paam timin Maaron le. Pasaa, yam ta amin eez pazi.
1CO 7:15 Eemon isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi azaawa ighur ila mako, ve azaawa tana ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe irav motin vaiŋ toozi, ene i tau ighur ila na irau iyok pani, ve ipuli ila. Ŋgar tauvene, le ŋgalsekiiŋa mako. Pasaa, Maaron ighe iit tataghon ŋgar luuma.
1CO 7:16 Yo livaa tau ughur ila na, uwatagh mako. Pale umin eez pa azuwam tamoot ve Maaron igham mulini. Ve yo tamoot tauvene paam. Uwatagh mako. Pale umin eez pa azuwam livaa, ve Maaron igham mulini.
1CO 7:17 Saa lepoogh tau Tiina toit ighuru pait, ene loloon poia pani mon. Tauvene lepoghaan tau taghamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi ghiit tamin i le na, tayok pani mon. Saveeŋ tane, yau napaduduuŋ lupuuŋ to Krisi pani irau nugh nugh.
1CO 7:18 Tauvene isaav ighe ŋeer eta tirav waaro, ve murei Maaron ipoii imin le, ene ŋeer tana iil eez to tigharaat tiini sov. Ve isaav ighe tamoot eta tirav waaro mako ve Maaron ipoii imin le, ene igham ŋgar pa tirav waaro sov.
1CO 7:19 Pa isaav ighe tirav waroon, ma tirav waroon mako, ene kaut sorok. Ve ŋgar to taghoniiŋ Maaron tutuuŋ tooni, ene gabua tauu.
1CO 7:20 Tauvene saa lepoogh tau tamtamon eŋaeŋa tighamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi zi timin le na, yes aat lolozi poia pani ve tileep tauvene.
1CO 7:21 Isaav ighe yo besooŋa sorok, ve Maaron ipoi ghom umin le, na lolom ipataŋan pa uraat tsio sov. Eemon isaav ighe eez eta ivot to upas taum pa uraat tsio tana, ene poia. Utaghoni mon.
1CO 7:22 Pa ighe tamtamon eta imin besooŋa sorok, ve Tiina toit ipoii, ene tamtamon tana imin besooŋa muul mako. Onoon, uraat to besooŋa, i pale ighamu. Eemon Krisi ipasu pa saghati tapiri tau muuŋ ikisi na, ve i imin Krisi le wa. Ve tamtamon tau ighe i besooŋa mako ve iŋgin tauu, ve Krisi ipoii imin le, ene i besooŋa to Krisi.
1CO 7:23 Aghita. Maaron ighol gham pa gabua tiina gha amin i le wa. Tauvene amin besooŋa pa ŋgar to tamtamon sov.
1CO 7:24 Tauvene yam toŋvetaz, saa lepoogh tau iit eŋaeŋa taghamu indeeŋ saawe tau Maaron ipoi ghiit tamin le na, iit aat tapaak ila to Maaron ve tataghoni tauvene mon gha ila.
1CO 7:25 Yau leg saveeŋ siriv pa yes tau tivai soone. Saveeŋ tane, ene tutuuŋ tau Tiina toit isavia ne mako. Ene yau taug ŋgar tsiau. Eemon Tiina toit igham poghani ghau, ve igham leg ŋgar. Tauvene yam irau aghur ila saveeŋ tsiau tane, ve ataghoni.
1CO 7:26 Aazne, iit taleep ila saawe to pataŋani. Tauvene yau naghita naghe: Saa lepoogh tau aazne iit eŋaeŋa taghamu, ene poia to taleep tauvene mon gha ila.
1CO 7:27 Tauvene isaav ighe yo uvai wa, na uil eez to urav motin vaiŋ tsiam ve uziir azuwam sov. Uleep tomania azuwam tana. Ve isaav ighe uvai soone, na uzuari ghom pa vaiŋ sov.
1CO 7:28 Eemon isaav ighe uvai, ene poia paam. Ugham sosor mako. Ve zilivaa mbiwa tauvene paam. Isaav ighe tivai, ene tisosor mako. Eemon yau nawatagh: Lepoogh to vaivaiŋa, yes pale tindeeŋ pataŋani naol. Ve lolog pa pataŋani tauvene igham gham sov. Tauta nasavia saveeŋ tane payam.
1CO 7:29 Yam toŋvetaz, saveeŋ tsiau tane, puughu tauvene. Saawe ilam igharau wa. Tauvene aazne ve ila, tagham ŋgar tiina pa lepoogh toit to taan sov. Tauvene vaivaiŋa zitamoot, yes aat tileep imin yes tau lezi azuwazŋa mako.
1CO 7:30 Ve yes tau lolozi ipataŋan na, yes aat tileep imin yes tau lolozi ipataŋan mako. Ve yes tau lolozi poia na, yes aat tileep imin yes tau lolozi poia mako. Ve yes tau tigholghol lezi gabua na, yes aat tigham ŋgar tauvene: Gabua tawe, ene to tauzi, leso tikisi igheen malau mako.
1CO 7:31 Ve yes tau tighamgham uratoi gabua to taan na, ŋgar toozi isaghav gabua tawe geeg sov. Pa iit tawatagh: Taan tane tomania ŋgara, ene irau igheen le alok mako. Ighe isov tane.
1CO 7:32 Yau naghe pataŋani naol to taan igham lolomim bubu ve agham ŋgar naol sov. Tauta nasavia saveeŋ tane. Ŋeer mbiu tau ighe ighur ila to Krisi, i ighamgham ŋgar tiina pa Tiina toit ve uraat tooni, ve izuari ghi ighe le igham Krisi loolo poia.
1CO 7:33 Eemon ŋeer vaivaiŋ, i ighamgham ŋgar naol pa gabua to taan, ve izuari ghi ighe le igham azaawa loolo poia.
1CO 7:34 Tauvene ŋgar tooni imin ru. Ve yes zinaara ve zilivaa mbiwa tau tighur ila to Krisi na, tauvene paam. Tighamgham ŋgar pa Tiina toit ve uraat tooni, ve tizuari zi tighe le tighur ŋgar toozi ve lolozi, tomania anoŋazi isov imin i le kat. Eemon zilivaa vaivaiŋa, tighamgham ŋgar naol pa gabua to taan, ve tizuari zi to tigham azuwazŋa lolozi poia.
1CO 7:35 Saveeŋ tsiau tane, nasavia to naŋgalsekin gham pa vaiŋ mako. Ene nasavia to nauul gham, leso gabua eta to taan ireu ŋgar tsiam sov, ve apul taumim kat pa Tiina toit ve uraat tooni, ve ataghon ŋgar duduuŋa mon ila i maata.
1CO 7:36 Isaav ighe ŋeer eta igham ŋgar ighe i irau ivai mako, eemon murei maata iŋgal ighe ŋgar tau igham pa livaa tau tisiigho pani na, ene iduduuŋ mako, ve ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe i aat ivaii, ene poia to itaghon ŋgar tooni, ve yesuru tivai. Ene sosor mako.
1CO 7:37 Eemon isaav ighe ŋeer eta loolo iyaryaaŋ ighe ivai mako, ve irau itatan ghaara tooni, ve ighe tamtamon eta iŋgalsekini pa vaiŋ mako, ve i itaghon tauu loolo ve ivai mako, ene igham ŋgar poia.
1CO 7:38 Tauvene ŋeer tau ighe ivai, ene igham ŋgar poia. Ve ŋeer tau ighe ivai mako, ene igham ŋgar poia kat.
1CO 7:39 Isaav ighe livaa vaivaiŋ eta azaawa ileep maata yaryaare, ene livaa tana irau irav motin vaiŋ toozi mako. I aat ileep tomania azaawa. Ve isaav ighe murei azaawa imaat, ve livaa tana ighe ivai muul, ene poia. I igham sosor eta mako. Eemon ivai sorok sov. I aat ighita le ŋeer eta tau ighur ila to Tiina toit, o ivaii.
1CO 7:40 Eemon yau naghita naghe: Yes zinaara tau tivai muul mako, ve tileep sorok na, yes pale tintinizi ve poia tiina to Maaron izaa toozi iliiv yes tau tivai muul na. Saveeŋ tane, yau naghita naghe Maaron Avuvu igham pooz payau ve nasavia.
1CO 8:1 Aiyo, naghe nasaav rig pa gabua tau tigham zi timin watooŋrau pa maaron karomŋa na. Yam siriv asavsaav aghe: “Yei nisov lemai ŋgar. Nikankaan pa gabua tawe ŋgara mako.” Ene poia. Eemon ayamaan gham. Pa ŋgar toit, ene igham ghiit tapakur tauun ve taghe taliiv zetaanŋa siriv. Eemon ŋgar to loloon pa tauun, ene igham ghiit tail eez to tauul zetaanŋa ve tapalot zi.
1CO 8:2 Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe i irau kat pa ŋgar, ene itotoi ighe i igham ŋgar irao soone.
1CO 8:3 Eemon isaav ighe tamtamon eta loolo igheen to Maaron, ene Maaron iwataghi, ve ighamu imin le wa.
1CO 8:4 Aiyo, yam aghason ghau aghe irau taghan gabua tau tirav zi imin watooŋrau pa maaron karomŋa na, ma mako? Iit tawatagh: Maaron karomŋa ta naol ne, ene Maaron tauu mako. Ene gabua anunuzi sorok. Pasaa, Maaron eemon ta ilepleep. Ite paam mako.
1CO 8:5 Onoon, tamtamon tighur ila to gabua maata maata to sambam saamba ve taan, ve tiwaat zi tighe ‘maaron toozi’ ve ‘tiina toozi.’
1CO 8:6 Eemon iit taghur ila to Maaron eemon. I Tamaan tau imin puughu pa gabua tisov, ve iit taleep to tabees pani. Ve taghur ila to Tiina toit eemon. Ene Yesu Krisi. I ta imin eez pa gabua tisov tivot, ve i ta imin puughu pa lepoogh toit.
1CO 8:7 Eemon tamtamon siriv tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, tighilaal gabua tane mako. Pasaa, muuŋ ve ilam, tibesbees pa maaron karomŋa. Tauvene aazne, isaav ighe tighan gabua eta tau tighamu imin watooŋrau pa maaron karom eta, ene tiyamaan tauzi tighe tigham sosor ve tisaghat ila Maaron maata.
1CO 8:8 Onoon, gabua ta naol ne, isaav ighe taghan zi, ma taghan zi mako, ene irau igham ghiit tagharau Maaron, ma ipoon ghiit pani ne mako. Pa gabua tauvene irau igham ghiit tamin popoiaan, ma tasaghat ila Maaron maata ne mako.
1CO 8:9 Eemon yam tau aghazooŋ pa gabua tane, ve awatagh aghe Maaron iŋgalsekin ghiit pa ghaniiŋ gabua eta mako na, ayamaan gham. Pa ighe aghan gabua tauvene, ene pale agherev yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, gha titap pa ghuruuŋ ila toozi.
1CO 8:10 Yo tau ughazooŋ pa Maaron ŋgar tooni na, isaav ighe ughan iloŋ ila rumei to maaron karom eta, ene poia. Eemon ighe ŋeer eta tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ soone ve iroiroi pa ghaniiŋ gabua tauvena, ighit ghom, ene aat ipazaagha to ighan gabua tawe paam. Tauvene murei, i pale iyamaan ighe i igham sosor ila Maaron maata.
1CO 8:11 Uyamaan ghom wa? Ŋeer tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ soone ve iroiroi pa ghaniiŋ gabua tauvene, i toŋvetaz tsio tau Krisi imaat pani. Eemon ŋgar tau ughamu na, ene ivaghamunia.
1CO 8:12 Yam aat matamim iŋgal toŋvetaz tsiam siriv tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na. Isaav ighe agham zi tiyamaan tighe tigham sosor, ve lolozi ipataŋan, ene yam agham sosor pazi, ve agham sosor pa Krisi paam.
1CO 8:13 Tauvene isaav ighe gabua eta tau taghani irau igham toŋvetaz tsiau eta to Krisi itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene irau naghan gabua tana muul mako. Pa aat nagham toŋvetaz tsiau tana itap ma vene.
1CO 9:1 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Yau naŋgin taug. Ve ezag pa uraat to mbaŋooŋa, ve naghit katin Tiina toit Yesu. Ve uraat tau naghamu toman Tiina toit tapiri na, anooŋa tooni, ene lupuuŋ tsiam. Yam Korin aghilaal gabua naol tane, ma mako?
1CO 9:2 Onoon, tamtamon siriv tighita tighe yau mbaŋooŋa tauu to Krisi mako. Eemon yam, o awatagh. Pasaa, uraat tau naghamu ila sosomim ve ighur anooŋa ivot, tauta ipaghazoŋai ghau ighe yau mbaŋooŋa tauu to Tiina toit.
1CO 9:3 Yes tau tigabiiz ghau tighe yau mbaŋooŋa tauu mako na, yau nayol saveeŋ toozi tauvene:
1CO 9:4 Mindai, yei tau nighamgham uraat to Tiina toit ne, lemai ezamai to nigham aniiŋ ve yaa imin uraat tsiei atuya, ma mako?
1CO 9:5 Onoon, yei uraata siriv nivai mako. Ve imin ta nivai ve azuwamaiŋa tighur ila, kanaŋ irau nigham zi ve yeŋa nilaghlaagh pa uraat to Krisi imin Petrus tomania mbaŋooŋa siriv ve Tiina toit tazŋa tighamghamu.
1CO 9:6 Ma mindai, yam aghe yeiru Banabas mon nigham uraat pa nimamai, leso niuul taumai pa lepoogh tsiei, ve yes siriv mako?
1CO 9:7 Agham ŋgar pa yes zaaba. Toozi eta iil le maet ve aniiŋ to iŋgin tauu pa lepoogh tooni? Mako. Ve isaav ighe tamtamon eta ivazogh vaen, pale tauu irau ighan anooŋa mako? Mako. I pale ighan. Ve mindai, ŋginiiŋ to sipsip ve mekmek irau igham tuz toozi ve ighunu, ma mako?
1CO 9:8 Mindai, saveeŋ tsiau tane, yau nasavia itaghon ŋgar to tamtamon? Mako. Pasaa, tutuuŋ to Mose isavia saveeŋ raraate tauvene: “Isaav ighe bapolo ighamgham uraat pa vaghazooŋ wit leso uuli imolav, na upoon aavo sov. I paam irau ighan siriv.” Mindai, Maaron igham ŋgar pa bapolo mon ve ighur tutuuŋ tane?
1CO 9:10 Mako. I isavia saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Aghita. Yes tau timbut taan pa vazoghiiŋ aniiŋ, ve yes tau tindou wit ve tigham uraat pa walavooŋ uuli na, yes irau tighur matazi tighe murei pale uum taama ighur lezi abuzi. Puughu tane ta tibood tutuuŋ tane pait.
1CO 9:11 Saawe tau nigham uraat ila sosomim, yei nivazogh uuv popoia to Avuvu Patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe yam apamuul gabua siriv to auul ghei pa lepoogh tsiei, ene iduduuŋ. Ma mindai? Aghita aghe yei nighur matamai payam pa gabua tiina eta?
1CO 9:12 Zeran siriv, yam aghit zi aghe yes lezi ezazi to tigham uleeŋ ilat tsiam. Ene poia. Ŋgar tana iduduuŋ. Eemon yei, o iduduuŋ kat to nigham uleeŋ siriv ilat tsiam. Eemon muuŋ ve ilam, yei niyok payam to auul ghei mako. Pa aat ipoon eez pa vaaru poia to Krisi. Onoon, eez tau nitaghoni pa uraat tsiei, ene igham pataŋani payei. Eemon saa pataŋani tau ighe ivot payei, yei irau nibaado.
1CO 9:13 Yam awatagh mako? Yes tau tighamgham uraat ila Rumei to Maaron loolo na, tighanghan aniiŋ to rumei. Ve isaav ighe tamtamon tigham gabua eta imin watooŋrau, ene tighur gabua tana sirivu izala artaal imin watooŋrau, ve sirivu izi pa yes tau tighamgham uratoi watooŋrau na, leso tighani.
1CO 9:14 Yes tau tivovotia vaaru poia na, tauvene paam. Tiina toit ighur tutuuŋ pait ighe: Yes aat tigham lezi atuya pa uraat toozi to votiaaŋ vaaru poia. Leso iuul zi pa lepoogh toozi.
1CO 9:15 Tauvene yau leg ezag to nagham leg atuya pa uraat tsiau. Eemon muuŋ ve ilam, nayok pa ŋgar tauvene mako. Ve aazne paam, nabood saveeŋ tane to napaburigin gham, leso agham leg atuya ne mako. Lolog pa ŋgar tauvene mako kat! Pasaa, eez tau nataghoni pa uraat tsiau, tauta napakur ghau pani. Tauvene saawe tau naleep matag yaryaare, irau nayok payam to agham leg uleeŋ eta ne mako. Aleep, namaat nala, o saa ŋgar tau aghe aghamu, na aghamu lak!
1CO 9:16 Isaav ighe yau navotia vaaru poia, ene leg puughu eta to napakur taug ne mako. Pasaa, Maaron tauu ighur uraat tane ila nimag. Tauvene yau aat naghamu. Isaav ighe navotia vaaru poia mako, ene yau nakaria taug.
1CO 9:17 Ve imin ta nagham uraat tane itaghon taug lolog, kanaŋ nagham ŋgar pa leg atuya. Eemon mako. Pasaa, namin besooŋa to Maaron, ve i inumeer ghau ve ighur uraat tane ila nimag.
1CO 9:18 Tauvene saa ta pale naghamu imin leg atuya? Atuya tsiau, ene vene: Saawe tau navotia vaaru poia pa tamtamon, yau napoi pa atuya tau ezag pani ne mako. Nagham uraat pazi sorok. Ve ŋgar tane, ta igham ghau tintinig ve lolog poia. Atuya tsiau, tauta ene.
1CO 9:19 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Naŋgin taug. Eemon taug lolog ve namin besooŋa pa tamtamon tisov, leso nagherev tamtamon katini timin Krisi le.
1CO 9:20 Tauvene saawe tau naleep tomania yes Yuda, yau nataghon zi pa gabuazi, leso nagherev zi timin Krisi le. Onoon, yau naleep ila tutuuŋ toozi saamba mako. Eemon saawe tau naleep tomani zi, naleep imin yes tau tileep ila tutuuŋ saamba na, leso nagherev zi timin Krisi le.
1CO 9:21 Ve saawe tau naleep tomania nugh nugh tau tikankaan pa tutuuŋ to yes Yuda na, yau nataghon gabuazi, ve naleep imin yes tau tikankaan pa tutuuŋ tawe. Pasaa, naghe le nagherev zi paam timin Krisi le. Eemon yau nazoor tutuuŋ to Maaron mako. Pasaa, yau naleep ila tutuuŋ to Krisi saamba.
1CO 9:22 Isaav ighe naleep tomania yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone, yau nataghon zi pa gabuazi ve lepoogh toozi. Leso napaburigin ghuruuŋ ila toozi ve tileep tuŋia ila to Krisi. Tauvene yau nataghon tamtamon tisov gabuazi ve lepoogh toozi, leso nagham mulin tamtamon toozi siriv. Saa eez tau irau iuul zi, ene yau nataghoni.
1CO 9:23 Tauvene ŋgar isov tau naghamgham zi ne, ene to vaaru poia ilaan irau tamtamon tisov. Leso yeŋa nighita poia to Maaron izaa tsiei.
1CO 9:24 Iit tawatagh: Isaav ighe parlosaaŋ eta ivot, ene yes to landooŋ pale tisov tilaan. Ve tamtamon toozi eemon, ta pale ilaan le iliiv zeetŋa ve igham le atuya. Tauvene matamim pirik parak pa parlosaaŋ to Maaron, ve alaan toman tapirimim. Leso aliiv ve agham lemim atuya poia.
1CO 9:25 Tamtamon tisov tau tighe tilaan pa parlosaaŋ eta na, tisapaar poi pa gabua maata maata. Leso tilaan toman tapirizi. Ve atuya tau tizuzuari zi pani na, ene igheen malau mako. Rekia mon ve isaghat. Eemon iit, o tazuari ghiit pa atuya poia tau pale igheen le alok. Irau isaghat mako.
1CO 9:26 Yau namin tamtamon tau ilanlaan ve maata ilala ilamlam ne mako. Yau matag iduduuŋ pa nugh tau landooŋ ila isov pani na, ve nalaan ŋaruini. Ve yau namin ŋeer tau iparav ve isiksik niima soroksorok ne mako. Yau namin ŋeer tau isik niima, ve irav katin tamtamon.
1CO 9:27 Yau naravrav katin taug anoŋag, leso natatan ŋgar sasaghati to lolog muŋgaana. Pa naroi. Ighe navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve ŋgar tsiau siriv isosor, ene pale murei tigham atuya tsiau ila pa tamtamon ite, ve taug naleep sorok.
1CO 10:1 Yam toŋvetaz, yau naghe matamim iŋgal gabua tau muuŋ ivot pa timbuunŋa na. Saawe tau yesŋa Mose tipul Isip, Maaron igham taitai ivot leso ipoon zi ve itotoi eez pazi. Ve yes tisov tileep ila taitai tawe saamba, ve tisov timbut Te Siŋsiŋai ve tila tivool pa ziige ite.
1CO 10:2 Taitai ve te tawe ŋgara, ene imin yes Israela tigham yaa. Pasaa, saawe tana ve ila, yes titaghon Mose pa ŋgar tooni ve tigham lepoogh paaghu.
1CO 10:3 Ve aniiŋ ve yaa tau Maaron Avuvu igham pazi na, yes tisov tighan ve tighun. Yaa tawe ivotvot ila maet to Maaron Avuvu tau itataghon zi pa laghooŋ toozi. Maet tawe, ene Krisi.
1CO 10:5 Eemon murei, tamtamon toozi katini tizoor Maaron aliiŋa. Tauta aate yavyav pazi ve irav zi timatmaat izi nugh ŋginaaŋa.
1CO 10:6 Gabua tau ivot pa yes Israela pa saawe tana, ene imin totoyaaŋ pait. Leso taghilaal, ve loloon ighaar pa gabua sasaghati imin yes sov.
1CO 10:7 Tauvene yam abees pa maaron karomŋa imin muuŋ yes Israela siriv tighamu na sov. Pa saveeŋ to Maaron isaav tauvene: [Saawe tau yes Israela tigharaat makau pa gol, ve tipait gabua tawe imin maaron toozi.] “Eval tiina mbolezi izi pa ghanghaniiŋ ma ghunghunuuŋ, ra tipaburigin mogheraaŋ tomania ŋgar sasaghati naol.”
1CO 10:8 Ve mataan saghati imin ŋgavuun sov. Pa Israela siriv tigham tauvene, ve tamtamon toozi 23,000 timatmaat pa aaz eemon.
1CO 10:9 Ve tatoov Tiina toit tapiri sov. Pa muuŋ, Israela siriv tigham tauvene, ve moot sasaghati tivot ve tighan zi gha timatmaat.
1CO 10:10 Ve tayau avoon pa Maaron tomania uraata tooni sov. Pa muuŋ, Israela siriv tigham tauvene, ve aŋela tau iravrav tamtamon na, irav zi timatmaat.
1CO 10:11 Gabua isov tau ivot pa yes Israela pa saawe tana, ene imin totoyaaŋ pait. Tibood sinaiŋ to gabua tawe to ipaduduuŋ iit tau aazne tazaa pa saawe to Maaron ighe ipasov gabua naol isov, leso tagharaat tauun. Mako pale pataŋani igham ghiit imin muuŋ igham yes Israela.
1CO 10:12 Tauvene isaav ighe tamtamon eta inumeer tauu ighe i iyooz tuŋia, i aat iyamaan ghi. Mako pale itap.
1CO 10:13 Tovaaŋ tau ivotvot payam na, maata ite paam mako. Tovaaŋ tsiam ta naol ne, raratezi imin tovaaŋ tau monmon ivotvot pa tamtamon tisov. Ve yam irau anumeer Maaron. Pasaa, tovaaŋ tau yam irau abaado mako, ene i irau ipuli ivot payam mako. Ve isaav ighe ipul tovaaŋ eta ivot payam, i pale ighur lemim eez eta to apaghau taumim pani. Leso ayooz ariaaŋ ve aliiv tovaaŋ tana.
1CO 10:14 Tauvene yam zeran tsiau, ŋgar to tabees pa maaron karomŋa, agharauu sov. Aleep soghan pani.
1CO 10:15 Yam lemim ŋgar. Tauvene taumim irau agabiiz saveeŋ tau naghe nasavia ne.
1CO 10:16 Saawe tau taghun vaen ila rubruub, ve tapait Maaron pa poia tooni, ene igham ghiit tapaak Krisi ve siŋ tooni imin leen. Ve mberet tau tateeva ve taghani na, tauvene paam. Ene igham ghiit tapaak Krisi ve miiza imin leen.
1CO 10:17 Ve mberet eemon tau iit tasov taghani, tauta itotoi ighe iit tasov tamin ŋeer eemon anooŋa. Ene Krisi.
1CO 10:18 Ve matamim iŋgal ŋgar tau yes Israela titaghoni pa watooŋrau toozi. Isaav ighe tigham gabua eta imin watooŋrau, ene timoz sirivu izala artaal, ve tauzi tighan sirivu, leso yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon.
1CO 10:19 Ighe tauvene, pale tasaav mindai pa maaron karomŋa ve watooŋrau tau tamtamon tighamgham pazi na? Ene gabua tauu? Mako. Maaron toit mon ta Maaron tauu.
1CO 10:20 Watooŋrau tau yes matazi dodoli tighamgham zi ila rumei toozi loolo na, ene tigham zi pa Maaron tauu mako. Tigham zi pa avuvu sasaghati. Tauvene yau naghe yam apaak zi pa ŋgar toozi tawe sov. Pa ighe apaak zi, ene imin yamŋa avuvu sasaghati tawe avalupu gham amin eemon.
1CO 10:21 Alooŋ. Yam irau aghun ila rubruub to Tiina toit, ve rubruub to avuvu sasaghati paam ne mako. Ve yam irau aghan ila boor to Tiina toit, ve aghan ila boor to avuvu sasaghati paam ne mako.
1CO 10:22 Isaav ighe iit tagham tauvene, ene pale tagham Ŋeer Tiina aate yavyav kat. Pasaa, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe taghur loloon ve ŋgar toit isov ila pani mon. Yam tau aghanghan ve aghunghun ila rumei to maaron karomŋa na, agham ŋgar mindai? Aghe tapiriin iliiv Maaron?
1CO 10:23 Tsiam siriv tisaav tighe: “Yei irau nigham ŋgar naol isov. Gabua eta le ŋgalsekiiŋa mako.” Ene onoon. Eemon ŋgar isov irau iuul ghiit mako. Ve ŋgar isov irau ipalot ghiit mako.
1CO 10:24 Iit irau tagham ŋgar pa tauun mon mako. Iit aat tagham ŋgar pa zetaanŋa paam, ve tatoova to tauul zi ve tapalot zi pa ghuruuŋ ila toozi.
1CO 10:25 Tauvene yam aat ataghon ŋgar tane: Isaav ighe aghita gabua eta miiza igheen ila nugh to gholgholiiŋ, na aghason sov. Agholi ve aghani mon. Agham ŋgar naol sov.
1CO 10:26 Pasaa, Maaron aliiŋa isaav ighe: “Taan tomania gabua tisov tau tileep ve tigheen ila, ene to Ŋeer Tiina.”
1CO 10:27 Ve isaav ighe tamtamon eta ighur ila to Krisi mako, ve isain gham ighe yamŋa aghanghan ve lolomim aghe ala, ene poia. Ala lak. Ve saa aniiŋ tau ighe tigham payam, na aghani mon. Aghason zi pani sov. Pa ighe tipaes payam tighe gabua tana ilam pa rumei to maaron karom eta, ve aghan gabua tana, ene pale agham ŋgar aghe asosor ila Maaron maata.
1CO 10:28 Eemon isaav ighe tamtamon eta ipaes payam ighe gabua miiza tana, ene watooŋrau sirivu, na yam aghani sov. Pa ighe aghani, ene pale tamtamon tana ighita ighe yam agham sosor, ve i igham ŋgar naol.
1CO 10:29 Onoon, isaav ighe aghan gabua tana, ene pale taumim ayamaan aghe agham sosor ila Maaron maata mako. Eemon yam aat agham ŋgar pa etamim tana. Isaav ighe ighit gham aghan gabua tana, i pale ighita ighe yam agham sosor ve igham ŋgar naol. Eemon isaav ighe tamtamon eta isavia saveeŋ tauvene pait mako, iit irau tataghon tauun gabizooŋ toit pa saa ŋgar ta poia ve saghati. Puughu mindai ta nataghon gabizooŋ to ŋeer ite?
1CO 10:30 Isaav ighe yau naghan gabua tana toman lolog poia pa Maaron, puughu mindai ta tamtamon ite iyau aavo payau?
1CO 10:31 Tauvene isaav ighe yam aghan, ma aghun, ma agham saa ŋgar ite paam, ene poia. Eemon saa ŋgar tau aghamu, yam aat aghamu to apait Maaron eeza, ve apaghazoŋai tapiri ve poia tooni.
1CO 10:32 Tauvene yam irau agham ŋgar pa yes Yuda, ve yes Grika tau tighur ila mako na, ve lupuuŋ to Maaron paam. Agham ŋgar eta to ireu ŋgar toozi sov. Agham ŋgar tau iduduuŋ mon ila tamtamon tisov matazi.
1CO 10:33 Leso ataghon ŋgar tsiau. Aghita. Yau nagham ŋgar pa taug mako. Saawe isov, natoova to nagham ŋgar tau popoia mon ila tamtamon tisov matazi. Ve nagham ŋgar tau pale iuul zi, leso Maaron igham mulin zi.
1CO 11:1 Tauvene yam irau ataghon ghau pa ŋgar tsiau, imin yau nataghon Krisi pa ŋgar tooni.
1CO 11:2 Yau napait gham pa ŋgar tsiam tau saawe isov matamim iŋgalŋgal ghau, ve akis Maaron aliiŋa tau nasavia payam na ariaaŋ. Saveeŋ tana, yau naghamu ila to tamtamon siriv, ve anag nasakia ilat payam.
1CO 11:3 Ve aazne, naghe yam awatagh kat tauvene: Krisi, i imin daaba pa zitamoot tisov, ve zitamoot timin daaba pa azuwazŋa. Ve Maaron ta imin daaba pa Krisi.
1CO 11:4 Isaav ighe tamoot eta ipoon daaba pa gabua eta, ve isuŋ ma ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet, ene ipamayaŋin daaba tooni, ene Krisi.
1CO 11:5 Ve zilivaa tau tipoon dabazi mako, ve tisuŋ ma tivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene yes tipamayaŋin daaba toozi, ene azuwazŋa. Zilivaa tauvene, ene raratezi imin zilivaa sasaghati tau tiin dabazi, leso tipamayaŋin zi.
1CO 11:6 Tauvene isaav ighe livaa eta ipakur ghi ve ipoon daaba mako, ene poia to tiin daaba. Leso maaya pa ŋgar tau i ighamu na ve ipuli. Ve isaav ighe livaa eta maaya pa tikot daaba raua izi, ma tiin daaba, ene i aat ipoon daaba.
1CO 11:7 Eemon zitamoot irau tipoon dabazi mako. Pasaa, yes tigham Maaron naagho, ve tileep to tipakur Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Ve zilivaa tileep to tipakur azuwazŋa.
1CO 11:8 Aghita. Muuŋ geeg, tamoot ivot ila to livaa mako. Livaa ivot ila to tamoot.
1CO 11:9 Ve Maaron igham ŋgar pa livaa ve ighur tamoot ne mako. I igham ŋgar pa tamoot, tauta ighur livaa to iuule.
1CO 11:10 Puughu tane ta yes zilivaa irau tipoon dabazi. Leso titotoi tauzi tighe yes tileep ila azuwazŋa sambazi, ve ŋgar toozi iduduuŋ ila yes aŋela matazi.
1CO 11:11 Eemon iit zilivaa ve zitamoot tau tapaak Tiina toit Krisi na, irau taleep leen leen mako. Pasaa, zitamoot ve zilivaa irau tivaule zi.
1CO 11:12 Agham ŋgar pa Adam gha Eva. Imin maata, livaa ivot ila to tamoot. Ve aazne, zitamoot tivotvot ila to zilivaa. Pasaa, zilivaa ta tipoop zi. Eemon Maaron ta imin puughu pa gabua isov.
1CO 11:13 Yam taumim irau agabiiz gabua tane. Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, ve livaa eta ipoon daaba mako, ve isuŋ pa Maaron, ene iduduuŋ?
1CO 11:14 Saveeŋ tsiau tane, ene itaghon iit gabuaan paam. Isaav ighe ŋeer eta daaba raua tiina, ene taghita taghe ŋeer tana ipamayaŋin tauu.
1CO 11:15 Ve isaav ighe livaa eta daaba raua tiina, ene ighamu paghuuna ila tamtamon matazi ve tipakuru. Daaba raua tawe, ene Maaron igham pani, leso ipoon daaba.
1CO 11:16 Isaav ighe tamtamon eta izoor aliŋag tane, ene nasaav pani tauvene: Yei lemai ŋgar ite paam pa gabua tane mako. Ve yei mon mako. Lupuuŋ tisov to Maaron titaghon ŋgar eemon pa gabua tane.
1CO 11:17 Aiyo, naghe napaduduuŋ gham pa ŋgar tsiam siriv tau iduduuŋ mako. Irau napait gham mako. Pasaa, saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, suŋuuŋ tsiam iuul gham mako. Ivavaghamun gham.
1CO 11:18 Saveeŋ tau naghe nasavia payam imin maata, ene vene: Yau nalooŋ varumim tighe saawe tau alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ na, yam avavalaghi gham ila ŋgun ŋgun, ve avavazorai gham pa savsaveeŋ. Ve naghe saveeŋ tane, ene aat onoon.
1CO 11:19 Ŋgar tsiam tau avavalaghi gham, ene poia mako. Eemon ŋgar tauvene aat ivot. Leso tawatagh: Sei ta Krisi tamtamon tooni ve ŋgar tooni iduduuŋ ila i maata.
1CO 11:20 Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, yam ataghon ghanghaniiŋ to Tiina toit ŋgara mako.
1CO 11:21 Pasaa, yam agham ŋgar pa zeetmimŋa ve asaŋan zi mako. Yam siriv matamim ghanghani, ve amuuŋ ala agham lemim gha aghan. Ve tamtamon tsiam siriv tighun tiina le tisaghat. Tauta zeetmimŋa siriv tau tilam murei na, lezi aniiŋ mako ve pitool zi.
1CO 11:22 Mindai, irau aghan ve aghun izi taumim ruum tsiam mako? Ma aghe avelegh lupuuŋ to Maaron ve apamayaŋin zeetmimŋa siriv tau mbolaaŋa na? Pale nasaav mindai payam? Aghe napait gham pa ŋgar tsiam tana? Mako kat!
1CO 11:23 Saveeŋ tau naghamu ila to Tiina toit ve muuŋ nasavia payam, tauta aazne nayoli muul. Saveeŋ tauvene: Mboŋ tau Yudas ighur Yesu ila koiŋa nimazi, Yesu igham mberet,
1CO 11:24 ve ipait Maaron pani. Ra iteeva ve isaav ighe: “Ene yau mizag. Yau aat napul taug ve namaat payam. Ŋgar tau naghamu ne, matamim kisini ve ataghoni, leso matamim iŋgal ghau.”
1CO 11:25 Tighan le isov, ra itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighamu ve isaav pazi ighe: “Rubruub tane, ene siŋig tau pale imaliŋ ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron yesŋa tamtamon tooni tivalupu zi timin eemon. Saawe isov tau ighe yam aghun ila rubruub tane, ataghon ŋgar tau yau naghamu ne, leso matamim iŋgal ghau.”
1CO 11:26 Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Saawe isov tau aghan mberet tana ve aghun ila rubruub vaen na, avotia mateegh to Tiina toit. Yam aat agham tauvene ila ila le irau muleeŋ tooni.
1CO 11:27 Tauvene tamtamon tau ighe ighan mberet ve ighun ila rubruub to Tiina toit, ve igham ŋgar tau iduduuŋ pa pasa ŋgara mako, ene i igham sosor pa Tiina toit miiza ve siiŋi.
1CO 11:28 Tauvene tamtamon aat tigabiiz poghania tauzi, o tighan mberet tana ve tighun ila rubruub.
1CO 11:29 Pasaa, mberet ve vaen, ene izaa to Tiina toit anooŋa. Tauvene ighe tamtamon eta ighilaal gabua tane mako, ve ighani ma ighunu imin gabua sorok, ene igham sosor. Tamtamon tauvene, Maaron pale ighur atuya pani.
1CO 11:30 Puughu tane ta tamtamon tsiam katini timomorooŋ ve tapirizi imbool. Ve siriv, timaat wa.
1CO 11:31 Ve imin ta tagabiiz tauun poi ve taghan pasa, kanaŋ Maaron irau ighur atuya tauvene pait mako.
1CO 11:32 Eemon isaav ighe i igabiiz ghiit ighe tagham sosor, ve ilos ghiit to ipaduduuŋ ghiit, ene poia. Mako pale takis ŋgar saghati toit, ve saawe to Mboŋ Murei, i ighur atuya pait, ve itiŋa eval tiina to taan talaleen.
1CO 11:33 Tauvene yam toŋvetaz tsiau, isaav ighe alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, na asaŋan zeetmimŋa le yam asov aghan raraate.
1CO 11:34 Ve ighe tamtamon eta pitool matini, ene poia to ighan pataghaaŋ izi ruum tooni. Le isov, o ila pa lupuuŋ tsiam. Leso saawe tau alup gham, agham sosor ila Maaron maata sov, ve i ighur atuya payam sov. Yau leg saveeŋ siriv ighengheen soone. Eemon irau nasavia aazne mako. Taug nalat peria, o nasavia.
1CO 12:1 Yam toŋvetaz, uraat ve ŋgar maata maata tau Maaron Avuvu irei zi pait ne, yau naghe yam akankaan pazi sov.
1CO 12:2 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, saawe tau yam akankaan pa Maaron. Saawe tana, tighegherev gham ala ve asuŋsuŋ pa maaron karomŋa tau lezi avozi mako.
1CO 12:3 Tauvene yau naghe nasaav ghazooŋa payam: Tamtamon tau Maaron Avuvu ighamgham pooz pani na, i irau isik saveeŋ saghati iŋarui Yesu mako. Ve tamtamon eta irau isaav sorok ighe Yesu, i Tiina toit, ne mako. Maaron Avuvu igham pooz pani, o isaav tauvene toman loolo.
1CO 12:4 Maaron Avuvu ireirei uraat ve ŋgar maata maata pait. Uraat ve ŋgar isov tawe, ene Avuvu eemon ta imin puughu pazi.
1CO 12:5 Besooŋ toit itaghon eez maata maata. Eemon tasov tabees pa Tiina eemon, ene Yesu.
1CO 12:6 Ve Maaron eemon ta ighamgham uratoi iit tasov, ve ipapalot ghiit, tauta taghamgham uraat maata maata ila i tauu tapiri.
1CO 12:7 Maaron Avuvu ileep tomania iit tasov, ve ireirei tauu tapiri tomania uraat ve ŋgar maata maata irau ghiit, leso tapalot lupuuŋ to Krisi pani.
1CO 12:8 Tamtamon ee, Maaron Avuvu ipaghazoŋaini pa Maaron ŋgar tooni, leso ivotia ŋgar tawe pa tamtamon. Ve ite, Maaron Avuvu igham le ŋgar popoia siriv, leso ipaduduuŋ tamtamon pani.
1CO 12:9 Ve ite, Maaron Avuvu eemon tawe ipalot ghuruuŋ ila tooni le iyaryaaŋ kat. Ve ite, Maaron Avuvu igham le tapiri to iuul yes moroghooŋa ve tinizi poia.
1CO 12:10 Ve ite, i le tapiri to igham gabua ŋgeretazi. Ve ite, i ivovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet. Ve ite, i irau ighilaal gabua tau ivotvot ne: Maaron Avuvu imin puughu pani, ma avuvu ite paam? Ve ite, Maaron Avuvu ipaburigini gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ tau tamtamon tilooŋa, eemon tikankaan pa puughu. Ve ŋeer ite, Maaron Avuvu ipaghazoŋaini pa saveeŋ tawe puughu, leso ivotia pa tamtamon ve tighazooŋ pani.
1CO 12:11 Ŋgar ve uraat isov tana, Avuvu eemon ta imin puughu pazi. I ireirei zi irau iit eŋaeŋa itaghon tauu loolo.
1CO 12:12 Iit tawatagh: Anoŋaan, ene eemon. Ve i le gabuaaŋa katini imin nimaan, agheen, mataan, ve gabua siriv paam. Eemon anoŋaan gabuaaŋa tisov, ene tilup zi timin gabua eemon. Lupuuŋ to Krisi, ene ŋgara raraate mon.
1CO 12:13 Pasaa, iit tamtamon maata maata. Siriv, yes Yuda, siriv Grika. Siriv, besooŋa. Ve siriv, besooŋa mako, tiŋgin tauzi. Eemon saawe tau tagham yaa, ila uraat to Maaron Avuvu eemon, iit tamin Krisi le. Ve Avuvu tawe ta ilup ghiit tamin Krisi anooŋa eemon. Ve Maaron igham Avuvu eemon pa iit tasov. Avuvu tawe imin yaa maata yaryaare pait ve ipapalot ghiit.
1CO 12:14 Iit tawatagh: Anoŋaan, gabuaaŋa eemon mako. I le gabuaaŋa katini.
1CO 12:15 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta aaghe igham ŋgar tauvene: “Ighe yau namin ŋeer tane niima, kanaŋ poia. Eemon mako. Tauta irau napaak anooŋa mako.” Pale irau ipul niia, ve ila ileep soghan? Mako. Pasaa, i ŋeer tana anooŋa sirivu.
1CO 12:16 Ve isaav ighe ŋeer tana taliiŋa igham ŋgar ighe: “Ighe yau namin ŋeer tane maata, kanaŋ poia. Eemon mako. Tauta irau napaak anooŋa mako.” Pale irau ipul niia, ve ila ileep soghan? Mako. Pasaa, i ŋeer tana anooŋa sirivu.
1CO 12:17 Ve mindai? Isaav ighe anoŋaan gabuaaŋa tisov titoor zi timin mataan mon, pale irau talooŋ saveeŋ? Ma ighe titoor zi timin taliŋaan mon, pale irau tanuŋuz gabua vaazi? Mako.
1CO 12:18 Iit anoŋaan vene mako. Maaron itaghon tauu loolo, ve ighur anoŋaan gabuaaŋa ta naol ne, leso tighamuur uraat toz toz.
1CO 12:19 Aghita. Isaav ighe anoŋaan gabuaaŋa tisov titoor zi timin gabuaaŋa eta mon, pale taghita taghe ene tamtamon anooŋa? Mako.
1CO 12:20 Anoŋaan, i le gabuaaŋa katini. Ve gabuaaŋa tisov tilup zi timin gabua eemon.
1CO 12:21 Tauvene mataan irau ivelegh nimaan ve isaav ighe: “Ah, yau leg uraat eta payo mako!” Vene mako. Ve dabaan tauvene paam. Irau isaav tauvene pa agheen mako. Pasaa, anoŋaan gabuaaŋa tisov, lezi uraat.
1CO 12:22 Ve agham ŋgar pa gabua siriv tau tigheen ila loloon ne imin ateen ve kodkodaan. Onoon, taghita gabua tawe taghe ariaŋazi mako. Eemon lezi uraat tintiina. Ighe tigheen mako, ene pale tamaat.
1CO 12:23 Anoŋaan gabuaaŋa siriv tau taghe poia to tamtamon tighit zi mako ve mamayaan pazi ne, ene tapakur zi. Pasaa, monmon mataan iŋgalŋgal zi, ve taponpoon zi.
1CO 12:24 Eemon anoŋaan gabuaaŋa siriv tau popoia to tamtamon tighit zi na, tagham ŋgar tauvene pazi mako. Tapul zi tigheen sorok. Maaron ta ighur anoŋaan gabuaaŋa ta naol ne, ve ilup zi timin eemon. Ve anoŋaan gabuaaŋa siriv tau taghit zi taghe gabua sorok ve lezi ezazi mako ne, i ipakur zi tiliiv anoŋaan gabuaaŋa siriv.
1CO 12:25 Maaron igham tauvene, leso anoŋaan gabuaaŋa tivazorai zi ve tivavalaghi zi sov. I ighe tilup zi timin eemon, ve tirarar poi pa tauzi ve tivaule zi.
1CO 12:26 Iit tawatagh: Isaav ighe anoŋaan gabuaaŋa eta iyamaan yavyavuuŋ, ene pale anoŋaan isov iyamaan yavyavuuŋ. Ve ighe tipait anoŋaan gabuaaŋa eta, ene pale anoŋaan gabuaaŋa tisov lolozi poia ve tintinizi.
1CO 12:27 Lupuuŋ tsiam, ene imin Krisi anooŋa. Ve yam eŋaeŋa amin anooŋa tana gabuaaŋa siriv siriv.
1CO 12:28 Lupuuŋ to Krisi, Maaron ighur yes mbaŋooŋa to timuuŋ pani, mako yes tau timin propet ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon. Ve imin tol pani, ene yes tau tipaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Mako yes tau tighamgham gabua ŋgeretazi, ve yes tau Maaron irei tapiri pazi leso tiuul moroghooŋa, ve yes tau tighamgham uraat pa uleeŋ zetazŋa, ve yes tau lezi ŋgar pa ŋginiiŋ uraat, ve yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ.
1CO 12:29 Mindai? Tamtamon tisov timin mbaŋooŋa to Krisi? Ma tisov timin propet ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon? Ma tisov tipaduduuŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa? Ma tisov irau to tigham gabua ŋgeretazi?
1CO 12:30 Ma Maaron irei tapiri pa tamtamon tisov leso tiuul moroghooŋa? Ma Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon tisov to tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ? Ma tisov irau to tivotia saveeŋ kaolaaŋ tawe puughu? Mako.
1CO 12:31 Tauvene Maaron Avuvu irei uraat ve ŋgar maata maata pait. Ve yam aat azuari gham to agham uraat ve ŋgar tau iuul katin lupuuŋ to Krisi. Aiyo, naghe nasavia ŋgar ee tau poia kat iliiv ŋgar ta naol ne.
1CO 13:1 Isaav ighe yau irau nasaav ila nugh nugh aliŋazi, ma aŋela aliŋazi, eemon lolog pa tamtamon mako, ene yau namin belo ma ambam tau itaŋ sorok toman aliiŋa tiina.
1CO 13:2 Ve isaav ighe navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet, ve naghazooŋ pa ŋgar tooni yoŋgaaŋa isov, ve nawatagh katin ŋgar popoia isov, ve ghuruuŋ ila tsiau iyaryaaŋ kat irau to nasaav ve loloz tighau tila pa ziige ite, ene poia. Eemon isaav ighe lolog pa tamtamon mako, ene yau namin gabua sorok.
1CO 13:3 Ve isaav ighe narei gabua tsiau naol isov pa yes mbolaaŋa, ve napul taug ila Maaron koiŋa nimazi ve tighur ghau nala yav ighan ghau, eemon lolog pa tamtamon mako, pale nagham saa imin leg atuya? Mako.
1CO 13:4 Ŋgar to loloon pa tamtamon, ene vene: Tagham poghania tamtamon. Ve isaav ighe tamtamon tigham pataŋani pait, ene pale tayai ghiit, ve tabaado mon. Ve ighe taghita zetaanŋa lezi gabua katini, ene irau ireu loloon mako. Ve irau tapait tauun ve taghe taliiv zetaanŋa mako.
1CO 13:5 Ve tagham ŋgar eta isosor ila tamtamon matazi mako, ve mataan iŋgal tauun mon mako. Ve ateen yavyav soroksorok mako, ve mataan kisin sosor to tamtamon mako.
1CO 13:6 Ve ŋgar tau ighe iduduuŋ mako na, ene pale tintiniin pani mako. Ve saa saveeŋ ma ŋgar tau onoon, ene pale loloon poia pani.
1CO 13:7 Ve saa ŋgar tau ighe ivot, ene gabua eta irau igham ghiit taghur muriin pa tamtamon mako. Saawe isov, iit pale tanumeer Maaron, ve taghur ila ariaaŋ taghe i pale igham gabua isov ivot poi. Ve saa pataŋani tau ighe ivot pait, ene pale tayooz ariaaŋ ve tabaado.
1CO 13:8 Ŋgar to loloon pa tamtamon irau isov mako. Ighengheen irau saawe. Eemon ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet, ene murei pale Maaron ipasovu. Ve ŋgar tau Maaron Avuvu ipaburigin ghiit gha tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene pale isov. Ve uraat tau Maaron Avuvu ighamghamu leso ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar siriv, ene paam pale isov.
1CO 13:9 Aghita. Iit tagham ŋgar irao soone. Ve Maaron aliiŋa tau tavotia pa tamtamon imin propet na, tauvene paam. Tasavia siriv siriv mon.
1CO 13:10 Ve tala tala le ighe saawe to gabua tauu ivot, ene pale Maaron ipasov gabua isov tau aazne taghamgham siriv siriv ne.
1CO 13:11 Muuŋ, saawe tau yau kukuag, saveeŋ tomania ŋgar ve gabizooŋ tsiau, ene ŋgaala imin to yes geegeu. Eemon aazne, namin olman gha ŋgar tsiau imatuugh wa. Tauta napul ŋgar to geegeu ileple.
1CO 13:12 Aazne, iit taghita gabua to Maaron ighazooŋ geeg mako. Ene imin taghita gabua tawe anunuzi ila natiloŋa. Eemon murei, itiŋa Maaron pale tavaghito ghiit. Aazne, yau nagham ŋgar siriv mon. Ve murei pale nawatagh kat, imin Maaron iwatagh katin ghau.
1CO 13:13 Tauvene ŋgar tintiina tol ta tighengheen: ŋgar to ghuruuŋ ila, ŋgar to ghuruuŋ mataan pa Maaron, ve ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon. Ve ŋgar tol tane, ŋgar tau imuuŋ, ene ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon.
1CO 14:1 Tauvene yam azuari gham pa ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon, tomania ŋgar ve uraat isov tau Maaron Avuvu irei zi pait ne. Ve ŋgar ee tau yam aat azuari gham pani kat, ene ŋgar to tavotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet.
1CO 14:2 Pasaa, yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ tau tamtamon tilooŋa imin kaolaaŋ na, tisavsaav pa tamtamon mako. Tisavsaav pa Maaron. Ve saveeŋ tau tisavia na, ene puughu iyooŋ. Tauta tamtamon tilooŋa ve tikankaan pani.
1CO 14:3 Eemon yes tau tivotia Maaron aliiŋa imin propet na, tisavia saveeŋ tau tamtamon irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Tauta tipalot zetazŋa ve tiseeŋ ŋgar toozi, ve tirav atezi leso lolozi poia, ve tipariaaŋ zi to titaghon ŋgar poia.
1CO 14:4 Tamtamon tau Maaron Avuvu ipaburigini gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ na, i ipalot eval tiina mako. Ipalot tauu mon. Ve isaav ighe ŋeer eta ivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene i ipalot yam asov tau aleep ila lupuuŋ to Krisi na, ve iseeŋ ŋgar tsiam.
1CO 14:5 Yau naghe Maaron Avuvu ipaburigin yam asov gha asavia saveeŋ imin kaolaaŋ, o poia. Eemon ighe yam asov avotia Maaron aliiŋa imin propet, ene pale poia kat. Tauvene isaav ighe tamtamon eta isavia saveeŋ imin kaolaaŋ, na i aat ivotia saveeŋ tana puughu paam. Leso ipalot lupuuŋ to Krisi, ve iseeŋ ŋgar toozi. Ve ighe mako, ene ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet ta poia kat iliiv ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ.
1CO 14:6 Yam toŋvetaz, isaav ighe yau nalat ve nasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene pale nauul gham mindai? Mako. Yau aat navotia gabua siriv tau Maaron ipaghazoŋai ghau pani, ma naseeŋ ŋgar tsiam pa ŋgar siriv, ma napaduduuŋ gham pa ŋgar siriv, ma navotia Maaron aliiŋa payam imin propet, o nauul gham. Pa ighe nasavia saveeŋ tauvene, yam aat aghazooŋ pa puughu.
1CO 14:7 Agham ŋgar pa gabua siriv tau tigharaat zi gha titaŋ, imin pirai ve gita. Gabua tawe, tauzi irau titaŋ mako. Taviv zi, ma tarav zi, o titaŋ. Eemon isaav ighe titaŋ poi mako, ene pale tawatagh mbouŋ aliiŋa mindai?
1CO 14:8 Ve tavuur tau tivivu pa malmal na paam, ighe itaŋ poi mako, ene pale sei igharaat ghi pa malmal?
1CO 14:9 Yam tauvene paam. Isaav ighe asavia saveeŋ imin kaolaaŋ tau tamtamon tighazooŋ pani mako, ene pale tigham ŋgar pa saveeŋ puughu mindai? Mako. Saveeŋ tsiam pale imin yaghur.
1CO 14:10 Onoon, tamtamon tau tileep izi taan ne, aliŋazi ite ite. Ve aliŋazi tawe, tisov lezi pughuzi. Tauvene sei tau ighe iwatagh nugh eta aliŋazi, ene aat ighazooŋ pani.
1CO 14:11 Eemon isaav ighe tamtamon eta isavsaav, ve yau nawatagh aliiŋa mako, ene pale yeiru nivaghito ghei imin i to nugh ite, ve yau to nugh ite.
1CO 14:12 Yam tauvene paam. Aazne, azuari gham pa uraat ve ŋgar maata maata tau Maaron Avuvu irei zi pait ne. Ene poia. Eemon yam aat azuari gham kat pa uraat ve ŋgar tau ipapalot lupuuŋ to Krisi.
1CO 14:13 Tauvene isaav ighe Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon eta gha isavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene i aat ighason Maaron to iuule pa toraaŋ saveeŋ tawe. Leso zeetŋa tilooŋa ve tighazooŋ pani.
1CO 14:14 Isaav ighe nasuŋ ila saveeŋ imin kaolaaŋ, ene Maaron Avuvu tau ileep ila lolog, tauta isavsaav. Eemon saveeŋ tau nasavia ne iuul ŋgar tsiau mako.
1CO 14:15 Tauvene pale nagham mindai? Yau aat nalup rugharu. Saawe siriv tau nasuŋ, Avuvu tau ileep ila lolog ne, isavsaav. Ve saawe siriv, nasuŋ ve ŋgar tsiau ighazooŋ pa saveeŋ tau nasavia ne. Ve saawe siriv tau nambou mbouŋ to suŋuuŋ, Avuvu tau igheen ila lolog ne, imbou. Ve saawe siriv, nambou ve ŋgar tsiau ighazooŋ pa mbouŋ tau nambouia ne.
1CO 14:16 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta ilat ilup tomani gham pa suŋuuŋ, ve Maaron Avuvu ipaburigin ghom ve upait Maaron pa poia tooni toman lolom poia, ve tamtamon tana ikankaan pa saveeŋ tsio puughu, ene pale iyok pani ighe: “Onoon” mindai? Mako. Pa saveeŋ tau yo usavia na, i ikankaan pa puughu.
1CO 14:17 Onoon, yo usavia saveeŋ poia ve upait Maaron pa poia tooni. Eemon saveeŋ tsio irau ipalot tamtamon tana mako.
1CO 14:18 Yau lolog poia pa Maaron ve napakuru pasaa, nasavia saveeŋ imin kaolaaŋ le naliiv gham asov.
1CO 14:19 Eemon saawe tau naleep tomania Maaron tamtamon tooni pa suŋuuŋ, yau naghe nasavia saveeŋ tau tamtamon tisov irau tilooŋa ve tighazooŋ pani. Isaav ighe nasavia saveeŋ ziiri liim mon tau tamtamon tighazooŋ pazi, ene poia ve iliiv saveeŋ ziiri ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (10,000) tau tamtamon tikankaan pazi.
1CO 14:20 Yam toŋvetaz, agham ŋgar imin yes geegeu muul sov. Yam amin zolman wa. Tauvene yam aat agham ŋgar matuugha imin yes zolman. Eemon ŋgar saghati, yam aleep soghan pani, imin yes geegeu tau tighunghun tuz.
1CO 14:21 Maaron aliiŋa isaav ighe: Muuŋ, Maaron aate yavyav pa yes Israela, ve isaav pazi ighe: “Yau aat nagham zeran to nugh ite tau aliŋazi ite na, tilam ve tiŋgin tamtamon tsiau tane, ve navotia aliŋag pazi ila zeran tawe avozi. Eemon aliŋag tau tisavia ne, yes Israela pale tilooŋa mako.”
1CO 14:22 Saveeŋ tane ipaghazoŋai ghiit ighe ŋgar to tasavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ene imin ilaal pa yes tau tighur ila ne mako. Ene imin ilaal pa yes tau tighur ila mako na, leso ipaburigin ŋgar toozi pa Maaron. Ve ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa imin propet, ene imin ilaal pa yes tau tighur ila soone ne mako. Ene imin ilaal pa yes tau tighur ila na, leso tighilaal tighe Maaron ileep tomani zi.
1CO 14:23 Aghita. Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, ve yam asov asavia saveeŋ imin kaolaaŋ, ve ighe tamtamon siriv tau tighur ila soone ve tikankaan pa Maaron na, tilat tomani gham pa suŋuuŋ, ene pale tighit gham tighe yam avaghamgham imin borauŋa!
1CO 14:24 Eemon isaav ighe tamtamon tauvene iloŋ ilat, ve ilooŋ yam asov avotia Maaron aliiŋa imin propet, ve asavia saveeŋ tau i ighazooŋ pani, ene pale saveeŋ tsiam iŋgali, ve ighamu ighilaal sosor tooni ve atuya tau pale izaa tooni.
1CO 14:25 Tamtamon tana pale iyamaan ighe ŋgar isov tau iyooŋ ila loolo na, yam asavia ivot ighazooŋ wa. Tauvene i pale itap izi taan, ve ipait Maaron eeza, ve isaav ighe: “Onoon kat, Maaron ilepleep tomani gham.”
1CO 14:26 Tauvene yam toŋvetaz, pale tasaav mindai? Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, na yam asov agham uraat le irau gham. Ŋeer ee, i imbou mbouŋ to ipakur Maaron. Ve ite, i ipaduduuŋ gham pa Maaron aliiŋa. Ve ite, i isavia ŋgar yoŋgaaŋa siriv tau Maaron ipaghazoŋaini pani na. Ve ite, i isavia saveeŋ imin kaolaaŋ. Ve ite, i ivotia saveeŋ tana puughu payam. Ve saa ŋgar tau yam aghe aghamu, yam aat aghamu to apalot lupuuŋ to Krisi.
1CO 14:27 Isaav ighe Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ, na eval irau tisaav mako. Tamtamon ru ma tol, ene irau. Ve saawe tau aghe asaav, na yam aat asaŋan zeetmimŋa. Tamtamon ee isavsaav le isov, o tamtamon ite aana. Ve tamtamon eta aat ivotia saveeŋ toozi puughu. Leso eval tiina tighazooŋ pani.
1CO 14:28 Ve isaav ighe tamtamon eta irau ivotia saveeŋ tawe puughu mako, ene irau tisaav aliŋazi tiina ila lupuuŋ to Krisi mako. Tineneeŋ mon, ve tisavsaav toman Maaron ila lolozi.
1CO 14:29 Yes tau tivotia Maaron aliiŋa imin propet na, tauvene paam. Tamtamon ru, ma tol tisavsaav le isov, o yam siriv agabiiz saveeŋ toozi: Iduduuŋ, ma mako?
1CO 14:30 Ve isaav ighe tamtamon eta isavsaav, ve tamtamon ite ileep ve Maaron ivotia ŋgar eta pani, ene i tau isavsaav na, irau ineneeŋ ve ighur sooso pa iitete, leso aana isavsaav.
1CO 14:31 Tauvene yam to avotia Maaron aliiŋa imin propet na, irau ataghon ŋgar tauvene: Tamtamon ee isavia saveeŋ tooni le isov, mako ite aana isavsaav. Leso aseeŋ ŋgar to tamtamon tisov, ve apalot zi.
1CO 14:32 Alooŋ. Isaav ighe ŋeer eta loolo ipazaagha ighe ivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene i aat irau iyai ghi, ve isaŋan le iitete ipasov saveeŋ tooni, o aana isavsaav.
1CO 14:33 Pasaa, Maaron toit, i Maaron to ikaukau ŋgar mako. I ighe gabua naol isov ilaan duduuŋ mon. Ve i ighe iit tasov talup ghiit tamin eemon ve tataghon ŋgar luuma. Tamtamon tisov to Krisi titaghon ŋgar tauvene ila lupuuŋ toz toz.
1CO 14:34 Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, na zilivaa irau tisavsaav mako. Yes aat tineneeŋ mon, titatan tauzi, ve tileep ila zitamoot sambazi itaghon tutuuŋ to Maaron.
1CO 14:35 Isaav ighe lezi ghasoniiŋ siriv, na tila ruum toozi, o tighason azuwazŋa. Pa ighe livaa eta isavsaav ila lupuuŋ tsiam loolo, ene igham mayaŋa.
1CO 14:36 Laak, yam tau azorzoor ghau ne, mindai? Aghe Maaron aliiŋa ivot tsiam muuŋ, ra ila pa nugh siriv? Ma aghe yam mon ta saveeŋ to Maaron ilat ivot tsiam?
1CO 14:37 Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe i propet to Maaron, ve itaghon ŋgar to Maaron Avuvu, na i aat ighilaal ighe saveeŋ tau naboode payam, ene tutuuŋ to Tiina toit, ve iyok pani.
1CO 14:38 Ve isaav ighe tamtamon eta maata veleghin saveeŋ tsiau tane, na matamim ila pani sov.
1CO 14:39 Tauvene yam toŋvetaz, azuari gham pa ŋgar to votiaaŋ Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet. Ve yes tau Maaron Avuvu ipaburigin zi gha tisavia saveeŋ imin kaolaaŋ na, aŋgalsekin zi sov.
1CO 14:40 Yam aat ataghon duduŋai suŋuuŋ ŋgara ta naol ne, leso suŋuuŋ tsiam ilaan poi, ve iduduuŋ mon.
1CO 15:1 Yam toŋvetaz, yau naghe napei ŋgar tsiam muul pa vaaru poia tau navotia payam gha aghamu wa. Vaaru poia tane, ta aazne ayozyooz ila.
1CO 15:2 Vaaru poia tau muuŋ navotia payam na, isaav ighe aghur ila ve akisi tuŋia, ene aat imin eez payam to Maaron igham mulin gham. Eemon isaav ighe akisi mako, ene aat imin kaut sorok ve aghita ghuruuŋ ila tsiam anooŋa mako.
1CO 15:3 Saveeŋ tiina kat tau muuŋ tisavia payau ve anag nasakia ilat payam, ene vene: Krisi, i igham niaan ve imaat pa sosor toit itaghon Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na.
1CO 15:4 Ve titavia izila mateegha niazi ve mboŋ imin tol, ra Maaron ipaburigini pa mateegh. Ene paam itaghon Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na.
1CO 15:5 Saawe tau iburig, i ila ivot to Petrus imin maata. Ra ila ivot to mbaŋooŋa tooni tisov gha tighita.
1CO 15:6 Murei ra, i ila ivot to toŋvetaz tooni irau 500 ve geege siriv gha tisov tighita. Zeran tawe, katini tilepleep soone. Ve siriv timaat wa.
1CO 15:7 Ra ivot to Yakobus gha ighita. Mako ila ivot muul to mbaŋooŋa tooni tisov.
1CO 15:8 Yes mbaŋooŋa tooni tisov tighita ve ilam ilam le murei, ra ivot tsiau gha anag naghita paam, ve isov. Onoon, yau namin mbaŋooŋa tooni itaghon eez ite pa mbaŋooŋa siriv. Yau namin tamtamon tau tiina ipoopa ila saawe tooni duduuŋ mako.
1CO 15:9 Mbaŋooŋa tisov to Krisi ezazi iliiv ghau. Onoon, yau mbaŋooŋa tooni paam. Eemon naghita taug naghe yau poiag irau to tiwaat ghau tighe mbaŋooŋa to Krisi mako. Pa muuŋ, naghur pataŋani naol pa Maaron lupuuŋ tooni.
1CO 15:10 Eemon poia to Maaron itoor ghau, tauta namin mbaŋooŋa to Krisi ve aazne nataghon ŋgar tooni. Poia tooni izaa tsiau sorok mako. Ighur anooŋa. Pasaa, yau nagham katin uraat le naliiv mbaŋooŋa tisov. Eemon yau taug mako. Poia to Maaron igheen tsiau, tauta ipapalot ghau gha naghamgham uraat tane.
1CO 15:11 Tauvene isaav ighe yau, ma mbaŋooŋa siriv nivotia vaaru poia pa tamtamon, ene yei nisov nisasavia saveeŋ tauvene pa mateegh ve burigiiŋ to Yesu Krisi. Ve saveeŋ tane, tauta yam alooŋa gha aghur ila.
1CO 15:12 Yei nivovotia saveeŋ pa tamtamon tauvene: “Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa.” Ighe tauvene, puughu mindai ta tsiam siriv tighe Maaron irau ipaburigin yes mateegha mako?
1CO 15:13 Aghita. Isaav ighe saveeŋ toozi tawe onoon, ve mateegha irau tiburig mako, na Krisi paam, Maaron ipaburigini pa mateegh mako.
1CO 15:14 Ve ighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh mako, na saveeŋ tau yei nivovotia ne, ene saveeŋ sorok. Le anooŋa mako. Ve ghuruuŋ ila tsiam paam, ene gabua sorok.
1CO 15:15 Ve gabua ite. Isaav ighe Krisi iburig pa mateegh mako, ene yei tane nigham karom payam pa Maaron eeza. Pasaa, nipariaaŋ tamtamon to tighur ila tighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. Eemon isaav ighe saveeŋ tsiam tana onoon, ve mateegha irau tiburig mako, ene Krisi paam, Maaron ipaburigini pa mateegh mako.
1CO 15:16 Nayol saveeŋ tsiau muul. Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, na Krisi paam, aat Maaron ipaburigini pa mateegh mako.
1CO 15:17 Ve ighe Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh mako, ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua sorok. Le anooŋa mako. Ve sosor tsiam ighengheen soone.
1CO 15:18 Ve yes tau tighur ila to Krisi ve timaat na, yes paam tilalez wa.
1CO 15:19 Iit taghurghur mataan pa burigiiŋ to yes mateegha ve lepoogh poia tau pale Krisi igham pait. Eemon isaav ighe saveeŋ to lepoogh tawe, ene onoon mako, ve taghurghur mataan pani sorok, ene takaria tauun wa. Pasaa, saawe tau taleep izi taan, iit tabadbaad pataŋani naol. Tauvene tamtamon aat lolozi isaghatin ghiit iliiv tamtamon tisov to taan tau tileep saghat na.
1CO 15:20 Eemon mako! Maaron ipaburigin Krisi pa mateegh wa. I imin aniiŋ maata tau imatuugh ila uum imin maata. Pasaa, i ta imuuŋ pa mateegha tisov tau pale tiburig pa Mboŋ Murei.
1CO 15:21 Aghita. Muuŋ, ŋeer ee ta imin eez pa mateegh ivot. Burigiiŋ to yes mateegha tauvene paam. Ŋeer ee ta imin eez pani gha ivot. Ene Krisi.
1CO 15:22 Iit tamtamon tau tavot ila to Adam na, tasov taleep ila sosor tooni loolo. Tauta iit tasov tamatmaat. Ve yes tau timin Krisi le ve tileep tuŋia ila tooni na, tauvene paam. Murei, Maaron pale ipaburigin zi tisov, ve tileep matazi yaryaare.
1CO 15:23 Eemon tamtamon tisov aat titaghon saawe toz toz. Krisi ta iburig pa mateegh imin maata. Ve tala tala le saawe tau ighe i imuul ilam, mako tamtamon tooni tisov anazi tiburig.
1CO 15:24 Gabua tawe isov, mako taan saawe ivot, ve i pale ipasov yes pooza, ve daaba tisov tau ezazi tintiina, tomania gabua isov tau tapirizi tiina na, le tisov tilalez. Mako ipul uraat to ghamuuŋ pooz imuul ila Taama Maaron niima.
1CO 15:25 Pasaa, Krisi aat igham pooz itaghon Maaron ŋgar tooni le irau itatan koiŋa ve tapirizi isov kat, ve ivaghaaz zi ila aaghe saamba.
1CO 15:26 Ve koia tau pale ipasovu murei geeg, ene mateegh.
1CO 15:27 Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: “Maaron ighur gabua tisov tileep ila i saamba wa.” Onoon, saveeŋ tane isaav ighe gabua tisov tileep ila Krisi saamba. Eemon Maaron, i ileep ila Krisi saamba mako. Pasaa, i ta ighur gabua tileep ila Krisi saamba.
1CO 15:28 Murei, saawe tau gabua tisov tileep duduuŋ ila Naatu saamba, Naatu pale ighur tauu ila Taama Maaron saamba. Leso Maaron imin daaba pa gabua tisov, ve iŋginiir zi.
1CO 15:29 Laak, naghe naghason gham. Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, puughu mindai ta yam siriv aghe agham mateegha tsiam niazi, ve tigham yaa payam? Aghamgham ŋgar tana pasaa? Pale iuul zi mindai?
1CO 15:30 Ve puughu mindai ta saawe isov, yei nibadbaad pataŋani pa Krisi eeza, ve nireirei taumai pa zaab.
1CO 15:31 Yam toŋvetaz, yam agham ghau lolog poia pasaa, uraat tsiau ighur anooŋa ivot ila sosomim gha amin Tiina toit Yesu Krisi le wa. Ila i maata, yau nasaav ghazooŋa payam naghe: Mateegh iŋaŋarui ghau irau saawe.
1CO 15:32 Isaav ighe yau nataghon ŋgar to tamtamon mon pa uraat tau naghamghamu ne, puughu mindai ta narei taug gha yeŋa gabua sagsagŋa niparav izi nugh Epesus? Yau naghe nagham saa kat, ta nabaad pataŋani tawe? Isaav ighe mateegha irau tiburig mako, o tambaaŋo. “Taghanghan, taghunghun, ve tail leen lepoogh poia izi taan. Pa bogzo ma ezau gha tamatmaat.”
1CO 15:33 Yam ayamaan gham. Apul tamtamon titombaan gham sov! “Pa ighe iit tau tataghon ŋgar poia ne, tapaak zeran sasaghati, ene pale tiyes ghiit pa ŋgar toozi, ve ŋgar toit isaghat paam.”
1CO 15:34 Ŋgar tsiam ikaukau irao! Agham ŋgar poi, ve apul ŋgar sasaghati ileple, ve ataghon ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata. Yau nasaav ghazooŋa payam: Mayamim. Pasaa, yam siriv awatagh Maaron rigta mako.
1CO 15:35 Aiyo. Tamtamon eta aat ighason ghau tauvene: “Isaav ighe Maaron ipaburigin yes mateegha, pale ipaburigin zi mindai? Ve saawe tau tiburig, pale igham lezi anoŋazi paaghu ghitooŋa mindai?”
1CO 15:36 Yo borau! Lem ŋgar mako! Ughita. Isaav ighe tavazogh gabua eta uuve, ene aat uuli imbuuz gha ilale, mako paaghu tooni itum izaa.
1CO 15:37 Ve isaav ighe tavazogh wit, ma gabua ite paam uuve, ene pale paaghu tooni tau murei itum izaa na ghitooŋa raraate imin uuv tau tavazoghi ne mako. Pale ghitooŋa ite.
1CO 15:38 Ve Maaron igham gabua tau tavazogh zi na titum tizaa, mako eŋaeŋa tighur ayazi, bogazi, rauazi, ruŋguzi, ve anoŋazi itaghon i tauu ŋgar tooni.
1CO 15:39 Gabua tau tileep izi taan ne, mizazi raraate mako. Iit tamtamon mizaan ite, ŋgai toozi ite, man toozi ite, ve iigh tauvene paam, mizazi ite.
1CO 15:40 Ve gabua tau tigheen ila sambam saamba na, anoŋazi ite. Ve gabua to taan, anoŋazi ite. Ve gabua to sambam saamba pabodeŋazi ite pa gabua to taan.
1CO 15:41 Aaz mbonari, ene ite pa kaiyo mbonari. Ve pitum tauvene paam. Mbonarizi ite pa aaz ve kaiyo mbonarizi. Ve pitum tisov raratezi mako. Pitum eŋaeŋa mbonarizi ite ite.
1CO 15:42 Burigiiŋ to yes mateegha, ene ŋgara raraate. Isaav ighe tamaat ve titavi ghiit, ene anoŋaan izila taan ve imbuuz gha ilale. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan paaghu. Anoŋaan paaghu tana pale ariaaŋa ve irau isaghat mako.
1CO 15:43 Anoŋaan tau titavia izila taan, ene ghitooŋa poia geeg mako. Eemon murei, saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan tau poia le poia kat, ve mbonari tiina. Anoŋaan tau titavia izila taan ne, le tapiri mako. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, i pale igham leen anoŋaan paaghu tau le tapiri tiina.
1CO 15:44 Anoŋaan tau titavia izila taan, ene gabua to taan. Eemon saawe tau Maaron ipaburigin ghiit pa mateegh, ila Maaron Avuvu tapiri, iit pale tagham leen anoŋaan paaghu tau irau to ileep izi sambam.
1CO 15:45 Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ighe: “Adam, ŋeer tau Maaron ighuru imin maata na, iburig imin tamtamon, ve maata iyaryaar.” Ve Adam ite tau ivot murei na, i Avuvu ta igham ghiit taleep mataan yaryaare le alok.
1CO 15:46 Tauvene ŋeer to sambam imuuŋ mako. Ŋeer to taan tomania taan lepoogha ta ivot imin maata. Ra ŋeer to sambam ilam tomania lepoogh paaghu to Maaron Avuvu.
1CO 15:47 Adam tau ivot imin maata na, Maaron igharaata pa taan. Tauvene i tamtamon to taan. Ve Adam ite tau imin ru, i ileep nugh sambam ve izilam.
1CO 15:48 Tamtamon tisov to taan, anoŋazi ve lepoghazi, ene imin ŋeer to taan tau Maaron ighuru na. Ve yes tau pale tileep izi nugh sambam na, anoŋazi paaghu ve lepoghazi, ene imin Ŋeer tau ileep sambam ve izilam.
1CO 15:49 Aazne, lepoogh toit, taleep imin ŋeer to taan tau Maaron ighuru na. Ve murei tauvene paam. Iit pale taleep imin Ŋeer tau ileep sambam ve izilam na.
1CO 15:50 Yam toŋvetaz, yau nasaav payam tauvene: Anoŋaan to taan, ene irau igham lepoogh to nugh sambam mako. Pasaa, gabua to nugh sambam irau isaghat mako. Tauvene gabua tau isasaghat imin anoŋaan to taan, ene irau igham lepoogh to nugh tawe mako. Maaron aat igham leen anoŋaan paaghu, o tagham lepoogh tawe.
1CO 15:51 Alooŋ. Yau naghe napaghazoŋai gham pa gabua ee tau muuŋ iyooŋ, ve aazne Maaron isavia ivot ighazooŋ. Tamtamon toit siriv aat timaat mako. Pasaa, saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale itoor ghiit tasov ve tagham anoŋaan paaghu.
1CO 15:52 Tavuur tau Maaron ighuru to itaŋ murei geeg na, pale itaŋ, ve rekia mon Maaron ipaburigin yes mateegha, ve igham lezi anoŋazi paaghu tau irau isaghat mako. Mako iit tau tamaat soone ve talepleep ne, anaan, Maaron pale itoor ghiit, ve igham leen anoŋaan paaghu.
1CO 15:53 Pasaa, anoŋaan to taan tau tisaghat gha timatmaat ne, Maaron aat itoor zi. Leso timin paaghu, ve irau tisaghat, ma timaat muul mako. Gabua tane ighe ivot, ene pale Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Isaav tauvene: “Maaron iparav ariaaŋ, tauta iliiv mateegh tapiri, ve ipasovu le isov kat.”
1CO 15:55 “Mateegh, tapirim to uliiv ghei igheen sindei? Aa mateegh, iiz tsio to uŋgal ghei pani ne, igheen sindei? Mako.”
1CO 15:56 Pasaa, iiz to mateegh, ene ŋgar saghati. Ve ŋgar saghati ighamgham tapiri ila tutuuŋ.
1CO 15:57 Eemon iit tapait Maaron toman loloon poia! Pasaa, ila uraat to Tiina toit Yesu Krisi, Maaron igham ghiit taliiv ŋgar saghati ve mateegh.
1CO 15:58 Tauvene yam toŋvetaz tau lolog igheen tsiam kat na, yau nasaav payam: Ayooz ariaaŋ, akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, ve apul taumim kat pa uraat to Tiina toit irau saawe. Pa yam awatagh: Isaav ighe i ileep tomani gham pa uraat tsiam, na yam arav taumim sorok pa uraat mako. Uraat tsiam pale ighur anooŋa.
1CO 16:1 Aiyo, yau leg saveeŋ rig payam pa maet tau aghe agooga pa Krisi tamtamon tooni tau tileep izi Yerusalem na. Yau naghita eez tau naghuru pa lupuuŋ to Maaron tau tileep izi taan sirivu to Galesia na, yam ataghoni paam, o poia.
1CO 16:2 Saawe imin maata to wik tisov, na yam eŋaeŋa aat aghur maet tsiam siriv ila soghan itaghon uraat tsiam atuya. Leso ivot imin tiina ve isaŋan pa saawe to nalat. Ataghon aliŋag tane, o poia. Pa ighe nalat ve agooga soone, ene poia mako.
1CO 16:3 Ve aghur tamtamon tsiam siriv tau aghit zi aghe tirao, leso tigham maet tau agooga na ila pa toŋvetaz toit tau tileep izi Yerusalem. Saawe tau nalat, yau aat nabood rau siriv imin paesiiŋ pazi, leso tikis zi ve tila.
1CO 16:4 Ve isaav ighe naghita naghe poia to yau paam nala, ene aat yeŋa nila.
1CO 16:5 Yau nagham ŋgar naghe nala naghita zetaanŋa siriv tau tileep irau taan sirivu to Masedonia. Tauvene yau aat nala naghit zi muuŋ. Le isov, o nalat naghit gham.
1CO 16:6 Ve naghe naleep tomani gham malau rig. Tauvene matag iŋgal naghe naleep tomani gham le saawe to nugh yauŋa isov, o yam irau aghit ghau pa laghooŋ tsiau, ve aghur ghau nala pa nugh sindei tau naghe nala pani.
1CO 16:7 Lolog pa nagig gham mon ve nala mako. Tauvene isaav ighe Maaron loolo tauvene, ene aat itiŋa taleep malau rig.
1CO 16:8 Eemon irau nala Masedonia rekia mako. Pale naleep izi nugh Epesus le irau lupuuŋ tiina to Pentekos ivot, o nala.
1CO 16:9 Pasaa, Maaron ikaak eez payau to nagham uraat tiina izi ta sene. Ve naghita naghe uraat tsiau ighurghur anooŋa. Eemon eval tiina tizorzoor saveeŋ tsiau paam.
1CO 16:10 Isaav ighe aghita Timoti ilat peria tsiam, na aghamu toman lolomim poia. Leso saawe tau ileep tomani gham na, iroi sov, ve loolo poia. Pa i ighamgham uraat to Tiina toit Krisi, raraate imin yau.
1CO 16:11 Tauvene tamtamon eta maata veleghini sov. Ve saawe tau i ipaburigin laghooŋ tooni muul na, yam auule, ve aghuru toman loolo poia, ve imuul ilam tsiau. Pa yau nasasaŋani tomania toŋvetaz toit siriv.
1CO 16:12 Ve toŋvetaz toit Apolos, saawe naol yau nasavsaav ariaaŋ pani naghe yesŋa toŋvetaz toit siriv tilat tighit gham. Eemon loolo pa ilat pa saawe tane mako. Pale ighita sooso eta, o ilat ighit gham.
1CO 16:13 Matamim imomoos poi, ve ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam. Aroi sov. Apariaaŋ taumim, ve ayooz tuŋia.
1CO 16:14 Ve saa ŋgar tau yam aghe aghamu, na aghamu itaghon ŋgar to loloon pa tamtamon.
1CO 16:15 Yam awatagh: Stepanas ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, timuuŋ pa yam Akaia asov, ve tighur ila to Krisi imin maata. Ve yes tirei tauzi kat pa uraat to Tiina toit, ve tibesbees poi pa tamtamon tooni. Zeran tauvene, tomania tamtamon tisov tau tiuluul zi ve tipul tauzi kat pa uraat to Maaron na, naghe napalot gham to aleep ila sambazi, ve alooŋ aliŋazi.
1CO 16:17 Saawe tau Stepanas tomania Portunatus ve Akaikus tilam tivot tsiau, yes tigham ghau lolog poia kat. Onoon, yam eval irau alam mako. Eemon yes tigham naghomim gha tilam tivot sene, ve tiuul ghau pa gabua siriv.
1CO 16:18 Tauta tipalot ghau ve tigham ateg izi, imin monmon tighamgham payam na. Tamtamon tauvene, yam aat apakur zi.
1CO 16:19 Lupuuŋ tisov to Krisi tau tileep izi taan sirivu to Asia ne, tigham aaz poia toozi ilat payam. Akwila yesuru Prisila tomania yes tau tiluplup zi pa suŋuuŋ ila ruum toozi na, lolozi igheen tsiam kat. Tauvene yes paam tigham aaz poia toozi ilat payam ila Tiina toit eeza.
1CO 16:20 Ve toŋvetaz to Krisi tau yeŋa nilepleep ne paam, tisov tigham aaz poia toozi ilat payam. Yam asov toŋvetaz to Krisi. Tauvene lolomim poia pa taumim ve avataki nimamim.
1CO 16:21 Ene yau Paulus. Nabood aaz poia tane ilat payam pa taug nimag.
1CO 16:22 Isaav ighe tamtamon eta loolo pa Tiina toit mako, ene pale aatyavyav to Maaron izaa tooni. O Tiina tsiei, ulam lak!
1CO 16:23 Poia to Tiina toit Yesu igheen tomani gham.
1CO 16:24 Yau lolog igheen to yam asov. Pasaa, Yesu Krisi ilup ghiit ve taleep ila tooni.
2CO 1:1 Yau Paulus. Maaron itaghon tauu loolo ve ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeiru toŋvetaz toit Timoti, nibood rau tane ilat pa lupuuŋ to Maaron tau aleep izi nugh Korin na. Ve yam mon mako. Rau tane ilup gham tomania Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tau tileep irau taan sirivu to Akaia na paam.
2CO 1:2 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi aat izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
2CO 1:3 Loloon poia pa Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron, ve tapaiti pa poia tooni. Pasaa, i loolo isasaghatin ghiit ve iuluul ghiit. I Maaron tau iravrav ateen ve ipapalot ghiit irau saawe.
2CO 1:4 Saawe isov tau iit taleep ila pataŋani loolo, i iravrav ateen ve ipapalot ghiit. Leso anaan tapalot zetaanŋa siriv tau tileep ila pataŋani loolo na, ve tarav atezi. Pasaa, uleeŋ tau taghamghamu ila tooni, ene ipapalot ghiit. Tauta iit irau tarav zetaanŋa atezi ve tapalot zi.
2CO 1:5 Onoon, iit tau tataghon Krisi ne, tabadbaad pataŋani naol imin i tauu. Eemon isaav ighe tabaad pataŋani tintiina, ene pale i tauu irav ateen, ve tagham palotiiŋ tiina ila tooni.
2CO 1:6 Saawe tau yei nibaad pataŋani, ene to iuul gham, leso ayooz ariaaŋ pa taghoniiŋ eez to Maaron, ve i igham mulin gham. Pa ighe Maaron ipalot ghei gha niyooz ariaaŋ, ene pale ŋgar tau yei nighamu ne, ipalot gham paam ve ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani imin yei.
2CO 1:7 Tauvene yei nighur ila ariaaŋ nighe: Yam pale ayooz ariaaŋ. Pasaa, yei niwatagh: Isaav ighe itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani, ene pale Maaron irav ateen ve itiŋa tagham palotiiŋ ila tooni.
2CO 1:8 Yam toŋvetaz, yei nighe yam awatagh pataŋani tau ivot payei izi taan sirivu to Asia. Pataŋani tau ivot payei na, tiina kat. Irau nibaado mako. Tauvene saawe tana, nigham ŋgar nighe irau nileep mako, pale nimaat.
2CO 1:9 Onoon kat. Saawe tana, nighita nighe lemai eez eta muul mako. Yei nimin ŋeer tau tigabiiz saveeŋ tooni ve tighe i aat imaat. Eemon pataŋani tawe ivot payei, leso ninumeer taumai sov, ve ninumeer Maaron. Pasaa, i mon ta irau ipaburigin yes mateegha.
2CO 1:10 Tauvene pataŋani tiina tau ivot payei na, ene imin ta yei nileep ila naal aavo. Eemon Maaron igham mulin ghei pa pataŋani tawe. Tauta yei nighur ila ariaaŋ nighe murei, isaav ighe pataŋani ivot payei muul, i pale igham mulin ghei.
2CO 1:11 Eemon yam aat auul ghei ve aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam. I pale ilooŋ suŋuuŋ tsiam, ve iuul ghei itaghon tauu poia tooni. Leso yamŋa eval tiina lolomim poia pani, ve apakuru.
2CO 1:12 Gabua tiina ee tau yei nipakur ghei pani, ene vene: Niyamaan ila lolomai nighe: Ŋgar tau nighamghamu irau nugh nugh ne, nitaghon ŋgar tau tamtamon to taan tipaiti ne mako. Poia to Maaron, tauta ipapaburigin ghei gha nibesbees pani toman lolomai eemon, ve nighamgham ŋgar tau iŋgalaaŋ ila i maata. Ve ŋgar tane, yei nitotoi katini payam.
2CO 1:13 Ve saveeŋ tau niboode payam na, puughu eta iyooŋ mako. Saveeŋ tsiei isov, ŋgara igheen ghazooŋa. Irau awaato mon ve aghazooŋ pani. Onoon, saawe tane, yam siriv aat aghazooŋ payei geeg soone. Eemon naghe le ŋgar tsiam ivot ve aghazooŋ kat payei. Leso saawe to Tiina toit Yesu imuul ilam, yam tintinmim payei, imin yei tintinmim payam.
2CO 1:15 Muuŋ, yau naghe yam tintinmim payau ve uraat tsiau. Tauta saawe tana, matag iŋgal naghe nalat naghit gham imin maata. Le isov, o nala taan sirivu to Masedonia. Ve saawe tau napul Masedonia, mako namuul nalat naghit gham muul, ve yam aghur ghau gha malmalig nala pa Yudea. Leso Maaron ipalot gham pai ru itaghon laghooŋ ru tau naghamu na.
2CO 1:17 Eemon ŋgar tsiau tana ighur mako. Onoon, imin maata, yau nasaav payam naghe: “Yau pale nalat.” Eemon murei, natoor aliŋag naghe irau nalat mako. Ve yam aghit ghau mindai? Aghe yau nagharaat poghania ŋgar tsiau mako, tauta natortoor aliŋag? Ma aghe nagham karom ve nambu sorokin saveeŋ imin yes to titaghon ŋgar to taan, tauta saveeŋ ru, “Vee” ve “Mako” ivotvot ila avog, ne?
2CO 1:18 Alooŋ. Maaron toit, i isasavia saveeŋ onoon mon, ve itataghon saveeŋ tooni. Ve yei tauvene paam. Irau nitortoor aliŋamai mako.
2CO 1:19 Pasaa, Maaron Naatu Yesu Krisi tau yau gha Silas ve Timoti nivotia vaaru payam na, i itortoor aliiŋa mako. Isaav ighe i imbu saveeŋ pa gabua eta ighe: “Vee, yau aat naghamu,” ene irau itoor aliiŋa muul mako. Saawe isov, i itataghon saveeŋ tooni. Ve ila uraat tooni, Maaron isaav: “Vee” pa saveeŋ mbuaaŋ tooni ta naol ne.
2CO 1:20 Pasaa, saa saveeŋ tau Maaron imbua, ene Krisi ta igham uratoini gha anooŋa ivot. Tauta monmon isaav ighe tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni, iit tasavsaav taghe: “Onoon” ila Yesu Krisi eeza.
2CO 1:21 Maaron tauu ipapalot ghei tomani gham. Tauta iit tasov taleep tuŋia ila to Krisi. I isiigh ghiit tamin le, ve ighur Avuvu Patabuyaaŋ ila loloon wa. Avuvu tane imin ilaal pait ighe iit tamtamon to Maaron. Ve imin puughu pa gabua naol tau pale Maaron igham pait. Tauvene iit tawatagh: Saa gabua tau Maaron imbu saveeŋ pani na, i pale igham pait.
2CO 1:23 Saveeŋ tau naghe nasavia ne, ene onoon. Maaron iwataghi. Puughu ta nalat mako, ene vene: Yau lolog pa nasavia saveeŋ ariaaŋa payam, ve nagham gham lolomim isaghat sov.
2CO 1:24 Alooŋ. Yei nighe nitatan gham azi, ve niŋgin ghuruuŋ ila tsiam ne mako. Pasaa, yei niwatagh: Yam ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam wa. Yei nighe itiŋa talup ghiit ve tagham uraat. Leso niuul gham ve aleep toman lolomim poia.
2CO 2:1 Pughu tau nalat mako, ene vene: Papazoge tau nalat tsiam, nagham saveeŋ ariaaŋa payam, ve igham lolomim isaghat. Ve ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe gabua tauvene ivot muul sov. Tauta nalat mako.
2CO 2:2 Pa ighe nagham lolomim isaghat, ene pale savunugha tigham ghau lolog poia? Mako. Pasaa, yam tau navaghamunia lolomim na, yam mon ta irau agham ghau lolog poia.
2CO 2:3 Tauta taug nalat mako, ve nabood rau ilat to napaduduuŋ gham. Pa naroi: Isaav ighe pataŋani igheen sosoon ve nalat, ene pale agham ghau lolog isaghat. Eemon yau naghe le yam agham ghau lolog poia. Ve yau naghur ila tauvene: Ighe ataghon ŋgar tau igham ghau lolog poia, ene pale yam asov lolomim poia paam.
2CO 2:4 Rau ariaaŋa tana, matag suuru izizi ve naboode. Pa nagham ŋgar naol payam, ve lolog ipataŋan kat. Yau nabood rau tana to navaghamunia lolomim mako. Naboode payam, leso aghilaal aghe lolog igheen tsiam kat.
2CO 2:5 Ŋeer tau muuŋ igham ghau lolog ipataŋan na, i igham sosor payau mon mako. I igham yam asov lolomim ipataŋan paam. Eemon irau nayau avog pa gabua tane geeg mako. Pa aat nagham ŋeer tana loolo isaghat.
2CO 2:6 Sosor tooni atuya tau yam eval aghuru pani to aŋgal maata na, ene irao.
2CO 2:7 Tauvene aazne, yam irau apul sosor tooni, ve arav aate ve apaloti. Mako pale loolo isaghat le isaghat kat, ve pataŋani tana itatani.
2CO 2:8 Tauvene yau naghe napalot gham to atotoi ŋgar poia pani, leso iwatagh ighe yam lolomim igheen tooni.
2CO 2:9 Puughu tau nabood rau ariaaŋa tana payam, ene vene: Naghe natoov gham ve naghita: Pale ataghon aliŋag pa ŋgar ta naol ne, ma mako?
2CO 2:10 Ve yam alooŋ aliŋag ve aghur atuya pa ŋeer tana wa. Tauvene aazne, yam irau lolomim isaghatini ve apul sosor tooni. Ve isaav ighe yam apul sosor to tamtamon eta, ene yau paam, napul sosor tooni. Saa sosor tau i igham payau na, ila Krisi maata, yau napul sosor tooni. Ene poia to nagham tauvene, leso nauul gham.
2CO 2:11 Tauvene iit irau tapul sosor tooni. Mako pale Sadan itombaan ghiit ve iliiv ghiit. Pasaa, iit takankaan pa Sadan ŋgar tooni mako. Eez maata maata tau i itovtoov ghiit pani ne, iit tawatagh zi wa.
2CO 2:12 Saawe tau nala navot nugh Troas to navotia vaaru poia to Krisi pazi, naghita naghe Maaron ikaak ataman payau to nagham uraat izi ta sewe.
2CO 2:13 Eemon lolog ipataŋan, ve nagham ŋgar naol. Pasaa, naghe pa naghita etag Titus izi ta sewe. Eemon mako. Tauvene yeŋa yes Troasa nivakisi nimamai le isov, ra napul zi, ve naburig gha nala pa taan sirivu to Masedonia. Leso nail Titus izi ta sewe.
2CO 2:14 Ve yau napait Maaron toman lolog poia. Pasaa, saawe isov, i imuŋmuuŋ payei ve ipapalot ghei pa uraat tsiei. Ila uraat to Krisi, yei nimin yes tau tilaagh tomania daaba to zaaba tau iparav ariaaŋ ve iliiv pa malmal tiina. Uraat tsiei, ene eez tau Maaron ipaghazoŋai tamtamon pa Krisi vaaru. Vaaru tawe, ene imin naunauŋ poia ee tau vaazi ila irau nugh.
2CO 2:15 Onoon kat. Yei uraata to Krisi nimin naunauŋ vaazi poia tau i igham pa Maaron imin watooŋrau. Tamtamon tau nileep ila sosozi na, tisov tinuŋuz naunauŋ tane vaazi. Yes tau Maaron ighamgham uratoi zi leso igham mulin zi, ve yes tau titaghon eez to tilalez na paam.
2CO 2:16 Yes tau titaghon eez to tilalez na, tinuŋuz naunauŋ tane vaazi poia mako, imin mateegha vazizi. Ve naunauŋ tane pale imin puughu pa timaat gha tilalez. Ve yes tau titaghon eez to lepoogh poia na, tinuŋuz naunauŋ tane vaazi imin gabua poia kat. Pasaa, itotoi zi pa eez to tigham lepoogh poia ila to Maaron. Uraat tau Maaron ighuru ila nimamai, ene pataŋani. Sei irao?
2CO 2:17 Tamtamon katini tilaghlaagh ve tivovotia Maaron aliiŋa imin lezi eez to tiyau maet to tamtamon. Eemon yei nipaak Krisi ve nileep ila tooni, ve Maaron tauu ighur ghei pa uraat. Ve yei niwatagh: Maaron ighitghita uraat tsiei. Tauta nighamgham uraat toman lolomai, ve nivovotia Maaron aliiŋa duduuŋ pa tamtamon.
2CO 3:1 Mindai, saveeŋ tsiei tane, yei nisavia imin paitooŋ taumai muul, leso aghur ila uraat tsiei? Mako. Onoon, tamtamon siriv tikis lezi rau to ipaghazoŋai zi ighe ezazi pa uraat toozi. Eemon yei lemai puughu eta to nitotoi rau tauvene payam mako, ma nighason gham to abood rau tauvene payei ne mako.
2CO 3:2 Pasaa, yam taumim ta amin rau payei. Uraat tau nighamu ila sosomim gha anooŋa ivot, tauta itotoi ighe ezamai pa uraat tau nighamghamu ne. Saveeŋ isov to rau tana igheen ila yei lolomai, ve igheen ila yam lolomim paam. Rau tana, tamtamon tisov irau tiwaato ve tigham ŋgar pani, leso tighur ila saveeŋ tsiei.
2CO 3:3 Tauvene yam taumim amin rau to Krisi tau igheen ghazooŋa. Rau tana, ene uraat tau nighamu ila sosomim na anooŋa. Krisi iboode pa gabua eta imin gabgab mako. Iboode pa Maaron maata yaryaare Avuvu. Ve iboode ila maet babaŋazi imin Maaron igham pa tutuuŋ to Mose ne mako. I iboode ila tamtamon lolozi.
2CO 3:4 Ila Maaron maata, yei nighur ila ariaaŋ nighe saveeŋ tane, ene onoon. Pasaa, Krisi ileep tomani ghei pa uraat tsiei.
2CO 3:5 Eemon yei irau nipait taumai mako. Pasaa, irau nigham uraat tauvene ila taumai tapirimai mako. Maaron ipapalot ghei, tauta nirao.
2CO 3:6 Tauvene Maaron tauu igham ghei nirao pa uraat tooni. Tauta nimin besooŋa pa eez paaghu to i yesŋa tamtamon tooni tivalupu zi timin eemon. Eez tane, ene eez to taghoniiŋ tutuuŋ tau tiboode na mako. Ene eez to Maaron Avuvu tau itortoor ghiit tamin paaghu. Pasaa, tutuuŋ tau tiboode na, ene igham ghiit tamaat. Ve Maaron Avuvu, i igham ghiit taleep poia ila to Maaron.
2CO 3:7 Eez tau muuŋ tamtamon tibees pa Maaron, ene igham ghiit taleep ila eez to mateegh. Eemon saawe tau Maaron irav tutuuŋ tawe ila maet, ve igham pa yes Israela, ene ilam toman mbonari ve tapiri tiina. Tauta yes Israela irau timarar Mose naagho malau mako. Pasaa, mbonari tawe tiina kat le iŋgowar matazi. Eemon mbonari tana igheen rigmon, ve isov.
2CO 3:8 Ve eez paaghu tau aazne tabees pa Maaron, ene vene: Maaron Avuvu igham uratoi ghiit ve itoor ghiit tamin paaghu. Tauvene eez tane mbonari ve tapiri tiina kat iliiv eez muŋgaana.
2CO 3:9 Eez paaghu, i le mbonari ve tapiri tiina kat iliiv eez muŋgaana. Onoon, eez muŋgaana ilam toman mbonari ve tapiri tiina. Eemon eez tawe isaav pait tauvene: Iit aat tamaat pa sosor toit. Ve eez paaghu tau aazne tataghoni, ene igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata.
2CO 3:10 Onoon, eez muŋgaana ilam toman mbonari ve tapiri tiina. Eemon isaav ighe taghazooŋ pa eez paaghu ŋgara, ene aat taghita taghe eez muŋgaana, le mbonari ve tapiri geeg mako. Pasaa, eez paaghu mbonari, ene tiina kat iliiv eez muŋgaana.
2CO 3:11 Saawe tau Maaron ivotia eez muŋgaana to tutuuŋ, ene ilam toman mbonari ve tapiri. Eemon eez tawe irau igheen le alok mako. Pale isov. Ve eez paaghu tane irau isov mako. Pale igheen tauvene taghon taghon gha ila. Tauvene, i le mbonari ve tapiri tiina kat.
2CO 3:12 Yei nighur ila ariaaŋ tauvene, tauta niroi mako, ve nasavsaav ghazooŋa pa tamtamon.
2CO 3:13 Yei nimin Mose mako. Muuŋ, i iponpoon naagho pa uuli sirivu. Leso yes Israela timarar naagho tau isul na sov. Pasaa, mbonari tawe igheen malau mako. Igheen rig, ve isov.
2CO 3:14 Eemon yes Israela ŋgar toozi iyaryaaŋ, tauta tighilaal gabua tawe puughu mako. Ve aazne paam, isaav ighe tiwaat saveeŋ to eez muŋgaana, tighilaal puughu mako. Ene imin uuli sirivu iponpoon matazi soone. Pasaa, Krisi mon ta irau itir uuli sirivu tawe ighau pazi.
2CO 3:15 Tauta muuŋ ve ilam aazne, isaav ighe yes Israela tiwaat saveeŋ to Mose, yes tighilaal puughu mako. Ene imin gabua eta iponpoon lolozi ve ŋgar toozi.
2CO 3:16 Eemon isaav ighe tamtamon eta itoor ŋgar tooni, ve ighur ila to Tiina toit, Krisi pale igham gabua tana ighau pani.
2CO 3:17 Tiina tau nasavia ne, ene Maaron Avuvu. Isaav ighe i ilepleep tomani ghiit, i aat ipas ghiit ila saghati tapiri. Leso tamin besooŋa sorok muul sov.
2CO 3:18 Aazne, iit taghazooŋ pa Maaron. Gabua eta ipoon mataan muul mako. Pasaa, iit tasov taghita Ŋeer Tiina mbonari tomania tapiri ve poia tooni ila to Krisi. I itotoi Ŋeer Tiina naagho pait imin taghita Ŋeer Tiina anunu ila natiloŋa. Tauvene mataan ilala pani, ve Tiina toit Avuvu itortoor ghiit. Leso tagham naagho, ve anaan tatotoi mbonari tomania tapiri ve poia tooni pa tamtamon.
2CO 4:1 Maaron loolo isaghatin ghei ve ireu sosor tsiei, ve ighur uraat tane ila nimamai itaghon tauu poia tooni. Tauvene pataŋani naol tau nibaad zi ne, irau itatan ghei, ve igham ghei nipul uraat tsiei tane mako.
2CO 4:2 Ŋgar mayaŋa naol tau tamtamon tighamgham zi imin yoŋgaaŋ na, yei nighur murimai pazi wa. Ŋgar tau yei nighamghamu ne, karom eta igheen ila loolo mako. Ve nivatorai Maaron aliiŋa mako. Nisavia duduŋaini. Pasaa, yei niwatagh: Maaron ighita uraat tsiei. Tauta nivovotia saveeŋ onoon mon pa tamtamon, ve nisavsaav ghazooŋ pazi. Leso tighilaal ila lolozi tighe yei ezamai pa uraat tane.
2CO 4:3 Onoon, tamtamon siriv, ene imin gabua eta ipoon lolozi ve ŋgar toozi. Tauta saawe tau nivotia vaaru poia pazi, tigham ŋgar pani mako. Tamtamon tauvene titaghon eez to tilalez.
2CO 4:4 Vaaru poia isavia Krisi mbonari tomania tapiri ve poia tooni. Ve ipaghazoŋaini ighe i ŋeer tau itotoi katin Maaron naagho pait. Eemon yes tau tighur ila mako na, tighilaal ghazooŋa to vaaru poia mako. Pasaa, Sadan tau maaron karom to taan tane, i ipoon ŋgar toozi wa.
2CO 4:5 Saawe tau nivotia mos, yei nisavsaav pa taumai mako. Nisavsaav pa tamtamon nighe: “Yesu Krisi, i Tiina toit. Ve yei besooŋa tsiam. I tauu imbaaŋ ghei nilam to niuul gham.”
2CO 4:6 Muuŋ geeg, Maaron isaav ighe: “Ghazooŋa aat ivot ve isul ila ndoroom loolo!” Maaron tawe mon, tauta igham ghazooŋa tooni isul ila yei lolomai paam. Leso nighilaal mbonari tomania tapiri ve poia tooni tau Krisi itotoia pait.
2CO 4:7 Yei mbaŋooŋa nimin uur tau tigharaat zi pa taan ve tighur kuaz popoia izila lolozi. Yei tamtamon sorok to taan, ve tapirimai imbool. Eemon Maaron ighur ghazooŋa tooni ve tapiri izila lolomai, ve ighur uraat tooni ila nimamai. Leso itotoi tapiri ila uraat tsiei. Tapiri tawe, ene tiina le tiina kat.
2CO 4:8 Yei, pataŋani naol ighamgham ghei. Eemon pataŋani tane itatan ghei mako. Monmon eez ivolvool payei. Eemon lolomai isaghat mako. Pasaa, yei niwatagh: Maaron pale igham eez eta ivot payei.
2CO 4:9 Tamtamon tighurghur pataŋani payei. Eemon Maaron ipul ghei mako. Pataŋani maata maata itatan ghei nizi. Eemon niburig muul.
2CO 4:10 Pataŋani naol tau monmon nibadbaad zi ne, ene imin nipaak Krisi pa mateegh tooni. Eemon i ipapalot ghei ve niyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Tauta nipaghazoŋaini nighe i ileep maata yaryaare.
2CO 4:11 Yei tamtamon to taan mon, ve tapirimai imbool. Ve saawe isov tau nileep izi taan, nilepleep ila mbuzaagh maata pasaa, yei nitaghon Yesu. Eemon niyozyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Gabuamai tane ipaghazoŋai Yesu ighe i ileep maata yaryaare.
2CO 4:12 Tauvene monmon nilepleep ila naal aavo. Eemon niuluul gham to agham lepoogh poia ila to Maaron.
2CO 4:13 Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: “Yau naghur ila to Maaron, tauta nasavia.” Yei tauvene paam nighur ila to Maaron, ve nitaghon ghuruuŋ ila tsiei ŋgara. Tauta nisasavia vaaru poia pa tamtamon.
2CO 4:14 Pasaa, yei niwatagh: Ŋeer tau ipaburigin Tiina toit Yesu pa mateegh na, murei pale ipaburigin ghei paam, raraate imin igham pa Yesu. Ve i pale igham ghiit tala tayooz ila naagho, ve ipavotvotin ghiit ighe: “Aghita. Ene tamtamon tsiau.”
2CO 4:15 Pataŋani naol tau nibadbaad zi ne, ene to iuul gham. Yei nighe poia to Maaron izazaa to eval tiina, leso lolozi poia pani ve tipait eeza pa tapiri ve poia tooni.
2CO 4:16 Tauvene pataŋani naol tau nibaad zi ne, irau itatan ghei ve igham ghei nipul uraat tsiei ne mako. Onoon, anoŋamai ighe isaghat. Eemon ene gabua to muuri mon. Ve lolomai, saawe isov Maaron ighamgham uratoi ghei, leso itoor ghei nimin paaghu.
2CO 4:17 Pataŋani naol tau nibadbaad zi ne, yei nighita nighe ene gabua tiina mako. Ene raurauai mon. Ve malau mako pale isov. Eemon pataŋani naol tane pale iuul ghei, leso ezamai tiina izi nugh sambam, ve nileep tomania Maaron ila mbonari tiina loolo le alok. Gabua poia tau pale ivot payei ne, ene iliiv kat pa pataŋani tsiei ta naol ne.
2CO 4:18 Tauvene gabua tau taghit zi pa mataan ne, yei matamai ila pazi mako. Matamai ilala pa gabua tau irau taghit zi mako ve talooŋ varuzi mon. Pasaa, gabua tau taghit zi pa mataan ne, pale tigheen rig ve tisov. Ve gabua tau aazne iit irau taghit zi mako, ene pale tigheen le alok.
2CO 5:1 Yei nighita anoŋamai to taan tane, ene imin dur sorok to anunumai ileep iloŋ ila. Ve yei niwatagh: Isaav ighe tireu dur tane, Maaron pale igham lemai ruum tauu tau igheen izi sambam. Ruum tawe, tamtamon tigharaata pa nimazi mako. Maaron tauu igharaata. Ve ruum tana pale igheen le alok.
2CO 5:2 Tauvene aazne, yei nipasawal ve nitaŋ nighe: “Oyai, ŋeez o nileep ila niamai paaghu tawe?” Niamai tawe, ene anoŋamai paaghu to sambam. Saawe tau niloŋ nila, ene imin anunumai inonogh ghi pa nonoghiiŋa paaghu. Leso nileep tinimai ŋginaaŋa sov.
2CO 5:4 Saawe tau nilepleep iloŋ ila dur tsiei to taan tane, lolomai ipataŋan ve nitaŋtaŋ pa lepoogh to nugh sambam. Eemon lolomai pa nipul anoŋamai to taan tane mako. Nighe anoŋamai to taan ighengheen tauvene, le malmalimai niloŋ nila anoŋamai paaghu to sambam tau pale igheen le alok. Leso anoŋamai to sambam iyol anoŋamai to taan tane, imin tanonogh ghiit pa nonoghiiŋa paaghu.
2CO 5:5 Maaron ighur ghiit to tagham lepoogh tauvene. Ve igham tauu Avuvu pait imin puughu pa gabua naol tau murei pale igham pait.
2CO 5:6 Tauta saawe isov, yei niroi mako, ve niyooz ariaaŋ. Onoon saawe tau nileep tomania anoŋamai to taan, nileep soghan pa Tiina toit. Eemon yei niwatagh: Murei pale nila nileep tomania.
2CO 5:7 Tauvene aazne, taghit katin gabua eta pa mataan soone. Lepoogh toit to taan, ene tataghon eez to ghuruuŋ ila.
2CO 5:8 Nayol aliŋag muul. Yei niroi mako ve niyooz ariaaŋ. Ve lolomai nighe le nipul anoŋamai to taan tane, ve nila nileep tomania Tiina toit Yesu izi sambam. Pasaa, ene gabua poia kat iliiv lepoogh tsiei to taan.
2CO 5:9 Tauta isaav ighe nileep soghan pa Tiina toit, ma nileep tomania izi nugh tooni, ene yei nizuari ghei pa ghamuuŋ ŋgar tau i loolo pani.
2CO 5:10 Pa murei, iit tasov aat tayooz ila Krisi naagho. Leso igabiiz ghiit, ve ighur atuya pa iit eŋaeŋa itaghon ŋgar tau taghamu izi taan na. Ŋgar popoia, ve ŋgar sasaghati paam.
2CO 5:11 Tauvene yei niroi pa Ŋeer Tiina. Tauta nizuari ghei nighe le nigham tamtamon titoor ŋgar toozi ila pani. Lolomai tomania ŋgar tsiei, ene igheen ghazooŋa ila Maaron maata. Ve nighe yam paam aghazooŋ payei, ve aghilaal ila lolomim aghe yei nibesbees pa Maaron toman lolomai.
2CO 5:12 Yam agham ŋgar pa saveeŋ tsiei tane mindai? Aghe nipait taumai muul, leso aghur ila aghe yei ezamai pa uraat tsiei? Mako. Yei nisavia saveeŋ tane, leso apakur ghei pa uraat tau nighamu ne, ve irau ayol saveeŋ to zeran siriv tau tileep tomani gham na. Zeran tana, tighamgham ŋgar pa tamtamon ezazi ve tipakur zi pa gabua to uliin mon. Ve gabua to loloon, yes tigham ŋgar pani mako.
2CO 5:13 Tamtamon siriv tighit ghei tighe ŋgar tsiei ivaghamgham imin borauŋa. Ve siriv tighe ŋgar tsiei iduduuŋ. Ene poia. Tauzi gha tisavsaav! Eemon uraat tsiei tane, nighamghamu to nipakur Maaron eeza, ve niuul gham.
2CO 5:14 Ŋgar to Krisi tau loolo igheen toit kat na, ene ighamgham pooz payei ve ipapaburigin ghei pa ghamuuŋ uraat tooni. Pasaa, yei nighur ila nighe ŋeer eemon tawe ta igham tamtamon tisov niazi, ve imaat pa sosor toozi. Tauta yes tau tipaako pa mateegh tooni na, tisov tipul lepoogh toozi muŋgaana wa.
2CO 5:15 Krisi imaat pa tamtamon tisov, leso yes tau tigham lepoogh paaghu ila tooni na, tileep titaghon tauzi ŋgar toozi muul sov, ve tileep titaghon ŋgar tau i loolo pani. Pasaa, i imaat pa sosor toozi, ve iburig pa mateegh, leso iuul zi.
2CO 5:16 Tauvene aazne, yei nigabiiz tamtamon eta itaghon ŋgar to taan muul mako. Onoon, muuŋ yei nigabiiz Krisi itaghon taan ŋgara. Eemon aazne, nigham ŋgar tauvene pani muul mako.
2CO 5:17 Isaav ighe tamtamon eta imin Krisi le, ve ileep ila tooni, ene Maaron igham gabua paaghu ivot. Ŋgar muŋgaana to tamtamon tana, ene isov, ve i igham lepoogh paaghu.
2CO 5:18 Gabua isov tana ivot ila to Maaron. Aghita. Muuŋ, koi isap itiŋa Maaron sosoon. Eemon ila uraat to Krisi, aazne itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon wa. Ve i ighur uraat ila nimamai ighe niuul tamtamon, leso yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon.
2CO 5:19 Muuŋ, koi isap iit tamtamon ve Maaron sosoon. Pasaa, tamamalaaŋ pa tutuuŋ tooni. Eemon ila uraat to Krisi, Maaron ireu sosor toit, ve ipasov koi tawe. Tauta aazne, maata kisin sosor toit muul mako, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon wa. Ve i ighur saveeŋ tooni ilam tsiei, leso nivotia pa tamtamon, ve tiwatagh eez to yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon.
2CO 5:20 Tauvene yei nigham Krisi naagho, ve Maaron ivovotia aliiŋa payam ila avomai. Yei nitaŋ rarai gham pa Krisi eeza nighe: “Atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon.”
2CO 5:21 Aghita. Krisi, i le sosor eta mako. Eemon Maaron ighur sosor toit izaa tooni ve imaat imin watooŋrau to ireua. Leso iit tau tapaak Krisi ne, tamin tamtamon duduŋazi ila Maaron maata.
2CO 6:1 Yeŋa Maaron niluplup ghei pa uraat tooni. Tauvene nighe nipalot gham tauvene: Poia to Maaron tau izaa tsiam na, aat ipaburigin gham pa taghoniiŋ Maaron ŋgar tooni. Leso poia tooni tana ighur anooŋa. Ighe mako, ene pale imin kaut sorok.
2CO 6:2 Maaron aliiŋa isaav tauvene: “Yau taug naghur saawe to nagham mulin gham ve nagham poghani gham. Ve saawe tana duduuŋ, nalooŋ suŋuuŋ tsiam, ve nauul gham.” Alooŋ. Saawe to Maaron igham mulin ghiit ve igham poghani ghiit, tauta aazne tazaa pani wa.
2CO 6:3 Besooŋ tsiei tau nighamghamu pa Krisi ne, yei nighe nitaghon ŋgar tau iduduuŋ kat ila tamtamon matazi. Pa ighe nigham sosor eta, ve tamtamon tirere ghei, ene pale sosor tsiei tana ipoon zi ve tighur ila to Krisi mako.
2CO 6:4 Ŋgar tsiei isov, ene itotoi ighe yei besooŋa tauu to Maaron. Pasaa, pataŋani maata maata ighamgham ghei, eemon niyooz ariaaŋ pa badooŋ zi. Monmon pataŋani izazaa tsiei, ve saawe siriv, nighita nighe lemai eez muul mako.
2CO 6:5 Tamtamon tiloslos ghei, ve tighurghur ghei niloŋ nila ruum to yavyavuuŋ, ve nighamgham saghat ila malmal. Yei nirav taumai pa uraat to Krisi le tapirimai isov kat. Ve saawe naol, nighengheen poi mako, ve pitoltool ghei.
2CO 6:6 Yei nigham ŋgar tau iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata, ve nighazooŋ pa ŋgar tooni, ve nighamgham poghania tamtamon. Ve isaav ighe tigham saghatin ghei, ene niyai ghei ve nibaado mon. Avuvu Patabuyaaŋ ilepleep tomani ghei, ve nighur lolomai pa tamtamon kat.
2CO 6:7 Yei nisavsavia saveeŋ onoon mon, ve Maaron tapiri ipapalot ghei. Gabua tsiei to malmal, ene ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata. Ŋgar tane imin iiz tau nipaparav pani, ve imin sigheu tau niponpoon taumai pani.
2CO 6:8 Saawe tau nigham uraat to Maaron, tamtamon siriv tipait ezamai, ve siriv tivelegh ghei tighe yei tamtamon sorok. Tamtamon siriv tipait varumai, ve siriv tivaghamunia ezamai. Tamtamon siriv tighit ghei tighe yei besooŋa tauu to Maaron, ve siriv tighe yei nigham karom ve nipaghau tamtamon pa eez to Maaron.
2CO 6:9 Tamtamon siriv tighazooŋ payei, ve siriv tikankaan payei. Saawe siriv, nigham ŋgar nighe paita nimaat. Eemon nimaat mako. Pataŋani siriv tau tivot payei, ene to ipaduduuŋ ghei. Eemon irav ghei nimaat mako.
2CO 6:10 Onoon, pataŋani naol tau nibadbaad zi, ene igham ghei lolomai ipataŋan. Eemon Maaron igham ghei lolomai poia irau saawe. Yei nileep imin mbolaaŋa. Eemon niuluul eval tiina le tirau kat pa ghamuuŋ gabua popoia ila to Maaron. Yei lemai gabua eta mako. Eemon nirao pa gabua naol isov.
2CO 6:11 O yam Korin, yei lolomai igheen tsiam kat, tauta nisavia saveeŋ naol tane payam. Leso awatagh katin lolomai. Eemon nighita nighe yam aponpoon lolomim payei soone.
2CO 6:13 Yau nasaav payam imin natugŋa yam: Apoon lolomim payei muul sov. Aghur lolomim payei, imin yei nighur lolomai payam.
2CO 6:14 Alooŋ. Yes tau tighur ila to Krisi mako na, yam apaak zi sov. Pa ŋgar toozi imin yam mako. Yes tau titaghon ŋgar duduuŋa ve yes tau timalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni na, pale tilup zi pa uraat mindai? Ghazooŋa ve ndoroom irau tilup zi? Mako.
2CO 6:15 Ma Krisi yesuru Sadan tigham ŋgar raraate? Isaav ighe tamtamon ee ighur ila to Krisi, ve ite ighur ila mako, saa gabua irau ilup yesuru? Mako.
2CO 6:16 Yam awatagh: Iit tamin Maaron maata yaryaare rumei tooni. Mindai, irau rumei tooni ipaak maaron karomŋa rumei toozi? Mako. Saveeŋa, Maaron isavia pataghaaŋ wa. Ighe: “Yau pale naleep tomani zi, ve nalaghlaagh ila sosozi. Ve yau pale namin Maaron toozi, ve yes timin tamtamon tsiau.”
2CO 6:17 Tauta Maaron isaav muul ighe: “Apul zeran sasaghati tana tileep, ve ala aleep soghan pazi. Ve gabua tau ighe iŋgalaaŋ mako, na agharauu sov. Leso nagham gham toman lolog poia.
2CO 6:18 Ve yau namin tamamim, ve yam amin natugŋa ve natug livaŋa. Saveeŋ tane, ene Maaron saksaki tauu aliiŋa.”
2CO 7:1 Yam zeran tsiei, lolomai igheen tsiam kat. Aghita. Maaron igham leen saveeŋ mbuaaŋ popoia naol tane. Tauvene ŋgar isov tau ivaghamunia anoŋaan ma anunuun, ve igham ghiit tasaghat ila Maaron maata na, tapuliir zi tileplez. Ve taroi pa Maaron, ve taghur tauun tamin i le kat, ve tataghon ŋgar patabuyaaŋ mon imin i tauu.
2CO 7:2 Yam toŋvetaz, apoon lolomim payei muul sov. Akaak lolomim payei lak! Pa yei nigham sosor pa tamtamon eta, ma nivaghamunia tamtamon eta, ma nigham karom to nium gabua to tamtamon eta, ene mako.
2CO 7:3 Saveeŋ tsiau tane, yau nasavia to nasees matamim mako. Naghe napaduduuŋ gham mon. Yau nasaav payam wa. Lolomai igheen tsiam kat. Tauvene isaav ighe talepleep, ma tamaat, ene gabua eta irau irav motin lupuuŋ toit mako.
2CO 7:4 Yau nasaav ghazooŋa payam. Lolog ruru payam mako. Yau naghit gham naghe yam arao kat. Tauta agham ghau tintinig. Onoon, pataŋani naol ighamgham ghei. Eemon ŋgar tau yam aghamghamu na, ene ipalot ghau, ve igham ghau lolog poia le poia kat.
2CO 7:5 Saawe tau nila nivot taan sirivu to Masedonia, yei lemai sooso eta to mariaoŋ mako. Pasaa, pataŋani maata maata iŋarui ghei. Yeŋa tamtamon nivavazorai ghei. Ve nigham ŋgar naol ila lolomai ve roiŋ tiina igham ghei.
2CO 7:6 Eemon Maaron toit, i Ŋeer to palotiiŋ yes tau pataŋani itatan zi na. Tauta igham Titus ilam peria tsiei izi Masedonia, leso ipalot ghei, ve irav atemai.
2CO 7:7 Ve tane mon mako. Gabua ite tau ipalot ghei, ene vene: Saawe tau Titus ilam, i ipaesia varumim payei ighe saawe tau ilat peria tsiam, yam apaloti ve arav aate. Ve ipaes payei ighe lolomim ipataŋan kat pa pataŋani tau muuŋ ivot ila sosoon, ve apasawal aghe le aghit ghau muul, ve ŋgar tsiam iyaryaaŋ kat aghe apaak ghau pa ŋgar tsiau. Saveeŋ tooni tawe igham ghau lolog poia le poia kat.
2CO 7:8 Yau nawatagh: Rau tau naboode payam na, aat igham gham lolomim isaghat. Eemon lolog ipataŋan pa gabua tawe mako. Onoon, muuŋ lolog ipataŋan pani. Ve aazne mako. Pasaa, naghita naghe lolomim ipataŋan rigmon, ve isov.
2CO 7:9 Tauta aazne lolog poia. Eemon lolog poia pa lolomim tau isaghat na mako. Yau lolog poia pasaa, saawe tau lolomim isaghat, yam atoor ŋgar tsiam. Ŋgar to loloon ipataŋan pa sosor toit ve tatoor ŋgar toit, ene itaghon Maaron ŋgar tooni. Tauta rau tsiei tana ivaghamun gham mako.
2CO 7:10 Isaav ighe loloon ipataŋan itaghon Maaron ŋgar tooni, ene igham ghiit tatoor loloon, leso Maaron igham mulin ghiit. Ŋgar tauvene, sei irau loolo ipataŋan pani? Mako. Eemon isaav ighe loloon ipataŋan imin yes tau titaghon ŋgar to taan, ene aat igherev ghiit pa mateegh.
2CO 7:11 Aghita. Saawe tau agham rau tsiau ve lolomim isaghat itaghon Maaron ŋgar tooni, yam irau asaŋan mako. Rekia ve agharaat taumim. Pasaa, ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe apaghazoŋai taumim, leso yau nawatagh: Pataŋani tau ivot na, yam aleep ila loolo mako. Yam aroi pa Maaron, ve aghe ataghon duduŋai ŋgar tooni. Tauta aghur atuya pa ŋeer tau igham sosor na. Ve aazne, apasawal aghe le aghit ghau muul. Ŋgar tsiam isov tana itotoi ighe pataŋani tau ivot na, yam sosor tsiam mako.
2CO 7:12 Saawe tau nabood rau tana payam, yau nagham ŋgar tiina pa ŋeer tau igham sosor tana, ma tamtamon tau i igham sosor pani na mako. Yau naghe yam apaghazoŋai taumim ila Maaron maata aghe yam lolomim igheen tsiei ve apaak ghei pa ŋgar tsiei. Tauta nabood rau tana.
2CO 7:13 Tauvene ŋgar tau yam aghamu na, ene ipalot ghei, ve irav atemai. Ve gabua ite. Titus ipaes payei ighe i loolo poia kat pasaa, saawe tau i ilat, yam asov aghamu toman lolomim poia. Tauta aate izi, ve igham ŋgar naol muul mako. Ŋgar tsiam tana ipalot ghei paam, ve igham lolomai poia kat.
2CO 7:14 Muuŋ, yau nasavia varumim pa Titus ve napait gham pa ŋgar tsiam. Saveeŋ tsiau tawe igham ghau mayag mako. Pasaa, aliŋamai tau nisavia pani imin paitooŋ gham na, ene onoon. I tauu ighita wa. Tauvene saveeŋ tsiei tawe onoon, raraate imin saveeŋ isov tau yei nisasavia payam na paam, ene onoon mon.
2CO 7:15 Titus paam loolo igheen tsiam kat. Pasaa, maata iŋgalŋgal saawe tau i ilat tsiam. Yam atandagh pani ve aghamu toman lolomim poia, ve yam asov alooŋ aliiŋa. Pasaa, aroi pa Maaron ve aghe ataghon ŋgar tooni.
2CO 7:16 Tauvene aazne, yau lolog poia le poia kat. Pasaa, yau naghur ila ariaaŋ naghe yam aat ataghon katin Maaron ŋgar tooni.
2CO 8:1 Yam toŋvetaz, yei nighe yam awatagh: Poia to Maaron ipaburigin lupuuŋ to Krisi tau tileep izi taan sirivu to Masedonia le tigham ŋgar poia kat.
2CO 8:2 Onoon, yes tileep ila pataŋani tiina loolo, ve mbolaaŋ igham zi le tileep saghat kat. Eemon tigoog maet tiina kat to tiuul tamtamon to Krisi tau tileep saghat izi Yerusalem. Ŋgar toozi tawe, tighamu toman lolozi poia kat. Pasaa, yes matazi reiŋ gabua.
2CO 8:3 Taug naghita ŋgar toozi wa. Tauvene naghe napaes payam: Maet tau tigooga pa uleeŋ na, tiina kat. Tighur irau to yes tighuru, ve tighur siriv paam izala paavo. Tauzi lolozi tighe tigham tauvene.
2CO 8:4 Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat tighe yes paam tighur nimazi pa uleeŋ Maaron tamtamon tooni tau mbolaaŋ igham zi na. Tauta tinoknok ghasoniiŋ ghei le niyok pazi.
2CO 8:5 Yei nighe pa tigham ŋgar tane mon. Eemon mako. Imin maata, yes tighur tauzi toman lolozi isov ila pa Tiina toit, ve tighur tauzi payei paam, itaghon Maaron loolo.
2CO 8:6 Uraat to uleeŋ tane, poia to Maaron imin puughu pani, ve Titus ipaburigini ila sosomim wa. Tauta yei nisaav pani to ipalot gham pani le apasovu kat.
2CO 8:7 Maaron Avuvu irei tapiri tomania uraat ve ŋgar maata maata payam le arau kat. Yam aghur ila ariaaŋ, avovotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, aghazooŋ pa ŋgar tooni, ve tinimim ibees pa uraat tooni. Ve uraat tau nighamu ila sosomim na, ene ipaburigin gham, tauta lolomim pa Maaron ve tamtamon paam. Uraat to uleeŋ tamtamon, ene ŋgar ite tau poia to Maaron ipapaburigin ghiit pani. Tauvene yam arao paam, ve matamim reirei, o poia.
2CO 8:8 Aliŋag tane, nasavia imin tutuuŋ payam mako. Yau naghe natoov gham, leso naghita: Yam aghur lolomim pa Maaron ve tamtamon kat, imin yes siriv tau tinizi ibees pa uraat tane, ma mako?
2CO 8:9 Poia to Tiina toit Yesu Krisi, yam awataghi wa. Muuŋ, i irao pa gabua ta naol ne. Eemon ipuliir gabua tooni tawe tisov tizi tigheen, ve izilam taan gha ileep imin ŋeer mbolaaŋa, leso iuul gham, ve igham gham arau kat pa gabua to Maaron.
2CO 8:10 Tauvene yau naghita naghe: Yam apasov uraat tane le isov kat, o poia. Ndaman tau ila wa, lolomim ipazaagh gham pa uraat to uleeŋ tane, ve apaburigini imin maata.
2CO 8:11 Uraat to uleeŋ tau lolomim ipaburigin gham pani na, yam irau tinimim ibees pani, ve agham uratoini le apasovu kat. Yam aat aghur irau to aghuru. Isaav ighe lemim maet tiina, aghur tiina. Ighe lemim tiina mako, aghur ŋgiira.
2CO 8:12 Pa ighe iit leen gabua eta, ve loloon taghe tagham pa Maaron, i pale loolo poia pani. Ve ighe leen gabua mako, ene poia. Maaron irau ighur maata pait to tagham gabua tauvene pani ne mako.
2CO 8:13 Ŋgar tsiam ikau pa saveeŋ tsiau tane sov. Yau naghe yam auul tamtamon siriv tileep poia, ve taumim aleep saghat ne mako. Naghe yam asov aleep raraate.
2CO 8:14 Aazne, yam arao pa gabua naol. Tauvene yam irau auul zi pa mbolaaŋ toozi. Ve murei, isaav ighe yes tirao pa gabua siriv tau yam ambool pani, ene pale anazi tiuul gham. Leso yam asov aleep raraate.
2CO 8:15 Yam irau ataghon ŋgar tau muuŋ ivot pa yes Israela, indeeŋ saawe tau tiyau aniiŋ manna na. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Yes tau tiyau tiina na, tighan le tipasovu kat. Avozi muuri rigta izi mako. Ve yes tau tiyau ŋgiira mon na, tauvene paam. Timbool mako. Tighan le apozi isuŋ.”
2CO 8:16 Yau napait Maaron toman lolog poia. Pasaa, i igham Titus ighur loolo payam kat. Tauta i ighe iuul gham, raraate imin yei nighe niuul gham.
2CO 8:17 Saawe tau yei nighasoni to ilat ighit gham, i iyok pa aliŋamai. Ve tauu loolo ighe ilat ighit gham paam. Pasaa, i ighur loolo payam kat ve ighe iuul gham.
2CO 8:18 Ve yei aat nimbaaŋ toŋvetaz toit ite leso yesuru Titus tilat. Ŋeer tane, lupuuŋ to Maaron tisov tipapait eeza pa uraat tooni to votiaaŋ vaaru poia.
2CO 8:19 Ve tane mon mako. Lupuuŋ to Krisi tighuru, leso yeŋa nilaagh pa uraat tane. Uraat to uleeŋ tane, poia to Maaron ipaburigini ila sosoon. Ve yei nighe nighamu to nipait Tiina toit eeza, ve nipaghazoŋai taumai nighe yei tinimai ibees pa uraat to uleeŋ Maaron tamtamon tooni.
2CO 8:20 Yei niwatagh: Tamtamon pale tighur maet tiina pa uleeŋ toŋvetaz toit tau mbolaaŋ igham zi na. Tauvene yei nighe niŋgin poghania maet tau nigham zi ne, ve nigham ŋgar tau iduduuŋ mon ila Tiina toit maata, ve tamtamon matazi paam. Leso tamtamon tiyau avozi payei sov.
2CO 8:22 Ve yei aat nimbaaŋ toŋvetaz toit ite paam ilat tomania zeran ru tawe, leso yes tol tilat payam. Ŋeer tane, yei nighur uraat maata maata ila niima, ve nighita nighe tiini ibesbees pa uraat to Maaron. I ighur ilat tsiam ariaaŋ ighe yam aghur lolomim pa uraat tane kat, tauta ighe iuul gham.
2CO 8:23 Tauvene Titus, yam awataghi wa. Pasaa, yeiru niluplup ghei pa uraat tau nighamghamu ila sosomim. Ve toŋvetaz toit ru tau nasavi zi payam na, yesuru tigham lupuuŋ to Krisi naagho ve tilat. Uraat toozi tomania ŋgar tau tighamghamu na, ene ipait Krisi eeza, ve ipaghazoŋai tapiri tomania poia tooni.
2CO 8:24 Tauvene isaav ighe yes tol tilat peria tsiam, na agham zi ve atotoi ŋgar poia pazi. Leso tiwatagh tighe yam lolomim pazi, ve lupuuŋ tisov to Krisi tiwatagh tighe: Saveeŋ tau muuŋ nisavia to nipait varumim na, ene onoon.
2CO 9:1 Aiyo, yam tau aleep izi taan sirivu to Akaia na, irau nabood saveeŋ malaua payam mako. Pasaa, yau nawatagh: Ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe auul Maaron tamtamon tooni tau mbolaaŋ igham zi na. Ene imin besooŋ tsiam ila pa Maaron. Monmon, yau napapait varumim pa zetaanŋa to Masedonia. Pasaa, ndaman tau ila wa, yam agoog maet ve aghuru gha isaŋan. Ŋgar tsiam iyaryaaŋ kat aghe agham uraat to uleeŋ tane, tauta ipaburigin eval tiina to Masedonia paam.
2CO 9:3 Tauvene yei nipait varumim ve nisaav pazi nighe yam agoog maet wa. Puughu tane ta yau naghe nambaaŋ Titus tomania toŋvetaz toit ru tawe timuuŋ tilat, leso tiuul gham pa uraat tane. Mako pale saveeŋ tau nisavia imin paitooŋ gham na imin kaut sorok.
2CO 9:4 Yau naghur ila ariaaŋ naghe yam pale agharaat gabua imin abumim ve isaŋan. Eemon isaav ighe yeŋa tamtamon siriv to Masedonia nilat, ve tighit gham agharaat gabua soone, ene pale mayag pa aliŋag tau nasavia to napait gham na, ve yam paam pale mayamim.
2CO 9:5 Matag iŋgal tane, tauta naghe nambaaŋ toŋvetaz toit tol tana timuuŋ tilat. Leso yamŋa agharaat maet tau agooga itaghon saveeŋ mbuaaŋ tsiam na, ve isaŋan pataghaaŋ. Maet tana pale itotoi poia to Maaron pa tamtamon tooni. Yau lolog pa nalat nazozonook payam ve aghur gabua ne mako. Yau naghe agham gabua tiina toman lolomim.
2CO 9:6 Matamim iŋgal: Isaav ighe tamtamon eta ivazogh aniiŋ ŋgiira, ene pale saawe to taitaiŋ, i aat ighita anooŋa ŋgiira mon. Ve tamtamon tau ighe ivazogh aniiŋ katini, ene pale ighita anooŋa katini.
2CO 9:7 Tauvene maet piiz tau tamtamon eŋaeŋa tighuru itaghon tauzi lolozi, ene poia. Eemon isaav ighe yam aŋguruut gabua tsiam, ve tizozonook payam ila ila le aghuru, ene poia mako. Pasaa, Maaron loolo pa yes tau tireirei gabua toozi toman lolozi poia.
2CO 9:8 Maaron, i irau ighur poia tooni tiina izaa tsiam ila eez maata maata. Leso yam arau kat pa gabua naol isov irau saawe, ve irau agham uraat popoia ta naol ne.
2CO 9:9 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa. Ighe: “Ŋeer poia, i ireirei gabua tooni pa yes mbolaaŋa. Tamtamon tauvene, ŋgar tooni duduuŋa pale igheen ariaaŋ taghon taghon gha ila.”
2CO 9:10 Yes tau tivavazogh aniiŋ na, Maaron igham lezi aniiŋ uuve. Ve i igham aniiŋ pa iit tasov. I pale igham gabua tsiam ivot katini, leso arei tiina ila pa yes mbolaaŋa. Ŋgar tauvene iduduuŋ ila i maata, ve ighur anooŋa popoia maata maata.
2CO 9:11 Tauvene Maaron pale igham gham arau kat pa gabua naol isov. Leso yam irau agham uleeŋ pa tamtamon irau saawe. Ve saawe tau yei nigham gabua tsiam ila peria to yes tau mbolaaŋ igham zi na, yes pale lolozi poia pa Maaron, ve tipakuru pa uleeŋ tau yam agham pazi na.
2CO 9:12 Uraat tane, yam aghamu imin besooŋ tsiam ila pa Maaron. Uleeŋ tsiam pale ipasov mbolaaŋ to tamtamon tooni. Ve tane mon mako. Pale igham eval tiina lolozi poia pa Maaron, ve tipaiti kat pa poia tooni paam.
2CO 9:13 Ŋgar tsiam tau aghe arei gabua tsiam ve ayambaar uleeŋ ila pa yes mbolaaŋa na, ene itotoi gham ighe yam aghur ila vaaru poia to Krisi, ve ataghon aliiŋa. Tauvene tamtamon tau tigham uleeŋ ilat tsiam na, pale tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni.
2CO 9:14 Ve lolozi igheen tsiam, ve matazi iŋgal gham ila suŋuuŋ toozi. Pasaa, tighita poia tiina to Maaron igheen tsiam.
2CO 9:15 Iit loloon poia pa Maaron ve tapakuru! Pasaa, i igham leen gabua tau poia le poia kat. Isaav ighe tasavia gabua tawe, ene pale tasavia mindai? Pa saveeŋ eta irao mako.
2CO 10:1 Tamtamon siriv tiŋgalŋgal saveeŋ payau tighe saawe tau naleep tomani gham, yau naroiroi ve nasasavia saveeŋ popoia mon payam. Ve ighe naleep soghan payam, ene napakur taug ve avog iyaryaaŋ payam. Tauvene yau Paulus naghe napalot gham pa saveeŋ siriv. Saveeŋ tau naghe nasavia, ene nasavia toman ŋgar marowa ve ŋgar to natatan taug imin Krisi itaghoni.
2CO 10:2 Yau nawatagh: Zeran siriv tighe yei nitaghon Maaron ŋgar tooni mako. Tighe nitaghon ŋgar to tamtamon mon. Zeran tawe aat tiyamaan zi. Pa ighe nilat, ene irau naroi pazi mako. Pale nayaon zi toman saveeŋ ariaaŋa. Eemon lolog pa nagham ŋgar tauvene mako. Tauvene nataŋ rarai gham naghe agharaat ŋgar tsiam.
2CO 10:3 Onoon, aazne yei nileep izi taan. Eemon nipaparav imin yes tau titaghon taan ŋgara ne mako.
2CO 10:4 Pasaa, zaab to malmal tau yei nipaparav pani, ene to taan mako. Ene zaab tau Maaron igham payei, ve i tauu tapiri igheen ila. Tauta ruum ariaŋazi tau koiamaiŋa tiyoŋyooŋ ila lolozi na, yei irau nireu mbirisai zi tizi.
2CO 10:5 Zeran siriv tipapait tauzi pa ŋgar toozi, ve avozi iyaryaaŋ pa ŋgar karom naol tau iponpoon eez pa yes tau tighe tiwatagh Maaron na. Zeran tauvene, yei nireureu ŋgar ve saveeŋ karom toozi isov. Ve nitatan ŋgar toozi sasaghati, ve nigham ŋgar toozi isov imuul ila pa Krisi. Leso titaghon ŋgar tooni, ve tileep ila i saamba.
2CO 10:6 Yei nighur matamai ilat tsiam mon. Ighe yam alooŋ aliŋamai ve ataghon saveeŋ tsiei, ene yei aat nighur atuya pa tamtamon tisov tau tizorzoor saveeŋ na.
2CO 10:7 Alooŋ. Yam agabiiz gabua paavo mon sov. Agabiiz poghania loolo tooni paam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar ighe i to Krisi, i aat iwatagh ighe yei paam to Krisi, ve Krisi tauu ta ighur ghei pa uraat tooni.
2CO 10:8 Onoon, saveeŋ tsiau tane, ene imin napait ezamai pa uraat tau nighamghamu ne. Eemon mayag mako. Pasaa, yei ezamai pa uraat tane. Tiina toit ighur ghei pa uraat tane to nivaghamun gham mako. I ighe nipalot gham.
2CO 10:9 Tauvene agham ŋgar aghe rau tau nabood zi payam na, ene to naparoi gham sov.
2CO 10:10 Tamtamon siriv tisavi ghau tighe: “Saveeŋ tau i iboode ila rau na, ariaaŋa ve toman tapiri. Eemon isaav ighe tauu ilam peria, ene taghita taghe i le tapiri mako, ve ivaghamgham pa savsaveeŋ. Saveeŋ tooni anooŋa mako.”
2CO 10:11 Zeran tana irau tigham ŋgar poi. Pa saveeŋ tau nileep malau ve niboode payam na, isaav ighe nilat gha itiŋa taleep, ene pale nitaghon saveeŋ tana ŋgara.
2CO 10:12 Yei nimin zeran siriv mako. Yes tiliiv ghei kat. Pasaa, ŋgar tau tighamghamu na, yei irau nighamu mako. Yei mayamai pa paitooŋ taumai ezamai. Eemon yes mayazi pa ghamuuŋ ŋgar tauvene mako. Tighe yes tirao kat. Pasaa, saawe tau tigabiiz tauzi, yes tigham ŋgar pa Maaron aliiŋa mako. Tigabiiz tauzi tomania to zetazŋa ŋgar toozi. Zeran tauvene, lezi ŋgar mako.
2CO 10:13 Yei irau nipakur ghei sorok imin zeran tana mako. Isaav ighe nipakur ghei, ene nipakur ghei pa uraat tau nighamu izi nugh tau Maaron ighuru payei na. Nugh tana, yam Korin aleep ila paam. Ve nugh tau ighe lemai ezamai to nigham uraat pani mako, ene irau nimalaaŋ ve nila nigham ta sewe mako.
2CO 10:14 Nugh tau Maaron ighuru payei to nigham uratoini na, yei nimalaaŋ pani mako. Yam Korin aleep iloŋ ila paam. Ve yei ta nilat ve nivotia vaaru poia to Krisi payam imin maata. Tauvene yei ezamai pa ghamuuŋ uraat ila yam sosomim.
2CO 10:15 Yei irau nipakur ghei pa tamtamon siriv uraat toozi mako. Uraat tau taumai nighamu izi nugh tau Maaron ighuru payei to nigham uratoini, o nipakur ghei pani. Uraat tau nighamghamu ila sosomim to nipalot ghuruuŋ ila tsiam, yei nighe ivot imin tiina.
2CO 10:16 Leso imin eez payei to nivotia vaaru poia izi nugh siriv tau tighengheen soone. Yam Korin ve taghon gha ila. Pa lolomai pa nipakur ghei pa uraat tau tamtamon ite ighamu ne mako. Tauvene nighe le nila nugh tau tamtamon tigham uratoi zi soone, o poia.
2CO 10:17 Maaron aliiŋa isaav ighe: “Tamtamon tau loolo pa ŋgar to pakuruuŋ, na i aat ipakur Ŋeer Tiina.”
2CO 10:18 Isaav ighe tamtamon eta ipait tauu, ene takankaan: Maaron loolo poia pani, ma mako? Ve ighe Maaron tauu ipait tamtamon eta, ene tawatagh taghe i loolo poia pani.
2CO 11:1 Yau naghe nagham ŋgar to borauŋa rig. Mindai, irau ayok payau?
2CO 11:2 Aghita. Yau nasiigh gham pa Krisi wa. Ve ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ mon, ve naghur gham ala tooni, imin livaa mbiu tau tighuru ila to tamoot. Pasaa, Maaron ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe tamtamon tooni tighur lolozi ve ŋgar toozi isov ila pani mon.
2CO 11:3 Aazne, yam ataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve aghur lolomim isov iŋarui Krisi. Eemon naroi pa aat tamtamon siriv tikau ŋgar tsiam, imin muuŋ moot igham karom pa Eva ve itombaana, mako apul ŋgar tana.
2CO 11:4 Pasaa, yau nawatagh: Tamtamon siriv tilat tileep tomani gham, ve saveeŋ tau tivovotia pa Yesu na, ene raraate imin saveeŋ tau muuŋ yei nisavia payam na mako. Ve avuvu tau yes tighe yam aghamu, ene raraate imin Maaron Avuvu tau muuŋ aghamu na mako. Ve vaaru poia tau tivovotia payam na paam, ene raraate imin vaaru poia tau yei nisavia payam ve aghur ila na mako. Eemon yam agham zi toman lolomim poia, ve apul zi gha tighamgham uraat toozi tawe, ve aghur ila saveeŋ toozi.
2CO 11:5 Alooŋ. Mbaŋooŋa siriv tau yam aghit zi aghe ezazi tintiina na, yes tiliiv ghau mako. Saa ŋgar tau yes tighamu, yau naghamu paam.
2CO 11:6 Onoon, yau ŋeer to savsaveeŋ imin yes mako. Eemon ŋgar to Maaron, yau nambool pani mako. Saawe naol, ŋgar maata maata tau naghamghamu ne, ipaghazoŋai ghau ila matamim ighe yau naghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni.
2CO 11:7 Yam awatagh: Saawe tau navotia vaaru poia to Maaron payam, natatan taug, ve nagham uraat payam sorok. Nayok pa agham leg atuya mako. Yau nataghon eez tauvene to napakur gham. Laak, yam aghita mindai? Yau nasosor?
2CO 11:8 Saawe tana, yau naleep ila lupuuŋ siriv to Krisi nimazi. Uleeŋ tau tigham payau na, ene iuluul ghau to nagham uratoi gham. Ŋgar tane, ene imin yau naum gabua toozi, ve nagham payam.
2CO 11:9 Saawe tau itiŋa talepleep ve mbolaaŋ igham ghau, yau naghason gham pa uleeŋ eta mako. Pasaa, toŋvetaz siriv to Masedonia tilam, ve tiuul ghau pa saa gabua tau nambool pani na. Ve lolog pa nagham pataŋani eta payam mako. Tauta nayai ghau, ve naghason gham pa uleeŋ eta mako. Ve aazne ve taghon gha ila paam, pale nataghon ŋgar raraate mon.
2CO 11:10 Alooŋ. Saveeŋ onoon to Krisi igheen ila lolog ve i tauu ighit ghau ve nasavia saveeŋ tane. Yam tamtamon to Akaia, tsiam eta irau igham ghau napul eez tau nataghoni pa uraat tsiau ne mako. Pa eez tane ta igham ghau tintinig ve napakur ghau pani.
2CO 11:11 Mindai, yam aghe yau lolog payam mako, tauta nataghon eez tane? Maaron iwatagh: Yau lolog igheen tsiam kat.
2CO 11:12 Tauvene irau nayok payam to auul ghau ne mako. Eez tau nataghoni pa uraat tsiau ne, ene pale ighengheen tauvene. Pa naghe napoon eez pa yes tau tipapait tauzi ezazi tighe yes raratezi imin yei.
2CO 11:13 Zeran tawe, tigham tauzi timin mbaŋooŋa to Krisi. Eemon yes mbaŋooŋa tauu to Krisi mako! Tigham karom.
2CO 11:14 Ve iit irau tarur pa karom toozi tawe mako. Pasaa, Sadan tauu irau itoor ghi imin aŋela ve itotoi ghazooŋa to Maaron, leso itombaan ghiit.
2CO 11:15 Tauvene besooŋa tooni paam, irau tigham tauzi timin zeran tau titaghon ŋgar duduuŋa. Eemon tarur pazi sov. Murei, Maaron pale ighur atuya iŋarui zi pa ŋgar toozi.
2CO 11:16 Yau nasaav wa. Naghe nasavia saveeŋ rig imin borauŋa. Eemon tsiam eta ighit ghau imin borau sov. Ve isaav ighe aghit ghau imin borau, ene poia! Apul ghau ve nagham ŋgar imin yes borauŋa, ve napait taug ezag rig.
2CO 11:17 Yau nawatagh: Saveeŋ tau naghe nasavia to napait taug, ene itaghon ŋgar to Tiina toit mako. Saveeŋ tau naghe nasavia, ene imin saveeŋ to yes borauŋa tau lezi ŋgar mako.
2CO 11:18 Ve tambaaŋo. Pasaa, eval tiina tau yamŋa alepleep na, tipapait tauzi ezazi itaghon ŋgar to taan. Tauvene yau paam, anag naghe napait taug.
2CO 11:19 Aa yam Korin, yam aat ŋgar puughu! Tauta yes tau lezi ŋgar mako na, yam lolomim poia pazi, ve lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ to yes borauŋa!
2CO 11:20 Ve tane mon mako. Pa ighe tamtamon eta itatan gham ve izoornugh ighe ataghoni pa ŋgar tooni mon, ma ipasovuur gabua tsiam, ma igham gabua tsiam piind ee mon, ma ipapait tauu, ma iposai gham ve ipamayaŋin gham, na yam ayok pani mon, ve apuli ighamgham tauvene.
2CO 11:21 Zeran tana tiliiv ghei kat! Tigham ghei mayamai. Pasaa, ŋgar tau tighamghamu na, yei irau nitaghoni mako. Aiyo, naghe naseeŋ saveeŋ tsiau borau tane. Pasaa, zeran siriv tau tileep tomani gham na mayazi mako ve tipapait tauzi ezazi. Tauvene yau aat nataghon ŋgar toozi ve napait taug ezag paam!
2CO 11:22 Mindai, zeran tana yes Hibrua? Yau paam to Hibru. Ve yes to Israel? Yau paam to Israel. Ve yes tivot ila to Abaram? Yau paam navot ila to Abaram.
2CO 11:23 Ve yes besooŋa to Krisi? Yau paam, besooŋa tooni. Eemon yau naliiv zi. Aliŋag tane, yau nawatagh, ene saveeŋ to borauŋa. Eemon tambaaŋo! Yau narav taug pa uraat to Krisi le naliiv zi. Saawe naol tilos ghau le nasaghat, ve tighur ghau naloŋ nala ruum to yavyavuuŋ pai katini. Ve saawe naol, naghe paita namaat. Pataŋani naol tau nabaad zi ne, ene naliiv zeran tana.
2CO 11:24 Daaba to yes Yuda tilos ghau pa ravraav pai liim wa. Ve saawe eŋaeŋa tau tilos ghau na, tilos ghau pai tamoot ee saŋavul liim ve paaŋ (39).
2CO 11:25 Yes Roma tigham toon ve tilos ghau pai tol wa. Ve saawe ee, eval tikor maet ve tirav matin ghau. Pai tol, yau nazaa waaŋ ve niraav nila le waaŋ imbiriis ila te paavo. Ve saawe ee, namoghan ila te paavo pa mboŋ ee, ve mataaz ee.
2CO 11:26 Saawe naol tau nalaghlaagh, saghatiiŋ maata maata iŋaŋarui ghau ve rigmon kanaŋ namaat. Yaa ivot toman tapiri le rigmon kanaŋ izugh ghau gha nalaleg. Monmon umbuuŋa, ve yes Yuda tau yeŋa nugh eemon, ve yes tau Yuda mako na paam tizuari zi tighe le tivaghamun ghau. Tauvene isaav ighe naleep ila nugh tintiina, ma nalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa, ma nazaa waaŋ ve naraav ila te paavo, ene pataŋani ighamgham ghau tauvene. Ve yes tau titoom ve tigham tauzi timin toŋvetaz to Krisi na, tighamgham pataŋani tiina payau paam.
2CO 11:27 Monmon, yau narav taug pa uraat ve nagheen poi mako. Ve saawe naol naleep saghat, ve murun ghau ve pitool ghau. Leg aniiŋ mako. Ve ŋgoaaŋ ighamgham ghau pasaa, leg nonoghiiŋa poia eta to nanonogh ghau pani mako.
2CO 11:28 Pataŋani naol tawe, to tinig mon. Ve gabua ite ighamgham pataŋani payau paam. Pasaa, saawe isov, yau naghamgham ŋgar naol pa lupuuŋ tisov to Krisi, ve lolog bubu pazi.
2CO 11:29 Isaav ighe tamtamon eta ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ mako, ene igham ghau nayamaan naghe tapirig isov. Ve ighe tigherev toit eta gha igham sosor, ene igham ghau ateg yavyav kat.
2CO 11:30 Isaav ighe ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe napait taug, ene poia. Yau aat nataghon ŋgar tsiam. Eemon saawe tau napakur ghau, yau aat nasavia gabua siriv tau titotoi tighe yau tapirig imbool.
2CO 11:31 Maaron tau Tiina toit Yesu Krisi Taama na, iit aat tapait eeza irau saawe. I iwatagh: Saveeŋ tsiau tane, karom mako. Ene onoon mon.
2CO 11:32 Saawe tau naleep izi nugh tiina Damaskus, gavana tau kinik Aretas ighuru pa ŋginiiŋ nugh tawe na, ighur zaaba siriv to tiŋgin ataman to nugh, leso tikis ghau.
2CO 11:33 Eemon naleep ila nakaral tiina loolo, ve zetagŋa titugh ghau itaghon sooso to yaghur tau igheen ila didiiŋ tiina to nugh, ve nazila. Tauta i ikis ghau mako, ve naghau.
2CO 12:1 Onoon, yau naghita naghe ŋgar to paitooŋ tauun ezaan, ene iuul ghiit mako. Eemon leg eez ite paam mako pasaa, yam lolomim pa ŋgar tauvene. Tauta yau aat naseeŋ saveeŋ tsiau, ve nasavia gabua siriv tau Tiina toit Yesu ivotia payau ila tandaghiiŋ.
2CO 12:2 Yau nawatagh ŋeer ee to Krisi. Ndaman saŋavul ve paaŋ tau ila wa, Maaron indae izala pa sambam tau saaŋa le saaŋa kat. Ve yau nawatagh mako. Ŋeer tawe tauu izala ve ighita pa maata, ma itandagh mon? Maaron mon ta iwatagh.
2CO 12:3 Tauvene ŋeer tana, Maaron indae izala pa nugh tooni tau paghuuna le paghuuna kat. Ve nayol aliŋag muul. Nawatagh mako. Ŋeer tana tauu izala ve ighita pa maata, ma itandagh mon? Maaron mon ta iwatagh. Saawe tau ileep ta sewe, i ilooŋ saveeŋ to gabua siriv. Gabua tawe, isaav ighe tatoova to tasavia, ene pale tarao mako. Pasaa, saveeŋ eta irau ivotia gabua tawe ighazooŋ mako. Ve gabua ite. Gabua tawe lezi ŋgalsekiiŋ. Tamtamon eta to taan irau ivoti zi mako.
2CO 12:5 Ŋeer tau gabua tawe ivot pani na, yau irau napakuru. Eemon irau napakur taug ne mako. Yau naghe nasavia gabua siriv tau itotoi ighe yau tapirig imbool. Tane mon ta napakur ghau pani.
2CO 12:6 Tauvene yau irau napakur taug mako. Eemon isaav ighe nagham tauvene, ene aat nagham ŋgar to borauŋa mako. Pasaa, saveeŋ tau nasavia to napait taug, ene onoon. Eemon lolog pa ŋgar tauvene mako. Pasaa, lolog pa tamtamon tipait ezag sorok mako. Naghe tighita ŋgar tau naghamghamu ne, ve tilooŋ saveeŋ tsiau. Ve isaav ighe tighita gabuag ve tipait ghau, ene poia.
2CO 12:7 Maaron ivotia gabua popoia katini payau. Eemon i loolo pa napakur taug pa ŋgar tau i igham payau ne mako. Tauta ipul Sadan ivavaghamun ghau pa pataŋani ee to ulig. Pataŋani tau ighamgham ghau ne, ene imin mbaŋooŋa to Sadan. Iŋgalŋgal ghau imin waar tuatau, leso napakur taug geeg sov.
2CO 12:8 Pataŋani tane, yau naghason Tiina toit pai tol naghe ighamu ighau payau.
2CO 12:9 Eemon i isaav payau ighe: “Mako. Poia tsiau tau izazaa tsio, ene irao. Uil saa kaut muul? Yes tau tapirizi imbool, ene yau irau natotoi tapirig ivot ighazooŋ kat ila toozi.” Tauvene isaav ighe tapirig imbool, ene tintinig, ve napakur ghau. Pasaa, saawe tau taug tapirig imbool, ene Krisi tapiri tiina igheen tsiau.
2CO 12:10 Tauvene isaav ighe nataghon Krisi, ve nayamaan taug naghe tapirig imbool, ve tamtamon tipamayaŋin ghau, ve tigham saghatin ghau, ve tighur pataŋani payau, ene lolog poia mon. Pasaa, saawe tau tapirig imbool, Krisi ipapalot ghau pa tauu tapiri. Tauta nayooz ariaaŋ.
2CO 12:11 Oyai, yam Korin agham ghau nasavia saveeŋ imin yes borauŋa wa. Imin ta yam apait ghau pa uraat tsiau, kanaŋ poia. Eemon yam agham tauvene mako. Onoon, yau ŋeer sorok. Eemon yes mbaŋooŋa tau yam aghit zi aghe ezazi tintiina na, yeŋa raratemai. Saa ŋgar tau yes tighamu, ene yau naghamu paam.
2CO 12:12 Ŋgar ve uraat tau naghamghamu ila sosomim, ene itotoi ighe yau mbaŋooŋa tauu to Krisi. Pasaa, nayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve Maaron ipalot ghau gha nagham gabua ŋgeretazi ve uraat tintiina ivotvot. Tauta itotoi ighe i ileep tomani ghau pa uraat tsiau.
2CO 12:13 Laak, yau nagham saa sosor payam? Ŋgar eemon geeg tau nagham payam na, ene ite rig pa ŋgar tau naghamgham pa lupuuŋ siriv to Krisi. Ene nayok pa agham leg atuya mako. Nagham tauvene pasaa, lolog pa nagham pataŋani payam mako. Ighe yam aghita aghe ŋgar tsiau tana iduduuŋ mako, na apul sosor tsiau!
2CO 12:14 Yau nagig gham pai ru wa. Ve aazne, matag iŋgal naghe nalat naghit gham muul imin pai tol. Ve irau nagham pataŋani eta payam mako. Pasaa, lolog pa nagham gabua tsiam mako. Yau nagham ŋgar pa yam taumim. Naghe lolomim ilam tsiau, o poi. Aghita. Geegeu tindoundou gabua pa uleeŋ tamazŋa ma tinazŋa? Mako. Yes geegeu tileep ila tamazŋa ma tinazŋa nimazi.
2CO 12:15 Tauvene isaav ighe yau narei taug tomania gabua tsiau isov to nauul gham, ene lolog poia mon. Ma mindai? Ŋgar tsiau tau lolog igheen tsiam kat, tauta igham gham lolomim payau geeg mako ne?
2CO 12:16 Tauvene yau lolog pa nagham pataŋani payam mako, tauta nayok pa agham leg atuya mako. Aiyo, saveeŋ tane imuul ta sene. Tala geeg sov. Yau nawatagh: Zeran siriv tau tileep tomani gham na, tiŋgalŋgal saveeŋ payau tighe: “Ŋeer tawe, i irao pa ghamuuŋ karom. Onoon, i iyok pait to tagham le atuya mako. Eemon ilam itombaan ghiit, ve iyauur maet tau tagooga pa uleeŋ na ve ighamu imin le!”
2CO 12:17 Saveeŋ toozi tawe, yau nakankaan pani. Yes tau nambaaŋ zi tilat payam na, toozi eta imin eez payau to natombaan gham ve nayau gabua tsiam? Mako.
2CO 12:18 Onoon, yau ta napalot Titus pa saveeŋ gha ilat. Ve nambaaŋ toŋvetaz toit ite ilat tomania. Ve mindai? Titus itombaan gham, ve iyau gabua tsiam? Yam awatagh: I irau igham ŋgar tauvene mako. Ve yeiru Titus ŋgar tsiei ve gabuamai raraate.
2CO 12:19 Mindai, yam aghe saveeŋ tau niboode ila rau tane, ene to nipoon taumai? Mako. Yei nisavia saveeŋ tane ila Maaron maata itaghon Krisi ŋgar tooni. Pasaa, yei nipaak Krisi ve nileep ila tooni. Yam toŋvetaz, lolomai igheen tsiam kat. Tauvene ŋgar isov tau nighamghamu ne, ene to iuul gham ve ipalot gham.
2CO 12:20 Eemon yau naroi: Saawe tau ighe nalat, ene pale naghita ŋgar tsiam le irau lolog mako. Ighe tauvene, ene pale yau nayaon gham ve nagham ŋgar tau irau lolomim mako na. Pasaa, matag iŋgal naghe saawe tau nalat, ene pale naghit gham aghamgham ŋgar sasaghati naol tauvene: Aparzoor gha akuup taumim ala soghan soghan, ve ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe atatan zeetmimŋa, ve agham zi titaghon ŋgar tsiam mon. Ve atemim yavyav, agham ŋgar pa taumim mon, aŋgalŋgal saveeŋ pa zeetmimŋa, asisinai zi, apapait taumim ezamim, ve aghamgham ŋgar sasaghati siriv paam tau ireureu lupuuŋ tsiam.
2CO 12:21 Ve naroi pa gabua ite paam: Isaav ighe namuul nalat, ve naghit gham agharaat taumim soone, ene pale Maaron ipamayaŋin ghau ila matamim. Mako lolog ipataŋan, ve nataŋ pa eval tiina tau tigham sosor, ve titoor ŋgar toozi soone na. Ene nasavia yes tau ŋgar toozi iŋgalaaŋ mako, ve matazi ghaara imin ŋgavuun, ve tila pa naghozi mon ve tigham ŋgar sasaghati maata maata.
2CO 13:1 Yau nalat naghit gham pai ru wa. Ve aazne naghe nagham laghooŋ tsiau ite muul imin tol. Leso nawatagh katin ŋgar tsiam. Pasaa, Maaron aliiŋa isaav tauvene: “Tamtamon ru ma tol aat tighita gabua pa tauzi matazi ve tipariaaŋ saveeŋa, o taghur ila taghe ene onoon.”
2CO 13:2 Saawe tau nalat naleep tomani gham imin pai ru, yau nasaav ariaaŋ payam naghe ayamaan gham pa ŋgar tau aghamghamu na. Ve aazne, naleep malau, ve nayol aliŋag muul. Isaav ighe namuul nalat, ve naghita yes tau muuŋ tigham sosor na titoor ŋgar toozi soone, ene irau naghurghur zi mako. Pale naghur pataŋani pazi. Ve yes mon mako. Tamtamon siriv tau aazne tighamgham sosor na paam, irau naghurghur zi mako.
2CO 13:3 Aazne, ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe le aghita gabua eta imin ilaal payam. Leso awatagh aghe yau navotia Krisi aliiŋa payam. Tauvene yam pale aghita. Eemon Krisi tapiri igheen soghan payam mako. I ighamgham uraat ila sosomim toman tapiri tiina. Ve yam aghilaalo mako.
2CO 13:4 Onoon, saawe tau Krisi imaat izala ai pambarooŋ, tamtamon tighita tighe i le tapiri mako. Eemon Maaron tapiri ipaburigini pa mateegh, ve aazne i ileep maata yaryaare. Yei tauvene paam. Tapirimai imbool. Eemon nipaak Krisi ve nileep ila tooni, tauta Maaron tapiri ipapalot ghei pa uraat tsiei, leso niuul gham.
2CO 13:5 Agabiiz poghania taumim: Ŋgar tau aghamghamu na, itotoi ighe yam aghur ila, ma mako? Ve yam irau aghilaal aghe Krisi ileep ila lolomim, ma mako? Anumeer taumim sorok sov. Pa aat aghur ila mako ma vene.
2CO 13:6 Ve yei nighur ila tauvene: Isaav ighe agabiiz ghei, ene pale aghilaal aghe yei mbaŋooŋa tauu to Krisi.
2CO 13:7 Yei nighason Maaron to ipalot gham, leso agham ŋgar saghati muul sov. Pa nighe le ataghon katin ŋgar isov tau iduduuŋ ila i maata. Ve isaav ighe tamtamon tigabiiz ghei tighe yei mbaŋooŋa tauu to Krisi, ma tighe yei nigham karom pa uraat tsiei, ene kaut sorok. Eemon yam aat ataghon katin ŋgar duduuŋa, o agham ghei lolomai poia.
2CO 13:8 Pasaa, yei irau nizoor saveeŋ onoon mako. Yei nileep to nipariaaŋa.
2CO 13:9 Tauvene isaav ighe tamtamon tighit ghei tighe tapirimai imbool, ene poia. Eemon nighe yam ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam, o lolomai poia. Tauta saawe isov, nighurghur gham ila suŋuuŋ tsiei, ve nighaghason Maaron to igham uratoi gham le ŋgar tsiam isov iduduuŋ mon ila i maata.
2CO 13:10 Saveeŋ tane, aazne naleep soghan ve naboode ilat payam. Pasaa, lolog pa nalat ve nagham saveeŋ ariaaŋa payam mako. Onoon, Tiina toit ighur ghau to nagham uraat tauvene payam. Eemon yau irau to navaghamunia tamtamon mako. I ighur ghau to napalot tamtamon, leso ghuruuŋ ila toozi ivot imin tiina ve iyaryaaŋ.
2CO 13:11 Yam toŋvetaz, naghe napasov saveeŋ tsiau. Yam asov alooŋ saveeŋ palotiiŋ tsiau tane, ve lolomim poia, agharaat ŋgar tsiam, alup lolomim imin eemon, ve ataghon ŋgar luuma mon. Leso Maaron tau loolo igheen toit ve igham ghiit taleep poia toman loloon luuma na, ileep tomani gham.
2CO 13:12 Tauvene lolomim poia pa taumim ve avataki nimamim itaghon ŋgar to iit tamtamon to Maaron.
2CO 13:13 Maaron tamtamon tooni tau tileep ta sene, tigham aaz poia toozi ilat payam.
2CO 13:14 Poia to Tiina toit Yesu Krisi izaa to yam asov, ve ŋgar to Tamaan Maaron tau loolo igheen toit kat na igheen tomani gham, ve Avuvu Patabuyaaŋ ilup gham amin eemon. Onoon.
GAL 1:1 Yau Paulus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi, ta nabood rau tane. Uraat tau naghamghamu ne, tamtamon eta ighur ghau pani mako, ve lupuuŋ eta to taan tighur ghau pani mako. Yesu Krisi gha Taama Maaron tau ipaburigini pa mateegh na, yesuru ta tighur ghau pa uraat tane.
GAL 1:2 Toŋvetaz tisov to Krisi tau tileep tomani ghau ne, yeŋa nibood rau tane pa yam lupuuŋ to Krisi tau aleep irau taan sirivu to Galesia na.
GAL 1:3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma.
GAL 1:4 Krisi iyoki tauu gha imaat itaghon Tamaan Maaron loolo, leso ireu sosor toit, ve ipas ghiit pa saghati tapiri tau aazne igheen irau taan.
GAL 1:5 Tauvene tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon.
GAL 1:6 Oyai, yau nagham ŋgar naol pa yam Galesia. Aghita. Ila uraat to Yesu Krisi ve poia tooni, Maaron ipoi gham amin le wa. Eemon yam rekia mon aghur murimim pani, ve aghe ataghon vaaru poia ite. Ve vaaru poia eemon ta ighengheen. Ite paam mako. Alooŋ. Tamtamon siriv tau tilepleep tomani gham na, yes titortoor vaaru poia to Krisi, ve tikaukau ŋgar tsiam. Zeran tawe, saveeŋ toozi isapir kat.
GAL 1:8 Tauvene yam alooŋ zi sov. Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta, ma aŋela to sambam eta ivotia vaaru poia payam, ve saveeŋ tooni isapir pa vaaru poia tau muuŋ yei nivotia payam, ene aatyavyav to Maaron aat izaa tooni ve ivaghamunia. Yei paam, isaav ighe nigham tauvene, aatyavyav to Maaron aat izaa tsiei ve ivaghamun ghei.
GAL 1:9 Tauvene saveeŋ tau nisavia gha alooŋa wa, tauta aazne nayoli muul. Isaav ighe tamtamon eta ivotia saveeŋ payam, ve saveeŋ tooni isapir pa vaaru poia tau muuŋ yam aghamu na, aatyavyav to Maaron aat izaa tooni ve ivaghamunia.
GAL 1:10 Yam agham ŋgar mindai? Saveeŋ tsiau tane, yau nasavia to nagham tamtamon lolozi poia payau? Mako. Yau nasavia leso Maaron loolo poia payau. Ve mindai? Yam aghe yau nazuari ghau to nagham tamtamon lolozi? Mako kat! Isaav ighe nagham tauvene, ene yau besooŋa to Krisi mako.
GAL 1:11 Yam toŋvetaz, yau naghe yam awatagh kat tauvene: Vaaru poia tau yau nasavia payam na, ene ivot ila to tamtamon eta to taan mako.
GAL 1:12 Pasaa, yau naghamu ila to tamtamon eta mako. Ve tamtamon eta ipaghazoŋai ghau pani mako. Yesu Krisi tauu, ta ipaghazoŋai ghau pani.
GAL 1:13 Ŋgar tau muuŋ naghamghamu na, yam aat alooŋa wa. Saawe tau nataghon yes Yuda pa tutuuŋ ve suŋuuŋ toozi, naghur pataŋani tintiina izazaa to yes tau tileep ila lupuuŋ to Maaron na, ve nagham zi tileep saghat kat. Pasaa, naghe le nareu zi, ve napasov lupuuŋ toozi le isov kat.
GAL 1:14 Saawe tana, yau nazuari ghau kat pa suŋuuŋ ve tutuuŋ to yei Yuda, le naliiv zetagŋa naol tau yeŋa tumbuuŋ eemon na. Pasaa, ŋgar tsiau iyaryaaŋ kat naghe le nataghon duduŋai tutuuŋ tisov to tibugŋa tau tigheen muuŋ ve ilam.
GAL 1:15 Eemon, saawe tau tinaŋ ipoop ghau soone, Maaron isiigh ghau pataghaaŋ wa. Ve murei ra, i ipoi ghau namin le, itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve itotoi Naatu payau, leso navotia vaaru pa yes tau Yuda mako na. Saawe tau gabua tana ivot payau, yau nala nail ŋeer eta to taan to ipaghazoŋai ŋgar tsiau ne mako.
GAL 1:17 Ma rekia nazala Yerusalem pa ghitooŋ yes tau timin mbaŋooŋa to Krisi imin maata payau na mako. Malmalig nala naleep izi taan sirivu to Arabia. Naleep le isov, ra namuul nala pa nugh Damaskus.
GAL 1:18 Ndaman tol isov, ra nazala Yerusalem pa ghitooŋ Petrus, ve yeiru nileep irau mboŋ saŋavul ve liim.
GAL 1:19 Saawe tana, naghita mbaŋooŋa siriv to Krisi mako. Naghita Yakobus tau Tiina toit taazi na mon.
GAL 1:20 Saveeŋ tau naboode payam ne, ene karom mako. Ila Maaron maata, ene saveeŋ onoon.
GAL 1:21 Yau naghita Petrus le isov, ra nala naleep izi taan sirivu to Siria ve Silisia.
GAL 1:22 Saawe tana, lupuuŋ to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Yudea na, tighita naghog mako.
GAL 1:23 Tiloŋlooŋ varug mon tauvene: “Ŋeer tau muuŋ ighurghur pataŋani pa iit tamtamon tau taghur ila Krisi saveeŋ tooni, ve ireureu ghiit, tauta aazne ivovotia saveeŋ tana pa tamtamon.”
GAL 1:24 Tauvene yes tilooŋ varug pa ŋgar tau Maaron igham payau na, ve tipait eeza pa tapiri ve poia tooni.
GAL 2:1 Ndaman saŋavul ve paaŋ isov, ra yeiru Banabas nizala muul pa Yerusalem. Saawe tana, nagham Titus ve yeŋa nila.
GAL 2:2 Nazala sorok mako. Nataghon ŋgar tau Maaron ivotia payau, tauta nazala. Nila peria, ra yeŋa yes tau tamtamon tighit zi tighe yes timin daaba pa lupuuŋ to Krisi na, nila nilup ghei soghan, ve napaes pazi pa vaaru poia tau navovotia pa yes tau Yuda mako na. Pa naroi: Ighe murei tiburig ve tiyau avozi pa uraat tsiau, ene pale uraat tau naghamghamu na, ighur anooŋa mako.
GAL 2:3 Ve aghita. Titus tau yeŋa nizala na, i Yuda mako. I to Grik. Eemon yes daaba tawe tizoornugh pa ravuuŋ waaro mako.
GAL 2:4 Saawe tana, tamtamon siriv tau toŋvetaz tauu to Krisi mako na, tilam tizool ghei tighe tipadeu payei. Pasaa, yes tiwatagh: Yei nighur ila nighe: Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, Krisi ipas ghiit pa eez to taghoniiŋ tutuuŋ wa. Zeran tawe tighe tigham ghei nimin besooŋa sorok muul pa yes Yuda gabuazi ve tutuuŋ toozi.
GAL 2:5 Eemon yei niyooz ariaaŋ, ve nilooŋ aliŋazi rigta mako. Pasaa, nighe le saveeŋ onoon to vaaru poia igheen duduuŋ pa yam tau Yuda mako na.
GAL 2:6 Tauvene yau napaesia vaaru poia tau navovotia na pa yes daaba tau tiŋginŋgin lupuuŋ to Krisi, ve tiyok pani mon. Tirere pani mako, ve tiseeŋga pa saveeŋ ite paam mako. Mako kat. Daaba tawe, tamtamon titandagh pazi tighe ezazi tintiina. Ve isaav ighe ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, ene yau nagham ŋgar pa gabua tauvene mako. Pasaa, Maaron paam igham ŋgar pa tamtamon ezazi mako.
GAL 2:7 Yes daaba tana tighilaal ghau tighe: Maaron inumeer ghau, ve ighur uraat ila nimag ighe navotia vaaru poia pa yes tau Yuda mako na, raraate imin ighur uraat to votiaaŋ vaaru poia pa yes Yuda ila Petrus niima.
GAL 2:8 Pasaa, Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa pa yes tau Yuda mako na, ve ipapalot ghau pa uraat tau naghamghamu ila sosozi, raraate imin ighur Petrus imin mbaŋooŋa pa yes Yuda, ve ipapaloti pa uraat tau ighamghamu ila sosozi.
GAL 2:9 Tauvene Yakobus, Petrus, ve Yoan, tau tamtamon tighit zi tighe timuŋmuuŋ pa uraat to Krisi na, yes tighilaal tighe: Maaron ighur poia tooni izaa tsiau, ve ighur uraat tane ila nimag. Ve lolozi poia pa yeiru Banabas uraat tsiei, ve tighita tighe yeŋa uraat tsiei eemon. Tauvene yeŋa nivataki nimamai, ve nimbu saveeŋ nighe yeiru Banabas aat nila nigham uraat ila yes tau Yuda mako na sosozi, ve yes tigham uraat pa yes Yuda.
GAL 2:10 Gabua eemon tau tisaav payei tighe nighamu, ene vene: Yei aat matamai iŋgal tamtamon toozi tau mbolaaŋ igham zi na, ve niyambaar lezi uleeŋ siriv. Yau nalooŋ saveeŋ toozi tawe, ve nayok pani mon. Pasaa, muuŋ ve ilam, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe nagham tauvene.
GAL 2:11 Saawe tau Petrus izilam nugh Antiok, i igham ŋgar tau iduduuŋ mako. Tauvene yau nasaav duduuŋ ila maata, ve nayaoni.
GAL 2:12 Pasaa, muuŋ, i yesŋa yes tau Yuda mako na, tiluplup zi pa ghanghaniiŋ. Eemon saawe tau Yakobus imbaaŋ zeetŋa siriv tila tivot toozi, Petrus imoghaagh pa yes tau Yuda mako na, ve yesŋa tilup zi muul mako. Pasaa, iroi pa yes tau tiyooz ariaaŋ pa tutuuŋ to Mose ve ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi.
GAL 2:13 Ve i zigani mako. Yuda siriv tau tighur ila to Yesu na, tipaak Petrus pa karom tooni. Ve Banabas paam, tikau ŋgar tooni le itaghon zi pa karom toozi tawe.
GAL 2:14 Yau naghita ŋgar toozi tawe isapir kat pa saveeŋ onoon to vaaru poia. Tauvene nasaav kat pa Petrus ila eval tiina matazi naghe: “Yo Yuda. Eemon yo upul Yuda gabuazi ve tutuuŋ toozi, ve uleep imin yes tau Yuda mako na. Mindai ta aazne utoor ŋgar tsio muul ve ughe utaghon Yuda gabuazi? Ŋgar tau ughamu na, ene pale igham yes tau Yuda mako na matazi iŋgal tighe yes aat titaghon yes Yuda gabuazi ve tutuuŋ toozi.”
GAL 2:15 Onoon, yes nugh nugh tau tikankaan pa Maaron na, timamalaaŋ pa tutuuŋ tooni irau saawe. Ve iit tau siŋ to Yuda duduuŋ ne, taghamgham tauvene mako.
GAL 2:16 Eemon iit tawatagh: Ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ, ene irau igham tamtamon eta iduduuŋ ila Maaron maata ne mako. Ghuruuŋ ila toit tau iŋarui Yesu Krisi, tauta imin eez pait gha taduduuŋ ila Maaron maata. Puughu tane ta iit taghur ila to Yesu Krisi, leso igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata. Ve eez to taghoniiŋ tutuuŋ, ene tanumeera muul mako. Pasaa, tamtamon eta irau itaghon duduŋai tutuuŋ to Maaron, ve ighamu iduduuŋ ila Maaron maata ne mako.
GAL 2:17 Tauta iit tazuari ghiit taghe le taghur ila to Yesu Krisi ve taleep tuŋia ila tooni. Leso i igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata. Onoon, saawe siriv, iit tamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni. Eemon pale tasaav mindai? Yesu Krisi imin puughu pa sosor toit tawe? Mako kat!
GAL 2:18 Ve aghita. Eez to taghoniiŋ tutuuŋ, yau napaghazoŋaini naghe ene isov wa. Isaav ighe natoor ŋgar tsiau ve napayooz eez tawe muul, ene aat namalaaŋ pa Maaron ŋgar tooni.
GAL 2:19 Tauvene eez to taghoniiŋ tutuuŋ, yau napuli wa. Pasaa, saawe tau Krisi ibaad sosor tsiau atuya izala ai pambarooŋ itaghon saveeŋ to tutuuŋ, ene imin yau paam namaat tomania. Tauta aazne, naleep ila tutuuŋ saamba muul mako, ve nagham lepoogh paaghu ila to Maaron, ve nabesbees pani.
GAL 2:20 Tauvene lepoogh tsiau tau aazne naghamu izi taan, ene taug naŋgini muul mako. Krisi tau ilepleep ila lolog ne, tauta iŋgin lepoogh tsiau. Tauvene yau naghur ila to Maaron Naatu tau ighur loolo payau kat, ve ipul tauu gha imaat payau. Ghuruuŋ ila tsiau tane, tauta aazne ighamgham pooz payau pa lepoghag to taan.
GAL 2:21 Poia to Maaron tau izazaa toit ila uraat to Yesu Krisi na, irau matag veleghini imin kaut sorok ne mako. Isaav ighe ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ irau igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata, ene Krisi imaat sorok.
GAL 3:1 Aa yam kankanooŋa to Galesia, sei ikau ŋgar tsiam? Aazne, avaghamgham imin yes tau mura tivaghamun zi na! Saawe tau nileep tomani gham, yei nipaghazoŋai gham pa Yesu Krisi, le imin ta taumim aleep, ve aghita tiravu izala ai pambarooŋ.
GAL 3:2 Aiyo, naghe naghason gham pa gabua ee. Yam agham Maaron Avuvu itaghon saa eez? Eez to taghoniiŋ tutuuŋ, ma eez to alooŋ vaaru poia ve aghur ila?
GAL 3:3 Yam aat lemim ŋgar mako taa? Papazoge, Maaron Avuvu ipaburigin gham gha agham lepoogh poia ila tooni. Puughu mindai ta aazne aghe apasov uraat tooni ila taumim tapirimim?
GAL 3:4 Gabua naol tau muuŋ ivotvot payam na, ene ivot payam sorok? Mako!
GAL 3:5 Ve puughu mindai ta Maaron irei Avuvu payam, ve ighamgham gabua ŋgeretazi ila sosomim? Yam ataghon duduŋai tutuuŋ tooni, ta ighamgham tauvene payam ne? Mako. Yam alooŋ vaaru poia mon, ve aghur ila.
GAL 3:6 Matamim iŋgal imuul ila pa Abaram. Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav tauvene: “Abaram ighur ila to Maaron, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.”
GAL 3:7 Tauvene yam irau awatagh aghe yes tau titaghon eez to ghuruuŋ ila, tauta timin Abaram natŋa.
GAL 3:8 Maaron iwataghi wa: Murei, nugh nugh tau Yuda mako na, pale tighur ila vaaru poia, ve ghuruuŋ ila toozi tana igham zi tiduduuŋ ila i maata. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: Muuŋ kat, Maaron ivotia vaaru poia pa Abaram ighe: “Yo pale umin eez pa nughmariŋ to taan, leso poia tsiau izaa toozi.”
GAL 3:9 Tauvene tamtamon tisov tau tighur ila to Krisi na, poia to Maaron aat izaa toozi, imin muuŋ Abaram ighur ila ve poia to Maaron izaa tooni.
GAL 3:10 Yes tau tinumeer tighe ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ pale imin eez pazi to tiduduuŋ ila Maaron maata, ene pale aatyavyav to Maaron izaa toozi ve ivaghamun zi. Saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa: “Saveeŋ naol tau tiboode ila rau to tutuuŋ na, yam aat matamim kisin zi ve ataghoniir zi le tisov. Ve sei tau ighe itaghon suvinia mako, ene pale aatyavyav to Maaron izaa tooni, ve ivaghamunia.”
GAL 3:11 Tauvene tutuuŋ irau imin eez pa tamtamon eta to iduduuŋ ila Maaron maata mako. Ene igheen mataghare wa. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode ila rau na, isaav tauvene: “Tamtamon tau ighe ighur ila, ene aat iduduuŋ ila Maaron maata, ve igham lepoogh poia ila tooni.”
GAL 3:12 Eemon eez to taghoniiŋ tutuuŋ, ene ŋgara ite pa eez to ghuruuŋ ila. Pasaa, eez to taghoniiŋ tutuuŋ, ene vene: “Tamtamon tau ighe itaghoniir tutuuŋ tisov, ene aat ileep poia.”
GAL 3:13 Tauvene eez to taghoniiŋ tutuuŋ, ene igham pataŋani pait. Pa ighe tataghon duduŋai tutuuŋ mako, ene pale aatyavyav to Maaron izaa toit ve ivaghamun ghiit. Eemon Yesu igham niaan gha ibaad aatyavyav to Maaron izala ai pambarooŋ. Tauta igham mulin ghiit pa pataŋani tawe. Saveeŋa igheen pataghaaŋ wa: “Ŋeer tau ighe tiravu ve ituuk ila ai, ene aatyavyav to Maaron igheen izaa tooni.”
GAL 3:14 Krisi igham tauvene, leso poia to Maaron tau muuŋ izaa to Abaram na, izaa to yes tau Yuda mako na paam. Tauta aazne, iit tau taghur ila to Krisi na, tagham Maaron Avuvu itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
GAL 3:15 Yam toŋvetaz, yau naghe nagham saveeŋ palelaaŋ pa ŋgar tau monmon iit tamtamon taghamghamu ne. Isaav ighe tambu saveeŋ eta ve tapariaaŋa le iyaryaaŋ kat, ene murei tamtamon ite paam irau ireua, ma iseeŋga pa saveeŋ ite paam mako. Pasaa, saveeŋ mbuaaŋ tana iyaryaaŋ wa.
GAL 3:16 Aiyo, mataan iŋgal saveeŋ tau muuŋ Maaron imbua tomania Abaram ve paaghu tooni. Saveeŋ tawe iŋarui Abaram paaghu tooni tisov mako. Iŋarui ŋeer eemon, ene Krisi.
GAL 3:17 Saveeŋ tsiau tane, puughu tauvene: Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat, ve ndaman ndiŋndiŋ paaŋ, tamoot ee, saŋavul (430) ilam ila, ra igham tutuuŋ pa yes Israela. Tauvene tutuuŋ tawe irau ireu saveeŋ mbuaaŋ tau muuŋ Maaron imbua ne mako. Pasaa, tutuuŋ ivot murei.
GAL 3:18 Lepoogh poia tau Maaron ighe igham pa tamtamon tooni na, imin ta ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ irau imin eez pait to taghamu, kanaŋ taghamu ila eez tana, ve saveeŋ mbuaaŋ ileple. Eemon mako. Pasaa, Maaron imbu saveeŋ pa Abaram ighe i pale igham lepoogh poia tawe pani sorok.
GAL 3:19 Ighe vene, puughu mindai ta Maaron imbu saveeŋ le isov, ra izi gha igham tutuuŋ pa yes Israela? I igham tutuuŋ pa tamtamon to ipaburigin ŋgar toozi, leso tighilaal sosor toozi. Ve i ighe tutuuŋ tawe iyooz ariaaŋ le irau Abaram paaghu tooni tau i imbu saveeŋ pani na ilam ivot. Tutuuŋ tana, yes aŋela tigham pa Mose, ra i aana isakia ila pa yes Israela. Pasaa, i ta iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve yes Israela.
GAL 3:20 Eemon saawe tau Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram, tamtamon eta, ma aŋela eta ileep bodbodaaŋ pa Maaron ve Abaram, ve isakia Maaron aliiŋa ila pa Abaram ne mako. Abaram ilooŋ saveeŋ ila Maaron tauu aavo. Pasaa, Maaron zigani ta ileep, ve isavia.
GAL 3:21 Ma mindai? Saveeŋ mbuaaŋ to Maaron iparav tomania tutuuŋ tooni? Mako kat! Imin ta tutuuŋ eta irau imin eez pait to tagham lepoogh poia ila to Maaron, kanaŋ ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ irau igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata.
GAL 3:22 Eemon mako. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav ghazooŋa tauvene: Ŋgar saghati ikau iit tasov, le tamin yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Saveeŋ tane ipaghazoŋai ghiit pa sosor toit. Leso taghur ila to Yesu Krisi, ve ghuruuŋ ila toit imin eez pait to taghita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa.
GAL 3:23 Muuŋ, saawe tau taleep ila tutuuŋ saamba, lepoogh toit imin yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Pasaa, tutuuŋ iŋgin ghiit pa gabua naol isov. Taleep tauvene le Maaron ipaghazoŋai eez to ghuruuŋ ila ivot ighazooŋ.
GAL 3:24 Agham ŋgar pa yes besooŋa tau tiŋgin geegeu ve tipaduduuŋ zi le timin zolman. Muuŋ, iit taleep ila tutuuŋ saamba, ve tutuuŋ iŋgin ghiit imin yes besooŋa tawe le Krisi ilam ivot. Leso igherev ghiit tala to Krisi, ve taghur ila tooni, ve i igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata.
GAL 3:25 Ve aazne, eez to ghuruuŋ ila ivot ighazooŋ wa. Tauta taleep ila tutuuŋ saamba muul mako, ve tutuuŋ imin paduduŋaaŋ pait muul mako.
GAL 3:26 Yam asov tau ghuruuŋ ila tsiam isaghav Yesu Krisi na, Maaron natŋa yam.
GAL 3:27 Pasaa, yam tamtamon tau agham yaa gha amin Krisi le na, asov agham ŋgar to Krisi imin lemim wa, imin anonogh gham pa nonoghiiŋa paaghu.
GAL 3:28 Ve yam asov raratemim ila Maaron maata. Isaav ighe yam Yuda, ma Yuda mako, ma yam besooŋa sorok, ma yam besooŋa mako ve aŋgin taumim, ma yam zilivaa, ma zitamoot, gabua naol tauvene, iit tagham ŋgar pani sov. Pasaa, yam aleep ila to Yesu Krisi, ve i ilup gham asov amin eemon wa.
GAL 3:29 Tauvene aazne, yam amin Krisi le wa. Ve amin Abaram paaghu tooni paam. Tauta ezamim pa ghamuuŋ lepoogh poia ila to Maaron, itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau muuŋ i imbua tomania Abaram na.
GAL 4:1 Saveeŋ tsiau tane, puughu tauvene: Isaav ighe tamtamon eta eeza pa ŋginiiŋ gabua naol isov to taama, ene irau iŋginiir gabua tana rekia mako. Saawe tau i kukua, taghita taghe lepoogh tooni, ene iliiv yes besooŋa to taama mako. Pasaa, i ileep ila besooŋa siriv sambazi, ve tiŋgini tomania gabua tooni tawe. Ve i aat ilepleep tauvene le tizaa pa saawe tau taama ighuru na, mako igham gabua tooni tana, ve tauu iŋgin zi.
GAL 4:3 Yei Yuda tauvene paam. Muuŋ, nileep imin yes geegeu tau ŋgarig gha tighamgham ŋgar. Saawe tana, nibesbees pa tutuuŋ naol tau tisavia gabua to taan.
GAL 4:4 Nileep tauvene le nizaa pa saawe duduuŋ tau Maaron ighuru na, ra imbaaŋ tauu Naatu izilam taan. Livaa ee to taan ipoopa. Ve i ileep ila tutuuŋ saamba, ve itaghon katin tutuuŋ le isov.
GAL 4:5 I ilam to igham mulin yei tau nileep ila tutuuŋ saamba. Leso nimin besooŋa sorok pa tutuuŋ muul sov, ve nimin Maaron natŋa.
GAL 4:6 Ve yam paam, amin Maaron natŋa wa. Tauta Maaron imbaaŋ Naatu Avuvu ila lolomim. Avuvu tawe igham ghiit tapoipoi Maaron taghe: “Abba, tamaŋ”
GAL 4:7 Tauvene aazne, yam amin besooŋa sorok muul mako. Pasaa, Maaron igham gham amin i tauu natŋa wa. Ve isaav ighe i natŋa yam, ene ezamim pa ghamuuŋ lepoogh poia ila tooni.
GAL 4:8 Muuŋ, yam awatagh Maaron mako. Saawe tana, yam amin besooŋa sorok pa gabua soroksorok naol tau Maaron tauu mako.
GAL 4:9 Eemon aazne, yam awatagh Maaron wa. Aiss, nasaav vene sov. Maaron ta iwatagh gham, ve igham gham amin le wa. Tauvene puughu mindai ta aazne, yam aghur murimim pani, ve aghe amuul pa gabuamim muŋgaana, ve ataghon tutuuŋ naol to taan tau lezi tapirizi irau to tiuul gham mako na?
GAL 4:10 Aazne, yam matamim iŋgalŋgal saawe tau kaiyo izaa paaghu, ve saawe to ndaman paaghu, ve saawe siriv ta aghur zi timin saawe to suŋuuŋ itaghon ŋgar to yes Yuda.
GAL 4:11 Tauta agham ghau lolog ibubu pa uraat tiina tau naghamu ila sosomim na. Pale ighur anooŋa, ma imin kaut sorok?
GAL 4:12 Yam toŋvetaz, aghita. Yau napul eez to taghoniiŋ tutuuŋ, ve nataghon yam tau Yuda mako na pa gabuamim. Tauvene aazne, nataŋ rarai gham naghe atoor ŋgar tsiam, ve amuul alam ataghon ghau pa ŋgar tau yau naghamghamu ne. Saveeŋ tsiau tane, nasavia pasaa, naghe yam agham sosor payau, ene mako. Yam awatagh: Saawe imin maata tau nalat navotia vaaru poia payam, yau namorooŋ, tauta nazalat naleep tomani gham.
GAL 4:14 Moroghooŋ tsiau tana igham pataŋani tiina payam. Eemon matamim veleghin ghau, ma azor ghau mako. Yam apakur ghau kat, imin yau aŋela eta to Maaron, ma Yesu Krisi tauu.
GAL 4:15 Saawe tana, yam tintinmim kat pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Eemon aazne, tintinmim muul mako. Ene mindai? Onoon kat, yau nasaav payam: Saawe tana, lolomim pa uleeŋ ghau kat. Irau aŋguruut gabua eta payau mako. Imin ta yam irau auul ghau pa matamim, kanaŋ apasu ve agham payau!
GAL 4:16 Mindai, yau nasavia saveeŋ onoon payam, tauta aghe naghur koi payam?
GAL 4:17 Zeran tau tizuari zi pa ghamuuŋ lolomim na, ŋgar toozi poia mako. Yes tighe tigham gham amoghaagh payau, leso ataghon zi pa ŋgar toozi.
GAL 4:18 Saawe isov, isaav ighe tazuari ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia, ene poia. Tauvene saawe tau naleep tomani gham mako, yam aat matamim kisin ŋgar poia ve ataghoni.
GAL 4:19 O natugŋa, ŋgar tau aghamu na, ene igham pataŋani tiina payau muul imin zilivaa tau apozi iyavyav pa popaaŋ. Ve yau aat nabaad pataŋani tane le irau ŋgar to Krisi ivot imin tiina ila lolomim.
GAL 4:20 Oyai, pale nagham mindai payam? Aazne naleep malau payam. Imin ta itiŋa taleep, kanaŋ alooŋ saveeŋ duduuŋ ila avog ve nasavia saveeŋ popoia siriv to napaghazoŋai ŋgar tsiam.
GAL 4:21 Yam tau aghe aleep ila tutuuŋ saamba na, asaav payau lak. Yam alooŋ saveeŋ to tutuuŋ, ma mako?
GAL 4:22 Pa Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: Abaram natŋa ru. Ee, ivot ila to Agar, i livaa tau besooŋa sorok na. Ve ite ivot ila to azaawa Sara, tau ruum tauu na.
GAL 4:23 Besooŋa livaa naatu, i ivot itaghon eez to iit tamtamon to taan. Ve livaa tau ruum tauu na naatu, i ivot itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron.
GAL 4:24 Saveeŋ tane, ene imin saveeŋ palelaaŋ. Pasaa, zilivaa ru tawe titotoi ghiit pa eez ru tau Maaron ighuru pa tamtamon. Agar, i imin eez to tutuuŋ tau ivot izi loloz Sinai. Yes tau titaghon eez tawe na timin besooŋa sorok.
GAL 4:25 Loloz Sinai, ene igheen taan sirivu to Arabia. Agar imin loloz tawe ve nugh Yerusalem tau aazne igheen izi taan ne. Pasaa, nugh tawe tamtamona timin besooŋa sorok pa tutuuŋ.
GAL 4:26 Eemon Yerusalem tauu ta igheen izi sambam na, tamtamona timin besooŋa mako. Yes nugh tauŋa. Yerusalem tawe, ta imin iit tinaan.
GAL 4:27 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: “Yo livaa tau upoop mako na, tintinim! Yo livaa tau uyamaan yavyavuuŋ pa popaaŋ soone na, lolom poia ve aliŋam izaa! Pa livaa tau azaawa ighur muuri pani na, pale natŋa katini ve tiliiv livaa tau i le azaawa na natŋa.”
GAL 4:28 Yam toŋvetaz, yam amin Sara naatu Isak. Pasaa, saveeŋ mbuaaŋ to Maaron imin eez payam gha amin i tauu natŋa.
GAL 4:29 Ve matamim iŋgal imuul ila pa ŋgar tau muuŋ Ismael igham pa Isak na. Ŋeer tau ivot itaghon eez to iit tamtamon to taan na, ighur pataŋani pa taazi tau ivot ila Maaron Avuvu tapiri. Aazne, ŋgar raraate ivotvot. Pasaa, yes tau titaghon eez to tutuuŋ na, tighurghur pataŋani pa iit tau Maaron Avuvu igham ghiit tamin i tauu natŋa na.
GAL 4:30 Ve Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav mindai? Isaav tauvene ighe: “Uziir besooŋa livaa yesuru naatu tighau! Pa besooŋa livaa naatu irau ileep tomania livaa tau ruum tauu na naatu, ve yesuru tiyooz pa gabua to tamazi ne mako.”
GAL 4:31 Tauvene yam toŋvetaz, alooŋ. Iit besooŋa livaa natŋa mako. Iit tinaan, i ruum tauu.
GAL 5:1 Tauvene iit tamin besooŋa pa tutuuŋ muul mako. Pasaa, Krisi ipas ghiit pa eez to taghoniiŋ tutuuŋ wa. Tauvene ayooz ariaaŋ. Apul tamtamon tigham gham amin besooŋa muul sov.
GAL 5:2 Alooŋ. Yau Paulus nasaav ghazooŋa payam tauvene: Isaav ighe alooŋ zeran tawe aliŋazi, ve tirav waromim leso aduduuŋ ila Maaron maata, ene pale uraat to Krisi irau iuul gham mako. Mako kat.
GAL 5:3 Yau nasaav ghazooŋa payam muul. Yam asov tau aghe ataghon eez to tutuuŋ ve ayok pa tirav waromim na, yam aat ataghon tutuuŋ ta naol ne le isov, o aduduuŋ ila Maaron maata.
GAL 5:4 Tauvene yam tau anumeer ŋgar to taghoniiŋ tutuuŋ to igham gham aduduuŋ ila Maaron maata na, ayamaan gham. Pa ene yam arav motin taumim pa Krisi ve apul poia to Maaron wa.
GAL 5:5 Eemon iit tau taghur ila to Krisi ne, Maaron Avuvu ipapalot ghiit ve tasasaŋan saawe to Maaron itotoi ghiit ighe iit taduduuŋ ila i maata. Gabua tawe, tauta taghurghur mataan pani kat.
GAL 5:6 Iit tau taleep ila to Yesu Krisi na, tagham ŋgar tiina pa ravuuŋ tamtamon warozi muul mako. Pa ighe tirav waroon, ma tiravu mako, ene gabua to uliin mon. Ve isaav ighe ghuruuŋ ila toit ipaburigin ghiit gha loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene gabua tauu.
GAL 5:7 Muuŋ, yam alaan duduuŋ itaghon eez to saveeŋ onoon. Aazne, sei iponpoon gham pa landooŋ tsiam? Saveeŋ ŋgoreeŋ toozi tau ikau ŋgar tsiam na, ene ilam pa Maaron tau ipoi gham amin le ne mako.
GAL 5:9 Tauvene ayamaan gham. “Pa yis ŋgiira mon, ene irau ipasaria palawa tiina.”
GAL 5:10 Eemon yau naghur ila to Maaron naghe i tauu pale ipaduduuŋ gham leso ataghon ŋgar tooni imin yau. Yau nakankaan pa sei tau ikau ŋgar tsiam. Eemon ŋeer tawe pale igham atuya to sosor tooni tana.
GAL 5:11 Yam toŋvetaz, yau nawatagh. Zeran siriv tiŋgalŋgal saveeŋ karom payau tighe yau taug navovotia saveeŋ pa tamtamon naghe yes aat titaghon tutuuŋ to Mose, ve tirav warozi, o poia. Laak, ighe saveeŋ toozi tawe onoon, puughu mindai ta yes Yuda tighurghur pataŋani payau soone? Imin ta naghamgham tauvene, kanaŋ saveeŋ tau navovotia pa mateegh to Yesu izala ai pambarooŋ na, irau ireu tamtamon lolozi muul mako.
GAL 5:12 Yes tau tikau ŋgar tsiam ve tiyaryaaŋ pa ravuuŋ waromim na, yau naghe tipaal tauzi lambezi paam, o poia!
GAL 5:13 Yam toŋvetaz, Maaron ipoi gham amin i le, leso amin besooŋa pa tutuuŋ muul sov. Eemon ŋgar tana imin puughu payam to ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana sov. Yam aat lolomim pa taumim, ve avaule gham.
GAL 5:14 Pa tutuuŋ tisov tigheen ila tutuuŋ eemon loolo, ene vene: “Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin yo lolom pa taum.”
GAL 5:15 Eemon isaav ighe yam avazorai gham ve avomim ivaghani gham imin ŋgavuun sagsag tau tiparav ve tivaghani zi, na ayamaan gham. Pa ighe anoknoki tauvene, ene pale avaghamun taumim le asaghat kat.
GAL 5:16 Tauvene yau nasaav payam: Laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar to Maaron Avuvu. Ighe agham tauvene, ene irau ataghon lolomim muŋgaana muul mako.
GAL 5:17 Aghita. Saawe isov, ŋgar to loloon muŋgaana ve Maaron Avuvu tivaghuru koi pa tauzi ve tipaparav. Pasaa, ŋgar tau Maaron Avuvu loolo pani na, ene loloon muŋgaana izorzoora. Ve ŋgar tau loloon muŋgaana iyaryaaŋ pani ne, ene paam Maaron Avuvu izorzoora. Tauta saa ŋgar tau aghe aghamu, ene irau aghamu mako.
GAL 5:18 Eemon isaav ighe ataghon pooz to Maaron Avuvu, ene aat aleep ila tutuuŋ saamba muul mako.
GAL 5:19 Ŋgar tau loloon muŋgaana ipapazaagh ghiit pani ne, ene iit tawataghi wa. Ene ŋgar tauvene: Taghur boog, tagham ŋgar tau ŋgalaaŋa mako, loloon ipazaagh ghiit pa ŋgar sasaghati ve tala pa naghoon mon,
GAL 5:20 tabees pa maaron karomŋa, ŋgar to ghamuuŋ mur, taghur koi pa tamtamon, tavazorai ghiit, taghita zetaanŋa tau lezi gabua katini na ve ireu loloon, ateen tuuku, takokook, mataan iŋgalŋgal tauun mon, tavarewai ghiit ve taleep soghan soghan, tagham ŋgar taghe lupuuŋ toit mon ta iduduuŋ kat ila Maaron maata,
GAL 5:21 taghur koi pa zetaanŋa tau lezi gabua katini, taghun le tavaghamgham, itiŋa zetaanŋa talup ghiit ve tagham ŋgar sasaghati naol toman oroor tiina, ve ŋgar sasaghati siriv paam. Saveeŋ tau muuŋ nasavia payam, tauta aazne nayoli muul: Zeran tau titaghon ŋgar tauvene, yes irau tigham lepoogh poia izi Maaron nugh tooni mako. Pasaa, yes titaghon pooz tooni mako.
GAL 5:22 Ve Maaron Avuvu ipapaburigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar tauvene: Loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, loloon poia kat irau saawe, tatotoi ŋgar luuma pa tamtamon ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, tatatan ateen, tagham poghania tamtamon ve tatotoi ŋgar popoia mon pazi, mataan iŋgal saveeŋ mbuaaŋ toit ve tataghoni,
GAL 5:23 ŋgar marowa, ve taŋgin tauun poi. Aghita. Ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mon. Tutuuŋ eta iŋgalsekin ghiit pani mako.
GAL 5:24 Yes tau timin Yesu Krisi le na, tigham lolozi muŋgaana tomania ŋgar sasaghati naol tau lolozi muŋgaana tawe ipapaghaar zi pani na, ve tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat wa.
GAL 5:25 Iit tagham lepoogh paaghu ila to Maaron Avuvu wa. Tauvene laghooŋ toit, iit aat tataghon pooz to Maaron Avuvu.
GAL 5:26 Tauvene tapait tauun sov. Ve tawat zetaanŋa, ma taghur koi pa yes tau lezi gabua katini na sov.
GAL 6:1 Yam toŋvetaz, isaav ighe tsiam eta itap ve igham sosor, na yam tau ataghon ŋgar to Maaron Avuvu na, ala apaduduuŋa toman saveeŋ marowa, leso itoor ŋgar tooni imuul ila pa Krisi. Eemon ayamaan gham. Pa aat tovaaŋ ivot payam paam.
GAL 6:2 Avaule gham pa badooŋ pataŋani tsiam. Leso atotoi tutuuŋ to Krisi anooŋa ivot.
GAL 6:3 Isaav ighe ŋeer eta ighe i iliiv zeetŋa, ene itombaan tauu. Pasaa, tamtamon tauvene, i igham ŋgar irao soone.
GAL 6:4 Tauvene tamtamon eŋaeŋa irau tigabiiz poghania uraat to tauzi: Uraat toozi poia ila Maaron maata, ma mako? Ighe uraat toozi poia, ene yes irau tipakur zi pani. Ve tigabiiz uraat toozi tomania uraat to zetazŋa sov.
GAL 6:5 Pasaa, iit eŋaeŋa aat tabaad pataŋani toit toit.
GAL 6:6 Isaav ighe tamtamon eta ipaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa, yam aat arei gabua tsiam popoia siriv pani paam.
GAL 6:7 Ayamaan taumim. Irau atombaan Maaron mako. Saa aniiŋ tau ighe tavazoghi, ene aniiŋ tana mon ta pale izaa ve tataii.
GAL 6:8 Tamtamon tau ighe ivazogh gabua tau ipazaagh loolo muŋgaana, ene aat ighita anooŋa tauvene: I pale isaghat ve ilale. Ve tamtamon tau ighe ivazogh gabua tau ipariaaŋ ŋgar to Maaron Avuvu ila loolo, ene aat ighita anooŋa poia tauvene: I pale igham lepoogh poia ila to Maaron Avuvu taghon taghon gha ila.
GAL 6:9 Tiniin imum pa ghamuuŋ ŋgar popoia sov. Pa ighe tapuli mako, ve tanoknok ghamuuŋni, ene aat taghita anooŋa ila saawe tooni.
GAL 6:10 Tauvene isaav ighe iit irau tauul tamtamon eta, na tauule. Tagham poghania tamtamon tisov. Ve yes tau tighur ila to Krisi na, iit aat tagham poghani zi kat. Pasaa, yes timin toŋvetaz toit.
GAL 6:11 Aghita bodeeŋ tintiina tau taug nimag nabood zi ne.
GAL 6:12 Yes tau timburmbuur gham pa taghoniiŋ tutuuŋ ve ravuuŋ waromim na, ene tigham pa ezazi mon. Ve tiroi paam: Isaav ighe tivotia saveeŋ pa mateegh to Krisi izala ai pambarooŋ, ene pale yes tau tighur ila mako na tighur pataŋani pazi.
GAL 6:13 Yes tau tiyooz ariaaŋ pa ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi na, tauzi titaghon duduŋai tutuuŋ to Mose mako. Yes tizoornugh tighe tirav waromim pasaa, tighe tigham gham ataghon ŋgar toozi. Leso tipait tauzi ezazi.
GAL 6:14 Eemon yau irau napait taug ezag, ma tamtamon ite paam eeza ne mako. Yesu Krisi tau imaat izala ai pambarooŋ, i mon ta igham ghau tintinig ve napait eeza. Yau naghita naghe saawe tau tirav Krisi imaat izala ai pambarooŋ, tirav ghau namaat tomania. Tauta mateegh tooni tapiri irav matin ŋgar to taan tau muuŋ igheen ila lolog na gha imaat wa.
GAL 6:15 Tauvene isaav ighe tirav waroon, ma mako, ene gabua sorok. Uraat to Maaron tau igham ghiit tamin paaghu, tane mon ta gabua tauu.
GAL 6:16 Tamtamon tisov tau titaghon eez tauvene, Maaron tauu pale loolo isaghatin zi, ve ighur luuma tooni izaa toozi. Pasaa, yes ta timin Israela duduuŋ.
GAL 6:17 Aiyo, yau naghe napasov saveeŋ tsiau. Aazne ve ila, lolog pa tamtamon eta ighur pataŋani payau muul mako. Pa sip tau ighenaar ila tinig ne, ene nagham zi pa Yesu Krisi eeza.
GAL 6:18 Yam toŋvetaz, poia to Tiina toit Yesu Krisi igheen tomani gham. Onoon.
EPH 1:1 Yau Paulus. Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi itaghon tauu loolo. Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron tau aleep izi nugh Epesus, ve aghur ila to Yesu Krisi, ve apaak ila tooni.
EPH 1:2 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
EPH 1:3 Iit tapait Maaron tau Tiina toit Yesu Krisi Taama. Pa iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, Maaron igham poghani ghiit, ve igham gabua popoia naol to nugh sambam pait, leso ipalot anunuun.
EPH 1:4 Aghita. Iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, muuŋ kat, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, i isiigh ghiit ighe igham ghiit tamin i le. Leso tamin tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve leen sosor eta ila i maata mako.
EPH 1:5 Tauvene muuŋ kat, Maaron loolo igheen toit, ve maata iŋgal ighe igham ghiit tamin i natŋa ila uraat to Yesu Krisi. Ene i itaghon tauu loolo ve poia tooni.
EPH 1:6 Maaron ighe tamtamon tipaiti pa poia tooni. Tauta igham poghani ghiit sorok itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni, ve ighur poia tooni tiina kat izaa to iit tau tapaak Naatu Yesu Krisi ve taleep ila tooni. Naatu tana, Taama Maaron loolo igheen tooni kat.
EPH 1:7 Poia to Maaron, ene tiina le tiina kat. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, siŋ tooni ipas ghiit tavot pa saghati tapiri, ve ireu sosor toit isov ilale.
EPH 1:8 Tauvene Maaron ighur poia tooni tiina kat izaa toit. Ve i ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar popoia naol, leso taghazooŋ pani.
EPH 1:9 Ŋgar yoŋgaaŋa tooni tau igheen ila tauu loolo, tauta Maaron ipaghazoŋai ghiit pani wa. Ŋgar tawe iŋarui Yesu Krisi. Pasaa, Maaron ighe igham pooz pa gabua naol isov ila ila le ighe saawe duduuŋ tau i tauu ighuru na ivot, mako ilup gabua naol isov tau tileep izi sambam ve taan na timin eemon, ve ighur zi tileep ila Krisi saamba, ve Krisi imin daaba pazi.
EPH 1:11 Saawe isov, Maaron igham gabua naol isov tivotvot itaghon tauu loolo ve ŋgar tooni. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni na, muuŋ kat, Maaron isiigh ghiit itaghon tauu loolo ighe igham ghiit tamin le. Tauta aazne tagham gabua popoia naol ila tooni.
EPH 1:12 Ve i ighe yei Yuda tau nighur ila to Krisi imin maata na, nipaghazoŋai tamtamon pa tapiri ve poia tooni, leso tipait eeza.
EPH 1:13 Ve yam paam. Saawe tau alooŋ saveeŋ onoon to vaaru poia ve aghur ila, yamŋa Krisi avalupu gham amin eemon. Pasaa, saveeŋ tawe ipaghazoŋai gham pa eez tau Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi. Ve Krisi ndaamo payam, tauta Maaron igham Avuvu Patabuyaaŋ payam itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Avuvu tawe, ene imin ilaal payam ighe yam tamtamon tooni.
EPH 1:14 Maaron Avuvu tau taghamu ne, ene imin puughu pa gabua naol isov tau murei i pale igham pait. Leso taghur ila taghe ezaan pa ghamuuŋ gabua tawe, ve tasaŋan saawe to i igham mulin ghiit, ve igham ghiit tala taleep tomania izi nugh sambam. Tauvene iit tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni.
EPH 1:15 Yau nalooŋ varumim tighe yam aghur ila kat to Tiina toit Yesu, ve lolomim pa tamtamon patabuyaaŋa tisov to Maaron ve aghamgham poghani zi.
EPH 1:16 Saawe tana ve ilam, yau napul suŋuuŋ payam mako. Saawe isov, matag iŋgalŋgal gham ila suŋuuŋ tsiau. Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron, eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Yau napapaiti toman lolog poia kat pa uraat tau i ighamghamu ila sosomim. Ve nanoknok ghasoniiŋni naghe tauu Avuvu igham gham aghilaal ŋgar popoia, ve ipaghazoŋai gham pa Maaron ŋgar tooni, leso awatagh katin Maaron.
EPH 1:18 Ve naghe Maaron igham ghazooŋa tooni isul ila lolomim, leso aghilaal gabua popoia maata maata tau i ighe igham pa tamtamon tooni na. Ene gabua tau aazne yam aghurghur matamim pani na. I ipoi gham amin le, leso agham gabua tawe. Onoon kat, iit tamtamon to Maaron ezaan pa ghamuuŋ gabua katini tau paghunazi kat. Tauta naghe yam awatagh katin zi.
EPH 1:19 Ve naghason Maaron naghe igham gham aghilaal katin tapiri tau iuluul iit tamtamon tau taghur ila tooni. Tapiri tawe, ene tiina le tiina kat. Ighe tagham ŋgar pani, aat tarao mako.
EPH 1:20 Maaron tapiri tau aazne iuluul ghiit ne, ene raraate imin tapiri tau ipaburigin Krisi pa mateegh, ve ighamu izala sambam gha mboole izi ila Taama Maaron niima tapir.
EPH 1:21 Tauvene aazne, Krisi ileep ta saaŋa we, ve ighamgham pooz pa gabua naol isov. Yes pooza ve daaba tau tiŋginŋgin gabua, tomania gabua ariaŋazi to sambam ve taan tau lezi tapirizi tiina na, gabua naol isov tau lezi ezazi, ene Krisi eeza ve tapiri iliiv zi kat, ve tisov tileep ila i saamba. Ta aazne, ve saawe murei paam.
EPH 1:22 Pasaa, Maaron ighur gabua naol isov tileep ila Krisi saamba wa. Tauta i imin daaba pazi ve ighamgham pooz pazi. Ve pooz tooni, ene to iuul yes tau tileep ila lupuuŋ tooni. Lupuuŋ tana, ene imin Krisi tauu anooŋa. Ve i ileep ila lolozi ve ipavon zi pa tapiri ve poia tooni, imin i ipavon gabua naol isov, ve igham pooz pazi.
EPH 2:1 Muuŋ, lepoogh tsiam, ene imin yes mateegha. Pasaa, lemim ŋgar eta pa Maaron mako, ve irau agham ŋgar poia eta mako. Saawe isov, yam amamalaaŋ pa tutuuŋ tooni, ve agham ŋgar sasaghati naol.
EPH 2:2 Saawe tana, laghooŋ tsiam, yam ataghon ŋgar to taan, ve aloŋlooŋ Sadan aliiŋa. I daaba to yes avuvu sasaghati tau tilepleep izi sambam saamba, ve ipapazaagh yes tau tizorzoor Maaron aliiŋa.
EPH 2:3 Ve yam mon mako. Yei paam. Pasaa, muuŋ iit tasov rarateen. Saawe isov, tataghon ŋgar sasaghati naol tau loloon muŋgaana ipapazaagh ghiit pani. Pasaa, iit tamtamon to taan gabuaan tauvene. Tipoop ghiit toman ŋgar saghati. Tauta muuŋ, aatyavyav to Maaron igheen toit raraate imin tamtamon tisov to taan.
EPH 2:4 Saawe tana, iit taleep imin yes mateegha. Leen ŋgar pa Maaron mako, ve irau tagham ŋgar poia eta mako. Saawe isov, tamamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni. Eemon Maaron, i poia puughu, ve loolo isaghatin ghiit. Ve loolo igheen toit kat ve ighe igham poghani ghiit. Tauta igham mulin ghiit itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve ipaburigin ghiit tomania Krisi gha tagham lepoogh paaghu ila tooni.
EPH 2:6 Ve aazne, ene imin i igham iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, gha itiŋa Krisi tazala nugh sambam ve taleep tomania ila niia to ghamuuŋ pooz.
EPH 2:7 Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron igham poghani ghiit kat. Poia tau i itotoia pait, ene tiina le tiina kat. Pale taghuru izaa to saa? Mako. Gabua eta irao mako. I igham tauvene, leso ipaghazoŋai poia tooni ivot ighazooŋ ta aazne, ve saawe murei paam.
EPH 2:8 Tauvene yam tau aghur ila to Krisi na, Maaron igham mulin gham itaghon tauu loolo ve poia tooni. Gabua tana ivot itaghon ŋgar poia eta tau yam aghamu ne mako. Ene Maaron igham payam sorok.
EPH 2:9 Tauvene i igham poghani gham itaghon ŋgar poia eta tau yam aghamu ne mako. I igham payam sorok. Leso tamtamon eta ipait tauu sov.
EPH 2:10 Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, tamin gabua tau paghunazi kat. Maaron tauu ighur ghiit, ve igham ghiit tamin paaghu, leso tagham uraat popoia tau i tauu ighur zi pait pataghaaŋ na.
EPH 2:11 Yam tau Yuda mako na, matamim iŋgal. Muuŋ, yes Yuda tipapakur tauzi tighe yes, o tirav warozi. Ve tivevelegh gham tighe yam tirav waromim mako. Eemon uraat to ravuuŋ tamtamon warozi, ene gabua to uliin mon tau tamtamon tigham pa nimazi. Ene igham gabua eta pa loloon mako.
EPH 2:12 Saawe tana, yam aleep soghan pa Krisi, ve irau yamŋa Maaron tamtamon tooni Israela avalupu gham mako. Muuŋ, Maaron yesŋa yes Israela timbu saveeŋ to tivalupu zi timin eemon, ve i imbu saveeŋ popoia naol pazi. Eemon yam lemim ezamim pa saveeŋ mbuaaŋ tawe mako. Pasaa, yam siŋ ite. Ve lepoghamim izi taan, ene aghilaal gabua popoia tau Maaron ighe igham pait ne mako. Pasaa, saawe tana, yam awataghi mako.
EPH 2:13 Eemon aazne, yam amin Krisi le ve apaak ila tooni. Tauvene yam zeran tau muuŋ aleep soghan pa Maaron na, Krisi siŋ tooni imin eez payam gha alam agharau Maaron wa.
EPH 2:14 Tauvene Krisi tauu ta imin puughu pa luuma to Maaron ilam pait, ve igham ghiit itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Aghita. Muuŋ, koi isap yes Yuda ve yes tau Yuda mako na sosozi imin didiiŋ tiina, le irau tivalupu zi mako. Eemon saawe tau Krisi ibaad yavyavuuŋ gha imaat, i ireu didiiŋ tiina tawe izi, ve ilup zi timin eemon.
EPH 2:15 Muuŋ, tutuuŋ ve saveeŋ ŋgalsekiiŋ naol tau Mose isavia na, igham Yuda ve yes tau Yuda mako na tivaghuru koi pa tauzi ve tileep soghan soghan. Eemon saawe tau Krisi ibaad yavyavuuŋ gha imaat izala ai pambarooŋ, i ipasov tutuuŋ tomania ŋgalsekiiŋ naol tawe. Tauta igham ŋgar luuma ivot, ve ilup yes tau tileep ila tooni na timin eemon. Pasaa, saawe tau i imaat izala ai pambarooŋ, i irav motin koi tau isap itiŋa Maaron sosoon na, ve ilup ghiit tomania Maaron tamin eemon. Tauta ipasov koi tau muuŋ isap Yuda ve yes tau Yuda mako na sosozi paam, ve ilup zi timin lupuuŋ eemon.
EPH 2:17 Ve i ilam ivotia saveeŋ luuma pait ighe: “Aleep toman lolomim luuma. Pa koi isap yamŋa Maaron sosomim muul mako.” Saveeŋ tane ilat pa yam tamtamon tau muuŋ aleep soghan pa Maaron na, ve iŋarui yei Yuda tau nileep nigharauu ne paam.
EPH 2:18 Pasaa, Krisi ta imin eez pa Avuvu eemon ilup ghiit tasov, ve Avuvu tana iuluul ghiit to tala tagharau Tamaan Maaron, leso itiŋa tasavsaav. Yam tau Yuda mako na, ve yei Yuda paam.
EPH 2:19 Tauvene aazne, yam amin loomba, ma suumbu muul mako. Yam amin Maaron tamtamon tooni, ve yamŋa tamtamon tooni patabuyaaŋa asov to nugh sambam.
EPH 2:20 Yam amin rumei to Maaron malimooŋa siriv. Rumei tawe, Maaron irao iyooz izala yes mbaŋooŋa to Krisi ve yes propet uraat toozi. Ve Yesu Krisi, i maet tau imin puughu pa rumei tana ve ipaloti.
EPH 2:21 Ve ikisiir rumei malimooŋa tisov tigheen tuŋia ila niazi, ve ighamgham uratoini, leso izaa imin tiina, ve imin Ŋeer Tiina niia patabuyaaŋ to lepoogh.
EPH 2:22 Tauvene yam paam, yamŋa tamtamon tisov tau tipaak Krisi ve tileep ila tooni na, Krisi ighamgham uratoi gham, ve iluplup gham. Leso amin Maaron Avuvu niia to lepoogh.
EPH 3:1 Puughu tane ta yau Paulus naghe naghur gham ila suŋuuŋ tsiau. Yau besooŋa to Yesu Krisi, ve naghamgham uraat to nauul yam tamtamon tau Yuda mako na. Tauta tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo.
EPH 3:2 Yam aat alooŋ varug wa. Maaron ighur uraat ila nimag to nauul gham, leso awatagh eez tau i itotoi poia tooni pait ve igham mulin ghiit.
EPH 3:3 Eez tane, muuŋ iyooŋ. Eemon Maaron ivotia payau gha naghazooŋ pani wa. Ŋgara siriv ta yau nasavia ila rau tsiau wa.
EPH 3:4 Ighe awaat rau tane, ene pale aghilaal aghe uraat to Krisi ŋgara, ene yau naghazooŋ pani. Ŋgar tana, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, Maaron ivotia ighazooŋ wa.
EPH 3:5 Ta muuŋ ve ilam, Maaron ivotia ŋgar tana pa iit tamtamon mako. Eemon aazne, ila uraat to tauu Avuvu, i ivotia ŋgar tana pa yes mbaŋooŋa tooni patabuyaaŋa ve yes propet siriv, le ivot ighazooŋ.
EPH 3:6 Ŋgar yoŋgaaŋa tana, ene vene: Yes tau Yuda mako na, vaaru poia imin eez pazi gha timin Krisi le ve tipaak ila tooni. Tauta aazne, yesŋa yes Yuda timin lupuuŋ eemon, ve yesŋa ezazi pa ghamuuŋ lepoogh poia ila to Maaron itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
EPH 3:7 Yau, Maaron igham poghani ghau itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve tapiri igham uratoi ghau, tauta namin besooŋa tooni, ve leg uraat to navotia vaaru poia tane pa tamtamon.
EPH 3:8 Onoon, yau poiag mako. Ŋgar saghati tau muuŋ naghamghamu na, ene igham ghau naleep murei geeg pa Maaron tamtamon tooni tisov. Eemon Maaron igham poghani ghau kat itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve ighur uraat ila nimag to navotia Krisi vaaru pa nugh nugh tau Yuda mako na. Leso tiwatagh Krisi tapiri tomania ŋgar popoia maata maata tau igheen tooni, ve gabua popoia tau i ighe igham pait. Gabua tawe, ighe tagham ŋgar pani, ene aat ŋgar toit imbool.
EPH 3:9 Maaron ighur gabua naol isov tivot. Muuŋ ve ilam, i ivotia ŋgar tooni ighazooŋ mako. Igheen to tauu mon. Eemon aazne, i ivotia ighazooŋ wa. Ve ighe yau napaghazoŋai tamtamon tisov pani, leso tiwatagh eez tau i igham ŋgar tooni yoŋgaaŋa tawe ighur anooŋa.
EPH 3:10 Maaron igham tauvene, leso yes aŋela tomania gabua ariaŋazi siriv tau tileep izi sambam ve tighamgham pooz na, matazi izilam pa iit tamtamon tau taleep ila lupuuŋ to Krisi ne, ve tighilaal ŋgar popoia maata maata tau igheen to Maaron.
EPH 3:11 Gabua naol tane itaghon Maaron tauu ŋgar tooni tau igheen muuŋ geeg ve ilam, saawe tau sambam ve taan tivot soone. Ve aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham anooŋa ivot wa.
EPH 3:12 Tauvene iit tau taghur ila to Krisi ve tapaak ila tooni ne, irau tala tagharau Maaron ve tasavsaav tomania. Taroi sov. Pa iit tawatagh: Gabua eta ipoon ghiit pani muul mako.
EPH 3:13 Tauvene onoon, uraat tau yau nagham payam, tauta imin puughu payau gha aazne nabaad pataŋani. Eemon naghe napalot gham tauvene: Pataŋani tau nabaado ne, igham lolomim ipataŋan ve itatan gham sov. Ayooz ariaaŋ, ve tintinmim. Pa uraat tsiau tane pale imin eez payam to aleep tomania Maaron ila mbonari loolo.
EPH 3:14 Yau nagham ŋgar pa ŋgar popoia naol tau Tamaan Maaron igham pait na, tauta naput agheg pani [ve naghe naghur gham ila suŋuuŋ tsiau.]
EPH 3:15 Maaron, i imin puughu pa gabua naol isov. Gabua to sambam ve gabua to taan paam. Ve i imin tamazi, ve yes tisov tigham ezazi ila tooni.
EPH 3:16 Maaron toit, i eeza tiina kat pasaa, i irau kat pa tapiri, ŋgar, ve gabua popoia maata maata. Yau naghasoni naghe igham Avuvu Patabuyaaŋ ileep tuŋia ila lolomim, ve ipariaaŋ gham pa tauu tapiri, leso ayooz ariaaŋ.
EPH 3:17 Ve naghe i igham gham aghur ila to Krisi kat, ve Krisi ileep tuŋia ila lolomim. Ve akis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon ariaaŋ imin ai waria ikor taan, ve ayooz ila ŋgar tana.
EPH 3:18 Ve naghe yamŋa Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa asov aghilaal ŋgar to Krisi tau i loolo igheen toit kat. Ŋgar tooni tawe, ene tiina le tiina kat. Pale taghuru izaa to saa? Pasaa, ila le ila malau kat, ve izala le izala saaŋa kat, ve izila le izila kat.
EPH 3:19 Naghe Maaron igham gham aghilaal katin ŋgar to Krisi tau loolo ighengheen toit ne. Eemon aat arao mako. Pasaa, ŋgar tooni tana iliiv iit tamtamon ŋgar toit. Isaav ighe Maaron igham gabua naol tana ivot payam, ene aat ipavon gham pa tapiri ve ŋgar tooni popoia naol isov.
EPH 3:20 Maaron tapiri tau aazne ighamgham uraat ila loloon ne, ene tiina le tiina kat. Tauvene saa gabua tau ighe taghason pani, ma mataan iŋgali, ene i irau igham pait. Ve tane mon mako. Gabua katini tau iit tagham ŋgar pazi mako na, i irau igham zi paam. Pasaa, gabua eta ikeeka mako.
EPH 3:21 Tauvene iit tau tapaak ila to Krisi ve taleep ila lupuuŋ tooni ne, aat tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni irau saawe. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon.
EPH 4:1 Yau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo pasaa, namin Tiina toit Yesu le, ve naghamgham uraat tooni. Yau naghe napalot gham tauvene: Maaron igham poghani gham, ve ipoi gham gha amin i le wa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar poia tau iduduuŋ pa poiŋ tooni tawe. Yam aat ataghon ŋgar tauvene:
EPH 4:2 Apait taumim ezamim sov. Saawe isov, yam aat atatan ezamim izila kat, ve ataghon ŋgar marowa. Ve isaav ighe tamtamon tigham saghatin gham, yam ayatu sov. Abaado mon, ve aghur lolomim pazi, ve agham poghani zi.
EPH 4:3 Iit tamtamon to Krisi, Maaron Avuvu ilup ghiit tamin eemon wa. Tauvene yam aat ataghon ŋgar luuma. Pa ŋgar tana, ta ikis lupuuŋ to Krisi, leso tavalagh ghiit sov, ve taleep poi.
EPH 4:4 Aghita. Lupuuŋ eemon to Krisi ta ighengheen. Ene iit tamtamon tooni tau tamin Krisi anooŋa. Ve Maaron Avuvu eemon ta ilepleep. Ve saawe tau Maaron ipoi gham amin le, i ipoi gham to aghur matamim pa gabua eemon. Ve Tiina toit eemon, ghuruuŋ ila toit eemon, ghamuuŋ yaa toit eemon, ve Tamaan eemon. Ene Maaron. Gabua naol isov tileep ila i saamba, ve i igham uraat ila gabua naol isov sosozi, ve ileep ila lolozi.
EPH 4:7 Krisi igham poghani ghiit, ve irei tapiri tiina ve ŋgar popoia maata maata irau iit eŋaeŋa.
EPH 4:8 Saveeŋa igheen pataghaaŋ wa. Ighe: “I iparav le iliiv koiŋa. Ve saawe tau izala saaŋa, igherev eval tiina tau i iyau zi timin le na gha yesŋa tila, ve irei gabua popoia pa tamtamon.”
EPH 4:9 Saveeŋ tau ighe i izala saaŋa na, puughu tauvene: I izala mon mako. Papazoge i izilam taan, ve imaat gha izila kat mateegha nugh toozi. Ve iburig muul, tauta izala.
EPH 4:10 Tauvene ŋeer tau izilam taan, tauta imuul izala pa sambam tau igheen saaŋa le saaŋa kat we. Leso ileep irau nugh ta naol ne, ve iŋginiir gabua naol isov.
EPH 4:11 Krisi ighur uraat maata maata ila nimaan, leso tapalot lupuuŋ tooni. Tamtamon siriv timin mbaŋooŋa tooni, siriv timin propet, ve siriv tivovotia vaaru poia pa yes tau tighur ila mako na. Ve siriv lezi uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ve tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
EPH 4:12 Krisi ighur uraat tauvene ila nimaan, leso tapalot Maaron tamtamon tooni, ve anazi tibees poi pa Maaron ve tamtamon paam, ve tigham uratoi lupuuŋ to Krisi le ivot kat itaghon ŋgar tooni.
EPH 4:13 Iit aat taghamgham tauvene, le iit tasov ghuruuŋ ila toit raraate ve tawatagh katin Maaron Naatu. Leso lupuuŋ toit eemon, ve ŋgar toit imatuugh, ve tataghon suvinia ŋgar to Yesu Krisi.
EPH 4:14 Tauvene iit tataghon ŋgar imin yes geegeu muul sov. Pa geegeu tikis Maaron aliiŋa tuŋia mako. Yes timin waaŋ tau yaghur ve dibom ivatokini ilala ilamlam. Isaav ighe zeran tau tirau kat pa ghamuuŋ karom na, tilam ve tiwat zi, ene pale rekia mon ve tighur ila karom toozi, ve tipul eez to Maaron.
EPH 4:15 Eemon iit tagham tauvene sov. Iit aat loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ve tasavia saveeŋ onoon mon pazi. Ve tazuari ghiit le tataghon duduŋai ŋgar isov to Krisi, ve tapaak ila tooni tuŋia. Pasaa, i ta imin daaba pait, ve iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, tamin i anooŋa siriv siriv. I ilup ghiit tamin eemon, ve ikis ghiit tuŋia, leso tagham uraat toit toit. Ve uraata tooni timin seŋgaaŋa, ve tikor anooŋa siriv siriv tawe, ve tikis zi timin eemon, ve tipapalot zi. Isaav ighe loloon pa tauun, ve iit eŋaeŋa tagham duduŋai uraat toit toit, ene aat lupuuŋ to Krisi ivot imin tiina, ve iyaryaaŋ.
EPH 4:17 Tauvene yau nasaav ariaaŋ payam ila Maaron eeza: Yes tau tiwatagh Maaron mako na, yam ataghon ŋgar toozi muul sov. Pa ŋgar toozi le anooŋa poia eta mako. Ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe tizoor Maaron aliiŋa ve titaghon ŋgar to ndoroom. Tauta ikau ŋgar toozi le tileep soghan pa lepoogh poia tau iit taghamu ila to Maaron ne.
EPH 4:19 Matazi saghati kat. Ve mayazi rigta mako. Tila pa naghozi mon. Saa ŋgar to uliin tau matazi iŋgali, ene tighamu mon. Tauta tighamgham ŋgar sasaghati naol tau iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako.
EPH 4:20 Laak, saawe tau yam aghur ila to Krisi, ve tipaghazoŋai gham pa eez tooni, tisaav payam to ataghon ŋgar tauvene? Mako kat!
EPH 4:21 Yau nawatagh: Yam alooŋ Yesu vaaru, ve tipaghazoŋai gham pa saveeŋ onoon tau igheen tooni na le aghazooŋ pani.
EPH 4:22 Yes tisaav payam tauvene: Muuŋ, lolomim ipapazaagh gham pa ŋgar sasaghati naol tau le anooŋa mako. Eemon aazne, yam aat apul murimim pa ŋgar muŋgaana tana imin nonoghiiŋa tau aghita isaghat ve asiki ilale. Ataghoni muul sov. Pa ŋgar tauvene, pale ivaghamun gham.
EPH 4:23 Ve tisaav payam tighe yam aat apul Maaron itoor ŋgar tsiam tomania lolomim imin paaghu.
EPH 4:24 Maaron ighe igham ŋgar tsiam imin paaghu kat, leso ataghon saveeŋ onoon, ve ŋgar tsiam iduduuŋ ve patabuyaaŋ imin i tauu. Tauvene yam aat agham ŋgar paaghu ila tooni, imin tamtamon tau iyol ghi pa nonoghiiŋa paaghu.
EPH 4:25 Tauvene, yam asov apul ŋgar to ghamuuŋ karom ileple, ve asavia saveeŋ onoon mon pa taumim. Pa iit tamin Krisi anooŋa siriv siriv, ve i ilup ghiit tamin eemon wa.
EPH 4:26 Isaav ighe atemim yavyav, na ayamaan gham. Pale agham sosor. Tauvene agharaat lolomim pataghaaŋ le isov, o aaz izila.
EPH 4:27 Aghur sooso pa Ŋeer Saghati sov.
EPH 4:28 Ve yes umbuuŋa tium irao. Yes aat tiburig, ve tigham uraat popoia siriv pa tauzi nimazi. Leso tigham lezi gabua ve tiuul yes mbolaaŋa.
EPH 4:29 Ve saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov. Asavia saveeŋ popoia mon tau irau iuul tamtamon, ve ipalot zi pa saa ŋgar tau timbool pani na. Leso saveeŋ tsiam imin eez pa poia to Maaron izaa toozi.
EPH 4:30 Ve agham Avuvu Patabuyaaŋ to Maaron loolo ipataŋan sov. Pa i ta imin ilaal payam ighe yam amin Maaron le wa. Isaav ighe i ileep ila lolomim, na yam awatagh: Saawe tau Krisi imuul ilam, i aat igham mulin gham, ve aleep poi.
EPH 4:31 Tauvene ŋgar to ŋuŋuaaŋ, ateen yavyav, kisiiŋ aatyavyav toit, kokaaŋ, bobaaŋ soroksorok, ŋgaliiŋ saveeŋ, ve sikiiŋ saveeŋ veleghiiŋ, tomania ŋgar sasaghati siriv paam, na igheen ilat tsiam sov. Apuliir zi tisov tileplez.
EPH 4:32 Ve avaghamu poghani gham, lolomim isaghatin zeetmimŋa, ve avagharatoi lolomim ve apul sosor to zeetmimŋa, imin Maaron ireu sosor tsiam ila uraat to Yesu Krisi.
EPH 5:1 Maaron loolo igheen tsiam kat, ve igham gham amin i tauu natŋa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar tooni, ve lolomim pa tamtamon tisov ve agham poghani zi, imin Krisi loolo pait ve ipul tauu gha imaat pait. Ŋgar tau i ighamu na, ene igham Maaron loolo poia imin watooŋrau tau vaazi poia kat.
EPH 5:3 Ŋgar to ghuruuŋ boog, ŋgar to mataan saghati imin ŋgavuun, ve ŋgar to mataan gabua, yam aleep soghan pani. Ŋgar tauvene ivot ila sosomim sov, ve asavia rigta sov. Pa yam amin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. Isaav ighe agham ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mako.
EPH 5:4 Ve saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov. Tauvene asavia saveeŋ malwaata sov, ayau avomim pa saveeŋ soroksorok sov, ve asavia saveeŋ saghati imin mogheraaŋ sov. Pa ŋgar tauvene, ene iduduuŋ mako. Yam irau apait Maaron pa poia tooni toman lolomim poia.
EPH 5:5 Ve alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta ighurghur boog, ma maata saghati imin ŋgavuun, ma maata gabua, ene i ileep iloŋ ila pooz to Krisi mako, ve eeza pa ghamuuŋ lepoogh poia izi Maaron nugh tooni mako. Pasaa, ŋgar tauvene, ene imin tabees pa maaron karom.
EPH 5:6 Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale tamtamon titombaan gham pa saveeŋ toozi soroksorok, ve tigherev gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol tau yau nasavi zi ne. Ve yam awatagh: Yes tau tizorzoor Maaron, ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar tauvene, ene pale aatyavyav to Maaron izaa toozi.
EPH 5:7 Tauvene yam apaak zi pa ŋgar toozi tawe sov. Aleep soghan pazi.
EPH 5:8 Muuŋ, yam ataghon ŋgar to ndoroom. Eemon aazne, yam apaak Tiina toit Yesu, ve ghazooŋa tooni isul gham. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar to ghazooŋa.
EPH 5:9 Ghazooŋa to Krisi, anooŋa tauvene: ŋgar popoia maata maata, tomania ŋgar duduuŋa, ve saveeŋ onoon.
EPH 5:10 Ve azuari gham to aghilaal ŋgar tau igham Maaron loolo poia.
EPH 5:11 Ŋgar to ndoroom, le anooŋa poia eta mako. Tauvene yam aleep soghan pani. Ve yes tau titaghon ŋgar tauvene na, avotia sosor toozi, leso tighilaalo, ve tipuli. Pa ŋgar tau tighamghamu imin ŋgozaaŋ na, ene saghati kat. Ighe tasavia, ene pale mayaan.
EPH 5:13 Eemon ghazooŋa to Krisi ipaghazoŋai gabua naol isov tivot tighazooŋ.
EPH 5:14 Ve ghazooŋa tooni isul zi, ve itoor zi. Leso anazi titotoi ghazooŋa tooni. Puughu tane ta tisavsaav tighe: “Yo tau ugheen na, uburig pa mateegh. Leso ghazooŋa to Krisi isul ghom.”
EPH 5:15 Tauvene matamim pa laghooŋ tsiam poi. Yes tau tikankaan pa Maaron ŋgar tooni na, yam ataghon zi sov. Yam aat aleep imin yes tau tighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni.
EPH 5:16 Isaav ighe yam irau agham ŋgar poia, na aghamu pataghaaŋ. Pa aazne, taleep ila saawe saghati. Tauvene takankaan pa murei. Pale irau aghamu, ma mako?
EPH 5:17 Tauvene agham ŋgar to yes kankanooŋa sov. Azuari gham le aghazooŋ pa ŋgar tau Maaron loolo pani na.
EPH 5:18 Ve aghun yaa ariaaŋa le avaghamgham sov. Pale agham ŋgar naol tau ivaghamunia taumim. Yam aat apul Avuvu Patabuyaaŋ ipavon gham pa ŋgar tooni ve tapiri, ve igham pooz payam irau saawe.
EPH 5:19 Saawe tau alup gham, asavia mbouŋ to yes Israela, ve ambou mbouŋ to suŋuuŋ tomania mbouŋ siriv tau Maaron Avuvu igham payam na paam. Leso apait Maaron eeza, ve apariaaŋ taumim paam. Yam aat ambou toman lolomim ve apait Tiina toit Yesu.
EPH 5:20 Ve saa gabua tau ighe ivot payam, poia ma pataŋani, na lolomim poia pa Tamaan Maaron, ve apaiti ila Tiina toit Yesu Krisi eeza irau saawe.
EPH 5:21 Yam aroron pa Tiina toit Yesu Krisi, ve aghe ataghon ŋgar tooni. Tauvene atatan taumim ve aleep ila zeetmimŋa sambazi.
EPH 5:22 Tauvene yam zilivaa, aleep ila azuwamimŋa sambazi ve ataghon ŋgar toozi, raraate imin aleep ila Krisi saamba ve ataghon ŋgar tooni.
EPH 5:23 Pa azuwamimŋa zitamoot, yes timin daaba payam, ve tigham pooz payam, raraate imin Krisi imin daaba pa lupuuŋ tooni, ve ighamgham pooz pazi. Lupuuŋ tooni, ene imin i tauu anooŋa. Ve i ipul tauu gha imaat pazi, tauta igham mulin zi gha tileep poi.
EPH 5:24 Tauvene yam zilivaa aleep ila azuwamimŋa sambazi, ve ataghon ŋgar toozi pa gabua naol isov, raraate imin lupuuŋ to Krisi tileep ila i saamba, ve titaghon ŋgar tooni.
EPH 5:25 Ve yam zitamoot, lolomim igheen to azuwamimŋa kat ve agham poghani zi, raraate imin Krisi loolo igheen to iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, ve ipul tauu gha imaat pait,
EPH 5:26 leso igham ghiit tamin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa. Ve irughuuz ghiit pa yaa tomania saveeŋ tooni, tauta taŋgalaaŋ ila Maaron maata wa.
EPH 5:27 Pasaa, i ighe lupuuŋ tooni ivot kat [imin livaa tau ighe ivai ve igharaat ghi le paghuuna kat]. Leso saawe to Mboŋ Murei, i igham iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, ve iit popoiaan ila i maata. Leen sosor eta mako, ve ŋgar saghati eta igheen toit muul mako, ve tataghon ŋgar patabuyaaŋ mon.
EPH 5:28 Tauvene yam zitamoot aat ataghon Krisi ŋgar tooni tawe paam, ve lolomim pa azuwamimŋa ve agham poghani zi, imin lolomim pa taumim anoŋamim. Pa ŋeer tau ighe loolo pa azaawa ve igham poghania, ene i loolo pa tauu ve iuul tauu paam.
EPH 5:29 Aghita. Tamtamon eta ighur koi pa tauu anooŋa mako. Iit tasov mataan pa tauun anoŋaan ve taŋgini poi. Krisi itaghon ŋgar raraate mon pa iit tamtamon tau taleep ila lupuuŋ tooni ne.
EPH 5:30 Pasaa, iit tamin i tauu anooŋa siriv siriv.
EPH 5:31 Saveeŋ to Maaron igheen pataghaaŋ tauvene: “Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama ma tiina, ve yesuru azaawa tivalupu zi timin eemon.”
EPH 5:32 Saveeŋ tane, ŋgara tiina, ve puughu yoŋgaaŋa igheen ila. Ene nasavia vaiŋ ŋgara siriv tau iŋarui Krisi ve lupuuŋ tooni.
EPH 5:33 Eemon saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Tauvene yam zitamoot asov lolomim igheen to azuwamimŋa ve agham poghani zi, imin lolomim pa taumim. Ve yam zilivaa atandagh pa azuwamimŋa, ve apakur zi.
EPH 6:1 Yam geegeu amin Tiina toit le wa. Tauvene alooŋ tamamimŋa ve tinamimŋa aliŋazi. Pasaa, ŋgar tane, ene iduduuŋ ila i maata.
EPH 6:2 Alooŋ Maaron aliiŋa tane: “Matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi.” Tutuuŋ tane, ene tutuuŋ imin maata tau saveeŋ mbuaaŋ igheen ila. Saveeŋ tauvene: “Leso uleep poi, ve uleep malau izi taan.”
EPH 6:4 Ve yam tamazŋa, avaghamunia natumimŋa lolozi sov. Pale agham zi atezi yavyav sorok. Yam aat aŋgin zi poi, ve apaduduuŋ zi toman saveeŋ marowa itaghon eez to Tiina toit.
EPH 6:5 Yam besooŋa sorok, alooŋ daaba tsiam aliŋazi ve atandagh pazi, ve abees pazi poi toman lolomim, raraate imin abesbees pa Krisi.
EPH 6:6 Agham karom pa uraat sov. Besooŋa siriv, isaav ighe daaba toozi tileep tomani zi ve tighit zi pa uraat toozi, ene pale tigham katin uraat, leso tigham zi lolozi poia. Ve saawe tau daaba toozi tipul zi ve tila, mako tigham poghania uraat mako. Yam agham tauvene sov. Pa yam besooŋa to Krisi. Tauvene yam aat agham uraat tsiam toman lolomim. Leso ataghon Maaron ŋgar tooni.
EPH 6:7 Tauvene tinimim ibees pa uraat tsiam. Pa uraat tau aghamghamu na, yam agham pa tamtamon mon mako. Yam agham pa Tiina toit Yesu paam.
EPH 6:8 Ve yam awatagh: Saa uraat poia tau ighe iit taghamu, ene aat Maaron igham leen atuya poia itaghon uraat to iit eŋaeŋa. I pale igham tauvene pa tamtamon tisov. Yes besooŋa sorok, ve yes tau besooŋa mako ve tiŋgin tauzi na paam.
EPH 6:9 Ve yam daaba paam, atotoi ŋgar to Krisi pa besooŋa tsiam. Aparoi zi sorok sov. Pa yam awatagh: Yamŋa besooŋa tsiam lemim daaba eemon. I Tiina tsiam tau ileep izi sambam. Ve i igham ŋgar pa tamtamon ezazi mako, ve ivool to tamtamon eta mako. I itaghon ŋgar eemon pa tamtamon tisov.
EPH 6:10 Yau naghe naparwai saveeŋ tsiau tane, ve isov. Yam aat agham tapirimim ila to Tiina toit. Pasaa, i saksaki, ve tapiri tiina kat.
EPH 6:11 Ve yam aat agharaat gham pa gabua isov to malmal tau Maaron igham pait. Leso saawe tau ighe Ŋeer Saghati iwat gham ma itombaan gham na, yam aat ayooz tuŋia.
EPH 6:12 Pa yam awatagh. Itiŋa tamtamon to taan taparav mako. Aazne, gabua sasaghati naol tau tapirizi ve ezazi tintiina na timin koiaanŋa ve tapaparav tomani zi. Gabua tawe tileep ila niazi ta saaŋa we, ve tighamgham pooz toman tapirizi, leso tipalot ŋgar to ndoroom izi taan.
EPH 6:13 Tauvene yam aat agharaat gham, ve aghur gabua isov to malmal tau Maaron igham pait. Leso saawe tau ighe tovaaŋ saghati ivot payam, na yam ayooz tuŋia, ve aparav ariaaŋ le aliiv tovaaŋ tana. Eez to ayooz tuŋia, ene vene:
EPH 6:14 Yam aat akis saveeŋ onoon, ve ataghoni toman lolomim. Pa ene imin puus to ikis nonoghiiŋa tsiam. Ve yam aat ataghon ŋgar duduuŋa. Pa ene imin gabua ariaaŋa to ipoon gargarimim pa zaab.
EPH 6:15 Ve vaaru poia tau isavia eez to itiŋa Maaron ve tamtamon tavalupu ghiit tamin eemon na, yam aat agharaat gham pa votiaaŋni irau saawe. Pa ŋgar tauvene pale ipalot gham imin azuz zuzuuŋa to aghemim ve alaagh.
EPH 6:16 Tauvene yam ataghon ŋgar isov tana, ve akis ghuruuŋ ila tsiam ariaaŋ. Pa ghuruuŋ ila tsiam, ene imin sigheu to ipoon gham pa paneegh natŋa tisov to Ŋeer Saghati tau yav ighanghan ila matazi na.
EPH 6:17 Ve uraat to Yesu Krisi tau igham mulin ghiit na, aghamu imin lemim. Pa ene imin hat ariaaŋa to ipoon dabamim pa zaab. Ve saveeŋ to Maaron tau Avuvu Patabuyaaŋ igham pait na, yam akisi imin lemim mbuzaagh.
EPH 6:18 Ve asuŋ itaghon pooz to Avuvu Patabuyaaŋ irau saawe. Aghason Maaron to iuul gham pa gabua ta naol ne. Ve tinimim imum pa suŋuuŋ sov. Amamaat ariaaŋ, ve aghur Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tila suŋuuŋ tsiam.
EPH 6:19 Ve aghur ghau ila suŋuuŋ tsiam paam. Asuŋ Maaron to ipalot ghau ve igham pooz pa saveeŋ tsiau. Leso saawe tau navotia mos tooni pa tamtamon, naroi sov, ve napaghazoŋai zi kat pa vaaru poia tau muuŋ iyooŋ ve aazne ivot ighazooŋ wa.
EPH 6:20 Yau nagham Tiina toit aavo, ve navovotia saveeŋ tooni pa tamtamon. Tauta tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve tikau ghau pa sen. Tauvene yam lolomim iveegh payau sov. Aghur ghau ila suŋuuŋ tsiam. Leso naroi sov, ve nayooz ariaaŋ, ve navotia duduŋai vaaru poia itaghon Maaron ŋgar tooni.
EPH 6:21 Toŋvetaz toit Tikikus, i besooŋa poia ee to Tiina toit Yesu Krisi, ve lolog igheen tooni kat. Yau nambaaŋo ilat, leso ipaes payam poi pa lepoghamai ve uraat tsiei, ve ipalot gham pa saveeŋ siriv paam.
EPH 6:23 Yam toŋvetaz, Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi aat tiŋgin gham asov aleep poi, ve luuma toozi izaa tsiam. Ve tipalot gham, leso lolomim pa tamtamon ve agham poghani zi, ve aghur ila ariaaŋ.
EPH 6:24 Ve tamtamon tisov tau lolozi isaghav Tiina toit Yesu Krisi ariaaŋ na, poia tooni izaa toozi taghon taghon gha ila. Onoon.
PHI 1:1 Yau Paulus. Yeiru Timoti besooŋa to Yesu Krisi. Nibood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa asov tau aleep izi nugh Pilipai ve apaak ila to Yesu Krisi na, tomania yes ŋginiiŋa tau matazi payam, ve yam siriv tau auluul uraat na paam.
PHI 1:2 Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
PHI 1:3 Saawe isov tau matag iŋgal gham, yau napapait Maaron tsiau pa poia tooni.
PHI 1:4 Ve saawe isov naghurghur gham asov ila suŋuuŋ tsiau. Ve saawe tau nasuŋ, nasuŋ toman lolog poia kat.
PHI 1:5 Pasaa, saawe tau yam aghur ila to Krisi imin maata, ve ilam aazne, itiŋa taluplup ghiit pa uraat to vaaru poia.
PHI 1:6 Ve yau naghur ila naghe Maaron tauu ipaburigin uraat poia ila yam lolomim wa. Ve i pale ikis uraat tana ila ila le saawe to Yesu Krisi imuul ilam, mako ipasovu le isov kat.
PHI 1:7 Yau lolog igheen tsiam kat ve saawe isov matag iŋgalŋgal gham. Nagham ŋgar tane payam, ene iduduuŋ. Pasaa, saawe tau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ma naleep muuri ve naparav ariaaŋ pa vaaru poia, ve napaghazoŋai tamtamon pani, yau nawatagh: Zigau nayooz pa uraat tane mako. Itiŋa taluplup ghiit pani. Uraat tane Maaron ighuru ila nimaan itaghon i tauu poia tooni.
PHI 1:8 Ila Maaron maata, yau nasaav payam tauvene: Yesu Krisi igham ghau lolog pa yam asov raraate imin i tauu loolo payam. Tauta napasawal naghe le naghit gham, o poi.
PHI 1:9 Suŋuuŋ tsiau iŋarui Maaron irau saawe naghe i tauu ipalot gham, leso ŋgar to loloon pani ve loloon pa tamtamon ivot imin tiina ila sosomim. Ve naghe i tauu ipaghazoŋai gham. Leso awataghi kat, ve aghazooŋ pa ŋgar tooni,
PHI 1:10 ve aghilaal saa ŋgar tau poia kat to ataghoni. Ve naghe Yesu Krisi ipaburigin gham, leso ghuruuŋ ila tsiam ighur anooŋa ve ataghon ŋgar duduuŋa. Ighe agham tauvene, yam aat apaghazoŋai tamtamon pa Maaron tapiri ve poia tooni, ve tipait eeza. Ve saawe tau Yesu Krisi imuul ilam, yam lemim sosor eta mako, ve ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata.
PHI 1:12 Yam toŋvetaz, yau naghe yam awatagh kat tauvene: Pataŋani tau ivot payau, ene ipoon eez pa vaaru poia mako. Ene imin eez pa vaaru poia ila irau eval tiina.
PHI 1:13 Aghita. Yes zaaba tisov tau tiŋginŋgin kinik to Rom ruum tooni na, yesŋa eval tiina paam tiwatagh tighe: Aazne, yau naleep ila ruum to yavyavuuŋ tane loolo, ve tikau ghau pa sen pasaa, yau nataghon Krisi ve navovotia vaaru.
PHI 1:14 Ve gabua ite paam. Toŋvetaz naol to Krisi tighit ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ve naroi mako. Tauta ŋgar tsiau tane ipalot zi, le yes paam tiroi muul mako. Tighur ila to Tiina toit ariaaŋ, ve tirei tauzi pa uraat to votiaaŋ saveeŋ tooni.
PHI 1:15 Onoon, tamtamon siriv tau tivovotia Krisi vaaru ta sene, tighamgham pa tauzi ezazi. Yes tighita uraat tsiau ilaan poia, ve ireu lolozi. Tauta tiparzoor pa savsaveeŋ, ve tighe titatan ghau. Eemon tamtamon siriv tivovotia Krisi vaaru toman ŋgar poia tighe tiuul ghau.
PHI 1:16 Pasaa, lolozi igheen tsiau, ve tiwatagh tighe: Maaron ighur ghau to naparav ariaaŋ pa saveeŋ to vaaru poia, ve napaghazoŋai tamtamon pani. Leso tiwatagh tighe ene isosor mako.
PHI 1:17 Yes siriv tau tivovotia Krisi vaaru toman ŋgar duduuŋa mako na, tighamgham pa tauzi ezazi mon. Yes tighe tigham tamtamon lolozi. Leso tipul ghau, ve titaghon zi. Aghita. Aazne, yau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve zeran tawe tighe tighur pataŋani ite paam izaa tsiau.
PHI 1:18 Eemon tambaaŋo paam. Yes tivotia vaaru poia toman saa ŋgar, ene kaut toozi. Isaav ighe onoon tigham uraat tawe to tipait Krisi eeza, ma ŋgar ite paam igheen ila lolozi, yau aat lolog poia mon. Pasaa, Krisi vaaru ila pa tamtamon itaghon saa eez, ene igham ghau lolog poia.
PHI 1:19 Tauvene yau aat lolog poia kat ta aazne, ve taghon gha ila. Pasaa, yam aghurghur ghau ila suŋuuŋ tsiam, ve Yesu Krisi Avuvu iuluul ghau. Tauvene yau nawatagh naghe: Maaron pale ipas ghau navot pa pataŋani tane.
PHI 1:20 Eemon isaav ighe naleep, ma tirav ghau namaat, ene kaut sorok. Ve gabua eemon ta lolog pani kat, ve monmon nazuari ghau pani, ene vene: Lolog pa naroi, ma nagham ŋgar eta tau pale igham ghau mayag ila Maaron maata ne mako. Naghe nayooz ariaaŋ, ve navotia Krisi eeza ighazooŋ. Ve naghe ŋgar isov tau naghamgham zi izi taan ne tipait i eeza. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila.
PHI 1:21 Pa yau naghita naghe lepoogh tsiau puughu, ene Krisi. Ve isaav ighe namaat, ene pale nagham gabua poia kat tau iliiv lepoghag izi taan.
PHI 1:22 Eemon isaav ighe naleep izi taan, yau aat irau nagham uraat tau ighurghur anooŋa popoia. Tauta igham ghau nakankaan pa ŋgar sindei tau lolog pani.
PHI 1:23 Ŋgar tsiau ru. Lolog naghe le napul taan, ve nala naleep tomania Krisi. Pasaa, ene gabua poia kat tau iliiv gabua naol isov. Eemon yau leg uraat to nauul gham paam. Ve isaav ighe nalepleep izi taan soone, ene yau irau nagham uraat tane.
PHI 1:25 Tauvene yau naghur ila naghe yau irau napul gham soone. Pale nalat ve itiŋa taleep rig. Leso napalot gham ve ghuruuŋ ila tsiam ivot iyaryaaŋ, ve lolomim poia le poia kat.
PHI 1:26 Ighe Yesu Krisi iuul ghau, ve nalat naleep tomani gham muul, ene pale igham gham lolomim poia kat, ve apait Krisi eeza pa uleeŋ tiina tau igham payau.
PHI 1:27 Sambam, ene imin nugh tsiam wa. Tauvene yam aat ataghon ŋgar to nugh tawe. Leso laghooŋ tsiam poia ve iduduuŋ pa vaaru poia to Krisi. Tauvene isaav ighe nalat naghit gham, ma nalat mako ve nalooŋ varumim mon, yau naghe alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon, ve ayooz tuŋia, ve aparav ariaaŋ pa saveeŋ to vaaru poia tau iit taghur ila ne.
PHI 1:28 Koiamimŋa tau tiparoi gham na, yam aroi pazi sov. Ayooz tuŋia. Leso agham zi tighilaal tighe yes pale tilalez. Ve yam, Maaron pale igham mulin gham, ve aleep poi.
PHI 1:29 Pasaa, Krisi ndaamo payam, tauta Maaron igham poghani gham, ve igham gham aghur ila to Krisi ve amin i le. Ve tane mon mako. I ipait gham, ve igham gham abaad pataŋani paam pa Krisi eeza.
PHI 1:30 Muuŋ, yam aghit ghau nabaad pataŋani, ve naparav ariaaŋ pa Maaron saveeŋ tooni. Ve aazne aloŋlooŋ varug tighe yau naghamgham tauvene soone. Ve yam paam, aghamgham tauvene. Tauvene itiŋa tayooz tuŋia, ve taparav ariaaŋ pa Krisi eeza.
PHI 2:1 Yam apaak ila to Krisi, ve i ipapalot gham. Ve ŋgar to loolo igheen tsiam kat, tauta iravrav atemim. Maaron Avuvu iluplup gham amin eemon. Ve Maaron ŋgar tooni tau loolo isaghatin ghiit ve iuluul ghiit, ene ipaburigin gham gha ataghon ŋgar raraate.
PHI 2:2 Ighe tauvene, yam aat alup lolomim tomania ŋgar tsiam imin eemon, lolomim pa zeetmimŋa ve agham poghani zi imin Krisi loolo payam ve igham poghani gham, ve azuari gham leso asov ataghon ŋgar eemon. Ighe agham tauvene, ene pale agham ghau lolog poia le poia kat.
PHI 2:3 Agham ŋgar pa taumim mon sov. Ve agham ŋgar eta to apait ezamim sov. Paitooŋ to tamtamon, ene kaut sorok. Yam aat atatan ezamim, ve agham ŋgar tiina pa zeetmimŋa, o poia.
PHI 2:4 Tauvene matamim iŋgal taumim mon sov. Matamim iŋgal zeetmimŋa paam.
PHI 2:5 Ŋgar to Yesu Krisi, akisi ariaaŋ ila lolomim ve ataghoni.
PHI 2:6 Aghita. I Maaron tauu. Yesuru Maaron raratezi. Ŋgar ve tapiri isov tau igheen to Maaron, ene igheen to Krisi paam. Eemon i loolo pa kisiiŋ ŋgar ve tapiri tawe mako.
PHI 2:7 Eeza tiina tomania tapiri, mbonari, ve lepoogh tooni to nugh sambam, ene i ipuliir zi tisov tizi tileep, ve iyok ighe imin besooŋa sorok. Tauta izilam taan gha imin tamtamon.
PHI 2:8 Tauvene tamtamon tighita tighe i tamtamon imin iit. Ve i itatan tauu, ve maata loŋloŋai pa Maaron ila ila le imaat. Ve mateegh tooni, poia mako. Pasaa, imaat izala ai pambarooŋ.
PHI 2:9 Puughu tane ta Maaron ighamu izala le izala kat iliiv gabua naol isov, ve igham tauu eeza pani. Eeza tawe iliiv gabua naol isov ezazi.
PHI 2:10 Pasaa, Maaron ighe tamtamon tisov tiput aghezi pa Yesu, tipait eeza, ve tisaav ghazooŋa tighe: “Yesu Krisi, i Tiina.” Yes tau tileep izi sambam, yes tau tileep izi taan, ve yes mateegha tau tileep ila taan loolo na paam. Taama Maaron itaghon eez tauvene, leso tamtamon tisov tipait eeza pa tapiri ve poia tooni.
PHI 2:12 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Muuŋ ve ilam, saawe tau itiŋa talepleep, yam matamim loŋloŋai, ve ataghon Krisi ŋgar tooni. Eemon aazne, yau naleep tomani gham mako. Tauvene yam azuari gham le ataghon katin Krisi ŋgar tooni. Onoon, Maaron igham mulin gham ila uraat to Krisi wa. Eemon yam aat aroi ve aroron pani, ve azuari gham pa taghoniiŋ ŋgar to Krisi, le aghita anooŋa ivot.
PHI 2:13 Pasaa, Maaron ighamgham uraat tiina ila lolomim, ve ipapalot gham. Tauta lolomim aghe le ataghon ŋgar tau igham Maaron loolo poia, ve tapirimim irau to ataghon ŋgar tauvene.
PHI 2:14 Saa ŋgar tau ighe yam aghamu, na aghamu toman lolomim poia. Ambuzir ve avazorai gham pani sov.
PHI 2:15 Leso lemim sosor mako, ve ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ ve iduduuŋ mon ila Maaron maata, ve aleep imin i natŋa. Eval tiina to taan tau aleep ila sosozi na, laghooŋ toozi iduduuŋ mako, ve titaghon ŋgar sasaghati. Eemon yam akis saveeŋ maata yaryaare, ve azuzuuna ila pazi, tauta atotoi ghazooŋa to Krisi pazi imin pitum tau tiraŋ pa mboŋ. Ighe ataghon ŋgar isov tane, saawe to Krisi imuul ilam, yau pale lolog poia, ve napakur ghau payam. Pasaa, gabuamim pale itotoi ghau ighe yau napul tapirig sorok payam mako. Yau nagham katin uraat tsiau ve anooŋa ivot.
PHI 2:17 Ghuruuŋ ila tsiam ipaburigin gham, tauta arei taumim pa Maaron, ve abesbees pani toman tintinim. Ŋgar tsiam tana, ene imin watooŋrau poia ee tau yam aghuru ila pani, ve igham ghau lolog poia tomani gham. Onoon, aazne nabaad pataŋani ve nakankaan: Pale siŋ tsiau imaliŋ ve namaat ma vene. Isaav ighe ŋgar tauvene ivot, ene pale imin vaen tau tiliŋi izala watooŋrau tsiam paavo.
PHI 2:18 Tauvene saa ŋgar tau ighe ivot payau, na yam lolomim poia. Leso itiŋa loloon poia.
PHI 2:19 Yau naghur matag pa Tiina toit Yesu naghe malau mako pale igharaat eez eta, leso nambaaŋ Timoti ilat igig gham ve ipalot gham. Ve saawe tau ighe i imuul ilam ve isavia varumim, ene pale igham ghau lolog poia ve ipalot ghau paam.
PHI 2:20 Yau leg ŋeer ite paam imin Timoti mako. Yeiru ŋgar tsiei eemon. Pasaa, saawe isov, i ighamgham ŋgar tiina payam, ve iliil eez pa uleeŋ gham.
PHI 2:21 Tamtamon katini matazi iŋgalŋgal tauzi mon. Ve gabua tau Yesu Krisi ighit zi ighe tintiina ila maata na, yes tigham ŋgar pazi mako.
PHI 2:22 Eemon Timoti, yam awataghi wa. I ŋeer poia ee. Yau naghita ŋgar ve uraat tooni, i irao. I ipakpaak ghau imin taug natug, ve yeiru nibesbees pa uraat to vaaru poia.
PHI 2:23 Tauvene yau aat naleep ve naghita: Pale tighur saa eez payau? Mako rekia mon ve nambaaŋo ilat payam.
PHI 2:24 Ve yau naghur ila ariaaŋ naghe malau mako pale Tiina toit Krisi igharaat eez payau, leso taug nalat naghit gham paam.
PHI 2:25 Toŋvetaz toit Epaproditus tau yam ambaaŋo ilam to iuul ghau pa mbolaaŋ tsiau na, i ilam peria wa. I besooŋa poia ee to Maaron, ve igham ghau lolog poia kat. Yeiru niluplup ghei pa uraat, ve yeiru zaaba to Krisi tau nipaparav ariaaŋ pa saveeŋ tooni. Eemon matag iŋgal naghe yau aat nambaaŋo imuul ilat payam.
PHI 2:26 Pasaa, i ipasawal pa yam asov, ve ighe imuul ilat ighit gham. I igham ŋgar tiina payam pasaa, iwatagh ighe yam alooŋ vaaru pa moroghooŋ tooni wa.
PHI 2:27 Ve vaaru tau alooŋa na, ene onoon. Moroghooŋ tiina kat ighamu, ve rigmon kanaŋ imaat. Eemon Maaron loolo isaghatini ve iuule, tauta tiini poia muul. Ve i zigani mako. Yau paam, Maaron loolo isaghatin ghau ve iuul ghau. Pasaa, imin ta Epaproditus imaat, kanaŋ igham pataŋani ite paam izaa tsiau.
PHI 2:28 Tauvene yau naghe nambaaŋo rekia mon imuul ilat. Leso yam aghita, ve lolomim poia muul. Ve isaav ighe lolomim poia, ene aat igham ghau lolog iraurau paam.
PHI 2:29 Tauvene isaav ighe i imuul ilat peria, na aghamu toman lolomim poia. Pa yamŋa tamtamon to Krisi. Zeran tauvene, yam irau atandagh pazi ve apait zi.
PHI 2:30 Aghita. I rigmon kanaŋ imaat pa uraat to Krisi. Pasaa, i iwatagh: Yam aleep malau payau, ve taumim irau auul ghau mako. Tauta irei tauu, ve izuari ghi le ilam peria tsiau, leso iuul ghau ta sene. Tauvene uleeŋ tau yam irau agham payau mako na, i igham payau.
PHI 3:1 Yam toŋvetaz, yau naghe nasavia saveeŋ tsiau rig tane, ve isov. Yam apaak Tiina toit Krisi ve aleep ila tooni. Tauvene lolomim poia le poia kat. Aliŋag tau muuŋ yau nasavia payam, tauta aazne nayoli muul. Irau tinig imum pa bodeeŋni mako. Pasaa, naghe napoon gham pa ŋgar siriv tau iduduuŋ mako na.
PHI 3:2 Matamim imomoos pa yes tau tiyaryaaŋ pa ravuuŋ tamtamon warozi tomania ŋgar siriv to yes Yuda. Zeran tauvene, yes timin ŋgavuun sagsag. Uraat saghati tau tighamghamu, ene iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Ve ŋgar tau tisasavia, ene karom. Yes titotogh tamtamon ve tivaghamunia ulizi sorok. Tauvene ayamaan gham pazi.
PHI 3:3 Alooŋ. Ŋgar tauu to ravuuŋ waar, ene gabua to loloon. Tauvene iit tamtamon to Krisi, ta tataghon duduŋai ŋgar tauu to ravuuŋ waar ve tamin Maaron tamtamon tooni. Ene nasavia iit tau tanumeer tauun tapiriin ve ŋgar toit mako, ve tabees pa Maaron itaghon pooz to Maaron Avuvu, ve tintiniin pa Yesu Krisi ve tapait i eeza.
PHI 3:4 Zeran tawe tinumeer ŋgar tau tighamghamu ila tauzi tapirizi na, ve tipait tauzi pani. Eemon saa ŋgar tau yes tighamu, ene yau naghamu paam le naliiv zi.
PHI 3:5 Pasaa, saawe tau tinaŋ ipoop ghau ve mboŋ imin liim ve tol, ra tirav warog. Yau tamtamon to Israel. Rumei tsiau, ene Benyamin. Tamaŋ ma tinaŋ, yesuru Hibrua duduuŋ ve aliŋazi Hibru. Ve yau paam Hibru duduuŋ ve nasaav Hibru. Ve zeran tutuuŋa, yau toozi ee.
PHI 3:6 Muuŋ, yau nazuari ghau naghe le nataghon katin tutuuŋ to yes Yuda. Tauta ipazaagh ghau ve naghur pataŋani naol pa lupuuŋ to Krisi. Tutuuŋ to yes Yuda, yau nasapir pa eta mako. Nataghon zi le tisov.
PHI 3:7 Muuŋ, yau nagham ŋgar naghe ŋgar naol tawe pale iuul ghau leso naduduuŋ ila Maaron maata. Eemon aazne, yau nawatagh Krisi ve namin i le wa. Tauta naghita naghe ŋgar isov tawe, ene gabua sorok tau ipoon ghau pa Krisi.
PHI 3:8 Ve tane mon mako. Yau naghita naghe gabua popoiazi naol isov to taan paam, ene gabua sorok. Irau to iuul ghau mako. Ve gabua eemon geeg, ta naghita naghe ene gabua tauu, ve gabua poia kat tau iliiv gabua naol isov. Ene ŋgar to nawatagh katin Tiina tsiau Yesu Krisi. Onoon, i imin puughu pa napuliir gabua tsiau naol isov tileplez. Eemon matag ila pa gabua tawe muul mako. Yau naghit zi timin pen. Pasaa, ŋgar tsiau iyaryaaŋ naghe le nagham Krisi imin leg.
PHI 3:9 Leso saawe to Mboŋ Murei, mako Maaron ighit ghau ighe yau tamtamon to Krisi. Tauvene ŋgar popoia naol tau nagham zi itaghon tutuuŋ ne, yau nanumeer eta to igham ghau naduduuŋ ila Maaron maata ne mako. Yau nanumeer Krisi mon. Isaav ighe naghur ila tooni, i pale igham ghau naduduuŋ ila Maaron maata.
PHI 3:10 Tauvene yau naghe le nawatagh katin Krisi ve burigiiŋ tooni tapiri. Ve naghe nayooz tomania Krisi pa badooŋ pataŋani, ve nataghon duduŋai Maaron ŋgar tooni le irau mateegh tsiau, imin Krisi.
PHI 3:11 Isaav ighe nagham tauvene, saawe to Mboŋ Murei, Maaron aat ipaburigin ghau pa mateegh.
PHI 3:12 Yau nawatagh: Ŋgar to Krisi, yau nazaa pani soone. Tauta aazne, nazuari ghau pani. Pasaa, Yesu Krisi igham ghau namin le, leso nataghon ŋgar tauvene.
PHI 3:13 Yam toŋvetaz to Krisi, yau nawatagh: Nakis suvinia ŋgar tane soone. Ve ŋgar eemon ta yau nataghoni, ene vene: Saa gabua tau muuŋ ivot na, matag ila pani muul mako. Yau nazuari ghau pa ghamuuŋ gabua tau igheen ila pa naghog.
PHI 3:14 Aazne, ene imin yau naleep ila parlosaaŋ tiina. Tauvene tapirig pa landooŋ. Leso nala peria, ve nagham atuya tsiau. Ene lepoogh tomania Krisi izi nugh sambam. Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, Maaron ipoi ghiit tamin le, leso igham atuya tana pait.
PHI 3:15 Iit tau tawatagh katin Maaron ŋgar tooni le ŋgar toit imatuugh, ene aat tagham ŋgar tauvene. Ve isaav ighe yam siriv ŋgar tsiam raraate imin yau mako, ene poia. Maaron tauu pale ipaghazoŋai ŋgar tsiam.
PHI 3:16 Eemon saa ŋgar poia tau iit taghazooŋ pani, iit aat mataan kisini, ve tataghon duduŋaini.
PHI 3:17 Yam toŋvetaz, ŋgar tau yau natotoia payam na, matamim kisini ve ataghoni. Ve yau mon mako. Tamtamon tisov tau laghooŋ toozi raraate imin yei ne, yes paam timin totoyaaŋ popoia payam. Tauvene aghit zi, ve ataghon zi pa ŋgar toozi.
PHI 3:18 Pasaa, tamtamon katini, laghooŋ toozi tomania ŋgar toozi itotoi zi ighe yes tighur murizi pa Krisi, ve tighur koi pa ai pambarooŋ tooni. Saveeŋ tane, yau nasavia payam pai katini wa. Ve aazne, nayoli muul toman taŋiiz.
PHI 3:19 Tamtamon tauvene, taghon tala, ene pale tilalez. Pasaa, tibesbees pa ŋgar to ulizi imin maaron pazi, ve ŋgar toozi ilala pa gabua to taan mon. Ve ŋgar tau iit taghita taghe mayaŋa, ene yes tighita tighe ŋgar poia, ve tipakur zi pani.
PHI 3:20 Eemon iit nugh toit, ene sambam. Tauta taghurghur mataan pa Tiina toit Yesu Krisi, ve tasasaŋan saawe tau i pale ipul sambam, ve imuul izilam to igham mulin ghiit.
PHI 3:21 Krisi, i tapiri tiina kat. I irau igham gabua naol isov to sambam ve taan tileep ila i saamba. Tauvene saawe to Mboŋ Murei ivot, i pale itoor anoŋaan to taan tau tisasaghat rekia na. Leso timin i tauu anooŋa tau poia kat, ve tisul toman mbonarizi tiina.
PHI 4:1 Tauvene yam toŋvetaz tsiau, ataghon ŋgar tau nasavia ila rau tane. Leso ayooz ariaaŋ, ve aleep tuŋia ila to Tiina toit Krisi. Yau lolog igheen tsiam, ve yam agham lolog poia le poia kat. Tauta napasawal naghe le nalat naghit gham, o poi. Yau naghit gham naghe yam amin atuya poia ee tau Maaron igham payau. Pasaa, uraat tau muuŋ naghamu ila sosomim na, ene ighur anooŋa.
PHI 4:2 Aiyo, yam zilivaa ru, Ewodia ve Sintike, yamru amin Tiina toit le wa. Tauvene naghe napalot gham to alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon.
PHI 4:3 Ve yo tau etag duduuŋ ve ituru taluplup ghiit kat pa uraat na, naghe yo uul zilivaa ru tana, leso titaghon ŋgar tauvene. Pasaa, yesuru, yeŋa niluplup ghei pa uraat ve niparav ariaaŋ pa vaaru poia. Ve yes mon mako. Kelemen, ve yes siriv tau yeŋa niluplup ghei pa uraat na tigham tauvene paam. Yes tisov ezazi ighenaar ila rau to lepoogh maata yaryaare.
PHI 4:4 Lolomim poia kat ve tintinmim pa Tiina toit irau saawe. Nayol aliŋag muul. Lolomim poia le poia kat!
PHI 4:5 Yam aat atotoi ŋgar marowa ila tamtamon tisov matazi. Pa saawe to Tiina toit, ene ilam igharau wa.
PHI 4:6 Lolomim bubu pa gabua eta sov. Saa ŋgar ma gabua tau ighe ivot payam, na asavia pa Maaron. Suŋuuŋ tsiam iŋaruini irau saawe, apaiti pa poia tooni, ve aghasoni to iuul gham.
PHI 4:7 Leso luuma to Maaron imin sigheu pa lolomim ve ŋgar tsiam, ve ikis gham aleep tuŋia ila to Yesu Krisi toman lolomim poia. Luuma tooni, ene iliiv kat pa iit tasov ŋgar toit.
PHI 4:8 Yam toŋvetaz to Krisi, yau naghe naparwai saveeŋ tsiau rig tane ve isov. Ŋgar isov tau paghunazi kat ve tamtamon tipait zi na, matamim iŋgal zi irau saawe. Ŋgar tauvene: ŋgar onoon, ŋgar tau poia kat ila tamtamon matazi, ŋgar duduuŋa, ŋgar ŋgalaaŋa, ŋgar tau tamtamon lolozi pani, ve ŋgar tau tamtamon tipaiti.
PHI 4:9 Ve ŋgar isov tau yau nasavia payam ve aghamu ilam tsiau, tomania saveeŋ isov tau alooŋa ila yau avog, ve ŋgar isov tau aghit ghau nagham zi na, matamim kisin zi ve ataghon zi. Leso Maaron toit tau ŋgar luuma puughu na, ileep tomani gham.
PHI 4:10 Yau nawatagh: Saawe malau, yam matamim iŋgalŋgal aghe auul ghau. Eemon lemim eez mako. Ve aazne, ŋgar tsiam tana ighur anooŋa, ve ayambaar uleeŋ siriv ilam payau muul. Tauta igham ghau lolog poia le poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi.
PHI 4:11 Yau mbolaaŋ igham ghau ve nasavia saveeŋ tane mako. Pasaa, yau naghazooŋ pa lepoogh ŋgara wa. Tauvene saa ŋgar ma gabua tau ighe ivot payau, poia ma saghati, ene yau naleep toman lolog poia mon.
PHI 4:12 Saawe siriv, mbolaaŋ igham ghau, ve saawe siriv, leg gabua katini ve naleep poia. Gabua naol tau tivot payau na, tiuul ghau le nawatagh katin lepoogh ŋgara. Tauta naghazooŋ pa eez to naleep toman lolog poia irau saawe. Tauvene isaav ighe apog isuŋ ma apog ŋginaaŋa, ma leg gabua katini, ma mbolaaŋ igham ghau, ma saa gabua ite paam tau ighe ivot payau, ene yau naleep toman lolog poia mon.
PHI 4:13 Pasaa, yau napaak Krisi ve naleep tuŋia ila tooni, ve i ipapalot ghau. Tauvene saa gabua tau ighe ivot payau, ene gabua eta mako. Yau narao.
PHI 4:14 Eemon uleeŋ tau yam agham payau, ene ŋgar poia. Pasaa, ene imin itiŋa talup ghiit pa badooŋ pataŋani tsiau tane.
PHI 4:15 Yam to Pilipai awatagh: Yau napaburigin uraat to vaaru poia izi nugh tsiam, ve murei, ra napul taan sirivu to Masedonia ve nala. Saawe tana, lupuuŋ tsiam mon ta auluul ghau pa uraat tsiau, ve aghamgham leg maet ma gabua siriv. Lupuuŋ siriv tigham tauvene mako.
PHI 4:16 Ve saawe tau nala naleep izi nugh Tesalonika ve naghamgham uraat ila le mbolaaŋ igham ghau, yam ayayambaar uleeŋ siriv ilamlam payau ta sewe paam.
PHI 4:17 Yam agham ŋgar pa aliŋag tane aghe yau nagham pa leg gabua na sov. Yau naghe ŋgar poia tau yam aghamghamu na ivot imin tiina. Pasaa, murei Maaron pale iyoli, ve igham lemim atuya poia.
PHI 4:18 Aazne, yau nambool pa gabua eta muul mako. Yau leg gabua katini ve narao kat. Pasaa, yambaar tsiau tau yam aghuru ila to Epaproditus na, i ighuru ilam tsiau wa. Uleeŋ tsiam tane, ene imin watooŋrau toman vaazi poia tau Maaron iyok pani ve ighamu loolo poia kat.
PHI 4:19 Maaron tsiau, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Ve i irau kat pa gabua naol isov. Tauvene yam tau apaak Yesu Krisi ve aleep ila tooni na, i pale iuul gham pa gabua isov tau ambool pani na.
PHI 4:20 Tauvene iit tapait Tamaan Maaron eeza irau saawe. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon!
PHI 4:21 Agham aaz poia tsiau pa tamtamon patabuyaaŋa tisov to Yesu Krisi. Ve yes toŋvetaz to Krisi tau tileep tomani ghau ne, aaz poia toozi ilat payam paam.
PHI 4:22 Ve yes mon mako. Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tau tileep ta sene, aaz poia toozi ilat payam paam. Ve yes tau tighamgham uraat ila kinik to Rom ruum tooni loolo na, yes avozi iyaryaaŋ payau kat tighe yau nagham aaz poia toozi ilat payam paam.
PHI 4:23 Poia to Tiina toit Yesu Krisi igheen to yam eŋaeŋa. Onoon.
COL 1:1 Yau Paulus. Maaron itaghon tauu loolo, ve ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yeiru toŋvetaz toit Timoti nibood rau tane ilat pa yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron tau aleep izi nugh Kolosi. Yam toŋvetaz tau apaak Yesu Krisi ve aleep tuŋia ila tooni, ve akis ghuruuŋ ila tsiam ariaaŋ. Poia to Tamaan Maaron izaa tsiam, ve iŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
COL 1:3 Saawe isov tau yeiru nighur gham ila suŋuuŋ tsiei, yei nipait Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron toman lolomai poia kat.
COL 1:4 Pasaa, nilooŋ varumim tighe yam aghur ila to Yesu Krisi ariaaŋ, ve aleep tuŋia ila tooni. Ve lolomim igheen to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov, ve aghamgham poghani zi.
COL 1:5 Ŋgar tana, yam ataghoni pasaa, yam awatagh: Maaron ighur gham to agham lepoogh poia izi nugh sambam. Tauta aghurghur matamim pa lepoogh tana, ve asasaŋan. Saawe tau tivotia saveeŋ onoon to vaaru poia payam, yam alooŋ lepoogh tawe saveeŋa.
COL 1:6 Saveeŋ to vaaru poia tau ilat peria tsiam na, ighurghur anooŋa popoia maata maata ivotvot irau nugh naol isov, raraate imin tau ivotvot payam. Saawe imin maata tau yam alooŋ poia to Maaron saveeŋa gha aghazooŋ pani, ve ilam aazne, vaaru poia ighurghur anooŋa popoia ivotvot ila yam sosomim.
COL 1:7 Etaan Epapras tau yeŋa nibesbees pa Krisi na, lolomai igheen tooni kat. I besooŋa poia ee to Krisi, ve tiini ibees kat pa uraat tooni. I igham naghomai, ve ipaduduuŋ gham pa saveeŋ onoon to vaaru poia, leso aghazooŋ kat pani.
COL 1:8 I ipaesia varumim payei ighe Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin gham gha aghur lolomim kat pa Maaron ve tamtamon paam.
COL 1:9 Tauvene saawe tau nilooŋ varumim imin maata ve ilam, yei nighurghur gham ila suŋuuŋ tsiei. Saawe isov, nighason Maaron to ipavon gham pa ŋgar popoia isov tau ilam pa i tauu Avuvu, ve ipaghazoŋai gham pa ŋgar tau i loolo pani na.
COL 1:10 Leso laghooŋ tsiam iduduuŋ pa poia tau Tiina toit Krisi itotoia payam na, ve ŋgar tsiam isov ighamu loolo poia. Ve yam pale agham uraat popoia maata maata imin ghuruuŋ ila tsiam anooŋa, ve ŋgar tsiam ivotvot le awatagh katin Maaron.
COL 1:11 Maaron toit, i saksaki ve eeza tiina pa tapiri. Yei nighe le Maaron tapiri ta naol ne izaa tsiam, ve ipalot gham. Leso ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani maata maata,
COL 1:12 ve apait Tamaan Maaron toman lolomim poia. Pasaa, i igham mulin gham, ve aazne ezamim iyooz pa ghamuuŋ lepoogh poia tomania tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov ila i tauu mbonari izi nugh sambam.
COL 1:13 Muuŋ, ŋgar to ndoroom ighamgham pooz pait. Ve aazne, Maaron ipas ghiit tavot pa ndoroom tapiri, ve ighur ghiit taleep ila Naatu Yesu Krisi saamba, leso tataghon pooz tooni. Naatu tawe, i loolo igheen tooni kat.
COL 1:14 Aghita. Iit tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, i ipul tauu gha imaat to ireu sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa saghati tapiri.
COL 1:15 Onoon, iit irau taghita Maaron mako. Eemon uraat tomania ŋgar to Naatu Yesu Krisi, tauta itotoi Taama Maaron ivot ighazooŋ pait. Krisi imuuŋ pa gabua naol isov tau Maaron ighur zi na, ve imin daaba pazi.
COL 1:16 Pasaa, Maaron ighur gabua tisov tivot ila Krisi niima. Gabua to sambam, ve gabua to taan. Gabua tau taghit zi pa mataan, ve gabua tau taghit zi mako na paam. Yes daaba tau talepleep ila sambazi ne, ve gabua siriv tau tapirizi ve ezazi tintiina na paam. Imin yes aŋela ve avuvu ariaŋazi maata maata paam. Gabua naol tawe, Maaron ighur zi tisov tivot ila Naatu niima, ve tileep to tibees pani.
COL 1:17 Saawe tau gabua eta ivot soone, Naatu i ileep. Ve i mon ta ikiskis gabua tisov tileep ve tigheen tuŋia ila niazi.
COL 1:18 I imin daaba pa lupuuŋ tooni ve ighamgham pooz pazi. Ve yes timin i anooŋa. I ta iburig pa mateegh imin maata. Tauta imin puughu pa burigiiŋ to yes mateegha. Gabua naol tane igham Krisi eeza ivot imin tiina le iliiv gabua naol isov.
COL 1:19 Tauvene Maaron itaghon tauu loolo, ve ighur tapiri tomania eeza, ve ŋgar tooni isov ighenaar ila to Naatu.
COL 1:20 Koi tau isap Maaron, iit, ve gabua naol isov to sambam ve taan sosoon na, Maaron ighe ipasovu, ve igham ghiit tomania gabua naol isov tawe tamuul tala pa i tauu. Puughu tane ta Naatu siŋ tooni imaliŋ izala ai pambarooŋ ve imaat. Leso ipasov koi tawe le isov kat, ve itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, ve taleep poia.
COL 1:21 Muuŋ, yamŋa Maaron irau avalupu gham mako. Koi isap sosomim, ve aleep soghan soghan. Pasaa, ŋgar tsiam poia mako, ve aghur koi pani, ve aghamgham ŋgar sasaghati naol.
COL 1:22 Eemon aazne, i ipasov koi tana, ve yamŋa avalupu gham amin eemon wa. Pasaa, i ipul Naatu izilam taan, ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini gha imaat. Tauta ireu sosor tsiam. Leso saawe tau igham gham ala ayooz ila Maaron naagho, Maaron pale ighit gham ighe yam tamtamon tooni patabuyaaŋa. Lemim sosor eta mako, ve lemim saveeŋ eta mako.
COL 1:23 Eemon yam aat akis ghuruuŋ ila tsiam ariaaŋ, ve ayooz tuŋia ila to Krisi. Ve ŋgar to saŋaniiŋ lepoogh poia tau Maaron ighe igham pait na, gabua eta igham gherev payam ve apuli sov. Vaaru poia tau tisavia payam gha alooŋa na, isavia lepoogh tawe, ve tivotia irau nugh naol isov tau tighenaar ila sambam saamba na. Ve yau paam, Krisi ighur ghau namin besooŋa pani.
COL 1:24 Onoon, aazne yau nabaad pataŋani ve nayamaan yavyavuuŋ ila tinig to nauul gham. Eemon lolog poia. Pasaa, pataŋani naol tau Krisi ibaad zi na, tisov soone. Tauta poia pa anag nauule ve nabaad siriv. Ene imin yau abug to nauul lupuuŋ to Krisi. Pasaa, lupuuŋ tooni, ene imin i anooŋa.
COL 1:25 Maaron inumeer ghau ve ighur uraat ila nimag to nauul lupuuŋ to Krisi. Ve i ighe napaghazoŋai gham pa saveeŋ tooni isov, leso awatagh katin ŋgar tooni.
COL 1:26 Ta muuŋ geeg, saawe to timbuunŋa ve ilam, ŋgar tau yau nasasavia ne, ene iyooŋ. Tauvene tamtamon tikankaan pani. Eemon aazne, Maaron ivotia ŋgar yoŋgaaŋa tane pa tamtamon tooni patabuyaaŋa gha igheen mataghare wa.
COL 1:27 I igham tauvene, leso yam tau Yuda mako na awataghi paam. Ŋgar yoŋgaaŋa tane, ene gabua poia kat, ve ipaghazoŋai ghiit pa Maaron tapiri ve poia tooni. Ve iŋarui Krisi tau aazne ileep ila yam lolomim na. I ndaamo payam, tauta yam asasaŋan saawe to i igham mulin gham, ve yamŋa aleep ila Maaron mbonari izi nugh sambam.
COL 1:28 Tauvene yei nivovotia Krisi vaaru pa tamtamon tisov, ve nipapaduduuŋ zi. Leso tiwatagh ŋgar popoia naol isov tau ilam pa Maaron na. Ve saawe tau nighur zi tila to Maaron, i aat ighit zi ighe yes tisov tirau kat pa ŋgar to Krisi.
COL 1:29 Ŋgar tane ta ipapaburigin ghau, tauta nazuari ghau kat, ve narav taug pa uraat tsiau. Ve tapiri tiina tau naghamghamu ila to Krisi ne, ene ipapalot ghau pa uraat tau tsiau.
COL 2:1 Yau naghe yam awatagh tauvene: Yau narav taug pa uraat ve naparav ariaaŋ, leso nauul gham, tomania zetaanŋa siriv tau tileep izi nugh Laodisia na. Ve yam mon mako. Tamtamon tisov tau tighita naghog soone na paam, yau naghe nauul zi.
COL 2:2 Yau naghe napalot gham ve napariaaŋ ŋgar tsiam leso lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham, ve alup lolomim imin eemon. Ve awatagh katin ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron tau aazne ivot ighazooŋ na, ve aghur ila ariaaŋ aghe ene onoon. Ŋgar tawe iŋarui Krisi.
COL 2:3 Pasaa, Maaron ŋgar tooni maata maata, ene tisov tighenaar ila to Krisi, imin kuaz tau tamtamon tighuru izala katkaat leso igheen poi.
COL 2:4 Saveeŋ tane, yau nasavia pasaa, naroi pa saveeŋ ŋgoreeŋ to zeran siriv. Onoon, tamtamon siriv tilooŋ saveeŋ toozi, ve tighur ila. Eemon yam, aghur ila sov.
COL 2:5 Aghita, aazne yau naleep soghan payam. Eemon Maaron Avuvu ilup ghiit, ve ŋgar tsiau igheen tsiam imin ta itiŋa talepleep. Yau naghita naghe uraat tsiam ilaan duduuŋ, ve aghur ila to Krisi ariaaŋ. Tauta igham lolog poia le poia kat.
COL 2:6 Yam agham Yesu Krisi imin Tiina tsiam wa. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat aleep tuŋia ila tooni, ve ataghon ŋgar tooni irau saawe.
COL 2:7 Lolomim isaghav Krisi kat, ve agham tapirimim ila tooni, imin ai tau waria izila kat. Ve ayooz tuŋia ila tooni, imin ruum tau tirao izala rir ariaŋazi. Ve aghur ila tooni ariaaŋ itaghon saveeŋ tau tipaduduuŋ gham pani na. Ve lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia tooni irau saawe.
COL 2:8 Ayamaan gham pa yes karomŋa. Mako pale tigherev gham ve ataghon zi. Saveeŋ tau tisasavia na, ene saveeŋ tauu mako. Ene saveeŋ sorok tau itaghon ŋgar to timbuzŋa muuŋ ve ilam. Le anooŋa mako. Zeran tawe tighe titaghon ŋgar to avuvu maata maata tau tiŋgin gabua to sambam saamba ve taan. Eemon saveeŋ toozi itaghon Krisi ŋgar tooni mako.
COL 2:9 Krisi, i tamtamon imin iit. Eemon Maaron tapiri tomania eeza ve ŋgar tooni, ene isov ighenaar ila tooni.
COL 2:10 Ve gabua naol tau tapirizi tiina ve tighamgham pooz pait na, i imin daaba pazi ve iŋginiir zi. Tauvene yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, i ipavon gham kat pa Maaron tapiri ve ŋgar tooni isov, ve agham lepoogh poia kat ila tooni.
COL 2:11 Alooŋ. Yam tau apaak Krisi ve aleep tuŋia ila tooni na, ŋgar tauu to ravuuŋ waromim ivot payam wa. Ene nasavia ŋgar tau tamtamon tigham pa nimazi ne mako. Yau nasavia uraat tau Krisi ighamu ila lolomim, leso iziir ŋgar to lolomim muŋgaana ighau payam.
COL 2:12 Ŋgara tauvene: Saawe tau agham yaa, yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve titavi gham tomania Krisi. Ve Maaron igham gham apaak Krisi pa burigiiŋ tooni paam, tauta agham lepoogh paaghu ila tooni. Pasaa, yam aghur ila Maaron tapiri tau ipaburigin Krisi pa mateegh.
COL 2:13 Muuŋ, yam amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve ataghon ŋgar to lolomim muŋgaana. Pasaa, saawe tana, Krisi irav motin ŋgar to lolomim muŋgaana soone. Tauvene lepoogh tsiam, ene imin yes mateegha. Lemim ghilalooŋ pa Maaron mako, ve irau agham ŋgar poia eta mako. Eemon aazne, Maaron ipaburigin gham tomania Krisi, ve agham lepoogh paaghu ila tooni wa. Pasaa, i ireu sosor toit isov ilale.
COL 2:14 Muuŋ, iit leen sosor tiina kat ila Maaron maata. Eemon aazne, Krisi ipasov sosor toit isov. Ene imin tibodeer ŋgar toit isov tau imalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron na ila rau, ve Maaron iravu izala ai pambarooŋ to Krisi.
COL 2:15 Ve avuvu ariaŋazi maata maata, tomania gabua naol tau tapirizi ve ezazi tintiina na paam. Saawe tau Krisi imaat izala ai pambarooŋ, Maaron iliiv zi ve ipasov tapirizi. Ra igherev zi tila, ipayooz zi ila eval tiina naghozi, ve ipamayaŋin zi.
COL 2:16 Tauvene isaav ighe zeran siriv tighit gham ataghon tutuuŋ toozi mako, ve tiyau avozi payam tighe yam agham sosor, na agham ŋgar naol pa saveeŋ toozi sov. Ene nasavia tutuuŋ toozi siriv tau iŋarui gabua tau aghanghani ve aghunghunu na, ve tutuuŋ toozi tau iŋarui lupuuŋ tintiina to suŋuuŋ, ma suŋuuŋ tau ivotvot ila saawe to kaiyo izaa paaghu, ve umbom patabuyaaŋ to Maaron.
COL 2:17 Pa gabua tau tisavia na, ene gabua tauu mako. Ene imin gabua tau pale ivot murei na anunu. Ve gabua tauu, ene Krisi.
COL 2:18 Zeran siriv, avozi iyaryaaŋ tighe yam aat atatan taumim ve avaghamunia taumim leso amin tamtamon patabuyaaŋa. Ve tighe aat asuŋ pa yes aŋela ve apakur zi. Zeran tauvene, isaav ighe toozi eta ivelegh gham, ve iposai gargari pa tandaghiiŋ tau i ighita, na yam aghur ila saveeŋ tooni sov. Pale igherev gham, ve asapir pa ghamuuŋ atuya poia tau isasaŋan gham. Tamtamon tauvene, i ipakur ghi sorok itaghon ŋgar to taan mon.
COL 2:19 I ipaak Krisi mako. Eemon iit tawatagh: Krisi, i imin daaba pait to igham pooz pait. Ve iit tau taleep ila lupuuŋ tooni ne, tamin i tauu anooŋa. Iit tamin Krisi seŋgaaŋa ve waaro eŋaeŋa tau tikis gabuaaŋa siriv tigheen tuŋia ila niazi. Ve i ipapalot ghiit ve ilup ghiit tamin eemon. Tauta ila Maaron tapiri, lupuuŋ to Krisi ivot imin tiina, ve iyaryaaŋ.
COL 2:20 Yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve apul lepoogh tsiam muŋgaana wa. Tauvene avuvu maata maata to sambam saamba ve taan, yam aleep ila sambazi muul mako. Ighe tauvene, puughu mindai ta yam aleep imin yes to taan, ve ataghon tutuuŋ naol tau iŋarui gabua to taan ne?
COL 2:21 Tutuuŋ tauvene: “Gabua tane, yam aghamu sov, akisi sov, aghani sov.”
COL 2:22 Aghita. Tutuuŋ naol tau iŋarui aniiŋ ma gabua tauvene, ene tisavia gabua tau taghamu gha taghani, ve isov. Tutuuŋ tauvene, ene itaghon ŋgar to tamtamon mon. Pasaa, tamtamon ta tighur zi, ve tisaav pait tighe tataghon zi.
COL 2:23 Onoon, tutuuŋ tauvene, tamtamon siriv tighita tighe ene ŋgar poia. Pasaa, matazi iŋgal tighe: Isaav ighe tizuari zi kat pa Maaron, ve titatan tauzi, ve tivaghamunia tauzi anoŋazi, ene aat igham suŋuuŋ toozi poia kat ila Maaron maata. Eemon tutuuŋ tauvene irau iuul ghiit to tatatan ŋgar saghati to loloon muŋgaana ne mako.
COL 3:1 Maaron ipaburigin gham tomania Krisi ve agham lepoogh paaghu wa. Tauvene yam aat azuari gham pa gabua to sambam. Pa Krisi, i ileep ta sewe ila Maaron niima tapir.
COL 3:2 Agham ŋgar tiina pa gabua to taan sov. Ŋgar tsiam iyaryaaŋ pa gabua to sambam mon.
COL 3:3 Pasaa, yam apaak Krisi pa mateegh tooni, ve lepoogh tsiam muŋgaana isov wa. Ve lepoogh tsiam paaghu, ene gabua tau igheen ŋgozaaŋ tomania Krisi ila to Taama Maaron.
COL 3:4 Tauvene Krisi imin puughu pa lepoogh paaghu tau aazne yam aghamu ne. Ve murei, saawe tau i imuul ilam ve itotoi tauu ivot ighazooŋ, ene pale Maaron ipavotvotin gham tomania Krisi, ve yamŋa Krisi atotoi Maaron tapiri, mbonari, ve poia tooni ivot ighazooŋ.
COL 3:5 Tauvene ŋgar sasaghati naol to taan tau tighenaar ila lolomim na, arav matin zi. Ŋgar tauvene: Ŋgar to ghuruuŋ boog, ŋgar tau iŋgalaaŋ mako, ŋgar to loloon ighaar pa gabua sasaghati, ŋgar to tayai ghiit mako ve tala pa naghoon mon, ve ŋgar to mataan gabua. Aghita. Ŋgar to mataan gabua, ene imin tabees pa maaron karom.
COL 3:6 Alooŋ. Yes tau tizorzoor Maaron aliiŋa ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar sasaghati tane, aatyavyav to Maaron pale izaa toozi.
COL 3:7 Muuŋ, yam paam, laghooŋ tsiam tomania lepoogh tsiam, ataghon ŋgar tauvene.
COL 3:8 Eemon aazne, yam aat apul ŋgar sasaghati isov ileple. Ŋgar tauvene: Ŋgar to kisiiŋ aatyavyav, ateen tuuku, ghuruuŋ koi, ŋgar to tasavia saveeŋ saghati pa zetaanŋa, ve saveeŋ malwaata. Tauvene saveeŋ saghati eta ivot ila avomim sov.
COL 3:9 Ve avatombanoi gham sov. Pa ŋgar tsiam muŋgaana tau ipapazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, yam apuli wa, imin nonoghiiŋa tau aghita isaghat ve asiki ilale.
COL 3:10 Ve agham ŋgar paaghu to Krisi imin lemim, imin ayol gham pa nonoghiiŋa paaghu. Aazne, Krisi ighamgham uratoi gham. Leso awatagh katin Maaron tau ighur gham na, ve ŋgar tooni igheen tsiam, ve avot amin i tauu.
COL 3:11 Iit tau Krisi igham ghiit tamin paaghu na, tasov rarateen mon. Eta poia iliiv iitete ne mako. Tauvene isaav ighe iit Grika, ma iit Yuda, ma tataghon ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi, ma tataghoni mako, ma mataan dodoli ve takankaan pa saveeŋ Grik, ma talam pa taan sirivu to Sikitia, ma iit besooŋa tau taleep ila daaba toit sambazi, ma iit mbesooŋa mako ve taŋgin tauun, gabua isov tane, ene gabua sorok. Ve Krisi tau ileep ila tamtamon tooni tisov lolozi ne, i mon ta gabua tauu.
COL 3:12 Maaron loolo igheen tsiam, ve isiigh gham amin le wa. Tauvene yam aat agham ŋgar tooni imin lemim, imin ayol gham pa nonoghiiŋa paaghu. Ŋgar tauvene: Lolomim isaghatin tamtamon ve agham poghani zi. Atatan taumim ezamim. Ve agham ŋgar pa taumim mon sov. Matamim iŋgal zeetmimŋa ve agham ŋgar marowa pazi.
COL 3:13 Isaav ighe tamtamon tigham saghatin gham, na ayatu sov. Abaad pataŋani tana, ve atotoi ŋgar luuma pazi. Ve isaav ighe tsiam eta igham ŋgar eta tau irau lolomim mako, na matamim kisin sosor tooni sov. Yamŋa agharaat lolomim, ve apul sosor tooni, imin Tiina toit Krisi ipul sosor tsiam.
COL 3:14 Ŋgar isov tane, aseeŋ zi pa ŋgar to loloon pa tauun. Pa ene ilup ŋgar popoia tisov timin eemon, ve igham zi tivot poia kat.
COL 3:15 Ŋgar luuma to Krisi aat igham pooz ila lolomim, ve itotoi gham pa saa ŋgar tau pale agham pa tamtamon. Pa Maaron ipoi gham amin i le, ve ilup gham amin Krisi anooŋa eemon, leso ataghon ŋgar tauvene. Ve lolomim poia pa Maaron, ve apaiti pa poia tooni irau saawe.
COL 3:16 Saveeŋ to Krisi aat ivon kat ve igheen tuŋia ila lolomim. Ve yam aat apaghazoŋai zeetmimŋa ve apaduduŋai zi pa ŋgar popoia maata maata. Ve ambou ve apait Maaron pa poia tooni. Ambou mbouŋ to yes Israela tau tibood zi na, toman mbouŋ to suŋuuŋ, ve mbouŋ siriv tau Maaron Avuvu ipaburigin gham ve atoor zi na paam.
COL 3:17 Saveeŋ tsiam toman uraat tsiam, ve saa ŋgar ite paam tau ighe aghamu, yam aat aghamu ila Tiina toit Yesu eeza to apaiti. Ve lolomim poia pa Tamaan Maaron paam, ve apaiti pa poia tooni ila Yesu eeza.
COL 3:18 Yam zilivaa, atatan taumim ve aleep ila azuwamimŋa sambazi. Pa ighe iit tau tamin Tiina toit Krisi le na tataghon ŋgar tauvene, ene iduduuŋ.
COL 3:19 Ve yam zitamoot, lolomim pa azuwamimŋa ve agham poghani zi. Agham saghatin zi sov, ve agham ariaaŋa pazi sov.
COL 3:20 Yam geegeu, alooŋ tamamimŋa ve tinamimŋa aliŋazi pa gabua naol isov. Pa ŋgar tauvene igham Tiina toit Yesu loolo poia.
COL 3:21 Ve tamazŋa paam, yam agham ariaaŋa pa natmimŋa sov. Pale agham zi tighita tauzi tighe yes tirau gabua eta mako.
COL 3:22 Yam besooŋa, alooŋ daaba tsiam to taan aliŋazi pa gabua isov. Ve agham karom pa uraat sov. Besooŋa siriv, isaav ighe tighita daaba toozi tilam, mako tigham uraat poi ila matazi, leso tigham zi lolozi poia. Ve saawe tau ighe daaba toozi tipul zi ve tila, mako tigham uraat poi mako. Yam agham tauvene sov. Yam aat abees pazi poi toman lolomim. Pa yam aroi pa Maaron ve aghe ataghon ŋgar tooni.
COL 3:23 Tauvene saa uraat tau ighe aghamu, na aghamu poi toman lolomim. Aghamu imin agham uraat pa tamtamon mako. Aghamu imin agham uraat pa Tiina toit Yesu.
COL 3:24 Ve yam awatagh: Murei, Maaron pale igham lemim atuya poia. Ene lepoogh to nugh sambam. Yam ezamim iyooz pa ghamuuŋni wa. Pasaa, yam abesbees pa Tiina toit Krisi.
COL 3:25 Eemon isaav ighe tamtamon eta igham sosor, ene i aat igham atuya to sosor tooni. Pasaa, Maaron igham ŋgar pa tamtamon ezazi mako, ve ivool to eta mako. Gabizooŋ tooni, ene itaghon eez raraate mon pa tamtamon tisov.
COL 4:1 Ve yam tau lemim besooŋa na, agham ŋgar duduuŋa mon pazi. Isaav ighe avool to siriv ve agham poghani zi, ve agham saghatin siriv, ene poia mako. Yam aat ataghon ŋgar raraate mon pa besooŋa tsiam tisov. Pa yam awatagh: Yam lemim daaba paam. I Tiina tsiam tau ileep izi sambam.
COL 4:2 Yam apul suŋuuŋ sov. Amamaat ariaaŋ, ve asuŋ irau saawe. Ve saawe tau asuŋ, lolomim poia pa Maaron ve apaiti pa poia tooni.
COL 4:3 Ve aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam paam. Aghason Maaron to igharaat eez payei. Leso nivotia saveeŋ to Krisi pa tamtamon, ve nipaghazoŋai zi pa Maaron ŋgar tooni tau muuŋ iyooŋ, ve aazne ivot ighazooŋ. Yau, tighur ghau iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ pasaa, navovotia saveeŋ tane pa tamtamon.
COL 4:4 Tauvene yam aghason Maaron to iuul ghau, leso napaghazoŋai tamtamon pa ŋgar tooni yoŋgaaŋa itaghon i tauu loolo.
COL 4:5 Yes tau tileep ila lupuuŋ to Krisi loolo mako na, matamim iŋgal poi pa saa ŋgar tau pale agham pazi leso agherev zi timin Krisi le. Ve saawe isov, ighe sooso poia eta ivot payam to atotoi ŋgar to Krisi pazi, na atotoia pataghaaŋ.
COL 4:6 Ve yam aat asavia saveeŋ poia mon pa tamtamon. Leso lolozi pa saveeŋ tsiam imin aniiŋ poia tau tighur te ila, ve tamtamon lolozi imonmoon pa ghaniiŋni. Ve sei tau ighe ighason gham pa ghuruuŋ ila tsiam, na yam ayol ghasoniiŋ tooni toman ŋgar.
COL 4:7 Toŋvetaz toit Tikikus pale ipaes payam pa lepoghag ve uraat tsiau. I ŋeer poia ee, ve lolog igheen tooni kat. I ighur loolo kat pa uraat to uleeŋ tamtamon to Krisi. Yeiru niluplup ghei pa uraat ve nibesbees pa Tiina toit.
COL 4:8 Yau naghe nambaaŋo ilat, leso ipaes payam pa lepoghamai, ve ipalot gham pa saveeŋ siriv.
COL 4:9 Ve i mon mako. Tamtamon tsiam ee, Onesimus, pale yesuru tilat. Onesimus, i toŋvetaz toit duduuŋ. I ŋeer ee tau yau nanumeera ve lolog igheen tooni kat. Saawe tau tilat peria, yesuru pale tipaes payam pa gabua naol tau ivotvot izi sene.
COL 4:10 Aristarkus tau yeiru nileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ne, aaz poia tooni ilat payam. Ve Markus tau Banabas taazi na, i paam igham aaz poia payam. Paesiiŋ tau iŋaruini na, yam alooŋa wa. Ighe ilat ivot, mako aghamu toman lolomim poia.
COL 4:11 Ve etaan ite Yesu tau eeza ite Yastus na, i paam igham aaz poia payam. Yuda tol tane tipapalot ghau kat. Pasaa, yes mon, ta yeŋa niluplup ghei pa uraat to votiaaŋ pooz to Maaron. Ve Yuda siriv mako.
COL 4:12 Etamim ite Epapras paam, igham aaz poia payam. I besooŋa poia ee to Yesu Krisi. Monmon i isuŋsuŋ Maaron ariaaŋ kat payam ighe ayooz tuŋia pa ghuruuŋ ila tsiam, ve ŋgar tsiam imatuugh pa Maaron ve saveeŋ tooni, ve awatagh katin ŋgar isov tau Maaron loolo pani na.
COL 4:13 Epapras, yau nighita ŋgar tooni wa. Tauta naghe nasaav payam: I igham uraat tiina kat payam. Ve igham uraat tiina pa zetaanŋa siriv tau tileep izi Laodisia ve Hierapolis paam.
COL 4:14 Toŋvetaz toit dokta Lukas tau lolomai igheen tooni kat, yesuru Demas tigham aaz poia payam paam.
COL 4:15 Aaz poia tsiau ila pa toŋvetaz toit siriv tau tileep izi Laodisia, ve ila pa olman tinazi Nimpa, tomania yes tau tiluplup zi pa suŋuuŋ ila ruum tooni loolo na paam.
COL 4:16 Rau tane, ighe awaato le isov, mako asakia ila pa zetaanŋa to nugh Laodisia. Leso anazi tiwaato paam. Ve rau tau naboode ila pazi na, isaav ighe tighamu ilat peria tsiam, mako awaato paam.
COL 4:17 Asaav pa Arkipus tauvene: “Uraat to Tiina toit tau ilat nimam na, matam iŋgali ve upasovu.”
COL 4:18 Yau Paulus, taug nabood aaz poia tsiau tane. Lolomim iveegh payau sov. Pa aazne naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo ve tikau ghau pa sen. Poia to Maaron igheen tomani gham. Onoon.
1TH 1:1 Yau Paulus. Yeiru Silas ve Timoti nibood rau tane ilat pa lupuuŋ to Krisi tau aleep izi nugh Tesalonika. Yam tau apaak Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi, ve aleep ila toozi na. Poia to Maaron izaa tsiam, ve iŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
1TH 1:2 Saawe isov, yei nipapait Tamaan Maaron pa yam asov toman lolomai poia kat, ve nighurghur gham ila suŋuuŋ tsiei, ve matamai iŋgalŋgal ŋgar popoia tau yam aghamgham zi na. Pasaa, yam aghur ila to Krisi ariaaŋ, tauta ipaburigin gham pa ghamuuŋ uraat popoia naol. Ve lolomim pa tamtamon ve aghe agham poghani zi, tauta aghamgham uraat tiina pa uleeŋ zi. Ve yam awatagh aghe Tiina toit Yesu Krisi pale imuul ilam ve igham mulin gham. Tauta ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve aghurghur matamim pa muleeŋ tooni.
1TH 1:4 Yam toŋvetaz, yei niwatagh: Maaron loolo igheen tsiam kat, ve isiigh gham amin i le wa.
1TH 1:5 Pasaa, saawe tau nilam ve nivotia vaaru poia payam, ene saveeŋ mon tau ilat ne mako. Saawe tana, Maaron itotoi tauu tapiri payam, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham uratoi gham. Ve aghilaal aghe saveeŋ tau nisavia payam na, yei nighur ila kat. Ve yam taumim awatagh: Saawe tau nileep tomani gham, yei nitotoi ŋgar to Krisi payam, leso niuul gham to ataghoni.
1TH 1:6 Onoon, saawe tau yam alooŋ saveeŋ tsiei ve aghur ila, tamtamon tigham pataŋani tiina payam. Eemon Avuvu Patabuyaaŋ igham gham lolomim poia le poia kat. Ve yam ataghon katin ŋgar tsiei, ve ŋgar to Tiina toit Krisi paam.
1TH 1:7 Tauvene yam amin totoyaaŋ poia ee pa tamtamon tisov to Masedonia ve Akaia tau tighur ila to Krisi na.
1TH 1:8 Yam amin belo tau tiseŋi gha luutu irau nugh. Pasaa, yam agham saveeŋ to Tiina toit, ve asakia ila irau taan sirivu to Masedonia ve Akaia. Ve tane mon mako. Ghuruuŋ ila tsiam tau iŋarui Maaron na, ene vaaru ilaan irau nugh tisov. Tauvene lemai saveeŋ eta to nisavia pazi muul mako. Pasaa, varumim ta tilooŋa wa.
1TH 1:9 Tauvene eval tiina tisasavia varumim tighe saawe tau nilat ve nileep tomani gham, yam alooŋ saveeŋ tsiei, ve aghur murimim pa maaron karomŋa, leso abees pa Maaron tauu. I Maaron tau ileep maata yaryaare irau saawe.
1TH 1:10 Ve tisavi gham tighe yam asasaŋan Maaron Naatu tau i ipaburigini pa mateegh na. I pale ipul sambam ve izilam to igham mulin ghiit pa aatyavyav to Maaron tau murei pale ivot.
1TH 2:1 Yam toŋvetaz, yam awatagh: Saawe tau nilat itiŋa taleep, nirav taumai sorok pa uraat mako. Uraat tsiei ighur anooŋa.
1TH 2:2 Yam aat matamim iŋgal. Saawe tau nigham uraat izi nugh Pilipai, tighur yavyavuuŋ tiina payei ve tipamayaŋin ghei kat. Ve saawe tau nilat gha nigham uraat izi nugh tsiam, tamtamon katini tizoor saveeŋ tsiei, ve tigham pataŋani tiina payei muul. Eemon Maaron ipalot ghei, tauta niroi mako, ve niyooz ariaaŋ pa votiaaŋ vaaru poia payam.
1TH 2:3 Uraat tsiei to palotiiŋ tamtamon leso tighur ila to Krisi, ene ŋgar yoŋgaaŋa eta igheen ila loolo mako. Yei nipaghau tamtamon pa eez to Maaron mako, ve nigham karom eta mako. Yei nisasavia saveeŋ onoon mon, ve nisavsaav toman lolomai.
1TH 2:4 Maaron ighit ghei ighe yei nirau uraat. Tauta inumeer ghei, ve ighur uraat to votiaaŋ vaaru poia ila nimamai. I igagabiiz ghei, ve ighita ŋgar isov tau igheen ila lolomai. Tauvene saawe tau nivotia vaaru poia pa tamtamon, ighe lolozi poia pa uraat tsiei, ma lolozi poia pani mako, ene nigham ŋgar pa gabua tauvene mako. Yei nighe Maaron ighita uraat tsiei ve loolo poia pani.
1TH 2:5 Ve yam awatagh: Saawe tau itiŋa talepleep, yei nigham saveeŋ ŋgoreeŋ payam to nigham lolomim mako. Ve nipamir taumai pa uraat, leso agham lemai gabua ne mako. Ila Maaron maata, saveeŋ tsiau tane, ene onoon.
1TH 2:6 Ve yei nigham uraat tane leso yam, ma tamtamon siriv apait ezamai ne mako.
1TH 2:7 Onoon, yei mbaŋooŋa to Krisi. Tauvene yei irau niyaryaaŋ payam to ataghon ŋgar tsiei ve agham uleeŋ siriv payei. Eemon nigham tauvene mako. Saawe tau nileep ila sosomim, yei niŋgin gham poi, imin payamyam tinazi tau irarar pa tauu natŋa.
1TH 2:8 Pasaa, lolomai igheen tsiam kat. Tauta nighe le nivotia vaaru poia to Maaron payam. Ve tane mon mako. Yei nighe nirei taumai pa uleeŋ gham paam. Pasaa, lolomai payam kat.
1TH 2:9 Yam toŋvetaz, yam aat matamim iŋgal. Saawe tau itiŋa talepleep ve nivotia vaaru poia payam, mboŋ ve mataaz, nirav taumai pa uraat. Leso nigham maet rig to iuul ghei pa lepoogh tsiei, ve nigham pataŋani payam sov.
1TH 2:10 Tauvene ŋgar tau nigham payam na, taumim aghita ve irau asavia. Ve Maaron ighita paam. Yam tau aghur ila to Krisi na, nigham sosor eta payam mako. Yei nigham ŋgar patabuyaaŋ mon tau iduduuŋ ila Maaron maata, ve iduduuŋ ila tamtamon matazi paam.
1TH 2:11 Yam awatagh: Yei nigham ŋgar payam imin ŋgar tau tamaanŋa tighamgham pait.
1TH 2:12 Pasaa, yei nipalot gham, leso ayooz tuŋia. Ve saawe tau pataŋani igham gham, yei nirav atemim. Ve avomai iyaryaaŋ payam nighe: Maaron igham poghani gham, ve ipoi gham to aleep ila pooz tooni loolo. Leso murei aleep ila mbonari loolo izi nugh sambam. Tauvene yam aat ataghon ŋgar tau Maaron loolo pani, o laghooŋ tsiam iduduuŋ pa poia tooni tiina tau izaa tsiam na.
1TH 2:13 Puughu ite tau nipait Maaron toman lolomai poia, ene vene: Saawe tau nivotia Maaron aliiŋa payam, yam aghita saveeŋ tsiei imin saveeŋ sorok to tamtamon ne mako. Yam aghur taliŋamim pani poi, ve aghilaal aghe ene Maaron tauu aliiŋa. Tauta aghur ila. Ve aazne, saveeŋ tana ighamgham uraat tiina ila yam tau aghur ila na lolomim.
1TH 2:14 Yam toŋvetaz, ŋgar tau ivot payam, ene raraate imin ŋgar tau ivot pa yes tau titaghon Yesu Krisi ve tileep ila lupuuŋ to Maaron izi Yudea. Pasaa, zeran tau yamŋa nugh eemon na, yes tighurghur pataŋani payam, raraate imin yes Yuda tighamgham pa lupuuŋ to Krisi tau tileep izi nugh toozi.
1TH 2:15 Aghita. Muuŋ, yes Yuda tirav propet siriv timatmaat, ve tirav Tiina toit Yesu imaat paam. Ve yei paam, tighur pataŋani payei, ve tiziir ghei nighau pa nugh toozi. Yes tighur koi pa tamtamon tisov. Tauvene ŋgar tau tighamghamu na, ene irau Maaron loolo mako.
1TH 2:16 Ve gabua ite. Yei nighe nivotia Maaron aliiŋa pa yes tau Yuda mako na, leso Maaron igham mulin zi paam. Eemon yes Yuda lolozi pa ŋgar tane mako. Tauta titovtoova to tipoon eez payei, leso nivotia Maaron aliiŋa pazi sov. Ŋgar sasaghati tau tighamgham zi na, indoundouu ila ila le ipas puughu. Tauta aatyavyav to Maaron izaa toozi wa.
1TH 2:17 Yam toŋvetaz, yam awatagh: Yes Yuda tireu ghiit, tauta rekia mon yei nipul gham, ve sooso rig tane, taleep soghan soghan pa tauun. Eemon lolomai, ene igheen tsiam, imin tamtamon tau naatu ileep soghan pani, ve ipasawal pani ighe le ighita. Tauvene ŋgar tsiei iyaryaaŋ nighe nilat nighita naghomim muul, o poia. Saawe naol, yau Paulus natovtoova naghe nalat naghit gham. Eemon Ŋeer Saghati iponpoon eez payei.
1TH 2:19 Aghita. Saawe tau Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam, yei pale nighur matamai pa saa gabua? Ve saa ta pale nipakur ghei pani, ve igham ghei tintinmai ila i naagho? Ve saa ta pale imin puughu, leso i igham lemai atuya poia? Ene yam! Pasaa, uraat tsiei anooŋa, ene yam tau!
1TH 2:20 Onoon kat. Yam ta agham ghei nipakur ghei, ve tintinmai kat.
1TH 3:1 Saawe tau nilepleep izi nugh Atens, yei nigham ŋgar naol payam nighe: Yam aleep poi, ma mako? Nileep le mako, tauta nimbaaŋ toŋvetaz toit Timoti ilat payam. Ve yei siriv, nileep izi ta sene. Timoti yeŋa niluplup ghei pa uraat to Maaron, ve nivovotia Krisi vaaru. Tauta nimbaaŋo ilat payam, leso ipalot ghuruuŋ ila tsiam, ve ayooz ariaaŋ.
1TH 3:3 Pasaa, niroi pa pataŋani tau ighamgham gham na, pale itok tamtamon tsiam siriv, ve tipul ghuruuŋ ila toozi. Eemon yam awatagh: Iit tau tataghon eez to Maaron ne, aat tabaad pataŋani tauvene.
1TH 3:4 Pasaa, saawe tau itiŋa talepleep na, yei nisaav payam pataghaaŋ wa nighe: “Ayamaan gham. Pa tamtamon pale tighur pataŋani pait.” Saveeŋ tsiei tana ighur anooŋa gha aghita wa.
1TH 3:5 Tauvene saawe tau naleep izi Atens, yau nagham ŋgar naol payam. Naleep le mako, tauta nambaaŋ Timoti ilat. Leso igabiiz ghuruuŋ ila tsiam: Iyaryaaŋ, ma mako? Pasaa, naroi kat. Pa ighe Ŋeer To Tovaaŋ itoov gham ve atap, ene pale uraat tsiei ighur anooŋa mako.
1TH 3:6 Tauta Timoti ilat igig gham. Ve ŋgarig gha i ilam ivot tsiei muul, ve ipaesia varumim poia payei ighe yam akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, ve lolomim igheen to Maaron ve tamtamon paam. Ve isaav payei ighe yam lolomim poia pa saawe tau nilat nileep tomani gham ve itiŋa taluplup ghiit na. Tauta apasawal payei irau saawe aghe le aghit ghei muul, raraate imin yei paam lolomai nighe le nighit gham.
1TH 3:7 Tauvene yam toŋvetaz, onoon, aazne pataŋani tiina igham ghei, le niil eez kat. Eemon saawe tau nilooŋ varumim tighe yam ayooz tuŋia, ve aghur ila to Tiina toit ariaaŋ, ene ipalot ghei, ve igham ghei lolomai poia kat.
1TH 3:9 Tauvene saawe isov tau nisuŋ ila Maaron toit maata, ve matamai iŋgal gham, yei nipaiti pa poia tooni toman lolomai poia kat. Eemon nilil pa savsaveeŋ. Pale nisavia saa saveeŋ, leso itotoi lolomai poia tane? Pasaa, saveeŋ eta irao mako.
1TH 3:10 Mboŋ ve mataaz, yei nisuŋsuŋ Maaron ariaaŋ nighe igham eez eta ivot, leso nilat nighit gham muul, ve nipalot ghuruuŋ ila tsiam. Ve isaav ighe yam ambool pa ŋgar siriv, mako nipaghazoŋai gham pani.
1TH 3:11 Tauvene yau nasuŋ Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu naghe tigham lemai eez, leso nilat tsiam.
1TH 3:12 Ve naghe Tiina toit ipalot gham, leso lolomim pa taumim, ve lolomim pa tamtamon tisov. Naghe ŋgar tane ivot imin tiina le raraate imin yei lolomai payam.
1TH 3:13 Leso ŋgar patabuyaaŋ to Maaron igheen ariaaŋ ila lolomim. Ve saawe tau Tiina toit Yesu imuul ilam tomania tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov, ve yam ayooz ila Tamaan Maaron naagho to igabiiz gham, i aat ighit gham ighe yam lemim sosor eta mako.
1TH 4:1 Aiyo, yam toŋvetaz, yau naghe nasavia saveeŋ tane, ve isov. Ŋgar tau Maaron loolo pani na, yei nisavia payam gha awataghi wa. Tauta laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar tana. Ve aazne, nighe nipalot gham pani muul ila Tiina toit Yesu eeza, leso ataghoni le ataghoni kat.
1TH 4:2 Tutuuŋ tau nisavi zi payam ila Tiina toit Yesu eeza na, yam awataghiir zi wa.
1TH 4:3 Maaron ighe yam ataghon ŋgar patabuyaaŋ imin i tauu. Tauvene ŋgar to ghuruuŋ boog, yam aleep soghan pani.
1TH 4:4 Yam tamtamon eŋaeŋa, aat matamim iŋgal taumim azuwamimŋa ve aleep tomani zi. Leso ataghon ŋgar patabuyaaŋ tau poia ila Maaron maata, ve tamtamon matazi paam.
1TH 4:5 Yes tau tiwatagh Maaron mako na, matazi saghati, ve monmon ghaara toozi ipapazaagh zi. Yam ataghon zi pa ŋgar toozi tawe sov.
1TH 4:6 Aghita. Isaav ighe aghur boog pa toŋvetaz tsiam azuwazŋa, yam agham sosor pa toŋvetaz tsiam tana, ve agham karom pazi. Tamtamon tisov tau ighe tigham sosor tauvene, Tiina toit pale ighur atuya pazi. Saveeŋa, yei nisavia payam gha alooŋa wa. Pa muuŋ, nisaav ariaaŋ payam pa ŋgar tane.
1TH 4:7 Maaron ipoi ghiit tamin le to tagham ŋgar saghati mako. I ighe tataghon ŋgar ŋgalaaŋa ve ŋgar patabuyaaŋ imin i tauu.
1TH 4:8 Tauvene isaav ighe ŋeer eta izoor saveeŋ tane, ene izoor saveeŋ to tamtamon mako. I izoor Maaron tau igham Avuvu Patabuyaaŋ payam ne aliiŋa.
1TH 4:9 Ve ŋgar to loloon pa toŋvetaz to Krisi, lemai saveeŋ eta to niboode payam mako. Pasaa, Maaron tauu ipaghazoŋai gham pa ŋgar tane gha aghazooŋ pani wa. Tauta lolomim igheen to toŋvetaz tisov to Krisi tau tileep irau taan sirivu to Masedonia na. Eemon nighe nipalot gham pani muul, leso ŋgar tane ivot imin tiina kat ila sosomim.
1TH 4:11 Yam aat azuari gham pa taghoniiŋ ŋgar marowa, ve matamim iŋgal uraat tsiam. Aleep ila tamtamon eta niima sov, ve alaagh soroksorok sov. Nimamim iyaryaaŋ pa ghamuuŋ uraat, itaghon tutuuŋ tau muuŋ nisavia payam na. Leso ambool pa gabua eta sov, ve gabuamim iduduuŋ ila yes tau tighur ila mako na matazi.
1TH 4:13 Yam toŋvetaz, yes tau tighur ila to Krisi ve timaat na, yei nighe yam awatagh gabua tau pale ivot pazi. Leso agham ŋgar naol ve lolomim ipataŋan kat pa mateegha tsiam imin yes tau tighur ila mako na sov. Yes tighurghur matazi pa burigiiŋ to yes mateegha mako. Tauta isaav ighe toozi eta imaat, ene igham zi lolozi ipataŋan kat.
1TH 4:14 Eemon iit taghur ila taghe Yesu imaat ve iburig pa mateegh wa. Tauvene yes tau tighur ila tooni ve timaat na, Maaron pale ipaburigin zi ila Yesu tapiri, ve iyau zi gha yesŋa Yesu tizala tooni.
1TH 4:15 Alooŋ. Ene Tiina toit Yesu tauu aliiŋa ta nisavia payam: Saawe tau i imuul ilam, iit tau taleep mataan yaryaare ne, irau tamuuŋ pa yes mateegha mako.
1TH 4:16 Pasaa, saawe tau Tiina toit Yesu ipul sambam ve izilam, Maaron pale isaav ariaaŋ toman aliiŋa tiina, ve daaba to yes aŋela iboob, ve tavuur to Maaron itaŋ. Mako yes tau timin Krisi le ve timaat na, tiburig imin maata.
1TH 4:17 Mako tiyau iit tau taleep mataan yaryaare ne paam, tomania yes tau tiburig pa mateegh na, ve rekia mon tindai ghiit taloŋ tala taitai loolo ta saaŋa we. Leso taghita Tiina toit, ve itiŋa taleep taghon taghon gha ila.
1TH 4:18 Tauvene matamim iŋgal saveeŋ tane, ve avapaloti gham pani.
1TH 5:1 Yam toŋvetaz, saawe duduuŋ to Tiina toit imuul ilam, ene irau nibood saveeŋa eta payam mako.
1TH 5:2 Pasaa, taumim awatagh wa. Saawe to Tiina toit imuul ilam, ene pale ipateeŋ ghiit imin umbuuŋa tau ilam pa mboŋ.
1TH 5:3 Tamtamon pale tisaav tighe: “Aa, aazne taleep poia kat. Gabua eta irau ivaghamun ghiit mako.” Pale tisavsaav tauvene, ve rekia mon pataŋani tiina ivot pazi le ivaghamun zi kat. Pale ipateeŋ zi imin yavyavuuŋ tau ighamgham zilivaa pa popaaŋ. Ve irau tighau pani mako.
1TH 5:4 Eemon yam toŋvetaz, aazne aleep ila ndoroom loolo mako. Tauvene saawe tana irau ipateeŋ gham imin umbuuŋa ne mako.
1TH 5:5 Pasaa, yam asov tamtamon to mataaz ve alaagh ila ghazooŋa to Maaron loolo. Iit tamin yes to mboŋ tau tileep ila ndoroom loolo ne mako.
1TH 5:6 Tauvene iit tagheen le loloon iveegh imin tamtamon siriv sov. Tamamaat ve taŋgin tauun poi.
1TH 5:7 Iit tawatagh: Yes tau tigheen na, tigheen pa mboŋ. Ve yes tau tighun le tisaghat na, tighun pa mboŋ.
1TH 5:8 Eemon iit, tamtamon to mataaz. Tauvene iit aat taŋgin tauun poi. Ve taghur ila ariaaŋ, ve loloon pa Maaron ve tamtamon paam. Pa ŋgar tauvene, ene imin gabua ariaaŋa to ipoon gargariin pa zaab. Ve taghur mataan pa saawe to Maaron igham mulin ghiit ve taleep poi. Pa ŋgar tauvene, ene imin hat ariaaŋa to ipoon dabaan pa zaab.
1TH 5:9 Aghita. Maaron ighur ghiit to aatyavyav tooni izaa toit mako. I ighur ghiit pataghaaŋ ighe igham mulin ghiit ila uraat to Yesu Krisi, leso taleep poi.
1TH 5:10 Krisi igham niaan ve imaat pait, leso igham ghiit tala taleep tomania. Tauvene saawe to muleeŋ tooni, isaav ighe tamaat, ma taleep mataan yaryaare, ene i aat igham ghiit tala itiŋa taleep.
1TH 5:11 Tauvene yam asov avapaloti gham ve apariaaŋ zeetmimŋa pa ŋgar to Krisi, imin tau aazne yam aghamghamu ne.
1TH 5:12 Yam toŋvetaz, ŋginiiŋa tsiam tighamgham uraat tiina ila yam sosomim, ve tipapaduduuŋ gham leso ataghon duduŋai Tiina toit ŋgar tooni. Tauvene yei nighason gham to atandagh pazi, ve aleep ila sambazi.
1TH 5:13 Apakur zi, ve lolomim pazi kat. Pa yes tighamgham uraat tiina payam. Ve yam asov alup lolomim imin eemon, ve aleep toman ŋgar luuma.
1TH 5:14 Yam toŋvetaz, yei nighe nipalot gham pa ŋgar siriv. Yes tapirgomŋa tau tilepleep sorok na, yam asaav ariaaŋ pazi to tigham uraat. Ve yes tau matazi roiroi, ma lolozi ipataŋan, na apalot zi. Ve yes tau tapirizi imbool ve tirau uraat mako, na auul zi. Ve atotoi ŋgar marowa pa tamtamon tisov. Isaav ighe tamtamon eta igham saghatin gham, na ayai gham ve abaado mon.
1TH 5:15 Tauvene isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar saghati payam, na ayatu sov. Saawe isov, atoova to atotoi ŋgar poia pa taumim ve tamtamon tisov.
1TH 5:16 Lolomim poia irau saawe.
1TH 5:17 Ve asuŋ irau saawe. Apuli sov.
1TH 5:18 Saa gabua tau ighe ivot payam, na lolomim poia mon pa Maaron ve apaiti. Pa i ighe yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, agham tauvene.
1TH 5:19 Arav matin yav to Avuvu Patabuyaaŋ sov.
1TH 5:20 Ve Maaron aliiŋa tau propet tooni tisavia payam na, aveleghi, ma aghita imin saveeŋ sorok sov.
1TH 5:21 Eemon yam aat agabiiz poghania saveeŋ ve ŋgar ta naol ne. Ighe popoia, na akis zi ve ataghon zi.
1TH 5:22 Ve ŋgar sasaghati ta naol ne, aleep soghan pazi.
1TH 5:23 Maaron toit, i ŋgar luuma puughu, ve iŋgin ghiit taleep poia irau saawe. I tauu aat igham gham ataghon ŋgar patabuyaaŋ mon. Ve iŋgin anunumim, lolomim ve ŋgar tsiam, tomania anoŋamim, ve igham gham ataghon ŋgar poia mon le irau muleeŋ to Tiina toit Yesu Krisi. Leso lemim sosor eta ila i maata sov.
1TH 5:24 Maaron tau ipoi gham amin le na, i aat igham tauvene. Pasaa, i aavo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.
1TH 5:25 Yam toŋvetaz, matamim iŋgal ghei, ve aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam.
1TH 5:26 Atak toŋvetaz to Krisi tisov nimazi, ve agham zi toman lolomim poia.
1TH 5:27 Yau nasaav ariaaŋ payam ila Tiina toit eeza: Awaat rau tane pa toŋvetaz toit tisov tau tighur ila to Krisi na.
1TH 5:28 Poia to Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam. Onoon.
2TH 1:1 Yau Paulus. Yeiru Silas ve Timoti nibood rau tane ilat pa lupuuŋ to Krisi tau aleep izi nugh Tesalonika na. Yam ta apaak Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi, ve aleep ila toozi na.
2TH 1:2 Poia tomania luuma to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia. Onoon.
2TH 1:3 Yam toŋvetaz, saawe isov, yei irau lolomai poia pa Maaron ve nipaiti payam. Ve isaav ighe nigham tauvene, ene iduduuŋ. Pasaa, ghuruuŋ ila tsiam ivot le ighe iyaryaaŋ tane. Ve ŋgar to lolomim pa taumim ve avaghamu poghani gham, tauvene paam. Ene ivotvot imin tiina ila sosomim, le yam asov ataghon katini.
2TH 1:4 Puughu tane ta nipapait varumim ila lupuuŋ to Maaron irau nugh nugh. Yei nipaesia varumim pazi nighe: Onoon, yam abaad pataŋani naol, ve tamtamon tighamgham saghatin gham pasaa, yam ataghon Krisi. Eemon ayooz ariaaŋ, ve akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia.
2TH 1:5 Onoon, aazne yam abadbaad pataŋani pasaa, ataghon pooz to Maaron. Ŋgar tsiam tana itotoi ighe: Murei, saawe tau Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ, ve igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ipait gham ighe yam popoiamim irau to aloŋ ala nugh tooni. Pasaa, Maaron gabizooŋ tooni, ene iduduuŋ mon. Tauvene yes tau tighurghur pataŋani payam na, i pale ighur pataŋani pazi, leso iyat ŋgar toozi tawe.
2TH 1:7 Ve yam tau abadbaad pataŋani na, i pale ipas gham avot pa pataŋani tsiam, ve igham gham amariau. Ve yam mon mako. Yei paam. Saawe tau Tiina toit Yesu imuul ilam ve Maaron itotoia ivot ighazooŋ, ene pale gabua tane ivot. Yesu yesŋa aŋela tooni ariaŋazi, pale tipul sambam, ve tizilam toman aatyavyav to Maaron tau ighanghan imin yav na.
2TH 1:8 Mako iyat ŋgar sasaghati to tamtamon, ve ighur atuya pazi tauvene: Yes irau tila tileep tomania Tiina toit, ve tighita mbonari ve tapiri ne mako. I pale iziir zi tila soghan, ve saghatiiŋ tiina igham zi taghon taghon gha ila. Irau isov mako. Atuya tane pale iŋarui tamtamon tisov tau tiwatagh Maaron mako, ve tizorzoor vaaru poia to Tiina toit Yesu.
2TH 1:10 Mboŋ Murei, gabua tawe pale ivot. Saawe tana, Tiina toit Yesu pale imuul ilam. Leso tamtamon tooni patabuyaaŋa tau tighur ila tooni na, tipakuru ve tipait eeza pa tapiri ve poia tooni. Pale tighe le tighitghita mon. Ve yam paam pale aleep tomani zi. Pasaa, saawe tau nipariaaŋ saveeŋ to Krisi ila sosomim, yam alooŋ saveeŋ tsiei, ve aghur ila.
2TH 1:11 Yei nigham ŋgar pa gabua naol tana. Tauta saawe isov, suŋuuŋ tsiei iŋaŋarui Maaron toit nighe ighit gham popoiamim ila i maata, ve irau agham lepoogh poia tau i ipoi gham pani na. Ve nighe Maaron ipalot gham pa tauu tapiri. Leso yam irau agham ŋgar popoia naol isov tau aghe agham zi na, ve atotoi ghuruuŋ ila tsiam ila uraat popoia naol.
2TH 1:12 Isaav ighe agham tauvene, ene aat agham tamtamon tighilaal tighe Tiina toit Yesu, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Ve i aat ipakur gham paam, ve igham gham aleep ila mbonari loolo. Ŋgar tauvene pale ivot payam itaghon poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi. Onoon.
2TH 2:1 Yam toŋvetaz, aazne yei nighe nipaes payam pa saawe to Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam ve tiyauur ghiit tala tooni, leso itiŋa taleep. Tauvene nighason gham nighe aghur taliŋamim poi pa saveeŋ tsiei tane.
2TH 2:2 Onoon, zeran siriv aat tisaav payam tighe saawe to Tiina toit Yesu, ene ivot wa. Eemon arur ve agham ŋgar naol pa saveeŋ toozi sov. Isaav ighe zeran tawe tighe Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin zi gha tisavsaav imin propet, ma tighe saveeŋ tau tisavia payam na, ene Maaron aliiŋa, ma tighe yei tane nibood saveeŋ tauvene ila rau eta, na matamim ila pa saveeŋ toozi sov.
2TH 2:3 Tauvene apul tamtamon eta itombaan gham sov. Pa saawe tana irau ivot sorok mako. Tamtamon pale tighur murizi pa Maaron ve tizoor aliiŋa kat, ve Ŋeer Tau Izorzoor Tutuuŋ To Maaron Na ivot. Le isov, o saawe tana ivot. Ŋeer tawe, murei pale ila nugh saghati ve ilale kat.
2TH 2:4 Pasaa, i pale ighur koi pa Maaron tauu tomania gabua isov tau tamtamon tiwatwaat zi tighe maaron toozi ve tibesbees pazi na. Ve i pale ipakur tauu ighe iliiv zi. Ve iloŋ ila Rumei to Maaron, ve mboole izi ta sewe, ve isaav ighe: “Yau ta Maaron tauu.”
2TH 2:5 Saveeŋ tane, paaghu mako. Matamim iŋgal. Saawe tau itiŋa talepleep, yau nasavia gabua tane payam.
2TH 2:6 Ve yam awatagh: Saawe tane, gabua ee iponpoon eez pa ŋeer saghati tawe. Leso ivot rekia sov. Ve tala tala le tazaa pa saawe tooni duduuŋ, o itotoi tauu ivot ighazooŋ.
2TH 2:7 Pasaa, ŋgar to zoraaŋ tutuuŋ ighe ivot tane itaghon ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron. Eemon ivot ighazooŋ geeg soone. Ve pale ighamgham tauvene le gabua tau iponpoon eez pani na ighau, mako ivot ighazooŋ.
2TH 2:8 Ŋeer Tau Izorzoor Tutuuŋ To Maaron Na, saawe tau itotoi tauu ivot ighazooŋ, ene pale Tiina toit Yesu ilam toman mbonari ve tapiri tiina, ve ivaghamunia. Pale ivivu mon, ve imaat gha ilale.
2TH 2:9 Ŋeer Tau Izorzoor Tutuuŋ To Maaron Na, saawe tau itotoi tauu ivot ighazooŋ, Ŋeer Saghati pale ighur tapiri izaa tooni. Tauvene i pale igham uraat toman tapiri tiina, ve itotoi uraat tintiina ve gabua ŋgeretazi maata maata, leso itombaan tamtamon.
2TH 2:10 Tauvene i pale itombaan tamtamon pa ŋgar sasaghati naol tau iduduuŋ mako. Ve yes tau titaghon eez to tilalez na, pale tighur ila saveeŋ tooni. Pasaa, lolozi pa saveeŋ onoon mako. Ve imin ta lolozi pani, kanaŋ tighur ila, ve Maaron igham mulin zi gha tileep poia. Eemon mako.
2TH 2:11 Tauvene Maaron pale ikau ŋgar toozi kat, leso tighur ila saveeŋ karom tana.
2TH 2:12 I pale igham tauvene pa tamtamon tisov tau tighur ila saveeŋ onoon mako, ve tintinizi pa ghamuuŋ ŋgar saghati. Leso murei ipayooz zi, ve ighur atuya pazi gha tilalez.
2TH 2:13 Yam toŋvetaz, saawe isov, yei irau lolomai poia pa Maaron ve nipaiti pa ŋgar tau i igham payam. I loolo igheen tsiam kat. Aghita. Muuŋ geeg, i isiigh gham ila tamtamon sosozi, leso igham mulin gham. Ve Avuvu Patabuyaaŋ igham uratoi gham, tauta aghur ila saveeŋ onoon, ve ataghon ŋgar patabuyaaŋ. Ila eez tane, yam amin aniiŋ maata tau tamtamon tigham pa Maaron imin paitooŋ.
2TH 2:14 Maaron ighe ŋgar tauvene ivot payam, leso murei i igham gham aleep tomania Tiina toit Krisi izi nugh sambam ila mbonari loolo. Tauta saawe tau yei nivotia vaaru poia payam, i ipoi gham amin i le.
2TH 2:15 Tauvene yam toŋvetaz, ayooz tuŋia pa ghuruuŋ ila tsiam. Ve Maaron aliiŋa tau tisavia payei gha anamai nipaesia payam ila avomai, ma niboode ila rau na, matamim kisini, ve ataghon duduŋaini.
2TH 2:16 Tamaan Maaron loolo igheen toit kat, ve poia tooni ipapalot ghiit. Tauta loloon poia irau saawe, ve taghurghur mataan pa lepoogh poia tomania Maaron izi nugh tooni sambam. Yesuru Tiina toit Yesu Krisi pale tirav atemim, ve tipalot gham. Leso ataghon ŋgar popoia maata maata, ve asavia saveeŋ popoia mon. Onoon.
2TH 3:1 Aiyo, yam toŋvetaz, nisavia saveeŋ tane, ve isov. Yei nighe yam aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam, ve aghason Maaron to iuul ghei pa uraat tsiei. Leso saveeŋ to Tiina toit ilaan rekia irau nugh, ve tamtamon tighita imin gabua tiina pazi, ve titaghoni imin yam.
2TH 3:2 Ve aghasoni paam to ipaghau ghei pa zeran sasaghati tau ŋgar toozi poia mako na. Pa yam awatagh: Tamtamon tisov tighur ila soone.
2TH 3:3 Eemon Tiina toit itataghon saveeŋ tooni irau saawe. Tauvene iit irau tanumeera. I tauu aat ipalot gham, ve ipoon gham pa Ŋeer Saghati.
2TH 3:4 Tiina toit igham ghei nighur ila kat tauvene: Ŋgar isov tau yei nisavia payam nighe ataghoni na, yam pale ataghoni. Ta aazne, ve taghon gha ila.
2TH 3:5 Ve nighe Tiina toit ipaghazoŋai ŋgar tsiam, leso aghilaal kat ila lolomim aghe: Maaron loolo igheen tsiam. Ve nighe Krisi ipalot gham, leso ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani imin i tauu.
2TH 3:6 Yam toŋvetaz, yei nisaav ariaaŋ payam ila Tiina toit Yesu Krisi eeza tauvene: Ighe toŋvetaz eta to Krisi igham uraat mako ve ilepleep sorok, na agharauu sov. Aleep soghan pani. Pa ŋgar tauvene, ene iduduuŋ pa Maaron aliiŋa tau nisavia payam ne mako. Saveeŋ tane, paaghu mako. Igheen muuŋ ve ilam.
2TH 3:7 Yam awatagh: Saawe tau nilepleep tomani gham, yei nileep sorok mako. Nigham uraat. Ŋgar tsiei tane, yam aat ataghoni.
2TH 3:8 Ve nighan aniiŋ to tamtamon eta sorok mako. Nigholghol aniiŋ ve nighanghan. Pasaa, lolomai pa nigham pataŋani pa tsiam eta mako. Tauta mboŋ ve mataaz, nirav taumai pa uraat, leso nindeeŋ lemai maet rig to iuul ghei.
2TH 3:9 Onoon, saawe tana, yei irau nighur matamai payam pa uleeŋ siriv. Eemon nighason gham mako. Pasaa, nighe nitotoi gham pa ŋgar poia, leso aghita ve ataghoni.
2TH 3:10 Ve saawe tau nileep tomani gham, yei nighur tutuuŋ ariaaŋa payam tauvene: Isaav ighe tamtamon eta loolo pa ghamuuŋ uraat mako, i irau ighan mako.
2TH 3:11 Eemon nilooŋ tighe tamtamon tsiam siriv tigham uraat mako. Tilepleep sorok, ve tivalaghlaagh taghon ruum ruum, ve tizazain tauzi pa savsaveeŋ to zetazŋa.
2TH 3:12 Zeran tauvene, yei nisaav ariaaŋ pazi ila Tiina toit Yesu Krisi eeza nighe tiput tauzi, ve nimazi iyaryaaŋ pa ghamuuŋ uraat toozi. Leso tiŋgin tauzi pa lezi gabua.
2TH 3:13 Ve yam toŋvetaz, ambuzir pa ghamuuŋ ŋgar poia sov.
2TH 3:14 Saveeŋ tau niboode ila rau tane, isaav ighe tsiam eta itaghoni mako, na yam aghita ve aleep soghan pani. Agharauu sov. Leso ighilaal sosor tooni, ve maaya.
2TH 3:15 Eemon aghita imin koiamim sov. Aghita imin toŋvetaz to Krisi, ve apaduduuŋa.
2TH 3:16 Tiina toit Yesu, i ŋgar luuma puughu. Saawe isov, i tauu aat igham gham aleep poi pa gabua naol isov ve aleep toman lolomim luuma. Ve i aat ileep tomani gham asov.
2TH 3:17 Yau Paulus, taug nimag ve nabood aaz poia tsiau tane ilat payam. Yau napasov rau tsiau ta naol ne tauvene, leso tamtamon tighilaal tighe taug ta nabood zi. Ene yau bodeeŋ tsiau tauvene.
2TH 3:18 Poia to Tiina toit Yesu Krisi igheen tomani gham asov. Onoon.
1TI 1:1 Yau Paulus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Maaron tau Uleeŋa toit, ve Yesu Krisi tau tanumeera ve taghurghur mataan pani na, yesuru ta tisaav ariaaŋ payau tighe nagham uraat tane.
1TI 1:2 Timoti, nabood rau tane ilat payo pasaa, ghuruuŋ ila toit ilup ghiit tamin eemon, ve naghit ghom utaghon duduŋai ŋgar tsiau imin taug natug. Poia to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi izaa tsio, ve lolozi isaghatin ghom, ve tiŋgin ghom uleep poia toman lolom luuma. Onoon.
1TI 1:3 Saawe tau naghe napul ghom ve nala pa taan sirivu to Masedonia, avog iyaryaaŋ payo naghe uleep izi nugh Epesus, ve usaav ariaaŋ pa yes zeran karomŋa siriv, leso tikau ŋgar to tamtamon muul sov. Saveeŋ to zeran tana, ene raraate pa saveeŋ to Krisi tau iit tapaduduuŋ tamtamon pani ne mako. Ve aazne, nayol mulin aliŋag, leso matam iŋgal uraat tsio tana, ve ugham uratoini.
1TI 1:4 Zeran tana, monmon tiyauyau avozi pa sisiiŋ soroksorok katini tau itaghon pitiiŋ to yes Yuda. Tauvene avom iyaryaaŋ pazi, leso tipul ŋgar toozi tawe ileple. Pasaa, saveeŋ tauvene, ene igham tamtamon tivazorai zi pa gabua soroksorok tau le anooŋa mako. Irau ipaburigin zi to tighur ila to Maaron, ve tigham uraat itaghon ŋgar tooni ne mako.
1TI 1:5 Puughu tau naghe avom iyaryaaŋ pa zeran tana, ene vene: Yau naghe ŋgar ŋgalaaŋa mon igheen ila tamtamon to Krisi lolozi, ve tiyamaan ila lolozi tighe ŋgar toozi isov, ene poia mon ila Maaron maata, ve tighur ila to Krisi toman lolozi. Leso titaghon ŋgar to loloon pa tamtamon.
1TI 1:6 Eemon tamtamon toit siriv tighur murizi pa ŋgar tane wa. Tauta tisosor pa eez to Maaron, ve tiyauyau avozi pa saveeŋ soroksorok.
1TI 1:7 Zeran tawe lolozi tighe le tipaduduuŋ tamtamon pa tutuuŋ to Maaron. Ve tinumeer tighe yes tiwatagh katin saveeŋ to Maaron puughu. Eemon ŋgar tau avozi iyaryaaŋ pani na, tauzi tighazooŋ pani mako. Mako kat. Avozi berberia pani sorok.
1TI 1:8 Iit tawatagh: Tutuuŋ to Maaron, ene gabua poia. Eemon iit aat tapaduduuŋ tamtamon pani itaghon Maaron ŋgar tooni.
1TI 1:9 Pasaa, Maaron ighur tutuuŋ to ipaduduuŋ tamtamon duduŋazi mako. Tutuuŋ tooni iŋarui yes tau timamalaaŋ pa tutuuŋ ve tizorzoor Maaron aliiŋa, ve yes tau matazi iŋgal Maaron rigta mako ve tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, ve yes tau tiroron pa gabua patabuyaaŋ mako ve tighamgham ŋgar pa gabua to taan mon, ve yes tau tirav tamazŋa ve tinazŋa, ve yes tau tirav tamtamon timaat.
1TI 1:10 Ve tutuuŋ tooni iŋarui yes tau tighurghur boog, ve yes zitamoot tau timomogheer pa zetazŋa zitamoot mbolezi, yes tau tigholia tamtamon leso timin besooŋa sorok, zeran karomŋa, ve yes tau tipariaaŋ saveeŋ karom, ma tigham ŋgar ite paam to tizoor saveeŋ onoon tau igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia.
1TI 1:11 Saveeŋ tana igheen ila vaaru poia tau Maaron ighuru ila nimag, leso navotia pa tamtamon. Vaaru poia tane ipaghazoŋai ghiit pa Maaron tapiri ve poia tooni. Tauta tapapaiti irau saawe.
1TI 1:12 Yau lolog poia kat, ve napait Tiina toit Yesu Krisi. Pasaa, i inumeer ghau ighe yau irau naŋgin poghania uraat tooni. Tauta ighur ghau namin uraata tooni, ve ighur tapiri izaa tsiau.
1TI 1:13 Onoon, muuŋ yau nasik saveeŋ sasaghati naol pani, ve naghur pataŋani pa tamtamon tooni, ve navaghamun zi le naghozi isaghat. Pasaa saawe tana, yau nakankaan pani, ve naghur ila tooni mako. Puughu tane, ta Tiina toit Yesu Krisi loolo isaghatin ghau, ve ireu sosor tsiau.
1TI 1:14 I ighur poia tooni tiina kat izaa tsiau, ve igham ghau napaak ila tooni. Tauta aazne, naghur ila tooni, ve lolog igheen tooni, ve lolog pa tamtamon paam.
1TI 1:15 Yesu Krisi, i izilam taan to igham mulin iit tamtamon sasaghatiin pa pataŋani to sosor toit. Saveeŋ tane, onoon kat. Irau taghur ila, ve takisi igheen ariaaŋ ila loloon. Ve yau ta naliiv tamtamon tisov pa ghamuuŋ sosor.
1TI 1:16 Eemon poia to Yesu Krisi tau izaa tsiau, ene tiina le tiina kat. I loolo isaghatin ghau, ve ipul sosor tsiau. Leso namin totoyaaŋ pa tamtamon to murei, ve tighilaal tighe Krisi, i ŋeer tau aate waaro iit tamtamon ve loolo isaghatin ghiit. Ve tighur ila tooni, ve tigham lepoogh poia ila to Maaron. Lepoogh tauvene iseeŋga taghon taghon gha ila.
1TI 1:17 Maaron toit, i kinik tiina, ve ileep irau saawe. I irau imaat mako, ve iit irau taghita pa mataan mako. I mon ta Maaron tauu. Tauvene iit aat tapait eeza pa tapiri ve poia tooni, ta aazne, ve iseeŋga taghon taghon gha ila. Onoon.
1TI 1:18 Tauvene natug Timoti, avom iyaryaaŋ pa zeran karomŋa tana. Yau matag iŋgal: Muuŋ, Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon siriv ve tivotia gabua siriv tau murei pale ivot payo. Uraat tau naghuru payo ne, ene iduduuŋ pa saveeŋ toozi tawe. Tauvene matam kisin saveeŋ toozi. Leso ipalot ghom, ve uparav ariaaŋ pa saveeŋ onoon, ve utatan saveeŋ to zeran karomŋa tana.
1TI 1:19 Ve ukis ghuruuŋ ila tsio tuŋia, ve utaghon ŋgar tau uwataghi ila lolom ughe ene poia ila Maaron maata. Pasaa, zeran siriv, yes tighur murizi pa ŋgar tane wa. Tauta ghuruuŋ ila toozi isaghat le timin waaŋ tau ilot izala maghat gha imbiriis.
1TI 1:20 Zeran tana, toozi ru, ene Himenaios gha Aleksander. Yau naziir zi pa lupuuŋ to Krisi, ve naghur zi tileep ila Sadan niima wa. Naghe napaduduuŋ zi ve tighilaal, leso tivelegh Maaron muul sov.
1TI 2:1 Aiyo, gabua tiina tau avog iyaryaaŋ payam pani imin maata, ene vene: Yam aat aghur tamtamon tisov ila suŋuuŋ tsiam. Asuŋ pa Maaron toman lolomim poia pani, ve aghasoni to iuul zi ve igham pooz pazi. Aghur yes kinik tomania daaba tisov tau taleep ila sambazi na, ila suŋuuŋ tsiam. Leso pataŋani indeeŋ ghiit sov, ve taleep poia toman loloon luuma, ve mataan iŋgal Maaron ve tataghon ŋgar tooni, ve taŋgin tauun poi imin yes tau lezi ŋgar pa Maaron.
1TI 2:3 Suŋuuŋ tauvene, ene poia ila Maaron tau Uleeŋa toit na maata, ve ighamu loolo poia.
1TI 2:4 Pasaa, i ighe igham mulin tamtamon tisov, ve igham zi tiwatagh katin saveeŋ onoon.
1TI 2:5 Iit tawatagh: Maaron eemon ta ilepleep. Ve Ŋeer eemon ta iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon, ve ilup ghiit tamin eemon. Ene Yesu Krisi. I izilam taan ve imin tamtamon, ve iyoki tauu gha imaat pa iit tasov. Tauta ighol sosor toit atuya, ve ipas ghiit pa saghati tapiri. Gabua tana ivot ila saawe tau Maaron tauu ighuru. Ve igham ghiit taghilaal taghe Maaron loolo pa ghamuuŋ mulin iit tamtamon.
1TI 2:7 Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa tooni, ve ighur uraat ila nimag ighe navotia saveeŋ tane pa tamtamon. Saveeŋ tsiau tane, karom mako. Onoon mon. Tauta napapaghazoŋai yes tau Yuda mako na pa Maaron aliiŋa, leso tiwatagh katin saveeŋ onoon, ve tighur ila to Yesu Krisi toman lolozi.
1TI 2:8 Yau naghe yam zitamoot to nugh naol isov ataghon ŋgar tauvene: Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ na, yes zitamoot irau tigharaat tauzi le tiŋgalaaŋ ila Maaron maata, o tiit nimazi ve tisuŋ ila eval tiina matazi. Ve ŋeer tau ighe aate yavyav soroksorok, ma izorzoor saveeŋ, ene i aat ipul ŋgar tooni tana ileple, o iit niima ve isuŋ.
1TI 2:9 Yau leg saveeŋ siriv tau iŋarui yes zilivaa paam. Yes tigham ŋgar imin zilivaa nasoloŋa sov. Tauvene yes irau tighur nonoghiiŋa tau poia mon ila tamtamon matazi ve ŋgar toozi. Ve timbuul dabazi raua ma tipiraii, ma tighur nonoghiiŋa tau atuyazi tintiina, ma titiik pa gol ma kuaz siriv ne sov.
1TI 2:10 Pasaa, zilivaa tau tisaav tighe yes tiroron pa Maaron ve titaghon ŋgar tooni na, ŋgar popoia tau tighamgham zi na, tauta imin tikooŋ pazi.
1TI 2:11 Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, na yes zilivaa aat tileep ila yes ŋginiiŋa sambazi, tineneeŋ, ve tighur taliŋazi pa Maaron saveeŋ tooni, ve tigham ŋgar pani poi.
1TI 2:12 Yau naŋgalsekin yes zilivaa pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Ve titoova to titatan zitamoot ve timin daaba pazi sov. Yes aat tineneeŋ mon, ve tighur taliŋazi pa saveeŋ.
1TI 2:13 Saveeŋ tsiau tane, puughu tauvene: Maaron ighur Adam imin maata, ra ighur Eva. Ve Ŋeer Saghati ila to Adam ve itombaana mako. I ila to livaa, ve itombaana. Tauta i itap, ve imalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron.
1TI 2:15 Eemon yes zilivaa tau tivai ve tipoop na, isaav ighe tikis ghuruuŋ ila toozi ariaaŋ, tomania ŋgar to loloon pa tamtamon, ve titaghon ŋgar patabuyaaŋ, ve tiŋgin tauzi poi, ene aat Maaron igham mulin zi ve tileep poia.
1TI 3:1 Isaav ighe ŋeer eta loolo ipazaagha ighe imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi, ene poia. Uraat tau i ighe ighamu, ene uraat poia ve uraat tauu. Saveeŋ tane, ene onoon mon. Irau taghur ila kat.
1TI 3:2 Tamtamon tau ighe imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi na, laghooŋ tooni isov irau iduduuŋ mon, leso tamtamon tiyau avozi pani sov. Tauvene maata ila pa livaa ite paam sov. I aat maata kisin tauu azaawa mon. Ve irau loolo ipazaagha rekrekia mako. Isaav ighe loolo ighur pa ghamuuŋ gabua eta, i aat aate imaat ve igabiiz poi. Le isov, o ighamu. Ve vaaru isaghat sov. I aat iŋgin tauu poi, ve ighamgham yes loomba. Ve i aat le ŋgar pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa.
1TI 3:3 Ve irau ighun le isaghat mako. Ve aate ipazaagha pa ghamuuŋ malmal mako. I aat itaghon ŋgar marowa. Ve irau izorzoor saveeŋ, ma loolo ighaar pa le maet ne mako.
1TI 3:4 I irau iŋgin poghania yes tau tileep tomania ila ruum tooni na. Ve ipaduduuŋ natŋa poi, le tileep ila i saamba, ve titandagh pani.
1TI 3:5 Pa ighe ŋeer eta irau iŋgin poghania yes tau tileep tomania ila ruum tooni mako, ene pale iŋgin lupuuŋ to Maaron mindai?
1TI 3:6 Tamtamon tau ŋgarig gha itoor ŋgar tooni ve ighur ila to Krisi na, irau imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi mako. Pa ighe ipakur tauu pa uraat tana, ene pale Maaron ighur atuya pani imin muuŋ igham pa Ŋeer Saghati.
1TI 3:7 Ŋeer tau imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi na, i aat itaghon ŋgar poia ila yes tau tileep muuri pa lupuuŋ to Krisi na matazi paam, ve tipait vaaru. Pa ighe i itap ve igham sosor, ene pale tamtamon tiyau avozi pani, ve liis to Sadan ighamu.
1TI 3:8 Yes siriv tau tiuluul uraat to lupuuŋ to Krisi na, tauvene paam. Yes irau atezi imaat ve tiŋgin tauzi poi imin yes tau lezi ŋgar pa Maaron. Leso tamtamon titandagh pazi. Tauvene yes irau tisavia saveeŋ onoon mon. Yamazi itortoor saveeŋ sov. Ve timin zeran tau matazi ghunuuŋ na sov. Ve ŋgar toozi iyaryaaŋ pa yauŋ lezi maet sov. Pa ŋgar tauvene, ene pale igham mayaŋa pa lupuuŋ to Krisi.
1TI 3:9 Yes irau titaghon ŋgar tau tiyamaana ila lolozi tighe ene iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata. Ve tikis saveeŋ onoon tau iit taghur ila na tuŋia. Saveeŋ tana, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, ivot ighazooŋ wa.
1TI 3:10 Tauvene yam aghur sorokin tamtamon timin uraata pa lupuuŋ to Krisi sov. Aghita yes tau lezi sosor eta mako, ve atoov zi le ighe tirao, o aghur zi.
1TI 3:11 Yes uraata azuwazŋa tauvene paam. Irau atezi imaat ve tiŋgin tauzi poi imin yes tau lezi ŋgar pa Maaron. Leso tamtamon titandagh pazi. Ve irau lolozi ipazaagh zi rekrekia mako, ve tiŋgalŋgal saveeŋ pa zetazŋa mako. Yes irau tisasavia saveeŋ onoon mon, ve tinizi ibees pa uraat naol isov tau tighuru ila nimazi na.
1TI 3:12 Yes uraata tau tiuluul lupuuŋ to Krisi na, irau matazi kisin tauzi azuwazŋa mon. Matazi ila pa zilivaa siriv sov. Ve yes irau tiŋgin poghania azuwazŋa tomania natuzŋa, ve tamtamon siriv tau tileep tomani zi ila ruum toozi na paam.
1TI 3:13 Yes uraata tau tinizi ibees pa uraat toozi, ene aat varuzi poia. Ve Maaron tauu pale ipariaaŋ zi. Leso tighur ila to Yesu Krisi kat, ve tiroi sov, ve tiyooz ariaaŋ pa votiaaŋ Maaron aliiŋa.
1TI 3:14 Timoti, yau naghe nalat rekia mon ve naghit ghom. Eemon nabood saveeŋ tane ilat payo, pa ighe gabua eta ikis ghau ve irau nalat rekia mako, ene aliŋag tane pale ipaghazoŋai ghom pa ŋgar tau iit tamtamon to Maaron irau tataghoni. Iit tau taleep ila lupuuŋ to Maaron maata yaryaare ne, tamin rir ariaaŋa pa rumei tooni gha leso tapalot saveeŋ onoon. Ve tamin didiiŋ ariaaŋa pa saveeŋ onoon, ve taponpoona pa koiŋa.
1TI 3:16 Ŋgar to Maaron tau iit tataghoni, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, ivot ighazooŋ wa. Ŋgar tana, eval tiina tiyok tighe ene puughu tiina kat. Pasaa, isavia Krisi tauvene: I ivot izi taan, ve imin tamtamon raraate imin iit. Saawe tau Maaron Avuvu ipaburigini pa mateegh, ene itotoia ighe i ŋeer duduuŋa. Yes aŋela tighita. Tamtamon tivotia vaaru irau nugh nugh tau Yuda mako na. Ve tamtamon tau tileep irau taan ne, tighur ila tooni. Taama Maaron ighamu imuul izala pa sambam, ve ipaghazoŋaini ighe i eeza tiina.
1TI 4:1 Avuvu Patabuyaaŋ isaav ghazooŋa pait pataghaaŋ wa: Murei, avuvu sasaghati pale titombaan tamtamon ve tikau ŋgar toozi, leso tighur murizi pa saveeŋ onoon tau iit taghur ila na, ve tighur taliŋazi pa ŋgar karom naol, ve titaghon zi.
1TI 4:2 Zeran karomŋa tana, Ŋeer Saghati igham zi timin le wa. Tauta tiyamaan sosor toozi muul mako, ve tipapamir tauzi pa ghuruuŋ ila toozi.
1TI 4:3 Yes tiŋgalsekin tamtamon pa vaiŋ, ve ghaniiŋ aniiŋ siriv. Eemon aniiŋ ta naol ne, Maaron ighur zi. Leso iit tau taghur ila tooni ve tawatagh saveeŋ onoon na, tagham zi ve taghan zi toman loloon poia pani.
1TI 4:4 Gabua naol isov tau Maaron ighur zi na, popoiazi mon. Tauvene tazor eta sov. Tagham zi ve taghan zi toman loloon poia pa Maaron.
1TI 4:5 Pasaa, saveeŋ to Maaron tomania suŋuuŋ toit tau izala aniiŋ paavo, ene ighamu imin gabua patabuyaaŋ to Maaron tau poia pa ghaniiŋ.
1TI 4:6 O Timoti, isaav ighe yo upaesia aliŋag isov tau igheen ila rau tane pa yes toŋvetaz to Krisi, ene aat umin besooŋa poia to Yesu Krisi. Ve saveeŋ poia tau iit taghur ila na, pale ipalot ghom imin aniiŋ poia. Saveeŋ tana, tipaghazoŋai ghom pani ve utaghoni wa.
1TI 4:7 Eemon saveeŋ karom ve sisiiŋ soroksorok tau tisasavia itaghon taan ŋgara na, ughur taliŋam pani rigta sov. Matam iŋgal Maaron ve uzuari ghom le utaghon duduŋai ŋgar tooni.
1TI 4:8 Isaav ighe tazuari ghiit pa ghamuuŋ anoŋaan tapiri ivot imin tiina, ene iuul ghiit ŋgiira mon. Ve isaav ighe tazuari ghiit pa taghoniiŋ ŋgar to Maaron, ene iuul ghiit kat. Pasaa, iuul ghiit pa lepoghaan to aazne, ve lepoghaan to murei paam.
1TI 4:9 Saveeŋ tane, ene onoon mon. Irau taghur ila kat.
1TI 4:10 Maaron maata yaryaare, i iuluul tamtamon tisov. Ve yes tau tighur ila tooni na, i imin Uleeŋa tauu toozi, ve igham mulin zi. Iit taghurghur mataan pani ve lepoogh poia tau i pale igham pait. Tauta tazuari ghiit ve tagham katin uraat.
1TI 4:11 Saveeŋ tsiau isov tane, upaduduuŋ tamtamon pani, ve avom iyaryaaŋ pazi leso titaghoni.
1TI 4:12 Onoon, yo ŋeer paghum. Eemon tamtamon matazi tatanin ghom sov. Yo irau umin totoyaaŋ poia ee pa yes tau tighur ila to Krisi na. Saveeŋ tsio tomania gabuam isov aat iduduuŋ mon. Tauvene lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, utotoi ghuruuŋ ila tsio ivot ighazooŋ, ve ugham ŋgar ŋgalaaŋa mon. Leso tamtamon tighita ŋgar tau yo ughamghamu na, ve titaghon ghom.
1TI 4:13 Ta aazne ve ila, uwatwaat Maaron aliiŋa pa tamtamon, upaghazoŋai zi pani ve upalot zi to titaghoni, le irau nalat navot.
1TI 4:14 Muuŋ, saawe tau yes ŋginiiŋa tighur nimazi izala pavom ve tighur ghom pa uraat, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin tamtamon siriv gha tivotia Maaron aliiŋa payo. Saawe tana, Maaron Avuvu irei tapiri ve ŋgar popoia siriv payo, leso upalot lupuuŋ to Krisi pani. Tauvene uyooz ariaaŋ ve ugham uratoini. Tinim iŋgal sov.
1TI 4:15 Ŋgar isov tau nasavi zi payo ila rau tane, matam kisin zi, ve utaghon duduŋai zi. Upul taum kat pa taghoniiŋ zi. Leso tamtamon tisov tau matazi ilatlat payo na, tighilaal tighe yo uzuari ghom ila ila le ŋgar tsio tomania uraat tsio ivot kat.
1TI 4:16 Tauvene matam imomoos poi pa taum, tomania saveeŋ tau upaduduuŋ tamtamon pani na. Ighe ukis ŋgar tauvene, ene pale Maaron igham mulin ghom, ve yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tsio na paam.
1TI 5:1 Matam iŋgal. Isaav ighe upaduduuŋ tamtamon pa eez to Krisi, na uŋaar zolmana sov. Utandagh pazi, ve usavia saveeŋ pazi toman roroniiŋ, imin yo usavsaav pa taum tamam. Ve usaav pa zitamoot paghpaaghu imin tau usavsaav pa tazimŋa.
1TI 5:2 Ve zolman tinazi, ugham ŋgar pazi raraate imin tau ughamgham pa tinam na. Ve yes zilivaa paghpaaghu paam, ugham ŋgar ŋgalaaŋa mon pazi imin tau ughamgham pa livumŋa.
1TI 5:3 Zinaara tau zigazi kat na, uroron pazi, ve uŋgin poghani zi.
1TI 5:4 Eemon isaav ighe naar eta natŋa ma timŋa siriv tilepleep, na ŋgar tau Maaron ighe tighamu imin maata, ene vene: Yes irau timuuŋ pa uleeŋ naar tana. Pasaa, yesŋa siŋ eemon. Leso tiyol mulin besooŋ tau muuŋ tamazŋa ve tinazŋa tigham pazi na, ve titotoi tauzi tighe yes titaghon eez to Maaron. Ŋgar tauvene, ene poia ila Maaron maata.
1TI 5:5 Yes zinaara tau zigazi kat ve lezi tamtamon eta to iuul zi mako na, tighurghur matazi pa Maaron mon to iuul zi, ve tisuŋsuŋ pani irau mboŋ ve mataaz.
1TI 5:6 Ve isaav ighe naar eta tiini ibees pa lepoogh poia to taan mon, onoon, i ileep maata yaryaare. Eemon ghuruuŋ ila tooni, ene imaat wa.
1TI 5:7 Saveeŋ tsiau tane, yo irau avom iyaryaaŋ pani. Leso laghooŋ to zinaara toit iduduuŋ mon ila tamtamon matazi, ve irau tiyau avozi pazi sov.
1TI 5:8 Isaav ighe tamtamon eta ighe i ighur ila to Maaron, eemon i iuluul tauu siŋ tooni, ma yes tau tileep tomania ila ruum tooni na mako, ene i ighur muuri pa ghuruuŋ ila tooni wa. Ŋgar tauvene, saghati kat. Iliiv sosor to yes tau tighur ila to Maaron mako na.
1TI 5:9 Isaav ighe yo ughe ughur naar eta eeza ila rau to uleeŋ, na ugabiiz poghania ŋgar tooni. Le isov, o ughur eeza ila rau, ve lupuuŋ to Krisi tiŋgini pa lepoogh tooni. Ughita yes zinaara tau ndaman toozi irau tamoot tol ve izala. Ve muuŋ, tighur boog mako, ve tilepleep duduuŋ tomania azuwazŋa mon.
1TI 5:10 Ve varuzi poia pa uraat popoia tau tighamghamu na. Ve muuŋ, tiŋgin poghania natuzŋa ve yes loomba. Ve titatan tauzi, ve tinizi ibees pa uraat to uleeŋ Maaron tamtamon tooni, ve tiuluul yes tau pataŋani indeeŋ zi na, ve tipul tauzi kat pa uraat popoia maata maata. Zinaara tauvene, o ughur ezazi ila rau to uleeŋ.
1TI 5:11 Eemon yes zinaara tau paghpaghuzi na, ughur ezazi ila rau to uleeŋ sov. Pa murei, isaav ighe ghaara toozi ipazaagh zi pa vaiŋ muul, ene pale tighur murizi pa Krisi, ve tireu saveeŋ mbuaaŋ toozi, ve tisosor ila Maaron maata.
1TI 5:13 Ve gabua ite paam. Pale timin tapirgomŋa, ve tirou irau ruum aavo aavo, ve tisinai tamtamon, ve tiseŋgeen saveeŋ pa zetazŋa. Ve tisavia saveeŋ siriv paam tau poia to tasavia mako.
1TI 5:14 Tauvene yau nagham ŋgar naghe yes zinaara paghpaaghu tivai muul, ve tipoop, ve tiŋgin poghania tauzi ruum toozi, o poia. Leso lezi sosor eta ila koiaanŋa matazi sov, ve irau tiyau avozi pait mako.
1TI 5:15 Saveeŋ tsiau tane, yau nasavia sorok mako. Pasaa, zinaara siriv, yes tipul eez to Krisi, ve titaghon Sadan ŋgar tooni wa.
1TI 5:16 Isaav ighe livaa eta ighur ila to Krisi, ve siŋ tooni siriv timin zinaara, i aat iuul zi. Leso tigham pataŋani pa lupuuŋ to Krisi sov, ve lupuuŋ irau iuul yes zinaara tau zigazi kat.
1TI 5:17 Yes ŋginiiŋa tau tiŋgin poghania lupuuŋ to Krisi na, yam irau atandagh pazi ve agham lezi atuya poia. Ve yes ŋginiiŋa tau tighamgham uraat tiina pa votiaaŋ Maaron aliiŋa ve tipaghazoŋai gham pani, o atandagh pazi kat, ve agham lezi atuya tiina rig.
1TI 5:18 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: “Bapolo tau ivavaghaaz wit tsio na, upoon aavo sov. Leso ighan le aniiŋ siriv.” Ve saveeŋ ziiri ite isaav ighe: “Tamtamon tau ighe igham uraat, ene i aat igham le atuya.”
1TI 5:19 Isaav ighe tamtamon eemon iŋgal saveeŋ pa ŋginiiŋ eta, na ulooŋa sov. Ve isaav ighe tamtamon ru, ma tol tipariaaŋ saveeŋ raraate, o ulooŋ zi.
1TI 5:20 Yes ŋginiiŋa tau tinoknok ghamuuŋ sosor na, uvotia sosor toozi ila eval tiina matazi, ve uyaon zi. Leso yes siriv tighita ve tiroi.
1TI 5:21 Timoti, Maaron yesuru Naatu Yesu Krisi ve yes aŋela tau Maaron ighur zi pa uraat tooni na, yau nasaav ariaaŋ payo ila matazi tauvene: Saveeŋ tsiau isov tane, matam kisini ve utaghon duduŋaini. Ve yo aat ugham ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov. Uvool to eta sov.
1TI 5:22 Ughur nimam izala tamtamon pavozi ve ughur zi timin ŋginiiŋa rekia sov. Ve upaak tamtamon pa sosor toozi sov. Uŋgin taum poi, leso gabuam isov iŋgalaaŋ ila Maaron maata.
1TI 5:23 Yau nawatagh: Yo lem moroghooŋ igheen ila apom, ve monmon ighamgham ghom. Tauvene yo irau ughun yaa mon mako. Ughun vaen rig paam, o poia. Leso iuul ghom.
1TI 5:24 Tamtamon siriv, ŋgar toozi sasaghati igheen ghazooŋa. Tauvene rekia mon ve taghilaal zi taghe murei Maaron pale ighur atuya pazi. Ve tamtamon siriv, ŋgar toozi sasaghati iyooŋ. Eemon yes paam, murei pale tigham atuya to ŋgar toozi sasaghati tawe.
1TI 5:25 Ŋgar popoia tau tamtamon tigham zi na, tauvene paam. Siriv igheen ghazooŋa. Ve siriv mako. Eemon irau iyooŋ taghon taghon gha ila ne mako. Murei pale ivot ighazooŋ.
1TI 6:1 Besooŋa tisov tau timin Krisi le na, yes aat tileep ila daaba toozi sambazi, ve titandagh pazi, ve tipakur zi. Mako pale tamtamon tivaghamunia Maaron toit eeza, ve tiyau avozi pa saveeŋ to Krisi tau iit tapaduduuŋ tamtamon pani.
1TI 6:2 Onoon, besooŋa tau ighe daaba tooni ighur ila to Krisi, ene yesuru toŋvetaz to Krisi. Eemon besooŋa tana maata izi pa daaba tooni sov. I aat itandagh pani, ve tiini ibees kat pa uraat tooni. Pasaa, i loolo igheen to daaba tooni, ve igham ŋgar ighe uraat tooni, ene iuluul ŋeer tau ighur ila to Krisi. Saveeŋ tsiau tane, upaduduuŋ tamtamon pani, ve avom iyaryaaŋ pazi leso titaghoni.
1TI 6:3 Saveeŋ to Tiina toit Yesu Krisi, ve saveeŋ tau tapaduduuŋ tamtamon pani leso matazi iŋgal Maaron ve titaghon eez tooni, ene iuluul tamtamon to tileep poi. Tauvene isaav ighe ŋeer eta ipul saveeŋ tana, ve igham saveeŋ maata ite pa tamtamon,
1TI 6:4 ene i ipakur ghi sorok pa ŋgar tooni. Tamtamon tauvene, ŋgar tooni ighazooŋ pa gabua eta mako. I imin ŋeer tau moroghooŋ ighamu le ŋgar tooni ikau. Pasaa, monmon yesŋa tamtamon tivavazorai zi pa mos ziiri siriv tau tamtamon tigham ŋgar ite ite pani. Eemon saveeŋ tauvene irau iuul ghiit mako. Ene igham tamtamon tivaŋuŋuai zi, atezi yavyav, tivakokai zi, tisik saveeŋ saghati pa zetazŋa, ve tigham ŋgar saghati pazi.
1TI 6:5 Zeran tauvene tigham tamtamon monmon tivavazorai zi. Ŋeer Saghati ikau ŋgar toozi, ve isan saveeŋ onoon pa lolozi wa. Tauta matazi iŋgal tighe uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron ŋgar tooni, ene eez poia to tiyau lezi gabua katini.
1TI 6:6 Onoon, isaav ighe mataan iŋgal Maaron ve tataghon ŋgar tooni, ve loloon poia pa saa lepoogh tau i igham pait, ene ŋgar tauvene iuul ghiit kat.
1TI 6:7 Pasaa, iit tawatagh: Tinaanŋa tipoop ghiit nimaan ŋginaaŋa. Ve saawe tau tamaat ve tapul taan tane, ene pale nimaan ŋginaaŋa ve tala.
1TI 6:8 Tauvene isaav ighe iit leen aniiŋ ve nonoghiiŋa, ene loloon poia, ve tasaav taghe: “Ene irao.”
1TI 6:9 Yes tau ŋgar toozi iyaryaaŋ tighe timin kuaz tauŋa na, ŋgar toozi tawe imin liis pazi, ve imin eez to tovaaŋ naol ivot pazi. Pasaa, ikau ŋgar toozi ve ipazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar naol imin borauŋa, ve tigham ŋgar katini tau ivaghamun tauzi. Tauvene murei pale saghatiiŋ tiina ivot pazi gha tilalez.
1TI 6:10 Pasaa, ŋgar to loloon pa maet kat, ene imin puughu pa ŋgar sasaghati maata maata. Ughita. Tamtamon siriv tau tizuari zi kat pa ghamuuŋ lezi maet tiina na, tipul saveeŋ tau iit taghur ila na, ve tikaria tauzi wa.
1TI 6:11 Eemon Timoti, yo umin Maaron tamtamon tooni wa. Tauvene uleep soghan pa ŋgar sasaghati naol tana. Uzuari ghom le ududuuŋ kat ila Maaron maata, ve utaghon duduŋai ŋgar tooni, ukis ghuruuŋ ila tsio, uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, ve utotoi ŋgar marowa pazi.
1TI 6:12 Ghuruuŋ ila toit, ene gabua tauu. Tauvene yo aat uparav ariaaŋ pani, ve uzuari ghom le ugham lepoogh to mataan yaryaare. Matam iŋgal. Muuŋ, yo uroi mako, ve uvotia ghuruuŋ ila tsio ila eval tiina matazi. Saawe tana, Maaron ipoi ghom pa ghamuuŋ lepoogh tana.
1TI 6:13 Maaron, i imin puughu pa gabua naol isov tau tileep matazi yaryaare. Ve Yesu Krisi, i iroi mako, ve ivotia tauu ighazooŋ ila Pontius Piladus naagho. Yau avog iyaryaaŋ payo ila yesuru matazi tauvene: Ugham ŋgar saghati eta tau irau igham tamtamon tiyau avozi pa lupuuŋ to Krisi sov. Tutuuŋ tau nasavia payo ne, matam kisini ve utaghon duduŋaini lee irau saawe tau Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam, ve itotoi tauu ivot ighazooŋ.
1TI 6:15 Muleeŋ tooni pale ivot ila saawe tau Maaron tauu ighuru. Maaron toit, i poia puughu. Ve i mon tau tapiri tiina ve ighamgham pooz. I kinik tiina kat tau iŋgin kinik tisov, ve iliiv zimaronŋa tisov.
1TI 6:16 I mon tau irau imaat mako, ve ilepleep iloŋ ila mbonari tiina loolo. Mbonari tawe, tapiri tiina. Tamtamon eta irau igharauu ne mako. Tamtamon eta ighita Maaron naagho soone. Ve tamtamon eta irau ighit katini mako. I tapiri tiina kat, ve ighamgham pooz irau saawe. Tauta tapait eeza ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon.
1TI 6:17 Yes tau lezi kuaz ma gabua katini to taan na, avom iyaryaaŋ pazi ughe tipakur tauzi sov, ve tinumeer maet ve gabua toozi sov. Pa kuaz toozi tawe, gabua tauu mako. Igheen rigmon, ve isov. Yes irau tinumeer Maaron mon. Pasaa, i ta ighamgham gabua katini pait, leso taleep poi toman tintiniin.
1TI 6:18 Ve usaav ariaaŋ pazi to titaghon ŋgar poia, ve tizuari zi le tirau kat pa ghamuuŋ uraat popoia maata maata. Saawe isov, yes irau tisaŋan pa reiŋ gabua toozi pa yes mbolaaŋa toman lolozi poia.
1TI 6:19 Ighe tigham tauvene, ene imin tindou lezi kuaz tau pale iuul katin zi izi nugh sambam. Ve yes pale tileep matazi yaryaare. Lepoogh tane, ta lepoogh tauu.
1TI 6:20 O Timoti, saveeŋ onoon ve uraat, tauta ilat nimam wa. Matam iŋgal to uŋgin poghania. Ve saveeŋ soroksorok to taan tau le anooŋa mako na, ve ŋgar karom to yes tau tizorzoor ghiit ne, yo uleep soghan pani. Onoon, zeran tawe tinumeer tauzi tighe lezi ŋgar tiina. Eemon mako.
1TI 6:21 Ughita. Tamtamon siriv tau tighur ila zeran tawe ŋgar toozi ve titaghoni na, yes tipul ghuruuŋ ila toozi, ve tisosor pa eez to Maaron wa. Poia to Maaron izaa tsiam. Onoon.
2TI 1:1 Yau Paulus. Maaron itaghon tauu loolo ve ighur ghau namin mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Leso navotia saveeŋ mbuaaŋ tooni pa tamtamon ve napaghazoŋai zi pa lepoogh poia tau i ighe igham pazi. Lepoogh tawe, yes tau tipaak Yesu Krisi ve tileep ila tooni, ta pale tighamu.
2TI 1:2 O natug Timoti, yau lolog igheen tsio kat, tauta nabood rau tane ilat payo. Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsio, ve lolozi isaghatin ghom ve tiuul ghom, ve tiŋgin ghom uleep poia toman lolom luuma. Onoon.
2TI 1:3 Yau nabesbees pa Maaron ve nataghon ŋgar tau nawataghi ila lolog naghe ene iŋgalaaŋ mon ila i maata, imin muuŋ tibugŋa tighamghamu. Ve mboŋ mataaz, matag iŋgalŋgal ghom, ve naghurghur ghom ila suŋuuŋ tsiau, ve napapait Maaron toman lolog poia pa ŋgar poia tau yo ughamghamu na.
2TI 1:4 Yau matag iŋgal imuul ila pa saawe tau ituru tavapuli ghiit, ve naghita taŋiiz tsio tomania matam suuru. Tauta napasawal payo naghe naghit ghom rigta, o igham ghau lolog poia le poia kat.
2TI 1:5 Ve nagham ŋgar paam pa gabuam tau yo ughur ila to Krisi kat toman lolom. Yau nawatagh: Ghuruuŋ ila tsio, ene gabua tauu, imin to timbum liva Lois ve tinam Yunis.
2TI 1:6 Tauta naghe napaburigin ghom muul. Leso ŋgar ve tapiri tau Maaron ireii payo na igheen sorok sov, ve ugham uratoini le ivot imin tiina, imin tamtamon tiviv yav gha ighan tiina. Maaron igham tapiri ve ŋgar tana payo, indeeŋ saawe tau naghur nimag izala pavom na.
2TI 1:7 Yo uwatagh: Avuvu tau Maaron igham pait na, ene irau igham ghiit taroi mako. I ipapalot ghiit. Leso taŋgin tauun poi, tayooz ariaaŋ, ve loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi.
2TI 1:8 Onoon, aazne tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo pasaa, nataghon Krisi. Eemon ŋgar tau tigham payau ne, mayam pani sov. Ve mayam pa votiaaŋ vaaru poia to Tiina toit sov. Yo aat upariaaŋ saveeŋ tooni, leso tamtamon tighur ila tooni. Ve ugham tapirim ila to Maaron, ve uyooz ariaaŋ, ve ubaad pataŋani pa vaaru poia imin yau.
2TI 1:9 Maaron, i igham mulin ghiit, ve ipoi ghiit tamin le, leso tataghon ŋgar patabuyaaŋ. Ve iit tagham ŋgar poia eta, ta i ipoi ghiit pani ne mako. I itaghon tauu loolo, ve poia tooni. Muuŋ kat, saawe tau gabua eta ivot soone, i maata iŋgal pataghaaŋ ighe igham poghania iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni.
2TI 1:10 Ve aazne, Uleeŋa toit Yesu Krisi izilam taan, gha ipaghazoŋai poia to Maaron tawe ivot ighazooŋ, ve ipasov mateegh tapiri wa. Vaaru poia ipaghazoŋai ghiit pa eez to tagham lepoogh poia ila to Maaron ve taleep mataan yaryaare le alok.
2TI 1:11 Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa tooni. Leso navotia vaaru poia tane pa tamtamon, ve napaghazoŋai zi pani.
2TI 1:12 Puughu tane ta aazne nabadbaad pataŋani naol. Eemon naroi mako, ve mayag mako. Pasaa, yau nawatagh Ŋeer tau naghur ila tooni ne, tauta naghur ila kat naghe: Vaaru poia tau i ighuru ila nimag na, i tauu pale iŋgin poghania le irau saawe to imuul ilam.
2TI 1:13 O Timoti, saveeŋ poia tau ulooŋa ila yau avog, ene itotoi ghom pa saa saveeŋ tau yo aat upaghazoŋai tamtamon pani, leso ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ ve lupuuŋ to Krisi ilaan poia. Tauvene matam kisini ve utaghoni. Ve upaak Yesu Krisi ve uleep tuŋia ila tooni, ve ukis ghuruuŋ ila tsio ariaaŋ, tomania ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon.
2TI 1:14 Vaaru poia tau ilat nimam na, ene gabua tauu. Tauvene matam pani ve uŋgin poghania. Avuvu Patabuyaaŋ tau ilepleep ila loloon ne, aat ipalot ghom, leso ugham tauvene.
2TI 1:15 Yo uwatagh: Zetaanŋa to taan sirivu to Asia, tisov tighur murizi payau wa. Zeran tawe, toozi ru, ene Pigelus ve Ermogenes.
2TI 1:16 Eemon Onesiporus tomania yes tau tilepleep tomania ila ruum tooni na, Maaron aat loolo isaghatin zi ve iuul zi. Onoon, aazne yau nalepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve tikau nimag ve agheg pa sen. Eemon Onesiporus iroi mako, ve maaya payau mako. Saawe tau ilam Rom, i iliil ghau lee ilam ivot tsiau. Ve saawe naol, ilam igigig ghau, ve ipapalot ghau, ve iuluul ghau.
2TI 1:18 Ve yo uwatagh: Muuŋ, i iuul ghau kat izi nugh Epesus. Tauta naghe Mboŋ Murei, Maaron pale loolo isaghatini ve igham mulini.
2TI 2:1 Tauvene natug Timoti, matam iŋgal poia to Maaron tau taghamu ila to Yesu Krisi na. Leso ipalot ghom ve uyooz ariaaŋ.
2TI 2:2 Ve saveeŋ isov tau nasavia ila eval tiina matazi ve yo ulooŋa na, usakia ila pa tamtamon siriv tau yo ughit zi ughe yes tirao, ve unumeer zi ughe yes pale tinizi ibees pa uraat to Maaron. Leso anazi tipaghazoŋai tamtamon siriv pa saveeŋ tana, ve uraat to vaaru poia iseeŋga taghon gha ila.
2TI 2:3 Uraat to votiaaŋ Krisi vaaru, i le pataŋani. Tauvene yo aat upaak ghei ve itiŋa tabaad pataŋani tane. Leso umin zaaba poia ee to Yesu Krisi.
2TI 2:4 Yo uwatagh: Yes zaaba matazi ilala pa uraat ite paam imin tamtamon siriv ne mako. Yes tileep ila uraat to malmal mon. Leso tigham daaba toozi lolozi poia pa uraat toozi. Yo irau ugham tauvene paam.
2TI 2:5 Tamtamon tau ighe ilaan pa parlosaaŋ tiina, i aat itaghon tutuuŋ to parlosaaŋ, o irau igham atuya poia to yes tau tiliiv na.
2TI 2:6 Ighe saawe to yauŋ aniiŋ anooŋa ivot, ene aat tighur ŋeer tau igham uraat tiina pa vazoghiiŋ aniiŋ na le aabu imin maata, o iduduuŋ.
2TI 2:7 Saveeŋ palelaaŋ tsiau naol tane, isaav ighe ugham ŋgar pazi poi, ene aat Maaron tauu ipaghazoŋai ghom pa puughu. Leso uwatagh saa ŋgar tau yo aat utaghoni.
2TI 2:8 Matam iŋgal Yesu Krisi irau saawe. I ivot ila siŋ to kinik David. I imaat, ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Yau navovotia vaaru poia tane pa tamtamon, tauta nabadbaad pataŋani, ve aazne nalepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve tikau ghau pa sen imin yau ŋeer saghati ee. Eemon saveeŋ to Maaron, yes irau tipoon eez pani ne mako.
2TI 2:10 Tauta nayooz ariaaŋ, ve nabaad pataŋani isov tau igham ghau ne. Pasaa, yau naghe nauul yes tau Maaron isiigh zi timin i le na. Leso tipaak Yesu Krisi ve tileep ila tooni, ve igham mulin zi gha tileep tomania Maaron ila mbonari loolo taghon taghon gha ila.
2TI 2:11 Saveeŋ tau naghe nasavia, ene onoon mon. Irau taghur ila kat: “Isaav ighe iit tapaak Krisi pa mateegh tooni, ene pale taleep mataan yaryaare tomania.
2TI 2:12 Ve isaav ighe tayooz ariaaŋ ve tabaad pataŋani pa i eeza, ene pale itiŋa Krisi tagham pooz. Eemon isaav ighe taghur muriin pani ve tapaisamun eeza, i aat ighur muuri pait, ve ipaisamun ezaan paam.
2TI 2:13 Saawe siriv, iit tataghon saveeŋ mbuaaŋ toit tomania Krisi mako. Eemon i, o itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni irau saawe. Pasaa, ŋgar tooni igheen pataghaaŋ ta muuŋ ve ilam. Irau itortoora mako.”
2TI 2:14 Saveeŋ tsiau tane, yau naghe yo upaburigin tamtamon ŋgar toozi pani irau saawe, leso matazi kisini. Ve avom iyaryaaŋ pazi ila Maaron maata, leso tivazorai zi pa saveeŋ soroksorok sov. Pa saveeŋ tauvene, ene irau iuul ghiit rigta mako. Ene ivaghamunia yes tau tiloŋlooŋa na.
2TI 2:15 Uzuari ghom le uraat tsio isov iduduuŋ mon ila Maaron maata. Ve uvotia duduŋai saveeŋ onoon pa tamtamon itaghon ŋgar to Maaron. Leso mayam ila i maata sov, ve ighit ghom ighe yo uraata tooni poia ee.
2TI 2:16 Saveeŋ soroksorok to taan tau tamtamon avozi berberia pani na, uleep soghan pani. Pa saveeŋ tauvene pale ipaghau tamtamon pa eez to Maaron, ve tila tila le tisaghat kat. Ene imin moroghooŋ saghati tau ivot imin tiina le ivaghamunia tamtamon gha tisaghat. Zeran ru tau tisasavia saveeŋ tauvene, ene Imeneus ve Piletus.
2TI 2:18 Yesuru tipul eez to saveeŋ onoon wa. Pasaa, tivovotia saveeŋ karom pa tamtamon tighe: Burigiiŋ to yes mateegha, ene ivot wa. Ve murei, burigiiŋ ite paam muul mako. Saveeŋ toozi tawe ivaghamunia tamtamon siriv ghuruuŋ ila toozi wa.
2TI 2:19 Eemon Maaron ipayooz lupuuŋ tooni izala rir ariaaŋa ee, ve ibood saveeŋ ziiri ru izala. Ee isaav tauvene: “Maaron iwatagh yes tau timin i le na.” Ve ite isaav ighe: “Tamtamon tisov tau tivotia Yesu eeza tighe i Tiina toozi, ene yes aat tighur murizi pa ŋgar saghati, ve tileep soghan pani.” Saveeŋ ru tane timin ilaal pa Maaron tamtamon tooni.
2TI 2:20 Ruum tiina, ene gabua maata maata imin uur ve oon tigheen iloŋ ila. Siriv, tigharaat zi pa gol ma silva. Ve siriv, tigharaat zi pa taan ve ai. Siriv, to uraat tintiina. Ve siriv, to uraat soroksorok.
2TI 2:21 Ene raraate mon pa iit tamtamon. Isaav ighe tamtamon eta ipul ŋgar saghati ileple, ve igharaat tauu leso iŋgalaaŋ ila Maaron maata, i pale imin uur patabuyaaŋ tau poia pa ghamuuŋ uraat tintiina to Maaron. I aat irau iuul Tiina tooni, ve igham uraat popoia maata maata.
2TI 2:22 Tauvene yo uleep soghan pa ŋgar sasaghati naol tau geegeu tighamgham zi na. Ve yamŋa tamtamon tisov tau tisuŋsuŋ pa Maaron ve tibesbees pani toman lolozi ŋgalaaŋa na, azuari gham le aduduuŋ ila Maaron maata ve aghur ila tooni ariaaŋ, ve lolomim pa tamtamon ve agham poghani zi, ve alup lolomim imin eemon, ve ataghon ŋgar luuma.
2TI 2:23 Eemon yes tau tikankaan pa Maaron, ve tiyauyau avozi, ve tivavazorai zi pa saveeŋ soroksorok na, upaak zi pa saveeŋ toozi sov. Pa yo uwatagh: Saveeŋ tauvene, ene ipaburigin kokaaŋ ve malmal mon.
2TI 2:24 Tamtamon tau ighe imin besooŋa to Maaron, ene irau aate yavyav soroksorok ve ikokook ne mako. I aat igham poghania tamtamon tisov ve itotoi ŋgar luuma pazi. Ve i aat le ŋgar pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa. Isaav ighe tamtamon tigham saghatini, i irau iŋooŋ mako. I aat itatan aate, ve ibaado mon.
2TI 2:25 Ve ighe tamtamon siriv tizoor aliiŋa, i aat ipaduduuŋ zi toman saveeŋ luuma. Pa ighe igham tauvene, ene pale imin eez to Maaron igham zi titoor ŋgar toozi, ve ŋgar toozi ivot gha tighazooŋ pa saveeŋ onoon.
2TI 2:26 Leso tighilaal, ve tipas tauzi pa liis to Ŋeer Saghati. Pasaa, i ta iliis zi pa liis tooni, ve ighamgham pooz pazi, leso titaghon ŋgar tooni.
2TI 3:1 Timoti, yau naghe yo uwatagh kat tauvene: Murei, pataŋani naol pale tivot.
2TI 3:2 Pasaa, tamtamon pale lolozi pa tauzi mon, ve tighur lolozi kat pa maet. Ve tipapait tauzi ezazi tighe tiliiv zetazŋa siriv. Ve tisiksik saveeŋ sasaghati pa zetazŋa, ve tizorzoor tamazŋa ma tinazŋa aliŋazi. Ŋgar popoia tau Maaron ve tamtamon tighamgham pazi na, yes pale tighita imin kaut sorok ve lolozi iveghveegh pani. Ve lezi roroniiŋ pa Maaron mako. Pale tiveleghi imin kaut sorok.
2TI 3:3 Ve yes pale lolozi pa toŋvetaz toozi mako paam. Isaav ighe atezi yavyav, ene irau atezi izi rekia mako. Pale tikis aatyavyav toozi ariaaŋ. Ve yes pale tiŋgal saveeŋ naol pa zetazŋa. Ve irau tiŋgin tauzi poi mako. Ŋgar toozi, ene imin gabua sagsagŋa. Pasaa, lolozi isaghatin tamtamon rigta mako, ve tivaghamun zi sorok. Yes pale tighur koi pa ŋgar popoia ta naol ne,
2TI 3:4 ve tighur zetazŋa tila koiazŋa nimazi. Ve lezi gabizooŋ mako. Tila pa naghozi mon. Ve tipapait tauzi ezazi. Tauvene yes pale lolozi igheen to Maaron mako. Lolozi pa gabua to ulizi mon.
2TI 3:5 Yes pale tipamir tauzi tighe titaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar tau tighamghamu, ene pale itotoi zi ighe yes tiwatagh Maaron tapiri rigta mako. Zeran tauvene, yo uleep soghan pazi.
2TI 3:6 Tamtamon toozi siriv pale titoova to tiloŋ tila ruum to yes zilivaa tau lezi ghilalooŋ mako na, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pazi leso titaghon zi pa ŋgar toozi. Zilivaa tawe, tighilaal tighe yes tigham sosor katini ve lolozi ipataŋan pani. Eemon irau to tipuli mako. Pasaa, saawe isov, ŋgar sasaghati maata maata ipapazaagh zi.
2TI 3:7 Yes zilivaa tauvene, lolozi tighe le tiloŋlooŋ saveeŋ tau tamtamon tipaduduuŋ zi pani. Eemon ŋgar toozi irau ivot kat pa saveeŋ onoon to Maaron ne mako.
2TI 3:8 Zeran karomŋa tawe tizorzoor saveeŋ onoon imin muuŋ Yanes yesuru Yamberes tizoor Mose. Ŋeer Saghati ikau ŋgar toozi kat, ve tighamgham karom pa ghuruuŋ ila toozi. Tauta Maaron ighur muuri pazi wa.
2TI 3:9 Eemon uraat toozi pale irau ighur geeg mako. Pa ŋgar tau muuŋ ivot pa Yanes ve Yamberes na pale ivot pazi paam. Pale titoova le mako, ve eval tiina tighilaal zi tighe lezi ŋgar mako imin borauŋa.
2TI 3:10 O Timoti, yo upaak ghau kat, ve monmon ituru talaghlaagh. Tauvene saveeŋ tau napaduduuŋ tamtamon pani, laghooŋ tsiau, gabua tau nazuari ghau pani, ghuruuŋ ila tsiau, gabuag tau nayai taug ve nayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve ŋgar tsiau tau lolog pa tamtamon ve naghamgham poghani zi, ene yo uwatagh zi le isov. Ve pataŋani naol tau tamtamon tighurghur zi payau ne, ene paam yo uwatagh zi. Muuŋ, tigham saghatin ghau kat izi nugh Antiok, Ikonium, ve Listara. Eemon Maaron ipas ghau navot pa pataŋani naol isov tana.
2TI 3:12 Onoon kat, tamtamon tisov tau tipaak Yesu Krisi ve titaghon duduŋai Maaron ŋgar tooni na, tamtamon pale tighur pataŋani pazi.
2TI 3:13 Ve zeran sasaghatizi ve zeran karomŋa tau tipaghau tamtamon pa eez to Maaron na, ene pale tinoknok ghamuuŋ ŋgar toozi saghati tawe ila ila le imin tiina kat. Tauvene karom toozi pale igherev tamtamon gha tisosor pa eez to Maaron. Ve tauzi tisapir pani paam. Pasaa, tighur ila ŋgar karom.
2TI 3:14 Eemon yo irau matam kisin saveeŋ onoon tau ulooŋa ve ughur ila na, ve utaghoni. Pasaa, yei tau nipaghazoŋai ghom pa saveeŋ tana na, yo uwatagh ghei wa.
2TI 3:15 Saawe tau yo kukuam ve ilam, utum tomania Maaron aliiŋa patabuyaaŋ tau tiboode na. Saveeŋ tana, ene irau ipaghazoŋai ghom pa Maaron ŋgar tooni, leso ughazooŋ kat pa eez tau i igham mulin ghiit pani. Eez tana, ene tauvene: Isaav ighe taghur ila to Yesu Krisi ve tapaak ila tooni, ene aat taleep poi.
2TI 3:16 Maaron aliiŋa isov tau tiboode na, ene Maaron Avuvu ipaburigin tamtamon, tauta tiboode. Saveeŋ tooni, ene iuluul ghiit to tapaduduuŋ tamtamon ve tapaghazoŋai zi pa Maaron ŋgar tooni. Leso tiwatagh saveeŋ onoon, ve tighilaal sosor toozi ve tipuli, ve titaghon ŋgar duduuŋa mon.
2TI 3:17 Tauvene isaav ighe Maaron tamtamon tooni eta iwatagh katin saveeŋ tooni, i pale irau kat pa ghamuuŋ uraat popoia ta naol ne.
2TI 4:1 Tiina toit Yesu Krisi, pale imuul ilam, ve itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ, ve igabiiz tamtamon tisov ve ighur atuya pazi. Yes tau tileep matazi yaryaare, ve yes mateegha paam. Yau avog iyaryaaŋ payo ila yesuru Taama Maaron matazi naghe:
2TI 4:2 Uvotia Maaron aliiŋa pa tamtamon irau saawe. Isaav ighe uleep ila saawe poia ve tamtamon lolozi pa loŋaaŋ ghom, ma uleep ila saawe saghati ve timbuzir pa saveeŋ tsio, na yo aat uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve upaduduuŋ zi poi. Uvotia saveeŋ karom ve ŋgar saghati to tamtamon ivot ighazooŋ, ve avom iyaryaaŋ pazi leso tipuli. Ve upalot zi to titaghon Maaron ŋgar tooni.
2TI 4:3 Pa murei, saawe eta pale ivot, mako tamtamon lolozi pa loŋaaŋ saveeŋ duduuŋa tau itaghon Maaron ŋgar tooni ne mako. Taliŋazi pale imonmoon pa loŋaaŋ saveeŋ soroksorok. Tauvene yes pale tiyau zeran karomŋa katini tilam ve tighur zi timin paduduŋaaŋ pazi. Pasaa, yes tiwatagh: Zeran tawe pale tipul zi titaghon tauzi lolozi ve ŋgar toozi.
2TI 4:4 Saawe tana ighe ivot, tamtamon pale tipoon taliŋazi pa saveeŋ onoon to Maaron ve tighur murizi pani, ve tighur taliŋazi pa sisiiŋ soroksorok.
2TI 4:5 Eemon yo aat atem imaat ve ugham ŋgar poi irau saawe, uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve uvotia vaaru poia pa yes tau tighur ila soone na. Tinim ibees pa uraat tau Maaron ighuru ila nimam na, ve ugham uratoini le anooŋa ivot.
2TI 4:6 Pasaa, saawe tsiau to napul taan, ene ilam igharau wa. Malau mako pale siŋig imaliŋ imin vaen tau tiliŋi izala watooŋrau paavo.
2TI 4:7 Yau naparav ariaaŋ pa vaaru poia gha naliiv wa. Yau napariaaŋ ghau le rigmon mako napasov parlosaaŋ tsiau tane. Ve ghuruuŋ ila tsiau, ene nakiskisi soone.
2TI 4:8 Tauvene atuya poia to yes tau tiparav ariaaŋ gha tiliiv na, tauta isasaŋan ghau. Atuya tawe, ene vene: Saawe to Mboŋ Murei, Tiina toit tau gabizooŋ tooni duduuŋa na, pale ighit ghau ighe yau ŋeer duduŋag. Ve yau mon mako. Tamtamon tisov tau lolozi pani, ve tighe le tighita muleeŋ tooni, ene i pale igham ŋgar raraate mon pazi.
2TI 4:9 O Timoti, utoova to ulam rekia.
2TI 4:10 Pasaa, gabua to taan tane irav Demas maata gha ipul ghau, ve ighau ila pa nugh Tesalonika wa. Ve Kresenes, i ila pa taan sirivu to Galesia, ve Titus paam ila pa taan sirivu to Dalmatia wa.
2TI 4:11 Ve Lukas zigani tauta yeiru nilepleep. Tauvene naghe ugham Markus, ve yamru alam. Pasaa, i irau iuul ghau kat pa uraat to Maaron.
2TI 4:12 Tikikus, yau nambaaŋo ilat pa nugh Epesus wa.
2TI 4:13 Nonoghiiŋa tsiau to ŋgoaaŋ, napuli igheen ila Karpus ruum tooni izi nugh Troas. Saawe tau ughe ulam, mako matam iŋgali ve ughamu ilam. Ve ugham rau tsiau tilam paam. Ve rau tau tigharaat zi pa ŋgai uuli na, matam iŋgal zi kat ve ugham zi tilam. Lolom iveegh pazi sov.
2TI 4:14 Aleksander tau ŋeer to gharatooŋ gabua pa mbaras ve ain na, i igham ŋgar saghati tau ivaghamun ghau kat. Ŋgar tau ighamu na, murei Maaron tauu aat iyatu.
2TI 4:15 Tauvene matam imomoos poi pani. Pasaa, i izoor saveeŋ tsiei kat.
2TI 4:16 Saawe imin maata tau tipayooz ghau to napaghazoŋai taug pa uraat tsiau, tamtamon eta iyooz murig ve ipariaaŋ saveeŋ tsiau mako. Mako kat. Tisov timoghaagh payau. Eemon yau nasuŋ Maaron naghe maata kisin sosor toozi ve iyatu sov.
2TI 4:17 Onoon, yau zigau. Eemon Maaron ileep tomani ghau ve ipalot ghau. Tauta navotia katin vaaru poia pa yes tau Yuda mako na, gha tisov tilooŋa. Saawe tana, naghe pale namaat. Eemon mako. Maaron iuul ghau, ve ipas ghau navot ila laion aavo.
2TI 4:18 Ve yau naghur ila ariaaŋ naghe i aat igham mulin ghau pa ŋgar sasaghati naol isov tau tamtamon tighe tigham payau na, ve maata payau poi lee igham ghau nala naleep tomania izi nugh tooni sambam. I eeza tiina kat pa tapiri ve poia tooni. Tauvene pakuruuŋ toit aat iŋaruini irau saawe. Ta aazne ve taghon taghon gha ila. Onoon.
2TI 4:19 Ugham aaz poia tsiau pa Prisila yesuru Akwila, ve Onesiporus tomania yes tau tileep tomania ila ruum tooni na paam.
2TI 4:20 Erastus, yau napuli ileep izi nugh Korin. Ve Tropimus, i imorooŋ gha napuli ileep izi Miletus.
2TI 4:21 Timoti, utoova to ulam rekia. Pasaa, malau mako pale nugh isaghat ve yauŋa tiina ivot. Eubulus, Pudes, Linus, ve Klaudia, tomania toŋvetaz to Krisi tisov tau yeŋa nilepleep ne, yes tigham aaz poia toozi payo.
2TI 4:22 Timoti, Tiina toit pale ileep tomani ghom, ve poia tooni izaa to yam asov. Onoon.
TIT 1:1 Yau Paulus nabood rau tane. Yau besooŋa to Maaron ve mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Yau leg uraat to nauul yes tau Maaron isiigh zi timin i le na. Leso tighur ila to Krisi ariaaŋ, ve tiwatagh katin saveeŋ onoon tau ipaghazoŋai ghiit pa eez to Maaron,
TIT 1:2 ve tighur matazi pa lepoogh to taleep mataan yaryaare tomania Maaron le alok. Lepoogh tawe, Maaron imbu saveeŋ pani muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone. Ve i irau igham karom mako. Saveeŋ tooni isov, ene onoon mon.
TIT 1:3 Maaron tau Uleeŋa toit na, ighe ipaghazoŋai tamtamon pa saveeŋ tooni. Tauvene indeeŋ saawe tau i tauu ighuru na, ighur uraat ila nimag to navotia aliiŋa pazi.
TIT 1:4 O Titus, nabood rau tane ilat payo pasaa, ghuruuŋ ila toit ilup ghiit tamin eemon, ve naghit ghom utaghon duduŋai ŋgar tsiau imin taug natug. Poia to Tamaan Maaron ve Uleeŋa toit Yesu Krisi izaa tsio, ve tiŋgin ghom uleep poia toman lolom luuma. Onoon.
TIT 1:5 Yau napul ghom uleep izi sisi Krit, leso uparwai uraat siriv tau napasov zi soone na, ve ughur ŋginiiŋa tirau nugh eŋaeŋa tau tamtamon to Krisi tileep pani, itaghon aliŋag tau muuŋ nasavia payo na.
TIT 1:6 Ughur tamtamon tauvene: Laghooŋ toozi isov iduduuŋ mon ila tamtamon matazi, leso tiyau avozi pazi sov. Ve matazi kisin tauzi azuwazŋa mon. Ve natuzŋa tighur ila to Yesu Krisi, ve tiŋgin tauzi poi. Tigham taliiŋzizi mako, ve tizoor saveeŋ mako. Leso varuzi poia.
TIT 1:7 Tamtamon tau imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi na, Maaron tauu ighur uraat tana ila niima. Tauvene laghooŋ tooni aat iduduuŋ mon ila tamtamon matazi. Leso tiyau avozi pani sov. Ve irau ipakur tauu ve ivelegh zeetŋa siriv mako, ve aate yavyav rekrekia mako. Ve irau ighun le isaghat ne mako. Ve aate ipazaagha pa malmal, ve ŋgar tooni iyaryaaŋ pa yauŋ le maet ma gabua siriv ne mako.
TIT 1:8 I aat igham yes loomba ve iŋgin zi poi, ve loolo pa ŋgar poia. Ve irau loolo ipazaagha rekrekia mako. I aat aate imaat ve igham ŋgar poi, o igham gabua. Ve itaghon ŋgar duduuŋa ve ŋgar patabuyaaŋ mon, ve iŋgin tauu poi.
TIT 1:9 Saveeŋ to Maaron tau tapaduduuŋ tamtamon pani na, ene onoon mon. Irau taghur ila kat. Tauvene ŋeer tau imuuŋ pa uraat to ŋginiiŋ lupuuŋ to Krisi na, i aat ikis saveeŋ tana ariaaŋ. Leso i irau ipalot tamtamon, ve ipaghazoŋai zi pa ŋgar tau igham lupuuŋ to Krisi ilaan poia, ve ipaduduuŋ yes tau tizorzoor saveeŋ onoon na, ve igham zi tighilaal sosor toozi.
TIT 1:10 Tauvene yo aat ughur tamtamon tauvene timin ŋginiiŋa. Pa tamtamon katini to Krit tizorzoor saveeŋ to Krisi, ve tiyauyau avozi pa saveeŋ soroksorok tau le anooŋa mako na, ve tipapaghau tamtamon pa eez to Maaron. Yes Yuda tau tiyooz ariaaŋ pa tutuuŋ to Mose ve ŋgar to ravuuŋ tamtamon warozi, tauta timuŋmuuŋ pa ŋgar tauvene.
TIT 1:11 Zeran tana, yo irau rekia upoon avozi. Pasaa, tikaukau ŋgar to tamtamon. Ughita. Tigham tamtamon tisov to ruum siriv tipul saveeŋ onoon wa. Zeran tana, mayazi mako. Tipamir tauzi tighe yes tipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, ve tilaghlaagh irau ruum ruum, ve tisasavia saveeŋ tau iduduuŋ mako, leso imin eez pazi to titoom ve tiyau lezi maet.
TIT 1:12 Muuŋ, yes Krita tamtamon toozi ŋgara ee ivotia gabuazi ighe: “Tamtamon to sisi Krit, monmon tighamgham karom. Ve yes sasaghatizi kat timin ŋgavuun sagsag. Yes tapirgomŋa, ve matazi ghanghani.”
TIT 1:13 Saveeŋ tane, ene onoon mon. Tauvene avom iyaryaaŋ pa zeran tana ve uvotia sosor toozi ivot ighazooŋ. Leso tighilaal, ve ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ itaghon Maaron ŋgar tooni.
TIT 1:14 Ve tighur taliŋazi pa sisiiŋ soroksorok to yes Yuda, tomania tutuuŋ to yes tau tighur murizi pa saveeŋ onoon to Maaron na muul sov.
TIT 1:15 Yes tau ŋgar toozi ŋgalaaŋa na, ŋgar ma gabua eta to muuri irau igham zi tisaghat ila Maaron maata ne mako. Eemon yes tau ŋgar toozi iŋgalaaŋ mako, ve tighur ila mako na, saa ŋgar tau ighe tighamu, ene irau iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Pasaa, ŋgar toozi tomania lolozi, ene isaghat wa. Tauta yes irau tighilaal sosor toozi mako.
TIT 1:16 Zeran tauvene tisavsaav sorok ila avozi uuli tighe yes tiwatagh Maaron. Eemon ŋgar tau tighamghamu na, ene ipaghazoŋai zi ighe yes tighur murizi pani wa. Yes irau tigham ŋgar poia eta mako, ve monmon tizorzoor Maaron aliiŋa. Tauta i loolo pazi rigta mako.
TIT 2:1 Eemon yo aat upaduduuŋ tamtamon pa ŋgar poia itaghon saveeŋ onoon to Maaron.
TIT 2:2 Tauvene usaav pa yes zolman: Yes irau tiŋgin tauzi poi imin yes tau lezi ŋgar pa Maaron. Leso tamtamon titandagh pazi. Ve irau lolozi ipazaagh zi rekrekia mako. Yes aat atezi imaat ve tigabiiz poi, o tigham gabua. Ve ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ, ve lolozi pa tamtamon ve tigham poghani zi, ve tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani.
TIT 2:3 Ve zolman tinazi tauvene paam. Usaav pazi leso tiroron pa Maaron, ve tibees pani poi. Ve tiŋgal saveeŋ pa zetazŋa sov, ve timin besooŋa pa yaa ariaaŋa sov. Yes aat tipaghazoŋai tamtamon pa ŋgar poia.
TIT 2:4 Leso titotoi zilivaa paghpaaghu pa ŋgar poia to titaghoni. Ŋgar tauvene: Yes aat lolozi isaghav azuwazŋa ve natuzŋa.
TIT 2:5 Ve lolozi ipazaagh zi rekrekia sov. Yes aat atezi imaat ve tigabiiz poi, o tigham gabua. Ve titaghon ŋgar ŋgalaaŋa ila Maaron maata, tiŋgin poghania nugh ve ruum toozi, tigham poghania tamtamon, ve titatan tauzi ve tileep ila azuwazŋa sambazi. Leso tamtamon tisik saveeŋ saghati iŋarui Maaron aliiŋa sov.
TIT 2:6 Yes zitamoot paghpaaghu, avom iyaryaaŋ pazi ughe tiŋgin tauzi poi. Lolozi ipazaagh zi rekrekia sov. Yes aat atezi imaat ve tigabiiz poi, o tigham gabua.
TIT 2:7 Uraat tomania ŋgar tsio isov irau itotoi tamtamon pa ŋgar poia, leso tighita ve titaghoni. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, na usavia imin mogheraaŋ sov, ve ugham karom sov. Yo aat uroron pa Maaron, ve usavia saveeŋ onoon mon pazi toman lolom.
TIT 2:8 Yo aat usavia saveeŋ poia tau iduduuŋ mon. Leso tamtamon irau tiyau avozi payo mako, ve koiaanŋa tau tizorzoor ghiit na, irau tisik saveeŋ saghati eta pait mako. Pale mayazi ve tineneeŋ mon pasaa, tighilaal ghom tighe lem sosor eta mako.
TIT 2:9 Yes tau timin besooŋa sorok na, usaav pazi ughe yes aat tileep ila daaba toozi sambazi, ve tilooŋ aliŋazi, ve tinizi ibees pa uraat toozi ta naol ne. Leso tigham daaba toozi lolozi poia. Ve timbuzir pazi sov,
TIT 2:10 ve nimazi kauia pa gabua eta to daaba toozi sov. Yes aat titaghon duduŋai ŋgar to daaba toozi ve matazi izaa pa uraat toozi. Leso daaba toozi irau tinumeer zi. Ŋgar tauvene pale igham tamtamon tighilaal tighe Maaron tau Uleeŋa toit na, saveeŋ tooni, ene gabua paghuuna.
TIT 2:11 Iit tamtamon to Krisi irau tataghon ŋgar tauvene pasaa, Maaron itotoi poia tooni ivot ighazooŋ pa tamtamon tisov wa. Tauta aazne, iit leen eez to Maaron igham mulin ghiit ve taleep poi.
TIT 2:12 Poia tooni tau izaa toit, ene ipaduduuŋ ghiit, leso tataghon ŋgar tauvene: Ŋgar isov tau itaghon Maaron ŋgar tooni mako, tomania ŋgar sasaghati naol to taan tau loloon ighaar pazi ne, iit aat taghur muriin pazi, ve tapul zi tileplez. Ve saawe tau taleep izi taan, iit aat taŋgin tauun poi, tagham ŋgar duduuŋa, ve tataghon Maaron ŋgar tooni.
TIT 2:13 Ve taghur mataan pa saawe to Tiina toit Yesu Krisi imuul ilam, ve itotoi tapiri ve mbonari ivot ighazooŋ. I Maaron toit tau eeza tiina kat, ve i Uleeŋa toit. Gabua tawe ighe ivot, ene aat tintiniin kat pa poia to Maaron tau pale izaa toit.
TIT 2:14 Yesu Krisi igham niaan gha imaat, leso ireu sosor toit isov ilale, ve ipas ghiit tavot pa saghati tapiri, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron maata. I igham tauvene, leso tamin i tauu le, ve tazuari ghiit pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar popoia maata maata.
TIT 2:15 Saveeŋ tsiau isov tane, yo aat usavia pa tamtamon, ve avom iyaryaaŋ pazi, leso titaghoni. Yes tau tizorzoor saveeŋ na, uvotia sosor toozi ivot ighazooŋ ve uyaon zi, leso tighilaal ve tipuli. Ve tamtamon eta ivelegh ghom pa uraat tsio sov. Pasaa, yo ezam pa uraat tauvene.
TIT 3:1 Upaburigin ŋgar to tamtamon muul, leso tileep ila yes daaba to gavman ve pooza toozi sambazi ve tilooŋ aliŋazi, ve tisaŋan pa ghamuuŋ uraat popoia ta naol ne.
TIT 3:2 Ve uŋgalsekin zi ughe tisinai tamtamon eta sov, ve tivazorai zi sov. Saawe isov, yes irau titatan tauzi, ve tigham ŋgar pa zetazŋa, ve titotoi ŋgar marowa ve ŋgar poia pa tamtamon tisov.
TIT 3:3 Pa muuŋ, iit paam takankaan pa Maaron ve taghamgham ŋgar imin borauŋa. Tazorzoor Maaron aliiŋa, ve taghur ila ŋgar karom naol tau ipaghau ghiit pa eez tooni. Saawe tana, iit tamin besooŋa pa ŋgar sasaghati naol to uliin tau loloon ighaar pani na. Ve mataan iŋgalŋgal ŋgar sasaghati naol pa tamtamon, ve taghurghur koi pa zetaanŋa tau lezi gabua katini na, ve tavaghuru koi pa tauun.
TIT 3:4 Eemon Maaron tau Uleeŋa toit na, loolo igheen toit kat ve ighe igham poghani ghiit. Saawe tau Krisi izilam taan, Maaron itotoi ŋgar tooni tawe ivot ighazooŋ, ve igham mulin ghiit. I igham ŋgar tana itaghon ŋgar duduuŋa eta tau iit taghamu ne mako. Mako kat. I loolo isaghatin ghiit ve ighe iuul ghiit. Tauta irughuuz ghiit gha taŋgalaaŋ ila i maata, ve Avuvu Patabuyaaŋ igham ghiit tamin paaghu.
TIT 3:6 Ila uraat to Uleeŋa toit Yesu Krisi, Maaron igham uleeŋ tiina pait, ve irei Avuvu Patabuyaaŋ irau ghiit.
TIT 3:7 Tauvene poia to Yesu Krisi, tauta igham ghiit taduduuŋ ila Maaron maata. Leso ezaan pa ghamuuŋ lepoogh poia ila to Maaron, ve taleep mataan yaryaare le alok. Lepoogh tawe, ta aazne taghurghur mataan pani.
TIT 3:8 Saveeŋ ziiri tane, ene onoon mon. Irau taghur ila kat. Ŋgar tau nasavia tane, yau naghe yo uyooz ariaaŋ pa votiaaŋni. Leso yes tau tighur ila to Maaron na, tipul tauzi kat pa ghamuuŋ uraat ve ŋgar popoia irau saawe. Ŋgar tauvene, ene paghuuna kat, ve irau iuul tamtamon tisov.
TIT 3:9 Eemon ŋgar to tavayau avoon pa saveeŋ soroksorok, ve avoon berberia pa sisiiŋ soroksorok itaghon pitiiŋ to yes Yuda, ve tavazorai ghiit pa tutuuŋ to yes Yuda na, yo uleep soghan pani. Pa ŋgar tauvene, ene irau iuul ghiit rigta mako, ve le anooŋa poia eta mako.
TIT 3:10 Isaav ighe tamtamon eta ireu lupuuŋ to Krisi, na usaav duduuŋ ila maata, ve utoova to upaduduuŋa. Usaav pani pai ee ma ru, ve ighe ilooŋ ghom mako, na upuli, ve uleep soghan pani. Pasaa, yo uwatagh: Tamtamon tauvene, ŋgar tooni ikau, ve isosor pa eez to Maaron. Ŋgar tau i ighamghamu na, ene ipaghazoŋaini ighe i isosor.
TIT 3:12 Yau naghe nambaaŋ Atemas ma Tikikus ilat payo. Isaav ighe toozi eta ilat ivot, mako utoova to ulam tsiau rekia izi nugh Nikopolis. Pa saawe tau nugh isaghat ve yauŋa tiina ivot, yau aat naleep ta sewe le nugh poia muul.
TIT 3:13 Apolos yesuru Zenas tau iwatagh katin tutuuŋ to Rom na, uŋgin zi poi pa lepoogh toozi. Ve saawe tau tipaburigin laghooŋ toozi muul, na auul zi pa saa gabua tau timbool pani na.
TIT 3:14 Upaduduuŋ zetaanŋa ta sena, leso tighilaal tighe yes irau tileep sorok mako, ve tizuari zi pa ghamuuŋ uraat popoia maata maata. Yes irau tiuul tamtamon tau pataŋani tiina igham zi ve timbool. Leso titotoi anooŋa to ghuruuŋ ila toozi.
TIT 3:15 Zetaanŋa tau tilepleep tomani ghau ne, tisov tigham aaz poia toozi payo. Ve yes tau tighur ila to Krisi ve lolozi payei na, ugham avomai ve ugham aaz poia tsiei pazi. Poia to Maaron izaa to yam asov. Onoon.
PHM 1:1 Yau Paulus. Yau nabesbees pa Yesu Krisi, tauta aazne tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Yeiru toŋvetaz toit Timoti nibood rau tane ilat payo Pilemon pasaa, itiŋa taluplup ghiit pa uraat to Krisi, ve lolomai igheen tsio kat.
PHM 1:2 Ve saveeŋ tane ilat pa livuun ite Apia, yesuru Arkipus tau yeŋa nimin zaaba to Krisi ve niparav ariaaŋ pa saveeŋ tooni na. Ve ila pa lupuuŋ to Krisi tau tiluplup zi pa suŋuuŋ izi ruum tsio na paam.
PHM 1:3 Poia to Tamaan Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
PHM 1:4 O Pilemon, saawe isov tau matag iŋgal ghom ila suŋuuŋ tsiau, yau napapait Maaron tsiau toman lolog poia.
PHM 1:5 Pasaa, naloŋlooŋ varum tighe yo ughur ila to Tiina toit Yesu ariaaŋ, ve lolom igheen to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov, ve ughamgham poghani zi.
PHM 1:6 Ghuruuŋ ila toit, ta ilup ghiit tamin eemon wa. Tauvene suŋuuŋ tsiau iŋaŋarui Maaron naghe ghuruuŋ ila tsio tana imin eez payo, leso uwatagh katin gabua popoiazi naol tau tagham zi ila to Krisi na.
PHM 1:7 Tazig, yau nawatagh: Yo upapalot Maaron tamtamon tooni ve ugham lolozi poia. Ŋgar tsio tau lolom igheen to tamtamon ve ughamgham poghani zi, ene igham lolog poia kat, ve ipariaaŋ ghau paam.
PHM 1:8 O Pilemon, matag iŋgal gabua ee tau naghe yo aat ughamu. Gabua tane, isaav ighe ughamu, ene iduduuŋ. Ughita. Ituru tamin Krisi le wa. Tauvene yau irau nasaav ariaaŋ payo to ugham gabua tane. Eemon lolog pa nagham ghom vene mako.
PHM 1:9 Yau naghe naghason ghom poi itaghon eez to loloon pa tauun. Ughita, yau Paulus namin raa olman wa. Ve nagham Krisi naagho ve navovotia aliiŋa pa tamtamon. Tauta aazne, tighur ghau ila ruum to yavyavuuŋ loolo.
PHM 1:10 Naghe naghason ghom pa natug Onesimus. Saawe tau nalepleep ila ruum to yavyavuuŋ tane loolo, i ilam peria tsiau ve nasavia Krisi vaaru pani. Tauta itoor ŋgar tooni ila pa Maaron, le aazne naghita imin natug.
PHM 1:11 Onoon, i besooŋa tsio. Eemon muuŋ, i iuul ghom geeg mako. Ve aazne, i irau iuul ghom, ve iuul ghau paam.
PHM 1:12 Yau lolog igheen tooni kat. Eemon yau aat napamuule ilat payo.
PHM 1:13 Onoon, aazne tighur ghau ila ruum to yavyavuuŋ tane loolo pasaa, navovotia vaaru poia. Tauvene naghe naŋguruut Onesimus ileep tomani ghau, leso igham niam ve iuul ghau.
PHM 1:14 Eemon lolog pa ghamuuŋ gabua eta itaghon taug ŋgar tsiau mako. Ve irau nazonokai ghom pa ghamuuŋ ŋgar tane mako. Naghe yo ughamu toman lolom poia. Ighe uyok, o nakisi ileep tomani ghau. Ighe mako, o i imuul ilat payo.
PHM 1:15 Iit takankaan pa puughu tau Onesimus ipul ghom pa sooso rig tane. Ene aat Maaron eez tooni to itoor Onesimus ŋgar tooni, ve imin Krisi le. Leso imuul ilat payo, ve yamru alup gham ve aleep itaghon gha ila.
PHM 1:16 Saawe tau i ilat ivot, na ughita imin besooŋa sorok mon sov. Onoon, i besooŋa tsio. Eemon yo aat ughita imin toŋvetaz to Krisi, ve lolom igheen tooni. Yau paam, lolog igheen tooni. Eemon yo aat lolom igheen tooni kat. Pasaa, yamru apaak Tiina toit Krisi ve aleep ila tooni. Tauvene i pale imin lem besooŋa poia ee, ve i toŋvetaz to Krisi paam.
PHM 1:17 Tauvene isaav ighe yo ughit ghau namin yo etam ve ituru lupuuŋ toit eemon, na saawe tau Onesimus ilat ivot, ughamu toman lolom poia. Ŋgar raraate imin tau yo ugham payau na, ugham pani paam.
PHM 1:18 Ve isaav ighe i igham sosor eta payo, ma i le bun eta igheen ilat tsio, na ughur ezag pani. Saawe sindei tau ighe nalat, o nagharaata.
PHM 1:19 Ene taug nimag ta nabood saveeŋ tane. Onoon kat, yau aat nayat bun tooni isov ilat tsio. Eemon yo aat matam iŋgal bun tsio tiina ee, ta yau nagham uratoi ghom gha ugham lepoogh poia ila to Krisi na. Eemon irau avog ila pa gabua tane mako.
PHM 1:20 Aa tazig, ituru tamin Tiina toit Krisi le wa. Tauvene naghe yo uul ghau ve ugham uraat tane. Leso urav ateg ve ugham lolog poia itaghon ŋgar to Krisi.
PHM 1:21 Saawe tau nabood rau tane, lolog ruru payo mako. Yau nawatagh: Yo pale utaghon aliŋag. Ve tane mon mako. Matag iŋgal naghe yo pale ugham gabua ite paam iliiv tane.
PHM 1:22 O, ve gabua ite. Naghe yo ughur ruum loolo eta isaŋan payau pataghaaŋ. Pa naghur ila naghe Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ tsiam, ve ipas ghau navot pa ruum to yavyavuuŋ tane, ve nalat.
PHM 1:23 Etaan ite Epapras aaz poia tooni ilat payo paam. Yeiru nilepleep iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ tane pasaa, nitaghon Krisi.
PHM 1:24 Ve i mon mako. Markus, Aristarkus, Demas, ve Lukas tau yeŋa niluplup ghei pa uraat na, yes paam tigham aaz poia toozi ilat payo.
PHM 1:25 Poia to Tiina toit Yesu Krisi izaa to yam asov ta sena. Onoon.
HEB 1:1 Muuŋ, Maaron isavia aliiŋa pa propet tooni pai katini ila eez maata maata. Tauta tigham aavo, ve tivotia aliiŋa pa timbuunŋa.
HEB 1:2 Eemon aazne, taleep ila saawe paaghu tau Maaron ighe ipasov uraat tooni. Tauvene saawe tane, iit talooŋ Maaron aliiŋa ila tauu Naatu aavo. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan tomania gabua naol isov, i ighur zi tivot ila Naatu tawe niima. Ve i ighe ighur gabua naol isov tawe timin Naatu le, leso iŋgin zi.
HEB 1:3 I ta imin ghazooŋa pait ve isul ghiit, ve ipaghazoŋai ghiit pa Taama Maaron tapiri ve poia tooni. I igham Taama Maaron naagho kat. Maaron tapiri ve ŋgar isov tau igheen tooni, ene ighenaar to Naatu paam. Saveeŋ tooni, ene tapiri tiina kat, ve ikis gabua naol isov tigheen tuŋia. I imaat gha ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron maata. Ra imuul izala pa sambam, ve mboole izi ila Maaron saksaki tauu niima tapir.
HEB 1:4 Tauvene Maaron Naatu iliiv yes aŋela kat. Pasaa, eeza tau Maaron igham pani na, ene tiina ve poia kat iliiv yes aŋela ezazi.
HEB 1:5 Pasaa, Maaron isaav pa Naatu ighe: “Aazne yau nasaav ghazooŋa tauvene: Yau natug yo. Yo tamam ta yau. Aazne, yau naghur ghom pa uraat.” Ve isaav muul ighe: “I taama yau, ve i yau natug.” Maaron isavia saveeŋ tauvene pa aŋela eta mako. Saveeŋ tane iŋarui Naatu mon.
HEB 1:6 Ve saawe tau Maaron ighe imbaaŋ Naatu aidaaba izilam taan, i isaav tauvene: “Aŋela tisov to Maaron aat tiput aghezi pani, ve tipakuru.”
HEB 1:7 Ve yes aŋela, Maaron isavi zi ighe: “Aŋela, ene uraata tooni tau tibesbees pani. I igham zi timin yaghur ve yav yaama.”
HEB 1:8 Eemon i isavia Naatu ighe: “Maaron, pooz tsio irau isov ne mako. Uleep ila niam to ghamuuŋ pooz irau saawe. Ve ilaal to pooz tsio, ene ŋgar duduuŋa.
HEB 1:9 Yo lolom pa ŋgar duduuŋa, ve ughurghur koi pa ŋgar sasaghati tau isapir pa tutuuŋ. Tauvene Maaron tsio ipakur ghom le uliiv zetamŋa siriv, ve iliŋ ŋgoreeŋ izala pavom to ighur ghom umin kinik. Tauta igham ghom lolom poia le poia kat.”
HEB 1:10 Ve saveeŋ ziiri ite tau iŋarui Maaron Naatu na isaav tauvene ighe: “Tiina, muuŋ geeg, yo ughur taan, ve ugharaat puughu le iyaryaaŋ. Ve sambam saamba paam, ene nimam muuri.
HEB 1:11 Sambam saamba ve taan pale tisaghat imin uuli tau muŋginaaŋ gha perekia. Tauvene yo pale ululun zi imin nonoghiiŋa muŋgaana, ve uyol zi pa sambam saamba paaghu ve taan paaghu. Eemon yo, o ulepleep mon tauvene. Saawe tsio irau isov mako. Pale iseŋseeŋga tauvene gha ila.”
HEB 1:13 Ve muuŋ, Maaron isaav pa Naatu ighe: “Ulam mbolem izi ila pa nimag tapir, le irau natatan koiamŋa ve tapirizi isov kat, ve uvaghaaz zi ila aghem saamba.” Aghita. Saawe eta, i isaav tauvene pa aŋela eta? Mako. Saveeŋ tane iŋarui Naatu mon.
HEB 1:14 Pasaa, aŋela, yes besooŋa to Maaron. I imbaŋmbaaŋ zi to tiuul yes tau i ighe igham mulin zi.
HEB 2:1 Tauvene Maaron aliiŋa tau talooŋa na, iit aat mataan kisini ve tataghoni kat. Mako pale tapul Maaron imin waaŋ gogoon tau waŋaar igherevu gha imoghan ilale.
HEB 2:2 Aghita. Maaron aliiŋa tau muuŋ yes Israela tilooŋa ila yes aŋela avozi na, ene onoon ve igheen ariaaŋ. Tamtamon tisov tau titaghoni mako, ve timalaaŋ pani, ene Maaron ighurghur zi mako. Yes tisov tigham atuya iduduuŋ pa sosor toozi.
HEB 2:3 Ve uraat tau Yesu ighamu to igham mulin ghiit na, ene tiina le tiina kat. Tauvene isaav ighe loloon iveghaini ve tapul ŋgar pani, pale tapaghau tauun pa Maaron aatyavyav tooni mindai? Mako. Uleeŋ tana, Tiina toit Yesu ivotia imin maata. Ra yes tau tilooŋ saveeŋ ila tooni na, anazi tipalot saveeŋa pait.
HEB 2:4 Ve Maaron ipariaaŋ saveeŋ tana paam. Pasaa, irei uraat ve tapiri maata maata to Avuvu Patabuyaaŋ pa tamtamon tooni itaghon i tauu loolo. Ve ipalot zi gha tigham uraat tintiina ve gabua ŋgeretazi maata maata tau itotoi ighe i ileep tomani zi pa uraat toozi.
HEB 2:5 Sambam paaghu ve taan paaghu tau nisavia ne, Maaron ighur yes aŋela pa ŋginiiŋ zi mako.
HEB 2:6 Pasaa, Maaron aliiŋa ziiri ee tau ŋeer ee ivotia na, isaav ighe: “Maaron, yei tamtamon to taan nimin saa kaut poia, ta yo matam iŋgalŋgal ghei? Ve yei tamtamon natuzŋa, mindai ta yo matam payei?
HEB 2:7 Yo ughur ghei, ve ugham ghei nizi rig pa yes aŋela. Ve upakur ghei, ve ugham ezamai ivot imin tiina.
HEB 2:8 Ve ughur gabua naol isov ila yei sambamai, leso niŋgin zi.” Saawe tau Maaron ighur gabua naol isov ila iit tamtamon sambaan, i iŋguruut gabua eta mako. Ighur gabua isov tighenaar ila iit sambaan. Onoon aazne, taghita anooŋa soone. Pasaa, gabua isov tigheen ila iit tamtamon sambaan soone.
HEB 2:9 Eemon Yesu, o iit taghita. I iparav ariaaŋ le iliiv. Tauta aazne, Maaron ipakuru, ve igham eeza ivot imin tiina kat. Saawe tuuku tau Yesu ileep izi taan, Maaron itatan eeza ve ighuru izi rig pa yes aŋela. Pasaa, i ighe igham poghani ghiit ve igham mulin ghiit pa mateegh. Tauta Yesu igham iit tasov niaan, ve igham yavyavuuŋ tiina, ve imaat.
HEB 2:10 Maaron imin puughu pa gabua isov, ve ighur gabua isov tivot pa i tauu. I ighe igham tamtamon katini timin i natŋa, ve igham zi tila tileep tomania ila mbonari loolo izi sambam. Tauta igham Naatu Yesu iyamaan yavyavuuŋ tiina. Ŋgar tooni tane iduduuŋ. Pasaa, yavyavuuŋ tau Yesu ibaado, tauta ighamu imin uleeŋa poia ee. I irau imuuŋ pa Maaron natŋa, ve iparav pazi, leso igham mulin zi.
HEB 2:11 Yesu tomania yes tau i igham zi timin tamtamon patabuyaaŋa to Maaron na, lupuuŋ toozi eemon. Tauta maaya pa iwaat zi toŋvetaz tooni mako.
HEB 2:12 Aghita. I isaav pa Maaron ighe: “Yau aat navotia ezam ve ŋgar tsio pa toŋvetaz tsiau. Ve isaav ighe tamtamon tsio tilup zi pa suŋuuŋ, ene yau aat nala tomani zi, ve nambou to napait ezam.”
HEB 2:13 Ve i isaav muul ighe: “Yau aat nanumeer Maaron.” Ve isavia saveeŋ ite ighe: “Ughita. Yau taug tane. Yeŋa geegeu tau Maaron igham zi payau ne, tauta nilepleep.”
HEB 2:14 Geegeu tau i isavi zi na, ene iit tamtamon to taan tau taghur ila tooni. Tauta Yesu paam imin tamtamon to taan raraate imin iit, ve iyamaan pataŋani naol to taan, ve imaat to ipasov Ŋeer Saghati tapiri. Pasaa, i ta imin puughu pa mateegh ve ivavaghamunia tamtamon.
HEB 2:15 Saawe isov tau iit taleep izi taan, iit tamin besooŋa pa mateegh. Pasaa, taroiroi pani, ve roiŋ tane ikis ghiit ariaaŋ. Eemon mateegh to Yesu ipas ghiit pa pataŋani tane wa.
HEB 2:16 Iit tawatagh: Yesu ilam pa uleeŋ yes aŋela mako. I ilam to iuul iit tau Abaram paaghu tooni ne.
HEB 2:17 Puughu tane ta i ighita ighe i aat izilam taan, ve imin tamtamon raraate imin iit toŋvetaz tooni, o poia. Leso imin daaba to watooŋrau tau loolo isaghatin ghiit, ve igham poghania uraat tau Maaron ighuru ila niima na, ve ireu sosor toit, ve itatan aatyavyav to Maaron.
HEB 2:18 I iyamaan tovaaŋ ve pataŋani naol to taan wa. Tauta i irau kat pa uleeŋ yes tau tovaaŋ igham zi.
HEB 3:1 Yam toŋvetaz, poiŋ to nugh sambam igham gham amin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa wa. Tauvene matamim iŋgal poi pa Yesu. Iit taghur ila tooni ve tavotia vaaru taghe: I mbaŋooŋa to Maaron, ve daaba tauu to watooŋrau.
HEB 3:2 Uraat tau Maaron ighuru ila niima na, i ighamu itaghon duduŋai Maaron ŋgar tooni, raraate imin muuŋ Mose igham duduŋai uraat tau Maaron ighuru ila i niima na, ve iŋgin poghania Maaron ruum tooni. Ene yes Israela tau Maaron igham zi timin le na.
HEB 3:3 Iit tawatagh: Isaav ighe ŋeer eta irau ruum poia eta, ene aat tamtamon tipait ruum tana. Eemon ŋeer tau irau ruum, o tipaiti kat. Ene raraate imin Mose ve Yesu. Yesu eeza iliiv Mose pasaa, Mose, i imin ruum mon. Ve Yesu, i imin ŋeer tau irau ruum na.
HEB 3:4 Ruum ta naol ne, ene tamtamon tirau zi. Eemon Maaron ta ighur gabua naol isov tivot.
HEB 3:5 Mose, i besooŋa to Maaron ve igham duduŋai uraat naol pa ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve i isavia gabua siriv tau murei Maaron ivoti zi tivot tighazooŋ.
HEB 3:6 Eemon Krisi, i Maaron Naatu tau iŋgin poghania ruum to Maaron itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve ighe taroi mako, ve takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, ve taghur mataan pa lepoogh poia tau Maaron pale igham pait na ve tintiniin pani, ene pale tatotoi tauun taghe iit paam tamin ruum to Maaron.
HEB 3:7 Tauvene alooŋ saveeŋ tau Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pait. Ighe: “Aazne, isaav ighe yam alooŋ Maaron aliiŋa, na apoon lolomim pani sov. Ve atoov Maaron ve azoor aliiŋa imin muuŋ timbumimŋa tighamu izi nugh ŋginaaŋa na sov.
HEB 3:9 Ndaman tamoot ru tau tileep izi nugh ŋginaaŋa, yau nagham uraat tintiina ila sosozi, ve tighita pa tauzi matazi. Eemon tighur ilam tsiau mako, ve tinoknok tovaaŋ ghau.
HEB 3:10 Tauta tigham ghau ateg yavyav kat, ve nasaav pazi naghe: ‘Zeran tawe lolozi pa titaghon eez tsiau mako. Ŋgar tau igheen ila lolozi we, iduduuŋ mako. Tauta monmon tisosor pa eez tsiau.’
HEB 3:11 Tauta nasaav ariaaŋ pazi toman ateg yavyav, ve napariaaŋ saveeŋ tsiau naghe: ‘Onoon kat. Nugh to mariaoŋ tau yau naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako le mako kat!’”
HEB 3:12 Tauvene yam toŋvetaz, ayamaan gham: Mako pale ŋgar saghati igherev tsiam eta ve ipul ghuruuŋ ila tooni, mako ighur muuri pa Maaron maata yaryaare.
HEB 3:13 Saawe isov, yam aat avapaloti gham. Mako pale ŋgar saghati itombaan tsiam eta, mako ipoon loolo ve irau ighilaal Maaron muul mako. Uraat to palotiiŋ tana, asakia ila saawe ite paam sov. Aghamu ta aazne.
HEB 3:14 Saawe tau taghur ila to Krisi imin maata na, taghur ila tooni ariaaŋ. Iit aat tikis ghuruuŋ ila toit tuŋia tauvene le saawe toit isov. Leso tapaghazoŋai tauun taghe iit etaan Krisi, ve talup tomania.
HEB 3:15 Saveeŋa, Maaron isavia muuŋ wa. Ighe: “Aazne, isaav ighe yam alooŋ Maaron aliiŋa, na apoon lolomim pani imin timbumimŋa tau muuŋ tizoor Maaron aliiŋa izi nugh ŋginaaŋa na sov.”
HEB 3:16 Laak, savunugha ta tilooŋ saveeŋ to Maaron ve tizoora? Ene yes eval tiina to Israel tau Mose igherev zi gha tipul Isip ve tila.
HEB 3:17 Ve savunugha ta Maaron aate yavyav pazi irau ndaman tamoot ru? Ene yes Israela tau tinoknok ghamuuŋ sosor. Tauta Maaron irav zi timataar gha patazi imin ŋgiriis izi nugh ŋginaaŋa.
HEB 3:18 Ve savunugha ta Maaron isaav ariaaŋ pazi, ve ipariaaŋ saveeŋ tooni ighe nugh to mariaoŋ tau i ighuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako? Saveeŋ tane iŋarui yes tau tizoor i aliiŋa na.
HEB 3:19 Saveeŋ isov tane ipaghazoŋai ghiit ighe: Yes Israela tighur ila mako, tauta irau tiloŋ tila nugh to mariaoŋ tau Maaron ighuru pazi na mako.
HEB 4:1 Tauvene Maaron imbu saveeŋ pa tamtamon tooni ighe yes pale tigham mariaoŋ ila tooni. Ve saveeŋ mbuaaŋ tawe ighengheen soone. Tauvene iit aat taroi ve mataan iŋgal tauun poi. Pa ighe tsiam eta itaghon eez to Krisi ila, eemon ipasov laghooŋ tooni mako, ve imuul izi eez livuugha, ene irau ighita saveeŋ mbuaaŋ tana anooŋa mako.
HEB 4:2 Onoon, tivotia vaaru poia pait gha talooŋa wa, imin muuŋ eval tiina to Israel tilooŋ Maaron aliiŋa. Eemon saveeŋ tawe iuul zi mako. Pasaa, saawe tau tilooŋa na, tighur ila mako.
HEB 4:3 Aazne, iit tamtamon tau taghur ila to Krisi, tauta tagham mariaoŋ ila tooni. Ve yes tau tighur ila mako na, irau tigham mariaoŋ tana mako. Pasaa, Maaron isaav ighe: “Yau nasaav ariaaŋ pazi toman ateg yavyav, ve napariaaŋ saveeŋ tsiau naghe: ‘Onoon kat. Nugh to mariaoŋ ta naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako le mako kat!’” Eemon mariaoŋ tana ighengheen soone. Pasaa, muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan, i ipasov uraat tooni le isov. Ve aazne, i isasaŋan ghiit mon.
HEB 4:4 Aghita. Saveeŋ tooni ziiri ee isaav ighe: “Saawe imin liim ve ru, Maaron imariau pa ghamuuŋ uraat tooni ta naol ne.”
HEB 4:5 Ve saveeŋ ziiri ite isaav tauvene: “Nugh to mariaoŋ tau yau naghuru pazi na, yes irau tiloŋ tila mako.”
HEB 4:6 Tauvene saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tau isaav ighe tamtamon tooni pale tigham mariaoŋ ila tooni, ene ighengheen soone. Ve tamtamon siriv pale tighita saveeŋ tane anooŋa. Eemon yes tau tilooŋ mariaoŋ tana vaaru imin maata na, tighita anooŋa mako. Pasaa, tizoor Maaron aliiŋa.
HEB 4:7 Tauta Maaron ighur saawe ite to tamtamon tooni tigham mariaoŋ tauu ila tooni. Saawe tana, tauta aazne tazaa pani wa. Aghita. Ndaman katini ilam ila, ve murei ra, Maaron ivotia mariaoŋ tana saveeŋa ila David aavo ighe: “Aazne, isaav ighe yam alooŋ Maaron aliiŋa, na apoon lolomim pani sov.”
HEB 4:8 Onoon, Yosua igham yes Israela tiloŋ tila taan Kanaan. Eemon i igham zi timariau kat mako. Pa imin ta i igham zi timariau kat, kanaŋ irau Maaron isavia saawe ite paam to mariaoŋ mako.
HEB 4:9 Tauvene mariaoŋ tauu imin mariaoŋ to umbom patabuyaaŋ, ene ighengheen pa Maaron tamtamon tooni soone.
HEB 4:10 Isaav ighe tamtamon eta igham mariaoŋ tauu ila to Maaron, ene pale uraat tooni isov, ve imariau kat imin Maaron imariau indeeŋ saawe tau i ipasov uraat to ghuruuŋ sambam ve taan.
HEB 4:11 Tauvene iit aat tazuari ghiit kat le tagham mariaoŋ tana. Mako pale toit eta izoor Maaron imin yes Israela, ve itap pa ghuruuŋ ila tooni ve irau igham mariaoŋ tawe mako.
HEB 4:12 Maaron aliiŋa, ene saveeŋ maata yaryaare, ve ighamgham uraat toman tapiri tiina. Ve saveeŋ tooni, ene maata kat. Iliiv mbuzaagh tau maata ru na. Tauta iŋgalŋgal katin loloon, ve ipaghazoŋai ŋgar isov tau igheen ila loloon ne gha ivot ighazooŋ. Leso taghilaal ŋgar sindei ta ivot ila to Maaron Avuvu, ve ŋgar sindei ta ivot ila tauun ŋgar toit mon.
HEB 4:13 Maaron, i maata malaua. Gabua naol isov tau i ighur zi na, eta iyooŋ pani mako. Gabua isov tau ŋgozaaŋ, ene tigheen ghazooŋa ila i maata. Ve iit tasov pale tayooz ila i naagho, leso tavotia ŋgar tau taghamgham zi na ila tooni, ve igabiiz ghiit.
HEB 4:14 Tauvene ghuruuŋ ila toit tau tavovotia ne, iit takisi tuŋia. Pa iit leen daaba tiina ee to watooŋrau. Ene Yesu. I Maaron tauu Naatu. I izala le ila peria geeg to Maaron ta sambam we, leso igham avoon ve isavia saveeŋ toit ila tooni.
HEB 4:15 Onoon, iit tamtamon tapiriin imbolmbool. Eemon daaba toit to watooŋrau tawe, i loolo isasaghatin ghiit. Pasaa, tovaaŋ naol isov tau ivotvot pait ne, ene ivot pani paam, ve i iwatagh zi wa. Eemon i igham sosor eta mako.
HEB 4:16 Tauvene iit taroi pa tala tagharau Maaron sov. Taghur suŋuuŋ toit iŋarui niia to ghamuuŋ pooz irau saawe. Pa poia tooni, ene tiina le tiina kat. Tauvene saawe tau pataŋani igham ghiit, i pale loolo isaghatin ghiit, ve iuul ghiit itaghon tauu poia tooni.
HEB 5:1 Daaba tisov to watooŋrau, Maaron ipas zi ila tamtamon sosozi, ve ighur zi pa uraat. Leso tigham tamtamon naghozi ve tigham uratoi watooŋrau toozi ila i naagho. Yes tighurghur paitooŋ to tamtamon ilala pa Maaron, ve tighamgham uratoi watooŋrau toozi, leso Maaron ireu sosor toozi.
HEB 5:2 Yes tau tikankaan pa Maaron aliiŋa ve tisosor pa eez tooni na, daaba to watooŋrau irau tigham ariaaŋa pazi mako. Tisasavia saveeŋ marowa pazi. Pasaa, tiwatagh: Yes paam tapirizi imbolmbool, ve tighamgham sosor.
HEB 5:3 Puughu tane ta daaba to watooŋrau aat igham watooŋrau pa rewaaŋ tauu sosor tooni imin maata. Le isov, o igham pa sosor to tamtamon siriv.
HEB 5:4 Daaba to watooŋrau, i eeza tiina pa uraat tooni. Ve ŋeer eta irau izazaiŋ tauu pa uraat tane mako. Maaron tauu aat ipoii, ve ighur uraat tane pani, imin muuŋ igham pa Aron.
HEB 5:5 Krisi tauvene paam. I ipakur ghi ve ighur tauu imin daaba to watooŋrau mako. Maaron tauu ta ighuru pa uraat tane. Aghita. Muuŋ, i isaav pani ighe: “Yau natug yo. Yo tamam ta yau. Aazne, yau naghur ghom pa uraat.”
HEB 5:6 Ve saveeŋ tooni ziiri ite isaav ighe: “Yo ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek. Ve yo aat uleep tauvene taghon taghon gha ila.”
HEB 5:7 Saawe tau Yesu imin tamtamon ve ileep izi taan, i isuŋ pa Maaron ighe iuule, ve itaŋ raraini toman aliiŋa tiina ve maata suuru izi. Pasaa, i iwatagh: Maaron irau igham mulini pa mateegh. Ve Maaron ilooŋ suŋuuŋ tooni. Pasaa, i iroron pa Maaron, ve ileep ila i saamba.
HEB 5:8 Onoon, i Maaron tauu Naatu. Eemon pataŋani naol tau i ibaad zi na, tauta igham ŋgar tooni ighazooŋ kat pa ŋgar to taghoniiŋ Maaron aliiŋa.
HEB 5:9 Ve ighamu le irau kat pa ghamuuŋ uraat to watooŋrau. Tauta Maaron isaav pani ighe i ighuru imin daaba to watooŋrau imin Melkizedek. Tauvene yes tau tilooŋ aliiŋa ve titaghoni, i pale igham mulin zi, ve tisov tileep matazi yaryaare le alok.
HEB 5:11 Lemai saveeŋ naol tau nighe nasavia pa Yesu ve uraat tooni. Eemon isaav ighe nila saveeŋ tane loolo, ene pale ipataŋan payam. Pasaa, saveeŋ tau yam aloŋlooŋa na, ŋgar tsiam ivot pani rekrekia mako.
HEB 5:12 Aghita. Yam agham Maaron saveeŋ tooni alok wa. Tauvene naghe pa yam aat apaghazoŋai tamtamon siriv pani wa. Eemon mako. Yam amin yes tau paghpaghuzi pa ghamuuŋ Maaron aliiŋa. Yam amin geegeu tau tighunghun tuz soone. Irau aghan aniiŋ ariaaŋa mako.
HEB 5:13 Tamtamon tau tighunghun tuz mon, ene ŋgar toozi imin yes geegeu. Pasaa, ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata na, tighazooŋ pani soone.
HEB 5:14 Ve aniiŋ ariaaŋa, ene to yes tau ŋgar toozi imatuugh wa. Zeran tauvene, mos to Maaron ipaghazoŋai zi gha ŋgar toozi ivot wa. Tauta yes irau tighilaal ŋgar sindei ta poia, ve sindei ta saghati.
HEB 6:1 Saawe tau talooŋ saveeŋ to Krisi imin paaghu, tipaghazoŋai ghiit pa ŋgar raurauai imin maata. Ŋgar tauvene: Ŋgar tau pale igham ghiit tamaat gha talaleen na, iit aat tapuli ileple, ve tatoor ŋgar toit, ve taghur ila to Krisi. Ve tipaghazoŋai ghiit pa ŋgar maata maata to ghamuuŋ yaa, ve ŋgar to ghuruuŋ nimaan izala tamtamon pavozi imin palotiiŋ zi, ve burigiiŋ to yes mateegha. Ve tipaghazoŋai ghiit tighe Maaron pale igabiiz ghiit ve ighur atuya pait. Atuya tawe pale igheen le alok. Ŋgar tauvene ta tipaghazoŋai ghiit pani imin maata, ra tisavia ŋgar siriv. Ene poia. Eemon ighe tasasavia ŋgar tauvene mon, ene imin iit taghelia rir mon, ve tarau ruum anooŋa mako. Tauvene iit aat tazuari ghiit le taghazooŋ pa ŋgar siriv paam, leso ŋgar toit imatuugh pa Maaron saveeŋ tooni.
HEB 6:3 Ve isaav ighe Maaron iyok pait, ene aat tagham tauvene.
HEB 6:4 Aghita. Isaav ighe tamtamon eta ipul muuri pa Krisi, ene pale iit leen eez eta to taghamu itoor ŋgar tooni imuul ila pa Krisi ne mako. Tamtamon siriv, Maaron ipaghazoŋai zi gha ŋgar toozi ighazooŋ wa. Ve Maaron Avuvu igham uratoi zi, ve poia tooni tau sambam ve izilam na, yes tiyamaana wa.
HEB 6:5 Ve tigham saveeŋ to Maaron gha tiyamaana tighe poia. Ve Maaron tapiri maata maata tau murei pale ivot ighazooŋ kat, yes tiyamaana wa.
HEB 6:6 Tamtamon tauvene, ighe tighur murizi pa Krisi, ene lezi eez to titoor ŋgar toozi ve timuul tila tooni ne mako. Pasaa, ŋgar tau tighamu na, ene imin tirav Maaron Naatu izala ai pambarooŋ muul, ve tipamayaŋini ila eval tiina matazi.
HEB 6:7 Taan tau uman izizi pani ve aniiŋ popoia titumtum ila, ene iuul yes tau tighanghan ila taan tana. Taan tauvene, poia to Maaron aat igheen ila.
HEB 6:8 Eemon taan tau oot sasaghati tomania waar tuatua mon titumtum ila, ene taan poia mako. Taan tauvene aat iyamaan ghi. Pa ighe ighengheen tauvene taghon gha ila, ene pale malau mako, ve Maaron ivaghamunia, ve yav ighani.
HEB 6:9 Yam zeran tsiei, lolomai igheen tsiam kat. Onoon, saveeŋ tau aazne nisavia payam ne, ariaaŋa rig. Eemon yei nighur ila ariaaŋ nighe yam amin taan saghati mako. Yam amin taan poia. Tauvene Maaron pale igham mulin gham ve aleep poia.
HEB 6:10 Pasaa, i itataghon ŋgar duduuŋa mon. Irau igham ŋgar saghati eta mako. Tauvene i irau loolo iveegh pa uraat tsiam popoia ve uleeŋ tau yam aghamgham pa tamtamon tooni ne mako. Aazne paam, yam auluul zi. Ŋgar tana itotoi ighe lolomim igheen tooni kat.
HEB 6:11 Yei nighe yam asov azuari gham le ataghon duduŋai ŋgar to Krisi. Tauvene lolomim ruru sov. Akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia le irau agham lepoogh poia tau aghurghur matamim pani na.
HEB 6:12 Tauvene arogroog matamim sov. Matamim iyaryaar, ve ataghon ŋgar to yes tau tighur ila to Maaron, tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve tisasaŋan le tighita saveeŋ mbuaaŋ tooni anooŋa.
HEB 6:13 Saawe tau Maaron imbu saveeŋ tomania Abaram, i iwaat tauu eeza pa saveeŋ mbuaaŋ tooni to ipariaaŋa. Pasaa, tamtamon eta eeza iliiv Maaron mako. Tauta iwaat tauu eeza pa saveeŋ tawe, leso ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat.
HEB 6:14 Ighe: “Onoon kat. Yau taug aat naghur poia tsiau tiina izaa tsio, ve nagham paaghu tsio timasa timin naol.”
HEB 6:15 Abaram ighur ila saveeŋ mbuaaŋ tane. Tauta aate izi, ve isasaŋan ila le ighita anooŋa.
HEB 6:16 Iit tamtamon gabuaan tauvene: Isaav ighe itiŋa zeran siriv tavazorai ghiit pa gabua eta, ene aat tawaat tamtamon eta tau eeza tiina iliiv ghiit. Leso eeza tawe ipariaaŋ saveeŋ toit, ve ipoon zeran tana avozi.
HEB 6:17 Maaron tauvene paam. Ŋgar tooni iyaryaaŋ kat ighe igham poghania Abaram tomania paaghu tooni. Irau itoor ŋgar tooni muul mako. Tauta iwaat tauu eeza pa saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Leso iit tamtamon tau ezaan pa gabua tau i imbu saveeŋ pani na, loloon ruru pani sov.
HEB 6:18 Tauvene iit tau tayooŋ ila to Maaron na, leen gabua ru tau tipariaaŋ ghiit to taghur ila tooni. Ee, ene saveeŋ mbuaaŋ tooni. Ve ite, ene i tauu eeza tau iwaato to ipariaaŋ saveeŋ tooni. Gabua ru tane, Maaron irau itoor ŋgar tooni, ma itombaan ghiit pani ne mako. Gabua ru tane tipariaaŋ ghiit kat, leso takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, ve taghur mataan pa lepoogh poia tau Maaron pale igham pait.
HEB 6:19 Lepoogh poia tau taghurghur mataan pani ne, ene ikis ghiit tuŋia, imin padewaaŋ tau ikis waaŋ. Pasaa, Ŋeer tau imin eez pait to tagham lepoogh tana, i imuuŋ pait, ve iloŋ ila rumei to nugh sambam wa. Ene Krisi. Ve uuli tau ipoon rumei loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat na, i ila iliv pani, le ila peria to Maaron. Pasaa, Krisi, i imin daaba tauu to watooŋrau raraate imin Melkizedek. Tauvene i pale iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon, ve uraat tooni tawe iseeŋga taghon taghon gha ila.
HEB 7:1 Melkizedek tau nasavia ne, i kinik to nugh Salem, ve i ŋeer to watooŋrau tau ibesbees pa Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov. Saawe tau Abaram yesŋa kinik siriv tigham malmal le iliiv zi, i imuul ila le izaa to Melkizedek izi eeze. Ra Melkizedek ighur poia to Maaron izaa tooni.
HEB 7:2 Mako Abaram iburig gha ilup gabua isov tau tila tigham malmal ve tiyau zi tilam na, ve ivalagh zi timin ŋgun saŋavul, ve igham ŋgun ee ila pa Melkizedek. Aiyo, Melkizedek eeza puughu tauvene: ‘Kinik to ŋgar duduuŋa.’ Ve i iŋgin nugh Salem. Ve Salem puughu, ene ‘ŋgar luuma.’ Tauvene i kinik to ŋgar duduuŋa ve ŋgar luuma.
HEB 7:3 Ve gabua ite. Ighe tawaat Maaron aliiŋa, ene taghita saveeŋ ziiri eta tau isavia Melkizedek taama gha tiina ve puughu tooni mako. Ve saawe tau tiina ipoopa, ve saawe tau i imaat na paam, tibood saveeŋa eta mako. Tauvene taghita taghe i imin ilaal poia ee pa Maaron Naatu. Pasaa, i ŋeer to watooŋrau tau iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon irau saawe.
HEB 7:4 Aghita. Ŋgar tau timbuun Abaram igham pa Melkizedek na, ene itotoi ighe Melkizedek, i eeza tiina kat. Pasaa, gabua tau tila tigham malmal ve tiyau zi na, Abaram ivalagh zi imin ŋgun saŋavul, ve igham ŋgun ee tau poia kat ila pa Melkizedek.
HEB 7:5 Aiyo, tagham ŋgar pa tutuuŋ tau murei Maaron igham pa yes Israela na. Levi paaghu tooni tau timin zeran to watooŋrau na, ve eval tiina to Israel, yes toŋvetaz. Pasaa, tisov tivot ila to Abaram. Eemon tutuuŋ to Mose isaav tauvene: Eval tiina to Israel aat tivalagh gabua toozi imin ŋgun saŋavul, ve tighur ŋgun ee ila pa yes tau Levi paaghu tooni.
HEB 7:6 Melkizedek, i ivot ila to Levi mako. Eemon gabua tau Abaram iyau zi na, tauta ivalagh zi imin ŋgun saŋavul, ve igham ŋgun ee ila pa Melkizedek. Aghita. Abaram eeza tiina kat. Pasaa, Maaron imbu saveeŋ tomania pa gabua naol. Eemon Melkizedek eeza tiina iliiv Abaram. Tauta ipaloti, ve ighur poia to Maaron izaa tooni.
HEB 7:7 Iit tasov tawatagh: Ŋeer tau igham palotiiŋ pa tamtamon, ene i eeza iliiv yes tau tigham palotiiŋ ila tooni na.
HEB 7:8 Ve gabua ite paam. Onoon, paitooŋ tau tamtamon tighurghur zi ila pa Maaron na, ene Levi paaghu tooni ta tiyauyau gabua tawe imin lezi. Eemon yes tikis uraat toozi irau saawe mako. Tighamgham uraat ila, le saawe tau ighe timaat, mako tamtamon paghpaaghu tiyol zi. Eemon Melkizedek tau Abaram igham gabua siriv pani na, tibood saveeŋ eta pa mateegh tooni mako. Tauvene i imin ilaal pa Ŋeer tau ileep maata yaryaare le alok.
HEB 7:9 Ve iit irau tasaav taghe: Saawe tau Melkizedek izaa to Abaram, ve Abaram ivalagh gabua tooni ve igham sirivu ila pani, ene Levi tomania paaghu tooni nimazi igheen ila gabua tana paam. Onoon saawe tana, tipoop Levi soone. Eemon murei, i ivot ila to Abaram paaghu tooni.
HEB 7:11 Muuŋ, yes Israela tigham tutuuŋ to Maaron, ve tileep ila tutuuŋ tawe saamba. Tutuuŋ tana isaav tauvene: Levi paaghu tooni mon ta Maaron ighur zi pa uraat to watooŋrau. Laak, isaav ighe uraat toozi to watooŋrau igharaat tamtamon le tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata, mindai ta Maaron isaav ighe murei, ŋeer ite to watooŋrau pale ivot ve igham uraat imin Melkizedek? Ŋeer tawe, uraat tooni raraate imin Aron tomania paaghu tooni mako.
HEB 7:12 Eemon isaav ighe Maaron ighur uraat to watooŋrau ila tamtamon ite niima, ene itotoi ighe i itoor tutuuŋ tooni wa.
HEB 7:13 Ŋeer to watooŋrau tau nisasavia ne, ene Tiina toit Yesu. I ivot ila to Levi mako. I ivot ila to Yakop naatu Yuda. Ve iit tawatagh: Muuŋ ve ilam, paaghu eta to Yuda ikis uraat to watooŋrau mako.
HEB 7:14 Pasaa, saawe tau Mose ighur tamtamon to tigham uratoi watooŋrau, i isavia aliiŋa eta iŋarui Yuda paaghu tooni mako.
HEB 7:15 Saveeŋ tau nisasavia ne, ŋgar tsiam aat ighamu wa. Aazne, ŋeer paaghu ee to watooŋrau ivot wa. I raraate imin Melkizedek.
HEB 7:16 Tutuuŋ to Mose isaav tauvene: Yes tau siŋ to Levi mon, o timin zeran to watooŋrau. Eemon Yesu imin ŋeer to watooŋrau itaghon eez tawe mako. I imin ŋeer to watooŋrau pasaa, i tapiri tiina kat, ve ileep maata yaryaare le alok. Irau imaat muul mako.
HEB 7:17 Pasaa, Maaron aliiŋa isavia ighe: “Yo ŋeer to watooŋrau imin Melkizedek. Ve yo aat uleep tauvene taghon taghon gha ila.”
HEB 7:18 Tutuuŋ muŋgaana, le tapiri irau to iuul tamtamon mako, ve irau igham gabua eta ivot iduduuŋ kat ne mako. Tauta Maaron iyoli pa eez paaghu tau poia kat le iliiv eez muŋgaana. [Eez tawe, ene Yesu tauu.] I igham ghiit tala tagharau Maaron kat. Leso tagham lepoogh poia tau taghurghur mataan pani na.
HEB 7:20 Saawe tau Maaron ighur Yesu imin ŋeer to watooŋrau, i imbu saveeŋ pani, ve ipariaaŋ saveeŋ tawe le iyaryaaŋ kat. Eemon Levi paaghu tooni, Maaron igham ŋgar tauvene pa toozi eta mako.
HEB 7:21 Aghita. Maaron imbu saveeŋ ariaaŋa kat pani. Pasaa, isaav pani ighe: “Ŋeer Tiina, i imbu saveeŋ tomani ghom, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Irau itoor ŋgar tooni muul mako. Yo ŋeer to watooŋrau, ve uraat tsio tana irau isov mako. Pale ighengheen tauvene, taghon taghon gha ila.”
HEB 7:22 Tauvene eez paaghu tau aazne tataghoni gha leso itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, i le saveeŋ mbuaaŋ tau poia kat. Iliiv saveeŋ tau muuŋ Maaron imbua tomania yes Israela na. Ve Yesu ta iyooz pa saveeŋ mbuaaŋ paaghu tana ve igham uratoini, leso anooŋa ivot.
HEB 7:23 Muuŋ, yes Israela lezi zeran katini to watooŋrau. Tikis uraat toozi irau saawe mako. Pasaa, tighamgham uraat ila, le saawe tau ighe timaat, mako tamtamon paaghu tiyol zi.
HEB 7:24 Eemon uraat to Yesu, ene irau isov mako. Pasaa, i ŋeer to watooŋrau tau ileep irau saawe.
HEB 7:25 Tauvene yes tau tiŋarui Maaron ila i eeza na, i irau igham mulin zi. Pasaa, i igham naghoon ve ileep igharau Maaron irau saawe, leso isuŋ Maaron pa uleeŋ ghiit.
HEB 7:26 Poia pa iit leen ŋeer to watooŋrau tauvene. I irau iuul ghiit. Pasaa, i imin iit tamtamon sasaghatiin to taan mako. I le sosor eta mako. I patabuyaaŋ, ve ŋgar tooni isov, ene iŋgalaaŋ mon. Taama Maaron ighamu izala nugh sambam, ve aazne eeza iliiv gabua ta naol ne.
HEB 7:27 Tauvene i imin daaba siriv to watooŋrau mako. Pasaa yes tawe, saawe isov tighamgham watooŋrau pa rewaaŋ sosor to tauzi imin maata. Mako tigham watooŋrau pa sosor to tamtamon siriv. Eemon Yesu, i le sosor eta to igham watooŋrau pani ne mako. Ve gabua ite paam. Watooŋrau tau i igham pa rewaaŋ sosor to iit tamtamon, i ighamu pai eemon, ve isov. Watooŋrau tawe, i ighamu indeeŋ saawe tau iyoki tauu gha imaat.
HEB 7:28 Tamtamon tisov tau tighur zi timin daaba to watooŋrau itaghon tutuuŋ to Mose na, tapirizi imbolmbool. Pasaa, yes to taan. Tauta Maaron igham tutuuŋ pa yes Israela, ve murei ra, ighur tauu Naatu imin ŋeer to watooŋrau. I imin zeran siriv to watooŋrau mako. Pasaa, Maaron imbu saveeŋ pani, ve ipariaaŋa le iyaryaaŋ kat. Ve ŋgar isov tau Naatu tawe itaghoni, tauta ighamu gha irau kat pa uraat tooni. Ve i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila.
HEB 8:1 Saveeŋ tau nisavsavia ne, puughu tauvene: Aazne, iit leen daaba poia ee to watooŋrau. I ileep ila Maaron saksaki niima tapir igharau niia to ghamuuŋ pooz ta sambam we.
HEB 8:2 I ileep iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ tau igheen sambam we, ve ighamgham uraat tooni to watooŋrau ila loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Balbaal tawe, ene balbaal tauu. Tamtamon to taan tipayooze mako. Maaron tauu ipayooze.
HEB 8:3 Daaba tisov to watooŋrau, tighur zi leso tigham paitooŋ to tamtamon ila pa Maaron, ve tigham uratoi watooŋrau toozi. Daaba to watooŋrau toit tauvene paam. Irau niima ŋginaaŋa ve ila to Maaron ne mako. I aat ikis gabua eta, ve ila tomania, leso igham pani imin watooŋrau.
HEB 8:4 Isaav ighe Yesu ilepleep izi taan, ene i irau imin ŋeer to watooŋrau mako. Pasaa, watooŋrau maata maata tau tutuuŋ to Mose isavi zi na, tamtamona tileep pataghaaŋ wa to tigham uratoi zi.
HEB 8:5 Eemon yes tibesbees pa Maaron iloŋ ila balbaal to taan mon. Balbaal tawe, gabua tauu mako. Ene balbaal tau igheen izi sambam we anunu mon. Pasaa, saawe tau Mose ighe ipayooz balbaal patabuyaaŋ to Maaron izi nugh ŋginaaŋa, Maaron isaav ariaaŋ pani ighe: “Balbaal anunu tau natotoia payo izi loloz na, matam kisini ve ugharaat gabua naol isov itaghoni.”
HEB 8:6 Ve aazne, uraat to watooŋrau tau Maaron ighuru ila Yesu niima, ene poia kat iliiv uraat to watooŋrau ta muuŋ. Ve eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon, tauvene paam. Poia kat iliiv eez muŋgaana, ve le saveeŋ mbuaaŋ popoiazi kat. Eez paaghu tana, ene ivot ila uraat to Krisi. Pa i ta iyooz bodbodaaŋ pa Maaron ve iit tamtamon.
HEB 8:7 Imin ta eez muŋgaana tawe poia kat, ve le pataŋani eta mako, kanaŋ irau Maaron iyoli pa eez paaghu tane mako.
HEB 8:8 Eemon Maaron ighita monmon tamtamon tooni tisosor pa eez tooni. Tauta isaav ighe: “Alooŋ. Saawe eta pale ivot, mako yau naghur eez paaghu pa yes Israela ve yes Yuda, leso yeŋa nivalupu ghei nimin eemon.
HEB 8:9 Eez paaghu tane, pale ite pa eez tau naghuru pa timbuzŋa na. Muuŋ, saawe tau nakis Israel nimazi ve nagherev zi gha tipul Isip, yau navotia eez muŋgaana tawe pazi. Eemon titaghon duduŋaini mako. Tauta naghur murig pazi.
HEB 8:10 Eez paaghu tau pale naghuru pazi, ene vene: Murei, yau taug pale naghur tutuuŋ tsiau igheen ariaaŋ ila ŋgar toozi, ve naboode ila lolozi paam. Ve yau pale namin Maaron toozi, ve yes timin tamtamon tsiau.
HEB 8:11 Saawe tana ighe ivot, tamtamon eta irau ipaduduuŋ zeetŋa pa saveeŋ tsiau muul mako. Ve tamtamon eta irau isaav pa toŋvetaz tooni ighe: ‘Oyai, yam awatagh Maaron, o poi!’ vene mako. Pasaa, yes tisov pale tiwatagh katin ghau. Yes tau lezi ezazi mako, ve yes tau ezazi tintiina na paam.
HEB 8:12 Ve yau pale lolog isaghatin zi, ve nareu sosor toozi isov ilale, ve matag iŋgali muul mako.”
HEB 8:13 Aghita. Isaav ighe Maaron isavia eez paaghu eta, ene itotoi ighe eez tau ivot imin maata na, ene muŋginaaŋ ve igharau ighe isov. Eez tauvene, malau mako pale ilale kat.
HEB 9:1 Eez tau ivot imin maata na, ene le tutuuŋ naol tau isavia suŋuuŋ ŋgara. Ve eez tawe isavia balbaal patabuyaaŋ tau igheen izi taan.
HEB 9:2 Balbaal tawe, tipayooze le isov, ra tidaad uuli tiina ila loolo, leso tirav motin loolo imin ru. Loolo ee, ene tiwaato tighe ‘nugh patabuyaaŋ’, ve gabua ru tigheen ila loolo. Ee, ene lam aia tau tighurghur lam izala. Ve ite, ene boor tau tighurghur mberet patabuyaaŋ izala na. Ve balbaal loolo ite tau uuli tiina tawe ipoona, ene tiwaato tighe ‘nugh tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat.’
HEB 9:4 Loolo tawe, artaal to tunuuŋ naunauŋ vaazi popoia igheen iloŋ ila. Artaal tawe, tigharaata pa gol. Ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ igheen iloŋ ila paam. Bokis tawe, tipaak gol ila loolo ve muuri, ve tighur gabua siriv iloŋ ila. Ee, ene uur tau tigharaata pa gol ve tighur aniiŋ manna siriv igheen iloŋ ila. Ve gabua ite, ene titi to Aron tau isalun. Ve gabua ite, ene maet babaaŋa ru tau tutuuŋ saŋavul igheen ila. Tutuuŋ tawe, ene isavia eez to yes Israela titaghoni leso lupuuŋ toozi tomania Maaron igheen poi.
HEB 9:5 Ve tighur aŋela anunuzi ru izala bokis tana paavo ve bagezi ipoon aavo. Gabua ru tawe timin ilaal pa Maaron mbonari ve tapiri. Bokis tana aavo, ene tiwaato tighe ‘nugh to rewaaŋ sosor.’ Eemon aazne, irau nila saveeŋ tane loolo mako.
HEB 9:6 Tigharatoor gabua naol tana, ve tipayooz zi le isov, ra zeran to watooŋrau tipaburigin uraat toozi. Saawe isov, tiloŋloŋ tila balbaal patabuyaaŋ loolo tau igheen potla na, ve tighamgham uraat toozi.
HEB 9:7 Ve daaba toozi zigani mon ta irau iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Eemon i iloŋ ila pai eemon pa ndaman eŋaeŋa. Ve irau niima ŋginaaŋa ve iloŋ ila mako. I aat ikis gabua eta siiŋi, o iloŋ ila. Saawe tau iloŋ ila, i igham watooŋrau pa tauu sosor tooni imin maata. Mako igham pa yes tau tikankaan, ve tigham sosor.
HEB 9:8 Ŋgar tau tighamghamu iloŋ ila balbaal tana, ene Avuvu Patabuyaaŋ ipaghazoŋai ŋgara pait tauvene: Saawe tau balbaal tana iyozyooz, eez to taloŋ tala nugh patabuyaaŋ ve tagharau Maaron, ene ivot ighazooŋ soone.
HEB 9:9 Ve balbaal tana, ene itotoi ŋgar tau ivotvot pa saawe tane ighe: Yes tau tighurghur paitooŋ ve watooŋrau toozi ila pa Maaron itaghon eez muŋgaana na, ŋgar toozi tawe irau igham zi tiyamaan tighe tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata ne mako.
HEB 9:10 Pasaa, watooŋrau tauvene, tomania tutuuŋ maata maata tau tisavia saa gabua tau irau taghani ma taghunu, ve eez maata maata to ririwaaŋ leso taŋgalaaŋ ila Maaron maata, ene gabua to uliin mon. Irau igharaat loloon le iŋgalaaŋ kat ila Maaron maata ne mako. Tauta Maaron ighur eez tana ighe igheen le tazaa pa saawe tau i ipaduduuŋ gabua ve igham eez paaghu ivot, mako tapuli.
HEB 9:11 Ve aazne, eez paaghu tana ivot ighazooŋ pasaa, Krisi, i ilam wa. I daaba to watooŋrau tau imin eez pait gha taghamgham gabua popoia ila to Maaron. Pasaa, i iloŋ ila balbaal tauu tau igheen izi sambam, ve ila peria to Maaron. Balbaal tawe, poia le poia kat. Iliiv balbaal tau muuŋ yes Israela tirao na. Pasaa, tamtamon tirao pa nimazi mako, ve igheen izi taan mako. Igheen ta sambam we.
HEB 9:12 Saawe tau Krisi iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat na, i ila tomania siŋ to mekmek, ma makau naatu eta mako. I ila tomania tauu siŋ tooni tau imaliŋ imin watooŋrau na, ve ila ivot to Maaron. Tauta ireu sosor toit, ve igham mulin ghiit. Leso saghati tapiri ikis ghiit muul sov, ve taleep mataan yaryaare le alok. Uraat tana, Krisi ighamu pai eemon, ve isov. Irau ighamu muul mako.
HEB 9:13 Aghita. Muuŋ, isaav ighe gabua eta igham tamtamon tisaghat ila Maaron maata, ene titir siŋ to mekmek, ma makau tamoot eta, ma avav to makau livaa tau yav ighani na izala pavozi. Leso igham tinizi to potla iŋgalaaŋ, ve irau tisuŋ pa Maaron muul.
HEB 9:14 Ighe tauvene, Krisi siŋ tooni iliiv kat pa gabua tawe. Pasaa, Avuvu Patabuyaaŋ tau ilepleep irau saawe na, tapiri ipaloti, ve iyoki tauu gha imaat imin watooŋrau pa Maaron leso ireu sosor toit. Watooŋrau tooni tawe, poia le poia kat. Sosor eta ipaako mako. Tauvene siŋ tooni le tapiri tiina. Irau imin loloon ve tayamaan taghe taŋgalaaŋ kat ila Maaron maata. Ve tapul ŋgar tau ighegherev ghiit pa mateegh na, leso tabees poi pa Maaron maata yaryaare.
HEB 9:15 Tauvene Krisi, i ŋeer tau iyooz bodbodaaŋ pa iit tamtamon ve Maaron, ve igharaat eez paaghu pait, leso itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Pasaa, yes tau timalaaŋ pa tutuuŋ to eez muŋgaana na, mateegh tooni ipasov sosor toozi atuya, ve igham mulin zi. Leso tamtamon tisov tau Maaron ipoi zi timin le na tigham lepoogh poia itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Lepoogh tawe pale iseeŋga taghon taghon gha ila.
HEB 9:16 Iit tawatagh: Isaav ighe tamtamon timbu saveeŋ, yes aat tirav gabua eta imaat imin watooŋrau. Leso tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi. Ve isaav ighe tirav gabua eta imaat to tipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi mako, ene pale saveeŋ mbuaaŋ toozi iyaryaaŋ mako.
HEB 9:18 Tauta saawe tau Maaron imbu saveeŋ tomania yes Israela izi loloz Sinai to tivalupu zi timin eemon na, siŋ to ŋgai imaliŋ.
HEB 9:19 Saawe tana, Mose iwaat tutuuŋ to Maaron pa yes Israela le isov, ra igham siŋ to makau ve mekmek, ve itoora tomania yaa. Ve igham sipsip ooro siŋsiŋai gha ikauu ila ai isop booga, ve izeeva izila siŋ tawe. Ra itiri izala rau tau tutuuŋ to Maaron igheen ila na, ve itiri izala Israela tisov pavozi paam, ve isaav pazi ighe: “Eez to ataghoni leso yamŋa Maaron avalupu gham amin eemon, tauta i isavia payam gha alooŋa wa. Ve yam ambu saveeŋ pani aghe ataghoni. Siŋ tane, ene to ipariaaŋ saveeŋ tau aazne yam ambua tomania Maaron.”
HEB 9:21 Ve Mose itaghon ŋgar eemon pa balbaal patabuyaaŋ to Maaron tomania saveeŋ mariŋ to suŋuuŋ tau tigheen ila loolo na paam. Igham siŋ ve itiri izala pavozi.
HEB 9:22 Pasaa, saveeŋ tau igheen ila tutuuŋ to Mose na, isaav tauvene: Ighe siŋ imaliŋ, ene irau igham gabua isov tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Gabua eŋaeŋa mon ta mako. Ve ighe siŋ imaliŋ mako, ene irau Maaron ireu sosor mako.
HEB 9:23 Balbaal patabuyaaŋ tau yes Israela tirao, tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen ila loolo na, ene gabua tauu mako. Ene gabua tau tigheen izi sambam na anunuzi mon. Tauta tiravrav ŋgai maata maata imin watooŋrau, leso siŋ to gabua tawe igham balbaal tomania saveeŋ mariŋ tau tigheen ila loolo na tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Eemon gabua tauu, ene tighenaar izi sambam. Tauta ŋgar tauvene irau igham zi tiŋgalaaŋ mako. Lezi watooŋrau tau poia kat le iliiv siŋ to ŋgai, o igham zi tiŋgalaaŋ ila Maaron maata.
HEB 9:24 Puughu tane ta Krisi iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to taan tau tamtamon tigharaata pa nimazi ne mako. Pasaa, balbaal tawe, ene balbaal tauu mako. Ene balbaal tau igheen izi sambam we anunu mon. I igham naghoon, ve iloŋ ila nugh sambam duduuŋ. Tauta aazne, ileep ila Taama Maaron naagho, ve iuluul ghiit.
HEB 9:25 Yes Yuda, ndaman isov, daaba to watooŋrau iloŋloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ le patabuyaaŋ kat. Ve saawe tau iloŋ ila, i ila tomania tauu siŋ tooni mako. I ilala tomania siŋ to ŋgai. Eemon Krisi, i igham watooŋrau pai katini mako. Iyoki tauu gha imaat pai eemon, ve isov.
HEB 9:26 Ve imin ta i itaghon ŋgar tau daaba to watooŋrau to taan titaghoni, kanaŋ saawe tau Maaron ighur sambam tomania taan ve ilam, i inoknok ghamuuŋ yavyavuuŋ ve mateegh. Eemon mako. Aazne ene saawe to Maaron ipasov uraat tooni. Tauta Krisi izilam taan, ve iyoki tauu gha imaat. Leso ireu sosor toit, ve ipasov saghati tapiri. Ve uraat tana, i ighamu pai eemon ve isov. Irau ighamu muul mako.
HEB 9:27 Tamtamon tisov aat timaat pai eemon ve isov, itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve murei, gabizooŋ toozi pale ivot ve tigham atuya toozi.
HEB 9:28 Krisi tauvene paam. I iyoki tauu gha imaat imin watooŋrau pai eemon, ve isov. I ibaad pataŋani tiina, leso ireu sosor to tamtamon katini. Ve murei, i pale imuul izilam. Saawe tana, i irau igham uraat muul pa rewaaŋ sosor to tamtamon mako. I ilam to igham mulin yes tau tighurghur matazi pani ve tisasaŋani.
HEB 10:1 Watooŋrau tau tigham zi itaghon tutuuŋ to Mose na, ene gabua tauu mako. Ene imin gabua popoia tau murei tivot na anunuzi mon. Aghita. Ndaman isov, zeran to watooŋrau tinoknok ravuuŋ ŋgai pa rewaaŋ sosor to tamtamon. Eemon yes tau tighe tila tigharau Maaron ve tisuŋ pani na, watooŋrau tauvene irau igham zi tiduduuŋ kat ila i maata ne mako.
HEB 10:2 Ve imin ta watooŋrau tawe ireu sosor toozi isov ilale, ve igham zi tiŋgalaaŋ kat ila Maaron maata irau saawe, kanaŋ tiyamaan tighe lezi sosor mako, ve tipul ŋgar to ravuuŋ ŋgai pa rewaaŋ sosor.
HEB 10:3 Eemon mako. Watooŋrau tau ndaman isov tighamgham zi na, ene igham zi matazi iŋgalŋgal sosor toozi.
HEB 10:4 Pasaa, siŋ to makau ma mekmek, ene irau ireu sosor to tamtamon mako.
HEB 10:5 Tauta saawe tau Krisi izilam taan, i isaav pa Maaron ighe: “Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ imin paitooŋ ghom, ene yo lolom pani mako. Eemon yo ugharaat anoŋag pataghaaŋ wa. Leso imin niag to naleep ila.
HEB 10:6 Ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, tomania ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ene paam, irau lolom mako.
HEB 10:7 Tauta nasaav naghe: ‘Maaron, ughita. Yau taug tane. Yau nalam to nataghon yo lolom. Ŋgar tau naghe naghamu, ene saveeŋa tiboode pataghaaŋ wa.’”
HEB 10:8 Aghita. Papazoge, Krisi isavia watooŋrau tau tighamgham zi itaghon tutuuŋ to Mose na ighe: “Ŋgar to ravuuŋ gabua imin watooŋrau, tomania ŋgar to ghamuuŋ aniiŋ imin paitooŋ ghom, ve ŋgar to ghuruuŋ gabua izala artaal leso yav ighan dodolini, ve ŋgar to ravuuŋ gabua pa rewaaŋ sosor to tamtamon, ŋgar naol tane, yo lolom pa ughe tigham tauvene mako. Ŋgar tauvene, ene irau lolom mako.”
HEB 10:9 Ra isaav muul ighe: “Maaron, ughita. Yau taug tane. Yau nalam to nataghon yo lolom.” Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Eez muŋgaana to watooŋrau tau i isavia imin maata na, i irav motini, ve iyoli pa eez paaghu wa.
HEB 10:10 Tauvene Yesu Krisi iyoki tauu gha imaat pai eemon itaghon Maaron loolo to ireu sosor toit. Tauta aazne, i igham ghiit tamin tamtamon patabuyaaŋa to Maaron wa.
HEB 10:11 Saawe ta naol ne, yes to watooŋrau tisov tiyozyooz ila artaal naagho, ve tinoknok ghamuuŋ watooŋrau raraate mon. Eemon watooŋrau toozi tawe irau ireu sosor eta mako.
HEB 10:12 Ve Krisi, i igham watooŋrau eemon geeg to ireu sosor to tamtamon, ra izala pa sambam, ve mboole izi ila Taama Maaron niima tapir. Watooŋrau tooni tawe, tapiri igheen irau saawe. Muuŋ, aazne, ve itaghon gha ila.
HEB 10:13 Tauvene saawe tana ve ilam, Krisi ileep izi sambam, ve isasaŋan Maaron to itatan koiŋa le tapirizi isov, o i ivaghaaz zi ila aaghe saamba.
HEB 10:14 Watooŋrau eemon geeg tau Krisi ighamu na, ene igham tamtamon tiduduuŋ kat ila Maaron maata. Ve yes aat tileep tauvene taghon taghon gha ila. Ve aazne, i ighamgham uratoi zi leso titaghon duduŋai ŋgar patabuyaaŋ.
HEB 10:15 Avuvu Patabuyaaŋ paam ipariaaŋ ghiit to taghur ila saveeŋ tane. Pasaa, imin maata, i isaav ighe:
HEB 10:16 “Eez paaghu tau pale naghuru pa yes Israela, ene vene: Murei, yau pale naghur tutuuŋ tsiau igheen ariaaŋ ila lolozi, ve naboode ila ŋgar toozi paam.”
HEB 10:17 Ra isaav muul ighe: “Ve ŋgar toozi sasaghati naol tau isapir pa tutuuŋ tsiau na, yau aat nareua ilale, ve matag iŋgali muul mako.”
HEB 10:18 Tauvene aghita. Isaav ighe Krisi ireu sosor toit isov ilale, na watooŋrau to rewaaŋ sosor paam, ene le uraat muul mako.
HEB 10:19 Saawe tau Yesu imaat ve iburig muul, i iloŋ ila balbaal to nugh sambam. Ve uuli tau iponpoon nugh patabuyaaŋ na, i iraŋgat perekaini, ve malmali ila peria to Maaron. Tauta gabua eta ipoon ghiit pa Maaron muul mako. Tauvene yam toŋvetaz, iit taroi pa taloŋ tala nugh tau patabuyaaŋ kat ve tala peria to Maaron sov. Pasaa, siŋ to Yesu igharaat eez paaghu pait wa. Eez tawe, ene i tauu. Pasaa, i ileep maata yaryaare ve iuluul ghiit.
HEB 10:21 Aazne, iit leen ŋeer tiina ee to watooŋrau. I daaba tau iŋgin ruum to Maaron. Ruum tane, ene iit tamtamon tooni.
HEB 10:22 Tauvene tala tagharau Maaron toman loloon eemon, ve taghur ila tooni ariaaŋ taghe i irau iuul ghiit. Pasaa, Maaron itir Yesu siŋ tooni izala pavoon, ve taririu pa yaa ŋgalaaŋa wa. Tauvene ŋgar toit sasaghati tau muuŋ igham ghiit tayamaan taghe tasaghat ila Maaron maata na, ene i ireua isov ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ kat wa.
HEB 10:23 Iit taghur ila saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tau ighe i pale igham lepoogh poia pait. Tauta taghurghur mataan pa lepoogh poia tawe, ve tavovotia saveeŋa pa tamtamon. Saveeŋ mbuaaŋ tooni tawe, loloon ruru pani sov. Taghur ila ariaaŋ ve takisi tuŋia. Pa Ŋeer tau imbu saveeŋ tana, i itataghon saveeŋ tooni.
HEB 10:24 Ve tail eez to tapaburigin zetaanŋa, leso iit tasov loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ve tagham uraat popoia maata maata.
HEB 10:25 Ve ŋgar to talup ghiit pa suŋuuŋ, ene tapuli sov. Yau nasavia saveeŋ tane pasaa, tamtamon tsiam siriv, naghozi perperia pa lupuuŋ tsiam mako. Tauvene matamim iŋgal ve aluplup gham ve avapaloti gham. Pa aghita. Saawe to Tiina toit, ene ilam igharau wa.
HEB 10:26 Alooŋ. Isaav ighe talooŋ saveeŋ onoon to Krisi ve ŋgar toit ighazooŋ pani, eemon murei ŋgar toit iyaryaaŋ muul pa taghoniiŋ ŋgar saghati, ene aat leen watooŋrau ite paam to ireu sosor toit mako.
HEB 10:27 Ighe tagham tauvene, iit leen eez eta muul mako. Tauvene roiŋ tiina pale igham ghiit ve talepleep, ve tasasaŋan mon pa gabizooŋ to Maaron ve atuya tau pale ighuru pait. Atuya tawe, ene yav tiina tau pale ighan yes tau tizorzoor Maaron.
HEB 10:28 Matamim iŋgal tutuuŋ to Mose. Tutuuŋ tawe, ariaaŋa kat. Isaav ighe ŋeer eta maata veleghini ve imalaaŋ pani, ve ighe tamtamon ru, ma tol tighita, ve tipariaaŋ saveeŋ tighe i igham ŋgar tawe, i aat imaat. Irau lolozi isaghatini mako.
HEB 10:29 Laak, isaav ighe ŋgar tauvene ivotvot pa yes tau matazi veleghin tutuuŋ to Mose, ene pale mindai pa tamtamon tau ighe maata veleghin Maaron tauu Naatu? I pale igham atuya tau saghati le saghati kat. Onoon, Krisi siŋ tooni imaliŋ, leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu, ve igham ŋeer tana imin Maaron le. Eemon ŋeer tana ivelegh siŋ patabuyaaŋ to Krisi imin kaut sorok, ve maata iveleghin Maaron Avuvu tau poia puughu na.
HEB 10:30 Iit tawatagh Ŋeer tau isaav ighe: “Uraat to yatuuŋ ŋgar sasaghati to tamtamon, ene yau uraat tsiau. Yau taug pale naghur atuya pazi.” Ve saveeŋ tooni ziiri ite isaav tauvene: “Ŋeer Tiina pale igabiiz tamtamon tooni ve ighur atuya pazi.”
HEB 10:31 Tauvene iit taroi pa Maaron maata yaryaare. Pa i niima malaua. Isaav ighe ikis ghiit ve ighur atuya pait, ene pale saghatiiŋ tiina igham ghiit.
HEB 10:32 Matamim iŋgal imuul ila pa muuŋ, saawe imin maata tau Maaron ipaghazoŋai gham pa vaaru poia na. Saawe tana, tamtamon tighur pataŋani tiina kat payam pasaa, yam ataghon Krisi. Eemon yam apul ghuruuŋ ila tsiam mako, ve ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani.
HEB 10:33 Saawe siriv, tipayooz gham ila eval tiina matazi, ve tisik saveeŋ veleghiiŋ payam, ve tigham saghatin gham. Ve saawe siriv, tigham ŋgar tauvene pa zeetmimŋa paam. Tauta lolomim isaghatin zi, ve ayooz tomani zi pa badooŋ pataŋani toozi tawe.
HEB 10:34 Ve saawe tau tikis zeetmimŋa siriv ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ene paam, lolomim isaghatin zi ve auul zi. Ve saawe tau tamtamon tilat gha tiyauur gabua tsiam imin lezi na, lolomim poia mon. Pasaa, awatagh aghe: Yam lemim gabua poia tau iliiv kat pa gabua tsiam tau tiyau zi na. Gabua tawe, ene gabua tauu, ve igheen le alok.
HEB 10:35 Tauvene ŋgar tsiam tau aroi mako ve ayooz ariaaŋ pa ghuruuŋ ila tsiam na, apuli sov. Pa ighe akis ŋgar tana, ene pale aghita atuya tiina tau poia kat.
HEB 10:36 Tauvene yam aat ayooz ariaaŋ, ve ataghon Maaron loolo. Leso aghita saveeŋ mbuaaŋ tooni anooŋa.
HEB 10:37 Pasaa, Maaron saveeŋ tooni isaav tauvene. Ighe: “Ŋeer tau ighe ilam na, malau mako pale ilam ivot. Irau izuar mako.
HEB 10:38 Ve tamtamon tsiau tau titaghon ŋgar duduuŋa na, ene pale ghuruuŋ ila toozi igham pooz pa lepoogh toozi.” Eemon isaav ighe tamtamon eta iroi, ve loolo ighurghur ighe ighur muuri payau, ene aat lolog poia pani mako.”
HEB 10:39 Ve iit tamin yes tau tiroi ve tighur murizi pa Maaron gha tilalez ne mako. Iit tamtamon to takis ghuruuŋ ila toit tuŋia, leso taleep mataan yaryaare le alok.
HEB 11:1 Ŋgar to ghuruuŋ ila, ene vene: Gabua popoia tau taghurghur mataan pani na, loloon ruru pani mako, ve ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe pale tivot. Ve gabua tau aazne taghit zi pa mataan mako na, ŋgar toit iyaryaaŋ taghe onoon, gabua tawe tighengheen.
HEB 11:2 Timbuunŋa to muuŋ, ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ tauvene. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi.
HEB 11:3 Ghuruuŋ ila toit, ta igham ghiit taghilaal taghe: Maaron isaav mon, ve sambam ve taan tomania gabua ta naol ne tivot. Tauvene gabua isov tau aazne taghit zi ne, Maaron igharaat zi pa gabua eta tau iit irau taghita pa mataan ne mako.
HEB 11:4 Muuŋ, Avel ighur ila to Maaron. Tauta igham watooŋrau poia le iliiv watooŋrau to toogha Kain. Ghuruuŋ ila tooni tawe tauta igham Maaron loolo poia pani ve watooŋrau tau i igham pani na, ve ipaiti ighe i ŋeer duduuŋa ee. Tauvene onoon, Avel imaat wa. Eemon ghuruuŋ ila tooni tana, ene imin Avel isavsaav pait soone.
HEB 11:5 Enok ighur ila to Maaron. Tauta imaat mako, ve Maaron ighamu gha izala pa sambam. Murei, tamtamon tiilo le mako. Pasaa, Maaron ighamu gha izala wa. Ve saawe tau Enok ilepleep izi taan, tipait vaaru tighe ŋgar tau i itaghoni na, igham Maaron loolo poia.
HEB 11:6 Eemon isaav ighe taghur ila to Maaron mako, ene irau i loolo poia pait mako. Pasaa, tamtamon tau ighe ila igharau Maaron, i aat ighur ila ighe Maaron ilepleep ve ighamgham atuya popoia pa yes tau tizuari zi pani.
HEB 11:7 Noa ighur ila to Maaron ve iroron pani. Tauvene saawe tau Maaron isaav taraini pa pataŋani tau ighe ivot na, i itaghon Maaron aliiŋa ve igharaat waaŋ. Onoon, pataŋani tauvene ivot aaz eta gha tamtamon tighita soone. Eemon Noa ighur ila Maaron aliiŋa. Tauta iuul tauu tomania azaawa, ve natŋa tomania azuwazŋa ve tileep poi. Tilalez mako. Ŋgar tau i ighamu, ene ipaghazoŋai ŋgar saghati to tamtamon tau tileep izi taan pa saawe tana gha ivot ighazooŋ. Ghuruuŋ ila tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.
HEB 11:8 Saawe tau Maaron ipoi Abaram, i isaav pani ighe ipul nugh tooni, ve ila pa taan tau i ighe igham pani, leso imin le motot. Onoon, saawe tana, Abaram ikankaan pa saa nugh tau pale i ila ileep pani. Eemon i ighur ila to Maaron. Tauta ilooŋ aliiŋa, ve iburig gha ipul nugh tooni, ve ila.
HEB 11:9 Abaram ighur ila. Tauta ileep imin loom izi taan tau Maaron imbu saveeŋ pani na. I le ruum tauu mako. Ipapayooz balbaal mon, ve ilepleep ila. Ve murei, naatu Isak ve tiimbu Yakop titaghon ŋgar eemon. Ve saveeŋ mbuaaŋ tau Maaron igham pa Abaram na, saveeŋ eemon, tauta i isavia pazi paam.
HEB 11:10 Abaram ileep tauvene pasaa, i ighurghur maata pa nugh tiina tau Maaron igharaata itaghon i tauu ŋgar tooni na. Nugh tawe, puughu ariaaŋa, ve igheen tauvene irau saawe.
HEB 11:11 Abaram ighur ila. Tauta Maaron tapiri izaa to yesuru Sara ve tipoop. Onoon, yesuru timin zikooŋ ve saawe toozi to popaaŋ isov wa. Eemon Abaram ighur ila ighe Maaron itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Tauta ighita saveeŋ tawe anooŋa.
HEB 11:12 Tauvene aghita. Abaram, i ŋeer eemon geeg ve imin kooŋ wa. Eemon yesuru azaawa Sara tipoop, ve tamtamon tau tivot ila tooni na, katini kat. Irau tanin zi mako. Pasaa, timasa timin naol imin pitum to sambam saamba, ve sausau to nari.
HEB 11:13 Yes tisov tawe, ghuruuŋ ila toozi ighamgham pooz pazi le irau mateegh toozi. Onoon, saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na, yes tighita anooŋa mako. Pasaa, saawe to saveeŋ tawe ighur anooŋa, ene ighengheen malau soone. Eemon lolozi poia pa saveeŋ mbuaaŋ to Maaron imin tighita anooŋa wa. Ve tivotia tauzi tighe: “Taan, ene nugh tsiei duduuŋ mako. Lepoogh tsiei to taan, ene nileep nimin loom mon. Pasaa, nugh tsiei duduuŋ, ene sambam.”
HEB 11:14 Tamtamon tau tisaav tauvene, ene tipaghazoŋai tauzi tighe nugh toozi duduuŋ eta aat ighengheen. Tauta tiliilo soone.
HEB 11:15 Ve imin ta tigham ŋgar tiina pa taan toozi tau tipuli na, ve tipasawal pani, kanaŋ yes irau timuul tila.
HEB 11:16 Eemon mako. Pasaa, ŋgar toozi iyaryaaŋ pa nugh ite tau poia kat iliiv nugh tau tipuli na. Nugh tawe igheen izi sambam. Tauta saawe tau tipoi Maaron tighe i Maaron toozi, i maaya pa saveeŋ toozi tawe mako. Pasaa, nugh tau tighurghur matazi pani na, i ighuru pazi pataghaaŋ ve isasaŋan zi.
HEB 11:17 Abaram ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau Maaron itoova ve isaav pani ighe irav naatu eemon Isak imaat imin watooŋrau, i ighe igham tauvene itaghon Maaron aliiŋa. Onoon, muuŋ Maaron imbu saveeŋ pani ighe: “Paaghu tsio duduuŋ pale tivot ila to natum Isak.” Eemon Abaram iŋguruut naatu tawe mako.
HEB 11:19 Pasaa, i igham ŋgar ighe: Isaav ighe Isak imaat, ene Maaron irau ipaburigini pa mateegh. Ve ŋgar tau ivot pa Isak na, ene imin ta i imaat wa, eemon Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ighuru imuul ila to taama Abaram.
HEB 11:20 Isak ighur ila to Maaron. Tauta ighur poia to Maaron izaa to natŋa ru, Yakop gha Esau, ve isaav pa gabua tau murei pale ivot pazi.
HEB 11:21 Yakop ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau iyamaan tauu ighe mateegh tooni igharau, i ighur poia to Maaron izaa to Yosep natŋa ru le isov, ra iwat aaze ila titi tooni, ve isuŋ pa Maaron.
HEB 11:22 Yosep paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau iyamaan tauu ighe mateegh tooni igharau, i isaav pa yes Israela ighe murei Maaron pale igham zi tipul Isip. Ve isaav pazi pataghaaŋ pa tuua. Leso saawe to tiburig, matazi iŋgal tuua, ve tighamu tila ve titavia izi taan Kanaan.
HEB 11:23 Mose taama gha tiina tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau tipoopa, tiroi pa kinik to Isip aliiŋa mako, ve tiŋgooz natuzi tawe irau kaiyo tol. Pasaa, tighita imin geegeu siriv mako. Naagho poia le poia kat.
HEB 11:24 Mose paam ighur ila to Maaron. Tauta saawe tau itum gha imin olman, loolo pa tamtamon tiwaato tighe i kinik to Isip natliva naatu mako.
HEB 11:25 I irau itaghon yes Isipa ve yesŋa tigham ŋgar sasaghati naol to uliin tau igham loloon poia rigmon ve isov. Eemon i loolo pa ŋgar tawe mako. I ighita ighe poia pa ila ipaak Maaron tamtamon tooni, ve yesŋa tibaad pataŋani.
HEB 11:26 Mose igham ŋgar tauvene: Isaav ighe tamtamon tipamayaŋini, ve tighur pataŋani pani imin tigham pa Mesia, ene poia. Pasaa, i ighurghur maata pa atuya poia tau murei pale Maaron igham pani. Ve ighita ighe atuya tawe, ene iliiv kat pa kuaz isov to yes Isipa.
HEB 11:27 Mose ighur ila. Tauta iburig ve ipul Isip. I iroi pa aatyavyav to kinik mako. Onoon, iit tamtamon irau taghita Maaron pa mataan mako. Eemon Mose, i iyooz ariaaŋ imin ighitghita Maaron pa tauu maata.
HEB 11:28 Mose ighur ila to Maaron. Tauta ipaburigin ŋgar to Pasova, ve isaav pa yes Israela gha tikum siŋ izala ataman toz toz. Leso aŋela tau Maaron imbaaŋo ila pa ravuuŋ yes Isipa natuzŋa aidabazŋa na, igham gabua eta pazi sov.
HEB 11:29 Eval tiina to Israel tighur ila to Maaron. Tauta saawe tau timbut Te Siŋsiŋai gha tila tivool ziige ite, yes tilaagh imin tilaagh ila taan mamaasa. Eemon saawe tau yes Isipa titoova to titaghon zi, te ipol imuul ilam izala pavozi, le tisov tighun te gha timataar.
HEB 11:30 Eval tiina to Israel tighur ila. Tauta tilaagh livutin nugh tiina Yeriko irau mataaz liim ve ru. Ra didiiŋ ariaŋazi tau tilivutin nugh na tisov tipolpol tizi.
HEB 11:31 Reap, i livaa to eez. Eemon ighur ila to Maaron. Tauvene saawe tau Yosua imbaaŋ yes padewaaŋa tila to tighita nugh, Reap igham zi tila ruum tooni, ve iŋgin poghani zi. Tauta saawe tau yes Israela tiravuur eval tiina to Yeriko tau tizorzoor Maaron aliiŋa na, tirav Reap mako. Tipuli ileep.
HEB 11:32 Poia, irau nayoot saveeŋ ila malau mako. Pasaa, leg saawe to nasinai pa Gideon, Barak, Samson, Yepta, David, Samuel, ve yes propet tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa ne mako.
HEB 11:33 Zeran tawe tighur ila to Maaron. Tauta i ipalot zi gha siriv tiparav le tiliiv kinik siriv tau tiŋgin taan tintiina na. Ve yes siriv tau tighamgham pooz na, tipalot tamtamon to titaghon ŋgar duduuŋa. Ve tamtamon toozi siriv tighita saveeŋ tau Maaron imbua tomani zi na anooŋa. Ve siriv, laion irau to tighan zi mako.
HEB 11:34 Siriv, tisik zi tila yav tiina loolo. Eemon yav le tapiri irau to ivaghamun zi mako. Ve siriv, Maaron ipaghau zi pa mbuzaagh maata. Siriv, tapirizi imbool. Eemon Maaron ipalot zi, tauta tiparav ariaaŋ le tiliiv zaaba to nugh siriv, ve tinaan koiazŋa tawe tila.
HEB 11:35 Ve zilivaa siriv, Maaron ipaburigin mateegha toozi. Tamtamon siriv, koiazŋa tighur yavyavuuŋ maata maata pazi, ve tisaav pazi tauvene: “Isaav ighe yam aghur murimim pa Maaron tsiam, ene pale nipul gham ala.” Eemon yes tilooŋ aliŋazi mako, ve tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Pasaa, tighur ila tighe Maaron pale ipaburigin zi pa mateegh, ve tigham lepoogh poia kat tau iliiv pataŋani naol tau tibaad zi izi taan.
HEB 11:36 Ve siriv, tamtamon tipaŋiŋizai zi ve tilos zi. Siriv, tikau nimazi ma aghezi pa sen, ve tighur zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ.
HEB 11:37 Ve siriv, tirav zi pa maet. Siriv, tighorot zi pa so timin sirivu ru. Ve siriv, tirav zi pa mbuzaagh gha timaat. Tamtamon siriv tileep saghat. Mbolaaŋ igham zi, ve lezi nonoghiiŋa poia eta mako. Tinonogh zi pa sipsip ma mekmek uuli mon. Ve tamtamon tigham saghatin zi, ve tighur pataŋani naol pazi.
HEB 11:38 Zeran tawe, tamtamon popoiazi kat. Timin eval tiina tau titaghon ŋgar to taan ne mako. Zeran tauvene, taan tane poia irau to tileep pani ne mako. Aghita. Lepoogh toozi, poia mako. Lezi niazi poia eta to lepoogh mako. Tauta tivalaghlaagh taghon nugh ŋginaaŋa ve loloz. Ve tilepleep iloŋ ila taan ve maet purazi.
HEB 11:39 Tamtamon tisov tau nasavi zi na, tighur ila to Maaron. Tauta Maaron loolo poia pazi ve ipait zi. Eemon saawe tau tileep izi taan, toozi eta ighita saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa mako.
HEB 11:40 Pasaa, muuŋ geeg, Maaron loolo ighur pataghaaŋ ighe igham gabua poia ee tau pale iuul zi ve iit paam. Leso tasov taduduuŋ kat ila i maata. Ve i loolo pa yes tighamu imin maata mako. I ighe ilup ghiit tomani zi, ve iit tasov taghamu raraate.
HEB 12:1 Eval tiina to muuŋ tau ŋgarig nasavi zi ne, ene imin tiyooz livutin ghiit ve tipariaaŋ ghiit to taghur ila. Ighe tauvene, ene pale tagham mindai? Lepoogh toit, ene imin taparloos pa landooŋ tiina, ve talaan sooso malau. Tauvene gabua naol tau tipataŋan ghiit pa landooŋ, tomania ŋgar sasaghati isov tau ikau ghiit ne, iit aat tapuliir zi tizi. Ve talaan toman tapiriin taghon eez tau Maaron ighuru pait na, ve takiskisi tauvene le tapasov landooŋ toit.
HEB 12:2 Ve mataan ila pa gabua ite paam sov. Mataan ila pa Yesu mon, ve talaan ŋaruini tala. Pasaa, i ta imuuŋ pait ve itotoi ghiit pa eez to ghuruuŋ ila. Ve i ta pale igham uratoi ghiit le ghuruuŋ ila toit ivot le iduduuŋ kat ila Maaron maata. Aghita. I ibaad pataŋani, ve tiravu imaat izala ai pambarooŋ. Eemon i ighita mayaŋa tawe imin kaut sorok. Pasaa, i iwatagh: Isaav ighe itaghon duduŋai Maaron ŋgar tooni, ene pale murei ileep poia toman tintini. Tauta aazne, i ileep ila Taama Maaron niima tapir igharau niia to ghamuuŋ pooz.
HEB 12:3 Onoon, saawe tau i ileep izi taan, zeran sasaghati tighur koi pani, ve tizorzoora. Eemon i iyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tawe. Tauvene matamim kisin ŋgar tau i ighamu na, ve ataghoni. Mako pale pataŋani tsiam itatan gham le tapirimim isov.
HEB 12:4 Onoon, yam aparav ariaaŋ to atatan saghati tapiri. Eemon tsiam eta siŋ tooni imaliŋ soone.
HEB 12:5 Yam aat lolomim iveegh pa saveeŋ palotiiŋ ee tau iŋarui yam tau amin Maaron natŋa na? Isaav ighe: “Natug, isaav ighe Ŋeer Tiina ighur pataŋani eta payo to ipaduduuŋ ghom, na ughita imin gabua sorok sov. Ugham ŋgar pani poi. Ve isaav ighe i iyaon ghom, na lolom isaghat sov.
HEB 12:6 Pa tamtamon tisov tau Ŋeer Tiina loolo igheen toozi na, i ipapaduduuŋ zi. Ve tamtamon tisov tau i igham zi timin natŋa, ene i iloslos zi, leso igham zi tighilaal.”
HEB 12:7 Tauvene isaav ighe pataŋani eta ivot payam, na ayooz ariaaŋ, ve abaado mon. Pa pataŋani tana, ene eez to Maaron ipaduduuŋ gham. I ighamgham tauvene pa natŋa tisov. Aghita. Isaav ighe marani eta igham sosor, pale taama ipuli? Mako. Geegeu tisov, tamazŋa tipaduduuŋ zi. Ve Maaron tauvene paam. I ighurghur pataŋani ivotvot pa natŋa tisov, leso ipaduduuŋ zi. Eemon isaav ighe i ipaduduuŋ ghom mako, ene aat i naatu yo mako. Yo umin ŋeer tau le taama mako.
HEB 12:9 Ve gabua ite paam. Iit tawatagh: Tamaanŋa to taan tiloslos ghiit, leso tipaduduuŋ ghiit. Ve saawe tau tigham tauvene, iit taroron pazi ve taneneeŋ mon. Ighe tauvene, mindai pa Tamaan Maaron tau iŋgin anunuun na? Pasaa, i iliiv tamaanŋa to taan. Tauvene isaav ighe i ighur pataŋani eta pait to ipaduduuŋ ghiit, na tapul tauun ila i niima, ve tabaado mon. Leso murei, tagham lepoogh poia.
HEB 12:10 Tamaanŋa to taan tipaduduuŋ ghiit pa saawe tuuku mon, itaghon ŋgar toozi tau tauzi tighita tighe poia. Eemon Tamaan Maaron, i ipapaduduuŋ ghiit leso iuul ghiit kat, ve tataghon ŋgar patabuyaaŋ imin i tauu.
HEB 12:11 Onoon, saawe tau tilos ghiit, loloon poia mako. Loloon ipataŋan. Ve isaav ighe Maaron ighur pataŋani pait to ipaduduuŋ ghiit, ene pale ŋgara raraate mon. Eemon loloon ipataŋan pani geeg sov. Pa ighe pataŋani tana igham ŋgar toit ivot, ene pale murei tataghon ŋgar duduuŋa, ve taghita anooŋa tauvene: Itiŋa Maaron pale tavalupu ghiit tamin eemon, ve taleep toman loloon luuma.
HEB 12:12 Yam siriv amin tamtamon tau ilaan sooso malau, le tapiri isov, ve niima ma aaghe imatmaat. Eemon apariaaŋ taumim ve akiskis landooŋ le apasovu!
HEB 12:13 Ve matamim iŋgal to ataghon eez duduuŋa to Maaron mon. Leso apalot zeetmimŋa siriv tau tiyooz ariaaŋ soone na, ve ghuruuŋ ila toozi ivot imin tiina le iyaryaaŋ. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. Pa ighe asosor pa eez to Maaron, ene pale agham zi titap le tisaghat kat.
HEB 12:14 Azuari gham to atotoi ŋgar luuma pa tamtamon tisov. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon. Ve azuari gham pa ŋgar patabuyaaŋ. Pa tamtamon tau ighe itaghon ŋgar patabuyaaŋ mako, ene irau ighita Ŋeer Tiina mako.
HEB 12:15 Matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale ŋgar saghati izeev tsiam eta, ve ighur muuri pa Maaron ve poia tooni. Tamtamon tauvene, i imin waar waraman tau itum izaa ila sosomim. I pale ivaghamunia tamtamon katini, ve igham zi tisaghat ila Maaron maata.
HEB 12:16 Ve tsiam eta ighur boog sov. Ve eta ighur muuri pa Maaron ve ŋgar tooni iyaryaaŋ pa gabua to taan imin Esau sov. Iit tawatagh: Esau, i ŋeer aidaaba, ve eeza pa ghamuuŋ gabua naol to taama. Eemon i igham ŋgar pa gabua tana mako, ve iravol eeza tawe pa sur rubruub eemon geeg.
HEB 12:17 Ve yam awatagh. Murei Esau ila to taama ve ighasoni ighe ighur poia to Maaron izaa tooni, eemon taama izori. Esau imbuur ariaaŋ toman taŋiiz tiina. Eemon sosor tau i ighamu na, ene le eez eta to igharaata muul mako.
HEB 12:18 Aazne, yam alam avot nugh tau irau aghita pa matamim ve akisi pa nimamim imin yes Israela na mako. Muuŋ, saawe tau Maaron ivot pazi izi loloz Sinai, yes tighita yav tau ighanghan izala loloz Sinai daaba, tomania taitai gabgabuai tau ikau loloz tawe, ve ndoroom tiina, nugh ighani milmilia, ve yaghur tiina. Ve tilooŋ gabua tau luutu imin tavuur itaŋ toman aliiŋa tiina. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa. Tauta roiŋ tiina igham zi le tisaghat kat. Ve titaŋ rarai Mose tighe isaav pa Maaron, leso isavsaav pazi muul sov.
HEB 12:20 Pasaa, tiroi pa tutuuŋ ariaaŋa tau Maaron isavia pazi ighe: “Tamtamon ma ŋgai eta ighe ila itut loloz puughu, ene aat tiravu pa maet le imaat.”
HEB 12:21 Mose ighita gabua naol tawe, le i paam iroi kat, ve isaav ighe: “Roiŋ igham ghau le tinig irur kat!”
HEB 12:22 Eemon yam aazne, alam avot nugh tauvene mako. Krisi igham gham alam avot loloz Zion wa. Ene Yerusalem to sambam, nugh tiina to Maaron maata yaryaare. Aŋela ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tiluplup zi ta sewe toman tintinizi.
HEB 12:23 Ve yam aleep ila lupuuŋ to Maaron natŋa aidabazŋa. Tamtamon tisov tau tileep ila lupuuŋ tana, yes timin nugh sambam tamtamona. Tauta ezazi ighenaar ila rau to nugh tawe. Ve aazne, yam agharau Maaron wa. I Ŋeer tau pale igabiiz tamtamon tisov ve ighur atuya pazi. Ve ala avot to zeran duduŋazi tau aazne tileep izi nugh sambam. Zeran tawe, Maaron igham ŋgar toozi isov poia mon ila i maata.
HEB 12:24 Ve aazne, ala avot to Yesu. I ta iyooz bodbodaaŋ pait ve Maaron, ve igharaat eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Siŋ tooni, tauta ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tawe. Tauvene siŋ tooni iliiv siŋ to Avel. Pasaa, Avel siŋ tooni ipoipoi Maaron ighe iyatu. Eemon siŋ to Krisi, ene ipoipoi Maaron ighe ireu sosor toit.
HEB 12:25 Alooŋ. Aazne, Maaron tauu isavsaav pait. Tauvene apoon taliŋamim ve azoor saveeŋ tooni sov. Aghita. Yes Israela tau muuŋ tipoon taliŋazi pa Maaron aliiŋa na, irau tipaghau tauzi pa aatyavyav tooni mako. Eemon saawe tana, i ivotia aliiŋa pazi izi taan. Ve aazne, Yesu ileep izi sambam, ve isavsaav pait. Tauvene isaav ighe taghur muriin pani, pale tapaghau tauun pa aatyavyav tooni mindai? Mako le mako kat!
HEB 12:26 Saawe tau Maaron isavsaav pa yes Israela, aliiŋa itok taan le katia imin yogyoog. Ve aazne, i imbu saveeŋ ighe: “Murei, yau pale natok taan pai eemon, ve isov. Ve tane mon mako. Pale natok sambam saamba paam.”
HEB 12:27 Saveeŋ ziiri tau isaav ighe i pale itok taan “pai eemon ve isov”, ene ŋgara tauvene: Maaron pale itok gabua isov tau i ighur zi na. Leso gabua tau ariaŋazi mako na, timbiriis gha tilalez, ve gabua ariaŋazi tau irau katia mako na, tana mon ta tigheen.
HEB 12:28 Pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene gabua ariaŋazi. Irau katia mako, ve tigheen tauvene irau saawe. Tauvene iit tau i igham ghiit taleep ila pooz tooni loolo ve ezaan pa taloŋ tala nugh tooni na, tatotoi loloon poia ila pani, ve taroron pani. Leso suŋuuŋ tomania besooŋ toit itaghon i loolo.
HEB 12:29 Pasaa, Maaron toit, i patabuyaaŋ kat. I imin yav tau ighanghan irau saawe.
HEB 13:1 Ŋgar to ghuruuŋ loloon pa toŋvetaz to Krisi, apuli sov. Akiskisi.
HEB 13:2 Ve isaav ighe loomba tilat, na agham zi tila ruum tsiam toman lolomim poia, ve aŋgin poghani zi. Ŋgar tauvene, lolomim iveegh pani sov. Pa muuŋ, tamtamon siriv tigham yes loomba, ve tighe pa yes tamtamon sorok. Eemon mako. Yes tau tigham zi tila ruum toozi na, ene yes aŋela.
HEB 13:3 Ve matamim iŋgal Maaron tamtamon tooni tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Agham ŋgar imin ta yam alepleep tomani zi ta sewe. Ve matamim iŋgal yes tau tamtamon tigham saghatin zi. Agham ŋgar pa pataŋani toozi tawe imin yavyavuuŋ igham gham paam, ve auul zi.
HEB 13:4 Yam asov aat aghita ŋgar to vaiŋ imin gabua tiina, ve matamim iŋgal taumim azuwamimŋa, ve aleep tomani zi mon. Leso asaghat ila Maaron maata sov. Iit tawatagh: Yes tau matazi saghati imin ŋgavuun, ve yes tau tighurghur boog na, i pale ighur atuya pazi.
HEB 13:5 Ve lolomim ighaar pa maet sov. Isaav ighe lemim rigta, ene irao. Pa Maaron tauu isaav ighe: “Yau irau napul ghom, ma naghur murig payo ne mako.”
HEB 13:6 Tauvene iit taroi sov. Taghur ila ariaaŋ to Maaron, ve tasaav taghe: “Ŋeer Tiina, i Uleeŋa tsiau. Irau naroi pa gabua eta mako. Pale tamtamon tigham saa payau?”
HEB 13:7 Matamim iŋgal yes tau timuuŋ payam ve tivotia Maaron aliiŋa payam na. Matamim kisin ŋgar poia tau tighamghamu na anooŋa tooni, ve ataghon zi pa ghuruuŋ ila toozi.
HEB 13:8 Pa Yesu Krisi, i itortoor ŋgar tooni mako. Muuŋ, aazne, ve murei paam, ŋgar tooni ighengheen tauvene irau saawe.
HEB 13:9 Tauvene saveeŋ soroksorok tau isapir pa saveeŋ to Maaron na, igherev gham gha apul eez tooni sov. Onoon, zeran siriv tizuari zi tighe le titaghon katin tutuuŋ maata maata tau iŋarui aniiŋ ma gabua siriv. Eemon ŋgar tau tighamghamu na, iuul zi mako. Tagham tapiriin ila poia to Maaron, o poia.
HEB 13:10 Iit leen artaal ee ighengheen. Eemon yes zeran to watooŋrau tau tibesbees pa Maaron iloŋ ila balbaal patabuyaaŋ to yes Yuda na, lezi ezazi to tighan aniiŋ tau igheen ila artaal toit tawe mako.
HEB 13:11 Aghita. Ndaman isov, ighe saawe tiina to rewaaŋ sosor ivot, ene daaba to watooŋrau igham siŋ to ŋgai, ve iloŋ ila balbaal loolo tau patabuyaaŋ kat na, ve igham watooŋrau pa rewaaŋ sosor to tamtamon. Eemon ŋgai anoŋazi, ene tigham zi tila soghan pa nugh toozi to lepoogh, mako tighur zi izala yav ighan zi.
HEB 13:12 Puughu tane ta Yesu paam, tighamu tivot tila soghan pa nugh tiina Yerusalem, ra tiravu imaat toman yavyavuuŋ tiina. Ene eez tau Maaron itaghoni, leso siŋ to Yesu ireu sosor to tamtamon, ve igham zi timin tamtamon tooni patabuyaaŋa.
HEB 13:13 Tauvene iit paam aat tapul lupuuŋ to yes tau tizor Krisi na, ve tavot tala tooni. Ve isaav ighe tipamayaŋin ghiit imin muuŋ tigham pani, ene poia. Saa pataŋani tau tigham pait na, tabaado mon!
HEB 13:14 Pa iit tawatagh: Taan tane, iit leen nugh tiina eta tau iit irau taleep pani taghon taghon gha ila ne mako. Ene tazuari ghiit pa Maaron nugh tooni. Nugh tawe, murei pale ivot ighazooŋ.
HEB 13:15 Tauvene iit aat tapait Maaron ila Yesu eeza. Onoon kat, iit tau taghur ila to Yesu ve tavovotia eeza ne, avoon aat ipait Maaron irau saawe. Ene imin watooŋrau toit ila pani.
HEB 13:16 Ve agham poghania tamtamon ve arei gabua tsiam pazi. Ŋgar tauvene, lolomim iveegh pani sov. Pa ene watooŋrau ite tau igham Maaron loolo poia.
HEB 13:17 Alooŋ ŋginiiŋa tsiam aliŋazi, ve aleep ila sambazi. Pa yes ta matazi payam ve tipaghazoŋai gham pa lepoogh to anunumim. Ve murei, yes pale tiyooz ila Maaron naagho ve tipaesia uraat toozi pani. Tauvene yam alooŋ saveeŋ toozi. Leso tigham uraat toozi toman lolozi poia. Isaav ighe monmon aghamgham pataŋani pazi, ene irau uraat toozi iuul gham geeg mako.
HEB 13:18 Nighason gham nighe aghur ghei ila suŋuuŋ tsiam. Onoon, yei niyamaan taumai nighe ŋgar tsiei, ene iŋgalaaŋ ila Maaron maata. Eemon apul suŋuuŋ payei sov. Pa nighe ŋgar tsiei isov poia ve iduduuŋ mon ila Maaron maata.
HEB 13:19 Ve gabua ite tau lolog pani kat, ene naghe yam asuŋ Maaron ariaaŋ, leso iuul ghau ve rekia mon nalat naghit gham muul.
HEB 13:20 Tiina toit Yesu Krisi tau imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh na, i ta ŋginiiŋ to sipsip, ve eeza tiina kat. Siŋ tooni imaliŋ, tauta ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu to itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Eez tawe pale igheen tauvene taghon taghon gha ila. Ve Taama Maaron tau igham ghiit taleep poia toman loloon luuma na, pale irei ŋgar popoia maata maata payam, leso yam irau ataghon loolo. Ve ila uraat to Yesu Krisi, i pale ipaburigin lolomim, leso agham ŋgar popoia ila i maata. Tauvene iit aat tapait eeza irau saawe. Onoon.
HEB 13:22 Yam toŋvetaz, yau nabood saveeŋ tuuku ila rau tane to napalot gham. Ve naghason gham naghe aghur taliŋamim pani poi. Ambuzir sov.
HEB 13:23 Yau napaes payam pa etaan ite Timoti: I, tipuli ivot pa ruum to yavyavuuŋ wa. Ve isaav ighe ilam ivot rekia, ene aat yeiru nilat nighit gham.
HEB 13:24 Agham aaz poia tsiei pa ŋginiiŋa tsiam, ve Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tisov tau tileep izi ta sena. Yes to Itali tau yeŋa nilepleep ne, aaz poia toozi ilat payam paam.
HEB 13:25 Poia to Maaron aat izaa to yam asov. Onoon.
JAM 1:1 Yau Yakobus. Yau besooŋa to Maaron ve Tiina toit Yesu Krisi. Nabood rau tane ilat pa yam rumei saŋavul ve ru to Israel tau ambiriis ala aleep irau nugh nugh. Aaz poia pa yam asov.
JAM 1:2 Yam toŋvetaz, isaav ighe tovaaŋ maata maata ivot payam, na aghit zi aghe gabua popoia, ve lolomim poia pazi.
JAM 1:3 Pa yam awatagh: Isaav ighe Maaron itoov ghuruuŋ ila tsiam, ene to ipalot gham, leso ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani.
JAM 1:4 Tauvene ayooz ariaaŋ ve akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia. Pa ighe ŋgar tauvene ivot imin tiina ila lolomim, ene aat ambool pa ŋgar poia eta mako, ve ŋgar tsiam isov iduduuŋ ve poia mon ila Maaron maata.
JAM 1:5 Isaav ighe tsiam eta ikankaan: Pale itaghon saa eez, leso itaghon Maaron ŋgar tooni ve ileep poi? I aat ighason Maaron to igham le ŋgar. Maaron pale igham pani. Irau imbuzir pani mako. Pasaa, i maata reirei, ve ighamgham gabua popoia maata maata pa tamtamon tisov.
JAM 1:6 Eemon i aat isuŋ Maaron toman loolo eemon, ve ighur ila ighe Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ tooni. Loolo ruru sov. Pa tamtamon tau ighe loolo ruru, i imin te tau yaghur ivuvuura, ve diboma ipaparav.
JAM 1:7 Tamtamon tauvene, irau ighur maata pa Maaron igham gabua eta pani ne mako.
JAM 1:8 Pasaa, ŋgar tooni ru. I itaghon eez eemon mako. Tauta ivaghamgham.
JAM 1:9 Isaav ighe toŋvetaz eta to Krisi le eeza mako, ene irau loolo poia ve tintini. Pasaa, Maaron pale ipakuru.
JAM 1:10 Ve yes tau kuaz tauŋa na paam, isaav ighe tighilaal Maaron, ve titatan tauzi ila i maata, ene yes irau lolozi poia ve tintinizi. Pasaa, malau mako pale timaat imin manman ruuŋgu tau timalai ve titap.
JAM 1:11 Iit tawatagh: Isaav ighe aaz izaa ve ighaaz manman ruuŋgu, ene aat imalai gha itap izi, ve ghitooŋa paghuuna muul mako. Ŋgar raraate mon pale ivot pa yes kuaz tauŋa. Pale tighamgham uraat toozi ila ila le saawe eta, o timaat gha tila.
JAM 1:12 Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ, ve iliiv tovaaŋ tau ivotvot pani na, i aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni. Pasaa, ŋgar tau i ighamu, ene itotoi ighe ghuruuŋ ila tooni, ene gabua tauu. Tauvene murei, i pale ileep maata yaryaare. Lepoogh tawe, ene atuya tau Maaron igham pa yes tau tiparav ariaaŋ ve tiliiv. I imbu saveeŋ pataghaaŋ wa ighe i pale igham lepoogh tana pa yes tau lolozi igheen tooni na.
JAM 1:13 Ve alooŋ! Isaav ighe tamtamon eta loolo ipazaagha pa ghamuuŋ ŋgar saghati, ene irau isuk pa Maaron ighe: “Tovaaŋ tane, Maaron ighamu to iwat ghau, leso natap ve nagham sosor.” Vene sov. Pa Maaron iwatwat ghiit mako. Ve gabua eta irau iwat Maaron mako.
JAM 1:14 Ŋgar saghati tau igheen ila tauun loloon, tauta ipapazaagh ghiit, ve ighegherev ghiit pa ghamuuŋ sosor.
JAM 1:15 Ŋgara tauvene: Isaav ighe ŋgar saghati ivot ila loloon ve imin tiina, mako ipazaagh ghiit gha tagham sosor. Ve isaav ighe sosor toit ivot imin tiina kat, ene pale igham ghiit tamaat. Ŋgara imin zilivaa tau apozi. Natuzŋa titumtum ila apozi le saawe toozi to popaaŋ ighe ivot, mako tipoop.
JAM 1:16 Yam toŋvetaz, lolog igheen tsiam kat. Matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale aghur ila ŋgar karom, ve ipaghau gham pa eez to Maaron.
JAM 1:17 Saa ŋgar ma gabua tau paghuuna ve poia kat, ene igheen nugh sambam ve izilam. Tamaan Maaron ireireii pait sorok. I ghazooŋa tauu, ta ighur aaz, kaiyo, ve pitum, leso mbonarizi isul ghiit. Ve itortoor ŋgar tooni mako. I imin ai yavyaava tau ila malaua, ve ilam tuuku ne mako. Ŋgar tooni ighengheen tauvene irau saawe.
JAM 1:18 Tauu loolo ighe igham ghiit tamin i natŋa. Tauta ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ onoon, ve igham ghiit tamin paaghu. Iit tamin aniiŋ maata tau tighuru imin Maaron le. Pasaa, i igham ghiit tamin paaghu, ve tamuuŋ pa gabua naol tau i ighur zi na.
JAM 1:19 Yam toŋvetaz, yau lolog igheen tsiam kat. Yau naghe alooŋ saveeŋ tane ve agham ŋgar pani. Iit tasov irau taŋgin poghania avoon. Tauvene tasik saveeŋ rekia sov. Taleep ve talooŋ poghania saveeŋ to tamtamon, o tasaav. Ve ateen yavyav rekrekia sov.
JAM 1:20 Pa aatyavyav to iit tamtamon, ene irau igham ŋgar duduuŋa ivot itaghon Maaron loolo ne mako.
JAM 1:21 Tauvene ŋgar saghati tau iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako na, apuli isov ileple. Ve atatan taumim, ve agham saveeŋ tooni tau i ivazoghi ila lolomim na, ve akisi ariaaŋ. Pa saveeŋ tawe, le tapiri tiina, ve irau igham mulin gham, leso aleep poi.
JAM 1:22 Ve alooŋ. Yam aat ataghon Maaron saveeŋ tooni. Isaav ighe aloŋlooŋa sorok, ve ataghoni mako, yam agham karom pa taumim. Isaav ighe ŋeer eta igham tauvene, i imin tamtamon tau itiir naagho ila galas,
JAM 1:24 eemon igharaat ghi mako, ve iburig gha ila, ve rekia mon loolo iveegh pa naagho.
JAM 1:25 Tutuuŋ to Krisi, ene poia mon ve iduduuŋ kat. Ene irau ipas ghiit pa saghati tapiri, leso tamin besooŋa pani muul sov. Isaav ighe tamtamon eta itiir poghania tutuuŋ tawe, ve loolo iveegh pani mako, ve maata kisini ve itaghoni, i aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni, ve uraat tooni ighur poi.
JAM 1:26 Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ighe suŋuuŋ tomania besooŋ tooni ene poia, eemon iŋgin poghania aavo mako, i igham karom pa tauu. Pasaa, besooŋ tauvene, ene kaut sorok. Irau iuule rigta mako.
JAM 1:27 Ve besooŋ tau le sosor eta igheen ila mako, ve iŋgalaaŋ mon ila Tamaan Maaron maata, ene vene: Tala tagig yes parooŋa tomania zinaara, ve tauul zi pa pataŋani toozi, ve taleep soghan pa ŋgar sasaghati to taan tau igham ghiit tasaghat ila Maaron maata.
JAM 2:1 Yam toŋvetaz, yam aghur ila to Tiina toit Yesu Krisi aghe i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Tauvene isaav ighe yam avool to tamtamon siriv ve apakur zi, ve matamim izi pa siriv ve avelegh zi, ene iduduuŋ mako.
JAM 2:2 Yau nasaav pasaa? Agham ŋgar pa tamtamon ru. Ee, i kuaz tauu. Nonoghiiŋa tooni, ene paghuuna, ve igharaat ghi le poia kat. Ve ite, i ŋeer sorok tau nonoghiiŋa tooni perekperekia. Isaav ighe tamtamon ru tauvene tiloŋ tila pa lupuuŋ tsiam, yam aghamgham tauvene:
JAM 2:3 Ŋeer tau nonoghiiŋa tooni paghuuna kat na, yam apakuru ve asaav pani aghe: “Olman, ulam mbolem izi nugh poia ene.” Eemon ŋeer mbolaaŋa, yam asaav pani aghe: “Ai, yo ula uyooz sewe”, ma “Ulam mbolem izi taan ta agheg puughu ne.”
JAM 2:4 Aghita. Ŋgar tauvene poia? Mako. Isaav ighe agabiiz zeetmimŋa ve avureer zi tauvene, ene yam agham ŋgar saghati, ve gabizooŋ tsiam iduduuŋ mako.
JAM 2:5 Yam toŋvetaz, lolog igheen tsiam kat. Alooŋ. Yes mbolaaŋa tau tamtamon to taan tivevelegh zi na, Maaron isiigh zi timin le, ve igham zi tighur ila tooni ariaaŋ. Tauta ezazi pa ghamuuŋ lepoogh poia tomania Maaron izi nugh tooni sambam. Nugh tawe, i imbu saveeŋ pa yes tau lolozi igheen tooni na, ighe i pale igham zi tila tileep pani.
JAM 2:6 Eemon yam, o agham mayaŋa pa yes mbolaaŋa. Laak. Naghason gham: Savunugha ta titatan gham, ve tighegherev gham ala to tipayooz gham pa savsaveeŋ? Ene yes kuaz tauŋa.
JAM 2:7 Ve Krisi eeza poia tau izaa tsiam na, savunugha ta tiveveleghi ve tisiksik saveeŋ sasaghati pani? Ene yes tau. Aghita wa?
JAM 2:8 Kinik toit Maaron isavia tutuuŋ tooni tiina ee. Igheen ila saveeŋ tooni tau tiboode na. Isaav ighe: “Lolom pa tamtamon ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.” Isaav ighe ataghon duduŋai tutuuŋ eemon tane, ene aat agham ŋgar poia.
JAM 2:9 Eemon isaav ighe avool to tamtamon siriv ve apakur zi, ve matamim izi pa siriv ve avelegh zi, ene yam amalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve asosor.
JAM 2:10 Alooŋ. Isaav ighe tamtamon eta itaghon tutuuŋ ta naol ne, ve imalaaŋ pa eemon geeg, ene i le sosor ila Maaron maata raraate imin tamtamon tau imalaaŋ pa tutuuŋ tisov.
JAM 2:11 Pasaa, Maaron eemon ta isaav ighe: “Ughur boog sov,” ve isaav paam ighe: “Urav tamtamon imaat sov.” Tauvene isaav ighe yo ughur boog mako, eemon urav tamtamon imaat, tauta ena. Yo umalaaŋ pa tutuuŋ wa.
JAM 2:12 Tauvene matamim iŋgal. Saveeŋ tsiam, tomania ŋgar isov tau aghamu na, ene aat itaghon tutuuŋ to Krisi. Pa tutuuŋ tawe irau ipas ghiit pa saghati tapiri, leso tamin besooŋa pani muul sov. Ve saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igabiiz ghiit itaghon tutuuŋ tana.
JAM 2:13 Tauvene yes tau lolozi isaghatin tamtamon mako, yes paam, Maaron irau loolo isaghatin zi mako, ve ighur atuya iŋarui zi pa sosor toozi. Eemon yes tau lolozi isasaghatin tamtamon ve tiuluul zi, ene pale tintinizi ve lolozi poia. Pasaa, saawe tau Maaron igabiiz zi, i pale loolo isaghatin zi ve ireu sosor toozi.
JAM 2:14 Yam toŋvetaz, aghita. Ighe tamtamon eta isaav ighe i ighur ila to Krisi, eemon ghuruuŋ ila tooni ipaburigini pa ghamuuŋ ŋgar poia mako, ene pale iuule mindai? Mako. Ghuruuŋ ila tauvene, ene irau imin eez pani to Maaron igham mulini ne mako.
JAM 2:15 Laak, isaav ighe toŋvetaz tsiam eta ilat, ve i le nonoghiiŋa to ŋgoaaŋ mako, ve imbool pa aniiŋ.
JAM 2:16 Ve isaav ighe yam auule mako, ve ambaaŋo ila, ve asaav pani aghe: “Ŋeer tsiau, ula toman lolom poia, ve uil lem nonoghiiŋa eta to ŋgoaaŋ ve unonogh ghom pani. Leso uŋgo sov. Ve ughan le apom isuŋ.” Ene pale saveeŋ tsiam tana iuule mindai? Mako.
JAM 2:17 Ene raraate mon pa ghuruuŋ ila toit. Isaav ighe taghur ila mon, ve ghuruuŋ ila toit ipaburigin ghiit pa ghamuuŋ ŋgar popoia mako, ene imaat wa.
JAM 2:18 Yau nawatagh: Tamtamon eta pale iburig ve izoor saveeŋ tsiau ighe: “Tamtamon siriv tiyooz ariaaŋ pa eez to ghuruuŋ ila, ve siriv tigham ŋgar ve uraat popoia, leso tiduduuŋ ila Maaron maata.” Eemon yau aat nayol saveeŋ tana tauvene: Isaav ighe yo ughur ila, eemon ughamgham ŋgar poia mako, ene pale naghilaal ghuruuŋ ila tsio mindai? Utotoia ivot, o nawataghi. Pasaa, yau naghita naghe ŋgar popoia tau naghamgham zi ne, tauta itotoi ghuruuŋ ila tsiau.
JAM 2:19 Ve yo tau usaav ughe: “Yau tane naghur ila naghe Maaron eemon ta ilepleep.” Saveeŋ tsio poia. Eemon avuvu sasaghati tighur ila tauvene paam. Tauta atezi ipaparav, ve roiŋ tiina igham zi!
JAM 2:20 Yo lem ŋgar mako kat! Isaav ighe ughur ila to Maaron, ve ughamgham ŋgar poia mako, ghuruuŋ ila tsio, ene kaut sorok. Le anooŋa mako. Mindai? Ughe napaghazoŋai ghom pa saveeŋ tsiau tane puughu?
JAM 2:21 Matam iŋgal ŋgar tau muuŋ timbuun Abaram ighamu. I ighur naatu Isak izala artaal, ve ighe iravu imaat imin watooŋrau. Ŋgar tooni tawe, tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.
JAM 2:22 Ughita wa? Ŋgar tau Abaram ighamu, ene itaghon ghuruuŋ ila tooni. Tauvene igham ghuruuŋ ila tooni ivot kat gha imin gabua tauu.
JAM 2:23 Tauta Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, ighur anooŋa. Saveeŋ tauvene: “Abaram ighur ila to Maaron. Tauta Maaron ighita ighe i ŋeer duduuŋa.” Puughu tane ta tiwaat Abaram tighe i Maaron eeta.
JAM 2:24 Aghita wa? Isaav ighe taghur ila mon, ene irao mako. Iit aat taghur ila, ve tagham ŋgar poia itaghon ghuruuŋ ila toit ŋgara, o taduduuŋ ila Maaron maata.
JAM 2:25 Ve agham ŋgar pa Reap paam. I livaa to eez. Eemon saawe tau Yosua imbaaŋ padewaaŋa siriv tila nugh Yeriko, Reap igham zi ve iŋgin poghani zi, le ipaghau zi titaghon eez ite gha tila. Ŋgar tau Reap ighamu na, tauta Maaron ighita ighe i iduduuŋ ila i maata.
JAM 2:26 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ighur ila, eemon ghuruuŋ ila tooni ipaburigini pa ghamuuŋ ŋgar poia mako, ene ghuruuŋ ila tooni tawe imaat wa. Imin iit tamtamon. Isaav ighe yaghuraan isov, ene tamaat.
JAM 3:1 Yam toŋvetaz, tamtamon tsiam katini tizuari zi pa uraat to paduduŋaaŋ tamtamon pa Maaron aliiŋa sov. Pasaa, yam awatagh: Iit tau tapaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ne, Maaron pale igabiiz katin ghiit pa gabuaan ve uraat toit. Ve isaav ighe taduduuŋ mako, i pale ighur atuya pait iliiv tamtamon siriv.
JAM 3:2 Iit tasov tatap ve taghamgham sosor maata maata. Ve isaav ighe tamtamon eta iŋgin poghania aavo, ve saveeŋ tooni isosor mako, i aat irau kat pa ŋgar popoia ta naol ne. Tamtamon tauvene pale irau iŋgin poghania niima, aaghe, ve gabuaaŋa ta naol ne.
JAM 3:3 Aghita. Iit taghurghur ain ila hos aavo, leso tagham pooz pani, ve itaghon ŋgar toit. Hos, ene gabua tiina. Eemon ain marani tawe, ene irau igham pooz pa hos anooŋa dodoli.
JAM 3:4 Waaŋ tauvene paam. Waaŋ anooŋa, ene gabua tiina kat. Ve pooza, ene marani. Eemon isaav ighe yaghur izaa ve dibom tivatoki waaŋ, tamtamon tau ikis pooz marani tawe, i irau ipaduduuŋ waaŋ le ighau duduuŋ iŋarui nugh sindei tau i ighe ila pani.
JAM 3:5 Ve avoon paam. Ene kaut marani ee tau igheen ila anoŋaan. Eemon aliiŋa ve tapiri, ene tiina kat. Ve saawe isov, ipapait tauu pa uraat tintiina. Yav ŋgilaaŋi ŋgiira rigmon, ene irau iburig, ve ighan su tiina kat le isov.
JAM 3:6 Avoon, ene raraate imin yav. Ene anoŋaan sirivu ee tau saghati kat. Saawe isov, isasavia saveeŋ sasaghati naol itaghon ŋgar to taan. Tauta igham anoŋaan tomania loloon, ŋgar toit, ve gabuaan isov isaghat ila Maaron maata, ve ivaghamunia lepoghaan le isaghat kat, imin yav ighan nugh tiina le isov. Pasaa, ŋgar tau ilam pa Ŋeer Saghati nugh tooni, tauta ipapaburigin ghiit gha tasasavia saveeŋ sasaghati ivotvot ila avoon.
JAM 3:7 Iit tamtamon irau tapamor gabua maata maata le timormor timin borauŋa. Ŋgai to su, man, moot, ve gabua to te paam. Ene tamtamon tipamor zi le tisov.
JAM 3:8 Eemon tamtamon eta irau iŋgin poghania tauu aavo ne mako. Pasaa, avoon, ene gabua saghati kat. Le mariaoŋ mako. Saawe isov, isasavia saveeŋ sasaghati, ve ivavaghamunia lepoogh to tamtamon imin gabua lilia.
JAM 3:9 Avoon, ene gabua eemon. Ve ighamgham uraat ru. Ipapait Tamaan Maaron, ve isiksik saveeŋ saghati pa zetaanŋa tau Maaron ighur zi tigham i tauu naagho na. Tauvene saveeŋ maata ru ta ivotvot ila avoon, poia ve saghati. Yam toŋvetaz tsiau, aghita. Ŋgar tauvene iduduuŋ mako.
JAM 3:11 Mindai, te tomania yaa irau tivot pa taan puura eemon? Mako.
JAM 3:12 Ve irau ai fik ighur anooŋa imin ai oliv, ma ai vaen ighur anooŋa imin ai fik? Mako. Ma te irau itoor ghi imin yaa poia to ghunuuŋ? Mako.
JAM 3:13 Isaav ighe tsiam eta ighe i le ŋgar poia ve ighazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, i aat itatan tauu, ve igham ŋgar poia pa tamtamon. Pasaa, ŋgar tauvene, tauta itotoi yes tau lezi ŋgar poia.
JAM 3:14 Eemon isaav ighe aghita zeetmimŋa tau lezi gabua katini na ve ireu lolomim, ve saawe isov ail eez to atatan zi ve agham taumim ezamim imin tiina, na apait taumim aghe lemim ŋgar tiina sov. Ena agham karom pa taumim. Pasaa, ŋgar saghati tau aghamghamu na, ene itaghon saveeŋ onoon to Maaron mako.
JAM 3:15 Ŋgar tauvene ilam pa nugh sambam mako. Ene ŋgar to taan ve ŋgar to loloon muŋgaana. Ŋeer Saghati imin puughu pani.
JAM 3:16 Alooŋ. Isaav ighe taghita zetaanŋa tau lezi gabua katini ve ireu loloon, ve saawe isov tail eez to tatatan zetaanŋa ve tagham tauun ezaan imin tiina, ene irau gabua eta ilaan duduuŋ mako. Pasaa, ŋgar tauvene imin puughu pa ŋgar sasaghati maata maata.
JAM 3:17 Eemon ŋgar tau igheen sambam ve izilam, ene igham ghiit tataghon ŋgar ŋgalaaŋa imin maata. Mako igham ghiit tavalupu ghiit tamin eemon ve taleep toman loloon luuma ve ŋgar marowa irau saawe. Ve igham ghiit tayooz ariaaŋ pa tauun ŋgar toit mako, ve tamin loŋlooŋ pa zetaanŋa ŋgar toozi. Ve igham ghiit loloon isaghatin tamtamon kat ve tauul zi, ve tatotoi ŋgar popoia maata maata. Ve takis ŋgar isov tane tuŋia, ve tagham zi toman loloon.
JAM 3:18 Yes tau tighamgham uraat pa lupuuŋ tamtamon timin eemon, ve tiuluul zi leso tileep poia toman lolozi luuma na, yes timin tamtamon tau tivazogh aniiŋ uuve popoiazi. Murei, uraat toozi tawe pale ighur anooŋa, ve ŋgar duduuŋa ivot.
JAM 4:1 Puughu mindai ta kokaaŋ ve malmal ivotvot ila sosomim? Lolomim ighaar pa ŋgar sasaghati naol. Tauta ŋgar naol tana ipaparav ila lolomim, ve ipapazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar saghati tauvene.
JAM 4:2 Yam lolomim ighaar aghe agham lemim gabua naol to taan. Eemon irau agham zi mako. Tauta lolomim irav gham pa zeetmimŋa gabua toozi, ve yamŋa avakokai gham, ve avaravu gham gha amatmaat. Yau nasaav payam. Gabua tau lolomim itaŋ pani na, yam irau aghamu mako. Pasaa, aghason Maaron pani mako.
JAM 4:3 Ve isaav ighe aghason Maaron pa gabua eta, i irau igham payam mako. Pasaa, ŋgar tsiam iduduuŋ mako, ve aghasoni pa gabua soroksorok to ipabees tinimim mon.
JAM 4:4 Yam aghur murimim pa Maaron imin livaa tau ipul azaawa ve igham tamoot paaghu. Yam awatagh mako? Ŋgar to ghuruuŋ loloon pa gabua to taan, ene igham ghiit tamin Maaron koiŋa. Tauvene sei tau ighe ighur loolo pa gabua to taan, ene imin Maaron koia.
JAM 4:5 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Avuvu tau Maaron ighuru ila loloon ne, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe taghur loloon ve ŋgar toit isov iŋarui i mon.” Mindai, saveeŋ tane, yam aghita aghe saveeŋ sorok?
JAM 4:6 Eemon poia to Maaron tau izazaa toit, ene tiina le tiina kat. Tauta saveeŋ ziiri ite isaav ighe: “Yes tau tipapait tauzi ezazi na, Maaron ighurghur koi pazi ve itatatan zi. Ve yes tau titatan tauzi ezazi na, i ighurghur poia tooni izazaa toozi.”
JAM 4:7 Tauvene atatan taumim ve aleep ila Maaron saamba, ve aparav ariaaŋ tomania Ŋeer Saghati. Leso ighau payam.
JAM 4:8 Yam aat ala agharau Maaron, o i ilat igharau gham. Yam zeran sasaghatmim tau ayooz ila eez ru na, apul ŋgar to taan ileple, ve ataghon ŋgar to Maaron mon! Agharaat taumim, leso lolomim tomania ŋgar tsiam iŋgalaaŋ mon ila i maata.
JAM 4:9 Aŋiŋ ve tintinmim muul sov. Aghilaal sosor tsiam, lolomim ipataŋan pani, ve ataŋ tiina pa taumim.
JAM 4:10 Atatan taumim ila Maaron maata. Leso i tauu ipakur gham.
JAM 4:11 Yam toŋvetaz, asavia saveeŋ saghati pa zeetmimŋa sov. Pa tamtamon tau ighe ivelegh iitete, ve ighita ighe i ŋeer saghati, ene i ivelegh tutuuŋ to Maaron paam, ve ighita tutuuŋ tawe imin gabua sorok. Yo sei tau ugham tauvene, na yo uleep ila tutuuŋ to Maaron saamba mako, ve utaghoni mako. Ena upakur taum sorok. Pasaa, yo ughe taum ugabiiz tutuuŋ ve ughita sindei ta poia to utaghoni, ve sindei ta irau upuli.
JAM 4:12 Alooŋ. Maaron tauu ighur tutuuŋ, ve uraat to gabizooŋ tamtamon, ene igheen ila i tauu niima. I irau igham mulin tamtamon, ve irau ivaghamun zi. Tauvene yo sei, ta ughe umin tiina ve ugabiiz etam ite?
JAM 4:13 Alooŋ! Yam tau asavsaav aghe: “Aazne, ma bogzo, mako niraav nila nugh eta, ve nileep ta sewe irau ndaman ee ve niraukol pa lemai gabua. Leso niyau lemai gabua katini. Le isov, o nimuul nilam.”
JAM 4:14 Yam lemim ŋgar mako! Gabua tau bogzo pale ivot payam na, yam awataghi? Mako. Lepoghamim to taan, ene imin yav mbuasa tau imbuŋ izaa, ve malau mako imbiriis gha ilale.
JAM 4:15 Yam aat asaav tauvene: “Ighe Tiina toit loolo tauvene, ene aat taleep ve tagham uraat tane. Ighe mako, ene aat mako.”
JAM 4:16 Eemon yam asavsaav tauvene mako. Yam apapait taumim ve apapakur gham sorok pa uraat tau aghe aghamu na. Ŋgar pakuruuŋ isov tauvene, ene saghati kat.
JAM 4:17 Tauvene matamim iŋgal poi. Pa ighe tamtamon eta ighilaal ŋgar poia tau i aat itaghoni, eemon ighamu mako, ene i igham sosor.
JAM 5:1 Yam kuaz tauŋa, alooŋ. Lolomim isaghat ve ataŋ tiina pa taumim. Pa pataŋani tintiina kat ighe ivot payam tane.
JAM 5:2 Kuaz tsiam naol tau andoundou zi na, ene aat tisaghatiir le tisov. Ve nonoghiiŋa tsiam popoiazi, up pale irav zi le timotmot.
JAM 5:3 Gol ve silva tsiam tau asiir ivaghamunia le isaghat na, ene pale ipavotvotin gham pa sosor tsiam, ve imin puughu pa Maaron ighur atuya iŋarui gham, ve yav ighan gham. Pasaa, aazne, taleep ila saawe to Maaron ipasov gabua naol isov. Eemon yam azuari gham pa ndouŋ lemim kuaz maata maata.
JAM 5:4 Aghita! Yes uraata tau tighamgham uratoi uum tsiam, ve tiluplup aniiŋ tsiam na, yam avatombanoi zi, ve aghol poghani zi mako. Atuya toozi sirivu tau atatani izi igheen na, tomania taŋiiz toozi, ene iboboob izala pa Maaron Saksaki Tau Iŋgin Gabua Naol Isov Na gha ilooŋa wa. Ve i pale iyat ŋgar saghati tau yam agham pazi na.
JAM 5:5 Lepoghamim to taan, ene poia le poia kat. Tinimim ibees kat pa gabua to ulimim. Aghan tiina, aghun tiina, ve atum atum le amin ŋgai tau saawe igharau pa ŋgaliiŋni.
JAM 5:6 Yes zeran duduŋazi tau lezi sosor eta mako na, yam apapayooz zi pa savsaveeŋ, ve arav zi timatmaat. Ve yes tipamuul malmal payam mako.
JAM 5:7 Tauvene yam toŋvetaz, ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve asaŋan muleeŋ to Tiina toit. Agham ŋgar pa yes tau tivazogh aniiŋ ila uum. Yes tipasul mako. Atezi izi, ve tisaŋan aaz ve uman to igham aniiŋ anooŋa ivot.
JAM 5:8 Yam tauvene paam. Atemim izi, ayooz ariaaŋ, ve asaŋan Tiina toit. Pa saawe to muleeŋ tooni, ene igharau wa.
JAM 5:9 Ayau avomim pa zeetmimŋa sov. Pa ighe agham tauvene, Maaron pale igabiiz gham paam ve ighur atuya payam. Aghita. Ŋeer tau pale igabiiz ghiit ve ighur atuya pait, i ilam iyooz ataman aavo wa.
JAM 5:10 Yam toŋvetaz, agham ŋgar pa yes propet tau muuŋ tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon. Onoon, pataŋani naol ivot pazi ve tileep saghat kat. Eemon tiyooz ariaaŋ, ve tibaad pataŋani naol tawe. Tauta aazne, tapait zi ve taghit zi taghe Maaron ighur poia tooni tiina izaa toozi. Ŋgar tau tighamu na, ene itotoi gham pa ŋgar tau Maaron ighe ataghoni. Ve agham ŋgar pa Yop paam. Sinaiŋ tooni, yam alooŋa wa. I paam, pataŋani naol ighamu. Eemon iyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani naol tawe, le irau Maaron iuule gha lepoogh tooni poia muul. Ŋgar tau Maaron igham pani, ene itotoi ghiit ighe Maaron toit, loolo isasaghatin ghiit, ve iuluul ghiit pa pataŋani toit.
JAM 5:12 Yam toŋvetaz, gabua tiina kat tau yam irau matamim kisini, ene vene: Isaav ighe ambu saveeŋ pa uraat ma gabua eta, na awaat gabua eta to sambam ma taan, ma gabua ite paam eeza to apariaaŋ saveeŋ tsiam tana sov. Isaav ighe ambu saveeŋ to agham gabua eta, na asaav mon aghe: “Vee, yau aat naghamu.” Ve ighe lolomim pa ghamuuŋni mako, na asaav ghazooŋa aghe: “Yau irau naghamu mako.” Asaav mon tauvene, ve ataghon saveeŋ tsiam. Mako pale agham sosor, ve Maaron ighur atuya payam.
JAM 5:13 Isaav ighe tsiam eta ileep toman pataŋani, i aat ighason Maaron to iuule. Ve tamtamon tau ighe ileep poia ve tintini, i aat imbou ve ipakur Maaron eeza.
JAM 5:14 Isaav ighe tamtamon eta imorooŋ, i aat imbaaŋ pa yes tau tiŋgin lupuuŋ to Krisi na. Leso tilam tiliŋ ŋgoreeŋ izala paavo, ve tighason Maaron to iuule.
JAM 5:15 Isaav ighe tisuŋ pa Maaron ve tighur ila tighe i irau igharaat tamtamon tana, ene aat Maaron iuule gha tiini poia muul. Ve isaav ighe tamtamon tana igham sosor eta, ene aat Maaron ireua.
JAM 5:16 Tauvene yam avotia sosor tsiam pa taumim, ve avaghuru taumim ila suŋuuŋ tsiam. Leso Maaron iuul gham gha tinimim poia. Pasaa, suŋuuŋ to tamtamon duduŋazi le tapiri tiina, ve ighurghur anooŋa.
JAM 5:17 Agham ŋgar pa propet Ilia. I tamtamon raraate imin iit. Eemon saawe tau isuŋ ariaaŋ toman loolo, ve ighason Maaron to ipoon uman, Maaron ilooŋ suŋuuŋ tooni, ve uman rigta izi mako le irau ndaman tol ve sirivu.
JAM 5:18 Murei ra, Ilia isuŋ muul ve Maaron igham uman izi, ve aniiŋ titum muul.
JAM 5:19 Yam toŋvetaz, isaav ighe tamtamon tsiam eta isosor pa eez to saveeŋ onoon, na yam lemim uraat to apaduduuŋa, ve aghamu imuul ilam itaghon eez to Maaron.
JAM 5:20 Yam irau awatagh kat tauvene: Isaav ighe tamtamon eta igham sosor ve isapir pa eez to saveeŋ onoon, ve tsiam eta ighamu imuul ilam itaghon eez to Maaron, i pale igham mulin tamtamon tana anunu pa mateegh, ve imin eez to Maaron ireu sosor tooni isov ilale.
1PE 1:1 Yau Petrus, mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon to Maaron tau aleep irau nugh nugh izi taan sirivu to Pontus, Galesia, Kapadosia, Asia, ve Bitinia. Onoon, lepoogh tsiam to taan, yam aleep amin loomba mon. Eemon nugh tsiam duduuŋ, ene sambam.
1PE 1:2 Muuŋ geeg, Tamaan Maaron isiigh gham amin le itaghon tauu ŋgar tooni. Ve ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, i igham gham amin tamtamon tooni patabuyaaŋa. Tauta aazne, ataghon ŋgar to Yesu Krisi, ve Yesu siŋ tooni izala pavomim gha aŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. Poia tiina to Maaron izaa tsiam, ve igham gham aleep poia kat toman lolomim luuma. Onoon.
1PE 1:3 Iit tapait Tiina toit Yesu Krisi Taama Maaron pa poia tooni. Pa i loolo isaghatin ghiit ve aate waaro iit kat. Aghita. I ipaburigin Yesu Krisi pa mateegh, ve ila burigiiŋ to Krisi, iit tagham lepoogh paaghu wa. Tauta ezaan pa lepoogh to taleep mataan yaryaare le alok, ve aazne taghurghur mataan pa lepoogh tawe. Lepoogh tau isasaŋan ghiit izi nugh sambam, ene poia mon. Ve irau isaghat, ma isov ne mako. Ighengheen tauvene taghon taghon gha ila. Pasaa, Maaron tauu iŋgini pait.
1PE 1:5 Yam tau aghur ila to Krisi na, Maaron tauu tapiri imin sigheu payam. Ve i pale iŋgin gham tauvene ila ila le saawe to Mboŋ Murei, mako itotoi uleeŋ tooni ivot ighazooŋ, ve igham mulin gham. Uleeŋ tawe, i igharaata pataghaaŋ wa.
1PE 1:6 Yam agham ŋgar pa gabua naol tau nasavi zi ne, tauta igham gham lolomim poia le poia kat. Onoon, saawe tane, yam aat lolomim ipataŋan. Pasaa, tovaaŋ maata maata ivotvot payam. Eemon tovaaŋ tau ivotvot payam na, eta ivot sorok mako. Tisov tivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve tigheen malau mako. Pale tisov.
1PE 1:7 Saawe tau tigharaat gol, tighuru ila yav, leso yav ighan muun ighau pani le iŋgalaaŋ kat. Onoon, tamtamon tighita gol tighe ene kuaz tauu. Eemon gol irau igheen le alok mako. Murei pale ilale. Ve ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua tiina kat. Iliiv gol. Tauta Maaron ipul tovaaŋ siriv tivot payam, leso itoov ghuruuŋ ila tsiam, ve ighamu iŋgalaaŋ kat imin gol tau tighuru ila yav. Isaav ighe ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ene itotoi ighe ghuruuŋ ila tsiam, ene gabua tauu. Tauvene saawe tau Yesu Krisi itotoi tauu ivot ighazooŋ, ene pale Maaron ipakur gham ve ezamim imin tiina.
1PE 1:8 Onoon, yam aghita Krisi pa matamim pai eta soone. Eemon aghur ila tooni, ve lolomim igheen tooni kat. Tauta igham gham lolomim poia le poia kat. Isaav ighe atoova to asavia lolomim, pale asavia izaa to saa? Gabua eta irao mako.
1PE 1:9 Pasaa, yam aghur ila to Krisi aghe i pale igham mulin gham ve aleep poia. Ve aazne, aghitghita ghuruuŋ ila tsiam anooŋa siriv ivotvot.
1PE 1:10 Uraat tau Krisi ighamu to igham mulin gham, tomania poia to Maaron tau aazne izazaa tsiam, yes propet tau tivotia Maaron aliiŋa na tisavia muuŋ wa. Eemon tighazooŋ pa saveeŋ toozi tawe puughu mako. Tauta tiil saveeŋ tana ŋgara, ve tizuari zi tighe le tiwatagh katin puughu: Pale ŋeez o Maaron igham mulin tamtamon tooni? Ve uraat tawe pale ivot mindai? Pasaa, Krisi Avuvu tau ilepleep ila lolozi na, ipaghazoŋai zi pa gabua siriv ighe: Krisi aat ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni. Le isov, o eeza tiina ivot ighazooŋ, ve ileep toman mbonari tiina izi nugh sambam.
1PE 1:12 Tauvene Maaron ipaghazoŋai yes propet pa ŋgar tooni, ve isaav pazi ighe: Aliiŋa tau tisavia na, ene iŋarui yes tauzi mako. Saveeŋ toozi iŋarui gham. Saveeŋ tawe ighengheen tauvene ilam ilam le saawe toit, ra anooŋa ivot. Ve aazne, Avuvu Patabuyaaŋ tau Maaron imbaaŋo sambam ve izilam na, ipaburigin yes uraata to Krisi gha tisavia vaaru poia payam, tauta aghazooŋ pa gabua tana. Gabua tau ivot payam na, yes aŋela paam tighe le tiwataghi, o poi.
1PE 1:13 Tauvene agharaat ŋgar tsiam ve aŋgin taumim poi. Ve aghur ila to Maaron ariaaŋ, ve aghur matamim pa poia tooni tau pale izaa tsiam. Saawe tau Yesu Krisi imuul ilam ve Maaron itotoia ivot ighazooŋ, ene pale poia tooni tawe ivot mataghare.
1PE 1:14 Muuŋ, yam akankaan pa Maaron, ve lolomim ighaar pa ŋgar sasaghati naol to taan. Eemon aazne, Maaron igham gham amin i tauu natŋa, ve aghe ataghon ŋgar tooni. Tauvene apul ŋgar to lolomim muŋgaana igham pooz payam muul sov.
1PE 1:15 Pa Maaron tau ipoi gham amin le na, i patabuyaaŋ. Tauvene yam irau ataghon ŋgar raraate imin eval tiina to taan ne mako. Laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar patabuyaaŋ mon imin i tauu.
1PE 1:16 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Yau patabuyaaŋ. Tauvene yam paam aat ataghon ŋgar patabuyaaŋ imin yau.”
1PE 1:17 Maaron tau yam asuŋsuŋ pani ve awatwaato aghe Tamamim na, i ivool to tamtamon eta mako. Saawe tau ighe igabiiz ghiit ve ighur atuya pait, i ighur atuya pa iit tamtamon tasov itaghon ŋgar tau iit eŋaeŋa taghamghamu na. Tauvene saawe tuuku tau aleep izi taan na, yam aat aroi pani, ve ataghon ŋgar tooni. Pa yam awatagh: Taan tane, ene nugh tsiam duduuŋ mako. Ene aleep imin loom pani mon.
1PE 1:18 Yam awatagh: Ŋgar naol tau aghamu ila to timbumimŋa na, le anooŋa poia eta mako. Muuŋ, yam ataghon ŋgar tana le avaghamgham. Eemon aazne, Maaron ighol sosor tsiam atuya, tauta ipas gham avot pa ŋgar tana, ve igham gham amin le wa. Gabua tau i ipuli to ighol sosor tsiam atuya, ene irau isaghat imin gol ve silva mako.
1PE 1:19 Gabua tawe, ene Krisi tauu siŋ tooni tau iliiv kuaz ta naol ne. I, tiravu imaat imin sipsip naatu tau poia le poia kat. Gabuaaŋa eta isaghat mako.
1PE 1:20 Muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, ŋgar tooni igheen pataghaaŋ ighe imbaaŋ Krisi ilam, leso igham mulin ghiit. Maaron ighe iuul gham. Tauta saawe paaghu tane tau i ipasov uraat tooni, i imbaaŋ Krisi ilam gha itotoi tauu ivot ighazooŋ ila tamtamon matazi.
1PE 1:21 Murei, Krisi imaat, ve Maaron ipaburigini pa mateegh, ve ighamu imuul izala pa sambam, ve igham Krisi le eeza tau tiina le tiina kat. Ve aazne, Krisi ipaburigin gham gha aghur ila to Maaron, tauta aghurghur matamim pa saawe to i igham mulin gham ve aleep poia.
1PE 1:22 Aazne, yam aghur ila saveeŋ onoon to vaaru poia ve ataghoni, tauta aŋgalaaŋ ila Maaron maata wa. Tauvene lolomim igheen to toŋvetaz tsiam to Krisi ve aghamgham poghani zi. Eemon yam aat azuari gham le aghur lolomim pazi kat.
1PE 1:23 Pasaa, Maaron ivazogh saveeŋ tooni ila lolomim imin aniiŋ uuve poia, ve saveeŋ tana itoor gham amin paaghu wa. Saveeŋ tooni irau isaghat, ma isov ne mako. Pasaa, ene Maaron tauu aliiŋa maata yaryaare tau pale igheen tauvene taghon taghon gha ila.
1PE 1:24 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Tamtamon to taan, tisov timatmaat rekrekia imin kikiliiŋ. Ve gabua naol isov tau tamtamon tighamgham ezazi pani, ene imin manman ruuŋgu tau timalai rekrekia ve titaptap. Kikiliiŋ imatmaat, ve manman ruuŋgu titaptap.
1PE 1:25 Eemon Ŋeer Tiina aliiŋa, ene ighengheen tauvene irau saawe.” Saveeŋ tane, ene vaaru poia tau tivotia payam na.
1PE 2:1 Tauvene ŋgar sasaghati naol, tomania ŋgar karom, yam apul zi tisov tileplez. Ve apamir taumim pa ghuruuŋ ila tsiam sov. Yam aat aghur ila kat, toman lolomim. Zeetmimŋa tau lezi gabua katini na, aghur koi pazi sov, ve asinai zeetmimŋa sov.
1PE 2:2 Saveeŋ to Maaron iŋgalaaŋ mon. Ŋgar saghati eta igheen ila loolo mako. Ve ipalot gham pa lepoogh to anunumim imin tuz tau yes geegeu tighunu. Tauvene yam aat aghe le aloŋlooŋa, imin geegeu tau ŋgarig gha tipoop zi na lolozi pa ghunuuŋ tuz. Leso ŋgar to Krisi itum imin tiina ila lolomim, ve saawe to Mboŋ Murei, Maaron pale igham mulin gham ve aleep poi.
1PE 2:3 Tauvene saveeŋ to Tiina toit, akisi tuŋia. Pa poia tooni, taumim atoova ve ayamaana wa.
1PE 2:4 Krisi, i imin maet maata yaryaare tau ikis rumei to Maaron iyooz ariaaŋ. Tauvene yam aŋaruini ala. Onoon, tamtamon tiveleghi tighe i tamtamon sorok, ve tizori. Eemon Maaron tauu ighuru pa uraat tooni, ve loolo igheen tooni kat. I ighita Krisi imin maet paghuuna ee tau atuya tiina kat.
1PE 2:5 Yam tau aleep ila lupuuŋ to Krisi loolo na paam, asov amin maet matazi yaryaare tau Maaron iraorao rumei tooni pani, leso tauu Avuvu ileep iloŋ ila. Ve yam amin zeran patabuyaaŋa to watooŋrau, leso abees pa Maaron. Ve Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin gham, tauta asuŋsuŋ pa Maaron ve apapaiti, ve aghamgham uraat ve ŋgar popoia maata maata. Ila uraat to Krisi, uraat ve ŋgar tsiam naol tana timin watooŋrau popoia ila Maaron maata.
1PE 2:6 Saveeŋa tiboode pataghaaŋ tauvene: “Aghita. Yau pale naghur maet ee igheen izi loloz Zion. Maet tawe, paghuuna kat ve atuya tiina. Taug naghuru to ipariaaŋ rumei tsiau. Tamtamon tisov tau tighur ila tooni, ene aat tighita ghuruuŋ ila toozi anooŋa. Eta irau ighur maata pani sorok ne mako.”
1PE 2:7 Yam tau aghur ila na, aghita Krisi imin maet paghuuna kat tau atuya tiina na. Eemon yes tau tighur ila mako na, Maaron aliiŋa ziiri ru iduduuŋ pazi kat: “Maet tau yes to raoŋ ruum matazi veleghini ve tisiki ilale, tauta tighuru imin puughu pa ruum. Leso ipaloti, ve ruum iyooz ariaaŋ izala paavo.
1PE 2:8 Maet tawe, tamtamon siriv pale titut aghezi ila, ve titap tizi. Ve siriv tighita ve tirere pani. Tauta igham zi titap.” Yes titap pasaa, tizorzoor Maaron aliiŋa. Ŋgar toozi tawe, Maaron ighuru pazi pataghaaŋ wa.
1PE 2:9 Eemon yam, Maaron isiigh gham amin le, ve igham gham amin lupuuŋ eemon wa. Yam zeran to watooŋrau tau tibees pa kinik tiina. Ve yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron. I ipoi gham gha apul ŋgar to ndoroom, ve aloŋ ala ghazooŋa tooni loolo, leso avotia ŋgar popoia maata maata tau i ighamgham payam na. Ghazooŋa tawe, paghuuna le paghuuna kat. Ighe tagham ŋgar pani, ene aat ŋgar toit imbool.
1PE 2:10 Muuŋ, yam aleep iloŋ ila lupuuŋ to Maaron mako. Ve aazne, yam amin tamtamon tooni patabuyaaŋa. Muuŋ, i loolo isaghatin gham mako. Ve aazne, loolo isaghatin gham, ve ireu sosor tsiam wa.
1PE 2:11 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aghita: Taan tane, ene nugh tsiam mako. Yam aleep pani imin loom mon. Pasaa, nugh tsiam duduuŋ, ene sambam. Tauvene naghe napalot gham: Ŋgar sasaghati naol tau lolomim ighaar pani na, apul zi tileplez. Ene nasavia ŋgar to lolomim muŋgaana tau ipaparav tomania ŋgar to anunuun.
1PE 2:12 Yam aat agham ŋgar duduuŋa mon ila yes tau tiwatagh Maaron mako na matazi. Onoon, aazne, tiŋgal saveeŋ naol payam tighe yam zeran to ghamuuŋ ŋgar saghati. Eemon isaav ighe tighit gham ataghon ŋgar poia, ene pale igham zi titoor ŋgar toozi. Leso saawe tau Maaron ilam ve ighur atuya pa tamtamon, yes paam pale tipait eeza pa tapiri ve poia tooni.
1PE 2:13 Yam amin Tiina toit Yesu Krisi le wa. Tauvene tamtamon tisov tau tighur zi timin daaba pait na, yam aat aleep ila sambazi ve alooŋ saveeŋ toozi. Tauvene aleep ila kinik to Rom tau eeza tiina kat na saamba.
1PE 2:14 Ve daaba siriv tau tiŋginŋgin nugh na paam, azoor zi sov. Aleep ila sambazi, ve alooŋ saveeŋ toozi. Pa yam awatagh: Kinik ighur zi, leso tighur atuya pa zeran sasaghatizi ve titatan zi, ve tipakur yes tau titaghon ŋgar poia na.
1PE 2:15 Tauvene Maaron ighe yam agham ŋgar poia mon. Leso apoon yes kankanooŋa tau tiŋgalŋgal saveeŋ pait ne avozi, ve tipul saveeŋ toozi tawe ileple. Zeran tawe, saveeŋ toozi imin saveeŋ to borauŋa.
1PE 2:16 Onoon, ila uraat to Krisi, yam amin besooŋa muul mako. Eemon agham ŋgar aghe: “Aazne, yau naŋgin taug. Tauvene saa ŋgar tau naghe naghamu, ene irau naghamu.” Vene sov. Pa ighe agham ŋgar tauvene, ene pale imin puughu payam pa ghamuuŋ sosor. Yam aat ataghon ŋgar tau itotoi ighe yam besooŋa to Maaron.
1PE 2:17 Tauvene matamim tatanin tamtamon eta sov. Isaav ighe tamtamon lezi ezazi, ma lezi ezazi mako, na yam aat agham ŋgar poia mon pazi. Ve lolomim pa toŋvetaz tsiam to Krisi ve agham poghani zi, aroi pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve atandagh pa kinik.
1PE 2:18 Aiyo, yau leg saveeŋ rig pa yam besooŋa. Yam aat atatan taumim, aleep ila daaba tsiam sambazi, ve atandagh pazi. Yes tau tighamgham poghani gham ve titotoi ŋgar marowa payam, ve yes tau tighamgham ariaaŋa payam na paam.
1PE 2:19 Onoon, isaav ighe matamim iŋgal Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve tamtamon tighur pataŋani payam, ene iduduuŋ mako. Eemon isaav ighe ayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tana, ene pale Maaron loolo poia payam ve ipakur gham.
1PE 2:20 Eemon isaav ighe yam agham ŋgar saghati ve tilos gham, ve abaad pataŋani tana, ene pale sei ipait gham? Mako. Ve isaav ighe abaad pataŋani pa taghoniiŋ ŋgar duduuŋa, ene pale Maaron loolo poia payam ve ipakur gham.
1PE 2:21 Maaron ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar tauvene. Aghita. Krisi ibaad pataŋani tiina kat to iuul gham. I itotoi gham pa ŋgar tooni tawe, leso aghita ve ataghon aaghe niia.
1PE 2:22 “I igham sosor eta mako, ve saveeŋ karom eta ivot ila aavo mako.”
1PE 2:23 Ve saawe tau tisik saveeŋ veleghiiŋ pani, i iyol saveeŋ toozi mako. Ineneeŋ mon. Ve saawe tau tighur yavyavuuŋ pani, i isavia saveeŋ eta to iparoi zi mako. I inumeer Maaron, ve ipul tauu ila i niima. Pasaa, i iwatagh: Gabizooŋ to Maaron, ene iduduuŋ mon.
1PE 2:24 Saawe tau Krisi ibaad sosor toit atuya izala ai pambarooŋ, i iyamaan yavyavuuŋ tiina kat ila tiini. Leso tasov pa ghamuuŋ ŋgar saghati, ve taleep poia ila tooni, ve tataghon ŋgar duduuŋa mon. Tauvene zibzib niia tau igheen ila Krisi tiini, tauta igharaat gham gha poiamim wa.
1PE 2:25 Muuŋ, yam aleep imin sipsip tau tisagsag. Ve aazne, amuul alam to Ŋginiiŋ tsiam Krisi wa. I Ŋeer tau maata pa anunumim irau saawe.
1PE 3:1 Yam zilivaa vaivaiŋa paam, yau nasaav payam tauvene. Atatan taumim ve aleep ila azuwamimŋa sambazi. Isaav ighe toozi siriv tizorzoor Maaron aliiŋa, na yamŋa avazorai gham sov. Apul saveeŋ pazi. Pa ighe tighit gham atandagh pazi, ve aroi pa Maaron ve ataghon ŋgar tooni, ve agham ŋgar ŋgalaaŋa mon, ene pale ŋgar tsiam tana igherev zi tila pa Krisi. Leso yes paam tighur ila tooni, ve timin le.
1PE 3:3 Eez naol tau tagharaat tauun leso paghunaan ila tamtamon matazi imin tapirai dabaan raua, ma tapabood ghiit pa gabua milmilia, ma tanonogh ghiit pa nonoghiiŋa popoiazi tau atuyazi tintiina, yam zilivaa agham ŋgar tiina pani sov. Pa ene gabua sorok to uliin mon.
1PE 3:4 Yam aat azuari gham pa tikooŋ tauu. Ene ŋgar popoia to Maaron tau igheen ila loloon. Isaav ighe yam atatan taumim ve ataghon ŋgar luuma, na ŋgar tsiam tana pale imin tikooŋ tauu payam. Tikooŋ tauvene irau isaghat mako. Pale igheen taghon taghon gha ila. Ve ila Maaron maata, ene gabua tiina ve gabua tauu.
1PE 3:5 Muuŋ, yes zilivaa patabuyaaŋa tau tighurghur matazi pa Maaron na, tigharaat tauzi tauvene. Yes titatan tauzi ve tileep ila azuwazŋa sambazi.
1PE 3:6 Imin Sara. I iloŋlooŋ azaawa Abaram aliiŋa, ve ipoii ighe ‘tiina tooni.’ Isaav ighe yam zilivaa agham ŋgar poia, ve aroi mako ve anumeer Maaron, ene aat ataghon Sara ŋgar tooni, ve amin i natlivaŋa.
1PE 3:7 Ve yam vaivaiŋa zitamoot paam. Matamim izi pa azuwamimŋa sov. Lepoogh tsiam tomani zi, matamim iŋgal zi, ve agham poghani zi. Pa yam awatagh: Yes tapirizi tiina mako. Ve Maaron ighe itotoi poia tooni pazi leso tigham lepoogh poia ila tooni raraate imin yam. Tauvene isaav ighe agham saghatin zi, ene pale Maaron ipoon taliiŋa pa suŋuuŋ tsiam.
1PE 3:8 Aiyo, nasavia saveeŋ tane, ve isov. Yam asov alup lolomim ve ŋgar tsiam imin eemon. Isaav ighe tamtamon eta loolo ipataŋan, na lolomim ipataŋan tomania. Ve ighe loolo poia, na lolomim poia tomania. Lolomim pa toŋvetaz tsiam to Krisi ve agham poghani zi. Ve lolomim isaghatin tamtamon ve auul zi. Ve agham pa ezamim sov. Yam aat atatan taumim.
1PE 3:9 Isaav ighe tamtamon tigham ŋgar saghati payam, na ayatu sov. Ve ighe tisik saveeŋ saghati payam ve tivelegh gham, na ayoli sov. Yam aat agham poghani zi, ve aghason Maaron to ighur poia tooni izaa toozi. Pasaa, i ipoi gham amin le, leso ataghon ŋgar tane. Isaav ighe agham tauvene, ene pale poia tooni izaa tsiam paam.
1PE 3:10 Pasaa, Maaron aliiŋa isaav tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta loolo pa lepoogh poia, ve ighe ighita saawe poia ve ileep toman tintini, i aat iŋgin poghania aavo. Leso saveeŋ saghati, ma karom eta ivot ila aavo sov.
1PE 3:11 Ve i aat ighur muuri pa ŋgar saghati, ve igham ŋgar poia mon. Ve izuari ghi pa ŋgar luuma, ve iil eez to yesŋa tamtamon tisov tivalupu zi timin eemon ve tileep poia.
1PE 3:12 Pasaa, Ŋeer Tiina maata pa tamtamon duduŋazi, ve ighurghur taliiŋa pa suŋuuŋ toozi. Eemon yes tau tighamgham ŋgar saghati na, i maata ighaughau pazi ve ighurghur koi pazi.”
1PE 3:13 Isaav ighe yam azuari gham pa ghamuuŋ ŋgar poia, na sei pale irau ivaghamun gham? Mako.
1PE 3:14 Eemon isaav ighe ataghon ŋgar duduuŋa ve abaad pataŋani pani, na lolomim poia. Pasaa, poia to Maaron pale izaa tsiam. Tauvene isaav ighe tamtamon tigham ŋgar eta to tiparoi gham, na aroi ve agham ŋgar naol sov.
1PE 3:15 Yam aat aghur Krisi imin Tiina tsiam ila lolomim ve apatab pani. Saawe isov, agharaat ŋgar tsiam poi. Ighe tamtamon tighason gham pa ghuruuŋ ila tsiam, na yam irau ayol ghasoniiŋ toozi, ve apaghazoŋai zi pa puughu tau aghurghur matamim pa saawe to Krisi igham mulin gham.
1PE 3:16 Ve alooŋ. Saawe tau yam ayol ghasoniiŋ toozi, matamim veleghin zi sov. Asavia saveeŋ marowa ve saveeŋ poia mon pazi. Aazne, tamtamon tiyauyau avozi payam, ve tivavaghamunia ezamim pasaa, yam agham ŋgar poia itaghon Krisi ŋgar tooni. Tauvene laghooŋ tsiam, yam aat ataghon ŋgar tau awataghi aghe ene iŋgalaaŋ mon ila Maaron maata. Leso koiamimŋa tawe tighita ŋgar poia tau aghamghamu na, ve mayazi.
1PE 3:17 Tauvene isaav ighe Maaron ighe tabaad pataŋani pa ŋgar poia tau taghamu ne, ene poia. Tayok pani mon. Eemon isaav ighe tagham ŋgar saghati ve tabaad pataŋani pani, ene poia mako.
1PE 3:18 Agham ŋgar pa Krisi. I ŋeer duduuŋa kat. Eemon i igham iit tamtamon sasaghatiin niaan, ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini gha imaat, leso ireu sosor toit, ve igham ghiit tala to Maaron. Uraat tooni tawe, i ighamu pai eemon, ve isov. Irau ighamu muul mako. Ve Maaron Avuvu ipaburigini pa mateegh, ve aazne i ileep maata yaryaare izi sambam.
1PE 3:19 Saawe tau iburig pa mateegh, i ila ivotia Maaron aliiŋa pa avuvu sasaghati tau tizeev zi tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ loolo na.
1PE 3:20 Muuŋ, saawe to Noa, avuvu sasaghati tawe tizorzoor Maaron aliiŋa. Eemon i ighur atuya pazi rekia mako. I isaŋan Noa le ipasov uraat to vaghuzuuŋ waaŋ, ra ighur atuya pazi. Yes tau tiloŋ tila waaŋ loolo na, eval mako. Yes liim ve tol mon. Ve saawe tau yaa ivon toman tapiri, Maaron iuul zi ve tileep poia.
1PE 3:21 Yaa tawe, ene imin ŋgar to ghamuuŋ yaa tau aazne igham mulin gham na. Ene nasavia ŋgar tau tirughuuz ghiit ve muun ighau pa tiniin ne mako. Pasaa, ŋgar duduuŋ to ghamuuŋ yaa, ene vene: Iit taghason Maaron to igham ghiit taŋgalaaŋ ila i maata, ve tambu saveeŋ to tataghon ŋgar tooni. Ŋgar tauvene irau igham mulin gham pasaa, Maaron ipaburigin Yesu Krisi pa mateegh wa.
1PE 3:22 Ve i izala pa sambam, gha aazne ileep ila Maaron niima tapir. Tauta aŋela tomania avuvu maata maata tau ezazi ve tapirizi tiina na, tisov tileep ila i saamba.
1PE 4:1 Tauvene saawe tau Krisi ileep izi taan, i ibaad pataŋani, ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini, leso iuul ghiit. Yam tauvene paam. Ataghon ŋgar to Krisi tana, agharaat gham, ve asaŋan pa badooŋ pataŋani. Pa tamtamon tau ighe ibaad pataŋani pa Krisi eeza ve iyamaan yavyavuuŋ ila tiini, ene i ipul ŋgar saghati wa. Tauvene saawe tau i ileep izi taan, ŋgar to loolo muŋgaana irau igham pooz pani muul mako. I pale itaghon Maaron loolo.
1PE 4:3 Ŋgar sasaghati maata maata tau yes kankanooŋa lolozi ighaar pani na, yam agham zi irao. Aghita: Muuŋ, lolomim ipapazaagh gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol imin: matamim saghati imin ŋgavuun, aghunghun le avaghamgham, aluplup gham pa ghanghaniiŋ ve ghunuuŋ toman oroor tiina, ve abesbees pa maaron karomŋa tau tutuuŋ to Maaron iŋgalsekin ghiit pazi na.
1PE 4:4 Ve aazne, zeetmimŋa tighit gham ve tigham ŋgar naol. Pasaa, yam apaak zi ve yamŋa alup gham pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol tawe muul mako. Tauta tisiksik saveeŋ sasaghati naol payam, ve tivevelegh gham.
1PE 4:5 Eemon murei, yes pale tiyooz ila Ŋeer Tiina naagho, ve tivotia ŋgar tau tighamu izi taan na pani. I igharaat ghi, ve isasaŋan saawe to igabiiz tamtamon tisov ve ighur atuya pazi. Yes tau tileep matazi yaryaare, ve yes mateegha paam.
1PE 4:6 Maaron ighe tamtamon tooni tileep matazi yaryaare imin i tauu. Puughu tane ta tamtamon tooni tau timaat wa, saawe tau tileep matazi yaryaare, tilooŋ vaaru poia. Yes timaat pasaa, tamtamon tisov to taan tau tigham sosor na, Maaron ighur atuya pazi. Eemon ila uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, aazne anunuzi tileep matazi yaryaare.
1PE 4:7 Aazne, saawe to gabua naol tisov tilalez, ene ilam igharau wa. Tauvene agham ŋgar poi, ve aŋgin taumim poi. Leso iuul gham pa suŋuuŋ tsiam.
1PE 4:8 Ve gabua tiina tau iliiv ŋgar naol isov, ene ŋgar to loloon pa tauun. Tauvene azuari gham le ataghon katin ŋgar tane. Pa ŋgar to loloon pa tauun, ene igham ghiit tapul sosor naol tau tamtamon tigham pait na, ve loloon iveghai zi.
1PE 4:9 Ŋgar to ghamuuŋ poghania loomba aat igheen ariaaŋ ila sosomim. Ambuzir pani sov.
1PE 4:10 Maaron ireirei uraat toman ŋgar maata maata pait itaghon tauu poia tooni. Tauvene saa uraat ma ŋgar tau i ireii payam, na aŋgin poghania, ve agham anooŋa tooni ivot. Leso avaule gham, ve amin besooŋa popoia to Maaron.
1PE 4:11 Tauvene isaav ighe ŋeer eta le uraat to ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, i isaav itaghon tauu ŋgar tooni sov. I aat isaav imin Maaron tauu isavsaav ila i aavo. Ve isaav ighe tamtamon eta le uraat to iuul tamtamon, i aat igham tapiri ila to Maaron ve igham uraat tana. Isaav ighe agham tauvene, ene pale ŋgar tsiam isov igham tamtamon tipait Maaron pa tapiri ve poia tooni ila Yesu Krisi eeza. Tapakur Krisi eeza ve tapaiti pa tapiri, ta aazne ve taghon taghon gha ila. Onoon.
1PE 4:12 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Onoon aazne, pataŋani tiina kat itoov ghuruuŋ ila tsiam, ve ayamaana imin yav ighan gham. Eemon gabua tau ivot payam na, arur pani, ve agham ŋgar naol aghe ene gabua maata ite na sov. Pa pataŋani tauvene igham Maaron tamtamon tooni katini wa.
1PE 4:13 Lolomim poia. Pa aazne, yam apaak Krisi, ve abaad pataŋani imin muuŋ i ibaado. Tauvene ayooz ariaaŋ. Leso saawe tau itotoi tapiri ve eeza tiina ivot ighazooŋ, i pale igham gham lolomim poia le poia kat.
1PE 4:14 Tauvene isaav ighe yam avotia Krisi ve ataghon ŋgar tooni, ve tamtamon tisik saveeŋ saghati payam ve tivelegh gham, na tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam. Pa saawe tauvene, Maaron Avuvu tau itotoi Maaron tapiri ve poia tooni pait na, pale ileep kat tomani gham.
1PE 4:15 Eemon tsiam eta irav tamtamon imaat, ium, iseŋgeen saveeŋ sorok, ma igham ŋgar saghati ite paam sov. Pa ighe yam agham ŋgar tauvene, ve tiŋgal matamim pani, ene poia mako. Ŋgar tauvene ivaghamunia Krisi eeza.
1PE 4:16 Eemon isaav ighe yam ataghon Krisi ve abaad pataŋani pani, na mayamim sov. Tintinmim ve apait Maaron. Pa Krisi igham gham amin i le wa. Tauta tiwaat eeza payam tighe yam Kristen.
1PE 4:17 Saawe to Maaron igabiiz tamtamon tooni ve ighur atuya pazi, tauta tazaa pani wa. Pasaa, i ighe igabiiz ghiit imin maata. Le isov, o igabiiz yes siriv anazi. Aghita. Isaav ighe i igham tauvene pa iit tamtamon tooni, pale igham saa ŋgar pa yes tau tizorzoor vaaru poia tooni?
1PE 4:18 Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: “Eez to Maaron igham mulin ghiit, ene ipataŋan kat pa zeran duduŋazi to titaghoni. Ighe tauvene, mindai pa zeran sasaghatizi tau matazi iŋgal Maaron rigta mako na? Pale saa ŋgar ivot pazi?”
1PE 4:19 Tauvene isaav ighe Maaron loolo ighe yam abaad pataŋani pa Krisi eeza, na aghur taumim ila i niima, ve agham ŋgar poia irau saawe. I irau ighur muuri payam mako. Pasaa, i ta ighur gham, ve loolo isaghav tamtamon tooni ariaaŋ.
1PE 5:1 Aiyo, yau naghe napalot ŋginiiŋa tsiam pa saveeŋ siriv. Pasaa, yau paam ŋginiiŋ imin yam. Ve pataŋani tau Krisi ibaado na, taug naghit katini pa matag. Ve saawe tau Krisi imuul ilam ve itotoi tapiri ve eeza tiina ivot ighazooŋ, ene pale yau paam itiŋa taleep ila Krisi mbonari loolo. Tauvene yam ŋginiiŋa irau alooŋ aliŋag tane, ve ataghoni.
1PE 5:2 Maaron ighur uraat ila nimamim wa ighe aŋgin sipsip tooni. Tauvene matamim pazi ve aŋgin zi poi. Uraat tsiam tana, isaav ighe tamtamon tizoornugh payam to aghamu, ene poia mako. Aghamu toman lolomim, o poia. Leso ataghon Maaron loolo. Ve agham ŋgar tiina pa lemim atuya sov. Pa ŋgar tauvene, taghita poia mako.
1PE 5:3 Yes tau Maaron ighur zi ila nimamim to aŋgin zi na, agham taumim amin tiina pazi ve atatan zi tizi sov. Yam taumim aat amin totoyaaŋ poia pa Maaron sipsip tooni. Leso tighit gham, ve titaghon gham pa ŋgar tsiam.
1PE 5:4 Ighe agham tauvene, saawe tau Ŋginiiŋ Tauu to sipsip imuul ilam, ve itotoi tapiri ve eeza tiina ivot ighazooŋ, Maaron pale igham gham aleep ila tauu mbonari loolo le alok imin lemim atuya. Atuya tauvene, irau isaghat, ma isov ne mako.
1PE 5:5 Ve yam geegeu aleep ila ŋginiiŋa tsiam sambazi, ve alooŋ saveeŋ toozi. Yam asov irau atatan taumim ezamim, ve abees poi pa taumim. Pa Maaron aliiŋa isaav tauvene: “Yes tau tipait tauzi ezazi na, Maaron ighurghur koi pazi ve itatatan zi. Ve yes tau titatan tauzi ezazi na, i ighurghur poia tooni izazaa toozi.”
1PE 5:6 Tauvene atatan taumim, ve aleep ila Maaron saksaki niima saamba. Ighe agham tauvene, i aat ipakur gham ila saawe tau i tauu ighuru na.
1PE 5:7 Pataŋani tsiam naol tau lolomim bubu pazi na, aghur zi tisov tila Maaron niima. I pale iuul gham. Pasaa, i ighamgham ŋgar tiina payam ve maata payam.
1PE 5:8 Agham ŋgar poi, ve matamim izaa. Pa koiamim Ŋeer Saghati, i ilaghlaagh imin laion tau iyuryuur ve iliil tamtamon pa ghaniiŋ.
1PE 5:9 Tauvene akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia, ve aparav ariaaŋ, leso atatani. Pa yam awatagh: Toŋvetaz tsiam to Krisi tau tileep irau nugh nugh na, tibadbaad pataŋani raraate imin yam.
1PE 5:10 Maaron toit tau poia puughu na, i ipoi gham amin Krisi le, leso igham gham ala aleep tomania ila mbonari loolo le alok. Pataŋani tau aazne abadbaado na, malau mako pale isov. Ve murei, Maaron tauu pale igham gham aleep poia muul, ve ipalot gham, leso ayooz tuŋia, ve ataghon suvinia ŋgar tooni.
1PE 5:11 I saksaki, ve tapiri tomania pooz tooni ighengheen tauvene irau saawe. Onoon.
1PE 5:12 Silas iuul ghau pa bodeeŋ rau tuuku tane. Yau naghita naghe i toŋvetaz toit ee tau loolo isaghav Krisi ariaaŋ ve tiini ibees kat pa uraat tooni. Nabood rau tane ilat payam to napariaaŋ gham. Leso aghur ila aghe poia to Maaron tau nasavia ila rau tane, ene gabua tauu. Tauvene akisi tuŋia.
1PE 5:13 Zeetmimŋa tau Maaron isiigh zi imin yam ve tileep izi nugh tiina Babilon ne, tigham aaz poia toozi ilat payam. Ve natug Markus paam, igham aaz poia tooni payam.
1PE 5:14 Yam asov lolomim poia pa taumim ve avataki nimamim itaghon ŋgar to loloon pa tauun. Yam tau apaak Krisi ve aleep ila tooni na, Maaron igham gham asov aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
2PE 1:1 Yau Simon Petrus, besooŋa ve mbaŋooŋa to Yesu Krisi. Nabood rau tane ilat pa yam tamtamon tau aghur ila to Yesu Krisi, i Maaron toit ve Uleeŋa toit. I itaghon ŋgar tooni duduuŋa ve saveeŋ mbuaaŋ tooni, tauta igham gham aghur ila tooni, ve aazne lemim ghuruuŋ ila tauu ta poia ve raraate imin yei tsiei.
2PE 1:2 Maaron pale igham ŋgar tsiam ivot le awatagh katin i tauu ve Tiina toit Yesu. Leso poia tomania luuma tooni tiina izaa tsiam ve aleep poia.
2PE 1:3 Maaron toit, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Poia tooni, tiina le tiina kat. Aghita. I ipoi ghiit tamin le, ve itotoi tauu pait, leso tawatagh katini ve tapiri izaa toit. Ila tauu tapiri, i irau ghiit pa ŋgar isov tau tambool pani na, leso tataghon eez tooni, ve tagham lepoogh poia ila tooni.
2PE 1:4 Ve i igham gabua tintiina ve popoia kat pait itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Saveeŋ tawe irau itoor gham. Leso Maaron ŋgar tooni igheen tsiam, ve apaghau taumim pa ŋgar sasaghati to taan tau loloon ighaar pani ve ivavaghamun ghiit ne.
2PE 1:5 Maaron igham ŋgar popoia naol tana pait, tauvene yau nasaav payam: Yam irau azuari gham le aseeŋ ghuruuŋ ila tsiam pa ŋgar tau poia ila Maaron maata ve poia ila tamtamon matazi paam. Ve aseeŋ ŋgar poia tana pa ŋgar to tawatagh katin Maaron.
2PE 1:6 Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to taŋgin tauun poi. Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to mataan iŋgal Maaron ve tataghon eez tooni.
2PE 1:7 Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to loloon pa toŋvetaz toit to Krisi. Ve ŋgar tana, aseeŋga pa ŋgar to loloon pa tamtamon tisov ve tagham poghani zi.
2PE 1:8 Pa ighe azuari gham pa ŋgar naol tane ila ila le tigheen ariaaŋ ilat tsiam, ene irau ŋgar to awatagh Tiina toit Yesu Krisi, igheen sorok mako. Pale agham anooŋa tooni ivot.
2PE 1:9 Eemon isaav ighe tamtamon eta, ŋgar tauvene igheen tooni mako, ene itotoia ighe i maata kumkuuma, ma maata mako. I igham ŋgar pa gabua to nugh sambam mako ve maata ilala pa gabua to taan mon. Ve uraat to Krisi tau ireu sosor tooni, ve ighamu iŋgalaaŋ ila Maaron maata na, i loolo iveegh pani wa.
2PE 1:10 Tauvene yam toŋvetaz, azuari gham le ataghon duduŋai ŋgar isov tana. Leso taumim awatagh kat aghe Maaron isiigh gham, ve ipoi gham amin le wa. Ve irau atap ve aghur murimim pani ne mako. Mako le mako kat.
2PE 1:11 Ve murei, saawe tau aloŋ ala nugh sambam, ene pale tiyaŋin payam, ve tigham gham toman lolozi poia kat. Nugh tawe, Tiina toit Yesu Krisi tau Uleeŋa toit na, pale igham pooz pani le alok.
2PE 1:12 Onoon, saveeŋ tau aazne naboode payam, ene paaghu payam mako. Yam awataghi wa. Pasaa, yam agham saveeŋ onoon, ve akisi tuŋia wa. Eemon naghe napeipei ŋgar tsiam pani, leso matamim iŋgalŋgali.
2PE 1:13 Pasaa, Tiina toit Yesu Krisi ipaghazoŋai ghau gha nawatagh wa: Dur tsiau to taan tane, malau mako pale napuli izi. Tauvene matag iŋgal naghe saawe tau nalepleep soone, ene poia to napei ŋgar tsiam pa saveeŋ tane.
2PE 1:15 Ve yau aat nail eez siriv. Leso saawe tau ighe napul gham ma vene, yam irau matamim kisin saveeŋ tau nasavia payam ne.
2PE 1:16 Saawe tau nisaav payam pa Tiina toit Yesu Krisi tapiri ve muleeŋ tooni, yei nitaghon sisiiŋ soroksorok tau zeran ŋgara siriv to taan titombaan tamtamon pani ne mako. Yei nighit katin Krisi tapiri ve mbonari pa matamai. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni.
2PE 1:17 Aghita. Muuŋ, yeŋa Krisi nilepleep, ve nighita Tamaan Maaron tau tapiri ve mbonari tiina na ipakuru ve igham Krisi mbonari isul tiina. Ve nilooŋ Maaron aliiŋa isaav pani ighe: “Ena yau taug natug tau lolog igheen tooni, ve igham ghau lolog poia kat.”
2PE 1:18 Onoon kat. Yeŋa Krisi nileep izi loloz patabuyaaŋ, ve taumai nilooŋ katin Maaron aliiŋa tawe sambam ve izilam.
2PE 1:19 Gabua naol tau ivot pa Yesu na, ene ipariaaŋ ghei le nighur ila kat nighe: Saveeŋ isov tau muuŋ propet to Maaron tiboode na, ene onoon. Isaav ighe yam matamim kisin saveeŋ toozi tawe ve ataghoni, ene pale poia. Pasaa, ene imin lam tau isul ila ndoroom loolo ila ila lee nughizau, mako ghazooŋa tauu to Krisi isul ila lolomim, imin pitum Zauŋa to mboŋoozo mbonari.
2PE 1:20 Ve alooŋ. Gabua tiina ee tau yam irau agham ŋgar pani poi, ene vene: Maaron aliiŋa tau muuŋ propet tooni tivotia ve tiboode na, irau tavotia puughu itaghon tauun ŋgar toit mako.
2PE 1:21 Pasaa, propet eta itaghon tauu loolo ve isavia saveeŋ tana mako. Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin tamtamon ve igham pooz pazi, tauta tisavia.
2PE 2:1 Alooŋ. Muuŋ, zeran siriv tau tileep ila yes Israela sosozi na, titoom tighe yes propet to Maaron, ve tikau ŋgar to tamtamon. Ŋgar raraate mon pale ivot payam paam. Tauvene ayamaan gham. Pa zeran siriv tau tileep ila sosomim na, pale tiburig ve tighe tipaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa. Eemon uraat toozi tawe, ŋgara ŋgozaaŋ ighengheen. Yes pale tivotia ŋgar karom tau isapir pa saveeŋ onoon, ve ivaghamunia tamtamon ghuruuŋ ila toozi. Ve Tiina toozi tau ighol sosor toozi atuya leso igham zi timin le na, yes pale tighur murizi pani paam. Tauvene yes pale tighamgham tauvene ila le Maaron ivaghamun zi rekia mon gha tilalez.
2PE 2:2 Zeran tawe, lezi mayazi mako. Matazi saghati imin ŋgavuun. Ve eval tiina pale titaghon zi pa ŋgar toozi saghati tawe. Ŋgar tau tighamu na, pale imin puughu pa tamtamon tisik saveeŋ veleghiiŋ pa eez to saveeŋ onoon.
2PE 2:3 Zeran tana, matazi gabua kat. Tauvene yes pale titombaan gham pa saveeŋ soroksorok tau ivot ila tauzi ŋgar toozi, leso tium maet tsiam tomania gabua tsiam siriv. Atuya tau pale izaa toozi na, Maaron ivotia alok wa ighe i pale ivaghamun zi gha tilalez. Ve i ighengheen mako. Isasaŋan mon pa saawe to igham saghatiiŋ ivot pazi.
2PE 2:4 Aghita. Yes aŋela tau muuŋ tigham sosor na, Maaron ighurghur zi? Mako. I isik zi tizila nugh saghati ta ndoroom loolo we, leso tileep ta sewe ve tisaŋan saawe to i igabiiz zi ve ighur atuya pazi.
2PE 2:5 Ve tamtamon tau muuŋ tileep izi taan, ve matazi iŋgal Maaron mako na, tauvene paam. I ighurghur zi mako. Saawe to Noa, Maaron igham yaa ivon toman tapiri, ve iravuur zi tisov timatmaat. Eemon Noa tau ivovotia ŋgar duduuŋa pa tamtamon na, Maaron iuule tomania tamtamon tooni liim ve ru, ve tileep poi.
2PE 2:6 Ve nugh Sodom ve Gomora paam. Maaron ighur atuya pazi, ve igham yav ighaniir zi le timin avav mon. I igham tauvene, leso itotoi ghiit pa ŋgar tau pale ivot pa yes tau matazi iŋgali mako na.
2PE 2:7 Eemon Lot, o Maaron igham mulini. Pasaa, i ŋeer duduuŋa. I ighita ŋgar sasaghati to nugh ru tawe, le ighamu loolo ipataŋan kat. Pasaa, yes timamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ve matazi saghati imin ŋgavuun.
2PE 2:8 Ŋeer duduuŋa tana ilepleep ila tamtamon to nugh ru tana sosozi, ve monmon iloŋlooŋ saveeŋ toozi sasaghati, ve ighitghita ŋgar toozi tau imalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni na. Tauta loolo ipataŋan kat.
2PE 2:9 Gabua naol tane ipaghazoŋai ghiit ighe yes tau matazi iŋgal Maaron ve titaghon eez tooni na, isaav ighe tovaaŋ eta ivot pazi, ene Maaron iwatagh eez to igham mulin zi pa tovaaŋ tana. Eemon tamtamon tau titaghon ŋgar duduuŋa mako na, yes irau tipasalia tauzi pa Maaron aatyavyav tooni mako. Pasaa, i iwatagh eez to ighur atuya pazi ta aazne, ve ila ila le saawe to Mboŋ Murei, mako tizaa pa atuya toozi duduuŋ.
2PE 2:10 Tauvene Maaron pale ighur atuya pa tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar sasaghati. Eemon zeran siriv, i pale ighur atuya tiina kat iŋarui zi. Ene yes tau ŋgar toozi iŋgalaaŋ mako ve titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ipazaagh zi pani na. Ve tipait tauzi ezazi, ve titaghon tauzi ŋgar toozi mon. Ve matazi veleghin yes pooza tau Maaron ighur ghiit ila sambazi na. Yes tiroi pa gabua eta mako. Aŋela to sambam tau ezazi ve tapirizi tiina na paam, zeran tana tivevelegh zi imin kaut sorok.
2PE 2:11 Iit tawatagh: Aŋela to sambam, tapirizi tiina ve tiliiv zeran tana. Eemon irau tisik saveeŋ veleghiiŋ pazi ve tisees matazi ila Maaron naagho mako.
2PE 2:12 Gabua tau zeran karomŋa tana tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani na, tauzi tiwataghi mako. Tikankaan pani. Yes timin ŋgai sagsag tau tileep izi taan leso tamtamon tisaghav zi ve tirav zi timaat. Yes lezi ghilalooŋ rigta mako. Isaav ighe ŋgar saghati eta ivot pazi, ene tila pa naghozi mon. Tauvene murei, yes pale timaat gha tilalez imin ŋgai.
2PE 2:13 Ŋgar saghati tau tighamghamu na, ivaghamunia tamtamon. Tauvene murei, Maaron pale ivaghamun zi paam. Yes mayazi mako. Tighunghun ve tighamgham ŋgar sasaghati naol ila tamtamon matazi pa mataaz. Ŋgar tauvene igham zi lolozi poia kat. Ŋgar toozi iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Tauvene isaav ighe yamŋa alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, ene tigham lupuuŋ tsiam isaghat, ve tigham gham mayamim. Eemon yes tintinizi pa ŋgar karom tau tighamghamu na.
2PE 2:14 Ŋgar saghati, yes tipuli mako. Matazi saghati ve ghaara toozi tiina. Ve yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone na, zeran tana tighegherev zi pa ghamuuŋ ŋgar saghati. Yes tirau kat pa ŋgar to mataan gabua! Monmon tiyauyau gabua to zetazŋa. Tauta aatyavyav to Maaron ighengheen toozi, ve ighe ivaghamun zi.
2PE 2:15 Tauvene eez duduuŋa to Maaron, yes tipuli wa. Ve aazne, titaghon eez saghati. Ŋgar toozi imin ŋgar to Beor naatu Balam. Balam, i propet ee tau muuŋ ivotia Maaron aliiŋa. Eemon loolo pa maet kat, tauta igham ŋgar tau iduduuŋ mako. Iit tawatagh: Doŋki tisavsaav mako. Eemon Maaron igham doŋki to Balam isaav imin tamtamon, ve iyaon Balam pa ŋgar to borauŋa tau i ighe ighamu. Tauta ipul ŋgar tana.
2PE 2:17 Zeran karomŋa tana, saveeŋ toozi anooŋa mako. Yes timin taan puura tau muuŋ yaa ivotvot pani, ve aazne imaak wa. Ve yes timin taitai tau taghita ve taghe paita uman izi. Eemon mako. Yaghur itiri gha ila. Zeran tana, Maaron igharaat lezi niazi pataghaaŋ wa. Nugh tawe, ndoroom tiina le tiina kat.
2PE 2:18 Pasaa, yes tipapait tauzi ezazi, ve tisasavia saveeŋ soroksorok naol tau le anooŋa mako na. Ve tipapazaagh tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol to uliin. Aghita. Zeran siriv, ŋgarig gha titoor lolozi ve titoova to tipul zetazŋa siriv tau tisapir pa Maaron eez tooni na. Eemon zeran karomŋa tana tighegherev zi gha timulmuul pa ŋgar toozi muŋgaana.
2PE 2:19 Yes tisavsaav pazi tauvene: “Isaav ighe yam ataghon ghei, ene irau lemim ŋgalsekiiŋ pa gabua eta muul mako. Yam irau ataghon taumim lolomim pa gabua ta naol ne.” Eemon tauzi timin besooŋa sorok pa ŋgar saghati tau tighamghamu na. Pa ighe gabua eta tapiri iliiv ghiit, ve igham pooz pait, ene iit tamin besooŋa pani.
2PE 2:20 Zeran tana, tikaria tauzi wa. Pa ighe tamtamon eta iwatagh Tiina ve Uleeŋa toit Yesu Krisi, ve ighur muuri pa ŋgar saghati to taan, eemon murei izi gha ŋgar saghati ikauu ve itatani muul, i pale isaghat kat. Papazoge poia rig. Ve aazne, isaghat le isaghat kat.
2PE 2:21 Imin ta yes tiwatagh eez duduuŋa to Maaron mako, kanaŋ poia. Ve aazne, tiwataghi, ve tigham tutuuŋ patabuyaaŋ to Maaron wa. Eemon tizi gha tighur murizi pani.
2PE 2:22 Ŋgar tau tighamu na, ene itaghon saveeŋ ziiri ru tau monmon tasasavia ne: “Ŋgavuun iluaar ghi, mako imuul ila ighan lulua. Ve ŋgai tauvene paam. Isaav ighe timin tiini le iŋgalaaŋ, ene pale ipel ghi ila tiiŋ muul.”
2PE 3:1 Zeran tsiau, yau lolog igheen tsiam kat. Ene rau ite tau naboode ilat payam. Rau tsiau ru tau nabood zi na, pughuzi eemon. Naghe napei ŋgar tsiam muul, leso ataghon ŋgar ŋgalaaŋa mon ila Maaron maata,
2PE 3:2 ve matamim iŋgal aliiŋa tau muuŋ yes propet patabuyaaŋa tivotia na, tomania tutuuŋ to Tiina toit Krisi, i Uleeŋa toit. Tutuuŋ tawe, mbaŋooŋa tooni tisavia gha alooŋa wa.
2PE 3:3 Alooŋ. Gabua tiina kat tau yau naghe yam awataghi, ene vene: Saawe murei ighe ivot, ene pale tamtamon titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ipazaagh zi pani na, ve tivelegh Tiina toit.
2PE 3:4 Pale tisaav tighe: “Laak, saveeŋ tau muuŋ Krisi imbua ighe i pale imuul ilam, pale ŋeez o anooŋa ivot? Pa saawe to timbuunŋa ve ilam aazne, gabua eta itoor ghi mako. Gabua isov tighengheen toman niazi imin Maaron ighur zi ta muuŋ ve ilam.”
2PE 3:5 Yes tiwatagh. Muuŋ geeg, Maaron isaav mon, ve sambam ve taan tivot. Ve yaa izuur taan ila indou, tauta taan igheen saaŋa, ve yaa igheen siiŋa. Ve murei, saawe to Noa, Maaron igham yaa ivon toman tapiri, ve itav taan muŋgaana tawe tomania tamtamon ve gabua naol isov to taan, ve ireu zi gha tilalez. Eemon zeran karomŋa tana lolozi pa tigham ŋgar pa gabua tawe mako.
2PE 3:7 Ve aazne, saveeŋ eemon tana ikis sambam ve taan, tauta tigheen toman niazi. Ve i pale iŋgin zi poi tauvene ila ila le saawe to Mboŋ Murei, mako yav tiina ighan zi. Saawe tana, i pale igabiiz ghiit. Ve tamtamon tisov tau titaghon eez tooni mako na, i pale ighur atuya pazi gha tilalez.
2PE 3:8 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam. Gabua ee tau naghe lolomim iveegh pani sov. Ene vene: Tiina toit, i ighita aaz eemon imin ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000). Ve ighita ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee imin aaz eemon. Yesuru raratezi ila i maata.
2PE 3:9 Onoon, tamtamon siriv tigham ŋgar tighe Tiina toit izuzuar pa taghoniiŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni. Eemon mako. I ighurghur sooso payam. Pasaa, loolo pa tamtamon eta ilale sov. I ighe tamtamon tisov titoor ŋgar toozi ila pani. Tauta iyai ghi, ve ighur atuya pa tamtamon rekia mako.
2PE 3:10 Saawe tau Tiina toit imuul ilam, i pale ipateeŋ ghiit imin ŋeer umbuuŋa. Mako sambam saamba isov ilale toman luutu tiina kat, ve yav ighan gabua naol isov tau tigheen izala sambam saamba na gha tilalez. Ve taan tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen izi taan na paam, yav pale ighaniir zi tisov tilalez.
2PE 3:11 Tauvene murei, Maaron pale ipasov gabua naol isov gha tilalez. Ighe tauvene, na saa ŋgar ta pale ataghoni? Yam aat agham ŋgar patabuyaaŋ mon, matamim iŋgal Maaron ve ataghon eez tooni, asaŋan saawe tana, ve tinimim ibees pa uraat to votiaaŋ vaaru poia. Leso apasulai saawe tana gha ivot rekia. Saawe tana ighe ivot, ene pale yav iyaryaar ve ighan sambam saamba, ve igham gabua naol isov tau tigheen ila sambam saamba na, tireer gha tilalez.
2PE 3:13 Eemon iit taghurghur mataan pa sambam paaghu ve taan paaghu tau pale tivot itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Maaron. Sambam ve taan paaghu tawe, ŋgar duduuŋa mon pale igheen ila.
2PE 3:14 Tauvene zeran tsiau, saawe tau aleep ve asasaŋan saawe to gabua tana ivot, yam azuari gham le ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ mon. Leso lemim sosor eta ila Maaron maata mako, ve yamŋa Maaron avalupu gham amin eemon ve aleep poia.
2PE 3:15 Ŋgar to Ŋeer Tiina tau ighurghur atuya pait rekia mako, ve isasaŋan ghiit to tatoor ŋgar toit na, yam agham ŋgar pani poi. I ighamgham tauvene pasaa, loolo isaghatin ghiit ve ighe igham mulin ghiit. Toŋvetaz toit Paulus tau loloon igheen tooni kat na, Maaron igham le ŋgar tiina. I ibood saveeŋ payam pa gabua tane raraate imin saveeŋ tsiau tane.
2PE 3:16 Rau tisov tau i ibood zi na, i isavsaav pa gabua tane. Onoon, saveeŋ tooni siriv, puughu ariaaŋa, ve ipataŋan pait to tagham ŋgar pani. Tauta yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone ve tikankaan pa Maaron ŋgar tooni na, tikau saveeŋ tooni, raraate imin tigham pa Maaron aliiŋa siriv tau tiboode na. Ŋgar toozi tawe pale imin puughu pazi to tilalez.
2PE 3:17 Zeran tsiau, yau lolog igheen tsiam kat. Matamim iŋgal. Gabua naol isov tana pale tivot. Ve aazne napaghazoŋai gham pazi pataghaaŋ. Onoon, Krisi igham gham ayooz ariaaŋ. Eemon yam aat matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale yes tau tizorzoor tutuuŋ to Maaron na, tigherev gham pa saveeŋ karom toozi gha atap pa ghuruuŋ ila tsiam, ve aghur murimim pa Krisi.
2PE 3:18 Yesu Krisi, i Tiina ve Uleeŋa toit. Azuari gham le awatagh katini, ve aleep tuŋia ila poia tooni. I eeza tiina pa tapiri ve poia tooni. Tauvene iit tapaiti ta aazne, ve taghon taghon le indeeŋ taan saawe. Onoon.
1JO 1:1 Yei nivovotia saveeŋ maata yaryaare pa ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, ve imin eez pait to tagham lepoogh poia. Muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone ve ilam, ŋeer tawe ilepleep. Ve i izilam ileep tomani ghei, ve nilooŋ saveeŋ tooni ila i tauu aavo, nighita pa matamai, ve nikisi pa nimamai. Tauta nighilaalo kat.
1JO 1:2 Tauvene ŋeer tau imin eez pait to tagham lepoogh poia ila to Maaron, tauta ivot ighazooŋ gha nighita wa. Ta muuŋ ve ilam, yesuru Taama tilepleep. Ve aazne, i ivot ighazooŋ payei gha nighita. Tauta nipariaaŋ saveeŋ tooni, ve nivovotia vaaru payam. Leso aghur ila tooni ariaaŋ, ve aleep matamim yaryaare le alok.
1JO 1:3 Tauvene gabua tau yei nighita ve nilooŋa, tauta nivotia payam. Leso yam alam alup gham tomani ghei, ve itiŋa Tamaan Maaron ve Naatu Yesu Krisi tavalupu ghiit tamin eemon.
1JO 1:4 Saveeŋ tane, niboode leso itiŋa loloon poia le poia kat.
1JO 1:5 Saveeŋ tau nilooŋa ila Yesu Krisi tauu aavo, tauta nivotia payam. Isaav tauvene ighe: Maaron, i ghazooŋa tauu. Ŋgar to ndoroom rigta igheen tooni mako.
1JO 1:6 Tauvene ighe tasaav taghe itiŋa Maaron lupuuŋ toit eemon, ve laghooŋ toit itaghon ŋgar to ndoroom, ene tataghon saveeŋ onoon mako. Tagham karom.
1JO 1:7 Ve isaav ighe laghooŋ toit, tataghon ghazooŋa to Maaron imin i tauu ilepleep ila ghazooŋa tooni loolo, ene aat itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon, ve Maaron Naatu Yesu siŋ tooni irewaar sosor toit isov ilale, ve igham ghiit taŋgalaaŋ ila Maaron maata.
1JO 1:8 Isaav ighe tasaav taghe iit leen sosor eta mako, ene tagham karom pa tauun, ve saveeŋ onoon igheen ila loloon mako.
1JO 1:9 Ve isaav ighe tavotia sosor toit ila to Maaron, i pale ireu zi itaghon ŋgar duduuŋa ve saveeŋ mbuaaŋ tooni. Ŋgar toit tau iduduuŋ mako na, i pale ireua isov ilale, leso igham ghiit taŋgalaaŋ ila maata.
1JO 1:10 Tauvene isaav ighe tasaav taghe iit tagham sosor eta mako, ene itotoi ghiit ighe saveeŋ to Maaron igheen ila loloon mako. Ve ene imin tasaav pani taghe i ŋeer to karom.
1JO 2:1 O natugŋa, yau nabood saveeŋ tane payam, leso ayooz ariaaŋ, ve agham sosor sov. Eemon isaav ighe tamtamon eta itap ve igham sosor, iit leen ŋeer duduuŋa ee tau ivolvool toit, ve igham avoon gha isasavia saveeŋ toit ila to Tamaan Maaron, ene Yesu Krisi.
1JO 2:2 I imaat imin watooŋrau, leso ireu sosor toit, ve itatan aatyavyav to Maaron. Uraat tooni tawe, i igham pa iit mon mako. Igham pa tamtamon tisov to taan.
1JO 2:3 Isaav ighe mataan kisin Maaron tutuuŋ tooni ve tataghon zi irau saawe, ene irau taghilaal taghe iit tawatagh Maaron.
1JO 2:4 Isaav ighe tamtamon eta ighe i iwatagh Maaron, eemon itaghon tutuuŋ tooni mako, ene i ŋeer to karom, ve saveeŋ onoon igheen ila loolo mako.
1JO 2:5 Eemon isaav ighe tamtamon eta maata kisin Maaron aliiŋa ve itaghoni, ene itotoia ighe ŋgar to loloon pa Maaron igheen ariaaŋ ila loolo wa. Tauvene isaav ighe tataghon ŋgar tauvene, ene irau tawatagh taghe iit taleep tuŋia ila to Maaron.
1JO 2:6 Tauvene isaav ighe tamtamon eta isaav ighe: “Yau namin Maaron le ve naleep tuŋia ila tooni,” na i aat itaghon Krisi aaghe niia irau saawe.
1JO 2:7 Yam zetagŋa tau lolog igheen tsiam kat na, tutuuŋ tau naboode payam ne, paaghu payam mako. Ene tutuuŋ muŋgaana. Akaria loŋaaŋni wa. Saawe imin maata tau yam aghur ila, ve ilam aazne, tutuuŋ tane igheen tsiam.
1JO 2:8 Eemon tutuuŋ tau naboode payam ne, aazne imin paaghu muul. Pa muuŋ, anooŋa ivot geeg mako. Eemon aazne, Krisi igham anooŋa ivot. Ve yam paam atotoi anooŋa ivot wa. Pasaa, ghazooŋa tauu to Maaron isul ariaaŋ. Tauta ŋgar to ndoroom ighe isov tane.
1JO 2:9 Isaav ighe tamtamon eta isaav ighe: “Yau naleep ila ghazooŋa to Maaron,” eemon ighur koi pa toŋvetaz eta to Krisi, ene i ilepleep ila ndoroom loolo soone.
1JO 2:10 Ve isaav ighe tamtamon eta loolo pa yes toŋvetaz to Krisi ve ighamgham poghani zi, ene i ilepleep ila ghazooŋa to Maaron. Tamtamon tauvene irau igham tauu, ma zeetŋa siriv titap ve tipul ghuruuŋ ila toozi ne mako.
1JO 2:11 Eemon isaav ighe tamtamon eta ighurghur koi pa toŋvetaz eta to Krisi, ene i ilepleep ila ndoroom loolo. I le ghilalooŋ mako. Pasaa, ŋgar to ndoroom ipoon maata wa. Tauta laghooŋ tooni, i itaghon ŋgar to ndoroom, ve ighilaal eez tau itaghoni ne mako.
1JO 2:12 Natugŋa, yau nabood saveeŋ tane ilat payam pasaa, ila Yesu Krisi eeza, Tamaan Maaron ireu sosor tsiam isov ilale wa.
1JO 2:13 Ve yam zolmana, nabood saveeŋ tane payam pasaa, Ŋeer tau ileep muuŋ ve ilam na, yam awatagh katini wa. Ve yam geegeu paghpaaghu, nabood saveeŋ tane payam pasaa, yamŋa Ŋeer Saghati aparav gha aliivo wa.
1JO 2:14 Tauvene natugŋa, yau nabood saveeŋ tane payam pasaa, yam awatagh Tamaan Maaron wa. Ve yam zolmana, nabood saveeŋ tane payam pasaa, Ŋeer tau ileep muuŋ ve ilam na, yam awataghi wa. Ve yam geegeu paghpaaghu, nabood saveeŋ tane payam pasaa, yam ayooz ariaaŋ, ve saveeŋ to Maaron igheen tuŋia ila lolomim irau saawe, ve yamŋa Ŋeer Saghati aparav gha aliivo wa.
1JO 2:15 Yam aghur lolomim pa ŋgar tomania gabua to taan sov. Pa tamtamon tau ighe ighur loolo pa ŋgar tomania gabua to taan, ene irau loolo igheen to Tamaan Maaron mako.
1JO 2:16 Ŋgar to taan, iit tawataghi wa: Loloon ighaar pa gabua to uliin, gabua maata maata to taan irav mataan, ve tapakur tauun ezaan pa gabua toit. Ŋgar tauvene ilam pa Tamaan Maaron mako. Ene ŋgar to taan.
1JO 2:17 Taan tomania ŋgar ve gabua naol to taan tau tamtamon lolozi ighaar pani na, ene pale ilale. Eemon tamtamon tau ighe itaghon Maaron loolo, ene pale ileep le alok.
1JO 2:18 Natugŋa, ayamaan gham! Pasaa, saawe to Maaron ipasov gabua naol isov, tauta aazne tazaa pani wa. Muuŋ, tisaav payam tighe: “Murei, Yesu koia ee pale ivot.” Ve aazne, katini tivot wa. Tauvene iit tawatagh: Saawe to Maaron ipasov gabua naol isov, tauta tazaa pani wa.
1JO 2:19 Muuŋ, zeran tawe tipaak ghiit, ve itiŋa taluplup ghiit. Eemon aazne, tipul lupuuŋ toit wa. Tauvene yes aat tamtamon toit duduuŋ mako. Imin ta yes tamtamon toit duduuŋ, kanaŋ irau tipul ghiit mako, ve tilepleep tomani ghiit soone. Ŋgar tau tighamu na, ene itotoi zi ighe muuŋ, yes tamtamon toit duduuŋ mako.
1JO 2:20 Eemon yam amin zeran tawe mako. Pasaa, Maaron patabuyaaŋ igham tauu Avuvu payam wa. Ve yam asov awatagh saveeŋ onoon.
1JO 2:21 Yau naghe yam akankaan pa saveeŋ onoon, ta nabood rau tane ilat ne mako. Saveeŋ onoon, yam awataghi wa. Ve yam awatagh: Saveeŋ onoon irau imin puughu pa karom eta mako. Puughu tane ta nabood rau tane ilat payam.
1JO 2:22 Sei ta ŋeer to karom? Ŋeer to karom, ene i tau izorzoor saveeŋ ighe: “Yesu, i Mesia mako.” Tamtamon tauvene, i Krisi koia. I ighur muuri pa Krisi ve Tamaan Maaron paam.
1JO 2:23 Pasaa, tamtamon tisov tau tighur murizi pa Maaron Naatu, ene Tamaan Maaron ileep tomani zi mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ivotia ghuruuŋ ila tooni ighe i ighur ila to Maaron Naatu, ene Tamaan Maaron paam ileep tomania, ve yesuru tivalupu zi timin eemon.
1JO 2:24 Tauvene saveeŋ onoon tau tisavia payam muuŋ ve ilam na, matamim iŋgalŋgali ve akisi tuŋia ila lolomim irau saawe. Leso aleep tuŋia ila to Tamaan Maaron ve Naatu Yesu Krisi.
1JO 2:25 Lepoogh tauvene itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau Yesu igham pait na. Pa muuŋ, i isaav ighe iit pale tagham lepoogh poia ila to Maaron taghon taghon gha ila.
1JO 2:26 Saveeŋ tane, yau naboode ilat payam, leso matamim imomoos poi pa zeran karomŋa tau tighe tipaghau gham pa eez to Maaron.
1JO 2:27 Eemon yam, Krisi igham tauu Avuvu payam, ve Avuvu tana ilepleep tomani gham irau saawe. Tauvene yes tau tizoornugh tighe tipaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa na, lezi uraat eta payam mako. Pasaa, Maaron Avuvu tauu ipaghazoŋai gham pa gabua naol isov. Ve ŋgar tau i ipaghazoŋai gham pani na, ene karom mako. Ene onoon mon. Tauvene yam aat ataghon ŋgar tana, leso aleep tuŋia ila to Krisi irau saawe.
1JO 2:28 Natugŋa, aleep tuŋia ila to Krisi irau saawe. Leso saawe tau i imuul ilam ve itotoi tauu ivot ighazooŋ, iit taroi pa tala tagharauu sov, ve mayaan ila maata sov.
1JO 2:29 Yam awatagh: Krisi, i ŋeer to ŋgar duduuŋa. Tauvene yam irau awatagh aghe: Tamtamon tisov tau titaghon ŋgar duduuŋa na, Maaron igham zi timin paaghu, ve timin i natŋa wa.
1JO 3:1 Aghita. Tamaan Maaron loolo igheen toit ve ipakur ghiit kat. Pasaa, i ipoi ghiit ighe tauu natŋa iit. Ve saveeŋ tane, ene iduduuŋ. Aazne, Maaron igham ghiit tamin i natŋa. Eemon yes tau titaghon taan ŋgara na, tighilaal ghiit mako. Pasaa, yes tighilaal Maaron mako.
1JO 3:2 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aazne, iit tamin Maaron natŋa wa. Ve saa lepoogh tau murei pale taghamu, ene iit takankaan pani. Pasaa, Maaron ipaghazoŋai ghiit pa gabua tana soone. Eemon iit tawatagh: Saawe tau Krisi imuul ilam gha itotoi tauu ivot ighazooŋ, ve taghit katini, ene aat taleep imin i tauu.
1JO 3:3 Tamtamon tisov tau tighurghur matazi pa gabua tane na, yes aat tigharaat tauzi, leso tiŋgalaaŋ ila Maaron maata imin Krisi tauu.
1JO 3:4 Tamtamon tisov tau tigham sosor, ene timalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron. Pasaa sosor, ene ŋgar to tamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni.
1JO 3:5 Ve yam awatagh: Krisi, i le sosor eta mako, ve izilam taan to ireu sosor toit.
1JO 3:6 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ileep tuŋia ila to Krisi, i irau inoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako. Ve isaav ighe ŋeer eta ighamgham ŋgar saghati irau saawe, ene itotoia ighe i ighilaal Krisi soone. Tamtamon tauvene, iwatagh Krisi mako.
1JO 3:7 Natugŋa, ŋeer eta itombaan gham ve ipaghau gham pa eez to Maaron sov. Yes tau titaghon ŋgar duduuŋa imin Krisi itaghoni, ene yes mon ta tiduduuŋ ila Maaron maata.
1JO 3:8 Eemon isaav ighe tamtamon eta ighamgham sosor irau saawe, ene i ŋeer to Sadan. Pasaa, saawe imin maata kat ve ilam, Sadan ighamgham ŋgar saghati. Eemon Maaron Naatu izilam taan ve itotoi tauu ivot ighazooŋ, leso ireu uraat to Sadan isov ilale.
1JO 3:9 Tauvene yes tau Maaron igham zi timin paaghu na, tighamgham sosor irau saawe mako. Pasaa, Maaron tapiri tau igham zi timin paaghu na, ighengheen toozi. Tauvene yes irau tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako.
1JO 3:10 Tauvene eez to taghilaal Maaron natŋa ve Sadan natŋa, ene vene: Isaav ighe tamtamon eta inoknok ghamuuŋ ŋgar tau iduduuŋ ila Maaron maata mako, ene i tamtamon to Maaron mako. Ve isaav ighe ŋeer eta loolo pa toŋvetaz to Krisi mako ve ighamgham poghani zi mako, ene i paam, tamtamon to Maaron mako.
1JO 3:11 Saawe imin maata tau yam aghur ila ve ilam, yam aloŋlooŋ saveeŋ tauvene: Iit aat loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit.
1JO 3:12 Tauvene iit tataghon Kain ŋgar tooni sov. I, Ŋeer Saghati ighamu imin le, tauta iburig ve irav sorokin taazi Avel gha imaat. Ve puughu mindai ta iravu imaat? I ŋgar tooni saghati, ve taazi ŋgar tooni poia ve iduduuŋ ila Maaron maata.
1JO 3:13 Yam toŋvetaz, isaav ighe yes tau titaghon taan ŋgara na tighur koi payam, na arur ve agham ŋgar naol sov.
1JO 3:14 Iit tawatagh: Iit tapul eez to mateegh wa. Ve aazne, tataghon eez to Maaron, tauta tagham lepoogh poia ila tooni. Pasaa, loloon igheen to yes toŋvetaz to Krisi ve taghamgham poghani zi. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo igheen to yes toŋvetaz to Krisi mako, ene i itaghon eez to mateegh.
1JO 3:15 Tamtamon tisov tau tighurghur koi pa toŋvetaz to Krisi, ene Maaron ighit zi ighe yes raratezi imin ŋeer tau irav tamtamon imaat. Ve yam awatagh: Yes tau tirav tamtamon timaat na, lepoogh to mataan yaryaare igheen toozi mako.
1JO 3:16 Saawe tau Yesu Krisi ipul tauu gha imaat pait, i itotoi ŋgar to loloon pa tamtamon ivot ighazooŋ pait. Iit paam aat tataghon ŋgar raraate, ve tarei tauun pa yes toŋvetaz to Krisi.
1JO 3:17 Isaav ighe ŋeer eta irao pa gabua to taan, ve ighita mbolaaŋ igham toŋvetaz eta to Krisi, eemon loolo isaghatini ve iuule mako, ene pale mindai? Ŋgar to Maaron tau i loolo pa tamtamon ve ighamgham poghani zi na, pale igheen to ŋeer tana ma mako? Ene aat mako.
1JO 3:18 Natugŋa, isaav ighe tasavsaav sorok ila avoon uuli taghe loloon pa tamtamon, ve saveeŋ toit le anooŋa mako, ene poia mako. Ŋgar tauvene, ene karom. Iit aat tataghon saveeŋ toit, ve tagham anooŋa ivot. Leso avoon onoon.
1JO 3:19 Tauvene iit aat loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi. Leso tawatagh taghe iit tataghon saveeŋ onoon. Ve saawe tau tayooz ila Maaron naagho, iit pale loloon poia. Irau taroi ma mayaan ne mako.
1JO 3:20 Onoon, saawe siriv, tayamaan ila loloon taghe taduduuŋ ila Maaron maata mako. Eemon poia to Maaron, ene tiina kat, ve ŋgar tooni iliiv ŋgar toit. Isaav ighe mataan kisin gabua ru tane, ene pale ipalot ghiit, leso taroi pa yozeeŋ ila Maaron naagho sov.
1JO 3:21 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Isaav ighe tayamaan ila loloon taghe leen sosor eta ila Maaron maata mako, ene pale taroi pa yozeeŋ ila i naagho mako.
1JO 3:22 Ve isaav ighe taghasoni pa gabua eta, i pale ilooŋ ghiit ve igham pait. Pasaa, mataan kisin tutuuŋ tooni ve tataghon zi, ve taghamgham ŋgar tau ighamu loolo poia.
1JO 3:23 Tutuuŋ tooni, ene vene: Iit aat taghur ila to Naatu Yesu Krisi, ve loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit itaghon tutuuŋ tau Yesu tauu isavia pait na.
1JO 3:24 Tamtamon tisov tau matazi kisin tutuuŋ tooni ve titaghon zi na, yes pale tileep tuŋia ila to Maaron, ve Maaron ileep tuŋia ila toozi, ve tivalupu zi timin eemon. Ve Avuvu tau Maaron igham pait na, tauta igham ghiit taghilaal taghe Maaron ilepleep tomani ghiit irau saawe.
1JO 4:1 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Aazne, propet karomŋa naol tilaghlaagh izi taan. Tauvene isaav ighe tamtamon eta isaav payam ighe: “Yau navovotia saveeŋ itaghon pooz to Maaron Avuvu.” Na aghur ila saveeŋ tooni rekia sov. Yam aat agabiiz poghania: Onoon Maaron Avuvu igham pooz pani, ma mako?
1JO 4:2 Eez to taghilaal yes tau Maaron Avuvu igham pooz pazi na, ene vene: Tamtamon tisov tau tisaav ghazooŋa tighe: “Yau naghur ila to Yesu Krisi naghe i izilam taan, ve imin tamtamon,” ene titaghon pooz to Maaron Avuvu.
1JO 4:3 Ve isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa tauvene mako, ene Maaron Avuvu igham pooz pani mako. I itaghon pooz to avuvu ite. Ene avuvu tau ipapazaagh tamtamon to tighur koi pa Yesu. Muuŋ, yam alooŋ tighe avuvu tawe pale ilam. Ve aazne, i ilam ivot izi taan wa.
1JO 4:4 Eemon natugŋa, yam tamtamon to Maaron. Ve yam atatan zeran karomŋa tawe gha aliiv zi wa. Pasaa, Maaron Avuvu tau ilepleep ila lolomim na, tapiri iliiv i tau ipapazaagh tamtamon gha titaghon ŋgar to taan na.
1JO 4:5 Zeran tawe, gabuazi tomania saveeŋ toozi itotoi zi ighe yes to taan. Tauta yes tau titaghon ŋgar to taan na, tiloŋlooŋ aliŋazi.
1JO 4:6 Eemon iit to Maaron. Tauvene isaav ighe tamtamon eta iwatagh Maaron, i aat ilooŋ aliŋamai. Ve yes tau tiwataghi mako na, tilooŋ aliŋamai mako. Ene eez to taghilaal tamtamon ve tawatagh: Yes titaghon pooz to Maaron Avuvu tau isasavia saveeŋ onoon, ma titaghon pooz to avuvu karom tau ipapaghau tamtamon pa eez to Maaron?
1JO 4:7 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Iit tasov irau loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit. Pa ŋgar tauvene ilam pa Maaron. Tamtamon tisov tau lolozi pa zetazŋa ve tighamgham poghani zi na, Maaron igham zi timin paaghu ve timin i natŋa, ve tiwataghi wa.
1JO 4:8 Ve isaav ighe ŋeer eta loolo pa tamtamon mako ve ighamgham poghani zi mako, ene i iwatagh Maaron mako. Pasaa, ŋgar to loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene Maaron ŋgar tooni.
1JO 4:9 Maaron imbaaŋ Naatu anooŋa eemon izilam taan, leso igham ghiit taleep poia taghon taghon gha ila. Ene ipaghazoŋai ghiit ighe Maaron loolo igheen toit kat.
1JO 4:10 Ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon, iit tataghoni irao mako. Eemon Maaron, i loolo pait kat. Aghita. I imbaaŋ Naatu anooŋa eemon izilam taan, ve imaat imin watooŋrau to ireu sosor toit ve itatan aatyavyav to Maaron.
1JO 4:11 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Isaav ighe Maaron loolo pait kat tauvene, na iit paam, aat loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit.
1JO 4:12 Onoon, tamtamon eta ighit katin Maaron soone. Eemon isaav ighe loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit, ene itotoi ighe Maaron ileep tuŋia ilam toit, ve ŋgar tooni tau loolo igheen to tamtamon ve ighamgham poghani zi, ene igheen ariaaŋ ila loloon wa.
1JO 4:13 Maaron igham tauu Avuvu pait wa. Tauvene iit tawatagh: Iit taleep tuŋia ila tooni, ve i ileep tuŋia ilam toit.
1JO 4:14 Tamaan Maaron imbaaŋ Naatu izilam taan to igham mulin iit tamtamon to taan. Ve yei nighit katin uraat tooni tawe, ve nighazooŋ pa puughu. Tauta nipariaaŋ saveeŋa, leso aghur ila.
1JO 4:15 Isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa ighe i ighur ila ighe Yesu, i Maaron Naatu, ene Maaron ileep tuŋia ila tooni, ve i ileep tuŋia ila to Maaron, ve yesuru tivalupu zi timin eemon.
1JO 4:16 Tauvene ŋgar to Maaron tau loolo igheen toit ve ighamgham poghani ghiit, ene iit taghilaalo wa. Ve taghur ila taghe ene onoon. Ŋgar to loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi, ene Maaron ŋgar tooni. Tauvene isaav ighe iit takis ŋgar tana tuŋia, ve tataghoni irau saawe, ene aat taleep tuŋia ila to Maaron, ve i ileep tuŋia ilam toit, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon.
1JO 4:17 Isaav ighe takis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon igheen tuŋia ila loloon, ene saawe to Mboŋ Murei, iit aat leen roiŋ pa gabizooŋ to Maaron mako, ve tayooz ila naagho toman loloon poia. Pasaa, saawe tau taleep izi taan, iit tataghon ŋgar tau Krisi ighamu na.
1JO 4:18 Tauvene isaav ighe takis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon ariaaŋ, ene irau taroi pani mako. Pasaa, roiŋ puughu, ene vene: Taroi pa atuya to sosor toit. Tauvene isaav ighe ŋeer eta iroi pa Maaron, ene itotoi ighe ŋgar to Maaron tau loolo pait kat ve ighe igham poghani ghiit na, i ighazooŋ pani soone.
1JO 4:19 Maaron loolo igheen toit ve igham poghani ghiit imin maata. Tauta aazne, iit loloon pani, ve loloon pa tamtamon paam.
1JO 4:20 Tauvene isaav ighe ŋeer eta ighe i loolo igheen to Maaron, eemon ighurghur koi pa yes toŋvetaz to Krisi, ene i ŋeer to karom. Pasaa, toŋvetaz to Krisi, i ighit zi pa maata. Eemon Maaron, tamtamon eta irau ighita mako. Tauvene isaav ighe ŋeer eta loolo pa tamtamon mako ve igham poghani zi mako, ene i irau loolo pa Maaron paam mako.
1JO 4:21 Tauta Krisi ighur tutuuŋ tane pait: Tamtamon tau ighe loolo pa Maaron, i aat loolo pa yes toŋvetaz to Krisi paam, ve igham poghani zi.
1JO 5:1 Tamtamon tisov tau tighur ila tighe Yesu i Mesia, ene Maaron igham zi timin paaghu, ve timin i natŋa wa. Ve tamtamon tisov tau lolozi igheen to Tamaan Maaron na, lolozi pa Maaron natŋa paam.
1JO 5:2 Isaav ighe loloon pa Maaron ve tataghon tutuuŋ tooni, ene pale tawatagh taghe iit loloon igheen to Maaron natŋa.
1JO 5:3 Pasaa, eez to tatotoi tauun taghe loloon pa Maaron, ene vene: Mataan kisin tutuuŋ tooni ta naol ne, ve tataghon zi. Ve tutuuŋ tooni, ene ipataŋan pait to tataghon zi ne mako.
1JO 5:4 Tamtamon tisov tau Maaron igham zi timin natŋa, yes titatan ŋgar to taan. Ve eez to tatatan ŋgar to taan, ene vene: Tayooz ariaaŋ ve takis ghuruuŋ ila toit tuŋia.
1JO 5:5 Savunugha irau titatan ŋgar to taan? Ene yes tau tighur ila to Yesu tighe i Maaron Naatu. Yes tana mon ta irau titatan ŋgar to taan.
1JO 5:6 Yesu Krisi imin tamtamon ve izilam taan, ve igham yaa, ve siŋ tooni imaliŋ gha imaat izala ai pambarooŋ. I igham yaa mon mako. Igham yaa, ve murei siŋ tooni imaliŋ paam. Ve Maaron Avuvu ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni paam, leso taghur ila. Pasaa, i isasavia saveeŋ onoon.
1JO 5:7 Tauvene gabua tol tau tipariaaŋ ghiit to taghur ila to Yesu, ene vene:
1JO 5:8 Avuvu Patabuyaaŋ, yaa ve siŋ. Gabua tol tane, ŋgarazi raraate.
1JO 5:9 Saawe naol, iit taghur ila saveeŋ tau tamtamon tisavia to tipariaaŋ zetazŋa saveeŋ toozi. Eemon Maaron, i iliiv iit tamtamon kat. Tauvene isaav ighe i ipariaaŋ saveeŋ to Naatu, iit aat taghur ila le taghur ila kat.
1JO 5:10 Isaav ighe tamtamon eta ighur ila to Maaron Naatu, i aat iyamaan ila loolo ighe gabua tau i ighur ila na, ene onoon. Ve isaav ighe tamtamon eta ighur ila tooni mako, ene i ivelegh Maaron ighe i aavo karom. Pasaa, saveeŋ tau Maaron isavia to ipariaaŋ saveeŋ to Naatu na, tamtamon tana ighur ila mako.
1JO 5:11 Saveeŋ tauvene: Lepoogh poia tau iseeŋga taghon taghon gha ila na, Maaron igham pait wa. Lepoogh tawe, taghamu ila to Naatu.
1JO 5:12 Tauvene tamtamon tau ighe igham Maaron Naatu, ene igham lepoogh poia ila to Maaron wa. Ve tamtamon tau ighe igham Maaron Naatu mako, ene igham lepoogh tawe mako.
1JO 5:13 Saveeŋ isov tane, yau naboode pa yam zeran tau aghur ila to Maaron Naatu, leso yam awatagh kat aghe yam agham lepoogh poia ila to Maaron wa. Lepoogh tawe pale iseeŋga taghon taghon gha ila.
1JO 5:14 Tauvene iit taroi pa ghasoniiŋ Maaron pa leen gabua sov. Pa ighe taghasoni pa gabua eta itaghon i loolo ve ŋgar tooni, i aat ilooŋ ghiit ve igham gabua tana pait.
1JO 5:15 Ve iit tawatagh: Maaron iloŋlooŋ suŋuuŋ toit irau saawe. Tauvene isaav ighe iit taghasoni pa gabua eta, i aat ilooŋ suŋuuŋ toit, ve igham pait.
1JO 5:16 Isaav ighe iit taghita toŋvetaz toit eta igham sosor tau Maaron irau ireua, iit aat tasuŋ Maaron. Leso igham mulin tamtamon tana, ve imuul ilam pa eez to lepoogh maata yaryaare. Ve yes tau tighur murizi pa Krisi, ve ŋgar toozi iyaryaaŋ kat na, leg saveeŋ eta pazi mako. Zeran tauvene, irau taghason Maaron pazi mako. Pasaa, yes lezi eez eta muul mako. Murei, yes pale timaat gha tilalez.
1JO 5:17 Onoon, ŋgar sasaghati isov, ene sosor. Eemon sosor siriv irau igham ghiit tamaat gha talaleen ne mako.
1JO 5:18 Iit tawatagh: Tamtamon tisov tau Maaron igham zi timin paaghu na, yes tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati mako. Pasaa, Maaron Naatu maata pazi ve iŋginŋgin zi. Tauvene Ŋeer Saghati irau ivaghamun zi mako.
1JO 5:19 Ve iit tawatagh: Iit tamtamon to Maaron. Eemon eval tiina to taan, yes tileep ila Ŋeer Saghati niima, ve i ighamgham pooz pazi.
1JO 5:20 Ve iit tawatagh: Maaron Naatu izilam taan, ve ipaghazoŋai ŋgar toit, leso tawatagh katin Maaron tauu. Tauta aazne, iit taleep ila to Maaron tauu ve Naatu Yesu Krisi, ve itiŋa tavalupu ghiit tamin eemon. Yesu Krisi, i Maaron tauu. Ve i ta imin puughu pa lepoogh maata yaryaare.
1JO 5:21 Natugŋa, matamim imomoos poi pa taumim, ve aleep soghan pa maaron karomŋa tisov.
2JO 1:1 Yau ŋginiiŋ to lupuuŋ to Krisi. Nabood rau tane pa yo olman tinazi tau Maaron isiigh ghom umin le na, tomania natumŋa. Saveeŋ onoon ilup ghiit, tauta lolog igheen tsiam kat. Ve yau mon mako. Tamtamon tisov tau tiwatagh saveeŋ onoon na, lolozi igheen tsiam paam.
2JO 1:2 Pasaa aazne, saveeŋ onoon igheen tuŋia ila loloon. Ve saveeŋ tane pale igheen tomani ghiit tauvene taghon taghon gha ila.
2JO 1:3 Iit tau tataghon saveeŋ onoon, ve loloon pa Maaron ve tamtamon paam ne, poia to Tamaan Maaron yesuru Naatu Yesu Krisi pale izaa toit, ve lolozi isaghatin ghiit, ve tigham ghiit taleep poia toman loloon luuma. Onoon.
2JO 1:4 O olman tinazi, yau naghita natumŋa siriv laghooŋ toozi iduduuŋ kat pa saveeŋ onoon. Yes titaghon duduŋai tutuuŋ tau Tamaan Maaron ighuru pait na. Tauta tigham ghau lolog poia kat. Aazne, nabood rau tane payo, leso napariaaŋ ghom muul pa ŋgar to loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit. Tutuuŋ tane, paaghu mako. Saawe imin maata tau taghur ila ve ilam, tutuuŋ tane igheen toit.
2JO 1:6 Eez to loloon pa Maaron ve tamtamon, ene vene: Laghooŋ toit, iit aat tataghon duduŋai tutuuŋ to Maaron. Ve tutuuŋ tooni tiina, ene vene: Iit aat loloon pa tauun ve tavaghamu poghani ghiit. Saawe imin maata ve ilam, yam aloŋlooŋ tutuuŋ tane.
2JO 1:7 Yau nasaav payam tauvene pasaa, zeran karomŋa naol tila tirau taan, ve tipapaghau tamtamon pa eez to Maaron. Saveeŋ tau iit tavovotia taghe Yesu Krisi izilam taan ve imin tamtamon, ene yes tivotia mako. Pasaa, yes tighur ila tauvene mako. Tamtamon tau ighe igham tauvene, i ŋeer to karom, ve imin Yesu koia.
2JO 1:8 Tauvene ayamaan gham pa zeran karomŋa tawe. Mako pale tigherev gham gha apul eez to Maaron, ve uraat tau nighamu ila sosomim na, le anooŋa mako ve ileple. Tauvene ayooz ariaaŋ. Leso murei, na agham suvinia atuya tsiam.
2JO 1:9 Tamtamon tisov tau tikis saveeŋ to Krisi tuŋia mako, ve tiseeŋga pa saveeŋ siriv itaghon tauzi ŋgar toozi na, Tamaan Maaron ileep tomani zi mako. Eemon isaav ighe tamtamon eta ikis saveeŋ to Krisi tuŋia ve itaghoni, ene itotoia ighe Tamaan Maaron ve Naatu Yesu Krisi tileep tomania, ve yesŋa tivalupu zi timin eemon.
2JO 1:10 Isaav ighe tamtamon eta ilat tsiam, ve ivotia saveeŋ tau isapir pa saveeŋ to Krisi tane, yam aghamu ilat ileep tomani gham ila ruum tsiam sov. Ve agham aaz poia pani ve yamŋa asavsaav sov. Aleep soghan pani. Mako pale apaako pa uraat tooni saghati tawe ma vene.
2JO 1:12 Yau leg saveeŋ naol tau naghe nasavia payam. Eemon lolog pa bodeeŋni ila rau mako. Yau naghe taug nalat naghit gham ve itiŋa tasavsaav. Tagham tauvene, o loloon poia kat.
2JO 1:13 Tazimliva tau Maaron isiigho imin le na natŋa tane tigham aaz poia payo.
3JO 1:1 O etag ite Gaius, yau ŋginiiŋ to lupuuŋ to Krisi tau nabood rau tane ilat payo. Yau lolog igheen tsio kat. Pasaa, saveeŋ onoon ilup ghiit tamin eemon wa. Yau nawatagh: Yo uleep poia pa gabua to anunuun. Ve naghe uleep poia pa gabua to anoŋaan paam, o poia. Tauvene naghason Maaron naghe i maata payo, leso moroghooŋ eta igham ghom sov, ve tinim poia mon, ve gabua isov ighur poi payo.
3JO 1:3 Toŋvetaz toit siriv tilam, ve tipaesia varum payau tighe yo ukis saveeŋ onoon tuŋia, ve laghooŋ tsio, yo utaghon duduŋaini. Tauta igham ghau lolog poia kat.
3JO 1:4 Isaav ighe yau nalooŋ tighe natugŋa tau napaghazoŋai zi pa eez to Krisi na laghooŋ toozi iduduuŋ itaghon saveeŋ onoon, ene igham ghau lolog poia iliiv gabua naol isov.
3JO 1:5 Etag ite, yau lolog igheen tsio kat. Yau naghit ghom naghe tinim ibees kat pa uraat tsio to ŋginiiŋ yes toŋvetaz to Krisi pa lepoogh toozi. Onoon, tamtamon siriv, muuŋ yo uwatagh zi mako. Eemon saawe tau tilat peria tsio, yo ugham zi toman lolom poia, ve uŋgin poghani zi.
3JO 1:6 Ŋgar poia tau yo utotoia pazi na, yau nawataghi pasaa, tamtamon toozi siriv tilam ve tipaesia varum ila lupuuŋ to Krisi gha nilooŋa. Tighe yo lolom pazi ve ugham poghani zi kat. Isaav ighe tipaburigin laghooŋ toozi muul, na ughit zi pa saa gabua tau timbool pani na ve uul zi pani. Leso ugham Maaron loolo poia.
3JO 1:7 Pasaa, yes tipul nugh toozi sorok mako. Yes tilaagh pa votiaaŋ Krisi eeza. Ve yes tau tighur ila to Krisi mako na, zeran tana lolozi pa ghamuuŋ uleeŋ eta ila toozi mako.
3JO 1:8 Zeran tauvene, iit aat tagham zi toman loloon poia, ve taŋgin poghani zi. Leso itiŋa talup ghiit pa uraat to votiaaŋ saveeŋ onoon.
3JO 1:9 Muuŋ, yau nabood saveeŋ siriv pa lupuuŋ tsiam. Eemon Diotrepes tau izuari ghi ighe le imin daaba tsiam na, i izorzoor saveeŋ tsiei.
3JO 1:10 Tauvene murei, isaav ighe nalat navot tsiam, ene aat navotia ŋgar saghati tooni ivot ighazooŋ. Pasaa, i iŋgalŋgal saveeŋ sasaghati naol payei. Ve tane mon mako. Isaav ighe toŋvetaz siriv to Krisi tighe tilat tigig gham, ene i irau igham zi toman loolo poia mako. Ve isaav ighe tsiam siriv tighe tigham zi, ene paam, i iŋgalsekin zi, ve izirziir zi pa lupuuŋ to Krisi.
3JO 1:11 Etag ite, lolog igheen tsio kat. Ŋgar saghati tauvene, yo utaghoni sov. Yo aat utaghon ŋgar poia mon. Pa tamtamon tau ighe itaghon ŋgar poia, ene i tamtamon to Maaron. Eemon isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar saghati, ene itotoia ighe i ighilaal Maaron irao soone.
3JO 1:12 Eemon Demitrius, tamtamon tisov tipait vaaru. Pasaa, ŋgar tau i ighamghamu na, ene iduduuŋ itaghon saveeŋ onoon. Ve yei paam nipaiti. Ve yo uwatagh: Saveeŋ tsiei, ene onoon mon.
3JO 1:13 Yau leg saveeŋ naol to nasavia payo. Eemon lolog pa bodeeŋni ila rau mako.
3JO 1:14 Pasaa, lolog ighur naghe malau mako pale taug nalat naghit ghom ve ituru tasavsaav.
3JO 1:15 Luuma to Maaron aat izaa tsio. Onoon. Zetaanŋa siriv tau yeŋa nileep sene, tigham aaz poia payo. Ve yo paam, ugham aaz poia tsiei pa zetaanŋa tau tileep izi ta sena. Uwaat ezazi le tisov, ve ugham aaz poia tsiei pazi.
JUD 1:1 Yau Jud besooŋa to Yesu Krisi ve Yakobus taazi. Nabood rau tane ilat pa yam tau Tamaan Maaron ighur loolo payam, ve ipoi gham amin i le, ve aazne aleep ila Yesu Krisi niima na.
JUD 1:2 Maaron toit, i loolo isaghatin gham ve ipul sosor tsiam, ve ighur luuma tooni izaa tsiam, ve loolo igheen tsiam kat. Yau naghe poia tooni izazaa tsiam tauvene, le ivot imin tiina kat.
JUD 1:3 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Lolog ipaburigin ghau naghe le nabood saveeŋ payam pa uraat to Maaron tau igham mulin ghiit ve ilup ghiit tamin eemon. Eemon naghita naghe yau aat nabood saveeŋ tau pale ipalot gham leso aparav ariaaŋ pa saveeŋ to Krisi tau iit taghur ila na. Saveeŋ tane, Maaron ighuru ila iit tamtamon tooni patabuyaaŋa nimaan pataghaaŋ wa, ve i ighe iit taŋgin poghania.
JUD 1:4 Yau nasaav payam pasaa, zeran karomŋa siriv tau titaghon Maaron eez tooni mako na, tilat gha tiyooŋ ila sosomim. Tiina toit Yesu Krisi tau iŋginŋgin ghiit ne, yes tighur murizi pani wa. Ve tikau saveeŋ pa poia to Maaron tighe: Isaav ighe tala pa naghoon mon ve mataan saghati imin ŋgavuun, ene kaut sorok. Pasaa, Maaron pale ireu sosor toit. Saveeŋ karom toozi tawe imin puughu pa tamtamon tigham ŋgar sasaghati naol. Tauvene murei, Maaron pale igabiiz zi, ve ighur atuya pazi gha tilalez. Saveeŋa, tiboode muuŋ wa.
JUD 1:5 Yam awatagh: Muuŋ, Ŋeer Tiina igham mulin eval tiina to Israel gha tipul Isip. Eemon murei, tamtamon toozi siriv tighur ila tooni mako, ve tizoor aliiŋa. Tauta i irav zi gha tilalez. Saveeŋ tane, paaghu payam mako. Yam asov awataghi. Ve aazne napit saveeŋa muul, leso matamim kisini.
JUD 1:6 Ve agham ŋgar pa yes aŋela tau muuŋ geeg tizoor Maaron aliiŋa na. Uraat tau Maaron ighuru ila nimazi ve ezazi pani, tomania niazi to lepoogh tau i igham pazi na, yes tirere pani, ve tipuli. Tauta Maaron iziir zi tighau pa niazi, ve ikau zi pa ravraav ariaŋazi tau pale igheen irau saawe, ve ighur zi tileep ila ndoroom tiina loolo. Leso tileep ta sewe, ve tisaŋan saawe tiina to Mboŋ Murei, mako i igabiiz zi ve ighur atuya pazi.
JUD 1:7 Ve Sodom ve Gomora tomania nugh siriv tau tigharau zi na paam. Yes tipul tauzi kat pa ŋgar sasaghati to ulizi, ve matazi saghati imin ŋgavuun. Ŋgar tau tighamu na, ene irao ŋgar mako. Pasaa, zitamoot toozi timomogheer pa zetazŋa zitamoot mbolezi. Pataŋani tau Maaron ighuru pazi na, ene itotoi ghiit pa saa atuya tau pale Maaron igham pa zeran sasaghati. Yav pale ighan zi taghon taghon gha ila. Irau isov mako.
JUD 1:8 Zeran karomŋa tau tileep ila sosomim na, tauvene paam. Ŋgar toozi iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Pasaa, tandaghiiŋ toozi soroksorok igham ŋgar toozi ivaghamgham. Tauta titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ipazaagh zi pani, ve tizorzoor yes pooza tau Maaron ighur zi pa ŋginiiŋ ghiit, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa yes aŋela tau ezazi ve tapirizi tiina na.
JUD 1:9 Aghita. Aŋela Mikael, i daaba to aŋela tisov. Eemon saawe tau yesuru Sadan tivazorai zi pa Mose paata, i ipakur tauu ve isavia saveeŋ saghati eta pa Sadan imin yaoniiŋni ne mako. Isaav mon tauvene: “Ŋeer Tiina tauu pale iyaon ghom.” Pasaa, i iwatagh: Uraat to gabizooŋ ve ghuruuŋ atuya, ene gabua to Maaron.
JUD 1:10 Eemon zeran karomŋa tana tipakur tauzi ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa gabua tau tauzi tikankaan pani na. Yes lezi ŋgar poia eta mako. Ŋgar toozi, ene imin to ŋgai sagsag. Saa ŋgar saghati tau lolozi ipazaagh zi pani, ene tila pa naghozi mon. Tauta tighamgham ŋgar tau pale ivaghamun zi gha tilalez.
JUD 1:11 Zeran tana tikaria tauzi wa! Pasaa, eez to saveeŋ onoon, yes tipuli wa. Laghooŋ toozi, yes titaghon ŋgar to Kain. Ve lolozi ighaar pa maet, tauta tipul tauzi pa ŋgar saghati, ve tighegherev Maaron tamtamon tooni pa ghamuuŋ sosor, imin muuŋ Balam ighamu. Ve tizorzoor Maaron uraata tooni, imin muuŋ Kora ighamu. Tauvene murei, yes pale tilalez, imin Kora.
JUD 1:12 Saawe tau yam alup gham pa ghanghaniiŋ toman suŋuuŋ itaghon eez to lolomim pa taumim, zeran tana tigham lupuuŋ tsiam isaghat ila Maaron maata. Pasaa, lezi roroniiŋ eta pani mako, ve tigham ŋgar pa zetazŋa mako. Matazi iŋgalŋgal tauzi mon. Yes timin taitai tau taghita ve taghe paita uman izi, eemon mako. Yaghur itiri gha ila. Ve timin ai tau saawe tooni to iyanooŋ, eemon anooŋa mako, ve imaat gha igorgor. Tauvene tamtamon tipeii tomania waria, ve tisiki ilale. Yes timin tamtamon tau timaat pai ru. Pasaa, eez to mateegh tau muuŋ titaghoni ve tipuli, tauta aazne tila titaghoni muul.
JUD 1:13 Yes timin dibom tau ipol ve imbeluut muun izaa. Pasaa, tipapazaagh tamtamon pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol tau ighe iit taghamu, ene pale mayaan. Eemon yes mayazi mako. Ve timin pitum tau tisosor pa eez toozi. Zeran tana, Maaron igharaat niazi pataghaaŋ gha isasaŋan zi. Leso tileep ta sewe ila ndoroom tiina loolo taghon taghon gha ila.
JUD 1:14 Iit tawatagh. Adam naatu, ene Set, ve Set naatu Enos, ve paaghu toozi tiparseeŋ tauvene ila le Enok ivot imin liim ve ru. Enok tawe, i propet ee tau ivovotia Maaron aliiŋa. Saveeŋ tooni siriv iŋarui zeran karomŋa tawe. Ighe: ‘Aghita. Ŋeer Tiina pale ilam tomania aŋela tooni patabuyaaŋa ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ,
JUD 1:15 leso igabiiz tamtamon tisov ve ighur atuya pazi. Ve yes tau matazi iŋgal Maaron mako ve tisosor pa eez tooni na, i pale ighur atuya pazi pa ŋgar sasaghati toozi naol isov, ve saveeŋ sasaghati isov tau tisiksiki pani na.’
JUD 1:16 Zeran karomŋa tana, lolozi poia pa gabua eta mako. Monmon tiŋoŋooŋ ve tiyauyau avozi pa tamtamon. Ve titaghon ŋgar sasaghati tau lolozi ipazaagh zi pani na, ve tipapait tauzi ezazi toman aliŋazi tiina. Ve tighamgham ŋgoreeŋ pa tamtamon, leso tigham lolozi, ve titaghon zi pa ŋgar toozi.
JUD 1:17 Yam zeran tsiau, lolog igheen tsiam kat. Matamim iŋgal saveeŋ tau muuŋ mbaŋooŋa to Tiina toit Yesu Krisi tisavia pa ŋgar tau murei pale ivot.
JUD 1:18 Yes tisaav payam tighe: “Saawe murei ighe ivot, ene pale tamtamon matazi iŋgal Maaron mako, ve titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ipazaagh zi pani na, ve tivelegh Tiina toit.”
JUD 1:19 Tamtamon tauvene, tireureu lupuuŋ to Krisi. Pasaa, Maaron Avuvu ileep ila lolozi mako, ve titaghon ŋgar to taan mon.
JUD 1:20 Eemon yam zeran tsiau, ghuruuŋ ila tsiam tau Maaron igham payam na, ene gabua patabuyaaŋ kat. Yam aat avapaloti gham, leso ghuruuŋ ila tsiam ivot imin tiina ve iyaryaaŋ kat. Ve asuŋ itaghon pooz to Maaron Avuvu.
JUD 1:21 Maaron loolo igheen toit kat, ve ighamgham poghani ghiit. Tauvene yam paam, matamim kisin ŋgar tooni tawe ve ataghoni irau saawe. Ve asaŋan saawe to Tiina toit Yesu Krisi loolo isaghatin gham ve igham mulin gham, ve igham gham aleep matamim yaryaare le alok.
JUD 1:22 Yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ geeg soone ve lolozi ruru na, yam ayau avomim pazi sov. Lolomim isaghatin zi ve auul zi.
JUD 1:23 Tamtamon tsiam siriv tileep ila saghati loolo wa. Timin atatiit tau yav ighanghan ila. Tauvene rekia mon ve apas zi tivot pa ŋgar toozi saghati tawe. Leso amin eez pazi to Maaron igham mulin zi. Ve tamtamon siriv, ŋgar sasaghati tau lolozi ipapazaagh zi pani na igham zi tisaghat kat ila Maaron maata, imin nonoghiiŋa tau timbeghazi. Tamtamon tauvene, lolomim isaghatin zi ve auul zi. Eemon matamim imomoos poi pa taumim. Mako pale tiyes gham pa ŋgar toozi. Tauvene apaak zi pa ŋgar toozi saghati tawe sov. Aleep soghan pa ŋgar toozi tawe ve aghur koi pani.
JUD 1:24 Maaron tau Uleeŋa toit ne, i mon ta Maaron tauu. I irau ipalot gham, leso atap sov, ve ayooz ariaaŋ. Ve i irau igham gham ala aleep tomania ila mbonari loolo toman lolomim poia kat. Pasaa, uraat to Krisi igham gham aduduuŋ ila Maaron maata, ve lemim sosor eta muul mako. I saksaki ve eeza tiina kat pa tapiri ve poia tooni. Ve gabua naol isov tileep ila i saamba. Muuŋ geeg, saawe tau gabua eta ivot soone, i ileep tauvene. Ve aazne ve murei paam, i pale ileep tauvene taghon taghon gha ila. Tauvene iit tapaiti ila Tiina toit Yesu Krisi eeza. Onoon.
REV 1:1 Saveeŋ tane isavia gabua tau muuŋ tigheen ŋgozaaŋ ila to Maaron mon, ve aazne Yesu Krisi ivoti zi gha tivot tighazooŋ wa. Maaron ighe besooŋa to Krisi tiwatagh gabua tau malau mako pale tivot itaghon ŋgar tooni. Tauta igham saveeŋ tane pa Krisi. Ra Krisi aana imbaaŋ aŋela tooni ilam ivotia saveeŋ tane pa yau Yoan, besooŋa tooni.
REV 1:2 Gabua naol tau rau tane isavi zi ne, taug naghit zi pa matag. Tauta napariaaŋ saveeŋa naghe ene saveeŋ onoon to Maaron tau ipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu Krisi.
REV 1:3 Saveeŋ tau naboode ila rau tane, ene Maaron tauu aliiŋa tau iŋarui ghiit. Sei tau ighe iwaato pa tamtamon, ene pale poia to Maaron izaa tooni. Ve yes tau tilooŋa ve titaghoni na paam, poia to Maaron pale izaa toozi. Pasaa, saawe to saveeŋ tane ighur anooŋa, ene ilam igharau wa.
REV 1:4 Yau Yoan. Nabood rau tane ilat pa yam lupuuŋ liim ve ru to Krisi tau aleep izi taan sirivu to Asia na. Maaron toit, i ileep irau saawe. Ileep muuŋ geeg, ileep aazne, ve murei, i pale ilam. I tauu, tomania Yesu Krisi, ve Avuvu liim ve ru tau tileep ila Maaron naagho igharau niia to ghamuuŋ pooz na, poia toozi pale izaa tsiam, ve tiŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma. Onoon.
REV 1:5 Yesu Krisi, i loolo eemon, ve ipariaaŋ saveeŋ onoon. Leso tamtamon tighur ila. I ta iburig pa mateegh imin maata. Ve i ta imuuŋ pa gabua naol isov, ve iŋginiir kinik tisov to taan. I loolo igheen toit kat. Tauta siŋ tooni imaliŋ pa sosor toit, ve ipas ghiit tavot pa saghati tapiri.
REV 1:6 Ve igham ghiit tamin i tauu le. Leso tatotoi pooz tooni pa tamtamon, ve tabees pa Taama Maaron imin zeran to watooŋrau. Yesu Krisi, i eeza tiina pa tapiri ve poia tooni, ve iŋgin gabua naol isov. Tauvene iit aat tapakuru ta aazne ve taghon taghon gha ila. Onoon.
REV 1:7 Aghita. I pale ileep ila taitai ve ilam, ve tamtamon tisov tighita pa matazi. Yes tau tiravu imaat na, pale tisov tighita paam. Tauvene nughmariŋ to taan pale tighita, ve titaŋ tiina. Onoon kat. Gabua tane pale ivot.
REV 1:8 Tiina toit Maaron ileep irau saawe. Ileep muuŋ geeg, ileep aazne, ve murei, i pale ilam. I saksaki ve iŋgin gabua naol isov. I isaav ighe: “Yau naleep muŋgaaŋ, ve naleep murei geeg. Namin gabua naol isov puughu, ve yau ta napasov zi.”
REV 1:9 Yau Yoan, toŋvetaz tsiam. Yau namin etamim pasaa, Yesu igham ghiit tamin le, ve itiŋa taleep ila pooz tooni loolo wa. Tauta tamtamon tighurghur pataŋani pait. Eemon iit tayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani tau ighamgham ghiit ne. Aazne, tiziir ghau nalam naleep izi sisi Patmos pasaa, navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve napariaaŋ zi to tighur ila to Yesu.
REV 1:10 Saawe patabuyaaŋ ee to Tiina toit, yau nasuŋsuŋ, ve Maaron Avuvu tapiri izaa tsiau. Ra nalooŋ bobaaŋ tiina ee ilam pa murig imin tavuur itaŋ.
REV 1:11 Isaav ighe: “Gabua tau yo ughit zi ne, ubood zi ila rau, ve uyambaara ila pa lupuuŋ liim ve ru to Krisi tau tileep izi nugh tane: Epesus, Smerna, Pergamum, Tiatira, Sardis, Piladelpia, ve Laodisia.”
REV 1:12 Tauvene natoor ghau naghe naghita sei tau isavsaav payau. Saawe tau matag imuul, yau naghita lam aiazi liim ve ru tau tigharaat zi pa gol,
REV 1:13 ve ŋeer ee iyooz ila bodbodaaŋ to lam aiazi tawe. Naagho imin Tamtamon Naatu. I inonogh ghi pa nonoghiiŋa malaua tau ipoon avaara le ila ipas aaghe puughu. Ve gabua milmilia tau tigharaata pa gol na ilivut gargari.
REV 1:14 Daaba raua moom ve ipisosooŋ kat imin sipsip ooro, ma taitai pisosooŋa. Ve maata imin yav yaama.
REV 1:15 Aaghe milmilia imin mbaras tau yav ighani le muun ighau ve iŋgalaaŋ kat. Ve aliiŋa, ene imin nugh tau yaa tiina iyatyaat izi toman luutu tiina.
REV 1:16 I ikis pitum liim ve ru ila niima tapir, ve mbuzaagh ee igheen ila aavo. Mbuzaagh tooni, maata kat. Ve mbuzaagh tawe, maata ru. Ŋeer tawe naagho isul imin aaz tau ighaaz kat.
REV 1:17 Yau naghita ŋeer tawe le tapirig isov, ve natap izi aaghe puughu imin tamtamon tau imaat. Eemon i ikis ghau pa niima tapir, ve isaav payau ighe: “Uroi sov. Yau ta naleep muŋgaaŋ ve naleep murei geeg. Yau namin puughu pa gabua naol isov. Ve yau aat naŋgin zi tauvene le taan saawe.
REV 1:18 Yau naleep matag yaryaare irau saawe. Muuŋ, yau namaat. Eemon ughita. Aazne, naleep matag yaryaare. Ve yau aat naleep tauvene le alok. Yau ta naŋgin mateegh ve nugh to yes mateegha.
REV 1:19 Tauvene ubood gabua tau ughit zi ne. Gabua tane, aazne siriv tivotvot. Ve siriv pale tivot murei.
REV 1:20 Pitum liim ve ru tau yo ughit zi tigheen ila nimag tapir ne, tomania lam aiazi liim ve ru, ene puughu yoŋgaaŋa. Puughu tauvene: Lam aia liim ve ru, ene izaa to lupuuŋ liim ve ru to Asia tau nawaat ezazi na. Ve pitum liim ve ru izaa to aŋela liim ve ru tau tiŋginŋgin lupuuŋ tawe.”
REV 2:1 Ŋeer tawe isaav payau muul ighe: “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Epesus na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Ŋeer tau ikis pitum liim ve ru ila niima tapir, ve ilaghlaagh ila lam aia milmilia liim ve ru sosozi na, aliiŋa ilat payo ighe:
REV 2:2 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Yo urav taum pa uraat tsiau, ve uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ve yes tau tighamgham ŋgar saghati na, yo ughurghur zi mako. Ve yes tau titoom tighe yes mbaŋooŋa to Krisi na, yo ugabiiz katin zi ve ughilaal zi ughe yes zeran to karom.
REV 2:3 Pataŋani naol ivotvot payo pasaa, yo utaghon ghau ve uvotia ezag. Eemon umbuzir mako. Tinim izaa ve uyooz ariaaŋ.
REV 2:4 ‘Eemon gabua ee, ta yau narere ghom pani. Ene vene: Saawe tau ughur ilam tsiau imin maata, lolom igheen tsiau kat. Eemon aazne, lolom payau geeg mako.
REV 2:5 Matam iŋgal ŋgar tau muuŋ ughamghamu na. Pa aazne, yo utap tiina. Tauvene utoor ŋgar tsio, ve utaghon ŋgar tau papazoge ughamghamu na. Ighe mako, yau pale nalat ve napas lam tsio aia ighau pa niia.
REV 2:6 Ve ŋgar tsio ite tau yau naghita poia, ene vene: Yes tau titaghon eez ru imin Nikolas na, yo ughur koi pa ŋgar toozi tawe imin yau.
REV 2:7 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi. Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, yau aat nayok pani to ighan ai anooŋa ila ai tau iyooz izi uum to Maaron loolo. Leso ileep maata yaryaare le alok.’
REV 2:8 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Smerna na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Ŋeer tau ileep muŋgaaŋ ve ileep murei geeg, aliiŋa ilat payo. I tau imaat ve iburig maata iyaryaar na, isaav payo ighe:
REV 2:9 ‘Yau nawatagh: Pataŋani naol toman mbolaaŋ tiina igham ghom. Eemon yau naghit ghom naghe yo urau kat pa gabua naol to Maaron. Ve yau nawatagh: Yes Yuda siriv tau yamŋa alepleep na tiŋgalŋgal saveeŋ naol payo. Onoon, zeran tawe tipamir tauzi tighe yes Yuda. Eemon yes Yuda tauu mako. Yau naghit zi naghe yes lupuuŋ to Sadan.
REV 2:10 Yau nasaav payo: Malau mako pale pataŋani ite paam ivot payo. Eemon uroi sov. Ŋeer Saghati pale ipazaagh tamtamon ve tighur tamtamon tsio siriv tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ. Pataŋani tana pale itoov ghuruuŋ ila tsiam. Eemoghon pale igham gham irau mboŋ saŋavul mon, ve isov. Isaav ighe akis ghuruuŋ ila tsiam tuŋia le saawe tsiam to mateegh, ene pale nagham lemim atuya to yes tau tiyooz ariaaŋ ve tiliiv tovaaŋ na. Atuya tawe, ene lepoogh to taleep mataan yaryaare le alok.
REV 2:11 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi. Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, i aat ileep poia. Pasaa, mateegh tau imin ru pani, ene irau igham gabua eta pani mako.’
REV 2:12 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Pergamum na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Ŋeer tau aliiŋa ilat payo na, mbuzaagh tooni maata kat. Ve mbuzaagh tawe, maata ru. I isaav payo ighe:
REV 2:13 ‘Yau nawatagh: Sadan niia to ghamuuŋ pooz igheen izi nugh tau yo uleep pani na, ve i ighamgham uraat toman tapiri tiina ta sena. Muuŋ, tamtamon tsio ee, eeza Antipas, loolo eemon ve ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Iroi mako, ve ighur muuri payau mako. Tauta tiravu imaat izi nugh tsiam. Eemon saawe tana, yo upul ghuruuŋ ila tsio mako. Ve aazne paam, yo ukiskis ezag soone.
REV 2:14 ‘Eemon ŋgar tsio siriv, yau narere ghom pani. Pasaa, tamtamon tsio siriv titaghon ŋgar to Balam. Ene nasavia yes tau titaghon Nikolas tomania ziŋeera ŋgar toozi. Matam iŋgal. Muuŋ, Balam itotoi Balak pa eez to igherev yes Israela pa ghamuuŋ ŋgar saghati. Tauta igham zi titap pa ghuruuŋ ila toozi, ve tighur murizi pa Maaron gha tighan aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na, ve tighur boog.
REV 2:16 Tauvene utoor ŋgar tsio. Ighe mako, yau pale nalat tsio rekia mon, ve naparav tomania zeran tawe pa mbuzaagh tau igheen ila avog ne.
REV 2:17 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi. Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, yau aat nagham le aniiŋ manna yoŋgaaŋa tau ighengheen izi nugh sambam. Ve nagham le maet pisosooŋa ee tau tibood eeza paaghu ila. Eeza tawe, eta iwataghi mako. Tamtamon tau igham maet pisosooŋa tawe, i mon ta pale iwataghi.’
REV 2:18 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Tiatira na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Maaron Naatu, maata imin yav yaama, ve aaghe milmilia imin mbaras tau yav ighani le muun ighau ve iŋgalaaŋ kat. Aliiŋa ilat payo ighe:
REV 2:19 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Yo lolom payau ve tamtamon paam. Ve ughur ilam tsiau ariaaŋ, ve ubesbees payau poi, ve uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ve uraat tsio ta aazne, ene iliiv uraat tau ugham zi imin maata na.
REV 2:20 ‘Ve gabua eemon ta yau narere ghom pani. Ene vene: Livaa saghati ee ileep tomani ghom. I iwaat tauu ighe i propet to Maaron. Eemon ŋgar tooni, ene imin Yezebel tau muuŋ ikaukau ŋgar to yes Israela na. Saveeŋ karom tau i ivovotia na, ene ipapaghau besooŋa tsiau pa eez tsiau. Tauta matazi saghati imin ŋgavuun, ve tighanghan aniiŋ tau tipakur maaron karomŋa pani na. Ve yo uneneeŋ pani mon. Ugham ŋgar eta pani mako.
REV 2:21 Yau naghur sooso pani naghe itoor ŋgar tooni ve ipul ŋgar tooni to ghuruuŋ boog. Eemon i loolo pa itoor ŋgar tooni ve ipul ŋgar saghati tawe mako.
REV 2:22 Tauvene yau aat nagham moroghooŋ saghati ivot pani. Ve yes tau tipaako pa ŋgar tooni saghati na paam. Isaav ighe titoor ŋgar toozi mako, ene aat naghur pataŋani tiina iŋarui zi.
REV 2:23 Ve Yezebel natŋa paam, yau aat narav zi tisov timataar. Leso lupuuŋ to Krisi tisov tiwatagh tighe yau natirtiir tamtamon lolozi ve ŋgar toozi. Ve yau aat naghur atuya iŋarui yam eŋaeŋa itaghon ŋgar tsiam tsiam.
REV 2:24 ‘Eemon yam siriv to nugh Tiatira ataghon Yezebel ŋgar tooni mako. Ve saveeŋ tooni tau tiwaato tighe “Sadan ŋgar tooni yoŋgaaŋa” na, yam awataghi mako. Tauvene yau nasaav payam naghe: Irau naghur pataŋani ite paam izaa tsiam mako.
REV 2:25 Eemon yam aat ayooz ariaaŋ, ve akis ŋgar to Maaron tau igheen tsiam na tuŋia, le saawe to namuul nalam.
REV 2:26 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ve itaghon ŋgar tsiau le indeeŋ saawe tooni isov, ene aat naghur nugh nugh tileep ila i saamba ve igham pooz pazi, imin Tamaŋ Maaron ighur zi tileep ila yau sambag. Ve pooz tooni pale ariaaŋa kat. I pale irav matin zeran sasaghati tapirizi, imin tamtamon tau irav valaghin uur gha imbiriis ŋgiira ŋgiira. Ve yau aat nagham pitum zauŋa to mboŋoozo pa tamtamon tana paam.
REV 2:29 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’
REV 3:1 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Sardis na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Ŋeer tau Maaron Avuvu liim ve ru tileep tomania, ve ikis pitum liim ve ru na, aliiŋa ilat payo ighe: ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Tamtamon tipapait ghom tighe lepoogh tsiam to anunuun, ene iyaryaaŋ kat. Eemon yau naghita ghuruuŋ ila tsio, ene imaat wa.
REV 3:2 Ugheen irao! Uburig, ve upalot ghuruuŋ ila tsio ŋgiira tau ighengheen na. Mako pale isov kat. Yau nasaav tauvene pasaa, naghit ghom naghe ŋgar ve uraat tsio, ene iduduuŋ geeg ila Tamaŋ Maaron maata soone.
REV 3:3 Aazne, yo umin ŋeer tau igheen le loolo iveegh. Tauvene utoor ŋgar tsio. Saveeŋ tau muuŋ tisavia payo gha ughamu na, matam iŋgali muul ve utaghoni. Isaav ighe uburig mako, yau aat nalat napateeŋ ghom imin ŋeer to umbuuŋ. Pasaa, saawe to namuul nalam, yo uwataghi mako.
REV 3:4 ‘Eemon yam to nugh Sardis, tamtamon tsiam siriv tiŋgin tauzi poi, ve tipatiŋtiŋai nonoghiiŋa toozi mako. Tauvene yes popoiazi irau to tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve yeŋa nilup ghei pa laghooŋ.
REV 3:5 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ene aat yau nagham le nonoghiiŋa pisosooŋa to inonogh ghi pani. Ve eeza tau igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare na, irau namusu ilale mako. Pale navotia tamtamon tana eeza ila Tamaŋ Maaron tomania aŋela tooni naghozi, ve naghe i tamtamon tsiau.
REV 3:6 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’
REV 3:7 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Piladelpia na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Ene saveeŋ to Ŋeer tau patabuyaaŋ kat ve ighamgham ŋgar onoon mon. I ta ikis ki to David. Tauvene isaav ighe i ikaak ataman, tamtamon eta irau ipoona muul mako. Ve isaav ighe ipoon ataman, eta irau ikaako muul mako. I aliiŋa ilat payo ighe:
REV 3:8 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Onoon, yo tapirim tiina mako. Eemon matam kisin saveeŋ tsiau ve utaghoni, ve upaisamun ezag mako. Ughita. Yau nakaak ataman ee ila naghom wa. Ve tamtamon eta irau ipoona mako.
REV 3:9 Yau nawatagh: Yuda siriv tighamgham pataŋani payo. Zeran tana tigham ezazi sorok tighe yes Yuda. Eemon tigham karom. Pasaa, yes titaghon duduŋai Yuda ŋgar toozi mako. Yes tileep ila Sadan lupuuŋ tooni. Tauvene yau aat nagham zi tilat tiput aghezi ila aghem puughu, ve tipakur ghom. Leso tighilaal tighe yau lolog igheen tsio kat.
REV 3:10 Pasaa, yo matam kisin saveeŋ tsiau ve utaghoni, ve uyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Tauvene yau aat napaghau ghom pa tovaaŋ tiina tau pale ivot pa tamtamon tisov to taan.
REV 3:11 Malau mako pale nalat. Tauvene uyooz ariaaŋ, ve ukis ŋgar to Maaron tau igheen tsio na tuŋia. Mako pale atuya tsio tau isasaŋan ghom na, irau ughamu mako. Pa atuya tawe, ene to yes tau tiyooz ariaaŋ ve tiliiv tovaaŋ.
REV 3:12 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ene yau aat naghuru imin rir paghuuna to ipabood rumei to Maaron tsiau. I pale ileep tuŋia igharau Maaron. Irau tipasu muul mako. Ve yau aat nabood ezag paaghu, tomania Tamaŋ Maaron eeza, ve Tamaŋ Maaron nugh tooni eeza paam izala tamtamon tana paavo. Nugh tawe, ene Yerusalem paaghu tau igheen to Maaron tsiau izi nugh sambam, ve izilam.
REV 3:13 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’
REV 3:14 “Aŋela tau iŋgin lupuuŋ tsiau tau tileep izi nugh Laodisia na, ubood saveeŋ ila pani tauvene: ‘Ene saveeŋ to ŋeer tau ighe: “Onoon” pa saveeŋ mbuaaŋ naol isov to Maaron, ve igham anoŋazi ivot ila uraat tooni. I iyooz ariaaŋ ve ipariaaŋ saveeŋ onoon toman loolo eemon. Ve i imin puughu pa gabua naol isov tau Maaron ighur zi na. Aliiŋa ilat payo ighe:
REV 3:15 ‘Ŋgar ve uraat tau yo ughamgham zi na, yau nawatagh zi tisov. Yo umin yaa tau ituntun geeg mako, ve iyauŋ geeg mako. Yau naghe yo uleep ila ŋgar ru tane eta, o poi!
REV 3:16 Eemon mako. Yo uleep bodbodaaŋ imin yaa tau ituntun geeg mako, ve iyauŋ geeg mako. Tauvene ugham ghau ateg inaunau, ve rigmon kanaŋ naluaar ghom uvot pa avog.
REV 3:17 Pasaa, yo usavsaav ughe: “Yau tane, kuaz tauu. Nambool pa gabua eta mako. Narau gabua naol isov.” Eemon yau naghit ghom le lolog isaghatin ghom. Pasaa, yo uleep saghat, ve mbolaaŋ tiina igham ghom. Ve matam ikumkuum, ve lem nonoghiiŋa to ipoon tinim mako. Eemon lem ghilalooŋ mako.
REV 3:18 Tauvene yau nasaav payo: Yo aat ulam tsiau, ve ughol lem gol tau yav ighani le muun ighau pani ve iŋgalaaŋ kat. Leso umin kuaz tauu to nugh sambam. Ve yo aat ughol lem nonoghiiŋa pisosooŋa, leso upoon tinim pani. Mako pale tighit ghom tinim ŋginaaŋa, ve mayam. Ve ughol lem marasin pa matam. Leso ughuru ila matam, ve igham matam poia ve ughita nugh.
REV 3:19 ‘Tamtamon tisov tau yau lolog pazi na, nayaonyaon zi, leso napaduduuŋ zi. Tauvene naghe utoor ŋgar tsio, ve uzuari ghom le ŋgar tsio iduduuŋ kat.
REV 3:20 Ughita. Yau nayozyooz ila ataman aavo, ve naseŋseŋ ataman. Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ aliŋag ve ikaak ataman payau, yau aat naloŋ nala tooni, ve yeiru nivalupu ghei pa ghanghaniiŋ.
REV 3:21 ‘Isaav ighe tamtamon eta iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, ene aat yau nayok pani to yeiru nileep ila niag to ghamuuŋ pooz, imin yau nayooz ariaaŋ ve naliiv tovaaŋ, tauta yeiru Tamaŋ nileep ila niia to ghamuuŋ pooz.
REV 3:22 ‘Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tau Maaron Avuvu isasavia pa lupuuŋ to Krisi.’”
REV 4:1 Yau naghita gabua tana le isov, ve matag ila le naghita ataman ee ikakaak izi nugh sambam. Ra ŋeer tau muuŋ nalooŋa isaav payau imin tavuur itaŋ na, aliiŋa ilam payau muul ighe: “Uzalam sene, leso natotoi ghom pa gabua tau murei pale tivot itaghon Maaron ŋgar tooni.”
REV 4:2 Rekia mon Maaron Avuvu tapiri izaa tsiau, ve naghita Maaron niia to ghamuuŋ pooz iyooz izi nugh sambam, ve Ŋeer ee ilepleep ila.
REV 4:3 I naagho milmilia imin maet yaspa ve karnelian tau ŋgeretazi popoia na. Ve taliŋbuuz tau mbonari airaumbitai imin maet emeral na, ilivutin ŋeer tawe niia to ghamuuŋ pooz.
REV 4:4 Ve naghita ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tileep ila niazi to ghamuuŋ pooz ve tilivut Maaron niia to ghamuuŋ pooz. Yes tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve moghar ndamoonda to kinik tigheen izala dabazi. Moghar toozi tawe, tigharaat zi pa gol.
REV 4:5 Ve naghita nugh ighani milmilia ta Maaron niia to ghamuuŋ pooz we, ve ivotvot, ve nalooŋ lalaav lutluutu. Ve sul liim ve ru tighanghan ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz naagho. Sul tawe, ene Maaron avuvu liim ve ru.
REV 4:6 Ve gabua ite igheen ta sewe paam. Ghitooŋa imin te. Tigharaata pa galas tau ŋgalaaŋa kat. Ve gabua matazi yaryaare paaŋ tiyooz livutin Maaron niia to ghamuuŋ pooz. Gabua paaŋ tawe, matazi katini, irau anoŋazi dodoli. Matazi igheen pa naghozi ve murizi paam.
REV 4:7 Gabua paaŋ tawe, ee naagho imin laion. Ve ite naagho imin makau tamoot. Ve ite naagho imin tamtamon. Ve imin paaŋ pani, naagho imin manbog tau iraraav baage pa rovaaŋ.
REV 4:8 Gabua paaŋ tawe lezi bagezi liim ve ee le irau zi. Ve matazi katini kat. Irau anoŋazi ve bagezi paam. Ve yes timariau mako. Mboŋ ve mataaz, tipapait Maaron eeza tighe: “Tiina toit Maaron, i saksaki ve iŋgin gabua naol isov. I patabuyaaŋ, le patabuyaaŋ, le patabuyaaŋ kat! I ileep muuŋ geeg, ileep aazne, ve murei i pale ilam.”
REV 4:9 Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz irau saawe na, gabua matazi yaryaare paaŋ tawe monmon tipapakuru ve tipapait eeza pa tapiri ve poia tooni.
REV 4:10 Ve saawe tau tigham tauvene, yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ tila titap tizi ila i naagho, ve tipakuru paam. Ve tizugh moghar toozi tau igheen izala dabazi na tizi, ve tighur zi ila ŋeer tawe niia to ghamuuŋ pooz naagho, ve tipait eeza tighe:
REV 4:11 “O Maaron, Tiina tsiei, yo poiam kat. Isaav ighe nipakur ghom ve nipait ezam pa tapirim ve poia tsio, ene iduduuŋ. Pasaa, yo mon ta ughur gabua naol isov itaghon taum ŋgar tsio. Tauta gabua naol isov tivot gha tigheen tauvene.”
REV 5:1 Ra matag ila le naghita Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, ikis rau ee ila niima tapir. Rau tawe, tilulunu ve tipaak bagil liim ve ru ila aavo ziige, leso ikaak sov. Bagil liim ve ru tawe, mboom to Maaron igheen ila. Ve rau tawe, tibood saveeŋ ila loolo ve muuri paam.
REV 5:2 Ve naghita aŋela ee tau tapiri tiina na iboob aliiŋa tiina ighe: “Sei ta poia kat irau to iwalaav bagil pa rau tawe, ve iraraava?”
REV 5:3 Tauvene titiir sambam, taan, ve taan loolo paam. Eemon tighita eta tau poia kat irau to iraraav rau tawe ve ighita loolo ne mako.
REV 5:4 Tauvene yau nataŋ tiina. Pasaa, tindeeŋ eta tau poia kat irau to iraraava ve ighita loolo ne mako.
REV 5:5 Yau nataŋtaŋ, ve ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), toozi ee ilam ve isaav payau ighe: “Utaŋ sov. Ughita ŋeer tawe. I Laion tau ivot ila to Yakop naatu Yuda ziiri waaro tooni. I paaghu to kinik David. I iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ wa. Tauvene i poia irau to iwalaav bagil liim ve ru to rau tawe, ve iraraava.”
REV 5:6 Ra matag ila le naghita Sipsip ee iyozyooz igharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz. Ve gabua matazi yaryaare paaŋ tomania yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tilivuti. Sipsip tawe ghitooŋa imin muuŋ tiravu imaat. I le zooŋa liim ve ru. Ve maata paam, liim ve ru. Maata tawe, ene Maaron Avuvu liim ve ru tau i imbaaŋ zi tila tirau taan.
REV 5:7 Sipsip tawe ilaagh iŋarui Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, ve igham rau tau igheen ila niima tapir.
REV 5:8 I igham rau tawe, ve gabua matazi yaryaare paaŋ tomania ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tila titap tizi ila i naagho, ve tipakuru. Yes eŋaeŋa tikis gabua imin gita ve oon geegeu tau tigharaat zi pa gol na le irau zi. Oon tawe tivon pa naunauŋ popoia. Naunauŋ tawe, ene suŋuuŋ to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa.
REV 5:9 Yes tipait Sipsip to Maaron pa mbouŋ paaghu ee tighe: “Yo poiam kat irau to ugham rau tana, ve uwalaav bagil pani, ve uraraava. Pasaa, tirav ghom umaat, ve siŋ tsio igham mulin eval tiina gha timin Maaron le wa. Tinizi, tomania aliŋazi ve gabuazi, ene ite ite. Ve yes to nugh mariŋ.
REV 5:10 Ve yo ugham zi tisov timin Maaron le. Leso tileep ila pooz tooni saamba, ve tibees pani imin zeran to watooŋrau. Ve yes pale tigham pooz izi taan.”
REV 5:11 Ra matag ila muul le naghita aŋela katini kat ve nalooŋ aliŋazi. Yes ndiŋndiŋ, ve ndiŋndiŋ, ve ndiŋndiŋ. Irau tanin zi mako. Tilivut Maaron niia to ghamuuŋ pooz, tomania gabua matazi yaryaare paaŋ ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tawe.
REV 5:12 Yes timbou toman aliŋazi tiina tighe: “Sipsip to Maaron tau tiravu imaat na, i irau kat pa tapiri, kuaz, ve ŋgar ta naol ne. I saksaki ve eeza tiina. Ve i mbonari tiina ve poia puughu. Tauvene tapait eeza, o iduduuŋ.”
REV 5:13 Ra nalooŋ gabua naol isov tau Maaron ighur zi na tipait Maaron tomania Sipsip tooni ezazi. Yes tau tileep sambam, yes tau tileep taan paavo, yes tau tileep taan loolo, ve yes tau tileep te loolo. Tisov tilup avozi tighe: “I tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, tomania Sipsip tooni, iit aat tapakur zi pa tapirizi ve poia toozi, ve tapait ezazi taghon taghon gha ila!”
REV 5:14 Ve gabua matazi yaryaare paaŋ tiyolyol saveeŋ tighe: ‘Onoon! Onoon!’ Ve yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ paam, titap tizi ve tipait Maaron tomania Sipsip tooni.
REV 6:1 Ra yau naghita Sipsip to Maaron igham rau tau bagil liim ve ru tigheen ila na, ve iwalaav bagil ee imin maata. Ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ee iboob aliiŋa tiina kat imin lalaav luutu ighe: “Ulam!”
REV 6:2 Ve matag ila le naghita hos pisosooŋa ee. Ŋeer tau ilandoova na ikis paneegh, ve tigham le moghar ndamoonda ee. Pasaa, i iparav ariaaŋ toman koiŋa siriv ve iliiv zi wa. Tauta ila ighe iparav muul.
REV 6:3 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite izi, ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ite isaav ighe: “Ulam!”
REV 6:4 Tauvene hos ite ivot ila. Hos tawe, siŋsiŋai kat imin yav yaama. Ve tigham mbuzaagh tiina ee pa ŋeer tau ilandoova na, ve tiyok pani to ipaghau lepoogh poia pa tamtamon to taan, ve ipazaagh zi pa malmal. Leso tivaravu zi gha timatmaat.
REV 6:5 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin tol izi, ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ite imin tol, isaav ighe: “Ulam!” Ra matag ila le naghita hos gabgabuai ee. Ve ŋeer tau ilandoova na, i ŋeer to ighamgham nibib. Tauvene ikis sikel ila niima.
REV 6:6 Malau mako ve nalooŋ ŋeer ee aliiŋa ivot ila gabua matazi yaryaare paaŋ tawe sosozi ighe: “Pitool aat ivot. Ve aniiŋ atuya pale izala kat. Isaav ighe tamtamon tigham uraat pa aaz ee, atuya tau tigham pa uraat toozi, ene irau tighol aniiŋ tiina pani mako. Aniiŋ bali tau atuya raurauai, yes pale irau tighol uur geegeu tol ma vene. Ve aniiŋ wit, atuya toozi tawe pale irau tighol uur marani eemon geeg. Eemon uvaghamunia ai oliv ve vaen sov.”
REV 6:7 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin paaŋ izi, ve nalooŋ gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ite imin paaŋ, isaav ighe: “Ulam!”
REV 6:8 Ra matag ila le naghita hos yaŋooŋa ee. Ve ŋeer tau ilandoova na, tiwaat eeza tighe: ‘Mateegh.’ I imuuŋ, ve nugh to mateegha itaghoni. Ve tivalagh tamtamon tisov to taan timin ŋgun paaŋ, ve tighur ŋgun ee ila yesuru nimazi, leso tirav zi timatmaat. Tauvene tirav tamtamon siriv pa mbuzaagh. Ve siriv, pitool tiina ve moroghooŋ sasaghati irav zi. Ve siriv, gabua sagsagŋa tighan zi gha timatmaat.
REV 6:9 Mako Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim izi, ve naghita eval tiina anunuzi tileep ila artaal to nugh sambam saamba. Yes tawe, muuŋ titaghon saveeŋ onoon to Maaron ve tipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu. Tauta yes to tighur koi pa Maaron na, tirav zi timatmaat.
REV 6:10 Yes tiboob toman aliŋazi tiina kat tighe: “O Maaron, yo saksakim ve patabuyaaŋ, ve avom onoon. Ŋeez o ugabiiz tamtamon tau tileep izi taan na, ve uyat siŋ tsiei?”
REV 6:11 Ra tigham tamtamon tawe lezi nonoghiiŋa pisosooŋa mamalaua le irau zi, ve tisaav pazi tighe: “Atemim izi, ve asaŋan rig. Pa toŋvetaz tsiam siriv tau tibesbees pa Krisi na, Maaron ighur zi ighe timaat raraate imin yam. Saawe tau tirav zi le tisov, mako iyat siŋ tsiam.”
REV 6:12 Mako naghita Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim ve ee izi, le yogyoog tiina kat itok taan. Ve aaz maata gabgabuuŋ imin uuli gabgabuai to moŋiiŋ, ve kaiyo paam, maata siŋsiŋaaŋ imin siŋ.
REV 6:13 Ve pitum tau tigheen ila sambam saamba na, pale titaptap tizilam taan imin ai fik tau anooŋa ŋgaala ve yaghur tiina itoki le titaptap tizi.
REV 6:14 Ve tizuur sambam saamba ila pa ziige ee imin rau tau tilulunu. Ve tizuur loloz tomania sisi tisov tighau pa niazi paam.
REV 6:15 Tauvene yes kinik to taan tomania yes tau ezazi tintiina, ve daaba to yes zaaba, kuaz tauŋa, yes tau lezi tapirizi tiina, yes besooŋa, ve yes tau besooŋa mako ve tiŋgin tauzi na, tisov tila tiyooŋ ila maet purazi ve maet tintiina to loloz sosozi.
REV 6:16 Ve tiboboob pa loloz ve maet tighe: “Apol alam azala pavomai, ve apoon ghei pa Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na maata. Leso ighit ghei sov, ve niyooŋ pa aatyavyav to Sipsip tooni.
REV 6:17 Pasaa, saawe tiina to titotoi aatyavyav toozi ighe ivot tane. Sei irau iyooz ve ipaloti?”
REV 7:1 Gabua tawe isov, ra naghita aŋela paaŋ tiyooz ila taan ziige paaŋ. Ee iyooz ila pa ragh, ee ila pa yavaar, ee ila pa kaagu, ve ee ila pa daudau. Ve tikis yaghur paaŋ tawe. Leso tivuvuur taan, te, ma ai eta sov.
REV 7:2 Ve naghita aŋela ite ileep aaz puughu ve izaa. I ikis gabua tau Maaron maata yaryaare mboom tooni igheen ila na, ve isaav aliiŋa tiina ila pa aŋela paaŋ tawe ighe: “Avaghamunia taan tomania te ve ai rekia sov. Asaŋan rig, ve nighur mboom to Maaron toit ila yes besooŋa tooni ndamozi imin ilaal pazi le isov o.” I isaav tauvene pasaa, Maaron igham aŋela paaŋ tawe lezi tapirizi to tivaghamunia taan ve te.
REV 7:4 Nalepleep, ve nalooŋ yes Israela piiz tau Maaron ilaal tooni izaa ndamozi na. Yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000). Yes Israela tana, rumei toozi eŋaeŋa lezi tamtamon irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ saŋavul ve ru (12,000). Tauvene rumei to Yuda tamtamon toozi 12,000, to Ruben 12,000, to Gat 12,000, to Aser 12,000, to Naptali 12,000, to Manase 12,000, to Simeon 12,000, to Levi 12,000, to Isakar 12,000, to Zebulun 12,000, to Yosep 12,000, ve to Benyamin 12,000. Yes tawe tisov tigham ilaal to Maaron, tauta itotoi zi ighe yes timin i le wa.
REV 7:9 Gabua tawe isov, ra naghita eval tiina kat to nugh mariŋ tiyooz ila Sipsip to Maaron naagho igharau Taama niia to ghamuuŋ pooz. Tinizi, gabuazi, ve aliŋazi ite ite. Yes tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa, ve tikis tuum raua ila nimazi. Yes eval le eval kat. Tamtamon eta irau inin zi mako.
REV 7:10 Ve tiboboob aliŋazi tiina tighe: “Tapakur Maaron toit tau ilepleep ila niia to ghamuuŋ pooz ne tomania Sipsip tooni. Pasaa, yesuru tigham mulin ghiit, tauta taleep poi.”
REV 7:11 Ve aŋela tisov tiyooz livutin Maaron niia to ghamuuŋ pooz tomania ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) ve gabua matazi yaryaare paaŋ. Ve matazi ila pa Maaron niia to ghamuuŋ pooz, ve titap tizi ila Maaron naagho, ve tipaiti tighe:
REV 7:12 “Onoon kat. Iit tapait Maaron toit pa poia tooni. I eeza tiina kat, ve ŋgar tooni tiina. Loloon poia pani pasaa, i igham poghani ghiit. I saksaki, ve tapiri tiina kat. Tauvene iit aat tapaiti tauvene taghon taghon gha ila. Onoon.”
REV 7:13 Ra ŋginiiŋa tawe, toozi ee ighason ghau ighe: “Savunugha ta tinonogh zi pa nonoghiiŋa pisosooŋa we? Ve tilaagh mindai ta tilam?”
REV 7:14 Yau nayol aliiŋa naghe: “Tiina, yo uwatagh zi.” Ra i isaav payau muul ighe: “Saawe tau tighur pataŋani tiina pa Maaron tamtamon tooni, zeran tawe tiyooz ariaaŋ, ve tiliiv tovaaŋ tau ivot pazi na. Yes timin nonoghiiŋa toozi pa Sipsip to Maaron siŋ tooni, tauta tiŋgalaaŋ ve tipisosooŋ kat.
REV 7:15 “Puughu tane ta zeran tawe tileep tigharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz, ve tibesbees pani ila rumei tooni loolo, ve tipapaiti irau mboŋ ve mataaz. Ŋeer tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na, pale ileep tomani zi, ve ighur zi tileep ila i saamba ve ipoon zi.
REV 7:16 Tauvene yes irau pitool zi, ma murun zi muul mako. Ve aaz irau ighaaz katin zi muul mako.
REV 7:17 Pasaa, Sipsip to Maaron tau ileep igharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz na, i tauu pale iŋgin zi ve maata pazi. Ve i pale igherev zi tila pa yaa to lepoogh maata yaryaare tau bolokbolokia ve izazaa. Ve Maaron tauu pale imus matazi suuru isov ighau, ve irau titaŋ muul mako.”
REV 8:1 Sipsip to Maaron iwalaav bagil ite imin liim ve ru izi, ra nugh sambam kiikia, ve igheen le malau rig irau aua sirivu ma vene.
REV 8:2 Ra matag ila le naghita aŋela liim ve ru tau monmon tiyozyooz ila Maaron naagho. Tigham lezi tavuur liim ve ru, ve tirei eŋaeŋa irau zi.
REV 8:3 Ra aŋela ite ila iyooz igharau artaal. Artaal tawe, tigharaata pa gol, ve igheen ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz naagho. Aŋela tawe ikis oon ee tau tigharaata pa gol, ve tigham le naunauŋ tiina tau vaazi poia. Leso ilupu tomania suŋuuŋ to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa, ve igham watooŋrau pani izala artaal tawe.
REV 8:4 Tauvene igham uratoi watooŋrau tawe, le naunauŋ tau vaazi poia na mbuasa tomania suŋuuŋ to Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa izala ila Maaron naagho.
REV 8:5 Ra aŋela igham oon tawe ve ipavoni pa yav to artaal le ivon, ve isiki izilam pa taan. Mako nugh ighani milia, ve lalaav guruŋguruŋia, ve yogyoog itok.
REV 8:6 Ra aŋela liim ve ru tau tikis tavuur irau zi na, tigharaat zi leso tiviv zi.
REV 8:7 Yes tivalagh taan tomania ai tisov tau tiyozaar ila na timin ŋgun tol, ra aŋela tau imuuŋ pazi na, iviv tavuur tooni, ve tisik ais ve yav tomania siŋ izilam pa taan. Yav tawe ighan suvinia ŋgun ee. Ve ŋgun ru tisaghat mako. Tigheen poi. Eemon kikiliiŋ, o yav ighani le isov.
REV 8:8 Mako tivalagh te imin ziige tol. Ve aŋela ite imin ru iviv tavuur tooni, ve tisik gabua imin loloz tiina kat izila te loolo. Loloz tawe, yav ighanghan ila. Tauvene te ziige ee itoora imin siŋ. Ve ziige ru tisaghat mako. Tigheen poi.
REV 8:9 Gabua tau tileep ila te ziige tau isaghat na, tisov timataar. Ve waaŋ tau tipot ila te ziige tawe paam, tisov tisaghat ve timbiriis.
REV 8:10 Mako tivalagh yaa tisov timin ŋgun tol, ve aŋela ite imin tol, aana iviv tavuur tooni, ve pitum tiina ee itap sambam izilam. Pitum tawe iyaryaar imin sul. Ve tiwaat eeza ‘Papaii.’ Itap izala yaa ŋgun ee pavozi le ivaghamun zi. Yaa tau tirereer, ve yaa tau tivotvot ila taan loolo na paam. Tauta eval tiina tau tighunghun yaa papaii tawe na timatmaat. Ve yaa ŋgun ru, tisaghat mako. Tigheen poi.
REV 8:12 Mako aŋela ite imin paaŋ, aana iviv tavuur tooni, ve ivaghamunia aaz ziige ee ve kaiyo ziige ee. Ve aaz ziige ru, ve kaiyo ziige ru, tisaghat mako. Tigheen poi. Pitum tauvene paam. Tivalagh zi timin ŋgun tol, ve tivaghamunia ŋgun ee. Ve ŋgun ru tisaghat mako. Tigheen poi. Tauvene aaz ziige ve kaiyo ziige tawe tighaaz kat mako. Ve pitum ŋgun ee tawe paam, tiraŋ mako. Tauta mataaz sirivu, nugh imin ndoroom. Ve mboŋ sirivu paam, ndoroom tiina ikau nugh.
REV 8:13 Mako matag ila le naghita manbog ee iroov ila sambam saamba, ve iboob toman aliiŋa tiina ighe: “Oyai, oyai, oyai. Aa, tamtamon tau tileep izi taan na, tikaria tauzi wa! Pasaa, paita aŋela tol paam anazi tiviv tavuur toozi.”
REV 9:1 Mako aŋela ite tau imin liim na, aana iviv tavuur tooni, ve naghita pitum ee tau muuŋ itap sambam ve izila taan. Pitum tawe, tighuru imin ŋginiiŋ to puura tiina tau le puughu mako na. Tauvene tighur ki to puura tawe aavo ila niima.
REV 9:2 I ikaak puura tawe aavo, ve mbuas tiina kat imbuŋ izaa pani imin yav tiina kat ighanghan. Mbuas tawe ipoon aaz maata le nugh ndoroom.
REV 9:3 Ra gabua imin siis tivot ila mbuas tawe loolo, ve tila tileep irau taan. Maaron igham gabua tawe lezi tapirizi imin skorpion to taan.
REV 9:4 Ve tiŋgalsekin zi tighe: Yes irau tivaghamunia kikiliiŋ, ai, ma gabua ite paam tau itum izi taan ne mako. Ve yes tau Maaron ilaal tooni igheen ila ndamozi mako na, yes mon ta siis tawe irau tivaghamun zi.
REV 9:5 Tauvene yes pale tighur yavyavuuŋ tiina pa tamtamon irau kaiyo liim. Yavyavuuŋ tawe imin mboolmamalau iŋgal tamtamon. Eemon Maaron iyok pa gabua tawe to tirav tamtamon eta imaat kusia ne mako.
REV 9:6 Saawe tau pataŋani tana ivot, tamtamon pale tiil eez to timaat, leso timariau pa yavyavuuŋ toozi. Eemon pale tiilo le mako. Pale tipasawal tighe le timaat o poi. Eemon mateegh irau ivot pazi mako.
REV 9:7 Siis tawe, ghitoŋazi imin hos tau tigharaat zi pa malmal. Dabazi, tighur gabua imin moghar milmilia izala. Ve naghozi imin tamtamon.
REV 9:8 Dabazi raua mamalaua. Ve livozi tintiina imin laion.
REV 9:9 Tipoon gargarizi pa gabua ariaaŋa tau tigharaata pa ain. Ve saawe tau tiroov, bagezi luutu imin karis katini tau hos tigherev zi ve tilaan pa malmal.
REV 9:10 Yes lezi ighuzi paam. Ighuzi maata, ene imin mboolmamalau tooni, leso tiŋgal tamtamon pani. Ve Maaron igham lezi tapirizi to tivaghamunia tamtamon pa ighuzi maata irau kaiyo liim.
REV 9:11 Ve yes lezi kinik to iŋgin zi paam. Kinik toozi, ene aŋela tau iŋgin puura saghati tau le puughu mako na. Tiwaat eeza ila Hibru aliŋazi tighe ‘Abaddon.’ Ve ila Grika aliŋazi tighe ‘Apolion.’
REV 9:12 Ene saveeŋ to pataŋani tiina tau ivot imin maata. Ve ru paam pale tivot.
REV 9:13 Mako aŋela ite imin liim ve ee, aana iviv tavuur tooni, ve nalooŋ saveeŋ ivot ila artaal tau iyooz ila Maaron naagho. Artaal tawe, dadabu paaŋ ve ŋoonda izaa iyooz, ve tigharaata pa gol.
REV 9:14 I isaav pa aŋela tana ighe: “Aŋela paaŋ tau timbit zi ve tileep ila yaa tiina Euprates ziige na, upool ravraav pazi ve tila. Pa saawe toozi, tauta ivot wa.”
REV 9:15 Aŋela paaŋ tawe, Maaron ighur zi pataghaaŋ ve tisasaŋan mon pa saawe duduuŋ tau i tauu ighuru na. Tauvene tipool zi, ve tila tivalagh tamtamon tisov to taan timin ŋgun tol le isov, ra tirav ŋgun ee timataar, ve tipul ŋgun ru tileep.
REV 9:16 Ve nalooŋ tighe aŋela paaŋ tawe zaaba toozi tau tileep izala hos ve tiparav na, yes irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (200 milion ma vene).
REV 9:17 Ve tandaghiiŋ tsiau, yau naghita tamtamon tau tilandoov hos na, ghitoŋazi tauvene: Gabua ariaŋazi tau tipoon gargarizi pani na, ene ŋgeretazi siŋsiŋai imin yav, mazavaniiŋa, ve yaŋooŋa. Ve hos toozi dabazi, ene imin to laion. Ve gabua sasaghati tol tivotvot ila avozi to tivaghamunia tamtamon. Ene yav, mbuas, ve maet salfa tuntunu tau vaazi saghati kat.
REV 9:18 Tauvene tivalagh tamtamon tisov to taan timin ŋgun tol, ve yav, mbuas, ve maet salfa tuntunu tau ivotvot ila hos toozi avozi na tirav ŋgun ee le tisov timataar.
REV 9:19 Hos tawe, tapirizi igheen ila avozi ve ighuzi. Ighuzi maata, ene imin moot saghati daaba. Tauta tivaghamunia tamtamon pani.
REV 9:20 Eval tiina tau timaat ila pataŋani tawe mako na, tighita pataŋani tawe ivotvot, eemon ipaburigin ŋgar toozi mako. Yes titoor ŋgar toozi, ve tipul ŋgar sasaghati naol tau tighamgham zi ne mako. Yes tibesbees pa avuvu sasaghati. Ve maaron karomŋa tau tigharaat zi pa ai, gol, silva, mbaras, ve maet siriv paam, lolozi pa tipul zi mako. Tauvene gabua tau irau tighita nugh mako, tilooŋ saveeŋ mako, ve tilaagh mako, tauta tamtamon tawe tibesbees pazi, ve tipapait zi timin maaron toozi.
REV 9:21 Ve ŋgar toozi to ravuuŋ tamtamon timatmaat, ghamuuŋ mur, ghuruuŋ boog, ve umbuuŋ, ene paam, tipul zi mako.
REV 10:1 Ra matag ila le naghita aŋela ariaaŋa ite tau ileep sambam ve izilam. Taitai ikauu imin nonoghiiŋa tooni, ve taliŋbuuz igheen izala daaba paavo. Naagho isul imin aaz maata. Ve aaghe ru, ene imin rir tintiina tau yav ighanghan ila.
REV 10:2 I ikis rau marani ee tau tiraraava pataghaaŋ. I ighur aaghe tapir ila te, ve ŋas ila taan.
REV 10:3 I iboob aliiŋa tiina kat imin laion itaŋ, ve nalooŋ lalaav luutu tiina kat pai liim ve ru toman saveeŋ, ve iyol bobaaŋ tooni.
REV 10:4 Gabua tana isov, ra naghe nabood saveeŋ tawe ila rau. Eemon nalooŋ saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Saveeŋ tau ivot toman lalaav luutu gha ulooŋa na, uboode sov. Igheen imin ŋgozaaŋ.”
REV 10:5 Ra naghita aŋela tau aaghe ee iyooz ila te, ve aaghe ite iyooz ila taan na, iit niima tapir izala pa sambam,
REV 10:6 ve ipariaaŋ saveeŋ tooni pa Maaron tau ileep irau saawe na eeza. I Maaron tau ighur sambam, taan, ve te, tomania gabua naol isov tau tileep ve tigheen ila. Aŋela tawe isaav ighe: “Irau tasaŋan muul mako. Saawe isov wa!
REV 10:7 Saawe tau aŋela tau imin liim ve ru na iviv tavuur tooni, ene aat Maaron ŋgar tooni yoŋgaaŋa isov ighur anooŋa itaghon saveeŋ tooni. Saveeŋ tawe, muuŋ i ivotia ila to yes propet tau tibesbees pani na.”
REV 10:8 Ra ŋeer tau aliiŋa sambam ve izilam na, isaav payau muul ighe: “Aŋela tau aaghe ee iyooz ila te ve aaghe ite iyooz ila taan na, yo ula tooni, ve ugham rau marani tau tiraraava ve ikiskisi we.”
REV 10:9 Tauvene yau nala tooni, ve naghasoni naghe igham rau marani tawe ilam tsiau. I isaav payau ighe: “Ughamu ve ughani. Pale uyamaana imonmoon ila avom imin tok suuru. Eemon izila apom, ene aat igham apom iyavyav.”
REV 10:10 Tauvene nagham rau tau igheen ila aŋela tawe niima, ve naghani. Nayamaana imonmoon ila avog imin tok suuru. Eemon saawe tau natoona, igham apog iyavyav.
REV 10:11 Mako tisaav payau muul tighe: “Yo aat uvotia Maaron aliiŋa muul, ve usavia ŋgar tau pale ivot pa yes kinik ve eval tiina to nughmariŋ tau tinizi tomania gabuazi ve aliŋazi ite ite na.”
REV 11:1 Murei ra, tigham leg ai ee to tovaaŋ gabua, ve tisaav payau tighe: “Ula utoov Rumei Tiina tomania artaal, ve unin yes tau tisuŋsuŋ ila loolo na.
REV 11:2 Eemon didiiŋ tiina tau ilivut rumei ziige na, utoova sov. Pa Maaron ipul sooso tawe pa nugh nugh tau Yuda mako na, leso tiŋgini irau kaiyo tamoot ru ve geege ru (42). Mboŋ 1,260 tana, yes pale tivaghaaz nugh patabuyaaŋ Yerusalem. Saawe tana, yau aat nambaaŋ uraata tsiau ru to tivotia aliŋag pa tamtamon, leso tighur ilam tsiau. Yesuru pale tinonogh zi pa nonoghiiŋa gabgabuai to moŋiiŋ.”
REV 11:4 Yesuru timin ai oliv ru ve lam aia ru tau tiyooz izi Tiina toit tau iŋgin taan isov na naagho.
REV 11:5 Isaav ighe koiazi eta itoova to ivaghamunia yesuru, ene aat yav ivot ila yesuru avozi ve ighani. Tauvene tamtamon tau ighe itoova to ivaghamunia yesuru, ene aat imaat pa eez tane.
REV 11:6 Maaron tapiri igheen to yesuru. Tauvene saawe tau tileep izi taan ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, yes irau tigham pataŋani maata maata tivot izi taan. Yesuru irau tipoon sambam saamba, leso uman izi sov. Ve irau titoor yaa imin siŋ paam. Saawe sindei tau tighe tigham tauvene, yesuru irau tighamu.
REV 11:7 Tauvene yesuru pale tipariaaŋ tamtamon to tighur ila Maaron aliiŋa. Ve saawe tau tipasov uraat toozi tawe, ene pale gabua saghati ipul puura tau le puughu mako na, ve izaa gha iparav tomani zi. Mako iliiv zi ve irav zi timaat.
REV 11:8 Ve tamtamon pale tipul yesuru patazi tigheen sorok izi eez ziige tau igheen nugh tiina loolo. Nugh tawe, tauta tirav Tiina toozi izala ai pambarooŋ gha imaat. Ve tipaleel pa nugh tawe eeza tighe Sodom ve Isip.
REV 11:9 Eval tiina pale tila timarar yesuru patazi irau mboŋ tol ve sirivu. Yes to nughmariŋ. Ve tinizi tomania aliŋazi ve gabuazi, ene ite ite. Ve yes irau tiyok pa tamtamon eta to itavia patazi mako.
REV 11:10 Pa muuŋ, propet ru tawe tighur pataŋani tintiina izazaa to tamtamon to taan. Tauvene saawe tau yesuru timaat, tamtamon to taan lolozi poia ve tintinizi, ve tivarei gabua pa tauzi.
REV 11:11 Eemon mboŋ tol ve sirivu tana isov, ra Maaron iviv Avuvu maata yaryaare iloŋ ila yesuru patazi, ve tiburig tiyooz. Tauvene yes tau tighit zi na, roiŋ tiina igham zi.
REV 11:12 Malau mako ve tilooŋ bobaaŋ tiina sambam ve izilam ighe: “Yamru azalam sene!” Ra zeran ru tawe koiazŋa timarar zi, ve taitai indai zi gha tizala pa nugh sambam.
REV 11:13 Saawe duduuŋ tana, yogyoog tiina kat itok nugh tiina tawe, le ruum katini tipolpol ve timbiriis. Nugh eŋaeŋa eŋaeŋa tau ruum saŋavul tigheen ila na, toozi ee ipol, ve liim ve paaŋ popoiazi. Yogyoog tawe irav tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim ve ru (7,000) timatmaat. Ve yes tau popoiazi na, roiŋ tiina kat igham zi ve tipait Maaron to sambam eeza.
REV 11:14 Ene pataŋani tiina ta imin ru. Ve ite imin tol, paita ivot.
REV 11:15 Mako aŋela imin liim ve ru, aana iviv tavuur tooni, ve nalooŋ eval tiina tau tileep izi sambam we tisaav toman aliŋazi tiina tighe: “Aa ŋgarig gha ŋgar saghati tau muuŋ ighamgham pooz pa taan na tapiri isov, ve gabua naol isov titaghon pooz to Maaron toit ve Mesia tooni. Ve i aat ighamgham pooz tauvene irau saawe!”
REV 11:16 Ra yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tipul niazi to ghamuuŋ pooz tau igheen izi Maaron naagho na, ve titap tizi gha tipait eeza tighe:
REV 11:17 “O Maaron, Tiina tsiei, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Yo uleep muuŋ geeg ve ilam. Yei lolomai poia payo, ve nipait ghom. Pasaa, tapirim tiina tomania pooz tsio, tauta utotoia ivot ighazooŋ wa.
REV 11:18 Nugh nugh tau tiwatagh ghom mako na, atezi yavyav payo. Eemon aazne, ene saawe to utotoi aatyavyav tsio ivot ighazooŋ, ve ugabiiz yes mateegha, ve ughur atuya pazi. Tauvene yes propet tau muuŋ tibesbees payo, tomania tamtamon tsio patabuyaaŋa tau tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio na, yo aat ugham lezi atuya poia. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Eemon zeran tau tivavaghamunia gabua izi taan na, yo aat uvaghamun zi.”
REV 11:19 Tisavsaav le isov, ra ataman to Rumei Tiina tau igheen izi sambam na ikaak, ve Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ igheen mataghare. Mako nugh ighani milia, lalaav luutu guruŋguruŋia, yogyoog itok, ve ais paatu tintiina titaptap sambam ve tizizi.
REV 12:1 Ra naghita gabua ee ivot izi sambam imin ilaal. Gabua tawe, puughu tiina. Livaa ee inonogh ghi pa aaz, ve iyooz izala kaiyo. Ve pitum saŋavul ve ru tigheen izala daaba imin moghar ndamoonda.
REV 12:2 Livaa tawe aapo ve ighe ipoop. Tauvene iyamaan yavyavuuŋ tiina ve iyakyak.
REV 12:3 Malau mako ve gabua ite ivot izi sambam imin ilaal. Naghita moot tiina ee. Tiini siŋsiŋai imin yav ŋgilaaŋi. Ve daaba liim ve ru, ve zooŋa saŋavul. Ve moghar ndamoonda liim ve ru imin to yes kinik tigheen irau daaba liim ve ru tawe.
REV 12:4 Pitum tau tigheen sambam we, moot tawe iighu izuur ŋgun ee, ve isik zi tizila taan. Ve ŋgun ru tigheen poi. Ra moot tawe ila iyooz izi livaa tana naagho ve isasaŋani. Ighe ipoop, mako rekia mon ve itoon naatu.
REV 12:5 Livaa tana ipoop naatu tamoot. Naatu tawe pale iŋgin nughmariŋ, ve pooz tooni pale ariaaŋa kat. Tauta moot ighe iravu imaat. Eemon Maaron indae izala, ve ighuru ileep ila niima tapir igharau niia to ghamuuŋ pooz.
REV 12:6 Ra livaa tawe ighau ila ve ileep izi nugh ŋginaaŋa. Ene nugh tooni to lepoogh tau Maaron tauu ighuru pani pataghaaŋ. I pale ileep ta sewe ve Maaron iŋgini pa lepoogh tooni irau mboŋ 1,260.
REV 12:7 Malau mako ve naghita malmal tiina ivot izi nugh sambam. Mikael tomania aŋela tooni tipaburigin malmal pa moot tiina tawe ve aŋela tooni. Mako moot tomania aŋela tooni anazi tipamuul malmal pazi.
REV 12:8 Eemon tapirizi irao mako. Tauvene moot tomania aŋela tooni irau tileep izi nugh sambam muul mako, ve tisik zi tizila pa taan. Moot tawe ileep muuŋ geeg ve ilam. Tiwaat eeza tighe Sadan ma Ŋeer Saghati. I ta itotombaan tamtamon to taan tisov, ve ighegherev zi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati.
REV 12:10 Ra nalooŋ bobaaŋ tiina ivot izi sambam tighe: “Aazne, Maaron toit igham mulin tamtamon tooni gha tileep poia, ve itotoi tapiri tomania pooz tooni ivot ighazooŋ wa. Ve ighur gabua naol isov tileep ila Mesia tooni saamba, leso iŋgin zi. Pasaa, Ŋeer Saghati tau mboŋ mataaz iŋgalŋgal saveeŋ pa toŋvetaz toit ila Maaron naagho na, ene tiziire pa nugh sambam, ve tisiki izila taan wa.
REV 12:11 Toŋvetaz toit tigham ŋgar pa lepoogh poia to taan mako, ve tiroi pa mateegh mako. Tirei tauzi kat. Ve Sipsip to Maaron siŋ tooni ipalot zi le tiyooz ariaaŋ pa votiaaŋ saveeŋ onoon ila ila le irau mateegh toozi. Tauta tiliiv Ŋeer Saghati wa.
REV 12:12 Tauvene yam tau aleep izi nugh sambam na, tintinmim ve lolomim poia. Eemon yam to taan ve yam to te, ayamaan gham. Pa Ŋeer Saghati ta izilat na. Ve i iwatagh ighe saawe tooni ilam igharau wa. Tauvene aate yavyav kat.”
REV 12:13 Moot ighita tisiki izi taan wa. Tauvene ila inaan livaa tau ipoop naatu tamoot na ighe ighur pataŋani pani.
REV 12:14 Eemon tigham livaa tana le baage ru imin manbog, leso iroov ila niia to lepoogh ta nugh ŋginaaŋa we, ve ileep malau pa moot. Ve Maaron pale maata pani, ve iŋgini pa lepoogh tooni irau ndaman tol ve sirivu.
REV 12:15 Tauta moot inaan livaa tana ve yaa tiina goŋia ivot pa aavo, leso izughu gha ilale.
REV 12:16 Eemon taan iuule, ve ikaak aavo ve ighun makoi yaa tau ivot ila moot aavo na.
REV 12:17 Tauvene moot aate yavyav kat pa livaa tawe, ve ila ipaburigin malmal pa livaa paaghu tooni siriv. Ene yes tau matazi kisin tutuuŋ to Maaron ve titaghoni, ve tivotia ghuruuŋ ila toozi ighazooŋ tighe tighur ila to Yesu.
REV 12:18 Ra moot tana ila iyooz izi nari.
REV 13:1 Ra matag ila le naghita gabua saghati ee izaa bokia ila te paavo. Gabua tawe, daaba liim ve ru ve zooŋa saŋavul. Zooŋa tawe, moghar ndamoonda saŋavul imin to yes kinik tigheen ila. Ve tibood saveeŋ naol ila daaba liim ve ru tawe timin gabua tawe eeza. Eeza tawe, isaav ighe ŋeer eta to taan igham zi, ene ivelegh Maaron ve ipait tauu eeza sorok imin i Maaron.
REV 13:2 Gabua saghati tau yau naghita na, naagho imin lepad, aaghe imin bea, ve aavo imin laion. Ra moot ighur tapiri ve eeza ila tooni, ve ighuru ileep ila tauu niia to ghamuuŋ pooz, ve ighur gabua naol to taan ila i saamba leso iŋgin zi.
REV 13:3 Ve naghita gabua tawe daaba ee, zaab niia ighengheen ila. Pa muuŋ, tiravu imaat. Eemon iburig muul toman tiini poia. Yes tau tileep izi taan ve titaghon taan ŋgara na, tisov tirur pa gabua tawe ve titaghoni.
REV 13:4 Ve tiput aghezi pa moot ve tipakuru. Pasaa, i ta ighur tapiri ve eeza ila to gabua tawe. Ve gabua saghati tawe paam, tiput aghezi pani ve tipakuru tighe: “Aighat, sei irau gabua tane? Ve sei irau iparav tomania ve iliivo? Mako.”
REV 13:5 Maaron ipul gabua saghati tawe iŋgin nugh irau kaiyo tamoot ru ve geege ru (42). Saawe tana, gabua tawe ipapait tauu eeza, ve isiksik saveeŋ veleghiiŋ naol pa Maaron.
REV 13:6 Tauvene ikaak aavo, ve isavia saveeŋ veleghiiŋ naol pa Maaron. Ivelegh Maaron eeza, ivelegh niia to lepoogh, ve ivelegh yes tau tilepleep tomania Maaron izi sambam na paam.
REV 13:7 Ve Maaron ipul gabua tawe iparav tomania tamtamon tooni patabuyaaŋa le iliiv zi. Ve ighur tamtamon tisov tileep ila gabua tawe saamba, leso iŋgin zi. Tinizi, tomania gabuazi, aliŋazi, ve nugh toozi, ene ite ite.
REV 13:8 Ve eval tiina to taan tiput aghezi pa gabua tawe ve tipakuru. Ene yes tau ezazi igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare mako. Rau tawe, Sipsip to Maaron tau tiravu imaat na, ta iŋgini. Muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, i ibood tamtamon tooni ezazi ila rau tawe pataghaaŋ wa.
REV 13:9 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tane, ve igham ŋgar pani poi.
REV 13:10 Saawe tau gabua saghati tawe igham pooz, yes tau Maaron ighur zi to tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ, ene aat tiloŋ tila ruum to yavyavuuŋ itaghon i ŋgar tooni. Ve yes tau i ighur zi to timaat pa mbuzaagh, ene aat timaat pa mbuzaagh. Tauvene Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa aat tikis ghuruuŋ ila toozi tuŋia, ve tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani.
REV 13:11 Ra matag ila le naghita gabua saghati ite ileep taan loolo ve izaa. Zooŋa ru imin sipsip. Eemon saveeŋ tooni, ene raraate imin moot.
REV 13:12 I igham iitete tau ivot imin maata na naagho, ve igherev eval tiina, leso tileep ila gabua tawe saamba. Tauvene tamtamon tisov tau tileep izi taan ve titaghon taan ŋgara na, i igham zi tiput aghezi pa gabua saghati tau ivot imin maata na, ve tipaiti. Ene i tau tiravu imaat, ve iburig muul.
REV 13:13 Gabua saghati tau imin ru na, Maaron ipuli igham gabua ŋgeretazi tintiina tivotvot. Tauta igherev tamtamon gha titaghon iitete tau ivot imin maata na pa ŋgar tooni. I irau igham yav sambam ve izilam taan ila tamtamon matazi. Karom tooni tawe ikau tamtamon to taan ŋgar toozi. Tauta tigharaat iitete tau ivot imin maata na anunu ve tipakuru. Ene i tau tiravu imaat, ve iburig muul.
REV 13:15 Ve Maaron ipul gabua saghati tau imin ru na igham gabua ŋgereeta ite. Iitete anunu tau tigharaata na, i ighamu le anunu tawe imin gabua tau ileep maata yaryaare ve isavsaav. Ve yes tau tiput aghezi pa anunu tawe mako na, anunu tawe pale isaav, ve tirav zi timaat.
REV 13:16 Ve i iyau tamtamon tisov, ve izoornugh pazi ighe tigham iitete tau ivot imin maata na ilaal tooni ila nimazi tapir ma ndamozi. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako, yes kuaz tauŋa, ve yes mbolaaŋa, yes besooŋa, ve yes tau besooŋa mako.
REV 13:17 Ve tighur tutuuŋ ariaaŋa tauvene: Yes tau lezi ilaal tawe, ene yes mon ta irau tighol gabua ve tigholia gabua toozi. Ve ighe mako, ene aat mako. Ilaal tawe, ene gabua saghati tau ivot imin maata na eeza.
REV 13:18 Ighe taghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni, ene aat tawatagh gabua tane puughu. Tauvene tamtamon tau le ŋgar, ene aat iwatagh eez to niniiŋ gabua saghati tawe eeza, ve ighilaal puughu. Ilaal tooni, ene 666. Ve ene ilaal to tamtamon.
REV 14:1 Ra matag ila le naghita Sipsip to Maaron tomania tamtamon tooni ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) tiyozyooz izi loloz Zion. Tamtamon tawe, tibood i yesuru Taama Maaron ezazi ila ndamozi.
REV 14:2 Malau mako ve nalooŋ eval tiina aliŋazi sambam ve izilam. Luutu tiina kat imin yaa katini tiyatyaat tizizi, ma lalaav lutluutu. Ve nalooŋ gabua luutu poia kat imin tamtamon tirav gita ma vene.
REV 14:3 Eval tiina tawe timbou mbouŋ paaghu igharau Maaron niia to ghamuuŋ pooz ila yes ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24) tomania gabua matazi yaryaare paaŋ naghozi. Ene yes tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ (144,000) to taan tau Sipsip to Maaron ighol zi timin le, ve ipas zi tivot pa saghati tapiri. Ve yes mon ta irau tiwatagh mbouŋ tawe, ve timbouia.
REV 14:4 Ene yes tau tighurghur boog mako. Tiŋgin tauzi poi. Tauvene tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Ve nugh sindei tau Sipsip to Maaron ighe ila pani, ene yes titaghoni mon. I ipas zi ila eval tiina to taan sosozi, ve ighol zi timin i le wa. Tauta yes timin aniiŋ maata tau tighuru ila pa Maaron yesuru Sipsip tooni imin paitooŋ zi.
REV 14:5 Ve saveeŋ karom eta ivot ila avozi mako. Tauta lezi sosor eta ila Maaron maata mako.
REV 14:6 Ra matag ila le naghita aŋela ee iroov ila sambam saamba. Vaaru poia tau igheen irau saawe, ene igheen tooni. I le uraat to ivotia saveeŋ tawe pa tamtamon tisov tau tileep izi taan. Yes tinizi tomania aliŋazi, gabuazi, ve nugh toozi, ene ite ite.
REV 14:7 Aŋela tawe isaav toman aliiŋa tiina ighe: “Saawe to gabizooŋ tamtamon ve ghuruuŋ atuya pazi, tauta ivot wa. Tauvene aroi pa Maaron, ve apait eeza pa tapiri ve poia tooni. I ta ighur sambam, taan, te, ve yaa naol isov tau tivotvot ila taan loolo. Tauvene aput aghemim pani ve apakuru.”
REV 14:8 Malau mako ve aŋela ite, aana itaghoni ilam, ve isaav ighe: “Nugh tiina Babilon itap gha isaghat wa! Onoon kat, itap le isaghat kat! Nugh tau ighegherev tamtamon pa ŋgar tooni sasaghati, ve ikaukau ŋgar toozi imin ipaghun zi pa yaa ariaaŋa, tauta aazne izi imin kaut sorok.”
REV 14:9 Aŋela tawe ilam ila, ra ite imin tol, aana itaghon yesuru ilam, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Isaav ighe tamtamon eta iput aaghe pa gabua saghati, ma gabua tawe anunu, ve ipaiti, ve igham ilaal tooni ila ndaamo ma niima,
REV 14:10 i aat ighun ila rubruub tau ivon kat pa aatyavyav to Maaron. Aatyavyav tawe, ene imin vaen tau ariaaŋa kat. Irau Maaron izoola pa yaa ite paam to irav matin tapiri ne mako. Tauvene tamtamon tana, aat tighur yavyavuuŋ tiina pani, ve yav tomania maet salfa tuntunu tau vaazi saghati na ighani ila Sipsip to Maaron tomania aŋela patabuyaaŋa naghozi.
REV 14:11 Zeran tauvene, yav tau ighan zi na, mbuasa pale imbuŋ tauvene taghon taghon gha ila. Irau isov mako. Tauvene yes tau tiput aghezi pa gabua saghati, ma gabua tawe anunu, tomania yes tau tigham ilaal tooni na, yav pale ighan zi tauvene irau mboŋ ve mataaz taghon taghon gha ila. Irau timariau pa yavyavuuŋ mako.
REV 14:12 Tauvene Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa aat tiyooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani. Ene yes tau titaghon tutuuŋ to Maaron, ve tighur ila to Yesu ariaaŋ.”
REV 14:13 Aŋela tawe isavsaav le isov, ra nalooŋ saveeŋ sambam ve izilam ighe: “Ubood saveeŋ tauvene: Aazne ve ila, yes tau tileep tuŋia ila to Tiina toit Yesu le irau mateegh toozi, ene pale poia to Maaron izaa toozi, ve tintinizi.” Maaron Avuvu paam isavia saveeŋ eemon ighe: “Onoon kat, yes pale timariau pa uraat ve pataŋani toozi. Ve ŋgar popoia tau tighamgham zi na, pale igheen tomani zi ve tila.”
REV 14:14 Ra matag ila le naghita taitai pisosooŋa, ve ŋeer ee mboole izala paavo. Ŋeer tawe, naagho imin Tamtamon Naatu, ve moghar ndamoonda to kinik igheen ila daaba. Moghar tawe, tigharaata pa gol. Ve i ikis mbuzaagh kooka ee tau maata kat.
REV 14:15 Ra aŋela ite ivot pa Rumei Tiina ta sambam we, ve iboob pa ŋeer tau ileep izala taitai paavo na ighe: “Saawe to lupuuŋ aniiŋ, ighe ivot tane. Pasaa, aniiŋ wit tsio tau titum izi taan na, timatuugh wa. Tauvene ugham mbuzaagh tsio kooka tana, ve urav zi tizi.”
REV 14:16 Tauvene ŋeer tau mboole izala taitai na, isik mbuzaagh tooni, ve irav wit tisov tau titum izi taan na, leso tiyau zi ve tilup zi ila ruum to aniiŋ.
REV 14:17 Malau mako ve aŋela ite, aana ivot pa Rumei Tiina ta sambam we. I paam, ikis mbuzaagh kooka tau maata kat.
REV 14:18 Ra aŋela ite paam tau iŋgin yav to artaal na, ipul artaal ve ivot, ve iboob pa iitete tau ikis mbuzaagh kooka na ighe: “Vaen to taan tisov tibulbuul wa. Ugham mbuzaagh tsio tana ula urav motin zi, ve ulup zi.”
REV 14:19 Tauvene aŋela tawe isik mbuzaagh tooni, ve irav motin vaen tau tigheen izi taan ne anoŋazi tisov tizi. Ra iyauur zi gha ilup zi, ve igham zi ila gha isuruuv zi ila Maaron nugh tooni to pisooŋ vaen tau igheen nugh tiina ziige na. Pasaa, saawe to aatyavyav to Maaron izaa toozi, tauta ivot wa. Tauvene tivaghaaz vaen anooŋa tawe izi nugh to pisooŋ vaen le suuru tiina kat ivot. Ve ipot izaa le raraate pa hos aaze. Ve ireer ila nugh malau irau 300 kilomita ma vene. Vaen suuru tawe, ene siŋ to tamtamon tau imaliŋ.
REV 15:1 Ra matag ila le naghita gabua tiina ite ivot izi sambam imin ilaal. Ilaal tawe, ite kat. Nagham ŋgar pani le ŋgar tsiau imbool. Naghita aŋela liim ve ru tikis pataŋani liim ve ru tau sasaghatizi kat. Pataŋani tawe pale tivot murei geeg to tipasov aatyavyav to Maaron.
REV 15:2 Ve naghita gabua ite. Tigharaata pa galas tomania yav. Gabua tawe, ghitooŋa imin te, ve Maaron tamtamon tooni tiyooz ila ziige. Ene yes tau tiyooz ariaaŋ, ve tiliiv gabua saghati tomania anunu, ve ilaal to eeza. Yes tiput aghezi pani mako, ve tigham ilaal to eeza mako. Yes tikis gita tau Maaron igham pazi na, ve tipait Maaron eeza.
REV 15:3 Yes timbou mbouŋ to Mose, i besooŋa to Maaron. Mbouŋ tawe iŋarui Sipsip to Maaron paam. Timbou tauvene: “O Maaron, Tiina tsiei, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Uraat tau yo ughamgham zi, ene tintiina kat. Nigham ŋgar pazi le nirao mako. Yo kinik tiina kat tau uŋgin nughmariŋ. Ve ŋgar tsio, ene iduduuŋ ve onoon mon.
REV 15:4 Tiina tsiei, yo mon ta patabuyaaŋ. Tauvene tamtamon tisov aat tiroi payo ve titaghon ŋgar tsio, ve tipait ezam pa tapirim ve poia tsio. Nughmariŋ pale tisov tilam tiput aghezi payo, ve tipait ghom. Pasaa, ŋgar tsio tau ughurghur duduŋai atuya pa tamtamon, tauta utotoia ivot ighazooŋ wa.”
REV 15:5 Murei ra, matag ila le naghita balbaal patabuyaaŋ tau imin rumei izi sambam na. Loolo tau patabuyaaŋ kat na atamana ikaak. Ene loolo tau saveeŋ mbuaaŋ to Maaron tomania tutuuŋ tooni igheen ila.
REV 15:6 Aŋela liim ve ru tau naghit zi imin maata na, tileep balbaal tawe loolo ve tivot. Yes tikis pataŋani liim ve ru tau sasaghati kat na le irau zi. Aŋela tana nonoghiiŋa toozi iŋgalaaŋ ve milmilia kat. Ve gabua milmilia tau tigharaat zi pa gol na igheen livutin gargarizi.
REV 15:7 Ra gabua matazi yaryaare paaŋ, toozi ee irei oon geegeu liim ve ru le irau zi. Oon liim ve ru tawe, tigharaat zi pa gol, ve tivon kat pa aatyavyav to Maaron tau ileep irau saawe.
REV 15:8 Ve Maaron mbonari ve tapiri tomania mbuasa ivot le ipavon Rumei Tiina tau iyooz izi sambam na loolo. Tauta eta irau iloŋ ila mako. Yes aat tileep ve tisaŋan le aŋela liim ve ru tana tipasov uraat toozi to ghuruuŋ pataŋani pa tamtamon le isov, o tiloŋ tila.
REV 16:1 Ra nalooŋ saveeŋ luutu tiina ivot ila rumei loolo ta sambam we, ve ilam pa aŋela liim ve ru tana ighe: “Aatyavyav to Maaron tau igheen ila oon tsiam lolozi na, ala aliŋi izila pa taan.”
REV 16:2 Ra aŋela tau imin maata na, igham oon tooni, ve imuuŋ ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa taan. Tauvene yes tau tigham ilaal to gabua saghati ve tipait gabua tawe anunu na, mbotmboot igham zi. Mbotmboot tawe poia mako. Sasaghati, ve yavyavuuŋa tiina kat.
REV 16:3 Mako aŋela ite imin ru, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa te, le te itoora imin siŋ to yes mateegha. Tauvene gabua naol isov tau tileep ila te loolo na, timatmaat le tisov. Eta ileep muul mako.
REV 16:4 Mako aŋela ite imin tol, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa yaa, le yaa tisov timin siŋ paam. Yaa tau tirereer, ve yaa tau tivotvot ila taan puura na paam.
REV 16:5 Ve nalooŋ aŋela tau iŋgin yaa na, isaav pa Maaron ighe: “Yo uleep muuŋ geeg, ve aazne paam. Ve yo patabuyaaŋ kat. Ŋgar tau yo ughamu to uyat ŋgar sasaghati to tamtamon, ene iduduuŋ mon.
REV 16:6 Pasaa, yes tiliŋ siŋ pa tamtamon tsio patabuyaaŋa, ve yes propet. Tauta anam ugham zi tighun siŋ. Atuya toozi tawe, ene iduduuŋ kat pa ŋgar tau yes tighamu na.”
REV 16:7 Ve nalooŋ saveeŋ ivot pa artaal ve ilam ighe: “Onoon kat. Maaron, Tiina tsiei, yo saksakim ve uŋgin gabua naol isov. Gabizooŋ tsio ve atuya tau ughuru pa tamtamon, ene iduduuŋ ve onoon mon.”
REV 16:8 Mako aŋela ite imin paaŋ, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron iŋarui aaz. Tauvene aaz ighaaz kat, ve isalaam tamtamon imin yav.
REV 16:9 Aaz ighaaz katin zi le tinizi ipopop. Eemon lolozi pa toraaŋ ŋgar toozi mako ve tipait Maaron eeza mako. Tiburig ve tisik saveeŋ sasaghati naol pani. Pasaa, yes tiwatagh: I ta iŋgin pataŋani tawe.
REV 16:10 Mako aŋela ite imin liim, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa gabua saghati niia to ghamuuŋ pooz. Tauvene yes tau tileep ila i saamba na, ndoroom tiina ikau zi. Ve yavyavuuŋ tiina igham tamtamon le livozi kikia.
REV 16:11 Tauvene tisik saveeŋ sasaghati naol pa Maaron to sambam. Pasaa, yavyavuuŋ tiina ve mbotmboot sasaghati igham zi. Eemon titoor lolozi ve tipul ŋgar toozi sasaghati mako.
REV 16:12 Mako aŋela ite imin liim ve ee, aana igham oon tooni, ve ila iliŋ aatyavyav to Maaron ila pa yaa tiina Euprates, le imaak ve imamaas. Leso igharaat eez pa yes kinik to aaz puughu tilam.
REV 16:13 Ve naghita avuvu sasaghati tol. Ghitoŋazi imin gob. Ee ivot ila moot aavo, ite ivot ila gabua saghati aavo, ve ite imin tol pani, ene ivot ila propet karom tau igham gabua saghati naagho na aavo.
REV 16:14 Avuvu sasaghati tawe pale tigham gabua ŋgeretazi tintiina ivotvot imin ilaal pa tamtamon. Isaav ighe saawe tiina to Maaron saksaki igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi ilam igharau, ene pale tila tipazaagh yes kinik irau taan isov, leso tiyau zaaba toozi tilam, ve tipaburigin malmal pa Maaron.
REV 16:15 [Ve matamim iŋgal Krisi aliiŋa tau isaav ighe:] “Alooŋ. Yau aat nalam napateeŋ gham imin ŋeer to umbuuŋ. Tauvene tamtamon tau ighe igharaat ghi pataghaaŋ, ve imamaat ariaaŋ le nalam, ene aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni. Eemon isaav ighe tamtamon eta igharaat ghi mako, ene pale ivaghamgham, ve maaya imin ŋeer tau kambaŋmbaŋi.”
REV 16:16 Tauvene avuvu sasaghati tawe tila tiyau yes kinik tomania zaaba toozi ve tilup zi izi nugh tau tiwaat eeza ila saveeŋ Hibru tighe Armagedon. Leso tigham malmal izi ta sewe.
REV 16:17 Mako aŋela ite imin liim ve ru, aana ila iliŋ aatyavyav to Maaron izila pa sambam saamba. Ve saveeŋ ivot toman luutu tiina ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz ta Rumei Tiina loolo we. Isaav ighe: “Tauta ene. Isov wa!”
REV 16:18 Ra nugh ighani milia, lalaav pelia, ve luutu guruŋguruŋia, ve yogyoog itok. Yogyoog tawe, tiina le tiina kat. Saawe tau Maaron ighur tamtamon tivot izi taan ve ilam, yogyoog tiina eta tauvene itok taan pai eta soone.
REV 16:19 Yogyoog tawe igham taan to nugh tiina Babilon ivavaal le imin sirivu tol. Ve nugh tintiina to taan tisov tauvene paam, tisaghat ve timbiriis. Tauvene Maaron loolo iveegh pa nugh tiina Babilon sosor tooni mako. Maata iŋgalŋgali, tauta ipaghunu pa vaen ariaaŋa kat. Vaen tawe, ene aatyavyav tooni tau tiina le tiina kat.
REV 16:20 Saawe tana, sisi tisov tilalez. Ve loloz paam, eta igheen muul mako.
REV 16:21 Ve ais paatu paatu titaptap sambam tizizi, ve tiravrav tamtamon. Ais paatu paatu tawe, geegeu mako. Pataŋani to paatu eŋaeŋa, ene irau 50 kilogram ma vene. Tauvene tamtamon tisik saveeŋ sasaghati naol pa Maaron. Pasaa, pataŋani tawe, tiina le tiina kat.
REV 17:1 Ra yes aŋela liim ve ru tau tikis oon liim ve ru na, toozi ee ilam ve isaav payau ighe: “Ulam ve natotoi ghom pa atuya tau pale iŋarui livaa to eez tau mboole izala yaa tintiina naol pavozi na. Livaa tawe, i eeza tiina kat.
REV 17:2 I ta ighegherev yes kinik to taan, ve yesŋa tighurghur boog. Ve yes kinik mon mako. I ikau ŋgar to eval tiina tau tileep izi taan, ve titaghoni pa ŋgar tooni saghati le imin ta tighun vaen ariaaŋa gha ŋgar toozi ivaghamgham.”
REV 17:3 Ra Avuvu Patabuyaaŋ tapiri izaa tsiau, ve aŋela tawe igham ghau nala navot nugh ŋginaaŋa. Navot ta sewe, le naghita livaa ee ilepleep. Mboole izala gabua saghati ee paavo. Gabua tawe, tiini siŋsiŋai kat ve bodeeŋ naol irau tiini isov. Bodeeŋ tawe, ene imin eeza. Eeza naol tawe, pughuzi eemon. Pughuzi tauvene: I ivelegh Maaron ve ipait tauu eeza ighe i Maaron. Gabua tana, daaba liim ve ru, ve zooŋa saŋavul.
REV 17:4 Livaa tawe inonogh ghi pa nonoghiiŋa poia kat tau ŋgereeta aindan ve siŋsiŋai. Ve itiik tauu pa gabua popoiazi naol imin gol, maet milmilia siriv ve ŋgool maata. I ikis rubruub ee tau tigharaata pa gol. Rubruub tawe, ivon pa ŋgar sasaghati naol, ve ŋgar to ghuruuŋ boog tau livaa tana ighamghamu. Ŋgar tauvene iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Saghati kat.
REV 17:5 Ve tibood livaa tana eeza ila ndaamo. Eeza tawe, saveeŋ palelaaŋ. Isaav tauvene: “Ene nugh tiina Babilon. Zilivaa to eez, tomania tamtamon tisov tau tighamgham ŋgar sasaghati kat izi taan, i ta imin tinazi. Pasaa, i ta ipapazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar tauvene.”
REV 17:6 Yau naghita livaa tana ighun le ŋgar tooni ivaghamgham. Pasaa, Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tau tipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni na, i ikaria ghunuuŋ siŋ toozi. I ta ipapazaagh tamtamon pa ravuuŋ zi timatmaat. Yau naghita, le nagham ŋgar naol ve ŋgar tsiau imbool.
REV 17:7 Tauvene aŋela tana ighason ghau ighe: “Puughu mindai ta yo ugham ŋgar naol? Gabua saghati tau daaba liim ve ru ve zooŋa saŋavul, tomania livaa tau ileep izala gabua tawe paavo ne, ene ŋgara yoŋgaaŋa. Eemon yau aat napaghazoŋai ghom pani.
REV 17:8 Gabua saghati tau yo ughita na, muuŋ i ileep. Ve aazne, ileep mako. Eemon malau mako pale izaa muul pa puura tau le puughu mako na. Ve ileep rig, o Maaron ivaghamunia gha ilale. Muuŋ geeg, saawe tau Maaron ighur sambam ve taan soone, tibood tamtamon tooni ezazi ila rau to lepoogh maata yaryaare wa. Tamtamon tisov tau ezazi igheen ila rau tawe mako na, yes pale tighita gabua saghati ve tirur pani. Pasaa, muuŋ, i ileep. Ve aazne ileep mako. Eemon murei pale ivot muul.
REV 17:9 “Tamtamon tau le ŋgar, i aat ighazooŋ pa gabua tane puughu. Gabua saghati tau daaba liim ve ru, ene izaa to loloz liim ve ru tau livaa tana ileep izala na. Ve izaa to kinik liim ve ru paam.
REV 17:10 Toozi liim, uraat toozi isov gha tizi wa. Ve ite imin liim ve ee, tauta aazne ilepleep ve ighamgham pooz. Ve ite imin liim ve ru, i ivot soone. Eemon saawe tau ighe ivot, i aat ileep malau rig.
REV 17:11 Gabua saghati tau muuŋ ileep ve aazne ileep mako na, ene kinik tau imin liim ve tol pani. Yesŋa kinik liim ve ru tawe, ŋgar toozi raraate. I aat ileep rig, o Maaron ivaghamunia gha ilale kat.
REV 17:12 “Ve zooŋa saŋavul tau ughit zi na, ene izaa to kinik saŋavul. Eemon saawe toozi to ghamuuŋ pooz, ene soone. Pale tisaŋan le saawe to yesŋa gabua saghati tawe tigham tapirizi, o tilup zi, ve tiŋgin taan pa sooso rigmon.
REV 17:13 Kinik saŋavul tawe, ŋgar toozi eemon. Ve yes pale tighur tapirizi tomania gabua tisov tau tiŋgin zi na ila to gabua saghati tana, leso tipaloti.
REV 17:14 Ve yesŋa gabua saghati pale tilup zi ve tiparav tomania Sipsip to Maaron ve tamtamon tooni. Eemon pale tirao mako. Sipsip to Maaron pale iliiv zi. Pasaa, i tiina iliiv zimaronŋa tisov. Ve i kinik tiina tau iliiv kinik tisov. Tamtamon tooni, ene yes tau i tauu isiigh zi, ve ipoi zi timin i le, ve tikis ghuruuŋ ila toozi ariaaŋ.”
REV 17:15 Ra aŋela tana isaav payau muul ighe: “Yaa naol tau ughita livaa to eez mboole izala pavozi na, ene izaa to nugh mariŋ to taan tau tinizi, tomania gabuazi, ve aliŋazi ite ite.
REV 17:16 Gabua saghati zooŋa saŋavul tau ughit zi na, ene izaa to kinik saŋavul. Murei pale yesŋa gabua tawe titoor ŋgar toozi, ve tighur koi pa livaa to eez tawe, ve tivaghamunia kat. Pale tiraŋgat nonoghiiŋa tooni le kambaŋmbaŋi, ve tighan miiza, mako tisiki izala yav ighani gha ilale.
REV 17:17 Pasaa, Maaron ighur ŋgar igheen ila kinik saŋavul tawe lolozi wa ighe tilup ŋgar toozi imin eemon, ve tipuliir gabua tau tiŋginŋgin zi na ila gabua saghati niima. Leso iŋgin zi le irau Maaron saveeŋ tooni ighur anooŋa. Tauvene ŋgar tane pale ivot itaghon Maaron tauu ŋgar tooni.
REV 17:18 “Livaa tau yo ughita na, ene izaa to nugh tiina tau ighamgham pooz pa kinik tisov to taan.”
REV 18:1 Murei ra, matag ila le naghita aŋela ee ipul sambam ve izilam. I tapiri tiina kat, ve mbonari isul taan le ighazooŋ kat.
REV 18:2 I iboob aliiŋa tiina kat ighe: “Nugh tiina Babilon isaghat wa! Itap le isaghat kat! Aazne, nugh balim kat. Tamtamon eta ileep muul mako. Gabua naol tau tiŋgalaaŋ ila Maaron maata mako na, tighamu imin lezi niazi to lepoogh. Avuvu sasaghati, man sasaghati, ve gabua sasaghati naol tau loloon pa ghitooŋ zi mako na, tilup zi ta sewe.
REV 18:3 Pasaa, nugh tawe ta ighegherev nughmariŋ pa ghamuuŋ ŋgar saghati ve yesŋa tighurghur boog. Ve ipaghun zi pa vaen tooni ariaaŋa kat le ŋgar toozi ivaghamgham. Yes kinik to taan paam. Yesŋa tighurghur boog. I ighe igham le taan pabodeeŋa naol, ve ileep poia le poia kat. Tauta zeran to raukoliiŋ tilala tooni, ve tigholia gabua toozi ila tooni, ve timin kuaz tauu.”
REV 18:4 Ve nalooŋ saveeŋ ite sambam ve izilam ighe: “Tamtamon tsiau, apul nugh tana ve aghawaar. Mako pale iyes gham pa ŋgar tooni saghati, ve pataŋani tau pale izaa tooni na izaa tsiam paam.
REV 18:5 Pasaa, sosor tooni ivandou ghi izala izala le ikis sambam saamba. Ŋgar tooni sasaghati naol isov tawe, Maaron maata kisin zi.
REV 18:6 Ŋgar saghati tau i ighamghamu na, apamuule ila pani. Ve atuya tau aghe agham pani na, aghur ite paam izala paavo ve agham pani! Muuŋ, i itoor yaa ariaaŋa pa tamtamon ve ipaghun zi. Tauvene aazne, yam aat atoor yaa ariaaŋa kat ve aliŋi ila i tauu rubruub tooni le ivon kat. Leso ighunu le isooŋ katini.
REV 18:7 Muuŋ, i ipakur ghi kat, ve igham le taan pabodeeŋa naol, ve lepoogh tooni poia le poia kat. Tauvene i aat iyamaan yavyavuuŋ tiina ve itaŋ, leso iyat ŋgar tooni tawe. Pasaa, i igham tiini ighe: ‘Yau garwaat tinazi. Nambool pa gabua eta mako. Yau aat naleep ila niag to ghamuuŋ pooz, ve lepoogh tsiau poia mon taghon taghon gha ila. Yau naar gha leso nataŋ? Mako. Pataŋani eta irau ivot payau mako.’
REV 18:8 Pataŋani naol tau Maaron pale ighuru pani, ene pale tisov tivot pani pa aaz eemon. Saawe tana, taŋiiz, pitool, ve moroghooŋ tomania mateegh pale tivot pani. Ve yav aat ighani le imin avav. Pasaa, Tiina toit Maaron tau pale ighur atuya pani, i saksaki ve tapiri tiina kat.”
REV 18:9 Yes kinik to taan tau muuŋ yesŋa livaa tana tighur boog ve tigham lepoogh poia kat ila tooni na, isaav ighe tighita yav ighani gha mbuasa imbuŋ, ene pale lolozi isaghat kat ve titaŋ tiina pani.
REV 18:10 Tighita yavyavuuŋ tiina ighamu le roiŋ tiina igham zi. Tauta tileep soghan ve tiŋuzuuva tighe: “Oyai, ukaria taum wa! Aa nugh tiina, ukaria taum wa! Babilon, yo ezam ve tapirim tiina. Eemon aazne, ugham atuya tsio, ve rekia mon saghatiiŋ tiina igham ghom gha umbiriis.”
REV 18:11 Ve zeran to raukoliiŋ irau taan isov pale lolozi ipataŋan ve tipanin pani. Pasaa, lezi tamtamon eta to ighol gabua toozi muul mako.
REV 18:12 Muuŋ, yes tigholia gabua maata maata ila tooni: Gol, silva, ŋgool maata, ve maet milmilia siriv tau popoiazi ve atuyazi tintiina. Ve uuli popoiazi tau ŋgeretazi pisosooŋa, aindan, ma siŋsiŋai, ve ai siriv tau vazizi popoia tomania gabua popoia naol tau tigharaat zi pa elepan zooŋa, ve ai popoia tau atuyazi tintiina, ain, baras, ve maet siriv paam tau ŋgeretazi popoia.
REV 18:13 Ve gabua maata maata siriv tau vazizi popoia ve atuyazi tintiina. Ve vaen, ŋgoreeŋ, aniiŋ, makau, sipsip, ve hos tomania karis. Ve tigholia tamtamon paam gha timin besooŋa sorok. Gabua naol tane, irau tiraukol pazi ta sewe muul mako.
REV 18:14 Ve yes pale tisaav pa nugh tiina Babilon tighe: “Gabua naol isov tau lolom ighaar pa ghamuuŋ zi na, eta igharau ghom muul mako. Kuaz tsio tisov tau popoiazi kat ve ughamgham ezam pani na, tisov tilalez wa. Irau ughit zi muul mako.”
REV 18:15 Zeran to raukoliiŋ tau muuŋ tigholia gabua toozi izi nugh Babilon ve timin kuaz tauu na, pale tiroi pa yavyavuuŋ tiina tau ighamu na. Tauvene yes pale tileep soghan pani, ve tipanin pani tighe:
REV 18:16 “Oyai, ukaria taum wa! Aa nugh tiina, ukaria taum gha usaghat kat! Muuŋ, yo unonogh ghom pa nonoghiiŋa popoiazi kat tau ŋgeretazi pisosooŋa, aindan, ve siŋsiŋai. Ve utiik taum pa gabua maata maata tau tigharaat zi pa gol, ŋgool maata, ve maet popoia siriv tau atuyazi tintiina.
REV 18:17 Eemon saawe tuuku tane, kuaz tsio tawe tisov tisaghat gha tilalez.” Ve yes daaba to waaŋ tomania uraata toozi, ve yes tau tizaa waaŋ tomani zi na, ve tamtamon tisov tau tiravraav pa raukoliiŋ na paam, pale tisov tiyooz soghan.
REV 18:18 Ve matazi ila pa mbuas tau izazaa pa nugh tiina Babilon na, ve tipasawal pani tighe: “Oyai, saa nugh tiina ite paam ta irau Babilon?”
REV 18:19 Tauvene lolozi ipataŋan, titaŋ tiina ve timoŋ pani. Ve tiŋuzuuva tighe: “Oyai, ukaria taum wa! A nugh tiina, ukaria taum gha usaghat kat! Aazne, paita umbiriis gha ulalem. Pale nigham mindai? Kuaz tsio mon, tauta yei tau lemai waaŋ ne, nisov nimin kuaz tauŋa.”
REV 18:20 “Tauvene yam to nugh sambam, yam mbaŋooŋa to Krisi, yam propet, ve yam tamtamon patabuyaaŋa to Maaron, lolomim poia ve tintinmim! Pa aazne, Maaron igabiiz nugh tiina Babilon, ve ighur atuya pani to iyat sosor tau i igham payam na.”
REV 18:21 Ra naghita aŋela ee tau tapiri tiina, igham maet tiina ee, ve isiki izila pa te, ve isaav ighe: “Ŋgar raraate tauvene pale ivot pa nugh tiina Babilon. Pale tireua ilale. Irau tighita muul mako.
REV 18:22 Tauvene tamtamon eta pale ileep izi nugh Babilon ve ilooŋ mbouŋ, gita, tavuur, pirai, ma gabua ite paam luutu ta sewe muul mako. Ve zeran tau tighagharaat gabua maata maata na paam, eta pale ileep ta sewe muul mako. Ve maet tintiina to mumuuŋ wit imin palawa paam, irau talooŋ lutuzi ila nugh loolo muul mako.
REV 18:23 Ve lam eta irau mbonari isul nugh loolo muul mako. Ve oroor to vaivaiŋa paghpaaghu irau ivot ila nugh loolo muul mako. Zeran tsio to raukoliiŋ, tirao kat. Tiliiv tamtamon tisov to taan. Ve mur tsio, ene ikau nughmariŋ ŋgar toozi le tisosor pa eez to Maaron.
REV 18:24 Yo uliŋliŋ siŋ pa tamtamon patabuyaaŋa to Maaron ve yes propet tooni tomania eval tiina to taan. Tauta lem sosor tiina kat ila Maaron maata.”
REV 19:1 Murei ra, nalooŋ oroor tiina ivot izi nugh sambam imin eval tiina timbou. Tighe: “Aleluia, tapait Tiina toit Maaron! I igham mulin ghiit gha taleep poia wa. I eeza tiina. Ve tapiri paam, tiina le tiina kat.
REV 19:2 Isaav ighe i igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, gabizooŋ tooni ene iduduuŋ ve onoon mon. Livaa to eez tau eeza tiina na, i ighegherev tamtamon to taan pa ŋgar tooni sasaghati, ve yesŋa tighurghur boog. Tauta Maaron ighur atuya pani. Muuŋ, livaa tawe iliŋliŋ siŋ pa yes besooŋa to Maaron. Tauta aazne, Maaron iyat ŋgar tooni tawe.”
REV 19:3 Ra eval tiina tana tiboob muul tighe: “Aleluia! Yav tau ighan livaa saghati tawe, mbuasa pale izazaa tauvene taghon taghon gha ila.”
REV 19:4 Ra ŋginiiŋa tamoot ee ve paaŋ (24), tomania gabua matazi yaryaare paaŋ, titap tizi, ve tipait Maaron tau ileep ila niia to ghamuuŋ pooz na eeza tighe: “Aleluia! Onoon kat. Iit tapait Maaron eeza!”
REV 19:5 Ra saveeŋ ivot ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz ve ilam. Ighe: “Yam besooŋa to Maaron tau aroi pani ve ataghon ŋgar tooni na, asov apakur Maaron toit eeza! Yam tau ezamim tintiina, ve yam tau lemim ezamim mako na paam.”
REV 19:6 Malau mako ve nalooŋ oroor tiina ivot izi sambam muul. Oroor tawe, luutu imin eval tiina tiboboob. Ve imin nugh tau yaa katini tiyatyaat tizizi pani, ve imin lalaav lutluutu tiina. Eval tiina tawe tisaav tighe: “Aleluia! Iit tapait Tiina toit Maaron eeza. I saksaki, ve ighamgham pooz irau saawe.
REV 19:7 Iit tintiniin ve loloon poia, ve tapait eeza pa tapiri ve poia tooni. Pasaa, Sipsip to Maaron vaiŋ tooni, tauta ighe ivot tane. Livaa tau tisiigho pani na, i igharaat ghi wa.
REV 19:8 I inonogh ghi pa nonoghiiŋa pisosooŋa tau Maaron tauu igham igham pani na. Nonoghiiŋa tawe, iŋgalaaŋ ve milmilia kat.” (Nonoghiiŋa tana izaa to ŋgar duduuŋa maata maata tau Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa tighamgham zi na.)
REV 19:9 Ra aŋela isaav payau muul ighe: “Ubood saveeŋ tauvene: ‘Yes tau tisain zi tilam pa Sipsip to Maaron vaiŋ tooni ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na, ene pale tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi.’” Ve ipariaaŋ saveeŋ tooni ighe: “Saveeŋ tane, ene saveeŋ onoon to Maaron.”
REV 19:10 I isaav tauvene, ve natap nazi aaghe puughu naghe napakuru. Eemon i iŋgalsekin ghau ighe: “Wai, ugham vene sov! Yau besooŋa to Maaron imin yo ve yes toŋvetaz tsio tau yamŋa akis saveeŋ onoon to Yesu ariaaŋ, ve apariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni. Tauvene uput aghem ve upakur Maaron mon. Pa uraat tauu to yes propet, ene tauvene: Yes tipariaaŋ tamtamon, leso tighur ila to Yesu.”
REV 19:11 Ra matag ila le naghita sambam ikaak. Ve naghita hos pisosooŋa ee. Ŋeer ee ileep izala paavo. Ŋeer tawe, tiwaato tighe: ‘Ŋeer to ighamgham ŋgar onoon ve itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni.’ Isaav ighe i igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, ma igham malmal, ene i itataghon ŋgar duduuŋa mon.
REV 19:12 Maata imin yav yaama. Ve moghar ndamoonda katini to kinik tighenaar ila daaba. Ve tibood eeza ila tiini pataghaaŋ wa. Eeza tawe, tamtamon ite paam iwatagh puughu mako. I tauu mon ta iwataghi.
REV 19:13 Nonoghiiŋa tooni, siŋ ikaria le isaghat. Tiwaat eeza tighe: ‘Ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron.’
REV 19:14 I imuuŋ, ve zaaba katini to sambam titaghoni. Yes tileep izala hos pisosoŋazi, ve nonoghiiŋa toozi pisosooŋa ve ŋgalaaŋa kat.
REV 19:15 Ŋeer tau imuuŋ pazi na, mbuzaagh ee tau maata kat igheen ila aavo. Leso irav tamtamon to nugh nugh pani. Ve i aat iŋgin zi ve igham pooz pazi. Ve pooz tooni, ene ariaaŋa kat. Tauvene i aat ivaghaaz zi ila aaghe saamba, ve siŋ toozi ireer imin vaen tau tivaghaaza gha suuru izi. Leso itotoi aatyavyav to Maaron saksaki tau ighamgham pooz pa gabua naol isov na.
REV 19:16 Ŋeer tana, tibood eeza ila nonoghiiŋa tooni ve ila ŋgoi paam tauvene: ‘Kinik Tau Iliiv Kinik Tisov,’ ve ‘Maaron Tiina Tau Iliiv Zimaronŋa Tisov.’
REV 19:17 Ra naghita aŋela ee iyooz ila aaz loolo, ve iboob ila pa man tisov tau tirovroov ila taitai saamba na ighe: “Yam alam alup gham pa ghanghaniiŋ tiina to Maaron!
REV 19:18 Leso aghan tamtamon tisov to taan mizazi. Yes kinik, yes daaba to malmal, yes tau tapirizi tiina, hos tomania yes tau tilandoov zi na, yes besooŋa, yes tau besooŋa mako ve tiŋgin tauzi, yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Aghaniir zi tisov.”
REV 19:19 Ra naghita gabua saghati ve yes kinik to taan tomania zaaba toozi tilam tilup zi tighe tigham malmal pa ŋeer tau ileep izala hos pisosooŋa paavo na, tomania zaaba tooni.
REV 19:20 Eemon tapirizi irao mako. Gabua saghati tana, yesuru iitete tau propet karom na, ŋeer tawe tomania zaaba tooni tigham zi, ve tisik zi matazi yaryaare ve tizila puura tiina tau ivon pa maet salfa ve yav tau ighanghan irau saawe. Propet karom tawe, muuŋ igham gabua saghati naagho, ve ighamgham gabua ŋgeretazi ila tamtamon matazi. Tauta itombaan zi gha tigham ilaal to gabua saghati, ve tiput aghezi pa gabua tawe anunu.
REV 19:21 Gabua ru tawe zaaba toozi paam, ŋeer tau ileep izala hos pisosooŋa paavo na, irav zi pa mbuzaagh tau igheen ila aavo, le tisov timataar. Ra man tisov tiroov tila, ve timbutur izala pavozi, ve tighan tighan le apozi isuŋ.
REV 20:1 Murei ra, matag ila le naghita aŋela ite ileep sambam ve izilam. I ikis ki to puura tau le puughu mako na, tomania sen tiina ee tau ariaaŋa kat.
REV 20:2 I izila ve ikis moot tau ileep muuŋ geeg ve ilam. Moot tawe, tiwaat eeza tighe: ‘Ŋeer Saghati’ ve ‘Sadan.’ Aŋela tawe ikauu pa sen le tuŋia, ve isiki izila puura tau le puughu mako na, ve ipoon puura tawe aavo le tuŋia kat. I pale ileep ta sewe irau ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000). Leso itombaan tamtamon to nughmariŋ muul sov le ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana isov. Mako tipool sen pani, ve tipuli ivot ilaagh rig.
REV 20:4 Ve naghita yes tau Maaron ighur zi pa uraat to gabizooŋ na, mbolezi izi ila niazi to ghamuuŋ pooz. Ve naghita Krisi tamtamon tooni tau tirav motin luazi na anunuzi paam. Zeran tawe tiput aghezi pa gabua saghati ma gabua tawe anunu mako, ve tigham ilaal tooni ila ndamozi ma nimazi mako. Yes titaghon Maaron aliiŋa, ve tipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu. Yes tiburig pa mateegh imin maata, ve yesŋa Krisi tigham pooz pa ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana.
REV 20:5 Ene burigiiŋ to mateegha tau ivot imin maata. Ve mateegha siriv, yes aat tisaŋan le ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana isov, o anazi tiburig.
REV 20:6 Yes tau tiburig pa mateegh imin maata na, ene Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa. Yes pale tintinizi pa poia to Maaron tau izaa toozi. Ve mateegh tau imin ru pani na, le tapiri eta to itatan zi mako. Ndaman ndiŋndiŋ ee (1,000) tana, yes aat timin zeran to watooŋrau pa Maaron ve Krisi, ve yesŋa Krisi pale tigham pooz.
REV 20:7 Isaav ighe ndaman ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ ee (1,000) tana isov, ene aat tikaak puura tau tisik Ŋeer Saghati iloŋ ila na, ve tipuli ivot.
REV 20:8 Mako ila itombaan nugh mariŋ to taan isov ve ilup zi. Leso tigham malmal pa Maaron tamtamon tooni imin Gog ve Magog. Maaron koiŋa tawe, irau tanin zi mako. Yes eval kat imin sausau to nari.
REV 20:9 Yes pale tileep taan ziige ta naol ne, ve tilam tivot nugh tau Maaron tamtamon tooni tileep pani na. Ve tilivutin zi tomania nugh tiina Yerusalem tau Maaron loolo pani kat na, leso tigham malmal pazi. Eemon yav to Maaron pale sambam izilam, ve ighaniir koiŋa tana tisov tilalez.
REV 20:10 Ve Ŋeer Saghati tau itombaan zi tilam na, Maaron pale isiki izila puura tiina. Ene puura tau yav ighanghan ila, ve maet salfa tau vaazi saghati na izazaa pani. Nugh tawe, ta papazoge tisik gabua saghati yesuru iitete tau propet karom na tizila. Yes tol tawe pale tileep ta sewe, ve tigham yavyavuuŋ tiina kat. Ve yavyavuuŋ toozi irau isov ne mako. Pale igham zi mboŋ ve mataaz, ve ighengheen tauvene taghon taghon gha ila.
REV 20:11 Ra matag ila le naghita Maaron ileep ila niia to ghamuuŋ pooz. Niia tawe, pisosooŋa ve tiina kat. Ve taan tomania gabua naol isov to sambam saamba tighe tighau pa i maata. Eemon lezi nugh eta to tiyooŋ pani mako.
REV 20:12 Ve naghita mateegha tisov tiyooz ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz naagho. Yes tau ezazi tintiina, ve yes tau lezi ezazi mako na paam. Mako tiraraav rau siriv. Rau tawe, tibodeer ŋgar naol tau tamtamon tighamgham zi na, ila. Ve tiraraav rau ite. Ene to lepoogh maata yaryaare. Tauvene Maaron maata itaghon rau ru tawe, ve igabiiz zi itaghon ŋgar toz toz.
REV 20:13 Saawe tana, te ipul yes mateegha tau tigheen ila loolo na tila. Ve Mateegh tomania nugh to mateegha tauvene paam. Tipul mateegha tisov tila. Ra Maaron igabiiz tamtamon tisov itaghon ŋgar toz toz.
REV 20:14 Mako tisik Mateegh tomania nugh to mateegha tila puura tiina tau yav ighanghan ila. Leso tilalez. Yav tawe, ene mateegh imin ru.
REV 20:15 Tauvene sei tau ighe eeza igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare mako, ene pale tisiki izila puura tiina tau yav ighanghan ila na.
REV 21:1 Ra matag ila le naghita sambam paaghu ve taan paaghu. Pasaa, sambam ve taan tau tivot imin maata na, tilalez wa. Ve te tauvene paam, igheen muul mako.
REV 21:2 Ve naghita nugh patabuyaaŋ to Maaron igheen tooni ta sambam we, ve izilam. Nugh tawe, ene Yerusalem paaghu. I igharaat ghi le paghuuna kat, imin livaa tau ighe ila pa vaiŋ tamoot tau tisiigho pani na.
REV 21:3 Ra nalooŋ bobaaŋ tiina ivot ila Maaron niia to ghamuuŋ pooz ve ilam ighe: “Aghita. Maaron ighur niia to lepoogh igheen ila tamtamon sosozi wa. Aazne ve ila, i pale ileep tomani zi ve imin Maaron toozi. Ve yes timin i le kat, ve tivalupu zi timin eemon.
REV 21:4 I pale imus matazi suuru isov ilale. Ve mateegh, moŋiiŋ, taŋiiz, ma yavyavuuŋ irau tivot muul mako. Pasaa, lepoogh to muuŋ, ene isov wa.”
REV 21:5 Ve ŋeer tau ilepleep ila niia to ghamuuŋ pooz na isaav ighe: “Ulooŋ. Yau nagham gabua tisov timin paaghu.” Ve isaav payau muul ighe: “Saveeŋ tsiau tane, ene onoon. Tamtamon irau tighur ila kat. Tauvene uboode.”
REV 21:6 Ve isaav muul ighe: “Tauta ene. Isov wa! Yau naleep muŋgaaŋ, ve naleep murei geeg. Yau namin puughu pa gabua naol isov, ve yau ta napasov zi. Isaav ighe tamtamon eta murunu, ene yau aat nagham le yaa maata yaryaare tau bolokbolokia na. Yaa tane, le atuya mako. Pale nagham pani sorok.
REV 21:7 Tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ ve iliiv tovaaŋ, i aat eeza pa ghamuuŋ gabua popoia naol tau nasavi zi ne. Ve yau aat namin Maaron tooni, ve i imin natug.
REV 21:8 Eemon yes tau tiroi ve tipul ghuruuŋ ila toozi, yes tau tighur ila mako, yes tau ŋgar toozi iŋgalaaŋ ila Maaron maata mako, yes tau tirav tamtamon timaat, yes tau tighur boog, yes mura, yes tau tibesbees pa maaron karomŋa, ve tamtamon tisov tau avozi karom na, zeran tauvene niazi, ene puura tiina tau yav ighanghan ve maet salfa vaazi saghati izazaa na. Ene mateegh imin ru.”
REV 21:9 Ra naghita aŋela ee ilam, ve isaav payau ighe: “Ulam ve ughita livaa tane. I ta pale ivai Sipsip to Maaron gha imin azaawa.” Muuŋ, naghita aŋela liim ve ru tikis oon eŋaeŋa le irau zi. Oon toozi tawe, tivon pa pataŋani liim ve ru to ipasov Maaron aatyavyav tooni. Aŋela tau isavsaav payau ne, i toozi ee.
REV 21:10 Rekia mon ve Maaron Avuvu tapiri izaa tsiau, ve aŋela tawe iit ghau nazala loloz tiina ee tau izala kat, ve itotoi nugh patabuyaaŋ Yerusalem payau. Ene igheen to Maaron ta sambam we, ve izilam.
REV 21:11 Maaron mbonari igham nugh tawe isul. Ghitooŋa ite kat, imin maet milmilia tau atuya tiina, ve imin maet yaspa tau iŋgalaaŋ kat imin galas.
REV 21:12 Ve didiiŋ ariaaŋa ilivuti. Didiiŋ tawe izala kat, ve le ataman tintiina irau saŋavul ve ru (12). Ataman tawe, aŋela saŋavul ve ru (12) tiŋgin zi, ve tibood rumei saŋavul ve ru to Israela ezazi ila.
REV 21:13 Ataman tana, tol tigheen ila pa ragh, tol tigheen ila pa kaagu, tol tigheen ila pa daudau, ve tol tigheen ila pa yavaar.
REV 21:14 Didiiŋ to nugh tawe iyooz izala maet tintiina saŋavul ve ru (12) tau timin puughu pani. Maet tawe, tibood Sipsip to Maaron mbaŋooŋa tooni saŋavul ve ru ezazi ila.
REV 21:15 Aŋela tau isavsaav payau na, i le ai milmilia ee to tovaaŋ gabua, leso itoov nugh tawe tomania didiiŋ tau ilivuti na, ve atamana.
REV 21:16 Aŋela itoov nugh tawe malaua tooni, le irau 12,000 stadia. Ve tuuku tooni tomania loolo saaŋa ve izilam, ene raraate mon.
REV 21:17 Ve itoov didiiŋ le irau ŋgaari 144. Tovaaŋ tane, ene aŋela itaghon tovaaŋ to tamtamon.
REV 21:18 Didiiŋ tana, tigharaata pa maet yaspa. Ve nugh tiina, ene tigharaata pa gol tau milmilia ve ŋgalaaŋa kat imin galas.
REV 21:19 Maet tintiina tau didiiŋ ariaaŋa to nugh tawe iyooz izala pavozi na, tipabood zi pa maet popoiazi saŋavul ve ru tau atuyazi tintiina ve ŋgeretazi ite ite. Maet tauvene: Yaspa, ene imin maata. Mako sapaia, aget, emeral,
REV 21:20 oniks, karnelian, krisolit, beril, topaz, krisopres, haiasin, ve amatis.
REV 21:21 Didiiŋ atamana saŋavul ve ru, ene tigharaat zi pa gabua saŋavul ve ru imin ŋgool maata tau milmilia kat ve atuyazi tintiina. Ve eez tau itaghon nugh loolo, ene tigharaata pa gol tau poia kat ve ŋgalaaŋa imin galas.
REV 21:22 Naghita rumei eta igheen ta sewe mako. Pasaa, Maaron tauu, ta saksaki ve iŋgin gabua naol isov na, yesuru Sipsip tooni tileep ta sewe. Tauvene yes tauzi ta timin rumei pa nugh tawe.
REV 21:23 Nugh tawe le uraat eta pa aaz ma kaiyo muul mako. Pasaa, Maaron tauu mbonari, tauta isul nugh ve ighamu ighazooŋ. Ve Sipsip to Maaron ta imin lam pani.
REV 21:24 Nughmariŋ pale tilaagh ila ghazooŋa to nugh tawe. Ve yes kinik to taan pale tiloŋ tila toman paitooŋ toozi, ve tipakur Maaron.
REV 21:25 Didiiŋ ariaaŋa tau ilivut nugh na, atamana tivolvool mako. Tikakaak irau saawe. Pasaa, nugh tawe, ndoroom mako.
REV 21:26 Nugh nugh pale tiloŋ tila nugh tawe toman paitooŋ toozi, ve tipakur Maaron.
REV 21:27 Eemon gabua tau tiŋgalaaŋ mako na, eta irau iloŋ ila mako. Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar sasaghati, ma ighamgham karom, i paam irau iloŋ ila mako. Zeran tau ezazi igheen ila rau to lepoogh maata yaryaare tau Sipsip to Maaron iŋgini na, yes mon ta irau tiloŋ tila nugh tawe.
REV 22:1 Ra aŋela tana itotoi yaa to lepoogh maata yaryaare payau. Yaa tawe, milmilia ve iŋgalaaŋ le iŋgalaaŋ kat imin galas. Ve ivot ila Maaron yesuru Sipsip tooni niazi to ghamuuŋ pooz, ve ireer ivot.
REV 22:2 Yaa tana ireer itaghon bodbodaaŋ to eez tiina tau itaghon nugh loolo na. Ve ai to lepoogh maata yaryaare iyooz ila yaa tana ziige ru. Ndaman tisov, ai tawe iyanooŋ pai saŋavul ve ru. Tauvene anooŋa ivotvot irau kaiyo ta naol ne. Ve raua, ene to igharaat nughmariŋ, leso tileep poia.
REV 22:3 Pataŋani isov tau muuŋ Maaron ighur zi tiŋarui tamtamon pa sosor toozi, ene tisov wa. Irau tivot muul mako. Ve Maaron yesuru Sipsip tooni niazi to ghamuuŋ pooz pale igheen izi nugh tawe. Ve Maaron besooŋa tooni pale tileep ta sewe, ve tibesbees pani.
REV 22:4 Yes pale tighit katin naagho. Ve i eeza igheen ila ndamozi.
REV 22:5 Nugh tawe, mboŋ muul mako. Ve tamtamona lezi uraat pa lam ma aaz muul mako. Pasaa, Tiina toozi Maaron mbonari pale igham nugh ighazooŋ pazi. Ve yes pale tigham pooz irau saawe.
REV 22:6 Yau naghita gabua naol tane le isov, ra aŋela tana isaav payau muul ighe: “Saveeŋ tane, ene saveeŋ onoon. Tauvene tamtamon irau tighur ila kat. Ŋeer Tiina, i Maaron tau ipaburigin yes propet tooni gha tivotia aliiŋa pa tamtamon. I imbaaŋ aŋela tooni ilam, leso ipaghazoŋai yes besooŋa tooni pa gabua tau malau mako pale ivot itaghon ŋgar tooni.
REV 22:7 “Ve ulooŋ. Yesu aliiŋa ilat payo ighe: ‘Malau mako yau pale nalam. Tamtamon tau ighe maata kisin Maaron aliiŋa tau igheen ila rau tana ve itaghoni, ene aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni.’”
REV 22:8 Yau Yoan taug nalooŋ ve naghit katin gabua naol tane. Aŋela itotoi zi payau le isov, ra natap nazi ila aaghe puughu naghe napakuru.
REV 22:9 Eemon i iŋgalsekin ghau ighe: “Wai, ugham vene sov! Yau besooŋa to Maaron imin yo, tomania toŋvetaz tsio tau timin propet to Maaron na, ve tamtamon tisov tau matazi kisin saveeŋ tau igheen ila rau tana ve titaghoni. Tauvene upakur ghau sov. Yo aat uput aghem pa Maaron ve upakuru.”
REV 22:10 Ra isaav payau muul ighe: “Maaron aliiŋa tau igheen ila rau tana, uŋgooza sov. Pa saawe to saveeŋ tana anooŋa ivot, ene ilam igharau wa.
REV 22:11 Tauvene isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar tau iduduuŋ mako, ene i ila pa naagho mon! Ve isaav ighe tamtamon eta ighamgham ŋgar tau iŋgalaaŋ mako, ene i paam, ila p anaagho mon. Eemon tamtamon tau ighe ighamgham ŋgar duduuŋa, ene i aat maata kisin ŋgar tana ve itaghoni. Ve isaav ighe tamtamon eta imin Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋ, ene i paam aat maata kisin ŋgar patabuyaaŋ ve itaghoni.”
REV 22:12 “Alooŋ. Malau mako pale nalam ve naghur atuya pa tamtamon tisov itaghon ŋgar toz toz.
REV 22:13 “Yau naleep muŋgaaŋ, ve naleep murei geeg. Yau namin puughu pa gabua naol isov, ve yau ta napasov zi. Gabua naol isov puughu, ene yau. Ve gabua tisov tigheen to titaghon ŋgar tsiau.”
REV 22:14 Yes tau timin nonoghiiŋa toozi le tiŋgalaaŋ, ene aat tintinizi pa poia to Maaron tau pale izaa toozi. Pasaa, yes aat irau tighan ai to lepoogh maata yaryaare anooŋa, ve titaghon ataman tiloŋ tila pa nugh tiina to Maaron.
REV 22:15 Eemon yes tau matazi saghati imin ŋgavuun, ve yes mura, yes tau tighur boog, yes tau tirav tamtamon timaat, yes tau tibesbees pa maaron karomŋa, tomania tamtamon tisov tau lolozi pa ŋgar to karom ve tighamgham karom na, yes irau tiloŋ tila nugh tane mako. Pale tileep muuri.
REV 22:16 “Yau Yesu ta nambaaŋ aŋela tsiau ilat gha isavia saveeŋ tane pa yam tau aleep ila lupuuŋ tsiau irau nugh nugh. Leso napariaaŋ gham to aghur ilam tsiau. Yau paaghu to David. Yau salunu tau navot ila tooni. Ve yau pitum zauŋa to mboŋoozo tau isul kat.”
REV 22:17 Maaron Avuvu yesuru livaa tau ighe ivai na, tisaav tighe: “Ulam!” Ve yes tau tilooŋ saveeŋ tane paam, tisaav raraate tighe: “Ulam.” Isaav ighe tamtamon eta murunu, o ilam ighun yaa maata yaryaare tau le atuya mako ne.
REV 22:18 Tamtamon tisov tau ighe tilooŋ Maaron aliiŋa tau igheen ila rau tane, yau avog iyaryaaŋ pazi naghe: Isaav ighe tamtamon eta iseeŋ saveeŋ ite paam ila tomania Maaron aliiŋa tane, ene aat Maaron ighur pataŋani tau rau tane isavia na izaa tooni.
REV 22:19 Ve isaav ighe tamtamon eta ipas Maaron aliiŋa siriv tau igheen ila rau tane ve ipuli, ene aat Maaron imus eeza ighau. I irau ighan ai to lepoogh maata yaryaare, ve ileep izi nugh patabuyaaŋ tau rau tane isavia ne mako.
REV 22:20 Tauvene ŋeer tau ivotia gabua naol tane ve ipariaaŋ saveeŋa na isaav ighe: “Onoon kat, malau mako pale nalam.” Ene onoon. Yesu, Tiina tsiei, ulam lak!
REV 22:21 Poia to Tiina toit Yesu izaa to yam asov. Onoon.
